You are on page 1of 122

UREDILE Milica Peki i Katarina Pavi

EXITEUROPE
Nove geografije kulture

Exit Europe / Nove geografije kulture

Izdava: Savez udruga Klubtura / Mrea Clubture Svaiev trg 1, Zagreb Urednice: Katarina Pavi i Milica Peki Suradnici i suradnice: Iskra geshoska (Makedonija), Davor Mikovi (Hrvatska), Katja Praznik (Slovenija), Darka Radosavljevi Vasiljevi (Srbija), Marko Toma (Bosna i Hercegovina), Emina Vini (Hrvatska) Prijevodi: Jele Dominis (Hrvatska), Hana Dvornik (Hrvatska), Kathryn Opal Hampton (Bosna i Hercegovina), Maja Lovrenov (Slovenija), Jasna Vrteva Shoptrajanova (Makedonija), Aleksandar Vasiljevi, Nenad upac (Srbija) Korekture i lekture: Ana Lovreni (Hrvatska), Inge Panos (Slovenija) Engleska lektura i korektura: Nenad upac (Srbija) Dizajn: Ruta Tisak: Tiskara Zelina d.d. Naklada: 500 ISBN 978-953-95994-2-1 ISBN 978-86-84977-07-8 CIP zapis dostupan je u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 776817.

Tiskanje ove publikacije omogueno je temeljem financijske potpore Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga drutva u skladu s Ugovorom broj 42102/07-PP-6/11-2. Miljenja izraena u ovoj publikaciji su miljenja autora i ne izraavaju nuno stajalite Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga drutva. Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga drutva http://zaklada.civilnodrustvo.hr

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

grad Zagreb gradski ured za kulturu, obrazovanje i sport

Zagreb / Beograd 2011. Ovo djelo je ustupljeno pod licencom Creative Commons Attribution 3.0 Croatia. Da biste vidjeli kopiju licence, posjetite http://creativecommons.org/ licenses/by/3.0/hr/.

EXITEUROPE
Nove geografije kulture
UREDILE Milica Peki i Katarina Pavi Zagreb / Beograd 2011.

Savez udruga Klubtura / Mrea Clubture

Exit Europe / Nove geografije kulture

8 Umjesto uvodnika Milica Peki, Katarina Pavi 16 Regionalna inicijativa mree Clubture - platforma za kulturnu suradnju i razmjenu nezavisne scene Katarina Pavi 44 Utopija ili svjetlo na kraju tunela, skica za portret nezavisne kulture u Bosni i Hercegovini Marko Toma 54 Prebivanje u kulturnoj politici Davor Mikovi 70 82 Na kripotjih slovenske neodvisne kulturne scene Katja Praznik 100 Nezavisna scena u Srbiji Darka Radosavljevi Vasiljevi 116 Opstanak kulture globalno je pitanje kojeg je vano rjeavati lokalnim angamanom Razgovor s Eminom Vini

Exit Europe / Nove geografije kulture

Sadraj

EXITEUROPE
Nove geografije kulture
Exit Europe / Nove geografije kulture

Umjesto uvodnika
Uvodni razgovor je rezultat chatrazgovora urednica putem platforme Skype. Razgovor je zapoet 09. 11. 2010. godine u 14:10 h.

Umjesto uvodnika

Uvodni razgovor je rezultat cha razgovora urednica putem plat Skype. Razgovor je zapoet 09
8
Milica Peki, Katarina Pavi

attforme 9. 11. 2010.


9

----------- --------------------------------------Milica Peki: Vodi Clubture ve dve godine, moe li da uporedi delovanje clubture na nacionalnom i regionalnom nivou. Koliko je tee sprovoditi aktivnosti u regionu i baviti se zagovaranjem na nekom irem planu? ----------- --------------------------------------Katarina Pavi: Dakle, to se tie djelovanja mree Clubture, sigurno je da se s priom u regiji mrea iri u svakom smislu, kvantitativno i kvalitativno. Ono to je najvea razlika je da u okvirima djelovanja Clubture-a na razini Hrvatske mrea donekle stabilno djeluje ve 8 godina kao nacionalna mrea nezavisne kulture, prvenstveno kao platforma za direktne programske suradnje, posredstvom ega se krenulo u razne druge razine djelovanja, pa tako i na meunarodnom planu. S aspekta zagovaranja i pozitivnih pomaka u kulturnim politikama, moemo rei da se najvea razlika, tj. potekoa sadri u injenici kako ne postoji vidljiv i jasan regionalni zagovaraki okvir. To jest, postoje okviri pojedinih lokalnih jedinica i nacionalni okviri, ali do razine europske birokracije nastaje vakuum. Taj vakuum jedan je od poticaja zajedno s drugim okolnostima koje su rezultirale osmiljavanjem Exit Europe projekta. ----------- --------------------------------------Milica Peki: ta bi mogla da istakne kao najznaajniji rezultat na nacionalnom a ta na regionalnom nivou? ----------- --------------------------------------Katarina Pavi: Nacionalni rezultati - Clubture je prepoznat kao nacionalna mrea organizacija aktivih u polju nezavisne kulture, koja djeluje u Hrvatskoj ve 8 godina - te povezuje organizacije iz sektora na programskim suradnjama ali i u zagovarakom djelovanju. Ti rezultati se daju kvantificirati i dodatno razraditi, tako da bih mogla potroiti popodne nabrajajui, ali ono to je najvanije na nacionalnom planu je da CT svojim iskustvima pokazao kako je nezaobilazan akter iji je model suradnje poznat i u granicama irim od RH, pa i regionalno. to se tie situacije u regiji, uspjesi se ponajprije sadre u injenici da smo opstali i da se i dalje razvijamo, uprkos nizu nepovoljnih uvjeta koji se podjednako tiu nedostatka sredstava, nedostatka jasnog i vidljivog institucionalnog okvira na razini regije, razlika izmeu razvijenosti i velike diverzifikacije scena. Ono to bih istakla kao recentno postignue su nae aktivnosti usmjerene europskoj sceni u smislu donositelja odluka i u smislu umreavanja s partnerima iz EU. ----------- --------------------------------------Katarina Pavi: Upoznale smo se krajem 2008. godine u Zagrebu na susretu regionalne inicijative Clubture, povodom konferencije Poprita Neoliberalizmamoe li rei kakva su tvoja iskustva u zajednikom angamanu (kako nas dvije, osobno) - tako na irem planu od tad? ----------- --------------------------------------Umjesto uvodnika

Exit Europe / Nove geografije kulture

----------Milica Peki: ----------Katarina Pavi: ----------Milica Peki:

----------Katarina Pavi:

----------Milica Peki:

----------Katarina Pavi:

----------Milica Peki:

-----------

--------------------------------------Moja su iskustva zaista dragocena kako lino tako i profesionalno. --------------------------------------:) --------------------------------------Prvenstveno mislim da je nezavisna scena u regionu imala dosta koristi od regionalne inicijative pokrenute od strane Clubture-a. Prvo kao platforma u okviru koje su se mnogi akteri po prvi put upoznali i razmenili iskustva, zatim po broju konkretnih saradnikih projekata i partnerstava koja su prostekla iz upravo ove inicijative, to je po meni jedan od najznaajnijih aspekata ovakvih platformi. Takoe, mislim da su, podstaknute Clubture-om, scene u regionu postale aktivnije i u zagovarakom smislu. Npr. u Srbiji je napravljena platforma koja okuplja veinu aktera nezavisne scene i nedavno je medijima predstavljena njihova zajednika deklaracija. Mislim da regionalna inicijativa Clubture-a ima dosta udela u inspirisanju i pokretanju ovakvih inicijativa u susednim zemljama regiona. --------------------------------------Da, mislim da je to super...pogotovo to se tie organizacija u Srbiji. Mislim da je ok da se na to posebno osvrnemo, da se taj potencijal pokrene i da su nai zajedniki napori urodili takvim plodovima. --------------------------------------to se tie nae saradnje na publikaciji, mislim da je bilo vano na jednom mestu objediniti preglede situacija nezavisnih scena, kako pojednino po zemljama, tako i kroz prikaz razvoja regionalne inicijative. ini mi se da je to neophodan okvir za predstavljanje Preporuka kao centralnog dela publikacije. to se mene lino tie, bilo je uivanje raditi na ovom projektu, kako sa tobom tako i sa svim kolegama u regionu koji su zaista bili neverovatno posveeni. --------------------------------------Da, i meni. Po prvi puta sam radila na neem ovakvom, tako da je to za mene istup u nepoznato :) ali sam sretna zbog Clubture-a koji je vie godina pokuavao realizirati ideju o ovakvoj knjizi. --------------------------------------Ono to je zaista neprocenljivo jeste broj ljudi koji je svojim tekstovima, komentarima, fotografijama doprineo da knjiga izgleda ba ovako. Obino je dosta koplikovano raditi sa velikim brojem saradnika ali, ini mi se, da su zaista svi bili puni entuzijazma i odgovorno pristupili radu na tekstovima i publikaciji uopte, da ne zaboravimo i ljude koji su nam davali uputstva, savete, komentare. Emina Vini. ---------------------------------------

10

Milica Peki, Katarina Pavi

----------- --------------------------------------Katarina Pavi: Treba im svima poimence zahvaliti. Da, Emina Vini dala je veliki doprinos, ne samo ovoj publikaciji, ve i cijeloj ovoj prii. Kao i mnogi koji nisu izravno ukljueni u proces, a teko je zamislivo da bi se ita dogodilo bez njih. ----------- --------------------------------------Milica Peki: Uvek postoji neka individualna energija koja ako je dovoljno jaka i uporna uspe da pokrene i druge ljude i onda se zaista mogu kreirati pomaci. Mislim da je Emina u velikoj meri ba ta energija, pokretaka i neumorna. ----------- --------------------------------------Milica Peki: Kakvo je tvoje iskustvo u ostvarivanju saradnje i partnerskih odnosa na regionalnom nivou? ta su prednosti, a ta problemi sa kojima se suoava? Kako ti doivljava zajedniki rad na ovoj publikaciji? ----------- --------------------------------------Katarina Pavi: Moja iskustva su izuzetno pozitivna. Poimanje prostora regije podosta se promijenilo upravo kroz angaman u ovoj prii. U vrijeme mog kolovanja devedesetih, regija je bila tabu kao i cjeli kontekst koji se uz nju vee. to se tie konkretno suradnji, pokazalo se kako sve zemlje u regiji imaju to pokazat, i to se tie ljudskih kvaliteta, poimence to se tie spremnosti na suradnju u regiji i poimanja zajednitva. To je uvijek onaj + koji se stvori ili ne stvori, ta neopipljiva uzajamnost odnosa, socijalni kapital :) A to se tie problema, recimo, roaming je problem :) Ali, ozbiljno, najvei problemi u regiji je i dalje kako se regija percipira, i na to mislim kao na strukturalni problem, utemeljen u drutvenopolitikom, koji se onda preslikava u sva podruja. ----------- --------------------------------------Milica Peki: Pa da, svakih deset, ako ne i manje, godina menja se definicija regiona. Da li jugoistona Evropa, Balkan, Zapadni Balkan, pa onda ono to je Zapadni Balkan jue to ve danas nije, i tako u krug. Zato mislim da treba biti zaista fleksibilan u razumevanju pojma regiona. Ipak, vana injenica je da zemlje bive Jugoslavije dele dosta uticajnu prolost i da je to jedan jak zajedniki imenitelj. Iako te zemlje vie ne ulaze u sklop definicije Zapadnog Balkana, one su nekako od poetka prisutne u regionalnoj inicijativi Clubture-a. ----------- --------------------------------------Katarina Pavi: Tono, to je prirodna povezanost izrasla iz konteksta, ali koja ima potrebu mijenjati kontekst. ----------- --------------------------------------Milica Peki: Naravno, Slovenija je u EU. Albanija nije bila deo Jugoslavije ali je dosta aktivna u saradnikim projektima u regionu. Ipak to se tie Clubture regionalne inicijative ona podrazumeva zemlje bive Jugoslavije. ----------- --------------------------------------11
Umjesto uvodnika

Exit Europe / Nove geografije kulture

----------- --------------------------------------Katarina Pavi: Upravo je bitno istaknuti da se radi o pokuajima stvaranja nekih novih praksi na prostoru bive Jugoslavije, temeljenih na principima suradnje i zajednikog odluivanja. ----------- --------------------------------------Milica Peki: Sa druge strane, mislim da je to nekako prirodan, ljudski proces. Ljudi se udruuju, prvo susedi pa dalje, radi zajednikih interesa, uveanja kapaciteta, saradnje, razmene. E sad, kako mi kao nezavisna scena ipak odolevamo politikim i drugim uticajima, onda ta normalna i sasvim prirodna pojava moze da doe do izraaja i u konkretnim aktivnostima. ----------- --------------------------------------Katarina Pavi: Da, ve smo dosta nakucale o post-jugoslavenskom prostoru, no svejedno kroz rad na ovom projektu sastajali smo se puno puta u gotovo svim zemljama regije. ----------- --------------------------------------Milica Peki: Jesmo. ----------- --------------------------------------Katarina Pavi: Da, Beograd, Maribor, Ohrid, Zagreb ----------- --------------------------------------Milica Peki: To je prednost regiona, gde god ode, lepo ti je (ha) ----------- --------------------------------------Katarina Pavi: da, dobro se jede :) ----------- --------------------------------------Milica Peki: Da ne irimo. U kom pravcu misli da e dalje aktivnosti na nivou regije da se odvijaju, kako vidi budunost nezavisne scene u regionu? ----------- --------------------------------------Katarina Pavi: Budunost? ----------- --------------------------------------Milica Peki: Pa da! ----------- --------------------------------------Katarina Pavi: Sasvim sigurno je da e se sve zemlje u regiji s vremenom integrirat u iri europski prostor. ----------- --------------------------------------Milica Peki: Ovde nikad nita nije sigurno, ali ajde.. ----------- --------------------------------------Katarina Pavi: :) Da, budunost je kondicionirana mnogim faktorima al ono to je vano, to predviam je da e se, ako ne u svim onda u velikoj veini zemalja, nezavisno-kulturne scene nametnuti kao nezaobilazi akteri na podruju donoenja i provoenja kulturnih politika. ----------- --------------------------------------Milica Peki: Da, i ja verujem da je takav razvoj neminovan. Mislim da je nezavisna scena u veini zemalja razvila ozbiljne kapacitete. ----------- --------------------------------------12
Milica Peki, Katarina Pavi

----------- --------------------------------------Katarina Pavi: to se tie europske prie, mislim da smo imali moment dobre podudarnosti, to je tijekom 2007. donesena europska kultura agenda koja je po prvi puta donekle reducirala supsidijarnost na podruju kulturnih politika. To znai da je podruje kulture prelo iz ekskluzivne domene drava lanica u zajedniki EU prostor. Ista stvar se dogodila s ulaskom kulture na bitan poloaj u meunarodnim odnosima, tako da mislim da nam je budunost u Europi, ne znam dodue kakvoj ----------- --------------------------------------Milica Peki: Verujem da su iskustva nezavisne scene, u smislu kreiranja programa, kako na nacionalnom tako i na meunarodnom nivou, kao i iskustva u ostvarivanju saradnje, umreavanja, zajednikog delovanja, od neprocenljivog znaaja za dalji razvoj saradnje na meunarodnom nivou. ----------- --------------------------------------Katarina Pavi: Jest, mislim da smo jo uvijek u oku tajfuna, nismo u mogunosti nainiti objektivni odmak tako da e ocjene o postignuima biti realne, tek za puno puno godina. ----------- --------------------------------------Milica Peki: Ono to je ipak sigurno jeste da svi ljudi aktivni na nezavisnoj sceni rade neprestano i zaista vredno i verujem, kao posledji optimista, da takva posveenost, angaman i znanje mora uroditi plodom. ----------- --------------------------------------Katarina Pavi: To je evidentno, samo je stvar toga tko e brati plodove. Ali i ja sam optimistina, mislim da je naa uloga najvea tamo gdje se kulturni angaman pretvori u drutveno opipljive pomake. ----------- --------------------------------------Milica Peki: to se plodova tie, nadam se da e, ipak, neke nove generacije imati neto drugaiju situaciju i to je ono to je najvanije. ----------- --------------------------------------Katarina Pavi: Ok, hoemo se nai na Skype-u za 10 godina, pa da vidimo ... :) ----------- --------------------------------------Milica Peki: Ih za 10, ajde za 20........ alim se, skeptik i optimista, ne ide. ----------- --------------------------------------Katarina Pavi: Eh, ini mi se da smo se pretplatili na taj dualizam. ----------- ---------------------------------------

Razgovor je zavrio 09. 11. 2010. godine u 15:19 h.

13

Umjesto uvodnika

Exit Europe / Nove geografije kulture

Exit Europe / Nove geografije kulture

Katarina Pavi

Regionalna inicijativa mree Clubture platforma za kulturnu suradnju i razmjenu nezavisne scene

Katarina Pavi

Regionalna inicijat mree Clubture platforma za kultu suradnju i razmjen

02 Mrea Clubture osnovana je 2002. godine kako bi povezala organizacije nezavisne kulturne scene u Hrvatskoj, a od svojih poetaka djeluje kao suradnika platforma kroz koju one zajedniki realiziraju programe. Ciljevi mree Clubture su decentralizacija kulturne proizvodnje, permanentna suradnja meu organizacijama, temeljena na zajednikoj provedbi projekata, poveanje javne vidljivosti nezavisne kulturne scene, kao i jaanje utjecaja na kulturnu politiku na nacionalnoj razini i na lokalnim razinama. Za vie informacija vidjeti: Clubture Kultura kao proces razmjene 2002. 2007. (ur. Vidovi, et.al.) i www.clubture.org.

tiva

urnu nu

17

Regionalna inicijativa mree Clubture - platforma za kulturnu suradnju i razmjenu nezavisne scene

Exit Europe / Nove geografije kulture

01 Regija se kao naziv rabi u smislu nadnacionalne regije, definirane prostorom dolje navedenih zemalja bive Jugoslavije.

avez udruga Klubtura / mrea Clubture zapoela je krajem 2004. godine okupljati organizacije nezavisne kulture s podruja bive Jugoslavije, koje su najprije zajedniki pokrenule pilot-projekt, a onda i dugogodinji program Regionalna01 inicijativa Clubturea. Putem raznolikih oblika skupova, zajednikog rada i razmjene programa, ta je inicijativa povezala vie od stotinu organizacija iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije. Tijekom pripreme i realizacije pilot-projekta suradnje od 2005. do 2007. te su organizacije stvorile suradniku platformu na istim naelima na kojima je zasnovana i mrea Clubture02 u Hrvatskoj. U pilot-fazu bilo je ukljueno devetnaest organizacija u osam razliitih suradnikih projekata, unutar kojih su ostvarena trideset i tri javna dogaanja u svim navedenim zemljama. Ta je mrea inicirala povezivanje nezavisne kulturne scene itave regije ostavi do danas jedina organizacija na podruju bive Jugoslavije koja sustavno okuplja nezavisne kulturne organizacije u neformalnu suradniku platformu. Provoenjem pilot-faze razmjene programa, prvi put nakon raspada nekadanje drave, nezavisne su kulturne organizacije pozvane, a na odreen nain i izazvane da u kulturi izgrade neto novo; drukiji i inovativan oblik djelovanja, satkan na naelima suradnje te zajednikog rada i odluivanja. Uspjeno provedena suradnja nije samo programski povezala organizacije, ve je i postavila temelje okupljanju oko bitnih kulturno-politikih tema, poput razvoja kulturne suradnje u regiji i s ostatkom Europe. Usprkos entuzijazmu okupljenih, programsku razmjenu i suradnju nije bilo mogue dugo odrati zbog meunarodnih i domaih prepreka pri osiguravanju financijskih sredstava. Mrea se od 2008. godine usredotouje na zajedniko djelovanje prema donositeljima odluka kako bi zagovarala pozitivne promjene i razvoj odrivih modela suradnje na nezavisnoj kulturnoj sceni u regiji i prema EU. U vie od pet godina djelovanja Regionalna inicijativa Clubturea prola je dugi put te tako i zatvorila jedan razvojni ciklus od poetnih napora u umreavanju aktera, potom izravne razmjene programa i rada na zajednikim projektima meu organizacijama, do definiranja preporuka za djelovanje institucija kulturnih politika (od lokalnih do onih na europskoj razini). Evolucijski put razvoja te regionalne platforme podjednako su odredila unutarnja kretanja nezavisne scene u regiji, ali i itav niz okolnosti koje proizlaze iz drutvene i politike dinamike unutar biveg jugoslavenskog prostora, obiljeenog tranzicijom i konsolidacijom postsocijalistikih drutava, kao i irenjem Europske unije na podruje regije.

03 Na drugom zasjedanju AVNOJA, 29. studenog 1943., proglaena je Demokratska Federativna Jugoslavija; Ustavotvorna skuptina 1945. proglaava naziv: Federativna Narodna Republika Jugoslavija; Ustavnim promjenama iz 1963. Proglaena je Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija. 04 geopolitika kategorija koja obuhvaa zemlje jugoistone Europe koje nisu lanice EU-a. U posljednje se vrijeme taj termin rjee rabi. 05 Engleski: South East Europe (SEE) - Naziv za prostor zemalja Balkana i naziv programa koji jaa partnerstvo na stratekim pitanjima izmeu esnaest razliitih zemalja, meu kojima su osim bivih jugoslavenskih drava i: Albanija, Austrija, Bugarska, Rumunjska, grka, Maarska, Moldova, Slovaka, te pojedine regije u Italiji i Ukrajini. 06 Otkako je poznati britanski magazin Economist u kolovozu 2009. objavio lanak pod nazivom Entering the Yugosphere (http://www.economist. com/node/14258861), koji su prenijeli svi najtiraniji / najposjeeniji regionalni mediji, pojam Jugosfere infiltrirao je u svakodnevni diskurs obiljeavanja geografsko-politikog podruja bive Jugoslavije. 07 Istie se suradnja policije i drugih pravosudnih tijela drava u regiji. 08 Uvoenje dugo obeavane zrane linije izmeu Zagreba i Beograda jo se eka, a prema medijskim napisima koji se svako toliko pojave u javnosti, zrani most izmeu Hrvatske i Srbije trebao bi

Okviri regionalne kulturne suradnje Raspad zajednice naroda koja je u razliitim oblicima egzistirala od 1918. do 2003. godine, a u svom najpoznatijem obliku, kao Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija03, na specifian nain objanjava pojavu nezavisne kulturne scene te neizravno i djelovanje Regionalne inicijative Clubturea. Prostor bive jugoslavenske zajednice dvadeset godina nakon raspada jo uvijek je obiljeen istodobnim pokuajima integracije i dezintegracije. Taj je paradoks uoljiv i u nastojanjima definiranja geopolitikog prostora koji zauzimaju te drave. Tako je u posljednjih desetak godina u upotrebi bilo vie naziva, poput Zapadnog Balkana04 ili Jugoistone Europe05, koji su naili na negodovanje ire javnosti u zemljama regije. U posljednje vrijeme meu njima se istie neformalni naziv Jugosfera06. Taj naziv slikovito objanjava korijene regionalne, primarno ekonomske suradnje u zajednikoj prolosti, ali i u segmentima suvremenoga kulturnog ivota u najirem smislu, kao to su slini jezici, ukusi u gastronomiji, glazbi i slino. gotovo svaki dan moemo itati o razliitim oblicima ponovne uspostave suradnje na podruju nekadanje dravne zajednice. Tako je meu tim republikama uspjeno uspostavljena suradnja u mnogim podrujima poput trgovine, meu razliitim vrstama dravnih institucija07, uvoenjem redovitih kopnenih putnikih linija na svim relacijama08, kao i ponovnom integracijom teretne eljeznike mree SHS09, te slinim sluajevima ponovne uspostave regionalne suradnje na razliitim podrujima. Meu njima se istie regionalna distribucija zabavnoga televizijskog programa10, kao i esta gostovanja najrazliitijih izvoaa popularne glazbe. Izvoai popularne glazbe iz svih zemalja bive Jugoslavije redovito nastupaju irom regije, premda su se neki od njih tijekom devedesetih godina i neposredno nakon toga svrstavali u suprotstavljene tabore i odluno odbijali mogunosti nastupa u zemljama sa suprotne strane11. U kulturnim politikama i u tzv. reprezentativnoj kulturi i dalje dominiraju obrasci kulturne proizvodnje koji su vie ili manje usmjereni ka jaanju pojedinanih nacionalnih identiteta, ali je istodobno, prema slinom naelu kao i u drugim sluajevima, otvoren prostor i za revitalizaciju kulturne suradnje. To je osobito uoljivo u razliitim oblicima popularne i audio-vizualne kulture, ali i u projektima nezavisne kulturne produkcije, premda se oni pojavljuju uglavnom povremeno i kratko traju. to se tie kulturne razmjene u domeni javnih institucija, ona je jo uvijek marginalna pojava koja se ponajprije moe svesti na povremena gostovanja, odnosno osnovnu razmjenu sadraja. Regionalna suradnja u domeni kulturnih politika jo nije zadobila vee znaenje, o emu sv-

18

Katarina Pavi

09 eljeznika mrea teretnih veza koja obuhvaa infrastrukturu Slovenije, Hrvatske i Srbije to je zapoela s redovitim prometom u listopadu 2010., a iji je naziv deriviran iz imena Drave Slovenaca, Hrvata i Srba nastale 1918. godine kao pretea svim oblicima dravnih zajednica Junih Slavena. 10 U listopadu 2004. TV sapunica Villa Maria zapoela se usporedno prikazivati u Hrvatskoj i Srbiji. Otad su zajedniki projekti u produkciji televizijskih zabavnih formata uobiajeni, a meu njima osobito su popularni razliiti reality programi, poput Big brothera ili oblici produkcije poznati kao talent show. 11 To se odnosi na fenomen rasta popularnosti turbofolk glazbe u Hrvatskoj i Sloveniji, premda je stajalite ire javnosti tih zemalja, a osobito u Hrvatskoj, negativno prema turbo-folku. 12 Relativno nov primjer koji svjedoi o angamanu Slovenije na podruju meunarodne kulturne suradnje je uvoenje regionalne kontaktne toke BIFC, osnovane uz podrku Ministarstva kulture Republike Slovenije 2010. godine putem Platforme za Jugoistonu Europu, a ijim radom koordinira Asociacija (http://www. asociacija.si), slovenska mrea nezavisnih kulturnih organizacija, inicijativa i umjetnika. BIFC Balkan Incentive Fund for Culture osnovan je 2006. godine, na inicijativu Europske kulturne fondacije ECF

19

Regionalna inicijativa mree Clubture - platforma za kulturnu suradnju i razmjenu nezavisne scene

Exit Europe / Nove geografije kulture

nakon devetnaest godina biti ponovno uspostavljen u drugom dijelu 2011. godine.

jedoi i manjak suradnikih pothvata samih institucija koje oblikuju i provode politiku nadlena ministarstva i tijela regionalnih ili lokalnih uprava. Iznimka je Slovenija, u kojoj se meunarodna suradnja na podruju regije etablirala kao politiki bitno pitanje, to je vezano za specifian poloaj Slovenije, koja je zasad jedina zemlja regije koja je postala lanicom Europske unije12. U Hrvatskoj, ije Ministarstvo kulture financijskim potporama potie meunarodnu suradnju, suradnja na regionalnoj razini nije meu prioritetima13, kao ni u ostalim zemljama regije14, a suradnje se na podruju regije esto realiziraju putem projekata unutar programa Kultura 2007. 2013.15. Programi suradnje takoer se realiziraju kroz pretpristupne fondove EU-a16, kao i kroz druge programe, poput programa Europa za graane17 ili programa za cjeloivotno uenje18. Iako se pribliavanjem zemalja regije prostoru EU-a iri krug mogunosti za ostvarivanje suradnje, one se jo uvijek ne realiziraju u onom broju, ni onoliko kompleksno i trajno koliko bi to bilo mogue i poeljno. injenica da u zemljama regije postoje slini okviri ureenja kulturnih politika, kao i dijelovi infrastrukture koji su opstali unato ratovima i zahlaenju odnosa potvruju postojanje snanih potencijala za razvijanje velikog broja dugotrajnih i po strukturi sloenih suradnikih projekata na podruju kulture. Oit jaz izmeu istodobnih stremljenja integraciji i dezintegraciji postjugoslavenskog prostora dio je konteksta koji see duboko u prolost Jugoslavije, tj. u temelje unutranjeg pravno-politikog poretka, posebice nakon donoenja Ustava iz 1974.19, koji je u irokoj javnosti prihvaen kao institucionalni temelj raspada. Jaz je i u velikoj mjeri odreen i izravnim ratnim zbivanjima u devedesetima, u kojima su stradali mnogi neduni na ovim prostorima. I u razdoblju nakon izravnih konflikata politike elite zemalja bive Jugoslavije vodile su politiku temeljenu uglavnom na izolacionizmu, a poetak normalizacije odnosa izmeu tih zemalja obiljeen je prijelazom u novo desetljee. No, usprkos miru inormalizaciji, linije podjele na prostor regije donosi irenje Europske unije, kojoj se zemlje u regiji pridruuju razliitom dinamikom20. Danas moemo razmatrati bitne korake u meusobnom pribliavanju tih zemalja, no vijesti o tome u najveem su broju sluajeva zanemarene, ili senzacionalistiki predstavljene javnosti. Sasvim se sigurno moe zakljuiti da je prostor bive Jugoslavije prostor uvjetovane integracije istodobno je obiljeen zajednikom prolou i brojnim drugim slinostima u sociokulturnim obiljejima, no i mnotvom izazova koje donosi postkonfliktno i tranzicijsko razdoblje. Bitno je napomenuti da je kulturna produkcija kao dio irih drutvenih kretanja u zemljama bive Jugoslavije ve od kraja 60-tih godina prolog stoljea, a osobito od kraja 70-

Performans Zid Buke, festival Media Mediterranea, Pula


Exit Europe / Nove geografije kulture

i partnera HIVOS i Instituta Otvoreno drutvo. Danas rad BIFC-a osim ECF-a podrava Institut Otvoreno drutvo, fondacije Sorosa na Kosovu, u Makedoniji i Srbiji, kao i Ministarstvo vanjskih poslova Republike Slovenije i Ministarstvo kulture Republike Slovenije. Vie na: http://www.bifchub.eu/ 13 Izdvajanja Ministarstva kulture RH na podruju meunarodne suradnje u regiji u 2009. i 2010. godini iznosila su svega 10 - 11% od ukupnih sredstava izdvojenih za meunarodnu suradnju. 14 Prema navodima Darke Radosavljevi, u tekstu objavljenom u ovoj publikaciji, u Srbiji ne postoji podrka koja bi omoguila sigurnost i razvoj kapaciteta organizacija nezavisnog kulturnog sektora, to bi potaknulo eu meunarodnu suradnju. U Bosni i Hercegovini, prema navodima Marka Tomaa, sredstva u kulturi se ponajprije izdvajaju za financiranje megalomanskih (uglavnom politiki sponzoriranih) festivala, dok o situaciji u Makedoniji Iskra geshoska kae da se umjetnost i kultura koriste kao sredstva manipulacije u prljavim politikim igrama. 15 Kultura 2007. 2013. program je Europske unije kojim se podupire suradnja u kulturnom sektoru, a njezini su osnovni ciljevi: promicanje prekogranine mobilnosti umjetnika, producenata, menadera i drugih zaposlenika u kulturi, poticanje transnacionalne cirkulacije kulturnih i umjetnikih proizvoda, kao i poticanje interkulturnog dijaloga. Od poetka 2011., gotovo sve zemlje regije (osim

Kosova) mogu sudjelovati u provedbi programa Kultura. Bosna i Hercegovina potpisala je 21. prosinca 2010. Memorandum o razumijevanju. Vie na: http://ec.europa.eu/culture/our-programmes-andactions/doc411_en.htm 16 IPA pretpristupni instrument EU-a objedinjuje niz razliitih programa koji, izmeu ostalog, omoguuju provoenje suradnikih kulturnih projekata. Prekogranina i meuregionalna suradnja najei su oblici kulturne suradnje kroz IPA-u. godine 2010. Opa uprava za proirenje (Dg Enlargement) objavila je poziv za prijavu projekata kojima se potie suradnja kulturnih organizacija na podruju regije i drugih zemalja korisnica sredstava iz IPA-e, te suradnja s organizacijama iz EU-a putem kojeg je sufinancirano deset regionalnih projekata: http://sites.google.com/ site/ipa129799/home 17 http://eacea.ec.europa.eu/ citizenship/index_en.php 18 http://ec.europa.eu/education/lifelong-learningprogramme/doc78_en.htm i http://www.mobilnost. hr/ 19 O Jugoslaviji pitanjima koja su uvelike odredila raspad bive dravne zajednice, korisno bi bilo proitati knjigu Dejana Jovia: Jugoslavija, drava koja je odumrla, Prometej, Zagreb, 2003. Autor kritiki razmatra naela ustroja kardeljevske Jugoslavije te analizira posljednje razdoblje jugoslavenske dravnosti (1974. 1991.). 20 Perspektivu lanstva u EU irokim su konsenzusom prihvatile politike elite svih zemalja u regiji, a

prva se EU jo 2004. godine pridruila Slovenija, u valu zadnjeg velikog proirenja, zajedno s jo devet zemalja, od kojih su sedam zemlje biveg Istonog bloka, a preostale dvije (Cipar i Malta) mediteranski otoci. Nakon proirenja prostora Unije na Bugarsku i Rumunjsku u 2007., prostor bive Jugoslavije okruen je EUom. Hrvatska je zatvorila pristupne pregovore zapoete 2005. godine, status slubene kandidatkinje ima i Makedonija, koja jo nije zapoela pristupne pregovore. Ostale zemlje u regiji imaju status potencijalnih kandidata. 21 Ovdje je nuno napomenuti da je ipak manje-vie bila rije o emancipaciji pod kontrolom drave, dakle o okviru unutar kojeg je bilo doputeno relativno slobodno djelovanje, ali koje je i dalje bilo uvjetovano okvirom postojeih institucija sustava, ali ne i izvan njega. 22 Katja Praznik u tekstu objavljenom u ovoj publikaciji citira Vesnu opi, koja pie kako su kulturne institucije dosad zadrale svoje oblike provincijskih institucija osmiljenih za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, ne mijenjajui obiljeja u jugoslavenskim oblicima dravne zajednice sve do danas. Darka Radosavljevi - Vasiljevi pie kako su u Srbiji donositeljima odluka u kulturi prioritet glomazne i spore institucije s uspavanim kadrovima. 23 Pogon Zagrebaki centar za nezavisnu kulturu i mlade je mjeovita/hibridna ustanova za kulturu utemeljena civilno-javnim partnerstva. Osnovali su ga zagrebaka platforma, koja okuplja organizacije

22

Katarina Pavi

nezavisne kulture i mladih, Savez udruga Operacija grad (http://savezzacentar.wordpress.com/) i grad Zagreb. Pogon nudi osnovne servise i upravljanje infrastrukturom za kulturne programe te programe mladih i za mlade. Svaka udruga, umjetnika organizacija i neformalna grupa moe se koristiti resursima Centra za programe na podruju suvremene umjetnosti i kulture, kao i razliite aktivnosti za mlade. Prostori, oprema i privremeni ured mogu se besplatno rabiti za sve neprofitne aktivnosti. Vie na: www.upogoni.org 24 Zaklada Kultura Nova nastala je inicijativom i viegodinjim zagovaranjem organizacija nezavisne kulturne scene kako bi se unaprijedio poloaj organizacija civilnog drutva u suvremenoj kulturi i umjetnosti te osigurala struna i financijska potpora njihovim programima. Prijedlog Zakona o Zakladi Kultura Nova prihvaen je na sjednici Hrvatskog Sabora odranoj krajem svibnja 2011.: http://www.sabor. hr/Default.aspx?art=39119 te je upuen u zavrnu proceduru.

tih nadalje pokazivala velik zamah emancipacije od tada dominantnih kulturnih obrazaca21 (to je najuoljivije u kulturnoj produkciji 80-tih, koje su posljednja i najdekadentnija jugoslavenska dekada), postajui daleko slobodnijom, demokratinijom i kritinijom nego to je to bilo mogue u bilo kojoj drugoj zemlji u kojoj je vladao jednopartijski sistem marksistikog predznaka. Momenti liberalizacije i emancipacije kulture iz prevladavajueg obrasca preduvjeti su koji su postavili temelj stvaranju nezavisnih kulturnih scena u zemljama regije koje poznajemo danas. Kulturne politike voene u Jugoslaviji, kao i u svim zemljama sljednicama jugoslavenske federacije nakon njezina raspada, temelje se na servisiranju brojnih javnih kulturnih institucija22. Unutar tih sustava u posljednjih dvadeset godina dogaaju se polagane i ne osobito vidljive promjene, meu kojima je iz ove perspektive veoma bitno financiranje programa nezavisnih organizacija. Zbog toga se u pojedinim zemljama regije pojavljuju nove ideje i zahtjevi za reformama i uvoenjem konkretnih mjera kulturne politike. Veoma rijetko i tek povremeno ti zahtjevi dolaze iz samog sustava, a glavni su protagonisti zagovaranja promjena najee upravo organizacije i pojedinci aktivni na sceni nezavisne kulture. Osim ireg i dubljeg opsega zahtjeva koje je najee vrlo teko ostvariti, nezavisna scena esto inicira mjere za premoivanje jaza izmeu nezavisne produkcije i one unutar sustava javnih institucija. Primjerice u Hrvatskoj su upravo te organizacije inicirale osnivanje hibridnih institucija koje osiguravaju osnovne prostorne resurse za realizaciju programa (POgON23), uspostavljanje fondova namijenjenih razvoju organizacija civilnog drutva koje djeluju na podruju suvremene umjetnosti i kulture (zaklada Kultura Nova24) te osnovale mreu koja uspjeno ostvaruje decentralizaciju kulturne ponude (mrea Clubture). Rezultati provoenja kulturnih politika u posljednjim desetljeima jugoslavenske zajednice te nedostatak reformi kulturnih institucija tijekom devedesetih uvelike su usporili razvoj kulture u zemljama regije. Zbog toga je kultura ostala za sada relativno zatiena od udara globalnih neoliberalnih trendova instrumentalizacije i komercijalizacije javnih dobara koji su nastupili s tranzicijom i okretanja prevladavajuoj paradigmi deklarativno otvorenog, a zapravo kontroliranog trita.

23

Regionalna inicijativa mree Clubture - platforma za kulturnu suradnju i razmjenu nezavisne scene

Exit Europe / Nove geografije kulture

25 Rat u Sloveniji (1991.), rat u Hrvatskoj (1991.-1995.), rat u BiH (1992. 1995.), rat na Kosovu i NATO-ovo bombardiranje na podruju Srbije (1998. 1999.). 26 Prema navodima Sinie Maleevia, autora knjige: Ideologija, legitimnost i nova drava, koji opisujui utjecaj dominantne ideologije na stvaranje hrvatske kulture i nacije citira primjere iz HDZ-ova programa iz 1993. godine, prema kojem se kulturna politika Hrvatske treba temeljiti na naoj trinaeststoljetnoj civilizacijskoj batini koja ima korijene u kransko-mediteransko-zapadno europskom kulturnom krugu. Poloaj hrvatske kulture koja nastaje iz, kako Maleevi navodi, univerzalnog stanja pokazuje pokuaje brisanja veza s prolou jugoslavenskih republika, kao i vraanje u duboku povijest, u traganju za kulturnim identitetom. Za vie, vidi: S. Maleevi, Ideologija, legitimnost i nova drava, Jugoslavija, Srbija i Hrvatska (Jesenski i Turk / Fabrika knjiga, 2004.). 27 Prema Jimu Mcguiganu instrumentalizam u kulturnoj politici postavlja ekonomsku logiku (proizvodnja profita) iznad svakog drugog argumenta, a slijedi ga drutveni racio (proizvodnja drutvenih vrijednosti) u tim kategorijama kultura se zasniva na temeljima izvan kulturnog polja, njezine intrinzine vrijednosti su zanemarene ili sekundarne. Vidjeti, J. Mcguigan, Rethinking Cultural policy, Open University Press, 2004. 28 Prema tekstu K. Praznik, u Sloveniji, koja kroz devedesete nije zabiljeila

Devedesete godine: oficijelna kultura u slubi nacionalizama i pojava alternativa Raspad zajednike drave, koji je kulminirao nizom ratova voenih od 1991. do 1999.25 godine, te teko razdoblje ratne i poslijeratne zbilje obiljeene ekonomskim kolapsom, rastom autoritarnih tendencija te drugim manifestacijama tranzicije, donosi hibernaciju u kulturno-umjetnikoj proizvodnji u regiji. S obzirom na to da u devedesetim godinama dolazi do dubokih rascjepa u postjugoslavenskim drutvima i stvaranja novih dominantnih obrazaca u kulturi koji su zasnovani na naelima etabliranja nacionalnih identiteta, veoma je teko govoriti o bilo kakvim oblicima suradnje na podruju kulture izmeu zemalja regije u tom razdoblju. Kulturna dezintegracija provodila se revitalizacijom simbola koji su duboko povezani s artikulacijom pojedinanih nacionalnih identiteta. Za tim se simbolima posegnulo u daleku prolost ne bi li se ponudila afirmacija mitologije, popraena sistematskim brisanjem svih elemenata zajednike kulturne prolosti meu jugoslavenskim narodima26. U tim uvjetima kultura je na prostoru regije zloupotrebljavana u krajnjim funkcijama instrumentalizma, ali ne onako kako bismo to razmatrali danas27, ve je njezina primarna funkcija bila osvjetavanje i jaanje nacionalnih identiteta, i to nautrb izravno suprotstavljenih, drugih i forsirano drukijih identiteta na podruju regije unutar i izvan granica pojedinih drava. Takva situacija prisutna je u svim zemljama regije, a oituje se i u onim zemljama koje nisu bile zahvaene najteom vrstom ratnih razaranja, kakvoj su bile izloene Bosna i Hercegovina te Hrvatska28. No, uz ohrabrujue uspjehe u organiziranju civilnog drutva, krajem devedesetih u cijeloj regiji zapoinje val demokratizacije. Tada nastaje vei broj inicijativa koje eksperimentiraju s razliitim oblicima kulturnog djelovanja i to u okviru neprofitnih organizacija, najee osnovanih kao udruenja graana. U veini sluajeva rije je podjednako o angamanu pojedinaca i organizacija koji su nastavili ve prije zapoete aktivnosti, ali i o sasvim novim akterima, koji su zapoeli s djelovanjem u novim okolnostima, nastalim na antiratnoj i antinacionalistikoj poziciji te u valovima demokratizacije cjelokupnih sustava. Te organizacije djeluju u svim suvremenim kulturno-umjetnikim disciplinama poput glazbe, dramskih umjetnosti i plesa, vizualnih umjetnosti, videa i filma, arhitekture i dizajna, knjievnosti, stripa i razliitih novih medija. Njihov je pristup u najveem broju sluajeva interdisciplinaran i eksperimentalan. U aktivnostima tih organizacija susreu se suvremena umjetnost, popularna kultura, nove tehnologije i novi mediji, teorija i drutveni angaman. Mnoge od njih tee oblicima

24

Katarina Pavi

tip sloma prisutan u veini drugih zemalja regije, pronalazak nacionalnog identiteta ostao je osnovni konceptualni problem Slovenaca, pa je u skladu s tim kreirana i kulturna politika od devedesetih naovamo. Na drugom kraju regije, u Makedoniji, modeli kulturne politike izravan su proizvod monopolizacije, kako navodi I. geshoska, odnosno elitizacije i getoizacije kulture, usmjerene na jaanje etniko-nacionalnog koncepta. 29 Na samoodreenje podruja nezavisne kulture osvre se Davor Mikovi u tekstu objavljenom u ovoj publikaciji. O tome podrobnije saznajte iz prethodnih izdanja mree Clubture: Clubture Kultura kao proces razmjene 2002. 2007. (ur. Vidovi, et.al.); Kulturne politike odozdo, Nezavisna kultura i nove suradnike prakse u Hrvatskoj, ur. Vini, Policies for Culture, Amsterdam / Bukuret / Zagreb, 2008.; Dizajn i nezavisna kultura, str. 20.-21.; ur. Vidovi, Mrdulja; SU Klubtura, UPI-2m, Kurziv, Zagreb, 2010. 30 U ovom je kontekstu posebna uloga amerikog financijera i filantropa georgea Sorosa, ije se fondacije poetkom devedesetih osnivaju u svim zemljama regije. Osim Soroseva Instituta Otvoreno drutvo, koji je odnedavno ponovno prisutan u itavoj regiji sa svojim tzv. Kriznim fondom, pojavljuje se itav niz meunarodnih institucija koje su financijski pomogle razvoj nezavisnoga kulturnog sektora. Prema navodima Marka Tomaa u tekstu objavljenom u ovoj publikaciji, na podruju Bosne i Hercegovine veina udruga

samoorganiziranja kroz zajedniki rad i odluivanje te su fleksibilne i dinamine. Proaktivan odnos prema lokalnoj zajednici ini ih bitnim faktorom ivue kulture u brojnim zajednicama29. U razvoju civilnog drutva, pa tako i nezavisne kulture, veoma je bitna pojava meunarodnih fondacija, koje su omoguile inicijalne pomake u okupljanju nezavisnih kulturnih scena u zemljama regije30. Openito moemo zakljuiti da je ta faza bitno odreena pojmom alternative dominantnim drutvenim i kulturnim vrijednostima. Kako navodi Davor Mikovi u ovoj publikaciji: Alternativa je kao pojam proiren do tih granica da je obiljeavao estetiku, ukus i vrijednosti koje su nastale u otporu prema dominantnim vrijednostima, a dogaaji su interpretirani u odnosu na koliinu izraenog otpora31. Izlazak iz terminolokog odreenja alternativne kulturne proizvodnje u prostor samoodreenja definiran prije svega formalno i strukturno nazivom nezavisna kultura32 odraava prekretnicu u razvoju nezavisne kulturne scene, o emu Mikovi kae: ...kljuna promjena do koje je dolo na prelasku u novi milenij nije bio vei broj dogaaja, pojava novih prostora, organizacija i programa, nego je kljuna bila promjena govora o dogaajima, promjena diskursa, promjena iz alternative u nezavisnu kulturu. Ta promjena ne znai promjenu brenda, etikete, nego promjenu odnosa prema vlastitoj proizvodnji, vrijednostima, publici. Do te promjene nije dolo sluajno, ona je bitna posljedica prebivanja u kulturno-politikom diskursu. Izravan ulazak nezavisnih aktera u kulturnopolitiko podruje i njihov angaman u redefiniranju kulturnog sustava bitna je odrednica kojom se definira nezavisna kulturna scena.

Put do promjena - odozdo S dolaskom novog desetljea u svim zemljama regije raste broj organizacija na podruju nezavisne kulture, ime se nezavisna kulturna scena iri u smislu diversifikacije kulturno-umjetnike prakse i u smislu oblika organiziranja. S razvojem sadraja i porastom broja organizacija potreba za permanentnom suradnjom postaje sve vea. Naelo umreavanja koje tei uspostavi zajednikog modela djelovanja prema okvirima kulturnih politika razvija se u Zagrebu33, te se iri osnivanjem mree Clubture, ije se aktivnosti i danas vode istim naelima osmiljavanja i prakticiranja sudionikih modela kulturnih politika umreavanjem nezavisnih kulturnih organizacija i njihovim pozicioniranjem kao relevantnih aktera na kulturno-politikoj mapi.

25

Regionalna inicijativa mree Clubture - platforma za kulturnu suradnju i razmjenu nezavisne scene

Exit Europe / Nove geografije kulture

Mladi grade Centar, Cvjetni trg, Zagreb,2009 / photo by Tomislav Medak


Exit Europe / Nove geografije kulture

osnovanih nakon rata bavila se iskljuivo kulturnom produkcijom. 31 Prema Andreji Zlatar-Violi, najee koritenje termina alternativna kultura rezultat je procjene njezinih estetskih osobina, stupnja inovativnosti, uvoenja drugaijih umjetnikih praksi, itd. Kultura i tranzicija: Od strategije kulturnog razvitka do menadmenta u kulturi, Sarajevske sveske, br. 2728 (Sarajevo: Mediacentar Sarajevo, 2010.). 32 Osobito je bitno istaknuti pokretanje Multimedijalnog instituta [mi2] u Zagrebu 1999., koji nastaje odvajanjem Instituta Otvoreno drutvo Hrvatska od programa koji su zapoeti u njegovu okviru. Multimedijalni institut inicijator je brojnih projekata na hrvatskoj i regionalnoj sceni, pa je i mrea Clubture nastala 2002. godine na inicijativu te organizacije. Vie o [mi2] moete proitati u razgovoru koji je s predsjednikom [mi2] Tomislavom Medakom vodila Dea Vidovi za portal Kulturpunkt: http:// www.kulturpunkt.hr/i/ kulturoskop/397/ 33 POLICY-FORUM, Clubture i Zagreb Kulturni kapital Evrope 3000 prve su platforme organizacija u kojima se razvijaju temelji suradnikih modela, a koje su iznimno aktivne u posljednjih deset godina. Vie o tome moete vidjeti u: Kulturne politike odozdo, Nezavisna kultura i nove suradnike prakse u Hrvatskoj, ur. Vini, Policies for Culture, Amsterdam / Bukuret / Zagreb, 2008. 34 Od 2005. mrea Clubture provodila je vie razliitih edukacijskih programa za

Mrea Clubture nastaje povezivanjem nezavisnih kulturnih organizacija u Hrvatskoj. Ona razvija model programske razmjene i suradnje koji se temelji na horizontalnom, participativnom nainu odluivanja, koji je temelj njezina djelovanja i postojanja. S vremenom Clubture razvija niz drugih programa usmjerenih na jaanje kapaciteta organizacija (putem edukacijskih i rezidencijalnih programa34) i na poveanje njihove prisutnosti u javnosti (putem medijskih projekata35). Osim toga, mrea je provodila niz zagovarakih aktivnosti s ciljem unapreenja kulturne politike36. Osnovna uloga mree Clubture u Hrvatskoj je okupljanje nezavisnih organizacija u stabilnu suradniku platformu. Logika povezivanja kulturnih organizacija u ivu programsku strukturu izgradila je u Hrvatskoj trajne rezultate te potom omoguila otvaranje regionalne perspektive. Iskorak mree Clubture prema djelovanju u regiji prirodan je put mree s obzirom na injenicu da su se u svim zemljama regije posljednjih godina razvile scene slinih obiljeja. Regionalna inicijativa mree Clubture prvi je put omoguila razmjenu programa nezavisne produkcije izmeu razliitih organizacija, u razliitim sredinama u regiji te otvorila vrata irenju naela aktivne suradnje u okvirima utjecaja na kulturne politike. Sredinom listopada 2004. odran je inicijalni sastanak mree Clubture i partnera iz regije, a okupio je vie od etrdeset organizacija iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Srbije. Svrha sastanka bila je mapiranje stanja u regiji, kao i detektiranje potrebe za suradnjom, te osmiljavanje moguih okvira za njezinu provedbu. Tim je sastankom zapoet proces okupljanja u mreu iz koje e se razviti Regionalna inicijativa Clubturea. Cilj osnivanja inicijative bio je izgradnja samostalne mree na podruju regije i suradnike platforme temeljene na programskoj razmjeni i suradnji. Tijekom 2005. obavljene su sve pripreme u smislu mapiranja i inicijalnog povezivanja organizacija, osmiljavanja konkretnih pojedinosti modela suradnje, poziva za predlaganje i namicanja sredstava za provoenje suradnikih projekata, a u 2006. godini zapoeta je realizacija programa. Tako je ve u prvoj fazi razvoja Regionalna inicijativa okupila devetnaest organizacija u neformalnu suradniku platformu, a osnovana je i Radna grupa37 mjeovitog sastava koju ine predstavnici iz svih zemalja regije ukljuenih u proces, a koja je pratila realizaciju suradnikih programa te utvrivala strateke smjernice za njezin budui razvoj. Prva faza Regionalne inicijative Clubturea obiljeena je snanim entuzijazmom svih koji su sudjelovali u poecima ostvarivanja programske suradnje. Nikako se ne smije zanemariti injenica da je kulturna suradnja u regiji tada jo uvijek bila prava rijetkost.

28

Katarina Pavi

razvijanje kapaciteta organizacija, a meu njima se istiu: Organizacijski razvoj i strateko planiranje u neprofitnim kulturnim organizacijama (2005.); Projektno planiranje i namicanje sredstava (2006.); Jaanje kapaciteta nezavisnog kulturnog sektora za proces pridruivanja EU (2007.). godine 2005. pokrenut je program Organizers in residence, koji je omoguavao izravan prijenos konkretnih znanja i iskustava izmeu predstavnika razliitih organizacija putem jednostavnog modela organizacijskih gostovanja. 35 04 Megazin za hakiranje stvarnosti (2004. 2007.) te portal www.kulturpunkt.hr (pokrenut 2005.) medijski su projekti mree Clubture. 36 Mrea Clubture provodila je program Kultura Aktiva 2005. 2007. u kojemu je realiziran je niz aktivnosti u razliitim krajevima Hrvatske s ciljem jaanja kapaciteta lokalnih aktera u kreiranju i praenju provedbe kulturne i drugih srodnih javnih politika, kao to je urbana politika, politika za mlade itd. Osim programskim aktivnostima, Mrea je provodila niz drugih zagovarakih akcija kojima je zauzimala aktivan odnos prema postojeim okvirima kulturne politike. 37 U aktivnostima Radne grupe od 2006. do 2008. sudjelovali su predstavnici sljedeih organizacija: Akcija (Sarajevo, BiH); NVO Tochka i Multimedia (Skopje, Makedonija); Multimedijalni institut [mi2] (Zagreb, Hrvatska); Kulturni centar REX / Fond B92, Belgrade Yard Sound System BYSS i TkH Teorija koja hoda (Beograd, Srbija).

Pilot-program programske razmjene i suradnje (2006. 2007.) Regionalni program ostvario je bitne rezultate na podruju povezivanja organizacija, distribucije kulturno-umjetnikih sadraja u razliite sredine i pred razliite publike. Tako je kroz platformu u pilot-fazi 2006. 2007. provedeno osam razliitih suradnikih programa: Explicit Music Session, eksperimentalni glazbeni program koji su zajedniki proveli Multimedijalni institut [mi2] iz Zagreba i Chinch iz Beograda; Device Art, promovirao je umjetnost inspiriranu novim tehnologijama, a proveli su ga zajedno KONTEJNER Biro suvremene umjetnike prakse iz Zagreba, O3ONE iz Beograda i Galerija Kapelica iz Ljubljane. Program The Fama temeljio se na suvremenoj praksi u izvedbenim umjetnostima, a proveli su ga Centar za dramsku umjetnost CDU iz Zagreba, Maska iz Ljubljane i Teorija koja hoda TkH iz Beograda. Ukradena ideja, program koji je promovirao suradnju hrvatskih i srpskih vizualnih umjetnika, zajedno su organizirali Galerija Movara / Udruenje za razvoj kulture - URK, Zagreb i Remont iz Beograda. Electronic.Pact.2005. Tour promovirao je elektroniku glazbu, a proveli su ga [mamatronic] Multimedijalni institut [mi2] iz Zagreba s partnerima: KUDom Kataman iz Ljubljane i inicijativom Belgradeyard Soundsystem / Dis-patch iz Beograda. Koalicija udruga mladih KUM iz Splita, s partnerima Meunarodni centar za djecu i omladinu Novo Sarajevo iz Sarajeva i KUD Mrea iz Ljubljane proveli su program pod nazivom SS, gdje su se primarno povezali splitsku i sarajevsku nezavisnu kulturnu scenu. Agencija za informiranje AGI, iz Osijeka i Digital Culture iz Subotice zajedno su provele program Platforma Renesansa Korak 2, unutar kojeg su organizirale razliite sadraje na podrujima ekolokog aktivizma te omoguile razmjenu nezavisnih scena gradova Subotice i Osijeka. Human Rights Film Festival / Festival filma o ljudskim pravima - Regionalna platforma zajedniki su proveli Udruenje za razvoj kulture URK i

29

Regionalna inicijativa mree Clubture - platforma za kulturnu suradnju i razmjenu nezavisne scene

Exit Europe / Nove geografije kulture

Mnoge organizacije u to vrijeme jo nisu ostvarile vei broj relevantnih kontakata, niti imale priliku informirati se o tadanjim zbivanjima u drugim gradovima i zemljama. Osim toga, nakon nekoliko godina razvijanja programske suradnje na podruju Hrvatske, irenje na podruje regije bilo je za mreu Clubture bitan iskorak u organizacijskom smislu. Iako se model programske razmjene i suradnje u regiji temeljio na ve razvijenom modelu osmiljenom za Clubture-HR razmjenu programa, razvijao se specifino s obzirom na pojedinosti suradnje u regiji.

Multimedijalni institut [mi2] iz Zagreba te Slobodna zona / B92 iz Beograda. Osim navedenih partnera, sudjelovale su i druge organizacije u brojnim gradovima kao domaini programa. Javna dogaanja odvijala u su se devet razliitih gradova u zemljama regije: Zagreb, Valpovo, Dubrovnik, Split (Hrvatska); Beograd, Subotica (Srbija); Sarajevo, Mostar (Bosna i Hercegovina), te Ljubljana (Slovenija). Regionalni program mree Clubture vrijedan je iskorak u promicanju kulturne suradnje u regiji. Njegova provedba zahvatila je iroko i raznoliko podruje razliitih sadraja, oblika organiziranja i geografskog odreenja. Zajednikim radom u toj platformi ukljuene organizacije razvile su suradnike potencijale ili unaprijedile postojeu suradnju. Na taj su nain transferirane vrijednosti i naela programskog umreavanja, koji su prvi put zaivjeli u praksi unutar organizacija iz vie zemalja. Razmjenom informacija, znanja i konkretnih vjetina te osvjeavanjem vlastitih ideja doprinosima iz razliitih drugih sredina Regionalna inicijativa Clubturea ohrabrila je mnoge na proaktivno djelovanje u lokalnim sredinama te inspirirala okupljanje drugih pojedinaca i kulturnih organizacija u mree ili platforme. Premda s uspjenim rezultatima, faza provedbe pilot-programa omoguila je uvid u problematiku koja stvarala trajne prepreke pronalasku stabilnog i odrivog modela financiranja platforme. Nakon inicijalnog povlaenja veine meunarodnih aktera koji su poetkom 2000-tih podravali razvoj razliitih civilnih i kulturnih inicijativa na podruju regije, nezavisna kulturna scena regije suoila se s izazovom osiguravanja financijskih resursa za odravanje i razvoj programa razmjene i suradnje. Unato naporima nezavisne kulturne scene u smislu zagovaranja vrijednosti programske razmjene pred institucijama javne vlasti, on nije stekao uporite u obliku relevantne financijske potpore. Nedostatak realne politike volje uz slabo razvijene instrumente kulturne politike znatno su utjecali na smjer kretanja Regionalne inicijative, koja e po zavretku provedbe pilot-programa razmjene i suradnje preusmjeriti djelovanje na zagovaranje reformi i stvaranja povoljnog okruenja za razvoj regionalne suradnje na nezavisnoj kulturnoj sceni. Tako je od kraja 2007. mrea organizirala niz susreta regionalnih partnera koji su neprestano odravali meusobnu komunikaciju kako bi pronali zajednika stajalita i zagovarake metode koje bi otvorile put razvoju odrivog i stabilnog modela suradnje na podruju regije, kao i put ka ukljuivanju organizacija nezavisne kulture u trenutane procese na kulturno-politikoj sceni Europske unije.

30

Katarina Pavi

38 To se, dakako, ne odnosi u potpunosti na Sloveniju, koja je ve integrirana u EU, ali zbog povijesnog konteksta koji dijeli s ostalim zemljama regije, kao i zbog injenice da je novopridruena lanica Unije, Slovenija ima specifian poloaj, kojim istodobno predvodi integracijske procese, no njezin kulturno-politiki sustav jo uvijek zadrava mnoga obiljeja karakteristina za ureenje sustava ostalih zemalja regije. 39 Program Kultura 2000. nastaje kombiniranjem triju prethodnih programa EU-a: Raphal, Kaleidoscope i Ariane. Njegov temeljni cilj odnosio se na razvoj zajednikog kulturnog prostora kroz promociju kulturnog dijaloga, kao i promociju znanja o zajednikoj prolosti, promociju kulturne kreacije i diseminacije kulturnih proizvoda, poticanja mobilnosti umjetnika i umjetnikih djela, promociju europske kulturne batine, promociju novih formi u kulturnog izraza i poticanja socioekonomskih vrijednosti kulture. Kultura 2000. podupirala je i meunarodne projekte koji su ukljuivali umjetnike, profesionalce u kulturi i kulturne institucije. http://europa.eu/legislation_summaries/culture/ l29006_en.htm 40 Naelo supsidijarnosti temeljno je naelo Prava EU, utvreno 1992. Ugovorom iz Maastrichta, po kojem je Uniji doputeno djelovanje (zakonskim aktima i drugim instrumentima) iskljuivo u prilikama kada je samostalno djelovanje drava lanica ili niih administrativnih razina nedostatno u smislu oblikovanja i provedbe javnih politika.

Novu fazu kretanja regionalne platforme odreuju vanjske okolnosti vezane za pristupanje zemalja regije u EU, kao i procesi koji se odvijaju u okvirima oblikovanja i provoenja kulturnih politika na razini te ekonomske i politike zajednice. injenica je da je regija, za razliku od zemalja koje su ve unutar EU-a, svojevrstan brisani prostor, uvjetovan obeanjem integracije38. To obeanje budi nadu za ostvarivanjem potencijala jae meusobne povezanosti, kao i reintegracije u iri europski kontekst, no u realnosti stvara nove podjele s obzirom na status u procesima pridruivanja tih zemalja. U toj fazi dolazi do poveanja broja pojedinanih suradnji organizacija iz regije s razliitim partnerima iz EU-a i iz drugih europskih zemalja, a one se u velikoj mjeri provode putem sudjelovanja u Programu Kultura39. Europska Agenda za kulturu, donesena u svibnju 2007. otvara put promjenama u kreiranju i provedbi kulturnih politika na razini EU-a. Njome se prvi put na podruju kulture u zemljama EU-a djelomino reducira naelo supsidijarnosti40, a njezino je donoenje izravan pokuaj kulturnog integriranja prostora Unije, optereenog razliitim problematinim aspektima procesa irenja, kao i drugim otegotnim okolnostima41. Osim toga, ona je iskaz instrumentalizma u procesima oblikovanja i provedbe kulturnih politika, to se osobito odnosi na dijelove Agende vezane za kulturne industrije, odnosno koji potenciraju ulogu kulture u promicanju europske ekonomske konkurentnosti. Osim tim dualizmom, ona je obiljeena jo dvama bitnim aspektima, od kojih je jedan jaanje uloge kulture u meunarodnim odnosima Unije, a drugi uspostava Strukturnog dijaloga s civilnim drutvom, i openito kulturnim sektorom radi provedbe ciljeva same Agende. Primjena Strukturnog dijaloga, mehanizma djelovanja unutar Unije, u teoriji je pozitivan pomak u smislu izgradnje sudionikog pristupa oblikovanju kulturnih politika, no u praksi esto stvara privid sudjelovanja koji ostavlja veoma malo opipljivih mogunosti utjecaja kulturnog sektora na kreiranje i provedbu politika. Tako su kroz strukturni dijalog aktivirane platforme za suradnju s civilnim drutvom: za pristup kulturi (Access to Culture) i kreativne industrije (Potential of Culture and Creative Industries)42, a neto kasnije i Platforma za interkulturalni dijalog sada Platforma za interkulturnu Europu (Platform for Intercultural Europe)43. Od sve tri platforme samo je Platforma za interkulturnu Europu pokrenuta odozdo, inicijativom civilnog drutva, dok je druge dvije platforme inicirala Europska komisija u procesu prijave i biranja.

31

Regionalna inicijativa mree Clubture - platforma za kulturnu suradnju i razmjenu nezavisne scene

Exit Europe / Nove geografije kulture

Exit Europe proces

HRFF : Pravo na grad / photo by Sunica Ostoi


Exit Europe / Nove geografije kulture

41 Sam naslov: European agenda for Culture in a globalized world Europska Agenda za kulturu u globaliziranom svijetu, govori o nastojanjima konsolidacije europskog projekta na temeljima izgradnje interkulturnog dijaloga i promicanja kulturne raznolikosti. Europska unija je nakon posljednjih valova proirenja optereena tzv. zamorom proirenja (Enlargement fatigue), kao i brojnim drugim socioekonomskim faktorima koji uzrokuju potrebu za intervencijom, poput destabilizacije monetarne unije, openitog pada ekonomske konkurentnosti pred brzo rastuim azijskim tigrovima, starenja europskog stanovnitva, itd. Pojedinosti o oblikovanju kulturne politike na razini EU dostupne su na slubenim stranicama Ope uprave za obrazovanje i kulturu Europske komisije: http://ec.europa.eu/culture/index_en.htm 42 http://ec.europa.eu/ culture/our-policy-development/doc1199_en.htm 43 Platformu za interkulturni dijalog pokrenuli su 2006. godine ECF i CAE. godine 2008. Platforma je izradila policy dokument pod nazivom Rainbow Paper, koji sadrava analizu potreba suvremene Europe po pitanjima kulturne raznolikosti. Vie o Platformi za interkulturnu Europu: http://www.interculturaleurope.org/ 44 Strategija europskog ekonomskog rasta za sljedee desetljee: http:// ec.europa.eu/europe2020/ index_en.htm 45 Razliiti primjeri platformi i udruivanja prisutni su i u drugim zemljama, poput ve spomenute Asociacije

Europska unija u razdoblju nakon Agende razmatra ulogu kulture unutar tzv. Europske strategije 202044 i daljnje korake u provoenju kulturnih politika, istodobno se irei na prostor regije. Kako su zemlje u regiji veinom u fazama pripreme pristupanja Uniji, veina njih provodi reforme unutar tih procesa. No, iako se faze pristupanja, reformski zahvati i njihovi uinci razlikuju po zemljama, mogu se nai zajedniki nazivnici u nedovoljnoj brzini i nedostatku politike volje. S druge strane, usprkos tekim uvjetima, mnogo se organizacija nezavisne kulture u regiji znatno programski i organizacijski razvilo i ostvarilo vidljive rezultate oslanjajui se na vlastite kapacitete i volonterski angaman u velikom broju sluajeva. Znaajni su rezultati ostvareni zahvaljujui naporima zagrebakih organizacija koje vode dugogodinji proces s ciljem poticanja reformi i uspostave novih modela u upravljanju javnim kulturnim resursima. Istodobno, one su u partnerstvu s organizacijama mladih, a onda i s drugim organizacijama civilnog drutva, inicirale iroku graansku zagovaraku platformu zahtijevajui zatitu javnog prostora kao javnog dobra i odgovorno upravljanje javnim resursima na irem drutvenom podruju45. Zagrebaka je scena okupljena u Savez udruga Operacija grad46 od 2005. putem razliitih aktivnosti zagovarala osnivanje ustanove POgON - Zagrebaki centar za nezavisnu kulturu i mlade. Centar je osnovan na samom kraju 2008. godine kao javna ustanova hibridnog, mjeovitog tipa, iji su osnivai Operacija grad i grad Zagreb. Model upravljanja centrom te model koordinacije programa primjeri su angamana zagrebake scene u upravljanju javnom infrastrukturom otvorenom za programe nezavisne scene, koji je primjenjiv ne samo drugdje u zemlji, nego i unutar slinih sustava irom regije47. Osim toga, zagrebaka se scena paralelno uvelike angairala na irem podruju u kojem se susreu kulturne i prostorne politike, pokrenuvi s drugim partnerima Inicijativu Pravo na grad48 sredinom 2006. godine. Pravo na grad i Zelena akcija49, s kojom djeluje u suradnji, okupili su u proteklom razdoblju mnogo aktivista i graana u zaiti javnih resursa od sprege korumpirane vlasti i krupnog kapitala. Pravo na grad jedna je od najvidljivijih civilnih inicijativa u posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj (ali i ire u regiji) koja se istaknula brojnim akcijama, organizacijom prosvjeda, kao i drugim oblicima javnog djelovanja. Unato razvoju i sve veoj prisutnosti nezavisne kulturne scene u javnosti, javna joj vlast jo uvijek ne daje dovoljno pozornosti ni podrke, to se snano reflektira na podruju regionalne suradnje, a osobito u izgradnji mree koja bi omoguila trajnu i stabilnu provedbu suradnikih projekata. Kao to je ve navedeno, nedostatak mogunosti za ostvarivanje potpora iz drugih izvora,

34

Katarina Pavi

u Sloveniji, beogradske platfome Druga Scena: http://www.drugascena. org/, novosadske Inicijative za kulturne politike: http://www.zakulturnepolitike.net/, skopske inicijative Plotad Sloboda, kao i brojnih drugih manje ili vie strukturiranih inicijativa kojima su organizacije nezavisne kulture irom regije zagovarale i jo uvijek zagovaraju promjene unutar kulturno-politikog okvira. 46 Mrea Clubture jedna je od osnivaa zagrebakog Saveza Operacija grad (biveg Saveza za centar za nezavisnu kulturu i mlade) koji okuplja zagrebake organizacije u suradniku i zagovaraku platformu . Vie o Savezu: http:// savezzacentar.wordpress. com/ 47 POgON je primjer javnocivilnog partnerstva, jedan od rijetkih takvih sustava u europskim okvirima. Vie o tome: http://www. upogoni.org 48 http://pravonagrad.org/ 49 Zelena akcija najvea je udruga za zatitu okolia u Hrvatskoj, osnovana 1990. godine. Vie na: http://zelenaakcija.hr 50 Mrea je pokrenula proces u suradnji sa zagrebakom zagovarakom platformom Savez udruga Operacija grad, regionalnim partnerima: Kontrapunkt, Skopje, Makedonija; organizacijama SCCA/pro. ba i Akcija, Sarajevo, BiH, te ostalim organizacijama okupljenim u Regionalnu inicijativu. Regionalni partneri su u suradnji s mreom Clubture osmiljavali programe pretkonferencijskih dogaanja u Skopju i Sarajevu, te su ih organizirali u svojim gradovi-

uzrokovan odsustvom meunarodnih organizacija koje su svojim djelovanjem u prolosti podupirale scenu, stvara prepreke njezinu napredovanju, kao i jaanju kapaciteta za provoenje suradnikih programa. Mrea Clubture nastoji proaktivno djelovati i zagovarati pozitivne promjene. Stoga pokree Exit Europe proces. Osim samih organizacija, on ukljuuje brojne strunjake razliitih profila aktivne u kulturnim politikama zemalja regije i ostatka Europe te iru javnost. Bitan aspekt provoenja procesa udruivanje je s partnerskim organizacijama50, meu kojima veliku ulogu ima Culture Action Europe krovna europska zagovaraka mrea na podruju kulture51. Njezina uloga u procesu odnosila se na povezivanje organizacija iz zemalja regije s kontekstom EU-a i konkretnim mjerama koje se provode u okviru europskih kulturnih politika. CAE je partnerski pridonijela prikupljanju bitnih dokumenata, sudjelovala u pripremi programa i odabiru govornika meunarodne konferencije Exit Europe, te u izradi Pozicijskog dokumenta s policy preporukama. U prosincu 2008. u Zagrebu je odran sastanak Regionalne inicijative Clubturea i partnerskih organizacija u sklopu meunarodne konferencije Poprita Neoliberalizma52, na kojemu su definirane strateke smjernice Exit Europe procesa. Tom su se prigodom inicijativi pridruile brojne nove organizacije s podruja regije, a broj aktera ukljuenih u proces rastao je putem organiziranja razliitih aktivnosti. Tako je osnovan i ui tim suradnika iz razliitih zemalja zainteresiranih za razvijanje strategije, okupljen u Regionalnu policy grupu53. Sredinje dogaanje u okviru procesa bila je meunarodna konferencija Exit Europe Nove geografije kulture54, odrana u Zagrebu u studenom 2009. godine. Njoj su prethodila dva pretkonferencijska dogaanja organizirana u Sarajevu i Skopju u listopadu iste godine. Na tim su se dogaanjima u opirnoj raspravi kritiki razmatrali paralelni procesi definiranja europskih kulturnih politika i proirenja Unije na prostor regije iz perspektive nezavisne kulturne scene. Okupilo se vie od sedamdeset organizacija nezavisne kulture iz regije, predstavnici razliitih kulturnih institucija i drugih oblika organiziranja u kulturi, donositelji odluka na lokalnoj razini i nacionalnim razinama iz razliitih zemalja, te predstavnici administracije EU-a. Velik doprinos uspjehu konferencije i pretkonferencijskih dogaanja dali su strunjaci, teoretiari, umjetnici i aktivisti razliitih profila iz razliitih zemalja, iji je angaman na predavanjima, okruglim stolovima i tribinama okupio brojne graane te omoguio uvid u iri drutveni, politiki i kulturni kontekst koji zaokruuje Exit Europe proces. Odran je i niz konzultacijskih sastanaka ueg tima projektnih partnera, kao

35

Regionalna inicijativa mree Clubture - platforma za kulturnu suradnju i razmjenu nezavisne scene

Exit Europe / Nove geografije kulture

ma. Zagrebaki partneri zajedno su osmiljavali i organizirali program konferencije Exit Europe. 51 Culture Action Europe, nekadanji EFAH (European Forum for the Arts and Heritage), krovna je zagovaraka i lobistika mrea kulturnih organizacija sa sjeditem u Bruxellesu. Mrea je osnovana 1992. godine, a okuplja vie od 100 organizacija lanica iz razliitih podruja i disciplina kulturnog djelovanja i umjetnikog stvaralatva. Mrea Clubture lanica je CAE od 2007. godine, a Emina Vini, dugogodinja predsjednica i koordinatorica Mree Clubture, sada lanica Upravnog odbora, lanica je Izvrnog odbora te organizacije. Vie na:http:// www.cultureactioneurope. org/ 52 Konferencija koju su zajedniki organizirale partnerske organizacije (Multimedijalni Institut [mi2] , Platforma 9.81 Institut za istraivanja u arhitekturi, Blok Lokalna baza za osvjeavanje kulture, Savez udruga Operacija grad i Mrea Clubture) u Zagrebu krajem 2008., a tematizirala je kroz razliite formate borbu za javne resurse u galopirajuim tendencijama privatizacije javnoga i razvlatenja javnosti od javnih dobara. 53 Regionalnu grupu policy sainjavali su predstavnici deset organizacija iz regije: SCCA/bro.ba, Sarajevo, BiH; Udruga za promicanje kulture Kulturtreger, Mrea Clubture, Zagreb, Hrvatska; NgO Kontrapunkt, Skopje, Makedonija; galerija Alkatraz, Ljubljana; Multimedijski center Kibla, Pekarna Magdalenske Mree, Maribor, Slovenija; Kiosk Platforma za savreme-

i onih ireg opsega55, kojima su se utvrivali daljnji koraci u provoenju procesa, a najbitniji produkt zajednikih nastojanja odnosi se na izradu i zagovaranje Pozicijskog dokumenta policy preporuka56, koje su usmjerene donositeljima odluka u kulturi na razini EU-a, nacionalnim i lokalnim razinama. Njima je nezavisna kulturna scena ukazala na potrebu donoenja mjera kojima bi se potaknuo kulturni razvoj zemalja u regiji i pospjeila njihova reintegracija u zajedniki europski prostor. Isto tako, preporuke nude niz konkretnih prijedloga ija bi primjena omoguila razvoj nezavisne kulture te potaknula ostvarivanje suradnikih projekata, kao i trajnih partnerstava izmeu organizacija u regiji, a i s partnerima iz ostatka Europe. Preporuke ine prvu koordiniranu inicijativu irih razmjera koju provode regionalne kulturne organizacije i partneri iz EU-a prema europskim institucijama u kulturi. Tako su organizacije nezavisne kulture pokazale spremnost na proaktivno djelovanje prema novim odreujuim faktorima kulturnih politika koji su potrebni za ulazak zemalja regije u kulturni kontekst EU-a. Preporuke su promovirane u Bruxellesu u listopadu 2010. u sklopu konferencije The Time is Now57, kojom je mrea Culture Action Europe pokrenula kampanju We are more58, koja je usmjerena bitnim pitanjima poput kreiranja novih smjernica za sljedee izdanje Programa Kultura (2014. 2020.), izdvajanja za kulturu u sklopu zajednikog prorauna EU-a, kao i izdvajanja za kulturu unutar strukturnih fondova EU-a59.

Perspektive regionalne suradnje nezavisne kulture Iniciranjem procesa koji je paralelno voen u zemljama regije i u EU, mrea Clubture je razvila vlastite potencijale za okupljanje i povezivanje organizacija iz zemalja regije te otvorila novo poglavlje u razvoju zagovarakog djelovanja. No, irenjem prostora djelovanja otvaraju se i novi izazovi zbog kompleksnosti europskog projekta, koji se iz regionalne perspektive jo uvijek doima dalek i veoma apstraktan. Postoje brojne prepreke s kojima se zemlje regije susreu u pridruivanju Uniji, od kojih je jedna slaba upoznatost graana tih zemalja s funkcioniranjem institucija EU-a i procedurama oblikovanja politika. Velik broj kulturnih djelatnika takoer jo uvijek nije dovoljno upoznat s okvirom funkcioniranja Unije, ni s pojedinostima provedbe kulturnih politika. Nadalje, mehanizmi kojima EU potie sudjelovanje kulturnog sektora u donoenju odluka esto ostavljaju dojam formalnosti, umjesto da omoguuju ostvarivanje opipljivog utjecaja. Europska unija optereena je snanim unutarnjim

36

Katarina Pavi

54 http://exiteurope.net/ 55 Sastanci i brojne konzultacije odravani su u protekle dvije godine u Sarajevu (BiH), Mariboru i Ljubljani (Slovenija); Zagrebu (Hrvatska); Beogradu (Srbija); Ohridu, Skopju (Makedonija); Bruxellesu (Belgija) i koritenjem razliitih on-line alata (mailing-liste, internetski socijalni servisi, etc.). 56 Pozicijski dokument policy preporuke dio su ove publikacije, a tiskane su i kao poseban dokument. U fazi njihova detaljnog definiranja i finaliziranja intenzivno se prikljuuje Asociacija, slovenska mrea nezavisnih kulturnih organizacija, inicijativa i umjetnika s kojom mrea Clubture razvija partnerski odnos, koji se protee i u druge zajednike aktivnosti. 57 http://www.cultureactioneuropeconference.eu/ 58 http://www.wearemore.eu 59 Strukturni fondovi instrumenti su kojima EU provodi osnovne ciljeve regionalne politike: smanjivanje ekonomskih i socijalnih razlika izmeu dvadeset i sedam lanica drava, to ini oko 500 milijuna graana. Ciljevi se postiu putem investiranja triju fondova: Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski socijalni fond (ESF) i Europski kohezijski fond (ECF). Podruje regionalne politike jedno je od vitalnih podruja djelovanja EU-a. Vie o funkcioniranju regionalne politike EU-a: http:// ec.europa.eu/regional_policy/index_en.htm

37

Regionalna inicijativa mree Clubture - platforma za kulturnu suradnju i razmjenu nezavisne scene

Exit Europe / Nove geografije kulture

nu umetnost, Kulturni centar REX / Fond B92, TkH Teorija koja hoda, Beograd, Srbija.

previranjima, a s dolaskom globalne recesije i krize mnoga su od njih dodatno potencirana. Unija je trenutano u posljednjim fazama usvajanja punog paketa mjera na podruju ekonomskog upravljanja iji je cilj poticanje konkurentnosti, zapoljavanje te osiguravanje odrivih javnih financija EU-a. Te mjere obuhvaaju restriktivne odredbe o nunosti smanjivanja dravnih deficita i javnih dugova lanica Unije fleksibilizacijom socijalnih politika, meu ostalim60. Uvoenje tih mjera ve se uvelike negativno odrazilo na proraune za kulturu mnogih zemalja lanica, to je opreno argumentaciji kojom se kultura tretira nominalno kao nezamjenjiv faktor ekonomskog rasta i socijalne kohezije. U tijeku su i pregovori za sljedee razdoblje provedbe programa Kultura, odnosno prorauna kojim e se raspolagati unutar programa u budunosti, u sklopu procesa usvajanja ukupnog prorauna Unije za razdoblje 2014. 2020. Prijedlog budeta61 komisija je objavila samim krajem lipnja 2011., a on zahtjeva poveanje ukupnog budeta Unije u odnosu na proteklo razdoblje za 4,8%. Budet je u prvoj liniji usmjeren ka ispunjavanju ciljeva strategije Europe 2020, odnosno ka poticanju odrivog ekonomskog rasta i rasta u zapoljavanju. Unutar ukupnog rasta predvien je i rast sredstava investiranih u obrazovanje i kulturu, s naznakom kako u ovom trenutku nije izgledno na koji e nain sredstva biti raspodijeljena, budui da jo nisu izraeni detaljni prorauni kao ni odreeni strateki i prioriteti po pojedinim programima. Ono to je u ovom trenutku je izgledno spajanje je programa Kultura i Media u program Kreativna Europa, koji bi funkcionirao kao cjelina s odvojenim programskim shemama i izvorima financiranja ali u slubi istih ciljeva. Snanija pozicija kulture unutar europskih linija financiranja u narednom razdoblju pred mnogim je izazovima. Osim to e prijedlog poveanja budeta sigurno naii na otpor zemalja lanica, bit e potrebno uloiti i dodatne napore kako bi se osim kulturnih industrija, iji je rast izravno povezan s ciljevima EU strategije 2020, podupiralo kulturne aktivnosti kojima poticanje ekonomskog rasta nije primarna funkcija. Osim navedenog, od velike je vanosti za kulturu u narednom periodu i definiranje njezine budue uloge unutar Strukturnih fondova, prvenstveno Europskog socijalnog fonda u kojem bi kultura trebala biti uvaena kao element razvoja razliitih sredina. S pribliavanjem i skorim ulaskom zemalja regije EU, bit e potrebno oprezno pristupiti izazovima koje uzrokovala kriza, kao i zahvatima koje Unija provodi radi oporavka, a koji tvore smjernice za politike Unije u perspektivi iroj od nekoliko mjeseci ili godina. Kriza je takoer ostavila negativne posljedice i u svim zemljama regije, ugrozivi programsko djelovanje i stabilnost mnogih organizacija nezavisne kulture, osobito u pojedinim lokalnim sredi-

60 Paket EU mjera za ouvanje financijske stabilnosti i paket za poticanje konkurentnosti potezi su Unije koji interveniraju u najvanije unutarnje politike zemalja lanica, a potaknuti su potresima Eurozone u posljednjim mjesecima, kao i zabrinjavajuim stanjem financija u nekim zemljama lanicama. Vie o mjerama s izvjetaja Proljetnog europskog summita Vijea EU-a, odranog krajem oujka 2011.: http://www. european-council.europa. eu/home-page/highlights/ deal-on-reinforcedeconomic-governance. aspx?lang=en 61 http://ec.europa.eu/budget/reform/ 62 Max Weber, Politika kao poziv, Jesenski i Turk, Zagreb, 2006.

nama. Ona je u zemljama regije potencirala trajne nedostatke unutar kulturno-politikih sustava koji se trebaju mijenjati, a pritom prioriteti svakako moraju biti pozitivne promjene koje bi potaknule razvoj suradnje i partnerskih odnosa izmeu svih bitnih aktera u kulturi na prostoru regije. One bi se trebale odnositi i na same donositelje odluka i na kulturne institucije, kao i razne druge oblike organiziranja u umjetnosti i kulturi. Iz perspektive nezavisne kulture naglaena je potreba za stabilizacijom i nastavkom jaanja samih organizacija i nezavisnih kulturnih scena u svakoj od zemalja. Takoer, unapreenje suradnje i partnerstava meu organizacijama, kao i potreba za osnivanjem mree koja bi omoguila stabilnu i trajnu programsku suradnju i razmjenu sadraja ostaju najvei izazovi nezavisnoj kulturnoj sceni na razini regije. U kriznim vremena pojavljuju se jedinstvene prilike za provoenje reformi koje ne bi bilo mogue provesti u uvjetima blagostanja. Kriza ima izniman potencijal za emancipaciju, primjenjiv na sve birokratizirane strukture, pa tako i na kulturne sustave svake od zemalja regije. Meutim, u razdoblju krize treba oprezno provoditi reformu kako bi se ouvali njezini temelji. U sustave kulturnih politika u regiji nuno je implementirati inovativna i odriva rjeenja koja otvaraju put svladavanju izazova, bilo da su oni trajno udomaene pojave ili posljedice udara globalne krize. Treba naglasiti da je za svaku reformu, pa i onu na podruju kulture, potrebno financijsko ulaganje da bi bila uspjena i kako bi omoguila kvalitetnije umjetnike, kulturne, drutvene pa i financijske rezultate u budunosti. Organizacije nezavisne kulture nude modele organiziranja koji eljenim i kontinuiranim rezultatima mogu trajno pridonositi kulturnom razvoju pojedinanih zajednica, ali i regije u cjelini, te pridonijeti jaanju njezine uloge u europskom kontekstu. Zbog toga je i Exit Europe proces doprinos kulturnom razvoju, a njegovi potencijali iri su od same nezavisne scene. Modeli zajednikog djelovanja u oblicima kulturno-umjetnike prakse, kao i inicijative na podruju kulturnih politika kakve su izgradile te organizacije primjenjivi su i na druge planove u regiji, osobito u pogledu suradnje razliitih profila organizacija civilnog drutva. Dakako, za nastavak uspjeha ovog procesa bit e potrebno ulagati dodatne napore imajui na umu da je on, kao i svaki drugi pothvat u politici, dugo i uporno buenje tvrdih dasaka, istodobno sa strau i mjerom62. Okvir za sliku njegove budunosti odredit e niz elemenata koji se razvijaju na vie razina, poput unutranje dinamike organizacija i scena u pojedinim zemljama te pomaka unutar kulturnih sustava tih zemalja. Ostali elementi koji e utjecati na

38

Katarina Pavi

39

Regionalna inicijativa mree Clubture - platforma za kulturnu suradnju i razmjenu nezavisne scene

Exit Europe / Nove geografije kulture

budui razvoj procesa su okolnosti integriranja zemalja regije u EU, kao i okviri politika koje e Unija definirati za nadolazei ciklus od 2014. do 2020. godine. Jedno je sigurno, Exit Europe proces nastavit e pridonositi sudjelovanju nezavisne kulturne scene u kulturnim politikama lokalnih i nacionalnih aktera, kao i onih koji djeluju na meunarodnoj razini.

Organizacije ukljuene u aktivnosti Regionalne inicijative Clubturea


Academica - Akademska grupa, Beograd, Srbija Agencija za informiranje AGI, Osijek, Hrvatska Akcija - Agencija za kulturni razvoj, Sarajevo, BiH AKTO - , Bitola, Makedonija Alter Art, Travnik, BiH Kulturno udruenje AMBROSIA, Sarajevo, BiH Art radionica Lazareti ARL, Dubrovnik, Hrvatska ArtKlinika, Novi Sad, Srbija Asociacija - Drutvo nevladnih organizacij in samostojnih ustvarjalcev na podroju umetnosti in kulture, Ljubljana, Slovenija Asocijacija za demokratske inicijative ADI, Sarajevo, BiH Udruga Attack!, Zagreb, Hrvatska Autonomni centar akovec ACT, akovec, Hrvatska Autonomni kulturni center Metelkova mesto - AKC Metelkova, Ljubljana, Slovenija Udruga Bacai sjenki, Zagreb, Hrvatska BADco, Zagreb, Zagreb, Hrvatska Belgrade Yard Sound System BYSS, Beograd, Srbija Blok - Lokalna baza za osvjeavanje kulture, Zagreb, Hrvatska Bunker / Stara Elektrarna, Ljubljana, Slovenija Centar za dramsku umjetnost CDU, Zagreb, Hrvatska Centar za mlade Novo Sarajevo, Sarajevo, BiH Centar za savremenu umetnost, SCCA Beograd, Srbija Centar za savremenu umjetnost, SCCA Sarajevo, BiH Centar za sovremeni umetnosti, SCCA Skopje, Skopje, Makedonija Centre for Balkan Cooperation Loja, Tetovo, Makedonija -, Skopje, Makedonija Community Art, Zagreb, Hrvatska Udruenje IN - Inicijativa za istraivanje i produkciju savremene muzike, Beograd, Srbija Dispatch, Beograd, Srbija Domai - Udruga za kreativni razvoj, Karlovac, Hrvatska Udruga Domino, Zagreb, Hrvatska Udruga Drugo more, Rijeka, Hrvatska Druga Scena, Beograd, Srbija Evropski Centar za Kulturu i Debatu GRAD / Kulturni front, Beograd, Srbija Fondacija za razvoj zajednica Mozaik, Sarajevo, BiH - , Skopje, Makedonija Galerija Alkatraz, Ljubljana, Slovenija Galerija Elektrika Kulturnog centra, Panevo, Srbia Galerija Kapelica / Zavod K 6/4, Ljubljana, Slovenija Galerija Kontekst, Beograd, Srbija Gradsko pozorite Jazavac, Banja Luka, BiH Hrvatska glazbena mlade, Zagreb, Hrvatska Hrvatsko kulturno drutvo Napredak, Sarajevo, BiH Institut za meunarodne odnose, Zagreb, Hrvatska Institut za socioloki i politiko-pravni istrauvanja, Skopje, Makedonija Kiberpipa, Ljubljana, Slovenija KIOSK - platforma za savremenu umetnost, Beograd, Srbija Koalicija udruga mladih KUM, Split, Hrvatska Udruga Komikaze, Zagreb, Hrvatska Kontejner - Biro suvremene umjetnike prakse, Zagreb, Hrvatska NGO Kontrapunkt, Skopje, Makedonija KUD Kataman, Ljubljana, Slovenija KUD Mrea, Ljubljana, Slovenija Udruenje za promociju vizuelne kulture KULT zona, Sarajevo, BiH Kulturen centar CK, Skopje, Makedonija

40

Katarina Pavi

Kulturen centar Media Artes, Ohrid, Makedonija Kulturni centar REX / FOND B92, Beograd, Srbija Udruga za promicanje kulture Kulturtreger, Zagreb, Hrvatska Labin Art Express LAE, Labin, Hrvatska Line Initiative and Movement, Skopje, Makedonija Lokomotiva - Centar za Novi Inicijativi vo Umetnosta i Kulturata, Skopje, Makedonija MASSO, Skopje, Makedonija Mediacentar, Sarajevo, BiH Udruga Metamedij, Pula, Hrvatska Mirovni intitut - Intitut za sodobne drubene in politike studije, Ljubljana, Slovenija Mladinski center Breice, Breice, Slovenija Mladinski center Podlaga, Seana, Slovenija Mladinski informativni in kulturni klub MIKK, Murska Sobota, Slovenija Udruga Moj Kvart, Zagreb, Hrvatska Udruga Monteparadiso, Pula, Hrvatska Multimedijalni institut - mi2, Zagreb, Hrvatska Multimedijski center KIBLA, Maribor, Slovenia Muzej istorije Jugoslavije, Beograd, Srbija Neformalna grupa venk, Tuzla, BiH NVO pokret Novi Optimizam, Zrenjanin, Srbija UG Novi Put, Biha, BiH Odbor za graansku inicijativu OGI, Ni, Srbija Omladinska organizacija Kvart, Kraljevo, Srbija Omladinski centar Crna kua 13 - CK 13, Novi Sad, Srbija Omladinski kulturni centar Abraevi - OKC Abraevi, Mostar, BiH Otvoreni univerzitet, Subotica, Srbija Ozone Art Space- o3one, Beograd, Srbija Partnerski omladinski pokret - POP, Banja Luka, BiH Pekarna Magdalenske mree Pekarna, Maribor, Slovenia Performing Arts Center Multimedia - PAC Multimedia, Skopje, Makedonija Platforma 9.81 Institut za istraivanja u arhitekturi, Zagreb, Hrvatska UG Pravo ljudski, Sarajevo, BiH Prelom kolektiv, Beograd, Srbija Press to Exit Project Space, Skopje, Makedonija Protok - centar za vizuelnu komunikaciju, Banja Luka, BiH Public ROOM, Skopje, Makedonija Udruga Romb, Split, Hrvatska Remont - Nezavisna umetnika asocijacija, Beograd, Srbija Savez udruga Molekula, Rijeka, Hrvatska Savjet mladih Srebrenice, Srebrenica, BiH SeeCult portal, Beograd, Srbija Shoqata e Botuesve Shqiptar, Skopje, Makedonija Udruga graana Spirit, Rijeka, Hrvatska Slobodna kultura, Beograd, Srbija Stanica - Servis za savremeni ples, Beograd, Srbija to, kako i za koga? WHW, Zagreb, Hrvatska Studentska asocijacija Fakulteta tehnikih nauka, Novi Sad, Srbija Teatri i pavarur ODA, Pritina, Kosovo Tehne, Beograd, Srbija Teorija koja hoda TkH, Beograd, Srbija Tetar Videlo, Skopje, Makedonija Udruenje za razvoj kulture URK, Zagreb, Hrvatska J21 - Novosadska urbanistika laboratorija, Novi Sad, Srbija Zavod EXODOS, Ljubljana, Slovenija Inicijativa Za kulturne politike politika kulture, Novi Sad, Srbija Zavod za prouavanje kulturnog razvitka, Beograd, Srbija

41

Regionalna inicijativa mree Clubture - platforma za kulturnu suradnju i razmjenu nezavisne scene

Exit Europe / Nove geografije kulture

Exit Europe / Nove geografije kulture

Marko Toma

Utopija ili svjetlo na kraju tunela, skica za portret nezavisne kulture u Bosni i Hercegovini

Marko Toma

Utopija ili svjetlo n kraju tunela, skica portret nezavisne kulture u Bosni i

U datim okolnostima, ponekad se bavljenje kulturom ini i potpuno besmislenim. Naprosto, koliko god to fatalistiki i patetino zvualo, teko je ignorirati mranu bosanskohercegovaku svakodnevicu. U tom smislu perspektive nezavisne kulture prilino su maglovite i jedino to ih moe razbistriti jeste regionalna suradnja. Ta suradnja, prije svega, moe smanjiti klaustrofobiju i osjeaj odsjeenosti od ostatka svijeta te dati novi smisao naporima BH kulturnih aktivista, jer se poslijeratni entuzijazam iscrpio u naporima da se stvore kakve takve platforme na kojima se moe izgraditi budua scena.

na a za

orijeni nezavisne kulture u Bosni i Hercegovini proteu se u drugu polovicu osamdesetih godina prolog stoljea i usko su povezani sa tadanjom underground glazbenom i fanzinskom scenom SFRJ. Rije je, uglavnom, o neformalnim umjetnikim grupama, prije svega glazbenim i teatarskim, koje su djelovale mimo ustaljenih tokova tadanje oficijelne kulture. U Mostaru i Sarajevu te su inicijative bile okupljene oko HC i eksperimentalnih bendova, enevski dekret i SCH, a u Tuzli oko benda Rupa u zidu. Mostarski teatar mladih i Lutkarsko pozorite Mostar tih su godina djelovali mimo uobiajenih kazalinih praksi te se i u njihovom radu mogu traiti zaeci nezavisne kulture u BIH. Umjetnici, performeri poput Jusufa Hadifejzovia svojim su radom u osamdesetim godinama utrli put buduim inicijativama, koje moemo smjestiti u okvire nezavisne kulture. Ova scena, ako se o sceni kao takvoj moe govoriti, jer posrijedi je bila tek nekolicina autorskih, umjetnikih inicijativa, nije imala prirodan razvoj, a razlog moemo direktno povezati s ratom, koji je, u periodu od 1992. do 1995. godine, potpuno razorio Bosnu i Hercegovinu. Tek nakon zavretka rata kree obnova kulturne i ine infrastrukture, a uz tu obnovu stidljivo se javljaju i prve nezavisne kulturne inicijative, koje se nisu direktno naslanjale na naslijee osamdesetih godina. Mnogi od umjetnika, koji su u predratnoj BH bili oznaavani kao nositelji nezavisne umjetnike i kulturne scene (Neboja eri oba, Jusuf Hadifejzovi, Milomir Kovaevi Strani, Isidora Bjelica i sl.), kroz rat su postali etablirana imena, neki su zalutali u agit prop agresivnih dravnih politika, a veliki dio njih raselio se diljem svijeta i prestao sa umjetnikim djelovanjem. Budui nisu imali vrstu i jasnu poveznicu sa predratnom umjetnikom scenom, umjetnici i kulturni aktivisti u poslijeratnoj BIH vie su se naslanjali na opa mjesta svjetske popularne kulture. Takoer, nepostojanje bilo kakve zadanosti, otvorilo je ogroman prostor u kojem se moglo djelovati na potpuno slobodan nain, bez ikakvih ogranienja. Sustav se, u svakom smislu, morao stvoriti iz poetka. Olakotna okolnost za nezavisnu kulturu bilo je i nepostojanje dravne, oficijelne kulture, koja se takoer dizala iz pepela te je nezavisna kultura, u prvim poslijeratnim godinama, imala, skoro u potpunosti, jednaku javnu percepciju kao i oficijelna. Tokom rata u Sarajevu i Mostaru djelovala je nekakva, podrumska, dakle doslovno underground, glazbena i teatarska scena nastala iz bazine potrebe za opstankom zrna zdravog razuma. Ona, naravno, nije imala jasnu koncepciju i bila je, sasvim prirodno, duboko zakopana u ratnu stvarnost.

45

Utopija ili svjetlo na kraju tunela, skica za portret nezavisne kulture u Bosni i Hercegovini

Exit Europe / Nove geografije kulture

Folklor i nacionalizam su dva glavna obiljeja dominantne oficijelne kulture u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. Takva kultura svoje korijene trai daleko u prolosti, u fabriciranoj tradiciji i mitomaniji. Ona pokuava biti potpuno odvojena od zajednike prolosti svih bosanskohercegovakih naroda te tragajui za svojim identitetom glavinja kroz povijest traei se u bespuima velikih imperija. Temelj svoje, nacionalne kulture, bosanskohercegovaki Hrvati vide u Austrougarskoj monarhiji i NDH, Srbi u Kraljevini SHS, a Bonjaci u Otomanskoj imperiji. Svakako, jedno od glavnih obiljeja ovih kultura jeste duboka povezanost sa zvaninim religijama, koje ine glavnu razliku meu tri BH naroda te se kao takve esto stavljaju u prvi plan. Sve to se u posljeratnoj BIH kulturi dogaalo izvan ovog konteksta moemo svrstati u nezavisnu kulturu. Mnogobrojne meunarodne fondacije i organizacije (Fond otvoreno drutvo, Schueler Helfen Leben, Pro Helvetia, CCF Francuski kulturni centri), koje su nakon rata poele djelovati u Bosni i Hercegovini, doprinijele su, prije svega, razvoju nevladinog sektora. Razvoj nezavisne kulture u BIH direktno je povezan sa razvojem nevladinog sektora. tovie, veina nevladinih udruga osnovanih nakon rata bavile su se iskljuivo kulturnom produkcijom. Meutim, stalna promjena smjernica i nedosljednost u strategiji meunarodne politike u BIH, od poslijeratnih kulturnih aktivista stvorila je NgO inovnike, koji sr svog djelovanja mijenjaju iz godine u godinu prema smjernicama meunarodnih fondacija. Veina udruga i nevladinih aktivista odavno je prela u vode politikog aktivizma te se bave podizanjem politike i demokratske svijesti u Bosni i Hercegovini. Okosnicu onoga to bismo mogli nazvati nezavisnom kulturnom scenom u BIH od rata naovamo uglavnom sainjava nekolicina istih entuzijasta. Oni su okupljeni oko udruge gETO u Banja Luci, Alter Arta u Travniku, SCCA i Media centra u Sarajevu i OKC Abraevia u Mostaru. Ostale udruge, koje nisu mijenjale svoju djelatnost, ili su nestale s lica zemlje ili su komercijalizirale svoje djelovanje te danas funkcioniraju kao privatne kompanije. Zanimljivo je da je stupanj suradnje navedenih organizacija bio puno vei netom nakon rata nego danas. Jednim dijelom, razlog lei u razliitom profiliranju pojedinih organizacija. S druge strane nemogunost financiranja odreenih projekata (Dani adolescenata u Travniku, Mostarski interkulturni festival, Futura u Sarajevu), koji su bili mjesto susreta i inili sr suradnje izmeu ovih organizacija dovela je do smanjenog stupnja suradnje.

46

Marko Toma

Djelovanje ovih udruga uglavnom je vezano uz organizaciju razliitih glazbenih festivala i koncerata, to je i iznjedrilo kakvu takvu alternativnu glazbenu scenu. Udruge, koje su esto suraivale na organizaciji glazbenih i kulturnih festivala tijekom poslijeratnih godina bile su Akcija iz Sarajeva (festival elektronske glazbe FUTURA), Alternativni Institut iz Mostara (Mostarski interkulturni Festival i BETON), Alter Art iz Travnika (Dani adolescenata) i geto iz Banja Luke (EX YU ROCKS). Ljudi, koji su pokrenuli udruge i organizirali ove evente su i danas istaknuti umjetnici i kulturni aktivisti poput Ljiljane Predragovi i Dragana Vukovia (geto, BL), Nedima iia (Alternativni institut, Mostar), Darka Saraevia (AlterArt, Travnik; Darko je izuzetno bitan i kao pedagog, koji je odgojio nekoliko generacija travnikih glazbenika i jedan je od najzaslunijih ljudi to gradi poput Travnika ima najivlju glazbenu scenu u Bosni i Hercegovini.) te Aide Kalender i Adija Sarajlia (Akcija, Sarajevo). Pored glazbe, glavna preokupacija kulturnih aktivista u BIH jeste razvoj alternativnih/novih medija. Na tom polju projekti Media centra u Sarajevu i OKC Abraevia u Mostaru uinili su znaajne korake. Sarajevski Media Centar organizirao je niz seminara i predavanja na temu novih medija i uradio projekt digitalizacije arhiva legendarnog splitskog politikog tjednika Feral Tribune. AbraMedia centar pri OKC Abraeviu u Mostaru pokrenuo je drutveno angairani news portal abrasmedia.info te prvi internetski radio u BIH, a trenutno radi na osnivanju nezavisne video produkcije, L-Ab. Ovi programi potpomognuti su od razliitih kulturnih fondacija pri inozemnim ambasadama u Bosni i Hercegovini. (Sjajan primjer lokalne suradnje ogleda se u radu na osnivanju nezavisne video produkcije izmeu LDA (Local Democratic Agency) i OKC Abraevia u Mostaru, koji su kolu video novinarstva i osnivanje produkcije pokrenuli uz potporu talijanske regije Venezia - Friuli.) Osobe zaslune za razvoj ovih programa su Aida Kalender i Boro Konti iz Media Centra te Robert Jandri, Husein Oruevi i Kathryn Hampton iz AbraMedia centra. Naravno, organizacija razliitih kulturnih programa je jedna od glavnih preokupacija ovih udruga. Puno panje je posveeno razvoju suvremene vizualne i performance umjetnosti te knjievnosti. Izvrstan primjer vezan uz ovaj segment jeste projekt Indivudualne utopije sarajevskog SCCA, koji se od performansa umjetnice Lale Rai razvio u projekt, koji, osim performansa, izlobe, video i audio instalacija ukljuuje i produkciju knjievnog fanzina KOLAPS te se razvija kao svojevrstan work in progress u koji su ukljueni umjetnici raznih profila. Takoer, umjetnika produkcija AbArt iz

47

Utopija ili svjetlo na kraju tunela, skica za portret nezavisne kulture u Bosni i Hercegovini

Exit Europe / Nove geografije kulture

Glazba i alternativni / novi mediji

Exit Europe / Nove geografije kulture

Mostara uradila je sjajan multimedijalni projekt Umjetnost u podijeljenim gradovima. Ovaj program je razvijen u suradnji sa neformalnim umjetnikim grupama i udrugama iz Bejruta, Kosovske Mitrovice i Berlina. Za realizaciju ovih inicijativa uglavnom imamo zahvaliti kulturnim aktivisticama i povjesniarkama umjetnosti iz Sarajeva i Mostara, Dunji Blaevi, Asji Hafner, Amili Puzi, Anji Bogojevi i Meli uljevi.

Festivali za mazanje oiju Teko je procijeniti koliko nezavisna kultura utjee na bosanskohercegovaku stvarnost. Zastupljenost nezavisne kulture u medijima je prilino visoka, no pitanje je koliko ta injenica doprinosi utjecaju nezavisne kulture na BH drutvo. Svakako da je krug konzumenata, s dolaskom novih generacija, iz godine u godinu iri. No, stoji i injenica da je sve tee financijski opstati. gro sredstava iz gradskih, kantonalnih i dravnih budeta namijenjenih kulturi, koji bi po prirodi stvari dijelom trebali sufinancirati nezavisnu kulturu, odlazi na organiziranje megalomanskih (uglavnom politiki sponzoriranih) festivala, koji iscrpljuju i sredstva potencijalnih komercijalnih sponzora. Festivalizacija kulture u BIH govori o nepostojanju bilo kakve kulturne politike i strategije, jer festivali su puki privid kulture, neto ime se potencijalnom konzumentu kulture zamau oi. Isto tako, moemo ustvrditi da i nezavisna kultura u BIH djeluje poprilino stihijski i bez jasne strategije razvoja. Ipak, ona zorno svjedoi o postojanju etvrte strane u bosanskohercegovakoj politikoj i drutvenoj stvarnosti. Ta etvrta strana nalazi svoj prostor izvan nacionalistikih politikih i kulturnih obrazaca i jedini je dokaz postojanja kakvog takvog graanskog drutva u BIH. No, teko da moemo govoriti o postojanju nezavisne kulturne scene u BIH. Jedino to sa sigurnou moemo kazati jeste da postoji nekoliko oaza, otoia nezavisne kulture u Bosni i Hercegovini. A to, ipak, ne ini scenu. Ovakvu situaciju moemo pravdati nedostatkom, prije svega, ljudskih resursa, jer cijela pria poiva na pleima tek nekoliko ljudi, koji pokuavaju pokriti razliita podruja djelovanja i time iscrpljuju vlastite kapacitete. U takvoj situaciji teko da se moe stvoriti jasna strategija i koncepcija razvoja nezavisne kulture.

50

Marko Toma

BIH je bremenita politikim i ekonomskim problemima. Teko naslijee rata nikako ne poputa, zemlja sve vie tone u podijele, najvei BH gradovi ive potpuno drugaije stvarnosti i u mnogim stvarima situaciju u BIH moemo nazvati tapkanjem u mjestu, ako ne i koraanjem unazad. Ti problemi utiu i na razvoj nezavisne kulture. Pitanje je, kome je u BIH uope stalo do kulture, osim kulturnim djelatnicima i aktivistima. Bilo kakvo bavljenje kulturom danas i ovdje, u najmanju ruku, moemo nazvati Sizifovskim poslom. U datim okolnostima, ponekad se bavljenje kulturom ini i potpuno besmislenim. Naprosto,koliko god to fatalistiki i patetino zvualo, teko je ignorirati mranu bosanskohercegovaku svakodnevicu. U tom smislu perspektive nezavisne kulture prilino su maglovite i jedino to ih moe razbistriti jeste regionalna suradnja. Ta suradnja, prije svega, moe smanjiti klaustrofobiju i osjeaj odsjeenosti od ostatka svijeta te dati novi smisao naporima BH kulturnih aktivista, jer se poslijeratni entuzijazam iscrpio u naporima da se stvore kakve takve platforme na kojima se moe izgraditi budua scena. Regionalna suradnja konkretne obrise dobija tek u proteklih godinu dana. Jedan od razloga su svakako programi inozemnih fondacija (ECF, vicarski fond za kulturu i sl.), koji ele potaknuti umreavanje te razmjenu i suradnju izmeu aktera nezavisne scene u regionu. Do sada se govorilo tek o mogunostima, i sve dosadanje inicijative te vrste moemo nazvati tek ispitivanjem terena. Miljenja sam da u Bosni i Hercegovini, unato svim navedenim potekoama, postoji potencijal iskoristiv za uspostavljanje kvalitetne kulturne razmjene i suradnje. Konkretni projekti tek su u zaetku. Uz pametno regionalno umreavanje i jasnu strategiju mogunosti su beskonane. Prije svega, bitno je izbjei megalomaniju potaknutu poetnim entuzijazmom aktera te stvarati mreu i razvijati program korak po korak, nekakvim logikim slijedom, a kako potencijal i entuzijazam ne bi iscrpili ve u samom zaetku te kako, na koncu, ne bi dolo do situacije u kojoj cijelu stvar vue tek nekoliko ljudi. Ostaje nam da vidimo to e se iz toga izroditi.

51

Utopija ili svjetlo na kraju tunela, skica za portret nezavisne kulture u Bosni i Hercegovini

Exit Europe / Nove geografije kulture

Perspektiva u magli: regionalna suradnja

Marko Toma je roen u Ljubljani 1978. godine. Jedan je od pokretaa i urednika asopisa Kolaps i pripadajue biblioteke. Novinske tekstove objavljivao u BH Danima, glasu Istre i Feral tribuneu. Novinar je news portala zurnal.info. Poeziju i prozu objavljivao u bosanskohercegovakoj, hrvatskoj i srpskoj periodici. Pjesme su mu prevoene na Talijanski, Poljski, Njemaki i Engleski jezik. ivio je i radio u Sarajevu, Zagrebu i Splitu. Trenutno ivi u Mostaru i radi kao glasnogovornik i voditelj kluba OKC Abraevia.

Dodatak: pria o OKC Abraeviu Na lokalnom nivou sjajan primjer umreavanja i suradnje imamo u korijenima mostarskog OKC Abraevia, koji je nastao kao asocijacija udruga i neformalnih umjetnikih skupina. Kroz desetak godina, koliko je prolo od prvih inicijativa za dobijanjem autonomnog kulturnog prostora za mlade, OKC Abraevi je izrastao u kulturni centar visokog potencijala. Od dana kada je skvotirana ruevina biveg RKUD Abraevi do danas, stvoreno je mnotvo razliitih platformi, koje svoj dom imaju u Abraeviu. Dio zgrade je obnovljen te je u funkciju stavljena vienamjenska dvorana. Abraevi danas organizira redovite mjesene glazbene, knjievne, teatarske, filmske i programe vezane uz suvremenu umjetnost. Osnovan je medijski centar pri kojem djeluju internetski radio i news portal. U fazi osnivanja je i nezavisna video produkcija. Umjetnika produkcija AbArt, nakon programa Umjetnost u podijeljenim gradovima, nastavlja razvijati druge umjetnike programe vezane, za sada, uz urbanizam kao formu kroz koju se najvie ogleda drutveni kontekst u kojem ivimo. No, za sve to bio je potreban viegodinji angaman zasnovan, uglavnom, na entuzijazmu mostarskih kulturnih aktivista. Neophodno je bilo i politiko angairanje te organiziranje pritiska na lokalnu vlast kako bi prostor RKUD Abraevia bio dodijeljen asocijaciji nevladinih udruga i neformalnih grupa. U tom politikom segmentu veliku ulogu odigrale su institucije meunarodne zajednice u BIH, prije svega Ured visokog predstavnika, Francuska, Amerika, panjolska, i Njemaka ambasada. U trenutku osnivanja OKC Abraevi inile su grupe kartArt Mostar, Alternativni institut, Mladi most, nekolicina mladih umjetnika i kulturnih aktivista te meunarodna asocijacija udruga MIFOC, koja se bavila organiziranjem Mostarskog interkulturnog festivala. Asocijaciju MIFOC inili su pojedinci i razliite udruge iz Mostara te udruge iz francuskih gradova grenoblea i Toulousea, Drugi most i guernica ADPE. Abraevi danas predstavlja jedini centar ove vrste u Bosni i Hercegovini. Tek nakon 5 godina djelovanja u svom prostoru dobio je jasne obrise onoga u to bi se jedan takav prostor trebao razviti, a to je prostor sa snanom tehnikom i medijskom infrastrukturom otvoren za razliite umjetnike i ine inicijative svih mladih ljudi.

52

Marko Toma

Mediacentar, Sarajevo www.media.ba Omladinski kulturni centar ABRAEVI, Mostarv www.okcabrasevic.org Abra Media Radio, Mostar http://radio.abrasmedia.info Abraevi Media centar, Mostar www.abrasmedia.info U.G. Alternativni Institut, Mostar Kolaps Production www.kolaps.org Festival umjetnosti u podijeljenim gradovima www.artindicities.org UNS GETO www.myspace.com/unsgeto enevski Dekret www.myspace.com/genevedecree SCCA, Centar za savremenu umjetnost, Sarajevo http://www.scca.ba/ Agencija Lokalne Demokratije (LDA), Mostar http://www.ldamostar.org/

53

Utopija ili svjetlo na kraju tunela, skica za portret nezavisne kulture u Bosni i Hercegovini

Exit Europe / Nove geografije kulture

Projekat INDIVIDUALNE UTOPIJE NEKAD I SAD Centar za savremenu umjetnost / pro.ba, Sarajevo www.pro.ba/utopije

Davor Mikovi

Prebivanje u kulturnoj politici

Davor Mikovi

Prebivanje u kultu

Kljuna promjena do koje je dolo na prelasku u novi milenij nije bio vei broj dogaaja, pojava novih prostora, organizacija i programa, nego je kljuna bila promjena govora o dogaajima, promjena diskursa, promjena iz alternative u nezavisnu kulturu. Ta promjena ne znai promjenu brenda, etikete, nego promjenu odnosa prema vlastitoj proizvodnji, vrijednostima, publici. Do te promjene nije dolo sluajno, ona je bitna posljedica prebivanja u kulturno-politikom diskursu.

urnoj

Kljuna promjen milenij nije bio v organizacija i pro

Exit Europe / Nove geografije kulture

Izloba Nacistiki teror nad homoseksualcima od 1933-1945 HDLU 2008, Queer Zagreb

a do koje je dolo na prelasku ei broj dogaaja, pojava novih ograma, nego je kljuna bila pr
56
Davor Mikovi

02 Vidi Vidovi, D. (2007.) Razvoj hrvatske nezavisne kulturne scene (1990. 2002.) ili to sve prethodi mrei Clubture u Clubture Kultura kao proces razmjene 2002 2007, Savez udruga Klubtura, Zagreb i Vini, E. (2008.) Kulturne politike odozdo Nezavisna kultura i nove suradnike prakse u Hrvatskoj, Policies for cultures, Amsterdam/Bukuret/Zagreb. 03 Mcguigan, J. (2004.) Rethinking Cultural Policy, Open University Press, London. 04 Foucault, M. (1971./1994.) Poredak diskursa u Znanje i mo, globus, Zagreb. 05 Foucault, M. (1976./1994.) Volja za znanjem u Znanje i mo, globus, Zagreb. 06 Mnogi ljudi koji su djelovali u Antiratnoj kampanji i Arkzinu ili su bili okupljeni oko tadanjeg Instituta Otvoreno drutvo, ili se pak okupljali u ATTACK-u u Heinzelovoj jo uvijek su aktivni na podruju nezavisne kulture.

u novi h prostora, romjena

57

Prebivanje u kulturnoj politici

Exit Europe / Nove geografije kulture

01 Mikovi, D. (2006.) Nezavisna kulturna scena u Rijeci u Molekula, Drugo more, Rijeka.

otovo svaki tekst o nezavisnoj kulturnoj sceni kree od pokuaja odreenja to bi ta scena bila. Uzmimo npr. odreenje iz mementa Molekula01, prema kojemu se nezavisna kultura moe definirati vrijednostima (potivanje manjinskih prava, ekolokih standarda, vrednovanje kreativnosti i individualizma, zagovaranje participacijskih modela odluivanja, itd.), metodama rada (suradniki modeli, interdisciplinarnost, itd.), temama (iji izbor predstavlja reakciju na drutvenu stvarnost, a pristup temi u pravilu je aktivan) i odnosom prema vremenu (suvremenost tj. odreenost suvremenim drutvenim i kulturnim kontekstom). Ta etiri elementa ine okosnicu programa nezavisne kulture, ali to je jo i vanije, govora o nezavisnoj kulturi u Hrvatskoj02. ini se da ta etiri elementa upuuju na injenicu da se nezavisna kultura udobno smjestila u kulturno-politiki diskurs, odnosno da samu sebe vidi u kategorijama kulturne politike. Kulturna je politika vrlo nestabilan koncept, a prvi razlog tome proizlazi iz samog odreenja kulture, koje je veoma neprecizno i rastezljivo. Iako vrlo esto ukljuuje i medijske politike i uope cijeli prostor komunikacije, kulturna je politika u praksi odreena neim to bismo mogli zvati umjetnikom politikom jer su njezini objekti smjeteni u prostor estetike, afektivnoga, ukusa i simbolike vrijednosti03. Ako prihvatimo injenicu da je prostor kulturne politike diskurzivno odreen, onda treba imati na umu da je diskurs odreen izvanjskim i unutarnjim procedurama04 koje ga odravaju i koje omeuju prostor kulturne politike, kao to jezik kod Wittgensteina odreuje granice naeg svijeta. Procedure o kojima govorimo izraz su moi koju ne treba traiti u nekom jedinstvenom aritu, npr. Ministarstvu kulture, jer nije rije o instituciji ili strukturi koja generira diskurs, nego o odreenoj situaciji u naem drutvu. Tu situaciju odrava mo koju je mogue pronai i u potpuno perifernim tokama. Sve zamislive toke u prostoru onoga to zovemo kulturnom politikom odravaju taj poredak ili mu se pak opiru05. Tako je polje kulturne politike odreeno kao klasifikacijski sustav unutar kojega se zbivaju odreeni dogaaji ije je znaenje odreeno s obzirom na poloaj koji zauzimaju unutar tog sustava. Drutvo se prema tom polju djelovanja odnosi kao prema jedinstvenom prostoru to je kultura, umjetnost koje ima svoja pravila i zakonitosti. Nezavisna kulturna scena nastaje zahvaljujui ljudima koji su u 90-ima inili civilno-drutvenu scenu06, u prvom redu u Zagrebu. Njihovi afiniteti presudno su utjecali na podruje djelovanja itavog niza organizacija koje krajem 90-ih godina prolog stoljea i u prvom desetljeu 21. stoljea ine nezavisnu kulturnu scenu. To se prije svega odnosi na estetsko-socijalnu fuziju razliitih glazbe-

07 Prvim Zakonom o kulturnim vijeima iz 2001. nije bilo predvieno osnivanje kulturnih vijea u jedinicama lokalne samouprave, dok je izmjenama Zakona u 2004. godini predvieno osnivanje kulturnih vijea u svim gradovima koji imaju vie od 30.000 stanovnika. Sama izmjena tog zakona izazvala je mnoge polemike. Nemogue je sada ulaziti u meritum tih polemika, no za potrebe ovog teksta bitno je napomenuti da je predvieno ukidanje Vijea za nove medijske kulture sprijeeno akcijama organiziranim na nezavisnoj kulturnoj sceni. 08 Nova medijska kultura pojam je koji obuhvaa novomedijsku umjetnost, aktivnu interakciju socijalnog i kulturnog djelovanja u suvremenom kulturnom kontekstu (kontrakulture, subkulture, umreavanja, meusektorske suradnje, itd.), te interdisciplinarnu i intermedijalnu kulturnu produkciju; rije je o vrlo irokoj definiciji, koju je odredilo samo Vijee za nove medijske kulture pokuavajui obuhvatiti zapravo djelatnost nezavisne kulturne scene.

nih i umjetnikih usmjerenja, filozofskih i politikih koncepcija te oblika djelovanja. No dok se civilno-drutvena scena 90-ih izgradila na otporu ovinistikoj vlasti i afirmaciji vrijednosti civilnog drutva, nezavisna kulturna scena bavi se stvaranjem uvjeta za kolektivno djelovanje na podruju kulture i afirmacijom estetske dimenzije, koja zapravo rastae nacionalistiku kulturu, koja i dalje dominira kao kulturna paradigma. Naravno, nacionalistiku kulturu 90-ih mnogo je ozbiljnije transformirala opa trivijalizacija kulture u Hrvata. No, za nezavisnu kulturu bitna je injenica da ju je postojea organizacija kulturnog sustava dovela u paradoksalnu situaciju u kojoj se istodobno suoava s ideolokim dravnim aparatom olienim u kazalitima i muzejima i neoliberalnom koncepcijom civilnog drutva kao uslunog sektora. Iako umjesto institucionalnog modela ureenja kulture nudi projektnu organizaciju i privatno udruivanje, nezavisna kulturna scena ne zahtijeva ukidanje institucija. Naprotiv, trai se njihovo redefiniranje, odnosno redefiniranje cjelokupne organizacije kulturnog sektora. Do tog redefiniranja do sada nije dolo. Unato tome, unutar kulturnog sektora otvoren je prostor za djelovanje organizacija koje vee etiketa nezavisne kulturne scene. To to se nezavisna kultura smjestila u kulturno polje djelovanja povlai odreene posljedice. Najvanija posljedica odnosi se na injenicu da se institucije i drugi akteri unutar tog polja djelovanja na neki nain odnose prema aktivnostima nezavisne kulture. Djelovanje tih organizacija na razini je dogaaja, a ne klasifikacijskog naela, to znai da se ne prepoznaje u totalu kao neka zasebna kategorija, nego se realizirani dogaaji klasificiraju u odnosu na ve postojei sustav klasifikacije. No, u to je naelo klasifikacije nezavisna kultura smjestila jednu kategoriju koja se uglavnom odnosi na nju samu. Radi se o kategoriji nove medijske kulture koja se rjee, uglavnom u Zagrebu, naziva i urbanom kulturom. Iako se isprva djelovanje nezavisne kulture vezalo za mlade kao neki oblik generacijski odreenoga kulturnog djelovanja, s vremenom je dobilo legitimitet zasebnog podruja, imanentnoga kulturnog djelovanja, dakle onog koje nije nuno vezati za izvanjske kriterije u odnosu na kulturu. Sada je nova medijska kultura podruje koje ima vlastito kulturno vijee u Ministarstvu kulture i nekolicini gradova i upanija, te u veini veih gradova lanove u kulturnim vijeima07 koji se imenuju iz podruja nove medijske kulture08. Nova medijska kultura je kao zasebna klasa unutar podruja kulturne politike zanimljiva pojava. Ona se u samom svom semantikom izvoru vee za medije i tehnologiju, a kao klasa obuhvaa veinom dogaaje koje vrlo malo toga povezuje s (novim) medijima i tehnologijom. To je kao kad bi u zoologiji imali klasu

58

Davor Mikovi

10 Mogui su i drugi kriteriji za klasifikaciju kulture, a u kulturi je, kao i u drugim podrujima djelovanja, dugo dominirao kriterij drutvenog statusa, pa smo imali primjerice kraljevsko i puko kazalite.

59

Prebivanje u kulturnoj politici

Exit Europe / Nove geografije kulture

09 Alexander, V. D. (2003.): Sociology of the Arts Exploring Fine and Popular Forms, Blackwell Publishing.

dvonoci koja bi veinom obuhvaala etveronoce. Razlog toj zbrci s kategorijom nove medijske kulture lei u injenici da se klase unutar klasifikacijskog sustava prije svega odnose jedne prema drugima. Taj je sustav konstrukcija koja nam omoguuje da shvatimo zbilju, ali je pritom ne odraava. Podruje kulturne djelatnosti klasificira se polazei od produkcije ili od recepcije tj. naina na koji se proizvode kulturni dogaaji ili djela, ili polazei od toga kako ih doivljavamo i interpretiramo09. U postojeem sustavu klasifikacije, u kojem imamo izvedbenu, vizualnu, glazbenu, umjetnost i sl. polazite za klasifikaciju je kombinacija tih dvaju kriterija. Uzmimo npr. vizualnu umjetnost, koja je odreena putem recepcije, ali ve se u sljedeoj potkategoriji slikarstvo, kiparstvo, grafika, itd. prelazi na odreenje putem naina proizvodnje. Dakle, sustav se razvija na temelju vie kriterija koji nisu nuno usklaeni. Nova medijska kultura je kategorija stvorena na temelju dvaju temeljnih kriterija, produkcija/recepcija10, koji dominiraju prostorom kulturne djelatnosti i kao takva uklapa se u ukupnu shemu klasifikacije. to e konkretno biti obuhvaeno tom klasom problem je druge vrste. To je problem interpretacije i elaboracije, povezivanja konkretnog dogaaja i klase. ini se da je kljuni razlog zato je nova medijska kultura uope nastala kao klasa koja obuhvaa uglavnom nezavisnu kulturu bio taj to su se pojedinci i organizacije koji ine jezgru onoga to je obuhvaeno tom etiketom prometnuli u bitne aktere u proizvodnji diskursa o kulturnoj politici. Sudjelujui u proizvodnji tog diskursa, oni su pomaknuli sustav u smjeru u kojem je kulturno polje djelovanja obuhvatilo i njihovo djelovanje, u kojem su vrijednosti koje oni zastupaju postale i vrijednosti cijelog sustava, u kojem su njihove metode rada i teme kojima se bave priznate kao legitimne u podruju kulture. Bavei se kulturnom politikom, ostvarili su mogunost bavljenja kulturom. S obzirom na to da sve organizacije na nezavisnoj kulturnoj sceni djeluju u tjeskobnim uvjetima financijske, organizacijske i profesionalne deprivilegiranosti, njihovo je postignue iznimno. Tim vie jer treba imati na umu injenicu da one i dalje kontinuirano sudjeluju u odravanju kulturnopolitikog diskursa, posebno se bavei elaboracijom sadraja novomedijske kulture tj. povezivanjem konkretnih dogaaja (umjetnikih radova, manifestacija) i struktura (klubova, medija, organizacija) s cijelim kulturnim poljem djelovanja i smjetajui ga unutar postojeega klasifikacijskog sustava u pripadajue klase, a da im to uope nije primarna aktivnost. One se ipak primarno bave produkcijom programa, proizvodnjom sadraja. Pripadanje kulturnom polju djelovanja samo po sebi znai izjednaivanje statusa s drugim kulturnim djelatnostima unutar tog polja djelovanja, iako ne nuno i ostvarivanje svih pogodnosti

11 Pojam statusa ima vie znaenja, a u ovom se tekstu koristi kao pojam koji oznaava relativan poloaj odreenog aktera na javno priznatoj ljestvici drutvene vrijednosti. 12 Upravo je ta nezavisnost izvor termina nezavisna kultura. Nije rije o nekoj politikoj ili financijskoj nezavisnosti, kako se esto pogreno tumai. Rije je o nezavisnosti u izboru preferencije, onoga ime e se akter baviti. Iako je i ta nezavisnost uvjetovana (osobito u nekom apsolutnom smislu) estetikom, ukusom, vrijednostima, ona je to neizravno, za razliku od aktera unutar hijerarhijskog modela, ija je uvjetovanost izravna, odreena njihovom ulogom.

koje proizlaze iz tog statusa. To je u Hrvatskoj evidentno. Nitko festivalu Queer Zagreb ili klubu Mama nee osporiti pripadnost kulturnom polju, ali istodobno oni nee uivati ista prava kao neki drugi akteri koji mu pripadaju. Zato? Odgovor na to pitanje opet valja potraiti u kriterijima. Naime, klasifikacijski sustav koji dominira na kulturnom polju djelovanja nije ujedno i izvorite drutvenog statusa11 kulturnih organizacija. Dakle, imamo cijeli jedan klasifikacijski sustav koji odreuje to i kako pripada kulturnom polju djelovanja, a taj sustav ipak nije ujedno osnova za odreivanje drutvenog statusa aktera u kulturi. Iako se ini paradoksalnom, ta situacija i nije tako neuobiajena jer je osnova za rangiranje u drutvu dominantni sustav vrijednosti, neka opa drutvena paradigma. Ta paradigma odreuje vrijednost cijelog polja djelovanja, a esto izravno odreuje i vrijednost pojedinih aktera u tom polju bez obzira na klasifikacijski sustav koji vlada samim poljem djelovanja. To konkretno znai da neka institucija, npr. HNK u Zagrebu, moe imati iznimno nizak status unutar kulturnog polja jer proizvodi loe predstave, a iznimno visoki status u drutvu jer njime odzvanja U boj, u boj, to se uklapa u dominantnu paradigmu izgradnje nacionalnog identiteta. Drutveni je status udaljena osnova za organizaciju kulturnog polja djelovanja koje je u Hrvatskoj organizirano kao javna sluba. Hijerarhijski model organizacije kulturnog sustava danas pretpostavlja birokratski sustav u kojem su jasno definirane uloge svih aktera u sustavu, a ljudi unutar tog sustava imaju status slubenika (dravnih, gradskih, opinskih). U hijerarhijskom modelu kljuna je uloga, funkcija koju obavlja svaki akter. Ta ga uloga dovodi u odnos sa svim drugim akterima Tako je npr. u organizaciji sustava muzeja jasno odreeno podruje rada svakog muzeja, i to s obzirom na vrstu grae, teme i prostor istraivanja. Te su uloge definirane s obzirom na potrebe posla. Problem nezavisne kulture je to se ne uklapa u hijerarhijski model. Ona nije dio hijerarhijske organizacije kulturnog polja djelovanja, ali nije ni izvan sustava kulturne politike jer on osim hijerarhija/drave obuhvaa trite i civilno drutvo. Promatrano iz organizacijske perspektive, svi se modeli organizacije drutvenih odnosa mogu svesti na dva osnovna modela, hijerarhiju i trite, a Powell doputa mogunost da su mree trei model. Organizacije civilnog drutva iz organizacijske perspektive zaista nemaju neku osobitost. One su dobrovoljna udruenja u kojima su lanovi udruenja vlasnici organizacije. Normativna osnova njihovog poslovanja su ugovori i ugovorni odnosi, nezavisne su u izboru preferencija12, forma njihovog djelovanja se ponavlja, kao i transakcije koje obavljaju. Uglavnom su vrlo fleksibilne. gotovo identine osobine imaju i akteri na tritu, ali razlikuju ih dva kljuna obiljeja. Akteri na tritu prije svega ko-

60

Davor Mikovi

61

Prebivanje u kulturnoj politici

Exit Europe / Nove geografije kulture

13 Powell, W. W. (1990./2003.): Neither Market nor Hierarchy Network Forms Of Organization u The Sociology of Organizations, Sage Publications.

municiraju cijenama, a posveenost lanova organizaciji uglavnom je mala. Za razliku od toga, udruge prije svega komuniciraju rutinama (kao i akteri unutar hijerarhija), a posveenost lanova organizaciji uglavnom je velika. Za razliku od trinih aktera, akteri unutar hijerarhijskog sustava imaju vie razliitih obiljeja u odnosu na udruge. Prije svega, normativna osnova njihovog djelovanja je sluba (zaposlenje za precizno odreeni posao), izbor preferencija ovisi o cjelini (hijerarhiji), a organizacije su krute, vrlo formalne i birokratske. Razina posveenosti lanova organizacije je srednja (prema velikoj)13. Dakle, organizacije se razlikuju ovisno o modelu organizacije cijelog sustava. Nezavisna kultura sastoji se velikom veinom od udruga ili umjetnikih organizacija, tj. dobrovoljnih udruenja. Postojea kulturna politika razliito ureuje razliite djelatnosti unutar kulturnog polja, pa su tako audiovizualne djelatnosti posve drukije ureene od vizualnih i izvedbenih umjetnosti. Razlike su posljedica procjene o najboljem nainu ureenja pojedine djelatnosti s ob-

14 uvakovi, M. (2005.): Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Zagreb.

zirom na potrebe graana i drutva. Nezavisna kultura je samonikla, nastala u proteklih desetak godina, iako djelovanje pojedinih organizacija, i posebno pojedinaca, see i mnogo dalje u prolost. Upravo je ta prolost bitna za shvaanje sadanjeg statusa nezavisne kulture. Prije su se dogaaji koje bismo danas svrstali pod etiketu nezavisne kulture interpretirali kao alternativa. Alternativa je imala dva izvorita: umjetnike alternative, umjetnost koja se temelji na kritici, podrivanju, destrukciji i parodiranju dominante umjetnosti, kulture i ideologije14, i, politike alternative, koje su kritizirale i podrivale dominantni politiki sustav. Alternativa je kao pojam proiren do tih granica da je obiljeavao estetiku, ukus i vrijednosti koje su nastale u otporu prema dominantnim vrijednostima, a dogaaji su interpretirani u odnosu na koliinu izraenog otpora. Naravno, alternativa je imala svoje mjesto u klasifikacijskom sustavu kulturnog polja djelovanja, ali ne kao zasebna klasa, nego kao objekt procedura odravanja postojeeg diskursa, kao ono to dominantni diskurs iskljuuje ili apsorbira

62

Davor Mikovi

unutar ve postojeeg sustava klasifikacije. U tom je smislu alternativa prilino razliito poimana od dananje nezavisne kulture, iako je rije o vrlo slinom tipu dogaaja. Alternativa je bila blia dominantnom diskursu jer nije dovodila u pitanje sam klasifikacijski sustav, ali je s tim diskursom bila i u stalnom konfliktu jer je dovodila u pitanje vrijednosti na kojima poiva. Alternativa nije dovodila u pitanje formu, nego vrijednosti. Pitanja forme za nju su bila sekundarna. Nezavisna se kultura pak daleko vie bavi formom, samim sustavom. Bavi se i vrijednostima, ali ne tako da ulazi u sukob s dominantnim vrijednostima, nego samostalno razvija vlastiti sustav vrijednosti. Dok je alternativa otporom nastojala promijeniti odnose unutar cijelog sustava, nezavisna kultura do promjene dolazi oslobaanjem prostora od dominantnih vrijednosti i u tom prostoru gradi vlastiti sustav. Dok god je metajezik kulturnih dogaaja bila alternativa, kulturne politike nisu imale potrebu za reorganizacijom sustava, ionako su se temeljni konflikti odvijali u prostoru ideja. Sada, kada je metajezik istih do-

63

Prebivanje u kulturnoj politici

Exit Europe / Nove geografije kulture

15 Zakladu Kultura nova osniva Ministarstvo kulture RH, koje na taj nain odgovora na potrebe nezavisne kulturne scene. Zaklada je u osnivanju, (listopad 2010.) s ciljem da se podignu kapaciteti i osiguraju kvalitetniji uvjeti za djelovanje nezavisne kulturne scene. Ona se ne bavi programima, nego strukturom. 16 Specifinost Pogona je da se radi o instituciji kojoj su osnivai grad Zagreb tj. jedinica lokalne samouprave i Savez udruga Operacija grad. Rije je o hibridnoj instituciji, jedinstvenoj u Hrvatskoj, koja pripada hijerarhijskom sustavu uz ouvanje nezavisnosti u izboru podruja djelovanja. Budui da je institucija osnovana krajem 2008. godine, jo je nemogue procjenjivati njezin rad, ali je ve prema prvim potezima vidljivo da Pogon nee biti ukljuen u hijerarhijski poredak na nain na koji su ukljuene druge institucije, to je od poetka bila intencija jednog od osnivaa grada Zagreba. To podvrgavanje hijerarhijskom poretku uvijek se odvija putem podvrgavanja procedurama, pravilnicima i drugim mikropravilima u kojima je sadrana fizika moi. 17 Bourdieu, P. (1979./1984.): Distinction A Social Critique of the Judgement of Taste, Harvard University Press.

gaaja nezavisna kultura, reorganizacija sustava je temeljni zahtjev jer bez nje nee ni biti prostora za razvijanje ideja. Dakle, kljuna promjena do koje je dolo na prelasku u novi milenij nije bio vei broj dogaaja, pojava novih prostora, organizacija i programa, nego je kljuna bila promjena govora o dogaajima, promjena diskursa, promjena iz alternative u nezavisnu kulturu. Ta promjena ne znai promjenu brenda, etikete, nego promjenu odnosa prema vlastitoj proizvodnji, vrijednostima, publici. Do te promjene nije dolo sluajno, ona je bitna posljedica prebivanja u kulturno-politikom diskursu. Uvid u kulturnu politiku odredio je potrebu redefiniranja vlastitog djelovanja i donio zahtjeve koji su se odnosili na uvoenje nove klase u klasifikacijski sustav same kulturne politike i sada, logino, slijedi rad na statusnom priznanju i ukljuivanju u organizacijski sustav kulturnog polja. To ukljuivanje velik je izazov za kulturnu politiku jer ona uobiajeno kulturno polje djelatnosti ureuje putem hijerarhija ili tritem. Ministarstvo kulture, kao i neki gradovi, ve su priznali specifinost nezavisne kulture priznavajui neprogramske trokove projekata i na taj nain su uveli novu praksu. No, to je i dalje nedovoljno za opstanak nezavisne kulture, u kojoj organizacije nastoje postii status institucija, sa svim pripadajuim materijalnim pravima, a istodobno ouvati nezavisnost. Da bi se u tome uspjelo, potrebno je uvoditi nove prakse u kulturnu politiku, a na tome se i radi (npr. prijedlog Zakona o zakladi Kultura nova15 i osnivanje zagrebakog centra za nezavisnu kulturu i mlade - Pogon16). Socijalni markeri17 odnosno asocijativni niz koji se u drutvu vee za nezavisnu kulturu ovisan je o nizu imbenika ija izmjena nije mogua na podruju kulturne produkcije, nego iskljuivo na podruju kulturne politike. Osobitost hrvatske nezavisne kulture je nastanjivanje tog prostora, i ini se da se u njemu vrlo ugodno osjea.

64

Davor Mikovi

Davor Mikovi je kulturni radnik iz Rijeke. Trenutno radi u neprofitnoj organizaciji Drugo more gdje se njegov posao sastoji od slekcije programa, izvrne produkcije, fundraisinga i PR-a. Takoer radi kao istraiva kulturnog sektora, aktivno sudjelujui u kreiranju kulturnih politika i u upravljanju kulturnim institucijama i mreama. Po obrazovanju, trenutno je na doktorskom studiju sociologije na Sveuilitu u Zagrebu. Predavao je organizacijsku kulturu i kulturni menadment na kulturalnim studijima na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Radio je sedam godina u Ministarstvu kulture i bio je vanjskih suradnik vie kulturnih organizacija, agencija za istraivanje trita, novina i asopisa.

Savez udruga Operacija Grad, Zagreb http://savezzacentar.wordpress.com/ Autonomni centar - ACT, akovec http://actnow.hr Art radionica Lazareti - ARL, Dubrovnik http://www.arl.hr Udruga Attack!, Zagreb http://www.attack.hr Autonomni kulturni centar Medika, Zagreb http://www.pierottijeva11.org Autonomna Tvornica Kulture - ATK, Zagreb http://www.jedinstvo.hr/pmwiki/pmwiki.php Udruga Bacai sjenki, Zagreb http://shadowcasters.blogspot.com BADco., Zagreb http://badco.hr Centar za dramsku umjetnost - CDU, Zagreb http://www.cdu.hr/news/index.php DeLVe Institut za trajanje, mjesto i varijable, Zagreb http://www.delve.hr Domai - Udruga za kreativni razvoj / Centar za mlade na Gazi, Karlovac http://www.domachi.hr Udruga Domino, Zagreb Queer Zagreb Festival http://www.queerzagreb.org Perforacije tjedan izvedbenih umjetnosti http://www.perforacije.org Udruga Drugo More, Rijeka http://www.drugo-more.hr/wordpress/ Drutveni centar Kino Mosor, Zagreb http://kino-mosor.org/ Udruga Far, Zagreb Revija amaterskog filma http://www.revijaamaterskogfilma.hr/ Fantastino Dobra Institucija FADE iN, Zagreb http://www.fadein.hr/ Graanska organizacija za kulturu - Gokul, Zabok Tabor Film Festival http://www.taborfilmfestival.com

65

Prebivanje u kulturnoj politici

Exit Europe / Nove geografije kulture

Savez udruga Klubtura / Mrea Clubture, Zagreb www.clubture.org

JAZZart Udruga za promicanje jazz glazbe i kulture, Zagreb http://www.jazzart.hr Udruga Komikaze, Zagreb http://www.komikaze.hr/ Konfuzija udruga za promicanje audio-vizualnih umjetnosti, Zagreb http://www.illectricity.com/ KONTEJNER | biro suvremene umjetnike prakse, Zagreb http://www.kontejner.org Kurziv - Platforma za pitanja kulture, medija i drutva, Zagreb Portal Kulturpunkt http://kulturpunkt.hr Udruga K.V.A.R.K., Krievci http://www.udruga-kvark.hr Klub kulture Krievci http://www.klubkulture.org/ Udruga za promicanje kulture - Kulturtreger, Zagreb Klub Booksa www.booksa.hr Udruga Labin Art Express, Labin http://www.lae.hr/ [BLOK]- Lokalna baza za osvjeavanje kulture, Zagreb http://www.urbanfestival.hr Mala performerska scena, Zagreb http://www.cirkus.hr/ [mi2] - Multimedijalni institut, Zagreb http://www.mi2.hr Nemeza Udruga za razvoj neprofitnih medija, Zagreb http://www.nemeza.hr Platforma 9.81 - Institut za istraivanja u arhitekturi P.P. 630, 10000 Zagreb - e: sancanin@platforma981.hr Klika 15, 21000 Split - e: dinko@platforma981.hr Test! Teater studentima, Zagreb http://www.test.hr/ Udruga Restart, Zagreb http://www.restarted.hr/ Udruga Filmaktiv, Rijeka http://www.filmaktiv.org/ Udruga Spirit, Rijeka http://www.spirit-ri.hr/ Udruga Metamedij, Pula http://metamedia.hr/

Udruga mladih Orlando, Dubrovnik http://www.klub-orlando.com/ Udruga Monte Paradiso, Pula http://www.myspace.com/monteparadisopula Udruga Otompotom, Zagreb Bogiieva 18, 10000 Zagreb - e: slave.lukarov@gmail.com Prostor rodne i medijske kulture - K-Zona, Zagreb http://www.voxfeminae.net/ Udruenje za razvoj kulture - URK, Zagreb Klub Movara - http://mochvara.hr/ Zagrebaki centar za nezavisnu kulturu i mlade Pogon http://www.upogoni.org Studio Artless, Zagreb http://www.studio-artless.hr/ Studio za suvremeni ples, Zagreb http://www.ssp.hr/ Udruga UKE - Urbana kultura i edukacija, Krievci http://www.uke.hr/ to, kako i za koga - WHW, Zagreb http://www.whw.hr/ Plesni centar Tala, Zagreb http://www.tala.hr/ Udruga Zadar snova, Zadar http://www.zadarsnova.hr/ Udruga Krlja ustvari, Zagreb http://www.ususur.org/ Udruga Manifest, Zagreb http://manifest.blog.hr Udruga za promicanje kulture i umjetnosti - Kurs, Split http://www.kurs.hr Udruga Katapult, Rijeka http://www.katapult.com.hr Udruga mladih Poluga, Karlovac http://poluga.hr Vrboveka udruga mladih, Vrbovec http://www.vum.hr Dani otvorenog performancea u Splitu Dopust http://dopust.blogspot.com/

Exit Europe / Nove geografije kulture

Mladi:Akcija:Kultura - Udruga za promicanje kultura i prava mladih, Varadin http://mladiakcijakultura.hr/

Flaka Haliti: Als ich ein Kind war, wollte ich Knstlerin werden, installation view, press to exit project space, 2010; photo by Lepa georgievska photo courtesy: press to exit project space. Exit Europe / Nove geografije kulture

? ? ? ? vis a vis, ? , , , .

01 (...). , , .(...) , ( , )

. . . . . , - , . , , , , , , , , , , , . , 01, , . , . . . , , .

, , . , , , , , , , . -

71

Exit Europe / Nove geografije kulture

, , , , 1993, , , - . , . , - 19 , -- .

. , . , , , , , . , . . , , . , . . . , , . , , . , . , , , ,

72

. , . , . , , . , . , .

, , , . , . , . , , . , . . . , , , , , , . , . , . . , , , , , , . , , .

73

Exit Europe / Nove geografije kulture

Cultural center TOKA


Exit Europe / Nove geografije kulture

. , , . . , , . . , . , , , . , , , , , , , , . , , , , , . ( ), , , , , . , , , , . , , modus vivendi .

76

? ? ? ? vis a vis, ? , , , . , , , , , . ? - , , . , , , , , , , , , , , . , .. , , . .

. . . -

77

Exit Europe / Nove geografije kulture

( ). 1999 , . 2002 2006 . . , . (iskra.geshoska@ gmail.com)

, . , , . . - , , . ? . , . , .

, . , . , , () . , , , , , . , , . , , . .

78

, www.lokomotiva.org.mk Line Initiative and Movement, www.l-i-n-e.org Press to exit project space, www.presstoexit.org.mk www.scca.org.mk Stotrojka - Zdruzenie na gragjani za kulturna inicijativa, Skopje www.kanal103.com.mk . . . ., www.frik.mk , , http://www.mediaartes.info www.aktofestival.com Forum Skopje www.forumskopje.com , www.culture.in.mk, www.culture.org.mk , www.plostadsloboda.org - ( ), www.cdathouse.org.mk , , 18 , 1200 , : +389 (0) 44 352 970 +389 (0) 44 352 970 +389 (0) 44 351 971 , www.multimedia.org.mk , www.mkcbt.org.mk 25 / 63, 1000 , ( ), www.kontrapunkt-mk.org www.ngo-kontrapunkt.blogspot.com

79

Exit Europe / Nove geografije kulture

IRWIN, LagosNigerija, 2010


Exit Europe / Nove geografije kulture

Katja Praznik

Na kripotjih slovenske neodvisne kulturne scene

Treba na neodvisni sceni dosei konsenz in povezano delovanje, saj bo to kljuno za dosego in priznanje legitimnosti neodvisne umetnike in kulturne produkcije tako v sistemskem, finannem in pravnoformalnem smislu kot tudi na ravni kulturne politike. Neodvisna scena je torej pred izzivom definiranja skupne vizije, poslanstva in nainov, kako jih uresnievati.

Katja Praznik

Na kripotjih slove neodvisne kulturn

02 Eda ufer, Naa stvar, v: Sodobne scenske umetnosti, Bojana Kunst, Petra Pogorevc (ur.), Maska Ljubljana (zbirka Transformacije), Ljubljana 2006, str. 1835, str., str 32. 03 Vesna opi, Talitev zamrznjenega. Kulturna politika 20 let po osamosvojitvi, Sobotna priloga, Delo, 13. februar 2010, str. 1819, str. 18.

enske ne

83

Na kripotjih slovenske neodvisne kulturne scene

Exit Europe / Nove geografije kulture

01 V tekstu bom izmenino in kot sinonime uporabljala pojme neodvisna kulturna scena, neodvisna umetnika produkcija, nevladne organizacije (NVO) na podroju umetnosti in kulture ter nevladni sektor.

eodvisna kulturna scena01 v Sloveniji je danes nekaken nenavaden, predvsem pa heterogen skupek organizacij ali ljudi, ki jo na sploni ravni opredeljuje ve lastnosti. Ena je zagotovo ta, da nosilci in snovalci nacionalnih kulturnih politik podcenjujejo vlogo in pomen neodvisne umetnike produkcije in kulture oziroma nevladni sektor na tem podroju, zato posledino preskromno vlagajo v njun razvoj in sistemsko urejanje. Ali, kot je zapisala Eda ufer: Neodvisna kulturna produkcija je dandanes v lokalnem okviru odrinjena in obravnavana kot rezervat udakov brez resnejega vpliva na dogajanje v drubi, za resneje uveljavljanje v evropskem in svetovnem okviru pa ni primerno institucionalno, profesionalno opremljena02. Na eni strani so nevladne organizacije (NVO) in posamezniki, ki delujejo v tem sektorju, generator sodobnih trendov v slovenski umetnosti in kulturi, nosilci prepoznavnosti slovenske umetnike produkcije v mednarodnem prostoru ter nosilci kritine refleksije in teoretinega diskurza o sodobni umetnosti. Za sektor so znailne manje in prilagodljive organizacije, torej tudi bolj odzivne na aktualna drubena dogajanja. Na drugi strani ima neodvisna kultura tudi notranje probleme. tevilni so zagotovo povezani z neurejenim sistemskim poloajem znotraj kulturne politike ter z neustreznim financiranjem, zaradi katerega NVO-jem nenehno preti organizacijska nestabilnost. Z drugimi besedami: v Sloveniji je NVO menedment praviloma krizni menedment. Kot pojasni Vesna opi: Reproduciranje pravic in poloajev je nujno prispevalo k temu, da je t. i. neodvisna kultura ostala popolnoma izkljuena iz rednega sistema javnega financiranja. Cela vrsta kulturnih organizacij, ki se jim je uspelo v teh dvajsetih letih internacionalizirati, prevzeti nove produkcijske modele in se okrepiti z novimi poslovnimi znanji in veinami, je ostala tujek v sistemu. Programski razpis se ni razvil v strukturno financiranje, ki bi omogoilo obstoj struktur, potrebnih za vsako vzdrno delovanje, ampak se je izrodil v veprojektno financiranje03. Poleg tega so si nevladne organizacije konkurenne, saj kandidirajo za ista finanna sredstva znotraj neustreznih sistemskih okvirov, torej v sektorju ni zaupanja v skupne pobude, povezovanje pa je ibko. Izrazito znailno za slovensko sceno je, da so partnerska sodelovanja med organizacijami prej izjema kot pravilo, e posebej na nacionalni ravni.

04 Vesna opi, Talitev zamrznjenega. Kulturna politika 20 let po osamosvojitvi, Sobotna priloga, Delo, 13. februar 2010, str. 1819, str. 19. 05 Ibid., str. 34. 06 Katarina Pejovi, Nove strukture radovednosti. Pogovor z Draganom Klaiem, http://www. bifc-hub.eu/interview-sl/ intervju-1-sl (17. 8. 2010.)

Neodvisna kultura na margini kulturnih politik Druga teava, povezana z dejstvom, da je umetnika produkcija veinoma financirana prek razpisov ministrstva za kulturo, je tudi centralizacija produkcije: zgoa se v glavnem mestu, v Ljubljani, medtem ko periferija ostaja manj razvita. V prestolnici NVO-je podpira e Mestna obina Ljubljana, medtem ko ostale obine v Sloveniji neodvisni umetniki produkciji namenjajo izrazito manj sredstev. Veina proraunskih sredstev na obinskih ravneh gre obinskim javnim zavodom kot tistim, ki zagotavljajo uresnievanje javnega interesa za kulturo, medtem ko so NVO-ji bolj peto kolo in niso strateko vkljueni v razvoj kulturne krajine na lokalni ravni. Kot pravi Vesna opi: Nesrena usoda za kulturo se skriva tudi v reformi lokalne samouprave. Apetiti lokalnih veljakov in politino zlorabljena polarizacija Slovenije na urbano in ruralno so pripeljali do atomizacije na 210 obin, od katerih jih je ve kot polovica materialno in opravilno nesposobnih, da bi zagotavljale javne servise svojim obanom. Take obine so tudi za kulturo nevarnost in ne morejo predstavljati prilonosti04. Snovalci kulturnih politik in odloevalci ter subjekti z neodvisne scene imajo tako e vedno antagonistien odnos, eprav se to stanje na nekaterih podrojih postopoma izboljuje. Zlasti v zadnjem letu je bila tako na nacionalni ravni ustanovljena posebna delovna skupina za sistemsko urejanje poloaja NVO-jev v kulturi z ostrim protestom ob objavi enega od veletnih programskih razpisov za umetniko produkcijo jo je iniciralo Drutvo Asocacija. Ta delovna skupina predstavlja vstopno toko za vzpostavljanje dialoga med nosilci in oblikovalci politik ter akterji neodvisne scene. Podobno telo obstaja tudi na ravni Mestne obine Ljubljana. Kljuni problem pa vendarle ostaja ta, da kulturna politika slovenske drave ni reformirala lastnega vertikalnega sistema, to je splonih ideolokih parametrov in pravil igre od zgoraj, ki bi doloali kriterije vrednotenja partikularnosti in s tem omogoali uveljavljanje novih kulturnih dinamik v horizontalnih sistemih od spodaj05. Ta trend opaa tudi poznavalec kulturnih politik in teoretik Dragan Klai: Na splono na Balkanu in v drugih postkomunistinih dravah Vzhodne in Srednje Evrope ni prilo do veje, korenite in sistematine revizije kulturnega sistema in politik. To pomeni, da je pri teh spremembah lo bolj za kozmetine popravke06. Z izjemnim poveanjem kulturne ponudbe in naraanjem tevila NVO-jev, ki se ukvarjajo s produkcijo sodobne umetnosti, se vse bolj kae tudi doloeno pomanjkanje znanj v nevladnem sektorju (kot tudi pri javnih kulturnih institucijah) denimo na podroju razvoja novih obinstev, stikov z javnostmi, marketinga, foundraisinga, tj. pridobivanja sredstev, upravljanja s lovekimi

84

Katja Praznik

08 Vesna opi, Talitev zamrznjenega. Kulturna politika 20 let po osamosvojitvi, Sobotna priloga, Delo, 13. februar 2010, str. 1819, str. 18.

Transnacionalna perspektiva Z afirmativnega gledia so NVO-ji na podroju umetnosti in kulture tisti, ki dejansko producirajo inovacije in so na sploh izredno aktivni in propulzivni ter v veliki meri vzpostavljajo tudi kritino dro do sodobne drubene realnosti. Sprio mree mednarodnih stikov in sodelovanj vzpostavljajo podobo slovenske sodobne umetnosti v mednarodnem kontekstu, zlasti evropskem. Kljuni problem je, da se neodvisna scena nenehno bori za drugaen model kulturne in umetnike produkcije, zlasti v razmerju do javnih kulturnih institucij, ki se vse od nastanka drave niso prestrukturirale, posodobile, zato ostajajo na ravni konzervativnih meanskih okvirov ter so kulturnopolitino pogosto e vedno zavezane konceptu ohranjanja nacionalne identitete. Kljub osamosvojeni Sloveniji in uvedbi demokracije so ostale javne mree na podroju gledalia, muzejstva, galerijstva itd. nedotaknjene ali kar nedotakljive. [] Kulturne ustanove so ostale na ravni deelnih, tako kot so bile zamiljene v avstroogrski monarhiji in tolerirane v Jugoslaviji08. Ne glede na to, da je neodvisna scena tudi ideoloko heterogena, je v njej vendarle e vedno mo zaznati transnacionalno univerzalistino perspektivo, torej perspektivo, v kateri umetnost in kultura ne delujeta kot stroj za potrjevanje nacionalne identitete in narodne samobitnosti, temve sta dojeti kot transverzala, ki prei razlina drubena polja in geopolitine kontekste. Znailnost neodvisne umetnike produkcije in kulture vse od njenih zgodovinskih zametkov sta borba za osvobajanje izpod nacionalistinih, narodovo samobitnost potrjujoih elementov ter prizadevanje za vzpostavitev druganih modelov produkcije umetnosti in kulture.

85

Na kripotjih slovenske neodvisne kulturne scene

Exit Europe / Nove geografije kulture

07 Ibid.

viri ipd. Te deficite se sicer delno blai s prilonostnimi delavnicami, jasno pa je, da bi v Sloveniji resno potrebovali tudij kulturnega menedmenta. Notranji problemi neodvisne scene pa so, kot poudarja Klai, tudi v tem, da vsi NVO-ji nimajo iste integritete: Med NVO-ji prevladuje nekaken globoko vcepljen oportunizem, ki je posledica njihove lastne ibkosti in omejenega delovanja v kontekstu, v katerega so postavljeni. Poleg tega so mono odvisni od sicer malotevilnih, a stalnih in vedno istih vlagateljev. Zato so NVO pogosto potisnjeni v vlogo klienta namesto avtonomnega protagonista ali kulturnega akterja. Mnogi niso kos niti svojim lastnim teavam upravljanja, spet druge so ustanovili vplivni posamezniki, ki jih e kar naprej upravljajo sami, s imer so iz njih ustvarili zasebni poligon namesto drubenega dejavnika07.

Maja Delak, Expensive Darlings, EMANAT 2007, photo by Nada gank


Exit Europe / Nove geografije kulture

09 Primo Kozak, Peter Klepec v Ameriki, Mladinska knjiga, Ljubljana 2006, str. 9. 10 Eda ufer, Naa stvar, v: Sodobne scenske umetnosti, Bojana Kunst, Petra Pogorevc (ur.), Maska Ljubljana (zbirka Transformacije), Ljubljana 2006, str. 1835, str., str 33.

Najprej je bila beseda Teava, s katero se neodvisna umetnika produkcija v Sloveniji sreuje e od samega zaetka, izvira v tem, da sta se slovenska narodna zavest in identiteta vzpostavljali s kulturo, e preden je obstajala drava ali nacija tako je e tradicionalno slovenska kultura zelo povezana s politiko, eprav je z njo nenehno v antagonistinem odnosu. To je e leta 1971 ugotavljal pomembni slovenski intelektualec in kulturnik Primo Kozak, ko se je spraeval, zakaj se v Sloveniji kultura in politika stalo bojujeta med sabo. Ugotavljal je, da kljub drubenim spremembam, industrializaciji in dvigu ivljenjskega standarda Slovenci vendarle ostajamo Slovenci, se pravi, nacionalna skupnost brez prave vodstvene, s tem pa tudi politine tradicije, narod, ki ga je izoblikovala kulturna zavest in ga vzdrujeta zavest kulturnosti in prisega na svoje preroke. Najprej je bila beseda09. Prav slovenska beseda kot temelj nacije in njenega obstoja pa ostaja tisti vedno aeni malik, ki pogosto zavira drugane umetnike izraze ali koncepte, ki segajo izven in nad nacionalistine trende ali jeziku zavezane umetnike prakse. Tako osnovni konceptualni problem Slovencev v 21. stoletju e vedno ostaja redefinicija njihove identitete10, ugotavlja Eda ufer. In res se zdi, da je temeljni problem tiste kulture, ki ji danes pravimo neodvisna, prav to, da pristaja na univerzalizem, tj. da eli artikulirati lokalne subjektivitete ter jih vpeti v transnacionalne registre. Ker neodvisna kultura nikoli ni ravno sistematino in strukturirano skrbela za svojo lastno zgodovino, je na vpraanje o njenih zaetkih verjetno monih ve odgovorov. Prvega bi morda lahko postavili kar v as pred drugo svetovno vojno, ko vzniknejo avantgardistina gibanja (Avgust ernigoj, Katja in Ferdo Delak, Anton Podbevek), katerih ideoloka pozicija se vzpostavlja v odporu do (malo)meanske tradicije pa tudi konzervativnih nacionalistinih ter tudi klerikalnih ideologij. Ta avantgarda je brutalno zavrnjena, etudi ivci in jedra njenih idej obstajajo e danes. V svoji absolutno utopini zahtevi po avtonomiji, ki zadeva tako politinost kot tudi samo estetiko, ostaja koncept, ki ga s teavo prebavi katerikoli sistem, najsi bo to komunistino-partijski, klerikalno-konzervativni ali neoliberalno-kapitalistini. Naslednji trendi neodvisne kulture se nato pojavijo po drugi svetovni vojni, ki vsekakor predstavlja hudo zarezo v evropsko drubeno zgodovino in katere posledice uinkujejo e danes. Zlasti v 60. in 70. leta lahko lociramo nov zaetek ali nadaljevanje vzpostavljanja neodvisne kulture, ki se poraja deloma iz konteksta avantgardistinih idej, a tudi iz zeitgeista. Pojavijo se, recimo jim, neoavantgardni trendi (OHO, celjska alternativa, Eksperimentalno gledalie glej, Pekarna ipd.), s

88

Katja Praznik

Kulturna politika je e vedno stvar stihije in inercije Seveda pa kulturne prakse vseskozi (ne glede na to, kateri zgodovinski poriv e tejemo za tisti pravi, prvi ali najbolj relevantni) zaznamuje borba za drugaen model produkcije, drugaen poloaj kulture v drubi ter povezovanje v transnacionalne, globalne okvire, ki dopuajo individualizem sodobnega subjekta. Nedavna zgodovina neodvisne scene je vsekakor zelo pestra, saj je prilo v tem asu do precejnjih sprememb, povezanih najprej z osamosvojitvijo drave, jugoslovansko vojno ter nato z vstopom v EU. Kljub

89

Na kripotjih slovenske neodvisne kulturne scene

Exit Europe / Nove geografije kulture

11 Eda ufer, ustva in teritoriji: Uvod v Territory 1995, 2006-09, Maska (Umetnost, drubenost in ustvovanje), t. 125126, let. XXIV, jesen 2009, str. 1439, str. 34.

katerimi se prienja trend vzpostavljanja lastnega konteksta izrekanja in borbe za lasten prostor znotraj kulturnega polja in drube. Naslednja etapa vzpostavljanja neodvisne kulture je povezana z 80. leti, ko se pojavijo pojmi alternativne kulture (med drugimi so jih vzpostavljali KUC, FV, Laibach, gledalie Ane Monro, Podjetje za proizvodnjo fikcije, Plesni teater Ljubljana in Ksenija Hribar, KUD France Preeren) ter tudi specifine oblike institucionalne kritike (NSK, gledalie sester scipon nasice, IRWIN), oboje v navezavi z razpadom Jugoslavije ter vsesplonimi idejami o osvobajanju civilne drube izpod togih drubenih okov in komunistino-meanskih elit. Trend se nadaljuje v 90. leta, ko se ustanovi veliko novih NVO-jev (e natejem samo nekatere: EN-KNAP, Bunker, SCCA, Maska, Zavod Projekt Atol, Forum Ljubljana, Plesna izba Maribor, Kibla Maribor, AKC Metelkova, Exodos, galerija Kapelica oz. Zavod K6/4, Drutvo za promocijo ensk v kulturi Mesto ensk, B 51, Druga godba itd.) in se vzpostavi e danes znailna idejna heterogenost. Nekateri NVO-ji nastanejo tudi kot posledica odpiranja slovenskega geopolitinega prostora raznim kolonizatorskim idejam, ki imajo poleg pozitivnih tudi svoje negativne uinke. govorim zlasti o intervencijah in pomoi raznih tujih nacionalnih centrov in fundacij, ki so na eni strani zaasno podprli vzpostavljajoe se sisteme neodvisne kulture in NVO-jev, a so botrovali tudi vse vejemu razraanju neoliberalnih trendov, ki se kriajo z lokalno provincialnostjo. Uinki globalizacijske proliferacije mednarodnih umetnostnih sistemov in kulturnih modelov so v zelo kratkem asu razgradili relativno zelo demokratine organizacijske, produkcijske in etine strukture nekdanje t. i. alternativne umetnosti in kulture, ki jih je ta kultura izgradila v zadnjih letih socializma. V mednarodnem umetnostnem sistemu, ki je vdrl na njen teritorij, ta kultura ni nala politinega zaveznika, temve zgolj distributerja scenarijev in vlog, ki so bile pogosto tuje ali etino nesprejemljive njenim predhodnim demokratizacijskim in liberalizacijskim strategijam11.

12 Vesna opi, Talitev zamrznjenega. Kulturna politika 20 let po osamosvojitvi, Sobotna priloga, Delo, 13. februar 2010, str. 1819, str. 18. 13 Vesna opi, Talitev zamrznjenega. Kulturna politika 20 let po osamosvojitvi, Sobotna priloga, Delo, 13. februar 2010, str. 1819, str. 18. 14 Katarina Pejovi, Nove strukture radovednosti. Pogovor z Draganom Klaiem, http://www. bifc-hub.eu/interview-sl/ intervju-1-sl (17. 8. 2010).

vsem tem spremembam ostaja temeljni problem slovenske kulture odsotnost kulturne politike kulturna politika je e vedno stvar stihije in inercije, brez resnih stratekih vizij. Obstajajo sicer nacionalni programi za kulturo, s katerimi se zbuja vtis, da ima Slovenija kulturno strategijo. Pa je nima, ker se je zavestno ali pa po liniji najmanjega odpora odrekla postavitvi prioritet, hierarhiji ciljev in doloitvi kazalcev, ki bi spremljali uinkovitost in uspenost nacionalne kulturne politike. Tko stanje kae na dejstva, da je analitska in strateka sestavina kulturne politike slaba, kot je bila leta 198912. S tem posledino je stihiji prepuena tudi sama neodvisna scena ter NVO-ji na podroju umetnosti in kulture, kjer so bila zlasti 90. leta boja za prevlado in uveljavitev doloenih idej, pa tudi nenehnih generacijskih bojev, v Sloveniji zaznamovani s tekmovalnostjo, namesto s sinergijo, pa tudi z zatiranjem novih, prihajajoih generacij. Uveljavili so se prej tisti, ki so bili fleksibilni, e se izrazim z evfemizmom, kot pa vizionarsko, strateko razmiljujoi posamezniki. V kaosu razpada nekdanjega politinega sistema in vzpostavljanju novega so v 90. letih v veliki meri izviseli transnacionalni modeli ter individualizem posameznika, ki lahko enakopravno biva v drubi razlino misleih subjektov. Borba za uveljavljanje neodvisne umetnike produkcije pa se je iztekla predvsem v prid rigidnih nacional(isti)nih institucij, ki se danes veinoma utapljajo v neracionalnostih in so na robu funkcionalnosti. Javni zavodi v kulturi so se skratka sprijaznili s tem, da so ostali ujetniki preivelih produkcijskih vzorcev in trdnjava socialnih pravic v njih zaposlenih javnih uslubencev13. Sprio pomanjkanja kulturne politike z vizijo za sodobnost ter sprio abstraktno definiranih skupnih interesov in pomanjkanjem soglasja o nainih, kako jih dosei, neodvisna scena danes stagnira. Akterji so med sabo slabo povezani, zdruujejo se le v trenutkih najhuje gronje tj. kadar elijo oblastniki zmanjati finanna sredstva. Druga, morda bolj pozitivna sprememba, nastala kot posledica vstopa Slovenije v EU, je vidna v programih podpore za razvoj civilne drube. Za slovenski kontekst je pomembno, da evropski programi na ideoloki ravni podpirajo razvoj civilne drube in nevladnega sektorja, kamor se v novih asih vsekakor uvrata tudi neodvisna umetnika produkcija in kultura. Kot poudarja Klai: Ko govorimo o evropski integraciji, moramo upotevati tudi neke standarde delovanja, transparentnost, upravno in vodstveno integriteto.14 Pozitivni uinki programov za razvoj civilne drube in nevladnega sektorja so vidni v tem, da so na nacionalni ravni podprte organizacije, ki delujejo mreno, in sicer horizontalno, regionalno in glede na vsebinsko podroje. Ti evropski sistemi z dobrno mero potrpeljivosti, predvsem pa zaradi jasno postavljenih zahtev po kompetentnem in transparentnem delova-

90

Katja Praznik

Oblikovanje drubenega konteksta Problem pri vzpostavljanju skupne zagovornike platforme neodvisne umetnike in kulturne produkcije pa se danes kae morda tudi v tem, da nimata enotnega stalia do oblikovanja drubenega konteksta. Podobno kot kulturna politika oz. kot njeno ogledalo ali pa ogledalo drube nasploh tudi neodvisna scena e ni pripravljena na dialoko in konsenzualno postavitev jasnih vizij in ciljev svojega razvoja. Oblikovanje drubenega konteksta, ki v neodvisnem sektorju vendarle poteka, torej ni posledica izdelanih strategij, temve je pogosto odvisno od finannih iniciativ in prioritet, ki prihajajo z razlinih smeri (ministrstva za kulturo, mestnih obin, evropske komisije, mednarodnih fundacij ipd.), zato so programi zelo heterogeni in vasih tudi idejno nekonsistentni. Predvsem e vedno velja, da je osrednji nain, kako se neodvisni kulturni sektor udeleuje oblikovanja drubenega konteksta, umetnika produkcija, ki v redkih primerih posega v druge sfere in sektorje. Kadar pa le posee, jo zanima politika in nosilci oblasti, a ideje o politinosti so izrazito naivne in preproste, kroijo znotraj bolj ali manj zaprtih krogov in elit v zadnjih letih pa se pridruujejo globalnim trendom politine umetnosti. Podporniki neodvisne kulture in obiskovalci te produkcije so veinoma akterji same scene, doloen segment predstavljajo tudi mlaje generacije in manji del kroga intelektualcev, ki pa umetnost in kulturo veinoma podcenjujejo ali opazujejo s cinine distance.

Povezave z zahodom in jugovzhodom Slovenska neodvisna scena ima po vsem povedanem tako veliko sorodnosti z regijami nekdanjega jugoslovanskega prostora in tudi z geopolitiko vzhodne Evrope, vendar pa so povezave s temi konteksti v sedanjosti izkoriene le deloma. Slovenska neodvisna scena je imela zlasti v 80. letih vodilno vlogo v snovanju doloenih umetnikih praks, zlasti vplivno je bilo delovanje kolektiva NSK, Pankrtov, Borghesije ipd. V 90. letih so se z izbruhom vojne prekinile tevilne konstruktivne navezave in stiki z nekdanjim jugoslovanskim prostorom so postali teavni. Pozicija slovenske neodvisne scene je posebna iz dveh razlogov: prvi, Slovenija ni doivela

91

Na kripotjih slovenske neodvisne kulturne scene

Exit Europe / Nove geografije kulture

nju omogoajo, da se postavijo strukture, ki bodo spodbujale zvianje ravni profesionalnosti in kompetentnosti NVO-jev ter strukturiran dialog in kanale za udelebo in sooblikovanje javnih kulturnih politik.

IRWIN, East Art Map 2002, detail


Exit Europe / Nove geografije kulture

15 Vesna opi, Talitev zamrznjenega. Kulturna politika 20 let po osamosvojitvi, Sobotna priloga, Delo, 13. februar 2010, str. 1819, str. 19.

brutalnih drubenih pretresov, tj. vojne in etninih konfliktov, in drugi, dokaj hitro je postala lanica EU, s imer so se okrepile predvsem vezi z zahodnoevropskih prostorom, kjer tudi zaradi instrumentov financiranja nastajajo tevilna partnerstva. Sodelovanja, ki so nastala v zadnjih nekaj letih in v katerih je oiten trend ponovnega oivljanja povezav z nekdanjim jugoslovanskih prostorom, so vsekakor omogoili programi, kot so Kultura, predpristopni instrument (IPA) ali podpora zasebnih fundacij. Tenja po sodelovanju pa je bila ves as inherentna in vidna tudi v posameznih iniciativah, nastalih v 90. letih. Nenazadnje je slovenska drava (predvsem ministrstvi za zunanje zadeve in za kulturo) vloila precej sredstev v razvoj kulturnih in drugih sodelovanj med dravami nekdanje Jugoslavije. Vsekakor ne gre zanemariti dejstva, da je slovenska kultura sorodna junoslovanskim, s katerimi jo nenazadnje povezuje tudi skupna zgodovina. Neformalno prihaja do pomembnega meanja kultur tudi na nivoju ekonomske migracije.

Nova vloga umetnosti in kulture v novi drubeni realnosti Kot optimisti lahko sklenemo, da imata slovenska neodvisna umetnika produkcija in kultura glede na trenutno drubeno stanje obetavno prihodnost. Zaradi globalne gospodarske krize namre konno lahko pride do dialoga o slovenski drubeni realnosti, s tem pa tudi o vlogi umetnosti in kulture v njej. Kot pravi Vesna opi: Pred nami je ok terapija, v kateri se lahko zgodi dvoje. Ali se bo kultura spolitizirala in bodo preiveli tisti, ki so dobro povezani s strukturami moi ali pa se bo kulturni prostor vendarle zazrl v svoje lastno drobovje, opustil dnevne parcialne interese, pozabil na osebne koristi in zamere ter naposled dosegel, kar bi v teh dvajsetih letih e moral dosei?15 e pred dialogom pa bo treba na neodvisni sceni dosei konsenz in povezano delovanje, saj bo to kljuno za dosego in priznanje legitimnosti neodvisne umetnike in kulturne produkcije tako v sistemskem, finannem in pravnoformalnem smislu kot tudi na ravni kulturne politike. Neodvisna scena je torej pred izzivom definiranja skupne vizije, poslanstva in nainov, kako jih uresnievati. Trenutni procesi v Sloveniji denimo omogoajo, da se javne kulturne institucije reformirajo, a brez enakopravnega vkljuevanja izkuenj in vizij neodvisne kulture ta iniciativa ne bo imela sinerginega in irega drubenega uinka. e je dravni sistem petnajst let vztrajal na trdnem loevanju javnega sektorja in neodvisne kulture, bo za napreden razvoj njuno, da se ta konflikt presee, predvsem tako, da se prizna, uzakoni in sistemsko uredi trajna podpora za neodvisno kulturo. V

94

Katja Praznik

Katja Praznik je magistrirala iz sociologije kulture na Filozofski fakulteti v Ljubljani; deluje kot teoretiarka, dramaturginja in publicistka na podroju sodobne umetnosti in kulture. Trenutno vodi razline projekte na Asociaciji, drutvu nevladnih organizacij in samostojnih ustvarjalcev na podroju kulture in umetnosti, ter pripravlja doktorsko disertacijo Intelektualno gospostvo: sodobna umetnost med Vzhodom in Zahodom.

tem smislu slovenska neodvisna scena vstopa v soroden proces, ki se odvija tudi v bivem jugoslovanskem prostoru, in natanno na tej nevralgini toki obstajajo povezave. Tko povezovanje ima lahko izjemno pozitivne uinke, saj ima prostor bive Jugoslavije tevilne idiosinkratine primere dobrih praks povezovanja, ki pa ne potekajo na nain, kot jih vidijo nosilci in oblikovalci politik v EU, temve imajo svojo lastno politino in kulturno zgodovino, ki e med vkljuevanjem regije v EU ne bi smela biti pozabljenja. S skupnimi iniciativami lahko neodvisne scene nekdanjega jugoslovanskega prostora postanejo tudi dejaven politini akter v oblikovanju kulturne politike EU, saj je, sode po trendih, v bivem jugoslovanskem prostoru e vedno izjemno propulzivna umetnika produkcija, produkcija idej, ki jih je evropski kontekst laen.

95

Na kripotjih slovenske neodvisne kulturne scene

Exit Europe / Nove geografije kulture

Asociacija, drutvo nevladnih organizacij in samostojnih ustvarjalcev na podroju kulture in umetnosti, Ljubljana http://www.asociacija.si Glej, Gledalie, Ljubljana http://www.glej.si Pekarna magdalenske mree, Maribor http://www.pekarna.org Drutvo KUC, Ljubljana http://www.skuc.org Akademska in raziskovalna mrea Slovenije, Ljubljana http://www2.arnes.si Laibach http://www.laibach.nsk.si Drutvo gledalie Ane Moro, Ljubljana http://www.anamonro.org Plesni teater Ljubljana http://ptl.si/wsw/ KUD France Preern, Ljubljana http://www.kud.si/index.php/glavna_stran NKS State http://www.nskstate.com/ Zavod EN-KNAP, Ljubljana http://www.en-knap.com/ Neprofitni zavod za izvedbo in organizacijo kulturnih prireditev Bunker, Ljubljana http://www.bunker.si SCCA, Zavod za sodobno umetnost, Ljubljana http://www.scca-ljubljana.si/ Maska, zavod za zaloniko, kulturno in producentsko dejavnost, Ljubljana http://www.maska.si Zavod Projekt Atol, Ljubljana http://makrolab.ljudmila.org/atol/ Forum Ljubljana http://www.ljudmila.org/forum/ Kulturno drutvo Plesna izba, Maribor http://www.plesnaizba.si/sl/ Kulturno izobraevalno drutvo KIBLA, Maribor http://www.kibla.org/

96

Katja Praznik

Zavod Exodos, Ljubljana http://www.exodos.si/festival/09/ Zavod K6/4, Ljubljana http://www.k6-4.org/ Mesto ensk - Drutvo za promocijo ensk v kulturi, Ljubljana http://www.cityofwomen.org/ Kulturno drutvo B-51, Ljubljana http://exponto.net Zavod za organizacijo in izvedbo kulturnih prireditev Druga Godba, Ljubljana http://www.drugagodba.si/

97

Na kripotjih slovenske neodvisne kulturne scene

Exit Europe / Nove geografije kulture

Avtonomni kulturni center Metelkova mesto, Ljubljana http://www.metelkovamesto.org/?lang=txt_eng&

REX razgovor o umetnikom delu


Exit Europe / Nove geografije kulture

Darka Radosavljevi Vasiljevi

Nezavisna scena u Srbiji

Nesumnjivo je da Snaga nezavisnih kulturnih inicijativa u Srbiji poiva na jednom broju kreativnih i iskusnih nevladinih organizacija, nezavisnih umetnikih organizacija, neformalnih grupa i pojedinaca razvijenih kapaciteta, meu kojima mnogi realizuju veliki broj meunarodnih, regionalnih i lokalnih programa i ili kao pojedinci i grupe uestvuju u njima. Na drugoj strani, njihova slabost se ogleda u nejedinstvu, izvesnoj formi izolacije. Izolacija se najpre ogleda u tome to su nezavisne inicijative u ovim prostorima gotovo u potpunosti atomizovane, odnosno to veina organizacija deluje nezavisno jedna od drugih.

Darka Radosavljevi Vasiljevi

Nezavisna scena u

Istorija U burnim vremenima skoranje istorije Srbije, inicijative osnivanja udruenja graana (NVO) koja imaju za cilj produciranje ili promovisanje kulturnih programa i stvaralatva, mogu se pratiti po

u Srbiji

101

Nezavisna scena u Srbiji

Exit Europe / Nove geografije kulture

savremenom drutvu civilni sektor je osnovi pokazatelj realnih potreba graana i zahteva posebnu drutvenu brigu. U oblasti kulture, delovenje civilnog sektora uglavnom je inicirano od mlae populacije ili slobodnih umetnika i drugih srodnih profesija. Njegova vana uloga je to stvara prostor za ostvarivanje kretivnih kapaciteta i omoguava osnove za unapreivanje i dalji profesionalni razvoj. Takoe, nezavisni sektor esto je prvi implementator novih standarda koji se tek kasnije primenjuju u zvaninim institucijama. Razvoj civilnog drutva, u savremenom kontekstu, na Zapadnom Balkanu je zapoeo sa decenijskim zakanjenjem i ta razlika je jo uvek veoma prisutna, posebno na polju kulture. Ovaj Region je bremenit sukobima i gotovo se moe okarakterisati vladavinom anksiokratije, odnosno medijskim i politikim indukovanjem anksioznosti prema svemu i svakome. Mada takva anksioznost nije prisutna u umetnikoj zajednici koja ini osnovu slobodnog kulturnog delovanja, opta situacija izazvala je bezbroj direktnih i indirektnih posledica. U naem drutvu NVO je jo uvek veoma sumnjiva i negativna oznaka. Za najiru javnost i politiare, nezavisni sektor u kulturi je marginalna pojava koja okuplja manji deo populacije sklone konstantnim zahtevima, bez vee koristi za optu zajednicu, neumesnim u doba krize. Takoe, nezavisna kultura je marginalizovana i od drugih NVO koje su se neuporedivo vetije meusobno organizovale i prilagodile sadanjem trenutku. U Srbiji je danas aktivno osamdesetak formalnih i neformalnih udruenja koja se bave produkcijom i promocijom kulturnih aktivnosti. Koncentrisani su prevashodno u Beogradu (oko 37%) i Novom Sadu (oko 16%), a tek sporadino u drugim gradovima. Bez obzira na primetnu krizu koja je posledica zamora i odsustva feedback-a, zanimljiva je injenica da su predstavnici nezavisnog sektora i dalje preovladavajui uesnici meunarodnih i lokalnih konferencija, debata i drugih skupova posveenim kulturi, vie koriste dostupne evropske fondove, neuporedivo bolje poznaju evropske tendencije i profesionalnije realizuju projekte od svojih kolega iz oficijelnog, dravnog sistema. Ipak, donosiocima odluka, prioritet su i dalje glomazne i spore institucije sa uspavanim kadrovima.

talasima. Tako se poetkom 90-tih formira nekoliko grupa koje su i danas aktivne. Neformalne grupe sa jasnim misijama i ciljevima prvo su se pojavile u okviru scenskih delatnosti (Mimart www.teatarmimart.org.rs, Dah teatar, www.dahteatarcentar.com, Plavo pozorite www.plavopozoriste.com, i drugi). Sredinom devedesetih, kada se otvaraju CZKD www.czkd.org (Centar za kulturnu dekontaminaciju) i Cinema Rex www.rex.b92.net, oni, ali i mnoge druge umetnike zajednice, delatnost obavljaju upravo u ovim prostorima koji su u tom periodu bili retke oaze slobodnog miljenja. U drugoj polovini i krajem devedesetih gotovo svi i formalno postaju NVO, a pojavljuje ih se jo nekoliko: CENPI (Centar za novo pozorite i igru), Centar za savremenu umetnost, Centar za stvaralatvo mladih, LOW FI, Balkan Kult www.balkankult.org, Remont nezavisna umetnika asocijacija www.remont.net, (Beograd) , MilenijuM www.millennium.org.rs (Kragujevac)... Osim Balkan Kulta, Remonta i Milenijuma, koji su jo uvek aktivni, sve pomenute organizacije su prestale sa radom nakon 2000. i demokratskih promena, a vodei ljudi su preuzeli pozicije u oficijelnom sektoru, najee kao direktori postojeih institucija kulture. Sa drutvenim promenama , 2000-te godine poinje novi talas osnivanja NVO. Upravo te godine poeli su sa radom Kulturni front www.culturalfront.net; (koji danas vodi Kulturni centar grad www.gradbeograd.eu ), Bura, Punkt, TKH www.tkh-generator.net (Beograd), ART KLINIKA www.ledart.org.rs, , Vojvoanka www.vivisectfest.org (Novi Sad), a odmah potom, 2001, i KUDA.ORg www.kuda.org , IZBA www.izba.org.rs (Novi Sad), Kolektiv www. kolektiv.org.rs (abac), Kvart www.kvart.weebly.com (Kraljevo), Krug (aak).... Sledei talas se desio 2005/2006 kada je sa radom zapelo vie trenutno uticajnih organizacija: Dezorg http://dezorgbgd. wordpress.com, Prelom www.prelomkolektiv.org , Biro Beograd www.birobeograd.info, Proart org www.proartorg.com, (Beograd), Napon www.napon.org. (Novi Sad), Novi optimizam www.novioptimizam.rs (Zrenjanin)... Danas je na sceni veoma malo novih, gotovo su neprimetne. Trenutno moemo izdvojiti samo dve beogradske inicijative: internet Radio Novi Radio Beograd www.nrbg.rs i kulturni centar orijentisan ka vizuelnom stvaralatvu Trei Beograd http://trecibeograd.com. Taj podatak je zabrinjavajui i ukazuje na zamor i stagnaciju. Mnogi postojei nisu spremni za prestruktuiranje u odnosu na globalne promene, a uz to su i preslabi da se ukljue u savremene tokove i partnerske odnose, pa ih veina, mimo Beograda i Novog Sada, deluje lokalno i povremeno.

102

Darka Radosavljevi Vasiljevi

Ui profili delatnosti organizacija i grupa pokrivaju skoro sve oblasti stvaralatva: scensku delatnost u irem smislu (teatar, savremeni ples, performans), vizuelnu umetnost, izdavatvo, strip, film i video, web portale, debate, organizaciju veih i manjih festivala, muzikih dogaaja, edukativne aktivnosti... Malo ko u naem drutvu je svestan da iza znaajnih meunarodnih festivala i razliitih multimedijalnih projekata novih kulturnih tendencija, ozbiljnih edukacija i istraivanja ili meunarodnih konferencija, kao inicijatori i organizatori stoje predstavnici nezavisnog sektora Kulturni Front: festival Refrakt, radio emisija Cross radio, Pozorite eira, konferencije Forum Beograd i A Soul for Europe, i danas ve kultno mesto - Kulturni centar Grad; Belgrade Yard Sound System: festival Dis-patch www.dis-patch.com; NkA- nezavisna kulturna asocijacija www.real-presence.org: REAL PRESENCE-godinji skup stotinak studenata fakulteta umetnosti iz celog sveta; No muzeja: NO MUZEJA www.nocmuzeja. rs; Stanica www.dancestation.org: Nomad dance akademy; OgI www.ogi.org.rs: projekat Zlatni Rudnik- izgradnja kapaciteta aktera lokalne kulturne politike u jugoistonoj Srbiji; Zalet www.zalet.org : Zalet festival u Zajearu; Seecult www.seecult.org najznaajniji kulturni portal u Regionu; Biro Beograd www.birobeograd.info: 2nd Roma Pavilion Call the Witness, pratei program Venecijanskog bijenala 2011... Bogata ponuda kulturnih programa, obrazovanje, sposobnost, mobilnost, aktivna saradnja sa inostranstvom, vetina planiranja kao i mnoge druge pozitivne karakteristike, u potpunom su neskladu sa neophodnom vidljivou, prisustvom u medijima ili zvaninom kulturnom politikom. Razlozi za to su mnogobrojni, poev od nerazvijenosti i ekonomske nestabilnosti drutva, preko dominantnog kulturnog modela namenjenog irokim masama a koji se propagira putem reality show programa, do toga da je nezavisni sektor koji promovie drugaiji kulturni identitet blizak evropskim standardima, razjedinjen, a samim tim bez uticaja na promenu sopstvenog statusa.

Stanje Tokom rada na istraivakom projektu Vaninstitucionalni akteri kulturne politike u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji potvreni su mnogobrojni problemi sa kojima se nezavisna scena susree, ali se moglo primetiti da neki od njih nisu toliko akutni koliko se predpostavljalo. Na primer, u nedostatku sistemske dru-

103

Nezavisna scena u Srbiji

Exit Europe / Nove geografije kulture

Vrste , znaaj, vani projekti

Remont galerija /izloba Ivane Smiljani


Exit Europe / Nove geografije kulture

tvene podrke, mnogi su se oslonili na line kapacitete i obezbedili osnovne uslove za rad, tako da gotovo treina anketiranih ima kancelarijski ali i javni prostor za delovanje. Neki od tih prostora su iznajmljeni, a do drugih se dolo partnerskim saradnjama sa postojeim institucijama. Svega je nekoliko primera da su lokalne vlasti na neki nain pomogle oko reavanja problema (npr. CK13 http://ck13.org - Novi Sad, Marik-Kraljevo www.galerijamarzik. com, Kulturni centar grad - Beograd). Kao poseban, neuspeo sluaj, moe se izdvojiti prostor Magacin u Beogradu, koga je grad Beograd namenio nevladinim organizacijama koje deluju na polju kulture ali danas dobar deo programa u ovom prostoru ureuje gradska institucija Dom omladine pod ijim okriljem Magacin funkcionie. No, problemi su i dalje prisutni. Organizacije su ekonomski nestabilne. U Srbiji na dravnom i lokalnom nivou ne postoje javni konkursi namenjeni ovom sektoru. Konkursi su otvoreni ili generalno za kulturne pojekte (institucije, NVO, pojedinci) ili za NVO u najirem smislu gde prednost imaju socijalni I ekoloki projekti. Nedostatak strategije i akcionog plana je prisutan na celom kulturnom polju, a budet dostupan pojedinanim nezavisnim projektima iz kulture, bez obzira na trajanje i obim, je u proseku oko 5.000 eura na godinjem nivou. O dugoronoj podrci nevladinom sektoru koja bi obezbedila stabilnost i omoguila razvoj kapaciteta neophodan za vee projekte i meunarodnu saradnju, donosioci odluka ne razmiljaju. Veina znaajnih projekata najveim delom je finasirana od strane inostranih fondacija. U ovom trenutku najznaajniji fonderi razvijaju drugaije strategije i povlae se iz Regiona, odnosno postavljaju nove uslove saradnje koje, nedovoljno razvijena scena, teko moe da prati, a posledice toga e se najvie odraziti na manje organizacije iz unutranjosti koje imaju vanu ulogu u decentralizaciji kulture. Novi dostupni fondovi (EU i IPA) donekle bi mogli da umanje ovaj problem ali bi njihovi kreatori morali da imaju u vidu stanje na terenu. Nesumnjivo je da Snaga nezavisnih kulturnih inicijativa u Srbiji poiva na jednom broju kreativnih i iskusnih nevladinih organizacija, nezavisnih umetnikih organizacija, neformalnih grupa i pojedinaca razvijenih kapaciteta, meu kojima mnogi realizuju veliki broj meunarodnih, regionalnih i lokalnih programa i ili kao pojedinci i grupe uestvuju u njima. Na drugoj strani, njihova slabost se ogleda u nejedinstvu, izvesnoj formi izolacije. Izolacija se najpre ogleda u tome to su nezavisne inicijative u ovim prostorima gotovo u potpunosti atomizovane, odnosno to veina organizacija deluje nezavisno jedna od drugih. Apsurd je da se kljuni akteri scene iz veih gradova veoma dobro poznaju, ali retko sarauju. 106
Darka Radosavljevi Vasiljevi

Nedavni primer okupljanja oko zajednikog problema je novosadska inicijativa Za kulturne politike - politika kulture (ZKP) (www.zakulturnepolitike.net) Umetnika i kulturna udruenja, umetnici, radnici u kulturi, nezavisni istraivai i predstavnici treeg sektora Novog Sada okupili su se juna 2009. godine oko zajednike platforme Za kulturne politike - politika kulture (ZKP) nezadovoljni nemarom i nezainteresovanou gradske uprave za njihov rad. Neposredan povod za konsolidovanje nezavisne kulturne i umetnike scene bila je neumesna izjava gradonaelnika koja je poravnila i obezvredila njihovu delatnost, smatrajui je nebitnom za formiranje kulturnog identiteta grada. Nakon intenzivnih aktivnosti tokom 2009.godine (saoptenja, tribine, sastanci sa predstavnicima vlasti), poetkom 2010. aktivnosti su se usporile, ali se i dalje organizuju povremene konferencije za tampu. Bez obzira to jo uvek nisu razreeni problemi transparentnosti kulturne politike, sudei po rezultatima Pokrajinskog i gradskog konkursa za 2010, akcija je delimino urodila plodom pa je za delatnost treeg sektora iz budeta je izdvojeno znatno vie nego prethodnih godina. Na teritoriji Srbije do sada nije postojala ozbiljna inicijativa umreavanja i zajednikog delovanja u irem kontekstu. 2006.godine godina osnovana je Druga scena www.drugascena.org , platforma koja okuplja dvadesetak organizacija i pojedinaca iz Beograda, ali osim veoma dinamine mailing liste i web sajta, uz po neko javno saoptenje, Druga scena nije uspela da utie na razvoj i status sektora. Jedan od uzroka je i to to u rad Druge scene nisu ukljuen mnoge uticajne beogradske organizacije poput Rexa, CZKDa, Kulturnog fronta, Kioska www.kioskngo.org , Remonta, Dah teatra, Anonymous saida www.anonymoussaid.org, Balkankulta i sl. a lanstvo nije proirivano sa organizacijama iz Srbije.

ta dalje? Na osnovu pomenutog istraivanja, svi anketirani (71) su iskazali potrebu i volju za udruivanjem radi ostvarenja osnovnih zajednikih ciljeva. Krajem juna 2010. u Beogradu je odrana PRVA NACIONALNA KONFERENCIJA NEZAVISNIH KULTURNIH INICIJATIVA . Skupu je prisustvovalo vie od pedeset predstavnika formalnih i neformalnih udruenja, od kojih je veina iz unutranjosti Srbije. Na Konferenciji su predstavljeni prvi rezultati istraivanja Vaninstitucionalni akteri kulturne politike u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji koji istovremeno ohrabruju i upozoravaju: 107
Nezavisna scena u Srbiji

Exit Europe / Nove geografije kulture

Muzej dekonstrukcije, Zrenjanin


Exit Europe / Nove geografije kulture

godinja produkcija programa je izmeu 1.200 i 1.500 nezavisni sektor u kulturi je najkvalifikovaniji drutveni sektor 72% su fakultetski obrazovani, a ak 17% su magistri i doktori nauka. u nezavisnom sektoru u kulturi u Srbiji radi aktivno oko 2.500 ljudi, od kojih je svega 60 zaposleno. sufinansijeri su uglavnom strane fondacije, pored dravnih organa i pojedinih fondacija velikih korporacija, a saradnja sa biznis sektorom gotovo da ne postoji partneri veine organizacija i inicijativa u Srbiji su sa prostora bive Jugoslavije

Na osnovu analize razvijenosti kapaciteta dolo se do zakljuka da su dve najslabije karike socijalni (kontakti sa dravnim institucijama, biznisom...) i menaderski resursi, gde je upravo i prostor za napredovanje. Koordinator projekta Predrag Cvetianin (OgI/Ni), izneo je tezu da je liberalni period u razvoju NVO sektora u Srbiji zavren je i poeo je monopolski proces. To znai da male organizacije nestaju. Dok je za politike takvo ukrupnjavanje dobro, za nevladine organizacije, koje su i najblie graanima, moe biti pogubno. Za oko 15 procenata anketiranih organizacija se moe rei da su razvijene ali za isti procenat postoji opasnost da e nestati. Osim to su se uesnici dogovorili da jedna od prvih aktivnosti bude pokretanja zajednikog web portala koji bi omoguio uslove za bolju komunikaciju i razmenu programa, definisani su se osnovni zajedniki problemi koji su osnova za Deklaracije o razvoju nezavisnog sektora u kulturi. Nacrt Deklaracije predlae reorganizaciju budetskih linija u sektoru kulture odvajanjem konkursa za nezavisni sektor od konkursa za javne institucije, kao i otvaranje posebnog konkursa za nezavisni sektor na lokalnom nivou. Predlae se i formiranje konkursa za dugoronu institucionalnu podrku (dve-tri godine) na svim nivoima vlasti, kao i da konkursima budu priznati i tekui i investicioni trokovi. Drugi segment se odnosi na dostupnost korienja poslovnih i drugih javnih prostora na osnovu konkursa, trei na poreske olakice. Delaracija obuhvata i problematiku medija, nedovoljnu zastupljenost posebno na programima RTS-a, kao javnog servisa, kao i ukljuivanje kvalitetnih projekata nevladinog sektora u programe zvanine promocije Srbije van granica. Postignuta atmosfera i iva diskusija dale su nadu da je veina aktera scene shvatila da je neophodan lini angaman i meusobna tolerancija razliitosti kako bi se uticalo na promenu uslova rada i pozicije ovog sektora. Obzirom na nultu poziciju iz koje za-

110

Darka Radosavljevi Vasiljevi

Darka Radosavljevi Vasiljevi, istoriar umetnosti, od 1999. godine vodi Remont-nezavisnu umetniku asocijaciju (www.remont.net). Prve profesionalne korake napravila je u SKCu (1985.), bila urednik za vizuelnu umetnost Beorame (1987. 1989.), od 1990. do 1999. radila na Radiju B92 kao urednik specijalizovane emisije Skicen blok , od 1992., kao urednik redakcije za kulturu, 1994., u okviru Radija B92, pokrenula REX. Autor je mnogobrojnih projekata, kustos izlobi, umetniki direktor meunarodnih manifestacija Oktobarski salon (2005.), BELEF (2007.).

111

Nezavisna scena u Srbiji

Exit Europe / Nove geografije kulture

jedniko delovanje poinje, moe se rei da se samim okupljanjem neto vano desilo.

Teatar Mimart, Beograd www.teatarmimart.org.rs DAH TEATAR centar za pozorina istraivanja, Beograd www.dahteatarcentar.com Plavo pozorite - pozorina laboratorija, Beograd www.plavopozoriste.com Centar za kulturnu dekontaminaciju, Paviljon Veljkovi, Beograd www.czkd.org REX kulturni centar, Beograd www.rex.b92.net REMONT - nezavisna umetnika asocijacija, Beograd www.remont.net Balkankult fondacija, Beograd www.balkankult.org Evropski Centar za Kulturu i Debatu GRAD, Beograd www.gradbeograd.eu TkH: Teorija koja Hoda, Beograd www.tkh-generator.net ART KLINIKA, Novi Sad www.ledart.org.rs Centar za nove medije_kuda.org, Novi Sad www.kuda.org Umetnika asocijacija DEZ ORG, Beograd http://dezorgbgd.wordpress.com PRELOM asopis, Beograd www.prelomkolektiv.org ProArtOrg (Professional Artists Organization), Belgrade www.proartorg.com Napon - Institut za fleksibilne kulture i tehnologije, Novi Sad www.napon.org Novi radio Beograd www.nrbg.rs Trei Beograd slobodna umetnika zadruga http://trecibeograd.com Dis-patch Festival of Cutting-edge Music & Related Art, Belgrade www.dis-patch.com Real presence Workshop for emerging generations of artists, Belgrade www.real-presence.org

112

Darka Radosavljevi Vasiljevi

STANICA servis za savremeni ples, Beograd www.dancestation.org Odbor za graansku inicijativu, Ni www.ogi.org.rs See cult portal za kulturu jugoistone Evrope, Beograd www.seecult.org Biro za kulturu i komunikaciju, Beograd www.birobeograd.info CK13 omladinski centar, Novi Sad http://ck13.org Udruenje likovnih umetnika Vladislav Marik, Kraljevo www.galerijamarzik.com Inicijativa Za kulturne politike politika kulture, Novi Sad www.zakulturnepolitike.net Druga scena, Beograd www.drugascena.org Anonymous said, Beograd www.anonymoussaid.org KIOSK platforma za savremenu umetnost, Beograd www.kioskngo.org

113

Nezavisna scena u Srbiji

Exit Europe / Nove geografije kulture

No Muzeja www.nocmuzeja.rs

HRFF: Pravo na grad / photo by Sunica Ostoi


Exit Europe / Nove geografije kulture

Razgovor Emina Vini

Opstanak kulture globalno je pitanje kojeg je vano rjeavati lokalnim angamanom

Razgovor Emina Vini

Opstanak kulture globalno je pitanje je vano rjeavati

Emina Vini ravnateljica je ustanove u kulturi POgON Zagrebaki centar za nezavisnu kulturu i mlade, koju su zajedniki osnovali savez udruga Operacija grad i grad Zagreb. Pokretaica je i aktivna lanica brojnih inicijativa umreavanja na nezavisnoj kulturnoj sceni u Zagrebu i ire. Vodila je mreu Clubture i njezin regionalni program u razdoblju od 2002. do 2009. godine. Sada je lanica Upravnog odbora mree. Razgovor s Eminom Vini daje nam pregled razvoja regionalne platforme od njezinih poetaka do danas, s posebnim osvrtom na postojee okolnosti i procese na podruju kulture i irem drutvenom podruju, koji su podjednako obiljeeni tendencijama posvemanje neoliberalizacije, kao i zahtjevima nezavisne scene za nunim reformskim zahvatima unutar cjelokupnog kulturno-politikog sustava.

e kojeg

Katarina Pavi: Modeli suradnje u neprofitnom kulturnom polju presedanski su primjer organiziranja u itavoj Europi, a njihov razvoj zapoeo je u Zagrebu. Zanima me koja ideja stoji u bazi takvog organiziranja? Kakva se scena nala u ovom gradu i kako je razvila potencijale i taj tip djelovanja u kulturnom polju? Emina Vini: Teko je to jednoznano odrediti, pogotovo interpretirati iz pozicije u kojoj si dio procesa. No ono to vidim kao razliku pogotovo iz perspektive regije i ostatka Europe, kljuni je faktor bio postojanje organizacije i pojedinaca koji su bili nukleus itavog procesa. To je bitno na razini promiljanja opeg stanja stvari u drutvu i onda u kulturi posljedino, te na razini osmiljavanja, odnosno proizvodnje samih modela. Kao i u svakom drugom procesu koji oznaava neki drutveni pomak, stvar se temeljila na irem i dugoronom promiljanju mimo primarnih, odnosno izvan osnovnih interesa pojedinca ili pojedine organizacije. Postojali su ljudi koji su se posvetili tom procesu, koji su za njega prikupili sredstva, znai nisu ih prisvojili ili zadrali, i koji su uloili vrijeme i energiju u komunikaciju s drugima. Jedan od elemenata bitnih za uspjeh tih procesa je da od samih poetaka, pa ni kasnije, ti akteri nisu polagali pravo na reprezentativnost. Oni nisu nasjeli na klasinu manipulaciju s idejom zastupanja sektora kakva postoji u bazi razvoja reprezentativne demokracije ili u sindikalnim okupljanjima. Umjesto toga, fokus je bio na povezivanju organizacija koje djeluju na slinom podruju, koje veu zajedniki interesi, i pritom ne mislim samo na materijalne interese, ve i na tematske i drutvene interese koje su zajedniki gradili. Kako nije bilo usmjerenja ka reprezentativnosti, ideja se nije gradila megalomanski, odnosno nije zamiljena kao najire mogue okupljanje, ve se razvijala postupno tzv. metodom koncentrinih krugova. Dakle, rije je o okupljanju oko odreene baze koja se iri tako da oni koji su unutra zovu druge. Sve te platforme bile su otvorene, ali ne apsolutno i ne odmah, nego su se postupno razvijale. Trei element je da su na samom poetku osmiljena naela i podruja rada, kao i vrlo jasna praktina i operativna pravila, procedure, nain odluivanja, nain distribucije sredstava itd., sve ono zbog ega se esto neki drugi zajedniki pothvati, poput nekih mrea ili projekata, raspadnu. Evo u par rijei o unutarnjoj dinamici i izvanjskim prilikama i opasnostima koje su pogodovale da se takva stvar dogodi: prije svega, poetkom 2000-tih, kada je scena u Hrvatskoj proivjela inicijalnu fazu formiranja organizacija, samostalnog djelovanja, koncentriranosti na sebe formiranja identiteta preko proizvodnje programa i sl., pojavila se potreba za povezivanjem na lokalnoj i nacionalnoj razini jer te veze nisu postojale zbog toga to je mnogo toga je bilo koncentrirano u Zagre-

117

Opstanak kulture globalno je pitanje kojeg je vano rjeavati lokalnim angamanom

Exit Europe / Nove geografije kulture

bu, to je i danas sluaj. Jako je dobro to je ta inicijativa krenula iz Zagreba, u smislu da je znala iskoristiti tu situaciju okrupnjenja na lokalnoj razini i povezala kroz mreu Clubture vee i manje organizacije iz svih dijelova Hrvatske. Na isti nain kao to su se okupile u platformama Zagreb Kulturni Kapital Evrope 3000 i kasnije Savez udruga Operacija grad - najprije su se kroz Kulturni Kapital povezale organizacije u konkretnom projektu koji je obuhvaao itav niz aktivnosti razmjene znanja, zagovaranja, itd., da bi se zatim organiziralo ire okupljanje nezavisne scene i scene mladih oko vrlo konkretnih zagovarakih aktivnosti. Sve te platforme od samog su poetka imale dvojaku svrhu. Jedna je osnovno okupljanje scene, povezivanje ljudi i organizacija, a druga je okupljanje u radu na konkretnim projektima i programima. Izbjegli smo sastanke koji su sami sebi svrha, okupljanja radi bazine reprezentacije, izmjene informacija, itd. Umjesto toga, lanstvo u mrei, a to se osobito vidi na primjeru mree Clubture, vezano je za aktivnosti, a aktivnosti su zajednika provedba programa. Trei element je uvijek bila svijest i djelovanje prema situaciji sa sektorom, odnosno njegovoj poziciji u lokalnoj zajednici, nacionalnim okvirima kulturnih politika i drugih srodnih politika uz koje su se vezale razliite zagovarake aktivnosti, ili pak u smislu izgradnje unutarnjih kapaciteta, bilo ovih klasino menaderskih kao to je strateko planiranje, ili onih koje su vezane za zagovarako djelovanje. K.P.: Davor Mikovi govori o tome kako najvea promjena s dolaskom u novo desetljee nije bila zasnovana na estetici, ve na promjeni diskursa i pozicioniranju sektora nezavisne kulture kao aktera na kulturno-politikom polju. Moemo li iz tih premisa krenuti prema stvaranju regionalne platforme? Kako je dolo do tog prirodnog puta, kako su te scene pronale zajedniki nazivnik? Moe li mi rei iz svog iskustva neto o toj atmosferi iz koje je dolo do stvaranja regionalne platforme? E.V.: Moram prije svega rei da nije bilo zajednikog nazivnika, nije postojala neka prilika, dogaanje ili povod. genealogija procesa vrlo je jednostavna. Nakon nekoliko godina razvijanja temeljnih aktivnosti mree Clubture pokazalo se da je podruje djelovanja za organizacije nezavisne kulture u Hrvatskoj, kao i raznolikost sadraja, relativno skueno, pogotovo to se tie razmjene kompleksnijih programa. Uzmimo za primjer koncert ili neki drugi oblik dogaanja koji je u Zagrebu imao svoju publiku, no ve u Splitu, drugom najveem gradu u RH, nije imao publiku. Radilo se o jednom tipu vrlo konkretnih i pragmatinih potreba, koje su primarno razvile hrvatske organizacije okupljene u mreu Clubture i koje

118

Razgovor Emina Vini

su istupile u ono to se smatra bliskim podrujem. Blizinu podruja moemo razmatrati iz naina na koji smo definirali pojam regije. Regionalna mrea nije se stvarala zato to je postojala prilika u obliku fonda ili zbog noviteta u geopolitikim podjelama, ve se ponovno irila u koncentrinim krugovima. Hrvatske organizacije pozvale su one koje poznaju i s kojima su povremeno suraivale, iz podruja koja su se smatrala bliskima iz kulturnih i povijesnih razloga, budui da se radi o zemljama bive Jugoslavije. S obzirom na injenicu da se nismo mogli utrpati u kategoriju Zapadnog Balkana, u ali smo definirali nae podruje djelovanja kao Zapadni Balkan plus Slovenija minus Albanija. Krajem 2004. i tijekom 2005. postojala je snana zajednika energija u okupljanju tih organizacija, a slina dinamika razvoja scena dogaala se istovremeno u veini zemalja. Naravno, to se tie razine razvijenosti, dostupnosti javnih resursa i mogunosti financiranja programa postojale su razlike koje reflektiraju ono to su nekad bile razlike i u bivoj Jugoslaviji, gdje se kulturna razmjena u smislu kvantitete najee razvijala na liniji Ljubljana Zagreb Beograd. Meutim, bez obzira na to, u platformi se nikad nije stvorila atmosfera u kojoj bi se radilo o podjeli na tim linijama, budui da su i Makedonija i Bosna i Hercegovina bile ukljuene u tek neto manjoj mjeri. Razlozi za to su vrlo kompleksni i u ovom trenutku nama teko savladivi ekonomski i politiki uvjeti, kao to od samih poetaka u mrei Clubture postoji premala zastupljenost organizacija s podruja Slavonije i Like, odnosno iz svih podruja koja su tretirana kao tzv. podruja od posebne dravne skrbi. U uvjetima socijalne i ekonomske deprivacije ne moemo oekivati eksploziju nezavisne kulturne proizvodnje. K.P.: Vidljivo je kako su akteri u Hrvatskoj, a posebice u Zagrebu, sami definirali nezavisno kulturno polje. Jesu li organizacije okupljene oko mree Clubture prenijele tip diskursa drugim organizacijama u regiji ili se dogodio sinergijski moment? Na koji je nain zapoela ova pria? E.V.: Sigurno nije postojao jednosmjerni transfer. Kako bi se neto transferiralo, prethodno mora postojati plodno tlo. Sigurno je da u Hrvatskoj postoji iznimno jaka programska mrea. Okupljanja u drugim zemljama vie se razvijaju prema reprezentativnom modelu, npr. u Sloveniji. Model razvijen u Hrvatskoj mogao se prenositi i na organizacije iz regije koje su prepoznale njegovu uinkovitost. U tom momentu svi smo se sloili i vjerovali da se to moe napraviti i na regionalnoj razini. S obzirom na to da regija prema naoj definiciji zapravo ne postoji, te ne postoje ni sheme financiranja, bilo je veoma teko, pa i nemogue odrati jednu takvu

119

Opstanak kulture globalno je pitanje kojeg je vano rjeavati lokalnim angamanom

Exit Europe / Nove geografije kulture

platformu, iz niza razloga: nacionalna ministarstva nisu eljela ulagati relevantna sredstva, meunarodni akteri, odnosno ECF kao jedini meunarodni akter, takoer nije elio ulagati znaajna sredstva, a drugih fondova nije bilo. Isto tako, okvir za bilo kakvo zajedniko zagovaranje na regionalnoj razini ne postoji. Te su prepreke imale i pozitivne rezultate u smislu transferiranja znanja i vjetina zagrebake scene u zagovaranju prema scenama u drugim zemljama, to e ostati kao trajna vrijednost u regiji. To nije izravna posljedica nastanka takvih modela u Zagrebu, ipak je moralo doi do sinergijskog uinka. Dolo je do transfera diskursa, naina pozicioniranja, metoda rada, zagovaranja. Nemogunost odrivosti takve mree dovela je do toga da ona nikad nije do kraja profunkcionirala u eljenom smislu, odnosno kao programska platforma. Iz tih premisa zapoet je Exit Europe proces, koji je izveden prilino dobro, meutim, taj se proces teko razvija pokuaj uspostave politikog djelovanja usprkos nedostatku politikog okvira i u nedostatku realnog politikog interesa, kako u tim zemljama, tako i meunarodnim politikama, mogli bismo usporediti s borbom protiv vjetrenjaa. Otkako su okonana ratna zbivanja, u meunarodnim okvirima regija je prilino nebitna. K.P.: Na nedavno organiziranoj konferenciji Otvorene institucije01, koja je tematizirala pitanja reformi kulturne institucionalne sfere, mogli su se uti razni zanimljivi zakljuci vezani za potrebu da se nezavisna kulturna scena institucionalizira, da postane legitimni dio sustava, da se u njega ugnijezdi. Slae li se s tim tezama i to ukratko moe rei o tome? E.V.: Ovisi to znai institucionalizacija. Nezavisni sektor ima potrebu za institucionalizacijom u smislu stabilizacije profesionalnog djelovanja.. Vrlo je zanimljiva percepcija donositelja odluka, koji smatraju da se radi o hobiju ili alternativi, to je potpuno pogreno. U Hrvatskoj smo se donekle pomaknuli, ali nuno je da se uvidi profesionalnost sektora, i to mimo argumenata o uinkovitosti, ve iz perspektive proizvodnje javnog kulturnog dobra. Iz te perspektive nuno je da se sektor institucionalizira. Institucionalizacija ne znai okotavanje, ne znai da nevladine organizacije odjednom postaju institucije osnovane po javnom pravu, nego se radi o tome da je potrebno omoguiti stabilnost, profesionalizaciju i rast organizacijama koje imaju kapacitete i dobre programe.

01 Konferencija je dio projekta Otvorene institucije - Open Institutions, koji zajedniki organiziraju Zagrebaka platforma, Savez udruga Operacija grad, Centar Pogon, slovenska mrea Asociacija i makedonski Kontrapunkt. http://zagreb.openinstitutions.net/

120

Razgovor Emina Vini

K.P.: Razmiljajui o procesu Exit Europe kako je iniciran i kako je voen, jasno je da je rije o prvoj veoj koncentriranoj inicijativi organizacija iz regije prema sceni Europske unije. To je prvi put kako se dogodilo neto slino, te taj nastup predstavlja potpunu novost u pristupima i nainima djelovanja tih organizacija. Za nas kao mreu, organizacijski i profesionalno, to znai irenje u jedan veoma apstraktan i ne potpuno jasan politiki prostor. Moe li rei neto o izazovima koji su se otvorili na tom podruju te o naoj zagovarakoj poziciji prema EU? E.V.: EU ima politiki problem, snane institucije koje nisu politiki reprezentativne, sa sustavom jakih nacionalnih drava koje i dalje donose najbitnije odluke. Drugi problem vezan za EU je da je to i dalje primarno ekonomska zajednica, to se vidi i iz njezinog prorauna. EU je neoliberalan koncept, koliko god pokuava ukljuiti dimenzije graanstva, kulture, itd. Te su dimenzije time i prirodno usmjerene prema ekonomskim ciljevima. Iako se kultura gura u europske politike, injenica je da ne postoji, niti e u bliskoj budunosti postojati, zajednika europska javnost. Razlog tome je to se odluke donose na vrlo dalekoj i vrlo apstraktnoj razini, a parlament je jedino tijelo koje ima reprezentativnu ulogu, koja je u realnosti u samom procesu donoenja odluka minimalna. Normalno je da se ljudi osjeaju udaljeno od tih procesa. to se tie perspektiva, tu treba biti jako pragmatian kampanja kojom se bavi Culture Action Europe, a odnosi se na odravanje i poveanje budeta EU za kulturu, kao i irenja kulture u podruja drugih politika, - tu se nalazi prilika za iskazivanje pozicija regije. No, iako regija ne postoji kao politika injenica, vano je istaknuti da na ovom podruju postoji nezavisni kulturni sektor, te nastaviti transferirati informaciju o tome u kojem se stanju on nalazi. Velikom broju naih kolega iz zapadnih zemalja zapravo nije jasno o emu govorimo kada potenciramo pozicije nezavisne kulture. Iako je u pragmatinom smislu proces orijentiran na Bruxelles, za nas bi bilo veoma bitno da se osvrnemo na Istonu Europu, o kojoj ne znamo mnogo, a s kojom dijelimo slino institucionalno naslijee. Netko iz Poljske mnogo e bre shvatiti o emu govorimo kada je rije o javnim kulturnim institucijama nego netko iz Britanije. Sreom, oekivanja scene u regiji prema EU sve su manja. Sve vie organizacija s podruja regije shvaa kako se lokalni problemi ne mogu rjeavati na razini regije koja nema politike okvire, niti na razini EU, jer ta pitanja ne ulaze u domenu donoenja odluka, pa ak ni da acquis ukljuuje odredbe prilagodbe usmjerene na kulturu.

121

Opstanak kulture globalno je pitanje kojeg je vano rjeavati lokalnim angamanom

Exit Europe / Nove geografije kulture

Klju je u lokalnom djelovanju, koliko god to teko zvualo, i povratku sebi. Povratak sebi odnosi se na okupljanje lokalnih aktera u politikom zagovaranju koje izlazi iz autistine perspektive kulture. Autizam je problem na razini EU, kao i na drugim razinama. Ljudi u sektoru moraju shvatiti da su problemi kulture dio irega problema, a to je tzv. neoliberalna paradigma u ideolokom smislu, koja se posebice oituje u pragmatinom voenju politike. To to se dogaa na razini obrazovanja, osobito visokog obrazovanja, ili na razini privatizacije zdravstva, neto je to se u kulturi jo nije poelo dogaati, a dogodit e se neminovno. Na neki nain nezavisna scena i prieljkuje to raspadanje javnog sustava i rasplinjivanje nada da e se resursi pretoiti u nezavisni sektor. Takav scenarij nije mogu. Propast javnog sektora u kulturi povui e i nezavisnu produkciju, i ostat e samo oni tipovi proizvodnje koji su trino odrivi. Povratak sebi, zagovaranje kulturnih potreba iz irih potreba drutva u lokalnoj zajednici, jedina je nada za odrivi razvoj nezavisne kulture kao aktivnog elementa drutvenog razvoja.

122

Razgovor Emina Vini