1.

Računarske mreže i Internet
1.1. što je Internet
− − računala, odnosno krajnji sustavi, povezani su komunikacijskim linkovima brzina prijenosa podataka se izražava u broju bitova u sekundi

1.1.2. Usluge interneta
− − razmjena podataka između distribuiranih aplikaicija (P2P, igre, Web,…) usluga pouzdane i nepouzdane konekcije

1.1.3. Protokol
− − definira format i vrste poruki koje se razmjenjuju između računala, kao i akcije koje se obavljuju nakon slanja i prijema poruke i nekog drugog događaja

1.2.2. Usluge sa konekcijom i bez nje
− − TPC/IP podržavaju dvije vrste usluge: usluge sa konekcijom i bez nje Usluge sa konekcijom (TCP): potrebna je sinkonizacija prije slanja podataka, zove se usluga sa konekcijom jer su računala labavo povezana (samo ona znaju za konekciju), uključuje pouzdani prijenos podataka, kontrolu zagušenja (sprečava zastoj) i kontrolu toka podataka (izbjegavanje preopterećenja) Usluga bez konekcije (UDP): nema sinkronizacije, podaci se samo šalju, nema potvrde prijema, nema kontrole podataka niti zagušenja,

1.3.1. Komutiranje vodova i paketa
− komutiranje vodova: link je cijelo vrijeme rezerviran između računala, telefon, raspoloživa brzina bitova dijeli se fiksno na kanale, neučinkovito kod promjenjive količine podataka s mnogo pauza frekventno multipleksiranje: sve veze duž linka koriste isti propusni opseg (primjerice, 4ghz kod telefona, radio stanice od 88 do 108 mhz, itd) vremensko: vrijeme je podjeljeno na okvire fiksne dužine, a svaki ima fiksni broj vremenski odsječaka, kada mreža uspostavi vezu dužn ika, toj vezi se namijeni jedan vremenski odsječak u vremenskom okviru razlika: u FDM-u, vod stalno ima dio ukupne propusne moći, dok kod TDM-a, tijekom kratkih intervala dobiva cjelokupnu propusnu moć komutiranje paketa: dugačke poruke rastavljaju se na pakete koji prolaz kroz rutere, većina rutera prvi memorira cijeli paket, nakon čega ga proslijedi kroz izlazni link, brzina bitova se dijeli učinkovitije, povremeno velika količina podataka može se pohraniti u međuspremniku (buffer), no ovo može stvoriti kašnjenje i preljev međuspremnika

− −

− −

1

statističko multipleksiranje: kod komutiranja vodova se unaprijed rezervira dio propusnog linka, kod paketa nma zahtjev; prijenosni kapacitet koriste korisnici koji šalju pakete, odnosno to je dioba resursa na zahtjev

1.3.2. Mreže sa datagramima i virtualnim kolima
− − razlika: mreža sa datagramima koristi adresu odredišta, dok VC (x. 25, ATM, Frame relay) koristi broj kola VC: virtualna konekcija, podešavaju se svi ruteru na putanji, svaki VC ima svoj ID, prema kojem ruteru prosljeđuju pakete na izlazni link, održava se stanje o konekciji obzirom da cijelo vrijeme postoji veza, pa postoji mnoštvo informacija koje je potrebno čuvati za vrijeme trajanja veze Datagrami: paketi se prosljeđuju na temelju odredištne adrese, Vrste kablova – pogledati u seminaru

− −

1.6. Kašnjenja i mrežama sa gubitkom paketa
− − − Kašnjenje usred obrade: vrijeme potrebno da se ispita zaglavlje paketa i donese odluka o usmjeravanju, provjera IP adrese ili CRC-a, zanemarivo, Kašnjenje usred stajanja u redu: ovisi o broju paketa prije izlaznog linka, čekanje na upućivanje na link, određuje se statistički, od 0 do beskonačno su vrijednosti kašnjenje usred prijenosa: vrijeme potrebno da se paket „izgura“ iz izlaznog linka, formula M/k gdje je M dužina paketa u bitovima tj veličina poruke, a “k” kapacitet veze izražen u b/s preko kojeg se poruka prenosi kašnjenje usred propagacije: vrijeme potrebno da se paket prenese od izlaznog linka rutera A do rutera B, FORMULA d/c gdje je “d” dužina fizičke veze, a “c” brzina propagacije u mediju, te su vrijednosti od nekoliko mikosekundi do stotinjak milisekundi kašnjenje čvora: zbor ovih četiri komponenti

1.7. Slojevi
− − − − aplikacijski sloj: ovdje su mrežne aplikacije (HTTP, FTP, SMTP) transportni sloj: usluga transportna poruka aplikacijskog sloja (TCP, UDP, SPX) mrežni sloj: rutiranje paketa mrežnog sloja od jednog do drugog računala, njemu transportni sloj predate segmente, odnosno pakete, (IP, ICMP, IGMP) Sloj veze podataka: na svakom čvoru mrežno sloj predaje podatke sloju veze podataka, nakon čvora paket se ponovno šalje na mrežni sloj, paketi sloja veze zovu se okviri (ATM, ARP, HDLC) fizički sloj: prenosi pojedinačne bitove, postupci modulacije (DSL, PDH, OTN) sloj n+1 koriste usluge sloja n sluga između 2 sloja nudi se na mjestu Service Access Point (SAP), pri tome se predaje Service Data Unit (SDU) – jedinica podataka koja je predana iz nekog sloja nižem sloju, no još nije enkapsulirana u PDU 2

− − −

− −

PDU: fizički sloj (bit), sloj veze (okvir), mrežni (paket), transportni (segment), aplikacijskih (podaci) Instance sloja n na različitim računalima razmjenjuju Protocol Data Unit (PDU), svaki PDU sadrži zaglavlje (header) – PDU je jedinica podataka specificirana u protokolu danog sloja i koja sadrži inforamcije vezane za kontrolu na tom protokolu

1.7.2. Enkapsulacija
− u predajnom računalu se poruka aplikacijskog sloja predaje transportnom sloju, koji dodaje neke svoje informacije, nakon čega mrežno dodaje svoej, itd

Prezentacije
− Oblici komunikacije o o o o − unicast (točka-točka): 1 pošiljatelj, 1 primatelj multicast (točka-više točaka, grupa): 1 pošiljatelj, grupa primatelja broadcast: svim sudionicima na mreži anycast: 1 primatelj iz grupe mogućih primatelja

Smjer prijenosa o o o o - simplex: jednosmjerna veza - polu-duplex: dvosmjerna veza s prespajanjem (ne istovremeno u oba smjera) - (puni) duplex: istovremeno u oba smjera

− −

Žičani vs bežičan prijenos: kod bežičnog 300 000 km/s, kod ovog 200 000, kod bežičnog veća mogućnost pogreške veličina međuspremnika kanala u bitovima (broj poslanih bitova za vrijeme širenja 1. bita od pošiljatelja prema primatelju): o Neka je R=100 Mbps, d=4800km, v=300 000 km/s, treba pretvoriti km u metre, Mbps pomnožiti sa 106, da se dobije broj bitova u sekundi tada je formula: 100 * 106 bit/s * (4800 * 103 / 300 000) = 1600 * 103 bits = 195.3. KB

o −

veličina međuspremnika kanala u paketima (broj poslanih paketa za vrijeme širenja 1. bita od pošiljatelja prema primatelju): o a = R * D / L = d / v / L / R, gdje je L veličina paketa

Kvaliteta usluge (Quality-of-Service, QoS): o zajednički naziv za kvantitativne aspekte mreža računala i njihovih protokola, kao što su vrijeme odgovora, propusnost, rata gubitaka i pogrešaka, raspoloživost (servera),

3

o

važno za izbor i konfiguraciju mrežnih arhitektura i protokola, mogućnosti: mjerenja, (stohastička) analiza, simulacije, podrška kroz odgovarajuće programske alate

2. Aplikacijski sloj
2.1.1. Arhitektura mrežnih aplikacija
− − Klijent -> server: server ima IP adresu, uvijek poznatu, nema direktne komunikacije među klijentima, serveri su stalno uključeni, P2P: nema servera, peerovi su klijenti i serveri,

2.2.2. Komunikacija između procesa
− − − − − klijent: proces koji inicira komunikaciju između dva procesa, server: proces koji čeka na kontakt i onda poduzima neku akciju soket: „vrata“ nekog procesa kroz koja prolazi poruka koju je poslao proces, odnosno kroz koja drugom procesu stiže API: soket koji posreduje između aplikacije i mreže IP adresa: 32 bita, jedinstveni, globalno definirani broj porta: služi sa usmjeravanje poruke pravom procesu

2.1.3. Protokoli aplikacijskog sloja
− − definiraju način razmjene poruka među aplikacijskim procesima koji se izvršavaju na raznim računalima određuju: tipove poruka, sintaksu tipova poruka, značenje informacija u njima, pravila za slanje i odgovaranje poruka

2.1.4. Usluge potrebne aplikaciji
− − − pouzadni transfer podataka (neke aplikacije su tolerantne na gubitak) propusni opseg (ako ga nema dovoljno, aplikacija ne može raditi) vrijeme (kašnjenja moraju biti što kraća, važno za aplikacije u realnom vremenu)

2.1.5. Usluge transportnog protokola
− − − − − − postoje dvije usluge: UDP i TCP TCP nudi uslugu konekcije, pouzadnog transporta, kontrolu zagušenja usluga konekcije: početna sinkronizacija upozorava na početak razmjene paketa, nakon čega je uspostavljena TCP konekcija – dva procesa su vezana na neobzevajući način usluga pouzdanog transporta – svi podaci će biti isporučeni bez greške kontrola zagušenja – u slučaju zagušenja, dozira se intenzitet prometa TCP ne nudi: minimalnu brzinu transporta, nema garancije kašnjenja, 4

UDP: nepouzdan, nema sinkronizacije, nema kontrole zagušenja,

2.2. Web i HTTP 2.2.1. HTTP
− − − − − − HTTP definira strukturu poruka i načine razmjene (od klijenta prema serveru i natrag) HTTP koristi TCP, šalje poruke preko svojeg soketa HTTP client poziva stranice s HTTP servera „bez nadgledanja stanja“ – nema evidencije o klijentima, može i 100 puta slati isti paket svaka TCP konekcija šalje i prima samo jednu poruku RTT – vrijeme povratnog puta, odnosno vrijeme potrebno da paketu od klijenta do servera i natrag, odnosno vrijeme potrebno da se prenese datoteka

2.2.2. Postojane i nepostojane veze
− − postojane veze – otvori se TCP konekcija i traje cijelo vrijeme slanja, odnosno slanja cijele web stranice konekcija bez cjevovodne obrade: klijent može izdati novi zahtjev samo kad dobije odgovor na prethodni, kod cjevovodne može slati uzastopce, prije odgovora

2.2.3. Format HTTP poruke
− prvi red poruke (GET, POST, HEAD, PUT, DELETE, ima vrstu zahtjeva, url polje i http verziju) je red zahtjeva, a ostali su redovi zaglavlja

2.2.4. Cookies
− služe za identifikaciju korisnika, četiri komponente: zaglavlje u HTTP poruci sa odgovorm, red zaglavlja … sa zahtjevom, cookie u browseru i baza na serveru

2.3. FTP
− − ima kontrolnu konekciju (autentifikacija) i konekcija za prijenos podataka – to znači da radi „izvan opsega“, dok kod HTTP-a sve ide u jednom TCP zathevuj, pa je on u opsegu kod FTP-a, kontrolna traje cijelo vreijeme, dok konekcija za prijenos podataka se uspostavlja za svaku datoteku

2.5. DNS 2.5.1. usluge DNS-a
− − − − baza podataka implementirana u DNS hijerarhiju i protokol aplikacijskog sloja koji omogućuje pretraživanje te baze prevodi imena računala u IP adrese usluge: dodjeljuje pseudonime nazivima računala (skraćivanje URL-a) i e-mail servera (hotmail umjesto webcosts.hotmail.ukl.dlfj.d), distribucija opterećenja postoji 13 osnovnih DNS servera, većina u Americi

5

Peer-to-Peer aplikacije kao Gnutella. o − − − Thin client – fat server: Thin client sadrži Korisničko sučelje. Type i TTL DNS poruka: 12 bajtova (odjeljak zaglavlja). itd).com. odjeljak za odgovor. katkad drugu ulogu distribuirana aplikacija: sastoji se iz više nezavisnih aplikacija koje skupa izgledaju kao jedna jedinstvena aplikacija (npr. aplikacijski server i baza podataka) decentralna arhitektura: autonomni sustavi (npr. a server samo bazu Kvantitativni zahtjevi aplikacija: 6 .− − postoje serveri najvišeg nivoa (domene . podaci se prenose kroz cijelu mrežu pa može doći do zagušenja − thin server o prednosti: zahtjevaju manje stalnog održavanja. komuniciraju sa serverom.4. odjeljak za autoritet. . sučelja) i Aplikaciju i Baza podat.uk. dns serveri od autoriteta (lokalni u organizaciji) TTL: rok trajanja zapisa. Fat Client – thin server: client ima (pored kor. odnosno u tom se polju određuje kada će on biti brisan iz cachea 2. WebShop s Web serverom. Value.hr. sučelja) i Aplikaciju i Baza podat. DNS zapisi i poruke − − zapis DNS-a ima četiri polja: Name. udaljeni pristup težak ili gotovo nemoguć. ne međusobno paradigme: o promjenjiva uloga client-a i server-a: računala preuzimaju katkad jednu. potrebno testirati verziju za svako stolno računalo. dok server ima (pored kor. a klijenti su samo povremeno na mreži. Chord) hibridna arhitektura: za inicijalizaciju je potrebna neka centralna arhitektura. dok se aplikacija izvodi decentralno izemđu računala (npr. . odjeljak za pitanje (o upitu). neke Peer-to-Peer aplikacije kao Bittorrent) o o o − Fat client: o o Prednosti: manje servera kojima je potrebno upravljati Nedostaci: blisko upravljanje desktop računala u našem okruženju. zbog lakšeg održavanja se smanjuju troškovi nedostaci: nisu pogodi na vrlo zahtjevne zadaće. dodatni odjeljak Prezentacije − − Svojstva klijenta i servera: server je uvijek učinkovit i raspoloživ.5..

1.2. Multipleksiranje i demultipleksiranje − − − − − − − u odredišnom računalu. usluge transportnog sloja − omogućuju logičku komunikaciju između procesa 3.1. trasnportni sloj prima podatke od mrežnog. a transportni između procesa 3.1. no ne daje garanciju (nepouzdana usluga) 3. transportni sloj 3. a služe za : o o o o − definiranje transportni protokol (TCP ili UDP) IP adresu izvornog i odredišnog računala brojeve port-a (za razlikovanje aplikacija u računalima tako je moguće programirati aplikacije … adresiranje procesa (?): korisnički proces dogovara s transportnim slojem na izvornom hostu broj izvornog porta (izabire ga ili aplikacija ili se od strane operacijskog sustava dodjeljuje neki slobodan port) 7 .o o o gubitak paketa brzina veze vrijeme kašnjenja (multimedija u realnom vremenu i interaktivne igre zahtijevaju kratko vrijeme kašnjenja) 3. Pregled transportnog sloja u Internetu − IP čini „sve što može“ da isporuči podatke. Odnos transportnog i mrežnog sloj − mrežni sloj osigurava komunikaciju između računala.1. dešava se na prijemnom računalu multipleksiranje: prikupljanje podataka u izvorišnom računalu. stavljanje zaglavlja (enkapsulasija) i slanje tih segmenata mrežnom sloju kroz soket soket imaju jedinstvene identifikatore.2. odnosno rezervirani svaki soket dobiva svoj broj porta soketi je moguće realizirati u programskim jezicima. svaki segment ima polja izvornog i odredišnog porta brojevi portova od 0 do 1023 su dobro poznati. dok transportni onda isporučuje podatke aplikacijskom slojudemultipleksiranje: isporučivanje podataka iz segmenta transportnog sloja u odgovarajući soket.

„Length“ u zaglavlju UDP segmenta: U tom polju zapisana je veličina cijelog paketa u bajtovima. radi bez uspostave konekcije (koristi ga DNS) nudi kontrolu nad sadržaje i vremenom slanja (primjerice – nema čekanja potvrde isporuke. onda znači da sve štima tajmer: koristi se za timeout i ponovno slanje paketa zbog mogućnosti da je paket ili ACK izgubljen u kanalu redni broj: služi za numeriranje paketa od pošiljatelja do primatelja 8 . nije orijentiran na vezu manje zaglavlje (8 bita. Struktura UDP segmenta − sadrži podatke. duljinu cijelog segmenta (length) UDP koristi kontrolni zbir jer postoji šansa da budu svi linkovi od izvora do odredišta sadržali provjeru greški on grešku ne ispravlja. UDP − − − − − nema sinkronizacije. zajedno zaglavlja i podataka − − − − 3. upotreba je opcionalna). Pouzdani kanal prijenosa − − − − − − − protokol se sastoji od pozitivnih (ACK) i negativnih (NAK) potvrda protokoli koji koriste te potvrde zovu se ARQ ARQ zahtjevaju: 1) mehanizam otkrivanja grešaka 2) povratna informacija pošiljaocu 3)ponovno slanje „Stani i čekaj“: kada pošiljatelj čeka ACK ili NAK. te UDP zaglavlja i podataka. on ne može primiti podatke iz gornjeg sloja – prvo treba napustiti stanje čekanja zbog mogućnosti oštećenja ACK ili NAK paketa. tj.4. ono ima ukupno 8 bajtova. dok tcp ima 20) 3. doduše.3. nekad se oštećeni segment odbaci. koji usporavaju stvar) nema uspostave konekcije pa je brži – zato ga DNS koristi ne prati stanje konekcije. a nekad prosljeđuje na upozorenje Zaglavlje je veličine 4x2 bajta. kontrolni zbir (checksum. broj izvora i odredišta. služi za provjeru grešaka i zaglavlja i podataka. dok je veličina zaglavlja fiksna.1.1. računa se 16-bitni jedinični komplement od zbroja jediničnog komplementa informacija pseudo zaglavlja iz IP zaglavlja. tj. tim se paketima dodaje kontrolni broj koje primalac provjerava. ako je redni broj veći.− − UDP na odredišnom hostu odlučuje prema broju odredišnog porta (i samo prema njemu) kojoj aplikaciji se segment dodjeljuje korisnički proces može sadržavati više socket-a 3. itd. provjera dali je došlo do promjene u bitovima UDP segmenta.3.

aritmetici jednog komplementa pri čemu: x nastaje iz x invertiranjem svih bitova.4.5. pošiljatelj računa kontrolni zbroj i upisuje ga u segment na isti način primatelj računa kontrolni zbroj i dodaje (u aritmetici jednog komplementa) kontrolni zbroj pročitan iz segmenta. ali ne i dvostruke o o o 9 . umjesto da kumulativno potvrđuje posljednji pravilan segment primljen u ispravnom redosljedu 3. ovi bitovi se zbrajaju u tzv. redni broj. dužina zaglavlja. ponovno šalje segment koji ga je izazvao konačno. a onda klijent opet šalje rezervira se privremena memorija koja čuva podatke koji se razmjenjuju 3. ili koje drugo. TCP − − − − izvršava se samo na krajnjim sustavima. redosljed i integritet podataka u njima TCP najprije prima podatke. polje opcije. rezultat se inkrementira rezultat se invertira i to je kontrolni zbroj. predaje segment IP-u.5. označava o kakvoj se poruci radi). Pouzdani transfer podataka − − − − − − IP ne garantira isporuku datagrama. kontrolni zbir. polje oznaka (ACK. Kontrola toka − TCP nudi uslugu kontrole toka: usklađuje brzinu slanja da ne bi došlo do zagušenja memorije primaoca Prezentacije Izračunavanje kontrolnog zbroja: o segment je prikazan kao niz binarnih brojeva duljine 16 bitova. dok svaki segment sadrži redni broj TCP pokreće tajmer – ako je izazvan timeout.3. Dupli ACK: ACK koji ponovno potvrđuje primitak segmenta (kada se primjeti da fali nešto) Selektivno potvrđivanje: omogućava TCP primaocu da selektivno potvrđuje segmente primljene van redosljeda. broj potvrde.2 Struktura TCP segmenta − br. podaci. enkapsulira ih. izvornog i odredišnog porta.5. nastane li ostatak (carry). server odgovara. onda kao rezultat nastaje 11111111111111112 (prikaz 0 u jednom komplementu) pojedine pogreške bita se mogu prepoznati.5. konekcija od točke A do točke B sinkronizacija u tri koraka: klijent šalje zahtjev.5. ako ne postoji pogreška u bitu. ne i na usputnim ruterima podržava puni dupleks. 3. TCP obrađuje primitak ACK-a.

ispada komponenta koji uzrokuju pogreške bita i gubitak paketa. u kojem proces koji šalje nastavlja slati broj okvira određenih veličinom okvira. za prepoznavanje mogućih duplikata potrebni su redni brojevi (SQN – sequence number) Protokoli kliznog prozora: šalje se više paketa odjednom kako bi se “popunio” kanal. čime smo dobili kontrolni zbroj Pseudo-zaglavlje: o Pseudo-zaglavlje sadrži izvornu i odredišnu IP adresu. 1+0 = 1.zaglavlje ovaj kontrolni zbroj upisuje se u checksum polje. čak i bez primanja ACK-a od prijemne strane) i Selective Repeat (radi na isti način). potvrde. to se rješava protokolima s prepoznavanjem pogrešaka. zatim se segment i pseudozaglavlje prosljeđuju na IP UDP primatelja dobiva (od IP) UDP segment i pseudo-zaglavlje. npr. 1+1 = 0 i prijenos 1 ostatak „maknemo“. dok se taj specifično događaj događa samo ako se neki drugi specifično događaj nije dogodio) paket se ponovo šalje. timeout predstavlja određeni period koji „smije“ proći prije nego nego se aktivira neki specifično događaj. (17 za UDP) i duljinu segmenta UDP pošiljatelja najprije upisuje 0 u checksum polje. potvrdama i ponavljanjem slanja protokoli za pouzdan transport: o Stop-and-Wait: pošiljatelj dodaje – u svrhu prepoznavanja pogreške – kontrolni zbroj ili Cyclic Redundancy Check (CRC). Go-Back-N (Go-Back-N ARQ je specifičan primjer protokol za automatsko ponavljanje zahtjeva(ARQ). inkrementiraj SQN i vrati se na 1. generira pseudo zaglavlje i računa kontrolni zbroj zajedno za UDP segment i pseudo. buffer overflowa. piše 0 u checksum polje i računa kontrolni zbroj za segment i pseudo-zaglavlje prednost: provjera kontrolnog zbroja prepoznaje i pogreške u IP adresama. primatelj šalje potvrdu (acknowledgment.o o - zbrajanje se vrši ovako: 0+0 = 0. ponovno slanje - o - neformalan opis Stop-and-Wait: o Ponašanje pošiljatelja:   šalji paket s aktualnim SQN i uključi timer ako se ACK vrati bez pogreške bita i s aktualnim SQN prije isteka timeouta. ACK). broj protokola. sve nule pretvorimo jedinice i sve jedinice u nule. korak 10 . 0+1 = 1. razlikuju se s obzirom na timeout. nakon timeout-a (= potvrda nije stigla. krivo proslijeđene segmente nedostatak: povreda principa uslojavanja o o o o o - pogreške u kanalu (nepouzdan kanal između dva procesa): do njih može doći zbog šuma.

događaji. a nakon prijelaza u novo stanje izvodi se neka akcija (action) Iz praktičnih razloga moguće je uvesti i varijable Statecharts predstavljaju varijantu konačnih automata. šalji ACK s aktualnim SQN i inkrementiraj SQN. Mrežni sloj 4. na osnovu toga moguće je izvoditi različite analize. zahtijeva da je sustav sastavljen od konačnog broja stanja). ponovo šalji paket. 1. točka predstavlja početno stanje (initial state) Prijelaz između stanja (state transition) se ostvaruje (jest definirano(?)) nekim događajem (event) i ispunjavanjem nekog uvjeta (guard). preko nje računa interfejs na koji treba poslati paket. koristi algoritme rutiranja tablica prosljeđivanja: nalazi se u ruteru. ako je timeout istekao. Uvod − − − − uloga mrežnog sloja: slanje paketa od otpremnog do prijemnog računala (ne procesa) prosljeđivanje: router primat paket na ulaznom linku i šalje ga na u izlazni link rutiranje (usmjeravanje): utvrđivanje putanje kojom paket ide od otpremnog do prijemnog računala. uvijek se nalazi u nekom stanju. simulacije i testiranja o o o o o - Prostor rednih brojeva (sequence number space): o o o o prikaz rednih brojeva je konačan: polje s n bitova omogućuje 2n rednih brojeva višestruka primjena kroz ciklički prolaz za Stop-and-Wait dovoljan je jedan bit za prikaz 2 redna broja: 0 i 1 Stop-and–Wait s 0 i 1 kao rednim brojevima zove se i Alternating-Bit-Protocol - 4. podatke za to računanje uzima iz zaglavlja datagrama 11 . korak o Ponašanje primatelja  ako je paket primljen bez pogreške bita i s aktualnim SQN. “poluformalan” opis) Ponašanje protokola često se modelira ovakvim (ili sličnim) automatima Postoje programski alati koji takvo modeliranje podržavaju: protokoli se mogu specificirati kao automati iz čega se može generirati kôd. inače ponovo šalji posljednji ACK - Statechart: o (vrsta dijagrama koja opisuje ponašanje sustava. uvjeti i akcije se često opisuju kroz pseudokôd (time dobivamo tzv. također ponovo uključi timer i vrati se na 2.

Mreže sa datagramima (usmjeravanje sa datagramima) − − − − računalo stavi u paket adresu odredišta i ubaci ga u mrežu nema informacija o stanju konekcije paketi prolaze kroz niz rutera i na temelju adrese se prosljeđuju kroz izlazni link Nisu osigurane usluge kao: kontrola pogrešaka. Mreža sa virtualnim kolima i datagramima − − mreža sa virtualnim kolima daju uslugu sa konekcijom.25 i neke druge sa virtualnim kolima 4. VC brojeve i tablicu prosljeđivanja održavaju se informacije o stanju konekcije Svaki paket dobiva neki lokalni identifikator Kod prosljeđivanja paketa identifikator se modificira od strane usmjerivača.2. kašnjenje. garancija isporuke sa ograničenim kašnjenjem.2. dok mreža sa datagramima daje usluge bez konekcije Internet je sa datagramima. garantirana maksimalna promjenjivost kašnjenja Internet danas radi po principu „usluge najboljeg pokušaja − 4. gubitak itd.2. što omogućuje izgradnju virtualnog voda i evtl. garancija kvalitete usluge (npr. isporuka u pravilnom redosljedu. osiguranje redoslijeda dolaska. pružanje određenih usluga tri faze: 1) podešavanje VC-a. dok ruteri to rade preko podataka iz mrežnog sloja podešavanje konekcije: u nekim mrežama se ruteri prvo moraju sinkornizirati prije nego počnu slati podatke Forwarding vs Routing: prosljeđivanje predstavlja odabir izlaznog porta baziranog na odredišnoj adresi i tablici prosljeđivanja.1. garantirani propusni opseg.1. Virtualno kolo − − − − − − − imaju putanju.2. Ruter − ima komponente: 12 . a razmjenjuju se protokolima signalizacije 4. kontrola toka i opterećenja. dok su ATM.− − − komutatori sloja veze: rutiranje vrše prema podacima iz sloja veze. dok rutiranje predstavlja proces u kojem se tablica prosljeđivanja sastavlja 4. X. redosljed paketa. 2) transfer podatka 3) raskidanje VC-a svaki ruter na putanji je svjestan svih virtualnih kola koja prolaze kroz njega poruke koje govore od stvaranju i raskidanju VC-a zovu se poruke signalizacije.3. itd) na otpremnoj strani nudi usluge: garancija isporuke.2.) 4. Modeli mrežne usluge − − definira karakteristike prijenosa podataka (pouzadnost.

4. u njemu je zapisan protokol kojem bi trebalo predati podatke iz datagrama (TCP. paketi koji se pristizati će se ispuštati.o Ulazni port: izvršava funkcije sloja veze podataka. održava info o rutiranju i tablici prosljeđivanje. prijava greški u datagramima 4. upravlja mrežom u ruteru o o o − brzina komutatora: brzina kojom paketi idu od ulaznih do izlaznih portova. dok oznaka može biti 0 ili 1 – ako je 1. ofset – IP fragmentacija. IP adresa − komponente mrežnog sloja: protoko UP. itd) kontrolni zbir: provjera grešaka. ofset određuej lokaciju fragmenta u IP datagramu. razlaganje paketa na više manjih (nazivaju se fragmenti) zbog toga što veličina paketa na linku ne 13 . ID predtavlja ID datagrama. itd) dužina datagrama (najviše 216 bajtova. neki datagrami traže manje kašnjenje. zaglavlje + podaci) ID. Format datagrama − − datagram: paket mrežnog sloja IPv4 datagram ima sljedeća polja: o o o o o broj verzija (IP4 ili IP6) dužina zaglavlja (20 bajtova) vrsta usluge (TOS. nema ih više TTL: trajanje zapisa upper layer: viši protokol protokol: koristi se kada datagram stigne odredišta. fizičkog sloja. oznake. ak se privremena memorija napuni.1. ako je 0.4. odnosno dolazi do gubitka paketa 4. znači da ima još fragmenata. kroz nju se prosljeđuju (komutiraju) paketi izlazni port: čuva pristigle podatke i šalje ih na izlazni link procesor rutiranja: vrši protokole rutiranja. SMTP. pretražuje tablicu i prosljeđuje komutatorska mreža: povezuje uzlazni i izlazni port. protokol rutiranja. veliku propusnost. UDP. zbroje se dva bajta u zaglavlju aritmetikom komplementa jedinice IP adrese izvora i odrediša Opcije Podaci o o o o o o o − Fragmentacija: MTU – najviše što može datagram prenijeti podataka.

itd NAT: prevodioc mrežnih adresa.granica između računala i fizičkog linka. idealan i za fakultete. a ne računalu ili routeru koji koriste taj interfejs.5 organizacija mora pribativi skup IP adresa od ISP-a. Vježbe − − Prenošenje http.2. IPv4 adresiranje − − − − − − interfejs. da bi ga mogla koristit za svoju organizaciju dodjelivanje adresa: o o − − ručno DHCP – dodijeli privremenu IP adresu. no kada šalju van sustava.d3. DHCP automatski dodjeljuje. onda za to služi NAT ICMP se koristi za slanje specifičnih informacija između hostova o komunikacijskim i mrežnim problemima o o o ne samo da je dio mrežnog sloja već i integralni dio IP-a jednostavan.68.d2. ažurira svoju tablicu.135. a sa 48 bita možemo zapisati 248 mogćih adresa.d4 mit dj = decimalni prikaz j-tog byte-a: primjer: 10000000 10000111 01000100 000001012 piše se kao 128.odgovara veličini koju podržava pojedini protokol. dns i icmp poruka: zajednički protokoli su Ethernet II (podatkovni sloj) i Internet Protocol MAC adresa ima 48 bita. zbog rasterećenja rutera. oduzima. IP adresa je pridružena interfejsu računala i routera. računala u lokalnom sustavu imaju uglavnom iste adrese. ruter ima više interefejsova. No od toga su samo 24 najmanje značajna bita rezervirana za pojedinu mrežnu karticu proizvođača. protokol koji definira kontrolu poruke ICMP opisuje jednostavno prosljeđivanje servisnih poruka drugim protokolima. ne izvršava neku specifičnu zadaću ICMP poruke se nalaze u IP datagramu za transmisiju Tipična uporaba ICMP-a je da pruži povratni mehanizam kada je poslana IP poruke o o − 5.4. to se događa u krajnjim računalima 4. 14 . institucije. odnosno proizvođaći mogu koristiti 224 mogućih adresa. po jedan za svaki link. predstavlja sučelje glavnog (host) računala ili usmjerivača dodjelu IP adresa vrši ICANN notacija Dotted-Decimal: d1.

http zaglavlje: nalazi se u ASCII obliku dns zaglavlje: nalazi se u binarnom obliku − − − − Određivanje satelitskih i prekooceanskih vodova: o minimalno kašnjenje između dva čvora: udaljenost satelita je 36. odnosno množimo 240 sa dva o − vrijeme propagacije: o udaljenost nekog grada je 15km. vrijeme propagacije je 15 / 200 000. odnosno 4294967296 adresa Total length je 16-bitno polje koji predstavlja ukupnu duljinu paketa. postoji 232 adresa. Budući da je 65535 najveći decimalni broj koji se može zapisati sa 16 bitova. pri čemu je Tp= broj bitova / standarna brzina u bitovima − − − 48 – bitna odredišna adresa u Ethernet okviru: ona pripada routeru koja povezuje izvorišno i odredišno računalo odredišna adresa u Ethernet okviru: adresa našeg računala Čemu služi polje «Type»? U polju „Type“ se nalazi naziv protokola više razine koji će se koristiti.000km) / 300. uključujući i header . Nakon 53 bajtova od polja „Type“ se u Ethernet zaglavlju pojavljuje zaglavlje HTTP protokola značenje vrijednosti adrese nađena kao odredište u Ethernet okviru: Vrijednost odredišne adrese (ff:ff:ff:ff:ff:ff) nam govori da se radi o broadcastu. ta vremena se zbroje I podijele sa njihovim brojem – time dobijemo Tuk Tuk = Tt + Tp.000km. Drugim riječima. odnosno Tp=(2* 36. množi se sa 1000 to što se dobije jest Tp o − procjena kapaciteta odabranog voda: o u nekom čvoru se uzme broj vremena. pri čemu je Tt veličina paketa u bitovima (bajtove množim sa 8) o − prosječno vrijeme čekanja u čvoru o Tč = Tuk – Tp – Tt. I dobijemo sekunde – za pretvordu u milisekunde. brzina kroz žicu je 200000km/s. Tp = L/c = (L1 + L2)/c.000 km/s = 0.24s = 240ms Traceroute daje vrijeme o oba smjera pa bi razlika u vremenima između čvorova trebala poprimiti duplu vrijednost. to je ujedno najveća vrijednost koja se može upisati u polje „Total length“. vrijednost „opcode“ polja u zaglavlju Ethernet okvira koji prenosi ARP zahtjev: prema njemu određujemo vrstu okvira − − 15 .− − adresa protokola 3 razine: zauzima 32 bita.

tada je maksimalna veličina samih podataka je 65527 bajtova. Acknowledgment number. polja „Hardware type“. tijekom uspostave TCP veze? o Kod uspostave TCP veze (prvog paketa) SYN zastavica je podignuta kod obe strane. Koja je maksimalna veličina payloada koju može prenositi UDP segment? o Veličina polja Length je 2 bajta što znači da je maksimalni limit UDP paketa 65535 bajtova. Data offset. „Protocol type“. te vrste ARP unosa (dinamički i statički). a nakon početka veze svi paketi poslani od klijenta moraju imati 16 . Window size. „Protocol size“: o „Hardware type“ je polje koje određuje sklopovsku vrstu sučelja za koje je pošiljatelj zahtijeva odgovor „Protocol type“ je polje koje određuje tip protokola više razine koji pošiljatelj koristi „Hardware size“ je duljina sklopovske adrese izražena u bajtovima i njezina veličina za Ethernet iznosi 6 bajta „Protocol size“ je duljina adreea protokola i izražena je u bajtovima. Flags. Options i Padding.num i ack. ne sadrži je. korist od korištenja ARP tablica: ARP tablica povezuje MAC adrese računala s pripadajućim IP adresama. što znači da može imati 65535 različitih portova. Obzirom da zaglavlje koristi 8 bajtova. − Pogledajte polja u zaglavlju TCP protokola? Koja su od njih ista kao i kod UDP protokola? o TCP ima ova ista polja zaglavlja kao UDP: Source port. ACK zastavice i polja seq. − Kako se koriste SYN. num. Destination port i Checksum. − Koja su polja dodana u odnosu na UDP da bi se ostvarile dodatne usluge koje TCP protokol ostvaruje? o Dodani su Sequence number. − koliko različitih UDP portova može imati jedno računalo (jedno IP sučelje)? o Veličina polja je 2 bajta. o o o − − − Kako izgleda ARP tablica i koje informacije sadrži? Tablica se sastoji od niza IP adresa i fizičkih adresa.− − − − Zašto poruka ARP upita sadrži polje „Target IP address“? Zato da bi znali kojem računalu da vrati odgovor na postavljeni upit. „Hardware size“. Koja je vrijednost polja „Target MAC address“ u zaglavlju ARP poruke zahtjeva ? 00:00:00:00:00:00 Sadrži li ARP poruka zahtjeva MAC adresu sučelja čiju je IP adresa navedena u polju „Target IP address“? Ne. Urgent pointer.

− Clear to Send (CTS) okvir o Taj okvir se koristi za odobrenje suprotnoj strani za slanja podatkovnih okvira.1. Sloj veze podataka − postoje dvije vrste kanala: • difuzni kanali (LAN. o 6. jer se tek onda veza smatra raskinutom. a za što „Acknowledgement number“? o − Polje Sequence number se koristi kao redni broj poruke koja se šalje. − Kod slanja podataka za što se koristi polje „Sequence number“. − Router o nema IP adresu jer on služi samo za usmjeravanje paketa čitajući IP adrese njihovih odredišta. Usluge sloja veze − sloj veze prenosi datagrame duž komunikacijskog linka. od jednog do drugo čvora (osnovna funkcija) 17 . druga strana odgovara sa ACK-om. − Beacon interval o Ovo je vremenski interval između beacon prijenos. prvi koji želi prekinuti vezu šalje takvu poruku. o Drugi Sequence number je uvećan za veličinu payloada i zaglavlja.podignutu ACK zastavicu. itd): veći broj računala povezan je na istu komunikacijsku liniju te zahtjeva protokol zbog usklađivanja prijenosa i izbjegavanja kolozije kanal od točke to točke (između dvaju rutera) • 6. i šalje svoju poruku sa FIN zastavicom na koju prva strana odgovara sa ACK-om. dok je Acknwledgment number potvrda prijema poruke za određeni Sequence number. optički kabli.1. Polja sequence number i acknowledgment number govore koji paket je poslan te za koji paket je dobivena potvrda primitka. Vrijeme u kojem čvor mora poslati beacon je poznat kao TBTT vrijeme . Objasnite vezu između vrijednosti njihovih „Sequence number“ polja i veličine payloada koji se šalje u prvom od ta dva segmenta. Koristi tri MAC adrese. − Kako se odvija raskidanje vaze? o Obe strane šalju specijalnu poruku sa postavljenom FIN zastavicom tj. Njegovo zaglavlje sadrži informaciju o podvrsti okvira trajanju i primateljevoj adresi.

ponovni prijenos. Provjera parnosti − dodaje se još jedan bit.2. okvir sadrži fizičku adresu čvorova Pristup linku: MAC protokol definira pravila po kojima se okvir prenosi za link Pouzdana isporuka: koristi se gdje postoji velika mogućnost greške (Wireless).− − − − − protokol sloja veze definira format paketa koji se razmjenjuju između čvorova. on ekapsulira datagram u okvir i predaje ga na komunikacijski link. Programmed I/O (PIO): CPU prenosi podatke između memorije i adaptera pomoću statusnih registara i prekida − − − 6. kontrolu toka i otkrivanje grešaka. Tehnike za otkrivanje i ispravljanje grešaka 6.2. zvučne kartice. kontrolu toga i slučajan pristup PDU su okviri datagram se može prenositi raznim protokolima na raznim linkovima duž putanje Usluge sloja veze: • • • • • • • pravljenje okvira (okvir ima polje zaglavlja i polje podataka).1. no može biti opterećenje gdje je mogućnost greške mala. samo što se navedeno kod transportnog osigurava od točke do točke. ovisno o odabranoj varijanti 18 . pa se ne koristi kontrola toka: sprečava gubitak paketa zbog kojeg dolazi kada se napuni memorija otkrivanje greške ispravljanje greške poludupleks i puni dupleks − transportni sloj i sloj veze imaju mnoge zajedničke usluge. grafičkim karticama izravan pristup glavnoj memoriji računala za čitanje i pisanje podataka i to bez izravnog posredovanja procesora. kao i aktivnosti čvorova prilikom predaje i prijema tih paketa te aktivnosti su otkrivanje greške. Komuniciranje adaptera − protokol sloja veze uglavnom se nalazi u adapteru (mrežna kartica).1. a u sloju veze od čvora do čvora 6.2. kao što su pouzdana isporuka (mada na različite načine). tako da ukupan broj jedinica bude paran ili neparan – ja prijemnoj strani se provjera dal je broj jedinica paran ili neparan. sadrži interfejs linka (sadrži protokole sloja veze) i interfejs magistrale DMA (adapter sam čita i piše) označava vrstu sabirnice koja omogućava vanjskim jedinicama kao: tvrdi disk.

svi korisnici dijele istu frekvenciju.2.3.2.1. N je broj čvorova). dodjeljuje se svaka frekvencija jednom od N čvorova CDMA (višestruki pristup sa djeljenjem koda): o čvorovima se dodjeljuju jedinstveni kodovi. a da primaoci mogu točno primiti bitove usprkos utjecaju prijenosa drugih čvorova. Protokoli sa djeljenjem kanala (fiksna podjela kanala) − − − FDM i TDM se koriste za djeljenje propusnog opsega difuznog kanala prednosti TDM-a: eliminira kolizije. različiti čvorovi mogu prenositi istovremeno. Wireless) Media Acces Control (MAC) je dio podatkovnog sloja OSI modela koji utvrđuje kome je dozvoljen pristup fizičkom mediju. Metode kontrolnog zbira − koristi se u transportnom sloju (lako se implementira u softveru) 6. postoje tri kategorije: o o o protokoli sa djeljenjem kanala. čvor mora čekati na svoj red u sekvenci prijenosa. koji računar spojen na žicu ima pravo prijenosa) ili protokolima kao što je CSMA/CD problem višestrukog pristupa (pristup više predajnih i prijemnih čvorova djeljenom difuznom kanalu): protokoli višestrukog pristupa: preko njih čvorovi regulariju prijenos na djeljenom difuznom kanalu. HDLC) difuzni link: ima više predajnih i prijemnih čvorova. protokoli sa slučajnim pristupom protokoli sa pristupom „na koga je red“ − − 6.2. CRC (ciklička provjera redundantnosti) − polinomska aritmetika nad bitovima 6. koriste se u bežičnim mrežama 19 − − o . kada neki čvor šalje okvir.3. MAC podsloj se prvenstveno brine za upravljanje pristupa fizičkom mediju (npr. ima „pravednu“ raspodjeju propusnog opsega nedostaci TDM-a: ograničen na brzinu od R/N bitova u sekundi (R je brzina. Protokoli višestrukog pristupa − − − link od točke do točke: jedan pošiljalac i jedan primalac. mnogi protokoli su tako projektirani (PPP. LAN. Služi kao interfejs između LLC (Logical Link Control) podsloja i fizičkog sloja. kanal difuzno prenosi okvir i svaki čvor prima kopiju (Ethernet. čak i kada je jedini koji ima nešto za slati FDM: dijeli iste prednosi i nedostatke kao i TDM.− ako ima recimo paran broj grešaka. greške ostaju neotkrivene 6. problem se javlja u odvajanju kodova i zbog slabljenja signala se nezna razina prijenosa pa se javlja potreba za većim kapacitetom kanala.3.

no ne odmah. pomoću središnjeg vremenskog signala) početak slanja samo na početku slota.2. bez odsječaka) o čvor odmah predaje cijeli okvir na difuzni kanal 20 . Protokoli sa slučajnim pristupom − − − − pošiljalac šalje paket punom brzinom kanala. pri čemu odašiljač generira chipping kod i samo prijamnici koji znaju chipping kod može dešifrirati podatke chipping kod šalje podatake preko raspoložive širina pojasa o o o o  − podaci se obično šalju tek povremeno. obzirom da svaki čvor detektira kolizije i sam odlučuje kada ponoviti slanje do kolizije dolazi ako ima više aktivnih čvorova odsječak uspjeha: odsječak u kojem samo jedan čvor predaje podatke efikasnost je 37% o o o − Slotted ALOHA o o svi čvorovi sinhroniziraju svoj slot (npr. nego nakon vremena slučajnog trajanja osnovna ideja: kod malog opterećenja (load) se kolizije rijetko događaju ta kašnjenja se biraju slučajno. ako dođe do kolizije. Chipping kod ima dvije osnovne funkcije:  identificira podatke. kolizijski interval skraćuje se na vrijeme trajanja slota − ALOHA (čista. čime se generira signal s višom frekvencijom koji se zatim šalje na medij (koristi se cijeli spektar i cjelokupno vrijeme) “rašireni” signali se preklapaju na mediju primatelj odatle (uz pomoć Chipping kôda) “vadi” pojedine poslane signale 2. ponovno šalje paket. tako da se može dogoditi da bude kanal slobodan ALOHA sa odsječcima: o dozvoljava čvoru da stalno predaje punom brzinom R. uključujući šum ili smetnje. pošiljatelj “skače” tijekom slanja jednog bita između različitih sekvenci što omogućuje preklapanje više signala na kanalu (poznavanjem uzorka “skoka” signal je moguće primiti) Chipping kôd: omogućuje prijemnicima da filtriraju signale koji ne koriste istu strukturu bitova.3. kada je taj čvor jedini aktivan. varijanta: postupak s frekvencijskim skokom. tako da ih primatelj može prepoznati kao da pripadaju određenom odašiljaču. on je decentraliziran.o tehnika “širenja” (spread): pošiljatelj multiplicira svaki bit s Chipping kôdom. stoga je ovakvo (fiksna podjela kanala) korištenje medija neučinkovito 6.

sudare okvira. samo mali broj čvorova sudjeluje u koliziji. onda vraća pozitivnu potvrdu (ACK) ako se nakon timeout-a ne vrati ACK. pošiljatelj čeka neko slučajno vrijeme (backoff) te zatim ponavlja slanje Backoff interval: vrijeme koje intefejs čeka prije nego ponovno započne slati svoje podatke. izbor broja K dovoljan iz malog broja mogućnosti {0. Offered Load kod ALOHA protokola. uključuje korisničke okvire. kolizija: (uniformno distribuirani) izbor broja K iz {0.3} … m-ta kolizija: (uniformno distribuirani) izbor broja K iz Backoff vrijeme = K×t nakon nekog maksimalnog broja M kolizija (npr.1.3. ponovno poslane okvire.2.2.…. propusnost počne padati povećanjem ponuđenog prometa. M = 10).1. 2m-1} o − više opterećenje: više kolidirajućih čvorova. kolizija: (uniformno distribuirani) izbor broja K iz {0. čvor odmah ponovno predati okvir sa vjerojatnošću p. MAC sloj prekida postupak te javlja pogrešku sloju mreže ideja:   Backoff vrijeme prilagoditi aktualnom opterećenju nisko opterećenje: evtl. no prije toga raste do neke točke o o − Binarni eksponencijalni Backoff o o o o o o 1. izbor broja K iz više mogućnosti.4. a u suprotnom će čvor čekati u intervalu koji je jednak vremenu potrebno za prijenosa jednog okvira. o propusnost (throughput) [bit/s] jest količina bita koja se u jedinici vremena prenese između dvije promatrane točke u mreži offered load (ponuđeni promet): ukupan broj paketa ponuđenih mreži za prijenos. upravljačke okvire i dr nakon nekog vremena. nakon čega predaj okvir sa vjerojatnošću p ili čeka drugi okvir sa vjerojatnošću (1-p) efikasnost je polovica one koju ima Aloha sa odsječcima o o o o o − propusnost vs.o o ako primatelj primi okvir bez pogrešaka. stoga veće srednje Backoff vrijeme 21 .1} 2. obzirom da isti nisu bili poslani u prvom naletu jer je došlo do kolizije kolizije se obrađuju kao pogreške (kontrola pogrešaka) potpuno decentraliziran ako dođe do kolizije.

onda provjerava medij (listen before talking). ako je medij slobodan. slotted ALOHA Carrier Sense Multiple Access (CSMA) Collision Detection: CSMA/CD (Ethernet) Collision Avoidance: CSMA/CA (WLAN) − CSMA/CD 22 . onda šalje otkrivanje kolizija: čvor za vrijeme slanja također sluša kanal.− CSMA: o prepoznavanje nosioca (carrier sensing): čvor sluša kanal prije nego ide predati nešto. on zaustavlja slanje i putem protokola određuje kada slati sljedeći put pretpostavka: kašnjenje < vrijeme slanja okvira kolizije su ipak moguće: ako neki čvor započne s prijenosom prije nego je primio signal s medija kada MAC sloj nekog čvora primi datagram od sloja mreže. onda šalje pozitivnu potvrdu (ACK) pošiljatelju ako nakon timeout-a ne stigne ACK. pošiljatelj onda čeka neko slučajno vrijeme (backoff) te nakon toga ponavlja slanje okvira o o o o o o − CSMA varijante o 1-perzistentan  ako je medij zauzet onda čvor čeka dok se (medij) ne oslobodi te zatim šalje ponovo nisko vrijeme čekanja. u suprotnom čeka ako primatelj okvir primi bez pogreške. onda šalje okvir. kada je kanal slobodan. ali dulje vrijeme čekanja o p-perzistentan  ako je medij bio zauzet te onda ponovo slobodan onda čvor šalje s vjerojatnošću p ili čeka još jedan slot s vjerojatnošću 1-p − različiti postupci kod eliminacije i prepoznavanja kolizija: o o o o ALOHA. ali moguće nove kolizije ako više čvorova čeka na oslobođenje medija  o ne-perzistentan   ako je medij zauzet čvor započinje Backoff manje kolizija. a ako netko drugi počne slati i time ga ometa.

protokoli sa pristupom „na koga je red“ (ciklička dodjela) − osobine protokola sa višestrukim pristupom bi trebale biti kada je jedan čvor aktivan. protokol sa prozivanjem: jedna čvor mora biti glavni. svaki čvor pokušava slati u nekom odsječku (slot) s vjerojatnošću p natjecanje je završeno kada točno 1 čvor šalje: Puspjeh= Np . mirovanja i natjecanja faza slanja traje L/R vremenskih jedinica kolizije se eliminiraju nakon intervala duljine 2D faza natjecanja se dijeli u odsječke (slots) duljine 2D N čvorova. U CSMA / CD protokolu. onda svaki čvor ima propusnu moć od skor R/M bitova u sekundi. nema kolizije. ALOHA i CSMA imaju prvu osobinu. proziva ostale čvorove na kružni način. zatim se šalje Jamming signal kako bi svi čvorovi sigurno prepoznali koliziju nema ACK-ova može se kombinirati sa svim CSMA varijantama Minimalna veličina okvira kod CSMA/CD:    neka je D maksimalno kašnjenje propagacije između 2 čvora bit će potrebno najdulje 2D vremena dok svi čvorovi ne otkriju koliziju kod brzine bitova R minimalna veličina okvira L mora biti dovoljno velika tako da vrijedi L/R > 2D o o o o Učinkovitost CSMA/CD protokola      smjena faza slanja.3. te što postoji kašnjenje zbog obavještavanja čvorova da su došli na red (polling: 23 − . bilo da bi namjerno spriječio ispravan prijem podataka ili da bi poslužilo za slanje neke obavijesti čvorovima. no ne i drugu to su: 1.o o čvorovi posjeduju HW koji tijekom slanja prepoznaje kolizije (listen while talking) nakon prepoznavanja kolizije prekida se slanje (manje rasipanje resursa).3. no problem je ako dođe do kvara centralnog čvora. (1-p)N-1 moguće je izvesti da za p = 1/N vjerojatnost uspjeha bude maksimalna: Pmax_uspjeh = 1/e   o − jamming signal: Signal koji namjerno uvodi smetnje u komunikacijski kanal. te kada je M čvorova aktivno. ima propusnu moć od R bitova. stanica koja detektira koliziju šalje jamming signal kako bi upozorila sve stanice na tu činjenicu. 6.

npr. čvor zadržava token samo ako ima nešto za slati. nego njegov adapter.: slobodan = 01111110. Adresiranje sloja linka − čvorovi imaju adrese sloja linka 6. problem: ako jedan čvor otkaže. LAN-ovi − tehnologija prosljeđivanje žetona (token ring – IEEE.kontinuirana provjera od strane glavnog čvora koji provjerava u kakvom su stanju ostali čvorovi koji koriste istu liniju. provjerava se jedan po jedan. gubi bitku sa Ethernetom. onda promijeni primljeni token stavljajući odgovarajući bit u “zauzet” te zatim šalje podatke primatelj prima podatke nakon prolaska kroz prsten pošiljatelj uklanja zauzeti token te šalje slobodni token dalje token: virtualni objekt koji se razmjenjuje između čvorova na mreži te koji im. čvor dobiva kopiju Transmit Mode: bitovi s ulaza se šalju čvorovima. dok je adresa linka MAC adresa − 24 . adapter čvora ima ulaz i izlaz. bitovi do izlaza dolaze od čvora poseban uzorak bitova (token) kruži prstenom. smještena u ROM-u adaptera. sustav više ne radi.3. moguće ih kupiti od proizvođača. protokol sa prosljeđivanjem žetona (token): o nema glavnog čvora.4.4. N čvorova su povezani u prsten direktnim linkovima. izražavaju se u heks notaciji. globalno jedinstvene adresa mrežnog sloja je IP. čvorovi su umreženi u prsten. te ako čvor sadrži token.4. i to dal imaju što za slati i dali žele koristiti liniju) 2. stvarajući virtualni difuzni kanal FDDI je projektiran za geografski veće LAN-ove − 6. ako je postavljen za stanje slobodan. odnosno MAC adresa (LAN adresa) MAC adresa je uglavnom 6 bajtova (48 bitova). odnosno moguće je 248 adresa. 2 modusa: Listen Mode: bitovi s ulaza se spremaju u međuspremnik te prosljeđuju dalje. potrebno je provesti postupke obnavljanja. kada čvor dobije žeton i pošalje okvir. čvorovi po fiksnom redu razmjenjuju token. to je fizička adresa. nadležan je IEEE. FDDI).1 MAC adrese − − čvor nema adresu linka. omogućava da šalju podatke o o o o o o o 6. ima 2 stanja (slobodan. okvir se propagira kroz cijeli prsten. decentraliziran sustav. zauzet). zauzet = 01111111 kada čvor primi slobodan token te želi slati podatke. one su stalne.

4. Svaki čvor održava ARP tablicu. DCHP ACK: server potvrđuje zahtjev − nedostatak DHCP-a. gdje je klijent novi čvor koji traži informacije o mreži te IP adresu koraci u DHCP procesu: 1. DHCP zatjev (odabir ponude. TTL) ako ARP tabela trenutno ne sadrži traženu MAC adresu. Ethernet − Pristup mediju o o 1-perzistentni CSMA/CD. novi čvor traži DHCP slanjem DHCP poruke za otkrivanje koju šalje na port 67 2. otkrivanje DHCP-a. on se šalje difuzno svim čvorovima (broadcast). that is.3 Protokol za dinamičko konfiguriranje glavnog računala − − DHCP: protokol između klijenta i servera. pošiljatelj šalje ARP paket (koji sadrži i pošiljateljevu MAC adresu) tražeći adresu. odnosno ispunjava se po potrebi. adapter stavlja MAC adresu u datagram i svi ga čvorovi primaju. it is self-learning.2. koja sadrži preslikavanja IP adresa u MAC adrese za čvorove na istoj mreži. Instead.− kod difuznog kanala (LAN). fizička adresa. prevodi samo IP adrese za čvorove u okviru istog LAN-a ARP tabela: sadrži preslikavanja IP adresa u MAC adrese. mijenjanjem adrese se gubi veza sa vanjskom aplikacijom (npr. ARP − − − prevođenje između IP adrese i MAC adrese. it learns about the mappings as it needs them. this ARP table is not configured by a network administrator. providing the mappings from IP addresses to MAC addresses for nodes on the same LAN. ponuda DHCP servera 3. upisuje u njega svoju MAC adresu i šalje pošiljatelju -Each node maintains an ARPtable. ARP tablicu ne konfigurira administrator mreže.5. čitaju MAC adresu iz datagrama i ovisno o tome odbacuju datagram ili ga šalju mrežnom sloju ako želi poslati svima. − − 6. svaki čvor posjeduje ARP tablicu sa zapisima tipa (IP adresa. slanje zahtjeva) 4. FF-FF-FFFF-FF-FF) − 6. ona je samoučeća. adapter umeće difuznu MAC adresu (niz od 48 jedinica. Umjesto toga.4. pri premještaju laptopa iz učione u učionu) 6. Jam signal: 48 bitova binarni eksponencijalni Backoff: 25 . Importantly. ako neki čvor pročita svoju IP adresu iz paket.

odnosno ako nije osvježena od strane korisnika hard-state: informacija će se izbrisati/promjeniti samo intervencijom korisnika 6. Autonomno učenje o o o o o kada bridge/switch primi okvir. broj protokola za korisničke podatke). nakon m-tog ponavljanja vrši se (uniformno distribuirani) izbor broja K iz [0. Prethodi mu fizičko uspostavljanje kanala i prethodi normalnom prijenosu informacija. polje za tip (služi za multipleksiranje protokola mrežnog sloja.10) najviše 16 ponavljanja Backoff vrijeme: K·512 bitovnih vremena   o o − nije orijentiran na vezu: nije potreban Handshaking nepouzdan: bez slanja potvrda Handshaking: automatizirani proces pregovaranja koji dinamički određuje parametre komunikacijskog kanal uspostavljenog između dva entiteta prije nego na kanalu počne normalna komunikacije. okvir se šalje na sve portove za ulazni okvir se u tablici pohranjuje fizička adresa i broj porta Soft State.1. 60 min. TTL npr. adresa odredišta i adresa izvora (fizička adresa). mora odlučiti kamo ga prosljediti kada fizička adresa dođe na port s kojeg dolazi okvir. okvir se odbacuje kada je port fizičke adrese nepoznat. CRC (služi za otkrivanje grešaka). 2n-1] s n=min(m. preambula (sinkronizacija sa generatorom takta drugog adaptera) Ethernet koristi Manchester kodiranje. Struktura Ethernet okvira − polje za podatke. − − Razapinjuće stablo o o pomoću bridgeva/switcheva moguće izgraditi cikličke strukture svi bridgevi/switchevi u nekom LAN-u izvode distribuirani algoritam pri čemu se u grafu deaktiviraju veze tako da nastaje razapinjuće stablo − − soft-state: stanje u kojem će informacija nestati (izbrisati se) ako nije održavana. obzirom da generatori takta u predajnom i prijemnom adapteru nisu sinkronizirani Ethernet je usluga bez konekcije Ethernet osigurava nepouzdanu uslugu mrežnom sloju ukupna veličina: minimalno 64 byte-a − − − − 26 .5.

Komutatori sloja veze podataka − − − − − komutatori: rade na Ethernet okvirima pa su uređaju sloja 2. veliki stupanj tolerancije kod otkaza nekog od habova nedostaci hub okosnice: zajedničke kolozije.6. povećava maks. Hub − − Hub okosnica.2.6. kada okvir dođe na interfejs komutatora. nema ograničenja u veličini mogućeg LAN-a filtriranje: sposobnost komutatora da odredi dali bi okvir trebalo prosljediti nekom interfejsu ili ga odbaciti prosljeđivanje: određivanje interfejsa na koji bi trebalo usmjeriti okvir za filtriranje i prosljeđivanje se koristi tablica komutatora. ovdje se koriste MAC adrese. mogu povezivati razne LAN tehnologije. velik mreže – ruteri − − − − 6. PPP − protokol od točke do točke (uobičajeno od našeg računala do ISP-a). samo 2 krajnje točke (end points) pristupaju mediju 7. Glavna prednost sabirničke topologije je jednostavnost spajanja računala i periferija na mrežu. ne može se povezati habovi sa okosnicom. osiguravaju zaštitu protiv difuznih oluja sloja 2 male mreže – komutatori. Prezentacije – sloj veze − Topologije: o sabirnička: kada se računala spajaju jedno na drugo. potrebno je postaviti tzv.7. rastojanje između para čvorova. ako koriste razne Ethernet tehnologij. zadržavaju izolirane domene kolozija. brzi su. no oni ne nude zaštitu protiv difuznih oluja ruteri nisu plug –and-play. a ne IP adrese komutatori su plug-and-play. gdje svaki čvor ima veliki broj okvira za slanje 6. po linearnom sustavu. CSMA/CD Ethernet sa višestrukim pristupom − efikasnost Etherneta: dugoročni dio vremena u kome se okviri prenose po kanalu bez kolozija kada postoji veliki broj aktivni čvoroa. koriste LAN adrese odredišta. koja sadrži MAC adresu čvora.6. svaka Ethernet tehnologija ima ograničenje po pitanju čvorova o domeni koloziijaž − 6. tada govorimo o sabirničkoj topologiji. ispituje adresu odredišta u odnosu na hubove.5. povezuje više LAN-ova. a također zahtijeva i puno manje kabl. interfejs komutatora koji vodi do čvora i vrijeme kada je stavka za čvor upisana u tablicu za razliku od prosljeđivanja datagrama. dok su mane ove topologije su: cijela mreža pada u slučaju da se glavni kabel ošteti. obzirom da povezuje više hubova prednosti hub okosnice: osigurava komunikaciju između računala u raznim odjeljenjima LAN-a.1. terminatore na kraju kabla koji čini 27 .2.

15.). kompleksnost. radi se zapravo o hibridnoj topologiji . sva računala spojena na nj ne mogu više komunicirati putem mreže.) stablasta: kada se govori o stablastoj topologiji (tree topology). dugo vrijeme trajanja baterija. pri čemu se tvori zvijezda. Prednosti ove topologije su: jednostavna instalacija i umrežavanje. Mane ove topologije su: najskuplja topologija. mogućnost “probijanja” prepreka (npr.3a. IEEE 802. ukoliko uređaj koji spaja računala prestane funkcionirati.okosnicu.grupe računala spojenih po zvjezdastim topologijama spojene su na okosnicu koja je rađena prema sabirničkoj topologiji. Prednosti ove topologije su: rast sustava ima minimalni utjecaj na performanse. dok fizičku odredišnu adresu predstavlja adapter R na strani LAN1 (kao odredišna IP adresa u “upakiranom” datagramu ostaje B!) adapter od A šalje okvir na LAN1 adapter od R u LAN1 prima okvir i iz njega “vadi” datagram. switch i sl. tada govorimo o prstenastoj topologiji. podatkovni i govorni kanali ZigBee. čita adresu B te pronalazi u tablici usmjeravanja da se B nalazi u LAN2 R koristi ARP kako bi pronašao fizičku adresu od B IP odredišnu o o o 28 . nije namijenjena za korištenje kao jedinstveno rješenje u zgradama. niske rate prijenosa. služi za automatizaciju domova i zgrada. zidova). IEEE 802. svi čvorovi imaju isti pristup (brzina i sl. bez smetnji za mrežu kada se spajaju/odspajaju uređaji. tada govorimo o zvjezdastoj topologiji. jednostavno dijagnosticiranje problema na mreži.4a o o − Adresiranje: o o o o A generira datagram s IP adresom izvorišta A i IP adresom odredišta B A pronalazi R u svojoj tablici usmjeravanja (routing table) A koristi ARP kako bi pronašao fizičku adresu adaptera od R na strani LAN1 A generira okvir koji sadrži fizičku adresu od A (kao adresu izvorišta). o prstenasta: kada se zadnje računalo u nizu spaja na prvo računalo u nizu pri čemu se tvori prsten. skupoća u odnosu na sabirničke topologije zbog potrebe kupovanja središnjeg uređaja za spajanje (hub. “ugnježđeni” (embedded) uređaji ultra široki pojas (Ultra-Wideband. 802.15. Mane ove topologije su: veća zahtjevnost za kablom.4: jeftiniji.15.1: „nadomjestak za kablove“ kod povezivanja uređaja. o o − Personal Area Networks (PANs) o Bluetooth. primjena u industriji. zvjezdasta: kada se računala spajaju na centralni uređaj. IEEE 802.15. vrlo teško identificirati mjesto problema u slučaju pada mreže. kvar jednog čvora vrlo lako može utjecati na rad ostalih čvorova. UWB): visoke rate prijenosa na kratkim udaljenostima (> 500 Mbps).

centralni čvor je „Single-Point-of-Failure” (dio sustava koji. zaustaviti će posljedično i cijeli sustav)    − 10Base2: o Izvorno sabirnička (bus) topologija.o R generira okvir gdje fizičku adresu izvorišta čini njegov adapter u LAN2. ponovo poslali (npr. koaksijalni kabel je bus. ako se pokvari odnosno prestane raditi. ciklička kontrola redundancije) korekcija pogrešaka: korisnički podaci se kodiraju redundantno. dok fizičku adresu odredišta čini B (izvorišna IP adresa ostaje A!) adapter od R u LAN2 šalje okvir adapter od B prima okvir i prosljeđuje datagram o o − Pogreške u sloju veze: o termički šum. čvorovi su priključeni preko Transceiver-a 29 . primatelj može otkriti i ispraviti pogrešku   n bitova korisničkih podataka u m bitova poslanih podataka. kontrola pariteta. radioaktivno zračenje − Metode kontrole pogrešaka o korisničkim podacima se dodaju kontrolni podaci kako bi se otkrile pogreške kod primatelja te kako bi se podaci evtl. koristi se najčešće u kanalima s velikim smetnjama te kod visokih zahtjeva za vremenom čekanja (latency) o − Pristup mediju: o Ciklička dodjela   Polling dozvola za slanje čvorovima se sukcesivno dodjeljuje pomoću centralnog čvora. slučajno izabranih čvorova ili distribuiranog protokola redosljed ciklički ili drukčije (npr. elektromagnetsko zračenje (motori. prema prioritetu) vrijeme ciklusa: vrijeme dolaska dozvole za slanje do čvora = za svaki čvor: vrijeme slanja za dozvolu slanja + vrijeme propagacije + vrijeme obrade + vrijeme slanja podataka nedostaci: overhead (predstavlja neku količinu bajtova koje je potrebno poslati uz podatke. a koji sami po sebi nisu dio tih podataka). m > n stupanj redundancije veći nego kod samog otkrivanja pogrešaka. uređaji za paljenje).

jednak format okvira hubovi (Buffered Distributers) s kolizijama. hubovi. minimalno vrijeme slanja okvira: 51.1 ms minimalna veličina okvira: 512 bitova = 64 byte-a. međuspremnik na svakom portu čvorovi provode CSMA/CD. CSMA/CD Twisted-Pair. signal sa svakog ulaznog porta se prosljeđuje na svaki izlazni port kolizijska domena. switchevi R = 100 Mbps 2 moda: s CSMA/CD za hubove.o brzina prijenosa: 10 Mbps. nema međuspremnik.2 ms o o − 10BaseT (prstenasta sa hubom) o o hub: repeater s više portova. minimalna veličina okvira je 512 byte-ova (radi zadovoljenja uvjeta vremena slanja i propagacije) switchevi bez CSMA/CD 30 o . maksimalna veličina segmenta: 2500 m. RJ-45 (kao kod telefona) R = 10 Mbps udaljenost hub-čvor do 100 m o o o o − 10BaseT (prstenasta sa switchem) o o switch: bridge s mnogo portova. bez CSMA/CD za switcheve jednak format okvira udaljenost hub-čvor Twisted Pair: do 100 m (100BaseT) staklena vlakna: do 2000 m (100BaseFX) moguća kombinacija switchevi/hubovi − Gigabit Ethernet o o R = 1 Gbps. ali ima upravljačku funkciju svi čvorovi su priključeni na središnji hub. vrijeme slanja 1 bita: 0. maksimalno 4 repeatera maksimalni RTT (računajući vrijeme u repeaterima): 51.2 ms. kolizije ne nastupaju − Fast Ethernet o o o o o o o o prstenasta topologija.

. naročito kao usnopljene pogreške (bursts) burst error: stanje u kojem je više bitova u stanju greške o o o o − problem “skrivenog” terminal o o o A. mobilni telefoni. . B se “čuju” A. C se ne “čuju”. B se “čuju” C. ovisno o okruženju (LongRange Fading) interferencije s ostalim pošiljateljima (bežične mreže. 100 m 1000BaseSX: Multimode staklena vlakna (550 m) 1000BaseLX: Singlemode staklena vlakna (5 km) 10 Gigabit Ethernet o o o o o R = 10 Gbps..) višestruka propagacija: radio valovi se reflektiraju. jednak format okvira bez CSMA/CD samo switchevi udaljenosti kod Multimode do 300 m. A i C ne znaju ništa o mogućim kolizijama kod B 31 . valovi s pomaknutim fazama se preklapaju i oslabljuju se odnosno brišu se (Short-Range Fading) viša rata pogrešaka. motori.o o o − 1000BaseT: Twisted Pair. kod Singlemode do 40 km − Repeater o o za jačanje signala uređaj fizičkog sloja − Bridge o o za povezivanje Ethernet segmenata pri svakom primitku nekog okvira na ulaznom portu donosi se odluka na koji izlazni port treba prosljediti primljeni okvir te ga se (pomoću CSMA/CD protokola) šalje na medij odgovarajućeg segmenta uređaj sloja veze o − Osobine radio komunikacija o opadanje jačine signala je kvadratno s udaljenošću.

nego put biraju „unaprijed“ i šalju je svim čvorovima kod podizanja mreže). a kod virtualnih veza u tablici u ruterima) između vremena uspostavljanja veze i provjeravanja adrese paketa (duže uspostavljanje virtualne veze. adaptivni algoritmi (dinamički. Algoritam mora biti : točan jednostavan stabilan robustan nepristran optimalan − Podjela algoritama za usmjeravanje: neadaptivni algoritmi (statičko usmjeravanje. 32 − − − . svoju odluku ne donose na temelju mjerenja ili procjene prometa i topologije. Da bi se izabrala ruta zadanog para čvorova. kod donošenja odluke prilagođavaju se promjenama u prometu i topologiji. razlikuju se prema tome gdje prikupljaju informacije. Posljedica principa: skup optimalnih staza od svih izvora prema danom odredištu čini stablo sa korijenom u odredištu Cilj svih algoritama za usmjeravanje je pronaći stablo za sve čvorove jer će se po njemu svaki paket dostaviti u konačnom broju skokova Statički algoritmi: o Usmjeravanje po najkraćem putu: Gradi se graf mreže tako da čvorovi predstavljaju računala. a lukovi komunikacijske linije. Algoritmi usmjeravanja − Razlike između virtualnih i datagramskih podmreža: o između memorijskog prostora čvora i propusnosti mreže (kod datagrama adrese polazišta i odredišta su sadržane u paketima – veći paketi.o (C i D su odvojeni zidom pa se ne vide) Seminari: 1. obrnuto kod datagrama) o − Algoritmi usmjeravanja: Koriste se bez obzira da li se ruta bira posebno za svaki paket ili samo jednom kod uspostavljanja veze. kada mijenjaju stazu. koja mjera se uzima za optimizaciju) Princip optimalnosti: „Ako je čvor J na optimalnoj stazi od čvora I prema čvoru K. ali kraće upućivanje na odredište. algoritam pronalazi najkraću stazu među njima na grafu. onda je i optimalna staza od J prema K na toj istoj stazi“.

čvorovi moraju znati u kojoj su grupi njihovi hostovi i te podatke šalju čvorovima-susjedima. mreža ga prvo mora naći. do 3 istovremena sinkrona glasovna kanala ili kanal koji istovremeno podržava asinkroni prijenos podataka (nije orijentiran na vezu) i sinkroni prijenos glasa (orijentiran na vezu). može se vršiti na više načina (svima se šalje druga kopija paketa. čvor ne zna kako izgleda topologija mreže. pa se tako te informacije šire kroz podmrežu. 5) izračunati najkraći put do svakog drugog čvora Hijerarhijsko usmjeravanje: usmjeravanje se vrši hijerarhijski kada je mreža toliko velika da svaki čvor ne može imati podatke za svaki drugi čvor. 33 . usmjeravanje na više odredišta) Multicast Routing: multicasting je slanje poruka grupama čvorova koje su same po sebi velike. Time je između ostalog izabran i najkraći put.4 GHZ. svaki čvor mora 1) otkriti svoje susjede i naučiti njihove adrese (šalje HALLO pakete svim točkama). 3)napraviti paket pomoću kojeg će reći ostalima što je saznao. − Dinamički algoritmi: o Usmjeravanje vektorom udaljenosti: čvorovi periodično razmjenjuju informacije od usmjeravanju sa susjedima. 4)poslati taj paket svim ostalim čvorovima. svaka takva regija promatra se kao 1 čvor. pa u tablici postoje reci koji odgovaraju drugim čvorima u istoj grupi i drugim regijama Usmjeravanje za pokretne hostove: da bi se proslijedio paket pokretnom hostu. pokretni host se mora registrirati kod foreign agenta područja u kojem se nalazi.o Plavni algoritam: Svaki dolazeći paket šalje se po svakoj izlaznoj liniji osim po onoj s koje je pristigao. Njegova prednost je što je robustan te lako izdrži sve promijene u topologiji mreže i prometu. Bluetooth − radi na 2. procijenjena mjera udaljenosti do odredišta Usmjeravanje stanjem veza: ovdje čvorovi znaju točno kako izgleda topologija mreže. šalju se paketi − podržava asinkroni kanal podataka. ali su u odnosu na čitavu mrežu male. pokretni korisnik ima svoju stalnu kućnu lokaciju i adresu koja se koristi za slanje paketa. Zapis u tablici sastoji se od dva dijela: Izlazna linija prema odredištu. plavljenje. svaki čvor zna kako proslijediti paket unutar svoje regije. svaki čvor održava tablicu s podacima o svakom čvoru podmreže (po jedan zapis za svako odredište). ali ne zna unutrašnju strukturu drugih regija. a on uspostavlja vezu sa home agentom područja u kojem je kućna lokacija hosta Broadcast Routing: koristi se kada je potrebno da se paket istovremeno pošalje na više ili na sva odredišta. pa se čvorovi grupiraju u regije. ali je velik broj dupliciranih paketa.kod ovog usmjeravanje svaki čvor računa spanning tree za sve ostale čvorove u podmreži o o o o o 2. 2) izmjeriti zastoj do svakog susjeda (šalje ECHO pakete). ali zna kako treba poslati paket da bi on došao do odredišta.

server odgovor šalje kao broadcast. postavljeno na 0. frekvencijske pojaseve. slojevi Bluetooth arhitekture nisu nužno povezani jedan sa drugim tj. Baseband izvršava fizičku obradu podataka. kod Etherneta iznosi 6. hops: Broj uređaja koji su proslijedili poruku do klijenta. − za razliku od ISO OSI i Internet modela. − Bluetooth uređaji su organizirani u grupe od dva do osam uređaja nazvanih Piconet od kojih je jedan glavni uređaj (Master) a ostali podređeni uređaj (Slaves) − Master je uređaj koji inicira razmjenu podataka dok je Slave onaj koji odgovara na upit Mastera − Svaki uređaj može biti i Master i Slave ali ne u istom trenutku − Više međusobno povezanih Piconeta naziva se Scaternet. Dynamic Host Configuration Protocol − − − DHCP podržava tri načina dodjele IP adresa: manualni. dinamički: DHCP server dodjeljuje klijentima IP adrese na ograničeni vremenski period Opis polja DHCP poruke: o o o o o o op: Tip poruke definiran vrijednošdu polja. Host Controller Interface (komunikacija između udaljenih domaćina i Bluetooth modula). Aplikacije. 1 = REQUEST. dopuštene razine izlazne snage i osjetljivost prijamnika). Logical Link Control And Adaptation (multipleksiranje). podaci se ne razmjenjuju kroz sve postojeće slojeve. secs: Broj sekundi proteklih od početka procesa dodjele adrese. xid: Slučajno generirani broj koji predstavlja jedinstvenu transakciju. 2 = REPLY htype: Tip fizičke adrese hlen: Duljina fizičke adrese. ukoliko nije. Trenutno se ne koristi. ciaddr: IP adresa klijenta yiaddr: Serverski dodjeljena IP adresa siaddr: IP adresa servera od kojeg klijent dobiva konfiguracijske parametre chaddr: Fizička adresa klijenta 34 o o o o o o o . Ukoliko je postavljena. Link Manager (upravljanje vezama). RFCOMM (sigurna dostava paketa). raspored kanala. 3.− slojevi: Radio (definira karakteristike fizičkog uređaja s kojim se uspostavlja komunikacija. automatski i dinamički. slanje se obavlja kao unicast. flags: Skroz lijevi bit je definiran kao broadcast zastavica.

WINS servera i ostale informacije o − DHCP klijent dobiva IP adresu kroz četiri poruke: o DHCP-DISCOVER: otkrivanje DHCP servera. DHCP-REQUEST i dobiva DHCP-ACK ukoliko je adresa i dalje dostupna ili DHCP-NAK što je znak da nije dostupna produživanje prava: klijent prije isteka vremena šalje DHCP-REQUEST i dobiva DHCP-ACK ili DHCP-NAK vraćanje IP adrese: klijen šalje DHCP-RELEASE o o 4. ICMP − − − − − − − ICMP se koristi za slanje specifičnih informacija između hostova o komunikacijskim i mrežnim problemima ne samo da je dio mrežnog sloja već i integralni dio IP-a jednostavan. tim se dokazuje da klijent inicira dobivanje IP adrese. korist port 68 i UDP DHCP-REQUEST: DHCP klijent odabire ponuđenu adresu DHCP-ACK: DHCP server potvrđuje odabir. koristi se UDP DHCP-OFFER: DHCP server nudi slobodnu IP adresu i konfiguracijske parametre klijentu. IP adrese gatewaya i DNS servera o o o − Moguće je i: o ponovne dodjele IP adrese: nije potrebno sve korake ponoviti. ne izvršava neku specifičnu zadaću ICMP poruke se nalaze u IP datagramu za transmisiju Tipična uporaba ICMP-a je da pruži povratni mehanizam kada je poslana IP poruka Vrste poruka: 35 . protokol koji definira kontrolu poruke ICMP opisuje jednostavno prosljeđivanje servisnih poruka drugim protokolima. ide kroz port 67 – klijent šalje svima u mreži zahtjev. subnet masku.o o o sname: naziv servera file: Bootfile name i ostali podaci options: polje varijabilne dužine koje sadrži tip poruke. IP adrese name servera. vrijeme dodjele. jer ne zna adresu DHCP servera. server šalje i podatke poput duljine razdoblja na koje je izdana adresa.

Bežična mreža. odnosno izvor nakon primitka te poruke mora svoje poruke prilagoditi novom gatewayu (ovo se može koristiti i za hackiranje – proslijede hackeri pakete na svoj ruter). pogleda izvorišnu MAC adresu okvira. znači da host može nastaviti slati ICMP redirect: koristi se za preusmjeravanje kako bi izvorišni sustav koristio drugi gateway koji može biti bliži destinaciji. Kada prospojnik primi okvir koji treba proslijediti. operativnih sustava i/ili protokola (LAN. ako fali neki fragment kod sastavljanja datagrama Traceroute: koristi prekoračeni TTL da bi saznao otkud je poruka stigla. zbog sigurnostni Većina routera dolazi sa opcijom da se ICMP poruke za preusmjeravanje mogu ignorirati ili odbaciti. port) samo na onaj priključak gdje se nalazi odredište okvira. traži najbolju putanju Switch: radi na razini podatkovne veze OSI referentnog modela. ako u tablici prospajanja do tada nije 36 . ICMP TTL Expiried: obaviještavanje pošiljatelja da je TTL istekao Fragment Reassembly. Parameter problem poruka kaže originalnom izvoru koji je parametar odgovoran za nastanak problema na način da uključi poseban pokazivač čije je polje u originalnom datagramu zaglavlja IP-a prouzročilo problem ICMP Timestamp: Podaci koji su primljeni u poruci se vraćaju u odgovoru zajedno sa dodatnom vremenskom oznakom.o ICMP echo poruka: provjerava dostupnost traženog računala. Izvorišna vremenska oznaka (Originate Timestamp) je vrijeme kada sustav imao posljednji dodir sa porukom prije slanja. itd) može se sastojati od različitih stanica (makro do mikro. briše originalnu echo poruku i šalje natrag u A – radi isto kao i PING Host Unreachable: kada host nije moguće dobiti. a kada gateway prestane slati. Njegova osnovna funkcija je prospajati okvire primljene na jednom priključku (engl. Heterogene mreže − − − − računalna mreža koja spaja jedno ili više različitih vrsta računala. Identifikator polje i polje Sequence Number se koriste za alociranje Information Request i Information Reply parova o o o o o o o o o 5. pa čak i femto) Router: prosljeđuje pakete. A u echo poruku stavi svoju i odredišnu adresu. postavlja TTL na jedan i čeka odgovor koji sadrži pošiljateljovu IP adresu ICMP Parameter problem: javlja se ako dođe do greške koja nije definirana u IMPU (primjerice – nerazumljiva informacija u poljima zaglavlja IP datagrama). Ovakvo filtriranje prometa prospojnik radi po MAC adresi odredišta iz zaglavlja okvira. pico. vraća se ta poruka ICMP source quench: ako je gateway prenatrpan i ne može više primati pakete šalje ovu poruku – host nije dužan na istu odgovoriti. stavlja u reply svoje podatke. host B ju prima. Receive Timestamp (primajuća vremenska oznaka) je vrijeme kada je kada je sustav imao zadnji dodir sa porukom tijekom slanja ICMP Information Request Message: Ova poruka služi kako bi udaljeni poslužitelj saznao broj mreže.

Mane hub-a su: neefikasnost. UTP) radio-relejski sustav: problem je šum. Kabl sa usporednim paricama (sastoji se od većeg broja međusobno izoliranih provodnika koji su zajedno povezani u parice. vani PVC). 1. LTE 144Mb/s Tehnički ciljevi WAN mreža: Skalabilnost (mogućnost dodavanja novih računala i novih udaljenih lokacija). VLAN predstavlja skupinu računala koji mogu biti u jednoj ili više odvojenih mreža. DLS. Održavanje svjetlovoda i opreme za njih je znatno jeftinije od održavanja metalnih vodova i njihove opreme. Nakon toga provjeri postoji li odredišna MAC adresa u tablici prospajanja te ako postoji. Dostupnost. dva računala ne mogu istovremeno slati podatke jer dolazi do kolizije.7 do 13 GHz. Wan tehnologije − − − WAN tehnolohije: Dial-up. Udaljenost do koje mediji mogu prenositi signale a da sačuvaju informacije koje prenose. MAC adresa). isključeno je preslušavanje. a koje su konfigurirane na način da im je omogućena međusobna komunikacija kao da se nalaze u istoj fizičkoj mreži − 6. 2. Zadaća sklopke je prebacivanje cijelih paketa s jednog priključka na drugi 37 − − . Ako MAC adresa odredišta ne postoji u tablici.vrsta: priključak radi na manjoj brzini i služi za priključivanje računala. Osjetljivost na smetnje.HSxPA 14.6kb/s. 3G (UMTS) 2Mb/s . Poteškoće u spajanju kablova I Manjak iskustva u instaliranju − − − 7. proslijedi okvir na odgovarajući priključak.vrsta: priključak radi na velikoj brzini i služi za priključivanje veza prema drugim sklopkama. okvir proslijedi na sve priključke osim na onaj s kojeg je došao (radi se razašiljanje okvira). Kašnjenje. ISDN. Hub radi tako što sve podatke koji su primljeni na jednom portu prosljeđuje na sve ostale portove.4Mb/s.postojala ta adresa napravi par (Izvorišni priključak. Cijena Žičani vodovi: koriste električne signale. Prilagodljivost WAN tehnologije zasnivaju se na: Vezama (digitalnu komunikaciju na veliku udaljenos)t i Paketnim sklopkama (mogućuju usmjeravanje paketa od jedne do druge lokacije) Paketna sklopka: ima dvije vrste ulazno/izlaznih priključaka (port-ova). Prijenosni mediji i ukabljivanje − sredstva za prijenos podataka imaju svoje osobine: bandwidth. SDH bežične tehnologije: GSM 9. to su: Koaksijalni kabel (unutra bakar. dok su nedostaci Viša cijena u odnosu na cijenu metalnih vodiča. Sigurnost. − Hub je centralni uređaj za povezivanje računala u zvijezdastu topologiju. zauzima mnogo manje prostora od metalnog voda. Upravljivost. ograničava propusnost mreže na onu koju dopuštaju mrežne kartice. GPRS/EDGE 128kb/s. zasnivaju se na prijenosu mirkovalovima i to u području od 1. Performanse. nisu osjetljivi na elektromagnetske smetnje. pri čemu se više frekvencije od toga ne koriste zbog gušenja svjelovod (optičko vlakno): prednosti su širina frekvencije. Mogućnost korištenja.

da bi se tablica usmjeravanja još više smanjila. mora se garantirati sljedeće: o Univerzalno usmjeravanje. Ako je paket namijenjen računalu koje je spojeno na drugu sklopku.u svakoj tablici vrijednost sljedećeg skoka za zadano odredište odgovara početku optimalnog puta prema tom odredištu − − − − − o − Default way – zadani putevi: o Unatoč hijerarhijskom adresiranju. veličina memorije je ograničena. tada se paket mora proslijediti po telekomunikacijskoj vezi koja vodi prema toj drugoj sklopki Usmjeravanje: sve paketne sklopke moraju u sebi imati pohranjene tablice usmjeravanja. Svoju zadaću sklopka obavlja tako da pristigle pakete privremeno pohranjuje u memoriju i obrađuje pomoću procesora.− Oblikovanje WANa – tri koraka: potrebno je na svaku fizičku lokaciju postaviti bar jednu paketnu sklopku. Novopristigli paket stavlja se na začelje reda. memoriju i procesor. Većina WAN-ova koristi dvoslojnu hijerarhijsku shemu adresiranja. tj. Adresiranje: Svaka WAN tehnologija definira format okvira za slanje ili primanje podataka. tada sklopka prosljeđuje paket tom računalu. Da bi donijela odluku. tako da može doći do zagušenja i gubitka podataka. drugi dio određuje računalo spojeno na tu sklopku Za svaki pristigli paket. mora postojati put između svakog para računala paketna sklopka ima ulazno/izlaznu jedinicu. sklopka gleda adresu primatelja u paketu. Pohranjeni paketi organiziraju se u red (queue). sklopka mora odlučiti kojim putem će ga dalje proslijediti. te se moraju baviti prosljeđivanjem paketa. tablica usmjeravanja može i dalje sadržavati mnogo redaka s istim sljedećim skokom. svaka tablica određuje sljedeći skok za svako moguće odredište Optimalni putovi . uvodi se default way. svako računalo se priključi na najbližu sklopku. Kod pretraživanja tablice. Adresa se dijeli na dva dijela: prvi dio identificira paketnu sklopku. najprije se traži redak koji se eksplicitno odnosi na traženo o 38 . Svakom računalu spojem u WAN pridružena je fizička adresa a prilikom slanja okvira. pošiljatelj mora u okvir uključiti adresu primatelja. Štoviše. uspostavlja se veza između sklopki Bitno je da veze moraju osigurati povezanost mreže. Ako je paket namijenjen računalu koje je izravno spojeno na sklopku.

radioaktivno zračenje Što je TTL? TTL je mehanizam koji ograničava životni vijek podataka u mreži. on predstavlja vremensko razdoblje koliko dugo će se na paket nalaziti u mreži. veća sigurnost. veći troškovi i teža administracija u slučaju velikog broja aplikacija potrebna instalacija i distribucija klijenata Diskutirajte prednosti i nedostatke tzv. Što je karakteristično za komutiranje paketa. Diskutirajte neke prednosti i nedostatke thin clienta i fat servera. . manja mogućnost greške. ako mreža ne radi.Odgovori na pitanja Izvori pogrešaka u sloju veze termički šum. radi na više operacijskih sustava NEDOSTACI: ne radi dobro na slabim sustavima. oštećenje (uslijed vremenskih nepogoda) kanala koji se podaci prenose. dobra podrška za impltemencaiju poslovnih pravila na strani klijenta. ne zahtijevaju česte nadogradnje i ne zastarijevaju često NEDOSTACI: ne podržavaju multimedijske aplikacije (kao Što su video igre). thi client serveri zahtjevaju visok stupanj pefrormansi. Dodavanje pseudo-zaglavlja omogućuje zaštitu od slučajne isporuke datagrama na krivu adresu. PREDNOSTI THIN CLIIENTA: manji administrativni troškovi. smanjuju se troškovi hardvera jer ne zahtijevaju diskove i aplikacijsku memoriju. Komutiranje paketa opisuje mrežu u kojoj se jedinica podatka koja se naziva paket. uređaji za paljenje). elektromagnetsko zračenje (motori. rutira preko mreže temeljem odredišne adrese koja se nalazi u svakom paketu. Nedostaci su povreda principa uslojavanja.u zaglavlju IP datagrama. „Razbijanje“ 39 . te fat servera i thin clienta. nema načina da thin client pristupi serveru PREDNOST FAT SERVERA:neograniČena GUI podrška. prije nego bude odbačen (u slučaju da zbog nekog razloga nije dospio na odredište). pseudo-zaglavlja. Glave karakterstike komutiranja paketa su potrebe za bufferom te statističko multipleksiranje. a ujedno je potrebno i nešto više vremena i truda kod izračuna checksuma (iako ovo danas više i nije veliki problem). Navedite barem dva problema koji mogu dovesti do nepouzdanosti kanala kojim se prenose podaci Zagušenje u kanalu.

npr. ARP tablicu ne konfigurira administrator mreže. Komunikacija između slojeva. ako neki čvor pročita svoju IP adresu iz paket. pod uvjetom da se preslikavanje iz IP adrese u MAC adresu odvija čvor koji se nalazi na istoj mreži. 40 . kontrola toka. pošiljatelj šalje ARP paket (koji sadrži i pošiljateljevu MAC adresu) tražeći adresu. nego ARP sastavlja svoju tablicu. Objasni princip uslojavanja: Kod ideje uslojavanja. šta mora ko znati? Ako ARP tabela trenutno ne sadrži traženu MAC adresu. no nije prikladan za sve vrste real-time sustave. kod kojeg pošiljatelj automatski dodaje redundatne podatke svojim porukama. upisuje u njega svoju MAC adresu i šalje pošiljatelju Koja metoda kontrole grešaka je najbolja kod veza sa velikim smetnjama? Forward error correction (FEC). poludupleks i puni dupleks Kako signal prikazuje informacije.podataka u pakete omogućuje dijeljenje istog komunikacijskog kanala između više korisnika na mreži. To je zbog toga što token ring protokol poslužuje stanice u round-robin kružnom načinu. protokol sloja veze definira format paketa koji se razmjenjuju između čvorova. napon. otkrivanje greške. pouzdana isporuka. Svaki čvor održava ARP tablcu. Kroz fizikalne veličine. odnosno isto je moguće postići protokolima višestrukog rutiranja. struja. Npr. vertikalna i horizontalna. svjetlosni valovi. pristup linku. Kako arp postiže autonomnost? Postiže ga sposobnošću samostalnog učenja. od jednog do drugo čvora. kao i aktivnosti čvorova prilikom predaje i prijema tih paketa Usluge sloja veze: pravljenje okvira (okvir ima polje zaglavlja i polje podataka). odnosno channel coding. ispravljanje greške. tako da primatelj može otkriti i ispraviti pogrešku. nije prikladan za sustave u kojima poruke imaju ekplicitno određene rokove isporuke. Na koji način više aplikacija može koristiti isti komunikacijski kanal? Razbijanje“ podataka u pakete omogućuje dijeljenje istog komunikacijskog kanala između više korisnika na mreži. sva funkcionalnost koja se javlja u komunikaciji grupira se u slojeve koji se potom nezavisno razvijaju. Dali Token Ring može efikasno izvodit sustav sa prijenosom podataka u realnom vremenu? Može. i to prema potrebi. Kad A zeli postai nesto B. Sloj veze prenosi datagrame duž komunikacijskog linka. Glavni zadatak sloja veze. on se šalje difuzno svim čvorovima (broadcast). točno je propisana. te ne uzima u obzir rokove u kojima poruke moraju biti dostavljene.

sofisticiran je uređaj. DHCP-ACK: DHCP server potvrđuje odabir. B odgovara sa 100 bajta payloada. seq number je 394. ostaje 2 na 12 adresa za korištenje. IP adrese gatewaya i DNS servera. a switch full-duplex. ide kroz port 67 – klijent šalje svima u mreži zahtjev. stavlja se u polje rednog broja u zaglavlju odgovarajućeg TCP segmenta – ako je postavljena zastavica SYN. koja topologija i koja vrsta mreže UTP se obično koriste u Ethernet mrežama u topologiji zvijezde. onda je to početni redni broj. domet 1/10/30 m. 2. korist port 68 i UDP. Znaci prvi bajt u poruci je 394 a od druge strane ocekuje seq num 176. tim se dokazuje da klijent inicira dobivanje IP adrese. zbog čega se mreža optimalno koristi i što ne predstavlja sigurnosni problem. primitivan uređaj. DHCP-REQUEST: DHCP klijent odabire ponuđenu adresu . server šalje i podatke poput duljine razdoblja na koje je izdana adresa. jednostavna. Iskoristivo je broj koji se dobije – 2. IrDA: optika 850 nm. najlakše se radi s njima i omogućuju velike brzine prijenosa podataka. a to je onda dovoljno za 4096 računala.777. broj potvrde koji računalo A stavlja u svoj segment je redni broj 41 .214 hostova. 100payload+1 da budemo pozicionirani na prvi bajt iduceg payloada). IP adresa ima 32 bita. Ako želimo i opseg koristiti. odnosno 16. šalje podatke samo onim računalima kojima su ti podaci namijenjeni. Znači B u povratnoj poruci šalje seq=176 a ack=495 (jer je A poslao poruku ima 100 bajta pa se ocekuje da seq number iduceg payloada bude povecan za 101. jer ne zna adresu DHCP servera. A šalje 100 bajta payloada.4 GHz.Razlika hub-a i switcha Hub radi na fizičkom sloju. DHCP-OFFER: DHCP server nudi slobodnu IP adresu i konfiguracijske parametre klijentu. koristi se UDP. On je sličan STP-u. a prvi oktet podataka ima broj ISN+1. Bluetooth i Infrared. ack je 176. UTP kablovi. 115.redni broj prvog bajta u segmentu unutar toka bajtova. ACK i SEQ number „Sequence number“ . koje će biti vrijednosti seq i ack polja odgovora. razlika u optičkoj vidljviosti i domet Bluetooth: tehnologija: radio frekvencija. subnet masku. A šalje: seq=394 a ack=176. „Acknowledgement number“ . 2 na 24 hostova. Ako uzemo opseg 20. Oni se najčeće koriste danas iz razloga što su jeftiniji u odnosu na druge tipove kablova. no nema vodljivi omotač. što ga čini neotpornim na šum i vanjske elektromagnetske utjecaje Koju klasu IP adresa. Klasa B 214 mreža i 2 na 16 hostova. Klasa C: 2 na 21 mreža i 2 na 8 hostova. brzina 1 i 2. šalje podatke svim računalima na mreži čim se zagušuje mreža i što predstavlja sigurnosni problem. uspostava veze složena. Hub je halfduplex. Swithc radi na sloju veze podataka.1 Mbit/s. 1 m. optička vidljivost: nije potrebna. Klasa A: 2 na 7 mreža.2 kb/s i 4 Mbit/s.broj potvrde. Proces dodjele IP adrese kod DHCP-a DHCP klijent dobiva IP adresu kroz četiri poruke: DHCP-DISCOVER: otkrivanje DHCP servera. potrebna.

Backoff interval: vrijeme koje intefejs čeka prije nego ponovno započne slati svoje podatke.sljedećeg bajta koji očekuje od računala B. Plavni algoritam (Flooding) Svaki dolazeći paket šalje se po svakoj izlaznoj liniji osim po onoj s koje je pristigao. ali zna kako treba poslati paket da bi on došao do odredišta. Računa se tako da se podaci podijele u 16 bitne riječi koje se zbroje koristeći aritmetiku jediničnog komplementa. pošiljatelj čeka neko slučajno vrijeme (backoff) te zatim ponavlja slanje. Veza između SEQ i veličine payloada Prvi „Sequence number“ označava od kojeg bajta se šalju podaci. i to u Ethernet mrežama. Koristi se u sprezi sa BCN konektorima.11a. 42 . Čvorovi periodično razmjenjuju informacije od usmjeravanju sa susjedima. ako je postavljena ACK zastavica.11b is an industry-standard technology for wireless communication via Ethernet. 802.11 protokoli 802. Što definira protokol definira format i vrste poruki koje se razmjenjuju između računala. Čvor ne zna kako izgleda topologija mreže. kao i akcije koje se obavljuju nakon slanja i prijema poruke i nekog drugog događaja Backoff Ako se nakon timeout-a ne vrati ACK. Ako je slučajno došlo do preljeva (overflow) bitovi se prebacuju na kraj (desno) i zbrajaju sa zbrojem. obzirom da isti nisu bili poslani u prvom naletu jer je došlo do kolizije. Time je između ostalog izabran i najkraći put. mrežni – komunikacija između računala. Checksum Polje checksum je kontrolni zbroj za kontrolu pogrešaka. 802. sloj veze = komunikacija izmedju corova 802. ali je velik broj dupliciranih paketa. Njegova prednost je što je robustan te lako izdrži sve promijene u topologiji mreže i prometu. Čemu služi BCN kabel Služi sa spajanje dvaju računala.11g Wi-Fi standards.11n is a standard for high-speed Wi-Fi networking. Usmjeravanje vektorom udaljenosti (Distance Vector Routing) Originalni algoritam u ARPANet-u. Zbrojimo li tu veličinu i veličinu payloda te veličinu zaglavlja dobijemo „Sequence number“ koji se šalje u drugom segmentu. Svaki čvor održava tablicu s podacima o svakom čvoru podmreže (po jedan zapis za svako odredište).11n is designed to replace all of the earlier 802. Razlika između 2 i 4 sloja Transportni sloj = komunikacija izmjedju procesa.11b and 802.11b is commonly found in home networks. operating at greater than 100 Mbps. 802. 802. polje sadrži redni broj sljedećeg bajta kojeg primatelj očekuje.

dok su nedostaci viša cijena u odnosu na cijenu metalnih vodiča.vrsta: priključak radi na velikoj brzini i služi za priključivanje veza prema drugim sklopkama. Ethernet je nedeterministički sustav i time nije priklada za real-time aplikacije. okviri za održavanje veze. što rezultira sporim radom i brzinom prijenosa podataka. Paketna sklopka Paketna sklopka: ima dvije vrste ulazno/izlaznih priključaka (port-ova). Protokol pristupa mediju. a nakon početka veze svi paketi poslani od klijenta moraju imati podignutu ACK zastavicu. Da li se cuva stanje u datagramskoj podmrezi? 43 . Ethernet i real-time sustavi. poteškoće u spajanju kablova I manjak iskustva u instaliranju. Također. Prednosti i nedostaci svjetlovoda Održavanje svjetlovoda i opreme za njih je znatno jeftinije od održavanja metalnih vodova i njihove opreme.Mrežna kartica Mrežna kartica je računalna komponenta koja omogućava računalu da komunicira preko mreže.11 okvira Kontrolni okviri. koristi se sa radio. podatkovni okviri. Zadaća sklopke je prebacivanje cijelih paketa s jednog priključka na drugi. oni ne koriste puni duplex prijenos podataka. Za što služe BNF konektori? Koriste se za spajanje koaksijalnih kabela. Koje se zastavice postavljaju tijekom uspostave veze Kod uspostave TCP veze (prvog paketa) SYN zastavica je podignuta kod obe strane. 2. 1. 100 Mbit/s i 1000 Mbit/s (1 Gbps). dolazi do znatnih sigurnosnih problema. zbog istog se razloga nepotrebno rasipa propusnost mreže. tv i druge opreme koja radi na radio frekvencijama. Nadalje. Tri su standarda brzine prenošenja podataka i to 10 Mbit/s (Mbps). CSMA / CD sa binarnim eksponencijalnim backoffom kojeg Ethernet koristi. nego polu – duplex.vrsta: priključak radi na manjoj brzini i služi za priključivanje računala. Paket koji je stigao s jednog računala ili jedne telekomunikacijske veze može se usmjeriti prema drugom računalu ili drugoj vezi. Polja sequence number i acknowledgment number govore koji paket je poslan te za koji paket je dobivena potvrda primitka. Nedostaci hubova Zbog činjenice da svaki paket šalje svim računalima u mreži. a ne računalu ili grupi računala na koja je paket originalno poslan. Ova komponenta može biti ugrađena na matičnoj ploči u obliku čipa ili se može ugraditi kao posebna kartica. Babroji 4 nekakva 802. ne dopušta real-time komunikaciju obzirom da on uključuje slučajna kašnjenja i mogućnost neuspješnog prijenosa podataka.

on je uređaj mrežnog sloja. zbog toga sto svaki paket se salje posebno te moze imati drugaciju rutu. Sučelja su ta koja imaju adrese. a IP na mrežnom. koristi algoritme usmjeravanja za računanje najbolje putanje paketa. ako ne zašto? Ne. Kako mozemo saznati da li se unutar nekog ethernet okvira prenosi paket IP ili ARP protokola? Prema polju „Type“ koji je za ARP je 0x0806. radi na temelju MAC adresa. Osnovna uloga transportnog sloja Logička komunikacija između procesa Multipleksiranje i demultipleksiranje multipleksiranje: prikupljanje podataka u izvorišnom računalu. 44 . Kod prijenosa HTTP koji se protokol koristi na transportnom. radi na sloju veze. odnosno spaja dvije ili više različitih mreža. Što je zajedničko 2 i 4 sloju osi modela? transportni sloj i sloj veze imaju mnoge zajedničke usluge. Broj IP adresa ovisi o broju interfejsa koja router u nekom trenutku koristi. a koji na mreznom sloju TCP/IP modela? TCP na transportnom. Demultipleksiranje: isporučivanje podataka iz segmenta transportnog sloja u odgovarajući soket.Ne cuva informacije o stanju. stavljanje zaglavlja (enkapsulasija) i slanje tih segmenata mrežnom sloju kroz soket. a ne router sam po sebi. manje sofisticiran. radi na principu IP adresa. kao što su pouzdana isporuka (mada na različite načine). To je softversko-hardverski paket koji omogućava da baza podataka bude dostupna svim korisnicima. dešava se na prijemnom računalu Što je zajedničko 3 i 4 sloju osi modela? Oba se oslanjaju na TCP/IP model. Razlika izmedu switcha i rutera. a u sloju veze od čvora do čvora Posjeduju li usmjerivači IP adrese? ako da koliko. koja cuva informacije o stanju veze. Swithc povezuje računala unutar iste mreže. kao i računala. a za IP je 0x0800 Za što služi DBMS Database Management System ili samo DBMS je sistem za upravljanje bazom podataka. Router povezuje računala iz jedne mreža s onima iz druge mreže. kontrolu toka i otkrivanje grešaka. nemaju IP adrese. ali kod nje se svi paketi salju nekim fiksnim putem. sofisticiran uređaj. za razliku npr od virtualne veze. ruteri. samo što se navedeno kod transportnog osigurava od točke do točke.

odnosno na koji port se segment propušta u odredišnom računalu. Prijemno računalo čita tu adresu. API: soket koji posreduje između aplikacije i mreže. kao što su vrijeme odgovora. Što su ACK i NAK? 45 . Kvaliteta usluge je zajednički naziv za kvantitativne aspekte mreža računala i njihovih protokola. odnosno kroz koja drugom procesu stiže. rata gubitaka i pogrešaka. odnosno port koji koristi taj broj. (stohastička) analiza. Na odredišnom hostu se prema broju odredišnog porta (i samo prema njemu) odlučuje kojoj aplikaciji se segment dodjeljuje. Soket su „vrata“ nekog procesa kroz koja prolazi poruka koju je poslao proces. Dakle. kao dio informacije o adresiranju paketa. a koje su konfigurirane na način da im je omogućena međusobna komunikacija kao da se nalaze u istoj fizičkoj mreži Napisat nazive bar 2 algoritma za usmjeravanje Usmjeravanje po najkraćem putu (statički algoritam). propusnost. simulacije. mogućnosti: mjerenja. Na temelju brojeva portova. računalo zna koje servise treba aktivirati i na koji način razmjenjivati podatke. Što predstavlja polje dest port u zaglavlju UDP poruke? Polje dest port sadrži broju odredišnog porta prema kojem se odlučuje kojoj aplikaciji se segment dodjeljuje. Čemu služi soket? Služe za definiranje transportnog protokola (TCP ili UDP). Neka postoji IP adresa u nekom paketu. Važno za izbor i konfiguraciju mrežnih arhitektura i protokola. Omogućuje li UDP protokol kontrolu pogrešaka? Zašto? UDP koristi kontrolni zbir jer postoji šansa da budu svi linkovi od izvora do odredišta ne budu sadržali provjeru greški. On grešku ne ispravlja. koristi broj porta. Kako se adresiraju pojedini korisnilki procesi unutar nekog računala? Korisnički proces dogovara s transportnim slojem na izvornom hostu broj izvornog porta (izabire ga ili aplikacija ili se od strane operacijskog sustava dodjeljuje neki slobodan port). usmjeravanje vektorom udaljenosti (dinamički algoritam). brojeve port-a (za razlikovanje aplikacija u računalima. služi za identifikaciju pošiljatelja i primatelja poruke. raspoloživost (servera). no da bi znala kojoj aplikaciji treba proslijediti paket. Najćešće se koriste sa TCP/IP konekcijama. Osobine kvalitete usluge. nekad se oštećeni segment odbaci. doduše. odnosno koristi podatke iz njega. Čemu služi port Port. tako je moguće programirati aplikacije. a nekad prosljeđuje na upozorenje. podrška kroz odgovarajuće programske alate. svaki paket mora sadržavati IP adresu te broj porta od aplikacije koja preuzima taj paket.Kaj je to virtualni lan (VLAN ) VLAN predstavlja skupinu računala koji mogu biti u jednoj ili više odvojenih mreža.

opisuje jednostavno prosljeđivanje servisnih poruka drugim protokolima. 8 bajtova (svako polje 2 bajta). je znak (signal). Koristi se kod protokol sa prozivanjem gdje glavni čvor proziva ostale čvorove na kružni način. ne izvršava neku specifičnu zadaću. Zadatak routera je da poveže više uređaja kojima će dodijeliti IP adrese. Olakšava konfiguraciju mreže jer eliminira ručno dodavanje osnovnih postavki za jednu računalnu mrežu. bez ili sa dozvoljenim brojem grešaka. length i checksum. NAK. odnosno negativni ACK. subnet maska i IP adrese DNS servera s DHCP servera. Što predstavlja varijabla SQN u protokolu Stop-and-Wait? SQN. odnosno omogućava informacijama da putuju između raznih mreža. a nakon prijelaza u novo stanje izvodi se neka akcija (action). u kojoj se povećava. Što je polling Polling je kontinuirana provjera od strane glavnog čvora koji provjerava u kakvom su stanju ostali čvorovi koji koriste istu liniju. Poslan je od strane pošiljatelja primatelju. Fiksne je veličine. odnosno broj grešaka mu je iznad minimuma definiranog u protokolu. Čemu služi dhcp DHCP (eng Dynamic Host Configuration Protocol) je računalni protokol korišten od strane mrežnih računala za dodjeljivanje IP adresa i ostalih mrežnih postavki kao što su pretpostavljeni gateway. odnosno sequence number. Pravila kod Stop and waita 46 . ICMP poruke se nalaze u IP datagramu za transmisiju. Pridružen je svakom paketu. Praktičan primjer je povezivanje LAN mreže na Internet pomoću nekog ISP-a. provjerava se jedan po jedan. destination port. 8 bajtova (svako polje 2 bajta) veličine. Njime se potvrđuje da paket nije ispravno primljen. predstavlja redni broj paketa koji je globalno jedinstven te se koristi u sljedećoj transakciji. On je jednostavan protokol koji definira kontrolu poruke. ICMP ICMP se koristi za slanje specifičnih informacija između hostova o komunikacijskim i mrežnim problemima. Zaglavlje UDP protokola Sadrži 4 polja: Source port.ACK je znak kojim se potvrđuje da su podaci uspješno primljeni. tipična uporaba ICMP-a je da pruži povratni mehanizam kada je poslana IP poruka. Što je router Router je raskrsnica između dvije mreže za razmjenjivanje podataka. Cime je definiran prijelaz izmedju dva stanja u statechartu odnosno kod automata? Prijelaz između stanja (state transition) se ostvaruje nekim događajem (event) i ispunjavanjem nekog uvjeta (guard). i to dal imaju što za slati i dali žele koristiti liniju. DHCP server osigurava da su dodijeljene IP adrese ispravne i da u mreži nema sukoba adresa.

ACK). CSMA varijante 1-perzistentan: ako je medij zauzet onda čvor čeka dok se (medij) ne oslobodi te zatim šalje ponovo. pri čemu odašiljač generira chipping kod i samo prijamnici koji znaju chipping kod mogu dešifrirati podatke. Nakon timeout-a (= potvrda nije stigla) paket se ponovo šalje. “rašireni” signali se preklapaju na mediju. Problem odvajanje kodova i slabljenje signala se nezna razina prijenosa pa se javlja potreba za većim kapacitetom kanala.ne-perzistenta: ako je medij zauzet čvor započinje Backoff. primatelj uspoređuje okvire i odbacuje duplikat i šalje ACK. ali dulje 47 . FDM nije učinkovit po pitanu propusnosti. Prednosti i nedostaci FDM-a i TDM-a TDM: eliminira kolziije. Koristi tri MAC adrese. No. FDM odašiljač treba odvojene Dig->Anal. Tehnika “širenja” (spread): pošiljatelj multiplicira svaki bit s Chipping kôdom. Prosljeđivanje vs rutiranje Prosljeđivanje je proces slanja paketa od ulaznog do izlaznog linka. no on je ograničen na brzinu od R/N bitova u sekundi. Primatelj šalje potvrdu (acknowledgment.odbacuje ga. Drugo. Clear to Send (CTS) okvir Taj okvir se koristi za odobrenje suprotnoj strani za slanja podatkovnih okvira. Šalje podatake preko raspoložive širina pojasa. učinkoviti je protiv iščezavanje signala. dvije osnovne funkcije: identificira podatke da ih primatelj može prepoznati kao da pripadaju određenom odašiljaču. FDM Moguće je lagano porihtati mudulaciju i kodiranje za svaki podnosilac (nosilac pri modulaciji već moduliranog signala). CDMA (višestruki pristup sa djeljenjem koda): čvorovima se dodjeljuju jedinstveni kodovi. Njegovo zaglavlje sadrži informaciju o podvrsti okvira trajanju i primateljevoj adresi. manje kolizija. nisko vrijeme čekanja. Ako je primljen oštećeni okvir . jer zahtjeva i nadzorne mehanizme koji uzimaju dio propusnosti (bandwidtha).u svrhu prepoznavanja pogreške . čvor mora čekati na svoj red u sekvenci prijenosa. pošiljatelj ide u timeout i ako ne primi ACK tijekom timeouta ponovo šalje okvir. na temelju tablice prosljeđivanja i informacija u paketu. gdje je R brzina a N broj čvorova. konvertere i odvojene radiofrekvencijske modulatore. dok je rutiranje proces sastavljanja i održavanja tablice prosljeđivanja na temelju algoritama rutiranja i postupak konverzije informacija o rutiranju u tablicu rutiranja. pravednija raspodjela propusnog opsega. a da primaoci mogu točno primiti bitove usprkos utjecaju prijenosa drugih čvorova. ali moguće nove kolizije ako više čvorova čeka na oslobođenje medija -. Primatelj odatle (uz pomoć Chipping kôda) “vadi” pojedine poslane signale Što je Chipping kôd Omogućuje prijemnicima da filtriraju signale koji ne koriste istu strukturu bitova. čime se generira signal s višom frekvencijom koji se zatim šalje na medij. svi korisnici dijele istu frekvenciju. Pošiljatelj dodaje . čak i kada ima nešto za slati. odnosno kod višestazni prijama. uključujući šum ili smetnje.kontrolni zbroj ili Cyclic Redundancy Check (CRC). Ako je ACK oštećen pošiljatelj šalje ponovo isti okvir. različiti čvorovi mogu prenositi istovremeno.Izvor šalje jedan okvir i čeka ACK.

U CSMA / CD protokolu. nema ACK-ova Jamming signal: Signal koji namjerno uvodi smetnje u komunikacijski kanal. Prethodi mu fizičko uspostavljanje kanala i prethodi normalnom prijenosu informacija. podaci se šalju svim sudionicima na mreži. zatim se šalje Jamming signal kako bi svi čvorovi sigurno prepoznali koliziju. Zajedničko im je pak da i jedna i druga vrsta komunikacije šalje podatke prema više primatelja. Performanse. stanica koja detektira koliziju šalje jamming signal kako bi upozorila sve stanice na tu činjenicu. bilo da bi namjerno spriječio ispravan prijem podataka ili da bi poslužilo za slanje neke obavijesti čvorovima. dok se multicasta jedan pošiljatelj šalje podatke šalje samo određenoj grupi primatelja.p-perzistentan ako je medij bio zauzet te onda ponovo slobodan onda čvor šalje s vjerojatnošću p ili čeka još jedan slot s vjerojatnošću 1-p CSMA/CD čvorovi posjeduju HW koji tijekom slanja prepoznaje kolizije (listen while talking). koja u odnosu na cijeli mrežu može biti vrlo mala. Sigurnost. Prilagodljivost Multicast vs broadcast Razlika je ta što kod broadcast komunikacije. Mogućnost korištenja. Handshaking: automatizirani proces pregovaranja koji dinamički određuje parametre komunikacijskog kanal uspostavljenog između dva entiteta prije nego na kanalu počne normalna komunikacije.vrijeme čekanja --. Upravljivost. Tehnički ciljevi WAN mreža: Skalabilnost (mogućnost dodavanja novih računala i novih udaljenih lokacija). nakon prepoznavanja kolizije prekida se slanje (manje rasipanje resursa). 48 . Dostupnost.

tj. Koliko vremena prote kne od slanja podatkovnog okvira sa sonde pa do njegovog primitka na Zemlji. Vrijeme propagacije računamo tako da udaljenost sa brzinom.168s Tuk = 2s + 0. Dal je moguće da je taj paket putuje preko satelita? Znači. Izračunaj zaštitne bitove. a udaljenost između dvaju čvorova iznosi 72 000 km. T= 72 000 km / 300 000 km/s = 0. jer sateliti NISU čvorovi.24s = 240ms (množimo sa 1000) 240 * 2 = 480 Dobiveno vrijeme mora biti jednako ili manje od zadanih 480 ms. dogovoreni polinom djelitelj je 101. Informacija koja se prenosi je 11010. s obzirom da je medij zrak. tako da udaljenost do njih moraš pomnožiti sa 2. brzina prijenosa je 300 000 km/s. Komunikacijski kanal je kapaciteta 1OOkb/s.Zadaci: Svemirska sonda šalje podatke u okvirima od 100 bajtova zaglavlja i 2000 bajtova payload-a. ako je udaljenost sonde od Zemlje 600000 km? 100B = 800 bit (množi se sa 8) 2000 B = 16 000 bit (množi se sa 8) C = 100 kb/s = 100 000 b/s (množi se sa 1000) 100 kB/s = 800 000 bit/s (množi se sa 8) L = 600000 km C = 300 000 km/s (zrak). signal mora doći gore i natrag.168s Zadatak sa geostacionarnim satelitom na visini od 36 000 km I sa vremenom odziva nekog paketa od 480ms.168s = 2. 11010 = x0+x1+x2+x3+x4 = x + x3 + x4 101 = x0+x1+x2 = 1 + x2 (x^4+x^3+x)*x^2=x^6+x^5+x^3 // množi se sa najvećom potencijom u djelitelju (x^6+x^5+x^3):(x^2+1)=x^4+x^3+x^2+1 // polinomi se dijele x^6+x^4 49 . 200 000 km/s (žica) Ttrans = L/Ctrans = 600 000 km / 300 000 km/s = 2 s Trajanje prijenosa paketa: Tpak = Lpak/Ctrans = (100 000 b/s) / ( 16 000 b + 8000 b) = 0.

(Rješenje: 0DAD (pri računanju dolazi do preljeva)) 1a1b = 0001 1010 0001 1011 + 46ff = 0100 0110 1111 1111 Zbroj = 0110 0001 0001 1010 50 . (Rješenje: ADAE) 0a1b = 0000 1010 0001 1011 + 46ff = 0100 0110 1111 1111 zbroj = 0101 0001 0001 1010 + 0121 = 0000 0001 0010 0001 zbroj = 0101 0010 0011 1011 + 0016 = 0000 0000 0001 0110 zbroj = 0101 0010 0101 0001 Checksum = 1010 1101 1010 1110 Checksum = ADAE Za podatke zapisane u heksadekadskom obliku sa: 1a1b46ffa121f016 izračunajte Internet Checksum i zapišite u heksadekadskom obliku. trebaš ga smjestiti u polinom koji je za potenciju manji od djelitelja Za podatke zapisane u heksadekadskom obliku sa: 0a1b 46ff 0121 0016 izračunajte Internet Checksum i zapišite u heksadekadskom obliku.x^5+x^4+x^3 x^5+x^3 x^4 x^4+x^2 x^2 x^2+1 1 Rješenje: Zaštitni bitovi: 01 // kad dobiješ ostatak.

svjetlosni valovi. idealizirano) vremenski tok je kontinuiran ili diskretan moguće su 4 kategorije signala. npr.+ a121 = 1010 0001 0010 0001 zbroj = 1 0000 0010 0011 1011 // ova jedinica ide u početak slijedećeg zbroja. napon. posebnu važnost imaju:    analogni signali (vrijednosno i vremenski kontinuirani) digitalni signali (vrijednosno i vremenski diskretni) binarni signali (digitalni s 2 vrijednosti) o o o Kodiranje binarnih signala • • • pridruživanje vrijednosti signala nulama i jedinicama niza bitova (u osnovnom pojasu) prijenos u osnovnom pojasu: signali se šalju direktno na medij neka svojstva: o o samotaktni: primatelj može takt pošiljatelja dobiti iz signala potrebna širina pojasa: širina frekvencijskog pojasa potrebna za prijenos signala 51 . struja. elektromagnetska jakost polja kategorije signala o vrijednosti signala su kontinuirane (proizvoljne vrijednosti) ili diskretne (konačno mnogo vrijednosti. odnosno tam se preljeva + f016 = 1111 0000 0001 0110 Zbroj = 1111 0010 0101 0010 Checksum = 0000 1101 1010 1101 Checksum = 0DAD Signali • • signal = prikaz informacija kroz fizikalne veličine.

TV signal) pretvaranje “digitalno u analogno”: digitalni modulirajući.) “nosećeg” signala putem modulirajućeg signala demodulacija: inverzija modulirajućeg signala iz moduliranog nositelja informacije modem: modulacija i demodulacija u jednom Važniji oblici modulacije • pretvaranje “analogno u analogno”: analogni modulirajući. . analogni “noseći” signal. bakrena parica) Modulacija • • • modulacija: promjena parametara (amplituda. analogni “noseći” signal (npr.Sustav za prijenos • • teorija sustava: matematički model za opis ponašanja kod prijenosa transformacija ulaznog signala s1(t) u izlazni signal s2(t) Ograničenje širine pojasa • • • • • • svaki sustav za prijenos treba energiju za prijenos signala idealni sustavi za prijenos prigušuju sve frekvencije podjednako realni sustavi za prijenos prigušuju frekvencije različito izobličenje signala obično se više frekvencije jako prigušuju razlozi: svojstva medija za prijenos (npr.. jezik) • • 52 .. frekvencija. omogućuje prijenos u širokom pojasu pomoću frekvencijskog multipleksiranja (npr. podaci preko radio kanala) pretvaranje “analogno u digitalno”: analogni modulirajući preko digitalnog “nosećeg” signala (npr. faza.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful