METODIKA NASTAVE GEOGRAFIJE I.

Sveučilište u Zadru Odjel za geografiju 2009./2010.

1

1. METODIKA NASTAVE – UVOD
• evoluira u vremenu i prostoru • veza obrazovanja i komunikacije - pomoću znanstvenih spoznaja utjecati na stavove i ponašanja nastavnika - utjecaj na odgoj učenika

Škola u suvremenom svijetu • više nema monopol na informacije • izgubila je autoritet iz ranijih vremena Promjene - odnosa škola – okolina - unutrašnje strukture u školi - ukidanje tradicionalizma (škola dijelila diplome) - odabir “zanimljivih” sadržaja Traži se: nova i kvalitetnija škola “novi profil nastavnika” • nove metodičke vještine • veća sposobnost komunikacije • prevladavanje dualizma: odgoj i obrazovanje • metodičkim sadržajima ostvariti jedinstvo • u školi učenik treba: - osjećati se dobro - dobivati potporu - razviti želju za uspjehom

2

Zadatci metodike nastave
• davanje teorijskih spoznaja i praktičnih vježbi • izbjegavanje mehaničkog usvajanja sadržaja • identificirati problem, zatim aktivno rješavanje • odgojnim djelovanjem razviti interes i motivaciju za učenje u školi • bez odgovarajućeg odgoja nema uspješnog obrazovnog rada Stavovi o metodici nastave: • to je samo uputnik za odgojnu praksu tj. metodika = pedagogija • primijenjeno umijeće i tehnika poučavanja tj. metodika = didaktika Struktura didaktike • Opći dio > teorijski modeli poučavanja i učenja; tj. opće zakonitosti, uvjeti i posljedice obrazovnog procesa • Posebni dio: - ciljevi i zadatci obrazovanja - dinamika obrazovnog procesa - socijalni oblici i uvjeti obrazovnog procesa - komunikacijski mediji u obrazovanju - odgojno-obrazovna klima - komunikacija u obrazovnom procesu • novo: didaktika e-obrazovanja Metodika nastave (specijalna didaktika): • poučava zakonitosti nastave u svakom nastavnom predmetu • primjenjuje opće didaktičke postavke na konkretne nastavne sadržaje • omogućuje teorijsko rukovođenje nastavnika u praktičnom radu • predmet poučavanja izvire iz prakse odgoja i obrazovanja Usmjerenost didaktike • ranije > nastavnik i proces poučavanja • suvremena > učenik i proces učenja uspješno poučavanje  upoznati osobine učenika «načine učenja» prilagoditi metode poučavanja - suvremena nastava je socijalni proces - sudionici: učenik, nastavnik, drugi učenici, društvena zajednica, mediji

3

metoda • 20. odnosi nastavnik-učenik..) .) Razvoj metodike • 17.  napredak znanosti i tehnologije Imanuel Kant  odgoj čovjeka za savršeno biće“Etika” Heinrich Pestalozzi.) 2. korelacija u nastavi. asocijacija. razvoj samopouzdanja.) 3. (Fr.sadržaj nastave mora odgovarati znanosti . primjena seminarskog rada. primjena metoda rada.individualizacija nastave . st. “pedagog budućnosti”: . motivacija.. sustavnost. temelji metodike: očiglednost..)  demokratizacija škole . Odgojnu stranu nastave (odgojna načela u nastavi.princip očiglednosti u nastavi a) od lakšeg k težem b) od jednostavnog k složenijem c) od bliskog k udaljenom d) od poznatog k nepoznatom • 18. organiziranje nastave. etičnost u radu. temelji suvremene metodike “Nacrti predavanja iz pedagogije” . postupnost Johan F.kritika verbalnih znanja . zaključuje. USA. memoriranje gradiva.. komunikacija u nastavnom procesu.. terenska nastava. st.artikulacija temeljena na 4 stupnja: jasnoća. Funkcionalnu stranu nastave (putovi usvajanja znanja.. st.promocija odgoja i rada kao temelja spoznaje • Suvremena škola  učenik je subjekt u nastavi (misli...> novi kritički pristup odgoju i obrazovanju John Dewey. samostalno istražuje.Obrazovnu stranu nastave (planiranje nastave.Metodika nastave geografije proučava: 1. Herbart..pronaći najdjelotvornije putove učenja . sustav. strukturiranje gradiva.postići pozitivnu orijentaciju učenika prema sebi i drugima 4 . nastavna sredstva i pomagala. Jan Amos Komensky (Češka škola) .potreba suglasnosti nastave s prirodom .. st...nastava treba omogućiti slobodan razvoj osobe • 19.

fizička i socijalna Povezanost znanosti i nastave: • nomotetski pristup  geografske pojave i procese objašnjava pomoću općih načela. st. antropologija. neizostavno je: • svestrano i temeljito obrazovanje učitelja • interakcija znanstveno-teoretske i stručno-metodičke osnove • odgovarajuća zastupljenost: -opće-geografskih i regionalnih sadržaja -sadržaja pomoćnih znanosti -pedagoško-metodičkih sadržaja 5 . STRUČNO-ZNANSTVENE OSNOVE GEOGRAFIJE • od sredine 19. društvenih: sociologija.. pravila i zakonitosti • ideografski pristup  koristi shemu: položaj-granice-veličina-tlo-vode-klima-prirodni izvori-flora i fauna-stanovništvogospodarstvo-naselja-povijest (u regionalnoj geografiji) + postignuća drugih znanosti prirodnih: klimatologija.znanost. petrografija.Dobar je metodički pristup koji uspijeva: • učenika zainteresirati za predmet • stvara povjerenje i osjećaj osobne vrijednosti • prevladava strah od neuspjeha • tumači jednostavno.. povijest. ne jednostrano • pristupa životu objektivno • omogućuje primjenu znanja u životu 2. proučavanje prostora .osnivaju se sveuč... Alexander von Humboldt fizička geografija sastavnica prirodnih znanosti antropogeografija sastavnica humanističkih znanosti Nejedinstvo stavova o strukturi geografije kao nastavnog predmeta BRD > znanost o prostornim strukturama i njihovim uzrocima Zalaganja geografa (u znanosti):  jedinstvo: spoznajni objekt je ekosustav čovjek – Zemlja (prostor)  dvojnost: prirodno-znanstvena disciplina socijalno-znanstvena disciplina  dvostruko-dvojni pristup: opća i regionalna. katedre geografije • BRD > Karl Ritter. “moderna “ geografija . mineralogija.

slobodu..djelovanje prirode na čovjeka (kulturu) ekološka . ruke i srce” • priprema za cjeloživotno obrazovanje • učiti za život.) Geografija je stožerni predmet Budućnost nastave geografije • aktualan i zanimljiv predmet • predmet od nacionalnog interesa (domoljublje) • velike odgojne mogućnosti dosadno nabrajanje činjenica ugled i status uglavnom ovisi o nastavi i nastavniku tj. mogućnosti i opasnosti tehničkog napretka. humanost i zdravi život • odgovarajuće metode odgoja i obrazovanja • stara je pedagoška mudrost (Pestalozzi): “obrazovanje obuhvaća glavu.socioekonomski stupanj prilagoditi prirodi. ekološka ravnoteža koncepcija pejzaža . kriza stručnjaka (dobrih nastavnika) = kriza struke dosadno nabrajanje činjenica Kulturne i povijesne znanosti Kulturne i socijalne znanosti Traži se: • uvjerljiva i dobra nastava • nastava koja “gleda unaprijed” • odgoj za mir.. problem raspodjele dobara. kreator čovjek koncepcija kulturnog prostora .stvaranje kulturnog krajolika.Svijet “funkcionira” pomoću znanosti  procesi učenja trebaju biti znanstveno usmjereni: 1) spoznaja 2) naslijeđena znanja NPP trebaju biti: a) znanstveno utemeljeni b) prilagođeni uzrastu učenika c) prilagođeni trenutku vremena (ugroženost okoliša.ispituje fizičke zakonitosti (morfologija)      znanstveno-deterministička . ne samo za ocjene Ekonomske znanosti NASTAVA GEOGRAFIJE Prirodne znanosti Koncepcija (način promatranja i tumačenja) geografije  prirodnoznanstvena-kauzalna .povijesne procese tumači raspodjelom kulturnih fenomena socijalno-geografska koncepcija . štednja prirodnih izvora.težište na ponašanju i djelotvornosti socijalnih skupina  koncepcija ekosustava .proučava modele ekosustava i pejzaže put prema ekogeografiji 6 .

razredi) = kvantitativna geografija Shematski prikaz Struktura suvremene geografske znanosti OPĆA GEOGRAFIJA FIZIČKA ANTROPOGEOGRAFIJA REGIONALNA G. tumačenje odnosa suvremene  umjesto opisa kvantitativni prikaz i prikaz u obliku modela (disperzija. uzorci. anketa.ovisi o tipu škole i razredu ... korelacija..postoji više modela redosljeda nastavnih sadržaja 1.ovisi o statusu predmeta u društvu i dobi učenika Dubina nastavnog programa  dubina znanja i stupanj sposobnosti primjer: znanja na razini traga.Metodologija geografije • koristi metode prirodnih i društvenih znanosti naglasak: terensko istraživanje..o statusu geografske znanosti .. opisi.  problemski usmjerena  naučiti razumjeti regionalne cjeline DIDAKTIČKE ODREDNICE NASTAVNOG PROGRAMA Opseg nastavnog programa  količina činjenica i aktivnosti ili širina znanja i sposobnosti . kartiranje. operativna sposobnost nabrajanja činjenica... tumačenja UGLAVNOM IH KREIRAJU SAMI NASTAVNICI!!! Redoslijed nastavnih sadržaja . reprodukcije. povezivanja.. Linijski (sukcesivni) model  tematike predmeta se linijski (sukcesivno) nižu jedna za drugom 7 . ranije  praćenje..

– VIII. je širi koncentrični krug “prirode i društva” • gimnazijsko gradivo je širi koncentrični krug OŠ primjer: Orijentacija i kartografska pismenost 1. Primjena topografskih karata na primjeru mjesta ili lokalne regije. Gimn. Spiralni ili spiralno-linijski (progresivni) model rasporeda nastavnih sadržaja  uža spirala pri dnu = jednostavnije gradivo nižih razreda  šira spirala pri vrhu = po opsegu i dubini složeniji sadržaji • povećava se opseg i dubina nastavnih sadržaja (uzročno-posljedični odnos) 3.Iste teme ali na višoj razini ponovno u V. razred: Osobine i vrste topografskih karata. razred: stupanjska mreža. Model koncentričnih krugova • gradivo V.načelo usmjerenosti prema djeci (obrada na djeci najlakši način) . razredu (priroda i društvo) 2. razred ključni pojmovi -krš -sredogorje -poloji -riječne terase -lesne zaravni -stara i mlada gorja • IV. mjerilo i zemljovid 2. razredu i I. i IV. orijentacija VIII.Osnovne informacije u III.. gospodarstva i prostornog uređenja 8 . Orijentacija i kretanje po terenu uz pomoć topografske karte I. mjerilo zemljopisne karte.pri tom treba poštivati: . VIII. mjesno i pojasno vrijeme.načelo znanstvene usmjerenosti (pratiti postignuća znanosti) = obrazovanje za iskustvo i djelovanje primjer: orijentacija  egocentrično. r. r. r. Gimnazije primjena ključnih pojmova -veza geološkog sastava i morfoloških obilježja -pleistoceno i holoceno oblikovanje -hipsometrijske značajke reljefa RH -energija reljefa i nagib padina -morfogenetske kategorije reljefa -povezanost reljefa. po stranama svijeta. V. tema: Reljef Hrvatske • VIII. gimnazije: Orijentacija na horizontu Orijentacija pomoću tehničkih pomagala Stupanjska mreža Lokalno i pojasno vrijeme Fizička geografija.

.. kulturama. kauzalnost pojava i procesa  pamćenje  trajna znanja.. Prattov opći model poučavanja Odnos prema Zemlji / okolišu  prostor za život (stanovanje.. dijagrami.. CILJEVI I PSIHOLOŠKE PRETPOSTAVKE NASTAVE GEOGRAFIJE U HRVATSKOJ Ciljevi nastave geografije  razvoj autonomne osobnosti učenika  nacionalni identitet i domoljublje  internacionalna solidarnost  interakcija čovjeka i prostora (Zemlja)  povezanost s drugima . aktivan odnos prema prostoru  razmišljanje  geografsko.) i prikazivanje podataka c) odgoj / osobna stajališta  pridonose socijalnoj i emocionalnoj kompetenciji učenika Psihološke pretpostavke odgojno-obrazovnog procesa  razvoj psihičkih funkcija osobe  opažanje  promatranje. smisleno.svjetsko  geografske posebnosti nacionalnog prostora  regionalna povezanost  život u povezanom i podijeljenom svijetu  isprepletenost gospodarstva i politike  posibilizam u uvjetima determinizma  uloga znanosti i tehnološkog napretka  “susret” s drugačijim krajolicima. znanja metoda i znanja teorije b) razvoj sposobnosti / operativni  primjena geografskih medija (karte.. potok (gdje. rekreacija.)  zaključivanje  razvoj geografskog mišljenja. rad..3.)  izvor hrane (zdrave!)  prirodni izvori su uglavnom ograničeni i treba se odgovorno ponašati  nužna je interakcija čovjeka i prostora  odrastanjem svatko postaje suodgovoran  dužni smo pridonostiti poboljšanju kvalitete života a) stjecanje znanja / spoznaja  znanja činjenica. do zaključaka se dolazi aktivnim razmišljanjem    pridonositi razvoju autonomnih osobnosti emocionalna i estetska veza s domovinom i okolnim svijetom ravnoteža nacionalnog identiteta i internacionalne solidarnosti (globalizacija) 9 . zračne snimke. pr.. ankete. zašto.globalizacija  odgovorno ponašanje u životu Odnos nacionalno .

stoljeća više izmjena:  domovinska geografija  nacionalno-socijalistička (utjecaj politike!)  od 60-tih godina europska ideja uz razvoj ljubavi prema Domovini USA  geografija tumači odnose između i unutar različitih životnih prostora na Zemlji  mora promatrati ukupnost odnosa čovjek – prostor  nužna su znanja o prirodnom.  upoznati i zavoljeti svoju Domovinu  steći osnovna znanja o Zemlji  upoznati gospodarska. godine  upoznati suvremeni razvoj svijeta  ljubav prema Domovini i međunarodnoj solidarnosti  zbog oštre ideološke borbe. ideje i politički utjecaji cirkuliraju među nacijama i regijama  Zemlja je cjelovit prostor čije sastavnice su regije SSSR 1986. društvenom i kulturnom okolišu  kapital. izgradnja aktivnog svjetonazora  geografsko mišljenje = dijalektičko-materijalističko poimanje: Zemlje kao postojbine ljudi 10 .Cilj nastave geografije u Hrvatskoj prema NPP geografije iz 1993. društvena i kulturna obilježja suvremenog svijeta  uočiti nužnost međusobne suradnje  razvijati ljudsku solidarnost Njemačka Tijekom XX.

....  Razvijati potrebu čuvanja povijesnih i kulturnih vrijednosti..  objektivan prikaz situacije u domovini i svijetu  odgovorno. rad i red...  Isticati ulogu znanja u svrhu. materijalna dobit. stjecanje znanja. solidarnost.  Isticati rentabilnost pomorskog prometa jer. patriotizam.....  Razvijati u učenika pravilan stav o ljudskom životu .Indija  poziv na bratstvo i zajednički život  u udžbenicima to se odnosi samo na Indiju  kroz sve dominira integracija nacije  ostale vrijednosti spominju se samo sporedno Zaključak u svim političkim sustavima teoretski su zastupljeni:  domoljubni  kozmopolitski  emancipacijski ciljevi nastave razlika je u težištu:  domoljublje u siromašnim zemljama  kozmopolitizam na Zapadu Zadatci nastave geografije Odgojni zadatci nastave geografije ili usvajanje odgojnih vrijednosti  utjecaj na izgradnju moralnih stavova  uloga nastavnika je poticati pozitivne vrijednosti  primjer: humanizam. a) Obrazovni (materijalni) zadatci nastave geografije Cilj je:  stjecanje novih znanja  upoznavanje procesa u prostoru.. internacionalizam.  Razvijati spoznaju o hranjivim vrijednostima..  Razvijati domoljublje i zalaganje za humanost .  Poticati duh prijateljstva.  Razvijati svijest o problemima prostora depopulacije ..  Stvarati u učenika potrebu aktivnog korištenja..... njihovih uzroka i posljedica  povezivanje prošlosti i sadašnjosti  predviđanje utjecaja na razvoj u budućnosti  stvaranje obrazovnih temelja za napredovanje u znanosti 11 ... stručno i solidarno ponašanje u radu i u životu Kako se definiraju odgojni zadatci nastave?  Razvijati kod učenika pravilan stav prema..  Razvijati svijest o kompleksnosti ekoloških problema....

proučiti. razumjeti. povijesne i političke prilike u . Proučiti nastanak.  Vježbati interpretaciju statističkih podataka . širinu i dužinu zadanog mjesta  Obrazložiti značajke eruptivnih.  Razvijati sposobnost uočavanja razlika u turističkoj. objasniti. formirati. 12 . pokazati. stijena  Objasniti postanak ledenjačkih dolina  Objasniti četiri osnovna oblika planetarnog reljefa  Pročitati i objasniti prizemnu sinoptičku kartu Kako se definiraju obrazovni zadatci nastave geografije? upoznati.... uvježbavati.. anketa.  Upoznati metode određianja apsolutne i relativne visine  Proučiti postanak i osobine morskih zavala  Definirati vrste padalina i njihov nastanak  Upoznati dobno-spolni i gospodarski sastav stanovništva  Objasniti odrednice prirodnog kretanja stanovništva  Proučiti regionalnu složenost SAD-a  Ponoviti.epicentar  Odrediti geogr.. naučiti. utvrditi i sistematizirati znanja o. društvene..Katalog znanja donosi nadležno Ministarstvo Primjer iz kataloga za gimnazije  Objasniti razliku između Ptolomejevog i Kopernikovog sustava  Na crtežu i globusu pokazati smjer rotacije Zemlje  Naučiti koristiti brojčano i linearno mjerilo  Objasniti razliku: hipocentar ........ b) Funkcionalni (operativni) zadatci nastave geografije razvijaju sposobnosti Očituju se:  u primjeni geografskih medija: karta. dijagram..... ukazati. izgrađivati. jačati. usavršiti. razumijevanje uz pomoć znakova.  u prikazivanju podataka: interpretacija statistike. prirodnu osnovu i kolonijalizam UK  Upoznati osnovne prirodne..  tumačenju međusobnih odnosa  analizi i sintezi koje vode do novih spoznaja  predstavljanje (nove) teorije ili sustava  stjecanje iskustva prostorne dimenzije  spoznaja kauzalnosti prirodnih pojava  spoznaja kronologije pojava i procesa u domeni prirodne osnove ali i društvenih zbivanja  opisivanje prostora u geografskim kategorijama  objašnjavanje uvjeta života u datoj sredini  primjena geografskih stručnih metoda na radnom mjestu i u postupcima djelovanja Kako se definiraju funkcionalni zadatci nastave geografije? razviti.. osposobiti. uočiti. poučiti. shvatiti... .... tehnika brojenja.

. Vježbati korištenje prometnih karata  Vježbati orijentaciju pomoću kompasa  Razvijati sposobnost korištenja udžbenika  Vježbati geografsko razmišljanje (uzročno-posljedične veze i odnosi u geoprostoru)  Razvijati sposobnost povezivanja školskog gradiva sa znanjima prikupljenima iz sredstava javnoga priopćivanja  Vježbati tumačenje i crtanje dobno-spolnih piramida 4.. 7 nastavnih sati tjedno (1+2+2+2)  1992. tjedni broj sati za pojedini predmet -donosi ga ministar prosvjete ili parlament -nastavnici ga donose u obliku tablice na jednoj stranici GEOGRAFIJA U NASTAVNIM PLANOVIMA U HRVATSKOJ Osnovna škola u Hrvatskoj  od 1972. redosljed učenja po razredima 3.. predmeti koji će se u dotičnoj školi učiti tijekom šk. trgovačka. turistička 13 . turistička geografija. g. g. > geografija zaseban nastavni predmet NASTAVNI PLAN je školski dokument u kojem se u obliku tablice navodi: 1. 3 sata tjedno u svim školama (2+1) Gimnazija:  8 sati tjedno opća i prirodoslovna (2+2+2+2)  7 sati tjedno jezična i klasična (2+2+1+2) Ekonomska škola:  8 sati tjedno (2+2+2+2) Četverogodišnje stručne škole:  3 sata tjedno (2+1) + geografija u funkciji struke: prometna geografija. prihvaćena ista satnica  ??? dodano još ½ sata u V. g. osim ako je u funkciji struke: prometna. -trogodišnje stručne škole: nemaju geografiju. stoljeća • sustavno praćenje nastavnih planova i programa geografije moguće je od 1872. razredu Srednje škole u Hrvatskoj  1977.-1991. godine 2. NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI Povijesni razvoj • najprije razvoj geografije kao znanosti • početci nastave geografije od 16.

predmetnom razredno-satnom sustavu i . Sati tjedno: 2 sati godišnje: 64 14 . 2007. god. propisuje broj sati tjedno i za cijelu šk./08. šk...tematskom planiranju nastave  CJELINA-TEMA-JEDINICA MAKROPLANIRANJE je odabir nastavnih cjelina i njihov raspored tijekom šk. 2006.mjesečni) Orijentacija za izradu je nastavni program za Školu. kvartalni. god. godinu Godišnji / makroplan nastave geografije podrazumijeva podjelu nastavnoga programa na važnije sastavnice nastavnoga procesa.. god.Hrvatski školski sustav temelji se na: .. MAKROPLAN se naziva još: globalni plan orijentacijski plan tematski plan   Godišnji makroplan razlaže se na planove za uža razdoblja (polugodišnji./07. prvi razred gimnazije. Sati tjedno: 2 sati godišnje: 70 Geografija. četvrti razred gimnazije. šk. prema broju sati:  obrada novoga gradiva  ponavljanje  uvježbavanje provjeravanje  ocjenjivanje  ukupno sati (godišnje i po mjesecima) • za obradu novih nastavnih sadržaja ≈ 2/3 fonda sati • ostali oblici rada ≈ 1/3 fonda sati Geografija.

uz svaku temu odrediti mjesto izvođenja (učionica. utvrđivanje.domaći uradak učenika Sadržaj i opseg nastavnoga gradiva: -kvantiteta činjenica -dubina promatranja -slijed izlaganja Prevladavajući tip sata > obrada novih nastavnih sadržaja. terenski izlazak. vježbanje. ocjenjivanje) 6. provjera znanja (ocjenjivanje učenika).određivanje tipa sata . u natuknicama odrediti sadržaj svake teme 4.osvrt na uvjete u kojima se realizira nastava .određivanje odgojnih. ekskurzija. odrediti vrijeme potrebno za svaku sastavnicu nastavnog procesa (obrada. ponavljanje.Kako se odvija makroplaniranje? 1.. ponavljanje.. usustavljivanje.plan školske ploče .sadržaj i opseg nastavne građe .nastavna sredstva i pomagala .” 2. na temelju godišnjeg fonda sati odrediti broj sati za svaku cjelinu / temu 5.razradu etapa nastavnog sata . odrediti nastavne cjeline i teme za vremensko razdoblje 3. muzej .. sve staviti na papir!!! MIKROPLANIRANJE • planiranje za svaki nastavni sat • provodi ga svaki nastavnik za sebe prema situaciji u razredu • uključuje: .atrikulaciju nastavnog sata .. vježbanje. proučiti dokument “Nastavni plan i program . kombinirani sat Uvjeti odvijanja nastave -sposobnosti i interes učenika -predznanje učenika -razmještaj klupa /oblici rada -razmještaj učila Određivanje ciljeva nastave: -obrazovni -odgojni -funkcionalni Planiranje materijalno-tehničke opreme definira: -što će se tijekom sata koristiti -kada će se upotrijebiti -kakva je didaktička uloga te primjene -tko će rukovati opremom -koliko vremena se predviđa za korištenje 15 .) 8. obrazovnih i funkcionalnih ciljeva nastave . uz svaku temu odrediti nastavna sredstva i pomagala 7.

kod zahtjevnijih nastavnih sadržaja 3.. tumačenja c) redoslijed nastavnih sadržaja ovisi o tipu škole i razredu. kod nastavnika početnika 2. o statusu geografske znanosti 16 . reprodukcije. nakon obrade slijedi ponavljanje i vježbanje 3. dubinu i redoslijed nastavnih sadržaja a) opseg > količina činjenica i aktivnosti ili širina znanja i sposobnosti (ovisi o statusu predmeta u društvu i dobi učenika) b) dubina > dubina znanja i stupanj sposobnosti primjer: znanja na razini traga. provjeravanje znanja nakon vježbanja i ponavljanja Razrada etapa nastavnog sata > opširnija priprema: 1. ako zahtijeva uprava ili nadzornik Plan školske ploče > donosi sažetak metodske jedinice (glavne pojmove) Domaći uradak učenika omogućuje >  cjelovitija znanja  kvalitetnije vještine  samostalnost u radu  fond ocjena Nastavni program ili konkretizacija nastavnog plana ili poticajne smjernice za sadržajno i metodičko oblikovanje nastave -okvirni program za sve predmete donosi ministar prosvjete ili parlament Određuje opseg. povezivanja.operativna sposobnost nabrajanja činjenica.Artikulacija nastavnog sata > etape čine funkcionalnu cjelinu metodika određuje: 1. priprema prethodi obradi 2..

)  smanjuje zanimanje učenika  površnost geografskih obrazovnih ciljeva  gubitak ugleda i smanjenje broja sati u nastavi 2.  ističe prostorne strukture: o prirodne o odnos čovjek – priroda o funkcionalne o društveno-kulturne  dobiva na važnosti u suvremenoj geografiji 4. Načelo egzemplarnosti  ima dugu primjenu i još se koristi  “tip” je primjer za mnogo pojedinačnih pojava / slučajeva primjeri:  Sahara i ostale pustinje  Italija i ostale sredozemne države  Bangladeš i ostale siromašne zemlje u Monsunskoj Aziji unatoč slabostima mora se koristiti zbog preobilne građe koja ne stane u nastavni program! 3.Planovi i programi nastave geografije u Hrvatskoj (slično Zapadnoj Europi) poštuju načela:  regionalno  egzemplarno  općegeografsko  socijalno  problemsko  ekološko kombinirano: tematsko regionalno 1. gospodarstvo. Općegeografsko načelo  nakon geografskog skupa u Kielu 1969.. Načelo regionalne geografije  kompleksni pristup  davanje velikog broja informacija (“razotkrivanje Zemlje”)  enciklopedizam koji opterećuje memoriju učenika  uvijek isti slijed informacija (priroda. stanovanje. opskrba. Socijalnogeografsko načelo  promatra svijet kao procesno polje socijalnih skupina  ima 7 osnovnih funkcija postojanja ljudi: život u zajednici. rad.. sudjelovanje u prometu  socijalne skupine stvaraju krajolik (prošlost i budućnost) 17 .. obrazovanje. rekreacija.

 Operativno kurikulumsko planiranje i primjena zahtijevaju jasne ciljeve i vrijednosti i iz njih izvedene zadaće i aktivnosti za učenike koje pridonose postignućima učenika. posljedice i moguća rješenja  osim učenja o problematici omogućuje i sudjelovanje učenika u uređenju okoliša Međutim.radi sintezu i ističe bitno 6. put do nečega (znanja. koji uz klasični nastavni plan i program povezuje ciljeve nastave za pojedine nastavne sadržaje i tako omogućuje efikasniji rad.  Kurikulumsko planiranje je proces planiranja. praćenja. gibanja svemirskih tijela 18 .nadzire rad i potiče učenike . zapažanja. odgojnih vrijednosti) Curriculum  kurikulumski sustav  kurikulumsko planiranje  nastavni plan i program Kurikulum podrazumijeva sadržaj. vrednovanja postignuća učenika i revizije na temelju iskustva. strukturu i proces poučavanja i učenja. Problemsko načelo  potiče intelektualne sposobnosti učenika  ističe suvremena geografska pitanja “kako i zašto” pred tradicionalnim “gdje i koliko”  mijenja ulogu nastavnika .postavlja problem . sva ova načela više ili manje zanemaruju ciljeve učenja Načelo usmjerenosti prema ciljevima učenja CURRICULUM (lat. njegov postanak i sastavnice. currere = tok.5.  Kurikulum je organizacija ciljeva. Okvirni nastavni program ostavlja nastavniku slobodu oblikovanja nastave “pedagoški slobodan prostor” Preciziranjem ciljeva učenja (“kurikulum”) umanjuje se subjektivnost nastavnika primjer: Zemlja u svemiru Odgojni ciljevi: upozoravati na prirodne sile i zakone u svemiru isticati ljudske napore za upoznavanjem svemira Materijalni zadatci: upoznati nama bliži dio svemira. usklađen s odgojno-obrazovnim ciljevima i vrijednostima. Ekološko načelo  potaknuto snaženjem ekoloških problema  povezuje uzroke. sadržaja i metoda škole. tijek.

elektronski uređaji ODABIR NASTAVNIH SREDSTAVA I POMAGALA • u skladu s ciljevima učenja • u skladu s metodičko-didaktičkim zahtjevima nastavnog sata • prema materijalnim mogućnostima škole • prema djelovanju na druge čimbenike u nastavnom procesu GEOGRAFSKE KARTE /ZEMLJOVIDI • najdjelotvornije pomoćno sredstvo • kartografska pismenost (sposobnost čitanja zemljovida) • razumijevanje zemljovida (sposobnost povezivanja sadržaja. NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA        proizlaze iz predmeta proučavanja prostorna stvarnost svijeta izvor informacija i posrednici u poučavanju (učenju) daju informacije omogućuju operacije nastavna sredstva = izvori znanja nastavna pomagala =pribor za učenje NASTAVNA SREDSTVA • didaktički oblikovani predmeti koji u nastavi služe kao izvori spoznaje/učenja • zamjenjuju izvornu stvarnost na Zemlji • omogućuju kvalitetno učenje • rasterećuju nastavnika • mijenjaju tradicionalnu ulogu nastavnika NASTAVNA POMAGALA • pribor kojim se služe učenici i nastavnici • razlikujemo ih prema složenosti: pribor za pisanje i crtanje. demonstracijska pomagala.5. ručni alati. aparati. instrumenti. stvaranje zaključaka) ATLASI  zbirke zemljovida složene u sadržajnu ili tematsku cjelinu • Školski atlas prilagođen nastavnom programu • sadrži opće (fizičke) i tematske karte • (ne)mora odgovarati dobi učenika ZIDNA KARTA • čita se s udaljenosti 3 do 10 m • mjerilo – format • opće (fizičke) i tematske • klasične i plastificirane (opće i političke) • nijeme (slijepe) • koristiti kombinirano s atlasom • vježbanje i otkrivanje 19 .

koristi se u svim oblicima nastave .zemljovidi se čuvaju od oštećenja • uspoređivati mjerila i odnos veličina • koristiti i globus UDŽBENIK • osnovno nastavno sredstvo • bogat tekstom. grafikonima. slikama • Udžbenik za učenje > za samostalan rad • Radni udžbenik > “otkrivajuće učenje” didaktički pripremljeni tekstovi. karte.nastavnik ih treba povremeno pregledati Radni listovi  pomoć za samostalni rad Prema namjeni: ..pripremaju učitelji . ispravan odnos prema životu (odgojna komponenta) • unatoč svim vrlinama ne treba biti navezan isključivo na udžbenik Radna bilježnica . • Garnitura udžbenika: udžbenik za učenike priručnik za nastavnika radni listovi zbirka zadataka atlas Uloga udžbenika • mora biti pregledan i jasan • nastavnik ima autonomiju u odabiru • slijedi nastavni plan i program • pitanjima i poticajima vodi učenika kroz nastavno gradivo • treba poticati znatiželju.VJEŽBANJE TOPOGRAFSKOG ZNANJA • učitelj i učenici na karti pokazuju naizmjence • neizostavno je: verbalizirati pokazane činjenice izražavati se geografski • poželjno je koristiti pokazivač . zemljovide 20 .produktivno učenje .individualni tihi rad .sadrži tekstove. podatcima.. slike. grafike. i 2.gledanjem iz daljine raste preglednost .za skupni rad .olakšava ponavljanje sadržaja učenja ..domaći rad Informacijski list . • Kombinirani udžbenik sadrži elemente 1.

tekstualni i brojčani elementi na ploči čine cjelinu  tijekom nastavnog sata nastavnik treba povremeno obilaziti razred i kontrolirati rad VRSTE ŠKOLSKIH PLOČA • standardne crne • ploče sa zaklopcima. razvoj geografskog mišljenja )  nije potrebno zamračivanje Važno!  na prozirnici ne smije biti pohranjena prevelika količina informacija  moraju biti lako čitljivi za sve učenike  nepotreban tekst treba prekriti podatke i činjenice istaknuti: bojama. crteži. okretne.. Excel tablice. interaktivni CD) GRAFOSKOP / RADNI PROJEKTOR  vizuelno nastavno pomagalo  tehnički jednostavan. Word doc.. veličinom i tipom slova  koncepcijska zadanost nastavnog sata (univerzalne folije) nije motivirajuća niti za učitelja niti za učenike 21 . široko prihvatljiv  lakša je komunikacija s učenicima  tekstovi.. ploče na otklon.ima digitalnu pohranu teksta i koristi računalne aplikacije (PWP. crtanje profila > produbljujemo učenje  omogućuje praćenje procesa “korak po korak”  kod učenika potiče kreativno učenje  svaki učitelj geografije mora biti sposoban oblikovati crtež  plan ploče mora imati naslov  mora ostati dostupan do završnog ponavljanja  korisno je crtati u boji (izbjegavati žutu)  skice moraju biti pregledne  najbolje je ako crteži nastaju kao rezultat nastavnog procesa u nastavnom satu  grafički.. • “bijele” ploče • “pametna ploča” > interaktivna školska ploča ..ŠKOLSKA PLOČA / PLAN PLOČE  sažet zapis nastavnoga gradiva  olakšava učenje i ponavljanje  omogućuje korištenje zapisa. su na prozirnici  podatci se prikazuju kad su potrebni  mogućnost preklapanja prozirnica  višeslojne prozirnice omogućuju postupni razvoj složenih činjeničnih odnosa u prostoru (lakše razumijevanje i zaključivanje.

razraditi metodologiju vrednovanja filma . mora kreirati nastavu  film uvodi u temu. u boji  stvarni.informacijski prikaz .ističe glavne značajke pojma (objekta) razjašnjava odnose i veze izaziva stajališta potiče samostalno mišljenje i zaključivanje omogućuje spoznaju problema .oblikovan je kao tematska jedinica . )  voditi brigu da brzina i način prikazivanja budu primjereni uzrastu učenika Egzemplarni film .ponavljanje uz sažetak činjenica za pamćenje  prije projekcije filma treba dati sve potrebne upute (na što treba obratiti posebnu pozornost. daje prikaz ili sažetak..korelacija s drugim predmetima (povijest.ustanoviti redoslijed odvijanja nastave . sociologija) 22 .NASTAVNI FILM  neposrednije prikazuje prostor  olakšava učenje i razumijevanje nastavnih sadržaja  nastavnik nije samo tehničar. trik-filmovi prema sadržaju: dokumentarni  demonstracijski  motivacijski  pregledni  egzemplarni Informativni film  dajući informacije djelomično preuzima ulogu učitelja → pristupati kritički!  struktura: .predvidjeti način bilježenja Vrste nastavnih filmova prema tehničkim mjerilima:  16 – mm film... jasan i govoren / ne pisani tekst! mora biti dinamičan / proces RADIO I TELEVIZIJA Školski radio . 8 – mm film  tonski i nijemi filmovi  crno-bijeli. glavna poruka filma.najprikladniji su prikazi događaja (izvješća) . potiče razmišljanje  učitelj: .treba dobro poznavati sadržaj filma .prikaz mora biti zorno oblikovan jezik jednostavan.potiče slušanje i razmišljanje .uvod u temu .

Školska televizija - širi obzore, obogaćuje spoznaje - ubrzava percepciju, svijet prikazuje kao proces - obogaćuje rječnik, ubrzava razmišljanje,... daje sheme ponašanja, moralna načela (!?) BRD 1993. > 34 % geografskih znanja potječe s TV, 19 % iz škole MODELI  globus: fizički, reljefni, slijepi (indukcijski), tematski (klimaglobus, reljefni)  telurij: model Sunca, Zemlje i Mjeseca  planetarij: model Sunčeva sustava MULTIMEDIJA  istovremeno korištenje pokretne slike i tona BROJČANI PODATCI / STATISTIKA  nositelji mnogobrojnih informacija  apsolutni, relativni, kombinirano  podatke možemo: - razvrstati po veličini - izračunati srednje vrijednosti - uočiti razvojne procese - proučiti učestalost pojava  prednost relativnih brojeva: - u izražavanju prosjeka - kod vremenskih jedinica - brojevi nisu cilj nego sredstvo spoznaje!!! - poželjno ih je predočiti grafički DIJAGRAMI Vrste dijagrama 1. Linijski - pokazuju stanje, strukturu i promjene tijekom vremena 2. Dijagrami sa stupcima 3. Ostali dijagrami  dijagrami s figurama > odnos veličina  površinski dijagrami > dimenzije površina  točkasti dijagrami > usporedba pojave i prostora  trokutasti dijagrami > za 3 vrijednosti  klimadijagrami > stupci + krivulja  piramide (dobno-spolne)  dijagrami u obliku kruga > 1 % = 3,6º  blokdijagrami > treća dimenzija  kartogrami > građa prikazana na kartografskoj podlozi

23

GEOGRAFSKI PROFILI  jednostavni ili točni (u mjerilu)  hipsometrijski (visinski ili dubinski)  riječni  geološki  blokprofili (blokdijagrami)  kombinirani

6. OBLICI RADA U NASTAVI GEOGRAFIJE
Čimbenici nastave:  Učenik  Nastavnik  Nastavni sadržaji - oblici rada u nastavi ovise o odnosu ovih čimbenika U suvremeno doba –didaktički trokut je sve više četverokut  Nastavnik  Učenik  Nastavna tehnika  Nastavni sadržaji Najčešći oblici rada u nastavi  Frontalna nastava  Rad u skupinama  Samostalni rad  Timska nastava  Projektna nastava  Teorija igre 1. FRONTALNI RAD  najviše korišten oblik rada u nastavi geografije  nastavnik (učitelj) je voditelj nastavnog procesa  učitelj određuje interakciju, učenik samo reagira  učenici su u ulozi slušatelja i primanja obavijesti  Prednosti frontalne nastave: - ista informacija za sve - lakše održavanje discipline - razvoj sposobnosti slušanja  Nedostatci: kod učenika nedostatna kreativnost, aktivnost, samostalnost, suradnja,...

24

2. SKUPNI RAD  nastava se odvija u više skupina  učenici unutar skupine uče samostalno nastavnik - rukovodi nastavnim procesom - bira nastavne sadržaje, planira, pomaže u radu, daje smjernice, vrednuje uradak učenici - prihvaćaju povjerene im zadatke - koristeći svoje sposobnosti kreiraju zadatke Tijek nastavnog sata  uvodni dio: motivacija učenika za rad, formiranje, podjela zadaća i radnog materijala  samostalni rad u skupinama pretpostavlja: predznanje (interpretacija zemljovida, dijagrama, podataka, verbalno i grafičko izražavanje...) i jasno postavljene zadatke  završni dio: zajednička rasprava ili ujedinjavanje rada - skupine daju izvješća - uz pomoć nastavnika sastavljaju zaključke 3. SAMOSTALNI RAD  učenik radi sam na posebnom zadatku (ili dijelu zadatka) koji s radovima drugih učenika čini cjelinu  obrazovna vrijednost ove nastave je veća, ali zahtijeva više vremena  poželjna je upotreba računala i učenje na daljinu  obično se kombinira s frontalnom nastavom i (ili) skupnim radom 4. RAD U PAROVIMA  poticajan je u nastavi geografije  djeluje motivirajuće  učenici u paru imaju ulogu pomagača  slabiji (introvertiran) učenik lakše napreduje  ponavljajući činjenice s partnerom lakše se pamti  među parovima postoji konkurencija  učitelj daje savjete pojedinačno  ocjena riješenog zadatka je zajednička

Komunikacija učitelja tijekom rada u parovima

Etape rada u parovima

25

pedagozi.5. posjete  Nakon uputa za svih. vježbanje. PROJEKTNA NASTAVA= istraživačka  vrlo korisna metoda u nastavi geografije  koristi prirodni “laboratorij” / školski vrt. geografija – povijest – sociologija (srodni). samostalni i seminarski radovi  Aktivnosti učenika su uglavnom samostalne. polje. psiholozi  tako nema ponavljanja istih tema u više predmeta Preporučena struktura godišnjeg fonda sati Prednosti  razbija monotoniju  čvršće povezuje kolektiv  više angažira učenike  korelacija nastavnih područja  istraživački rad učenika  kvalitetniji odgojno-obrazovni rad Tijek rada  Metodsku jedinicu zajednički izvodi tim učitelja  U velike skupine integriraju se učenici više razreda: (60 – 200 učenika) . pokusi. dijele se u male skupine (timove): (5 – 20 učenika) utvrđivanje.uvod. 26 . pokazivanje. više struka. geografija – kemija  Mora se planirati u tjednim i godišnjim izvedbenim planovima svih zastupljenih predmeta  timsko planiranje  timovi nastavnika: strukovni. ponavljanje. filmovi. geografija – biologija. TIMSKA NASTAVA  Uključuje više nastavnih predmeta: npr. grad  više poštuje zanimanja učenika  učenici rade na određenom projektu u skupinama  ne drži se čvrsto obveznog nastavnog plana i programa zahtijeva više priprave i rada nego kod uobičajene nastave (proučiti literaturu. gosti predavači. učitelji kontroliraju rad i daju upute  Na kraju je zajedničko vrednovanje nastavnog projekta Slaba zastupljenost u Hrvatskoj (zašto?)  nedovoljna osposobljenost nastavnika  složenost planiranja  zahtjevnost koordinacije u timu  zahtjevnost prikupljanja materijala za timski rad  organizacija prostora u školama  “poremećena” disciplina  treba više i svestranije raditi 6.

stjecanje znanja .razvoj sposobnosti . TEORIJA IGRE  naročito prikladna za mlađu dob učenika  to je složena pedagoška aktivnost.izvrstan stručnjak i govornik 27 .7. vježba: kartografska pismenost Igre za vježbu  putovanje po zemljovidu. kretanje planom grada i sl. . usustavljivanje i provjeru znanja učenika Cilj je postići:  interes i aktivnost učenika  razumijevanje nastavnih sadržaja  kreativno znanje  odgojnu komponentu učenja 1.domišljatost učitelja u poučavanju . tumačenje činjenica i podataka. uključuje: . 7.mogu služiti za poučavanje pr.nastava je u obliku izlaganja ..      VERBALNE METODE (usmeno izlaganje.doživljaj posljedica vlastitog postupka  dijete je u igri opuštenije i ne doživljava strah  rad učenika je spontan i dobrovoljan  nema uobičajene krutosti u odnosu učenik-učitelj Kategorije igre Igre s pravilima: a) strategijske  igraju se prema dogovoru sudionika (šah ili mlin) b) igre na sreću  počinju bacanjem kocke. izvlačenjem . razgovor) dominiraju u tradicionalnoj nastavi ako nemamo dovoljno nastavnih sredstava kad živom riječju nastojimo djelovati na emocije slušatelja posredno usmeno izlaganje = snimljene govorne emisije često se koriste u nastavi zemljopisa METODA USMENOG IZLAGANJA  izrazita aktivnost učitelja . analizu.moguća je kombinacija a) i b) . METODE RADA U NASTAVI GEOGRAFIJE Način rada u nastavi  Nastavnika u poučavanju  Učenika u učenju    prilagođene su naravi predmeta u geografiji omogućuju promatranje.

stupanjska mreža. različite gospodarske strukture.oni slušaju i gledaju (objekti u nastavi) . upute) OBJAŠNJENJA  podjednako se koriste kod svih uzrasta  umanjuje pasivnost učenika  za dokazivanje zakonitosti (zračna strujanja. usmjeravanje.samostalno bilježenje  poželjno kombinirati s drugim (verbalnim) metodama  dio predavanja može se povjeriti učenicima  pogodnije teme: .. raspodjela energenata.. neokolonijalizam u Africi)  za tumačenje složenih pojava i procesa (gibanja Zemlje.društveno-geografske . prometnu povezanost zaključci: struktura i razmještaj industrije 2. ovisnost o sirovinama iz uvoza.. 28 . opisivanje PREDAVANJE  prikladno za učenike starijeg uzrasta  češće se koristi za društveno-geografske teme  omogućuje racionalizaciju vremena i gradiva. izvlačimo zaključke priopćimo: razmještaj sirovina.. dodajemo dokaze tvrdnja: u Hrvatskoj postoji pet industrijskih regija navodi zašto je tako: suvremene migracije stanovništva.sugestivno izlaganje . energenata.treba postići sudjelovanje i sudoživljavanje  jednoznačni prijenos informacija učitelj  učenik  usmeno izlaganje uključuje: predavanje/pripovijedanje. nastanak monsuna. stanovništva.zapisivanje na ploči .prometno-geografske . prezentiramo činjenice. povezivanje s ranije naučenim gradivom te sistematiziranje i usustavljivanje gradiva  dosadu slušanja pobjeđuje: .. priopćimo osnovnu tvrdnju. objašnjenje.zavičajna (nacionalna) geografija  potrebno je stručno vodstvo nastavnika (stručna dopuna.   neizostavna su pitanja učenika Objašnjenje je uspješnije ako se koristi odgovarajuća nastavna sredstva.) Dvije osnovne varijante objašnjenja: 1. pasivnost učenika . promjena sektora zaposlenosti)  za uzroke i posljedice pojava u prostoru (depopulacija Like..

potres. ..Npr. za izmjenu dana i noći o globus...prikupiti pitanja učenika i vježbati davati točne odgovore .  stručno usavršavanje nastavnika  sudjelovanje na seminarima i znanstvenim ekskurzijama  kod učenika poticati: izvješćivanje i zaključivanje Kako poboljšati učenje metodom izlaganja?  temu raščlaniti i prikazati na više različitih načina . mediji. pješčana oluja. osobna iskustva (učenika) Primjena opisivanja od nastavnika zahtijeva:  široku kulturu (opću i geografsku)  odgovarajuće opskrbljenu školsku (geografsku) knjižnicu  suradnju s drugim nastavnicima: književnost.kreativnošću govora i problematiziranjem povećati važnost informacija METODA RAZGOVORA  dijalog  zahtijeva visoku stručnost i pedagoško iskustvo nastavnika  koristi se ako učenici posjeduju predznanje  ako gradivo obilježava kauzalnost i komparativnost Nastavnik  najavljuje temu  postavlja pitanja  formira male logičke cjeline  sluša i ispravlja odgovore učenika  stvara zaključke Prednosti:  svjesna aktivnost učenika u usvajanju nastavnoga gradiva  individualizacija nastavnog rada 29 .kratku informaciju iz više izvora pretvoriti u 5 minutna predavanja . litoralizacija. povijest. novinski članci..u obliku igre . putopisi. metoda objašnjenja daje dobre rezultate OPISIVANJE  jednostavna ali zahtjevna metoda  opis: stručno korektan te stilski i slikovito živ i zanimljiv  kod učenika stvara sliku i aktivira emocije (erupcija vulkana.. bilogija. rad u rudniku.... filmovi. izvor svjetla o telurij o dobra skica na ploči o film  nastavna sredstva se koriste poslije izlaganja (za dopunsko objašnjenje ili utvrđivanje uspjeha) u protivnom je metoda demonstracije  didaktički gledano..)  izvori znanja: znanstveno-popularna literatura. izgled kanjona.

razgovorom dođemo do spoznaje o značajkama klime 2.b) HEURISTIČKI > problemska pitanja koja potiču razmišljanje  prilikom obrade novih nastavnih sadržaja  u sintezi nastavnih cjelina Zašto je zapadna Europa dvostruko vlažnija od istočne? Zašto na konstruktivnoj granici nastaje oceanski hrbat? 2. objašnjavajući i zaključni 1. prema didaktičkom cilju ~ uvodni. godine  kod nove nastavne cjeline 2. 30 .a) UVODNI RAZGOVOR  na početku sata  na početku šk. prema karakteru pitanja i odgovora ~ katehetički i heuristički 2. a koje odumiru i zašto? PITANJA MORAJU BITI:  uvijek jasno i precizno formulirana NE~ Što se događa na ušću rijeke? DA ~ Kakvo ušće nazivamo delta i kako nastaje?  poželjna je “aktivna metoda” .Podjela razgovora: 1.b) OBJAŠNJAVAJUĆI RAZGOVOR  za priopćavanje novih nastavnih sadržaja  pitanjima usmjeravamo razmišljanje učenika primjer: sredozemna klima u RH .iznesemo vrijednosti klimatskih elemenata .c) ZAKLJUČNI RAZGOVOR  za utvrđivanje i uopćavanje gradiva  za provjeru znanja učenika  formulacija pitanja proizlazi iz zadaće metodske jedinice primjer: gospodarske integracije u Europi Od kada i zašto dolazi do političkog i gospodarskog povezivanja? Koja integracija naglo jača. faktografija primjer pitanja: Godišnja količina padalina u Baranji? Što su izoterme? S kojim državama graniči Hrvatska? 1. izgradnje prometnog sustava i sl. rješavanje komunalnog otpada.potiče geografsko razmišljanje i pamćenje .zahtijeva intelektualne sposobnosti učenika primjer: raspraviti problematiku: vodoopskrbe.a) KATEHETIČKI > kratki odgovori.

telurij.. kartogrami. točkasti. TV emisije  crteži i skice GEOGRAFSKE KARTE / ZEMLJOVIDI 1. izvorne 4. pojava i procesa u prirodi ili društvu  može se odvijati: . klimadijagrami. u stupcima. filmovi. pregledne     iz školske zbirke iz udžbenika u atlasu ostalo DIJAGRAMI Nastavnik treba:  poznavati vrste i namjenu (linijski. trokutasti. planetarij  ostali modeli: plime i oseke..2. dokazivanja)  podrazumijeva obradu novoga gradiva sistematskim prikazivanjem predmeta.u običnoj učionici   u izravnoj je povezanosti s materijalno-tehničkim uvjetima nastave (škole) može biti korištena samostalno ili u kombinaciji s drugim nastavnim metodama Najčešći objekti prikazivanja  zemljovidi / geografske karte  dijagrami  kartogrami  profili  slikovni materijali. DEMONSTRACIJSKE METODE (metode pokazivanja. tematske 3. mareoelektrane  izvorni predmeti (vrste minerala i stijena)  videozapisi. krug. dijapozitivi  modeli svemirskih tijela: globus..na terenu (najefikasnije) .)  pravilno protumačiti dijagram  na bazi podataka izraditi dijagram koji najbolje odgovara KARTOGRAMI = kartografski prikazi prostornog rasporeda i prostiranja proučavanih predmeta ili pojava unutar nekog teritorija 31 . opće 2. prikazivanja.u kabinetu .

gline  didaktički efektni jer pokazuju strukturu modeli instrumenti (telurij)  simuliraju pojave ili procese  olakšavaju shvaćanje  nastava je atraktivnija Telurij FILMOVI I VIDEOZAPISI  audiovizuelni zapis nastavne građe  vrlo zorno prikazuje problematiku  procese prikazuju dinamički  mogu obuhvatiti cijeli svijet  nedostatak: univerzalnost  nastavnik odabire u skladu sa situacijom (uzrast učenika. vulkana.. naselja. kamena. 32 .)  dobro ih je kombinirati uz druge nastavne metode STRUČNE KOLEKCIJE  izvorni materijali za pokazivanje  naručuju se kod proizvođača ili prikupljaju u prirodi (i na ekskurzijama)  zbirka minerala i stijena  herbarij  uzorci tipova zemljišta i sl. vjerna i dojmljiva slika te lakše se uočavaju detalji  dijapozitivi su sastavni dio plana nastavnog sata  bolje ih je prikazivati uz objašnjenja (ne na kraju)  oni trebaju učenike poticati na razmišljanje i na postavljanje pitanja MODELI makete:  reljefa.  izrađuju se od gipsa.PROFILI (profil = presjek. .. DIJAPOZITIVI  slika olakšava predodžbu geografskih pojmova  izvrsna nadopuna verbalnim metodama  jednostavna primjena. drva.. društvena sredina.. obris) može biti:  topografski  riječnog korita  prometnice  geološki  slojeva atmosfere  pedološki (slojevi tla) SLIKE. biramo redosljed  u prikupljanju angažirati i učenike DIJAPOZITIVI  poticaj aktivnom učenju  prednost: velika.

sunčani sat . Primjeri:  onečišćenje voda (uzroci i posljedice)  vodopropusnost različitih vrsta stijena  otpornost stijena na eroziju  nastanak bora i rasjeda  abrazija.aktivno istraživačko učenje .pijesak i glina za izradu reljefnih oblika suradnja s nastavnicima biologije.meteorološki instrumenti . ili učenici uz upute POKUSI /EKSPERIMENTI  zahtjevna nastavna metoda  mogući su u manjem broju metodskih jedinica  oponašaju proces  angažiraju učenike . nastanak klifa i potkapine  zagrijavanje zraka.kreativno mišljenje i zaključivanje  daju zorne predodžbe i sigurna znanja o prirodnim zakonitostima Prema obliku ispitivanja razlikujemo:  pokuse s modelima  prirodni pokusi Tematski:  zaštita okoliša  geologija i geomorfologija  klimatska geografija  hidrogeografija  geografija tla itd. kemije.nanos različitog tla .CRTEŽI I SKICE  približavaju pojam  pomažu u predstavljanju i razumijevanju  priprema unaprijed ili crtati izravno u nastavi  može nastavnik crtati na ploči. potok i jezero .povećava motivaciju . nastanak vjetra    potrebno: stručnost nastavnika i oprema geografski laboratorij geografski vrt .umjetni brijeg. fizike  33 .

stručna literatura.)  stariji učenici trebaju biti sposobni samostalno obraditi tekst METODA GRAFIČKIH RADOVA     često se koriste u nastavi zemljopisa prezentira brojeve na prikladniji način prikazuje stanja. reverzni).iz teksta postaviti nekoliko pitanja. časopisi PREDNOSTI UDŽBENIKA  odgovara NPP-u i uzrastu učenika  nastavno gradivo je provjereno i didaktički pripremljeno  osim teksta udžbenik sadrži ilustracije  učenici su svjesni važnosti građe u udžbeniku  sadrži pitanja i druge upute i sugestije KAKO KORISTITI UDŽBENIK?  upute za rad daje nastavnik  najpotrebnije su u prvoj godini učenja (pročitati dio po dio glasno.. . ili zatražiti pokazivanje na zemljovidu.. nacrtati. odnose i procese olakšava spoznaju Može biti:  izravna (direktna)  neizravna (indirektna) 1. brojke pamtiti smisleno. revoluciju Zemlje φ i λ..interpretaciju zemljovida .analizu statističkih podataka  prikladno za: obradu novih nastavnih sadržaja te utvrđivanje i usustavljivanje gradiva  prikladni tekstovi: iz udžbenika. krivulju demografskog prijelaza (tranzicije) 34 . strukture. tri glavne prirodne regije Brazila. apsolutnu i relativnu visinu mjesta A i B. naglasiti bitne pojmove.RAD S TEKSTOM    omogućuje samostalni rad učenika stiču se trajnija znanja učenike osposobljava za: .tumačenje novih pojmova . na prozirnici ili u bilježnicu  crtež je jednostavan  daje veći broj informacija u sažetom obliku  “vizuelno” se lakše pamti  kartogrami (karte su prikazane konturama i dodan sadržaj)  pojednostavljeno nacrtani pojmovi..duži tekst razdijeliti na manje cjeline. rasjed (normalni.. objasniti nove pojmove.. pojave i procesi Nacrtajte: geografski položaj Hrvatske... IZRAVNA GRAFIČKA METODA  vrlo je učinkovita  podrazumijeva izravno crtanje na satu  crta nastavnik ili učenik  crta se na ploči. u svakoj istaći osnovnu misao i ono što ih povezuje. nastanak obalnog strmca.

izrada razl. nacionalno. literature. međunarodno)  stvoriti vlastitu banku podataka  poznavati vrste računalnih programa za učenje. ŠK) UČENJE POMOĆU RAČUNALA Računalo nastavniku bitno olakšava pripremu i izvođenje nastave iz geografije: .omogućuju izradu velikog broja tematskih karata Računalo povećava mogućnosti suradnje nastavnika i učenika ŠTO JOŠ TREBA ZNATI (nastavnik)?  koristiti banke podataka (regionalno. grafikona. čisti e-learning je samostalni rad učenika / studenata 2. se rade kratki programi (motivacija učenika!) Struktura:  motivirajući početak  zahtijevnija sredina  zadatci otvorenog tipa na kraju (Ivan Malkoč: Programirana nastava geografije. mješovito (hibridno) obrazovanje uključuje kombiniranje klasične nastave u učionici i učenje uz ICT 35 . danas sve više s interneta) PROGRAMIRANA NASTAVA  komunikacija je apersonalna  pripremljen program usmjerava učenika  postoje klasični i računalni tipovi programirane nastave iz geografije  prikladni podjednako za prirodnogeografske i socijalnogeografske nastavne sadržaje  ugl. NEIZRAVNA GRAFIČKA METODA  koristi ranije izrađene crteže  crtati može nastavnik. učenik ili netko treći  crteži su precizniji i točniji (iz udžbenika. priručnik za nastavnike.kartografski programi (administrativne jedinice) . te gdje i kako ih se može nabaviti  dobro naučiti primjenu tehnologije prije poučavanja E – LEARNING = izvođenje obrazovnog procesa uz pomoć informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) > računalo i internet  e-learning je interaktivan (dvosmjeran) proces  naglasak je na tehnologiji  ne smije se zanemariti važnost kvalitetnog učenja i poučavanja Mogućnosti: 1.priprema i preuređivanje teksta .2. dijagrama .

.r. potrebna je dodatna minimalna investicija i AV kabel Multimedijski udžbenik Zadarska županija VIDEO-ŠKOLA ZA UČENIKE ŠKOLE “ZADARSKO OTOCI”  Škole imaju mali broj učenika: Veli Iž-21.vg) 2.96. ispit učenika putem interneta Šk. ’05. Premuda-1  ne isplati se investirati u kabinete i skupu oprem  Video-nastava ide iz: OŠ P. Silba-3. 1996./97. dipl.4. Od šk.. 2007.  uradak u slici i tekstu putem satelita poslali profesoru u Novi Vinodolski (privatna kuća)  satelitska elektronička pošta poruku šalje na TV prijemnik DIGITALNA MULTIMEDIJALNA NASTAVA POMOĆU RAČUNALA  mogućnost zamjene LCD projektora TV prijemnikom znatno pojeftinjuje razrednu opremu  računalo mora imati ugrađenu video karticu i RGB izlaz  ako nema. elektroteh. Gorica nastavnik: Veljko Skočilić.  prva matura na daljinu  maturu su polagali: Tomislav Petković i Tomislav Korenika  detalniji opis na web stranici Škole (http://pubwww. god. elektroteh.PRIMJER IZ HRVATSKE Obrtnička škola za strojarstvo i elektrotehniku. Nikola Šafranko. Olib2. elektroinst. Molat-2.skola.r.3./08. Goran Cvetić. inž..god.  NPP u digitalnom obliku  multimedijska digitalna nastava  5. Preradović od II.r. 1999.srce.3. V. kasnije iz OŠ Bili Brig 36 . XI./ 00. ispit putem satelita nastavnik: Veljko Skočilić učenici: Zlatko Dilberović.XI. polug.hr/obrt.

TERENSKA NASTAVA Nastava u izvornoj stvarnosti  Izvanučioniočka nastava /ne samo izlet!!/može uključiti muzeje.novo osmišljavanje metodskih jedinica . razvoja grada) 2. Iž 22. god 2008.izrada e-learninga .)  OŠ Molat i Premuda još nemaju opremu  nastavnici su još u fazi edukacije  videovezom će pratiti nastavu iz fizike. temeljito planirati aktivnosti 2. ima 28 učenika: V. sloboda učitelja u odabiru metoda poučavanja 4. nezainteresirani /premalo pripremljenog multimedijalnog materijala “Online” poučavanje  učenici koriste materijale koje nastavnici stavljaju na web Škole  komunikakcija učenik nastavnik odvija se putem e-pošte Na veću primjenu e-learninga utjecati će: 1. neprilagođeni za e-learning  vrlo spore promjene u očekivanju HNOS-a za srednje škole  korak > “Europska računalna putovnica” za nastavnike = učenje rada na računalu+ permanentno usavršavanje u metodici  nastavnici ugl. Molat 2. jasno osmisliti ciljeve i zadaće 37 . vjerske i gospodarske objekte  Najispravnije je > izvornu stvarnost metodički oblikovati 1.ogroman trud učitelja .Trenutno stanje (studeni ’08.usavršavanje u zvanju ~ e-učitelji SREDNJE ŠKOLE  znatno zaostaju  “vakuum” između HNOS-a i Bolonjskog procesa  nastavni programi ugl. Olib 1 OPĆE STANJE U HRVATSKIM ŠKOLAMA OSNOVNE  HNOS ubrzava promjene  odumire “frontalna” nastava  postupno zaživljava “e-learning”. Premuda 1. vanjsko vrednovanje i rangiranje učitelja i škola 2. izlaskom na teren ustanoviti cjelovitost Važno! 1./09. kulturne. u učionici upoznati modele (na pr. kemije i biologije  povremeno će otočka djeca pohoditi školu na Bilom brigu (Šibenska 12)  šk. licenciranje i odgovarajuće financijsko nagrađivanje 8. poslovna odgovornost učitelja / škola 3. Silba 2. zahtijeva: .

Cilj organiziranja terenske nastave  To je učenje otkrivanjem. 1985): Gdje god i kad god je moguće.. didaktičko-metodičko oblikovanje.terenski nastavni sat 2. zadatke. istraživanjem i stvaranjem u neposrednoj geografskoj stvarnosti      Ona omogućuje: izravno upoznavanje prirode izravno upoznavanje kulturnog ambijenta izravno upoznavanje života ljudi izravno upoznavanje gospodarskih postignuća Osnovno polazište u nastavi geografije (Brazda. samostalni rad..poludnevni terenski rad ili izlazak 3. ciljeve i vrijeme trajanja 1. M. temeljna geografska znanja treba stjecati neposrednim nastavnim radom u prostoru! PREDNOSTI  najefikasniji tip nastave  omogućuje neposrednu spoznaju geografskog prostora  omogućuje kombinaciju različitih metoda učenja (izlaganje. Brazda Kompleksni kriterij uključuje: sadržaj.)  neposredno sudjelovanje učenika daje trajna znanja  mogućnost kombiniranja s drugim predmetima (interdisciplinarnost)  učenje je konkretnije i radosnije  učiti se može i na plaži NEDOSTACI  zahtijeva više vremena za izvedbu  poteškoće oko organizacije (previše učenika?.. “uzeti” drugima satnicu ili raditi vikendom?)  financijski troškovi  opasnost od nezgoda Podjela terenske nastave prema prof. pokazivanje.višednevna nastavna ekskurzija ??? > mali nesklad pojmova (prema M. Brazda “ekskurzija je složeniji višednevni oblik terenske nastave”) Podjela prema trajanju:  jednosatna ili dvosatna terenska nastava  poludnevna terenska nastava  cjelodnevna (jednodnevna) “ “  višednevna terenska nastava ili ekskurzija 38 .jednodnevni rad ili izlazak 4. razgovor.

zadatci iz matematike. razred > odredišta prema nastavi geografije + više poludnevnih izlazaka iz geografije  Koliko? RH nema definirano. priroda. kartiranje. razred > interdisciplinarno (hrvatski. engleskog jezika  Polazište: Budinjak  4 km pješačenja (do 14 sati)  kružna staza s 10 postaja (Tumuli . kompas.  ekskurziju vode turistički vodiči  pokazuju atraktivnosti  učenici gledaju i slušaju (spavaju!?)  minimalno didaktičko – metodičko sudjelovanje nastavnika  nedostaje element istraživanja (uzimanje uzoraka.. povijest. i VIII. i VI.. razredi > višednevno “maturalno putovanje” u Hrvatskoj..)  jasno razdvojiti nastavu od razonode! Neki od mogućih prijedloga PRIMJERI Jednodnevna integrirana terenska nastava  VIII.)  VII. opisivanje)  neprihvatljivo sa stajališta nastave! Prijedlog organizacije terenske nastave iz geografije Više jednodnevnih izlazaka koji prate nastavni program  V. matematike.. ankete. intervjui. Slovenija: 30 %  Odvojiti putovanja radi razonode (s razrednikom) od putovanja na kojima se ostvaruje nastava (nosi se pribor za nastavu: bilježnica. nogomet  na povratku posjeta Krašiću 39 .Prema razinama terenska nastava može biti:  jednopredmetna  višepredmetna Sadašnje stanje u Hrvatskoj u većini OŠ  V. topografske karte. i VIII. razredi > jednodnevno putovanje  VII..Kneževski tumul – Lokva –Židovske kuće – Gradina – Bedemi – Ponikve – Travnjak –Antičko groblje)  nakon toga: izložba u EKO-centru. VI. razredi OŠ Rapska  Park prirode Žumberačko gorje  Osmislili: nastavnici geografije..

TZK (sportske aktivnosti i natjecanja) Škola u prirodi Zašto?  U učionicu se može donijeti vrlo mali dio izvorne stvarnosti koju geografija proučava Osnovni ciljevi i zadaće:  upoznavanje prirodnog okoliša  razvoj istraživačkog duha  otkrivanje “novog svijeta” i stjecanje iskustava u odnosu prema prirodi i ljudima  razvijanje ekološke svijesti  sportske igre i natjecanja  kreativne i umjetničke radionice  cjelodnevna animacija  školski program Primjer interdisciplinarne škole u prirodi za nastavnike Zadarske županije (1.hrvatski jezik (I. razreda  trajanje: 4 dana. 3. do VIII. Demografska obilježja sj.dan > radionica iz geografije (3 izlaganja u autobusu): Krški oblici (Lena Mirošević). dan: Vojni Tuk .biologija (brojnost vrsta. geografije Hodogram rada:  1. i 2.Terenski izlasci ekoloških tehničara / Prirodoslovna škola Zagreb  Odredište: Medjane – Prelog  Cilj: upoznati geomorfološke i ekološke značajke krškog reljefa na prostoru Samoborskog gorja  PP Medvednica: špilja Veternica (7 km duga)  upoznati geomorfologiju i špiljski živi svijet (šišmiši. poznavanje topografskih karata i služenje njima) . Velebita (Ana Rimanić). Tesla (Smiljan) – Kuterevo  2.dan (put): Ogulin – j.) TN u Mrkoplju za darovite učenike V.kemija (PH vrijednost. srpnja 2003. B.. Značajke naselja kroz koje prolazimo (Kata Magaš) 40 . Mažuranić – posjetili su spomen sobu u Ogulinu) .geografske radionice (kartiranje Vojnog Tuka. i 4.. PH indikatori i prozirnost vode) . mjerenje visine stabala) . kemije.Krasno  osmislili: nastavnici biologije. svibanj 2007. Sabljaci – muzej N.)  trajanje: 2 dana  odredište: sjeverni Velebit .  nazočno: 40 učenika  1.natjecanje (orijentacija i poznavanje topografskih karata)  interdisciplinarni dio: ... orijentacija i korištenje kompasa.

druženje i rekreacija AGENCIJE  koje nude program “škole u prirodi”  “Amicus” > nudi jedinstven cjelovit program škole u prirodi temeljen na principima “doživljajne pedagogije” tj. dan > radionica iz biologije: Jestivo bilje u prirodi > okrugli stol: rasprava i zaključci o urađenom Poslije objeda polazak za Zadar sa zaustavljanjem: 1 sat u Kutarevu (utočište za male medvjediće). upotpunjuje sadržaje obrađene nastavnim planom i programom  “Feniks D-tours putnička agencija” > (jednodnevni programi terenske nastave): Grgasova špilja (kod Samobora) i Veternica. Sisak i Lonjsko polje. listopada)  domaćin: Isusovačka klasična gimnazija u Osijeku OŠ B.uskoci. identificirati povijesne lokalitete. naučiti o Domovinskom ratu. do 10.> poslije objeda posjeta sirani “Runolist” u Krasnom i radionica iz kemije: Fizikalno-kemijska svojstva vode  2. kula Janković Stojana .Iliri. 1 sat u Gospiću (predah i razgled grada) Klasična gimnazija Ivan Pavao II. Zadar  Stručni izlet u Kopački rit.r)  listopad 2008. Tesla i Cerovačke pećine.općina Škabrnja i naselje Smilčić . Kolega i D. Kašića Zadar (VIII. Vukovar i Đakovo  za učenike drugih razreda  sudionici: 37 učenika i predmetni profesori  biologija-povijest umjetnosti-zemljopis-vjeronauk-povijest  trajanje: 4 dana (7. Lika – memorijalni centar N.klimatska obilježja Ravnih kotara •na terenu: identificirati prirodnu osnovu. posebno Liburni . za OŠ: Uskrs na seoskom imanju (s radionicama) 41 . Osijek.  VIII e i VIII k razred  poludnevna terenska nastava povijesti i zemljopisa  Islam Grčki – Smilčić – Škabrnja  nastavnici: V. Marin + 3 člana HVIDRA-e  domaćini u Škabrnji: predstavnik općine i ravnatelj OŠ Prethodni zadatci učenika •referati učenika s temama: .

formalno učenje primjer: strukturne jedinice u građi Zemljine kore a) nabrojiti b) objasniti c) nacrtati d) demonstrirati 42 .važnu ulogu ima sistematiziranje gradiva Izbjegava se “bubanje” tj.temelji se na produktivnim misaonim aktivnostima . godine  tijekom šk. godine / obrazovnog razdoblja  tijekom nastavnog sata  nakon obrađene tematske cjeline Prema opsegu gradiva:  fragmentarno (dijelovi gradiva)  tematsko (cijele ili značajnije teme)  kompleksno (više cjelina nastavnih sadržaja) Prema kvaliteti ponavljanja:  reproduktivno  produktivno (osmišljavanje sadržaja) Suvremena nastava traži produktivno ponavljanje . 1. fond sati) Utvrđivanje ili učvršćivanje znanja  znanja pretvara u trajna  sprečava zaboravljanje usvojenih znanja  omogućuje više vještina i sposobnosti “Repetitio est mater studiorum!” “Ponavljanje je majka znanja!”  neki ga izostavljaju na račun obilja gradiva  nekima je dosadno / nezanimljivo  nekima je previše truda u osmišljavanju Kada ponavljati gradivo? Prema rasporedu ponavljanja:  kontinuirano  raspodijeljeno «Često i kratkotrajno je djelotvornije!» Vremenski:  na početku šk.9. PONAVLJANJE I VJEŽBANJE    zasebne sastavnice nastavnog procesa tijesno su povezane i uvjetovane u makroplanu dolaze zajedno (ista kolona. godine  na kraju šk.

naučene radnje postaju navike Odnos vježbanja i kontinuiranog učenja  Vježbanjem vanjskih organa (oči. igru asocijacija i sl.)  kognitivne sposobnosti (opažanje. a u kojem najsporiji?  Kako na razvoj gospodarstva utječe monokultura a kako propulzivna industrija?  Pokažite na karti glavne pustinje svijeta i objasnite uzroke njihovog nastanka..bolje razumijevanje činjenica . nastojati formulirati zahtjevne zadatke. Vježbanje  sastavnica nastavnoga procesa koja: Usavršava:  vještine (orijentacija.učenje pomoću slike.. čitanje zemljovida.  ponavljanjem doznajemo stupanj usvojenosti gradiva Ne prelaziti na novo gradivo ako nije usvojeno staro!? Ako je ponavljanje klasično. Ako skupina ne zna. sadržaji o Zemlji u svemiru)  Na ploči nacrtamo tablicu. skiciranje.Metodičke sugestije za kvalitetno ponavljanje  neka bude isplanirano u artikulaciji sata  upoznati učenike s načinima produktivnog ponavljanja . Učenike podijelimo u 3 skupine.) Vježbanje omogućuje: . gospodarska i društvena obilježja otočnih.. ruralnih i brdsko-planinskih područja u Hrvatskoj. zaključivanje)  stjecanje znanja i rukovanja (kompas.  Na razvoj sposobnosti utječe vanjska sredina i osobna aktivnost – trud. audiovizuelni uređaji. 43 . modela . ruke) stječu se vještine. U kojem razdoblju je rast bio najbrži. koji potiču na razmišljanje i zaključivanje Na primjer:  Objasnite kako depopulacija utječe na demografska. eksponata. Primjer za ponavljanje kao uvod u nastavnu jedinicu: Zemljina rotacija i revolucija (igra asocijacije.. svaka ima glasnogovornika. Nakon što pogodi stupac ista skupina može nastaviti pogađati konačno rješenje. Vrijeme za razmišljnje je ograničeno. pamćenje.  Izračunajte prosječne godišnje stope promjene broja stanovnika za međupopisna razdoblja.osmišljavanje sadržaja sistematiziranjem . pravo odgovora imaju druge skupine.lakše pamćenje sadržaja . karte..organizirati kviz.  Vježbanjem unutrašnjih organa (funkcije mozga) stječu se sposobnosti. mišljenje.

 pripremanje učenika: što će raditi. odrediti “pomagača” u skupini  probuditi zanimanje učenika  prilikom demonstracije objasniti postupak  tijekom rada učenika pratiti njihov rad. na koji način.osnovno (razvoj vještine) . analiza.i izvođenje instruktaže: crtanje.uvodno .aplikativno (razvoj navike) ..... oprema..korektivno (ukoliko je potrebno) Metodičke sugestije za uspješno vježbanje  planirati vježbanje kao samostalnu sastavnicu sata  odrediti znanja i spsobnosti učenika  pripremiti nastavna sredstva i pomagala  predvidjeti skupine i zaduženja svakog učenika  ako je potrebno.Didaktički oblikovano vježbanje ima 3 etape:  priprema nastavnika: izbor operacija.. a da bi se mislilo treba znati! Znanje je preduvjet kvalitetnom vježbanju! Razvoj vještina i sposobnosti je preduvjet za kvalitetnija znanja! Metodska jedinica: Rasna obilježja svijeta Metodska jedinica: Opće (ukupno) kretanje stanovništva Zadatak za vježbu: Prema podatcima iz tablice skicirajte tip općeg kretanja stanovništva ! 44 . zaključci  izvođenje vježbanja: . veće pogreške ispraviti  učenici će sami obrazložiti što rade i zašto  strpljivo ih bodriti sve dok steknu vještinu    Kako bi se znalo valja misliti.

razvoju interesa za nastavu . sistematiziranje. shvaćanje. analiza. postavljenim zadatcima i odgojnim vrijednostima  Kako pratiti interes i sposobnosti učenika? zapažanja sustavno bilježiti OPISNO u posebnu rubriku bilješke o NAPREDOVANJU primjedbe o stupnju usvojenosti dati tek nakon boljeg upoznavanja učenika registrirati intelektualne. zauzimanje stava.postignućima u usvajanju odgojno-obrazovnih sadržaja . sinteza. izražajne i senzorne sposobnosti učenika Područja promatranja učenika  afektivni razvoj: reagiranje. sinteza 45 .2. primjena. preciziranje.Metodska jedinica: Latinska Amerika Metodska jedinica: Geomorfološka obilježja Hrvatske Zadatak: Istražite u dostupnoj literaturi i na internetu. manipulacija. te na zemljovid ucrtajte poznatije speleološke objekte u Hrvatskoj! 9. analiza. razina realizacije  kognitivni razvoj: znanje. praktične. PRAĆENJE I OCJENJIVANJE UČENIKA U NASTAVI GEOGRAFIJE Praćenje učenika  Sustavno bilježenje zapažanja o: .motivaciji i sposobnostima učenika .odnosu prema radu. vrednovanje  psihomotorni razvoj: imitacija.

.  Upisivati samo provjerene i dokazane tvrdnje.Smjernice za praćenje napredovanja učenika  U zabilješkama što češće izraziti realizaciju konkretnih i operativnih zadataka nastave. liječnika.  Zabilješke moraju biti nedvojbene i jasne. raditi.  Zabilježiti činjenice značajne za daljnji odgojno-obrazovni rad s učenikom. izražavanje otežano  izražene sposobnosti koncentracije  koncentriranje na sadržaj otežano  samopouzdan  pokazuje strah i nesigurnost  redovito ima potreban školski pribor  ne nosi potreban školski pribor  učenik učestalo ometa nastavu  učenik se opravdao 46 .  U opisu se mogu koristiti samo one skraćenice koje su u uputama imenika objašnjene.  Uz svako zapažanje upisati datum. psihologa.  Upisati karakteristične značajke učenika.  Praćenje učenika je kontinuirani proces..  Uočene pojave ubilježiti u što kraćem vremenskom razdoblju.  Bilježiti što bi učenik trebao usvojiti. vježbati. defektologa.  Uz zapažanje o učenikovu radu neizostavno naznačiti i njegove mogućnosti. kako bi se moglo analizirati napredovanje ili stagnacija..  Izbjegavati generalizacije na temelju samo jedne zabilješke. Neki prijedlozi za bilješke o učenikovu radu  učenik znatno napreduje u odnosu na početak  učenik ne pokazuje znakove napretka  odgovarajuće predznanje  nedostatno predznanje  razvijene radne navike  nerazvijene radne navike  izniman interes i motivacija  nezainteresiranost i nemar.  Za sve nejasne činjenice konzultirati pedagoga. slaba motivacija  kreativan u učenju  logičko povezivanje otežano  nastavne sadržaje uči s razumijevanjem  ne poznaje nastavne sadržaje  uči bez razumijevanja  dobre metode učenja  pogrešni načini učenja  bogat riječnik i slikovito izražavanje  riječnik siromašan.  Naglasiti sve što je dobro i pozitivno u učenikovu razvoju.  Uvažavati individualnost učenika.

. što podrazumijeva:  isti radni uvjeti za svih  jednake upute i objašnjenja  zadano vrijeme  nemogućnost prepisivanja. funkcionalnih i odgojnih zadataka nastave tj. Ocjenjivanje učenika  Postupak vrednovanja svih važnih činjenica o učenikovim postignućima. u skladu sa zakonom.višeminutnim kontrolnim provjerama znanja .procjenu znanja drugih učenika Provjeravanje + ocjenjivanje = vrednovanje uspjeha u nastavi= evaluacija ili valorizacija  Treba imati humanu dimenziju! Kvalitetno provjeravanje i ocjenjivanje je: DOBRO PRIPREMLJENO kako bi se ustanovilo:  ostvarenje nast. napredovanje u učenju i mjestu u skupini  kod učenika spoznaja o osobnim sposobnostima OBJEKTIVNO.  “Ocjena je subjektivni dojam nastavnika o znanju (radu) učenika.  Izražava se ocjenom.samoprocjenu svojeg znanja .. plana i programa  procjena učenikova uspjeha. opseg stečenih znanja stupanj razvijenosti sposobnosti kvaliteta usvojenih odgojnih vrijednosti ili  PROVJERAVANJE je sustavno praćenje.drugim oblicima provjeravanja Pri tom je neizostavno:  poštovati osobnost učenika  poticati na aktivno sudjelovanje u nastavi i izvannastavnim aktivnostima  učeniku omogućiti da se javi za provjeru znanja  osposobljavati učenika za: . 47 .PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE  PROVJERAVANJE  utvrđuje ostvarivanje materijalnih.izradom pisanih..razgovorima . provjeravanja i ispitivanja. kartografskih i drugih zadaća objektivnog tipa . tijekom praćenja.samoučenje . ispitivanje i vrednovanje učenikovih postignuća i uspjeha u ostvarivanju zadaća nastave geografije tijekom školske godine.” Provjeravanje i ocjenjivanje učenika treba provoditi:  U obrazovnoj skupini (razrednom odjelu)  Individualnim i skupnim oblicima: . grafičkih.

vjerodostojno) > temelji se na instrumentariju koji osigurava dobivanje željenih podataka Dvostruka je uloga provjeravanja u nastavi: 1. obrazloži. dokaži. POUZDANO  pri ponovnoj provjeri (istih osoba) trebali bismo dobiti iste rezultate  VALIDNO (valjano. svrstava učenike prema ostvarenim odgojno-obrazovnim zadatcima 2. kako bi ih se uklonilo) “Ocjene su ogledalo rada nastavnika i učenika!” Oblici provjeravanja u nastavi geografije: A) usmeno B) pismeno Primjenjuju se ovisno o:  ciljevima provjeravanja  dobi učenika  oblicima rada USMENO PROVJERAVANJE  treba unaprijed pripremiti  potiče samostalno izlaganje učenika  dijalog «objasni. čimbenik slučajnosti. manja mogućnost usporedbe. trema Elementi ocjene  poznavanje i razumijevanje nastavnih sadržaja  usmeno i pismeno izražavanje  kreativna primjena nastavnoga gradiva  razvijenost vještina – kartografska pismenost  način sudjelovanja (doprinos nastavi) U svakom elementu trebaju biti najmanje dvije ocjene u polugodištu! iz “Pravilnika o praćenju i ocjenjivanju učenika u osnovnoj i srednjoj školi” u Hrvatskoj 48 . konkretiziraj»  može biti: temeljito ili “leteće”  prednost: neposredan kontakt  manjkavosti: neekonomičnost. usporedi. utvrđuje kvalitetu nastave (ukazuje na propuste i manjkavosti.

Primjena znanja 5. Šarlija.Kako to definirati u imeniku? 1. Načini sudjelovanja u usvajanju nastavnih sadržaja 7.. viša savjetnica (Agencija za odgoj i obrazovanje. Šarlija. prof. zadatci s mogućnošću (višestrukog) izbora 3. zadatci s ponuđenim odgovorima 2. Praktični radovi 4.Nizovi zadataka objektivnog tipa (“test znanja”) Tipovi zadataka za pismeno provjeravanje Ovise o vrsti nastavnih sadržaja 1. zadatci s kratkim odgovorom 8.Standardizirani testovi znanja i sposobnosti .Kriterijski usmjereni testovi . viša savjetnica (Agencija za odgoj i obrazovanje.. Usvojenost programskih sadržaja 2. zadatci pridruživanja 4. podružnica Rijeka) znanje kartografska pismenost vježba aktivnost PISMENO PROVJERAVANJE  odabrati sadržaje prikladne za pismeno provjeravanje  koristiti različite tipove zadataka  najčešći oblici: . Razvijenost vještina 6. Napredak u razvoju psihofizičkih sposobnosti i mogućnosti ili     ili     M. prof. podružnica Rijeka) usvojenost programskih sadržaja razumijevanje uporaba zemljovida i praktični radovi primjena znanja M. zadatci s izostavljenim riječima 7. zadatci sa slobodnim odgovorima 6. zadatci preuređivanja 5. zadatci korelacijskog tipa 49 .Informativni testovi . Uporaba zemljovida 3.

..1. Zadatci s mogućnišću višestrukog izbora Demografska eksplozija uglavnom je rezultat (zaokruži slova ispred točnih tvrdnji): a) znatnog smanjenja infantilnog mortaliteta b) produženja životnog vijeka ljudi c) migracija u razvijenije zemlje d) smanjivanja ukupnog mortaliteta u razvijenim zemljama 3.... novi zadatak  1 školski sat: 20-30 zadataka s ponuđenim odgovorom.... Linije koje na karti spajaju mjesta iste nadmorske visine zovu se ... a izoterme povezuju mjesta ... dugotrajne kiše .. tlak počinje polagano rasti 5.. Zadatci preuređivanja Brojevima od 1 do 6 označi ispravan redosljed događanja u razvoju ciklone: . jugo i porast vlage zraka ... Zadatci otvorenog tipa Zašto u kalendaru imamo prijestupnu godinu? Kada je na meridijanu 16º E ponoć. 10-15 složenijih zadataka  započeti s lakšim zadacima 50 . a ona ispred netočnih prekriži: a) Zemlja je planet b) Zemlja se okreće oko Mjeseca c) precesija je jedno od gibanja Zemlje d) krateri na Mjesecu uzrokovani su meteorima 2.. Zahtjevi dobro sastavljenog testa  zadatci sažeti i s jasnim uputama  jednoznačna predviđena rješenja  zadatci ne smiju sugerirati rješenje  zadatci moraju slijediti ciljeve učenja  za svaki cilj učenja. postupna naoblaka . Zadatci s izostavljenim riječima List topografske karte mjerila 1:25 000 predočava prostor od geografske dužine i geografske širine.. 6. Zadatci pridruživanja Poveži nazive istih pojmova: tranzicija natalitet mortalitet rodnost prijelaz smrtnost 4. tlak zraka pada ... na kojem je meridijanu podne? Zašto? 7......... razvedravanje i bura . Zadatci s ponuđenim odgovorima Zaokruži slova ispred točnih odgovora...

marljivost (nemar) učenika .. Utvrđivanje ocjena  ocjena na ugovoren način izražava uspjeh  razlikuje se u prostoru i vremenu (broj ocjena.Analiza testa (zadataka)  ispravljati u skladu sa shemom vrednovanja (stupnjevani / ponderirani zadatci su bolji!)  % riješenosti ukazuje koji zadatci su prelagani ili preteški  na osnovi postignutih rezultata donose se analize ..)  ocjena je pedagoško sredstvo kojim se: a) prati i podstiče učenika b) izražavaju rezultati rada učenika c) izražavaju rezultati rada učitelja Moguće postotne granice pismenog provjeravanja 51 ..što stvara naročite poteškoće učenicima.uspješan (neuspješan) učitelj .... zahtjevost za svaku ocjenu.

utire put postavljanju problema i spremnost za učenje Najava cilja  nastavnik izvješćuje učenike što će se raditi na satu Pr. daje poticaj za razmišljanje. Danas ćemo govoriti o glavnim gibanjima koje izvodi Zemlja.izbor prilagoditi tematici  što jasniji elementi nastavne građe 52 . zanimljivi podatci  ponavljanje naučenoga  potiče znatiželju. fotografije. poznato nam je da se tijela u njemu stalno gibaju. kao sastavni dio svemira sudjeluje u višestrukim gibanjima. Budući da smo upoznali osnovna obilježja svemira. I Zemlja. psihološka priprema. motivacija)  najava cilja  obrada novih nastavnih sadržaja  vježbanje  ponavljanje  provjeravanje Uvodna etapa Prilagočena je:  cilju učenja  predznanju učenika  preduvjetima rada  motivacija > mudre izreke.10. ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA    prilagođena je mogućnostima koncentracije i pamćenja kod učenika određuje etape i podetape u nastavnom satu uglavnom traje 45’ Etape nastavnog sata pripremanje učenika za nastavu ili uvod (uvodno ponavljanje. Ispis naslova na ploči: Zemljina rotacija i revolucija Obrada novih nastavnih sadržaja  glavna etapa  “otkrivajuće” učenje  raznoliki oblici rada  kvalitetni radni materijali (sredstva i pomagala) .

.Zadaća nastavnika:  odrediti širinu i dubinu nastavnih sadržaja  planirati moguća pitanja i odgovore  razmisliti alternativna rješenja  povezanost sa životom i ranije naučenim  učenicima pružiti priliku: pokazati znanja. spoznaje i sposobnosti  povratna informacija nastavniku  poželjno prilagoditi sposobnostima učenika  didaktički dobro pripremiti  neka budu sastavnica nastave i treba ih vrednovati Nedostatci: (uzrokuju negativan odnos)  ako nisu u skladu s izvedbenim programom  kraj sata  ako nisu u skladu s procesom učenja  premalo uključene u nastavni proces 53 .na kraju manjih cjelina postoji: “Pitanja – vježbe – zadatci” . uspoređuju. tematsko.Internet adrese . reproduktivno Domaće zadaće (samostalni doprinos učenju)  važna metodička funkcija  proširuju znanja. kompleksno  produktivno.objašnjenje pojmova  stalno ili raspoređeno  na početku. Vježbe i ponavljanje  spriječiti proces zaboravljanja  znanja postaju trajna. vještine> sposobnosti Nastavnik treba:  odrediti što.. iskustva i sposobnosti da naslućuju. nastavne godine)  fragmentarno. aktivno utvrđuju. na kraju (obrazovnog sata ili razdoblja.popis literature . tijekom. kada i u kojem obujmu treba ponoviti i uvježbati  pripremiti radne materijale  osigurati potrebno vrijeme Zadatak za ponavljanje: Mliječna staza Udžbenici su pripremljeni kako bi omogućili produktivno ponavljanje i vježbanje: .

Ponavljanje gradiva (8 min) Nastavna jedinica: Orijentacija po stupanjskoj mreži 1. obojenih metala i aluminija. S prijateljima iz razreda posjeti jedan takav pogon i tamo doznaj: a) Što se proizvodi? b) Odakle dolaze sirovine? c) Zašto je industrijski pogon upravo tu? d) Što je povoljno/nepovoljno na tome mjestu? Primjeri organizacije nastavnog sata Nastavna jedinica: Položaj Zemlje u svemiru 1.  Napiši u obliku tablice prednosti i loše strane Kaštelanskog zaljeva za razvoj industrije. Najava cilja (2 min) 3. Uvodno ponavljanje (10 min) 2. 17. označi uobičajenim znakovima: a) mjesta proizvodnje željeza i čelika b) mjesta proizvodnje obojenih metala i aluminija c) glavna nalazišta nafte i zemnog plina d) velike termoelektrane u Hrvatskoj Primjer dugotrajne domaće zadaće U mjestu gdje se nalazi naša škola ima industrije. Ponavljanje gradiva (5 min) Nastavna jedinica: Zemljina rotacija i revolucija 1.  Na “slijepoj” karti Hrvatske ubilježi različitim znakovima središta proizvodnje željeza i čelika. Uvodno ponavljanje (5 min) 2. Najava cilja (2 min) 3. Najava cilja (2 min) 3. ako ne pridonose rasterećenju nastave (školsko učenje prebacuju na kućni rad) Primjeri domaćih zadaća uz nastavnu cjelinu «Gospodarstvo Hrvatske»  Ispiši čimbenike koji utječu na odluku o izboru mjesta za industrijsku proizvodnju. te rafinerije nafte.. Obrada novoga gradiva a) samostalni rad (15 min) b) sinteza s pomoću plana ploče (10 min) 4. Ponavljanje i vježba (10 min) 5. Zadavanje domaće zadaće (3 min) Nastavna jedinica: Zračna strujanja – cirkulacija atmosfere 54 . U priloženoj skici (slijepoj karti Hrvatske) uz pomoć atlasa za osnovnu školu. Obrada novoga gradiva (30 min) 4. str. Uvodno ponavljanje (8 min) 2. Obrada novoga gradiva (25 min) 4.

vremenu. Sakupljanje radova. upute za rad (5 min) 2. karte. prikazivanja (prozirnice. dijapozitivi) a) samostalni rad učenika (25 min) b) frontalni oblik rada – sinteza (10 min) 4. Obrada novoga gradiva – u razredu metodom izlaganja. Davanje uputa za domaću zadaću metodom razgovora (3 min) Nastavna jedinica: Stanovništvo – tematsko provjeravanje znanja 1. Obrada novoga gradiva (38 min) a) upute za rad uz objašnjenja (4 min) b) samostalni rad učenika (10 min) c) izlaganje učenika uz pomoć nastavnika i sastavljanje plana ploče (24 min) 3. rada s udžbenikom (15 min) 3. Završno ponavljanje gradiva (3 min) Nastavna jedinica: Prostorna struktura grada 1. Analiza i vrednovanje dobivenih odgovora i postignutih rezultata (7 min) 11. Obrada novoga gradiva metodom izlaganja. Uvodno ponavljanje i najava cilja (4 min) 2. Pisana provjera znanja: samostalni rad učenika (35 min) 3. pokazivanja. temperaturi i tlaku zraka) metodom razgovora (5 min) 2. PISANA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT IZ GEOGRAFIJE ili mikroplan kome treba? svima koji organiziraju i vode nastavni proces zašto?  da bismo osigurali apsolutno poznavanje potrebnih nastavnih sadržaja i predvidjeli moguće situacije -nastavnik treba dobro upoznati nastavne sadržaje i odrediti opseg. sastavu atmosfere. zračenju.1. Uvod i najava cilja (3 min) 2. Izlazak i rad u prirodi + povratak u razred (terenska rasprava na bazi promatranja plana grada. komentar mogućih bodova i pripadajućih ocjena (5 min) Nastavna jedinica: Ribarstvo 1. Uvod (Ponavljanje najznačajnijih podataka o klimi. Uvodno ponavljanje i najava cilja metodom razgovora (5 min) 2. Uvod i najava sadržaja sata. Najava cilja metodom izlaganja (2 min) 3. dubinu i logičku strukturu nastavnih sadržaja za svaki nastavni sat “Ne može biti dobar nastavnik onaj tko malo zna!” Sastavnice:  stručno – sadržajna  pedagoška 55 . razgovora. Ponavljanje i utvrđivanje gradiva metodom razgovora (35 min) 3. zabilješki s plana ploče u bilježnici i vlastitih opažanja) (15 + 10 min) Nastavna jedinica: Gospodarstvo – primarne djelatnosti ponavljanje i utvrđivanje gradiva 1.

.. video-prezentacije . sredstava i pomagala .prilagodba stručnih znanja za nastavu ..) Odgojni: Razvijati svijest o... odrediti.aktualizacija pojmova / nastavne građe .koje materijale treba umnožiti. . (vježbati tumačenje.prilagodba dobi učenika s obzirom na širinu i dubinu nastavnih sadržaja .korištenje računala. razgovor.detaljna (temeljita) .skraćena .određuje strukturu nastavnog sata ....odnosi se na uvjete održavanja sata .izbor nastavnih metoda i oblika rada ..gdje ćemo koristiti izravnu grafičku metodu . slike. naučiti.koncizna gdje pišemo? ...  psihološka materijalno – tehnička stručno-sadržajni dio ili što će se raditi? ..posebnu pozornost posvetiti motivaciji materijalno-tehnička strana pripreme . kakva može biti? . Detaljna priprema za nastavni sat studenti za ogledno predavanje kandidati za stručne ispite nastavnici za ogledno predavanje eventualno svi nastavnici početnici Sveučilište u Zadru Odjel za geografiju Priprema (oglednog) nastavnog sata iz geografije student/ica: student/ica: mentor: škola: razred: datum: Nastavna cjelina: Hidrogeografija Nastavna jedinica: Vode na Zemlji Tip sata (dominirajuća etapa): obrada novoga gradiva Zadatci nastave Materijalni: Upoznati učenike.izbor nastavnih postupaka.na CD ili sl.nastavni sadržaji trebaju odgovarati NPP-u koji propisuje MZOŠ (Ministarstvo) .. crtamje.u bilježnice ili formulare . demonstracija.didaktičko oblikovanje nastavnih sadržaja . (objasniti. pravilan stav o…) Oblici rada: frontalni. metoda pisanih i grafičkih radova 56 . individualni Nastavne metode: usmeno izlaganje.određuje materijalnu podlogu za realizaciju nastavnog sata . LCD projektora. prozirnice..prilagodba ciljevima i zadatcima nastave pedagoško-psihološki dio ili kako će se raditi? ..) Funkcionalni: Razvijati sposobnost...koje zemljovide. (stvarati potrebu. ..

. stanište.. grafoskop. medij prometa.. hidrogeografija Svjetsko more 361 mil. sustavu verbalnih i neverbalnih signala pomoću kojih stupamo u aktivni odnos jedni prema drugima (Z. otapalo. Indijski) mora (sredozemna. rubna) zaljevi i morski prolazi morske zavale: dubokomorska područja (83 % dna) (dubokomorske zavale. • Jesmo li “rođeni” za dobru komunikaciju? •Dobra komunikacija je humana. oceanski hrptovi) kopneni rub (27 % dna) (šelf. km2 (71% površine Zemlje) podjela: oceani (Pacifik. geografska karta svijeta.. utječe na motivaciju učenika Međuodnos učitelja i učenika • bazira se na dobroj komunikaciji tj. Itković) 57 . Atlantski. razgovorljiv (rječnik hrvatskog jezika) Komunikacija je način razmjene informacija ili prenošenja poruka uz pomoć unaprijed dogovorenog i razumljivog sporazumijevanja.Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik. školska ploča. kontinentski slaz ili nagib. (stručna definicija) Nastava je odgojno-obrazovni proces! • Komunikacija je vještina koja se uči. kreda. prozirnice Organizacija nastavnog sata: -Uvodno ponavljanje i najava cilja (5+1 min) -Obrada novoga gradiva (35 min) -Završno ponavljanje (4 min) Plan ploče Što je voda?  H2O. tekućina. ophoditi se komunikativan = koji se lako ophodi s ljudima pristupačan. je preduvjet uspješnog pedagoškog rada. KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE U NASTAVI     komunikacija = pružanje i primanje informacija komunicirati = biti u vezi. otvoren. energent. čimbenik klime. kopnena kosina) 12. osnova života.

) Udio glavnih čimbenika u komunikaciji= 3 V s nejednakim udjelom Komunikacija u nastavi može biti: autoritarna   predavač (učitelj) ima moć  određuje nastavne sadržaje  načine usvajanja. suradnja.. negativan 12 pravila za dobru komunikaciju u nastavi 1. Često je važnije KAKO smo nešto rekli.. indiferentan 3. prihvaćanje drugih.vještinu vođenja komunikacije 4. situacije. Komunikacijska prilagodljivost (fleksibilnost) pretpostavlja: . Komunikacija ne znači uvijek željenu interakciju Primjer: Govor jednog “mimo” drugog.. 3.samokontrolu . Komentiraj situaciju:  blago  ljutito  podrugljivo  strogo  “duhovito” 2.evaluacije demokratska   uvažava osobnost učenika  razvoj demokratske kulture  poticanje na raspravu  slušanje i uvažavanje drugih Komunikacijska klima  opća atmosfera u odgojno-obrazovnom procesu (doživljajni osjećaj... nego ŠTO smo rekli! Primjer: Učenik ne zna odgovor na postavljeno pitanje.. aktivan 2. osobina. sloboda izražavanja.) Odnos učenika prema nastavi Temeljni pokazatelj uspješnosti komunikacije u nastavi može biti: 1.verbalno = riječ (svijest) neverbalno = govor tijela (izraz emocija.. raspoloženja..sposobnost slušanja sugovornika . Strah od komunikacije (aprehenzija) Je li češća kod učenika ili nastavnika? 58 .

bježanje sa sata . brzopletost. olakšava učenje i razvoj vještina 9.)  naučiti vladati svojim osjećajima 11. lijepo ophođenje 59 . Tvrdoglavost i upornost vode neuspjehu! 8. nesigurnost. uzimanje opijata. domišljatost. 10. Krajnosti: “brbljavost” i “šutljivost” Razvrstaj osobine “brbljavima” i “šutljivima”: samopouzdanje. Dobra komunikacija omogućuje mirno rješavanje problema. raspravite vrijednost životnih navika ili o ljudskim vrijednostima. Komunikacijom odgajati za pozitivne reakcije na događaje u radu i u životu Primjer: Dobio sam lošu ocjenu. Kako se osjećam? (ljut. nesretan. primjerenost. pušenje. brigu. promišljenost.. lakovjernost. društvenost. razboritost..5. povučenost. povjerljivost.) 12. nesnalažljivost 6.. narodima. Komunikacija pomaže u svjesnom odabiru konstruktivnog ponašanja Primjer: Poticati samosvijest o dobru i lošem u ljudskom ophođenju i u životu (rad. Komunikacijom rušimo zidove i gradimo mostove (među ljudima) Primjer: Poticati suradnju i prijateljske odnose među ljudima. tužan. uplašen. marljivost. Karakter i uspješnost razgovora ovisi o uzajamnom odnos sugovornika Mudro je: ispričati se za pogrešku i biti taktičan. poštenje. privlačnost. nepromišljenost. tjeskobnost.učenik Djeca traže : ljubav. depresivnost. Suzbijati agresivnost kod djece i mladih i slično Analiza stvarne situacije u školi Komunikacija:  učitelj – učenik  učenik . državama. odbojnost. zbunjen. Najčešći tip komunikacije je razgovor Može biti: topao ili hladan ohrabrujući ili sputavajući vedar ili tmuran ugodan ili neugodan lagan ili težak Moguće kombinacije: razumijevanje + slaganje razumijevanje + neslaganje nerazumijevanje + slaganje nerazumijevanje + neslaganje 7. samokontrola. Komunikacija utječe na stvaranje vlastitih stavova o svijetu i životu Primjer: Uz metodsku jedinicu Dobni sastav stanovništva ili populacijske politike.

ali bez identifikacije u afektivnoj sferi  pravilno prosuđivanje i odgojni zahvati Komunikacija u obrazovanju na daljinu Uključuje: • predavača / instruktora • polaznike nastave • nastavne sadržaje • komunikacijske kanale / medije E. odgovornost. pogrešno tumačenje) 60 .verbalno i neverbalno prezentiranje sadržaja . radne navike Neizbježno: dobra / loša volja nastavnika.Škola zahtijeva: disciplinu. parlaonice) • neverbalna komunikacija  audio i videokanali • Predavač (pošiljatelj) poruku prilagođuje polaznicima obrazovanja (primateljima) 4 filtra:  perceptivni (koje informacije i na koji način)  kognitivni (razumljivost informacija)  emocionalni (osjećaji i doživljaj primatelja)  asocijacijski (slobodne asocijacije polaznika) “buka” u informacijskom kanalu kod oblikovanja. gubitak dijelova.komunikacija između pojedinaca i skupina • verbalna komunikacija  tekstualni načini (e-pošta.obrazovanje • povezana je komunikacija i tehnologija • omogućuje se: . uskladiti potrebno i moguće Kakva interakcija je moguća?  u tradicionalnoj školi: učenici mehanički usvajaju poruke nastavnika = jednosmjerna komunikacija  u suvremenoj školi: uzajamnost utjecaja nastavnika i učenika = dvosmjerna komunikacija Problem:  Malo je literature o konkretnoj komunikaciji u nastavi (općenito i po predmetima)  Malo je objavljenih vježbi i modela uspješne komunikacije u metodici nastave  Konkretan rad uključuje empatiju (sposobnost suosjećanja s drugim). prijenosa ili prijema poruke (nerazgovijetna.

istovremene poruke (instant messaging) 3. matična knjiga. odgoj za moralne vrijednosti 61 . Gorici • mobilna komunikacija u nastavi pomoću PDA ručnog računala i interneta (prof. diskusijske skupine (bulletin groups) 4. Veljko Skočilić) Od šk. god. razrednički list.1.SVIJET Sustavi za upravljanje učenjem (Learning Manegement System – LMS) Imaju ugrađene mogućnosti za komunikaciju: 1. razvoj sposobnosti 3. temeljna znanja 2. forumi. parlaonice (chat room) itd. HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD (HNOS)   projekt Vlade RH. distribucijske liste (mailing list) 2. provodi ga MZOŠ U skladu s dokumentom EU (Development of National Educational Standards. NE kao predmet poučavanja 13.)  nacionalne obrazovne sustave EU učiniti kompatibilnima  HNOS  put prema kvalitetnijoj hrvatskoj školi = cjelovit novi pristup obrazovnom procesu. Berlin 2004. razredna knjiga. 2001. pripreme za izvođenje nastave) Multimedijski DVD video nastavni sat Informacijska tehnologija služi kao pomoć u poučavanju bilo kojeg nastavnog predmeta. RH Srednja strukovna škola u V./02. koji uključuje:  ciljeve odgoja i obrazovanja  odgojno-obrazovne sadržaje  prijedloge metoda poučavanja  očekivane ishode učenja i poučavanja  nastavno okružje Zašto HNOS? postojeći školski sustav  enciklopedijska znanja trebamo: funkcionalna znanja te stvaralačku i istraživačku nastavu proces učenja treba osigurati: 1. preko PDA: -vodi školsku pedagošku dokumentaciju (“profesor bez imenika”) -vodi bazu podataka (dnevnik rada.

primjena integrirane (korelirane) nastave  odlazak 10 – 15’ kolegi iz druge generacije na sat poteškoće: nedostatak vremena za dobru pripremu povećani materijalni izdatci nedovoljna suradnja . Radionica . kritični su.jača duh zajedništva . “ obrazovnih postignuća 3. kreativnije uče .bolja suradnja s roditeljima (roditelj u zadnjoj klupi?!) . “ praćenja i vrjednovanja postignuća 5. s udžbenikom.učenici vole timski rad. igra – geografsko putovanje. izlaganje učenika. Sadržaji HNOS-a norme koje se odnose na: 1. programirana nastava. . “ stručnog usavršavanja učiteljstva 62 . timska nastava. standarde odgojno-obrazovnih sadržaja 2..Nova hrvatska škola rasterećenje: -učenika od nepotrebnih sadržaja -učenika i učitelja od neprimjerenih nastavnih metoda -učenika od gradiva neprimjerenog dobi učenika ▪ ▪ ▪ ▪ provodi se prema postojećem NPP-u više dodatne. projektna nastava. geografska priča. izrada panoa i plakata.Prikazati sat ponavljanja nastavne cjeline (po izboru) metodama koje su zadane.učitelj se znatno više priprema za nastavu .. . izborne i fakultativne nastave učinkovitija izvanučionička nastava interdisciplinarna terenska nastava ne mijenja se NPP nego način i metode poučavanja -čelni rad maksimalno 30 % -predavačku nastavu zamijeniti angažiranim poučavanjem -više vremena za samostalni rad učenika Preporučuje se:  metode: demonstracije..grafičko i kartografsko komuniciranje . oluja mozgova. timski istraživački rad. kviz.U čemu je bit pripreme učitelja za nastavni sat iz geografije po HNOS-u? oblici rada: u skupinama. praktični rad. igra detekcije. .. “ poučavanja 4. rad s listićima. iskustva govore: . izravna i neizravna grafička. parlaonica. rad na tekstu na računalu. čelni.Zadanim metodama kreirati metodsku jedinicu “Stanovništvo Hrvatske” ili “Reljef Europe”. igra nadopunjavanja. rasprava. u paru. samostalni rad.

primjena novih metoda i tehnologija nastave = sveza rada: Ministarstva. članova Školskih odbora i članova Vijeća roditelja važna uloga voditelja županijskih vijeća (iz geografije) “Vanjsko vrjednovanje” (provodi ga Nacionalni centar za vanjsko vrjednovanje institut “Ivo Pilar”) vrjednuje postignuća učenika. nastavničkih fakulteta.minimalni standard znanja.brojčani podatci koje treba upamtiti . rad učitelja i škola . izvanučioničko učenje) .komplementarni su definira: .novo stručno nazivlje .što.treba biti sustavno . “ opremljenosti škola Mjesto geografije -pripada prirodoslovno-matematičkom području -za svaki nastavni predmet i nastavnu godinu HNOS utvrđuje nastavne teme (1 – 3 školska sata) -70 sati godišnje (2 s. Zavoda/Agencije za školstvo.prijedloge za rad s učenicima posebnih odgojno-obrazovnih potreba . kada i gdje se uči .potrebno predznanje .sadržaji za korelaciju .ujednačenost obrazovnih postignuća u državi . učitelja praktičara.produbljivanje stručnih znanja .2 do 5 ključnih pojmova .izborne sadržaje za darovite učenike . umijeća . sposobnosti.6.prijedlozi za metodičku obradu (praktični radovi.odgojne ciljeve Stručno osposobljavanje nastavnika za HNOS .usporedivost s inozemstvom 63 .unaprjeđuje kakvoću učenja i poučavanja . sveučilišnih odjela i znanstvenih ustanova + osposobljavanje: ravnatelja. zašto.školama daje spoznaju vlastite uspješnosti .potiče učenike na sustavno i aktivno učenje .preklapa se 70 – 80 % s HNOS-om . demonstracija.obrazovna postignuća Nacionalni nastavni uputnik (kurikulum) . tjedno) 20-ak obveznih i 5 izbornih tema Za svaku temu je definirano: .suodnos s drugim predmetima .prati funkcioniranje odgojno-obrazovnog sustava .potiče učiteljstvo na suvremene i aktivne metode rada (cijeloživotno obrazovanje) . kako.

. uspješnosti postignuća pri vanjskom vrjednovanju 2. stajališta. GEOGRAFIJA – nastavni predmet na maturi GEOGRAFIJA  nastavni predmet na maturi  Matura – završni ispit četverogodišnjih škola  do 2010.. polugodišta  konzultacije s kandidatima tijekom izrade prema potrebi  krajnji rok za predaju rada  prema odluci Nastavnog vijeća škole (obično početkom svibnja)  mentor ispravlja rad i ispitnom povjerenstvu predlaže ocjenu  članovi ispitnog povjerenstva izriču svoje mišljenje i prihvaćaju (ili predlažu novu) ocjenu 64 . regionalno-geografske.. prikazati = izraziti pomoću teksta. kartografske... godine  u Hrvatskoj to je: a) pismeni ispit  maturalni rad (izrada i obrana) b) usmeni ispit  geografija je izborni predmet na maturi Pismeni maturalni rad treba pokazati:  sposobnost prijenosa znanja  formiranje geografskog mišljenja  prvi samostalni “znanstveni” rad  teme: fizičko-geografske. socio-geografske (demografske). opće geografske (svemir. povijesno-geografske.potiče objektivnost ocjenjivanja .. tablica. rad s nadarenim učenicima 4... nacionalnogeografske Što učenik treba (u radu) učiniti?  imenovati (pojave.uvodi sustav nagrađivanja izvrsnosti 13. procese. 5. samovrjednovanje škola (rezultata rada) .... reći ukratko  opisati. recenzije udžbenika 3. grafikona.2.potiče učenike na aktivnije učenje .  usporediti = iznijeti različite činjenice. stručno usavršavanje.. rad s učenicima posebnih odgojno-obrazovnih potreba itd.  objasniti = riječima omogućiti razumijevanje odnosa.  vrednovati = zauzeti osobni stav o tvrdnji Kada se što radi?  mentor (nastavnik) predlaže teme i literaturu  do kraja I. publikacije.)  reproducirati = sažeti...).Dopusnice za učiteljski poziv stjecati će se na temelju: 1..

sustručnjak i treći član  pitanja trebaju biti: o vezana uz bitne sadržaje nastave o tematski široka o jasno formulirana o iz različitih područja učenja  obuhvaćeno je cijelo nastavno gradivo Tijek ispita  učenik izvlači pitanja  u slučaju promjene pitanja. god. ocjena je nešto snižena  vrijeme pripremanja za odgovor je oko 10 minuta  pitanja postavlja ispitivač  ostali članovi ispitnog povjerenstva imaju pravo postaviti pitanje  nakon što je ispit završen. 2009.Usmeni ispit ili “obrana radnje”  tumačenje napisanog ali može i šire  ispitivač je mentor  ostali članovi ispitnog povjerenstva mogu pitati proizvoljno u vezi teme  učenik treba moći protumačiti tablice. izvana vrednovan završni ispit četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja  provjerava i ocjenjuje znanja i vještine pristupnika./10.  završni ispit  proizvodnja / rad  državna matura  obrazovna vertikala / studij  državna matura: akademska (gimnazijska)  geografija izborni predmet na maturi o biraju ga učenici ovisno o traženju fakulteta  Zakon definira “obrazovni ishod (izlaz)”= rezultat na državnoj maturi  Kako ga postići? To je u nadležnosti Škole! DRŽAVNA MATURA = standardiziran. statističke pokazatelje. skice. videozapis i sl. pod jednakim uvjetima i kriterijima 65 .izborni predmet na maturi  ispitno povjerenstvo: ispitivač. prema važećem NPP-u (za gimnazije)  pisani ispit  za sve u državi u isto vrijeme. ispitno povjerenstvo se konzultira i donosi zaključnu ocjenu  ocjena koju utvrdi ispitno povjerenstvo je definitivna Od šk.  zaključna ocjena je jedinstvena (rad + obrana) Geografija .

hr  ispitni katalozi za sve predmete  Cilj ispita  Obrazovni ishodi (specifični ciljevi)  Struktura ispita  Tehnički opis  Bodovanje i ocjenjivanje  Primjeri zadataka s bodovima Opći ciljevi ispita na maturi ispitati kompetencije učenika .kritički promatrati i uočavati prostorne promjene . god. 2 i 3 boda Tehnički opis ispita  traje 90’ bez prekida  kemijska olovka (plava ili crna tinta)  bez dodatnih pomagala  potrebne zemljovide sadrži ispit  odgovore nije dopušteno ispravljati  prostor za bilješke se ne vrednuje Bodovanje i ocjenjivanje  samo potpuno riješeni zadatci 66 . moći učiniti – primjer: .razumjeti.) www. razumjeti.razviti ekološku svijest i djelovati na očuvanju okoliša ..poznavati i objasniti osnovna saznanja o planetu Zemlji. Obrazovni ishodi 25 % fizička geografija (27 poglavlja) 25 % društvena geografija (34 poglavlja) 20 % regionalna geografija svijeta (14 poglavlja) -vrlo kompleksna pitanja30 % geografija Hrvatske (35 poglavlja) za svako učenik mora: znati.ISPITNI KATALOG (za šk. 2008. moći učiniti Struktura ispita 4 navedena područja ispitivanja 15 + 15 + 12 + 18 zadataka zadatci: zatvorenog i otvorenog tipa   višestrukog izbora s kratkim odgovorima alternativnog izbora dopunjavanja zadatci sređivanja zadatci povezivanja ukupno zadataka: 60 ukupno bodova: 120 u svakoj skupini zadataka po 33.. znati.koristiti se geografskom kartom ./09.3 % s 1.ncvvo. prirodnim i društvenim čimbenicima i procesima .

u školi . navlastito mladih  međunarodni projektnositelj projekta u RH je udruga “Lijepa naša”  djeluje 10-ak godina 7 etapa u napredovanju / statusu 1. ljubav za znanost Cilj EKO . mladi ekolozi. god 2006. plan djelovanja 4. ocjena stanja okoliša 3. uključeno 27 OŠ u Hrvatskoj  suradnja s lokalnim astronomskim društvima  popularizacija astronomije. rad prema nastavnom planu i programu 6. osnivanje odbora Eko – škole 2. špiljari.škole  uključenje cijele škole (djelatnika i učenika) u ekološko osvješćivanje./07.  nema negativnih bodova minimalni prolazni učinak je 51 % (61 bod) 14. Ekološka grupa  ljubav prema prirodi  trud na očuvanju prirodne sredine  izleti u prirodu (+ roditelji za mlađi uzrast)  sudjelovanje u čišćenju (Saharun. Eko kodeks 67 . praćenje stanja i ocjenjivanje 5. obavješćivanje javnosti i uključivanje medija 7. IZVANNASTAVNI I IZVANŠKOLSKI PROGRAMI GEOGRAFIJE stjecanje znanja i razvoj sposobnosti izvan nastavnog procesa . mladi planinari i sl. Medvednica)  uz Dan planeta Zemlje kviz “Lijepa naša”  predavanja:  zaštićenom bilju  ljekovitom bilju … Astronomska grupa ili “Nebo na poklon”  edukacijski program za učenike OŠ u Hrvatskoj  šk.izvan škole skupine pod nazivom: mladi geografi.

travnja 1994. pedagoginja. 1 spremačica i školski majstor zaštitni znak projekta je maslina Tijek dosadašnjeg rada  osnovane eko patrole najurednija učionica  zbrinjavanje ambalažnog otpada  edukativne radionice o racionalnom gospodarenju otpadom  edukativne radionice o štednji energije i vode. timski rad. uz predstavnike Županije. oko 8 000 škola iz cijelog svijeta  podatci se prikupljaju i obrađuju u Boulderu (Colorado. ravnatelje škola. biološke.  mlade učiniti osjetljivima za stanje okoliša “ “ “ za zbrinjavanje otpada “ “ “ za racionalno korištenje energije “ “ “ uređenje okoliša škole Eko odbor: ravnateljica. USA)  baza prikupljenih podataka  više od 4 000 000  Hrvatska preuzela pravo i obvezu ostvarivanja GLOBE programa 13. hidrološke. zdrava hrana  održan “projektni dan”  projekt predstavljen javnosti 16. Zadar prijava za program u studenom 2006. međunarodni GLOBE simpozij.  U Hrvatskoj djeluje pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvjete i športa GLOBE Hrvatska  mreža GLOBE škola broji 78 OŠ i srednjih škola  program se ostvaruje organiziranjem i provedbom državnih susreta GLOBE škola  obrazovanje se provodi putem stručnih radionica i seminara  obučeni voditelji GLOBE programa dobivaju međunarodni certifikat  u Splitu održan 1. geološke. fenološke  Internetom komuniciraju s centalom u Boulderu  stječu nove spoznaje o okolišu  razvijaju ekološku svijest  razmjena iskustava. travnja 1995. 30 učenika. svečano podignuta zelena zastava  slijede 2 godine rada i dokazivanja GLOBE PROGRAM (globalno učenje i opažanje za dobrobit okoliša) O projektu  pokretač: Al Gore (potpredsjednik USA)  na Dan planeta Zemlje 22...Hoteljersko-turistička i ugostiteljska škola. 2007. izrada projekata  Podatci se koriste i u znanstvene svrhe  prikazuju se na kartama i grafikonima GLOBE servera 68 . tema “Daljinsko istraživanje Zemljinog pokrova” Rad voditelja i učenika  učenici mjere i bilježe podatke u neposrednom okolišu: meteorološke.VI.  djeluje u 80-ak zemalja. 9 nastavnika.

srpnja 2007. tema: Pučinski otoci Jadrana  sudjelovale su 24 škole iz Hrvatske  3 iz Zadra: Medicinska škola A. osnovana 1999.Korelacija GLOBE programa i nastavnih sadržaja iz geografije u srednjoj školi GPS Atmosfera klimatska mjere izrada klimatskih dijagrama vode tlo daljinska istraživanja izvorno: Southeastern Minnesotans for Environmental Protection u Europi: South Eastern Mediterrean Sea Project ili UNESCO-ov program za zaštitu Mediterana u Hrvatskoj (okoliša i kulturno-povijesne baštine) odgojno-obrazovni projekt Ministarstva prosvjete i športa (Odjel za međunarodnu suradnju) i Zavoda za školstvo .upoznati stanje vodenog prostora . 10. šk. Vis.  predavanja: Hrvatska – duša Mediterana  Dupini  Arheološka istraživanja Palagruže Podmorska fotografija  prezentacije učenika o Briga o spomeničkoj baštini grada Zadra (Medic.interdisciplinarni pristup  povezuje edukaciju prirodnog. Zadar)  kreativne radionice  posjeta Modroj špilji / Biševo 69 .  Komiža. do 17.promovira edukaciju kroz prepoznavanje problema u okolišu . Nazora  Pomorska škola Zadar  Struktura rada u “Ljetnoj školi” 2007. u Komiži / o.ekološka edukacija mladih . socijalnog i kulturnog okoliša Cilj SEMEP programa .razvoj EKO-turizma . Kuzmanića  Gimnazija V.revitalizacija otoka organiziraju se “Ljetne škole”  u Hrvatskoj ugl.

st) istovremeno: običan čovjek. razred gimnazije UNESCO-va lista svjetske baštine (referati učenika i izrada PWP) Prirodna i kulturna baština Hrvatske pod zaštitom UNESCO-a (Dubrovnik.koji se ne mogu dugo koncentrirati na praćenje nastavnih sadržaja .kojima treba reći na jednostavniji način .učenici koji teško shvaćaju .inserti dokumentarnih filmova rad s tekstovima iz časopisa (NGH. ne samo činjenice! Izgradite prave vrijednosti i ponašanja! Svima osigurajte jednake mogućnosti! Plemenitost se ne stječe rođenjem.koji vole nastavni predmet geografiju .pripreme za natjecanja (srednjoškolska su po gimnazijskom programu!!!) . Meridijani. Eufrazijeva bazilika.dodatna znanja i vještine .ponavljanje i vježbanje gradiva . pravedan i mudrac Kombinirajte najbolje od novoga s najboljim od staroga! Učite čineći! Cijeli svijet koristite kao učionicu! Naučite kako učiti. Sv.osamostaljivanje u obradi i prezentaciji nastavnih sadržaja . razred gimnazije Zemljovidi kroz povijest (usmena izlaganja i demonstracije sadržaja) Topografske karta (analiza karata 1:50 000 i 1:100 000) Toponimija zelinskoga prigorja (analiza toponima i izrada tablice) Hrvatski znanstvenik A.za one koji žele znati više proširiti znanja i spoznaje .geografija .koji hoće “žrtvovati” nešto od slobodnog vremena .obično 1 sat tjedno Izborna nastava .kreativnije izražavanje .dopunska nastava .Rad s darovitim učenicima i učenicima s posebnim potrebama Dodatna nastava . Papuk u UNESCO-voj mreži geoparkova) . već učenjem. Mohorovičić i njegov rad (izrada PWP) Primjer: teme za 4. Plitvice u UNESCO-voj mreži rezervata biosfere. Drvo znanja) Izrada tematske zidne karte Republike Hrvatske Učenici s posebnim potrebama . Jakov. Dioklecijanova palača.prošireni nastavni sadržaji .1 sat tjedno Primjer: teme za 1. spoznajom i življenjem naučenog! 70 .koji moraju više puta ponavljati i duže vježbati Kung Fu Ce (6.koji pokazuju zanimanje za problematiku . Trogir.

vještine. (Nacionalni okvirni kurikulum) • umjesto “što učenik treba naučiti?” definira se “koje kompetencije (znanja.VII. . Vanjsko vrednovanje i samovrednovanje školskih ustanova (čl. načela odgoja i obrazovanja) 2.115. 71 . didaktika. Organizacija rada škole 5... (Vanjsko vrednovanje) • odluku donosi ministar • savjetodavno tijelo je Vijeće za nacionalni kurikulum • provodi ga Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja • Škole su obvezne koristiti rezultate. VII. sposobnosti. nastavni planovi i programi te oblici rada 4. Upravljanje školskom ustanovom 14. u svrhu poboljšanja rada 11. Učenici Ad 3..15. Zasnivanje i prestanak radnog odnosa u školskoj ustanovi 12. i stavovi) učenik određene dobi treba razviti” • sadržajni dio nastave kreira se prema traženim kompetencijama • povezanost svih razina učenja • naglašava vrijednost odgoja i otvara prostor za to 6. Opće odredbe (djelatnost. napredovanje i izdavanje licencija (čl. pedagogija. obrazovna psihologija. (stručno osposobljavanje) • načine propisuje ministar • pravo i obveza stalnog stručnog usavršavanja • organizira ih ustanova • mora biti svestrano: matična znanost. metodika.-117. Nacionalni kurikulum. upis učenika u školsku nastavu 3.. Stručno osposobljavanje.) 13. Praćenje i ocjenjivanje učeničkih postignuća 7.... 88-89) 9. Mreža školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja. povezuje: predškolski odgoj. Učenički dom 15. usavršavanje. ciljevi. ZAKON O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI     usvojen od Hrvatskog sabora 15. Pedagoške mjere: poticanja i sprječavanja 8. osnovnu školu i srednju školu 167 članaka regulira cijeli sustav Struktura 1. Mesić donio odluku o proglašenju Zakona 18.2008. predsj. Osnivanje i prestanak rada ustanova 10. Radnici školskih ustanova Ad 8.. informacijsko-komunikacijska tehnologija.2008. Prava i obveze roditelja Ad 12.

138. Financiranje školskih ustanova 18.-140.Licencija (čl. Kaznene odredbe 20. Prijelazne i završne odredbe 72 . 117.) • javna isprava koja dokazuje kompetencije djelatnika • prva etapa: položen stručni ispit • licenciranje provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja • dužnost obnove svakih 5 godina 16. Nadzor – provodi Ured državne uprave 19.) e-Matice 17. Pedagoška dokumentacija i evidencija (čl.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful