Sukladno članku 11., 12. i 13. Zakona o računovodstvu i reviziji FBiH („Sl. novine FBiH“, br. 83/09), te članku __.

Statuta gospodarskog društva „____________“, Uprava društva donosi

PRAVILNIK o računovodstvenim politikama
UVODNE ODREDBE Članak 1. Računovodstvene politike Društva obuhvaćaju načela, osnove, dogovore, praksu i pravila za evidentiranje poslovnih doga aja u poslovnim knjigama, te sastavljanje i predočavanje temeljnih financijskih izvještaja Društva. Cilj utvr ivanja računovodstvenih politika je objektivno i fer prezentiranja imovine, obveza, prihoda, rashoda i kapitala. Načela za utvr ivanje računovodstvenih politika: neograničenost poslovanja, načelo nastanka poslovnog doga aja (akrualno načelo), načelo značajnosti, načelo prevage bitnog nad oblikom ili formom i načelo opreznosti. Članak 2. Ovaj Pravilnik je sastavljen na načelima financijskog izvještavanja sukladno Me unarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI), Me unarodnih računovodstvenih standarda (MRS), relevantnim zakonskim odredbama, posebice Zakona o računovodstvu i reviziji BiH („Sl. novine BiH“, br. 46/04) i Zakona o računovodstvu i reviziji FBiH („Sl. novine FBiH“, br. 83/09), dobrim poslovnim običajima i praksi računovodstvene profesije, te dosadašnjih metoda i postupaka u društvu te spoznaja u suvremenom poslovanju. Članak 3. Temeljenih utvr enih računovodstvenih politika izra uju se i predočavaju: 1. Temeljni (godišnji) financijski izvještaji 2. Financijski izvještaji u toku godine Financijsko izvještavanje se vrši sastavljanjem i prezentiranjem temeljnih financijskih izvještaja: Izvještaja o financijskom položaju na kraju razdoblja - Bilance stanja, Izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti - bilance uspjeha (računa dobiti i gubitka), Izvještaja o novčanom toku, Izvještaja o promjenama u kapitalu, te Bilješke uz financijske izvještaje. Pri sastavljanju financijskih izvještaji polazi se od temeljnih odrednica o: razumljivosti, značajnosti, pouzdanosti, neutralnosti, razboritosti i usporedivosti iskazanih podataka i drugih informacija iz financijskih izvještaja Društva.

Članak 4. Financijska izvještaji Društva prezentiraju se u Konvertibilnim markama (KM), što je funkcionalna valuta i valuta objavljivanja Društva. Poslovni doga aji i transakcije u stranoj valuti preračunati su u konvertibilne marke primjenom tečaja na dan poslovnog doga aja i transakcije. Financijska imovina i obveze u stranoj valuti preračunati su po tečaju Centralne banke BiH na dan bilance. Dobitak ili gubitak proizašao iz promjene tečaja od dana transakcije do datuma bilance evidentira se u računu dobitka i gubitka. POTRAŽIVANJA ZA UPISANI, A NEUPLAĆENI KAPITAL Članak 5. Društvo će u poslovnim knjigama i financijskim izvještajima iskazati potraživanja za upisani, a neuplaćeni kapital po nominalnoj vrijednosti upisanog kapitala, a u slučaju kada se s ulagačem zaključi ugovor o sukcesivnoj uplati upisanog kapitala. Potraživanja za upisani, a neuplaćeni kapital iskazat će se i u drugim slučajevima kada to proizlazi iz odluka mjerodavnih tijela sukladno zakonu o gospodarskim društvima. NEMATERIJALNA IMOVINA Članak 6. Sukladno MRS-u 38 – Nematerijalna imovina definira se kao sredstvo koje se može identificirati kao nenovčano i bez fizičkih obilježja. Nematerijalna imovina iskazuje se u bilanci samo ako je vjerojatno da će buduće ekonomske koje se mogu pripisati sredstvu pritjecati u društvo, te da se trošak nabave može pouzdano utvrditi. Nematerijalna imovina (sukladno MRS-u 38) obuhvaća: 1) 2) 3) 4) 5) Računovodstvene software i nakladnička prava Izdatke za razvoj robne marke, goodwill Patente, licencije, koncesije, zaštitne znakove i sl. prava Popis kupaca i dobavljača, franšize i dozvole Marketinška prava, dizajn i druge buduće koristi Članak 7. Nematerijalna imovina se nakon stjecanja razvrstava u imovinu: s neodre enim vijekom uporabe, odnosno, kraj razdoblja u kojem se od sredstva očekuje stvaranje neto novčanih priljeva u društvo nije moguće predvidjeti, pri čemu neodre en ne znači neograničen, te onu s odre enim vijekom uporabe, odnosno, ograničenim razdobljem u kojem će društvo ostvarivati koristi.

Početak obračuna amortizacije počinje od kada je proizvod ili proces spreman za prodaju ili uporabu. Ukoliko nema aktivnog tržišta. . Nematerijalna imovina nastala razvojem iskazuje se u bilanci kao imovina ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti: tehnička se izvodivost proizvoda ili procesa može dokazati.) Nematerijalna imovina iskazana kao imovina s ograničenim korisnim vijekom trajanja nakon početnog priznavanja knjiže se u revaloriziranom iznosu. Izdaci za istraživanje (aktivnosti za stjecanje novih spoznaja. (varijanta 1.) Nematerijalna imovina kao imovina s ograničenim korisnim vijekom trajanja naknadno se mjeri metodom troška. društvo namjerava nematerijalnu imovinu dovršiti i prodati ili upotrijebiti. (varijanta 2. ispitivanje mogućnosti primjene alternativnih proizvoda i procesa. formuliranje i projektiranje mogućih novih ili poboljšanih proizvoda ili procesa) iskazuju se kao rashod razdoblja u kojem su nastali. Trošak (ostatak vrijednosti je obično nula) nematerijalnog sredstva s odre enim vijekom uporabe amortizira se tijekom vijeka uporabe sredstva. Troškovi nabave sadrže troškove kupnje i troškove potrebnog prilago avanja dugotrajne nematerijalne imovine. Članak 9. postojanje sredstava ili mogućnost dokazivanja raspoloživosti izvora financiranja za dovršenje projekta i njegove prodaje ili uporabe proizvoda ili procesa. mogućnost utvr ivanja troška razvoja nematerijalne imovine. Nematerijalna imovina iskazana kao imovina s neodre enim korisnim vijekom trajanja se ne amortizira. Članak 10. Članak 11. ukoliko postoji aktivno tržište za tu skupinu nematerijalne imovine. višak nastao revalorizacijom i iskazan u glavnici ostaje u glavnici (zadržana dobit) i ne iskazuje se kroz račun dobiti i gubitka. Ako je iznos koji se može povratiti niži od knjigovodstvenog iznosa sredstva. samo iznimno. odnosno iskazuje se po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od umanjenja. a svaka razlika iznad tog iznosa iskazuje se kao rashod razdoblja. mogućnost uporabe i/ili prodaje nematerijalne imovine. Nematerijalna imovina početno se iskazuje i vrednuje u financijskim izvještajima po trošku nabave. Povećanja utvr ena revalorizacijom se knjiže u glavnici.Članak 8. Kod otu enja nematerijalnog sredstva. Takvu imovinu društvo jednom godišnje obvezno podvrgava testiranju na umanjenje. za proizvod ili proces postoji tržište i dokazana uporabljivost ili njena korisnost za interne upotrebe. Smanjenja utvr ena revalorizacijom knjiže se na teret revalorizacijskih rezervi.

priznaju se gubici od umanjenja vrijednosti sredstva. Subjekt je dužan kapitalizirati troškove posudbe kao dio troška stjecanja toga materijalnog sredstva koji se mogu izravno pripisati stjecanju. Subjekt je dužan ostale troškove posudbe priznati kao rashod razdoblja u kojem su nastali. brandovi. alati. rabate i subvencije. Troškove nabave materijalne imovine čine ukupni troškovi kupnje koje sadrže kupovnu cijenu. U troškove nabave nekretnina ulazi i nepovratni porez na promet nekretnina. Interno stvoreni goodwill. oglašavanja i sl. uz uvjet da ona ne prelazi neto tržišnu vrijednost. uredski inventar. uvozne carine. namještaj i transportna sredstva 3) Biološka imovina 4) Ulaganje u nekretnine Sva dugotrajna materijalna imovina početno se priznaje u bilanci po trošku nabave. zaštićeni naslovi publikacija. Negativni goodwill iskazuje se kao prihod u razdoblju utvr ivanja. iskazuje goodwill kao nematerijalno stalno sredstvo u slučaju stjecanja (preuzimanja) drugog poduzeća. osnivački troškovi. troškovi isporuke. Društvo u financijskim izvještajima. U dugotrajnu materijalnu imovinu spadaju: 1) Nekretnine (zemljište i gra evinski objekti) 2) Postrojenja i oprema. Prilikom procjene. izgradnji ili proizvodnji dugotrajne materijalne imovine koja se može klasificirati (odrediti) kao kvalificirano sredstvo. subjekt tako er razmatra da li je vijek uporabe predmetnog sredstva i dalje neodre en. Negativni goodwill iskazuje se kao razlika izme u fer vrijednosti stečenih sredstava (kod stjecanja ili preuzimanja poduzeća) i plaćene cijene stjecanja. uobičajeni impresumi. MATERIJALNA IMOVINA Članak 13. prijenosa i sl. Za predmete materijalne imovine izra ene u vlastitoj režiji utvr uju se njihovi troškovi nabave u visini cijene proizvodnje na dan nastanka poslovnog doga aja. popisi kupaca. troškovi izobrazbe. Članak 14. društvo ne priznaje kao imovinu. Članak 12. Goodwillom se smatra razlika izme u troškova stjecanja i neto fer vrijednosti prepoznatljive stečene imovine i prepoznatljivih preuzetih obveza na datum stjecanja.) i druge troškove koji se mogu dodati kupnji. . umanjeno za diskonte. izravne troškove koji se pripisuju pribavljanju materijalne imovine (priprema gradilišta.

izdaci kojima se povećava kapacitet. Zamijenjeni dijelovi se otpisuju. preostala vrijednost nadokna uje se u razdoblju povlačenja sredstva na teret rashoda. Kada je neko sredstvo stečeno u razmjeni za drugo sredstvo (razmjena) u vlasništvu poduzeća društvo trošak nabave utvr uje po fer vrijednosti stečenog sredstva. Sastavni dijelovi nekog sredstva s različitim zakonitostima ostvarivanja koristi. potrošnog materijala i sitnijih rezervnih dijelova. Troškovi posudbe su kamate i drugi troškovi koji nastanu subjektu u svezi s posudbom sredstava Kapitalizacija troškova posudbe prestaje trenutkom predaje kvalificirane imovine u upotrebu. Članak 15. Kada se nekretnina. Članak 16. Članak 18. Članak 17. a odluku o rashodu donosi Komisija za gospodarenje o neupotrebljivim stvarima u Društvu. Prijedloge o rashodovanju daju direktori Sektora tvornica i poslovnih funkcija.Kvalificirana sredstvo (imovina) je neka imovina kojoj je potrebno znatno vremensko razdoblje da bi bila spremna za namjeravanu uporabu ili prodaju. Prilikom zamjene bitnijih sastavnih dijelova nekretnina. Predmeti dugotrajne materijalne imovine povlače se iz uporabe i rashoduju. Takvi troškovi prvenstveno su troškovi rada. izdaci potrebni radi produženja vremenskih razmaka zamjene. a od njegovog otu enja ne očekuju se buduće ekonomske koristi. trošak nabave stečenog sredstva jednak je knjigovodstvenoj vrijednosti otu enog sredstva. postrojenja i oprema zamjenjuje za slično sredstvo. Kao znatno vremensko razdoblje uzima se razdoblje od najmanje jedne godine dana (12 mjeseci). Troškovi održavanja priznaju se u računu dobiti i gubitka razdoblja u kojem su nastali. amortiziraju se odvojeno. Nekretnine. . vijek trajanja ili znatno poboljšava kvaliteta proizvoda ili smanjuju dosadašnji troškovi proizvodnje. a ne može se pouzdano utvrditi fer vrijednost danog sredstva. kada se od njih više ne očekuje korist. Sastavni dio bruto knjigovodstvene vrijednosti materijalnih ulaganja smatraju se i izdaci kojima se zamjenjuju sastavni dijelovi u redovitim vremenskim razmacima. Kada se sredstvo trajno povlači iz uporabe. postrojenja i oprema koja su povučena iz aktivne uporabe i drže se za prodaju iskazuju se po nižoj vrijednosti od: knjigovodstvene ili neto utržive. postrojenja i opreme takvi dijelovi se iskazuju kao posebna materijalna imovina.

izuzev zemljišta. iskazivati po revaloriziranom iznosu.) Pri amortizaciji dugotrajne materijalne imovine poduzeće primjenjuje metodu opadajućeg salda. Članak 21. uklanjanja i obnavljanja). Članak 22. tehničkog starenja (promjene u potražnji za proizvodom ili uslugom). Sastavni dijelovi nekog sredstva s različitim zakonitostima ostvarivanja koristi. . amortiziraju se odvojeno.) Pri amortizaciji dugotrajne materijalne imovine poduzeće primjenjuje metodu jedinice proizvoda. čija se fer vrijednost može pouzdano izmjeriti. Članak 20. (varijanta 2. očekivanog trošenja (broj smjena.) Nakon početnog priznavanja imovine društvo će pojedinu nekretninu. sukladno procijenjenom vijeku upotrebe.Članak 19. eksponati i dr. program popravaka).) Nakon početnog priznavanja imovine društvo će pojedinu nekretninu. postrojenje i opremu iskazivati po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumuliranje gubitke od umanjenja (metoda troška). (varijanta 3. Osnovica za amortizaciju umanjuje se za ostatak vrijednosti na kraju vijeka korištenja (umanjen za troškove demontaže. slike. Vijek uporabe procjenjuje se u vrijeme nabave sredstva iz skupine materijalne imovine. (varijanta 1. Vijek uporabe utvr uje se na temelju: očekivane uporabe sredstava u poduzeću (očekivani kapacitet ili fizički učinak). Bruto knjigovodstvena svota materijalne imovine nadokna uje se iz prihoda poduzeća u procijenjenom korisnom vijeku trajanja svakog pojedinog sredstva iz skupine materijalne imovine. umjetničke djela (knjige.) Pri amortizaciji dugotrajne (ravnomjernu) metodu.) te stalna materijalna sredstva u pripremi (koja još nisu u upotrebi). materijalne imovine poduzeće primjenjuje linearnu (varijanta 2. ako je ta vrijednost znatna. postrojenje i opremu. Amortizaciji podliježu sva stalna materijalna sredstva. Osnovica za amortizaciju na početku korištenja sredstava jest nabavna vrijednost sredstava. zakonskih i sličnih ograničenja povezanih s korištenjem sredstava. (varijanta 1.

Ako se neko sredstvo revalorizira. Fer vrijednost zemljišta i zgrada je njihova procijenjena tržišna vrijednost utvr ena od strane ovlaštenog procjenitelja. Društvo će primjenjivati cijenu na burzi kao temelj za odre ivanje fer vrijednosti. i fer vrijednost ili trošak imovine može se pouzdano izmjeriti. Članak 24. Društvo će revalorizirati cjelokupnu imovinu iz skupine nekretnina. ispravak vrijednosti na datum revalorizacije se: umanjuje za iznos revalorizacije tako da je knjigovodstveni iznos sredstva nakon revalorizacije jednak njegovom revaloriziranom iznosu. Ako ne postoji aktivno tržište.) kao i trošak nepovratnog poreza i carine. ili isključuje iz nabavne vrijednosti (bruto vrijednosti) sredstva koji se zatim povećava do neto prepravljenog (revaloriziranog) iznosa tog sredstva. ukoliko je revalorizirao bar jednu od imovine unutar te skupine. postrojenja i opreme revaloriziraju se istovremeno. Članak 27. Članak 26. pristojbe nadzornim agencijama i sl.Članak 23. sektor najboljeg usporednog mjerenja. Društvo će priznati biološku imovinu ili poljoprivredni proizvod onda i samo onda kada: društvo kontrolira imovinu kao rezultat prošlih doga aja. postrojenja i opreme. usporedivu tržišnu cijenu za sličnu imovinu. društvo će koristiti jednu ili više mogućnosti njenog utvr ivanja. ovisno o dostupnosti u trenutku utvr ivanja: zadnju tržišnu cijenu izme u dva datuma bilanciranja. Troškovi do točke prodaje uključuju transakcijske troškove vezane za prodaju na burzama (naknade dilerima. brokerima. . postoji vjerojatnost pritjecanja budućih ekonomskih koristi u društvo vezano za imovinu. U slučaju da društvo trguje na više burzi. Promjena fer vrijednosti biološke imovine u nekom razdoblju iskazuje se kroz račun dobiti i gubitka. Članak 25. Cjelokupni iznos revalorizacijskih rezervi prenosi se u zadržanu dobit ukoliko je imovina povučena iz upotrebe ili otu ena. Predmeti unutar skupine nekretnina. Prijenos revalorizacijskih rezervi u zadržanu dobit ne provodi se u računu dobiti i gubitka. koristit će cijenu na tržištu koje namjerava koristiti. Pri nemogućnosti pouzdanog mjerenja fer vrijednosti biološka imovina (samo ta) se treba mjeriti po svom trošku ulaganja umanjenom za amortizaciju i bilo koje umanjenje radi gubitka vrijednosti. Biološka imovina se treba mjeriti po početnom priznavanju i na svaki dan bilanciranja po njezinoj fer vrijednosti umanjenoj za troškove do točke prodaje. Troškovi prijevoza i slični troškovi potrebni za dovo enje imovine na tržište se isključuju.

Ako je društvo steklo dugotrajnu imovinu. . Članak 30. Ukoliko se imovina nabavlja uz odgodu plaćanja ili uz obročno plaćanje. ili za prodaju. zamjenom. Kod nekretnina koje je društvo sagradilo. Menadžment društva će u trenutku stavljanja u upotrebu ili u trenutku kupnje odredi buduću svrhu imovine.Dobici ili gubici koje proizlaze iz početnog priznavanja poljoprivrednih proizvoda po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene troškove do točke prodaje društvo će uključiti u račun dobiti i gubitka kao prihod ili rashod razdoblja. Predujmovi dani u devizama obračunavaju se po srednjem tečaju Centralne banke BiH na kraju obračunskog razdoblja. Eventualna razlika izme u ove dvije vrijednosti tretira se kao trošak razdoblja (kamate). po trošku izgradnje na datum završetka radova (ili obnove). kao požete proizvode biološke imovine. Poljoprivredne proizvode. Predujmovi za materijalnu imovinu u pripremi iskazuju se prema nominalnoj vrijednosti s obračunanom kamatom sukladno zaključenom ugovoru. Ulaganja u nekretnine (investicijske nekretnine) Članak 31. u nabavnu vrijednost ulazi samo ona vrijednost koja bi se platila da se je plaćalo odmah i odjednom. Članak 33. Društvo će početno mjeriti ulaganje u nekretnine po trošku nabave uvećan za transakcijske troškove. ili oboje) s namjenom (kao vlastita ili pod financijskim leasingom) najma i/ili povećanje kapitala umjesto. Predujmovi za materijalnu imovinu i materijalna imovina u pripremi Članak 29. trošak ulaganja je njena fer vrijednost ili knjigovodstvena vrijednost zamijenjene imovine. Materijalna imovina u pripremi otpisuje se u potpunosti kada uprava društva zaključi da odustaje od takvog ulaganja. umanjenoj za procijenjene troškove do točke prodaje. Članak 28. kao uobičajenu svrhu poslovanja. društvo će prestati mjeriti po fer vrijednosti. Izabrana metoda vrednovanja se primjenjuje na sva ulaganja u nekretnine (investicijske nekretnine). Ulaganje u nekretnine je ona imovina ili dio imovine (zemljište ili zgrada. Do datuma završetka društvo primjenjuje MRS 16. Članak 32. Ista se ne može klasificirati ako je namijenjena za proizvodne svrhe ili prodaju dobara ili usluga ili za administrativne svrhe. u trenutku žetve. ukoliko se ne može pouzdano utvrditi fer vrijednost. klasificiranu kao ulaganje. kad postaju zalihe i primjenjuje se MRS 2.

Po ovom modelu imovina će se nakon početnog priznavanja mjeriti po trošku nabave umanjenom za amortizaciju i eventualna naknadna umanjenja za štete i slično. Članak 35. (varijanta 1. Ukoliko ne postoji aktivno tržište gdje se mogu dobiti tekuće tržišne cijene. za imovinu slične namjene i lokacije. Društvo će u bilješkama iskazati njenu fer vrijednost. Sve promjene proizišle iz tih promjena trebaju se priznati u računu dobiti i gubitka u razdoblju kad su iste nastale. (varijanta 2. stanja ili lokacije. kao: Financijska imovina koja se drži do dospijeća.) Društvo je za potrebe naknadnog vrednovanja ulaganja u nekretnine izabralo model fer vrijednosti. za potrebe vrednovanja nakon početnog priznavanja. Zajmovi i potraživanja i Financijska Imovina raspoloživa za prodaju.) Društvo je za potrebe naknadnog vrednovanja ulaganja u nekretnine izabralo model troška nabave. dionice u pridružena i ovisna društva u svojim odvojenim financijskim izvještajima društvo evidentira metodom troška ulaganja. (varijanta 2. društvo alternativno može procijeniti fer vrijednost imovine na slijedeći način: trenutne cijene na aktivnom tržištu nekretnina druge vrste. Članak 37. Ulaganja u dugotrajnu financijsku imovinu klasificiraju se. dionice u pridružena i ovisna društva u svojim odvojenim financijskim izvještajima društvo evidentira u skladu s MRS 39. Članak 36. Sudjelujućim interesom smatra se ulaganje društva neko drugo društvo kod kojega je glasačka moć (glasačka prava) društva ispod 20%. izme u nepovezanih stranaka. (varijanta 1. od strane menadžmenta društva. Odluku o klasifikaciji donosi se u trenutku stjecanja.) Udjeli. i procjenu fer vrijednosti ustvrditi temeljem projekcije diskontiranih neto novčanih tokova od najma investicijske imovine i prema cijenama najma koje vrijede na tržištu.Članak 34.) Udjeli. . zadnje cijene sličnih nekretnina na manje aktivnom tržištu.

) Ulaganja/prodaja financijske imovine društvo evidentira na datum trgovanja. Ulaganja koja se drže do dospijeća u trenutku stjecanja knjiže se početno po fer vrijednosti koja uključuje sve zavisne troškove ulaganja kao što su: brokerske provizije. koja uključuje sve zavisne troškove ulaganja.Članak 38. bankarske naknade i sl. Ona uključuje sve instrumente koji se ne mjere po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. Nakon početnog priznavanja. izuzev u iznimnim okolnostima. (varijanta 2. Zajmovi i potraživanja iskazani u devizama i/ili uz deviznu klauzulu obračunavaju se po spot tečaju na dan bilanciranja kojeg čini srednji tečaj CB BiH na dan bilanciranja. Zajmovi i potraživanja se u trenutku stjecanja knjiže po nabavnoj vrijednosti. Povećanje knjigovodstvenog iznosa ulaganja u vrijednosne papire zbog rasta fer vrijednosti odobrava se vlasničkoj glavnici kao revalorizacijska rezerva.) Ulaganja/prodaja financijske imovine društvo evidentira na datum namire. Smanjenje fer vrijednosti ulaganja u vrijednosne papire tereti revalorizacijsku rezervu do svote revalorizacijske rezerve proistekle iz prijašnjeg povećanja vrijednosti. pristojbe. Nakon početnog priznavanja. Članak 40. ulaganja koja se drže do dospijeća vrednuju se prema amortiziranom trošku ulaganja primjenom efektivne kamatne stope. (varijanta 1. koja uključuje sve zavisne troškove ulaganja. Članak 41. odnosno na dan datum na koji je imovina isporučena društvu ili ju je društvo isporučilo. Imovina raspoloživa za prodaju se u trenutku stjecanja knjiži po nabavnoj cijeni. Ako subjekt proda bilo koje ulaganje iz portfelja ulaganja koja se drže do dospijeća. ulaganja u imovinu raspoloživu za prodaju se mjere prema njihovoj fer vrijednosti. Financijska imovina raspoloživa za prodaju obuhvaća svu financijsku imovinu koja nije razvrstana u neku od tri ostale kategorije. . kao što su: brokerske provizije. Društvo može bilo koji zajam i bilo koje potraživanje označiti kao imovinu raspoloživu za prodaju. sva druga ulaganja iz toga portfelja obvezno se razvrstavaju u portfelj raspoloživih za prodaju. zajmovi i potraživanja se vrednuju prema amortiziranom trošku ulaganja primjenom efektivne kamatne stope. Članak 39. Nakon početnog priznavanja. u kojem se drže u tekućem i idućim dvama izvještajnim razdobljima. bankarske naknade i sl. pristojbe. odnosno na dan kad se ugovorno obvezao na kupnju/prodaju financijske imovine.

procjenom menadžment u idućih dvanaest mjeseci. Odgo ena porezna imovina predstavlja porezni učinak nastalih privremenih razlika. Društvo će klasificirati dugotrajnu imovinu kao „namijenjena prodaji” ako je imovina raspoloživa za trenutačnu prodaju i ako je prodaja. . Društvo će priznati odgo enu poreznu imovinu za iznos prenešenih neiskorištenih poreznih gubitaka u visini za koju je vjerojatno da će buduća oporeziva dobit biti raspoloživa i za koju neiskorišteni porezni gubici mogu biti upotrijebljeni.Čanak 42. odgo ena porezna imovina se ne priznaje. bilo kao pojedinačan predmet ili sastavni dio skupine za prodaju.) Smanjenje knjigovodstvenog iznosa iznad revalorizacijske rezerve. vrlo vjerojatna. (varijanta 2. Odgo ena porezna imovina Članak 43. proistekle iz povećanja knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. U visini iznosa za koji nije vjerojatno da će biti raspoloživa porezna dobit da bi se iskoristili neiskorišteni porezni gubici. se ne amortizira. Odgo ena porezna imovina utvr uje se u visini važeće stope tekuće porezne obveze (10%). tereti kapital kao negativna revalorizacijska rezerva. Takva dugotrajna imovina.) Smanjenje knjigovodstvenog iznosa iznad revalorizacijske rezerve. Dugotrajna imovina ili skupine za prodaju svrstane kao namijenjene prodaji mjere se po knjigovodstvenom iznosu ili fer vrijednosti umanjenoj za troškove koji će nastati prodajom. U te svrhe menadžment društva usvaja Odluku o vjerojatnosti pokrića neiskorištenih poreznih gubitaka oporezivom dobiti za razdoblje od pet (5) godina od dana nastanka poreznog gubitka. (varijanta 1. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji Članak 44. a predstavlja dio tekućeg poreza (dio angažiranog novca za plaćeni porez na dobit) koji se ne pokriva iz računovodstvene dobiti nego se njegovo pokriće odga a do vremena ukidanja privremene razlike. tereti rashode razdoblja. kada će knjigovodstveni iznos imovine biti nadokna en ili obveza podmirena. ovisno koje je niže. Visinu mogućeg pokrića prenešenih gubitaka utvr uje menadžment društva. proistekle iz povećanja knjigovodstvene vrijednosti ulaganja.

te troškovi prodaje. U svim ostalim uobičajenim situacijama. (varijanta 1. Društvo će primijeniti standardne cijene koje približno odražavaju stvarne nabavne vrijednosti i ako je to prihvatljivije iz praktičnih razloga.) Društvo primjenjuje metodu standardnog troška za potrebe mjerenja troška zaliha.Troškovi posudbe. (varijanta 2. Nabavna vrijednost zaliha sadrži: troškove kupnje (kupovna cijena. ovisno koja je niža. troškovi prijevoza i slično). Članak 46. troškovi skladištenja osim u slučaju kada su dio proizvodnog postupka. iznimno i samo u slučaju kada se zalihe mogu klasificirati kao kvalificirano sredstvo. U nabavu vrijednost zaliha ne uključuje se: neuobičajena vrijednost otpadnog materijala i sl. Troškovi uključuju trošak nabave. porez koji se ne može odbiti. (varijanta 3. Sukladno MRS-u 23 . po pojedinim sličnim vrstama i namjenama zaliha. društvo će kod nabave (stjecanja) zaliha iste priznati kao rashod razdoblja u kojem su nastali. društvo će obvezno uključiti troškove posudbe u troškove zaliha. Prosječne ponderirane cijene izračunavaju se prilikom svakog ulaska robe u skladište temeljem utvr enih količina i vrijednosti nakon ulaska novih zaliha. Zalihe društvo početno mjeri po trošku nabave. troškove konverzije (materijal. rad i opće troškove proizvodnje) te druge troškove koji su nastali dovo enjem zaliha na njihovu sadašnju lokaciju i u sadašnje stanje. Nabava zaliha se evidentira po stvarnim troškovima. odnosno kada im je potrebno znatno vremensko razdoblje da bi bile spremne za namjeravanu uporabu ili prodaju.) Obračun utroška zaliha odre uje se primjenom prosječnih ponderiranih cijena po pojedinim oblicima i namjenama zaliha. ali ne i tečajne razlike. a naknadno se može za mjerenje zaliha odabrati metodi troška nabave ili neto utrživoj vrijednosti.ZALIHE Članak 45. troškova. te ostale troškove koji su nastali u dovo enju zaliha na sadašnju lokaciju i u sadašnje stanje. Članak 47. .) Obračun utroška zaliha odre uje se primjenom metode FIFO. kada se zalihe tretiraju kao nekvalificirano sredstvo. U troškove posudbe ulaze svi troškovi koji bi se mogli izbjeći da posudbe nije bilo. administrativni opći troškovi o kojima ne ovisi dovo enje u sadašnje stanje i lokaciju. carina.

Članak 50. carina. Troškovi konverzije čine troškovi direktnog rada i opći troškovi proizvodnje koji se mogu dovesti u vezu sa sadašnjim stanjem i sadašnjom lokacijom zaliha. poluproizvoda i gotovih proizvoda vode se po trošku (metoda ukupnih troškova) ili neto utrživoj vrijednosti. Ako su zalihe oštećene. Zalihe nedovršene proizvodnje. ovisno o tome što je niže. Zalihe trgovačke robe u prodavaonicama vode se po prodajnim cijenama s uključenim porezom na dodanu vrijednost i uračunatom razlikom u cijeni. Ostali troškovi su troškovi koji su nastali dovo enjem zaliha na sadašnju lokaciju i u sadašnje stanje. njihova knjigovodstvena vrijednost svodi se na vrijednost koja se može realizirati. Metoda trgovine na malo društvo će koristiti kad nije praktično koristiti druge metode utvr ivanja troška zaliha. Opći troškovi proizvodnje čine sustavno raspore eni fiksni i varijabilni dio. Smanjenje vrijednosti zaliha priznaje se kao rashod razdoblja. Kada prestanu okolnosti koje su djelovale na smanjenje vrijednosti zaliha vrijednost zaliha se treba povećati najviše do troška nabave. Trošak zaliha se utvr uje tako da se prodajna vrijednost zaliha umanji za odgovarajući postotak marže. trošak konverzije i druge troškove koji su nastali dovo enjem zaliha na sadašnju lokaciju i sadašnje stanje.pet (3-5) godina uz normalne uvjete rada. troškovi prijevoza i sl.Članak 48. ovise o obujmu proizvodnje. odnosno do vrijednosti koja se može realizirati.). nepovratni porez . Varijabilni dio. Pri tome se polazi od pojedinačnih vrsta zaliha. oštećenja ili dotrajalosti zaliha odnosno kada je nadoknadiva vrijednost (vrijednost koja se može realizirati prodajom ili uporabom tih zaliha) ispod knjigovodstvene vrijednosti. U trošak zaliha treba uključiti: trošak nabave. Troškovima nabave ovih zaliha smatraju se: troškovi kupnje (kupovna cijena. To povećanje vrijednosti zaliha treba provesti kao smanjenje rashoda povezanih sa zalihama u razdoblju u kojem je došlo do povećanja vrijednosti. Članak 51. Članak 49. Eventualni gubici zbog redovnog održavanja uključuju se u prosjek. Smanjivanje vrijednosti zaliha provodi se u slučaju neadekvatne kvalitete izrade. za skupine roba koje imaju približno iste postotke marže. Fiksni dio općih troškova proizvodnje temelji se na normalnom kapacitetu proizvodnje kojeg čini prosječna proizvodnja u narednih tri . u cijelosti ili djelomično zastarjele ili ako je smanjena njihova prodajna cijena. kojeg čine indirektni rad i indirektni materijal. .

pristojbe. ista će se prestati priznavati u bilanci društva. Kada društvo otpiše potraživanja i/ili kada za ista nastupi zastara. Sve promjene u tržišnoj vrijednosti ulaganja do dana namire. potraživanja od kupaca. društvo će evidentirati direktno u kapital (revalorizacijske rezerve od uskla enja. Sve promjene u tržišnoj vrijednosti ulaganja do dana namire društvo evidentira kroz račun dobiti i gubitka. (varijanta 1. čine rashode razdoblja i evidentiraju se kroz račun dobiti i gubitka. ako se radi o imovini po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. Otpis potraživanja provodi se samo u slučaju kada o tome donese odluku odgovarajući organ društva.KRATKOTRAJNA POTRAŽIVANJA Članak 52. (varijanta 2. bankarske naknade i sl.) Ulaganja/prodaja financijske imovine Društvo evidentira na datum trgovanja. Ispravak (smanjenje vrijednosti) potraživanja provodi se u razdoblju spoznaje o nemogućnosti naplate dijela ili ukupnog potraživanja na teret rashoda razdoblja. a najkasnije na dan bilance. Imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka se u trenutku stjecanja evidentira fer vrijednosti (nabavnoj vrijednosti). Procjena mogućnosti naplate potraživanja provodi se uvijek kada potraživanje nije uplaćeno u ugovorenom roku. ako se radi o imovini raspoloživoj za prodaju. Transakcijski troškovi kao što su: brokerske provizije. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA Članak 54. potraživanja od države i drugih institucija te ostala potraživanja iskazuju se po nominalnoj vrijednosti uvećanoj za kamate i druge naknade sukladno sklopljenom ugovoru.) Ulaganja/prodaja financijske imovine Društvo evidentira na datum namire. Članak 53. potraživanja od zaposlenih. a kada je dužnik likvidiran ili na drugi način prestao poslovati odnosno kada je po konačnoj presudi izgubljen spor. odnosno na dan kad se je ugovorno obvezao na kupnju/prodaju financijske imovine. odnosno na dan datum na koji je imovina isporučena društvu ili ju je društvo isporučilo. potraživanja za više plaćene svote s temelja dobitka. Članak 55. koju čini zadnja cijena ponuda za kupnju na . Nakon početnog priznavanja. Potraživanja od podružnica i drugih poduzeća. Potraživanja iskazana u devizama i/ili uz deviznu klauzulu obračunavaju se po spot tečaju na dan bilanciranja kojeg čini srednji tečaj Centralne banke BiH. ulaganja u imovinu po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka mjere se prema njihovoj fer vrijednosti.

Dani zajmovi. Članak 62. Novčani ekvivalenti obuhvaćaju depozite po vi enju i oročene depozite s rokom dospijeća do tri mjeseca u KM i u stranim valutama. Devize na računima u banci i blagajni iskazuju se prema srednjem tečaju Centralne banke BiH na dan bilanciranja. Novac u blagajni u konvertibilnim markama (KM) iskazuje se u nominalnoj vrijednosti. Novac se sastoji od novca u bankama i gotovine. Derivativna imovina svrstava se u ovu kategoriju.) Kod sastavljanja izvještaja o novčanim tokovima od poslovnih aktivnosti primjenjuje se izravna metoda. Članak 56. društvo će klasificirati kao kratkotrajnu financijsku imovinu. Članak 58. Ulaganja koja se drže do dospijeća. kada je njeno dospijeće u roku kraćem od godine dana od dana bilanciranja. (varijanta 1. Dani zajmovi. depoziti i kaucije iskazuju se po nominalnoj vrijednosti uvećanoj za kamatu sukladno sklopljenom ugovoru. . osim ako nije odre ena kao instrument zaštite. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI Članak 59. samo u iznimnim slučajevima. Eventualna prekoračenja po transakcijskim računima iskazuju se u bilanci stanja kao obveze prema financijskim institucijama u okviru tekućih obveza. depoziti i kaucije iskazani u devizama i/ili uz deviznu klauzulu obračunavaju se po spot tečaju na dan bilanciranja kojeg čini srednji tečaj Centralne banke BiH na dan bilanciranja. Članak 60. Članak 61. Novac na računima koji se vode u konvertibilnim markama (KM) u organizaciji platnog prometa i bankama vodi se u nominalnim svotama prema izvodu o stanju i prometu tih računa. Ukoliko nema ponude na dan bilanciranja uzima se zadnja cijena raspoloživa izme u dva datuma bilanciranja. Ostala kratkoročna financijska imovina iskazuju se po nabavnoj vrijednosti uvećanoj za kamatu sukladno sklopljenom ugovoru. Članak 57.burzi na dan bilanciranja.

iskazuju se kao aktivna vremenska razgraničenja. Revalorizacijska rezerva koja preostane prenosi se u zadržanu dobit kada se proda ili na neki drugi način otu i sredstvo koje je revalorizirano.(varijanta 2. a nemaju elemenata da se iskažu kao potraživanje. odnosno čini čistu imovinu poduzeća. Kada se steknu uvjeti za ispostavljanje dokumenata po osnovi kojeg se stječu potraživanja. Revalorizacijska rezerva formira se revalorizacijom nematerijalne imovine. a obračunavaju se u troškove razdoblja na koje se odnose. Članak 67. KAPITAL I REZERVE Članak 65. Razlog razgraničavanja. Revalorizacijska rezerva koristi se i za nadoknadu smanjenja vrijednosti revalorizirane imovine do visine revalorizacije te imovine. odnosno promjene upisa vrijednosti kapitala. kao i svota koja se odnosi na buduće razdoblje. Osnova prihodovanja i iskazivanja takvih svota na vremenskim razgraničenjima mora biti utvr ena u odgovarajućim knjigovodstvenim ispravama. Društvo će formirati i koristiti statutarne rezerve ako je i kako je odre eno statutom. . materijalne imovine i ostale nemonetarne imovine na dan bilance. Rezerve se iskazuju po nominalnoj vrijednosti izdvajanja iz neto dobiti i to posebno za zakonske rezerve. posebno za statutarne rezerve. Kapital predstavlja trajni najkvalitetniji izvor sredstava. te ostale rezerve.) Kod sastavljanja izvještaja o novčanim tokovima od poslovnih aktivnosti primjenjuje se neizravna metoda. U tom slučaju transfer revalorizacijske rezerve ne provodi se u računu dobiti i gubitka. Članak 64. Prihodi obračunani u korist tekućeg razdoblja. PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA Članak 63. Plaćeni troškovi unaprijed za buduće razdoblje iskazuju se kao aktivna vremenska razgraničenja. Članak 66. Upisani kapital iskazuje se na posebnom računu u svoti koja je upisana u sudski registar prilikom osnivanja. Iznos revalorizacijske rezerve utvr uje se kao razlika izme u knjigovodstvene vrijednosti imovine i njene tržišne vrijednosti. vremenska razgraničenja se prenose na račune potraživanja. mora biti iskazana na odgovarajućoj knjigovodstvenoj ispravi i mora biti zadovoljeno načelo nastanka doga aja i sučeljavanja prihoda s rashodima.

skladu sa statutom i odredbama Zakona o gospodarskim društvima. iz dobiti za raspodjelu ili iz zadržane dobiti će izdvojiti dio sredstava za vlastite dionice/poslovne udjele u njihovoj nominalnoj vrijednosti. Društvo može ukinuti rezerve za vlastite dionice/udjeli jedino ako se iste povuku ili ih smanjiti za iznos za koji one prelaze iznos niže iskazane vrijednosti otkupljenih vlastitih dionica/udjela kao korektivnog konta unutar kapitala (glavnice). dio temeljnog kapitala za pokriće gubitaka. . ili veći dio ukoliko se je društvo obvezalo statutom. Članak 70. U slučaju kada društvo otkupljuje vlastite dionice/poslovne udjele. odnosno preneseni gubitak u poslovanju. odnosno vlasnicima udjela u Društvu. U poslovnim knjigama društva posebno se iskazuje neto dobit tekuće godine i zadržana dobit. Članak 71. za isplatu dioničarima. Pokriće poslovnih gubitaka tekućeg razdoblja. te za kao akumuliranu (zadržanu) dobit. za pokriće prenesenih gubitka do visine kapitala.Ostale rezerve društvo će koristiti u bilo koju svrhu. za formiranje i unos u statutarne rezerve. Otkup vlastitih dionica/udjela predstavlja smanjenje temeljnog kapitala i evidentira se u glavnici po nominalnoj vrijednosti uloženih sredstava. Članak 69. Članak 68. uvećano za transakcijske troškove. za formiranje i unos u zakonske rezerve. Varijanta samo za dionička društva Društvo će u zakonske rezerve unositi deseti (peti) dio dobiti tekuće godine. dio statutarnih rezervi za pokriće gubitaka. Raspored neto dobit tekuće godine društvo će izvršiti prema sljedećem redoslijedu prioriteta: za pokriće prenesenih gubitaka iznad visine kapitala. ako ih društvo formira. sve dok te zakonske rezerve ne dosegnu četvrtinu (25%) temeljnog kapitala. dio zakonskih rezervi za pokriće gubitaka (ukoliko postoje). kao i prenesenih poslovnih gubitaka vrši se iz sljedećih izvora sredstava prema sljedećem redoslijedu: dio akumulirane (zadržana) dobiti za pokriće gubitaka.

DUGOROČNA REZERVIRANJA I NEPREDVI ENE OBVEZE Članak 72. može angažirati neovisne stručnjake. Društvo će diskontirati iznos rezerviranja jedino ako je učinak vremenske vrijednosti novca značajan. Društvo neće priznati moguće obveze kao niti obveze za koje nije vjerojatno da će podmirenje obveza zahtijevati odljev resursa ili se ne može dovoljno pouzdano procijeniti iznos obveze. Članak 73. DUGOROČNE OBVEZE Članak 75. Ukidanje rezerviranja se vrši evidentiranjem u korist ostalih prihoda razdoblja. Nakon početnog priznavanja. obveze prema dobavljačima i ostale dugoročne obveze početno se iskazuju po nominalnoj vrijednosti prema zaključenom ugovoru. Iznos budućih izdataka potrebnih za njihovo podmirenje odre uje menadžment temeljem njihove procjene. Društvo će na svaki datum bilanciranja procijeniti dali postoje realne osnove za daljnje evidentiranje rezerviranja. Društvo će iste tretirati kao nepredvi ene obveze i iste objaviti u bilješkama uz financijske izvještaje. Obveze iskazane u devizama ili uz valutnu klauzulu preračunavaju se po srednjem tečaju Centralne banke BiH na dan bilance. Članak 76. Obveza prema povezanim poduzećima društvo će iskazati u iznosima koji bi se ostvarili da se radi o transakciji izme u ostalih stranki informiranih i voljnih za transakciju u tržišnim uvjetima. . Izvedena obveza društva je ona proizišla iz uobičajene i ustaljene poslovne prakse kojima društvo ukazuje drugima da prihvaća odre ene odgovornosti proizišle iz takve poslovne prakse. društvo će mjeriti obveze prema povezanim poduzećima. Uz suglasnost menadžmenta društvo za procjenu izdataka potrebnih za izmirenje obveze. Društvo će priznati obveze za dugoročna rezerviranja samo ako postoji obvezujući doga aj koji će stvoriti zakonsku ili izvedenu obvezu odljeva sredstava u budućim razdobljima i ako nema realne alternative osim podmirenja iste. Proizišle razlike evidentiraju se u računu dobiti i gubitka tekućeg razdoblja. na dan bilanciranja. Članak 74. obveze prema dobavljačima i ostale dugoročne obveze po fer vrijednosti. Obveze prema povezanim poduzećima.

a razliku izme u plaćenih primitaka i/ili knjigovodstvene obveze umanjene za iznos fer vrijednosti nove financijske obveze. Kada se pribave dokumenti za priznavanje obveza ukidaju se vremenska razgraničenja u korist računa obveza. Razlika izme u amortiziranog iznosa financijske obveze u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost evidentira se kroz račun dobiti i gubitka tekućeg izvještajnog razdoblja. U pasivi – obvezama. porezni učinak privremenih razlika iskazuje se kao odgo ena porezna obveza. Obveze po mjenicama i čekovima. doprinose i druge pristojbe. depozita i sl. a za koje se sa sigurnošću može utvrditi da se odnose na tekuće obračunsko razdoblje. zajmove. Društvo će isknjižiti financijsku obvezu danom podmirenja ili zakonskim prijenosom na drugog dužnik uz uvjet nepostojanja bilo kakvih jamstva novom dužniku za podmirenje iste. obveze prema dobavljačima. KRATKOROČNE OBVEZE Članak 79. depozite te obveze po dužničkim vrijednosnim papirima društvo iskazuje po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope. društvo će priznati u računu dobiti i gubitka. Proizišle razlike evidentiraju se u računu dobiti i gubitka tekućeg razdoblja. obveze za poreze. odnosno ostalim vrijednosnim papirima iskazuju se u nominalnoj vrijednosti vrijednosnih uvećanoj za kamate ako su ugovorene. izuzev financijskih obveza po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. Obveze prema povezanim poduzećima. . Obveze iskazane u devizama ili uz valutnu klauzulu preračunavaju se po srednjem tečaju Centralne banke BiH na datum bilance. U tom slučaju društvo će priznati novu obvezu u visini fer vrijednosti danog jamstva. obveze s temelja udjela u rezultatu te ostale kratkoročne obveze iskazuju se u vrijednosti koja je iskazana u odgovarajućoj knjigovodstvenoj ispravi. obveze prema kreditnim institucijama. koje će imati za posljedicu oporezive iznose pri odre ivanju oporezive dobiti (poreznog gubitka) u budućim razdobljima kada će knjigovodstveni iznos sredstava biti vraćen ili obveza podmirena. obveze za predujmove.. ODGO ENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA Članak 80. On je dio poreza na dobit čije je dospijeće – plaćanje odgo eno do vremena ukidanja privremene razlike.Obveze za kredite. obveze prema zaposlenima. Na teret obračunskog razdoblja uračunavaju se i troškovi za koje ne postoje odgovarajuće knjigovodstvene isprave da bi se mogli priznati kao obveza. Članak 77. Odgo ena porezna obveza utvr uje se u visini važeće nominalne stope tekuće porezne obveze (10%). Članak 78. obveze s temelja zajmova.

PRIHODI Članak 82. se troškovi u svezi s tim uslugama i troškovi potrebni za dovršenja usluga mogu pouzdano utvrditi. a za koje nije bilo iskazano potraživanje u poslovnim knjigama. Prihodi od prodaje proizvoda i robe priznaju se ako: su na kupca preneseni svi značajni rizici i koristi od vlasništva nad proizvodima ili robom. pregledom dovršenih radova. prihodi se odga aju. je stupanj dovršenosti transakcije moguće pouzdano izmjeriti. Članak 85. postoji vjerojatnost naplate. Prihodi od prodaje usluga. je vjerojatno da će se prodani proizvod ili roba naplatiti. Članak 83. Za realizaciju iz prethodnih obračunskih razdoblja i za onu koja je u tekućem . je svotu prihoda moguće pouzdano utvrditi. Prihodi se priznaju ako: je prihode moguće pouzdano utvrditi. društvo ne zadržava stalno sudjelovanje u upravljanju do stupnja koji se može povezati s vlasništvom niti učinkovito kontrolira prodaju proizvoda ili robe. Kada se rezultat ugovora o izgradnji ne može pouzdano procijeniti. Članak 86. Prihodi koji nemaju uvjete za priznavanje u tekućem obračunskom razdoblju odga aju se preko vremenskih razgraničenja za buduća razdoblja. utvr ivanjem fizičkih mjera ugovorenog posla. čiji je ishod moguće pouzdano utvrditi. Ako se u trenutku nastanka doga aja procijeni da naplata nije izvjesna. je troškove koji su nastali ili koji će nastati u svezi s prodajom moguće pouzdano izmjeriti.Članak 81. prihodi se priznaju do svote nastalih troškova koji će se vjerojatno nadoknaditi. a troškovi se priznaju kao rashod u razdoblju u kojem nastaju. Članak 84. U korist vremenskih razgraničenja evidentiraju se i naplaćeni prihodi koji se odnose na buduće razdoblje. obračunavaju se prema stupnju dovršenosti (postotne dovršenosti) transakcije na dan bilance. Stupanj dovršenosti ugovora utvr uje se: udjelom nastalih troškova u ukupno procijenjenim troškovima.

a prema ugovorenim uvjetima. kada je rezultat ugovora moguće pouzdano utvrditi. Prihodi od financijskog najma priznaju se u vremenu trajanja najma prema ugovorenim uvjetima koristeći pri tome metodu istih periodičnih stopa prihoda.obračunskom razdoblju obračunana u korist prihoda potraživanja se ispravljaju na teret troškova. Prihodi iz ugovora o izgradnji. Kada se rezultat ugovora o izgradnji ne može sigurno utvrditi. U slučaju ugovora tipa troškovi plus. Članak 89. Članak 90. je vjerojatno da će potpore primiti. ako se troškovi koji se mogu pripisati ugovoru mogu se jasno identificirati i pouzdano utvrditi. prihodi se priznaju samo do svote nastalih troškova iz ugovora koje je vjerojatno da će biti nadokna eni. tantijema i dividendi priznaju se pod uvjetima: vjerojatnosti naplate i pouzdanost utvr ivanja prihoda. Članak 92. . Članak 88. Prihod od najamnine pri poslovnim najmovima raspore uje se prema razdobljima na koja se odnosi za vrijeme trajanja najma. odnosno naknada ulagačima obračunavaju se nakon što je pravo na naplatu tih sredstava utvr eno. Unaprijed naplaćena najamnina se razgraničava do razdoblja na koje se odnosi. Prihodi od dividendi priznaju se prema nastanku doga aja. rezultat ugovora može se pouzdano utvrditi ako postoji vjerojatnost naplate. Državne potpore. U slučaju ugovora s fiksnom cijenom rezultat ugovora se može pouzdano utvrditi ako je moguće prihod i troškove pouzdano utvrditi te ako postoji vjerojatnost naplate. uključujući i nenovčane potpore. a sukladno ugovoru. a najkasnije na datum bilanciranja. Prihodi po osnovi kamata obračunavaju se svaki mjesec po ugovorenim kamatama. Članak 91. Kamate se obračunavaju metodom efektivne kamatne stope i priznaju se u prihode razmjerno vremenu korištenja sredstava od strane dužnika. Članak 87. Prihodi po osnovi kamata. Prihodi od dividendi. priznaju se u prihode kada: društvo udovoljava danim uvjetima. treba priznati stupnju dovršenosti aktivnosti izgradnje na dan bilance.

Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi tijekom obračunskog razdoblja u obliku odljeva ili smanjenja sredstava ili stvaranja obveza što za posljedicu ima smanjenje glavnice. kao i iz porasta knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine.Članak 93. a čine ih npr. (varijanta 2. revalorizacija vrijednosnih papira. Dobitke od prodaje dugotrajne imovine. Članak 96. dobici od prodaje dugotrajne imovine.) Državne potpore koje se daju za već nastale troškove (gubitke) priznaju se u prihode kada društvo udovoljava utvr enim uvjetima i kada je potpora primljena. Rashodi se mogu priznati i u izravnom sučeljavanju s povezanim prihodima. Članak 94. (varijanta 2. Prihodi su i dobici koji udovoljavaju definiciji prihoda. a koji proistječu iz istih transakcija i drugih doga aja. (varijanta 1. Dobici su povećanja ekonomskih koristi.) Državne potpore povezane sa sredstvima priznaju se u prihod u razdoblju u kojem se mogu povezati s odgovarajućim rashodima. (varijanta 1. društvo će iskazati u računu dobiti i gubitka kao kategoriju dobitci od prodaje stalnih sredstava. ali ne moraju proisteći iz redovnih aktivnosti društva. Priznavanje rashoda pojavljuje se istodobno s priznavanjem obveza ili smanjenja sredstava. ali ne ono s raspodjelom sudionicima u glavnici (vlasnicima).) Državne potpore koje se daju za već nastale troškove (gubitke) priznaju se kao umanjujuća stavka povezanih rashoda (storno). Nerealizirane dobitke od ulaganja u vrijednosne papire društvo iskazuje kada je tržišna vrijednost ulaganja viša od troška ulaganja nekog vrijednosnog papira. kada društvo udovoljava utvr enim uvjetima i kada je potpora primljena. RASHODI Članak 97. Članak 95. . utvr ene po neto načelu – prodajna vrijednost veća od knjigovodstvene vrijednosti.) Državne potpore povezane sa sredstvima priznaju se tako da se njena vrijednost oduzme od knjigovodstvene vrijednosti odnosnog sredstva.

Nerealizirane gubitke od ulaganja u vrijednosne papire društvo iskazuje kada je tržišna vrijednost ulaganja niža od troška ulaganja nekog vrijednosnog papira. rashodi se priznaju temeljem sustavnog rasporeda (kao što je amortizacija nekretnina. Očekivani gubitak po ugovoru priznaje se kao rashod. poplava. Pri ugovoru o izgradnji kod kojeg se rezultat ne može sa sigurnošću utvrditi troškovi iz ugovora priznaju se kao rashod razdoblja u kojem su nastali. .Kada se očekuje da će se ekonomske koristi ostvarivati u nekoliko obračunskih razdoblja. Gubicima se smatraju oni koji su proistekli iz katastrofa kao što je potres. društvo će iskazati u računu dobiti i gubitka kao stavku gubitci od prodaje stalnih sredstava. Kvalificirana sredstvo (imovinska stavka) je neka imovina kojoj je potrebno znatno vremensko razdoblje da bi bila spremna za namjeravanu uporabu ili prodaju Troškovi posudbe su kamate i drugi troškovi koji nastanu subjektu u svezi s posudbom sredstava.) Za utvr ivanje troškova utrošenog materijala sirovina i sl. (varijanta 2. Gubitke od prodaje dugotrajne imovine. Gubici su najčešće smanjenje ekonomskih koristi i smanjenja vrijednosti imovine. Pri ugovoru o izgradnji kod kojeg se rezultat može pouzdano utvrditi troškovi se priznaju ovisno o stupnju dovršenosti aktivnosti izgradnje na dan bilance. Gubicima se smatraju i nerealizirani gubici kao što je onaj koji je proizišao iz revalorizacije vrijednosnih papira. (varijanta 1. Subjekt je dužan kapitalizirati troškove posudbe kao dio troška imovinske stavke koji se mogu izravno pripisati stjecanju. Članak 99. utvr ene po neto načelu – prodajna vrijednost manja od knjigovodstvene vrijednosti. izgradnji ili proizvodnji te imovinske stavke koja se može klasificirati (odrediti) kaso kvalificirano sredstvo. primjenjuje se metoda prosječnih ponderiranih cijena.) Za utvr ivanje troškova utrošenog materijala sirovina i sl. Članak 101. Članak 98. postrojenja i opreme i nematerijalne imovine). Članak 100. Subjekt je dužan ostale troškove posudbe priznati kao rashod razdoblja u kojem su nastali. primjenjuje se metoda FIFO. kao i oni koji su proistekli iz prodaje dugotrajne imovine. kao i iz pada knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine. Gubici su druge stavke koje udovoljavaju definiciji rashoda ali ne moraju proisteći iz redovnih aktivnosti.

nova računovodstvena politika se primjenjuje prespektivno. Društvo je za potrebe financijskog izvještavanja usvojilo financijski koncept kapitala. Svi troškovi i rashodi koji nisu spomenuti u ovom poglavlju utvr uju se prema prethodno navedenim člancima. ukupan učinak promjene se uključuje u dobit. dobit društva ostvaren je samo onda kada je financijska vrijednost neto imovine (glavnice) na kraju razdoblja veća nego na početku razdoblja. Ako prepravljanje nije izvedivo. budući da se polazi od težnje za održavanjem kupovne moći uloženog novca. Obveza temeljem neisplaćenih primanja se vrednuje u nediskontiranom iznosu. Ispravak temeljne pogreške iz prethodnog razdoblja iskazuje se uskla enjem početnog stanja zadržanih zarada. Ako ukupan učinak nije moguće odrediti. Troškovi primanja zaposlenih se priznaju u razdoblju u kojem je subjekt primio usluge od zaposlenika.Članak 102. a sukladno Me unarodnim računovodstvenim standardima. a ne u razdoblju isplate ili obveze za isplatom. PROMJENE OBUSTAVLJENO POSLOVANJE RAČUNOVODSTVENIH PROCJENA I Članak 105. Ako promjena računovodstvenih procjena utječe i na buduće razdoblje promjena se uključuje u račun dobiti i gubitka budućih razdoblja. Ako rashodi prelaze prihode preostala vrijednost je gubitak. kao uloženi novac odnosno uložena kupovna moć. Dobit je ostatak vrijednosti koji se dobije kada se od prihoda odbiju rashodi koji uključuju i uskla enje za očuvanje kapitala. Članak 103. U tom slučaju društvo neće prepravljati prethodna razdoblja. Otpremnine se priznaju ako subjekt ima odgovarajuće dokaze o preuzetoj obvezi raskida radnog odnosa s jednim ili više zaposlenih prije njihovog redovitog datuma umirovljenja ili isplate otpremnina na temelju ponude zaposlenicima da ih potakne na dobrovoljan raskid radnog odnosa. Usporedne informacije se prepravljaju. odnosno gubitak. Promjene računovodstvenih procjena uključuju se samo u dobit ili gubitak razdoblja u kojem je bila promjena računovodstvene procjene. TEMELJNE POGREŠKE. DOBIT Članak 104. Kratkoročna primanja zaposlenih (plativa u roku od dvanaest mjeseci) se priznaju kao rashod u razdoblju u kojem zaposlenik pruža uslugu. . Svi troškovi i rashodi koji se odnose na obračunsko razdoblje moraju biti obuhvaćeni u financijskim izvještajima. Sukladno tom konceptu.

Odluku o promjeni računovodstvenih politika donosi Uprava/direktor društva. Članak 108. svotu uskla enja zadržanih zarada. kao i pratećih Uputa i Objašnjenja Odbora za me unarodne standarde (IASB). Promjene računovodstvenih politika provode se ako to zahtijeva zakon. godine.01.PROMJENA RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA Članak 106. U slučaju kolizije s odredbama ovog Pravilnika. prioritet u primjeni imaju odredbe Me unarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI). te činjenicu da su usporedni podaci prepravljeni. Računovodstvene politike se dosljedno primjenjuju na slične transakcije. . Promjena računovodstvenih politika primjenjuje se retroaktivno. Me unarodnih računovodstvenih standarda (MRS).2010. Za sve transakcije čije evidentiranje nije odre eno ovim Pravilnikom direktno se primjenjuju odredbe iz dotičnog MSFI/MRS. Ove računovodstvene politike primjenjuju se počevši od 01. Društvo objavljuje (u bilješkama uz financijske izvještaje) razloge promjene računovodstvenih politika. tijelo koje tumači računovodstvene standarde ili ako bi nova računovodstvena politika prikladnije prikazivala doga aje ili transakcije u financijskim izvještajima. Ispravak se iskazuje kao uskla enje početnog stanja zadržanih zarada (prenesene dobiti ili gubitka). ZAVRŠNE ODREDBE Članak 107.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful