BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

Tomislav Mihaljević, dipl. ing. agr.

BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERAL AGROMEDITERRANEAN INSTITUTE OF MOSTAR

PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA

Biskupa Čule 10, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina Tel.: ++387 36 33 50 62, 33 50 61; Fax: ++387 36 33 50 51, www.faz.ba

Izdavač: Asresa

Federalni agromediteranski zavod Mostar Biskupa Čule 10 88 000 Mostar Prof.dr.sci Marko Ivanković Tomislav Mihaljević, dipl.ing.agr. Jerko Petričušić, dipl.ing.agr. Prof.dr.sci  Stanko Ivanković Suton d.o.o., Široki Brijeg 500 primjeraka

Autori :

Recenzija: Tisak: Naklada:

CIP – Katalogizacija u publikaciji Narodna knjižnica HNŽ Mostar UDK 636.32/.38(035) IVANKOVIĆ, Marko Priručnik za uzgajivače ovaca / Marko Ivanković, Tomislav Mihaljević, Jerko Petričušić. – Mostar : Federalni agromediteranski zavod, 2011 (Široki Brijeg : Suton) . – 50 str. : ilustr. ; 25 cm Bibliografija: str. 50 1. MIHALJEVIĆ, Tomislav 2. PETRIČUŠIĆ, Jerko

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERAL AGROMEDITERRANEAN INSTITUTE OF MOSTAR

Tomislav Mihaljević, dipl. ing. agr.

PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA

Mostar, 2011. Biskupa Čule 10, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina Tel.: ++387 36 33 50 62, 33 50 61; Fax: ++387 36 33 50 51, www.faz.ba

SADRŽAJ
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. UVOD ............................................................................................................................................5 TEHNOLOGIJE UZGOJA OVACA ...........................................................................................6 OBJEKTI ZA SMJEŠTAJ .............................................................................................................9 HRANIDBA I KRMIVA ............................................................................................................. 15 HRANIDBA OVACA U PROIZVODNOM CIKLUSU......................................................... 23 SINKRONIZACIJA ESTRUSA ................................................................................................ 28 JANJENJE .................................................................................................................................. 30 ZOOTEHNIČKI ZAHVATI NA OVCAMA ............................................................................ 36 PREVENTIVA, ZAŠTITA I BOLESTI ...................................................................................... 39 GOSPODARSKA ISPLATIVOST UZGOJA OVACA .......................................................... 45 ODRŽIVI MODEL PODIZANJA FARME 250 OVACA ..................................................... 46 PREGLED OBILJEŽAVANJA OVACA U FBiH .................................................................... 49 LITERATURA ............................................................................................................................. 50

Pramenka je autohtona pasmina ovaca koja je dobro adaptirana na često nepovoljne uvjete gajenja u brdsko - planinskom području Balkanskog poluotoka. Pojedine populacije pokazuju veliki stupanj adaptacije na ambijentalne uvjete, koji se prvenstveno odnose na nadmorsku visinu, oštru klimu i oskudnu ishranu. U pojedinim bio geografskim područjima BiH formirani su sojevi pramenke (vlašićki, kupreški, stolački, privorski) koji se prilično razlikuju po eksterijernim i proizvodnim karakteristikama. Ispitivanja biokemijskog polimorfizma proteina krvi, također ukazuju na postojanje visokog stupnja genetske varijabilnosti između sojeva. Eksterijerne i proizvodne karakteristike pramenke su odraz loših uvjeta pod kojima se ova ovca gaji u brdsko-planinskim predjelima sa ekstenzivnim stočarstvom. U svijetu se ukupno gaji oko milijardu grla ovaca. Najveći broj ovaca gaji se u Australiji i na Novom Zelandu, zatim na području bivšeg Sovjetskog Saveza, Kini i Indiji, a od europskih zemalja u Velikoj Britaniji, Španjolskoj i mediteranskim zemljama. Ekonomski značaj gajenja pramenke zasniva se na njihovim biološkim karakteristikama, koje omogućavaju da i relativno oskudnu vegetaciju pašnjaka pretvaraju u visoko vrijedne proizvode: meso, mlijeko, vunu i krzno. Od značaja je i izmet ovaca, koji predstavlja najprirodniji oblik fertilizacije zemlje, a naročito pašnjaka. Razvijene zemlje posebno stimulira uzgajivače koji svoje ovce drže na paši i na taj način doprinose očuvanju ekosistema i sprečavaju razvoj korovskih biljaka. Ovca je jedna od prvih udomaćenih vrsta, koja je čovjeku u najranijem periodu civilizacijskog razvoja osiguravala hranu i sirovine za odijevanje. I danas, usprkos razvoju kemijske industrije i proizvodnji sintetičkih vlakana, vuna predstavlja nezamjenljivu sirovinu u tekstilnoj industriji zbog svojih posebnih fizičko - kemijskih osobina, ali kod nas je još uvijek nedovoljno iskorištena. Gajenje ovaca u svijetu najviše je zastupljeno u predjelima sa velikim površinama pašnjaka. Od posebnog je značaja za stanovništvo brdsko - planinskih područja. U našoj zemlji ovčarska proizvodnja je dosta usitnjena i odvija se uglavnom kod seljaka u manjim stadima (do 60 grla). Ukupan broj ovaca u BiH kreće se oko 640.000 grla, iako postoje uvjeti za gajenje znatno većeg broja ovaca. Ukupna proizvodnja je također niska, zbog slabe produktivnosti ovaca. Proizvodi se oko 1,7 kg vune po ovci i oko 40 kg mlijeka. Ukupna proizvodnja mesa godišnje iznosi oko 2.700 tona, a mlijeka oko 7 000 tona te svježa ovčja koža 518 tona. (Izvor: FAOSTAT baza podataka).

5

PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA

1. UVOD

ovce se pripuštaju jednom godišnje. laktaciju. a onda i proizvodnom pogledu proces je janjenja početna točka proizvodnje. Praktično se može smatrati da taj period traje oko 24 dana nakon poroda. Za buduću proizvodnju kao i za porod.PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA 2. Da bi ovce što spremnije dočekale stres janjenja i laktacije. koji daje meso najbolje kakvoće. poželjan je raniji pripust. Ako se proizvodi janjad. janjenje. Pripremni period nazvan je suhostaj i traje 60-tak dana. ili oplemenjene domaće ovce i odraslih ovnova. TEHNOLOGIJE UZGOJA OVACA Osnovno stado se formira od rasplodnih ovaca domaće pasmine poznate kao pramenka. u jesen. odnosno janjenje (od prosinca do veljače). a ja6 . najbolji je pripust s janjenjem krajem zime ili početkom proljeća. Shema tehnologije • Suhostaj 60 dana • Porod i dojenje janjaca 60 dana • Proizvodnja mlijeka za prodaju 100-245 dana U biološkom. a mliječna žlijezda i cijeli organizam fiziološki se pripremaju za janjenje i novu laktaciju. Za suhostaja plod se najintenzivnije razvija. Prevladava li kombinirani cilj proizvodnje. Primjer sastava stada ovčarske farme za proizvodnju mlijeka i janjećeg mesa prosječan broj grla po kategorijama: Vrsta / broj grla Ovce Ovnovi Šilježice za remont stada Ukupno: mlijeko 120 4 18 144 meso 250 8 38 296 Tehnološki proces proizvodnje ovčjeg mesa i mlijeka obuhvaća sljedeća razdoblja: pripust. tov janjadi i suhostaj ili priprema za sljedeće janjenje i laktaciju. ovce se moraju posebno pripremiti. U tom pogledu je vrlo važan i period nakon poroda je puerperij u kojem na reproduktivnim organima rodilje nastaju promjene.5-1 % ili računajući i kasnije u tijeku uzgoja do 5 %. Frekvencija gubitaka janjadi u porodu ne smije biti veća od 0. kako bi se mogao provoditi najrentabilniji pašni tov janjadi. Ako je osnovni cilj uzgoja proizvodnja mlijeka. jer tada ojanjene ovce imaju veću proizvodnost mlijeka od kasnije ojanjenih. Ovčarska proizvodnja (mesa i mlijeka) počinje pripustom.

U prvim danima laktacije osnovna hrana janjaca je mlijeko.) i mogućnosti plasmana. Ako su cijene ovčjeg mlijeka ili sira povoljne. . Dok se strojnom mužnjom smanjuje onečišćavanje mlijeka i ljudski rad. moramo uskladiti obroke količinski i kakvoćom: uz voluminozna. ali pod uvjetom pridržavanja higijenskih mjera dobijemo kvalitetno mlijeko . Vrijeme odbića ovisi o cijenama na tržištu (mlijeka. Zasušivanje Kod naših pasmina ovaca. a osobito na kraju (suhostaj). tijekom cijeloga graviditeta. 7 PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA njad bila vitalnija i veće porodne mase. mesa itd. Što prije ga se mora početi privikavati na dopunski obrok tako da mu se već nakon prvog tjedna ponudi dobro livadno sijeno ili otava i koncentrat. ili biti sa janjcima odmah nakon janjenja.1. Rad u porodu Kvalitetno pripremiti ovcu za porod. hranidbu. Gravidnim ovcama pred janjenje potrebno je smanjiti unos voluminoznih krmiva zbog lakšeg poroda. preporučuje se ranije odbiće janjaca i njihova dohrana koncentratima i sijenom. U slučaju problema upotrijebiti specijalne zaštićene vitaminsko-aminokiselinske dodatke i visokoenergetske dodatke radi sprečavanja puerperalnog kolapsa.3. kada nastojimo da se janje što više razvije. kod nas je još zastupljena ručna mužnja. Neposredno prije janjenja mora se pripremiti ovčarnik. rasplod i prodaju) i izlučivanje mlijeka. 2. Osobito dio za janjenje treba temeljito očistiti i dezinficirati. Poželjno je napraviti pojedinačne (stalne ili pokretne) odjeljke u kojima će se ovce janjiti.2. prihranjivati i s minimalnim količinama koncentriranih krmiva. Mužnja Musti dva puta i to ujutro i navečer. te da ovca nastavi davati mlijeko i dalje. Nakon odbića ovce se muzu do kraja laktacije. te joj pružiti posebnu njegu i pažnju u samom porodu.Janjenjem počinje proizvodni postupak (dobivanje janjadi za tov. kod kojih nije izrazitija mliječnost dešava se samozasušenje. koja nije i higijenski najbolja. Osnovne radne operacije u proizvodnji mlijeka: 2. Prvih 2 do 3 tjedna života mlijeko je jedina hrana janjaca. Mužnju provesti brzo i kvalitetno. 2. te je dobro organiziran otkup i prerada mlijeka. U tijeku i nakon purperija do otprilike 50 dana razvija se mliječnost do vrha. Kod problema sa vimenom pozvati veterinara i liječiti životinju. Za to vrijeme ovca traži posebnu njegu. higijenu i brigu. Janjenje ovaca je najvažniji dio ovčarske proizvodnje.

Prosječan volumen ejakulata ovna je 0. 2. Ona se sastoji od redovitog obrezivanja i dezinfekcije. starosti. Prirodno se janje jednom godišnje.5. rijetke su pojave lažnog estrusa. kupanje i čišćenje od parazita u proljeće. Indeks janjenja se kreće od 1. godišnjem dobu. Ovnovi proizvode fertilnu spermu tokom cijele godine. Sezona parenja je duža kod plemenitih. Estrus traje oko 30 sati. Time bi se smanjila učestalost zarazne šepavosti. Laktacija traje oko 6. Gravidnost (sjanjenost) traje prosječno 150 dana. Ovce su sezonski poliestrične životinje. divlji ili skok iz ruke). a ovulacija se događa pred kraj estrusa. Reprodukcija Slobodni pripust ovnova u stadu (haremski. dezinsekciju i po potrebi deratizaciju štale sa preparatima koje nalazimo na tržištu uz savjet veterinara. uz obaveznu zamjenu ovnova svake druge godine iz drugog stada da ne bi došlo do uzgoja u srodstvu. modra galica). 8 .0 do 2. Provoditi redovitu mjesečnu dezinfekciju. Šišanje ovaca. Udobnost ovaca održat će se redovitim čišćenjem štale ili steljom ovisno o mogućnostima. ali su vrijednosti svih fertilizacijskih parametara ejakulata znatno niži izvan sezone parenja. Njega ovaca Čest problem njege ovaca jest njega papaka. Na ulazu u štalu potrebno napraviti dezinfekcijsku barijeru kako bi ovce svaki put dezinficirale papke (formalin. Spolno su aktivne u sezoni sa značajno kraćim dnevnim fotoperiodom. u kome se nalazi oko 1 milijarda spermatozoida. tretmanu hormonima itd.4.PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA 2. Valja odabrati najkvalitetnije rasplodnjake kao garanciju uspješne reprodukcije i genetskog poboljšanja proizvodnih svojstava stada. a time i slabijeg zdravlja stada. mjeseci. Estrusni ciklus ovce traje 16 do 19 dana (prosječno17 dana). koja je najveći uzročnik slabije kondicije.5.5ml. Izvan sezone parenja (sezonski anestrus). ovisno o pasmini. načinu ishrane. Ovulacijska vrijednost se kreće od 1 do 4 jajne stanice. a kraća kod primitivnih rasa ovaca. nema ovulacije i manifestacije vanjskih znakova estrusa.

a pogotovo u vrijeme janjenja.Ovca je skromna životinja.neodgovarajuća oprema za hranidbu. mikroklimatskim uvjetima i tehničko-tehnološkim uvjetima u gradnji objekta. OBJEKTI ZA SMJEŠTAJ OVACA . Ovaj pregled nedostataka omogućava nam da definiramo pojave koje treba eliminirati iz objekta te da definiramo smjernice za izgradnju objekta s optimalnim uvjetima. Pri izgradnji objekta treba voditi računa: o kapacitetu objekta.da je zemljište pogodno za izgradnju objekata u tehničko tehnološkom smislu.1.da je u blizini priključak za vodu (izvor ili bunar) i priključak na električnu energiju. zaštićena naselja i gospodarstva. njegovoj lokaciji. Farme ovog tipa mogu biti locirane na ovom području u blizini seoskih naselja. .da je najmanje 100 m udaljeni od izvora buke. koja omogućava rasipanje hrane. kad je potreban stalni nadzor. neugodnih mirisa i otpadnih voda.ovce vrlo teško podnose vlažan zrak.visoka temperatura s visokom vlažnosti zraka u objektu stvara odličnu podlogu za razvoj mikroorganizama.loše ventiliran zrak u objektu sadrži mnogo štetnih plinova (amonijak. . . a naročito za bolesti papaka i vimena. 9 PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA 3. . ugljični monoksid) koji oslabljuju imunitet životinje. .da je suho i ocjedito mjesto. .da oko objekta ima dovoljno prostora za izgradnju ispusta i objekata za spremanje hrane.dnevne promjene temperature veće od 10 °C izazivaju smrtnost janjaca kao i pad temperature ispod 0 °C. Odabir lokacije Pri odabiru lokacije treba voditi računa: .da je omogućen lak i siguran izlazak ovaca na pašu.vlažna stelja dobra je podloga za razne bolesti. sumporovodik.da je u blizini stan vlasnika radi lakšeg nadgledanja. samim tim i za razvoj brojnih bolesti.da je omogućeno lako dovoženje hrane i odvoženje stajnjaka. . . ali osjetljiva na neadekvatne uvjete smještaja u zatvorenom prostoru: . Matejaš (2004). loše izolirani i bez odgovarajuće ventilacije. .da su blizu površina za proizvodnju hrane. . metan. . 3. . prilagodljiva.da je lokalitet zaštićen od dominatnih vjetrova i da su niz vjetar. . a upravo je takav zrak često u objektima koji su prenatrpani. . prometnica. također stvara loše uvjete u objektu.

. i to zimi najmanje 30 mł na sat po grlu. Jama bi imala kapacitet skladištenja gnoja 6 mjeseci. . a do vrha su po potrebi specijalne mreže koje sprečavaju direktan prodor sunčevih zraka i negativan utjecaj vjetrova.003 %.3.maksimalna temperatura 27 °C.5 m visine montažnim materijalom radi sprečavanja izlaza ovaca. sa zaštitom od prodora hladnog zraka.dopušteni sadržaj ugljičnog dioksida u litri zraka do 0. Mikroklimatski uvjeti pri gradnji štale Pri izgradnji objekta treba zadovoljiti slijedeće mikroklimatske uvjete u ovčarniku: .002 %. .minimalna temperatura 6 °C. a noću je potrebno najmanje 60 luksa po m. udaljenosti od naselja. tada su zapadna.u objektu treba osigurati svijetlo preko prozora i to najmanje veličine 1/20 podne površine. ugljičnog monoksida do 0. Južna strana bila bi potpuno otvorena. vlažnosti terena. Pozicioniranje štale Poluotvorena štala koja bi bila okrenuta u smjeru sjever-jug pri čemu je zapadna strana potpuno otvorena prema ispustu prilagođena okolnim objektima i stanju na terenu.4. . Na istočnoj strani farme bila bi deponija za stajski gnoj. Nove farme trebaju biti udaljene od najbližih susjednih kuće otprilike 200 m. zalučena janjad i ovnovi). istočne i zapadne strane zatvorene i zaštićena od bure. Ovce su osobito osjetljive na vanjsku vlagu i vlagu u ovčarniku.PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA Teren treba biti blago nagnut na južnu stranu te zaklonjen od bure. Kapacitet objekta Kapacitet ovisi o broju ovaca koji želimo koji želimo u njemu uzgajati. a sumporovodika do 0. a ljeti i do 120 mł zraka na sat po grlu.u objektu se mora osigurati dovoljno svježeg zraka. 3. 3. utjecaju vjetra. . vode. Zbog vlage češće obolijevaju od zarazne šepavosti. 10 . . istočna i sjeverna strana zatvorene sa dugačkim prozorima koje je vrlo lako skinuti ovisno o vremenskim uvjetima. Farme trebaju biti okrenute sjever-jug pri čemu je zapadni dio otvoren prema ispustu ili zapadistok pri čemu su sa sjeverne.2.optimalna temperatura od 6 °C do 18 °C. zagrađena na 1. ili ručno kod farmi manjeg kapaciteta.. a određuje se prema broju ovaca majki s pratećim brojem životinja (janjad. Izbor smještaja ovčarnika ovisi o raspoloživosti struje.035 %. Jama bi bila udaljena 5-10 m od istočnog pročelja farme. južna strana je otvorena sa mogućnošću postavljanja zaštitnih mreža od sunčeve insolacije.vlažnost zraka 75 %. Izgnojavanje bi se vršilo traktorskom daskom ili posebnim lako manevrirajućim strojem. Ako je okrenuta zapad-istok. . 3.

10 m˛.5 po janjetu i od 2 do 4 četvorna metra po ovnu. tov.15 m˛ za janje izdvojeno u boksu).potrebna korisna površina po jednoj ovci je 1. visina do oluka 3 m. Budući da ovca ne traži veliki komfor i skupa rješenja. silos. odgoj podmlatka i nesmetan rad uzgajivača u ovčarniku. trebala bi biti veličine 200-500 m2 prostora.5 m˛.2 m˛ za odraslu ovcu. a sa južne strane jasala prostor za smještaj ovaca koji se pregrađuje drvenim letvama ovisno o proizvodnom stadiju i veličini stada. .5 m˛ (1. mužnja. Na južnoj i sjevernoj strani krova također će biti oluci koji odvode oborinske vode.površina ventilacijskog otvora po grlu je 0. Pri izgradnji ovčarnika treba zadovoljiti sljedeće tehničko-tehnološke uvjete: .Pod tehničko-tehnološkim uvjetima podrazumijevamo dimenzije prostora potrebne za pravilan smještaj ovaca. U samim objektima odvija se janjenje i odgoj janjadi. .5 mł.5 četvorna metra podne površine.6. pašnjake. hranidbu ovaca. 11 PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA 3. funkcionalni objekti se mogu graditi i od jeftinijih materijala ili postojeći prilagoditi uvjetima držanja ovaca.površina jasala po grlu je 0. spremnik koncentrirane hrane.01 m˛. 3. Unutrašnjost štale treba biti podijeljena na dva djela između kojih je valov i krmne jasle.15 m˛ za janje i 0. livade. . u staji se može urediti izmuzište i spremnik koncentrirane stočne hrane. Staja za ovce (ovčarnik) iznimno je važan ekološki činitelj za zdravlje. Konstrukcija i izgled štale Uzet ćemo za primjer štalu za 120 grla. a štala pokrita sendvič (panel) pločama debljine 3 cm. širina 20 m. staje. Krov bi bio nagiba 25 %.2 do 1. proizvodne sposobnosti grla i ustroj proizvodnih postupaka. Tehničko-tehnološki uvjeti pri gradnji štale .površina ispusta po grlu je 1. sjenik. te mora biti natkrit. Ovčarnik mora biti od čvrstog materijala i zadovoljiti mikroklimatske zahtjeve ovaca. Štala će se sastojati od dvije povezane metalne konstrukcije u sredini kojih je žlijeb-samo veće štale. 0.15 m˛.površina prozora po grlu je 0. . šišanje pa objekti u svemu tomu moraju omogućiti maksimalnu proizvodnost. Sa sjeverne strane krmnog stola treba biti prostor za sjeno i krepka krmiva. Svi podovi trebaju biti betonirani grubljim betonom. Po ovci je potrebno od 1. osnovnu poljoprivrednu mehanizaciju i muznu opremu.zapremina ovčarnika po grlu je 7. Dimenzije: dužina 25 m. Stočar uzgajivač treba osigurati oranice. .dužina jasala po grlu je 30 cm. . Da bi se omogućio odvod vrućine nastale od sunca u gornjem djelu krova treba biti ugrađen otvor za protok zraka.5. 0. Uz prostor za stoku.

silažom. da je oprema laka i podesna za premještanje i da je napravljena od materijala koji se lako dezinficira. mjesec dana prije pripusta potrebno ih je odvojiti od ovaca kako bi se boljom hranidbom pripremili za mrkanje. Jasle su osnovni dio opreme. Shema 1. Oprema u ovčarniku Svu potrebnu opremu u ovčarniku može uzgajivač sam napraviti ako vodi računa o osnovnim pravilima. a uz ovčarnike su predviđeni ispusti za ovce. Na sjevernoj strani ovčarnika. Matejaš (2004). s valovom za koncentrat. jasle za sijeno i pojilice za stalnu opskrbu pitkom vodom. odmah do hranidbenog hodnika smješta se sijeno i slama. sjenažom).PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA Ovčarnik za osnovno stado mora imati hranidbeni hodnik. Ovnovi su cijelu godinu s ovcama. Objekt mora imati mjesta za 12 do 20 prostora za janjenje koji se mogu demontirati odmah nakon janjenja. najčešće na južnoj strani u skladu sa terenom i klimom.7. 12 . njihova konstrukcija treba omogućiti hranidbu ovaca različitim hranjivima (sijenom. 3. i to.

sijenu. Pregrade u ovčarniku potrebne su u pojedinim fazama tehnološkog procesa za pregrađivanje i odvajanje pojedinih prostora. Slika 2. Najčešće se koriste dva tipa pregrada. Krmna baza za predviđenu strukturu stada Nezamisliva je uspješna i rentabilna ovčarska proizvodnja bez odgovarajućih pašnjačkih površina. Za proizvodnju sve potrebne voluminozne i veći dio koncentratne krme. Travnjaci i oranice moraju zadovoljiti potrebe ovaca za voluminoznim krmivima (paši. 13 PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA .5 ha oranice za proizvodnju koncentratne krme. slami) i koncentratima (ječam.Slika 1. Pojilice: Ovce se mogu napajati na više načina. pašnjaka i livada. Matejaš (2004). zob. za osnovno stado od 120 ovaca. Najveći dio ukupnoga godišnjega obroka ovaca je paša. a za 500 ovaca oko 140 ha oranica. pripadajući rasplodni pomladak i ovnove potrebno je 31 hektar poljoprivrednih površina: oko 28. i to pregrade za pregrađivanje prostora i pregrade za odvajanje janjadi.8. Kombinirane jasle za sijeno i koncentriranu hranu U objektima za 50 i više ovaca rabe se jasle kombinirane s ogradom boksa.5 ha činili bi pašnjaci i livade za pašu i sijeno za zimu. oko 2. iz korita i kanti pa do automatskih pojilica. Za stado od 250 ovaca je potrebno oko 80 ha. kukuruz i u kritičnim razdobljima do 10% sojine sačme ili tostirane soje). Betonska i automatska pojilica 3.

sakupljač sijena i traktorska prikolica). Manje količine utroše se za održavanje čistoće i pripremu za mužnju. klimi i masi životinje).10. kosa. 3. Od opreme za ovce najvažniji su oprema za pregonske pašnjake gdje je to moguće (električni pastir.PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA Ovi podaci se teško mogu primijeniti na ovim izrazito krškim i ekstenzivnim pašnjacima. Ovce popiju dnevno od 4 do 7 litara vode (ovisno o udjelu suhe tvari u obroku. Potrebni strojevi i mehanizacija Za osnovno stado od 120 rasplodnih grla s pomlatkom i ovnovima dovoljna je osnovna. posebice opremom za spremanje stočne hrane (balirka. Utrošak vode Farma bi trebala imati automatska pojila na bazi plovka ili sa hidrostatskim ventilima. stoga preporučujemo kupnju koncentriranih krmiva. 3. Za uzgoj većega broja grla potrebno je proširiti strojni park. žica s izolacijom) i muzna oprema (muzni uređaj s elektromotorom. vakuum crpka i hladnjak za mlijeko). a ispašu i proizvodnju voluminozne krme na vlastitim površinama. prevrtač sjena). Slika 3.9. tako da bi ovce imale vodu po volji. Traktor sa balirkom 14 . kod nas uobičajena poljoprivredna mehanizacija (traktor.

uvjetima držanja.ovce . Na području hercegovine pašno razdoblje traje skoro čitavu godinu dok u Bosni kraće. U narodu je ovca poznata kao skromna životinja. i pri tome u obzir uzeti sve njezine specifičnosti. Kada ona ne podmiruje potrebe. kad se smanjuje izdašnost krških pašnjaka. prije svega meso. u njezi i zaštiti pa tek onda možemo očekivati pozitivne rezultate u proizvodnji. Ako tako promatramo ovce. obroku se dodaju određene količine krepke krme (kukuruza. 10 do 15 ovaca. koja se može hraniti najgrubljom voluminoznom hranom uz male količine krepkih krmiva i držati u privremenim nastambama s više ili manje nepovoljnim uvjetima.Hranidba ovaca se temelji na voluminoznoj krmi: sijenu i zelenoj krmi (paši). krepkim krmivima i vitaminskomineralnim preparatima. zobi i ječma).ovnovi . vunu. Još je kritično razdoblje 120 dana u zimskom periodu. HRANIDBA I KRMIVA . Slika 4. uz uvjet pregona ovaca u 7 i 8 mjesecu na planinama.šilježad . kako u količini i kvaliteti hrane. Takav način ovčarenja možda je prihvatljiv na onim gospodarstvima koja drže mala stada. pa je potrebna dohrana ovaca sa sjenom.janjad 15 PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA 4. Hranidba ovaca koncentriranom krmom na pašnjaku u zimskim uvjetima Moramo znati što sve određuje način i provođenje hranidbe ovaca: a). a pritom može proizvoditi vrlo kvalitetne proizvode. mlijeko. kategorija ovaca . U suvremenom ovčarstvu ovcama moramo pridavati pažnju kao i svim ostalim vrstama životinja. jasno je da moramo zadovoljiti njihove potrebe.

razdoblje proizvodnje . i generalno se ne može dati jednostrano.divlji skok . kukuruzna silaža. Od koncentriranih (krepkih) krmiva u ishrani ovaca koriste se kukuruz u zrnu. tritikal.zimsko razdoblje Uz sve ovo utječe na provođenje hranidbe. suncokretova sačma.ovce pred pripust .laktacija d). silirano kukuruzno zrno. zelena krma (svježe pokošena lucerna. sačma uljene repice. opterećenost .proizvodnja mesa . uniformno rješenje. stočno brašno. ječam. zob.tovni janjci c).kasna gravidnost .rana gravidnost .poliestrične f ). tostirana (pržena) i estrudirana soja. silirani kukuruzni klip.rasplodni pomladak . nego za svako stado treba napraviti plan i način provođenja hranidbe. vrsta proizvodnje .ljetno razdoblje . g).monoestrične .proizvodnja mlijeka .pripust iz ruke itd.zasušene ovce . sjenaža. način pripusta .haremski pripust . Voluminozna krma i sojina sačma 16 . suhi. razdoblje hranidbe . sijeno. pasminska odlika .s dva janjeta e). pšenične mekinje i druga krmiva. sojina sačma. PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA Slika 5. djetelinsko travne smjese i trave). Od voluminoznih krmiva u ishrani ovaca koriste se paša.b).s jednim janjetom .

Takva pokošena masa ima dosta vlakana. Vrijeme košenja travnjaka Rano košenje prvog otkosa stimulira vegetativni porast travnjaka što omogućava više turnusa godišnje. smiljkita). Sušenje sijena Pravovremeno pokošenu krmu treba pravilno konzervirati (sijeno osušiti). Optimalan rok za košnju sljedećih otkosa nastupa za 4 do 6 nedjelja nakon košnje. Sadržaj energije i bjelančevina u travi i leguminozama se smanjuje njihovim sazrijevanjem.1. i na kraju što je najvažnije povećava se proizvodnja mlijeka. Ukoliko se travnjak kosi kasno. povećava se broj otkosa u sezoni. kasno košeni travnjak se slabo obnavlja. lucerka. što rezultira manjom proizvodnjom mlijeka. Sušenje može biti prirodno i umjetno u sušarama sa toplim i hladnim zrakom. a u drugom otkosu daju niske prinose lošeg sastava i kvaliteta. kosi i suši za sijeno. .nakon cvatnje omogućuje veći dobitak u količini ali se gubi na kvalitetu. Proizvodnja ovisi o raspoloživim poljoprivrednim površinama. Ako se takva masa. Velika količina vlakana može smanjiti potrebe za unosom voluminozne hrane i koncentrata (stvara osjećaj sitosti kod krava). zavisno o sastavu travnjaka i intenzitetu porasta. sušenjem će još jače ogrubjeti i dat će lošu krmu niskog kvaliteta te veliki gubitak hranjiva. poboljšava se sastav kvalitetnih trava na travnjaku a smanjuje postotak loših. Leguminoze kositi u vrijeme pupanja (djeteline. intenzitetu proizvodnje itd. Masa većine trava i leguminoza u smjesi nakon cvatnje ima veći udio stabljike. Trave kositi u vrijeme pred klasanje (vrh klasa se skoro vidi). a samim time i veći urod mase na jedinicu površine. jer korijenje trava i leguminoza u u gornjem sloju zemljišta nema dovoljno vlage za obnavljanje. Kasnija košnja . veličini stada. Djetelinsko-travne smjese kositi kada je dominantna vrsta u smjesi u optimalnoj vegetaciji za košnju. nastupom toplog i suhog vremena.4. Pravovremenom kosidbom poboljšavamo kvalitet sijena. Osnovni cilj jeste proizvesti voluminoznu hranu koja sadrži što više energije i bjelančevina. koje čine livade i pašnjaci. koja je jako ogrubila. U našim pri- 17 PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA Voluminoznu hranu proizvodimo na travnjacima. a možemo je proizvoditi i na oranicama. Kasno košeni travnjaci u prvom otkosu daju veći prinos ali manje kvalitete. naročito bjelančevina.Sijeno Vrijeme košnje travnjaka bitno utiče na kvalitet i količinu biljne mase sa travnjaka. koja je u cvatnji ogrubila.

Sušenjem na napravama gubici u hranjivoj materiji se smanjuju. Prva prečka ili žica postavlja se na visini 60 do 70 cm a razmaci između su 30 do 40 cm. a to je bitno kod planiranja potreba za sijenom na farmi. Skladištenje sijena Osim pravilnog sušenja bitno za kvalitet sijena je i skladištenje. granje da sijeno nema kontakta sa zemljom. na naprave se stavlja odmah nakon košnje. Bitno je da masa koja se suši ne dodiruje zemlju. Kod sjenika koji su iznad štale potrebno je dobro izolirati pod da ne bi miris i stajska vlaga uzrokovali kvarenje sijena. kamenje. Pri sušenju treba nastojati da se gubici hranjivih materija svedu na minimum. u sredinu se postavi stup oko kojeg se slaže sijeno. Sušenjem se smanjuje vlaga u biljci sa 75 do 80 % na 12 do 14 %. Ovim se načinom gubi 40 do 50 % hranjivih materija iz sijena. lakši je transport i lakše je određivanje količine sijena. Važno je voluminozno krmivo u ishrani svih preživača. Sijeno u rolo-balama 18 . Na zemlju se stavlja stara slama. zauzima manje mjesta. Stog se pokriva najlonom. Ukoliko se sijeno skladišti u stogovima treba izabrati ocjedito zemljište. ali je potreban dosta veliki ljudski rad. Skladištenje baliranog sijena je puno jednostavnije. Masa se suši strujanjem zraka a može ostati u polju i do drugog otkosa. Jovanović(1996). Sijeno pravilno osušeno može se skladištiti kao balirano ili u rinfuzi. Prirodno sušenje može biti na dva načina: na zemljištu i na napravama. O načinu na koji se suši zavisi kvalitet. piramide i dr. Rastresito sijeno može se čuvati u stogovima ili u sjenicima. Sušenje na zemljištu treba započeti u vrijeme toplog vremena bez padavina i treba najmanje 2 do 3 sunčana dana.PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA likama još uvijek je najzastupljenije prirodno sušenje sijena. Masa se počinje stavljati poput crijepa na naprave od donje prečke prema gornjim a skida se obrnutim redom. Slika 6. Naprave za sušenje sijena su razni jahači. Uskladišteno kvalitetno sijeno sadrži najviše 12 do 14 % vlage.

Stoka održava visoku produktivnost pri ishrani silažom. Naročito je praktično kod sušenja djeteline i lucerke. Pravilno pripremljena silaža može dugo sačuvati svoju hranljivu vrijednost. Kreću se od 10 do 12 %. Mekoća .Gubici zbog ispiranja dešavaju se prilikom sušenja za lošeg vremena i mogu iznositi i do 50 %.Gubici uslijed mehaničkog oštećenja koji nastaju prilikom manipulacije sijenom. Smanjuju se sušenjem na napravama ili dosušivanjem sijena u sušarama. Kvarenje sijena veće je što ima veću količinu vlage.vrlo meko i savitljivo. . vrijeme košnje. onečišćenost zemljom i dr. lagano stabljikasto ili stabljikasto.Gubici zbog disanja biljke nastaju dok je količina vlage iznad 40 %. lagano grubo ili grubo i lomljivo. . Silaža je sočna krma koja se najčešće koristi u toku zimskog perioda. Pripremanje 19 PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA . žute do lagano smeđe i kod najlošijih sijena a smeđe ili crne boje. prema nekim istraživanjima čak za 1/3. odnosno stadij razvoja biljaka kad se kosi. zatim lisnatost . Manji su ako se ubrza sušenje odnosno gubitak vlage. bez spremanja silaže. Miris također ima značajnu ulogu kod vizuelnog ocjenjivanja kvaliteta sijena. meko. Boja sijena se kreće od prirodno zelene. je li čist miris krme. Troškovi spremanja silaže.2. I ovi gubici se smanjuju gnječenjem.Kvaliteta sijena Kvalitet sijena se procjenjuje vizuelno i u laboratorijima. U intenzivnom stočarstvu preporučuje se laboratorijska analiza kvaliteta sijena. lisnato. Vizuelno se procjenjuje na temelju nekoliko faktora a to su: vrsta biljaka. u odnosu na sijeno. korovi. Gnječenje stabljike pri košnji znatno ubrzava taj proces jer se stabljika suši približno istom brzinom kao i listovi. 4. Ti se gubici kreću od 5 do 15 % a na njihovo povećanje utječu loše vremenske prilike. List se brže suši od stabljike te čestim okretanjem i grubim postupkom dolazi do otpadanja mekih dijelova biljke i loma listića. kao i zelenom krmom. su niži. Gubici pri spremanju sijena Gubici hranjivih materija koji nastaju procesom sušenja podijeljeni su u četiri grupe. Pripremanje silaže U današnje vrijeme uspješna proizvodnja u stočarstvu se teško može zamisliti. uz mogućnost umjetnog dodavanja određenih kemijskih sredstava za pospješivanje fermentacije.je li vrlo lisnato. miris na plijesan ili paljevinu. . putem prirodnih fermentacijskih procesa. svjetlo zelene. . odnosno točno utvrđivanje hranidbene vrijednosti.Gubici zbog kvarenja nastaju u skladištima. prašnjav. odnosno onih biljaka koje imaju debelu stabljiku. Loš kvalitet sijenu daju smeće. Vizuelna procjena kvaliteta sijena nije uvijek dobar pokazatelj hranjive vrijednosti. bar kada se radi o preživačima. Sam proces siliranja krme se odvija ukiseljavanjem svježe zelene krme.

Sve krmne biljke se. Veličina sječke kod materijala koji se silira za goveda mogu biti duža. kukuruzna prekrupa. kad su u pitanju biljke sa grubim stablom (kukuruz).) Postupak siliranja Neophodni uvjeti za uspješno siliranje koje je potrebno osigurati su: • • • pravilna veličina sjeckanja pravilno punjenje silosa pravilno zatvaranje silosa Pravilna veličina sjeckanja. onda odresci treba da su kraći. same bez dodatka aditiva) krmne biljke koje se ne mogu silirati bez dodatka aditiva ili konzervansa (neke vrste trava. Sitnije sjeckanje biljnog materijala omogućava lakše spremanje silaže. 70 % mase isjeckano na dužinu do 1 cm a 30 % veće od 3 cm. mekinjama. njezin dobar kvalitet. mogu podijeliti u tri osnovne grupe: • • • krmne biljke koje se mogu lako silirati (kukuruz. prema svom kemijskom sastavu i lakoći siliranja. ili biljke koje imaju šuplje stablo (žita. u odnosu na spremanje silaže za ovce. kukuruznom prekrupom i dr. melasa i dr.) Slika 7. 20 . ovim biljkama se moraju dodavati materijali bogati šećerom (kukuruz. Kod siliranja vlažnog materijala koji se silira treba ga miješati sa suhim (slamom.PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA silaže se obezbjeđuje mliječno-kiselinskim vrenjem. leptirnjače). sirak) krmne biljke koje se teže siliraju (ove biljke se mogu silirati manje uspješno. trave). u odnosu na biljke sa nježnijim stablom. Skidanje silaže i punjenje silos trenča Količina vode: Optimalna vlažnost za spremanje silaže kreće se između 60 do 70 %. a isto tako.

neophodna za uspješnu fermentaciju je veliki problem kod spremanja silaže. sve zavisno od materijala koji se koristi za siliranje 21 PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA Pravilnim punjenjem silosa osiguravaju se anaerobni uvjeti. brzo (za 5 do 6 sati). Korištenjem plastične folije uz zidove i pri pokrivanju ovih silosa. u toku samog spremanja silaže. kamena. cigle. . koji su neophodni da bi se onemogućio razvoj štetnih mikroorganizama. odnosno minimalna količina lako razgradljivih ugljikohidrata. Vlažnu masu ne treba pretjerano gaziti. a kao najpraktičniji i najjeftiniji je prije svega kukuruzna prekrupa. Silo rovovi su objekti koji nastaju ukopavanjem silosa u zemlju. omogućava se istiskivanje zraka iz mase koja se silira. Jovanović (1996). Ovi uvjeti se osiguravaju dobrim sabijanjem mase za silažu (najčešće traktorima). smanjuju se gubici i povećava kvalitet siliranja. neophodno je za inaktivaciju oksidativnih procesa. Za pospješivanje procesa siliranja silaže se može dodati kukuruzna prekrupa u količini 6 do 10 %. Pravilno i blagovremeno zatvaranje silosa. Proces siliranja se može stimulirati dodavanjem silaži materijala koji sadrže šećere. Masu gaziti 4 do 5 minuta sa traktorom težine 5. Harvestor silosi izgrađuju se od čeličnih ploča i predviđeni su za pripremanje (konzerviranje i čuvanje) velikih količina hrane. međutim suhu masu potrebno je intenzivnije gaziti da bi došlo do boljeg slijeganja. Vertikalni silosi (silo-tornjevi) su suvremeni objekti za siliranje sa širokom primjenom u svijetu.800 kg u slojevima od 12 cm. Postoji veliki izbor ugljikohidratnih dodataka koji se koriste u praksi. Gaženje zelene krme i zatvaranje silosa Objekti za spremanje silaže Trenč silosi ili širi horizontalni silosi su objekti najčešće pravokutnog oblika. Pravilnim sabijanjem silomase. izgrađeni od betona. Slika 8.Pravilno zatvaranje silosa je bitan momenat pri spremanju silaže. Metode siliranja Šećerni minimum.

Nizinski pašnjaci organiziraju se od 0 do 600 m nadmorske visine. Stoga na to razdoblje otpada 20 .klasanje). 22 . Izneseni podatci važan su čimbenik pri određivanju vremena odmora pašnjaka. jer se ritam porasta paše razlikuje kroz sva tri razdoblja. Pregonsko napasivanje stoke Pašnjak treba iskorištavati sustavno. Stoga na to razdoblje otpada 10 . Najbujniji porast paše je tijekom proljeća od 4. u prvom (proljetnom) razdoblju potrebno je 14 . Postotak ostalih hranjivih tvari. Prosječno se računa da u 1 mł slegnute silaže ima oko700. Postotak bjelančevina raste do otprilike četvrtog tjedna starosti (vlatanje). Srednje visoki pašnjaci nalaze se od 600 do 1000 m nadmorske visine i stoka na njima boravi između 120 i 130 dana.mjeseca do prve polovice 6. Nakon toga hranjiva vrijednost trave se smanjuje.18 dana da paša ponovno nakon napasivanja naraste do 15 cm visine. Planinski pašnjaci organiziraju se iznad 1000 m nadmorske visine i koriste se za napasivanje stoke oko 90 dana. jer se na taj način bolje iskorištava pašnjak. koje određuju energetsku vrijednost pašnjaka. promjenjivu količinu sirove vlaknine i malo suhe tvari.30 posto ukupne količine prinosa.40 dana da trava na pašnjaku dostigne optimalnu visinu za napasivanje. Stoga treba istaknuti da je optimalno vrijeme za napasivanje stoke kad je vegetacija stara između 3 i 5 tjedana. Drugo razdoblje traje od druge polovice 6.PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA Procjena količine silaže Potrebna količina silaže za ovce utvrđuje se na osnovu pretpostavke da se životinje hrane silažom 200 dana i da se po jednoj životinji daje oko 2-3 kg silaže dnevno. Vegetacija na pašnjacima sadrži znatne količine vode. zbog sustavne obnove paše.mjeseca i kroz to razdoblje otpada 50 . izostanak vlatanja i visina biljaka od 15 do 20 cm. Naime.20 posto ukupne količine prinosa pašnjaka u jednoj sezoni. Vanjski znakovi optimalne paše za napasivanje su: više listova nego stabljika.mjeseca do kraja 8.60 posto ukupne količine prinosa. Paša Pašnjaci se općenito dijele na nizinske. te razmjerno puno energije i dovoljne količine bjelančevina. a ispaša na takvim pašnjacima traje od 150 do 200 dana. tako da se dobije ukupna zapremina silaže. Treće razdoblje traje od početka 9.5 mł silažnog prostora i ovaj broj se množi sa brojem životinja koje će se hraniti silažom. jer će se tako životinjama moći osigurati dovoljno hrane tijekom cijeloga vegetacijskog razdoblja. U tu svrhu treba organizirati pregonsko napasivanje na određenoj površini.mjeseca i kroz to razdoblje porast paše je slabiji zbog ljetnih suša. mjeseca do kraja pašnog razdoblja i bez obzira na povoljnije meteorološke uvjete (više oborina) porast paše je sve slabiji jer opada energija porasta biljaka. srednje visoke i planinske. a u trećem (jesenskom) treba 36 . Na osnovu ovih elemenata vrši se procjena silaže za jednu životinju i ona iznosi oko 0. rastu otprilike do 6 tjedna starosti trave (vlatanje . 4.3.30 dana.800 kg. U drugom (ljetnom) razdoblju to vrijeme iznosi 24 . Njezina hranidbena vrijednost ovisi o razvojnom stadiju (starosti) biljaka. Jovanović (1996). Za određivanje broja pregona u obzir treba uzeti podatak o razdoblju odmora tratine i broju dana napasivanja.

ovisno o pasmini. ovisno o tome koje je doba godine. Primjer dnevnoga obroka Matejaš (2004. Obroci za rasplodne ovnove Rasplodni ovnovi trebali bi biti cijelu godinu u rasplodnoj kondiciji. tjelesnoj razvijenosti.1. U sezoni pripusta uz spomenutu voluminoznu hranu ovnovima se daje do 1. a poželjno je davati obrano mlijeko u prahu 1 kg/ dan ili 4 kokošja jaja kao izvor proteina životinjskoga podrijetla. Ovnove za sezonu pripusta treba početi pripremati mjesec do mjesec i pol dana prije početka sezone pripusta. kondiciji itd. Te smjese. U tom razdoblju ovnovima uz najkvalitetnije sijeno. ili pašu. HRANIDBA OVACA U PROIZVODNOM CIKLUSU . Krmne se smjese u tom razdoblju sastoje od prekrupe zrna raznih žitarica.. zobi. Dnevni obrok treba biti sastavljen tako da u sezoni mrkanja ovnu osigurava 30 % više energije i 50 % više proteina i minerala u odnosu na pripremno razdoblje.5 1 ZIMSKI OBROK KG 2 1.5 1 Sastav smjesa 16%: KRMIVO Kukuruzna prekrupa Prekrupa zobi Prekrupa ječma Sojina sačma (44%) Stočna kreda Mineralno-vitaminski dodatak UKUPNO POSTOTAK (%) 45 20 15 17 1 2 100 23 PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA 5. ovnovi dobivaju do 800 grama/dan. pšenice.): LJETNI OBROK KG 5 1. a kukuruz ne smije biti zastupljen s više od 45 %. u obroke postupno treba uvoditi krmne smjese. ječma.5.5 kg smjese koja sadrži 16 % proteina.

Priprema ovaca za oplodnju .vitalnije janjce itd.4 tjedna prije sezone pripusta. ili ih ostaviti na istom pašnjaku i dodati im veću količinu žitarica.Flushing metoda Šezdeset dana prije sezone pripusta. Provođenjem pripreme ovaca za oplodnju postižemo: .veću mliječnost . 5. Pramenka ovan. Ta se metoda provodi 3 . dnevno se daje 300 do 400 grama žitarica po ovci. ovce prestaju proizvoditi mlijeko.4. Što su ovce u lošijoj kondiciji. i u lošijoj su kondiciji. treba pregledati ovce i utvrditi u kakovoj su kondiciji. govorimo o hranidbi gravidnih ovaca. obrocima se dodaje više žitarica.PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA Slika 9. U tom razdoblju možemo ovce preseliti na kvalitetniji pašnjak i dodavati im manju količinu žitarica. Hranidba priplodnih ovaca Nakon razdoblja sisanja ili mužnje. količina ovisi o pasmini. provodimo pripremu ovaca za oplodnju odnosno flašing metodu.3.2. 5. pripust 5. 24 . i u tom razdoblju sve svoje potrebe za hranidbenima tvarima namiruju iz voluminozne hrane. Jedino ako je voluminozna hrana loše kvalitete ili je nema dovoljno. Zbog različitih potreba za hranidbenim tvarima.intenzivnije tjeranje . popravljanja kondicije ovaca.veću plodnost . što ovisi o rastu i razvijanju ploda. Ako je potrebno prihranjivati ovce. Hranidba gravidnih ovaca Nakon oplodnje. tjelesnoj razvijenosti. ovcama je potrebno dodavati krepka krmiva. a sastoji se od poboljšavanja dnevnih obroka. Ako su ovce previše iscrpljene u prethodnom proizvodnom ciklusu. obično se daje 200 do 350 grama dnevno po ovci. razne žitarice pojedinačno ili njihovu smjesu. kondiciji i sl.

45 LJETO KG 4.75 LJETO KG 4.4 OD 106 DANA DO KRAJA GRAVIDNOSTI ZIMA KG 0. dana gravidnosti ovce i od 106.8 ZADNJIH 6 TJEDANA ZIMA KG 1 0.65 Sastav smjesa za dnevni obrok: SMJESA A KRMIVO Kukuruz-zrno Zob-zrno Pšenične mekinje Sojina sačma (44%) Mineralno-vitaminski dodatak % 39 20 39 2 SMJESA B % 29 35 28 6 2 5.75 LJETO KG 5.65 25 PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA hranidbu u tom razdoblju podijelili smo na hranidbu od 1.70 0.5 1. 1 DO 105 DANA GRAVIDNOSTI KRMIVO Sijeno Paša Smjesa A Smjesa B ZIMA KG 0.Primjer dnevnoga obroka za gravidne ovce u prvih 105 dana i od 106 dana do kraja gravidnosti.5 0.5.0 0.9 0.0 LJETO KG 5. . Hranidba u dojnom razdoblju Kroz razdoblje proizvodnje mlijeka različite su potrebe ovaca za hranidbenim tvarima i stoga je to razdoblje podijeljeno na proizvodnju mlijeka u prvih šest tjedana laktacije i zadnjih šest tjedana laktacije. dana do kraja gravidnosti.5 0. do 105. Primjer dnevnoga obroka za prvih šest tjedana laktacije i zadnjih šest tjedana laktacije: PRVIH 6 TJEDANA KRMIVO Sijeno Paša Smjesa C Smjesa B ZIMA KG 1.0 0.

PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA Sastav smjese C za dnevni obrok: KRMIVO Kukuruz-zrno Zob-zrno Pšenične mekinje Sojina sačma (44%) Stočna kreda Mineralno-vitaminski dodatak Ukupno % 47 15 15 20 1 2 100 5. kvalitetne paše ili konzerviranih krmiva (sijeno. Janjcima ostavljenim za rasplod potrebno je osigurati dovoljne količine kvalitetne voluminozne hrane.5 kg 18% proteina prema uzrastu 16% proteina 0.5 2 45.5 10 20 19 8 1. Tovni janjci uz kvalitetan voluminozan obrok trebali bi dobivati i krmnu smjesu sa minimalno 16% proteina. Hranidba janjaca Nakon odbića janjce moramo razdvojiti u dvije skupine.prihranjivanje i tov. najbolja ženska i muška namijenjena za rasplod te muški janjci sa lošijim ženskim janjcima namijenjenim za tov i proizvodnju mesa.5 2 26 . sjenaža.5 15 15 13 8 1. Dnevnima obrocima dodaju se minimalne količine potpunih krmnih ili dopunskih proteinsko.65 kg/dan Sastav smjesa sa 18% i 16% proteina KRMIVO Kukuruz-zrno Zob-zrno Pšenične mekinje Sojina sačma Suncokret sačma Stočna kreda Mineralno-vitaminski dodatak 18% PROTEINA – PRIHRANA (%) 16% PROTEINA – TOV (%) 39. silaža). Primjer dnevnoga obroka za janjad . Krmnu smjesu treba ispočetka davati po volji dok se janjci naviknu na nju. a zatim treba prijeći na dvokratno davanje.): KRMIVO Sijeno Smjesa PRIHRANJIVANJE JANJACA PO VOLJI TOV JANJACA 0.mineralnih smjesa ( 200-250g smjese dnevno).6. Matejaš (2004.

D i E vitamin.7. Ovce imaju visoke potrebe za soli. a od vitamina značajni su A. a izražene su i potrebe za mikroelementima ( jod. Sol može biti u obliku cigle (Slika 6. bakar.). Sol i minerali . Sol u obliku koluta 27 PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA 5. Sol u obliku cigle Slika 11. sumpor i magnezij).) ili koluta (Slika 7. Slika 10.Tokom cijele godine ovce moraju imati na raspolaganju mineralnu sol za lizanje.

Sezona parenja i 2. Porađanje većeg broja ženki olakšava organizirano prihvaćanje mladunaca i njihovo turnusno (grupno) gajenje. kod većine autohtonih pasmina ovaca koje se gaje u našim krajevima uz izrazite razlike u trajanju svjetlosnog dana tokom godine. ili pretežan broj plotkinja uvede u estrus i oplodi istovremeno. počinje krajem leta. u sezoni mrkanja i izvan nje.). Reproduktivni ciklus ovce tokom godine karakteriziraju dva perioda: 1.) koriste se: . kojim se uvodi u reprodukciju veći broj ovaca. Od metoda za dijagnostiku graviditeta prema Rupiću(1998. Sinkronizacija estrusa omogućava da se sve.upotreba ultrazvučnog aparata od 40 do 75 dana graviditeta. Van sezonski anestrus Sezona parenja. Estrusni ciklus ovce traje prosječno 17 dana (14 do 21). a završava se u kasnu jesen (slika 12. dana.palpacija razvoja mliječne žlijezde . Kontrola trenutka pojave estrusa i ovulacije temelj je adekvatnog upravljanja reprodukcijom u ovaca i koza. u punoj sezoni parenja.praćenje ponovnog estrusa na 16 do 18 dana. primjenom metode umjetnog osjemenjavanja ili prirodnog pripusta. dana.palpacija ploda preko trbušnog zida i adspekcija 120. Tokom čitave godine desezonizacija estrusa ovaca je najvažniji oblik intenziviranja ovčarske proizvodnje. Naša pramenka i mješanci ovih pasmina cikliraju prosječno svakih 16 dana.digitalna palpacija arterije uterine kaudalis 90. . U ovom periodu životinje manifestiraju 4 do 9 estrusni ciklusa. . dok su ciklusi koji se javljaju na početku i na kraju sezone parenja kraći za 2 do 3 dana. SINKRONIZACIJA ESTRUSA Indukcija i sinkronizacija estrusa ovaca je biotehnološka metoda. Ovaj postupak omogućuje poticanje razdoblja janjenja 28 . odnosno u roku od nekoliko dana (7-10). radi dobivanja većeg broja janjaca. Sinkronizirana oplodnja omogućava i istovremeno porađanje životinja. Na taj način se više i bolje koriste smještajni kapaciteti za životinje na velikim farmama i radna snaga. .PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA 6. U menadžmentu ovaca velika pažnja se poklanja dijagnostici graviditeta.

Vađenje progestagena. Slika 12. . sinkronizacija estrusa neophodna je za provođenje umjetnog osjemenjivanja i embriotransfera. intramuskularno. U ovaca se takvi intravaginalni umetci postavljaju na razdoblje od 12 do 14 dana (Robinson. Progesteron ili progestageni mogu se aplicirati peroralno. nakon tog perioda se vade i pripuštaju sa ovnovima. Progestagenski postupak smanjuje pulsatorno izlučivanje LH na vrijednosti slične onima u lutealnoj fazi ciklusa. 1967). estrus i ovulaciju. Reproduktivna aktivnost ovaca tokom godine 29 PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA i jarenja u razdoblju kada je to stočaru najpoželjnije. I ne samo to.. povećavajući tako reproduktivnu učinkovitost stada. subkutano te intravaginalno. u vidu poliuretanskih spužvica impregniranih nekim progestagenom (Robinson. njegovo korištenje je u praksi ograničeno na vaginalnu aplikaciju. uz istodobnu aplikaciju eCG-a inducira pojavu folikularne faze ciklusa. Najčešće se koriste FGA (fluorogeston acetat) i MAP (medroksiprogesteron acetat) sa sličnom učinkovitošću (Steffan i sur. 1982). spriječavajući tako ovulaciju preovulatornih folikula.Sinkronizacija estrusa uobičajeno se provodi aplikacijom progesterona ili njegovih derivata i eCG-a (konjski korionski gonadotropin). 1965) kako bi vremenski nadmašili razdoblje aktivnosti žutog tijela koje se možda u tom trenutku nalazi na jajniku. Ipak.

Objekt namijenjen janjenju prethodno mora biti očišćen. JANJENJE Janjenje ovaca najvažniji je dio ovčarske proizvodnje. 2.PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA 7. bez propuha. Rodilište mora biti prozračno. Naročito je to izraženo u solčavsko-jezerske. 4. u janjenju ipak ima gubitaka. sa dovoljno svjetla. Slika 13. ne za više. dezinficiran. Prozori moraju biti minimalno veliki 10 % površine poda. Rodilište je podijeljeno na boksove za 2 do 3 ovce. U boksu moraju biti jasle za sijeno. Boksovi za janjenje 30 . 7. stelja u njemu mora biti čista i suha. Najveći gubici nastaju pri janjenju mladih ovaca i ovaca koje nose dva i više plodova. temperatura bi trebala biti oko 10 °C. pravilno postupati s janjetom i ovcom nakon janjenja. Prostor za janjenje. Ako vladaju nepovoljne vremenske prilike. ovcama moramo osigurati natkriveni prostor za janjenje. ovca se može janjiti tijekom cijele godine. Podna površina boksa po ovci iznosi 2 kvadratna metra. može biti odvojeni dio u sklopu ovčarnika ili zaseban objekt (obično na velikim farmama). Iako se ovce relativno lako janje. romanovske i finske pasmine. rodilište. 3. pripremiti ovcu za janjenje. Također mora imati individualne boksove za smještaj ovaca koje ne prihvaćaju janjad. valovi za koncentriranu hranu te posuda za vodu ili pojilica. osigurati odgovarajuće ambijentalne uvjete za janjenje. potrebnu hranidbu i zdravstvenu zaštitu. a zidovi i strop okrečeni. koji mogu biti i do 20 %. Da bi se gubici što više smanjili. Ambijentalni uvjeti za janjenje Ovca je poliestrična životinja. pomagati ovci pri janjenju. Od svibanja do listopada ovce se janje na pašnjaku.1. Ako smo joj osigurali optimalne uvjete držanja. potrebna su četiri preduvjeta: 1. Jedan od glavnih razloga tako velikih gubitaka jest u tome što se oko 80 % ovaca janji noću.

Ovca je sve nemirnija.3.2. Ustaje. Sve je to posljedica trudova koji se javljaju u određenim razmacima. Obje su noge tada u ispruženom položaju. a zatim druga noga. ako zajedno izlaze prednje noge. s varijacijama od 146 do 156 dana. 7. Priprema ovaca za janjenje . Pomaganje ovci pri janjenju Na dan janjenja ovca sve više leži. Ovci treba polako prići. Ovca otežano hoda. Vanjski. prema vimenu ovce. Ovcama raste trbuh i poprima ovalni oblik. kaže se da je počelo nalijevati. gladne jame jako su izražene. U ovom razdoblju ovca češće liježe. Jedna osoba polako vuče noge prema dolje. treba joj pomoći. Često liježe i ustaje. vidljivi znakovi gravidnosti uočavaju se u četvrtom mjesecu. Tada je ovcu potrebno pripremiti za janjenje. Stidnica joj otječe. pristupa se janjenju ovce. a samo ako se uoče problemi. naročito one ovce koje nose dva ili više plodova. Početak i kraj janjenja 31 PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA 7. Pogotovo je to vidljivo tri tjedna prije janjenja. a druga širi jednom rukom rodnicu. koji je prethodno pripremljen. Prvo se povuče jedna. tj. Tada ovcu treba odvojiti u boks za janjenje. Boks mora biti dezinficiran. a stelja suha i čista. zbog dotoka mlijeka sise su povećane. Nakon toga treba provjeriti položaj ploda. vime naglo raste. To je janjenje u prednjem položaju. a na njima glava. stidnica postaje crvena. uhvatiti je i poleći. a trbuh se polako spušta.Ovca nosi prosječno 150 dana. okreće se oko sebe. Slika 14. tj. ako je na pašnjaku. Mjesec do mjesec i pol prije janjenja ovci počinje rasti vime. Znakovi skorog janjenja vidljivi su 3 do 5 dana prije janjenja. bleji. Dva do tri dana prije janjenja uočavaju se gladne jame. Treba joj ošišati vunu na repu i oko stidnice te na prednjem dijelu zadnjih nogu i po trbuhu ispred vimena da bi janje nesmetano moglo naći sisu. vime joj je otečeno. Kada je položaj pravilan. Iz rodnice izlazi sluzavi iscjedak. sve manje pase. njuši mjesto na kojem je ležala. Ovcu treba pustiti da se sama ojanji. Za to su potrebne dvije osobe. a drugom izvlači glavu ploda.

janjetu se očistiti nos i usta od sluzi. Plodna voda može u nekoliko minuta izazvati gušenje ili u dva do tri dana respiracijsku upalu pluća. 32 . od koje janje ugine. Ako je janjenje bilo teško i dugotrajno. kažemo da ima zadnji položaj. a drugom se pridržava sisa da bi je janje što lakše prihvatilo. Slika 15. Tada je potrebno izvući jednu po jednu nogu kao i u prednjem položaju te polagano povući plod za obje noge prema vimenu ovce. janjadi potrebno je pomoći da prihvate sisu.PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA U 5 % slučajeva plod izlazi zadnjim krajem. sitnijoj. te staviti suhu. Jednom rukom podigne se janje. najkasnije 24 sata nakon poroda. 7. kažemo da je u nepravilnom položaju. čistom krpom.Mokru stelju treba ukloniti. Katkad je potrebno prve mlazove kolostruma izdojiti janjetu u usta da bi ga osjetilo.4. ne bi ušla u pluća. zajedno s posteljicom i zakopati. Prve mlazove mlijeka (kolostruma) treba izmusti u posebnu posudu da bi se izmuzli čepovi iz sisa. ali i mlijeko u kojem može biti mikroorganizama. zdrava. janje moramo odmah podići za zadnje noge da mu plodna voda. Kad je porod tekao bez poteškoća. Ako plod ima drukčiji položaj od prethodna dva. odnosno početi sisati. što uzrokuje teško janjenje. Zatim je janje potrebno prenijeti na suhu stelju. nikako ne vlažnu. koji uzrokuju probavne smetnje u janjadi. Pri tome se mora paziti da temperatura mlijeka bude 37 do 38 °C. Vlažna stelja uzrokuje razvoj mikroorganizama koji mogu biti izvor bolesti. koja mu je ušla u usta tijekom poroda. vitalna janjad dići će se za 10 do 15 minuta i tražiti sisu. kolostrum se izdoji i daje janjetu da popije. Janje mora popiti kolostrum u roku 6 do 8 sati. Ako janje ne može stajati. Slabijoj. Postupak sa janjetom i ovcom nakon janjenja Nakon što se ojanji. Vime treba oprati toplom vodom te obrisati suhom. Tada svakako treba pozvati veterinara.

U prvom tjednu života omjer mlijeka i mliječne zamjenice jest 50 : 50 %. prihranjujemo ih mliječnom zamjenicom za janjad ili telad.Slika 16. U visoko mliječnih ovaca potrebna je svakodnevna kontrola vimena. Ovcu s janjcima također odvajamo u individualni boks te pridržavamo ovcu da janje sisa sve dok ne ojača. a katkada ih u tim boksovima držimo i dulje. Ovce s malim janjcima nakon janjenja držimo u boksovima za janjenje 7 do 10 dana. a drugo ne prihvati. ovisno o zdravstvenom stanju i vitalnosti janjadi. čije majke nemaju dovoljno mlijeka. koza ili krava. potrebno je prihranjivati. Podmetanje janjaca i hranjenje na dudu Katkad se dogodi da ovca jedno janje prihvati. ako je potrebno. treba jednom do dva puta izmusti mlijeko u posudu. čije majke nemaju dovoljno mlijeka. . Prijelaz s mlijeka na mliječnu zamjenicu mora biti postupan. To mlijeko dajemo drugoj janjadi. To će janje kasnije samo sisati sa zadnje strane ispod repa kada bude sisalo janje koje je ovca prihvatila. Nakon toga puštamo ih u zajedničke boksove s ostalim ovcama i janjcima. Istovremeno on očisti probavni trakt od mekonija. Janjad. 33 PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA Kolostrum sadrži antitijela koja mu osiguravaju pasivni imunitet u prvim danima života te lako probavljive bjelančevine. Ovce u prvim danima nakon janjenja ne smijemo hraniti punim obrokom za dojne ovce da ne bi dobile upalu vimena zbog preobilnog lučenja mlijeka. sluzaste tvari koja se nakupila tijekom gravidnosti. u dobi od dva do tri tjedna. Ako ovca ne prihvaća janje. u kojem ostaje sve dok ga ne prihvati. a kasnije. treba je odvojiti u individualni boks. U početku se može davati mlijeko ovaca.

PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA Hranidbu mliječnom zamjenicom potrebno je provoditi prema uputi. Podmetnuto janje imat će manji prirast 15 do 20 %.strojna . bez obzira ima li janje ili ne.Treba vodit računa da je pribor za održavanje higijene uvijek čist kako ne bi došlo do prenošenja moguće zaraze na druge životinje. energiju i vodu te pojavu mastitisa.2. Mužnja ovaca Za pravilnu muzu važno je ovce pripremiti. uvijek u isto vrijeme. Nakon pranja slijedi brisanje i sušenje vimena a to je vrlo bitna stvar.One jesu skuplje ali štede vrijeme. Taj postupak dosta je težak. Nakon toga možemo prijeći na hranidbu janjeta normalnim mlijekom (kravljim. Muza prije svega mora biti blag postupak prema životinji kako ne bi došlo do njenog uznemiravanja i to je radnja koja počinje prvo hranjenjem i čišćenjem životinja. 7. Tada govorimo o agalakciji. Kad je ovci uginulo janje. koje imaju jedno janje ili su ostale bez janjadi. Pranje vimena najjednostavnije je toplom vodom i spužvom te blagim dezinfekcijskim sredstvom. Mužnja može biti : . potrebno je nekoliko dana pridržavati ovcu da janje počne sisati. mora biti u individualnom boksu. Postoji više načina podmetanja. U tom je slučaju janjetu potrebno osigurati kolostrum druge ovce. . siše sa stražnje strane.za stada veća od 50 ovaca.5 min . Prevruća i pre hladna voda izaziva stres te sprečava lučenje mlijeka. tj. ovčjim ili kozjim). Postupak podmetanje također je najbolje provesti noću. Mogu se upotrijebiti i maramice za jednokratnu upotrebu.u manjim stadima (po ovci traje 2 . Ako je dovoljno efikasno da se mastitis ne pojavljuje onda se uštedom na liječenju kompenziraju troškovi koštanja maramica. koje imaju više mlijeka. Prije same muže potrebno je ukloniti grube nečistoće kao sto je slama i balega. 34 . Njega je potrebno odmrznuti i zagrijati na temperaturu 38 do 39 ˚C i dati janjetu da popije po 50 ml tri puta u razmaku po 2 sata. Temperatura vode mora biti između 35-40C stupnjeva. Mužnja se obavlja dva puta dnevno.ne računajući pripremu).ručna . koja već ima svoje janje.5. dok se ovca ne navikne na njega. Kako se može dogoditi da se taj dan nije ojanjila niti jedna ovaca potrebno je imati u pričuvi zamrznuti kolostrum. Masaža vimena koja djeluje stimulativno na lučenje mlijeka. Janje je potrebno namazati mlijekom ovce pod koju ga podmećemo. ispod repa. U protivnom ovca neće prihvatiti janje i ono će najčešće uginuti od gladi. Ponekad se može dogoditi da ovca nakon janjenja nema mlijeka. Podmetanje je najbolje provesti noću da ga ovca ne vidi. možemo skinuti kožicu s uginulog janjeta i staviti je na janje koje se podmeće. Često se događa da janje koje podmećemo pod ovcu. Ovca pod koju se podmeće janje. Nakon što smo odvojili ovcu s tuđim janjetom. Također možemo tu janjad podmetati pod druge ovce.

. U mliječnih pasmina u intenzivnom uzgoju potrebno je provesti zasušivanje postupno i organizirano: .mužnja se prekida kada proizvodnja mlijeka padne. .6. 35 PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA . ništa posebno ne treba poduzimati. Ručna i strojna muža 7. uz redukciju pitke vode i hrane. koja nastaje i zbog zaostajanja mlijeka.zasušivanje se provodi tijekom 2 . Zasušivanje ovaca Ovce koje se drže i uzgajaju na ekstenzivan način same se zasušuju.3 tjedna.34 Slika 17. Pravilnim zasušivanjem sprečava se upala vimena (mastitis).smanjenjem lučenja mlijeka prelazi se na jednu mužnju dnevno. .provodi se u posljednja dva mjeseca gravidnosti.

Svi instrumenti za obilježavanje moraju biti ispravni.2. a posebno ovčijeg štrklja. Slika 23. Pri šišanju ovaca rijetko se može izbjeći stres koji neizbježno prati ovaj zahvat. u vremenu nešto dužem od 24 časa zatvore ili ograde u prostoru gdje će se obaviti šišanje. tada ovcama mora da se osigura zaklon napravljen od bala slame. uzgojno-selekcijskog rada i ostvarivanja prava na državne potpore u poljoprivredi. Nije poželjno ovce šišati u zimskom periodu. 36 . Ovce koje su ostrižene u zimu mogu u proljeće da se puste na pašnjak samo ako je obnovljena vuna u dužini od 15 do 20 mm i ako su pogodne vremenske prilike. stres se može smanjiti na minimalnu mjeru ako se ovce. ako im se osigura kvalitetna ishrana i napajanje i izbjegne neposredan transport pred šišanje. kontrole prometa domaćih životinja.1. Identifikacija ovaca Ovce se obilježavanju ušnim markicama. Označene ovca 8. Instrumenti kojima se obavlja šišanje ovaca treba prethodno da budu dobro dezinficirani. Svaki od navedenih načina obilježavanja ovaca koji može da prouzroči i najmanje krvarenje ne smije se raditi u sezoni kada se očekuje najezda insekata. Ovu intervenciju može obavljati dobro obučen i stručno osposobljen stočar. ZOOTEHNIČKI ZAHVATI 8. Ošišanim ovcama je potrebno osigurati topao smještajni prostor bez propuha. Međutim. Ako u proljetnoj sezoni na pašnjaku ne postoji prigodan zaklon od vremenskih nepogoda. tetoviranjem ušiju i mikročipovima. Radi provedbe mjera zaštite zdravlja ljudi i životinja od zaraznih i nametničkih bolesti. ako se izbjegne pre natrpavanje takvog prostora.PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA 8. odnosno sterilizirani. Boje koje se koriste za obilježavanje ovaca ne smiju biti toksične. Šišanje ovaca Ovce se šišaju najmanje jednom godišnje. obvezno je označavanje svih domaćih životinja.

3.Slika 24. Šišanje se izvodi strojno ili ručno sa škarama. . Kastracija ovnića iznad tri mjeseca starosti ne smije se obavljati bez upotrebe anestezije. 37 PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA Ako se ovce šišaju na otvorenom prostoru neophodno im je osigurati odgovarajući zaklon od vremenskih nepogoda. Šišanje ovaca 8. Burdizzo kliješta služe prilikom kastracije ovnova/jarčeva. Kastraciju treba obaviti na janjcima što je ranije moguće. Do ove starosti kastracija janjaca može se obaviti bez anestezije. Kastraciju muških janjaca starih tri mjeseca i više može da obavi samo veterinar. Kastracija Kastracija ovnića ne smije se obavljati prije nego što se uspostavi stabilna veza između muškog janjeta i majke ovce. Beskrvni. a najbolje prije navršena dva mjeseca starosti. Slika 25. ne kirurški metodi kastracije mogu se obavljati bez anestezije samo na muškim janjcima u prvoj nedjelji života.

Rog vrlo brzo obnavlja rast. Nije dozvoljeno uklanjanje rožnog zametka kemijskim sredstvima.4. Spaljivanje rožnog zametka kiselinom. Obezrožavanje ovaca Obezrožavanje ovaca je zabranjeno. Oštri vrhovi rogova uklanjaju se sječenjem.PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA 8. Ipak. Obezrožavanje se obavlja samo u općoj anesteziji ili narkozi. Uklanjanje oštrih vrhova treba obaviti tako da se izbjegne svaka mogućnost krvarenja i da nakon ovog zahvata na rogu ne ostaju oštri dijelovi. termokauterom 38 . Uklanjanje rožnog zametka obavlja se termokauterom. Slika 26. ako se iz bilo kojih zdravstvenih razloga obezrožavanje sprovodi. tako da se mladunčad moraju pregledati ponovo za dvije do tri nedjelje posle termokauterizacije. može ga obavljati samo veterinar i to ako je prethodno procijenio da je obezrožavanje neophodno. a jedina intervencija koja je dozvoljena je skraćivanje preraslih rogova ili oštrih dijelova rogova. a sam postupak je preporučljiv radi smanjenja rizika od međusobnog povređivanja jedinki unutar stada.

Te bolesti mogu izazvati velike materijalne i financijske štete. Najčešće unutarnje parazitarne bolesti. zatim plućni vlasci i želučano-crijevni paraziti. najčešće kao posljedica zaostajanja dijelova ili cijele posteljice i porođajnih eksudata. ali i njihova širenja. na primjer kisela i lužnata indigestija. Bolesti mliječne žlijezde jesu razne upale dijela ili cijelog vimena. Kako paraziti djeluju na životinju? Ovisno o vrsti i broju unutarnjih parazita štetno djelovanje se očituje poremećajem fizioloških procesa. smanjenja utroška hrane za kilogram prirasta te brži rast i razvoj mladih životinja. intoksikacije i druge. koje nastaju kao posljedica troškova liječenja te uginuća životinja.1.Preventivna zaštita obuhvaća redovito tretiranje ovaca i janjadi odgovarajućim antihelminticima i vakcinama radi sprečavanja pojave određenih bolesti. Od vanjskih parazitarnih bolesti najveće probleme predstavlja šuga ovaca te piroplazmoza. enzootski pobačaj ovaca. mehaničkim oštećenjem organa i organskih sustava. ZAŠTITA I BOLESTI OVACA . bruceloza ovaca (melitokokoza). ali i druge bolesti. Nakon janjenja javljaju se bolesti koje su vezane za upale porođajnih organa. Zarazne bolesti u ovčarskoj proizvodnji najčešće jesu zarazna šepavost i enterotoksemija. metastrongilidoza. anemijom 39 PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA 9. rasplodne kondicije. zaostajanje posteljice i upala maternice. trihostrongilidoza. Mogu su pojaviti i Q-groznica. Preventiva obuhvaća držanje ovaca u odgovarajućim uvjetima. Parazitarne bolesti dijele se na vanjske i unutarnje. zaraznih i drugih bolesti. odnosno mastitisi. Ostale bolesti mogu se biti posljedica nepravilne hranidbe. 9. trakavičavost ili cestodoza. metiljavost ili fascioloza. ali i bronhopneumonije. Preventivna zaštita provodi se protiv parazitarnih. održavanje dobrog zdravlja. Suzbijanje unutarnjih parazita kod ovaca Važno je napomenuti da su pojedini paraziti karakteristični za određena područja i način držanja stada. u uzgoju ovaca jesu. Od unutarnjih parazita zdravlje ovaca naročito ugrožavaju metilji. šuge. pravilnu hranidbu i drugo. Zbog nedovoljnog poznavanja ovčarske proizvodnje najčešće se javljaju upala mliječne žlijezde ili mastitis. Držanje ovaca na naplavnim terenima kao i u blizini bara i lokvi stvara uvjete za izbijanje parazitarnih bolesti. PREVENTIVNA. Loši uvjeti držanja omogućuju pojavu zarazne šepavosti.

klimatskih prilika. U intenzivnoj proizvodnji mlijeka. kraški teren).mlađe životinje teže podnose invazije • općom otpornošću organizma Djelovanje parazita na organizam ovaca očituje se padom mliječnosti.posljedica masovne invazije je često uginuće životinje • zdravljem koza i ovaca . mršavljenjem. godišnjeg doba. dobi i broja životinja u stadu. Iako se na tržištu nalaze brojna sredstva za suzbijanje parazita. ali i nekih drugih parazitarnih i deficitarnih bolesti. Pogrešno je mišljenje da antiparazitici davani iglom (u mišiće ili pod kožu) bolje djeluju od onih koji se daju na usta kao tekućine ili tablete. Tipičan primjer je upala pluća koja može biti posljedica jake invazije plućnim vlascima. ovce su manje izložene štetnom djelovanju parazita jer im se sijeno i trava donose u staju s kultiviranih površina. zatim opadanje runa koje može biti posljedica šuge. Osim pretrage balege uzgajivač može sumnjati na invaziju parazitima ako životinje mršave uz dobru pašu. toksično (produktima metabolizma). prvenstveno zaraznih. pašnjak.PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA (slabokrvnošću). Djelovanje parazita procjenjujemo uvažavajuće i utjecaj okoline (livada. paša). ovisno o potrebi. uzgajivači rijetko traže savjet veterinarskog stručnjaka. Jedan od znakova jake invazije parazitima. Štetno djelovanje uvjetovano je: • brojem parazita na nosiocu . Paraziti često stvaraju uvjete za izbijanje drugih bolesti. 40 . pa ih tretiramo. Kod držanja stada na pašnjacima potrebno je najmanje dva puta godišnje napraviti koprološku pretragu (pretragu balege) kako bismo utvrdili koja vrsta i broj parazita ugrožava zdravlje životinja. samo u suhostaju. dolazi do velikih gubitaka zbog karence. Kako suzbijati unutarnje parazite? Osnovni preduvjet za uspješno suzbijanje parazitarnih bolesti koza i ovaca su kvalitetna hranidba. Vanjski paraziti mogu prenositi i uzročnike zaraznih i parazitarnih bolesti. pa sami nabavljaju lijekove koji su često neučinkoviti.zdrave životinje bolje podnose parazite • kondicijom • dobi . U slučaju da se ovce i koze u laktaciji moraju tretirati antihelminticima. smještaj i redovito provođenje dehelmintizacije. na primjer metiljima. načina uzgoja (štalski. slabim prirastom i uginućem. Na temelju rezultata koprološke pretrage uzgajivaču će biti savjetovano je li potrebno dati sredstva (i koja) za suzbijanje parazita. preskupi ili se teže primjenjuju. je pojava edema odnosno „otečenja” ispod donje čeljusti.

Fascoverm). protiv parazitarnih bolesti ne postoji mogućnost vakcinacije odnosno trajne zaštite od invazije i štetnog djelovanja parazita. Za razliku od nekih zaraznih bolesti. Kod stajski držanih stada potrebno je nakon 7 dana ukloniti stelju iz staje. ovce balegom izbacuju parazite tijekom 3-7 dana ovisno o stupnju invazije i vrsti sredstva koje se koristi. lijek ne smijemo davati ako se životinja glasa. što je često nemoguće provesti. pa se preventivne mjere moraju provoditi tijekom cijele godine. . a stada držana na paši potrebno je preseliti na nezagađeni pašnjak. Davanje antiparazitika na usta je jednostavnije pogotovo ako se koriste sredstva u obliku tekućine i koja djeluju na velik broj parazita. Tipičan primjer je da lijek koji se daje pod kožu apliciraju duboko u mišiće. Druga pogreška je da uzgajivači koriste preparate koji su zabranjeni za uporabu kod mliječnih životinja u laktaciji (Dectomax. nego pričekamo da završi s meketanjem odnosno blejanjem. Aplikacija antiparazitika drenč pištoljem 41 PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA U BiH su stada ovaca i koza izložena štetnom djelovanju brojnih vrsta unutarnjih i vanjskih parazita (nametnika) pri čemu dolazi do velikih gubitaka u proizvodnji. Na kraju ćemo preporučiti uzgajivačima da obvezno potraže savjet veterinara koji će odrediti odgovarajuće sredstvo. Slika 27. način i vrijeme aplikacije). Također. Kako bi spriječili štete koje mogu nastati u stadima. Prije svake primjene potrebno je temeljito pročitati upute o korištenju lijeka (doza. Cijev pištolja ne smijemo staviti preduboko u usta kako lijek ne bi aplicirali u dušnik i kako ne bismo ozlijedili ždrijelo. a njegovom uporabom u vrlo kratkom vremenu možemo tretirati veliki broj životinja.Uzgajivači često na pogrešan način i na pogrešnom mjestu primijene lijek. Posebnu pozornost uzgajivač mora posvetiti karenci odnosno vremenskom razdoblju nakon davanja antihelmintika. Nakon tretiranja. u kojem ne smije prodavati niti prerađivati mlijeko i meso. uzgajivači moraju redovito i temeljito provoditi preventivne mjere kojima suzbijamo parazite. Najbolje je koristiti poseban aplikator (drenč pištolj) jer se na njemu lako namjesti doza koju želimo dati. način i vrijeme aplikacije. Rezultat takve pogrešne aplikacije je pojava apscesa odnosno stvaranje gnojnih rana na tim mjestima.

opće simptome bolesti kao što su povišena temperatura. bakterije inficiraju osobe koje konzumiraju takvo mlijeko ili proizvode napravljene od njega. Mlade. borave u njihovoj blizini ili konzumiraju termički neobrađene proizvode podrijetlom od bolesnih životinja. Preventiva Odlukom o mjerama zaštite od zaraznih i parazitarnih bolesti i njihovoj provedbi i 42 . Liječenje Bolest se vrlo teško liječi. Dijagnostika Zbog nespecifičnih znakova bolesti. artritis. i spolnim aktom. placenta. udisajem. Bruceloza Bruceloza je bolest životinja (zoonoza) uzrokovana različitim vrstama bakterija roda brucela. od koje mogu oboljeti i ljudi ako dođu u kontakt s bolesnim životinjama. Životinje mogu mjesecima i godinama izlučivati uzročnike u mlijeku i drugim ekskretima. Pobačeni fetus. sinovitis. suis) i psi (B. lohije i tekućina iz maternice sadrže veliku količinu bakterija. canis). bruceloza se utvrđuje laboratorijskim pretragama. malaksalost. dok je kod ljudi najčešća infekcija s B. melitensis. Bolest se u stadu širi izravnim kontaktom. Etiologija i epidemiologija Od bruceloze najčešće obolijevaju goveda (B. Ako se mlijeko ne pasterizira. Domaće životinje su rezervoari infekcije za čovjeka. a divlje životinje za domaće životinje. ovce i koze (B.2. svinje (B. Ljudi najčešće obole od bruceloze ako konzumiraju hranu ili piće koje sadrži brucele. Kada se bolest prvi puta pojavi u stadu životinje pokazuju nespecifične. Životinje bolesne od bruceloze izlučuju bakterije putem mlijeka. Infekcija putem udisanja nije toliko česta. a pogotovo bređe životinje vrlo su podložne infekciji. Infekciji putem ozljeda na koži najviše su izloženi veterinari. Klinička slika Glavni i najuočljiviji znak da je životinja možda oboljela od bruceloze jeste pobačaj u zadnjoj trećini graviditeta ili prerani porođaj. abortus). orhitis ili neurološke poremećaje. naročito prilikom pružanja pomoći pri pobačaju ili porođaju. oboljele životinje se eutaniziraju. koje se dugo zadržavaju u vlažnoj zemlji i vodi. izravnim kontaktom kada bakterija uđe u organizam preko rana na koži ili udisanjem.PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA 9. melitensis). i najčešće je uzrok oboljevanja radnika u klaonicama. ali je moguća. još spolno nezrele.

Ovce treba pretjerivati kroz bazen u kojem se nalazi 5-postotna otopina modre galice. a po mogućnosti i fetus kod svakog pobačaja krava. Čim se bolest pojavi. Uklanjanje izvora zaraze. nerastova. Vlasnik je pri svakoj sumnji o pojavi zarazne bolesti dužan obavijestiti najbližu veterinarsku organizaciju. U stadima u kojima se utvrdi infekcija Brucellom ovis. 9. 43 PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA . Zarazna šepavost Kažemo da je zarazna šepavost bolest ovčara. junica. a time i šepavost. • dva puta godišnje krv bikova. Mikroorganizmi uzrokuju propadanje papka. Preventivna zaštita sastoji se ponajviše u držanju ovaca u adekvatnim uvjetima. • jedanput godišnje krv svih krmača i nazimica prije uvođenja u reprodukciju ili tijekom druge polovice graviditeta u uzgojima do 100 grla. Kuhanjem i pasterizacijom mlijeka te termičkom obradom mesa prekidaju se putovi zaraze čovjeka preko hrane. nazimica. borave u zaraženima stajama. laganom oteklinom. potrebno je odvojiti bolesne ovce od zdravih ovaca te započeti liječenje. Veterinari su dužni dostaviti krv svih životinja na laboratorijsku pretragu. krmača. Životinja počinje šepati.3. Treba organizirati pregonsko napasivanje s izmjenom pregona svakih 10 do 15 dana.financiranju u 2004. Trenutno se na terenu provodi obavezna vakcinacija svih ovaca. Znakovi bolesti počinju pojavom crvenila kože u među papčanom području. • krv nabavljenih ovaca i koza prije uvođenja u uzgoj. ovnova i jarčeva koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjavanje i prirodni pripust. U stado se obično unosi kupnjom bolesnih životinja. te krv 20% krmača u uzgojima brojnijim od 100 grla. obvezna je pretraga svih ovaca u stadu na ovu infekciju. Uzročnici bolesti jesu mikroorganizmi koji žive bez prisutnosti kisika. Javlja se najčešće kao posljedica loših uvjeta držanja i loše brige vlasnika o ovcama. zraka. dakle iskorjenjivanje bolesti u životinja je osnova prevencije bruceloze u ljudi. tako da se jedan pregled obavi prije korištenja za rasplod. ovaca i koza.godini (Službeni glasnik BiH 03/04) propisano je da se na brucelozu mora serološki pretražiti: • jedanput godišnje krv ili mlijeko svih rasplodnih krava i junica starijih od 24 mjeseca i svih krava čije mlijeko se koristi za ljudsku ishranu. koja će obavijestiti nadležnu veterinarsku inspekciju (Odluka o zaraznim bolestima životinja (Službeni glasnik BiH 44/03). pri čemu se krv ovnova mora pretražiti i na Brucella ovis infekciju. Zdrave ovce mogu oboljeti kada pasu na zaraženom pašnjaku ili prolaze zaraženim putem. a nakon toga se javlja nekrotička rana.

dok je ovca neošišana. a nakon toga prema trbuhu. koje. Znakovi bolesti započinju učestalim češanjem ovaca o razne predmete. 9. Kupanje ovaca 44 . modra galica) .PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA 9. Razvojem bolesti opada vuna.4. s tim da se pazi da temperatura otopine ne bude ispod 15C jer je formalin tada manje efektivan. u kojima su boravile šugave životinje moraju se mehanički očistiti i oprati jednim od akaricida. Nekad je ova bolest nanosila velike štete ovčarskoj proizvodnji. mora se ostaviti prazan 2 mjeseca. šugarci. Slika 28. ne uočavamo. U blažim oblicima bolesti. Zbog jake invazije vuna potpuno otpadne. prepreke. kada šišamo ovce. U novije vrijeme kao dobra zaštita koriste se Iverktin i Ivamek. Scabitin. Bolest se najčešće javlja zimi i u rano proljeće. Pri kupanju potrebno je namočiti i glavu.Napravljena otopina se zatim sipa u posudu za dezinfekciju nogu koja treba da je široka oko 75cm. Ako se ne provodi dezinfekcija objekta(redovna mjera). Pravilnom hranidbom i adekvatnim uvjetima držanja u stajama usporit će se širenje šuge u uzgoju. Danas se češće pojavljuje najčešće kao posljedica loših uvjeta držanja i loše preventive. a zatim se širi prema leđima i vratu. Zbog loših uvjeta držanja bolesne životinje brzo prenose šugu na zdrave. Objekti. Bolest se u početku pojavljuje na grebenu. pored svrbeži. duboka oko 15cm i napunjena do 10cm. kao što su Gamacid. na koži nalazimo otoke. Lošom hranidbom smanjuje se opća otpornost ovaca pa one brže obolijevaju od ovaca u dobroj kondiciji. šugavih ovaca. duga 3-5m. Zatim se ova posuda sa otopinom postavi na izlazu iz štale kuda se ovce kreću. Preventivna zaštita sastoji se u kupanju ovaca u posebnim bazenima u vodenim otopinama kontaktnih akaricida.5. Može se koristiti i otopina bakar-sulfata (515%. Šuga ovaca Uzročnici te bolesti jesu grinje. nakupine prljave boje. Za ovaj tretman se pravi otopina 3-5 litara formalina na 100 litara vode. Dezinfekcija papaka Dezinfekcija papaka je regularna higijenska procedura kojom se sprečavaju bolesti papaka kao što je interdigitalni dermatitis. Alugan i dr. Bolest se u uzgoj unosi kupnjom bolesnih. U tom razdoblju šugarci ugibaju. Kupanje je potrebno ponoviti u razmaku 10 dana dva do tri puta.

grmlja i korova. Ovčji sir Stajski gnoj se dijelom koristi za gnojidbu vlastitih površina za proizvodnju krmnog bilja. Sa stajališta sigurnosti proizvodnje značajna je mogućnost povoljnoga kreditiranja ulaganja u objekte. sufinanciranje kredita itd. relativno visoka ulaganja u farmu ovaca su gospodarski jako isplativa. potpomognutoga djelovanjem državnih institucija. proširivanjem proizvodnje mužnjom i prodajom mlijeka ili proizvodnjom ovčjega sira. Slika 29. neadekvatnog načina držanja i proizvodnje janjadi. poglavito sirom. a dijelom prodaje obližnjim voćarima. GOSPODARSKA ISPLATIVOST UZGOJA OVACA . te povećanjem kapaciteta i okrupnjavanjem poljoprivrednih površina.Uz krave. Isto tako. vinogradarima i povrtlarima. a nakon pete godine se od proizvedene janjadi odbija janjad koja se rabi za obnovu (remont) stada. te stalna državna potpora (poticaji. 45 PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA 10. služi i kao čistač od nepoželjnog raslinja. Ostvarenjem tehnoloških normativa suvremenoga uzgoja ovaca mogu se postići visoki gospodarski učinci. te tako izravno smanjuje mogućnosti izbijanja požara. opremu i grla visoke kakvoće. te državna naknada po rasplodnom grlu. Ovca. Prevladavanjem temeljnog ograničenja. osim što daje bjelančevinama bogato meso i mlijeko.U prihode farmi se druge godine nakon ulaganja uračunava sva proizvedena janjad.) za obnovu i razvitak osnovnog stada. ovca je na ovim područjima bila glavni opskrbljivač ljudi mlijekom i mliječnim proizvodima. u prihode se uračunava prodaja izlučenih ovaca.

6 kg Izlučena ovca živa mjera 60 kg Vrijednost izlučene ovce 180 KM Vrijednost dviske 280 KM Životni vijek ovce 5 godina Uginuće ovaca 5 % Sijeno zimski period 2.ispaša 9 kg/dan VLAŠIĆKI SOJ PRAMENKE Porođajna težina janjeta 3 kg Prodajna težina janjeta 17 kg Prosječan prirast 0.233 kg/dan Koncentrat 0.15 kg/dan Period ishrane janjadi 60 dana Broj janjadi po ovci godišnje 1.8 l/dan Mlijeka po ovci godišnje 85 litara Koncentrat 0.5 kg/dana Zelena masa . ODRŽIVI MODEL PODIZANJA FARME 250 OVACA Zabilješke: KUPREŠKI SOJ PRAMENKE Porođajna težina janjeta 3 kg Prodajna težina janjeta 25 kg Prosječan prirast 0.ispaša 12 kg/dan 46 .15 kg/dan Period ishrane janjadi 60 dana Broj janjadi po ovci godišnje 1.2 janjeta Mlijeko za janje 0.0 kg Izlučena ovca živa mjera 45 kg Vrijednost izlučene ovce 135KM Vrijednost dviske 266 KM Životni vijek ovce 5 godina Uginuće ovaca 5 % Sijeno zimski period 2 kg/dana Zelena masa .1 kg/dan Muženih ovaca u ukupnom broju 76 % Količina vune po ovci godišnje 1.1 kg/dan Muženih ovaca u ukupnom broju 76 % Količina vune po ovci godišnje 1.8 l/dan Mlijeka po ovci godišnje 90 litara Koncentrat 0.PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA 11.217 kg/dan Koncentrat 0.0 janje Mlijeko za janje 0.

500 9.60 390.000 0 8.. Vakcina antraks i šuštavac 1. Podsticaji za mlijeko l 16.250 61.Vuna 5. Stajnjak Jedinica mjere kg kg l kg t Količina 5.800 4.895.Ukupno: Ukupan trošak (UT) 2 47.69 0.Mlijeko 4. Prihodi 1. Ostalo nepredviđeno 1.Elementi A.7 650 455 kg 585 3 1. Zelena masa za ovce t 405 5 2.Kupreški soj pramenke Proizvod 1 Janjad za prodaju(250 x 25 kg). Kalkulacija uzgoja ovaca (model 250 grla) – Kupreški soj pramenke .000 16. Troškovi finansiranja 1.430.138 66. IZVOR: Selak V.39 1.00 C. Uginuće ovaca 6.075 500 2.100 8.51 15. Ivanković M.750 3 20.075 500 2..300 13..895.325 5.895. Cijena koštanja a) litre mlijeka 0.306.325 Troškovi pojedinih vezanih proizvoda Količina Q 6 5.952.895 13.00 47.Sijeno za ovce i janjad t 92 180 2. Janjad za remont stada – šiljžice(20% = 50 komada) 3.25 4.ukupno Ukupan prihod ( UP proizvoda + novčane potpore) IZVOR: Selak V.325 61.560 1.28 E.00 47.09 6. Podsticaji za umatičeni podmladak Svega 66. Ivanković M. Bogućanin H. Izlučene ovce (20%= 50 komada) kg 7. Ljudski rad 13. Ekonomičnost proizvodnje 1.remont 20% 3.00 8.69 b) kg janjeta ž.895.K.250 6.00 Ukupan prihod (UPp) 3 30.m. (2008). Koncentrat za janjad t 0.34 Poticaji . Stajnjak 6.895.00 47.39 4. Projekt: Razvoj ovčarstva u funkciji unapređenja autohtonih sireva i mesa Izračun cijene koštanja vezanih proizvoda.755 5. Janjad za prodaju(200 x 25 kg) 2.56 39.1. Rentabilnost (akumulativnost) 28 Rentabilnost investicije ukupno: F.500 6.025 3.150 250 50 6.750 UTp 5=(2 x3 / 4) 23.Mlijeko 4.463 Ukupan prihod (UP) 4 61.05 2. Bogućanin H.150 0. Izlučene ovce (20%= 50 komada) 5.325 61.31 47. Projekt: Razvoj ovčarstva u funkciji unapređenja autohtonih sireva i mesa 47 PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA 11..Vuna 5.mj 7= 5/6 4.038 grla 55 20 1.325 61. (2008). pojedinih vezanih proizvoda KM/jed.815. Tekuće održavanje 300 12. Troškovi 16. Dešugiranje 450 7.Koncentrat za ovce t 13 600 7. Amortizacija objekata i opreme 11.000 16.50 1.895.463 B. Dobit D.802 C.00 47.500 20.400 Svega 47.000.150 250 50 Cijena u KM 6 0.250 8.5 2 50 Iznos u KM 30. Energija i gorivo 500 600 10.325 61.

Janjad za prodaju(250 x 16 kg) kg 4.169.300 1.375 52.000 6. Ostalo nepredviđeno Svega 53. Rentabilnost (akumulativnost) 28 Rentabilnost investicije ukupno: 0.360.. Ivanković M. (2008).100 8.15 0.547.05 2.513 Svega B.360 13.. Uginuće ovaca kg 585 3 6.00 53.500 9. Cijena koštanja a) litre mlijeka b) kg janjeta ž.PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA 11.375 52.00 53.51 F.375 52.94 3. Amortizacija objekata i opreme 600 11.00 53.400 13.700 2.038 7.5 2 800 4.360.Koncentrat za ovce t 13 650 8. Stajnjak t 50 3 9. Prihodi 1.000 8 32. Izlučene ovce 5. Zelena masa za ovce 3. Troškovi t 115 180 20.000 UTp 5=(2 x3 / 4) 32.02 9. Kalkulacija uzgoja ovaca (model 250 grla) – Vlašićki soj pramenke Elementi Jedinica mjere Količina Cijena u KM Iznos u KM A. Vakcina antraks i šuštavac 1. Dešugiranje 450 7. Stajnjak 6. Projekt: Razvoj ovčarstva u funkciji unapređenja autohtonih sireva i mesa 48 .04 50.226.Vuna kg 400 50 2.360.28 E.000 2.81 8.m. Podsticaji za umatičeni podmladak grla 55 57.150 0. Energija i gorivo 500 10.15 IZVOR: Selak V. Bogućanin H. Podsticaji za mlijeko l 16.Vlašićki soj pramenke Proizvod 1 Janjad za prodaju(250 x 25 kg). Projekt: Razvoj ovčarstva u funkciji unapređenja autohtonih sireva i mesa Izračun cijene koštanja vezanih proizvoda.51 2. Bogućanin H. Ljudski rad 13.360.375 Troškovi pojedinih vezanih proizvoda Količina Q 6 4.513 Ukupan prihod (UP) 4 52.mj 7= 5/6 8. Tekuće održavanje 300 12.25 20 1.000 16.. Koncentrat za janjad t 0.06 Poticaji .075 800 2.86 815.00 8.802 C.250 8.00 Ukupan prihod (UPp) 3 32.Mlijeko 4. (2008).150 0.Vuna 5. Ekonomičnost proizvodnje 1.000.00 C. Dobit D.Sijeno za ovce i janjad t 540 5 2.150 400 50 3.360.450 455 4.ukupno Ukupan prihod ( UP proizvoda + novčane potpore) IZVOR: Selak V.700 1.remont 20% 3.7 650 1. Janjad za remont stada – šiljžice(20% = 50 komada) kg 0 8.375 52.601.500 9.075 3.000 52.755 5.Ukupno: Ukupan trošak (UT) 2 53. Troškovi finansiranja 1.00 53.26 53.138 57.375 5. Ivanković M.Mlijeko l 16.. Izlučene ovce kg 3.000 4.K. 8.500 5.2. pojedinih vezanih proizvoda KM/jed.360.

Brojno stanje ovaca u Federaciji BiH na dan 13.FAZ Mostar) 49 PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA 12.nov.11. godine i u tabelarnom prikazu nalaze se podaci o označavanju ovaca na području Federacije Bosne i Hercegovine po županijama/kantonima do 16. 87/07) i izmjenama i dopunama navedenog pravilnika (Sl. Nosioci poslova obilježavanja su: Federalno ministarstvo poljoprivrede. godine (podaci iz Jedinstvenog registra domaćih životinja . koza i svinja te vođenju evidencija (Sl. vodoprivrede i šumarstva Federalni agromediteranski zavod Mostar Ovlaštene veterinarske organizacije U označavanje sitnih životinja krenulo se početkom 2009. Federacije Bosne i Hercegovine br. PREGLED OBILJEŽAVANJA OVACA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE .Obilježavanje sitnih životinja na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine je obvezno i provodi se prema Pravilniku o obveznom označavanju i upisu u jedinstveni registar ovaca.12.2010.2009.64/08).nov.Federacije Bosne i Hercegovine br. godine.

Kumpović V.. Eurofarmer). (1998)... HZPSS (2004).. Poljoprivredni fakultet. Savić M. LITERATURA Jovanović R. Janječić Z. ISHRANA OVACA. (2008). Jovanović S... OBJEKTI ZA SMJEŠTAJ OVACA. Zagreb. Podaci iz Registra domaćih životinja (Federalni Agromediteranski zavod Mostar). Domaćinović M. Agronomski fakultet. Beograd. Projekt: Razvoj ovčarstva u funkciji unapređenja autohtonih sireva i mesa Stručni časopisi (Ovčarsko kozarski list. Mioč B.. Uremović M. Novi Sad. Split. VETERINAR U KUĆI. Matejaš D. Vučinić M. Petrujkić T.. STOČARSTVO. Internet (fotografije). Zagreb. Rupić V. Pavić V. Logos. Koturić T.PRIRUČNIK ZA UZGAJIVAČE OVACA 13. Službeni glasnik BiH (44/03) Selak V. HRANIDBA OVACA. SAVREMENI TRENDOVI U UZGOJU I ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI OVACA I KOZA. (2002). Ivanković M.. (1996). Eduvet. Bogućanin H... (1999). PRAKTIKUM HRANIDBE DOMAĆIH ŽIVOTINJA. Filedeta. (2007). 50 .. Mužic S. Osijek Uremović Z.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful