You are on page 1of 32

Green Garden • broj 53 • studeni / prosinac 2007.

godina VII • cijena 3 KM

Blagdani u znaku crvene boje Aronija – nova voćna vrsta Rakija od jabuka Jin Tao-nova sorta kivike Virusne paralize pčela

Štakorlovka

Mišolovka

Rezervni mamci

Klopka za krtice

3

Urednikova riječ
Pred vama je posljednji ovogodišnji broj poljoprivrednog glasila GREEN GARDEN koji na svojim stranicama donosi niz zanimljivih članaka iz oblasti voćarstva, vinogradarstva, povrćarstva, ratarstva, pčelarstva i cvjećarstva. Međutim, posebno su zanimljivi prilozi iz oblasti voćarstva zahvaljujući kojima možete saznati sve o ljekovitoj aroniji, novoj voćnoj vrsti koja je ne samo u nas već i u cijelom svijetu izazvala veliko zanimanje. Osim toga iz članka koji potpisuje uvaženi prof. dr. Ivo Miljković, doznajte sve o novoj sorti kivike Jin Tao. Pored navedenih aktualnosti ne propustite pročitati stranicu posvećenu jesenskoj sadnji voćaka i vinove loze, kao i članak o dunjama, već dobro udomaćenoj voćnoj vrsti na području Hercegovine. A što s proizvedenim plodovima voća, otkrijte kroz priloge o čuvanju plodova šljiva, spremanju zimnice i načinu na koji se proizvodi rakija od jabuka. Ukoliko pak njene plodove ne iskoristite za spravljanje jabukovače, ne zaboravite pročitati prilog o bolestima jabuka koje se javljaju tijekom njihovog čuvanja. Međutim, na našim stranicama ništa manje nisu interesantni prilozi iz cvjećarstva u kojima donosimo pregled najtraženijih božićnih i novogodišnjih cvjetnih vrsta poput božićne zvijezde, azaleje i ciklame. Nadalje, tu je zanimljiv članak o ananasu i papratima koji se u posljednje vrijeme sve intenzivnije koriste za oplemenjivanje sobnih i uredskih prostorija. Ali ni to nije sve jer stranice iz cvjećarstva dovršavamo prilozima o rezanom cvijeću i ukrasnoj biljnoj vrsti potentili. Iako je na našim vratima zima, u povrtnjaku može biti još živo pa stoga koje vrste povrća možete sijati odnosno saditi, pročitajte u preporučenom kalendaru sjetve. Kako se bliži vrijeme proizvodnje presadnica povrća, od velike koristi bit će prilozi o dopunskom osvjetljenju rasada, kao i značaju korištenja kontejnera i supstrata za sjetvu i uzgoj presadnica. Pored toga, doznajte koji je glavni uzrok pojave gorčine plodova koja se redovito pojavljuje u uzgoju krastavaca. I na koncu, nipošto nemojte propustiti članke u kojima pravimo kompletan osvrt na ovogodišnju vinogradarsku godinu kao i članak u kojem kratko rezimiramo prednosti korištenja peletiranog stajskog gnoja. Povrh toga, za sve brojnije hercegovačke pčelare tu je i članak o virusnim paralizama pčela kao i prilog o njihovom krajnjem proizvodu medu. Ali, kako ni to nije sve preporučamo vam da ipak sami detaljno prelistate naš i vaš GREEN GARDEN, a ukoliko smo nešto propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti. Uredništvo

SADRŽAJ
BLAGDAN U ZNAKU CRVENE BOJE 4 POTENTILA 5 REZANO CVIJEĆE 6 PAPRATI 7 ANANAS U STANU 8 ŽUTE DUNJE S ORMARA 9 JESENSKO-ZIMSKA SADNJA VOĆAKA I VINOVE LOZE 10 ARONIJA 12 OSVRT NA OVOGODIŠNJU VINOGRADARSKU GODINU 13 ZIMA U POVRTNJAKU 14 KONTEJNERI I SUPSTRATI ZA UZGOJ PRESADNICA POVRĆA 15 SPREMANJE ZIMNICE 16 RAKIJA OD JABUKA 17 JIN TAO 18 ČUVANJE PLODOVA ŠLJIVE 19 PITANJA I ODGOVORI 20 BOLESTI JABUKA TIJEKOM ČUVANJA 21 GOMOLJAČE I KORJENJAČE U PREHRANI KUNIĆA 22 HERCEGOVAČKI DUHAN PADA U ZABORAV 23 SUZBIJANJE MIŠEVA I ŠTAKORA 24 KRUMPIROV MOLJAC ::: WORKSHOP U MOSTARU 25 NE UPOZREBLJAVAJTE PLJESNIVI KUKURUZ 26 MED IZVOR ŽIVOTNE ENERGIJE 27 VIRUSNA PARALIZA PČELA 28 ILIĆKI LJUBITELJI PRIRODE 29 ZANIMLJIVOSTI 30
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Knešpolje b.b. 88220 Široki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Goran Jurilj, Aida Kohnić, Danko Tolić, Mario Ćubela Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec. Grafičko oblikovanje: Damir Šanje Tisak: GDD POLET, Sarajevo Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

BROJ 53 • STUDENI / PROSINAC 2007

4 BLAGDANI U ZNAKU CRVENE BOJE Piše: JosiP BrklJača. ing. Za smještaj božićne zvijezde izbjegavajte mjesta na propuhu i u tami. Na žalost. Redovito je zalijevajte preko ljeta i jeseni. Najbogatije cvate zimi. bojom lista i cvijeta izražavaju posebnu simboliku. da bi ciklama zadržala svoj raskošni cvijet dva do tri tjedna. pa treba biti oprezan kada su djeca ili životinje u blizini. treba ih svaka dva tjedna i prihraniti namjenskim tekućim gnojivima. Traži veliki postotak vlažnosti u zraku i obilno zalijevanje. a ako je zaboravite zaliti. dok svi listovi ne uvenu. u novije vrijeme. trijem ili hodnik s dosta svjetla tijekom zimskih mjeseci.cvatući grm u loncu je bolje kupiti novu biljku idućeg Božića. ciklamu. u njihovom uzgoju trebamo biti oprezni jer moramo voditi računa da se između dva zalijevanja površina komposta malo prosuši i u tu svrhu ih je najpoželjnije zalijevati u podložak. Ukoliko im pružite optimalne uvjete. prestati sa zalijevanjem. no malo mlake vode ubrzo će je oživjeti. kako je neki još zovu. biljka odbacuje lišće. različitim puzavicama. Euphorbia pulcherrima. ali s posebnim mirisom. 15 od 20oC. primjerice. Azaleja je osjetljiva na propuh. U zimu bi ponovno trebala procvjetati. Izbjegavajte zalijevanje hladnom vodom. Pored toga. Sa zalijevanjem ponovno započinjemo kada počne i novi rast. Vole svijetlu. Zalije- AZALEJA vanje je prema potrebi – zemlja u loncu mora biti umjereno vlažna. morate im posvetiti punu pozornost. Sve azaleje vole meku vodu za zalijevanje (tvrdu vodu iz vodovoda prokuhajte). a početkom proljeća biljku iznijeti vani. Jedna od najčešćih ali mnogima i najdražih božićnih i novogodišnjih lončanica je božićna zvijezda ili mlječika krasna. Tako trebate znati kako ciklame ne podnose isuviše suhe i zagrijane prostorije te im posebno odgovara temperatura od 5 do 10 stupnjeva uz visoku vlažnost zraka. Tako su. pa razmislite je li vrijedna truda ili Za posebne prilike biraju se i posebne lončanice koje oblikom. više neće biti tako lijepa. CIKLAMA Božićna zvijezda traži svjetlo i umjerenu temperaturu U modi su ciklame s malim cvjetovima BROJ 53 • STUDENI / PROSINAC 2007 . Za ovu biljku. Azaleja ima svih boja. Za azaleju je veoma važno da ima odgovarajući supstrat u loncu tj. Božićna zvijezda traži svijetlo mjesto u stanu. kao i za sve biljke iz ove porodice. gdje raste kao listopadni grm visine do tri metra. pa se tada i najviše kupuje. pa ćete dugo uživati u njihovoj cvatnji. Nakon nekoliko tjedana cvatnje. Ipak. umjereno toplu prostoriju. plemenite i minijaturne ciklame ukrašavaju mnoge stolove te osobito lijepo izgledaju u bijelim keramičkim posudama ukrašenim vijencima od bršljana. najbolje je birati onu biljku s nekoliko otvorenih cvjetova i mnogo pupova. umjerenu temperaturu. Uočeno je i kako ciklamama posebno «godi» prozor spavaće sobe. kišnicu ili otopljeni snijeg. tužno će objesiti listove. dok danas prvenstveno nailazimo na ciklame s malim cvjetovima. azaleju. Postoji doista mnogo kultivara ciklama koji se međusobno razlikuju po boji cvijeta. Ljepotu biljci daje crveno obojeno lišće uz cvjetove tzv. Dok su biljke aktivne. brakteje. Tada je možete prikratiti na 10 cm. s tim da je ciklame nužno presaditi svake dvije godine. BOŽIĆNA ZVIJEZDA Azalea . boji listova i sl. Iz tog razloga. Na vrhu biljke razvijaju se sitni. Prilikom zalijevanja pazite da ne prskate brakteje i cvjetove. Kada kupujete lončanicu azaleje. dugo vremena u modi bile ciklame s velikim cvjetovim. To su vrste koje cvatu zimi pa svojim žarkim bojama unose radost u svaki dom. Osim s bršljanom ciklame su idealne u kombinaciji s papratima. To ja pravi mali cvatući grm u loncu. pa svatko može pronaći nešto za sebe. je karakteristično da se pojavljuje bijeli gusti sok (mlijeko) kada se otrgne list ili dio biljke. Kao lončanica visoka je 30 – 40 cm. supstrat kisele reakcije. zdrave će biljke prirodno prestati s rastom u proljeće kada ih treba i potpuno zasušiti u periodu od mjesec dana (što znači sve do ljeta). a zatim je ponovo unesite u kuću. Porijeklom je iz Meksika. Tako za božićne i novogodišnje blagdane tražimo božićnu zvijezdu. veličina i oblika cvijeta. koja privlači poglede «listom» žarko crvene boje. neugledni cvjetovi. njegovoj veličini. Sok božićne zvijezde je otrovan. s kaduljom i lavandom kao i s biljkama čiji su listovi sivo zelenkaste boje.

Međutim. Razlog tomu. a to je pravodobno orezivanja biljaka u svrhu njihovog pomlađivanja. naran- časte i crvene. Sve ukrasne grmove petoprste treba redovito orezivati. lijep izgled i opći dojam biljke upotpunjuju gusti. kako bi biljke bile što pravilnije oblikovane i kako bi što obilnije cvjetale.P O za hercegovačke L A T E N T I vrtove idealna Potentila predstavlja ukrasni grm koji je u našim krajevima poznatiji pod nazivom petoprsta. Potentilla fruticosa je najčešća vrsta petoprste koju odlikuje nizak. ono što je puno značajnije jest činjenica kako petoprsta nema posebnih zahtjeva u pogledu tla. Na taj način pomlađena biljka cvjetat će puno kasnije (u drugoj polovici ljeta sve do prvih mrazeva) čime ćete. odrežite svaku treću stabljiku iz razloga što ćete takvim načinom orezivanja spriječiti suviše gust rast ove trajnice. Sliedećih godina orezujte je redovito a sve kako bi na koncu formirali uredan grm prihvatljive veličine. za ostvarivanje njene dugotrajne cvatnje moramo poznavati osnovne elemente rezidbe. Osim toga. Osim cvjetova. od kojih svakih broji po pet listova. Ukoliko to do sada nikada niste učinili. Biljka cvjeta u razdoblju od travnja o studenog a boja cvjetova ovisno o sorti može biti u nijansama žute. s tim da se biljka poreže na 20-25 cm iznad površine tla. Povrh toga. Krajobrazni arhitekti obično prakticiraju njenu sadnju u skupinama premda raskošnost potentile ništa nije manja ni u njenom pojedinačnom uzgoju. Iako su na tržištu prisutni njeni različiti varijeteti. u kojoj cvate izrazito dugo-u razdoblju od travnja do studenog! Ove ukrasne grmolike biljke ne narastu više od jednog metra. Plodove ove biljke rado jedu ptice pa je P. barem za kratko. pa su izrazito prikladne za naše male vrtove i okućnice. na taj način reducirat ćemo veliki broj starih i oslabljenih grana koje bi narušile izgled ovoga lijepog i otpornog grma. za naše podneblje najprikladnija je Potentilla fruticosa. produžiti čaroliju cvatnje prije ulaska u zimsko sivilo vrta. Spomenuti naziv pak potječe od lisnih ogranaka. gust rast od 70-110 cm visine. čipkasti listovi. Piše: ivica Doko. A ako u tomu i ne uspijete. pored različitih ukrasnih grmova. Međutim. takvu neurednu biljku nipošto nemojte odstraniti iz vrta već je oštro prikratite Potentilin cvijet REZIDBA POTENTILE na 15-tak cm iznad tla. Međutim. koja se pak mora pravodobno i provoditi. ono što vrijedi za sve potentile vrijedi i za fruticosu. nemojte se obeshrabriti iz razloga što u našim vrtnim centrima redovito tijekom proljeća. Što više. čim klimatske prilike to i omoguće. Ali. DiPl. Rezidba se provodi prije kretanja vegetacije. bolje opskrbljenim vrtnim centrima koji njene sadnice uvoze iz zemalja poput Italije ili Nizozemske. u vašem vrtu ste umjesto krasotice dobili staru i zapuštenu biljku. fruticosa idealna za njihovo privlačenje u vrtove. potentilu možemo pronaći samo u pojedinim. ogleda se u činjenici kako je ova dekorativna grmolika vrsta relativno nepoznata našim ljubiteljima dendromaterijala. to ne znači da se navedena ukrasna trajnica ne može uspješno uzgojiti u našim klimatsko-zemljišnim prilikama. radi se o biljci kojoj iznimno dobro odgovara hercegovačka klima. cvatućih živica ili kao okvir za vrtne gredice. možete pronaći i sadnicu potentile. ružičaste. 5 P otentila ili petoprsta ukrasni je grm koji je rijetko prisutan u našim vrtovima. prije svega. koja slabo ili nikako ne cvjeta. ing. Sadnice potentile Potentila cvate sve do prvih mrazeva BROJ 53 • STUDENI / PROSINAC 2007 . Povrh toga. Ukrasnu vrijednost daju joj cvjetovi koji se pojavljuju već od ranog proljeća i čija raskošnost krasi našu okućnicu sve do početka jeseni. što znači da se nesmetano može uzgojiti i na prosječnoj vrtnoj zemlji. ova dekorativna biljka uglavnom služi za formiranje niskih. Zbog svega toga dolaskom proljeća. Petoprsta je vrlo cijenjena i kao niski oblik grma pogodan za pokrivanje tla te predstavlja biljku koja neometano raste i na vrtnom BIOLOŠKE POSEBNOSTI kamenjaru. Ipak.

U tom pogledu najvažnija je temperatura koja nipošto ne smije biti previsoka. prije stavljanja u saksije čuvaju se nekoliko sati na hladnom mjestu. Međutim. Kako bi zadržale svoju svježinu. Njihovoj većoj prisutnosti kumovala je činjenica kako se one danas više ne smatraju isključivo „grobnim cvijećem“. ing. što je temperatura u prostoriji niža.REZANO CVIJEĆE sve češći ukras naših domova Piše: JosiP BrklJača. nipošto mu nemojte skraćivati stabljiku. Koliko će ubrano rezano cvijeće zadržati svoju svježinu. u matičnoj zemlji krizanteme se već desetljećima koriste za ukrašavanje i oplemenjivanje stambenih i poslovnih prostora. odmah ga trebamo i smjestiti isključivo u čiste saksije odnosno vaze u koje prethodno ulijevamo svježu vodu. Naime. nakon čega se ubrani tulipani premještaju na stalno mjesto. Dovoljno je samo malo prošetati prirodom… BROJ 53 • STUDENI / PROSINAC 2007 . kako bi produžili njihovu cvatnju. DUGOTRAJNOST REZANOG CVIJEĆA Ruže kao jedne od najčešće darivanih cvjetnih vrsta predstavljaju redovite pratioce naših VRSTE REZANOG CVIJEĆA Ruže . i njegovu raskošnu ljepotu. Naime. Međutim. osim spomenutih Narcisi ne podnose druge biljke u vazi Tulipani se beru u fazi pupoljka dekorativnih biljnih vrsta. kojeg određeni period uspijevamo očuvati svježim. Ljiljani predstavljaju relativno skromnu ali ništa manje dekorativnu cvjetnu vrstu koja se bez većih poteškoća u saksijama dugo uspijeva očuvati svježom. Ali. kako bi cvijeće u vazama zadržalo svoju svježinu kroz duži vremenski period prije njegovog stavljanja u saksije potrebno je u vodu unijeti odgovarajuća gnojiva za rezano cvijeće. Krizanteme se posljednjih godina sve češće. što znači da će brzo i uvenuti. Narcis je cvjetna vrsta koja ne podnosi druge ukrasne biljke. prilikom rukovanja s cvjetnim buketom trebate biti pažljivi jer su ruže iznimno osjetljive na bakterije. Jednostavno rečeno. svježina vode posebice važna za pupoljke koji se u periodu od nekoliko dana trebaju i otvoriti. čim u okrilje našeg doma donesemo ubrano rezano cvijeće. Razlog tomu ogleda se u njegovoj specifičnosti da mu stabljika luči sluzave sekrete koji su otrovni za sve ostale prisutne biljke. Spomenimo kako je čistoća tj. u vidu rezanog cvijeća. a sve kako bi se što bolje prilagodile novim uvjetima. na dugotrajnost rezanog cvijeća posebno utječe čistoća posuda i vode. Zahvaljujući njima. osim pripreme saksija i vaza trebamo pripremiti i ubrano rezano cvijeće kojem se sa stabljike uklanjanju listovi. postoji još veliki broj cvjetnica koje se mogu koristiti u vidu rezanog cvijeća. rukovodeći se i poštujući određena pravila. Osim toga. pupolj- ci će umjesto da procvjetaju biti osuđeni na propadanje. U tom pogledu unutrašnjost našeg životnog prostora sve češće se oplemenjuje različitim vrstama rezanog cvijeća.najljepše rezano cvijeće dnevnih prostorija. Slično ružama. Tulipani se za potrebe rezanog cvijeća beru dok se još nalaze u fazi pupoljka. a time. Cvijeće je neizostavni i nezamjenljivi dio svakog doma. neposredno prije stavljanja cvijeća u saksiju s vodom stabljiku je poželjno skratiti za 5-10 cm. Ipak. Gerberi dugo zadržavaju svježinu cvijeta 6 P ored raznoraznog ukrasnog sobnog bilja naše domove krase i različite vrste rezanog cvijeća.). Drugim riječima. Zbog toga se u vazama vrlo rijetko drži u kombinaciji s drugim cvijećem. o čemu bismo svakako trebali povesti računa. nalaze u našim domovima. oštećene stabljike ruža predstavljaju idealnu podlogu za razvoj štetnih bakterija koje izazivaju njihovo ubrzano truljenje i propadanje. A ukoliko to zanemarimo. iskusni ljubitelji cvijeća znatno duže uspijevaju zadržati njegovu svježinu. Naime. utoliko će trajnost cvijeća biti veća. Ipak. ljiljanima se redovito moraju uklanjati procvjetali cvjetovi. Ali. razumljivo. Međutim. Ukoliko smo pak prinuđeni narcise smjestiti u vazi s ostalim cvjetnicama. radijatori i sl. ovisit će i od uvjeta njegovog smještaja. cvijeće će ostati svježe a cvatnja će biti duža i raskošnija. buket sačinjen od ovog cvijeća čim prije treba staviti u čistu vodu te nekoliko sati držati na hladnom. Zbog svega toga ubrano cvijeće nije poželjno smještati blizu balkonskih vrata ili prozora kao ni u blizini izvora toplote (klima. samo ga iskusni ljubitelji uspiju dugotrajno očuvati raskošno lijepim i svježim.

Oni su ujedno i najvažniji dekorativni dio raskošne ljestvičaste paprati. za njihov pravilan rast i razvoj potrebno je osigurati i visoku vlagu zraka te malo izravne sunčeve svjetlosti. paprati se ljeti kao i zimi trebaju obilno zalijevati. Zbog svega toga papratima će u vrijeme ljetnih mjeseci prijati boravak na otvorenom. poželjno je koristiti nešto povišeni položaj ili čak viseće košarice. A kako bismo im osigurali dovoljno vlage. predstavljat će uistinu dekorativan prizor. Ali ova- kav oblik razmnožavanja mnogo je zahtijevan zbog čega ga treba prepustiti stručnjacima. paprati možemo razmnožiti i pomoću mladih biljčica koje se razvijaju na vriježama uz rub posude. Prirodno raste u tropskim šumama. A redovitim prihranjivanjem namjenskim tečnim gnojivima prilagođenim potrebama sobnih biljaka dobit ćemo lijepe i sjajne listove pravilnog rasta. Spomenimo kako se paprati od drugih ukrasnih biljaka razlikuju i zbog činjenice da se razmnožavaju sporama. Na koncu. redovitim zalijevanjem i prihranjivanjem te neizostavnim prskanjem biljaka dobit ćemo lijepe i raskošne listove paprati koji će na najljepši mogući način ukrasiti interijer našeg doma. kako biste uistinu uživali u ljepoti ove nimalo rijetke sobne biljke. A koliko su to lijepe i raskošne biljke najbolje potvrđuju podaci kako su paprati još prije stotinu godina bile neizostavan ukras elegantnih salona i hotelskih predvorja. i to u nešto veće lonce. One se pak nalaze na naličju zrelih listova. Ipak. i ova voli obilno zalijevanje i svakodnevno prskanje a sve kako bi se osigurala dovoljna količina vlage bez koje biljke ni u kojem slučaju ne mogu napredovati. Međutim. ukoliko to uistinu i želimo. poželjno je provoditi prskanje biljaka finim raspršivačima. Ali kao i druge vrste paprati. iz njih se odmah mogu proizvoditi mlade biljčice. Ime joj potječe od grčke riječi nephrosbubreg i lepis-ljuske.7 lepis exaltata). što se vjerojatno odnosi na oblik njenih liski. prije 250 do 400 milijuna godina. Drugim riječima. premda se iznimno dobro prilagodila unutarnjim uvjetima uzgoja. Paprati uspijevaju na svjetlu do blago sjenovitu položaju na kojem tijekom cijele godine vladaju idealne temperature od 18 TOPLINA I VLAGA CIJELE GODINE stupnjeva C. Ova vrsta paprati lijepo se uklapa u bilo koji dio doma zbog čega je vrlo često susrećemo u elegantnim salonima i hotelskim predvorjima. Zbog toga ih ljubitelji sobnih biljaka redovito koriste za ukrašavanje svojih domova. Kako se njeni ljestvičasti listovi lijepo povijaju i na vjetru lagano talasaju. PA P R ATI Piše: stanislava rotim dašak prapovijesti u našem domu Paprati obuhvaćaju velik broj ukrasnih vrsta koje odlikuje lijep i bujan rast. prilikom presađivanja i sadnje mladih biljčica dobro je koristiti propusnu i rahlu zemlju koju možemo pronaći u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama. Prihranjivanje biljka obavlja se tjedno za što se moraju koristi posebna gnojivima prilagođena potrebama lisnodekorativih biljaka. narodno ime ljestvičasta paprat dolazi od oblika i položaja liski koji podsjećaju na ljestve. I na koncu. U protivnom. prilikom obilnog zalijevanja moglo bi lako doći do neželjene pojave truljenja korijenja. posebice ako biljku postavimo u viseći položaj (košarice). Od tog doba. Manji primjerci opet lijepo izgledaju i u kombinaciji s drugim biljkama koje odlikuju slični uzgojni zahtjevi. korisno je pri presađivanju odmah obaviti i razmnožavanje paprati. Navedena mjera se treba provoditi svakodnevno. s tim da je potrebno paziti da se voda u podlošku nipošto ne zadržava. za njihov kvalitetan i pravilan uzgoj ne smijemo zanemariti ni činjenicu kako paprati treba držati što dalje od propuha koji značajnije ometa razvoj ove zanimljive dekorativne sobne biljke. Ipak. pored redovitog i obilnog zalijevanja. P aprati rastu u tropskim šumama još od vremena dinosaura. pa sve do današnjih dana ove zanimljive biljke vrlo su se malo promijenile. S druge strane. To je mnogo jednostavniji i lakši način njihovog razmnožavanja koji se može preporučiti svim ljubiteljima cvijeća. Presađivanje se obavlja svake godine. kako se ljestvičasta paprat razmnožava vriježama. Raskošni slapovi njihovih listova pridonose činjenici da se paprati uklapaju u bilo koji dio doma a koji odgovara njihovim uzgojnim potrebama. Jedna od najčešćih paprati koju možemo zamijetiti u našim domovima jest Nefrolepis ili ljestvičasta paprat (Nephro- JEDNOSTAVNI I ČIPKASTI LISTOVI Ljestvičasta paprat BROJ 53 • STUDENI / PROSINAC 2007 . Povrh toga. Nadalje. Međutim.

Sadržava 85 posto vode. Plodovi sazrijevaju potkraj ljeta.omiljena tropska biljka ri odlikuju se znatnom veličinom i težinom plodova. zaštićenom mjestu i često rosimo za osiguranje dovoljno vlažnog okolnog zraka. iz vršnih rozeta za 2024. Iz korijenovih reznica biljke izrastu za 12-15 mjeseci. i to za oko mjesec dana. Biljke ljeti prihranjujemo razrijeđenom gnojnicom. Mesnati dio ploda je za jelo i svjež. Tijekom vegetacijskog razdoblja redovito rosimo listove odstajalom vodom. s bananom završili su propadanjem njezina nadzemnog djela. Nasad ananasa BROJ 53 • STUDENI / PROSINAC 2007 . gdje ananas raste kao divlja biljka. Razlika je u tome. koji izrastaju uz vršnu rozetu. Bez oštećenja podnio je u zimskim mjesecima uz vrlo malo zalijevanje dugotrajni pad temperature na 10 0C. što se korijenove reznice. dobro pognojeno i olakšano pijeskom i tresetom. ali hranjivo tlo s visokim sadržajem humusa i pH oko 5. pa i u nas. Zakorijenjene rozete presadimo u keramičke posude promjera oko 8 cm. Većina plodova nema sjemenki (na deset tisuća plodova dolazi samo jedna sjemenka). koji se postupno rascvjetavaju i ubrzo izrastaju u mesnati plod. Još do kraja pretprošlog stoljeća ananas se u Europi uzgajao o skupo zagrijavanim i održavanim staklenicima. a potječe iz Brazila i tropskih područja Južne Amerike. U svojoj domovini. koje većinom imaju vlastite korjenčiće. Prezimljujemo ih na 10-16 0C i malo zalijevamo. Biljke lako trunu. za razmnožavanje se mogu koristiti terminalne rozete ili izbojci. bojom i kakvoćom mesa. dugački do metar i stvaraju rozetu. ili mineralnim gnojivom. Brzi brodski i (zrakoplovni) promet omogućio je razmjerno jeftin prijevoz.8 ANANAS U STANU Ananas je tropska biljka jednosupnica. Veće biljke presađujemo u sandučiće. cvjetaju i rode mnogo ranije. možemo pojesti meso ploda a njegov vrh posaditi. koja izrasta iz lisne rozete. Prema tome. Kad se pojave cvjetni pupoljci. džemove. a iz izbojaka pri terminalnim rozetama za 18-19 mjeseci. mnogo brže zakorjenjuju. u tropskoj oblasti Južne Amerike. U nas je to za 2-4 godine. No. U nas ga možemo manje ili više skupo uzgajati u staklenicima (i plastenicima). stvara se cvat ljubičastih cvjetova. primjerice. Čine ga brojne srasle bobice s mesnatom osi i ljuskama za pokrivanje. 16 0C zaustavlja rast. U umjerenoj klimi. osvježavajuće kiselo-slatko. nego se zakorjenjuje u zemlji. oko 12 mg vitamina C u 100 g i drugo. Većina tih kultivara stvara plodove partenokarpno i može se razmnožavati samo vegetativno. Biljke sadimo na udaljenosti od 30 do 50 cm. veće keramičke po- VODA – VAŽNA PRI UZGOJU ANANASA sude. Za razmnožavanje koristimo sandučiće do polovine napunjene riječnim pijeskom ili lakom zemljom. Slični pokušaji. U lisnim rozetama mora uvijek biti vode. primjerene plastične posude i slično. ali je biljka u proljeće ponovno izrasla iz bazalnog dijela. Čini iznimku među vrstama iz svoje obitelji. kompote. Uzgajanje u staklenicima do danas se održalo samo na Azorskim otocima (gdje Č vrsti mesnati listovi su nazubljeni. Na stabljici. na kraju zašiljeni. manje bačve. Ananas dobro prezimljuje samo uz brižljivu njegu. nego lisne rozete. sirupe. mnogo šećera. ima slabo razvijen korijenov sustav s kratkim i mesnatim korijenjem. limunsku i jabučnu kiselinu. Piše: Zoran timarac Ananas. ili izmetom peradi. koji je ugušio taj uzgoj. Ljeti je optimalna temperatura za rast ananasa 20-25 0C. te pokrivene staklom. U proljeće do pojavljivanja cvata malo ih zalijevamo ili samo rosimo listove. u staklenicima se može koristiti i vrtno tlo. biljke redovito zalijevamo i prihranjujemo. Aromatično meso ploda bijelo je ili žućkasto i vrlo ukusno. Za uzgoj u stanu dovoljna je primjerena posuda. Velike biljke s 20-30 listova prezimljuju u toplom pri 15 0C i samo rosimo okoliš. Ananas danju treba temperaturu u rasponu od 20 do 30 0 C i noćnu najmanje 10 0C. Uzgajani kultiva- UVJETI UZGOJA i ne treba mnogo zagrijavati). iznad 27 stupnjeva rast se uspori i listovi promijene boju. zato zimi radije rosimo oko njih. ima sitne i kisele plodove sa sjemenkama. Sama biljka je visoka oko metar. Ljeti ih uzgajamo u vrtu na zasjenjenom. za voćne torte i salate svjež ili konzerviran itd. ponekad okruženom manjim rozetama. Iz lisne rozete pri 25-30 0C i primjerenoj vlažnosti izraste vlastito korijenje. U pokušajima uzgoja u stambenim prostorima ananas se dobro pokazao. za preradu u sokove. Razmnožava se korijenovim reznicama ili lisnim rozetama. Traži lako. Ananas od nekoliko kilograma na vrhu završava lisnom rozetom. Za tehničku uporabu može se koristiti liko listova. jer nije epifit. ali i u stambenim prostorima i drugim pogodnim interijerima.

Pošto je stablo dunje vrlo prilagodljivo različitim uvjetima uzgoja. Rezidba i gnojidba Može li se dunja uzgajati i u kontinentalnoj klimi? To što je dunja redovito prisutna u mediteranskim područjima ne znači da se ne može uspijevati i u hladnijim. pojedinačna stabla u vrtovima. i u našim krajevima dunja nije nepoznata voćka. Plodovi se rijetko koriste sirovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota. Ukoliko to ne obavimo. Razlog možda leži u činjenici što se ova vrijedna voćka dobro prilagođava različitim uvjetima i uzgojnim područjima. I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi. možemo ga razbacati u količini od 13-15 kg po stablu. Ipak. Međutim. Ali. Ispitivanja su pokazala da dunja u zimskom razdoblju bez većih oštećenja može izdržati temperature od čak – 250 C. Ustvari. ŽUTE DUNJE S ORMARA… Stablo dunje predstavlja simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisne plodove osobito su cijenili Grci i Rimljani. Ukoliko nam nedostaje uree a u zalihama imamo NPK 15-15-15. Međutim. dok se mineralna gnojiva razbacuju prije kretanja vegetacije. provocirajuće temperature. ukoliko želimo uživati u mirisnim plodovima dunje. Berba S tablo je dunje poznato i uzgajano milenijima. odnosno pojedinih godina zna se dogoditi da se nakon toplijeg siječnja i kraja veljače biljka na svojevrstan način “opusti” pa zbog nešto nižih temperatura tijekom ožujka dolazi do pozebe stabla. odnosno plodovi se beru tek kada se u njima potpuno razvije aroma. Rezidba se treba obavljati svake godine a najpovoljnije vrijeme za tu operaciju jest veljača. stablo je potrebno i redovito gnojiti. ne smijemo zaboraviti ni uklanjanje suhih i oštećenih grana. Zbog toga slobodno možemo reći da je u našim južnijim hercegovačkim krajevima postala priličito “udomaćena” voćna vrsta. marmelada i želea Piše: mlaDen karačić. gnojivo se razbacuje u jesen i to u količini od 20-30 kg po stablu. Navedena gnojidba je karakteristična za godine u kojima se ne razbacuje stajski gnoj. Rezidbu možemo ograničiti na rezanje grana koje urastaju u krošnju kako bismo je prorijedili te omogućili prozračnost i osvjetljenost krošnje. a u jesen dozreli plodovi na stablu predstavljaju pravi ukras kućnih vrtova ali i parkovskih površina u urbanim gradskim centrima. plodovi se skupljaju kada postanu intenzivno žute boje i kada izgube fine dlačice koje ih prekrivaju. dok naredne potpuno podbaci. nagnječana mjesta podložna propadanju. krošnja neće imati dovoljno svjetlosti pa se cvjetovi pojavljuju samo po vanjskom dijelu krošnje. Međutim. Plodovi dunje BROJ 53 • STUDENI / PROSINAC 2007 . U tu svrhu koriste se NPK formulacije 7-14-21 ili 7-20-30. ne smijemo zaboraviti da se dunja u našim vrtovima ponajviše nalazi zbog svoje dekorativnosti. s desecima kilograma. DiPl. što potvrđuju i brojna. najviše joj odgovaraju lagana tla i topliji položaji. kontinentalnim uvjetima. bez većih poteškoća može izdržati i visoke ljetne kao i priličito oštre zimske temperature. tj. Kao Plodovi se trebaju brati s dosta pažnje jer su osjetljivi na pritisak zbog kojeg su oštećena. ing. Posebno do izražaja dolaze lijepi veliki cvjetovi kao i veliki listovi. U pravilu. Njeno botaničko ime Cydonia potječe od nekadašnjeg imena grada na otoku Kreti koji se danas zove Kanea. Od gnojiva se koristi stajnjak i to svake treće godine. dok se prihranjivanje obavlja tijekom proljeća sa UREOM 46 %.9 i kod svake rezidbe. samo formirano i dobro održavano stablo može ostvariti punu rodnost a ona se kod dunje mjeri. u rodnim godinama. nakon svake rodne dolazi nerodna godina. Osim toga. Znanstvenici dunji pripisuju fenomen izmjene prinosa. Inače. Ali. berba počinje u rujnu (vrlo rane sorte) i traje sve do studenog. grane su priličito elastične i lako se savijaju pod težinom plodova pa je rezidbom potrebno održavati rast i razvoj skeletnih grana. puno su opasnije tzv.

da se sadnice nabavljaju samo od povjerljivih dobavljača. Pored toga. Kada govorimo o sadnji voćaka. a koja se najčešće zanemaruje. 2200 kg/ha fosfornih gnojiva. sadni materijal mora imati deklaraciju o vrsti i podrijetlu sadnog materijala. Piše: ivica Doko. te 1200 kg/ha kalijevih gnojiva. odnosno u jesen ili zimu jer je u jesen najbolja ponuda različitih sorata. tj.10 Prodaja sadnica u AC Sjemenarni u Mostaru U toplijim južnim krajevima sadnja voćaka i vinove loze može već početi u jesen i zimu. a s tim i mogućnost NEPOSREDNA SADNJA Voćke se sade u dovoljno velike rupe Prije sadnje skraćuje se korijenje BROJ 53 • STUDENI / PROSINAC 2007 . U rasadnicima se obično nalaze jednogodišnje ili dvogodišnje sadnice. Već na početku sadnje treba obratiti pozornost na činjenicu. tlo se slegne pa se uspostavi bolji kontakt između tla i korijena. a prednost se daje jednogodišnjim. Zbog toga posađene sadnice bolje se primaju i ujedno bolje rastu tijekom prve vegetacijske godine. Veoma je važno da tlo nije smrznuto i da je temperatura iznad nule. korijenje nastavlja intenzivan rast i sadnica s tim postane sposobnija da nadzemni dio bude opskrbljen potrebnim hranjivima i vodom za daljnji rast. ing. DiPl. Sadnice voćaka treba nabaviti što ranije. Prednost te sadnje treba iskoristiti. Uz to se u tlo unose neophodna gnojiva. stablo mora biti ravno. Sadnica voćke mora ispunjavati sljedeće uvjete: spoj podloge i plemke mora biti čvrst i bez napuknuća. obavlja se meliorativna gnojidba s ciljem poboljšanja plodnosti tla. što je u južnom dijelu zemlje veća vjerojatnost. pa tako posađene sadnice imaju povoljne uvjete za ukorjenjavanje u tlu. Znači. Proteklih nekoliko godina kasna jesen i početak zime su relativno topli i bez veće količine padalina. U proljeće. Upravo takvo vrijeme je idealno za sadnju voćaka i vinove loze. U praksi se obično gnojidba obavlja s 300 – 600 dt/ha stajskog gnojiva. Sve je to razlog više da se posađene sadnice bolje prime. koja se odnosi na duboko oranje tla u ljeto ili početkom jeseni. koje mora imati 2 – 4 pravilno raspoređene primarne grane. u tom razdoblju je tlo još toplo i vlažno. korijen mora biti dobro razvijen i nijedan pup na grani ne smije biti otvoren. Naime. dakle prije početka vegetacije. to nas odmah asocira na kopa- JESENSKO-ZIMSKA SADNJA VOĆAKA I VINOVE LOZE PREDNOSTI SADNJE U JESEN I ZIMU SADNJA VOĆAKA Sadnja voćaka i vinove loze se obavlja u jesen-zimu i na proljeće. Prednosti sadnje voćaka i vinove loze u jesen i zimu leži u više čimbenika. Prije neposredne sadnje predstoji priprema tla. Oštećena mjesta na korijenu lakše zacijele i omogućuje se rast obrastajućeg korjenja. obnove korjenove mreže. dakle u mirovanju vegetacije. a s tim brže i bolje nastave svoj razvoj u proljeće. upravo zbog povoljnih klimatskih uvjeta.

Nino Rotim. Također moramo napomenuti da su istraživanja opravdala primjenu tvornički proizvedenih organskih gnojiva kao zamjenu za stajski gnoj u gnojidbi povrtnih kultura. uzgojni oblik.dipl. Takva gnojiva trgovačkog naziva BIO-REX su prisutna i u prodajnim prostorima Sjemenarne. tako što cijep prislonimo uz kolac. dobru sposobnost ukorijenjavanja. otežanog rukovanja i relativno malog sadržaja hranjivih tvari stajski gnoj nije tržni artikl i teško ga je nabaviti za gnojidbu većih površina. otporna je na filokseru i niske temperature. korijenov struk ne smije imati oštećenja. Ako su cijepovi parafinirani. Kao i voćke tako i vinova loza može se početi saditi već u jesen i zimu nakon opadanja lišća. Dubina sadnje je specifična za pojedine vinograde u ovisnosti od nagiba terena. tipu tla. uglavnom se prodaje peletirano gnojivo od kokoši. izbjegava se humčenje slojem od 10 cm tla sipkom zemljom na pup.30 u količini od 10 – 20 dag. Ako sadimo u jesen i zimu. Granule su promjera 2-5 mm i bez prisutnosti su sjemenki korova te patogenih mikroorganizama. Od kakvoće cijepova ovisi uspjeh nasada i dugovječnost vinograda. a time i na pad njegove prirodne plodnosti. Spojno mjesto (kalem) na ravnijim terenima treba biti 3 – 4 cm iznad površine tla. a nakon toga ostatak zemlje i na kraju sve dobro ugazimo da se zemlja slegne. Štete su posebno izražene tijekom zimskih mjeseci.ing. smanjuje se suvišak vlage. Nakon toga dodamo sloj zemlje od 10 – 15 cm i dobro ugazimo. traju nekoliko godina. tako što se korijen skrati na trećinu i nadzemni dio skratimo na visinu od 70 – 100 cm. rozgva razvijena iz plemke mora biti duga od 30 – 50 cm i na vrhu zaštićena parafinom. sklona su zbijanju i stvaranju pokorice što ih čini nepodesnim za proizvodnju povrća. Ima dobru adaptaciju na sve tipove tla. promet organske tvari sve je manji što izravno utječe na smanjenje biogenosti tla. Zaštitne mreže. gdje ne postoji opasnost od jačih mrazeva. Postupak sadnje je sličan načinu sadnje voćaka. SVE VEĆE PRIMJENA PELETIRANOG STAJSKOG GNOJIVA . vrlo dobar afinitet sa svim sortama plemenite loze. Najčešće se radi o zecu ali u pojedinim područjima i druga divljač (srne) pričinjava velike štete mladim voćkama. Zatim možemo dodati lopatu zrelog stajskog gnoja NAČIN SADNJE i zaliti sa 5 l vode. Istraživanjima je utvrđeno da se prinos pri korištenju ovog organskog gnojiva u pojedinim povrtnim kulturama povećao od 8-30 %. možemo dodati i mineralna gnojiva NPK 15:15:15 u količini do 100 grama pazeći da ne dođe u izravan kontakt s korijenom. Kako bi zaštitili voćke. uvjetuju sve rjeđu gnojidbu organskim gnojivima u povrćarskoj proizvodnji. primjena strojne obrade voćnjaka i sl. Sadnicu postavimo u toj visina da spojno mjesto (kalem) bude 3 – 4 cm iznad tla. Po mogućnosti je dobro voćku zaliti s 10 – 20 l vode. da se tlo slegne. a sastoji se u unošenju sitnije zemlje na dno jame koja čini humak. S ciljem rješavanja problema gnojidbe organskim gnojivima u povrtnoj proizvodnji suvremena industrija ponudila je tržištu organsko gnojivo koncentriranijeg sadržaja biljnih hranjiva u obliku koje omogućava aplikaciju istim načinom tj. koja gotovo nikako nemaju vlastitu stočnu proizvodnju. * Na tržištu u BiH. kada divljač u ZAŠTITNA MREŽA OD DIVLJAČI SADNJA VINOVE LOZE Gnojidba organskim gnojivima trebala bi biti jedna od obveznih agrotehničkih mjera u proizvodnji povrća. mehanizacijom kao i mineralna gnojiva. poljoprivredni proizvođači su s većim ili manjim uspjehom koristili različite načine zaštite. dok se kokošije gnojivo najčešće koristi u proizvodnji povrća. čemu treba težiti da postane ustaljena praksa. mogućnosti erozije terena i sl. a to su: bujnost podloge. Jame za sadnju koje moramo iskopati su nešto manjih dimenzija u odBROJ 53 • STUDENI / PROSINAC 2007 Sadnice vinove loze nosu na voćke. koje se mogu kupiti u bolje opskrbljenim poljoprivrednim ljekarnama. Obično se jame kopaju u obliku kvadrata dimenzija 100x100 i dubine 50 – 70 cm. pospješuje prisutnost biljnih hranjiva te olakšava njegovu obradu. cvijeća i ukrasnog bilja. Tla siromašna organskom tvari loše su strukture. nedostatku hrane ulazi u voćne nasade u potrazi za hranom. Pri tome treba paziti da gnojivo ne dođe u izravan kontakt s korijenom. izraslina i vidljivih bolesti. Mješavina konjskog i goveđeg gnojiva koristi se u svim kulturama koje se uzgajaju na otvorenom ili u zaštićenim prostorima. Jednom kad se postave uz mladu voćku. te mješavina konjskog i goveđeg gnoja. Na lakšim tlima i toplijem klimatu sadnja se može obaviti kvalitetnim lozinim cijepovima autohtonih sorti koji se nude na području Hercegovine. PODLOGA KOBER 5BB – Najpoznatija i najzastupljenija podloga u našim vinogradima. veoma je važno da sadne jame iskopamo nekoliko mjeseci prije neposredne sadnje ( tijekom ljeta za jesensku sadnju. Mladi nasadi voćaka tijekom zime često stradavaju od razne divljači. uništeni su eventualni štetnici u tlu. ako je tlo slabije plodnosti. Ima kratku vegetaciju i dobro utječe na visinu i kakvoću uroda.11 nje jama za sadnju. odnosno sadnice su potencijalno zaštićenije. Povećanjem komercijalnih poljoprivrednih gospodarstava specijaliziranih za povrćarsku proizvodnju. i dubine isto tako. Smatra se «univerzalnom» podlogom zbog niza pozitivnih svojstava. promjera 30 – 40 cm. pružaju najbolju zaštitu od divljači. Zbog voluminoznosti. pazeći pritom da cijep ostane na istoj razini. Smanjenjem stočnog fonda i sve manjom produkcijom stajnjaka. Jame koje su iskopane prije neposredne sadnje su prozračnije. U područjima gdje se snijeg dugo zadržava štete mogu biti i katastrofalne. Sadnicu prije sadnje treba pripremiti. plodnost tla. a tijekom jeseni za proljetnu sadnju). Zatim na dno jame stavimo malo sipke zemlje i jednu lopatu stajnjaka kojeg prekrijemo opet sipkom zemljom. Organska tvar povećava biogenost tla. Naravno. Na razmak sadnje utječu sljedeće stavke. Na njega stavljamo cijep i ravnomjerno rasporedimo korijen. posebno salate. voćaka i vinove loze. Peletirana organska gnojiva našla su svoje mjesto u proizvodnji povrća. spojno mjesto mora biti dobro sraslo bez napuknuća. Nakon toga stavi se kolac uz sadnicu i lagano zaveže. Potom se jama dobro zagrne. Može se i dodati mineralno gnojivo NPK 7:20. Stoga je pri nabavi cijepova potrebno odabrati jednogodišnje cijepove prve klase koji trebaju zadovoljiti sljedeće uvjete: cijep mora imati najmanje tri dobro razvijena korijena. malog vodnog i zračnog kapaciteta.

pouzdano se zna da je u Europu aronija pristigla iz istočnog dijela Sjeverne Amerike. liječe jetrene i želučane tegobe. Ali. ing. Zanimljivo je da su njeni plodovi masovno korišteni nakon katastrofe u Černobilu. Plantažno se sadi na razmak 3 x 2 metra. zbog čega je uostalom 1972. prorodi treće godine nakon sadnje.5 cm i težine 1-1.0 m. Njemačke i Skandinavije. C te minerale koji su korisni za krvotok. Tako se jednako uspješno uzgaja u kontinentalnom kao i u mediteranskom podneblju. kamenitim i ma- nje kvalitetnim tipovima tala. Aronija predstavlja listopadni grm visok 1. aroniju ne napadaju štetnici. Listovi su posebno čudesni tijekom jeseni. najbolje potvrđuje podatak kako korištenje njenih ljekovitih plo- ARONIJOM PROTIV ZLOĆUDNIH BOLESTI! dova pomaže u liječenju tumora i vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeg uha. čime se ostvaruju iznimno visoki prinosi. Drugim riječima. Međutim. zbog svoje velike otpornosti na mraz aronija se raširila čak i po Rusiji. Naime. aronija se svrstava u skupinu jagodičastog voća koje odlikuju redoviti i stabilni prinosi. Navodno su je poznavali tamošnji Indijanci. pri čemu su bili izloženi velikoj radijaciji. liječnici su koristili. kada aronija i cvate. BROJ 53 • STUDENI / PROSINAC 2007 . ni manje ni više. Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativno novu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uzgajati tek prije pedesetak godina. iako njeni cvjetovi traju samo 5-6 dana. To ne znači da ih ne smijete konzumirati svježe. te naprosto «žare» svojom izrazitom crvenom bojom. brojni ročni i profesionalni vojnici su tada jednokratno na smjenu (po tri minute) po ultimativnoj zapovijedi morali lopatama ručno skupljati. marmelade. koji uravnotežuju krvni tlak. Uostalom. Finskoj i Švedskoj. Češke. A njeni plodovi dozrijevaju relativno brzo (za 80-tak dana). iz neznanja. Ipak. I dok je danas aronija dobro poznata i priznata voćna vrsta u određenim područjima Kanade i u istočnom dijelu SAD-a do Floride. Ipak. na ovoj biljci najupečatljiviji su njeni prelijepi bijeli cvjetići čija raskoš dolazi do izražaja tijekom mjeseca svibnja. Biljka je samooplodna. koji odlikuje bujan rast. šećernu bolest. U početku se. A da ne bi bilo zabune. aterosklerozu i brojne druge bolesti. Jednako joj odgovara kiselo ili slano tlo. sadržavaju i vitamine A. zbog svega toga aronija je prvenstveno bila i poznata kao biljka s estetsko-dekorativnim svojstvima. u novije vrijeme se tek podižu probne plantaže na području Ukrajine. kada od crvene koncem kolovoza poprime ljubičasto crnu boju. a nema ni značajnijih bolesti te se nesmetano može uzgojiti bez uporabe pesticida. ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu. Vidljivo je da ova biljka ne traži osobitu njegu. Naime.5-3. a što se posebice odnosi na njenu zaštitu. N ije poznato kada se uistinu počelo s uzgojem ove nadasve zanimljive i ljekovite voćne vrste. Osim toga. poznati su brojni ljekoviti učinci njenih zrelih plodova koji pored prirodne boje-antocijana. a širina 5 cm. kada poprimaju nešto drugačiju boju. ruskim liječnicima aronija je sredinom tih 80-tih godina već bila dobro poznata. Plod je bobica promjera 1. Odlikuje se jajolikim tamnozelenim kožastim listovima čija dužina iznosi 8 cm. Plodovi dospijevaju u grozdovima. džemove. s tim da višak uvijek možete sušiti ili čak zamrzavati. koji su sušili njene plodove i upotrebljavali ih za zimske pogače. DiPl. Drugim riječima. premda se relativno jednostavno uzgaja i na siromašnim. B. zbog svoje KAKO UOPĆE IZGLEDA ARONIJA? raskošnosti spadaju u najljepše cvjetove naših grmolikih biljaka. pravilnom i pravodobnom rezidbom aroniju možemo oblikovati i kao manje drvo.5 grama.12 ARONIJA nova ljekovita voćna vrsta Piše: nino rotim. nego plodove aronije. Bugarske. Kako bi ublažili zdravstvene tegobe ozračenih osoba. Međutim. godine crnoplodna aronija primila nagradu Kraljevskog vrtlarskog udruženja u Engleskoj. aronija je novo voće koje se svrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice. s tim da njena puna produktivnost traje nešto više od 20 godina. Tim više što je u gradu Bijsku još od 1966. ne osipaju se i veoma su ugodnog okusa. čir. Plodovi aronije Upotreba plodova ove biljke je višestruka. zatrpavati i sanirati oslobođeni radioaktivni otpad. Spomenimo još kako aronija fantastično dobro podnosi sve uvjete uzgoja. godine osposobljena tvornica u kojoj su se iz plodova aronije proizvodile vitaminske tablete. Naime. A njene plodove možete preraditi u sokove. migrenu. A da je aronija vrijedan prirodni lijek. kompote. zamjetno je da se ova biljka u početku uzgajala isključivo zbog svoje dekorativnosti. uzgajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njenih ljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgoj.

proizvedeno grožđe su bez problema mogli prodati po fantastičnoj cijeni od 1. “SUŠENJE GROŽđA” Zbog iznimno visokih temperatura i sušnih prilika koje su utjecale na smanjivanje ukupnih kiselina uz istodobnu porast sladora (šećera) trganje je ove godine. vino je bilo i ostalo najcjenjenije piće mnogih civilizacija. A ovogo- dišnje «sunčanice» grozda su u većoj mjeri kumovale propadanju te time i deficitu grožđa na našem tržištu. vina potrebno je mnogo truda. Ali.Vino razveseljava čovjekovo srce! BROJ 53 • STUDENI / PROSINAC 2007 . nedovoljno formiranim vinogradima koji su navedenom sušom bili najviše i pogođeni. po cijeni od svega 0. ukoliko pogledamo sveukupnu situaciju u našim vinogradima. Kako i ne bi kada se šećer u moštu kretao u idealnim granicama oko 22 % (22 g po litru mošta). što znači da vinovu lozu pretjerano često nije ni trebalo zaštićivati pesticidima. nestvarnoj činjenici da u Hercegovini ove godine nedostaje grožđa! S druge strane. Tom činjenicom najviše će profitirati registrirani her- PRIJEVREMENO TRGANJE GROŽđA cegovački vinari koji su službeno oformili vinsku cestu koju čine 22 vinska podruma. ali je ipak i svojevrsna umjetnina koju čovjek stvara tisućljećima. I na koncu. a nemaju vlastito grožđe.80 KM po kilogramu. proizvod ljudskog truda i znanja. što znači da su oni svoje vinograde ipak prskali od 6 do 9 puta. tj.13 OSVRT NA OVOGODIŠNJU VINOGRADARSKU GODINU Vino je čudotvoran dar prirode. kao nikada do sada. Dakako. koja je za pojam vinogradarstva ostala više nego znamenita. trgalo se izuzetno kvalitetno grožđe.50 KM po kilogramu. Piše: nino rotim. nabavili su već «udomaćeno» makedonsko. koji je ujedno pretvoren u Muzej vina. Osposobljen je davne 1855. To se ponajviše osjetilo u mladim. godine i nalazi se u srcu Brotnja-Gradnićima. ove godine bolesti doslovce da nije ni bilo. godina. ing. A ukoliko su bačve bile pune lanjskog vina. da bi došli do krajnjeg proizvoda. Međutim. možemo zaključiti da je urod smanjen za oko 20 do 30%. DiPl. ni oni malo stariji ne pamte sličnu sušnu godinu koja je u pojedinim područjima urod gotovo prepolovila. mogu biti zadovoljni iz razloga što su dobili veoma kvalitetnu sirovinu za proizvodnju vina. Stoga će se u narednim godinama po našim restoranima tražiti butelja vina s oznakom-berba 2007. uranilo 20tak dana. I na koncu. rekli bismo. a sve zbog sigurnosti same proizvodnje. svi oni koji uživaju u pravljenju vina. Naime. a poseban fenomen predstavlja najstariji podrum u Hercegovini. ovisno da li se radi o bijelom ili crnom grožđu Isto tako. U većini vinograda grožđe je bilo izuzetno kvalitetno Posljednjih godina sve više se govori o promjeni klimatskih prilika koje laganim korakom koračaju prema sigurnom rastu prosječnih temperatura zraka. vinogradari koji su imali osigurano navodnjavanje. Drugim riječima. Ipak.20-1. NEDOSTATAK GROŽđA U HERCEGOVINI? obično kroz sustav kap po kap. problem je što su visoke temperature zraka praćene nedostatkom oborina na koncu rezultirale. dok je ukupna kiselina uglavnom bila na zadovoljavajućoj razini od 5 do 6 g/l. moramo postati svjesni činjenice kako ne smijemo prerano kao ni pretjerano skidati zaperke i listove oko samog grozda. što u danima ekstremno visokih temperatura praćenih jakim dnevnim insolacijama izaziva ožegotine na grožđu. I pored toga. S druge strane. ulaganja i znanja. Neki nasadi su stradali zbog suše T o pak ponajbolje znaju sami vinogradari koji su ostali zatečeni tekućom godinom. saznajte zašto baš za hercegovačka vina vrijedi ona latinska VINUM LAETIFICET COR HOMINIS ili u prijevodu . da to ozbiljnim vinogradarima nije promaklo.

-31.12. špinat i salata uzgajaju se druge godine nakon unošenja stajskog gnoja. Stoga. povrćari zbog hladnog. Ukoliko to pak zanemarimo.11. kišnog i snježnog vremena prelaze s otvorenih površina na uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. čime se povrtnjak adekvatno i pripremi za sjetvu tj.12. Ulaskom u hladniji dio godine. Međutim. prije same gnojidbe stajskim gnojem važno je znati na kojim je površinama stajnjakom gnojeno prošle. Špinat tijkom zime “Zimska” salata u plasteniku Piše: mario ćuBela. Dobro nam je poznato kako mraz nerijetko izaziva pucanje biljnog tkiva. uz duboku obradu u tlo ne smijemo zaboraviti unijeti gnojivo. 5-20-30). ukoliko to već nismo i učinili. Ustvari. a na kojima pretprošle godine. krastavci. Izuzetak predstavljaju toplija. ing. uz primjenu odgovarajućih zaštitnih mjera pojedine vrste povrća možemo sijati i na otvorenom. A osjetljive su na klor sljedeće kulture-rajčica. Ipak. ne smijemo zaboraviti u tlo unijeti i mineralna gnojiva koja su nužna za ostvarivanje zadovoljavajućih prinosa i dobre kakvoće plodova. jer predstavlja svojevrstan izolator. Zbog svega navedenog. Ali. izgleda. tikve. patlidžan. nepotpunog razvitka listova. i to organsko i mineralno. 15. Barem je takav slučaj posljednjih godina. celer i poriluk.11. koji neposredno pred sadnju i zahtijevaju sljedeće povrtlarske kulture-rajčica. luk i dinje. I dok je snježni pokrivač još i koristan. paprika. 7-14-21. pohodi Hercegovinu tek koncem siječnja i veljače. VRSTA POVRĆA MRKVA PERŠIN ŠPINAT GRAŠAK BOB-MAHUNAR KOLIČINA SJEMENA(m2) 4g 3g 3g 20 g 40 g VRIJEME SJETVE 01.-31. DiPl.11.-20. mrkva. Pri tome moramo znati kako su pojedine kulture osjetljive na klor pa se one isključivo gnoje vrstama mineralnih gnojiva u kojima se kalij nalazi u obliku sulfata (8-16-24. obično u tlo unosimo stajski gnoj. nagli pad temperature svakako može biti priličan šok. u ovo vrijeme snijeg nam ne bi trebao biti posebno iznenađenje. paprika. hladniji period godine svakako možemo iskoristiti i za jesen- sku obradu tla u povrtnjaku.11. Od organskog gnojiva. sjetvu i sadnju povrtnih kultura značajnije ograničavaju klimatski čimbenici.11. spomenimo kako zimske dane možete kvalitetno upotpuniti i sudjelovanjem na brojnim stručnim predavanjima koja se redovito održavaju u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru. Na taj način tlo ostaje grubo obrađeno tijekom zime. Teme su različite. sadnja povrća potpuno izostaje. bit ćemo krivci preranog kretanja vegetacije. češnjak. Međutim.ZIMA U POVRTNJAKU 14 Dolaskom hladnijih dana intenzitet radova u povrtnjaku naglo se smanjuje. lubenice. peršin. deformi- ranja listova i kloroze koja izaziva sušenje cijele biljke. pucanje tla i izbacivanje korijena na površinu te čak dovodi do potpunog ugibanja biljaka. 15. mraz je puno opasniji jer izaziva probleme za sve vrste povrtnih kultura. dok se tek treće goSjeme špinata dine na tim površinama mogu uzgajati grah. dinje. uvijanja listova po rubovima. tijekom studenog i prosinca sjetva. pastrnjak. te se pod utjecajem smrzavanja bolje mrvi i time dobiva bolju strukturu. Jer iz godine u godinu zbog promjene klime i naglih temperaturnih razlika opasnost od šteta izazvanih mrazom sve je veća. Dakle. A posljednjih godina. sadnju povrća. S druge strane. s tim da moramo računati na nešto niže proizvodne rezultate. cvjetača. u proljeće se takvo tlo prije i lakše obradi. 01.12. 01.11. povrtnjake možemo obrađivati i početkom studenoga jer zima. počevši od sjetve i gnojidbe pa sve do zaštite i pravilne agrotehnike u povrtnjaku. BROJ 53 • STUDENI / PROSINAC 2007 . za tek zasijane i posađene povrtlarske kulture koje se još nisu privikle na nešto oštriju klimu. krastavci.-20. Predavači su eminentni stručnjaci iz naše zemlje i inozemstva a predavanja su vrlo korisna kako zbog razmjene iskustva između samih proizvođača tako i zbog analiziranja uspješnosti provedenih mjera zaštite povrća u suradnji s našim agronomima. A s druge strane.11. Ipak. južna područja u kojima klimatski čimbenici omogućuju proizvodnju jednog dijela povrtnih kultura. odnosno.-31. Ovakav raspored kultura prema osjetljivosti na stajski gnoj i druga organska gnojiva naziva se tropoljni plodored ili tropolje. mahune i grašak. kako bi se održao kontinuitet proizvodnje. Nadalje. krumpir. zahvaljujući promjeni klime. luk. kupus kelj.

Iako se na našem tržištu pojavio veliki broj različitih supstrata. vrlo dobro zna kako bez kvalitetnog supstrata nema željenog učinka. s 40 za lubenice i tikvice te s 84 sjetvenih mjesta za papriku. S druge strane. Suvremena proizvodnja presadnica povrća danas je nazamisliva bez kontejnera bilo da su izrađeni od plastike ili stiropora. odnosno rukovanje i prijenos od proizvođača do tržišta. Danas se kontejneri proizvode od različitih materijala. Kontejneri za sjetvu U eri različitih materijala uspjeh na tržištu je izborio i zadržao polistiren koji se i najvećim dijelom koristi za proizvodnju kontejnera namijenjenih uzgoju povrća. što bitnije olakšava prijenos i svako rukovanje njima. sa 60 sjetvenih mjesta za rajčicu i krastavce. Na taj način presadnice iz polistirenskih kontejnera brže napreduju i nakon sadnje u polju te se time i bitnije skraćuje vrijeme do berbe. Uostalom. iako se sve više značenje pridaje polistirenskim materijalima.visokokvalitetan supstrat za sjetvu i pikiranje i mikrohranjiva uz istodobno reguliranje pH vrijednosti. dimenzija 60 x 40 cm zajedno s biljkama teži svega oko 2 kg. grubo rečeno predstavlja posudu (spremnik. BROJ 53 • STUDENI / PROSINAC 2007 . svojom kvalitetom danas se posebno ističu Plantaflor supstrati. s 209 i 240 za salatu i cvijeće. U povrćarskom značenju. To je i razumljivo ukoliko se zna da je riječ o vrlo laganom materijalu kojim se olakšava manipulacija. Osim praktičnosti. industrijska proizvodnja Plantaflor supstrata odvija se u kontinuiranom. danas u kontejnere uvrštavamo gajbe napunjene odgovarajućim supstratom za sjetvu i uzgoj presadnica povrća različitih vrsta. Zbog toga. Tako. U tom razdoblju su se Plantaflor supstrati dokazali kao pouzdani za proizvodnju u svim oblastima povrćarske proizvodnje. Tako se oni kontejneri sa 104 sjetvena mjesta najčešće koriste za kupusnjače. Međutim. To znači da je zapadna preciznost dovela do nastanka jednog od najboljih svjetskih supstrata koji se koristi dugi niz godina. U trgovinama možete nabaviti stiroporne kontejnere s različitim brojem sjetvenih mjesta. elektronski kontroliranom procesu koji garantira točnost dodavanja makrohranjiva PROFESIONALNI PLANTAFLOR SUPSTRATI Kontejneri za pikiranje Kontejneri za sjetvu i pikaranje Plantafor . lončić) prikladnu za lagan prijenos od proizvođača do tržišta. ne znajući da tim postupkom više gube nego što uspijevaju zaraditi. ing. to je orijentacijski podatak jer svaki proizvođač za svoje potrebe koristi tip sjetvenih mjesta koji mu u praksi najviše i odgovara. M ožemo slobodno reći kako je “odzvonilo” klasičnom načinu uzgoja presadnica koje se provodilo u klijalištima ili su presadnice nakon nicanja pikirane u jogurt čaše u mješavinu nezrelog stajskog gnoja. livadne zemlje i pijeska.15 KONTEJNERI I SUPSTRATI ZA UZGOJ PRESADNICA POVRĆA Piše: mlaDen karačić. unatrag nekolike godine u poljoljekarnama. Osim toga. jedan polistirenski kontejner prosječnih PREDNOST POLISTIRENSKIH (STIROPORNIH) KONTEJNERA Tko se imalo ozbiljnije upustio u kontejnersku proizvodnju presadnica povrća. Zašto? Zato što navedeni supstrati sadržavaju treset bez kojega se ne može osigurati neometani rast i razvoj biljaka. Razlog leži u činjenici kako se za njihovu proizvodnju koristi prirodni treset sa sjevera i juga Njemačke. i same biljčice pikirane u stiroporne kontejnere imaju uvjete za brže i optimalno napredovanje u rastu i razvoju. da ne bi bilo zablude. kod specijaliziranih povrćara ali i na tržnicama možete nabaviti isključivo presadnice raznog povrća proizvedenih kontejnerskim načinom. kontejnerska proizvodnja je uvjetovana primjenom profesionalnih supstrata nužnih za pravilan i potpun razvoj presadnica. primjera radi. A kontejner. to potvrđuju i podaci izravno s terena koji pokazuju da je ostao samo mali broj onih koji uvijek rade po svome. DiPl. polistirenski kontejneri imaju prednost nad ostalim materijalima jer bolje zadržavaju temperaturu i vlagu supstrata. Osim toga.

za uspjeh samog kiseljenja tijekom 4-6 tjedana (koliko i postupak traje) temperatura u prostoriji mora biti 22 stupnja C. Mikroorganizmi u njima i na njima razvijaju se. Jer obilje. Kasnije je za čuvanje namirnica najbolja temperatura od 10-12 stupnjeva C. Ustvari. tako da se nakon otvaranja sadržaj što prije i potroši. iz ugljikohidrata stvaraju mliječnu kiselinu koja. a obilje svježe hrane svaki je dan na našem stolu. treba biti svjestan činjenice kako su svježe namirnice podložne kvarenju. stakleni poklopac s brušenim donjim rubom i gumeni obruč. A što se više primiče jesen. u ovom slučaju. koje mogu izazvati kvarenje. pak. ing. ipak. mliječnih. brušeni gornji rub. Tako je. Na taj način namirnice ne samo da postaju neuporabljive već mogu biti čak i štetne po ljudsko zdravlje. najčešće se za kiseljenje koriste sljedeće vrste povrća: kupus. sokova u kojima se sada razvijaju bakterije mliječnog kiseljenja. inicijator konzerviranja je kuhinjska sol koja se dodaje povrću prilikom kiseljenja. Pored toga. prerade ili konzerviraju. mahune. 3/4. dok je drugi vezan za sami pribor i ambalažu. Za ukiseljeno povrće mogu se koristiti i nešto veće staklenke te posebne staklene pletare s širokim grlom. tijekom zime i proljeća.16 Paprika-omiljenopovrće za zimnicu SPREMANJE ZIMNICE Berba povrća i voća traje. pošto je rok uporabe većine ovih proizvoda dosta ograničen i kratak. ljetne «slasti» nije baš uvijek moguće upakirati i sačuvati za zimu. miješane salate i sl. 1 litra ili 1 ½ litra. Posude za spremanje zimnice Plodovi rajčice se također koriste za zimnicu BROJ 53 • STUDENI / PROSINAC 2007 . Tako poklopljene staklenke zatvaraju se metalnim držačima (kvačicama). S druge strane. pa svatko može naći nešto za svoj ukus. Odabir je velik. želimo zadržati i u zimskim mjesecima Piše: JosiP BrklJača. No. premda njen izbor ovisi i o vrsti namirnice. o zimnici morate razmišljati nešto ranije. morao se iznaći način da se spomenuti proizvodi dorade. počevši od mesnih. za uspjeh prirodnog kiseljenja moraju se osigurati optimalne prilike koje podrazumijevaju osnovna dva uvjeta. koji se stavlja između same staklenke i poklopca. narezano ili naribano. PRIRODNO KISELJENJE Ambalaža za spremanje zimnice ovisi o postupku koji se primjenjuje u procesu konzer- AMBALAŽA ZA SPREMANJE ZIMNICE viranja. Kod pasteriziranja povrća i voća najčešće se rabe posebne patentne staklenke koje mogu biti različitih veličina i to ½. a sve kako biste uspjeli nabaviti odgovarajuću ambalažu za njeno spremanju te kako biste na taj način u spremljenom povrću i voću mogli uživati tijekom hladnih zimskih dana. A osnova konzervansa. Svaka patentna staklenka ima široki. i nastala tradicija pripremanja zimnice. volumena od 5 i 10 litara. krastavac. voćnih pa do povrtnih plodova. topline i vlage te time izazivaju njihovo truljenje. Za voće ukuhano sa šećerom ili voće u alkoholu te za ukiseljeno povrće koriste se obične staklenke koje se nakon punjenja zatvaraju celofanom ili pergamentnim papirom. ona pospješuje izlučivanje sokova iz povrća tj. odnosno. sve više se razmišlja i o zimnici. razmnažaju pod utjecajem zraka. zelena rajčica. Tako se za ukuhanu zimnicu u kućanstvu najčešće rabe staklenke. gnjiljenje i fermentaciju. koja pak mora biti besprijekorno čista. Prvi je da se sol dodaje povrću u količini od 12 posto. a njihova širina mora odgovarati širini staklenke. a sve kako bi se sačuvali za uporabu u kasnijem razdoblju. lučice. Obično se za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre. a da to nije meso. Zbog svega toga. služi kao konzervans povrću. Međutim. uostalom. Sami proces konzerviranja odvija se pod djelovanjem mikroorganizama koji. Mliječna kiselina konzervira povrće i pri povoljnim uvjetima onemogućava razvoj drugih štetnih bakterija. Jer. Međutim. Povrće se može kiseliti cijelo. Osnova je da bude zdravo i temeljito oprano. Oduvijek je jesen bila vrijeme ubiranja plodova i razdoblje najbogatije i najraznovrsnije trpeze. Radi se o jednom od najstarijih načina konzerviranja povrća. Na navedene staklenke trebaju se staviti i odgovarajuće naljepnice koje sadržavaju podatke o vrsti namirnice i datumu pripravljanja. dakako.

svake godine proizvode se bukama ne bi uspio u potpunosti velike količine voća koje bivaju potrošene pretvoriti u alkohol (ne bi u potu svježem stanju ili se pak obrađuju u pre. a za što mogu poslužiti sudovi različitih dimenzija i raznovrsnih materijala (drvene kace i burad. Bitno je voditi računa da se spomenute posude ne smiju puniti do vrha. ukoliko su jabuke jako uprljane. a koji mogu vrenje usmjeriti u pogrešnom smjeru. koji se uz to ne mogu iskoristiti za konzumaciju u svježem stanju. nastao vrenjem. U protivnom. otvor se pokriva polietilenskom folijom ili se na plastičnu burad poklopci samo blago navrnu. zahvaljujući vrenju. Ukoliko se vrenje obavlja u kacama ili raznoraznim buradima od plastike. također. J abuke se smatraju cijenjenim i izrazito vrijednim voćem kada se troše u svježem stanju. Ukoliko se radi o manjoj količini plodova. uklanjaju i mehaničke nečistoće koje budućoj rakiji mogu dati strani. rađivačkoj industriji. kao što. svakako bi trebali znati da kao sirovina za spravljanje rakije dolaze u obzir sve voćne vrste koje sadržavaju šećer iz kojeg. što se vrši odgovarajućim muljačama opskrbljenim valjcima za voće. Eventualno se za pripremu jabukovače koriste natruli. Radi toga ih treba ostavljati na stablu što je god duže moguće. u koje se prethodno nalijeva voda kojoj je dodat vinobran (10 mg na 1 dl vode). čime se istiskuje zrak. Vrenje se odvija na temperaturi od 15 do 20 stupnjeva C i traje 2-3 tjedna. oštećeni. potrebno ih je dobro oprati vodom kako bi se uklonili eventualno prisutni štetni mikroorganizmi. To bi pak prouzročilo sporo i zemljišnim uvjetima za razvoj voćarstva. već se ostavlja oko 25 % praznog prostora. masulj se nekoliko puta dnevno treba promiješati. Potom se po vrhu postavljaju plastične folije koje se pokrivaju pijeskom ili se u tu svrhu po vrhu stavlja sloj suhog lišća ili slame. vrenje se može brzo obaviti. BROJ 53 • STUDENI / PROSINAC 2007 . Tijekom samog vrenja. nužno je znati da kakvoća rakije od jabuka raste s kvalitetom upotrijebljenih plodova. moramo priznati da naše podneblje nema tradiciju proizvodnje rakije jabukovače.17 RAKIJA OD JABUKA ::: /jabukovača/ Piše: mlaDen karačić. s tim da se vrhunske jabukovače proizvode isključivo od plodova samo jedne sorte jabuka. što znači da se sav šećer sadržan u jaShodno tomu. poput bakterija i divljih kvasaca. %. veliki dio ALKOHOLNO VRENJE voća. ima tradiciju proizvodnje šljivovice. tijekom vrenja može doći do kipljenja masulja. prezreli i nevremenom oboreni plodovi sa stabla. Ukoliko to nije moguće odmah. Zbog navedene činjenice jabuke se vrlo rijetko prerađuju u rakiju. Kada je vrijeme optimalno. sve kako bi jabuke u potpunosti i dozrele. jabuke se mogu pretvoriti u kašu na način da se zgnječe pomoću drvenog malja ili nekog drugog improviziranog sredstva. čime se utječe na ravnomjerno provođenje vrenja po njegovoj cjelokupnoj masi. odvijanje alkoholnog vrenja. tj. i to prvenstveno raširene sorte poput zlatnog delišesa i jonatana. Za spravljanje rakije koriste se zreli oplodovi Za spravljanje rakije upotrebljavaju se plodovi jabuka koji se beru u svojoj punoj zrelosti. Vrenje se pak obavlja u zatvorenom sudu s vrenjačom. a od 100 kg jabuka može se dobiti 5-12 litara rakije jačine oko 50 vol. primjerice. Naša zemlja obiluje pogodnim klimatskim sok. iz razloga što bi tada oni sporo otpuštali sadržani smješta se u posude za vrenje. mogao nesmetano izlaziti izvan posude.punosti prevreo). U tu svrhu najpogodnije su jabučaste voćne vrste (jabuka i kruška). nažalost. nesvojstven miris. a sve kako bi ugljen-dioksid. Nakon toga prevrelu masu treba što žurnije i destilirati po previranju. odnosno. Ipak. a posebice na njegovom početku. Destilacija (pečenje) prevrelog masulja provodi se na uobičajeni način. Pranjem se. Ali. plastična burad od polietilena i sl. Bitno je napomenuti da se plodovi jabuka nipošto ne smiju u posude za vrenje stavljati cijeli. JABUČNOG MASULJA a da se pritom ne iskoriste za proizvodnju (KLJUKA) Masulj dobiven muljanjem rakije jabukovače. posebice plodova jabuka. Berba se uglavnom obavlja ručno. za toplijih godina. masa se mora konzervirati dopunjavanjem kace do vrha. ing. pristupamo njihovom BERBA I PRIPREMA PLODOVA Posebne muljače za voće muljanju. na način da se s plodova uklone peteljke koje bi u protivnom mogle utjecati na pojavu neugodnog i lošeg mirisa buduće rakije. završiti već za 10-tak dana. Međutim. Osim toga. DiPl. Nadalje. Kada smo plodove ubrali i na spomenuti način pripremili. nastaje etil-alkohol.). propadaju.

nastupile su velike promjene u sortimentu. a za mužjaka kivikavac. što je. Meso je u momentu dozrelosti za berbu svijetložute boje. Nasad kivike Autor ovog članka je kao sveučilišni profesor 42 godine predavao voćarstvo na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. 6 godina na Agronomskom fakultetu u Mostaru i 6 godina na Veleučilištu u Požegi i uvijek koristio naziv kivika. želimo se ukratko osvrnuti na ime ove voćne vrste. pa je vidimo i na njihovoj nacionalnoj zastavi. među kojima posebno značenje zauzimaju Actinidia deliciosa i Actinidia chinensis. breskva.D. što je i inače karakteristika dobrih sorti kivike. Sorta je zaštićena u međunarodnom registru do 2028. kako smo to prakticirali i kod dosadašnjih sorti. smokva. Meso je dosta čvrsto i konzistentno. Zagreb. Dakako da možemo primijeniti i cijepljenje muške biljke oprašivača na vrhu u krošnju. 1979. No. lijeska itd. i «Suvremeno voćarstvo». a u redu jedan metar. šljiva. a taj je naziv unio i u udžbeničku građu (udžbenik: «Opće voćarstvo». izdavač Zadružna štampa. sustava uzima se razmak između redova 4-5 m (ovisno o plodnosti tla). Na svakih 8 ženskih biljaka treba posaditi jednu mušku biljku. a u redu 1. Plodovi sadrže vitamin C u količini od 140 do 200 mg/100 grama. 20-25 dana prije od sorte Hayward. jer boja i izgled dlačica na plodu sliči boji baršunastoga nježnog Kivika spremna za tržište Plodovi kivike su bogati vitaminima perja na prsima te ptice. Primjerice. Podsjećamo da su dosadašnje sorte imale svijetlozeleno ili zeleno meso. Vegetaciju počinje 2-3 dana prije Haywarda.) BROJ 53 • STUDENI / PROSINAC 2007 . godine. sc. Kod ovog uzgojnog oblika na svakih 5 ženskih biljaka sadimo po jednu mušku biljku. tj. valjkasta su oblika s kožicom dosta čvrstom pa dobro podnose prevoženje. Iznimka je samo u Italiji. Plodovi se mogu čuvati u hladnjačama do 6 mjeseci. a ujedno dozrijeva 20-25 dana prije glavne sorte Hayward. ivo milJković O va sorta ne razvija deformirane plodove niti «dvojke». Dozrijevanje ploda odvija se iz unutrašnjosti prema van. Pritom se na svakih 6 ženskih biljaka sadi po jedna muška biljka. Daje rod već u drugoj godini nakon sadnje. a u redu 2 m. a ujedno su otporni prema vjetru i napadu mediteranske muhe (Ceratitis capitata). malina.52. Razvija samo funkcionalno ženske cvjetove. bilo je logično da dobije hrvatsko ime kivika. plodovi joj ne srastu. tada razmak između redova iznosi 4-5 metara. koje nose samo funkcionalno muške cvjetove. gdje se koristi latinsko ime Actinidija (aktinidija). pa se do tada ne smije razmnožavati u komercijalne svrhe bez posebnog dopuštenja i otkupa patentnog prava. Danas se gotovo svuda vrlo brzo i puno širi uzgoj sorte Jin Tao. 2003. izdavač Znanje. već dolaze pojedinačno. izdavač Školska knjiga. Nikole Finka. U sveučilišnom udžbeniku iz zologije autora prof. odnosno renesansu svuda gdje postoje imalo povoljni ekološki uvjeti. Osim toga. 6 godina na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku. dr.). Novoj voćki dano je u Novom Zelandu ime kivi po ptici kivi. U slučaju uzgoja u obliku tendone razmak između redova ostaje 4-5 m. godine. Od ovih vrsta preneseno je sjeme u Novi Zeland. kruška. i knjige «Praktično voćarstvo». Ovisno o sustavu uzgoja. Kako u hrvatskom jeziku gotovo sve vrste voćaka imaju žensko ime (maslina. Osim što ima žuto meso. Berba se obavlja u središnjoj Italiji od 10. I na kraju. Kultivirane sorte kivike dobivene su od izvornih vrsta. Plodovi teže oko 110 grama. Prikladni su. Plodovi nikada nisu odviše protkani nitima (fibrozni). na određen broj ženskih biljaka sadi se po jedna muška biljka.C. odnosno uvesti i koristiti za proizvodnju plodova. 1991. mogu se nabaviti sadnice. zbog niza dobrih svojstava i prednosti pred dosadašnjim sortama. pa se oprašuje polenom sorti oprašivača. jagoda. a ne niti kivi niti aktinidija. Dr. odlikuje se krupnim plodovima izvrsne kakvoće.18 JIN TAO . odnosno dobri oprašivači muške sorte Belen ili Moshan 4. Veliki broj (oko 35) izvornih vrsta raste u Aziji uz rijeku Yang-Tze u gustim šumama kao povijuša. Tim se imenom počela ova voćna vrsta širiti u zemlje oko Sredozemnog mora i u Kaliforniji. Zagreb. Zagreb.nova sorta kivike Kineskim oplemenjivačima voćaka uspjelo je dobiti kiviku sa žutom bojom mesa od vrste Actinidia chinensis. a kada dospije za potrošnju. listopada. Moglo bi se reći da uzgoj kivike ponovno doživljava uspon. Kod nas se koriste sorte sa zelenom bojom mesa Piše: Prof. pri uzgoju u obliku G. odnosno 15-17 brixa. do 15. U Italiji i drugim zemljama oko Sredozemnog mora gdje se kivika uzgaja. kao što smo istaknuli. sc. gdje je voćar Allison proveo selekciju i dobio nove sorte krupnijeg ploda. jabuka. Jin Tao manje je bujna od sorte Hayward.0 m. postaje žuto. sadrži 2-4 puta više šećera od sorte Hayward. pa se odlikuje ranim ulaskom u produktivnu dob. Komercijalna proizvodnja u Novom Zelandu počela je oko 1930. što je dvaput više od dosadašnje vodeće sorte Hayward. Ptica kivi je simbol Novog Zelanda. ptica kivi ima naziv za ženku kivika. Odlikuju se sočnošću i ugodnim okusom s izraženom aromom. Ako kiviku uzgajamo u obliku pergole.

sočnost i ugodan miris. Brašnena se pak grinja obično javlja u skladištima u kojima su prije suhih šljiva lagerovane žitarice. Prva isključivo napada nedovoljno osušene plodove šljiva koji po naborima imaju karakterističan bjeličasti prah. S druge strane. šljiva se dosta proizvodila na području Prozora i Rame. Međutim. Bijeljine. ing. Osim toga. iako se danas uzgoj ove cijenjene voćne vrste znatno smanjio. Berba plodova šljive odvija se u ovisnosti od sorte. radi se o zrelosti u kojoj su plodovi domaćih šljiva plavi i prekriveni svojstvenim pepeljkom. Tim više što je uglavnom riječ o relativno starim nasadima koje odlikuje iznimno velika rod- nost a koji su u ovoj. položaja i nadmorske visine šljivika kao i od namjene plodova. stranih mirisa i štetnika. pozornost se sve više naglašava na adekvatan smještaj te čuvanje njenih suhih i svježih plodova. jer s njenim odugovlačenjem plodovi obično lako i prezru. Kao posljedica njenog napada u cijelom skladištu se brzo primjećuje neugodan miris. te uz to prekomjerno opadaju sa samog stabla. U toj fazi plodovi sadržavaju najveću količinu šećera ali i drugih hranjivih i aromatičnih sastojaka zbog čega su šljive izrazito sočne. suha šljiva mora se zaštititi i od vlage. ukusne i mirišljave. Uzgoj šljiva u našoj zemlji ima dugu tradiciju. zbog čega se mogu lako prevoziti i na udaljenija tržišta. čiste i brižljivo ubrane šljive. ostvarili prosječan urod od oko 15-18 kg po stablu. U takvim uvjetima plodovi šljiva namijenih upotrebi u svježem stanju mogu se čuvati od 4 do 15 tjedana. Kod ove berbe moramo pravodobno procijeniti njen početak-trenutak berbe. što je siguran znak zagađenosti i neupotrebljivosti suhih plodova. Drugim riječima. podneblja. za vrijeme čuvanja.0 stupanj C i uz relativnu vlagu zraka od 85 %. ČUVANJE PLODOVA ŠLJIVA BROJ 53 • STUDENI / PROSINAC 2007 . svjetla. da to nisu ušećereni plodovi. Sukladno tomu. dok meso poprima karakterističan harmoničan okus. ukoliko se njeni plodovi koriste za proizvodnju rakije šljivovice. N ekada se šljiva intenzivno uzgajala na našim prostorima. Dakako. A kako bismo mogli adekvatno sačuvati njene plodove. Gradačca. ČUVANJE PLODOVA ŠLJIVE Piše: goran JurilJ. bilo da se to radi ručno ili putem odgovarajućeg stroja. ipak je na našem tržištu višak njenih plodova lako uočljiv. uvjet za sigurno i kvalitetno čuvanje suhih šljiva podrazumijeva da vlažnost suhih plodova bude između 18 i 22 posto. U to vrijeme plodovi šljiva su izrazito čvrsti. za preradu u pekmeze i marmelade ili se pak podvrgavaju suše- BERBA PLODOVA Plodovi šljive nju tada se šljiva isključivo bere u tehnološkoj zrelosti. dok relativna vlaga zraka treba biti manja od 70 posto. Srebrenika. dok se za stolnu upotrebu berba provodi isključivo ručno i po mogućnosti u nekoliko navrata. Doboja. važna je i temperatura u skladištu koja treba biti ispod 10 stupnjeva C. Brčkog. Međutim. riječ je o prosječnom urodu iz razloga što su u praksi po jednom stablu domaće šljive zabilježeni prinosi od nevjerojatnih 100. berba se provodi prije tehnološke zrelosti. A takvi plodovi nisu toliko pogodni za preradu. Zbog svega toga plodove šljiva moramo smjestiti u prethodno očišćene i odgovarajućim sredstvima dezinficirane prostorije. higijensku i dijetetsku vrijednost. Ali. Međutim. oko Konjica i u istočnoj Hercegovini (Nevesinje). što je obvezna mjera i za sav ostali inventar. najbolje podsjećaju neugodni mirisi. Osim toga. zagrijavanja. ambalažu kao i vozila koja plodove šljiva dopremaju do same prostorije za njihovo čuvanje. U tom pogledu najopasnije su grinje koje su jedva uočljive golim okom. Ima ih više vrsta a najopasnije su grinje suhog voća i brašnena grinja. Berba šljiva u svrhu proizvodnje rakije Kako bi plodovi tijekom čuvanja zadržali svoju veliku hranjivu. Centri njene proizvodnje nalazili su se u sjeveroistočnoj Bosni (područje Majevice. moramo ih smjestiti u optimalne uvjete koji podrazumijevaju smještaj u hladnjače pri temperaturi od minus 0. Tako ukoliko ćemo plodove šljive trošiti u svježem stanju ili za preradu u kompote i slatka. pojavili su se stanoviti problemi uzrokovani viškom njenih plodova na tržištu.19 ili za svrhu sušenja provodi se trešnjom stabala. za nju dobroj godini. Tuzle i Zvornika) i sjeverozapadnoj Bosni (Potkozarje) na 200 do 600 metara nadmorske visine. DiPl. kako je ove godine prinos bio izrazito dobar. Ipak. pa čak i 150 kg. treba skladištiti isključivo neoštećene.5 do plus 1.

pra. Unaprijed zahvalan! Bijeljenje debla voćaka predstavlja vrlo korisnu mjeru. Sadnice oskoruše biti će proizvedene cijepljenjem.okrugla. Ali broj sadnica oskoruše bit će ograničen. a osobito za perad. čiji je plod tri puta veći Abdovina a stablo otpornije u odnosu na U vrtu sam primijetio biljku klasične sorte kajsije.na vaše pitanje. druge strane.5 kg kuhinjske soli i 0. već je riječ krupnih plodova? o nekoj drugoj biljci. Premazivanje se vrši za topla i suha vremena. odnosno najkompletniji način hranidbe peradi. ječam je manje povoljan od kukuruza i pšenice. Ako ste u mogućnosti navedite i njan latinski naziv kako bi podatke mogao pronaći i na internetu.ing.boba stoje uspravno za razlinoj literaturi koju posjedujem ku od crne bazge kod koje se o voćnim vrstama. o ovoj vrsti objese. pa se stoga i ne za abdovinu je karakteristična smije proizvoditi u voćnim ra. nažalost. imati i sadnice oskoruše.5 kg nekog sumpornog preparata (primjerice Chromosula 80). Stoga bih vam preporučio da između pšenice i ječma prednost svakako date pšenici. A Abdovina ka na području BiH. joj je spomenuta tzv. Ipak. što znači da sa njenom nabavom nipošto ne smijete odugovlačiti.dipl. odjelu Ratarstva jer oni svakako imaju više podataka o ovoj malo poznatoj biljnoj vrsti. Naime.bucus ebulus L). izići ćemo vam u susret. utvrđeno je kako rauola ima tzv. Za više informacija najbolje je da se obratite Agronomskom fakultetu. brazilska kajsija. blo) koju do sada nisam imao Teško je dati precizan odgovor prilike zamijetiti na našim te. Navedena tri sastojka potom trebate pomiješati s vodom (cca 5 lit).ing. Jednim dijelom koja dosta nalikuje crnoj bazto je i razumljivo iz razloga što gi. Navedeni Aprijum se proizvodi u okviru tvrtke «Zaiger’s Genetic’s» te se plantažno uzgaja na području Kalifornije.dosta velika. BROJ 53 • STUDENI / PROSINAC 2007 . Mladen Karačić. pa se najčešće daje u malim količinama. Unaprijed zahvalan! Riječ je o manje više nepoznatoj biljci latinskog naziva Raphanus sativus var.dipl. Stoga Prilikom posjeta navedenog ra. u brojnoj struč. te vam iz plosnatijim bobama u odnoprve ruke mogu reći kako se su na bazgu. 20 Rauola-manje poznata biljka Ishrana koka nesilica Na svojoj okućnici imam malo veći broj koka nesilica te malu farmu tovnih pilića.pomenuti kako nipošto ne biteći i proučavajući inozemnu ste smjeli koristiti cvijet i bobe literaturu da se uočiti sličnost abdovine u prehrani iz razloga navedene voćke s križancem što su štetni po zdravlje. u našim agrocentrima možete nabaviti i gotove koncentrate za koke nesilice i tovne piliće. šuplja stabljika koja sadnicima. kako je riječ o korisnoj mjeri za sve voćnjake i sva podneblja. važno je nanema niti spomena. Međutim. pored ostalih voćnih vrsta.ing. premazivanje debla je nužno i ponoviti. ste zanimljivu reportažu u koNino Rotim. oleifere. Međutim. nematocidno djelovanje zahvaljujući kojem zaustavlja nematode u razvoju. tako da se formira žitka masa koja treba odstajati barem 24 sata prije primjene. s tim da ćete najbolji učinak ostvariti ukoliko hranidbu peradi zasnivate na kombinaciji pšenice i kukuruza.slovce sve voćne vrste. sortnoj listi. Dakle. kajsije i šljive. Radi se o voću velike slasti koje sadržava više šećera nego kajsija i šljiva. Navedene sadnice će biti proizvedene u kontejnerima. Mladen Karačić. a čije nakupine radi o uistinu neobičnoj voć. naziv Aprijum. koja nosi stručni Josip Brkljača. dipl. ali za prave podatke o njenoj rodnosti Aprijum-križanac i adaptabilnosti našim krajevikajsije i šljive ma morat ćemo. dipl. dosadašnjim sigurnošću mogu ustvrditi obilaskom pojedinih velikih kako se radi o abdovini (Samregistriranih voćnih rasadni. što jamči sigurnost njihova primitka. dipl.ing. zbog čega je jasno kako mu hercegovačka klima više nego odgovara. Molim vas da ih u vašem stručnom listu ponovno objavite. proizvedena ovim načinom na rod stupa sedme godine za razliku sadnice uzgojene iz sjemena koja na rod dolazi tek za 15-tak godina. Iako je sličnost je isključivo riječ o nama ne. Mario Ćubela. Međutim. čime se značajnije skraćuje vrijeme do njihovog ulaska u rodnost. Aprijum je svojevrstan hibrid nastao Sadnice oskoruše križanjima i po ukusu podsjeća U svom voćnjaku imam dona obogaćenu mješavinu kajsi. Stoga me zanima je li uz kukuruz njihovu hranidbu poželjnije zasnivati na ječmu ili pšenici? Pšenica je ukusno krmivo za sve domaće životinje. Nakupine noj vrsti. osnovna je razlika u nešto vidio i konzumirao.PITANJA I ODGOVORI Bojenje debla voćaka U vašem poljoprivrednom glasilu prije dvije godine sam čitao o sastojcima koje je nužno adekvatno pripremiti u svrhu bojenje debla voćaka. Ali. što ujedno predstavlja i najjednostavniji. Jednu sadnicu imam posađenu u vlastitom voćnjaku. Ali.bobice koristiti u prehrani. Tako u svrhu bijeljenja debla na 5 kg gašenog vapna trebate dodati 0. Za razliku od crne bazge se ova sorta/vrsta ne nalazi na koja naraste u visinu do 8 m.imaju izgled štitova. Ipak. ima koja izgledom dosta nalikuje li ta vrsta svoj stručni naziv ili crnoj bazgi. Stoga me zanima gdje mogu nabaviti njenu sadnicu? Dobra vijest za sve ljubitelje ove zanimljive voćne vrste ogleda se u činjenici da će naši voćni rasadnici sa sjedištem u Mostaru i Širokom Brijegu od ove godine. Mario Ćubela. Međutim.bih volio znati koja je to biljsadnika odmah sam uočio spo. posebice u krajevima gdje se zimske temperature spuštaju od minus 18 do minus 20 stupnjeva C. siguran sam da poznatoj sorti kajsije izrazito se ne radi o bazgi. Navedena biljka se ranije sadila u sklopu velikih poljoprivrednih kombinata na području Slavonije i to ponajviše u eksperimentalne svrhe. Naime. s velikom renima. spomenute kajsije jasno sam Ipak. a ukoliko netom nakon bijeljenja dođe do jačih oborina. priU pretprošlom broju objavili čekati nekolike godine.ing. izuzev oskoruše. S Možete li mi nešto više reći o biljci zvanoj Rauola. Isto tako. Hrvatske i ili patuljasta bazga predstavlja Srbije «brazilsku kajsiju» nisam jednogodišnju zeljastu biljku mogao uočiti. Čak se smatra da u hranidbi peradi pšenica ima praktički jednaku vrijednost kao i kukuruz. plodove naraste u visinu svega 2 metra. je i šljive.ka i smijem li njene cvjetove i menutu «kajsiju» (matično sta. ing.

Poslije dolazi do truleži koja zalazi duboko u plod ispod pjega. post-harvest diseases). Simptomi bolesti očituju se u početku kao svijetlosmeđe pjege s plitkim udubljenjima. treba razlikovati ove parazitske bolesti od tzv. Bolest se prepoznaje po karakterističnoj sivkasto. kikuchiana). koja se očituje s karakterističnim nakupinama konidija ili tzv. Također. SIVA PLIJESAN MONILIJSKA TRULEŽ Monilijska trulež jabuke BROJ 53 • STUDENI / PROSINAC 2007 Neke se bolesti javljaju u skladištima . Uglavnom se javljaju gljivice iz fitopatogenih rodova Gloeopsorium. fizioloških bolesti plodova jabuke ili neparazitskih bolesti. album. koja se razvija na plodovima. pr. Leptothyrium i Nectria.25 %) i Euparen Multi (0. Tipični znakovi bolesti su trulež plodova. Plod pocrni i truli bez stvaranja karakterističnih nakupina konidija ili jastučića na površini ploda. M eđutim. staklavost (water core). ZELENA ILI PENICILIJSKA PLIJESAN ova se javlja već na samom početku skladištenja. tihomir miličević. one se javljaju rijetko i nisu od većeg značenja. koji je specifični mikofungicid na bazi spora gljivica Trichoderma harzianum. Phoma. Posebnih zaštitnih mjera protiv zelene plijesni nema. Ponekad se mogu javiti i druge vrste truleži.21 BOLESTI JABUKA TIJEKOM ČUVANJA Za plodove jabuka možemo reći da su jedna od rijetkih vrsta voća koje može biti na raspolaganju potrošačima tijekom cijele godine. mali i A. jastučićima. Radi se o istoj gljivici koja dolazi na plodovima jabuke i u tijeku vegetacije. odnosno acervuli sa sporama u obliku koncentričnih krugova. Trichothecium. tek nakon određenog vremena fiziološkog sazrijevanja plodova. Prema iskustvima iz drugih zemalja. bolest se razvija i očituje u skladištu. oštećenja od smrzavanja (freezing injury). posmeđivanje pokožice (superifical scald). zaštita se može provoditi i u skladištu biološkim preparatima Trichodeom. za ovu je bolest svojstven neugodan miris. Od zaštitnih mjera preporučuje se primjena određenih fungicida dvaput uoči berbe. fructigenum. Najčešća i najopasnija bolest na plodovima jabuke u tijeku skladištenja je bolest koju uzrokuju gljivice iz roda Gleosporium. Uzrokuju je saprofitske gljivice iz roda Penicillium. Bolest se još naziva i smeđa trulež. koji se koriste u zaštiti od prije opisane bolesti ili gleosporijske truleži. Alternaria. sc. a najviše uoči berbe. Uzrokuju određene bolesti. kao što su vrste G. Spore ili konidije gljivica dospiju na plodove jabuke još u tijeku vegetacije. Također. Obično su to bolesti kojih u tijeku vegetacije uopće nema ili se mjestimice javljaju na kraju vegetacije. Za razliku od gorke truleži. su gorke pjege (bitter pit). tipični tip monilijske truleži. Od češćih bolesti plodova jabuke u skladištu javlja se i monilijska trulež.paučinastoj prevlaci. a vrlo rijetko neke vrste bakterija. odnosno hladnjačama. koje se također često javljaju na plodovima jabuka tijekom skladištenja i čuvanja. Botrytis. oštećenja od visoke koncentracije ugljičnog dioksida (internal carbon dioxide injury) i dr. i to prvenstveno zbog pojave određenih bolesti (tzv. kao nektrijska trulež (Nectria galiligena) i alternarijska trulež (Alternaria alternata. ili se u odsutnosti svjetla javlja tzv. Vrlo brzo se širi pa plodovi naglo propadaju. G. o kojima se mora voditi računa još i prije same berbe voća. Na površini napadnutih plodova razvijaju se karakteristične pljesnive nakupine gljivice zeleno-plave boje koje predstavljaju konidiofore s konidijama. Penicillium. jonathanove pjege (jonathan spot). U našoj zemlji za ovu namjenu dopuštenje imaju samo fungicidi Euparen 50 WP (0. s vremenom i razmacima tretiranja u ovisnosti o karenci korištenih fungicida. Zaštitne su mjere suzbijanja same bolesti u tijeku vegetacije uobičajenim fungicidima protiv monilijske truleži plodova. U prisutnosti svjetla javlja se tzv. međutim vrlo rijetko dođe do truleži cijelog ploda.25 %). jer je gljivica stalno GLEOSPORIJSKA ILI GORKA TRULEŽ prisutna na drvenastim organima voćke. Takve neparazitske bolesti. Na kraju se na površini pjega razvijaju smeđa plodišta gljivice. predstavlja vrlo važan dio tehnološkog procesa u suvremenoj voćarskoj proizvodnji. koji dolaze u koncentričnim krugovima na površini zaraženih plodova. U skladištima se može javiti na dva načina. inače karakterističan za sve Penicillium vrste. postoji mogućnost kvarenja plodova voća. međutim. koja obično zahvati cijeli plod za razliku od prije opisane bolesti. Piše: Dr. unatoč kontrolnim uvjetima koji vladaju u skladištima. A. osim primjene istih fungicida. Uzročnici parazitskih bolesti na plodovima jabuke u skladi- štima i hladnjačama najčešće su parazitske ili saprofitske gljivice. perennans i dr. Monilinia. Međutim. brašnjavost (mealy breakdown). G. Skladištenje i čuvanje plodova voća nakon berbe na određeno vrijeme. Uzrokuje gljivica Botrytis cinerea. Razlog je upravo duga mogućnost čuvanja u skladištima. Bolest se još naziva i plava plijesan. Fungicida za primjenu na plodovima jabuke nakon berbe i u tijeku skladištenja kod nas nema. iako u svijetu postoje neki fungicidi i za tu namjenu. sterilni tip monilijske truleži. čiji je uzročnik gljivica Monilinia fructigena.

takozvana cima. Mladim životinjama možemo. Kad ih dajemo prvi put. Da bi se što duže očuvala. Ne preporuča se davati ga sirovog. Pri upotrebi krumpira u hranidbi kunića moramo voditi računa o solaninu. U suprotnom. Repe su bogate ugljikohidratima (prvenstveno šećerna repa). Krumpir se za zimu skladišti pri optimalnoj temperaturi od 3 do 6°C. Kad se prerano izvadi. mineralima i vitaminima. a u zemlji ostaju do proljeća i počinju ponovno klijati. Zbog toga čičoku često nalazimo u slobodnoj prirodi gdje se može širiti kao korovna biljka. dok kod niskih postaje slatkast. postupno ih u manjim količinama uvodimo u prehranu. ali i ugljikohidratima (do 20 %) i to poglavito škrobom pa se od njega u tijelu kunića brzo stvara masno tkivo. Čičoka ima stabljiku i lišće koji nalikuju suncokretovima. brzo izgnjili izvana. jer u suprotnom mogu uzrokovati proljeve. Spremamo samo zdrave. To poglavito vrijedi kad se u hranidbi koriste suha voluminozna krmiva lošije kakvoće. prosušiti i pravilno uskladištiti kako bi se što dulje održala zdravima i svježima. a gomolje koristimo kao i krumpir. osim iznimno i to u vrlo malim količinama. Zato prilikom skladištenja moramo paziti da ga ne izlažemo suncu. vitaminima i mineralima. dok gomolji sliče krumpiru. obrezujemo od zdravog tkiva i prve ih iskoristimo. Djelovanjem sunca. poglavito na početku skladištenja. vet. a siromašne bjelančevinama. a odraslima do 200. potrebno je odabrati optimalno vrijeme za njeno vađenje iz zemlje. Od vitamina najzastupljeniji je vitamin A pa povoljno djeluje na rast mladih i stvaranje koštanog tkiva. preporučljivo ju je miješati s drugim krmivima kao što su posije. bilo cijela. Kad su temperature više. Uz to mu dodamo i par kapi ribljeg ulja ili uljne otopine vitamina AD3E. Mrkva je bogata lako probavljivim ugljikohidratima. dok se još isparava suvišna voda. Zeleni listovi ljeti se koriste kao zelena hrana. uz pravilno skladištenje. Solanin brzo prelazi u mlijeko. Suha tvar sadrži dobro iskoristive ugljikohidrate. stoga moramo paziti imamo li u tom razdoblju ženke s mladima na sisi. Ova krmiva moramo pripremiti za uporabu tijekom jeseni. Čuvamo ga u drvenim ili plastičnim sanducima za povrće. ovisno o uzrastu. sušenom koprivom ili mrkvom. Kunićima se repa daje sirova. bogato kalcijem. Isto tako. ubrzano gubi vodu i dio suhe tvari. U vegetaciji se koristi i lišće mrkve. ali bez mraza. dok one oštećene i deformirane odvajamo. a do trovanja kunića može doći ako je dajemo u većim količinama kroz dulje vremensko razdoblje. u prvom redu ultraljubičastih zraka.22 GOMOLJAČE I KORJENJAČE U PREHRANI KUNIĆA Piše: kruno lažec. Kad ga držimo na podu. Dr. Kunićima je možemo ponuditi cijelu ili usitnjenu i pomiješanu s drugim krmivima. Raste na svakom zemljištu. Tako se u ovom razdoblju iz zemlje vade različiti gomolji i korijenje koje ćemo. te voda u kojoj se kuhao pa o tome moramo voditi računa prilikom hranidbe kunića. Bogat je vodom. meD. Za hranidbu kunića koristimo je tijekom čitave godine. Vrlo je rado uzimaju jer im tijekom zimskih mjeseci zamje- njuje svježu zelenu hranu. Pogodno je hladno vrijeme. vitaminima i mineralima. Ubrajamo ih u skupinu sočnih voluminoznih krmiva koju karakterizira veliki postotak fiziološki vezane vode (do 90 %) i mala količina hranjivih tvari.5 do 1 posto. Kako je veoma rado jedu. Njihovo davanje u većim količinama u sirovom obliku može dovesti do proljeva. Gomolji čičoke Kunići obožavaju repu bismo gomolje odignuli od poda i spriječili prodiranje vlage. možemo je koristiti i za poboljšanje okusa drugim manje željenim krmivima. dasaka ili slame. pa ih se preporuča skuhati i kombinirati s drugim krmivima. davati do 100 grama krumpira na dan. Tijekom zimskih mjeseci dajemo sušene stabljike koje smo prethodno nasjekli i uskladištili u snopovima. poglavito mladog. gomolji pozelene i tada u njima dolazi do znatnog povećanja količine solanina. smežura se i postaje šupljikava. Gomolji krumpira U našem klimatskom području od gomoljača najzastupljeniji su krumpir i čičoka. Otporna je na hladnoću pa gomolji mogu bez oštećenja podnijeti i jaču smrzavicu. ali i za prehranu životinja koje uzgajamo. Zato ga kombiniramo s hranom bogatom bjelančevinama. obvezatan je izolacijski sloj od letava. vitaminima i mineralima (izuzev kalija i natrija). Solanin sadrže i zeleni nadzemni dijelovi biljke. Njime se podmiruje dio energetskih potreba kunića. Kako njeno uzimanje u velikim količinama može dovesti do proljeva. Krumpir je siromašan bjelančevinama kojih sadrži od 0. bilo usitnjena. moći koristiti cijelu zimu kao vrijedan dodatak hrani kunića. Oni pozitivno dijetetski djeluju u hranidbi kunića tijekom zimskih mjeseci. Nakon vađenja iz zemlje potrebno ih je očistiti. Preporuča se ponuditi ga skuhanog i zgnječenog. Prostorije u kojima ga skladištimo potrebno je redovito prozračivati. ne smijemo ih nuditi u smrznutom obliku jer i to može dovesti do probavnih poremećaja. Kad je već zahvaćena mrazom. kako Jesen je godišnje doba kad ubiremo različite plodove koje ćemo preraditi ili uskladištiti za vlastitu prehranu. a od korjenjača različite vrste repa i mrkva. Najviše ga sadrže mlade proljetne klice. On može dovesti do trovanja naših životinja. te pomiješanog s malo soli. te brže istrune iznutra. cijele i čiste gomolje. lupine sirovog krumpira. a kod pripreme za hranu te zelene dijelove odbacujemo. To je otrovni glikozid kojeg različiti dijelovi biljke sadržavaju u određenim količinama. Gomolji sadrže inulin koji povoljno djeluje na probavu i metabolizam kunića. počinje klijati. pa i na onom koje je siromašno hranjivim tvarima samo što su tada gomolji manji. Mrkva je bogata vitaminima i mineralima BROJ 53 • STUDENI / PROSINAC 2007 . u većim količinama uzrokovat će proljev. posijama.

uvrštavan u neslužbene simbole Hercegovine. Međutim. Stariji ljudi. lako ćemo zaključiti da je razvojem industrije i otvaranjem brojnih tvorničkih pogona otvorena mogućnost većeg izbora zanimanja. D uhan je kultura koja se u Hercegovini uzgaja već stoljećima.0 KM koji uz državne poticaje narastu ŠTO JE S DANAŠNJOM PROIZVODNJOM? Realno gledano. otkupu i mukotrpnom uzgoju. radi se o 7-8 ljetnih branja. jedno je sigurno. zbog preorijentiranosti hercegovačkih proizvođača na uzgoj drugih kultura. tako je bilo u nedalekoj prošlosti. Duhan se još samo ponegdje uzgaja u Hercegovini. Zapravo. odnosno iz perioda od polovice lipnja pa sve do polovice rujna. Neupućeni. kao glavni uzrok navode nepostojanje stabilne i stimulativne politike otkupnih cijena jer ondašnja vlast nije imala previše sluha za «tvrde» hercegovačke poljoprivrednike. Otkup duhana praktički ne funkcionira. ukoliko prodremo ZAŠTO SE PROIZVODNJA DUHANA MORALA UGASITI? u samu srž problema. Osim toga. tla i drugih činitelja može dobiti isključivo inferioran tip duhanske sirovine.23 na 5. malo po malo. Ukoliko tomu pridodamo 70-te godine i brojne odlaske na rad u inozemstvo. čime je stvorena veća sigurnost za rješavanje egzistencijalnih problema. Iako postoji više verzija. DiPl. o popularnom ravnjaku možemo čuti još samo sjetne priče o njegovu švercanju. što opet nije dalo rezultat jer iscjepkane i usitnjene hercegovačke parcele «priznaju» jedino ručni rad. nestaje duhana i prepoznatljive hercegovačke škije. Naravno. ukoliko ti vrijedni ljudi (samo oni koji su radili oko duhana znaju koliko je mukotrpan taj posao) uspiju ostvariti određenu dobit. Taj duhan svakako mora potjecati iz ljetne berbe. koja traje od polovice rujna pa sve do početka studenog. U neku ruku. A s druge strane. uz smokve i vino. male uporabne i tržne vrijednosti. Tako. Ali prijeratni podaci potvrđuju da hercegovački duhan zbog svoje ugodne arome i sadržajnosti zauzima visoko mjesto na svjetskom tržištu. premda je u prošlosti ova kultura zauzimala i do 90 posto obradivih površina. a to je kako je do nestanka hercegovačkog duhana dovelo više činitelja. prepoznatljivog i specifičnog u svjetskim razmjerima. iako se po kilogramu sušene sirovine može dobiti 4. Potom se cijela situacija nastojala poboljšati kreditiranjem seljaka različitim poljoprivrednim strojevima. zasigurno će se naredne sezone i ostale površine pripremiti za njegovu sadnju. Razlog leži u činjenici što u Hercegovini vladaju idealne klimatske i zemljišne prilike koje omogućuju proizvodnju visokokvalitetnog duhana. riječ je o oglednim površinama čiju sudbinu ostali poljoprivrednici budno prate.80 KM. Piše: nino rotim. prvoj A klasi duhana.5 do 5. Jer oni malo stariji ipak pamte kako je u to doba duhan predstavljao žuto blago dične nam Hercegovine. MOŽE LI SE DUHAN VRATITI NA HERCEGOVAČKA POLJA? Tradicionalni način sušenja duhana . Nasad duhana u Hercegovini BROJ 53 • STUDENI / PROSINAC 2007 Slobodno možemo ustvrditi kako ozbiljnija proizvodnja duhana u Hercegovini trenutno ne postoji. Ljubinja i nekim selima zapadnohercegovačke županije. prostora za proizvodnju duhana ima te svakako ohrabruje podatak da se njegova proizvodnja povećala u proteklih nekoliko godina. I na taj način. i to pretežno na području Stoca... koji pamte ta vremena. žalosna je činjenica da se duhan danas više uzgaja u Bosni. što znači da kasnija berba duhana. premda je kristalno jasno da se u tamošnjim ekološkim uvjetima klime. Drugim riječima. Stoga ih treba podržati jer su mnogo puta do sada ovi vrijedni hercegovački poljoprivrednici bili prevareni (neisplaćen otkupljeni duhan). Danas su pak površine pod duhanom zanemarive. uočljivo je da se proizvodnja duhana sve više temeljila na starijoj populaciji. samo ukoliko se radi o najboljoj tzv. pomislili bi da je riječ o pretjerivanju. ing. Hercegovački duhan pada u zaborav Nekada je duhan predstavljao glavni oslonac egzistencije seljaka i sela te je s pravom. kao i svi oni koji dovoljno ne poznaju ovu činjenicu. ne udovoljava željenoj kvaliteti te se uopće i ne otkupljuje.

i uz pravilan izbor mamaca. tvor. Međutim. Mehaničko suzbijanje se zasniva na različitim stupicama s mamcima i ljepljivim podlogama. flokumafena i diefetialona. Postoji nekoliko metoda njihovog suzbijanja. lasica. postoji realna opasnost i od trihineloze kod koje ŠTAKOR JE POSEBNO ŠTETAN Ljepilo za miševe Kemijski pripravci za suzbijanje miševa se čovjek zarazi preko inficiranog svinjskog mesa kao i leptospiroze gdje izvor zaraze predstavlja goveđe meso. zmija. ivan ostoJić O sim nelagode. Izravna opasnost prijeti od mišje groznice i kuge. Spomenute mamce možete nabaviti u manjim.) što u gradskim i prigradskim sredinama nije primjenljivo. Takva mjesta se lako uočavaju po ostacima izmeta. čak i mačke. Pojedine vrste su posebice agresivne (sivi štakor) što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza od kojeg su znala nastradati djeca. uglavnom se primjenjuje na manjim površinama i to prvenstveno za miševe. Obično je riječ o uljnim tekućinama koje treba miješati s određenom količinom žitarica. Prema procjenama stručnjaka izravne štete od ovih štetnika godišnje u BiH iznose preko 100 milijuna KM. Prije svega. hrane i gnijezde. Biološko suzbijanje odvija se preko prirodnih neprijatelja (kuna. Uz pravilnu primjenu ovih gotovih mamaca više nećete morati strjepiti od “nepoželjnih podstanara” koji svake godine (kako su izračunali stručnjaci i statističari) na području BiH načine izravne štete u vrijednosti od cca 100 milijuna konvertibilnih maraka. zbog velike otrovnosti spomenutih pripravaka i kompliciranosti njihove pripreme i primjene puno su praktičniji gotovi mamci. praktičnim pakiranjima i to u svakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarni. Ipak. riječ je o vrlo opasnim životinjama čije prisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti ravnodušnim. tavane. ali i od bjesnoće-ukoliko zaraženi štakor ugrize čovjeka. Ukoliko se izvodi redovito KAKO SUZBITI ŠTETNE GLODAVCE? Iako danas na tržištu možemo pronaći veliki broj različitih kemijskih pripravaka za uništavanje štetnih glodavaca. ptice grabljivice i sl. Piše: Dr. podrume i skladišta hrane u domaćinstvima. Dakle. nastanjuju skladišta hrane (zalihe žita i ostale namirnice) koju zagađuju svojim izmetom. Ali. miševi i ostali glodavci mogu izazvati neprocjenjive štete u domaćinstvima. štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se u štale. za primjenu u gospodarskim i stambenim zgradama kao i mamci namijenjeni za vlažne prostorije. Ali. Zanimljiv je i podatak da štakor za samo godinu dana može pojesti do 25 kg žitarica a još više hrane uništi njenim razvlačenjem i onečišćenjem izmetom. Također. perad. predstavlja najsigurniji oblik borbe s ovim glodavcima na određenom području. od velike je važnosti i sami nadzor mamaca što podrazumijeva njihovo nadopunjavanje i to sve dok ih glodavci ne prestanu jesti. U praksi su se za potrebe obiteljskog gospodarstva najpodesniji pokazali mamci na osnovi bromadilona. prava opasnost prijeti od niza bolesti. Kemijska metoda je svakako najkompletnija i najdjelotvornija a temelji se na suzbijanju miševa i štakora putem zatrovanih mamaca. ne znači da su ti pripravci i najpodesniji za domaćinstva. Za domaćinstva su se posebno djelotvornim pokazali meki mamci tipa MIŠOMOR sa okusom jagode. načetim dijelovima sjemenki i po ostalim otpacima KOJI SU MAMCI NAJPODESNIJI ZA OBITELJSKA GOSPODARSTVA? hrane. Razlog leži u činjenici što je riječ o vrlo opasnim otrovima s kojima treba rukovati prilično oprezno. koje možemo podijeliti na biološke. Međutim. Dakle. Klopke za suzbijanje miševa BROJ 53 • STUDENI / PROSINAC 2007 . te u prigradskim naseljima sitnija stoka. voća i povrća i sl. a utvrđeno je da štakori prenose više od 20 bolesti ljudi i životinja. Gotove mamce je dovoljno razbacati na skrovita mjesta na kojima se miševi i štakori obično kreću. svakako potražite i odgovarajuću stručnu pomoć jer postoje tipovi mamaca podesni za uporabu u suhim i zatvorenim prostorijama. pošteđene ne ostaju ni elektro instalacije i drveni predmeti koji bivaju potpuno izgrizeni.24 SUZBIJANJE MIŠEVA I ŠTAKORA Dolaskom hladnijih dana miševi. čineći je potpuno neuporabljivom. mehaničke i kemijske. iako je navedena metoda dosta učinkovita. brodifakuma.

kolovoza 2007. nezaraženi gomolji. Gusjenica naraste do 12 mm. kao i potaknuti nadležne službe da se više angažiraju u cilju rješavanja ovog problema. Drštvo za zaštitu bilja u BiH. Štetnik koji je posebno proširen na području Hercegovine. Kasnije. U proljeće lete leptiri te nakon kopulacije ženke odlažu jaja na listove krumpira. tako da na njih ženke lako odlažu jaja. na koncu. i izazivaju propadanje. U početku gusjenice žive na lišću (miniraju ga) na vrlo često se ubušuju u stabljiku. Gusjenica je u početku bjeličasta a kasnije poprima svijetloružičastu boju. Prije skladištenja krumpira zidovi i podovi skladišta mogu se poprskati nekim od kemijskih pripravaka na osnovi klorpirifosmetila. S gomo- ljima se unese u skladište gdje se dalje razmnožava. U skladišta se unose zdravi. Uklanjanje ambrozije s gradskih površina obavljaju komunalna poduzeća. njene rasprostranjenosti na ovom području. cilj skupa je bio upoznati širu javnost s problemom ambrozije. Štetnik prezimi najčešće u skladištima ili drugim prostorima gdje se skladišti krumpir. te. Kod nas niti jedan pripravak nema dozvolu za izravno prskanje gomolja krumpira. Na poziv jednog proizvođača obišli smo skladište i utvrdili da se radi o krumpirovu moljcu. pirimifosmetila ili nekim drugim pripravkom koji imaju dozvolu za tu namjenu. gdje zadnjih nekoliko godina pričinjava značajnije štete. organiziralo je 31. Čapljina. Krumpirov moljac razvije 6-7 generacija godišnje. zdravstvenih problema koje izaziva kod ljudi. Istraživanja koja su provedena na području Hercegovine potvrdila su njenu prisutnost u nekoliko općina (Mostar. Oštećeni gomolji krumpira Work shop u Mostaru Spoznavši da ambrozija postaje sve veći problem i na području Hercegovine. Česta praksa je da se krumpir vadi i ostavlja na njivi da prenoći pa se tek sutradan kupi i unosi u skladište ili se krumpir vadi. što znači da skladišta koja se koriste za skladištenje krumpira moraju biti potpuno čista. bez zaraze. Neum. Čitluk. ivan ostoJić Ambrozija i njezina štetnost po zdravlje ljudi se javlja i s kojih se širi na ostala područja. Svakako. ivan ostoJić P rošle.U nekim gradovina (Mostar) donesene su posebne uredbe o obveznom uklanjanju ambrozije s poljoprivrednih i nepoljoprivrednih površina. približili problem ambrozije i predložili adekvatne mjere zaštite. načina i metoda borbe protiv ove opasne korovske biljke. Ljubuški). godine u Mostaru Work shop o temi ambrozije. Stolac. Unutar gomolja krumpira primjećuju male gusjenice a na zidovima skladišta male leptiriće. kada se gomolji unesu u skladište.25 KRUMPIROV MOLJAC SVE ZNAČAJNIJI ŠTETNIK KRUMPIRA Piše: Dr. Često se događa da gusjenice iz stabljike mogu doći do gomolja koji se nalaze bliže površini tla. Štete primjećujemo u skladištima nakon skladištenja krumpira. svaki sa svog aspekta. a posebno ove godine primili smo veliki broj upita poljoprivrednih proizvođača. vrlo brzo se javljaju ličinke koje se ubušuju u gomolje Krumpirov moljac se suzbija preventivno. Najstrože je zabranjeno i kažnjivo gomolje krumpira izravno prskati nekim od kemijskih pripravaka. U tom Ličinka krumpirova moljca Suzbijanje periodu gomolji su «nezaštićeni». Sa skupa u Mostaru . Na skupu su sudjelovali vodeći stručnjaci iz ove oblasti koji su. Na području Hercegovine ambrozija nije prisutna u velikoj mjeri. Krila su svijetlosmeđe obojena. koji se žale na propadanje gomolja krumpira. ali ima lokaliteta na kojima BROJ 53 • STUDENI / PROSINAC 2007 Piše: Dr. sprema u mrežaste vreće koje određeni period ostaju vani ili pod nekom nastrešicom. Otvori na skladištima moraju biti zatvoreni mrežama kroz koje ne mogu proći leptirići. Imago krumpirova moljca Morfološke odlike Krumpirov moljac je mali leptirić raspona krila 10-15 mm.

javlja se veći broj fitopatogenih gljivica. N ajvažniji je problem koji se veže uz te parazitske gljivice stvaranje određenih spojeva. s izrazito štetnim djelovanjem na ljude i životinje. Jedna od njih je vrsta Fusarium graminearum. Bolest se javlja potkraj vegetacije još u polju. ali i u cijelom svijetu. mikotoksini koji se tada već nalaze u mesu. Obično naseljavaju mehanički oštećena zrna kukuruza. ako koriste takav zaraženi kukuruz u prehrani. ili čak na cijelom klipu i stvara ružičasti micelij. a vlažno i hladno vrijeme za druge spomenute gljivice. Piše: Dr. Uz gljivice iz roda Fusarium pljesnivost na kukuruzu mogu izazvati i duge gljivice iz rodova Aspergillus. a najbitnije je da kukuruz prije prevoženja u skladišta bude s malim postotkom vlage i da skladišta imaju mogućnost prozračivanja. Sve spomenute gljivice uvijek su prisutne u prirodi na poljima kukuruza. Obično se simptomi javljaju ili na dnu ili na vrhu klipa kukuruza. ohratoksina. pogotovo kasnije tijekom skladištenja. u tijeku skladištenja u silosima. koja se kako smo rekli javlja na dijelovima klipa (vrhu ili dnu). stvarajući karakteristične prevlake. koja uzrokuje tzv. ali i poslije˝. jer se vrlo često baš takav zaraženi kukuruz koristi za hranidbu domaćih životinja. Aspergillus i Penicillium. Druge vrste parazitskih gljivica iz roda Fusarium.26 NE UPOTREBLJAVAJTE PLJESNIVI KUKURUZ Kukuruz se kod nas koristi za prehranu ljudi i domaćih životinja. prije svega svinja. tihomir miličević gljivica i takav kukuruz u potpunosti izbaciti iz prerade za hranu ljudi i domaćih životinja. sti micelij. Simptomi se javljaju obično na pojedinačnim zrnima ili skupini zrna. sc. a to se obično događa ako se skladišti još vlažan kukuruz. genotoksični i kancerogeni spojevi i stoga je vrlo važno uočiti prisutnost tih Pljesnivi kukuruz nije za upotrebu Pljesnivost kukuruza je zajednički naziv za bolest na zrnu kukuruza. koje uzrokuje više vrsta patogenih gljivica i ova bolest je najštetnija i najopasnija na kukuruzu u našim uvjetima. pencilinsku kiselinu i dr. koje također uzrokuju pljesnivost su Fusarium moniliforme i Fusarium subglutinans. a intenzivnije se javljaju u uvjetima vlažnog vremena. po kojem se bolest i naziva ruzičastom pljesnivošću i vrlo lako raspoznaje. a time i pojave mikotoksina. Mikotoksini koje stvaraju gljivice iz ovog roda najčešće su iz skupine fumonizina. Obično se bolest koju uzrokuju ove dvije gljivice još naziva i fuzarijska pljesnivost. i oni mogu uzrokovati vrlo opasne bolesti zvane mikotoksikoze i na čovjeku ali i na životinjama hranjenima zaraženim kukuruzom. onda su to crne ili zelenožute prevlake. Najvažniji uzročnici su gljivice iz roda Fusarium. Penicillium. Aspergillus vrste uglavnom stvaraju mikotoksine iz skupine ohratoksina. čime se smanjuje mogućnost razvoja ovih gljivica. Mikotoksini su izrazito mutageni. uzrokuju mikotoksikoze i na ljudima. onda su to prevlake plavozelene boje. patulina i dr. trihotecena i dr. Pencillium vrste uz ove stvaraju i mikotoksine grizeofulvin. Kod nas se čini velika greška. a ako je riječ o rodu Penicillium. na klipu kukuruza. Iz polja ove gljivice nastavljaju razvoj na zrnu kukuruza i tijekom skladištenja. koje značajno mogu utjecati na urod a osobito na kakvoću ploda. Na zrnu kukuruza u polju tijekom vegetacije. a između redova zrna pojavljuje se karakteristični svijetloružiča- ŠTO JE PLJESNIVOST KUKURUZA? ZAŠTITA BROJ 53 • STUDENI / PROSINAC 2007 . Time se ovi simptomi razlikuju od simptoma ružičaste fuzarijske pljesnivosti. Spojevi koji nastaju kao produkt njihova metabolizma nazivaju se mikotoksini. Gljivice koje stvaraju takve štetne spojeve uglavnom dolaze iz rodova Fusarium. ruzičastu pljesnivost kukuruza. a onda preko mesa koje jedemo od životinja hranjenih takvim kukuruzom. s tim da je vlažno i toplo vrijeme pogodnije za širenje bolesti koje uzrokuju gljivice iz roda Fusarium. aflatoksina. zearalenona. Ako je riječ o gljivicama iz roda Aspergillus. Najčešći mikotoksini koje stvaraju ove gljivice na kukuruzu su iz skupine fumonizina. pogotovo ako im uvjeti u skladištima odgovaraju. a preko njih se oblikuje karakteristična brašnasta bijela prevlaka. Zaštita od pojave ovih izrazito štetnih i po zdravlje ljudi i životinja opasnih gljivica provodi se uzgojem otpornijih kultivara.

ali bosanske vrste meda su nekako previše blage za moj istančani ukus koji itekako zna prepoznati kvalitetu. zbog visoke temperature. kako bi ojačali organizam i time spriječili nastanak i pojavu bolesti. Stoga je naš med prava riznica ljekovitih tvari. tu je veoma bitna i navika pojedinih krajeva. S druge strane. Med . med brzo gubi na kakvoći zbog čega ga.izvor životne energije 27 P rvi zimski dani sa sobom donose i opasnosti od prehlada. ing. kristalizacija tj. nije uputno ni stavljati u tople napitke poput čaja.niz je razloga za korištenje meda u prehrani. Iako je to neupućenim ljubiteljima meda teško dokazati. Pošto sam osobno i kušao različite vrste pčelinjih proizvoda. jedno je sigurno. Svjesni da potrošači u većini slučajeva žele kupiti samo tekući med. kvalitetnom pčelinjem produktu. zgrušavanje meda potpuno je prirodna pojava. spominjan i u drevnoj medicini upravo je med. počevši od meda pa sve do janjetine. Tako. kako kažu.MED izvor životne energije Nekoć se med koristio za pripravljanje različitih lijekova. Ali. raznih vrsta alergija. Što više. Lako se i gotovo potpuno probavlja te je jedna od rijetkih namirnica koja ima potpunu iskoristivost u organizmu. žitki ili tečni med je najčešće manje ljekovit jer obično biva i proizveden od nesavjesnih pčelara koji ga uglavnom dobi- ZABLUDE O KRISTALIZIRANOM MEDU! vaju zagrijavanjem na visokim temperaturama. Međutim. Zato je tijekom hladnih zimskih dana med s pravom hit namirnica mjeseca! Hercegovački med sve traženiji BROJ 53 • STUDENI / PROSINAC 2007 . Možda sam i više nego subjektivan. DiPl. kroničnog laringitisa. Rekli bismo da su ti drevni narodi bili u pravu jer med i medni pripravci pokazali su se više nego izvrsnima u liječenju bronhalne astme. dišnih infekcija. što znači da mu nije potrebno dodavati aditive koji bi ga čuvali od kvarenja. u odnosu na onu koja vlada u košnici. biljkom koja daje poseban «šmek» svim autohtonim hercegovačkim proizvodima. Time je ljekovitost meda barem za 10 puta uvećana u odnosu na njegovo stavljanje u tople napitke. Stoga. A kao ni jedan drugi proizvod. kristalizacija je upravo znak da se radi o pravom. uostalom. ljudi sve češće posežu u bogatu riznicu prirodnih lijekova. med je sam po sebi odličan prirodni konzervans. Jednostavno rečeno. med je najbolji od svih ugljikohidrata. u Hercegovini kažu da nema ništa bez kadulje i vrijeska. Dokaz za to je upotrebljiv med stariji od 2000 godina pronađen u antičkim ruševinama u blizini Napulja. to je zato što svaki med ima svoje specifičnosti. viroza i gripe. samo je stvar ukusa kojem će se dati prednost. prednost svakako dajem hercegovačkim vrstama KOJI JE MED NAJBOLJI? meda koji su protkani tilovinom. ulceroznog kolitisa. toliko je probavljiv da ga naši organi gotovo bez ikakvog opterećenja odmah prenose izravno u krv. Tako je još od najstarijih vremena med služio kao jelo i piće za jačanje organizma i kao lijek za mnoge bolesti. upornog kašlja. A jedan od najstarijih.» Bilo kako bilo. vrsni hercegovački pčelari: «med s hercegovačkih prostora je jedinstven zbog kakvoće trava koje možemo pronaći jedino na ovim krševitim područjima. Na taj način. Međutim. ali i kao neizostavna cijenjena namirnica… Piše: mlaDen karačić. kao energetski pripravak koji je omogućavao preživljavanje. Spomenimo kako stručnjaci tvrde da se najviše korisnih sastojaka iz meda iskoristi njegovim smještanjem u usnu šupljinu (ispod jezika) uz njegovo lagano otapanje (sisanje). Možemo slobodno ustvrditi kako je svaki med dobar. Među istočnim narodima se čak smatralo da je med rajski poklon i svemogući lijek. Činjenica je i da pojedine vrste meda brže (repičin i vrbin) a pojedine sporije (bagremov. kroničnih probavnih smetnji i drugih bolesti. dok se u Bosni cijeni med od bagrema. pčelari na etiketama staklenki često navode istinitu rečenicu-prirodno svojstvo meda je da kristalizira. Danas se med koristi u medicinske i kozmetičke svrhe. vrijeskov i kaduljin) kristaliziraju.

znakova bolesti. odnosno držanjem varoe na prihvatljivu broju smanjujemo mogućnost pojave ove bolesti. Osnovne dvije skupine su bolesti legla i bolesti odraslih pčela. To se događa zbog toga što pri sisanju hemolimfe varoa svojom sisaljkom prenosi i virus. D jelomičnu ili potpunu paralizu odraslih pčela mogu uzrokovati različiti čimbenici. Budući da se virus nalazi i u sekretima oboljele pčele. Ako je u zajednici ujedno i mnogo varoa. Uklanjanjem. ne mogu letjeti i ugibaju za nekoliko dana. Bolesne pčele lutaju ispred košnice. 28 Za toplih ljetnih mjeseci mogu se ispred košnica zapaziti pčele koje se čudno i neuobičajeno kreću. Bolest se može redovito pojavljivati na jednom pčelinjaku u istim zajednicama više godina. ali je najčešća u kasno proljeće i ljeti. medicinskih pomagala i metoda otkriveno je nekoliko pčelinjih bolesti koje uzrokuju virusi. Pčele brže oštećuje na nižoj temperaturi. što u ljetnim mjesecima može biti uzrokovano nedostatkom paše. Najčešća ulazna vrata su oštećenja koja nastaju na mjestu s kojeg su ispale dlačice s pčele ili opet ubodi varoa. koje dovode do pojave bolesti. Ozbiljnim promatranjem možemo zaključiti radi li se o slučajnosti. Dr. Njezina pojava moguća je tijekom cijele godine. Napretkom medicine. ona postaje aktivatorom i prenositeljem virusa. jer u drugu pčelu unosi dodatne količine virusa. Virus ove bolesti otkriven je pri laboratorijskom istraživanju kronične paralize pčela. Znakovi bolesti postaju vidljivi pri slabljenju pčelinje zajednice. Velika je uloga u stresu i slabljenju zajednice i prisutnost varoe. Nalazi se u velikim količinama i u zdravim pčelinjim zajednicama.VIRUSNE PARALIZE PČELA Piše: kruno lažec. Riječ je o zaraznoj bolesti koja napada odrasle pčele. bez nekih vidljivih AKUTNA PARALIZA PČELA Simptomi ove bolesti bili su poznati i prije 20. kojeg se najviše nalazi u živčanom tkivu u glavi pčele. Bolje se razmnožava na 30 nego na 35 stupnjeva C. ugibaju prije poklapanja legla. Virus se nalazi i u zdravim pčelinjim zajednicama. Pčelinje zajednice koje su selekcionirane na otpornost prema američkoj gnjiloći. prijemljivije su za virus kronične paralize. kao i virus polagane paralize. pa kad prelazi s pčele na pčelu. U organizam pčele može ući hranom. uz koje se laboratorijski mogu dokazati i pridruženi virus kronične paralize. Jedan od njih su i virusi. može doći do pojave bolesti. Ako su ulazna vrata kroz oštećenja na tijelu pčele. ali pčele oštećuje brže na višoj temperaturi. žljezdanom tkivu i mednom mjehuru. vet. pa se zaključuje da ulogu igra i nasljedna sklonost. Najčešće vidljivi i do sada najbolje opisani oblici virusnih paraliza pčela su akutna i kronična pčelinja paraliza. događa se da pri hranjenju legla mliječne žlijezde pčele hraniteljice izlučuju s matičnom mliječi i virus te tako zaraze leglo. a ako prežive. meD. ali je za razvoj bole- KRONIČNA PARALIZA PČELA sti potrebna puno veća količina virusa. ili je problem ozbiljniji. stoljeća pod nazivom paraliza pčela. Tako je kod povećanog broja varoa u košnici moguća i pojava ove bolesti od koje obolijevaju i ugibaju mlade pčele radilice. za aktiviranje bolesti potrebno je djelovanje nekih stresogenih čimbenika koji oslabljuju pčelinji Varoa . mogu se razviti u oštećene pčele. Uzročnik je virus veličine 20x30 do 20x60 µm. infekcija je mnogo lakša i učinkovitija. što se razlikuje od virusa kronične paralize. Ako ličinke na taj način prime veliku količinu virusa. Većina virusa stalno je prisutna u pčelinjoj zajednici.vektor virusa BROJ 53 • STUDENI / PROSINAC 2007 . Budući da se virus nalazi i u zdravim zajednicama.

često gube orijentaciju i pokušavaju ući u druge košnice. Očituje se pojavom naoko manjih pčela sa sjajnim crnim zatkom. Kada pčelinju zajednicu gledamo kao cjelinu uviđamo da se život pčela radilica skraćuje za polovicu. broj pčela opada. Kad im to ne uspije. Ali. Najčešće je to slaba peludna i prejaka nektarna paša. pa tako i kronične paralize. kajsija i jabuka. da stopama svojih vršnjaka ne krene i trinaestogodišnji Franjo Stojčić pobrinuo se otac Bero koji je u svome voćnjaku uzgojio autohtone sorte šipka glavaša i sladuna. iako u jednoj zajednici prevladava najčešće jedan oblik. Takve pčele gube sposobnost letenja. Zadak je povećan. Prema podatcima u literaturi. Od pojave bolesti do uginuća prolazi nekoliko dana. Pored toga. Problema s njihovim plasmanom nemam jer svu količinu zagovorim i prodam prije nego li je uopće uspijem i proizvesti. A svega toga ne bi bilo da nema brižnih roditelja Bere i Ankice. zadržavaju se na poletaljci ili padaju ispred košnica. budući da lijeka protiv virusa zasad nema. Franjo već pomaže ocu Beri u poslu oko šipaka BROJ 53 • STUDENI / PROSINAC 2007 . pa ako ga nema dovoljno. kvasac ili gotove tvorničke pripravke). što je osnova bez koje nema očuvanja naših starih sorti trešanja. a dobro je povremeno dodati manje količine rijetke šećerne otopine. Za jakih nektarnih ili medljikovih paša treba obratiti pozornost na pelud. ne dovode do nikakvih znakova bolesti. Košnice za ljetnih vrućina ne smiju biti izložene izravnom sunčevom utjecaju. pa se može svesti na šaku mladih pčela i maticu. gdje češće balegaju pa izmetom uprljaju saće. što znači da broj varoa po pčeli raste. slično kao kod nozemoze. čineći tako oživljenim već pomalo izgubljeni i zaboravljeni hercegovači štih. Dlačice se gube zbog djelovanja virusa.. Poneke crne pčele još neko vrijeme mogu i letjeti. N a području Mostara rastu različite voćne vrste. DiPl. U prvom obliku bolesti javlja se nenormalno treperenje i podrhtavanje krila i tijela pčele uz široko razmaknute noge. treba ga dodati u okvirima iz pričuve ili dodavati zamjene peluda ( sojino brašno. Kronična paraliza pčela javlja se u dva oblika. leta trebaju biti otvorena što je više moguće s obzirom na bespašno razdoblje i snagu zajednice. Za suzbijanje ovih bolesti najvažnije je spriječiti njezinu pojavu. pogotovo kada rastu na tuđoj okućnici. moguće je bolesnim zajednicama dati 1 gram modre galice u litri šećerne otopine. odnosno treba ukloniti nepovoljne uvjete koji oslabljuju zajednicu kada stalno prisutni virusi mogu buknuti i uzrokovati pojave znakova bolesti.. koje se serološki razlikuju. matica polaže manji broj jajašaca. ali je utvrđeno i da zdrave pčele u istoj zajednici prepoznaju bolesne i grizu im dlačice s tijela. Stalna zaštita protiv varoe i njezino zadržavanje na broju podnošljivom za pčelinju zajednicu jedan je o glavnih preduvjeta za održavanje dobroga zdravstvenog stanja i jačine pčelinjih zajednica. NAČINI SUZBIJANJA Pčelinjak na paši ILIĆKI LJUBITELJI PRIRODE Piše: nino rotim. nedostatno prozračivanje uz preuska leta i visoka temperatura zraka. pa se naziva pridružen (satelitski) virus kronične paralize. Također su određeni rezultati postignuti i dodavanjem enzima ribonukleaze ili drugih antivirusnih pripravaka. Kako i sam kaže: «Ilići su još uvijek ostali nedirnuta prirodna oaza smještena nadomak Mostara koja se oduvijek ponosila proizvodnjom autohtonih mostarskih sorti šipaka. Drugi oblik kronične paralize je karakterističan baš za ovu bolest po kojem je dobila i dodatni naziv. razvoju bolesti pogoduju i loš smještaj košnica na jakom cjelodnevnom suncu. koji nije prekriven dlačicama. pa se čine manjima od ostalih pčela. što uzrokuje njezino slabljenje. A osobito mi je drago što je sin Franjo od mene naslijedio ljubav prema voćarstvu i prirodi općenito. mlijeko u prahu. na njega prenosim i svoju ljubav prema kalemljenju voćaka.29 organizam i zajednicu u cjelini. svakako su najtraženiji šipci koji djeci predstavljaju najomiljenije i najprimamljivije voće. Uz hranidbene uvjete. izdužen i ispunjen vodenastim sadržajem. Pri mikroskopskom pregledu preparata virusa kronične paralize mogu se gotovo uvijek naći i čestice promjera 12 µm. već je za njihovo umnažanje potreban virus kronične paralize. Treba biti osigurana svježa i higijenski ispravna voda. ing. Pčelari najprije opaze zdrave pčele kako iz košnica izvlače male sjajne crne pčele koje se opiru i pokušavaju se vratiti u košnicu. koji na sebi svojstven način žele budućim naraštajima ostaviti ono nešto naše iskonsko i jedinstveno. zadržavaju se na vlatima trave pojedinačno ili u skupinama dok ne uginu. Razlika je u tomu što su im crijeva prazna.» I doista. Uz slabiju pašu zajednica stagnira u razvoju. Crna boja zatka potječe od hitina. bolesne pčele s povećanim zatkom mogu se u nakupinama pronaći i unutar košnica na okvirima udaljenijim od legla. što također pogoduje razvoju svih bolesti odraslih pčela. Da je njihova kakvoća neosporna najbolje svjedoči podatak kako obitelj Stojčić svu proizvedenu količinu ovih dragocjenih plodova proda na licu mjesta-već u svom voćnjaku. padaju i puze ispred košnica. gdje se kreću gotovo isto kao i u prvom obliku bolesti. U svakom vrtnom poslu rado mi pomogne i samo zbog toga uzgajam šipke i ostalo brojne voće. pa se naziva i crna bolest pčela. Ako se pri pokusu one same ubrizgaju u zdrave pčele. Međutim. da je obitelj Stojčić po mnogočemu zanimljiva najbolje svjedoče i fino aranžirani motivi plodova šipka neprimjetno uklopljeni s lavandom. Osim ispred košnica.

-1992.4 kg.6 kg. 2000. Naziv roda povezan je s rimskim nazivom «malus punica» (fenička jabuka). Kao ukrasna biljka uzgajaju se i oblici s bijelim ili punim cvjetovima te patuljasti oblik («Nana»). godina Zapadna Europa troši godišnje po glavi stanovnika oko 79.30 Kako papigu naučiti govoriti Ptica ne zna što govori. SAD oko 58. Pronašao ga je 1957. Najveća brbljivica najobičnija je australska tigrica. Najduži vijenac od češnjaka bio je dug nevjerojatnih 110. naj …. Najveća tikva Amerikanac Gerry Checkon uzgojio je tikvu tešku 513 kg na vaganju u pensilvanijskom Pumpkin Bowlu (stadionu tikve) u Altooni. Tako su žene koje su uzimale pet obroka mrkve tjedno imale čak 68 posto manje moždanih udara u odnosu na one koje su mrkvu jele manje od dva puta mjesečno. Papige koje se drže u paru radije se druže nego što uče pričati. godine Pumpkin Bolw u Altooni službeno je mjesto vaganja tikava Udruženja tikvara (Great Pumpkin Commonwealth). To je oko 20. žako. Afrika 8. Vino napravljeno od njegova soka smatralo se ljubavnim napitkom.. sočne sjemenke mogu se jesti sirove ili pripremljene kao žele ili sirup.99 m. Ali. Kora ploda bogata taninom nekada se je služila za proizvodnju tinte i boja za sagove.000 puta manja od normalne čaše za vino. u Sad-u 2. dr. Najmanja čaša za vino Mrkvom protiv moždanih udara Svima nam je poznato da se mrkva uzgaja zbog svog zadebljalog korijena. Azija 11. a «samicama» morate posvetiti mnogo vremena i iz dana u dan ponavljati im što ih želite naučiti.3 kg. U njihovim istraživanjima sudjelovalo je čak 87. Edmund Schulman. Ta sićušna čašica ima promjer od 2. godine u planinama White Mountains u Californiji. SAD. BROJ 53 • STUDENI / PROSINAC 2007 . u Velikoj Britaniji.5 kg prerađeniva krumpira po stanovniku. Pa sad recite da zeko ne zna što valja! 7.0 kg. I to baš u istim prigodama kad i čovjek. naj. tamnocrvena ara. a napravila ga je tvrtka Somerfield Stores Ltd (Velika Britanija). U razvijenim zemljama opada potrošnja krumpira u svježem stanju a povećava se potrošnja prerađevina. prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda Najstarije postojeće drvo Vino od šipka – ljubavni napitak Šipak (Nar) je prastara kultivirana biljka. u Starom zavjetu te u orijentalnim i grčkim mitovima. Brbljava papiga Winstona Churchilla tek je 4o godina nakon njegove smrti zaboravila psovati.3 kg krumpira. koji mu je izračunao starost. Latinska Amerika 20. istraživačka skupina profesora Shinji Matsuia (iz Japana) s tehnološkog instituta Himeji u istoimenom mjestu u Hyogu u Japanu i Seiko Instruments. Najduži vijenac od češnjaka Potrošnja krumpira u svijetu Prema podacima FAO u 1991. Istočna Europa oko 80. SAD danas 50 % proizvodnje prerađuju i troše oko 63. Slatke. Napravili su je NEC.12. nego samo imitira čovjekov način komuniciranja. Izložen je u Greenwich Parku u Londonu.750 nanometara. nimfa.7 kg. listopada 1999. no brzo uči i crvena amazona. Naj. Najstarije živuće drvo je prastari bor četinjaš zvan Metuzalem (Pinus longaeva) koji je star nevjerojatnih 4767 godina. Nalazimo je još na staroegipatskim crtežima. godine svečano je predstavljena najmanja čaša za vino na svijetu. godine. u studenom 2001. obično kao simbol ljubavi i plodnosti. ono što se manje zna obznanili su znanstvenici sa Sveučilišta Harvard.245 medicinskih sestara uz pomoć kojih je dokazano da konzumiranje mrkve značajnije umanjuje rizik od moždanog udara.