SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „ VITEZ“ TRAVNIK FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE U TRAVNIKU

POJAM I KARAKTERISTIKE BILANSA

SEMINARSKI RAD

PREDMET: Računovodstvo MENTORI: Prof. dr. Zijo Veledar mr.sc. Amir Karalić STUDENT: Admir Đedović 0027-09/VMT Poslovna ekonomija Marketing Menadžer i trgovina III (treći) semestar

TRAVNIK,septembar, 2011.god. 1

................................................8 Bilans uspjeha...........................3 2................................15 2 ............................................ UVOD................................................................................................................4 3................................................................................................... 3.............................. VRSTE BILANSA.. ZAKLJUČAK.......................SADRŽAJ 1...........14 5........ LITERATURA.......................... Bilans stanja.................................1............ FINANSIJSKI POLOŽAJ PREDUZEĆA I FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE............................................................................................................2....................10 4...........................................................6 3................................................................................

uspješnosti i svim promjenama koje se tiču finansijskog položaja preduzeća. a negativan finansijski rezultat iskazuje na strani prihoda. rashodi i rezultat. bilans uspjeha. odnosno na dan bilansiranja. Bilans stanja predstavlja dvostrani pregled koji prikazuje bilansnu imovinu i kapital (pasiva) i način investiranja (ulaganja) kapitala (aktiva). bilans uspjeha se sastavlja za određeni izveštajni period u kome su iskazani svi prihodi i rashodi i na osnovu njih utvrđen dobitak ili gubitak. kapitala i obaveza na dan sastavljanja obračuna. Aktiva predstavlja konkretne oblike sredstava sa kojima raspolaže preduzeće. a pasiva na desnoj strani. Kompletan set finansijskih izveštaja uključuje sljedeće sastavne komponente: 1. nakon knjiženja svih poslovnih promjena. ili u vidu liste u kojoj aktiva prethodi pasivi. stanja i rezultati preduzeća iskazuju preko novčanih jedinica kao opšteg svodnog mjerila. Ovaj izvještaj sadrži podatke o finansijskom položaju. Finansijski izveštaji pružaju informacije o finansijskom položaju. 3 . Veoma značajna karakteristika bilansa jeste bilansna ravnoteža. 3. Bilans stanja i uspjeha predstavljaju dva povezana ali po funkciji različita finansijska izvještaja. uspešnosti i promjenama u finansijskom položaju preduzeća. izveštaj o promjenama na kapitalu i 5. rashodi i rezultat. Bilans stanja je finansijski izvještaj o stanju imovine. a pasiva predstavlja izvore odnosno pripadnost sredstava preduzeća. Za razliku od bilansa stanja. rashodi i rezultati. To znači da preduzeće u bilansu uspjeha može iskazati bruto-dobitak i bruto. 4.1. UVOD U savremenom privrednom životu bilansi se koriste kad god treba izraziti stanje i rezultat neke privredne aktivnosti. izveštaj o tokovima gotovine. Međusobnim sumiranjem rezultata podbilansa dobija se ukupni bruto–rezultat preduzeća kao bruto-dobitak ili kao bruto-gubitak u obračunskom periodu. 2. napomene uz finansijske izveštaje. čime se ostvaruje bilansna ravnoteža. Tako pozitivan finansijski rezultat se iskazuje na strani rashoda. Preduzeća su u obavezi da na kraju svake poslovne godine. aktiva iskazuje na ljevoj. Karakteristika bilansa uspjeha je da se u njemu prihodi. u cilju utvrđivanja tačnog i konačnog stanja a koje za svrhu ima sastavljanje finansijskog izvještaja. 3) neposlovni i vanredni prihodi.gubitak. bilans stanja. rashodi i rezultat iskazuju u vidu više podbilansa i to: 1) poslovni prihodi. svoje poslovne knjige zaključaju. U računovodstvu bilans se koristi kada se iskazuje stanje i rezultat preduzeća tako što se poslovni događaji. Prvi pruža uvid u imovinsku situaciju i finansijski položaj preduzeća a drugi da omogući uvid u to koliko je preduzeće sposobno da ostvari zaradu. 2) finansijski prihodi.

Informacije o promjeni finansijskog položaja obezbjeđuju se izradom izveštaja o tokovima kapitala. izvještaj o tokovima gotovine. Informacije o prinosnom položaju nalaze se u bilansu uspjeha. 4. Informacije za procjenu finansijskog položaja su sadržane u bilansu stanja. Informacije o finansijskoj strukturi su od interesa pri donošenju odluka o daljem zaduženju preduzeća. Ovi bilansi vezuju se za kraj poslovne godine i zato predstavljaju godišnji obračun. jer svaki od izvještaja sa svog aspekta daje sliku o pojedinim transakcijama. Kompletan set finansijskih izvještaja uključuje sljedeće sastavne komponente: 1. Da bi se ispunio ovaj cilj. Da bi informacije date u finansijskim izvještajima bile od koristi korisnicima moraju da posjeduju četiri osnovne kvalitativne karakteristike. relevantnost. odnosno promjenama neto obrtnog fonda. Korisnici finansijskih izvještaja jedino na ovaj način mogu dobiti potpune informacije o preduzeću. 3.2. o raspodeli dobitka i za procjenu sigurnosti uloženog kapitala. likvidnost i solventnost. kako bi se utvrdilo konačno stanje koje služi za sastavljanje finansijskih izvještaja. a to su: razumljivost. 2. 2. 4. uspešnosti i promenama u finansijskom položaju preduzeća. 5. Po završetku poslovne godine preduzeća su u obavezi da poslje knjiženja svih poslovnih promjena zaključuju poslovne knjige. dok set ovih izvještaja daje jedinstvenu sliku o poslovanju preduzeća. 5. prihodi i rashodi (uključujući gubitke i dobitke) i gotovinski tokovi. pouzdanost i uporedivost. FINANSIJSKI POLOŽAJ IZVJEŠTAVANJE PREDUZEĆA I FINANSIJSKO Finansijski položaj preduzeća obrazuju njegova aktiva i pasiva. sredsta. finansijski izvještaji moraju obezbjediti informacije o sljedećim aspektima rezultata preduzeća: 1. kapital. bilans stanja. obaveze. izvještaj o promjenama na kapitalu i napomene uz finansijske izvještaje. bilans uspjeha. U našoj zemlji preduzeća koja vode poslovne knjige sastavljaju i polugodišnji obračun. 4 . Finansijski izvještaji pružaju informacije o finansijskom položaju. Struktura bilansa stanja i uspjeha nije u potpunosti prilagođena potrebama analize i kontrole finansijskog položaja preduzeća. On se izražava kroz finansijsku strukturu. 3. ali se značajni pokazatelji uspješnosti utvrđuju kombinovanjem informacija sadržanih u bilansu uspjeha i bilansu stanja.

Janko Klobučar. kao i o promjenama u tim položajima. U eksterne korisnike ubrajaju se: postojeći i potencijalni vlasnici preduzeća (investitori). država i dr. neophodno je prethodno odrediti ko su eksterni korisnici i koje njihove informacione potrebe treba da budu zadovoljene.1 Finansijske izvještaje koji su namjenjeni eksternim korisnicima treba oblikovani kako u pogledu forme. • Država. • Zaposleni žele da iz finansijskih izveštaja dobiju informacije o tome koliko su sigurna njihova radna mjesta. Ovaj izvještaj sadrži podatke o finansijskom položaju. Međutim. država i javnost. treće izdanje 5 . 1 Prof. i finansijskom položaju preduzeća. zaposleni. što znači da su najviše zainteresovani za profitabilnost. • Investitori su zainteresovani za informacije koje će im pomoći da odluče o tome da li će povećati. u cilju utvrđivanja tačnog i konačnog stanja a koje za svrhu ima sastavljanje finansijskog izvještaja. organi rukovođenja i upravljanja. postojeći i potencijalni poverioci. pre svega. o mogućnosti povećanja zarada i sl. kupci. tako i sadržine na način da zadovolje potrebe ovih korisnika. kreditori. finansijski izvještaji mogu biti namjenjeni internim i eksternim korisnicima. svoje poslovne knjige zaključaju. prije svega.Obezbjeđivanje navedenih informacija koje su korisne za široki krug korisnika (investitori. imovinskom. odnosno poreski organi na osnovu informacija vrše procjenu o ekonomskoj snazi poreskih obveznika. U okiru preduzeća to su. Dr. zadržati ili povući kapital investiran u dato preduzeće. To su informacije o prinosnom.) radi donošenja ekonomskih odluka je u suštini i cilj finansijskog izvještavanja. Kao što se može vidjeti. zainteresovani da dobiju informacije o solventnosti preduzeća. Da bi se definisili osnovni ciljevi finansijskih izvještaja. informacione potrebe različitih grupa korisnika su vrlo različite. pa se ovi zahtjevi često mogu naći u protivstavu. odnosno o sposobnosti preduzeća kojem su dali kredite da svoje obaveze izmiruje o roku. Preduzeća su u obavezi da na kraju svake poslovne godine. nakon knjiženja svih poslovnih promjena. • Kreditori su. računovodstvo. akcionari. Interni korisnik finansijskih izvještaja je samo preduzeće koje je sačinilo finansijske izveštaje. uspješnosti i svim promjenama koje se tiču finansijskog položaja preduzeća. i pored različitih interesa postoji jedan obim informacija koji zadovaljava zajedničke informacione potrebe korisnika. Prema tome. zaposleni.

Bilans može biti sastavljen u odnsu na sljedeće kriterijume: • • • • • • • • • • • prema vezi sa knjigovodstvenim računima – bilans stanja i bilans uspjeha prema svrsi iskazivanja bilansa – imovinski bilans.3. angažovanja i trošenja sredstava proizvodnje Finansijski izveštaji moraju da sadrže sledeće podatke: • podatke o sredstvima preduzeća • podatke o obavezama preduzeća • podatke o kapitalu preduzeća • podatke o prihodima i rashodima • podatke o gotovinskim tokovima Opšta svrha bilansiranja jeste upoznavanje uspjeha i strukture imovine i kapitala. Kompletan finansijski izveštaj sadrži: • bilans stanja • bilans uspjeha 6 . cilja kada se sastavljaju i zakonske osnove na bazi koje se sastavljaju. planski bilans prema dužini bilansnog perioda – početni bilans. izvještaji o poslovanju. krajnji bilans prema tehnici sastavljanja bilansa – bruto bilans. inventarni bilens. zbirni bilans. Zbog primjene različitih formalnih i materijalnih pravila bilansiranja nastaju različite vrste bilansa koje se razlikuju prema formi i sadržini. bilans utvrđivanja uspjeha i bilans kretanja prema mjerodavnosti primjene pravnih normi pri bilansiranju – poslovni bilans. eksterni bilans prema podacima na osnovu kojih je određen – knjigovodstveni bilans. Bilans stanja i bilans uspjeha su dvostrani. odnosno dijele se u zavisnosti od vremena kada se sastavljaju. međubilans. Najvažniji kriterijumi prema kojima se razvrstavaju bilansi su: a) veza sa knjigovodstvenim računima i b) pravne norme koje čine osnovu bilansiranja. poreski bilans prema području informisanja uz pomoć bilansa – interni bilans. konsolidovani bilans prema odnosu sredstava i obaveza – aktivni i pasivni bilans prema odnosu prihoda i rashoda – uspešan i neuspešan bilans prema redovnosti sastavljanja bilansa – redovni. sintetički prikazi. neto bilans prema broju uključenih bilansa – individualni bilans. specijalni Osnovni bilansi koji se sastavljaju na osnovu knjigovodstvenih računa su bilans stanja i bilans uspjeha. VRSTE BILANSA Bilansi se međusobno razlikuju po formi i sadržini. sa stanovišta korišćenja.

• izveštaj o tokovima gotovine • izveštaj o promjenama na kapitalu • napomene uz finansijske izveštaje Bilansi se koriste kada treba izraziti stanje i rezultat preduzeća iskazuju preko novčanih jedinica. • kreditori na ovaj način dobijaju podatak da li je preduzeće već zaduženo. Analiza bilansa. tako i eksternim korisnicima. uprava preduzeća donosi odluke o angažovanju sredstava. 2 Bogetić. mogućnosti zaduživanja itd. procjene da li investirani kapital donosi dovoljno profita i da li kapital povući ili dodatno ulagati. da bi ekonomska politika djelovala stimulativno na preduzeća. izvorima gotovine i da li preduzeće svoje obaveze izmiruje na vrijeme. jedna određena grupa informacija zadovoljava potrebe svih korisnika. • država i državne institucijama su finansijski izvještaji važni zbog poreza. Zaključak je da različiti korisnici imaju potrebe za različitim informacijama. Ekonomski fakultet. P. Proučavanjem bilansa stanja. Finansijski izvještaji su takođe važni i zbog usklađivanja ekonomske politike sa stanjem u privredi. i pored različitih interesa. Ali. imovinskom i finansijskom položaju preduzeća i o promjenama u tim položajima. jer na osnovu ovih informacija procjenjuju ekonomsku snagu poreskih obveznika. a to su informacije o prinosnom. Interni korisnik je sam menadžment preduzeća čiji je zadatak da preduzeće bude likvidno i da posluje rentabilno. Bilansi su namenjeni kako internim. Najvažniji finansijski izvještaji su bilans stanja i bilans uspjeha. 2000. • javnost jer uspješnost gradova i opština zavisi od uspješnosti preduzeća na teritoriji grada ili opštine. odnoisno sigurnost njihovih radnjih mjesta. likvidnosti preduzeća. su finansijski izvještaji važni jer ih zanima rentabilnost preduzeća.2 Eksterni korisnici su: • potencijalni investitori i investitori koji na ovaj način mogu da npr. visini kamate. • zaposlenima u preduzeću. Podgorica 7 .

uspjesima i neuspjesima koji prate poslovanje preduzeća. što izražava kvantitativnu ravnotežu ljeve i desne strane bilansa. čime se uspostavlja ravnoteža između aktive i pasive. jer predstavlja manjak aktive prema pasivi.1. Bilansne pozicije predstavljaju u bilansnu vrijednost svake kategorije sredstava i izvora sredstava. njihov naziv. odnosno najkraće su one obaveze koje su dospjele. Bilansne pozicije u aktivi bilansa stanja za preduzeća raščlanjene su prema principu rastuće likvidnosti. Obzirom da svako sredstvo ima svoj izvor. Postoji ustaljena ili propisana forma . osnovna karakteristika bilansa stanja je bilansna ravnoteža. dok se negativan finansijski rezultat iskazuje u aktivi. Bilans stanja mora biti u ravnoteži jer se radi o dvostranoj slici sredstava na određeni dan ili u određenom momentu. Ove dvije strane se nazivaju aktiva i pasiva. Bilans može biti prikazan u vidu u vidu jednostranog računa. a sve pozicije pasive prema principu rastuće dospjelosti. Likvidnost prvenstveno interesuje kreditore i potencijalne kreditore. pri čemu se prvo prikazuje aktiva a ispod nje pasiva. a nisu izmirene prema povjeriocima. osnovni kapital ima najduži rok dospjelosti. Formom bilansa određuje se broj kolona. Bilans stanja Bilans stanja pruža informacije koje se tiču likvidnosti i solventnosti preduzeća određenog dana. iskazuje se u pasivi. Bilans stanja je složen i sastoji se iz računa odnosno salda računa aktive i pasive. ili dvostranog računa. Aktivu predstavlja imovina preduzeća. U pasivi. kao i razmeštaj i naziv pojedinih djelova i pozicija aktive i pasive. pak. Bilansom se polaže račun o pozitivnim i negativnim rezultatima. odnosno osnovna bilansna jednačina može se prikazati odnosom: aktiva = pasiva. a u okviru toga gotovina i gotovinski ekvivalenti imaju najveći stepen likvidnosti. 8 . smeštaj aktive i pasive. to znači da bilans i ne postoji. Ukoliko finansijski rezultat nije raspodjeljen. koja se naziva bilansna shema. Sredstva sa kojima preduzeće posluje se prikazuju u bilansu stanja. Likvidnost pokazuje sposobnost kompanije da odgovori redovno na potraživanja i obaveze koje moraju biti podmirena u narednih godinu dana. on se iskazuje u bilansu stanja. ''bilanx libra'' = vaga sa 2 tasa).3. Ukoliko bilans stanja nije u ravnoteži. a pasivu kapital i obaveze preduzeća. Pozitivan finansijski rezultat. koji predstavlja višak aktive nad pasivom. To znači da manji stepen likvidnosti imaju pozicije koje čine stalnu imovinu od stavki koje čine obrtnu imovinu. (Bilans potiče od lat. koja se vidi po tome što je vrijednost svih pozicija na ljevoj strani u aktivi jednaka vrijednosti svih pozicija na desnoj strani bilansa u pasivi. Analiza likvidnosti uključuje poređenje kratkoročne sposbnosti kompanije da zaradi novac i kratkoočnih potraživanja koja ima. pri čemu se ljevo prikazuje aktiva a desno pasiva. sadržaj i raspored pozicija bilansa.

što ga označava kao dvostrani pregled.) i eksterni (propusti sistema). zalihe.povremeni izvori. rezerve i neraspoređeni višak prihoda . Otuda zaključak da aktiva predstavlja seriju samostalnih pokazatelja nezavisnih od pasive. Aktivu čine realne i fiktivne stavke. Prema namjeni finansijskih sredstava.trajni izvori. dugoročna rezervisanja i obaveze (dugoročne i kratkoročne). neažurnost i sl. i podatke o namjeni sredstava i izražava finansijsku konstituciju preduzeća. razlikujemo finansiranje u užem smislu ili finansiranje proste reprodukcije. dugoročni finansijski plasmani). U formalnom smislu. odnosno novih ulaganja. finansiraju se ulaganja u fiksna sredstva i stalna obrtna sredstva i kratkoročni . spornih i nenaplativih potraživanja imaju karakter fiktivne aktive. Ona pruža informacije o porjeklu sredstava. Odnosi ili poslovne transakcije između dva preduzeća koje se javljaju u vidu sumnjivih. Svako preduzeće ima svoj osnovni zadatak. Izvršenje osnovnog zadatka potpomažu sredstva posebne namjene koje se formiraju u toku poslovanja (izdvajanjem dijela dobitka kao što su rezerve i po osnovu amortizacije). Sa aspekta namjene. poslovni partneri itd. odnosno sredstva koja kruže. Realna aktiva obuhvata poslovna i posebna sredstva. i 2. Sa pozicije ročnosti. Ukupnost pasive se sastoji iz obaveza preduzeća prema samom sebi što za cilj ima rentabilno poslovanje koje mora da ostvari i obaveza prema trećim licima.Glavne kategorije sredstava koje se svrstavaju u aktivu su: stalna imovina (nematerijalna ulaganja. kao što su banke. Vlasničko finansiranje se razlikuju kao sopstveno ili samofinansiranje iz poslovnog rezultata i finansiranje iz tuđih izvora. svaki izvor finansiranja mora da ima definisanu namjenu. Pasiva prikazuje ''neaktivnu'' masu. vremensko i namensko. a za njegovo izvršenje služe poslovna sredstva. osnovna sredstva. 9 . finasiraju se povremene potrebe obrtnih sredstava. Uzroci koji dovode do stvaranje fiktivne aktive mogu biti interni (nesolidnost u poslovanju. koja se dalje dijele na osnovna i obrtna. razlikuju se dugoročni . odnosno tekućih poslovnih aktivnosti i finansiranje u širem smislu ili finansiranje proširene reprodukcije. Finansiranje prestavlja aktivnost koja se odnosi na obezbjeđivanje finansijskih sredstava koja mogu biti sopstvena i pozajmljena. što označava ravnotežu dvije strane. on uvijek ima dvije strane. svaki bilans karakterišu dva bitna svojstva: 1. a na osnovu promjena koje nastaju u aktivi izvode se konstatacije o kvantitetu i kvalitetu poslovnih aktivnosti koje su se zbivale u preduzeću i onima koj treba očekivati u budućnosti. obe strane su računski identične veličine.dobitak). Posmatrano sa pravne tačke gledišta. Smanjenje obrtnih sredstava po ovom osnovu može biti privremeno (kad je perspektiva naplate evidentna) i trajno (nema perspektive naplate). kratkoročna potraživanja i kratkoročni finansijski plasmani. nerentabilnost. Aktiva predstavlja aktivnu masu. i izraz su smanjenja obrtnih sredstava odnodno nesolidnog poslovanja preduzeća. Glavne grupacije izvora sredstava su: kapital (osnovni kapital. U aktivi se troše i nastaju efekti. Finansiranje se može posmatrati kao vlasničko. U aktivi se prikazuje transformacija sredstava iz jednog oblika u drugi oblik. pasiva prikazuje dugove ili obaveze preduzeća.

Sa razvojem konkurencije. dok se negativan finansijski rezultat iskazuje u aktivi.Bilans stanja je u ravnoteži. on se iskazuje u bilansu stanja. znači smanjenje izvora sredstava. Bilans uspjeha svoj korijen vuče iz bilansa stanja i u stalnoj je uslovljejnosti i povezanosti sa njim. iskazuje se u pasivi. Bilans uspjeha može biti godišnji ili periodičan i može se sastavljati po bruto ili neto principu. koji predstavlja višak aktive nad pasivom. Forma konta više odgovara logici zaključivanja knjiga i uspostavljanju veze između knjigovodstva sa jedne i bilansa uspjeha s druge strane.3 U dvostranom pregledu. Pošto svi rashodi u bilansu uspjeha imaju kao posljedicu smanjivanje aktive ili rast obaveza. ispod njih rashodi i kao treći dio prikaza razliku. označava povećanje sopstvenih izvora sredstava dok negativan finansijski rezultat gde su rashodi veći od prihoda. Bilans uspjeha Do dvadesetih godina XX vijeka. jer predstavlja manjak aktive prema pasivi. Pozitivan finansijski rezultat. Bilans uspjeha prikazuje prihode. To je drugi osnovnim finansijskim izveštajem. 3 Cvetković N. Ukoliko finansijski rezultat nije raspodjeljen. a svi prihodi povećanje aktive ili smanjenje obaveza jasno je da je obračun rezultata čvrsto povezan sa procjenjivanjem. . na ljevoj strani su prikazani rashodi i pozitivan finansijski rezultat. U formi liste. gdje su prihodi veći od rashoda. Ukoliko nije zadovoljena ova formalna karakteristika. 2004. s jedne i odlaganje i predviđanje prihoda s druge strane. mada je bruto princip danas opšte prihvaćen. Bilans uspjeha pokazuje finansijski rezultat poslovanja posmatran iz dvije perspektive. čime se uspostavlja ravnoteža između aktive i pasive. bilans uspjeha se može iskazati dvostrano. Kao i bilans stanja. odnosno finansijski rezultat. rashode i rezultat koji su ostvareni u određenom vremenskom periodu. Beograd 10 . razvojem novih preduzeća. ili u formi konta i jednostrano. dok su na desnoj prikazani prihodi i negativan finansijski rezultat. dominantan značaj u prikazivanju poslovanja preduzeća je imao bilans stanja jer je prikazivao sredstva i obaveze preduzeća. Analiza poslovanja preduzeća. Pozitivan finansijski rezultat. bilans praktično i ne postoji. 3. i porastom značaja rezultata poslovanja za budućnost preduzeća.2. prvo se prikazuju prihodi. Bilans stanja i bilans uspjeha su međusobno povezani izveštaji ne samo zbog toga što ostvareni rezultat iskazan u bilansu uspjeha predstavlja promjenu neto imovine preduzeća već i zbog toga što nedovršene poslovne operacije na dan bilansa zahtjevaju alokaciju troškova i predviđanje rashoda. u formi liste. Bilans uspjeha u formi liste gubi na jasnosti ali dobija na jasnsoti vertikalnog raščlanjavanja rezultata. Ovaj način je pregledniji i jasniji i u neposrednoj je vezi sa knjigovodstvom. Megatrend univerzitet. raste i značaj bilansa uspjeha.

koji je bitan za ocjenu uspješnosti poslovne delatnosti. forma konta U sastavu bilansa uspjeha sa prihodima se suočavaju rashodi nastali u cilju ostvarivanja prihoda. u bilansu uspjeha se iskazuje dobitak i obrnuto ako je bruto dobitak manji od bruto gubitka. Ono što je karakteristika bilansa uspjeha je da se u njemu prihodi. Ako je bruto dobitak veći od bruto gubitka. Preduzeće može u svom bilansu uspjeha iskazati bruto dobitak ili bruto gubitak.Rashodi I II III IV I II III IV Poslovni rashodi Finansijski rashodi Neposlovni i vanredni rashodi Dobitak Prihodi Poslovni prihodi Finansijski prihodi Neposlovni i vanredni prihodi Gubitak Jednostrana forma ili forma liste Rashodi I II III Poslovni rashodi Finansijski rashodi Neposlovni i vanredni rashodi Prihodi I Poslovni II III prihodi Finansijski prihodi Neposlovni i vanredni IV prihodi Gubitak IV Dobitak Dvostrana forma. iskazuje se gubitak. 11 . Na ovaj način izdvaja se redovni poslovni rezultat. rashodi i rezultat iskazuju u vidu više podbilansa. Sumiranjem rezultata podbilansa dobija se ukupni bruto rezultat preduzeća kao bruto dobitak ili zbir svih dobitaka ili kao bruto gubitak odnosno zbir svih gubitaka.

što je saglasno principu uzročnosti (korelacije). Rezultat poslovanja preduzeća se može posmatrati sa više aspekata. tako je kod inokosnih i ortačkih preduzeća to uvećavanje profita u korist vlasnika kapitala. Tako pozitivan finansijski rezultat se iskazuje na strani rashoda. rashodi i rezultat iskazuju u vidu više podbilansa i to: 1. Vanredni dobitak nastaje vanredno. Rezultat od finansiranja je obično negativan iz razloga što se obično više pozajmljuje sredstava nego što se plasiraju. Ukoliko je bruto dobitak veći od bruto-gubitka. Međusobnim sumiranjem rezultata podbilansa dobija se ukupni bruto – rezultat preduzeća kao bruto-dobitak (zbir svih dobitaka) ili kao bruto . pozitivan rezultat se izražava u vidu profita (dobitka). rashodi i rezultat. Primarni cilj poslovanja preduzeća je različit za različite oblike preduzeća. Sa aspekta prostora rezultat se može odnositi na preduzeće u celini ili na njegove organizacione delove. Oni nastaju kao razlike prihoda i rashoda svakog ponaosob. U tržišnom sistemu privređivanja. iskazuje se gubitak. a negativan u vidu gubitka. rashodi i rezultati. Prema poreklu rezultat može biti poslovni. Prema uspješnosti poslovanja. Segmentiranje rezultata prema porjeklu daje informacije iz kojih grupa prihoda on potiče. neposlovni i vanredni prihodi. dok je kod dioničarskih društava i javnih preduzeća to prije svega povećavanje rentabilnosti poslovnih ulaganja. poslovni prihodi. iskazuje se dobitak ili obrnuto.dobitak i bruto gubitak. rashodi i rezultat. Razlikujemo nerealizovan (proizvedeni a nerealizovani učinci) i realizovan (koji može biti naplaćen i nenaplaćen).Za razliku od bilansa stanja. To znači da prihodima treba nasuprot da stoje troškovi koji su ih izazvali. što podrazumeva da obračunati prihodi i rashodi u bilansu uspjeha treba da se odnose na posmatrani vremenski (obračunski) period za koji se uspjeh obračunava. Po svom karakteru može biti uporediv (nastaje pod uticajem internih faktora privređivanja . bilans uspjeha se sastavlja za određeni izveštajni period u kome su iskazani svi prihodi i rashodi i na osnovu njih utvrđen dobitak ili gubitak. pa se na njega ne može duže računati. polugodišnji). Najinteresantnije analize poslovanja su prema porjeklu i uspješnosti poslovanja. Prema porjeklu. rezultat poslovanja se djeli na poslovni. To znači da preduzeće u bilansu uspjeha može iskazati bruto . a negativan finansijski rezultat iskazuje na strani prihoda. rezultat može biti pozitivan (prihodi veći od rashoda) i negativan.gubitak (zbir svih gubitaka ) u obračunskom periodu. finansijski i vanredni. čime se ostvaruje bilansna ravnoteža. S obzirom na to da je bilans uspjeha po svojoj prirodi vremenski račun. Karakteristika bilansa uspjeha je da se u njemu prihodi. finansijski prihodi. obračun tačnog periodičnog rezultata zahtjeva tačno vremensko alociranje prihoda i rashoda kao komponenti rezultata. 12 . U normalnim uslovima. 2. analiza će pokazati da većina rezultata potiče od poslovnih prihoda. finansijski i vanredni.radnog kolektiva) i neuporediv (nastaje pod uticajem eksternih faktora promene cena). 3. Sa aspekta vremena u teoriji se razlikuju totalni (ukupni poslovni vek preduzeća) i periodični (tromesečni. ako je veći bruto gubitak od bruto dobitka.

npr. pruža informacije koje korisnicima omogućavaju da procjene promjene neto imovine preduzeća. njegovu finansijsku strukturu (uključujući likvidnost i solventnost). Savremena Administracija. različite fondove i druge namjene. B. ovaj izvještaj ima za cilj i da. Preostali do neto dobiti raspoređuje se kako odluči menadžment preduzeća. i dio koji ostaje preduzeću gdje su rezultati ostvareni.Raspodela finansijskog rezultata se vrši u dve faze: u prvoj fazi se utvrđuje dio rezultata koji uzima država u obliku raznih dažbina. 1989. Beograd 13 .. Analiza poslovanja preduzeća sa kontrolom i revizijom. Vitorović. Iz ovoga se može zaključiti da država partner u raspodeli ostvarene dobiti. tako da preduzeću ostaje dio dobiti poslije raspodjele s državom. D. To je neto dobit. kao i njegovu sposobnost da utiče na iznose i vremensko određenje tokova gotovine u svrhu prilagođavanja promjenljivim okolnostima i prilikama. 4.4 Pored primarnog cilja. kao sastavni dio seta finansijskih izvještaja. ZAKLJUČAK 4 Jovanović. na ime dividendi. stimulaciju zaposlenih.

Bilans i bilansiranje se koristi za vrlo različite privredne i vanprivredne. jer riječ bilans potiče od latinske riječi “bilanx” što u prevodu zanči vaga sa dva tasa što simbolizira nužnost uspostavljanja ravnoteže veličine koja se mjeri s veličinom kojom se mjeri. 14 . može se zaključiti da bilans stanja predstavlja sumarni prikaz imovine (sredstava i izvora sredstava) preduzeća na određeni dan iskazan isključivo vrednosnim pokazateljima. U teoriji i praksi. odnosno društvene aktivnosti koje se zasnivaju na ekonomskoj osnovi i gdje se te aktivnosti izražavaju i kvantificiraju u vrijednosnim pokazateljima. trgovinski bilans. bilans plaćanja. Osnovna karakteristika bilansa je njegova ravnoteža. a po toj svojoj osnovnoj karakteristici je dobio ime. Na osnovu izloženog. bilans raspodjele društvenog proizvoda itd. javljaju se pojmovi: bilans društvenog bogatstva. bilans finansijskih tokova. dok bilans uspjeha predstavlja prikaz elemenata za utvrđivanje poslovnog rezultata kao is am poslovni rezultat (prije i poslije oporezivanja) na određeni dan na kraju datog obračunskog perioda izražen novčanim pokazateljima. bilans ne proizvode potrošnje. bilans neproizvodnih djelatnosti. bilans investicija. pored pojma bilansa stanja bilansa uspjeha ili bilansa poslovnog rezultata. Svako bilansiranje i izrada odgovarajućih bilansa bazirana je na određenim metodama ii ma svoju posebnu namjenu i značaj.

. 1989. 1991... Janko Klobučar. Analiza poslovanja preduzeća. treće izdanje 2.com 7. Analiza bilansa. B. Analiza poslovanja preduzeća sa kontrolom i revizijom. www.belex.yu 8.5. 52. 2004. J. D.. www. Cvetković N. Ekonomski fakultet. Understanding Corporate annual reports Stanko B. Jovanović. Megatrend univerzitet. Vitorović.. 2003. Bogetić. Beograd 4.co. Savremena Administracija. Prof. računovodstvo. LITERATURA 1. str. Zeller T. Beograd 5. P. Teorija i analiza bilansa. Rodić. Podgorica 3. Dr. Ekonomika Beograd 6. 2000. John Willey & Sons 15 .tehnooprema.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful