Nekropola u selu Mihaljevići kod Rajlovca

Na 2,5km jugozapadno od željezničke stanice Rajlovac, na ljevoj strani rijeke Bosne, nalazi se oniži brijeg, od okolnih stanovnika nazvan Varošište. Ovaj brijeg je izdužen ogranak velikog brda Orašnice, koja sa sjeverozapadne strane zatvara veliko Sarajevsko Polje i koje prekop padine Jasike I Varošišta zadire u plodnu kotlinu gornjeg Butmira. Na platou ovog brijega, odnosno na njegovom preostalom dijelu nalazi se grobna nekropola, čiji su grobovi vjerovatno pokrivali veliki dio njegove površine. Tok iskopavanje:

Radovima jedinica JNA srušene su potpuno skoro dvije trćine brijega. I u početku samog izvođenja radova bilo je jasno da se radi o velikoj nekropoli, ni Zemaljski muzej ni Zavod za zaštitu nisu bili obavješteni. Tako da je potpuno razoren I za arheologiju uništen ogroman broj grobova. Tek su u avgustu 1954 g., prikupljena nekolicina predmeta I predati su Zemaljskom muzeju, uz obavjest o radovima. Na lokalitet je poslan Borivoj Čović koji je izvršio zaštitna iskopavanja na grobovima 1-7. Zaštitna ikopavanja su se nastavila, vodila je Nada Miletić uz pomoć Ismeta Hajre. U datim uslovima nije se moglo izvoditi sistematsko iskopavanje, ali gdje je bilo moguće se je ipak sprovodio sistem kvadrata. U ljeto 1955 g. nastavljeno je sistematsko iskopavanje. Primjećeno je da je tokom 1954 g. srušen još jedan dio lokaliteta. Iz toga srušenog dijela je 1955 g. u muzej donešeno nekoliko predmeta. 1955 g. iskopavanja vode Nada Miletić, Mihajlo Semreja. Opšta karakteristika nekropole:

Otkriveno je 118 grobova, može se reči da se radi o jednoj, relativno gustoj nekropoli, gdje se grobovi nižu u pravcu jug-sjever. Iz preostalog dijela lokaliteta nemože se zaključiti da li je postojalo prvobitno središte nekropole, oko koga su se dalje nizali ostali grobovi. Večina grobova čine skeleti spušteni u običnu zemlju, bez ikakvih zaštitnih okvira. Jedan veliki broj skeleta(32 groba) bio je zaštičen drvenim pločama. U drvenom sanduku ležala su 3 skeleta. Pod kamenom pločom nepravilnog oblika ležala su tri skeleta, a u kamenom sanduku sastavljenom od pravilno otasanioh ploča od muljike, nađena su dva skeleta. Specifičan način zaštite upotreblajvao se kod diječjih grobova, postave se dvije uzdužne nepravilne ploče, sastavljene u vidu krova, sa trougaonim bočnim manjim. Skoro ni kod jednog groba nije konstatovana grobna jama pravilnog oblika, što je posljedica kamene konstrukcije zemljišta. Grobovi leže na veoma različitoj dubini,pnekad u 2 sloja ,što je posljedica dugotrajnosti nekropole. Dubina grobova varira od 0,30 – 1,86, dubina dječjih nešto manja. Orjentacija istok-zapad preovladava. Nekoliko grobova osjentisano sjever-jug.

Dvojni grobovi nisu česta pojava na ovoj nekropoli. I potiču iz relativno uskog vremenskog razdoblja. Izvjesna odsiupanja od stroge jednostavnosti čini šnala iz groba 37 (T1-10. nagnuta na lijevu ili desnu starnu. izradom I materijalom. Najjednostavniji primjer je jednostavna naušnica čija je karičica ovalnog presjeka I na jednom kraju zašiljena. U istom grobu nađen je mali polukrružni okov sa tri nitne. Dugmeta su od bronce. Obje spadaju u grupu langobardskih šnala. vizantskog tipa. Većina primjera je bez okova. obično sa dugmetastim završetkom na kraju. Interesantnu pojavu predstavlja šnala sa potkovičastim okovom ukrašenim u tehnici proboja nađena u grobu 76(T 1-1) I šnala istog tipa nađena van groba (T-3). uz ostale motive. nađeni u grobovima u Italiji I Španiji. ili su položene uz tijelu ili su položene u krilo ili prekrštene na pojasu. zaobljeni okov izliven ujedno sa šnalom. srebra ili srebra sa pozlatom. (T1-2) uz malu šnalu ovalnog obruča (T1-8).Nađeno je devet komada među kojima je samo jedan par. položeni na ljevu stranu. Položaj ruku također varira.Položaj skeleta je različit. Čest je slučaj dislokacije skeleta naknadnim ukopom drugoga. Ova dugmeta predstavljaju pojednostavljeni oblik luksuznih vizantskih dugmeta I svakako su proizvod domačih radionica. ali se odlikuju raznolikošču tipova. dok je večina bila bez ikakvih priloga. Glava je okrenuta frontalno. često potkovičastog oblika. Ornament je različit. (T2-6) Srebrena naušnica sa vertikalnim privjeskom izrađenim u granulaciji (T2-10). Osim jedne srebrene I dvije željezne šnale. Skeleti položeni na leđa osim jednog dvojnog groba gdje se skeleti nalaze u sjedečem stavu. Tipološki pregled nalaza: Među arheološkim materijalom ove nekropole najviše su bila zastupljena dugmeta. sa više ili manje masivnom iglom povijenom preko njega. zanimljive po raznolikosti tipova koji su zastupljeni (T1). Izrađene su od srebra. Svega jedna trećina grobova je sadržavala priloge (34). Po obliku obruča I igle povijene preko njega. Naušnice su zastupljen u veoma malom broju. gdje su obruči šnala I okovi. Po broju nađenih primjera izdvajaju se od ostalih predmeta šnale od pojasa. I ova šnala pokarakteru ukrasa spada u predmete germanskog porijekla. Obično su nalazilo po jedno dugme na vratu. primjer sa ove nekropole podsjećaju jako na tipove germanskog porjekla. Svojim ukrasom iz ove grupe izdvaja se željezna šnala teuširana srebrenom žicom nađena u grobu 21. ukrašeni horizontalno umetnutim srebrenim nitima. čija je karakteristika uska igla I izduženi. ostali primjerci su izvedeni u bronci. Večina ih je loptastog oblika sa petljicom za pričvrščivanje različitih dimenzija. . 10a) koja svojom masivnošču obruča I kružne profilirane baze djeluje veoma efektno. ovalnog obruča. Ovakav materijal predstavlja obavezan materijal srednjevjekovnih nekropola u oblastima u kojim je dopirao uticaj Vizanta direktno ili importom od 8 st. Dvije srebrene naušnice sa tri jagode (T2-7) spadaju u grupu naušnica poznatih kao kijevski tip. urezan u specijalnom vizantiskom stilu.direktnu analogiju ovom primjeru pruža alemanski materijal sa nekropole u Mindelhejmu.

Ovaj oblik se poznaje još u antici I traje veoma dugo. jako proširenih I polukružno završenih krakova (T2-2). prema arheološkom materijalu. pripada ranijem periodu ove nekropole. skoro antički oblik ovog tipa. U slučaju ovog lokaliteta. su brojno u manjini prema predmetima ostale dvije. bila u upotrebi kroz neobično dugi vremenski period. Među inventarom nađena su I dva staklena predmeta.Romanima. Datira se u 9. koja se na ovom tipu prtvara u kupastu glavicu ukrašenu filigranom I granulacijom. Predmeti koji pripadaju prvoj I najstarijoj grupi. Fibule su slabo zastupljene. Najljepši primjer na ovoj nekropoli predstavlja srebreni pozlaćen pečatni prsten iz groba 77 (T2-23). Predstavljena je figura magarca a datira se u razdoblje 13 I 14 st. dvije posude I fragment grube domaće rimske keramike 3 I 4 st. Prstenje je nađeno u relativno malom broju( 4 u grobovima I 2 van grobova). Razlikuiju se među sobom I po tipu I po materijalu. I koji je na prednjoj strani proširen u ovalnu pločicu ukrašenu linearnim urezanim ornamentom. Rimskom periodu ove nekropole pripadaju: Fragmentalni brončani stilos. Pripada 9 I 10 st. Drugi predmet je stakleni pršljen bipiramidalnog oblika. Smatra se da je domaće izrade rađen po vizantijskim orginalima. Vjerovatno je služio kao pršljen za vreteno ili kao bobak ogrlice. nekropola je. Drugi primjer predstavlja bronzani prsten nađen van groba (T2-15). Rimskom periodu. glazirani vrč kao I staklena flaša. Ostrogotima I Slavenima. grobovi pripadaju trima. pripada periodu boravka Ostrogota u ovim krajevima. plosnatog obruča. Zaključak: Kao što se iz prethodne analize materijala može zaključiti. Najjednosavniji obik predstavlja bronzani prsten tankog. Masivna izrada ukazuje nastariji. I svakako je raniji od 11 st. u grobu 29 jednostavni brončani krstić. Brončani fragmentirani prsten sa krunicom ukrašenom almandinskim uloškom (T2-19). Materijal datiran u kraj 5 I početak 6 st. 11 st. Srebreni prsten iz groba 71 (T3-11). sasvim različitim etničkim grupama. Predpostavlja se da je prsten germanskog porijekla. zastupljen isključivo metalnim predmetima. tip čest među kasnoantičkim materijalom. sa izvjesnim prekidom.. mala rimska posuda fine izrade. predstavlja razvijenoi oblik vizantiskog prstenja sa krunom I kamenim ulošcima. čiji krajevi prelaze jedan preko drugog. brončana panonska fibula iz 2 st. rađen u luksuznj niell tehnici. Jedno je staklena flaša loptastog oblika sa dugim vratom. Dtira se oko 370 god. 10. zatim srebreni privjesak u obliku lunula skoro I bez ukrasa (T2-1). Svrstava se u grupu germanskih predmata. . obadva van groba. od 3 do14 st. koje je rimsko osvajanje I seoba naroda sjedinila u ovoj nekropoli.Par srebrenih naušnica sa četiri jagode(T2-16) predstavljaju tip naušnica koje se u odnosu na ostale tipove slavenskih naušnica javljaju relativno rijetko. Nađene su dvije ogrlice I sa njima privjesci..

Rimskim grobovi: četiri. Daleko najveći broj grobova pripada slavenskom periodu (105). srebrene karičice sa jednom jagodom. U kasnije nalaze spadaju I srebrene naušnice sa tri jagodice. dugmeta. ali svega je jedna petina sadržavala priloge. priloga je manje.Slavenskoj etničkoj skupini pripadaju grobovi sa predmetima koji potiču iz vremenskog razdoblja 9 do polovine16 st. kod tri su nađeni ostaci drvene ploče. dva žensak jedan muški I jedan je uništen. Njazastupljeniji prilozi u grobovima su keramičke fragmentirane posude (svega dvije ). kasnije. Grobovi ove grupe su orjentisani istok-zapad. preovladavaju ženski. Grobovi su orjentisani istok-zapad. uz koje su nađene jednostavne brončane šnale. srebreni prsten rađen u filigranu I granulaciji zatim olovni sa urezanom rozetom. dok su kod muških nađeni masivniji. Najraniji konstatovani prilozi su iz 9 I 10 st. srebrene naušniceu vidu običnih karičica. I u tom su periodu I najbrojniji. Germanski grobovi:devet grobova. masivni pozlaćeni prsten. što je sasvim razumljivo s obzirom na dugu upotrebu. metalni bobak. I ukrašeni primjeri. Noževi su bili prilog u grobovima oba spola I nošeni su na pojasu.. . redovnu pojavu u slavenskim grobovima predstavlja novac.