Hrvatske orijentacijske

tab/ice za ocjenu teiine

povrede prava na zdrav/je

14. Popistablica
Tablica 1. Kvalifikacija posljedica (urnanjenja fizickog i psihkkoq zdravlja) Tablica 2. Zivcani sustav Tablica 3. 06 Tablica 4. Ostrina sluha Tablica 5. Funkcija ravnoteze Tablica 6. Disanje na nos Tablica 7. Fonacija Tablica 8. Gubitak organa Tablica 9. Kostani sustav Tablica 10. Kardioloske posljedice Tablica 11. Transplantat Tablica 12. Potpuni iii djelornicni anatomski gubitak plucnoq krila Tablica 13. Kronirne respiratorna insuficijencija Tablica 14. Posljedice u svezi 5 arterijama Tablica 15. Posljedice u svezi s venama Tablica 16. Posljedice U svezi 5 limfom (Iimfni edem) Tablica 17. Potpuni gubitak slezene (splenektomija) Tablica 18. Usna sup'jina j zubi Tablica 19. Lice Tablica 20. Stomata uz odqovarajuce lijecenje Tablica 21. Teqobe koje nastaju kod raznih oqranicenje probavnog trakta Tablica 22. Hepatitis - bez ciroze Tablica 23. Hepatitis - s cirozom " Tablica 24. Bubreg Tablica 25. Transplantacija bubrega Tablica 26. Inkontinencija urina Tablica 27. Hipofiza Tablica 28. Stitnjaca Tablica 29. Dostitna zljezda Tablica 30. Pankreas - dijabetes mellitus Tablica 31. Nadbubrezna zlijezda Tablica 32. Spclni sustav zena Tablica 33. Spolni sustav rnuskarca Tablica 34. koza Tablica 35. Ocjena tezine povrede prava na psihicko zdravlje 6 13 17 18 19 19 19 20 20 27 28 29 29 30 30 30 30 31 31 31 32 32 32 33 33 33 34 34 34 35 35 35 36 36 39

44

,""

!biroO'

HRVATSKE ORIJENTACI1SKE TABLICE ZA OClENU TEZINE POVREDE PRVA NA ZDRAVUE

lipanj 2010.

Hrvatske orijentacijske tab/ice za ocjenu teiine povrede prava na zdravlje

Koordinatori projekta: dr. sc. Mladen MHnarevic Mariea kuzrruc, dipl. iur. Jasminka Hercigonja, dipl. iur,

Autori: prim. Viktorija Bradic, dr. med. prof. dr. sc. Vesna Brinar, dr. med. doc. dr. sc. Vedran Coric, dr. meet mr. sc. Marko Velimir Grgic, dr. med. doc. dr.

sc. Dubravko Habek, dr. med.

dr. Mirna Hammoud Bradic, dr. med. prim. mr. sc. Dubravko Huljev, dr. med. dr. Vlasta l.oncarlc Papa dr. med. prof. dr. sc. Renata Ivekovic, dr. med. prim. mr. sc. Mirjana Jembrek Gostovic, dr. med. prim. Zeljka Josipovlc Jellc, dr. med. prof. dr. sc. Zeljko Krznarlc, dr. med. dr. Ninoslava LjubiCic, dr. med. prof. dr. sc. Pavle Miklic, dr. med. doc. dr. sc. Zeljko Orihovac, dr. med. doc. dr. sc. Vedrana Petroveckl, dr. med. dr. Katarina Robie Kudlek dr. med. dr. sc. Vesna Sltar-Srebocan, dr. med. prof. dr. sc. Davor Strlnovic, dr. med. prof. dr. sc. Josip Skavic, dr. med. dr. sc. Nada Turcic, dr, med. prof. dr. sc. Miroslav Vukic, dr. rned. prof. dr. sc. Dusan Zecevic, dr. med.

1:.)'

--'~biro

o

Hrvatske orijentacijske tab/ice za ocjenu teline povrede prava na zdravlje

SA 0

RZAJ

PREAMBUtA 1. 2. 3. 4. S. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. UVODNE NAPOMENE ZIVCANI SUSTAV OSJrnLNI SUSTAV

, , ,

1 3 12 17 20 27 29 30 33

KOSTANI SUSTAV - SUSTAV ZGlOBOVA KARDIORESPIRATORNI KRVNOZILNI SUSTAV SUSTAV

PROBAVNI SUSTAV MOKRACNI SUSTAV SUSTAV ZLIJEZDA 5 UNUTARNJIM SPOLNI SUSTAV ZENA SPOLNI SUSTAV MU5KARCA KOZA PSIHIJATRIJA Popis tablica LUCENJEM

34

35
36 36 37 44

. vjestacirna i osigurateljima. na nacin da: utvrde potrebu klinitkog pregleda u sklopu proved be medicinskih vjestacenja Ie . Propisavsi obvezu osiguranja ad odgovornosti zakonodavac je provodenje tog osiguranja. nov. . sijecnja 2006... za koje smatra iii da se namjerno upustaju u parnkenje iii da daju neopravdano nlske naknade. za koju se dosuduje pravkna novcana naknada aka to okolnosti slucaja opravdavaju. Osiguratelji su stoga zlvotno zainteresirani za jasna pravila postupanja u postupku vrednovanja neimovinske stete i utvrdivanja njene visine. nista se bitno nije izmijenilo u praksi sudova u odnosu na praksu prema ZOO iz 1978. Zagreb pokrenuli su Projekt izrade novih jedinstvenih medicinskih indil<alivnih Tablica za ocjenu umanjenja tjelesnog i dusevnoq inlegriteta kao posljedica ozljeda iii srnrti ukljucujuci i upute za njihovu primjenu (u daljnjem tekstu medicinske Tablice) uskladenih s medunarodnom klasttikacijcm bolesti (MKB) i medunarodnom klasifikaciiom funkcija (MKF) i po uzoru na Europske indikativne tablice za ocjenu umanjenja psihickog i fizickog integriteta. Zakon je tako. bar teoretski.. prlhvaca navedene tekovine civilizacijskog dosega i stiti prava osobnosti. prava na zivot i zdravlje u njegovoj ukupnosti. cilju kojem naknada sluzi. Donosenje opceprihvacenih tablica za vrednovanje posljedica povrede prava na zivot i zdravlje. Najcesce krSena prava osobnosti U svakodnevnom zivotu jesu pravo na zrvot te pravo na tjelesno i dusevno zdravlje. promjenom definicije pojma neimovinske stete nametnuo nove zadace sudovima. kOji je stupio na snagu 1. naCin vrednovanja neimovinske stete.Hrvatske orijentacijske tab/ice za ocjenu teimo povrede prava na zdrav!je PREAMBULA ZaStita prava osobnosti u europskim zemljama opce je prihvaceno civilizacijsko dostiqnuce. za koji je zakonodavac proplsao obvezu osiguranja ad odgovornosti za uzrokovanu stetu. jer ornoqucuje pravnu siqurnost i ostecenlma i sudovlma i osigurateljima. Javnost. Prema ZOO 2005. visina naknade . a a te kategorije trebale bi biti rewltat konsenzusa svih vaznijih cinitelja u lancu naknade stete ostecenrna. br. pretpostavka je funkcioniranja sustava naknade neimovinske stete uzrokovane povredom prava na zivot i zdravlje. Opseg u kojemu se stite prava osobnosti. koja je vrlo osjetljiva na ponaSanje prema ostecenlrna. osiguratelja) iako je ZOO 2005. 35/05. rezultat su drustveno-politicko-qospodarskoq razvoja odredene zajednice.. naravno. ali i 0 tome da se njome ne pogoduje teznjama koje nisu spojive 5 njezinom naravi j drustvenorn svrhom. prenio na osiguratelje.osiguratelji ce voditi racuna 0 tezini povrede prava osobnosti i okolnostima koje opravdavaju dosudivanje naknade. postavio branu komercijaHzaciji i lukrativnostl instituta opravdane naknade neimovinske stete uzrokovane povrec!om prava osobnosti. pritom se nastoji voditi racuna 0 ravnotezi izmedu zastite odredenih prava osobnosti i troskova te zastite. odnosno povreda tih prava sankcionira se obvezom stetnika na naknadu stete uzrokovane povredom prava osobnosti. 41/0B. Nekoliko godina ad stupanja na snagu ZOO 2005. Naravno. Krsenje. vodeti prttorn racuna 0 posebnostima u Republici Hrvatskoj.. dalje: ZOO 2005). Pri odluCivanju o visini te naknade sud (a to znad i ostala tijela koja imaju obvezu odredivanja visine naknade neimovinske stete . (a to znati ni u praksl ostecenlka I. Trenutno ta taka potrebna jasna pravila ponasanja nedostaju.d. RukovodeCi se upravo stvaranjem pretpostavki pravne sigurnosti Hrvatski ured za osiquranje i Inzenjerski biro d. U Republic Hrvatskoj Zakon 0 obveznim odnosima (Nar. posebno u (cestovnom) prometu. a to znaCi i obvezu placanja pravicne novcane naknade zbog krsenja prava osobnosti. povreda prava osobnosti sarna za sebe jest neimovinska steta. uglavnom krivnju za lose stanje u naknadi neimovinske stete svaljuje na osiguratelje.

--:'-'biroO'.. ad 3. -. 17/010. veljate 2010. Ugovorom 0 poslovnoj suradnji br.. . .. n.. Koordinatori projekta ----------------------2 •. : ."" '.1 ~: Hrvatske onjentacijske tab/ice za ocjenu teime povrede prava na zdravfje da budu opceprihvacene kao jedinstveni stay medicinske struke (Iijecnika sudske medicine i lijecnika klinicara) u provodenju sudsko-medicinskih vjestacenja te od strane Hrvatskog drustva za medicinska vjestacenja Hrvatskog lijecnitkog zbora i Zavada za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta Sveucilista u Zagrebu i drugih relevantnih institucua i strukovnih udruga). U izradi Tablica kao clanovi strucnoq lima sudjelovali istaknuti medicinski strucnjacl. i to lijecnici specijalisti medicinske struke raznih specijalnasli (koji su clanovi Hrvatskog drustva za medicinska vjestacenja Hrvatskog lijecnickoq zbora) i lijecnika specijalista sudske medicine Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta Sveucitista u Zagrebu.~. . dogavorena je suradnja u reatizacij navedenog Projekta eili rezultat su Hrvalske orijentacijske tablice za ocjenu tezine povrede prava na zdravlje s uputama za njihovu primjenu.' .

1. U Tabeli se iste posljedice ozljedlvanja. Izbor je pao na Confederation Europeenne d'Experts en Reparation et Evaluation du Dommage Corpore! (CEREDOC) kojaj pripadaju sveudltsm profesori i visoko rangirani vjestaci za odstete i procjene steta lz razliCitih europskih zemalja. sto znaCi cqranicavaju one radnje koje su nacelno kod svakog covjeka jednake.. Ocjene zdravstvenih ostecenja kaje imaju svoju podlogu U postocima.. pristupa se naknadi stete na temelju dogovora drustva i zakonodavstva. koje umanjuju svakodnevne aktivnosti cOvjeka. U Tabeli EU nalaze se ostecenja koje uqrozavaju aktivnost covjeka. U postocima nadonalnih tablica ne ocekuju se znatne razlike medu Clanicama Europske unije.. 5tupnjevi ostecenja koji su prikazani u Tabeli samo su stupnjevi ostecenja priznati ad strane suda. ocjenjuju jednakim postotkom.."""". a kod steta na osobama. bit ce podloga za ocjenu neimovinske stete. Preporuceno je prinvacanje osobitosti koje proistjecu IZ temeljnog shvacanja drustva. Bitno je da pretrpjela steta na tijelu covjeka ima za posljedicu oqranicenje u tzvrsavanju svakodnevnih zivotnih radnji neovisno 0 specificnosti zanimanja. zbog navedenih oqranicenja utjecu na opcu kvalitetu zivljenja u razlicitoj mjeri._. Skupina CEREDOC-a osigurala je suradnju poznatih lijecnika specijalista koji djeluju kao vjestao. zakonodavnih i drugih djelatnosti. pa je zbog toga preporuceno uCiniti nacionalne tablice. To pravilo vrijedi j u podruqu naknade stete na irnovtni (materijalna/Imovinska steta) stete na osobama (nematerija Ina! neimovinska steta).UVODNENAPOMENE 1. U cisto "znanstvenu" tablicu nije moquce uvrstiti bitne drustvene i kulturoloske znacajke. Tabe\a EU za ocjenu ukupnog umanjenja fizickog i psihlckoq integrileta kao stupnja ostecenja.HRVATSKE ORIJENTACIJSKE TABLICE ZA OCJENU TEZINE POVREDE PRVA NA ZDRAVUE 1.. .. .. Posljedice neimovinske stete.. Europska indikativna tabela za umanjenje fizickog i psihickog integriteta U pripremi Hrvatske za ulazak u Europsku uniju potrebno je pristupiti uskladivanju brojnih akata u sferi drustvenih. Stoga je EU za izradu Tabele za ocjenu umanjenja fizickog i psihickog integriteta (Europska indikativna tabela . gospodarskih. dakle to je "tabela obicajnoq prava". Buduci da ista ostecenja imaju isti utjecaj na svakodnevni zivot rnoquce je dogovorno ocijeniti umanjenje funkcija postotcima odredenim u priblizno slicno] tablici koju ce svi sudski vjestaci abvezno primjenjivati u cijeloj Europi. Uskladivanje financijske odstete u zemljama EU.jib1-roO"" . Europska unija se u slucaju naknade stete na imovini prtdrzava naceta koje podrazumijeva naknadu stete u potpunosti. Tako je nastala Tabela koja je u primjeni u nekim europskim zemljama i koja je vise rezultat uobicajene sudske prakse negoli pravag znanstvenog turnecenja. Ponudeni sustav nije savrsen.1.u daljnjem tekstu: Tabela) angazirala organiziranu i djelotvornu ustanovu u Europl. .. no u praksi je prihvatljiv. a njihovu strucnost i vjerodostojnost garantiraju nacionalne krovne strucne organizacije. odnosna kada se isto zdravstveno ostecenje u svim zemljama jednako mjeri. .. rnoquce je sarno onda kada se gubitak odredenog organa iii odredene funkcije u Citavoj Europskoj uniji jednako ocjenjuje. Kod uskladivanja odstete po ovim nacelima treba uzeti u obzir kulturoloski i socioloskl aspekt razliCitih drzava. sastavljena je prema nacellrna najnovije verzije ICIDH 3 i r '. gdje se radi 0 neimovinskoj sten.

.

a p o :r-c ::tInJ <0 .. .... ..- 0< - 0.!J... 2... C ... ... .. 0- o "8 < (tit .~ r:: (D o0 ~<tD ::J: :i ~ -..... _.. N0 ~< :::J ZN OJ ::J < iii' QI _.NC OJ s"rfj :::I N a Vl _. 0 N _.J _.. . n( a..: w N< n( _. u . III . (0:J: C a A n( ro :J < a :.J ~ro V"H ... ~ :::s ~:::::s C""c. 101 (.. (0 o o ' .. :.f . :J _. : » o." n( cr :rtD C"::J ~ =< ...(0 N Q..

st. a ipak preostala sposobnost ad 20% nije dostatna za samostalno zbrinjavanje pa je ostecenoj osobi s preostalom sposobnosti od 20% potrebna cjelodnevna tuda pomoc i njega. koja daju temelj za procjenu. ali i 0 tome da se njome ne pogoduje teinjama naravi i drustvenom svrhom. strah i naruzenost.Hrvatske orijentacijske tablice za ocjenu teiine povrede prove na zdravlje naknada. opca sposobnost je cesto umanjena 80%. privatnost osobnog i obiteljskog iivota. tjelesno i zdravlje. dostojanstvo. postoji Ii preostala sposobnost kod ostecene osobe. Pod pravom osobnosti u smislu ZOO-a podrazumijeva se pravo na iivot. Pri koristenju postotka iz tablica medicinski vjestak mora voditi racuna 0 preostalim i odrianim funkcijama organizma ostecene osobe i usporediti ih s funkcionalnim sposobnostima tjelesno i dusevno zdravog covjeka. 19. Postotni dio u tablici odnosi se upravo na ta umanjenja. ako procijeni da to tezina povrede i okolnosti sluCaja opravdavaju. jednim dijelom na temelju medicinskog vjestacenja sudskih vjestaka. lOO/2005. ime. Umanjenje fizickog i psihickog zdravlja . dusevno (Ianak 19. ugled. koje nisu spojive s njezinom (3) Za povredu ugleda i drugih prava osobnosti pravne osobe sud ce. podrazumijeva umanjenje Opca zivotna aktivnost je zbir radnji koje covjek obavlja izvan radnog mjesta sa svrhom zadovoljenja osnovnih vlastitih zivotnih potreba. analizlrejuci Cinjenice koje ce odgovoriti na pitanje. 2. cija je funkcionalna sposobnost teoretski 1000/0. praksa. OVI pojmovi ce u postupku vjestacenja i sada predstavljati valne elemente na osnovi kojih ce sud utvrdivati povredu prava osobnosf i visinu novcane naknade. U ZOO lz 2005. osteceniku pripada novcana naknada zbog povrede prava osobnosti na osnovi kriterlja iz cl. gdje se javljaju ostecenja na raznim organ!ma i raznirn organskfm sustavima. sadrzi kao i Europska indikatfvna tabela. navcdi samo neke oblike prava osobnosti dok ce ostale oblike kreirati sudska Po osnovi ZOO/2005. slobodu i dr. S brojnim posljedicama. Tablica koju su nasi autori doradill za potrebe medicinskog vjestacenja u Republici Hrvatskoj. Kod politraume. jer takva ostecenja Cine osobu osobito tesko ostecenorn. kad bi zbirni postotak bio veci od stvarno rnoquceq (100%). Tu je vazno slijediti opce priznata pravila: da bi medicinski vjestek odredio postotak umanjene funkcije odredenog organa ili ekstremiteta duzan je usporediti postotak umanjene funkcije 5 postotkom odredenim za gubitak organa iii amputaciju ekstremiteta postotak umanjene funkcije nikako ne moze biti veCi cd postotka za amputirani operativno odstranjen organ ekstremitet iii 5 . nezavisno od naknade imovinske stete. perzistentno vegetativno stanje svijesti) susrece relativno rijetko. a j kad nje nema. najznacajnije osnovne vrijednosti za oqranicenja pojedinih organa i funkcija. tako i ostecenja pojedinog organa iii ekstremiteta iii organizma kao cjeline. Isto tako ked politrauma. rnediclnskl vjestak ce postivati nacela rnedicinske struke i odjeniti smanjenje opce sposobnosti s jedino rnoqucirn postotkom. akceptlrejucl i druge znacajne Cimbenike.pslhickoq i fizickoq integriteta opce zivotne aktivnosti ostecene osobe. Vazno je imati na umu da se stopostotni qubitak svih funkcija (100% gubitak fiziCkog 1 psihickoq integrlteta npr. east. smanjenje zivotne aktivnosti. Sud ce suditi a povredl prava osobnosti. Kako zbirnog postotka smanjenja fizickog i psihickoq zdravlja organizma kao cjeline. dosuditi joj pravicnu novcanu naknadu. napustena je terrninologija koja je ranije koristena: fizicki i dusevm bolovi. a to je 100%.

.Cl I1l (!) Q.. I I In U"I N ...-...J 3 r .-.. ....t :s OJ < -rp 0.. I1l .. a .. .o 20 . rp :::::l 0 0 Q: o a.. ::-=: n QI 0~ ""C < c: OJ t............ ::s ~ a.:::0.. . o ~ . III tD C N I .:.... -§2 [ll o 3-0 J:l ...Z Z tt... "U i __ ~ • . o 0 ::R :R..A 0 . .< o . ..N _... .. N<m ~~ m.!J...... I N< I'D 0" If) .J Z o 3 --! 0 ~ m fII Z N' .:::: . 0 I1l :::::J OJ a ~( n ro = :to..g_ 0 0 111 !"'Ie ~ In N . a o iI ~ ! i .. Z A ):> .. 111 "C 0 ~ 0 0 Q. " n 0. _[11 0"= I Kl'1ll :::I c 3.J. i .-I tal r:r . :R z o 0::3- ~ » .. ~r---._..--.. In I /Jl 0 ):> 0 :t>- < n( ~.3..::0:::. 7:" III 3i n I» -c rn Z » '--' _. ~ ! . Z~ :s: _ -. ~2 ro cr OJ 3 ro ::......::...... '8 rtI (D < "'0 . ILt < < I'D .... ....

.. __ ~ __ ~ g.I tD ::::I :I: .. I: ~·I O.... !:.~------. co ! . a o C" . ~ o 1 I ... I-j.. ....... Oll 1 I I .o ...•• 0·' I i l 1 . -s I.... III -.J ::::l ro o! o '".... II'J( I'D n. o 0" . r% C """0 0: ::. _.... n. 0: @! _ <. Ib :::s 11) o U"I o en C" III .. ....

ali se dijagnostickim metodama ne mogu utvrditi (nisu mjerljive) i nisu uzete U obzir u cijelosti pri ocjenjivanju. a to znad raditi objektivno. Dijagnosticirane ozljede nastale ozljedivanjem. obaviti temeljiti klinickl pregled ostecene osobe. postotku umanjenja fizickog zdravlja (opee sposobnosti). Postupanje pri medicinskom vjestacenju umanjenja fizickog i psihickog zdravlja ce u novim okolnostima ocjenjivati po nalogu suda sve oblike stete kako navodi ZOO/1991.. ali ce u vjestacenju umanjenja fizlckog j psihickog zdravlja koristiti "Orijentacijsku tablicu za ocjenu tezine povrede prava na zdravlje" stavljajuCi u vezu pretrpjele ozljede 5 posljedicama koje atakiraju fizicku i psihicku cjelovitost ostecene osobe. te se posebno koncentrirati na utjecaj ostecenja na opcu sposobnost. analizirati sveobuhvatno i kvantitativno zdrav!je ostecenoq. Medicinski vjestaci nematerhalne/netmovinske Zadatak lijecnika vjestaka je odrediti umanjenje funkcije organizma kao cjeline. korlsteci se Tablicom. izmjeriti moquce. i opisati klinlcki status. vet su rezultat sarno anamneze. koju je 1992.:. netom nastalog doga6aja. dakle izmjeriti. svjesni svojih kompetencija. i to u vremenu primjerenom medicinske pomoCi i obrade. vjestak mora razmotriti kako funkcionalno ostecenje utjece na svakodnevni zivot u konkretnom slucaju imajuCi u vidu sve Cimbenike koji su speclflcni za konkretnog ozljedenika (npr.Hrvatske orijentacijske tablice za ocjenu tezifJe povrede prava na zdravlje Za subjektivne posljedice koje su medicinski objasnjive. bez prelazenja granica svoje strucnostt. Postotak umanjenja funkcionalne sposobnosti zahtijeva stoga opis razlika opce sposobnosti ostecenika prije i poslije ozljede. zdravstvenog i nastale ozljede.. sudski vjestaci. slijedeci Medunarodnu klaslfikaciju bolestt j srodnih stanja (MKB-I0). i klinlckim preqledorn utvrditi. trebaju biti dokazane objektivnim medicinskim metodama u primjerenom vremenu za pruzanje hitne medicinske zastite. Pri izradi medicinskog pomno prouciti vjestacenja zadatak sudskog vjestaka (presliku dogadaja je: kartona ako za to medicinsku dokumentaciju dokumentacije vezu stetnog koja se nalazi u spisu. ocijeniti uzrocno posljedlcnu uzeti u obzir sarno one dijagnoze i one posljedice koje su objektivnim medicinskim algoritrnima dokazane. 5 medicinskog stajallsta Dijagnoze (natucenja. ali i Cinjenlce da se covjek kao kompleksno bice ne uklapa uvijek savrseno U okvir koji je odreden.-. •'-. U nekim slucajevlma potrebno ce biti predvidjeti pogorSanje. ocijeniti sarno one posljedice ozljeda koje su dokazane i koje negativno zdravlje i funkcionalnu sposobnost ostecene osobe. 1.bi'ro 0' . iii pobolj~nje stanja. potres mozga. godine objavila SZO i MKF(Medunarodnu klaslfikaciju funkcije). Ujecnici. 7 . ostecenje vida jednog aka kod osobe koja je od ranije monokulus). nisu predmet ocjene sudskog vjestaka u parnlcnom postupku. UtvrdujuCi postotak smanjenja funkcionalne sposobnosti koji prolzlazi iz ostecenja zdravlja zbog nastale ozljede. trzajna ozljeda vratne kraljeznice i sllcna stanja). -. metodama po za pruzanje ako je to utjecu na zatraiiti dopunu medicinske postoji potreba). - ostecene funkcije.. ce procjenjivati.3. ako nlsu objektivnom medicinskom obradom dokazane i opisane pri klinickom pregledu. Umanjena funkcija ostecentka mora bitl posljedica ostecenja zdravlja. moquce je jos dodati ukupno 30/0. jednako kao i posljedice tih dijagnoza. Osnova za ocjenu je procjena posljedice psihicke i fizicke cjelovitosti koja se rnoze objektivizirati. kao Sto je izrazito jaki bol iii narufenje. "-.

opisati je i jasno obrazloziti. Ozljede: Ozijeda ligamenata f meniskusa istog koljena. Primjer 1: Ako se rad! 0 ozljedi jednog organa s dvije i/i viSe pos/jedica koje djeluju sinergisticki. nastalih pri ozljedivanju. odnosno antaqonistickom djelovanju razllcitlh posljedica na iste funkcije. iii preostaloj sposobnosti osteeene osobe. U takvim situacijama ocjena umanjenja epee sposobnosti mofe bib veca od objektivno rnoquce. ovisno 0 tome radi Ii se 0 ozljedi jednog organa s jednom iii vise posljedica iii se pak radi 0 ozljedi vise organa iii vise organskih sustava. razmotriti posljedica lzrecenu u postotcima. (ovisno 0 preostalim opdrn sposobnostima) u razred. vee je potrebno prosudivati i primijeniti dogovorena nacela. Zato treba usvojiti pravilo da se postotd u Tablici ne mogu jednostavno zbrajati. procjena pos/jedica. sto znaci da svaku dijagnozu. _-----------. potrebna za obavljanje vjestacenju pristup mora biti individualan. dakle nema zbrajanja postotske.--I . potom je medicinski vjestak duzan strucno proanalizirati.. Postotci jedinstvena smanjena pokretljlvost. posljedice: . jer rezultati u skladu s preporukom Svjetske je promatrati U praksi postoje razlkite situacije. a kod svakog ostecenika. U medicinskom ostecene osobe.10 i MKF. veCa postiedice. posljedica jer je za obje ozljede. Razredom je odredena opca funkcionalna sposobnost zivotnih obveza kaje svaki covjek abav!ja svakodnevno..------------------ I kompleksna rotacijska nestabilnost kolj~na I povreda meniscusa . s brojnim posljedicama koje razlicito utjecu na zdravlje i funkcionalnu sposobnost organizma kao cjeline. koja apsorbira drugu posljedicu.razred II._---------------------4------------ 15% 5% Ukupno se ne zbrajaju. primjereno postotku umanjenja opcih funkcionalnih sposobnosti. posebno svaku posljedlcu treba posebno analizirati lijecenja izravno utjecu na ve!fcinu posljedice. ocjenjuje se vee se red! Verificirane _. 8 . Druga Tablica sluzl da bi medicinski vjestak svrstao pos!jedice prema tezlni. i to najcesce upravo zbog zbrajanja postotaka._ . kumuliranja postotaka uz prosudivanje 0 sinerqlstlckom. su postotci posljedica i uobliciti ocjenu - U prvom dijelu Tablice rasporedeni koje su u uzrocnoj vezi s dijagnozom ostecenja odredenih organa i organskih sustava. Postotke posljedica isCitane iz Tablice potrebno zdravstvene organizacije MKB. Kod medicinskog vjestacenja javlja se opasnost klasicnoq zbrajanja iscitanih postotaka iz Tablice pogotovo kod palitrauma kada su u medicinsko vjestacenje ukljuceni specijalisti raznih specijatnostL To maze rezultirati neobjektivnim i visokirn ocjenama umanjenja opce sposobnosti ostecene osobe. ovisno 0 preostaloj opcoj sposobnosti osteeenika kako bi se sto jednostavnije moglo odluciti 0 pravlcno] naknadi.Hrvatske orijentacijske tab/ice za ocjenu teiine povrede prava na zdrav/je - svrstati tezinu posljedice u pripadajuci razred prllozene Tablice za kvalifikaciju teZine posljedice. dakle iznad 100%. nestabilnost bol u koljenu Kvalifikacija: blago umanjenje ftzickog zdravlja ..

vec se veeoj posljedici dodeje 5% za svaku sljedecu pos/jedicu._. Smanjenje funkcionalne sposobnosti bilo kojeq organa iii organskog sustava. 5 raz/iotim pos/jedicama/ pos/jedice se ne zbrsjsju. Najveioj posljedici dodajemo za svaku sljedeiu posljedicu (ne oz/jedu) 10% ako je ocjena posljedice veca od 20%/ odnosno po 5% za svaku posljedicu kojaj je ocjena 20% iIi manje ad 20%. Qzljede: Prsnuce slezene. paraliza torakalnog zivca ankilozadesnog i Ukupno Kvalifikacija: Primjer 4: 35% srednje tesko umanjenje fizickog integriteta ._ --__5% (kao izolirana poslj~ica 4% = '.razred IV. a u konacnki umanjiti ocjenu epee sposobnosti za postotak koji pripada ranije nastalom qubitku funkcije.Hrvatske orijentacijske tab/ice za ocjenu teiine povrede prava na zdravlje Primjer 2: Aka se red! 0 oz(jedi istog organa i/i istog ekstremiteta (dva zgloOO iste noqe). Lf medicinskom vjestacenju potrebno je posebno ocijeniti.rotacijska nestabitnost k_?ljena 5% L!!k~pno Kvalifikacija: Primjer 3: Ako se rad! 0 po/itraumi gdje SU az/ijedeni razni organ~ kada nastaju razliCite funkcionalne smetnje.ca..-lj_ed_i_c_a_=_5_D_VO~). .niceni pokr~ti domina_ntnog rame_n_a __ . Ozljede: Prijelom desnog kuka i ozljeda ligamenata desnog koljena. kao na primjeru: 9 . Ozljede: Prijelom dominantnog posljedice: kolj~. __2_5_°1<_0 -~------1. tada postotke rasporedimo po ve/iCini. 5% (kao izolirana posljedica = 10~_oc)'----_-+-0_01<_0------------------1 __ L4_9_O_Vi_o . posljedic~: Verifi<:irane _a_n_k_i_loza_k_u_ka_ ~~~~==-=--=--=--=--=-~·~-=--=--=--=-~~-=-. 100~o) _ _ _ i dispneja.. adredimo najveiu posljedicu i svrstamo je u razred Tab/ice za kva/ifikaciju tezme pasljedica.k_ao_iz_o_l~ir_a_n_a----=-po_s_IJ::_-e_d_ica __ ==_1_6°_Yo---. _ ramena. Verificirane posljedice: ~p~~adij~zivca~~mi~~~ke-~~k slezene smanjenje VC na spirometriji kuka nadlakticne kosti nedominantne __ -----'-35-0-~0~~~~_--._. koje su posljedica ranijih ozljeda iii bolesti.=. U pravllu konacni postotak ne ce bitl veCi od pos/jednjeg postotka predvidenog u razredu Tab/ice za kvalifikacijU teZine postjedtce.)___ +_5_%----.ramenu je ~redna I Ukupn~___ __ _ Kvalifikacija: Primjer 5: tesko umanjenje fizickoq integriteta ...:_po_s-. prijelom Casice lijevoga kuka i sok od iskrvarenja..--~ 25% ~ ---+_5_0_YD_. ~---'-----------------------+---------------4 0 30 /0 srednje tesko umanjenje fizickog zdravlja .razred III..razred III.u raktu i. Verificirane 1-~t3la logr~.. prijelom desnog koljena i nagnjeeenje prsista. _ smanjenje pokretljivosti pokre~!jivost ruke .-.-{k_a_o_i_z_o_lir_a_n_a_. gdje pripada najveca posljecJ.-=--=--=--=-~-=--=--=-~-=--=--=--=--=--=--=--=-:-=_ . prijelom ruke.. ---~-.(:.. obostrano naqnjecenje pluca.

Dijagnoze nastale ozljedivanjem. sto znaci da postoji smanjenje vida samo ad 7.3.5% i idrijaza bi hila 5%.. u jakom stupnju) Mecfuzbroj --. ima smanjenje zivatne aktivnosti i zbog nje je prije za SOfa. trebaju biti dakazane objektivnim medicinskim metodama u primjerenom vremenu za pruzanje hitne medicinske zasnte. Po tocki 1. te Tablicorn za klasifikaciju posljedica prema prilozenom modelu.4. smanjenje vida ne pribraja se i imamo smanjenje od 12.. nisu predmet ocjene sudskog vjestaka u parrucnorn ni kaznenom postupku. Primjer 6: Bolesnica ima urodenu visoku kratkovidnost bila 0. tj. po tocki 1. uzrokovanog predmetnim dogadajem. uz obrazlozenje svih ocjenjenih vrijednosti. 1. visekratno operacijsko i rehabilitacijsko lijecenje.50/0.4. potres mozga.Hrvstske ofiJentacijske tab/ice za ocjenu teline povrede prava na zdrav/je Ozljede: prije 5 godina nastala: ozljeda medijalnog meniska desnoga koljena u predmetnom padu s kucnih Ijestava: visedljetni prijelomi oba kondila desne qoljenicne kosti 5 pomakom ulomaka (unutar zglobni prijelomi koljenog zgloba). -- _. Umanjenje fizickog i/ili psihickoq integriteta ne postoji osobe nepromijenjena u odnosu na stanje prije ozljede. fizioloske potrebe).. ali 5 obzirom da ima istu posljedicu. prehrana. nesrece vidna ostrina oka Povredom oka nastala je traumatska katarakta i midrijaza. Oko je operirano i ugradena je umjetna leca i sad bolesnica vidi 0. __ - 35% I Ukupno smanjena pokretljivost zbog ranije ozljede meniska 5% 300/0 vetoj posljedici od 30% dodaje se 50fa za drugu posljedicu.5% umanjeno za 5% prije nesrece. vee su rezultat samo anamneze.4.1 to je 4 x 2.6 i ima i dalje siroku zjenicu. sto ukupno iznosi 35%. sposobnosti. komplicirano MRSA infekcijom posljedice: desne tibije u vidu etablirane pseudoartroze - ! nesrasli prijelom r Verificirane 30% --.8. jednako kao i posljedice tih dijagnoza. Ponovno treba naglasiti da u rnediclnskorn vjestacenju. a fleksija je moguCa do 600 (00-150-600) (urnanjena pokretljivost za 2/3. postotak ne moze biti vecl od 100%. Zakljucak Umanjena funkcija organizma covjeka mora biti posljedica ostecenja zdravlja. trzajna ozljeda vratne kraljefnice i slicna stanja). Dijagnaze (natucenja. Nada\je. umanjenje opce sposobnosti medicinski vjestaci ocjenjuju u postotcima od 0-100% sluzeCi se Tablicom za ocjenu tezine povrede prava na zdravlje. ad ukupnih 35% odbije se 5% koliko je iznosila posljedica prethodne ozljede istoga koljena i dobije se razlika od 300/0. koliko iznosi posljedica koja je u iskljucivoj uzrccno] vezi 5 predmetnim nesretnim slucajem. aka nisu objektivnom medicinskom obradom dokazane i opisane pri klinickom pregledu.3 jos 2.- do pune ekstenzije koljena nedostaje 15°.5% = 10%. kod ocjene umanjenja funkcionalne Stopostotno umanjenje fizlckoq i psihlckoq integriteta znaci potpunu nesposobnost covjeka za obavljanje bila kakve aktivnosti vezane uz zadovoljene osobnih potreba (toaleta. tj.- 15% . --. ako je funkciona\na sposobnost ostecene 10 .

slijedeCi Medunarodnu klasifikaciju bolesti i srodnih stanja MKB-l0. ekskorijacije). 1-1 l . uzrokovanog predmetnim dogadajem. lli da se.da je klinicki pregled ostecene osobe neizostavan dio medicinskog vjestacenja i pretpostavka korektne ocjene.. . Moguce SU i obrnute situacije. -----. .--. a pri ocjenjivanju ne postojl rnoqucnost pukag aritmetkkoq zbrajanja postotaka. Ni jedna od moqucih opcija ne smije biti zanemarena znamo: u sudskom medicinskorn vjestacemu jer .----- 11 . a u skladu sa svojom kompetencijom i iskustvom. povrede dusevnog integriteta. Ni jedno medicinsko vjeStacenje nije napravljeno ''lege ertis" aka medicinski vjestak nije proudo zabiljeske iz zdravstvenog kartana i ako nije obavio klinicki pregled i mjerenja potrebna da bi odjenio funkcionalni gubitak ostecenoq organizma. primjenom dogovorenih nacela. posljedica ozljede poqorsa. godine objavila SZOi MKF(Medunarodnu klasifikaciju funkcije). iii su one svedene na minimum odnosno osteceni je onernoqucen U obavljanju bilo koje aktivnosti i ovisan je 0 pornoci druge osobe pri obavljanju osobnih zivotnih potreba. one se u konacnici trebaju izraziti uvijek u jedinstvenoj OCjeni povrede zdrav/ja. Svaka posljedica mora slijed!ti dijagnozu ozljede (MKB) i stvarni gubitak funkcije (MKF). a ukupni postotak ne moie biti vedi od 100%.Medicinski vjestaci ce u vjestacenju umanjenja fizickog i psihickog zdravlja koristiti "Orijentacijsku tablicu za ocjenu teiine povrede prava na zdravlje" . sto podrazumijeva i zdravstveni karton ostecene osobe. te da ih je potrebno izdvojiti i prikazati u medicinskom vjeStacenju zasebno. naruzenje) vjestak ce vjestaciti. koju je 1992. .da iste ozljede ne ostavljaju uvijek jednake trajne posljedice. -~--~----------. da kod tesklh ozljeda dobri rezultati lijeCenja smanjuju posljedice. pa kod njih ne ccekujerno posljedice iako zbog kompHkacija u lijeeenju i losih rezultata lijecenja i one mogu ostaviti posljedice.Hrvatske orijentacijske tab/ice za ocfenu teline povrede prevs na zdrsvtte Umanjenje fizickog ilili psihickoq integriteta za 100% postaji aka je ostecena osoba nepokretna. da podaci 0 koomorbiditetu i/ili ranijim ozljedama direktno utjeeu na ocjenu umanjenja fizicke i pslhlcke funkcije. zbog raznih drugih kronicnth bolesti ad kojih boluje ostecena osoba. vee objedinjavanje acjene (kumulativna ocjena raznih posljedica) aka za to postoje medicinski dokazani razlozi. s tek odrzanim i jedva pnsutnim vitalnim funkcijama.----------. . razne nelagode koje se prikazuju kroz acjenu bola. prema medicinskoj dokumentaciji. .da je za ocjenu posljedica nuzno prouclti cjelovitu medicinsku dokumentaciju. . Neke ozljede po svojoj naravi u pocetku su lake ozljede (kontuzije.~--.da ocjenjujemo umanjenu aktivnost vezanu uz moqucnost obavljanja svakodnevnih poslova koji se svode na brigu 0 sebi samome.- Postotni dio Hrvatskih orijentacijskih tablica za ocjenu tezine povrede prava na zdravlje opce napomene Umanjenje opce funkcionalne cjelovitosti ostecenoq organizma mora biti posljedica ostecenja zdravlja. strah.stavljajuCi u vezu pretrpjele ozljede sa posljedicama koje atakiraju fizicku i psihicku cjelovitost ostecene osobe. Ako se kod pojedinog ispitanika istodobno dijagnosaciraju pOvrede tj~/esnog~. Druge elemente za oqenu neimovinske stete (bol.

5 razlicitim posljedicama. vee se veCoj posljedici dodaje SOfa za svaku sljedeeu posljedicu. . Kraniocerebralne ozljede moraju biti verificirane za vrijeme bolnickoq lijecenja.Hrvatske orijentacijske tab/ice za ocjenu teline povrede prava na zdrav!.Subjektivne tegobe koje pripadaju dijagnozi koja je objektivno verificirana. nisu predmet ocjene sudskog vjestaka u parnicnom ni kaznenom postupku. NajveCoj posljedid dodajemo za svaku sljedecu posljedicu (ne ozljedu) 10% ako je ocjena posljedice veta od 200/0. Sve posljedice nastale nakon kraniocerebralne ozljede (osim potresa mozga) iii ozljede bilo kojeg dijeJa zivcanog sustava. ocjenjuju se jedinstvenim postotkom od ukupno 3%.Ako je opca sposobnost ozlijedene osobe bila umanjena prije predmetnog ozljedivanja zbog bolesti iii ranije ozljede ocjenjuje se novonastalo pogorsanje. a tegobe su medicinski objasnjive (uvjerljive). potres mozga. . trebaju biti dokazane objektivnim medicinskim metodama u primjerenom vremenu za pruzanje hitne medicinske zaStlte. ali se dijagnostickim metodama ne mogu utvrditi (nisu mjerljive). utvrditi. medicinski vjestak ce iste ocijeniti po analogiji uz obrazlozenje ocjene. 2. medicinski vjestak ce iste ocijeniti po analogiji uz obrazlozenje ocjene. vee se radi procjena posljedica. . . ako nisu objektivnom medicinskom obradom dokazane i opisane pri klinickom pregledu.e . sveobuhvatno i kvantitativno izrazena. vee su rezultat sarno anamneze.Dijagnoze nastaJe ozJjedom. ZIVCANI SUSTAV Ako su neke posljedice izostavljene. Dijagnoze (natucenja. jednako kao i posljedice tih dijagnoza.Ako se kod pojedinog ispitanika istodobno dijagnosticiraju povrede tjelesnog i povrede dusevnog integriteta one se u konacnici trebaju izraziti u jedinstvenoj ocjeni povrede zdrav/ja/ koja nije vec'a ad 100%.Postotak ukupnog umanjenja funkcionalne sposobnosti organizma ne moze biti veei od 100%. ocjenjuju se nakon zavrsenoq Jijecenja. 12 . a potom strucno obrazlofena.Ako se radi 0 ozljedi istog organa iii istog ekstremiteta (dva zgloba iste noge).Ocjena mora biti objektlvna. posljedice se ne zbrajaju. Osnova za ocjenu je procjena posljedice psihicke i fizicke cjelovitosti koja se 5 medicinskog stajalista mozeobjektivizirati. . . Kod ozljede jednog organa 5 dvije iii viSe posljedica koje djeJuju sinergisticki ocjenjuje se veta posljedical koja apsorbira drugu posljedicu. odnosno po SOJa za svaku posljedicu kojoj je ocjena 20% iii manje od 200/0. dakle izmjeriti.Ako su neke posljedice izostavljene u Tablici. trzajna ozljeda vratne kraljeznice i slicna stanja). dakle nema zbrajanja postotaka. . najranlje dvlje godine nakon ozljede. Kod politrauma odredimo najveCu posljedicu i svrstamo je u razred Tablice za kvalifikaciju tezine posljedica.

II 1 -------- . klinicko stanje potpunog gubitka samostalnog j razumnog djelovanja (potpuna ovisnost 0 tudoj pornoci. impresijski 10m.2.----'----:-'-~----"' Napomena: Za ostecenu funkciju sfinktera kod navedenih stanja dadati .rnotoncka i senzornotoricka ostecenja ! 2.. 1. od C2 do C6 kraljeska tspod C6 kraljeska 95% 85% 70% Potpu na paraliza danjih ekstrernlteta (pa rapleg ija) uz gu bita k kontrole sfinktera Potpuna paraliza donjih ekstremiteta (paraplegija) sfinktera uz ocuvanu kontrolu i 2. Posljedice iii bez ostecenja funkcije kraljesnicke : 2.3. 3% mozdlne 100% 1 2.-.2. ozljeda glave i mozga __ . 2. 1. Potpuna tetrap!egija. Kraniocerebralna trauma: otvorene i zatvorene ozljede glave.1.bez neuroloskoq deficita Stanje nakon trepanacije lubanje.dadati Parapareza: a) pokretan uz pornoc b) samostalna pokretan c) parapareza uz spazam ._---" ------ 1.. parapareza) 2. tripareza.1.------~- ~. traumatski intrakranijski hematomi Teska rnorfoloska ozljeda mozga sa klinickorn slikom vegetativnog stanja.2. 100% i 1. kontuzijske ozljede mozga. stanje nakon prijeloma baze iii svoda lubanje . bez moguc':nosti komunikacije) Morfojoska ozljeda mozga s posljedknlrn motorickim defidtom: a) u teskorn stupnju (hemiplegija) b) u srednjem stupnju (teska hemipareza) c) u blagom stupnju (blaga hemipareza) Morfoloska ozljeda mozga 5 ostecenom funkcijom govora: a) u teskorn stupnju (afazija) b) u srednjem stupnju (teska disfazija) c) u blagom stupnju (blaga disfazija) Morfoloska ozljeda mozga 5 ostecenorn cerebelarnom funkcijom (vrtoglavica.Hrvatske orijentacijske tab/ice za ocjenu teline povrede prava na zdrav/je Tablica 2. Tetrapareza: a) pokretan uz pornoc b) samostalno pokreten Tripareza: a) pokretan uz pornoc b) samostalno pokretan c) aka je zahvacena dominanta ruka.1.1.2. ---------'-------. lomovi kostiju svoda lubanje.4.2. stanje nakon operiranog epiduralnog hematoma.3.4. --+--------f 2.1.-----~----------13 -_.bez neuroloskoq deficita Bolnicki utvrden i lijeeen potres mozga unutar 24 sata od nastanka ozljede ozljede kraljesnlce sa j baze 11.2.1.6.2.3.1.dadati 70% 30% 60% 20% 5% 45% 15% 10% 2.1. 2.1. smetnje ravnotefe stajanja i hoda) Operirani intracerebralni iii subduralni hematomi .1._.~ ---.1.---------------------~------ . 80% 60% 20% 60% 40% 20% 1. Posljedlce ozljeda kranijskih iivaca --..-.5._-.2.-..1. 1. Ozljede kraljesnice 5 trajnirn djelornknirn ostecenjern funkcije kraljesnicke rnozdine uz ocuvanu kontrolu sfinktera (tetrapareza. Posljedice traumatskih -~ . Potpuna tetraplegija. 5% 1.. 2.1..t__--------i 10% I ! 3. ----_... Ziveani sustav -----.1. Ozljede kraljesntcke rnozdine .1.. Postkomocijski si ndrom I : 121 . 35% 10% 1.

34 1.2.' 4.1. Ruke ! 4. 4. primjerice dolazak automobila pri prelasku ulice.7.3. trtqerninusa ---_--_- ---- 5% 5% _ N. Paraliza n. 3. posljedice ozljeda plexusa i perifernih iivaca 4. pareza jednostrana a) zahvacena jedna grana b) zahvacene dvije grane 3.3. glossopharyngeus N. 4.1.---- -.1.1. Funkcija sluha povezana je istim (VIII. 4..5. facia lis I 3.1.3.1.1.1.1. -_- I i ----- -- ------_---~ 14 . J Deaf Stud Deaf Educ.3. ulnaris-a 60% 35% 15% 30% 15% 15% : Napomena: Gore navedeni postotci odnose se na daminantnu nedominantnoj ruci. sto se vidi iz sljedeceq: potpuno gluha osoba ne samo da nema rnoqucnosti komunikacije slusanjern nego je uqrozena U svakodnevnom zivotu jer osjet sluha sluzi za izbjegavanje svakodnevnih (cesto po zivot opasnih) situacija.2. tibialis-a a) jednostrano b) obostrano Paraliza n. 4. a u gluhe djece i mladih su psihasocijalni problemi 3.6.2. 3.1. 3.2.3. pareza obostrano 3.1.6. oltactorius (anosmfja) Pareza n. 2010. l I ruku.2. accesorius N. zvona na vratima.3. Psychosocial development in a Danish population of children with cochlear implants and deaf and hard-of-hearing children. • gluhe osobe cesto su psihicki promijenjene zbog svag hendikepa.Hrvatske orijentacijske tablice za ocjenu teiine povrede prava na zdravlje _ 3. postotak se umanjuje za 5%.) zrvcern 5 osjetom ravnoteze i spada u filogenetski starija (dakle vaZnija) osjetila. femoralis-a a)jednostrano b) obostra no Paraliza n. . 4.4.4. hypoglossus 8% 12% 30% 20% 40% 14% 60% 10% 5% 5% * ! 3. parallza obostrana N. paraliza jednostrana 3.4.7 puta (esci nego u cujuCih vrsnjaka (Dammeyer J. raznih zvucnih signala upozorenja itd. ParaJiza brahijalnog plexus-a Djelomicna paraliza brahijalnag plexus-a (Erb iii Klumpke) Paraliza aksilarnog z_jyca ParaJiza radijalnog zivca Paraliza n.2. Aka se radi a posljedici na .4. I I ! . peroneus-a a) jednostrano b) abostrano Paraliza glutealnog zivca a) jednostrano b) obostrano 15% 25% 20% 30% ' 20% 30% 10% 15% -~ t- i I I L i I 4. rnedianus-a Paraliza n. statoacusticus a) jednostrana qluhoca b) potpuna gluhoCa na oba uha N. -_----- _.15:50-8) • l 4. curenja vode. * \ \ rntsli se na kompletno gluhu osobu koja nema uopce rehabilitiran sJuh.3.2.----_ N. Noge \4.23 \ 4.5 3.2.

• 25% . teitae povrede --. J .-~ ! 4. --- 5. 5. svakodnevnom zlvotu i potrebe za koriStenjem pornoci za prisjecanje. -- I 5..2. - 5% demendja I Potpuni I gubitak sposobnosti samostalnog razumnog djelovanja... -. __ Jako Izra£eni sen~omotoricki oqramcavaju samostalnost 80% -- onemogu~avaju usp()stavtjanje ~dnosa sa drugimljl}dima . Napomena: Paraliza ishijadicnog zivca a) jednostrano b) obostrano --------.-. poteskoce prj ucenju.Hrvatske orijentacijske tab/ice za ocjenu ..~- Tezak obltk sa promjenama instinktivnog ponaSanja. gubitka afektivnim smetnjama..nemoguCa~aju . afektivna nestabi Inost (preko 2 godine trajanja) 5. potpuni: javlja se kod teskih traumatskih lezija moz a a kara kte rizira a vrlo teski ubitak ko gnitivnih funkciia ~. 5 12 . Front~lni 1 1-- i E.2. 4 K nitivni i senzomotoricki mjesoviti nedostaci .3.1."..biroQ. poqresno prepoznavanje.9 J narOCito Je osteceno pamcenJe 5 pOJavom k0 f a bu IaClJa.- prava na zdravlje I- _-_ .. Jako izrazene kognitivne smetnje.kjm nedostacima kO]1onernoqucaveju odrzavanje samostalne eqzistencije u 1 I 60% i L_ __ -'------sv_a_k_od~evnom zivotu _.-----r 5. slabom koncentracijom. Kod djelomicnog ostecenja (pareze) perifernih zivaca odreduje se 1/2 postotka potpune kljenuti perifernog zivaca.. i. Srednje tezak oblik sa djelomicnirn usporavanjem urnnlh -sposobnostl. s afektivnim smetnjama i teztrn uklapanjem u obitelj i drustvo _. sporost... ---'_ 15 1'_/" .ake kognitivne smetnje su: smetnje paznje. sa senzo~otori~. Takozvana "Alzheimerovog tipa" i senilna demencija nisu posttraumatske. dezinhibicija i -t-es:C-'k-i-p-o-r-emeeaji U ponasanj~ koji ~. poteskoce U sjecanju 40% ! ~._- . -~ ~ ~smdrorn. -i velikim .koji sa kognitivnim u· znaeajnojnedostacima kad mjeri koji -+--- 100% I ! 5. .SOcij~lizaCiju. !----.5 otudenj~m uklapanja U obitelj i drustvo od stvarnosti . _- -_ .2. 20% I -- 5% -.1. _ . Kognitivne smetnje rnozdanl sindrom Jako izra2:~n oblik.'. .5. s problemima uparnciva nja i percepcije. stabo parncenje.:.-.______. neslgurna: U • orijentacija i nesigurno snalazenje u vremenu i prostoru... lak zamor kod psihkkih na prezanja.2. . Smetnje upamCivanja Korsakovljev f--5. t~o~puni iii dj~l_omicni _Qubitaksposobnosti uce_nja: __ Napomena: Nije dokazano da postoji posttraumatska demencija. Radikularna ostecenja su obuhvacena tockarna tablice pripadajuCih ostecenja kraljeznice 5 neuroloskorn simptomatologijom. . osjetljivost na glasne surnove.3.svaku .. konfabulacije. _. la~e kognitivne smetnje Slika ovog ostecenja razlikuje se od postkomociijskog sindroma. v' g._ 60% I I ' I 5.. usporenje idejnih procesa. nema prepoznatljive sposobnosti stvaranja meduljudskih odnosa nedostaci.3..4. tezim uklapanjem U obitelj i drustvo nagona.1. 60% 35% .. mali iii nikakvi problemi sa uklapanjem u obitelj i drustvo _. Kombinacija cestog zaboravljanja i time uvjetovanih cestrh problema uI r:I --.4. problemima .3. _-_.1.- Lagani obllk uz rastresenost. 30% 40% I 5.3..3. .

maze ko~~r~lir~ti 5 cestim napadajima (vise puta u rnjesecu) ! nuspojavarna u_II_:_Je_c_e_n:_Ju_______ Epilepsija t I .akl ob. odtirn ---. anestezije.Hrvatske orijentacijske tab/ice za ocjenu tehne povrecle prava na zdrav/je l}---'----- I ~ognitivne \ [ 5.ftaka svijesti -- Jednostavni zarisni napadaji. p~~ma ~~~~---.. : 56 1 4. Deaferentacijski bolov! kronicni bolovi koj! nastaju neposredno iza povrede perjfer~og I ~~~nog sustava. uz obvezan psihologijski test koji jasno razdvaja ranija i novonastala intelektualna ostecenja. _ ~u 5. ~ terapiji koja je gotovo prilagodena pacijentu i koje se on pndrzava) svak~dnevnj~ nap~dajima jednoznarnirn.1. dizestezije. -__ __ Epilepsija koja se ne maze kontrolirati (usprkos terapiji koja je ] prilagodena pacijentu i koje se on pridrzava 5 psihickorn i intelektualnom deterioracijom (+ psihotkne dekompenzacije) uz svak~nevne napadaje __ __ Epilepsija koja se ne maze kontrolirati _ (usprkos 5 '! Analiza neuropsiholoskih sindroma i ocjena stupnja ostecenja mora se temeljiti -na preciznirn specijalisticktm i lijecnickim rezultatima.1.. aleksijorn. - I Napomena: ___ k-c- l.6. nesposobnosti snalazenja u komp!eksnim situacijama.2.OOA n~pada i_ucesta!osti napada kao i n~spojavama _u lijecenL_ __:___ _ iii S. probtemima u razvoju kompteksnih strategija i _ u kombinacijl sa Jakim senzomotorickim nedostacima _ __ \5. fonnikacije te hiperalgezije i II spontani bolovi__nakon ozljede).4.= 5.~~. 80% i 5.6..----. Oni predstavljaju popratna ostecenja. hiperestezije iti parestezije. parncenja..2-.----r 5. hipoestezije.6. ~-~ Teski _?blik .5. parafazjja.4...3. EPileps~egb:~o~~. 'kauzalgija. _ .4.l_ikafazije ~ t~skoCama U pronalaze~~u nj~i I reproduciranju.6. neprorrujenjena sposobnost razurrujevanja govora ~::l~!~g.1. talamacka bol (hiperpatije.afaZije sa nerazumtjivim razuml]evan]a govora govorom. I 50% _ 30% l00/' --- Epilepsija_ koja s~ tesko. djelornienoq iii potpunog gubrrka nagona Viii gubitka sposobnosti za sarnokritknost. . dijagnosticirani i -potvrdeni.L_.STomunikacijske smetnje -----'---------. ~ --5.ediSnje9"j---- 0_ 5.---- - 50% 25% porernecajern u parncenju.-------- -----. smetnjam~30% 10% I f~5. I ! 5.5. kao sto SU refleksna stmpaticka distrofija. ___ . Za sve posttraumatske kognitivne smetnje i komunikacijske smetnj_e obve~an je_nalaz_psihologa j logopeda.2. '1 smetnje sa statnim smetnjama koncentracije. I 3% 16 .7. fantomska bol.bic~i~'--------------. d koja se rnoze dobra --- kontrolirati -------- 5 dobrim I terapijskim _j i I to 'L'-----.---------.._.1. posherpeticna neuralgija. uz oclte senzomotoricke nedostatke i tesko odrZavanje samostaJne egzistencije u svakodnevnom zjYotu Kognitivne smetnje sa ocitim usporavanjem idejnih procesa.

PSEUDOFAKlJA --.1.2.4. MIDRUAZA (I/I~-~~Ec'A] AKOMODACIJE. ------- 21% -- -+---~%j 15% 21% . _ 25% OSTECENJE VJEDA.6.1.3.------ 1.L_--------------------. ! b) do preostalih 5 stupnjeva perifernog vidnog polja ---------+-.HlVatske orijentacijske tab/ice za ocjenu feline povrede prava na zdrav/je 3.3.----------------------1. I-Ostecenje v]eda --. ali ukupni zbroj ne I 1.-=--=-----+----------:-~----=-.4.5% 5% ali ukupni zbroj ne .~.----.-z-a--sv---'---a-k-u----l sljedeCu desetinu smanjenja vida ozlijedenog oka odreduje se 5% Tablica 3.---------:--------:.--------1-0% ---'-.-_-_.5.-" ----.2~~(~ ------j Pribraja se po 2. .- L--.~-- _5_°/:_ 1 i 1.5% za svaku desetinu -~imanjenja vidne ostrme. PTOZA.---------~---.1. .jednostrana __ -.--------+-. OSTECENJE SUZNOG APARATA 1. Potpuni gubitak vida na jednom oku 25% l.5% za svaku desetinu smanjenja vidne ostrine.1.. 10% Napomena: Pribraja se po 2.6.1.4.- 2. I I Afakija . all ukupni zbroj ne rnoze prekoraCiti ukupnih 25% _ -- 1A~i·-----.-- 7% ----t-----. oa 1.3.---)_do_preostalih 5 s~_upnjevaperife!_~og vidnog polja Koncentricno suzenje vidnog palja na jednom oku: a) do preostalih 30 stupnjeva perifernog vidnog polja 1._! 1.-.. ----Koncentricno suzenje vidnog polja na oba oka: a) do preostalih 30 stupnjeva perifernog vidnog polja 1. Ptoza (ovisno oposljedicno~ ispadu u vidnom polju) 1.---I-A-fa-k-ij-a~ o~~trana.-S-M-_(\-N-J"-E-N-A-V-_I-6N-A-O~ST-_':U=_N-A_ -_. Napomena: ! 15.-Napomena: r----- I -. Kvadrantanopsijaprema vrstl ----17 Centralni skotom u vidnom polju . 1.4.6.6.iskljuCivan]e jednog oka). POREM_EOu KONVERGENCUE.------.3.. maze prekoraCiti ukupnih 25% __ ---.2.5% Napomena: u slucaju da je na drugom oku vid oslabljen za vise od t-ri-d---:-e-s-e-ti----'-ne-.-----_m------.3. 2_1°(0 7% 21% ------+-------. 1--- koncentncno suzerue vidnog polja na preostalorn oku a) do preostalih 20 stupnjeva perifernog vidnog polja 10% _--+--_b---. VIDNA POUA r---------. b) do preostalih 5 stupnjeva perifernog vidnog polja --. -+-------+-_____ 10% ID_O_V0----l \-1.6.-_-=~~_-_-=--=--=--=--=--=-~-=--=--=--=--=--=--=--=--= __ __ 1. AFAKIJA. Oci ---:G-U-B-rr-A-K---:-VI-DA-.2._-_~.a) na jednom oku -.6.-o_ze~pr_e_k~raciti 80% ukupn ih Peudofakija a) jednostrana b) obostrana prlbraja se po 2.1.--------. Ostecenje suznog apara~a 1.2. DIPLOPIA ! 121 ~ Diplopija kao trajna i ireparabilna posljedica ozljede aka (sto avis! a polozaju dvoslike i je Ii po~~ebno zatvaranje .-.5% za svaku desetinu smanjenja vidne ostrine.iSma-njenje vida za svaku desetinu vidne(Xtrin-e-------------2.0SJETILNISUSTAV 3. Potpuni gubitak vida na oba oka 80% ------------------------4~--~---_1 .3.__ -+_bL~aoba oka _~ina preostalo_m~_ l___!.

'~.2... 15 20 _ 25 30 40 45 . -- 8 10 ... a budud da je ukupni zbroj koeficijenata 10.. Uho. . Oslabljeni sluh Ocjenjivanje se abav\ja u dva karaka: 1. Nakon sto se izracuna srednji gubitak sluha iz donje tabHce se iscita koliko to nosi ukupno ostecenje u postotku..- .- - 2 ----4: +------~jI = :~I· ____-. Promjene vidnih palja ocjenjuju se na temelju najmanje dva nalaza vidnih polja koja su napravljena u razmaku ad 6 mjeseci. Objasnjenje: ostecenje u pojedinoj frekvenciji rnnozi se 5 adgovarajuClm koeficijentom..2. odreduje se 6 mjeseci od operacije.Hrvatske ori/entacijske tab/ice za ocjenu teiine povrede prava na zdrav/je E f76 L_ _ JUkstacentra!ni I p~Hacentra!ni skotorni uz odrzanu vidnu oStrinu a) jednostrano b) obostrano Hemianopsije (avisno 0 vrsti. . 3 odnosno 1. 2000 i 4000 Hz primjenam koeficljenata vaznostl 2.1. odabire se posljedi~ odnosno pastatci raznih pasljedica se ne zbrajaju. najv~Cim postotk~~ Vidna ostrina nakan operaoje zbog ozljede aka.~-+. .1. vazeca je sljedeta ta bela: SrednJi gubitak 0-1-9 sluha 20-i~30-~0-49 - u dB 0-19 0 2 I _ 4 6 6 8 .._12 15 r---20 25 -.30 35 . Ostrina sluha Potpuna gluhoCa a) obostrano 2. .. Prvi nalaz vidnog polja potrebno je uciniti u prv?m mjesec~ nakon ozlje~e_~ 3. Zbroj gubitka sluha dijeli se 5 10.-r--'- Od 80 . u slucaju SOD.. 4.... 60% 14% 2.--+=__:!I_ ::1 _ ~~~__ :~-l~-+-- ~. Srednjigubitak sluha (za dste tonove) Ocjena gubitka sluha u za zracnu vodljivost... 1 I I_ b) jedno?trana . opsegu te avisno a postojanju vida U sredisnjern dijelu vidnog polja) - -- 5% 10% ostecenja 5 60QI< 0 ~ena: Ako p~st~ji vise p~s-iJedica oZ\J~de aka.1. Ostrina sluha Tablica 4....1. mjereno u decibelima.r __ ___j~J .~- _- 10 12.. 1000.2.- . 50' 55 12 14 20 14 18 -25 60: l 18 .. . ·i~l-:. ~-5 0-59 60-69 - 70-79 . dobiveni zbroj za 4 frekvencije dijeH se 5 deset. grlo i nos 3..

----. ~azuml)iv gOYo:-) 10% 5% 19 . . L_ __ __ .--~__ -1-. Disanje na nos kO}aSene maze .----- --- ---- --- ~_ C 3.-__ a) Nepotpun? o~tecenje (djelornkno sacuvana funkcija) b) po_punaostecenje (nema OdgO~Ora) Jednostrano vestibularno ostecenje a) Djelomicno b) Potpuno 10% 2~%_ 1 : 222.2. Tablica S.----------r--.rablic~-7. -~ 1 Ti. podrazumijeva se poboljsanje taka da se usporeduju krivulje sluha 5 j bez slusnoq pomagala. Funkcija ravnoteze I Obostra no vestib-u-l-a-rn-o'-o---'sCC-t-ec--::-' e-n-je-s-o-b-je-kt-iY-n-im-s-m-e-t-n-ja-m-a-.----3-0A-~ 3. Maze se posta viti i nizi stupanj ostecenja kajim se mora uzeti u obzir da slusno pomagalo smeta posebno u bucnoj okolini. Obostrana jako smanjena prohodnost nasa jako sma~E~ohod~~st nosi____ _ 3. Fonacija I 2.-p-r-e-m-a-o-pse-g-u---.F01~~cij~ --__ --AfonJJa I: 2.4.1. 2.2.-_ 5 5 6 3 3 4 .3.__ - --.1. Smetnje s/usanja Prethodno ocjenjeni stupanj ostecenja usporeduje se s rezultatima govorne audametrije kako bi uzeli u obzir eventuafne smetnje slusnlh osjetila (posebno "recrutementa" iii slusne preosjetljivosti) koje povecavaju ostecenje funkcije.3.2.1-------f--::--::--:-----. ovisno 0 rezultatima liminalne tonske audiometrije: ~-.2.------- 4% 10% ----'-- Be~_ignipac()ksizm?lni napadi vrt()9lavice 3:~ 3. Sljedeca tabeta sadrf prijedloge za dodatne stupnjeve ostecenja koje se maze dodati procijenjenom ostecenju za (lste tonove.~~. u-V]-'-e-to-Y-a-n-o-) ---------.'.1.4-2. -___..2. 1---------. slabo razurnljiv govor) __~ _Iaka(tr~jna promuklost.~ljrana-(-~-ko-l-ik-o-j-e-t-ra-u-m-a-t-s-k'-.f-------5 6 7 4 4 5 6 ----_ 7 8 Ako se nasi slusm aparat. iZli]e2itf:---. 1 2.------.3.~~~.2._L. Disanje na nos ~~LikCija Tablica 6._---- 100% 90% ~ 0 0 0 0 - 1 1 2 2 ~% ____ f--- 1 __ 2______ 1 2_ 2 -f- l <50% % - 3 4 --c--.-------------._ - j _J~t~ana I Obostrana kome!etna n~prohodnast nosa . '.Hrvatske orijentacijske tab/ice za ocjenu tefir~e povrede prava na zdravlje 2. Funkcija revnotede I" I.-~ 30 Vo _ Disfonija a) teska (tih.-~I Razabirljivost 100% 90% 60%) 80% 70% <50% ------f-. 2.4. 3 4 -----4 3 1------- 3 4 .

Za slucaj dokazane posttraumatske. Gubitak organa KompJetn( g-u-b-it-a-k-la-r-in ksa 2.5. -I Gubitak I a) i b) ! Potpuni gubitak nosa uske . vrijedi da ukupni zbroj ostecenja NE predstavlja zbroj pojedlnih stupnjeva ostecenja. Gubitak organa Tablica 8. nego rezultat njihovih medusobnih djelovanja. neozlijedenim zglobom.2.:!om tra heostomom 2. Kod inflciranih pseudoartroza potrebno je pribrojiti 50% ad postotka za osteomijelitis doticne kosti. Tablica 9. Takoder zbroj stupnjeva ostecenja za sve anklloze svih zglobova jednog ekstremiteta NE smije prelaziti stupanj ostecenja za (anatomsko) potpuno osteoenje iii (funkcionalno) potpuno ostecenje ekstremiteta.3. 2.~~------ 4.5. U slucaju pseudoartroze stanje se maze smatrati definitivnim minimalno nakon 2 godine kontinuiranog lijecenja iii u slucaju teskoq komorbiditeta kojl predstavlja kontraindikaciju za anesteziju i operacijski zahvat. Aka postoje poboljsanja.Hrvatske orijentacijske tab/ice za ocjenu teiine povrede prava na zdravlje 3. Amputacija I·Mogu~nosti protetskog zbrinjavanJa -danas-n-[su takve da se zaista zamijeni funkcija gornjeg dalje u \ ekstremiteta jer proteza ne pruza pacijentu nikakav osjecaj.5. usporedbom s odqovarajuce opisanim izmjerenim Za zglobove jednog ekstremiteta.5. Kod procjene smanjene pokretljivosti zqlobova uvijek je potrebno radiolosku usporedbu s kontralateralnim. dodatni stupanj ostecenja stoga je opravdan. Kostani sustav ! . __ . sekundarne artroze pnbraja se 5% postotku ostecenja koje je utvrdeno na temelju funkcijskog deficita zgfoba.2. tada vrijedi da ovi prlnclpljelni nedostaci endoproteze budu pokriveni nedostacima funkcijskog deficita. a po potrebi i U slucaju endoproteza velikih zglobova treba uzeti u obzlr da endoproteza ponovno ne uspostavlja primitak oodrazaja i uspjesnu funkciju (propriocepciju) i da je endoproteza za dotknu osobu u svakodnevnom iivotu uvijek povezana uz odredene napore. ali bezuspjesnoq lijecenja iii ako je nakon smirivanja klinickog nalaza i normafizacije laboratorijskih parametara doslo do egzacerbacije procesa.1. izvrsiti klinkku. GOR"]I EKSTREMITETI -_. ----I 5 traj."-------_ ._. Kod osteomijelitisa stanje se smatra definitivnim nakon 2 godine adekvatnog. 1. 1. Zbog toga se postojanje endoproteze u principu opravdava stupnjem ostecenja od 10% do 15% i U slucaju optimalnog postoperativnog rezultata ukljucujuci sva oqrankenja u svakodnevnom zivotu koja su neminovna nakon ugradnje i najsuvremenijih modela zglobnih endoproteza.-----Djelornicnl Potpuni 50% 3% 6% 25% ------------------------. KOSTANI SUSTAV ~ SUSTAV ZGlOBOVA Nalaze koji ovdje nisu opisani treba ocijeniti klinickirnnalazirna (analogija).. Ako se ispostavi da funkcionalni rezultat nije objektivno zadovoljavajuCi. viestak ce to i ~ ~~:mkretnom sluCaju uzeti u _c:~~i~_n~~_n3_?ince od s_!upnja ostecenja koj0~pre~laze da 20 . kao i za same ekstremitete.1.

---------------a) Lakoga stupnja (do 1/3) b) Srednjega stupnja (do 2/3) c) Jakog stupnja (preko 2/3) 2.1. Pseudoartroza nadlaktlcne kosti . eventualna tegriraju.4. Artrodeza I ankiloza u funkcijskom Polozaju-a} kod odrzane pronacije/supinacje ~.2. Nepravitno zarastao prijelom kljucne kosti _ Nedominantno ..- :'~birod.6. Lakat -------------.2. Kronicni osteomijelitis kljucne kosti --- ._-- --f-------~- 5% -- 20% 15% 5% 12% - 2.9.7.----- 5% 5% 25% 15% - 5% . ocjenjuje se tako da se postotku jednog ekstremiteta doda 500/0 stupnja ecenja drugog ekstremiteta.____ 24% 34% Dominantno S% 10% 25% 20% 30% Nedomi nantno --------3% ---- I~ >----- ontrakture -- .1. Ankiloze --a) kod fiksirane scapuJe (Iopatice) 35% 25% b) kod slobodne_ scapule (Iopatice) . Kronicni osteomijelitis nadlaktkne 2..HIVatske orijentacijske tab/ice re ocjenu tefine povrede prava na zdravlje . Svaki ad ovih kreta je ad znacaja za radnje u svakodnevnom zivotu._"_----.----1: --Dominantno -------------+---" _- Nedommantno -- b) kod 9 u~itka fu ':1_kc~e roClacije! supinacije ___ p .30% 20% ------_- hd f~ p i _I_Dominantno 5% 12% 22% -- 1_ Nedominantno 3% 10% 18% --15% _- -_-- 20% -- 1.8.onja .ramena.labavost ramenog zgloba ui-iskljucenje habitualne-luksacije .1.. Tri osnovne kretnje su antefleksija..2.. Pseudoartroza klavikule kosti ------~---.. "" -_ . . -1.2.5.--------- I b) do 2/3 i~.4.3.. ~ ~ 11._--. -3. End~proteza~_amen~ uz sukj~dan funkcijski deficit _ - -- 5% -----_--. Af!1puta~ija obje kitoze j ..2. 2.3. Amputacija podtaktice kontrakture tr~cina _------------ -------- Nedominantno -65% 60% 60% 55% 55% _ 50%1 ------50% 45% 90% ruke uramenu - .5._-------2. 15% _ _ 21 i:_/:. ----------iestak ocjenjuje ukupni nedostatak ekstenzije j fleksije pri cemu se stupnjevi ostecenja obvezno Takoder treba dodatno razmotriti umanjenja a ne dodaju. 2._----- ~ 1. Smanjena pokretljivost: a) do 1/3 -- -------- --- . Amputa_c9a nad~aktice~. dukcija i_unutarnja rotacija. Rame staji sest osnovnih kretnji ramena koji zajednicki osigu~avaju funkciju. _-----. ~ ronacijej supinacije.3.preko 2/_3 1 _ 8% .1.. 15% --. Amputacija ruke (rame pokretno) gor-nja i srednja tredna f---- Dominanto ~ rT 1.--- 1. ~ Amputacija oba ekstremiteta iii amputacija dijela stremiteta. ---------------. Potpuna amputacija gornjeg ekstremiteta I~ 1._'------ ----- . -----kstu oduzeti odqovarajucu vrijednost. sl_ijedeva~jska rotacija.3. nkiloze ~~ .1. retr~~eksija i addukcj~ Dominantno 2.1.--._. _.2.-------------. Kontrakture --_. .

Ankiloze a) u ekstenziji 10% 15% b) u ravnini 5 podlakticom 15% 20% 25% 30% . Ona ovisi a uCinkavitaj izvedbi vazmh funkcija hvata (vrste hvata).nje vaznih prsti~ju _ L- 22 .Saka .----..5. .5.4.5. Amputacija od 2.. a kod ostalih prstiju 1/3 postotka 1. Amputacija palca a) Gubitak Me + PP + DP b) Gubitak PP + DP c) Gubitak DP ---- 1- Dominantno 55% 80% -t--------- Dominantno +- 26% 21% 12% 12% 10% 4% 10% 8% 3% 1._--1.3._.----------'---~--___.. pokretljivi i osjetljlvi.:. Sinergija se razlikuje prema broju doticnih prstiju: a) gubitak dva prsta: postotku za gubitak vaznijeqa prsta dodaje se 50% stupnja osteceoja za gubitak manje vaznoq prsta b) gubitak tri prsta: postotku za gubitak najvaznijeqa prsta dodaje se 60% stupnja ostecenja za gubitak dvaju manje vaznih prstiju c) gubitak cetiri prsta: postotku za gubitak najvaznijega prsta dodaje se 75% stupnja ~stecenja za gubitak trijU~~...3. _ Dominantno 10% 3% 6% 10% 15% Nedominantno 1. ~mputacija o_bje.5. Vjestak provodi ~----..4. Dominantno Nedominantno 1.birod.5. i Napomena: .5. l/i.3.__1. Rucni zglob ---.4. prsta a) Kaziprst b) Srednji prst c) Domali i mali prst Za gubitak jednog clanka palca odreduje se odredenog za gubitak cijeloga prsta.>..sake 15.6.--------.---- [-1.. rO~!~ni osteomijel~!s pakane il! lakatne kosti K _ 1.:st-u nije dovoljno buduci da se na taj nacin medusobno djelovanje prstiju (sinergija) ne uzima u obzir. Kantrakture a) u manjem opsegu b) u jakom opsegu 8% 3% 5% 10% _1_.c) u fleksiji Kontrakture ------1. Najvaznija funkcija sake je hvat.Hrvatske orijenfacijske tab/ice za ocjenu teiino povrede prava ns zdrav!fe ! Izoliran-a aste~enja pronacije/supinacij::.1. A~putacija vise prstiju (ko-mbinirano): Jednostavna zbr~janje stupnjeva ostecenja po~p.5.3.4.1. Amputacije prste koji su dovoljno dugacki. Ankiloza u funkcijskom polofaju 1-' --.2.3. To podrazumijeva an~~iticko istraziv~~je sake. Smanjena pokretljivost: a) u manjem opsegu b) u srednjem opsegu c) u jakam opsegu Dominantno ~--~-~~----- - Nedominantno 4%1 6% !<----~~--~-=--------I 10% 25% 8% 12% ~-----------i 1. do 5. Kronicni osteomijelitis obje kosti podlaktice 15% ----. Amputacija cijele sake r-------------11..4.3.2.

------"---. Ankiloza svih zglobova jednog prsta u funkcijskom polozaju (fleksija od 20 do 30 stupnjeva): a) Kaiiprst 6% b) Srednjf prst 6% 4% \ e) Domall prst ! d) Mali prst 4. a) Gubitak palca i jednog prsta: 0% (smanjenje sinergijske vrijednosti moglo razmatrati prilikorn obracuna) b) Gubitak palca i dva prsta: umanjiti za 5% 1--.5% -1-. da bi se e) Gubitak palca i tri prsta: umanjiti za 10% r----~-~~~~~~---------a) na jed noj Sad 1..-.'" --:. ".k-i-Io-za__:__s-v-ih-"z~g-lo-b-o-v-a-p-r-st-a-u-n-e-po-v-o-lj-n-om-po-lazC-a-ju-~ +---..6.----'--------" -.8..5% 5% Napomena: Ankitoza (ukocenost) jednog zgloba jednog prsta: od stupnja ostecenja za ankilozu _..-1-1.10.-----------------..-.Hrvatske orijentacijske tab/ice za ocjenu teitne povrede .7.~ - I I 6% 6% 3.. tada se smanjuje sinergijska vrijednost palca. 7% 7% 4. Ankiloza palca u !unkcijskom _polozaju _ Dorninantno __ I--N_ed_o_m_i_n_a~.-A--'n:.12. premalo. prava na zdravlje -. .'---d) Mali prst . ... Ankiloza svih zglobova prsta u nepovoljnom polozaju jako isprufen a) Kaziprst b) Srednji prst c) Damali prst .-----.'<:ibiroO_\ .14.5. ...13..5. 1..svih z91{)bova dot!cnog prsta ~(jreduje se 1/3~ a kod palca 1/2_.5. -Smetnje senzibiliteta .- --'_ Kada bi jednostavno zbrojili stupanj ostecenja za izgubljeni parae (PP + DP) i stupanj ostecenja za ostale izgubljene prste/prst (obracun prema nacelu sinergije u prethodnom odlornku). za 1. 16% 1..- Dorninantno 40% Nedominantno 35% ..-----.5.5% m~~ ostecenja z~a -'------- 3% 23 .---- '--. Ukocenost oba zglaba palca u nefunkcijskom-p--o-Io-ia-j-u---+----" --1-8-0A-o+--.5-.. - ----t---------t---. Ako postoje gubitd ostalih prstiju.b ad 50% . tada se koriste koeficijenti koji vrijede za sinergiju kod gubitka prstiju kao i za gubitak palea zajedno 5 jednim iii vise prstiju u prethodnom poglavlju "AMPUTACDE" AnkiJoze ------..9.1.5.5% ~.---------l b) na obje Sake 65% Ankiloze i kontrakture Ako se radi a ostecenju/ukocenosti vise prstiju u isto vrijeme._ ---1. . _ ---------j 8% 8% 5% 6% 7% 7% 4% 5% - .tno a) Citavi palae 16% 14% b) Mep zglab (metakarpofalangealni) 8% 7% c) IP Z910b(interfalangealnl) 4% 3.-.--Amputac-ija patca i jednog p-rsta/vise prstiju: -.----------1 i c____.5.--------J 5% 5% 3% 4% jako skvrcen a) Kazfprst b) Srednji prst c) Dornali prst d) Mali prst 1------.-----"--------. Amputacija svih prstiju . 1.5. Kontrakture Stupanj ostecenja za kontrakture obracunava se U odnosu na stupanj ankilozu um~njivanjem ~tupnja ostece_~_ja jedan_ukocenf zglo..----+-.------.---- '. tada bi dobili previsoki stupanj ostecenja jer vrijednost koja se odreduje za parae U shemi za saku vrijedi samo ako nema ostecenja ostalih prstiju.

__ --" ----2._---_.6.-. MT kosti 2. Jednostrana -- 70% bedra 65% 60% -_ 50% 50% -" dezartikulacija kuka iii amputacija bez potpore putem sjedne kosti .7.--- -_. 2. "---- r2.2.1.12. Kuk Kod predvldenih stupnjeva ostecenja treba voditi racuna da bol kod opterecenja svakodnevnom zivotu (pri hodanju i stajanju) igra znacajnu ulogu.'·W ---_. 2.~- 10% --7% 4% 3% --_ Anki!oze i kontrakture .1.14.2.. Amputacija palca i prve kosti metatarzusa Arnputacija Arnputacija Amputacija Amputacija pal~ 5..13.:.11.1.. . 2.__ .. pacijent nije u stanju hodati niti stajati.1._--_.-2. --- --'--r--- kuka uz sukladni funk~_d~_ki deficit i 2. Amputacije - -_- . t b) u nefunkclonalnom polozaju . Pritom se ne smije prernasiti stupanj ostecenja koji se temelji na amputaciji. 15% L a) u funkcionalnorn polozaju b_)_~ ~~funkcionalnom polozaju ----------- r 2S-% 35% 24 . 2.1. -_.S.1.4.2.. a podnosljivosti 2..1. Kada se radi a nezadovoljavajucoj protetskoj skrbi specijalist procjenjuje stupanj ostecenja ovisno proteze i njome dobivenog rezuJtata. 45 -_ 0/0 --~ -+----- ----+-----_ 45% 10 %-- . --. do 5.transmetatarzalna 40% -30% -------- .2.2.natkoljenicna -_.2.. Amputacija potkoljenice nepogodan za protezu . Amputacija gornjeg noznoo zgloba f-2_. Dezarti kulacija kuka iii amputacija u gornjem podruq u bedra bez moqurnosti protetskog zbrinjavanja I 2.1.1.. - u gornjE!m podrucju .1. 2.. kuka u ~----_ 30 % --- 40 % 5% 10% 20 % _ -.a) u funkclonalnom polozaju .8. Endoprote~a 2. Pseudoartroza bedrene kosti "_----. .- Nakon amputacija donjih ekstremiteta.1. MT kosti 2.2. Amputacija .--.. ~ .. DONJI EKSTREMITETI 2.9. --- ---_---- 2.1.- -. f------ _ .Hrvatske orijentacijske tab/Ice za ocjenu teilile povrede prava na zdravlje --_.5.._.. - -.. Art_:!putacijapotkoljenice pagodan za protez. Kontrakture a) Lakoga stupnja (do 1/3) b) Srednjega stupnja (do 2/3) c) Jakoga stupnja (preko 2/3) -------- _ -_. osim nekih dljelova na stopalu. ! 2.-- --- --- .3. . Predlozenl stupnjevi ostecenja vrijede za pacijente koji su uredno protetski zbrinuti... 25% 18% -13% ~.1. prs~ .3. Ankiloza ----r------. ?_1.1. 2. i I Amputacja svih nozl1ih prstiju i -prve kosti metatarzusa ?1.10.2..- -- ---- _2. Pseudoartroza vrata bedrene kosti - . ocjenjuje se tako da se postotku jednog ekstremiteta doda 50% stupnja ostecenja drugog ekstremiteta.1. EgzartikuJacija u koljenu .4. Am~utacija . do 4. Amputacija oba ekstremiteta iii amputacija dijela ekstremiteta na obje noge. i 2.

- ~TT1 ____ _ 25 I ._.-- - ---~. Endoproteza koljena uz sukladni funkcijs_~! deficit I 2.CT.10.4.Hrvatske orijentacijske tab/ice za ocjenu teiine povrede prava na 7drav/je ----_ ..6._--- - .. .~.. 2.6._"10% a} u funkcijskom polozaju b) u afun kcijskom polozaj~"_. ---..9. ---- k~ . Ankiloze: a) MTPh pa!ca b) IP palea e) 2..-.. Skracenje noge a) do 2 em b) do 5 em c) do 8 em d) p_r~ko8 --- . ~ . . Instabilitet ~ 5% 10% 15% -. a) Jakoga stupnja (preko 2/3) b) Srednjega stupnja (do 2/3) e) Lakoga stupnja (do 1/3) 12.--.. Kontrakture . ..4._----_.----_. n 20% . 2. Umanjena pokretljivost a) u manjem stupnju b) u srednjem stupnju c) u jakom stupnju ---_ .4. I . . Saniran prijelom potkoljenieu) a) manje od 10° b) 10 do 20° c) vise ad 20° bedrene kosti 5 po rernecajern osovine (vrijedi i za I 12.3.3.3.2._- 5% 10% 15% 5% 35% 4% 10% 5% 3% 3% 6% 15% 20% : ----~ b) Lisfrane-ov zg_~o~____ _ "--.3:5. Ankiloie'gornjeg noznoq zglobci--.~-~-.---- : 2.11. 2....-~ .---_ .-..3. _ ... prst u ispruzenom polC?_~aju.-- 12.-7% 7% 10% 7% 15% I I . Pseudoart~o!~_patele _: 2.4. Ankiloza a) Chopart-ov zglob -. Inst~bi!itet n~kon dokazane ligamentarne_ ozhede (MR.---- ----- ~...UZV) ___ . 2..5.4.3.~.4. 2. Stanje nakon odstranjenja patele I 2.. plantarne fleksije jednakog reda velicine.~. Nozni zglob} stopalo ! - -- 3% 5% 10% 5% 5% 10% 12% 10% -_..3. a) Lateralni b) Prednji c) Straznji d) Rotacijska nestabilnost e) Kompleksna nestabilnost koljena 2. j --~~.4.---30% 15% 10% ~--... -_.8.4.3._ --- Talokruralni zglob r Gubitak nekoliko stupnjeva dorzalne fleksije vise ometa zbog poremecaja hoda nego gubita k . Kontrakture --~ _. - ..12.3. do 5.... Kronicni osteomijelitis patele iii fibule .2.3.-_.~~ -_.-. _.3.. Kron ieni osteomije!itis _ti_bij~____ _ ----~2.-.7. POsljedie~~zljede meniskusa ___ ~2.4. ----2. Femoro patelarna artroza ~2. .---.. _. _..1..- . . _yo. Pseudoartroza tibije ----L_~}.

lijeeenje lijekovima koji ublazavaju bar i/ili kojl djeluju protuupalno..9. potrebno lijecenje ~--+-I 3.. Deformacija talusa nakon prijeloma 2.akOO kOnlP~jJiijelOii1a--=---=':"'___ 2. Vratna kraljeznica 3. prsno-iurn baIn i dio kra Ijeznice i IumbaJno-sa kra Ina kra ljezn lea: a) aktivna ukocenost i cqranlcenje uvjetovano bolovima koja se odnosi na ' sve vrste pokreta i u svirn polozajirna.--------Povremeni bolovi koji nastaju radi tacna definiranih uzroka. Bez neurolo~k~h . ---.4.. Lumba Ina kra Ijeznica. .1.0sti iii I~game~~ta) 3. . .3.2. 3.1.- BOlovi i ne·stabllnost pubicne simfize i ilio-sak-ralnog zgloba ---- j__ I a a) prijeloma dvaju iii vise rebara s pomakom b) prijeloma prsne kosti 5 pomakom c) torakotomije ------- ------- --- ---- -------- 3% 3% 3% _____J i -------------------------------------26 .ZDJEUCA t 4.Hrvatske onjentacijske tab/ice za ocjenu te}Tinepovrede prava na zdrav/je I2. ' 4.2.5.--- ------- --- t ~-- 3% __------j - .1. a koja zahtijeva redovna lijecenja b) vrJo cesti bolovi uz stalne tegobe. Povremeni bolovi bE-zreperkusiJa na plucnu fu-nkciju. s minirnalnim ogran icenjem pokretljivosti 3% 3.4. Bolovi nakon frakture sjedne kosti i preponske kosti 4.ITDeibii1iacija kalk<lneusa .. Bolavi Viii nestabilnost pubicne simfize : 4. ukocenost . poteskoce sa statikom.2. PRSNI KOS . nakon~- ' ----- -.1.5. realna ali povremena potreba lijecenja b) Spondilodeza bez prateCih simptoma pn~rna broju ukocEmih segmenatal_------r-1-- 7% _ -~po_jednom segme_ntu _ -- 3°/~ -_ .1. Bez neurolo~--k-ih-k-o-m-p-'-ik-a-cj-ja-(b-e-z-ev-id-e-n-ti-ra-n-ih-o-z-rJ-'ed-a-k-o-st-j -jf-iI-igamenat·a-)-----------------------------..1.1. te se ked svih pokreta nalaze oprez.1.~~~::~.. ---- 20% 15% ~O!o_ 3. __ . Bez neuroloskih~amplikacija (s evidentiranim ozljedama kosti iii ligamenata) a) Ucestali bolovi 5 klinickj objektivnim oqranicenjern opsega pokreta. Deformacija me~atarzajnih kostjju nakon prijelom_a ...---. KRAUEZNICA --------------------------------------3. Trticna kost KokClgodini]a - __ _ .2. znatno smanjena pokretljivost 1_ e) spondilodeza bez pratecih slmptoma pre~a broju ukocenih s€Qmenata ______E!_skretnu segmentalnu :::~~~E. Prsna kraljeznica.-_ I·· .2.:.1.komplikaeija (s eVjdentira~im ozljedama k. . slabinska i stabinsko sakralna ~3. Prsna kraljeznica: a) aktivna uxccenost i oqranicenje uvjetovano bolovima koja se odnosi na : sve vrste pokreta i u svim pozidjama.2.2. Bolovi nakon dislokacije iIi fr-a-kt-u-re-k-riz::-n-e--b-o""c'-n-e-k-osti -----a) bez staticnih promjena zdjelice i bez oqranicenja kod hodanja b) sa statickirn prornjenarna zdjefice i oqranicenja kod hodanja I ----. a koja zahtjeva redovna lijecenja b) statne poteskoce sa bolovima medu lopatieama.3.8. r I L [}:~.2. gubitak fizioloske torakalne kifoze.--10% 20% .2. hiperlordoza.2.~~~~.2.za sYaku kost .~ l ~o _ 5% 10% 7% 12% 1-3.

..U OStecenJedojkea) jedne b)obje · rtrvetsse ori_jentacijske tab/ice ra ocjenu teline povrede prava ne zdrav!_je ---_. 1. kllnicki pregled) i paraklinickirn podacima. \1:1. 5. Funkcionalni slmptornl u stanju mirovanja (5 poqorsanjem tegoba u bilo kakvoj flzicko] aktivnosti). kao trajno stanje koje se adekvatnim nacinorn lijecenja ne rnoze popraviti standardno se stupnjuje prema NYHA (New York Heart Association) klasifikaciji. 5. Funkcionalna oqranicenja koja otezavaju svakodnevne aktivnosti. ---. Kardioloske posljedice Bilo koja fizicka aktivnost i u mirovanju stvara tegobe. I 5. cesta hospitalizacija.2.1. ehokardiografija 5 color.--.--------- --- --~-- 5. kornplikadje velikoq krvotoka iii kompleksne aritmije za lijecenjern i strogim nadzorom.. 27 .. d L I - 45% 4% napora i funkcionalni ----- 40% .---.. .1.. barest iii operaoja). NYHA II (odredena subjektivno iii objektivno testom opterecenja) Mala oqranicenja fizicke aktivnosti bez tegoba u mirovanju (uobicajena aktivnost izaziva urnor.KARDIORESPlRATORNISUSTAV Procjena neopisanih nalaza obavlja se usporedbom S oplsanirn i mjerenim klinicklrn nalazima. _--_. Gubftak abje dojke a) do 50 godina b) preko 50 godina -. NYHA IVI : Tablica 10._.4. Gubitak jedne dojke I a) do 50 godina J b) preko 50 godina ------------~f----- S% 10% 25% 20% 40% 30% r S..---- -------- . Srce Ostecenje funkcije srca neovisno 0 uzroku (trauma. mada i mala uobicajena aktivnost i pri manjim naporima dovodi do nastanka simptoma iii uz naznake insuficijencije miokarda (edem pluca) iii vezano za eak ! .srcani kateter i druge pretrage pp).. potvrdeno klinirklm podacirna (skidanje. NYHA klasifikacija se odreduje prema subjektivnim objektivnim parametrima prema testu opterecenja.---_. kapacitet kod .:..3.1. Kardi%ske pos/jedice . a) Ejekcijska frakcija < 20% Insuffitientia cordis gradus IV 55% S% i 1. NYHA III Znacajna oqranicenja u fizicko] aktivnostf (bez tegoba u miru. Visoka potreba za lijecenjern... kontinuirani EKG.testa opterecenja. 5 obveznom potrebom . Snizena tolerancija . palpitacije iii dispneju)..1. lijecnik specijallst se oslanja i na kllnicki pregled te razne dopunske pretrage (standardni EKG. tegobama koje ukaze pacijent odnosno Osim toga. -_. a) Ejekcijska frakcija 20% do 30% Insuffitientia cordis gradus III -----:--3.dopplerorn.

Hrvatske orijentacijske tabflce za ocjenu teiine povrede prava ne zdrav/je ------ -" a) Ejekcijska frakcija 30 do 35% b) Ejekcijska frakcija 35% do 40% c) Ejekcijska frakcija 40% do 50% Insuffitientia cordis gradus II ---_.2.. potrebno je odrediti kronlcne respiratorne insuficijencije (KRI) prema sljedeCim podacima: mjera dispneje (atezanog disanja) prema klinickoj Ijestvici ad Sadoul-a: STADIJ III RAZRED OPIS -----------------_----~ ___ 1_. Tablica 11.1. -------------------Dispneja kod sparog hodanja__ . Sa 02. _ ~ispneja kod mali~ napora. . MEV. neavisno a njihovom uzroku.1.___ __ - klinicka pretraga ad strane pneumalaga. Transplantat L_ 5. S.pn~J~ velikih n~ora. TLC ukupni kapacitet pluca: FEV: Spirometrija. gazometrija. +--D_i_s-. ~ Prema funkcionalnom -~~zUltatu i POdnosenj~-imUnosupresiva odnosno klasifikacija prema f':lnkcionalnom oste_Cenj~srca. Dispneja kad normalnog hodanja po ravnom terenu.-_ ~- 35% 2% 1% '------- 1. VK. . taka npr.. MEV: srednji ekspiratorni volumen. _------ 3% 2% 1% . kod brzog hodanja iii penjanja stepenice do prvog kata. Pa C02: parcijalni ttak ugljicnog dioksida u arterijskoj krvi. dispneju niti palpitacije) no kod veceq napora ima snizenu toleranciju napora i funkcionalni kapacitet. a) Ejekcijska frakcija 35% do 40% b) Ejekcijska frakcija 40% do 50% Insuffitientia cordis gradus I "_ - .5..~ ~~~~ 5. NYHA I (odredena subjektivno iii objektivno testom opterecenja) Nema ogranicenja (obicna flzkka opterecenja ne uzrokuju nikakav umor. DLCOIVA. pregledi koji su vee izvrSeni iii su zahtijevani od strane medicinskog vjestaka kao dodatni pregledi.2. Ejekcijska frakdja tznad 55% (sto je uredan nalaz) ' Prema potrebi lijecenje 2% - . Pa 02: parcijalni tlak kisika u arterijskoj krvi. uz c___ 3. l/ili redovni nadzor. VK: vitalni kapacitet. slikovna dijagnostika. Bez funkcionalnih ogranicenja. 4. a koji u svakom sluraju ne moraju blti invazlvni. __ 2.4. _npr. ~-1. _ 25% Disni sustav mjeru Kod procjenjivanja smetnji rada pluca. Pa 02.1. test funkcije disanja i krvna slika pregled FEV/VK. endaskapija. Sa 02: zasicenje hemoglobina kisikom u arterijskaj krvi: DLCOjAV: difuzijski kapadtet ugljicnog monoksida po litri alveolarnog volurnena. 28 . penjanje uz st~penice na vise od'(ival<ata. Pa C02. TLC. Dobra opteretivost.. spirometrija. Transplantat Kod pacijenata kod kojih se vrsi presaeJivanje? obvezno je potrebno opseino Ii/eienje i posebno strogi nedzor. kod Dispneja pri hodanju uz blage uzbrdlce.

1.2.1. ko-d-:------:-b-rz-og·--:-ho-d---:-a-n-ja------::-i:-:-li--j--- 9.. hoda uz VT iii TLC od SO do 60% odnosno MEV od 40 do 60% odnosno f-.2.2. Potpuni iii djelomicni anatomski gubitak plucnog krila I 12. S% 3% ----1 L_?3. Posljedice u svezl 5 arterijama. Dlspneja kod hodanja na ravnom .-----. --. dok testovi funkcije prikazuju samo neznatne ~.2. Tablica 12.-----~ 20% 35% _. i Tablica 13.2.5. promjene. tj.uslijed tor<l. procjenu na temelju usporedbe 5 29 ::_t' .2. kod prateza kaje ne apravdavaju stupanj ogranfcenja.----~-----=------. 2. Dispneja kod velikih napora.1. Dispneja kod penjanja uz stepenice do prvog--kata.Hrvatske orijentacijske tab/ice za ocjenu teline povrede prava na zdravlje 5.1. l_O_%-----' Ovi stupnjevi mogu se uracunati u odredeni stupanj oqranicenja. Dispneja kod normalnoq hoda na ravnom terenu VT iii TLC ad 60 do 70% 15% ! odnosno MEV ad 60 do 70% odnosno DLCOjAV manje ad 60% r 2.. Potpuni iii djelomicni anatomski gubitak plucnog krila Potpuni gubitak plucnoq krila a) lijevog b) desnog Gubita~ jednog reznja 1?. respiratornu insuficijenciju ovisno 0 funkcionalnom statusu. venama i limfama Kod utvrdivanja stupnja ogranieenja. ! ~ hodanja uz blage uzbrdice VT iii TLC ad 70 do 80% odnosno MEV ad 70 do 80% odnosno DLCOjAV ad 50 do 70% ---' .__ h_:ip_o_k_semijemirovanju. npr. -2.. ----_. Kronicna respiratorna insuficijencija I 2.3. eventualno zajedno sa 50% smetnjom akapnije [PaCo2] uz eventualnu potrebu konstantne i duze terapije kisikom [> 16 h/dan] iii traheotomije odnosno povremene pomoci disanja .KRVNOZILNISUSTAV Za nalaze koji se ovdje ne opisuju potrebno je izvrsiti odgovarajuCim opisanim i izmjerenim klinickim nalazima.2. a koji ce tu ukljuciti i rnoqucu 5.kotomij~ -+__ .2.terenu uz samostalno odabrani tempo 30% . -------'-___ 3% 6. pri parcijalni tlak kisika [Pa02] od 60 do 70mmHg 2.4.2.1._L__ l l 2. skidanje) uz VT iii TLC manje od 50% odnosno MEV manje od 40% odnosno hipoksemije pri mirovanju. potrebno je obrstitt pafnju na eventualnu potrebu lijeeenja ii/ii lijecnickog nadzora. parcijalni tlak kisika [Pa02] manje ad 60 mmHg. Kronicna respiratorna insuficijencija Otezano disanje kod malih napora (npr.---~ ._lu_c_a . Ustraj~i bolavi .2.

U Potrebno obratitipainju Tablica 15. Posljedice svezi 5 venama 12T.-----.._---_---------------_-_--------30 .1.) . Potpuni gubitak slezene (splenektomija) -=r i5%]_So_Vo---' 7. Kod fiksnih proteza postotak za potpuni gubitak zuba smanjuje se za 3/4 i iznosi 7%.__ 5 limfom (Iimfni edem) ". Ruptura aorte . -----. --. 2. ?r'nji ekstremit~ G L~..1.zahtijeva . ----_--_.1. mjerivi stalni edem.operirana: a) 5 protezom b) endoskopska operadja 5 potpornlcorn Moguce posfjedice rupture aorte i vellklh krvnih ii/a na drugim pribrajaju se osnovnim postotcima posljedica.------- Tablica 14. I 1. 10% venske poslj~- .-----~ _----~ 3% Posljedice u svezi s venama na ranije stanje venskog sustava. Postjedice svezi 5 arterijama .1.-.Hrvatske orijentacijske tab/ice za ocjenu tefine povrede prava na zdravlje 6.. --.OSje-taj tesk'~ nogu.----.TegObe -fijekom duzeg. '-. -----.----...2. Kod proteza koje se mogu vaditi postotak za potpuni gubitak zuba smanjuje se za 1/2 i iznosi 14%.Donji ekstremitet_i 6. -----j~'_ ------- -._ 3% 6. Usna supljina i zubi usporedbom s odqovarajuce opisanim i izmjerenim Nalaze koji ovdje nisu opisani treba ocijeniti klinickim nalazima. mjerivi stalni edem.PROBAVNISUSTAV 7. hipostaticni dermatitis i recidtvnl brevi r . nosenje elastknih kompresivnih earapa.. ede~om na vece~ __ ~------ __ ==--=-.1. a koji obvezno. Posljedice u svezi s arterijama U j.- .2. Donji ekstremiteti I L_ l 6.- -'-1'---'--'5% 20% organima ----f------- 1. hipotermija itd.)ja. Tablica 16.3.--. gubitak snage. Garnji ekstremiteti i a) U skladu 5 nastalim smetnjama funkcije (npr.4. 5 nekrozom kr-:'nih zlla. Tegobe kod duzeg hodanja.--"--. a) Tegobe tijekom napora (evidentno povremeno sepanje) b) Tegobe tijekom mirovanja (evldentnl spontani lshernknl bolovl) c) Edem.2.1. hipostaticni dermatitis 7% [ _2. ~s Tablica 17.-. Aorta -----.s evidentnim. Posljedice svezi . ----.2. a koji obvezno zahtijeva nosenje elastirnih kompresivnih carapa. koja po p~trebi zahtijeva amputaciju 10% 20% 30% 11...~_·_\'idi Potpuni gubitak slezene (splenektomija) obveznom p_otrebom opseznog lijecenja .3.--.--.---.--.hoda...3. Posljedice u svezi 5 limfom (Iimfni edem) U L~j.

2._--------1 n - 2.-- 7.1. uz verificirano ostecenje RTG iii Ii endoskopski) c) Trajno onernoquceno gutanje (potreba trajne sonde iii gastrostome) 5% 10% 70% I I 7. avis no 0 utjecaju na sposobnost Zvakanja 1. . Poremeeaji gutanja: a) Otezano gutanje u lako-m stupnju (uz verifikaciju RTG ilili endoskopskim pregledom) b) Otezano gutanje u tezem stupnju (rnoqucnost gutanja sarno tekuce hrane.Hrvatske orijentacijske tab/ice za ocjenu teiine povrede prava na zdravlje U slucaju zubnih implantata posljedica nema.--~-._-- -._. Posttraumatske a~?~alije a) Lakog stupnja b) Srednjeg stupnja c) Ja kog stupnja .. _- a) Oqranlceno otvaranje usta jednako iii manje ad 10 mm b) Oqraniceno _o. 31 .5%._. c) Amputiran cijeli pokr~~0i d~ojt:~~ka .2. Konacna koma stomata i potpuna inkontinencija Stomata UZ odgovarajuCe uz odgovarajuce lijeeenje lijeeenje _ Tablica 20.3. . Kraniomandibularni porernecaji I----._-- .2.. 7.-~ . --- 10% 20% 30% . Deform irajuCa ostecenja lica-pracena funkciona Inim smetnjama ij iIi . _---_ . a pretkutnjak Tablica 18. Usna supljina i zubi .1.- . . 30% 15% 6% 10% 15% 1.3. y_. "_-" __ ==--.1. posttraumatski deformiteti kostiju lica a) lakog stupnja b) srednje teskoq stupnja _" c) teskog stupnja ---------------------.--------~----~-----~------Napomena: Za nalaze koji se ovdje ne OPISUJU potrebno je izvrsiti procjenu na temelju ____ -----:-_u_s.. Inkontine~cija ---_-_" ~t~lic_e_______ ". - . lice I 2. _ _ ----- . _. Am puta~~j~_pokretnog d ijela jezi ka a) Amputirana 1/3 jezika b) Amputirane 2/3 jezika -_. Lice Tablica 19.1.. iH kutnjak 5 1.. ~. Gubitak zuba koji se nije mogao nadomjestiti ocjenjuje se s 1%. Potpuni gubitak zuba koji se nije mogao korigirati umjetnim zubima ocjenjuje se 528%.3.._-1.!':_aranje usta izmedu 10 i 30 mm zagriza.:_po_r_e_dE~ rajuCim opisanim _ odgova ~_ j _izmjerenim 6% 15% 25% ktinickim__alazi ma_.l~= ====±=- ±45~5i 1<.3. Stomata ~~~:~: ~~~::~o:a i 3. ----.

Stalni(kronit_no-aktivni) hepatitis ~.~ v{~-e-5-1-j_-==-=--_-. 35 -J- ~je ---.iskljucuje hepatitis i cirozu jetre metabolickih bolestijetre.Fl 5.5.--.=J manj~ ad 30 terapija 19se djel_uje koma p-.4. Tegobe koje nastaju kod raznih ogranicenja probavnog trakta do znaeajnih . Prema Metavir sustavu izgled j_etre te .~~. a prednost mu je sto prepoznaje aktivnost upale u jetri kao i prisutnost ciroze. strogu _ dijetu uz socijalne utjecaje _ 7. izvr.Srednje tezak poremeeaj.3. rab'ica-~:~a~:~:~~ii:e 5 cir<?zom --A----' ------8-_-- ------------c--. koji zahtijeva redovite lijecnicke kontrofe. F2 do F3 5.2.1. stupnja aktivnosti i stupnja fibroze. tj.2. FO podra-zumijeva zdrav mikroskopski [ ~I -------1 7. koji zahtijeva cestu -lijecnicku lijecenje.1. Prema Metavir sustavu od Al. Hepatitis nasta/e kao posljedica konzumacije alkoholal kao / nas/jednih i . strogu dijetu uz utjecaj na cpee stanje 4.bez_ ciroze [ Stupanj aktivnosti . zavrsnoq stadija jetrenog oboljenja.___ _ __ .' . A3: jaka aktivnost ---FD: F1: F2: F3: F4: ---S-tu-p-a.~ezahtitva __ na_knadu ---- ------=---_ _ --_j ---~~~ .uk/jucujuci resekciju iIi bolest tankog crijeva i probavnih ilijezda koja dovodi metabolicklh poremeczf« zbog nedostatne apsorpcije prehrambenih tveri. Tablica_22.1. lijecenje. Biagi poremecaj.4. Tegobe koje nastaju f4.___ _Io_se_-..3: Prema MetavlrSUStavu do n~AT.~ Ascites ~. Dez ciroze Stupnjevi ogranicenja se temelje na sustavu bodovanja mikroskopskog preparata jetre "METAVIR"-a.-AD: bez aktivnosti-.TeSki porernecaj apsorpcije k~d raznih ogranicenja koji ukljucuje potpunu probav!l09 ~rakta 80% 30% 10% iii djelornirnu prehranu kontrolu.-m-a-n-je-o-d-3-4.1.roloske smetnj~_=: I ~od .1. stalno I k~avenu !-42._n-J_· -fi_lb=r_o_z-e_-:___ bez fibroze porta Ina fibroza bez septa portalna fibroza 5 malo septa portalna fibroza s mnogo septa bez ciroze ciroza =--1. 5.. nalaz AO.5._ I I \ i I l _ Predlazu se sljedeCi stupnjevi oqrankenja: 5.1.-2--t---\~Ibumi_~-u serumu (97If.. 7.--- i~hrane . tffi!patitis .-------Al: minimalna aktivnost A2: umjerena aktivnost . S cirozom (tj._g~_b_ita_k_" l!l_iSi_ca __ ----_ 32 .5.liru-b-in-u-s-e-ru-~u-(-u-m-oiJ-I)-.1. Tablica_ 21.Hrvatske orijentacijske tab/ice za ocjenu teZine povreae prava na zdravlje 7. prema META VIR sustavu iznad F4) Prikazani stupnjevi tezine bolesti zasnivaju se na Child-Pugh klasifikaciji. Ocjenjuje se na temelju dva parametra.

U slucaju smanjenje funkcije bubrega.. predlaze se stupanj ograniCenja od najmanje 15%.3~Ozlfeda..mokra~noga mjehura sa smanjenim kapac itetom za svaku 1/3 (vidi kod bubrega) '---------------"'-------'-------------_--------_.2.::-:---cc____:___::------~ 5. 8.-. ----~~-1. 3.2.3.4. samostalnu dijalizu. stanje ocijeniti ovisno a visini klirensa kreatinlna.--------'-.._---_._. Inkontinencija urina 3.-----.3.. Gubitak bubrega bez zamjene. -Ja-k-o-st-rog-a-+-~ ~__ dijet? i p_otrebn~_te_~c:lji~()_lij~~~j~ ~_~i hemodijaliza 1.1.------ . Napredna insuficijencija jetre .__ 1.---------:----. f---=----::----c. MOKRACNI SUSTAV Za nalaze koji se ovdje ne opisuju potrebno je izvrsiti adgovarajuCim opisanim i izmjerenim klinickim nalazima. potrebna stroga dijeta i st!~-----=----i_li~je_c----:-n_ic_ki----:-t_re_t_m_a_n----. psiholoskoq i kulturnog kanteksta -------------+. Transplantacija 1munosu presivna terapija uz _~~~':':l~~~~Ju~ ~~j.---- S.._- 30% S% 10% 33 . Blaga insuficijencija je~~~-_~C~h~i!d_A _ ~-------+--- 70% 40% ._-. ~-.---------=---:-:-----. procjenu na temelju usporedbe s 8.-20% 8.~------- . Bubreg --.~_p_re_s_a_d·_en_-o---=9:::.:--=-~~-----.. ogr~a~n----OCic---=e:_nj~e~o~p----'c'----e~g-s-ta-n-j-a-.Child B .. potreban tretman u centru za dijalizu iii . 8.-------------c __ :::--+-.1.2._·-·_--_-2_O_O._-_.. ogranicenju_ 0P~~Q_st_a_n=---ja_i_l~ije_c_e_n=---ju _ Napomena: Aka je kod pacijenta komu je odstranjen bubreg smanjena funkcija bubrega. tada nije rnoquce povecati stupanj anatomskog gubitka.1. Insuficijencija bubrega 65% Kreatinin-klirens ispod 10 ml/rrun. Bubreg .-------=--------:-----.5..2.-a_n_a_f_--_-_-·-_.-----. Umjerena insuficijencija jetre . -3.3. --.Chlid C 5.. funkcija preostalog bubrega normalna.=------:-----~ Tablica 24.. ovisno 0 dijeti.-----:-----.(_O J ____l- !-2j. Djelomicna ----. . Stupanj oqrankenja kod gubitka unutarnjeg organa utvrditi uz razmatranje posebnag 15% l-T3.Hrvstske orijentacijske tabkce za ocjenu teime povrede prava na zdravl._-_.2....2. uz najmanji stupanj ogranicenja od 10%. Potpuna --_. Transplantacija bubrega Napomena: U slucaju dodatne insuficijencije presadenog bubrega..----------:-:---~ 1. prema moguCim kompHkacijama Kreatinj-n-klirens ad 10d030 m!/min. Kreatinin-klirens ad 30 do 60 mljmin kod arterijskog ._..1.--_o_:rg:. _ krvnog tlaka ispod 120/80mmHg. Inkontinencija urina _. Tablica 26. Tablica 25.-------.e Predlaru se sljedeCi stupnjevi tezine bolesti: . Kreatinin-klirens od 60 do 80 m!/min ked arterijskog krvnog tlaka od najvise 15% 160/90.

Dostjtna zljezda 3.kod procjenjivanja potrebno je obratiti paznju u kojoj rnjeri je terapijski rnoouce djelovati na patoloski povecano mokrenje te u L__ kojaj.smanjenOlutenje hormona koje uvjetuje pospanost.__ 15% 9. prema rez~ltatima lijeeenja 1.1.2. Kod procjenjivanja terapije. Hipofiza \1. 2.1.dijabetes mellitus pankreatitisa. stitnjaca 2.3._.2._._ . mjeri je terapija djelotvorna 30% 15% 9.2.__ 0 _ ~zoftalmu~bez posljedica na oeni v~ _ . i dodatnim ispitivanjima od strane potrebno je obratitl paznju na rnoqucnostl Jijecenja kao i kontrolu uCinkovitosti 9. nedostatak fosfora. obicno Porernecaj endokrinih hormone gusteraee maze nastati nakon traumatskog tupe traume trbuhe (udarac u votan). Panhipopituitarizarn -_(u obJi-ku potpunog otkazivanja funkcija prednjegreznja hipofize i straznjeg reznja hipofize) uz potrebu supstitucijskog programa terapije te redavitog klinickog nadzora. otpadanje ko~ (u pojedinim sluCajevima posttraumatskQ__ 9. U ovom slucaju postoj veca potreba za kllnickim pregledima lijecnika specijalista nega u druqirn poglavljima. procjenu na temelju usporedbe s Jedan od najveCih problema u ovom podrurju je dijagnosticiranje endokrinoloskoq ostecenia. 34 . Hipotireoza ._. povisena vrijednost parathormona) i tegobama~fijed po~toja~osti_ kfinickih simpto~ .uz djefavanje na druge organe Viii funkcije 2.nacelno prema prormjenjenrrn klinickim vrijednostima (nedostatak kalcija. tremor. Hipertireoza . Hipertireoidizam (povecano lucenje) promjenama klinickih konstanti.3 . Pankreas . Hipoparatireoidizam . ..Hrvatske orijentaqjske tabkce za oaenu teiine povrede prava na zdravlje 9. Kod ocjene tjelesnog ostecenja rijetko je moguCe ustanoviti iskljuc.vu povezanost s endokrinoloskirn nedostatkom. SUSTAV ZLIJEZDA S UNUTARNJIM LUCENJEM Za nalaze koji se ovdje ne opisuju potrebno je izvrsiti odqovarajucirn opisanrm i lzrnjerenirn klinirktrn nalazima.4. Hipofiza Tablica 27. Dostitna zlijezda Tablica 29. Dijabetes insipidus ._ . Stupanj cqranicenja utvrduje se ovisno a stabilnosti dijabetesa i njegava djelavanja na socijalni zivot te potrebi za lijecenjern i nadzorom. porast L_ tjelesne tezine.1.1. Stitnjaca 5 Tablica 28. 30% ·----So/i .

prema potrebama za nadzorom __ _ ~ L_ _______ 20% I Napomena: Kod komplikacija 5 konacnim nuspojavama. posebice u slucajevima kontralateralnog gubitka jajovoda i jajnika ukljuCiti procjenu povrede dusevnoq integriteta kod kastracijskih naruzenja. senij) gubitak jajovoda uz zdrave jajnike i maternicu u zena koje zele trudnocu. sto ukhucuje: . stopalo). maternica. Dijabetes mellitus ovisan 0 lnzullnu ..pre~a pot~~a uz lijecenje i nadzorI~= 25% Tablica 31._l_~. inkontinencija mokrace.ako je priltkom nesretnog sluceja ostecen iii izgubljen vee ranije osteceni organ (dojka. peri i postmenopauza.-"> ••• 1 biro 0"-" . totalne histerektomije i obostrane adneksektomije kod teskoq poslijeporodajnoq krvarenja iii rupture maternice) gubitak maternice i jajnika zavisno od dobi zene (pubertet. generativna dab-do 55 godine zivota.dobro reguliran dijabetes jednostavnim tretmanom s mzulinorn. 100/~ 1 I L__ ~l_)€dnostrano _ 100~O 20% 2% __ _ .dijabetes mellitus 4.2.slabost i djelovanje na ol?ce stanje. koji se kvafificira zasebno operacija. kvalificira se zasebno razmotriti postojanje invaliditeta prije nesretnog slucaja.Hrvatske orijentacijske tab/ice za ocjenu teiine povredc prava na zdravlje Tablica 30.'_ ..-.povecanje dotadasnjeq invaHditeta utvrduje se prema razlici izmedu aktualnog-definitivnog lnvallditeta i ranijeg postojeceq postotka ukupnog postotka . psihosocijalnim i kulturoloskm kontekstom (nakon. Endokrinoloske posljedice nisu razmatrane u stupnju nastanka puberteta. POtre~. . __ 35 '. ozljede himena. _ ---l _ -_ 25% . sto ukljucule i ostecenja prije U slucaju prlrodenth nakaznosti procjenu treba izvrsiti na temelju usporedbe klinickog nalaza. Pankreas . potrebno se osvrnuti opisuju stupnjeve oqranicenja po ostecenirn organima (oko. - gubitak funkcije nakon gubitka organa: dispareunija. na tablice koje 9. jajnik._-· • . tj. kronicna zdjelicna bol.odstranjivanje jajnika (ooforektomija) u reprodukcijskoj dobi a) jednostrano __~bostra~o ~ ~ [3-. spolne diferendjacije. jajovod). adolescencija. pre-. Odstranjrvanje jajovoda (salpingektomija) u reprodukcijskoj dobi IT. Nadbubreina zlijezda l~~ore~eCaj 1 10.3. prerani klirnaktericni sindrom. Dijabetes mellitus ovisan 0 inzulinu . utvrduje se sarno prema povecanorn invaliditetu Ta~lica 3_~. Nadbubrezna zlijezda nadbubrezne zlijezde . .lose reguHran dijabetes. (} koje zahtijeva ucestale lijecnicke kontro_le __ 4.Spolni sustav zen~ Odstranjivanje maternice (histerektomija) i a) reprodukcijska dob I b) posl~eme~opauza i 5ef"!_iJ_' l2.5. SPOLNI SUSTAVZENA oqranlcenja. pnmjerice. dispareunije. limfedem ruke . potrebno je uzeti II obzir: jatrogenu ranu menopauzu 5 posljedicnlrn steriHtetom. Medutim.:' .---- 5% 30% '---___ 4..1~beteS neoVisail-oirlzUlii1U--=-kOntrOleflijetenjaOVlSnOO meftltus.

. 30% ! 25% 10. ---_. Genitodigestivna "-.-. Deformacija penisa )-- 6.. -- ". Genitourinarna a) ureteralna . Spolni sustav muskarca 1.. Gubitak jednog testisa preko 60 godina zivota 3. Histerektomija 5 unilateralnom adneksektomijom kod zena reprodukcijske dobi 7.. ukljucujuCi i gubitak organa (aka je I nepJodnast posljedica kastracije: totalne saJpingooforektomije i histerekto mije) .Hrvatske onjentaci/ske tab/ice za ocjenu teline povrede prava na zdravlje - 1~. b) vaginalna 't' fistula ..=m.-~:~i~t. Ostecenje koze j sluznice -'-n-a-ru-'..._20% 20% 20% c) perineaJna . SPOLNI SUSTAV MU5KARCA Tablica 33. - _ 40% 12.3% 5._. DUbokT'pataloski_?ziljci na ko~Lnakon ~zlje~_abez sm~~nji m~iliteta.".je_Ia_____ 1..30% -- 11. oziljci.1. strikture). .2. -. 5 o~emoguc~~. Gubitak penisa do 60 godina zivota -------_--------------_ _.~~:jajOVOda i a) jednostrano b) obostrano i jajnika (adneksekto~:::o. Gubitak jednog testisa do 60 godina zivota '2.-----. ad 20% do 60o/~povrSine ti.- flst~_la . koje ne otezava kohabitaciju 8. Neplodnast (sterilitet) koja se kod prethoclno plodnih parova ne maze izlijeCiti metodama potpomognute oplodnje.-ze-nje perineuma i genitalija (opekline .-_ . Ostecenje koze i.--------.?m kahabi~_c---"ij_o_m . KoZa : 1. ~ do 10% povrsine tijela --iT.10. koje onernoqucuje kohabitaciju 9. 10% 4. aziljcO. '. _--.------ a z~-h-va~~ju .j:- I-_ ~. Gubitak penisa i testisa -------.__ ------ . .1. Tota!na kastracija (histerektomija 5 obostranom adneksektomijom) a) reprodukcijska dob b) poslije menopauza i senij 6.---.-- -6% 10% 20% -40% 10% 30% . i 8. Gubitak oba testisa preko 60 godina zivota-- 5.4~vise ad 60% povrsine tgela 2_0_o/~_ 40% 36 . Gubitak funkcije nakon gubitka genitalnih organa (ozljedom iii jatrogena) .-----+1 _j _ ---lo-oio --!------ 5% 1.3. 10. _~ubitak penisa preko 60 godina z~iv~o_ta 7. _" . -Gubitak oba testisa do 60 gOclina zivota . __ .sluznice _ naruzenje perineuma i genitalija (opekline..dO-20% povrsne tij~ --. KOZA Tablica 34.

a samim tim i propordonalna i medidnski ocekivana nakon traumatskog dogadaja. stuha. te strucna psihijatrijska Iiteratura. silovanje. kao i nametnute. izbjeglicki status. Kod ocjene stupnja ostecenja psihickoq i kognitivnog (neuropsiholoskoq) funkcioniranja treba uCiniti detaljan klinicki i pslhijatrijskl pregled te psihologijski test. kvantitativno vrednovanje relativnog utjecaja pojedinog traumatskog iii drugog ettoloskoq faktora odredenoq psihickoq porernecaja treba biti u jasnoj korelaciji s prirodom i tezinorn slmptorna. a to su gubitak bliske osobe. (DSM IV). prstiju. koji ce jasno razdvojiti ranija i novonastala ostecenja i time smanjiti moqucnost za manipulativno ponaSanje i ispitanika. boravak u zatvorima j logorima. nasilje. Kao dopuna MKB 10 i oSM IV radi kvalitetnijeg psihodinamskog objasnjenja odredene pSihopatolaglje maze se kOr/stiti i PSlhodinamski dijagnosticki prirucnik (PDM) i standardni udibema pSlhijatrijc. cesto se susrecerno 5 razliCltim oblicima slrnulacije/dtslmulaclje iii agravacije. dozvoljeno je razliCito "dozivjetl i nositi se s posljedicama traumatskog dogadaja" a vjestaci su pozvani da valjano medicinski procijene i dokumentiraju prilozene medicinske nalaze. naruzenje i 51. inval!dnosti i zdravlja (MKF). Medunarodna klaslfikacija mentalmh poremeceje iporemecsje ponaSanja. fCo-X) 2. S druge strane. a takoder i osoba medicinske i pravne struke. u neprijateljski respolozenoj radnoj sredini.1 Posttraumatski psihicki porernecaj uVjetovani su i nadovezuju se na traumatski dogadaj. prirodna katastrofa. jer kod vecine osoba blaga psihicka iii fizicka trauma ne maze pokrenuti cijeli nlz simptoma koji po svojoj tezini i naravi znacajno pretaze granice uobicajenlh i kllnicki dokazivih ostecenja. ad strane druge osobe. Posljedica su teske fizicke traume. Oqranlcenje pslhkke cjelovitosti je konacno smanjenje psiholoskoq potencijafa koji je rnoquce utvrditi na valjanoj medidnskoj osnovi i dokumentaciji. oljagnostiCkiistatistickiprirucmk za mentetne poremecsje. kao i 5 medicinski vjerodostojnim informacijama i pojedinostima konkretnog sfucaja te s njegovim odstupanjima od prosjecnoq pslhirki i soooosk: stabilnog pacijenta.Hrvatskeorijentacijsketablice za ocjenu teiine povreaeprava na zdravlje 13. 1 -----~--. snazno razocarenje. Reakcija na jasno odreden traumatski dogadaj iii na traumatsko iskustvo odredene situacije remeti individualnu dinarnicku psihosocijalnu ravnotezu velikog broja pojedinaca koji su joj izlozeni i nisu sposobni uspostaviti uravnotezen odnos unutar vlastitog psihosocijalnog funkcioniranja. Ako se Napomena: Procjene i vjestacenja psihickog zdrav/ja u okvirima Hrvatskih orijentaojsklh tabflca za ocjenu teiine povrede prava na zdravlje moraju se zasnivati na opdm kriterijima opissnim u medonerodrum klasifikaeijama menta/nih poremecsjs a to su: 1. kao i kod akutnog uqrozavanja zivota i vlastite egzistencije. boravak u socijalnoj i obiteljskoj izolaciji.. U medicinskim vjestacenjrna. dugotrajnog trpljenja boli. Ne postoji "sarno" fizicko ostecenje zdravlja i pslhicko ostecerne zdravlja. traumatskog dogadaja iii doiivljaja. gubitak radnog mjesta. noge. Temefjni Instrument za funkdooa/no vrednovenje povrede tje/esnog i dusevoog integriteta predstav/ja Meounarodna klasifikaeipJ funkeioniranja.psihlcko zdravlje korlstene su Europske indikativne tablice koje su proslrene i kategorizirane prema Medunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih stanja. ICD-l0.). pristine uporabe psihoaktivnih tvari. PSIHIJATRI1A U izradi Hrvatskih orijentacijskih tablica za ocjenu tezine povrede prava na zdravlje . kao reakcija na tjelesni invaliditet (amputacija ruke. J.--------------------. a koja je suktadna i proizasla je iz traumatskog stetnoq dogadaja. koji se moraju rano prepoznati. (MKB-10. potpuni iii djelornlcni gubitak vida. Stabllnost psihofiztckoq integriteta nije jednaka za sve osobe. migracije.--. a poc!razumijevaju individualnu i speclfknu reakciju.-----37 1'-'·: . pa tako i u psihijatrijskom vjestacenju neirnovinske stete. nesreca. oba su povezana i svaka individua psihlcki trpi U ostecenom fizickom zdravlju. bitka.

F07. Medio17skaNak/ada. 5udske vjestake medicinske struke. javlja se u stanjima trajnog kronicnoq psihoticnoq posttraumatskog porernecaja. postaviti Europske indikativne tablice za procjenu ostecenja psihickog i fizickog integriteta (CEREDOC 2000) za izradu Hrvatskih orijentacijskih tablica za ocjenu teztne povrede prava na zdravlje . Miloslava Gorete. F09. F07. Radi izrazito skrscenoq opise i izostavljel7ih psihoticmh posttraumatskih pSihtcklh poremecei: u Europshm indlkatfv!7lln tab/icama. Kao pomoc u izradi vjestacenja moze se karistlff I knjiga naseg istaknutog forenzickog psihi. Ako su nek! psihijatnjski poremecej! izostavljeni. sadriavaju opise osnovnih i temeljnfh psihickih poremecsjs koji mogu nastati kao pos/jedica traumatskog doqedejs.9. ne rnoze se ni kategorizirati. Zagreb 1999. a ako nema valjane sudske i medicinske procjene i iskustva. a pridodaje se manja posljedica. uz uzimanje kompletne anamneze i heteroanamneze i psihologijsko testiranje. u procjeni posljedica najvecoj ozljedi psihickog zdravlja.'atra. ad FOD do F99. a optsene podgrupe posttraumatskih trajnih afektivmh stenjs. obvezuju sva pravila struke i etickl kodeksi. ocjena umanjenja 51-80%. razred IV. strucnoj /iteraturi susrecemo se 5 brojnim psihickim poremecefims. te udzbemk Klasiflkacija mentalmh poremecei« i poremeceje pona!Janja. ] U znanstvenoj . Deseta revuijs. traumatsklh neoroze i pSlhoticmh poremecete SU jasno razgranicene i uzajamno se iskljucuju.2 Ne postoii "samo" fizicko ostecente zdravlja i psihicko ostecenje zdravlja. potpuni: prema leD x. na somatska i psthtcko zdravlje acjenjuje se veta posljedica. parallza radijalnog zivca nedominantne ruke. Narodne novtne. simptomime I opisima pojed/nlh psihickih stanja kojl su svrstani u ci/jane dijagnosticke grupe. Kad se radi a traumatskoj azljedi 5 posljedicama kaje djeluju sinerqisticki. Razvrstavanje psihicklh poremecejs u 10 veli!ah dijagnostiCkth grupa prems leD 10. te je ukupna procjena posljedica 60%. medicinski dokazi i dokumentacija mogu se lose interpretirati. a aka su smetnje jace i duze I pravni proplsi i zdravstvena praksa u pravilu ne nude uvijek gotova rjesenja. npr. Kad postoji posljedica umanjenja fizickog zdravlja. 50% dodaje se 10% za pasljedicu ostecenja flzickoq zdravlja. 38 . Pslhijatrijska vjestacenJa povrede dusevnog Integrlteta.. koje treba ponavljati u odredenim vremenskim razmacima kako bi se dobio uvid u psihoorganske promjene i pratila dinamika poboljsanja odnosno poqorsenja klinicke slike. F04. treba insistirati na primjeni istovjetnih baterijskih psiholoskih testova kaje primjenjuju iskusni i strucni psiholozi. F07. Hrvatske tab/ice su dopunjene deskriptivrum opisom. a iste usporedttt s Eoropskim indlkativnim tab/icama uz oorsstoieme na osnovi iskustva i korektnog v)estacenja. Zagreb. (Vidjeti tablice za kvalifikaciju pasljedica umanjenja fizickog i psihickog zdravlja) Primjer: Teska umanjenje psihkkoq zdravlja. Stoga je opravdana kao bazni predlozak. v)estak maze iste ocijenit! prema leD X. Europske l17dikativne tab/ice za procjenu ostecents psihickog i fizickog integnteta. traju vjestak treba utvrditi uzroke i procijeniti stupanj ostecenja. pa taka i psihijatre. u dijaqnostickim grupama: F04.8. Korsakovljev sindrom.Hrvatskeorijentacijsketebhce za ocjenu teline povredeprava na zdravlje ostecenje ne rnoze objektivno dokazati. nega zahtijevaju dodatnu interpretaciju nalaza. 2008. npr. koja je kao izalirana posljedica ocijenjena 5 35%. KvaHtetno i strucno sastavljeno medicinsko vjesteccnje podrazumijeva kompletan klinicki pregled ispitanika..psihicko zdravlje. pre/azi zacrtane okvire HrvatsHh orijenteotsktt: tab/iea. oba su povezana i svaka individua psihicki trpi u ostecenom fizickom zdravlju.0. Aka je rnoquce.

Pritom treba procijeniti i postignutu razinu strucne edukacije i socijalne afirmacije. Ovdje je najmanje narusen osobni integritet. kad se u pravilu ocekuju i trajna ostecenja psihickoq zdravlja.l. odnasno razlidti psihicki simptomi magu imati istu psibkku dijagnozu. Prema medunarodnoj klasifikaciji/ to su F43 i F62 Akutna stresna reakcija Traje kratko. _. prolaznog je karaktera. na koja se vise ne rnoze znacajnije utjecati bilo kojom terapijskom metodom i koje treba smatrati doztvotnlm. zato se uvijek U obzir moraju uzeti komorbiditetne bolesti i ranije traumatske ozljede koje mogu utjecati na zakljucnu ocjenu teiine povrede prava na zdravlje . 3% 5% 1. smetenost._-- i 1. Ocjena teiine povrede prava na psihlcko zdravlje 1. kognitivnim i emocionalnim poteskocama kaje su vezane za organsku promjenu iii Cine iskljuclvu psihopatolosku reakciju. Afektivne smetnje --.: . treba odgoditi do zavrsetka svlh planiranih terapijsklh i rehablhtacijskih postupaka. a razlicitu dijagnozu.2._ ""·/bloroQ' _ •• __ •• 'h ) ._-- ! I I Afektivne smetnje javljaju se kao neposredna reakcija na odredeni traumatski dogadaj iii iskustvo .- --- i 39 . Dusevne boli i psihicke ozljede treba procjenjivati i odrediti prerna tome koliko je smanjena sposobnost osobnog i socijalnog zivota i koliko je ostecena kvaliteta zivota u odnosu na stanje prije stresnog dogadaja. a pavezane su 5 ostecenjem. te moguCi utjecaj na zivotne planove takvog pojedinca uz pretpastavku poboljsanja iii pogorSanja stanja psihiCkog zdravlja. suhoca usta. Osnavni slrnptorn je zgranutost.psihicko zdravlje.Hrvatske orijentacijske tablice za ocjenu teiine povrede prava na zdravlje Ocjenu 0 deflnitivnom stupnju tezine povrede prava na zdravlje .- . Stupanj osteceoja je poteskoca kaju asoba osjeca ked abavljanja svakodnevnih zivotnih radnji. Svaki traumatski stresni iii stetni dogadaj obuhvaca objektivne i subjektivne smetnje i vrlo cesta organski po remecaji preklapaju se s psiholoskirn. a ponekad I znatno vise godina iza pretrpljene traume._ .psihicko zdravlje i 0 postojanju trajne psihicke smetnje u buducnosti. Porernecaj prilagodbe Trajanje do mjesec dana. do tri dana. znacajni otklon paznje. a sadrza] psihkkih problema mora biti povezan 5 traumatskim dogadajem. Orijentacijske tablice za ocjenu teiine povrede prava na pslhlcko zdravlje Psihicke smetnje vezane za psihkku dekompenzaciju pod ijeliti na: Afektivne smetnje Traumatski neurotski psihickl porernecaj Psthoticni posttraumatski porerneca] us/ijed stetnog dogadaja orijentacijski se mogu I Tablica 35. uz prisustva obilja vegetativnlh znakova kao znojenje. Ovdje su simptorni lstl kao i kod akutne stresne reakcije no traju dulje i avis no 0 dominaciji istih ova se stanje maze nadalje podijeliti: a) anksiozne reakcije b) depresivne reakcije c)~!jeSano anks[_()z~_~:9_epresivne reakclj~ .~ . Ista trauma ne ostavlja jednake trajne posljedice ked svih pacijenata. Zakljucna ocjena i vjestacenje rnoze se dati tek nakon dvije do tri godine nakon tezeg traumatskog dogaclaja koji ih je uzrokovao. Ogranicenju psihkke cjelovitosti pribrajaju se bolovi i psihicke posljedice za koje lijecnlk zna da u pravilu nastupaju i remete svakadnevne individualne i zivotne aktivnasti. osobe mogu imati iste smetnje. nesposobnost rasudivanja. lupanje srca._-_.

egzistencijalno ekstremnim iskustvom. kornunkiranja i miSljenja 0 okolini i 0 sebi sarnorne. Trajne promjene licnosti koje se ne mogu pripisati ostecenju iii mozdanoj bolesti F62 Dijagnozu treba postaviti sarno tada kada postoje dokazi 0 definitivnoj i trajnoj promjeni obrasca perciplranja. a to je porernecaj osobnosti iii trajna promjena osobnosti.20 Kratkotrajna depresivna reakcija. Promjena Henosti treba biti znatna i povezana s nefleksibilnim i maladaptivnim panaSanjem.-- -. Trajna promjena licnasti koja se ne maze pripisati ostecenju podrazumijeva i sijedece psibidce porernecaje: 1. F43.3.23 Pretezno s porernecajern drugih emodja. a) Preostala psihicka sposobnost ne rnoze se u cjelini reallziratl ali uz pojacanl naper je dostatna b) Aka se javljaju smetnje kognicije (dokaz je psiholosko testiranje) te se osnovni simptomi javljaju kod maHh napora pri obavljanju uobicajenih aktivnosti c) Ako su smetnje kognicije dominantne te je obim smanjenja svakodnevnih aktivnosti j05 vise reduciran no i dalje je moguCi samostalan zivot ali uz obvezno administriranje potentnih medikamenata 10% 15% 20% I Trajna promjena osobnosti . a ono nije postojalo prije stresogenog dogadaja.-----------. F43.Hrvatske orijentacijske tab/ice za ocjenu tenne povrede prava na zdravfje ! I -.-----.------. F62.8 Druge trajne promjene licnosti ------------._-- a) I '-_ ---- Biage trajne afektivne smetnje i trajni porernecaji licnosti: smetnje ostecuju subjektivni osjeca] dobrog stanja. te sukladno tome i rnoqucnosti razrade traume uz dodatak sirnptoma kaa sto su tipkni flashbackovi.2 mogu se manifestirati kao: F43.21 Prolongirana depresivna reakcija.-------.24 Pretezno sa smetnjama ophodenja Ocjena je ovisna a moqucnosti bavljenja uobicajentrn aktivnostima. Porernecaj psihickoq zdravlja procjenjuje se na temelju tacna odredenih kriterija rnoqucnosti funkcioniranja u svakodnevnom zivotu do 20%. diskretnu potrebu ulaganja pojacanoq napora. F43. tada imamo novu kategoriju trajnih afektivnih porernecaja I. ali uz pojacane napore maze obavljati patrebne svakadnevne aktivnasti _---------_.4 . I tu su isti simptomi koji su vee navedeni.-- --. ali je razliCitost u osobnosti prije stetnoq dogadaja. F62. pracenjern psihijatra te stacionarnim lijecenjem. Takva trajna promjena llcnosti najcesce se javlja nakon razarajuceq traumatskog iskustva. F43.-._-----. a maze se dijagnosticirati sarno tada kad promjena oznacava trajan i drukCiji naCin ponaSanja. Isti poremeCaj mora biti dijagnosticiran psiholoskirn testiranjem.-- -- -.-_-. Aka ne dode do poboljsanje gore navedenih stanja koja mogu poprlmiti i trajne promjene.-----.1 Trajna promjena licnosti nakon psihijatrijske bolesti L 3. koji se etloloski rnoze povezati s dubokim. F43. i to na sljedeci nacin: 1.---- Poremecaji prilagodbe. __ __ __ 3% a) Nema/minimalni trajni porernecajl Henosti I 1. F62.-.0 Trajna promjena licnosti nakon katastrofalnog dogadaja I 2.22 MjeSovita anksiozno-depreslvna reakcija. uz vrlo Posttraumatski stresni porernecaj Traje do 6 mjeseci.- 5% 40 . ali j05 uvijek u okviru afektivnih porernecaja.-Trajne afektivne smetnje i trajni poremeiaji llcnosti iIi rnozdanoj bolesti F62.

. . Akutni psihoticni posttraumatski ~-_ 41 .1.. Prema medunarodnoj klasifikaciji to su psihicki dijaqnostickoj grupi F40. trajne kronicne pslhoticne posttraumatske porernecaje.. F40. poremecajl opisani u i sljedece psihicke porernecaje: _ Ocjena umanjene opce sposobnosti _ocjenjuje se i do 20%. a aktivnosti su znacajno reducirane. Traumatski [ Traumatski neurotski psihicki porernecajl javljaju se kao posljedica pohranjenog traumatiziranog iskustva. sto znaCi da je osjecaj opceq stanja dobar. Zivotna aktlvnost je i kod prilagodenih aktivnosti smanjenja iii ne postoji.------. F44. javljaju se i kod manjih opterecenja. ----.-----------_-------. te je vrlo slkna i podjela. I akutne paranaidne reakcije i psihogene paranoidne psihoze.0. koji bez medikamenta ne rnoze funkcionirati.--. Biagi psihieki porernecaj.8 Drugi fobkno anksiozni porerneceji L leo x. I I Psihoticru i . podrazumijevaju 1.4.-.._ 10% I I d) 15% 20% Ii 2. 2.3. F42. kad se jasno uocavaju halucinacije. no jOs uvijek rnoze samostalno zivjeti posttraumatski poremecaji 5% 10% 15% 20% 2. koja opet ovisi o dominaciji simptoma.0 Agorafobija 2. \ 2. no bltno je naglasiti da je presudan u dijaqnostickorn kriteriju koje su promjene u ambijentnom i socijalnom kontekstu.. a do laze potpuno neovisno 0 vee prozivljenorn i iskustvenom traumatskom dogadaju. sto znad da ne rnoze realizirati sve aktivnosti ali uz pojaCani napor uspijeva Teski psihicki poremecaj. znad da su kod ostecene osobe u funkciji sve aktivnosti uz znatne pojaeane napore Vrlo teskr psihicki porernecaj. nepredvidenim suocavanjern osobe 5 traumatskim dogadajem koji prernasuje sposobnost pojedinca za obranu psihosocijalnog u ravnotezenoq fu nkcion ira nja. F41.-b) Srednje teske trajne afektivne smetnje i trajni poremecaji lienosti: preostala funkcionalna sposobnost ne rnoze se u cjelini realizirati na svakodnevnim zivotnim aktivnostima.1 Socijalne fobije 3.2. Osnovni simptomi su Isti kao i kod afektivnih poremecaja.Hrvatske orijentacijske tab/ice za ocjenu teiioe povrede prava na zdravlje I I I . F45 Fobicno anksiozni porernecajl. Psihoticni ~sttra~ma~:ki porernecaji dijele se na ~k~tne i prolazne psihoticne porernecaje i rjede. F42.__ ----. _ porernecaj \ Nakon teskih traumatskih dogadaja cesto se razvijaju akutni i prolazni psihoticni porernecaji. F40. umanjenje psihickoq integriteta prati niz tjelesnih simptoma c) Srednje teske trajne afektivne smetnje i trajni poremecaji lienosti: oslrn psihicke simptomatologije postoje jasna popratna i trajna kognitivna ostecenja. Svakodnevna zivotna aktivnost je znaCajno reducirana Teske trajne afektivne smetnje i trajni porernecajl licnosti: psihicka simptomatologija i popratna kognitivna ostecenja trajno su i jasno prisutna. F40. te da u potpunosti funkcionira Srednje teskl psihicki po rerneca]. 1 zbog traumatski neurotskih porernecaja psihkkoq zdravlja I 2. 3.----------------_------.1. F42. Oni su posljedica psihlckih manifestacija koje su izazvane iznenadnim._---- : 3. -~--.. Ceste kontrole 5 redovitom medikamentoznom terapijom i sal iii bez bolnickog lijecenja neurotski psihicki poremetaji __ ----.2. F40.

racunanja.3. Afjcirano je izrezavanje emocija. .ne povrede prava na zdravlje ~um~nutosti iii ogranicene-tezeabnormalnosti ponaSanja. 50% I \3. u sklopu frontaJnog rnozdanoq sindroma i kognitivnih smetnji. obicno 40% \ 3.. taktiJnih i slusnih sadrZaja.5. zatim deficit.__ _ . Kognicija rnoze biti nedostatna uglavnom pri ostecenju drugih ogranicenih podruqa mozga.__ ._.0 Akutni F23.2. izvodenjem odredenih radnji.3 Porernecaji karaktenzlrani promjenom raspolozenja iii afekta. Citanja. Trajni psihoticni posttraumatski poremecaji Trajni pslhoticnt posttraumatski porernecaji opisani su kao Korsakovljeva posttraumatska psihoza. kao reakcija na konkretnu nepovoljnu zivotnu situaciju. gubitak sposobnosti za .9 Akutni i prolazni psihoticni porernecej. a simptomi se patpuno povlace nekoliko dana nakon prestanka djeJovanja traumatskog dogadaja. ucenja i parncenja sve do arnnestifkoq sindroma.4.2.9 UkJjucuje i organski psihosindrom. I 13. aktlvnost iii psihornotorna ukocenost i katatona ponasanja.3. Psihoticru posttraumatski porerneceji moraju biti verificirani tijekom bolnick. i ponasama ostecenja i disfunkcije mozga F07.2. __ 42 . MoguCi su jaCi deficiti miSljenja. \ Pojava posttraumatske epilepsije 5 psrhotlcnim dekompenzacijama dovodi do daJjeg propadanja spoznajnih funkcija. 45% 3.1. i 3. 5% porernecaji Nakon teskih traumatskih ozljeda mozga razvija se organska mentalna deterioracija. jako lzrazen i tezak obllk.O Karakteriziran je znatnom promjenom uobicajenih obrazaca premorbidnog ponaSanja. te epilepticna psihoza u poglavlju . 50% disfunkcije mozga F07. izgubljena je sposobnost prepoznavanja okollne. nesposobnost prepoznavanja i shvacanja vizualnih.. pojava smetnji govora. 40% r--~----+-D-r-U-g-i -o-rg-a-n-s-k-i -p-o-re-m-e-c-'-' a-ji"""""""":Jjc-'--n-o-s-ti-j-p-o-n-a---:-:Sa-n-]-·a-z-bo-g-b-o-le-st-i. nespecificiran. contrecoup ozljede).Hrvatske orijentacijske tab/ice za ocjenu te.1. Neodredeni organski iii simptomatski mentalni porernecaj F09 Ukljucuje organsku i simptomatsku psihozu.2. nastaje akutno.2.. Neodredeni organski porernecaj Jienost. . koj su ranije bili poznati. no depresija jer je oqranlceno izrazavanje emodja. I I 3.og lijecenja . akutni polimorfni psihoticni porernecaj bez sirnptoma shizofrenije te akutni poJimorfni psihotieni porernece] sa simptomima shizofrenije.-o-:O-st-e----::c-e-nj-a-i--t-----nije prisutna zbog bolesti. Akutni i proJazni psihoticni poremeeaj F23 Akutni poJimorfni psihoticni poremeeaj bez simptoma shizofrenije F23. I . . psihomotorna usporenost te organske pslhotlcne obmane osjetila. koja rnoze uzrokovati i rjede trajne pslhotlcne posttraumatske porernecaje sa sumanutim idejama i psihottcnim dekompenzacijama i ostecenjrna specifknih mentalnih funkcija povezanih s topografskom lezijom mozga (coup .f. . l Ganzerov sindrom F23..1. Kronicni psihoticni posttraumatski 3. takve porernecaje oznacavarno kao "akutni i prolazni psihoticni poremecajl". 3. Organski porernecaj lienosti FOl. _ . Organski porernecaj raspolozenja (afektivni porerneceji) F06. potreba i Impulse. .Z. praceni promjenom opce razine aktivnostl. kao poseban oblik reaktivne pslhoze. pretjerana . 13.l<ao §to su velika uzbudenja. plsanja.veani sustav. kronkni rnozdani sindrom.1.2.2.__._ ..1.4.2.8 Bolesnik moze povrsno izgJedati depresivan.3 13 \ ". .1 polimorfni pslhotirnl poremecaj sa simptomima shizofrenije 5% 10% 15% 3.

nesigurna or-ijentacija i nesigurno snalazenje u vremenu i prostoru.: . a ukupn~ postotak ne moze b~ti yeti od 100°10.0 Jako izrafene teske kagnitivne smetnje 5 otudenjem ad stvarnosti i velikim problernlrna uklapanja u abitelj i drustvo uz nesistematizirane sumanute (psihotkne) ideje i obmane.3.izmisljene priCe kojima nadomjestaju izbrisane tragove sjecanja.3. 43 :. I primijeniti Napomena: BuduCi da se radi a ocjeni psihofizickoq zdravlja ostecene osobe. kad dolazi do potpune psihicke dezintegracije._ _ ---' Recenziju psih(jatrijskog dije/a Tab/iea izradlla je prim.2.3. F04-------'--- -- ------ 13.. potrebno je temeljna epee priznata nacela medicinskog vjestacenja: ako se kod pojedinog l:_~ogovorenih nacela. 60% 60% 3. \ Javlja se kod tesklh traumatskih lezija mozga. s psihoticnim dekornpenzacljarna i sumanutim idejama i obmanama.Hrvatske orijentacijske tab/ice za ocjenu teiine povrede prava na zdravlje '-_-_\ -- -Korsakovljev sindrom. Psihicki i intelektualno promijenjena fienost. usprkos terapiji koja je prilagodena pacijentu i koje se pridriava. ~-. te retrogradna i anterogradna amnezija. narooto je osteceno parncenje s pojavorn konfabulacija . a karakterizira ga vrlo teski gubitak kognitivnih funkcija.1. Tija Zarkovic Pa/ijan dr. Kronicni pasttraumatski mozdani sindrorn F07. subspecija/ista za rorenztdku psihijatriju/ Neuropslhijatrijska bolnica Popovaca / Zavod za torensiau: psihijatriju. dr. 80% ostecenika istodobno dijagnosticiraju integriteta Ione se u konacnki trebaju izraziti uvijek upovrede tjelesnog i povrede dusevnog primjenom jedinstvenoj ocjeni povrede zdravlja.med. '.0 Epilepsije kaje se tesko mogu kontrolirati. Posttraumatske epileptlcne psihoze F07. potpuni. I I: 3.3. sc.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful