You are on page 1of 203

-.

:.- .. - '-. ...~. . ...~ -.'.

h......._._..._.

..

~~

v <:

N <:

..... :;; ::::::

~_...
,.

--- -

" .f

r-----------.--.--..--!) .;: C} o

"7 -'

"C t

fr,; :..: --'


: "
fJ

<, o<

o=" == _ '- C >

I
-' c) g.('J

~:

H 2V
f
:')

....,

>
. 8-=::..

i 1m IHh~ ~ ~f~~ ~;-;to '" ~ ~:i


r: -... ~

~~

'z '-

>

'

'

f~~l' ~'J~~

~ ~.

. I ~lO<;~.eJ?-

~ .. ~

-.'

.. ...

: -- ., . '-. ..'~

'..~.

,...,........-.-...-.

< o

r-'-

.'

, -. >~2">~ ~.3 ,~ . .'

','

'.

:~. -;S'

!";,

.-.

..

f'

c-

;:j

"::;> ..cl)

;:3 ":> 'U

<:> c

..,
,c::; tt;. c ....

-:.;.

b
V;;.J

-I

PREDGOVOR
I. . ' Id

n.. .

!d .1 ':.J

II rasponu od dva stoljeca.Jedna od brojnih auadolskih sitnih kndevina t.\li"sk~h sl.ocara-nornada raz':Jla sc u veliku silu 1:oja je povremeno odlucno \[tjec:.}a 1\"bod evropske, pa. i svjetske povijesti. Uspon i propadanje Osmallskog Carstv" \10 vrcmcna nastanka Thrske Republike tvore sadraj ove knjige. Osim cinjel\'c.1. !,nliticke povijesti, velika se vrijednost pridaje predstavljanju drutvcnog i ~ospodarskog razvitka, a takoder vjere te duhovnog nastrojenja. islama.. Zbog nec!osl;aLk:J. prostora, medutim, izostao je opirniji osvrt na druge kulturno-povijesne probleme, koji su obradeni samo uzgred, utoliko ukoliko su vani za spomenuta pitanja. Premaillltorovojzamisli.knjigatrebadaispunitriglavnazadatka:i)..L1. poslui lmo prvi uvod islamistima. pred usavravanjem, (2) da kao op,:a orijentacija poslui neorijentalistima zaintercsiranima za povijest (npr. historicarima, nas!.aVnlcima i studentima povijest.i, publicistima itd.), pri cemu sc nc pretpostavlja. preJznanje, te ~I.oga.treba da. bllde opcerazumljiva, (3) da. bude na raspolaganju hw prirucnik za brzo snalaenje. Posljcdnjoj svrsi slue iscrpni prilozi: karte, tablicni prikazi i, nc na. posljednjem mjestu, kronoloka ta.blica koja sadrii mal(simalno tocne datumc, pa i mnoge koji se radi vece citljivosti ne pojavljujll II td;slua.ll1on1 dijelu. Tekst je knjige nastao u sklopu predavanja i kolokvija koje je pisac driao od 1D72. do UHS. godine na Sveucilitu Freiburg im I3reisgau. Vrijedui prilozi diskusijama, brojna pitanja i kriticki dodaci sudionika uvelike su utjecali na obliko\l(\nje djela. Svima njima, koje ovdje ne mogu poimenicno spomenuti, srdacno za.hvaljujcm. Osobito isti cem cetvoricu svojih bivih ucenika koji su uvelike sudjelovali Il oblikovanju tekst.a: dr. Armina Kcsslera, dr. Haralda Lista., dr. Winfrieda Riesterera i dr. Klausa Schwarza. Gospoda List, Riestercr i Schwarz Lakoder su procit"li probne otiske. Gospodinu Listu usto 2.ahvaljujem na izradi kazala. LaI:l.uri Wi8"iell.~chaftlicl&cBuch!Jcsellsch<tf1 zahvaljujem na hrojnim stilistickim i predmetni!..] primjedbama koje su, svakako, poprilicno pridonijele lcvaliLeti knjige. Zahvaljujem freiburkoj Uni1lcrsitats6ibliothck na prilJavljauju bezbrojnih, poncl.ad teiiko pristupa.cnih naslova. Karte je, prema autorovim sl;icanw, uacrt.LO njegov necak J utius Csal;6y. Svojoj supruzi Klari zahvaljujem na napornom, kat.lw.ch doista tekom poslu prijepisa i njezinn znatnom udjelu u grand.om ohlil:ovanju prilocnih tablicnih prikaza. Posebna zahvalnost pripada, medutim, mojem ujal;u JO$efu K,wacsll, koji.ic svojom ccti za znanjem, osjecajem za. istinu i pravednost t~ sv<ojoIU covj~\;o!jo.;L.;-

.." t1 . :J L );.; r<. I V'


, ;'1 <"I .. r'7" :..:~ ~ ti: ~-. ,.;. ~

r:'j [;

~ [~~I SJ

vc.:i.:u odlucno utjecao na moj duhovui razvitak. ] Freiburg i. Dr., u veljaci 1985. Jos4.\!ilh!Z . f f: , '-

c.' TH.Ml:;jUUI'CI.11
~.::..mNA 1. .rU.J E(~l*

OSMJ\NSKO-TU1tSI\IH

VLASTITJII

r L
L Z" t.f'll\skripcijl\ oSI1IIJnsko-t.nrskih viIJst.it.ih iml'lIlJ i sf.rui:nih (<'('m!tla pri.!!: .:""11'11:' jI" "'I\'I'f'l11l'lH\ turska latinica. Zel1lljopistll\ i,"{'n" 11,101011\""('11" hrv:nskoltl u . ~n prf"no~~ ~~ \\ l"ltv\I ob1ik\J. V~cilla se glasov;\ ~! turd~Ollt i'~:;:ovar~' J;;\O I! r"~I.:c;koTl! ;(l7.i1;II:t)d :.O~~:\ 11i\ll1iji' nd~f.ltpajl1 ~aI11f~: ?

-_ n:~')
__ --L (i7 }. ':.
~.

~l rij~;':fna,

~ ...j-:;(.,kirn ~anlot;iMnicirna; "Z iSl.o<lobllo

11rij~cirna s nj~ki:1t F:'\lnc.c,l:1snir.:rn:!


pret.ho<lll()!~ satl:O!;\hL,;uik"

11 i7.'.C'''"0P'

'11' gllbi,

produljivanje

r L

..- h. .; J,,'jIJvijllje sc i kan \'eliko s!OYO, il t.ada sc pie: i = 111\1.kh i. '''!g;o\'nra ruskom bi; Imo \'diko slovo pi,;c SI': h. {;

!~(l0

"~f""'-'''.."':k01JI/.'

h.

:'::.

.. dnt;')
k~('1

"
H Ilj(>I\I:\f"':kn!lW

I::

-- h. j Pr'" (,:~110 na.l;I;L~ell 1'0~ljcclllji ~log. jI' ..\rapslm i pt'rzjj~ka vlilst.it.a illl{'lIa OP(:C!Ii .o ~{' nll\,fj,J" \J ~Id"d\! t .~\:~;:'\VOillt~ :'~'1!;krjpcljt~.

'''' n,,<I('I\')\'ill1

I ,..

1 ,

L
._---l.
(?r;.". , U r~rl.i~,..(\-1,1 .i~ Irl)It"laiprjj:\ pt'tl\f'o;t." m",Jif-h-irnnn " ~Id"d\t ~ prn\'Him;;\ t~r...t\t!'d:o.1;; .i~1.i1(". pr \".j

...

1.UVOD

l. '[t'RSKI

SVIJET.

fUI:SKA. OS:vf,\~SKO CARSTVO

I(aaa dan"'~ ,~avorimQ" Turcima!, pritom obicno mislimo na vie od cetrdeset. milijuaa stanoHib.sada.nje Republike Tnrske. na podrucje koje obuhvaca Trakiju, kmjnji ju.~oistol: Evrope. i Anadoliju, ta.l:otter 7,vanu i\lala Azija. No to poimanje ne orJ~ovara pOSVI~tnickim datost.ima jer Turci, tj. skupine stanovnitvn. koje govore e turkijskim jezikom. ive: izvan sadanjih driavnih granica Turske, a djelomice i vrlo da1eko od njih. Najvie turkijskih naroda koji ivI' izvan Turske nastanjeno je II SSSR-u, ukupno vie od dvadeset milijuna. NekI! su savez rit>republike podrucje naseljavanja Uzbel<a, Tu.kmena, Kazaha i Kirgiza II srednjoj Aziji, te sjevernih Azerbajdanaca II 7.akavkazjll. Drugi turkijski narodi Sovjetskog saveza2 ive, 11 skhldll sa svojom brojnocu, 11autonomnim republikama, alltonomnim oblastima, odllosno u nacionalnim okruzima. O:;im toga., "ie Turaka ima u (ranu, vecina kojih ivi u podrucjn junog Azerbajdana, no dijelovi stanovnitva koji govori turkijskim jezikom naseljeni su na jugu i sjeveroistoku frana. U NR Kini, napose II istocnom T\lrkest.anu, takocter je zna.tan udio turkofonog stanovni~lVa. Manje ili vie l.natnih t.urskih manjina im11. u Poljskoj, Rumunjskoj, Ougarslwj, Jugoslaviji, Grckoj, na i Cipru, 11Siriji, Imku i Afganistanu. .Jezici vecine t.ih lurkijskih naroda posve su ~licni turskom jeziku kojim govore stanovnici Turske, razlika nije veca od mzlike lmt1u razlicitim njemackim narjecjima3. (~:esta.pretpostavka o srodstvu turkijskih jezika s 1I\0ngolsl<im, odnosno mnndnrsko-tunguskim jezicima - koji tvore altajskll porodicu jezika - jedva. se moe dokazati. Medu tim jezicima, nazvanima altajski, postoji svakako, stnnovita strukt.uma slicnost jer s~ u njima na.jvaniji gramaticki odnosi izraavaju suliksima (of}llltinacija). Na jo nesigurnijem temelju pociva hipoteza o srodstvu altajskih j-:zilm s takoiter ap;lutinirajucim uralskim jezicim11.. ;:ijt'm najvainijem ogrankII, ugrofinskoj jezicnoj porodici, pripadaju, medu ost.alima, linski i nmdarski jezik. Nije nam zndatnk da se u ovoj knjizi osvrcf'l1\o na prolost svih turkijskih naroda. Ogmnicavarno se na povijest OSl7Iansko.q '!7'.~itla, C nesumnjivo najznatnije dravne tvorevine koju je u toku povijesti uspostnvio neki lurltijski n<lrad. Povijest
t Ethnolo~ijj\ nije ~igU"Uti prema 1tl\jrasprosh'nnjenijojpn:tposlo.\'ci, Vi\ljl1 POlilzit.iod prvohitllo!;a znacenja mocanfjak. 2 Medu njima razlicite et nicice grupe, . ob7,irom n.~ po.ebnlt jezicnu nodno.t sjedinjene pod. imellom Tatari (sve pripadaju tzv. kip~4~ko; ili sjeverozapadnoj sllUpini tnrkijskihjon.ika). Ovamo se ul".ajajn, medu ostalima, kazansld I krimski Tatari. 3 Samo se jezici dvaju vecih turskih naroda znatnije razlikuju od ~urskog jezika iz Turske: jt:T.idJl1kutt\i Cu vaA. . 9

Thrske Republike, nasljednice drave Osmanlija., trebalo bi da bude obradena u posebnoj knjizi.
Qoprec.i s ReB.\!blikoI:ILThrskom. Qrg.~I!i.zira.!l...Q!!1 nil--.!ci.Q!!.I!!.I!Q.l!.!..t~'!1~lju,~-

'!l~J'o Carstvo obuhvacala je.pogryga kola nisu naseljavali s~l1.10Thrc~,_ Niz !!!ugih naroda, poimence Arapi, balkanski Slaveni, Grci, Rumunji, Madari, Arm~ci, tako<!.erje krace ilidulj!; vrije.me ivio p.o.4vta.~avinom Osmanlij~ Razu!llije se, Ila te se narode moemo osvrnuti samo utoliko ukoliko su znacajni za povijesna

zbivanja cjeliniCarstva.Stoga'Ime u Thr;fa,u-EvroPi nekoc:kao i dan'as,'cestci


upotre~ljaY.~1l2.J.a O'!!1ansI~(). Cil~1i.tyo,njj<! ispravnE, a usto ni same Osman lije nisu nikada tako oznacavale vlastitu dravu. .-

2. ISLAM
Vecina. je spomenutih turkijskih na.roda' - bilo u Evropi, bil().!l .Aziji -~ij~kom s~j~ovjjesti".primlia.-islamsku vjeru. To vrijedi iza osmanske Turke: J1jjhov ~jesni~~itak,~gradni'!..nji.h.ove .draY!:.d1ji\l.o.Y... ~!y~:y,~ni..p'or~qak.i_kuL~~.ra

uvelik.e.sullili_9...ltili~ellUsJ~mOIU,. je umjesno unaprijed podsjetiti na neka. Stoga osnovna obiljeja te vjere, i to samo onolikokolil,oje nuno da bi se shvatio povijesni razvoj koji ovdje valj,~oslikati. Religija islama.nastala je \I 7. stoljecu poslije Krista na Arapskom poluotoku. OSllovaoju je Muha.mmed, mu bogate trgovkinje iz Mekke,5koji je nadalje bio tovan kao prorok religije to ju je navijestio. Utemeljenje religije'nije, medutim, proteklo bez suprotstavljanja: prema Muhammedu su sc njegovi "poganski" (tocnije; politei5ticki) sugradani odn05ilineprijateljski. On nato odluci s malim brojem pristaa prijeci u Medinu, to se dogodilo 15.ili 16. srpnja.622. Godina tog iseljenja (hidra) proglaena je pocetnom godinom islamskoga racunanja vremena. Posljedica je odlaska u Medinu izlutenje Muhammeda, a time i njegove vjere, iz datosti starih plemcnslcihokvira, namjesto kojih je otada stupila zajednica islamskih vjernika. Ta je okolnost.za islam znacila da nece biti sveden na ulogu nacionalne religije, tj. religije samo za.izabrani narod. Uz to, omogucila mu je da se razvije do ulliverzalne religije, koja se mogla proiriti do Indije, Indonezije, pa i do Kine i Filipina, a takoder u sjevernoj Africi i dijelovima june i jugoistocne Evrope. K tomu pridolazi i to da.je islam, oblikujuci se kao religija, preuzeo vane elemente vjerovanja.iz idovstva i krcanstva, to je takoder poticalo njegovoire1}je.
.

Religija islama strogo je monoteistickaj

prema njezinu nauku postoji samo

jedan jedini, vjecni, sveznajuci i svemoguciBog Allah, koji je takoder stvorio svijet. Islam ne smatra krcanstvo posve monoteistickim, prije svega zbog njegova ucenja '0 Trojstvu i obogotvorenja Isusa.Krista. Zbog toga se nita manje ne prizna.je Isus kao vrlo vani prorok, premda.se on svojimzna.cenjem za islam ne moe mjeriti s Muhammedom, "pecatom" proroka, tj. posljednjim i najvecim'Bojim poslanilcom, pri cemu se Muhammedu ne pripisuju boanske osobine. Islam je sliku svijeta preteno p,reuzeo od judaizma, odnosno krcanstva, a. najvaniji su njegovielementi predestinacija, uskrsnuce i Posljednji sud, raj i pa.kao.

, Od vanijih turskih
10

naroda samo Jakuli i Cuv..i nilu bili islamizjrani.

s Premai.l4JllSkou\ shvacanju. uhammed utemeljionovu vjeruJnegosamo ispravio M nije


krivotvoreni nauk 2idova i kricana.

U borbi izmedu dobra i zla zastupljeni su i andeli i davoli, kojima sc, svakal.o, pridruuju' dobri i zli dusi (dinni), koji potjecu iz predislamsl:ih vjerskih predodbi arapskih plemenskih kultova. Sveto je pismo islama f( ur'an (=citanje, odlomak za citanje, knjiga), podijeljen Il sure (poglavlja). On sadri boanske objave koje je prorok Muhammed navodno primio pri svojim vizijama, ali i odredbe o islamskom drutvenom poretku i o obvezama pojedinog vjernika. Buduci da Kur'an nije - vec zbog ogranicenog opsega - mogao urediti sve probleme svakodnevnog ivota, kao uzor su posluile druge Muhammedove iz.im'" i djela (suII1Ia). Tu 5U Prorokovu sun1lu prenosili vjerodostojni jamci, a !Jjiho'!,~ predaja (~adiO, obuhvacena u velikim zbornicima, zajedno s Kur'anom cini temelj ~erija.ta. Snanu IW!Jzervativnost risutnu u islamu valja.svesti na.princip tak/{da (opop il<1anja). Na.ime, Il prva dva stoljeca islama vjerski ucenjaci mogli su Kur'an i sU:ll1U tumaciti samosta.lno, te u odredenim pitanjima zastupati vlastita mnijenja. To :ic" samo~talno oblikovanje mnijenja. oznacava ka.o itihiid. Medutim, vecina islamski;l vjeroznanaca vec u 3. ~t. poslije Krista zastupa shvacanje da.je prolo vrijeme samostalnog tumacenja Kur'ana te da se valja drati odluka. ranijih ucenjaka, orijentirati se, dakle, prema tak/idu. Pojavi li se pak neleo miljenje ili odluka li suprotnosti s tim, mogli bi se prokazati i pobijati kao novotarija (bid 'a). U islamskim ciezemJjam" takav postupak jo uvelike primjenjuje. erijat valja. shvatiLi u prvom redu kao na.uk o obvezama, pri c~mll za vjemil:c, muslimane., postoji pet glavnih dunosti, oznacenih kao "stupovi" islama.. ih prvom je mjestu ispovijedanje vjere:"Svjedocim da nema boga do Boga (Al/ii/wI i svjedocim da je Muhammed Boji poslanik." Slijedi obveza ritualne molitve pCL put.a l1a dan. Na tu ritualnu molitvu, koju valja provoditi prije svega lali ne i bezuvjetno) u damiji, poziva s minareta pozivac na molitvu (mu'cI14in/mujezi:I). Dalji su "stupovi" islamske vjere porez na milostinju, post u islamskom mjeseCl! mma4ii1lu (tur. Ramazan) i hodocace u Mekku. Hodocace muslimau ima obaviLi barem jedanput u ivotu raspolae li za to potrebnim sredstvima. Prema~hY.i!~an.iu i~I~..Illa,5.lI.mo islamska vlast zakonita. Stoga se Zem!j;c je (liJ~li nad':2j~~na podrllcj~ pO.~~Ja$cu ~slama (dar al-islam, tur. izgov0i' danlli~la;1I =_ku~.1LislaD1aUpodrl1.?i~J(9jim"y!adaju nemllslilnanU dar al.lJ..grb,. tur. danj'll,ur!' :.::kuca rata). Stoga. su muslimani -kolektivno, a ne kao pojedinci - obvezni, u slucaju.p.Qg.ebe, oruanom ~iI?rn pridonijeti da. se "podrucje rata" l~reoltr.aiCI.l. islamsko. Ta obveza vodenja vjerskog rata. (giJiaii)izvanredno je pogodna ideolor!ija z~ ekspanzivne tenje,.. brne -se i osmanska -dr-ava.revno "koristila. tJo ~rijil1'JJi proj;luj;;-bezuvjeLno obra:~eii3e-nemusiima-;;'a.na i;lam. Na prihvacanje islama treba il danom :;Iu'g-ajuofujein priilitrii-mo pristae-m-nogoboackih kultova. Oni !~cji ispovijedaju principijeIno monoteisticku vjeru otkrivenjaT, poput idova i krcana, smiju ivjeti prema svojoj vjeri, uz uvjet da ponizno priznaju vladavinu isbma i placaju glavarinu. Kada neko islamsko podrucje padne II ruke i1cnmslimana, muslimane koji ondje ive erijat obvezuje da ga napuste.

r
~-~

1.

/. ;.;.

,.
,.

.....

.
tj
V!

li: <"I.'

[~,. I" "'"

.. \-..
!,"; .

Li

. ,

~..'
.
..

c .I
L
r'. f.,;j ~) W

~ N01:dv muAdn,cdanci, Jucdnthn, boiau"kim poput r.USA KristA.

odbacuju

sami muslil~lani 11,;1' J\ia.b~h.hh.Jil oni

in.: :>u..:::tr::ju

1 Oni se nazivaju posjednicima knjige (pismaj (ah/ a/-h/ab, ~U... ""';Ihtop),za~o;;to


duju jc:dno Sveto pi:nno j tAko raspolaiu islal.u:ikom :shvacanju - bilo krivotvoreno. Oa1"CIU eleolent..inu Boijeg otkriV~j~1

pcsjciako j;;: vnc. - po

Il

[Cl ej

l-

"'J...

I
I

L
I l_

Po islamskom shvacanju, svi su IIItlslil1l:!.n pred Bogom jednalti. Stoga nije i !Jilo i nema nikakva sveceniclwg stalea, cijim bi pripndnicinHl. dopnla uloga posreunika izmedu noga i vjernika. Imiimi, voditelji pojedinih zajednica, nisu posebno po.'veccne osobe; oni pri bogosluju fingiraju samo kao predvodnici molitve i propovjednici. Duduci da u rallo doba islama svjetovna i duhovna vlast u principu nisu bije razdvojene, nisu se ni osnivale vjerske organizacije usporedivI" s krcan:;killl ';rkvama. 'l:"1kose i ne moe govoriti o islamskom kleru, iako se II zapadnim zem1],1)11<1 termin cesto upotrebljava za islamske vjerske ucenja\cc. Teolozi (u/emil tnj
'1l/tlnla')

istodobno

pravni

strucnjaci

- ili kao

profesori

djeluju

u teolokim

viso\cilll

, !

l.._

..

"1;

r
L

r
I ,
L_

l
r L

kolama ili !mo Inuftijr. izdaju obvezatna pravna miljenjn na temelju vjerskog za!;0!!:1 u po~ledu njima podnesenih, osobito tekih pravnih s!ucaj('v<l, ali pritom n"'111p.ju sudackf! funkcije. Svjetovno sudovanje p\'ip:ll!a stlcima (1a\/i kl:dijtl), koji ':d;.)oer rasp"ll1\I odredenolIl teoloko-pravnom naobrazhom. TJi~lallmk(1rt\druf.vn r.jeJokupna podrncja ivot.a podlijei\l odredbama ~erijat:\. ,:'U (,znaka I.<!,im7.!nci predanost, naime neop;mnifenn predano~t vjemika Dogu. 'Jd IHlredaba ~a privredni livot spomenimo ol'oje samo zabranI! lihvarst.v:l.. j{a .'"'Jimom porlntcjll treba posebno istaknuti zabranu pijcuj:1.vina i jrden.ia svinj,;ko;!; '"rsa te ?abr<lnll slikovnog prikazil'anja. 1\<10 pol;ilwje islamska povijest uil1jet.to ',c":1,i.n1nOI;i"I' umjetnici. napose iitski, nisu, naravno, driali tog propisa. ~!dapan.ie braka 11\OI<1mnnije sakralni cin, ono se samo ugovorno ure(\!lje. ;:,)j.\ dni lTIu~limalli s!Iliju Istodohno imati f"tiri supruge i povrh toga teoret.~I,i . .0:;rani<:l'ne mnogo robinja kao sulonice ako t.o omogucuje imovno ~tanje 1'0J,,'d;n()i~mubl'l:<1, to je, dal,ako, ra7.mjerno rijet.ko. U socijalno slabijim slojc\'il!li\ .!'.n[;u enu, po praviiII, uzimaju samo ako u prvome braku nije bilo djece - najve.:e.c; )!:"~()slova Z:\"j"rujllce mIlslimane. Nasuprottoll1(" euc ~lJIijllistodobno hiti udan'~ <;,mo za jedno:;a j,.,dillo!\ mukarca. One mu moraju bit.i s,L~vim podredene. Ini, ':j;d.iva za r:'7.Vod hraka, naravno, pripada IJIUU,a Ile cni. Razvod se pro\lodi n:' %JII.,vi jednost.avne izjavc mueve volje. Svakako, u tom slucaju on I.relw d". ,'d'.';k!loj eni 7.a nje7.ino i7.drav~nj{, izruci tzv. svadbeni dar, na isplat.u kr.>jcgase '''!'-II::; obvp7,".o 1/ "raclIom ugovoru. :\Ji jc-l:ul1 :Iij,. ost:lO pol.c(tenshi7.me. O~illl p\'avovjernih .ounil,!.kojima pri:)~,hj:: i Tml:!. kao oLcijepljeni pravac najl'ainiji su .,ill!. Suprot.no Sllllits lv11 , ;'~t',l1a shv,jI'anju hojega t.ren11tno najbolji clan islamske zajednice treba da postanI' !,'tuh:..mmed()'lim rliwljeclnikom, dakle haliJom' , ~iit.i kao jedine ovlatene nasljednike Proroka priznaju samo potomke Alija, necaka i 7.cl.a !l\uharnmedova". Na7.iv ~iiti (od i'a:-= stfi\nka) upucuje n:\ to vlastito shvacanje i time iskazano pristajanje 'I'.,Alija. Za f,iit,.,je Aji prvi halif i istodobnoiII/am, kako iiti zov\I vrhovnog vOllu .;ij..'Je islamske njE'(hlicc.1o Obojicu njegovih sinova, Hasuna i Huseina, tuju kao ,'ru:;og, 0dnosno treceg imama. Pojedini se ogranci iiie r:1.zlikuju samo time t.o i;; imama prekidaju na razlicitim mjest.irna. Tako j~ prema na.uku iita sIjcd)"l1il:~ r~l.l)ri~E', jo zvanih :nidilil1, hilo uknpno pet imama, PQ miljenju slj".J"ni!:a Sw]mnrir", ko.iiril<lpripadaju ismnrl1l;11, sp-dam, a prelila duod~(:illlalnin'

Od nrnp.lmf.1\ '!alfja, lo 7.n"ci nll.lIljesni!,!n".Ij.dnik.


i~liunsk,h T.ajert"jr:\,

~ AH j,..:bir. 01.f'njfm F<'ttimom. Prorokrwom kc.,rL 1'J U O"'Ol1lznacenju ne slI\ije se zllInijf"niti 5 pl"co\'oclniciml\ pojedjnih !'.l1ji !iQtako(1~r n:\7.i\':\ju irndminut. Il Taki) S\I nn7.'-'i\ni prema. svome rod,9uacelniku !'2 Nl\'7.h' 1'."q\"'(-.. }I) scdtHo~ immlll1 1!'ilUl\il:t.sin~ 01,:\(:"1'1\'t:'C-S:ulikl1. ( :
12

r
~.

L
l

imnn\\1 Z.,idu ihn Ali aHi 111-llu,ol\il\lt.

'"

:.

iitima, najvecoj iitskoj zajednici, dvanaest. ia Dvanaestorice je pocetkom 16. stoljeca postala. dravnom vjerom u Perziji, pa je i za vlast Osmanlija u istocnoj Anadoliji znacila veliku pogibelj. Prema iitskom naucavanju, trenutno posljednji imam u nizu ne smatra. se mrtvim, nego nestalim, te se ponovo ocekuje na kraju vremena kao Mahdija - to odgovara idovskoj predodbi o Mesiji. Rasprostranjena shvacanje prema kojemu se glavna razlika izmedu sunita i iita sastoji u tome to posljednji ne priznaju sunnIl i ne oslanja.ju se na Kur'an nema temelja. iiti ne priznaju kao alltenticna samo predanja koja proturjece stavovima njihova nauka. Osim toga, oni za opravdanje sunne primjenjuju vlastita mjerila: po njima predaj" valja pripisati clanovima Muhammedove obitelji. U sunnita postoje cetiri pravnc kole, kojc sc m"dllsobno razlikuju samo II pojedinim pravnim pitanjima le na podrucju kulta II pogledu obreda; inace se uzajamno priznaju. Turci opcenito pripadaju lzv. hancfilskoPJ pravnoj koli, II ~irijsko-ljbanonskom prostoru, Donjem Egiptu, junoj Arabiji i juiuoj Aziji prevladava .~afiilska, a u Gornjem Egiptu i sjevcrozapadnoj Africi malikil.,ka kola. .\Jala, ali to jaca Iranbalil.ska pravna kola zastupljena je II Siriji, Iraku i na Arapskom poluotoku, gdje je inace udomacen i vfl/ltlbil.~ki pokret, koji je proizaao iz hilnbalizma. Dok je sunitska orlodoksija razvila religioznost s lIagl;1!;\;ollt na razumu, trije7.nu, snano izvanjski i pravno izraienu, n sklopu islama irna i !telerodok.mi!t tendellcija. Ovamo pripada, osim tovanja svetaca i lIIa!;ijskih predodbi puckog vjp.rovanja,i islamska mistika (la~aUlw!LJ),koja je nadasve vana za vjerski ambijCllt dcrvikih l-edova. Premda to tzv. sulijstvo pokazuje veliku srodnost sa slicnim tendencijama u ii, ortodoksija ga sama podnosi kao sn.sl,avni dio snuitst.va.

13 Tako je nazvana prema pravniku Ab.. Hanif1, koji je utemeljio tu pravnu ltol.. (umro 767). Druge su pravnf! kolt':t..'\kodernlt1.vaneJ'lreml\osnh'nciJna: a.~-Samll, Ma1iku ibn Anasu, f)r1110StlO Ha.nbalu. ibn
13

II. POCECI POVIJESTI TURAKA

P!?:!!iCHt 1ltak,." u irokom smislu narodnog imena moe sc pratiti samo do 6. 1 ~~!l~~~' U pogledu ranijeg vremena, o kojemu nema vijesti, privremeno smo". " -radomovina" IIturskih .1111!i Saktuta.sibir5tO": . I UljJiC o'e o 'u o a naroda. i -mciiigo)SIfo"j'granici,Zglli[~ ria .g~a.nl~l~etskog U~in~~~g. Tur~l;. Ally!!::' Tag na sjeverozapadnoj granici Tibeta i Chif!gan u sjeveroistgcD~oi Kini. Odatle
.

upuceni ~a ~redn.i~~ko'!L2QWit pro:.<:.t<!na nagadanja. Z~

su";navo<lno,razlic.iti turski narodi krenufCprema svojh1ikasnijim prebivalitima.


-

Hipoteze prema kojima su evropski.ili azijski Buni, ovi posljednji u kineskim analima spomenuti pod imenom Hiung-nu, bili Turci ne mogu se dokazali zbog nedostatka predaje. Isto vrijedi za Juan-Juane, azijske, a i evropske Avare. Tako ..E!.avaI1js~ovije:!t Turaka kgj~ kineskim.JW,alima ilzivai.uT!u: n m~lkt . odmc. ~.Q &h~ Krist aJad j\L.QJla ..Y.tI1- .en.!Le.fya ~!S!!.r .P2 . . . -k~!! ::.po"C~I!.i.!'~ ~m1!!...fritom jEl>na.m!!0' posrik..clj b..i9samo marije i1Lvle . . . ... .. . . turska. - dtWl
la~om",lsl<ih plemen.y..:.. .se prya turska udr~va" uskoro1l9slije osniv'!.nja, :I'a raspala ~a istocni dio, kojijc obuhvacao podrucie k:umijp M~ije,Ln1l: zapadni .dio, sto se PfJ1aOdo Oksusa, dan8nJeAmu-Darje) cak 4Q$~Rijsko!!:j~,..!..~ ~Jzanlom)~evf!S> ,Qdravao ygovinu :iVTIOrnp'!:.~ve i 4iPIQmatsk~ odnose s Car~0.!!b lU. ~l. ita.lj:su obie.~'udione dra'y~" pod kinesku vrhovnu vlast. Godine 682,.istocni 1'.!Mt.i-.~~_k9.<ku!a~.y."'!.1i o/.;-Tur~p ~.iznova. 5U!l.spost'!-~a.vu, K ali se ona nije lXlP~osve 0510bQ..diJLkineskog.utjecaja. Sredite te dravne tvorevine nalazilo se u sjevernor,l dijelu danasnje Mongolske Nil, na Orhonu2, pritoku Selenge. Ta je staroturska drava otprilike sredinom 8. st. unitena pri upadu srednjoazijskih turskih naroda. Na. mjestG_Kok.X1Lraka..s.tllpin JI' 744 _turski narod Ujg.uri, PCYiTh.rci Koji"slI doli u.do.ilir s, vl..Qn.1..!"eligijom.Godine 762. taj jt' turski narod, dotad, vjero-_ jatno, amanis/icki3, rrimio manihejstvo'. Drava Ujgura 'postojaJa je !]1a!lje o~t
1 Tj. I)(4yj/ncbe::.ki Turci. pri CCIUU"nebeski" I svakako, ima !iUU5&O"uzvienogatJ. runskjlll .amani, putem pi~lnOn\1 kojul1:1 kwaju na egzi.po.tupaka p"puL Mani. Ona je -

:2 Ondje .su pronadeni t~v. Orh.ond:i n4tpi.si, pisAni pOlcbnhn uglavnom zahvaljujemo sve spoznaje o orholUkim Turcima. 3 Dakle, pripadnici prirodne religije, u kojoj plemenski carobl'liaci, Lencijalno bitne dogadaje, kao to su kia, rat, bolest, smrt itd., utjecati ekat4:te i 7.a",iv&nja duhova.

Danas

ugasi"

vjera

koju je u 3. st. poslije

I<rista

osnovao

Penijan;u;

sinkreti.ticki - usvojila budhisticka, iidovska, krican5ka i zoroastrovska nACela.. U .kl u s os" novni.n duali.tickim stavom L. religije, zamijij~ju se u iskonu dvije medusobno suprotstavljene sU~Lancije: svjetlo (=Dobro) i tmina (=Zlo).. SaOlDspo~ja ima izbaviteljsku ulo;U, aJi usprkos tom gnostickom nacelu II manihejskim vjerskim predodibama paltaji mnotvo mitolo!kib ele-

14

--

-;,: ",.. " [:~


. f../I. ...,. LI .

t1Qlj~ca. -_~.10. g. njih su iz domovine potisnuli takoder tursld Kirgizi, koji su prije toga ivjeli na gornjem Jeniseju. Potom su se Ujguri oko 840.860. na::;e!iii u Ta.rimskoj zavali-te onkraj pustinje Gobi u Kini. gdje su se povremeno oblikovale nove drave. Najznacajnija se odrala u sadanjem istocnom Turlccst~,nu - ~ Ttirfanoms kao sreditem dokje nisu 1028. unitili Tanguti.tibetsld narod. Druga je ujgurska. dravna tvorba uspostavljena u sjevernoj Kini. priblino na. podrucju gdje lei dananji kineski grad Kanchou. U Kini su dotad nomadski Ujguri preli na. sjedilacki nacin ivota. Pomijeali su se s domacim stanovnitvom i stvcr:li razmjerno dobro razvijenu agramu kulturu. Otvoreni prema svijetu i t.oler?ntw, odravali su intenzivne veze s preteno budistickim Kinezima i s drugim, I.akac-er budistickim narodima. Zbog tih dodira do Il. sL. golema vecina pmniJaje blldc,w/, ali se moglo odrati i manihejstvo. Manji dio Ujgura obratio se na lIcsloJ'ijansk,,; krcanstvo. Ujguri naseljeni u sjevernoj Killi bili su u 13. st. prisiljeni stupiLi cl vazaini odnos prema Mongo/imwj njihova se drava stoljece l:asnije r<\spa1a n:t p::._ tuljaste Imeevine koje su s vremenom icezle. 'finskim narodim.il prolosti pripadajui [lazari. Oni su izmedu 6, i 11. sl." j\jin.oi Rusiji uspost:.<lyiIL;lE~E~jnudr~"vu 'koja je imai" vaZIlli posreanicku U!O(li II trgQYjni.j~l1edu_Sjevera_LQ.li~!!..t~. U haza.rskoj su driavi uzvladajuci ::,padn()tuIskisloj ivjeli,_9gurski narodi. koji su se on'amo prije doselili. Njihov jezik vjerojatno, pripada grupi turkijkih jeiika.danas u iiaii'slvencj 'literaturi nazvanoj bugarsko-turskom. a prema drugom shvacanju hazarskom. U vjerskom_~l!..pogffigJ:!, IJftz;ui hili doist<Lt.qJerantni.: i<l.ovsl5l!..mr.a,,krc'!!1~Yo i isl~ID,bil.LsumeJu J!.lim,,podjednako zastu,pljeni. ' ,- V-anU:-p'ovifesnu ulogu imaju i Turci koji su pri arapskom .prodoru premil Transoksanijj' pali u zarobljenitvo i kao plijen. odnosno danak stigli u Bagdad, gdje 511postali robovi abasidskih halifa.lo. Od tih Turaka.. koji su se iskazali kao

; J ......
:. :I , w

..... .. f.',j i.'t ......


, ~-~ ; ~... -J

lncnata (bogovi, demoni). U svijetu nHU1ihcj~kc vjere postojalo je i ponovno rodcllj~ pos!jj\:~HU'I,,;. lzuavtjujuci je cilj u2aa.ce u kraljevst.vo svjetla.. Vjernici su bili strogo hijccarhij:jlc.i urganj~ir<.L!Li. Nadasve veliku ulogu u manihejskoj su vjeri imaH isposnitvo, post i ispovijed. .s Vanu skupinu izvora,za. povijest Ujgura cine ondje prona.deni lurski, J;.incsld i"'::'l~~i tzv. i TurfaTuki I.k.lo,.i. 6 NilU" Le religije, kojA poLjece od indijskog.. kr"Jjeyic..Siddharth. (oJ,o 560-01<0 4S0. g. pr. I<r.), obicno zVAnogaGaulama, " naziv joj potjece od pocasnog naslova utemeljitelja Buddhc (Prohudeni, Prosvijetljeni), ne poznaje vjecnoga, svemocnoga boga, ali ipak zna ZI).bezbrojna p,'olazna hoanstva, znacenje kojih nikako ne treba. precij!:Diti. Osnovnaje teza budizma ]<.:>uzalilel uz\'racanja, Ij. moc djela (kaMna). koj.. odria.va hod prepor';denja nakon smrti. Pojedina.:: se .amooslouoaenjem od poroka. ima pripremiLi na sve vecu cjelovitost, dok se ne postigne nin",,", utn\uce individualnog apstoj..nja. 7 Pristae Nestorija (wnro 450), carigradskogpatrijarha kojije na.uca\'auposv~luallju ~lljdi. LQstboiansl~e i ljudske OJobc: ne samo narCllli) Isusu Kristu. Ncstorjjanst\'o S~ proiri!..)~,:~ (a u do Kine. a Rijec je o istome mongolskom svjetskom carstvu kojeje utemeljio Cillgiz-III.L1I (umru ~~::;'). Njegovi su odredi 12011.g. kraj Legniee i Mohija potukli njemacko,poljske r.rotiYnil:e, .. dvije &adine potom anadolske Selduke. Motlgoli Cingitr-hana cesto se U Evropi nuh'aju T"..",rim", Ulada. posljednji pripadaju ~ursWm I1AI'Odim... o Centralnoazijsko podmcje izmedu a"tickog Oksu.a (danas Amu-Darja) i Jaks"..!.a (,bn"~ :;ir-Darja). 10 Vladavin basid.ke dinastije halifa trajala je od 749. do 1258. g., k..da sU Mongoii os\'ojiii Bagdad. Dodue, !onnab\O je jo oko dva i pol stolj..:a bilo abasidskih hali!a u Egiptu, ali oni su Lili potp.U\O pod tutorstvom MameluJm. Tom je prividnom aba.sidsl"'lII balifatu uci"io) kr..j Sdim J. osvajanjem Egipta..

[J
~ U

" F1 " ..J

,., ,. r'l

~f !:9 " (""" P:' L(

PEDAGOKI FAKULTET !\NJfZNICA.OSIJEK

15

\'.idti ratnici, od pocetka 9. "t. formirale S" se robovskc trupe, koje 3U


.....

l
I t..

prel.:orijancimaII Rimu - za sebe osiguravale sve veci udio u vlnsti.

- slicno
.

I L

J~.n~itl!.r~ki n~rod.~2li..je u cjeH!!i PlimJo i~laroJ,ljlLsu tzv. f(ara.hanW. To je 'me izvedeno od" hdnog od naslova njihova vladara, to jest od ](ara Hall ("crni han, crni vladar"). Prvobitno je podrucje naselja.vanja Karahanida bilo ua rijeci "[alasu u unutranjoj Aziji. Poslik.pJ:~l\.zim8:!l.i!Lisl'lm3, P()c~tltonL10. st.. Kar!!: t'~nidi su ne!~re9tano prosi!.!~ali. syE.ie dravn9'p'odrlicie, J\LS\Lgoj.ine 9~9. uSj>k!i '):;vojiti D~llaru! ~lavni I}r!\!.~is<?koc.ivi!L~a!lillj!.~!1s~i.h Samanida. Unatoc tomc, ;'~<J.mhanide ne moemo smatrati samo razoriteljima kulture jer njima Turr.i, uz druga kulturna dostignuca, zahvaljuju najstariji islamsko-turski jezicni spomenik, liidakticko djp.loza. vladare f(utadlJu BililJ (Znanje koje cini sretnim). Ovdje \':1lj:1 "polllcnuLinajstarijegaturs!tOgjezikoslo\'ca i Karahanida [(agllJ'ija i ujego\'/) ,~j:1jIl0 .e:;~ikograrsko djelo DivanI!. ISarahanid~~ usk~!~~~_kol?lli ,!!J2E.znnl.idi!!!n PIy'()bit:.!!o. "~~J_ ~urs]\om <.I.in :I~;ti~...trI!:oja sa..kai;nijcposve iranizirala. Najvaniji vladar gaznavid5ke dr:::wf' 51111.:1n "hhmud (997-1030) nije hio s:lmo veliki mecena perzijske knji('vnf'lsl,j - IJnj...,>:'i '~pic;.\rperzijskog jezika F,)r<.lollsi umro oko 1(20) povremeno je boravio na njegovu ( !.I-:oru - nego je kao revni lI1usliman pTOnio sveti rat cak ,.lo Indije. Mahll\l1d je :(~rahanjde drao na uzdi dok ih u prv0j polovici 12. ~L. nije pokorio l],oll/i0hki '''''[1!;\dr,f;i n;'1'nd '(a~a-!Citai i7. Kine.

L_

;.Ii

i
\

.I

._ji J7.r1t'l. itlnn irna ti i!lllnmskomc svijetu d,o., g1n\'I1" znAcenja.: 1. zbirJtA pje:taJ\\Q. pje:mjJV\ ili d ~7,j~a fi1()logn. i 2. \'rhovni organ upra\'~, obicno savjelndavl\o vijece dritwne h'orbe iU poltrnjinr:. :i? Tako n:t1;yani prent.'} ~lavnon\t~ gr3dn Ga7.ni \J Afga.nistanu. jugoupndno o(ll<nhnl". Hi

L,

"

III. DOBA SELDUKA

1. VELIKI SELDUCl I ANADOLSKl SELDUCI


Prethodnici Turaka na podrucju dananje 'Tur,,",' ni~u ~a spomenntim lIaroduomlim skui;lilarnabi1i'ni u kakvoj v,'zi. Oni pol,j"';lI od 0'1":1/, nOIl1;ulsl;oga t.urskog n:1I'o<i:1ko}ijejo u 10. st,. luLao preLeno dana.~njom kaz,\.~kom sLcpom (sjeverno 0d Kaspijskog, Aralskog i Balk3kog jezera). Na celu ogm;ke plemenske skupine J(lnlk, koja JI? nomadski ivjelajunije, ,na. doniclU ~.Q,~1;1 S.ir-D:i.r.i~,,!?io poglavar Selcuk. On j", zajedno sa syg.ii!I1 p.05t",ni~i: je lua oko 9]0. g. priI1lio islam, st~Qio n sIu.ibn perzlJskih.~<1mani(!<\n Buhari - cija. ~.L'irjJ!Y.a prQtezal~ istocllu_!>crziiu .=-_1n~eliqJ)e_f\a .f>'yQjimJjl!!lima II okolici glaV}loga grada.. Obrncenj~ih <:>guskihJ(uuka I)a islam hio je dogadaj odlucan za oblikovanje kasnije osmanske drave. Kada su godine 999. moc 'visokocivilizirallih Samanida slomili Karahanidi" doloje vrijeme za Seldiuke, potomke poglavara SelcIlka. Braca.Qagn-beg D:wud i Tor..nl-\?eg ~uha.l.nmec!.(priblino 103~-10(3), na ce~J svojih n.ol1..Jadskih konjanickih Q.dr~lli!,d!tre19Yi.to sU..2.;;vojiligolert1apo<!rucj~, Najprije su se ucvrstili u Horasanu. Potom je Qagn udario ua Ga.znavide, kojima je 1010. nanio unitavajuci udarac. Za povijest Osmnnskog Ct\rslvl\ ipak su mnogo vanija Tognlova osvajanja, ciji su ratni pohodi bili usmjereni prema.zapadn. Niapur , Horezn1, Hamadan i Isfahan redom su pali u ruke nomada kojima je 011zapovijedao. To pak nije izmaklo panji abasidskog halira al-Kaima. Njemu je dozlogrdilo vie nego stoljetno Lutorstvo iitske dinastije I3ujida, te je pozvao Tognla u I3agdad. godine U!.5JL Tg,grllje uao u prijestolnicu halifa.:~a. .I'Iedu~~_ atimIogr~I~I~egu je, halir dodijelio lIaslo~ ,slIll.4.na. z Tir:illUe bila utc~eljena ~uduc!!J!!.~ava Velils.ilL~~lc!u!;al. Ovdje nije potrebno poblie se baviti povijesnim zbivanjima, privredom, kultnrom i dravnom upravom razdoblja Velikih Seldnka. Za nau tematiku vano je tek lo da je i Dizantsko Carstvo uskoro pocelo osjecati vojnu moc Selduka. rJjj~..~JH!*ih ()~vajl}nja A.nadolija .i.e.J>rete_~!\oriPa(!.illam~'!!!tskom Carstvu. p No to nije znacilo da je cijela Mala Azija, kakq tako der nazivamo anadolski polnotok, pokazivala visok stupanj privrednog i drutvenog razvoja i da je bila potpuno urba.nizirana i helenizirana. Vec zbog geomorrolokih i klimatskih razloga zemljoradnja se nije, mogla razviti posvuda po Anadoliji. Podrucja pogodna za zemljoradnju vec su bila gusto naseljena, a selja.~tvo se preteno sastojalo od Grka, Arrnenaca i doseljenih Slavena. _Podruci,<!:.IJe.POv9!.imU<LQJ~ta4~.J.e.hill\..!i.!LI:ijet.k.Q. .n.!!~~He.!!!!ik !?J!1U ~ slabo helenizirana; ugill"y!\omih ie bralJil.9~oj.nQPQ.gra~.n.o

1 Taj se naziv upotrebljava nazivA wl\.ijih udjt':1n.iht1ri.avA.

'Zajedjnst.venu

drAvu, (}dno~no njezine

5ultanc,

za razliku

od . 17

stanovnitvQ, ~;.Y.,ak.rilai, TiPJII.voslavnUtanicari,pf<lt8jflo ar.ro~sk9&'pQ4rijetllb


bili s~ fanaticni borci za. vjeru i usto au udieli za. p1iienom l podvizima.. U.Armcniji, koja danll5 sa.mo svojim zapadnim dijelom pripada Turskoj Republici, nearmenske grupe stanovnitva nisu imale nikakve uloge; na tom su podr\lcju .do tada postojala. razlicita. samostalna cisto armeflSka kraljevstva, koja je sada pokorio Bizant. Podrucje cisto armenskog naseljavanja bila je i tzv. Mala Armcnija. u Kilikiji, sredozemnom priobalju na. jugoistoku Anadolije. u islamskim izvorima islamizirane Oguze n~!~~jl~ Tl1rkmenski konjanici ru.r~~.:.~.~ma_:- su krajem dvadcsetih_~?dil\.~J !~~h.'p'~duz~!LI~jac.!Wki povcc. hod u armensko-~zantslto kra.jit~ gdjc.~u.se 9.d cetrcL~~tih gQ.f:H.I13!. ta!.<ytpr~;L.dl vidno pove~ali. Njihova. je posljedica nakraju morala biti kraj vladavine Bizanta u Anadoliji. .Alp Arslan (1063-1072), neC<i.k uz to nasljednik Togrll-b~ga, ra.zi:Ji9 i je bizantske snagc 1071. godine krajManzikerta2. Sljedecih godina Malu Azijusu preplavili Turltrri~ni'."U elnickom' pogleduanl su turski dio'ta.novnitva dananje Turske.

Drava Velikih Scld\lka nije se dugo odrala jer je bice drave suvie ovisilo o osobi jednog snanog vladara. Cim vie nije. bilo sui tana koji bi mogao bespogovomo vladati, .postale su vidljive pojave raspa.danja. 'Tek tQje Malikah... sin i~~~.Jje~ni.!t ,AIJ>2 Arsla!!~,JQ.92~o~_!l ~~_t!1ek,Qlikl:l.:..~~!!Iica!!.~~g svqg~ vezira, v!:!.ikog_ orga,!i.~ator'!-i.l!}ec.~!!e znanost~J'iizaml! al:.~ulk~, ._vec. u osva.nuli s brojnipr.etendentinil.: razne dijelovesel~~ck~ drave,:J)jelo~YQrR.o vlaqanlfLM.Q~ hammeda. (l105-11l8),sina Ma1ika.ha, m~g!~~j~_s.a.m_o P'!iv!..emeno_zl!ustaviti poja~c. rll5padanja.. Mohammedov brat i nasljednik Sa,!1dar.(111.~11571 J1.!.~g~j~ svoj u vlast odrati jo samo u Horasa.nu. Poslije.njegove IImrti i ondje se ubrzo r~p'alo 'dravno ustrojs~vo. Dra.va.__Ye!i~ih Seld~y'ka. neopQ.ziy'~se rllpa~.J!I!..ID~d.!!~91m.CI

sukobljene patulJaste kneevine. Oblikovalesu se zemlje pod dominacijom horasanskih, kermanskih, sirijskih, irackih i anadolskih Selduka.,sudbina kojih nas ovdje posebno zanima. Iz turkmcnskogjc naseljavanja Anadolije nakon bitke kraj Manzi\certa. roizilo p vie malih kneevina.: Danimendidi su svoju dravu uspostavili oko Mala.tye, Mcngucekidi na gornjem toku Eufrata, Saltukidi na.podrucju Erzeruma, a Ortokidi oko Mardina. Za.dalji.raz\!,ojdogadaja u .Ma.lojAziji na.jvanije.jestvaranje..drave u zapad.D.9jAnadoIUi...k2i\!Je Q[PPY1!P.seJ<lucki.princSiileym!1n, dalji r.stdak Alpa Arslana..

SiileVn:L~<!iga.o iz. ra~mje!llo,*romnih prilika. .Najprije je bio vojskovoda Velikih Selduka. u zapadnoj Anadoliji. U sedamdesetim je godinama Il. st. \I vrlo kratkom vremenu proirio podrucje' kojim je gospodario, pri cemu se najprije sporazumio s Bizantskim Carstvom. Od Siileymanove dra.ve postupno je nastao su/tanat alladolskih Sddiuka. Ta se no{,a1liavnalvorl>a.morala ucvrstiti spram Bizanta. i emirataspomenutih i>~nimendidana"is-toku.N~ Selduci su 1176.kraj ~M!!i!>ke!a.!?n~3 ~*li ~.a'~tLnc.ima.iotp~n~.pir;,.z, ~_~~..Qd~ije godine }casni}.e (I178)1Ikvi<hrallsu I damsmendulsku knezevJnu. Opasnost.od BIzanta za..maloazIJske je'Seldiike-bHadokraja' uKlonjenakadluu kriari u cetvrtom kriarskom ratu, zajedno s Mleca.nima, 1204.godineo8vojili Carigrad. .Razdoblje vladavine sultana. ~a~d.d.~na Kejk~~~J1220-1237) moe 6e, nema sunm)e7oznaffif JCaO Vliililiac
2 1Ur. Malugir., sjcverozapadno odjezcra a Danas {;ard.k. isLocno od Denizlia. Vana.

18

-- j ,j

politicke moci u povijesti ana.dolskih Selduka, takoder zyal1ib Rum-Sddiuci{. Drava s K<!!!~m.JC~_glav~i'R.graao~..;;ada je iIl!.~a.!1l'jveci op~eg, prostim~i !!9 od. i~to~ne An~~ol!ie. do dubqko..!L.I!"Q.dru..cjeapadne Male A:?li~ Nezavif)noB~ od z Selduka mogli su sacuvati samo bizantsko Nikejsko Carstvo u zapadnoj Ana.cloliji, (takoder bizantsko) Trapezuntsko Carstvo na crnomorskoj obali te Ma.\;~Armenija. No drava anadolskih Selduka najveci je procvat doivjela na privrednom i !mlturnom planu. Ekonoml1!mjeP9,dlqg!l ~x~r.ilavisokorazvijena (1(;jljoprivreda. ~eljatv9.. :;o.i"-.sg_ - kal:o smo vidjeli - s.as~ojalo od Grl~~ A~mena~a i Slavena,)1ije nakonf)e1dzn~!;Gb osyajanja napustilo zemlju, nego. j\ljc._n~JayilQ obra.divatj. Postojao je irigncijski susta\' i vrlo razvijeno vocarstvo, a od itarica se preteno uzgajala penic<i i jecam. Ipak, buduc.i da. su - biza.ntski - zemljoposjednici pobjegli, vlasnitvo n;w zemljom pripalo je Sehlucima.. Seljaci su jedva imali to prigovoriti promijenjenim odnosima vlasti jer su pod novim gospodarima morali placati samo vjerskim pravoa; predvidenu glava.rinu, koja je bila manja od sume razlicitih bizantskih poreza. iL ni sclducki vladajuci sloj nije elio u tome ncto mijenjati jer su povrine pod I:ulturom, ta.ja.mcene seljackim ra.dom, bile baza. sigurnih prihoda od poreza. Ipak je
privatn..~ vl~!1i~tv~ nad z~~!1item l~ilp ra.~!!1j~!.I19._!!ic:.~k2, na.jvecl..i.,,-A!2._obradi..Y..Q~_

tla preao u dravno vlasni.t.Y0' teje tada, Po(~jeljen<?Jlnadarbine (ikta~) - ~nqj~topla~e_:::-.preputeno vojnicima i dravnim cinovnicima na uivanje do opoziv". Vlasnici ikta nisu nad seljacima svojih nadarbina imali nilcabv suvereniLet; obveze seljatva odredivala je drava.. Takav je sustav dravi jamcio da se vla;;nici nadarbina nece moci odvie osamostaliti. .9..~im~emljor~dnje,~e v.e.ceje inac.enj~_do~iv<!lo_~.m<l.dsl:ostoc~st.VJl, kQj.i'Il 3u se b~i!i Tur~g)_eni. Buduci da se li sljedecem poglavlju raspravlja o socijalnim posljedicama. 110ma.dizacije velikih dijelova. Anadolije, ovdje recimo samo to da. velika stada ovaca. i koza nisu sluila samo za opskrbu mesom nego su davala i vUlm i kozju dlaku, sirovine za. turkmenski obrt, napose za. proizvodnju sagova. I gmd~i je obrt imao istaknu~u ulQgu. Trgovina je cvala ne samo na lokalnoj razini, pri cemu su gradski trgovi imali vanu ulogu, nego i na brojnim trgovackim putovima koji su spajali razlicite pokrajine drave, ali i nju sa susjednim dravama. N a.tim su putovima putnicima bili na raspolaganju dobro opremljeni l;aravansa.ra.ji, ii1:oje su 'eSkliuljiili od nevreJ!}ena 1 ri1ogIi.~~i1.aJiIa.!!~~li.Ptem~~I1L 'Ovdje se ne moemo poblie pozabaviti kulturnim ostvarenjima anadolsb!1 Selduka. Treba samo spomenuti da su osim arhitekture, o kojoj svjedoce pojedine istaknute, prije svega sakralne gradevine, takoder cvjetale znanost i knjievl1ost., mada je pritom turski jezik jedva imao ne.ku ulogu. Naime, uvelike urbanizirani selducki gornji sloj, koji je odredivao kulturni ivot, bio je toliko pod utjecajem perzijske kultnre da je vlastitu, tursku kulturnu batinu potcjelljivao i sm,~trao barbarskom.6

" ...

" r

.' t::

,~;<~ t

~;. ,. j;' ...


~11 :;. ~j; b

, Naziv Rum pOljece od.rcdnjo6rc./lal. Biul\la. (l.tocuocimskog Carstva). 5 SU8tav alo ne pokazuje zajcdnicJdh

Rome/Roma.

(Rim);

podl1lcjo j. IICJ;O~bito"

po>i""u

'VOj$t4v~ s kasnijom osm.l\sL:oul

us(..a.nOVOlU muJ.;.1t.~.:I.

Pa ipak, obje su rijeci etimoloik.i ..odne, it.vcdcne od lri lirl1P5lcakorijensIt", s..slusni\"" " I i "a;'". SclJiucki 6ustav ikI. moicmo prije usporceliti 5 osmAn"konl prAksom lim.,". --- Gpfeslliit~-;;-~cifk~g pjeSlJbMe;j'in~ C-;;iileddina RUl\lijA(1207-1273) l>t'Uialu.m odreJ.lli uvid U duhovno nastrojenjc scldiucke elite. Najvunija su njegova djda na perzij.kome, Lek I\e~t" malo pisao je na materinskome turskom jeziku ili na perzijsko-twskoj mjeavini. 1~;

'1:.1 f ~J

~1

i2i~&~ .
r'

..

t
te
i

Ne- doba procvat.a nije dugo trajalo. Vec estgo.di.lla \Jo1!!.ik.$Ill.t!iI~I'jk.UJ)l1(l,~ L !2l2:mlili ~u l\lonl!:oli i 1243. razbili seld~\!fl<.lIvojskun~ Ko~da!u7. Selducimll Hi;> preostalo drugo doli da r,c pokore j postanu njihovi vazali. Sada su postale 11,i1ucujuce latentne snage razdom, koje nistl izbijale na s\'jetlo dana u vrijenlC l'1adavine snanih vladarskih licnosti. . DraY!.Ul.lladolskih Selduka_.r~aJ.a._~tLJ\a 'c~~ni1.dni i.itocni.fu_u~!zll-1rmakom kao J!ranicno!T1~.kom. Zapadna je drava
0t11pib u savez .. vec zbog zemljopisnih razloga

- s Nikejskim

C.lrstvOI11, Il istocna

L
!

'r
I L.'

.i'~ lJ~i\'ala naklonost mongolskih vrhovnih gospodara. Velikodostojnik Muinuddi!. 8i.i\eyman uspio je, dodue, jer je bio istodobno povjerenik Mongola, obnoviti dr;;(wno jedinst,\,o anado\skih Selduka. No poslije provale mamelllckog sultalla D"ibarsa II Malu Azijll, Mnilluddin je - po pravilu, prema svojem naslovn, zvali P''I'f'ane8 - bio opt.uen zn izdaju i 1271. pogubljen. Otada ce Mongoli provoditi ":!I.riji rdim u j\nadoliji, to ce za Selduke znaciti postupno gubljenje teritorija. i,: f'c'r;:anii'.ni1l1SIJse pol!rucjil1111. ~blikQ~'1k.~ faci<2..!!.ezavinel!!Jd~.~ievillih.l,Q..b s ',:'I'ijS)O5~o.l.i~~~e vl~...~!~~LQ..oliticko.msc!!!l01!1 u Mi\19iAzilL.~!laQri~v.!,:..<,.nadolskliJ ' C.;ddbb. n\~~.\HLr-iv() se,iJliil<l,s.Yomg)::raj!1. U prxom desetljecnJ4. st.. 0o!ougl.1li ';ic:t! ';i;'e nikoga.J1.0:;ta.v)j<}l,i selducko prijestolje, nego ,sa 5ar.ni !,rt'!,zeli~mr"::J: na )'odrlJi'ja hi\'t~(h.:aveana~IQI.g,iliSe!d?,n&1. ;,I '. T,Oi\ n.I(;l~l ]~IvllJl.i\TJ

r. ;

! ,-_o

L_ r

.i<:tian ()d patuljastih <:'1Il!.f'lta (kll~~!;vinaJ. koje SU rmstille JI. toku RO;)j.IHUIQg ;-C\:,;padnnja ana.lolsl;e seld~uck\, Jriavt;hio jc,,2:'UIl~nslii CITILmt. Da bismo jas))() ":'cdo0ili nast.,1!1ak i razvitnk tih knceviu<1., napose Osmanova cmirata, valja se ju:; ;"danT:-n1. o:,;vTl1al.j Im ona turkmenska p!ernenn koja su poslije hitke kraj Manzil(~:t" I U71. preplavi la Anadoliju. PJit.je~anjelll Turkmena JI.AnadQJU!UI.Mtil9-.iQ.1\ ';!'11i't.velJol!I i p.tniclwlII pogledu osehujni dua\iz:lm uO.n1adstva i sjedi1ft.~tva. U gm:U} \l;')o~'?U~lliInpodl'ui'j illt,a,3en.1..Ij.t!i".2~~ala.E. rukama sie(m!!~kQgl;l, :?:emlior;~dnic.k%.Ai. ,!.?!'" fc;f.:tllovnj;;tv;t. T:>.lw je bilo prije sveg"- nn podrucju oko Konye, koja je postala src~l~'. dl';~avp. nlm~kih sj(;dl:.~ce ~~1Jlt.anc!.. Seldiuk;t poto je t.aj grne! krajem Il. sl..'odredcn da bude

'f'

I
r

i L
I ,

L
r
'-I

'I'iI,rkmcnima nomadima o:;~l\ln su na raspol:1ganju s!:.mo rjede,~nasel.i.<:t.0i I!~. b.!50 i..- vec 12211~nuJ:2."Jl'!:!ili!:J)elenizir!!na pO,9Plcj,!-, u kojimaje i udio selja~va u ,'i;;J;!fJvnil.v\i bio malcn, arazina zemljoradnje razmjerno niska. Ta podrucja - na. P(,~~ ;; !;nt>,cvi"i DaniI;mentl oko Siva.5a - posebno su odgQvarala nacinu ivota ~urk'lw!1:;kih pa.:;:.ir;HIOIJ1;1r!rt, Ondje su se mogli bnvif.j svqjim eksl.enzivnilll sl.ocnrst\'om J_~I .Lo:bilo d().:2.1jno ?eI!'!Wl.a ~a ispa~I:-._~J.ic~~j~!!!tlJjl"gjlL!>.il!\_I~J(rQ.ilikiu.LPP' "-!!a49Isl(L~lllucki slIlt.!lni dodijelili (1rn.s;in,~J HC) Ila ~np~.1!.!.A!l~!2lli!,I-_~.21~~u T:JrJ;m~llilT1;~_Ondle 511oni 5YI~.i.!\ ~a(~H\pa5ali I!.brtlovitoi unutr~l1iOSf,i_z~mlj,~, live do Dorill\j()!E,,_02!kisehi~i istodobno cuvaILzrnnice seldiuc!i!Ulli&.Y.~ t!Jinl'l.. ~?.!Ji I'uprr.1(~stavljeni_!lkrit,<,ti, b!~!!~.!d kr~ji!!.!Ei:.Yon!<.tdskih ThI')(r.:n~H\ -:~!l!li!lQ" ~a ~'/! plemena - bilo je mn.c>g<2;,-l!,J.~,_~t. mOI!;\QJhJe_..9i~i do rn.\lijnu, no njihov ,,~ b ;1)j,.JlgY~c2'1::.~g s tal,!! LII''p,~!d~Ln~~!lje2!!..!!..<?~!!!_'D1f 1"':1. kmeJ! !!1!r,g9.lIj ije. ~ e/l,z

;':'1.koje spomel1Uto, sclducki je gornji sloj bio veoma zainteresirali za zemljor;o,d!l.i;'.,posve r,I1protIlO Danimendidima i ltrajikirn Tllrkmellillla koji RH !mo 110-

-r L
iO I -I L.. r ,
;TL0~(?~;~.~~,?~.!t_~).r~l~j,?~~, '} D(I~a.oj:\!\!\t.\'j~l1ih lIatn~7,iU1 ~!!1 ,j_~I~~~,i.~t~~,~1.~~, za predn\df: koji se licu dravnc ri7.uir.f; i lel1;\.

!':

umdi osjecali sndnu odbojnost spram sjcdill\ckog stanovnitva; Turkmeni Anadolije takoder su bili posebno revni borci za vjeru kao "prozeliti" koji su- nedavno primili islam. S VreU1e.fi9m rlioJ\lrkme!ls,kili,.pastirskjJl!!Q.ma.da..po~l~ je
~p..r.oJesi.oJ)aIlli.lJl r.~tniciJ:mu,!... v.i.!!!~ (gazI). !'jevez.!!olli.AASjedDyanje.IJlJlekretnina..L

~lim bo~avitem.. o~ S,U ~eprek!~no vodi~L!!1a~e...!!1tov.~~~i!!la!i pljackake poho4.e i[se ~j~ljlv!l-.!!."1~I~enici. Stoga je samo po sebi razumljivo to se interesi selduckog sultanata nisu uvijek poklapali s turkrnenskim interesima. Jedna je skupina Turkm~a"p~ tra!liaEPsao !!.$.!!sti!",~agp-c!!renjel!epogod"im clnadolskimumama; kao drvosjece i ugljenari. Iz te su skupine potom regrutirani

nadnicnnugraaoVIma. -

..-

t.o se tice drutvene strukture, Anadolije, pobjeda anadolskih Selduka nad Dallimelldidima tl.178), spomenuta u prethodnom poglavlju, znacila je ne samo zavretak medudravnog sukobljavnnja nego istodobno - u najmanju ruku privremenu - pobjedu sjedilatva i poljodjelstva nad nomadskim st.ocarstvom. Medutim, s olmmnjcm Danimendida t.urkmellski je, to jest lIomadski problem za dravu clnadolskih Selduka bio samo odgoden. Naime, vec je nepuno desetljece knslIijl~,sredinom osamdesetih godina 12. st., osvanuo turkmcnski starjeina po imenu H.ii$t.em, koji je sa svojim nomadskim prisLa.~ama ti istoctloj Anadoliji, Kilikiji i sjevernoj Siriji bezobzirno zatirao rjelokupnc sjedilncko st.anovnitvo muslimanske Kurde i krcanske Gruzijce. Pocclkom t.rideseLih godina 13. st. nOI1l'!5!~ldT!frkfl~~I!LAna~o.lije ~IOQiYaj.!! znat.rl'opofacanje:'kao plemenske slmpine, grupe ili pojedinci li Malu Aziju rlo.laze b-'-;;JJuThrci,JiJe'ecCp~e.!! JViongoiiina. Medu bfeg]!!1!=ima bilo2arn.Q_.Qgy~a., nije ,!cgo.i pripadnika drugih turskih naroda., koje .su kasnije apsorbirali oguski..:I\ar,~~ !Ileni. Zbog neprekidnog doseljavanja Turaka. Anadolija se 11etnickom pogledu 'yidncipro.mue!~, liii sc <l<\'Te l turskiudiou stanovnitvuv~c prije pojave Osman!iia bio veci od bizantsko-a.rmel1skog udjela. . [u brojcanomomjeru i~medu sjedilackog i no!uadskog dij~.l.aslcanovnit,ya do.,gQ!.lliL~..p.9ml1,L!L!s.orist nomada, to je donijelo teke socijalne tekoce Brojni. nomadi - za sredinu J}.!1 P.!.o.cjel}ai~J)osi...ed!\mdegLlisu~ajat.or-'1,.- nuno su za svoja v~lik~~ta.~_a treba.I~ sve vie ,p~~lj~~a, kojih, medutim. nije bilo na raspo.lM.lillj.!.l. Preobrazba seoske obradive povrine u pasita nije dolazila u obzir jer je selducka drava bila zainteresirana prije za odravanje zemljoradnje nego za ekstenzivno stocarstvo nomada. Tome je pridola obveza Turkmena da vlasti isporucuju ovce, to je bio teak i za opstanak opasan danak. Sve vece nezadovoljstvo Turkrnena jo su raspirivale sufijske vjerske tendencije. Sufijstvo je misticko-asketski pravac islama, cest.o s vie ili manje izraenim iitskim obiljejima.. Sufi, tj. /\Sket, onaj koji nosi grubu ,'ullenu odjecu, postavlja sehi kao cilj da jo za ivota potpuno i neposredno icezne u Bogu. Najviem stupnju savrenstva, sjedinjenju s Dogom, 011ce sc postupno pribliiti kontemplacijom i t'kstazom. Oni koji sudjeluju n sufijskoIll nacinu iivota i odricu se svjetovnih dobara oznacavaju se perzijskom rjecju dCl}!i.ili arapskim izrazom fakir. Dervii se organiziraju u derviiike redove, koji razlicito vrednuju religijske- postupke pri napredovanju kroz stupnjeve usavravanja. Zato se redovi zovu tariJ:a, to Ila. arapskome znaci put, metoda. lako se sufijstvo, po pravilu, prildanji\\;'nacinu ivota povucenom od svijeta, u njemu je bilo smjerova s izrazitim svjet.sko-spasite1jskim nagnucima, pa su pojedini redovi na svjetovnom podrucju zastupali drutveno revolucionarnu misao. Uvjetovan napetom politickom atmosferom, medu Turkmenima je 1240. izbio v.!erski snano obojen usta\lak..protiv uvelike persificimnog i urbnniziranog seldliC:

-,

21

\;

"

,.,1-.. ~\~ V'.~ ,..y, ..J~'\..-V

,-'

>;... ( (er
l.:\~'. \;0

..\ :;;\~::.\

0.,~.!.~. ~ .\ '">

"'-

koga dravnog vrhovnitva, nazvan, prema njegovu vodi Baba ishaku, ustanak Bdai. Taje.pobuna bila, dodue, krvavo8uzbijena, no time nije postignuto. rjeenje turkmen8kog problema. . Selducki je vladajuci sloj takvom primjenom-sileuspijevao, svakako, ukrotiti nemirne Turkmene sve dok je dravna moc bila netaknuta. No ta.je moc icezla .poslijeporaza protiv ~gola ~~i~ g.-Svese vierazbija.o sustav nada.rbina.kta, i koji je dotad garantirao dravno jedinstvo. Zbog uznapredovalog slabljenja. centralne vlasti mnogo je ikta preobraeno u privatni zemljoposjed; usporedo s tim pokla.njale su se dravne domene. Dravnim mjerama nedosljedno ogranicavano gospodarenje veleposjednika imanjima stvaralo je pogodno tlo. za oblikovanje gotovo nezavisnih lokalnih dravnih tvorevina. Po~~kom~ezd~.etih godina, ~ada je- drava anadolskih Selduka privremeno bila _p.94jj=lje.n:~.!Iadvoje, nastali sn - osobito ~~.zap~.~_\l. -:.prvi tur~me.n~ku~irati. Takav razvitak pospje.iloje i to ~o se. prilikom spomenute po<iie!e...y.ojl}j gornji sloj preteno prikljucio istocnoj udionoj dravi, koju su titili i M_0.!1gQjl. Dakle, zapadni je ~io, zapravo, bio ~!:.z.~j!.1ili'yo.decihnaga: U nevolji se, stoga, s ondje narod posluio starjeinama 1\lrkmena, koji su postavljeni za emire. Kad sc drava, zahvaljujuci vjetini Pervane spomenutoga u prethodnom poglavlju, opeL \~j~din!la,.c~-,\tEalnavlast vie nije mogla potpuno. staviti pod kontrolu zapadna kraj ita, a Lurkmenskisu se poglavari vidno osamostalili. Tom procesu jedva su sc mogli suprotstaviti i mongolskivrhovni gospodari, jer je njihova.snagabi1a znatno oslabljena tekim porazom: 1260.g. potukli 6Uih Mamcluci kraj Golijatova.lzvora~. Proces o6amostaljivanja Thrkmena. predvodili su. Karamaniu}\igoiapad!!9j Anadoliji:. Povijest nastajanja-liaramanskog emi~ata uJedru) rua dobar uvid u p anadolske prilike u drugoj polovici 13. st. . Ka!.~l!Ianska.~ dinasti1!-x...~ja.ce se
k~~mije ~~zv~ti_ opasn~g,.s~p~'.!.!k~_Osm!..n.m.!, bH!jednostavnog ti porijekla: njez~n

le osn[yac i eponil11.bio tur~l)1el.!.s!.! I;Igljenar. oji se potom odlikovao kao voda k drum~kih razbojnj~a. Vjet, borbi vi~a'Ldelija posta,.v.ljen poce.tkomez~esetih je &?~~n.a ~~:s~.:..3=~e).!}i.r~. toga Karaman-bega10,prema. djedu nazvan KaraUnuk mani Mehmet-beg, preuzeo je vodstvo onih Turkmena koji su se 1.277.pobunili protiv )i!o'Iiiola:'-.Stavustanika nije bio ni "nacionalisticki" ni odlucno antimongollci-;Qi1i'suse samo eljeli osloboditi tekih nameta koje su morali davati lIhanima

kako se nazivaju mongolski vladari Perzije

Mongolska reakcija na uskracivanje poreza nije izostala; izbio je oruani sukob, n kojemu su Turkmeni pobijedili I1h~~. s njihovim perzijskim najamnicima, Karamani Mehmet-beg nije pomiljao na to da se vine do poloaja sultana selducke drave. Povezao se s pretendentom na prijestolJe, navodnim selduckim princom po imenu Ci!JIri,kojega je postavio na prijestolje pod imenom.Giyasuddin Siyavu~, a sa.m se zadovoljio poloajem vezira. K2~.1!1~otad~nji gla.vnigrad anadol.skiJl SeldukaJ nato su zaposjeli "barbarski" Turkmeni.-Koji.su podravali. vladavinu _Cimrija! I~~r.'!..f!1.i\.!!!!-. tog preuzimanja,vlasti j dotad3njije perzijski slubeni U toku
jezik zamijenjen turskim jezikom

- i njihovu vazalu, selduckOmsulta'nu.

- u skladu

s ubuduce

vodecom

ulogom

1\ukmena.

Nakon te jezicno-politicke odluke slubeni je jezik u Turskoj ostao turski. Mongoli se nisu htjeli pomiriti s time da im u Anadoliji izmakne moc iz ruku. Pokuali su ponovo uspostaviti vlast svojih va.zala,"legalne" vladajuce kuce r.!!~9 Arapski Ain D.lut. mj.:sto u Palestini. 10 Arapski n lov <mir i lursk; beg (od kasnog oom"lIlkog razdobljA bdY, o izgovorom bai) imaju isto znacenje: knez. 22

i ~

s_kih ~~lduk~. Karamani Mc:hmet-beg poginuo je u vojnim sukobima, 1\ se mogao jo neko vrijeme driii.Cu-zapadnom krajitu, zatim je podlegao mongols!:oj premoci i bio okrutno pogubljen. fpak, Ka.ramani i nakon tog poraza ostaju na politickoj sceni. Seldl\cko je dravno vodstvo, kojemu sl~"~J~~~1.!i ponovo dali njihova prava, bilo tako slabo da ~') mora.lo povuci u Kayseri, grad blii dra.vi IIhana i la.lceobranjiv nego dota.da:inj1i prijestolnica Konya, Ilhaui, koje su znatno oslabili Mameluci, bili SIJ sret.ni t.o

jo uopce mogu drati svoje rum-selducke" vazale:"Nije'ii;-iTi~go ba'inulast.anj'111


dalekom zapadnoa.nadolskom pogranicnom podrucju, sve dot.le d01: sc krajina. "ij,; drala izravno prot.umongolsld. y "v<lliIlUII!~oli~i~ke moci u 5ic:v~!lom.Jj I!!nom i.l.. ailasve, zlll1.i.l4.!IOnl p n rubllom podrucjl,l_selducke grave. ni!$t.ale su !Jr-vede f<!,t;t.oezavisnc turkmeusl:e, kndevii1e. n U-krajini prema. Biza.ntuiznova je potpiiiio-procvJetalogaziJstvo;J~i~~~isu bill samo poglavari i zapovjednici svojih pat.uljastih kneevina nego i vjerske \Ioje. Neprekidni pogranicni 'sukobi s Bizantincima. znacili su za njih, s Jedne strane, mogucnost. boga.cenja plijenom i proirenja pod!ucja kojim su vladali, a s <;!,rug., st.rane, borba protiv "nevjerniim" bila je 4fAf!d, sveti r~_t.l time izraz njihov,. i pobonosti. Za stupanj st.apanja vjerskih predodbi i vojnih nakalla karakteristicne. je hilo to sto su u to vrijeme militantni Jervii preuzeli cak i naslov paa", !wji se kao visol:i vojni cin neprestano sl\srece u povijesti Osmanlija. R~,zi1i"-,:lanc.v\ vladajucih ohit.elji talcoder su poccli sebe nazivat.i paama. Zbog trajno nemirnih prilika u kraj itu male kneevine nisu Ilije konstantn.; polilicl.c velicine, nastajale su novc, a stare su bivale preoblil:ovauc ili su iceza.vale. Bilo hi pogreno smatrati da je zemlja u to' vrijeme metea zapala u stanje barbarstva. Sjcdilacko je stanovnitvo, nema sumnje, mnogo trpjelo zboj t.rajne nestabilnosti I mnogo ga je izginulo u oruanim s;}kobima. Mongoli sll'viol(lrnpor;;zim'~ izr~bljivali seljatvo. Posljedica.je bio masovni~ijeg sa zemlje. Time je, dodue, zanemarena zemljoradnja, ali ne toliko da bi se moglo govoriti o opcem propadanju. lu gradovima se ivot odvijao uobicajeno, obrt i t.rgovina i dalje su cvjet.ali, Broj muslimanskih stanovnika u gradovima neprestano se povecavao. Emiri, koji su 7.:J. toplijih godinjih doha boravili izvan gradova, II atorima., podizali Sll u gl;;,dovimcc zimske re<:idencije. Gradile su se damije i medrese. U gradovima je posebno znacenje pripadalo tzv. aliijima, IIdl:_Il~~njin\.1\ mla.dih ljudi srednjeg stalea liojisu teili ne samo drutv.enom oICllplj~nj1u1e~o i .dobrotvornoj djelatnosti, aosobito su pomagali putnicim~. Organizacijski i po idealIma ahiji su uvelike nalikovali tzv. .fuiuwwa - pokretu koji je nastao u 9. sl. 1\ gradovima Iraka i lJorasana, a karakterizira ga spremnosL da pomae onima kojim:> treba zatita. Mada ahiji !lisu potjecali iz jedinstvene drutvene sredine, njihov se pokret, svakako, moe smatrati stalekom organizacijom gradanstva.!,Ludr.genm ahija nisu se primali pripadnici "niih" za.nima.nja.Udruenja ahija uiv~~s.\!.~ ~~, povreniCllo "t ponegdje ca.lttolikl da su"mogli 06avlJati policijske' ili cehovs\;{; zadatke, na primjer kontrolu zanatskog poslovanja. U gradovima u kojima nisu vlada.1i kneevi alliji su cak bili odlucni politicki element. Brojne sitne kncevine koje su nastale s raspadom selducke drave uopce nisu

..

".

. r.~ ,.;

t. t,:

" ~~; k ~.

~ ,.' f

bile izolirane jedna od druge. Pojedini su gradovi i klleevillebili i dalje povezani trgovackim put.ovima.,koji su omogucavalivie.ili manje sigurno putovanje brojnim karavanama, unatoc prigodnim prepadima tllrkmensldh drlll11skih razbojni,w..
11 Nasl3U ud pen.. na~ll)va pttJij,.,}(, u znacenju \'cliki \'laJar, okrujc1IUtFJ H i'l.S':H'~n;.

<. ~:

.)'", -\.;

,.. ..' " !. .

:~..r

Hf\i3TANAIUPOCECI

OSlvIAt~SKE DR.AVE
\(),,,,1,
..,~C''!,' VX.... \,a\i~

-~-_.__.

,;>.\"3-

"'.:E.TIIOU!iJC'I OSr\IANO\'I~ DINMjTIJE


"~'.:1!~ od 1I},dih lurkm(,II~;kih .:' ",.' :;(' sl.o PQI!.~dilno zna. kncevina

'Xvl~ , '..

. ~.~iJ~J

.11".,i"i:,!:iil;,elduk" bio je ()slIH\nski emirnl,'O


:~isl! poznali

koje su na.slale priliko!J1ra';pada dr;].\'" pocecima. t.e pat.nlja5t.e dr?co;irr izvjct.;\ji svjedoka koji bi doivjdi nas-

r
, ~
i

. .'''Cl;; i r,\l1Omzdohlje dravir , le otollIe izvjelavali. Pomanjkanje takvih S\lH(",.,;,[11 i~...jc';tnia, svakako, !J1oie se jednosl;\vno protumaciti time lo Sl! 1110:: ligi,"! ; . 'ii:jiit O~;!II,,"ovic:..bili t.oliko newallli da se nije isplatilo na to t.ro:iit.i ri.i,,[-;, :.;iuIIl I,asnijf>, kad je osmanska dinast.ija stekla stanovitI! moc, udai)'.) sc d\'ol.' n ~,,-,...j"'3nicariln,1 vrijednim t.ruda poblie ispitati pocellw svojih gospodar,' I ":\:l;,':I,'a. [':Jr:t\'II<J, pojedini ,;.~izvjet.aji n Po""(I.~r:1jll i cesto jf'dan drllf~Otllc'
",~\)rJc';~' ;\:c.\U brojnim I.lII'kJl1en~killl Icnccvinarna tada nije bik, malo oBih I\'Jje su SI' :.:-;;1c mjt:rit.i f. ,lriavicol11 Osrnan\ija, a hile SI! ca" i va7.nije, pomis1imo li samo na. (' r;l'l'li:"'1n. (J arnida, Saruha.na, Ayd\l1a, l\'lentc~c ili ErelulI. Ako je ipak nuno ovdje '''''''';)110 f;1.uac.lit.i npravo ranu povij~st. osnmnskog, a ne nekog drugog emirala, onda .: . !.e)Z:1tO to .iI' ,Iravica Osmanlijajezgra pot()nje osmansltc svj<;tske sile. 11l!.1:.<;tno ~'.'~,-i!muS<.~_9slt_~'lnlij~ sastoji .~dJpra.YQ..u tO!!.l.et_o.IDL!lst>je~..,h!:.znafajne!l.rJ.ilv i~ ._,:,,,::@ c<!I~"~voJ<ojc c,:..n~~!:,.vrIJ.ei...P.!lt>~aJi.najsnaniiim svjetsl>itn_~.jJillllil. Ti su ":"'!)0C\~,i Osmanlija \Ivijeni u le!4:nde, pancgiricki ukraeni i raznolik im predajmna se cilli yEe tU ! .]1":;1.0 prel'oHPni. h.,1 ccmq,,~1jg. slijedi~ij~tJ'I\LQ.d tih predajuoj;\ i ")~~,nj'? uqpi;\dljivo!J1~ ??.!1joj St! Q~llla!llije pripada!c ogl!..ls.onu~lel~IE!lu..li lIyr. Pripad!lik tog pleLnena :.;:j!"vnJanah navodno ie bio padiah, kralj kraljeva MI\hana, mjesta hlizu Merva'; ~;;r;;J:il.llo j~_ rijec o ob"icllO!ll p~!ili!:.varu p(cmcn.u.~ad 51\ taj k1.1\iQpnstoill Mon~ ;:;c:]i<;'~ill!ii;;-h!\ll!l (1~21), ,gleY.!11an je, n~'yodno,s<\.vQjim narodom2 po:g.l M~(W:ld i r.iig::o u istocnu Anadoliju, nOlnad~.kU.!'y,~(i II p<;>drucjll J)lto.Erzincana. Privre: r"~r!Oje iIo1'no od podrucja naseljavanja Siileymanovih Turlcmena nastao p'Jliticki "nk\llllll: Cingiz-hanovaje smrt (1227) privrr.meno omela ekspanziju Mongola dalje ,,~juD.o~"P_~!' Isto..~~bno su "Pa(~I!Jd~ciz;\f.1.~!i teak p-ol{1.unocnol1l.HorwTI.:.2:!:J.L kolUst.ar.!l!:..:Jadao 7.:..a.I?!lc1!!ptn Per~jonL_S.ili~~jtih Qkq!no~l ornog~io je

i L

r r"

<...

I
L_

rj'

--D,~I\('.5 J\fr.r!'
11 Turlclltel1!tkoj SSH. ~ P:,tlnt.,'\k r;,\I1:('Ismn.n~l~?ga kro~!i~;;U'n A~lkpJ\:in7...;.~~p.,,: pr~mll1to~clm~j-: bil~:;O O~JO (!) f.:.t.Of:1: ::r:1:=~.;o j(~ vrlt) pretJPri\n. Shrne broJcanc rodnt.kf! r tlJf~ Isl:uu,;k,. IlIstonosrafiJc ""IJI\ "..NIItQv."f.1 ,'i5~ i,;w p~torichc, \'Bt~ \I !Ulu51u mnost \'a. J l!"rtznt..ia..~ jr: \.bdl\.o "nljec~ driavom ati s ohj~ in,..,m 'lrl\n~ Icojn j~ nn..sl3la po(\nl(~~jA dnnjcg lOM prilikom I"aspnda. rlrnvr. '1.cmlje

Vt~liItih ~t:kl7.nlc.1.
Ih).

[
, i~ l
'\

;,~~'.:ii()... : lort!7.11,.ii:1h d'lJj~.:jl1l;\,

Ilor(!'1.tn,

!\redi~l1jl!

nu."f.tu nj~:";hum

1!'J'je !"~ nnh7.iln

Amu.J):n'jc.

...

Si!leJm.~!:t1,l sa.!lvoji,m Ij'!.4ima iznIOgostoljubivoga brdskog kraja istQc1leAnadolii~ da po~1c I!.!dstok~mll plodnoiMezopotl!mUi. Pri pr~zU_Rtelm I;:ufrata, .bJint Alepa, okoJ23l. godine.Sii1~yman se utopiQ.! N!M-CLc j~QYa plemenska...grun pa~jja ~~I!,-..NekLnj.!!goviJj.I!.9iP.Q.lisu ~~,$ir~~. a dnlgi !I.IUlUIatilLu. Anadoliju. , Ertog.rul (uinI.0)2~J7), jedau o<lcct!ori<;'e Si!!.eY!:I1<J,novih sillo~a, kre..!!!!9je s makIl9ID..!!.ILurilll9..m itp-odrugejs.~9f!!..O o<Ul~~Ju.!o!m~b gdje.IDL~d\djc vci.kme Ql!:yilL nom~ds~i.m.~~gca~illem... .NJl.ypdnojc ,{\la~qslinJ):t!,i}{\-Ib.~d sllltanJtuln-S~ldukn.. I, -p~~av;1ru ErtMnt!!l za ~3!I~rko}~).<;.,st~QJL.Q~!l~!..9.1 (\<~~2!~_'Lq~!~"~9.J.\~ ~a.!0oJ~ dvostrukise cilj: trebaTo Je se ucku dravu oslohoditi nemirnih Je time htio 5U nalazllek~~ta, blizu Esk1elnra. Vjerojatno postici ThrRmena, a IIZ to SII Ertogrulovi ljudi mogli pridonijeti nastanjivanjll tampon-zone koja je dijelila selducku dravu od "nevjernika" Nikejskog.CarsJ:Ya. Ert.2.grul nijeprekor.:\cio okvire svoga prvobiLuoga drutven~g pO)9.~aja: bio k...L ostao pE.~lavar. II drl!:~ven'?E:' i ~nickom J)().g~III.[Jrij~ s,yega jed.\!.'2~ve..noga. maloga pastirskog plemena, koje je i Lada nosilo imc [(aYI. Cini sc da je nomadski nacrii-ii~'ota II novom ki~j\l p.!'t'stao ro~tojt\tijcr ondjcVe7 nala~.illlo jMnc znakov~ privJ~(I~ sezqnskih migracija: pleme je ljeti nt\p(l.salo svojll stol\!.! na planinskom I'l\~nj;\kll (yaylak),a zimi na zimskom (kr~lak). Cini se da je Ertogrul bio miroljubivi pl,~!nenskil'f)gl~YI'r kOjo,!JlII1 bio stran je "":Iki vjerski fallati~am. Navodno je njegova t.rp('ljivosL ~pralll sltsj~tlnih krcana biJ; tolika da ih jI' tit.io od vlastitih islovjernika, Turkmclpt iz Gcrmiyant\ ili Tatara..

2. OD E!vIIH.ATADO SULTANATi\
Dok su podaci o mnom osmanskorn r:w.doblju n.. samo oskudni nego i posve prolurjecni, o vremenu vladavine Ol!!Jlil1!a~(1281'1-1326) ima vec bitno tocnijih obavijesti. On je imao vie od tridcset..&.odina kad je postao poglavar plemena poslije smrti svog oca moc prcnosivu imovinu OC"VII.Osmanovo je ~e Er~?~~ula:- SpoCelkaj;C)smanova 10 tako malo da je SVIIsvoju I.eko jedva nad mai vala moglo ostaviti na cllvanje kod slIsjednoga krcanskoga zemaljskoga gospodaras kad je ljeti polazilo na planinski panjak. Suprotno svome ocu, Osman je, svakako, pripadao aktivnim borcima za vjeru, jer iCJ1..Q.~iona.di!11ak Gazi, kOJls!< tad.1!.(!Qbh.'!\"<L~~mO akQ Q.L.tJ\9-postavLo_sebikao. ivotni ciJH.i!cnje ls[amac~ilom oruja. U svakom slucaju, Osman je bio poboni musliman; na to upucuje cinjenica to se oicnio kceri ejha Edebaha, starjeine jedne zajednice dervia.. ~~9.~icn() hrabroiQmana bespogov.orno su ~Iijedili rie samo vlastiti podlonici nego su mu pristupali i mnogi Turci iz susjednih krajeva. kako bi sudjelovali u njegovim uspjenim vojnim pothvatima.. S pritjecanjem velikog . iHoja ratnika O~'man je postavio novi zadatak: od poglavara beznacajnog pastirskog plemena razvio se, na neki nacin, kondotjer, koji je sa svojim plijena eljnim suborcima bio stalno upleten II male ratove. Iako je bio borac za vjeri!, sukobljavao se i s islamskim suparnicima u susjedstvu. On se, ist.o tako, mogt:OjHigo<lice ponaati

~ Prelila drugoj predaji, moida se nije ni vratio. On" ""i. d" je Sii1cYlllnm\ah ir.p;nbioiivot "" Eufratu vec prije, prilikom pohoda U Anadoliju. . 5 Oblik imena Otomar. potjece od pogreike u citanju, ili od lI.ltoga dijalektnlllog oblik... r. Rij,.c jI!'!. gospod",". Bile~jkA.grlula nko ROkm i~to;:'f10 Ounu~. o od
25

--pragmaticno spram krcanskih susjedni tovie,.n.il'go.Yi su p.9.!!osLpJ~~.!.J~.D0I1!..m dru~~ si1Sjedubili izr&'!ito 8r~l}91i.'y'zmimQB~ma ~ikll.l!~kgmg.O!IR.Q~t~ Bl16Cika, ili plemicupo im~u KOse Mihak.koji'je.k""nijc:p,fe!So.':1I.ai~!am.. Sa snanim pritjeeanjem ratnika razbijen je okvir etnickijedjnstvc!logplemena i uz to !lUpostale vidljive duboke drutvene promjene. Ako su se 'suplemeniCi i ,mogli isprva prehraniti na osnovi vlastitog stocarelIja, sada vlastita proizvo'dnja vie nije: dostajala za uzdravanje novopridolih boraca. od zanata. Zauvijek okrenuvi leqa tegobnom pastirskom ivotu, oni su bili upuceni na stjecanje plijl,ma: rat je tako postao trajnim izvo~~. prihoda: Buduci da se rat istodobno mogao proglasiti svetim ratom, borbe su' se to vise isplatile. Zahvaljujuci takvim ratnim sukobima. mogao je Osman brzo proiriti svoje spocetka vie nego ograniceno podrucje vlasti: Melangeia, kasniji Kar~cahisa.r(zapadn_oodJ.::ski~e~ira), inegal, Bilecik, Yeni~ehir Il,brzo sU!l_au~ti jedan za. drugim. Pritom je primijenjena metoda "spaljene .zemlje" . .. Nall!1~,-1I to vrijeme Osmanlije nisu raspolagale nikakvim opsadnim napravama, pa bi okoli pojedinih g~adova opustoili ili raselili, tako da su se gradovi morali predati. Osmau je_.~~c imao g_~tovo 60 g~d,il1.~!ada, je, 1317~&..prenio vrhovnu k~,~nd'!..Eil. sv~.g sina Ornana. ~o j.: doivio osvajanje podrucja pred Brusom (danas Bursa), o. umro je 1326. g., vjerojalno malo prije zauzcca LOg;!.vanoga bi:eanlskog grada ..bli<:uMi~moriiOg mora, Znacenje Osmana za osmansku povijest ne moe se dovoljno visoko procijeniLi, jer je s poloaja plemenskog vode naslijedenog od Ertogrula stvorio pravu dravu.
N~le:l_'!~~..I!..<U>.<? OSf.l..1_~n.!!)~~z~n~.~~ ~ilm?_~in~.!jj,c\

~~go. i drava

kojuje

osnovao.

Nedugo nakon osvojcnja Karacahisara.,Osman je dao da.sc poimenicno spominje u propovijedi petkom (hutbe);tako je istakao preLen~ijuda.bude priznat kiw .suvereni viidar, jerje~.upravo spomen vladara u propovijedi - uz pra~ov~j!:~~<l~.c.<i-':prema isJ<l~.kompravnom shvacanju bio bitan izraz suvereniteta. Stanovita ovisnost o IIhanu postQjala.je, dodue, i dalje, jer su Osmanlije sve do sredine 14. st. - kao i drugi anadolski emiri - plac~Lp"~~_mongolskim vrhovnim gospodarima. Nasuprol tome, cini se da sc Osman potpuno oslobodio uljecaja. rum-selduckih marionelskih suItana. I s obzirom na.oblikovanjeunutranje strukture osmanske drave postavljene su smjernicc.Korijeni obrosmiljcmoga d rorganiziranoga u doba O~~l'oye _Y:~C;!iviii.c osmanskoga feudalnog suslava nesumnjivo dopiru unatrag do vremena Osmana. Ta~a.njaos~~janja4o.!!p~11.,!i.!Lb_C?S!l~'p'!!j~lI, a uz to su.9smanui njegovimdrugovima dopala rukuJ. p"'ro.s~ana, o~,rade!!~zemljita. Osvajaci pak nisu bili pastirski nomadi l\Ojima bi osvojena zemlja trebala za ekstenzivno stocarenje. Osmanove ljude, odreda ratnil,e od zanata, nije zanimalo dokinuce zemljoradnje u osvojenim krajevima. Cak su privremeno, zbog vojnostrategijskih razloga, opustoene regije uskoro opel naseljene kad se spoznalo da Osman potuje seljatvo i poljoprivredu. Zahvaljujuci osvojenim teritorijima, Osman je dijelio velike domene rodacima. ili vojnim starjeinama, a gazije je nagradivao lenom prema zaslugama. Od slcupine ratnika koji su dOlle primali samo dio plijena mogao je post~peno nastati {eudalni srednji stalc. Razvitak od' II. o dravne tvorbe s cvrstim teritorid jem izazvao je dubol~ : na mjesto dotad prevladavajucih pljackakih zali~ja stupila je obrana teritorija, koja je sa svoje strane ucinila nunom h.i~erarhiziranu,sta.i.acu,pr~\Onal~u umj~sto pri~lemenskog ratDls~va. Tal(o poslaJe razumljIvo zasta Jcupravo Osman kOJI se otada dao nazi~ti e!!!~ro~ ustanovio poloaj vrhovnog za.povjednikavo~e, beglcrbega (6egler6egi,

26

kasnije beylerbeYI).'

)\

. ';'

,~ . .

ZnaLno narasli Osmanov dravni LeriLorijvie nije mogao biLi - ka.o prijei po obica.ju, kao u drugim anadolskim emiratima podvrgnut upravljanju sllmo Ila
plemenskoj razini po obicajnom pravu. Postala je prijeko potrebna dria.vn!\ nomva. Dakako, u Osmanovo vrijeme jo se nije mogla oblikovati cvrsto1iitttucionalizirnna \ uprava, mada su se vec tada iskristalizirali odredeni elementi tako reci prethodnica rJ profesionalne birokracije. Qz be,;l~be5.a, Osman.i.!: vec _p.osl!jeosvojenj,!- .lli~<:ii:a

~
FJ

...,' ,

tJ
.:.,1 'j

I je \I miru, uz vOJ~e zadatke, imao vriLi policijslle funkcijec starjeinu rost_avioj_~~nog~dij~! ~e_b.-=-g!et-~~:'p.o.~!edenoga vC)j~og lo

(2.t(b(i~I) (;.vj\

Naredbe i odluke u okvirimadravne uprave po pra.vilu S\lse izricale i r,relh)~ik usmeno. I'riillbe su' se vrlo cesto"upucivale vladaruoobno~pri '~emu je-'vl! s.:.m rrcsqi~ao} II.Lakoder se posve o!!obno bavio probienIima. enlir'ata: U rijetl:im liri. likama kad je neto trebalo pismeno utvrditi,7 posluili bi puf.ujuc~ ulern~ b;) prigodni kancelisti, napose pri poklanjanjl1 posjeda i zadubina, pri cemu je \';i' !jalo jamciti pravovaljanost i nakon smrti emira. Podrucja. panjaka ~k~!\.\.taJ koja je Er~ogrul svojedo.bno ost<lvjoOo>m;:,u1!, jedva. su premaivalapovrinu 1 5QQ..km2:teritorij, u_n~jbolje!!l sl uf..aju , dvostruko vecrod po;'rin~ Bodenslcog je;-ra.. I(necvina koj~ je Osma.n nalmo svome sinu Orhan,!..C!.~26:.13Q9) oDulivacala je, medutim, vi'e od -is"oOQ "m2,. dakle bil;) J.~ " ~
~,. 1'::. . ,
,44"'_'___""_ , .,A~ ., . ,...,

j
... :01 . .

.,
. U

velika ROPUC j)'o1cfajine Rheinland-Pfalz N ajp!ij~_su osvojena oba vana

ili gotovo

kao pohi:'Svicarske. ~.1

Tecltor'ijnlna elcspanzijamlade osmanske dr~.avenastavnase i pod Orhanorn.


bizantska ,;rad,!,. Nik~ia ..O.z!!i.k.)oko 1:\:. L i N ikom~jj!L(i.?mit) 1337. g. Nakon intervala Latinskog Carstva 1~1li. g. ponovo usposl:avuen6 J3E..~nLsl~QS:;ilrstY..Q..!lij!:.m~glo, medl\ o.,sta.lim zbog Immiclic prezadueno5~'i clr~?:vlle..~!...!,g!lJne, pruaLi Qs.l'Tlanlij~m~..vojni~~t o.tP.<!.~~.J~~9yremeno s operacijama protiv bizantskih teritorija, pod Orhanomje pocelo r' a'an'eslls'e . . anadolskih ~i~-~'Prva

.. j

..J

J,:~~~.~ilJil~~~Lzae~~~ . __~n~~~a.

il
'....
.

(p-a~je

p~~lo cij~lo cle.

sctljec.u~~~~.!.~'!.[.~ok nije zav~eno.9~v~1~nje te lm~evinel!9tresane !ll1ntriJ$njim preyirani!ma. Prlpajanjem tog emirata Osmanlije su postigle PJisL\J.P~r.:~skf}m rnoru.-Od-Evropeih je dijelilo jc,'sa'ino u bizantsldm rubma preostalo i;"ourucje.

Dmrriincli.

nj
.

"-'().nEtr.~I!i.:.!!!..~lqg1!:.!!...Jlj~_~~ltuo~gucila le OI' anu ~a se umijeiia u IlOfii.o\',~ Loga mocnog susjeda. Orhan je vjeto igrao nak~rll!1vana fmlL~lnlzc.n~.biz<lllL~ko

p~~tendent~,n~ !)fijestolj~:._OnJ.~..~ . .~im 134~k.I~~.~ sa~~~.L se;~~d~e i~te n.l~gQ,v0f!1 ~:rI~.omo~clo.svomtJ tastu aa osplJe na.~a.nt.skQ_p1'lJp.stoIJe. osnio k Ivan Kantakuzen nije sa svoJe strane dao !ne,lnnst Orhanu samo zato to je ovaj bio najblii susjed (a ne,~;'entualno, j'ednom od oba sitna. emirata, Saruhanu ili Ay.dlllU
>

w
~

.I
~,

koji su takoder granIcili s Egejskim morem), nesumnjivo je ocekivao djelotvorniju vojnu pomoc od Osmanlija, zbog njihova meteorskog uspoua, lIego od drugih turkmenskih drzavica. !'le~ug2...P0tcUenj~g.ovtast zaposjeo prijestolje, Orhan mu jepfui9_20moc EE~!!..?!.~~_~~~lim_?~!eljenjemv~!ke._1<!-d poto~!pski l~f~Lpua~.l34'12: j~ I~Pa.?.~I.'.!!~.Orhan JCna mol6ii b4silcus4(6i\z\feJa) ..l.o bio l1as~blzantskih = je caf.!;ya~'p~iskocio u pomoc s pomocnim odredom od 20 OO(Lijudi od vrhomim p z:movjednitvom vlastitoga.!h1a, o~re~nogd!H~Y!!1an-n~.Taj jc vOJn'i pothvat vrijcclan panje zato to S\I Turci prvi put II vecei1i.~roj.!l 4ub?l(o..pr2ddi na. ~v,r.~ysf;o

t. 1 ] 'l~

r r. .r~'. .~ Lo
n :.1

7 Pl'imivii islllm. Turci su preu~di i arapsko pismo). '.;7

roj ; !

r \
Of, t

[:..')'!tu..0e.~ ~J.lIaI\Rke trllilc, dod~ vratile u Malu Aziju_pQ,~!& opustoi\c O ~'.~ su '''<.!.1;olicILGali[!9Jja. (G.c!ibolu) Lrastc.!etlle .op!lj':.dll,!~iSol'!!l,lIo..Q.sJ.I!Ilsld .dravni jr, nil upravo. za]lya\jujuci tOIn vojnom pohqdJ! sp'Q.~lIao.Qaj~ po.ve IllpgucUIcsJ'i\lIzija i .na j~lg.<:!.isto~!.I~y'~p.e._Kad .~u u Biz~nlskom. C~tvu . ~OJIOVO nastala prcvimnja, Osmnnlli2.lTI~ nije bijoteko, pod vQ~st\l0E' Siileyn~e~.1..~5~. g. za12~~cic~ti ~~~~jYHmlik')' ~%Ln1.Qstob~~n lli'\ ~~~:!!,<1.l\llJal1lu.te u~u!f~la~a p~~ra.zr!!elloevroP!JJ!.~mthl. ..Qgdi!1\Id:\iiE"]:llSnije \,a~ isl.og;!..ne!>P\!'jl1llQq~EpQlie j veliki dijcloviR.iev~rne oba~}1ram.ornogm.or.at!>li.zu rtO(!2~t.!\rrcki!.~). U tim
I",r.irl\<jima, l((Oja SII stanovni:!tvo izgubila II prirodnoj katastrofi, IIkor.icnjivalo ~e [;v(: vie Turaka, ne samo iz 05mnnove kneevillc nego i iz emirata Aydm i Saruhl\ll. N~, t.om je prosl.oru lH1stalo mnogo driavica: Yakup, IIacl ilbeyi, 13cdreddil1, slii:no

L
'-

'::10 stoljece prije II zapadnoj

J\nadoliji, ali su one od samog pocetka vie ili lIIauj~

...:,.vi"i;,' od Osmanlija. Gazijst\~je E.0novo procvalo II n.llmc~iji - bk0-E~I OsnU1.ll:i,'" ~v:d,~ fh:!J.;pn - b,) nekada li ;\Ialoj Aziji. Poseban ut.jec:\j i opet. ~u zadohili ..'j"\',,;i. P" i nn';" hd ,,\I J)o.)~I.~...lj,,!,i belij" i vie ",:ba,~a bo rr~L"l)rlllir.c fJmn:\n..:I:"
.: :.~i:i".II}f~'-'tast!

rL.l.11\!o~.L..!:~.~ll l:.'!kol1,!r je J'Q.sLtg!HlL,y.nab.j3lL.lIspjeh:Lr1IjJI!


,~!-j",!.~ !~)"!);Lp'

SiikYltli1,n-p:J$"

r
!
r , I I

, '-

z:LlIzcl.i '.\tlkarll, gra~lkoji je, doduf:', nominalno pripadao vli1~Li ':J:!'c.I!1.iQ!}!I.~E~~ii';it.1lf.!!.:.aLa l~J..u;.\'._oc.no ,II kojt'lIIll jr, z:\pra\'o. odlni:ivi1la !okalna ~11Iica ..hilP!, ';1,0 .i('.9I<oII!()5t~pja ~e .i.9 tm!!-.ti poslj('diqb .&lg je _Orha.IL.J';!~)o..: g, ulDro, IJjegova seJ~mlj~~!2T~jaJi\ /11('(111IHlj.Ya~nij(' dr;'~l\"ice u An"doliji; ,~~!..~~a~~~j~ ?~lnUi~.e.;5 OOO,kl!i2 ,it.'!ko. hil,l, vi';'~_J1r~Q. .~'.t\'<:ro:;fJ:!J.~..!.I.lI~po!.cdbi s p.(),~etk()m O,rl~,!-n()y.tLylayavin~. velika ,;()Lovo kau '1'::!l'iDj.'\ Austrija. l~li panie ic..IT,i.icdna i iZl!:radni~iu!.u.~'lPlWlta.U .zllall()~(,i n~nta jCrtIB:TI;V:tI) lomf. da li jP, .pritom odlucujucilJzo~ l>-ilq5~ld;;u~k()Jt:15Ijetlgj.!i '1I.j""i1j Dizanta. Svakako, nije samo u Brusi i drug;im vif,c ili manje mirno f1teuz('. ! ir;! hialllskilll gradovima, poput Nikomedijc i Nikeje, zatccen n.)taknut upravni "pi>rat, nCl!;o j.~ i vodenje dvora i dra.vne uprave hizal1tskog cara, OrhanoYI>. !.asta. :'.1""Jri1:o ostaviti trajni dojam na emira i njegovu pratnju. Kal", hilo da hilu, prhan j~1I oS'lI)~ost!ll.iivnI}1~.Jl~an!!.J)0.illi~ke I.!.!('.!'j t.iao o !:.z!:.:>.k altod d O'HII:}lIa. Pritof!~ IHII JC o50lnto POIIIOgtO IIzllnpredoVillor;.~~padan.ie (lr:!,av'll1h~rJr.!!uJ:i1d<lnjilr ~!lrov!l.H' ggspQilara.. 1'a1<o gaJl~~Qn,7~I!UZeC-1}J).j,US~~rJ

"I

J~LW;:Qmaou koyanju IJ.2vca\~c.


I

Dakle, osimpropoviicdi p'rJili!icirao

.ilil!:.J.!..goislan1;~J<~ispoljaval1ie suvereniteta, l(toJ:11u se met1u.9smal\ti.ial]:la prvi ;-;']\, !",srec" nas!()v salll~~~lt0.ih:'-amsk.Qg'!I}Q!I.a..r!la: P!07~i}<;>..,!e!.tdJ.lllwmll, !nad,,! "r"!tla islarnslcilll pravnim predodibama vie ili manjc"U7,urp1i.ror;;id, s tim t.o !liti

r
L

".j 1I,,~.:kw nije dodijclioJmJif. . ~;obziroll1 na velicinill<oju je iei~llja Osmanlija \I mcduvremenu dosegla, vladar ,:' vi:,,' nijc lIlogao salll baviti svim dravnim poslovima, hilo je nuno moc donekle dr'le::;irati. Najprije je imenovan jt~dan .'ezi!: u liku teologa Maeddin-p.~e'2. Posliie

--

1!.i2g~;::e ~l1r!IT:t!:[("')!Cp!;)ijzco J~s~6;IJanov R


Snruhon

sit!,~ijl~Y1}.\;II.~pa,,~( 1~?11'-

r:. V~,: su se i I".ij~ pnrlu?ilnn1i II\Q.ujiplji\ck1t.Sld prep;\fti 1\a evrnp~l(o podl'u(~je, prije 5vr.gn ~II

(,,, ,~i1,j!r; InH~if:\'illc

i Aydrn.
OVC(:j io 5fcdHmje AnatloJij~ j rl\~pOI:lJ;AO vla.stitQm \'njll'JIn ~ilol11. d od CM/te, P.'l.J)rI\\'il!" d~dj".liiY;>.li.JL':1.";:.i"",,il" ~ Orhnnovirn hrt\l.\11\ AI;\f~,I(IiIt.

Q H.'\ pnIUOI()lm Gl1lipolju. In T3j je tnl1il'l\t obuhvacno

" f:l!1!I!!.Y..I;.Qj.i haJir".2!1 v!:!U!!!:!!~M"hlllll'I" '" j:hm;skin'~ ,'Ja<\AIima.

[JL.
..

!1 ~'I'''."'I!('I
. J "~'.~(~Il lo

pri.i~~Hiint

,n'~lpn~f<wk.,m"t

nijr. ir1r.ntj~hn

"!.~

.. -1357). I mijeati..~~~;~y!Ut.Im Toje bila, poput vrhovnogrukovodenja ' dravnomup-

aimao vie_sa~jetodaynu ne!!:!)~!!!!.!.LflJnkcij!l,..!\niieB~mllir

ravom, kao i prije, nadlenost beglerboga. I(ao savielodn'lno liielo vladaru i njegovu '!w,itl\ I>ioje na.L~polaggniy -ttg'L(g~,avllo~ik~)..J<asnila $0 pQdjela JI,a..p.okrajj~kode.L.<?bli~9vlil~ ~,;9rti,'ll!!i.vo... ,!rjjt;.l!1e,_Osvoje.n.i.grJl.doviL9.~olnQm.~emljom dO..9.ijoljen.i u liUtzy~dllk!.el1otJiIll413. kojimaje osimoni su se u.svojim provincijama. nova dunost: adu s direktivama vode drave, zapovijedanja trupama pripala za..o.dravanie rerla~ln. r!vil,nnl1:WM o~ada..naziY!!.~i!na;~di~~i -=.1llQ.@lLh.unuti _drL.1c.J.!!, sc mJesavmn vOjnog poretka I civilne uprave n osmanskoj drzavl odrala Ta ~ima. Za sudovanie 1Lgradovima ~\!.post~~ljendilldii(1, iskJiucjyo..zastupnici islam...s..k.!L..ortQ!!.2ks.Ue. tu trijeznll, racionalitickureligloznost, Uz bila je sufijski

obojena heterodoksija

posebno utjecr.jna u RlImeliji.

I vojlJa_se or$auizncij~,dalje 1~g~~(tb'1l1a yrijcl1]e Q!.h;!-!lQY~'y'!as.!:i,Vec je u spomenuto da se plemenska grupacija r<lSpo.la vec pod Osmauom, te da se postupno prdazi na nagradivanje nadarbinamo. ratnika koji su S~ iskazali. Tako je bilo i pod OrIJanam, nI) uz to se, lakol1er, slvarajup.!11.c,cni pjeadijski o.rl~qi (!laya_ili p-!'ya4e). i placeno l(Onj~~li!l:vo(n~li.~e{!eml4)r~!!i p.!?vc~anj'.l da~ne moci ;m!~ije. PripaiIii.ici' u t.ilipjeadijskih i konjanicld!ljedinic~prir:n.a1lsu placu samo II t.ok\1pohoda,. U miru su mogli o!>radiy,,\ti seoska imanja. koja s.ldm,se. do(Ueljiva\a u vlasnitvo (riftlik), a I~r:.i t.9me nisuJ!!Qrali~avati inace lIohica.i!"~p.odav3!lIja,F,:" r~La=-mi~~t.o..Qctlau!l. stupio j~ mladi,sill Murat I (I 36'O-138!!) j~r ie stariji, , ~\il~yma!I~2!1:~a,rauo umro.. Tridesetpetogodlfrlj~l'at Ilije imao lagan posao u treuutku stupanja na prijestolje. Naime, ~~dni,l:!'La!ili!(.I!.L\n~~j, ItQja je istom prije pola desetljeca bila ukljuceno. u osmansku driavu, uzela je smjenu ua prijestolj\lkaopov6d <!'!- voj gralLos,!Qbogi o;;maus.kc vlasti.ls s .lo uije objanjeno 7.aiit.Q zapravo, izbila ta. pobuna ~aj je, nije iskljuceno do. su Osmanlije u Ankari, kao i inace, provodile'preoto.r reim, te su sc ahi stoga smatrali zapostavljeni ma. !'rjJiJ~91nte bune ahije su podr-avali Karam~l}.i, 1.0.koje je brzi uspon Osma.!!liia znacio :;J.~'y'~~QglQ.e.!.i, NJ? Muratu niie bilo teko slomiti ot.pori ucvrslili vlast\!.. An]wi. K~je zadobio siynrnn..7.al~oliji, mogao je n,astavili pAn%iju II Traki"i balkanskom odruc'u' 1~elfTcmaMa[ICe i odoJ2$koga I!:<ll!h. Za to a 'auu nudila osobito povoljna. politicka konstelacija: nizant je bio oslabljen trajnim grn<tanskim ratom. Istodobno, sa smrcu slavoljubivogo. srpskoga C<lraStefana. Dua1lao(1355) - koji je teio za.dobivanju istocnorirnskog prijestolja-

lH\StajefeudahlOi-'asulona sla.venskompodrucju.

Nije cudno to je 11tim okolnostima be.Klerbcg Lala. ahin 1361. :~io_~auz~t~ drugi po vanosti hizantski grad Jedreue (Ime). .Jedva cetiri !odine posliie.toga premjestio je Mura.t [sjedite iiltanai7J3.tlrse u tai ~rad, le Je od tog"vremena li osmanskoj drav~vropska po(ovicii Cars~a vece znacenje od azijske polovice. Sam Bizant je jo mogao ocnvati svoju nezavisnost.; za mladu oSlIIansku vojnu 5ilu sno.ne su obrambene naprave metropole na Bosporll jo hile nadasve nerjeiv problem. Objema je silama preostalo samo to do. se sloe privremeno provodili miroljubivo dobrosusjedstvo: Bl:~".tJ;~.~~I~!,-~~plac':.?_dan~..La za. protu~lslugu Osmanlije su grad opskrbljivaleziT;aricama, jer je 011 raspolagao JOSsamo matlm

~...

----

13 Sanda.k (zastava)

prvobitno

je OZl1aCl\VAO \'odece vojne jf:(tinice os",;uI,kc i 'l.nl\ci osloboden. im~o hitnu ovdje; oslobode.. \llog\l prilikom

annije. poreza. IIspo.tavlj""ja

Je Izraz fnu&el/un je Ar~p5kog podrijctll\

1$ Pretpostavke prema kojima je pol,",t .hij. o~nl;'lnske dril\\'e jedva (In su, prCIIU\ tome, odrl.ive.

29

zaledem. Inace je Lala Sahin uveo u evropske predjele osmanske drave uzga.janjc rie,. ali je spocetka. sadnjI. -rie bil&do~a. samo'mualimanim&. Kako sada u 08manskom osvjl.jackom pr~tisk~'Vie~lJ88t&Ja.ra na'putu nikakva spomena vrijedna zapreka,:ekspanzi"ase:mri"g!;i'~n8$t-livitFii'ij;fDa/llieveruj .&WL !13~3.

rukeOsmanWa.paoje~v. atoJe'papl!- r an' ,;iP9ml2?uaa.n&.!'l.,~kll:'~tali opce pomanjkanje in.~~resa~zl!P~!1ih' sila:takv~J!lkJ>'o~v~tu.,dosudiI~jleuspje.b,!6 Grad Dubrovnik je, tovie, pohitao.sklcipitisaaultanom trgov~ki ugovor. Godil1.e1371. moc Osmanlija osjetili su Srbi: udruene vojske.srpskibu4ionih drava posve su potucene na.Marici..'fomje pol?jedomOsmanlijama dopala Make~ Osamdesetih su j;odina zauzeli Solun i Sofiju. No dok.se ~urat I. bavlOj)O'l\odimauAiiadol1}l;"vofskezdruenilislavensklh balkanskih naroda. (Bugara, Srba i Bonjaka) uspjciesu unititi znatnu osmansku,vojsku na'rije~!"-~rd~~u,' Nije trebalo dugo cekati osmanski protuudar, uskoro potom Bugari'su .se morali.potciniti Osmanlijama i prihvatiti osmansko vrhovnitvo. Onda se !:l~~", Muratj>ojll,Y!o na Kosovu poliuJ7 i suprotstavio se udruenoj srpskoj, bosanskoj,',bugarskoji albanskoj Vcijnoji11.Ovaj put na.bojnom polju nisu bili samo osmanski odredi.stacionirani \I Evropi, negoje Bultan doveo i anadolsk!l.pomocnetrupe. Unatoc brojcanoj premo.ci odreda krcanske koalicije, strogo vodena osmanska a.rmija pobijedila je neurednu masu protivnickih jedinica. S,!!!p'jna.rbiie,bila je_time ,zap,~cacena- pala je na s~pani.:-:a~a~~.~.E:::.~_~~nlija. Muratu nije bilo sudeno da.uiva IItom vojnom uspjehu. Izdvojeni srpski boracprobo.ga je jo u toku ili nedugo nakon bitke. I \I Maloj Aziji sc u vrijeme vladavine Mllratanastojalo zn~!.lo.,. pr\?iriti 95mansko dravno podrllc.j~,.Kao metcda ekspanzije ondje nije sluio samo oruiani sukob, osmanska je drava 't"adobivalaznatna podrucja i miroljubivim putem: Povoljna. polazna. pozicija za to bio je porast moci u Evropi i s tim Il vezi Bveveci ugled osmanskog vladara. S.v..og,!~i.na Baj~zita Muratje~te.!lioj~c!no~_P.E~c~ Germiyana, cime je najveci dio te kneevine dopao Osmanlijama. {13~1). Sedam
godina prije toga osmanski je dravni vrh vec m.ogao'~tecijQ. jedan e.1,I11rat: '2.5:I)0~ g da.r Hamita izjavio je da je spreman odstupiti ono podrucje .5voje _4.!.~~ve. koje je

prije pripadalo emiratu Erefu za gotovinu osamdeset tlsuca,zlatnika..'~.,T.il1!~ Sll Osmanlije dospjele u neposredno susjedstvo Karama.na,.dravna tvorevina kojih je takoder doivljavala.nagli uspon. .lGfamamm;Jeka.o. naruceno dolo to to se Sa.vc!".M.'!!2.l..~i,!,",g~v..~r!).e~, tLs~!ld~~_b~g_Burse.oko1385:_g~pobuni~ P!otiy oca..Medutim. nije'mu.pciin'oglani njihova.potpora,."Savcl riije oio <IOr"ast":O. ,?cn. K{'ura.te unitio pobunjenike u AnadQliji kraj Konye~l' U}om je sukoblI. ~,f~r~~ j prvi put u osmanskoj ratnoj .povijestiupotrijebio to~. -mn1i-a.TEi-se-osmansk6rtiieevine--poa-Muratom I. razvila. velika drava. ~oja I?e.1389.g. u vrijeme fimrti suitana, protezala -.ne rac.unajuci vazaine zemlje
. na V1~e od

260 000 km2, podrucjeveceoqteritorija. SR Njemacke,da navedemo

suvremen--pr"i'mJer:Tako ne zacuduje to je vladar otada tra.jno imao_~aslov Sll/t~.

. - i1i,perzijsk.i, hudavcndigizr (vla4a!.f.'-.


Znatna. su proirenja teritoriJa. nametala dalj'l,korake u izgradnji.unutranje organi~~cije drave. Cinjenica. to je teite dravne moci nedvosmisleno bilo u voj16 Privremen" osvajanje Galipolja, koje je poatigao Amadeo VJ,~~ax.o~~.!1 v~lj~ ocijel!i\Ue~ ka,~ ~eznACajnu epizodu. . 17 Rijec 'je o prvoj bitki n.. Kosovu, drugA:ae zbii.. 1448. g. 18 Emirat E,reC je s izumrccm vladAjuce ',kuce podijeljen izmedu l<arama.na I knetevine HanUt. .9 Sam pobunjcni princ zarobljen je i kasnije smaknut. 30

[' I,."' '-' I

noj oblasti pokazala se i u tome da.je najvaniji l!red. civilnog pravosuda bio spojcn s odgovarajucim vojnirq' na.dlci4tvom:poce~~o~ ~d~s~.~ii!.~gdil}a :- },ost~l().tn p~cma selducko~uzoru imenovan je j~dan vojni 8udac( laduiskcr'ili kaZ!1s.tCT') , koji je istodobno bio vrhovni 8udac,osman8ke drave. Ta.novostVQ.rena funkcija uajpri-

Ir." I. ,I , ,j

jelepoyjerena.

Qanaarlr Kara'lIalilu{ijll.y.feddin);~~q"ij~~uf!l.e

bio ie dotada

najvia sudska funkcija.-D@(e"dotid pri donoenju presuda primjenjivao samo -erij"iin, ponekad~-obiCajno.pravo (rf), 5~_<!.~, za srnca.ieve_za lcoJe nije bilo se" erijatskih odredaba. donosl!:..~~vje~~~~i" zakoni (kanun),: I udra.vnoj su upravI provedene'znacajne promjene. Vezir j!1dotad imao samo savjet.odavnu funkciju, ~, Murat izmedu 1381. i 138i. g. na svoga novoimenovanog vezira prenosi rulwvolicnje aravnom upravom:-TiiHi' novi vezir bio Qandarh Kara Halil, dot.adanji lca2asl;~r, itoji je-pri prijelazu na vezirsku dunost' dol)ro)"ii~lQ.v pa~. Ot.ada pa do lG. :::t. vczir 1paa su ostali pojmovno sinoiiimi. N~jviC-vojno zapovjednitvo i dalje je pf'ipad'illo beglerbegu. Ipak, da bi se udovoijilo sve vecim poTrebama..l-r:fS~').g. je za probleme evropskih teritorij~.imenovaJ1, drugi beglerbeg=-. b~glerbegJl~'meJi~~'a. Nadlenost njegova kolege po funkciji ubuduce je ogranicena na Anadoliju, te ce nadalje nositi slubeni uaziv beglerbeg Anadolije. Buduci da je evropska polovic.;:. drave vie znacila, rumeJijski je beglerbeg zadobio vrhovnu komandu nad cijelom osmanskom armijom. Ji!l tu je najyiu vginll [unkciiu postavljen dotadanji vezir, isku:mi Candarh Kara Halil. ~ Pod-M'Ur;lQffi" C j;;Tii~arski sustav zadobio svoj konacni oblil:. Z'!l(onolJl,.Le lI~\'rd-~no.~a,!_~uducesv!ikl.bor!,:(; koj~" s~.o~!! I~~je}noie)ostavi tl.~a.l!~ni zahtj tV za dobLv!lnje ~~a~cn~d.a~~i~eJtilll~r~I), ua Ilzvratje imao sluiti !cao \;onja;nik s ienorn (spahi). Za vie vojne poloiaje ,~~1ratje 13J_~.:...uveo velike nadarbille.(.:i.1U!ct:~): Istom kasnije postali SI1i civilni cinovnici uivaoci dotad st.rogo vojnic\;oga timarskog; V t.... I susLava. Ratni je plijen za l1ivaoce lena nakon sveop.:eg uvodenja Limars\;og 5115\1" naravno, jo samo vrlo poeljna dodatna dobit. Tako je nustao poselJan " " tav~o, , ~" 1 oblik feudalizma koji, slicno odgovarajucem seldllckorn sustavu, pokazuje znatne ~~ \ oLldone spram evropskoga lenskog sustava. Buduci d:!. ce se o I.om sisl.emu jo --;.; I podrobnije raspravljati, islaknut cemo samo da doznacene domene nisu bile lena, nego n:!.da.rbine. Uivaoci su mogli od svojih seljaka zahtijevati samo fiksnu relit.\!, a nisu imali prava raspolagati tim osobama. Nadar.Qjne, nadalje, nisu bile nasljedne; I osim to su se 11svako. doba mogle oduzeti, one su sa smrcu uivaoca auLomatsl;i I pripadale tisku, kako bi se mogle, nanovo dodjeljivati. Timarski se susLav, prij~ I svega, primjenjivao u evro.psldm posjedima ~manskedta;v.e, gdje su I..cans\;a zemaljska gospoda. prilikom osma.nskog osvojenja, po pravilu, naplllala svoje posI jede. U nekadanjim malim kneevinama zauzetima na podrucju Anadolije vecin~ , zemljitaostalli1e u'privatiiom posjedu Cmiilk).

"-'

I I

, -1 i I ..J

,"!

k.1 .....

f<1 tJ

Os!~ ve~ postoj~~iiHo~~~a ~.~j~~~, p.ahija,. m_~~~1.1e'!!.~J'.!!_ya_L s a~~!:cja (U<7 .cl~cene, p2!u!egul~.Lne lake konjice ~ijlje glavni za~atak bilo u;~lemir.a.val1je neprijat~Ja.), obJj.ls.QY!li 5~er.Qiatno.o.d v..~!Jm.~na. su Murata, I, kasnije toliI(o.~astraf.lIjll~i jan~~~~?:. Taj!~ novi...rj~a~~~i od~~d bi~_!~~ legi~e"stranaca. U prvim je
20 Tj b~gl.rh.tloyi isp.va nisu imali praya nA IIASloyP4';4. 21 Rijec timar prvobiLnoje znacila Mnjega" potom sc upotrcbljiwa u PO:;cbl10n\ :.natcuju ta o l1amirbe. Iako osmanaki timarski sustay poko.wje stanovitu slicnosl sa schliucl:im s\lslavom ikla, ne moje se nik4k0 smatrati ustanovom koja je izravni nasljednik pOlonje ustanove. ~2 Rijec izvo",o znaCi vodstvo, a islom u iircnl smislu; lIadarbina koja se za to clndjdj"je. 23 Od lurskog yui ,.ri, ilO znaCi novi odred. 3i

.~ p,,~. ~

\;. f.:; " m

~.l ~1

ri f., t,:\

I .j L
" ,L

\'r('menim:::_y'~()k~_.

Porta24

zauriayala

peti!!IIJnlndi!lJat!~ih_

za.robij~.I!ik!l25 scl'.i.113

~olagallju i davala.i~t~rskJn~e~~im obi_teljimau Anadoliji n~!eo~g!c~~ ~::1:\cii str:w:i morali ondje raditi poljoprivredne poslovesve dok ne bi dovoljno Sll
0'1I'1dali lur~kill1 jezil;olll. Potom su odlazili u vojnu slubu, gdje su 1.1 accmi
OC(l91

')c,Ful.ncrn orlredII), posebno u tu svrhll ustanovljcnoj jedinici, bili podvrgnuti krl!loj obuci. SlIprolno ostalim rodovima, janicari SIJ i nakon obuke oSlajali li ';(,j"flH'llna i bili podvrgnuli otroj stezi. Nisu se smjeli eniti;-' 11cak im j~ bio za.branjen sVki spolni kontakt. J)oravit<;1janicara post(),l~'sil ~rcditima.slljij$11I(1,

r
i
\

!:-o.iej h je tj el al I) 1L2i)sj~ililUl()s t Uu cju 0(1V_~)!9.1., J3\11t~llri.,.S!!cgiR-p.,g!i~b.!!09~Iil,jl i

l_

-;uilanll. VI<Htarau prali li IIstopu, tvoreci, prije svega, neku vrstu njegovetjelesne I s
'[a,:d;;': Uspo.tavljallje
\'0jllif.VlI,

lab

strogo

discipliniranoga,

u vojarne

smjetcnoga

i stol;a

,".nj"\; i hez n!mnj~lIja


'.1 U;-::'l'.c1.lIf:1\OfH

Ila djelo pripnwllog odreda. bilo je novatorsko postignuce ~:inl(_~ su OSl1H\lllije bile znaf.no ispred evropskoga vojnop;

;'::::'ji:,lt:'\.
~.

:-:;i'\();, ;.;"il", .Ja i \I ;'\ldl1cno~ti vi~ llita ne :;toji Ila put,u daljem, praVQse .,..t';,':}1 IJSpO'J.t1 osmallske drave. Naime, ZelJ1lja QBm:j,!llij'l..~riblil!.2-j~:!.!12!n ~.(.lj~cu.'2':.:i~~ se.~1 ;,i!'! koja je_~nacellj!!.n uvelike pren2-iJivab. s,::~icgriJni.:c. Uz .'j :-" na nj:.:~inu .'elu nakon ~llIfl.i Mur~'\ta L II liku nayezitaP" (1:189-1402) 11<1)''1<' ~:"'.-a vladar 1wji se pok'17.'1oposve ravan svojim pre!.hodnlc'ima. Novi SC) su!;.an .-,e:7<1~iVO!.il vng(\I';' iska7:"o I'r7,im, neocekiv;~!liDl(lsv'1jacl,i}n l!()ii5?-;iilll7t, HIl! > :;to :. .'unIjelo nc,d!,,"'lk Y'[dmll!(~l.\lnja). 1< aD. 7-'\l'ovjl'dnik(!"glOg Itrih, (>dlikoVil0S':

.
-

. ~~(,-)s:L~~_p~Jljl1.

P!i2f.UP;Ulj" na prijestolje '}'.'.o !}.~\yezit . pogubit.i svor.;? brata Yalwpa, k:tJ.;.-, je ! ':ic!kl2.!lio svaliti sumnju.11 svoju pretenzijH na vlast.. Time je uved~1H1p~abil 1:oja
:'.' il OSlJ.1llnO\'''t~!n~,ij.ujyiela do 17._~t. l1aye7.il Munja n,,:;t.avi(),~..CJc~vajacku pol~t.\.\;n",\'oji!1 prethodnjk!!:'})2\ objen!:\ .',on\.,lIl1;\.,. 11,..J;:YLS,pij.-,)_~!!.acloliji.- Najprije je, svakako, morao izaci nakraj ~ ns. "likom koji se r'1spl:unsao 11/tnadoliji na vijest o Mural.ovoj smrt.i; opet ~n Kara:lV\ni imali prste II i~ri. No ni t.ada nisu ilspjeli. Zatim je Bay~zit P9t:HP2. g~tj() ::ripojit.i podrni:ju kojim je vladao Aydll1, n;1.jmoclliji emirat zapadne Anac\!)lij~, kao ; 0s!.ale (~mira!.c' i.og ,;odrnija: sMiiTiitii", Mcnte~c, !Iamit i Gcrmivall. Nakon_tog.a ;)oduz,:o je k~?nelJtl.el(spedicii(!-protlv !.~zlvaca ~ll.Q.!!.!!)lI\tte I?rotU.QIl!llim'iJt~ zayjere, .::mir.at.aJ<1!I.i!lnan:__Qpsjes!nutjlje Konya, prU!l.tq.!J.l!r.a Kar(lmana. S obzirom na ')biikovan.ksna~~Js.2j! jc_~bog nQY.oga llQ!it,ickgl; I.;1~vit.ka u IlUlltcliji postalo nuno, J::'J.\ nije moga9 zauzet,i, no mirovnim ugovorom s Karall1anima ipak su prima!.a '>"". nova Bayezit,ova osvajanja u Maloj Aziji. f'oput. Srbije, i I3izant. je bio jo samo vaza1 osmanskog snlt.ana, S I'alcologom" .d;:;nojlom II (1391-1425) na bizantsko je prijestolje, medutim, doiiao car koji nije ;if,e bio spreman miriti se s takvim stanjem. U pocetku je svoje vladavine Manoj10 !I, dodue, jo nivao nayezitovu naklonost, ali je spomenuti sultanov anadolski Dohod spret.no iskoristio da se od njega odvoji. Najprije je bizanLslti vladar ponovo 7.aposjeo Solun i dijelove Makedonije. Sa svoje strane, Vlaka i BosIla stupile su 1! savez s mocnim ugarskim kraljem i podvrglc svojoj kontroli podrucja juno od Dmn\\'i\, pa .,,1;0 i cijdu Dobmdu. SUOCCI!s takvim pogiheljuirn razvit.koll\, !HI'

L J

L_

'L.

'--

L
2.1 Talw 2!; Tur51d 25 ~p. 7,\',,'0 OSlUall:Ciki dr1\\'l1i rrnca" od perL. pnnd:.jItJ. Rfyazlt, hj'''.1nt..I;:;\ f.'ar<;ll:\ di"a~tija.. \'rh. \I 7,n"cf.~n.itl pr.litle.

1111~!Of"ll"u.',,,, i7.g0\'l\rn ; ~;11. '"~,d.if.dl1.i:t l

1",.

?1 JI;"..,:I,

pustio je Dayezit I. Anadoliju. Pohitao je na evropsku frontu i - u skladu sa svojim ponovno u najkracem vremenu osvojio teritorije koji su mu bili oduzeti nadimkom u jugoistocnoj Evropi. K tomu je H93. osmn.nskoj dravi prikljucena A\lgarsko,:. ~Vli\ka sc morala 1394. ~. porill!iLi sa~m vazall1..: Sadaje Aayei:i(preg~ Q,'OO>..iliLCarigrad.Y ill.je s'y~!!.!J !l~Lg 4.aE na azij~oj obali Q9~pora JI!),gra<li1i lli~nu utvrdu'n~ Anadolu_H~~I'1 (AI!.~dolsk!L tv~dn.vn.). l'!.().opsjedanj.l:..gra~a, ako vec nije bilo posy.~ obustavljelto, mQ.ro,lo hiti vcQma srnauj'illQg intcnziteta.:_ je opasnosti su zaprijetile sa sjeverozapadllih granica. od kraljevine Ugarskc, moc koje jo nije b ilIl slomljcnll. _Sil!;ismu.nd.ma.~'-I,\!.s.kL~r.a1j i kll!!Ilik11.i!:!!h1fJs..L\d1I.~izirao jr. 1:196. ji, protiv Osman\ij(,l. kriarski r~'yite~9vi11",'\JU'j~adma, I(pji su pritjecali IZ clJ('IiU~y.!opq, Ipak .nlJc ~io dosuden uspjeh, njihova je vojslmkrn.jem rujnn. 1396. kril,j Nikopolia na Dunavu .P!ctrpjela.. potpuni poraz, ua to su osmanske IH]ariie E(b!li.~,..!.!IQ.reci.lP1\J:cj, pro(!!'loesy'c r.kl.Qri.':kcj Srijema. Za t.aj je uspjeh, navodno, l!Iarionetski ahasidslci haliC u Kairu al-Mutawakkilll. 'osrnanskolll vladaru slubeno podario naslov su\tana"Rimske zemlje" (= Rum).

\U~~~V nQS

Ollolnost lo su Osmanlijama ratnim sukobima II Evrnpi bile wza.!!<.' ruk.t;;.lZIl9Va ~u js]wri~tjJiK<l:tama!lLd~ svoj!1rn suparniku Op"l. ot!Hu./~)!kar'!. No poLo je Bayezil 1'0J.>jc.t,lom.tJ I;vropi "teka.<!.slobodu djelovanja, upravio je svoju vojnu mo~ protiv 1)'~tJ.!:.ija!:!ili!! a istoku. n Ka. ani sn I :!!J7 >retr ,jdiJako .!\,lI.astrof~lan >oraz se njihova drava raspala, i najvc"i dio 'iijezina pouncp !'!IC)g:\o J~_.>it.i pnpojcn

~smal1skoJ cJrzavl. --' . . U vrclnenu koje je slijedilo Osmanlijama je pripao i hiviH el11iratE,ctIJa.. Kadi Burhaneddin (1381.1398). visokoobra.zovani .;ovjek koji se bavio i-!(nji-cvnocu, ',.jnllosc, nairnc; s poloaja ka.dijcdo na.~\jedllikaemira Eret.ne i postao jednom od lIaj1.l1<Lcajnijihvladajucih licnosti medu sitnim anado\skim vla.darima. No prilikom orllanng sukoba s tnrkmenskom plemenskom grupacijom po imenu nijeli9v.l\n ("Hor!,"'/II) izgubioje Diirhaneddin,iv.ot.na.%osu njegovi po,lal\ici predali zemlju IIlo<'nim Osmanlijama. . Cinilo sc da osmanskon~()svajackomlIa.l;onuvie nema granica. Sada su hila zaposjednuta cak i podrucja koja su - poput Ma.latye ili Elhist:tna - dotad pripadala mameluckoj dravi to je, svakn.ko, patila od pojave tekih unut.ranjih razdora.
Kad,\ je Bayczit 11.9.o..g., rri dal.i.i".!JJot!!.vatimn, prigr~l?io i Erzincan, sukobio...~.

L
j

sa silom Tilnura, jer se to podrucje smatral~tnjc,gP~I\)..s.felQlnutjecaja.


Osnia-nski se sultan tada usredolocio nasukob s tim mocnim protivnikom. Tako

.~t\OLi.lngr;q' pO~p'i-~kill.I,l~1J op~adu..i:::arig!~da, je,~ini Sc, trajala punih k~ja ,jest )~odiua. Scare"lJ,.1an~1~~JI.. sk)opioje m.ir, koji je teko IIgroenom.gra-du na Zlatnom ro~u donio ztili!Jeve~ novim.lIst~PJ:l!IJa.._Dizant moraoobvezati z se
napff~putanje novih podrucja j novo placanje danka. Osim toga, carski grad Illorao le prihvatiti da se unutar njegovih zidina sagradi d,trnij~ ?on. lls.limanske m ~Iikc i. da-bude posCavljen jedan kadija. Da bi OIVIO Ggovlnu, l3ayezit I. jc ~a P!>!!!ucje ~si.!!~"-ske_r~y'e dodiieli;;'pen,~vlj!lnima i DlIhroyc,anim~cdalekosel!~ d t:!gQ\'acls.u!.rivilcg!k., .

(;::. dl
(' - ..... ..,.. - c 33

3. TIMUR. PRIVREMENI

RASPAD OSMANSKE DRAVE

Bayezl~1.sUP!.c:'!&tavioTi~}l~u(\!mroJ405) p~ve 8amop.o~,d~no. ~~PQkon: se raspolagao Je podrucjem koje je za tadanje odnose snaga zuaci!o've\ijcu.moc. Osma.l!l!kajedravaobuhvacaiane samo gotovo cijeluAnadoliju2'ne~o Fvelikedijelove Balkana podrucje vece ()d 690 000'km2; mnogo pro$tranije od'dananje povrine Francuske i drava Beneluksa zajedno. Osmanlije'.snraspolagale dostatnim privrednim resursima i dobro organiziranom, iskuanom armijom, kojeje vojskama susjeda bila u svaleompogledu dorasla. Isprva nije bilo vecih sukoba izmedu obje sile.. Na. neko vrijeme Timur se zadovoljiotime to je 1400.g. poduzeo kazneni pohod protiv Erzincana i Sivasa, koji su pripojenjem !mcevine Kadi Biirhaneddina.postali osmanski, i to uz primjenu svjesnog terora: stanovnike osvojenih podrucja 'koji mu se' nisu smjesta predali dao je okrutno poubijati. Zatim je napao mamelucko carstvo, cime su, medutim, Osmanlije dobile samo kratku odgodu kazne. Naime, 'doskora je Timur zahtijevao od osmanskoga sulta.na.da mu se potcini i da bivim anadolskim sitnim vladarima vrati zemlju koju ~\l.oni izgubili u korist Osmanlija. Vie je anadolskih emira, naime, poto su ih Osman lije liile posjeda, uteklo Timuru i potrailo od njega zatitu. Samoakoispunile uvjete- porucivao Timur moci ce osmanski sultan je zadrati jezgru svoje zemlje. Dakako, Timurov je ucjenjivacki prijedlog za mocnog osmanskog sullana. bio neprihvatljiv. Tako je izbio oruani sukob. Ipak, Bayezit l. sasvim je pogreno procijenio odnos snaga. Zemlja je Osmanlija bila, dodue, znatna i za tadanja mjerila'izvanredno organizirana, ali ipak samo regionalna velicina. U to je vrijeme Timurovo carstvo, medutim, vec imalo razmjere svjetske sile. Timur je kao sin poglavara beznacajnoga latarskog plemena Bar/as svojem zavicaju Tr:1I1soksaniji kao osvajac postepeno pripojio istocni Thrkestan, Horezm, cijelu Perziju, Gruziju, Armeniju, sjevernu Mezopotamiju i sjevernu Indiju. On je raspolagao viestrukom vojnom premoci, a. IIZto je i njegov privredni potencijal bio nerazmjerno veci. Timurove su se cete sastojale preteno od Thraka koji su potjecali iz Turkesta.na. Mongolski kontingenti nisu bili osobito brojnj2t. Ni sam Timur nije bio MongoPD, etnicki je takoder pripadao turkijstvu. I njegovoje ime turskoga podrijetla., potjece od srednjoturske rijeci temiir, to znaci eljezo. Kakoje hriimao, dobio je perzijski nadimak Lang (Hromi). Potom je od imena Timur Langnastalo evropsko ime velikog osvajaca Tamerlan. Timur je bio fanaticni musliman u njega.ima i suf1jskih crta. - koji je po svaku cijenu ielio iriti islam medu '4nevjernicima". Osmanlije je smatrao dekadenlima jer su povremeno odravali 'prijateljsko odnose s "nevjernicima". Timurove se poslovicne okrutnosti ne'smiju, dakako, tumaciti samo tim vjerskim nastrojenjem jer su one za nj bile istodobno trijezno sracunate mjere zastraivanja, osiguravale su mu bezuvjetnu poslunost vlastitih podanika i utjerivale neprijateljskom stanovnitvu panicni strah u kosti. Islamskoje pravovjerje, a tinie i osmanski dravni vrh, medutim, upravo le surovosti zbog vjersko-moralnih razloga odlucno otklanjalo, to je jo pojacavalo volju Osmanlija za otpor. Ako Timura do danas historiografija karakterizira barbarskim i nekulturnim, onda to valja izvoditi

28 U 10 vrijeme samo jugoistocno obalno podrucje u Maloj Aziji ..ije pripadAlo Jrlavi Osmanljja. .20 Drojc...,o .u Mougoli uvijek bili lIIala etnicka skupitla.. 30 On se, neopravda.no. i..da.vaoza potoJUk.aCjngjz-hana. 34

-j
prije svega.iz terora. I.oji je irio. S druge stra.ne, on je \lna.predivao- nad<.l$vc u Transoksaniji, svom sredinjem podrucju zanate, znauosti i umjetnosti: tako je dao preseliti brojne 'zilllatIije i umjetnike iZ'osvojenih zemalja.u svoju prijestolnicu Snmarkarid. Kako bilo da bilo, Timur se, svakako, moe oznaciti kao jedan od najgenijalnijih vojskovoda svjetsl.e povijesti. SultanJ;!ayezit - takoder valjani vojskovoda.- nije bio dorastao geniju poput Timura.. Pll ipo~y~ brojcano bita je Timurova oruana siia Irui'ogonaclmocnija.cd

!
i<

'(

Bayezitoy,e:

o~~nanski je vladar,_mogao

podici samo oko 70 000 ljudi protiv

160000

Timurovih ratnika. Uz to je osmanska vojska bila veoma desetkovana jer su :;vi ratnici koji su potjecali iz nedavno osvojenih emirata prebjegli na neprijaleljs!t\l stranu. Zato nije bilo cudno to su Osmanlije potkraj srpnja 1402. u bitki !.r;lj Anka,re pretrpjeli potpuni poraz, Pri tome je sultan dopao zarobljeni,sJYll.Timm mu je iznova ponudio ugovor o vazalstvu, no Bayczit ga je i tada odbio. Nato Je Timur postupao s bivim sultanom kao sa zarobljenikom, kojega je pri pohodima zbog predostronosti vodio sa sobom, pri cemu je, navodno, naredio da ga - '-<\0 ponienje nose u enskoj nosiljci; naposljetku je umro u zarobljeniLvu.

.
~..-

"

Q.!!,manska dr.lva nije mogla preboljeti taj katastrofaIni poraz i raspala sc. 1:.imurje emirima. koje su Osmanlije razvlastile vratio njihove zemli!;. 1 lrojici je ~a:r~zitovih ~nova Tin:.ur_~o~ij.!;li~UL~ljede: Siileyman je dobio e'lropske posiede, ,is;t osmansim djedovinu oko Burse, _a Mehmet sredinju Anadoliju s Am~orn I 'rokatom, I-.ad Je llmur suzbio pogibelj koja. mu je mogla zapriJetiti od st,mne osim Bayezita protivni.:i,~ ~nane I ujcdinjcnc osmanske drave, oslobodio je ratne zarobljenike i udario na Smirnu (i~mir), na egejskoj obali, koja. se nalazi:a Il rukama rodsldh vitezova ivanovaca. Poto je osvojio grad, uprilicio je pokolj: i ondje je, na tragu jedne od svojih zastraSujucih navada, dao od lubauja ubijenih protivnika podici piramidu Imo grozni znak svoje volje za moci. Kada je zatim Timur 1403. g. sa svojom kn'oednom vojslwm napus\.io A:~,..doliju, da bi udario preko kontinenta na. istok, hoteci osvojiti Kinu, ostavio je za sobom zemlju I;oja je J;rvarila iz mnogih rana, opuslosenu ratnim pohodima, sada poharanu i kugom, No Evropa je mogla predahnuti jer je opasnost lo je dotada prijetila od Osmanlija barem za neko vrijeme bila. odstranjena.

f.~~ ...;"

f~ ~~

;.1

h:

Tck to je Timur napustio Anadoliju, vec su izbili sukobi medli novonast,llim, udnosllo no,!ooivlj~nimdrav.icama.fosmanski su prtncevi bili upleLeniu horbe. Pri tome, svakako, nije bilo posrijedi samo osobno suparnitvo. Siileyma.n31,Da-

t; 1. q

,,
. .. 1 ~~:.

..

yezitovnajstariji sin, elioje ostvaritifeudalno-driavnanacela.onakva,kakva. u s se ra.vi\ail vrijemeMurata1.i BayezitaI, toJest on je teiio odranju-timarskog
sustava i ccntralizaciji drave. Na vjcrskomje podrucju naginjao'islamskoj ortodoksiji. Osiiri toga, odravaoje prijatelj'keodnosc s krcanskim balkanskim dravama. \f.odeciprincipi osta.\ebrace - iuzeviQ:ellmet&, Ojlkao<!ii']epredstavljao politiku k srednJeg-puta - -fjilrsil,- nasuprot tome, decentraJizacija.i,. osobito, 11l1a.predivan.i.~ gf!.z!hketr~icije, podnoenje ~amosvojnostiturkmenskih plemena, tj. usitnjavanje m~i..L~.z.r.!~om ,pogledu.!u,!!jskaheterodo~5_ija.BQrba medu bracom imala je odluciti kojim ce politickim pravcem krenuti iznova ujedi!1J~no Qsml!.l.1.!i~O Garst.Y9..:. Vanjske silc'vie nisu bile nikakVai'apreka koja bi mogla omesti horbu za vlast '.!.AllaaoTIICTimurl~Jiio 'v~loaare1W;orinuose j~s !!~1J10 z_aKinu, Nestaoje isto
J I Buduci da su evrop51<ivauli Siileyman.. priznAli ...11anol1l, dugo sc """,iva<>"ullano", Siileymanom I. No kasnija ga .Iubena OSlllans historiografija nije smah'al" sultallOI1l. Stoga .. d4n"5 SiIIC)'l1IanVelicl\nstvcni (1520-11>66).Inatra Siilcyn\Anom I.

~I;" . ~~.

"

rI
. ~"(

~)
_ t:~ I f' !: ", -I>:J ,

35

r:l f~1 ". ..

l
L

cul(QurlJ;10

kao ~tole

i osvallllo,-_N.ilk2.:'!.1!.i.~go'i.!! GIltI!! 1405. ,;..I!jt;gova

sc ggJel111,

.Ir~.!~ 'p~~!!!.~~a. ~!:I~IIt~~..kns.n!ii ~III~IUI ~lehlTletJ~mo~t1ok.!!c,~letIUlc~l~ '1.t!.d11!~iti \I .f>'y0JUU9!oll.,!~r.t?y.\L~~9.'!\l.ZJ\.I~ ~JJlirateSarllbllll, Mel!LI'Jj1;,AYlhu.L Tekkc. Nije ga mogao zadri ati lli Isa, Mehrnetov brat, koji je Rtolo\'IlO II oSl1H1l1skoj ~ini, Ul1atoc Siileymanovoj P.()dr.c::.i;...!!.!\k9JLQp'eJ.9Y:'\.njhp..Qr~Jh..~.A~.Jil\) U05. za\lv.ijel( Ro.Y.!:I.kao,1'12 Sjileymi\\I jg jskoristi.Q .lIukol>.Mehmt;ta i l~~ da !iY9j,u .,dionu drllvu, oJ!raniceuu 1111 n."n'I~!ijJl.l.la9kr\lii \lot!rucjj.m;J.JI ~l!,I?1!d.IlQji sr1!!nioj

Al'adoliJi, !Lnj~ov~J)o~ie.t!'p'rcILQill:~a.i.Anlfa..rLT~la se n~n~s!al.lf) umijeac).


i~~!:,.
i'!'il'iqpoLllci

kojijU2.!.L podjr.l.i. Q~rt.~ljeda


SiileVIIH\IH1.. koii ie nedl1~o zatim

ostao praz'!ili ruku .~~ 011 j~ Iti LU.


\ilIn kt!f.~a
Q[i!lli.Hrs!\.':

. (osljl1dica tih ~biv~u.i11. hil:"..i.c;,j pr<}mj.!)nnll()liq~ko~vj"rslJg udione

L_

porasla do opsjednllt.ost.i. 1':1.jRe dllhovni sta\' !~polj:tv,,() II ~:'ro~'olll u6r.Jetavanjti evropsld!i posjeda, pri ceinu je J!slij~dil() pr;~vo PII~tC!~CI.1j<' ~hjjc. . Pl'I'mn. niz1111tuSl' t.ako"~r r;rov9t!il<Lo~t.rih lil\ij... - dn.!wk .ip. drasliClln "ovel:an. C:aru (\'(auojlu II. pr~ost.rllo jC,samo da 7.0\'1)i 1>.2)11.0C l !\1~1tT11~t.a, j,' f;oji - Slgll\'ltll n pol.poru hazill1ja i Srb" urot.i\' 1...1115(' rado prihvatio III pr.Hik!! 0.:~ '''HI~i,?1I1. vlad~ino.nl iznova.!tjl1dil~_l!lnslllulriavll~.Q.~.m:.lllski sn ?: princev, .,jwhili I,Il:\. p,odiue". t.o je :mvrilo pol.punim porazom i smrcu ~ln~e. Musin kraj u.ij~,,~I.Hi;'lQ -;;;1i":D9 O~ot1f:.~nj~-ii1r.~!J1vra~a f!~9t1.1~!1$koj.dt'i~'.vi; .;.~~Tj~t.\'11 kriv0\'.it'~j~' i
1c'~7~ali "11 ~~.~ ):::nHtl1lijc hiti dr7.,,~."t.~!:!lim.!I~tJ\~I.i.!!~

" :>vijest !\:Iziie milje

d!:~~1'

II

E;.'0:.~.:.-.liill!.!~.

~tl!~"t je bl9-..Q~lan eks!,r~IJm()lI!

ohlikll

slllizr.:.I~,

r
I

/ IIilI,(""

7rtaq.o):.[tf'1l/4 .I {t$ck(,' llIr1.trk I

I)~f!l()."
A(~/f)~I?'I" '7

L
r
~

A'1''i~
Y~

Gn/

l-~ /

/!r/1{,eupa.

//J"'l~
It' lie ~~~(Z..~ "'Ltr6:z.W&~'/',- I , ~;/!VP .1A~'I :J-~'f I~r~ ~?' 6-;;

r I
L

1E77ll";'~"': f"'v /A.-

tfh,~r,a;.t.t.} aA /tC/?k

ii]: 1-'1k~(;/ /Je

r
l.

Ntll/J)ll f.~rct-.~ ItrNl"i' Ittlt(t(pLlv Ir tC~o tlm1?),o,t 'r f~ // dd7~ ~ tt6~~r~ -'1..- ij~#lk,~' ~ Jtuu-(c.-rG.j.i
I'PI.- /lt.(t2.~Ut".' 9D~~ .

L
",
l.

Ira{~u' /~~pu. ~ ___0.____ I(uCAiq,,;


.;... ~.. ,.~,.,;:o,.. '" \";'tliti ;\~ T:1li:-."' ~::tmflkt\"i'.

kcl l1aJ?l~
c "(."~rn pito
AI1.td,_)lijll. oko r;o km \1

#(Frt.--, pedtft,
U Tilll1lt""':to
jU'.IW 1\.] ~-:Orijf:.

7/"-1~/~ ~ ."
1:;tr()I'lj!:lti~l\'it.

~t:\- Itl ;t.u. /


,.oPlf"fi (Id.,b,);!"'n

3:: ~..1._1';. j'" ",'jl"dl1'"'

r'c.~Hj~' njl"'h(!';I'

l.
"

;<6

V.-OSM1\NSKAVELIKA SILA
Illl31rJr
,

,J(: o ItW.i)j .
"'I

r ali.t~
"'~" ~t/t)v

{..t.I'l~

ter_Ul!!! L

'0/1 .,.-;c-

":1,,,.11 vl{..l"i)"~(

,lJ~k:'.
/ft.J',,--I rLr'Y

.// l'V tC/~C-dI}1~.

JI. tJAC~ liU '-" / /Llr..;,jl - Ii..tlCI{t'-u / " f

I, IWNSOLIDIRi\NJE

OSI\!ANS1-:E DH;\VE

Ako je driavno jedinstvo zcmlje Osmanlija s MdllnetovolII pobjedom nad Mu5QIT! hilo ponovno uspost.avljeno, novi ~l1ltan, koji j" II~;,\O povijest. pod imcnom i II Mehmet 1 (1-113-1421), ni priblino nije raspolagao snaf';ol!1 [\;'\y(,zita L prije sukoba s Tirnurom, Teritorijkojim je sada. raspolagao illehmd, povrsjn~:JJ!LQ2.Q.km~, bio_.0_uJ'~l'1.
manji od Osmanskog Carstva prije propll.~t.i kraj :\ n karl', '['1I>halo je proci jo pola stoljeca da. ()smanska drzav.'I.. il t,erit~'~n.J2.~~.!d,~-'!..?:!.!.!.!.~~ za.dobit~i iste r1\zmjere kao prij~ TimIIrove illvazi.i~,

.6"5lt,t.e

--S ponov'nim IIspostavljailjeiTidravnogjedinstva osmanskolj uasljc(1a za novoga $nltana, narnvno, uopce nisu icezli svi problemi. IJ Evropi su i1.bila dva velika ratna sukoba. Godine 1416. Osmanli'e su se lakOl:nislen~zavadile s Yenedjon1..ITi ml!'tackoj mornaricI, kOJa JU JC zbnsala. SUltanu nije preostalo nit.a drugo doli u mirovuom U QV9r-'1 Vencci'om s . . a osman~b !lg!,;l I;~ sr;,'" ,". -. l!1i!IO i zapadno o( otoka Tenedosa'. Veci su uSp"j.e.~_.QslI\a.!!Jjj.!! postigle_u sukobu 5 VIII.~kOI11. emljakoja je Bayczitov poraz protiv Tilllura HO:!. g. iskorIStila za Z ~slobOlfmlje.od 'os~anskoga vri\ovna ga gospodara 14lG. j'~ si lom oru.{;L ~pe!.llal:je: ra:iii\<Ia se sto1jecilii:l. unaprijell po'miri sa statusom vaz,ila. Mnogo j;;' tei bi~ poloaj u Anadoliji. Pri tome s; II ovom sklopu ne misli toliko"a separatistIcke tenje, iz-:'I. \<ojih je staj1\o Cj.in!')'t, emir Sll\irr1(~(izlIlira). Za nanovo ojacalII osmansku dravu nije bio teak zadatak potuci Ciineyta i SmirnI! neposredno potciniti Carstvu. Takoc1er se k11.o sporedni prohlem pokazao obnovljeni sukob s I<aramallirna, nanovo osnaienima za vrijeme Timurovih pot.hvata u '\nl1doliji; kneevina. sc brzo mogla prisiliti da prizna oSI11;'\nsko vrhovuitvo. Mnogo je veca opasnost osmansk.C?j<!r.aviQrijetl!a.od ~jersko-socijalnih ma,.~ "ih pokreta. Zapadanje 1.1 bijedu seoskog stanovnitv1\, kao poslj~dica Timurovih pohoda u Anadoliji i ratova princeva u nastavku toga, izazvalo je iroko rasprostranjeno nezadovoljstvo, koje je bilo plodno tlo za socijalno-revolucionarne aktivnosti. Svi 511odgovarajuci pokreti nastupili u vjerskom ruhu i bili su, teko reci kao suprotni pol dravotvornom sunitskom pravovjerju, sufijski-heterodoksno usmjereni. Na prV011lC mjestu ovdje valja si>0menuti ejha po imenu Bedreddin, prvobitno sumtkotcol()J;~.!<~J~.~~s~cn~m_s~..e~da.~av~d ortodoksn~-I~mskog stajalita t.e i"~ razvio \I pnllteigticl;og mistika. Beorcddin je odb11.cio pravovjerni nauk o

e:'~~~

~~vojenja egejskih otoka.

O~~I~~nS~~)(mH\rlCa

i~a'

!JIJe -2da _ ~rM.,I!.\

Tllrski Ro::r.nn,i4t Iwnlllckt"t od "nt.ifk~ TT(lje. 37

predestinacijP i vie nije poput islamske ortodoksije promatrao covjeka kao objekt izvrgnut sili usuda, nego.kao bice POSV811pospbnoda dje!Iij~. ejh se nije ogranicio samo na kontemplaciju, nego je u doba meduvlaCII. sve viAe.irio svoje revolucionarno ucenje kao lutajuci propovjednik. Zbog velike R9Pul~rn01Jji ca~ je sultan udione drave Musa imenovao za kazaskera. No poslije Musina. poraza bio

je protjeraii: - - - ._. --- -- ----~.Revorucionarne. m~sliej~1a!!edreddina_~eli su u djelo 1420. g. m~stafiti, mlhtantna sekta. kOJaJe dobila ime po predvodiii1<u Burkliice Milstafi. lJnrkluce Mustafa, Bedreddinov ucenik. Bedreddinovoj misaonoj ostavtini dodaje nove elemelite, propovijedajuci dobrovoljno siromatvo i sveopce.zajednitvo imovine. Za mustafite je vanu ulogu imalo uklanjanje vjerskih suprotnosti s krcanima, medu kojima je stoga pokret, razumljivo, naiao na simpatije. Muslnfiti se nisu zadovoljili time da svoju ideologiju ire rijecju. Cim 511 sc osjetili za to dovoljnojakima, pograbili su oruje. Masa od vie tisuca ljudi dobila je pomoc od torlaka, turkmenske sekte slicnihciljev~, cilije po~yar Torlak Kcm~ bio n~ iir<iffi'obr31cenl idov:I< !oii,t~ ~~~Y.~ifuC-pom~'!!i seoski stano~I!!~L!>l ve kneeviue Aydm, II kojoj su privredne i pravne prilike bile osobito teke. Prilikom ukfjutenja lekneevlne -il osmansk"U-dravn, alme,-iiisu-sepronllJemli odnosi li n zemljoposjedu. Mjesna zemaljska gospoda, koja su kao i prije svoje zemlje posjedovala kao slobodno raspoloiivo vlasnitvo (miilk), nisu u postupcima.prema svojim _,eljadma bila podvrgnuta nikakvim pravnim uredbama, te su ih iskoritavala ece nego to je to bilo uobicajeno i moguce unutar timarskog sustava pod preciznijom regulacijom.
Ustnnici nisu bili dorasli_premoci sultanove voj!le I!jle, (I!?b!jedef!.i s.l!.i_~krutno

~.\

I /f4

,(, j(;.

t JF

pogubljeni. No radi uklanjanja opceg nezadovoljstva u Aydmu i istodobnog jacanja 6ffian]ic"centrariie'Vraii, zemalJskOj]egospoai zenifjaoduzeta. i u. vld~ tlmara podijc:!.iEna spahijama. Sam Bear~~J~!?~C?P,:rirap u..-B-~-'EelijlLpl~r~~_~~ .\\'. >~\;w zimanje Jedren~, .tak,?~eiJe...po<lli:Kaosultan~v!?j sili. l. Ti_me nisJ! p.r~~ale_poiave unu!ranj~g razdor~u osmanskoG!!.avi. Naime, , nenad~lol=:"I~_pozornitu osmanske politike st~pila. oso.ba)oja se izdaVa:1a. a. Sa: z L y~it~a._Ai!!!!_Mu~aU!,__!!!!stilloga. bitki k~LM.k~~i u nJ!!ltulli!-[akao preten<Ient ,;?' I' na prijestolje. Kao znak svog vladarskog dostojanst!!'-l onju119. cak dao kovati novac u Jedrenin:aa.. Slubena ga osmanska. historiografija PI>p'rl!-vi!.!!_!1azi~pii_~!ne IV) .. ~ani1J)reE1dajeL!jerojatno, zaista. bio_B!,y~tov sjp, Cini se'da.je tog Mustafu, u. \~' pogrdnoj namjeri, lanim nazvao Mehmet I. da bi se tako s njime lake obracunao.3 No Mehmet I. vie nije mogao ukloniti svog suparnika jer je sam 1421. ncnadano umro, u najboljim godinama. -s",--,Novili~lt~n.Mur'!:t !Jj!42J-l.1!H)jma() sam..Q.J7 godina k~e zaposjeo os\jJ..j'

J.t

.!!l~skwi~~lje

vladavine nastavio onu politiku ekspanzije koja je odlikovala prethodne osmansl<e

preminulo!Ul-ca.Murat Il. je za svoje priblino tridesetogodinje

'm'~

~ .1' . ~(. U-p()-f,

vladare. Od \>ocet~ sv.Qk. la~~vil!!Lmla4i esultall:ukobios problemom I~' v ~ Mustafe, koji je preuzeo kao ocinsko "nasljede". "1rustafin Je zalltjeV l.iI vlacu znacio opasnost ne samo za osobu novog sultana nego i za integritet osmans!;e dra.ve. Svakako, cini se da Mustafa nije teio vlasti na4 .!ijelim Carstvom, nego da se, ocito. elio zadovoljiti zapadnom polovicom. Pri lome se mogao osloniLiIla
2 Arapskhn izra'Z.om J.:a.dd (tur. J;&LZ4 bsnuC) o~naca.va se u strucl\mn jcziku i.J.'unsl.e: ili teologije providnosn.. BOj.. odluka. 3 Novootkriveui - iuace autenticui - .mali koji govore Muratu II. prik4.tuju ga tak",1cr kao pravog sina B..yezita 1.

,lJ.\?.y~rfr.it il '-,

38

" (: Vi / ;"'V"iI"'\-" "'''j' / ~ ,.-,d..-~-.._...

Iwa 'f
5:tt:lt~,f

,(Jf)~

b~ I :/tn[.<a:/X14t" JWUU.., I(({if~( .

4';)' .u~'V

&~K{fc

.. .

mnoge pristae, prije svega na nomadska ili polunomadsl;a tllrkmens\;a plemena, \I osmanskoj dravi jo vrlo brojna, kojima.je dugovao svoje pocetne uspjehe. Bizantl1 je,'ta!coder,odgovaralo Mustafino 'zahtijevanje polovice Carstva jer sc time nadao rasterecenju sebe sama. Gledano sa stajalita dravnog razloga, Murat je slijedio pravilnu' politiku, jer bi podjela nuno vodila u raspad drave i upravo izazvala. strane sile da sc domognu tih dijelova. Za stanovnitvo je pak.povoljniji bio mir zajamcen jakom centralnom vlacu nego opasnost od stalnih malih ratova u fel1do.lnoj anarhiji. ' ma J 'JO Ko.ji ce prin eip nadvia da t~.ntra.l i za eija, ili uSitnJa. vanJ ~J-.!!D~Pd 11b )&'ono _ . . . I;Otdasu se ~lainom" Mustafi ill:ikl.wcili.uqsma~to Cal'.lYoukJjuceni v~ . raLi A vdm i Tckke,_ kao i emirati J~araman,.'Candar:'Ment~~!. Smirna, ..!;.Qlpnl .. . . .. .o(~ane je opet zavladao emir qiiney~:.. ~~'~ta~ne !~no.!~ne slIage,k;)j't! ~~.!.a~! .. ne racunaj.~c~_plem~nske ratnike, .E.reteno~!,QjJ!le_g,rlJz~~, spoc~~-.!!ereg.Q.:i~og odreda, nisu bile ~orasle r.egularnqLa!miji osm,!nske centralne vlasli. K~da je

~
~ u
'

' '~" .'.'

_
.

...

121 .

~
l

Mustafa nakon stanovitih IIspjeha~22. g. krenuo na Bursu, uspostavljena vrhovna. raz, zarobljenjei poMuratovuna oguobjeen} Nanovoje pr.eLrpioje potpuni po.

vlas't nad poi)unjenim-lmeevfnama. AzeplsuukJjuceni, u. osmansku armiju, poceI~ su primati placu i posLali su jednim 'odnajvanijih rodova vojske. Od sredine 15. st. u velikom broju sluie kao posadnici tvrdava. Ni Bizant.,nije jeftino QIoao..On je, naime,.sLag D.J!.str~!!.I_l D\i~mc Must;liei I! vriiem~ ratnih metea cak :.:aQQjeoGalilliJlJ.e. Cim je odbijen Jvlustafin ~kuj
ras..ilim_a, .9s,manska sJt.Q!!!~ana..!lla 9_kreflul~ .D..t9ti v I3izall~~,..p~~.m111 je ne.S.ill.110

', I.,~ .. CJ

U
u-

vraceno Galipolje ncgo je opsjednut i sam Carigrad. No ni ovaj put se OSllmnlijama nije posreliI;;' zauzece BiZ"iiiiia:-tom-anje ~to je ba.zilej, da bi dobio manevarski prostor, kao novog osmanskog pretcndenta na prijestolje, kao protukandidata Muratu, ovaj put istakao sultanova brata koji se takoder zvao Mustafa. Njel~a his. loriografija, radi razlikovanja, po pravilu oznacava kao "malog" Muslafu. No i U, je hizantska intriga kratko t.rajala: l\'1ustafa je, dodue, uspio osvoJiti [inil., ali je ipak bio pobijeden i nal(Onzarobljavanja pogJ.lbljendavlj,mjem. Na temelju vojne pat-pozicije izmcc1l1Bizanta i Osmanlija 1424. g. postignut je ugovor u kojemu se curski grad, s obzirom na svoj otocni poloaj i zavisnost od osmunlijskih ispomlw, iiLarica, ponovo obvezao na placanje danka kako bi za hliu buducnost iskupm mir. I inace se poloaj u Evropi za Osmanlije oblikovao povoljno jer je najmocniji protivnik na sjeverozapadu, njemacko-rimski car i ugarski kralj Sigismuncl zbog sukoba s husitima' tada bio zainteresiran za mir s Osmanlijama, a Srbi sami (,lisu mogli nita poduzeti. To je da.lo povoda objema silama da se na 1\IuratovII pOlludlt sporazume i 1424. g. sklope primirje. Sada je o~mallski ~raY~li..!!:h 1I10g~opoduz~ti~~loral;e I!...Anadoliji. Ovaj puta su dole na udar Imecvine 11Maloj Aziji, koje su svojedobno stajale na strarj "Iaiuog" Mustafe. pok.su emirati Karam!!n i CandarJQ. razmjerno dobrE' ~!i, jer su se samo morali obvezati na placanje danka, kneevine Mentce, Ayclm i Tekke izravno su prils!hlten~95mans,!;E..i dravI kao s~~ai Damsespr1Jetllo ponovno otpadnitvo, vladari i njihove obitelji protjerani su u druge dijelove Osman5};o;; Carstva, gdje im je, 11 svakom 6lutaju, za izdravanje dodijeljen bogat zemljopo~j;d.

,. U

,W

!! "
'
..

.
..

t"" .. tJ

f.':,
t

Emir Ciineyl je bio nhiceni smaknuLislom nakon celiri 1I,,<lill".


ILricc1ns)(og h.t:retic~og pokreta 1;0jj" j..: OSUOWlu cd.U

-'

$ PrisLaie drut\'cuu-,'(wo}ucionanlc,ga to..\U& Jan Hu. (136:i-I4JS).

39

rl.

r-

l
~.-..

Ponovno je jacanje Osmanskog Carslva izazvalo slrah ne SI\IIIO u Bizantu nego i u Veneciji. Dotada sn veze H.epuQlik~ Sv JrIj\rlm~UYllijnma hile prijateljske, \l(:uedja je zdnno lrgovala s orijentalnim par!.nerom. Naoc.ir.;led osmnnske cl<sp:m~ije, Venc.cij~je ot]c~pila_~ol':I~_d..!!i~~I~tinnr.a, k.gji su sc lJiIi iznova dOI!l2.!iliJ.2.!;'~\ ,~r(\<fa naJwn poraza to gaje Tirnur zadao Osmanlijama 1402. g. kraj Ank:\fe. Tili1/' JeRcp\ilJliI(;\sv:r;:rarJ,astelda mo.~(ohran prohv osman~og"prlTISkn u rvf.:i1:edoniji. i;-IIct.aclm se I:~Hlir;a ipak nije ost_varilajer S~I 9.smanlije pocele gradil.i ~'yo.iu nO!.I!, le 5\1 nakon nekih carkil1. egejsko!~.I!~I:~!~J1.J~n~ jllri zau7:~~.0.Sol~~n. osm:"lski :;n odredi u nas!.avku I.og osvajackog pohoda zauzeli Janjinu6 u Epiru i di0 ,\ ibaBi.i'~, Venecij~jf>:..I'~~2.);. .~r..'.'la.J)~ihval.iti l11.ir~.?lij(> _OSIHlli.2:"!,,:-ol\'0I'i:, :"i,'(.ul~~a J~:lr~~.. Od sukoblj:w1\nja s Vcnecijol11 moda j(~ jo opasnije hil" 0110 S Ug"rskoltl, .1"" ~lI ti lOI\\ sl\1c:>ju OSITI"nlije imale posi" s ravnopravnom kOI\tincntalnom silo!!!. !T~!,l'kos 1'0",l.oj(:ce1l1 primirju, obj~ su sc sile iznovi\ sukobile p05lo je c,\r Sigismuml, ,.iedno u~~,;,ki Iw\lj, 1-120-1427. g. od srpsko)!;" dcspot.1\ Stefaua Lazi1rnic. lI~e') lli! ".I\';".je ...i;;c ul.\'r<1enih grauo\'a kuje Srbi vie nisu mogli uraniti od OSIIl1\nlija.. l\:oj"[\;".lIija je oll t.ih obrambenih tocaka bio Beograd, bastien protiv l11og\1CeO!illlalu;k.: .,;'.,,:)an~i.ie \l7.v()dllo uz D\1l1aV prema 5r~dnjoj Evropi. Na_~11(1\r5Iw pff~uzilll'\llj" :Ti,"kih )!;r~JoYa osm<lnska je st.rana o(kovari!a osva ianj'~.!!LY~Ii!~pg~li jela Srhi i... ili:1

(L
~ -

! L.
. , t__

j., t:ldaf.!1j:'-J~l.~t..?III.i.ca ~ledere'::P_osvnj..r;\1Ec.1j!~.g, g. U,;\dLsprec;),vanj!.\ PQ.!.!.<'~l"t', ,~n!.>itlr,utog lcrit~t?~!ia, zf:'mlja jC...!1~l0:'..lat.e!~i J!.ved'::!J je voj!.!ii.'l(i t.l~'::0.r?\;i Sllsl1~

Operacije Osmanlija protiv Ug~s~eisprvasu

prot.jecale b_!;~_.til'jniieglIcinka

1'[.10.5\1 !11omli['rekinut.i ncnspj~,!!!!...2psadu 8cor,[!!.tI!h..1! 1l\!i~'L<,>,,~1biie\1ii nii]Io:.Q. J:9.I~~~vljelli.~.!J)ad~~ku pok!.!!lillu Erg~ILJ'.r.ilij(o.rn olJl'ane zel1lljf'~fI!~lhl.lJgrjrt.0 j,.~ posebnu ulogu imao 5prctni vojskovoc1a vlakog porijekla .hillOS HlInyadi" !(OiU~ ,!."kou Sig1~!.Illil1dove-slllrtl (143.7) 'preiiZ'co vrhoviil! -komanJ;;lreor~j;i7.ir~''; \~!(ar:;k\l ';oj:?!<u~_lI unyadi je cale usp!.? lj!43'!1,p~i~U!)ili 1(ri~ar5kl1 vojsk~.oj2: 0_!!. i"Y. ':lIIskol1\ pohodu pr0Clrla duboko na Balkan !.e 7.[lpo~iela Ni i ~3ofiju.

,
..

~~drtl"im
'.!,dia kojih

jf:' frontarna poloaj za Osn:anlijc pos!.ajao 'nepo vo jj

'Ul , Albanci,

.i.~J.,:k neda::J}5'J>jh

II.';.;a - cije je pravo


"

o;;voicrg~~9..hlli.li1L'.lL2.'l.J2.!)d\:o~lslv0\.1.1 5kG.llderime bilo George I<astriot. ,. allJal1skogprinca odgojWOga lin

,:;t;i';;i<omdvoru':'!{ammaills'ij-ta]za 6srllalilijellcpoV;;ijnirazvilak na evrop;;b.i

L':Q9,tiisJwristlTi'za o~obo.(1mij~ od osm.anskeItegc1!!.oni'); }I -KfaroIAm:'''raIF:..I)~~


hvat, dodu::e, donio Karamanima samI) novi poraz, ali sult.an 7.bog uku{>nepostoj",;,' !;I):;ti,~k(' -i '''('.ine kOilslclaci.i.(:...!!.Uerllgg~J!illiti dlJ!~!oli DJ.~sk(!IIl s!doDltC=?:~t_
~

'?c'!1!<\I1s!:o Car$t:.:Q!~1oslktklJ~ . .~,i. !!:.. ---JiFIIIU!(UCe

!~ tako.nepo\'oljan.-mil' uskoro

11 ~dillll1

IJ srE.!!~

r L.
r
\' 1.:.: ;..

IJst.alluvit.i koliko i.' slij<:IL?:hjva!li~

I~.g.!ijg"'!l<bpalli;! !I!ir;\

;'i i,toni,) "::I~.vi!ll neoc",kivOl!12.i i.z!lpnw(, 1!':oi!.jaAn.iivoj .~IJ.!al,?voj abdiJ<aciji 1:J:.12: 1[:d...<lY<lII1\"'$lo,;odinjf.'uina Mehmeta, koji .i.e kp.sniuozvau Osvajac. 1\",1:1 ~~~, u-,,'QII~i.!!1_Tlgri I!3t_po_tJ.c.ai pape pr<,,~rili iS!.Qm;>:"I~ljuc~n! .Ul!! , ..M~lr.J'\U'~.QQno\~) ,:.,.!'()~j"Q..illi.i,'stoli,' i svome 1!,,\(tarskor~I ueprij.a.t:!d.L'.l.li!.aj Var~dao tr~kiJ)')ra7., ".1'01.01<1 i,?!I()','1)r~?.iI~l1irao. No zoo/:\, lIstank" janicara, ut-;I:wllom Iluakovan()p;a iII. P;:!_:!.i~~":;lr~f,\:'1i:;if.r) jt~ ~~II(1.c.iJo Sln~Jlji""ulje rf.i1lnC'ga dol!()n{a..iaTiTcal~.. f\'lllral. jr'

o.. _ _

..

.. _

'_._'~
.; 'jar. .' i~~''''.'!:.koi

o'_
}"";!I", r,r:11Iil:":i. 'F\ jll(~(.i~lnkll lIi\l.i\":"jll i\'In.d.'r~kc, t.1.j mir hli~lI d1\IIf\:~njf: jtlgo5103\"~I1~I\t;~ ~r.'nkc, jf!r jP. Sl!ltillt ()l1d.i~ dan N("!d izdat i r;r;-". i",111:1;1I,r: ,,~t1l;\ !,okr;tjiIH\ Erir J._.:~j 11;) ~j'''\'I~I07~pa''l1 ,!,UI.1.:;'lIj,. (~I'-b:'III:'

r l.
-' -.

7 ~'1"'H1.:'1.;:lu SU~td" ;., \.:,,:.l1ic1lri 11 '1()\'ij~ 1:1;!"P';)I'~ .\nl:lIllw"I(', . ~:01

':rijr.1I1*"

111i1"l.IIHli F.:tli,.".n.ma,

l1I?ra~ rel a. Godmu dan3KaslUJe dopotcmlO preuzet~lnstlbr~nnti. ~ada sl~~ti.' je despota MoreJc",' Paleologa I<onse-za povratak nurn I 14i5. g.jo)ed~nput, -;;LantinB,koji je nekoliko godina kasnije, na 8ultll.nov poticaj, imao postati posljednjim hizantskim carem. Go<!jne !148._~gnoje i7:IlQYl!.~ill!Q!! J!lmyadi na 9!!tvat!!nje svo~~ivotnog cilj~otiskjvanje Osman)ija~Ev~)e. ~~ i ta.j je pok.u~p!l:Q jer j~ IIu!1.ya~ij~ v.0~~~.J~!..~~!.l?jel~ea~ J!~ra~J~~ 1~9sovlI p~lj~.'. Tom je pobjedom za stoljeca unaprijed bila zapecacena osrnanslta hegemonija na jugoistoku f,vrope. I(;ida je..M_ll!..'!Ul.,.g~ine 111!J. n~occkiv'lli.o!!lI1rQ,..Q.staYiQje_~.Q.!IliLlnladOl!L Si!.l!1\lehl,!!tJtu Il. dr7:a.vu koja se o~.J!!>ra.jala me~!1 ~Zl\at1.!.ili .!?iJeII EvroJ)U.-!!. } z!\.l2il.dno0i;.i.ii,-Osm.i!!!sk_~.Carstvo obuhvaci1Jo je vi~~.Q!1pola milijuna ~.tvolnih kilomctara i bilo veliko kao dana.~nja Francuska. Gllbitak teritorija uzrIJkovan Ti'l1UrOVllllUpadom bie je gotovo posve nadoknaden. Znatni uspjesi koje su osmal\ske armije postizalc Ila bojnim poljima hili SIIIIvelike reZl1llal forsiranc iZ,l!;radnjevojne organizacij". Vf": 51110 spomclIldi uldjucivanje :::qHI 1.1 osmanskll armiju i nastanak janicarsko,l!; korpusa. Poslij.. 1'1:.18. . u janig (:arskoll1 JI'!odredu, u koji su se dot.ada Hzimali mladi krcanski zarohljenici, I1S[)OSt;wlj..n nOv nac.in regrutacije, jer je uobicajena praksa novacenja prijecila dostatno proirr~njl~odreda. Ta se nova praksa sastojala. n t.zv. prliwpljanju djet:akaIO(dev~irmr)' llio!! djecaka krcanskih, preleno seljac.kih podanika na ()alh;uill '- i to
tjelesno 1\duevno dobro razvijenih

nesumnjivo, znacio veliku nesrecu za pogodenu djecu i obilelji", ipRk bi hilo jedlIostrano gledati na prikupljanje djecaka SRmo s tc st.rane. Naime, rcgrutacija je lIIo!!,l"1.IIaciti i drutveni uspon, i to ne samo za ouc koji su potjemli iz siromanih obilelji. Naime, postojala je stvarna mO,l!;ucnosl. a na.johdareniji krcanski djecaci d Ile budu dodijeljeni janicarima nego dvorskoj koli. odakle je vodio ut.rti pnt. do najviih poloaja u dravi. :\-1ednjanicarima.je rastao utjecaj dervikoga reda (,rI:(q~I", ,ilo SP.vc,: U prvoj polovici lfl. st. moglo opaziti u punoj olrini. Df't\'il bek(n.~1mogli su izborit.i t.aj uI.jecaj, nema sumnje, zato to sn janicari bili podlu;~ni sufijstvu. Njihov je nljecaj bio tako velik da su organizacijski model, oblacenje i cinovi janicara slijedili nzor dervia bckla~l. Osmanskije vodeci sloj bio blagonaklon prema takvu razvitku slvari jer se time smanjivala opasnost za driavni poredak od Itrivovjernih i nemirnih

uzimao

se kao danak.

Iako je laj postupak,

~1!e}ftl1

'

dervia, a ujedno je njihova kanaliziraua ideololcapnergij;t ucinjena korisnom za


"Iil.ist.ic'-kusamosvijest janic;tra, i tako upregnI/ta u kola dravnih interesa.

R Gri:ld se poluutnk

PelolJon~

ta.da 1.\'40 Morr.jn.. Prya 5" zbila, )tl\l", jI' vec spomenuto, !:tR9. g. pro-

." Oydj~ je rijec o drugoj pod MurAt.olu I.

bitki na 1(050v".

III Ponekad se prikupljl\nje djecaka prakticiralo Yec prije. O,latl_ potjocn l uljecna shv/lcanja OJhi.toriogmliji u pogledu vremena njegova poslank.,.

mednoohno

I! PretpostAyke da se - prema s"stavu I'cncik - oduzimao svl\ki peti djccnk nemaju nikakve n~l1o\'e. Mnogo je vjerojntnije da se dana.k Il krvi u k"Antitnti\'noll1 pogledu )(lIpio prf:ma potl'ebi. 11 Na i.18111obraceu; ,1anl\k \I krvi. " Tl\k.. nazvau Bo.njaci "strajo.li su, medutim, mistik" na tome da i meduujima imenom lreha kupiti

prema

polulegendamom

ivio u drugoj polovici 14. st. i bio ucenikom vec ~pomelltltogi\


r~" koji jt, po njellltt dohio hun on Ilije osobno ntclU~ljio.

H,,<!i R.kl." Jeoji j_, nayodno, Ai\ha i~h"li:l1. No pn 1ivemu sudeci.

41

2. OD LOKALNE DO VELIKE SILE S_ Mehmetom !L(1451-1481)na. vlast ie doIlO sultan kojj je OS(J1ansku dravu !!,Jcda_r~km.2lnih velicin~!!nio do raii~&velik~~. Odmll-h Eakon stupanja na prijestolje 1451.g. dao je odstraniti brata' Ahmeta,koji je jo bio II poVO]TiTIa., da @ fn~oOiguraO'neoli~nicel.!~m~~-:- .ra!9uboj~tvoJe--bJloj~ i<!Jlay~Tt~~Lli B vladarskoj kuci uobicajeno, a Mehmet n. gaje potkraj svoje vladavinejo ozakonio

a.-StaJiilifa i4~ologije vl~ti. U. njeg"ovuctive~om zakonikuizricitC) toji: "Za s


odranj~ j~ p~retka u .svijetu primjereno da onaj. od mojih potoma~a ~QjLpostaJlc sultandade ubiti svoju bracu." Pi-ema.tom obrazloenju,jedini je i iskljucivi motiv te okrutne mjere bio clc-avni razlog: osiguranje 'smjene na prijestolju bez trvenja, elja da se dravno jedinstvo ne ugrozi bratoubilackim ratom - a. ne, kakocesto smatra.ju cvropski povjesnicari, navodno urodeno barbarstvo Osmanlija. Karamani su jo jedanput eljeli iskoristiti promjenu na dravnom vrhu Osmanskoga Ca.rstva.da se oslobode nadrnoci suparnika koja ih je .titila.. Karamanima. su se prikljucili i u Osma.nskoCarstvo ukljuceni nekadanji emirati Ayd1l1, Gcrmiyan i Mcntc~e. Kada je, medutim, Mehmet na celu velike vojske napao Karamane, njima je preostalo samo da se pred takvom premoci povuku i mole za mir, koji je imao biti otkupljen znatnim gubitkom teritorija. Otpadnicka podrucja Aydm, Germiyan i Mente~ekao sandaci ponovo postaju cvrsti sastavni dijelovi carstva Osmanlija. Sada se mladi sultan mogao nesmetano posvetiti elji svoga srca: osvajanju
Carigrada. To to je mladic skupio smjelosti za taj

-r-~ ~6-~

pothvat, nesumnjivoje vezano uz dpivljaj frustracije u razdoblju sazrijevanja: 011 je vec dvaput zatajio poto mujc otac natovario teret sultanata. Sadaje htio dokazati da je kaovojskovoda ravansvojimprethodnicirna. ilobi, svakako, ogreno pretB p
postaviti da se osvajanje Carigrada moe svesti samo na taj subjektivni faktor, psihicku konstelaciju mladoga vladara. Politicka. je situa.cija. za takav pothvat II svakom pogledu bila sazrela. Osmanska se vojska u meduvremenu razvila u armij.!! !~nimne...!l.Q_~m.c rm>ci,c!JHsu je-~gru.!v.9riletro1todisci\>linir~ne, egula.~ejet!!l1ice s r :.nalmes~ij~.~ e1i~niO~~~~U<,i.!.1Kara. armija vie nije imala nit.~ zajednicko s Ta nekadanjim trupama gazija koje su otprilike jedno stoljece prije toga izvrile prva osvajanja. Misao o zauzecu carskoga grada takocter je. vjerojatno, leala na obzorju ocekiva.nja osmanske javnosti i to ne samo zato to je Bizant, to nekoc vrlo mocno carstvo, sveden na maleni dravni teritorij koji je, u cijelosti okruen osmansltim podrucjem, tvorio jo samo strano tijelo u osmanskoj driavi to ga je vec valjalo " odstraniti. Carigrad je, vie od toga, bio legenda.rna Zlatna jabuka (Kw/. B/mn, doslovno: Crvena jabuka), velik, bogat grad krcanskog svijeta koji lei nadohvat, privlacan objekt osmanskih stratega. No osmanski velikodostojnici nisu bili jednoduni u pogledu pravog trenutka. za. takav pothvat. UjYR9ci 'p!ivatnog_~!JmlioDosie4~ (mulA:)nastupali 6Ul,ao -5;Qlubo-

- u svako

doba. - ludo odvani

'JJJ

~ ~ ~,
f
,pr

A.,\}\t0:~ ~~ }{~~C1~{tA d"~'"

~L..: U to se vrijeme sloj privatnih zem\joposjednikasastojao od clanova osmanske dinastije, s djecom i muevima osma.nskihprinceza, te od vezira, visokih vojnih zapovjednika, pripadnika najvi~ dravne birokracije, potomaka komandanata i:6 doba naseljenja, ostataka turske plemenske aristokracije Anadolije jo iz predosmanskog vremena, dvorskih slubenika, ejhova i dervia. Taj se sloj protivio odlucnoj vojnoj akciji protiv Bizanta.jer se, vjerojatno, plaio da. ce eventualno osvojcnje Carigrada okrenuti cijelu Evropu protiv Osmanskoga.Carstva, pri cemu

42

.,-. :;aitJe/J'

'..
' ' ' \.,. ~:. 0 i ne povecavati"

hi mogao biti ugroen njihov osobni posjed. Stor;a je ~.;yiza Lib zelIllioJ>ie4!IL~
bila 'U

."zadrati

la a, u io a I.e iv 1, :0

S.uprotno su shvac~e zastupali <Iostojanstvenici~i Nis,!! iz danka ~'rvl. Oni su tada im i..!Ilo@o~!!!!!skil.!.5astr~ova:. .~r~istekli .!mali_priv~n~ zemljopos~da, nego su prema poloaj.!!.,prima.1i vel.ike_~_a~Ebineziame_t)iJLllildar(
bine_ za. n3:j~~c..~ostojans~vo (~~) do_~oziva,. ~,akq.~a JI? nov!!> elita bi!LP9_S\'c zavisna od sultana, ciITllad je mogla prigrabi ti iz!>,jmnu moc,odnQsuo vlast Moj iivotom i smrcu svojih podloni ka i raspolagati znatnim priho~ima. Ti cl~novi novogadljela Ceilaalnog'sloJa bili SU IStrgnuti iz okvira svojih prvobitnih drut\'cnih

tj rJ

-.1 -.:J

veza,a nisu ih odredivaleobiteljskei plemensketradicijei interesi. ZaLosu 0111


iz danka u krvi u daljoj ekspanziji vidjeli kljuc za proirenje svoje - makar i iJCsigurne - moci i prihoda, to vie to je ukupno zemljite to se moglo preda.!.;\I vidu nadarbina upravo dostajala za namirenje vlastitog poLomstva,ali ne i za dalji prirataj i nadolazece generacije iz danka u krvi.
SuHan_ie...!>~o potpU!)O na s~.r,!:ni "jasyebova", njih moga~adati velikoj podrci ne samo zato. to se up.r.~vu (HI lTIanj~J>.U<l.n!Q.': 'Svo~L~..!!liljI~()j zal!.lls!\.:JI:Q.je

mnogo vie voljeli rizik nego veliki privatni zemljoposjednjei.

Pri Lome ~u ljudI

,jI, o il. a 1\
Il II C

I ..J

zemljovlasnika, se viezemljitamoglopodijelitiu oblikunadarbineopoziveu to ~vako_dci1)a~.toj~jam>io~V:-p~k>~fiT~ vec~.!1je~ovaosobna mQc.' ---~ao ~~~s.!~!lIi_~<?!,luilaje~~~!lmetu tzv. Orhano"a afer;&..G_ar Konstar.tin :~~I. revno je provodio prokuanu bizantsku poliliku talaca; takoje u vri,ieme Mehmctov;, ~e~ntsLvaar2a.o-navome 4voru()~~~IT~osmanskog princa;!;il;Obi u nudi mo. gao ucjenjivati sultana'. On je pak placao uzdravanje, slubeno za potporu priucl!, no u stvarnosti zato da princ ostane u bizantskom pritvoru i tako ue uzmogne $nltanu osporiti prijestolje. ~adl!j~ Meh~el..lf!el1uQ.u Qgho<!.prQ.tiyK~rama{l1!,,-bazil~.i je (!.r~.? d~ je pr~~L.cas.za.d!:a.:>_H~.!.1o~.i!j!!l1jeahtieva za uzdria~n.je. Jn~~ bi z Orhan imao nastllpiti kao pretendent na prijestolje. Mehmet je jo dobro pamtio

tJ :J I j

Li ,r, II !! e s a u o TI I, L, o a 1.e h :.\ lo o U

j '" >" .-. '.. ,.:. ~


' 1-:... . !:" O.

iiegaIWne pO1jCdiCc obijifareFa u'veZi s MustaTom, a. nikako nije elio riskiraLijoti mjeru dao ela.se 14&2.g" u samo celiri_ jedan gradanski rat. Tako je kao p!..v.!!
mjeseca, nedaleko od ca~~~oga ,grada!_sadana evropskojoba.li Bospora, p~<!!g!!.:: snana tvrdava!> kao mostobran. Car Konstantin je uzalud lraio saveznike. On je,d'Odue, sliiopl05papomvjerski mirI', ali mu je malo pomogao. Tako pono~n i ca.rskigrad na Zlatnome rogu nije niogao odoljeti divovskoj vojsci koju su polm:nllk Osmanlije. Poslije9Psade duge 54.E.'!.na, 1?al~_":"Zlatn.!Jabuka." 2!J. svi\1njal.:lli;t. u ru~e Osmanlija. Pri_t0!1lJ=~ i Konstantin, posl~d.!!ji istocnc;>ril}'!skLc;ar. Stanovnitvo je Carigrada. bilo opsadom i borbama veoma prorijedeno. Radi ponovllo~ naseljavanJa.grada,mooilizirani su nesamo Turci nego i mnogi Ga1kanskl STaveni;-z1dovri GrcI- ne samo OiUlWji u p01ifcgJi Iz samoga-gi-aClanegoi Cll:Jc!OVj" s ~~no~mtva d~!ckih_g~dQYa. TLs,! se G!ci.!1as~fliCucetvrtLr~.~~Ii9L cegi~~.~va!li fanarioti,;.Onice.k~nije u po!!!ic!;0l!1...ivotu Osmans!~o!@...;:~~~~,~ jo.~nati vanuu!9gu. e!.10v!jau~~I!'!.~~1i z~driati svoju !;~lu_niJ.'!. II qn.la~~,_:;_ ~~~J

'

H EJ

~.1 LI
H Podaci izvora o Lome ciji je sin hio t..aj Orhan pl'alurj~c1\i su. t.1'cogdu lo tit: t:~.t:.L j~ I3G)'~ZiL" navodno je nasLr"dao 1453. . prigodom zauze':" C..rig,....... I; g U f{mltc1i I'Hsu., nA5uprot lvr~avc A"nadolu Hisar_. koju jI.:na m..alu.:&:r.ijsl;uj sLnu.; i;:~~r~dI0 Bay(oziLI. lG Od 1054.postojecu shi1:lI1uizmet1u zapadne i i6Locnc,rk\'c t ;balu j,=~loldnuli vc~ r-in=uli~'I.. .kom unijom I 43!1.g., Iwja se u bit..ome svodila na naputanje l,..avosl"v"('1( vjcl'O\'anjll i prijeld1." na rimokAtolitku konfe.ij\l. U..ija. je 1452. li Carigradu .L&\'ljc,ia ..a s..al>\I.

..: ,'-.' .... ~

"1 "Tf.'

I-.;.' I' I,'t

:,,;;n!.!!):laf.n0l;!1- rog1\, 1\ uz~o ~m je, uZ '.!.Y.jd. daJ~!.~c'.ljn.glavarinl1, bila rI~~~~ ~j~r$ka S31!!QUpr,ava l~ sIQu(),lalrgQ.~allj~. Stjllall'~1ehmel II, koji je zb~~8.\!zeca carsko~g~~ dobio lIadimak Os. :::~'i!"\f.1FriIi'7t), prCIl1~f.i()..k-.~a.da .svgje..sjedile iz ,J!)d..r!tna_ti~rigradt li1>.!!.PJlcc i-:!,':.te7.l1ozva!0J~~~bt~I~~2l~Ov!!..i~vf?_ ue p~~I~!~jezgre .yil.2j~_5ada preleno. i~:;tlTts~~q~le!l1a crkva sv. So!~e {!Iagia Sophia) .I!retvor~na j~ u Q~'\mij!LI!.Q.~! ;111<:'110111 Ayasof.JJ.a. Osil!!..~ga, li ~~~kornje sredit.u podignut.jHcJna ori.iental~o.!!l

obicaiu,.nadsvo<1eni uazar (Napali Gar~I). Osvoj.cEj~~rigr::ul~!.ii~-..!!p.nijelo_p.Qsljedjcc_~oiih SII se bojali 7.cl!ili2vlas~~fi. Up~a...o.Rup~~lno!.2.l1O jej.Q~. nt!rst.ilo p2.!()laj O::>!.!illnskogCarslY1\lL.B..YTillli. "\.i~wcijaje ro~l.rjl~ s}dori~~ ngo:::p!..5..nOV()I.1I eV~opsl(g1l1vele::;.iIOIJ1. na je n.'.,. O ""iJi:ci Sv. [\'1arka zato zaj1\lllcila ne samo slobodu t.rgovunja nego i hescarinski ; "!lzil.. Prehrambeni proi~voJi, posebno itarice, bili sn izn~eli iz slohodnor,a
!'.:.bnog rr"l1l('ta: I\'lehmet ]1. je zabranio i7.\,"1 takve robe, pod prijet.njom n:1jstro-i..:> I\t', da hi 0si,~lIjao opskc.bu vlastitoj!:), ~taliovnitva. ;"Ji7. napose vojske. ~(' d~~ bi .-':.ra!.io !,o!.p"rl1 c\'enll1:1Inoj neprijateljskoj opskrhi."' ;.;'Ibn \,,'libuls1.vene pobje<I., n vidu osvoj:",ja Q!Higrad:~.':\lelu.nd II. j~.lH;)V.,.) .':.:tr(1.snjopoiii.ickn rekonstrlikciju. Kmtk.im postupkom slllijenit)je~.li~'?,g vc~ra ::::';1.TiirTi" Ilalila'-( 1'138~1,153), ekspOnel1La kbsezemljo'd:1snika, i. !Iare~l.h) (ju~ !"'.<;Hbi-:- \,,,1 i[i \',~i.lr:ko}; je f.n riBIi,ciju oh:l\'l.I;\o jo pod Mnralo!ll 11, bio .iI' " -;;-:J.!dll osv:\janj'l Cari)~mda~la\'!li prot.ivni!; sullana. Vosl.alolll, SI1I:d\l1I1CPj" bik, C',:::'<;lIj"la ,,~vl'la. N :wne. r;:andarlt !J alil je ~vojedohno pof.al:ao ~.lnr:\1.a !I. ,la .':ciil1itivl1o pren::r!!e vlast polo je I\1l)hm~lIL kao !Illadic dvaplll zata.jjo II vrcnjn :::sti. ~'i:I~rljank!!! C~lli.'lrl., IL1!lla ostagj~cl2i?,-Iill!)jQylasl1i1m beUlcl!t.j,:.!iQ,.Illpr.i, 1:onst. '~el1f.r"ln" uprave osma lisice drave, i tO) lIPopozivo. Novoimenovani ie ,'diki dar:~a n krvi.~]to cc:..post.at.iprak'a ;Jsljedecim~,oljecillla1~. OsvQjel1j.~ Carigrada dalo je pocetni zamah irokoj vojnoj aler.iji na Balkann, .,..:\b,ko ~ prlJ!IIjenjivorn ratnom sN'com. Vrhunac je pQhoda bih opsada Beograda , i ':5G), tadanje vojne baze Ugarske na Balkallu. Operacija je, medntim, propala .i'~r ~'lt [,mllio<:i, pod vodst.vom iskusnog ugarskog vojskovo(1e .J;\nos;~ I!unyadija, us-

.:;!r.';)otl~ojz

",idi odbiti napad brojbnojace osrnanslcc \'ojske.20 Ipak, ~~J.l,1Q!L..i~~evsrJ.12~1?r,k~ ,; ~;::ava, koj,,)~ spram Port.e mogla barem odriavati va~!,lni status, bija ~lkl.iucpniL \I nS!II:tnsko dr:wno podrucje, a zemlja novog teritorija preteno podijeljena spahi. j~ma 'ii.vidu-t.imara. Go~lifHI-(j:ina k.;i!ije ista je ullb;m;'zaJeihi'bT?aill.sI(U-ae~!;o..
',",::inn r.I<;r"!~, dak.le !,od~llcj,:. pploponez1\.:. :rime

JI' B.izan.1.

najza(~,i7.gllhio

o~f.al.h

';""oV"O~i.: Il ".\'1'''1'1. 1'lJsliedl~p o<t~~k

kOjU;' od IstoCIIOrtl1~lcnS C.;)\'~t.\'a pP~o'tiH)


doslovno 7,;mti: li rad. NI, iUH: J.~en<;tantil1l)pol

----1t.\,,:.JI:I'.\' od gl'f."ko~a i_o;~il1 pf}lin, to -,!:,~,'~pr ~.:: ~mf)I.!'!~b!ji\\"i\}o I:: "Etnb(';rgp" S"'~ do kr.lja sultanaLa. ntat.crijnla

u obliku I\'o(n .sttt71lJniy,-,. koji je vrijedio od ]6. do 1:3. ~t., ."\oc;im '.i\'r.iuih
[1oljr.c(' (HI t{' ."tli~ d.~UI XVf. 177'~2f)t. ;\;fel"p,:, I "".';.

H:i jZ\-C'1. Tat.nog

'L'TI~:nd,:<\ !i \,J ""!I!...fH\rH je ohuh\'.1.t.;o i Qf\l7.jC, 0)0\'1), barut, ){Onjc, pamulc. i ,h.. IP;~!".' Mt.J"","_;t fl. O t.ome IISp_ J. II. l\'1onll1f1ann, Zwd o~tf11\uischp. rm;\'Ioh-idl~ I 1,..h1!T1fkrt. 1!: r\tif.t,~ihll1~~t:"H ZUr oSlI1anischcn imr.no\'i1ni ~lehmct.~pa.~~. ulngq iml\o l:t!ijan~ki branitcfja. rrt'Jtjl~w,c ~.le~1ut.iln. ~\'alll(:lpj~tran Ile lI\oit! t:escltidltr., \'clik~1I1 ~V. I, 19?1..1922. n'7.irima, pOpUl" sl."

1f1 f.:rlj,+.ld" :.,..;,I~t'd!ijl'f~:o.. 'l'f'Jil;o~

'i1l j rnf1~~lIi 'hll"d \,(.:tIra l\aralJ1<'\l1i vdiku potiu\o

r~c!1IIn.

:\'1 Pri nhn'.!!i :-.<;5i 3;: ~\":)j;H1

jr:, takn(":"I.

{(..q"i~'_!:~!t:')L ~;". [)rki.i'1li siro!w

Pi-0f'()\'ijr.dim"

~orlji\'osl

po(ll\~vno 7.Yonjenj~ 7-n. w~pt")m~lItl U~ ;, 1);..,).., pro,l n~nr;r;I,lo",. On j~ "'cc tri tjt:dll8. prij(! tog.'\ U\'CI,,) 1.nal< 7.VOtta 1t podu:> ki\fJ !tf1,-j,...j"Pli,..jrn:\ Otl !Holit"" 211 kriiall~ hoji ~I('!bore prot,i\' 05uHmlija. Tn ~(' ntm~k<\ 1,\"011""" ~\O~t~pr:!lO :'! {~r";k, :. p..d'}<"'ni!n 7.,"nnj('lIj(>l1\ ;m~dl\~"_

~u':pnJ~~tr.'_f1;"n() mis.lj~ni(~ da. je papn 1<...Jiksl III. odr~dio

I~~i,ii -.-Trl\pe~u~Ca..r8tvo su (tako. er na ::.J>ropao je 1<161.12: Malo prije toga C!'ra;zon) Crnom-meru) (1enovljanskntrgoV3Ck&" carstvu Osmanhja pripoJeni
naseobina Amastris (Amasra) i turkmenski emirat isfendiyar, kako se u Lo vrijeme zvao Candar. Tako je djela zapadna polovica Anadolije postaJa podrucje pod osmallskim suverenitetom. Svakako, \lklanj~n.ie Trapezuntsko~ Carslva doniielo ie sultanu !!o!~neprijat~Jja n~ is~ocn.ojgranici, E...~~Uzun'!..lla"anau;~~arl!. turkmenske drave Bijelog QVl1a (Akkoyun~u). U Maloj Aziji je zakrnlko valjalo prekinuli vojne operacije kad se osamostalilo.
Vlako. - od vremena Mehmeta I. vazal osrnanskog snlLalla

---

pod

Vladom

IV,

novim

vojvodom11. Ipak, nedugo zatim mrzitelju Turaka Vladun zadan je tal<o teak poraz da je morao pobjcti u Ugarsku, dok je njegov nasljednik spremno priznao osm1\lIsko vrhovnitvo. Sada je Mehmet Ilastavio svoju politikll irellja Ila Balkallu. On je 1-163. g. :VllecD.nimaoduzeo gra,1 Argos, dana.~lIji Navpliol1, 111\jever0istoku Peloponeza i . ~im... dospio u sukob s Lom snanom pomorskom silom. koja je takO(!"r nastojala IJkljuj~it.i l3o.lkall u vlastitu interesnu srcm. Istom se lada do~odilo ono cega Sl1 se bojali predst.avnici .sloja zemljovlasnika prije osvojenja Carigrada:f,vf2.!l;1. k
1't)k~~a os.Lv~jtLJ-'rotuo~mansku koaliciju, k..!ja.J_~I~I~1.Ia, '~sim n~a krcanskih dr7.l1.ya, obuhvatit.i i dravu Bjjelog Ovna te. j5:rims_ki TIan at., p'!. da okru~i c!.!:~"1.~ OSl11anl!E.:,. Zb~g.J>0~ebni!~lteresa sila~ionica nij!~, ~(lu.!:i!!!.. b!!o jedinstvene. akci.is"pll sc Vp:ne01i:..!I'I.~lase!.am OSI!l~!llij~~~like prep.utcna samojs,::bi. Samg,k 1;lpr5ki..kralj~1~Lij<I I<orvil~(T45.8- HDO), sin ,];\~osa Hunyadija, I 46.:!.. g. podu?:,e,,? -.-!!.cu,,5pjeni - up;ld u .!:losn~!-blV~u vazaInu dr7.~vu ugarsl,,~ krtll!!', Koju ~! J!>i OSIIHl.nlile hile oduzele. ,Uostalom, velill j~ dio stallo"y.nl~va Bosne, poto s,u Osmanlije osvojile njihovu Will) i!L-E.e1o na isl,<1.m._~'\.J:eci ni~!1~,_v je~2j~"1.tn2.".!!!ptc.J)rotu m aci t.i.~..!! 1.noll} a

!:.~prostr~nlenocu tzv. J2Jurnil.~t!JIIJ.~ medu niima. Pri tome j" rije~ o rlualistickoj vjeri u kojoj su bila pomijeana tlcenja krcanst.V:1. manihejstva. Vecin'l zptnljovlasi !lika koji su pripadali bogumilski obojenoj Crkll! llO.5II1J.<koj, jl' progonila kakQju lolicka crkva, dobrovoljno je primila islam. Mnngi su SPstanovnici Dosne iz ,Jrugih drutvenih slojeva prikljucili tom koraku, medu njima mnogi predsl.avnici t<lkoder uvelike bogumilskog seljatva, Seljaci su, naime, morali trpjeti dvostruko ugnjet.av<lnje: kao kmeLovi od strane zemljovlasnika, a kao bogumili od katolicke ugarske driavne sile. Islalll, hitno toleranLniji od srednjovjelcovlJ(>g katolicizma, bogumilima SI', svakako, cinio kao pravo oslobo.1enje.21 Jo jedna nada Mlecan!l, tj. dace pomocu pohlllljl'nih Albanaca barem omesti t n p zamah osmanske ek-Piii11}"e;akodp.fje bila osmfcnOl :':- ro;;;!. jer 'sj;' OSI1J~-;; ~Iije ti1i-TI kendCrhp.ga(H6SGlmfiil;-ilslanilt.. S koji ".I~iIT)ez--;;:;;,k Xlbanci

'1 Voj\'()fla. IH\.<;lovre:E;.t~l1ll\ krcan~killl \1 ,)rijt:ll.1 i i'l.vorno O'l.l1aCi\VA voc.1u vojskr..

\':\7.alnim kI1C7.cvill<'\mn. NMluv ji! sl(\V~l1skog po{davo)j

n Vlad je zbog svojih zvjcrstava pr01.VIlJ\ r-rq (to 7,nl1.6 n1lhijac nn k...I'1<:)ili Dr.k..t '1d tnl'; vojvode -"krvopijc" potjece zlop;lllsni lik varnpira Dmkllle II !rivijalnnj litera!nr;,

23 Ovdje se ne Hloemo haviti tim.. koliko je '1pr.1vrlano govori!i o hug.mil".II II Bosni. Za t"j p.."blcln u l1o\'ije \'rijeme usp.: Franjo unjek, L~s IIchrcticJls bO!fuil\que.,," et le mouYement C.1lh1\TCall Moyen Age, \I Rev\le de l'hisloire de. religion., CLXXXI1/1, Pari., 1971, .Ir. 131-181. 2& Ov(lje vAlja podsjetiti "It to da ~U Boinj"ci i nAkon prihvocanja is1ama u!'ItrajaJi na pro,oor1enjn lcupU~nj" djecAKA u Bosni. To hi ~e mORio po\e.7.ac.i . cinj~nic(\m da je bosAnako pl1\l1in4iko !l;tl1novni~tvo bilo vrlo sirorn3.~lIo. 45

su kao drugi narod u Evropi prihvatili islam da spasu to se spasiti dade; oni ce zajedno s .Bonjacima imati ulogu islamske predstrae..na Balkanu. Dvije godine potom morala.je Venecija. ispatati zbog tog~'to je nastupala kao pokretac protuosmanskib koalicija.:' Osmanskaje egejska. flota s otokom Negroponte2& pomorskoj sili oduzela vano uporite. Sada su Osman lije, svakako, morale voditi rat na. dvije fronte. Kad je umro djelotvorni emir ibrahim, izbili su u kneevini Karaman sukobi zbog. nasljedstva.. Mehmet-Il je is~orltloltCslguri1U-iltu~]u d~-ei46t[-g:~rijer.t'og sii:parmk.~. No ovajP.!1L se vie nije zadovoljio time da. karamansku zemlju ucini vazarnom dravonl. Krai:k'imTe potezom pretvorio zemlju ii vilayei, -ir: 'veliku pokrajinu. Jedan je k~raJl1!o\n~I~LE!iri5j~k.ug!io- prebIc;.~1Uzunu H~i1Ul~ nj~g'!-i~~~~Va~i pomo~.pr9Li v Q~l1lanIij~. Ako je dotada teile osmanskih aktivnosti preteno bilo u jugoistocnoj Evropi i zapadnoj Anadoliji, oLada se dravni vrh u Carigradu bio prisiljen obazirati na istocnu Anadoliju, gdje je \I meduvremenu turlcmenski plemenski savez osnovao dravu pod imenom Bijeli Ovan (Akkoyunlu26), jer je time nastala potencijalna opasnost. Ta je dravna tvorevina formirana u vrijeme nereda koji su u tridesetim godinama 14. st. uzrokovali raspad mognolskog carstva Ilhana u lranu.27 Istodobno se na zapadu nekadanjega carstva IIhana pojavio turkmenski plemenski savez nazvan Crni Ovan (I(lIrakoyunlu), cija su nomadska plemena od sedamdesetih godina 14. st. napasala svoja stada izmedu Mosula u sjevernom Iraku i jezera Vana Il istocnoj Anadoliji. Zapadno odatle nomadski su ivjela plemena sunits.koga Bijelog Ovna. Njihovo je sredite bilo Il Diya.rbekiru (dananjem Diyarbakiru). Isprva je vecu pQliticku teilllI imao inace iitski Crni Ovan. On je pocetkom 15. st. uspio zaposjesti Azerbajdan, s glavnim gradom Tebrizom, poto se raspalo Timurovo carst vo. Istom je pod vodstvom Uzuna Hasana, tj. Dugog Hasana (1453-1478), plemenski savez Bijelog Ovna postao dominantan. Godine 1467. uspio je unititi svoga protivnika?' tako da sc ta dravna. tvorevina. posve raspala.28 No time se UZlln Hasan sukobio s timuridskim vladarom Abu Saidom30, gospodarom 1hnsoksanije, istocnoperzijske pokrajine Horasana i Afganistana, koji se.smatrao vrhovnim gospodarom Crnog Ovna. Abu Sa.idje 1468. krenuo u pobod.protiv Uzuna Hasana, ali ga je ovaj potukao. Sada je Uzun Hasan mogao premjestiti svoju prijestolnicu u Tebriz, tadanji perzijski glavni grad, te se proglasiti vladarem Perzije. Nije to

ucinio s nepravom jer je on


labava dravna tvorba

- zavladao

- premda je pri tome mogla biti posrijedi samo vrlo


je ne samo podrucjem od istocne Anadolije do

2&Otok Eubeja, i&tocno od Atene. 26 Ovdje je rijec ili o nekoj .taroturskoj totem.lcoj iivoti1lji ili o nekoj paslUi1li ovaca I,oju su uz@;ajaliti TurkmerU. Driavna se tvorevina u ZDatUltVenQj literaturi oznaava i kao Bijela Horda_ 27 Smrcu posljednjeg vl..dara nbana Abu Salda 1335. g. 21 Tada je izgubio iivot cak j &posobni vladar K..rdo~..n/".. Cahan ah. 28 Na ptistolovni nacin preao je jedan ogranak vladaJu ku Crnog Ovna II Indiju, ,dje je utim o.novao dinastiju f("Ib-iahoVl' u Golkondi (Da Dckkanu). 30 Ne valja mijciati s IIp~avo spomenutim istoimenim vladarom llhana. Ovaj je Abu Said bio Tinlurov praunuk. 46

Sirije nego i junim i zapadnim dijelom Perzije te s oba Iraka.3l, zajedno s prije:>t.olnicom Bagdadom. Mehmetu Osvajacu nije se dopadalo oblikovanje velike sile na istocnoj gra.nici njegova'carstva. Tome treba pridodati i to daje odnos medu dvjema silama nakon unitenja. Trapezuntskog Carstva bio vrlo napet: naime, supruga Uzuna. IIasan:\ bi\,L je trapezuntska princeza. Povod oruanog sukoba bila je spremnost Uzuna Hasana lla. pomogne Karamanima kada su se oni htjeli osloboditi osmanskoga jarma, " vodili nomadi, \I priyrednom je i u svakom organizacijskom pogledu Iona mnogl) r:!!!3!:!~g,.EI!~tr~lab~, pove~allQ ~1I.r.kmenskocars.w. Bijelo~_I~~,e 521 niem-razvojno'iii 'iupnjll o(Cosmanske driave. Ono ie doivielo pr.enagH \l5\)On I!.Qliticke' moci i oiz -r--= -.',- -;;-:-;.., vol'no centralizirano. 1'iilw g e ~no,nj;~?_vt~ki por~z lfl3.' u,~pc~ ne za.c'!duj~.JS.adI~ Uzu.!!.1!!~:>!1.n_.!1ep_':!..n'lh pola dCSetTJecazatim umro (147Sf,njegova. se drava raspala, a drave-nasljednjce je u prvim godInama 16. st. zalieo a:favld" Sali Ismaiil:-No'Anadoliju su'Z-;;=lovo' cijehl~ ukljucivi Mahi-Armenijll'zapcisjeie Osrn;rliije;-;;~~10'j;;-Jo emI= raLZu-lkadr32 mogao neko vrijeme izmicati' osmailskom utjecaju jer je 'bio pod man1eiUffiiTiVrhovnitvom:---, ' , --

r,. r:;1

. k
k
,

tJ "

:,! ,..I
f.

. .

, .,.

Od clanova ani.'io6manskekoalicije preostao je jo samo [(rimski lianaL, dio

J
i~

nckadanj~a~ongorsk<?g ca.r~~~/a~!le Horde. Ona je poslije Cingiz-hanove mnrti na:;lijedila zapadne krajeve mongolskoga imperija. Njezina je drava obuhvacala Ilaj veci clio dananje evropske Rusije i jugozapadnog Sibira.. Ka.da je moc Zla.tll~ !Jorde sredinom 15. st. bila definitivno slomljena, nastalo je vie udionih dria.va, koje ce jo imati neku ulogu u osmanskoj povijesti. Osim hanatalzv. Velike lI.ord", s gradom Sarajem na donjoj Volgi kao sreditem, nastala. su jo tri samostalna hanata : Krim, Kazan i Astraha.n. l<rimski Hanat, koji je obuhvacao ne samo Krim ner;o S~ pruao i preko prostranih podrucja dananje Ukrajine, naa.o se tri desetljeca nal.on svoga. postanka (1441) zapletelI u dinasticke borbe, to je 1478, g. dalo prili:;u osmanslcom sultanll da'hana Mengli Giraya33 podvrgne svojoj vlasti. Taj ce vazalski odnos potrajati oko tri stoljeca, sve do druge polovice 18. st. Juni je obaini poja:; poluotolcaoko l<a.lfe(dananje Feodosije), dotada u posjcdu Genove, bio neposredno ukljucen u carstvo Osmanlija. !:!.klap.!~je !(rima uJ)o.!!r.ui~_m~!1~ke..!!!oci bilo-je ~zi\ncma.rivi znacenje za povijesni razvitak II istocnoj Evropi- vano zato to je kriinsko-tatarska. konjica, kojuJe li cijerofEvropnJiozastr.l.uJ~lclgias, od '16.- st: djelovala..J!..s~u cjelokupne oi1}anske voIge. ,Venecija, koja je ostala sama, sada vie nije mogla dalje vodiLi raL s Osmanlijama, koji se odugovlacio desetljcce i pol. M~~I{,ova ~publikaj~~'!..7jJ, g. s VisokQI~1 ~ortom skl.2.~!~ n!ir kojim je, osim ,!st'!!p!-nja podru~j~ u AI~anJj!..i na Pe!E.rEnel.l!... morala pristati na placanje ratne odtete i danka. Zauzvrat je dobila pmvo na 5\0bodiiii1rgovinu-i1i"Osmanskom draviiom-teritoriju, !,Op-Iltsup_arn~ka 1)1!.QrQ.vriIkn, i-'Flrenze~ J(O}ISU takve pov!asii'ce 'dobili od' bsinan[fa -a:I1jihova dugog l'c.t::. i;

j
r'
(-'.

i.; ;..;

,..
!:~4 U F! U [1

"\iCiiCcUOrn:- - -, --.-- --, '. -Ostalim vojnim akcijama koje je poduzimao Mehmet II. nije bio doslldcn uspjeh. Otok Rhodo:>,li neposrednoj blizinijugoistocne Anadolijc, zuacio je t.ru.jnu opasnost za sigurnost osmanske drave jer je bio u posjedu mocno~ rcd... i'iano-

tJ
o"

~" .11 Tz.v. arapski lrhlc i (zv. pet-zijski Jr~k, blizu llcUl\adana. i b(.Jh.Uit~1 i:otu':u\'.. borju Zc;gr-vSi~. GJ 32 P..vobitno 33 Gir., Du/g.d.., oko Ma dinastije \I j\lgoi.tocnoj na Krimu, Anadoliji. TAtu; j~g"v""r"li C,,"... je ime \'Iada.iute koje $U k..im.ki

~::'

r
" ~': , ~.

!.., .,.

V,,"Cc.'"

_,o

i dobro utvrden. Vojn<1 operacija protiv oLoka u godini 1480. propala je zbog obrambene snage vitezova-redovnika. Sulta.u je morao prihvatiti poraz i 0<1 U,..,..m.-Armija placenika kralja_ ~1atija~_!<or_vil~,-~jaje ulijevala strah, od po.. 0t!<.:\_~~_vede~~til.!.J~odinaV"II~~~9r~ ~s~n.", uspjeL~jc~~.Q!!!~!\.tQLT! CI!X~g z Y.<:~~10v~lcPavla. Ki'!iz.:'!ii~,.zv~og. "ll.~bje4n~( Turak~', odhiti l1Iunjc.o.SJl1.<lnS~\~ . prodor~. Naimc, od J~~~a kraj Be()~la l456. ~. Mchml!.t!l. vieJ.!.D!~~ poduzimati velike navale prot,iv mocne u~arskc dra.ve. Time se moe objasniLI lo sc madarski kralj s\'c vic pos\'ecivao evropskoj "olil.ici te lo mu je ofivajanje ;:,1.0:"1 Srednje Evrope 1'051.<110 nll1o~o vanije od sna njegova oca .1:\n05a llunyadij~
"):'. 1I\11.i5ncOSI!l<1niijc i7. Evrope.~' 1] pocel.ku se ('illilo da vie uspjeha obet:~l\'a vojni pohod Ila junu Jtaliju. Pedije z1\uzcca Carigrada sull"n je prenio politicku Il1ct.aforu o "Zlatnoj jabuci" IH' r;.im. eleci 0svojiti i Laj ~rad. Isprva su Osmanlije z~ista \lspjde zadohit.i Otr:lntr! 'I j\J:"n,)j Ilaliji, kao Jnostohran. :'0 taj pocetni I1spjdl oni niSI1 1I1.)~li t!a.lje razvili jr>r .ii' 1.181. b' \!~hmet preminuo \J pet!eselprvoj god:ni. . Osve.jaccrll .iI' iH'st.ala nrsurlllljivonajv'linija vlad<\rska figura oSIII<\ns!w povi.:";! TJ.l.,VI) "f~ vrednovnnje nje;;C' .. osobe ne osniva sarlll) na osvajanjima. iako .i" !""n~"l\ski t.eritorij pud njel;uvilll sUll~Ulatorll POVebll1 7.a ijO pust.o. 'Lircnut.ku slIIrt.i_ . :..111:~,t1\J.!.. iwosilnj':J\~vr!ii~~~.I\"p_o~!eth1Ega..driavnog podrucj'.l.:l~,-f!.!)OO krll?, :ilo .,d::,(>vnra velicini fr<1nc.uske, Si\. N.i~lIIacke i drava. rkncluksa zajedno. Teritorijall\i .." i,i t.,,]( uaSIN' Tilllllro\'oll1 pro\'alorll ne salllo ~I.oje bio lI"dol<l1a<1(,1Ivec .1(' i dr'l'lVa )~n1;'I\!ij" hil:' ' 'a nel;o ikada prije.'" Zaj"dn" s \'az:d!1im .Jriav<llll". prij... s':ega s .,1. ."'.'r pro>,I,;-"nllll I\r1Illskirll lIallaloul, f\SlUi\li:<b jf' dr?av:! t.ada II ll:,'jl."'l'Iiall1"l11 .j" f,jb.'li,.i::;I.;'\ ifll!'t'7.;\nlll;1. ~:: ..':isn!:1I 5U "0;'."111 \kllnll'l.:! 11. mjcrnd"\'II': mjere. kojil1laj~ iz,J.,.!tlC'J.bJ)ro!!.!i: :.:i~:~ ":.~~!.!..!!.:'J~0!1 :"'.n~~Lf.!!_ ~\'.!.d',' 'Jr7._a~:_p ,_.V,.,:j~~fe?I~1<'I1I1t.oda je ~.lehl1u~t. 1f. ~~t.'i.ed :";':~ !"'nl f':tllltl._V!:1~t, p,)d~l,pir~o ,0ogt~bnf,t\"~~1ike .i~~,?.PQ&.e~~.I.~!, koji._~.u, p_n)i~3'J.:~lj ~~ ti i,f\'T"j );l"1r,-'d, nj~;g; .i"osv~_ z~1.~,'isn"i.tJ'~ 'i!~!...~:~~ra.v.illJ ill~lr?aval1 ie j~~d"lli) ',!, c!~rll:i~:ozi':e_n~i.!.iir-bi~,; -~;(; ("\;0 je kolicille> mSl'olo7.ivo~ zl,tn!jita bih :''':i:C~I''\. 5111l<\1I'~. ol'it,), smat.r:!o pnsiljt'nim : povcr:ali je osvajanjima. Dn!~" IIlr'.!r),I,,_ko.i.oll!:<;>Mel\ln~J:1LrosI1l~~:'..?:!:,:st.j~'ranjc ZCIII)j()bilaje odred"I!~ J'.rn(\ rpfor 1\11\'" najprijcJ!;-1J.kllP1\Q r,a.~pQ..I(Ji.i'yQ. zgl\l!jiLe !w.n.lb('i!~1!!Q..J:Ji,~e.. t.1' ;'.:.;,r!l'" rekn n', Il1j<:r'1danesu bile t r1.movinske k;!l<:r,Qri.iJ:.;.Jlri " i vnJ.JLiPO;ill~!.Ul!.!..~i.(-). :':':.J"'; 7.~dlli~I.!!l..'ll!'..r!.kf, IIIn~_'!.1J::n/)dr;n:ni p,?sjr:rl (~:-iYlin). i I. li ::>I II\.aj 11~emljita koje je bilo HIl/lk imao jI' lJosjC'dnik ncogla.ni"!'lIo !:':;pohr.;anja. Najveci dil) HIIL/kotln bio je II '\lIauoliji. pra.n

:2. !'ro~l.r:\tle z('lIdjine povl"ine prii}:tdal~sn \'jC'r~kiIlIol.i\'iranirn. t.zv. JlfJl'0~"ill1 ':v!lI~bin:!llla, pa su t.ako bile. nilsijednopravno gledano, HItllI!L.~ J/lQ)'(US (Imb':! i'uk'J). dakle nislI se smjele podijelit.i kao uRsljedsl.v.) uiti otuuiti. Prvobilna je '1!lmjenZl tzv. polwiuih z<lduibina, koje jo i sada postoje li isl:unskim zemljama, bila op.:a dohrohil. (\'jerska, opskrha. kulturna dobrohil.). Utemeljitelj se odric.nl) pr~va raspolag:l1Ij:1 odret1,'nilll dl1hrii1l" to donose dobit. (dakle ne SilOIl1 zemljom,
~. r{at"licl<i \'ite;;ki nod (ho.pitaJci). osno\'I\I\\I 11..1. \I ~hetoj 'I.emlji. koji je 1310-157'2. ~'o~'j,~I.II~\'.'\o nho<ll'5. rosl.u ~\I OS1U3nlije o~vojile ot.ok, ivnuo\'ci !lU p~ltjjeli syoje glllvno sjert.HH.e I\:~ rvL'\h.ll, f1c1akle potjeCl: nnziv 1U\snijel;l\ kl\tolickog oSl"aJ1ka reda lUallc.k.i vit.ezovi (IIIRltci:U1i).

r \'" L
I I. l

.,.~ NjeGov .i. P0rlL.t "IO"i. kao i IJrOP<,\j pokuaj lil\ Sc rIomO(;nfl njemacko-rimsl,,, krune. illlao :1';.1:, 1:,,1(0 sc gdjegrije tvrdi, posllliili osposobljavanjem vl tite vojne sile d" bi drhvi Osml\l1lijl!. ':;'.d.'11:'uni~tA\'aj\l~i UdRI":tr.. lJ tome ga je on\ela iznenadna ~ntrt 1.190. g. ~r. Olti,) '20% w~r.l\ I1f"JIO ,;t.11je hila rrij~ bitke kl'i\j Ankare. .:i~:

nego

i drugil1;lnekretninama, poput cesmi, mlinova, duclI.na itd.) II.nalaze se u

njegovu privatnom posjedu (mulk), te ih je predavao jednoj pravnoj osobi, upravo zaduibiui. Uivaoce zadubine odred.io bi njezin utemeljitelj. Kako su zauuibine kao vjerskoupravno utemeljene ustanove, suprotno privatnom posjedu. bile manje izloene opasnosti ou razvlacivanja i k tomu oslobodene podavanjn, pn su cak smjele utjerivati neke poreze, vec se zarana pristupilo utemeljivlI.nju zadubinn ne samo u dobrotvorne svrhe nego i radi zbrinjavnnjn vlastitog potomstva. Naime, potomstvo je utemeljitelj odredivno da bude korisnik z,~dubine. IJz to se tako moglo zaobici erijatsko nasljedno prnvo, koje je predvidalo diobu nll5ljedstva, t.e sprijeciti usi tnjavanje zemljoposjedIl. 3. Na.pokon, valja spomenuti zemlju koju je posjedovala sama drava (arz-i mir'i). Postojale su dvije vrste dravnog zemljita: dravne dornerlf~(hn.H IlIimnyrm), odaltl~ je suttanu pritjecao novac za uzdravanje dvora i za druge centrlllne dravne izdane, i nadarbinska zemlja (timarU), koja se dijelila u vidu na.darbina.. Kako je spomennto, timarski se sustav osobito primjenjivao na Balkanu. Naime, hivi su krcanski zemljoposjednici pri osmanskom osvojenju pohj'~gli,JA t.ako da sn sc njihovi posjedi mogli pretvoriti n nadarbinsko zemljite. U zamahu svoje reforme Mehmet je ollredio dajo samo int.enzivl1o iskoriiit.avano zemljite, poput. vinograda~~ri.~... od!1osno.~~ucci zg!.:"!-(!~ ~!!!.7:Lobrw(mlinovi, koi'! d'l<~ari{karnvallsaraji), smije ostati \I pr.!.;'atnom p'osjedu ili kao z:\dn7.l~ina. Zemlja, pTllilarno proizvodno sredstvo pret.eno agrarno~:\ drutva Osmanskog Carstva, prevedena je u dravno vlasnitvo. Najveci je dio podr;l\'ljel1og zemljita podi. jelj'!Il u vidu uvijek opozivih nadarbina, nmjt'sto place. Seljatvo je bilo posvpzadovoljno takvim opcim uvo(1enjem timarskog sustava, i 1.0zalo to je bilo manje izloeno samovolji nivalaca nadarbina nego zernljovla"nilm LI!zalo to sn im ob. veze podavanja bile m1\nje i, prije svega, I.o~nij" ,!t.vrd"ne ncg0 pod despotskim zmnljovlasnicima. Ideja t.e."agrarne reformc" nije pot.jecala osobno od. ,"It.ann, 1Iegoju je iznio
posljed!)ji ~~_h~_()tp~vel~ki vez~~ f(ar!l:.m.~l!!.M~n}.et.p,!~aJJsla~n~~i!:.e..olog iz 'J(g!JYt~:5"9

No la okolnost nimalo ne smanjuje zasluge sultan3 illehrncta. On jI:, naime, spozn:\o znacenje takve mjere za u(":vrcenje drave i proveo je ti djelo kOllzekventno, silom svog auLoriteta i moci. 1'emcljilom promjenom zemljoposjednickih odllosa zavrila je prva faza osIllIInskoga feudalizma.. Nju je obiljeavalo prevladavanje privat.nog vlasnitva nad zelllljom, iako su istodobno sve vece znncenje dobivalc nadarhine. !iada je udrq~i_ 9sma!!!Ua potpun.C?_.prove.d.en !eud~lizllm nlldarbil\.'l.: ~aL~~~_vi tllpallj, timar.fki ~ .<!L..ln~.i.Ue ~os~ao op~eva-,:ci"~toljecin~~ ceol:iljea.v~llJ._.drll~l.veno-"kon;o!tlske o<fiiOsc\I draVIOsmanllJa. NOVIsn sc posJedovIlI OdlWSIodrazIli na IlInoglm.podrucjima druLvenog

I dravnog

ivota.,

Cinjenica

to je ~jedila.~tvo nadvladalo

nad

nomadskim ivotom, koji je dominirao jo \I vrijeme 1\oluraLa11,'0 Illora se povezati s I.illl prestrul\tnriranjem zemljoposjednic.kih odno~a.
37

U ovom irem smislu ne smije se brkaLi s maloll1nl1darhinml1. takol1P.rzvanom timat.

38 U 15. st. joi je bilo krcanskih .pahijn. No oni su .ve vie prel",zili u", pl"iviler.irn.nu vjeMl 1.1)('gpr..dno.ti koje je odsada nudila promiena vjere nn islaln I'l"ipadnicimn povlatenog sloja (primjerice, neka vecl1nadarbina). 39 On je od 1477. do 1481. ,. bio veliki ve7.iri pripadno je "".Iooroju;m velikim ve2irima koji ni.u poLjecaIi ;2 danka u krvi. 40 Svakako, j do dMM se li prosLranhn planinskim podnlcjima odril\t) lIol1ll1dskii poJunoI1Hu.b:lc.i na.cin ih'otn..
49

13
Osim nadarbin.a., u osman.sko.!1). j~.nadarbins~om ~!1dalizmu 04 vr~~~~M.~I!meta n. takoder v!!Jnu Illogu imalo davanjl!u:lOakup.porf'Z~tiprihoda,.:tzv;P"Q!!l.Zni zakup iltizam). Ustanova porezno~'zakupa sliiila)e.p~anurivanj~ potreba driavnog aparata za gotovinom, prije svega:'za.troikove stlijaee ~mije. ,uk!jpc\vi place. Doba vl~da!.inc ~hIPetaJJ. odJikovalo5ltHaljiml.i!gr~njp.!11_dra~e .ul>.ra~ napose pra.vos.~da. U sklopu jakih tendencija centralizaciji,.tj~ poravnanju'pOlobja dotada. vrlo raznorodnih teritorija, Mehmet nije donio samobrojnc'pro(a.ne zakone .(kanun), obvezaLne za cijelu dravu, nego je kcidificirao rmno e vec osto 'ece o' edinacne zakone. Time su oni postali prin\JenJlvl za sre lenja i lokalna nadletva. U lo S\l vrijeme sastavljeni mnogi profani zakonici (kanunname) razlicita sadraja.u Sveopce uvod,mjc timarskoga sustava postaviloje pred osmansku' dravu vrlo teak zadatak i u upravno-tehnickom pogledu. Postalo je nuno utvrditi tocne podatke o uivaocima nada.rbina i visini prihoda ovih posljednjih. Nadalje, pokazalo se nunim tocno poznavanje mogucnosti privrede, napose zemljoradnje, kako bi se pri dodjeljivanju nadarbina omogucilo neometano odvijanje postupka. Zbog toga su se poceli sastavljati popisi za svaki sandak, te za. svako selo utvrdivati to poimence navelIeni seljaci moraju dati na ime podavanja. . Sastavljanje i vodenje tih popisa zahtijevalo je poreznu upravu koja dobro funkcionira. I u drugim se podrucjima postepeno izgradivala uprava, to vie to su pisani upravni postupci opcenito posta.jali sve vaniji. S obzirom na veliko prosLranstvo Osmanskoga. Carstva. vie se nisu mogle usmeno izrica.ti, odnosno poduzimati naredbe, Ilkazi, imenovanja, unapredenja itd. .D~ I?,i. e uzmog!L!li!~i s prispjeli pism~ni zadaci, poceo se stog!\ izgradivatisustav ure~a, na celoJcoj:g~ je postavljen za IHedstojnika dravni tajnik za vladarski monogram (ni~aIJC1). -Snani porast moci i autoriteta vladara. na privrednom i ukupnom unutranjem podrucju odrazio se i u stilu vladavine te u protokolu. Sada je uklonjena stara ga.zijska tradicija. prema kojoj je bilo koji podanik bez ustrucavanja' smio stupiti pred osmanskog vladara, Sultan je prestao osobno izricati pravdu, prenijevi tu dunost, zajedno s predsjedanjem Divanu, na. velikog vezira.. Ipak, su1tan je i dalje nadzirao sjednice dravnog vijeca, promatrajuci savjetovanja iza reetke ili za.vjese. Dotada razmjerno jednostavni oblici ophodenja ustupili su mjesto sofisticiranom dvorskom ceremonijalu po bizantskome uzoru. Ovdje valja istaknuti da.je Mehmet sa svojom vjerSkom politikom propisanom u erijatu bio potpuno na tragu tolerantne tradicije prethodnika i nasljednika. Nisu samo vjerski velikodostojnici krcana. (poput pravoslavnoga. ca.rigradskog patrija.I'ha) i idova. dobili znatne povlastice. Nemuslimanske su vjerske zajednice imale cak pravo sudov;lI1ja \cad su bili posrijedi njihovi vjernici. P~~.tne_musl!m~ih pod~l\ik~ (zi.!!!'!l!t lI.ije bio_gori, n~~o.p.rii!..!Jolji od p~o~ja kmetova. u ~!canski.!!l ~emJJam3'-' Oni,su 1!"-0I'l!~~an2.. moglLl!!ovpditi ~-Y.9j~ligiozn~_obrede i niSU mo!,a.Ii':!do-'!':2li!lvati ecem Qrqju obveza od pripadnika istih~.9jeva. u sr~njQj v

J;v~.
Novosti l(Qje Mehmet Il. uveo nisu na.sVImEodrucjima neometano Cunkcionije rale.Prestrojavanje je'btlo preveliko a. da.bl&eu kratkom vremenu moglo izvesti bez -lcomplikacija..Osob' 'e bilo teko namaknuti sredstva nuna za..provodenje rerorm e oce ". novac sl& Ije vr-ije DOS nil no m H' a I za. vrc niji nEvli:tkoji s.enala.ziou_opticaju. ~vre !VaDl~Y~!~2..J_e OpCI orast, p
u Jedan se bavi sclja.t.vom i njeg~vim
O.manlija, a Ireci radicil;m pitanjima privrede. duin~tia1\a, dNgi upravnonl litrukturorn dria.ve

50

''"")1 <_o

I, I', .,,' l. ~."'

"'

-09-2006

.,\-

J
E.jena., j(ojUe. uzr..olcovao I!manji~!1je~~lnogc!<?.h~~~~,.l.!!nogib_c:?!1!!!n.~kih~~~I1.ika.. Od infta.cijesu posebno trpjeli pripa.dnici placenih ulubi i trgovci koji 8\1 za svoju djelatnostpriD1ali 'pla.cu u gotoVU. Timarnici i seljaci bili su manje pogodeni jer jc u poljoprivredi JO.prevladavala. naturalna.renta. Neke novosti,..odnosno njihove posljedice, izazvale su odredeno nezadovoljstV() razlicitih drutveni1,1 grupa. (vec je bilo govora. o rtvama inflacije), Njima valja pribrojiti zemljoposjednike koje su vec prije pogodile mjere razvlacivanja. K tomu pri dolaze i oni koji su bili nezadovoljni tendencijom biroltratiziranja. i form:lliz:ranja stila vladavine. I medu dervikim je rcdovima postojao izraeni otkion spram nOVQI~ razvitka; pa oni su bili cuvari gazijskih predaja koje su ncstajale! Neraspoloicllj\! dervia pridonijelo je i to to ih je pogodila kontiskacija zemlje; mnogi su posjedi zadubina pali rtvom reforme u agraru.l3.,uduci da su s~ l\1..ehm_e~_u_pripisi'yale slobodq!lI1!!I_~sklonost~,n .!!.3:Svim lak()_moe biti istine u govorl:anju da..~!l ga 9.!!qv~i hete,:o~I~ni dcrvii,~al~etije (1481). Isto se tako ne moe posve isldju':lol nagadnnje da je pri uklanjanju sui tana odlucno sndjelovao njegov stariji sin princ 13ayezit, potonji sultan Bayezit II. Dovoljno je poznata uska povezanost princc,,;; upravo sa spomenutim dervikim redom. Dayezit se s pravom mogao bojati da Ce pri nasljedivanju biti favoriziran, na njegovu tetu, Mehmctov mladi sin princ Cem koji je bio miljenik ne sa.mo svog oca nego i utjecajnoga velikog vezira [(araman Mehmet-pae. Uistinu bi spretni Cem mnogo bolje odgovarao novoj koacepcij driave nego bigotni Ba.yezit,

o' S. .' ~ i ';,1 '-OI

j -, ::1 ..J

J i -."\ '-'

:t OD SULTANATADO HALIFATA

Radi osiguranja nasljedstva na prijestolju, princu Cemu je dodijeljeno v.un0 mjesto nall1jeiiil;a-Karamana, sa jeditiffi II-Konyi'. Stariji se'BayeziCinoraozad.). voljitTmiiiije vanimioa glavnoga vrlo udaljenim namjesnitvom Am<J.~Yc, gra<fa na sjeveru centralne Anadolije. Dakle, Cemove 8Uanse da u danom trenutku prvi osvane u Istanbulu, i tako za sebe osigura sultanat, bile mnogo povoljnije. ,K<I!L.i! ~lIlt~.'! umr,,-, vel!!>ije vezir IS..,,:ramani_Me~.!!l~t"~aa,!1ai~ij~yrit!io njegovu smrt \I prIjestolnici te poslao -!o>Jod()~n.Q.s, vije,cu..!~ Bay~ita - tain~g~!).ika..gel!!.u. U~iljm)Lg~ k,po!:l!!;!'p"Q!!<:~!Ld'!~Q.~lita_u Ist~nbul- No Bayezitove su {>ri~ta~e uhva~l!e pi~~ z~ge!!1_a:...Kad ~j!,-nica!! s~nali,za dv~struku igr~,-vel!!tQgvezir\\,_ pobunili s~e i smak~uli ~g_ veli,k~d..ost.ojni~a.Nije sasvim jasno jesu li se janitari kao elita, koja se postepeno razvila. II dravu u dravi, zauzeli za Bayezita zato to je, po njihovu shvacanju, kao stariji traio prijestolje, ili pak zato to su vie voljeli vladarsku licnost !taja se smatra slabom nego jaku, Kako bilo da bilo, s njil\9.Y.Qlll
je pO!TIo.c!L B.l!Yezit

.U '., .. , U

lU

lj_81~1~!.~_Lm.()g~Q...2:11,!}jS!'ti

.!!a.Q~m~!!.ko

piliestolje.

PrvUe..~~ez nE!~g~ sultana bilo ~jelol1Jic!10ponitenje agrar~,~ r~form~,!2.iegov~~0.E.~:._~p.!!!isciranoje ~m.!ii!~vratio d.en:.l$kiauedov.ima.. Taj je cin jasno odraavao usku povezanost sultana s dervikim redovima, osobito s redom hah'cti-

~. ~:J &.4 r ,., ~. f.( .~ ;.'!

jan. Stoga nije cudno to je Bayezit dobio nadimak Veli, tj. SveLi. Ipak, Bayezit nije mogao sasvim unititi Mehmetovo veliko djelo reforme. On je, dodue, i dio
4~ Osian 5 ulen1om. on se cesto t1rui,o I grckinl i hUJ\\.1J~js..ickhu uceuj4iCilua.U2 lo, gorlji\'tr.\ je \.jernicima bilo Lm u oku iLo je dao .likaLi Creske, pa cak j vlasLili pOI'Lr.'. n Nazvan Pl a osnivacu reda O...aru lIalvedju, koji je pripadao najuem lu'usu .ejh.. S..r.ja, osnivaca reda saCAvi.

51

!;enil5ciranoga mulkovnog zcmljila vratio 7.cmljoposjcdnicil1J:J.,110vccilll\jt' parceh\ ipa!; ostala u dravnom posjcdu. U OsmanskolU Carstvu I)rivatno je vlasnh;t\!o nad ?o~mJjomsljedecih stoljeca opcenito !Ji10razmjerno malo zastupljene. Sada 5n ilnadolski veleposjcdnici, veoma razocarani II svojim iceldvanjima, Dr.yczitu olucnuli leda i udruiili sc s Ccmom. Piilo nfL!II.wra."!.aj!tci,pQ!,\ijd.m.ili:_
lH<J.nsko Ca!:!~~l.l!l!.~s!.i se pri1lf..!!~O us.!ogl~iJ!..!JJ!mUHa.j~J.!1

svibn.icU1.8!dh...SJ..mi.i.i

~t
t~npallla I'i)tri\io

SUr!Q~~~il..Ylo

i n-'~J!'!p..}lIIi~avajR?ipw.~ C~!m1JJs9jL~~.
voi!!Qjsili kod 1IIamc\uk:i. Neto kasnijc

~aJ!.y'QjLrnJ!.~r~dovith!1
Cem je

lili!lJl!o(';3oodJ!P..riieti prihjdir.Lc

.m.IILana,..I>riie sVe~a Jf1;nicat'ima..

(14B2) pokuao je s njihO\'om pomocu jo jedanput. doci do upe'riLa u Anadoliji. Ni t.ada Ilije uspio, lH\f.to .I'"

,;,mvijek napust.io OSl1lansko Carsl\:o." BavezitQ\~JM'illa, koj'LiQ lraj~la vie od triJt~t..,g9.ilit1a,l.!ijc 'U..]!. \'allj: <;o['~li.licko!ll ni li 111111tmnjoRolitickgm p_ogl~J!!..bili\,~p<:kt,1\kul1\rJJI\. Na,;lo ~irl'nj,~ d:'zavnor,a podrucja, b.rakt.eristicno za dot1\da.~nji tok osmallske povijesti, nije se n~;;t:1vilo. Dobici lerit.orijasl!_n~~'[I1\t.ni, JLQ.puLll!iI2.2jcnj!1 .I12rr,c~ovine (HB:n i l:.l'F,,~(a dviju va;:lIih luka. l(iliipiAJ~kc.wJ,IIl;\...JI:;l sJcvcJQzap,l.<tJt9j..,Q!l;.\IU,;;rnog'L -i'\1':.n\. Osvajanje t,ih I;radova, uostalOI11 s tatarskol1l pomoci, bilo je nu~.na kako hi O":;;prijecio pokuaj Poljske dastckll<: uporite u tim krajevima. ,Jol!,!j~d"n P9Jlsl;j ",-I1Od U-197..14!)2,)" rlHhz.lLuzeca j,' propao poljsl;j san o vIadaviIIi IZllH',1u ({vii,: mt.nc akrijl' 1\IQldaY.~~, )ro.l~o z!Jq,g USIIIJ!IISkogotPIJ.ra. J naIl Moldavskolll.'~ Taha

(:d

.'!II I[Je I '!c.-vv

.f"1

P~O~!V Polj~~~zbio sc~or,I.ajl!i

sukob O~lnallliilL s

i_

"",.::lelucl.0111 J:;l~ipt.()1O (H8;)-I'I!)!). Ca.~ils belli log rata bila jf:.-::.510duc, f.i!!j(>l1jc~. -~ -, ';I!Jl-lal1!c!ul2.erinQJ ~~.nllpri lJij~Yl'ru7.iliJ...lt.()it.e po!.o g;~je Bayc?:Hl!: p~i :l.U'~~r;l7.io IJ8L!;. ~LrlliJ ~J!k. p()~_.izllo\'a_l2lQ.v<lLUlad1.ogJ:...l!lill:..Q,'ilnansk('

~.
2

'~"E.pra\,(J je P2~!ijt~di, yil.aprevlr\.tu j~t9~noj!\n!llioliji.~J2pbij.clilir,1!


t.o S!!-Y.tUrlLzadr7d~i!,QIJt.rgJII (\~_..r;lTIirat.olll n Zulbdr ,-~go

~l.J2!~ci..J~lmo

..,

i 1

:.>..IJiiIn Ii.i.'l'.11" jr)"; oQuzeli lIlaW31_J!..QQr...!!.cj;.l. >;,\ Osm:1l1li.k je n,-,;lo uspjeniji hio pOlIJlIrski rat protiv Venccije (Ht19-1ii02), ". '.,''';n!lj.? ~ilj I,io zaokrll7.pujP podmtja oSl\lall~ke hegemonijc na poluotoku Moreji, !ll<ckoll1 relt.'pollezu. Vc,: dugo vrel\l~na prije ot.pocinja!lja rat;~ bila je izgraden;l "".;no sposobna nSl1Ianska morIIarica, koja j~ odmah na pocet.ku (kraj~1II kolovoza '.1:):') uspjela ~nu?.~ti 1\1I~lacku bazu Lepi\nlo'6 u Korillt.skorn zalje\'u. Osmanlije ~u ~:". iI,'lllltil1l, l\Iorale zadovoljiti SfllllO malim teritorijaluirn dohicima na PcloponC'zu .;"1'j,' na papiII prilisak 1:i01. g. Ugarska stupila u rat na stmui VenecijI', a OsmaIIIije "i:;'.I sl\I"-t.rale pogodnim rat.o\'allje 11<\ vije fronte." d Vladavina IJayezit.a II. sasvim jasno pokazuje kakvu je ulogu 5nll1\n tada z;1do.. h,r.." 0SI11;wslwltl driavllom sklopn. Sva se p"noca moci drave usredot.ocila II !;j,',;ovoj ,-",)bi. Nj('gova je rijec bila zakon, koji podanici nisu sl\lj~li dovoditi \I pii "".i,:. Jal,.) \,1;>.1;,1' " svojim .sa\'jctodaycil11:lllij", " r.I(Jno~io odluke bl'spo!.\o\'omo, ip~k
\os C~1lI je n.~jpri.i'~ oliao "o'iHlo\.cimil IH\ Rlwdo:)'s, 7.at.im 11 Francusku. ;\ 111'\kraju p:'pi (Inor:':l\tu VII). lcoji .it~ spremno prihvatio bjcguw:n, Ile sami) l.~to to j~ Bayez.it [I. 7.1\~\"o(;a hrnU). 1.1n:!t\U placao hJ"ani1rinu nego i stoga da u danom lrt:utl U7.fnognc ucijcnjivilti 5ultanl1. J<acl..\ jP. j{,'1r1o VIlI, frnBC\1sld kralj l.t911. g. provalio u Itnliju. Ccm je postl\O podJo7.nn Ilj~mu. Nc~t.nlajc T>i\di\ za po\'rntl\]( \1 elomovinu; Ccm je muro 149.'5. g. " Italiji. Pr~n"'\ govorlml1jima, 01\0 Ga j(~ <:t.rc ;\ti p1tpn J\Jek~andar VI. Borgia na I\:tgo\'or Baye1.ita II. 1~ Taj jr. fi)t. i1.J\1.\-aO sukob i1.tncl1u Banala I<rima i Velike Horde, knj.'\ se udrui,i1a o:; Olj5KOII\. P ti loku tih borbi Vdikil Horda nestAla je 5 potitji:kep()1.0rHic'~,

L,

! I
.;

-\6 Tut"Ski 111('1.,,1\'11,);}.nn'5 "r("ki p;rat( N1\vplikto~. :).'il;\ Ct\"'t~IF\ pomof!'ki\ hitlta kraj Lepant.a. ~~ S VCI1~ri.i()m jr mir ~Idorl.if'n

()lIdj~~ !U':nepuno

~101j':'.!I~kl1snij~ (15i1)

L...:..

14. pro"ill~;,\ l;.-fJ't, a" t'~':\I'!'knm 22. "dj-d:r. J[)U:J.

:-IL:

je 011sam lI~ppsljetku odredivao smjernice politike. Bayezitova silna osobna moc nije nimalo :taOst.ajala-za moci njegova oca ili Selima 1, njegova sina i nasljednika. Na raspolaganju mu je bio cijeli dravni aparat i isti resursi kao i Mehmetu II. Ako je Bayezit i provodio bitno pasivnu vanjsku politiku, te se odrekao osvajanja. usporedivih s onima njegovih prethodnika, to uije za.visilo od vanjskih okolnosti, nego SJlmo od osobe sullana. Njegovoj je miroljubivoj naravi vie ougovaralo da cuva ono to posjeduje nego da to proiruje. Da bi odbio moguce neprijateljske napade, drao je armiju spremnom; ona je bila uvelike opremljena vatrenim orujem. Osim \.ol\a. .!}~ziili ~ vlastiloj ~riavi.i 11ino,z_':!!Istv~obit.o n evropskill!...zeml.@_m~d! kojima je inace odravao diplomat.ske odnose, uzdravao veliku pijllnsku mreu4l. Dugotrajne SII goaine IIliraomogucile zamaiinll grmlil.i>ljskll djelatnost, prije svega 11prijestolnicama lstnnhulu, .1.,drel1l1i Hmsi." Tako.1f'r sc IIlIapre<1ivala izgradnja ':t'slovnih komunikacija.OG U lInutra:injopolit.ickom pogledu glavni 511.n.~p~).rU;).aye?-ilaJ.L poce~ku vlaIla don'ine bili .l,I.~"!),iereni 11~lallja!!je nf'z:"\.d.~voijs~~aS'~, se.irilojJ().lI5131j vlada~i~, na k

r'

-1'\J r;vl

~ Ht:/(U~
/

., '1.

:J..

ti

(-' !~-I~ IJ

\Ichllletall. Tako je - kakoje spomenuto - djelomicno vraceno konl1sciranozemIl;DL-LI..

l.iB1e:'lziiova.

je pi~~!~n _IL'p~!il~:!.nOV:'lc. s_ veillTl izno.~onLPJ.t:!i;.r.!T0-ovinei

t.a1<9

7.:tnstavljana inflacija. Ako je t.a mjera i bila korisna Za privretll)i ".ivQl, ko.dila je drhmojblagajni. Napose je nedost.ajalo novca za iZy'anl1'(!m~.Rl!~1ieve,primjerke E "lod~nj~.~~~. ~at.o...ie 1501. g., prema odluci Carskog divlU1a, uV$dc.l)izvanredni J20rez {al'a'~!t~tk(Jji se, prot.ivno normalnim, P.rijat.~.kilIt.vnl"l!jnl vJsJama pori>za, llLirao ne sa/1lood odredenog_krugaosoba .neSQ_o.:.i.s-.:lI,1 po,dm1ika, -o:ibi;o', takva je polit.ika jzvanrednih nameta vodil:1- obnovljenom nezadovoljst.vu, ovaj pul st.anovnitva srednje i ist.ocne i\nadolije, koje se pret.eno sasto.:alo od t.urkmenskih nomadskih plemena. Dot.ada oni nisu placali nikakvih poreza. Vec zbog vjerskih razloga post.ojala je napetost izmedu log dijela stanovnitva i oS\!I:tnske vrhovne vlast.i. TlIrkmenska plemena nisu, naime, priznavala driavnu vjeru, sunitsko pravovjerje, nego su zastupala milita11tuo-e!{stmmisLicku sektu koja jI' pripadala iit.stvu Dvanaestorice. Prema avenim kapama koje su nosili clanovi sekt.e nazvani su "crvenoglavi" (klzllblL~). Sekt:1-sp. razvila oko reda safavi (Safawi), nazvanoga prema osnivacu cjhu Safiju'.2; gtavno podrucje na kojemu se red proirio hio je Azerbajdan.53 Kau je propao Bijeli Ovan, mladi se Ismail, poglavar reda., dokopao i svjetovne vlasti i 1501. se uzvisio do poloaja iranskoga aha. Anadol~ki kizilbae, zapravo osmanski podanici, ponadali su se da ce ih spasiti t.aj novi !I1o(:nik. Kako se u prvom deset.ljecu lG. st.. njihov poloiaj osobil.o pogor~ao zhog prirodnih kat.astrofa, bili su lo vie spremni vidjet.i 1\ Ismailu ocekivanoga Mahdija" (Mesiju), te su ga stali tovati kao boianst.vo. Takoje nast.ala cudnovata situacija da je upravo f3ayezit, kaji je bio najt.jenje \'('zan uz drrvi~ke redovc, napose halvetijske, !I1or:!oiSl.lIpit.i prol.iv drugog reda. K
4ft la je .pijWlSka mrri.a postojala, vjerojatno, od vremena MUrL\!a n. 4~ Premda je .ultnn pre.elio .voje ~Iavno sjedite u Carigmd, Edirne i B\lrsa su .., i dalje smatrali glavnim gradovima O.man.koga Car.tvn. ~OLeonardo da Vinci je sultanu cak predocio plan most" "..eko Zlatnog roga, ~I Arapska posudenica sa strucnim 7-nnc.njem nepredvic1enih 7-goda. Prema navodu osman.kog autora iz 17. st., glMovitoga HaCl l(aJCe,navodno je vec Mehmet Osvajac primijenio ?nmisao to&a novog poreza u ,,,tu protiv Vel\ecije 1462, 52 ejh s"r" punim imenom Sar,uddin I.hnk (125'2.133'1), hi" je p,'avovj.",i m\lslimal1, dakle jo nij~ bio iic.. ")3Sredj~t.~ r(!rlas.'\rn.vi jr. An.ll\bil, ist.oi;UI) d Tehrizn.. hio o

li ,

53

tomu je halvetijski red bio u bliskomsrodstvu sa safavidskim redom. No driavni je razlog imao prednost pred vjerskim uvjer~njeni, Valjalqje sprijeciti da 8f;/iredl\ia i istocna Anadolija odmetnu i obrate novom perzijskom~ahu. Uskoro poto'je Iamail o~v~~i~~!~ poc~,i~_progo.n_ki2il~~\!:1;p-rtcem1,1 su qm~gLanaaols.ki:crYeno~"
pr~elJem na ~efopooez. UJcdno Je ~.Iz.!!ba.ama z~b.ral1J~n.C?..:.da.. odlaz~ u Pe!VJ!!...!.s-

madu.U~_p.rotiv~riv~~l!..ri~kizil~~a ucvrio~n je pol~aj o~~~~ij~: slu~e vjerskog I pravosudnog znacaja zaposjedali su jo samo sunitski teolozi (ulema). Tako ne zacudiijelo sut;C"lcAke odmazde, vezane uz nepoi.edno utjerivanje noVOuvedenih izvanrednih poreza (avan:), izazvale estok ustanak kizilbaa ustanak $ahku/l 1511. g. u okolici Antalye, nazvan prema predvodniku $ahJ:ullju, cije ime znaci ahov rob (tj. lsmailov). Osmanski je dravni aparat stajalo muke da nauvlaua bunu.

Posli~dnjih gQilina svoje vladavine povukao se bole2ljivi.stari Bayezi.LII._od vl~_darskil~pos~~1 ~~~!!..!Ijeg()vi si.!l~~L~hmet, ](~~~!l.t i Sel!1l\ z~podjeli ogorcen spor zbog nasljedstva. Dayezitu je napokon preostalo samo to da 1512. odstupi u ~Q!'!o~t :>i!!~Seli!!l3:t miljellik~ janjcara. Novijel?ultan rea,girao na s~ojn~~rn..L~~ko to je, vjerojatno, neto k1!-S!,ije dao otrovati svog oca.. Sa Selimom I. opeije-ddao na vlaSt sultan koji je nastavio ekspanzionisticku tradiciju svojih prethodnika. Premda je njegova. v.ladavTiiapotrajala ~a~o o~~~_g""dina (1512-1520), bilaje iznimno vana za konsolidiranje osmanske pozicije svjetske sile. 'u . Pri Selirnovu stupanju na prijestolje dravnoj~j~.Qj!l~'2. OI!.!!!~1?~~g.~ C~rstva bilo ponovo ugroeno. Njegova su braca pokuala pri.grabiti vlast. Jedan od njih, vrlo uljuden i opcenito pomirljivi Ahmet, uS"pioJ~_:rC?s.!adm~st~!~~feuct~~_~,ir~menske aristokracije zauzeti Konyu i tako prakticki ~~odariti Anadolijom. _Anadoliji, jerena bpetje -za'prifelil~ opa~!l0st i od pokr~t!J.kiz!lbaa=i1 isJQ~..!1oj
o o

jo nije bila uklonjena guenjem ustanka $ahkulija. Situacija je postala osobito neo sigurnom kadaje princ Murat, sultanov necak~4,stao na celo maloazijskih kizilbaa. U meduvremenu su "crvenoglavci" u istocnoj Anadoliji stekli 'toliku moc da je 1\ njihovu sreditu Amasyi cak kadija morao nositi crvenu kapu reda safavi. Selim jeQlo!@o iz?:cLlli\J~.raL~.nogili.efu1.im-po~V!!!l1!..la..!.~t!.J!L~amo zah: ~juci bruta.ln.oj vojnickgjJ.l.aravi - od koje se izvodi!1jegov_!!.a~im_~~ g!,~i (Yavu.:) - nego mnogo vie cvrstom, centraliziranom dravnom aparatu koji mu je bio na r~ol<1-M-_nju.Ra.zlikaizmeduOsmanskoga:~Carstva 16..st. i ziiSi1ivanja. drava evroazijskih konjanickih nomada poput carstava Buna, Cingiz-hana, Timura i BijelogOvna - sastojala se upravo u tome to su posljednja uveli~e zavisi1a od licnosti Imainog vladara i nisu raspolagala izgradenim dravnim aparatom. Zbog toga su se tvorevine moci nomada nakon smrti snanih vla.darskih licnosti ubrzo raspadale. Selim je uvijek iznova uspijevao svladati opasnosti koje su prijetile s raznih strana. Pobl}njeni se Id~ilbae, unatoc .l~otporiaha ISr.!1aila, isu mogli. cJugQ. n

odrati;

ni pril!~u

MULa~.!Lnije preC!.~.tal()dr..!!go doIiA.B. u.teknej!lma.J!y~eliIJ1ov

je

bra.t Ahmet, koji se uvijek distancirao od safavida,takoder bio pobijeden i na.kon 'z~r.9!>'!javanja uQavIjen~' !!lta Je .sudbinazacfiisua::arugog .br~ta_ Korkuta;. k.__t?:~u je Selif!1!!~pog~iti sve necak~<?ji s!-,_mu ~mn~do~u1_.p~~ak i .~tvori~ v!astit.i~ sinova. Iak_o je I>re~B.zak~!!!~u M~la!"e~aj)..!v}~Jac~!las!Jeds~vol!!!.~~ bitI o'Ojgurano 111nu .m.m~niku Suleymanu.
u Alunetoy .in, koji je i sam bi" iest.ok protiv1Iik tlZ.lbD.ID.. 54

1
~

Tek to je Selim zadobio moc nad cijelim Carstvom, stao se obracunava.,ti s kizilbdama;-Pri tome treba potasnitrdali.ikako I!,ijej>"&posrijedi opci !?rogon iiLa.. U<Iilr "crvenoglavce" niJe tako jako. pogodio zbog njihova beterodoksnaga vjerskog shvacanja, nego zato to su .kao predstraa.aha Ismaila unutar granica CarsLv:L znacili trajnu opasnost za osmansku moc u Anadoliji. Kizilbae su najprije bili primorani dopustiti da ib popiu. Tada su kizilbae - kojih je bilo, moida., cetrdeset tisuca~$ - zbog hereze djelomicno pozatvara.li, a djelomicno pogubili. Progon kizilbDa velikih razmjera, cime su imala biti rasterecena leda. osmanskoj armiji. otvorio je Selimu 'put prema izravnom oruzanom sukobu s perzijskiw ahom. Osmanska je vojsl<a, ukupne jacine 140000 ljudi, mogla u proljece 1514. I~. prodrijeti duboko na podrucje kojim je on gospodario u istocnoj Anadoliji a da nije naila na otpor. Kako bi potedio svoju ;umiju, .iah Ismail je izbjegavao bit,ku Ila otvorenom polju i sluio se strategijom "spaljene zemlje". Ismail se naao prisilje. nim na tu mjeru vec zato to je driava Safavida5G morala voditi rat na dvije frome: osmanlijskoj prijetnji na zapadu pridruio se nakon 1510. g. na sjeveroistoku sukob s UzbecimaH. Kamo god bi prodrla. osmanska vojska, nije nalazila ni stanovniL\':\ ni namirnica, naselja i obradivo zemljite bijahu porueni i opustoeni. Unatoc velikim teritorijalnim dobicima. poput zauzeca gradova Erzincana i Erzurun1<J.I;oji ~iI tada pripadali podrucju moci Safa.vida, postoj<J.laje prijetnja da se pothvat pretvori 11poraz. I janicari su bili veoma nezadovoljni zbog tekoca u opskrbi i nemogucnosti stjec<J.nja plijena. Njihovo se nezadovoljstvo prometnu lo II otvorenu pobunu, vjerojatno i zato to su nera.spoloenje janicar<J. raspirili utjecajni dervii bd;taije, koji su se Il svojim vjerskim predodbama djelomice slagali s predodbama safClvidsJ:ag reda.. Kada SIljanic;ui smireniu, sultan je najzad uspio izazvati safavidsku voj~I~11 n<J. dlucni boj. o ""'9'- "r /3' oj Jtbitki na otvorenom polju, koja se zbila. u kolovozn 1514. g. kraj Caldlrana, sjeveroistocno od JeCr-a:'Va:iia~-poJ{ailo se koliko Je pravilna bila Ismailova. prvobit-rla.stra.t~ilraizmicanja. Onatocl'anaticnoj hrabiosti',safi1.vidskec'etcmsu liHe dorasle izvanredno nvjebanoj, brojcano i tehnicki premocIloj osmanskoj a.rmiji. Samq

-~

~:'Si l.'.

,"

:';';) LS

jeokoiiiostto

osmanskivlad'ari1ije

-posve mogao

iskoristiti

pobjedu

sprijecila

ras-

pad safavidslte drave nakon Ismailova tekog poraza. Tebriz, glavni grad safavidskc drave, bio je, dodue, privremeno zaposjednut, a najbolji obrtnici grada preseljeni u Istanbul.$9 Zbog jJredstojec~~. alpskom Q~j~a~.!!..b.Jm~~.U~ vrl~_<?~Lrezime, , ~0t~n JJ?al~l1ij~mog~o pomilja~i na IHoga'.ljanje p<?tllc~~()g,mmrliatel.@,~..talo mu je samo da se sa svojom umornom vojskom povuce iz ~eprijatelhke z<;mJi~.. Svakako, sada je bilo sigurno da safavidska Perzija ubuduce vie nece ozbiljno ugroziti Anadoliju. Osim toga, l51j~15J.:_g<j)\'ip2jena su Osma.nskom Carstvu prostrana kurdska podrucja u istocnoj Anadoliji oko Diyarbekira, Ma.rdin:; i BiLlisu

te mameluckavazainafneevlnaZufkadr.- - -, ----..

-,-

-.-

--

'

FJ ?.~~~ L

550Brojca.nj uavod cetrdeset tisuca ne valja ~hvat.iti doslovnu. On u i~lc.n"tlku~u s\..ij~ttl :!u~.;i, kako je spomenuto, .~n'Q vrlo l1U10g0. $G Ime Saj4vidi je .. znanstvenoj literaturi uobicajeno za dil1astiju \:oja potjece od ejha Salija, a u't to je dio imena driave koju je osnovao Ismail. $1 Osmanslci sc dravni vrh cak POVe'ZAO s Uzbecima kako bi zajednicki istupili proti v iit.sl:.'g neprijatelja. $8 lJ sUPI'Otl101tis dotada1njim obicajem, sultan je u povodu toga prvi pul za ja.ucare imenovao zapovjednika (a,a) koji nije bio odgojen u odredu, nego u dvorskoj koli. Svrha je te lnjere bila. omogucavanje I\CograrUcenog utjcc.aja dr.avnOS& vrha.na.janic4re. 59 Oni su Ivorili lemelj kasnije glasovitog isLanbulskog zanatstva. r:r""

~ t:

k~j }<.

.'

; \ Q ~...:\. ""... ~~\."\\.~u:d..

ko~'i

'Su

b\\;.

<:Q\."O" 'Cc7.(~::rv\T'a.\\\

ln:C1\'\.U.

Qt\1'i~a\\hn

Bukob,,,,;'\.

s ipak islamskim SafavidijJJa.d!QJp.jno nadali dLcc_slledeci pohod biti usmjeren protiv Enopc, razocarali su se, Jer prelila SelilIlovu osmjackom planu sada je na redl! bila II1I\IIIclucka urir.wa. Uklanjanjem te uriavne tvorbe, t:\da vodece 11SI'ije!.a ishm;J., ielio je bst,oljuhivi sultan, s objavljenim ciljmTIua post,ane ~;arnodriac J ijct.i.\,najprije osif,urati rong najvainijcga islalllskog vladara.
t;arst.vo tllan,~luka nastl!!() jCt.1,l_prv.:9,jJolo,,:iei .1~._~,_Ono,k.lli\1.)W('{lilQ_nclmt1) l 'no~noca~st:o ~,Lllbida,.l~ojc sc r~p"dalg1 a nkli.9."~...P.9,~Lljcjc lH.9J;gin,l,g.u<Lsjc';'.~rne ~Le.;;opot~\)ije do Ep;ipt,a. Ajubidi su vojsku regrutirali uglavl\oll1 il, rcdol':! ':upijel1ih I'Obov(\-vojnil,a, pretcno tursko-kavkaskog porijekla. Ti su se rohoviojni~i (nazvani 1II(1111/lIk, t.o znaci posjcuovalli) sve vie razvijali nIleovisIlu so!':,lLe5k\l, kojoj Ilije bilo teko pri raspadu ajuhidske drave 12[\0. g. pribrabiti vlast. ::.:"1110 lII<llI1clui:ko C<lrstvo bilo izborna kneievina, cijer,a. hi pojedinog ...lad~r~. Il'l je O',"i;"sl.olje podizali IlIocnl l11allH'!ur.ki e!lIiri, :d'!I1w!lIci SII sc II sukobu IZIIIC(tuOsn"lIdij" i Sar~viJa drial.Ll!'.:lllEtI.IK'. i"b

.W..jL;:;eiiTlU.1 djJe 911gUI$poloiioq,'\'i1ja q.i.cl'_JJldC\'.i.tL~...z.;lt.ll~~lr ihove Yllzalne v ' ,JU !nJ!\'''. Ipni; $U odl>ili sn\,('7. !iV.. ':11 i"l .t;" pOlIlIdiIi Sar,widi jer 511pravilno proei,!,,-:';iTi-;;r;j)anzl lIlt 111(',: 1.(' 1I11:\dc dria\'lIc L\'orhc. a ""Idai:, il1lj,~ i pripadnost Safa\'ida 'Lr:~,r(~'l1n0j ~;;i I';') Scli:1I lIijr. ll-Je-radio taj ;.;I.;~V J~o.ii je pog,odovao O~lnanlijal1ta.
'2.u.J" ; prnl.il' ~!'lIlI'"llIb ~Z("~.0.i!.!.!21!!2!.Li pol!.~,li9)h kQ,1 illard-D:1bil:a_'~ ; '.,.,:'-'1 Siriii. ]\"" ~II ;\['1:II.-I\I<.:iod!,ili POllllli,1 da po,;t.nllllvazalipobjedllib,05-_':;":'\:;11'" vnjska. kp~n:d;~.~~g i d,diilr()z...:~'''.I"k" I>,'."~illjll (~I::J!,!l~UL U silcclljll ;~J.E, ;;, pled nilli"'i1, I(aila,kraj 5<.:1" It;ljd"'lija, zl,ila 5e odl1lcn.1. bitka protiv ."",;li"d/l.i.~ 11I"III('III(k~ \'()j~k('. Jlllllan na,', poslj""IIji Illarllc.!ucki sIIlt,<lII, zi1vr~io je " . ;.,.~,dima, ~;\'''I,iH:r:\do\'i i~la"", ~kkb i. \I,:dillil, dol.:.1da pod \'!'hol'lIoln~"\:1c\1.. J_",n1.f':0;:i';-l1b!~i.o S"I [,D-ili\fI nni'og,;-i~;:<j)o!JD.;:;-\ li zellllji NiJaza povog7.11till\ib, :'.;il11 je d,] d",,"sL: u ISI:1nbul !1I;HIOlletsko;; a.l~a5idskogalifa, koji je stolovao II h

._7fvtl

(12fJS). Ol\djcjep,osijedllji aJ)asi,ls!~i haliL ""i,,: 1'()~(o'",~I\II~~()li 0~\0}iliE:\;;dad ',II,,!i~,} 'i~clI ~\"(' ~:\'.i,'f(n'II.p 11l?c.:i~ US!\(H:Opotl)111 c:(t:-:t.!.Itdifa prenio Ira oSlnanskoga ~,~;'r:l. sd\illf,\'i ~:" ~r' fJ:l~ljr.'dl1icj) ,I.::\';t!':;tko.,jl'lili tr~ (:;\.~t.i i~t.{)11J Il1nogokasnije. :

-'

::',;paj"IIj"1\1 :510(,'"' }\I\ildolijt: i 1II<1I1\(.III"k""1; (:"r~!I:!l(eriL9rijje OS.1lHlIl?.l,c dr:':",(' ;:!iIlO p,)ra::1 ilO."O S p'-'s,i<'dol\l plodIIiii'P,}~TI;lija irijI', Libllnoll:\, Palc~l.ill/:i S '.\:iint. Nila IIII!;I/) ~:tIpo\'iell; dr::a"l\i p'i.H,odi II (,',,,.,, \'11.,t,) je OIlIOI!;II.'ilo \1('n:;';\,!lj<.' ; ,j:ii,;u \zJ.r,radl~jlJ tlr:~a\'l1f)g.~'par~lla. .. ip:li, , skllpi vojIIi poltodi prl'I\;11 ali o" toliko lI"ven d" je bilo IIlJino iZllov<l po\'i,;'.; ~);;""zc, N~1'11"I'()loicJlj(', IIn"loc IIgUjCl.iI\';\IIjll, jo pn'(('IIO Iteterodoksnog 'dijeh '."'V,';ni~" V'" II !\I!ndoliji st.l'ga je ! C)~. ~. iZlIOI'"u%l'ol;O\'aloot.I'orenu pobunu, sada I ,. ,;r;;jn (>I;u '['obi". Ila sj"I"~rII ,:r('duje :\II"dolije, li IIIla j.\'. prelll<\ vodi :icjhu Cclalll, 1:",;"" il '1 IIsl.allak t,-r..,:hdl},,~:,.,i.iu),
l; 'J

0l17l

('dali.'" ~;('jll Cel,,! ':1', 1;;.0 prije ;"'~II)~~I;tI~ll3~1~1.:,la!!.'.lk~,is

Islllail. izdayao za I1(I.~.!I.Qg[} 7.111Icioozbi)jllll op~gst~


ce S,S

',r~,:inl.iJn, nacajall Je zato ~lo je izaz\':1o~(:rijujeduako Ilazvanih huna, koje z

U LIce d

pt)I2.'!C~~:\:~,.ic=~ilCI' ro~L'!iLT,!!~IJi;~-o:~~I! "i,sk9iiu;o~ild]",!. -"J\f\O n.!!.ill~1ocniji vladar i"I:II'~"L'):'" S\'iiela ScI!1I1je IHlllljera:'l,?...pokorit.i.imkrQ~g'?Y.i!.rajllcil'n).dol~ IIsl'ill:rC'!..fY l~ot.iv Ill!oJosa,J;.<&jc Illorao

C:'lll;,l;uEvropn:,

;;:ilz'.'ati o.S.II"lI!.:-ki_.drza,-"I'L.~r.I~_~IH~Q::.()~ iSI.1Jrcl_!.ot~ poloi.i1jn lCa.ko j~.,~.cku ~:i.!~UL!"li\ yl(l!;a_~i!al~Fl!.!.~~ _\'elil;:'l r;~I"" [!o.hl'd "J:..\:9i(,-s".!~;\!Lzlogla~1.~01m

-.---~:o PO''J"sin;\ t~! Nijt. j':tSI1" jI.' .lri.ilH: ~acla IJi!;' pril,li;,IIU j~:dllal;;1 I :d.L'::_lIjOj po\,t"ini 1..1p.1.lIlU: E\"I'oIH:. j"'~1I ti i lI,djl'

I.iti I'0:.,-ij.:di b';'l/1'If~'1.

f..~ t{J~ -;

-.--

--

VI. DRAVAI DRUTVO U VRIJEME PROCVATA OSMANSKOG CARSTVA

1. DRAVA,SULTAN,SREDINJA UPRAVA

Rr!l-v~)oiu k za s(Jbom oSlaviQ Seli.m I. !!brajala..se medu~ajj~c_e sile u sv.ijE.~u: Osmansko Carstvo rasprostiralo se preko tri kontinenta, odArmenije do Beograda i od ukr~inske s~eV_~~)(Qj~"\ pripadala podrucju vlasti vazainoga Krimltog Hana~~~ je - sve do dalekog Egipta i Ar,!psko!...polyotqJ.a. Najvanijim je uacelima osmanskedrave na vanjskopolitickompodr~~j'!.-[!ripadala ekspanzija, a na unutr~~jem odravanje postojecih odnosa. Neprestano teritorijalno irenje bilo je vezano uz cinjenicu to je Osmansko Carstvo kao islamska driava vec erijatom bilo obvezano na ekspanziju. Prema islamskomje pravnom shvacanju, svakako, bolje izaci u susret iskazivanju pokornosti pripadnika monoLcisticke ~religije knjige" te im pruiti zatitu nego ih pokoravati si-lom oruja. Tako valja razumjeti pravo II4 opstanak koje je Porta privoljela krcanskim vazainim dravama. Naime, one su priznale osmansko, tj. islamsko vrhovnitvo i stoga dravnopravno vrijedile kao islamsko, a ne "vojno" podrucje. Nalog da se "vojno" podrucje pretvori II islamsku zemlju nije inace bio strogo rastumacen. Postupalo se pragmaticki, II skladu s unutranjom i vanjskom politickom konstelacijom. Tome je pripadala i praksa Porte' da - uglavnom radi

slobodnog zaleda za operacije na drugim frontama zakljucuje s razlicitim evropskim dravama vremenski ogranicene mirovne ugovore. Pri tome je ona unaprijed bila odlucila da neke ugovore prekri prvom zgodnom prilikom. Ta je P!aksa spram neprijatelja- osnovana na principu miidaral (pretvaranja, zapravo neiskrenc
1jubaznosti) li islamskom pravu bila moralno nadasve pozitivna vrijednost. Na unutranjll se__.!'g_lIktu.~_I.I. o~anske drave posve dadcU.!..fimijeniy poj'Lm "drava masa" ne samo zbog iznimnoga geografskog rasprostiranja i broja stanovnika nego prije svega zbog snane centralizacije, koja je neizbjeno vodila do stanovitog omasovljenja. Osim nekoliko vazainih drava, najveci je dio Carstva bio

organiziran prema jedinstvenoj, autokratski obojcnoj shemi.


Za .unlltr~~
da je 05manska drava

. pra.vna dravi!:. Posto-

s~m_~!Iriranje i sta.kiillost n.\.i.~ ml1llje.gjj~ Rila v~na cl!!Jenica

- mjereno

tadanjim

mjerilima

- bila

,JaOTecvrst zakonskiporedak, kojemusc morao podvrcisvatko, pa.i sultan. Osnovu icotoga I>oretkaTInr.~.~rijii'. ravni pfQii!eml~!Io u reill~{iiIi!k!ill~ odreg~~<,I1 P koj~ r~ava!i .s~_~.~ako je spomenuto, pomo~u "syjetovnih ~a.konJ." (kanun)izda~jh u
1 Usp. HAn. Joachim I\i..ling: Rechhproulematiken in den chri.tlich.-muslin-uschen Be..iehw.gen, yorab im Zeitaller der Turkenkriege (Kleine Arbeitl ihe dea lnltituta CUr Europii.i.che und Vergleichende Rechtsgescllichtc an der Rocllta- und St wi..eMel.a{tlidlen FakulLiiL der Univel'sitiil Graz, Hert 7), Graz. 1974. 58

(;,1

~. ... i.!.~ sui tana, a..a~o_oni nisu .~ili do!olj~~.. pomagll.!gje m.i~sno ~bic.ALlJi'-l1.rav.Q ( ~!J). P..Q..pr..avilu,.izbj~gavalesU se odluke ad hocj.veliku su ulogu. imali presedani. Za odravanje unutraanjeg reda takoder su sluile modernim rjecnikom rekavi mjere socijalne zatite. Evropske klieizirane predodbe prema kojima je osmanska drava zapravo bila samo vladavina nad velikombarbarskom hordom, bez prava za podanilte izloene olcrutnoj samovolji gornjeg sloja, nemaju veze sa stvarnim uvjetima. Dravni je vrh vec u vlastitom interesu elio pruiti podnoljive radne i ivotne uvjete podanicima, koji su drali u pogonuproizvo(fiijii'nimc~ na]10s!jetku, bili gla.vni izvor moci i sjaja osmanske dra.ve. Nisu samo podavanja bila. tocno odredena. nego i gornje granice cijena glavnih namirnica, dok"jeoplcrba II velikim gradovima bila organizirana prema. dravnim direlctivani"~:~ventualno je z)o..stavljanje podanika izazivalo teke kazne. Radi zatite od mogucih presizanja mjesnih mocllika, odobreno im je neograniceno pravo na pritube. Svaki sc podanik - musliman, krcanin ili idov mogao, alto se smatrao povrijedenim u svojem pravu, sa svojim predmetom obratiti lieposredno dravnom vijecu, Ca.rsl,om divanu. To pravo' pritube - inace. cesto iskoritavano - bilo je, naravno, vana indici.f... za pravni karakter drave. -- N;L~.~!U dr?!!:ve bio..!!JJI!.!! je ili.Jiako.su g~o]~ajvi~_nazt,!ali .Evropljani, "~cJ.il,i

e
I~;
..

''

t:.::.

." 'r. ~-.


I,,'. \',j f.. '-'

d tj

ggspod.l!r" On tada nije utjelovljavao dravu samo u apstraktnom smislu, kao kasnije, kada je vec zapocelo propadanje, a stvarna moc bila u rukama najrazlicitijih slIparuickih politicara ili politickih grnpacija. S\l~allJili.e bi2.Errr'!!!Li)IJ~!:"p.!!resJ ~Q~solutni vladar koji je'p"o 1!!1e~ pr!!'ynq~J>o!etka dlucivao o_ivotu i smrti. g Poto su staru feudalnu aristokraciju potisnuli ljudi polelcliiz danka u krvi, vie Ilije bilo privilegiranih obitelji s kojima bi sultan osobito obzirno postupao te bi se mogle baviti samo vlastitim interesima. Tako je sultan mogao sebi pridrati sve temeljne odluke, poput obja.varata i zakljucivanja.mira. Noon je mogao po vlastitoj procjeni podjcljivati i Il svako doba opozivati i najvie poloaje u hijerarhiji. A buduci da. je sultan na najvie komandne poloaje preteno postavljao osobito odane ljude iz danka u krvi, bez korijena u obitelji ili zemljoposjedu, uije se morao boja~i ~~~ , \ '. otpora nekog arislokratskog sloja. Buduci da se nije moraoobazirati ua okolnostI \~.
\~

2J
j ;~;

.S~

~~V I ncvezane
.

\ 1I10g.!101)Opunja.vat~ ~ P!.v~ redu pr~ma I)l!f~I'!.!!5J~gc,Ogier Ghiselin de Bnsbeck,

s 9j~.H.!.l1a,p"oQ.!!t podrije~!l,_p'lemst~)li

i~~tka,

~ut~anje.@~licite!?o~o2je

,tJ~}

. dugogodinji habsburki poslanik u Porti, pedesetih godina 16. st. iznenadeno je i '~~' . ~'i \'i'ii->'\ iskazuje locno ustanovio: i "Ovdje se nema nikakve borberodenjem, cast sc svakome 'i k lomu po mjeri statusa poloajaj nitko ne odlikuje zbog ranga, rang svakome .\\)

J "
~\ .", 1 Lo

. 1&\\)"~
~>f'\~

daje

onaj

poloaj

na koji je postavljen.

Slube

i poloaje,

pak,

podjeljuje

sam

I sultan. Pri tome on ne vodi racuna o bogatstvu, nejasnom plemslvu, ugledu ili : sudu gomile, nego pazi na zasluge. gleda na ponaanje, darovitosL i prildadn'1st; svakoga odlikuje njegova spretnost."1 Sultan uopce nije bio podloan nadzoru drugih ustanova, vezala su .ga samo na~!!l!L-e!,jja.~~.:. je'sultan,\fz svoje politicke nadlenosli, raspolagao zemljom Kako kao glavnim proizvodnim sredstvom, njegovase moc moe nazvati despolskom, pri cemu bi, svakako, bilo neprikladno razumjeti tu oznaku negativno. Ipale,sIlIlan je, svakako, vladao jo.neogranicenije nego apsolu~jsticki vladari Evrope. 9smanske sl~e!inceve I!!imjereno priJ!:l'el!lali te!cu...!!.!2gl1 za sIlItana, Ycc.su
z~a~~lcili I~isat~, E~.oucavali SII te~~lj_e.islams~e..vje!:e i stjecali fino dvorsko olna::.
UVOt.li biljci1:.: \V.

Lr L! , ~. ~., '-'-'

2 o. c. von Busbeck, Vicr 8rieJe Cl,.., d(T 7'u1'l.:(i, pdjev(jLl ti 'alinskugu, 'vou d",n Stciuc:u, ErlAllgcu, 19261 dr. 64.

50

'::;:'::':tl>j~. Z~.~~I ~II u IUl~lin~!;odinl!lIH\


:~r)~t yodSI.VOlI1 \"')jII if1ii i IIpravllo-lehnicki

do~jvali

1!:\n\iesl!.!tvo_~.tW,Ii!l.!s~. I,'.':!s.~ !J.i


odglljalc1ja prince\'1I

islulsnog

(I,!/'I)

,~.!.,;jli vj\:$tiui vladauja. '~;!'\'diuja. j(' driavua

uprava

hill! jMIIO odijeljena

od sullauova

1I<,'llHu:illsf,va.

rI.

I"

Clli k,)ji su sluili u sullauovu domacinstvu, tj. sl,!ih~nici .Sn.l~:1. pripaclalL!.HI. :.rim" ';ru )IIl1\a: IInlll.rau' o' van 'sko' i haremsko 131117. l9JC 1~Y...\l.n1 nw-IJJ'~ Ji ,;, tI~!;ei~ll!! osnovi j~.2.P~.b,l7.i'y~"lIO sultaua. Ovan!Ql11 pr.!lli"ldali, osim unutra.:.:j~~),i<,j.. (IHI!...5'.!.!n),carslci nosnc orllja. (:~i1ahd~T"), pridr!Yl\E lI.~rp.!1lq!!!1 (ril.~1'l!!.r), ':11\''', o:lij,,1a (r"I""r'lr), CUYJ!.r, h))1jel; ru.plja (dti{br-nt og!!!}!.'), sh.JAbcn;ci vriV.!!.lUc ~ s.'r::k!L ri7.llice (!!,,!=ine). lIllansk" kll.!!!.!lj!:Jk~r)i sIUj,1.1C1li.c.i s nadlrt.\.:\ 7.a osobu i .>.,i:.;,:~I~na v0jlli polwd ($.,!crli (ld,,). U IIltul.ra.~njojje sluihi IJio zaposl"ll i 0<1,...,':.cI,lUU.;;j'[;lielil.!.tc!UWIj1tlIkl!gll). Njihov se ~lavlli z;\(lal.aksM;lojau u 11a<l1.\ran,ill ( ,,, I!!t\It.ralijl' pi\b~e II ("'\rslwl1l s'U,tju. g;lIjl:'je st.<\IJ'~\'ao suh.all. "\)"tr.~!<l1j".i j.. -tobi pripadala i spoll1cnUl.a dvorski! kola. u I,oj"j so s,' od ,1

11"'''1\1,Ttiii7-t:;i-n. ,;hrazo\'ali pa~;:i (Ir;;;ji;;-,;y-Tu su diwJ od,J,Tr7di ;1I~0u d i..-

~
.' ..

"n~,~ Lrvi i~ao ~s~bit.uI~~"c~'n(). i ~i:.I!:<!.!2 11~~IIU dot!klji\''.ili 'l""l'sk".L


"'"dj.. .i" I,...'.>:doda paie\'i st.eknu, I1Zstrogu disciplil1u, OpS'~~IIil ?11:\lIj~.

"I''' :\ nalit-.. I,.i j~zil;i! (nSl11illl21":--l.u!:~k.i,ilr:tl'sh i 1'Q]]ij~.kiL kali1',l'alijo, Opr)? ., .'" ";Ia,,,sk<! rpli:;ijoj v()ji'iCwanost.i, ["'11111". osim upoznavanja J oru:':ja i VI)j".. ri;I,. ,'rid,,\:1zilu i t.,.;;k" Ibclw ...jeihanjc. Dok sc v!'.'ina paI'\'a !")slij.. l.;l\'r",...
ir')':;"" dod.idjiv;,liI Porl.inill1 k(Jl1jan11:kirl1 odrpdil11a, l\iljlH)lji s1I1I\!idi 1I1f't':IdIH\:;:

.;.,:."",.

,k. o".jvi:;ih

poloiaja

u dda\'!.

r-

. ~~i"k.!I.-,:o"I.!,!i,ht' (bi1'l11l1..!!"alljskolll d!j!~~;:\l'aJa 1.Vt>rrli,tll':(!II.lJs!'.~li.III~I.:..:::.r:.:.. ~J.'5i.iJ" ; "';-;,1,1.;;;' 1\ i. k III~i1Jj \ 1."J~'~):'.1 II':. m~b ;;~;~j 1 f.~cle!,lIa .t;;\I:,1n (JI!~.5IUJ!5.J:J : ';"'r...,.!" s h,I" nrll/I, kojoj je pripadala porlcijska i slrau..ska UU7.II'JSt.II SD.":>.jUi :'Ii.'i I" I\SI0IH' dj,'la!.lIost 1: \'aiijs!wj S;I St: d~I~I~im:j.Ld.itltiva!.c i f;I'"di:;tlj" mj',,, !nicn {'l/r~~I/f>,) -mm. - --- .. -- --'. Q:",bita .i" "Slalln\'~, Itaposlj,.t!w, hi;~.!;.Drski. han'lIl, \I. kojCJlI!! slI~ivjpl" sul" ';~J':(- ~lIpr'I[\(' I': ost alo ~lIsko osoblj~ i slllav li..e. /)0 vrem,,"a Siill')'malla Ydic:Hl,., II.'t~ hil.. je 1!(,hj"aj..n{l da sc snll.alli Clle prillc,'zallla st.rallih dillasl.ija." ()hii,aj s., dr;:,- "anin ~lIlm~lIi("[' pripada istom kasllijem nemetH!. li l"tr"11I1I ';o sllliii il ''22. i'..f.p~(J k~trirnlli ~:!:!lL~'.'~,Jl:!!rc", ..!~1,!I~n). ,./,,, Itll",karcilna osim slIl!.anll, ,'ak i bijelilIt eUllllsillla. t);;ohiJ-;: ~;;-;:-;;;:;;fo~-(TorJla(:ili;;;,\'a sa.~t.ojalob,.z-iz;,iu,kc r!.i!if.iiPj:~J)i2-':;~r;r:1il.5l. od u!'s]"boduih ,,,,,1';1.. '?;

r l:
;'

'::illll.sj ,al,~pnl'~r. sluia\'ki, kao}-.2]it;\' i 11..ili l!H<>ll<:'I'\U:,!;;slIif.l.\'o. (,Ei,ai;, ~i1 osohl}" s 'Ini!i (.2,'. voj!!l.!2!'o.:.i t~l). Sr,~djllja jn dra\'ua upraV:I bila j;.ISI10 od\'oj,'u;, ,)tI su.ll.aIlUVi! uomacil!sl.vfL J'>.\;0 se dadar Ilije mvgao osobno haviti svim problcmirnas\"oga prosl.rallog carst.va, ,;,.1,.";;1r;1O razli,'it.C' z~,dat.ke ja<IIOollre..1cllorn nadlenocu. VouelIje je pral(~it'rlt je s .LiliLj.l;,i:_./.!I.!~d"l""('likou.w.:~i.t!I. O.J)k LO r..iuiQJJaQJJQvi~lJ,u~.r.u.i!;,."\ kQ.i(: hi l!1JJ l!1','.!.II'Jdl1o dao su11.:1I1. Razmj('ri PlInine lIIo,:i \'clikog;a ve7.ira. vadrali S\l o\'i~;!IO ()

.---

iJ.i".~o\'oj li'~IIr)Sli. _I;illallrii~ka


;:o. ni.it~(': plJr.j~~ce od

.je polit.ika

IHCI1I'Sella na gla~'n0!L'!cf(c/'l/~'(!,
$('TCfV. n. tt IH':m,,\II:.I(I)j je .i~~i~tllnj

Samo je
Ilpnlf"f.I.-j

i~kvlll'(mogn

pf':r7.ij~lwJ(u.

..;:.!n.':.;w;'.!"

f-;H!"ku

p~.llit':1I 11 Carif,l'l\rll1, zt1a;.j \'rtl",;

dt'\1H1 t\':I.11U 7c.pkdrr pl'\'ohitl1() "" rrip.1f\lIid priuP:1.l\mn. ~po!lOnlHll)o;li

Sa.ra!1l. lor, ndr~c1i\ im;l!i !'!.JH'!i;t! i r'\:!n1..'!'

of []I\;tt'n}!,., 't vrti.!.


~.

tln.~I(I'''IIO

r\'\,~dll njima
su

i 1;,.f;::\I\5hil11. j, 1..i7.i1ltj"kim I
hi1i 1I!ulmu"j i I'",nis. 1m~~r:\djnm ti~nj

.: Ennu~i ""iii\) !;n

rt:prN'll1kr.ijc.

{'r1li'l1

-:-lII111~in1<' ~,..

j ;>...,j..." Idd:~lIj''',

pn'i IIIuRija Osm.anskoga CEstv_~1 .~~y/l1ilislalJl,_!!~odnos'LJl.l'ema vl:lllaru_~p()J.!!; gao s~lL.!!9vitol1l samostalJ:locu. Suprotno njemu, oba su "vojna suca", nadlcna u vjerskim, odnosno pravnim stvarima, jednako bili neposredni organi sultl\nl\. Vanije politicke odluke navedeni visoki sluibenici, svakako, nisn sami donosili. I(ao i u drugim islamskim dravama, i u Osmanskom Carstvu ad vrell1~~ Q..r.hnnJ1 Josto'alo 'e dra.vno vrece tzv. Carski"(\ivan divan-h.,imlll un :I<ao to je spom-ciilito, ta usta.nova iliJe bi a O_..!!.C.lili!.~.'1. !!e~o :mrno savjetoo_avni or~al1 u vanin.L
___7 (}//c.VW'1l)

dravnim l>osj,ov.i1J!!: IS.tom~j~na..fu!gi~ kao .1Ii!:iyiLcivi!ni sud. CarskT1e divan, tako(ter, primao poSInnikestranih sila, Islamskih kao i krcanskih. Diva~

z.asj':<Jao ..!.1\'anj~k9.!!.t~!i?JE :?~r~.0..1L.YrjjelT!.e_ dRIah!L!!~ prijectolie Siil~yrn..~na dvrK1"ik;' r!/Vf(, 't~lic1!.nstv.'~n!?S- (~~20) cl!!iJi ~ ga. ~i.i1a!.!.~i: ,velikiyezir ,_ltO.ii je~e~dav~g, ~~,~1( l/' qya. ()o_ tri._ ve?-ira kUJ>ole1 J~ko_!!azvani pr'lm.!!. 1"!JP<!!ii.znad_dv9rane za sjedni~e), 1771 J1LG4.' I J ,!I)ll_rfffter'd'lm .U:.L..J~.lIrne~ij~j AI~d9IijcL~~t ,xg.i.!ill..~J~a i IIjandii~ (lIi~allcl). Sr.yh,ilis(rim, vrhovni muftija Carst:vll' po r~~I.gu~.i~i od oboji.ce vojni.h ~.!Lda~ i Zjl1/ '-, I'r:tvo.i!!.top;a r;u'gaka.:~2dik~.~~zir1.nije_b!.'?_cl~n ~i::all.a za!.tJ.jlq_~~. b~ iQj~~li1Jcivo. .7- 3 I/'tii,'t. "rijn Iskopravnirn pitllnjhn~I.1\ zadaci su dravnog vij~caJ)ili posve politick.e.lIJ\.!'a~l.ijet!!.<:.sii.~y_m~!la Vcli~a'lst..:"nog u dravno su vijeclJ p.~imljeni i beglerbeg n.ulllclije te glavni zapovjednik not.e (kapl!dan pn~a). Na sj(~dni~alTla Divana drugi -- t(~/ t'/:/al ! ~;i. slu~.benic.i prisust.vovali kaC?j.?-~ni_ organi, no oninislI smjeli zauzimaLi IIIjest.a _ IfIM"c/''; et/Ji i. uklillcivatL.:!~u savjct.c:,~!lje. OVdj~1 je rijec () zapovjedniku dvorskih furai.era (nl!lt~fcrril.:a) i caua, zatim o cuvarima kapija, sckretarilna Divllna (krilI!,). koji Sll it (Uel JtU'tt'

!l'j_:t.

11;197al1 _ol;ill'Uat.i~vakocluc';.!ii:l~sar.ke

poslove,-t.e o janicarskom' agi", koji je Qcfgo-

'3f."'<) 7.,t sigurnost. dravl1()ga vijeca. Sje:lnic,!m~'\ Divan3 prisusf.vovao je inmjst.or n'Tl1m~ (lel'ifll!JI)~,i..:~..ie.na sulf.al_1..sko!~!.~~.oru i u ()sl11allsko~ravnoj upr~.vi prnf.<;>k91arno pod!~.ic hilo vrlo. vano. 5'.I1tan je nakon vremena M('hmct.a Osvajaca Sall~() rijef.ko sudjelovao .lIa sjedlIie'un;t Pivana. I\ako je vec spomenuto, on je ponekad ipai" radi kontrole, prat.io sj('d'-li.; neopazice, iza reet.ke u dvorani vijeca ili u poljskom logoru i7.a 7.avj~se. Da hi obavijestio sni tana o rezultatima savjet.ov<lnja Divana i postigao privolu za

If i .i/~ l.,.dL1}C

svoju odluku, odnosno izdavanje n;tredbe, vdiki hi


pr,,~lIllCf.~ prigodom svccane audij~nr.ije (Ul';).

11111

v('zir pot\a~l.ro najvanije

Golema povrina Carst.va, s jedne, i snaina centralizacija. s druge strane, djdo\'ale su t.ako da se od vremcna MeilIneta. Osvajaca II oSl1lanskoj dravi oblikovao birokr1\tski apar.at s jasnim kOlllpetencijama. Ol.ada. se sve vie upravnih predmet.a obraduje pismeno. Centrahl'!. jc driavna kancelarija regulirala viestruke pismene zadatke, npr. sastavljanje naloga mjesnim nadletvim:t, imenovanja vojnih, vjerskih i civilnih, napose fiskalnih cinovnika, ~f.avovf' spr:Jm brojnih peticija podloinika. Onaje bila podrectena Carskom divallll. Dravnaje kailcclarija takoc1er bila zaducna za korespondenciju koja se VCI: odavno vodila sa stranim silama, snano proirenu pod Siileymanom Velicanstvenim. Taj je IIred 1;0(linje sastavljao \.i,:;c oci 3 000 spisa, to je na evropskom podrucju dosegla samo papinsim kancelarija. Na. ;''''.11 oS\lla.L!.>~ke je drtavn~k'!,.!lcelarije bio vrlo ugblni dravni sf'kret.ar za c;,arski
i U \'rijeu1eSi(le~'lnana VcliC"II~tY~n('l~ 118510\' rU\eilHa.li5\1ScllllO w:7.ir.j (\'~Iiki vf.~T.ir i kupolnj \.(~./.iri). Oni su polagali Inava na stijeg lIkl'n..~en tri kon}dm rep"' (1"9). K,unije je vcHki vezir. sa <la poka7.. ,\'oj. do.tojolistvo, dobio cetiri ili pet tu.qn... Med" 1'"1'01,,;11I "ezirilll8 postojao j. hij~n\l'hij~ki redo~lijcd: drugi, tl'eci. c:ef-\'rti, itd. ve7.iI'l)ri c~mll j~ ftnll;,i vC7.ir hio IU\l11j~~uik velikog vezira. S .Ianibuski n~l\. je postao punopravni clf\n Dh'nn" tt~k 1",1.(0 porn.'if.l\n jI.'! njegov ut.jecaj IIn~uprot !llHli\l1jivanju suIL'1l1sk.- moci.

GI

monogram (niancIO), cija se zadaca nije sastojala sam!) U brizj za neometa.~~_9dy.i. .i.!si~~~Ij2g!pi~enog~!l,Qbr!-fi!-jlb negc:d~J ta~oder lIJPrao provJeriti. ~~~onitost ~p'isa izdanlh usuitanovo .L11!.e ~el~,p"jeriti carskim 'mon~~amom. Sultan nije Izravno potpisivao. Istom u doba Suleymana Velicanstven9g'ni,ancl je dodatno zaduen da nune nove svjetovne zakone (kanim) raZradij kodificira. !zvan ~ompetencije Qivana bila je financijska uprava,IO neposredno podredena o~oj~..ciAeft~rd~.r.a: rumelijskom za-'evropsJ(" ran~cro~~o"i!1~~,_z~-azi.f~ka,pOdrucj~

Carstva. Defterdar Rumelije, takoder zvan glavni defterdar Uas defterdar), ujedno je-p.tovodio vrhominadzor-na(f ukupnim fiskomuOsmanskom Carstvu. U prvim godinama vl<Uiti Siileymana Velicanstvenogdodatno je za netOm'osvojena arapska. podrucja uspostavljen poloaj c.IerterdaraAlepa. Defterdarov je djelolaug bio razno'lrstan. Obuhvacao je upravu dravnih Ji. nancija i dravnih domena (has.a IlIlmayun), osobito obracunavanje gotovinskog prihoda, koji je dospijevao na ime danka (haraf) vazainih drava, poreznog, carinskog i dohotka od najamnine le od zakupa poreza. Ovamo pripada i knjigovodstvo gotovinskih izdataka, tj. place i nadnice, odravanje carskogsaraja, pokloni, nabava robe i materijala, osobito za vojne svrhe i dr. Fisku je takoder dopalo evidenli~apje zemljinog posjeda. Za obavljanje tog zadatka u vrijeme SiileymanaVelicanstv~llog postavljaju se posebni deHerdari za evidentiranje nadarbina koje treba dodijeliti (timar defterdari). Da bi se mogla utvrditi i predati vrijednost prinosa zemljita u okvirima timarskog sustava, postalo je nuno tocno registrirati dohotke koji se ocekuju od poljoprivrede. Potrebni su popisi, svrha kojih se dade usporediti s urbarima (zemljinim knjigama) iz razdoblja evropskoga feudalizma, u Osmanskom Carstvu sastavij.mi za svaki vilajet, odnosno za svaki sandak. Oni su sadravali zakonske odredbe (kallullnalllc) u vezi s podavanjimaodredene teritorijalne jedinice. Nabrojene su bile ne samo najmanje teritorijalne jedinice Carstva (nalliye) nego i svi lokaliteti, s poimence navedenim poreznim obveznicima i vrstama poreza. Qim tzv. detaljnih Jl.QQ.isa (dcfter-i IlIlIfassa/),postojali su i drugi ~egis~ri_~l
k,()ji1!1ase~l!..ma.ruo na~<?dila razdioba. imenovanih prihoda, sumarni registri (defterc.i

icmai). Cjelokupni je sredinji aparat osmanskih nadletava bio u vrijeme Siileymana Velicanstvenog toliko kompliciran da se u njemu nisu lako mogli snaci cak ni novoimenovani veliki veziri. Taj je mebanizam nadlelava pretpostavljao temeljito strucno osposobljcne i okretne cinovnike,cije je znanje moralo uvelike nadmaivati usku strucnost: oni su poznavali i islamsku teologiju. arapski, odnosno perzijski jezik i knjievnost, povijest i zemljopis. Svi su slubenici sredinje uprave nosili
n<Uilovr-e/clli, a tek su II k<Uinijc vrijeme nazvani efcndi. Posljednja je oznaka isprva pristajala samo predstavnicima islamskoga duhovnitva. Za sastavljanje naredaba osmanske centralne uprave mjesnim je nadletvima na raspolaganju bilo dobro kolovano osoblje, koje su tvorili po rangu vii dvorski fur&eri (mutcferrika) i potcinjeni dvorski glasnici, tzv. caui. Vec je spomenuto da je Osmansko Carstvo kao islamska drava bilo sasvim podloiio~erijatii".- StC!ga nij~ Clld!Jo to je postojao, osim centralnog upravnog
Ured poglava", Jivau.kih .ekrelara (...i../kVIIAp). kao uspored811 s dalje posLojeci", uredom 1Ii,A1I..j., sLvOl'enje istom u vrijeme SiileYD1I1.na Velicanstveno,;. 10 S"It.~uova.je priv4Lna riznica bila. jasno odijeljena. od dri.avl1ogtiska. II U nijeme B"yeziLa II. poilijeljen je ured ~'J'enlArA, prvobiLno uveden zA jednog Cw,kciol1Ara,na ti> dva podmcja. 62

'~

term anom receno znanstvenog '- ul!~JerenJa. .Wm(!le) SVOJ ..811dJ~lokrllg m:eteno i1iIiill1Da.tr["poarifci.i.!i .~ visok;!!J1koll!tv'h_8udstvq i u pravnoj ekspertizi, s tim i to su bile trl0gucepromjene.djelatnosti unutar tih parcijalnih podrucja. n U islamskim su visokim kolama (medre6e) profesori (muderris) predavali ne samo razne teoloke discipline, poput kur'anske egzegeze, nauka. o tradiciji (hadis, prim. prev.), islamskog prava i liturgike, nego i etiku, nauk o dravi, prirodne znanosti, matematiku, znanost o arapskomjezikll i knjievnosti, retoriku i sti\istikll, povijest i kaligrafiju. U te su visoke kole, prema nivou vrlo razlicite, mogla dospje,' samo ona djeca koja su u tzv. kur'anskim kolama (mek/ep) naucila pisati i citat,: te stekla neka znanja. iz Kur'ana. Nivo je tih osnovnih kola, koje su bile pod Iladzorom mjesnoga kadije, uglavnom bio samo prosjecan; ne samo zbog didaktil,e temeljene na ucenju napamet nego i zbog cesto poslovicne neukosti ucitelja. Oui, naravno, nisu pripadali staleu uleme. Takvih je kur'anskih kola hilo posvuda n gradovima, no preteni je dio stanovnitva osta.jao nepismen, ponajprije 'lalo ,;t" nii slojevi nisu II svojim zanimanjima trebali kolske izobrazbe. Drugo je podrucje djelatnosti ult!me bilo sudstvo. Mnogi su fingiraH kltOkadije

aparata <Jkojelpu je upravo bilo rijeci, opseni vjerski upravni aparat, koji je bio posv~ uJul,a~.~ pravoJjer~euleme: TU)[.ip~~~ici ,tecilo~';'p!:a~nog::'~'islllJ!l~im
{'.: eJ

t~1

na cel,!IJ?oje(!i!!~h s!!~benih?~r~ga (kaza),~ Kadije nisu imali samo sudacke funkcije, uego su se smatrali i osobama.od povjerenja Visoke Porte, koja je ieljela I :ti obavijetena o djelatnosti visokih i najviih dostojanstvenika i o raspoloienju naroda, Oni su, istodobno, vodili driavnu upravu u sudllenim okruzima, ollavljali notarske i maticarske poslove te kontrolirali dravnu upravu, ukljucivi mjesni fisk. Zadueni da pomau mjesnim slubenim organima pri njihovim mi\Ogostrukim zadacima, morali su djelovati dosljedno prema nacelu jednakosti ljudi pred Bogom i zakonom. lako su I;adije bili obvezani na strogo potovanje zakona, ipak su osobe socijalnog vieg sloja od osoba maloga drntvenog ugleda te muslimani spram nemuslimana uivali balgonakloniji postupak. Uz to, kadije su poslije jedne do dvije godiJ:e IIredo\'anja po pravilu bili suspendirani najednako razdoblje, i to bez place. Stoga nije cudno to su oni nastojali da za vrijeme slubovanja steknu toliko sredstava da uzmognu podmirivati trokove u razdoblju privremenog mirovanja. Zna.li su unovciti svoj povjerljivi poloaj, iako im se opetovano zabranjivalo primanje mil;a (l"1j~lIet) . K~(!!je.su b~i, podredenUovisno~geogratkoI!1J).010aju svojih sudllenih o!m~ga) nadleuin2,vojnim sucim~. (!adlask~alas~(~) R~!:!!je,_o~lnosllo A.uadolije. lako oznaka vOjni sudac to pretpostavlja, njima nije pripadalo samo najvie upravljanje sudstvom II vojsci nego i u civiluom podrucju u cijelom dijelu Carstvn !!Oji im je bio dodijeljen. Oznaka vojni sudac bila je u to vrijeme salL10 preostaLak iz ranog razdoblja osmanske drave, lcada je u godinamn vladavine Murata L bio postavljen posebni sudac za pravosude na vojnom podrucju. Taj je poloaj zatim, li toku nagle ekspanzije Carstva posljednjih godina Mehmeta Osvajaca, bio dvostruko zaposjednut. Osim opceg nadzora nad djelatnocu kadija i medresa, oba su vojna suca. bila zaduiena. i za imenovanja kadija i muderisa. S vremenom se od pO_~l"Ucja jelatnosti lcadija potpuno odvojip djclokrug"rnufd tij.a.!..k2ji sc ".:i~enisu .mijeali \I prakticno sudovanje. Njihov je zadatal, hio teo-

f , U

u
> I f,. i U r: W [ , ~~ ~

rijske naravi: oni 51\, kako je u\aatka spomenuto, na zahtjev stranaka


1:1To !liU, Iivalull(u,
o..lnWti 5cU"O na podrucje: 11 OSU\AuskolU Ca.rslvu vodece

\I sporu,

' 2,, ~i;I . . ~ 0..( ' '~:~ le'.:1 I ~

},oJilCJihk.:

).i(uV!\t:

kolu. Ovdje se ne moemo baviti p.-ilikama U drugim pra,'nim kolama.' 63

,'~~ ol)7,ir:). na I'jihov llrustveni poloiaj, li komplicirl\lIim pravnim IIlucajevima iz. [\,;:\Ii 1\[\ 1\erijaLu csuovana lIIi~ljenja nazvalla Jetua. felve 1111 uvezivale kaciij~ pri o prisutni salllO 01l0$el1j\l prellnde. Dugo se vremena cinilo da 511oSlI1l\nski muftije

r. I
i.

veliI.im gradovima djelovali l\uton01l\110, Ila vla.sl.itu odgovornosI.. U vrijeme \i)reYI1HU1a Velicanstvenog carigradski muft.ija postavljen je za vrlwvu')g II1uftiju .l"!,i!uli.slli1ll). On je otada ne 3al1\0 imenovao sve mnrtije nego i o<lrediv'lo t.!:n ce .'!H',:irsti viI' I:adijske I'olohje - mlll/c.

,...
'T lli' "P li 1.1:\LN1\ '.I!'!I.i\Vi\

/.

f"~l'i1.('l'ii;dnj1 j~ uprava pn~\'f1: odgovarala n"ntr:tlisf,ickolll zn;1f:nj1t ll'iII!HII:;;\';"i7... T' "j,' .j, """'. (),';rn malobrojnih qzalnih dria\'a, Carsl\'lJ j',' hilo 0r~\:lni~iran" ,'.""",j,.'.iil1':I\"'l1prn pr"dlo"kn. pa. c" i nacill djelovallja I.erit.orijalnih l1:ldle~t.,,'.'a .,., ...j,;i .,I" .I, ~(1\'UO \'odsl.vo. p"'yijP~!1 W'~el!lH;.\VII.r jl'<.l.inire, Izv. vilnjet.i i ~O\l1d;]:I(.i, ,;L"f)C,O\nizi,ane \.~jnirki,. a _dvij~ ~;Jk rnani,:,~dbeni OI~~"7ci (I:~",) i ..bl'';)a _' ':' ;:,,:). 1'.1.~'1\~1'!.~~H:iJHI ,~hkp n~II~7.nogj. f BI'gbrL~ezi i .~Lili!}Js h!?", !i'.1 1;'.11,,,.,, '<.;~~ r:\ I" !"~!S'.ajali n sl;!?!,,, vojnickI' (Sf!{[ryC), 11. preds(.l)jlli..j slIc1klli!t ''''''''';~. i .;,:-,.:;)" II f.ld"t'.1I t.,~()I(>l;r)"praVIII! k;Hije!~ (i/flliyc). >J".iv"::t~ s,,-_Ieritorihlne j.c..(liniC:IU?II!I!~II~kQga C,1lf.!?J~:;\,"jll vi.UJJc!.:.i", \',;'Iit!.' : .,,:;,. 'Vn(\ na ,:,,111koj.ih sn hili beglerbezi, koji Ula je P,r:.jIH\da.Q"~Ljj.;>!-,,.5a'l!:.,l konjJ.':"_!S!.:.~.J.al,_?~"d( \'i5~~og poloaj!!. Begl!!ruezL..,l!.l1fpqsr(!dIl9 raspol;.1.[.';:tli s j..'d. ..:im s:\n'~7.ak,'nl :- l1az~nill1 yaa-sandiak - I~su k tonl1l biILz:HhlPJ.I.L~;:Ullglzo.r "nd~:1lil)('ga ~\'oj,~~ vilajeta, s,'akako, bez lmvi,;p Ilplctanja u n.f!~IlC!lOsl.:i poje;Hnjh :;\lIl1T.'\kh';ga~' U 't.rcnt'ltku sLlIp:\nja na prijesloije Siill'Y/;HIna Vclicallsl.vt'nog hilo j.. ':\7.mj'~rl1o Inalo \'il:\jret.a; Rn/ndija. Anadolija, Karaman, Rnlll (Lako(1t'1' 1I;:7.V;\l1 :i..;\!.;), ",\ rahija" (pod tim ~C imenom razull1ijcvala Sirija) i Diyarbekir. 'i~:i!J:i se,_1!.'2.iedlli.i vila~~t.oja~. od ~Yr:. SilOl!i~l~a(8::H), JI:l~,:lu J.:r~j!l' ~lI 'H" qprav.i~IjU)ili si1:!HI~:.1kl)ezi - ~j~J}im konj~kim ~2.!.'l kao.._~_~.IHjeI1LQ.ni su ~:)"ovij,.d:di trup:\l1I1\ II $vojilll sand:J,cinla, ') uZ_~()_!liL.hjfu1Jldlt'iJ.i 7.'L~vc J.lr(~(lllJclf;' ~'.J2!:;-;:iri'iji.nill.J;.9J1LSUjDlj)if:\ pQ.dreJ;;;. N"ki $andiaci (poput AI1H1syf', Ant.aly." '-; ',~l.al\10n1ta, KOII)'e, l<iit.;Jhye, Mal\i5e ili Trapezunt.a) davali Stl se na upravljanj" c','rll:tllskim prinrl,vima d" bi sc t.ako pripremili za svoje buduce znJatke. Kao svrf;l'lIi polaznici wht.jevne carske cl,'orske kole, i heglcrbezi i foiJndiakl)('zi ..a::p ':Wlgal i su. popravili.. "rilllif.[!~!!Q!!!'i9j/J-ickomiwl;rilz.!.wl1. --.t~~.veoo!'ki ;;,;, poloaj IlIo:.di dobiti i vojni zapovjednici koji ~II se i.~kazali t.e potnlllri vladara ,:t.:1\'(I,,";)(lol~kih ('mirat.a to su hili ukljuceni II osmallsku dravu. tJj",ln,'ca\'anjll !,rvill('ij~k,' upra\'1" UVf.'likf' je pridonosila cinjenica M.o ht'glcrl>t'zi i salldiakbezi !li~1I bili zt'ntaljska ~o5poda vezall3 svojirn po~iedolll. Oni su u $\'1\1:0 doba Illogli biti slllijl~n.ieni, Od1l05110 pr"mjcl.cni, pa se cak pra.vom polilikOIII pr"l1Ijt'Lanja :,':jo.'~110 l':1zilo da se v,'liki gllverneri odvie IH' veiu za svoj Leril.orij. Ta jI' mjera .;:lIiil;~ i;~hje,\"vnl1jnl)p:lsl1(,sLi od rCl!dalnc ras(j"pkallosti. !Jost.all)"'. provincijslmj... "pr,)':" hih '"l1al\je/1a kopija sredinje npr:we n Ist.i\llbnlll, s provinci.Hiil1! div;'/1(1!1!

..---13 $,"\11)0 ~1.1 4;{(> Gdj~k..'\t"I~ pr~ltlilllali 1.1 UUljt"~ll\ \'ilnjc~t1\ jt"di"il:II, h~sln il. Jillill1('ij~kl: hrl\? HprnVf". c!Juld, ali I.,j i7...":I" 'I.;'pr"'~w', T;,j !oI' i':.r.:tl I'" f'll.>iljf';i" pl"t.h:n i~t,ntn i\ !ii~ upntrcbljn.\'t\ ftllll:dju i ;;i\sl j,..Jini.'p.

'--'

:->ar:HI 1.,'rjlprij:'.IIIII l,\(,{\...;,j 1';

'W~fI

\'diko~:I;.l

':;U\"'I'I":'-o"\.

!=I i 'I 7.n~';."11.i11 ":rilflli!~ln"

!>I

i odgovarajucim slubenicima. Cak je i uredovanje 11~vilT1 pojedinostima hilo odraz l'1J~lupk!l.sredinje uprave. I Egipat sc smatrao vilajelom, iako taj dio Carstva nije bio ukljucen u osmallski limarski suslav. Duduci da su se mamelucki emiri, poto su Osmanlije osvojile njihovu zemlju (1517), pomirili s novim odnosom snaga, bilo im je doputeno da svoj posebni poloaj, slaru slrukturu gospodstva i drutveni poredak svoje zemlje zadre i pod osmanskom vlacu. Zauzvrat su MameilIci imali osmanskom fisku predavali oveci godinji danak (stiliyrillr.).u Glavni j~ grad Car.!..~~ad tv~io p.:'s~b!1U .l~!~ra~~:.!.1 jed)nicu kol~~ ll!.h'lI!.od.l,Q.l!!l izravno Porti. VCI1ki vezir cesto odsutan, jer je, po pravilu, morao predvoditi je :oj!lC pohode -:Ii-r~t.im vr(-meila preputao nadzor nad uprav?rnJ;~~nog~gE.ada C~~5'II1C znstupni,k~C.k~!!ml\ktlm), Uza nj su st.ajali razlicili ,duzbcniei. z:\duicni da st: hrinu (oopskrbi grada (izgradnji, opskrhi vodom i iveuim namirnicama, cicenju), a. hili su potcinjeni );n\(tskom I'ovjen.niim (~c;"'nlli"'i 1'\ ><iravanju javnoga reda hrinllo sr janicarski a~a, Dok se osmanska provincijska IIpI'iIV;1 sialljaia ne, w'jnll ')q~allizaciju, u niim o o ,vor iii nnsioc i S ~e rec~ r~o, hazu I SIJ lI,pr,1\'nilll jcdinican:la, kak 'lIdb?,nih fllnk~ija: Y k:-;:::;:::" J.e . . . . sval\! S~ sandiak sl1.s~oJa'?_..2.'Lv(~Cel~ hroJ!!..::'IHljJl'n.1h..okrn!!.a. (.~Il:Il)kOJIsu, svakI za .;tv' -v' / ~,~~1i pod jedniJI1 J;a~jom:..Sudbe'~ sn ukruzi obul~1...C;tiivie,'2.kruja (7ItI/ziye_ t'a. t<-<.~j;.. J;qililli!-_1i!luPt\\vlialis1,!gac,~ipq,yjercni,ci(7Illl]J), Oni su, hllduci da su imali pravnu t4;tt~"yLi "":-f''''''I prednaobrazbu, izricali prvostepene presudl\, odredi vali leo.zne,uglavnom batinanje . ",'! ili g]ooe, koje su sami utjerivali ako to nisu cinili bdije, U tu bi se svrhu 1'0j/fI/Pl javljivali u selima li pralnji skupine orllinilm, pri cemll su (;(,sto preleoracivali svoja ovhL5tcnja. Sloga 511medu stanov\l,i~tvOl~ "I\ibi ,l~i~!.lq_21~POI~~!,}DIJ., Za odravanjc javnog reda izvau prijestolnice bili 511odgovorni mjesni sandakhezi, 0-;; su tariiida~k pre\lo:~iii2!:.:,~ta!jcine 7:\'aue..:.III'!!.,{!, k0jili sc po' jedan od lHtlazioJl s\!aKom sudbenolJ.l okruju. Kako je'vcc spomenuto, v'1.zalnc Sll driave imale donekI" sP"':Jj,!lni po.loaj jer ~!dJ.iI~Jw?-et~ gd uciGibjcnog j;'dinstv~\lo~ sU~,tava teritorijalne uprave, U vrijeme st:lpanja na vlast Siileymana Vdicanslvenog bilo je malo osmanskih vazatnih drava, ~p~ne mje~~~ja ~~~nl.en~ti I(rims~,i. Hana!., podrucje kojega se protezalo na najvecem dijelu poluotoka, ali i na sjeveTllom kopnenom teritoriju, te uzdu sjeverne obale Crnog mora od Moldavslte do Kavkaza. .Inni je llio Krimskog poluotoka prilikom osvojenja 1.178, g, neposredno uldjucen n Osmancia.""",;'i., ~ ~ko CarsLvo. Porta je slobodno mogla svrgnuti jednoga hana i ustoliciti drugoga, 6' /K. ;:i::7 svakako s ogra.nicenjem da cast hanC\ moe pripasti sall10 clanovima dinastije~ koja je pot.jecala od Cingiz-hana. U dravnopravnom smisln krirnslti 5n sc"hauovi '~l1Iatrali suvereniilIa, pa sn stoga bili ovlat.,'ni odr7.avat.i diplollmtske odnose sa. Kt.ranim silama. U Anadoliji su postojale jo samo turl\luenske \'<:I'zaluckneevinc Ramazan i Zlllk;;~I;:--P[va,' koja sc prostiral<L oko AcIane, bilaje -!,r\'ohilno mameluc!ti pro:' t.choi-at, te je pripala osmanskoj dravi zhog osmausko-l11llmeluckog sukobljavanja. Slicno vrijedi za Zulkadr u podrucju Elbislall:\ i f\1ara.~a, Obje su turkmcnslte knecvine imale mnogo manju politicku reput.aciju, (,dnos\lo mallja politicka ovlatenja od Krimskog Billlata.

..

..

1.'"tJnat.oc: tnl1lf!. Egipat se nije !lI11Atrnn VII.7."llIomdd.l\vom j r ondje lIij~ ,-Iadn'" domAca din:\~l.ij~t nego v:\lijl\. veliki gU\'f'rnr:r, koj~gl\ jP. pO$tnvljnln. Portn. pl\ zemlja SlogA nije imala :\.11t.onnlnijr..

65

To je t~l<~!!E..~riie.!!ilp_za__Kneevin'L.Yl~.ku_-:-.p-otkr!Lj YlIi4aV!.I!IL~eHm~t v jedino ~.~~.al1!1kop~drucj~svazahlil11,statlls,~m-::jako je 9.!l1i pC?!~g~~ 8~!!!~iwm ~ un~g!ll,1jPrn i vanjsltopolitickom slobodom djelov;mja; Kilcevin~_Molda;'lt8ka,-:ao" due, od druge polovice 15. st. Vispkoj Porti placa d.li!lak, no u strogom j~8mish;
.

postala vazalna~rava istom,,1&38.g,

Osim toga! u ,0smanskom Carstvu bilo je pO,drucja koja sE bila vie ili. manje a.l1ton~mna, npr: Kurdistan, gdje. SII lokalniemiri upravljali sVQjim nasljednim dravama(Il1ikumet) ti rangu sa.ndak~~ga.Posebni je. poloaj uiva4)erif Mekke, kojemu je bio podreden, osim najsvetijega grada islama, cijeli. Hedaz; svakako, pod snainirrio'manskim-utjecajem~'-po pi-mei putem postavljanja-jednog sandakbega sa sjeditem li Oiddi, te smjetanjem osmanskih garnizona i odailjanjem osmanskih kadija. .

3. VOJSKA

Viso~~ll!!!.Lr~zyitka oSf!l.1Lnske ojne O!ga,B.izacije v~zall j!: ..~zeksP!l~ziju v kao ~!avlll ciIL~~lTla!.1ske r!':~~<l:os!!1!1-nslf.u su dra,vu ra,t!li PP~oAi -l}e<?Yi~nqo ~ erijatskoj motivaciji- bili nuni zato to dobra koja su proizvodih vlastiti podanici o~~o m.su dosfiijala iii prilnje~nl! ~pskrbu golemQ~~vojn()g.~~ki.ora-t~ drr~viie i_ vjerske birokracije. Ona je tako bila upucena. na proizvodnju stan~>vnitva novoosvojenih podrucja! 11aratni plijen, koji, svakako, nakon vremena Murata. L vie nije bio ta.ko velik. Bilo je nuino voditi rat istodobno i zbog socijalno-psiholokih razloga. Naime, kada trupe ne bi bile zaposlC}nezanimanjem za koje su bile osposobljene, tj. ratovanjem, morala bi prije ili kasnije izbiti pobuna.. Zato, to su vie jacale oruane snage, to je bilo potrebno vie osvajanja, no to je bilo vie osvajanja, to je jaca morala biti oruana sila.. Osmanskaje organizacija vojske do vremcna.Siileymana Velicanstvenog I.akoder bila vrlo komplicira.na. Ovdje se moe raspravlja.ti sa.mo o glavnim obiljejima. Armij_il,_~~~,?j,!-lil o~ dv~ gla."n.!l,.dije.1a, taja.ce_,y'~j~k~centralne vlasti ~j.:.lrue.a s EY.. Portll!i11 rql>.()va(kapukulu), iod,.provjncijskih odreda. Dok u se'l..~hro f{Olo~ vane central!!!t trupe_Q.dlikoval~"yecom..;..udar!!plTlm9~ip'rovinsii~ 51!..2.d!'.~,~j i.l!1_ali

odlu8!!:l.,~~!Ll!..Erij~>~~!:~_z~g,~oje broj~o~:i:.
P~ tadal!,Jll!! "rnet!una!:oqnj'ffil'.

. .

.i! u !Y2!!!...Ylel!!~nunajbolja;

mJerl1.lII!~,_v.'?Jsk<!:~!.v. Port.I~I!.!! robova b:.la bila ie dQ.~ro .p1~cena., te su se vojnici mogli posvetiti

iskljucivo svojim vojnim dunostima. Nadalje, ona je bila uvijek u punom broju pod o~m i smjetena ~~,~oja!.l!e _~~z~~o.~,,~jek!i2r.~m~0>9a~!{gj~J~!9t!.1.0 taaannm ~~I!t pfii2inlckim trupama, o.d..kojillje..u...miru~biQ,.uvijek.svr.ema. samo kOrnandnikadar. Osmanski su "Portinirobovi" bilipaljivo oda.brani, bilo

Ukfcpu dankau

kf"vi, bif.o medu'!.nJ~~Jm

rai!li1T!_~aro~r~.i~i!:na.

O~lr~:r~~~'bi!~

su pril!}~.2. obuceni i di~c!p.U!1.iraJ!rG,se ne bi ba moglo tvrditi za evrop5ke to . placenike.


JezgE.a. ~t.~~~rupa. b~~s~!l.nicari,.o~!ed..P~~ad.ije_k~ji je.l'J?~!U ,~~!o cen~ar vg:!~e_..I,.;!11~~_.Il2~!I.~_;n.~~_~~ o'G!.!nub~Jn()Lr~.da. ..':!)pLl!t_~l!illm oredom' zapovlJeaao Jalllcars~~,..od vremena Sehma I. po pravilu apsolvent
16 Ipak, polazeci 0<1povremenih jal1icarskih buna, ne smije se'ukljucivali pliu.i.'Al1osti og odreda. t 66 Q opcoj ueJisci.

~.
dvorske 5kole. Tada. je bio izjednacen sa. I!anda.kbegom i imao, priblino, rang evropskoga generala.. Kasnije.u J\iegov ugled i utjecaj uveli1~e porasli. Janilarski e korpus (ocak), u {>rvot p-olo~ici 16. at.Y.Ebliin02Q. OO.~di.. aast~a.o.. o.~ ~ri' (l'rvizlJe,".Na.lveca. divIzIJa, ~maat Jd.o.a!~no gr_'!P.!l'J'Ea!I?~U_ ~rtl s!!,lSlu.\ ~Ullra
j~~ot?Jo ,~vij~ tr~cil!~ .~or.l.?US!.-.ij~!ila se "!lo .ko~panije

POJedml!.J~.ort~b~!1p.~!!!I?~!1_11, p'o...J~~!!.oms:!!!:~ac.1(sto znacI:

~or!~d)O

~
I

::~o do .7P.Ij.'!.:!!.

corbadzl]al7).

D\VLZI1a

tzv. ]Jsetara (sekball ili segmell) bila je mno~o_.m~!!i!;_teuko lJetine janj.~a.r~,


Prvobitno su se "psetari" brinuli o carskim lovackim psima. Njihova se formacija kasnije razvila. u sultanovu gardijsku jedinicu, koja. ga je pratila u lov ili u raLo Trec~pram. ce~a_'!ta ta,kode.!. !J'ania divi}ija., zvala se Mine kOffipanijell zaJo to ie bila Jlfm..og~dl12... raspolawil!.agi. na .~riedDiku ja!lj.f.ar~.. Za"poP'.!!nJav!.~t1jc. i<!9i~11r.$kihj~~iniclUJ.\I~joje vec spomenuti odred regcuta (aecmi oeaOI), li kojerm.l su izobra~b~,,-~obival.?. dj~ca i~danka u uLvii ~ar~Ueni mladi krc.ani. Medu centralnim trupama vrijedi spomenuti, osim janicara, jedinicu oru<>.I'<I (ccbcClf, koji "ubili zad\iieni a. p'roizvodliJi1, uvanje i odravanje oruja, odred c loP'iiika Tio~1!L~ is.l().Ek~.~ed~v~to'plaia~e ko~janicke"9 iedl!1lce .~~ntl'~ii~j~l;e (oko 6 000 lJudI). EfektIVI placemh centrainIh trupa mogh su IznosIti ukupno 30 000 ljudi. Nisl\ svi janicari sluili u prijestolnici. Odredeni broj janicara bio je slacioniran 1\ razlicitim gradovima, odnosno tvrdavama, prije svega u pogranicnom podrucju, djelomice zato da odbijaju neprijateljske provale, a djelomicno zato da u slucaju eventualnih nereda. nastupe kao sila reda i da. preduhitre pobunu provincijske sile. groj!lno je.p~<>.vincijska~o~ka uve!ike _oadm,?ivala c_entral!.!~trup~; 1\ prvoj

~
t.,.
I

~
t:';" ,....

~;t ~
~~~I

~
i

l~oJ?~~!~ st. moglo j~j~~initi do 200 qoo.lj~di, te je bila, dakle, [,o~~~o s~alT!.. puta Jaca od placene centralne vojske. Najvecu su ulogu u provincijskoj vojsci
I.!f\ali. $pahijeLtfJ~~l(a;k..onj'~a. 'To .~!I.~iH 'profesio.!!alni vojn'ici,l)ose~!!.o izvj~ib,!-Ili

8j

~I!MI_i!_.~vo.i!li(U slu~..!! !ljsu bil! tlM!:~i~ni..l1p'vcem. ~~go nadarginom (timar). Stupanj je njihove vojnicke izobrazbe bio dosta visok, ali, svakako, ne kao onaj "Portinih robova". K tomu je provincijska.vojska bila trornija od centralne vojske, jer Sl\ se spahije stalno morali zadravati u bli:.:illi vojih Iladarbilla, te je s mobilizacija, naravno, l.ahtijcvala dosta.vremena. Buduci da su tiuivaoci timara, timarlije, uvijek mog,l!izgubiti sV2k.!ladarbin~,.l.iJ.J9.!!!j!Lo<ke.4il diicitili.!l.o. ila b ~~~o via!!:g.o ~II~zinu_p~,!d.lI~.!.!..a k!~can~.E.mz~~n, u ~v.rop"~ojfeudalnoj VOIS~!.._ Uzgred receno, za dlscij)1muJe bila vaina i Islamska Vjera.- kako mec1u centralnim trupama., tako i u provincijskoj vojsci. Borba. protiv nevjernika nije Lila samo 5erijatslm obveza muslimanai prema islamskomje vjerovanju onome !;.-;ji padne 1\borbi protiv nevjernika osiguran raj. Spahije, kojihje u prvoj polovici16.st. bilo manje od 30 000, nisu hili obvcz;cni samo osobno sluiiti kao vojnici. Povrh toga, oni su morali, ovisno o velicinisvojih timara, o vlnstitom troku naoruati i povesti u rat do sedam naoruial1i11ltonjanika (ccbc/iJO),naime jednoga na. 3 000 aspri (akfc) prihoda. Zaimi, uivaoci velikih nadarbina, morali su opremiti jednog borca. na .. 000 aspri, cl.uivaoci nadarbina
IT Vje,'ojalno se t1.I;ozv-..ozato ito sc njegov glavni 'ZaJ..tal, prvoLilno """loj..., n dijeljenju cOI'be, glavnog obroka jllllicara. II Kompanije tih jedinica 'Zvalesu sc 6.liik. Orl. i b.liik tako.ter su se 2v~lc .J. (tj. soh..), jer su 1\ vojarni bili smjcitcni u odvojenim sp&vaonicama. I~ lli su se konjanici zvali apal1ije, ali ih.e ne Ireba2&J\1jcnjivati. mnogo brojnijin..pahijau.a pokrajiNu ,'ojske. 10 Ne sllIiju se pobrkali s kovacima oruija zvanim" b<ei. Gi

tj
Li '-'
':> " .,'

~
' .' ~
.:.; '., ~.
... ~"

~4

rd

I. l

:\ nu.jvie dp:;tojaust.vo (has) po jednoga na 5 000 Mpri. Telcaje konjita, spahU~ zajedno, u ono vrijeme mog!a il!!~ti.BU UOO 90 000 ljudi. ~dan~ do c.cbcCi ,~ znali ijskill J..r~lj~a..l.iio C;>~.A()~~uci ~andakbcs._Sp~~l!~S~mdakl\ bili su
1'olliicliclli ,,[.'olHcnuti II" Lerit{lrij~ili!.~..Q!:!lInizirane j~i!lice,l!ov, Jll!1;ll, lin,. c',!lililtl! SIt 12!\I s u!'.!.'l,. Po desetj~!.H~ j~d.inica .bolli~~..ilo p()tci!tj~ll2.je.~no.!l1...I1.!!ko_'!Jlikl:.

( nlayi!!ii ili .!!!.!!~}J..!!.ad kojil1'\.jp:_~'p'~Q.!>io

..alldakb~g,_JLro,UU9hziJS'
rodrui:i(J. Oni ~U~'J

r;(llnO 90% :::pallija. Ostalih bi 10% ostalo cnvati 1.3vicajno G1('O'i!er, 1~~l'I\m)flUuti o t!lImri1!ill_cirltg';va~Iiu2.ini..

O,;im 1.,,;:1'0oruanih spnhija, u redovima je pro\'incij:<kih t.rupa, I:;..!;o je "::;'0' 'rF.~J\I~Ii) T1ldtih-fi()I!jiiiiicliih jediuica~oiJ kojih 'su -liajvaiuiji !:iJii ';zY.,i.bi;-;. (illrif:iiLc!).Jf.jihov s~.-Z:iclatai( snstoJao ntCmlCd'l uzncmiruju lIf'Prijat.clji;'I)~r;( i",ojll mll )'1It., i:wiclaju i plijene prc>vijant, Akincl nisu primali !li p\;\l'e ni n:."dl'.r~i"i(lf,1I ~av sv()jji'rthocl o~l.vari\'ali od plijena. Disciplilla nije bila jact\ sl.l'11n" il i ",T.:ij;tTi:,'sl.'-, HUlianosili tete cak Jmosmanskolll!.eril.oriju, 0:;illl !2JDL.bi1o i~ j.,,: '; ';;, pj~,,,j;ie, t.;:v. nze!' (neoclljeni), kojLsucc&Q.~Juii)i ILtvnl:!:X<1nJ:!. ai'ill !IiiN --<;7)..,:.. re~rn~:\,n.1" ,!cJ(';..pok'lzivao obil.~~l1\':?pl:t!~~j.!!.c "I)\'('ze: U !\n:!.I)olijije :2:::"ki\t
:~:2

1fk(4~~

.:':'r.!.'~c~.'Y:0_~

bil~.l!I!v<:~~lIo

~_ sl_ucajl!

pot..rc~e

dal.i

pOjC'!'\JI0g

n1t~ii!;~\r~~,H ,<1 Z'T-".

L
r ,
I I

r!

~il::.!~lj' vojsci, :tae,okoll, pripadao pl:\t'.elli.:ldodred gii1l1ill,/(o~ln~;clJj"lIi) ",'.:iu ""jim:1 je bilo kOl!j11l!ika i J1jC~;lka. TI 1'(\'oj-511 polovid 16. st.. efektivi cijelc OSIII'I1I5\(1' rmije i7.lIosilio!;,) 2[,0 000 a !:" 11'T:ik(;-;;v.:f!l;,~,.,!~dlJ1ni silii~u 1Irlllije s\'~.kl' I't.'icdrl!.eEE!:'l~S~ ~lr.!.!:l':.-rr"""', v:~i i,...,i::;taj!l " I'Oll(1dll Sciim" I. Ila C:"ldlran, 1)" l'olt(1cl jI' IlIoglo krenllli ,-,1\., }'!O Oi"' !",:i. Pri 1.('11\1' 1Il! rn.hlllaju pomocni odredi vazai" J(nccvine Vblce, koji ~u bili S~ ", ra:';f'ol"r,:lIIju o~l1tans"oj ,'ojsr.i 1.a operacijI' u F:nopi. Pomocnc trupe ":rimsl;nl; '::',":1.1.'. uisu "'.~ npotrebljaval~ prije vremena ~jii"'Yl1laua V(')ican~l.venog. r o~lIlan~"'.Ij ~c vojnoj organi1.aciji p05elmll vainost prida.vala opskrhi pre,".I"llIe \'uj~kc I1fI pohodu. [(ako prcwija.nt koji je mogla ponijel.i vojska !.n SI' k ["Lab kopnom nije dost.ajao, namirnice su SP ua.bavljale na licu mj~st.a, a uz 1,0 bil.a.PQ'(jt''-u ~'C trupa Ilia dosl.avljl\le i vodenim putem, .Qrz~,!.1iJ.!}rjj.<).j~..dPI!.rCIIIC ""Hit i~~usniln, hivim vL5.?kirn nnancijs!~iJ~ t;ino~nit:iITII!L1E[l~,.,i,!.!'J..~.obavUN.Uc._ '.r::tn:;f'ort.a hill' su 1.aduiene pos~bnl! jedinic(J, li Ilumeliji Ylln!l' (lk'slovno:._ brzom~r';lr:t.lUCII IIII!!IIII.1S'\ II ,niti o I I mI/seI/cm os (1)oaenl )l)l'f'~a ,<.~rW)~ 'I '1!i!iii'nF(jjiciiacl ); J(~ell;;1! i.!L~Y~ ~)!ij;u dravnI: 11ranooSl[lallslco dol.m ~.Q.faclri o.!I~,~di. 1110);uCllo5l.i - hilt; ~u

rj
L__

'~J;'I)(lcr i~ 7.adl1tak...tilLjc..di.!lic:U!JQ,t.~.. 1\ ratu btinu o Upl)trc.' Jlv.Qst.I...(Ju[ova. (


:::!.ral.elri Ilaj vanijI' rH.in,jcrtto tll"~den(~. Car,l;va cr~t.c .. po Il!j.:1'i11l t:ld;~"njih

"'alljslwpo1itiC'ki jI" cilj' .~t(Jje rno"uce vie pr('irit.i sfern moci Os"",.n~ko!:a
I,,'orio l'odlof,lI ~trategij,. \'t'd~t\'a ')~lnan~It., vojske. Pri I.ome nij<' bil:t n:'

L
r-

i_

'.;lIbLt.kuobral1a zl:mljc jer SII sc sva lIt,HI1t'nja nala1.iIa n dri:t~'l1oll1 po:<j:-du. \.I <::sl!l<u\skojdravi utvrdeni gradovi ui~u mogli biti II privatnom vlamlit.vu. Usmjercnosl, Ila vojnu ekspanziju nije zbog t0!1:1\ ila manje u pn'oltl planu. b )'.) praviin, osvajacki pohodi ogranicavali su 5(' nn jedno ljetno polugodite. 1'0ia;:i~l.e je, 1'0 pra.vilu, bio Edirne, gdje ~e sultan preteno zadravao zimi i doh"r dio "I'CIl1Cn1l o~v,',:iv.'\o lovu, koji jc tada imao fUllkcijumallcvara. Ondje SII5'-'II p pr,)ljc,tc nlaq:oIjali Port.ini (('ntralni odredi. dole se provincijska vojska prikljuci\'ala
11:,..l,-,la1.,.in.i anni.ii na
I\IjC:<I,1I

!roj,. .i" za 1.0 bilo g~ogrnfski

Ilajprikladnije.

Z:t <',I..

[
[

-~1 Nj,,!, id"lIli(:ni ~ j..."ij'al~1<il!l kOlHI';mij.1111:\. f.:,1:o'.1"r 7.,':\niIH:). b,j/iil', I'n'\'.) 2'2 Ud I"'!:,:u:;!c<'r.:\ !p hll{.. tlo 1.".,,~i r."t.nil:. (Sir! Prim,

G:j

1 I

varenje pojedinog pothvat.a, primjerice osvajanje neke jake tvrdave ili unitenje protivnicke vojske u bitki nil otvorenom polju, ostajalo je pri tromosti goleme vojske tek malo vremena, jer se vojska pravovremeno morala povuci, prije hla.dnoga. godinjeg doba. Zbog klimatskih se i logisticltih razloga, po pravilu, nije razma.trala mogucnost prezimljavanja u neprijate1jskoj zem1ji.23Tako postaje jasnim da je prvobitni cilj, na primjer opsadu tvrda.veili progon neprijatelja, osmanska vojska opetovano morala naputati neobavljena posla. Isto tako, tom obicaju valja pripisat.icinjenicu to cak ni veliki uspjeh nije mogao navcsti osmansko ratno rukovodstvo dn prt~koraciprvobitni cilj i poduzme dalja osvlI.janja. Ovdjc se nc moiemo bavit.i t.aktikomosrnanske vojske. Ipak, trel>aspomcnuti ria je i naoruianje osmanske armije bilo IH\tehnickom nivou njezinih evropskih ili l~~li~~lr'.alniliYrotivnika. .'Tol~f vW~:'sam.6 Z~snanu ilrtiJ[erifil; v~je ~a.~ir:-no
1>1ToI rucno v;:\Lfcno oruje. EhtlllJc o<lred jillllCara

- prvobItno

opremljen InkovIma

.:o~ kaslioga Ifj. st. hio'naoruan !T\uketallla.l'occtkopl T6. st. I;ilaje ta proTnje;m
vec zavrena. Vodstvo armijl' je do ! G. ~t. bilo u ruk:llna sui Lana, koji i'~ Zi\ 1.0 IlllUU kvalifiki\ciju sLjccao kao \J"pravitelj pro\:it;~ij~c prije -SLnp~i\ I~a !~rij~sl.olje. Sulta.n je pri wojim oliliiltami\ traio Si\vjct prije svega od v,'lil(O!!; ezira. ali i QUdrugih clanovi\ v Div<ln;\, jcr jc dravl'o vijece uvijek sudjelov~.iQ 11 pohodima i im<J.lo ulogu neke vrste I;eneraltaba. 1illl"~n jc o50buosndjclo\'ao cak i II bitki, okruel~.i _zaiit.iccr\ Flllici1rilna. . Posebna s~ ..':~nos~_J~\Va!a prik1.!.pljanju ohavij~~tG>..~rnoll1 ili..rillJen~i-

i I" I I

jalnol12..1lc'prijaLe.lju.Torne l~ sluilo - ?~!.II), svabko, R95VC Li\kLickcobavjetajne .iliclatnostia.li.i!}jiia .. .!s~itivl.\uje r~t.0JLzar'2.b1jel!ika, kr~jese odvijalo.l.!}._"!ycC?lIje, Lc iroko rasprostranjena pijunska.lnrf~a. agcnti koji su sknpljali vijcsl.i u svim ~i~;"in~_cvrop5kim "(iJ.avarna.. . Prije vremena Siileymana Velicanst.vcnog imala je kopncna oruana sila mnogo v("~eznacenje od note; posljednja je, doduc, bila uspjeno vojno Orll(te, kako 511 pokazale operacije kraj Negroponta 1.liO. i Lepanta 1.19!.!. ,., na veliki je uspon r osrnanskc mOflli\ricc otpocco istom u vrijeme Suieymanovc vladavine.

.1. PRIVREDA I DRUTVO


~!9~qsmallshe ekonomije tvorila potioprivre~..!~ior.n s~~a preleina ~.,t.ano\'llitv1!:i on~je ~..on()silni l~~ski dio ukupnog oS!T\ansko]i1druE~~e~ IH.9mQda. Zemlia, !l.a.!!!C?~~!,,!~15tyC!..za l>rO!z.vo,gnjlj. ripadala i" n~ltnn !I.\...t."''''''~11 r\aip ~!.!(Jik!om dri:lvi... P..!..iv:,!!:n...oJ.E!..vl~J.litv0 zem1l~.m..Jrllu~ od..lada. bilo !J"~ ncznatno: u privatnom J~v..l~n~t,~_uJ."k<?j~ "~emoglo n.:\.~lijediti/' "bilo jedva 5-1..Q%. nkul'n~"~Wne povr...!!!..c, '1ttto je vie bilo z.c".}ljoposjc..<1a. zadu!Ji.I.H\(vakl). Samim je driavnim zemljoposjedol11 (arz-I miri) upravljao fisk. On se dobrinl dijelom, \I manjim ili vecim dijelovima, Ima nndi\rbin!\ predavao na kori~tenje prdeno vojnim, a nal(On pocetki\ 16. st. i civilnim slnbenicima.

twvti

,{-t~1

fI;t/tt1r/ ~ ~

--

\ I

23 Selim I. je prh;o(i~1n Siriji i E~iptll.

pohod"

1516..1517,

g. pr~zirHjOt 7.hl')g pUYCJlj11H1 ktil1ll1.tsltih uvjeta,

2.. Vlu.c;uit.vo nad 'l.ctnljom preputalo pt."uikdi vi~c od nekoliko sela s ol(olicom.

se 5:\1110i'l.nirn"o Jmo dar 51IJln"I\, "Ii uiki\d nije bilo

69 .

I I

Osnovna je k~ra.!de!istika., toga.~,zy: tifJ&ar~kog.~!I.!tava ~!l na.~arbine bile to


nil; rasp~!1~!lj~ -Y1.as!lici.~~ s_~rp,o uiivanj;e,.~(~Ia.'"f!'f);,.,g~e.'.~'!.!~, ~~Dosile~~~ za 2f1!1~s.!~~na~nepov~lD~ok:.sam~ ze.mlja',nlJ~~d~'u pJlhovup~edU. VlasnicI nasu smJeli sVOJOn&darblne nl'prodatl,D1' poklo~ltl.: ~"-: !!uprotno:evropskom leDu

- ostaviti u nasljede.

Kada bi umrli, nadarbina brso'-,paa.bijli.velika'-

vracala

fisku. Sinovivlasnikanadarbinaipak nisu ostajali~viria'praZnih roku: moglisu


zahtijevati primjerenu poputbimi, i to
ovisno o v~licini oceve nadarbine bilo vie ili manje unosno mjesto u driavnoj upravi, odnosno vojsci, bilo pravo cekanja. neke nadarbine, pri cemu je, eventualno,jedan od sinova mogao dobiti nadarbinl1 pokojnog oca. Kako nije bilo sigurnog nasljediva.nja, moe se reci da je u slucaju tima.rskoga sustava posrijedi uvelike otvoreno'drutvo. Isto tako, suprotno enopskim posjednicima lena, osmanski uivaoci na.darbina nisu raspolagali nikakvim pravnim imunitetom. Nadalje, seljaci nisu bili kmetovi i osobno nisu bili potcil1jel1i spa.hijama.. Uz to, vlasnik na.darbine nije spram seljaka imao nikakva prava sudovanja. ~nmDskom su timarskQT1l.!!!f!~,avualodij~~astelinski 4vor2G biH ~~pozna~iJako uopce ne zacuduje to se vlasnik nadarblne nije n1iiiiiIOlirii1u"o opoli9pri~redi: med'! selja.cima'''6iSe pojavljivao samo zatouautjeradoditeljefi\1 V"p~gledu velicine posLoJ~SU.tIi vrst!!nadarbina. Male nadarbjne(limar) prvobitno. su bile na!!ilien~~_s~ahija.!!!!. a zati~~u~,sve1..ece dodjeJjiyale potcinje..!!.i~!l. c\vi!~.i!TI ubeni.~!ma. istog~ ral!ga., I1pr. uredskim ili financijskim cinovnicimao ~ Godinji je prihod jednog timara iznosio na.jvie 19 999 05pri. Najmanji dohodak od timara., temeljna. nadarbina (klllf, doslovno: sa.blja), za koji se timarnik (vojnik-konjanik kojemu je bio dodijeljen tim ar) imao osobno naoruati i sluiti, ali jo' nije morao opremiLi prateceg borca. (edeii), i:mosio je, ovisno o podrucju, 'I DOO, a 'najvie 3 000 aspri.27 Ako bi se timarnik iskazao, prihod se mogao povecati dodacima (terakki) '{elike su !ladarbine (ziamet jJi2eamet) dQ.biva.li,pon",jpriie vie sta!:ieincJia.2 to su. su,ba1 i alaybE9~alLi::!.!!iciv\ln! cinovnici. VI~niku_.s!I,veli.ke.!Jadarbu!c d'onosik..godinji prihod od 20 000 do 99 999 aspri. -- Dok ~laslliCil!Lalill nad_~rlJina.1rn1ainicJ.J vl.a.sniei velikih nadarbina, zaim, d~bivali, svoje, nadar.b!n~ kao,_p'I.~.Y, ~ osoQn9-Yte.nje slP,J.!e~treci je tip, t,zy. z na.9arbina za najvie dostojanstyo (has) bila vezana..uzfunkciju. Rijeck.ofunkcijama ve~ira, begleEbega i sand.a.Js.bega. ~u1~,kih" isoki~ dQStoJi!nstvenj!ca ce,l1tr;llile t v '!.E!~ve (yoj!!.i sudac, IIj~~CI, defte.r!!~rL Godipji j~ prihQd je4J.1.M..4!1-SQ iznQio l!~j1,I1anjelO!) 000 ~e.ri: U v!ij~me Siile,W1,an~Vel~canstve!1c:1&..~~!ldakbeg i~, je E~.~vil~,I,ha~ od 200 .000 do .5Q OOO,.begler~g ,~d~Q9.QOOdo 120~ 000, k~poll1i vezir od 1000000 do 1 200 DOO, .veliki vezir cak2 000000 aSpri gOdinjeg prihoda. a --}>retenu'vecrnu malih nadarbina: narmeonlhmanjih medunjima:;dodfeljivao ie beglej.!?~i Na~prot t~-me::/isliJeJ~bi 'QrulraoQravQ...I!9djele 11.ai~~ih.r y.cII!ill! lliislarbj~C4at.LzjaUlet) ,te:vec,ih ~,imara, M.edu~,I!!~na~!Ion pio ~C!mlii~,~,ij~osIL!!"ijeli9 ,obli~\I.nadarbil1e n~ I!.yidu n ~ ~,r~vnilu!2.me.!E..il!~::i...b.tLfII!J!LUllJ,.!I\lio., gotqrin!~9m..~Y. d~~~M,.bla,g!Ljl1e. Dohotke fiska. od drav.l!.ih ~~mel~l. P9put ostalih iavp!b"prilio,!l.&, c.~o sU.J;lLo

~Il, i.dra.-=n~p_ore~,.koT!.~e 1!re~a~rfisk~. -m2~ -

. .

. >-- - ..

25 ,Atodij.io~Usklop'lIe,'!,opskoga le\,a 'I."Lti.I,~ ,t06~, k.>o prot~~j"m I.na. 2&Sredite .1~telin5~op~kollle ~~alizmu. 2T Napomena o kupoynoj moci ..p (.k,.), novcane jediNce ua oua'l'i u Oomauskom Can;tyu: krajem 15. st. stajalo je 10 kg:brana ueSto manje od 1 aspre, a jedna ovca oko 30 upri. . 70

e o ~
Il a. J. O

-~
ieriva1i OP'!!lo~()~nici.,<!!!!.i~LOd !rel1!e'l~ !!tehm~!~ 11.to je p~~~ov~e uglavnol? . IU!lJm!~..!lQ.J\ ;Iklopy.~!!9m.a,PC?.!e,!a?!..Hlti!I!~1.P~]a!.upu pot~a1\~Efzl!-dUEVIW I ' po iednog zakup-nika ore~Jd.!!!!l(t~~im):.z!!o~~e4iJ\i~'~o"a'yaro'Q.4!lj~lt9..m:' (m1ik!l~~.1 ~. O!lje...mOI:ao'utjer..iYMi'po.r.eze i t!ruge drayne'priho~e,_~ao.~.to !u ~arine,

naja~~in~z~javne' ne.!cret~in~itd: Za svoju,je 8lu~bu zakupnik poreza primao stanoviti dOhodak, a zauzvrat je morao utjerati ~ajvii mogUciiznos i predati ga
dra~i.
domen 11.,vojvoda

__o~

a. II n
I

i
) 1

'

,I

poreza bio je nadreden upravitelj dobara. pojedinih dravnih koji je trebalo da. knjii placa.nja zakupnika poreza za financijsku upravu. Kako je zakupnik po pravilu - ne posve legalno utjerivao vie aego to je isporucivao dra.vi,. njegova. je djelatnost bila. unosa.n posao. Imucni 5U sc poduzetnici toliko otimali za zakup poreza 'da je nsk poceo mjesta zalmpnika poreza prodavati na javnim drabama onima koji bi najvie ponudili. Kako bi se izbjegle prevelike zloupotrebe, djelatnost su zakupnika-'poreza' nadzirali kontrolori (mufctti). U toj su funkciji najcece nastupale kadije drugih sudb~nih okruga. vreci dodatnu ulogu da bi tako osigurali potenje kontrolnog organ'}. U osmanskom je privrednom sustavu zakup poreza imao vanu ulogu jer su uvelike porasli porezni prihodi nakon podravljenja poljoprivredno isl{ori'stivog tla pod Mehmclom II. Poloiaj osmanskih seljaka u 16. sl., u usporedbi s evropskim seljalvom isloga doba, uopce nije bio lo. Kmeto'!Uraya:~) o(gQl1podara zemlje (.ial.ib.i ar:). qobivali su. po pravilI!. je<lno~litc (~iftli/.:) i time komad zl!mlje koji su mogli obradi~i~r9m volovac Oni, dodue. nisu smjeli to selite svojevoljno napustili, pa su prakticno bili vezani za zemlju, no zemaljski je gospodar bio ovlaten tim scljacima oduzeti doznacenu zcmlju samo onda akoje ne bi obradivali. l<nw.tov.i IL9smal!skom Cars.!Y.!!.Eisu bili osobno z~visni, n~go osobno.l?!avl!Q !!obod!1knl p~~cinieni, vlasnici~a, nadarbina~ni~od nj~h z!wi!illi. Napose, oni DlSUbili podloini sudbenoj vlasti gospodara zemlje. To su temeljne razlike u usporedbi s kmetovima n Evropi. Za iskoritavanje zemljita imali su podlonici u Osmanskom Carslv\J uglavuom davali erijatom odredena podavanja zemljovlasnicima, odnosno poreze tlsku. Od takve su uredbe bila izuzeta samo slobodna selita vojnika kategorije mtisel/em. Zakupniku
(voyvoda),

~ 6;1 @j

,: ... " ~
(' 1. ~'I . ,~b,
f.~1 ~

--

odnosno yaya: ona nisu pripadala nadarbini, pa nisu morala davati feuda.lnedazbine.
U skladu sa seija.ckom naturalnom privredom, u 16. st. kao poda vanje jo je prevladavala naturalna renta, iako se od prve polovice toga stoljeca povremeno zahtijevalo podavanje u gotovini. Kad bi I>odlonik preuzeo neko selite, morao bi zemljovlasniku najprije pla.titi jednokratnu, razmjerno visoku taksu za preputanjc imanja (resm-i topu). Time bi obradivac zemljita stupio li neraskidiv i nasljedni zakupnicki odnos na osnovi udjela. Osim toga, bio je duan redovito davati dace, na prvome mjestu dabinu od selita, koja se u muslimana. zvala rcsm-i ~ift, 30 krcanskih podloIlika ispence3I, za U

~ ti

koje je ona bila neto via nego za muslimanske podlonike. Povrh toga, podlonici su zemljovlasnicima jo morali placati desetinu i druge dace, u skladu s razlicitim proizvodima koje su proizvodili. Kakoje receno, do krajaJ.~:.!L.vlasnici nadarbina
28 U oz.nanosti,SVaka1~OI nelna sloge o tOJl1e .re:lJa. & li uslauuvu faltlicki ~U1alrali z4L~pC)Tti... 20 Osmanska muhlu nema nikakve ve'l.esa leldiuckim suslavom ikI.. 30 I'l.raz "'Y' 'l.apravo nije oznacavaD lamo podloinike, nego Ive porezne ob,'etnike. 31 Podrijetlo rijeci i.,ollco uije jasno. (Moida. ipak. poljoce od rijeci speusa, spcnaa lrMa\<. Prim. prev.)

.~
r.:: @j ~-1 I;. ,:1. ..... ~1 '-"

=
7l

f" l

nisu imali ~.~!!!!jekoj~ bi sal11i 0_~r~~!!:ili:..I$:\O_!m21!jje!!dr.~Y.1.!iE.i..!!.o\'nici i oni.~~ tada JQ nisu lli mQ II ni h~j,:1ibnnuti,g .P21J~PJivredi. U tCttllt!.je bila prednest za. jYc>dlo1l\e ler se (JahUh ~etovoi nisu ,?:ahtii.e.Dle..sl"-~dJlk1e.J..la.kn: morali sn t ~;jmo sedam dana godinje utroiti na prebacivanje etve uspahijin amba.r, odnosno Ila gradevinske radove na njegovu delilu. Uz te sc, svakako, tlaka mogla otkupiti nQvcem. Inace su seljl\ci snQsili sve hQkove proizvodnje, jer vla.~llicima nauarbina

~j
-1
. I I

Ilije bilo stalo do investiranja uzemljoradnju. . Prema poreznim obveznicima fisk je, medu ostalim, imae pravo edredivati !~lobei najrazlicitije pristejbe, poimence takse za nasljc(1ei enidbu. Dr;tv!)oj
i~':...2!?gnjni,nadalje~, pri'pa.d~!~ tZY.cg!~~~il)a lc.i~.v~).J~'!I.I~!m!!-!!~,~!!! !?'Q~lIi_k~"\ P i, .Jazbina 7~'\.lIb:anje Zel)11,i.i,t~.!!.:!.pr:!dru~.iE.. dr,,!lIih ~k>,!!~I)~,j(>:..'jc ondj~fb~~ !I~~O "l()J;I!.1'l'i\hii~._l}tieriv~!lje iZ,~am~l!ill.l,P2rcz,,"(IIv!!.ri~)J ojLsjl :i.!:. k pret~l!Q PQ5.!!:mri~ "ali radnom slnbom ili 11odredenQj robi, ostalo je i pocetl\OlI1 16. st. ogmllic,~n() ,'1;\1,!~jctlilll\(;II!.:..~lucaicv():.,-----Zbo~_tIInicrcl~ nadasve strol!;O [egIJlir~n9 d!lillosti 1'29av,!!!!.i!.L scljai!. je hi" =M'J.cn's,iran ~'Lob!'l.tivallje-1.tmilit;!k/)Ja l.u~!j~ hi!J1.prcp1.l$t~'.U1. On je. naill1l'. ,asvim mogao racllnati s time da ce mu dio plodova njegova rada ostati na raspr!lagi\nju Imda pr~da rlahinc, Ile racunajuci ovdje strllktllfllo slaba podrucja, npr. I] Anadoliji. St0l!:a nije cudno to SII cak krcausl<i kmetovi pod obvezom t.Jab: Il lI('isl:ulIskim kraj.:villH\ opetovano bjeali s podrucja vladavine svojih zelll:djsl,ih ,;ospndara, koji Sll ih t.cko izrabljivali. i prelazili Osmalllija.llla. SpomennLi pozit.ivlli a:<pckLi ipai!.J.1!~liill na\'~~j I)!I-.Jlle..liziranje poloaja .. osrnansk:O~~'ili!\-,t':'.:"\~J(>h!!g~Isl.k. tlll?~'nLp'~Ij2.t!!j:!!,e':l~.c.J.OdU~l.. evroJ!;5llim 5 ~i91.1 ,,1'* !)r~djelima O:<manslLOgaCarstv<l, p()sy~ ~Isr.orcdiv s QnilO drugjJu:~vropskihdr:~av:\. i,I(~I~~.:~in1.~na~lolij~i<:,. 501,>itoInlltr1l}I)j,avisoravan,lI tom (!Qgle.dll,.kako je vc( "t\tl"\\ .\) Q I r .11-~Ik ::.p.2IE.enu.~o,..I!ih.vrlozaos~!)ola:U skloplI t.radicionnlnog plodQreda, zemlja sc podi- ~'-~ '1.' 'fQ~'" .:dila na !.ri dijela: prcma potrebi, dio ili dva .lijela iscrpljcnog tla ost.avlj;\li sn ~e II'I \I.I;3.ru.Za oranje fit' IIpoLr('bljavao primitivni drveni p]II~Ja kao bralHLte~ki trnp:!r. ~t: Olldje ~e Ilije mo~la. pr..koraciti granica privrede na stupnjll golog opst.allka jer je pril1(,~ i~,tve SCO~kOIlI sl.anovnitvu jedva dosLajao ,la sc bijedno pff:hranjujc pl)~t.o !)fcda podil\'anja i podmirivanja drave. Kako se nisu mogle prQizvl'stizalihe, op"!.:rbljel1ost je seljat.va nakon loih etvi bila bijedna. Pritisnuta lIudom, pojedina. djacka gospodarstva teili! su autarldjij u Anadeliji se n takvim okohlOstima nije ]"<.1~la \'azviti poljoprivredna robna proizvodnja. U skladu sa stanjcm poljoprivre(lc, ;.ili Sll i p\'ch\'nna i st,1\lIuvanjc vrlo zaosl.ali. Ourod sdjaka sastojali 511 prc!.eno sc .,.J ll1anj'..-vi'~ rijetke i'orbe, bcz dovoljno ujelancevina: III~SOsn jeli samo kad ~\I 'i:>li ]1 nn211i. S"I.i~dl!~"II lIi1s:'amh.. bile IIg\;tvllom polupodzt!lIlnC Iwlib,!. r'I,lo~." i k"lihaa (brllJ!lil.:). OJi u posjedovaliIItalljeod pola ubmdivc povrine k s ;".-1110:; ,,'ItI/l-a. hin je t'pl<I'niI.l)Ldi od poloaja seljaka s cijelim sditcl1l. Njihova sn i,,'dav;lI1ja. dodue, u skl;llln s timc. bila manja, ali je manji bio i dio etve koji bi im P\'.'osta(l. ZI',)\'oljni sn bili seljaci na privat.nim ima.njima, na zemljitll zaklada i nl\ ,1r7.i\vnim dOIIlCnanHl.jer njihov status - suprntnu spljacima na. nadarbinant:1. - nijr bio ;:a.kollt>llIr~,:uliran. Na driavnim Sll se t!omenallla cak zapoljavali nrslubodni ratni zarobljenici u svojstvlI napolicara (orlllkei kll/). Non2:,(I~ktU(' ~to_cars':.:.'J,oddoba M!J.!..'nclaQ~y~j~ca. bilo .2~I~~na ~I;]sv~
.!l2.].Lr~del~_ nl~lI.

r , i

'-

\:
, I
,.....

L_

[-

r
r I. I

Ca.!~t~ kaq.u.Qs..vudl!J!gij~~I..jsJ1111~1\ - biJq.-'I()r~~lIL N<'! amo sIlILan lIl~goi pripadnici gornjeg sloja pesjedovali 511robove, s r0hinje; ctlnnhc kao vlw;nitvo. Najvie se robuva IIpotrcbljavale za vr~enje raznih ';ll1il.i II k'lI:j i "rll.L~dj I.l\koil<:r,IIpr., kao \'l'slai:i na hrodovinm. U proi7.vodnji II S
I~Q~.'.:S' ~~1!1an:Jkolll"-

72

J
1 I \ ,

se rijetko zapoljavali. Samo su se u poljoprivredi cece upoLrebljavalirobovi, ili za obradivanje polja (takoder umjesto stoke za vucu) ili za cuvanje stoke. Takozvani vojnicki robovi (kul), kojimasu pripadali ijanicari. nisu, strogo uzevi. bili nikakvi robovi jer njihov odnos prema gospodaru, sultanu, nije pocivao na vlasnickom, w nego na sIubenickomodnosu. Bitna razlika izmedu obicnih rob.QX!\ i.J1~va.nih k.!I(!ll!St()j!!'htsetome~()su ovi 08redn'iimalirj,\v~, Kul..~..u[T1J!..iDi-eliplatnLstall u '1 Iranu !J!!.~o_s.u pril!l~1i~u. Osim toga, i njihove preostale dunosti i prava bili su regulirani zakonom.
obrt. Stanovita sl,!protnost. ~12.vllq,rn pgrllniceni pr1vreg.iivotn()g miI.!l!!1!!..m.I!-. nll~lybi1i sn.J!go,yi!la i na gr:!!-dov~. .U QdnO.SIl.SPTM.!!.p..2ljoprivrede !:'m,lovok

~kon0!'1skoznacenje b!Io podret!!~~a~~vi. ..l!_gra.<!?vim~je.za.~govinu JQ.brt sr~llinLlIljesto biQ.!!1jesniba?ar. kOjij~ ~lijegao slrogom_.I?2!!:.U91. Tf.gqvSi1
obrtnici bili su orp;<!..!IiE.r~li u~ehove (g~af), .~IS!a.L,llikoji!.Lj~!>.iIQ.JQ.l!t~~lir~lje
nlld~()ru trllo!. kak'!.Q.c~L_c..ij~!li!,JlIj~.ra.lid. S!1:!!!isu.paJu:!L!lOvi l>odLije,g!1lisluibenolJ1

\,~i v t'1f: ~\\ . 1.'1 I'"

inspektora (muhte~jp'),.Q!'.!;!!namj~!!9gakl!glill:. Upravo kontroliranju kvalitete uve!ille valja zahvaliti Lo jI' odredena roba osmanskog obrta mogla prodrijeti cak na '?vropsko trite. :\1nogo su skromnije znacenje imale dravn~ manufakture, koje su nunim proizvodima opskrbljivale oruanu silu. Ti za svoje vrijeme u tehnickom smislu 1,adovoljavajuci pogoni proizvodili su na temelju rada uz nadnicu, U l!l~lobrojnim rudnicima koji su radili na Oalkanu bili 5U za.~tupljcni i [\ravni monopol i prival.no poduzetnitvo. I rudari su bili nadnicari: primali SII nadnicu prema radnom \'rl'menll iIi prema ucinku. Trgovina na velike udaljenosti od_vijala se kara",:ulam,~ PC!. 9br,o izg~adc.l}inJ, d slrateklm .dravnim cestama iiI morem. Bnduci da je osmanska drava, odnosno risk bio z~ trgovinu s;m-;;-'pasivnozainteresiran kao ubirac carina, mednnarodna je pomorska trgovina bila potPUIIO \I rukama stranih, pogl1wit.o lalij:\JIskih brodovlasnika. U o:;manskom su~!.utvu p~cetko.I? l~.l. pos~ojilla dva glavna sloja. VI~'?,iuEi se sloi sas!:9i~.o -::.osim_sultan~ - od osoba (b~n!yg)..oshb..9dclu.h poreza,koj~s.1l i;\dravale skuP'.in,!:stanovnis~Y!LQbvezi!!!ogi;111.a;tyanjg ,jp.hinb_lLb'lj su ~~.Ioi d \!l>1aii\li qra.vl!.!'\ v~r~ka birokracija, placena vojska, osob~ koje su izdri!kvale ~ai klade i.llil!Lav~Lv.1M_l!ifL!1ad~Qjna. . Plemicki stalei aristokracija, kakvih je bilo u feudalnoj Evropi, u osman~:koi..!!.r~"vL ;~isui~stojali, vt~e !!.ap.Q.;~otkaloj!! ~i~fmle'~ 6~vaJac p-oti-;;;l!o-J>ri~ ,'..Lno vlas!li~tvo n~d Js.mljo'l1 (m!i1k) te ujednoelj!!,linirao starm}!1_a~olskuureudall!!!.. 1\ristokracii!C.i ovo ne samo zato to pripadnici vladaj nce kiMe nisu raspolagali stale~kim povlasticama nego prije svega zato to osrnanski prebendari, suprotno evropskcj plemenitoj zemaljskoj gospodi, nisu posjedovali zemljite, vec su samo privremeno dobivali prinos s njega na uivanje. Uz to, cinjenica to u osmanskom timarskom sustavu nije bilo automatskog prava na nasljedstvo uvelike je pridonijela., Iml{()e spomenuto, tome da se ovdje nisu mogli razviti lli plemstvo ni aristokracija j kao \I evropskim zemljama. Pokretljivost medu slojevima vladajucih i potcinjenih bila. je, k lamu, mnogo veca. nego u feudalnoj Evropi. U Osmanskom Ca.rstvu,..R!.!: wdnici niih..wieva -_priie svega na.temelju v()jnicke hra~C?!1tL-jm!!J.L\lli ..d9\m:_ izglede Z!J. !jpon,sg,ru.ge p~t~'!.an,e,p1.ipflcl.nici '!!!l_<!.al~~JI~!:JJ!rJ.m.ieri~eJ\iIg bi u zataji1i ili zloupotrij.e!>.ili.:Eoloaj, u sv~~o_su..~ol~ mogli bi!-i d~~~adirani. Skupina

73

"

vrlo, uglednih potomaka Proroka (seyuit, odnosno ,cri/U) teko Sj! moe iako se usporediti S'~vl'C!Pskimplcmstvomjer njezint pripadnici eesto nisu pripadali vladajucoj 'klasi;'nego su'lIc'regf1ltira.li iz svih drutvenih slojeva i

to povremeno cini

cesto su se bavili drutveno niim:zanimanjima..;

QtlO"tlO o.bj.l~je_'po~njene;' kl~ b,ila_ obv~.a. ~ja_l?or.f?zaJ~os/lo je. da~ina.:.. U te, tzv.yodanike_u stro.em..smislu.(raya, !io~!~vno:~tador ubraJala su !akoder porezni',obve~nici- obrtnici !.trg()vci, i to bez obzira ~e~~I~i, zatim na-yjeroispovij~t. 10bic~j~a s~ kao r~JJa~~~~lu samo nCf!I,:,sli'!,lanski po: danici Porle u 16...st.j~ nije bio ustaljen,<!,.probio se istomJlla1snorn osmanskoQ1 .ra~d<lb.ljuJ . J svak!)dncvnije ivot muslimanskoga. dijela stanovnitva uOsma.nsk6m Carstvu pr<l~ecao s~vi!!l prema nor!J}ama ~rija~!!:,~l?ji ~~K!JliraQ.. ~jelu- l)ri.Y.ili~sferU; !!.ld.i.!iliJ!.j obitcljsl~ijivot,. Prema. islamskom je pravu, dodue, mukarcima. bilo doputeno da istodobno budu oenjeni (najvie) cetirima enama, no to se, Ipak, dogada.lo razmjerno rijetko. Uglavnom SU samo clanovi povlateni~ slojeva imali vie od jedne ene i povrh toga. stanoviti.broj robinja. kao sulonica. Medu pripadnicima niih slojeva poligamija se, po pra.vilu, provodila samo onda. kada u prvom braku nije bilo djece. U osmanskom su drutvu ene bile potpuno podredenc mukarcima- muu, ocu i bratu; mukarci su ih mogli'i tjelesno zlostavljati. One Sll morale voditi kucni ivot posve izoliran od mukog drutva. Zena se nije smjela to je bilo uvjetovano obicajnim pravom nijednom mukarcu pokazivati otkrivena lica. Naj vanija je zabava ena viih druStvenih slojeva bila promatranje arolikih zbivanja na. ulicama iza prozorske reetke, kroz koju se one s ulice nisu mogle ."idjeti. Nemuslimanski je dio stanovnitva ~ivio u razmjerno povoljnim ~rilikama, iako je '!po:~<lO placati .dodatne, ali ne pre~jereno t~ke P9tezc:. Podavaiije- gospodaru zemlje Za preputanje seljackog selita bilo je, svakako, vecinom neto vie nego za muslimanske seljake. I:!'~mll..9dredl?al1)aerijata, i islamska..llL<!I:a."ama.la pra.vo_n,! i ~C)sebni osobni por~z (hara,l od nem':'.!Ilim!U1~kih.po<.L3.!!.ika.,!zv.Jticel1ik...a (zimmi), a. t~C!rcz u OsmanskQ!l1~ Carstvu.3...amijenjen ubir...anjeJ11 glavarine (cizye) od rad!to ~posobnjh.lJ1uka.r::acanemuslima.n""-.BikLbi,ip.ak...p.Q8;rcno..naJemc:liJl tl\.k.vih ~nancijskih, odposno pore~ih osobig>sti ~klj\lcivatL9 diskriminacHLn~..mu9Iima'l:. skih P!?~anika u .O~malls.~9m Carstvu, i.akl;) u porcz.h~ras:, ()dnosno CiZY.L,!..kasn.oC).~~ s !!lansko~ rli.zdoblj,!Loni koJ~ Je p'!ID'-d.apdoivJjJi.vali.:kao~ ~is!rimin~iju. Z~pra~o jej)io posrijedi lIa.dQm~g~,~k..zavQjnu..:;luib.Y.,kgjaj~nA:..P!?4rui:.iq. i.!la'lliL~v~.i:@!a .amo muslimansk!tJ11ukar.se.Zatosu nemuslimani mogli voditi ,vie ili manje nesmetan ivot, uz pretposta.vku da on ne proturjeci: islamskimnacclima.. OsnovI!. ~~olera.1.!tne <?sf!.1!!!!!,ke yillske-Pl?litike nij~ tvori~Lsam..Qisla!flSki. vjers~.i~k~~. Q.<!!ed~E!Ljeulogu_prj to,l11um'!!ai okolnost itgjc osmanska dti.aya. pi.L~_uwell~ n~roi!vo4_l!i'! i pla.~~.!!.ie poreza krC~skih 1 iidC!~h:.p'odal,l!ka.33 .!Ltoml1,in..tegra~ija ~_o..~oo~vojc:!1J!1. ~druc.ja, E.,()seb.i1onib 8 krcanskim ...!.t.!~!1~~"om,. n.ij~ o ~!!..~j~l~_ dod~l!o oteava!.l. vjersko,!! netrJ.'leljiv.lJclJ~.J.IIA!Q?tJ!~osIJetku,vle_ ! nim . J p~!l-ktic . mot.iv im.ILI )P!!k v.rijedj pt:i!JIj~ tj~ d~.k ES.ma l!s.ka~r _ . .. . . . .. . . . . . .av~ pf:k~~ir~la . . vjersku. trIW.i.ivot tUJU,m1e ..kada.sU,"II.kr.~anskQj . . . . Exrl;)pUnQv~l~i..b.ih i;: knl.!!1.l17 &,orJID.Rr.Q&,Ollilua. Razlicite krcanl!kei idovskevjerske zajednice (nail/et) nisu bile

32 Skupin& Jeyyit pOljece od Prorokov& unuka Ha.saina, ,eri1 pak od Prorokov.. unuka 11..sana, a obojica su sil10vi Prorokovc kceri FaLima i Prorokova braLiCAAlijA. 33 Cak se istupalo protiv prelatenja na i_Iam ako bi ono pOLjecalo1&1I\0 go.poda.n;k.ih n'Ood liv..; U'p. Franz Babinger. GrossheJTliche SdluLzvcrschriCLCegan l1uLzniesaUchenGlaubeuswedlSeI, u: Der Orient in der F'orschwlC (Fest_clllifL OHo Spics), WIesbaden, 1967. SLr. 1.8. 74

-~

e o i
J J a

:1
\J

autonomne samo u pitanjima vjerovanja i obreda,. nego im se, uz uvjet da nisu upleleni i muslimani, priznavalo i pravo 8udbenosli nad vlastitim suvjernicima. _OIUnlID!lko C!\~tvQ bi1o.R.pocetkom JL!lL. .n~umniiYQ.je9mLQcl .n.ajboJj~ o..rga1}~im,illL.ci~a..YDibtvorevin.tI" 1IJ9i.1lacakpriv_~~roeDQ D~ajboljeor.gan,~i.ralla...!!. . m~tskiJl!. !'~mjerima.._V_ toj su _dr~vnoj tvcire~Jni _\.!lli:~va vojna org!tl!!~'!..cija, t ~eh.QYiili nemuslimanske. vjerske zajedgice pbuhvatili sve ,stanovnitvo, gomje i donje_sloje.Ye. Ne samo to je carstvo Qsmanlija bilo gQtovo savrena drava reda nego se na. tu dtavnu tvorbu moe potpuno primijeniti oznaka oblikovano drutvo. Cini se da u tom oblikovanom drutvu nije bilo mjesta ni za. koga tlm bi ostao po strani. Osvrcuci se na. dosadanje izlaganje, pisac smatra da. je lemelj osmanskoga drulva. bio fcuda/i:am.3' Pri tome pod pojmom feudalizma ne treba razumijevati samo feudalnu "anarhiju", koja je samo jedna varijanta. feudalizma. Visok slupanj centralizacije i feudalizam ne iskljucuju se uzajamno. Ono to je zajeunicko ev.!..oQ~koj q,s!!'1':pskoj~rsti fellda.lizma sasl~ji s~ u t~me to su feudalna _gospoda , i ovdje..l_5mdje ..raspolagala _<!jj~.I~.!!!-pri!!..~a..!~~I!!Ij~la: orn su obradi!.l!clma tla preputali dio zemlje i od njih zauzvrat'zahtijevalrdio prinosa; lzv. feudalnu rentu. . Odgovara'r. sena pitanje PoJa.vljuje li se u jednom drutvu"fenomeli feudalizma. ili ne pojavljuje, odlucujuci je kr~terij praksa/euda/lae rente. U glavnoj osinanskoj proizvodnoj grani poljoprivredi nisu imali bitno znacenje ni robovski ni placeni rad. Feudalnaje renla, dakle, i kvantitativno imala sredinju ulogu za funkcioniranje drulvene konstrukcije. Po sebi se razumije da je izmedu evropske i osmanske vrsle feudalizma bilo i krupnih razlika. No' te razlike ipak ne pogadaju bit feudalizma, nego samo sadre Jodatne specificne elemente. Suprotno svojim evropskim sudruzima, ~~lTIanskafeudalna gospoda nisu imala stalekih privilegija. Seljaci nisu bili njihovo vlasnitvo niti su od njih osobno pravno zavisili. Isto tako, osmanska feudalna gospoda nisu imala sudbene vlasti, jer su pravo sudovanja imali iskljucivo kadije. 1li!!1a...i.!".a.~~ mjerno najvanija razlika. spram evropskog feudalizma sastojala !le, medutim, u tOmetoosmans1'ii'feuilalci nisu svoje posjede stjecali kao nasljedna lena, nego kao nadarbine (prehende) podlone opozivu. Stoga se cini ispravnim oznaciti drugu fazu osmanskoga feudalizma, dijeleci je od evropskoga lenskog feudalizma, kao nadaT-bin. ski feuda/izam (ili prebendalnl Jeuda/izam).

_. -I

I t, f;, i" ...


~~ ~~ .1
,~ ii ...

r~ !:..

~.~ [: . ~, ~

~~ ~-'" ~ -...
t f,'"' .~

3i U pogledu to!?;atreba li o driavi Osmaulija uopce govoriLi kao o j...d411..j dravi, miljenja se istraivaca veoma razlikuju. U vezi s tinl spomenimo ovdje nekoliko vaiuijih stajalita: Bistra A. Cvetkova, Sur certaines reformes du regime Conder du te\Dps de MeIunellI., u: Journal oCthe EcouonUc and Sodal History oC the Orient, sv. IV, 1963, str. 104-\20; Cl. Caheu, Au seuil de la troisleme annee: ReJJexionssur l'usage du mot Ceodalite, isto, ov. Ul, 1960, otr. 2-lOj NicoarX Beldiceanu, Recherche.s ~ la reConn.. (onde d.. Mehmed II., u Acta Historica Sodetas Aca.<iemia Dacoromana, MundIen, sv. IV, 1965, &tr. 27-39; Hakk. I{e.skin, Die Turkei, Berliu, bez dalurua, Itl'. 11. i dalje, 'I u novije vrijeme: J. Matuz, The Nature and Stages aC Otl.uman reudali."" u: A.i..n and ACrican Studies, Journal of the Israel Oriental Society, br. 16, 1&82. .tr. 281-292. '

;~ ~ . fh~

'~ J'~' .7 ~,

75

fF wl~

,.

'VII. OSl\IANSKO CARSTVO SVJETSKA SILA

l ;

" :~.!~J\;:;OLE.YlvIANA

VELICANSTVENOG

:-,a5i.ileymallo!n Vdicanstvenin),,:,D-~~Q:.l~G) krajeltJ,lujna W,!O,1!:1vl:d dolazi


".d Um koji seJ~o praviiu ~ bl1-'is.!"tvirn_s.PE!vO.!!L::.~!!!!ill.a..oil3.m,~tr:),t ~e s~ najv,.\"\i!lii,i!Il ()s)nanskim vI1l5lar().!.1!:Stoga sc cini primjerenim neto se iscrpnije po:mbavif.i I1Csamo razdobljp.m njegove vladavine nego i njegovom osobom. Siileyman I. kako

,n oznacava moderna historiografija2,


..111:\,Vec je kao princ ',;vOJlh Eii2~aca,_vec bio primjereno

rilikom stu
pnprem

na pJijestoljejmj!() je 26 goes u u-'ifOt""gultalla~ 2i.!.!.i.~!!}e via.:. saiidall~,~

Jeu za

Imo' mlaClie po~taoj~iI.1je~nik

.~n~v9~djc~~P~yezitnJJ, ftobio je Sand,al.Kaffa.3;. I<;!J.:q p}::ile8~())~t)z'l.t!,ogip '~ ~e~if, ;:>JI~~n.l<;Jmmlo nal.!.lJesmstvoMa~I!..ezIJeJ.~..11~ Mar!]sa ')0l.!tJe Z~~,~7i~O -qQ. ocevc S~i1ID'2!!!()5y"O~ e1t,~Q~.1Y.!!2!!U \!..~utal!l~oJ!!o-m;-Sulcyml).n Je I)I(~ vchltoduan, obazriv i uglavn~m praveda.n, to mu, svakako, nije smetn.lo da bez.2b1:k.~om silom provodi one aravne).11terese kole jP,J~~OU!tj!11 i halif. ti~'i)-o~~~! jmb~ ZJili;,9I1ic~,!!Fill&lcih muslima~aL .~!!510 va~nir!}a,qd!l0~1.10 I\unim<,t.

Mladi je Siileyman preuzeo vlast s mnogo manje trvenja nego njegovi prethodnici jer vie nije imao brace koju bi morao ukloniti. No ni njegovo preuzimanje "':Mti nije proteklo bet ikakvih tekoca. Naime, prijetila ie opasnost da iZ!!2.~.Qk o b ilau~ ~cena' ja s:!~ ~~Ga }s~vol2.!Uo!.!l _!I!! a!!. p:\(!ne.S~i1.~L1~ 'e, ~ k ne
. .

L
rL_ i-

. . . .. j:;:i~.:~t!-;-prvob.1tno . . .. davTte: '~sy'elntegr~ran~. . .. . !3..egle.L tsg_YIJaJ~la, .-..anb~!.(\.1. eg utJ!:- 8Jl\\ ";,IS 6r.~\()I ;',ini mamelucki emir, koji je pravodobno P!i,ZI1~oSel!.!!I.aI.Jj!, vl.ad!\~a te inI! je ~'~ [TiTO j)cvJereiio na.mjesnickomjeslo, progl~io sena vij!!,sto S.~1im()voj.sI1!Lti suvercniiil \'1adarorn i smjerao snovl\ \ispostavili.J.1~1c!4~l1iu_mJlmel\lcI<Y driav.u .po.d ~~i3JffivQ'i@:vorii:~,.~~nai.1skr'n ~upama niie biI9_.tciIcQ)!!.v.cliiih~lill!.QnijlLOs.:: il11\115lcogn arstva u Siriji; Canberdi Gazali je neposluh ['latioiv()t,o.!Il.:;:ultan C S\Jlt');lllau ilije osobno suu elova~ u "smmv:iiifu: ~lriJ~l~r.ic\)io l1.src~prjprJ:m;u;<J. r:\~.:; . vro!Jom 'ao pravcem udara, -.--. Zl\ ~;lll~;nove vladavJl\elznova sc volja za eks(Jauzijol1l usmjerila osobito ""Aiv nevj~rJlih "I;aura". Osmnnsl:om je prodoru, prije svega, pogodovalo lo tn
..
.. .

Cp
,

. ~~\.~V .' 't'J1\,(.1 , L ,', ~ \IV:.,.;

L L
r. !

I 1:log,,,,je u ovom pog!lwlj\l djelomicno potjece iz piceva clanka pod naslovom: "SilIeyml\lI ..\... PJ'iichtige (Soliman)", objavljenogn u enciklopediji Die Gro.sen der Weltge.chichle, .v. IV. Ziirich. 197:.1..t.r, 961-977. Ondje.e nalltze brojne \lpnte na literaturu o SiileYlllanovoj osohi i po...ijcsnoj uJozi ~ f\'1odern:\&:\hisloriogrNijn O'l.nACuje prvim tO~AimenA. Prije 8CobicA\'310gQvoritio njenm ;'n() SiilC}'I11IUIU jer se \I redove osmallsldh sultaua ubrl\jlOOi princ SilIeyman. jed"u od ,ino\'" II, B~)'czj~a J. Princ SUleyman bio je jedan od pretr.ndenata u vrijeme desetogodinjeg intctl'egnuma !>o.lije .lIIrti Bayezila J. godine 1403. ~ Na jll:1,no.inbnli I<rim", lG

l ;

su vodece evropske :>.em!j?,novonastnl~ habsburka svjetska _s.ila ~.~uska, bil~ medusobno zavadene.te msu mogle obhkovatlfeUiiiStvenu frontu protiv osmanskog osvajaca. Protestants.!s.!..i~ ref~'!l!!:ij!,.u. EV!Q2i.Y!lDiehu osmansk.s ekspanziieP!idQnij~!~ u.t9Iik!>..!~~illcO;su ~.!~}rl1pek.oJe!l1!JJabsburgc;>,y,citna.hitM .t~ebale_tU>orp'.i

_.

~~
/.'I"'j i:f

eiE4jtt

protiv Osmanlija morale upotrijebiti protiv..p.rotestanata. S druge strane, valja i:iivrarusa -proleSl&zlti:'nliiu.suradivalis' Osmanlijama. Dodue, bilo je glasova koji su izraavali miljenje.da je osmanski osvajacki pohod posebna Boja milost u korist irenja. protestantizma. . Medutim, niemacki su pro~estanti principiieln!?: un!\toc~uprotnos~i U ~~~oisp.c>v!)~i p~r~av~1i Hab~b,!rgov~e~.<!!L2kr.IID~ :od Osr~.!in~ma~.a. ih .Je ~u}tan {I_,?~!V~. !H".~()!.bl!.pr.otiv.~~ls.!\t().lik.~I1. U tome za Osman lije nije bila vana samo komponenta politike moci, nego i vjerski razlozi:

katolici su upravo zbog svog kulta svetaca bili idolopoklonici. !WQrm<\cija,.Jl svakom slucaj!!, svoje irenje p~.prilicno nr.izravnozahvaljuje upravo QS.~l1anlijama, kojis!.! <?br~TI!b~numoc Ilabsburgovac~rali pQ.(ill1jeod f~<!nje Evrope. Dru~ ok~lnos,~ kojaje omogucila oSI!1anskip.rodor \I srce Evrope iest ~!I}icni<;a J..6~/'/~ (;t1~tCCl &.toje otada ekspanzivno-po1iticka racunica ~?e.Jima1. 11pogledLl..Azije bila podn:rirena!~ sl!.3!!atni izvori bog~tstv~ nov90~v.!>j'=.!!i.!lz~IEalia, ~lrij~i. Egipta, omo~ f"{{(CjIv .." /14 ,gucili novi osmanski ratni pol!odJl j1,!goistocnoj Evropi. Tad~,!ji su se osmanski,ekspanz!vninapoE~ollkretizir~li na tri glayue.fronte: 'I. .~~.a u .~ust !ij i;~. u.Sre?~ze mlju " ~ajp.rije pro tiv Oto!{.~ Rhodosa, il zatim ~rotiv .. . . . . . .. ... Mle~ke. l1~u!lhke..>..!.l. Izn!>vurotly.Safavl.d,a.JLPe.r.z.!.lt, Ipak, osmn.nsko drzavno vodstvo izbjegavalo je rodenje rab. na vie fronta kako hi uzmoglo usredotociti nuinu mlarnu moc oruane sile na pojedinacnom ratitu. Ratne sukobe koji su se vie godina otezali bez.opipljiva uspjeha zavravali SIImirovIlim lIgovorima knko bi omogucili koncentraciju snaga nl\ jednoj fronti. er.ri je prodor poduzet na sjeverozapadnoj fwuti i. 15.2.1..g. usmjeren pro-o tiy tada ugarskeJyrdav~ Beograda, kojaje. zatvaral.1l Pl!t prema Ug.;!.rskoj i dalje l~.!i~!!CU._to nije polo za rukom S!!.!.!!ymanovupr.adj.!1.du,osvajacu Carigr~da Mehl~etu Il..1!~pkI.o je...!'1ladom Siileymnnll, naim~... osvajanje vane tyr9~yezbog' ~u e ~esJovodi\e. borbe. Svakako, Il 15. st. prilike Sll bile drugacije. Zemlja Mehmeta Osvajaca, iako vec znatna regionalna. drava, jo nije posjedovala snagu svjetskI: sile kao u Siileymanovo doba. A na protivnickoj stmni sada vie nije staja.la srednjovjekovna ugarska velika sila. U toj je zemlji jaka centralna vlast, djelo kralja MatijaSa, poslije njegove smrti (1490) IIbrzo ustllknula. pred feudalnom anarhijom haruna. Povrh svega toga, 1514. pobunili su se teko ugnjetavani ma(1arski seljaci pod vodstvom sitnog plemica Gyorgya D6zse. Nakon poraza njihova ustanka, seljaci su vezani za zemlju, stavljeni u potpunu zavisnost i razoruani. Sada, naravno, obespravljeni i osiromaSeni ugarski seljaci vie nisu osjecali potrebe da brane zemlju svojih ugnjetac&. Nakon~s!&a!l.i.!~e~r_~~ae.rgQ..or.!lij~.I1~tavlje.n dalje_~. ligJwiliy zbog 8~omenutih nacela osl!l.l!n!!.~oga ratQY.!!.IJ.i.!!. Sliedece g,odin~(1522) doao je na red Rhodo!!...Q..!Q~ jt;jltio za:!,I?;~ivec Sp'limJ.
~ra sjeverozapadu drave, najprije protiv Ug!:\rske, a pQtom proth' Habsburga-

sa stajalita islama

- nasuprot i u toj tocki negat.ivnonnstrojenom protestantizmu

~ ./?
J

.J"tl.,-74 7"
'f

Iv I\()\I~

, \1).1.

Ir.

,;,\rf'

~(fZ+cf NZl ..c ~~l' {; .fZt I,{-~f~?-i~' ~

.,;-Izr.uco '.IfJ(7f</ I tltftuv../' t/.<ift(C4.

"f. bcltl ili.i~!!,k~ priprema umro. Ta.j otok, koji sy nj,cgovig?~R'?1ariivanovc.ii~gr?:dili kao isturem bastion krcanske Evrope, bio je Osmanlijama tr!1.puoku; k tomu ie ;.r.tt ~do.~ m~gao bloKirati" vezu morem izmedu prijes~olni~.e arigr~da LI1<lY.,oslli-<l.I!Qg C ~!E.ta~._~ak~mt~~e o.r.sadei~novci~a nije preo~t_alog{ug9.Aoli .dJLO.tQlcptedaju 05m8.lIsklm oruamm snagama, uz za.Jamcenoslo~odllo povlacen~na Maltu_.Time je osi~urana OS~MsKatll;jemoiiija ~~~tocriomSredozen~

77

-L
Poslije tog uspjeba oruje je mirovaJo pune.cetiri.godine, barem prema vani, jer je u to vrijeme vojna snaga osmanske driav<d)iIa'opet p'o~feb!1I1.J~ sp~cavanje poj!1vaunut~~.nje. dezi~teg~~ije.",.~~ .1524. ()!p~~nit.Y~~ J~.f!'y.et!~!~ip~t
~P~Pll,.t '. 5.1fIJe, JO D1Je b.lo.posve' JntegriraD;~' U taJ separat!S~!.~J~i:P.Q'iUaJ...!11S}l.

,'n'/.. :/tiff.

. fC. 'i ~ 'd.-

V~/

svak~k9.J)iIi umiieani samo'Mamelucine~ i AhJl1~t-pa~ biyji: il nn~..~ tJ v.Mll"'pvik.gOQiI!U>9$tok~upj.Q.na vlas~i' iile man 'e!,lmirovio Piri Mehmet.pau..y~H.k-9ltyeziravog~~JJljegovQ: mj~to p9.rierip. ._' uil1~t. v~~!.Qg s vezira, Ibrahimu. svome I,>\iskom prijatelju iz mJadosti~2H931!),~hm~t-e...aa.~oji je takoder racunao s tom visokomfunkcijom, bioje b!!glerbegpreD1J~tenu Egipat, 'f'ek"jto ieta.i auboko"'p'ovriiejfeni'~vjekstiglWii'Raifo, ?9iID1raoj~podrk~'~ij.e!:\. Mame!uka i proglasio se suverenim'suJtanom Egipt'a..No osmanskaje armija, po.d
z~PQvjedni!..vom novog velil(Qg vezirI!.Jbra..hima. uspjela_z!logospodari~i si.~!cIacijo~ u

Egiptu...
'

Istom po slije sm iriv anja II. rapski h posjeda moglo se snova pomi!j'ati n a tra J niji
.
o

'2.1.; J(lG

.~

.~~
~
. ~V
l,,-ti"

napad na protivnika na sjeverozapadu drave. Nakon bitke \traj Mohaca .(Moh~S;) . 29~ . za 26. Ygars~a je nestala s politicke nice kao nezavisl1l~ .. . dravna . tvorevina,Eto c~..e.Ot~J.!..1 s_oJ!?,.clma. sim unutranjih tekoca te zem Je,~opasti , .. ' .. la zastar'ela ugarska 'vojna organizacija, a prije svega to to ugarski kra.1j Ludovik II. nije USpiO o Itl vanJs u..pomo~. Njegov urjak car Karlo V. bio je zapleten u sukob s Ligom odCogn4c4', 'Protuhabsburkom koalici. . .

..

jom. Posli' e moha.fke bitke U arska.' e odi' er ena nadvo' e. Jl..I:)u!!>;>ce za[lad.?~ ~ di.o...Q!'.i'pad~tl.ratu cara Karla V. kral' u Ferdina.ndu Habsbur a .stocnLcho om ma.lrnatu Ivanu,Zap0w.JZap.o.Y!L II. o, ~_~van.S.zal.!?lyai),~~k9~;r i~a-

I_ugars

\, u@no.m..,gada. se ubuduce ugars a nizina moe iskoristiti vr~QXIJ.jt!lV8:Time Je bilo osigur~no .!!g,arskog krall.3:,_ko~"Je priznao osmansko kao istureno podrucje za pohode protiv Habsburgovaca; tako' gledano , tada nije bilo nuno izravno pripajaLi zemlju Osmanskome CarstvlI.5 Istom I5~_9.,go Osman lije su se osjecale dovoUllo jakima da poduzmu veliki p'oho~iileymal\ Velicanstveni cijelog je ivota sanjao o osvojenju toga g~a, ~.9ji ce z~.!Ij ubu~uce biti '"'Zfa:ina labuka" ,-a.uz to je na takav votl~va~Tzazl~
v~Ja.J!af!1'!c cinj~nica .~to je Ka!l!:LY".vec ~Qdina.!!111:ratoY!1o s. [raJ1E\l!IftQ,!!. te IJjk~~o

I~~'

~ ~(\'\'{\
}~\ . if' ,~
'Vtv

!
i

t .

nije mogao pomoci svome bratu Ferdinandu. Utokq pohoda.lIabsburgovcima.je ()d.~er-au.:rrmQlidanja prijestolni~a Ogarske,'i p~eilan'v~alDom kr!1lju Ivanu.~~ p.olii..ko.iiie. u.Budimu stupio na.tradicionalno_ugarsko prijestolje. No opsadi Beca, zb.o&:Y!lR.isnoltotpora. Habsburgovaca, qijebio dosuden :uspjeh, to je okolnos!

n~a_s..!!mll.i.eLy_alj~ pr!p.~~~Lopcepgviiesl1~, dQ!11!aj. Otada je u pogledu ravnotee snag!J.- ni 'Habsburgovci nisu bili dovoljno jaki da ovladaju cijelom Ugarskom u ob~irdolazilo diplcimatsko rjeenje. Dodue, pregovori su izmedu Habsburgovaca i osmanske p.orte propali, no oni su zahtijevali najozbiljniji pristup, to ce se ticati buduceg odnosa evropskih.sila spram osma.nske drave. Naime, u toku pregovora.,koje je s9smanske strane vodio veliki vezir Ibrahim, morali su Habsburgovcispoznati da se ne 8uceJja.vaju gomilom barba.ra, s nego s posve ravnopravnom silom.

~~,

Sav~ zakljucen 22. svibnja 1526. izmedu pape, Francuske, Venecije, Firenze i Milana. O tome vidjeti J. Maluz, Der Venicbl SUleyman. du Prichli, ..ur die Annui"" Ungam., u: U..gamjahrbud.. br, 6, 1914-1976, .~r. 38-41. _. 6 Mad, Butlo, tur. Butlun, danas dio B..tlimpd~e. Ila zapadnoj obali Dunava. 1 . . : 78 , ? ;

L
ni, !je lat
I!J,

-.-

""'o' ,

.
~ ~
f~
L

_o,

l 1

ibrahimd()_do.D1..9r~,

<Jq!!!.<> na QSrnanskL ~;tv9r P!ltem je Olt s~.. usp~_

danita

\I kryi.

Kao

~1~YD1anov
.og po oaja

lavni komor!1ik hllS .oda 6al)


8itnog~._dvorJ~mna

brz~oJ~ s~eka.2.!1je~~op()yjcrtni2, S
dO.J\_ajv..\ga. dQ5toJl!D.st:v.a.u -dra.yi

If2.L !t'a, je Lt. :Ia J.d


U

l?2sl1j~.s..tilta.~a.Dodu~e. on za tu visoku funkciju nije imao dovoljno iskustva, no izvanredna' sposobnost ipak mu je pomogla premostiti taj nedostatak. Naime, on nije ~i~ s~mo-Cas~oljubiv .ego i intel~gentan i svest.!ano Qbr.azo"an,tecno je ~ govori!?vi(!jl!zika,II. ~ M i glazb~no.!ladart;:n..Odlic.noje vladao diplomatsko!}.1 ~tin.o!J1 i bio do detalja upu~!!n.u odnose me~u evropskim dravama. Najzac! je uspio postici da elegantno i djelotvorno odreduje prakticnu politiku velike sile Osmanskoga Carstva. Tada je bio oblikovan i vanjski oblik u kojemu se pol:azivala osmanska moc, i to svjesno: pri primanju stranih diplomata. - ne samo austrijskih - sultan bi dao prikazati svu rasko, koja.ce uskoro postati legendarna. Pri tomc nije toliku ulogu imala sultanova osobna.sklonost raskoi nego mnogo vie elja da
stranom
..

~~

..

iji s) la .ti to ir :i-

svijetu pokac svoju moc i moc svoje drave.

fu.ru..c.!Y<J!:!Li -,~~ab_r.!ln.Qj

odjeci sultal1a i njegovih dvorjana treba pri(>isati cinjenicu lo jc 01\ u evrollsk1l li~t9riografijii"'uao kao..:Ye!i.~nstve~i'~. . e d u.. Beca i Isl a I _ a,.. k J.i. SII za p oc eli kra..J em .O NlI:.k n. prop as ti .p. .l b.\!I .r.egovoraizm _o
. i:;'!()va je 153~.__!>iviorat protiv Austri' e. On je 2smanlijapa . . .. . . 1529, .g., .. d~!1icJ. .. . . .. n~zp~\\ta.n !1spjeh: sam0!iU vr avu Ise mad. .. . Kosze~); u zapadnQj UgaQ]w.i.
.

~:, 1

t:

!MIO

!lo
:a Li ki ;a

1-

:0 Le , i! ej , " li '.e '.r \,

~Qili!lli.Lda. se Habsburgovci !J1orah obvezatI na placatJje_go~inJ..eg.da.nlta,O ..o~e se preda,.. .!lskoro p.~tom za.~lj!c'cenoje j.o je~I~!i!!}l!j~~ . . .. . . ... .. pf! cem~. s!l . k.a.oprotuuslugu_da. godine koje slijede y~ogl!!!..prQvesti u miru, .. ... . To je priD1irje postalo prijeko potrebno i osptanskoj dravi. jer su se na drugim fronta.ma zbivale pogibelj ne stvari. I,lsreAQ;.cmnQn1je PfQStO!.yKarlo_V I.uznemiren rQt~njem ivan':1v~ otoka.' R.llQd9sa...!lJ!.1~!!'Lr~.m.~u U:lliUm~cltOgpo,!!J0rca Andreu Doriu, s velikim mornar!cklm o~'p'.!?!.i.aj~_usp.i..<>.iz~ti osva.anja mi (ie(oponezu {1532. Kako bi mu.6io pruendjelotvora.n otpor, Porta ~e u u uce vrstozaduI I vodl~ gusara Hayredd~.lgos~!.I. Tak.oje oJ! pljackaa kOJIJe Evropljiinimaucinio zapa.dno SredozemlJe nesIgurnim postao beglerbeg Al~ira ilslodobno admira1 osmanske flot~, sa sjealtemli Carskom dIvanu. Vojl!a. i~n~n~iilJ.ka p~d'r~~a, il pciptil\Cno i moralno okrilje Porte, oJP.?gucjH s!U1_QJ!op~cenomadmiralu da sYQju flotu, koja se ~otada. '8astoj~ Samo oal1}alih })iratskih brodova, pretvori u 'ubojitu ratnu mornaricu s vecim jedinicama,. Osim Dii.to~a talijanskih obala,flota Hayreddina Bar~\\rosse uspjela je zadobiti 1Y..I1W,
. .

f.,~

Q~j~ i!lapadno.Srcdozemlje bHomogucedrati Thnisjer jeuvelike dospjelopQd KarloV, pribo'

os.!J1ansku kontrol\I..l1)~, ce ..' razlogom, da.


. .

bije iti
.'~ ~':: t~..;

:?'MiYIJ1).Isnu. IZ re ozem -a o
Sac!..a,: ~ i Ptl I e na Isto~noj s

:- , enin:r rotuu(farom inova-z!'\uz~o grad.


granici Osmans 'og Ca.rsl~~ 'p.Qcele izazIva. luzne-

miren$J~t~~lc@_.I~2_6. ::godil!e rl1tas Ugarsk~m - u Anadoliji susej;noya rasJ.>lamsal!:.!l.1zneJ!un.e~iitllkill"her~tj~~Heterodoksno se miljenje infiltriralo ca!( i medu ortodoksne tcologe i proirilo se sve do prijeslolnice Istanbula. Pripadnik uleme Kablz Mol\ajavnoje 1527.g. izjavio u Istanbulu daje Isus mjeroda.vniprorok umjesto Muhammeda. Njegovisu izvodi ostavili lakav dojam na stanovnitvo Istanbula. da su izbili nemiri, a. u prijestolnici sc pocela..prinijecivatiopca.politicka uznemirenost. Buduci da se to zbivalo u vrijeme kada.su iitske smutnje i u Ana.doliji zadobile opasne razmjere, osmanskoje dravno vodstvo u naziranjima Kablza.Molle moralo vidjeti veliku javnu pogibelj. Teolog je pred Carskim divanom osuden nn.
smrt i pogubljen.
se 1532. p~~r~tina

:t:i ~.t

I,

No tinte nisu bili zaustavljeni iilski nemiri u Maloj Aziji.


Bitlis {is.!oc!,o od jez..!:!.aVal},~)pr~~ljucHa.afavidima

t~\~ " .:.

II Per~ili,

~I~j

je hegemoniji u istoc.noanadolsk?,m ero~t.oruza-erijetilao(>asnost._Toje 79

fE~ R.+

-.-

hio pOVQdl~o\'~g osrnanskog pohod~.pr~~.iv jafav~a.U~3.1). p~.d 7.3P.2.vjedniiit\'ol1l ~_u.~ y~!a Ibrah.il!tl!-e, L~r.!'.h.il!L.u 9vojsLv~'t.r.hovnoj; zapovjednika (sefasker) 'illtanrednim ctvl~~eJljima. ~I!io ie~dQd.ue...Z1\posicsti safo.vids\cu.prijesLoI.uic.u '~',~bri7!, Perzijski ah Tahmasp I, koji je vladao nakon smrti svog oca Ismaila I, sli.:~dl!ci 1I1udru strategiju, nije se uputao u otvorenu bit.ku s nadmocnim protivnikom. i.J!'ugtLO.5J!1(\\lsltt\ vojs.ka. P9dJ.~Qn~t!..~Jll od uzell\..JD"\$1!~;}gg9,~OI,l}. ~~mQg sullaIJt\,i.stodohl!o ~.S~lraY.idim~

U to je vrijeme sklopljen prvi Uj;ovoro prijateljst.vu izmedu Osml\nlija i fran~":'kog kralja. Francusku je na taj korak navela konstelacija odnosa politicke i'!<),:i Evropi. U sukobu s lIabsburkom Monarhijom, koja je postala svjetskom u "ilom, i7.~ubila.ip. francuska svoje talijanske posjede (1525),a uz to su je lIabshur" ';1(lal;n iolU t(~nli!10IogiJQ.rILQ.\IrQJ2.k!l"'hlstQIU$.k!tlil~mt\lr~ Jl.<)'~y.~t!il1)J;,gJllitl!a.:ija' I 1nhd!!..!!!.!!f),n3!;la51\ se oba protivnika Habsburgovaca, u svom aktualnom tradi-;.",kom _sklopu -,'rTo..azllg~, zdl:ii-~n~u prih(e..)js"~on~s1\v~u,j};oJe 1;ljer9<i~Vl}o r "d"'~l.tivaL.iVC?&.. ,?biju siLa Lu ~1.i!2ec-inL~tolkcim!!:: llililliu!.!tj:ij9n s franCll~kp!1I 'l"'.Jinitivn,o je provedeno priznanje Osmanskoga Carstva kaoevropske sile. :\Iedutim, kapitulacija s Francuskom ima i zbog drugog razloga veliko znacenje '(, ,:a osmansku povijest. Naime. upravo je ta kapitulacija- madajuje isposlovllo samo \, '!('Iiki vezir, a sultan je nije ratificirao postala ne salTlopoliticki djelotvorna negoje "b\lduee sluiila kao predloak za slicne kapitulacije s drugim evropskim zemljama, i0duf.e.,::\ko je yp.c spomenuto, osmanski su sultaui i prije poJedinim skupinama :~.r~ltac:\ koji su ivjeli u osmanskoj dravi dodjeljivali povlastice. npr. llayezit I. ili : :dnl1et II. No privilegije koje je osmanska strana odobrila gradanima talijauskih !.rr;ovackih republika. ipak nikada nisu predstavljali tako opsean ugovorni instru. rn('nt. poput kapitulacije s Francuskom iz godine 1536. Ti rani ugovori takol1er nisu ';n",]i tako veliki dotllaaj jer su uredivali samo unutranje stvari omnanske drf.3vI., " 11':'\1 bili medudriavni sPQrazumi. Zbo~ sredinje uloge kapitulacije 5 francuskol\l za buduce oblikovauje V"23 ~ , hi 11 anskog? Carstva s evropsldm silama valjllukratko sldcirati glavue odredbe. ..-". r\I'l.<1~1 OSlnanskim Carstvom i francuskom dogo,'orena je_;!.J.Qbodnaplovidha , .... .u:.I,)i!o,dl\lI .hrgovina p,odi\l\ika abj!) clraye,pr.i.. C!:!I.\1~1oni u ~inl l.\rii\vall1a imali hi Hhc'i\~.i<?.am.2!!pli.k.Q..dabinaJ_gliko i vlas~jt,i.grll~t1!I!L o -::: cr,~n.0Jsl;i s.t.1konzulitlobili !leogrM~e.I\Q.pravo sudenj.\ fraIlc\ls.kinl.p_odal\i~in\,\ ;) \1:1usnHUlskoUl lIn, Imko n pl'jvalnin!, I\I\p'os~,lrgQv!lckoJ>ravniru.ta.IIOiJI krivicno1~"~:!.!.li!.lLPrcdlJ\elin1l\! ko Sll II pdgoyn.r1\jucoj ~v_a.ri_s~ldjel()vali.~amo Francuzi. a " CLlV!lt.!1Qpravni redmeti 111.<:>raH p 5\1,dodue,doci p,rednndlenog kadijll. no pri~ut~ !i~_'sl. francuskog t.umaea bila. uvkt. Kazneni procesi na kojima su se pojavljiva.li je \. , i'nl:1ClI2i i osnu\IIski podanici imo.lisu potpadat.i neposredno pod nadlenost Visoke ~ J""'~e. Nadalje je dogovorcno dn Francuzi ili francuski konzul ne mogu odgovarati 7.a
.

...o\,,:i uklijetili.

~~~~~~::2~~!!s~ir.!!_I!g~v?r?.!!'

~.I~!~plj~l}i.m 15,~~ g'L_u,l!~h\l!~1

'"

..

~ i
,

dl1!;ove pobjcglog sUI~rrodnjaka. Osim toga, svaki Francuz ovla.~ten je Un oporucno o:;!,;wi s\'Oju ost:wtinu francuskome konwlu. Obje su ugovOlne 9lm.n~.i!:I!gle_QlQ,IJO" tti. r~~ezaroblj~ni.k(! koji, bi potje..c;ali L~d!.!!.gg,dl!,gOV(l!:I'l'<,Ir~ve,~r: ~I,b.I!.~hlce.I!~, IJzim3,k! ra.tl1~.E.t9l1.111J"like,

1\;11Jilit.13 cil!Uz.J!ja(lz.__d~l\\jc.fr.\\
~.!l'l!1~i. r~n1l~!.I~kl\.il:st~ll\n..

Il~l5k91.LQ~Ul1Jlb'\kQlJl,C1\rt;t y..u_Q~J.ipJj.ivt;_
~tgovil\i.J;to.;~!.:. I1Q!.!.ajitti. 'I

pr~~109t;t JI l~valltskQj

[
r !.

j O\'dj~ I'njt\ltl ImpituJad.ia. ~ ob7.irOIU ti" I)O\.ijr.st rijeci, ima VC1.C hOlnonhnom prcclnjl\, ft p(_'lti;:~.U1jt oHdjiJ I1tQIiI{o !ito S\1 ti oh" 5hlCl\ji\ posrjjedi ugovori sc'\.oqlavljcu.ipo rrOf;lavtjilnn (1:l\piI.1Itimf\).

'~;o

5to!jec~!11a, ~

manskom dravnom odru"~\LQ1YJtlD'ezi vl\I\'sku tr ovinu i ov~cati carinske


.

Porta se nadala da ~e.djelatn_~st fr_all~lJ~kih 1><?!l.lov~.ihJj~di~

~. nje, t~. vie to njez.u~.!. v!8,:;titi.p.2da.nici. &QtQ'yQJ!.Q~I~i!lu Jr&~yalLu' i~mt-k.inl.!f.!mhama. Odredbe u pogledu konzularne sudbenostl stoga su nedvosmisleno pruale pogodnosti Francugkoj, to vie to Porta, s nebrigom svjetske sile, tada jo' nije smatrala potrebnim trajno akreditirn.ti vlastite diplomate kod stranih vlada. Svakako, tada francuska I(onzularna sudbenost na osmanskom tlu nije nimalo naruavala suverenost osmanske drave, jer je pri tome bila posrijedi dobrovoljna susret1jivost s osmanske strane i milostiv cin velt".sile. Osim toga, ta se francuska konzularna sudbenost potpuno sl again sn sustavom Illillel, prema kojemu ~u Ilemuslimanski stanovnici Osmanskoga Carstva dobili pravo da sami ureduju svoja unutranja pitanja. To to ce takva konzularna sudbellost Ila osmll.lIskom teri I.oriju , kao i kapitulacije sljedecih stoljeca, kadli. je jednom drava Osmanlija ('ostala igrackom evropskih sila,' nanositi iitetu osmanskom suverenitetu i najeleIlIentn.rnijim privrednim interesima, bilo je Jlos1jedicit fitzviLb nepredvidivoga u 16. st. Zakljuc~lje ugovora s Francusko".l.2-ilo ie vrbunac ljiptomatskih postign.Y.fa \'cl~~LveziraJ.b!ahima.. .!Lme(tu~remenu je sultan pitO sMvim pod utjecaj svoje novc iene Hurrem Sultan, bive robinje, kojom se zatim 9enio prcrnaerijatu. Hurff-m Sult<l,Q, koj\J.m..~YrQplj~ni zbog_mogucega Istocl\Q.sJavcl1skog IlQflJeltJa nazvali

-'

to.

lLlf6'" - '. /a4'I ~ /


.t0

,r;.:: {.l.,t~(I.4.

H.okselana,intrigirala jeprotiv prijateljstva ~oje je ycziv~19ibrahima sa sultano.m, \!!QJ.iY !!llicaja veiikog veii!~ ~n~-sYlt,a~a i PLqtjy i~!lzetnemoci koju je ibrahim p~ost~.~n.ous'pioste?,i. Rokselnlla.)e udesila .da visokoobdareni poli.ticar i <!~eJ.<t,____

,mat ~PJIh.im s.':llta1!o.(,iJ:t~in1!1i priia,teJj, I~ude po kr.atkom I)ostuplcu smaknutvezU: (u_ QZ.IJJ ~~~!!!1Il11iv.Q., va!ia_pri!lisaf,i Rokselani .to nijedan buduci veliki

,~~l~n?!lna Velicanstvenog nije mog:l? Rostici t.oliku mol: koliku je bio .postig,tQ Ibrahim. Sukobom izmedu Hurrem i Ibrahima 9c,eleSII' mremske iatri ao-

~m centrnine vlasti. osmanske


ve,;ru,

OJC ce kasnije,

II razdohljl!J;ropa~bnja,ol!.el!.\~!2.J?.ridQniieti

nemoci

M~utim) zakon ek~panzije, koji je odredivao osmanskll vanjsku je djelovllO. Prepad na junu Italiju godine 1537. nije, dodue, donio ali je godinu kasnije (1538) mletacka. flota kraj Preveze pretrpjela Taj je rat izbio zato to Rcpublika Sv. Marka nije mogla preboljeti

politiku, dalje eljeni uspjeh, odlucni poraz. to to su je U

levantskoj trgovini pretekli Francuzi. Zakljucenjem mira (1540) Venecija je, dodue, 1 izgubila posjede u Dalmaciji, na Peloponezu i u Egejskorn arhipelagu, no zato su .. joj odobrene trgovacke povlastice, koje su se u bitnome podudarale s kapitulacijom J s Frl\ll.:uskom. Gog,i!}!'..l5]8. dotada uvelike nezavisl1a KneeviIla Moldav~.~a tako(ler je bila
.ici.uL11J.P...9.I1QdC1l11,pris.ilielul pri_~!Jati oS.!!lJl.nskQ vrhpY.Di~t.!9.. Iste je godine operaci-

jom lle.te osvojen Aden, a 1547. veliki dijelovi Jemena, s glavnim gradom Sanom, akcijom osmanske kopnene sile. Kasnije Sll Osmanlije uspjele maiti se susjedne africke obale. Zahvacanjem june Arabije ostvareno je gotovo potpuno ukljucivanje arnpskoga svijeta u osmansku dravu. Jedna iee,kSp.e~!.ici1.prema (ndiji, usmjerena l!.IQ!ivJ.!.cvrciyanja Por~,!gala na p.ot~()ntil1entu, prote~la. bez opipljiva.rezultat!!-. ~ili!j~ Feri\!.1.and Ila~sburkl poslije smrti osn~al1skoga vazala ,Ivana Zapolje hti9_J;:!.PQ$j!:.sti.f~ijr.!n !Jgar!!~II, 9Sma!1"~c JI trupe !Zn9ya pocele borbu protiv HabsS

81

-burgovaf.a. Budim'je zaiqg~o s~.sredinjim dij~lom Ugcl.!sk!J541. ucas anektiran. Zap~l},i je dio zel11ljeostao u r!lkamerHab~b~rgoyac~'i nadalje te:"seiniti Kr&.1j~!ina Ugarska. Isto~i jediQ'~iilellUan: predaosinu:J~!1~ Zapolj~;]va~trSigjmund.u. . Iz istocnoga se-'lga~ko~ "-.raljevstva.az.y~la,.~nija'Os~~.ka ~~al,n~ r Kne~ina.~rdelj (Transjlv,!!\iiaJ8~. Bor~~ I\U' s Habsb~goy~~a'otegle' d6.1647. se Tada su privremeno zavrenejer neprijateljstva vienisu obecavala uSpjeh. Umjesio toga. Q.o~u~aoeosmanski dr~avni vrh 'l54a.jzno~anektk~~i Pef.iiju: Safa.vidi. j istodobno na istoku svoje zemlje pod pritiskom Uzbeka, 8unitskoga turskog naroda, kraj ipak su neto nauciliiz It&ti1litrofe Qaldtrana(1514),te su sada, kao i prije, izbjegl;\valiotvorenu bitku s ocito nadmocnim protivnikom. Tako je i taj pohod protekao bez trajnijeg ucinka. Godine 1551.iznova su se rasplamsale,borbe protiv Austrije, jer ~u Ha.~sbu.!'govci ul?pjelLosvojitiistocno ugarsko kraljevstvo. koje j~ _bilo.l!pd osmanskom vrnQvnQmvlacu. ~1\!..taU~ra~ Osmanli~~ c!onio~mo neznatno zaokruivanje njiho~'aleili2ri~_u Ugarskoj.10 Tada se Porta 155.3. g._opet 9kr~Jiula P.lptiv Safavida. No I!i rezultat toga vojnog pothvata nije odgovarao ocekivanjima. Sklopljen je mir '.LAmasyL(l555) po..kojemu je Armen'iIa podij~ljella'nad\ioje, Aerba:fdan paK preputen Safa.vidima,dok je Irak osta.Q osliia.i1ski. klapanje tog mira historijski Je S znacajno za.to to su tako utvr~c!!e granice d.vijli"z~!naIjl~:I(oje, u~omet!.~nas .I2~t~ Ali mir je takoder utjecao na razvitak stvari na zapadu, jer je Erdelj, koji je sada morao racunati s mogucnocp nQvogosmanskos pohoda. raskinuo s Habsburgovcima i 1556.iznova.dobrovoljnopriznao osmansko vrhovnitvo. U to je vrijeme osmanska nota dovrila.osvajanje tzv. drava Barbareska na obalnof!1 podruiju sjeverozapadne Afrike.. ,Tako ~eml.lopisniok~!r Qs~anSKogii
.

Q.a~!.Ly.'!, do~iva.

r.az.mjere

koji ce. ,!1.gla1lpoID. PJ?stoh~~i 90 kraja

17.,~t,~l'iasuprot

~!!'J..565..pez uspjeha. je protekla opsada oto~a Malte, novog s.i.ecii~taivanovaca. Siileymanov je posljednji pohod bio usmjeren protiv novoga habsburk~ vlat!.~~.a.c~rajvI~ksm\iIijana, koji nijIL!nQgl!.op.uil'-:atlti gti~ital<~~rdelJ!-\..,a _uj~~o.k. uslga.tLoplacanje.d:Wka Porti, J:9.thvat je 1596.I.,l.!!.edl,ltiIq..<!~io 5am~v~.i!:nje tvrda~:!ge~ (~gc:t~a~), u ju'go~<lp~dn,?j ~gars~g,.lt ~ojaje II sklopu,~~stava utvr~a zatvarala put prema. Becu. Siileymanu nije bilo sudeno da okul!a taj trijuriU jer je !!~ro _tQ,da~.a prije pada grada. Tadanji j~ yeliki veZ!r Sokc?!lu(So~oloyic) !diJhmet E!ikrio s!!1.rt s~I~~a, staroga.vi~~odsedamdes~t god~na, ~II.~Ot~upe., ~~jesu ve~ ~2~p_pola stoljeca vladajuceg sultana tovale. kao idola., n~,b.Lpre~~no pre~imiTe

opsad~.
,

.YladavinaSiileymana elicanstvenog. V kojaje trajala.46godina.nijebil8:~a


in2yacija. . Najyanija je, sv~~l<9. ~ila.9I?Se~!la ;zak()nogID:naAj~

samo z.bo,g,..;tn1!t.l1og prQirenja drav.nog.p-odrucja na.go..}. .b.Qg,priJX!je~nih z unutr~

~2Iiti.c~ih

l.!.tnost, zbog cega je Siileymanu turska, histori!>gr!-\jij~ nadjenul.iI:. nJ1dimak Jian~ni (Zakonoda.vac). Veliki zakonik. koji je nazvali pO')lfemu , bayio s.e,p!,ije svega, z~.!D1jinim,fin~l1cijskirn,j,fi!kal~.P!!l...,~m'C9-dr.~~b~_9 grga!!~a~iji sredinje '!Prave.. o kaznenom PJ3VU preteino s.u vec bile~ ur~dene. 'zakon.~,~Lir!-~ ~meta.II). Osim toga, u sklopu I!op'isa poreza, to je bHojo,van,ij~ kodifici!ano
8 O osmanskom Budimu usp.: L. Fekete. Buda and Peat wld.r Turkish Rule (Studi.. Turco-Hunlanca. III), BudaptOlt, 1976. 8 Takoder zvana Trl>J1ssilvanija. I\r~j se madarski zove Erdil,. odakle putjece tu...ki naziv ErJ.1 i rumunjsko ime Ard.dl. 10Poimence, Temivar i Szolnok dnili su 1552. pod osmansku vlast, dok se Eler uspio odriati unatoc brojcanoj nadmoci usman.ke vojske koja ga je opsjcla. 82

d.unosti pod:l:ya~ja" Takvi su uc

I.
Io. ; o I,

je ~.!1Jjes!l.Q.E~icajno ,prl!Y.(). p_rije~.!eg<\ u.p~gledu

-, 11

popisi, dodu!e. sporadicno vec'sastavljali i prije epohe Siileymana Velicanstvcnog, no obuhvacanje Osmanskog.Carstva poreznim sustavom doista velikih razmjcra, ukljucivi inovostecena podrucja.. bilo je po~uzeto istom u doba vlade Kanunija.

ZaEgipat.; ojije imaoposebnistatus, sastavljen posebnizakonik.Uskladus tek je


ritorijalnim irenjem drave, uspostavljeno je vie novih vilajeta, primjerice Budim ili Temivaru historijskojUgarskoj,Sivas, Erzurumi Van u istocnojAna.doliji, Bagdad u [raku. Alir, Tripolitanija, Jemen i "Abesinija", pod cime treba. razum. jeti obalno podrucje Sudana. i Eritreje. vodeni 6U kao vilajeti s obvezom danica (stiliycine). Lokalne su kneevine u Gilanu, na junoj obali Kaspijskog jezera, i u \;avkaskomeirvanu, kao i kneevina Basra u Perzijskom'zaljevu, priznale osman-

.'

~
tj f-~
-~~1
,.~

., :, i v e

sku vrhovnuvlast, dokje dotadanjavazainakneevinaZulkadrl1vec na pocetku


vlada.vineSiileymana pretvorena u redoviti, neautonomni vilajet. Snano jc bujanje administrativnih zadataka, uvjetovano popisima, zakonodavstvom i, ne na posljednjem mjestu, stalnim irenjem diplomatskog saobracaja sa st'ranim silama, sa sobom donijelo dalju izgradnju pirokrac:ije. Posebno va)j<J. pribiljeiti promjenu naglaska na polju djelatnosti ni~nclja.,Zadatak se.t2e;d()sto.
prije vremena 'Siileymana. VeliCanstve:nog~astojao ,prije svega u vQden.iJ,1

e S

. j anstvenika
.

~>

. f'"~

drzavne'kancelaiije, kontroli i ovjeri naredaba izdanih u ime sultana. Sadaje na nj dodatno'preba?cn op se~n. i posao ko~jfr~iranj~ s~jet ov'fu1g ~rav.!~~@uCi da. niia1lc I
.
. .

d~2vet.j 1 zbog svoga posla na. kodificiranju gotovo vie nije imao v.~~'!!..en~_ , c.I!!~~.illl..!.lar~abalrta:;, uveden je - kako bi se izbj~glo zapostavljanje,kancelarijskgg
I

~;,J

p-osla ured na~!:lnlki\Jajnika kancelarije '(reisulkiiltap), oji se ubuduce imao k \ brInuti ,o kancelariji, sVj!.kakopOti vrhovnim nadzorom lIi,anc:.1ja. Prvobitno po.
, drucje njegovih zadataka nije prelazilo tu granicu. .Tako u to vrijeme reisulkulta!, jo nije pripadao najviim dostojanstvenicima drave Takoder jo nije zapoceo ni kasniji razvitak razdoblja Siileymana Velicanstvenog, naime lIOncentracija vanjskih poslova u rukama nacelnika tajnika kancelarije, zbog cega se on obicavao izjedndcavati s evropskim ministrom vanjskih poslova. Tada je, po pravilu, vanjsl(t! poslovc jo vodio osobno veliki vezir. to se tice brige o vanjskim kontal(tima, Vi. soka Porta sluila.se krugom osoba koje su ne samo besprijekorno vladale evrop~kirn I"
r

.,

:';:'~I

e e 1 e t C e
il

'1

(~}:j

e e il J

jezicima nego su bile i neograniceno lojaine interesima osmanske drave. Zalo je 1\ vrijeme Siileymana Velicanstvenog znantno proirena institucija Portinih tumaca, koja je postojala od vremena vladavine'Bayezita II. Pod S~leymanomje zapocela i izg~~!lj~ kanala vel\lt.ihrazmjga, kQji\.jcima.la omo~uci!i()psgbIUJ.rijcstolnice vodom. Ov~je valla.,~kl!spllt Sl!omenutip..9dizanje t brojnih vje,rskih,gradevina!.medu njima velicanstvene damije Siiteymaniye II Istanbulu. -V~t je bilo govora o tragicnom svretku velikogvezira ibrahima. Smaknuce veo likogvezira Kara Ahmeta (1555) takoder se svodilo na utjecaj Rokselane. Sullanova je miljenica eljela osloboditi najviu funkciju u dravi za svojega zeta Riistema. Vie ili manje na Rokselanin poticaj. godine 1553. uklonjen je i princ Mustafa, sultanov sili iz braka s prvom enom Giilbehar, kako bi nasljedstvo prijestolja bilo osigurano jednom od njezinih sinova. Za suItana je doista postojala opasnost da.ga potisne sin Mustafa, popularan i cijenjen osobito medu janicarima, kao to je nekoc
Siileymanova djeda. Bayezita II. uklonio Selim J.Pogubljenje drugog sina Siileymana Velicanstvenog, princa Bayezita, jedva se moglo izbjeci 8 gledita dravnog razloga.
11 D"'ga. Anadoh,ka v"zaJn~ knciC!viuA, Hantaz.au, l\1ogla. se odriali jt) (Iv pvceLl,a 17. st. 83

Jd
''''
~~

[,,
;:~,' ti'; ~

~!;j ,i,]

..:.~

...

t..;iJ
~.~

Thinlla~lip'rinc,llqkselallil! sin, tako(1crYlt" popul.~ran~h~i~j?jo~~ccva.

ivot~

'..

Zi~sebe 98igur~ti nasljedstvo-protiv br~.~a 8.!lil1!a.,1.,gji L'll!:ko.!!..Si1JeYE:1_~1! J .~.!!lrJ..l. :,;~uni9.!la prii~~olje U~~Q)ka.Q..elLm II. Pgslij~"yojl}Puor~~ !!&ez~je. m\jeili~ pobjega~~~~idima:_~o_~I~~a. J!!j~rucj~ Os~u!jj 1l!!.'~0.I!:mt\s~!!!}je_~~C?j.E:.!~~ ~!O_ t,e(,ji~vn9 "pQstlgnutl1)!tID~riato je..Day.ezi.t...so s..vo.i01D -,lincom_ krv.f.lik2.vt!j!_zl~~;~~l!.v\jl!!!j~ 056V. pao ~!!.v9f!1 1J_~1!ljucIIQ.LQ.!iliIDi mQgy.~p..!!.~!imuc!l Q.sJlliillI!1~drave !!-Y.ilieme vladavine :3j\I<:.wl1Ua. clical).~tvgl)og ocije'!Itj kaq zl1,,!kt.~,J'Qdrucje j~.Q!;%'lnslc~Jll~L.J2I2: V iir..eno na dobar ~io karpalskog baz~,!a, ~Jralt,jI!~1111 Arabiju, i .I.l,~ gotovo dj~.ItI fjeverozap-a~ml Afri~!1_ I!kup~,1\ polovic.!!.(lotl\g~.ch,.jeg~91iavno!;, p-odlli~ja, n.!} vi~c o1.?,25_!lIiJij\!IH1.km:>.terit.orij otpriU~e dcvetputl\ veci 09~R Njent:ltke. Tl!luc jo~ tl'cJ,,!\pril,rojiti vazaine draye: .Krim, E.uJe1j, Vlaku i Molclnvsku. Dravu. O~nlanlijl\, dotada smat.rana barbarskim st.rauim tijelom, odsada ,:" [.il.i Pl',wim sast:wnim dijelom polit.ike evropskih draVi\. Preu1.no je priznata bn ,'-;ropska sila s hojom 8e UllJe st,upit.i u sav,~zi Ila koju mogu mcuuat.i evrnpsk,~ l'hovorue strane. Za odranje iIIcvrcelIje unut.ranjih odnosa vlasti sasl.;wljt'U jI' novi 7.al:r".ski i'lsi.rul1lPl1t, l,' se pristupilo ouuhvacanju Jri\vl) k:\t.astrom. Proevl\l. do;vljav:\ "r:-.dcvinska djd:,t.nof.t., umjelno:,l i knjievni ii vol.. Ipak, hilo hi l'og!'l'no poslignuca osmans!ce driavl) li vrijemc ~;iilt')'JIlaIlOl. V.~li~ansLvenol~ sl1tl\tr(\t.i viima nego 1\ prijanjim epohnm;\. Osmjanja koja. se 11l",~\I .usporedit.i sa SiileYll1unovil1losvajanjima hilo je i za dot.adanjih RlIllana, pril1ljl'ric1' [.,!du1\\"ta Osvajaca ili Selima Strogog. Ukljucivanje Osmanskoga CarRtva II evrop' ';!;.!. poli Liku bio je fenomen koji sc 1\ pot.punosti zbio istom pod Siileymanoll1. To \.~ treba zahvaliti samo sprel.nosti osmanske diplomacije, jer je t.o mnogo vie biJo \'czi s konst.elacijom rnedudravnih odnosa tadanjill cI'ropskih sila. J,a. OSili'!!.!" ,:;~~.tOnoda~:sl.vo zakonik Mehmeta Osv.!,\ja.fa!!.iie bio niLa }uMjeznacajall (0;~;ileYlllim9va ~!\kQ!!ikl\' I u por;ledu graditeljske djelatnosti epohe dMlgih sultana IJ\t'!~\Ipotpnno izdrati uspor'!dhu sa Suleymallovom erolll: neka 511oJ najljepih dj,da oSl11ansltOga ~rarlit.eljstva nastala upravo pod bezl1acajliim vlad:uima.'2 U ';\'1\1<011I slucaju, i:ini nam se nunim distancirati se od pretjerano visokog vredno\'anja SiileyrOl,.lIove epohe. To vrijedi i za osobn sultal1a, jer se uspjesi, o kojima "ri objektivnom promatranju vremena IIjegove vladal'iue Lakoder valja govoriti, III~mogu pripisati samo njemu, jelI noj jedinoj osobi, cak ni kada sc uzme li obzir n.iegova gotovo bezgranicna moc. Ne smije se zaboraviti da Suleyma.n nije lli iz cega st.vorio dravu na celll koje je bio 46 godina. U njegovu je slucaju posrijedi i'osve drukcija situacija nego, recimo, Aleksandra Velikoga, Cingiz-hana ili Timnfa.

.'

~ji;l~yman je od samoga pocetka rl1spol(\gao do~ro IIr~(1~~r!! d!jav~I!!...1! koj~j je on, '.:Ecno svojim prethodnici rna, imao odrava,tj pr~vrcdne, iliavn!!, r.lrutvr:.!t(Li vj!!rske r".Jno'ic tejkit.i po'c1rl:!~je nj,!zj)le mo~i,

Su\tan je obicno sudjelovao u vojnim pohodima, za koje inicijativu, nema

<"ItnIlje, prije t.rebapripisatitadanjimvelikimvezirimanegosamomSiileymanu,


~

l._

no ojno bi vodstvo preputao svojim vojskovodama. Podjednako se malo bavio ll'('i!uoravnim odnosima; njimasn se bavili njegoviveliki veziri.~vauj.i.u~ vani,~po~~ti~]~L~~I~jeh '.J.veopce.. priznfl;n.i!.9~~~~~_nrstva .I~.:evro~~"5ire liio
)Hii.e ,;v.p.ga za!'lnl~:~ ,jil~!oll~~I~v~o ol~larCl'!'Qga y.cJ.ik?.,g_yezira.JI>'Ea.I!il}!:>, Tako(1el'

~0~ ,Ce

r ......
~ l..

12 Tako je s:\~r,u1('nn golema. damijA Sdimiyt ti Edirnnnu\, djelo grnditcljll Mimara SluMa, pnrl rijil.1lCel1\ Selimom J.1, a r"!lko~n'-' Plavn dt.'uuijl\ (tur. S"llan Jlhtnl't Carnii) II l:'itnnhulu porl nI" be'wac~.illi'lI s"llallolll k"lmv je bio Ahmel J. ~>~

nc treba odvie cijeniti osobni SUleymanov udio u zakonodavstvlkYaniiej~ 1Q. ~ILIJlIU\UASPj)1Ilg!1n[ubltili.v~!lre4riUPccij~listL?:JLvjeJ::lkoTs'yjetovno...pIlOOl. . Siil~YI!1~e. svakako, bi~~?~1\ ~rijan ~. ~!!!.i.~tl.~~'._Y~!!.cm~!ty~_e _gra: dev.\!le njcgova(fu\)a h.asta!~81,l Jcunozna.cl1o na nje.g9'.:I.tclju. Imao je prvort\zrE!dne arhitekte, nadl\Sve cuvenoga Sinana Mimara. Siileyman se sam okuao u pjesnitvu'3, u cemu se moe usporediti s prethodnicima. No vanije je bilo njegovo mecenat.stvo za kulturu i znanost, to, medutim, ostaje potpuno u sklopu tradicije drugih islamskih vladara. Siileyman lIij~ bio genit~L~n ni suvj!e '!.ez3:~~an kao v Iadar..:. Illi~.k solidanprosjel! i posjedovao je o~redeni instinkt za. moc, to dokazuje cilljenic1,\ da.je sustavn!? \JsU\!Eiv~].ve.l sva~oga ~o bi mogao postati opasan za nj igsmansk.u dravu. \] lome bi bilo pogreno primjenjivati mjerila modernoga humanitarnog naziranja. Takoder se S!9_~.Q!!.!l.O!!1oe zahvaliti.59leymanovu instil1ktu.za mo~ toj.~,.l!.Q.I!.IIJ . ~volihp.Elhodnikn. dobro umio r.ostaviti na vana mjesta d~avnoga vrha sposobne licnosti i pustiti da dalje slobodno djeluju pod njegovim nadzorom. . VJerojatn'o se 'na Slneymana obicno gleda kao na !Hljve~;;-g'~~mansl!Ogsultl\na zbo,~ okolnosti to je vrlo dugo ivio, i lo u vrijeme lwd je Osmausko Carst.vo bilo 1\11 vrhuncu moci. Mnogi historicari obicno pocetak propadanja oSIlHlnske drave smjetaju u
treuutal! Siileymanove smrti, jer je

- kako se cesto

cuje

- s ujim

zavrio

niz sp6sohnih

osmanskih sultana; poslijc njcga su, navodno, na prijestolje dospijevali s/uno slabici i glupani. Povrno gledano, to miljenje doista ima nckog smislI\.; spomeni samo Siileymanovc ncposredne nasljcdnike: njegov sin Sclim Il. bio je pijanica, a unuk Murat 111. doista slabic, kojega je zanimao samo harcm. Unatoc tome, bilo ~.iP9greno propadanje osma.!!ske dr~!.'\lcpovezivati samo s delmdencijom osmanske dinastije. Da je, naimc, struktura vlasti unutar d"riave' ~~'fala netakn!!~n, oSg:ll!,nskabL~ravll. nlogla dohro preholjcti ovo..gili onog "~IabogsU!.t~u.l"a, pri.mje!i.cc kao ~to j~. podnijela. 13ayer.itn II, za kojega se ni uz najbolju volju ue moe tvrditi da je bio istaknut.a vladarsk11 licnost. T:\ko gledano, vrlo je ;,;'sigu-;no "d;fi bi Siileyman bio jednako velika vladarsb licnost da jc, na primjer, bio ro(ten stoljece ili dya stoljeca kasnijc.

2. POCETAK PROPADAN.lA
Razlozisu propadanjaosmanske drave, nemasumnjc, dublji od nesposobnosti jednog suItana ili "izrodavanja" vladajuce dinastije, cak i ako razlozi dekadencije osmansJ(e-dr'aveJo nisu dostatno istraeni. U svakom luca:ju, ne valja smetHuti :; uma da su odredene pojave rastakanja zapocele upravo II vrijeme vladavine Siileymana Velicanstvenog, pojave koje ce ka.~lIijeeko pogoditi integritet dravne t sile i tako, uz ostalc, ne manje teke uzroke, uvjetovati postepenu propast. Sigurno je samo to da se neki simptomi dekadencije pojavljuju istodobno sa zavretkom ekspa.nzije. Pripajanjem sredinjeg dijela Ugarske pocetkom cetrdesetih godina 16. st. za osmansku su dravu bila zavrena iroko zasnoVana osvajanja. Osim otpadanja gospodarski vanoga plijena, znacilo jc to nita manje nego da ubuduce Porta gotovo vie nece imati dovoljno novog zcmljita da ga kl\Onadarbinc daje
'" Pod pseudonimom MvAi66i.

0~'X'

85

"I

Jia.jma...W'unkciju-trgova.c~ogputa.. Kao to je 'receno, osm'anskO'"fusko sukobljavanje isprv&j~ostalo !a~o epi~~da~~bi~ zato:'~to~q,ftf~~/ra.tari,y~a.1i Porte~ ~. ~pah u ~IJU I spallh::r.us~u',p'~IJestoh~lcu~M~~Y~,t'~van~ nisu zblS~ upa~1 Dp roskih' Kozalia nil. oama.nsk\"tentorlJ -:ponekacUak)!pred18l.nb1d vali na inicijMivu Moskve, jer oni niSu bUi'u savez1J".:f.ioskvom;"nego"su tzv, na. slobodnoj zemlji u Ukrajini, pod nominalnim vrhovnitvom poljske krune, vodili politicki gotovo nezavisan,polunomadskiivot. II

lioJI ~~o ~urenl.~~~!,)n EvroplJ.!1na Istocnom bazenu SredozemlJa.I poslao Q osmanskim \ll1ut~anjim,mo~~m.Qsvajanje je ot~ka, svakako, urodilo stvaranjem protuosmanske lige (Papins.ka.drava, Venecija i Spanjolska.),koja se oblikovala.na poticaj pape Pija V. Cak je snaina flota pod Don Juanom Austrijskim uspjela kraj Lepanta 1571.g. unititi osmansku flotu koja.je prodrla.,u Jadran. No kako se p05Iije~e"p"'0~deIi)!;a rasp~'-'!.Os!!!an1.ijeu m<?gle~~~~~ svoi~.~tece!ine, zajedno s z 8 qipro.m: ~.ahvaljuj!:!ci os~~nom za~imanjuvelikog vezi!:!.S'okollu r;1~m~t-pac1 Osmanlije su u loku salJ:lojedne go~.in~uspjele,izgraditi novuJio~u.. Y~n_~~ija InI s~ uskoro pomirila sa siluacijom, 1573. s Portom zakljucila mir te se, s iznova za- IF:. jamcenim povlasticama, sedam desetljeca il niIru bavila trgovinom s Osrii'i'iiklIT' Q~~t.!..~m. panjols.kaje 1574. uza!udno poku~la.osmanlijam.a preoteti ~_~70. . g '?~vojenigrad Thni:sID.Ona se nato od Sredozemljakoncentrirala na politiku PE~ma Por~ugalu i Engleskoj.
PoJt.o j~ 1574. umro_5~limJJ, QjI.prijC1!~()Jj~.se.usp~o_Mu!.atJII (1574-1595), kao najstariji sin. On je, II skla~u s nasljednil11 pravom osmanske dinastije, 4~)p()g,ubiti petoricu svoje brace. r pod novim je sultanom veliki vezir ostao S_o~ollu Meh.~et~. -.E!!" koji je {aktiCki-s~m. vladao. U prvim g9dina!.l1a~vQje 'ylj!.<!.~vine P11!Pllstio_~~ ' Murat J n .po~~e utjecal,:, svoje ljul,>il11ice ,afiY~..s.!!I~a.I1' S Lodene Ml!;canke._ }(asnij~

.. ~~n

je b~ooSl11anski poh~dgodi~e~

protiv mletackogo.~ok~ ip,ra} C

su za nj Ijubavl~amb!cii~~l1o i;!>,i.~vi pl~~, 1'akoj~ nast~~eka vrsta ~esed~na: vecini! je ~asnijih sultal),a ivjela, u zlatnom ka.yez_u h!'-r.ema,gQ!.Q~_se uopce ne brinuci o dravnim poslovima. Murat Hl. se vie nije ~enio PI~I1!a.erij~tll; u tom su ga simptomaticnom otklonu od tradicije oponaali nasljednici, koji su svoje l1.a.jdrae sulonice p()'pra.vi!.!1_zdi1,ali.u rang miljenic!,- (!lasekl}.:'o u , Veliki' vezir Sokol\u Mehmet-paa. postigao je nove diplomatsk~ uspjehe: 1577, produen je mirovni ug2.,Vors Austrijom za osam godina te sklopljen ugovor s poiJslfOrn. kralLkoje j'&~-tva.n Bat!iory big ,i..p ~~o,~jl.l!19j I1l!iji, e!delj!!~ij.:~z~h!!
. . knez_po~.e.21 GodineU580.\nastala je prva kapitulaciia 8, En~~l.tQm-,. UnatoLsvgigjQpcenltoj J\cbrizi o politici,_odluciQ.~: ..Murat !l~iv

volje

.$okollu.Mehmet-pae,

za poho!l protiv

Perzije

(1578-1..~.9), koja.se nalazila u tekoj

krizi nakon smrti aha Tahmaspa (1576). Za tu odluku "ije bilo beznacajno to to je Rimska kurija od pocetka sedamdeselih godina eljela i Perziju i Rusiju uvuci u antiosmansku ligu. Porta.je uspjela posve iskljuciti perzijski'utjecaj na Kavkazu i ondje se istodobno suprotsla:viti mogucoj ruskoj invaziji, poto je Gruzija vec 1577. stala pod osmllnsku "zatitu". Godine 1585. Safavidima je oduzet Azerhajdan, dok su na istoku bili pod pritiskom Uzbeka, Il Porta. se udruila' s njihovim hanom Abdullahom II, da. izbjegne politici okruienja. Mir zakli!l~~n..~~a~.I1Y!\l)zI.J1edu
18 Uap.: GilULher SLokl, Di. EniaI..."" d.. I(o.alenh , MGnchcn, 1953.

19 U Tunisu je prije vladala mjesna berbenk.. dinastija Halsida. 20 TAj j. obiCAjvrijedio do 1687. g. 21 B!thory j. IH\. posLao er..!eljski knez, a 1576. je zadobio poljsku krunu.

90

kobljaPorte, upadi lUzbi,a tzv, vodili ~ipra! .ostao mJem lla na ;pjela .kose 'edno pase, ja s~ 1 za.
k1iTl

Yisokc Porte i Perzije .1~!!.O. &:~ankci9!1iI.~ieJ.;L 9s..Y!j~n.i!jk tomu je ii tskim Perzijancima zabranjeno polemizirati protiv naU\a. Bunne. y'e1iki:'y!zi!,-Sokollu.M.Mmet-p~a.,nije' doiviQ ,zav!!E!..talsoga raJ!:, u listopadu lli7..~. prob(l,..ga,je neki IIvrgmltL t

bosanskitimarnik.

.,'

InG IF3

O.g, 'cma kao .biti netQ..~e. I!ijc: rsta Lse ~tu; .oje .17.
r s li11 i !lie {OJ ~to lU uI 77.

.' U.'svojoj posvemanjoj ~v.!!nosti ~haremu sultanje postajao sve nepovjerljiviji prema velikim vezirima. Pod njegovo~ je vlacu funkcija promijenila. nosioca deset p.uta. Prosjecni uredovni vijekv~likihy~Jt:a.j~.n.ElI~O je.p"ce!~i .od t~7~.~~punll ~~ _~inu Lpol. Mur.at III. je s velikim vezirima sa.obracaouglavnomjo samo pismen.o: davao jc da ga o najvainijim predstojecim mjerama informira.ju putem kratl:ih predstavki (t~lhjs). Odluke o najvanijim dravnim poslovima donosile 511se uglavnom u haremu, najprije uz sudjelovanje favoritkinje, apotom sultanije-majke, glavnoga crnog eunuha. i drugih dvorjana. olia'ko'a. 'e ocela II Muratom III. ne naziva. ,;e .pez.razlo a.razrlQh 'em v. avine en . OdatJeje nastali diskontinuitet u temeljnom po ltickom odlucivanjiJ pridonio zaotravanju krize u cijelom tijelu drave. S vaka!;o , znacilo bi poricanje stvarnih strukturnih problema kada bi se propadanje osman::;[;" drave preteino ili cak iskljucivo pripisivalo slaboj licnosti Murata III, odno::;no . sla.bosti njegovih nasljednika. o Godine 1593. iznova su se ,:aspJams'!Je bor.!>~s .A.l,Ist!ij~!.~_~~g pogr~~i':l1!.h s.!llwb.2--'-Usprkos dvokratnom produljenju mirovnog ugovora, 157<1.i 1584. g" oruje, dakako, nije posvema. utjelo. Izmedu Austrije i Osmanskoga Carstva li meduvremenu se obrazovala neka. vrsta vojne krajine22 na podrucju na kojemu je vladao trajni mali rat. Osmauska je vojska uspjela 1594. g. zauzeti grad Gyoroa, To sjedite odmah uspostavljenog vi1aj~ta ipak je vec 1598. ponovo izgubljeno 11 korist Habsburgovaca. 'p!!n~y~kc ~neeyi!!e ~rd~Jj, Moldavs\t!!- i Vlaka zbacile Sll 15Q4. g. Pgrtino vrbo.Y,!1itvq"K~..I.L~2.i!l0g ~\!kobliavanja koje je nato uslijedilo, \I sk12P.u tzv, pet.!!aestQgo~~!:Ij()g ili dug,Qgtatl!. 111\rIPQ.,godillc, Murat III. vie nije doivio. !\'lehmc.!:.~.1(1595-1603), sili Murata III, 4!l?j_':...p~~!j~.~h~i_os~lIsk~_~I~...rkoji je ZfLP'Plo.~ sultal!a io..!>io pripremljcn-E~p'ri~l~dall na~in: (>d..16. godin~~lo s~.!.I~~ja _!1_~pr~j,~t~t?bio je 5and~a~b=g u ~al~!s~ (zap. Anadol!ja). Njelfove' S\~ . Nakon obvezatnog br.lltoub~js~va, l1_gvL~~I!!t~2.~~yoje _Cl"~2.g04isnj~ ':..~:,td;\yll}c,..Mi.cmu~.c;u,.j~.va_J!Q.I!fc zanimao dravnim poslQ.vim_~o yamuj!L!l19~ .2.l i.mala su!~.!!nija.-ma..ika (valide). Veliki su ~eziri. slJ1~fu~!U.Q.L~rc !legQj),oct. .M.!lrlltQ.rnJLI. . :---

~ !Z .,

~ r,.'
V,

-;:'"

.'.

~. t;.~ "

n~lj~!!!like od.$~.ta.!Uo..sa.m_o.u carsko~,sar.a.m~nhutu.

I'-.~ (~.

~f

vrijeme

Mehmeta

III.

11.a.jvainiji

je~io_dug9.!!'~j!1L__~.;'y":...

p~!!!.~LQgC).diQji

m, Im 1u

rat S A~~om.. Za.J1o!'.tu J.~ ~it\!.a~ij~p~st~l~ o~~~ito ()pasnoll:t~Ka1]eud.l'1t~"llli voj~~ dun~vsl;i.h k!1c.cvi.~p'obijedila. 0M!1a..!!.sk~ trupJ;.kra.j?I!1..!!s~a.~!0.95. kra.j' Qi11.!,giua11Ylak~J,':'P!i-c~mu s~s~n~~dl!kov!!D y\aki_~j'yoda.~fiI~2-jlo_IIraQri, Bu.duci da je novi erdeljski knez Sigismund Ba.thory jou sijecnju iste godine priznao vrhovn~ vlast Habsburgovaiii. m,?r~~ Je Porta. svoje j1itereSe.j)rEY~~i..YojnIi-n_ p~tem: N~s..a.~o to J~.uspj~!a 1596. ~auzcti utv~~e'.!.Lgra_<tI?!Zu '<1!i~!!:.~.,.ger).lt91ije 1~52...io m~ga.o.2db1t1~smansku ()~sadu~e$~Je blizu. mjeSra. Mezoker~zLes!.fu1r. !l~x.g!l~J~.~_tigla..~~c~iJ~l!. eE.bj~~ -:-_~~~~Iom -p!>Slj~~ju pobj~~u _u. q~vorenoj_

~
ko ~}.t

- 1;. ~.,

WJki. f'QSlije smr~i Mihajla llrabrog 1601.g. mor.aleSl1 kneevi!le_..M91dav~l:a.

r., ~~ 1# 't:-:
~;;

22 Usp.: Jacob Amstadl., Die.l:. .1:0 Mi/it4rgren.e ISf:oI881. n. 2, Wiinuul't;. 1069. 23 Mad. G)'or. tur. YAmk, ilApola puta izmedu Beca i Budimpete.

(JI

:<~~ \ ',e" ," "'"

i VI:ti)lilll\s~Q.ro iZllo~:a pri!IH\Li oS.[na!.Isko vrl.!Qvn[lyo. S.;11Hse_r~l.jo Odl!govla!:[Q <Io..l.\l%;;.g, ~Q. . [!nlltl"RllhJdz'!.Q~'!.1111111~.!i.o~a Ca.rslv~ sad!\:r.e sc S.~ vi~.e produbJjlyati, .prjj'?.iv.1igi~y..ill.i!l pri p i~!tI:Lp~C)r~nil!1 dr,ut vl!-'!Q.-~~O!IQIIII!~iJ.l!.u:~icli!J.m.

.I1adi I>odmire~ sve vecih izdat.aka dravne hlagajll~ 2lt2..1578. I!;.sn!}!I!j~c ~ wJip pJemelliteJtoxin!l..~_ gs.\>J.Qoj ~pr.LJl!..k.fc), glavnom sredstvu placanja II 05111anskom CarsLvu,l'L"ifase Ilije promijenio'tecaj prem!l zlatu. p.m>J.if.dica jeJ2ga ],varf'nia kovanica bila Doiacnna.inJlacija. DesetIje~e potoll1_pov.!:an,!:je glavarina (c~L_Il!!lpr<!~iv ~~faviE.a (od 15I4) prog!ltaQ, je,.J.1i\ prir!!l~!, toIiIS2.n.2Yc~ da ,,~ dravl!iJ11 prihqdima..!TIogla podmiriti jo samo oLprilike t.rcc.ill,\ ir.datalm,.I)a b j \lzmo~ J:odl\liri~ lIajhi~l!j.i~.9.1)vl)7.e _l\l!!callj~, lH\Jlose_p.b~j;]'!.Iic:U:1l.-rol:tA~e 1;jf.'.4.odlucila za - moderno rekavi - de.'!!.\.I-"aciju.(1.~l okofJQ%. Dot,ada.~lIja s~ ,;I~alla i';;'tiaci}a(izmc(tu1480-}'I!JO. If)80-}:rnO. i iznosilo je SIW\lIjl~lIjcvrijednosti novca oko
:;(1'X\ pro III el nula. IIrapidno ohc7.vrediva.lljeovca. Poslije devalvacije }!i8'1. ?;. n J djen.. Oi" \: n~puna dva desel;1jeca. o pocetka 17. st'., loHko porasle da sn hile dva. i pol d "ut.a vie lIel~oIl vrijcmc devalvacije. TomIIje pridonijelo il.o !it.oje IIIIH'duvremclI\I "'nogo jllinoaml'ricl:oJ?; src bra. koje su $panjoki ck'prel1lili li golemim koli.:in:\llI:l e'slIlanslw.r;a. 'I Fvropu. prisl.iglo i Il OSIl1:\lIsko C;\rst\.o, pa je smanjl'lta vrijedu"sl

"t.:-brnog I\t)Vri'-.
P(",ra~: "'ijP11;l . !~nn1)l!~Jjl.'f.u~~Ob:l, l)f~t:~fu~!_~,.t:()\'i.I-'-~.11{:~~~D() .~\I 7.ao~t,riti i ~I.(~ sr~di!lt. 16. st..llego Sll pot.r('sli cijeli pri\'fpdlli i druiil c'W1 "iJ,..p osmallskf' dl';~'wP. Najtpj,aje posljedica, \1j~~llIo.i \l7.'rok d~;Ij('gan;;-g,;~hl!o.l;. , it!m p01(!i~j" princ.1e. hilo \1zll'qHl.'dovl\lo razaranje. prgk.lIane'!~a lillllU'Skrll/
1.:;'.\\ !:t..ja ~,? plllllj~(:ivalaod
. ~.' ~ f t71'(!.

.'.da jI.' 11;\ dnevni .''',-'v\ne ,,,.ivl\I1:J.. <Indijcli neka

red doao vec poo SiileYlllanol11 Iladarbina. i\lel1ulim,

t!(,bii'ajelli

p'Jstupak

da $'~

.'k~LcT1icima ""lItralll~ upravI'. koji su prije bili placcni IIOVfcm, u pomalljk:\IIju


kako od 1:141.j prakt.ii:llj \'i~e i nije

;n <):;vajal1.i~,ostala jl~ konstanlna

vdirinil 7.f.'inljiLakoji!u se r!\~poll\J!;:lio 11 vidu


,:..,C('m broju osoba ne)!,o dot.ada.

:\kn je p.'\k t.r!'balo d()(lijdil.i nad:lrhiii'li

'..) ,.> I!loglo osl.varili S:\IJ}O.smanjivanjem rosLoje~ih 1I:\oarbill;l. SI,oga SII beglcrbezi, r:ulk;'r.i za dodj,'111 manjih limara, cesto odvajali dio prinosa prvohitnih lIadar!>iu:1, :ii p"k dijelili tilllare i dodjdjivali lek djelic \lr:r lI!hl.l'!\. St.1i'!JalL(I~y.!1-lri7'!l :;~):,o\'o vie Ilije bilo Limara rrvohitne velicine. !J~gle.rbpzi ~1.!.iskoris~illsi!:!lacij!!~7.~s~be'i110dj~ljivali -u~!!.(\mo li o~iloj suprot,!Iost; pf\'ohitnoj svrsi limarskoJ!; sustava -manje t,imare. vla.~tiLim slubenicima, i::!od(1bno uZlirpir~\ViiiPr.:~ (!~..I!o..djeljli}u} v!~..Lilllar~, Lo }~=r()rl..a-zapriiV'()GJf.,\ !Hidriala sebi. Pri t.ome 511cesto beglcrbego\'i i snlldI\kbegovi ljudi sluili Iwo 11:;ur:ml.i: od seljaka hi utjerivali prihod sa USyojc~" lirnara za vlaslitoga gospodara,

'C).iibi im za to placao,

svakako,

malljll

S\'Ot.,.I. prisvajao razliku." a


clotadanije bilp I(\ko.s lill1 u po.hQ.<!i 0., (m~io. k19..J_. !11 gotovolI~nl()g~!~e. St.oga dobar samo "f-lllit. Sada su ~e vie brinu-

JI !ill..lIvllol11" l'pilliliL." ,,J)7.irOIn na smanjeIII'

t.il.!!.!1r.QI!l..h2!!lIIpgI>Jihpda

1.,rW!2.ri.pIU..D.9,hlliriti trok2..~~..!}opren!..l!budklovanjw
l1..agi\rhinel.ln.llacibLP9tal()

r I 'r

di" ,pahija viI' Ilije, kao prije, vidio li nadarbini li (1 p(ll.iodjel~1 V\I. 111\1\0 porligli razinu ~vojih prihoda koji su sc smanji vali. Sve bi ~.'~!;CC sc IIsLr!Jtavali sudjelovnli u pohodima., to prije to je s prestankom pobjcS1I .j")J)o::nih vojni 0stalo malo nadc u sljer.auje plijena. C:eslo SlI se spahijc oslobl\1tal" '.'njni(J:p slll;~he 1'1a(:alljem novcanog ekviv<1.lcnt.a(bce/cI), o. neki sn ilegahlfJ ize>s~.~ 'I':..h\'j "'I' "'r' '.i.u:',., 7.\":\li $~prl limn.rl (l1ad:\fhint:-kn~:\r(").

L
.-,L

,.,

F L._

tajaE. Taj sc postupak, dakako, kanjavao svrgnucem ako...spa4ij.~ne bi uspio konfiskacijusprijeciti potkupljivl1njem. Drojni drugi spahije koji nisu mogli ivjeti od prcmalenog prihoda sa svojih timara pokuali su prijeci II redove trupa placenih u gotovu (kapIkulu), dotnda rezerviranih za mladice iz danka u krvi. Zastraujuce.
iU!.<:!.rastao 1~!~.L onih spahija. koji nis.!! vidjelLdrugog izLa~a ~ioli da. napuste til1la~. Oni..J!!L.!U!lOra!i p,rikli'!.citi plja.c!akim ba!.'da.ll1,~ lev~!1ti. SirQI!9...r~P!osL!!!!.i_~

I~~~enost ratom zahv.~!il~j~i.'p!ipa~nike pomoc!1il!.trllp~ (yaygdlltis~lkm), kQji w ~fl voi!!Uslub.!! dobivali na raspolaganj~L~~tinu2.~!oboC!.~I!!I poda.v!1nja. Imanje onog:t koji se unatoc pozivu ne bi javio na vojnu Porta nije oduzimala, nego bi
vlasnika degradirala na stupanj podloinika

- porcznog

obveznib

(mya).

Poloaj je podlonika takoder opcenito postao jo nepounoljiviji. Ako su till1alllici U Siilcyrnanovo doba jo preLeno kupili .reuelez/lluI'r.ntu u lIaluri, sada BU poceli od seljalm traiti gotov Ilovac. Uz 1.0, bilo je i samovoljnih povecanja s<:'ljackih podavanja. Dotada samo iznimno traena tlaka postaje sv", ceca: sve vie t.illlarnika ne preputa obra(tivanjesvoga I.imara podlonici ma sa 1110 fcudalna uz poda'lituja, nego t.rae tlaku pod osobnim nadzorom. I?,vn,nredni porC;,z,koji se vec u d9.!>~ S\ileym,flna Velicanstvenqg zahtijevao vie [)I,lta a!'lInz-!. div.I!.!!.Uir.),J!l>.~r.~~e jQi,~i~e: osmanski je lisk u posljednjoj r.etvrtini 16. st., u vrijeme neprt"Stanih ratov1l s Habsburgovcirna, odnosno sa S1lfavidima, ul.jC'rivao izvanredni porcz godinje, ponekad cak i vie od jedanput u godini, Il nat.nri ili -cak u got.ovlni. Pri torne bi st.anovnici cijelog sela morali placati za one koji su pobjegli sa zemlje. T1lli9-.-5.Q.5hl,l!Qa~J?.Qd'1Yi.\l1ni porezni terC'U\el.hktJ.__Qd [[ISO.uo oko 1600...,g:..!)0"y~anLp.!:..q~1!~uo.est ljuta. Krajnja je nevolja tjerala podlonike u ruke lihvara (rib<!/uu') koji su, umjesto kamMe od 10 do 15% koju je doputao erijatski zakon25, traili lihvarsku kamatu od 25%, ce$to do 60%, a iznimno i vie (od :100%), naravno s imovinom bo zalogom. Sdjake. je lihvar mogao prisiliti da dospjelu kamatu odrade, t.o ih JI' ometalo u \'Q.1I'uju vlastitoga gospodarstva. :vlnogim je podlonicima kao je,lini spas pre(1 prezad ui vanjem osl.aji.lo bijeg, koji jl~ donosio mnoga liavanja, pri cemu je covjek jo mogao hit.i sretan ako je za ost.avljenu imovinu dobio neto ita. Sada je bjegunaca sa zemlje hilo !Ilnogo vie nego u posljednjim desetljecima Siileymanove ere. Dakako, hj$g velikog broj!!JjI,l~\i sa zemlje po.,g!ls1ao i timarnike vrlo teko. je ~'?!~!l~~odavanja ~IL p..!:.e~pj(':!.i, o~jet!!.~_g~bitke prihoda. Dok je zbog navedenih razloga sve manje spahija bilo sklono preuzeti timar, u nekim se drugim skupinama st.anovnitva povecao interes za stjecanje nadarbina. Vec su od otprilike 1550. g. ovdje-ondje timar dobivale osobe koje nisu bile spahije. Preteni je dio malih nad arbi na, medutim,jo bio predodreden za uzdriavanje provincijske konjice. 7,a perzijskog rata 1571. g. taj je princip uvelike naruen jer su se timarske nadarbine za razue usluge dodjeljivale i neovlatenim civilima (erllcbi). Ugled je timara uvelike smanjen; fisk je bio zadovoljan ako je i za najsitnije usluge uopce mogao dodijeliti nekn sitnu nadarbinu. U skupini ecnebibiloje cak cigana, skitnica i drumskih

razhojnika. Novimje vlasnicima nada.rbina bilo stalo samo do tolV'\da izvuku to


je moguce vie iz svojih timara

- po mogucnosti

bez prolulIsluge lIriavi.

S (Lrugestrane, u vrijeme tih privrednih i drutvenih prevrata trajno je privlacno djelovablcijena zemljita. Stjecanje zemljeobf!cavaloje dohar posao'ne samo

2~ Usp.: M. 110eli1l501l, 1.lam .1 capilaliu"e,

Pari.,

1966. 93

:--zbog opce inflacije, koja je oduzimala smisao gomilanju bezvrijedne gotovinc, nego
i zbog kretanja cijena. na. tritu na.mirnica, lukrativnoga za PfO~!lvoda.ca. .

Z~~ Iltiecal.~_na._~~!!.g~!;'J!a.ciJ1~Q!!i imuc!!i.::.m.~~jjina:je bilo pojedil1ih b.E.g~~~h~l.asni~~ nadarbina, zakul.J.nika .orezai'DID.O~~'~!i!()!!,-;q~l?!ostOje~1h P driavnih cinovnik~o..sebno iz redov~'.i.!!!.~arai~'ydaca-Dalazili su' novca i nacina d~L~.sp'.rkos. to~u pro..~ivni!l' ~ako~~inLodredbama. o kori~.1!...z~~,J~~!!ju imaDj!..preza.du~en.i!1o<lbjeglll!..po<!lo!njka. i .SAr.u~_sjt~.!t~..'!!'g1~.s~_~~azice J ovlG~ati upra.njenim timarima: . mnogi IUod njih pod lanimimenomste.kli20-30
timara, svaka~., u.z pO~Il.1!vanj!! .!.1ad!!!.~nih.

Takav je razvitak bio vrlo znacajan za preoblikovanje osmanskih posjedovnih odnosa na zemlji koji Sll, Il bitnome, postojali jo od vremena Mehmeta Osvajaca. N aime, postu.l!.!I().se()blikoval~ n~~ vrst~priY~m0lty~~p_osjeda. zemljoposjed <:if!.lik

(za razliku od male seljacke batine koja se takoder. zvala fijt/ik).. Tako j!! zapoceo pnJelaz u trecu fazll osmanskoga feudalizma. Novooblikovanije_!emljop'osj~~_!>io vie ili manje jezgra modernoga turskog zemljoP9sjeda.i011 obiljeio agram!! je lrukl~ruz'!~t.Qljeca unaprijed,. do dananjeg vr.el11el!a. Istodobno su yelikodostojnici, posjednici nada.rbina za najvie.dostoja.m:tvo. (has),cesto protuzakonito proirivali svoje domel1~i sve viese ponaali kao v~l1ici. .Nije dugo potrajalo, te je seljacke batine i timare velikim dijelom rij~cj~ o zemljoposjedu (fiftlik) ili o nadarbini za najvie dostojanstvo (has) apsorbjrao veleposjeo. ~'pstanak j~ veli.lcih zemljoposjeda, s jedne strane, izazvao daljiporasl .Eij<:l!a. zemljita, jer se sve rjede moglo steci kupnjom. S druge strane, bitno se izmijenio i poloaj seljaka. I oni koji s.u izdrali na svojim selitima izgubili ~Upravo posjedovanja u korist vlasl.1ika dobra, kojemu su, sada kao obicni zakupnici, bili izloeni na milost i nemilost. Seljaci 511morali ne samo davati podavanja koja je njihov go:;podar samovoljno odredio nego su, kakoje spomenuto, bili prisiljeni i na davanje prave tlake. ~jjt;g I!az~mlj~.zl!pl1tanje.Ejiva,tlaka i rad za lihvare..sve'su to!>ili~z!.ocllo je posvuda u Qarstvl1l1azadovalou;g~janje .itaricau korist ekstenzivnog ~tocarenja, koje je zahtijevalo mnogo manje radne snage, to je pak odgovaralo pC)trebamaza !:nesomu osmanskim gradovima, koje su se jo jedva mogle zadovoljiti. U Maloj Aziji, nekadanjoj itnici Rimskoga Carstva. sada je dominiralo ovcarstvo, J. u ugarskim posjedima ekslenzivni uzgoj goveda, umjesto dotad cvatuce zemljoradnje. Time je zapocelo skretanje u jednostranost i kvarenje strukture u osmanskoj poljoprivredi, lo do naih dana odreduje sliku turskog!\pr~vrednogivota.

!J"p.Q.redqJ uzna.l1redovaljm raspa.danjem tradi~ionalnoga .~imarskog sus~_ava, naglo se stala ra~vijati ustanova zakupa. po!eza, Neprestano je rasla potreba za gotovinom, koja je postala primjetnom vec prethodnih deseUjeC3.. S E<!Sp~!!aJili:lD. H!!Iarsk()$ s'!!tav~ortaje!>il,!~i!Doran~ povec~ti b~giJ?la.cenih o.~reda da ~i tako. Qdr"ii4_udarnu moc lIojskeusprkO!l.icezavanju.spahijJI.. Vrijedila je krilatica da po svaku cijenu treba doci do prihoda u gotovu, Ako je doUe zakup poreza u bitnome bio samo sredstvo utjerivanja prihoda.dravnih domena (/aas-,~umayun),carina i najamnina, sada se pak pocelo davati Il zakup sve to se dade zamisliti. Nekoliko upadljivih primjera: u zakup su se predavali oDi prihodi to Sll se mogli dobiti od bivih pripadnika pomocnih odreda oslobodenih poreza (Y4ya, miisellem), koji su odsada morali davati podavanja.- Prilikom novih popisa provincija svim S\I se sredstvima kuali stvoriti novi izvori poreza. Cesto liU se .odvajali dijelovi nadarbina timarni~ i krupnih vlasnika nadar.bina (:airn). Takvi su se 94

--

~
i:tdvojeni dijelovi (i/rlU) takoder predavali u zakup. Slicno se postupalo pri pronevjerama, otkrivanje i utjerivanje kojih se takoder davalo u zakup. To obiljeava razmjere ,korupcije. U zak~p_6edavala cak i zemlja koja jo uopce Ilije bila.JL9~ ~anskom',posjedu20 - unaprijed, uz prethodno placanje izno.s~..zakupnin~_. Tako nije cudno to je fisk pomiljao cak na to da.cita.venadarbine oduzme i pretvori ih u podrucja zakupa poreza. Buduc~da sezak~p', ~_kC?je omellu~~~.~!1yil!~avao .~ni11l~ko.iLs.!L!!~jvie. ~ nudili, uz placanje unaprijed, kao zakupnici su se pojavljivali, osim dobro placenih slubenika~sredinje uprave, kao gto su pripadnici centralnog"od~eda::.'llQljiIccJIL pak caui (tur. . favu~ dvorski glasnik), sada jo razmjerno malobrojni vlasnici :temljopo~j~dai neki !mucni stranci, osobito Zidovi, koji su, protjeral\i iz katolicke
-'

~
" ,~ ,. . ;~:"

~
,!4 i/. "o 8J

palljol~~~, nnli utoci!te _11_0sma~skorii. P2.!p-y~_bavili zakuPol1l..Q.o.!~~'!Y.~likQ.:


pozn,i !l!lSloV.. ~~I!e~ ()..Q..N..!!~sosa".nego.i

Ca.rstvu i on~ ~,--uz _tli.!!gc:_t!:.i.~~Ck~ ,L;.dan odl]ji.hovih predstavnika. J9sef


desetine s ~.gejski!.1.

~'!c5~~~*je ~~~o~ad~b.i!!.pov.j,:!enj~Selim~!!., to mu je donijelo_I1esa~?J)()!nvI:!2. !.~~.()~I!. zakupy'i'ls~e

otoka.:_N~i je, do stanovitog stupnja, pod svoju kontrolu stavio dvorske financije i cak i!5(loslovao neku mogucnost iznoenja miljenja pri politickim odlulmma.J7 Vrlo opscan posao zakupa poreza. razvio je bogati Grk Mihajlo Kantakuzenos, l\Oji je pretendirao na srodstvo s bizantskom carskom obitelji. Imetak l\Ojije nagomilao li Ist.anbulu bio je poslovican. Dakako, zaku poreza nije bio sa:;vim bez rizika.. Ne samo zato lo nije bilu unaprijed zajamceno da ce sc opet moci utjerati iznos koji je tiskn valjalo nnaprijed isplatiti za zakup nego i :tato to nije bilo posve 'sigurno hoce li poduzetnik moci ~adrati zakllp djelo vrijeme trajanja ugovora, obicno punu godinu ili, prigodice, c'ak samo pola godine. Naime, ugov~r_~za~~!.! mogao_~e .uvijek ~!l.lje~ta I!t.av!ti_
l!,vaILs.!lc!/;Q.alcP..!>Lse nn1.<i. osoba1!._kap,ita1.o_1!l slligmna.IDlltil"i.. viffiJ iZJIOS~

.
::..

j
::J

,-,O

I 1

Tikrupni faktori rizikai pritisak nastao zbog financijskih nevolja liska naveli su zak~ii)nikeporeza da ivJace-'iajveiii moiuCu dobit -iz. I>osla. Prije n~zavisne i (liiUkalaa) TedinjiW-ale u velike pothvate, koje s su se inale jedinice' zaklipa poreza su, bez ikakve javne leontrole,upravljali na vlastitu korist bez ogranicenja i obzira. Kontrolne organe (miifelli), koji su prije strogo nadzirali poduzetnike u poslu
zakupa, sada su

'\,'1 ~"'"

ii,

nadletvo nije usudivalo mijeati u poslove velikih poduzetnika, to prije to su sam poduzetnik i kontrolni organi bivali imenovani dravnim slubenicima (otprilike II rangu caua), te su im se dodjeljivale odgovarajuce punomoci. Cak su se i nadarbine za.najvece dostojanstvo (has), koje su dotad obicno z;]. zaslllge..~o~lvali bc.gierbcii i saii'dakbezi, sve ~ece vezi~ale sa ja~upom J~C)_~ez,!. Pri dodjeljivanju takvih poloaja vie nisu bile mjerodavne vojna vrsnoca. i za~1~.g~V~,:_nij~ b..i!abifna ni dje!~Eos( I! iil~LY2inog_~ap~yjed.nj1fa.Cak Sll se cesto zakupnici-namjesnici oslobadali dotad obvezatnog sudjelovanja u vojnim po'hodima. Time se istice da je bila vaina samo njihova djelatnost kao zakupllilca na dravnim domenama. I zakupnik-na.mjesnik je morao fisku platiti unaprijed za. prihode s dravnih domena. Za to je dobivao poloiaj namjesnika, donekle \cao
n I<ao, npr., podnlcje koje je lada (1589) bilo pod vr!&ovnilvol1\ Dubrovuil:A; 1ISp.: Rohrborn, Unlerne/umge" zur o.m."i.cA... Verw.llung.g..chichte, sh'. 136. i d. 11 Na pl"illljer, pohod na Cipar 1570. g. bio je poduzel na savjet Nassia, u.prl,os oklijevanju velikog v6ira Sokolhl Melunel'pac. Vec prije loga, posljednjih godina vladavine SUleymana Velicanstveno" isposlovao je Josef Nassi kod sullA1lAuspos14vljanjc l>oluaUIOI\Ol1\lIe tidovske zajc.lllicc, . Til>crijadol1l II Galileji kao .redilem, ..Ii je uDa bila kralkog vijek4.

- to

je groteskno

odredivali sami zakupnici.

Nijedno se javno
t,;:;1

tj .

:;.,..~. . .~-..

.,~;

~ ..,; ~;': ~.: .:,

~ ~<1 f}i '.B) .

9S

01 .;.. . . .JJj

jc.:a,;tvo 7.hor,vi:;olwgrizika koji

11111e j

donosilo preuzimanje zakupa. Za1:lIpnil:-

-~H'"mj(?sni1t talm(1cr neogmnic<.:no raspolagao driavnim organima svoje pol:rajine, je ;to je pOt.pllll0 odgovaralo o~tvarenju njegove glavne brige, nljerivanju poreza. ~\k~f,e_~.~~)fJ!,llo .kojC:lLra~lo.~a.sam l~te~c.i.ial~li. ~~kn\>l!i.k.l)(~r_~za Ilije .!l!O: )';;:0 Imenovat:!. nal~J.~slllkom. p~cf1.ce zato_slo J~~ldov_11Ue mavao P~!lI@ bi~~l!llik p~rez~ k,~_.~allljesl!.ik~ n!lm1c~~o prJk~dn~ ~i.nt~Y.cni P}_~t.iZ-,.-2!.!da E.'lr\}!1t.aIwji hi 7.'l njega, uz unknaclll, I1birao prihod od nad;~~1:~~I,e najv~(:(', za 1;(1~tOl~t~'f~ U1djl\civ:'\/lje nekih podrncja djelal.nost.i financijske sfere 11~nsl.av ,:al:llp'\ o:z, ;'d:ovrllo je snani porast upravnih zrldat.a!m oSl11anskoga fiska. Da hi se ovln,("lo l'o...'~c.anilll opsegom ra(b, 111. otrldl\njrl tri poloiaja de/lenlam sada su I1vC!kn! d :l'W; poloaji: ~a sy.al\i je vi!~.p.t sadrl sJlomo biti nadlenn vlastiti dcft.erdar. OSiiII .('i~a, fil1nncijska uprava je za svaki snnd7.alc i!l\t'l1ov1\lapojednogn financijskog 11,,<1"'mika. koji je zrlpravo hio glavlli zrlk"l'nik poreza, jer je - t.rlkudcr Ila \.l'IIIPlj\l ..,,':'1')" - I!lora" prikupiti novac oJ zaknpa pojedinih zi:\kupnika provillfijp. i pr",la\.i :~r ;.:!; . u
Ver Q\o11lcnu(.a pot.kupljivos!. tJ po~('\.kll ~C.lIIogla uslanoviti t,PIt II I'uc<'lllilll J,jiilii:i~JJ p~slj~rliroj cetvr.tilii lG: sl. po~..c1a'je u_SV..imi29J.lrncjil1la javnog i pri, :a(-ro!!: ivot.a .i,~dnostavno divljati. Taj razvit.ak, svakako;" treba povezat.i "\II()~O :)r:J"(:;rriznolll pOJavoli:.-ii pi{vrpdi, naime s gubitkom prihoda fnnkcionara uvjf~lo' ';'\I1im inOacijol1l, nego s nekim apstraklnim "moralnim propadanjem", kako ~f: 1.0

wdjf~'ondj{' t.vrdi. Ako je stoljece prije toga prihod, uzmimo,

beglerbep;a

\I VT!.iell1('

\1ehmeta Osvajaca iznosio oko 25 000 dukata, on se do posljednje c<~Lvrt.ine W. st.. smanjio 11r1 jedva neto vie od 8 000 zlatnika. .fur~.nh! k..()r.!!pcijp rri~.2nijcl() j~) fI1<::'111 oSI.alim, okolnost lo primanje "darova" -:;~rI~O se OP.iCl~() !!fell}isticlsLr;9vorilo ~

:- riiie_po eri~u

nun~rikdil<~.kaop.!!O..k.!~~j.

L_

I L_

r"" I

Ako je, n,:yr.imjer, str<:~~a I'r~"~L~!!,!lon0e1j~1! svoh1 korist ll!jecati na prl" u such:, morala je platiti kadiji. Cak i kad bi li slucaju najveceg zlocina prijetila (5Il1r!.!!.a)ka.!na !!!9g10 se naci1jeeDle p!aca..!!i!-modgoYa~ju~l!g i~nosa. -Korupcija je Il pravosudu mogla cak uroditi time da suci, dobivi odgovarajuce "darove", daju za pravo objema parnicarskim strankama u istom predmetu. Prilikom uLjerivanja novcanih kazni kadije i sudacki zastupnici (naip) prisiljnvali su prijesLupnike da im plate odr~denll svotu povrh globe. Kada bi seljak pri utjerivanju poreza ili II slucaju obvezatne predaje ita poelio razmjerno povoljno proci, talcodcr bi mn p reosti1j alo samo sredstvo potkupljivanja. tinovnici kancelarija uruci vali S\I povelje Q imenovanju samo uz mito. C~U~~ najyiih do~tojanstveni~~ bil9..~t~siv~ PDdmicivjmje redovit.1!.poiava. Tako ~ za S.ol~ollu"l'v~JJ!!!..~au Pli~.~ da uOp'ce beL.2..dg9~arajuceg lili!:.J>rimao osobe k_~~_~...:~.U~d}lj,!g~poJ<.\!lLel1_..!~~Uj~~.cijL .m:da.!'j!!:: stupanj korupcije karakteristicno je to to se u sudovima suvrcmcnib ,Za s cm1enjem isticalo ako bi se neki. doslojanstvenik ponio korektno. Od V~!!ll!.!!!\ ]\'lural," III. mito se moglo ponuditi i samom sultanu kako bi se zadobila njegova ilaEJonot. Ilii\]Vii su 'VeTlkoC!ostojnici "carstvamorali "obriicililavati liijesecni poJijon razlicitim pripadnicima dvorske svite, kako bi osigurali njihovu naklonost i svoj utjecnj na njih. Zajedno s korupcijom istodobno se razvijala i prava Impovinn funkcijo., Kao to j,' nllvedeno7veTje liiisfiirn-pn-n,:)ednn oil velTkillvezira SiHeymnl1a Veli'cimstvcllog, POCp.o onih kojima bi dopala funkcija pri podjeli vilnjeta, odnosno sandaka, kao od p~)

(
r
1

_l

-j

pristnpnu uplatu ubirati jednokratni, mada. ne prevelik iznos.u Medutim, istom se li posljednjim dcseUjecima 16. st. iz tog obicaja razvila prava institucija. Visina je pristupne svote, ne samo spram prvobitne vrijednosti, udesetorostrucena., a funkcija prepu~ella istodobno onima koji su najvie nudili. Uskoro veliki veziri, koji su tu uplatu stavljali u vlastiti dep, vie nisu kao sp oce tka - primali. tu svotu jednokratno, za dulje vrijeme, nego su sve cece zahtijevali placanje za ostanak na poloaju. Tako se prvobitno. pristupna uplata razvila u neku vrstu poreza na. clohod~.k: beglerbezi su vec imali placati tocno utvT<1en iznos polugodinje da bi ih veliki \'czir potvrdio kao nosioce fnnkcije. Dok jc II pocetku pristupna uplata 7.a lIosioca funkcije znacila stanovit.u garanr.iju da l~e na dugi rok moci zadrati poloaj, nova periodicka obvcza placanja vie nijc titila od svr~nuca. n~glerbe~ ili s11.lIdakbegkoji bi se odvaio te ne bi pl1\tio iznos eljcnc visine mogao je biti ml!~t" otputen. Kako su se beglerbczi 11sklopu kupovlIIP funkcija cesto mijenjali, ., niihovi prihodi tvorili jo samo djelic nckadanjih prihlJda, gubitak su prihoda 'Iadoknadivali ilegalno. Bez obzira na to, ivjeli $U \I neo~ranicenoj raskoi. Kao n"knadn za smanjcnje legalnih prihoda dOl>ivali S\I. (,tprilikp od 15!i0. g., naslov ":1.~a.prijc namijenjen samo vezirima. Kupovina funkcija :lije zahvalila samo lIa.ivi,: poloaje \I dravi, nego sc, na.ravlll)":"!.roiiiiila i ~~_nia. j'1:v".~zvanja.-Oko 1(300.g.Hpri stuY<lnJu"na m.LeSto.J.<ad~ li i':\k muftije. kvalificiranost vie nije imala nikakve ulol!;e; takav su poloj.aj u

"ravosudu mogle za novac steci

<:.ak p-orlJ(jhra~\:,i!le i ne~tli~~~qs9J?~.Kupnje

'--,)I(~a"nijc b"ilo potCc!cno nlvofno podrucje. \iec .i'>bilo rasprave o tome kako ~ll n('ovla.~teni st.jecali vojnc nadarbine (tima!'). Pri tome se ponavljala pojava da beglerl,(.zi ist.u nadarbinu prodaju dvojici pretcndc!lat.a. Osim toga, i spahija je <norao imova. placaLi da :le hude smijcnjen" Takoder .~ spahija pri stupanju na prijest.olje novoga sui Lana. morao platiti ovccu pristojbn 7.a ponovno imcnovanjc.19 ZaLo JC t.imarniku prcostajalo samo to da nametlluti t.eret fHPbaci na podlonike. \ko '5\1oni pak eljeli nesmetano ohrm1ivaLi zemlju, morali su pot.knpit.i ti'marnika. Kupnja funkcija post.ala je redovitom ustanovom i u stajacoj vojsci. Na primjerJii~()doin..i.@lod~ p.rotiv rcrzij~ 1570. g. prodavllli su se nii komandni poloaji. Q'lL~J.J!..!~gQY..e jan.icara, kojis!! <!.otadabiJi iskljucivo djec.a iz danka u krvi, uz primier<m!l. p.ri!jtojblLln.Qgao p!:il1!i~l.neJ.l-.o st.~ane. ~ijl' .!,rehalo dugo cekat.i ne.sa I;at.ivneposljedice za.udarnu m.oc.~I\tne jedinis~. kup?"lIle funkcijaz~ dravu . ISao'-sa.e~~tjn~.em...2 za~!j~Qt!"_d_~~up~~~!j~ice Osma~ bile~()!~~le" Pri imenovanjima vie nisu vrijedila djela i sposobnosti, l\fg() sam~ visina iZllos~ koji se mogao ocekivati od kandidata. Kupci su raznih poloaja cesto morali uzimati zajam. Zadueni novi nosioci funkcija morali sU pak na svaki nacin nastojati cijenom imenovanja stvorena opt.erecenja prebaciti na vlast.ite potcinjene.

Sve se to - postepeno propadanje dotada prokuanoga timarskog sustava., mogucnost primanja u elitne odrede uz (novcanu) naknadu te mogucnost kupovanja niiih i viih komandnih poloaja
armije. manske negativno odrazilo na vojnicku vrijednost Potpuno je zatajila vojska. lenskih spahija,. dotada. najvaniji element os<>Tuane sile. Uvelike je poveco.n broj timo.ra, ali zbog njihova usitnjavanja, cime su uvelike smanjeni efektivi spahija, zbog smjenjivanja, prelaenja banditima.

leveuln!llai uopce gubljenja.smisla vojnih nadarbina., tj" predavanja ncspahijama.


28 Od bogatog beglerbel;a 5 000 zlatnika.

29 Tako prigodom.tupallja na prijestoljeMurat.a 111. !;odine 15H"


97

Pocet!c.om17..~t.:._~ell"hijaje, zait:~no_~okonjanicima koje bi oni opremili (echeli), moglo biti samo 30 000, iito je otpriliKe trecina prvobitnoga broja.. Tikodei}e-U:vesai!atjecali like 8mall.ie~ofbena\;rife<InC)~~ s~!1.a:!Jer~umnogi8voj~~~a.daiDiBe' p,ov~ te vi~ nisu raspolagali nuino.m vojnickomjzobrazbomi'isKustvo~:'1 na pohodima se na njih moglo sv7manjeracunatij mnogi od'n.Jih'ni5~'seosvrtali na
o

poziv da dodu sluiti. Tako se, na primjer, na vojnu u Ugarskoj 1605-1606.g. nije
javila otprilike cetvrtina spahija. Ako je osmanski dravni vrh ielio imalo sacuvati borbenu moc armij~, te naci naknade za izgubljeni vojni potencijal na strani provincijskih trupa., morao je povecati efektive placenim jedinicama. U..J>J2E~nim jedinicama Porte (kapu/;u/u) ezdesetih godina 16. st. bilo je oko 40 000 Ijudi,a otprilike do 1620. {njihov se b.:I:.Qfpoveca.oi50%;-tI na'TOO'OOlLNaravno, u skladu s tim povecana je i potreba za gotovinom za place, i to u istom vremenskom rasponu vie od 230%. Tako je prvobitna namjera da se davanjem lena utedi novac za place placenim vojnim i civilnim slubenicima imala posve suprotan ucinak. Ocajnicki potez tiska da prakticki jo jedva ostvarive obveze isplata podmiri kqvan.iem novca manje vrije<inosti ne ~amo to je pogorao opcenito loe stanje u privre<!i nego seporazno.,?drazio i na. I.!l2ral pl!\cenih centrainih trupa. 1 medu njima raste nezadovoljstvo, posebno medu brojca~~j~kilTljanicari!11a, ~~ji su. svoje ~~!.a.:spoloi~~)~~~:~i~r!1.~!L~li:.~unol!l' Rijecje o tzv. slucaju beglerbega, nazvanom prema beglerbegu Rumelije Mehmet-P~I koji je sudjelovao u kovanju novca manje vr1Jednostii' kojega je sullan , radi zidovoijenja trupa, morao rtvovati. . -.-u ta:-kv~m okoinostima:-ii1je se -mogla odriati ni kvaliteta. trupa; uobicaJcnim dankOm u-'krvii pripren1"non1.slubom potom se vi~eO-iiijemoglo skiipH.1-dmro!Jlio wJadih-'.vojl!i.!<.~ da::Uodi!iirLsve ve~~p~i~~b.na ljuast~lOm.osobitc? uoilredima janicara. Zbog toga je sultan Murat 111.dopustio novacenje i na. druge nacine. Kako su piihodTIani~ra-z~mnoge jo bili dovoljno privlacni, nije uzmanjkalo kandidata. Jo se isplatilo zamanim svotama kupiti put u tu "ustanovu za zbrinjavanje". Medu tim tisucama novopriputenih, odasvud pridoiilih "janicara" bilo je, medutim, kao i inace medu spahijama, najrazlicitijih ljudi: ana.dolskih seljaka koji su izgubili kucu i imanje, gonica deva i mazgi, nosaca, mnogo stranaca, primjerice Perzijanaca, Cigana, Kurda, Tatara, obracenih idova, cak i skitnica i dep ara. Istodobno, danak u krvi vie se nije prikupljao jednako pomnjivo ho prije, skupljaci su se cak velikoduno, dakako uz mito, odricali prikupljanja djece koja bi.dola u obzir. "Novi" se janicari vie nisu bavili uobicajenim tekim vjeibanjem. a Ili motivacija im nije bila ista kao prvobitnim janicarima, s vjerskim fanatizmom na bojnom polju i posebnom odanocu osobi sui tana. Buduci da su novi janicari, umjesto toga, mnogo vie teili materijalnim prednostima, morao sc ublaiti dotada vaeci strog nacin ivota. Sve cece se naruavalo pravilo celibata, a oenjenim je pripadnicima odreda bilo doputeno sta.novati izvan vojarne, cime su, dakako, jo samo uvjetno bili na raspolaganju svom korpusu. Oni su se radije, radi uzdravanja obitelji, zapoljavali u obrtu ili u trgovini. Kako nisu potpadali pod stroge propise cehova.,postajali su im velika.opasn'ost kao nelojalna'.konkurencija.. Mnogi su se cehovski obrtnici, da se rijee tereta cehovskoga reda te istodobno steknu janicarske povlastice, registrirali u tom odredu, a uskoro potom na.putali slubu i vracali se prvobitnoj djelatnosti. Janicarski korpus uopce nije njima raspolagao kao vojnicima. .

Zbog opceg rasp~danja u Osmans~()!l! arstY-!1.jani~a.!.ski C korPH~~! obziro~ 98

n!.l-

upravo opisano p-!opa~anj!:.,d!sciplin~L!!!c>.g~j~. pJisv.!tjati ~!C!.vecl! moc, te se naw1ie~ku E~~io u.sa~2~~IJ.JI!Lfi!.~orlI!Q~i. U glavnome gradu vie nije bilo dovoljno

I
'n

~
8 r

jake protutee janicarima. ~()_~'? 6~~~'!!h. ojega su <mLilliie oQo~avali kao-1!!.~ k potpuno povukao u harem. .'yeliki su vC!~r.L!!.v~-y'ie'!y'~ilimoc..TakQiejanicar6ki

a a e e o ) e a
1j e a 11
lo

ag~.!11.C!.ga.o z~il:tno

po ja~l1_tLlI tjecaLLI!.'!.C?J!!..

fun!tcij

li r~yitLc!!!~'a!!ip'pj~nl!i

va.Jili~

li

n o 'a. o 1. .., li 1, ), .k
). .a.

I!..ol~a li Carstvu. Dodue, janicari su se vicput bunili zbog.gbezvrijedenog novca za. place, 110zahvaljujuci svojim povlasticama oni su, napokon; bili korisnici novoga drutveno-ekonomskog razvitka u dravi: razumljivo je da su .upravo oni, od kojih su mllogi djelovali kao zakupnici poreza, lihvari i veleposjednici, uvelike pridonijeli osiromaenju seoskoga stanovnitva ili kao nelojalni suparnici cehovslcom zanatstvu .nec!u stanovnitvom postajali sve omrznutiji i izvrgnuti ucestalim napadima. ( u sredinjem odredu elitne konjice sniien je nekada visok nivo obucenosti. JJUd.9cLdaje r-rovincijsl;a. V.9.i.K~ 1~n.skiil.~pal!ijiJ. -postijala ~'!.emanjo!J1-iE.e~jelo-. tYoruijom, u vrijeme Mura.ta nI. postaloje nuinim poveca.tLbroj Ijudstvajcdinica placene konjice s prvobitnih 7 OOOna 20 DOO.No to sc moglo postici samo na racUn k.'{alite~Uz vojnike iz danka. u !;rvClim'U'e trupama. dcidjeljlvaliosobita sinovI . fa.voriti visokih dostojanstvenika.. Pristup u elitne jcdinice mitom su ostvarivali brojui neizvjebani ili neupotrebljivi ljudi, medu kojima. je bUo ~alc i podlo~nika ih njihovih sinova. Sveveci utjecaj janicara odvijao sc, uostalom, na tetu ionako hrojcanosla.bijih odreda. cent.ralne konjice. to je' na kraju- moralo rz~v<\!i sukob .!V(!jU.Lodovavojslce. Unatoc znatnom proirenju efcktiva janicara i placene centralne konjicc. ipak ~l: IIIJC[naglo nadoknaditi po~-"epenoprolja.danjc fcudalnc konjice 'cakn'll:,-icijcano a bm9ii kvalit!1ttv!1o. T:iko v.iif;; ije bila.ostvariva oL)mita vilajcta, odnosno-sandIa:ka, n posebno n Anadoliji. Reglerbczi i_~andakbe~i morali.suo v!astitom trolcuJHil'.':lp: Ijati privatne odrede. Te su se privatne trupe nekada zvalc sekball @lsegmc1t, ti sultanova. garda

$I EJ
~"~.r ::J

:J
f:':1 ::J

lI1aCenJil:cllvar pasa)- osla.iiajuci se n.!l-ob,{aj 'carskom sar-aju gdje se Tak~zv~I~ u

-a

nekada.

prema

vodi pobunjenika

II 15. st. Sama-pai,

jedini-

1la je
) ja ;e ;e ~e ;e -i. la alO

cama sartca: Kako bi mogli uzdravati te vojnikc. bcglerbezi su dohili pravo da sami ubiru poreze koje jc.dotad ubirala centralna financijslcauprava, t.oje jo vie potaklo spomenute zloupotrcbe. I te Sllprivatnc trupe namjesnika hilc prikupljen" i odasvud -' cesto su se u slubu kao sckban ili sarlcaprimalecitave bande leveni , cija jc obucenost, opremljenosLi disciplina bila na vrlo niskom stupnju. Kada. bi njihov poslodavac umro ili bio.premjeten, morali bi poLrait.inovo uhljebljenje ili se pak prikljuciti banda.ma lcvcllli. Za .petna.estogodi~njegrata protiv Austrije (Jestali si i aklllcljr, l:oji \'i':..Eljsll moglliiSpj~no -arJc)vat[ Prijem sTi:ilI!kaotrupe iii. i:mzlvanjciier~la u neprijateljskoj ieinlji~umjesto njih Portaje pocela ufi; svrhu IIpoirebljava'tiizva:llredr;9. pogodno. dotada sam.oponeka.dangairano.'ko'njanitvokrimsl<ihTatara3Q.kojih ce ubuduce '4esed tisuca iskrsavati na. bojnim poljim!:t_~.J..ii.l.!2Y",_.se~I.i!~a.H-9j!Qj

': i --'

':;~! ,
" \.1 " . ( . ./1 ...

~W'izazrva~Lili.AA:nr~P,~h--,

...

A,.1i ti novi pomocni odredi nisu bili lijek.za sve. ~p~a.!!.i~_ tradicLona.lnol(<I ni timarskog sqstava, bilo je i za vojnu moc o!.jmanslce rave pocetak njezina \;raja. d D.otaa.a._S!la.na,. @ovincijska_vojslmjp.~!LJldn9 jej~gubila .1I.azl;a{enji!..a.-Qi,k dOQ.Ua.p.!imje~l!u .Z!rIljenu, Umodernoj.evrapskoj historiografiji opcenilo se placenicke,vojs~e.v~ed~uju kao.vii razvitak u usporedbi s feudalnom vojskom. To. se kategoriza.cija, ipak, ne moeprenijetina.osmanskirazvitakstvari s kraja 16, stoljeca jer jedinice staja.ce vojslce, bilo centralno konjanitvo, janitari, bilo je30 Tatankc su pomocllc ~r..pc il Hanata Ji:rim prvi put upotrijebljene na l.vhoJIl Siilc;'I1.,,",., Vdicanltvenog protiv Beograda 1521.

~j...

99

'..;1 .~.-~~~

";

\
flr-..c.:

, !

Jinice "psetB.ra" , nisu dosegle nivo uive gpahijske vojske. I(ak0 8Uodsada polo7.aje beglerbegaLodnosno sandakbega cesta drale vojno nekvalificirane osobe, naime z:1kupnici pe>reza koji se nisu razumjeii u vojnicke poslove, nastaje i kriza vojllOF, "ul:u'!odenja. Tako je postepeno i'cezla osmanska vojna moc. Carstvo je sve ,'ie p,-'sl.;tjalo kolos na glinenim nogama, cija je armija svc cece morala prihvacati 1'(1"~'.~e. Mll\:eno 11 t r::uinj im kriznim pojavnmn, nu Osmansko Carstvo nije nalazilo plll.a (9. se"i~.riJ(Jjti~i!loyrll1'"pTivrell:!.!ini"-sTr"t.!ltiuraina koj"e:.;u se j)ostepeno" ol,fi1(ovale. O"dllf.e, I"'.da se jo nije jace opa7.alo spomenulo postepena prem.fefanje glavnih f.r;;c)\'llckih putova s L'~v<tnta na morski pul. oko Afril,e. Sa stajalita oSll1anskib .lrf:1vnil, nadlet.:\\'il, cinilo s~ ['rije daje Il t.OIl1 pogledu do kraj<1- !G. sL. sve bih) II ;(?dl1. TI [',o\'nckc veze Plll.ovima zacina i svile jo su rnz111jerno dobro fllllkci0n!raic: ,q.jij"b ji' !.r,~ovi!la, U?I1l1l11lJ. osamdesetih c;adina oSlnansl\ol11 [isku jo dO!1o~:ih ~C,-),ji!ljenh milijuna zlatllikn. nil imc c;;rinil. Isprva su sU\'rpll1cnici t.eko mOl;ii p ";''''1i.il"i da "!I od posljedniih desetljeca 16. .'t.. trFJ'\":1\:ki pULo\"i preko Srccloz.;ni!.i:\ ,H,,, izgu!,ili Z!lil".I~U.l'~ da vodecu lIiol:n II t.rl;ovini 7.al;inill1il u Indijskom O("1'~!"1 ! ':;,,~ 111'111:1.111 Portugaki n"~o Englezi, odnosno Nizozemci, koji su gvojilll \",'lil:1')I 'F"'lIskim 1,\Tt'l.lIjacill1:t pr~"'JZiii robll oko [Ua dobre nade. Ne moze se dob7-:\I,j il ..., SlO ";,'n Ol""'g I.rp;av;ll'kogprorneL:l na Lev'1l1l.u.aji bi se 8l11j"lo t.vrdit. da .i" ;1."'.lunal ,init' r.c;rwina dOi:ivjela strelovlt mzvoj, dok se u ullutra!injost.i OSl1lall" ':()~. Cars!."" "pabla ,;t.agnarijn i time, ipak. odredeno n;'zat!ov::1.l1j,.,. I<apitn!;,,'i. .>";I:lf)l'lj(~IH' s vodecim Irgovilckim silama toga doba (Engleskoll\ 1580, Nizo7."I)I. '1:01"1IJ1;2:\) .lo,; su pojable tu ~cl1l"~ncijll. Naime, trgovackim povla."l.ic:uI1n koj., ~". osi!;, f"rallrnskoj, sad.. dodijeljene nizu evropskih dravn., ol.vorcnil. su ~ir<Jln ':raLa [Jlltjccanjll jeftine evropske robe u Osm<t1l5ko Carstvo. Evropske drave koji' :':1 sudjei()vah~ II al.!anl.s!,oj t.rgovini mogle SI!, zahvnljlljuci potencijnlno IllIosni", ':3iovlITl:lIl~. 10111poljII, prikupiti toliko bl'itala da 511pomocu nje!~a mogle I;rij",;i ii" I'miz\"odllju prije s\'ei;n metalne i tekstilne roue na temelju rentabillle mil.llufak. ':,Ilre. .c'; r;tm I.oga ranokapiCalistickog p [)I:l~jecapja S9JgL951"lJan~ko je .zanatsJ.Y.D.sl'e vie gubilo \;onlwrentsku!\Ioc, 1.0 vie to su njeggvi ccJlOyi 9.!'.il1inepromjjenj('lIi,.. lin,,!.?': 0I'i8i1nirI1 tel~ocaj!l1.l' St.rqg'2..!m c,~ho;;s.lce zapreke .9J1Cll1o~lIcavale prijd..z \Ja ;na.<;OVIIIIproiz\'odnju jer nisu ~.o"~~.!~.\".ul~g<:!.'je kap.U:ala.!!. za.'latsl<.u J,!odllknisu cijU, te sl0:!III~J.;?ci1eEJez.ilJ<J.proirenje. No ni posjednici velikih bogatsl.ava3t hiti ~kloni invest.lranju u proizvodnju. Zbog rasprostranjene nesigurnosti il11o\"ill" \'clil,odosLojni..i Carstva vie 511 voljeli svoj posjed pretvoriti u zaldadn ili pak djel'}l11ice teza\Jrirati II vidu dragog kamenja ili pleincnit.e koville. Vlasnici I.r. !~'Jv'lckog i lihvarskog kapitala t~ili su stjecanju 7.ell1ljoposjeda (riJtlik) ili knp(1vini \ll10SI1og polo7.aja u dravnoj upravi. Drugi 511, pak, i dalje na uobicnjcni nacin lila. .sali li lihvars.t.vo i vanjsku trgovi liU, 1.0 prije to IrIllogi orllljih lIisu uili lI1uslil11ilnsb Turci, 1I"go (~idovi ili grcki I<rcnni. Tnj rnzvil,ak, koji se u svoj svojoj ot.r!!.1j nwgao "Qpazilij5!2)1ULIL~J~ Y.f jeyi~ vOQ!') nespogoul!Qst.i~~~manskedriave_z.?koutu[~!!..cijl!'.~'yrol1~l~oj I'ri vf..cdi , 1,':1. ua postaj" u pasivniIII tritem za enopskll masovnu proizvodl!l", odnosllok:_ P_Q)~lli.:i~p'ljeiii sirov[na. Pri tome jc'ilajvaziiljrbio"i7.voz itarica. liiHit.ocllajsl.rozoj ,.:tln'ani. i ,\::.,Ije su se u zill'il(h;'~ev-;:or~ke ien'ii.1clrifl'j;iiT;uile V'riikc !wlicillC I\'Otll(1

j-".'

r=:-

!
L

0""':'"""'-__

i I L ~-

-.-.11 Usp.: H. IH<llcik. Gt1prtl'tl F(1rmnti.'n in th( OlloUlIJU EHII';"", II: T1,~ ,Jt)\Irtlal of EC'-'Iwmic Hj~t''''r.\'. hr. '.~:1,(18()t1). "'1",!'Ii.t.lO. 100

vanih itarica, jer e osao bio vrlo is} . \4C znacio i izvoz goveda-s-ugarskog podrucja- ars vo.u ops r u evropskog, napose njemackog trita.. !zvoz ilarica, z!putan).,=-g_ole!.T.!ih J>0dr.~jaJ)rimjerellilt ZI).uzgoj jlaricll:., il! !!ill1').~.1!!.!'.!la.!!!l~ u p.~Ejake, a. 0t!..sredi~16. st._snani.-e..ornst slanovnitvlI; u cijel'Jtn sredozemnom prostoru,33 uzrok su akutnog pomanjlcanja prehrambenih ar~ ti!@!Ji~ osm..a~.!crmz,:mlj~ma:15~~~j~J.~.~ze~!!~ t~Ko.1i!!1~ra.ni.~ivojsku;'cidnosno v~Ii~~gradovc, 11. z to i seo~~o..!tanov!!itvo trpi od sve vece nesLa.~ice ivenih u IIl!Jnir!!ica.

.1. \'I~LIKI USTANAK CEL.\LI.JA


l,bog 1'0goriiav<1.lIja l'olo<1.jairokih slojeva st<1.lIovniLvau graou i selu, cak v,,,. i kod manjih timarnika, C~rstvol1l sve vie haraju bande; lH\pose ti Anadoliji I1tprilike nakon 1!i75. g. prakticno nije bilo mira. S vrt~nleuon studenti-safte toliko remd.e mir da ih drava nije mogla smiriti ni primjpno!l: <ile, IJJ1otreboll1 vojske ili d'~po-t.acijama, ni irokom amnestijom. Tereti koji su pritisli anadolsko seosko stanovnitvo j, ,su povec:l.IIi zbog n"pre<tl\lll '1 ratova.' Vec je bilo rijeci o bijegu u bande levcntl, s kojima su se uJruivali sdjaci, smijenjeni spahije (koji su cesto bili vode banrli), a sada takoder ot.putene j.~dil1lce sekbana. NMtao je zacarani krug: to je vie bandi La Irllwti lul,alo naokolo plj:>ckajuci, to je veca postajala nevolja stanovnitva i 1.0 c('ce je ono naputalo d(\t,('a.~nji nacin ivota i prilazilo bandama. I'ojedine 511 bande marodirale do devedesetih godina na svoju ruku. Kad. je vln.da, radi primjera i vracanja svo.~a .teko IIzdrmanog autoriteta, skupini od tride~eiak tisuca spahija l<oji se nisu pojavili na ugarskorn pohodu (1596) ili su d('z~r.r.irali Qduzela timare i svu in~pvin\l, izbio je pl:avi ustalH\k. Kako su, osim toga, bjegunci od slube mogli ocekivati teke kazne, bilo im je najvie do toga da se to vie udalje od sjedita centralne vlasti: u Anadoliji SII preuzeli vodstvo banrli Iflleltii i ustali protiv dravnog vodstva da se osvete za pretrpljenu tetu. Sada su se vec zapovjednici tih bandi regrut.imli od pripadnika \,oj51(l' vieg rn.nga~ od smijelljenih vlasnika velikih nadarbina (zaim), konjanika r,cntralnih odreda konjice, alajbngova ili cak svrgnutih sandakbega. .Jedan je vjeti voda 1598. g. ujedinio.. "slobodne st.rijelce" koji su. naokolo pljackali po jugoistocnoj Anadoliji. R.ijec-je.o svrgnuLo~~~!~ioeu~~jI;I~~;-->,!andakbega po.imenu Kara Yazlci, i:j:Cr-ni Pisar. t;~Jje pseudonim podsjecao ria njego'li.-pri}itnJu.,I;elatnosCi>iari\--u odredu sekballa. Ustanak je. P-Q.@ LpJ:I:vo!jnim pretpostavkama. Buduci da se, naime, vecina anadolskih beglerbega i iiiHlakbega'!i-rata s -Habsburgovcima nalazila u Ugarskoj, ustanici su imali s\obodu akcije, a revo\t je mogao poprimiti razmjere koji S\l 1\ osmanskoj povijesti bili uec\lveni. Ljudstvll od 20 000, pod zapovjednitvom Kara Yazlclja, prikljucila su se jugoistocnoanadolska turkmenska plemena, cije je nezadovoljstvo osmansltom sredinjom upravom potrajalo i nakon guenja njihovih buna u prva dva. deset.ljeca lG. st. Kako sun.1ed.!!.njima".ali i rn~~..!.1 m1!.0g(m bandam~/cvcllti, pr~: vlada'~"Ilejasne sklonosti tipa klZ1lba~,~sm::~ski su ~~1.dajllci.!:!:.Il@vi~~~ci .~~
37 O ~ome u: M. A. Cook, Population Pr-Hil..
York-Toronto, 197'1.

in /lur"' An"tolia 14.~O-1600, London-New 101

,. ,~

~tJ

za primjerom heretiCko-socijalnogpokreta. iz 1519-1520.g~,nazvali ustanike jel nostavno celali, iako taj ustanak oko 1600. g.-!lijebio !skljuCivo"p~~ei iitSkc -socija~norevolucio!1arnint.~ej~~. '._Ve~!!Ia 's!.<!io~l~~_ b~'lkakve ide.?.Io~ I je
pozac!!l}e-= bi\.!.iprjje ~vega'ri~il.dQ.volJna: svojo"!:' <?SObnQm' ~1Osn~tnom':.su~~inQ.n Ustanak ce/alija jedva. se moe smatrati seljackim ra.tom'j eventualno usporedivim evropskim seljackim ratovima u 16. st. U redovima ustaniJfa cel~ljja nije bilo.~elja~ ~ojL~U!1\_a!i.~elita, nego.su im sc prikljucili ljudi sa zemlje koji su izgubili imovim U ustanku nisu sudjelovali cehovski obrtnici, nego mnogo vie brojni nezapo~lcl iz malih gradova i mnogi otputeni i odbjegli vojnici. Za osmansku je PartI! postojala. opasnost da izgubi podrucje,!lstanika, koji~ ondje stvarno slobodno vladali, iako Kara Yazlcl nije teio dravnom osamostalj ~~njl!: Kako isprva zbog snage IJstanika nije dolazilo u obzir vojno rjeenjc, vli1d je morala amncstirati Kara Yazlclja i cak ga imcnovati sandakbcg(1n1. Ustanik je mogla. pol>ijediti istom kada je stanovnitvo uskratilo podrku odmdima celalij poto su se oni poceli opskrbljivati prisilnim rekvizidjama. Posijc poraza II kolovoz 1601. g, !Ca.ra Vazlcl je umro, no sa smrcu vode ustanka poioaj u Anadoliji je \~pc~ij~~iosre~t~l1-,p..Qt.ucene trupe pobunjenJka2~upijalc;su se na. razn_i!!!mje.:: Lima i usposlavljale dravice prakticki nezavisne od osmanske drave, Takodcr li preostale grupe let/enti, koje su operirale izvan dotadanjeg podrucja moci Kal' Yazlclja,~.~le i dalje aktivne i ruilackc. Poloaj je bio vrlo za.mren, II.pojediu skupine to su se bunile i marodirale tako raznorodne da. sc nisu samo suprotstav ljale dravnoj sili nego su cesto napadale i jedna. drugu. Uz_to, 160"Lg. iz_4ili~! n~miri ce~~ral.!le I?lacene konjice \1 lst.anb.!l.lu. Naime, poto su ih pora2ilis'~pa~nick j~nicari! 4 000 preivjelih konjanika prelazi u Anadoliju i ondje pljack.':\.:.Dr~gi po hod, 1~~jUe vl~,a_'p~,gu~ela u proljece 1603. g., samo je jo pog0J'!1opoloiaj je sU vladil\i odredi, jednakoka.o i ustanici, pljackali gdje god bi dolj. Za safavidskl je Perziju pod novim jakim vladarom Abbasom I. Velik~m n.astuillif:Lvlij,t;I1}~.L od oslabl~l!0g'!..~apadl!f!g susje4~ vrati izgubljel1.epokrajine u_Azerbajdiauu i n, Kavkazu. Ona. je ljeti 1603. poc(:la rat i stala Osmanlijama redom nanositi poraze Bande cela:Jija, bilo da su kao pristae ki:ilball. bile,! savezu sa Safavidima, bilo d. su operi~ale samostalno, u toj su_situi!,ciji J:a p'!;rzijance zl!acilc~~.1i~,)_rast~rccenj( jer su vezivate osmanske vladine trupe potrebne za rat protiv Safavida i k to inI ~!!!et~~opskd?~ trupa. . S obzirom na ral na zapadu i na istoku, nijc se mogla.smiri,ti Anadolija. ZCIl11j, je proivljava1"a razdoblje strahota, koje su obiljea.vali smrt, glari vjecni strah ac. pljackakih ba.ndi. .M~.Qgisu s!!l,nov!1icipobjE?gli: imucni su se presclili u Rumeliju Hanat Krim, arapske krajeve ili. cak u Perziju, II. seoska je sirotinja mogla potraiiti pribjeite samo Il utyrdenim gradovima same Ana.dolije ili u nepristupacllim planinama. T!l i\JA!JJga fl!g us.t~!1kc!..cela.lija,tzv._VelikLbi$.g.(Buvuk]irari j~ Buyuk I(arl1unluk) 1603-1610. g., pojacala proces depopulacije An~~olije, k~jlJc zapoceo vec bijegom sa zemlje u-drugoj polovicn6. st.,-pOlje-diCe su /)iro porazne: sela. u

pQijoprimd.l\ je .vi!lno prop!'-la 'l.I!11Stala 'broi!Jl1fc~lja, )ov.@ml1::i?.l.aniI1J.p su j kojil~ su novistanovnici.zbogsuroyeJli1Mrnej!lodna tla.,biie4noii.llil!, to j~~~ljed~J_oj~Ldo_danas opiliea.y.lLsirQkturl:\ .~~olske' eo~jol!ri~d~ Od kaoticnih je prilika trpjela i unutranja. trgovina. Zbog nesigurnosti Sllse sve manje upotrehljavali dotada vrlo ivahni knravanski putovi, a.zaputeni su kl1ravansnraji propali. Na dugi je rok propadanje jedva mogla zadrati jaca y'ladar~ka!i.~~tl?E.r.ut
novQg.ulta.na Ahm~ta I n603-1617), koji je

- kalto

~_pretpQ.~tavlja.

-:- imao samo

kina~...LAoQllla. Suprotno svomc ocu i djedu, Mehmetu III. i Muratu III, koji 102

-ike jeoiitkoeoloke .hinom. divim s seljaka novIlIu. po~lclli


koji Sll osta1.li, vlada ;tanike celalija .Iovoz\] Iliji jo 1 mjesidcl' su i Kara )jedine )tstav'..~ili~!:!.. unicki Igi P9iaj jer vidsku n::!~da III I na loraze. )iIo da ecenjc Lomu :cmlja 'a.h od ncliju, la poacnim 'ari ili ~~ji..J.e raznc: !fu~a.. h'kJ.~, , Od . nalije saraji

su jo ucili vjetinu politickog rukovo(1enjakao namjesnici sandaka, Ahmet je bio odgojen samo u saraju, i to u vrijeme kad je Carstvu n!lno trebala politicki sposobna licnost.~a vladavine Ahmeta l..lE.i.!:.g~v~h asljednika, I.oji su bili jo n samo figure za reprezentaciju, nije se vie mogla ob ikovati iUkakvatraj"li'&VO({eca sMga. VelikI.su se vezirn -daTIeurzosmjcDjiva1ii gotovo niUimalrpoliljclZ"o{ znacenja ni u miru lli u ratu. Sultanije-majke i miljenice sada su zadobile veliki utjecaj, no politicki su bile posve neiskusne zbog povuceDogivota u haremu. Ni janicarski age, koji su se razvili u vane osobe na dravnom vrhu, nisu pravo dobiii u ruke uzde moci jer je utjecaj harema bio previe jak. Jedina odluka kojuje Ahmet L donio vie-manje sam bilo je_uk!(!anje <toLadi\
obvezatnoga bra!ol!b.9.j~va,prL~~up~l!j~,!I!!CP'rijest_<ili~. Otkion od dotadanje pral:s,"

.-:,: L

sigurno, nije ucinjen zato to je novi vlada.r, suprotno svojim "krvoednim" p.eleca.ma.,bio osobito "human" vladar. Neposrednijna.jval!iji povod bilo JC to ,;to je on bio vrlo mlad pa jo nije imao djece, te u slucaju eventualne prera.ne smrti ne bi imao nasljednika. Tako Je bilo povoljnije pri stupanju na prijestolje' osta.vli.i na ivotu kaOprestolol1.3SljedniKabra.ta M.!Istafu,kojijeimaosanio dvije'godine.
Taj se postupak ustalio, a zakon br~to_ubojst_~~_!,.?-mt? iznimn,iu)!.imj.l!njivaqL~tl! se je bilo u velii i s izmij~ljenim odg~j~nje.m pri!1_ce~.a.., Naime"p~inc~~ise_ vie nisu odgajali u pokrajini, pa talwvie nisu morali nakon smrti sui tana sudjelovati il utrci na iivotT smrt za prijc5tolje.Oni su ra5li u "princevskom kavezu" u saraju I ondje se mogao' nominirati buduci sultan. Kako su IHeostali princevi i nat.cJI1:itupanja na prijestolje novoga sultana ostajali u pritvoru, vise nije postojala. opasllost od protukandidata i cijeeanja Carstva te je time otpala nnnost bratoubojst.'a. U jugoistocnofje Evro\)i Osnlanslo Carstvo, uliatoc golemom naporu, mogk. postici tek neznatne rezultate: samo su se osvajanja E:gre (ma(t Eger) godine 1596. i Kanie (danas (Nagykanizsa, n jugozapadnoj Ma<1nrskoj) godine HJQO. poka.:ala trajnima, Y.9j!lLp!l.~~.i;me~~U~~..!!~ul_a i__.13,~~~llii~. doyederJ,!u)i.tE-r!j,~ ca\; ni protuhabsbllrl~im n5~~~!kom~ ,~zv. ]aaljeysl\Oj Ugarskoj, ppd vod~.!:.':''?~T-, Istvana Boc~ka'ya, Iwji je Austrijancima preoteo i odmelnutn, dotada osmansku vazainu' KneevinnEiCfeij ~e~bioji:ii-~a!! za _i~cleGskog kne:m. Tako je 16Q13.,5' ..lI Zsitvatorol;u3~. .izmeduQ~m,:\nIUa i Habs~l!!govac.azakljucen mir, kojim nije samo odrian status quo,. Ukinut je danak koji su dotada placali Habshurgovci, a habsburki car Svetoga Rimsko-njemackog Cilrstva, kojeg Sll dotad Osmanlijc P9ni.;,:\vajuce zvale ~ecl;i kralj (Per- krali) priznat I.ao vladar ravan suHa!}u, !ito osmanski sultani prije nisu cinili u odnosu ni prema kojem stranom yladl\l'll. Knecvina Erdelj postala je prakticki nezavisna; problem I'tlzalnog odnosa prem"

Porti itil.lnjernoje ostavljeJ~otvorenim.

Poto je osmansko vodslvo tako dobilo slobodno zalede na zap~~~!:!,_ !~~.~,g!()_se

usredotociti na istok. To je postalo jo potr_cbnijc_~a~~_ sU_~..~J~.'.!?IWJ~~!Ue P'!?ra~;~_ protjv S~avi~~snov~~ivjelL'!~ta!1icki"p?kreti. Posebnoje opasan bio odred ce\tIlija kojim je zapovijedao Kalenderoglu Mehmet,-nekada nii'zapovjednik Kara.Yazlclja. Previranja je bilo i ~ISiriji: beglerbeg Alepa, Canbulat Ali, kurdskog i druskog parijelda, iskoristio je ~renutak i otcijcpio se od Carstva. On se udruio s libanonskim emirom Omza34 Fahraddinom, proglasio nezavisnost i cak uspostavio diplomatskc odnose s velikim vojvodom Toscane. Q~!!Ians~c!j:~~avna~i~J!~Qj~~I~Q':.l!Q~L
33 Na:.r.iv u~ca J(omarn&/I\omorana. rjecice itvc/ZsiLv4 (slo\'acIJ iita\'i1) li rij~ku I'Jiu'u, .sjcVt:J"JWod

u
d
"'.';\ 8

?.<!put samo , koji

34 Druzi pripadaju ju. 5611\0 uvjetno halira al-U..kil\la (99G-1021).

islau\Skonl ogranku iillllva,

koji Ih;t.j\:~(; HJ ratjmiJsl~Clg

10::

~tatL!lakw.ul~pq1'luhu

C!ln~lJJ.l\ta i.mmanltl,!;clalij;hJI9KI?C

[a.hr..~ddin.~.lLo...u.!LI!!~

~.iprvn lrideset godina ueuhvaUjivI povukao.." iI)illlonsko L gorjp..J:tu(lucL!i'lli


,,-o.da osm1!nske trupe I!lQ~le npot'Ijj~jJj!i...!LPIl!!Q.m sastavu prt)liv Pe.rzije. ~nravidski j,~ I'rod'?L!I~1s.oro 7,i\llstnvlj!l'!:. l\I.ir zaldjucen 1612.g. Il Litno!nc !1..corijentiraopre.!TI" ,,,.rjetima n!ilJ! \I AUlasyi. ]'''\10 je Q.W!!!!~ko S;:i\rsl,yo dO!lek~yoljllo prf.b!!.?.ili[Q nevo!ju.:.)'oloiI.j .wjcl,'k" sile gol~vojo~l!.ik Li2...<2zbHjll':'ugro~l,jer jem9J1I!ltrJ!c.ima iZVIUli\ propada,nje l!jcgo~ VU.!l!.CI.I.'O. )s~'!.hU!lgiy~no. ()n~ je jQdpstajala ( cak. i za l!kspauziju, tako rla stL1i.d~l9Vrcll1cni g!Lb.ici teritorija !nogli n.adQKn.aditi. Evo na kraju. sa svim nunim rezervama, hrojcanih usporedbi: oko 1600. g. ukupno je u Carstvu hilo :30;\:, Illilijuna S!.iIIIOVnilmJ'<, gol.ovo isto toliko koliko u najmllogoljndnijirn f'vfOl'~kiJll ,.r:rnljama Francuskoj, Italiji i ~;palljolskoj zajedno (35-37 milijuna). Najvc(;n JI:' Dovrinn dr;wa Osmanlija posl.i~la u pOFljcdnjcrn desetljecu Iti. st.: u 1.1'j(~ vrijem" ".'p"<redllo driavno podruc.jc obnhvacaJo vie od 2,r} milijuna k1l12,to j~ od~ov"1';'10 nbli?,!]. 'ptvrt.ini 'J!WPII!' povrine Evrope. Zajedno s v!!7.alnim drl.av:Jllla. cl ". j" ni.i'~II1" CarFf.v,) l1\ogl,) imati povrinu ~ol.ovo 3,5 lIIilijurm km2. (;udinr ;'i!Ii, !lal:on ~ubil.lw. dijelova podrllcj" II ,\zerbajclianu, ua J(avlmzlI i \I tl~(H~;knj. l]"l'<)srNh\l.l i.' dri;wlIo podrucje jo obuhvacalo 2,2 milijuna IIm2, dak".' hilo JI' pri'j}",> .i"dn,':;" ",'Iiko br) II vrijeme Siilp)'!lHI!H! Velii'ansl.veno)!,.

\._-

L..

'L..
J!', Usp. o t nUlf:: Omr.I" Lufll Aarkan, E~!liai sur It:~ ,IOl1uceR stl\li!lili(IUC8 dt:s reRi5lr~5 de 1"~~rol\-;f"1t1I:nt dAus )'El11l1trr.0"'-0"'1111 amc XVe et XV1e ~iecle~, u: .Jtmrnl\l of lht' E:conol11ic rUtlJ Snt:'i..\ll-listory ul tltt: Od'ml, hr. 1. (19!)7), ~tr. ~1.3(). po~r.bir.e sl.r.'-'14.
0

lO'~

'-'

--VIlI. PROPADANJE OSMANSKOG CARSTVA

1. HAZDOBLJE VLADAVINE ENA


O~rnansl(O Carstvo.- krajem prvog de~etljcca 17. st. samo prividno k0l1so1idira110- uskoro je bilo iznova ugroieno izvana: llnulmujc SI1slrukt.llrne slabosti m;tale prisuI.ne, takoder kriza vodstva na najvioj razini. Akutna i trajna financijsb kriza ~precavalaje izvravanje javnih zadataka, posebno na vojnom podrucju. 1(0rllpcija i ncpctizam postojali su na svim razinama. Medu seo~kil1l ~tanovnitvom : dalje se irila bijeda. iroko je rasprost.ranjeno nezadovolj~l "0 u Alladoliji gusenjem llstanaka ce/atijI' bilo, dodue, potisnuto', ali ne i dokinu lo. l1ijeg sa. zemlje se u:lst.avljao i poto je zavren "Veliki bijeg". .Jedinice koje su dotada. bile jezgra osmanske armije, lenski spahije, jo SU, dodue, postojale, ali su ipak izgubile mnogo od svoje snage. Mnogi su spahije izginuli kao vode bandi Icvr.nti u toku bUlle celalija.. Nove su pokrajinske trupe, .~ekbani i SIlna - koje vie nije placala centralna vl:15t. nego mjesni mocnici - bile nedisciplinirane i loe uvjebane pa nisu bile punovrijedna zamjena za desetkovanu spahij~,ku vojsku. .D.\jtoritetj~ osmanske dravn~ sile s~_vic nestai1lli. "Drav", Barhareska" u sjevcrnoj Africi bi I", su jo samo nominalno pod vrhovnilvom Visoke Porte. U vrlo udaljenim pokrajinama na udaru uemirn, \I istocnoj Anadoliji i 1\ arapskim 7.emUama vrlo S\l se teko mogle provesl,i direktive dravnog vrha. U vanjskopolitickom pogledu poloaj se za neko vrijc]l1e.()hlikovao Ileto po~oljnijc. Nal(On zakijucivanfam\!a na \lcurijeke. ~itve_.!G96. g. Osm3\nska drava

vie

nije morala voditi rat na vie fronta. Mirs Becomimaoje pot.rajat.ido.16G3.g.i

za t.o 8\1 se vrijeme obje strane iskreno trudile odrat.i razmjerno dobre uzajamne ':0nos~,sv~~~ko, da bi imale slob~dne ru~e za druge akcije. Habsburgovcima je tako(1er dobrodolo mirovanje oruja jer su bili potpuno zauzeti suzbijanjem rerormadje, a od 1618. g. zaplet.irna tridesctogodinjeg rata. Do~ su neprijateljstva
Osrnanlija s Perzijom 1639. zavrella zajedno stoljece) s Vf~necijo...!!Lsu lM~~p.Q.Oovo

Gbi1c b-orhe.-- -. '-' - --- --- '- .--6Jllos je Osmanskog Carstva prema Francuskoj bio dobar. I onda kada je Porta prolazno 'odravala miroljtibive odiiOse s BeEmn, ~~pl\rriltvo izmedu FmnC\lla i Hahsburgovaca. bilo joj je dobrodolo. francuska se eljela suprotstaviti habsburkim planovima o okruenju savezom s Portom. Istodobno se int.enzivno korist.ila mogucnocu trgovanja \I dravi Osmanlija. !..Q!.!.!1osi~'y' r..Qr~e__spram~'l~

J!;)eskei.Nizozems..ke biliu znaku prijateljs~ih.~g.ov~ldh~.


] Pohuna 17. sL. cr.latij4 hilQ je jot U 19, st" "Ii nisu in'Rle rR'1.tnj~ u!Jtnnaka 5 prijelaza od 16. na

105

C~rJt
sultana.
Osm~~ska povijest u prvoj polovici 17. st. ne poznaje nijednu veliku .licnost
.

.Krajem sLudenoga. 1617. Ahmeta I. je naslijedio mladi ~rat M~taial, koj~~ i ~u ,!ec z~_.c~h.r.t g9din.~ .moral! srnijeniti jer jebio slabc;'-'~m!U1. ~ slI.roa.cil1j~nif~ V

t9jj\.suILanom mog.a.o postati o-citislaboumpik pokazukkolikoj~ u to dOQc!._IIl~o znacila ustanova sultanata. Sljedeci sultan, Osman II (1618-1622), sin Ahmeta I, usprkos svojoj mladosti, nije bio sasv.imbez kvalileta. NJegoV..RQku~a.rreori~lit1 zadje janicarsk()ga korpusa, koji g9tovovie nije cuva.oprijest.9lje,nego.~tr.=!~i~irao dravu, i nezadovoljavajuciishod rata s Poljskom (1621) zavrili su, medutim, ta..~9 4a.le bio svrgnut i. da.~.u ga ubili ja.!1icari. Godine 1622.j~m)va je na prijestolje doao slaboumni Mustafa kao figurant. Ipak j~u,ioskoraiznova svrgl~IIIc,J~rv,;)e.dn! Murat IV (1623-1640),sin Ahmeta I, smatran je ovdje-ondje - svakako, neosllG~no - posljednjom znacajnom licnocu'sultana osma.nskepovijesti. "v...prvol11e j
rl!-z4Q.bJju njMove vlJ!,g.avi.ne @minirala njegova mati.K&sem (Ma.hpJ!y.~r) Sl!Jtan,

politicki, svakako, najutjecajnija ena. u osmanskoj povijesti. No zb~g ocajnog stanja u unutranjosti zemlje Murat rv. je 1632.,_g._sa.mprel!!~ vlast. Pokuao je stvoriti reda. i u vojsci i u financijama. Pri tome je postupao na dotada u osmanskoj P9.0j~stLnevi.~eno okrutan nacini zbogtrukturnih ~lll.bQ.Sti dr~a.ve, koje ~~!1i:m4a!~ iijec.iLi na tradicionalan nacin, ni taj pokuaj nije uspio. Poslije smrti Murata IV. ~ultansko je dostojanstvo prelo na. nj~sova miadeg, psih9P!i~!<i nl!~!5Jj~nogj>!.a[~ I~!~hima (1640-1648). Na pocetkl! je ponovo vladala Kosem Sultan. No lbrnhimje sve vie potpa.dao pod utjecaj covje~a po imenu Cinci Hoca, cije suil~ige p()~~kle sultana da majku poalje 'u progonstv()., Nak,on dvorske revolucije. kojpj je sult,a.IJ I~O,jrtvo.!l1, na. (!!"jjest9lje je stupio njegov sedmogodinjL~n_Meh.met IV~_(164~ 1687), za cije je vladavinejaki veliki vezir l(opriilii Mehmet-paa pokuaozalJst~'!i~i proPAdanje OSJ}}llIlSke drave. Za Osmansko Carstvo mirovni ugovori II Austrijom (1606) i sa safavidskom Perzijom (1612) nisu zllacili pocetak er~ vanjskog mira. Kraljevina Poljska imala je ambicija. prema osmanskoj vazainoj Kneevini Moldavskoj. RaL koji je zb,)!; toga izbio s osma.nskom dravom 1620-1621. g. zavrio je sankcioniranjem statusa quo. Moldavska je ostala pod osmanskim vrhovniLvom. godinel2~: iznova. J.ej~i~.r~~ s per7Jj~kim S~(CI..'d.dima. prekidimaj,~ trajao S dva i pol desetljeca. Na. pocetku su u korist Perzije izgubljeni Bagdad i Mosul. U sljedecim je godinama ratna sreca bila nestalna: 1629. Osman lije su uspjele osvojiti Mosul, a 1638. Bagdad. S obzirom na. ravl1.otc.u.s!,aga,.obje su stra.ne morale spoznati nemoguc-nost nastavka borbe do vojnog rjeenja. Ta.ko je 1639. sklopljen mirovni ug.ovor kraj Ka.sr:i irina.3, u kojemu s,:, Eotvrd~.e~.adii~-~j.eGe ~~ce, koje, uglavnom, odgova.raju dananjoj granicnoj crti. Time nije samo iznova uspostavljen teritorijalni inLegritet osmanske drave; mir s istocnim susjedom, koji je potrajao vie od jednog stoljeca, omogucio je Visokoj Porti jace okretanje evropskoj sceni. Pojedine su interesne grupe u Osmanskom Carstvu iskoristile napetu vanj8kopoliticku i unutr8.njopoliticku situaciju. Brojne su privilegijejimicara dovde dotle da je taj odred pobudivao sve vecu antipatiju. Naime, mnogo sla,bij~ ~ituirane jedinic~ sanea, odnosno seH!!,n, razvi,le su s'p~m eli.tnog.()g.~.da J~.~~~Ut<!.W-'lQ~~. da. je dvadesetiluo~jl@ 17..:...sJ.~ II_AlladQ}iji izbila P'!.~va,J!oQ,!~. .Ka.!ia j~.!Lbj:
~ U osman.sloj g...hisLoriografiji ,ovu AVCI(Lov...c), jer mu je lov bio omiljena djel...LnosL. 3 Zapadno od I(crmanAah"" na dananjoj iratko-iranskoj granici.
106

.0

jen Osman_ II, podigao_sc HS23. g:.~b..i1za' .Mehm~t-paa, ):Ieg~<?rbegJ::~.!.lmom<l, )1;). celu svojih ..odredcl.~~.k.~~na, a ~~.supro~~ta.vi presizanjl1 janicara_~ 1>.rijcstoh~.ici !.l. d i po~r!!-iini...P,?!t!?i~J\.b.!z~ .MciJm~t n~.Jprij~'y1ad!W istocno.'!1 A~~Jij~.~l), .!.~!,g;.!l0j.c. gotovo bez otpora. blizq Ilit.l1l1bu1a. i.~itno p!idon!osv:rgavanju slaiJoumnog Mustafe. VladiIl,e.s\1 trupe iSt9m1628. uspjel~ okoncati bunu Abaza Mehmeta. Han Krima l'\'lehmetGiray III. pokuao je 1624. g. otvorenom bunom umanjiti zavisnost od Porte. Istom nakon velikih napora Porta je uspjela svladati bunu postavljanjem novoga hana. Canbeka. Gira.ya (1628). Iste godine iznova je izgubljen gotovo stoljece prije toga osvojeni Jemen. I II Siriji i Libanonu opet SII se 1633. g., pod vodstvom svog emira Fahraddina, pobunili Druzi, ali su tada posve poraicai. Sam je Fahraddin zatocen i 1635. g. pogubljen. Godine 1645. izbio je dugotrajlli rat s Venecijom. Pri tome je bilo posrijedi po,]edovanje Krete, napose Kalldije .(clanas irakliona), isturenoga. b-astloJia trgovacke republike, kojrje znatno smetao osmauskoj vlasti u istocnom Sredozemlju. Kao to cesto biva, povod rata bila je sporedna okolnost: prepad mletackih gusara Ila ekspedicijll osmanskih hodocasnil:a, pri cemu su se pirati uputili na. Kretu. Dok je Osmausko Carstvo u prvoj polovici l7. st. ispocetka io l1spijeval;) sacuvati prcma vani poziciju velesile, unutranja se kriza vidno pro<iubljivaia. Ustanova sultanata sve je vie gubila na znacenju. Karakteristicno je bilo to to sn l1a prijestolje nekada tako mocnih careva dospijevala nezrela djeca (Mehmet IV), psihopati (ibrahim), pa cak i idioli (Mustafa I). Nesposobne su (ars1;c marionete mogle po volji bit.i smijenjene, strpane u zatvor, pa i pogubljene. Od vremena Ahmcta I. jo su samo neki suttani primjenjivali ozal;onjeno bratoubpjsLVo, npr. Osman II. i Murat IV. Ovaj posljednji, ciji su pokuaji reformi propali, cak je na samrtlloj postelji htio dati nbiti jedinoga ivoga brata ibrahima. Ouduci da fvIi. l mt IV. nije imao sinovi1. ta bi mjera znacila iznmrce osmanske dinastije. Ukidanje dotada obvezatnog bratollhojstva izazvalo je odstupanje od uobic.ajenoga linearnQg nilsljedivanja, pri cemu je sultansko dostojanstvo llv'ijcl( prelazilo na jednog od sinova preminulog sultana. Stupanje na prijestolje Mustafe I. godine 1617. znacilo je prijelaz na princip seniorata, prema. kojemu je prijestolje trebalo pripasti udanom \renutku. najs(arijeI1L(j_sm.~nsk9mprinc1J' To kn.1!c~.zi.\<!J:lNfU;i.\lfi!.!l.oL4;;:J5rAJ1; drave Osmanlija. Harem, utjecaj kojega je od vremena Murata JJI. neprestano rastao,za.dobio je) najvecu moc u prvoj polovici IL.sl. Osoblje flarema - sam~-robinje :':-bllo je u etnickom i vjerskom pogledu vrlo aroliko, prikupljeno sa svih strana. Ako je nekoc bilo mllogo Evropljanki, s vremenom se povecavao udio Kavltaskinja, to f:.~ se odraziti i u pcrsonalnoj politici drave. !!arem je bio organiziran strog9-J!iierarhijsld f'1 vrlJUj..o::biJ~ma,iJ,~:J.~.~i_1.~). a :;uli ,1111.1.. vlasti, za njom su slijedile njcg2ve E!lI~ldo ccti!jJ...k~cll1I), I;oli.r!l!-_.~~ na slIltani nakoll 1574.g. vie nisll erijatski enili, I~~,gO sL.J!h uzd[zali na taj r..a,ng. (\'Ie(tu t.zv. mi!J.enice (ha~~ki ~ulla.l1)napr~~o~l.e. bi olle sultanove ene koje.b.i E(J.m~
gosp()~arL.Jr.9(lilc sil~a. ~!.!!().g~ sl!..~~l.~anijm.~lLk!om1JJ_v.i~o~!1_<;'~~~_;Lulonica., kQje_s.~

~
~~.

r ~ ~
.'J

-'

, c;.;J

t.al;oder pripadale haremu. Ovamosu, takod~r, pripadale elle I;gje su po~Lw~.iY.al~ sIlItana, njegovu majkll' ene L (1je.~'.I:. Za.lim su Iu.ugom osoba vieg ranga s!ijedile har.~mskc !I.Ci!!1.icc,..!<,()j.e. su ucile.ocit~.U...!?isati, te p~!m<ll~podllkl! u glaz!'i
i II posluivanju haremskih dam.a. Uohica.jellc svakodnev!lI).J!()~I2.y~~!!~l.i.~!~._s_l1

.i~J tj

Abl,a.i, p.-ip~<il)icil.uyl<a.l,o)& naroda. Dan"s Abhaz; :live II Abhaskoj A$Sft (gilo'""; "n.d Sul\luui) na.Cruonlc lUon.. lO'!

r';T
:'::'1 ~"

r I

L
r

t
L

L
L
, '--~

roi.:.inj~_~.;1.!.n.~.L_J2C\.Slrugf:' li... st. u I~arcmu j~_vcc bil~ vi~c ~(Idvije tis'.!.cc f22!ovire ~el1a. -N'e samo 5ull.al1 nego i--visoki'illajvii do.~toji\lls1Vel11duvehlic- 3Uzavisili od harp.mskih dama vieg T1\nga. Zaposjedanje viih poloaja uglavnom se zbivalo IItl njihovu inicijativu. One su i u politickim odlukama imale znatnu rijec, il~ko ;;a to uopcc nisu bile kvalificirane. Njihovo je obrazovanje, naime, bilo usmjercno 5111110 izvravanje obveza u haremu. K tomu kao robinje iz stranih zemalja nisu na bile dovoljno upucene u osmnnske prilike. Zbog njihova utjecaja na dravne poslove l.<\tlilnjcje razdoblje \I osmanskoj historiografiji nazvano vladavinom ena (karim/ar sollannl1). Sultal!ije:-I!.~ke i s~lpr.uge._vccinomnisu bile bl.agonalcIonejedne spram drugih. nadi postizanja moci, nisu prezale ni od naj~~lbojnililisr~.dstava, Napose su ;es.~o~o l':tt<?y.~l~.trm.iJ.~_9..rpanskih pr!J.1,ceva,kako bi svojim sinovima, a tifl).e is.ebi sal1]illllt, 'i!ji.!tl1raJ!:(lI1o~. Dame su u saraju zgrtale cudesna blaga u zlatu i draguljima. iivjelo Sc> ra.sipnicld i luksuzno, dok se i~todobno dravna blagaj na sve vie pmznila. Na1':1 \'no, rast:1O je i utjccaj crnih eunuha, povjcrenika haremskih dama. Crni SII II!!!, (t:lkav im je hio ni!.~lov) I.akoder nastojali i7.graditi svoju moc i n B.gomilat.i I)lal;a. "i!}!.i.IiLjL'_y'~dLgHhi.o.I@'..H!lI.Ceuj\L&SY_e v,~im.Jille~ajelnJlilrern" 11<\ o!itJ_iJ~' p ~,<ll1ill~_Izmedu 160,1. i 1656. g. na toj su se visokoj funkciji smijenila cetrdeset i cetiri (!) '"<'zir:,. Prosjp.cllo je, dakle, svaki vp.zir bio na loj funkr.iji jedva ",,!ilo vie od godine dani\. S obzirom na okolnost.i, veliki SII veziri svoj J\lavni inlcrl's I"'rL'rn.it~sti\li osobno hogacenje, naravno, IIcprest.ano izloeni upasnost.i od kon. n1' JI:;k<lcijeillletb, pa i nasilne smrti. Qduzif!J.ltn.i~IHoci.velikim vC7ci.rim'l1.lli\cjI0 znatno jacanjc j.glicara. U.prvjll! je (J.~[:cl!jecirnl\ 17. st. mogli su, prije.svcga,jl\nicarski age kqje je postavljala Por.ta slaino proirivati sVOJ!1 ovla.~tenja. Nakon 1645. dobivali sn rang vezira, uz sjcdi~te u Carskom divanu. Oni su lImjesto vplikih vezira odlucivali nc samo na \'ojnom po.' di~~J"I-lIegoludri:wnoj politici uopce, ukoliko se ona nije "regulirala" u harenJ\l. Na;.i9J.Lgllen.i~d)~me, a~~\'a~..Lsredi-njihkonjanic.l<ih LrupaJ(j4S,.S. jllnicari S_~I p cak na tri godil)c p,reol.eli vlast. U nediscipliniranim od!_~~limator! S\I tada davali timIIsili nasilnici. tzv. :orbll, .Jerlan od njih, Kara ilIurat, imcnovanje zajanicarsllOg agu :::'f.I.oJI' bilo u ()lroj s\lprotnostr;;-oblcnjem aa sc.ia taj vani poloaj posta\.i}ajn isJJju cj.;'2.11dvorsk2j koli o(rg~fe'ne,..I?0ud2-nelobi7~ri~en~no5ti. N,~pOkonJe -i<ara Ivlur"t napredovao c.;1kdQ po.loaja veli~og vezjra. Istom lQ51. g. n,\9~1.O hart'm je II svoju korist. okOllcati dominaciju janicara :orbll. .Ja.ca i utjecnj konzerva\.i-~nih -snaga' unutar ulerw:, tzv. kat/wideli/er<'. Oni ,'at odbijali sve lo 1((\0Unovotarija" (bid'a) nije pristajala Il njihovu pobonjaclcu lWJ1cp.pciju, tc SI! se protivili svakoj znanstvenoj aktivnosti II kojoj nislI vidjeli n,~ku vezlI s t.eologijoll1. Poto S\I za se prigrabili najvanije duhovne poloaje, "I..i'~calisll 1\dravi, posebno glavnom gradu Carigradu, na irenje at.lllosfere bigol.nc pobonosli. ):bog kUI'!)vinep9Ioaj'li n.ekol1lp~t!Jn.tnog t!lij.e.anja harema, u upravljanju ,lr~j).Y9.!.!1 PO~I!\l119..i.P. od~~.@.!!i~! llot!l.!Japr,9.,~.!!~'llii PU!!,,@nag~1!!!.t.pr!J!la.~a.Iug'!!!m. Osobe I:oje I'n il11<.1!e prethodnu vojnu izobrazbu dobivl\le su mjesta ul1slcu ili bnceIi'riji, i obrnuto, rak i Ila najvioj razini. Novoirneno\'ani dostojanstvenici vecinoIII

---"~ 'lur. ir'!!)'tl n. 0\1111\ ji! izhil,\ IV. p1\if~vi nisu 7.I\Lo ~tOt 5uprolllO bili ul\n.Pl'ijf!Jt~l1i U5tl1ljr.UC"tn ohicaju, U Pnrtinc ~pl\hijt~, prilikom sl.up:1I1jn IH} prijr:<ot.(,I,j(" i\lr.hpl~tl\ (: N"'7.\':\lli

pr~I1I;'

n~.r'!)I jf.d"iI~" 1.G.~

f 1"0i..~

11 "'}amiji

vodi t.oga kont.ervati\'uog A 'Jtf$oJ'In.

k..u~a l(ad,r.iiclo Mdt1nel~eCr.It<.lijll (15R2~ 1(35),

nisu raSpolagali nikakvim Imanjima s podrucja svoje nove djelatnosti. NerijeLko bi. biv:ij dcfterdar postao vezir, ili pak bivi janicarski aga predstojnik liska. Mehanizam upravnog aparata, koji je nekada neometano funkcionirao, sve cece je zapinjao' i svojom sve vecom nedjelotvornocu teko opterecivao lisk, to je ionako trpio od nestaice novca. Uspostavljanjem osobnog ureda velikog vezirn7 svoje je znacenje izgubilo i dotada najvie vodece tijelo u dravi, Carski divan.
.p~zinLeg!:ncijaJ~.!.I~.redQ.Y_ala.l1e sam~u d!i..aV)10m vr.!!J.Im~go L!!arazilli"prgvin-

J;.ij$!.~Slabostje centralne vlasti djelovala na raspadanje kao faktor ubrzanja. Kako je sIlomenulo, sjevernoafricka S\l podrucja jOii samo nominalno pripadala 'Osman" skome Carstvu, a njihove su flote operirale u zapadnom Sredozemlju posve na svoju ruku. Hanovi Krima eljeli Sll olabaviti strogu zavisnost. Nemiran je bio i Balkan. U Albaniji se, primjerice, katolicki dio stanovnitva iudno nadao da ce
dobiti pomoc od Venecije

- to

se nije ispunilo.

I druge

su provincije

bile nemirne,

osohito rubne.

Posvuda su II Anadoliji iZlIova iskrsavali ustanid cdali, kojima sn :1<1. ovdje-ondje opet stajali visoki dostojanst.vf'nici,cak i pae. celu lrnenujmo samo neke pobune: godinu dan1\ nakon ustanka vot1e celalija Abaza :-'lr:hmeL-pae, u Bagdadu je 1623. castohlcpni olicir 1~!lIir Bekir potakao ustanak koji je bitno pridonio gubitku graua I! korist Safavida. Godine 1624. djelovali :>\1 pobunjcnici celali I! sjeverozapadnoj Alladoliji, 1\ okolici Bahkesira, predvodeni spahijom po imenu Cennetoglu. Osam ~odina potom (1632) u istom se krajn zbog svoje karijere pobunio pa.~a po imenu lIyas. Oko 1650. g. u sredinjoj i istocnoj" '\lIadoli.ii izbio je niz buna celalija: 1G4i. g. V;trvar Ali-pl\a. heglerbeg Sivasa, usLao je proLiv samovolje ccntrahlf' vla.~ti. 11<\'du ~vojih st1:bana, dvije godine potom u centralnoj se Anadoliji culo za vodu celalija Kara l1aydaroglua. Onaj. koji ga .i'~pobijedio, Abaza Hasan, beg luladolskih Turkmena, sam je nekoliko godina poslije toga prebjegao ustnnicima kad je svrgnut s poloiaja. .Jedan se pna celaIija po imcnu ip~ir, beglcrbeg Siva.~a,zakrat.ko uspio domoci ca.sti \'('likog vezira (1654). Ipak, ubrzo su ga odstranili jnnicari. . . Na.teje dalek~ejne tel!tl~llcijc raspa.~anja n~ pokrajinskoj r~iJ~i !Jtjccalo i to .!-osu v~-'ilii~_zi!icesto mti.t>:!li~li n[j,J11je~nike, ako bipristnpanju k na dunost od nji!!l.upg!izal1tijevati sve vece pr!stll!lne uplate. Sadaje bilo uobicajeno nezaposjednute poloiaje guvernera prodavati na drabi onima koji bi najvie ponudili. Novi su pak guverneri prebacivali na vlastite potcinjene trokove za kupovinu funkcije izazvane strahovitim pristupnim uplatama. Z~.()g cestog smjenjivanja beglerbega broinim ~ama ~~~e!ili~J)iQ..Pli~!I.P.lt?!illP.9l9~aj primj~ren nji.bovl! r1\ngu: umjeste. vilajeta,..morali su se zadovoljiti nekim, sandakolTl. I ti vezi s funkcijorn vezira. nastaje takav inflatorni razvitak, pri cemu ne treba mislit.i samo na mnoge svrgnute velike vezire, nego i na cesto smjenjivane kupolne vezire. Porta je upranjene vilajete sve ceSt~.A~~jeljivala..~ezir~!.II~. Osobito vaini v.!l.aje~, l?.qpuU}II~ima, ~.1!:gdada, Dnmaska!.Ii Egipta, predavali su se p2cevi od prve polovk:.J 7. std~.o p.!l!,viIusamo l?eglerbe~~_I!..~~&.l!...Y.~?:'ir!.:...J!~gJ.<r~~?,i.!lu se..za. svoga cesJQ.kratl{og uredovnog r~zdoblja ponaali J~ vie neg~U:!.d~ kao ~itni !~neevi, 7.Lve~i rasipl\ickoj raskoi n .Lu.,~t.!!J2.~juci a.'?-. k despoti ,

-1 Iz,'oma oznaka M .ullanovlI paJacu Vi.okA Porta (B"6.. .Ii) pocela se upolrebljavati i za. vlastiti ured veliko",a.vezira, Njegova se kancelarij.. lakoder zval" Pain .araj (Pa,a lara~.). Porta. ,'eJjJcogvezira (Sadrazam kap...). Veziro.a porta (Vuir kap...), Driavni .ara.j (Miri .arl\~) Puina. porla (Pa,dap'") ili Asar.kA porta (Bab., liI4Ji). Na"iv ...J za velikog .ezira driave O.manlij" !,ntjere I\d ,"u.troga ve..ira kralja Salo",olll\. 109

Pri zaposjedanju funkcija, osim mita i pristupnih uplata, bioje vuan i nepotizam. Posebno je bio otvoren put do najvii~ Cunkcija u .driavi ticenicima carskog harema. Buduci daje, kako je receno, u hareriiu.po~eo dominirati k&vkas~j element, neproporcionalno se povecao udio dostojanstvenika s p04rucja Kavlcaz.~ Tek su rijetki pojedinci sa strane uspijevali prodrijeti u zatvoreno druiiLvo dostojanstvenika. Takav uspon onih koji bi u tome uspjeli valjalo je sankcionirati enidbom :ia sulLanovom rodakinjom ili rodakinjom neke druge visoke licnosti. Nadasve su u redovima velikih vezira sve ceci bili zetovi (dama!) sultana. SVJ~.oP.~~ .rasulo...~favnc sile pojacano pratio politicki teror. je Na mjc:sto nekadanje uobica.jene obazrivosti i pravednosti sada je stupila samovolja. Cak su se i sitni prijestupi, s iskljucenjem suda, mogli kazniti smrcu. Sulta'!.MUt~~IY.! poznat po svojoj okrutn?sti, daoje 1632-1637. pogubiti,navodno, 25 000 osoba, !.D..edu)iIJjima.mnoge zbog zanemarivanja erijats.ki uvjetovane zabrane pijenja. alko-

hoJa i pueuja dnhana. Sve vece pogoranje prilika sve se jasnije vidjelo i u privrednom i financJjskom sektoru. Radi podmirivanja obveza placanja, cesto se pribjegavalo kovanju novca manje vrijednosti. Posljedicaobezvredivanja ovca(1619,odnosno 1624) bili su n valovi inflacije. Fisk je takoder pokuao odgoditi placanja, to je za sobom povuklo silne platene zaostatke. Najzad je pokuaj smanjivanja isplata primaocima placa, odnosno dohotka otjerao driavne cinovnike na put korupcije. Kako bi premostio financijski tjesnac, osmanski je driavni vrh kuao novac namaknuti svim sredstvima: prisvajanjem imovine pogubljenih visokih dostojanstvenika., mitom i pristupnim upla.tama, a nadasve sredstvom koje je bilo ultima ratio - povecanjem poreza. Fisk je sve vie pritezao porezni "vijak". Neprestano
su se uvodile nove vrste izvanrednih poreza. (4114nN divaniye). Sve cece su se i sve drasticnije povisi vali postojeci izvanredni porezi. Osim toga. osmanska je dravna uprava. odsada traila izvanredne poreze u vidu. gotovine, umjesto u prvobitnom obliku radne ili naturalne rente. Tako je potpuno icezao iznimni karakter izvanrednih poreza, te je u skladu s tim taj termin naputen. Sada se govorilo o obicajnopravnim podavanjima (tekalif-i iirfiye)8. Nepovoljno se odrazilo nazadovanje levantske trgovine, to jeotp.oc~.l.o y~c ~~rugoj polovici 16. st. Odsada su Englezi i .Nizozemci gospodarili Indijskim <!.c~E_n~.!a time i trgovinom zacinima u jugoistocnoj Aziji. Orijentalna r,?~a v~ljke vrijednosti, primjerice zacini, vie nije u Evropu dospijevala. preko LevantG., nego .9ko Rta dobre nade. Engleski su trgovacka drutva sve vie podmirivala r osrTi~~~e potrebe za tom robolI}. Osmanski trgovci jednostavno nisu bili dorasli evropskoj konkurenciji, mogucnosti njihovih brodova nisu bile usp ore dive s onima evropskih trgovackih flota. Uz to, oni su se morali sluiti tegobnim i mnogosporijim kopnenim putem, koji je zbog dugotrajnog ~atnog snkobljavanja sa saCavidskom Perzijom i u vrijeme ustanaka celalija bio osobito nesiguran i skup. Samo je jo svileu3cesta

Qila d,one~Jenetak_n,!lta.

..-

Sada je sasvim jasno doao do izraza i razvitak koji je zapoceo u drugoj polovici 16. st. I~~o ~o je spomenuto, o~:manska su tr~i.ta sve vieosvaj~1i iz evropskih zemalja uvezeni, manufakturno. izr~eni j~f!.ini proiz.vodi,zb~g~rg<.>vin~kih ~Iaki<:a to S~ ih na temelju kapitul<l.~ija kapitalom uivali jaki evrop.;!ki trgo~~i u Osman~kom Carstvn. Tako su se kapitulacjjl!, koje su prvobitno imale povoljan ucinak
8 Takoder zvanA divan.ka po.!avanja (/.k4/ij-i di.4"iyej j... je o njima odlucivao iskljucivo Carski divan. 110

na osmanske financije jer Sll donosile vece carinske prihode, pretvorile u kocnicu osmanskoga privrednog razvoja. -J\:ao poslfedica toga, iI Osmaiui\Col11Q~!slvi.\'osim. !!j~tkih: iznimak.a8 .1bog PQIDM\j\w1ja.kon.kurentske moci gotovo se_vi'Li

dulji rok mogao odrati nasuprot evropskoj konkurenciji - bez obzira na rast cijena sirovina. Mogao se odr~atijo samo umjetni.~ki. obrt,-proi~~.Qdi kojega nisu bili izloeni nadmetanju s ev~opskim mas.Q".!1im..dobrima. Buduci da. je uvoz jefLine robe bio posve u rukama. Evropljana, uz zanate je zakrljala i osmanska trgovi. na.. Nosioci trgovinskih veza s evropskim dra.vama na osmanskoj strani nisu bili muslimani, nego saino krcani (Armenci i Grci), odnosno idovi, mada ne vie formata velikih kn~ova trgovine druge polovice 16. st., primjerice Jasefa Nassija ili Mihajla Kantakuzenosa.. Q~!ll.an~I\Ose driavno vodstvo opcen.i_tg~alo_4_r.~nulo_Q privrednom razvitku. Ogranicavalo se na stj~ca_nje priho5!.atid-porez~J.E..<;\!.i.!!.a. Bila mu je strana ideja dravnog poticanja privrede, odnosno protekcionisticke politike za.~titllih carina za trgovinu i obrt kakva je bila ostvarena u vodecim evropskim driavama. R.aspadanje se tradiciona.IQoga_~ima!skog s.1~.!-~va..!!as~avilo.Tako je Il prvom desetljecu 17. st. malih i velikih nadarbina zajedno bilo oko 45 000, a na kraju tridesetih godina toga stoljeca samo 7 000-8 000. Tu fazu razvitka. obiljeava prije svega povlacenje manjih na.darbina n korist dravnih Jomena (has-I humayuIl) i nadarbina za najvie dostojanstvo (has) velikodostojnika - jer je trebalo opskrbiti sve brojnije ve~ire te pripadnike i favorite carskog harema. Sve se vie irila vec od kraja 16. st. uobicajena praksa da se timari formalno izdaju vlastitim slubenicima ili nepostojecim osobama kako bi sam dodjelitelj iz toga izvlacio korist. Nadzorni organ za nadarbine, unatoc sve vecem broju slubenika koji, medutim, nisu imali spreme prikladne zadatku nije mogao svlada.vati cjelinu poslova. Talw je izdavanje nadarbina postajalo sve kaoticnije. Nadletvo nije mogio ustanoviti kome doista. pripada.ju pojedine nadarbine. Takav je razvitak poticao stvarnu l<oncentraciju zemljita u rukama zemljovlasnika. Zemljoposjed koji se tako oblikovao nije predstavJjao organske privredne jedinice, usporedive s dobro organiziranim gospotijama. Vlasnici su nastojali izvlaciti najveci moguci profit uz najmanje moguce investicije. Optimalno iskoritavanje zemljoposjeda. poticala je i cinjenica to je naturalna renta sasvim icezla, a vlasnici su nadarbina umjesto nje zahtijevali poda.vanje u novcu i - sve cece - tlaku. Zbog toga Ilije slabio bijeg sa zemlje II

nisu podizale nove m~ufaklure. Dravne manufaklure, koje su jo prije sto godina potpuno odgovarale tehnickom stupnju svoga vremena, nisu se dalje razvijale ~bog razmjerno slabe orijentacije na profit. Tehnolokije napredak u Evropi doveo osmansku privredu u z3;:)stalostod koje se nije mogla oporaviti. Nekot proizvodno zdrav osmanski obrt u Rumeliji, Anadoliji i u arapskim pokrajinama nije se na

gradove ili n nepristupacna podrucja u planinama Anadolije i nall(ana.

_Povlacel}jem buojnih Iladarbina u korist ~avn!11 d0tT1e!!~dalj~jcLd.9Q~~9_Lli'-

znacenju sustay zakupa poreza (illiz4'!1). OS()bitojaca tendencijaspa.jal1ja, dotu,d. odvojeuih jedinica kojesu davale danak. Najzad se pocinju izdavati II zakup i dr-~viie~!lmene.!!..cjel!!ii,pouekad .c~k vojv~dam'h_koji s_u Jim _Qom~namaUD.: r\lvJja.lU(ao_~lubenici-upravitelji,to im je donosilo veliku konc(!.I]~raciju_J11Q#. Ponekad su zakupnici poreza.bivali imenovani nadzornicima (nll;fetti) samih sebe, cime su bila irom otvorena vra.ta zloupotreba.ma funkcije. I timari Sllse sve cec.e davali u kratkorocni zakup poreza, uz predujam tisku, zbog cega su zal;upnici za
tJ Rijec je o vredjoui~ama ~wilt!. nApose u Bursi.

111

imt(,kt'(';trajal\.ias\'o,~ ugovora knali postici najvecu mogucu dobit, osobito bp.sliul1o ;m.Lhljlljuci podlonike. Slicno je bilo i s podzaknpom, tj. kada hi neki imucni vetTki-z::dOlpnik poreza kratkorocno dalje davao pore? u zaknp sitnim znknpnicim1\. Calt su posjednici velikih nadl\rbina svoje ocekivane prihode sve vie davali u zahup uz placanje unaprijed. Stoga nije cudno to su nadleni dravni organi, Imo i nadzorni organi za nadarbinski sustav, sasvim izgubili uvid na podrucju zakupa.
P.X9pu1.i\nje jll v~liralljJl u poljgp.!'ivr~J!.u _.~.!l!!:.uktl.!!!!.~._lJohol.ial1i~ veli k~..::}!.J?!idQllijeli n.!J.!'!1,,~vije.nQ!lJlJ.l..1r!!.ke p..9ljoprivr~!!.et ~ ~ra.je dQ..!.II!:~ih...Qann. S.i\ ~mill1.iiva!.!k.'~roj1! lil)1at:.U!lli!!!jl'ffiQ..uJ1roJ}iP..\!.b ij a. U _PLYQjP.oJQv id I L;;Lbilpk.g9!Q.Y_0 45 000 till1~ra, od kojih je l~iJo na.rI),~PQI.N;anju vie od 100000 ~lij.::.i IH\0T1-'aI!!1.II(Onjan!ka (ceb.~/i), o. d~adeset g()dina.l~asnije na,~lo se jo sa!l\o 7 OQO-8 OQ!LQ1.~ljh, qdl10snq velikih n~darb.i!!a, k.oje s\ljedvajo drali.~pahij(". Od preostalih. vojnicki gotovo ver. nedjelotvornih spahija moglo se Im poho,le II prw'j ""lavici 17. sl. pokrp-nuti jo ~amo njih nekoliko tisuca, (:esto samo za pomoc.nll ,lu~!>tJ; oni su ;~a.lI1jjcnili prvobitne pomocne trupe (yaya i 11I,;.<1'11"11I), koje 51' '!".:;r~diranc na ~Ll1pl\nj potllonika - vie nisu mogle upotrijebili u lu svrhu. T~.kg 0e II trideset,im gO_Qitl{\.wa 17. st.tcko moe govoriti o nekoj spt!hijskoj vojsci. Od poc.~tJa (h:;yJ~~!.ih gQ.~jmU!lj~~J.o spahija zauzele su. napola neredovite I.rnp"

'ei;Q!Hla i sarjclI,

bQ!h-,~na

sr.r.e1J1!!9..~t.kojillJ.!ii.!LpjltLQQ.hiJ.Q

vi~.o10.

'--

~.ilji'" je !,osl;,o veliki pad kvalitet.e i ja.nicarskog Itorpusa te cenlralnil!..~onja. ;~kjh odreda, j:lko su se oha roda brojcl).,!!Q. Vponl~ p!>'!.~r.al1h.) :tnicara je ~ezdesNih ",odiDl\ lG. ste hiJ~).o;iuno20 009, '!.J1.Q~~.!.kOIDJI. st.:...t~.!LIl1 Oill!:-lJ>.Q.Jl!1Q,..Q.~~11' ';:.et,iri-pet. puta v'e.IO l'Ia hojnom poljll Po..~~l!Y.!!.Ii.:~u samo slabo upotrehJji\!.ima. se \rdi:;ciplinirani. nezadovoljni i eljni vlasti, oni sn n:l.j(;cce, bili prava poa,s!. ne . amo za prijes!.olnicu ne~o i za druge garnizonske gradove. ImlH'ni janicari, prim;~rk(' oni koji SlI p')sjedovali nelm imanje ili nnosni zakup poreza, placali sn za'\]j~!:ike (!ltH1It1!;II) koji s\~ ih zl\Stnpati. Takoder sc zna da su pril'a.dnid c1!lr...d;, "'ikriva!i Slllr!. drtl~ova kltko hi se dOlllo!;li njihove place. Pokuaj smanjivanja g'J' ',.","oD,n<J.rhicn" U1:1SC .i.aniblla d\'anaestog(>di.llji~~p.rekido\1l kupljenj'\ danka nJtrvi '..~~ri.ip.lI1eMUr;\La IV. donio jI' ~amo prola.zni nspjeh. Janicarski se ~orpus,yai!TI.c., i d;..Jjepol'unja\''1.o sino\'ima pripadnika o<.lr"dae O.k2.lJ!li0. g. \Jstn!.!qvajcJ.'"nka 11 ';r\"i "!.oga potpnnQ Ult)lI!!t:!, :.~I'rcstank'JIII knpl.lel~a df11!~a ~ kr:!.!<:<;IHI~<:l!~j!~J_ d\'o~sk~\..r.I!ola, t.o j,,-~n '!.~:!~ k valit.e!l. vrI1.9_vnC!,ga\~'ljn~g_!ukovods~va.. Qj..2t.pri!ikt;. 1(j~_Q.!t jasnijt'...::c ~D.j1 ;!i~.J!1!!! ic klli .',::<2i.!19b'!!s..t.jcl51!. nerl9.I.<!.sI9E~_9.~J.!1'\ll~~r. _-,,_ojske al'l.lIij an1;\ ev ropsk ih
:~n1f1lji\..

,-

Taj je lazvit,ak za oSlllanskn I\rmiju krajem stoljeca zavrio bt1\stroffllno,

rI

:';;;0 I'rQtnl./>:I janic.nril1l:l, II elitnu l;orben~1 t;:-;II>II retvorenisu p tzv. b~st:~'!;!f~(il~ {"":!,,,,,.,) \(0jih j,' lI~k(>ro. zajedno s pridodittim elitnimodrcdillHJ., hilo 25 000, Oni, ..::.'::;~:;!;(;.I:~~;i 1,IIOl,\li ridomjcti p "dlnclI(>il;"i)obolj~a.liju bQ~cncmo(;i, .. ~;redinja je nl'rava iznova poknala refor1l111im pot.ezima suzbiti pojave rn.sl';\tJilllji\. Vc.: oko lGUO.g. Mustafa Ali, prvobitno financijski slubenik, u svojem !!('zna!.<J1II sa\'jp.t.llikll 1.1\ vladare predloio je rCOl'~anizaciju, prije svega linaucijn i l\Oje je, dakako, veoma """\\'f'. lin 1.~111('ljupovral.ka odnosima SiileY1l1RnOVe ere ;"('~lj7.ira". I ~1'''II1~nice iz 17. st. pre(!orucivale su povratak "dobrim starim vre"1I'nima" - pop!!1 nih AYl1lll Alija oko 1<3\0, Aziz Efendija oko IlJ30. ICO<;1 Bf~r;a --

"---

l,I

1'1 :'lii:110.i~ SP OO~) ljudi.

)~iI0 i ~1"l\j~

1:~~Htr;dllc'~ knn.iicl!.

\I kojoj

jP. t5HG.

~. bilo

G OOU. (\ tm1{oll

(GOO. ,.:,.

i 1 N~ ~1TIi.i" ;.;,~Ilr~:~lj

.q ~hl1pin"'"

!/I1fltt1l: (pf)lTIort\i\)

j,:tJillira

JJu;$ellr.m

\I r;Y'ldr..

. '(' .ii .~.

\~.o,,:\. --

\r
-

olco1640i Kiitip<;elebijal2 1650.One su, takoder-. &tale-isto indlviauoko O tako


nini i ograniceni zalcti, poput pokuaja Murata IV, za popravljanjc kvalitete novca upotrebom zn:l.tnih dijelova carskog blaga u obliku plemenitih Icovina.

2. POKUAJ KONSOLIDACIJEPOD VEZIRlMA OBITELJI KOPRULU


Posvemanji tehnoloki zastoj, karakteristican za privredni ivot i vojnu sferu, \lvelilcc utjccao i na osmansku ratnu mornaricu. Osmanska flota, koja je ponovno je izgradena nakon tekoga poraza kraj Lcpanta (1571), nije mogla drati korak s t.ehnickimrazvitkom u evropskom pomorstvu. Venecija,s kojom je Porta ratovala vec ,'ie od deset godina, mogla je 1656. izboriti znatniju pobjedu na moru kra.j
DarcIanela; osmanska prijestolnica vie nije bila sigurna od mletacke flote. <)~':I!!\nskije dravni yrh napokon uvidio da hitno treba pozvati sposobnog L-=!.I;"r.gL~noLvelikog vezir~ da .~.Pa:3nv!...g~rstvo. I~ko..j~ I..O.:.. og,aJ?ran_Koprii1ii Mehmet- 8a 1656-1661 dotadanji beglerbe Tripolisa li Siriji, starac qd oko osamdeset godina, albanskoga ponJe' a, OJIJe (oao u dvorskl) k.Q!.lLP.ut,~!!.Lcj.<\I1.ka 11 svakom slucaju, Kopriilii Mehmet je bio spremaJI prihvat.iti. nezahvalnu ~~ij!.! s'LI1)Q.~iiivjeCd!\ dq~lkd~rekoscn!.J. ovh~te\lja. Kada \I~JJe t.~zaJ~c~I\~, el~rg.ic.no je ptjQI.~q,nn..p~sao. ~~jpr~j~je ukJonio P.r1'~10c)al.lica~a.i utJ!:~:1:j a.r~.~~_ h ll.!LP}?li!i~.!!-Ca.~t,va. Ud~ljioje~ve nosioce funkcija koji se nisu strogoJ!.!a.H nje: g2yih.!1aputaka ili Sll se gdali korupciji; rad) z3.stra.~ivanja, dao je sl11almu~iJisuce l.akVil,'3. }~ako bi p.?p.r.avio.c>~ramhenu moc. Carstva, odrediQ je - prvi put nakon mn()gi.h des!!tlj~c_~ da .SP.place redovito dijele II valjanam novcu. Ra9i po~ti_zanja. elj~_<?K!.1djelaplemenite kovine u s.rebrnjacima, poseg!o se za posudbom iz sult.;\ltove osobne riznice. I(opr~\ii Mehmet je uve.o rigorozne mjere iite(lnje, koje 511,m'~cllLQs~alim,. eko pogadale dvor.~ki luksllzn! ivot, poseGno rasipnicku strast t harema. Nije se. \J.~.rucavao..zahvatlt!.l)!,hode zaduhina kako hi fi.nancirao dria,,!,e Lzdat~e. 'pr!hodi.~!:.I.I!.e_su smanjel~J.p...?~isnut !1jih~.vsve veci utj~~a.j, Radi vraca~ja. udarne moci provincijskojvojsci J<opriilii je pokrenuo sveobuhvatno preispitivanje tU!cdar.biiik<>.g~ust:ll.va 'uI9je.nu je vhiclalapotpuna .zbrka. Takoder se. prU\V!~tio smirivanja pokrajina, \1 kojima nakon 1600. prakticno nije hiJo mira. Godine 1658165.9. u <;.ijeic>j A.nadoliji izbIo je lIsta!\ak ceh~lija, prije svega zbog rigoroznih mjera nov.Qgavelikog ve~jra. B\1!1l!.1evodio Abazal4 .fu1.r.a.Il!!S..an-p.1l:~kojLsQ.osiecao poti6.l111t.ilT1 je l!l!.l!toCvisokoJTu,!ng!! (!ob.!9.na upravljanje. samo. sandak. Kopr.iilu. jer ~l~hmet upio je li relativno kratkom vremc,!usvladatI taj posljednji veliki ustanak c:flalija. Stari je velil(i vezir, zahvaljujuci svojoj strogosti, 1IJ0gao postici i vanjsl<opoliticke uspjehe. J~J.?riilii Mehmet .~!o je proiriti driavni t~rito~ij. !Ilak<!J". samo na racun vazaine Kneevine Erddia:. Ta se zemlja, ciji je odnos spram Osmansk.5ga ars va rrii"iovl\lm ugovorom u' Zsitva~oroku (1606) namjerno o5tavljen
.

; krvi:

n~odredenim, pod knezom Gaborom Bcthlenom (161:1-1629),zbog nove prijetnje Habsburgovacaiznova stavila pod zatitu Porte. Sadnje mladi i ambicioznierdeljski
12 ['o?nat i kAo JIae. [(.lla 13 Navodno oko 36 000. 11 Pripndn;k AbhA7.A. (e\'rnpski gn arahi.ti uglavnom 7.0\'\1 U.iii 1I./ila).

113

.';1,;;'
',,'

"

knez Ferenc Jr. R.a.koczy (1648-1660)pokuao iskoristiti slabost osmanske drave. "Onje htio zadobiti i poljsku krunul5 te svoju driavu uciniti vodecom aHomna..i8toku srednje Evrope. Poto 8Uga kneevine Vlaka."iMolday.ka p~iznaleka.ozatitnika, napao je pocetkom 1657. Poljsku, unatoc jasnom prigovoru Porte. Pritom ga je

"

podupiraovedskikralj KarloX. Gl!stav(1664-1660), kojije u svojeekspanzionisticke planove ukljucio Baltik i time dospio u sukob interesa s Poljskom. $vedsko-erdeljskom savezu prikljucio se i kozacki hctmanll Bohdan Hmelnickij, koji je isprva sklopio savez s Portom, a zatim s Moskvom,kakobise otresaotereta poljskog

vrhovnitva prigrabio i zapadnoukrajinska podrucja poljskom u posjedu.


Rak6czy djelovao neodlucno, bio je loe obavijeten i "uzto je posve pogreno je procjenjivao situaciju i vlastite mogucnosti. Nijevodio racuna o tome da.se unutr3njopoliticka.situacija u dravi Osmanlija s nastupom Kopriiliija iz temelja promijenila.. K tomu se njegov savez" sa.vedskomi Kozacima pokazao lomljivim: Karlo X. je sa svojim odredima na.pustio poljsku frontu i krenuo protiv Danske. Nato SIl se s bojnog polja povukli i Kozaci. Rakoczy je ostao sam u pozadini, sa. svojom iscrpljenom i izgladnjelom vojskom, koju su nedugo zatim potpuno unitili krimski Tatari u savezu s Poljskom. GQdine 165&.Kop-ruIA. osob.lloproveo pr.ije mjerno kanjavanje nepokornog vazalI.. Na celu svoje vojske, s krimskota.tarskim pomo~l!jm.trupama, on je opustoio Erdelj. Kneevinaje zadrala status vazaine drave, ali je izgubila svoj dotada razmjerno irok politicki manevarski prostor. Ubuduce ce Port.a postavljati i smjenjivatikneeve kakojoj se syidi, cime je Erdelj u politickom pogledu pao na stupanj obje preostale dunavske kneevine, Vlake i
Moldavske. Osim toga, Erdelj je izgubio vani grad Veliki Varadinu koji jI! 1660. postao sreditem novog vilajeta. . ~oslij~ ~mrti _~opr!!l~ MeJ}meta".n~umnji.y.o..~.!lr.9v()g_starca,go~ine 16~ I. ~re- i ~ je; du!1Q..sLgjegqy_ne mallilLsPJ~sQ.bnLsi~ KopriiHL Fazil AIiJ!l~t (1661~1676). ~ ZahvalJujuci djelatnosti o~;!., vie nije morao upravljati drav~' jednako ..tr91;;~. I Petnaestogodinje r~doblje_l!!edoy'a,l1jaJ;'azila Ahmeta odl!~!?i!JE..se..!a.s.!im_.~_a.bil- . s nim..!!!!.!!tranjim_sta.nje!ll.. dr;,a.ve. Visokonaobraieni novi veliki vezir, scruboI<om teoloko-pravnom spremom, energicno' se zauzeo za unapredivanje osmanskoga. duhovnog ivota. Krugu ljudi od pera to ga je on podupirao pripadao je mno-

gostruko obdareni Uiiseyin Hezirfel1n, koji je ~ na trigu istaknutog osmanskog ucenjaka Kiitipa <;elebija stekao osobite zasluge za irenje geografska-kulturnoga

vidokruga svoje zemlje. Nasuprot konzervativnoj ulemi, utjecaj koje se i dalje potiskivao, Fazil Ahmet i njegove pristae usmjeravali su svoj interes prije svega duhovnom ivotu Evrope. Oni su ivo kontaktirali 8 pripadnicima evropskih diplomatskih misija. na Bospom. I!..azd()blje dok je na fl!lIkciji bio F~~il Ahmet bilo 1;,dO~.~t:~.o_b..i!je!:l!..0 konsolidacijom Carstva. iznlltr~,""~Lne i mirom i;vana.:.. Tako s..l!1663. o~vjele bC!.r..~e protiv Habsburgovaca. Naime, Bec se umijeao u. upravo opisan u erdeljsku a.feru. ~ a habsburkoj je stranlista.knutu ulogu imao ugarska-hrva.tski vojskovodai PJesnik' Nikola. ZrinskP' u jugozapadnoj Ugarskoj. U svakom sluciju, lI~b~rg~ci
u RakcSczy je pri tome imao pred ocimA primjer IVOgAistAknutog prethodnikA IstvanA Bathorya. k..ji je doista uspio osigurati za sebe vlast I\ad objema ..emljama. lG Hdman, i'l.vedcno od njemackoga 114ul'Iman.a,bio je najviii vojuicki naslov u razniu\ istoclloevropslcim ..emljAII\A,A lAkoder OznAkA izabrano!!;a vrhovno!!; zapovjednika KoZ!.ka. Q 17 M&d. Nagyvarad. danas rumunjskA Oradea. u Praunuk istoimenog voj6kovode i siget6kog jUl\aka koji je pao 1566. g. brAneci tvr(Javu od SUleyonan& VelicAnslvenog. 114

i r

!11~!Lmogli sprijeciti da tvrdava Vjvarl8. n.!I-. sjeveru \Ira\jevske Ugars\Ie, padne n osmnnskc rltke. iro~o _~amiljen I?~manski pohod proti:!. B~caza~.ta!i.o.j!!..A11g!ijs\~i..fe~ari~t i. vojni te~tica.! Montec~c;coli. On je teko porazio osmanske snage kraj Szentgottharda~D. V8varskim mirom (mad. Vasva~ osmanskaje diplomacija lInatOc poraiuuspjela zaafzati uprayo osvi;>jen.aparucja~- u~ljuc,vl Velild Va!:..i<ifu !. Ujy~r1.. J.!.~ztogje au~trijsk~pustljivQs~! bio litrah. B~a~Q.d..!!Qv.Q..Q~iv\ienog _ek.spal!z!!>ni~l!ta t~.!':~1!~.~p'od J.o.I!!!!QIILX.IV. njegovim castolJ1!bivimpr,,:,imI~\i! !!!s.~Q!II_~ardin~.m..MB.aJjno!Jl. Uz to, trebalo je uzeti u obzir i sve veci otpor u kraljevskoj Ugarskoj protiv centralistickog stila vladavine Habsburgovaca, pa. je sve to Bec navelo na pogodbu s Portom kako bi Madare drao u ahu. R!it pro~jv Venecije, koji je jo traj~o, mogao se osvajanjem I(andije lt3.~!L]I~pjeno okoncati sljedece godine: Kreta je sada gotovo potpuno bila pod oS!1tansl(.Qm vlacu. Godine 1672. izbija oruani sukob izmedu Osmanskog Carstva i Poljske: ukra.jinski tj. zaporoki Kazati morali su spoznati da njihovo nastojanje da odre dwtveni i politicki status nije mogla zadovoljiti ni nova sila zatitnica Moskva. Oni su .zato - neuspjeno - pokuali postici nagodbu s Poljskom. Takozvana slobodna zem1ja Kozalea, koja. se nala izmedu interesa velikih sila, postepeno se raspala Ilit dvije sfere utjecaja: istocno je od Dnjepra mjerodavan bio utjecaj Moskve, a zapadno je dominirala Poljska. Obje su se "zatitnicke sile" trudile prilagoditi svoju sreru utjecaja vlastitim strukturama vlasti. Kozaci su se protiv toga hranili. lIcImall 7;apadnog dijela Ukrajine Doroenko otkazao je 1666. vezu s Poljskom i stavio se pod vrhovnitvo osmanske Porte, koja mu je nato podarila rang sandiakbega. Poljska je odgovorila ratom, no poraz ju je prisilio da Osmanskome Carstvu odstupi zapadni dio Ukrajine, zajedno s Podolijom~I, cime je ono dospjelo u izravno susjedstvo s Rusijom; kasnije je to jo imalo dovesti do tekih vojnih zapleta. .!(a(LajLEa.!il._~Ju:n.~~ !I., Un:!~J cin.~~.~_.i.lLdriava O~m~!i~~p_n~cna. Ipalt, konsolidacija. nije bila sveo_b\!hva~la ni dovoljno duboka a uz ~o je i p..!~Yl~e. ovisila o istaknutim licnl?5timai njima bila obiljeena: Kopriilii Mehmetom i.flje~ govim sinom F5.zilom Ahmetom. Politi~k<rdru~ve!1a struktura Carstva u osnovi je ostala nepromijenjena, zastarjela i krhka. Ni u toj eri nije postignuto temeljit,?

prilagodavanje no\'im privreclnimi drutvenim razvojima u Evr':Pi.


I

,.-.
I

'

3. PORAZ POD DECOM!1fiS:!.fNJEGOVE POSLJEDlCI~ \


'."--'/

Nakon smrt.i l(opriilii Foi.zila Ahmeta 1676. godine, Za velikogvczir.~ uije bio
imeri.ov'\I1,.k~~o~_<:...~!!k~valo, lijeg~..!?rat~~~:<!er ROI11ick"fJladar'<.o i~oprjH11. E-*1ii.

I\'lustafa, I!c:g~ Ka~alyl~~'!-fa-paa~~Jnf7(~:JG~3), koji je u mladim g9qina,.ma.E~ posredno sluio ~u!.tanu 1\1ehmetu IV. i zadobio njegovo povjerenje. SuprotnQ razdoblju Kopriiliija, u vrijel~ noyoga veJ.ik_~?_veziraQP..stJgm1.~9 j~malQ...\!.'illjel.!,!:
.9 'viad. Ujvari kasnije Eickt'ljvar, slov&.ckiNove Zan,i,)', fbu:uo br.HI u CdH.)duvuckoj,
rijeci Ni\ri, sjeverno od Kumarna. Madarskoj, oko 150 km ju:;no oJ Beca. Ukrajini. . I{emankq Muna(a-p.1ol1\ (Strijelcelu), pro\iv sposobnim vclikit1\ vt."'LirOfU, zboS u...voJuog .pletlu.renja Cine; Hoce, clao sm"f:nuti. 20 Na djed 21 Porucj. Riibi u ~apadnoj ti zapadnoj lU"

22 Ne ,oalja sa Lrbti

I:ojega je 1644. g. 5ult.<I\ iLrahi,",

llf;

17.111)v<\ l'o~tl\le vidljive un\ltra.~nje loe prilike. I'ohlepni i tiranr.ki Kara Mustafa 9U nije ih mogao otkloniti. I IIjegova se vanjska poliUka pokazala promaenom, te j~ za or;':avu Osmalllija imala sudbonosne posljedice. Poletnn i vrlo ekspanzivna Rusija nije se zadovoljila pripajanjeIII istocne Ultmjine. Moskvaje ieljela zadobiti i ukrajinsko podrucje zapadno od Dnjeprn.. lIetmnn top; udionog podrucja Doroenko, komeje nakraju dojadilo i osmansko vrhovnit.vo. ods!.upioje svoju funkciju 1676. Samojlovicu, hetmanu istocne Ukrajine, pod ruskom za:;titol1l, na veliko nezadovoljstvo osrnanskoga driavnog vodstva. U tom su sklopu ;:a Portu neku stvarnu politicku teiinu imale i odredbe islamskoga dravnog pra\'1\, jer ono ilijI.' doputalo dobrovoljno odricanje od nekog podrucja koje je poel vrhovllom vlacu islama (darIIJi.~ltilll). Od vremena vazalskog ugovora s Doroen!to!11 zapadni je dio kozacke zemlje erijatski vrijedio kao islamsko pourucje. Rat. koji jr, :unCtiu OSI1H\lIliji\Mosllveizbiozbog te krize i trajao od 1678.do 1681. g. OkOllbl1l i ii' miroll1 11Oag~p~eraYII?~,kojim je postignul kompromis dn. se vie ne :wscljav::l l! ':rijeme borbi raseljeni srednji i juni dio kijevske zemlje. \.1n0.1';0e I.e.~e j posljedice illlao napaoacki ral Porte protiv ravnopravIle Ausl.rij'~ [;r.din" ](JR:). Ono iil.oje planirao Kara Mustafa OSlllanlije nisu uspjele postici cal:
: pod Siil',ynll\lI'dll
""':"jall.!" ~_,:vi1-i.~\,,)j Irlt,I./'II"I.. "ull.all"(..

. ..~

Vdit:anst.venil1l,
Heca. Kara :pi1,k IItjp.yotlio

kad je CarstvrJ
Zli kojfp;a raClma

bilo u zellit,lI moci


sc prica da je je hl.lo i tlr.~~lvr}l.oj

- na.im/',
\1 )Jecll \IS.. koju znalnl'

M.m'taf:}.

() I'~!.vr~dlloj .Q.1!I]JVO,-.PJl

l.!lij~ni

.:..~..Lfj(:...iyj,eiiili7:1'~~'

II al15b ur.1.',9Y'l':.!l i Nj"II1i!~lto

potcijl'nio

~/':')":.i.lJ.1.i p.r..L;:xed!li 1li?J.eIJrij;~l..i.nij~' sPQZI)nQ:ol'uianQ=t~lfllicku


~::~b~~buTske__ \'Qjn~._~jle.

i ..taklH:Ju

naD)..JI'!(:

~) l!..I)7.irpm 11'\ dravui razlol;, veliki je vezir, svaka.ko,i!.!\IIoopl<wdanc r!I?Jo.. 0;(, Zo mt. s..llal.JsIJ'lr..gQ.':':c..il11i\ tzy. k~~jgvs...lwj Ugarskoj zbo!L<JlJgglra.jI1ogJie 1d p'.er.; IIczadovoljstv<,l, naposeJ.;ko n~lIjetaY..!\11i!1protcst.!"\nal.a, sjc)lcrni tlio, Gornja "f,rm.~a, odvojio od Beca i pod hnrom Th6k61yj~m, predvodnik()U1 tzv, btnJr~:..'. ~nr,v;\:) pO~Cbllll klwevinll. Kak() bi se Q~r;).o protiyJ1absburgovaca, Th6k6\): ;" l'otl'::IilJ o~II1:lI1skll za.~litll. Prizllat je za osmanskoga vazala i Port.a ga. IG82. :.: :"'('b1a.~a\'a. 1I(':"tskim kraljcm.n Zbog politike ekspanzije Louisa xrv, koji je ..,,~1() prije ~tcka') dobit.ke ti AlzMII i Lotaringi}l,bec:ki se dvor nasaosl'rclimilll :1;--;;-opUl.anje 'k,:;djcvskoJ U gar~knj. nalo jP- slar!..ov;li(~o_G"or.nje" Ogarsl.e 'veClnom 2!J~:':.l'2.S',ITI~0kj)lyj~. Kako j,~ to 'I.;~P~rtuzllacilo gllbitak nove vazaiII/' ,!riav". "i '0:;,,0 je I'at proti vAustrije. 1!.!!.~~..J~~,j.!\\:alll~'l rasuh u..vojIloj orgal~kaciji ,_Q~1I.E'IISk2 Gar~::,? j0 j",.Ic'1.SE..o" !;1plo hrojcallo z<,llnj"tnom armijum ud oko ~50 {JOO ljudi,. od kojih je J,!~a upgl.r..i.. .~!,!jl'IIO 200 OOQ. Privrrmen<;>s.; cinilo da vrijedi racun J{ar3\ Mus~afe; II kolov()",~ IGS:.:. I3ec je okl~lIien. i u ~~~nallskom s~-'ogoru v..ccracunalo sa s..ko.~ilTl osvajanje!..', !::;'ll'sl;oga g,r...atl:::.~!1d~Jlabs~'!~~~.2L~!~~r~iji ispla~J..<!net9m ":\kIjuceni sav'-'.z.s rQ.Ij~kom, jerj!:opsjednu!.i n~.c!ll~ga..o..biti~..slob_o..1en ~ ko..nce..ntricl~nl n~!!ado!1I ':a rast.erecenje odreda poljskog krO'\lja ~bieskog t,ejedi!:lLc~1.<,,(l.rLa Lot,arinko,[\, ';lI'O\'j"olli)p c~~i.~Jh i.r\jP.1: 1~.""i:iljlla rQ"S3. o..;"mans~a]e vO}5ka pretrpFIa. pl)t.p~.ni "01'~Z na )(ahl"II~~4:'-. ., ~..
>.J...;___>_..

kraj

Bt@l!.: .

-----::3 '1'tH1:tnj':" sredi!;tc Hnl1!1f.a l{l'iml', dana.-; ruski BahcistU'uj. ~~ 1'.,),,,.., sc ?vali p/'otnhab.lour.<ki nstRnki u kri7.1\Ij i pf)tjel~e od kri7.aTB D07_sin" 5p.ljatkoga rata. :!S'Tur!'ld S~ Thi)holy~"o I JG .'

l<ri\ljeviniL1garskoj.RijP.c ;7.VOtllo je 1.lIacil"

1cr,,)je\'.5tvo 7.v"lo Ort n Alt1cn.r, tJ. SJ'Pf.lnja t\1ndnr...k..'\.

Svoi podbacaj ~!!rn ~l\!St~f.!Ue .ffiQrno pllllj~Hi.yqJ,QJIJ. tl'ke su se posljedice No nada.le i za dalju "osJn'W~ovij~h 09~uski je _.,!tsp'anzlQnizaD:1l'..9-!~~om ,kraj
Beca doivio svoj neopozivi kraj. Ubuduce ce drava Osmal1lija biti definitivno

~l~nu-f.a _~defell1!i~~. ~~_(za -

Evrop-ujeo.-dbijanje posljednj~ velike oSmanske navaleima.touniverzalnopovijesnoznacenje. Posvuda.e u Evropishvacenoda j

sti:b~J!C~J,'ijrci''-vj~!~I1.Jit~edrva Evrope koncentracijom snaga evrops~!h sila. tiskivanj~QSI~anliia.i.pros.ranih podrucja Stovie, sasvim se moguclm cinjlo p~
driava. 11.!!..iesv..!huu proljece 1684.g., na poticaj pape ln,ocenta ~I, 11M.tala;.v-,. t t Sveta \.iga,kojoj su pripadale- Habsburka Monarhija, Poljska i Venecija.,[)()gov<r. ren J,~ li;i:odqbni nap;td na dravu Osma.nIija u Podoliji i Moldavskoj (poljska), u. Ugamkoj (Habsburgovci) i na, Balkanu (Venecija). Poljski kralj Sobieski nije uspio Osmanlij'.l!!!~ ote!iJ~2ilJllti.l!. i f\.!~~1\vsku, a Venecija j~ sa.sv,.,jom !lotom i.zy.~Ii\, opci napad na poluotok Peloponez, koji je obp.C<I.vao spjeh. u ! takvom ratu na tri fmnte Porta nije bila kadra pruati uspjean,ot.po! 11 t!.g~~~~Qj. ~(I.~lJjglJL ] tomu onamo prido~le' pomocne trupe iz svih dijdova Njema.c!tog Carstva i drugih,

cvrol'skih drava. ~ sc i f'rancuili ~HsIJrk(\ss,.~~Jp";;li'rg,I!!~]".\!.,,LYisok?m ;inilo se da su cak rvTa(fari r~rtom - naw. duno~,'J!~!~~~f~~~~o...!:r.'~

zaboravili nnsilje pretrpljeno od lIabsburgovaca i u .lnt.iosrnanskoj oslobodilackoj :'orbi sudjelovali su brojni prijanji Thckclyevi :mborci. Godine I~. Osrn..al1Iij!;. uspijevaju preoteti ugarsku prijestolnicu nudim. nakon gotovo stoljeca. i pol os~la.l~s!(evJasti; stari Abdurrahman (l\bili), posued,iji budimski beglerbeg, p~ je'u obrambenom boju. Demoralizirana osmanska vojska pretrpjela. je lG87. teki,poraz ~T)O.iII2.~POIj!l kraj:Mohaca26. 9.l!lllanski posjed u Ug3\rslwj i vazal!!3J, {neevina J E:rdelj izgubljeni su u korist Habsburgovaca. '--Zaj!!Q.~lo s o~mansk.!li0!!.!Pa.!'1<:Lta...su__P?_drucja napu~ali .!IIU5lim~1li,tj. Turci, t.e za vrijeme osmanskog vrhovnitva onamo doseljeni brojni islamizirani balkanski Sla.veni .., ne samo zbog okrutnosti "oslobodilaca" krcana nego i zbog 'odredaba islamskoga erijata po kojima muslimani moraju napust.iti dotaf1;\..~ujeislamsko po. drucje koje padne u ncmuslimanske ruke. . Z:\ katastrofalne poraze kraj Beca i Mohaca osobno jeokrivIj~.!I. M~hm_et I.V; zamijwio ,ga J~'p~sve, beznacajni.b~a'. Siileyma.n !l27 (!QJ-IG9J),--'1.l!.ijJll-k.oja Je168if' p,ristupila Svet.oj lig!. napala je 16&7. g. Krimski nanat, Osmansko je.. YQjno vodstvo moralo radi obrane Levazaine drave koncentrirati svoje Lr~J>e tu na sjevern)1 .frontu. Ta~o su habsbur~k~ snage mogle ncsll1Pt.ano osvojili cjjelu Srbijui prodrijetj ..<!2 Vidin..lJ.: Da. spasi Osmansko Carstvo od potpunog sloma, Carski divan opet se potrudio ~I.~!!.afurik_~..!!..p~tavi sposobnoga veli~gg ~I!zira sil-.ilir.2.~.i!11 oylatenjilJ.lil. J!QQ.in~ 1689, pozvan je prije trinaest godina izigrani Kopriilii F'azi1 Mustafa (1689-1691). ('rema-proku~norn postupku svog oC.1\i. br~~a. p.okuao je <!9.s.!iQfiti al)jk9.RQIi:... y Lic~ katastrofi unutranjom konsolidacijom~ NaJ.prije j!: Kpriilii .E.iw Mustafa rp.[~lIli!.~o izn.!>vapodivljali porezni sustav, kako bi umirio seljatvod>riji:! sv~g~ krcane na Balkanu kojj s.!!.morali snositi g~vni ~ere~ rata_proti.vHabsJ~rg()va~_a. Ta je mjera bila nuna ne samo zato to je nezadovoljstvo balkanskih krcana u drugoj polovici 17. st. izazvalo bune - u Albaniji, na Peloponezu, prije mletackog osvajanja, ili u Srbiji - nego i zato to je krcansko-pravosl:wno stanovnitvo
26 Tocnije, bi~ke 15~6. krnj Hars8.nya, dAnanjega NagyharsQnya. n.rlall.ko orl popnUa sudbonosne bio prvi

27 Njegovo ime vrijedi spnmenuti suJtall koji se opet iCTjjatsld o~n.io.

!'l\tnO zato to je on pmdijr. v;~p. od jednog stoljeca

117

opetovano molilo ruskoga:cara za',zati~ur'te,~!i, no, da'$ime :,plllltajedu~rocllo , & 1 :pogibelj~a, " ~ajm~~u'r!lku.: id~""~~f';~IiJ"~~::i,_V~~~~r,~u ,~~jpK~~~kL~z'va~d~l 'p~rezL..,'~l.J~~f?~i,~j~J~~c~g!~O~~~Lt~~;~e.k();"~l~.,jis!a1!.l~.11 gu~..taka.~~tod~~n(jg.:u~posta!V!.'Y!f,~~o~kl!,::.p'.E.'Y~~';~~P~~~; 01\:!l~!lJ~ oac~o,~ureden<?,ubLranJe. ~gl~y~rl!le.':tf~')'ii\l;.n~~!~'f~~ R~J;:!~}WJ14~~lm~JI
placatl gl.av~l~u po ~!:IIJ~~k.!rt!':~dre,~tb.a~~;;.I'!J~~',IDIe~~'~Y9J*pr~9~da.

se 'glavarina Visenece ubaratl sam~od.,gla.ve 9.bl~.hi-~omacmstva:(hl1ne),nego od svih radno sposobnih, odraslih'~ukih"clanova'obi~tji., veliki jt: vezir Kopr..iilii

Odsada

F&zi! ustafaiznova M pustiou optiCajvaljani)iovac;' j~ U' tu

svrhu, kaot~ pri-

b~vljanje novca potrebnoga za obrambeni:!.at protiv' S~ete lige, fazi.LM.(tl!t.I![I!:p_aa uspio nagovoriti sultana da stavi na raspolag~nje dio riznice dragocjenU!kovina li ca.~skoj,palaci. Na isti je nacin velikive~ir'p~tupio'sa svojim osobnim imetlcom i pnmanJlma. ~izil' Mustaf~ se za disciplinu .janicarskih,.tru'p~ pobr!nuo, otri.m ~1iera..!!.1<::
'

Nevojne osobe kOJc su protupravno dole u posJed tLmara daoJe~mlJemtl, da 1~! upranjene nadarbine ponovo izdao"spahijama.~',Radi ravnotee:s vpjnom nadmoci neprijatelja, dao je vrbovati dobrovoljce: zapo~poru osml1nskoj redovitoj vojsci. Te) ~t~ je Fazi! Mus~fa uSI?~"'pr~~Jnut!.niz.poraza_protiv J~a'bs~lIrgo'yaca. ne treba zahvaliti samo njegovim vojl1irn 6p~obno6tima i talentu org<inizatora. Vran~ CII .' 'e kraJ' 'Louis XIV. sa svevecom~z.l0YQljom to"atrao vo'ne__ll_s,:~he svo a na~celra suparnika:- Habsbu~; te Je IS,Ons~idau:;t!lJS Jl'zauz.etost .prQtl~ OS\1l.anlija i !M8. prQYaliou' Falacku,_ u.smislu fr:mcuske'p9Iitike eks anzi' e vakal<o i_zatq daraster t' ranclIslW savl'-z ia.' riti esn", II,' .IIap~J!rgov.fi su tada morali dio odreda koji su bili u,akciji'protiv,Qill'~'iim.ija-Pf~~aciti'na zap"~dnC) ~a!i!':.e. Tako je Fazil Mus.taf!1I~90,g:'~I,I_spi~~pono.yo'..zadobiti 'Sr~iju, aj Erdelj, koji je izru~YmiUuru~ Th~~lyu. ZajednCi s na~$b.ll~~om::..!t"-,ijol!! svoju je domovinu,Krenuvi na Sjever, tadanap!lsti!o 200 OQ9,p.r?O'yos~vnih Sr.!la~ ,-.Q~.~ojih 40 000 mukaraca sposobnib za oruje. ~CI:'neM~cu,_~spje!!i."y'~!!ki vezir~ j~1 nepune dvije godine poto jc do~ao na,_tu. f\m.~~ij.u"_ubit~E P!o~iy."vrhovnog zapovjednika habsbllrkih trupa markgrofaLudwig~'Wilhetma !3a!!..e~skog,koji je uskoro potom uao II legendll i postao p'oznat, pod i~enom,'Tii~~!illlouis.:... II~rz9_sy. u Osmanskom Carstvu opet otvor~no .nast!JPil~ ne~a:iI~hj~oca,l!1e:p.!lli_~~ Malq prije spomenute bitke na psm;l.nsko j~ p~ij~tolje.. stupio AIU11et II (16D1. 1695), brat Siileymana I1,Jednako nesposob2:!I,~Za .wmkdoaoJ.fust~(i!-1I (16~51703), sin Mehmeta IV. Da spasi Carstvo,' p08vetio..)~vodenju dri.:ave en~rgicn.Q i ra~~orit.2;. elio je iskori;!titi 1ea.!tpolg..~j hab~bu~kiltsnaga,kgjj je bjo izazvan ratova!ljem A~strije na dvije frgotl/,j"krjzom 'vojriog r\l~ovo~!!nia.:J\a~_onpreJ:11jetaja glavnog zapovjednika LudwigilJWjlheh:~a. Badensk6g-;, O,!~al\lij~~su::po:;tigle i uekolik9.. pocetnih uspjeha. Mustafa 11. Jevec'.pred Ociroajmao 'poqovn,Q 'osvajanje !Z~IJI~l) podrucjau.J]A~!sk9.i, Sulta!(ipakniie'_m.~~'j>~~W t.llj cm, ~li.JI~ to!il<.9' bQgta~l.\i.h_uspjeha :..mladoga.. uskog.'cara/Petra Velikog' 0682-1725), koji je z r 169~. Osm!nlija!11~9t~..J.aklLt.Y!d-aV\1. iv.~no trgovQ.ckQrruestc) A~o.y.t.'koll~o.zbog djelo,:,anja. vojJloga ge..nijaprinca E:u~ena.'Sa.voJskog,l1,ovoga habsbu~~of;~ vrhovllo~ zapovjednik~ On je osma!l~oLvojsc.i 169I.!..\tr,.;jS!intel!~~.te!!ik:'p'ora;~.ror.ta je povukla svoje odrede, to prije to su se posvuda'u' Carstvu opaali nemiri. Na
2a Tzv. Rai...". kako glasi starije, pucl> ilUa Srba (Auloe mi.li na naziv u lad4njim
'

IIj.maclUmizvorima,naslao prema R&alli.li lal. Rasciani.!,!,ad,6g. lUc), i


29 Kraj Slankamena na Dunavu, oko ..O km sjeverozapa<ino od Beograda. 118

cno izi1ih

ne iii.li
iCi"a: od iilii )rii1a !lU ni na. -b. otl ne n .ga IT .ItO {i no. :11, )e ;0ao
J<:. SI!.

Balka.nu .su protiv osmanske vlasti ust~1i sve nezadovoljniji krcani, a u juinom 15\1Iraku arapska plemena B/lRU /l1-MuRf/lfik pokualll pos~ici samostalnost. Pos~~.~~yanj!!rp.:.E.rigl~k~;;~. ~~~OZI'It\~ke;kojSj~ :dr~al~; da.:c~.'JtJqra~t- strah~v~ti za sv~j~ privredn!! Inte.rese.'na. BllSk.o_m:lstoku I!,kOJ~~~!lP~EaIJI 08~8.!I.8.!!..neusPJ~!L!!.kloIili~!1

je:J6j!~..~a!!~vacl.cJJ!.t.i!::. P9s!k.4iCa.;~g'm!!:a bi!?.je gu.bit!!k ppsjeda u. povijesnoj UltarSkoj"sve do.p.oc!~ucja.o~o Te!J"iivi!.ra:Venecijaje u posjedu poluotoka Pelo-

15)

1 111

ja oje :le je )g )g La la

P~n.~J_zn!l.t!.1~dijc:la Dalmacije - sada mogla ucvrstiti svoju vlast na Jadranu. Poljska je dobila Podoliju i zapadni 'iIio Ukrajine. Na osmanskoj je strani mirovne pregovorevodio Ladanjipredstojnik ciivannkih sekretara (reisull.:utt/lp) kasnijivelikivezir Rami MehmetEfendi,uzoran dipiu. i mat. S njim su predstojnici divanskih sekretara [Iostiglitako uoblicen utjecaj na osmansku vanjsku politiku da su ih otada IIEvropi'poceli izjednacavati s evropd,im ministrima vanjskih poslova.30 Karlovackije mirovni ugovor nakon poraza kraj Beca i(jtj3. g. obiljeio dalju vaiuu elapu propadanja osmanske moci,:ko]a.se vidilo smatrala poti,mutom Il p~. siViiUulogu: "sa.-zap~dnogi:lijela svojih "evropsklhposjeda, koji su bili privredn<, ra2mjerno napredni, bacena je n3.relativno zaostali jugoistoclII ruh Evrope. Ne il<.\. posljednjem mjestu, gubitak privredno vanih. plodnih posjeda II Ugarskoj imao'J;' ~~re.. posljetijl;eB.<I. osmanski fisk. I s Moskvom je valjalo sklopiti nepovoljan mir. U nr[HIju1700. g. 111-';1""')" je Porta. Rusima odstupiti Azov, a oni ce ubuduce imali pravo n<.\. neogranicwl1 plovldbu..prnil1}_!!!.<!remfplovi<lbu -Lrgova~kih rodo~a kroz tjesnace u Sredozemlje. b Dok je OSqJanskoCarstvq vodilo borbu na ivot i smrt proLivSvete fige,!1 unutranjosti~e n!l:Stavljalapr.ivreana..jdrf1tyen~de~!!!t_~gr.~cij_a, ublaeua sa~ II vrUt;:mevelikogveziraKopriilii Fiizii Mustafa-pae. Posebice se nastavlja.lo raspadanje vojllickoga timarskog' sustava,. to nesa1"no.zato to je u osamdeset im ' godinama 17. st. jo najvie trecina svih nadarbina pripadala pravim spahijamil, nego i zato to se nastavljala vracanje vojnickih nadarbina fisku, odnosno stjecanje veleposjednika. Razni su se veleposjednici koristili slabocu centralne vlasti da silom prisvoje timare i da upravljaju svojim dobrima to je moguce slobodnije od nadzora dravnih n~dl~tava. U Anadaliji su, daleko od ruke sredinje birokracije, nastali prvi begovi dolova (derebeyi), koji su na svojim imanjima mogli provoditi reiim nezavisan od svalcogavaujskogutjecaja. Slican se razvitak ocrtavao 'na p~dTlicjuzakupa poreza. Dot~daniLob~a.i di!-. se porezni prihod!izdajil.ll.zakl'p sa!l1o~ratkorocno, u~ sve yie z!\.kupnepritoil)~, n~kraju je ~p'ropa.st!op~Jjopriy~~du.Zakul)[\iciporeza Sll svoje teke plat(!nc obveze spram dravne blagajne prebacili pa.. eda seljaka. K tomu su mnogi zakupnici l morali likvidirati dotadanji posao, i tako bi za dravne financije otpali kao izvor prihoda.. Za uklanjanje tog zla otprilike od 1690.g. u najtee pogodenim istocnim kra.jevima.ra.zra.denje novi sustav: doivotni zakup, uz ,prethodno placanje vece
... "

svote, i godinje ubiranje fiksnog iznosa. zakupa.


slucaju bez pra.va na prodaju i!i nasljedivanje

1\1

balo je da popravi privrednu sposobnost.zakupnika i istodobno utjece na obazrivije postupanje sa seljacima. 'ne na posljednjem'mjl!Stuu interesu fiska..Time je zakupnicima posjeda omoguceno da jo vie,nego dotad izmicu dravnoj kontroli i svoj zakup poreza jo jace priblie privredno autonomnom statusu.

- (mul.:/lta/l

Tafzakup

posjeda

- u svakom
tre-

ber vech.i

ma/ikiille)

~U Ure,l Tci..lkiiU4p4 .~y"mo je 11136. . pre~\'oren u minillarst\'U ""njskih poslova. g j 19

'. DODATULlP1\Ni\
1]:lwje Osma,l!sko Carstvo rniro\'nim ugovorom li S~~mskim KBtlovdma (1699) -7,tl\lemn.rivi vazaine drave Mold!,vsku, Vll\ku i Kti.rn -,bilo poti.snuto.l\a l,3alk@ i. \11'. jeverozapadno obalno podrucje Crnoga mora, Ot!Oje oS~:llo Zt1a.tna sila, lcoja s .ie jo;; vladala prostranim podrui'jimll:!1 J)red"joLAziji i ~jevefJ1oj Africi, No u '!.!!.!!!r<\njostiC.i\rstva~_e0u se 2.~Os~oljece..i p-ol "!los~iItLP~d~!1cjima, u j~v"om ~ivqtu, priY!!)i!j i vojs~i, lLojncavale za!~Zl1e pojave r.~p'_~.dl\!1ja.Veliki teritorijalni ,';uuici, i uz t.o vezani gubitak prcstia, koji je Car1ltvo moralo prihvatiti, sbbili ';I! moral muslimanskog dijela stanovnitva. Novi vrhovni muft,ija (~eyhuli.stalll) r:\~Y7.lIll(\h E!'endi (] 69:;-1703) dalje je izgra<1iv1\C f.vojn moc, s preu tnom privolom ,,,dt.an,,- Mustafe II, i na sva vaina mjest.a postavljao vlilstite ro(1ake ili bliske osobe. Tinl je nepotizlI1orn izrt<waosveopr.u mri.nju prema sebi. Cak je i veliki vl'zir l!.,1.nli :oh!!:et-p'Ii'. hip.:.anj-kolo)\'.)7. 17(3) - kojega jc on postavio i Iwji je kao pred.
I'.:";!: ~(:kr('tam
';;~!lcw<'iHm te hin

---

bnrdarijt'
pCtsve

(rr.r,'iilkrilial')
izvrp;nllt

Im osmansl<oj
samovolji

strani

[o'e)'zlIllahovoj

vodio
pot.ajno

prep;ovoP'
moio

II
na

~:Ld;\

"

<';<1v:1njllIIOVO!;ajako!!; (:ovj,~b u Carigradu. !"ije svq;:t, ,;<.)dillamaj.) \I Plljest.olnici vladala napeta atmosfera, ".1\'lIl,it'm povodu izvrga\'ali1 u \lstanke. O.I~olnostltQ

koja bi Sl' 1'\'1 (cd!"t:1)

2QO vgjl!ihol'\lal'a

>+, '.Tljcnlt~ nij,' !,rilllilo nikakvI' "Ial:e djelovaInje Imo iskra II b\lfetll~aruta. ()III liO:\. 1(.. a buna je \Iskoro z<\livatila sav odred ccbecija, : ~.~ !'()bllnili \I srpnjn ~ ~->.Iiic:\ff~. Trll!,:Lma sc prikljucila i "rulj~:', kako su olli"lIa viem poloaju i '},11.1il\lshmI C;'rstvl\ prf'ZfIVO nazi\'ali one l<oji su trpjeli oskudicu, "Rulja" SI.' ~.\OIl1 sa zcmlje toliko povecali\. dn su ponudi\. 7.aposlcnj(\ i jaVllt' mjerc opskrbf'
:\(>I';ill~:~ jedva jo li;oglel)fl;71t~i ';;lin1rnul1legZlstclicilc. I sti.iaeiitl'::'soJtc~~ioj~l~

'~"I!1ale elitIli odn'd "psetara" (.,rkban"') prikljucili s,~lse buni. Ust.allici S\l odra!!.
'i!1lI"J(lrti dimn" (l'Pr.U \IarOdIIII sk\lptillU), Ila kojemu su se savjetovali o daljclll ",),:l.t1pku. Najval1iji~p~o~aji II dravi iZI1.ovaza'po~jednuli. Za velikog je vezira ".il'<"knsLari, ,.t'~ -,-lnlixov1jcni I~wanos Ahmet-p"iia O(QI~,wo,z~~~U,Q.;!), koji .II' ",h\';tI.ilJ visoki p"lnl1.i islom nakon stanovitof( oklijcvanjl1, jer zapravo nije stajao ., \'.>zi ~ 1I:;~anicinla. Talto(1l'r su iz Azije pridoli uiloruani ist.omiljenici d~ podrf.~, 'I 1J1,:t\'11 . 'Ih, ,la su oni uskoro raspolagali pohulljcnicl\OtU vojskom od 70 000 ik(" "oii n.eiim se novih lI1oc1ljka ()dJikova()..strogom disciplinolU, policijskom otrinoll1 , 1"..:ljivill1provoIlenjelI} pravde. Za,opskrbu armije posluilo sc ri?nicallla ~arnija \ '\hbrovo1jllil11" prilozima inlllcnijih stlgrm1ana. Osim t.O.gil, opnialc su scsnainc :.:r.!::ke1.~lIdeuci.ie ptl~ital1izamkoji podsjeca 11~ l:ndoretlnu strogoRLnizq,zellIskih,

I "lIg!l'skjh rcvoL\I'..~nar~i!L~kr0la_tL!Q.JJ.7. :'.::\"'11':>111 l\rad\l zat.\'orili sve krcme i kavi1nt'.


Za to vrijcTlu" SI) $ultan1viustitfa

st T1',!\Qs\I Ust!'\Uci, \2.d!n.icr.iCg, l \I


u Edirnalll'1.,

zadravao

zbog cega je buna

,!_i!i'd.(>ri'-~gn,f1ji I1l1zvlllH\_I~d\!I!sl~a ..zgogaJt;dl1'7l.e vaka.'I).. pobu!lleIlLl;j.J!!UJ\1~;w.1.I n:~blij,~legar.iju SII znl!t.jr.vom da se neodgodivo vrat.i u l~ta.uImu..Yr1W(>QlllilmlNo L!2;;::L;Cllhlilisl/irn!LE9y,~}lIah ~li1!!ili.i,u.J1iegovu _kliku, Je ih izruci ustmlicima. njihova jI: deleg:u;ija preiLEdirllan.U! 1c~!9-elJ.!1-.,--e.roliv buntovnika je mobilizimlli\ vC)j~l;llvjcrn<l vladi, koja ~e preteno s(lStojala 9d rurnelijskih spahija i AJbanaca. ".";;,1.1 j<, 1\G:~lifllnllla" il'todobllO, pol(u1'(\la knpitj naklonost janicam \I I'r ij ",sto;>l i 11it: n,:'v~I"J~! jl\m~tw)lI' i o pomU9vanjlLNato su u Ist.;lI1hulu ustaniciodlucilisvrgnuti
31 O\'djc j~ riJcr. n ,;:udijskoj
I n~!,,:'J.IU:\ iSI.I')~a im~lI '\. 1.'20

je"(1illir";oga in\cl1it. t

0\ It~ O ut':di~cipIiJlirlUUf11

prnvincijskim

~ultann. ,On! su ZI\ novog vladara izabr.ali Ahmeta III (1703-17..a!l) ladeg ~rata m
M.~:!~a,reu.::.y tneduvrePJcnujt:na 8Q.9-0~91judlnarasl.1I. y'ojska. p()~UlJjenika, u pratnji

~nih simpatize~, stigla pf.!!dEdii'i\~; Kada su se napokon i trupe vjerne sultanu J~!!.klj~~Jl~~~o.vniciina,m~rao je ~Ii.~tafa II. odstupiti u korist svoga brata.
Novi j~su!tan, doduei:l~p~YI1pf1\~.i.il,no potvrdio mjere pobunjenikll.' potvrdiy,i. !mJ.-,mkjam~~dece si1l1ge..:!toje,su i1rpos~.i1vi\in~_poloaje. No kada se Ahmet 1,1!. o na.~ao cvrsto usedlu, obri\clmao se s buntovnicima koji sil ga posadili na"'prijestolje. Dno je Iikvidiratr vode.a-v~m{ogJe veziral{avanosa AI~met-pau raz~la.Stio sam~ nak.~!!Tri')Iljeseca slube. "tari poredak" vracen je samo nakon cetiri mjeseca bnmih zbivanja. u studenome 1703. BUIitovnicki je reim -~oji sllz!>og discipline, primj~r.!1e organiz~cije idjelotvpmog oSiguravanja javnog rcd<i mnogi povjesnicari31smatrnli najdjelotvornijom i stoga nnjop1lsnijom bunom oSl1lanske povijesti ir.f'7.aobez vidljivog naknadnog djelovanja na dalju sudbinu drave Osmanlija. No Eclirnska zgoda nije bila nikakva revolucija koja bi mogla duboko promijeniti post.ojehl feudalnu strukturu vladanja te t.ako, nzmimo, omogucit.i vias!. gradanstvlI i, napokon, stvaranje naprednoga industrijskog drniit.va. U Osmansl!om Carstvn nije bilo brojcano i privredno snanoga gradanstva koje hi mo~lo preuzet.i t.1Ijndatak. Zbog Edirnske zgode Porta nije mogla iskori!.'titi protuhahshurku oslobodilacku hor~ull Ugarskoj (1703-1711). Becki dvor nije dao zemlji oslobodenoj izme(1u 168(j. i 1699. nezavisni status koji je imala. prije osrnanskog osvajanja t.eje provodio "'~nt'alisticko-apsolut.ist.icku i k tomu germanizatorsku i antiprotest.antsku politiku. Osim toga, t.eret oslobodilackog rata prebacen je na st-'lj1ltvo,koje je bilo na rnbu propasti. Porta nije cak ni pokuala uzeti pod okrilje Ferenca IL Rak6czyjaJ3, predvodnika ustanika. Vjerojatno je pritom odlucna bila ielja da se ne ugroiava l')ko izboreni mir s Habsburgovcima. Porta se ogranicila na to (la nakon guenja ust.anka pruii pribjeite Rak6czyju i njegovoj pratnji. 09.!!~ p'reni~ Ru~~i, k'?ja ~e p~d vJ~davinorri Petra V"Ukog iz zemlje razd!.!'ane feuda.lnom anarhijom razvilau centralisticku velikusil\l, ostao je i nakon mirovnog II!iOV1~r~.~ 170Q. g: nape!:, prije. svegazbog.l1IIst~v~.ia!lja "k~panzionis~!c.ke vanjske politike ruskih careva. Povod. Jesukobu 1)\0 veliki sJcvenu rat34, kOJIJe zapoceo mladi vedski kralj Karlo XIl (1697-1718), radi provo(1enja svojih interesa velike sl!.!!.t..is!9.dobrlO protiv D:l.llske, Saske-Porjske3~ i RiJsije. Poslijc..s~~ilovitih pocetnih uspjeha ipak je 1709, pretrpio potpuni poraz kraj Poltave36; cijela je vedska vojska pala II' zarobljenitvo, a k.raljje s mukom umakao na osmansl~i teritorij37.. Q!1dj~ jc-Kar!oXli. poloio sveiii\de-ii- pokuaj pckreGiija Port.e u osvetnicki rat protiv Tt;ilj,~.' Osmansko se dravno vodstvo dalo nagovoriti istom 171L g.-;-vjerojatno 11n:~~ve'-~!o 'to je moldav~ki vEjvod~fJ.im~ri G.a!l!..err!.Lr'"PJoyo(UO oliti'k!l. pri-

ja\.elj:;t.v.~.e.rema oskvi. P~rt" ~e nadala tim. ratom vrat.iti Azov, izgubljen 1696. M

--3:~TAko Zinkeiscn \I: G~!lch.icht.edes Otnnl1njschenIleichc~. sv. VI slr. 251. 3:0I,. glasovi le ercldjsk. kn...v.ke obilelji; o.loboclilacka borha. Imjl1je predvodio lra.jaJa je od 1703. do 1i11. :Ji Tako naz.vml t",suprot prvom sjevernntn rat.n, \I kojemu su, i'lJ1l~du 1655. i 1661. g., suujclo,'alc Svcdska, Danska Poljska, Rusija i HnMt I<rim. 3S Obje su'z.etnlje pod Augustom Jakin\ 16!)7-1733. t\'orileIH~r~fu't"llItIuniju. August je bio poljski kralj i snski kn.,. izbomik. 36 !'lO km jugozapadno od Harkova. 31 I lo u Besl\rabiju. 3S GodilIe 1710-1711; poslije pOTaoiAIIA PrullllnorMje gdje je poslao .I\re" bliski savjelnik. Dimilri Canl.l11ir pobjeci u Rusiju, 121

'"

Da.pi stvorio.,po~~koce .?S~_~~f.0p1,:~:~JQ~m.f~~9VQ~~V\l' r,usk}.;~)e p~~v,!'O. ~al. k~~e SI~YC!IW-;,~~ ~~~p.U.;J?!9-~t.1f,:,tY~~s>.J.~~~a.~~~i~!~:Je:.m~~rpJ11z~~qcela , kasnije c~to, p~IIDJeI!JI~n~~~~\c;gUJl.>. ~ije,~~,~()d~Yro\IJ";'Pf~VCl!llaYIl": kr~c:;lnske :9sml'oske .su driave. protiv Osmanlijai':ri~:poiJ~~~..~~~~a~Y!Ii:~~'qi!tg9rel:

,(\104.1706, dnosno, 1l0.1111)t:f\l1!~~J; o \ 'YWscl.l1.,lJ;':Jla:irfut'1--:zad~tl: 'ffi!Stav!Juc~


p~ Medutj,m,Osma.!1!ij~~'.!lil!'! Ju ]!~~j~dH,4!1jej!lkQrist"ot:to;jo .kasnijodalo

Silan. uspjg.t~.R9n9.!lo:;~"clob.iti~~q~:i :!I;~'~9;"..~Q~.YP~~Y.9.riit:!!~1.~y,r~j.~~~e~p'i

povod~_mnogim nagadanjima38~. Port~ so,iV~F.~oj~~no, pribojiloY~a:da bi dalje


napredovanje moSlo izazvati zaplete ako bi time bila preteko naru~e~a evropska ravnotea snaga. --O~~!Ien ,!~iko!11 p.objedom.,l~to~lepni j~,~li~tvezir!}a9.Ui1Ali-naa (17131116) J>oeli~ nadok!1a.c!!!!:gy"bita~pr~trpljen.I\:~rIQ'tl:lcki!Iqnirom.~ 9smanske su S!l.a.gl!..uspjele pr~~illd()P9.nez od_V~qe,.ije., ~i!-j~la,bijC;lt.clana.2vete ligeLi. i:,todol?!10E9Ll?I;I.fio 8igurati v!a.s~.n~~:.Kre.~~II)..Na.jclublic; uznemirena; takvim razvoo j~m, .A~st~ijase na mol~u Mlec1L~a.l.1J~t up!el~T~'si~ob ~,{>~dE!~~~ Eiigcii~n~ Savojsklm potukla osmansku vOJsku 'kr~j'PetroYaradlDa. gdje JI: pogmuo I veli lu vezi].:. Habsburki je vojskC?vo~az~u~~q:podru?j~ :reffijvara,. agodi~u dami'kasllljci B~o!rad. Po~ar~vac~ mi[J171ij..ko~i.je opet o~ogutilo ~ngl~ko i nizoze~: sko posredovanje, polazIo je .od vojnog ,I!~~nja'stv..~rt: Por~.a Je !!lo!:~I.~n1l:pustltl podrucje Temivara, potom nazvano Bq,~4ti !la.seljeno ,pretenoNije.m~ma, te dijelove Vlake, Bosne I Srbije neposredno do Nia. 'peloponez je ostao coSmanski. ~~~_aje Ven~ja izala_,iz_.krugazll~l!ijil~ srego;emnip,sila. . . Porta se p.ak okcen~!a. prem~.!~to~~;~;K~ P?yo~!p.ro.~ora posluile S~ j~j pro~Jefi.!Lu strukturama mocl u P~rzIJI~N~!Ifle,,!1 p'erzIJ~)e na vlast, ~ola sU!,ltsKa dl~ nastija Afganaca~o, pot9 je zada:la~n!ta.yajuc! ud.ac!,-ciitsL:irn S!1f~'!.j~ima.u S obzirom na nejasan, svaka.~o !abilais:polg3'-j,:i'O~!Pa.nljj~'sq ili~aklisvoje ~eritorijalne zahtjeve, to prije to jelezgjj~ki .han4':u Siryan~!\ediJ.gp p'!,ije ~oga potraio zatitu Porte. Sad~_~e_l!P~o i Pct!l[ Yelikieobje"~~ ipYf)7.nr~\r,;'~il;' Jl~ile-ugovor prema k2je.mu I)iftllitna. pripaO Dagest4i4~- ist6criJaioSirvana i B.akjj: a Qijmal\:re~ri;9m,!Jlafu~diino~:' Osmans~~jeitrUP!!lg0911.ffi~, lijama zap.aqni dio ~~ 1?26~~.orazio afgap.ski A5BtS-a~'~~~al.~1~ 'mq~\~,~~ty,~~t\, !iYQi.~~~it6rij~l!i <lobit~k. Slt:!,1aclJase t~meIJlt(). pro~IJ~!1II~.~~~!;I'h:g()d,n:1 kaSniJe, kada, j~~!~1 a.fsarskl~4 voj~kovoda. jo, postojec~g ostatk~t.~fa.yidske~d~f,ave~~ ,,~oji je 'pod ;im,(jnom Nadi,r ah kasnije napredovao do p'~loiaja.yla_~i1~irerzij~", q\ogl}O.;a.gosJt~,darttj najprije Hora.sanom, a potom sredinjim pai zapa.d~im,pej.zijlikiin krajevima, sve do Tebriza, na tetu Osmanlija. . Na v~j.esto ~im gllbicim~ u Q?riID"~4~je pOl}gvoii!~il~ buna). ~?Jaje .J\h~et~ II!: stajala priJestolJa. SvrgavanJemtog su\t;ma zavtilaje epoha "koJaj~.I!_~~,~to~ogr!!:ftjl

naz~an~_~!oEa ~ill1P~na.

(l~IeaevnI ~~s~e!n_e~lja~i}~kih_vanjs_k.~.'

z~ple~~J

38 Prema govorlcAnjll, Balt4cI Mellbld-pua podcupljen je l<atarininian Ilakitom; II tom Li vremenu Katarina imala biti Ijubavnioa velikor;,vezira. ' '0 Jer je potjecala iz juinog dijela ~q Ar~aniatana. ti O tome vidjeti noviji rad: Be~ Ft~~tCf':"''''4HI.;wi;cl1c~ S.1I1t1l1l1ldSch/;. Zch.n IIrbll'd.n S.A.A TeAmi.p. 11/., u, 'I\,rcie..-Rcvuc d'ctude. tUrqllei, Faris-Strasbourg, VI, 1915, oLr. 177-225.' '. u Daud Han. Le'Zogijci ka.kaski narod n.. i.toku Ka.~. S\I
13 Godine 1725-1729, valjani vojJkovoc!a.
"

U AJlar je na'Zoivednog od plemena !\l.,l&aJ., koje ii.i " Azerbajdianu. j U Sa .jeditem u I{az.inu: juino od I<aspijslcog jezera:, ' '
122

bal.cela lske e su )ase juci lalo alje


ISka

unatoc nastavljanju raspada cijeloga drutveno~konomskog sustava. sultan i njegov dvor nara:z.illsuvremena da. provode .ku!~I.vlr~~.!:!.8ml1rc1!L!m ivJjenf;i:-IJall~ su-:pr9Vodm.i~~jucria6J . igru_i~pJj~~.'\e ~~!',.vlj,!nj!1ipj~nii~'l.Q.m_,i.J~1!!:Z:Q9ID. . samoPrjredivale 8u'se pompozne svecanosti,Medu:vrh()vna'dostignl\ca:dvorskog

pr~ds~avlji'nja:pripadala je i4~jetii~t~~~.ariltva:"~~.gaia!e il! !I~I1(~Ve_yr5tc tuIi: pana.!"ask9nib;. ,pja.I(~ i-~~t~~~joj :EvrEpi! za.Jukovice'tulipana p~nekad ~C b
placall?.Pu\yo.m.alo !!o.!ta~!~,!.2.. m99i,koj!!,je po~tala manijom, valja pripisaLiLo Toj j!! epoha Ahmet2\, 1/1. i, napose, neobicno. duga vladavina velikog vezira Ncvchirli D~01a.t ibra.him-pae (1718-1730) u povijesnoj literaturi opceniLo nazvana. \'a::dQblj<:: ~ulip,ma.t6 Zbog lnat.!lih dos~gnuca,. Pfik livega na kulturnom podrucju, doba t.uliprll1iJ. nilmko sc ne moe bez ustrucavanja vrednovati kao razdoblje deimdencije. 0:;0bii~ '~e potp.uno- osiObodi1o .otvaranje prema. Evropi u kulturnom' pogledu, koje jeu naznakama bilo prisutno vec od sredine 17. st. Dodue, ovdje-ondje hi se jo culi glasovi koji su spas Carstva. vidjeli u povratku idealima sja.jnog doba Sii1eymana Vdicanstvenog.H ali se u gornjem sloj u osma.nskoga drutva opaal:\. izra.:.\ita.sklonost evropskom nacinu ivota.. Gradile su se palace i vrtovi kao iz bajke. pre~na,uzo!.~..versaiI1esa. U mod~su sve vie bile ~tolice i *dala 1(IJ.~!:!af!ljesr.!:0 ':" sjedenje. umjesto jc1Stuka i otomana. Godine 1127. slubeno je uvedeno tilil;a.rsLvo, ppsredst '0'0111" madarkogrenegata -1\'1 iite"ferrtka ibrahima, a iiali:il!~ovor" Ne\'~eiili:ji DamaL ibrahim-pae i po nalogusultanajU II kasnijim su ra:.\Johljil1la hrojna LISI",";, djela uvelike pridonijela klllLlIrnom procvatu. . Takoder je poduzet pokuaj \lojn~.refo!lne po evropskom u:.\oru, li slda.d\.l:;. time, Nt;vehir!Ll!>raJI!.!!1:l?~a ustanov!.Q je ~~a~~I. rt:Q.ovitu \lojSkll, Lzv. aSak~i"I_ lIiz411UYC. i Lu.je svrhu veliki vezir angairao francuske vojne savjetnike. No t<lj l je reformski polhvat bio samo epizoda. 's fors:ranim okretanjem-Evropi podudarao lie .kr;1j stoljcLne IIs.kanove regr'~lira.nja. velikihv.ezira od .!U1a~ica.iz danka Il krvi. Probijao se obicaj imenovanj,t rodenih 1Uraka l1a najvie poloaje: 'lU pojavu Lreba. tumaciti cinjenicom to je i dvorska $ko1a, zbog sve rjedeg kup1jenja danka u krvi, odakle su dotada potjecali najvii dostoja.lJstvenici, potkraj 17. st. \>ila.u zalazu. Kraj ubiranja danim u krvi' odrazio se na. osmansku p!!rSonalr111 ppli~iku na. najvioj razini i na drugi nacin. U nudi su I naime, sve' cece za beglerbege i sandia.kbege imenovane osobe koje nisu zavrile dvorsku kolu. dakle nisu imale ni praviI vojnu karijeru49. to je vodilo postupnom razvojacenju osmanske uprave. Dalji je korak bilo imenovanje na najvi~i poloaj u Carstvu 1730. Rami Mehl1let-pIIe. upucenoga \lpravnog strucnjaka.. Kakoje spomenuto, u~!.~kom 1730:,.ok()J\canajc' gotovq tri des~.l\jecaduga v!adavina Ahmeta.lII. Povod je Loj pobuni ~io tcak poraz osmanskih trupa koji imje n?"~ireraperzijska armija" Atmosferaj(\ u'prijestolnici, svakako, vec otprije bIla. vrlo napeta. Nezadovoljstvo I~iihslojeva:stanovnitva u Ca.rigradu se iri lo, il.pojacavali sn ga razliCiti ~azlozi, medu ostalim. n~prestana inf1acijai visoko oporeziva.nje obrta. od 1720. g. Povccanim je porezima trebalo ukloniti tetu izazvmlll ,'elikim i lekim
..ti Pjeani:it\'o NeC'limu., "Aj:tu.a.cajuijcg pjc:snikD. CpOhl~, pl-uia ih'o\.A toga v.'elncna. 41 Tlt.lto dc(terdar Sari Mchsuet..p~a, .. Vec &UIC i prije, avakako, 49 Nal:elo vojnoG rukoyodeuja kupnilu. po u - n&lIIjesnika. piSACposljeduje Ileodlucni zlu~aj..c poduzimali nam uvid u pn~liuje;:ui l\J.t1;ia lrudidtJnausLh~ki: uspj;ha. vec imenovanjcm za. ~puln~uic~.

'13.
su ;tovoom [iki liJe'

m~iti diki. m:liS ne tu or ij'!<, k.


H Ir

ilo

Ji

,.
."

kOl'Aci bez osobita

pokrajinam&

bilo je, 5\',,",,1;0, narueno

123

;>otrcsomu prijestolnici 1i18-1719. I( tomu su SP-anicari osjecali zapostavljenim:!. j mdom na vojnim reformama.-Nevfichirli amat ibrahim-pMe:-:-- -D Ustanak "svjetine", koji je izbio krajem rujna 1730, g., uskoro je popl'imio tolike tn7.mjere da je Porta morala pokuati poslici sporazum s pobunjenicima. Usl.auici 5\1se, dodue, spora1.umjelisa sultanom, ali su zahtijevali izrucenje onih !;oje su drali odgovornima za poraz u ratu s Perzijom, prije svega velikog vezira Ncv~chirli ibrahim-pl\u. NoA1uru:Ull. nije mogao spa.'!itiprijestolje ni izrucenjem velikog ve7.iravrijednoga bolje sudbine. Uskoro potom J>J()e priInP!:.1ill j qdstupiti II korist svoga nccakaMahmul.a I~O (1730-li5"). Sada je vlast prigrabila gla\'It:\ iiT;iQSt~sLaillm1'atrona:slHalil, provode6i'"dcspotskii'korumpirani reim, cimc se e.[jmjet.lI<? tUt1"[o d syojih p'fvohitnfh p~~l\a. U,~~a!s.y.!mo~olnostima no\.j o o je :a1lta.n Mahmut. J. uspio, uz pomoc glavnoga crnog eunuha l3e~irAge, razborit"
,..,()b~.2.jasn!.!.l.!..9Jjern,.-YrJo bfZQ. o!l~tra~li.~r P,:llrSilla fi1!.li1a i druG!!. kolovoile,. .-;:, ;;o:nO\';~:ls~si:;\Vi~i, !;~~!.Lpor~da~ '<.ao ,-,i 8dirn~'m ?:g~Ja! ,~\i !:!:'tanak l7:lO. lIij,' _2"''2..12.ibk'n .!i,f'lm'allja na dalji hod osm,:nske po\'ij('~~~:_

(;1;1:1\'1',\1', \,OLO/l.):\

\TLlhT

~.1ILE

:';"dir lIaII, bsniji salt Irana (li:J()-!7J.7), 1'2.\.Luzel.l nakon kl"ittko!\. pt'rijt., .2..~a,-Tl!IO~aoff'nzi\'u prol.iv Osrnanlija U73i. !?:lIudilJ mirovni ugovor, kojim SII '."dn!~j;t sU';:'en<li:N. g. - Azerhajdi\n,~:ruzijll i istocni dio Armenije ponovo I i'!'il)~1a Pcn;iji. Carska ltusija, dodue nakon smrti Petra Velikog pocetkom 1i25. 1;.

17.11111 ra.oslabljenl\,

q 1IS! :<1]'I S:\VC7.11 S

ipalt je mogla iskoristiti poloaj za.napad nll dravu Osmaulija. Austrijol1lpostigli stanovite por.ctnc uspjehe. Nako!) I.t~sltepo

'''''.1" !\mv je 17:IG, iznova dospio Rusimauruke. Znposjedll!lt je KOJIl, a hanal. jI' '::i;'lf,!.oscllzajellno s prij'~sLolnicorn I3.~1~~cs~raY.2J!LgQJ.li.tt<d.7:!i_. ))rodrlil..ic Aust.rija ., \'l::1i;ku i ~I()ldl\\'liltll. Osrnanski uspjeh u obrlllli valj;!, Ile na ppsljcdnjemu mjestu, prlp;"".Li i dj"!o\'alljl1 '\hlllet.-pa.~e", bivee;a francuskoga gcncr1'\lakoji je pre-sao Ila ;':''1,,111, !,';ror:,l1.Q!II"'\,'!1.~On JI" ors:ani~ira,o..!tl9.~1cr!lIll)prcmljc:u,j7"obra"lI i \'t1d,en .".r"'! al'l,jljerij". 1\ 1.0 U jI' za oSl11anski uspj..h zn~cajnQ i ~9 l.o_(;U.Ila mjest.o 111 :'7-Ii'iC;lEugena ~iavojskog,.koji je uouo 17~G. g. doli. ne~p(.)sobni vojni zapovjednj,;i. Fr.1ucuskilu.jf! posredovanjem J739. zakljucen I3eo~radski mil'. n!'c se mQ1'1J:9. "dw'.i \leidh terit.orijalnih dobitaka iz 171J!.g.,po.lmtsjey...rne.$iliij~, sJJ~r1\..<!ol.!1" ~_~G'p;;d~o~dijela Yl.1l,e.'3 OSfl1a~ska j~,yojska, za.i.edno.s krimskim Tat.:\.rima, !,<,sti:;la IIspjehe i protiv !lusa, koji su bili protj{'mni iz Krimskog Hr\llat,:).i uz..Losu
1ij':::r1i1l!,;'orlllfiT.i'\'.\'I'(bvu Azov t.ej~ ncutraliziraLi, 'kilOL~lrllga podrucja. sjcvcr!l()QJl

2:'''''' k~za..~. N~~lalj(', Beogradskim mirovnim ugovoro,!! Rusiji je zahrt1!\jen.o drif.l!!ie rht.c il;>.podrucju Azovskog i Crnog mora. eleci' osvojit.i Bagdad i ist.ocnu Anadoliju, N:\dir ah je l7,13. iznova poduzeo .-:",p~d na 0siili\nslw Carstvo:ist.odobno je Nadir ali ht.i~ prevla~iairi:Jarnsim
'0 r~io je .in ~1"slo1fe II. .~,I Ipnk. niie bio virf~adlllil'ftl. kf\ko hi !IIf~ moglo pr~tfJf)staviti prema izrlt'1t1 plJlrpn. r'jit~i;!l1i\I.:~."\ml' \l1'\lhlj~ na to da j~ 1-laHIslni.iu na brodu .,.\':1110111 patrona; .r.2 Po pri\\.itu 'lYi\1l lIumbdrG.cl Blt~t (1.I\IHwjedl1ik grr.lIl\llira). Alunct-[utt\. 53 T.TI\i~\'.'usld je Bl\l1at o~ll\O i\1tstrijskL u\'~lik.'\" 7.:,pi\r!un i uUlillan i~locnn oci T~:rr.k". ...,~pf)c:rijPtli ~t1 nhjr l\ah:\rfHj~. I ~"i Njt~~o\'

shizmu: trebalo je duodeci~alno iitstvo izjednaciti sa sunnOlTl,pa ga suniti pod" imenom dafarijja~5 priznaju kao petu pravnu kolu. No prestroga je osmanska ortodoksija odbila laj zahtjev. Dvije glavne grane islama izmirit ce se tek u 20. st.se Nadirah, jedan od najistaknutijih vladara novije perzijske povijesti, do svoje smrt.i 1747.g.,uspioje ostvariti samo svoje politicke ciljeve i, zajedno s tim, razmjerno povoljno uredenje teritorijalnih pitanja: m.irom 17'l6,.g. opet.~u '!!Ipost;l.VljeQe
gmnicejz Ui.a.9., po.~me.smrti ~ahmuta 1. l~a prij:stolje se uspeo njegov brat Osman III (175417fW..- snltan o kojemu se govorilo samo obzirom na njegovo puritansko natranjatvo. O$.rnan III. je, dodue, ~ll\n.e., o pravilu, provodiQsllsvim povuceno u p haren.IIl, ali. se prigodicc dosta nekompetcntnomijeao \I poliLjku. Godine vanjskog mira nisu iskoritcne 7.a duboku II11\1tranjl!..konsQ!hh'\cjj!1.Prest.roga je pobonost <\Ift",;a bila tolika da je naredio zatvoriti krcme i U? to \wwp.o pootrenu regulaciju odijevanja. to je bila teka diskriminac.ija za krc,ane i Zidavf', ali I za muslimanske obrt."like i tr!!;ovce 111\ azarilIla. b Suprot.no svome prc~lwdl~ikui hraticu, odlikovao se Mustafa II! (1757-1i74) vdikol11 darovit.ocu, dubokim obrazovanjem te stanovitom otvorenocuprema svij~l.l1. Njegova je nesumnjivo najbolja odluka potvnti\'anje u fll1~kcGive!~()g. vezira Ill'l.o'n p07.vanoga, iznimno sposobnog.L Ragip-pae (1757-1763), po svoj prilici zato ~to jI' medu njima postojala uzajamna naklonost. ltagip, rOl1eniTurcin, kao i v.eCma vl'likih vezira od pocetka 18. st., proao je temeljit.u sekretarsku karijern i pri tome se razvio u cijenjenog pisca, filozofskog pjt:snika i razboritog politicara. Kao veliki 'lezir oprezno je pristupio reor~anizaciji financija i vojske, posl.iuci pritom sl!movite uspjehe, mada su oni ostali kratkotrajni. Ragip-p<I.a nije htio ugroziti pov91jne uvjete Beogradskog mira (17:19). U skladu s time, u!ltruca~ao se stupiti u ~dmogodinji. rat (1756-1763) izmedu 1I.ab~burgovaca i .Pruslw Ila !!.trani..Pruske. Svakako. rana smrt sposobno~a velikog vC7.ira ra7.lo." je to se Porta 1768. IIpuslila yjg jedill!SudbonoJ!lIi_ vojl)isl!.kob s H'II.sijom..E\'o nekih det.alja o pretpovijesti toga .rusko-turskog rat.a: velike sile u usponu, Rusija pod Katarinom II. Velikom i Pruska pod Fridrikorn Velikim, 1764. g. zakljucuju savez usmjeren protiv Austrije i Poljske. Pruska i Rusija nisu htjele trpjeti da u Poljskoj vlada proausI.rijski kralj. Saveznici su doista uspjeli 1763. g., kad je bilo slobodno prijestolje, lI<ulletnuti pretendenta51 ruske stranke kao poljskog kralja, cime je ruski utjecaj n Poljskoj naglo porastao. Za dravu je Osmanlija. takav razvoj situacije bio vrlo IIcugodan jer su time svi krajevi na njezinoj sjevernoj granici zapravo potpali pod rusku kontrolu. Jednaje skupina poljskih boraca otpora, nezadovoljnih ruskom prevlacu u svojoj zemlji, prela u Moldavsku. Izbili su pogranicni sukobi, pri cemu su. poljske jedinice, medu ostalim, napalekrimskot.atarsko pogranicno mjesto Balta, U kojclllu su se zadravali poljski bjegunci. To je za osmansko dravno vodstvo bio

izgovlJrza objavu rata Rusiji.

Uskoro su Rusi stekli p~emoc na Kavkazu, a u sjevernoj Besarabiji zauzeli su ~rad !lotin. Mola'avska i Vlaka otpnle su jedna za drugom od Por"tefPrrznale nisko v-rhC?~liitvo:'~oraknuto tim USI)jehom, r-ilskoje vojno rilkovodstvo otpoCelosrrije1i pothvat: flotu stacioniranu u Finskom zaljevu 1770. g. preko Gibraltara premjeta 11istocno Sredozemljc, eleci time prisiliti Portu na rat na dvije front.e, izravno
5!. Imc prema Di./.ru ...S.diku (700-765), !estom imamu iitst\'a Dvanaest.orice. 56 Tocnije: 1937, II sklopu tzv. pakta i7..~a.d06.d.. ., Stani.law Poniatowski, nekAdanji caricin Ijuhaynik. 125

'. .,
.~ -'1
j' ;

."

;i

r. i
j

ugroziti Carigrad i. pokrenuti Da.ustaDak.Grke'na Peloponezu. ~us~jeiJlilt~ usp.'j~I~~ni~tit_i 08m~kui8~OZ~!I'n.,;~flQ~I1, 'a,I,i~" ~m ~ :~P!i'~,'!l~~J!i~gl'1~!JJ~Da.dlb ~er:Je.J!ka. ~manska.",~tdJe~IJ.~I.!IPJ"q~~f,'lm!'t~~!pet~a,:RWllma,' ~1a.zJPrClm~
.11~-E~y[a._~~nJe,'L>odu~e,

I!ta.nbu~u::.l~m~~'~ote I!.~~~.B~b~~~~p~z~lIl1'uspjele'.pr~m~'.1-~~~
Porta nIJe 'Diog1a"otetl'C:IJelu' evr9pskupolovlcu

Carstva,

no ,pothvat flote ppidonio je postiza:nju''Uspjeba' na'sjevernoj fronti: JJ7!~~u .izn~ zap~jeli_ lIanat !\!.im. Na obje se st.!aneocrtavaJa sve vecapr~morenost L~tom...tJstani~~i su pokreti ul!.ep'aratistic~etendencije ucinili svoje.. U Egiptu je, na primjer, mamelucki emir Din AIr:Bey~' provodio.-1768. separatisticku politiku i pri tome cak od carice Kata.rine Velike dobio obecanje o zatiti. Godine' 1769. proglasio je galilejski ejh Omar Tahir60 nezavisnu dr~avicu na sjeveru Palestine i u Libanonu. Ni poloaj Rusije nije bio jednostavan poto je savezom Pruske i carske ~usijc uklij~te'!.~~_ustrija 1771,_sk!9.pila!,,!-y~s'~naslje4.llim neprijateljem" Portom. Tako su.se z.~racene strane morale potruditi okoncati ratno st~lje. Najzad je 21. Hrpnja 1774. pod novim sultanom Abdfilbamitom 161(1774':1789) postignut mirelvni ugovor li' mjestu Kii..iik Kaynarca,.~~ .PQ~ta je morala.,izrl1~iti spremnost'da IIanat Krim prepusti" "~lezavisnosti". Hana..t.e ostao o~veza.n.spram osmal1s,kog suI tana. j j~ samo.~ J:ljegov~j ulozi vjerskoga pgglavaraislamskoga vii{:ta. Sultan 'se, naime, istom tada prisjetio da. je njegov predak Selim L preuzeo ,cast halife. Ve(J783.,g. Krim je pretvoren u obicnu rusku pokra.jinu.f3 U skladu's mirovuim odredbama, Rus'fji je pripalo podrucje Jzmedu Buga i Dnjep1'a.,:,broJqe tvrdave (mJ:du njima Azov) te veliko podrucje sjeverno od Kavkaza, tzv. Kallardija, Kaoprotuuslugu, Rusisuse odrekli za.'mirovnih pregovora. t.~a.iene,nez~visn08ti dunavskih 'kneevina Mol~a.~ske i.Vi<l;ke,I(~e su :"poput Gruzij'e, }!eS4i.rabijei E,gejskog oto~ja - dobivi, sv!!-kako,!natne pOVb1S~ic!;., vl!cen~.u.Qsma~slddri!-Y..nlk.op. Povrh toga, ruskom

(.

;.

je poslaniku II Carigradu pripalo pravo da .kod Porte zastupa' stvari clunavskih kneevina.. Nadalje, osmansko dravno VQdstvo' moralo.:je prizna.tiRusij!.-l>ravo z~tite za. pray"osl~vne krcal!.ena o!!/!l~.kom_t~ritoriiu,~39.~to kft8:.nf!!~.!HLv_ec prije, u kapitulacijama iz l740.g., zadobila.pravo na zatitu' katolika u Ca.rstvu. U tUJe svihu RUsija-dobilapravo4a p08vuda',ii'Os~al1skorn-Carstvu uspostavlja konzulate. Rusija.je smjela na Cm,ome, .Qr.!:l'dr~jl~tlr.go.y~Jcufl<!~u, je mogla m koj~ neOmetano prolaziti kroz tjesnace Bospor i Dardanele~~.tomu su Rusiji odobreni ifr povoljni trgov&Cko-polilicki vjeti kakve su'Francuska-'1Engleska dobile svojim u
. kii;mti!ra:djaIJii1.. temelju kojega je, ilj3-Ce,Bukovina6t' pripala. . A...!Istriji- drava je Osmanli:;a 'aeflnitrvno- izgubila svoj status ,velike sile. Ona se nije posve raspala samo zato to je postala jabukom razdora. medu suparnicldm

Mirom u )(ii~,iikKay.nard

- na

. .

" U meduvremenu .u .jevemoaCricke "d..iAve barbaresk&" ~ d~, joj IIAI1\O nomin..Jno podredene Porti - postale doisU,IICIZ&vislle. Sad~au bile p",d vl..uu ~c:auibjaWcarskJb soldateski, to jest njibovib voda, zvanihJ.y, ito-je, zapr&vo,.i6kv~ tunb. tjjec daY' (ujak).
58 U turskoj historiografiji tAkoder zvan Bulutb.pan. nedugo zatim umro.
60 U osmanskim izvorima zvan Zabir el.Omer;

tj. jtvat&c Oblab.; 1773. j. ubvac.n i .

.kollC40 je

~ svojih

.ukob".

Vi.okom

Portom.

61 Brat umrlog Mustafe lU. 62 U dallunjoj ~jeveroi.tocnoj Bugarskoj.

.
".li... .j 11. Crim.. 1772.1783,Cam. .

. 63 Usp. o tome: Alan W. Fi.h.r, Th. R..ui... ,4 bridg., \970. .. .


GolPovijesni 126

teritorij iZIuedu Karpata i s~rnjc:g "oka DnjC5tra~

"

. 't",.

evropskim silama koj~ se nisu.mogl~ sloiti ~ ve~i 8 P9djelom.Osman8~oga Carstva.. Taj Bukob interesa v~likih ~ila z.boe;.b.!1d.~~D,~I!~L98~~ogq~~va, ~~~ Istoc!!.o
p~taBi~e08t~jc.p-roblcrI1ol]1-:" kol~~e .~~,~?YQ."t .o.\j~ l!j'I?~t.,;po,n~kad',.u~~ajYi!!,.!!!;.lItu~
, , nJu, zaQkuplJao evropske IIllc,058,dJelroe cak, J'nakon propastl,Carstva 1917. g., sve ao danas.""-' '" .'. ... __o '- ..-'" -, SreqiD:i!Jevlast i iznl!!!'.a~pos~aj~a...l!.v~_slabij9m.!.. ~n~!!l.arim~J.i.!.!l.!.dobJte Z

vezirovanja iznimnoga.Ragip-p3s, i 4a.lje.se opiclaol!eg~iva,II, utjecaUl.!!r~l1l. Glavni je' crni eunuh:(darUssaade agasl) mogao napredovati dopolo:laja najutje. cajnije licnosti Il dravi. Ured kupolnih vezira, nekada vanih savjp.tnika velikog vezira, nestao je vec pocetkom 18. st. Birokratski aparat nije se uopce smanjivao usporedo s teritorijalnim gubicima, negoje dalje rastao i bio teak teret Z,L financije. Slabost je centralne vlasti omogucila mjesnim mocnicima gotovo neogranicenu vlast. KaKoje spomenuto, vec su se krajem 17.st. pojavili prvi tzv. begovi doiove (dercbeyi). Njihov se broj do 1750.g. toliko povecaoda ce se znatan dio obradiva tla uhuduce nalaziti u rukama toga novogafeudalnogsloja. Novasu zemaljska gospoda
svoju moc - cesto nezakonitu izgradivala prisvajanjem velikih i odsada fa1lticld nasljednih domena, ucvrcujuci poloaj stjecanjem doivotnog zakupa poreza s vlastitog zemljoposjeda. U istom bi cilju utjecajniji medu njima navodili slabu centrainu vlast da ih poziva cak na vie funkcije, primjerice sandakbega ili valije (I;al;o su s~ od nekog vremena nazivali beglerbezi). U prvoj je polovici 18. st. naputena tradicionalna politika premjetanja velikodostojnika, OI. lokalna je vlast potpuno preb u ruke mjesnih potentata., begova. dolova. i lokalnih odlicnika (ayall). Ponekad je njihova moc bila tolika da Sll mogli, neometano od centralnevla.sti, drati privatnu vojsku: S vremenom su odlicnici na takvim poloajima mogli biti i slubeno potvrdeni;, k tomu su mnogi begovi dolova primljeni u redove .aycillu. _S.formiranjelI!. tog~~.o.[~feu~al.!1.()gsloj,!-, sl,l.obiljea.vale koji skupiue dmbcyi

i ayan, pocinje treca faza osmanskoga feudalizma. Ona je s]T1ijenila nadarhinski fcndalizam ((aji je postojao od vremena Mehmeta Osvajacaj u nadar1Jinsl;omje fcudalizrn.u trebalo da jaka centralna vlast, svjesna politika premjetanja i izraziti princip meritokracije suzbijaju nastanak cen~rifugalnih tendencija. Nova je faza prije .pokazivala slicnosti s 'feudalizmo!J)evropskoga srednj~g vijeka: iroko os~ostalj~njeJe~da!!1e gospode spram centralne vlasti'i stvar~njci)fostrano"ga, nasljednog veleposjeda, koji.se sve vie razvij~'prema zatvorenome domenijaInom gosl)odarstvu. i.dalj!Je pove~a.va.la zavisnosi seljaka. Odsa,dace oni biti bezuvjetno vezani za zemlju,.davat ce tlaku ibit ce podvrgnuti tekom poreznom sustavu, te na mnogim lI\iestima padaju sa stupnja b<i!tinikana.stupanj obicnih zakupnika. Dok.su U isto' vrijeme u Evropi postali vidljivi predstupnjevi Icasnijegagra. danskog' !ndustrijskog:,drutva" osmansko.je drutvo ostalo duboko ukorijenjeno u feudalnom drutvenom poretku.oo Pretpostavke koje su u Evropi napokon dovele do industrijalizacije ,":driavi su Osmanlija posve,i2ostajale.' , Dokj~ za Evropu'odkasnog/l.srednjeg vijekilltarakteristicna.sve veca potranja za zanatskim prQizvodima.i, U skladu s tim,. porast proizvodnje. u Osmanskom Carstvu, kakQje uobicajeno u tradicionalnim drutvima; svijet se zadovoljavao time da Qdrava'stupanj postojece proizvodnje. Stoga potral*~ za sirovinama, nasuprot Evropi. takoder nije rasla. U osmanskoj dravi se nije posezalo za novim izvorima
6~ O tome usp. noviji rAd: l\laus-Detlev Grothusel\, Die "OrienI4/i.sehe Frdgc" 41. Problem dcr e"TOJ>ii.sc4cnGuc4iCllle. u: SGdo:otcuropa-MiUeUunsel\, 18/-1, (1978), str. 3.1-1. 60 Misli koje ovdje slijode kratAk su aaietak planirane vece studije "Utora o i'eu.Lw,l:u enJogene illdustrijal~tBcije u Osmanskom CarsLvu. i27

i I t...

L, _

'-

L-

L-

Girovinl'.. Nisu sc poduzimala prekomorsk:\ putovanja radi otkrica, nisu se osvajale ni kolonije, bezobzirno iskori~avanje kojih bi omogucilo, po svoj prilici, gomilanje ---vclikog kapitala. U-pravo suprotno, ~radicionalnom ekspanzijom novostecenIl podrucja na isti su se nacin, uz postojece pokrajine, ukljucivala u Carstvo; u takvim novim pokntjinuma postupak s podanicima nije bio gori od tretmana. stanovnit.vlt 11starim dravnim podrucjima. Pomorska je trgovina - zanemarimo li unutranju o~nmnskn tl'!~ovinu malim brodovima na Crnome moru i u istocnom Sredozemlju bila II evropsldm rukama. Osim malobrojnih iznimaka, manufaktufILse nije razvila, Le nije bilo ni povc'::mmja potrehe za ra.iinomnagom. Do'au~e, u vccim je osmanskim gradovima iJilo ;:~ r;'\SpOTap;ail.~1 tnnogo i1e'zaposleiiih, prije svega. zbog bijega ljudi sa 7.cmlje, .tli jI' druLvcna struktura biia drugacije ohlikovana, pa Re, u skladu sa crijat.om67, onill1~ 11nevolji opst.anak nastojao omogucil.i POII\OCU milostinje i mjerama socijalne skrhi ?ri s!.~gI!.~nl.l\o.i rgdnlttivllosti i obilju j!f~U1e mdne sn1:tgeu s.lslopu tradicionalnnl\ p .lI.acjl~ p!.oiz\'~!I.i'L.nij.!: bil~oL!.l)b~..za t,,-hnicJs.i.!r,1 inov<tcij~!!1a, Prirodne znanosti. d;, i ne :;ovorimo o naporima za ujihovu primjenu modernim rjecnikom receno: (, t.ehnologiji - l.o su nuni preduvjet.i povecanja prodnktivnosti. nisn se potiralf'. ,..dn05no, uopce se nisu 1,1tzvijale; nije bilo pronalazaka, a istraivacki je intcr('~ .-,~I.ajaoogranicen na podrucje duhovnih znanosti. Uopc,e se moe ust.vrdil.i da je II osmansko1l1 drutvu nedostajao znanstvcni nacin llIiljf'nja usporediv ~ evropr.killl "ni~;ljellj':1I1 temelju radikalnog racionalizma i, kao jedna od njl'govih posljedk", na 1'Jall~ki, kapitalisticki privredni menl.ali(.ct. Osmanlijanmje.!. I.akouef! neslosta.jalo op~~~nijih likvidnjJl novc<\nih s.r~dst:.Lv"" m"gucnos~i stvaranja kapitala. koje bi omogucile s~jecanje skupe tehnicke opreme i redovito pliiCanje -zapo~,enil~ u m,.!!nifaktll!11.I1Ia: jedne je strane za to bila odgovo'rS 1\i'tod druge poloviCe 16, st. sve veca samovolja dravnih nadletava, financijsko-politicki izraena II konfisbcijama i prisilnoj prodaji robe po fiksnim cijenama, I\.nogo n iiIII1\od trinih cijena koje su proistjecale iz ritmova ponude i potranje. Tako se nije mogao akurtlulirati kapital. Ovisno o drutvenom poloaju ili se para. 'l.it.~kitroila. ili su se pak tczaul'irali krajnje neproduk~ivni imed u vidu plem~nitih kovilH~i dragog kamenja, to se nije moglo ukljuciti u privredni krvotok. Ni imovina koja se pretvarala n zaklade nije dolazila n obzir za investicije. Neko stvaranje !,~pitala omet.alo je opcenito spram novcanih poslova izrazitosumnjica.vo temeljno tlrittllje tradicionalnog islama, koje se ocitovalo ne samo n zabrani lihvarenja nego i II odbijanju kamatnog poslovanja; lako takav mentalitet nije mogao sprijeciLi jih\,(lrske prekraje, ipak je znatno pridonio tome da se u Osmanskolll Carstvu 'ln 19, st.. Ilije moglo razviti bankarstvo. Lihvarski je, odnosno trr;ovacki kapitnl ~[t takav razvitak bio premalen. Kako je spomenuto, posjednici SH Itapilala "i(' ,',)lj('li stjecati nekretuine, kupO\'ati zemljitp. ili S\'oj Ilovac upotrijebiti za kupl)v'1.lIjefunkcija. umjesto da illvcst.iraju u podrucju zanatske proizvodnje.Ga Cijene ('5l11anskih proizvoda, koje su zbog inflacije neprestano rasle, podjednako SIJ sc negativno orlrazile na konkurentnost osmanskog obrta i trgovine, nasuprot evropsl,oj jeftinoj robi to je prcplavila oSlllan51(0trite. S obzirom nl\ takvu pozadinu, nije cudno to se u Osmanskom Carstvu nije moglo razviti samosvojno ranokari..

.....
67 ron~? 7.:\ luih:;t.allju (:akQi) cale jfl!j~f.I;,\11 pet. "~tupo\'n" t)d

islnmskih erijatsk;ItObVttll.

es P,'obl"lIl o kojel1\1! je ovdje rijec 11 "",'ije sc \'fijelll~ II .;eogrnfskoj !it~rat\IJi oznn.:nvll br> !len'."!"'pil"l;s,",,s (kpit:\)jznm r.lIte, rentijcr~ki kapitalizBm). Uvdje sc ne 1\I00},e1llO b,witi tim plljmOIll, 1::11) i lim~ d.'\ li je (\l"r1\yd~lIo govoriti I' tzv. :t'1.ij~kom nncinu prn;1.,'odujr., k:d(n r;1\ n ()7_'lil.=I\Vi\.Iio 'l1~rk~i.o;tjcke Iilcri\lIn-r.. , 123

'--

t.alisticko gradanstvo, kao u ranoj novovjekoj Evropi. Kapital, vanjska trgovina i novcl\rski poSlovI opcenito su se sve vie koncentrirati il rukama neislamskih grupa'stanovnitva, grckih, odnosno armenskih krcana i idova, koje je manje pogadao' spomenuti mentalitet i kako se )10svoj prilici cini - re.'!Lrikcije nadlctava. Trebalo bi da svi ti razlozi budu presudni to Osmansko Carstvo nije naposljetku pronalo put u industrijalizaciju, odnosno njezine predstupnjeve. Kako je spomenuto, osmanska vlada nije imala privredno-teorijski zasnovan trgovacko-politicki i inovatorski koncept, poput, uzmimo, evropsl\Og merlmntilizma u Evropi razdoblja apsolutizma. Osmanskoj je dravi bio poznat samo koncept iskoritavanja, ali I\'~i poticanja trgovine i obrta. Tako se nisu propisivale nikakve za.~titne carine i o~raniccnj;~ uvoza za zatitu proizvodnj'J u vlastitoj zemlji, da i ne govorimo I) jo~ razvijenijim privredno-polit.ickim instrumentima poput inv('JIticijskih poticaja i izvoznihpremija. Upravo suprotno, IHI.temelju k.\pitnlacija, nekoc sredstva oivljavanja vanjske t.rgovine, koje su s vremenom postale teko opterecenje za 05m<\l1skuprivredu, evropski sti t.rgovci na osmanskom teritoriju uivali iroke povlasI.ice. Oni su imali konkurentske prednosti pred osmallskim suparnicima., koji su jo k 1.01u podlijegali restriktivnim cehovskim pravilima., a imovin<1.im je - suprotno n imovini Evropljana. - u svako doba mogl<1. biti zaplijenjena. Tako je drava Osmanlija s'c vie postajalatrit.em za prodaju evropskih proizvoda i isporuciocem sir~ vina za mnogo; razvijenije evropske drave. To sc moglo dogoditi samo na. temelju. sLaglliu:ije osmanslti-h-proizvodnih snaga. Trajno, cak sve gore stanje nera'Lvijenosti osrnanske, pa i moderne turske privrede umnogome valja Lumaciti primarno UI1\Itra.~n.jim razlozima jer ga nije samo, niti prije svega, uzrokovao vanjski cimbenik. Ne moe se iskljucivo pripisati privrednom prodiranju Evropljalla, koje je imalo sekundarno znacenje, niti pak politickom sredstvu kapitulacij<1. kojima Sll se oni sluili. Time se ne smije tvrditi da vlastit.i osmanski privredni razvitl\k nije ometao povlateni poloa.j evropske ttgovine Ila osmanskom teritoriju i, posebno, manufakturna," kasnije jeftina industrijska roba. No ipak je opi/lani razvitak u Osmanskom Carstvu mogao'riastupiti samo na temelju struktura koje SIJostale tradicionalne i na Lemelju maiJjkave konkurentske sposobnosti osrnanskoga privrednog ivota. SJ~g-

nacija, t.ovie,.nazadovanje .!?~mallskih proiz,,:,odnih ~y_~_yc~~m~~tajaI)N2s.!!1!Lnskoga.-E!Lvredn~g.razvitk<1.

/Inaga, IIv~jk~ je p~idon.o~iln. za. EVJ..2pqm,,l\ poslj~d.ic~!!II.

\'iill.ii''.~Ldan!J.:'5.:.1'a.J~.~er.1Y.:ili.!l\vikk im~~i na. umu da._~_!I s~ohjektivn.!Lmogycnosti. r:gcneraciie i mo~nizim.~j!0!!rs.~ii.!.J.?!~.~d'!.ih i drnt.ven ih *lt!(Jt1ra_!u:nalljiv!.ll~ ~Iiko IIkolik~j~~'lsl~J>.riv.redlla .~T!~c~\'~p~-,-. J

129

'J

.1 I

IX. DOBA REFORME

1. REFORMA VOJSKE, UKLANJANJE FEUDALNE ANARHIJE I KRAJ TIMARSKOG UREENJA


, Prema. elji l'<?rle 'umir ~ Kii~~k J{ayna.rci .l77~~,g,,9ije trebalo d~.ucv~~i_~ta.-

tus quo. Ona se nadala da ce nado~naditi 'velik~,teritorijalne,gubitkt1. kako je lo


svojedobno uspjela prije zakljucenj&;BeogradskQ~Jnirii; 1739'. g.; kojC?1nprilikom su se u Sremskim Karlovcima (1699)/odnosnou ?oafj:vcu '(1718) s~nkcionirane posljedice vojnih poraza baremdjc1!Jniicno mogle, revidirati. Tako j~ y~ds..!v., Os_ ~ans~oga,Carstva sam~"cekalo'priliku da otpo~~e,rev~~~~tickG,a~I1..t(),t1v R,usJje. ~~~od su_bili kako uklju~!:-:a.!1j~I~rims~<>.g,Hal!a.t.a ti,car~ku Rusiju 1783. g., (ako i J.>lal!~vjlc()jeje Katarina II. 5mi~ljala:ETQti~ QJ;m~nsko.g~,Car,;tva. Carg~n_je ozIQgla.e!1i."grcki plan~, medu05taljmt,'pre~vidao obnovu Bi~..m..t~koga Carstva, koje je trebalo da. obuhvatiosmanska podi"ucja u Evropi,:s prij,~tolnico~ ~a.rigradom, k~~ v~alne dr~;ayerus~og'Cc!:",,~va;~mZantsJ.:~:i'Je'clU"e~ imaO p_~~~~i p~.s..1<;o!!st~nli1!.~aricil1 ..!lHuk. ,J\ustrij,,:;::k'oj~,se prilikom, prve. podjele Poljske1 1772. ,g. udruii\a. s carskom)tusijom, prema'~p~'je:projektutrebalo da dobijeSrbiju, Bosnu, Hercegovinu i Da.lmaciju.Za:Vene~iju,IiI!'bilipredvi,deni Peloponez, Cipar i Kreta. Za. taj je plan valja19pridobi~l i da;vl1anjega.lj&vcznlka Porte, Francusku, koja bi zauzvrat dobila oveci ~io' p!ij~~a,:' Egipat i Siriju. Rusiji JI! pak trebalo da pripadne Mala Azija i srednjoilitpCn'~P'~'~~Cja sve d~ Jqdij~(!). , Taj, ruski plan, koji bi zna~io kraj '.Qllma.!1Sk.iiga:,~_r!!!Y.!I-,,~!J~licio kao vese lika priJ~~nj_~~a5la ~t!.=RU!!p:~c~L~r.~~lti'}at~u ~9.tu~~;crn~me_.m~r\!:..'I:II~ .~e Porta l1asla ponukanom n;1 preventlvllI '!4ar:, F8J".g:ot.l!~!=ela Jl!pro"tlv ~t1~1Je rat,~d:~mo~vi~a,!.~acanj~111 ~~ma.~~tej~ g?~ine:;A~..!r!J!p~h~I~_u p~m~c svoJem ruskom sa.veznillu !!o u tO.l!1 posljednjero~I!1!!>s~U:rkQ.m ~turskolJ1.J,:atu" nije mogla nit~~cU'!..e~~e .ne"-as.P9Ioel1jeIiJ!I,n()Y.J:litva. .~~!~jv1!nQ.vi~tim~.Q francuskoj revoluciji, pri~ililo ja vladu u Becl! 930J79t. pr~.kine!,at. ~tjzm~~1u Rusije i Osmanskog Carstva zavren je slj~dece godine (1792) mirovnim ugovorom u Ia~iju2, cak s novim teritorijalnim gubitkom za Portu: otada ce!l0'":u gra~i~u s
~a.r1!.~QI!IRusijom ciniti Dnjet,;u:.

'.

Nepre~idni po~azikoje je osmanska armija vec desetljecima morala podl.~~i ~cli su Selima !!!.(1789-180?Ha, teJ.!1eljitor_eo~g~ni~,\!!l ~,!!!IIIJ,skuojsKu. 'J.1l!.di v ~11~n,.otvoren 1J1P.~ah~npoput svog oca Mustafe III, spoznao je da napadima ~pnicli...i vojl!Q.-:!aktickinadm()cne e~!'.~()p"skearmij~ vii!!'ne moe..R.!''y!ati_4j~lotvo,t!m..oH>,or tr'!,dicionalnimvojnim sredstvima osmatUlkedrave. 'Sel}rn llI. je imao ered ocima izgradnju orual!ih snaga prema evropskol!1 uzoru, po evropskim orga1 Tom su prilikom velike dijelove Poljske prisvojile Austrija, Pn1Ska i Rusija.

~Najv4inijc
130

mjesto

Moldav.ke.

disciplinom i. ~nifor~_ ni!.l1Cijskim .I!~celima~;.' eV~1>~1c!~:..I!.~r_U!~l\i!!!!\iJ~,*!~~pmJ ~~a'JC?U.c:.P~ Cd ~ep'~v~.9.:dJ~l~ J7~~i'(.,$~~!I\;~~~~~~C?~.!!azvanom n~~af!1-1 XR I"Q~tv ~'en!!,!:;~~g .l(tl? !V '~t. J~. broJne l~ . c~dl~(novo~ . ..;n . .~ ,';"Je -~ze~lj~
. . . . . . . . . .. . .. . ..~~ . ... fr~~sk;" Y~l'eJ~.~t~u J9J'i'~~~~~~~~~~~Ii~c.>D!.?,~~~hi.'\' :; ~~~~'prlhko'mreforme' VOJske'n~!I.l:t)lle.I!OII,IJedl<tu1:\oke';;q'1'~tveno-ekonoms1ce
. .

~o~~

.J

il. ;0 m le

,,

lo e
il

promiene strilktUie;iPak1e~oi1a;1"iaZvala"ye!ik 'o~por:.cm;Jani~~!.c.QiL~~e. iz~v~_ zabrinuli' za svoje povlasticc,sada S~ se razmjerno skromnojo;refQrmi uprotstavili s i krajnje konzervativni beg~vi dolova. Medu 1>tojnimmj~niJi!:tiranima koji su sepobunm ,'U_~~I11~!iji.l'Ana.~c.>1ijipoSebl1,o. s~.i8t~kao.k~g.pre~ycidQik)~azva!.1dojlu Osm_~.~ ga,Taj je protivnik'modernizacijenajprije bi~-granicni janicar u Vidil1u. A gdjeje uspio steci velik krug pristaa. Do godine F97. polo mu je za rukom proiri ti svoj utjecaj nOa prostranom podrucju od 'B~grada, do Rucuka3,'tako da je Porta zbog teke v.l!!ljskop()!itic-"~Jl!ua~ije bilap"rimorana.l:m"!I,j,odl~pmy.ezirskpgranga za~~<?.!Jitf.p_obullj~pgX.~v.~d<?ghiOSll!a"n~. A:guj PJ!.!!1i~tLnutra~j.gpoliti~!L u pozornicu. No time je. problem samo prividno nklonjen,'jer ce"Pazvandoglu 1:3snij~ jo jedanput nastupiti kao vodeci.protivnik refor~skih n~tojanja. Dokje osmansk~ .dra.vno' odstvo svoje n!ipore usmjerilo na nesiguran unuv tranji potoaj i natrad~cionalne neprijatelje .Austriju i Rusiju, sljedeci je udar protiv Osmanlija doao kao grom'iz Vedrll:lleba,.i to s one strane s koje se nije je ocekivala nikakva.opa.snost..9odine 1798;poceo !'IapoleonBonapart~ ~,!!?jpoho(l li Egipat. U konacnici ta mjeraiiije trebafO<t'ij;pogcdrOsn1'iitiTfoCi\rtvo,l1Ojemu ~-i1ri'padaJa zemlja na Nilu,jer mlada Fr!1nC!,l~Ka Republika. nije pomiljala na to da prekine vec dvoipostoljetn\l prijateljsku 'politilcu.frallcuskih kraljeva spram Porte. Udar je prije bio' usmjeren proti~gjp.keva.ljaloje je imala putO\'~ koji su Britaniju povezivali s Indijom. sl~'toga; ekspedicijI!-prekinuti ometati operacije britanske sredozemne flote i potaknuti Osmansko C~rstvo na savez protiv Engleske. Vectri'tjednanakon iskrcava.njauEgiptu uspjelajc'"nadmocna francuska

~ak2t~kO.P!?l~i~-~~J1a},;u~!ill~(ja ~ vojska ~.!-ip~la"l~..!rfii~ril~.r~a time slomlje~l~cklh emIra. Bqnapartmjl.p'\Jstoo ma IP~ je, suprotno raCunu Frlr1cuza, v';;~aJ;;'t"p1iia~a, iaJroje osmanskovrhovni.tvo II~g!ptu 11 med.uv!--:n~~i~!~i~_n?~i~~!,6~:l.YiLly'~rpJ! vla.stjm~Ii_!~UJ~,l~!:i ~rl.:._Jako Je bez o.dga<ta?jal!shjedlla ~~1!~{ka opJava, rat~" I _~glpatsl:o.~~

stanovnJst:vo,

.!.1.~ poars~u__~~"~)e

B~n!l-p~~teracunao,_2~renu!o

P!.o."~I"y__evro.psJ~lh

uljeza. Osim toga, pobjedom_J,::ng!ez,"_n!'4 njegpvorn fIot.91n ma.lo..prijdoga.kraj Abukira, 'zbog cega je francuski .ekspedic:ijski dred ostao bezopskroe, Qonapartin o ~_oI9Jaj vidno p~gorao. Jedn~~oi.eneu~~J~anbi~!!~ncu.~:cLprodor!l pr~iil ~iri.i.!:.: S obzirom na. francusko ponaanje, osmansko se dra.vno vodstvo pourilo ~oce~kom 1799.slaoplti_obra~bem ~~e~ ry~~~n~a'Ji.i0m:~EOg-~ga s~Te~(~n k?nt!n~~nt~~ansk,h}rupa ! endes~~~'.m~e preba~I..u..Egl.l1~i. BClnapartej.c uvid~ aa Je_njegov.P2~h~t _proI?~".: 2$~:~{e~!!logP2.foaJa FfanCUSKeR.epuuITkc~~enc ~ ~apc:~oinK~!-licij:evro~skih .sili1.! f~!1~~je vojskov~d~.u.p,~~i~.~~ r199. g. lcrenuo eut'Frap'sp]re. Franc:uskavojKii kOJaje'1:nrta11J.~"U-Eglptuje JO
nclro vrijeme. IZd#"iiii:afi senakon dviji"iQ!!L~c

ipaKffi2faIa.predatI.TCiigieske su

je<linlcenapustile Egipa~ \a1>3-;g.na teme1W"nurovno~ ugovor~1)medulftlgresl:Ci F~~~~::...'" ",.-- . ~ . ~--~-~-

.--

3 Danas Ru..e
U Amicnl"

"IL DWIl1VU .. Bugankoj. 1802. ,.

131

Sada je Porta. bila o~lobodenasvih evropsl<ih ulje7.D, e je eljela iskoristit.i prit liku i uza se cvrce vezati Egipat, kao to je bilo prije francuske invazije. No kad,t :;\1 i mame\uc\ti.,.ru1iti.lla!l.uali obnoviti svoju neknd!\llju poziciju moci, izbio je ~r\ sU\W\) s oS1I1anskimirokoga narodnog p<!~~~ta L804. i 1 05..~2"1!.Q'1)~renogaprotiv iiIet1uLim. u slijedu odredima u Egiptu, koji je zavrijg-'iffivim.E2~"p'!');I...Mftm.el\!k,;J.~ Ldko~ oporezivanja Egipla.l)okratJ(om'je-pOsliii>)(iiulUo~en P~rtln valifa.~:-zntije!~()vaje'i.0.sU&1ilikabio izab,riiii1\fehf.\iFt AG, !a.zhQ~JrzapQv.re:4~knl1)';;:iiltO!Lodreda. u ;;;gi.pt~ nnz.!an MU}.'[tIl.'medAH. On se ene~icno .!_~eozll. por~e ~Iakiiice. p~ b,i iznova~lspl)st.avita mir, Porta je Imkoll slanovitog ok\ij~yanja sankci()njr<.t1'>.Jaj I:'I.L\. IsLodobuo su se i u drugim dijelovima Carst.va opet pojavile tcndencijp. koje.sl! . ,,"Vri iel.ile illt.egriLetu dri(lvc. U sredinjoj su se Arabiji pobunili vahabitiG, osohito ,:~!.:oii i p'iiriLans"kiza.~t';pnici hiiilbiiliLskogogranlc:l islmna: Njiho~'j;;;I~~r.I., fmjiJ-;:r>lkhmjaq ui~~!!j~..!:!~.~\~j.Jm~.tc III~vakl':...y!.?_~e, bio je ogranicen na ivotnp. lI\'jCl.c b,.duina. ..$'!.tld.ij.!!k!_'elll!~!, U P1'1adali jednoj od brojnih heznacajnih koji p :,,:::dnih dill:1S1.ijaAr:1psko~poluotoka, prvobiLno knezovi beduinskog teritorija Da"ije. blizu H.iyada, vec 511'lamn;). prihvatili ~19:~~~I,,~.k\tJdeoL(I(iju i .1!:!..godl!.!-!!.17Q.Q. !,1")irili ~voju ylasL, ~kupa s \'ah~tskilTl nai!.~olIl, na cijeli Ncdd, unutnl.~ujc po,.ri'lfcj~z,.ra[JsJ\Qg p_Qr\loIQKa:. p..otQ!!!~s.\EI':I!!lp.ieli Onh'tulija!.llaod.\Jzeti tI'ledinu, 1f;()(i. ~.Ie1dUl,~e osm;\n~o vrhovnilvo lIad s\'eLim)(radovinHU!.!..og,l~.,iq..uii\t.av~li1ll. Tj'!lC' sc wci dio Arapsko~ pohlot.oka naao II njihovim rukama. NaJ3allmllu s~?adovoljstvopoliticki najprije pokazalo u Sr,llih.ne samo Ila ;"Jlldjn nacionalizma, koji je u meduvremcnu por-tao opceevropski fenomen, pa je 7ah\'alio i t.aj narod. Okrut.na, samovoljna vladavina janicara;, koje je k Lomn p'.Hlupiran gospodar ti Vidinu Pa1.vando~lu Osman Aga, najzad je 180,1. natjcmla ..,'1'];0 izrahljivl1nl' i ugnjeLavane'Sf~',rTj(:nmiilld~tada ncvil1cnih razmjem.l'Ia .-.::h~je IIsLallb 1.lio !?2~~ttlV~C, n_~z.~,!!-, 1~'!.rJ!.t19rd~(C.rnip'_orcle),...I2Q!jjclslol!.! iz oiro1l111lloga ~djackog okolia, koji jeposLao rodollacdnikolJ1 srpsk~ Imp.Ct'slw, ,.,di1lJSl1o kraljl'vske dimi.~ije Karadordev'ica., Oii-J~ z-;!uaLko-nspio pod'vrci,wojoj ~2li II;\Fp.cl-~io Srhije_Uzdrati <Joi.~13,g, _Q.,<tr~',.Lvo iZ1l0~2 J..2 II p(.!.cel,lIomrazdoblju srpskog ustanka (I80G) ..Qs!.!!.~!~k!? .lied'?<~pjslg..!!.~:~},(~~~~~ij.,\).~i.i,g~l1... Kao povod r~~~~!2i~e to ~o je Po:~!!:.:~v.!ill.a pp.'ruskoga (ria nurc!}I~~iiklmjnilfdijskOg nat.o Je RusIJa, s obrazloenjem da se i~)~!.a nije t0.l~OdU Vlake I Moldavske', ugovora;_!!lli.~j,~!.~_5)hje_d_l!n.!tv!ikj~' kl1eicvine. Porta se nadala da ce dio teritorija koje je osvojila Rusija moci vratiti uz p.?lI1ot ~Iolcoi;'a:-- kojii'Jl je - skl!?Eila'avez I~edug.oposlije prop~!L_nj~~vc egipatske avanturc.
. ~k'" j,:Ji.1!~ Velika B!.itallij<:i~~rist~!a c!J.1Jenic~1 ~o s~ :~~.~.l(0Ji.~~llka"odnosno rata s rtuslJO)\l,..t~~P.2du~~~ i)sirn kolonijalno-politickih motiva, pri tome je, sigurno, ile!m '.Ia se PorLa ukori zbog sa\'eza s Francuskom. BriLansko vojno ':J.i;...!~u!.':,Ic) :i pOYCC1\1101l1 obr::unuell01J1 gOl.ovoql egipatski,h

\ I I I \ !

P~rl,i ':i.I;- ~ezal~e~11C !'.1.Y~'!;71J~ ~~~u~t. ulogu imala lnamjera rukovodstvo, svulmko, -i,;:lipa-:-_i_::~hv!llj!lj1]ci

, IIw'~it

AIIIII"t-l'"n,

potrmji

v..liki vP.?ir (1812-IRI5). n""k.. Muhn,mned" ibn Ahd ..I-Wahhah" (1703-1702).

6 1~,ko nazvani

po "teltloljitdju

i I I

d E"ropr. cest.o strahovladu jnnicnra na.zh'ajureiitno.n d4h.ijR: ahi je - I'op\lt oznnke by, iskrivlj.n. tur.k. rij.ci day. (njak) u Srbiji, slicno 1'80 i u "<l,i"."ItI" b~rhlU'm;k",". hin ,,,_\..~Io\'okalnih jl\nic.vskih vo(tn. l
7 Po\'jcsnii':i'\1'i jugoistocne

Hij.f. j. n 1~"n.t"ntin" su hili C,,";Ujnl i.

Yl'si\n"tiju

(VlaAl,n) i Al.,k.nn<IMI Mor"zij"

(Mold",,).,,).

Ohojicu

I I \ I I

!a2 ~

MuhammeduAliju
I

- kojesu vieputa potukleinvazoreiprisi\ile-ih-da-isteQg.ne g

---

i
I i
I i I

ponovo nal?ust~;erI!.li'!i...timeill!i!~nska_ek!u!ediciia ost;J.l!~~'9r:t P~Il{l.a.. j ~ Kada.je re{o~is~icki ~trojellisultnn Selim III. ~~,)V_~olu~io reorgan~zirat! cijelu vojsku p!!ma. ~~e.!Ii:nuQm.i,cedil,u sviblljiJ.1807.op~t su se pobunili janicari jm~1i naj>t~nog&;"lI.!IltaI1~aIQ~_~ije:bio ie z.i({il.v)jen, ' '--. J anicari !lU,se poormuli to, da na prijestolje dospije sultan Mustafa IV', za
( 180.7= 1.80,8). osoba- inalih sp'o-Obno!!ti:-~~a8e~'_'!.~C-e"s~Ip!2titavtJat.CnjihovimJn.~ ~i]l~}. NOL'lskor9.~~azalo ,d!L!l.J..I j~nica~imum:m)JIIt!1nalij!!r je Ilayrak~ tar Musta.Calo, pristaa Selima. 111. i jedan od rijetkih rume\ijskih 11lana koji su hl~ ieCor~sJu rasp?l()eni~ n,a celu.,Y..vojih. ~~,~~:~auzeo prije"~toliuc\~'i: sti1ij~ni.9 o ~\l IV. nakon vladavl~~d~J,~ya ~dl!!-~,dana. Zli.nOVOj1; sultana post~vje ljeli' relOfmama sklon M!lb.mi!t..lbU808-1839), brat netom svr!1;nutop;aM ustafe: [n-

tj
'

\ !

J.q:..'ul\a vOJske, kako bi- se mog!().E.d~zatl jlrltJ_a~ ~v~Q.pskII!-,~ILa.hstavak reort gani28.cije u skladu s p-rlricipima. nizam-z cedit, svakako, vie nije dolazio 11obzir,
ne samo

;iali riiliJereformama ~aimi1)iio'}eViiftio utoliko ukolikoje apsolutisticki upravljano Osmansko Carstvo, unatoc oscilacijama sult.anske moci tijekom vie od dva desetljeca, u najmanju ruku nacelno jo zavisilo od osobe sultana. A pros'/ijeceni suH.an poput Mahmuta 11. mogao je pomalo I\tjl'cat,i na stv:Hi, bez obzira na to to je raspolagao samo ogranicenim mogucnostima. Prvi slubeni ~ill.no~a sult.~na.Eilo je iJ't:lI"~kJ~~r<\~tar8. .Mustafe ~ v~~~:g ve~h:1k1ir~di~jije politi~~L~~d.~tak; ~~da, k_~iI?!ije",_,~n~~t",~ zato lo su novi odredi bili rasputeni vec u vrijeme Mustafe IV. nego i

7.ato~to su te trupe naile na opce odbijanje svih mjerodavnih drutvenih skupina. Zi1.tosu sultal1,i njegov velikLvezir mogli nastaviti reorganizaciju samo zaobilaznim
putem. to prema p anu dravnoga. vodstva nije trebalo bili na tetu tradicionalnih "psetari"), God.ii1e !~f" {orITIiranlLj!!.!!()va.j~nicarskaj.!-dini~~s"k.btl"-'.E.~E-<novi ji1.nicarskih, odreda. Tako se pazilo da trokovi za novu jedinicu budu podmireni novcem posebno priskrbljenim za tu svrhu.. Porta je, osim toga, spoznala da se zemljom u I.ahim okolnostima ne moe

upravljat.r~ezdjelotvorne sura~!!j~ koji sl,U! rneduy"rem<:.n~yrigrabilCvias~ posvuda u Carstv\!o Doista je pocetkom 19. st. jo jedva bilo vi!ajeta kojima su upravljali namjesnici to ih je postavila Porta. Tako j~B~yra~l~to1J!st~Ja-paal.~C?!i' veliki vezir, uskoro potoje preuzeo funkciju,pozvao rumelijske i anadolijske iiyane ~:d~if~~.~;:tUiJ(O?i's l?!e~~O~~~ r~rorrot1IT[t. ,nflma utan~io.ne~i.m~~~~d.Q~I~?~~v~~~ao ~Jera.!?.!:.~?Stl,g~~Tl~~!D~,.koJI.J!...?.!!i?Varao
i.!i.lere.~iina ,!!J;iTIl p~tenii.!5;ta[Q I, \nt~!cs.l~a POrte:K1!9 protuuslugu

tO~ a~o
..

za slgb~n9'

I I

(1rizl.!!!llj~ytav!1 iiY~l'Ia:inas1jednosti njih9v~ casti, o_nisu_priv<!.lj~.!.i.JI,e_s~mo ILa,. ~~I~ir:\ne refo~,m~, u.klji1civii rcor~a.nizac.iju janic~ra, n~g2. su se na.~li spremniI~a i za ~re~i~~lIJe ~Jiho~e n,,:dlenostlu pogle~;~prl~~r.ljanja p~e~~" tep~~.atili_ I podretlenost njlhovlh prlvatmo trupa centralnoj vlasti. Nema sumnje, te su mjere sfuj~ale ogrimicavanju d!?JJ~;~,ne~gianicen~ ~oci ,~yana.. Tako]_~-- o~fgl~, ,y_d!.~"nas...~ d trecaJJI.?:.a oSIn~ns.k9g(eud,ah~.!f!a,~ce lokal!l,O plem~o slube!l0 b~~!poru,

autoJwmni ~~a!.~~rt~::-C:'II!lt"~dul.~~8. g7'dogovor je popracen "d0l<~~~~2.ro o.sug!!~~n()sla" "~ (.~elle<1-1 ItLi/ak;kOJIsu, oSimpredstavnika centralne vlastl;Sultn1t~ 0.;..1.. _ _'0 . ._, ,.____

9 Bratic SelimA m. j .iu Abdiilhanuta I.

\
\

10 Takoder ~.v"n JI/.mdar, to ~uaci. MO i Bayrak!l,r: barjnJ'tlU'. onaj koji drli. no.i ~n.1tavu.

On jt~u lnll\dosti imao t.ajpolof.aj u j"nicnrskom odredu.


133

I
I

,
velikog vezira i

...

,. , ,

gll!,yn9LnlUr~iie (e!lMili~~!!~1 potpisali i svi prisutni; odlicnici kao ravnopra,vntpartneri. " ,.", .'.. '
~u, ubllfVe11I(og veZira.' Rao-,odgQ.Y,ID:m~ ~Q,.M!~.!!1.B.tlliJeo~ahra:-ao:poguDitl ,~vojeg!'p~~~rl!l!nlt ~rethodnika;-MuiJtafu:.IY.r ~a~9~ga ~elJf!z_nova.!!,S~I~!q ~ao~ltana;..posri!d" osI"ed~' bratciubi) stvo u QSn1ansko' ovijes!!:~~9.~~dueJ Mahmut mo~.ostatl na Os..m~pB. Or!tP~IJelit.!!ij!11 a!!j~t~g.P!~!!t0fl J~lc~or~

~~4~:j~:~i

.~~;~~~f~t~~~~~it~~~i~*~.;r.~k~~1i:~.:~:l~~~

daljneform~ke_po~u~~j~dgoditi'z~.,kas~iievri~em~ (~~~2_~):

..

O.s~a~8k.oJ~.drz~vno ~odstvo ~to~,1812;'~~Jel(),,~~p;ltl.!at ~ R~~J.~J'!I_b~ prevelikih teritorijalnih gubitaka.: carskl je. dvot ~oga(fra(mnatl na prekId odnosa s ~Franc\liikomll.s'liojo~jebio _u.s'!:Y~z~.'od jQ:@i~-:t~. 'C~F~~tanskin.!: !TI!~O~ s zadovoljio prikljucenjem Besarabije. K tomu je ruska..ug<;\Vorna stratja, u svojstvu
sile zatitnice pravosla.vnihkr~Ciiiia \!.Osl11anskl?m'<::a~tvui lsposlovala"~eoare~nu
.

g~rancij!lstanovite ogranicene aU~Q~9~ij~!:h.ij!?_~9j<!~e.~?itn~~_ o~a1.l~caval.a na sudbenu s~ostalnost. No Srbi '.tIme.~usy bdi' zapOVOljlll. ..Qsmansko Je. vOJ-

no vodstvomoralo'l~,

pokrenuti

protil' ust!l1ikl1otrupe.

Kara.(tE~de, nm1~v

nepok~rni vo~a, .preao jena au~~rijskiteritorij..~,~jegovi ~s~ g~~lcLg..rikljucili no~pm~odi ~Istan~.a. M.i1o'!.p.hr~cu~ bogatQ.mtrg~vcu_ipoli.~icarl!' s~~mn~me na_ko.illE.10,!!lIS, Je;. !!1~b..r~n,.za vr.~_ovnog',kO!:z~;fujJldregent:;-~po~gao k.OJl J
<;I,aga Po~ta pod.!!.pre,iprizl}a u fl!.R~~iji..J.'.M.o ~u'~rQi d9!>ilj Qgr!l~Rf,:nlf!l1t9nr;;IIW.W';"'"

uz novoIIvedena. !psk~.$iYi!!!~.~L~va 1Ji~~~~t9.i~s~~~Bi.!l~ijl?!!~~' s Kako bi sada stvorio nune uVjete za.dugo planiranurefo:mu:,.vo]ske,pokuao je sultan Mahmut Il. neko vrijeme.susta.vnoiskljucivati utjecaj opozidjskihsna.ga.. Najprije su na. rc:~doli mocni ~oji,.unatoc"dokumentu.o 6uglaSnosti", nisu pomiljali na to da svoju mjesnu samovoljnu v\;idavinu,.podrede interesima. cjeline osma.nskc;. drave. Sve vie !!U~ posvu~!UI::9arStvu ukl~njali'b..$ovt10lova (dere6eyi) - 'Ilkoje trebalo, i grubom siloin, pri cemu su vanu ulogu 1IJ:i.ah oifretlt iek6an-i cedi~. U provincijama su se opet posra"ljali.,uimjesnic;t Porte, ~irn!:k ~o kr.~.ta. ~~ili.,g~i!!~~~'\.~arhiia.': d ~ia.t~.D 5as~ip1...!!W.s!!~, Utoliko Je drzava Iznova zadobila sVOJprIJasnJI,.~entrahstlckr znacaJ. Time su, .dakako, problemi drave Osmanlija samo'neznatnimdijelom'rijC!eni. Sarrl0 je jedan od n3:jmocnijih.:ci~~ togaYt:l!!!1eila.Tepedelenitakolter: Tepedefen1i) ~1!:paa pokuaCl.~tci' .'od',. Osmanslwt CM,S_~. .~_.rucj~," k~l!.~l,~ j .Y.La,dao.. Otkako je 1788. g. bio P.~ta." eq:,;~ nC!:11ljes~i~a.'sa~da~a.Ja.njine (grcki Yoa.nnina, u Epiru).~ondje je'su5tavno'izg~adivao'vlastitu p~luauton<,imnu dravnu tvorevinu. Do 1811. g. \Ispioje sjediniti' veliki t.efitorit,!!juJ:l0jAlb~nijii, ~.~usjednim, grckim""pmlrucjima. Drio je! privatnu:vojs~~; vl3S.titu mcinlaricu i cak ~~.!a~~tal~~.di_ili'!1ais~e.o~_~ s_~oiiikim)rJ!ilrr?a.' :r~~E!,'!!:Ali-p~~ ulje uv~!9 !2 ~~tt.!Je sultai182 ,.g; sliii.~. Ka.9:J~?~~IYJ~~!Juzete"..volne mjere, udruio se od verace 1 .s:"rckim'bord" . ~...:. Na.i:iOimJiiSJe.!t~.duvre~enu'..za.. va~ioi~:gr~~~-, s~~ri~v;j~~ .9I!mall~k2g~ Q.1!-!5tvaJi~~el'!.borbe.zanezavisn~!!t bie)j~,:~jQjsa~~Y~kj.h in~el~ib~ navan 18.14.g. u ~.L.:.tzy. I~riiii. filikaJ,ctf~j1et~tl'a. tO!!:"pblh,k0Il d!l!~t~p tJ. er~elTh:f"".jo i R4~i.Jaje,zastupljena generalnim konzulatom na cikladskom otoku .

---

II Napoleon je nekoliko ljedana polom (24. lipnja 1812) napao Rusiju. Za taj bv. dOlllo\.insk.i ral bila je potrebnA ukupna obrambena sila Rusije. 12 Ali ne i sam j.udalizanl. . .. 134

kao I~.og une mti uiue. Irao bez losa roI!!. ;tVII enu ;ala ",ojhov liI1i !!Pe gao
Jjp.;..,'

Mikon08u, kuala utaj situaciji ka voj!1aikola:~!~~c.ioM~,!1~~'!:"je U tu!,~I.asvrhu u zado\,)~ti\utjecjI,j ~U ,Grcima.. j~ odziva Petro~adu :calqlst~~Qv1j~~agr samo. medu:'8tanovnlitvo~rn,,"'po' . !'t', ~!1~",1~"qr\!~II.'f~'I!fJ4n<J u Istanbulu k~jrod ~ilredine 1:7;-'st'8m~' u ave ;v~~Hit''e~~riai.:;;anj8li.ur '[),LLI!. Qsm!!!!!.~ -'_lLrs~va, ..a'Su~d~,}+v~~"'.p'OZlCJJU:,.9.!~I!!t\Um~~ ot ~~\~\!PP*,i;~ir.a\hlUs.he-_ le~Ium'.08IC!b~..IJacku~ ..po.1ae~ot!1'; ~ad ~e_]'a~I~~~#z~ ':~,!,~yatlC! r~mUUJ~~~> l:..N 'I dllnavs~nezeVll!e, gdje s'!.o~ l!!1.g'\:I8, :yl~tl'l<nezevl kOJISIJ, l1kC?de.r ih lanaflt b otki'thcl. TO'me:Je pridolazilo sve vece'iskoritavanjeseljatva vezanoga za zemlju. Pos!jedicaje bio oruani protuosmanski ustanak 1821. g'l koji je, medutim, uskoro propao jer se nisu mogli slo~!fLy.Qde: Aleksandar Ypsilantil4.'koji je dospio u Molda.vsku na celu boraca za'slobodu iz Rusije: i "dom8.Ci" 'lUdor Vladimirescu. koji je zapovijedao pobunjenim 'seljacima. ' JJ!!1eduvremenusu borci za ~?bodu R Grck<l.Ll!spj~!dQ.kraja lj2.L"g. Q~yo.iiti F~li PeloPJ.!~ Pritof!1 jcto~l~cl!() bi!?~o.to j.e,:natan dio ~S!!1aJis1i:~__vojs~..~_?io potreb,!1~J\~.~o~ draye,' gdj!d~~ !~korlstllaunu~anJe.~~kocc suparnika '1.!J.~ap.!f!uz.!:nap~~tud'eiio~l'82Eg.: ~z loga nije nastala teta za Osmansko Cars!!Q, vjerojatno nadasve zatot~apadacka perzijska vojska.bila desei.kovana _'\tolerom 'j tako prisiljena na"'povlacenJe:-' "-'-'" --, -Q~ s;;:ustanakodug.~r~i.';' nij~ mog!.a ~ma ~~g9:>po~da~~isiLuaci: a Porta jQ!R,-ma.kpo~van u:pomoc 'Muh;U1::II~!:..dA.!1.koji'k !!Ied_~_v.~!ne.!l'!...!!j\:gipl.!:!..i~ u

gm<.!~jakll ~ici~

moci. Eg~patskojJ~armIJi. k~jaje bila P?d~~~slvol!!Ibra.him-

Lva. ,. ao "~a, IISU :jeova 'etlt U~t iko ko,

-P.!1..e.si!!~ ~ M.iiIi.!l~m~a:,Alija,- u~j~J~_u~s,ta:njc:i!!!~~.ada!i e~a~ ,I!.~ar~c: !

Neus 'e ~ki~cent~alnihJrl!.P..aJlle~kfu.i\~ni~~jojej~!I'JJ.l1llil,.P.0!azalak~~~IIa., mo ern!"_~!~~!J~.Y?~~k.~. Kako JC10rmlranJe novIh, moderno orgamZ1fanthodreda, :poput nlzam-I ceiJlt.odnosno sekban-I ceeht, uglavnom uslijedilo b'ezjanicara jerslI sekban-I cedit samo formaillo tvorili dio
odnosu snaga. unaprijcd bilo oSIl(teno na uspjch. ~ak?_je sada novi, odrfd~r,?iran _.p..2SUO}el}2..m .mi!:A.4U!..~ot.ek~o p 1.Z. red~va Janl~ara.. Za. tu Je dlsclphmranu; moderno na.ol'tmnuI uVJezbanu Je. di~icl!.d~..ojaje;5upro~~o dot~d~njfin yo~a:ilm.a_I:!!!1~~~I~' orlJ~~!k!!i!ci~lli2 !!..Ilislamskim .m!!.k:iim~?},~.U~gr!',d,~!!a ~~~:~y~~p.~~ih"il!:!J.ruk~q~~I~. syaldjanicar:ilii l.)~.ta~~()~()...~a~i.ti na. ras.p'~la.~aQj~..!~i. J1I?9..t;~~!jilnjel}1.od~~<I~ ~~il1c!Jr.a Jamcari su IZgllblh svoJ prlV\~IIlram:B...~, A kl.l~o.te e~e?stahlTl)~I~~t'i1a :
janicarskcig Ie
~
,
,

korpusa

- ~tako pri postojccem

Teje CI,i 'nu us',ak la lne >g~


JSyo ku

1?l!j~t~,o~p.I!~~nje ako'<.!oq!ovo1iIlone' to i .cekala. Trupe vjerne Q]~rO~l<;. janicarp:. No cini se da je Porta samo st!!p'~nove _odr~ l~!.!2-j~vladi uze e su, 'lai~~, ;;Stanilc .~}jp"ii.fp.~~~f_~aoJ~~v~~ za..p~kE!i!yih j~!!i~a!2: u gl~v-~omc graclii~ Qo~w je ~,ao.u hi~~~r~fi.hP()d 1I!!~i'l2!!i]..!e~~.z90~a (\laka-I...-..ayriyc), Tada -13 Tom je.prilikom smaknut posljednji Canarioloki Portin tum...: Stavraki Aristad.i. Po.lije IIjega taj su vailU poloiaj preuzeli rod.ni Turci, koji cesto nisu hil i dovoljno prip..emljeni "'... ta zadacu jer nisu dobro znali strane jezike. It Rij~c je o .inu voj~ode .pomenutoga na str. 132, bilj. 8. I~ Ondje je vec od 1796. vladala J:"tU"rsJ:" dinastija. 16 Domiljanja prema kojima je Ibrahim-paa bio samo "astorak l\fuh..nuuc.)a Alija. ILelni.ju nikakva temelja. . 17 Istom su krajem tri~esetih godina 19. st. U Osmansko Carstvo opet pozvani cvru"ski vojni savjetuici. i to gruP4 pruskihoficira pod vodstvom Helmutha VOI\Moltkea, k.1.snijega geu"..al. -rcldm.nala i .efa pruakoga generaltaba. . \I Rijec je o Drf"m". koje su, usporedo s povccava.njcm broja jC1ucara. ou prvoLill1.ih kompanija prerasle u bat..Jjwlc. 135

ski

je Jikvidirallllajjaci element n taboru protivnika reformc. Sultan ie definitivno ra5~~i() j~!!i~a.~li.g_d!;~.Q,.~~eyhtilfslnJlla ..Knd~~51e MellIn.et.~T..'th!!.~ren!lli:l: ;slodob!!.~.i:~I.<_~ut~~d Jb!O~.!~!},~!. JI:!t!\i.ot1.~ bio..9~tar p'rotivmk 2;'ake rcferrnc, uvelike IItjecuci na janicare i medu IIjima cesta raspirujuci nemire. Unilenje jnn~iUskog atlreda, bez abzira nato.1ta je all, nesumnJiVo', potno n,'podnoljivim IIl1utranjopolitickill1 opterecenjem, znacila je slabljenje obrambenc $posebnasti Carstva, to. sc nije magla sa.qvim nt\tloknaditi formiranjem odreda 7,a nadomjc3tak, tzv. Pobjc:ual1osnc lIIuhamedavske vajske (nsnkir-i manslire-yi MlIhllll/lllccliyr.), lo prije to je driavi izneva prijetila vanjska opasnast. Pot.o sc iJoJvievropski sustav saveZl\, poslije obaranja Napaleona osnovana Sv~ta alij~!!s1\, n ije uspjela pehrinuti za mir i red u l~vropi prema odredbama savez3te olwncat.i ;"r':;];u berbu za slobodu, poduzeo je lrejni.~,!ve~ I~u~ije, Ellgl~J(I)J frnncu:>ke..zit.i"~i.!.,i~kmornari.~.!~Rg.~lu~at,.za..spaa~":lljeg.t~kog~stiil!t:.:\LrsJ'!. IIniLiQ"e~ln1l.IIsltoi ,,";ipat.sl<u nt)~.i:j'.J9 . ""U'prpD~.~28--,. g. !J!~kesu trllpe IlJogl~.mJl!.H.cj !.L~pj~I1t., .1l!l~.vill1..fLQ.lli.illI@;J2a :.k i ;;au~L ~t'[riie. Malo je kori~tilei preg!i,li1.v!\l!je .~sve~()gra~lC!I!I_lIe t.(l(la ,,\~t:a~alo kolike JE)vejnoj sl\a~.LCar.~tvalcodilo ur\it.~.I.lj(' j~ni.c~r~. tj lI1e(1uvr~l1Ienu "" i r.:1~ipcalli,na nagovor prijat.eljske Enc;I.!ske, peceli odstupati iz Grcke. Fral\r1.lsl,(' '115" 'rllpe iskrcale da poduprli ustanikti. Ako je-.'2.fs41YJJ.L \Jnatl1cgot;Q,~obcznadl!ol!I.I,oloiaju o!,I)I~!sl(Og prot.ivll.ik~ .!!1irull.J~j!.~I~!,'a lu r!,jl!u L8?9),I??lIt.avio m~mjcrl!o ogranic~lIo'1-htj('ve, Ot.~(h . to lIcil\io ,;aI1lOzbog straha odkornplikacija sa saveznicima, 'rada je bilo posve "lI(';;U~C oSl'q:ii"t{Ca.rigra;f~r se_;m@v'Qfjio.rd~th:-no~i1!!imLerit.orijalllinl Ji'}: hitkol1l Ila i\i1.y)(a.zui \!.A~.I~ip~l!.,!a,:!\. Ipak je usLraja.o na t!Ulle d!';...i\o\Q!da,::sk!0.. \th~ka ubucluce bui!u,"doduc; pod osrnanskorn vrhoynom vla.~cu, ali isl.(J(lo.!'!!'~
Ni ruskpm ..?:;l~.t.i.to..l!.\.; I:OLo S'.I ,,'vropsliP sile !.!..2iu~l! .,lB.~.\LIJ&9vorom ut.vrdil<~ grcku nezavisnost.,

":')r;~1'_~~J. Porl1\. le mu privoljeli g(J.~j!IUdalla ka~ilie. Grcka se, privrmnr.llfI ,'nalliccrra na juni dio grckog elnickqg podrucja (Pelopollcz, Alib, n",ol.ija), )!l1C,ldillilivl.lO.j7,9..vojihtl~-~1moliskoga.:~(I.rilvndlr.~.klo!>a:'-I' FfilllCIIS)saj~ isko. -isl.iJa slab<Jsl. osmalike-(rrz;;:~eza' prosirenje svoga kolonijalIlog carst.vi1.na telu :,j \'eg sa\'ezrri1ta: I.iili.J]~ri~lla je bJ,~!:.Jojije jo sam0.J!2mi.!.I~II? ~io p~)(1 o;rho\'rlol\l vlac.uJ:QJ~. SrpsJta. se aU.~2.iiomij3, moraI'!.pro.~.t:i~.j)nclie ie u.kol.QY.!lli! , G:o. i ferma lrr9..p~os.taVJJel1..kl1~~.20 \ ; osmanske ce vr hevnit vo 11 !!t!ucc ?.!! b ~!t:U()f,

-am0 obvl!i\iSrbije da placa 4anak i I'orti prepuii.!:.il..!!.ckc PQgr~Ii~~~:.t,


Sad;, je i 1"~Jhamme,9..A-H.podni.o ~aculI za S~?juYo.llIt?c
"!lipuu ko \'i~~ n ijt!-b'\1rzllvisl} i _~amJesni~jer j('! l~ra(Jio, u _GrcJ~oj:-_Zal~!:.~? 1J.~(qn:'Lvo!U1s~()!!cellJa

~ I:.gip~uL!,O::;), ~!I.nril1 i ce.Vt!L\J,~~!.!.~~q~i3j.Ll.!!I~!1. TaZV Da lasti


~e ~oceo p~ill1jeciva~i
line

I! cijim]c rukama bira~lna mac.. vIsoki'porezll. prihodi, on je 1808-1810. g. !,Ianski oduzeo njihove posjede; koji. su inace neminalnQ"priparlali sl1lta.nu. Kad;,

Mamel uke,

s~c~vecl~rp?:r preth'. t.e mjere., dao je -181i~~.;"i)_odizgevg!j)1I1 !' c,'I'.'J(~LovanJa predsteJccIm mjerama pretlv vahablta, pezvat\11ta svecanost tn 51.0- :' o

vodeWI.~I!~mL~~15!~ira u .kairsk'~.c}Ja,q~ll,\.~~)!I.roasakri!ati. Zatim je uao

~1I~iavn(11iltvidirati cjelokupll'iiimiiierui:~i'dqltveni sloj. Time Muhainmetl Ali nijc zadobio samo polit.icku'iii;;c"it~l1mrnego j' gospodl\r~kll jer je. sada posjetlovao I~i.i(>k)~;ip:.1t."l;o obr,\(livo t.lo. Tako je ineg1to 'iz,c;radit.i nove drl!:3t.\'eno-ckeneIl\3ke

19 Kraj N,\\'ru-i1l;1,nn j\1~o7.np"rl1\nj obali r~I('polU~'I.a. ~:J Spol!lr'1!111i l\1ilo~ Ohr~II,)\'i{.

t:3G

strukture; suprotno osmanskoj Por~i,.ou je ~drtl~ za~rugolILllI"ovodioupravne refOTl~~ hfduiliijski razvoJ I osniva.oplanlae pamuka. I( tomu je stvorio jaku vojsku ii~u flotu. ::; rrv~!n.i!!t~1iiT~ a~nJ'~ra Mu~am~l!!!a A.IUa bila suzbran'e ;hab . . . brzom slijedu ~0Jta~~Jao.!,v.<!.)!O,Je Medmu u rOSInc"JWL!. Mekku. li' Cl1ju lIBi!LMalok~ije,za}lzeo je saud~~kupnJeslonicl;I Dariju (~lJ), cimejesaudij. .

~p

SKI Dokuai

OSmVa?la Qra.ve do dalj.P:E;~_ odgo4,eri, a. vahabiLski Je I!QkreLta)ducih

s~9linjak godina osuden najleznac1tJnosl. Usporedo s operacijama na Arapskom pc;ru.)"toku, MUIlammed~lr uspioje z~!ti N..u.~J~,,,Q!.lli9:;no.M'!j~,yM.~j..2!!>-~\!~!!!;.. Sada je uspjeni vOJsI<ovoiJai'ilravlllkzahtIJevaood Porte da mu prepustI i~i.~jj1i::" 'J(ako:L;t.j iJ~govzaNjeY.,l!ije. ioi~purtjen, poduzel~ jc egipa!~~TI!futffi:.. l b
"i2Q.Q_vQd~tJPm_nj~g9.V~ sll.!.ul?~hl~n:p'~...,l,,~~~:.K:.,P!Q!!9.t~.tJ~:~iili~"il. li skoro je osvojena r5~a, .iegipa.tska je vOJ~J{n a~rtJetila osm.a~~skoJI~rljcstolnici. Buduci ria z .le rral)~uska - zamteres1Tana za pnvredl1l proelor \I SITlJU- bil:!.sidona Muhammedu' Aliju, ;l1;;gleska najprije eljela pricekat.i razvoj dogat1aja, Porta je mogla moliti za pomoc jos RaI!!.8_11!!~jju. Carski je dvor piis.!..ao,svakako, ne b(~z vhstitog iiilercsa: Pocet.kom fS33. g. pojavila se ruska flota s ~oi)J\cnom vojskom u llosporu, il ela nije izbio Rukob iZ!T~tq.!.l.R._l.!!?::,.i..I::g.i.l?:f.~.!!a. Kako Engleska j Francuska nl'iiiirjele trpjeti I'risu~nost ruske vojne sile u Carigradu i oko njega, prisilile su Muhammeda Alija da POVII"C svoje"odrede iz Anadolijc. M.irom u I<iitahtt.U.?~~) Portil je pristaJa pol),,nienom veli~'?.tlostojnlktTIl~ti'1bo l~n.o ~;;q~IDwr~, i' !.ovrhovuitvo Osmanskoga "ko Adane. Zauzvrat je Mului.mmedao priznati maloarn~ensko p_<?_dr.ucj~ Carst.viCIstodobno je Porta s:Ri';!j';msklop,Ha'ugovor l~lin~ftr Is~~.leij~i'.Tim jcugovoro!f1 c<l~!kaRu~jj~.\:tna~a kaoj;dil~~ :~~~.i\',:i;.g.:'!mi&J~it~9~~'t,t

koja u nudi imapruiitL2!.Il~!!!1U,_p.om9c; 1"'OrtaJe ~ao protuuslugu - s obzirom na rusk.1I potrebu}a si~J.lJf'icu - ~atvorila. tj~~!}t.e..z,'!...r.aLJ.le_h!od~~.!: .tr~.cil!.,~~~~~a,

tQ~!.,I~V?~I11~2I..~~~~~J.I1.d~~.~~b~~~q:.sa
1.(' (C),11Ish9al!!t!t budu~~~iilJlIg~l<..p.::2!.'~1!.I~s1~)!;a

rr;;!.!.!:~'2.ke I Vehke ~.r.~l~'


s.I!.I~oba na 9..!.IJ,:ntu.

l'slicli:I<Ojijenepokorni Muha\mned.Ali u Egiplu postigao razrnjernObrzo, i7.nova"jeosmanskom dravnom vodstvu pokazao koliko je za Osmansko Carstvo hitna preobrazba upravnog i vojnog sustava k~o b~.l!.Q.P.t.LI1.!.9.&!o ~~eiivjeti. No 15fijeliej(o'1['Opoc~~~vo~1e1iJeN~Qgporetka{Ianzill)_at le ~~~cIen.ie.' osLqL spomenute preobr:J.Z~'y~j~ke,!!.!!~ugih ~li..~. NI~j.Y.l\~niji\ bila.Ji~'yidacija je
t.i rn~fckoJ!: sust...~ !T!i~r:.!I-koj aje'.J.)fi!n}lrnJ!.,.bila.~ vo ino )~un".. S pah ijska vojska, op-

sfil\lf:oje le il prvom redu slnio nadarbinski sustav I sVe:!vie

je, kako je spomenuto,

Il k~J:k;.tc..'1.!1~!..~~}.!!.i!l !..?!!i!!n.ih..t,r~Up.\1:.P.ta~en.ib_u.. !;oLgvu. Tako je fisk povtaclO sve vie"tunara i int.egrlr1lo ih u sllstav zakupa poreza, mada je pocetk~ 19. st:, osobito u AnadolUi, jo bilo mnogo llI1.drbi IIa. i'.lnogo a je tih nadarbina odllzeto uiva.ocima vec li vrijeme Selima. rH (1789-1807), jer su prinosi bili potrebnI 7.a financiranje odreda. nizalll-I cet/zt. .Jili!llt~ll9J.e tin:1.i\LkaQ._

od kraja I!C-Cgubilaa z.~~ju n

1831.~.i,t.?~~og Hnanillsk~~!ica refoJ'~L . . IIstall~va .do~u~.~ LikvIdacIJa tllnarsiOOgub.va ilije Imala !jamo vOJI1Iaspekt, nego JC 1>110. Zna: cajna i pa .razvitak oSl!1an~koga privrecl90g sklopa. Naime, preteni je dio zemljita s~ ko!!.ccntrt!Jt.!U1..yi<!u ~.m.~a. (~a.~~t1,!!,!.aytll!L ,P..r:.i t\?i,Jnj~j'7'na:-

--

ravno,

nije bilo po~riied'ltiki'ai'ijanTefeudal.h9!U!.!!~,~ava,

jp.rj~ naci.U_,~VQgJJ.i~

\L

21 U ~vropskoj !,ov;je.""j Hter..!ur; najcece se iskvareno pie Unki.r Skel i ili sl.; na a7.ijskC\jobali Bospora. 22 Pritom su' st..novi!u ulol\u imali, nesumnjivo, uspje.i Muhammeda Alija prilikom konfi~kacije.7.em,IJopos~~daI EJ!ip!~ ~t~~~~JtC I ,~~~ d~se!Ij~" prije to~... 137

t2ie.tvrtoi1..a'!L9Smanskoga.feu!ial!!!na._Jlaimer..B.!i...:..~a.~"nilt~lj~4.2..~.no;~ k!mpika u a~aru.. ~io:isti k~j,~r.ij8.!~i.i.m;:;f~M,P~~!~q,}~,kli1~1!~ k~ .i$!lna~_dp'opratnl!u.2J~varelldali!ma. b1o.~~ut~c'!!1~!t,;}r~~~!lq,~1a~a ttmars~Quustava:pre!l'su dO~<I4a;4iI!.~9'...!I..~Uili~'-~nY!E!lzeri1l.k!~08JedlJij.Wi~..


sb.1~.en(Lu' privatno .:v.la,si1itvosyoJUiJmsje!iriik";:".:wJJl.ko ce 'se oni .ubu~~~v~ti.

Ti liUzemljoposjedi obuhvacaliotprmk~~Il;~~UP'p~pr9dulti.vne:~r~1~_OSmanskoga Carst,ya. .. ."


.

Da bi se stalo nakraj divljem bujanju zloul!Qtreb\javanihzaklada, koje su umjesto dobrotvornim svrhama sluile:josamospaa.vanj~:imov!ne od zapljene i stjecanju prihoda. povlatenih osoba, sulfanjcha.branio Mu..da prisvaja' ostaytine. Time je trebalo osigurati nepovredivost.vlasnitva:1takOzaustaviti zlouporabu zaklada. Osim toga, ustanovljena je ~ntralll.a..bla~na'u' koju je valjalo' otpremati prihod postojecih zadubina i iz kOJe' u' se imali.p'oClmirivatitrokovi za vjerske s

ciljeve za.uzdravanje''uamjetenika. i .

~di osigura.nja djel~tvorne upr~~.~ivi1n0n:' po~rucju, trebalo je stvorl~1~retpostavke za Izo~raz~u ~r~J:lI~I!ih...Q.soba.' ~ec.k~aJe~; IW!::~~Q~a.na!:..~ko!.a.J~~a~y.!U~Y2J~e~~e.!!J~~~t..1827~t~Je vOJ~:me.dlc}.I1.~~.~ S~ it"'TI!1Lf~~E2:~.~~o~..<.M~~b;'fili1ifi.f~'Y.!h;: . . ~.polazq"cl f.'Hi"o1)r~zovmh zaVO<lalIISU Imah ptlmjerene:..pretlnaobrazbe,..v~lja1o Je 'praz~me u ..nanjU ~opuniti~rema. p~'.mJ.~ru Muha..m~!2lliLIL.1~gIRtU. pripre~ni~ tecajeviI?a., ,~i.:po~~ebe ci~ne ~~ve 'os.novane'~f: na.pra.ksu skole. (L;18~7.. pr~lo su dvije vie slanja s_ti~ndil!.~~ prij~ Sy"~ga. v9jniIiLn)s..l!!i'~i!u~.i~m.J!..fa. - u_ev~~~~~aye. Svakako, rezultati. su svih tih mjera.,isprv1I; bili vrlo o~kudni. Broj''je moderno izabr&enih strucnjaka bio./leZnat.iip. p,r~te!!~Y.~.i..naQ.!!!~Q~J!iJ! Osman\ija U~da, s!:.Jkao i_p~i~L odg~jala u tradig~~~l!!l;!ru[~!!~!!!1.$~QIl!,.ma (!J1~!!~p),...Q.4~osno ID.edr~~<I:;' ". . P!'.Ye.se s.u turske novin~, 7'.a~yi~n.ivekl!lIi ("Kal~ndar dogadaja"),.pojavile takod:r u tom -,vf,:.!!!e~!!,~~~~,!!'Il~~~~ p_rem~.~~ro~~~ome uzoru. OS.lli .~3ile.~u to sluz~en~.. ~Iaam~ ~,?y.I~~.2J!:..!!~~.!~.:L~~l1e ~yc:o~ub~~n~ mi~'ic'je. . .~IJedecl ~p~<i!J..!1:.,.!!~~sto Ja.k~"povrs!U'fzDaCe.!1'OP~IZa\iij~..bd() P!~ngya.nJe ~j~i~ih ;:I1a,Al~,!,.'!..!!.:.. "m~arstva;~.;Ja~9 .:~(b~~<l PP~1!~f~7aiY~iiskih s.ek~etara
(rel~ulk!JJtap)
I

od l~~.zvao

Q1mlstl1r!jtvo.

yanJ~klh

p<!&lova;.

To Je preimenovanje

sta.rimpersonalom i uobicajenim 'nacinoqt:ra~a,.bez i~~ve struktur~e' promjene svakako, bilo sporedna..pojava, a ne pocetl/ok..p.rave reforme..I5to vrij:~i- reformu iza. odijev3;l'!.i~. lLg.l:~do\!..i.mauYed~!!'~)!1'.Qp~!.rom i; sj_~rne Afrike.. ie' odi~~ja,...N!l5en~j~rballa za~ranJ.e~().Umj~o ~jega uved:n ~. jeleyorije

- sa

I
I

J
I I

2. NOVI POREDAK (TANZlMAT)


~ljed~ci zadatak kojega se htig. plibY]J.tj~i~~Jtan..Mah~lIt II. bijQ je_l!.otl!.II!1.G. preoblikov8:!ll~~!!9.g!:.lyota oevf9Pllkom'I1Z01\l;: No:~dva.",jetu"najblioj okolini j ~uItana.D1Toosob~ koje bi uYidi!lenuzn~ .Ie..~r...,;~M~q)nIllQ.brojnim~je p::oseb~o Istaknutu ulogu Imao M..!l1af~~ k~lJ~ l1~y"an, "otac TQJW!!Iata". BIo je siii jednostavnoga carigra.dsk<>g'slubenm&:zaklade~.dobio je :samo ogranicenu .kolsku naobrazbu u kur'anskoj koli i medr~i, J.n,!!za.vTiv~i ih, zapoceo upravnu karijeru, 11 kojoj je postepeno' n,~p.'iMQvaQ..dIi:.g'elnog voditelja:' Neumorno se trudio proiriti svoja zn~!!J~. l(AO.!!It1b~ni~p~~~ns~Va.'_ o o11!""viegodina Itao poslaE:i~_u..!a.~z_u,__~d~o~o t~~~?~UJ stekao.J~_l!e_s~~ ~~~~.~~~~~~ika n~$o_

I I
I
!

.1

,.
I

138

vo

.o II.

*. i.
;1!-

L,!!~d_'!J~..!!tJ~pE,d~kii1lrut~,ni ivo~ rnoderneevropsl,e. ~r~a!e. KaQj~ postavJ.i.~n.za,min!s.~a"'yanj8kib p~va~ .'yrati()"~e IL~~!,:!!sku:P!ij.~to!!lic:~ i,J.838. g. dobio ladata~.J!!...I}~~I.'!Jed!!~lt!!~ela, fot~ra!1~!\o'u.. tu' ~u is~~~~~!.~,.~j~~o. reforme. .' ,.., " , ---'.="~tnu! AbdulmecltuJ IL
Dije_d2!iyio__z!!-!!~~~ak

iava...,!~g2~~vot~~.

~oga. p,2slaLEmroje 1. srp!!ja 1839. Obdj~la_pala je_U'~~!1ost.. !ljegovu ~n~~sto&'Q.Q!~nj~n::::sTnli-

{l&3~1861} kao'nasljedniku.
im.!I Tanzimat.1 Ha! ri t (Snasonpsni

,. - ~SV~lItgiiii~FiI'\ii~ .!~t0!!IIe:lgfesudobi\e

-.
'e e

LLi

la Lu e
II ,.
a" )

0:t~,2!'eda15)... proveden~ su u vie faza. N~e..I1Jog aeno_"~a.ill!carskq p ~m~~.!L.~~u.~:..~~~}~~~~.!h t~~~~!!~~j._~f,~~,_?~.I.~ane.On7o..1tnjl>l~i1o slje.9~c.!.,!lJ1cela:slgurnol!~ .zl,!j)fa, casLI I' PtlYJ!.~1:19,g vlasm,sLvaj' uvodenje pravednog i..j<l:.v.!1qg_s~doY!'-J.!j~;.j~dn'!;k~~. pripadn.!!(e !.I,yih.,vjerskih. zajednica, pri cemu :IU dotad politicki "diskriminirani" nemuslimani u. Cars~vu ubuduce takoder II principu imali postati osmanskj gradani bez ogranicenja; uvodcnje praveJnoga pQreznog sustava, u sldopukojegabi Lrebalo{{a nestane ne samo gutara izvanr<!dlIih poreza (lekciliJ) nego i susLav zakupa poreza; (ilIizam), kojije stvarao sve vecu zaprck'u slohodnom razvojuprjvrednog.ivota:...;!!Att:uel.:if je, takod~.~.IP!"e~\,id~9._.

pr.~ed.!1Lp~sL~.l?~k.E,;S!lIL1'-~ti!! ~ voj~,~!.~c:jU:..1~43;..~r(J_\,~~n clielo. D?Lada ,u posve prolzvofJm susLav popunJavanJa reaova 'do1VoLmm vOJniCima. morao je us-

e 1

tupiti mjesLoopcoj roj noj obvezi. Nakon pet godina. aktivne-slube regrutacijska. morali biti na. raspo'aganJii-k~zerva (redif). Ta nova, pionirska. obveznici 5\1 praksa unijela je va.ian cvropski element u organizaciju vojs!(e. Principi l;oje je objavio Hall-I ~erifnosi\i su, dakle, obiljeja evropskoga liberalno-gradanskoga drutvenog poreLka. Ujedno su znacili jasno odricanje islamskog., pravovjernog Lradicionali1ma. No kako konzcrvaLiv!!~ vjerske snage ne bi strahoval~ i da bi im reforma bila prihvatljivi.i2., Hatt-I erifu je posebno istaknuto znacenje u rellgij(!,]soja-bJ.tmala iad~c!:l pru~~L drayi, emUii narodu nov~ m~-;a.fne ~nagc.

Cinjellica

Lo su

odsada i .kr..~lI-ni_.i.Zid<wi...b.ili..u

principu,

uzdignuti

na sLupanj

osmanskih'gradana. Lrebalo je da, istodobno, oduzme cvropskim silama mogucnosL upleLanja u unutranje stvari Osmanskoga Carstva pod izgovorom zatite krcanske brace.

ravnopravnih

Dalji su se reformski potezi poduzimali u brz~.!!~~Jij~~~:P9~~1e je rCOfgJ.lIizirano prema cvropskorn uzoru, te je uvedena snano centra~a provincijslca uprava po francusk2.1]1redloku. Za oivljavanje privrede, nil-pOSIJolnirom na p s postojanje tetnog'lihvarsLva, l~il!Je na privatnu inicijativu OSIlovan prvi novcani zavod u CarsLvu, Banque de -eonstantinople, ',oja je, meduLim, 1~54. pala pod stecaj. Dvije godine kasnije namjesto Le banke ustanovljena je Oslnanska Banka. (Osmanl1 bankasI ), koju je osnovao francuski kapiLaI, a. glavni joj' je zadaLa.kbio utjcrivanj~ vanjsldh zajmova. , , Me(tutim-;nedpstatll~reformesasto~o se U.Lome ~~ojuj!jedno~trano ?li!Lo~!'ao.. S~!t~!1 s~,- isklj!lcivoa~s.~cl2d~~~ev:...~~.!L-, pa : !I~ije~_ ~~._cIf~~).FL ona.
11.!l!U1!!!I-1a. s .~.~ropskl!U._na~o!ii]g.r~~~ t!..:tJiNtp~ veze suv~!1~~(aJ~.!1~Je ilo IIsta!!.ovc, b R~imjeric..!tPE-.rlam.!<II~~.k9.i yrila~~(}. II.bi t.ome...nt:dostatlClh...Y.Y.Qdenj~ Novog...poretka. bilQj~,vr1o'.ml!,c'!inoierj!J s~yaral() put j:'LI!.!c!~nj~!ljc z25l~~lih. ckon_qmsl'~1 i drutveno-kulturnih struktura.

231<akoje 'pou\cnuto. ured rci,u/kultlJP4 preLvorenj~ 1836. u ministarstvu vaujskih I~usk'\'a. No ono je svo do imcnovanj& n&prcdnog& Mustafe R"tit& bilo pod vodstvom vrlo konzerv.~livllih' cinovnika. lz"nsdu 1846. i t8SS. bio je ~"'US4.4rAR.c\iL-paia ~eaL pULa veliki ve'l.h'.
139

U isl.o vrijeme dok se teko pogoltena drava Osmanlija Ituala.reformirati da izhjegne propASti,iznova sc zaplela u sudbonosni suko\)~ !l!..~ls.I?Jesi ~~~.~~!ie!L Z~_'f.I.<?~.iL1!~i,:,:Je~ii!trSVqj.!T.~J~~~tgi?kaka.I~~
0i!;o".or .!l~..t~J 1~.~zovL,y.~~~c.M~.hm'!tJLodl~osl.o..~o~,I~lJ!.tJecaJII. ~uTW:ii'UHeda.

~_

Alij~.~1 Siriji1,' i,lu J?~krajiniI i,!.l1ov~"s~avllJ.'p~~_!l~p'~~~m3:!!~J~ll'p'ravu. E~~..'l~.!~.~to Izb,lO~rlJ~al~i..s~~_po!~zaJa s: J.~lla}\aj~oc !5~~~Jicili.su .;:~g ':~:mlansko~J).!~~Y.!!lk3:~.? J?.o!~.~TII..llUP~J.!!..J~9.!h!~!1J.J:I1~.um1~. PromJcnu na prijestolju, koja sc zbila'nedugo potonf,'isk6tisti!a je osmm\sKa Oota kao povod da prijec1e na stranu ~1.1!hi!-m'!led,a,A.lija.. .. _'~>... , Nes.retJl.itije~.!~ta,.P9rte yrgtiv svqg~ v~znl~.nei,z[!!:Y.I!..o .ie..:'ipAjQjIlK!i!iinalJel.(1s~m.a\I..!!le(!,usob~I}.!.I1 Od~~~I~la ev~oE.:1.!.!},.~'~...!.t~?tY2'~.bv:. !st'o1h\'U.~J:!.?~" L?~)k J!...~'rancuskn hczre~ervno..!~aJ ala ~~~:'}! .~ !!.~~e~~ .~EJ~j?I7el!.~~'DrlT.~~!)3-' (. u.:5.~tjj(lJ ~ruska i Rusija odluci~~.su..tzv.._L.9.!:l.<!~!~ki,!lJ!g.?v~ror1!1~MO.: .g.,-~.atlasv~. Qbj~V\j~~ll meduvr~~~.!I, sn1lSi~i,'ili'.~v,I,-Qsmaf1li.ia. .\!,-z_i.rolJ.Ln~mjcrc Tan~i.!'l!!Ja 'y] propas ~i..1 n ac~e~u. cl~~~v.~\.;:~"",,'~.U,La,~~e t_~v~~Is.~;e;iEuilrra.zlici t~,}~.oti~" i
7,a u rll~t~nJe: . RusIJa Je zelJela ocuvafl.ptl',l.tlegIJe
bk'~k~iU:{J..3~~) ,.a.J~llgksk~'lje

kOJe Je stekla

ugovorom
fr<\li~u~kog

u !Iunkar
supamijta

!.Cist.odobn(ptnastojala osigurati put do kolonijainog carstva u Indiji. Austrija se l~!wde!' prikljucila alijansi, s jedne strane radi ocuvanja svojih interesa i pretenzija nasnproi. drugim silama, s druge st.rane i 7.bog legitimistickih razloga: habsbl!.I:~kiJI'
"

.st.r:c;ho_yaI1t Qiprev~ikogjacanJa

"~tr htio 9neTllOguciti

d<l osrnanska

dinastija

drevnog

ugleda padl1~ kaoJrtva

i!]!cP.!.'::'iil

...,Iikih sila, Engleske, Francuske i Rusij(~.

--':!il;

t fc.liriju' slialil.?!illo i~ ul~lrnaf1vnL7.<}.I!.!,l!!JvluI~le~!!v\lijl!..I~odf,t~lPi_

Part.i sjevernu Siriju, sv_~te..gr~d.ove (Mekku i Medil~U)J~.r~r2l!126, da:,:rati jedi!!i.c~ '~!ske flote tp.su_s~le. \i.:iTI~goVinrr.:u!.'lIt1in' priznin'fh6vnit vo ~snHI nslSQg ::lllt~~. ~au,7.vr'.l~je mog1}O oCe~Jvati ~lI-Ce_dohi!i.!!J~it',)_ Eg.i~t -.~:_!!eogr~jcf'nu :\II~sm2I)1iju-_li~edn?1 a P~1es~inn-<i..oi~!).9; I~.''''''

r\luh.al!l!.1!~d .Ali jeJ1rill~'atio ultimatum istom ka~.a.su se engkske trupe iskrnk li Si!.iji. Kada S\lSC one na francusiti zaht.jet'11;.;l!oh~ povukle, stupio.je lin ~.'na I!UdO~9!- ceLjdj \I:1l~'? :~j~ tir~le P~rt~ ~~g~~}Ii\. Egil2atJ,!1O~p~~red~~u p~kraIlnt!. ZcmlJa ce ubl1duce bitI vazaIna dr7.ava-,cI]I"ce su.v.erell\~.et. ogramcel\ salJlo biti ~.';odj;jnjitlldalll\oll1 sliltanu, formalnim/pri7.navanjem ~srnanskog za.lcol\od:l\'stva i '.'J"f:ulicavanjclJ1 egipatske armije na \18 000 Ijudi.i To veliko smanjivanje trupa (na jedva vie od 10% prvpbiti1ih efektiva)' trebalo je pnernoguciti da ubuduce i'.inil.unmeti Ali provodi ekspanzionisticku politiku protiv Porte ili na racun evrop"', ;~!:jh velikih f,iJa. Osim tuga, ,'dvoma alijalIsa pozahavila sc prohlcII101*' .tjc~naca kako hi ga
rije?ila IHI nov I\ai:ill; tom se sporazumu kao peti partner priKljucila' j Francuska. Odredbe_ u~0l.a II Hiink.~r.)sk~I~~~l.stavljel1c s,!-!'! sT.pnj,uJ.MC'g,."i}yal! ~Iag~i J3..l\5ija je tU!l':' 1!IOra1a napust.iti I1J.ogu prg!e!<.t:ora 9.J!~~I~!togc::it!~,tva:.:I.iesnaci .!! :ii'lh_b)li tr~i!l'L?:..,!.~\'orE!!.Dza .r~,:f.ne br?d~)Ved()k se Qs,!!.~!skoJ;;!!r.;!~\'o .!),Q)1illazi u T'tf.nom stanju. ~"''''', --Porta. nij-;; sudjelovala ni 11 londonskom ugQV~!:!.JuL.ll ugoY0r..\!...2.!J.25ua<:ilila. ~ra i'i2~icnical:~slH~p~a7.llje koJil(O j~Q~in;'ll1Sko _Carst.Y.,op_<?st.,~.?,lii!'a~korI1!!.iJa,

2t Ondje j..~~ill Muhammedn Alija, Ibrahirn-paa. r.iofunkr.ijugeneralnog I1nmj(::mjl,:~"\. '25 5U JUl\ istccno od Ayutl!\pn, dananjega Ga7.ialltcpa. kao nagrAda za Cgip#1lsl(u pomoc proti\' grclwl~ 1.G Otok je 1825. dQdijeljp.ll Ibra.him.pa~i u~t.?nka..

JAO

\
.1._

Slj~decih se_god~n,~ u Osmanskc:>!!!~_Qa,rstvu'!!!!!i!!t.QQ..olitic!9..mir mog~().J~,k9:. ristiti za d!lje reforme, ovajJmt.ua k~Jturnom P..e.~jl!: ec 1840. g. poja.vio se pov luslubeni list, "Vijesti" (Cer:ide-yi llalJadis), u prijest.olnici je 1841. osnovana nia gimnazija (Ril~tiye), 1845. sveucilite (Darillftinlln), a 1849. gimnazija (Danilmaari!), Godine 1851Losnovanaje za njegova'nje osmanske kulture, napose osmansko-tumkog jezika, akademija znanosti (Enctimcn~i dani), sve s ocitim oslon cem na clemente evropskc obrazovne tradicije. No_,!~u~o zatilJ!uvuk.!l:0j~ evr.opsk~~stav sila Q~!!Iansko..Qarstvo izn~va u lat., Kako. hi jo ucvrstila svoj utjecaj u sirijskom prostoru, F~::mcuska.je, u svojFvu zatitnika katolika u Osmanstom Carstvu, traila. koja 'nijemogl;{ ~~~ suvjernike u svetim mjesHiiijJ~arei1~~e:-:(;aii;ka Rusija, povoljilijl~mai.za p;~l)Q Jeti ijto j'oj.je ugov~mo-'tjeiiacima oduzeta hcgemol1ija nad Osmanskin'1 Carstvom, pa cak i moguenost prolaza. crnomorske flote kroz Bospor i Dardanele, iskoristila je tu priliku da,se zauzme za svoje prav~!YJ1~}!:l,~~llike i tako opet osnaila vlastite pozicije u OsmanskonI Carstvu. IGko bi uklomle t.ako nastalu napetost izmedu cars.(c Rusije. i ~orte, ob~e su sc sile. (~.2.9v.2f,~ie27a. ~e.zajednicki "osloboditi" d dunavske kneevIlIe zahvac~ne evropsklnl vatom,r.~YOlucIJelz.1848,.g.2' Nedugo zatim dogovor je operpr<;pi?';"!.tlls~m"jfcl~p'a:,ii.oniz'1!u,j)r.ij~~g<!c, prot!lrjecio sv~ veci lIt.je~aj EnJ~I~a i Fran.~1!..!":~Q.~~ans~o_mc,~~.~':!_~~,1;.~.~,dn2[P .P.?~~~lJ..u,~o vleJ;tCU.!l..Qt~!?Gen.a,pg~.!.s!la_saE:J,_!!a .-2.s.P.oru.P2!!lst~anj~, oUre.~'1.li~ n~unkig,

II

iskl:l~ia. Q...s.rpnj!J 1853. f3.'!~~ ~.II.okl1pi~~~~,[\.~~_y,iW:...~1Qld.a..v,sk\lj...Y!~1I!.'.J~Oto r..s'tdilm!.ni prij!!gJCJg.!if~[;u:ar.skog:tlV5Fa o podjeli OSlIIanskog Carstva nije naiao na o(lj~k_ko.Q. biju zapadnih sila. Naime, one su opravdano strahovaJe od porasta o moci carske Rusije, "evropskog arujara" , kiiko se tada govorilo, ciji je ultrareak-' ~io"arni stav;'jzazivao nepovjerenje engleSkogi\'TTrancuKoga javnog miljenja. U !isto~u 18~. Port~te re;;.gira:1aI!~rusk(!. akt!ynosli.. oW.;J.\!Q~.~a,no 1,1skoroje pretrpjela teke poraze, kao unitenje usidrene osmanske flote u Sinopu. ...!tlJski carski dvor, svakako;'nije raCunao stirri-dace Engleska i Francuska pouri ti pomoci i50r\:r u'nevotj(::jok.. c !.li.iij!,1i3I_~_:?,t!a~!I~prep-ijtena~~nor~e])L JLJ)or.b(l~r~ i tiv englesko-francuske premoci ruska je armija trpjeln poraz zal~J:.i1'~Rm29. Bilo Jeopenicij:-inavi-C-frontT,-iiillravkazu', u lJa1tTcliOnllnoru i na Daleko'rn istoku. QlavnQje bojite bilo, nakonsav~llicke inv<1.Zije.!:!.!EjI}1l1~~:t.,g,.,.p.",J.~.i;wJ.I, gdj.~e
o~janjem

raP".

Se~<1:5~o.r?l~,p~~~,ikory\lcn~..2~]~!~l._~Hko_b!
~ . .....

5\1 zato_i.!!obi!i

ime..E.r:~!;~5i

-7.Po(oaj Rusije u Evropi bio je, dodue, oslabljen, tlO ona je zb0!L!.az!icitih itlterc.~a Francuske i" Ve~~Fe~rit~~ije' f!\0gla:'-c-<Iriilfrg~~ViD~!..anic~!1:Je~itori: ja.lni il\_~~g,rite.t:2..:. ~~~~m ug~v.?!o,m,~ .~a~iz.':l,-~ rr~l.Lccc).~g~!a,ntiran j~ I 1!It.~K!'\tet USmanskoga GarstvR,lwjcje'\stodobno sluzbenopnmljeno u sastav ~.TJesn<0ISl[Otali ,~~nra z ~co;Jln~~!(.e r~tneE..rP<;\()v~. > . ~o e,n@sklh..-dd!!Q'.a., mor~ je "neutra\izirano": ondje se smio stacionirati samo jo mali broj ruskih i osnmnskih ratnih lada. .Dun~~ske s,!, knc7;!:vine os~ale I!E5Lvrho':,!!itvQ!!LPQ!'.tJ:, pri

--:!1

U konvendji od 1. svibnja 1849, .."kljnc.noj u mjestu Balta Limaru, seoeu na evropskoj obali Bospora. 2R Usprkos tome, madarskim je ist"knutim Jicnoslima poolije guenj" protuhn!'sburike oslobodilackc borbe 1848/1649. osiguran "..il na osmanskom tlu. ~9 Najva.iruji je bio poraz na.AImi, rjecici .jeven\o od Sevas(opoljl\. :la Mada riije bilo posrijedi posjedovanje Krim", cak ni to se tice Porte, koja se u meduvremenu pomirila I gubitkom toga hanata. :11Osim dijela Besarabije, rijec je o podrucju uca Dunava, koje je pripalo Moldavskoj. 141

.'" ;.'i '-

"I ~j

~U je.d?tadal}j! rus~i'pr,ote~~raf;.~!.&~en'~.J~~~~s~ih
Th)uastlta lik Od'~!..
.

sila.
.
I~~,
_

;~; ~~~y~~r: O \jV; 2.?laz _}10ZIC~U-:~~~, "li.t?- gj~,~ga'i.u,~~~agJ!l5::'.f~~~!O~,!~S~~ ug<;\'0f..i p pl~o... (!l~::I.Ji@.'3l.UjI ';'k9J~"l!!.!I,~;,9,~!!~~Jef~~~~t~lz :'.p~t!;~~g~ 1~~.~.r~tornc,a~.P08e~~lst~~,?u~~,~!a~~!!~aD8kpg;8ta~()vril
':~
~f,!!J ~~'~Y .~:
'

E!~~
.

' J.ro

"',

.'"

.,.

'

...

..

l
..

'1'~
.

i~~t'4!iij ,~
.

. ,

:J'~ :i.?4~ ~DS


i.~~
,,

~t

",:

.,~~r

) ,;a.~
.

,,:i
.

..

d,rz.:::~?'~p'~~r!!~~:prJzna,~a.:~~.~~"M~~m::'r ,.rf.~as ob ,c!a vJ~r~~~ovlj.CS~I,neg().Je ono smJelo,Jlb\!.duce ~J,..~~mJ~t~~Q~t!tJ1V11J1~_ur~I!1.!l:._X~!l!!-. sl~~pa,. ~ot~~!...<!.~~~~n~ saIl10~m1J.:l1!,!!~~I.~~~ t.!e~,at~;~~aa,P?S~~e prlstupacna, I krsc~,k9.m ~tano~n.!.stvuZJf9":"IS!Qd.9.~~(Ue.:.QJ1.9.Jre~lo obit,l' p'~gJJ~~.od..!!J\J, d

1 at:' er:ifu Gulhane, koj~s~~ti~r~~tDo:I!~~~~B~~:._ ~d

o~~{",.J3ada

je vel,iK\m' qUe.loJ.l! o.s~v;r~J1o.ul'\dank'~kupa:~bre~Tpre4viden.2

StrancIma Je prIznato pravo' posJeda ,na'osman~n{podruC}U;tJesnacl


su otvoreni za slobodnu trgovinu', a rad.i'oivljavanja:privrede;;:riajavljene su opsene mjere za izgradnju cesta. Kao si~ptomat~~'n~~st '!. ~r.~iciQ!ialno1.P.ravol!ud!loj Q!aks~I.!!~:ize ..~~n~~ti s~.rof!;a. za.h~~muc~a. 9pcenito je na:javljeno otvaranje
sp'~am e~ps.ke civili~aclle. '
. ,

!J.sporedo")asve ~2~..\!.olit.icko~ iavisno1!!._ Os~an~k~ Qfr~~'~j!'yie 1 na priv,rednom podrucju !zlocno utie~i~ evro,gski~la: Dok su kapitulacije vec odavno omogucile privredno mnogo r~yij'<!1ijlm z~mljama nesme~anu prodaju svoje jeftine manufakturne robe u Osma.nskomCa.jstY1!..~ada.'jepak" nakon krimskog rata, celu je te trgovacke ofenzive bila EngleS. ,SJase 'proizyodnja, do6ara, zbog artikli!!!~,p, Na osmansko' t~,m~,_bilQ'"Rr.i!Y!L~.l:R.!avl!f:0'::e,vropsk~~!!! industrijske revolucije iz dtuge polovi~: r8.,st:,"tol1ko proiri.Ia d~ je bila primorana traiti, odnosno otvarati- nova'trit", za,'plaiirrIl1r(svoje' robe~ Drava Osmanlija bila je za to osobito pogodna. Zbog nest'abilnosti;evojne sla.bosti' I vanjskopoliticl.e ovisnosti ona. se nije bihlkadra' suprotsta.viti :engl~kim 'zahtjevima. za trgovinskim liberalizmom. ~itula.c,ijI1 z.ak.Jju.cenaizT\1equI!:n~leskid Porte 1838.g. potr,uno je .izru~i.!~ Osmansko Ca.rs!Y2..!1adm~cl1~,b.r~~ji~~oJ~izvoznoj tr~~lnl/ Najvanije su' odredbe ugovora. prcdvidlile'nesmetanu trgovacku 'aktivnost bl'i~~:ca na c.ije1o,?o~m~~~~noIJipod~uc)u za Jve vrste, r?be;'. bilo za kupovinu qm:rdaJu, bilo za 'transport, clme',su otpali dotada praktlg!1lnLJ)1': manski monopol ria. unutranju"trgovi,!u i, obav~zna privola os~aiikih mjesnih

lladletava:"""(fvo4!jetrebalo' da budeoptereten :'s;Unoniskim carinama, odnosno . porezom u visini na'vie'5% od vrijednost(,r9Q~/:sto'je, naravno,' znacilo poseban poticaj za Izvozne'.~e s Osmanskim' Carstvom, i to u"vrijeme:kada su sve evropslce drave viOkim"zatitnimcarinama tHilc'svoju industriju i obrt od

poplavebritanskerobe.

'

Na podrucju osmanske vanjske trgovine cak ni izvozn!',carina u visini 12% od vrijednosti obe.nije mogla ~adratiizvoz vanih sirovina i osnovnih ivenih namirnica, pa cak i stiatclki -vanih dobara.lzosmanski1i zemii1jii;:"'"'To osooao su ca.rinezatu r?b~. vri~i z.!., .rlo_~aen~J{~~~e. to~prne'~to brita.nske'uvozne, v cetr~seti~ go_~in.a velike.smalljen,~. u ' 2 -ir ?S a.ostale zemlj~J . Kako je va",enje dreda~~ k.!~acJJe o ituiacijejz 1838:.p,r :~? ~ to J~~n<? dJelpvaJona osmanskafjinVR'dir;"1I'Ir:1aJ nacln potpun(napecacen. . . Je . .. .

~luk~lg!\ii~~:::~~"",~,~~~.kao_~~ta~~~~n 1u~~obe'~}zvora~'?~
32 Sljedecih je godina valjanost ugovora protegnuta na gotovo sve vaf.ne evropskc driave.

142

skih sila. j~o .i v~ Rovo\jl!':!


I

!3!.ita!1~~i iz~~ ,~_Os~a~ko Ca~tv..o tii~~om_dva!ese!-.ljeca,~. kraja. cej~ ~.t;~.i~a, porastao gotovo cetverostruk.!} Yec prije ltrimskog rata. on je postigao_.~eci ~seg:od a~tr.ijskog i rWikog'izvo~a aj~~n':l' ~rep.lavWv~nj~.~sm~n: o ~ 6kog~trzl~~~br'.t~.!l8kk~om::b~~~ c.. o ~PH~~m:etL!l!PJI :.prEI!:v~~I.'-,}'lse:D1J~~~~ n~nl.te:~lteskeos !.~~I~do~~c_?J illiiWcMnl.1~1!1!~..E-!t,.J!!!!. ~~~~Jcy!enciju, .Obrtnicka' proizvodnjanagl9' nazaduje. Pogodene su bile ionako ne ba brojne manufakture, koje su takoder morale'obustaviti proizvodnju.
NII.illiD1j~b_Y~l!!...a!!.!<iql&k.l!. prQizvQ4nja.sv~,",Joja j~ v~Uk djQm>li.h I!.!:Qj:Lvod~.. ~a u Ev.rop_I,I~_vratil~e t.iJekom stot!!!!uorlirul.n.a..desetinu r>rvobitn.,2ll.9l?see'iI.. s . (jicezJi..u ,.i.!lf~koc_y~likijt:gov~l(i. hneci. Kapital je presao u I~".O. ~idovsld i. g!.cki veletrg~~~.~ali su jo s~.~lo.illfQJ1211ta.~ tj. 1)~src(lnika. izm~du unutranjeg osm~s~og.trita. i stra.nogl';a.pitala..

"carslto

i~1j \[~.g<l .povijes~Yg.ini\, Ipacria i ~.od.J.!je dvideno ~~~tin;. tjesnaci. opsene )~ud!10j varanje e vie i cije vec u svoje imskog
iklima.. _ ,,'

3. USTAVIZ 1876. GODINE


Nemiri posvuda u Carstvu, a. na.pose5e~ara~istickesklol105~i rca.nskih narok da, sve su vie' ugroava.liintegritet"dra.vesUltana., 0- Bcnlnlerceg~.illU~~7. iZbija; listana~ ~raJclrayap.~Jfr~a.9s!1h.I!~!ia.ka.~?ro~~v~c!:g. pr\tlsk~ I
J:llansldh a.ga.,zemljQp'osjed~i~a koj!~!!J!'y<:!ja. dobra..(fi.lllik) progr~liliiva.li.ug!!1-..y.!!p1T!. ~~z~.!i()nit2 na. tetu seljackih batina Crna Gora.kojo!!} s.!!..vl~<!a!l."p!'avos1p.vni vla.dike i cijaj!i.~.a.vi6~~t od porte ~~~j~ogr;i"~d.Uazlo.g_~od1\ vijc:.kb~la san~!2E:'_ Ina.l.~oga.ka.raktera, mscenira.la:je pe~~tih. godinl1. .~sp'jeni ,l!!!:.anaT I mogla. sy~ Ltgitorij z!1llln'?..~ro~!riti nil ~~~ o~man..s..!!og!.vrhovlloggosp~d<l.ra, Go~I.i.!.~e 1859.: izabr!lli su sta.l~i.Mol!;!::,:~~J.yJ.~_ke n~.dobivi; pretJ!.l?dn..\l~ug1asl!.osJ.J'Qr~e.E'_ jednic1c.QgIme~~":J ~~~~~.!!:j'q~~il~..u.iWnje!!j~"pbiju dunavslih ~~e~vi~~. A.bdiila.~iz (186k~876),!.l?Y' S!l~ta.,q:.-::_Abdii!~~~J~~_~~r.? J~~}.:_k.:..!!iJ~ ~I~ ~rultog.Eb()ra doh da. 1864. na.knadn2c.2otvra:1 svrsenl cm, U Libau!?n!l, gdje je vla.da.vin.JL,.Porte,Jlila izno'{a uspostavljena. poslij<: egj~ p<ltskog prekida l~l. g.', )lec dulje p~stojcc!J <irll!tve.ne i v.j~.ske :s!!~ot!10~.LiiZ.!!1euu.

0b~g'
t10rana Clanlija ,liticke inskim unoje st bri-

;;-bilo
nL.D.:;jesnii'i Ilosno p ose:la su rt od

~~ i ma.ro~~u~rokoxa.les~..8~ Je upravo. n!!:-__!.!!!!.J:r!.aromta' llo~II1~o. b

g. te~~radallski ra.1_tijel{'()m.!~J...eg~ irt!..'@,. ...!~~,je 1tan@~_u SVOjstvu si!.~;..at!ini~. ~a.5!~!a..:.,l!Iyqjcp'drer!e".no_lI!or.a!a. 5e\l\ikc:!2.J>_~uiiE.~_ za.I!~cv Engl~~e;)er s.~;,~nglezi. na ~1;l?.Yt~protnosti..~p.teresa. ~ F!!,n,cuzima.:lil_ OriJentu, sta.fina stranu Druza.. 1'1a.potlCa.J evropsl<TIislla;TIGaiionslo Je problem 18-6Llako rij~en:. d~'je -!-iba~~~o.rjeJ preleno na.sta,nii!n9.\(r~inlniD.;-d9bi1o ~t.a.t.lJs. uton~~g~1\ug~~!(a, a l(ojdin\l je Porta imala. za. PS'gl~':.ara ~~~~'!!.j~i b&c~nsktlgtt~re, ~ .' .' . ...-"
c

12% ~nih
51>ir.o

rom'l
Ije,32

33 Pojmove komprarlori ili kOlUpradorska buroazija prell~eli su ~l1all'LVel\ici s po<.lrutj~ ekonomskih i drutvenih zDano.Li iz iSLrAivanj~ studija o (iueskom Cantvl! i k tomu ih prenijeli i na i7.Vanevropslce'kultura, Mi.li sc na pripadnike onoga dijela domace buroAzije koji s\lnApustili sva.ku vezu s tuzemnom proizvodnjom..}(ompradori su,tovie, imali ulogu posrednil,.. i:t.mcc1u vanjsl,oga indusLii)sk'Og'I'Hnancij$kog kapitala i odgo\'41"ajucegAdOl11Accg trita u zemlj.unlL za\'isnim... od zapadnih industrijskih sila. Kompradorima se cesto predbaclvala sldollost pa.!(tirllollju sa stranim silall~..!!~"~o u p~v~~ lLegoi u po1iH~~jt\~.pgglJ:du~ 3t U to su. se. vrijeme MItIO jo "..m."im.n.~i podallici Porte zvali ray". nasuprot dotada.illjem obiCAju da se svi pOJ'Czniobveznici zovu T.,., .. nemuslim.",j .inu"i (;;ticclI.ici). 33 Aleksandra Cllca (1859-1866). 36 M.T."ili lU krcanska vjerska zajednica sjedinjena . Rimom, ali s vl"slilim obredom. . 10 1':10,)

aecn &:'~.
Vc.

.Qodine 1866.i7.bi' ustanak na K ti j!; je grcko staUQvuillm.!&illo ,ma.Yl\QJD. a


!!iedinie~ju svla.datl u~.tI!J:!li~'!LP-oll1~"vehkdl Is~om poce~~omJ~6~'.J5.:.!!((?jelp. G~ su Qsmanllle s I'!."za;-,.i~..~m rckom n~.!?p~u.;. slla:-otok Je, docfuse, os ao \I os11lanr.]WII1 dravnom sklopu, ali Imo vilajet s posebnim statusom, cak s v\Mtitim ustavom i izahranim opciol vijecem,kao najviim upravnim organom. I nD.J!~I.Enu's1I-trajala previranja. Jliuuniri~ koji se nisu htjeli pomiriti s 0~IIHlnskim gllriiizonima, usporednim postojanjem osmanske vojne i srpske civilnc \tprav1~, te s prisutnocu turskih i uopce muslimanskih stanovitika u svojoj zemlji,

Port..'\. ~.))ovukle

sve svo~!!l?e~

o ~luslimanskikj\Q_~ovnit.Y2~ako(1er

imnuslio zei'I.Jiu i n~i!:!.Se...uglavJ\om u,JlQsni. Istodobno su' balkanske zmnlje ;ltif.oJ~nnog r,lat\ls~i .C!!}~e. s.w.~el1!.!.~ra5lli~zajednicki ,a~~lo.!!LQrQgran} v \'111;0 bi !!1'2g]t.dj~lotvornobrriuitisvoje Interese ne samo spram Port.enego i spram velikih 2i]a", ]~i~zaje~h~~UiIiere!,\_priiia(fa.I~.Qrtka, S!.!ill.:!Ll!:umu~js~i\JCrn~J:;~a \'
l\'1.!:i<>.!TJ.<i rc~oLl!~19n,::rn Lkoli tct~~.!.!2.v:\I!. r.~,tOSL?~ol1enj~ zem Ij~. ..D.I.!!J\]i. lako~1er zahva~~ni nacion1!,I'1!!!I pokre~m, paljivo su pratili nrtsl,ojanja

.;, PO$tlz:inje11I'7.avisnosti drugih balkanskih naroda i nisu sc vie zadoyoliavalL


tj 1"<:jt~ j~vn~?drucje nliho'!.a_~~selj:\Vanja Ul.6j:,.I?X.!!9bliko'till!9. u .!i!ltnostaln.!!, P9kra.jinu, tzv. J~.!!.!!!}~,kL,::ila.jp.t. Prema. 7.amisli Porte, trebalo je da nova jedinica. uredenje provincija. Cilj pla.niranoj!;1l"vilajetsko~ slui kao uzor-polcrajina. za"iWV'o \!r~i!enja" bila je snanija ccntrali7.acij:\ dravne uprave, pri cemu je kao moJeI 'dIl7,j,) fr:lncuski sustav provincija. Ubudufc je trE'halo tla vilajet u sldatlu s "pr~wuillT'zadaci/lla clf,partlllana st.ra'he imali preuzeti funkciju podijeljen na vie sandaka, koji su sa svoje francuskih arol1l\ismana. .Ods.illh1. ce 1111 ceh!"yjJaj~!::'\

- bude

biti v:~ija .D:.a!.Q\-,}'~,iesl!? nekada~,jega. beglerbega. lvlanju ce p~k,llpr;).~~1 jedinicu f'a.I.L!lal(jm(Tvqdlt.1 l/Iulasarz!.L (~j. ~s.~!TIostalni .J!j1Tavitelj) ,. umjesto dotada.~n.iega

~"Ildukbega. :\ljes~njeg vijeca (Divana) i na vill\jetskom i sandaclwlII ,~t.lIpnju preuzima I!PJ~Y_\l.~~ce. kojemu .J;"G~balo da, osimllluslimallskih dosta. j:'11sl,\'cnika,U DUlla~s!colll vilajet.u pripadaju i predstavnici triju vjerskihzajednim (t, ro!l1t'lIci,)'ravoslavni i idovi). Time je trebalo omogucit.i st.alloviti utjecaj IIC!1I\1slimana. koji dot.ada nisu imali ut.jecaja na osmanski javni ivot. Direkti\'P- cen'ralne vlasli, l;ojc Sit se objavljivale kao tiskani IIIl\t.erijal, imale su se djelotvornije ;wwodif.i. Upravna lJlainerija koja bi bolje fltukcionirala imalaje pripomoci lakem niJinnju poreza. Formiraltje Dunavsko~ vilajeta nije mogi!?, kal!p'.je reccno,!!}dovoijiti vcjiltsktl h I:ga.rsk~~tano\'llit._~~~jjedi.!II,ko 1)!!!J.Q...seJ.2 !1}.2gJ.Q.p.Q.s~i~i os.nivaujP"m J)osebl1Qgn"

:\r;woslav!!()geg~arh~ta z<!.-P.J!~~19~ g., koji je...!tv;irnobio nezavisan od cal~i";radsli<:>g patrij,i.fliff:"'Pill'o .iorc7.a !,ohuuili krcanski SII se u lIercegovini lIJ75...:,,g~~~ z seljaci, koj.!Uerev-i,o J;odupirala b~<?~i~a kupljeni;). Crna GO,ra, izbioj~'t..
o.. .. o

,;~~~~I~-uyrolje~~l~.J

Kada je i~t,!Lgodl.!le i Srhi,ill;,g1]:cela rat"sukob je I!!~L~tao.\lOl2.c.u lJ.u/kI!JlskJ!. .;'I';zU31. O~muuske Sit ~n1\gc, dojue, l!ilnijele~!.I?~.kim truP!llita,Ul.!i,ijtavajuciporr~J !J.DPs-r!.TIs../;j sa1'1 inml.1!.\)QjatLinlervencij(UJvrolJs!iihj!a!.Lkorist njUlOvih_krc~lIskih

u DI"~~~~O}.

--.,

,,~~..l'!~Ventivl!Q. je, k!]jcl1I 1876~ Car.igyaE.u.~a~.Y1lIHunel1utt!!!9s!H.!LI\Qn~ IL i-r,'.uo:ija posl:lI!ib n::1jviih~rol~iih sila!1a rasp~c o poI9?~aj1J !lal.l~~.nl.!..' !FI

:\7 O\'dj(!.t>nrJ,i"j lf\ sc kri7.1\ruuiv,'\ I..'"cuonl J:ri::orn - malu I)ogreno jer \-ni nazh'
1,1I;'I.111i:'\t: pravilu po ~'illh:\nH1\p.(I."\ Alijl\ IIpoln:bljO\vn 7.3 1I.'\rdo,~ti oi .~I"i,'').\'QIn O~nH\nliiil. il.m~I.111 ~Yr"p:ocl(ih ~ill' izt\z\'1:nr. !lulmlwlI\

PO\.jjC!'lI\l\ E~iptl\, 7.:\

i <Iii

D~ bi.- oID&yJ;3Q.._blgo_n_a.kl<!!1ost Jludioni~.

kOllfer.!!JJcije, proklami(D.O

je.._no.vl

slIltan38_4.bdwhamit

Il,(!87~:J~9li

!.tasnijeoznacel!.kao fCkryavi.s~n"

i vie.puta

ne ~~~il!1

s prav0l1!':

Clcijc::~jen. ~ao ~tran!.!iC5~oti'.11al~!'Ji~p"ocetk8.J>leJ?:ovota

dokid~nje sultanskolC apsolut~zma I \Jl'~4.~njepMllim~,H1!:'I}9.~stema~.Ni tada.p'iie reforma proizala. iz U~~i:aiij~poliLic_\(1! uz~ei.:.!!..~go med'!.!!a~<}dl~~9.ns~elali.ije n .iz ii~ ~!fi,o~ s.II~,BH~ !hao. 1.s.YJ?~ ..~J!.?.(l~.(l~~';WL!!~~j.orazJ}prot,jY~EgiRtll., .~O
.. . , lla,tr:i hu~~~~!t:.Cba&J1~~s,RtJ~!c;~,,!:~ta:.._. ':''' ['itl.ilio_m.2a~aM. u~ava,:.!oji le bio t!Lf!1e1j!!QY..Qg_sustav~!.L(

mefruliyel

!!.~<lv),g.h!!D.Yj~.ul.9gJ!j~ell~j v~,Midhat-I!~. Midhat, sin kadije, stupio je nakoh 1?61mdanja medresetT""o~nlarikUtcii.triililu-iipravii~putovao po Evropi i dobro nau~io francuski jezik, Poto je vrio dunost guvernera provincije, zakratko je PQ{!sult\!.noiii'i\l>(][ilazizom napredovao do poloiaja velikog.'y'~zira. Pri tome je $tekao glas ~eformistickog dravnika, provodeci reforme Tnnzimntn. Kada je u vezi s l3alkansk91ll krizom proti.lev~opski usmjereni bunt istanbulskih studcnata.-spf.!.tl u ~vibnju 18].Q.izazvao .pad vladc, Midhat jr. nao II novi kabinet k:to ministar bf'z porl.fe1ja. -O loj se funkcijnrutlio du. Re zavre predradnje za ustav. Novi j~ t~meljlli zakpn (J(nllun-lIfsnsQ, 9bja.vljell 2;1, prosi.lI~aJ87G, .vec ka.da lionovio v~c u Tallzimntll je 1\:lliI!Ja)l~1>,~~ d.rugi pur vrio'fi.iilk~P'!Cy.e.U~C?g..:,!~.7,ir.~1 ohja.vlir.ne temeljnc.'p'rincip_c.l litvi-dio ncdjr.ljivcmt'(\r~avc i proldamirao .islim], kao ,Iriavnu .:,je.ru. No ipak j!-j~m.il~..~:J~X:~~loi?g..!.I!J_. i..n~I!I~li.!,lli!-JJi!.!li!, bi sada koji irni\lidobiti ista prava kao i ITIlIs[101a.nskl stanovnitva.. SJu7.bcnije pa~ jC1;ik.L dio uhudn,:e trebalo da hliele osmaiisKo-turskl;a.'n~a sluibene SII poloa.je mogli doci i krcam l.Zidovi,Ui. u.v.rg'Ji!:.1fu\ltl')]~~l Na(fa.I1e,-pre~~';~ .lis~a~,jj~.X87Q.. g. VII.Ijriloj~'usp-Qitii'!iti za.kon~lav!1i C?!.t.iilij(QJi. kL~.I!...1>.i~JOnle rJ!:Y11 p'rernn_tl.Y.ic~ima 11.0 p:lrlnmel1ta:j.nog_slls~.iau"B~lgiji:~'-rr~dvi(klJ.!l ' ' su .dva doma: sC,nat isku)~tina. . ,.. . b l . . N".1".f(-J~ t''''-'.-' I: k Q_Q...I>:._sen.a.~.la~"v!!2-~~ 1 ~anj P<?!!J.lIICI lH .! I .b !ram., ...Jeposrr<fmLsu .se. IZDOtl,
.

n~edut!!!lLpr~d~.!li

sa~o. r,a v_:~~~?.li!t.doyc:

1'1.11. pre9s.t~~Om

P?dru?ju

dra.~e.gt<\'~1'oIa

~~ena_m~p~'y'IJ.~a, pretezno sastav!jcDl\ od clllovnilm, I sa svoJe strane odredivala. poslalU~e. . P.ovrh toga, predvideno je da u parlamentu budu prisutne sve vjerske zajednice, Sistem, svakako, nijp..bio uravnotecn, jer su balka!;ske'i;~i{Thjine bile osobito snano zastupljene. Zakonodavstvo je. bilo tako regulirano da je
samo sulta:iilm:iO-pr~v~"davi!:tLi.~ske
!ililsaIJ1'\.l!ul

i!!~ija~iy'~," Poi1.~!!h:i.mLi.rn.Jl.ii samQ

pra~o;>

t.flj~, p~I{'~J?iQ.QYLate)i. J(~yako., ~?b'!.!~p,I!;~~W Pl'J!!!.me.1!L ~o IIstay...!!...Qsm~~skom 9~rstv'L'!.!k..~i.o_ bez.~,;qll~ QIiJ~.1. Konzerva.evropelzlrajncih u redovima.,ul~!~, reformi bilo~.u ..SVIII1'slojevima osmansko&a ~..f:lvllnoj IIpravi i n vojsci. .Q,odln~. ~8_59.

tivnih je protivnika drlltva, II. pose,bllo

P_~~.!1k1i ..~~str~:~~~.i~~~~i\'l!'::~iygq~I..,,~. su

.~j~c~.zavjerl1'" aLU,t~().I]:\.J!JSQJo Qt..k.tW:nJ! J~J:illuiiidima Je...pr.~UdJlI\Qjd(l1SaJ:nd(uleh I na_oQah B.05P0111., cemu po


-." ..' protly.pici.reforme."

.iuWL1...dopila~~ c~dQi~4a.ju .KUleli:~:U(uL'(tjlli'1 ), __o Na.predlia:ojS()zicija ilije bila. takol>rojna.kao kon~ervativni

No ona je uskoro zadobila ~acenj~vece oi br()J~pr~aa. RIje,U~ op'!-og~ si.vnoj s~ni !!11-;ld~?sroJ.!:!)w~va,~.",Io ~~.~~()h,a:l.kC?Ji.s.,.".;;;J865..J\,Q,llsl~~~1~ 1~~,!:.,aJ.~l~Igj!o~i~lall-.os~ivac.~()jel,..N amik ~~~~~SV~~~l'ilj1;!l.~~JJ,jgi~i Premashvac:ul]\rmliili:oosmanllja, reforme Talul~urskl liJ~.nJ~~alli!!!~mF

--

matn nisu donijele ItiICakVe telheljne proinjene strukture i nikakvudemokratizaciju osmanskoga drutva, nego vie osiguranje postojecih odnosa vlasti, napose apso-

je Abdii)',,,;,, ..bog rasipuiitVl> u svibuju 1876. bio svrguut . prijestoija, postavljen j~ .." .\Oltaua njegov bratic Murat V, koj~ga '" nakon troll1jes.cu. vladav;ue Illorali .nuj.niti jer .i~hin (Iu!it:vniholesnik.
145

,. Poto

-je

hltne moci,sultana, !Ul~Kali jeJa'.Kr!l.P&' ~kP~~ar~1L1Y.' oko-250:cl&!!,ova, ali 186.7. g,_o~~ri~eru}. ~'l~~~ad1t~!A;;i9jj'1J~1~!.~iJc ,~m~;)';l~fau"~u" emjgr~ratl
,OndJe Je, grupa'.1Zc\avalai,~~'lcite ~op.JIiO . ':r~yolu~onarn1,n ,clanC:llna,

\!,,&rIZ.

medu egzilu"daleko o l~rrillSt;::\toj~':.u. p6iit~:gliisoV\t;.e.:r~vabko;'uepjeSi 'opozic:ijeu Q8talim novine . omoyi~e"qsiii1i;&U::!Jgram~ni,;~bQg:.t!.ll 2~i~,g:~manjenj~ ~~petc?ati_na_'!!1~~~_gj.!!P..9!!~.!~.!'l,~~)}~,.'l'nqg}L~\1' ~emiSf~~JJ!llQ; v@t~ti u_9~j~ ~a.d.. gdj~u se z .Ia ali za.~~ teformltP.Y!!.lic;Ls~i~\tC)l1ii\W&1!iq5cu'n~ lic:!;lwiesta, No mladoOsmanlije msu mog lJlostl &lrHltJecaj:jer iQlje nedostaja1a ~rutvena baza', ~~!tan }.b<!~lh~niiUI. .mu4!Q.Je taktizir!!U!!LI!.Q~tka, snujuE p'~k.a.p~lutnoJ vlasti; iskoristio je slabljerij~' popularnosti Midhat-p8e te ~sko.!!>nakon konstitui!a.nja .parla~enta _svr[ao velik~li~ira, .

4. BERLINSKI KONGRES [ABDULHAMITOVASAMOVLADA


Usta..YJ~.J.!.ko je spomenuto, bio uveden u vrijeme najteih nemira u balkanskim pokrajina!!1a..:...t! t_~kv~J~usi~1!ac!ji ~.".r~p~e:~IC?opetJ)r':.I!~I~~.!iativuU~ u~ro1jec~ 1877, u~~v, ~on.!!onskomprotokol~ f?rmulira!e oSnove rjef!~~~!Wkansli~ ~2~!~~gL c~~~:~~~!1~~~~Ora' J:lat sa ~E..~~m n~..rulu Je Pritisak okon~eL~.es~ret!t.5!.~~i:: .g,od.!I1c.; ~lIoaa. &llepotp~nlC~ tr~~I.~od su I:or:te _~,~z~kljucLmi!:.l s~-9~~Qsl[S!m, Na, P-?drocju' ~a ~oj~mu sU~ivjel! BU5.a~
treb~\Q.J..~g<l:...!!.!!:!!ta..nud VI~_~ut?!:lOmne pokraJI'leJ,'.8.. gl.~v-'~Im.gradt;>v!!!l~Soff,iom I Trn.2YQ.tn,_svaka sa sloJtI?.9!1O i.z~branim._~emalj~klin s.~~,~rom, Dok su valije obiju

/i .

provincija imali biti krcani, postavljeni samos privolo~ velikih'sila, trebalo je da vodeci upravni cinovnici pripadajtt vjerskojz~jedn:ici "oja. je na, danom podrucju najveca. Za sastav andarmerije i milicije mjerod!,VTiith imao biti konfesionalni je , I omjer, Trebalo je da velike sile QJ.Uiai,u-.ipj!?Y211,..tq.;r~~mm ~ !!g!!!~koj. ..b_~ i.[ l~:~~III.!l.i.je,:;tI!:.H!.~_ ,!c;?"~i~~!1j."Z.!:.!?~~!l$.k~g~#J-ine p .!~P-.}LL!~:~~.egovi~~:-: , , SI10C~!1a J' e u_~~~vnju,1~:Q!! iim~~tanJ~1 ~u's ~iflU>rlhvatl ti ':Q!!g9.Y Rusii~ protokol,:-- tla\c.Q.J!~Iil!.v_eniIILI!Q~uao.~il~ r,a tom;.. f.2I~~' cars ~J' dvor nijc e . . . . . . . . rukovodio. samo Id~~,2g!JQ..J'!.l~!!:.;;..~oJ!!: . .1.~,J~(fi)II"CI!-I!1-i.!?I~nu Jf!.!I!~'!..!!. Pct.

'

..

rggr,ad!l...!!n-.a.la Ue~ja za tb'-!e'C1rri' u~caje!n-' 11110 .ba,tk~ke .d.ravf!.uvjetova!la. ~~.!!?!I'!.p~,l.i~iko~ 9~n:aDSk~se 'tru~rii!~,u.:~og~:i!P.~j~r.:~~shpa, JlJipmoci. nJu~.8!.7'. pretrpjele-su, tesklp~raz ;na' p~JevoJ.u;~~t.:".Za.:.pola:,go11!1~ u~ru~ ~gr!Ja~~I~a pale su ,Ed~, t~~on';~ogao prod~IJ~~Jjt~~,~Q;::SW~~.~~J?a~spasl pr.!,t~stolm~u., mora!o1~osll}~nskod~zavno_.vodstvoujo~U.J~JI'~flst~t~na katastrofalnb!!!!.rt!vniu~~or s Rusima.u Sali Stefanu, kojije'znaC1o,gqbl~k-gotovo '---'~"''''''-~\N~'' -'-'-.' __o ,.:=.~-::.-.::-",,~,._..-...8vlI.J;~~.y.!~I!~!h,:n:o~j~d!/o.
-," 'Carska Rusija., svak~o, nije racunala s,otPQrQm 08~JlUb~rQPski!!.. velik~~ sila. EI!~caje smatrala da su njezini privredni inteiesjometeni, a' uj~d!!C?'.~~~j,!-I!.!I~ ..r-sr~~no':;Il~og,pQrl!s!!'oru!.k9$J!Ljec;1.jaona.:~Ji~~C)nrjstoku:' Uz.Veliku Britaniju, k:J...O glavIDJ!l!ltar!rik Pet.rqgrada jstupilale,:Austr~U gaj'8~a4~.Dvojna je mQnarhj~ ~ela I!prijecitt ugro_avanie'svoiih'.inter~&' aa:JA~guputeIl1 rusko~ utj~~ m~~ceg uspostavljanja neke zajednicke drave svih baik~kl~ SI~'yen!!:.J<:on~iktj~

------.-...

~~ Na S~aroj planini u Bugarskoj, jugozapadno od Trnova, ~ODonaSnji Ye~ilkoYIblizu kojega... in..i~nalazi i.~anbulski.aerod.roln. U Drava Habsburga'pre~vorena 146 je 1861, g, u dvojnu monarhiju,

tolikoz~tren da. j~ :!1!:~o""yrijeme p~tojal", altutU1' ratn~ opas~osL. Razj~nje~ju je zam~enog p~loa.j~ !'J1jerQdav~~_p~ridg,,:io, pj~1n1!.5ki ~!lvnic~aJl.~e1a.!9~o y.~!~JJ.\= d ~~~~~:.. "~O!.~~ pjI..f:.;~ni~! kl!.!f9l~jJil!m~r.~ s..pb1lir?m"~j!..~os~e~n.cftu ulogu sam sebe apostrofira6,nadao se,c!ace uklaQjl!,l\Jemkonfhkta.ls~1.Juclh opasnost od

v~likoga ~e~r~e.~~ogj~ta.L1g[L bij~

'Njem~1<Aii!cig~JI!iatin.~e!ec!Yj~J:v.~'

posljedice.

Kancelar, svakako, nije htio ukloniti 8V~sup.rotnosti 'medu silama, kako bi unaprijed onemogucio da na nj padne odi~m kao na onogi.\ koji je izazvao "protunjemai:ku zavjeru". Oismarclt nije teio ekspanziji novostvorenoga Njemackog Carstva, nego odravanju postojecih posjeda. Na njegov jepo~icaLsa~an u .Ber!\!lu..k~gr~s sila sudionic~~pnfli~~~u:. Pri tome je pos~~gput k~~~!j>~~s .koji,!'..j~. ~.racena r-,lvno~a u .~vr~pn~:c_".!.~.o~r.ed~~!!}2~erlil\!!!og m.lr~"z.al~'hucen~gj~-!.3: srpnja 1878; ~z.?sn~a~koga.~u ~.ray!,o~ sklo~t\'i~tupilc .RillD!!!1i~~..~l!t. j, C.!!!.~,,-,-Gol;a;

D~nav~Kl et, ~ pretvoren u ...K!!~!!!!.~~~~~r.s"u" ,os.Lao. Jl>.akrJ.!!'!.I,l._c.l~l J~.. I'ortldiiiia.l, pod knezom Ferqinandom 1.iz dinaStije Sachsen,..Coburg.Jugoistocno bllgarskc)podrucje reivoreD~'je-viTa.Jetlt9.~!lu p u ~\!.rolfliju.posebnimstatusom; s 'va!ij'a. e morao biti )(r~-~anin- SamoupraVii'~'iI!mali dobiti i. A..!m!:!!~L.l!..lM9llOJ j An~d91i.ii.Buduci da zbivanja u osmanskim istocnim provincijama nisu-mogla uiLf I>odjI,a.I,vomkontrolom evropskih sila, ona, nikada nije ostvarena. Bat~Ka.rs i
i dijel!?:!Ul1, ~~K.~l.1j[~nrJ.eQjeni. i. "~~ ill.~ a:JJillf A ~!~.~I1"R.o~~~IL ~~.~~_~~iJ II.T~~ij1' . l{'r.aljev.illd~.rcKoj. .Austro-U gar!~DcwOkl!E!!.!li:-.p'~QILl.;..~~~.illJl,.3.aJe~!!o . sa
. . .

r ,

'"

f:

sari'a~~o~..!'J_~~i!~.~r , ,l1Jada ,su .forpaln~.p-~tali u ~smll;.!l~~om dra!.l!..0.!!!. ~d.C?~~. r:or~~J.e 'morala. o(1~t:.1p~~1_Y~!~~~~.>~!!~~J!1~~:Y.!~t!1~~, 9.!e.~.?.\~.l(ao Icompen:mCljll

za inace umjerenu engl"esku kongresnu pohtlku,'vec mjesec dana prije, jer je ona PNtendirala na'otol, kao uporite za osiguranje morskog puta u Indi.lu. J3~Jlinski je .kongres bio, nakon \igovora u Sremskim Karlov~!1'J!. i ~1ik""I(~Jl.arci. trj krupni kOrak -nii dugom-'putu do P(1.~e.~_g!~guJ)itk~rnoci dri!J,ve Osma~Jija;...91.H\ je po~tala :'bol~ni.~~H!tn~. p.~~P.~~( ,!~~o se gtada p~svuda u E~rOJ1iprezirno zove
nekoc IJ1.9C~g.!:-'<,1rst_yo.

Sultan~ AbdiiJ1l!\JP..il.,..lI.skoristio je Balkansku krizu i uz nju povezan ratni i nemirda i~nova \Ispostavi aP3Q~IU/I,~~U~.:.2~: u velj~cil878, nako~_gubiLka Edirna, u korist Rusa, rnspustlOje nctom$~~vam parlament na neodr~deno vrijeme, l<.ak.Q-ne suvie"lzazrvao:zapa~1!e: slle,_o1-ri~oJe"alaVFtatus ~il'Q!~m.9.~~.r1iiJb. bi No zapravo ce ubUFcDrla~U~ec.a'''vl~da~i. k~o.:safnovla!J&r:~~-pom91f:teiQra. .Thjc._~~~.~~~~~::J~is~C?~~gr~j~!~.~~k~~\azvalaz~/~fll. {ug~jeta~~~Je). skladu s pmodenom nepovJeNJlvoscU;' nnstoJI\O'J~ sultan ureQjh aa sve OSODekOJe su mu sc cinile politickisumnjivima budu pijunir~e.!Za sve tiskano uveo je otru cenzuru. Talcve mjere, medutim; nisu' pobuaiVa~ieki spomena'yrijedan otpor. U LOjc~vrijeme sloj naprednih politicara u dra.vi"Osmanlija. bio...~l'lp~gll.nak. alco nije T cudno Loje i mladoosmansld pokret doao svome kraju:. miiOge'u"~Jegove pristae bile zatvorene ili p'j.~'an~;'~'a drugi su se u novoj situa.ciji snali i prcuzeli razlicite funkcije u-javnoj slubI. Paip-~k. nij~bilo n~~~ani~~lle. ~ir.a..nij~ jer_~~_~~giil.l.l~mjt U=-E.r.illu~s!~eller-

,'-

"':'

~
IfJ
~i ',c.'1

gicno.Jl!14u~~,~~.~Y'+~Q~U~!.?~1!!~2je ~~~~b~p_~oti vR~,!ll~~.L~hv~c~~J~. d~avl~og oar;dbel~~~~y~}i7~1~_2" oSlmpa!,lamc.nt!l!n~!t~JJ~~. I}I;~JOg~. "asnazI s~ost.~!e~1 N \'I.adavme. ~~~? Je UCII1J~Il~'n,a oIJu.~~~~:)V~!!Ja: osn~va.!!e_su V)solC.e stru.~nc p I kole. eY!C!n~R.qg.~~J?il' kOJeJe sultan dppusitO da postOje med~~~e. ne samo zbog uz manjl:a.vih kapaciteta. modernih obrazovnih JnsLitllcija, nego Yzbog svjetonazora.
..~ Ta je 1i1U.lbinaZAdesila i N,..rillka I':cmala.

<"r.1 ~.~~':

2J
~.

1<17

f":"'_1

I'

"c-

AbdiiJhamit je, pod utjecajem djela onodobnoga velikogislamskog reformatora nl-Afga.nija (lB3!J-1897),slijedio panislamske ciljeve koji se -ukratko - svode na to ~~ u-islnmu-morajtt-doci uo izrazli racionalisticki temelji i dovesti vjeru u sklad "" spoznajama modernih prirodnih znanosti, da bi se tako prevladala privredna
i druLvena

zaostaJost

i ,uspjeno bio prihvacen izazov visokorazvijene

krcanske

8vl'ope. Istodohno jesllltan propnJ!:irao ideolo/tij~.I}!.~HJ,

u fu'!!ccijipoticl:\nja

qsj<:"~!1ja _~j!!.dllitv..a._ oSI!1~!!~jh gr~~ana., nMulJroUia.c.i<?Jmlizmill!!'!dlQjedinih z svih ~0da Carstv~~ Pravosl\(1e, dot.ada u\'elike zavisno od izvrne vht.~ti, sada sc n\oglq.oslobodit.i. PJ'.~dmeti priyatnQg:p.r~va oduzeti su iz nadlenosti erijatsltOg sudstva i pred[mi n nadlenost svje~,()y,niJ\,su~(;)Vn, podredenih ministarstvu pravde, Kao pravna norma iJ!1:'1) sluiti gra~1~nskTznkonik'Miicellcf:l;' sastavljen ud tekst.ova hanefitske pravne je kole. .,",,' "f,. I;:gip,at j~st\'~\fIlO po<Lgot.ovo.nez.avisnom.npravom, ~;t.k.(). ,;el~i<cgovg~~r.~lcr da S'!!.I31iJ"llIluk 1~.1.~...g.Plemilluloga~M!1JH\,lT)m,gda.!\lija~" IB67. dobio nas]()v:/'_p4,i.v (!;l~t,kram i., P?\~r,!1mga, rf.,avQskl'!.!?}!l)i!!.!!!;QY.Qr..<!.llrugim gr7.1tY<1.!ni!. Od1f11,,1, 8gipt.u je cak dopnteno uzimati u inozemstvu zajmove. Evropski je kapital poci~o pr'o<fITat:Iu zeiii'(ju, to priJe' to je postojala,~~atna proizvodnja pnmuka, koja .ir~ bila ':nna za izvoz stro:vil).!1,'iiuz to je j)'i:,iiiila povoljno polazite za clalji privr('dlli m~\,(,j Egipta i formiranje 'illlutranje/t trita sposobilOga za prihv:\t robe. USIl~lo s tim razvojenl'napredovaloje.sval(:ilio;z~dllivanj~ egipatske dri:lw, 'H' S:11110bog ~ilne rMtronosti hediva, koji Sll se unatoc poLic:\jillla za drllstv(,IIO'z a.,'lwnolllsku modernizaciju ponaali kao istocnjacki despoti tradicionalnog stila. J simpe S," reforme, posebno u obrazovno!ri i saobracajnom sektor\l (ovdje osobitoo 11hrodarstvu), g}!t<;L,~I)..!!.'?1::c, llJi1njak 1I~lrav!1E,L!?lag~ni!lcdi':L.!~~~.':l01.:l!l n",~()l;nadit~~i tlliie to s.u 1~15,g. iSi>o.dcijene p cda!!..Eilg1cskoj svoje dionice :{ompaniic ~\I~~ko~"k<1.Jl.~I~ al~al J.e,J!G.9. p.\lf.el~.~P!~~et,_nako~!,e"~~J~<~J'a k ~gr~dn}e). ra .I~ransakclJa fltansKoJ 1ffiii:tt'1fslgurala. privredI/u donunacl]u na '.;~ii!il1l vodenim put.em lHPma Il)sJijskom polkolltinentu: Francuski 511financijski kru[';0\'i, dodue, p,.'sjcdovali vie akcija od E:1I~I('skc,ali su one bile razasute Il :)riv~,r.nim rubIlIa. Usprkos prodaji akcija i povienju poreza, moralaje cgi~)alskn drnvaproglasiti ..hH.n1cr.oL. adi osiguranja interesa evropskih vjerovnik.'\;'r876'~"f-oslioV:\'IIa-je"lu(o R n1(',j,marouna IIpr.ay.ildugova Cai.~sede le delte'jiubliqiui;k'rijii'ce uvelike preuzeti ' l(O!ltrQlu na,reglpatskrni"dizilviiinifii1'iiiiCijariia. Na zahjtev velikih sija formirana je i018, vlada u kojoj su poloiaje vane.!!U!rivrednuporffikiidra1iS!:lancCnliilistar t'iii;i.i1cija-postao _ii&:\~Q~!.i\9n.,'"7t je minist'Mj;vnill radova Frar;c'uz"de BJigr.i~re. U:.'\;c,!'oatim odzvolliloje 'rasipnickom,hedivu ISITJi!u na poLica';evcopskih sila z ,,~!!::'..'~t;<:s~r!i~_zl>'~~lIancijske,!"p.!iyr~d!1~Q~ickc jp' nesp_9I1P1m.~;ti_. ~;_utrci izmedu Jranc'l~~og..i [j!itan~ko,g_.i.!!1P~ijaliz!11az~.kololllj.!::.u cijdo~ ::,'ije',u FrnQc\l~ka.k~881.. o~\.!I1\ra.Ja,os~~I,I~~?,~~~l~_~.~~::!!];'u~~. izgovo,rorn daJ~ J.~dno lIol1ladsR"o~Jiimsko plemej>ovrlJedllo gramcu AHi1rom, FrancuzI su, .:0J-;:p..os tii'vilina poioiajilbryii(Slcao nom-,nrilnog v)adara,nb'ii,irav!ja':nJemm\jOii, Lrc1~~.I~I~...0!. 5i\l;"):--' -~ ..~q-=--~ ~'. ~~~ . "-"-. .-. --".\...

-.~~ Punim iltlp.llom IHr:r.dlt.-!li A',!'am-I i1d/iWt. nl\~lt\o izmedu 1860. j 1876. MllhalllJlI.d Sai.\ (1115.1. ~~ Njc,>"" je "...1jednik bio Abb... I (IR.I9-185.1). Za "jimje ,Ir,,,:.,,. p., ISIII"il. kojega je s..ILlln AbdiilhlllniL 167!1. oL"ustio, .Iijedio

B li T11"i~" ~H \'Iaf.lnre ~ naslovOIn tlty HHO. g. 'Z:unijr.njlj oni ~ LiLulonl b~~/.. l~.t~

'a nila to ;ldnd edna .nskc .nnja \inii. ,diti. Ini 11 'rnHl lVtlC mcr '.,~d.i.v Si3. "'~ .,C(:O a .It~ -dlli
:1Vf) ,
'110-

Taj ~qra.,kl11.~ncu8k~,!11O

i na~io~lis.tickuAi~Ia.illost.ll~giptu protiv evrQps~

fi!mm;~!t~J{.Qntrole, iz. cega j!;,~potekao .181li.:..118t!!n~od_ vodstvo.!!!...~&ipa~koJ!; p-,!kovp.ikaAh!!Wl.a" ~~..1.. uzela je sa ~v~je c~rl!ne E!.Jgleska. J<...no, povod Aa ,!1~ ciQJ!~lne_S!lageu 1Wp~:8\1Jadao.p:!!fmol!,1.,j1ilo!I1i pa je 18~".o,lu'p!!ala ze~J;llju. .u

s..k.LalJ.l!. I!prin~pom. i~Lre~t,~~I' hed@~~~~alo,


manske Por,te formatnose

pfjje;-!.01Jtt~.fjr!!i..~lPik&.9k'
svje!!!ko&..~ta.

~!JeAo.v~dilo)1 pitaili!L~o iz~ija'!iapryoga

a. I I}it.o ?,~ ilice lilla ~a7r jski


C II

Ni nakon Berlinskogatkongtesa'nai.Balkanu nije bilo" mira. s obzirom na tamonju zamrenu.situaciju i haciomtlizam,.kojije prelazio u ovinizam, zavadili su se i razliciti krcanski narodi, ~ugarsko stanovnitvo"iWlonomnepalUa:'''' jine ISLOcne"ItUinc1fj1rsaiijilo o ujedinjenju s I<neevinomBug~rs!tom,dodue formrJnim vazalom P~~te, aJakticki saL!-!.Ii~om~R:wii.fi.-Xad~Jm .na.'!talapoliticka pak prt,viranja U Istoc.IJ.Q.i...B.umeliji,bugaTske hupe 1,~~_5.., ," .. , . ..' , ,_. .'.. su .o'." .""_~' okupirale ..tu pokraJinu. Nokako j~ o~up;lcija~!!.a u.ot!b,j suprotn<?stis .()~.redbamnQerlin~k9g'!.. k(mgr~at pO'/uklaje Rusija svoje oficirej koji su imali odlucnu ulogu u izgradnji bugarskih ~rt;~;-;Ih;nag~: Politiiki kurs Kneevinerazocarao je ruski cnrski dvor: Bugarska je, naime, vec neko vrijeme odravala ive privrednc kontakte s Austro-Ugarskom; prili,lwlngra~~t~".~e.lj~ni~fpf.iigDiij~p!!~i~r.~~~J.7.~RusWm, nego je 1883; pri-o hvncena ponuaa austrougarskogsuparm}g~.!i~.g~a<.hiJu od Bec_a.do,C~ad~ r.n.1ge Bu.c;a!1<o-ru~Kor;iZlla..zeiije:-ai3~"FT(dol~ St~i:-Q.,!a je "I885:"napaln s~~nu ZCI!llJ~t ~~cj. o.sv~j~tLY..Jg.i.n..:No' s~f>~l.~~~i~_di.'pretrpjeli ~~I~~jJor.~~., I PQI'J.a je cijenila Bu~~~u ka!, f~k~!..!.!,1~~.:>jiJ~t.l~.~eJo:govori}~s .~zal~m knezo!!) nnJ~arske rnsanarOriJ::1Jatten~ergoin. da' on u obliku personalne nnije preuzme fl!~~.~~ju~~.JHp.H~.:.1J:~fu..e.!}}i:='Cinilo d~ ~u. ti.1ne.ist?d.ob~o rijeen~ dva se. pql!~lckapro~lep~i'-:...Bugaf1sude facto postlgh zelJeno ujedinjenje a da pntom,
,

m:tvarnaj~ vl~t lI~eL~eca

12!!p'.~dl!la .Y~)!!<9.LBrita.nijL-. .

de 'ure,

nisu P2~.~.ije11!~~..?Ar~.q~:)3~fJJ}W~Qg~_k.ol1g!.~{\.

~;iti kKo ~cti !.tJe Itar ~r,e. siln.


0111 0111 ~!.I om

9~ je stanovnitvo.J(rete oSjecalo da je prevareno odlukama Berlinskoga kongrcsa.. Ono se vie nije zadovoljavalopokrajinskim ustavom i povlal,enimstatusom krcanske vecine te postavljanjem krcanskog valije. Tvr!.!gkoruoje teilo rlr7..:lVn~m priklj~~~n.~Q~. fuLJ(ret~j.~:.~~,~.i~bi.o9~~i u~~lIak,_qrk~!" oji je k nskoro IzazvaosUKoBe 'Tiirci'mana Kreti sto su nahkovah gr~dal1s.kom s r.atu. Porta je kuala lavirati i postavljati cas krcanskoga,'ca.smusliinanskoga guvernera, to je samo povecavalo nezadovoljstvo obiju strana. Zatim se poslije jednog pokolja krt:ana 1891..ukljucila i -~ Gtcka, ali su 'njezine trupe teko polucene - to je bio ~ ,..~,,-,. ' ~ . ":-~" ~ , . '....
rezultat. reorgan~zaciJe
.

~~m~nsk.evojs.ke _koju_je proveq, njemacki yojni~avJem.ik

Von deL.9o.!tz-p_aa.Porta nije mogla iskoristiti znacajnu pobjedu s obzirom na evroJ1ske sile, kojimaje najzad bilo.izrucena na milost i nemilost. Granicas Grckom gotovo do.. nije promijenjena.. !(reta je slubeno o~2.~!&!lomni..'!.ilajetJd.t~ i no Porta cak nije mogla sprijeciti da velike~ri1ifu!este princa47iz grCKe-Kraljevske '. 4iij";~!ijek~Jg.ay"noga ~fI).esliiaumjesto va!ijekoj~g~je imenovao sultan,)(ako
Sl!.Ile k tO.f!!!l'os!!ll!.nsk,e trupe mor.a!i;:.p.pvuci s otoka, Kreta je s gledita; politike, mo (:i .~p1;~~1rn.o..J!j,'?.d!!1J~~?-:~.qJ~o.m,i.tii.koDilii..izg,!~!jen~.z~ ~r~a~~..Q~m~!llij!,,: Z!1aI(oV.1_t.<rjt!;~~abostCar~tva.to sto DlJedan doblvem rat mJe mOJ';aoomest.1 aaJiu' .eroj,iilLdQlJlMa.&njegove mo~L . !'la ~_aIka..,!,!j~~r.!!$6~t~ira b~ Ma~4onija. Zemlja naseljena razlici,

t.im nacionalnostima, 15.1.

-40 1'auJik.paa 41 Tlijec je " princu

cije je (IOpreteno .:.,..:


(18;9-1892), Ceorgiju,

pnpii.'datoTIiT'skim

veleposjeonicima, . .

bila je

sili i nASlje.blik drugom

I.mailo\'.

sinu grcl.-og8 kralj;> Geol'gija.

149

,.'jabuQ1azd9ra izm~i1u~SIbij~B.!!gll!'8k!.i Gr~~e. Sov!!lizaw te politicki i; privredni


in~esi proti~.~ka u' tom ~~ se sukobu .um.n~~a,vali:.U ;unu~r~njop.~1itic~i 'n~~~bilnOJ'Makedoniji l~varalC !lU,1!8' bArnlolo:oJ!!;fU bll!11(e~lka'opaa~oat'z~~~vot 'l1('~~tvo

8tl!.novliika.Slabo'sc: koris~ilo ~m:;UR.etanjq'ror~c;:...' ~<t~me~ijom' u'glavnom saatavljenomod Albanaca;'::Zajedni~~1P.oktiia.l~Austro-Vgarakc' RIisIj~:1903~g. i da, problem ,rij{!e"pun~tacijama" '1) Miirzs~egut.,bio je 's obzirom nazamrenu - ~;Z.,",' , ' l"acij~ ~!ldi:n...,na,prcii>~~ , U posljednjem je desetljecu 19. st. svijet nacionalistickih ideja zahvatio' LAr-mence, 'koji su dotad slono ivjeli s muslimans~imrs~anoynitvom. Oni vie nisu htjeli trpjeti da se ne provode u djelo,odredbe',BJ!!'linsko~a,mira,koje'su za Armence u Osmanskome Carst.vu bile pre'dvidjele uvo4eiiJe::~n~~\lsa. Zah~jeveArmenaca koji su ivjeli u Osmanskom Cars~"u"':a.-rijiliov,je nacionaTnipokret predvodio revolucionarni komitet, podupirali su 'oni:njihovj'sunarodnjaci'na ist,)ku

--

cije jepodr.ucje

ve~..Pr.ij~ R~!P.~!9...!!u.slJ~"~ 'Takav je'razvitak

mogao samo >odgo-

varati carskoj J!.usijijer je mogla,racunati s, proirenjem podrucja vlastitog utjecaja. Sultan je reagirao bez znanja evropskih sila,,,, tekim represalija.ma protiv Armen~j mnogi su Armenci pali rtvom, osobita nasilnih cina. na.huka.nihi sve v1~otukrcanski raspoloenih Kuror Pri ,demon~tTadjama:Armena.ca.u Cari' grt~~ (~5)!~bio j~~~uk~b po!~11!7k~ja nij~o,k!jje~a.la.pucati ademons~ra.l1~e. s n Tom p'rlhkolI!su ra2jarel1lturski protudemon!trjntlublh vie ArmepJM;.a. :SJ1ltanjC, radi umirenja. tim razvitkom lIznemirenifizapadnih sila.,pokuaO,'provestiupravnu reformu na podrucjunasi.anjenol!!.At.lllendma. No kako,nemiri medll..Armendma. nisu prestaj ali, Porta.je to .!~!t:,!!!:..k'i!Qj!gg:iQr~a nevoljko z~!,!g,!imu~formc ionako JlfJ:wst.LprQ~~i. "prepad armenskih terori~ta, mi.'"Osm~KIi"r;ank!l .!!.!ls.tan~ulu 1~6. g. i pro'pali eok~aj a.ten~~t~~a sult~na !2!!~~' iz~v!,li su~~rahoiritu reak~lju_~~l:!iilhamita. Jo je gora bila cinjenica.iitoje teroriz~m produbio jj1.Z izmedu

Armenaca i muslimanskog osobito kurdskog"" stanovnitva ~e pobudio estoke protuarmenskeosjecaje.. medu muslimanima Carstva., Akcije su armenskih terorista, svakako~' pridonijele~ zlom ravTtKuliiil>ine.km!!llaca. h ,
'

5. DRAVNI BANKROT U prvim je godinan..1a voje samovladf: Abdiilbamit II. pok~a<? scj.nira~iQSs ma.uske nnancije oduvijek u bijednom;sta.nju;Fina.ncijsk~ktiza koja. se povlacila. od druge polovice 16. st. 'do'sedamdese,tih Se'godiDiq9;~t, z.:a.o-t~ila. lda.lje Sll djelovali uobicajeni razlozi notorne nes,taice,'novca.,~nadl!$ve,rasipnickoa.vnanje r javnih slubenika sredstvima koja~'suij11.bili p'ovjerena;;t,Sultan.. Ab~iilaziz ivio je, kao i njegov prethodnik Abdiilmeciti;ta.ko'rasijmicki4~;je iSr6; izazvao'dravni udar. kojemu je sam pao rtvom. K ~Qmu ppkuaji 'modl?rnizacijeu vojsci i,razni, su gotovo neprekidni oruani sukobi'i ratovi tek~,optereciyali.-08mansku'dravnublagajnu. Nastojanje da sc financijska nevolja prevlada::~,puJa.cljom'~~pokrivenim blagajnickim zapisima (kaime), koji su u gla.vnomgradti~!)d\1839>kruili,kao papirni novac, najzad je takoder pridonijelo pogoranju stanja dravnih financija.
,

il Austrijski dvorac sjeverno od Graza. Zbog vaillosti prigode u savjetovanju su osobno sudjelovali car Franjo Josip I. i car Nikola II. U Najveci je dio islocne Armenije, zbog nasko-perzijskogli rata 1826-1828. g., dospio u ruskj posjed.

150

-'Inozemni zajm.qvi. ..koje je ,Porta, od .18~5. g~'uzimala od, Engleske i Francuske, nisuupotrijeblj~i zl\'saniranje, nego'8q~nQrn,b~mis1eno,p~tr!ceni,; Tim zajmovima' nC:;:t~9~iPi&lrsamo.)v~~,28..ID!l\8ku',J!Y..i!!l.Q!!.9.9.:1~rijgl(jj, sila, ~.g~!!~p.slj~tk!'i.L~~r!a!!,i~:.!i~ijik~~ijed.!l:' osrna.!U!ki:j~Ji8~ n Plyoj. P-IDovi,~i sedamdes~til~ god~na~.morao~~roiiti ok~8.0~ u,ku,pnih p[i~~oda.driave.za po.~m!~enje i1!.Qze!f1nih' zaj~ova i z~ placanje.:fu.l.mat~ Oteavajuca je, k tomu, okolnost to Lo osmanskaJrava. nije' raspolagala planom pomocu kojega bi uravnotei la prihode i rashode. Q takvi!l1je uvjetima ~s~anl!ka Port,a mor~!a ~list~)adu 1~7~. obj!!-vi~Ldr.!a~I.~ bankrot,.oo KaoJ~enje. !!~an~!jsl~e bijedejstotn je.ISS L p[onaden ndovolja\'~j.!!ci modus, s oslon~m na egip!!:.tskC? !~guliranj~ pitanja ~raynih dugova: pod vodstVOI'..l engl~ko.::franc.uskih financijskih krugova usta,povljena. je. medunarodna osma~s!;(l. uprava dravnih dugova, Dette Pu~liq,ue Ottom ane (Duyun-u Umul~iye). kojoj je, Porta za konverziju dugova. odstupila,tzv,lnullarremstim ~ekretom (20. prosinca 1&81 },_~ajya'nij~~ fiska.~ne pri.!~~d~iipUt-bj1l~.&()vln~,~~E~za-na ali~!iOJT sVliu,}ace

od ribarstva, te monopol na sol i duhan>p'ugovi tom regulacijom nisu, rlodue, brisani, no moglo se .postiCi z.!la~~.oanira.nj~osmanskih finanCija. Cij~na le zc~ s to, svakako, bila visoki, jer je lIIu/larremskilllde!:retonrveoma forsirano prodira.nje evropskoga kapitala.. Daljim jeza.jmovima i poreznim olakicama obuhvacen cijeli privredni ivot; zavisnost Carstva od evroP!lkoga. inancijskog kapitala bil~ je, li f biti, neogranicena,SI No taj razvitak ipak ne valja samo negativno vrcdnov:J.tijer je evropski kapital za moderniziranje osmanskoga privrednog ivota bio iznimno vaan. Tako se pristupilo iskoritavanju rudnog blaga. Isto su tako provedene mjere za razvoj poljoprivrede; u tu je svrhu 1888.g.. osnovana Agrarn'a banka (Ziraal banJ:asl). Popravljena je infrastru~tura.: uz cestogradnju i elektrifikaciju, primjetni je zamah doivjela gradnja ieljeznickiQpruga.. Sulta~, koji je zbog osobnih ra,zlogabio;iposebnosklon Njemackom Carstvu, ~~dijelio je u3or~ Q,eutsche"p'ankkonc~ije za gradnju pojedinih dijelov;J,Bag7 dadske eljeznice, cija se posljednja dionica,.medutim, mogla dovriti istom 104.0. g:-Za-Nijeince gradnja pruge nije bila.sam'o unosan posao. Onaje.imala omoguciti dalekoseno privredno zahvacanje anadolskih i arapskih dijelova drave Osmanlij:>. i time intenziviranje izvoza kapitala.za njemacke financijske krugove. Osim toga, . Njemacko Carstvo je eljelo stvoriti povoljn!,!. ishodinu"poziciju u utrci s irackom naftom. Povrh toga, imalo jc'privredno. prodiranje;'sobzirom na. sve zaoLrenije suprotnosti.izmedIl'Njemackoga, Carstva rAI1~anteisluiti i.stratekim ciljevima. PorazOsman~l'og~.Carstva ~ ratu protiv. Rusije (1877-1878) ruio je tvor: p
n.icUkupp u..Es5..fl.!11J Pl'.m~'! 4a. pr~uzm..!!"1...tlv.2'9prerna!1k'os~anske. vojske. ZaI tim je njemacka industrija uspjelI\. osvojiti oS!J1ansktl trite' naoruanja, medu ostalim. nastojanjem.njeml1Ckihvpjnih scl.vje~nika,.primjerice Prusa Von der Goltza,
[1/ 9F"y'anje o~!!1ansk.e~jske, a k<:1JejL~~~~..JI~S!pv~i!1~,r~19gcl. forsirala njemacka teka indus~J:.!i!>. utv.!~lvanJe tj~!!a.~1_~to j-=-e.p:;c:~n~ za.diJ:alo u_~ramb~11!! i P!.lvreglte.

interese Rusije i Velike Britanije, i modernizacija.osmanske mornarice pridol\ij~li s~ pojacanom n,<I,orua.vanju velildh sila,-ali i manjih balkanskih z~lna.lja, I iz Le
~O

(.:::--, ::,;,..: ~

u.p. o tome noviji informativni

otak: Joh..nn M..l1zel1reite... S'.aIJl.uh.u Der

,/.>

O.."."i..h." n.iehu (11175116),u: Materiali.. 'IUrei!"" br. I, 1975, .tr. 9p.I04. unJ polilisef.. Kon. 51 Usp. noviji ratJ: Alexauder Scholdl. lVirj..I&I1,Jlli.l&. Dur.Adri",un, Iro/l. dur.h di. ".ii..A." MieAI. im O.mlllli..I&.1I Rei.A (Ko.uIIlJl.inopcl, 1>:4iro,runis), u: G.schichte und GeseUsch../L. Z.iLsd.ri/t /iir Hi.tori.ehe Sozi..lwissenschaJ't, hr. I, 1975. ~Lr. 404.446,

F
~~.i: (.:.;;~

151

F~r:,pektivf)valja glct.latina blakanske ratove, ali i ua opasnu Lilllauovn krizn, t,~ !:~ ar. posljednjem mjestu - i na prvi svjet.'!kirat. Privredni je prodor, dakako, n prvom redu odgovarao interesima evropskih ,,:ih, i nije sc poklopno s unutranjim potrebama Osmanskoga Carstva. Posljedica
.ir:'toga

neravnomjerno razvija.nje smanskeprivrede.Ipak,ne bi trebalosmetnut,j o

~ !tm:>. n su sc sada u tlr;wi Osmanlija poceli probijati kapitalisticki proizvodni d (;'\110"" time post,cpeni - mada do danas joij n"dovreni - prijelaz od feudalnih i st.rllhura u industrijsko drutvo.
E~tkon o~manskoga drl1,!!lOg bankrota a~ska s~J~_o~I~~~_ bi!aJ~qclmo 51~I~' L'2.5o,1el~.~..!)I(sJ"\lIzijQln /".ngJ~!,~og i francuskog kapit~a. Ona sc nisu mogla, poput :'.i,'ver.'Qarrickih pokmjina, odvojiti od Osmanskog Carstva i pretvorit.i n kolonij~~ i .::inknlonije; pri tome su zainteresirau/". kOllknrcllt.ske sile V('lika nritallija i Fran":;:-;1 o'I1,!t,al,:) jPdnl1 drugu. Zato su brititnski i francuski imperijalizl\lJ1 pribjep;li 13riLallski RI\_~e il!: '-"'.is! ...u I.zv. 1','nctrrztion p,lcrjiquf, miroljubivog prodira.nja. c:'~~::I_';OI!CeUIrimli n.'l lra~.. t,.l"r!~ PO(!!'_t.!.U~_9~ I'!rzij~kgg z~lje~, .1()Js...~e~!!.~..\I,~);a 'n.:I" ,;irij:;\wlTI prostoru, S Libl\nonoll1. Osim potra?i ?<\ izvorima sirovina i pre'wij:val,j1l triit.a jeft.iuolTI robom evropske masovne indl\strije, imp/".rijalisticke o"~ .::' !,,,,,,,bll1l \'rijednost. prldavl1le izvo7.tJ vlastit.e kultl\re. t!'~'\ I3Ii.skonl istoku . "~":"""" ~u I'.rojne.pngl<'skc, odnosno francuske. kole. Stoga nij., cudno tQ su
!n!'1:!"! g<'I'1!ji r-I('.!I.'\'i 11 kull.UrIlOUI .:" ~j\I\JI):.;\'ij!"'sl pogledn orijentirali ohliko\'ati \'1'('lI1a OV(\.1 ili olll.'.i sili ...'t.I , :1 ;H:lp.d':l p()cilljali\ ,"pl\:s ,'klij~':Io.\'nllj"'!I1.

1;;'2

X. MLADOTTIRCI

l. POCECI MLADOTURSKOG rOKRET.i\


Nakon razbijanja mladoosmanske skupine st"damdes..tih godina 19. st., potra.j~l(.Ije gotovo dva desetJjl:ca dok SI: nije iznova mogla formirati opozicija protiv despotske vladavine sultana Abcliilhamita II. Otprilike u isto vrijeme kaela su liber..lni "migranti u Parizu osnovali casopis na francnskome La jCll1Ie Turquic ("Mlada Tllrska"), ime kojega je kasnije prE'neseno na cijeli ohnoviteljski pokret u Osmansko'lI Carstvu, opozicija je II domovini, nezavisno od toga, dobila novi zamah.
Ovaj put

- u lipnju 18Di. g. - pro!;oni i stroge presude (hrojne smrtne kazne i

l<az'\f!internacije) nisu, svakako, mogli imati osobit ucinak. Ionako je od tih mjera 05t.<l0poteden krul!; evropslci-progre.sivno nastrojenih pisaca oko 1891.osnovanoga pro:;vjetiteljsko-knjievnog ca.sopisa Sert/eI.i f,illllu ("Bogatstvo znanosti"), koji je sna:!no utjecao na razvoj osmanskoga duhovnog ivot.a. Godine 1880.osnovali 5\1studenti Vojnomedicin5ke akademije u Istanbulu tajni politicki odbor, ka.snijeglasovit pod imenom ".Jedinstvoi napredak" (iUiltat vc Ter-

IIkki).

TOIII

sn se udruenju nskoro pridruili st.udcnl.idrugih visokih kola evrop-

sl\Ol:a tipa, zat.im oficiri, cinovnici i intelektualci. O:tlji' razvll.ak t.e konspirativne ~rllpe privrernello je sprijecio krvavi sllkoh armenskih delllonstranata s policijom i \.urskim stanovllitvoll1 11Istanhulu lR!JfI. g. Ahdiilhamit sc posluio tom prilikom da zada udarac inaprednoj t.mskoj opoziriji. Sto~a su mnoge njezinevode i clanovi morali pred progonima sult.anovih bira iznova emigrirati u inozemstvo, 11Pariz, enevu i London, gdje su formirati frontn od razlicitih ~rnpacija i razvili ivu publicisticku djelatno:!!., proizvodi koje su ponekad ilegalno dospijevali u Osmau:!ko Carstvo. Svakako, te grupe nisu bile jedinstvene ni s obzirom na. ciljr-ve ni tI p.)gledll politicke metode; zajednicku je podlo~1I tvorila sa1110elja da ustav iz 18713.g. iznova st.upi na snagu.

Kongres grupa u egzilu u ParizlI 1902.,1;.,ciji je cilj bio zajednicko istupanje svih opozicijskih snaga; bio je time unaprijee! osu(1enna propast. \skristalizirale su se dvije frakcije: nacionalisti i liberali. Posljednji su se zauzeli, pod vodstvom princa So.baheddina1, za povratak ustavne monarhije, izmirenje i suradnju s nacionalnim manjinamo. te za decentralizaciju i federalizaciju osmanske drave, II.bili su spremni za taj cilj traiti i vanjsku pomoc. Nacionalisti, koje je vodio Ahmet Illz;~2,suprotstavljali sn liberalnom i federalistickom oSlJ\anizmuprinca SabahedGorljivije naciodina I.urski nacionalizam i odbij,Llisvakomijeanjeinoz<"mstvn.
1 Princ 2 Alunel Sabalteddin je bio .ill Senihe nastavnog
1889. Pnrizll

Suiian,

kcc,.; S11111\11I' Abdiihl1-.ci1a. nijr. 5~ "i(! ,',""lio u domovinu nakon

RIZA, direktor

sustAva u Buni,

I"'s.ida Svj-.hkoj izloibi "

153

naHzamAhmeta fuzemedu mladimturskimintelektualcjma u..domovini a.ijazio ~ na veci odziv nego tolerantni liberalizamSab~ed4inov,h;pf'SWa,..vetil(u je 'ulogu pri iirenju nacionalistickih idejp.imaOCasopis?"Ahmet~'!~ifZMefveret("Vijece"). On se putem potanske slube evropskih diplomatskih'predstavnii~ava kriju~cario u Osmansko Carstvo. Naime, poslanstva i konzulati su 'od'18('st." u sklopu kapitulacija sve vie stjecali pravo da na osmanskom dravnom podrucju dre vlastite potanske urede. Sada su se i u vanijim gradovima samoga Osmanskog Carstva osnivale opozicijske grupe, sastavljene od mladilloficira i intelektualaca, osobito nakon poraza Rusije protiv Japana 1905. g., to je oslabilo poloaj carske Rusije na Balkanu na. dulji rok, a istodobno je u ocima opozicionara bio dokaz da evropske sile cak ni \I 20. st. vie nisu nepobjedive. Uz to, revolucija u Rusiji 1905. i uvodenje ustava, a godinu dana potom i u Perziji, ojacali su opoziciju u borbi protiv samovlaca

AbdiilbamitaII.

Mladoturski se pokret koncentrirao prije1ivega. a Balkanu, s centrom u Solun nu.' Ondje stacionirani turski oficiri osobito su kritizirali. nesposobnost osmansk~ vlade da rijei makedonski problem. Nakon 19Q6.ondje je takoder djelovao odbor "J edinstvo i napredak", dakako jo ilegalno. Kako bi. povecale-:svoju politicku djelotvornost, frakcije mladoturskog pokreta sloile'su se 1907.u Parizu u pogledu minimalnog akcionog programa: borbe za ustavnu monarhiju. Pri tome se nisu mogle dokinuti ideolokerazlike, nego su one jednostavno preucene. Abdiilhamitovo despolsko samovlace biloje ozbiljno ugroeno. Naime,.mladoturci u.domovini, koji su u meduvremenu stupili u vezu s parikim emigtantima, poceli su 1908. otvoreno zastupali svoj politicki program. Sultan je odgovorio otrim protumjera.. ma, pogubljenjima i otpustanjima. . -

2. MLADOTURCI

NA VLASTI

Engleska.i Rusija, zabrinute zbog sve vecega njemackog utjecaja na sIlItana, uzele su stalne nemire u Makedoniji kao povod' ponovnog upletanja, s odredenim ciljem. .Navijest o razgovoruJ u vezis anglo-ruskom kontrolom u Makedoniji, izbila. je pobuna ondje stacioniranih turskih trupa, koja se uskoro proirila na garnizon u Edirnama. Kadaje mladoturski odbor.u Solllnuza.prijetio marem na.prijestolnicu, morao je Abdiilhamit popustiti. On je 24. srpnja. 1908.stavio iznovana.sna.guustav iz 1876. g. Razliciti protivnici Osmanskoga Carstva iskoristili su u svoju korist taj unutranjopoliticki potres 1908.g. Ta.koje Kreta:na.svoju ruku proglasila prikljucenje Grckoj. Bugarska, od Berlinskog kongresa (1878) autonomna kneevina, proglasila se, oslanjajuci se na Rusiju i Austfo-Ugarsku,nezavisnom kraljevinom pod dotadanjim knezom Ferdinandom I, koji je sada ponio naslov 'cara; u novlJ je dravu integrirana i Istocna Rumelija. Istodobno s proglaenjem bugarske nezavisnosti, anektiralaje Austro-U garska, uz suglasnost Njemackog Carstva, Bosnu i Hercegovinu,koja je.nakon Berlinskoga kongresa bila, dodue, okupirana, ali de iure sastavni dio Osmanskog Carstva. S
J Zbog znacenja prigode osobno su se sreli kralj Edward VII. i' car Nikola II. na "entrcvue" (sastanku) u Tal1inu 9. j 10. lipllja 1908. 154

! ~
jedne strane, potez' dvojno monarhije bio je I1.\!mjt,:rcn protivosmanslte drave. Bec sc, naime, bojao da pi zbog novQl!ijaciL\lj~'qsmanskog.Ci'-rstva, zahvaljujuci mladoturcima, na.Balkan~'mogli,'~i~i oiitccep.i"nj~gQvi jP~eresi., S.drlige strane, trebalo je da ane~sija' pogodi; i: !)r~iju,nc6amo' zato' tq je 'ta.:iel111jabila' motornom snagom za Austro-Ugar6ku'i>ogibeljnib'l!tremljenj~'uje4injenji.i balkanskih Slavena nego i zbog ca.rinsko-politickil1 suprot~osti. j koje ~u)varile. odnose' Beca. i Beograda. U Osmanskom Carstvu javno mnijenje ~eagiralo je. na aneksiju Bosne i !lereegovine veoma uzrujano. Kada se cak prelo na bojkot robe iz dvojnc monarhije, koji je obecavao uspjeh, morao je Bec spoznati da je otiao predaleko. Radi sminvanja situacije, izjavila je Austro-Ugars~ da je spremna zaloiti re za ukidanje kapitulacija., za. to se Porta uporno zauzimala od kraja ezdedetih godina 19. st. Povrh toga, Bec je Osmanskom. Carstvu vratio Sandak Novi Pazar te za guhit,.l, Bosne i Hercegovine.platio "otkupninu" vecu od 50 milijuna kruna. Sada je osman$ko javno mnijenje optuilo mladoturke da su vc!: u nekoiil:o mjeseci popustili vie nego Abdiilhamit za cijele. svoje vlada.vine do ljetu. 190:1. g. Tako se sultan, \IZpotporu ko!\zervativnih krugova i odanih trupa, moga.o . ouji;u 1909. g. odvaiti i iznovaprigrabiti vlast. Nalo su lrupe povezane s odborom "Jedinstvo i napredak" u Makedoniji, pod komandom 1I'lahmuta ~evket-pa;;e, odmar5irale Jo Carigrada, uhapsile Abdiilhamita i poslavile na. prijestolje njegova brata ile~at;;. kao lvlehmeta IV (1009-1918). Ustnv je formalno opct uveden. No stvarnu su vlast drali !IIiadot.urci, l.iJ,:nij" reccuo odbor "Jedinstvo i napredak", koji se pribrajao nu.cionaii.tima. N..ime, liberu.lno ce krilo mladoturskog pokreta ubuduce malo suodlucivat.i. elanovi o<lhom, doduc, nisu preuzeli nikakve poloaje u vladi, ali su ipu.k mogli, zahvaijujuci utjecaju na armiju, racunati s bez\lvjetnom odanocu vlade.> Ovlal.enja sui tana hila su tako ogranicena da je bio gotovo jo samo figura za reprezentaciju. On je, dodue, mogao - vodeci, svakako, racuna o zamislimu. mladotura.ka - jo sam formalno imenovati velikog veziru., no veliki ce vezi.. posve sam nadalje po~tavljal.i resorne ministre. Puc u proljece 1909. nije izazvao samo uklanjanje sultanove samovolje. Vecinom pronjemacki orijentirani mladoturski mocnici na.stojali su - svakako, uzalud - tako(ter osloboditi osmal\ski privredni ivot stiska stranog kapitala i oJslranil,i kapltulacije, koje su postale nepodnolji vc. Mladoturci nisu mogli provoditi duboke reformej u tome ih jlJ ometala vec i sU.ma teka vanjskopoliticka situacija. Drutveno-ekonomske strukture jedva su 5e mogle mijenjati. Ni u dravni se aparat nije diralo; odredbe zakonu. Tanzima!a j ustava ostaJe su mjerodavne. 1\.fladoturci SI1 Abdiilhamitovu panislamizmu, dodue, suprotstavili izrazito l:ricisticki stav, no isprva. bez trajnijeg ucinka. Istom je u kemalisticl;oj eri uspjela preobrazba Turske u svjetovnu dravu. Za buducnost je osrnanske drave hilo fatalno to to su se mladoturci, u skladu sa svojom nacionalistickom idcologijom, lrudili da nacionalizmom na granici ovillizma polisnu liberalni osmanizam i fed eralizam princa Sabaheddina te da zapocnu forsirano turcificiranje drave. Mla.doturski je nacionalizam bio usmjeren protiv svih neturskih narodnosti u Osma.nskome Carstvu, tretirao je Neturke kao gradane drugog reda, zalagao se za ccntraliza.ciju
~ POlrijcJi je hio, prijr.&vega.,embargo 11401")"JS),i syinj~ u dvojnu luuu.uhiju u~.l.:on 5 izvoz ]906. g., \'" je sukob dobio ime ".vinj.ki rat". 5 Vladu je, nostalom, fonnirao lliiseyin Hilmi-paa, licnost oS\lIallSkoganci.n I'egime.

~,

~
l",

..

'.~'"

f!
\.~---

;::.1 L;.J

,.., i::
'f.;';'

.j

;".;-! ,-",:1 t~""1 ~Sj


:.. ",: "~ (~~ ..... ~.

.-

~" ~'.~ .rl" ~

dA

lfi5

~ ~

,...

"-'M"\'~''\."I,Gkadr7.e."~

;. ,\W\\uac\yo.o

net.\.\l"skin,

1\aTodnost.imo.

pravo

na

po\it.cko

orga-

,-

nizir:L!lje. Za I1lI1ogonacion:llnu dr1.:lvu poput Osmansko~ Carst"taJl1QmlaJc...twa....-Ti!~idn:\ politilm turcirikacije imati ruilacke posljedice. Oni!. mlndoturcima. nije donijela samo neprijal,cljstvo krcana nego i neturskih muslimana, prije svega arapl.kog ,;t:\novnitm. Dodue, Arapi su isprva radosno p01:dro.vili pad AbdiilhamitD., "Ii su ~Cubrzo iznova okrenuli protiv mlo.doturaka IIob1:irom na mi1itantuu politikn Lllrcifikacije, to prije to su sc arapski slubenici uklanjali iz dravne slube i U1.mjcnji vali Turcima, koji nisu govorili arapski. Mladoturci su jo vie umanjili svoju popularnost jezicnol1l politikom,... postupanjem protiv arllpskogjezika i lIvodenj~m l.Ul'sllOi;akao slube\log jezika u ampskim pokrajinama, cime je mnogim Arapima IC!1"mogllcc\losporazumijevanje s lIadletvima. G,)dine I!)IO-I!1I1. izbija pobuna Albauaca, u kojQj su zajedno sudjelovali l:r';';:lni i muslil\laui radi provoc1cnja svojih interesa. Vec nakon Uerlinskoga kon"r~,,,, I.iil(8) kOflsLitnirana je lign zn obranu prava Alb:\II;'\ca. koja je ieljcl;~ r~vidi':"; ,)(bl.up~lI.ie Crnuj (~ori prosLranih podrucja nast.alljcnih Alhancima na ~jpYe('l.1 'o;;";...~ 1":"\('II<'j" ~1\:,d<.}I.\lrci ~ rn\lkofllu~pj~li uguiti usLilnak. S\l

!,>,'.:- ~~!\ THiI'OI,IT..\NI.JI1

I IIi\LKi\NSK!

111\1'0\'1

, , I

c:

()<[!Ian~l,o C"r~1 \'0 i dalje je bilo pod priLiskoln jmperij;~lisl.i.:k(' politike y~likih oh. !I.:dija, koja je n utrci za kolonijama ostala. praznih ruku, ieljela je popraviti " "j l"_'loaj stjccanjl>tn sjevemoafricke pokrajine TripoliL<lnije. Talijnnskoj je vladi ,ori tnrne dola kao naCllcella tzv. df1lg:~G marokanska kriza (19 Il). Njome je paillja ;'rallcn~kt'. V"likc BritanijI! i Njemackog Carstva ~krennl.a s Osmallsko)!; Carstvu. '.' a okupaciju Tripolif.anije 1n Il. g. odgovorili sn IlIladpturd, dodue, obja~"Jrn mt.". "o oSn1anska vojska nije bila dorasla Talijanima, dobrim dijelom i l,bot~ velike ndaIj.""i)st i sredinjeg osmanskog terit.orija te brojf.ano slabijih osmanskih garnizona u .;jp,'crnoj Africi. T:\1ijanske pomorske operacije, prov0l1ene Imo bocno osignrnnje ,rpd DardafIciirna i sirijskoll1 obalom, le okupacija otocja fJodckallcza preli ju.;n<.ap:dllolll obalom Alladolije, prekinule sn oSlI1ansku opskrbu. VP.C studenome u ; D11. mogla je lLalija proglasiti aneksiju Tripolitallije i Circnaike. Porta jt' morala ".:.!ndtti Laj terit.orijalli gubitak mirom u Ouchyju (kraj Lausanne) u list.opadu i 912; odstupanje jc prikrivcno tohoilljim davanjem autonomnog st.at.nsa objema 1'0krajini1ma. Timc j,' prakticno I",.stala cetiristoljet.na oSlI1tmska vlast. u sje\'crnoj ." rr;.-;. .i'."rjl> i Egipat.jo samo formalno pripadao OSl1lanskom Carstvu. Vracanje !),,,ld;:.\Tlcza, l11i 1IIn Ouchyu I""dvideno kao protuusluga, nije ostvareno. . 1(;10 suprot.ni 1'01od horu "Jedinstvo iliapredak", ncdngo poslije lijaska u sje'j,'cnoj Africi osno\'ana je liberalna stranka, nazvana Stranka slobode i jcdinst.va (f{;j'rri'.lc( t.c ifilaJ Flrkasl). Onaje na parlamentarnim izborima postigla uvjerljivu pobjrdll i IIZ to dohi la podl'ku vojnih krugova: u proljece 1!J12. odredcni broj lihe";\i'1ih oficira osnovao je grnpu tzv. oficim oslobodenja (Jlalaskar Zabi/all) i u lipnju ..'J12. ,.Jaelu koju su vodili ml:ldoturd prisilio da odstupi. Sada su liberali preuzeli vlasl. Zhog parl:IlIIentarno-demokrntskih predodbi i englcsko-fmncuske orijcnl.i'~IIOSI:lle SII ih sil.. prol11:1t.raleblagonl1klono, kao prvoborce parlamentarizma.
(j Objf> ~U "".u"nlmnc:kp. krizc 1t3StnJf: u sklopu suknhll Frallcusl,~ i Njf"II1.:t[-I.:oS;.LC:\rSL\'i\ I.h...~

r7.1
.. .je\'erl\onrrii:l" l,~",I.ie. Prva je J..iu hila '90~. g.

I:;{\

Naime,

decen\.ca\isl.iCoke su zamis\i

t.UrsKU\ \ibec3.\nul

demokrala

veoma

oc1govl\I'ale

namjeri tib sila: da. dalje jacaju prisutnost u, istocnom Sredozemlju. odlutile da. ra.di - Balkanske iSUse driave -, doduel kao i uvijek posvadane provodenja svojih ,inter~a. spram Osmanskog Carstva istupe zajeduicki. U proljece 1912. sklopile su Srbija, Bugarska, Grcka i Crna Gora l3alkanski savez. Pritom ih je podravala ruska diplomacija, koja se nadala da ce tako zaustaviti sve veci njemacki i aust'rijski uljecaj na Balkanu. No bnlkanske su drave uskoro napustile ruske zamisli, u listopndu 1912. napale Osmansko Cnrstvo, oslabljeno ratom za Tripolitanijll. U tom je prlJom balkanskom ratu osmanska vojsl(a neprestano trpjela poraz-:. Kriticni su poloaj iskoristili antidemokratsko-autoritarni mladoturci medu njima mnogi u Njemackoj izobraeni oficiri - za dravni udar u sijecnju l!J13. g.; vooe sU bili tapski oficir Enver iley i slubenik tele!;rafa Talat Bey. Obojica sn zastupali autoritarne predodbe o rukovodenju i pokazivali velike simpatije za Njemacku. Ondje su na njih posebno utjecale tamonje :tutoritarno-antidemokraf.~ke politicke strukture i svijet njemacke vojske. Njemacko Carstvo neskriveno je ;,impatiziralo s mladoturcima vec i zato to je u ponOVIlom jacanju Osmanskoga Carstva vidjelo nunu pretpostavku svoje istocne polil~ike. Samo je jako Osmansko Carstvo koje se teritorijalno vie nc bi smanjivalo moglo C>lI\ogur.it.i njemacki pristup izvorima sirovina, ponajprije u arapskom prostoru. i'vlladoturski vode Enver i Talat nisu sami preuzeli vladu. Nju je formirao prokuani mladoLurski general Mahmut ~evket-paa. Novi su vlast.odrci opet stavili izvan snage ustav i pokuali mobilizirati obrambene snage osmanske drave protiv 13alkanskog saveza. No pri tome im nije bio dosudcu nikakav uspjeh. Londonskim ugovorom o miru krajem svibnja 1913. g. pobjednickim balkanskim dravama obecani su gotovo svi evropski posjedi Osmanskog Carstva; Port.a je mogla zadrati samo 'r.apadno zalede Carigrada, odnosno tjesnace do linije En(l.' - Midia1, Kreta je slubeno i definitivno pripala Grckoj. Mladoturci slfubojstvo Mahmut ~evket-pa.~c li lipnju 1913. g. - vjerojatno na poticaj sruene liberalne opozicije uzeli kao izgovor za jacanje svoje diktature. VI:lst je preuzeo trijumvira.t u kojemu je, osim germanofi1a Envera i Talata, sudjelovao i tapski oficir Cemal Sey. Posljedujije, svakako, vie simpat.iziraosa silama Alltante. Diktatorska vladavina trijumvirata nije trpjcla nikakvu opoziciju. Ona je l'rol,jerana iz zemlje, odnosno potisnuta. Trijl1mvirat se posvetio zamanom djelu reforme cvropskoga znacaja, koje se nije moglo dovriti zbog predstojecega svjetskog rata. Na prvome mjestu trebalo je reorganizirati financije i ukloniti posljednje ostatke sustava zakupa poreza, koji je oneme'gucavao budetsku politiku primjerenu vremenu. Takoder je, uz sudjelovanje francuskib i brilanskih savjetnika, obnovljen carinski sustav. Ukinuta-je ustanova medresa i istodobno otVorene brojne kole evropskoga tipa, prije svega mnoge osnovne kole. Reorganizirano je i sveucilite \1 Istanbulu. Vec za prvoga svjetskog rata (1917) podredeni su za ,obiteljske i civilne predmeLe nadleni erijatski sudovi U1inistarstvu pra.vde. Pri pravnom raclanjivanju obiteljskih pitanja poceo se dota.da vaeci erijat zamjenjivati gradanskim pravom. Takot1er, razradivala su se nacela vremenu primjerene' municipalne i provincijske uprave, 110to se moglo ostvariti istom kasnije, ti doba Republike.

--7 Tur. Enez. odnosno Midyc; prvo I1Meljeleti na EgCj8Icoi11C, drugo na Crnome IUOfU. a Podn1c:je do te linije obuhVl\c..Jo je otpl'ilike polovicu dananjeg" evropsl,og teritorij.. Thrske Hepnhlik...

157

----,,'

. Kao prvi korak prema poboljanju poloajaJena ukinulisQ 'm1a,doturci poligamiju. Uvedene su' ja.vne' djevoj~ke'ikole.." Do~~da:"8u'~evQj1td;JIl~gle "dobiti samo privatnu poduku kod:kuce.;:-?osteJ'elio-'se;'J1l!lo4l~~~Prl~~!,~o-og~~ic~o, poj avljuje profesionalna. djela.tp;ost!eha.;: Osim.:tiP.c!1ili~~~rialclli)anim.ai1ja:(~'6\11!carke, uciteljice), sve vie tena obavlja.lijecnickerodni'isno''iii:dtl1inii!trativne 'poslove: , Mladoturke su' na njihovu reforUlliom kUriii 'u ,~ltri6tij~]icidripirJJ.li ~amo mladi oficiri i intelektualci. Stoga su moralrustra;jatru"d!kta~i1ri'n~';granicj'yladavine terora. Nije se doputala kritika odbora "Jedinstvo i n~pt&lakn, politickog vodstv&. ni pojedinacnih mjera koje je donosiotrijumvirat, iako nije bilo jednostrane ideoloke kontrole. Bila je doputena. diskusija o opcim drutvenim problemima, s jedinom iznimkom u obliku odsada. otvoreno ovinisticki zasnova.nQga panturkizma koji je, u prvom redu, razradio Ziya. G8kalp radi tl1rcificira.nja. svih nacion;tlnosti.

I
!
I j'

Ra.diirenja tih nacionalistickih ideja, osnovanaje 'i 912. g; organizacija Turk

Ilcagi

I J

.I
1

I \ 1

('l\nsko ognjite), da "unapredujenacionalni,od'goj",podie znanstveni, drutveni i privredni nivo Thraka, koji su najodlicniji narod' islamskog svijeta, te da se bori za popravljanje turske rase i jezika". To to je ,odbor napustio dotada dravotvornu ideologiju osrnanizma moe biti psiholoki shvatljivo 'utoliko ukoliko su mla.dot.urci centrifugalne tendencije nacionalnosti shvatili kao zatajiva.nje tog principa. Njemu su suprotstavili neumoljiv i radikalni koncept nacionalizma. Svakako, neturske narednosti nisu time mogli ni I)ridobiti ni integrirati. Dalji je 'cilj panturkizma bilo ujedinjenje svih turskih naroda,' to je s obzirom na Thrkepod vladavinom Rusije moralo pogorati odnose prema carskoj Rusiji. Unatoc centralistickom i protunarodnosnomdranju mladoturaka., Arapi isprva nisu vodili separatisticku politiku. Oni su eljeli svoje nacionalne interese provoditi u sklopu uredenja Ila regionalnoj-'razinij Prema njihovu shvacanju, trebalo je da vodstvo i uprava. pojedinih vila.jeta. vode'vie r~cuna p'nacionalnim datostima. U tome sklopu valja promatrati osnivanje arapske 'decentralisticke stranke imenom al-Lamarkazijja u Kairu 1913. g. i sazivanje svea.rapS~Qga;kongresa u Parizu.
,

Na Arapskom poluotoku osmanskodr'avno' podrti'cje, bilojesvedenona Hedaz.

I I

I .\ \
1

I I
I
!

Osmanlije vie nisu mogle djelotvorno ,kontrolirati unutranjost poluotoka otkada su se saudijski emiri, koje je ibrahim-paa 1818.,pQtisnuo, 1902. vratili u Riyad i odande ,protjerali proturski plemenski,savez'amar;o S ponovnim je usposta.vljanjem vahlibitske drave ondje prestao osmanski utj~caj.Jemen,koji su osmanske trupe stacionirane u Hedazuzauzele 1869~ ;~gubljenje u korist ustanika. 1904g.IO -1911. g. Velika Britanija.je vec 1839.o\<upiralijuni ~io ~emena oko Adem~.'Poto je i Kuvajt 1901. pao pod britansku kontrolu, u' osma.nskimsu rukama ostali samo Irak i Velika Sirija (tj. Sirija, Libanon i Palestina). Prvi balkanski rat, koji je zajednicki voden protiv Osmanskog Carstva, samo je prikrio suprotnosti medu balkanskim'narodima.,.Njihov se savez uskoro razbio zbog nerijeenoga makedonskogpitanja.'Bugarskoje,politicko vodstvo sanjalo o velikobugarskom carstvu koje bi ukljucivalo_Makedonij~.Pri tome je imalo podrku Austro-Ugarske, koja je slijedila prcitusrpsku politiku', strahovala za svoj utjecaj
'

i .?
i !

na Balkanu, posebno \I vezi sa statusom'Bosne

i Hercegqvine.

Dvojna monarhija

se istodobno trudila da se raspusti Balkanski savez, vodeca sila kojega.je, bila.Sr Dalji je izdanak panturki:1II4 bio tzv. lur.lniz4m, naroda, ,ukljucivi Madare i Japanu. 5 Grad je 1884. g. osvojilo pleme ...n"f. 10 Prva je osman.lea. vladavina u Jcmcuu zavriila vec 1630, g. koji $e zalagao za ujedinjcnje $Vih "olzij-

.kih"

158

turci pole 'dobiti :eP,o,potnicarke, ve: 10 mladi ladavine [og vod100trane mlrna,s r/;izma

l!tlnosti.
'rk ocagi ltveni i bori za otvornu ,dot.urci Njemu 'slte nana bilo ~Rusij e rapl ISI\terese trebalo :>stima. lIenom I. ledaz. otkada Uyad i tavljaoanske ~ 1904Poto i samo

I :
I

:.

samo razbio ) o veIdrku Itjecaj arhija la SrI ".u.ij.

bija.. Time je imala biti oslabljena britansko-francuska Entcnlc cordialc, Iloja je na Balkanski savez.:gledala.kao na vla.stiti..,isturenipqlo!aj. . ." Srbija i Grcka - same-zainteresirane za Makedoniju ..;'staja!e su spram Bugarske ka.tegoricki :odbojno:".: Objema~6e driavama. tirikljucila.:~umunjska, jer je htjela Bugarskoj oduzeti junu,Dobrudu, koja.jel3erlinskim'mirom'1818, pripala Sofiji, U antibugarsku se koaliciju'na.pokon ukljucilo i Osmansko Carstvo,ciji su se mladoturski vlastodrci. nadali reviziji katastrofalnih. uvjeta LondGl1skogaugovora o mil'U. Time je Bugarska bila izolirana, Po strani se drala i Austro-Ugarska Monarhija, jer se ona zadovoljila. raspadom Balkanskog saveza. U drugom balkanskom ratu (leraj lipnja...,. kraj srpnja 1913) Bugarska, preputena sama sebi, nije.mogla'odoljeLi premoci protivnika; osmanske su trupe pod Enverovim zapovjednitvom mogle iznova zadobiti Edirne. Bugarski su snovi o: velikoj dravi propali. Mladoturci su uspjeli mirovnim ugovorom evropsku granicu Osmanskog Carstva premjestiti na zapad do linije MaricE:, koja do danas tvori zapadnu granicu Turske. No Jl.Iakedonija., sa SoiulIom, ishoditem turske obnove. Sandak Novi Pazar, Albanija i Egejski otoci za Osmansko su Carstvo zauvijek izgubljeni. . _ Ratovi vodeni Il brzom slijedu tokom tri godine (rat za Tripolitaniju, prvi i drugi balkansl;i rat) iznova su teko opteretili osmanske driavne financije, a posljedica su bili novi inozemni zajmovi. Da oslabe ovisnost o francuskom lca.pilalu, pokuali sU germanofili u trijumviratu, Enver i Talat, zadobiti pomoc Berlina, lv prije lo su balkanske driavei Antanta i nakon balkanskih ratova teile pripajanju osmansldh teritorija. Njemacko Carstvo poslalo je 1913. vojnu misiju pod vodsLvom njemackoga genera.I-lajtnanta Otta Limana von Sandersa. Uskoro je spqsobnom Prusu dodijeljena komanda nad 1. armijskim korpusom u Carigradu, s obranom tjesnaca, na veliku ljutnju Rusije, koja. se morala bojati gubitka tjesnaca., smatranih ruskom zonom utjecaja, u korist Njemackog Carstva. I ostale su dvije sile Antante gledale na Limanovu misiju kao na. neprijateljski cin: Francuskoj se cinilo da je ugroen njezin privredni, politicki i kulturni utjecaj, a Britanci su strahovali za svoju poziciju u Sueskom kanalu i za utjec!l.j u Egiptu. K tomu treba dodati i natjecanje francuske i njemacke industrije naoruanja za stjecanje.osmanskog trita radi plasmana. svoje robe, napose u pogledu utvrdivanja. Bospora. Stoga se aLpor sila Antante protiv Limanove cljel~tnosti prpirio do razmjera pravog konflikta., tzv. Limanovc krize; Carigrad je moraOpopustiti pred protestima sila Antante. I zbog toga to je trijuqJvirat primio francusku privrednu pomoc, zakljuceno je da se ratni materijal narucuje 'u FrancuslcoJ. a osmanska flota reorgani~ira s britanskom pomoci. vec i zbog reputacije engleske.mornarice. Njemacka se. pred akutnom ratnom opasnocu takoder osjecala primoranom na' uzmak, te je pristala na kompromisno smirivanje krize: Liman von Sanders je, dodue. imenovan osmanskim mafalom i gl~vl\hn inspektorom osmansl:e vojske, ali je istodobno izgubio koma.ndu.nadtjesnaCima. I utvrdivanje Dardanela. uvelike je obustavljeno II korist izgradnje obra~Qe'ne';lil!ije na bugarskoj granici, premda su od Kruppa l\'Essc\1I!' narucene obalne haubice. Neposredno l>rijeizbijanja prvoga svjelsl:ogl'8ta, u veljaci 1914, sklopljenjejohp6razum izmedu Njemackog Carstva i Velike Britanije u vezi s gradnjom Bagdadske eljeznice. .

159

XI. rH.OPAST OSlvIANSKOGCARSTVA

I. nSt\'L\ N:;ICO Ci\ HSTVO u PRVOM SV.JI~TSJ(CH" RATU


1-:ad j.> izhio prvi ,wj'~L~ki mt', Njemacka vie nije !Ilorala illlnli obzira IH(""" ")'.:'1"11')';111111 1',.(.rp!;aIlH' ,'arske Rllsije 11'\ l3lisko!JI ist.ol\ll. Tako je Nj'~lIl1\cka m,,,;la ')';lllansI:illl Car~tvom 2. kolovoza 1011. sklopit.i I.ajni savez, to prije iit.o ~., i

;n\at\otllrsko
(1(1 illt.)~UCt;';a

vodst.vo lIa.~lo primomno osloniti se na jednu veliku silu i ;:nl.it.ili ""


vojnog prepada.

hez uhzira na Lo oda-kit.,on doao.

('prn:tl,

trt'l~i

c(wjd, t.riju!llvirat.a, pledirao je, dodue, zaje<ino s proreforlIl~ki orijenl.imnirn mipi"trnm finallcija Cavit.olll lJeyom, za oslonac na silt~ Anl,ant.e. II ;:iju su 11:10\11")1' ",ih !lvjt>rt'lln \lhojica pulil.icara. No vecina j,~ vod"'.'ih rnladol.llraka IInlll.ar i iz. .':;1'1 !.rijumvirilta, lIadasve u sijecnju 191'1.)!;. za minist.ra rata ulla.prij('d('ni E;m'..r. ('I;)da 1J;\~a,:i.elj('h udruivanje s Nj('mackom. i 1.0ne samo polazeci od I.radicion;tlI'ih si mpatija prelila njoj ne~o i zato da oslobodi driavu Osmanlija ugnjetai:ke ;';1!.:If1sk0. francusk(' privrednc prevlasl.i. U spomenutom tajnom ugovoru oll 2. i 1:(.1(1"oza1~ 1'I. Njemacka je nagovijestila !Ilogucnost vojne za.qtitp.u sllh~aju napad" Ila O~I1I;\nslw Carstvu. zbog ~ega je njcmaclm vojna !Ilisija imala dobil.i odlllclljll(:i q '.jecaj na \'odenje IJsmanske armije. Prema zamisli rnladotufskog vodstva, st.::mjl' "n'lnrtlalh' ''''tlt.ralnosti'' imalojc trajati dotle dol! ne bude okollcanl\ reorganizacija ':njsk(.. 7,ho/; SVI'ja;;cga iredcntistickog fa..spolocllja 11javuost.i cinio sc ral., Illakar I " nO!)wlI1 kasnijem trcnutkll, sasvim poeljuim. Aspiracije se nislI odnosile S'lIIIO :1a vmcanj0. dijelova I.el'il.or;j.,iz~ubljcnih u prvolII balkanskom rat.u, nego sc ?eljd" .:r.dnc'lI1zauvijek odsl.raniti ruska opasnost. 7.a t.jesnace i st.eci podrucja ('arske n.usije :la51.;lu.it~lIa reteino I.IIr5killlnarodima. na Ka\'lmzu, Krill111 Il Turkestilnu. Env!'r p i ",- .:.,,1.zanosio I'0l.puno lIesLvarnol!l miljll da ce pomakllll!.i gra"k(~ Osmallslwga Ca~"t.Vi\preko Perzije .10 IlIdije. Takvi su agresivno-tllrllllisticki dljevi mladot.urab "CI,:ir"li kako II ruske. taJw i u britauske interese. [{OtlCf'pt "naorllanc nenl.ralnost.i" Osmanskoga Carstva izgubio sc jo mnogo hri~ nego Gtoje prvohitno bilo planirano. Kadaje pocetkom kolovoza [914. poceo nI: ~ Frant:ns!col1l i Velikom Britanijom, Njemackaje pokuala pronaci nove savezn i!:o'. Sl.oga jl~ nj<:lII::tcka vlada silila rnladoturke da I'tupe II rat -. Njelllllcl<o Carstvo j', o5manskom partneru zauzvrat jamci lo ukidanje kapitula.cija, vracanje Egcjskih nt"b \I (.smanski dravni sklop, modifikacije granice na istoku na racun Rnsije i, 11 ajz:>..d,revizij u granica s Bugarskom i Rumuujskom. f\lIadoturri Sit hili svjesni da ulazak u rat 11trenutku kada je izgradnja vlast.i:.111 oruallih <:naga jo u pocetnoj fazi jedva moie hiti probil.acan: u slucajn poh1 '1,(\ohj.wolII r;'\tn "udro-Ug.'\T<IIkf! Srhiji 2R. ~r1>nja HII.I, !lllijf:tli1i\j~ objuva r."\t..,NjCIIH..~hn~ (':;'I'r.I.\"a nll..iji ~!. ..rp',ja 101,1. .

J ...J

-: .1 J

:tJl)

jede sila Antante mogla se ocekivati podjela drave, a u slucaju pobjede Centralnih sila2 pqliticka i privredna. ovisnosl o Njemackom Carstvu. 'rako gledano, posve je razumljiv ocajnicki pokuaj mladoturskog vodstva da u toku pregovora s Njemackom kontaktira. i s Rusijom, kako bi Osmansko Carstvo neko vrijeme drali izvan rata. Taje taktika mladoturskog vodstva ipak postala iluzorna kada su dva njemacka. r:\tna broda, "Goeben" i "llreslau", koje je progonio francusko-britanski mornaricki odred, 10. kolovoza potraih>' pribjcite u osmanskim vodama, pa im je dana za.~tita. Taj je cin znacio eklatantnu povredu neutralnosti, to vie to je uz dodjelu ?:,\.~titenjcmackim ratnim brodovima bilo povezano i zatvaranje tjesnaca za sile AnI.antc. A to je znacilo da je Rusija odsjeccna od svojih saveznikll i da je prekinuta opskrha ruskih oruanih snaga. Pojavom njemackih rat.nih brodova uDardanclirna. prOluijenili su se odnosi snaga. u prostoru Crnoga mora, pa nije gotovo nita pomoglo ni t.o to je osmansim vlada fiktivno kupila i preim{,l1ovala3 njemacke brodove. ()SIl1:1.nskoCarstvo dotada nije imalo modernih rat.nih brodov,\, pa je ruska IJota hi la 'llnogo nadmocnija. Brodovima "Gochen" i "Br('~la1!" privrpmcno je iznova lIspo:,l.avljena vojna ravnotea n Crnome moru. :,ada. je i\ntant.a pokunla navest.i 111 Iadot.urk.> na povrat.ak ncutralnost.i, no nije postojala spremnost na dovoljne terit.orijalne koncesije, odnosno na ukidanje kapit.ulacija. Odgovor osmanske \'lade na taktiku oklijevanja sila Ant.ant.e bilo je .ledr\COstrano ukidanje kapitula~ija (7. rujna H~14), susp~ndiranje djelatnosti engleske mornaricke misije i, istodobno, st.:wljanjt' osmanske flot.e pod komandu njemackog admirala Souchona. Tako je najzad minula osmanska "naoruana neutralnost", il ve(; ncdugo zat.im poce)l\ je njemacko-osm:mska 110t,\, u skladn s interesima njemackog vodenja rat.a, napadati razne ruske crnomorske luke. Time je Osmansko Carstvo bilo uvuceno u prvi svjet.skirat., t.~su mu zapadne sile i slubeno navijestile rat.. Velikoj Brit.aniji je ratno st.anje hilo povod da anektira ot.ok Cipar, koji je i dot.ada hio pod brit.anskom okupacijom i upravom, dok je Egipat., !lOjije istodobno rornmlno istupio iz osmanskoga dravnog sklopa, doao pod britanski protektorat. Ovdje nije pot.rebno detaljno raspravljati n horbenim akcij,\ma. IJ stratekom pot;"'du poloaj je osmanskih oruanih snaga bio sve prije nego povoljan, jer su bile prisiljcne voditi ratna vie front.i: na kavkaskom podrucju prot.iv Rusije, u Iraku i SueskolI\ kanalli protiv Vclil!e Britanije, u Dardanelima protiv britansko-francuske !lote, n na Galipolju prot.iv britanskog ekspedicionog korpusa. Osim toga, osmanski <.;\1P odredi borili \I Galiciji, Makedoniji i \I Rumunjskoj. S Za 051Tlansko CMstvo najvanije su front.e bile na Kavkazu i u Dardanelil1\a., jer' S\I one najvie ugroavale sredit.e zemlje. Osman5ka vojska trpjela je velike i neprestane gubitke prije svega na istocnoj fronti. Pot.o su Rusi vec 1915. na. podrucju Kavkaza mogli ostvariti znatne uspjehe, !!JIa. su se uspjeli probiti do Trapr.zunla. Okolnost to jearmensko st.anovnitvo u zapadnoj Armeniji, t.j. u osmanskim ist.ocnimkrajcvima, ne samo sa simpatijama docekalo ruske suvjernike uego ih i aktivno podravalo, uzeli su rnladoturci kao povod da otpocnu "konacno rjda\'anjc" pitanja Armenaca. Armenci koji su izbjegli groznom masakru 1915. ~., a nisu se mogli prebaciti u ru~ku istocnu Armeniju, protjerani SII u sirijsku,

--

2 Vlastiti naziv tih sil" ob7,;romna "politikuokn,enja" sil" Ant"..te. Osim Njemackog Cau!,,'a, koje je davalo ton, i Austro-Ugarske Monarhije kasnije s.. Centralnim silama pripada\! jr.'. Bugar.kA i Osmaniko Carstvo. . ~ Oni 5.. se ota<la zvali ne he7. neiona/i.tlckogake.nt., - Sullan Srlin. ravu (51111al\ elim n S Strogi), odn05no Midi/li (Mitilena), pr.m" otoku izgubljenom" 1913. u korist Grcke.

161

odnosno iracku pustinju, s izgovorom na prvi pogl~d pri~vatJjivim <la: QSqJanskom Carstvu neprijatelj8,~e Armenc~ valja u4aJjitis.u~o!!ne istocne fro~te. Ondje je vecina l\iih bijedno skoncala'.' Tim je )enocidol1!~' gotovo po~puno uniitena uz Grke najveca krcanska manjinai1 OsmanskcimCarstvu. ' . . . Na drugoj glavnoj fronti, DardancIima; osmanska je armija postigla uspjeh u obrani. Britanci 511HI1S. g., dodue, uspjeli na Galip9.lju formirQ.ti privremeni mostobran, ali su ga ipak vec zimi' iste godine morali napustiti. Ta lijelomicna pobjeda osmanske armije, kojoj je uvelike pridqnio .Liman von SandersS, .imala je za Rusiju katastrofalne posljedice jer je time put opskrbe kroz tjesnace ostao trajno zatvoren. Usprkos prolaznim uspjesima na Kavkazu u kasnijim ratnim godinama, borbe su na svim os~alim frontama zavrile fijaskom: oSl!1anskisu prodori u Iraku i kroz Sinajsku pustinjll u smjeru Egipta odbaceni. Jedno za drugim citava neturska . podrucja (izuzevi istocnll Anadoliju, preteno nastanjenu Kurdima) padala su 11 ruke Britancima, koji Sll napredovali. Pri tome nije bila vana samo voj'na nadmoc protivnicke strane, nego i cinjenica to su neturski podanici, posebno Arapi, posve otkazali podrku Osmanskom Carstvu zbog nacionalistickog stava mladoturskog vodstva. Zato nije cudno to je objava dihada (svetog.nata) u studenome 1914. jedva imaJa neki ucinak. Na odbijanje Arapa da pomognu driavi Osmanlija. u njezil:!Oj borbi na ivot i smrt odgovorili su mladoturciestokim ugnjetavanjem: Cemalove mjere terora koji je u meduvremenu postao paa i novi vojni guverner

iI Siriji, Palcstini, sjevernom Iraku i u Hedazu - prestraile su, dodue, arapsko stanovnitvo, ali su istodobno pojacale volju za otpor. Brutalnost je turskih vojnika pri rekviziciji ivenih namirnica, nuno 'potrebnih za preivljavanje arapslwga civilnog stanovnitva, izazvala glad i duboku mrnju prema 1\ucima. Kao odgovor.n:l.postupak Turaka, erif Mekke Husain4, koji se potetkom rata jo htio zadovoljiti politickom i kulturnom autonomijom, na poticaj j~ Engleza II lipnju 1916.digao ustanak protiv osmanskogvrhovnitva, te se vec u listopadu iste godine proglasio "kraljem Arabije". U skladu s bntanskirojamstvima, imala je njegova drava obuhvatiti sve arapske zemljejuino od 37. para.lele- tj. linije AYllltap
(dananji Gaziantep)

I3irecik

- Urfa: - Mardin

-'racunajuci

i gradove; sve do Per-

zijskog zaljeva, zajedno s Irakom i Sirijom, koji su, u svakom slucaju, morali ostati engleska, odnosno francuska zona utjecaja. .Sada je zapoceo "pustinjski ustanak", koji je vodio englesl;i pukovnik i tajni agent Lawrence, sve vie potkopavajuci os'mausku vlast u arapskim zemljama. No britansko-francuski je imperijalizam trebao Arape samo kao sllucesnikc za. ostvarenje vlastitih ciljeva politike moci. London i Pariz nisu ozbiljno pomiljali na to da ostvare arapski san o velikoarapskoj dr~~!_. Arapi su samo zamijenili gospodare. Tako je Husain priznat samo kao kralj Hediaza: prugi su arapski posjedi osmanske drave, prema tajnom ugovoru Sykes-Picot iz sviblija 1916.g., imali biti podijeljeni izmedu sila Anlante: "Mezopota~ija" (kako se tada u Evropi, po pravilu, zvao Irak), Transjordanija i sjeverna PalesL.ina.pripalibi podrucju britanskog utjecaja, a Sirija, Libanon, dio Kurdistana, s Mosi1lomi Malom Armenijom, podrucju francuskog interesa. U tim krajevima kralj nu:;ain nikako nije smio imati
t Cinjenicu to je posrijedi bio genocid bitno ne mijenjA dA li je izgubilo iivot pola ili vie od jednog Inilijuna Anl1enaca, kako se obicno uzima'u Evropi, ili "samo" 200 000 do 300 000, k"liko nAvodi proturska drana, ili cak dVAmilijw,... prem&annenofilima. $ Vrbovni zapovjednik S. osman.ke umije, posebno Cormirane :ta obrA"u DArda.nela. 6 In..ce potomak Hasana, unuka Proroka Mubammeda. 162

1;,

B vc G, Le

~
utjecaja. Prema Balfourovoj deldara.cijiT, treb~lo je da jugozapadni dio Pales~ine bnde neutra.liziran i da. slui kao "domovina." za. idovske useljenike. Kako je Italiji kao sfera. utjecaja bila obecana juna, odnosno jugozapadna Anadolija, II. Rusiji istocna Anadolija 8 Erzurumom, Vanom, BitIisom i Trapezuntom, osmansim bi drava, koja.se nekoc rasprostirala na tri kontinenta, u osnovi bila ogranicena jo samo na. sredinju Anadoliju. Sretna je okolnost za Tursku bila oktobarska revolucija u Rusiji 1917. g. i izlazak mlade sovjetske drave iz tabora neprijatelja.. Tako se nije ostvarilo \lSpostavljanje ruske zone utjecaja na. anadolskom ~I\I. U mirovnom ugovoru izmc(la

&.

.~

sovjet5ke Rusije i Centrainih sila, kojije potpisan 3. oujka 1918.\I UresL-Litovs!:u'I


bilo je cak predvideno da ce se plebiscitom odrediti dalja. sudbina. podrucja oko !3atumija, Karsa i Ardahana, to su do pocetka rata pripadala RU5iji. Vodstvo osmanske vojske nije tu priliku iskoristilo samo za to da taj kraj okupira nego i da II rujnu 1918. g. izvri prodor do !3alma na Kaspijskom jezeru. No grad je 51\1110 I;ratko vrijeme ostao u osmanskim rukama. Za osmanski je poraz u prvom svjetskom ratn okrivljen mlaJoturski trijumvirat, pa je u listopadu 19l8.- g. otputen: Enver, koji je u meduvremenu napred,wao do poloaja vicegeneralissimusa i sultanova 'leta (damal)' , te Je facto vodio ral.lo; Talat, takoder u meduvremenu imenovan paom i u veljaci 1917. velikim ve::irom, i Cemal, koji je mrzio Arape. Sva sn trojica pobjegla u inozemstvo!1 i kasnije: (u lipnju 1!HU) osudcna u Istanbulu, u odsutnosti, na smrt, zajedno s ,lrugirn vodecim mladoturcima. Mladoturska je stranka rasputena; svi sn kasniji nevaini pokuaji novog osnivanja propali. Neslavni je kraj mladoturaka sasvim odgovarao njihovoj "rascijeplje:noj" politickoj ulozi. Naime, oni su Osmansl:o Carstvo poveli u rat i time, kao i svojom ovinistickom narodIIosnom politikom, uzrokovali raspad Carstva. No ipak nc valja prcvidjeti da su oni ozbiljno pokuali modernizirati svoju zemlju i provesti razlicit,~ hitne reformske mjere. To to djelo reforme nije bilo dovoljno duboko da izazove temeljite drutvcne i ekonomske promjene te to je ostalo preteno neosLvareno, to to gotovo i nije bilo nastojanja da se promijeni bijedno stanje irokih slojeva stanovnitva, ili da se ba.rem uzme u obzir, sve to nije samo posljedica nesposobnosti mladoturaka nego i shvatljivo nepovoljnih odnosa. u politici moci. S padom mlado~uraka vladu.su preuzeli liberali. No njima je preostala samo uloga upravitelja stecaja. S obzirom na vojni fijaslco vladi nije ostalo drugo doli da se primirjem u Mudrosul2 30. listopada 1918. preda silama pobjednicama na milost i nemilost. Osmauska 6e armija morala demobilizirati. Prema utanatenjima
7 Tu jc iziavu 2. sLudcnoga1917.IIimebritw.."c vlade dao m.iu;s!..rvanjskih1'0510\'01 Balrc.ur.

.. .:.~,;.:. f.'?; ~

.\'.; ",O

. ~! ~-J
~

''-''1

:!J
.'
",_:,:",

[: ..,.j
:~
g]
!::q ~
~'

Danas Brcst, grad u Bjclon..iji, Ila poljsko-$ovjcLskoj grallici,koji je LaJa\,io gl.wIL; L..IL s

vrhovllog zaj>ovjcduiiiLva njcmat"e isLoCllcfronte. 9 Enver jc od 1914. bio ocnjcn unnkolll Abdiilmecita I. po imenu Emine Nad)'e SILllall. 10 Enver je sluibeno imao rUllk~iju vriioc& dui~osti \'1'hovnog kOlnandan,.., jer j. vrhovna komanda nominabio pripadala .ultanu. 11 Enver jc pobjcgao u Bcrlin, odakic je otiao u sovjct$ku Rusiju i 1921. sc pojavio u euhari, .okrenuo .e protiv Sovjeta i pao 1\ borbi protiv Cr\'ene armije. TalaLov je pl\t takoder vodio 1\ Bcrlin. gdje ga je 1921. ubio ncki Ann.nae, ito jc bio cin osvcle za gcnocid 1915-1916. GodilIu dalla kasllije isti je udes .ustigao i Cemala, koji jc iz bcrlinskog cgzila najprije otiao 1\ Svicarsku, A potom u Afgllllistan da reorganizira vojsku. 12 Prin,.irjo je potpisano na britanskoan ratnon1 brodu U 2.a1j~vu l\1udros. 1\.1obali oloka. Lemnosa.

i,;.1 .XI
" 'J

8..;

163

\'uj .. i::'] i::;"

'i:;C1vorajyltcs-!'icoL, pobjednici su okupirali sve straLeki v:\nc tocke u Carstvu. ; Vrhunac ie t.rijllmfapobjednickih sila bio ulazak jedue saveznickeI'skadre u BQspor.

,.. I{\UU O:>iI!,\NSKOG SULTANJ\TA - PO(~ECI NOVE TUHSfCEI3 Posljednji slIltan, i\lehmet.VI. Vahideddin (1913-1922).koji je doao n;\ priu srpnju UHS./!..,bioje - kakoje t.ozgodno sroceno

.;,~~t.olje ro~lije smrt.isvoga brata

- "val.lkaniziran": njegovo "podrucje vlasti" jedva se prot.ezalo izvan Ista.nbula. Ou :,ije bio muogo vie od prenosioca naredaba pobjeduicldh sila. No ipak je raspllstio parlament. i pokuao prevladat.i svoju ulogu marionet.e diklator~kil1l mjcram:!. u
,;i

i!n ,\bdiilh;uuit.a.

[J ,\nadoliji f;f~ posvuda ()1"liao vakuum uZT,-,kovalluldanjanjcm centraluc vlasti. ";111 imll (turski: izmir), veciIlom nast.anjenu Grcima, okupirale su grckc trupe u vihnjl.l 191!). ~. ~ oJohreujel1l sila Antaute. To je bilo Il suprot.nost.i s ugovorom '. :;kes-Pirot, l)I'el11;1 !<ojemu je taj dio I\l;lIe A7ije, zapravo, il11<1.0 7.oua utjl'caja kao "rip""ti Italiji. Sada je Grcka cak teila pripajanju suprotIlI' egpjske ohale ~ cijdiI11 .,..nip"lagolll pred njom. htodobno JI' 11:1 t'ngleRki poticaj 1917/1918. osalllosvdjcn;1 AfllI(,lIija 1)/{),~I;lsila ,nekRiju iRl.ocllih vilajet.a, u kojima su tada, zbog genocida iz 1!H!). godine, jedv;r ivjeli Annend. U sjevernoj Sll se Anadoliji kovali planovi o osnivanju grcke "rol1lske republike", s Trapt'7.lIntol1l kao sreditem. Trebalo je da se alla protegnc Ita o:ij,,11I rnolllorRku obalu. Jedna je kurdska liga preuzela na se zadatak da URc postavi antollOl1lnll nacionaluu dravu Kurdistan li prost.oru Diyarbekir - Billis. U I(Jllyi je .!,'dan t.ajui save? smjerao iznova. propagirati konzervat.ivni islamizam I "l1l1ovlj"'IIOIIl smallskom Carst.vu. Napokon, " Istanbulu su "aIH;lolili" oSlwvali O d01St.i(uorgi\nizaciju radi stavljanja ost.at.ka 05l11'\nskedrave pod britanski proleli- :.nral.. l( 1:011\11 t7.\". Wilsonova liga djelasebi osigurati 'IITlCri;::kn jI' podrku. Pri I'::'m~ se p(>zival" na predsjednika Sjedinjenih Drava, l\Oji je II ~vojih (~el.rl1aesl, (>(akaH jam,:io Integrit.etturskih nacionalnih podrucj~. S "bzirom na t.akvu politicku rascjepkilnost., nloe se bez pret.jerivanja IIst.vrdit.i da j~ dr;~a\'a Osmanlija prvi pllt. nakon Timma, 110saJa mnogo t.rajnijl". iznov;t "t.i);!a do najlliie t.cc.ke svoje moci. ReJ!:eneracija vie Ilije bila !1l0)!;u<'a, amo jof. s ];r;Jt.b agonij:t. Turska nacija moral:!. je poceti iivjet.i Ila sasvim lIovoj osnovi kako i,i \}01'\:emogla preivjet.i. Blldm'i da je t.emeljem tak voga. novoga polit.ickog ivota Im"" P()~t"l.i nacionalni oslohodilacki pokret., il ne zastarjela sult,.nska 1I10C, vdje o ""11\0jo sa.mo ~1I!Jlarno razmotrit.j agoniju "st.are" osman:;ke drave. Zbog pot.pnnoga vojnog poraza i; s tim u vezi, propa.~ti ccntralne vlasti osJ1!anska se armija naglo ra.<;pala. Dezerteri su se udruivali u bande i pocinjali sve ,'ie st.varat.i [rontn protiv opce rasprodaje osmanske dravne moci i t.enclen"ij'l ra.~pada. Posel)f1o sn li Anadoliji formirani brojni Ilaoruani sloboJni odredi, it tamonje je "t.:\llovnit.vo Illnogo t.rpjelo od posljedica rata. Tako ~1Ise ol1dj'\ ---IJ '.'~~ i 'n plWijf!sli

U nW)1Hzakljlli:nolH poglavlju frt~ha <lati ~amo SlIlUltnli, "ie iZVlmjsld l)r~gled 11i'1!1t.nuk.'\
T\lr~lc"', THr~kj~ l)rob),~mi I{f~pHhlike u vezi i~lor,

j\l'P1.~lisf.i,~k~

s tim trehalu bi da budu i~crpno obriU.1eni u posehnoj


1!.118. 1\ sklopu gO\'01a ..un~ri;'1\()g naroda. In'f:(h.j(~dllikn

knjh'.i

;ullC\ra. o prohl~milll:\

14 Oll'~ Sl! nhja\'lj~np. J1riIHj'.'.,.1IIII , luilr)\'IIIII!,

8. 1'i.j~cllja IIr,.(1f'lIi~.

11:'IHI"~ n ~..\III(lnpn.(ljd,i,..lIjtt

.. i..

~-,-

1!j~1

o~iln odbjeglih vojnika, naoruanim druinama prije svega prikljucivali mnogi seljaci. Oni !lU se sada stali djelotvorno odupirati grckim okupacijskim jedinicama u zapadnoj AnadolijL l1.Jmadolskim8U-BC gradovimarna.-!okalnoj razini,oblikovala u grn<1anskim krugovima udruenja za "obranu nacionalni]1pravn", koja su imala pripomoci odstralljiv3nju okupacijskog reima. Kako bi sada likvidirao razbojnitvo, ponovo uspostavio mir i red, te uzmogao demobilizirati armiju prema odredbama primirja, postavio je sultan prokuanoga generala Mustafu Kemal-po.~u(1881-1938) za inspektora vojske. Visoki oficir, lI1edntim, ije iskoristiosvoja iroka ovlatenjana vojnom i civilnom podrucju n onako kakoje bilo predvideno, za uklanjauje nacionalnog pokreta otpora u nastajanju, nego se, upravo suprotno, postnvio nn nje~ovo celo i t.ime preuzeo vodecu nlogu u stvnranju nove 1\uske. Nakon spomenute grcke okupacije izmira on je demonstrativnim pozivom mobilizirao nove emocionalne rezerve za nacionalni otpor. Kako je njegova djelatnost ~ada jasno prepoznatljivo hila \I sul!Obu s interesima pobjednickih ~ila, na njihov je poticaj bio pozvan natrag u Istanbul. No on tu naredbu nije izvrio, samovoljno je istupio iz sultanove armije i nastavio sa svojom organiza\.orskom aktivnocu, odsada hez slubenog zaduenja. S obzirom na upravo optimalnu konstelaciju n smislu polif.ike moci. :'vlnstafu Kemala. je malo brinulo to to ga je sultan zbog njegova istupa proglasio pohunjenikom. Nije se imao cega hojati od sultanove marionetske vlade 1.1 Istanbulu, koja je bila podredena vojnoj upravi pobjednickih sila i time fakl;ickinemocna. I inace nije bilo snage kojI\.bi mogla sprijeciLi nacionalisticko organiziranje i agitimnje

duhollO u Anadoliji. Tako Sl\ nacionalisti mogli pocetkom rujna 1919.li SivaslI nesmetano odraLi kongres, na kojemu su sve dravne kompetencije prenesene ua Taj t.zv. predst.avnicki odbor pod predsjedanjem Mustafe I<elJ1l\.ll\.. je predstavnicki
odbor zapravo bio protuvlada, suprotni pol nemocnoj sultanskoj vhdi u Istanbulu. UskQm su pod kontrolu nacionalistickoga predst.avnickog odbora mogli doci svi INit.oriji koje nisu zaposjele sile Antant.e. Ta.ko izolirana, sultanska je vlada pocetkom listopada I!J19. otlsl,upila. Vlada koja je vrila dunost. na.~la se prisiljcllorn Ila kompromis t.e se proglasila spremIlom suradivati na nacionalnoj tllrskoj razini s predstavnickim odborom, koji se zat.o Sll svoje strane odrekao funkcije vlade. Za rn..qpoloicnje naroda bilo je karakteristicno to je na zajednicki organiziranim izborima pocetkom prosinca 1919. nacionalnooslobodilacki pokret mogao dobiti dvoLrecinsku vecinu. S obzirom na (.11 pobjedu premjeteno je sjedite predstavnickog odbora u Ankaru, koja je zbog ~voga poloa.jau sreditu Anadolije, odnosno neokupirane "slobodne zemlje" oi dobrih saobracajllih vt1za,' ila osobito pogodno ishodite za upravne mjere. b Sada se predstavnicki odbor prihvatio razrade miniumillog progra.ma koji bi bio prihvatljiv za sva.koga u zemlji, nezavisno od politickih ili svjetonazorskih suprotnosti. U tom se tzv. Nncionnlnom pa.ktu (Misak-I Alil/i) energicno istup1\lo prije svega.za nezavisnost i iutegritet onog podrucja koje u trenutku primirja II Mudrosu jo nijl: bila okupirala. Anl.anta.. Odbacivalo se mijeanje stranih sila u Imut.ra.~nje stvari Turske. Takav je razvitak veoma. uznemirio pobjednicke sile, osobito poto je Nacionalni pakt sredinom sijecnja 1920. bio prihvacen u Velikoj narodnoj skuptini, II.Ant.an!.a uvidjcla prijetnju za svoje Itolonijalneint.erese. Stoga ~Cpredstavnicki odbor II Ankari iznova proglasio privrt'lTlenom nacionalnom vladom i prekinllo sve

165

Ankaru.

kontakte s Portom, na to su brojne utjecajne osobe prele iz glavnoga grada II


.

Za kraj travnja u Ankari je sazvana tzv. Velikatl,lrakanarodna skuptina. Sada je Mustafa Kemal, u vidu personalne unije, sjedinjavao poloaj pre4sjednika Velike narodne skuptine i predsjedavajuccp';nacioQalne vlade. ~io jeto 'konacni raskid s Carigradom, sultanu su prakticki oduzeta prava, a Turska je de facto postala republikom. Porast moci nacionalnih snaga ugroavao je, dodue, supremaciju Velike Britanije u istocnom Sredozemlju, no ona ipak nije htjela upotrijebiti vlastite trupe. S jedne strane, nije bila zajamcena podrka vlastitog stanovnitva, umornoga od rata, a.s druge strane je oklijevalas obzirom na reakciju mnogih milijuna 'indijskih muslimana ako istupi protiv jedne takoder islamskezemlje. Tako'je Engleska politickim sredstvima nagnala Portu da istupi protiv' nacionalnih snaga. Najprije.je stvoren odred Mohammediye, a zatim je osnovana tzv. Armija balifata. To pokazuje da je suttan istupio protiv nacionalista naglaeno kao vjerski poglavar,'hali!.kako bi odvojio njihove duboko religiozne anadolske pristae, Kada je zatim i cyhiilislamu \I fetvi proglasio sveti rat protiv "pobunjenika", posvuda su u Anadoliji izbile prosultanske pobune. No pobune su nacionalisticki gerilci svladali, a ~a~ionalnaje vlada vjeLimprotupotezom preko ankarskog muftijeizdalcr protufetvu, koju su potpisali i brojni vjerski i svjetovni dostojanstvenici. Tako je Porti uspjeno oduzeta pred, nost, halifatska se armija uskoro raspala, a nacionalna je vojska prodrla sve do Bospora. Uspjesi kemalista donijeli su dva suprotna ucinka. Francuska, cija je zona okupacije u jugoistocnoj Anadoliji bila teko pogodel\a nacionalistickim gibanjem, sklopila je s kemalistickom vladom primirje. No.za nacionaliste je sporazum o primirju zapravo znacio medunarodnopravno priznanje. Grci su 'mogli drukcije reagirati. Radi "ponovnog uspostavljanja reda u ~nado1iji", oni' su s privolom Antante okupirali vane gradove Edirne i Bursu. Porti nakraju nije preostalo drugo doli da u kolovozu1920.potpie zastraujuce uvjete diktiranog mira u Sevresul6. Prema.~jemu, nekoc mocno Osmansko Carstvo sueno je na.razmjerno malo podrucje. U Evropi mu je ostala.samo neposredna pe. riferija Carigrada. Trakija i Egejskiarhipelag pripali su Grckoj. Samo je Dodelcanez ostao u posjedu Italije. Podrucje oko Smirne dolo je pod grcku upravu; ondje je, svakako, bio za razdoblje nakon pet godina predviden.plebiscit o buducnosti teritorija.. Slubeno je priznata nezavisnost Armenije te da.joj se prikljucuju osmanske istocne pokrajine. Kilikija je dola.pod fran<:uskuupravu, a Kurdistan je postao a.utonoman i kasnije imao zadobiti nezavisnost. Prema spora2umu Sykes-PicoL, izgubljeni su svi arapski teritoriji: u "Mezopotamiji~'i Palestini uspostavljen je britanski, a u Siriji i Libanonu francuski mandat. Tj~na.ci su otvoreni, istcdobno dospjevi pod medunarodnu kontrolu i upravu. Kapitulacije, koje je' mladoturska vlada. jednostrano ukinula, iznova su stavljene na snagu radi "pravne sigurnosti stranaca", uvedena je opca financijskakontrola.pobjednickih sila, kojimaje k tomu jo valjalo platiti reparacije. Pod njihov je nadzor doao i sav saobracaj. Oruane snage ogranicene su na 50 000 ljudi, ukljucivi 35000 osoba II andaTmeriji. Flota je svedena na samo nekolikobrodova,

l~ DiirrizAde Abdullah Bc:y !::(endi: 16 Peti od '~klopljeni11ugovora u p"rikilh predgra.<1ima kojima Je slnbeno zavren prvi svjetski rAt. ' 166

Takav mir, koji bi Turcima podario dravu-torzo, bez stvarnog suvercniteta, Ankara nije priznala, pa se tako pojedine odredbe nikada nisu. mogle ostva.riti. tovie, kemalisti.su. ::osiguravi u meduvremenu zalede. ugovorom sa Sovjetima, nastavili oslobodilacku borb4. Prvi'je udar bio uSP1jeren protiv Armenije, koja. se. u skladu s odredbaP1a mirovnog ugovora u Sevresu. trudila oruanom silom zaposjesti istocne vilajete. U ratu, koji je trajao od ~raja rujna do pocetka studenoga 1920. g., zadala je nacionalna turska vojska Armencima,koji niotkuda Ilisu dobili pomoci, tako teak poraz da su oni mirom u Giimriijul1 3. prosinca 1920. pristali na ukiuuce.: udredaba. iz Sevresa u pogledu Armenije. Turskaje natrag dobila dio tel'itorija kOJi su 1878.g. pripali Rusiji. naime podrucja. oko Karsa i Ardahal1a. Okolnost to su se kemalisti morali usredotociti na a.rmenski rat, uok je vecina njihovih trupa bila u akciji qa. istoku, iskoristila je vec pocetkom listopada 1020.' Porta da potakne ustanak u I<onyi. No nacionalne su ga snage uskoro ugui le. Kemalisticka je armija bila uspjena i p~otiv grckih okupacijskih trupa: ef generaltaba nacionalista Ismet-paa, kasniji Ismet Lnanii, uspio je u sijccnj u 192I. tesko poraziti Grke blizu zapadnoanadolskog mjesta inonii. Zliacajni uspjesi !Iemalista kako u vanjskoj politici, tako i Il stabiliziranju unutranjeg poloaja naveli su sultansku vladu u Carigradu da donekle promijeui svoj dotada. odbojlli stav prema Ankari. Posljednji je veliki vezir AhmeL Tevfik-paa izjavio da je spreman na osnovi nove situacije nasLupiti zajedno sAnkarom radi revizije mirovnih odredaba iz Sevresa. Tako su se na mirovnoj konferenciji u Londonu (veljai'a-oiujak Ini) poja.vile dvije odvojene turske delegacije. Ona iz Istanbula ustupila je kratkim potezom vodenje pregovora delegaciji iz Ankare. Iako su pregovori, nadasve zbog uepopustljivog dranja Grcke. protekli bez rezultata, za Ankaru je sudjelovanje na londonskoj konferenciji. bilo vrlo vano zato lo je ono bilo jednako fahickom priznanju na multilateralnoj razini. Propast mirovne konferencije u Londonu navelaje kemaliste da umjesto globalnog rjeenja tee bilateralnim sporazumima. Vec u oujku 1921. g. mog,1O se sklopiti ugovor o "prijateljstvu i bratstvu" sa sovjetskoll1 Rusijom; uskoro je slijedila Italija, koja je u lipuju 1n 1. napustila. Adalyu (danas Antalya), le Francuska, naputajuci
u korist kemalista Kilikiju i potez Aymtap

Birecik

- Urfa.-

Ma.rdin

u listopadu

iste godine. Istodobno jc protiv Grka nastavljen oruani otpor. Poto je ismet-paa. kh. jem oujka 1921. grckim trupama. kraj inanuja zadao drugi teki pora.z, olli su u lmsno ljeto iste godine poduzeli protiv kema.listaopci napad, s osvajanjem kemalisticke prijestolnice Anl,are kao objavljenim ciljem. No napad je bio odbijen n vdikoj bitki (kolovoz-rujan 1921) na rijeci Sakaryi sjeverno od Esl;i~ehira. Time je propao neposredni cilj grckog armijskog vodstva, zaposjedanje Ankare. Grcka, koj,~
je osjecala da su je svi oslavili na cjedilu, pribjegla je ocajnickom cinn

krajem

srpnja 1922.objavila je da ce okupirati Carigrad. Istodobno je proglaena nezavisnost "Jonije" , tj. okolice Smirne (izmira). Grcka okupacija osmans!:e prijestolnice, svakako, nije odgovarala planovima sila Antante, a napose je Francuska drala da su ugroeni njezini interesi u pogledu ljesnaca.. Tako se Ankara krajem kolovoza mogla odvaiti na opci uapad na grcke poloaje, pri cemu su Grci u ncl!Olikodana pretrpjeli unitavajuci poraz. Sredinom rujna napustile su posljednje grcke jedinice Smirnu, a za njima prakticno ~ve grcko civilno stanovnitvo koje je stoljecima ivjelo kao manjina medu Turcima zapadne Anadolije.
17 DanOIs Lellillakan II Armeuskoj

SSR. Pl.jje ruski AJcks"lldrvp"l. lo,

c-

,.-.

Taj je zamjC't.ni uspjeh kemalis~aizazvao.sdrugestrane.no\.u ratnu opasnost. Velika Uritullija se zauzimala za Grke, a uz ~o se bojala i za svoju po?iciju moci \I ISLanbulu i tjesnacima. PremijerLloyd Georgeuprilicio pravu ra~lIlI hajku je p.oLiv kemali~trl.alije sa svih strana bio oohi.ien. Francuska se ca\( d(!!nonstra~ivno po\'ukla s azijske ohale DardalIela. I Itnlija. koja je vec u travnju povnlda ~;voje ~rupe i7. doline rijeke Mcndercs, odbacila je vojne akcije, koo i .Jugosl:wija i Rumunjska. Ni britanski dominioni nisu bili zainteresirani za novi mti U? to je l:olollijalna sila i opet morala voditi racuna o indijskim muslimani ilia. JJrit:lIIslri nasLup orujem proliv kelllalis(,1\ nosio je \I sebi skri\'t!nll opasnost da se alli jo,; vie ne~o doLad;\ oslone na Sovjl'Le. Taku, napO!,ljetkll. Vdika Britanij:\ nijn imala k~m(), d(lli prist.at.i 111\primirje. Sile Ani.ante ikernalisti spora?Ulnjeli sn se Il. !i:O:l.opadaIun. \I i...lud.wyi (sjev,.ro?al'aJno od 13u , IHI 1\1 rsp. ramornOI1ll' 11I0rn) II ''';'.i s IWlllprnmisorn: \17,j!;aranciju da i:f' se postici nnvi mirovni nvjeti, Cn:i Sit ;:;f)1I~tili.'~tf.Ji'n1J rakiju u korisi.Turske.a tjesnacl S\I privr{'llIenO nenl,rali?iraui, T p,.v(' j,'dinife lIal'iona\ne usloho,lilacke armije svecallo su ule u Istanbul I~J. .!"[':jda I~11'2. S Visokom Portom, koja jl> pri SVCllltJi.om.~ ostala bt'z ikakva .. :"c<t.F''0'\';,'!lije bilo izmirl'nja: kemalisti su Vl'l'I. stndcnoga pro~lasili sllll.anat in1ll.il11 f'nslj,'dllja je sllltanska vla.h t'dsf.lIpila, OI~'lehll1eL VI. je na p'.llllbi li'.allsk()~a ralnog broda zauvijek napustio Turskll. On jI', isi.odohIlO, izgubio -.",1. I,alir", !'rell\(hjc sam:l ta nst.anuvajo l1f.>korij'~!I\(> v zadrana: novo!l\ je halifu ., ,diiIm.:nlu II!A (192:2-1 svakako. bila od II!.zt'a sva svjet.)vna n\o~.." FOfllmlno !J2'1). ";,drav"lIj" ktlifat.a (:inilo sr krnmlisLirna prept'rll0ljiviln zbog d!)I)L1ke rt>liv;.i~)<l-nosti i[Obil slojev;t sl.anovnitva; pri lome su n v;lnjskol'olitickolll pogl.'dll bili svjesni :::lkav bi ral;fnr ,"oci bili hrojlli muslimalli hril:l\1sko!;a svjl't.slwp; carst,va. li prvol\! !,i>dnindijski I\!lIslirllani, kadbi hritanski illlpl~rijalizl\m ipak pnJu7.eoIwr:Jkl'protiv
IIO\'f"

'I'lIrsk,.

,...-

~~ada 'Il krnwlist,i pri rt'vi?iji 'Ivjet.a diktiranog mira 11Si~vresn Illogli polazil.i ,...i pnsVl' drukcije I'ozicij<.> moci lIego svojedobno Vis(.I", I'or~a I'(,dreuena vojnoj III,ravi I\nt.an~e. Napokoll, nuvl\ Turska viRe se niJe .smatrah.l gubitnikom: pri7.."al.;. je pripadnost. djde Anadolije Turskoj, ukljucivi i ~lIrskn ArlJ1l~liiju i tur,),i :':nrdisl.;1I1, h"3 ngrani,:enja. Istocna je Trakija, s Edirmulla, \'rn('''II:.1 Turskoj, a 'I'" 'I.' odrekla arapskih podru(:jn. Tjesnaci su delllilitari?irani i podrcrleni t.urskom '''';"reuil('!.I!. O(.l)ri pred Malom Azijom - del\!ilil.arizirani .- definitivno Sll prii"di Grdwj. Oodckalle? je privremeno 05tao I.alij!ln,ki. Zbog vojnih SII razloga

r-

Turskoj dodijeljl'ni ol.oci imra? (Imbrog) i l30zcaada (T{'nerlos) na nla7.u u Oardanel". Prr,bl'?1f\ lI\anjina rijel'n jP.. dakle, sasvim po n!lhodcnju lurskih nacionali$La. ::; "lil1lina~ijoln dviju velikih krcanskih manjina, Anm:naca (1916) i Grb, s lursko!; je st,ajali~!.a "it.allje manjina uglavnoril rijeeno. Zbog odsi.ranji\'1\nja jo preostalih
""z~slllih Grb '\Oj "dolwJvilli" do~ovoren<l je s Grckom zamjena sl.(\novni!.\'<\, Suuvi Kurda o jedusudi su neispunjcni, jrr oni Ila kOllfl!rcnciji nistl bili uvrteni 11I('(1n 11.'\codnosti. I';\'ropske sc sile nisll sal110odrekle reparacija nego su, !.akOt1cr, hile I'rilI1oran~ ,j"kinllt.i [(.tpitulacije koje 5\1 im dol.ad osiguravale pravos\ldnt' i privrednc
pn,.J a~fi ('(~.

,...,

Na t.(,I1I~I.i1l

"pora'l.lInla iz Lausallll", oll1lpacijskc su t\'llpe pocet.kom listopad..


koji su pot.puno
~1I1t~11i\ Ahdiila."izn

iPPIISLil,., Is(anb'll. ------}... 01l.k


f"'!:)
~'~~;"'r,:' (:.'\ 1'<;t V:'\. 1:1 N.ir-r/ I,i [,;11

preu7.elc j,.rlinicc

nacionalne

()5k,bodilai'k~

anni.

i ';111(" III'nlj.! I'h)tjl':'l"i\llf1g.'l pU!'i;Jj,:dnjt';:' S'IIt:UlH ()SII1:l.II-

i... JI.,II';f.:>j ti r,;"jPI

vi';','

ili

1I1.,,,j..

('u.l~(}\,;lInn

l,olni~,jll

<;1I~.llIj'1\'jd..l)\tlnr,

IlJo..."".,t.".,,

""'n,,.

~"".~I:,..,~ I:,di/..

II::: ~

JI'. No Istanbul vie nije ostao glavnim ~radom, Taj.. rllnkcija-13.listopada. 1923. prenesena na.AnKaru,dotadanje sjedite nacionalne vlade. Lozanskimje ugovorom nova Turska., uz medunarodno priznanje, de iure zadobila i politicki te privredni suverenitet, premda je 1.1\o morala platiti visoku cijenu: irnalaje prihvatiti gubitak t ukupnih Ilcturskih podrucja, koja su jo pocetkom prvoga svjetskog mi.a. cinila vaan dio osmanskoga.dravnog teritorija.. Konsolidacija na medunarodnoj razini omogucila je kcmalistickom dravnom vutlstvu ucvrcenje svoga poloa.jai unutar Turske. Uklonjena je svaka opozicija; odsa.da ce Narodna slranka20,osnovana. 1923. g., kojoj je predsjednikom postao
1I.lustafa 1<1'1111\1, vladati neograniceno. Dri:nvnopravui odnosi koji 511fakticki posto-

jali od 1919.g., odnosno od ukidanjasult,anata listudenome 1022.g., dravnupmvno


Sll sankcionirani 29. listopada 1923. izglasavanjcm repllhlil(('. li:crnalisti, koji vie ..isu morali imati obzira. ni na unlltri\njem ni na v:tnjskolll polju, uskoro su podu7.eli posijedlIje korake na putu brisanja oSll1anskih obiljeja sVfJje drave: zat.,'orili su ;;erijat~ke ~udove i medrese te ukinuli ured ~eylltili$lam(l. vrhovno~ muft.ije. Kao po~ljednje i uajvie vjersko dostojanstvo, ul<inuli ~u li Oi'ljkll 1D24. halifat. Halif Abdiilrnecit [I. protjeran je zajedno sa svim pripadnicima Osmano\'e dinastije. Turska Republika, kojn sn osnovali Mustafa Kemal, kasnije nazvan Atatiirk, i njcgo\'e pristae, vie nece, kao u svakolIIpogledu moderni7.irana i evropl'izirana lairistii:ka dravna t.vorba, imati nit.a zajednicko sa svojim prel.hodnikonl Osman~kim Car~t.vom.

PEDAGOKI I<t'l\,)\lN\CA'

FAKULTET OSIJEK

20 J~duo

7.1\ drugim,

NArodna. stflu'Kl\ nosili\ jI: ill1r.na:

!ftlll.: Pirl.:o.'u, Cum1turiyrl

114/1:

FirkruI, odnosno Cumhuriyet [{a.lk Parti.ti.

169

. .'.. "..-

,.-

'.

-.....-.-.

RODOSLOVLJE .oSMANSKIH SULTANA (u obz,irsu uzete samo osobe kojeSI1 spomenute i u tekslu)
S,;I<Vm.1I (unIro oko 1231)

I (IInu'o 1281?) I Osmar. J (1281?-1326) I


Ertogrul Orhan

(1326-1360)

SUleyman-paa (umro 1357)

r
T
Yakup (1389. ubijen)

Bay<zit I (1389-1402)

r
1413)

T
T Mehmd I. (1413-1421)

~Musa

1 Murat I (1360-1389) 1 1. Save, (1385. .maknut) 1 Ka.im Yu.uf


?

is.. (umro 1404)


Mali Mustafa (1423. smaknut)

Emir Siileyman (umro 1411)

(umro

Dii2me Mustafa (1422. .maknut)

I Ahmet (1451. ubijen)

Murat Il (1421-1451) I

~
Orhan (umro 29. 5. 14S3)

I Bavezit 11(1481-1512) 1

1 Meltmet TJ. O"'aja~ (1451-1481) 1

Ahmet (1513. sn'alenut)

Murat

I Se/im I (1512-1520)

1 Cem (umro 1495) 1 Korkut (1513. smaknut)


00 lIurrem Suhan (Rok.elana)

(umro 1521)

Gii1behar 00 Suleyman 1. Veliclln""."i (1520-1566) I

Must,,'.. (1553. smaknut)

,
,
Sdim /I (156&-1574) 1 Bayczil (l5~2. smaknUl)

Mur.t /1/ (157.1-1595)

I I

AIeAm" 1// (1595-1603) I

,
1/ (1687-1691) 1 Ahmet 1// (1703-1730) 1 Ahmet 1/ (1691-1695)

O.m.11

/I

1 Ahmet / (1603-1617)00 Kosem (Mahpeyker) Sultan AfuJt'f~ / (1617-1618. i 1622-1623) 1 1 I (161&-1622) Mnat /V (1623-1640) ihahim (164&-1648) L r T

Mehmet /1' (164&-1687) 1

Suleym.n

II (1695-1703) I 1 r O.m.n 1//. Mahmut /.

Mut.f.

Mu.t.ja //1.
(1774-1789)

,
1 Abdulh.mit /.

1 J

(1730-175.1)

(1754-1757)

(1757-1774)

J ,
Mahmut 1/ (1808-1S39)

I Selim 11/ (1789-1807)

M'Jlt.ja /I' (1807-1808)

r
Afeh".et (1918-1922) princ Sabwleddiu VJ. Val.ii,ddin

Abdulmeci! / (1639-1861) SiHeym..n

1 Aldtilazi. Senih" Sull..n (kci)

(1861-1876)

Afur.t 1'. (IS75)

Abdtilh.mit

II.

Mehmec I'. Rel.t

(18~6-1909)

(1909-1918)

Enver-paa 00 Emin. Nadye Suhan (kci)

.--~
Abdiilrn"dl II. (halif 1922-1924)

t
.
I
.~ ."-

_._'--~.'

'"

.-.

.
i
/

.,
----..

DRAVA VELIKIH SELDUKA

, -,

...

.~..

.. .."..~...

. ~..

ANADOLSKI EMIRATI OKO 1355. GODINE


.-.--.--

o e

m r

o I..

50

100

1"Ok""

J.--I

w'IOOI:
001 O

,
T 00l:

,
aJa W

,
OUwa.zop

r p J }{ O
.~

.I O

..

~..--

... -~.--., .' ..',

-.~ ...~. .-.......-.

'..-

"

'.-. .-

.~'...

-".,_....,.,

- '-'~,.-. .~. .-.

'"-".--""

------

-' '---'---

'

)
:11
L.

001

.----.

-.............

-.---

TERITORJJAI.-NA PODJELA OSM.A.NSKOGCARSTVA POCETKOM 17. STOLJECA


\

I AL

1,

.)~

.Iz I

(II

;...

.".z.'
I p

~, CJ-"l
~._._._._. -

,i
G " '.

o . 200 400 600km .. . .

OSMANSKO

CARSTVO

OKO 1800. GODINE

:;.'.J

3NIOO

'OOBl O~O

OJ\!SI:!'v'O O>iSNV'1AJSO

ffRBNOL0K+Pft~TPn

--

Svi da.tumi po Hidri preracunati su u krcausku eru, po pravilu pomocu Wiistenfeld""Mahlerovih "Vcrgleichungs-Tabelleu zur muslimischeu uud iranischeu Zeitrechnung mit Tafeln zur Umrechnung orient-christlicher Aren" (trece, popravljeuo i proireno izdanje "Y..rgleichungs-Tabellen der mohammedanischeu uud christlicheu Zeitrechnun"g", u suradnji s Joachimom Mayrom, preradio Rertold SpuJer, Wiesbaden, 1961). Iz tog je djela (str. II) preuzeta i ova formula za pribliuo premcunavanje hidf.ratskih godina u krcanske ~odine: !1-~+fi22=C 100 (H = hidiratska godina; C = krcauska godina) 857 Primjer preracunavanja: II

857 _ 3.857
857

100

-I-622

=C
C

- 2571 + 622 100


- 25,71 +
fi22

=C
==

857

857 -:Ji> + 622

=C

831 + G22= ).t53 (poslije Krista)

552. g.

(J. stolje\:e utemdjenje najstarije poznate tu reke driave, 11


7. stoljece 14

6. st. r.ijepanje na zapadnu i islocnu udionu dda"u, 6. do 11.st. drava !lazara, 15


682. g.

istocna i zapadua turska "udiona dr1lva" dolaze pod kinesko vrhovnitvo, 14 novo utemeljenje drave istocnih TuraJ(a (T\ok-Turaka), 14 8. stoljece

744. g. propast drave I<ok- Turaka, 1-1 744.g. nastup Ujgura, 14 762. g. Ujguri prihva.caju manihejslvo. l<1

9. stoljece
od pol:etka 9. st. regrutira.nje odreda. robova iz redovI!. transoksanijskih Tura.ka. u ..basidskom halifatu,IS-16 " 840. g. Ujgnre potiskuju Kirgizi, 14-15 840-860. g. utemeljenja. ujgursldh drava li Tarimskoj r.avali i Il sjevernoj Kini; IS 181

'.'

840-1212. g. 874-999. g.

dinasLija. Ka.ra.hanida, 16 dinastija. Sa.ma.Dida., 17 10. stoljece

unutriLnjouijski I<a.raha.nidi prihvaca.ju islam, 16 962-1190. g. dina.stija. Ga.zDa.vida., 16 970. g. obraccnje Selduka. na. isla.m, 17 997-1030. g. Mahmlld od Gazne, 16 i d.

10.st.

999.g.

Karalaanidi

osvajaju

Buharu.

lG

11. stoljece
11.st. vecina. Ujgura. prihva.ca budiza.m, 15 1028.g. Tanguti unitavaju ujgursku dria.vu u Tarimskoj ou kraja dvadesetih goJina 11.st. provale Turkmena u Maju Aziju, 18 priblino
1037-1063. g.

zavali, 15

Tognl-beg

Mullammcd:

osvajacki

pohodi Seld:iuka,

17

halifatom u Bagdadu. 1.7 . 1071,26. 8. Seldiuk Alp Arslan (10G3-1072) rubija Bizantincc kraj Manzikcrta, 18 1072-1092. g. Scldiuk Melik Sah, 18 1072-1107. g. Suleyman, osnivac driavc auadolskib Seldiuka. 18 i d. 1092.g. slnrL Niza.ma al.Mulka i Melik Saha, 18 kraj Il. sl. Konya postaje glavnim gradom ana.dolskih Scldu k 19 12.. stoljece 1105-1 JI 8. g. 1118-1157. g. prva pol. 12. sl. 1176, li. 9. r"zdobljc vla.da.villc selduckog sui tana Muhammcda, 18 SclJ:iu k Sandar , 18 mongolski I<a.ra-Kital pokoravaju Karahanide, lG poraz l3izantinaca u ratu s anadolskim Selducima kraj Miriokcfalona, 18 1178.g. Selduci unlLavaju turkmcnski emirat Danimend, l8 oko 1185.g. pljacka..ki pohodi lurkmcnskog vode R.ustcma u istocnoj An"doliji i sjevernoj Siriji, 21 13. stoljece 1204. 13. 4. 1206-1227. g. Mlecani osvajaju Ca.rigra.d, 18 Cingiz, veliki hau Mongola, 15 Ujguri u sjevernoj Kini prihvacaju mODgolsko vrhovniLvo, 1:\ Alaeddin I{eikubad I, suILan a.na.dolskih Selduka, 18 Suleyma.n a.h iz turkmenskog plemeIla Kaya povlaci se, bjeeci prcd Mongolima, iz okolice Merva na. zapa.d, 24 i d. Zlatna Horda., 47 II Ana.doliji se naselja.vaju brojni Turci koje su protjerali Mongoli, 21 Suleyman-Sah sc utopio u Eufra.tu, 25 Erto~rul, 25 usta.na.k Bab<1ija,21-22 poraz "nadolskih Seldiuka. u ratu s Mongolima. na. Kosedagu, pocetak mongolskog vrhovuiw&, 20, 22 kra.j Ajubida., pocetak .Ma.meluka., 56 Sejh Sa(I, osni vac reda. sa.fa.vi, 53 dinastija. libana u Pcrziji, 20, 22 i d.

1040.g. poru Gaznavida u ratu sa. Sclducima., 17 1055.g. Sclduk Tognl-beg preuzima. skrb nad abasidskim

1209.g.
1220-1237. g. poslije 1221. g. 1224-1502. g. na.kon, otpr.. 1230. g. oko 1231. g. oko 1231-128I.g. 1240-1242(1) g. 1243. 26(1) lipnja . 1250. g.
1252-1334. 1256-1335. g. g.

182

g. Uh'Ln Uulag;;, u.p. 22 2. Mongoli osnja.ju Bagdad, 56 9. Mameluci pobjeduju Mongole kraj Golija.tova !?vora, 22 22 g. nastup Karaman-bega, na dva dijd>., '22 g. privremena. podjela drave a.na.dolskih Scldiub 1261,25. 7. obnavljanje Biza.ntskoga Carstva, 27 1277.g. pobuna Turkmena. protiv Mongola, 22 1277, poc. kolovoza pogubljenje dravnika. Mninuddina. Pervane, 20 1281(7)g. smrt ~;rtogrula., rodona.cclnl k... Osm"nlija, ~5 1281(?)-1326. g. Osman I, 2')-27; Uvoltcllje ma.lih nada.rbina (lilItar), lI'idarlJiHa.::a.na.j\'ece d(J~~i.'Jj;~n;,;t\,(j (/1<1$)i funkcije bcglerbega, 26 H. stoljuce 14. st. r;lSpad sjevernokineske njgurs!;e drave, U, poc. 14. st. nestanak drave anadolskih Sddiut.a, 20 1316-1335.1;. IlI,an Abu Said, usp. 46 1317. g. Orhan postaje vrhovnim zapovjednikom O.;III"u:,I.e vojs!:", :21~ 1326. g. Osmanlije osvajaju l.Iursu, 26 1326-1360. g. Orhan, 27-29 1331-1355. g. Stefan DU5all, car Srhije, 27, 29 "ko 1331. g. za.u2~ce Nikeje (iznika), ~i ok" 1333. g. slllrt prvog oSl\lanskog vezira, leologa .\LI"d,lin-pa~e, 133:\(7)-1357. g. Siileyman-paSa, Orhallov sili, p,!stajc vt:<ir, .15 1:135.g. ri1Spa.d drave lIhana, 26, 46 1335-13~5. g. osvojenje emirata Karesi, 27 1337.g. za.u<ccc Nikomedije (hmita), 27 1346.g. Orhall se udruuje s Ivallom l\anlaku2enom i eni sc ajeg,)\'oJII kCi:l'i, 2 1:\49. 1>. Orhan pomaic Biza.ntu protiv Srba, 2i src<.iwa 14. st. kraj csmanskog davanja da.nka IIhanima, 26 1353. g. LvntavaCiJnpep()s~ajeosmanski mostohrall na.c\'ropsJwmtla, ::!S 1354. g. .. osmanske ruke dolaze poluotok Calipolje (Celibc!..) i !l".]"sto (Tekirdag). 28 135.1. g. zauzece Allkare, 28 13GO-I:189. g. Mural I, 29-32 Jedrena (Edirne), 29 1:161. g. ZiLUZCCC 1363.1;. Plovdiv postaje osma.nski, 30 oko 13G3. g. uveden poloaj vojnog suca (kadIQ$hr), JI 1365. g. Edirne postaju osmanskom prijestolnicom, 29 1365. g. Duhrovnik sklapa trgovacki \lgovor s OsmanlijAma, 30 1368-1387. g. s!ubovanje prvog osmanskog velikog vezira. Qandarll [{;;.r" H"Jil", :!J diuastija Timurida., 34, 46 1370-150I.g. vladavina Timura., 34-36 1370-1405.g. poslije 1370. g. sLvaranje Lurkmenske plemcnske konfederacije Dijelo!; O'.'I&a.(0],0 Di. yarbekira) i Cruog OVIla. (izmedu jezera. Va.li i Mosula.), 4G 1371.g. oSlllallska pobjeda nad Srbima na Marici, 30 1375.g. Osma.lllije os\.ajaju Ni, IISp. 30 1375.g. uvol1cnje velikih n~a[bina (zialllet), 31 1381.g. kneevin.. Germiyan postaje preteno osmanskom, 30 33 1381-1398. g. I<adi Biirhaneddin, 1382.g. OSIlIaniije osva.jaju Salu n, 30 1385.g. podjela ustanove beglerbega: postavljanje jedno!; bcglerbeg;a za f{II meliju i jednog za. Anadoliju, 31 . 1385(?) g. pobu Ila. princa Savclja., 30

1256-1265. 1258, 10. 1260, 3. oko 1260. poslije 1260.

,~

:>

s
~"

(':1 t::.,;

g
' ~.;: .. ,,"'j EJ

IS

r.'_.

13Ur,.I;. z..uzece Sofijr., ;!ll 1389.g. prv<\ hilh n.. Ko.ovu .poljn, 1Q 1389-H02.1;. B!l)'ezit I, 32-35;
1389. g. 13\11-1392. g. 1:)91-1425. g. 1393. g. 1:1~.\.J!.. 1395.[;.
!:)~..t .10 I. !;.

\
l

13%.~. i:;%, 25(28:) ~1


13~17 IT

ua..ikasnijc Il lo nijcmc postavljen jc 7.!1. o<tenje finandjMk" \1PI!l\'P v Jefterdnr, 62 prvo bratonhojslvo n o.lI1llnskoj POVijr.Rli,32 pripojenje zapadnoanadolskih emiroli\, 32 Manojlo 1, car Biza.nla, 32 pripojenje Bugarske, 33 V1a~ka. po~ta.ie vazi\lolII, 33 podizanjc lvnla.ve Anadolll !!isan. :t:I opsada Carigr~da, :13 pora7. vojske vilc7.ova-kri7.ara kra.j Nikopolj". 3:1 "sma.n.ki ,'Iadar dohiva od halir. n I(airn 1,,\_,10\',nll;\I.a "Ili",,",. ~.~",Ije", 33 p'"a7. i pripojenje kneievine l\aralllal\. :U
Erzinc;\I\a,

HOO I~. I\~vo.it'tlj!'

:\:!

15. 5toljc(:e I'r\'a 1'''1. 15.51. b.,ki.a';ijski dNVi;;i slje.cu I\ljecaj mcdu jallii:arima, 41 l402, 2;. 7. Timur I>ohjcdnjeOSIlIaniijelaaj :\nk:lrt:; r""pad OSltHUISk"drb"c.. ::~ 1.\1\1, nui"k Timnr napn.<ta Anadoliju. J:. l'IO~" 19. i Timnrova smrt., :11' I.HI:;. I~ 1\1r.hlllct I. pohjeiluje isn, 36 pada n ruke Crno/; Ol'l1a, .110 1.101'.b' '\7.",)'ajdi;w 1-11 J!.. ~In'" pobjedu;,. Siilr.ymana, :Ili n. .\q , I! 1 - 11:17.5, t':U Si1!,i:'li1H11IHI. 141:~,5.7. Mt>hmet I. pohjt!ttuje ~t115n; kra.j l1\eCll1\'la~(:au ('~IIt;'tn"k().idr?:...!\';, I. l 1 iJ :'-1.1'}!. f! 5"rn"vlad.'\ ~lel\ll1e.la I. :!i-3H ,=:('p"rat.istic'ki lI~l;\nak CiiIlCyf-il,emira b:mira, 37 HH.(;. L!JG-i-12!J g. dpl.Hvcno-'revolucionarne pohuue (lkdrcddin, Diirliikc.e MU5laf,. !'..,hk 1\"lIIal). 17 i ..\. '.'.J ')--I.,ry2. (;. l)ii7f1!~ (1.,\il1i) ~ln<l.afa "a.o prelelldcnl Ila prij"slnl.i~ :\R i d. iii IIrat. II, :I.q..11 'UI-}o1'-I.g,. ops,,'!a. Cari!',rada, :.19 H22.g. 1122.1;. ~1,,1i ~Iu"tata kao pretcndent na prijes!."lje. .1'1 1,1~~, 22, 2, Hi7.ant mora ['Iab,ti danak, 39 1424.1;. primirje" ('arcm Sigismundom, 39 ~'!~G-I.127. ~, srpske gr~dovr. pren7.illla car Sigislllun,1. 10 rat proliv VCllc(';.!C.10 . :nn"!132.~. !-In g. Alh;llIiji\ pO~I."jf~I'rc:l.~no o5m;\Jt~ki1. .10 j.;:\;;-1-IH./!.. ri\t s Ul\arskolll. .tO i'I~7. 9. 12. smrt Sigisll'lutHla.jJ;\I1()~IJtJtI)'acli reuzimiLobranu 7.~IUIj~II UJ;;u...!<oj, p ~I) I4.1R. g_ U,""oenje t7.\'. prikupljanja djei:ak.. (deIJ.,i,.",d. .11 ] 439, 18. 3. Smederevo se predajc. 110 1,\33-1-15:1. g. Ca,uI..r" Ha1il, veliki vezir, .J1 1440. g. neuspjena ol's"d" I3eograd.., H nastanak "allata Krim 0<1ostat.aka Zlatne IInrde, 47 IH1.g. H4~I, listop.\(J-,ijc:c!luj I-IH. l1ullya,jjjev "zimMki pohod" na DaJ"anu. 40 1-1..,;, "kn 1. R. mir u SCl\edinu s Ugarskom, odstupanje SlIIedcrHa i dru~ih u(.vrucnih gradova. Srbima, 411 }oI'I'!. 10. II. ugarski poraz kraj Varn.., ,10 i.W3, IG-JS. 10. 11rn~a hitka na I(osovu, (>or<\7.'lun,l'aolij~, 11 l : ~:;:,;

r-

r
,.

l
I I

t
.-.. j~

IL Osva.ja.c, 41-51 timuridski vladar Abu Sairl, 46 1452.g. otkaziva.nje Firenlinske unije izmc,lu istocne i zi\p",lne crkve, 43 1453, 29. 5. zauzece Carigra.da., 43 ra.zdoblje velikih vezira iz danka u krvi, 0\4, 123 H53, do poc. 18. st. vladar Bijelog Ov"", 46-47 1453-1478. g. Uzun Iluan, 14.56, 4-22. 7. neuspjena opsada Beograda., 44 \456, 11. 8. smrt Hnosa. \I u n)'adija, 44145(H462. g. Vla.d IV. Tel)e~ (ili Dra.kul), vojvo,\" VI,,-~ke, 45 1158-1490. g. Ma.lijn J. T(orvin, kr"lj Ug"rske, 45 145!), 29. 7. IIOVO zallzece Smedereva, ukljucenje Srhije " Osma.n5ko C"rstvo, 4.4 1.1Ii0. . Peloponez (Morej,,) posta.je osma.nski, -H g 1-161. . OsmanskD Ca.rstvo pripa.ja. Ami\stris, isf~lIrliYi\r i Tra.(lezuntsko Ca.rstvo, 45 g VIMke pod Vli\dom IV, '!." 1-161-14(;2. g. nepokornost 1-IG2-1-175. g. I\adu cc\ Frtlmos, vlaki voj,'oda, 45 Uosna postaje osmanskom, .15 H63.[!.. I1tlctilcko-osman~ki ra.t, .t5, .ti \.\0'\ - [.17~J. g. 1466.g. kneevina (aram"lI pretvorena II osmanski vila.jct, 46 1-167, tI. 11. Uzun Hasan pobjecluje Crnog Ovna. - raspad te ,Iriavc, ,16 H613, t7. 1. smrt Skcndcrbcga. 45 11613-1-169. ~. snkob Uznn Hasana s Timnrioolll Ahn Saidam, ,!Ii I.IG9, 2i!. I. poraz Abu Saida, .16 Uzun !lasan se u Tebrizn prol;laA;L\'a l\;"\;UIII11 Iraua, .16 )469.g. J.\70, 12. 7. EnbeJa. oduzeta Mlecanima, .IG kraj Otluk I! <1, 11 (1:!'!1 R. Mehmet Osvajac nanosi Uzunn lIaS:lIIu unitavaju1;i 1'01'017. lJelija (Tercana), -17 ,.tii- H81 g. l\a.ra.mani ivlehmet--pi\a.. veliki \'~7.ir, pp~\''''masl1jc tI\'ooenje t.im:uskog ,nstava U Osmallskom Carstvu, 49 . H78. g. pocetak osm"nskog vrhovnitva nad lIanalum I<rimom, 47, 65 Hi8. 5/6. '1. smrt Uzuna Hasana; rasparl driave lJijelo~ Ovna. ,17 t,f7!!, 25. li. mirovni ugo"or s Veuecijom, 4; 14110.g. privremeno zaposjednut Otranta n jn7.n.)j 11.11iji,.18 J.\I\O. g. ncnspjcna opsada I\ho<losa, <17-.18 \01111,3. 5. smrt Mehmeta Osvajaca, .18 tlRI 1:'12. g. Ba.ve7.it II, 51-5.1; vojska opremljena v"trcnim orujem, 53: ured deJlerdnra (vodilelja financijske uprave) llijeli se: jedan derter;;; dar za Rumcliju, a jedan za. Anadoliju, usp. 62 1182, 17. 7. Cem poraen, emigrira u Evropu, 52 OsmanskD Carstvo prikljucuje IIcrcegovinll, 52 H83.g. 1484. g. zauzcce crnolttorskih luka I(ilije i Akkenlla.n;" ..2 1485-149 I. g. sukob s Ma.melucima., 52 1490, 6. 4. smrt ugarskog kralja Matijaa I(onina, Ti 1492. g. otkrice Amerike, IISp. 86 Poljska poduzima nellspjebn pohod radi osvajanj" Moldavske, 52 J4~7-1499.g. 1499-1502. g. pomorski rat protiv Venecije, r.2 149~1,kmj ku\ovo7." zauzece Lepanta, 52
1451-1481. H51-1469.g.

1;. Mehmet

16. stoljece puslije 1500. 1501. 1501-1503. 1501-1524. g. g. g. g. potpuno naoruZava.nje jallicara. mllkctama, 53, 69 uvodi se Ol'orlZ, vrsta izvanrednog poreza, 53 rat protiv Ugarske, 52 Ismail I, ah safavidske Perzije, 53-54 rasp"d ZIa.tne Horde, 47

1502. . g

185

~ .~~;.
"

1502, 14. 12. 1503, 22. 2.

1511.g.
1512-1520. g.

1514.g. 1514,23. 8.
1514-1516. 1515-1547. 1516-1526. g. g. g.

1516,24. 8. 1517,23. 1.
poslije 1518. g. 1519-1556. g.

1519, 15.5.
1519-1520. g. 1520-1566. g. poslije 1520. g.

1521, veljaca 1521,29. 8. Beogradoduzet Ugriana, 7 . 7 1522.g. pripojenje kneevine Zulkadr dravi Osmanlija, 1522, 20. 12. osvojen Rhodos na.racun ivanovaca, 77

mirovni ugovor s Venecijom, 52 mir s Ugarskom, 52 ust&rlak Sahkuh u okolici Antalye, 54 Selim I, 54-57 seljacki rat u Ugarskoj pod Gyorgyom D6zsom, 77 poraz sda-vida kraj c;aldlfaDiL, 55 veliki dijelovi Kurdistana prii!ojerii Osmanskom Carstvu, 55 Franjo I, kralj Francuske, uap. 80 Ludovik 11. Jagiello,.kralj Ugarske, usp. 78 poraz Ma.meluka kraj Mard! Dabika. u sjevernoj Siriji - Sirija. po~taje osmanskom, 56 unitavajuci poraz Mameluka kraj Rajdanije blizu Kaira, Eg,ipa.t posta.je osma.nskim, 56 haliCaL - navodno - prenesen /la Selima I, 56 car I<arlo V, 78, 89 alirski gusar lIayreddin Barbarossa stupa. u osmansku slubu, 57 prvi nstanak celalija, 56 Siileyman I. VelicansLveni, 76-89 uvedena funkcija nacelnika sekreta.ra kancela.rije (rei,jjll.:uttap), kao dravnom sekretar u za carski mOl1ogram (ni4ancl), 83 pomoc pobuna. Ca.nherdi Gazalija u Siriji uguena, 76 83

veliki vezir, 78-81 1523-1536. g. ibrahim-paa, 1524-1525. g. "osloho,ten" pobunjeni Egipat, 78 1524-1576. g. Tahmasp I, sah Perzije, 80, 90 1526. g. Liga od Cognaca, 78 1526, 29. 8. ugarska vojska unitena kraj Mohaca, 78 1526-1564. g. Ferdinand 1. l1a.bsburgovac, kralj zapadne Ugarske, 78 1526-1540. g. Ivan Zapolja (2<1.polya.,Sza.polyai), kralj istocnc Ugarske, 78, 81-8:! nakon 1526. g. iitski nemiri u Ana.doliji, 79 PeLar Rarc~, moldavski vojvoda, usp. 81 1527-1540.g. 1529, rujan. - listopadneuspjena opsada Beca, 78 oko 1530.g. Uurrem Sulta.n (Rokselana), miljenica. Siileymana. Velicaustveno," i ma.jka potonjeg Selima 11, sve vie utjece na. osma.nsku politikn, 81 1532, 28-30. 8. l{oszeg u zapadnoj Ugarskoj ka~tulira, 79 1532, ruja/l pohod Andree Dorie na. Peloponez, 79 . 1533-1584. g. Ivan IV. Grozni, car Rusije, usp. 89-90 1534-1535. g. ra.t protiv SaCa.vida., 79-80 1534-1546. g. Hayreddin Barharossa, admiral osmanske aote, 79 1536, 18. 2. prva. "kapitulacija", driavni sporazum o trgovackim i konzularnim pitanjima. s Francuskom, 90 81 1536, 14/15. 3. smaknuce velikog vezira ibrabim-pae, 1537.g. osmanski vojni pobod na. junu Ita.liju, 8J. 1538, rujan Moldavska postaje osmanski vaza.I, 66, 81 1538. g. osvajanjc june Arabije, 81 1538, 28. 9. odlucni poraz mletal:ke mornarice kraj Preveze, 81 1540, 20. 10. mir s Vcnecijoln, 81 1540-1570. g. Ivan Sigismund Zapolja., kralj istocne Uga.rske, 82, 89 poslije lMO. g. Abesinija. postaje osma.nskom, 83 1541,29.8. zauzet Budim, 82 1541-1543. g. anektirana sredinja Ugarska, 82

186

--~

-~
1541-1546. g. PeLa.r RarCiznova.vojvoda. Molda.vske,IISp.62 otprilike od 1544. g. na.gli porast korupcije od vremena velikog vezira RilsLem-pa.e, 6t> poslije 1545. g. poceta.k Ive vece infla.cije, 86 1547, 19. 6. mirovni ugovor s IIabsburgovcima u Edirna.m... 62 1547.g. vecim dijelom osvojen Jemen, 81 1548-1550. g. ra.t sa. Safavidima, 82 otpr. poslije 1550. g. novcana. privreda. posLupno smjenjuje na.tur:1lnu I'rivre<lu u<ll'oJru(;ja a.grara., 87 poslije 1550. g. naslov paa, dotada primjeren sa.mo vezitima., dodjeljuje Si~svim \.;eglerbezima., 97 1551-1553. g. . rat proLiv U..bsburgovaca u Ugarskoj, 81 1552. g. Rusi osvajaju Hanat !(a.zan, 89 1552, 27. 7. Temiva.r k..pitulira, 82 1552, ruja.n - lisLopadneuspjena. opsada. Egera, 82 1553-1555. g. r..t protiv Sa.favida, 82 1554.g. Rusi osvajaju H a.na.t Astrahan, 89 1555.g. ust.Ulak Lanog Mustafe U Rumeliji, 88 :555, 29. 5. mir sa. Sa.f.widima u Amasyi, 82 "drave barba.rcsh" posLa.ju osmanske, $2 1555-1574. g. sjevernoafricke 1556, 16. 1. univerzalna Habsburka Monarhija dijeli se na monarhije pa.njobku i Austriju, 88 1556. g. Libija posta.je osmanskom pokrajinom, 82 i['56-1564. g. car Ferdinand 1, usp. 78, Sl i d. sczJcselc god. 16-pocetak 17. sL. broj janicara poveca.va sc 4-5 puta., U9 1564-1576. g. ca.r Maksimilijan II, S2 veliki vezir, 82, 90-91 1565-1579. g. Sokollu Mehmet-paa, 1565.g. neuspjena opsada Malte, 82 1566.g. ugarski pohod: osvojen Siget, $2 1566, 7. 9. slllrt Sii1eymana Velicanst veno!;, 82 1566-1574. g. Sclim II, 89-90 1567-1570. g. ustanak 2aidiLa. II Jemenu, 89 1568, 17.2. mirovni ugovor s IIabsburgovcima u Edirnama, tl9 1569.g. pohod protiv Rnsa' radi oslobodenja 1554. g. osvojenog !lil-uata As.. Lrahana, 89 od i570. nada.lje kolicina.plemenite kovine u srebrnoj aspri (ak,e) drasLicno smanj.~r.a ubrzanje infla.cije, 92 1570, 16.8. ugovor U Speyeru: Iva.n Sigismund odrice se ugarske kraJjevskc cast, u koris~ Ha.bsburgovaca. i uzima. naslov kneza. Enlelja, 89 1570.g. osvojen Tunis, 90 1570-1571. g. osvojen Cipar, 90 1571.1). krimski Tata.r! provaljuju u Rusiju, Moskva spa.ljeua, 90 1571,7.10. Don Juan d'Austria. unita.va. osma.nsku flotu kraj Lepanta, 90 na.kon 1571. g. redovi Lododjeljivanje tima.rskih nada.rbina nczaslunima (ccndbi), V;; 1571-1586.g. Istvan Bithory, kne~ Erdelja., 90 1573, 7. 3. mir s Vcnecijom, 90 Murat 111- sullan se povlaci ultarcm, poceta!; raz(lohlj;J. tzv. \'[;u1a1574-1595.g. vine ena., 90 i d.; buja.nje koru pcije (rjj~uct), 96 i ti.; sveopce pfOda.va.nje poloaja, 96 i cl.; promjena. lua.k1ieuov&.Cenja. jAhi.C"'!'''': nlHh.luc~ M.: llilnaj" i Inu...lil.n:..ui } (lcoji ele), 97; stalni nemiri u Anadoliji, 101

.L
r:;; !:
~;;I

~.. rB'

~~:

:::1 t..J

.:: ,I

tr} '..~ ~.:

~' ,--

[]
WI ' j~::'~ "':-~ "~n , ,

GJ

f~':,~ '::'
,

l:.1
ti:J t!:,."'! ff;'

; 1 U

187

""j i.".,;, b::l:iI

--

produljenje mira s Auslrijom, 90 uKovor s Poljskom, 90 a,u~ijl< dospijeva pod osmansku "zaBlilu", 90 pOi:inje obezvrettivanje novca, 92 rM proliv saravidske Perzije, 90 nhijen Sokolln Mehmet,-plla; poi,dal: c~~lih smj"na na )l"lo7.i\jn v~. Ii1tOgvezira, 91 I!iRO, 3. 5. k"l,ilnl"cij" (driavni ugovor) " Engleskom, IOU '."Ii:;O !G3!.1-1GOII ',. ~~sl.eroslrnkopovecanje oplerecenj.l osnH\llsltogsclj...qva; <il'~$Cpre. { zaduienost. i bijcJ; sa zc.nljp., !>3; l.rr,(J\'a~ki p"to,'i Sl'cdozemnim morem He vie "uhe zn",;cnj". IGO I ~,(~U I ~.j. r.,. ustan~i libanonsko~ emira DrnZi\ Fa.hrad<lina, 11\:1,III; J :;~n-1 9~. go Ahdnllah II, han Uzheka, ~klapa savez s Osmanlija!lla.I'I'')l.iv ~;;da\"id", '111 I ~ 1.);. rlc\'Illvacija ""pre (<tk\'f'), 9:1 O,m;",lijc "duzimaju Safavidi"", Azcrhaidi"n. "Ii I ;)~.5. j~~pn

1577, 1. 1. 1577,30.7. 1&7';". ,. C olto 1571.1. . g 1578-1 [,!ln.~. 1579,12. 10.

1S~~~ 1~;gf\_1 f;2~}. 15D~}. ~. I !'j~H1.'21. !f)')';.-l(;fJ(:.

Ent;lezi

polljl~(tllj11

~p1\t1jol~ktT

lIarl11:1d1lo,

\ .'~!)

,\ h"a~ I. V.-Iil<i, ah Perzij". usp. .'I!I "':oliki\ bllr1a j.tlli{~itr:t II C;\,ri{.:r:ulu. I.h ;q;oda s l)f"gh'rb"~'_"11 sldapaHj(~ fuir:'\ ~a Saravitlima.: L'arigra.dski I"ir. :)!,)-!'I

'1--1

l'et.l\:'Iesl.ohodiHji {,ti. (t.1.\'. duhi r.lt) s J\u$!.rijoll1. ~_1!111:\: 1


t1f:stajc Odfl"d flkiwl:ljn. IIjihovo t.nj,.lj, II!jl'slo 7.all7.i1l1i1jll T.\l:\l1 I Vi;!;d;;1,.'b:1I s J{rilll"! '1'1

!',":' ,,'nI <: ~tihajlo flrahri, ",'jvoda \'Iask<'. "J


l;~~q. t':. t ~I~);j i!)n:~ ';. I ~~S. ?~1 !fI. IS%,
I:" ~!lj,

rlllu;\\'ske kIW;;f,\,illc' nhovni;;!.,'o. I M"hlllcl III. ~IJ

\~~'I.!,1\~d;a

Hill "~.:!lnl1:.kn

1~

pOI":17. small~kc \'oj~ke n 111. "re,lao "" F~er, !II osmanska rr.~7.te$a, 91

p,,)ti\' pobjed?

"dr..da EJtI,..lj:L Vla~k(~ kr'lj (;illl ~ill:~. 'J' i


" olv",,'noj bilki, bil.ka kr, i r..!ezi)k,'-

:!r;-.~~ 1n. posljednja

1;q~\. ~. p"celak vrlik"g lIstank" cdnlija \I '\1I"dnliji, JlII 15~~~'. K:tra '[aZICI okuplja pod svojim za"()vj(',ln~"I.\'olll'lIst.anih,, r"!alijc. 11\1 f.:. "1";> t- <:t prodaju ~c polo"ji b,lij" i murlij~, ~;; .
pqkrajinsk;t ...oj~ka. ~p;'lhi.ia ~11!;t!1jll.it~sc 11:\ t rl'l~illl1 s;,..d.;)\,;l. I)~

li,
P('~. _'d p"c. F. Sl. li..t.

stoljcr.r>

'.H.\';'! pni 1 i.::-I rH pr"'" pr..!. ('7 :~t.

1',01.1. g I~nl J;. 1';11!.!;. i '~O:j, prolj~cc 160~-IG12.~. 16nJ-IGIU.~ IGOJ-1Gl;.~ Ifi01-lfiOG.g. 1600, ~. ~.

Ir-O!"11.

JI.

";,zaln" kne?evin'l Itama7.:\n pO"l.aj<' \'il:tjcI, K:j sv~ vcci broj janicara, 112; por;tst !UOt'jja1ti(:i\r~ko~ a~e. IOR rp.1f11zv. viadavillc .i. lid. r(lz\'ija se II pIlIlom 0PS("ht11108 t e vilajeti nudim, na~rlad, Da""L,k i '"l;i".1I. ,Iudjd,;",;u so' j'-,!, '01110 ve?irima, 109 l',,\'ojenjf" 1(i\l1i,~.10:1 lel<i poraz pobunjcnih cdalija, SllIrl vode K,ua Yazluja.. JU! dunavske )ulcic\'in~ po no\'o P[i7.lIiljn osmansko vrho\'fti~I'\'{11 ~}J pohod proliv nSl"nika cclalija u Ana<loli,;i, 102 s"favidslto-osmanski ral, 102 "Veliki bijeg" n J\nadoliji. dInga fa?a nstanka celalija, 101 i d. Ahmet 1- prcstanak dota.da. obvezaLnc prakse braLouIJojsLm, lU2-}():j nslanak Isl.v;iua Bocskaya prot.iv !lahsburgovaca u sjcvernoj Ugarskoj, liU miro,'ui III;0vor n Bccu iZ11lN1u I\.lhsbnrgovaca i Docskayc,'ih ustanika, 103 mir u Zsitvatoroltn s AnsLrijolll; oSllllulSka. slrana. I'ri?,II;lj" hahshllr~kog vla.cJarR ka.n ca.ra ravnopravllog 8ultanu, IU3
l'0llO\'O izgubljen II korisl S"ravida. tn2

1Gflfi.1;. A1.crh.\jtli'\II

18S

1606-1607. g. 1607-1609. g. 11;10, do tridesetih god iII" 1612,20. 11. 1612. g. 16t3-t6Z!). g. 1617-16\8. ~.

buni se Canbulat Ali, beglerbeg Ale!,,,, 103 i d. . usta.l\I\k vode ceJalija J{a.lendero~luMehmet" u Ana.doliji, 103

broj tim ara smanjuje se na estinu prvobitnoga hroja., \ Il sklopljen mir sa S:Ilavidima, \04 prv" kapitulacija. (dravni ugovor) s NizozemskoIII, 100 Gabor Bethlen, knez Erdelja, tl3 prvi snlti\nat Mustafe I, 106; lIobica.jeni princip linearnog nas1je<ti\'anja zamijenjen nacelom seniora.ta., 107 Osma.n ", 106 11;18-1622.g. 1619. ~. deva.lva.cija., IlO ustauak ..arrco i ,.e"bona 11Anadnliji. InC> ,J\'adesete !;od. 11I2()-162t. b' rat protiv Poljske, 106
1622-1623.1;. 1t;~:!-IG'IO.I';. 1623-lIin. g. 1623-1628. ",. 1';'2:1-1039. g. 1623. b' 162.1. J;. 1624. g. 1,,2 H 62R. g. !!iZ!). g.

Mustafa I. dru",i put sultau.

IOC>

1630.1;. I.rid('sptt> Aod.

16:12. g. t632-1637. g.
11;33-163.~. g.

1638. IG39, 17. 16'10-1648. Hi43-J715. 16'15-1670.

g. 5. g. g. ~.

]645. g.
1647-1655. g. 1648-1651. g. 16,18-1687. g. I 64R-l 660. g. .redina 17. st. li "Iga pol. t7. st. IGS4, g.

Murat TV, 106 i d. sultanij..-m..jka I\oselll (M;,hpeykcr) d"j., lOIl 1""lo\'ima vlaJe, 106 pobulla Abaza Mehmel-pae, 107 rat s Per1.ijom, 106 pohulla emira l3ekira u Ba!idadll; [)a~dad i Mosul pOlpadaju pod S01.favide. \OC>.109 hune celalija p051_Cel.llIetogluom u sjc,'ero7.apa.du"j Alladoliji, 109 dev;t!\'acija.. 1111 bUIla. krilllskog hana. Mdlllleta Giraya III. 107 vracen Mosul, 106 kraj oSIlla.nske vlasti u Jemenu, 158 Ileredoviti odredi .oekban i .'I!II''''', S\'C \'ie zamjenjuju pokrajinsku spahijsku \'ojsku. 112 ily:\S-paa sc buni II sje,'eroza.padlloj AII,,'-doliji. 109 teror sve ja~i: sultan Mnrat IV. daje smaknn!.i '2,dH)f) <>soha. 110 novi ustanak emira Drl1za Fahrad(~illa. 107 vracen Bagda.d, 106 sklopljcn niir u I<asr-i ~irinl1 sa Sala"i<lima. J[H; sultan ihrahim, 106 Louis XIV, kralj Francuske, usp. J 15 rat protiv Venecije, 107, 115 odsa.da se janica.rski aga. imcnuje vezirom, IliR . pobune cclalija u Anadoliji, 109 janicari privremeno preuzima.jl1 vlasl. 101; Mehmet IV, 106-t07 Ferenc Il. R<ik6czy, knez Enlelja.1 H ukinuce danka u kr\'i, 112 ustanci krcana na Ba.lkanu, 117

uspostavljanje osobne ka.ncelarije \'cliliO!; \'ezi,,): Ca.rski diva.n gubi znacenje, 109 16[,4-t660. g. ario X. Gustav, kralj Svedske, 114 1656, 26. 6. mletacka pomoTska pobjeda kra.j Da.rdanela, IJ3 1656-1661. g. I<opriilii Mehmet-paa., veliki vezir, 113-1 H 1657.g. Ferenc Il. Ra.k6czy, knez Erdelja. na.paJa. Poljsku; krirnslti Tatari unita.vaju njegovu vojsku, 114 pustoi Erdelj. 114 t658. g. l<opriilii'Mehmet-pa.b 1658-1659. g. posljednji veliki ustana.k cela.lija I. Anadoliji koji \'odi Ab<!-za I<a.ra. 11a.s..n-paa., tl3 . 1C>60. usposta\ilja.nje vilajeta Veliki Varadin. 114 g.

189

J'<. .:.
'::';:", -'~:r..0;. .(

i
1661-1676. g. 1663-1664. g. 1664, 10. 8.

1666.g. 1669, 5. 9. 1672.g.


1676-1683. g.

1676.g.
1678-1681.1;. 1678-1686. g. 1682-1725. g. 16B2-1685. g.

1683.g.
1683. 12. 9.

1684.g. 1686, 2. 9.
1687-1691.1;. 16B7. 12. B.

1687.g.
1689-1691. g.

169\1. g. 1690. g. od J690. g. 1691-1695.1;. 1691, 19.8.


I 695-J"fO:l. g. 1696. 18. 7. 1697. 11. 9. 1697-1718. g. 1697-1733. g. 1699, 26. 1.

od 1699.~.
kraj l7. sL.

Kopriilii Fizil Ahmet-pua, veliki vezir, 114 pohod protiv Habsbl1rgovilCa, 114-115 mir s Habsburgovcima. u Vasva.ru, 115 Doroenko, hetman npadnog, dijela. Ukra.jine, prizna.je osma.usko vrhovnitvo, 115 zauzece Kandije na. Kreti, mir sVeIlecijom, 115 rat protiv Poljske; zapadna Ukrajina. i Podolija posta.ju osma.nske. 115 Kara Mustafa-pua, veliki vezir,.115.i d. Doroenko odbacuje osmansko vrhovnitvo i odstupa svoje podrucje Silmojlovicu. hetmilllU istocne Ukrajine, 116 rat protiv Moskve, 116 protuha.bsburki ustanak kuruca pod Imreom Thokolyjem u Gornjoj Ugilrskoj, 116 i d. Petar Veliki. car Rusije, 121 Thokoly, knez Gornje Ugarske, 116 osmanski pohod protiv Beca. 116 i d. unitavajuci poraz osmanske vojske na Kahlellbergu, 116 st va.ranje Svete lige protiv OSlnanlija, uz sudjelovanje pape. 11absburgovaca, Poljske i Venecije, 117 Habsburgovci osvajilju Budim, 117 Si.leyma.1I JI, 111 druga mohacka bitka kraj Harsallya. 117 ruski napaJ na Ibnat Krim, 117; habsburki prodor u Srbiju, 117 f(opriilii Fui! Mustafa-paSa., veliki vezir, 111 ponovo oSViljiUljCSrbije i Erdelja, 118 Thokoly. knez Erdelja, 118 uslanova vlasnitva zakup.., 119 Ahmet lI. 118 Fazll Mustafa paJ<t"kraj Slan kamena II boju protiv markgrof.. LuJ\Viga.Badenskog, zvanog Tiirkenlouis. I1B Mustafa lI. 118 ca.r Petar 1. osvaja. Azov. \18 princ Eugen S..vojski pobjeduje osmansku vojsku kraj Scate, 118 I\arlo XII. Gustav, kralj vedske, 121 i d. izborni knez Auglls~ Jaki, kralj Poljske, 121 mir u Sremskim l<arlovcima, 119 vanjsku poli~ikll drave Osmanlija vodi nacelnik diva.nskih sekretara (reisiilkiittap), 119,120 pojavljuju se begovi dolova, .119 18. stoljece

poe. 18. sL. zavrava. razdoblje velikih vezira porije!dom iz danka II krvi, 123 1700. 14. 1. Porta. odstupa Azov Rusiji; Rusija stjece pravo neogranicene plovid be Crnim morem i kroz tjesna.ce. 119 . 1703, srpanj-kolovoz edirnska zgoda, 121 1703-1730. g. Ahmet III, 121, 124 1703-1711. g. protuhabsbllrkabuna. u Ug!l-fskoj p~d Ferencom II. Rak6czyjem, 121 1710, 18.8-20.11. dmgo veliko vezir.tvo Baltaa Melimet';;'P!le; 122 1711, srpanj Osmanlije pobje<tujli' ruskll vojs~{na:l'iutu i vraca.ju Azov, 122 od'1711. g. riUlarioti kao vojvode u duna.vskim kneievinarna, usp. 43, 132 1713-1716. g. Damat Ali-pua., veliki vezir, 122 -. 1715, kolovoz-rujan vrilcen Peloponez, u'c.vrcena vlast nad Kretom, 122 1716, 5. B. princ Eugen Savojski tuce osmans~u vojsku kraj PetrovaradinA, 122

190

1718,21. 7. mir u Poarevcu, 122


1718-1730. naJmn 1720. 1722-1729. 1724, 24. 1724-1736. 1725-172U. g. g. g. 6. g. g.

~ ~

1721.g. 1730, rujan


1130-1754. g. 1136-1739.g. 1736. g.
1131i- 1749. g. 1736-1141. ~. 1131, 22. 9. li37-] 739. g. 1739, 18. 9.

1710.g.
1740-1180. g. J7<10-1786. g. 17<11.g. j., j..J746. g. 17H-1165. g. IH6, 4.9 17<17,19.6. druga. pol. IS. st. 1750-1189. g. od 17511.g. 1754-li57. g. 1756-J 763. g. 1757-1763.g. 1757-17i4.g. 1762-1796. g. 1765-]803. g.
1768-1774. g. 1768-1773. g. 1769-] 775. g.

1171.g. 1712.g.
171.1-1789. g. 177-1, 21. 7. l775-I77U.g. 1783. g. l787-l792.g. 1788-1822. g. 1789-1807. g:
1189, 1<1. 7.

tzv. doba tulipanaj Nevebirli Damat ibrabim-paa, veliki vczir, 1'22 i d. pojacano oporezovaujc.o.brta II lstanbuhi. 123 propucu Safavida II Per~iji p~.:i!lje vlada.vina. a.fganske dinaslijc, 122 osmansko-ruski .ugovor o Pe1'2iji. 122 ponovljeno ratno sukobljavanje s Pcrzijom, 122-124 Araf, perzijski ah, 122 ibrabim Miiteferrika uvodi II Osma-nskom Carstvu tiskarst';o, 123 ustanak u Carigradu pod vodstvom Patrona Ha.lila, 124 Mabmut I, 124 rat protiv Rusijc, 124 Rusi vracaju A:.!ov, 124 dinastija A{ara. u Peniji, 124 Nadir Sab pcrzijski, 125 i d. sklopljen mir s Nadir Sabom, 124 rat sAnstrijom, 124 Beogradski lIIir s Austrijom i Rusijom, 124 n I\o-"Oj.kapitula.ciji Francuska poslajc zatilnikom k"'lolib u 05111,,11skom Carstvu, 126 ca.rica. Marija Terezija, usp. 125 i d. Friedrich Il. Vcliki, kra.1j Pcuske, 125 navijeiiteua vaha.hitska. doktrina., 132 ralO; Nadir ahom pcrzijskim, 12'1 i J. MnhammeJ ibn Saud, cmir Darijc, usp. J:!2 sklopljcu mir s Nadir ahom. J25 smrt Nadir aha, 125 pocetak iudustrijske revolucije n Evro[Ji, 121-129 dinastija Za.nd u Perziji, usp. 135 begovi dolova. i mjcsno plemstvo postaju utjccajllc ,1.II,;l,"cllc g.rtq;c II Osmanskom Carstvu, 127 O~man III, 125 ~edmogodi5l1ji ra.t izmcdu Hahsburgovi1ca i Prusl;", 125 H"'gip-paa, veliki vezir, 125 . Musta.fa III, ]25 I\i1ti1riua II. Velika, carica Rusije, 125 i d. AhJa.lazi:.! ibn Muhammed ibn SanJ; sa.udijska. Jinaslij", COSlliv.. vu [ driavu, usp. 132 osmansko-ruski rat, 125 buna. ma.mcluckog emira Dina (lhlutkap.Ui) Alij", 13cya. 12(; ustana.k ga.lilcjskog ejha Omara. T",hira, 12r; savez s Austrijom, 126 prva. dioba Poljske, 130 AbdiiIhamit I, 126 mir u )(ii~lik l(ayna.rcij Ha.nat I<rim postaje "lIeza\'i:.all", 12G i d. ratni sukobi s Perzijom, usp. 135 [(rim postaje ruskom pokrajiuom, 126 rat protiv Rusije i Austrije, 130 Tepedeleni Ali-paa vodi poluautollomui rei Ul u lalljiui, 134

~ ~: ~
r:" ,. ~

" ~.~, ', , ~-., 2

. ,-

~~" lS! ..

;:? .......

t$

Selim III, 130 133

1792, 9. I. 1792,21.9. ]793. 24. 2. 1194-ln5. g.

osvajanje'Bastille u Pari:.!u, usp. 130 mirovni ugovor u I<Liju,130 Francuska postaje republikom, usp. 130 NiulII-1 cedit, 131 dinastija' Kadiara u Perziji, 135

.~ ~. 191 .~

c
do 796.1;. 1797.. 799. g. 17!1P,- i9t'. !~. 17:1 ?I. 7 saudijski cmiri ovlada.vaju Ncddom, 132 buua P"zVl\ndo~11I Osm..nll, 131 i d. non.."artt:ova ck.,pcdicija. u F:~ira.t, 131 i ,I. F'inl('II7; '"ku l\':11H~111!~j' h'i'l.lI piriHl1id:\. I:n ;',,"';1 ~:I'l.q.:'\. h :'.mill.!li ~~.~,.,::"':I:1\:J'~ih'H!\. J:: n

--

..

'.<

i',

19. stoljece
~.

'"

~'..:tt:-', '.~';.I.~'r'

r:.

"""

francudcc trupe naputaj n 8gip..\.. 13\ mir n A ",iensn izmedu Frnnc"ske i Ensleskc, ""p. 111 Porta sklap.. mir s Fr..ncnskl}lII. usp. \:11 l'11~Jeske \.rupe uaput..ju Egipal. I~I V:,h..biti osnjaju Medinn, \:\2 ncmiri 11Egiptu, 132 prvi srpski nstanak, 132 Nal,,,leou I. Boni\p..rtc. c..r Francu.I(", usp. 1.)2 i\lnhanlll1cd Ali dospije,'a na vlas\. " Egiptu, q:. I.!. Inor,. Vahabi\.i osvaj..ju Mekku, 1~2 1'''11' P'12. rat Porte s Rusijom, 132 IS07. propad.. hrilanslca eks!,,,"i,ij:> n r:~il'..t; Seli", III. :'rl,'a 1""""'" .i." nic:>ra, 1;J2i .J. 1~'O.-iHng.~. Muslafa IV, 133 :'. ,,~':'. '". /.~lBOS.,28.J.".Bayra~l~r .~Iustal..-:pa..~a zauzillla;ls\.anhul.; l3;1,... "'I~'OR-l!\3!1.I;'. Mahmut II, 133 \110.'\. 14. 10. rormirilnj~ odreda Sekban-I ce<lil., 13,1 11)\1;'.7. In. dolwment o sUl\lasnosti (Sene.!-i il.lir..k), I;U pnR 1317. r;. l(araool(le, knez Srhije, I n, 13.1 11'11, I. 3. ~luhilmmed Ali likvidir.. vodece I\Luncluke, IJIi '"' 12. '2.~. j. zavr",n rat Porte s Rusijom, ];\0( ":>ko,, 1~12. r,. uklaujanje begova ,loIO\'a j plemstva.., IH I.~J.I ,~. osnivanje "heterije mik 13.1 IHI;; 1817 c. dri'ci srpski nstanak, 13.1 P<!;> IR:I~I.!\. Milo Ol"cnov;,'. vrhovni knez Srhije, 13.1, \:\1) IRII\.~. ukinula tli\ka u Osmansko", Carstvu. 1:11\ ;~'21 1R~O.1;. 'I'lal\al, erica.. I~;, !n:!,~_!i~;i;j. r., Nil:olj~ I, ("jH n.tI:'iij~, 1~G 11:'2", \".. (i. Mahmu!. IL likvidira ji\nitarc; zabrana reda. b"kl.i\..;ija., \:!5.1,\(; J82G-ll\n. g. rusko-p~rzijski rat; istocna Armenija dospijeva n rn.ki 1">S.k.!. 1:,(1 1627, 6. 7. Londonski ugovor o autonomiji Grcke, 136 IR2., lO. lO. Trojni savez unitava oSll1a.nsko-cgipatsku mornaricn. 1:16 IB2", oujak Londonski ugovor o nezavi.~n()sl,i <:rtke. 1;16 18:!!', 15.8. grcka deklaracija.neza.visnosti, J3fi IS2~. H. 9. mir u EdirnamII., 136 I ~30. 3. 2. Londonski protokol: priznat.. nezavisnost Grcke. I~O ! 8~O, '2'1. 4. Porta pristaje na neza.visnost (;rcke, 130 1113tJ,;;. 7. Francuska. prisvojii.. Aliir. 130 11\:11. . ukinut lilll..rski suslavi uiivaoci zemljinih dobara postaju vlasn;ri. ITi g P331. 1. 1 I. prve osmanske novine, 138 1832-1833. g. Muhammed Ali Ilakon inv"zije A nadolij~ prije!; Ca,;!\radlt, '37 11\3;\.3. ,I. mir II I<iit"hyi, 137 I~~\, S. i. ugovor IIlliinkar iskelesiju, 13i P13-1.b' osnovana osma.llska vojna kola., 138 18~r..~. slubeno osnivanje ministarstva vanjskih pO$lova., 1:\'1 11\:\8.g. uspost"vlj,,"je pr~,lsjednitl'a vl"de, 1151'.138 i92

\SI)I, 2;. 6. lSI12, '27. :1I811'2,',~5. 6. 1803. ~. 18f).t, ~~ 1';{\4 1S0".!!,. !~n I IgOp.!;. I~!J.: l:q.1. r,. IS05. ~.

kapitulacija s Engleskom; osmansko trilc prcpliwljeno britanskom ~olRrm, 142 1839, 19. 1. Velika Britanija. okupira Aden,. 158 18~9, 21. 6. Egipcani tllkll OSl1Il\nlije kraj Nizipi\; 1:;10;"'" hi1.i\, 1-10 11\3~1-\8ti\. g. Abdiilmccit I, 139 1B.J9-I~iIL 1;. ~(;l reformi '('anzimata, 139-113 1839, 3. II. llaU-1 ~erif od Glilhane, 139 od \839. g. blagajnicki zapisi (kaime) bez pokrica bne oSl1Ianskol1\ prijestolnicom, \50 1810, 15. 7. Londonski ugovor, 110 1840.g. prvo godite jednog slnbcnog lista, 141 prvi novbnj 7.avod u dr1.,\Vi 05111"n18.IlH8M.S. BallC)uc de Conslantinoplc, lijn., 139 1~41, 13. i. ugovor n lIiinkfLr iskclesiju stavljen izvan snagc. 1.10 1843, 6. 9. novi susta.v popunjava.n.ia redo\'a. '/ojske, 13~) 1846. g. osnovano prvo osmansko sveucilile, 1.10 I!H8-1849. g. revolucije u Evropi. 1.11 11\48-19Ifi. g. ["(;lnjo Josip I, car Austrije, usp. Jot9 1849, I. 5. konvcncija u Balta Lillli\.mjn, 111 krimski rat. 141 18,,:1- J856.1;. 1854.g. osmanski inozemni zajmovi n Engleskoj j francuskoj, I:!9, 151
.:, '.~

1838. g.

1856.g. osnulak Osmanske banke (OmI/HlIIBallkflsl), 139 " . . '. 1856;.18: 2. ',Hatlol hiimay"ri;'142"'" " ,. "'''' ", -.,. .!,..,,:?~~!~!!,;;,y.'\ 1:j:,"~?,(~~;O!~~~ 18r-G,30. 3. mirovni ugovor u Pari?u, 141 1857.g. ustanci krcanskih seljaka u Bosnj i lIerr.egO\'ini, \0\3
11\5,Q-1860.

gra.danski ral izmedu Druza i maronita" Libanonu. 143 g. 1859, 14, !). J( uleti Vaka.sl, 145 1859, 25. 9. staleii Moldavske i Vln.ke biraju zajednicko!; kn"za.: stvarno ujedinjenje obiju dunavskih kneievina, 14~1 Aleksandar Cuza., knez ~foldav~ke i Vla.~ke u personaInoj uniji, 149 1859-1866.(;. 181;0-18til. g. intervencija francuskih trupa u Libanouu, f.I!J 1861-1876. g. Abdulaziz I. 143 143 186\,9. IL Libanonsko gorje postaje anlonomni sandhk. 1861,28. 6. Porla potvrduje personainu unijn kneevina Moldavske i Vla.kc, 143 1%'1,7. I J. osnivanje n'I!1"\'~kn~ ':i'~jet.a, 1-14 kao t.ajn., orr,alliz".:ija, 1.13 18(j~. ~. ml;uloosmanlije se konstituiraju 18GG, 2. 6. egiratski valija dobi va naslov Ioecliva, 118 1866-1869: g. ustanak n<1Kreti, 144 18G7,10. 4, povlacenje osrnanskih lrupa iz Srbije, 14., 18G7,25. i. novo uredenje teritorijalne uprave, 1.\4 1867.g. vodece mladoosma.nlije emigriraju n Pariz, 1-IG 1868, 1. 4. uspostavljanje dra\'nog vijeca, usp. 1-15 1868-1870. g. izla.zi casopis Hurriyet, 146 1869-1876. g. izrada gradanskog za.konika Jl{ecel/e, H8 zakljucci parike konferencije o l<reli, i'I1 1869, 18.2. Osrna.ntije iznova osvajaju Jemen, 158 1869,27.7. 1869, \9.11. otvarl\nje Sueskog kanala, 148 povratak mladoosma.nskill emigranala, 146 1870.g. 1871, 13.3. Londonska konferencija: ukinuta neutralizacija Crnog mora., 140 IQ71-1890. g. knez Otto von Bisrnarck, njemacki driavni kancelar, \lSp. 147 1872. 31. 7-19. lO, Midhat-paa prvi pUt veliki vezir, 145 1873, 28. 9. Egipat dobiva pravo prihvacali strl\ne zajmove, H8 1875, 13.4. ustanak krcanskill seljaka II Hercegovini. 144 1875, G. 10. osmanski dravni bi\nkrol, 151

193

.,
. i.' o' i (
~

'.

1876.g. 1876,2. 5. 1876,8. S. 1876,30. 5. 1876,2. 7. 1876,31. 8.


1876, 23. 12. 1876, 23. 12.

Caiue de la delte Publique u Egiptu, 148 ustua.k u Buga.rskoj, 144 buna. studena.ta..soita. u Istanbulu, 145 M ura.t V. postaje sultan" 145 Srbija. zapocinje rat: Ba.lka.uska. kriza, ]44 Abdiilhamit II. posta.je novi aultan, 145

po drugi put veliki vezi!, 145 konferencija. u Arsenalu (Ter4C1ne).s evropskim poslanicima, IH Abdiilha.mit proglaava novi osma.nski..usta.v, 145 1877.g. osnivanje casopisa La leune Turquie, 153 1877, 31. 3. Londonski protokol, 146 1877-1878. g. Porta vodi rat 6 Rusijom, 146 1878, 13. 2. Abdiilhamit rasputa. pa.rlament, 147 1878, 3. 3. Sanstefanski mir, 146 1878. 15. 6-17.7. Berlinski kongres, 147 1878, 13. 7. Berlinski mir: Rumunjska, Srbija i CrUit Gora izlaze iz osmanskol>a driavnog sklopa., 147 1881, sijcc..nj-rujan 1882. ustanak u Egiptu pod Ahmedom Urabijcm, 119 1881, 12.5. Francuska okupira Tunis, 148 1881,20. 12. Delte publique ottomane, IS 1 1882, 14. 9. Velika. Britanija. okupira Egipat, 149 1883.g. Austro-Ugarska gradi balkanske eljeznice, 149 1884.g. proosmansko arapsko pleme Sa.mar z&uzima. Riya.!, 158 1885, 18. 9. ujedinjenje Istocne Rumelije s Bugarskom, 149 . 1885, studcni Srbija neuspjeno napada Bugusku, 149 1888. g. sveopci usta.na.k na. I{reti, 149 1888. g. osnntak agrarne 'banke, 151 1888-1940. g. Deutsche Sa.nk gradi Bagdadsku elje~nicu, 151 1889. g. tajni politicki komitet iUil&at vc 'fcrakki osnovan u Ista.llbulu, 15J 1891. g. osnutak casopisa Servet.i Fjjnun. 153 1894-1917. g. Nikola Il, car Rusije, usp. ]50 189S.g. osnovan casopis M efverel, 154 1895.g. krvave dell1onstra.cije Armenaca u Istanbulu, 150 1896, 26. 8. prepad armenskih terorista na,Osm&llsku bauku u Istanbulu, 150 1896-1908. g. uspon mladoturskog pokreta, 153 i d. 1897, 18. 4-4. 12. grcko-osma.nski ratj [(reta fakticki ujedinjena s Grckom, 149 20. stoljece

1876, 19. 12-5.2. 1877.g. Midhat-paa

1901.g. britanska. kontrolit nad I<uva.jtom, 158


1902. 1903, 15. 1. 2. 10. g.

Ibn Situd otima. Riyaci plemenu. Samu, "punktacije" iz .Miirzstega., ISO

158

1902, 4-9. 2. kongres grupa turskih egzilanata. u Parizu, 153 1904, 8. 4. "entente cordiale" izmedu Fuucuske
1904-1911.

i Velike Britanije,

nsp. J59

1905.g. 1905,21. 7.
1905-1906. g. od 1906, 7. 7. . 1907. g.
1908, 1908, 1908, 23. 7. 5. 10. 6. 10.

Jemen izgubljen za. Osma.rt5ko. Carstvo, 158 poraz Rusije protiv Ja.pana, ]54 armenski pokui>aj atentata na 8ulta.na, 150 prva. ma.rokanska. kriu, 156 ' "svinjski rOlt" izmedu Ausho-Ugarske i Srbije, 155 mladoturski a.kcioni progra.m. 154 osmanski usta.v iznova. na sna.zi, 154 Bugarska se proglaava neza.visnom kraljevinom, 154 Anstrijit anektira Bosnu i Hercegovinu, 155

194

~
-

~"
1908, 6. 10. Kreta. proglaa.va. p'ripojenje Grckoj, 154 1908, 9-10. 6. "entrevue" u TaUinu, 154 . 1909,G.2. ugovor izmedu Austro-Ugarske i Porte o Bosni, lIercegovini i Novom Pua.ru, 155 . 1909, Lra.va.nj mladoLurska. revolucija, 155 i d. 1909, 27. 4. smijenjen Abdiilba.mit, 155 1909-1918. g. MehmeL V. Rcat, 155 1910-1911. g. ustatlak Albanaca., 156 1911,1. 7.-'1. Il. druga marokanska kriza, 156
.J t,. "_ "'~r.

~
t~:

. f.:-'

un I, rujan - listopad 1912. g. 1912,25. :J. 1912, proljece 1912, 16.7. 1912, 30. \). 1912, 8. 10-30.5. 1913. 1912, 15. 10. 1913,23. 1. ra.L za. TripoliLaniju, 156 osnuLak organizacije Turk oca!il, 158 pokret 1/alajkar Zabila n, 156 mladoturska vlada odstupa, 156 osnovan Balkanski savez, 157 prvi balkanski rat, 157 mir u Ouchyju, 156 driavni udar mla.doLuraka: lrijulnviraL TalaL I3ey, t:aver !:Jey, Cemo.! Bey, 157 Mahmut ~evkel-pa.a, veliki vezir, 157 Londonski mirovni ugovor; Kreta najzad sluibeno pripada Grcl;o), ! 57 svea.r apski kongres u Pariz u, \58 elrugi baik,,"ski raL, 159 njema.cka. ,vojna misija pod Limanoni \'on Sandersom, i5~ njemacko-brita.nski sporazum o Bagdadskoj eljeznici, 159 a.ustrouga.rska. obja.va. ra.ta. Srbiji, 160 njema.cka. obja.va rata Rusiji, 160 tajni savez izmedu Osmanskog i Njema.ckog Carstv"" IGO nj~lna.ckira.tnibrodovi~Gocben!Ji "'8resla.u" osmanskim vOc..lil111J.J u lG1 jednosLrano ulUda.nje kapituJa.cija, 101 Enver-paa., minista.r rata, 163 Osmansko Carstvo uvuceno II prvi svjclski rat na strani i-Ijemac):e,I~I Ccmal-.paa, vojni guverner Sirije, Palestinc i Hedaza, 162 objava .svetog ra.La", 162 . Velika Britanija anektira Cipar, 161 erijaLski sudovi podredeni minisLarsLvu pravde, 157 britauski desauL ua. Galipolju, 162

.'

1!lJ:!, 23. 1-.11. G. 1913, 30. 5. 1913,18-23.6. 1913,3.7-10. B. 1913, 14. 12. 191-1, 15. 2. 1914, 28. 7. 1914, 31. 7. 1914,2. 8. 19J.1, Il. 8. 19H, 7. 9. 1914,21. 10. 19H, 29. 10. 1914; 13. 11. 19].1, 14. 11. 191<1, 18. 12. 1915,25.3. 1915,25.4. 1915, od sredine eva.kuacija Armenaca iz isLotne Anadolije, 16\ svibnja BriLanci potisnuti s Galipolja, 162 1915,19-20.12. Rusi zauzima.ju Trilpezunt, 161 1916, 18.4. 1916, 16.5. spora.zum Sykes-PicoL, \62 1916, 27. 6. objava arapskog ustanka, 162 1916,2. la. erif lIus<Lin proglaava. se "kraljem Ara.bije, 162 1916.g. istrebljenje Armena.ca. II sirijsko-ira.ckoj .pustinji, 162 1917,2.2. Talat-paa, vcliki vezir, 163 1917,11.J. BriLanci osva.jaju Bagdad, usp. 162 1917, 2. 11. Balfourova deklaracija., 163 1917,7.11. oktobarska. revolucija u Rusiji, 163 1917,7. Il. uveden novi nkon o obitelji, 157 1917, studeni osnova.t\a Republika .AEmenija, 164. 1917,9. 12. Britanci ula.ze u Jeruzalem, usp. 162 . 1918, 8. 1. Wilsonov govor:- 14 tocaka, 164

m 1;;-'.
.J:::f

'.B

..:::i

'-"

1 . j -C...J

~
~

~:. j' .

-~
'.~

tI; ~
-; ~::;1 __
_

195

~.: . i
t...:j-'

\!H6, 3, 3. HII6, 3, 7.
\:'-'~
'''t'<\..:'f.f,'S::.~'ff:''~(~

mir u DrcsL-Litovsku, 163 Mehmet Vl. Vahideddin dolazi na sulLansko I'rije~L(Jlje, Ha

1918,15.9. osma.nski 11rodor prema. &kuu~ n __ .;-nrr~. smjenjivanje mladoturskog trijumvirata:r 163.~,',,,,,
1918,30. 10. primirje u Mudr08u, 163 u 191n, 13. Il. saveznicka "velikI' RoLa." plovljava uDospor, 11\4 1918,17. Il. Britanci okupirajlt Da.ku, 163 1!119, \rav'lIIj J\.rmenijl\ anektira istocne vilajete, 16.\ l!I\!I, 5. 5. MURta.fa l(enul-p1\a., vojni inRpcktor u J\.nad~liji, Hir, 19\9,15.5. grcl(e trupe okul'iraju izmir, 16-\ 1~ItI). 5.;. 811\'~r i dnJgi mla.doturci osu(teui na smrt ti odsutno5li, I!'1 !1, ".-11. 9, i!11(', '2. :0. Ini!), l'~i'Nl\k ;.~ ., \,,,'::1. ~tr~q, 2r1 l. 1,1:'0. ,,<I 11.2. i (jeO, lG. ;\. 19~f), :13 4. 1~r~U,~. 7. Iq~O. '~~. 7. :~U01 10. ~. 1'!21), '2~. 9-2. l:!. I :).!O. I" ,i'o'Llk lisl.ol'l\'''' 1~)21).21. 10-.\. 11. I~n. 1920,3. 12. ! '121. 10. I. 19::1, 2l. :H2. 3. !!):!I, lG. 3. 1921,27 :)-1. 4. i 9:11. lip,1nj 1n]. 21. [;.-2. 9. 10.22. tra.vanj }f~:':!19. 9. In'!, }(I.!J. 1:'22. 19. ~. 1!1'!2. tI. 10. 1!122, I!) In. 1"'22.1 Il.

163

k(1n~re~ II SivaslI: osnulak ,>rpd~t.1\'~~j':I(Ogdhor~ pod pre,h.i',dol1.i"111 o MlIst.l\fc Kemoh, 165 slIllano"a vlada ods!,ltpa, 1(," l\,tl"~ i !t"u,a};.:I; tJr~',:1ni:,jT1.ill f.iljt.dili.!O' ;/':\I',IV. !!;t.; p:\TIaIll(~II:'II 1"1.:\.111,111\1 prU1\':t"::\ n:\r:iollalni 1':d~t. tf;"; povi:lcclljc fr~nclIskih Irlll'a, IGr. !,ojai:anjc hriLall~ke okllpl\dje !s1.,1.lIbul:t.16(; ntvarl\njc Velike narodne r.kllpl.illc II ,\nl:a.ri. Ir:,; Grci okllpirajll BllrslI, lG6 C;lci okllpiraju E,lirnc. 16G mir 11SCVTCSU. 66 1 rat. protiv Ar1l1~nije. l'i7
~I~ti\tlak ~lIlti\HO\'ih prisfa.~., 11 f\oltyi, lf,i

Ahmet Tc,'lik-pali;O\, posljednji o~lI1an~ki vdikr v~7.ir, n~.:p.]I,i mar 11Giimriijllt 167 prva pobjcdl\ IIa.J Grcima kraj rn'1I1ii.i~. 16i mirovna konferencija u londonII. 167 ugovor o prijl\tdjs\vlI sa. sovje1.skom' f' n~ijo"', 1G7 dTllga. bitka k..j illoniija, 167 T~lijani se povlace iz Adai)'", 167 hi\k~ na Sakar}'i: Turci zallsl.a\'ljaju Arcku i!l\'azijll. lGi Talijani se p<wlai" jz doline Mcu.I,,,"sa, [GS kcmalisLi zauz..!i izmir, J6; kemali.ti zauzeli Ollr~II, J67 Francuzi se povlace s azijske strane Dardancl:1., 168 primirje II Mudanyi, IG8 oslobodili\cka armija IIlazi II Istallhul, Jf,R ukill1\1;C~ul\anaL", IG8 1~J:.!:!-.l~)2,~, g. IIl\lif" Abdiilmeci\ Il, .168 i d. i 923, 2.1. 7. mirovni u!;ovor u Lausaunei, 168 1923, 1;1. 10. A n!<ara postaje prije.tol nicoll! Turske, J1;9 1923. '2\1. 10. prot;laenje Tllr~ke Republike (Tii,.ki!!e Cumltunljdi), lG I n'.~t. :1. 3. nkinuce Iwlifat.a., lG9

lOG

NAJ VANlJ 1 ,~,~~~,~~,I:~~'~~'~~'~:"~"'.>'>I'~"l;"'i,~"~,,,,,.,,~,"c*;:r~,~j>t1i :4~\I!~~.w;~

[,'",'eSI,

oko

Bahkesir~

SumltuJI, oko Manisr :1tr(ltn, !I ~.idi.ii i),'uidr, oko j~t.f)ifl1f'lIf.lgit rada.. jn~l.n7.a;,'\dl1a .\ '1ad(,jij:\ ~ .1knle:,-, u I\ariji blizu Mu1e O"",,,,,, oko !(aracahisara., zapadno ,HI Eski~.hir" G"I"I"iY(1n, II l'rigiji, s I<\itahyom Stil/ip 111", oko Afyon-I<arahiS:lT:l ll,,",it, ti Pizidiji, oko Eridira 7<'kh, ili AJlt(1lij.!ki f{lImit i'n'"",.e, ili Gazi Ce/ebi, oko Sinopa (:lIrrd(J1", (;andflr. ili i$fendilJ(Jr, ili !{o$t,unnnll, nko iSlf)il1\f~l1oSi\ ili !;r;ula ErrlJlII II sredisnjoj Anadoliji, prijestolnica Sivas, potom I\ay"~ri I,ud. BiirIIflJlr.ddm. " Siva..u, emirat-na..ljednik Eretne [,'11 11I1), u I<ililriji,oko istoimenoga grada m JI E~"f'f, oko Benehira Itraj !{onye AI,ii!le (Alanya), pod nlil.melllckim vrhovni~tvolII , De"i:1i ili Larende, oko istoimen'oga grada (danas L5.dik), sjeverno od Amasye - ne smije se ?al1lijeniti s DeJliz/ijelll na jllgo1.1\1'"du Anadolije TllniddiJl, II Call1ktl, glavno mjesto Niksar nJlmllZlln, oko Adane ZlIlklldr, prvobitno Dulgadtr, oko Elbistana i Mara.lja lIijdi OVIIU(Akkoyunlu), 11istocnoj Anadoliji, Azerbajdanu, Per?iji i Iraku Cm; 0"(111(J(arakoyull/u), II istocnoj Anacloliji, Azerbajdian", Pp.I?iji i Iraku '

(1300-1345) (1300-1410) (1'~99-:'12r,) (1161- ? )


(1300-1425)

(od 1288)
( 1300-1428) (cio kraja. 13. st.) (1301-1392) (1300-1426) (1277-1322) (1292-1461) (1335-1381)

(1381-1398) (1256-1466) (do 1327)


(1427-1451)

(prije

(1277-1368) 1378-1423) (1378-1608) (1339-1521) (1398-1502) (1375-14.68)

197

\.

---

STRUCNI IZRAZI UZ POVIJEST OSMANSKOGA CARSTVA*

A
accmi OClJgi regrulni odred, 67 aga - titula. dostojanslvenika. izvan pravno-teoloskoga. kruga, poput oficira.,dvorskilt eunuha itd., 55 ahi - ish.rnska. orga.nizi\cija. socij.une skrbi, sa.sta.vljcna. od mla.dih ljudi srednjeg sl;J"a. u srednjovjekovnoj Ana.doliji, 23 akaga - bijeli eunuh, GO ak(:c, v. a.spra akmcl (jurinik) - pripadnik neredovitog odreda. lake konjice, 68 a/aybegi ili mira/ay - spa.hijski pukovnik u pokrajinskoj vojsci, 68 Allah - a.rapski na.ziv za Boga (doslovno: Bog + odredeni cian), Il ar: - sveca.na audijencija kod sultana, 61 arz-I miri - dravna. zemlja, 49 i d. a.spra (tur. akiie) silan srebrni novac, jedinica oSlllanske valute, 70 avarl: vrsta izvanrednog poreza, 53 azep (neoenjelli) vrsla konja.uickog i pjeadijskog odreda, 39

B
bede/- olkup u novcu od vojne slube, 92 beg isto to i emir (knez); v. takoder $andakbeg, 22 beglerbeg - veliki guverner, predstojnik vilajeta., tj. velike provincije, '26, 64 bekta~i ime dervikog redi\, 41 bennak (koliba) teljar, 72' beraya - oznaka za osobe oslobodene poreza., 73 bid'a (uovota.riji\) - uovotarija ili rcforma. koju ne Icgitimira. serija.t, ) 1 birun - vanjska. sluba. u Sa.raju, GOi d. bii/.ik - odred ja.nica.ra.; tcrilorija.lno orga.nizira.na. jedinica. spahija., 67, 68 bO$tatlcl (vnlari) - pripa.dnici sulta.nove tjelcsnc ga.rdc, GO

c
ccbeci - kovac oruja., 67 cebeli - vrsta konjice u provincijskoj vojsci, 67 ce/ali naziv ustani ka u Anadoliji potkra.j 16. st., 101 i d.

cemaat - brojcano najjaca jedinica janicarskoga korpusa., 67 cizllc - glava.rina.koja se ubirah od nemuslimauskih podanika., Il, 72
. Brojke upucuju U" olle .tranice 1\" kojima .e odredeni termin pobliie objanjav".

198

(;
CilU (~atJu#) ~elebi naslov

~iltlik - seli!te; kasnije ta.koder: zemlj9posjed, 71, 94 ~orbacl (corbadija., njem. Suppenmeister) - kapetan janicara, zapovjednik kompanije (orto), 67 f)
Ja1Jwt

- lIii dvorski glasnik, 62


~Iubenika. dra.vlle upra.ve, 62

- sultanov -

zet, 110

danak u krvi (dclI#irlllc) pnsllllo uzimanje Jjece iz krcilnskih obitelji, koja C~se od!;aja.ti
za janicare, 41 deJter popis, registar, 62 elejtudar voditelj linancijske uprave, tJ'2 dervi clan islamskog reda, 13, 21 dell~lrrne, v. danak u krvi, .I! Jivilu (divan) - driavno vijece u islamskim Jria.vama, 16,61 Dnui - pripadIlici sillkretisticke vjerske ziJ.jednice ,;tale od ismaclitskog

iilstva.,

lOJ

Di diih..1 .- is!;,,,,.ki .veli r.t, 11

lIeovlatelli (,losloYllo: stranac, tj. onaj. tko ne pripada sl:upiniJ tilHi1rni!:, koji "enebi nije bio spahija, 93 -lei/di prvobitno na.sloy islamskih duhovnika, kasnije i kancclarijskih slllbenil:a, ,;2

",ruju opunomocenik u dravnoj IIpravi, 71 emir (kllez) isto Uo i beg, 22 <'udernn - unntranja sluiba u Sara.ju, 60 e,jkinei (borac) Ilaziv za vojnike koji I,olaze u boj II uJrcdilua cmaj (mn. od s/mj) - ceh, 73

'lIii.dh".

i !J1I!!". 135

F
fakir, v. dervi, 21 Canarioti - ista.nbulski Grci, tako nazvani prema njihovoj cetvrti Fellcr, .13 Cetva (JetIJa) - isla.msko pravilo miljenje koje donosi muftija, 12, 64

G gazi (ga:i)
yiilluJ/ii

borac za vjeru, 21

(odllsevljclli)

- vrsLa

l:onjaniki1

i pjesaki111

provincijskoj

vojsci,

uo

H
hallis - naziv za usmenu predaju sunnc, 11
haliCa

- poglavar

suniLsldh muslill1an a., 12

halveli - imc dervikog reda, 51 hanbaliti islamska otLodoksna pra.vna. kola, 13


ha.llcfiLi

Irame- osobniporez JIemuslimanskihodanika.; anak, 62, 7-1 p d


lanrcrn agnu (mu. /iarem a~alan)

- islamska

ottodokslla.

pravna kola., 13

- crni

eunuh u sultanovoj

palaci, 60

lD0

.i.

ho.j - nad.nhi..;\. za. najviic- dO;'litojitt1SlvO,na.jultosnijn. vrst.i\. t\aua.rhinc ZI\.podmirenje osIIH\lISkih velikodoslojnika ranga. sanMa.kbega, s godii;njim primanjima od 101)UliOaspri navie, 70 ,j.<c/,j - miljellica, tj. 511llallov" ~1av"a 51110i.nica, 90 .,.., l.umayul1 - clr7.avn.. domen", 19 i d. ijhi",et - podfl1cj.. vli\.<li j~"nog emir" II K'H<lisl.."u, GG ef/'r - l'lopovije,l pelkom, 26

!.('o!}lflfl -. P;I,t, 6H

I-O

:j'<1: - dio koji valja. ouijdili ou naua.rbine uodijeljenc"zalim ocijelljcllc prcvelikolll, 95 iklcr Ilaziv za. nadarbinu 11Selduka, 19,22 ;[",i,'r (zlIan5l\'ella.) - teoloko-pr,\Vna karijera, G~ d!,~"m - ~~:11;1Ip poreza, r,l1, il ;n!;'L!!l- !,,,.drodllik istall1sl~e zajednice: n iita \'Iho\'!li \'011:\r.ijf~le isla1!1skt' Z~ljl~f!ltirt'. I.~

: d.

:.:rn:...':!i - "":ri'.tI ~ :~iil.a.pdstOl.G:!. ~edrt\or1r.(~imama. : ~.". - poti 1 V:1.11 i~ ed ~("Iit.a krsc~~an::;kn~ podlninika

12
~o~po"i\rl1 7('m1i~' ('7f1h1l' 'H.': '1, 71

.:,:!~ ... I'r;p;~clllik pj(,~;i\.diiskilt odreda lI('po~r,.dno I'odrcltenih :,!"~' ,",r,~~i;; ...' "/"'"1,'1.''; ; f1!/n,<:r)'- ':rho\'ni 7.f'lpovj(.dl1ik jallit"::\f~.

P('ri.i, (;(i

'~I, G!;

~-:;j.dj.i;1 111't':lilllfll1ski~lIdac, predstojnik kn.!,?, 12, 'il "./IfBl":r':rili krJZm;!.;rT vojni sudac, (;a },-f/,J,r1 Opt'l'!lit.o: 7.eni\, posehuo: slIltal1f)va. SIl,nIlJ~a. lOj 'adu'!",' s"I!!I~tnlr - vladavina 7.cn:\, raz6tnhlje II osmallskoj po\'ijesti n kojcJ11!1 1)"1'1j~all .k utjecaj "" poiiticki i\'ol ima.o s"lla"o\' lla.r~tn, 10B !:,,'/r:rritl,'{i(,','- ':rlo koni'.(~r\':\Li\'lIC\ lcma \I Plvoj plll('I\'ici li. st., }O~ u ~:(I!(!flliy~- k;uijcri\ \)r~dskih slttiht:uika, 11~p.()1 r'(I'PHl - o~!IIaH$ki "svjelovni') zakon. ~11 l:n'IWU1mHf~- ?,"!konik "s"ietoY1log" pr.lva, 50 driavni ugovor o lrgo\'ai:kim i konzularnim pitanjima. ~~.I.I.iub..n~ ~\,,,'p'kim bp.llJlacija silama, "O !:'1I'IICI- vrala/"- cu\'ar II \'o.njskoll1 elijeiII Saraj"., 60 ':"1'"<111I' 1't1~(I ",hovni 7.apo\'je.)nik flol", li}, 79

,-

;:"1"":111" GG

\'I~inii'ki

!'oh. pripadnik

vojuih

jedinin\

pod lI~pbsr(;:dflolll

J"ort.in0I11 hOIll;I"".1olll,

'>ir.1"r- do~I')\'H(" I'is~r. s('kn.tar n di\';'I,11 , GI \I !~~~:1':{:nn," 7':L"tHrni1~ ...elikl.'1~ \'('7.ira " r;\III('I ,ll1lt,~ li,-; "! l' ",,; (. J., ",. ': .~ ,.'i .I; ." ::1 i!!'; !' . ," .~, ~IIIil. ::~:' " ,!d.- - rl!lt':!;.\ i~:pa'~,;\,~~, :':.~zib~l~ ((:f\"~IIO,~I;lvi) - oSl11allski naz:\' 7.a S<lf:\\'i..1,... :2;) i d. :'';1,ci \"njHi:h roh, fin, 7:t i':.Il"';'!! .- ~:\'f~r;,. I,,'jil';~ i~~I;"1ll1a,11

L~

L
!(II(1

-- ()clr,~j:'lI."'lj pr1n(;~\'a.

(;()

i..~tJ~'nt IH\.(\f1ti<\uiprip.1.dllik Laneli koji ~~ hiL\'j l1\ilrOucr~t\'oll1. 8i -

200

;~.

-.oftt"i~

,,~';N"";';4,.,,!:,~7.i-~-.

",~<y:i\,';\.:N

r.'''';$.';''''

,~'.~;,(;.-":~4~

_.(:(;.'J."';~;':"~~" ;1-, ,'':'::f:;'. \"",,,:.,,,,""~'.~~~.i";',!5~'~ ~

~,,) ',' ,~.' ,,\ ,!.~~

",';.r:.

'.:~"

M Mahdi islamski Mesija, 13 mala nadarbina, Votinlar, 31 rnalikiti - islamska ortodoksna pravna koll\, 13 mameluci (posjedovani) u pocetku ratni zarobljenici, Zl\vladala u Egiptu, 56 medrese islamskIL visoka kola, 12, 63 kur'ansk& kola, 63 mek/ep lIIil/et nl\z;v za nemuslimanske vjers"e za.jednice, R1 mirolay, Voalaybegi, 66

kasnije

drutvena

elita koja je

""i,/errio' - proCesormedrese, 63

'

mii/~ttif -,kontrolor,u'sustavu zakupa poreza.,',71 " ",' ~ 0,0""" "';'> ,,!,f,;"-"!I'.'-:!",',;?'\~ :;''1!:~ pravni strucnjak koji donosi pravila milj~n.ia (Ceh-a), 12, r,., mnftija (mli/hi) 1/I1I1.te.ir trni nadzornik, 73

","jezi"
IIlIIk'lt'Ja I/Iulln -

- islamski pozivac na molitvII, I: - jedinica zaknpa poreza, 7 J - zaknpnik


poreza, il
rnraier. 62

miiR

'o

kadija vie,;a ranga, 64 privatno vlasnitvo, :IR,69

'I\iillezim
!IIiilrf__ri!;" >1

mii,.dle", - konjanik, kasnije prt.ljaar, 29


,\ vorski

n;ub rhilla za najvie c)()st.oji\ltstvo, v. luIS, 71) nnilil/p. (okrl\!;) - najmanja teritorijalna jedinica n Osmallsl<nm Ca.r"lv", r,5 nl1111 lil-stupnik suca, upravi trlj okruga. (ualaiyc), 65 'ri.'flf.'CI - dr7.avni spkreta.r za. carski lJ1onngram, 61

o
,-"",k .. j3nicarski korpus, 67 pravo, 31 ;;'f ohicajno nrtn 0- janicarska kompanija, 67

"rlnk';1- djelomicni zakupnik, 87 "..Iak,;r 1.111- neslobodni polllzakupnik, p


pa3 naslov n3jviih l'i~Jnrl~, ", yaya, ~!)
''o

72

osmanskih

,Iosloj""stvcnika.,

1\ k,L""OI11 f;I?'(loblju

R~neral,

23, 61

I! 'd'!!!"'"", ,,,mll::oJl - islamski mjt \:(.;pll~la. II ""!f/I . S\'j podanici koji pla.ca.ju porez, iSlnva. hez olnll(\- Ila \'jl'rskll pri p'ldlIOSt., a. ka~mije s;uuo krcanski podanici (usp, zillImi). 71, 143 'ci,,,III,iittnp - poglavar sekretara kancelarije, 83

,c.",.; (;JI- podavauje od selila muslimanskog


71 ..esm.i tnpu- ta.ksa koju je podloinik 'JI'z), il ,'j(,ol",r - lihvar, 93 rri1tJc/ - milo. 63

podlonih

gospodaru

zemlje (.,ahi/I 'Irz), zemljii (.!nhip

(rfl!ltl) placao I;ospodaru

za preputenu

201

s
SaCavidi
red, dinastija i dravna tvorevina u Perziji, 53 sahip arz gospodar zemlje (koji nije nuno vlasnik), 7l laliyane salijanslci vilajet: vclib. polerajina. koja je osmanskom nsku davala.. go,linji da.nak, za.dravi dotada.nje.drutvcnCH:lconomske i upravne strukture, 65 sandakbeg upravitelj pokrajine, predstojnik sandiaka, 29, 64 . Sara.j - dvor, sultanova palaca, 60 larlca privatni odredi pokrajinskih guvernera, 99 .setban ili segmen (pselari) oznaka za drugu janicarsku diviziju; Ilrivatni odredi guvernera provincija, 67, 99 scyfiye - oznaka.za. vojnicku ka.rijeru, 6.i seyy;! - potomak Prorokova unuka lIusaina, 74 SIII\/ (mn. esna!) - ceh, 73 so/ta (suhla) - student medrese, 87 spahija. - konjanik provincijske vojske nagraden tima.rom, 31, 67 .uba~1 - vojni zapovjednik s policijskom funkcijom, 27

sufi

sntizam sultan sunili sunna

- islamski misLil<, 21 - isla.mska mistika, 21 - islamski suveren, 17, 30

- skupni

pripadnici islamske orlodoksije, 12 naziv za. izjave i djela proroka Muh,unmeda,

li

afiiLi
ehrelllint

- islamska

ortodoksn..
povjerenik

pravna kola, 13
C;uigra.da, 65

- gradski

ia - "stranka" Alijevih prisLaa., 12 iiLi - naziv za. muslimane koji priznaju Alija kao prvoga zakonitog na;;ljedni\,a M uhammc.!a 12

jerif - potomak Prorokova. unuka. Hasana., 7-l

T
stroga orijentacija. na. ranoislamsku tarika - islamski vjerski red, 21 tasarruf - uiva.nje posjed.., 70 Lasauuuf - islamska mistika, 13 Icldi/iJ-i diuani"" - diva1lsk.. podavanja., 110 tc/liis - predstavka. velikog vezira sultanu, 91 terakki dodatak nadarbini, 70
timu

tak/i,/ (oponaanje)

egzegezu Kur'au::., II

mala. nadarbina

do visine

godinjeg

prihoda

19999

a.spri,

preleino

Zi< podmircnj"

provincijske konjice (sp..bija), 31,70 tima.rnik - vlasnik male nadarbine (timar), 70 Limarski sustav - oznaka. za osmanski nada.rbinski feuda.liza.m,70 top~u - a.rtiljerac, 67

u
ulema. - isla.mski leolog, 11

v
uakJ - uklada., .18 vababiti - posebno strog isl~mski pokret nastilo od ha.Dbalizma, 13

202

valija
validt:

127

- veliki guverner,

preds~ojnik

vil&jeLa, preteino

u ran~n vezira. (n~p. LcglcrLee),

.;5,

- sultanija.-ma.jka., 107

godinji

Ivcrncra

velika nada.rbina.. v. .ziamet, 70 veliki vezir - rukovodila.c: cijele dravne uprave u islamskim drZa-vama., 61 i J. vezir - na.jvii dostoj&nstvenik u dria.vnoj upravi islamskih drava., 28, 31, 61 vi1a.jeL - velika. pokra.jina. koja. se sastoji od vie sa.nda.ka., podreuena. beglerbegu, 64 vojvoda (voI/voda) naslov regcu&ta u krcanskim vazainiIII kndevinama; upra.vilelj dravnog dobra (J.as../lumayun), 45, 7)

VOI/liU!.:

- vojnici prdja.iari, -

68

,I
yamCl!.:

pomocnici n o.lredima "u.sdlem i yaya 1.adueni :.:a opskrl.u skupine yaya ili }liYlAde vojnik pjeilk, kasnije prlljaar, :!9, 68
yayla!.: - ljetna. ispai.a.,:!5 yiirii!.:(brzoma.rirajllci) - vojnici prdjaari, 68

c~killc'; 1~:2

z
.ajdili
iiti sljedbenici petorice imama., 12 zaim- vlasnik velike nadarbine (zilImet), 67,70 ziamcl, :ca"let - velika."adarbi"a. s goJi~njim priho.tom izmedu 20 noo i 99 aD9,,",pri, pnjc ~vega. za. podmirenje srednjega vojnog kornandnog kadra., 70 :im",. (ticenik) - oznaka. u nernllslimanske poJanike, 50 ;;orba tiranski nasilnik meu u janicarirna., 108

am meda,

mireuje

.i~"~ . _li.,

You might also like