R. ZLA TUNIC: Neoliticki pogrebni ukopi, VAMZ, 3.s.

, XXXVI 29-95 (2003)

29

ROMUALD ZLATUNIC
Arheoloiki muze] Istre Pula Carrarina S HR-52100 Pula romuald. zlotunic@pu.hlnet.hr

NEOLITICKI POGREBNI UKOPI NA PROSTORU ISTOCNE

J ADRANSKE OBALE I NJEZINU SlREM ZALEDU (PRlJELAZNA ZONA)
TIPOLOSKO ~ STATISTICKA ANALIZA
UDK 903.5 "631/632.2" (4)
Izvorni znanstveai rad

U Clanku prikazu)e se razsoj grobnog ukopaoanja od mezo.lirickog do kra)a neoiitickog doba na pojedinim podrucji.majuzl1£ Skandinaulje, Apeninskog i Balkanskog poluotoka te istocnojadranske obale i njezlna sireg zaleda (Istra, Dalmacija; cent ralna Bosna; Hercegovina, Afbonija). Obradom podatka na niuou tipolosko-stmisrilke analize grobnil» ukopa, traie se siicnosti i razlike naieg podrucja s mezoiuiekim i neolitiiikim kulturama juine Skandinaoije, Grcke, Italije, Srbije i istocne Hroatske radi ito boljeg razumjeoanja duhounog iivota ondasnjeg mezolitiiikog i neolitlckog covieka. Kronoloskadatacija pojedinlb grobnih. ukopa i lokallteta pisana je engleskom terminologijom zbog nepraktdnosti hroatskil: inacica a njihovo je objasnjen)e sljedeee: cal. BC kalibriranl radikarbonski CJ4 datacije pro Kr.; fmc. BC nekalibrirani radlkarbonski datacije pr.Kr.; BP = kalibrirani datumi prije nose sadasnjosti, od110$1'10 prue upotrebe atomske energije u rame surhe te u laboratorijskim istra'livclnjirna III pomoc radioakthmog ugljika C14.

=

=

UVOD Neolitieki ukopi usko su povezani s kultom rnrtvih, To je prvensrveno stovanje predaka s brizljivim odnosom prerna pokojniku, koji je iskazivan II nacinu ukopa i samirngrobnim prilogom. Takav odnos prema mrtvima iskazivanje vee II musterijeuskorn razdoblju ili II drugoj polovini srednjeg paleolitika, U mladern paleolitiku stovanje umrlih uocava se u razlicitimtipovirna iii oblicima pogrebnih rituala tijekom ukopa iJi nakon ukopa (MORIN 198 L 25). U tim prvirn primitivnim pogrebnim ritualima rastanak S umrlirn iskazivan je kroz razlicita vjerovanja 0 zagrobnome zivotl.l (duh, sjena umrl oga ... itd.). Ovakve primjere danas slijed irno 1.1 eni mi stickim vjerovanj irna primi tivni h ljudskih populacija te u najrasirenijlm religijskim vjerovanjima (krscanstvo, budizam i islam), prerna kojima smrt znaci saznanje 0 promjeni iii vrsti duhovnoga zivota, koji produzuje stvarni individualni zivo!

30

R. ZLATUNIC: Neoliticld pogrebni ukopi, VAMZ, 3.s., XXXVI 29-95 (2003)

urnrloga na nekorn drugorne mjestu, odnosno rnrt nagovjestava ponovno rodenje, a vako rodenje nastaje iz smrti (nakon smrti se ponovno radaju u liku djeteta ill zivotinje) (MORIN 1981: 26, 121-151). Taj trenutak prijelaza iz svijeta umrloga u ponovni svijet Zivih novim rodenjem, kod rnnogih se naroda ocituje kroz razlicita ritualna vjerovanja: plodotvorna srnrt - prinosenje maya (endokanibalizarn) obred inicijacije (uvodenja u tajne), vjerovanje da zemljani grobni ukop u pojedinim dijelovima pecina i kuca oznacava rnaternicu pogodnu umrlorn za nastanak novoga zivota (apr, ukop u obLiku fetus a - zgrceni polozaj., vidi sl. 1), voda kao si:mbol ponovnog rodenja (plodna materinska voda) (MORIN 1981: 135-147). Pogrebnim ritualima izrafavano je stanje duboke uznemirenosti ill praznine u odredenoj ljudskoj drustvenoj zajednici nakon srnrti odredene osobe - sto je osoba bila utjecajnija i priznatija, to je medu prisutnim clauovima plemenske zajednice tijekom rituala strah od smrti bio izrazeniji. U razliditim su ljudskim zajednicama uvrijezeni su razliciti postupei odlaganjalesa koji U odredivali nacin njegova raspadanja: primarno, sekundamo sahranjivanje, spaljivanje, endokanibalizam sprecavanje raspadanja trupla - balzamiranje ili tran portiranje trupla na udaljenije mjesto od naselja, gdje je predviden grobni ukop. Takvi pogrebi obicaji uoceni su kod aboridin kih domorodaca Australije, plemena Unalita na Aljasci i jos ponekih naroda diljem svijeta (DURKHETM J 982: 355364; MORIN 1981: 26-37; TELBAN 2000: 39-64 68-87 102-107). Na prostoru Tibeta i Nepala uobicajano je izlaganjetrupla umrloga pticama lesinarima da bi se kasnije ukopali skeletni ostaci, Ovakav naein predukopnih radnji pri pogrebnim ritualima uocljiv je na zidnim slikanitn motivima iz Catal Hiiyiika (vidi s1. 2).

1 Slika L Grobni ukop zene koji oznacava fetalni polofaj u maternici, fotodokumentiran rucju Para Rio Singa u Brazilu (MORIN 1981: 139)

2 na pod-

Slika 2. Zidne slikarije - Catal Hiiyiik, na kojima so zamjetljivi prizori lesinara koji se spustaju na ljudska dekaptirana tijela (yAKAR 1994, Fig. 154)

Grobni ukop CiDi osnovu iii temelj prvih religijskih obiljefja, vjerovanja da e zivot nastavlja u grobu. To zamjecujerno u posrupcirna prapovijesnih zajednica u razdoblju paleo litika - musterijena cije tragove i utjecaje slijedimo kasnije U neolitiku kroz bojenje kostiju crvenom bojom, oblaga-

R. ZLATlJNIC:

Neolilicki pogrebni ukopi, VAMZ, 3.5., XXXVJ 29-95 (2003)

3J

nje tla oker bojom (koja predstavlja krv kao sirnbol iivota iii sredstvo konzervacije), polaganje grobnih priloga u obliku hrane, oruda ili oruzja, skoljaka kao simbola plodnosti te polaganje i.rtvenib darova s razlikorn da neolitlcki grobni ukop u nekim regijama centralne i sjeverna Europe dobiva punu osnovu od pojava nekropola, grobne arhitekrure i grobnog riruala (TILLEY 1996).

Usporedujuci podatke i analogije 0 grobnim ukopimajuzne Skandinavije s primjerima registriranima na prostorirna jugoistocnog Balkana i istocne jadran ke obale i njenoga zaieda, uocavamo razlike. Na nasern i balkanskome podrucju, do sada, nisu uoceni primjeri nekropola, monumenralni obLici grobne arhitekture izvan naselja, vee se to pojavljuju obicni grobni ukopi na prostorima naselja ili u njihovoj neposrednoj blizini. Te ciojenice upucuju na to da su se pogrebni rituali odvijali 11 obiteljskom krugu te nisu znacili zajednicki sirnbol cijele neoliticke zajednice, Nairne, ovdje ne sl ijedimo tendenciju naglasavanja vidljivosti groba urnrlog pa sroga ne mozemo odrediti dokaze 0 50cijalnoj diferencijaciji (nejednakost 11 okviru odredene zajednice) i ritualima, kao primjerice na podrucjujuzne Skandinavije. Jednako tako uocavamo vece razlike u usporedbi s ukopirna koji Sll otkriveni na podrucju Levantai Anatolije u pretneolltickom lovacko-sakupljackorn i pretkeramickorne neolitickorn razdoblju PKN AlB. (MELLAART 1975: 35, Fig. 4. 36. Fig. 5, 37, 38 Fig. 7,47,50, 54,55,61,62,96, L19; YAKAR 1994: 51, 201-202, 208, 2t1; 6ZDOGAN 1995: 56).

POGREBNI UKQPI OD SREDNJEGA PALEOLITIKA DO KRAJA NEOLITIKA U EUROPI
Pojedini paleolitiiiki grobni ukopi
II

Europi

Jos u sredn jem paleoliriku neandertalac je osta vljao prve dokurnenti rane primjere svog odnosa prema livotu i smrti, Ziveci lovackirn nacinorn zivota u razdoblju ledenog doba od 100.000 do 35.000 Be ostavio je na brojnim pecinsklrn lokalitetirna Europe arheoloske dokaze vojih namjernih postupaka stovanja i sahranjivanja pokojnika. Oko 45.000 god. PI'. Kr. registrirani su najstariji ukopi u Europi, ito: u Francuskoj u pecini Le Musterien, gdjeje otkriven ukop sesnaestogodisnjega neandertalca u zgrcenorne polozaju desnorn rukorn ispod gJave; uz njega su se nalazili kremeni odbici. Pokraj njegove ruke nadeno je kremeno crude. Osim toga registriran je i drugi alat ad kremena te kosti divljega bika ili goveda. Iz istoga razdoblja otkrivenje ukop odrasloga neandertalca na lokalitetu La Chapel 0 Sen (Francuska) kojije sahranjen u pravilnu kvadratnu grobnujamu, duboku oko 0,30 m, prekrivenu komadom vapnenca. Uz pokojnika su se nalazili grobni prilozi, i to Iovacko oruzje i crude: silo odjaspisa (tipicni element musterijen ke ku Iture) , rogovi bizona te kosti drugih zivotinja (FACCHINT 1996: J28-130; JANICfJEVlC 1986: 36-37). U spilji La Ferasi (Francuska) otkriven je obiteljski ukop 1I plitko iskopanirn jamama s ostacima tijeJa rnuskarca, zene i cetvero djece. U grobu je registriran grobni prilog u obliku kremenog musterijenskoga oruda te kosti ulovljenih divljih zivotinja: bizona, konja i sjevernoga jelena. Za ovo razdoblje, osim obicnih skeletnih ukopa, veomaje znacajna pojava drugog nacina stovanja urnrloga. To je kult lubanje 'ili ukop ljudske lubanje odvojene od tijela te je identican medvjedern kuitu. U Italiji, na prosroru spiJje Guatri koja se nalazi u podnozju planine Cireeo, lociran je ukop neandertalske lubanje u krugu od pazljivo slozenoga kamenja i jedan je od prvib zabiljezenih prirnjera ovakvog ukopa izdvojenih ljudskib lubanja (vidi sl, 3). Slican primjer nadenje u Uzbekistanu na 10kaliteru Tesik-Tas, gdje je djecja lubanja polozena u sredisnji dio slozenoga kruga izradenog od kostiju kozoroga - capra ibex i karnenja (vidi 81. 4) (FACCHINI J 996: L30, 81.8.1., 135, SL.8.4; JANTClJEVIC 1986; 36-37' MANDIC 1954: 23).

0.Uzbekistan (FACCHINI 1996: S1.. VAMZ. 3.0. 50. Sekundami ukop Iubanje u spilji Guatri .Grimaldi (FACCHINI 1996: 51. 5).32 R.. SI. Skeletni ukop iz Arene Candide datiran u razdoblje 25.Sekundami ukop razbijene djecje Iubanje 1. 192. 5 6 Slika 5.00. Be . XXXVI 29-95 (2003) Stika 3. 6) (FACCHINI 1996: 190.. Dvojn.Grimaldi lescenta u zgrcenome polozaju .1 Tesik Tasu .Monte Circeo (FACCHINI 1996: S1. crvenog okera (vidi sl. N a podrucju pecipojedinaca u ispruzenome polezaju (vim sl.. ZLATUNIC: Neoliticki pogrebni ukopi.. 55) Stika 6.i skeletni ukop u Grata dei Fanciuli . 4. 8. 55).Njihov se grobni ukop a skeletni ostaci tijela bili su prekri veni deblj im slojem ne Arene Candide registrirano je 15 skeletnih ostataka otkri ven je dvojni grobni ukop starice i adonalazi u neposrednoj blizini ognjista pecine.00-20. JANICIJEVIC 1986: 37) Stika 4 . 1986: 37) U Italiji u pecini Grotta dei Fanciulli .8.

M ezolitii5ki. .200 Be.. Nalazista ovih posljednjih lovacko-sakupljacklh zajednica uglavnom su bile tzv. rallolleolitii5ki grobni ukopi na podrucjujuzJIe sjevema Danska) Skandinavije (jUillQ Svedska. V AMZ. postojali su mnogi 10kaliteti na orvorenome registrirani II vecini prirnjera na obalnome podrucju.R. gdje je dobro ocrran razvoj mezolitickih zajednica.200 Be ono je do sada najbolje istrazeno podrueje.500 m2 koja oznacavaju sezonska rnjesta naseljavanja (TILLEY 1996: 18). njihova tranzicija iii prijelaz na neoliticki nacin gospodarenja kao i sam naein zivota koji se jednirn dijeJom istice kroz grobne ukope. i to na podrucju Dolnfh Vlstonica.000 do 12.500-3. na prostorima Europe. u vecini prim- nalazista s registriranorn manjom povrsinorn oka 70-1. XXXV] 29-95 (2003) 33 Pojedini mezolitiC/ .30). Pretposta vlja se da su ta mj esta povezana s pri pravljanjem hrane. sjevemi i juznl dijelovi Apeninskoga poluotoka (Italija) te kontinentalni dio Balkans: Srbija i Hrvatska. kada su zivjele posljednje Iovacko-sakupljacke zajednice. postoje brojni ukopi od kojih ell navesti same neke najznacajnije primjere. 17. gdje je otkriven grobni ukop zene stare oko cetrdeset godina u zgrcenome polozaju s prirodnom deformacijom lijeve strane liea.200 do 3.i grobni ukopi u. slojeva uglja.26. dijelovi vecega kamenja. no nernaj u veze s naselj ima stalnoga tipa stanovanja i pojavom nastambi (TILLEY 1996: 9. 8). ZLA TUNIC: Neol ilicki pogrebni ukopi. odnosno velika kolicina otpadaka skoljako i dmgih rnekusaca.000 m2 predstavljena jera kao obalna mjesta sa stalnirn naseljavanjem. Postojala su dva tipa takvih naselja: • • nalazista s registriranorn vecorn povrslnom od 20.S. rnediteranski juzni dio balkanskoga podrucja s prostorom Grcke. Sekundarni ukop zenske lubanje iz Mas d' Azila (Francuska) s ispunjenim ocnim udubinama pornocu kostanih plocica (JANICIJEVIC 1986: 42) Glavna baza podataka u trai:enju analogija j razlika neolitickog grobnog ukopa su podrueja juine Skandinavije Guina Svedska te sjeverna Danska). iivotinjsk. Europi : Iz razdoblja mJadega paleolitika (rnezolitik) i ranoga neolitika. U razdoblju 4. 3 .imala utaknute ~~asne kostaneylocice~ a lezalaje na govedoj donjoj eeljusti.. riblji ostaci. bizonovim i irvasovim rogovuna (vidi sl. 7) (JANICUEVIC 1986: 42). nakupine od skoljaka. Slika 7.ih kostiju. te kremenih odbitaka. Na tim podrucji rna nisu otkrivene nasrarnbe (vidi sl. Iako znatno kasnije zavrsava mezolirsko razdoblje u jufrroj Skandinaviji (u odnosu najuznu i sredisnju Europu) a traje od 8. Drugi je primjer takvog ukopa iz razdoblja magdalenijena u Francuskoj oa Iokalitetu Mas d'Azil s otkrivenom zenskom lubanjom koja je u svojirn ocnim dupljama .

VAMZ. Tijela su polozena u ispruzenome polozaju na ledima. osirn prema istoku. Groblja Skateholma datirana su s vise C 14 datum a (Skateholm I u razdoblje od 4 480 ± 140. 9) (TILLEY 1996: 9. Fig. ogrlice od zubi i. Na najstarijem groblju Skateholm II (na visoravni s orijentacijom prerna jugu.. kremene ostrice. polusjedeeem polozaju. Skateholm II 11 razdoblje4 340 ± 95. IX uz muskarca reg istrirano je 6 jelenskih rogova postavlje- .4) Slika 9. polozene jedna HZ drugu. jelenske rogove. sjedecern. Prvi put na ovoj nekropoli zabiljezen je ukop s kremacijom. locirana su 22 ukopa Ijudi i 2 ukopa ostataka pasa. U ovirn dvojnim ukopima utvrdena je selektivnost samog ukopa. a os tale predstavljaju djevojke ili mlade zene u starosnoj dobi od 20 do 40 godina. Utvrdeaa je jednaka zastupljenost prerna spolu umrloga: 9 zenskih. TILLEY J 996: 33-35). nad samim ostacima aaselja). Pogled na midden nalaziste Ertebelle kulture na sjevfmom (WHITTLE 1985: 122. kamene sjekire. pojavljuje se prvi pur keramicka produkcija (vidi sl. na prostorima kasnomezolitickih nalazista Skateholmu I-III.700 BC vjerojatno zbog kulturnih dodira i trgovinske razmjene s poljopri vredno-stecarskim populacijama neoli ticke LTK (koji su zi vjeli na podruejima sredisnje Europe) na vise lokaliteta na podrueju Skandinavije.. Fig. 9 rnuSkih. duga kostana igla. Postoji mogucnost da je u pojedinim grobovirna upotrebljen lijes od kore drveta ili tkanina .500 do 3. 4 140± 180 BC. harpune. Svi ovi grobovi sadrze bogategrobne priloge: kremene vrhove strelica. odnosno svako truplo ima razljcit polozaj i razlicite grobne priloge (TfLLEYI996: 35).14) podrucjn Jutlanda Ertebelle kulture 9 U razdoblju oko 3. Vecinu grobova predstavlja individualai skelerni ukop s iznimkom dvaju dvojnih ukopa (2 rnuskarca. Urvrdivanje razlicitosti polofaja umrloga dodatno precizira poloza] oogu j ruku umrloga. Izgled kerarnickih prosuda u razdoblju kasnomezoliticke (ffiLEY 1996: 31. Najbogatiji opremljeni grobovi su: grob br. Kodcetri umrle zene utvrdenaje starost od 45 do 60 godina. 2 djeteta). Grobne jarne su ovalnog ili pravokumoga tipa.30). Orijentacija ukopanih pokojnika razlicito je usmjerena. 3 980 ± 125. 4. otkri vena su groblja skeletnih ukopa razlicitog polozaja i orijeatacije kako grobova. IV (35-40-godisnji muskarac uz kojega su nadene 2 kamene sjekire. tako i skeletnih ostataka. ornotane ili postavljene paralelno uz tijelo (LARSSON 1984: 29. U grobu hr. 4 kremene ostrice). 2 kostana harpuna. SkateholmIII 3900 ± 90 Be) (ffiLEY 1996: 33). Neki od ovih grobova prekriveni su crvenim okerom. 4 djecja groba..200 BC u juznoj Svedskoj (obalno podrueje balticke Skanije). kostana oruda. oko 40 godine. U ovoj razvijenoj fazi mezoliticke kulture 11 razdoblju od 4. S tarost djece je oko 7 godina dok kod odraslib rnuskih osoba varira. ZLATUNIC: Neoliticki pogrebni ukopi.8.34 R. odnosno to jesu li Doge prekriseae. 3. 2 zdrobljene posude.. 1. XXXVI 29-95 (2003) 8 Slika 8. do sada.

a ostali sugrobovi. Ovdje se pojavljuju 2 groba s kremacijom (jedan pri- II 11a Slika 11-11 a. njih 20. Zenski grob br. (LARSSON 1990: Fig. ovdje se uglavnom pojavljuje isti nacin ukopa s razlicitim polozajem j. 1.19) Stika 12. SlikalO. Ovdje je registrirano 65 ukopa. 3. njih 57 mjesta.. lznimka je pojava cucecega polozaja koji otpada na 2/5 registriranih grobnih ukopa.. smjerom.s. Skateholm I grob 41 sa skeletnirn dvojn im ukopom odraslog rnuskarca i djeteta u zgreenome polozaju (TILLEY [996: 37. Dvojni skeletni grobni ukop iz Skatebolma I .R. uz njezine noge nalazi se obezglavljeni . 1990: 158. pored skeleta zene nalaze se skeletni ostaci psakoji je u grobnu jamu polofen u fazi njezinoga zatrpavanja. 60 ogrlica odjelenskih zubi koje okruzuju i ukrasavaju bokove zene. od kojih 8 cine pseci grobovi. TILLEY 1996: 35). 10) (LARSSON 1984: 28-31. Pogled na grab iz Skateholma II sa zenskim skeletom u sjedecem polofaju. Fig. Fig 4. te 18 zeDskih i 6 djecjih grobova.dekaptirani pseci skelet (Vidi sl. rnedu kojima je ponajvise rnuskih grobova. XXXVI 29-95 (2003) 35 vrn sadrfi nih preko njegovih koljena i stopala te nekoliko kremenih alatki uz njegovu glavu. 4) Skateholm I udaljen je 150 rnetara sjeverozapadnije ad prethodno navedenoga starijega vm grobIja Skateholma II. Kao i u prethodnome opisanom slucaju Skateholma IT. S ukopom ljudi. VAMZ. ZLATUNIC: NeoJiticki pogrebni ukopi.

4. 3.. jedinstveni primjer u mezolirickorne razdoblju 1I juznoj Skandinaviji (TILLEY 1996: 36-38).Zealand (Danska) predstavlja musku osobu pokopanu zajedno s jelenskim rogovljem ispod ramena i kukova. Nalazi stojka-jama za drvene stupove te vece kolicine kostanih ostatakajegulja u debe lim slojevima okera i ugljena. ZLATUNIC: Neoliticki pogrebni ukopi. Fig. TILLEY 1996: 36).36 R. oko 20 km od Kopenbagena. i to u grobu 28 gdje je na skeletu starijega muskarca utvrden manjak lijeve bedrene kosti i donje kosti lijeve luke. Grob 19 iz Bagebakkena te djeteta (TILLEY (Danska) predstavlja grupni skeletni ukop dviju odraslih osoba 1996: 40. Taj nedostatak dijela tijela. To je. unatoc veoma dobrim konzervatorskim uvjetima (neotkrivanje nikakvih tragova kasnih ljudskih djelovanja iIi 0 kvrnuca graba iIi trupla).s. koji mozda pokazuju rnetaforicku zamjenu za ljudski ukop. Druge dvije rnezoliticke nekropole poznate su na podrucju Danske . a debela naslaga crvenog okera oznacavala je tabu podrucje specijalnih posmrtnih ritualnih ceremonija u cijemu se klopu nalaze i ostaci gozbe (LARSSON 1989: 220. upucuju na postojanje ritualne prakse. 15) Stika 14. U Neder- ]3 SI 13. odnosno posmrtnih ceremonija koje su se odvijale u tzv.Begebakke. preuzeto od ALBRETHSEN . VAMZ. XXXVI 29-95 (2003) pada spaljenirn kostanim ostacirna starije rnuske osobe) i 3 ukopa jelenskih rogova.BRINCR PETERSEN 1976: Fig.21.BRINeR PETERSEN 1976: Fig 12) . Grab 10 iz Vedbaeka . preuzeto od ALBRETHSE . jame za drvene stupove vjerojatno su slufile kao posmrtna drvena platforma na kojoj je lezalo tijelo umrloga. Prvi put utvrdeno je uklanjanje dijelova skeleta prije samog ukopa. kao i u grobu u kojemu se nalazio 35-40-godisnji rnuskarac kojemu nedostaju ruke. mozemo protumaciti kao dio pogrebnoga kultnog cerernorijala u kojernu su selektivno odvajani dijelovi tijela umrlogakoji su potom odvojeno pohranjeni na nekom posvecenome rnjestu. za sada. Na nogama se nalazi vece kamenje. kucama srnrti (TILLEY 1996: 36). 1.5. Prema Larssonu. Kronoloski najmlade groblje Skateholm III zbog vadenja industrijskog pijeska znatno je unisteno. te Nederst na istoku Jutlanda. Vedbaek na istocnorn dijelu otoka Zealand. (WHITTLE J 985: 124. Na podrucju nekropola Skateholma l/ll utvrdeni su tragovi spaljenih drvenih struktura koje su posrojale iznad nekih groonih jama. Fig.

ukop Slika 16. Iznimkaje grob zene u cuceeem polozaju. muski su i zenski grobovi individualni. Dvojni skeletni grobni ukop iz Dragsholma. grobnim prilozima razlicitih ukrasa od zubi koji ukraSavaju pokojrrikovo tijelo oko zdjelica i gomjib mu dijelova BRINCH PETERSEN 1990: 80.330 ± 90 do 3. VAMZ. a lezi na bIagoj uzvisini iznad naselja. Svi mrtvi pokopani su U odjeci. Dvojni skeletni grobni ukop iz Vedbaeka . vecina je orijentirana II srnjeru istok .860 ± 105 BC. probusenih puzevih kucica. Kao i u prethodno navedenim primjerima izjuzne Svedske i tu je groblje povezano s naseljem. U pojedinim z. 13) (TILLEY 1996: 39-41). Dva groba. Neki od njib bogata u ukraseni grobnim prilozima. karnene sjekire krernene ostrice oruda i oruzja (TILLEY 1996: 39). 15) te trojnim grobnim ukopom dviju zena i djeteta (vim sl. ZLATUNIC: Neoliticki pogrebni ukopi.5. Djeca su pokapana samo sa zenama. Grobovi se ovdje drze odredenoga reda. II paralelnim redovima. iznimke su: dvojni ukop dviju mladib zena i trojni ukop dviju odraslih zena i djeteta (vidi I. kostana liila. Spolna razlika umrlih jasnije je izrazena. XXXVI 29-95 (2003) 37 stu je registrirano 7 ukopa prekrivenih crveni:m okerorn. Fig. 3.eflskim grobovima s dvojnim ukopom majke i djeteta (vidi sl. Populacija mrtvih ovdje je predstavljena sa 8 muskih.BRINCH PETERSEN 1976) Svi skeleti polozeni su u ispruzenome polozaju na ledima.. Grobne su jame duboke oko 50-75 em. 15 Stika 15. slicno kao i u Skatelhomu. zubi divljih svinja. sadrfe tragove ostataka koristenja lijesa. gdje su pokopane dvije zenske osobe od 18 do 40150 godina (TILLEY 1996: 42. S rukama ispruzenima uz tijelo L dlanovima okrenutima prerna zdjelicama. 13) regi trirane su ogrlice od privjesaka izradenih od jelenskih zubi. 1. Vecinu grobova karakterizira individualni ukop.22. preuzeto od ALBRETHSEN . malo vecih dimenzija od trupla umrlih. U Baggebakkenu (Danska) urvrdeno je 18 grobnih ukopa koji sadrfe ostatke tijela 22 as abe. privjesaka koji su slufili za ukrasavanje bocnih zenskih ekstremiteta izradenih .zapad. Grobni prilozi u pojedinim rnuskim grobovirna su slijedeci: jelenski rogovi.R. 7 zenskih j 5 djecjih grobova. Nekropola je datirana u razdoblje od 4. TILLEY 1996: 38).Zealand (Danska) predstavlja odrasIe zelle j djeteta.

pored sebe ima kostano dlijeto i kostano silo (TILLEY L996: 41--42). U naselju Streby Egde otkrivena je zajednicka masivna grobnica sa 8 osoba. Rezimiranjern ovih podataka rnezolitickog razdoblja. a muskarci 5 kremenih nozeva. 18~ 30 godina starosti. kamenom ograden grobni prostor dug 1. utvrdeno je postoj anje ni za m anj ih. na prostoru Mellegabetta registriran je ukop 'covjeka i kanua izradenog od debla koji je prije ukopa bio spaljen. tuljana i losa. XXXVI 29-95 (2003) od zubiju jelena. primjerice na razlicit nacin zgrcenih nogu. Ovaj ukop datira se 11 razdoblje rane Ertebelle kulture (BRINCH PETERSEN 1990: 81. dok mlada ima savijene noge. Obadvije na kukovima imaju ukrasene privJeske od zivotinjskih zubiju. TILLEY 1996: 41). Grab je prekriven okerom. koji je najdeblj i u podrueju glava urnrlih.80 111. Unutar grobne cjeline nalaze se ostaci tijela dviju osoba: muskarca i zene. 3. masovni skupni grobni ukop razlicitih spolova umrlih. Kod starije zene u gornjern dijelu desne ruke nadeni su privjesci od zubi jelena (tri zuba divlje svinje i losa. Ukrasne privjeske odje!enskih zubi oko bokova imaju djevojka i djevojcica. dok su rnuskarci na njezinom sjevernorne dijelu. 0 tome postoje nalazi iz Skateholna.Grob ima grobnu arhitekturu. djecaku i djevojeici. a na glavama dvoje djece nalazili su se ukrasni privjesci od zubi divljih svinja. od nosno indi vi dualnih ukopa na prostoru juzne Sk andina v ije.dvostruki istog spola jJj razlicitih spolova. a jedno se jelenje kopito nalazi uz sarnu djecju lubanju. odnosno dijelova ogrJica u Begebokenu: .39). 18-godisnjoj djevojci. a sirok 0.. prve oko L8. jednu kostanu sjekiru i spatulu.8. • u malo manjem broju zastupljen je cuceti ukop: • u Skateholmu I iII kao novost pojavljuju se tri grobna ukopa s kremacijom kao i u Mellegabeetu (Danska). te jedan zub domacega vola) (TILLEY 1996: 4 L). Backaskogu. 16). U Danskoj. Uz glavu starije . Jedmi su grobni pri Lozi dva krernena oruda i pijuk od crvenoga skri!jevca (TILLEY L996: 43). uocava se da su ukopi na podrucju juzne Svedske i Danske hili bogari tako da upucuju na niz pogrebnih obreda ukopa. 30-godisnjem ruuskarcu i 50-godisnjoj zenL Zene su smjestene najuznome dijelu grobnejame. s gla varna okrenuti m prema istoku.90 m. gdje zabiljezena pojava kanua ad debla u grobnom ukopu: • vecina individulanih i dvojnih grobnih ukopa prekrivena je okerorn: • na nekim mjestima zamijeceno je selekrivno odvajanje dijelova tijela od cjeline trupla (prije pogrebnih ceremonija ili nakon njih) ~ uglavnom so to Jubanje. ito: • individualni ukop. Streby Egdeu. Rijec je 0 lubanji polozenoj na dvije odvojene bedrene kosti. a rnedu njima se pojavljuju tri Ijudska zuba (TILLEY 1996: 38. Utvrdenoje da 0 tri novorodenceta. U oba primjera nedostaju stopala. Starija je iena u ispruzenorue polozaju. tj. VAMZ. u sredisnjern Bohuslanu koji leti oko 50 metara od samoga naselj a. pokopanih j edna uz drugoga. do sada zabiljezenih velikih nekropola. celjusti il i druge kosti. Odrasle Zene irnaju po jedno kremeno orude .jos dvoje djece irna na sebi kremene alatke. Skanu. kao i primjer koristenja Ijudskih zubi za izradu pri vjesaka.. ogrlica izradenih vecinom ad jelenskih zubiju. Grob je sa C! 4 datiran 11 razdoblje 4 940n ± 100 Be. Poseban znacaj imaju grobovi koji pripadaju kasnorne mezolitiku.noz. Dragsholmu. dvojni . U Backaskogu je otkriven grob zene U cllcecem polozaju. a dubina grobne jame iznosi 0.3 m. Osim toga. druge 40-50 godina (vidi sl. Osim ovlh. Dragsholm predsravlja kasnornezoliticki dvojni ukop sa skeletnim osracirna dviju zena razl i~ cite starosti.zene polozenaje kremena strelica i kostano silo. a kremeni bodez lociran je na zdjelici mlade zene. Denmarku. Ulebergu u Bohusliinu. Na j ednome skeletn zamjetlji vo je selektivno odvajanje dijela tijela. kojaje vjerojatno rodila !2-ero djece. • skeleti su vecinom polozeni u lspruzenorne prirodnom pclozaju iii pojedinim odstupajucim polozajima. Grab je ovalnog oblika s ulazorn usrnjerenim prerna istoku.38 R ZLATUNIC: NeoliliEki pogrebni ukopi. je djee U Svedskoj ovakav je tip ukopa poznar u Ulenbergu. a nadeni su u Noru.

Uz taj registrirani tip izgradnje stambenih koliba postoje noviji nalazi vecih i cvrsCih stambenih struktura ria lokalitetirna Hallanda. kroz duze raz- velika varijabilnost broja. VAMZ. kao lito su prihvacanje poljoprivrede. Iociranih u istocnirn dijelovirna go- .100 do 2. Barkaer. ocuvani dokazi obrednoga kanibalizma iii sekundarnog odvajanja dijelova skeleta: pojava privjesaka od zubi domacega goveda uz skeletne ostatke bovida na prostoru kulture Ertebelle u Danskoj upucuje na pojavu domestikacije goveda II razdoblju mezolitika (TILLEY 1996: 33--43). 3. XXXVI 29-95 (2003) 39 • na ljudskirn kostirna.. oko 59.760 BC. razvijenoga stocarstva. potvrdeno radiokarbonskim datiranjem od 3. darovanje grobnih priloga. Ertebelle i Bygholmu . • U vremenskome rasponu od 3.200/3. rijec je 0 lomu da bi se doslo do kostane srii pa su ti primjeri. Storgard. alazi kucnog lijepa govore daje osnova gradnje ovih starnbenih objekata bila nosiva gredna konsrrukcija s prepletenim granjem iii prucem i blatom (TILLEY L996: 90-91). s velikirn naglasavanjem znacaja istocnoga dijela fasade grobnice kao kultno . a treca okruglu formu. 0strgard. dok su na pojedinim kostirna osim rezanja uocljivi tragovi lomljenja (vanjskog djelovanja na kost). narnjerno unistavanje kuce mrtvih j drvenih zidnih palisada. U ovirn monumentalnirn grobovirna tijeJa urnrlih najcesce su polozena u cvrstu grobnu konstrukciju od kamena iIi drva prekrivenu slojem zemlje(TrLLEY L996: 115). ZLATUNlC: Neoliticki pogrebni ukopi. Bjernsholmu. Jutlanda i Zelanda koji upucuju na jace arhitektonske konsrrukcijske os nove koliba j duzi kontinuitet koristenja ovih objekata. nadzernnirn kolibama nepravilna iii okrugla oblika koje su dokaz kratkotrajnoga zivO[a ovih naselja. rasirene mreze razrnjene iii sustava trgovine na velike razdaljine i prornjena socijalne srrukrure U ovim prapovijesnim zajedniearna. Postoji 39 ovakvih dugih grobnih hurnaka registriranih na 36 nalazista ujuznoj Svedskoj j Danskoj: Stengade. Dragsholm (nekropola). Na podrucju su Danske iz ranoga neolitickog razdoblja otkriveni u Lindeebjergu i Mosegirdenu ostaci naselja s malim. na nekim dijelovima lubanja ustanovljeni su tragovi rezanjajednaki mesarskim tragovima na zivotinjskim kostima. na podrucju juzne Skandinavije pojavile su se radikalne promjene u kasnornezolitickirn zajednicarna. Iz toga razdoblja na podruejirna Danske registriran je yeti broj naselja.zapad.600 BC. Od toga samo 17 naselja nastavilo je iivot na podrueju kasnornezolitickih naselja Ertehpllea.obrednog prostora. npr.700/2. To SlI dugi niski pravokutni ili trapezoidni grobni humci koji se sastoje od drvene grobne prostorije . mozda. Oko njih i u njirna uocene su vece kolicine citavih ili fragrnentiranih ostataka keramickih posuda. gdje je 1I neposrednoj blizini od nekoliko metara lociran mezoliricki i ranoneoliticki grob. Glavne su osobine dugih gomiLa s drvenom konstrukcijorn sljedece: • • • • • • izgradnja kuce mrrvih i pokapanje u vise faza. Na prostoru jugoistocnog Skana u Tygapilu iz razdoblja kasne faze ranog neolitika istrazeni su ostaci stam bene 0 nove triju kuca. utvrdeno je odvajanje prostora za pogrebnu svrhu od ostalcga: grupni i odvojeni ukop manjega dijela populacije razlicite starosti i spola. za nas je nejvaznije obiljefje ovakvih promjena izgradnja vecega broja grobnih spumenika koji kroz ljudsku vizualnu percepciju djeJuju na sarnu okolinu. Mosegdrden. prerna Tilleyu (TILLEY 1996).mrtvacnice.Nerremark na poluotoku Jutland (TILLEY 1996: 73-79).R.s. ali za sada kako na obalnome podrue]u. kao i njihova upctrebljivost doblje. formi kuca mrtvih j gornila. Istolednako se tako na podrucju Skana (Svedska) pojaviJo niz obalnih naselja koja su na [avila mezoliticki obrazac naseljavanja. take i u dubljem zaledu nisu zabiljezeni tragovi 0 nadzemnim starnbenim objektima (TILLEY 1996: 86-89). lpak. od kojih Sll dvijeirnale pravokutnu.130 do 2. prvenstveno mila (TILLEY 1996: 73-79): kerarnickih posuda. S orijentacijom ukopa II smjeru istok .

.5) Drugi tip ranoneolitickoga grobnog ukopa predstavljen je obicnim zernljanim grobovirna koji nastavljaju tradiciju mezolitiekog ukopa. VAMZ.. 2. -r~--17 Slika 17. 2. i to: jednostavne grobnejame.Langeland. Dragsholmu-Zealand (TILLEY 1996: 79. s. XXXVI 29-95 (2003) ( ------ .. Obicni zernljani grob iz Dragsholma (TILLEY 1996: 81.::------... C':I __ J. arhitektonikom (kruzno oko groba postavljeno kamenje): grobne jarne s prirnitivnom • • • • • • • • grabovi prekriveni padom od kamenja._.jer su na ljudskim skeletnirn ostacirna uocljivi tragovi nasilne srnrti .istocni Jutland.tumuli. Fig. i to u Jutlandu.zrtvovanja.. Takvi su grobni ukopi najcesce otkriveni u rnocvarnirn i obalnim podrucjima jufne Svedske te na podruejirna velikib mocvara Hindby (u jugozapadnoj Skaniji).3) Slika 18... oblikorn podsjecaju na sator.. Fig. Ostale tehnicke skice predsravljaju razlieite faze gradnje duge gomile..80).. Tu su regisrrirani ljudski ostaci (muskeg ili zenskog spola) na kojima su vidljivi tragovi nasilne smrti. ZLATUNlC: Neoliticki pogrebni ukopi. (TILLEY 1996: 77. s poplocenirn podom i rubnirn kamenjem.komorarna. Otkriveno je aka 86 takvih tipova ukopa na podrueju Danske i juzne Svedske.40 R. jame s obrubljenim karnenjem: kamenim materijalom . Roholasu. Ovaj oblik ukopavanja pojavljuje se u 8 podvarijanata. davljenjem uzetom (aka vrara umrlih). predstavljaju dvije osnovne forme: tloert dugog dolmena s megalitskirn grobom te ispod njega tlocrt arhitekltonskih ostataka duge gomile otkrivene ispod dolmenske grobnice. grobne jame prekrivene grobovi koji arhitektonskirn grobovi s drvenim odajama . Stengadeu . Na podrucju Zelanda u Siegersdalu (Danska) pronadena Sll dva skeleta mladih . Tipovi grobnica na nalazistu Bygholm Neremarrk . Osim ovih tipova ukopa u ovome neolitickom razdoblju pojavljuju se j ukopi koji vjerojatno imaju ulogu ritualnoga znaeaja.s..

24. 3. odnosno Jelen u ranom neolitiku. Fig.R.EBBESEN J0RGENSEN 1986: 199--203. Mezoliticki. Grobni darovi iz mezolidckoga razdoblja (kada se ucestalo pojavljuju jeienski rogo vi kosti. pomocu konopa. J01) Mozemo feci da postoji zamjetljiva razlika u grobnom darivanju i zrtvovanju izmedu mezolitika i ranog neolitika juzne Skandmavije. VAMZ. Gammellungu (otok Langeland) otkriveni su dokazi nasilne smrti ili zrtvovanja davljenjem ill udarcem sjekire po lubanji (BENNIKE . 277. Fig. 111).99. XXXVI 29-95 (2003) 41 Zenskih osoba starosti 18-20 godina. Fig. 4) Slika 20-20a) Rekonstruirane lubanje muske i mlade zenske osobe iskopane u pecini Theopetra (KYPARISSI-APOSTOLIKA ~ STRAVOPODIMANOLIS 1999: 274. nema vise primarni simbolieni karakter. 19).8) . Tako na podrucju Danske.206. gdje je utvrdena stratigrafijska uslojenost od kraja paleolitika do pocetka neolitika (vi ~ di sl.s. zubi) u ranoneolitickome periodu zamijenjeni su keramikom. srednjoneoliticki i kasnoneoUticki grobni ukopi u Grfkoj Iz rnezolitickoga razdoblJa u Grckoj poznati su nam grobni ukopi na podrucju Tesalije u pecini Theopetra. na podrucju nalazista Bolkilde. jantarom i sjekirama (TILLEY 1996: 38.. 19b) Grobni skeletni ukop mlade zenske osobe u zgreenome polozaju (KYFARlSSI-APOSTOLIKA 2000: 135. 39. 24. u brojnim zakladama darujuce hrane najbrojnijaje Zrtvovana domaca zivotinja govedo. Divlje zivotinje. ZLATUNIC: Neolitick! pogrebni ukopi. TILLEY 1996. Nadalje. od kojih je starija zadavljena na isti nacin. 137. u ranom i srednjem neolitiku. V ovoj su pecini registrirani skeletni ostaci dviju osoba.3. 2. vee to djelomice preuzimaju dornace Zivotinje (govedo) ili odredeni predmeti.ranoneolitiCki. Prvi primjer pripada mladernu pa- 19 19a 20 Slika 19) Panoramski pogled na pecinsko nalaziste Thopetra u Tesaliji. Fig.

Dartmouth College edu. 137). DEMOULE . ovaca. 3. 2001: 3-5). DEMOULE i PERLES tri djecja ukopa iz ove faze uvrstavaju u razdoblje srednjega neolitika (JACOBSEN . uoceni Sll fragrnenu monokrornne keramike (DEMOULE . Od odrasJih grobnih ukopa u Nea Nikomedei najljepsi je primjer ukop muskarca u zgrcenome polozaju koji u ustima ima karneni oblutak (vim s1. dok je drugi predstavljen skeletnirn ukopom mlade zene stare 18-20 godina koja Iezi naledirna u zgrcenome polozaju (vidi sl. fig.8. Uz skelet nalazilo se liticko crude.97. H6 s ljudskim kostima dati ran je u razdoblje 7. mladih . 20.386' PERLES 2001: 273).9 10 24. 136. malo manje svinja. Ovi relativno dobra ocuvani grobni ukopi pripadaju urnrlirna razlicitih starosnih grupa i spola. U najgornjem. Gledajuci prema spolu i starosti pokcpanih osoba. 7 180-6 866 lc pro Kr. po jedan grob u Kephalovryssu. grob zene s dvoje djece. kojaje prvi put zabiljezena jos u rnezolirickorne razdoblju u pecini Franchthi. npr.3. Uz stariju zenll nalaze se kostani predmeti i oruda ad obsidijana koji govore 0 specijalanome statusu zene kao obrtnice (Dartmouth College.. 137.2001: 5). lessons 1. 2 J). 276-279. PERLES 200J: 17). CLEMENTS 2001: I. te u ranom neolitickom sloju.MANOLIS 1999: 271279. U rnezolitickim slojevirna ave pecine otkriveni su ostaci divljega jecrna tHordeum uulgare) i divlje psenice (Triticum boeticumi. 13. Utvrdeno je postojanje jos sedarn grobnih ukopa koji se nalaze 0. od kojih su dva djeeji ukopi. I ovdje kao u Theopetri u mezolitickirn slojevima Franchrhija otkriveni SLI ostaci divljih iitarica: ziea (Triticum beoticum) i jecrna (Hordeum vulgare] graska [Pisum]. od kojih sarno jedan predstavlja grupni ukop. KYFARISSI . VAMZ. kolektivni grab i ukop djelcmicnih skeletnih ostataka 11 osoba u ProdrOITIOSU. J 9a. Na podrucju Peloponeza u jarni Franchthi u donjem mezolitickorn sloju Dl zabiljezeni su skeletni ukopi.42 R.24. skeletnih ostataka koza. Od ovih sedam postojecih mezolitickih grobnih ukopa dva u ukopa prvi krernirani ukopi na podrueju Grcke dok su ostali skeletni ukopi u zgrcenorne polozaju (PERLES 2001: 34.STRAVOPODf .044-6. ZLATUNfC: Neoliticki pogrebni ukopi. U ostalim grobovirna pokopane su tri odrasle osobe zenskog i jedna osoba muskeg spola (Dartmouth College edu. jerojatno. I. BC 20 (PERLES 2001: 27. najveci braj grobova u Nea Nikomedeji pripada djeejern uzrastu. PERLES 200l: 273. XXXVI 29-95 (2003) leolitickorn sloju H6 a sadrii ocuvane dijelove lubanjskoga tjernena j ostatke dugih kostiju. 200 J: 6). oko 33-39 godina starosti. svinja te fragrnenata monohromne kerarnike (KYPARISST-APOSTOLIKA 2000: 136. Ovakav nacin ukopavanja nasravlja se tijekom srednjega i kasnoga neolitika 1I Agia Soufliju i Plateia Magoula Zorkou (JACOBSE . a krernaci- .PERLES J 993: 385. 20a). Uz njih se nalazi grob adolescentkinje stare oko 17 godina.adoloscenata do starijih osoba. Sloj srednjega neolitika obuhvacaju dva ukopa odraslih zenskih osoba. Fig. datiran 1I prijelaz izkasnoga ranog neolirika uranu fazu srednjega neolitika. lessons I. 274. od jakog udarca u glavu.2).11) odnosno prema PERLES ovoj 2001 Sq. Sesklu te 25 skeletnih ukopa u Nea Nikomedeji. Uz ovakve primjere individualnog ukopa pojavljuje se jail jedan tip grobnog ukopavanja kremacija. 363. U blizini ulaza u pecinu registriran je skelet 25-godisnje osobe muskeg spola u zgrcenome polozaju. Iz ranoga neolitickog razdoblja u Grckoj otkriveni su grobni ukopi u zgrcenome polofaju u Agios Petrosu (djecji ukop). (KYPARISSI-APOSTOLIKA 2000: ]35. 2.24.APOSTOLIKA . ovaca. Kasni neoliticki sloj iii stratum flnalnog neolitika sadrzi grobne ukope sesr osoba. Argissi. Tab. Skelet mlade zene datiran je 8 070 ± 60 BP iIi 7 300-6 770 2IT BC. 24. gomolja korjenastih biljaka te preddomestikata koza. fig.24. na sto ukazuje ostecenje na v lubanji.CULLEN 1981: 84-88.sest ukopa djece stare do jed ne godi ne.PERLES L993: 362. Mladic je un1J"O.24. a ostal a d va skeletna ostatka malo starije djece. 386. lessons J. U ranoneolitickome sloju Franchthija (vecina grobova pripada kasnoj fazi ranoga neo!itika) regi strirano je osam djecj ih ukopa .50 m dublje od skeletnog ukopa rnladica. od djece. Tab. DEMOULE-PERLES 1993: 385.720 cal.1). odnosno najmladem mezolitickom.CULLEN 1981: 88-91.4.5. 3.s.

Uz spaljene ostatke nadene su kerarnieke posude monohromnog tipa (DEMOULE . Tu je u podu knee iskopana odvojena lubanja i dijelovi skeletnog ostatka jedne osobe.. JACOBSEN . Slicna je si tuacija u Hagios Petrosu.397.: 89). otkri vene su nekropole kombiniranoga nacina ukopa- .386. gdje su locirane manje ukopne jarne s pepelom i ostacima spaljenih ljudskih kostiju.PERLES L993: 385. predstavljaju naknadne sekundarne ukope na neoli tickome lokali tetu Prodromes. Umrli U ustima ima kameni oblutak. 13. JACOBSEN . Fig. 13.R. JACOBSENCULLEN [98 l : 91). PERLES ZOOl: 273. 3. prema Dernoule i Perlesovo] 1993 i Perlesovo j 200 I. fig. PERLES 2001: 273. Kao sto je vee navedeno U opisivanju tipova ukopavanja u kasnome i finalnome neolitiku Grcke na prostoru nala2ista Agia Souflija i Plateia Magoula Zorkoi. Indi vidualni skeletni grabill ukop odrasloga muskarca u zgreenome polozaj u iz Nea Nikomedeije. 274-276. dok su u Franchthiju registrirani rasprseni ili razbacani kostani ostaci jedne odrasle osobe (DEMOULE . Sarno na podrucju Grcke iz razdoblja ranog neolitika otkriveno je oko 50 do 60 individualnih grobnih ukopa. Fig.PERLEs 1993: 385.PERLES 1993: 396. VAMZ. (pERLEs 2001:275. SLika 21. XXXV129-95 (2003) 43 ja iz ranoga neolitiekog razdoblja otkrivenaje II Soufli Magouli. PERLES 2001: 276. (PERLES 2001: 278. Iz cijeloga razdoblja grckoga neolitika registrirano je na 25~30 nalazista s oko 250--300 ukopanih osoba (PERLES 2001: 273.. Takav nacin ukopa uocavarno jos u kasnoneolitickome nalazistu Plateia Magaula Zorkou i pecini Kistos.1. 90--91.2) Slika 22. Uz spaljene ostatke umrlih registrirana je monokrornna keramika.CULLEN 1981: 86.s. 13. JACOBSEN . Grobni ukop s kremacijcm iz Soufuli Magoule. 98). Uz spaljene ljudske kostane ostarke tu su otkrivene kao grobni prilog iii dar slikane keramicke posude s mat srnedirn motivima na smedoj podlozi (DEMOULE .CULLEN 1981.1) Na vise lokacija zabiljezenaje rasprsenost kostanih ostataka koji. 386.CULLEN 1981: 97. 22). 97). U podu ueolitickoga starnbenog objekta otkriven je nal az dijela Ijudske celjusti. Daljnju pojavu spaljivanja rnrtvih slijedimo na srednjem neo Htickom lokali tetu Prosymna (juzno podrucje Peloponeza). gdjeje uz dva skeletna individualna ukopa registrirano 14 slucajeva spaljivanja umrloga (vidi sl. ZLATUNlC: Neoliticki pogrebni ukopi.

srednjeneolitiiki i kasnoneoliticki sjevernog ijuinag dijela Apeninskog poluotoka (Ilalija) Poradi velikoga broja zabiljezenih prirnjera prapovijesnoga grobnog ukopavanja na Apeninskorne poluotoku opisat cu djelomicno sarno one koji mi e cine vaznima.30-1. Sarna orijentacija groba je sjeverozapad . Kosti ove zene slabo su ocuvane.. U kasnome finalnorn neolitiku. 2001:5) Prema nacinu grobnog pokapanja urnrlih kroz cijelo neoliticko razdoblje u Grckoj. gdje je registriran skeletni ukop II ispruzenome polozaju (vidi sl. 2001a: 8. datiran oko 6.000 unci. gdje se zajedno pojavljuju skeletno individualno DO ukapanjei krernacija. oruzje. Uz njegovu lijevu nogu otkri yen je dio roga bizona (Bison bonasusai (GUERRESCHI . uoceno je postojanje 3 osnovna tipa ukopa i pojave prvoga groblja s kornbiniranirn nacinorn ukopa: • • • • grobni ukop u zgrcenorne polozaju. Tu je registrirano grobno ukapanje 65 skeletnih os tat aka osoba (21 skeletni ostatak predstavlja odrasle muskarace. od kojih njih 40-tak pripada razdoblju finalnog epigravetijena (LEIGHTO 1999: 34). ZLATUNIC: Neoliticki pogrebni ukopi. . j srednjeme neolitiku grob- groblja s kombiniranim nacinorn ukopa. znacajan za kasno. 25 odrasle zene. devetero djecu i petera dojencad). gdje je 1I mezolitskim slojevima regisrrirano 15 skeletnih ostataka u ispruzenome polofaju. skoljke i zivotil1jske kosti (LE1GHTON J 999: 34. P drucje oko glave i gomjega d. 24.i Vatte Zarnbana naden je jedan grobni skeletniukop u ispruzenorne polozaju. lz rnezolirickoga razdoblja na podrucju Ligurije svakako su najvazniji grobni ukopi u pecini Arene Candide. otkriveno oko 40 ukopanika od kojih je vecina na podrueju Sicilije.ijela tijela prekriveno je i zasticeno rnanjom kamenom gornilorn (BROGLIO 1984: 306-308). staroj oko 50 godina. Indiana. 23. Utvrdeno je postojanje crvenog okera u grobovima. odnosno finalno razdoblje neolitika Grcke. Ovi skeletni ostaci samo su djelornicno ocuvani jer nedostaje gornji dio skeleta. VAMZ. grobni ukop . a od toga 35 grabova ima primitivnu grobnu arhitekturu od manjeg kamenja (DEMOULE . Jedan je od ovakvih ukopa iz razdoblja epigravetijena i na podrucju sjeveroistocnog Apeninskoga poluotoka na prostoru Val d' Adige. Iz razdoblja srednjega i gornjega paleolitika na podrucju Apeninskoga poluotoka prema Leightonu 1999 po toji 60 slucajeva ukopa s utvrdenim skeletnirn ostacima urnrlih. okruglu iii ovalnu osnovu. iz razdoblja mezolitika (u koje je ukljuceno podrucje otoka Korzike). Na podrueju Trenta (sjeveroistocni Apeninski poluotok) iz mezolitickoga razdoblja u pecini Riparo d. 35). blizu Verone. grobni ukopi na podmcjlt Mezoliticki. XXXV! 29-95 (2003) vanja. 24a). u pecini Riparo Tagliente. edu. be (vidi sl. lessons 2. visine oko 1.PERLES 1993: 404.jugoistok a tijelo je usmjereno prema sjeveroistoku. a pokadkad SlI pronalazeni grobni prilozi: liticko crude.kremaeija. znacajan za sve faze neolitika Grcke. Do sada je na podrucju Italije. ranoneoliticki.LEONARDI 1984: 277-278). odnosno tu se pojavljuje kremacija i skeletno ukopavanje u zgrcenorne polozaju (PERLES 2001: 273). 23a). sekundami ukop parcijalnih dijelova Ijudskih kostiju prve pojave u ranorne Grcke.44 R. Blizu njega nalaze se ocuvani fragmenrarni dijelovi njegove mandibule. Oko ocuvanoga kranijalnog dijela lubanje registrirani su fragrnenti crvenog ok era. Skelet pripada odra loj osobi zenskog spola. na Kikladskorn otocju u razdoblju Kepha!a kulture. Svi su grobovi imali pravilnu pravokutnu.5. Mezoliticka grobna arhitektonika i nacin ukopavanja u Italiji najceSce su obiljezeni zemijanim ill jamskim ukopom koji pokadkad ima prirnitivnu grobnu arhitektoniku od poslozenoga karnenja. nalazila se veta nekropola individualnim skeletnirn ukopavanjem u zgrcenorn polozaju. 3. Dartmouth College edu.50 m. registriran u svirn neolitskim fazama.

22-27).426-8. cetri odrasLim zenama.040-7. jednom djetetu dok dvoje predstavlja novorodencad (vim sl.975 te ad 7.267 do 6. XXXVI 29-95 (2003) 45 23 23a 24 24a Stika 23. (prema ALCIATI .290--8.36.700-6. 3. . (vise mezoli tickih slojeva koji se datiraj u u razdoblje od 8. odnosno skidanja manjih ostataka kamene gomile: 23a) Nakon skidanja ostataka manje kamene gomile (ALClATI. locirano je i 12 ukopanib idividua od kojih vjerojatno pet skeletnib ostataka pripada odraslim muskarcima. do sada su mezoliticki grobni ukopi istrazeni u peeinama: Grotta di Molara i Grotta di Uzzo.420-7.483-7.RIPPA BON AT! 1984: 157. 8to se tice Grotta di Molara. prije ciscenja i iskopa groba. Ova je svakako jedan od najvecih grobnib rnezolitickih ukopa na podrucju Mediterana (LEIGHTO 1999. Skeletni grobni ukop iz razdoblja epigravetijena na nalazistu Riparo di Tagliente.PIPERNO .R.s. 25).605 cal. ZLATUNIC: Neoliticki pogrebni ukopi. rijec je 0 tri skeletna ukopa odraslih 0 oba u zgrcenome polozaju koji su registrirani u dva grobna ukopa. 26-34). 10-16.139 do 8.MARCOLINIRIPPA BONATI 1984: 157. VAMZ.090-8. Be).37. 278-279) Slika 24. BORGOGNlNlCANACI .REPETTO 1993: 86-120..MARCOLINI . Skeletni rnezolitieki grobni ukop odrasle reDske osobe iz Riparo di Vatte Zambana prije istrazivanja i ciScenja groba.998-6. 18-20. BROGLIO 1984: 306-308) Na podrucju Sicilije. Jedan grobni ukop individualnogje karaktera dokje drugi dvojni skeletni ukop. U pecini Grotta ill Uzzo (vidi sl. 24 a) NakOD iskopa groba. fig. GUERRESCHI -LEONARDI 1984. osim osteoloskih ostataka zi votinja Bos primigenius. Sus scrofaferus.

ukopani odra la zena i muskarac. Neki od grobova imaju primitivnu kamenu grobnu arhitektoniku .PIPERNO REPETTO 1993. 29a). 2-9. Fig. Skeletni grobni ukop djeteta (br. Fig. 24) 26 Stika 26. Fig. VAMZ 3. stare aka 50 godina. Pojavljuju se sarno dva dvojna ukopa u kojima su. 96.aju. Fig.l. III) u zgrcenome polozaju (BORGOGNINI CANACI .PIPERNO REPETTO 1993: 91-97.CANACI . Fig. LEIGHTON J999: 35. Ocuvan sarno donji dio skeleta (BORGOGNlNI . 14) Naein pokapanja urnrlih upucuje na zernljani ukop osoba u zgrcenome iJj isprufenome poloz. Vecina ovih grobova individualnoga je karaktera. a za zene 1. oko 1.PIPERNO-REPETTO 1993: 91.77 m. a zena nijeimala nikakve priloge (vidi sl. 14. pokazuje robustnost kostiju i veliku visinu. Antropoloska analiza skeleta zene. Anrropoloskom analizom zubi i kostiju .46 R.CANACI . Fig. Mezoliticki dvojni skeletni grob br. 9.. LEIGHTON 1999: 55. dok je skeletna standarna visina odraslih ovoga naJazista obaju spolova za muskarce 1.bili su okruzeni ili pokriveni kamenjem ill karnenim plocarna. XXXVI 29-95 (2003) 25 Slika 25.56 m.: 91. U tim dvojnim grobovima uocenje kremeni nof u ruci te skoljka na prsima umrloga ruuskarca. vjerojatno. BORGOGNIN1CANACI .PIPERNOREPETTO 1993: 87. liz Grotta di Uzzo. ZLATUNIC: Neoliticki pogrebni ukopi. 97. Fig. sadrzava pokopane ostatke odrasle zene i djeteta (LEIGHTON 1999: 35.66 m. Pogled na pecinu Grotta eli Uzzo (BORGOGNINI .4-7) 27 Slika 27. 8) Slika 28.s. II) odraslog muskarca u zgrcenome polozaju. Mezoliticki individualni skeletni grobni ukop (hr.

Fig. 3.8. Fig. 13-17. vn.10-12.R. Fig. Mezoliticki individualni grabill ukopi (br: VI.Iv) u kojoj se nalazi liticko orude (BORGOGNINI . LEIGHTON 1999: 35. a u desnoj mandibula cervida (BORGOGNINI .Fig. 14) Slika 31-33. 98. 18-20. LEIGHTON 1999: 35. Fig. VAMZ. Fig..REPETIO 1993: 107.22-27.PIPERNO .109-117. 14) Slika 29a) U krupnorne plana pogled na lijevu saku odrasloga muskarca iz groba (br. ZLATUNIC: Neoliticki pogrebni ukopi. Mezoliticki individualni grobni ukop (br: VI) predstavlja odraslu musku osobu s kostanirn orudem koja u Lijevoj ruci.REPETTO 1993: 91. Fig. LEIGHTON 1999: 35.REPETTO 1993: 102-106. XXXVI 29-95 (2003) 47 29 Slika 29) Mezoliticki dvojni skeletni ukop (br: IV) s ukopanim odraslim rnuskarcem i 29a zenom (BORGOGNlNI- CANACI -PlPERNO . 11. 14) .CANACI PIPERNO .REPETTO 1993: Fig. LEIGHTON 1999: 35.. Vlll) predstavljaju grobne ukope dviju odraslih zena i djeteta (BORGOGNINICANACI ..CANACI .PIPERNO . 14) 30 31 33 Stika 30.

711-5. Vecina neolitickih grobnih ukopa pripada okvirno srednjem i kasnome razdoblju neolitika. Mezoliricki individualni djeciji grobni ukop (br: IX) (BORGOGNINI . Megare.REPETIO 1993: 120-168. u prvom planu koza. fig. a sadrza vao j e nekoliko ljudskib kostiju. tragove crvenog okera i ulomke keramicke posude tipa Stentinello. V srednjoneolitickome razdoblju na podrucju Sicilije ponkadkad se ukopi pojavljuju u oblileujama s grobnom arhitektonikorn koje cine vertikalno postavljene kamene ploce na rubovirna grobova s izravnanim doom groba koji je oblozen pravilno poredanimkamenjem izmedu kojib naiazirno ostatke ili tragove crvenog okera.. V AMZ. 26.30. Megari i Stretu koji predstavljaju primarne ili formalne ukope s naglaskom na sekundamo djelovanje u blizini samih grobova. fig.29. Na lokalitetima Italije najrasprostranjeniji su skeletni grobni ukopi u zgrcenome polozaju. BC) i naselja Stentinella. 37. 35. Tak. Na nalazistu Fontanazza otkri yen je jedan zemJj ani ukop (grobna j ama). 10. F.6 m. To govori 0 substencijalnorn naeinu fi vota znacaj nome za lovce . na podrucju Sicilije. 24.REPETTO 1993: 114 Fig. datirane oko 6. Kraj grobnihjama veliko je kruzno postrojenje s podom koji je izgraden od kamenih oblutaka. 1-10. 29.sakupljace (LEIGHTON 1999: 36.s. 14) utvrdenaje prehranaribama. Matrense (LEIGHTON 1999: 51-72. a prekriva ga djelomicno sloj pecene zemlje i tragovi gorenja koji mozda pripadaju dijelu pogrebnib rituala iii frtvovanja. 28. skoljkama i mesom divljih Zivotinja. 3. 7-9 koji se datiraju 5. Sam ukop mrtvih najces6e se izvodio u pecinama ili na podrucju naselja na otvorenome (blizu ill unutar naselja a ponegdje i u podovirna kuca).' LEIGHTON 1999: 35.3 x 1. Medu ovim grobnim ukopima sporadicno u malome broju evidentiran je sekundarni ukop lubanja. na vise lokaliteta utvrdene su najstarije faze neolitiekoga razdoblja. grob . Na nekim lokalitetima uoceni su grobni ukopi u StentinelJu. 3). dimenzijaoko 2. 27.CANACIPIPERNO . Tab.grobnom jamorn s vertikalno polozenim kamenim plocama (tzv. fig. Fig. Individualni ukopi sa skeletom u zgrceno- . sekundarni grupni grobni ukop razbacanih kostiju i kremacija (CREMONESI . 11. 9. ZLATUNIC: Neoliticki pogrebni ukopi. Matrensi.ve grobove susrecemo u Stentinellu i Gisiri (vidi sl.PIPERNO. xxxvr 29~9S (2003) Stika 34. Takav ekonomski razvoj i uspostava neolitickoga paketa najbolje se vidi na podrucju pecine Grotta di Uzzo (slojevi Tr. 28~2) Razdoblje neolitika na Apeninskome poluotoku obuhvaceno je nizom grobuib lokaliteta.558 cal. Pojavljuje se kerarnika impresso tipa ukrasavanja te kultivacije biljaka i :litarica.RADMaLI 2000-2001: 103). U najranijemu razdoblju ranoga neolitika na podrucju Sicilije zapocinje domestikacija Zivotinja.kronoloski ka nije . 25. BORGOGNINI -CANACI . 33).cista). fig.kamenjern ill .48 R. lame sa elipsoidnog oblika. bez grobne jarne u kulturnome sloju ili plitkirn grobnim jamama te skeleti ogradeni primitivnom arhitekturom .000 BC s pojavom grobnib ukopa. Na jugu Italije.

6 m (vidi sl. 2 grob . U naselju Serra d' Alto di Matera grobovi su otkriveni unutar kuca oko zidova ill ispod samog ognjista. ZLATUNIC: Neoliticki pogrebni ukopi. VAMZ. kolieinski su rnalobrojni te kronoloski najmladi.jamski ukop s kamenom platforrnom (oblutci i skrilje) (LEIGHTON 1999: 79. U razdoblje rnladega neolitika spada zernljani grobni ukop ovalnog oblika u Pian Conteu na Liparskom otocju.20 x 0. Rezimirajuci podatke 0 neolitiekorne grobnom ukopavanju. gdje SLJ otkrivene nekropole oko lokaLiteta Scoglio del Toone. Na ostalome dijelu Apeninskoga poluotoka slijedirno srednjeneoliticke i kasnoneoliticke grobne ukope na podrucju ApuLije. slikana i spiralno-meandrasto ukrasena kerarnika. 35. s primjerom iz Vulpiglia. dimenzija 1. grobnice s komorom usjecene u stijene.cista iz otoka Lipari. 80).R. ukopan u vulkanskome tufu. 3) Gisira . 79).1). 3. U ovorne grobu otkriveno je pet fino crvenih izglacanih kerarnickih posuda tipa Diana (LEIGHTON 1999: 79.s. Pojedinu ritusi otkriveni su i u Messini.i Matera. (LEIGHTON 1999: 79). 35. Takve primjere nalazirno na podrucju Castellazzo di Mazare. 35) me polozaju. Sliene zemljane ukope s individualnirn skeletnirn ukoporn u zgrcenome polozaju nalazirno i na pcdruejima apulijskih naselja na otvorenom 5 jarkom (LEIGHTON J 999: 78. Unutar kornore registriranaje trihkrornna. gdje radijus komore iznosi oko J. Serra dAlto d. Primjer takvog ukopavanja registriran je jos na . a sadrze keramicke posude ili zdjele tipa Serra d 'Alto. U kasnome neolitiku Sicilije pojavljuju se grobnice U obliku peci sliene prethodno navedenim grobovima usjecenorn komorom iz Ca tel Iazzo di Mazare. Tipovi srednjoneolitickih grobnih ukopa na podrueju Sicilije: 1) grobnica s komorom iz Castellazzo eli Mazare.2). Fig. gdje SlI urvrdena dva zemljana ukopa s arhitekturom od vertikalnib kamenih ploca u kojima su otkriveni predmeti od brusenog karnena te dvije kremene ostrice. uocavarno nekoliko grobnih ukopa iz razdoblja ranoga neolitika Sicilije koji predstavljaju obicne zemljane ukope ili jarnaste grobove u kojima se pokadkad pojavljuje u rnanjim kolicinama crveni oker koji predstavlja paleoliticku i rnezoliticku tradiciju. Novija istrazivanja u Boccetti (Messina) objektivizirana su grobnim zemljanimjamama izmedu kojih se istice jedna s vertikalno postavljenim karnenirn plocama (grob-cista) i s grobnim litickim prilozima koji se datiraju u srednji neolitik (vidi 51.60 m. U istorne razdoblju na podrucju Sicilije. XXXV129-95 (2003) 49 Slika 35. pored navedenih grobova 5 vertikalno postavljenirn plocarna pojavljuju se tzv. Masseri Bellavisti. Na podrucjima Biancavilla Matrensa i Megare isrrazeni su ovalni zemljani grobni ukopi sa skelernirn ostacirna u zgrcenome polozaju i registriranirn keramickim posudama tipa Diana.ciste koji nastavljaju grobnu srednjoneoliticku tradiciju. Osim ovoga oblika pojavljuju se jos grobovi .

Svi skeletni ostaci polozeni una zaravnani pod groba izveden od kamenih oblutaka (WHITILE 1996: 343). 160) .cista (vidi 81. U'perifemome dijelu naselja Pulo di Molfreta iskopani su grobovi u podovirna kuca ili koliba. Oko grobnog ukopa otkriveni su pogrebni prilozi ito kerarnika. Na kostima jedne osobe otkriveni su tragovi rezanja kremenim 00zem pa upucuju na sekundarno djelovanje na kosti umrloga (nakon raspadanja tijela) te odvajanje Stika 36. u novembru m iz Arene 36 L. na skeletu vidljivi simi ostaci ugljena j okera (FORMICOLA 1999: 3 J 3. gdje u otkriveni skeleti trijuosoba: zene. g. ZLATUNlC: Neoliricki pogrebni ukopi. Umrlije polozen na desnoj strani u zgrcenome polozaju. Grab a keletnirn ostacima odrasle muske osobe (810j E) ima registrirane tragove trapanacije lubanje. Veeina skeleta polozen a je na lijevi bok s orijentacijom sjevet-sjeveroistok istok . m. U regiji Abruzzo u pecini Piccioni u strarumu V. fig. Pored tih primjera evidentirani su sporadicno u malome broju i sekundarni ukopi lubanja u Samari-Gallipoli. Na podrueju Ligurije. U potpunosti sacuvan sarno jedan kelet dok u druga dva djelornicno ocuvana. (MAGGI 1997: 20. Ovi keletni ostaci vecinom pripadaju djeci iii mladim osobama adoloseentske dobi obaju spolova a iznimke su grobovi Il. Bernabo Brea Candide tijekom iskopavanja 1940.RADMILLI 2000--2001: 103). ali bez otkrivenih IjudsJdb skeletnih ostataka. 3. fig. U sredisnjoj Italiji na podrucju Rima-Cerveteri u pecini Grotta Patrizi al Sasso di Furbara otkriveno je osam skeletnih ukopa.50 R. IX u kojima su nadeni ostaci odraslih osoba muskeg i zenskog spola. XXXVI 29-95 (2003) podrucju naselja Sepia.20.22-24. liticko orude. Osim ovoga nacina groboog ukopavanja javJja se i sekundarni nacin ukopa razbacanih kostiju na nalazistirna u jednoj kolibi u Trefontanu i Ripoliju. koji kronoloski pripada ranoj fazi srednjega neolitika.s. koji pripadaju fazi srednjeg neoli. 287. CREMONESI . Crtef groba djeteta u zgrcenom polozaju iz Arene Candideiskopanog L976. VAMZ. Pretpostavlja se da je sirenjem ovoga naselja na podrueje nekropole prouzrocenaje d vastacija grobova. V).RADMILLI 2000--2001: 6&-70. L Il. Grobovi-ciste br.9) Slika 36a.. U sloju V nadeni u skeletni ostaci odrasloga rnuskarca i adolescenta. g. 103-105). pronadena su tri skeletna djeeja ukopa te fragmentami razbacani skeletni ostaci cetvero djece. u pecini Arene Candide u slojevima 18.sjeveroistok ili sarno sjeveroistok (LUCCHESE 1997: 605-609). odnosno u razdoblje kasnog neolitika. mlade muske osobe djecje dobi i odrasIe muske osobe. medu kojima su uoceni i nepotpuni zgrceni skeleti bez lubanje (grob II. zatim sekundarni grupni grobni ukop razbacanih kostiju u Marcianesu di Lanciano te SetteeanneUu i krernacija u Grotti Continenza (BATOVIC 1967: 286. 36).tika zarnjetljivi su primjeri skeletnoga nacina ukopavanja 10 grobova . NajvaZniji loj s grobnim ukopimaje sloj E. dok su u sloju D utvrdeni ostaci odrasle muske osobe i djecaka. U pecini Grotta Continenza otkrivene su manje jame s kremacijom (CREMONESI .

Orijentacija je skeletnih ostatka djeteta istok . Prvi skelet predsta vIja odrasloga muskarca ukopana u zgrcenome polozaju na Iijevome boku. 1-6). VAMZ. registrirana je inhumacij a djeteta u zgrcenome polozaju. ZLA rumc NeoHticki pogrebni ukopi. tzv. Skelet djeteta polozen je na lijevom baku i ostecen na lijevoj strani. XXXVI 29-95 (2003) 51 istih (BATOVIC 1966: 73). 38 Shim 37-37a) Neoliticki individualni skeletni grobni ukop odrasle muske osobe II zgreenome poloiaju iz La Vele (Trenro).58 m. 3.57 m. Drugi ukop predstavlja odraslu osobu zenskog spola polozenu II prirndnu stijensku udubinu u zgrcenome polozaju: duziua skeleta je 1. Pry igrob pri pada razdoblju klasienoga srednjeg neolitika dok se drugi povezuje s razdobljem Bocca quadrata. U kasnijim istrazi vanj im a u Arena Candidi sedarndesetih godina (1973) u slojevima 13/12 zabiljefena su dva grobna ukopa. udaljeno oko 5 km od morske obale 11 istoimenoj dolini. Pecinski lokalitet Iezi na 230 m uadmorske visine. Lubanja je jajolika oblika i blago je polozeaa na prirodno uzdignutu stijenu. Neoliticki skeletni ukop u grobu .cista. 160). Shean primjer registriranja tragova rezanja ill sekundarooga djelovanja dobro je dokumentiran i na podrucju j uzne Skandinavije.zapad (FORMICOLA 1999: 313-318.cisti iz Progno di Fumane (Verona) (BAGOLINI 1984: 422) . BAGOLINI 1984: 342) Slika 38. Duzina je skeletnih ostataka muskarca oko 1. Drugi lokalitet u Liguriji u kojem su registrirani skeletni ukopi iz razdoblja srednjega neolitika (kultura bocca quadratai je nalaziste Grotta r Arm a dell' Aquila. fig. Tijekom 1976. (CANer 1998: 83-92. Fig. Osim faunalnih i kerami ckih nalaza U ovoj pecini otkrivena su dva grobna skeletna ukopa.R. Grab ima primitivnu arhltektoniku izgradenu od kameoa (ALCIATI .5. 36a). na kostima su registrirani simi ostaci ugljena i crvenog okera (vidi s1. god.R1PPA BONATI 1984: 159.MARCOLINI .. grob.

Ovdje susrecerno tri tipa grobne arhitekture. ZLATUNIC: Neoliticki pogrebni ukopi.000 Be ta predneoliticka kultura predstavlja 10vacko-sakupljacku zajednicu sa dva tipa nacioa fivota. Prema Srejovicu. Razvrata j Ostruvul Corbului. La vela di Trento te Quinzano i Monte Loffa pokraj Verone (BAGOLINI 1984: 341-343. 37. Prerna Radovanovicevoj postoji mogucnost da takav nacin iivota na ovome podrueju vjerojamo traje do pocetka ranih faza vincanske kulture (jer u strukruri ove kulture Lepenskog vira postoje svi oblici neoliticke kulture. po svoj prilici prema nacinu proizvodnje vecim dijelorn pripadaautohtoncm-lokalnom izvoru dok manji dio pripada importu. vjerojatno divljeg jecma (Hordeum uulgare]. Ostrovul Mare ina donjem Derdapu: Jcoana. XXXVI 29-95 (2003) Grobni ukopi na podrucju sjeveroistocne Italije uglavaorn pripadaju fazama srednjega neolitika u kojima su postojale kulrure Who i Fiorano. X-XIII.. Sicilijei to. U razdoblju izmedu 8. zatim divljih svinja. u ovoj fazi zamjetljiU tip ave kulture ovome razdoblju na prostoru Derdapa.. 37a). 8. • plitki zemljani ukopi u kultnmorne sloju bez arhitekture. 44-48. Rumunjske Na podrueju Srbije i Rumunjske iz predneolitickoga razdoblja registrirani su ukopi koji predstavljaju kulturu Lepenskoga vim s vise lokacija (20 naselja). grob . 86-90. j to: na podrucju gornjega Derdapa s naseljima: Padina.skrilja.000 i 6. Fig.5. Vlasac. Hajducka vodenica. Navest cu sarno neke uekropole: Chiozza. Tijela urnrlih naJcesce 3D ukopana u zgrcenorne iIi fetalnome pclozaju na desnorn boku . Apulije. 3. stalni sjedilacki naein zivota koji predstavlja najzastupljeniji oblik.000 ulomaka keramike koju cine monokromne posude. a koje smo upoznali na podrucjirna Ligurije. 1979: 68-70. (vidi sl.9) U mezolitickorn razdoblju kulture Lepenskog vira (faze I i II) registrirani su neodredeni ostaei divljih zitarica . Stubica.kana (SREJOVIC 1969: 166-170. Ove forme keramickih posuda iz Lepenskog Vira. BORIC 1999: 49-53.423. Na svim ovim nalazlstima otkriveni su i predstavljeni razliciti nacini ukopa: inhumacijaili sekundarna inhumacija odvojenih skeletnih dijelova: lubanja (u najstarijoj fazi kulture Lepenskog . grobovi s arhitektonikorn od vertikalnc postavljenih kamenih plocama kaopokrovom (tzv. FASANl 1964: 309-321. osim proizvodne djelatnosti) (RADOVANOVIC 1996: 39. Lepenski vir. ovi se nalazi datiraju u razdoblje kulture Lepenskog Vira III alb. keramika s impressa ornarnentikorn te slikana keramika. VAMZ.Pokadkad su u grobovirna otkriveni grobni prilozi: keramika.. Na podrucju nalazista Lepenskog vira otkriveno je oko 200. litieko crude. fazu (SREJOVIC 1969: 179. BOKONYI 1969: 224--228).cista) (vidi sl. nizvodno tijekom rijeke Dunav s naseljima: Kula. Ova je keramika u veeini slucajeva registrirana in situ. eikoma (Triticum boeticum.52 R. divlje psenice. ito: • • polusjedilacki naein zivota koji je do 8 tisucljeca bio najzastupljeniji va je tendencija njegova naglog opadanja. Scandiano.ceralija. a kojoj pripada kultura keramike bocca quadrata. S1. • • grobni plitki ukopi oblozeni srednjim kamenjem. ploca . Ostruvul Banului. Tav. J).43) Sve dodire i utjecaje s ranoneolitickim kulturnim zajednicama koje su obitavale na ovorne podrueju prvenstveno uocavarno kroz prvu pojavu i zastupljenost rnonokromne keramike koja je bila otkrivena u mezolitickome kontekstu kulture Lepenskog vim na Iokalitetu Padina. 38). te kamenim Grobni ukopi na podrllcju sjevernoga centralnobalkanskog (kultura Lepenskog vim) prostora: Srbije. 134-136. Padine nalazimo jos j na drugim neolitickim Iokalitetirna Bal. koza i pasa dokje pojava goveda vezana za kronoloski najmladu III. BUDJA 1999: 129. Mezoliticke zajednice ocuvale su svoj nacin zivota vise stoljeca nakon pojave ranoga neolitika (Lepenski vir IlIa).

s1. s1.sjever. 3. T. T. 45a (SREJOVIC 1969: sl. a postoje i razliciti tipovi ukopa (pojedinacni ili grupni). Fig. Lepenskome villi (1 grob). 1. 165-224).) Slika 42. gdje je registriran skelet muskarca u horizontalnom polozaju s lubanjom stare zene na lijevorn i lubanjom goveda . I. 1. nalazila se ljudska lubanja (RADOVANOV1C 1996: 9-12. grob 69.) .1. mandibula. LETICA 1974: 51-57. grob 45. 3' RADOVANOVlC 1996a: 178. sahranjenog u sjedecern polozaju. n. kompletna ili parcijalna kremacija (vidi sl. Stika 40) skeletni individualni ukop u sjedecem polozaju iz Vlasca. Grob iz knee 21 u Lepenskome Viru.61. 4. Tipovi grobnog ukopavanja u kulturi Lepenskoga Vira.3. T. u VIaseu (1 grob). Stika 39) individualni skeletni ukop u sjedeeem polczaju iz Lepenskog Vira. 53. VAMZ.i slucaj npr.39. U Vlascu u kriln umrlog.R.Bosa primigeniusa na des nome ramenu. 64. faza I. uz desnu rukn polozena je lubanja srne (SREJOVIC 1969' RADOVANOVIC 1996a: 180. n. ZLATUNIC: Neoliticki pogrebni ukopi. XXXVI 29-95 (2003) 53 vira).2) 39 40 41 42 Stika 39-41. sl. Fig. kao i razliciti tipovi grobne arhitektnre (RADOVANOV1C 1996a.. LETICA 1974: T. 2. 2. femura. Svi grobovi imaju razlicit orijentacijski polozaj skeleta. I. 41) u najsrarijoj fazi kulture Lepenskog vira. U najvecem broju grobova (oko 90 %) otkriveni su skeleti umrlih u horizontalnome polozaju najcesce usmjereni u smjeru jug .s. 39. Padini (2 groba) (vidi sl. 4. SREJOVIC 1969: 49. dok je pojava ukopa u sjedecem polozaju iznimn.2. Stika 41) Grobni ukop s kremiranjem iz Vlasca.40). humerusa. grab 16 i 17.

kuce smrti. Fig.psa (RADOVANOVIC 1999: 72-73. VAMZ.s.:i. u tome je primjeru kuca napustena i nije za stanovanje. 43-46) (RADOVANOVTC 1994: 97' 1999: 73). grob sa sekuudarnim ukopom skeletnih dijelova muske osobe stare 35-55 g. tip grobnog ukopa 1I kucnorn objektu koji je potkraj uporabe.54 R. Umrli na lijevome ramenu irnao je lubanju starije zene (vidi sl. u grobu muskarca pored kuce 21 registrirani su osteoloski nalazi lubanje goveda na desnorne ramenu umrloga te lubanjesme kojaje lezala uz njegovu desnu ruku. grobovi: 81. 27. lubanja) iii cijelih trupala kanida (dornaci pas) (villi sl. rebara stegnjace . Fig 5) . take da kuca postaje grob pa pretpostavlja se da ovi arhitektonski objekti predstavljaju tzv.groba. dok su odrasli u postotku.rJ .9J'~'~ III ~ . • • • u pojedinim grobovima.-_..psa (RADOVANOVIC 1999: 72-73. ~ . kuce smrti. Uz urnrlu osobu registrirani su 0 teoloski ostaci canida . pored njih registrirani u i osteoloski ostaci mandibula psa (RADOVANOVIC 1999: 74. 27. registrirana je pojava polaganja ostataka (celju ti. 4) Slika 46. Uz umrle registrirani su osteoloski ostaci canida .e!. pojedini autori turnace kao glavni element prepoznavanja konteksta odnosa covjeka i iivotinje. odnosno ova arhitektura prije sahranjivanja nije imala upotrebnu ulogu stanovanja. 3. uvjetno receno. Individualni skeletni grobni ukopi iz Vlasca. 42). npr. priblizno jednako bili pokapani u podovirna kuca i izvan njih. ZLATUNIC: Neoliticki pogrebni ukopi.~ / I \ \ --~ • l __ --46 45 Slika 43-44. XXXVI 29-95 (2003) Glavne su znacajke grobnih ukopa • 1I kulturi Lepenskog vira sljedece: utvrdeno je postojanje groboib ukopa ispod podova kuca. Slika 45. 25. Fig 2-3) '-. 44 r: _-. djecji ukopi uobieajeno utvrdeni ispod podova kuca. vec je kao 1I mezolitickim kulturama juzne Skandinavije imala odredenu funkciju tzv. odnosno lovca i dornace zivotinje (RAnOY ANOVIC J 999: 75).81 u Vlascu j u Lepenskom ViIU I npr. grobovi: 25. Ovi ostaci pasa koji su nadeni u 1TI1Iskim grobovima. I " • . posebno u Lepenskom vim. Jednako. Individualni skeletni grobni ukop iz Vlasca. u drugome primjeru grobovi se nalaze u nivou kucnog poda te predstavljaju. Sekundami grobni ukop odvojenih ljudskih kostiju odraslog muskarca u kudi 32. tip kuce . (nadlaktice.buta). To isto vrijedi za sekundarne ukope odraslih..

215-215. Lug .R.Vizici. Posebnost starcevacke kulture u ukopu uocava se na primjeru grobova iz Zlatara .Siarcevacka kultura (Srbija. Vojvodina. Trzni ca i Nama . Pogrebni rituali prakticirani u kulturi Lepenskog vira djelornicno su slicni ukopu mezolitickih zajednica istocne i sjeverne Europe (ukop u sjedecem i ispruzenom pclozaju). odnosno kuca. ZLATUNJC: Neoliticki pogrebni ukopi.196.218).Ohje ukopne jame s lubanjama bile su ispunjene crvenim okerorn (BUDJA 1999.8. Fig.Vojvodina (BORIC 1999: 66-65. Topola . registrirano je vise Iokacija grobnog ukopa na prostorima danasnje Srbije i Vojvodine (Bukovacka cesma . centraLnog i srednjeg Balkana. te Hrvatske na podrueju Slavonijei Srijema (Galovo=Sla vonski Brad.Vinkovci. gdje se pojavljuju grobovi sizgradenom grobnom arhitektonskom konstrukcijom u obliku grobnih Slika 47. kao sto su: ukopane zemunice ili otpadne jame (vidi sl. Mozemo govoriti 0 jedinim primjerlma ukopa jer do sada nije utvrdeno postojanje posebnih nalazista . Golokut . Ukopi uobicajeno predstav ljaj u individualne ukopne j arne ili u drugim napustenim ukopanim strukturama. a s druge strane nacinom ukopa (sekundarni iii parcijalni) veoma slice ukopima ranoneolitickih kultura Levanta i Anatolije aa Bliskom isroku (SREJOVIC 1969: 53) te mezolitickorn ukopu u srednjoj Europi na naIazistu Of net u Bavarskoj gdje je registriran sekundarni ukop 34 odvojenih Iubanja u dvije odvojene jame (rijec je 0 ostacima rena i djece). Zlatari . MANDIC: 1954: 23). Geografski. KudosSasinci. fazi ranoga neolitika to nalaziste s grobnim ukopima obradit ell zajedno S ostalirn istocnojadranskim ukopirna.Svetozarevo. Sve lubanje irnale Sll tragove teskih ozljeda a antropoloski nalazi prvih kraljesaka govore 0 odvajanju glava nakon smrti . Grobni ukopi lIa podrucj. Hrvatska) U razdoblju ranih neolitickih seljackih zajednica stareevacke kulture. podrucje aka Kaknja s ranoneolitickim naseljem Obre I pripada takoder u sredisnji dio BiH.Ruma. RADOVANOVIC 1996a: 169. Vukovar) i cen tralne Bill.Bare. Osnovni je tip pogrebnog obicaja ukop unutar naselja.. 47). XXXVI 29-95 (2003) 55 • u ranoji mladoj fazi kulture Lepenskog vira zabiljezeno je prekrivanje nmrlih okerom i grafitorn (LETICA 1974: 52. 26b.u sjevemog centralnobalkanskog prostora u razdobliu ranog neolitika . 27) . Individualni skeletni grobni ukop umrloga u zgrcenome polozaju U otpadnoj jami iz Golokuta . VAMZ.Ruma). Donja Branjevina.groblja. premda aije utvrden na podrueju svih naselja stareevacke kulture. 120. Pogrebni obicaji ranih neolitickih kultura centralnoga Balkana jednostavni su i razliciti. ali zbog kulturnih veza i mijesanja elemenata stareevacke i impressa kulture u n.Pepel ana..200--202. 3. na podrucju sjevernog.

) (LEKOVIC 1985: 160. 2 kamene sjekire (jedna je minijaturncg oblika).. a uz glavu odrasJe osobe lociran je drugi grob u kojem je ukopan djecji skelet u uzrastu do 6 godina. zivotinjskih kostiju i ulornaka kerarnickih posuda koje su vezane uz rituale sahranjivanja (LEKOVIC 1985: 160. 48a) .) . 168). Utvrdena je velika kolicina osteoloskih nalaza domacih j divljih zivotinja te oko 7000 puzevih kucica (Helix pomaria L. Druga grobna konsrrukcija B (vidi sl. Grobnice s masivnom arhitektonikom II obliku tumulusa iz Zlatara .. u nesro manjem broju su dvojni.. Gledajuci omjer izmedu muskih. Orijentacija je glave kao i u prethodnom slucaju bila usmjerena suprotno od rarnpe ili ulaza u grobnu konstrukciju. najvecl broj ukopa su zenski grobovi dok su u manjem broju zastupljeni rnuski grobovi (BORlC 1996: 72). dok su dimenzije rampe 3. Dufina svake grobne konstrukcije iznosi 8 rn. II. iznirnka je kerarnika. sa zgrcenirn nogarna na lijevoj iii desnoj strani K tome poznati su primjeri sekundamih parcijalnih nkopa. ostataka skoljki (Unio Sp.U prvoj grobnoj konstrukciji A (vidi sl.45 godi na. U ovim grobovima utvrdeni su bogati grobni priJozi od keramike.istok. ito: zgreerri .S6 R. Prevlada vajuci tip ukopa primarna je in humac ija. vise skoljki spondylus (dio ogrlice) te nekoliko ulomaka kvarcita. Prilozi su ked starcevackih grobova rijetki. 48a) predstavlja ukop uz sam rub grobne centralne komore odrasle zenske osobe.komora. dio posude s visokom nogom s antropornorfnorn maskom. u zgrcenorn polozaju. GARASANLN 1979: 122.fetalni. stare 4(). tako i u umjetniekorn pogledu. Prerna konstrukciji j polozaju groba. ispruzeni.48) pokopane su dvije osobe na lijevom boku u zgrcenome polozaju s glavarna okrenutim prema jugozapadu. a u kasnoj starcevackoj fazi pojavljuju se grupni ukopi (oko devet osoba) (LEKOVIC t985: 163. Pored jedne osobe zabiljezen je amulet od mrarnora (?) i fragment od kvarcita.. 1 glineni teg. VAMZ. 3. I . Tab.: 74).Ruma (LEKOVIC 1985: Tab. Ipak. XXXVI 29-95 (2003) jama .) i puzeva (Helix pomaria L. 123) Orijentacija grobova u cjelokupnoj starcevackoj kulturi varira. Lekovic smatra da umrle osobe nisu ukopane istodobno. I.56 m. ocigledna razlicitostzamjetljiva je kod skeletnih ukopa na lijevome boku pronadenih na podrucju Srijema (BORTC 1996. vee s kratkom vrernenskom razlikorn. Osim toga materijala otkrivenaje veca kolicina skoljaka. zenskih i djeejih ukopa u starcevackom kultumorn kompleksu..'lila. Najcesci su individualni ukopi. 2 krernena [loziea. a predstav Ijena je s razlicirim polozajima.) koji SIJ koristeni u pogrebnim ritualima (vidi 51. 2 kostana . 164. Centralni ukop predstavlja odraslu osobu. Prema grobnim prilozirna ova grobnica B U odnosu na A bogatija je kako u kolicinskom.. dok crveni oker nije regisrriran. Zivotinjsbh skeletnih ostataka.s. Otkriven je velik broj ulornaka keramickih posuda. Slika 4~8a. 48. 168). Sam zenskJ skelet polozen je na lijevi bok S orijentacijom zapad . ZLATUNIC: Neo!iti~ki pogrebni ukopi. okruglog presjeka s ramporn koja je okrenuta prerna sjeverozapadu.

Analizirajuci podatke grobnog ukapanja Starcevacke kulture u istocnoj Hrvatskoj (Slavonija i Srijem) i na sirern podrucju Vojvodine i Srbije.2-6).Zupanja (MlNICHREITER 2002: 71. Razdoblju (Linear B-spiraloid B) pripadaju neoliticki grobni ukopi na podrucju Trznice i Name. zrtvenika. Na oba Iokaliteta. koji je od ranoneolitickog naselja bio odvojen redom drvenih palisada.Galovo u Slavonskom Brodu.Poduporica iznad Medvejske drage na obalnoj strani Ucke u istocnoj Istri (MALEZ 1986: 23. U vecini slucajeva tijela umrlih ukopana su u plitke grobne jarne u zemunicama iii izvan njih na lijevom ili desnom boku.Slavonski Bred prilikorn zastitnih arheoloskih radova zbog izgradnje autoceste Slavonski Brod . Tu je tijekom arheoloskih istrazivanja registrirano grobno ukopavaje osrnero osoba. PosJjedojoj fazi starcevacke kulture (spiraloid B) pripadaju nalazi grobnog ukopavanja 1I Vukovaru i Jarugama kod Godeva -Slavonski Brad. Nekoliko neolitickih grobnih nkopa u zgrcenorne polozaju u zemunicama registrirano je na i podrucju Godeva .RADle 200 I: 82 sl. vecim dijelom . Skelet zabiljezen u kasnom rnezolitickorn sloju. litike i skoljaka. s iii bez glave i liea (tri rnuskarca. zoomorfne plastike. predneotitiiiki' grobni ukopi na prostoru istoine jadranske obale Na istocncme jadranskom podrucju u predneolitickorn. Kod svih ukopa registrirani su grobni prilozi U obliku ulornaka iii cijelih keramickih posuda. PETRIe 1976--1977: 15. unutar grobova. U jednom od grobova iz Name registrirana je veca starcevacka keramicka posuda (DIMITRlJEVIC 1979: 240. Najvaznije je ranoneoliticko grobno naJaziste starcevacke kulture (spiraloid A faza) II Siavoniji i zapadnorn Srijemu . Lug-Pepelana. Sva cetri prethodno navedena skeletna ukopa predstavJjaju odrasle muske osobe. Na podrucju Name locirana su cetiri skeletna ukopa u zgrcenome polofaju a nalaze se u neposrednoj blizini zernunice.R. M1KlC 1981: 85) U jarni Oporooina . Na prostoru zapadne Istre u Baderni (vidi sl. Vukovar Trznica i Nama u Vinkovcima (desna strana rijeke Bosut). 49) otkriven je grobni ukop u stratigrafijskorn sloju e) ispod debele supljikave sigaste ploce. 3. litieko orude te izostanak rituaJnoga grobnoga ukrasavanja crvenim okerom. 49) otkrivena je lubanja u jednoj od ondasnjih pecinskih lokacija. Mezoliticki. sI. dok je na lokalitetu Trznica od cetri ukopa jedan djecj i a ostali su odrasle muske osobe. slijedimo identicnu sliku koju mozerno detaljnije percipirati kroz prizrnu slidnosti koja je direktno povezana s registriranorn skromnom kolicinom grobnih priloga: arnuleti . 993: 176.191-192. Zrtvenici. 33-35.skoljke.Istra) (vidi sl. 9).•XXXV] 29-95 (2003) 57 Na podrucju istocne Hrvatske na lokalitetirna Galovo-Slavonski Brad. poznati su ukopi na prostoru Dalmacije: u jarni Vela spilja na otoku Korell li (B UDJ A 1. ZLATUNIC: Neoliticki pogrebni ukopi. otkriveno je vise starcevackih neolitickih grobnih ukopa.6--8). Vinkovci (na desnoj strani rijeke Bosut).s. s1. zoomorfne figurine.196-197. Urnrle su ukopavali u plitke grobnejame unutar zemunica na posebnom obredno-ukopnom prostoru. U Vukovaru na podrucju gdje se nalazi Gimnazija u podrurnskim prostorijarna pronadene su zernunice s grobnim ukopirna 5 osoba 1I zgrcenorne polozaju (tri djeteta i dvije odrasle osobe). VAMZ. Ovi grobni prilozi predstavljaju darove ili predmere kojima su se urnrli koristili a dio je grobnih priloga mozda imao ulogu popudbine za nastavak zivota u svijetu rnrtvih ili duhova (MINTCHREITER 2002: 63). U djecjem grobu iz Trfnice fragrnentami su nalazi dviju keramickih posuda starcevackog tipa te am uleta od skoljke spondylus.jedna zena i jedno dijete) (MINICHREITER 2002: 64-68.16).Poduporica (Ucka . Battaglia i Malez datiraju je u razdoblje mezolitika no Mikic okvirno vezuje za kasniji neolitik (BATTAGLIA 1959: 189. CECUK . ulomei ili rijerki nalazi cijelih keramickih posuda. MINICHREITER 2002: 68-70. sa skeletnim ostacima pet osoba. uoceni su grobni darovi. Na ovom obredno-ukopnom prostoru do sada je otkriveno 5 grobnih ukopa. MALEZ 1987: 33. sl. odnosno na njenome sjeverozapadnorn rubu. (prerna Malezu vjerojatno Danceva peeina (?). 7) ina prostoru pecine Oporovi ne . odnosno kasnorn mezolitickorn razdoblju do pocetka starijeg neolitika.

s. Pored groba iskopanog 1987.' aarito uyusujunalazi postavljenih kamenih ploca .58 R. Uz skelet nadeni su ukrasi u obliku pri vj es aka izradenih od jelenskog roga.114 BC. 3) Bonk . PETRIC 1976-1977: 15. a leze na du bini od 2 do 2. BATOVIC 1979) Lokali teti: I) Oporovina . Ovi kosrani privjesci prema Petricu povezani su sa solarnim kuJtom te prema tome kultu ovaj ukop Petrie datira u razdoblje prijelaza iz kasnog mezolitika u rani neolitik. all. 2) Danceva pecina (?). 33-35. s razlicitom mednsobnom orijentacijom (vidi sl. U grobovima je registriran oskudni prilozeni materijal.Poduporica (?). faze reg istrirani su ukopi troje djece. 3. U z jedangrob leii granitni valutak koji je najednoj strani fino zagladen. ukop odvojcnih [judllkih Lokaelja gdje je reglstriran DeoLlti~kl indlvldualn.Medulin (?). starosti od 1 do 3 godine n zgrcenome po lozeju. 16. --J n a Lokacija gdje je otkrivcn 1!1!'ZOIitifkiind. godine otkrivenene su ukopan~ k~sti ptice. \~ ~ ( 3 Legenda: • • ~. ovim gr~bo:~ma nije urvrdenagrobna arhite.ktura. PETRIC 1976-77. U Velo) spifji u predneolitickome sloju vn.skrilja te unakolo bez reda postavljeno kamenje (CECUK . a Malez i Starac ovaj grob datiraju u rnezoliticko razdoblje (MALEZ 1986: 23. ZLA TUNIC: Neoli ticki pogrebni ukopi.' .. Lok.20 m . skelernl ukop{?). XXXVI 29-95 (2003) je dobro ocuvan u horizontalnom polozaju.3ciju gdje jc zabUjeleo.RADle 2001: 82). Slika 49. MIKIC 1981. 50). Karta Istre s mezolitickim.ividunJni skeletnl ukop. y .Nalaze se jedan metar nize od ranoneolitickog sloj a s impressa keramikom datirananom sa C 14 datumom u vrijeme oko 6. ranoneolitickim grobnim ukopima (prema: BATTAGLIA 1959. me~olltifkl sekandarnl kostiju lubanje (1). MIKIC 1981: 75).. V AMZ. MALEZ 1986. Grobovi se kronoloski vezu na predneoli tieko razdoblje. 1987.

samo manji dio ukopa irna primitivnu grobnu arhitektoniku od kamena i kamenih ploca . Sarno na pojediuim lokalitetirna. ZLATUNIC: Neoliticki pogrebni ukopi. srednjeg i mladeg neolitika). lubanje. ovaj tip ukopa najcesce je izveden obicnim zernljanim ukopom. 3. MIKIC 1981' MARDANOVIC 1994. KORKUTI 1995).7) Grobni ukopi ranog neofitilkog razdobl]« na tstoiino] jadransko] obali: impressa la1. npr. drugi tip skeletnog ukopa predstavlja sekundarni ukop razbacanih ljudskih kostiju. Obre rill i Podgora L pojavljuje se na povrsinama. 0 nacinu ukopa i fizickom antropcloskom stanju skeleta na nasernjadranskom prostoru objavljenji su iscrpni podaei (BATOVIC 1967: 1979. u vecini slucajeva najzastupljeniji obican zernljani ukop. To znaci da neoliticki grobni ukop na nasern teritoriju predstavlja individuaLni tip. dok samo jedan grob ima nesto slofeniju strukturu . 1971 1979. Uocene su sarno djelomicne slicnosti u neolitickirn grobnim karakteristikama U odnosu na primjere iz podrucja srednje i sjeverne Europe. treei tip ukopa predstavlja sekundarno-selektivui ukop odredenih dijelova ljudskih kostiju. Ovakve tipove ukopa nalazimo na vee opisanim prostorima ranoneoli- . Danilo. Najvecije broj istocnojadranskih neolitickih grobova skeletni ukop predstavljen 5 tri oblika ill tipa ukopa: • prvi tip ukopa izvedenje u zgrcenom polozaju pa u vecini slucajeva cini obican zemljani ukop. vise individualnih grobova od to do cetiri pa i do osarn ukopanih individua razlicite starosti. Tu nisu registrirani zrrven! darovi osimjednoga primjera uncanog diska koji mozda imao kultnu namjenu.skrilja. Srnilcic. gdje je umrli najceSce pokopan na bok u zgrcenom polozaju. XXXVI 29-95 (2003) 59 Slika 50.. ovdje je kao i u prethodnom primjeru. VAMZ. Grobni skeletni djecji ukop u zgrcenome polozaju u Veloj spUji (CECUK . apr. BENAC 1962. • • Sarno u pojedinim primjerima grobnih ukopa nalaze se grabill prilozi ili darovi u obl iku raznag kremenog oruda.poloza] fetusa.5. celjusti ili mandibule. Na pojedinim lokacijama urvrdena je veca zastupljenost djece (Danilo Obre 1/11) dok su u Srnilcicn Podgori I i Cakranu I ovakvi grobni ukopi predstavljeni odraslim muskim osobarna.R.RADIC 2001: 82 s1.a Neoliticki ukop na istocnome jadranskom podrueju slijedimo kroz sve tri kronoloske faze razvoja neolitickih kultura (ranog. au najmanjem omjeru pojavljuje se primitivna arhitektonika. Prerna tipologiji u vecini slucajeva neoliticki ukop istocne jadranske obale ima 0 novnu karakteristiku: pokojnik je polozen izravno u zemljanu jamu na lijevi ili desni bok u zgrcenome polozaju . oruzja i nozeva od obsidijana ili nakita od ~koljaka.lUlTIUJus. u naselju ili blizu naselja.

..1999. ZLA TUNIC: Neolitieki pogrebni ukopi. . JACOBSEN .". jc". GARASANIN 1979..O!!colitickog n.11lOlob KoAr. BORIC 1996.:MIKIC 1981. posredno u zernlju u horizontalnome od kojih jedno predstavlja strugalo. VAMZ.giotrir"" . Lok •• I]. Bato.__ ~ Legenda: Karla MeduUDskog zaljeva s loka. skeletu nedostaje lubanja i stopala. . XXXVl29-95 (2003) tiekih kultura u unutrasnjosti Balkana: Hrvatske. • Lekaeiia ra!l. Karte s lociranim mjestom individualnog skeletnog grobnog ukopa. N aime. Srbije.aseija na otvorenom (Vitula) naIstolmenom poluotoku. PRENOI 1991. U sklopu zrtvenog rituala. wobn og ukop~ na pod . • MJ""{o gd].'ltu 1!»9). Bosne i Hercegovine.CULLEN 1981. Logon d. Pored njegove desne Doge nalaze se dva liticka oruda koje prema Batovieu uvjetno pripada ranom neolitiku (BATOVIe 1979: 495. je grobni ukop na prostoru Medulin-Borik koji ne pripada raovdje je rijet 0 skeletnom ukopu pokojnika koj ije polozen nepolozaju.. bQrizon_ll>lnom polabju 51 Slika 51-51 a). Makedonije.1 ukop. McduU" (prema Damu. PERLES ZOO1). MULLER 1994: 177-178).. Albanije i Greke.60 R.ividuu]nog skelernega grobnog ukopa (Bonk) na poluotoku NaUtja. 3.cijama gdje jc registr-irano ranoneolitic'ko naselle na otvorenum ViZuLaIe lndlvtdualnl skeletnigrob. Mikroskopskim pregledom ovog litickog rnaterijala ustanovljeno je da Na podrucju Istre. DEMOULE . Za sada U ovim neolitickim grobovima nisu uoceni nikakvi nalazi iii ostaci crvenog okera (MIKIC 1979. Lokaclja ind. zabiljezea nom neoli tickorn razdoblju. Prema fotodokumentaciji. prema nekim autorima.514. MOOCHREITER 2002.jo. 11. 513.PERLES 1993.5. .oi ukop-Borik. DTh1ITRIJEVIC 1979. KORKUTI 1995.. tu spada i dio skeletnih ukopa registriran na podrucju unutar neolitickih naselj a ili u kucama. 51a .a skeletom pololcni"''' indh'LduoJnl grabn.496.~ju po:o.

51a) Pogled na mjesto gdje je otkriven grobni ukop (Fotodokumentacija Arheoloskog muzeja Istre . Rani neoliticki ukopi oa podrucju Dalmacije predstavljaju: lokalitet Smiliiic.• 17. oko 450 m od poluotoka Kasteje. u upotrebi od 15.' njee upaljaca za novovjekovno Taj krerneni sileks koristen je kao upaljac za push i pistolje kremenjace jer su vidljivi tragovi upotrebe (vidi sl. V AMZ.Pula) I Zahvaljujem se dr. .17. do 17. gdje se nalazi ukop do samog ranoneolitickog naselja Vizula na istoimenom poluotoku (vidi s1.Pula) je 0 kremenju koje se upotrebljavalo u izradi i upotrebi kremenih vatreno oruzje. st. .5. b. 52) (JAMNIK 1993: 25-43). 3. ZLATUNIC: Neolitieki pogrebni ukopi. sc. c). 51 a. pridonosi i sam polozaj ruku umrloga koje su polozene preko grudnoga kosa a to j e znaeajano za krscansko razdoblje.R. za vatreno oruzje iz 15. Simoni Petru koja mi je pomogJa s pregledom Jjti~kog rnaterijala iz grohnog ukopa Borik i utvrdila da se ovdje radi 0 kremenu za izradu upalja~a. Datiranju groba u mlade novovjekovno razdoblje16 . Djecji skelet naden je u sektoru u zapadnom kvad- Stika 52. Kod pojedinacnog ukopa rijce je 0 djetetu j odraslo j osobi. kao i sama relativna udaljenost. gdje su registrirani pojedinacni ukopi (dva primjera u zgrcenome polozaju) te ukop izdvojenih lubanja.. 51. Ranoneoliticki skeletni grobni ukop Bonk . Sf. Liticki materijal koji se nalazio na desnoj strani umrloga (Tehnicka dokurnentacija Arheoloskog muzeja Istre . XXXV129-95 (2003) 61 51b Slika 51.Medulin (?). OstaLi neoliticki grobni ukopi najcesce SU registrirani na podrucju unutar samih naselja ili u njihcvoj neposrednoj blizini na udaljenosti 100-200 m. st.

54). Ranoneoliticki Stika 54. s1.s .•XXXVl29-95 (2003) rantu bloka 13 (vidi l. Dva odrasla keleta nadena su na vrhu kultumog sloja posljednje ID. sl. U grobu aema priloga (BATOVIC 1967: 264. dok je podlaktica okomita na njegovo tijelo tako da e njegovi pr ti nalaze ispred koljena. MIKIC 1981: 75). Skeletje dug (17 em. 1) ekundami ukop odvojene lubanje iz Smilcica u bloku 27 (BATOVIC 1967: T. Ranoneoliticki grobni skeletni ukop odraslog muskarca iz Smilcica u kvadrantu blokova 63 i 64 (BATOVIC 1967: T. Prema Batovicu (1979) ta lubanja vjerojatno pripada prethodno navedenome skeletu odrasle osobe. priblizne starosti oko 6-7 godina. 53 54 skelerni djecji grobni ukop iz Smilcica a kvadrantu bloka 13. 1979: 495. 53).2) Grobni ukopi is: srednjeg neolitiiikog razdoblja no istoeno] jadransko] oball: danilska kultura U Dalmaciji grobni ukop iz srednjega neolitika poznatje II Smillieu i Danilu. 514. VAMZ. De na je podlaktica zavracena i paralelna s nadlakticom.ll. Na udaljenosti od 1.1) Stika 53. Kosti su slabo ocuvane. Lubanja skeleta okrenutaje prema sjeveroistoku. s1. Dobro je ocuvan. posebno grudni koso Lefi na desnome boku. dimenzije 80 x 100 em na dubini od 1 m. IV. nedostaje lubanja. lezi na lijevom boku u zgrcenome polozaju u smjeru zapad-istok. nadenih u bloku 27 j 28 na razlicitim dubinama bez grobne arhitekture .62 R. Ranoneoliticki Slika 55. 1979: 495). noge i cuke su mu zgrcene. Ukopi u SmilCieu predstavljeni su sa dva odrasla skeleta i osam izdvojenih lubanja. Prema Mikicu (1981) ovaj skelet predstavlja musku osobu staru oko 15 godina (MIKIC 1981: 75).i pridataka. (BATOVIC 1967: TJ. Osim ovih primjera registrirani su ukopi jail dviju lubanja odraslih osoba dobi od 25 do 30 godina. Drug] je odrasli muskarac u juznome dijelu bloka 64 koji dijelom zalaz.i u bLok 63 (vidi s1. a obje su polozene ispred njegovih eeljusti. 55) (BATOVIC 1967: 272.50 rn nalazi se ukop dijela lubanje i gornje celjusti koja je prekrivena plocorn. faze danilske kulture (blokovi 72. ZLATUNIC: Neoliticki pogrebni ukopi. 56) lefe na de nom boku u zgrcenome polozaju (na prostoru van] kog mba rednjeg zastitnog rova. 3. 513. polomljene. Od lubanje je ocuvana sarno donja celjust koja se nalazila u predjelu grudnog kosa. a njegova lijeva nadlaktica polozenaje usporedno s kosturom. bez . a pripadaju ranoneolitiekom sloju IT (vidi sl.

s1. XXXVI 29-95 (2003) 63 g:robne konstrukcije). 56. tarost prvogaje oko 18-25 godina. s1. Na prostoru skeletnih ukopa i 56 Slika 56. III.s. 3. Oko skeleta iz bloka 72 (vidi sl.2) 57 Stika 57. T. narukvica od skoljke spondylus. sl. 56a. ZLA TUNIC: Neoliticki pogrebni ukopi.6. Srednjoneoliticki skeletni grobni ukop muskarca iz Smilcica u bloku 56 (BATOVIC 1967: T. oba su muskeg spola (vidi sl. Srednjoneoliticki Stika 58.. 56. Lubanje pripadaju odraslim rnuskarcirna. Dimenzije su aka 160-162 em. 2) 58 djecJi skeletni grobni ukop iz Danila u jami R (KOROSEC IV. starosti 20-30 godina.gracilnih i skladnih proporcija. mozda pripada ulomku djeeje lubanje (BATOVIC 1979: 532-533' MIKIC 1981:75). 2 kremene strelice. Pripadaju mediteranskome tipu ljudi . drugog 22-30 godina. Prema analizi svi otkriveni skeleti muske su osobe. 56a) nadeno je mnogo grobnih priloga: kremeni noz i trapezoidno strugalo. osirn jednog primjerka koji.-56a. VAMZ. 1) J 959: .R. sl. srednje visine. 57).J II. noz od opsidijana. 56a Srednjoneolitickiindividualni skeletni grobni ukop u zgrcenome polozaju iz Smilcica u bloku 72 (BATOVIC J 967: 269. To su inacerijetki predrneti nadeni u cijelom naselj u te su vjerojatno u neposrednoj vezi s pokojnicirna kao osobni pribor ili znak zanimanja.

bez grobne konstrukcije i priloga.SAKARZ 1955: vidi tab.rnandibula koji predstavljaju zasebne osobe. Dva skeleta ukopana su pokraj jedne poluzemunicne jame na juznorne dijelu naselja ili iznad nje.RADIC 2000-01: 82). Grapcevoj spilji. Pokriveniku i Vel oj spilji. Vela spilja i kraj neolitika zasrupljeni su sa dva skeletna ukopa. zdjelica. Ukupno je pronadeno 90 ulornaka kostiju. goljeniea i nogu. ito: glave. Grobovi su bez priloga ali u blizoj okolici nalazi se poveci broj ulomaka kerarnickih posuda koje pripadaju razdoblju huarske kulture. MIKIC 1981: 84).276. Batovic (1979) to objasnjava razlikama U obicajirna i obredima izmedu ta dva lokaliteta kao i njihovom nedovoljnorn istrazenoscu (BATOVIC 1979: 533). celjusti. drugi je ulomak mandibula djeteta do tri godine starosti. zubi.64 R ZLATUNJC: Neoliticki pogrebni ukopi. starosti izmedu 22 i 30 godine (BATOVIC 1979: 582).50 m. 275. za sabranjivanje. nego srednjo. (NOVAK 1955: 266. pa taka ne predstavlja samo stambeni objekt nego i mjesto stovanja nama slabo poznarih kultova u kojima su pokojnici zauzimali posebnu ulogu. 269-270. Posmrtni ostaci pripadaju zenl staroj oko 35 godina te mJadoj muskoj osobi staroj oko 17 godina. mjestu lubanja nije uocen nikakav nalaz. 58). 272. Spilja Pokriuenik na otoku Hvaru predstavlja ostatke ukopa dviju osoba: dijelove Iubanje te nesto ostataka kostiju djeteta i kostiju odrasle osobe. Starost je umrlih oko cetid godine. MIKH: 1981: 75). rijec je 0 ukopu oa mjestu koje je predstavljao manji fivotni prostor tadasnje iivuce populacije (uz stovanje predaka iii predstavnika njihove zajednice). s. Prema pretbodno navedeni m autorirna.tjeme koje je nadeno na dubini od oko 60-70 em. prstiju. VAMZ. blizu poluzemunicnih nastambi bez grobnih priloga (KOROSEC 1958-59: 26.s. Nepoznatje ukupan broj. Nemoguce je utvrditi nacine rituala jer su razbacani osteoloski artefakti ali vjerojatno je to primjer sekundarnog ukopa razbacanih Ijudskih kostiju. Novak (1955) tvrdi da je tu rijec prvensrveno 0 mjestu za kultne obrede odno no. Svi ostaci polozeni su u posebnu pecinsku udubinu sto nam govori 0 posebnome odnosu prema njima (BATOVIC 1979: 583. spol i starost osoba skeletnih ostataka registriranih na ovorne lokalitetu. a treci je skelet na dnu jedne jame na sredisnjem dijelu samoga naselja (KOROSEC 1958-59: 25-26. . s rnogucnoscu prinosenja Jjudskih zrtava (CECUK . a okol no karnen je govori 0 m inimalnoj mogucnosti postojanja grobne arhitekture (CECUK . kraljesaka grudniea. Prepoznari su sarno ulomci triju djecjih donjih ceIjusti . MooC 1981: 84).RADle 2000-01: 82). XXXVI 29-95 (2003) mjestu ukopa lubanja nije uocena grobna konstrukcija. Prvi predstavlja donju celjust djeteta starosti 6-8 godina. BATOVIC 1979: 583. Svi leze na boku u zgrcenome polozaju. To je prostor spilje koja predstavlja objedinjenu cjelinu zagrobnoga i duhovnoga te kontinuiranoga zivota.neolitickom Srnileicu. ti ukopi pred tavljaju inacicu kultnog ukopa. Znacajke ukopa u Danilu vise odgovaraju razdoblju ranoga neolitika. Skeleti su razmaknuti jedan od drugoga oko 1. bedara. a treci predstavlja donju mandibulu djeteta neodredene starosti. rebara laktova. leze na boku u zgrcenorne i obrnutome polozaju.278-280). Najbrojnije su kosti glave iii lubanja oko 20 ulornaka (NOVAK . Grapiieua Jpilja na oioku Hvaru daje nam preliminarno veliku kolicinu razbacanih ljudskih kostiju po kulrurnorne loju bez ikakvoga reda ina razlicitim mjesrima. U Smiliiicu se sa sigurnoscu rnoze datirati u avo razdoblje same dio Iubanje .. 1964: 20). nadena u prednjern dijelu spilje. Grobne su jame pli tke. Grobni ukopi iz kasuoueoluickog razdoblja na istocnoj jadranskoj obali: hvarska kultura ukopirna u Smilci- Kasnoneoliticko je razdoblje (hvarska kultura) u Dalmaciji predstavljeno cu. Nalazi iz Danila predstavljaju iskljucivo djecje ukope vezane za grobne jarne (vidi sl. na prostoru bloka 52. Skeletni ukopi imaju grobne priloge dok na Podaci iz Danila govore 0 ukopu triju djeejih skeleta i dijeJa lubanje.

Dva skeletna grobna ukopa starije zene i rnladeg muskarca . s1. prema Bencu (1962) on je datiran u period srednjeg neolitika.RADlC 2000-01: 83. 75). ZLA TUNIC: Neolitieki pogrebni ukopi.8) Ranoneoliticki grobni ukopi na prostoru BiB (prije/azno zona) grobni ukopi na lokacijama u Zelenoj pecini Na prostoru BiH regi rrirani su ranoneolitieki (7) Obrama L U Zelenoj pecini 1I neolitickom kulturnom sloju m na dubini oko 0. straruma nadeno je osam grobnih ukopa od kojib cetiri predstavljaju: djeeje grobove .R. Prema Beneu. Sarno je kronolosko datiranje ovog ukopa konfuzno. Batovic (1979) ovaj djecji nkop uvrstava u razdoblje ranoga neolitika.jedaaje izravan ukop u plitku zemJju drugi ima primitivnu grobnu arhitekturu . polozeno na kamenu podlogu od kamenih oblutaka.jug. Uz Ijudske kosti pronadene su i zivotinjske kosti.adolescenta u zgreenome polozaju iz Vele spilje na otoku Hvaru (CECUK . MlKIC 1981: 84). Kasnoneoliticki •• 59 60 djeeji skeletni ukop iz spilje Pckrivenik na otoku Hvaru. Kod grobova 5-8 ne postoji mogucnostrekonstrukcije skeletnih cjelina urnrlih vee samo nadenih dijelova pojedinacnih kostiju trupa i lubanje (vidi L 65---67).a je ovdje rijec 0 kultnom ritualu odnosno selektivnom sekundarnom ukopu odredenih dijelova ljudskog skeleta (BENAC 1972-73: 26). Orijentacija je svih grobova razlieita istok . VAMZ. treci i cetvrti grab prekriveni su ilovacoru. a prema Milieu (1981) ovaj djecji ukop pripada u razdoblje mJadeg neolitika (BATOVIC 1979: 495. MIKIC 1981: 74. in. 67). Benac rvrdi d. najvecu pozomost treba usredorociti na grobove 7 i 8 (vidi sl. 5) Slika 60. dok ostala cetiri predstavljaju razasute djecje kosti pomijesane sa zivotinjskirn kostima i drugim predmetima (BENAC 1972-73: 23-35.jugozapad (vidi s1. priblizne starosti oko pet godina a uznjih nema nikakvih nalaza abreda ili grobnih priloga (BENAC 1957: 65). s1. Prvi predstavlja djecje truplo ukopana u sjedeeem polozaju. sjeveroistok . Ocuvana djeeja lubanja (MIKlC 1981: 84. zatim pojedinacni komadi oruda.grobove dojencadi koja su pokopana n zgrcenorne polozaju (vidi sl. U grobovima nema grobnih priloga ai tragova posvecivanja paznje pogrebnom ritusu. sjever . h. 61-64). U Obrama I u ranome neolitickom sloju 1. Pretpostavlja se da je tijelo umrloga bilo oblozeno vecim uspravnim karnenim plocama.tijelo je urnrloga okruzeno poredanim karnenjem. 66. Sro se tice prva cetri ukopa. XXXVI 29-95 (2003) 65 • Stika 59. 61-64). .60 rn na rubu sonde C otkriveni su ostaci lubanje i prstiju djeteta.zapad. BENAC 1962: 6. keramike i nakita. 1971: 74.

Utvrdeno je da se ovi registrirani djecj i ukopi nalaze u samorne centru naselja. XXXVI 29-95 (2003) 64 Slika 61-64. U njegovomu okviru atkrivene su razbacane zivotinjske kosti. prema istom autoru. taj je prosror zasut u vrijeme kada je na toj lokaciji izvrseno odredeno Ijudsko ili zivotinj ko z. Sastoji se od izgladene podnice od gline . sl. (BENAC 1972~73: 24-27. Ranoneoliticki individualni skeletni grobni djecji ukopi u zgrcenom polozaju iz Obra I. na mjesru gdjeje dokurnentirana najstarija faza naseljavanja. 2 sjekire ijelenji rog.5. ZLATUNIC: Neolitieki pogrebni ukopi. suncev disk ad pecene zemlje j karneni disk (BENAC 1979:375-376). grobovi 1-4. Ovdje mozemo razlikovati dva nacina ukopa: .rtvovanje. Zbog nadenib ljudskih kostiju ovaj objekt uvjetno je nazvan grobom. gruba posuda ukopana u zemlju. 3. Prema Bencu. jantarni nakit. faze starceoacko-impresso kulture. dio djecje lubanje.. Time je oblikovan pravi tumulus. VAMZ. Kasnije je dio podnice prekriveo karnenim plocama na Kojima se nastavlja lozenje. Grobovi ne predstavljaju neoliticku nekropoJu jer nije uocen nikakav neprekidni ritualni pogrebni obicaj niti kontinuiret pokapanja (na mjestu koje je odvojeno za takve vrste djelatnosti).zemJje na kojoj je trajnije lofena vatra. Naposljerku je cijeli prostor prekriven slojem karnenih oblutaka.66 R. predstavlja najvaznije kultno mjesto na otkopanorne prostoru naselja. Drugi. fino ohradena posuda impresso. Grobovi 5~8 predstavljaju kronoloski mladi ukop od grobova 1-4 te pripadaju razdoblju kraja L faze i poeetka Il. a ukopane velike keramieke posudei registrirano crude predstavljaju dio kulrnih obreda. 10--13) Oko ovog ukopa zabiljezena je veca kolicina kerarnickih ulornaka.

Ostaci lubanje ne upucuju na nekakav odredeni kult ili ukop mrtvih (BENAC 1979: 403). 15-16) Slika 67.6) s razbacanim Ijudskim skeletnim ostacima iz Obm I. . ZLATUNfC: Neoliticki pogrebni ukopi. XXXV129-95 (2003) 67 65 66 67 Slika 65-66. Koncetracija ukopa u samome ranom neolitickorn sredistu naselja govori da je to bio glavni kultni centar stanovnika u razdoblju starcevacko-impresso faze naseljavanja. sl. Oba tipa ukopa pripadaju prvorne razdoblju.5. VAMZ. Srednjoneoliticki grobni ukopi l1a prostoru BiH (prijelazna zona) Na podrucju BiH srednjoneoliticki ukop registriran je u Obrama I i Raolica pecinl. objekti 7 i 8 predstavljaju kultne prostore. Rani neoliticki grobni ukopi (grobovi 5. sl. 3. 17) 1972-73: • • ukop 1I zgrcenorne polozaju.R. U Obrama I u kultumome sloju protokakanjske faze nadeni su ostaci jedne Jubanje koja pripada mladoj osobi. (BENAC 1972-73: 29-30. gdje su i registrirani bogati prilozi. (BENAC 31. odnosno prijeJazu u drugi stratum pa su vezani za najstariji oblik zivota naselja canoga neolitika. Ranoneoliticki grobni ukop u obliku tumuJa (grob 8) iz Obra I. mjesta predvidena za posebne ukop pojedinacnih razbacanih kostiju.

81. Marijanovic tvrdi daje tu rijec o umrlome djetetu pclozenome u kultumi sloj bez postojanja grobne konstrukcije iii groboe jame. rj. 8) iz Obra II (BENAC 1971: 69-72.u pocetnim slojevima faze IT(koja predstavlja dubinu od 3..50-2 m) registriran je skelet mladeg djeteta ispod jedne godine starosti j jedini je nalaz na toj Jokaciji. Koncerrirani su na slobodnom prostoru samoga naselja (izmedu stambenih objeka- 68 69 70 Stika 68-71. grobnih priloga (MARIJANOVIC 1980-81: J 2. razbacanosti dijelova na razlicitirn dubinama od 2. odnosno prema Beneu svi pripadaju 1.6.J 3). VAMZ. Zbog neujednacenoga polozaja skeleta. XXXVI 29-95 (2003) U Raolica pecini u kvadrantu XI kod tocke 12. U BiH registrirani U Obrama IT otkri veno je oko jedanaest djecjih ukopa.72 do 2. 7. pa se ovaj ukop maze datirati u razdoblje prijelaza iz sredojega neolitika (kraj Danilo kulture) u pocetno razdoblje kasnoga neolitika thuarska kuliura). Marijanovic smatra da ovaj ukop pripada ranoj fazi huarske kulture s veoma izrazenim elementima ukopa kakve slijedimo na prostoru Danila.98 m bez ikakvogajasnog polozaja iii orijentacije.68 R. 3. Kasnonealiticki grobni ukopi na prostoru BiB (prijelazna zona) su kasnoneoliticki grobni ukopi u Obrama II j Lisicicima. fazi butrnirske kulture. ZLATUNIC: Neoliticki pogrebni ukopi. od kojih osarn pripada prvome stambenom sloju a preostala tri pripadaju drugome sloju.5. 10-13) . Individualni 71 skeletni djecji grobni ukopi u zgrcenome poloiaju (grobovi: 3.

odnosno polofeni su neposredno u kulturni sloj. Poloza] glava umrle djece u svim je smjerovima no nikad nije usmjereu prema istoku.70) u kojima su djecji skeletni ostaci u lezecem polozaju s rasirenim nogama.I~:::u. Prema polozajui orijentaciji skeletnih ostataka zamjetljivo je nepridrzavanje pravila ill standarda. 2) Slika 73-73a.~~I:Io!B~~ 73 a Stika 72.zemlja. Kasnoneoliticki individualni skeletni djecji grobni ukop u zgrcenome polozaju (grob 1).. Kod same jedne manje individue u grobu 9 registriran Je mlijecni mali zub. vjerojatno.1::a:.R ZLATUNIC: NeoliLickipogrebni ukopi.ma 6 i 7 (vidi sl. 72). 424). sl. Ostali leze naporavnanorn tlu. XXXVl 29-95 (2003) 69 ta) i luZili SU. VAMZ. Benac smatra da posrijedi ukop novorodeneadi (BENAC 1971: 70. 3. Dva djecja groba direktno su ukopana u plitke grobne jarne br.6) .zapad (BENAC 1971: 72). 1 i 2 (vidi 81. 69. 9 i 10 glave i gornji dijelovi tijeJa umrlih pokriveni su vecim dijelovima grubi.jug a tri u srnjeru istok .s. 73. Vecina djecjih kostura polozena je na lijevi bok u zgrcenome polozaju (vidi sl. 72. 5. IX. 68. zaritualne potrebe (BENAC 1971: 68. 3 iskopani su ulomci keramike koja je sluzila za prekrivanje poravnane pcvrsine. Pet djecjih skeleta bilo je usmjereno u pravcima sjever . Posebno se isticu dva ukopa: grobovi br. 73a). Kasnoneolitieki individualni djecji skeletni grobni ukop u zgrcenorne polozaju (grab 9) sa keramickom posudom kao pokrovom (prije dizanja j poslije dizanja iste) (BENAC 1971: T. Iznimakje ukop jednog djeteta na desnorn boku u grobu br. 1 i 9 prekriveni su kamenom Ci:lIli.::-. 71) i grobovi. 2 prekriven je ilovacom na kojoj su ulornci keramike i pepela au grobu 6 izrnedu djecjih kostiju nadenaje i crveno pecena glina . s I. 72. U grobovirna br. MIKlC 1981: 83). IX. Skelet iz groba br. U grobu br. 8 (vidi s1.h keramickih posuda. Iz prvoga tam benag horizonta sedamje skeleta predstavljalo osteoloske nalaze osoba mlade djecje dobi. iz Obra II. (BEN AC 1971: T. 1979: 423.

U Lisicicima (blizu Konjica) je llZ vatriste u zemunici (A. 73a).s . Abb. U grobovirna br. Grob br. XXXVI 29-95 (2003) plocorn (vidi sl. 73. 72. Ovi ukopi ne sadrze grobne priloge. Abb. U kvadrantu IV na dubini 1. Na Iokalitetu Podgori I u neolitickim slojevima registrirana su tri grobna ukopa. 1962: 7. Druga dva groba u sekroru B predstavljaju umrle polozene direktno u zemlju u zgreenome polozaju (PRENDI 1990: 414. Skeletni ostaci dobro su ocuvani. 74 Slika 74.[5) u naslagama pepela i kulturnog sloja otkrivena donja celju t odrasle osobe. 2 i 6 registrirani u ostaci pepela i ulomci crveno pecene zemlje. s neposredno u zemlju polozenirn cijelirn skeletorn. Tu nije opazen poseban nacin sahranjivanja niti su pronadeni nalazi grobnih priloga (BENAC 1958: 90. 20) . oni su pokazatelj odredenoga grobnog rituala (BENAC 1971: 68-76. Rijed je 0 pravilnoj grobnoj jami koja nerna posebnih osobitosti. VAMZ 3. 1 predstavlja kvadratni grobni ukop s djecjirn keletorn u zgrcenorne polozaju prekriven kamenom plocorn. 74). Starosna je dob umrloga oko 25 godina. osim Iubanje koja je ostecena.614. Srednjoneoliticki 75 1995: 1995: 35.80 m registriran je grob I (vidi sl. Polozaj glave umrloga usmjeren je najugoistok dok je pogled bio usmjeren prema sjeveru. Skeletni 0 taci polozeni su izravno u zemlju bez grobnih priloga.70 R. MIKIC 1981: 85) RallolZeoliticki grobni Ilkopi ua prostoru Albanije Na prostoru Albanije otkriveni su ostaci ranih neolitickih skeJetnib ukopa: u Podgori 1. 1979: 424). Urnrli su u zgrcenorne polozaju. BATOVIC 1979: 583 584. 5) individualni skeletni ukop rnuskarca u Podgori 1 (KORKUTI individualni grobni ukop muskarca u Cakranu 1 (KORKUTI 137. ZLA TUNIC: NeoLilicki pogrebni ukopi.. Prema Bencu. Njegova jednoznaeno t govori 0 ranoneolitickom ukopu u prvotnoj fazi nastanka naselja. Ovaj tip ukopa prema Prendiju traje do broncanoga razdoblja preko srednjoneoliticke kulture Cakran. Ranoneolitieki Slika 75.417. KORKUTI !995: 34-36).

poznatje ill drugirn kulturama na Balkanu.kultni ukop. TIPOLOSKO . Na pojedinirn lokalitetirna. prema Korkutiju (1995) i Prendiju (1990) poznat je bio jos iz razdoblja ranoga neolitika 1I naselju Podgori I a primjenjivan je do kraja broneanoga doba na podrucju lokaliteta Maliq. U grobu nema priloga ni grobne konstrukcije. 75). Benac (1962. XXXVI 29-95 (2003) 7L Prerna Korkutiju (1995) pronadeni grobovi u neolitickome naselju Podgori predstavljaju ritualni . Obica] da se djeca ili srarije osobe polazu kao zrtve u naseljene prostore kao kucne ili naseobinske zrtve. bez grobnih priloga pa take pripadaju najstarijem kulturnorn sloju nalazista.STATISTICKA OBRADA NEOLmCKIH GROBNIH UKOPA NA ISTOCNOJADRANSKOM PODRUCJU I NJEGOVOME SIREM ZALEDU Naistocnojadranskorn podrucju i njegovu dubljem zaledu neoliticki ukop pratimo kroz sve faze razvoja neolitickih kultura (vidi sl. Prvi ukop registriran je U rano srednjoneolitickome kulturnom sloju samoga naselja u kvadrantu 5 sektora A. Tu grobni ukop predstavlja individualni tip s tijelom umrloga polozenoga na bok u zgrcenome polczaju. 77-81).. Pretpostavlja su posrijedi moguce zrtvame. Ukop br. VAMZ. Velika osrecenost skeletnih ostataka umr!oga zadavala je poteskoce kod rekonsrrukcije njegova polofaja. Mikic (1981). Prema Korkutiju ovdje je. grobni ukop pojavljuje se na povrsirrama unutar ill blizu na elja s vise individual nih grobova. na dubini od ). Prerna prikupljenim tipa: • individualni bocni ukop u zgrcenom polofaju (primarni) koji je primjenjivan na svim do ada poznatirn neolitickim lokalitetima u kojima su registrirani ukopi od ranoga do kraja kasnoga neolitika (u pecinamaina podrucju naselja na otvorenom) (vidi 81.zapad dok je glava mrtvog usrnjerena na juznu stranu. In kronoloske U ovo poglavlje tipeloskc-sratistieke analize necu uvrstiti skeletni grobni ukop Borik Medulin koji pripada novovjekovnom razdoblju. 1979). prepoznati kao razbacani skeletni ljudski ostaci u pecinama ili ukopani dijeJovi ljudskoga skeleta lubanje ili dijela celjusti unurar naselja na otvorenom (vidi sl. kao isam grobni ukop. ZLATUN[C: Neoliticki pogrebni ukopi. Iscrpne podatke 0 tom nacinu ukopa i fiziekom an tropol oskom stanj u skeleta na nasern j adranskorn prostoru dal i su B atavic ( 1967. kao i kod prvog ukopa. od 3 do 4 pa i do 8 ukopa. 77-81). Jedna je ruka ispruzena dok je druga polozena uza zdjelicu. 2 otkriven je na najsjevernijern dije!u prostora kvadranta IV na 1. Orijenracija skeleta. podacirna neolitickih ukopa tih podrucja prepoznatljiva su dva osnovna • . Ostaci skeleta dosta su osteceni. rijec 0 slicnorn zgrcenome polozaju umrloga (KORKUTI 1995: !37. u srnjeru je jug . Tijelo umrloga lezi na Iijevoj strani s goljerucama savijenim prema nazad.odnosno dugorn kontinuiranom zivotu samoga naselja. Podrijeklo ovakvog tipa ukopa. 138). kao sto su: Smilcic. ito prvensrveno zbog registriranoga grobnog nalaza krernenja koje je sluzilo za izradu upaljaca za vatreno oruzje i za nacin ukopa urnrloga. Danilo i Obre JJ II.s.60 m dubine. Vjerojatno je rijec 0 rnladoj osobi rnuskog spola neodredene starosti. sekundarni ukop jedne ili vise 0 oba uocen sarno na pojedinim lokalitetirna u Dalmaciji i BiH. Podgorie I. 3. u kojoj je lociran jedan skeletni zgrceni grobni ukop (KORKUTI 1995: 216).R. odnosno kronoloski datiraju se II sam pocetak ovoga srednjoneolitickog naselja. 1971. 1979). u razdoblju faze Iia. 76). r Srednjoneoliticki grobni ukopi "a prostoru Albanije U Albanij i srednjoneoliticki grobni ukop poznat je na podrucju naselja Cakran I u kojemu su otkrivena dva skeJetna ukopa u zgrcenorne polozaju. Marijanovic (1994) i Korkuti (1995).60 rn (vidi 51. Oba skeletna ukopa predstavljaju jednostavne grobne jame bez ikakve konstrukcije. posvecene plodnosti .

ndividualnim skeletnim grobnim ukopavanjem ili sekundarnim ukopavanjem razbacanfh kostiju ill odvojenih dijelova labanje. BUDJA 1993. 1964. PREND! 1990. 3.. 1987. Pecinska mezollticka naJazi~ta s registriranim primarnim. XXXVI 29-95 (2003) 2 Legends: Karta mezolitii:!kih i neolitickib lekallteta na kojima su utvrdene razlii:!ite . sekundamlm ukopavanjem razhacanih kostjju iii odvejenih dijelova lubanje . Lokaliteti:!) Oporovina (?). ranoneolitickih. MALEZ 1986. 15) Podgori I . 10) Zelena pecina (?). 1971.. BATOVIC 1967. NOVAK 1955. sekundarnlm ukopavanjem odvoj enih skeletnih dijelova Iubanj e.. sekundarnim ukopom razbacanfh dije1ovakostijll sekundarntm ukopom odvojenib skeletnih dijeiova lubanje iii celjusti. ZLATUNTC: Neoliticld pogrebni ukopi. 1994. 5) Dani6) Vela spilja' 7) Grapceva spilja' 8) Pokrivenik.. 1979' BENAC 1962. 1979. sekundarnim ukopavanjem razbacanth kostiju i.72 R. . CECUK-RADIC 2001) 10. sekundarnlm indivldualnim grobnim ukopavanjem. 13) Obre II. KOROSEC 1958. VAMZ. 9) Ravlica pecina. 14) Cakran I. Karta mezolitickih.cka nalazijta s i.. 3) Borik . PETRIC 1976-77. KORKUTI 1995.s.. MIKIC 1981. 1972/73. Kasnoneoliticka nalazi~ta s iodividualnim skeletnim grobnim ukopom.Medulin (?).kopavanjem. • o Srednjoneoliticka • 'Ranoneoliti. 2) Danceva peeina (?). srednjoneclitickih i kasnoneolitickih nalazista gdje je utvrdeno grobno ukopavanje (Prema: BATTAGLIA 1959. nalazista individualnim skeletnim grobnim u. 4) Smilcic. MARUANOVIC 1980-81. Ll) Lisicici: 12) Obre I. forme grabuog ukopavanja . Stika 76.

:t_ Co • N '" z • M~ . Po . ZLATUNIC: Neo]iticki pogrebni ukopi...: -Z . >N' o dJ.. .~ ·c Ii .'" :z :..g if~c !: ~ ow ::...! ." .5.. VAMZ..R.~ " ~ o . 3. IO~~Z 6£'ci'i. ~ 8 'n c. ci. o ." '" 0. E .t:i6 "" .n I! a = . XXXVI 29-95 (2003) 73 ..

Prim. Danilo (tri djecja skeletna ukopa ijedan dio lubanje). PutnvtmL 0 7S. S=jug. ~x--RI< ]7.5 25 "~~8 14.5 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 SO 1 I 2 18 a 12.'ta. OM = odrasli muskarci. Sek . s Sek . U fazi ranoga neolitika na podrucju Dalmacije.skriljom: Zp= zgrceni poloia]. odnosno razbacanih kostiju) i Podgori I (tri keletna ukopa) (vidi s1. = odrasle zene. 20 1 1 0 4:£16 SM9 31 Slika 78.d. strug» trapezoidno strugalo. nalazi ukopanih odvojenib lubanja koje predsta. kostiju: Prim it. 0 4 I.0 0 0 10 4 zs 31. Neolitieki pogrebni obicaji nasega prostora nisu jos dovoljno razjasnjeni. ukopi . XXXVl 29-95 (2003) Do danas poznato je vise lokacija s registriranim pogrebnim ritualorn na nalazistima u obalnom pojasu i na podrueju zaleda (prijelazna zona).57 0 I 1("1) 0 0 0 1.tt ~fI)b""lI .0) 0 40 80 10 IU D1milo Obrel Ravliea 3 0 p«~ I l K l 0 .Kp :::: primitiuna grobna arhitekionika od kamenja i kamenili ploca. Ksf Zu = zemljani ukop u kulturnom sloju. Obre I (ukop odvojene lubanje) Ravliceva pecina (skeletni djeeji ukop) j Cakran I (dva skeletna ukopa) (vidi sl..L C < K 0== sekundarni ukop oduojenik celjusti pod kamenom plocom .74 R. Zu 0== obican.L. dijela BiH. 77). sekund. W:::: zapad. Ls ::: lijeoa d strana. Zelena pecina (?) (ukop djeteta). 1. Np= nepoznato.N~II1'I.L sekundarni ukop odoojenin lubanja.C 0== sekundarni tip ukopa odoojenin lubanja i celjusti. GV granitni ualutak. Hop > horizontalni poloiaj.nt!C zelen Kaml.:adolescenti muskog spola. = = = ot t . dijela BiB Albanije (vidi 51. Opsid. Su ::::keletni ukop. strj.28 0 0 0 0 50 0 0 50 CekranI UIrup./4 0 T 0 0 I 1 2 I [8 0 U 50 III >7.n 0 44.: individualni sekundarni ukopi razbacanih kostiju. Krein. U'00.5 12. N= sjeuer. iako posroji dovoljan broj nalazista i ukopa.Jl 29. Adol.l1oi = opsidijanski not.C 0== sekundami ukop oduojenih celjusti.pIII" S.. Arh: K 0== primituma grobna arhitektonika od kames nja. ostaci ptice. 'pilj. SE :::jugoistok. Su Rk :::: keletni ukop razbacanih. d = ienskog spola. NW:::: sjeuerozapad..17 Usi~ici U'. M :::muSkog spola.pno: Smil~ic S 3 17 0 0 1 0 8 I I ~ 2 ~ 3J. Su.& ""ob6 S j % Indlvidtlld. E= istok. Prim it. =kJ·emene strelice. Orijent.aJsiJ:I:o. Trap. ill Ib!n".s.kOp:lVDJ1I' &:kullll.44 0 0 l1eC j Obre l Podg. U srednjem je aeolitiku 17 ukopa na lokalitetima Dalrnacije. ZLA TUNIC: Neoliticki pogrebni ukopi. Obre I (cetiri djecja skeletna ukopa i cebri djecja s elementima selektivnog ukopa."md. tip = primarni tip. Su Hop + Rsn skeletni ukop u horizontalnom poloiaju s rasirenim nogama. 76) registrirano je 18 ukopa kojima pripadaju: individualni skeletni bocni ukopi u zgrcenome polozaiu.RIo: 3 1 4 0 0 II 0 0 2.V1<I""lni ukoil 2. 3. Sek . Tabela podjele neolitickoga grobnog ukopa prema karakteristikama tijekom neolitickih razdoblja '" ili obliku ukopavanja Legenda: Individ. ukopi vise osoba = sekundarni ukopi vise osoba = . NE= sjeueroistok.77).ri Uk. uk""j BroJ Ilk"".vljaju selektivni ukop ito na lokalitetima: Srnilcic (dva skeletna ukopa i tri odvojene lubanje). Individ. D :::: jeca. Arh: K .1 % .Rk :. Sekund. s. Ro = rarliaita orijentacija. Ds :::: esna strana.'icl. ukop individualni grobni ukop. . M :. Zp ::: skeletni ukop u zgrcenome poloiaju. Albanije: Smilcic (dva skeletna ukopa i osam ukopa odvojenih Iubanja). VAMZ.o. zemljani ukop."ftlkuprit\o: 0 I~ 2.73 50 0 1011 3. skelet. Veto !pilja Obrc/'l n 0 0 0 JD 0 0 I 2 1/ I II Smiltil: C. Sek .2.5 50 %SdlIikq> \11e(l(\Qba "'kund """"I . = orijentacija skeleta.rnJX.

0.5 12.tl/& I'rinmni KAI11ktcri>nb'h fun .:Y stari srednji mlaai neolitik neolitik neolitik o individualni ukop Stika 79. i mladica 17 god..1 2 3 0 I 0 0 0 0 0 D 0 37.i..m.d!!3::::..h uk". ZLATUNlC: Neoliticki pogrebni ukopi.16 0 14 Jj ~ 22 0 0 IR 53 Sveukupol>< S~. Obrima II (jedanaest djeejih ukopa) te sedam nepotvrdenih ukopa koji. vjerojatno.S SO 0 36...HI 41.o.S7 0 0 0 2 SmilftE 0 0 I . uz primjere cijelih lubanja j celjusti pled tavljaju sekundarne ukope.. starosti).:. nj. ukopi vise osoba • indo sekund. Grafikon podjele neolitickoga grobnog ukopavanja neolitickih razdoblja prema karakteristici i formi tijekom IN4Io.44 B. Grapcevoj spilji (razbacano 20 kostiju lubanje od kojib su sa sigurnoscu indentificirane tri djecje individue starosti do sest godina). ." z"ten pet Obre I 1 0 37.. XXXV129~95 (2003) 75 Karakteristika i forma grobnog ukopavanja 18 16 14 Zbroj 12 grobnih 1~ ukopa 6 4 2 o sekund. Smile.ll 29. UkupI\Q: 0 7.R. 1 2 I II G. I I I 0 0 0 0 0 .tpilj. C.'i Ukupno: Vcl.. Tabela podjele neolitickih grobnih ukopa prema tipovima ukopavanja neolitickih razdoblja tijekom Razdoblje kasnoga neolitika na lokaliterima Dalmacije i BiB obuhvacajedanaest potvrdenih grobnih ukopa u Veloj spiJji (skeletni ukop dviju 0 oba: zene 35 god. 3.. "robnl>ll tip Sekundami lip J t 4 0 11 8 I I 0 uk""". VAMZ..knu11 2 8 2 II 0 I~ 2 IS 0 45. Nairne.8.45 0 0 23 25 23 25 IS. rijecje 0 razbacanim kostima vise 0 oba u Smilcicu (jedan manji ulomak lubanje).fII'JI S I %Prmmmih "k<>pa 22.. 77). NOJl<IZIIiIIQ 0 IlrqJuI." lU 14. Pokriveniku (dvije osobe: prva predstavlja ukop lubanje druga razbacane kostane ostatke odrasle muske osobe) i u Lisicicima (selektivni ukop celjusti odrasJe osobe).14 0 45. ukopl -RK a ~~::rla.5 23 10 0 RovliOopce.5 0 12.. Ob".36 80 10 0 0 0 II 4 3 9 8 3 17 10 4 I I Podgori I UkUl'no' Smile" Danfl0 10"".28 78.. ~~iU' Pokrh'enik Li. 25 % SokuIId.4~ Slika 80.¢.:12 0 44. (vidi sl.

skrilja koje imaju funkciju obloznica groba. ZLATUNIC: Neolitieki pogrebni ukopi.grupa II Dgrupa I 2 o~--~~~~~~ stari srednji Slika 82. 77.76 R. 82. 83. 84). 84). a zasrupljenaje s nekoliko grobnih primjera koji imaju uoeljivuprimitivnu grobnu arhitektoniku. kultni grobni ukop oblika tumulusa iz Obra 1 (vidi sl.s. (vidi sl.88% predstavljajedan 77. ito: • prvu grupu -1 slijedimo u kudikamo najvecem postotku. odnosno ne zamjecujemo veee irnprovizacije.9%. Grafikon podjele neolitickoga mJadi neolitik neolitik neolitik grobnog ukopa prema grupama i tipovima grobne arhitekture . Kroz cijelo je neoliticko razdoblje uocljiva pojava razlicitih oblika ili form. U ovu skupinu ubrajamo dva groba iz Obra II s pokrovorn od kame nih plata . 3.83.skrilja (vidi sl. 82. vidimo opcu standardizaciju. • • Tipovi grobne arhitektonike 18 16 14 Ukupan 12 zbro] 10 grobnih 8 ukopa 6 4 Dgrupa III . oko 84. izvedenu od povecih kamenih blokova.. XXXVI 29-95 (2003) Karakteristika iii forma grobnog ukopavanja 18 16 14 Zbroj 12 grobnih 1~ ukopa 6 Dnepoznato sekundami 4 2 O~=-~~~~~T stari srednji rnladi neolitik neolitik neolitik j Ii fermi Slika 81. 82. Grafikon podjeJe neolitickih grobnih ukopa prema karakteristici ukopavanja grobnog Neoliticka grobna arhitektanika Glavni elementi tipoloske i statistieke analize neolitiekoga grobnog ukopavanja svakako su tip i vrsta arhitektonike. i vertikalnih kamenih ploca . VAMZ. Promatrajuci tehnoloski naein izvedbe grobnih ukopa. postavljenib horizontalno (dna groba).84)' trecu grupu -ill sa 1. druga grupa-ll predstavljenaje sa 13. predstavlja obicni zemljani tip grobnog ukopavanja (umrli se ukopava plitko u zemJju ili polaze izravno 1I kulturni sloj).2~. 77.i grobne hitektonike koju statisticki mozemo podijeliti u tri grupe. 83.

Ks/ Zu.05 17..~' l L Su-Rk.11 5.: 3511: Ks/ Zu..j nbnlh w 5 uk$ll % 8ml ".Rk sekundarni skeletni ukop rasbacanik kostiju.7.Kp. I Su • R!: N.Jjr ruz:doolje 5 Sv: 1(.irodnc udubl . K<iZn. Sek Su . Z.. 5 Suo 1\. Ks! Z" zemljani ukop u kulturnome sloju.55 22.<Jp4 B. 8 Sdc . CikrunJ Sred.76 14.KslZo I Sek·LKslZu I Sok· Itk ~ I I I s.. 9 SeI:. 750.1 Sck·L Noma: I Sek . Sek . JW Zu 2Su:...<lila 4 2So:3Sek·L I Sek-L+p ..07 ~ 6. Kp. Nere. N<m. Su... 52. Zu.lu ITh l'll I 8 3 I 8 3 16 mzdoo~c 5 Zu.R1r.B. I Sck-l INcrna.primitiuna grobna arhitekionika od kamenja. 10 4 I I 2 LB 2 1\ 55. DpIllf. ZII: 2 SII.mbnih Lik. V.Zu 11. Zu.x.41 5. = = = = = = .. I Su. Am: K-Kpo J TIT 8 Su ~ 4 Su: 4 Sek So·R!: 3 Su 11 Su (4 SUo "" 18. :ill • R1r.% I~I 2 II I 3 2 I 21 35 II SII (2Su. Aril K.55 11. 2Su: Primu M: K. IWlu 4Su (35. I Sek- smlltic Dlmilo Dim I RA"1i apoc.!I 61. 8 Stk· L (1(..11 32..L 1S". PrimlL ArII: K<-l 2 i'nrnn. Obl1:l l'odguriJ S. eenh ra7lloolj...2Su .9Ii 2 IR S. 5.klum Nr:ma. Primu.2B I Sek. Prim it. L IWlu 2 Suo Zo.55 10 55. 2.55 n.' (2 Su: IW Zu. ".nQ ".52 4. I Su·Rk. no lm!Ono. ZLATUNlC: Neoliticki pogrebni ukopi. 1 Sek . Sek ..mll.m: K· Kp I 3d· 25"(1 I ScI!-L II Su f2Su..21 5.] Sek IK!I] Stk-L Stika 84. 7 Sn.L = sekundami ukop odoojenih lubanja. OAll!Or. Zu obican zemljanl ukop.prama grupama grupa Ukupan bro] % Tlpovi grobne arhitekture prema grupama [J grupa r 45 7 1 84.."..J. Sek .R... &pllja Ob". ZUJ N""". L< KPi 2 Pnmn... 7s..L < K = sekundami ukop odoojene lubanje pod kamenom ploiiom . Ksf Zu: 2 Pnmlt i\rh: II. L. I Su..t..12 9.L + prst.64 )2.88 100 grupa II I • grupa 11 [J grupa 19rupa 111 III ~veukupna: 53 Slika 83 Tabela i grafikon podjele neolitiekih grobnih ukopa prema grupama i osnovnim tipovima grobne arhitekture 'N.. 3.L. 2 Su. 2 PrimlL "'... I'rimlt Arb: K 2 Su.9 13. .9 Sel<.li~ G"'~ ~ilj.1 lu: 2. I Sck· L.R!: (vito oooba) PQKri~"""' Li$i~II!i 9.Jkriljom.55 11.55 5..011 ZuJ 9Su 11 ZU: I Stk-t<Kp. K IS 53 ]U~ 100 2 Pnmu.: Zu. ukup".. KsI z. KsI Zh: ISekL<Kp Bmi..Iul!1JI ~[1II1flc Zcll:n pOt. Arh: K .38 K.n Sml!. Nenn... 3 Su. Arb. KslZ. lu. Arh.L.2 1. Tabela podjele grobnih ukopa prema tipovima arhitekture tijekom neolitiekih razdoblja Legenda: Su skeletni ukop. Arh: K ::.55 5..s.Rk = skeletni ukap rarbacaniti kostiju. Zu.52 K!lZu L.. 4Su. Prim. 1'.11 ..Kp 1'1""". Sek: . tip = primarni tip. K·KP: 11u 10 Su.76 ISveuku)lDO K>I Zn.22 5. Z-u 480. Noma.1:1 lou.C sekundarni ukop odoojenih eelJusti. 2 Primlt. VAMZ.-1Ul.. I Sd • R!: Noma.7..75 29. Su . Sek . XXXVI 29-95 (2003) 77 Tlpovl grobne arhitekture .RL.C = sekundarni tip ukopa odoojenili lubanja i celjusti. ZS.11 5.. I Sol-l I I 2 J 4. = sekundarni ukop lubanje i prstiju. KsI Zu)..88 47.Kp primitiona grobna arhitektonika od kamenja i kamenin ploca.S"l Zu. 29.55 5. K.1<>1 Zu: 'I 100.55 l3. ll'rirnll Alb.25 50 % Rrulo neolit. 7Su.

77..11 8~.s .07 7.28 ~. prstiju itd. V AMZ.n .1.. Zanemarivoga je znacaja pojava zenskoga grobnog ukopa iz Vele spilje (vidi sl. lubanja.16.16 Slika 85.i~ti Ulrup". Drugu skupinu B predstavljaju sekundarni grupni grobni ukopi (vidi 1.1""') lijoL. Na svim prehodno navedenim podrucjima regisrrirano je oko 55 ukopanih osoba (vidi s1.RADle 2000-2001: 82. poiclnl.27 9. Cnkrnn I iJkup'lo: Velalpilj..8).. I .33 11. 15 'I~n""rtib . 88) (CECUK . IS 7 n r'.. odnosno horizontalnom polozaju s rasirenim nogama..28 0 0 0 II 2 1 1 2 . p6lofaj' Smilf.53 SmiltiC Danilo ObTe 1 Tlovlil. sI.86). 77... 87). osim uocenoga standardnog tipa skelemoga grobnog ukopavanja. llllil.31 :JJ. U1ndih zlOt.. 9 i 10 nad djeejim skeletima nalaze se kerarnicke posude koje su sluZile kao pokrov nad pojedinim djecjim skeletnim dijelovima ili su pokrivale poravnane povrsine (vidi sl. 87). 84 85 86). MARIJANOVIC 1994: 2..88 0 41. O. 88). Rk. XXXVT 29-95 (2{)03) Pogrebni obicaji Za registrirane grobne ukope naseg i tocnojadran kog podrucja i njegova zaleda glavni je karakteristicni oblik individualni skeletni ukop ili inhumacija.2.. 1'. Ova prevladavajuca forma grobnog ukopa predstavlja statisticko-tipoloski prvu skupinu A (vidi s1.~Hj' 0 0 0 0 2 2 I 1 I Q 0 S 3 I 66. sl. zamjecujemo.93 0 I I ~ 0 50 18.69 "1.. To su skeletni ukopi.. Svi tipovi ukopa registrirani u Dalmaciji i Hercegovini prezentirani su nam pomocu osteoloskih nalaza tridesetak skeletnih ostataka individua. (vidi tab. Postoje grobovi s registriranim skeletnim ostacirna pokojnika polozeni na desni ili lijevi bok u zgrcenorne polozaju (vidi 1. d..1. U Obrama II u pojedinim grobovima 3.4..0 0 0 0 0 0 0 0 0 f'ckrivenlk U.. 3. au Albaniji na neolitickim nalazistima loci:rano je pet primjera ukopavanja." I Ii""" " r. Kod njihje zamjetlji vo ukopa vanje razbacanih kostij u jedne iIj vise osoba. I 0 1 ) o.1 pee 0 2 1 4 0 50 5 2 II SO 15 Podgm 1 Uk~p•• : a 2 0 2lI. celjusti.57 14. .rdl SmH~ic tlTil".WI "...69 0 0 0 42$5 50 r 0 Il 0 2 0 3 100 11. 61.it 50 %O!l-UiTib 27. uglavnom. dl:!!ruI . 87). Uz njih pojavljuju se ukopi umrlih u ispruzenom..J>O<!.h"" tl. najceSce odredene prema polozaju ostataka pokojnika i ojihovoj orijentaciji. Analizom podataka ovih skeletnih grobnih ukopa vizualna percepcija u spolnoj i dobnoj strukturi ukopanih bitno ne odstupa od one regis- Na/ltd1tR.. !ll<apl.57 1~.s1 2M6 0 0 0 0 15.85.09 45.45 11. no zbog nalaza kerarniekih posuda.• . Tabela podjele grobnih ukopa prema nacinu polaganja tijela razdoblja UITU'Jihtijekom neolitickih ." Ob".: 28. Ovoj skupini kao podskupinu I B mozemo pridruziti zabiljezene pojave kultnog ukopavanja odvojenih dijeJova ljudskih kostiju.18 Zc". bez ikakvog polozaj a iJ j orijentacije umrlih. Kod ove skupine.3l'i 0 9 1 1 0 110 27. 77.Arnautovicii Butmir (neoliticka nalazista Obre I i IT) nalazimo 23 ukopane osoba. Na podrucju dijela sredisn]e Bosne kod Kaknja .. U najvecem broju zastupljena su djeca.28 IQ. 84..'_'... ZLA TUNIC: eolitieki pogrebni ukopi. 83. zatim muske osobe adolescentske dobi te odrasli muskarci (BATOVIC 1970: 71.84. npr. 77.66 J3. koje su sluzile kao pokrov uvrstio sam ib u istu grupu A (vidi sl.27 2~ S":"'''II'"o. 77). C 0 %llJlUl... 3). manje nepravilnosti i odsrupanja.78 R..

81 3. Postotak sekundamih skelernih grobnih ukopa razbacanih ljudskih Polozaj umrlih 18 16 14 12 o ostali polozaji + sekundarni RK. ZLATUNlC: Neoliticki pogrebni ukopi. _6:l . 85. 86). poloZaj: desna str. 3. 86). C ukopi • zgrc.07% od svih ukopa (vidi sl. Danilu i Obrama I.63 20 1 Nepoznato: sveukupno: 2 55 100 o Nepoznato Stika 87.. XXXV129-95 (2003) 79 trirane na podrucju nome polozaju na 56. re(vidi s1.. 85.72%.. 84. Pokriveniku i Grapcevoj spilji sa 32. sa 1. Grafikon podjele grobnih ukopa prema nacinu polaganja tijela urnrlih tijekom 2 o zgrc.36 36.... najmanje gistriran u Obrirna Dalmacije..36%.. start srednji mladi naolitik neolitik neolitik Slika 86. ldue bdrasle zenske osobe Broj umrflh 31 % umrl!h 56.. 77. . ostali su zastupljeni sa je zastupljen ukop u horizontalnom polofaju s rasirenim nogama. Prema nacinu ukopa najveci broj predstavljaju grobni ukopi u zgrcelijevom boku sa 27.. Zbroj umrlih 10 8 6 4 Ow.88%. poloza]: neolitickih razdoblja Podjela umrlih prema spolu i starosnoj dobi DDjeca i adolescenti ..36 3636 1 81 3. Lisicicima. _ . VAMZ.36 1. Tabela i grafikon podjele neolitickih grobova prema grupama po fonni ili karakteristikama grobnog ukopavanja Podjela umrlih prema spolu i starosnoj dobi Podjela umrtih prema spolu i starosnoj dobl Djeca I adolescenti Mlade i odrasle rnuske Individue bdrasle zenske osobe Bro] umrllh 31 % umrlih 56.27% a na desnom boku sa 12. lijeva str... L.Mlade i odrasle rnuske individue DOdrasle zensKe osobe Podjela umrfih prema spolu i starosnoj dobl Ojeca i adolescenti Mlade i odrasle muske indi . U vecem broju zastupljeni su sekundarni ukopi odvojeoih dijelova ljudskih kostiju lubanja i celjusti u Smilcicu.s..R.63 o Djeca 20 1 i adolescenti Mlade i odrasle rnuske individue o Odrasle osobe zenske Nepoznato: sveukupno: 2 55 100 DNepoznato Slika 88 TabeJa j grafikoo podjele umrlih prema spolu i starosnoj dobi .

81). osim sekundarno razbacanih kostiju jednog djeteta. oruzje iii upucuju na njegovo zanimanje obrtnika. 80. liticko crude. Pored ove ukopane posude otkriven je nakit od jantara. Zelenoj pecini. 104-105). njihova izvorno podrijetlo moramo potraziti na podrueju juine Skandinavije-Jutland (Danska) u kasnome mezolitickom i ranome neolitickorn razdoblju (BENAC 1972-73: 29-34. uz polozene i razbacane djecje skeletne ostatke. Vedrovicama . 1979: 375). Najzanimljiviji grobni darovni materijal pronaden je na prostoru uvjetno nazvanirn grob 8.nakita od jantara koji SLl otkriveni u Obrama I. na sto sugeriraju otkrivena vee prije navedena kamena oruda i velike keramicke posude (BENAC 1972-73: 29-34. u drugoj ulomei ukopane neukrasene keramieke posude in situ te nalazi 3 sjekira. Mozerno reci daje tu rijec 0 kultnorn zrtvenom ukopu. otkriveno vise arheoloskoga pokretnog materijala. a vjerojatno predstavlja dvojnika prvog diska. uz skoljke. U neolitickorne su naselju Obre II u grobnim ukopima 3. Vecina litickog' oruda u grobovima vjerojatno je proizvod lokalnog karaktera iii provinijencije. prstiju ili razbacanih kostiju vise osoba) registrirano priblizno 55 ukopanih osoba. Na to. koji prema Bencu predstavljaju poseban kultni prostor naselja. 77.. U prvoj je komorici otkriven nakit od skoljke spondylus. ceIjusti.2 kremene strelice i narukvica od skoljke spondylus). 3. dok noz. gruba kerarnicka posuda ukopana u zernlju s barborinskirn ukrasavanjem. gdje je unutar ovog tumula na njegovoj sjevernoj strani. od opsidijana predstavlja irnportirani materijal udaljenih regija. Ravlica pecini. U Obrama I. VAMZ. TILLEY 1996: 76.68. 89). gdje je registrirana bogata produkeija nakita spondylus (narukvica i ogrlica) te na podrucju Slovenije: Ajdovska jarna (NIESZERY 1995: 175-178. Pantelleri i Lipar kim otocima (Italija) i na otoku Melosu (Egejsko more Grcka) dok na primjeru ukrasnih predmeta . 100.80 R. 9 i 10 nad djecjirn skeletima nadeni veci dijelovi keramickih posuda koje su djelornicno sluzile kao pokrov poravnanih povrsina iIi kao pokrov pojedinih dijelova djeeijih skeleta. 31-33). iznosi oko 13.85). u srednjoneolitickorn Smilcicu i na ranoneolitickom 10kalitetu ObreJ (vidi 51. BENAC smatra daje ovdje prvenstveno rijec 0 ritualnim obredima zrtvovanja covjeka . Uz vertikalno postavljene grobne karnene ploce otkriven je kerarnicki predmet koji predstavlja sunCanl disk u blizini kojega je lezala kamena plocica.84. Ti darovani grobni predmeti predstavljali su elemente prestiza i upucuju na distribuciju ili razrnjenu pojedinih predrneta na duge razdaljine od mediteranske obale (podrucje Egejskog i Jadranskog mora) prema europskoj kontinentalnoj unutrasnjosti (vldi s1. 188.Moravska. 86). u odnosu na zbroj svih ukopa. te upucuje na brizljiv odnos prema umrloj djeci. 84.Odrnuhle s grobovima 32. 1979: 375). Uz gornilu registrirane su jos dvije strukture okornito postavljenih kamenih ploca koje su sadrZavale skeIerne ostatke. srednje Europe: Aiterhofen . Orijentacija grobnih ukopa u vecini slueajeva prikazana je rszlicitim polozajima skeleta i grobova (vidi sl. Analiza grobnih. Kod registriranih grobnih priloga noza od opsidijana. XXXVl 29-95 (2003) kostanih ostataka u Obrama I. Grapcevoj spilji i Pokrovniku. 77. 97 98. kao npr. s pojedinim nadenim grobnim prilozima.24%. vjerojatno su u nekoj vezi a statu om urnrloga. 184). Palmaroli. II grobovima 7 i 8. Abb. otkrivene su vece kolicine ulomaka keramike. KOROSEC 1975: 182. dvije kamene sjekire re siljato kostano crude od jelenskih rogova (BENAC 1972-73: 30. i to kao osobno crude. Benac ove nalaze povezuje s kultom SUDcacije paralele nalazi u Obrama n j Danilu u Dalrnaciji (BENAC 1972-73: 27-34. i to keramike: fina kerarnicka posuda S ornamentom impressa.5. 41.18% (vidi sl. osobito upucuju alatke od opsidijana eija su nalazista poznata na Sardiniji. ZLATUNlC: Neoliticki pogrebni ukopi. dok su sekundarno-selektivni ukopi odvojenih dijelova ljudskog skeleta zastupljeni sa 30. .djece i iivolinja.77. nakita od skoljke pondylus u Srnilcico i Obrama I zamjecujemo postojanje slicnih analogija i u drugim regijama npr. 85. 83. nalaza Do sada je u 53 grobna ukopa (od toga 18 predstavlja sekundarne ukope odvojenih lubanja. Ovi nalazi grobnih darovanja otkrivenih u Srnilcicu u obliku litickog oruda i oruzja (opsidijanski noz.

BUDJA 2001: 27-42. 227-254). BENAC 1966. prasesklo kerarnicka produkcija predstavljenaje lokalnom proizvodnjorn mnogobrojnih neolitickih na elja koja . Na podrucju juzne Skandinavije u kasnome mezolitickorn razdoblju ovakva je razmjena povezana s pojavom tipova neolitickih kamenih sjekira podrijetlom 12 Podunavlja (vidi sI90).324-327. U vecini primjera neoliticka keramika slijedi putove siroke razmjene Hi trgovine od mediteranske obale (impresso.28) Ovakva siroka distribucija skoljki spondylus (vidi sl. impresso.. 3.397-400 405-412. CID 89 Stika 89. Grcke i srednje Europe (SEFERIADES 1993: 233-237. BUDJA 1999: 127-128).14) lJ neolitickom razdoblju Stika 90. monokrornna. tipa kuce mrtvih.321. BATOVIC 1969: 8-9. 9) (DIMITRIJEVIC 1974: 59-93.30). 89). 1994: 75-149· PRENDI 1990: 400-425.PERLES 1993: 377-384. 393-396. XXXVI 29-95 (2003) 81 Za oruda od opsdijana s Melosa mozemo reci daje njegova najdalja distribucja registrirana na podrucju juzne Italije . Fig 1. kakanjska kultura (daniloidna keramika) Srednje Europe (LTK keramika). 524. DEMOULE . PESSINA 1999: 287-290. PERLEs 200l: 200-226. 517-518. WHITILE t985: 275. TILLEY 1996: 30. 563-568. Sardinijskog i Palrnarolskog otocja najdalju analogiju nalazimo na sjevernoroe Apeninskorn poluotoku na prostorirna Ligurije i Veneto . Fig. Skandinavije . dok za obsidijanske predmete s Liparskog. AmmennanPolglase 1997: 573-592. 1. fig. 1. 8. kontinentalnog zaleda imonokromna..51.28. Prema arh.Danka (TILLEY 1996: 51. impressa cardium keramlkai.6.litickog materijala te drugih predmeta uocena je i na podrucjima Italije Francuske.R.Friuli na nalazistima Arena Candida i Sammardenchia (pERLES 1992: 146. MOILER 1991: 316-319. barbotinska keramika Starcevo-Koros kulture).1. Podunavski tip sjekire registriran u kasnornezolitickoj kulturi Ertebelle u naselju Store Amose.1979: 379-383. Na podrucju Grcke u ranoneolitickorne razdoblju. Bosne (kerarnika Starcevo-irnpresso kulture).s. VAMZ. slikana. zapadni Zealand . Problem distribucije keramlke na velike razdaljine u neolitickome razdoblju Europe bio je razlicit od regije do regije. KORKUTI 1995.itektonskom obliku slici obienim stambenim objektima neolitickihzajednica u sredisnjoj Europi (TILLEY 1996: 50.14). Karta rasprostranjenosti i distribucije o 90 skcljaka spondylus Europe (SEFERIADES 1993: 252.387-390. s1.Tavoliere u srednjern i kasnoneolitickom naselju Passo di Corvo.31. Abb. PERLES 1992: 122-155. monokromna. KAUCZ 1993: 92-135. ZLATUNIC: Neoliticki pogrebni ukopi. Fig. protosesklo. pojavom tzv. 7. Za tocnu interpreraciju opsidijanskog ornda iz Smilcjca potrebno je izvrsiti mikroskop ku analizu. 1973: 71-72: 1979: 486.keramika [] mezolitickorn kontekstu (vidi sl.

82

R. ZLATUNIC: Neoliticki pogrebni ukopi, VAMZ, 3.s., XXXVI 29-95 (2003)

u usporedbi sa sirokom distribucijom Iitickog materijala ima rninornu ulogu, odnosno lokalni znacaj. Uz ovu kerarniku lokalnoga karaktera, tijekom ranog neolitika, registrirana je pojava kerarnike s impressa (otiskivanje noktorn, prstirna, alatirna) i barbotinskim ukrasavanjern - elementima irnporta iii kulturnih dodira s drugim podruejima na kojim je dorninirala starceuaiika kultura iii impresso kultura odnosno njezini supstrati u Makedoniji (Azanbegovo - Vrsnik 1- Ib, Velusko - Porodinska grupa I) i Albaniji - Devolli rnpresso kultura (gdje se osim devoll- impressa ukrasene keramike pojavljuju rnonokrornna kerarnika, kerarnicke posude ukrasene jadranskom impresso ornarnentikorn te impressa, barbotinska, slikana kerarnikana i Zrtvenici starcevacke kulture) na nalazistima: Vlushu I, Vasthemiju I, Podgori T,Chetusu I, Blazu II, Kolshu I. (DEMOULE -PERLES 1993: 377-384; SIMOSKA- SANEV 1975: 5 L,Tab. IV. sl. 1-3, Tab. V. 1-5; KORKUTI 1995: 32, 39-40, Taf. 8. Abb. A, 1-6,50-52, Taf. 27, Abb. 3, 5, 7, Tar. 26. Abb. 2, Taf. 19. Abb. 2).

Slicnu situaciju II distribuciji tesalske keramike koja je prerezno lokalnoga karaktera, slijedimo i u razdoblju srednjega neolitika - sesklo kulture. Ipak, rnozemo reci da se u ranoneolitickorn razdoblju na podrucju Albanije pored prisutne dorninirajuce barbotinske, keramike urezanib rnotiva, plasticnih aplikacija, keramike impresso deuoll, impresso jadranske i starcevacke grupe, pojavljuju elernenti grcke ranoneoliticke keramicke produkcije proto-sesklo slikane kerarnike, 1I naseJjima Podgori I Vastherni I. U srednjem neolitickorn razdoblju u naseljirna Dunavec II II, Kolsh II i Podgori Tregi trirani su ulomci keramike koji odgova.raju grckoj ranoneolitickoj keramickoj antropomorfnoj po udi kakvaje nadena na podrucju Nea Nikomedeije (PERLES 2001: 265, 266 Fig. 12.3; KORKUTI 1995: 112,113, Taf. 41. Abb. 10-12,160, Taf. 59. Abb. 17-18,169, Tat. 66. Abb. 14). Tek u razdoblju kasnoga neolitika Grcke iii Dirnini kulture l/Il nestali su mnogobrojni do tada postojeci centri lokalne keramicke proizvodnje, a preosrali su pripali siroj tesalskoj keramickoj produkciji likane kerarnike koja je u vecirn kolicinama distribuirana i sireci se i na susjedna albanska podrucja na prosroru naselja Dunavec IITI, Cakran I (DEMOULE - PERLES 1993: 387, 391-396; 1992 133, 134, 137, 138: KORKUTI L995: 106, 107, Taf. XXX lV, Abb. 1-7, Taf, 32, Abb. 1-3, Taf. 33 Abb.4, 124, 125, Taf. XUV, Abb. 14-16.17-23,145, Taf. LIX. 1-7).

ZAKLJUCAK Prema primjerima neolitickih ukapanja na istocnome jadranskom prostoru i njegovorne dubIjem zaledu uocavarno skromnu razinu saznanja 0 pogrebnim obicajirna, Nacine pokapanja, pogrebne rituale iIi obicaje te srovanja urnrlih danas uglavnorn percipirarno pomocu arheoloskih grobnih rnaterijalnih ostataka i nalaza koje komparativno, djelomicno usporedujerno na etnografskoj razini s primjerima pogrebnih rituala i obicaja danasnjih i.ivucih primitivnih zajednica na podrucju Amazonije, Nove Gvineje, Australije i Afrike.
Neoliticki su zilelji istocnoga jadranskog prostora i njegova zaleda imali razraden duhovni odnos prema umrlima, djelomicno slican drugim europskirn podrucjima. Nisu znali za sistem nekropola niti kremirani nacin ukopavanja, sto ne znaci da ga mozda ipak nisu poznavali. Glavni tip ukopa predstavljenje primarno-individualnim skeletnim ukopom sa skeletnim ostacima urnrloga u zgrcenome polozaju na desnom iii lijevom baku, tj. s direktnim polaganjem trupla urnrlcga u kulturni sloj ili u plitku zernljanu jamu. Zatirn slijedi selektivno-sekundarni ili parcijalni ukop S odvojenim dijelovirna Ijudskib kostiju: lubanje celjusti, j sekundamim ukopirna razbacanih ljudskih kostanih ostataka. Ovakva naknadna sekundarna djelovanja na skeletne ostatke uglavnom predstavIjaju opcinjenost umrlirn i strah iii vjerovanja u skcdljivosti urnrloga prema njegovim zivim srodnicimaili zajednici, Svi gore navedeni oblici grobnog ukopa registrirani su 1I nesto manjem broju u pecinskim prostorirna, a najcesce SlI vrseni blizu sarnih naselja, na otvorenorn, do 150 m udaljenosti

R. ZLATUNIC:

Neoliticki

pogrebni ukopi, V AMZ, 3.s., XXXVI 19-95 (2003)

83

ili unurar sarnih pro tara naseljavanja, rna stambenih abjekata.

u neposrednoj

blizini starnbenih objekata-kuca

ili u podovi-

Prerna nacinu grobnog ukopa, spolu i dobi umrlih te zbog nepostojanja vecih nekropola uocavamo daje 11 vecini rijec, vjerojatno radi 0 kultnom iii ritualnom ukopavanju. Yeei dio registriranih rnladih osoba rnuskoga spola, djece i adoloscenata, vjerojatno je bio zrtvovan radi zazivanja dobrih sila te pridobivanja plodnosti zemlje iii blagostanja, zdravlja i kontinuiteta zivota neoliticke stocarsko-zemljoradnieke populacije koja je obitavala u tim peeinama iii naseljima. Zrtvovanja su najcesee izvodena ubijanjem djece te njihovim ukopom na posebno odredenim prostorima unutar naselja (bez ikakvog reda) ili u podovima stambenih objekata. Slicna rirualna ukapanja uobicajeno, osirn na nasern prostoru, slijedimo na cijelorn Balkanskorn poluotoku: Makedoniji, Albaniji i Greko]. Prirodno umrle osobe, djeca iii odrasli, vjerojatno su se pokapali oko stambenih objekata iLi ispod njih, u neposrednoj blizini naselja a osobe koje SU, po ondasnjern vrednovanju, necasno umrle od razlicitih bolesti - zene koje su urnrle pri poradanju te stranci poslije smrti bile su opasnosr za zajednicu pa su zbog toga pokopane izvan naselja. Ovakve analogije najbolje nalazimo u etnografsko - antropoloskim prirnjerima kod suvrernenih primitivnih plemena Afrike i Oceanije.
usporedborn primjera grobnog ukopavanja na nasem podrucju s prostorima Gri Apeninskog poluotoka, te Srbije, uocavamo da je u rnezolitickorne razdoblju nacin grobnog ukopa bio indentican, Nairne, na podrucjujume Svedske i sjeverne Danske rijee je najcesce 0 povrsinski velikim nelcropolama s registriranim vecim brojem ukopanih osoba pokopanih na vise nacina pravilnim redoslijedom. Najvazniji je ukop individualni skeletni ukop pokojnika u ispruzenorn te sjedecem polozaju, a uz njih prvi se puta pojavljuje kremirani ukop na nekropoli Skateholrn. U Grckoj na podrucju Peloponeza j Tesalije u pecinskirn nalazistima Franchthi j Theopetra pojavljuje se individualni skeletni ukop u zgrcenorne pclozaju te, slicno kao u juznoj Skandinaviji, prvi put kremiranje, Na podrucju Apeninskoga poluotoka, u pecinskirn lokalitetirna: Arene Candide, Riparo di Vane, Grorta di Molara i Grotta di Uzzo, regi trirani su skeletni ukopi umrlih u horizontalnom i zgrcenom polozaju u grobnoj jami iii u kuJturnome sloju, kasnije pokrivenorn manjom nakupinorn karnenja. Tipoloskom

eke, juzne Skandinavije

U Srbiji, na podrueju kulture Lepenskog vira, nalazimo grobove sa skeletnirn ukopom tI podovima kuca (poluzernunica iIi obicnih nadzernnih okruglih iii pravokutnih objekata). Polozaj, orijentacija skeletnih ostataka umrlih te tip ukopa, slijedi shean obrazac kao na podrueju Skandi navije, Nairne, ovdje pratimo pojavu ukopa skeleta u zgreenom, sjedecem polozaju, sekundarnog ukopa odvojenih dijeJova skeleta (lubanje, celjusti), a koji opet mogu biti primarnoga, sekundarnoga naeina ukopavanja iii krerniranja. Na lokacijama u Oporovini (?), Dancevoj pecini (?) te Veloj spilji registrirani su ukopi skeletzgrcenome polozaju. Iznimkaje nalaz lubanje iz Danceve pecine, Ve1a spiljajedini je, za sada, sigurno kronoloski datiran predneoliticki lokalitet, Primjer lubanje iz Danceve pecine kronoloskii lokacijski nije pouzdan, kao ni primjer grobnog skeletnog ukopa iz Oporovine. U Oporovini imamo, prema pojedinim autorima, konfuzno kronolosko datiranje, a ni opis skeletnih ostataka urnrloga nije siguran. Najbolju aoalogiju interpretacije mezolitickoga grobnog ukopavanja, premda ne i cjelovitu, susrecerno na podrueju Apeninskoga poluotoka. Djelornicnu slicnost s nasirn prostorom uocavamo kod mezolitiekih kultura na podrucju Grcke, Razliku s Grckorn mozemo objasniti pojavom kremacije, nepaznatom na nasem prostoru. To takoder mofemo reci za evidentne razlike u naeinu i vrstama grobnog ukopa koje su bogate i uocene u jevemome podrueju Balkana - Lepenskog vira i juzne Skandinavije ikultura Erteb¢lle). Djelomicna slicnost naseg podrucja s kulturama Lepenskog Vim i juzne Skandinavije postoji 11 odnosu prerna zivorinjama i njihovom pokapanju. Ovdje rnorarno biti oprezni jer je u primjeru iz Vele spilje rijec 0 ukopu ulovljene ptice dok su na nalazistirna Vlasac i Lepenski Vir (kultura Lepenskog vira), i

nih ostataka uglavnom u horizontalnomi

84

R. ZLATUNIC: Neolitii::kipogrebni ukopi, VAMZ, 3.s. XXXVI 29-95 (2003)

juzne Skandinavije (Skateholm 11) posrijedi samostalni ukopi dekaptiranih dornacih pasa ili njihovim selektivni skeletni 0 taei celjusli te ostaci lubanja ili zubi goveda. U Oporovini od grobnih priloga zabiljeteni su nalazi plocica - ukrasni nakit izraden od jelenskih rogova koji Sll prerna karakteristikama sarno djelomicno slieni grobnim prilozima u mezolitickirn grobovima na skandinavskirn nekropolama i u grckirn pecinskim lokalitetirna na kojima su registrirane vece kolicine litickog, kostanog oruda, razlicitog nakita od zivotinjskih zubi, skoJjaka te polozenih jelenskih rogova. Uocljiva je razlika u upotrebi crvenog okera u kandinavskirn i apeninskim mezolitickim grobnim ukopima re na podrucju aekropola kulture Lepenskog '(Jim. Nas prostor za sada ne poznaje ovak.vo kultno ill ritualno ukrasavanje unutrasnjosri groba i skeletnih ostataka, Dosadasnjim arheoloskim iskopavanjirna neolitickih grobnih ukopa na podrucju istocne Jadranske obale te njezina dubljeg zaleda, kojem pripadaju prostori Dalmacije, Hercegovine, centralne Bosne i Albanije, registrirana su 53 ukopa s utvrdenim ukopanim skeletnirn ostacima S4 ili 55 pojedinaca. Medu njima najvise je djece do sedam godina i mladih muskih osoba adoloscentske dobi dok SU oclrasle osobe uglavnom zastupljene muskim spolom. Najslabije su zastupljeni skeletni ostaci odraslih osoba zenskog spola, Na odredenorn broju skeletnih ostataka, zbog vecih ostecenja, nije utvrden pol umrlih osoba. Prema nacinu grobnog ukopa u razdoblju ad ranog do kraja kasnog neolitika zamjeeujemo slicnost i razlike naseg podrucja s prostoromjugoistocnog Balkana i Apeninskog poluotoka. Najvecu razliku u analogijama uoeavamo na podrucju juzne Skandinavije, gdje postoji vise tipova ili oblika ukopavanja, od kojih su nasirn oblicima sEeni sarno obi en! zemljani grobni ukopi (obicni zemljani ukop te ukop s prirnitivnom arhitektonikom). U ostalim prirnjerima ranoneolitickih zemljanih ukopa, grobnih humaka s drvenom grobnom komorom - kucama smrti, srednjoneolitickih i kasnoneolitickih tipova megalitskih grobnica, zamjecujerno POtPUDO nepostojanje bilo kakve analogije s

nasim podrucjern,
Vecina neolitickih grobnih ukopa nasega podrucja obuhvaca plitke zemljane ukope iii polaganje mrrvih direktno u kulturni sloj bez grobne jame i arhitektnre (Smilcic, Obre I, Podgori I, 10, Cakran I j Obre II). Manji dio grobova irna primitivnu arhitekturu, a medu njima istice se grob u obliku tumulusa u Obrama L Najveci broj urnrlih individualno je ukopan 1I zgrcenom-fetalnorn poIozaju na desnom ili - najzastupljenijern - Iijevom boku u Smilcicu, Obrarna I, Podgori I, Danilu, Cakranu I. Obrama 11dok u Zelenoj pecini polozaj djereta nije utvrden. Uz ove ukope slijede sekundarni zemljani ukopi s razbacanirn ljudskirn skeletnim ostacimajedne ili vise osoba (Ravliceva pecina, Grapdeva .spiJja, Pokrivenik), zatim sekundarni se!ektivni ukopi odvojenih skeletnih dijelova lubanje (Smilcic Danilo, Ohre I, Pokrivenik) j celjusti (Lisicici), Vecina ovih grobnih ukopa izvedenaje unutar samih mjesta naseljavanja u pecinarna ili u sredisnjim dijelovima naselja oko starnbenib objekata te manjirn dijelom u neposrednoj blizini naselja u otpadnim jamama iIi rovovima. Kod vecine grobova nisu utvrdeni grobni prilozi, osim kod manjeg broja grobova s pronadenirn grobnim prilozima: liticko orude ioruzje: strelice, sjekire i opsidijanski noz, kerarnicke posude s impressa te barbotinskim ukrasavanjem, neukrasene grube posude, kameni i kerarnicki diskovi, nakit od skoljke spondylus (Smilcic i Obre I I II).

Dam-

Veomaje vazno napornenuti problematiku kronoloske datacije lokaliteta Zelene pecine koja je prema razlicitim autorima datirana u razlicita razdoblja; od ranog, srednjeg do kasnog neolitika, Prema mome rnisljenju, ovaj lokalitet treba uvrstiti u rani neoJitik, iako je najlogicnije Bencevo datiranje toga lokalireta u razdoblje pocetka srednjeg neolitika. Stiean primjer je j za tzv. ranoneoliticki grobni lokalitet Bacik - Medulin, koj i prema otkri venorne krernenorn materijalu te nacinu ukopa ne pripada razdoblju ranog neolitika vee recentnirn novovjekovnirn razdobljima od 15. do 17. stoljeca,

3. uocavamo slicnostii manje razlike u samome nacinu neolitickoga grobnog ukapanja. XXXVI 29-95 (2003) 85 Kod tipoloskih analiza i analogija nasega podrucja sa susjednim regionalnirn podrucjirna.R.5. Massena Bellavisti. Na ostalom podrueju Italije ad ranog razdoblja srednjeg neolitika u funkciji su plitki skeletni zemljani ukopi bez arhitekture. gJede oblaganja groba kamenjem.Vrsnik). gdje se. . Agios Petros) sliean je nasirn ablicima. ad istocne Hrvatske. pojavljuju ranoneoliticki ukopi s kremacijom u Soufli Magouli a sJijedimo ih kroz srednje neoliticko razdohJje na podrucju Peloponeza u Prosymni j u kasnorne neolirickom razdoblju u Agia Soufliju i Plateia Magoula Zorkou. Najslabije su zastupljeni ukopi s kremaeijom. do Grcke i juzne Italije (Sicilije i Apulije). Obre J). Serra d' Altu. Ovu slicnost povezujemo s tradicijama neolitickog stanovnista iz Obre I koje pripadaju starcevaekom kultumom kompJek u. Najvazniji je nacin ili oblik neolitickoga grobnog ukopa skeletni idividualni ukop u zgrcenorne polozaju na desnom ili lijevom boku. a to se takoder maze reci i za sekundarno-selektivne ukope lubanja j razbacanih kostiju te za grupne ukope. Pulo di Molfeti. koji slice neolitickirn primjerima iz Italije. Kephalovrysso. grobava-cista koj i sadrfe vertikalno postavljene kamene plcce te borizontalni kameni pokrovo Ovakav nacin ukopa na Apeninskorne POlUOlOkupotrajao je i u kasnoj fazi neolitika. Slicnost nasern grobnom ukopu i ukopu Italije i Grcke uocavarno na podrucju na kojem se ukop izvodio u pecinama uz naselja jJj u samim naseljima. Pokrivenik) te na otvorenom UI1Utar naselja. Vojvodine. Prvi pur pojavljuju se primjeri tzv. ZLA TUNIC: Neol iticki pogrebni ukopi. Sekundarni naein ukopa razbacanih kostiju jedne osobe (Franehthi) ili odvojenih dijelova skeleta lubanje i eeljusli u podovima kuca (Prodromes. fazi pocinje rnijesanje s elementima ranoneolitske impressa jadranske kulture. U vecern broju grobova registrirani Sll grobni priJazi II obliku kerarnike. a u grobovima s kremacijom rnonohromna kerarnika (rani neolitik) i slikana keramika s mat srnedirn motivom na smedoj podlozi (kasni neclitik). La vela di Trentu i Quinzanu. Danilo. Slicnosti i vece razlike uocavamo na podrucju Grcke. tijekom neolitickog razdoblja. VAMZ. Na podrucju centralne Bosne u Obrama 1 susreeemo primjere grobne arhitekture koja se sastoji od horizontalno postavljenih kamenih ploca mazda skril]a iii primjer groba 7 u kojem su oko skeletnog ostatka umrloga postavljene vertikalne kamene ploce koje mogu sarno djelomicno slicit! tzv. Hercegovine i Albanije nije uocena. na podrucju Dalmacije. Soli del Tonne. osim skeletnog ukopa u zgrcenome polozaju (Agios Petros. litickog oruda. Veomaje vazno napomenuti da arhitektura grobova-cista. Makedonije (Azanbegovo. Sesklo. U grckim neolitickim gobovima cesto su otkriveni grobni darovi u obliku litickog oruda. plitki zernIjani ukopi oko kojihje slozeno kamenje srednje velicine . Grapceva spilja. kroz cijelo neoliticko razdoblje na nasernu podrucju uocena je nepromijenjena tradicija kultnog iii ritualnog ukapanja s nepostojanjem grobnih nekropola. groba-eiste. Ovakav tip ukopa slijedimo na cijelom balkanskom podrucju. Chiozzi Seandianu. no nikako u podovima stambenih objekata (Srnilcic. U avim najstarijim grobovima nisu uocen: grobni darovi. u oblicjuvertikalno polozenib karnenih ploca-skrilja. Tako II juznoj Italiji.primitivna arhitektonika. lednako taka. Matrensi. U ovorn prirnjeru sekundarnog parcijalnog ukopavanja uocavamo razlike u odnosu na Grcku. Argissa. Poznata su dva nacina pokopavanja: skelerno ukapanje u zgrdenorne polozaju s izravnim polaganjem umrloga II kulturni sloj iii vee prije receni rip tzv. grobu-cisti na Apeninskom poluotoku. Ttl nalazirna samo neke grobne primjere primitivne arhitekrure. konkretnije na Siciliji (Stentinello. prvenstveno u uacinu pokopa. slijedimo slicnosti i vece razlike. i to da su kod nas parcijalno odijeljeni ljudski osteolo ~ki nalazi registrirani u peCinama (Lisicici. Srbije (Stariieuacka kultura).. Megara j Streto) registrirani su primarni individualni skeletni ukopi sa sekundamim djelovanjem na samu grobnu okoLieu. Soufli Magoula i Nea Nikornedeija) koji je znacajan kroz cijela neoliticko razdoblje. r na podrucju Apeninskog poluotoka. Veliku slicnost u ranorne neolitiekorn razdoblju s centralnim Balkanom i starceuackom kulturom uocavamo na podrueju redisnje Bosne na nalazistu Obre I. Prodromos. dok se na podrncju Italije ocituje pojava groblja ili nekropola u Ripoliju. iako u Il.

MAGGI. mozda. II Veneto nell'oruichita. U nesto vecem broju uoceno je grupno ukopavanje zene i djece. Verona 1986: 323-443. POLGLASE 1997_Analyses and descriptions of the obsidian collections from Arene Candide. S. Na balkanskome porostoru uocenje velik braj skeletnih ukopa koji pripadaju djeci i zenskim osoba. prof. Roma.Cardini 1940-50). centralne Bosne. .1969 . Pigorini« Vol. . 1986. Arene Candide: a functional and environmental assessment of the holocene sequence (excavations Bemab6 Brea.ma. Grcke i Italije. 1997: 573-593. A. U nesto manjem broju pojav!juju se ostaci odraslih muskih osoba dok posljednje rnjesto pripada odraslim zenama. A. B IBU OGRAFlJ A AMMERMAN.Pula. Vojvodine. n Mesoliuco. i manjim dijelom u Dalmaciji upucuju na rnoguce povezi vanje zajednickog ili slicnog duhovnoga i religijskoga zivota na tim prostorima. Roma. mladih adolescenata. .. 1986. Srbije. 1958-59. Prelstoria del Veneto e della Venezia Giulia. R. preistoria e protostoria quadro Cultulare. Anti Rendicu-Miocevicu: mentoru poslijediplornskog studija na Odsjeku za arheologiju Sveucilista u Ljublj ani . a prvenstveno se iskazuje vjerovanjima u duhovni zagrobni svijet koji predodreduje postupke iii akrivnosri prema umrlim. ZLATUNIC: Neoliticki pogrebni ukopi. a ocituje se jednirn dijelorn i kroz grobne rituse i ukope. prof. ravnatelju Arheoloskog rnuzeja Zagreb. Institute di Paleonrologia Umana. erne Gore. VAMZ. Hrvatske. dr.Odnosi Grcke i Dalmacije u neoliru. 67-68. Kristini Mihovilic i prijatelju na Fakultetu ekonomije i turizma »Dr. BATOVIC. dr. Alenu Bellulu. Museo Preistorico Etnografico »L. Vel ike slicnosti.J 967 ~ Pokapanje pokoj nika tI Smilcicu ikul t rnrtvih u neoli tu Dalmacije. BAGOLlNI. RadFilZad. 3. savjetima u korekciji teksta mentoru struenog rada. Albaniji. prelstoria e protostoria quadro Cuiturale. a manje razlike kod grobnog ukopa u ranorn. 1964-1965): 5-36. dr. A radRaspr: 263-299. No nalazi kultnih posuda: ritona.C. Ed. sc. stiliziranih zvonastih antropomorfnih figurina (falusa) na cijelom podrueju od Trscanskog krasa. Bullettino di Paletnologia Italiana. . Mija Mirkovic« . Mihaelu Budji. sc. Daljnjom usporedbom sa sjevemim ijuznim balkanskirn podrucjem uocavamo nesto razlieitije naglasene oblike ukapanja prema spolu i starosnoj dobi. Albanije i Grcke te dijelom regi trirane antropomorfne figurine u Grckoj. sc. Sumirajuci podatke kroz materijalne ostatke pogrebnih rituala nasega prostora i usporedborn s ostalim regijama Europe j Bliskog Istoka uocavarno odredene slicnosti i razlike u razumijevanju duhovnoga zivota neolitickih zajednica. Ovakve specificnosti upucuju na to da se sustav percipiranja nasih neolitickih zajednica razlikuje od onih iz drugih dijelova Europe (srednja Europa ijuzna Skandinavija) i Bliskog istoka (Anatolija).1l Quadro Culturale. Pokrivenik). ZAHVALA Zahvaljujem na pomoci. dr. BATTAGLIA. srednjem i kasnom neoliriku uocavaju se s podrucjima Siovenije. Neolitico. B. predavacu na Odsjeku za arheologiju Sveucilista u Ljubljani. R.86 R. 1986: 281~311. XXXV129~95 (2003) Gledajuci omjer skeletnog fundusa pokopanih.1l Quadro Culturale. c. Paleolitico e Mesolitico. najvecern broju pripadaju skeletni ostaci djece. dok se u manjem broju pojavljuju rnuske osobe. Nase podrucje zastupano je sa dva takva ipa ukopa (Vela spilja i. . izv. if Veneto nell 'antichita. Istre. Simoni Petru' ravnateljici Arheoloskog rnuzeja Istre Pula. Dalmacije. BROGUO. Verona.

.X. 9000-5500 Documents Poracilo. Collezione di Monografie Preistoriche ed Acheologiche. 2611971: 5-300.Poroci1o. Diadora. 1953. Early Neolitbic Skeletons from Bolkide Bog kultura u Podu- BENNlKE. Kicmenjaci (prethodni izvjestaj).rrUlsu. 60/1996: J 99-209.Zelena pecina . BRINCH PETERSEN. .1972 -73 . E. 311953: 7~5. Be. Savona).B. 1999. . A. Bullettino di Palentologia ltaliana. S. BORIC.1999 . A. N.The transition to farming in Southeast Europe: perspectives from pottery. Documents Poroiiilo. n. BENAC - Alpa.M. web education: http: II emuseum.Bordighera. S. GZM.. N. 2: 5-11 1966-Sirenje neolitskih kuJtura dolinom Neretve. Lesioni del cranio in resti scheletrici umani di epoca neolitica rinvenuti presso l'Arrna dell' Aquila (Finale Ligurie.An Indigenous Rensponse. GZM.Neolitizacija Evrope. Franchthi Cave. Resti scheletrici umani. Porocilo. BORIC. Bin rnesolithisches Grab mit acht Personen von Streby Egde Seeland. ArchKorr. C. 211962.A. . CORRAlN.1979 . Starinar.R. Nuova serie II: 85-181. BOKONYl. MINOZZI . VAHD. .M. 27-28/1972-73: 5-171. AVes. Documents Poroiilo. 2001.E. Pigorini« Vol. REPE1TO 1993.5.Odnos Jadranskog primorja prema podrucjujugoistocnih -1979-1adranska zona. N..S. BORGOGNINI.S. Antiquity. page 1-3. CANIC1. VAMZ. Sarajevo. 197] . P1Z. Ajdov ka jama. T. Museo Nazionale Preistorico Etnografico »L.. 28/2001 (8th Neolithic Studies): 27~9.S. BUDJA. 1969.. XXXVl 29-95 (2003) 87 -1973 . 2711999: 119-141. n.1993 . 47/1996: 67-83. CAPITANlO 207-247. Pigorini« Vol. 1991. Lepenski Vir: Nooapraistorijska nau/ju. 1957 . 26/1999: 41-70. . . 89. 1962 . . CANICI A. Nuova serie VII. 3. Slovenska perspektiva. 1979: 363~73.Obre I -Neolitsko naselje starcevacko -impresso i kakanjskekult-ure na Raskrscu.The transition to fanning inMediterranean Europe. D. Ll Neolitico nella Caverna delle Arene Candide (scavi 1972-1977) a cura di Santo Tine. 18/1988: 121-[25. 6811966: 34-44. GZM. 19/1991: .M. 1988. Sarajevo.L'Abri Vert.S.Tragovi kultnog sahranjivanja u neolitu Jadranske oblasti. 1996. D. Social Dimensions of Mortuary Practices in the Neolithic: A Case Study. Dati arcbeologici e aruropologici sulle sepolture mesolithice della Grotta dell'Uzzo (Trapani). La necropoli di Ajdovskajama (Slovenia). P. Roma: 85-92. C. BuLlettino di Palentologia Italians. 84. -R.200] . 12/1956: 61-92. P1Z. CLEME TS.S. S. c. PIPERNO . EBBESEN .edu/archaeology/sitesl europe/franchti cave. Places that Created Time in the Danube Georges and Beyond. Razpraue. Neolitsko na elje Butmirske grupe na Gomjem polju. 1969: 224-228. 24/1973: 62-128. BRODAR. 1979: 473-635.M. ZLATV IC: Neoliticki pogrebni ukopi. BORGOGINI-TARLI 1999. 1998.Prelazna zona. 2111993: 163-193. Institute InternazioDale Studi Liguri . Beograd. Bordighera: 304-313. Museo Nazionale Preistorieo Etnografieo »L. J0RGENSEN Denmark.Obre II. 1996. CANICl. HtmI.

RADMILLI 2000-2001. Pigorini« Vol. Verona. 4: 115-164. LEONARDI 1986. Materijall SAD]. Proceedings of a meeting of the Research Seminar inA rchaeology and Related Subject held at the Institute of Archaeology. Sarajevo. DEVLAB. The Neolithic Cultures ofThessaly. London. EDU. University in June 1980. XXXV129~95 (2003) CREMONESI.A. Arene Candide: a functional and environmental assessment of the holocene sequence (excavations Bernabe Brea-Cardini 1940-50). Il Quadro Culturale.5. 2001a.2001: 75-119. JWP. 1982. DIMITRDEVIC. : 309-323. Sarajevo. . DURKHEIM. HORVAT. 200l. Beograd. Elementami oblici religijskog ii[)otG. -D. J. JACOBSEN. R. Rorna. 20. II. and Neolithic Sequence at Franchtbi.W . Rorna. A Consideration of Mortuary Practices in Neolithic Greece: burials from Franchthi Cave. and Cyclades. : 63-111. Sjevema zona. 10. E. La fine del Paleolitico superiore (Epigravettiano Finale). Arheoloska istrazivanja na podrucju otoka Korcule i Lastova (znanstveni skup Vela Luka i Korcula.htmJ. 1974. Le tornbe a cista dl M. Bordighera. 1999. 2001. F. 1981: 79-103. Ed. La grotra Patrizi al Sasso d:i Furbara (Cerveteri. INDIANA EDU. Musco Civico di Storia Naturale di Verona. Mesolithic. 91-92. S.88 R. Xll. 1982. Problem stupnjevanja starcevacke kulture s posebnim obzirom na doprinos juznopanonskih nalazista resavanju ovih problema. VAMZ.T. DIMITRIJEVIC. Vol. Memorie del Museo Civico di Storia Naturale di Verona. A. PJZ. : 313-318.C. Mortality and Imortality the anthropology and archaeology of death. Edited by Roberto Maggi.desni hodnik. Department of Anthropology and History. Crete. 1-7. S.. KiJJg. Loffa e le artuali conosenze sulle sepolture neoLithice a cista del territorio collinare e montano del Veronese (3 L maggie 1965). M. 1986. FASANI. The Neolithic transition in Western Liguria: the current status of the anthropological resarch. 1996. FACCHINI. ZLATUNJC: Neoliticki pogrebni ukopi.adrtmouth. P. Institute di Paleontologia Umana. and Cyclades. Lesson I: The Southern Greek Palaeolithic. . . FORMlCOLA. T. DEVLAB.X. 1979: 229-363. http:// devlab . 1979. CULLEN 1981. V. Bullettino di Palentologia Italiana. RADle 2001. Zagreb. PJZ. Lesson 2: The Neolithic Cultures of Thessaly. Paleolitico e Mesolitico. Museo Nazionale Preis tori co Etnografico »L. Una sepoltura infantile del Neolitico Medio.Edu! histoa rylbronze_nge/llessonsll. 1996. The Greek Neolithic: A New Review. CECUK. GARASANIN M.C. and the Cyclades. 1979. Institute Inrernazionale Studi LiguriBordighera.Edu/ historylbronze_age//Jessons/l. 1972: 59-93. Vela spilja .preliminarni rezultati dosadasnjih istrazivanja. http:// devlab. L. II. Humphreys . Verona. 14/1986: 77-88. travanj 1991). DARTMOUTH. PERLES 1993. 11 Neolitico nella Cavema delle Arene Candide (scavi 1972-1977) a cura di Santo Tine. : 599-605. Collezione di Monografie Preistoriche ed Acheologiche. preistoria e protostoria quadro Cultulare. Roma). Porocilo. FORMICOLA. GUERRESCH1. Crete. 3. DARTMOUTH.lzdHAD.P. 1964. 1997. G.html. EDU. 1-9. Stazama euolucije coujeeanstvu. 1979: 363-473.M. Nuova serie [X-X. 243-281. The Neolithic Cultures of Thessaly. London. II Veneto nell' antichita. drtrnouth. B. Centralnobalkanska zona. v. 1-9. Ajdovska jama prj Nemski vasi . University College London. . Crete. 7/1993. S. The sequence at Franchthi. DEMOULE.H.

Documents Porocilo. 1994. LETICA. van PEER. BAR. Vermeersch. Institute di Paleontologia Umana. U znaku Moloha. 27/2000: 133-14L KYP ARISSI-APOSTOLlKA. Kut rnrtvih v luci najnovejfih raziskav v Ajdovskljami 6lo.Cardini exca vation. 13Jl985: L57-173. Heidelberger Akademie del' Wissenschaften.. U niverza v Ljubljani.The Skateholm project. New perspectives . KOROSEC. London. i pogrebni rituali u kulturi Lepenskog Vira . Monographie» Bd. Porocilo. N. A. L . 511984: 5-38. 1986. 1993.1964 . 9-10/1981-82:. . P.. 2l/1993.J. 1995.. Nottingham: 271-281. 3. 3/1952: 45-83.: 85-137. V. 1975. MANOLIS 1999. An Archaeological Survey/rom Age.Sicily before History. British School at Athens Studies 3. Arheoloski Oddelek Fi lozofske faku I· tete. 2000.H.: 25-44. LEIGHTON. 1974. KYPARlSSI-APOSTOLIKA.1. ]-2 . Ituemational Series. 1990. 10/1974: LUCCHESE. Porocilo. KORKUTl.. . Porocilo.. . 1981-82. Mortuary practices in Mesolithic societies in Sou them Sweden in: LARSSON . LUNDMARK (eds) .Approaches to Swedish Prehistory.. Leuven. [999. Proceedings of the lCOPAG Conference. Neolithikum und Chalkolithikum in Albanien. . The neol ithic burials from Aree Candide: the Bemabo Brea . : 605-61 L .1989 . lV. ' the Paleolithic to the Irati LEKOVIC. 1986. in P. The Starcevo mortuary practices. A late Mesolithic settlernent and cementery complex at a southern Swedish bay. N. Porocilo 0 raziskovanju v Ajdovski jam] 1967. 1997. P.R. P. Sahranjivanje 51-54. 2IJl993.1984 . KOROSEC.1953 . Vajal.Kulturne ostaline v Ajdovski jami pri Nernski vasi. 153-160. Contributions to I he Mesolithic in Europe. LARSSON. 1985. 1999.Cardini 1940-50). R. Razpraoe. leta.S. Edited by Roberto Maggi. STRA VOPODI . V AMZ. Mainz 1995. M. Palaeonthropological findings from Theopetra cave in Thessaly: a preliminary report.E. 1993. N.1990 . JANICIJEVIC. The Palaeolithic archaeology of Greece and adjacents areas. Vol. antropoloski ogled 0 irtoovanju.1958 . lntemationale lruerakademische Kommission fur die Erforschung del' Yorgeschichie des Balkans. . godini. Marerijali. The Early Phases of the Neolithic in Western Hungary (Transdanubija). Ljubljana. The Mesolithic/Neolithic Transition in Greece as Evidenced Cave in Thessaly. Poro- N. 500. ZLA TUNrc: Neol ilicki pogrebn i ukopi. 4/1975: 170-208.S.15-21. Meddelandenfd'm Lund .. Uniuersitets Historiska Museum. Odjel za Filozofiju i drusrvene nauke.s" XXXVI 29-95 (2003) 89 JAMNIK. Z. by the Data at Theopetra pri Nemski vasi.Dogs in Fraction. GCEI. Arene Candide: a functional and environmental assessmen t of the holocene sequence (excavaticns Bernabe Brea .Big dog and poor man.. .Danilo in Danilska kultura. Symbols in Action.Nacin sahranjivanja u starcevackoj kulturi. neolitske faze v Zahodni Madzarski (Transdanubiji). Rezultati istrazivanja u 1953. 1989. KOROSEC.Neolitska naseobina u Danilu Bitnju. September. Zagreb. London. Beograd. Joannina. Rorna. Kamenodobno orodje ali novodobni kresilniki z gorenjskih njiv. Jugoslavenska Akadernija Znanosti i Umjetnosti. Zgodnje KALlCZ.

communities ill Europe. 22/1995: 25--61 . C. Prankfun a. Cambridge PESSINA. J.. 1981. halbband 2. Covjek i smrt. M. Udine.rana. The excavation by Luigi Bernabe Brea and Luigi Cardini of the cave of Arene Candide within the historical context of the study of Prethistory in Italy. Opatija. PERLES. 1. 1995. 1956. J. 1991.s. 2001. Linearbandkerarrusche Espelkamp. Berlin. Ravlica pecina (Pee Mlini). Zagreb. I.1994 . Journal of Mediterranean Archaeology 51 2. MELLA ART. Arene Candide: a functional and environmental. VAMZ. C. 1991.. 1955. XXXVI 29-95 (2003) MAGGI. N.Stanje i problemi fizicke antropologije u Iugoslaviji. assessment of the holocene sequence (excavations Bernabe Brea . pos/weBl. O. 1975. Systems of Exchange and Organ ization of Production in Neolithic Greece. ZLA TUNIC: Neo 1iticki pogrebni ukopi.A Review of Formal Disposal Areas in the Mesolithic of Europe. Roma. MANDIC. M. Sarnrnardenchia . M. Das ostadriatische Fruhneolithikum.1. Neolithic of Near East. Ljudski ostaci iz ueolita u pecinarna istocnog Jad. bZDOGAN.neolitiku Dalmacije. Od kulra lubanje do krtcanstua. 1994. . Porocilo.9. Libumijske feme. PETRIe. 9. MULLER. Anzinger der Rornisch . 1992. A. Praistorijski periodi. Jsrrazivanja paleolitika i mezolitika na podrucju Libumije. K.90 R. jahrgang 68. et alii. B 1981.. n. 1999. F. Graberfelder in Bayem. :MARIJANOVIC. Le Neol ith ique ancien en Albanie. Manufatti in ossidiana dal sito neolitico di Sammardenchia . NOVAK. 287-290.. 812002: 63-73. MALEZ. MARIJANOVIC. NIESZERY. 6911991. : 399--426. N. . Die Impresso-Kultur und die Neolithisierung des Adriaraumes.1981. MIKIC. PERLES. 2002.Cueis. PRENDI. 1981. . RADOV ANOVIC. 1975. 1976-77: 15~17. 1. 3.Ciieis. 41.Cardin] 1940-50). Arheoloska istrafivan]a u Istri i Hrvatskom primorju.Grapceva spilja. 1974. Starinar. 35-36/1981: ]-97. R. 53. lnsernationate Archdologie 16. Neki aspekti pokapanja u. GZM. : 115-164. Z. 1955. 1976-77. 1994. Die ostadriatische Irnpresso.. 43--44/ 1992~93 (1994): 93-102. 11-31. 11.2: 311-357. Zagreb. Germanin. Contributi per la conoscenza di una comunita del primo Neolitico. . The Early Neolithic of Greece: thefirstfarming World Archaeology. MULLER.200 I.dHAD. 1995. 1994. London. Edited by Roberto Maggi. J. 1974: t 9--48. 198. 1997. 1987: 3-39. MORIN E. RadFilZad. Pregled paleolitickih i mezolitickih knlrura na podrueju Istre. Germania.Gerrnanlschen komission des Deutschen archaologishen Instinns. Speleolog (Zagreb). 1956. Ukopi stanovnika u naseljima Starcevacke kulture u Hrvatskoj. Prethistorijski Hoar . G. Cambridge. B. MALEZ. M.S. 20/1994: 1-13. Beograd. N. I. Prdhistorische Archaologie in Sudosteuropa. Mainz am Rhein. Histent.Kultur: Zeitliche Gliederung und kulturelle Einbindung. Museo Friulano di Storia Naturale. 1987. . Istituto dl Paleontologia Umana.1. Neolithiza tion of Europe: A View from Anatolia. MIN1CHREITER.

1. 1990-91.SANEV.economic structure of Prehistoric Communities in the Southern Levant.Dogs in the Burial Practice of the Iron Gates Meslithic. 111975: 25-39.1999 . The Neolithic Transformation and the Early Chalcolithic Period. 1980. Porocilo 25/1998: 53-64. 1969. Eseji 0 smrti v noooguinejsk: skupnosti. U. 1.. Prehistoric Anatolia. SIMOSKA.. Maribor. Lzvjestaj od zastitnute iskopuvanja vo 1971-1972 god. Beograd. the ways of inhumation. They did not or cremations. 1995. Protoneolit . 1994. . Cambridge University Press. MAA. SREJOVIC. D.The Iron Gates Mesolithic. R. 42. D. Archaeological eries (Michigan. 1996: 39-48. 1985. V. . SUMMARY EOLITHIC INHUMA nON I (TRANSmONAL THE EAST ADRIA TIC REGION AND ITS HINTERLAND ZONE) TYPOLOGIC-STATISTIC ANALYSIS Examples of neolithic inhumation in the east-Adriatic region and deeper in its hinterland. PJZ. Neolithic Europe a Survey. THOMAS. Porocilo. USA). . LETICA 1974. 1996. 2001. Beograd. 23. at the ethnographic level. 1990--91. 1996. A. 13000--·8000 BP.s. 1975. Antropologija smrti. Sarajevo. SREJOVIC. Porocilo. The Socia . An Ethnography of the Neolithic. D. London. L.Mesolithic/ Neolithic Contacts: A Case of the Iron Gates Region. STARAC. SEFERTDES. which.intemarional Monographs in Prehistory. Australia and Africa. C.1996a . ew Guinea. V. 1996. Iurina i Franina (Pula). L. 1996. 1980. London. 1985. The the east-Adriatic region and its hinterland had established their somehow similar to the other European region. Today. Lepenski Vir: Nova praistorijska kultura II Podunaolju. funeral rites and high respect for the dead are generaJly perceived according to the grave remains and finds. Cambridge World Archaeology. Epipaleolitska naselja na Vlascu. Neolitska naselba Veluska rumba kaj Bitola. M. 22/1995: 233-256. 1979.1996 . Early Prehistoric Societies in Southern Scandinauia. .Neither Person nor Beast . Arheoloska Terra Incognita. Europe ill the Neolithic. 1979: 33-79.kuJtura Lepenskog vira. YAKAR.. Y AKAR. ca . II.Z. TELBAN. Starinar. 2001 Andaypa. SREJOVTC. Monograpb Series (Tel Aviv). XXXVI 29-95 (2003) 91 . WITHLLE A. may be partially compared with the examples of funeral rites ofstiJJ living primitive communities located in Amazon. Documents Poroiiilo. WITHLLE. 22/1974: 23-35. The neolithic inhabitant of spiritual relation towards the dead know anything about necropolises were quite unfamiliar to them.R. Spondylus gaederopus: Najzgodnejsi sistem menjave na dolge razdalje v Europi. 26/1999: 71-87. TILLEY. D. although it does not necessarily mean that these main type ofburyal refers to the primary-and-individual burials . 1996. The Creation of New Worlds. 9/9a. 1998. Cambridge World Archaeology. B. VAMZ 3. ZLATUNlC: Neoliticki pogrebni ukopi. I-II. show scarce data of funeral rites. 1969.

The skeleton remains mostly in a horizontal and flexed position were registered in the Iocalities of Oporovina. Namely. ZLA TUNIC: Neo. Undoutedly. they all were buried outside the setllements. The finding of a skull from the Danceva pecina (cave of Daneevo) is the only exception here. the Italian Peninsula and Serbia supports the conclusion that the way of burying was identical in the Mesolitic period. All the forms of buri al mentioned above have not been found ina considerable number of caves. It actually includes flexed and seated skeletons. either children or adults. and the fact that bi gger necropol ises did not ex ist. women who died in childbirth and foreigners who were considered a threat to their communities.92 R.. we can see that. Those who died disgracefull y because thei r deaths were caused by various diseases (a common belief at that time). i. Grorta di Molars and Grotta di Uzzo. (he secondary burial of separated parts of skeletons (skulls. there are skeletons buried below the floors of houses (semi-sod houses or C0ITU11onbove-ground circular or rectangular facilities). There is also the selective-and-secondary or partiaJ burial with the separated human bones: skulls and jaw-bones on one side and the secondary burials of the scattered bones on the other side. As for the poa siti on of skel eton remains. These immolations were mostly performed by killing children and burying them in some specially designated places within their settlements (without any order) or below the floors of their housing fac ilities. Individual skeletons in a flexed position were found in the Franchthi and Theopetra caves in the Greek regions of Peloponesus and Thessal y as well as the fuse examples of cremation similar to those in the south of Scandinavia. Similar ritual burials can also be fou nd throughout the Balkan Peninsula including Macedonia. it refers to the cult or rituaJ burying. Albania and Greece. these analogies are best followed in the ethnograph ic-and-anthropological examples among the primiti ve tri bes in Africa and Oceania.Korcllia is the only locality datingfrorn the preneolhitic period. A considerable numer of the registered young males. these were followed by cremations in the Skateholm necropolis.Kocula. Those who died of natural causes. it is generally possible to identify big necropolises (in terms of the areas they cover) with a larger number of the dead registered in them.!iticki pogrebni ukopi. XXXVI 29-95 (2003) with the skeleton remai ns flexed ei ther on the right or left hi p. Riparo di Vatte.s. close to the housing facilities or below their floors. As for the Italian Peninsula. VAMZ. the corpse was direct! y laid down e. 3. For the first time. 00 Taking into consideration the way of burying. southern Scandinavia. The most significant burials refer to individual skeletons in a stretched out or in a sitting position. Today. in most cases. children and adolescents was probably sacrificed for the invocation of good powers and fertile soil or for the achievement of well-being. which can also be said about the skeleton .. which may also belong to the primary and secondary burials or cremations. were probably buried around or below the housing facilities in close vicinity to the settlements. good health and continuity of life among the neolithic herdsmen and land-tillers who used to live in the caves or settlements. the sex of a dead person and his/her age.n the open air or within their own localities. namely in the caves of Arena Candida. There are still some doubts referring to the chronology and the location of the Danceva pecina. a cultural layer or into a shallow pit. Within the culture of Lepenski vir in Serbia. in the south of Sweden and the north of Denmark. who were buried in several different ways and in regular order. The typological comparison between the burials found in our territory and those discovered in Greece. [he Danceva pecina (7) and the Vela spilja. although it should be pointed out [hat they were frequently found either at 150·meter distance from the settlements i. archeologists identified skeletons in a horinzontal and flexed position either in a pit or in a cultural layer. These later secondary impacts on the skeleton remains generally refer to the worship of the dead and fear or some belief in thei r harmfulness in the Iives of their own rela tives or communi ties. jaw-bones). a pattern similar to the Scandinavian one is to be found here. later covered with rocks. their orientation and the ways of bury ing. the Vela spilja .

it is possible to notice the similarities and the differences between our terri tory and the south-east of the Balkan Peninsula and the Italian Peninsula. Pokrivenik). The largest number of the dead was individually buried in a fixed-foetal position. The biggest difference in analogies is to be found in the south of Scandinavia where there are more types or forms of burying. The archeological excavations of the Neolithic burials in the east of the Adriatic coast as well as its deeper hinterland with Dalmatia. and younger male adolescents. Danilo. not older than seven. are evident. Obre II. somehow simi lar to the items found in the Mesolithic Scandinavian necropolises and the Greek caves. We most be very cautious in making our comparison here because the example taken from the cave called Vela spilja includes the burying of a hunted bird. where a larger quantity of lithi c. registered. The majority of them include children. centra! Bosnia and Albania have enabled the registration of 53 of them with the remains of 54 or 55 individuals buried there. Dani 10.Lepenski vir and the south of Scandinavia (Ertebelle culture). in waste pits or ditches. is to be found in the Italian Peninsula. unknown in our territory. the middle-neolithic and the late-neolithic types of megalithic tombs. Obre 1. According to certain authors. the latter example reveals some unreliable chronological dating and the description of the remains is not quite certain either. one of [he differences lies in cremation. Certain similarities with our territory are obvious in the Mesolithic cultures in Greece. However. so abundantly noticed in the north of the Balkan Peninsula . ornaments made of animals' teeth. Oporovina also includes the findings of p lateles . it was not possible to determine the sex of the dead because of some more serious damages on a certain number of the skeleton remains. shells and laid antlers were registered. A smaller number of graves is characterised by their primitive architecture and the one in the form of turnulus (Obre 1) is outstanding. There have been no findings of such cult or ritual ornaments within graves or on the skeleton remains in our territory. Obre I. However. and the south of Scandinavia (Skateholm II) include the independent burying of decapitated domestic dogs or the selective remains of their jaw-bones or the remains of skulls and teeth of bovines. V AMZ. The position of the child in the Zelena peelna-Herzegovi na has not beenidenrified. According to the way of burying from the early to the late Neolithic period. Podgori I. then the secondary selective burials of the separated remains of skull (SmilciC. Danilo.: Neoliticki pogrebui ukopi. The majority of the Neolithic burials in our territory include the shallow pit burials or the direct placing of the dead into the cu ltural layer without any pit or architecture (Smilcic. laid on the right but mostly on the left hlp in Srnilcic. bone-tools. Podgori I. and finally those of jaw-bones (LisiCici). The difference in the use of ochreous red between the Scandinavian and Apennine sepultures dated from the Mesolithic peri od and the one used in the necropoJ ises belonging to the cu lture of Lepenski vir is obvious. However. the culture ofLepenski Vir. Apart from these sepultures. although not coherent. Cakran I.ornaments made of antlers.R. 3.houses of death. Grabceva. in their caves or central parts and around housing facilities but a smaller number of them was registered in close vicinity to the settlements. As for burial presents. Pokrivenik). Differences in the burial ways and types. The best analogy of the interpretation referring to the Mesolithic burials. ZLA TUNIC. These burials were mostly identified within settlements. it is impossible to observe any analogy between our examples and those early Neolithic burials. Herzegovina. whereas the finds in the localities of Vlasac and Lepenski Vir. Only the common burials (burying in the ground and burial with its primitive architecture) are similar to the ones noticed in our territory.grave-mounds with a wooden chamber . Certain similarity between our territory and the two previosly mentioned ones also includes the way in which they used to bury their animals. The remains of female adults are the least. Obre J. there are also secondary buriaIs into the ground with the scattered remains belonging to one or more persons (the caves of Ravlica. whereas adults are mainly represented by males.s" XXXVI 29-95 (2003) 93 buried in Oporovina. . Cakran I and Obre II).

ornaments made of Spondylus shell (Smilcic and Obre I I II). Grapceva spilja. VAMZ. Apart from the skeleton remains buried in their fixed positions (Agios Petros. parti all y separated. Pokrivenik and in [he open air in the setllements. were found below the floors of housing facilities in this region (Smilcic. It is very important to mention the issue of chronological dating of the locality called the Zelena peCina-Herzegovina.. Prodromes. there are also theearly-neolithic cremations in Souili Magoula. direcly laid all the cultural layer.94 R. it does not belong to the early Neolithic period but the more recent period covering 15th to 17th century. The secondary burial with the scattered bones of one person (Franchthi) or the separated parts of skull-bones or Jaw-bones below the floors of houses (Prodromes. Agios Petros) resemble our forms. rough pots with no ornaments. In my opinion.from the early and middle Neolithic period to the late one. or the already mentioned type of the so-called grave-cyst. Danilo.and the Iate-neolithic ones in Agia Soufli and Plateia Magoula Zorkou. They did not find any presents in these graves. some similarities and bigger differences are to be observed in the Italian Peninsula. Voivodina. axes and an obsidian knife. cen tral Bosnia. Stretto). 110 additional items were found except for some of them with the findings of Iithic tools and weapons such as little arrows. The typological analyses and analogies between OlIT territory and the neighbouring regions indicate the similarities and slight differences in the way of burying in the Neolithic. Such a si rnilarity is to be referred to the traditions of the Neoli thic inhab itants of Obre I. Argissa. Megara. which was very important during the whole Neolithic period. The least frequent burials included cremations and the secondary-and-selective burials of . which has been dated by different authors . Kephalovrysso. these primarily refer to the ways of burying. Sesklo. Such a burial in the Italian Peninsula was also known in the late Neolithic. A similar example can be found in case of the so-called early-neolithic grave locality of Borik-Medulin. althoughthey started to interweave with the elements of the early-neolithic irnpresso Adriatic culture during the second stage. pottery with impressa and barbarian ornaments. During the Neolithic period. Obre I) but they were registered in caves such as Lisicici. For the first time. Soufli Magoula and Nea Nikornedeia). XXXVI 29-95 (2003) Tn the majority of graves.Vrsnik) to Greece and the south of Ttaly (Sicily and Apulia). Macedonia (Azanbegovo . archeolo gists fou nd the prirni tive bu rials of ind ividual skeletons wi til their secondary impacts on the environment where a particular grave was situated. Its most important way or form refers to the individual burial of skeleton remains in a fixed position either on the right or left hip. they used the so-called graves-cysts with vertical stone plates a. According to the quartz material discovered and the way of burying. This example of the secondary partial burial indicates the di fferences between th IS region and Greece . whereas the graves witb the cremated skeletons inside were decorated with monochrome ceramics (early Neolithic) and ceramics painted in opaque brown shades on .s. It was quite common to find presents such as lithic tools in the Greek neolithic graves. Such a type can be followed throughout the entire Balkan Peninsula from the east of Croatia. the rest of Italy was known for the shallow pit burials with no architecture but the medium-sized rocks laid around -prirnitive architecture. Matrensi. Since the early period of the middle Neolithic. namely ill Sicily (Stentinello. ZLATUNIC: Neoliticki pogrebni ukopi.no human osteological remains. stone and ceramic discs. which belong to the Starcevo cultural complex. There are two known ways of inhumation: the one with skeleton remains in their fixed positions. Serbia (the culture of Starcevo).a brown background (late Neolithic). Similarities and bigger differences are to be observed in Greece.. It is possible to notice a great similarity between the central Balkan Pen lnsul a and the cu! cure of Starcevo i 11 the early Neal ithic period in Obre I. In the south ofTtaly. then the middle-neolithic examples in Peloponesus and Prosymni.nd horizontal stone coverings. 3. this locality should be included in the early Neolithic although the dating proposed by Benac (the beginning of the middle-neolithic period) seems the most logical. which were the oldest ones.

3. tbe findings of cult-pots called rhytons. as well. . in the entire territory from the Trieste Karst. ZLATUNIC: Neolitickj pogrebni ukopi.. Albania to Greece and the findings of anthropomorphous figurines partially registered in Greece. VAMZ. Serbia. Besides. The unchanged tradition of cult or ritual burial. Soli del Tonne. Albania and even less in Dalmatia have indicated a possible connection between the common or similar spiritual and religious life in these regions. Masseria Bellavista. Taking the skeleton holdings into account. according to both sex and age. These are followed by the remains of male adults and then by adult women. which determines the actions or approaches towards the dead.5. a large number of burials of children and females has been registered. primitive architectural forms considering the graves lined with rocks. These specific features reveal that our Neolithic communities have been perceived somehow differently if compared to those 1n other parts of Eu rope (mi ddle Eu rope and southern Scandina v ia) and in the N e.R. In a larger number of the graves. additional items such as pottery and lithic tools were found. Voivodina. Istria.ar East (Anatolia). central Bosnia. In Obre I in central Bosnia. Dalmatia. perhaps). whereas in Italy graves or necropolises were found in Ripoli. Pulo di Molfeta. It primarily refers to the belief in the spiritual world beyond. j( is possible to find some examples of burial architecture which comprise horizontally laid plates made of stone or lime perhaps or the example of grave 7 where the skeleton remains were surrounded by vertical stone plates that might resemble the so-called grave-cysts in the Italian Peninsula but only to a certain degree. The similarity between our burials and the Italian and Greek ones is obvious in the localities where burying was performed in the caves close to settlements or inside settlements. the majority of them belong to children. bell-shaped anthropomorphous figurines (phalus).2003. It is very important to point out that the architecture of graves-cysts in the form of vertical stone plates was not found in Dalmatia. La vela di Trento and Quinzano.95(2003) 95 skulls and scattered bones as well as group ones. XXXVI 29.m. According LO the comparison based on the available data of burial rl tes in our regi on and the regions of Europe and the Near East..2003. Qu ite observable simi larities but slighte di fferences in burin Is duri ng the early. Chiozzia. Scandiano. A further compari SOil between the northern and the sou them parts of the Balkan Peni nsul a shows some more obviously different forms of burial. which is somehow obvious in burial rites and inhumations. Rukopis primljen 27... However. without any necropolises. middle and late Neolithic are to be found in Slovenia. which is similar to the Neolithie examples from Italy. Greece and Italy. Rukopis prihvacen lS. Herzegovina and Albania. The two types of these burials have been identified in our territory (Vel a spi Ija and Pokrovnik. younger adolescents.IV. was noticed in our territory during the entire Neolithic period.. Croatia. whereas the number of males is consequently smaller. it is possible [0 notice certain similarities as well as differences in the understanding of spiritual life of the communities during the Neolithic. where there are just a few of the. Serra d' Alto. As for the Balkan Peninsula. Montenegro. the examples of group burials (women and children) are slightly more nu merous.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful