3.

FRAZEMI TURSKOG I BOSANSKOG JEZIKA SA SEMANTIČKOG ASPEKTA

| 57

3. FRAZEmI TURSkOg I BOSANSkOg JEZIkA SA SEmANTIčkOg ASPEkTA

Kako frazeološku građu primarno određuje složen strukturni oblik i jedinstveno frazeološko značenje, vlada mišljenje da je prilikom njene analize gotovo nemoguće odvojiti semantičku od sintaktičke razine. Kako smo u prethodnom poglavlju pokušali ukazati na sintagmatsku strukturu frazeoloških jedinica u turskom i bosanskom jeziku, mogućnost njihovog variranja bez promjene značenja, te na raznolikost njihovih sintaktičkih funkcija, ovdje ćemo se, uz nužno doticanje nekih njihovih stilskih odlika, zadržati na semantici frazema, i to ukazujući na sljedeće pojave: 1. Nastajanje frazema: motiviranost frazeoloških jedinica prema ekstralingvističkim obilježjima: I. motiviranost apstraktnim pojmovima ili radnjama; II. motiviranost konkretnim realijama i pojavama; III. motiviranost pričom, anegdotom, šalom ili historijskim događajem poznatim u narodnoj tradiciji 2. Proces semantičke frazeologizacije: značenjske transpozicije leksema u ulozi frazeoloških komponenti; potpuna ili djelomična dezaktualizacija leksičkog značenja komponenti;

moTIvIranosT fraZema prema eKsTraLIngvIsTIčKIm obILježjIma Polazeći od činjenice da značenje frazema ne predstavlja zbir značenja njegovih konstituenata. Frazemi kao semantičke/stilske figure: poređenje. eufemizam.sinonimija frazema – kontekstualna uslovljenost – relativnost sinonimnih odnosa među frazeološkim jedinicama. Homonimičnost frazema. Proces sintaktičke frazeologizacije: ekspanzija. igra riječi. redukcija i kondenzacija. Antonimija frazema. 7. metonimija. Prije negoli se osvrnemo na ekstralingvističke elemente koji motiviraju značenje frazema. parafraza. 9. nemotiviran. 1. kada se radi o višeleksemnom jezičnom znaku kakav je frazem. Međutim. popratne pojave. 3. mi frazeološku jedinicu sa njenog semantičkog aspekta promatramo kao jedan jezični znak. 8. 4. Monosemičnost i/ili polisemičnost frazema. metafora. o samom procesu frazeologizacije i semantičke transpozicije njenih konstituenata valja dati još neke napomene: . antiteza. te da je frazem semantički jedinstvena višeleksemna cjelina u čijem je značenju već sadržana stilska obojenost. 5. Promjene značenja frazeološke jedinice ili gubljenja frazeološkog značenja u slučaju promjene gramatičke kategorije. izuzimajući onomatopeje i sve lekseme derivirane iz onomatopeja. sinegdoha. . Poznato je da je u prirodnom jeziku jezični znak.58 | Amina Šiljak-Jesenković • NAD TURSKIM I BOSANSKIM FRAZIKONOM 3. Frazemi unutar jednog semantičkog polja ili tematskih grupa i njihova pripadnost određenom funkcionalnom stilu . tada je on motiviran ekstralingvističkim elementima.

i kako frazem. idiomati10 čnost. pripada određenom funkcionalnom stilu. i po ovom kriteriju. kako je samo globalno značenje frazema stilski markirano. u narednom poglavlju nastojat ćemo odgovoriti na pitanja koja se tiču upotrebe i indeksa frekventnosti frazeoloških jedinica u određenim funkcionalnim stilovima. 48. tako da smo u uvodnom izlaganju. a katkada je u pitanju tek semantička dezaktualizacija tog značenja. FRAZEMI TURSKOG I BOSANSKOG JEZIKA SA SEMANTIČKOG ASPEKTA | 59 “Semantička transpozicija leksema kao frazeoloških komponenata osnovni je motivacioni faktor u procesu frazeologizacije. Dok ćemo se u ovom poglavlju baviti unutarnjim. 1989:20). Stupanj transponiranosti značenja leksema svakako uvjetuje stupanj idiomatičnosti date sveze riječi. dodajući nužne napomene o registru i funkcionalnom stilu kojem pripadaju određeni frazemi. po sebi. str. Nav. figurativni idiomi. semantičkim i stilskim aspektom promatranja frazema turskog i bosanskog jezika. . Nav. djelo. te na pitanja gdje. tj.”105 Katkada lekseme kao konstituenti frazeološke jedinice u potpunosti gube svoje denotativno značenje. autor novinskog teksta. Imajući u vidu transpoziciju značenja leksema kao konstituenata frazema. političar ili kakva druga javna ličnost prilikom obraćanja 105 10 Tanović. str.3. 55. regularnost jezičkih jedinica. frazeološki izrazi/fraze. pored kategorizacije na sintagmatskoj razini (Sintagmatski i rečenički/ pragmatički frazemi). Tanović. izdvojili subkategorije: idiomi.” (Moienko. djelo. dok ekspresivna funkcija stimulira njihovu nestandardnost. jasno je da su ekspresivnost i stilska obojenost frazema od primarne važnosti u formiranju njegovog globalnog značenja. možemo kazati da je u izlaganju o frazemima gotovo nemoguće razdvojiti stilski od semantičkog aspekta. zašto i u kakvim situacijama se pisac književnog djela. Dakle. kako je ekspresivna funkcija frazema u prvom planu. autor neke polemike. te činjenicu da “referencijalna (nominativna) funkcija jezika obezbjeđuje standardnost. a nominativna potisnuta. a koristeći se i mišljenjima drugih autora.

obilježeni likovi određenih sredina. koliko su povezani emocionalni naboj i ekspresivnost frazema upotrijebljenog u jednom komunikacijskom činu. po čemu poznati. proći kao Janko na Kosovu. a više kao opća. nastaju frazeološke jedinice.0 | Amina Šiljak-Jesenković • NAD TURSKIM I BOSANSKIM FRAZIKONOM javnosti ili davanja iskaza za medije. od Kulinasbana i sl. Istoznačno: otići na jedan’esto/peto /završiti na jedan’estom/petom.. djelo. i frazeme motivirane konkretnim realijama i pojavama.107 Isti autor uočava da se transpozicija značenja odvija semantičko-asocijativnim i slikovitim putem. metonimizacijom i poređenjem. te u kojoj mjeri kontekst u kojem je frazem upotrijebljen određuje zgusnutost semantičkog i emocionalnog naboja. međutim. pak. analognim situacijama. “U jednog broja frazeoloških jedinica semantičke transpozicije idu od konkretnog događaja ili realne okolnosti ka uopćenim. Tanović. realne situacije.110 dakle motiviraju nastanak frazema: iako Tanović. resavska škola. kada vlastito ime. te da se prijenos značenja najčešće realizira metaforizacijom. 0. str. motivirane osnovnim značenjskim potencijalom semantičke dominante (ili dominanti). 109 Tanović.. taj proces će biti daleko brži ako vlastita imenica ukazuje na kakvo svojstvo na koje se u 107 108 . logičkom generalizacijom datoga sadržaja. Nav. ili.108 zidanje Skadra na Bojani. 110 Dobijanjem značenja opće nije se nužno izgubilo značenje vlastite imenice. govoreći o ekstralingvističkim obilježjima frazema. prosječni govornik u svakodnevnoj komunikaciji. Tako su nastale frazeme tipa: ispraviti krivu Drinu. ukazuje na dvije osnovne tematske grupe: frazeme motivirane apstraktnim pojmovima ili radnjama. str.”109 Dodajmo da ne samo konkretni događaji ili realne situacije. otići u Jagomir (završiti u Jagomiru). putem logičke generalizacije datog sadržaja. Nav. zbog neke upečatljive osobine čovjeka koji ga nosi dobijaju i status opće imenice.. Već smo kazali da frazem može biti motiviran različitim ekstralingvističkim elementima. otići kod Himze Polovine. vremenom će se ta imenica sve manje koristiti kao vlastita. Na osnovu konkretne. već i konkretni. djelo. opredjeljuje za upotrebu frazeologizma. 40.

čist. eto. ne vjerujemo ni da će se i jedna Nataša. smušenih. te kako nije bio pri čistoj. uvijek uredan. tevećelija. šalom i sl. ali sendviče jedemo svaki dan. invarijantnim situacijama temelji se na poznavanju osnovnih ekstralingvističkih po111 dataka koji su motivirali sam proces frazeologizacije. djelo. Bože. anegdotom. i da njoj sličnu imamo i ludu Martu (koja je ona vrsta zbunjenih.. grof je već davno izbrisan iz svijesti prosječnih govornika. Nav. kako bi se imao utisak da se čime bavi. ukoliko zna u kakvom se općem značenju to ime javlja. str. 0. mi smo u toku našeg istraživanja naišli na određeni broj veoma ekspresivnih frazema čije značenje nastaje transpozicijom značenja konkretne situacije ili poodređenim sredinama gleda sa podozrenjem. osoba koja radi na svoju štetu.reći će). dojako najproduktivnijem hipokoristiku tog imena (javlja se puni oblik ili hipokoristik Duda). u značenju da ko koga jako cijeni. kod generacije koja Broza nije zapamtila.3. nakarminana široko oko usta i nosila puno kesa i cekera. divi mu se i sl. predajom. U sarajevskom se žargonu. iako nismo imali uvida u matične knjige koje bi nam potvrdile ovakvo zapažanje. da bi preko brojnih privatnih medija počeo sticati gotovo legalan status u standardu. budući da se ovdje radi o hipokoristiku imena Šuhreta. pa uvijek radio na gubitak) koji je motivirao nastanak frazema u značenju: 1. naime. dalje. prodavao neke sitnice. legendom.” Ovaj autor kao zasebnu kategoriju nije izdvojio frazeme motivirane narodnom pričom. i taman kada smo povjerovali da je luda Rabija samo naša. nismo čuli niti da koga zovu po ovom. 2. Tanović. međutim. kako su dobro poznavali Fadila Manjka (kažu da je bio od begovske porodice Čengića. u Istanbulu predstaviti svojim vlastitim imenom. kojoj vječito nedostaje novca a da ni sama ne zna kako. nakon poznate sarajevske Šuhre čijom se zaslugom njeno ime zapamtilo kao opća imenica. . nije znao kazati pravu cijenu čega. osoba koja neracionalno troši. nije nam poznato da je neko u Sarajevu svojoj djevojčici dao ime Šuhra. šta li s nje bi . uvidimo da i turski govornici imaju svoju deli Raziye (koja je vjerojatno bila luda. najprije substandardu. FRAZEMI TURSKOG I BOSANSKOG JEZIKA SA SEMANTIČKOG ASPEKTA | 1 se sredovječni građani Sarajeva kunu kako su viđali “ludu Rabiju” (to je ona što je vazda hodala nakićena. može čuti: on je meni/ti si meni Tito! 111 Tanović. ali malo. makar i nataša bila. ističe: “Semantizacija frazeoloških jedinica nastalih semantičko-asocijativnim transpozicijama od konkretnog događaja ili okolnosti ka uopćenim. neuračunljivih osoba). a razmažena djevojka).

: Menac. slenga. Ilijas Tanović veli: “Nijedno istraživanje nije dalo pouzdane odgovore na pitanje da li su frazeološke jedinice najprije nastale u narodnom slikovitom kazivanju ili je njihov nastanak stimuliran idejom i sadržajem izreka. frazeologizme nastale “na bazi termina različitih znanosti.. citata i sl. poslovica. struka i područja ljudske djelatnosti”. frazeologizme uzete iz narodne književnosti. Nav. Po našem mišljenju. frazeologizme motivirane poznatim tekstovima iz maso113 vnih medija. mi se ovdje nećemo široko upuštati u istraživanje porijekla.. usmenoj književnosti. Krenuli smo od pretpostavke da je frazem plod narodnog govora. a potom izdvaja frazeološke jedinice nastale “na bazi citata iz književnih i drugih djela napisanih na jeziku koji ih upotrebljava. djelo. str. vremena i mjesta nastanka frazeoloških jedinica. Nav. str. s druge strane. 220-221. frazeologizme koji potječu iz različitih žargona (argoa. u nacional-romantičarske spekulacije kojima može odvesti traganje za određivanjem pojma i korpusa nacionalne frazeologije. šatrovačkih govora). koja je. . sličnu situaciju. i da ćemo dobiti sliku koja će nas usmjeriti ka zaključku o porijeklu nekih frazema i njihovoj motiviranosti. frazeme su nastajale na oba pomenuta načina. Svakako.” Antica Menac klasificira frazeološku građu prema njenom porijeklu. razložno. traganje za odgovorom o porijeklu frazema odvelo bi nas u historijsku frazeologiju. muzike. i prva podjela koju daje ova autorica odnosi se na nacionalne i posuđene frazeologizme. ili što bi bilo još pogubnije. jer to bi bio zadatak koji.. poznaje li se dovoljno 112 113 Tanović. 54. Upor. rad. kako bi generalizacijom značenja. ili prevedenih s drugih jezika”.2 | Amina Šiljak-Jesenković • NAD TURSKIM I BOSANSKIM FRAZIKONOM ruke date u nekom tekstu narodne književnosti. jedna od najsloženijih i najmanje istraženih grana lingvistike. a jedan broj frazeoloških jedinica plod je indivi112 dualnog “autorskog” stvaranja. reklama i sl. Naime. izlazi iz granica lingvistike a. te da samim tim može biti više zastupljen u narodnoj. analogno. označilo neku drugu. s jedne strane.

ben senin kahrını çekekmem gönül). kao da si iglu izgubio. postojeći frazem stimulirao neki širi sadržaj. ciğerleri dökülmek. odnosno. pustiti glasa (Ne pust’ glasa do bijela dana).. kendinden geçmek (düşmanları görüp kendimden geçtim). svijet promijenila. ciğerlerim döküldü kan kusa kusa). greti/ići majci unatrage. Međutim. brzo krojis s ti. başına getirmek (sen benim başıma neler getirdin.. novinskom. odnesoše moju pamet do mrve). anegdote . odnijeti pamet (Ja kakve su kara-krzli obrve. a dijelom registru govornog jezika. kalbine ataş düşmek (kalbime ataş düştü-İçinde yar da yandı). ili je. FRAZEMI TURSKOG I BOSANSKOG JEZIKA SA SEMANTIČKOG ASPEKTA | 3 narodno kazivanje. pucati srce (sahat kuca.). ostavila. gönlünü kemirmek (kemirir gönlümü bu sinsi firak). odvaliti ljosku. kan kusmak (Meyhaneden çıktım yan basa basa. ciknuti kao ljuta guja. frazema koji dijelom pripadaju funkcionalnom stilu usmene književnosti. vratiti zajam. pak. oženiti se crnom zemljom i zeles s nom travom. da se oni mogu susresti i u brojnim drugim vrstama tekstova i u različitim funkcionalnim stilovima (književnoumjetničkom.). moje srce puca). uočili smo i da je jedan dio frazema motiviran sadržajem neke narodne priče. u samom tekstu uočili smo prisustvo izvjesnog broja frazema različite ekspresivnosti. Jasno je da su gorenavedeni frazemi i u turskom i u bosanskom jeziku prisutni neovisno od stila teksta u kojem su konkretno upotrijebljeni. učiniti vatan. sa dušom se rastaviti. usmena književna tradicija. biti prema mrtvoj glavi. dušu/dušicu pustiti (to izusti i dušicu pusti. glavu objesio. dati glavu.. razgovornom).. povući srce itd. predaje. derde düşmek (alt’ay oldu ben bu derde düşeli). evo sad se sa kabura vratih). skinuti s vrata. i to i u poeziji i u prozi: objesiti glavu (A moj dragi. baş etmek (Zalim felek ile baş edemedim). pišćati kao guja. pjana glava. U turskoj narodnoj književnosti zatekli smo također određeni broj frazema i fraznih glagola prisutnih u poeziji i prozi: elini vermek (ver elini karlı dağlar aşalım).3. tabanima vatru. poniknuo. što si poniknuo. başına gelmek (bu gençlikte neler geldi başıma). postaje jasan odgovor na pitanje da li je određeni frazem stimuliran širim tekstom prisutnim u narodnom znanju. promijeniti svijet (sinoć me je majka ostavila. Iščitavanjem bošnjačke usmene književnosti. i različitog stupnja idiomatičnosti.

a potom. Također. da mi je masla ko što nemam brašna. eşeğim. uključene u kontekst. hodža. tvoja će zasvirat/ko da pare. spomenutima treba dodati i frazeme nastale preuzimanjem ili kalkiranjem iz drugih jezika... Ta komponenta može biti neko vlastito ime ili pak neki događaj o . kao što je priča/predaja/legenda koja je motivirala nastanak frazema u određenom značenju. ali plas s sta ne vidim. obrazovnog i socijalnog statusa. pusti dijete nek jede odakle hoće. ne udaje se Fata.. ne uči. šta zna dijete šta je petsto kila. i da se u ovim slučajevima u turskom i bosanskom jeziku javljaju frazemi koji su istog značenja i iste stilske boje. (U bosanskom: Oko hodžina jorgana. ustanovili kako prisutnost značenja ovih frazema u jezičnom znanju naših ispitanika nužno ne podrazumijeva poznavanje nekih ekstralingvističkih elemenata. s kojima je jezik-primalac bio u određenom jezičnom ili kulturnom kontaktu. ne lipši magarče do zelene trave. Kod nekih preuzetih frazema. njegova će zasvirat. osobito ukoliko je jedna od komponenti vlastita imenica.. vidim iglu. anegdotom i sl. vidljivo je da su frazemi čije se značenje razvilo iz frazeološko-asocijativnog potencijala njegovih sastavnica daleko prozirnijeg značenja od frazema motiviranih nekom pričom. gore mu je. neg Kobilja Glava. sen hocan kadar mı bileceksin. ölme. ölme. a samim tim oni su i prisutniji u jezičnom znanju prosječnog govornika. al hocam muskanı babam kaykıldı. legendom. kojima smo ovdje navedene frazeme dali van konteksta. 2.). vrlo je jednostavno utvrditi njihovo porijeklo. 3. spola. na osnovu elemenata koji pripadaju kulturi iz koje je taj jezik iznikao. neKoLIKo napomena o posuđenIm ILI InTernacIonaLnIm fraZeoLogIZmIma u TursKom I bosansKom jeZIKu Kada govorimo o porijeklu frazeoloških jedinica.4 | Amina Šiljak-Jesenković • NAD TURSKIM I BOSANSKIM FRAZIKONOM i sl. u turskom: parayı veren düdüğü çalar. Ovdje želimo napomenuti da smo na osnovu ispitivanja nekolicine nativnih govornika različite dobi.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful