You are on page 1of 451

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket
katalog predmeta

akademska godina 2010./2011. Zagreb 2010.

preddiplomski
SVEUČILIŠNI STUDIJI 6 semestara - 180 ECTS bodova

AGRARNA EKONOMIKA ▪ AGROEKOLOGIJA ▪ ANIMALNE ZNANOSTI ▪ BILJNE ZNANOSTI ▪ EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA ▪ HORTIKULTURA ▪ KRAJOBRAZNA ARHITEKTURA ▪ POLJOPRIVREDNA TEHNIKA ▪ ZAŠTITA BILJA

AKADEMSKA GODINA 2010./2011. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1001

AGRARNA I RURALNA POLITIKA I

Koordinator modula

Opis modula Uvod u modul: definicija agrarne politike kao znanstvene discipline. Osnove ekonomike u poljoprivrednoj politici: teorija ponude i potražnje primijenjena u poljoprivredi. Stanovništvo i ponuda hrane u Svijetu. Elementi AP (nositelji, ciljevi i mjere, njihova promjenjivost u vremenu i prostoru). Osnovne mjere agrarne politike: ekonomske (cijene, subvencije, vanjskotrgovinski, devizni režim); administrativne (zakoni i propisi); organizacijske (znanstvene, stručne, savjetodavne, upravne službe), mjere uređenja zemljišta i udruživanje proizvođača. Razlikovanje mjera tržišno-cjenovne i strukturne potpore poljoprivredi i ruralnom prostoru. Sociološki aspekti ruralne politike. Demografska i socijalna politika kao integralni dio ruralne politike. Povijesni pregled razvitka poljoprivredne politike i politike ruralnog razvitka u Hrvatskoj, EU i Svijetu. Međunarodna trgovina i pregovori o poljoprivredi. Osnove Zajedničke poljoprivredne politike EU. Cilj modula Stjecaje znanje iz društveno-ekonmskih odnosa u poljoprivredi i seoskom prostoru, potrebnog proizvođačima i administraciji u agrobiznis. Stečeno znanje pretpostavak i za nastavak studiranja. Obvezna literatura 1. Franić R. (2005). Izabrana predavanja iz Agrarne politike. Interna skripta. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. Brkić S., Žutinić Đ. (2002). Društveni aspekt razvoja seoskih područja. U: Prilagodba Europskoj zajednici hrvatske poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (Kolega Ante, ur.). Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 3. Žimbrek, T. i sur. (2001). Strategija razvitka hrvatske poljoprivrede. U: Strategija razvitka Republike Hrvatske "Hrvatska u 21. stoljeću" – odjel "Prehrana" (voditelj: T. Žimbrek). Vlada RH 4. Tracy M. (2000). Hrana i poljoprivreda u tržnom gospodarstvu, uvod u teoriju, praksu i politiku (prijevod: T. Žimbrek). MATE d.o.o., Zagreb 5. Izvješće o stanju poljoprivrede (Zeleno izvješće, 2002, 2003). Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva RH Preporučena literatura 1. Franić R., Žimbrek T. (2003). Pretpostavke za uključivanje poljoprivrede u proces pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji. U: Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji (Katarina Ott, ur.). Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb 2. Žimbrek T. i sur. (2003./2004.). Agrarna politika Republike Hrvatske. Zbornik odabranih radova. Interna skripta. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za ekonomiku poljoprivrede i agrarnu sociologiju 3. Žutinić Đ. (1998). Značenje obrazovanja za razvitak obiteljske poljoprivrede. Znanstveni glasnik -časopis za prirodne i tehničke znanosti, Sveučilište u Mostaru, br. 5-6; str.159-167. 4. Tracy M. (1996). Država i poljoprivreda u Zapadnoj Europi 1880.-1988. (prijevod: T. Žimbrek, R. Franić, S. Vukušić). MATE d.o.o., Zagreb 5. Žimbrek T., Žutinić Đ. (1996). Arrangement, Renewal and Development of Rural Areas of the Republic of Croatia. Eastern European Countryside, no. 2, p. 59-70.

docent Ramona Franić

Broj ECTS bodova

6 60 28 12 20

Ukupno sati izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Seminar
Uvjeti za dobivanje potpisa

Način izvođenja izravne nastave

Pozitivno ocijenjen seminarski rad
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

2

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1002

AGRARNA ZOOLOGIJA

Koordinator modula Redoviti profesor Tomislav Treer

Opis modula Definicija i razvoj zoologije i agrarne zoologije. Život i razlike između životinja, biljaka i čovjeka.Veličina, oblik i simetrije životinja. Osnove citologije i histologije životinja. Organeli, organi, organski aparati i sustavi. Komparativni prikaz razvoja sustava beskralježnjaka i kralježnjaka: kožni, potporni, mišićni, dišni, optjecajni, probavni, izlučni, hormonalni, živčani, osjetni i rasplodni sustavi. Ostale funkcionalne osobine životinja. Etologija. Osnovni ekološki pojmovi. Zoogeografija. Paleontologija. Evolucija. Endemi i zaštita životinja. Sistematika i biologija životinja. Pregled svih koljena životinjskog carstva, uz poseban naglasak na ona značajna za agronomiju. Mikroskopiranje. Sekcija životinja. Rad s preparatima u praktikumu. Seminarski rad. Terenske vježbe u prirodi, u prirodoslovnom i lovačkom muzeju, te u zoološkom vrtu. Cilj modula Osposobiti studente za dobro raspoznavanje životinjskih taksona, njihovih struktura i funkcija, te pojmova iz opće zoologije, kako bi uspješno mogli raditi sa životinjama i proučavati njihovu ulogu u kontaktima s čovjekom.

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

28 8 4 8 12

Redovito praćenje nastave
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

Obvezna literatura 1. Treer T., Tucak Z. (2004): Agrarna zoologija. Školska knjiga, Zagreb 2. Treer T., Odak T., Piria M. (2001): Tablice za prepoznavanje važnijih taksona životinja. Agronomski fakultet, Zagreb Preporučena literatura 1. Oštrec Lj. (1998): Zoologija. Zrinski, Čakovec 2. Matoničkin I., Erben R. (2004): Opća zoologija. Školska knjiga, Zagreb 3. Matoničkin I.,Habdija I., Primc-Habdija B. (1998): Beskralješnjaci I & II. Školska knjiga, Zagreb 4. Garms H., Borm L. (1981): Fauna Evrope. Mladinska knjiga, Ljubljana 5. Dorit R. L., Walker W. F., Barnes R. D. (1991): Zoology. Saunders College Publishing, Philadelphia

3

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1102

POLJOPRIVREDA I OKOLIŠ

Koordinator modula

Opis modula Modul treba u agronomu razviti osjećaj odgovornosti za okoliš, napose tlo kao jedinstveno, ograničeno, nezamjenjivo, neprenosivo nacionalno blago i prirodnu baštinu kojom on upravlja, a za posljedice štetnih utjecaja preuzima odgovornost. Uloge tla; proizvodne, ekološkoregulacijske, gospodarsko-socijalne i kulturne, suvremeni koncept VUPT – MFCAL. Utjecaj najvažnijih biljno uzgojnih, i zahvata u uzgoju stoke na tlo, preko njega na vodu i okoliš, odnosno druge terestričke i akvatične ekosustave, kulturne krajobraze i ruralni prostor. Odgovoriti na pitanje: Kako zahvate u poljoprivredi, koji neprijeporno utječu na okoliš, učiniti održivim, dakle gospodarski, socijalno i etički prihvatljivim. Pojasniti “Kodeks za okoliš prihvatljivog gospodarenja” kao suvremeno načelo na kojemu se temelji zaštita okoliša od zahvata u poljoprivredi. Utjecaj okolišnih pitanja na promjene u svjetskim sustavima gospodarenja u poljoprivredi iznuđene utjecajem biljno-uzgojnih zahvata na tlo i terestričke ekosustave. Kako te promjene utječu na gospodarsku politiku, ruralni razvitak u nas, i najvažnije aktualne poljoprivredno okolišne programe FAO i EU i programe znanstvenih istraživanja u poljoprivredi EU. Cilj modula Upoznati uloge tla i utjecaje zahvata uzgoja bilja i stoke na okoliš, kako ih učiniti ekološki prihvatljivim, ili djelotvorno sanirati štetne utjecaje prouzročena tim zahvatima. Obvezna literatura 1. Nastavni sadržaji svih predavanja i vježbi, koji će studentu biti dostupni na web stranici Zavoda najkasnije tjedan dana prije izvedbe nastave. Aktualne web stranice European Soil Bureau Network (ESBN) Joint Research centre EU – Ispra, zatim web stranica FAO i Encarta-enciklopedija. 2. Bašić,F., Agroekologija, pisana predavanja, Rukopis za studente Prirodoslovno – matematičkog fakulteta, Zavod za OPB, Zagreb, 2000. 3. Bašić,F., Višeznačna uloga tla kao temelj održivog gospodarenja tlom na pragu novog milenija, Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem u povodu 140. obljetnice poljoprivrednog školstva u Križevcima, Zbornik radova, 71-87, Križevci, 2000. 4. Bašić, F., Održivo gospodarenje tlom i zaštita tla – ključna pitanja održive poljoprivrede i razvitka, Zbornik radova I Hrvatska konferencija Ekoinženjerstvo 2002, st. 20-29, Plitvička jezera, 2002. 5. Mesić,M., Flajsig-Ćosić Gorana, Bašić,F., Kisić,I., Pokazatelji onečišćenja voda iz poljoprivrede. Zbornik radova: 3. Hrvatska konf. o vodama – Hrv. vode u 21. st. str. 599612, Zagreb, 2003. Preporučena literatura 1. Bašić,F., Franić Ramona, Nature and Man in Croatian Agriculture, Croatian Agriculture, Food and Food Processing Industry, PRO-TIM, p 87, Zagreb, 2003. 2. Bašić,F., Mesić,M., Butorac,A., Kisić,I., Izazovi pred znanostima o tlu na pragu trećeg tisućljeća. XXXV znanstveni skup Hrvatskih agronoma, plenarno izlaganje, str. 31-41, Opatija, 1999. 3. Lang,I., Jolanakai,M., Komives,T., Pollution processes in agrienvironment, Akaprint, p. 277, Budapest, 2004. 4. Kisić,I., Bašić,F., Mesić,M., Butorac,A., Procjena erozije tla vodom prema vodnim slivovima Republike Hrvatske, Zbornik rad. 3. Hrvatska konf. o vodama – Hrv. vode u 21.st. st. 301308, Zagreb, 2003. 5. Mesić,M., F.Bašić, I.Kisić, Prilagodba poljoprivrede mogućim klimatskim promjenama. XXXVII znanstveni skup Hrvatskih agronoma, str. 43, Opatija, 2001.

Izvanredni profesor Milan Mesić

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

40 12 3 5

Pohađanje nastave i vježbi s maksimalno 4 izostanka od toga s vježbi najviše 2 i izrađen seminarski rad
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

4

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1003

AGROKLIMATOLOGIJA

Koordinator modula

Opis modula Modul Agroklimatologija daje temeljna znanja o utjecaju atmosfere na biljke i životinje, uči studente o utjecaju vremenskih prilika i klime na organiziranje poljoprivredne proizvodnje. Osim podjele atmosfere po visini, detaljnog tumačenja troposfere i sastava zraka posebno se objašnjavaju i atmosferske primjese i njihov utjecaj na život, te Sunčevo zračenje, promjene u atmosferi, osunčavanje i osvjetljenje na Zemljinoj površini. Tumači se i zračenje Zemljine površine, protuzračenje atmosfere, energijski obračun, te biološko djelovanje energije Sunčeva i Zemljina zračenja. U sadržaju modula je i detaljan prikaz razmjene energije u biosferi, topline u tlu i vodi, procesa grijanja i hlađenja vode, tla i zraka, varijabilnosti temperature tla, topline u atmosferi, temperature zraka, te važnosti vanjske temperature za biljke i životinje. Prikazan je dalje, utjecaj vremena na fotosintezu i respiraciju, te na metabolizam životinja. U poglavlju Voda u poljoprivredi tumače se procesi isparavanja vode, evaporacija i transpiracija, mjerenje i izračunavanje količine isparene vode, voda u tlu, vlaga u zraku, oblaci, naoblaka i njezina raspodjela. Postanak i oblici oborine, te obilježja oborinskog rasporeda u Hrvatskoj, potrebna su znanja za svakog agronoma, kao i utjecaj reljefa na vlagu u tlu i zraku, te meteorološke definicije sušnih i kišnih razdoblja. U dijelu modula koji obrađuje atmosferski tlak, strujanje zraka, zračne mase, fronte i ciklone, posebno se objašnjava vjetar i njegov utjecaj na biljke i životinje. Navode se osnove obrade klimatskih podataka, podjele klime i godišnji tijek vremena u Hrvatskoj. Cilj modula Upoznavanje studenata s osnovnim teoretskim i praktičnim principima agroklimatologije i agrometeorologije Obvezna literatura 1. Penzar I., Branka Penzar, 2000. Agrometeorologija, Školska knjiga, Zagreb. 2. Bašić,F., M.Bogunović, M.Božić, S.Husnjak, I.Jurić, I.Kisić, M.Mesić, N.Mirošević, D.Romić, I.Žugec, Regionalizacija hrvatske poljoprivrede, knjiga u rukopisu, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 274 str. Zagreb, 2001. 3. Prvo nacionalno izvješće o promjeni klime, 2001. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=4298 Preporučena literatura 1. Bonan, G. B., 2002. Ecological Climatology: Concepts and Applications, Cambridge University Press, Cambridge, UK, 678 p. 2. Griffiths J.F., 1994. Handbook of Agricultural Meteorology, Oxford University Press, New York, US, 320 p. 3. Agricultural and Forest Meteorology, Journal, Elsevier Science Ltd. http://www.sciencedirect.com/ 4. Revised 1996 IPCC Guidelines for National Greenhouse Gas Inventories, Workbook (Volume 2) – Agriculture, 63p. http://www.ipcc-nggip.iges.or.jp/public/gl/invs5c.htm 5. Branka Penzar i sur. 1996. Meteorologija za korisnike, Školska knjiga d.d., Hrvatsko meteorološko društvo, Zagreb, 274 str.

Izvanredni profesor Milan Mesić

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Seminar Parcijalni ispit
Uvjeti za dobivanje potpisa

34 10 12 4

Sudjelovanje na teoretskom i praktičnom dijelu nastave
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

5

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1005

ANIMALNA HIGIJENA S ETOLOGIJOM I DDD-OM

Koordinator modula

Opis modula U teoretskom dijelu modula biti će temeljito obrađena higijena i patologija smještaja svih vrsta životinja, higijena vode, prijevoza životinja, karantena, zbrinjavanje animalne otpadne tvari, opća etologija i zdravstveno ponašanje domaćih životinja, dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija stočarske farme. Cilj modula Cilj modula je osposobiti studente da rade na stočarskim farmama svih vrsta životinja, da se bave trgovinom, prijevozom, uvozom i organizacijom karantena uvezenih životinja. Nakon što apsolviraju gradivo modula moći će raditi u firmama za DDD, trgovinama (poljoprivrednim apotekama) za prodaju zaštitinih sredstava, dezinficijensa, insekticida i rodenticida a moći će nastaviti studij (diplomski studij). Obvezna literatura 1. Veterinar u kući(1988); Rupić, V., LOGOS, Split. 2. Kemijska sredstva u poljoprivredi, pravilna i sigurna uporaba. Ddd u stočarstvu;Rupić,V., Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Državna uprava za zaštitu okoliša, Pokret prijatelja prirode "Lijepa naša" i APO - Agencija za posebni otpad, 1998. 3. Higijena na farmi i okolišu; Asaj, A., Medicinska naklada, Zagreb, 2003. 4. Zdravstvena zaštita domaćih životinja, odabrana poglavlja unutrašnjih bolesti, zaraznih i parazitarnih bolesti, fiziologija i patologija reprodukcije, zoohigijena i ddd; Rupić, V., Agronomski fakultet, Zagreb, 2005(u pripremi za tisak). 5. Zoohigijena u praksi; Asaj, A., Školska knjiga, Zagreb, 1974 Preporučena literatura 1. Dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija; Asaj, A., Medicinska naklada, Zagreb, 1999.

Redoviti profesor Vlatko Rupić

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

38

4 18

Redoviti dolazak na predavanja, izvršene sve terenske vježbe
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

6

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1006

BIODIVERZITET JADRANA I KOPNENIH VODA

Koordinator modula

Opis modula Geološke i klimatske promjene. Promjene slatkovodnih i morskih staništa. Specijacija. Značaj biodiverziteta i važnost njegovog očuvanja. Raznolikost staništa kopnenih voda i Jadrana i njihov utjecaj na biodiverzitet. Razlozi ugrožavanja i načini zaštite biodiverziteta. Evolucija vodenih organizama na molekularno biološkoj osnovi. Načini utvrđivanja biodiverziteta. Temeljne razlike u biljnom svijetu kopnenih voda i Jadrana. Pregled važnijih taksona biljaka i nižih organizama. Pregled svih koljena životinjskog carstva, s naglaskom na biologiju i ekologiju važnijih taksona kopnenih voda i Jadrana. Ekonomski značajni organizmi. Životinje otrovnice i otrovne životinje. Uzimanje uzoraka vodenih organizama i njihovo proučavanje in situ. Laboratorijska analiza vodenih organizama. Seminarski rad studenata. Cilj modula Student stječe spoznaje o biološkoj raznolikosti kopnenih voda i mora, načinima njezina ugrožavanja, te mjerama očuvanja. Obvezna literatura 1. Treer T., Safner R., Aničić I. (1995): Ribarstvo. Globus, Zagreb 2. Kerovec M. (1986): Priručnik za upoznavanje beskralješnjaka naših potoka i rijeka. SNL, Zagreb 3. Maretić Z. (1975): Životinje otrovnice i otrovne životinje Jadranskog mora. JAZU, Zagreb 4. Vuković T., Ivanović B. (1971): Slatkovodne ribe Jugoslavije. Zemaljski muzej BIH, Sarajevo 5. Jardas I.(1996): Jadranska ihtiofauna. Školska knjiga, Zagreb Preporučena literatura 1. Grubišić F. (1988): Ribe, rakovi i školjke Jadrana. Naprijed, Zagreb 2. Sumich J. L. (1992): An Introduction to the Biology of Marine Life. WCB, Wm. C. Brown Publishers, Dubuque 3. Riedl R. (1963): Fauna und Flora der Adria. Verlag Paul Parey, Hamburg und Berlin 4. Matoničkin I., Pavletić Z. (1972): Život naših rijeka. Školska knjiga, Zagreb 5. Needham J. G., Paul R. (1988): A Guide to the Study of Fresh-Water Biology. McGraw-Hill, Boston

Redoviti profesor Tomislav Treer

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

28 12 12 8

Redovito praćenje nastave
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

7

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1008

BILJNI PATOGENI

Koordinator modula

Opis modula Modul biljni patogeni daje pregled temeljnih znanja o svim uzročnicima biotskih biljnih bolesti ili parazitskih biljnih bolesti. U sklopu predavanja dat će se prikaz taksonomskih i filogentskih karakteristika biljnih patogena i njihove najvažnije morfološke, ekološke i epidemiološke osobine. Obradit će se slijedeće skupine biljnih patogena: fitopatogeni virusi i subviralni patogeni kao satelitni virusi, satelitne RNA i viroidi, zatim prokariotski biljnih patogeni kao fitopatogene bakterije, rikecije, fitoplazme i spiroplazme i eukariotski biljni patogeni kao fitopatogene gljive, te holoparazitske i hemiparazitske cvjetnice. Također će se spomenuti i drugi biotski uzročnici biljnih bolesti kao fitoparazitske alge i protozoe (protoctisti) ili tzv.pseudogljive. U sklopu laboratorijskih vježbi i vježbi u praktikumu student će se upoznati sa najvažnijim morfološkim karakteristikama pojedinih skupina biljnih patogena bitnim za njihovu determinaciju i to metodom mikroskopiranja i izolacijom istih na hranjivim podlogama. U sklopu terenske nastave vidjeti će karakteristične simptome na biljkama domaćinima u ovisnosti o patogenima. Cilj modula Na osnovu simptoma bolesti morfološkom determinacijom, te mikroskopiranjem i laboratorijskom izolacijom, moći će odrediti o kojoj se skupini patogena radi. Dobit će potrebno znanje za slušanje drugih modula iz područja fitopatologije. Obvezna literatura 1. Odabrana poglavlja iz: Brown, J.F., Ogle,H.J., (1997): Plant pathogens and Plant diseases , APPS. 2. Odabrana poglavlja iz: Lucas,A.J., Dickinson , C.H., (1998): Plant pathology and plant pathogens. Blackwell Science 3. Odabrana poglavlja iz: Arsenijević, M., (1997): Bakterioze biljaka. Nolit. Beograd 4. Odabrana poglavlja iz: Juretić,N., (2002): Osnove biljne virologije. Školska knjiga Zagreb 5. Odabrana poglavlja iz: Alexopoulus, C.J.,(1996). Introdoctory of Mycology. New York. Preporučena literatura 1. Odabrana poglavlja iz: Triggiano,R.N., Wiondham, M.T., Windham,A.S.,(2003): Plant Pathology: Concepts and Laboratory Exercises. CRC Press

docent Snježana Topolovec- Pintarić

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

33 5 11 5 6

Odslušana predavanja, vježbe u laboratoriju i praktikumu i seminar.
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

8

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

AG1009 BIOLOŠKE OSNOVE PLODNOSTI TLA Koordinator modula Opis modula Glavni naglasak ovog modula je upoznavanje studenata sa biološkom komponentom tla.: Modern Soil Microbiology. mezofauna. Kugler 2004. Oxford University Press. J. Uspješno položen modul osigurava nastavak studiranja na određenim diplomskim studijima Obvezna literatura 1. Aragno. makrofauna) koja u interakcijskim odnosima s mikroorganizmima tla sudjeluje u razgradnji organskih ostataka tla te stvaranju humusa o kojem ovisi plodnost tla. Kugler. 9 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . S.: Bakteriologija u biotehnologiji knjiga druga-II dio. Svaka od ovih skupina ima vrlo značajnu ulogu u tlu. Ingham. Redžepović. U odnosu na faunu tla ponovo će biti razrađena njihova distribucija u različitim tlima kao i njihova ekologija. Kugler 2004. Redžepović. A. Redžepović.2002. S. S. S.D. Kugler 2005.: Bakteriologija u biotehnologiji knjiga prva-II dio. Marcel Dekker Inc.. gujavice. Redžepović.. E. S. J. van Elsas..M. Trevors. Moldenke. Ekološke poljoprivrede i Biljnih znanosti./2011.1997. Svi agrotehnički.R. studenti će dobiti osnovna znanja iz područja genetike mikroorganizama koja su nužan preduvjet za razumijevanje fundamentalnih mikrobioloških procesa u tlu.: The Soil Biology Primer. gljive. Duraković.: Uvod u opću mikrobiologiju. Preporučena literatura 1. E.. J.M. a unutar svake skupine postoji velika raznolikost u oblicima i funkcioniranju... Redžepović. 6 Docent Mihaela Blažinkov Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Uvjeti za dobivanje potpisa 44 12 4 Redovito pohađanje nastave (predavanja.. Duraković..R. njihovim interakcijama u svrhu razumijevanja mikrobioloških procesa u tlu s ciljem održanja plodnosti tla i unapređenja poljoprivredne proizvodnje. Switzerland Buy Now. Mattey. 3. Cilj modula Cilj modula je upoznavanje studenata s mikrobnom populacijom tla koja svojim zajedničkim djelovanjem s faunom tla ima presudnu ulogu u svim mikrobiološkim procesima kao i razgradnji pesticida iz okoliša te održanju plodnosti tla. S. R. Edwards. : The Biology of Soil. a koja će biti dobra osnova za savladavanje različitih mikrobioloških predmeta na diplomskom studiju. Kugler 2005.:The Living Soil – Fundamentals of Soil Science and Soil Biology.T.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Duraković. Duraković. Isto tako steći će se osnovna znanja o bioraznolikosti u tlu u koju su uključene i mikrobne asocijacije i fauna tla. Pored morfologije i fiziologije mikroorganizama.H. 2. Wellington. vježbe) Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ U okviru ovog modula studenti će se upoznati sa najznačajnijim grupama mikroorganizama te njihovim morfološkim i fiziološkim značajkama kao i sa faunom tla (mikrofauna. Ove spoznaje omogućiti će studentima uvod u osnovna znanja o kruženju hranjiva te razgradnji pesticida u tlu. Bardgett. Ova znanja mogu biti od izuzetnog značaja za diplomske studije Agroekologije.W. 2. 2004. artropode. C. S. S.A. agromelioracijski i hidromelioracijski zahvati imaju utjecaj na organizme tla: bakterije. M. 4. (u tisku) 5. 2005. Soil and Water Conservation Society. 2000.. Gobat. S. S. (u tisku) 6.: Bakteriologija u biotehnologiji knjiga druga-I Idio. I`Universite de Nuechatel. 3.D. nematode..: Bakteriologija u biotehnologiji knjiga prva-I dio.. Duraković.

ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. proporcija. korištenje spreadsheet software-a. Zagreb 11 siječnja 2005) 3. 4. JEDNOSTAVNA LINEARNA REGRESIJA (procjena parametara. Oxon.H. W. i 2. Sokal. Morris. W. omogućava slušanje daljnjih modula vezanih za genetiku. koeficijent determinacije). Eight Edition. M. New York. stupanj slobode). Kapš M:Biometrika s primjerima na životinjama – bilješke i prezentacije predavanja s primjerima u elektronskom obliku (word ili pdf dokument) – izvadak iz knjiga pod 1. CRC Press. Wallingford. CAB International. PROVJERA HIPOTEZA (prosjek populacije. SORTIRANJE I KLASIFICIRANJE PODATAKA. SLUČAJNE VARIJABLE I NJIHOVE RASPODJELE (očekivanje i varijanca. G. (1999) Statistical Experiment Design and Interpretation: An Introduction with Agricultural Examples. normalna. JEDNOSTRUKA ANALIZA VARIJANCE (raščlanjenje na izvore varijabilnosti.R. raspodjele: binomna. Iowa State University Press. Iowa. John Wiley & Sons. and Rohlf. F. t provjera i interval pouzdanosti procjene parametara. M and W. Snedecor. Wallingford. slobodna podjela Preporučena literatura 1. M i W R. pohađanje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 10 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . A. manipulaciji i osnovnoj obradi popdataka. PROCJENA PARAMETARA (jedinstvena i intervalna procjena). and Seeney. (1995) Biometry. A) Osnovna obrada i prikaz podataka: UNOS. G. razlika dva prosjeka. UK. Freeman and Company. (1999) Experimental Design and Analysis in Animal Science. Cilj modula Korištenje spreadsheet-ova u unošenju. R./2011. POPULACIJA I UZORAK (središnji granični teorem. R. midterm ispit (kolokvij). Kaps. razlika dviju proporcija. raščlanjenje ukupne varijabilnosti i F provjera. W. t i F). multinomna. Lamberson. 2004. C. Hoshmand. Ames. numeričke i grafičke metode). osnove statističkog zaključivanja. greške kod zaključivanja i snaga provjere). statistička i praktična značajnost. Obvezna literatura 1. uzgoj i hranidbu životinja. prosjeci i varijance procjenitelja. Collins. Lamberson: Biostatistika i metode istraživanja na životinjama' . F. R. Redoviti profesor Miroslav Kapš Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 30 Riješene 4 domaće zadaće. UK. F i Tukey provjera). 'Kaps. hi kvadrat. AG1010 BIOMETRIKA Koordinator modula Opis modula Primjena biometrike s primjerima na životinjama.Odobrenje Senata Sveučilišta u Zagrebu za korištenje naziva sveučilišni udžbenik rukopisa (broj 021950/3-2004. 5. Third Edition. 3. Biostatistics for Animal Science. and Cochran. 2. New York. London. (1989) Statistical Methods. (1994) Experimental Research Design and Analysis : A Practical Approach for the Agricultural and Natural Sciences. hi-kvadrat. B) Biometrika: VJEROJATNOST (jednostavni i složeni događaji). OPISNA STATISTIKA (podaci i varijable. T. (ISBN: 0 85199 820 8) 2. CABI Publishing. KORELACIJA (procjena i provjera hipoteza). CRTANJE GRAFIKONA.J.

Kormofitska flora srednje i južne Europe (značajke. K. Dubravec. Zagreb. kormofitskoj flori srednje i južne Europe. 1998: "Kultivirane biljne vrste Hrvatske i susjednih područja". značajke živih bića. Raven. D. vrste cvatova. Spermatophyta (Coniferophytina. I. Freeman & Company . Bresinsky. 4. Körner. 3. Školska knjiga. 5. primarna i sekundarna trajna staničja. Dubravec. 2002: "Strasburger Lehrbuch der Botanik".Berlin. AG1011 BOTANIKA Koordinator modula Opis modula Uvod: discipline unutar botanike.. Školska knjiga. W. Evert. domene. Weiler. taksonomija i evolucija). J.. Dubravec. odstupanja u građi. 2. R. Magnoliophytina: Magnoliatae. Školska knjiga..New York. 2004: "Biology of Plants".. A. S. primarna i sekundarna tvorna staničja. morfologija. Denffer. E. F... P. anatomija generativnih organa (građa sjemenke). Ziegler. Izvanredni profesor Mihaela Britvec Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Vježbe u praktikumu Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 26 30 4 Pohađanje predavanja i vježbi u praktikumu Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 11 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 3. Morfologija kormofitskog organizma: morfologija vegetativnih i generativnih organa. Anatomija kormofitskog biljnog organizma: stanična teorija. anatomija stabljike (primarna i sekundarna građa stabljike jednosupnica i dvosupnica).. 2001: "Biljne vrste livada i pašnjaka".ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.. Zagreb. Ehrendorfer. Školska knjiga..... Spektrum Akademischer Verlag Heidelberg . Domac. Dubravec.. H. H. K. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja o građi biljaka. W. R. Obvezna literatura 1. 1991: "Morfologija i fiziologija". Kaderiet. anatomija lista. Elektronski priručnik "Praktikum iz anatomije bilja" 4. Sitte. Liliatae). Zagreb. C. Zagreb.. W.. dioba stanice i jezgre. Sistematski pregled vaskularne flore Hrvatske i njezina praktična primjena: Pteridophyta. Zagreb. F. E. K. I.. klasifikacija plodova. građa biljne stanice. klasifikacija). anatomija korijena./2011. 1997: "Udžbenik botanike za visoke škole: sistematika. Mägdefrau.. Eichhorn. veličine i oblici biljnih stanica. 1994: "Flora Hrvatske". te vaskularnoj flori Hrvatske. P.H. Skripta (interna) Preporučena literatura 1. Školska knjiga. Osnove sistematike billja (nomenklatura. evolucija i geobotanika". 2.

(1977):: Lica moderniteta. 3. 2. Zagreb Calinescou./2011. vizualno predočavanje. V. (1971): Norm and Form. Zagreb Žmegač. G. 6 Prof. London and New York Miščević. Jung.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (1974): Vid i privid umjetnosti. (1992): Deskriptivna geometrija. 5. sc. Pražić..sc. Ivan Juras Prof. (1974): Čovjek i njegovi simboli. Mladost. Gombrich. AG1012 CRTANJE I Koordinator modula Opis modula Razvijanje sustava i konstrukcije mišljenja. V. (1984): Umetnost i iluzija. dr. H. Liber. H. E. C. Školska knjiga. Izdavački centar Rijeka. (1986): Težište modernizma. M. Renata Waldgoni Broj ECTS bodova Obvezna literatura 1. Univerzitet umjetnosti u Beogradu. N. Zagreb Preporučena literatura 1. Cilj modula Sposobnost vizualnog mišljenja kojem je geometrija njegova opruga. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 12 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (1981): Umetnost i vizuelno opažanje. Zagreb 3. Zagreb Gombrich. Beograd 4. Zinaić. Rijeka Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 18 38 4 Pozitivna ocjena rada na vježbama i iskazano znanje u razgovoru (ispitu). Mladost. Beograd 2. E. 4. Nolit. Niče. Zbornik znanstvenog kongresa (1999): Crtež u znanosti. R. M. Stvarnost. Phaidon. Zagreb 5. B. (1982): Plasitčni znak. Arnheim. dr.

crteži. pejzaž. Kompozicija i organizacija perspektive. tehnike. Obvezna literatura 1. Dostupna literatura iz povijesti umjetnosti i teorije umjetnosti. Oprema i grafička prezentacija nacrta. 6 prof. Urbanističke perspektive./2011. Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 10 50 Pozitivna ocjena iz vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno 13 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Ante Vulin Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Cilj modula Metodičkim razvijanjem grafičkih i likovnih predispozicija omogućiti studentu krajobrazne arhitekture primjenu besprijekorne i sazrele crtačke sposobnosti prikazivanja. AG1013 CRTANJE II Koordinator modula Opis modula Arhitektonske i krajobrazne perspektive. Skice. Grafika. vedute.

Introduction to Floriculture.M. Pagliarini.. Ball Publishing. Larson. Zagreb. N. J. and Wilkins. Toronto.S.. Principles and Species. Academic Press. Styer. Plug & Transplant Production.. Prentice Hall. D. Ostojić. Vinceljak-Toplak. New Jersey. Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 8 16 8 Odslušana predavanja.Morfološke i uzgojne značajke geofita i trajnica . 1997. 4. Marija Vinceljak-Toplak: Odabrana poglavlja iz cvjećarstva. interna skripta Preporučena literatura 1. 3./2011. Marija Vinceljak-Toplak: Cvjećarstvo. I. Elza Polak.Tehnologija uzgoja lončanica Cilj modula Upoznavanje studenta s tehnologijom uzgoja glavnih cvjećarskih kultura u zaštićenom prostoru i na otvorenom Obvezna literatura 1. Jurjević. 1997.F. Z. Sve o krizantemi. Marija Vinceljak-Toplak: Lončanice. 1992. Floriculture. Vršek. interna skripta 2. And Koranski. M. odrađene vježbe u praktikumu. 2. AG1014 CVJEĆARSTVO I Koordinator modula Opis modula Program modula Cvjećarstvo I omogućuje studentima stjecanje teorijskih i praktičnih znanja iz područja tehnologije uzgoja cvjećarskih kultura. Dole. Batavia. 1999.. Ž. H.Morfološke i uzgojne značajke jednogodišnjih i dvogodišnjih cvjećarskih kultura 6 izvanredni profesor Ines Han Dovedan Broj ECTS bodova . interna skripta 3.A.Tehnologija uzgoja rezanog cvijeća u zaštićenom prostoru i na otvorenom . R. Hrvatsko agronomsko društvo. Programski dijelovi modula su sljedeći: .ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. izrađeni seminarski zadaci i odrađene terenske vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 14 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . R.

W. Savjet za daljinska istraživanja Zagreb 2. obradu i pohranu informacija temelji se na korištenju računala i njegovih mogućnosti koje svakim danom postaju sve veće.. F. Zagreb Preporučena literatura 1. Inc. Obvezna literatura 1.. Studenti će stoga biti upoznati i s pretpostavkama i načinima uspostavljanja geografskih informacijskih sustava (GIS). Oluić.. (1994): Nove tehnike izmjere i kartografije. Hrvatske šume. (1994): Remote sensing and image interpretation. (1994): GIZIS . radarske snimke) u proučavanju prirode i krajobraza te načinima njihove interpretacije. uporabom različitih vrsta snimaka (fotografske snimke iz zrakoplova. C.geom. Zg 2. i dr. Zagreb 3.edu. izrada i predaja svih vježbi i programa predviđenih planom nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 15 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Također će znati u kojim poslovima primijeniti koje vrste snimaka. Kereković./2011. satelitske snimke. V. INA INFO. Kroz ovaj modul studenti će se upoznati s osnovama daljinskih istraživanja. Lo. D. Zagreb 4. Vladimir Kušan Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 6 14 12 Obavezno prisustvovanje vježbama. Longman Scientific & Technical.. INA .nrcan. i steći vještinu rada s CAD programima. (1997): GIS u Hrvatskoj. AG1015 DALJINSKA ISTRAŽIVANJA U PROUČAVANJU KRAJOBRAZA Koordinator modula Opis modula Primjena modernih tehnologija za prikupljanje. (1983): Daljinska istraživanja u geoznanostima JAZU. senzori. http://www.ccrs.. Brukner.gc.gisdevelopment. dr. (1989): Fotogrametrija u urbanizmu i prostornom planiranju. o njihovoj obradi.ca/ccrs/learn/tutorials 6. Cilj modula Student će steći znanja: o vrstama snimaka snimljenih iz zraka. HAZU i Geosat. Lillesand. sc. (1986): Applied remote sensing. http://www.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. koja do sada nije bilo moguće odjednom promatrati. Tomašegović.osnove. analizirati prostorne podatke. M.unimelb. digitalnih modela reljefa (DMR) i njihove primjena u proučavanju krajobraza. M. Donassy. T. Kušan. New York 4.au/gisweb/. inventarizirati i kartirati. (2001): Snimanje i istraživanje Zemlje iz Svemira: sateliti. NY 3. Z. John Wiley&Sons. Braum. Oluić. interpretaciji te dobivanju informacija potrebnih za krajobraznu analizu i planiranje. Daljinska istraživanja su izvor velike količine informacija koje su prostorno određene.P.net/tutorials Doc. Daljinska istraživanja iz svemira omogućuju površinsku inventarizaciju objekata i njihovih stanja na vrlo velikim prostranstvima. Geodetski fakultet. Ovaj modul će studentima omogućiti i stjecanje vještina za izradu crteža i karata pomoću računala. M.Industrija nafte d. http://www. primjena. Kiefer. M.d. V. organizirati te dopunjavati postojeće GIS baze. R. Zagreb 5.

/2011. Breslin (2001): Komparativna vladavina i politka. Plano C. Chandler C. (1997): Hrvatska središnja državna uprava i usporedni upravni sustavi. Tako u zemljama u razvoju kritičan problem često nije politička nestabilnost ili nesposobnost vlade da utvrdi racionalni razvojni program. E. Sokol. Školska knjiga. regionalne (područne) i lokalne samouprave i njenom ulogom u iniciranju. Hague. Santa Barbara. sc. Pravni fakultet. Zagreb 3. Društveno veleučilište Zagreb 5.. (1997): Ustavno pravo. Smerdel. R. ABC-Clio. Pusić. I. Perko Šeparović. H. S. J. (2004): Policy. E.. Informator. AG1016 DRŽAVNA UPRAVA-ORGANIZACIJA I DJELOVANJE Koordinator modula Opis modula Javna je uprava značajna za kvalitetu života milijuna ljudi u modernim državama. knjiga u pripremi Preporučena literatura 1. Harrop. Perko-Šeparović. Zagreb 4. već nesposobnost uprave da provede odluke i program vlade. Slabost javne uprave često vodi slabosti samog političkog sustava. dr. Zagreb (može i kasnija izdanja) 2. Colebach. Pusić. Pusić. Pusić. Hrženjak. B. Cilj modula Upoznavanje studenta sa strukturom javne uprave na razini državne uprave. (1982): Organizacija teritorija i samoupravljanje. CA 16 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zagreb 5. Školska knjiga. Informator. Zagreb 4. Zagreb 3. E. Obvezna literatura 2 prof. Zagreb 2. Politička misao. I. artikuliranju i provedbi javnih politika s naročitim naglaskom na upravljanju prostorom: krajobrazom i okolišem.. (1996): Nauka o upravi. : Javni menadžemnt i javna uprava. (1988): The Public Administration Dictionary. Inge Perko Šeparović Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 Prisustvo na 80% predavanja Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 1. J.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Politička misao. (1999): Država i državna uprava. (2002): Upravljanje u suvremenim društvima. E.

John. Nikola Kezić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 24 6 Pohađanje predavanja. i suradnici 1993. Anatomy and Dissection of the Honeybee. Academic press. 17 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . B. i suradnici 1994 Počeci uspješnog pčelarenja. 5. Pčelarstvo. peludi. Na predavanjima i u praktičnoj nastavi obradit će se tehnološke metode borbe protiv pčelinjih bolesti. vježbi i terenskih vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1. prof. pčelinjeg stana i organizacija pčelinje zajednice. London. Lonodon and New York 4. The hive and hony bee Dadant and sons Hamilton. Illinois 3.. AG1018 EKOLOŠKO PČELARENJE I PČELE U EKOSUSTAVU Koordinator modula Opis modula Uvodno se obrađuju: nastanak i sistematika pčela. 2. PIP Zagreb Sulimanović. Posebna pažnja posvetiti će se tehnologiji konvencionalnog i ekološkog pčelarenja i proizvodnja meda. 5. Insect pollination of Crops. Graham. Na predavanjima će biti obrađena suvremena tehnologija oprašivanja pomoću pčela na kultiviranim površinama i uloga pčela u oprašivanju samoniklog bilja.H. fiziologije pčele medarice i orijentacija u prirodi. i suradnici 1995 Prepoznavanje i suzbijanje pčelinjih bolesti PIP Zagreb Red. M. i suradnici 1978. Obraditi će se mogućnost upotrebe pčela u praćenju stanja okoliša te utjecaj okolišnih prilika na razvoj i opstanak pčelinje zajednice. i suradnici 1993 Temelji suvremenog pčelarenja PIP Zagreb Sulimanović. 4. Dade.. Znanje Zagreb Marković. Đ. J.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. J.J. Đ.. 1977. M. Devillers... Hrvatski pčelarski savez 2. Časopis Hrvatska pčela./2011. Free. Obradit će se osnove biologije. London. voska. 3. 2002 Honey bees: Estimating the evironmetal imapcet of chemicals. Cilj modula stjecanje temeljnih znanja i vještina u obavljanju struke Obvezna literatura 1. J. International Bee Research Association. štetnika neprijatelja medonosne pčele kao i zakonska regulative u pčelarstvu. Taylor and Francis. 1993. propolisa matica i rojeva. Katalinić. and Pham – Delague.

Zagreb. Prof. Z. 2003. Edited by R.E. D. Vesna Pavić. Janječić (2002): Stočarstvo. B. U modulu «Ekološko stočarstvo» studenti će se preko programskih dijelova: Organsko biološka poljoprivreda. Omed. Postupci obrade tekućeg gnoja i Načini sprječavanja onečišćenja okoliša upoznati s načinom postizanja ekološkog gospodarstva. Nastava će se izvoditi putem predavanja (44 sata). Marija Uremović. Axford I. sveučilišni udžbenik. 1994. 3./2011. Znaor (1996): Ekološka poljoprivreda. Obvezna literatura 1. S. Pollution in Livestock production systems. Cilj modula Student će biti osposobljen za upravitelja obiteljskog gospodarstva. za rad u Državnoj i lokalnoj upravi u domeni zaštite okoliša i djelatnika savjetodavne službe i za diplomski studij. dr. 2. Fayez. M. Ekološko gospodarstvo kao cjelina. AG1019 EKOLOŠKO STOČARSTVO Koordinator modula Opis modula Postupcima koji se provode u stočarstvu da se spriječi onečišćavanje okoliša daje se sve veće značenje jer 90% od ukupne emisije NH3 i 25% metana potječu od animalne proizvodnje. Wallingford. jer se razgrađuje i onečišćava zrak na farmi i oko farme štetnim plinovima i vodu i tlo nitritima. Preporučena literatura 1. 70%) i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 18 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . postupcima za korisnu upotrebu otpadnih tvari preko bioplina i načinima postizanja ekološki prihvatljivog govedarstva. Z. Zagreb. Boro Mioč Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 11 5 Pohađanje nastave (min. Prvi hrvatski simpozij iz ekološke poljoprivrede. Marai. fosfatima i teškim metalima. H. CAB INTERNATIONAL. Marija Uremović. Zvonimir Uremović (1997): Svinjogojstvo. Gnojovka (otpadna tvar) iz stočarstva je ekološki problem. 2. Agronomski fakultet Zagreb. Zbornik radova. seminara (11 sati) i terenske vježbe (5 sati). sc. Nakladni zavod Globus. Mužic. svinjogojstva. sveučilišni udžbenik. Zračna onečišćenja u staji i okolišu. Agronomski fakultet Zagreb.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Uremović. Hrvatski put u ekološku poljoprivredu. peradarstva.F. ovčarstva i kozarstva. Mioč.

Globus. Split 2. Struktura i sadržaj modula podređeni su poticanju studenata na aktivan rad i sudjelovanje u nastavi. Teorija poljoprivredne proizvodnje. Šamanović). Oxford 3. Organizacija i ekonomika ratarske proizvodnje. Pergamon Press. (1990). ali i drugih na njih vezanih proizvodnji. Juračak. Jurin S. Ukratko će se razmotriti i ekonomika proizvodnje na duži rok. 5. (1988). (2000). model odnosa dva inputa i model odnosa dva proizvoda. Navedena su znanja potrebna za razumijevanje odnosa funkcije proizvodnje. Ovo se posebno odnosi na modele unutar poljoprivredne proizvodnje. 8th Edition. kao oruđa za optimizaciju proizvodnog programa. studenti će biti upoznati s temeljnim pojmovima linearnog programiranja. Teorija tržišta i cijena (J. Zagreb 3. s posebnim osvrtom na ekonomiku trajnih sredstava i dugoročna ulaganja. Babić M. Buckett M. Zagreb 4. (2000). Jelavić A. Litzka F. Starčević. Norton & Co.. Karoglan P. Obvezna literatura 1. Zatim se razmatraju modeli odnosa unutar proizvodnog sustava. W. što omogućava daljnje razmatranje modela optimalnih ulaganja i optimalne kombinacije inputa i proizvoda. (1995). Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 19 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Mikroekonomska analiza. USA 2. funkcije troškova i funkcije profita. Interna skripta za studente Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Preporučena literatura 1. J. Po završetku ovog modula studenti će ovladati temeljnim načelima ekonomike proizvodnje. i to: model odnosa proizvoda i inputa. Time će steći opće razumijevanje proizvodnih modela u poljoprivredi. AG1020 EKONOMIKA I ORGANIZACIJA PROIZVODNJE U POLJOPRIVREDI Koordinator modula Opis modula U prvom dijelu modula studenti će biti upoznati s glavnim vrstama modela proizvodnih funkcija. Microeconomics: Theory and Applications./2011. Mansfield E. Ekonomski fakultet. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu docent Josip Juračak Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 12 10 8 Pohađanje nastave i izrada seminarskog rada. An Introduction to Farm Organisation and Management. Ekonomika poduzeća (P. Cilj modula Uvesti studente u primjenu ekonomske analize za istraživanje i modeliranje proizvodnih sustava. Ravlić. (1994). New York. J. W. M. Second Edition. Šohinger).. University of Hohenheim. Prijevod: Njavro.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. A. (1990). Izbor iz predavanja (interna skripta) (S. izmijenjeno i dopunjeno izdanje Mate. U konačnici. kao i matematičkog modela optimiranja proizvodnje. M. Tanić).

/2011. FPZ. remenski.): Prijenosnici snage i gibanja. kotiranje. U prvom će se predmetu obrađivati temeljna znanja iz područja tehničkog crtanja i to: norme za izradu tehničkog crteža.. Liber. Zagreb Herold. sc. spojevi klinovima. obrada materijala odvajanjem čestica.. Elementi poljoprivrednih strojeva. kočnice. U tom dijelu biti će obuhvaćena i obrada materijala plastičnom deformacijom. (1991.) U trećem će se predmetu obrađivati temeljna znanja iz područja elemenata poljoprivrednih strojeva. zupčani prijenos. Opalić. M. Školska knjiga. valjni. utorni spojevi. presjeci. uređaja i opreme koja su neophodna za specijalistička znanja s područja poljoprivredne tehnike.): Projektiranje i konstruiranje strojeva. Zagreb Opalić. 2. Obvezna literatura 1. S.. Zagreb Oberšmit E. Materijali poljoprivrednih strojeva. B. Zagreb Brojni radovi domaćih i inozemnih autora objavljenih u časopisima i zbornicima radova Prof.): Zupčanici i ozubljenja. lijepljeni spojevi.Priručnik-Inžinjerska grafika. (1995. ŠK. perspektivno i aksonometrijsko predočavanje. površinska hrapavost materijala i kakvoća. Dobiva temeljna znanja i osnova je za nastavak studiranja i daljnja specijalistička znanja za studente studija Poljoprivredna tehnika. corel draw). i dr. (2000): Osnove strojarstva. 6. Zrinski. Kovač.(2003): Računalna i inžinjerska grafika (Metodička vježbenica). Zagreb Oberšmit. ležaji (klizni..ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (1994): IT. uređaja i opreme . . 5. II. zavari) i rastavlji spojevi (vijčani.. Školska knjiga. Tehnička knjiga.): Tehničko crtanje. simboli. Zagreb Grupa autora (1971): Praktičar I.(1973. Zagreb Kahle. FSB. Zagreb.H. lančani. Drugi će predmet obrađivati temeljna znanja iz područja materijala koji se najčešće rabe kod poljoprivrednih strojeva. 1. (1987. tolerancija. Petar Rakaramarić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 14 2 - Prisustvovanje predavanjima i vježbama (toleriranje 10%). 6. elementi strojeva za prijenos kružnih gibanja (osovine. obrada. uređaja i opreme kao što su: metali i nemetali. III. Tehnička knjiga. 4. svornjacima i zaticima) opruge. Tako će biti obrađeni nerastavlji (zakovični. cad cam. tarni.): Elementi strojeva. E. Zagreb Herold. (1981. uređaja i opreme.(2003): Tehničko crtanje. F. (1975. Zagreb. Zagreb Decker. HDESiK. prodori. K.. ispitivanje materijala (čvrstoća. spojke). 3. 7. hidraulički i pneumatski elementi. 3. Liber. Cilj modula Student stječe temeljna znanja iz područja elementa i materijala poljoprivredinih strojeva i opreme. Z. Liber. Kraut. IV dio. mreže. Također će biti obrađena i primjena korisničkih programskih paketa u teh.): Strojarski priručnik.) elementi za prijenos tekućina. M. lemljeni. (1982. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 20 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Modul je podijeljen na 3 temeljna predmeta i to: Osnove tehničkog crtanja primjenom računala. B. 4. dosjedi. Z. 5. crtanju (autocad.): Osnove konstruiranja. AG1021 ELEMENTI I MATERIJALI POLJOPRIVREDINIH STROJEVA I OPREME Koordinator modula Opis modula Modul «Elementi i materijali poljoprivredinih strojeva i opreme» neophodan je za stjecanje temeljnih znanja i osnova je za daljnja specijalistička znanja za studente studija Poljoprivredna tehnika. tvrdoća. dr. Zagreb Perše. 2.

Zagreb Preporučena literatura 1. Obuhvatit će se poglavlja prikupljanja. Grupa autora (2001): Program Biodizel: Uvođenje biodizelskoga goriva u RH. Elsevier Science./2011. (2004): Biodiesel – the compprehensive handbook. Obvezna literatura 1. Stout. Remschmidt. EI Hrvoje Požar. Cilj modula Student će steći znanja iz područja proizvodnje i potrošnje biomase i biogoriva iz poljoprivrede te sanacije organskog otpada u svrhu proizvodnje toplinske i električne energije i bit . SAD. Austrija 2. 2.A. Graz. Grupa autora (2001): Program korištenja biomase i otpada. (1980): Biogas. Knjiga. Knjiga. Grupa autora (1998): KOGEN Program Kogeneracije. C. (1990): Handbook of energy for world agriculture. B. Sanacija gnoja i gnojevke usmjerit će se prema proizvodnji bioplina također u svrhu proizvodnje električne i toplinske energije. Kao posebno poglavlje biti će sanacija organskog otpada iz poljoprivrede i prerađivačke industrije s posebnim naglaskom na sanaciju visoko rizičnog organskog otpada. Kaltwasser. Zagreb 3. Njemačka Docent Neven Voća Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 8 8 4 Odslušane vježbe i predavanja Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 21 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zagreb 4. AG1022 ENERGETSKA ISKORISTIVOST BIOMASE I BIOGORIVA U POLJOPRIVREDI 1 Koordinator modula Opis modula U ovom modulu će se obrađivati poglavlja iz područja proizvodnje bioenergije iz poljoprivrede i iz prerađivačke industrije. Mittelbach M. Knjiga. Obradit će se mogućnosti skupljanje sirovine. EI Hrvoje Požar. tehnike i tehnologije proizvodnje biomase u svrhu proizvodnje električne i toplinske energije. B. EI Hrvoje Požar. tehnike i tehnologije proizvodnje biodizela i etanola te njihovo korištenje u motorima SUI umjesto goriva mineralnog porijekla..ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Sve vrste proizvodnje posebno će će se pratiti s aspekta zaštite okoliša i legislativa i regulativa EU i RH.

J.Vibracije po ISO standardima. UK. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 22 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . strujanje i izmjena zraka. temperatura i prašina. Hassall. .ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Joseph.T. M. St. Volume I-V. Sile na ručicama i papučicama. Farming Press. 3. 1979. Zakon o zaštiti od buke. Prof. Zaveri: Acoustic Noise Measurement. kao i osnovna pravila koja se moraju primjeniti pri radu kako bi se zaštitilo zdravlje. 2. Bruel&Kjaer. zakon o zaštiti od buke. Obvezna literatura 1. J. Zakon o zaštiti na radu. Narodne Novine br. CIGR: Handbook of Agricultural Engineering. Farming Press. EEC-u i ISO standardima. Bruel&Kjaer. K. te načini sprječavanja posljedica izlaganju. 1994. 59. Zakon o zaštiti na radu. 1996. ASAE.R. 1980. prevelike vibracije. UK. 4. 1999. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave. Cilj modula Slušanjem modula "Ergonomija i zaštita na radu" student stječe znanja o uvjetima pod kojim rade rukovatelji traktora i poljoprivrednih strojeva. Gibbard: Tractors at work 1904-1994. sc. 4. Studente će se upoznati s opasnostima koje uzrokuje prekomjerna buka. 2004. AG1023 ERGONOMIJA I ZAŠTITA NA RADU Koordinator modula Opis modula Poljoprivredna proizvodnja je u gotovo svim segmentima nezamisliva bez primjene traktora i strojeva. 3. 2. ugljični monoksid i dioksid. Ipswich. USA. Upoznati će se također sa Zakonom o zaštiti na radu. Modul je podijeljen na četiri predmeta: Buka po OECD-u. Narodne Novine br. zakonom ozaštiti od buke. dr./2011. Zlatko Gospodarić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 10 8 8 - Odslušana predavanja i odrađene vježbe. Williams: Tractors since 1889. 1. 145. Broch: Mechanical Vibration and Shock Measurements. S. Ipswich. 1992.

Published by Cholcombe Publications. Marija Uremović. zdravlja. 3. CABI Publishing Wallingford Oxon OX10DE. nivoa proizvodnje i fizioloških parametara laboratorijskim analizama.C. CABI Publishing. Mjere kvalitetnog odnosa čovjeka prema pojedinim vrstama domaćih životinja u smislu osiguravanja adekvatnog smještajnog prostora. Hughes (1997): Animal welfare. G. Wallingford. Cilj modula Cilj ovog modula je stjecanje potrebnih znanja za pravilno postupanje s domaćim životinjama pri bavljenju stočarstvom bilo na farmama ili u stručnim službama. Osim toga dat će se historijski pregled mjera etičnog ponašanja čovjeka prema životinjama i načini prepoznavanja stanja dobrobiti na osnovu: ponašanja životinja. Obvezna literatura 1. Gatward (2001): Livestock Ethics. Appleby and B. UK 2. izbjegavanja postupaka u kojima životinje trpe stresove i pate obradit će se u posebnim poglavljima. Jensen P. UK./2011.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. U okviru ovog modula studenti će dobiti spoznaje o tome što se podrazumijeva pod etikom u stočarskoj proizvodnji. opskrbe hranom. terenske vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. 23 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Uloga selekcije na otpornost i mjere za osiguranje dobrobiti u proizvodnji na otvorenom obradit će se za pojedine vrste domaćih životinja. (2002): The Ethology of Domestic Animals. Agronomski fakultet Zagreb Docent Zoran Luković Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 22 8 Pohađanje predavanja i vježbi (min. seminarski rad. Zvonimir Uremović (1997): Svinjogojstvo. 80%). AG1024 ETIKA KORIŠTENJA ŽIVOTINJA Koordinator modula Opis modula O važnosti pravilnog postupanja s domaćim životinjama govori činjenica da je većina zemalja zakonski odredila načine postupanja prema životinjama. M.O.

I. Šumarski fakultet. Mogučnosti primjene fitocenologije u praksi. Sinkronologija i sinhorologija. Sindinamika. Prostorni raspored i zonacija biljnih zajednica. Ulmer. A. Areali biljnih zajednica naše zemlje. Nakladni zavod Hrvatske 4. Razvitak vegetacije u pradavno doba. Cilj modula Cilj modula je da se studenti upoznaju s osnovnim pojmovima o fitocenologiji. dr. korovskih i drugih površina pod prirodnom ili doprirodnom vegetacijom kao konkretnih vegetacijskih jedinica iz kojih će jasno biti vidljivo njihovo funkcioniranje. Hrvatskoj. Kartiranje vegetacije. Methoden. Opis najznačajnijih biljnih zajednica. Stuttgart 2. reljefa i biotskih čimbenika. Degradacijska stanja. (1949): Nauka o biljnim zajednicama.. V. (1994): Pflanzensoziologie. Aufgaben. Prirodni i doprirodni ekosustavi. SPB Academic Publishing. Gustav Fischer. Nakladni zavod Znanje 5. (1996): Vegetationsökologie . Glavač. ali se koristi i najnovijim spoznajama i tehnološkim pomagalima. J. Den Haag prof. 3. Statistička obrada podataka. Osnovna svojstva biocenoze. AG1025 FITOCENOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Modul se temelji na klasičnim postavkama Braun-Blanquetove škole. Dierschke. Opći pregled pridolaska i rasprostranjenosti raznih oblika vegetacije u R. tla. livadnih. Razvojne faze i stadiji. urbanom području i područjima pod raznim oblicima zaštite. J. Jena. Podani. Sinekologija. Rauš. Kovačević. koje će znati praktično prikazati definiranjem šumskih sastojina. Progresivna i regresivna sukcesija. Metode rada. Skender. Najvažnija poglavlja su: Definicija i zadaće fitocenologije. (1994): Multivariate data analysis in Ecology and Systematics. Zagreb Preporučena literatura 1. Sistematika biljnih zajednica.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Poljoprivredni fakultet. Obvezna literatura 1./2011. Odnos biljnih zajednica spram klime. Oslanja se na načela prirodnosti. potrajnoga gospodarenja i biološke raznolikosti. Horvat. Vukelić. Pojam biogeocenoze ili ekosustava. (1979): Poljoprivredna fitocenologija. Dario Baričević Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 15 15 Redovito prisustvovanje nastavi te pismeno izvješće s vježbi. (1998): Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj. Đ. Biljni fosili i peludna analiza. sc. Sastoji se od predavanja i vježbi uz uporabu suvremenih nastavnih pomagala te terenskoga dijela nastave u konkretnim šumskim i travnjačkim ekosustavima. Analitička obrada i sintetska razrada. opće koristi i značaj u prirodnim ekosustavima. (1990): Fitocenologija u spontanim i antropogenim ekosistemima. H.Grundfragen. Osjek 2. Razvoj nauke o vegetaciji u Europi i u nas. J. Razvitak vegetacije nakon ledenoga doba. Stuttgart. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 24 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .

B. primanje transport i asimilacija mineralnih hranjiva. Preporučena literatura 1. M.. Redoviti profesor Milan Poljak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Laboratorijske vježbe Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 28 28 4 Uredno pohađanje nastave i vježbi te položen kolokvij iz vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 25 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . P. Reiss. Zeiger. Prentice Hall Inc. Obvezna literatura 1. 3. 2. sinteza. Taiz. (1994): Experiments in plant physiology.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Poljak. Reakcija i prilagodba na faktore okoliša kao i regulacija rasta i razvoja hormonima rasta. E.. Naučna knjiga. Kastori. metabolizam i transport ugljikohidrata. Beograd. Berlin. razvoja i reprodukcije. U. Springer. K. Kutschera. The Benjamin/Cummings Publ. (1995): Fiziologija bilja. Studenti će postići zavidan stupanj saznanja o funcijama biljke uključujući dinamičke procese rasta. 2.Co. Regula. Schopfer.. organa i na razini cijele biljke. Razmatraju se fiziološki procesi esencijalni za produkciju biomase i formiranje sjemena i ploda. rast i razvoj na razini stanice. 3.. R. Školska knjiga. Dubravec. (1998): 2nd Edition Plant Physiology. L./2011. Subjekti koji se razmatraju uključuju: primanje. (1995): Plant Physiology. biokemija i fiziologija fotosinteze i respiracije. fiksacija dušika. Zagreb. Spektrum Akademischer Verlag. AG1026 FIZIOLOGIJA BILJA Koordinator modula Opis modula Ovim modulom studentima se prenose temeljna teoretska i praktična znanja o strukturi i funkciji biljaka. Zagreb. transport i gubitak vode. H. Interna skripta. New Jersey 4. and Bernstein. (1989): Fiziologija biljaka. Mohr. (2002): Fiziologija bilja. (2002): Prinzipen der Pflanzenphysiologie. Cilj modula Studenti će biti osposobljeni primjeniti stečena znanja u rješavanju ekoloških problema i problema vezanih za uzgoj i njegu kultiviranog bilja. Studenti će steći iskustva i razviti vještine u primjeni znanstvenih metoda rada sa osnovnim laboratorijskim tehnikama u fiziologiji bilja i praktičnu primjenu fizioloških spoznaja u poljoprivredi na primjerima najuvrježenijih kultiviranih biljnih vrsta. I. Heidelberg-Berlin. C.

Kvaliteta položajnih podataka. Tehnička knjiga . prof. Reljef zemljišta. Obučiti studente primjeni tih podataka i načinu korištenja geodetskih planova i karti. Geodetski fakultet Macarol. Izohipse i njihove osobine. dr. Tipovi detalja i njihov prikaz na planovima i kartama. Digitalni planovi. S. Mjerenja u geodeziji i pogreške koje se pri tome pojavljuju. 3. Mira Ivković Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 28 4 Obavljene vježbe i izrađeni svi programi iz njih Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Obvezna literatura 1. Mjerilo. Kvaliteta prikaza reljefa izohipsama. 2. Interna skripta. Zagreb Internet stranice s tom tematikom 26 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Javne evidencije prostornih informacija. Geodezija i njena podjela. Geodetski planovi i karte. AG1029 GEODEZIJA I PROSTORNE INFORMACIJE Koordinator modula Opis modula Uvod. Ekvidistancija izohipsa. Računanje površina na planovima. Iskolčenje projektiranog objekta na teren. Separati predavanja Ivković. Osobine terena s obzirom na nagib./2011. Komasacija zemljišta. sc. Cilj modula Upoznavanje studenata s osnovama geodezije i podacima koje im ona pruža. Državni koordinatni sustav. Prikaz reljefa na planovima i kartama. Topografski planovi.: Praktična geodezija.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Katastarski planovi. Prednosti komasacije pred drugim postupcima uređenja zemljišta. Osnovni elementi geodetskih planova i karti. Jedinice za mjerenje. M. Omogućiti im usvajanje geodetskih pojmova i standarda te ih na taj način osposobiti za kompetentnu suradnju s geodetskim stručnjacima. 4. Kvaliteta prostornih informacija prikupljenih iz različitih planova i karti i njihova usporedba.: Digitalni planovi. Načini korištenja zemljišta i njihov prikaz na planovima.

te prisustvo terenskoj nastavi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 27 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Geografski glasnik. (1990): Geomorfološke i inženjersko-geomorfološke osobine otoka Hvara i ekološko vrednovanje reljefa. te njihov utjecaj na oblikovanje i vrednovanje krajobraza. Plummer C. izrada vježbi i seminarskog rada.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Geografski odsjek PMF-a. A... Školska knjiga. H.. Cilj modula Utvrđivanje postanka. Wallen. mineralima i stijenama. (1982): Geomorfologija. Bognar. (1992): Introduction to Physical Geography. 31. Petrović. radi što boljeg svladavanja geomorfološke problematike studente treba upoznati i s osnovama geologije (građa Zemlje. N. nastanka i razvoja reljefa. Zagreb. dr.. 49 . 27 – 40 2. A. Herak. Obvezna literatura 1. Stoga se nameće potreba da se studenti preddiplomskog studija Krajobrazne arhitekture upoznaju s unutrašnjim (endogenim) kao i s vanjskim (egzogenim) čimbenicima na oblikovanje reljefa. (1999): Physical Geology. Acta Geographica Croatica. Marković. Zagreb 3. str. Lozić. tektonike i dinamike Zemlje. Acta Geographica Croatica.) The influence of quantiative geomorphological characteristics and lithology on the ecological depth of soil and environmental historical human impact – the example of Northwestern Croatia. kroz vježbe. 27. Beograd 5. (Izabrana poglavlja) Preporučena literatura 1. Uz predavanja. M. M. Zagreb. (1992): Inženjerskogeomorfološko kartiranje. D. Perica. C. (Izabrana poglavlja) 5. Zagreb 2./2011. Fürst-Bjeliš. Međutim. A. Bognar. (1987): Tipovi reljefa Hrvatske. (1987) Geologija. Bognar. litološkog sastava ili određenih reljefnih oblika). Bognar. R. Zagreb. D. vol.. te tektonskim elementima litosfere) kao i promjenama tijekom Zemljine prošlosti (stratigrafska geologija). D. (2002. str. & Carlson. osobina. Zbornik II znanstvenog skupa geomorfologa Jugoslavije. AG1030 GEOMORFOLOGIJA S OSNOVAMA GEOLOGIJE Koordinator modula Opis modula Reljef predstavlja jednu od najvažnijih krajobraznih osobina određenog prostora. A. str. Acta Geographica Croatica Doc. Beograd 4. S. (1980): Primijenjena geomorfologija. B.173-186 3. McGeary D.65 4. sc Dražen Perica Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 35 12 5 8 Pohađanje većeg dijela nastave. izradu seminara i terenski rad studenti će steći vještinu samostalnog prepoznavanja određenih pojava na terenu (npr. 52. (1997): Tipovi klizišta u Republici Hrvatskoj i Republici Bosni i Hercegovini Geomorfološki i geoekološki aspekt.

/2011. 80%). isolamento. 2. antivirusnih i antikancerogenih tvari. devastira gotovo ekocidnom sječom šuma. Bologna 3. coltivazione. Montecchi A. morfologija. Cilj modula Stjecanje znanja za rad na proizvodnji i preradi gljiva uz stjecanje temeljna znanja za neograničeno istraživanje. Obvezna literatura 1. (2008): Enciklopedija gljiva 2. načine razmnožavanja. Božac R. jer od ukupno proizvedenih antibiotika. Time se godinama zaustavlja prirodni život biljaka. Školska knjiga. Zagreb Božac R. na gljive otpada veliki postotak. toksikologija. (1997): Uzgoj jestivih i ljekovitih gljiva. koje se velikim dijelom prerađuju. proizvodnju kultura i micelija gljiva te čuvanje kultura zaustavljanjem životnih funkcija. (2002): Gljive. Zagreb Božac R. Trento 2. Školska knjiga. Gljive se nezaobilazne i u farmaceutskoj industriji. Zbog toga je značajno upoznati studente što su gljive kao hrana i kako se proizvode saprofitske i mikorizne gljive. Berlin-Hamburg 28 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 4. & Grabbe K. životinja i gljiva. Edagricole. sistematika. Associazione Micologica Bresadola. konzerviraju ili koriste kao sastojak u industriji prerade mesa. 3. (2000): Fungi Ipogei D'Europa. (1989): Champignonbau. Terenska nastava Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. AG1031 GLJIVARSTVO Koordinator modula Opis modula Gljivarstvo je ogromno područje rada. micologia. Za temeljito poznavanje područja gljivarstva studenti moraju upoznati morfologiju gljiva. farmaceutiku i očuvanje okoliša. Hrvatsko agronomsko društvo. Školska knjiga.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. & Sarasini M. Hunte W. Zagreb Novak B. Ferri F. droga itd. Vježbe laboratorijske. U tom smislu potrebno je upoznati studente sa tehnikom mikorizacije presadnica s raznim vrstama gljiva u cilju pošumljavanja. koji se pored industrijskog zagađenja. tehnologiju prerade. (2006): Enciklopedija gljiva 1. a obuhvaća proizvodnju hrane. sistematiku. Danas je neophodno i voditi bitku za očuvanje okoliša. Zagreb Redoviti profesor Romano Božac Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 6 4 2 10 Pohađanje nastave (min. sirarstvu i u proizvodnji raznih gotovih jela. U svijetu se danas proizvode milijarde tona različitih gljiva. (1985): I funghi. Paul Pery.

…. Pollot. (2000) Travnjaštvo – odabrana poglavlja. 3 4. 2. (ii)spremanje krme na livadama (proizvodnja sijena. komunikacijski hodnici. (iii) korištenje krme s livada (korištenje zelene i konzervirane voluminozne krme) i (iv) skladištenje voluminozne krme. skripta Leaver. (1979) Proizvodnja krmnog bilja. (viii) uređenje pašnjaka (ograde. A. (1948) Livade – pašnjaci. Sveučilište u Zagrebu. E. Sustavi gospodarenja pašnjacima. Sustavi gospodarenja livadama. R. (ed. CABI publishing 5. J. E. (ed. G.) (1988) Efficient beef production from grass (odabrana poglavlja) BGS publication 3. D. gnojidba pašnjaka. and Cherney. Redoviti profesor Mladen Knežević Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 21 10 14 15 Odslušana predavanja. (ed. odrađene laboratorijske vježbe. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 6. Davies. Poljoprivredni nakladni zavod. terenske vježbe i seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Cilj modula Slušanjem modula "Gospodarenje travnjacima" student stječe osnovna teoretska znanja za razumijevanje mehanizma «tlo-biljka-životinja» kao i osnovne tehničko-tehnološke vještine za organizaciju stočarske proizvodnje na travnjacima Obvezna literatura Turina. terenskih vježbi i putem seminarskog rada. Pollot. smjese trava i djetelina. Grant. vježbi u praktikumu. P.) (1990) Milk and meat from forage crops (odabrana poglavlja) BGS publication 4. H. B. A. Poljoprivredni nakladni zavod Kvakan. Hopkins. Štafa./2011. kombinirano korištenje) Modul se izvodi putem predavanja. D. (ed. (1952) Trave. pojila. gnojidba. J. D. G.) (2000) Grass its production and utilisation. Blackwell Science.). and Laidlaw.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.) (1998) Sward measurement handbook (odabrana poglavlja) BGS publication 1.) (1987) Efficient sheep production from grass (odabrana poglavlja) BGS publication 2. višednevni pregoni). A. Preporučena literatura 1. R.. Baker.. S. smjese trava i djetelina. 5.). U poglavlju Sustavi gospodarenja pašnjacima obrađuje se: (v) proizvodnja krme na pašnjacima (sjetva i usijavanje. jednodnevni pregoni. proizvodnja travne silaže). J. (vii) veličina i broj pregona (izračunavanje veličine i broja pregona. M. U uvodnom dijelu studenta se upućuje u gospodarsko značenje travnjaka kao sirovinske osnovice animalne proizvodnje. 29 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (vi) veličina pašnjaka (izračunavanje veličine pašnjaka). Zagreb Čižek. J. (ed. vježbe u praktikumu. hranilice) i (ix) kvaliteta paše i korištenje pašnjaka (utvrđivanje početka i završetka napasivanja. Cherney.. (ed. AG1032 GOSPODARENJE TRAVNJACIMA Koordinator modula Opis modula Modul se izvodi u 3 poglavlja: Uvod u gospodarenje travnjacima. J. kao i u morfološke karakteristike gospodarski najvrednijih trava i djetelina s osnovama rasta. Z. …. obročni pregoni. U poglavlju Sustavi gospodarenja livadama obrađuju se 4 tematske jedinice: (i) proizvodnja krme na livadama (sjetva i usijavanje. A. Frame. S. British Grassland Society. (1982) Herbage intake handbook (odabrana poglavlja Knežević.) (1998) Grass for dairy cattle (odabrana poglavlja).

7.. Baker. potrebne površine travnjaka. M. Tucak. Obvezna literatura 1. R. (ed. (ed. P. odrađene vježbe u praktikumu. J. metode procjene biljne mase na travnjaku. (1998) Temperate Forage Legumes. C.) (1990) Milk and meat from forage crops (odabrana poglavlja) BGS publication 4. Stjepanović. Hoveland. Mostar 9. Rogošić. Štafa (2009) Lucerna. Štafa. Frame. J. r. (ed. uređenje pašnjaka.K. 5. J. Udžbenici Sveučilišta J.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Strosmayera u Osijeku. Popović.. U poglavlju smjese trava i djetelina obrađuju se glavni kriteriji za sastavljanje smjesa trava i djetelina. E. D. Kvakan. (2000) Gospodarenje mediteranskim prirodnim resursima. silaže i sjenaže. A. terenske vježbe i seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 30 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 6. Lacefield. CAB International. metode napasivanja. J. Preporučena literatura 1. proizvodnja i korištenje sijena. E. International Plant Nutrition Institute. Štafa. Davies. Bukvić. Pollot. AG1032 GOSPODARENJE TRAVNJACIMA Koordinator modula Opis modula U uvodnom dijelu definira se gospodarsko značenje prirodnih i sijanih travnjaka kao sirovinske osnovice stočarske proizvodnje./2011. obrađuje se podjela travnjaka. Z. Moore. Barnes. Collins. Nelson. dizajn metode napasivanja).D. (1952) Trave. G. Cilj modula Slušanjem modula "Gospodarenje travnjacima" student stječe osnovna teoretska znanja za razumijevanje mehanizma «tlo-biljka-životinja» kao i osnovne tehničko-tehnološke vještine za organizaciju stočarske proizvodnje na travnjacima .F.o. agrotehnika). and Cherney. te morfološke osobine i osnove rasta trava i djetelina. S.M. U poglavlju spremanje krme s travnjaka obrađuju se slijedeće teme: košnja travnjaka.J. (2007) Southern Forages. Stjepanović. Pollot. vježbi u praktikumu. skripta 4. British Grassland Society. (ed. 10. Sveučilište u Zagrebu. (ed. Charlton.. G. Zatim se obrađuje nastavna jedinica zasnivanje novih i obnavljanje postojećih travnjaka. J. Bukvić (2008) Trave za proizvodnju krme i sjemena. Školska naklada d. M.. A. Grant. and Laidlaw.S.) (1998) Sward measurement handbook (odabrana poglavlja) BGS publication 6.) (2000) Grass its production and utilisation.) (1998) Grass for dairy cattle (odabrana poglavlja). F. A.. CABI publishing 5. intenzitet napasivanja. J. G. Modul se izvodi putem predavanja. Frame. J.o.. R.) (1987) Efficient sheep production from grass (odabrana poglavlja) BGS publication 2. C. (1982) Herbage intake handbook (odabrana poglavlja) Izvanredni profesor Josip Leto Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 10 4 12 Odslušana predavanja. S. terenskih vježbi i putem seminarskog rada. J. L. (1979) Proizvodnja krmnog bilja.. organizacija proizvodnje i korištenje krme sa travnjaka (izračunavanje pašnog opterećenja.the sciences of grassland agriculture.J. J. D. dugoročno planiranje napasivanja i planiranje na razini sezone. A. Slijedi poglavlje o gnojidbi travnjaka organskim i mineralnim gnojivima. (ed. (2000) Travnjaštvo – odabrana poglavlja. kao i najvažnije vrste trava i sitnozrnih mahunarka (biološka i gospodarska svojstva. Zagreb 3 Čižek. Hopkins. Zimmer. Knežević. Ball. Blackwell Science.. Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu 2. and Laidlaw. (2007) Forages . A. H. D.) (1988) Efficient beef production from grass (odabrana poglavlja) BGS publication 3. Leaver. Poljoprivredni nakladni zavod. Blackvell Publishing. D.. U poglavlju korištenje pašnjaka obrađuju se teme: definicija i gospodarska važnost pašnjaka za stočarsku proizvodnju. Cherney. 8. S.

izvedbena izražajnost. H. B. 2. sc. Govorničke vještine uključuju osvještavanje i uvježbavanje tekstualno i izvedbeno dobro oblikovane poruke. primjerena uporaba neverbalnih. Zagreb. I. A. grupno govorno rješavanje problema). (1977): Argumentacija i pravo. Naprijed. AG1033 GOVORNIČKE VJEŠTINE Koordinator modula Opis modula Kolegij se sastoji od predavanja iz teorije govorništva i uvježbavanja govorničkih vještina. German. govornička elokvencija (što uključuje i repertoar retoričkih figura i modalnih izraza). Aristotel (1989): Retorika.) (1999): Glasoviti govori. Zagreb. Gronbeck. Sadržaji koji će se uvježbavati su profiliranje publike. Obvezna literatura 1. dr. pripremu govora s isticanjem formiranja i testiranja središnje misli te na govorničku argumentaciju. Škarić. na govorničke strategije.. uklanjanje straha od govora. 2. Harper Collins College Publishers. održan seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1. Visković. Cilj modula Svrha je kolegija da dade sustavna znanja i upute za stvaranje vještina s pomoću kojih se uspješnije govorno djeluje u javnosti i komunicira s poslovnim partnerima. 3. uzjezičnih znakova te vještina govorenja uz pomoć raznih medija (prezentacije). (2000:.. D. pažljivo i kritičko slušanje. Zagreb.. E. Zadro. referati. Zagreb. razgovori. N. Split: Pravni fakultet u Splitu 4. Monroe. 31 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (1954): Temelji govorništva. Govornička se teorija usredotočuje na opis osobina monoloških i dijaloških govorničkih vrsta (predavanja. (ur. Naklada Zadro. (1995): Principles of Speech Communication. prof. K. Đ. prigodni govori.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Gračanin./2011. I. Ehninger. Školska knjiga. debate. Temeljci suvremenoga govorništva. Nadbiskupski duhovni stol. Gordana Varošanec Škarić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 6 24 prisustvovanje nastavi.

M. N. Konoplja. uljana repica. G. The hawort press. stadiji rasta i razvoja.. Chopra V. (1994). Obvezna literatura 1. Lehrbuch des Pflanzenbaues Band 2: Kulturpflanzen. vježbe u praktikumu i terenske vježbe omogućuje studentima stjecanje temeljnih teoretskih i praktičnih znanja iz proizvodnje uljarica (suncokret. Posebno ratarstvo 2. odrađene vježbe. Predivo bilje I dio. predivih biljaka (konoplja i lan). uljane bundeve. Peter K. Mustapić. Križevci 5.. Mann. njihovom uzgoju i cilju proizvodnje. Collins. K.-U. Poljoprivredni institut Osijek. (1984).. Ceres. Entrup. K. korjenastih kultura (šećerna repa i cikorija) i ostalih industrijskih kultura (duhan i hmelj). Diepenbrock./2011. Šećerna repa .. lan i pamuk. Handbook of Industrial plants. L. Jugošećer. Verlag Th. Spezieller Pflanzenbau. Beograd 2. W. (2004). Knauer. NIRO Zadrugar. Pasković. Beograd 5. (1966). L. (2000). S. Heyland. rasprostranjenost. Nakladni zavod znanje. Stuttgart 3. Visoko gospodarsko učilište u Križevcima.. morfološka i biološka svojstva. Osijek 4.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Srečec. J. S.. Rajčić. Z. (1999). Oehmichen. AG1036 INDUSTRIJSKO BILJE Koordinator modula Opis modula Program modula Industrijsko bilje kroz predavanja. Grupa autora (1989).. proizvodnja i površine. Zagreb Preporučena literatura 1. Kod svake kulture obrađuje se: važnost i upotreba. F. Petar Spasić). Naučna knjiga. Hmeljarstvo. Studenti trebaju savladati suvremene tehnološke procese proizvodnje industrijskih kultura i njihovih sorti te steći temeljna znanja za nastavak studiranja. W. Gelsenkirchen-Buer 2. N.monografija (ur. Cilj modula Cilj modula je studentima dati potrebna znanja o najznačajnijim industrijskim kulturama. Suncokret Helianthus annus L.. (2005). L. Načela proizvodnje virginijskog duhana. mak). Auflage). V. N. Sarajevo 3. Hawks Jr. Proizvodnja i prerada uljane repice. ciljeve proizvodnje i sorte. zahtjevi prema uvjetima uzgoja te tehnologija proizvodnje s obzirom na različite proizvodne uvjete. (2004). kvaliteta proizvoda. Vratarić. Fischbeck. uspješno izrađen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 32 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (3. Grupa autora (1992). Vratarić. .. Marija i sur. New York Redoviti profesor Milan Pospišil Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 16 6 4 Prisustvovanje predavanjima. Zagreb 4. Ulmer.

Vitomir Grbavac. str. 613-906. Zagreb. Šimunović D. Informacijska tehnološka revolucija na početku 21. Obvezna literatura 1. HAD. Sveučilišni udžbenik. Organizacijski. 1. 3. HAD. godine. Zbilja i vizija informacijske i tehnološke revolucije. Grbavac V. Stoga su glavni ciljevi predmeta naučiti i olakšati studentu da se služi računalom i njegovim softwerskim alatima i da na najlakši način dođe do potrebih informacija. Informatika. Časopis za Opća društvena pitanja. mikro) .Važnost informatike glede daljnjeg poljodjelskog razvitka 2. Program za tablične izračune Ms EXCEL 2000. (2002).Povjesni razvoj informatike . svi oni koji se danas nalaze ili će se naći u sustavu obrazovanja na našem fakultetu u predstojećem vremenu.Vrste računalnih sustava (mako. B. Sjemenarstvo Vol 19(2002) 1-2. Tepeš. 229-277... HR. Zagreb. 2002. F. Vol. Grbavac V. Perspektive razvoja informatike u poljodjelstvu Cilj modula Gledano s današnjeg aspekta posve je sigurno. 4.. Zagreb. Društvena istraživanja.. koji omogućuju polaznicima da kroz predavanja i vježbe ovladaju relevantnim znanjima iz informatičke domene. Grbavac V. provest će životni i radni vijek u aktivnom kontaktu s informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te na njima zasnovanim znanjima.1 2. 2. broj 5. Sjemenarstvo Vol 18(2001) 5-6. Šimunović D..Aplikativna programska podrška . Grbavac V. logičke i tehničke kompnente računalnih sustava 3. Strojna osnova računalnih sustava . 117-136. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.Evolucija informacijsko-tehnološkog razvitka . Skripta za vježbe iz Informatike.. Rotim. Prema tome. Modeli info sustava . Treće izdanje. Skripta za vježbe iz Informatike.Organizacija podatkovnih resursa 5. Softverska osnova računalnih sustava . personalni i ergonomski aspekti informatičkih sustava 6. Program za operativni sustav osobnih kompjutora WINDOWS XP. Skripta za vježbe iz Informatike. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.Sustavna programska podrška . Zaštita podataka kod računalnih sustava 8. str..Matematičke. 1995. AG1037 INFORMATIKA Koordinator modula Opis modula Strukturu predmeta čini osam (8) međusobno zavisnih djelova. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Grbavac.Ulazno i/ili izlazno sučelje računalnih sustava . 375-417.Implikacija informatičkih postignuća ..Info sustavi u poljodjelstvu . (2003). godine. str. HAD. da će informatizacija kao primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija i na njima temeljenih znanja snažno obilježiti budućnost.Info sustavi u prostoru . Sjemenarstvo Vol 18(2001) 3-4. 2001./2011. Preporučena literatura 1. HZDP. Zagreb.Komunikacijski sustavi 7.. 2001. stoljeća. str. godine. Redoviti profesor Vitomir Grbavac Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 14 14 2 odrađene vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 33 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Temeljne informatičke postavke .ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. midi.Vrste poljodjelskih info sustava . Media Culture and Public Relations. Informatički izazov u funkciji agrokompleksa . Dragičavić D. Šimunović D. V.Sekundarno-memorijsko sučelje računalnih sustava 4. Program za kompjutorsku obradu teksta MsWORD 2000. kompjutori i primjena.Pojava informacijskog društva .

Pored toga upoznati studente s sadržajem mineralnih tvari u biljci te tlu kao izvoru biljnih hranjiva. kalcij. Vukadinović. molibden i klor./2011. Upoznati studente s biogenim elementima: dušik. bor. Diplomski. Zagreb Preporučena literatura 1. Finck (1982): Fertilizers and Fertilization. 2. tlima i supstratima. fosfor. odnosno stabilnom i labilnom poolu kao vrlo bitnim čimbenicima koji utječu na ishranu biljaka iz tla te usvajanje hranjiva iz tla. Osijek. A. 3. I na kraju upoznati studente sa osnovama gnojiva i gnojidbom. Kosegarten. kao i vještinu da obavlja određene poslove u vođenju ishrane bilja u biljnoj proizvodnji. H. bakar. magistarski i doktorski radovi koji obrađuju problematiku ishrane bilja na različitim kulturama. usvajanje biljnih hranjiva nadzemnim organima biljke i čimbenike koji utječu na primanje hranjiva nadzemnim organima. Tomislav Ćosić (2001): Ishrana bilja. 34 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zagreb. Gustav Fisher Verlag Jena. Zatim.A. magnezij. V. 4. E. Jelka Anić. 3. temeljnom fiziološkom ulogom u biljci. utjecaj ekoloških čimbenika i biljnog metabolizma na primanje hranjiva. Mengel. T. Ishrana bilja (1973): Ishrana bilja. interna skripta. Poljoprivredni fakultet. njihovim sadržajem u tlu.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. željezo. Bergmann (1992): Nutritional Disorders of Plants. K. upoznati studente s definicijama i klasifikacijama biogenih elemenata odnosno biljnih hranjiva te s osnovnim funkcijama biljnih hranjiva. 2. nedostatnom i suvišnom ishranjenosti.. 5th edition. Z. sumpor. Boston. Appel (2001): Principles of Plant Nutrition. Poljoprivredni fakultet. Introduction and Practical Guide to Crop Fertilization. Stuttgart. Zatim. cink. AG1038 ISHRANA BILJA Koordinator modula Opis modula Zadaća modula je upoznati studente sa zadacima suvremene znanosti o ishrani bilja te njezin odnos prema srodnim disciplinama. kalij. W. Izvanredni profesor Tomislav Ćosić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 42 14 -4 Odrađene vježbe i seminar Način polaganja ispita Pisano Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. Upoznati studente s «faktorom kapaciteta Q» i «faktorom intenziteta I». Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja za nastavak studiranja na određenim diplomskim studijima. Kirkby. mangan. Lončarić (1998): Ishrana bilja. Basel.

AG1039 IZRAVNA PRODAJA I PRERADA NA SELJAČKOM GOSPODARSTVU Koordinator modula Opis modula U sklopu modula obrađuju se slijedeće programske cjeline: osnove izravne prodaje seljačkih proizvoda. Kovačić. Ulmer 2. Cilj modula 12 4 Izvanredni profesor Damir Kovačić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 Upoznavanje studenata s važnošću izravne prodaje u Hrvatskoj. 35 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . O. Primjena znanja iz marketinga u izravnoj prodaji. (2000): Schritt für Schritt ergolgreich werben.. marketinga i izravna prodaja. 4-5.): Direrktvermarktug. Analiza oglednih primjera izravne prodaje olakšava razumijevanje i usvajanje nastavne građe.. Erfolgreich Werben. preradu voća i povrća. Landwirtschaftsverlag Gmbh. Zeitschrift Für Direktvermarkter. p. izravna prodaja u Hrvatskoj. München 3. Ein Sonderheft Von "Hof Direkt". te osnove prerade na seljačkom gospodarstvu.): Izravna prodaja seljačkih proizvoda – teorijska polazišta i praktična primjena. Münster. B. R. Osposobljavanje studenata za pokretanje izravne prodaje i prerade na vlastitom gospodarstvu ili savjetovanje seljaka o izravnoj prodaji. U sklopu prerade daju se osnove tehnologije za proizvodnju domaćih mliječnih proizvoda. Agrarno Savjetovanje. (2005. Kroz seminar i terensku nastavu studenti se osposobljavaju za planiranje i poduzetništvo u izravnoj prodaji.. Zagreb Napisan seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. D. Maurer../2011. Miethe.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (2000. (1988): Handbuch Direktvermarktung – Neue Wege für Absatz landwirtschaftlicher Produkte. P. No. 1. proizvodnju domaćih voćnih rakija te proizvodnju domaćih suhomesnatih proizvoda. Pottebaum. Wirthgen. Obvezna literatura 1. ogledni primjeri izravne prodaje. Münster-Hiltrup.

Osnovna mreža. Načini natapanja. načini izvođenja (postavljanja) sustava površinske odvodnje. Obvezna literatura 1. 1995. Odvodnjavanje. Rijeka i DONH. 1994. : Gospodarenje melioracijskim sustavima odvodnje i natapanja. Petošić. knjiga 3. Preporučena literatura 1. Zagreb. knjiga 4. izvore vode i njezin zahvat. 1988. Priručnik za hidrotehničke melioracije.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. F. DONH. Građevinski fakultet. I kolo. podzemne i kombinirane odvodnje. te izrada potrebnih vježbi i seminara. Detaljna mreža. podzemne odvodnje (cijevne drenaže) i kombinirane odvodnje. Zagreb. bitne elemente i opremu pri pojedinom sustavu navodnjavanja. Priručnik za hidrotehničke melioracije. sc. Ivan Šimunić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 12 4 4 Pohađanje predavanja. dr. II kolo. D. 1987. Navodnjavanje. 5. Odvodnjavanje.: Poljoprivredne melioracije (interna skripta). DONH. Ž. zaštita i održavanje sustava navodnjavanja. 3. zaštita i održavanje sustava odvodnje. vježbi i seminara. Građenje. Rijeka. kao i izvođenje sustava navodnjavanja kišenjem i kapanjem. Cilj modula Studet se upoznava s problemima i posljedicama viška i manjka vode na poljoprivrednim površinama. Rijeka. knjiga 5. knjiga 3. Tako će tematske cjeline iz odvodnje obuhvatiti: Melioracijske sustave odvodnje. AG1040 IZVOĐENJE MELIORACIJSKIH SUSTAVA Koordinator modula Opis modula U modulu će studenti na predavanjima dobiti saznanja o tehnici izvedbe postojećih sustava odvodnje i navodnjavanja. Navodnjavanje.1998. Rijeka i DONH./2011. Vidaček. Zagreb. Zagreb.: Navodnjavanje. Odvodnjavanje. 4. Na terenskim vježbama će studenti vidjeti neke od postavljenih sustava odvodnje i navodnjavanja. Tomić. F. 1987. Zagreb. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 36 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 3. Tomić. Sustavi. Tematske cjeline iz navodnjavanja će obuhvatiti: Sustave navodnjavanja. 1985. I kolo. izvođenje (postavljanje) sustava navodnjavanja kišenjem. Priručnik za hidrotehničke melioracije. DONH. knjiga4. samohodnim uređajima. Zagreb. Priručnik za hidrotehničke melioracije. kapanjem i mini rapršivanjem. Priručnik za hidrotehničke melioracije.. kontrola. Agronomski fakultet. te mogućim načinima i tehnikom njhovog saniranja. II kolo. 2. 1989. I kolo. Prof. 2. Građevinski fakultet.U seminaru će studenti pojedinačno (ili manjim skupinama) obraditi i skicirati jedan od sustava odvodnje ili navodnjavanja. građevine i oprema za natapanje. Agronomski fakultet. Agronomski fakultet. Na vježbama će se izraditi programi i nacrtati shema: Izvođenja sustava površinske odvodnje.

UK.. Zvonimir Uremović (1997): Svinjogojstvo. Sinclair. Zagreb./2011. D. peradi i pasa. Marija Uremović. Simm. Stjepan Mužic. Ukazat će se na međunarodne konvencije. FAO. kroz različite oblike nastave. M. Boro Mioč. Zagreb. Zagreb Redoviti profesor Boro Mioč Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 4 8 12 Pohađanje nastave (min 80%). Hrvatsko agronomsko društvo. UN-Convention on Biological Diversity. Aničić. Zagreb. Z. Hrvatska mljekarska udruga. 5. Ukazat će se na različite pristupe definiranja statusa izvornosti. a posebno će se ukazati na dohodovne sustave korištenja izvornih pasmina i njihovu uloga u proizvodnji autohtonih proizvoda. R. Marija Uremović. ovaca. i/ili tehnologa na farmi. konja. Vesna Pavić. urednik (2004): Lovstvo. upoznati studente s izvornim pasmina različitih vrsta domaćih životinja: goveda. Hrvatski lovački savez. Agronomski fakultet. Zagreb 3. te s autohtonim vrstama riba.. Gudelines for Development of National Farm Animal Genetic Resources Management Plans. Zagreb Preporučena literatura 1. svinja.. FAO. Zvonimir Uremović. 5. Kroz samostalan rad ukazat će se na mogućnosti uporabe molekularnih markera u određivanju statusa inbridinga. Zagreb 2. zaštiti izvornosti i zemljopisnog podrijetla. Rim. G. Agronomski fakultet. Nottingham University Press. Townsend. osmišljavanje programa zaštite izvornih pasmina.. Treer. AG1041 IZVORNE PASMINE I NJIHOVA ZAŠTITA Koordinator modula Opis modula Stučni i javni interes za izvorne pasmine domaćih životinja potaknut je spoznajama njihove ugroženosti i nestanka. javnost na globalnoj i nacionalnoj razini čini napore da očuva animalne genetske resurse u in situ ili ex situ sustavima. Zvonimir Uremović (2004): Govedarstvo... koza. metode istraživanja i potvrđivanja autohtonosti te metode konzervacije genetskih resursa. (2004): Farm Animal Genetic Resources. ugroženosti strukture populacije.. Mustapić. što se ogleda kroz državnu brigu o očuvanju izvornih autohtonih pasmina. Villanueva. 2. 4. Svjesni jedinstvenosti animalnih resursa kao dijela genetskog i kulturološkog naslijeđa. Ante Ivanković (2004): Konjogojstvo. Rome 1992. te uvođenje pokazatelja fenotipa i genotipa u uzgojne selekcijske programe. seminarski rad. Boro Mioč. 4. ulogu i važnost u svekolikoj animalnoj proizvodnji u Hrvatskoj. ekološkoj proizvodnji i važnosti izvornih pasmina. Hrvatska je svjesna vrijednosti animalnih genetskih resursa. Hrvatska mljekarska udruga. Ukazat će se na njihovo mjesto. I. terenska nastava Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 37 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. K. B. S. njihovih proizvoda i prerađevina u turizmu. (1995): Ribarstvo. Cilj ovog modula je. Lovrinov. Obvezna literatura 1. 3. T. Zlatko Janječić (2002): Stočarstvo. Safner. protokole i propise. Cilj modula Stjecanje saznanja bitnih za nastavak diplomskih studija Animalne znanosti. osposobljen je za voditelja farme. Globus.. Vesna Pavić (2002): Kozarstvo.

Amsterdam. (1985): Osnove tehnologije mesa.3. seminarski rad.H and Company.80%). Redoviti profesor Romano Božac Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 0 6 0 4 12 pohađanje nastave (min. sirovine prehrambene industrije. odnosno u cilju proizvodnje visoko kvalitetnih proizvoda od mesa. Diceman M. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja za nastavak studija Animalne znanosti. AG1042 KAKVOĆA I PRERADA MESA Koordinator modula Opis modula Kakvoća mesa kao temelj logičnog slijeda prerade je danas problematična zbog brojnih razloga. (1982): Veterinarsko sanitarna kontrola životinja za klanje i mesa. Živković J. hormonski preparati itd. Sve se u tehnologiji odražava negativno na procese zrenja mesa. Proizvođače hrane sve manje zanima zdrava hrane. odnosno tvrdog. ne vodeći računa o promjeni odnosa crvenih.J. Price J. proizvodnje proizvoda najviše kakvoće i konkurentnosti u EU. Tokyo. Školska knjiga Zagreb. Boston. kalo i kompletnu organoleptičku ocjenu. Studenti će sistematski i logičnim slijedom biti upoznati s navedenim činjenicama u cilju očuvanja zdravlja ljudi. U tom smislu se i danas koriste u tovu antibiotici. Storssmayer u Osijeku. Udžbenik Sveučilišta J. (1970): The science of meat and meat products. Jensen W. Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu 3.. Preporučena literatura 1. Elsevier Academic Press. Posljedica je pojava blijedog. terenska nastava. tako stočare zanima povećanje brzine tova. 2. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 38 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . D. San Francisco. uz vidnu prisutnost toksičnih rezidua. vol. bez obzira na posljedice ima u tom lancu značajnu ulogu. Schweigert B.. Rahelić S. Bitka za profit. čime značajno utječu na promjene kemijskog sastava mesa. Obvezna literatura 1..ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.K. Kovačević (2005): Meso i riba. (2004): Encyclopedia of meat sciences. Heidelberg. odnosno osposobljavanje Bs studenta za stručan rad u klaonicama i preradi mesa.2. Selekcioneri u smislu povećanja mesnatosti idu predaleko. Dawine C.. što bolje iskorištenje hrane i bez ograničenja pomicanje odnosa meso-mast u trupu.S. 2. Zbog toga je nužno studente upoznati o razlozima loše ili smanjene kakvoće mesa. Freeman W.. prije svega u cilju očuvanja zdravlja ljudi. 1./2011. čvrstog i tamnog mesa. Paris.F. bijelih i intermedijalrih mišićnih vlakana u mišiću. mekanog i vodnjikavog mesa.

Obvezna literatura 1. Zagreb. Đumija . Zagreb. Osnovni elementi biokemije upoznaju studente s osnovnim metaboličkim procesima u stanici. Cilj modula Razumijevanje osnovnih kemijskih i biokemijskih procesa potrebnih za svladavanje temeljnih znanja struke. Polaganje ispita studentima će se olakšati kroz kolokvije i izradu seminarskih zadataka. energijskih promjena kod kemijskih reakcija. Kemijski elementi i spojevi. Pine. interna skripta 2. Manitašević. Laboratorijske vježbe upoznaju studente s osnovnim elementima postupka kvalitativne i kvantitativne kemijske analize. Lj.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Agronomski fakultet. Opća i anorganska kemija. 1997. Stryer. Lipanović. Zagreb. Organska kemija. 1991. Zagreb. Preporučena literatura 1. Odslušana predavanja. S. 1995. izrađeni seminarski zadaci Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 39 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zavod za kemiju. 3. I. interna skripta 3. AG1043 KEMIJA Koordinator modula Opis modula Program modula Kemija s osnovama biokemije omogućuje studentima stjecanje temeljnih teorijskih i praktičnih znanja neophodnih za studij i uspješan rad u struci. 2. 1995. 1993. Biokemija. Filipović. odrađene laboratorijske vježbe. Školska knjiga. Organska kemija upoznaje studente sa strukturom i kemijskom reaktivnošću organskih spojeva potrebnih za razumijevanje osnovnih biokemijskih procesa. 4. Zavod za kemiju. odnosno kemijskim svojstvima biogenih elemenata. Školska knjiga. Kemijsko računanje za studente Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Školska knjiga. Školska knjiga. Đumija . Organska kemija. 1994. Zagreb. J. prijenosom i iskazivanjem genetičke informacije. Biokemija. S. Zagreb. te fizikalnim. I/II dio.H. te pohranom. P. L. Zagreb./2011. Programski dijelovi modula su sljedeći: 6 Izvanredni profesor Marija Bujan Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 15 5 Opća i anorganska kemija upoznaje studente s osnovnim znanjima potrebnim za razumijevanje kemijskih reakcija. 1997. Lj. Karlson.

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1044

KEMIJA S OSNOVAMA BIOKEMIJE

Koordinator modula

Opis modula Uspješan rad u bilo kojem segmentu agronomske struke, danas je gotovo nezamisliv bez poznavanja i razumijevanja osnova prirodnih znanosti, kemije i biokemije. Program modula Kemija s osnovama biokemije omogućuje studentima stjecanje temeljnih teorijskih i praktičnih znanja neophodnih za studij i uspješan rad u struci. Programski dijelovi modula su sljedeći: Opća i anorganska kemija upoznaje studente s osnovnim znanjima potrebnim za razumijevanje kemijskih reakcija, energijskih promjena kod kemijskih reakcija, te fizikalnim, odnosno kemijskim svojstvima biogenih elemenata. Organska kemija obrađuje strukturu i kemijsku reaktivnost organskih spojeva potrebnih za razumijevanje osnovnih biokemijskih procesa. Osnovni elementi biokemije upoznaju studente s osnovnim metaboličkim procesima u stanici, te pohranom, prijenosom i iskazivanjem genetičke informacije. Laboratorijske vježbe omogućuju studentima kroz praktičan, samostalan rad svladavanje osnovnih laboratorijskih postupaka kvalitativne i kvantitativne kemijske analize.Polaganje ispita studentima će se olakšati kroz kolokvije i izradu seminarskih zadataka. Cilj modula Teoretska i praktična znanja osnovnih kemijskih i biokemijskih procesa studentima su osnova za razumijevanje i svladavanje temeljnih znanja struke. Obvezna literatura 1. Malone L. J. (2001). Basic Contepts of Chemistry, sixth edition, 2001.John Wiley & Sons, Inc. 2. Đumija Lj. (1997). Kemijsko računanje za studente Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za kemiju, Zagreb, interna skripta 3. Đumija Lj. (1997). Kemijski elementi i spojevi, Zavod za kemiju, Zagreb, interna skripta 4. Manitašević J. (1995). Organska kemija, Agronomski fakultet, Zagreb 5. Karlson P. (1993). Biokemija, Školska knjiga, Zagreb Preporučena literatura 1. Filipović I. (1995). Opća i anorganska kemija, I/II dio, (S. Lipanović), Školska knjiga, Zagreb 2. Pine S.H. )1994). Organska kemija, Školska knjiga, Zagreb 3. Stryer L. (1991). Biokemija, Školska knjiga, Zagreb

docent Marija Bujan

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

40 15 5

Odslušana predavanja, odrađene laboratorijske vježbe, izrađeni seminarski zadaci
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

40

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1045

KINOLOGIJA

Koordinator modula

Opis modula Podrijetlo pasa, tijek pripitomljavanja i sistematska pripadnost. Osnovne morfološko anatomske i biološke osobitosti pasa. Osnovi reprodukcije, skotnost i štenjenje. Hranidbene potrebe, smještaj i ishrana. Pasminske karakteristike i međunarodni standard s isticanjem Hrvatskih autohtonih pasmina. Odgoj i obuka pasa te njihove radne karakteristike. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja za nastavak studiranja kao i stjecanje dostatnih vještina za obavljanje određenih poslova unutar struke Obvezna literatura
6 14 16

Redoviti profesor Roman Safner

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

24

Redovito praćenje nastave.
Način polaganja ispita

1. 2. 3. 4. 5. 1. 2. 3. 4. 5.

Bauer M. (1992): Kinologija 1. Uzgoj i njega pasa. AGM, Samobor Bauer M. (1989): Pas moj prijatelj. Liber, Zagreb Tucak Z. i sur. (2004): Lovna kinologija. Sveučilište Osijek, Osijek Klever U. (1995): Velika knjiga o psima. Primula, Opatija Mustapić Z. (urednik) (2004): Lovstvo. Hrvatski lovački savez, Zagreb Balać J., Polak M. D. (1991): Lov, lovački psi i oružje. Alfa, Zagreb Rossignol C., Caccivio A. (1999): Guide to hunting dogs. Konemann, Spain Mareković A. (2002): Odgoj i školovanje ovčarskih pasa. AFZ, diplomski rad Bermanec P. (2000): Od šteneta do radnog psa. AFZ, diplomski rad Safner R., Milčić K. (1995): Nema lova bez pravog tragača. Lovački vjesnik, 104 (10).

Pismeno Usmeno

Preporučena literatura

41

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1046

KRAJOBRAZNA EKOLOGIJA

Koordinator modula

Opis modula Pojam, zadaća i sadržaj ekologije. Razdioba i metode ekologije i njen odnos prema ostalim znanostima. Ekološki čimbenici, raspored u ekološkim sustavima, ekološka valencija, ekološka niša. Populacije (glavna svojstva). Biocenoze. Odnosi i tipovi ishrane, hranidbeni lanci, sukcesije. Metabolizam ekoloških sustava. Kruženje tvari i protjecanje energije. Biogeokemijski ciklusi. Organska produkcija. Ekološka svojstva i životna područja kopnenih ekoloških sustava. Biomi. Biocenološka i ekološka obilježja tekućica, stajaćica, podzemnih voda i mora. Osnovna obilježja krajobraza pojedinih područja Hrvatske. Glavna područja praktične primjene ekologije. Glavni poremećaji u ekološkim sustavima utjecajem čovjeka. Gospodarenje bioresursima. Ekološki inženjering-kontrola eutrofikacije. Pregradnja i regulacija tekućica. Problem pitke vode. Cilj modula Student će steći temeljna znanja o ekologiji kao znanosti te o problematici kojom se ona bavi. Naučiti će osnovne ekološke zakonitosti (kruženje tvari i protjecanje energije) koje su osnova za razumijevanje izuzetno bitnog intenziteta organske proizvodnje pojedinih ekoloških sustava. Između ostalog će naučiti i mogućnosti primjene stečenih znanja iz ekologije u rješavanju nekih od aktualnih poremećaja okoliša. Obvezna literatura 1. Navehm Z., Lieberman, A. (1994): Landscape Ecology. Springer-Verlag, New York Inc. 2. Krebs, C.J. (1994): Ecology. Harper & Row Publishers, New York, San Francisko, London. 3. Odum, E.P. (1971): Fundamental of Ecology. W.B.Saunders Comp., Philadelphia, London, Toronto. 4. Begon, M., Harper. J.L, Townsend, C.R. (1996): Ecology. Blackwell Science. 5. Smith R.L., Smith T.M. (2000): Elements of Ecology. Benjamin/Cummings Science Publ. Preporučena literatura 1. Kerovec, M. (l988): Ekologija kopnenih voda. Mala ekološka biblioteka, Knjiga 3, Hrvatsko ekološko društvo, Zagreb 2. Gottstein, M. Š., Ozimec R., Jalžić B., Kerovec M., Bakran-Petricioli T. (2002): Raznolikost i ugroženost podzemne faune Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja Republike Hrvatske, Zagreb 3. Cooke, G.D., Welch, E.B., Peterson, S.A., Newroth, P.R.: Restoration and Management of Lakes and Reservoirs. Lewis Publishers, Boca Raton, New York, 1993. 4. Prpić, B., ur., 1998: Zbornik radova- Međunarodna konferencija održivo gospodarsko korištenje nizinskih rijeka i zaštita prirode i okoliša.Hrvatsko šumarsko društvo i EURONATUR. Zagreb, 166.

Prof. dr. sc. Mladen Kerovec

Broj ECTS bodova

3

Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Seminar
Uvjeti za dobivanje potpisa

20 10

Redovito pohađanje svih oblika nastave
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

42

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1047

KRAJOBRAZNA TEHNIKA

Koordinator modula

Opis modula Uvod, vrtna tehnika u otvorenom prostoru. Građevni materijali: prirodni i umjetni kamen, opeka, beton i njihova upotreba. Zemljani radovi: građevinske kategorije i svojstva tla, modeliranje zemljišta, iskopi-nasipi-otkopi. Kotni plan, sistemi površinske odvodnja u urbanim sredinama. Komunikacije, parkirališta, putovi. Popločene površine, oblikovanje pješačkih komunikacija. Potporni zidovi. Stubišta i rampe. Zdenci i fontane. Urbana oprema i sportski tereni. Gradilišna dokumentacija. Priprema troškovnika. Norme rada. Standardi. Priprema rada. Vođenje gradilišta. Građevinski dnevnik. Građevna knjiga. Obračunske situacije. Primopredaja i nadzor. Plan sadnje biljnog materijala - opis i sadnja. Priprema travnjaka. Osnove biotehnološke sanacije. Cilj modula Osposobiti studente za razradu projekta krajobraznog oblikovanja sa detaljima do izvedbenog nivoa, uključujući i primjenu. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. 1. 2. 3. 4. Zabilješke sa predavanja. Interna skripta. Time Saver (1988.): Standards for Landscape Architecture, Mc. Grawl-hill Book Company. Lehr, R. (1968.): Taschenbuch fur den Garten- und Landschaftsbau, Berlin und Hanburg Littewood, M. : Landscape detailing, Butterworth Architecture, London, Boston Markač Čop, B. (1975): Vrtna tehnika, Zagreb Parey, P. (1988): Landschaftsbau verlag, Berlin Halow, L. C. (1999): Landscape Architecture Construction, New Jersey Samardžija, N. (1998): Travnjaci. Zagreb Internet

prof. dr. sc. Branka Aničić

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

30

14 12 4

Redovno pohađanje predavanja i vježbi, redovna predaja i pozitivna ocjena seminarskih radova
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

Preporučena literatura

43

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1048

KRMNO BILJE NA ORANICAMA

Koordinator modula

Opis modula Modul «Krmno bilje na oranicama» obuhvaća najznačajnije krmne biljke koje se proizvode na oranicama, a koriste se za namirenje potreba s kvalitetnom voluminoznom krmom tijekom vegetacije, konzerviranje proizvedenih viškova kao sijeno, silaža, sjenaža, te proizvodnja i korištenje nekih zrnatih kultura kao koncentrata. Tijekom studija studenti će upoznati najznačajnije morfološke i biološke osobine najvažnijih krmnih biljaka koje se koriste u prehrani stoke: Korjenasto - gomoljaste: stočne repe, korabe, mrkve, postrne repe, krumpir Žitarice: ječam, raž, tritikale, pšenica, zob, kukuruz, sirak, sudanska trava Jednogodišnje krmne mahunarke: grašak, grahorice, djeteline: inkarnatka, perzijska, aleksandrijska, kokotac Krmne kupusnjače: ogrštice, repice, rotkve, stočni kelj i križanci Višegodišnje krmne mahunarke: lucerna: plava, žuta, bastardna; djeteline:crvena, bijela, hibridna, jagodasta; smiljkita: roškasta, uskolisna, močvarna; esparzeta. Višegodišnje krmne trave: pahovka rana, klupčasta oštrica, mačji repak, vlasulje: livadna,trstikasta, nacrvena, ovčja; vlasnjače: livadna, obična, godišnja, rosulje: bijela i obična, lisičji repak, blještac, stoklasa bezosata i dr. Upoznavanje sa proizvodnjom krme na oranicama u slijedu po vremenu prispijevanja, kakvoći i prinosima, te načini spremanja viškova proizvedene krme, djetelinsko travne smjese, travne smjese za košnju i napasivanje. Cilj modula Student svladava suvremene trendove u proizvodnji i korištenju krmnog bilja na oranicama korištenjem kapaciteta i potencijala za namirenje potreba, vrsta i kategorija stoke kvalitetnom voluminoznom, a dijelom i koncentriranom krmom. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. Čižek, J. 1970. Proizvodnja krmnog bilja. Skripta, Zg. Grupa autora: 1986. Poljoprivredni savjetnik. Zg. Mišković, B. 1986. Krmno bilje. Bg Stjepanović, M. 1998. Lucerna. Os. Šoštarić-Pisačić, K. i Kovačević, J. 1968. Travnjačka flora i njena poljoprivredna vrijednost. Zg. Ball, D.1999. Practical forage concepts. Alabama. USA. Ball. D., Hoveland, C. and Lacefield, G. 2002. Southern forages. PPI. USA Fahey, G. (urednik) 1994. Forage quality, evaluation and utilisation. ASA. Šoštarić-Pisačić, K. 1970. Sastavljanje i sjetva djetelinsko-travnih smjesa. Zg. Štafa, Z. 2000. Kako postići kakvoću svježeg sirovog mlijeka zadanu pravilnikom.(Krmni slijed) HMU. Zg.

Izvanredni profesor Dubravko Maćešić

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

24

20 6 10

Uredno izvršene obveze: predavanja, vježbe, seminar, terenske vježbe.
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

Preporučena literatura 1. 2. 3. 4. 5.

44

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1049

LABORATORIJSKA TEHNOLOGIJA

Koordinator modula

Opis modula Za stjecanje minimalno potrebnih znanja iz područja Laboratorijske tehnologije za preddiplomsku razinu naobrazbe, modul se sastoji od predavanja, auditorskih vježbi i seminara. Predavanjima je predviđeno stjecanje znanja o zahtjevima tehničke osposobljenosti i osiguravanja sustava kvalitete u laboratoriju sukladno normi HRN EN ISO/IEC 17025 «Opći zahtjevi za osposobljenost ispitnih i umjernih laboratorija». Studenti će biti upoznati sa pripremom dokumentacije: izrada priručnika kvalitete, postupaka, radnih uputa i obrazaca, potrebne za osiguranje dobre laboratorijske prakse u laboratoriju. Teorijska i praktična znanja za utvrđivanje parametara validacije: planiranja, izvedbe i dokumentiranja validacije analitičkih metoda. Osnovna načela validacijskog postupka za kemijske, fizikalne i mikrobiološke metode. Cilj modula Stručna osposobljenost za timski rad implementacije zahtjeva norme HRN EN ISO/IEC 17025 u laboratoriju. osposobljenost za samostalnu provedbu validacije analitičkih metoda i izračun mjerne nesigurnosti. Obvezna literatura 1. HRN EN ISO/IEC 17025 «Opći zahtjevi za osposobljenost ispitnih i umjernih laboratorija» 2. FIL-IDF, AOAC Standardi 3. «Validacija analitičkih metoda». Hrvatsko mjeriteljsko društvo, Zagreb, 2003. Materijal sa seminara. 4. «Validacija mikrobioloških metoda». Hrvatsko mjeriteljsko društvo, Zagreb, 2004. Materijal sa seminara. 5. «Kemijsko mjeriteljstvo». Hrvatsko mjeriteljsko društvo. Zagreb, 2004. Materijal sa seminara. Preporučena literatura 1. Analytical Quality Assurance and Good Laboratory Practice in Dairy Laboratories. FILIDF, Brussels, 1993. 9302.

Redoviti profesor Neven Antunac

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

12 38 6 4 -

Minimalno 80% prisutnost na nastavi (predavanjima i vježbama).
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

45

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1050

LIKOVNA ANALIZA I PLASTIČNO OBLIKOVANJE

Koordinator modula

Opis modula Analiza forme na likovnim primjerima (crtež, slika, skulptura, dizajn, plakat, fotografija). Prostorni odnosi. Jedinstvo volumena i prostora. Orijentacija tijela u prostoru. Analiza tonske perspektive. Skiciranje na terenu. Toniranje površina unutar motiva. Primarna prostorna struktura. Odnos skupine samostalnih trodimenzionalnih elemenata i baze. Vizure. Tlocrt. Perspektiva. Cilj modula Upoznavanje vizualnih elemenata i njihova primjena u strukturi plohe i volumena (točka, linija, lik, tijelo, prostor, red, simetrija, ton, boja) Obvezna literatura
8

prof. Ante Vulin

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

52

1. Dostupna literatura iz povijesti umjetnosti i teorije umjetnosti.

Pozitivna ocjena iz vježbi
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

46

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1051

LOVSTVO

Koordinator modula

Opis modula Osnove anatomije, fiziologije i biologije dlakave i pernate divljači s ciljem održivog gospodarenja i komercijalnog uzgoja. Isticanje lovačkih trofeja i njihovog ocjenjivanja. Temeljne spoznaje osnovnih područja lovne tehnologije (uzgoj divljači, zaštita protiv šteta na divljači i od divljači, uređenje lovišta i uzgajališta divljači, lovno gospodarenje). FCI podjela lovnih pasa u skupine s njihovim radnim karakteristikama. Karakteristike lovačkog oružja s osnovama balistike. Lovačke tehnike, specifičnosti lovljenja divljači, lovački običaji, etika i moral. Cilj modula
8 8 16

Redoviti profesor Roman Safner

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

24

Stjecanje temeljnih znanja za nastavak studiranja kao i stjecanje dostatnih vještina za obavljanje odgovornih poslova unutar struke Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. 1. 2. 3. 4. Mustapić Z. Ur. (2004): Lovstvo, Hrvatski lovački savez, Zagreb Andrašić D. (1984): Zoologija divljači i lovna tehnologija. Liber. Zagreb Andrašić D. (1982): Objekti tehničkog uređenja lovišta i uzgajališta divljači. Liber. Zagreb Bauer M. (1992): Kinologija 1. Uzgoj i njega pasa. AGM, Samobor Jakelić I. Z. (2001): Lovačko oružje. J I , Zagreb

Redovito praćenje nastave.
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

Preporučena literatura Safner R. (2003): Zečevi. AFZ, skripta Čeović I. (1953): Lovstvo. Lovačka knjiga, Zagreb Klever U. (1995): Velika knjiga o psima. Primula d.o.o., Opatija Cortay C., Durantel P., Joly E., Pasquet F., Rossignol C. (2000): The pocket quide to hunting. Konemann, Singapore 5. Balać J., Polak M. D. (1991): Lov, lovački psi i oružje. AGM, Samobor

47

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1052

LJEKOVITO, AROMATIČNO I MEDONOSNO BILJE

Koordinator modula

Opis modula Studenti se upoznaju s općim značajkama ljekovitog, aromatičnog i medonosnog bilja i prednostima uzgoja pred prikupljanjem, sistematikom i morfologijom, te osnovama tehnologije proizvodnje i prerade ljekovitog, aromatičnog i medonosnog bilja. Tijekom vježbi u praktikumu kao i terenskih vježbi studenti će se upoznati s osnovnim vrstama ljekovitog, aromatičnog i medonosnog bilja kao i osnovama njihovog uzgoja. Cilj modula Cilj modula je upoznati studente s ljekovitim, aromatičnim i medonosnim biljem Obvezna literatura
2 2 4

Redoviti profesor Ivan Kolak

Broj ECTS bodova

3

Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

22

Pohađanje svih predavanja i vježbi
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

1. Kolak, I., Šatović, Z. i Carović, K. 2004. Poznavanje ljekovitog, aromatičnog i medonosnog bilja. Zagreb / Mostar. Skripta. str. 91 2. Kolak, I.; Šatović, Z. i Carović, K. 2004. Droge i metaboliti ljekovitog i aromatičnog bilja. Zagreb / Mostar. Skripta. str. 88 3. Kolak, I.; Šatović, Z. i Carović, K. 2003. Ljekovito, aromatično i medonosno bilje - opći dio. Zagreb / Mostar. Skripta. str. 67 4. Kolak, I., Šatović, Z. i Carović, K. 2003. Ljekovito, aromatično i medonosno bilje - specijalni dio. Zagreb / Mostar. Skripta. str. 243 5. Kolak, I., Šatović, Z., Rukavina, H. i Rozić, I. 1997. Ljekovito bilje na hrvatskim prostorima. Sjemenarstvo. 5-6: 341-353 Preporučena literatura 1. Hornok (ur.) 1992. Cultivation and Processing of Medicinal Plants. Akademia Kiado, Budimpešta, Mađarska 2. Kolak, I., Šatović, Z. i Rukavina, H. 1997. Mogućnosti proizvodnje i prerade ljekovitog i aromatičnog bilja na hrvatskim prostorima. Sjemenarstvo. 3-4: 203-229 3. Kolak, I.; Rukavina, H. i Rozić I. 1997. Kamilica (Matricaria chamomila L.) - Stanje i mogućnosti. Znanstveni glasnik. 3: 25-34. 4. Šilješ, I. Grozdanić, Đ. i Grgesina, I. 1992. Poznavanje, uzgoj i prerada ljekovitog bilja. Školska knjiga, Zagreb 5. Šimić, F. 1980. Naše medonosno bilje. Znanje, Zagreb

48

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

Tržništvo. Uhl. Simkin.C. (2005). Ferrell). Boston/London/ Padberg D. U sklopu modula obrađuju se slijedeće programske cjeline: osnove marketinga. Agricultural Marketing and Consumer Behaviour in a changing World. razumijevanje marketinških koncepata i praktična primjena usvojenih teoretskih znanja Obvezna literatura 1. W. MATE. Strecker O. Primjena marketinga u poljoprivredi obuhvaća posebnosti marketing na razini poljoprivrednog poduzeća odnosno seljačkog gospodarstva. Zagreb Dordrecht Dibb S. Mnoštvo primjera iz marketinške prakse olakšava razumijevanje i usvajanje nastavne građe.. Richard L. 2. Wagner.M. Rechert. Prentice Hall 2.und Ernährungswirtschaft. VerlagsUnion Agrar. Izravna prodaja seljačkih proizvoda.). (2000): Marketing in der Agrar. cjenovna politika. 3. Zagreb Prilog uz vježbe . Agrarno Savjetovanje. Hrvatsko poljodjelsko tržište (M. Pottebaum). Upravljanje marketingom. AG1053 MARKETING U POLJOPRIVREDI Koordinator modula Opis modula U ovom modulu studenti se upoznaju s marketingom i njegovim posebnostima u poljoprivredi.P. Zagreb Kolega A. Marketing in der Agrar-und Ernährungswirschaft (J. politika distribucije. 5. strateško planiranje u marketingu. Cilj modula Stjecanje znanja o marketingu i njegovoj primjeni u poljoprivredi. (1995. 4. Božić). Joseph N. (1996). a auditorne vježbe i samostalna izrada marketinškog plana pripremaju studente za praktičnu primjenu usvojenih teoretskih znanja.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. MATE. komunikacijska politika. Zagreb Kovačić D. Kotler P. O. upravljanje marketingom te primjena marketinga u poljoprivredi. 4. Verlag EugenUlmer. Wierenga B. politika proizvoda.I. Frankfurt (Main) 49 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . et al. Pride. skupni marketing te zajednički marketing. Kohls. (1997). (2002): Marketing of Agricultural Products. Stuttgart 3. Marketing (L. Kluwer Academic Publisher./2011.Interni materijali (skripta) redoviti profesor Damir Kovačić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 12 12 Napisan seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. kreiranje marketinškog spleta. marketinška analiza. (2001). P. (2001).

Apsen. AG1054 MATEMATIKA I Koordinator modula Opis modula U modulu su sakupljeni matematički sadržaji nužni za praćenje nastave iz ostalih modula i za samostalnu analizu i rješavanje jednostavnijih problema koji se pojavljuju u svakodnevnoj praksi. P. D. interna skripta AF. Zagreb.M. 1978. kao što su složeni kamatni račun i račun otplata.. biometrici i planiranju pokusa. Obvezna literatura 1. J.. njihovih svojstava i njihovih primjena u agronomiji.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Uvod u matematičku analizu. nužne za razumijevanje sadržaja u statistici. Tehnička knjiga.. Javor.Y. 1995. Školska knjiga. Ziegler. N. Schumacher. Preporučena literatura 1. N. linearnim sustavima. Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike.Y.. Zagreb. Zagreb./2011. prvu samostalnu cjelinu čine osnove financijske matematike. 5. A. Hoffmann. Veljan.R.P. Matematika za agronome. 3. Calculus. N. B.E. 2005 2. linearnom regresijom i metodom najmanjih kvadrata. Tehnička knjiga. kolokviji. D. et al. K. Apsen. Zagreb. domaće zadaće Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 50 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . College Algebra with Trigonometry. Tehnička knjiga. Viši predavač Darko Biljaković Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 14 14 2 Redovito pohađanje predavanja i vježbi. Mc-Graw-Hill.D. Došlić. L. 1997. Wiley. Matematika 4. G. Gleason. R. Bradley. Nakon kratkog uvoda u pojmove i metode teorije skupova. Byleen. 1999. 4. M. razred srednjih škola. Riješeni zadaci iz elementarne matematike. B. McGraw-Hill. 4. Repetitorij elementarne matematike. 1988. 1985. E.L. udžbenik i zbirka zadataka s rješenjima za 4. Školska knjiga. prijevod T. Barnett. Hughes-Hallet. Nakon toga dolaze osnove kombinatorike. Cilj modula Ovladavanje znanjima i vještinama nužnima za razumijevanje i usvajanje sadržaja iz ostalih modula te stjecanje elementarne matematičke kulture i kvantitativne pismenosti. 3. Sljedeću cjelinu čine elementi linearne algebre s vektorskim i matričnim računom. Finite Mathematics with Calculus. 2. 1985. B. Zagreb.Y. Kratka cjelina s elementima analitičke geometrije ravnine služi kao uvod u završnu cjelinu u kojoj se daje pregled elementarnih funkcija. Demidovič. 1999.A.

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa Način polaganja ispita Pismeno Usmeno 51 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 4. 2./2011. AG1055 MEDITERANSKO VOĆARSTVO Koordinator modula Opis modula Cilj modula Obvezna literatura 6 Đani Benčić Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave 1. 2.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 3. Preporučena literatura 1.

Rijeka i DONH. Uređivanje voda (rukopis). te će se ukazati na pokazatelje učinkovitosti investicija u rješavanje problema viška vode u tlu. Second Edition: Drainage principles and Applications. Priručnik za hidrotehničke melioracije. Održavanje. ILRI Publication 16. II kolo. Navodnjavanje. I kolo. (1998). knjiga 2. knjiga4. Netherland. Rijeka. (1988). Odvodnjavanje. Šimunić I. Zagreb : RRiF-plus. 6. V. Agronomski fakultet u Zagrebu 5./2011.Očić. Blašković. interna skripta za studente na kolegiju "Bankarstvo i kreditiranje u poljoprivredi" (D. Postupci i tehnika izvođenja svakog pojedinačnog sustava. Tomić F. knjiga 3. Tematske cjeline iz navodnjavanja će obuhvatiti: Analiza vodne bilance i potrebe za navodnjavanjem. vježbi i seminara. Cilj modula Studeti se upoznavaju s investicijama u melioracijskim sustavima odvodnje i navodnjavanja. 3. Priručnik za hidrotehničke melioracije. Ocjena učinkovitosti poslovanja i razvojne sposobnosti obiteljskog gospodarstva (primjer govedarske proizvodnje) – interni priručnik za studente na kolegiju "Bankarstvo i kreditiranje u poljoprivredi". izvanredni profesor Ivan Šimunić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 15 9 6 Pohađanje predavanja. Ekonomska teorija. (2000). Sastavni dijelovi suvremenih sustava navodnjavanja kišenjem i lokalizirano. Agronomski fakultet u Zagrebu 52 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Vidaček Ž. Zagreb. 1985. Zagreb 4. Zagreb.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Wageningan. AG1056 MELIORACIJE U POLJOPRIVREDI Koordinator modula Opis modula U modulu će se obuhvatiti slijedeće nastavne cjeline: Uvod u melioracijske sustave. kombinirane odvodnje i agromelioracijama. (Ekonomska biblioteka / RRiF-plus) Preporučena literatura 1. Cingula M. Agronomski fakultet. B. Upoznat će se sa investicijama u melioracijskim sustavima odvodnje. Kako izraditi poslovni plan i investicijski elaborat : prirucnik za poduzetnike i menadzere. Grgić Z. Agronomski fakultet. Detaljna mreža. Zagreb. 4. DONH. Osnovna mreža. Odvodnjavanje. Izvor i kakvoća vode. podzemne (cijevne drenaže). Građevinski fakultet. 1991. Odvodnjavanje. kontroli i održavanju melioracijskih sustava. 1993. sustava površinske odvodnje. Navodnjavanje. I kolo. I kolo. Agronomski fakultet. 2. podzemne i kombinirane odvodnje. (2001). (2004). DONH. U seminaru će studenti pojedinačno obraditi hidromelioracije u zakonskoj regulativi a za odabrane agroekološke uvjete studenti će pojedinačno programirati i izraditi plan navodnjavanja u uzgoju poljoprivrednih kultura.Šakić). te izrada potrebnih vježbi i seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Obvezna literatura 1. 1994. Potreba vode za natapanje. 1987. 5. tj. Gospodarenje melioracijskim sustavima odvodnje i natapanja. Podjela i značaj melioracijskih sustava. knjiga 6. Na vježbama će se izraditi investicijski program za sustav površinske odvodnje. (2001). Priručnik za hidrotehničke melioracije. Biti će razrađen investicijski programa za odabrane sustave navodnjavanja. Zagreb 3. DONH. Zagreb 2. Priručnik za hidrotehničke melioracije. Grgić Z. pojam investicija i investicije u poljoprivredi.. Prednosti i nedostaci pojedinog sustava.

4.:Nutritional Disorders of Plants.: Official Methodes of Analysis. P. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja za nastavak studiranja na diplomskom studiju. Oxford University Press. : Methods of Analysis for Soils Plants and Water. S. Izvanredni profesor Lepomir Čoga Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Laboratorijske vježbe Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 20 6 6 Prisustvovanje na vježbama i terenskoj nastavi.: Biochemical Analysis in Crop Science.Calif.: Problematika uzorkovanja tla i biljnog materijala. Gustav Fisher. Part 2-Chemical and Microbiological Properties.: Uloga elemenata u ishrani bilja. Miller. R. interna skripta. Bergman. te položen kolokvij iz vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 53 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . U svrhu utvrđivanja biljno hranidbenog kapaciteta tla obraditi će se problematika uzorkovanja i pripremanja prosječnih uzoraka tla i supstrata za kemijsku analizu. L. Secon Edition. 2003. Vođenje ishrane bilja temeljeno na dijagnostičkim metodama i potrebama biljaka. Draper. Sydney. Preporučena literatura 1. L. sukladno dijagnostičkim metodama. Boston.. vježbe. Marschner. W. Terenska nastava će se obaviti na lokacijama na kojima Zavod za ishranu bilja ima istraživanja. R. 5.: Mineral Nutriton of Higher Plants. Vukadinović. Pavlović. Page. 1975. 3. 1993.Div. Madison. R. Keneneth Helrich (Ed). Kastori.Agric. 1993. 1982. Na terenskoj nastavi studenati će se upoznati sa simptomima nedostatka i/ili suviška pojedinih elemenata. biljnog materijala i gnojiva. F. Wisconsion USA. Čoga. New York. 2003. AG1059 METODE I DIJAGNOSTIKA U ISHRANI BILJA Koordinator modula Opis modula Uloga i značaj dijagnostike u suvremenoj poljoprivredi. D. 3. AOAC.of. DIREKTIVE EU –Gnojiva i kalcijski materijali.: Methods of soil analysis. te harmonična ishranjenost biljaka glavne su teme s kojima će se studenti upoznati kroz predavanja. H. Jena./2011.V. San Diego. na osnovi čega će se izraditi smjernice za gnojidbu pojedinih biljnih vrsta. seminare i terensku nastavu. Toronto.: Ishrana bilja. kemijska. Illinois. London. U. Inc. R. Tokyo. Obvezna literatura 1.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Zagreb.Sciences. Određivanje biljnih hraniva i teških metala u tlu i biljnom materijalu provesti će se u laboratoriju referentnim kemijskim metodama. Studenti će se upoznati s metodama dijagnosticiranja (vizuelna. H. D. A. Dobiveni rezultati će se obraditi i usporediti sa graničnim vrijednostima. 2. I. H. American Society of Agronomy. HRN ISO Gnojiva i poboljšivači tla..1990. 1976. 1992. Publication No. 1982. Official Journal of the European Union.Keeney. izrada seminara. 4034.. Chapman. Pratt. fizikalno – kemijska i folijarna) i simptomima nedostatka i/ili suviška pojedinih makro i mikroelemenata kao i teških metala na različitim biljnim vrstama (ratarske. Novi Sad. drvenaste. Osposobljenost za uzorkovanje tla. povrćarske…). 1995. Academic Press. 1983. 5. Također će se obraditi problematika uzimanja i pripremanja uzoraka biljnog materijala i gnojiva za analizu. 2. Osijek. 4.

Sveučilišni udžbenik 4. Brčić J. UCLA. Matthews G. Zbornik radova. Postupci tretiranja gomolja kod sadnje.o.. FAO. published by ASAE 1999. Mehanizacija u voćarstvu i vinarstvu. BCPC. oprema i sustavi strojeva.. OMAFRA. Glasilo biljne zaštite. Obvezna literatura 1. 319322 3. ENTAM. Berčić S. Maceljski M. III. Mešić A. Barčić J. Sito S. 5/2004. Zagreb. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 54 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 2. 321-330 2. Blackwell Science. plastenici. Otvoreni prostori (oranice. Zbornik radova ”Aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede” 1997-2010. 6 Prof. HAH. Maceljski M. zamagljivanja. avio tretiranjem. Priručnik za rad prskalice i orošivača. Zagreb.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. B. Lumen d. 2000. Priručnik za rad prskalice i orošivača. Pesticide application methods 3rd edition..) biti će obuhvaćene metode prskanja. Barčić J. Metode i aparati za primjenu pesticida. odnosno supstrata.o. Novak M. te ukazati na najnovija tehnička i ekološki prihvatljiva rješenja-postignuća. zamagljivanja. skladišta i sl. Mogućnosti primjene novih uređaja za endoterapeutsku zaštitu bilja. Ploj T. 5. Year Book Agricultural Engineering 1998-2010. vinogradi) obuhvatiti će strojeve i opremu za zaštitu bilja metodom prskanja. Max-Eyth-Stiftung. 6. DLG Veralg. CAK 4. Opatija 2004. Zagreb.. 2001. 1992. orošavanja. zaprašivanja. Zagreb. U oba slučaja detaljno će biti prikazani na svjetskom tržištu raspoloživi strojevi. Sveučilišna tiskara Zagreb. Sveučilišni udžbenik 3. Barčić J. Zavod za mehanizaciju 5. WAMED Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 26 15 4 10 Odrađene vježbe. U zaštićenim prostorima (staklenici. Barčić J. Zadružna štampa.. Barčić J. CIGR Handbook of Agricultural Engineering. AG1060 METODE PRIMJENE SREDSTAVA ZA ZAŠTITU BILJA Koordinator modula Opis modula Metode i strojevi za primjenu sredstava za zaštitu bilja treba kontinuirano prilagođavati uvjetima na otvorenom i zaštićenom prostoru. Mirošević N.. Cilj modula Upoznati studente sa standardnim metodama i strojevima za zaštitu bilja. Zadružna štampa. 2001..A. Internetske stranice: USDA. IPPC. kombinirani sustavi s navodnjavanjem i metode sterilizacije tla. voćnjaci. Vol. sc. 1995.. Savjetovanje aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede. Preporučena literatura 1.. dr. DEFRA. Silvio Košutić Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 55 Način izvođenja izravne nastave A./2011. te uzgojnim oblicima kultura s ciljem agronomski i ekonomski učinkovite zaštite uzgajanih usjeva uz što manje zagađenja okoliša. deponiranja granula i metodom endoterapije.

Kruženje S i P. 1988 2. van Elsas. Prentice Hall. Trevors J. Elsevier. Uspješno položen modul osigurava nastavak studiranja na određenim diplomskim studijima. metodama za određivanje ukupne mikrobne biomase i zastupljenosti određenih fizioloških grupa mikroorganizama. Osnove biokemijskih procesa u tlu.T. Laboratorijske vježbe uključuju upoznavanje sa različitim metodama izolacije i identifkacije mikroorganizama. Soil Microbiology and Biochemistry. Raspored mikroorganizama unutar profila tla. Sylvia D. Paul.. 3. E. Obvezna literatura 1.G. Soil Microbiology. Transformacije biljnih ostataka. Soil Microbial Associations. Hartel P. H. Wellington E. Principles and Applications of Soil Microbiology. položen kolovij iz vježbi./2011. denitrifikacija. Zuberer D. Clark F. Epifitna mikroflora... Uloga mikroorganizama u tlu. 1996 2. proučavanje morfoloških karakteristika najznačajnijih mikroorganizama tla.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Uvod u biokemiju tla pomoći će u razumijevanju različitih procesa koji su pod neposrednim utjecajem mikrobiološke komponente tla. Mikrobiološka gnojiva. M. Načini ishrane mikroorganizama. R.. John Wiley & Sons. AG1061 MIKROBIOLOGIJA I BIOKEMIJA TLA Koordinator modula Opis modula Sadržaj modula omogućuje studentu razumijevanje značaja mikrobne raznolikosti i uloge mikrobioloških procesa u održivom gospodarenju tlom.L... Cilj modula Student stječe temeljna znanja koja omogućuju razumijevanje glavnih mikrobioloških procesa u tlu te njihov utjecaj na zaštitu i očuvanje plodnosti tla i i prinose poljoprivrednih kultura. Tate. Spermatosferna miroflora. Vančura V. Kruženje N (mineralizacija i imobilizacija N. 1995 Preporučena literatura 1. biološka fiksacija N). Inc. 1999. Marcel Dekker. Utjecaj agrotehničkih mjera na mikrobiološke procese u tlu. Geografske i geološke razlike u rasprostranjenosti mikroorganizama tla. Inc. Globalno kruženje C. E. Fuhrmann J. Katabolizam ugljikohidrata.A. Utjecaj faktora sredine na rast i rasprostranjenost mikroorganizama u tlu. Mikroorganizmi i procesi u proizvodnji organskih gnojiva. 1997. Mikrobni indikatori plodnosti tla.M. Kunc F. Modern Soil Microbiology. seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 55 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Mikrobna raznolikosti tla.. Redoviti profesor Sanja Sikora Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 42 10 8 Redovito pohađanje nastave (predavanja i vježbi). Rizosferna mikroflora. nitrifikacija.J.A. Stvaranje i struktura humusa. Academic Press.

. (1998): Fermentirani mliječni proizvodi. (2003): Mlijeko od farme do mljekare.. Petretić. SOUR «Vjesnik» OOUR TiM. Grgić. Obvezna literatura 1.. V. J. A.. Cilj modula Student će u okviru modula dobiti osnovna znanja iz područja poznavanja i prerade mlijeka potrebna za rad u drugim stočarskim proizvodnjama koja se dotiču mljekarstva i njihovog daljnjeg usavršavanja u području mljekarstva. Tratnik Lj. biokemija i mikrobiologija. maslac fermentirane proizvode. 3. S. U mljekarama će se pratiti tok mlijeka od prijema. Zagreb. te čimbenicima koji na njih utječu te kako ih određujemo u mlijeku referentnim i rutinskim metodama. Z. 129-181. Feldhofer. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 56 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (1984): II Dio – Konzumno mlijeko. 1-86. U: Konzumno i fermentirano mlijeko.): Kako postići kakvoću svježeg sirovog mlijeka zadanu Pravilnikom. Miletić. Hrvatska mljekarska udruga. Hrvatska mljekarska udruga. A. maslaca. AG1062 MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI Koordinator modula Opis modula Kroz modul studenti će biti upoznati s osnovama poznavanja kemijsko-fizikalnih i higijenskih parametara kakvoće mlijeka. vrhnja. Hrvatska mljekarska udruga. Z. Štafa. Redoviti profesor Jasmina Havranek Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 32 0 0 0 0 28 Odslušane vježbe (dozvoljeni izostanak 20%). toplinske obrade do same prerade. S. 2.. fermentiranih proizvoda i sira) te osnove tehnologije proizvodnje istih biti će također obuhvaćeno gradivom ovog modula.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (1994): Mlijeko i mliječni proizvodi. Kostelić. Hrvatska mljekarska udruga. mlijeko u prahu i sir. Rupić. seminarski rad i terenska nastava. 4./2011. Praktični dio modula uključuje terensku nastavu u više različitih mljekara s ciljem upoznavanja pogona za preradu mlijeka u vrhnje. Hrvatska mljekarska udruga.. 2. Sabado. 113-225. Osnove poznavanje mliječnih proizvoda (obranog mlijeka. Zagreb. Preporučena literatura 1. Zagreb. Zageb. Kalit. (1996) Kontrola i ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda. S. D. (2000. Havranek. U: Mlijeko – tehnologija. Zagreb. Zagreb.

4.): Jahrbuch Agrartechnik. J. ali i većine drugih strojeva u poljoprivredi koji imaju vlastiti pogon. 1998. sc. 5. Münster. 4. 1995. Sveučilište J. auditornih vježbi i vježbi u praktikumu. te principima rada pojedinih sklopova. Renaud: Un siècle de Tracteurs Agricoles. Italia. F. Preporučena literatura 1. 3. Matthies. 1999. Brilon. Bedosti: Il trattore agricolo. Jeras: Klipni motori-uređaji. D. Šmrčković: Upravljanje poljoprivrednom tehnikom. Paris. Isto tako će biti upoznati s konstrukcijom različitih izvedbi traktora. Strossmayera u Osijeku. Groupe France Agricole. I. R. P. Strossmayera u Osijeku. Bologna. Zagreb. Jurić. H. te energetskim procesima u motorima. Sveučilište J. 1998. 3. Skripta za poslijediplomski studij Agronomskog fakulteta. 2. Štefanek: Održavanje traktora i poljoprivrednih strojeva. Jagar. J. H. Obvezna literatura 1. Mahalec: Dieselovi motori. 2. 1997. Schön et al. J. Motor s unutarnjim izgaranjem predstavlja pogonski dio traktora. N. D.: Landtechnik Bauwesen. Emert. 2003.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. France. Nastava će se izvoditi putem predavanja. Filipović. Deutschland. 1992. njihovoj konstrukciji i principima rada. Studenti će biti upoznati s principima rada dvotaktnih i četverotaktnih benzinskih i dizel motora SUI. Dubravko Filipović Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 16 14 - Odslušana predavanje i odrađene vježbe. 2003. konstrukcijskim značajkama. Cilj modula Slušanjem modula "Motori SUI i traktori" student stječe znanja o primjeni motora s unutarnjim izgaranjem i traktora u poljoprivredi./2011. U. Deutschland. kao i njihovih pojedinih sklopova. Školska knjiga. T. Verlag Podszun. 1995. HZS. Landwirtschaftsverlag. Meier (Eds. J. Zagreb. Prof. D. Edagricole. BLV Verlagsgesellschaft. E. 2004. Deutschland. 5. Đ. te pravilnom korištenju. dr. Filipović: Traktor na poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima. A. AG1064 MOTORI SUI I TRAKTORI Koordinator modula Opis modula Traktor predstavlja najvažniji stroj u poljoprivredi namijenjen za vuču i pogon radnih oruđa i strojeva pri izvođenju složenih tehnoloških operacija u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 57 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Bols: Traktoren. Banaj. kinematikom i dinamikom traktora. Zagreb. München.

Zagreb Preporučena literatura 1. Grupa autora.. vodi i dr. Roberts. ZZBPŠRH i HDBZ. 2002: Priručnik iz zaštite bilja. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH./2011. G. načinima i mehanizmima djelovanja.Pregled sredstava za zaštitu bilja. Earthscan. tlu. Grupa autora (svakogodišnje izdanje broj 2-3): Glasilo biljne zaštite. Cambridge 5. Pimentel. fitotoksičnosti. očuvanje okoliša no prije svega očuvanje zdravlja pučanstva. Jedino takva uporaba može spriječiti sve negativne posljedice. Igrc Barčić. Ekonomski opravdana i rentabilna proizvodnja hrane nemoguća je bez uporabe sredstava za zaštitu bilja koja mora biti visiko stručna i pravilna. Pretty. Stoga modul Načela fitofarmacija poučava studente o toksikologiji . D. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja o toksikologiji i ekotoksikologiji sredstava za zaštitu bilja te osposobljenost za pravilno i stručno rukovanje i primjenu istih. M.. Posebno naglašava mjere opreza pri rukovanju i primjeni pesticida.R. Po završetku student stječe osnovna znanja iz fitofarmacije te može na stručan i kvalitetan način primjenjivati sredstva za zaštitu bilja. J. Obvezna literatura 1. ostacima pesticida u biljkama. (2005): The Pestcide Detox. CD sa separatima potrebnim za određenu temu 3. 1998: Sredstva za zaštitu bilja. 4. Sveučilišna naklada liber Zagreb 2.1967: Fitofarmacija. RSC. Temeljni cilj takve proizvodnje očuvanje je prinosa . Ova mu znanja omogućuju i nadogradnju kroz ostale srodne module u diplomskom studiju. West Sussex docent Aleksandar Mešić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 42 4 6 8 Redovito pohađanje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 58 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . HDBZ Zagreb 3. Maceljski. AG1065 NAČELA FITOFARMACIJE Koordinator modula Opis modula Intenzivna ali i ekološki zahtjevna poljoprivredna proizvodnja zatjeva sofisticiranu primjenu sredstava za zaštitu bilja. domaće životinje i okoliš. Brooks.T. J.. (1997): Techniques for Reducing Pesticide Use. (1999): Pesticide Chemistry and Bioscience. Willey. pojmom rezstentnosti. ekotoksikologiji i ostalim svojstvima sredstava za zaštitu bilja ističući sve nedostatke ali i prednosti njihove primjene. Krečući od postupka registracije pesticida studenta upoznaje s osnovnim mjerilima toksičnosti. London.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. T. 2005. Zagreb 2. toksičnosti za ljude.

. te potrebnim mjerama gospodarenja sustavima. Savez poljoprivrednih inžinjera i tehničara RH i Fakultet poljoprivrednih znanosti. (U knjizi) Lešić R. Zagreb. Palgrave. Preporučena literatura 1. Romić D. Poljak. Tomić (1988): Navodnjavanje. kriterijima za izbor tehnika navodnjavanja. Interna skripta. HerakĆustič M. II Kolo Navodnjavanje. sc. (1991):Fluid fertilizer science and technology. 2./2011. (2005): Navodnjavanje u održivoj poljoprivredi. o gospodarenju vodom. Zrinski. Priručnik za hidrotehničke melioracije. Romić D. Poljak M.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Nadalje se tumače teme iz područja zaštite prirodnih resursa. M.. F. Cilj modula Ciljevi modula su da studenti steknu znanja o teoriji i praksi navodnjavanja. tako i tehničkim rješenjima. (2004): Navodnjavanje povrća. ed. Butorac I. Marcel Dekker. dr. 3. AG1066 NAVODNJAVANJE Koordinator modula Opis modula Modul je sastavljen od pet programskih dijelova. 4. Knjiga 9. 1-178. Zagreb. Davor Romić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 6 4 10 4 6 Studenti su obvezni pohađati teoretsku nastavu. Fertirigacija se predaje kao zasebna cjelina i bavi se kako fiziološkim procesima koji kontroliraju transport vode i hranjiva u sustavu tlo – biljka. zaštite vode i posljedica na okoliš koje može polučiti praksa navodnjavanja.A. New York Prof. 2. Posljenja tema obrađuje gospodarenje sustavima za navodnjavanje uz kritički osvrt na vrednovanje najpogodnijih tehnologija i tehničkih rješenja koja se odnose na izabrani sustav navodnjavanja.Borošić J... Obvezna literatura 1. D. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 59 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Programski dio nazvan tehnike navodnjavanja bavi se kriterijima za izbor sustava navodnjavanja i tehničkim rješenjima. obaviti vježbe i izraditi seminare. (2002): Fiziologija bilja. U prvom se studenti upoznaju s osnovama složenog odnosa tlo – voda – biljka. Povrćarstvo. (u tisku)... Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu. Romić D. Odabrana poglavlja iz Priručnika za hirotehničke melioracije II Kolo Navodnjavanje.

Pilot projekt: Povoljna izgradnja staja za uzgoj krava muzara. hlađenje mlijeka. vježbama u praktikumu (5 sati). Heinze. Nastava će se izvoditi predavanjem (38 sati). uvjeti rada i proizvodnje u stajama i zdravlje životinja. izgnojavanje. Agronomski fakultet Zagreb. Dolanjski (2002): Gospodarsko graditeljstvo. Beslač (1989): Materijali u arhitekturi i građevinarstvu. Z. staje za pojedine vrste životinja. Weber (1989): Handbuch landwirtschaftliche betriebsgebäude. Cilj modula Student se osposobljava za djelatnika Savjetodavne službe na poslovima razvoja stočarstva. Zagreb. Preko programskih dijelova modula: sustavi i načini držanja po vrstama životinja. 4. Peulić (1980): Konstruktivni elementi zgrada I i II. Tehnička knjiga. Školska knjiga. J. D. Mužic. mužnju. M. V. Uremović (1997): Svinjogojstvo. Pavić. W. sveučilišni udžbenik. AG1067 OBJEKTI I OPREMA U STOČARSTVU Koordinator modula Opis modula Veći dio vremena ovisno o načinu držanja i tipu staja životinje provode u stajama u kojima treba osigurati optimalne uvjete za proizvodnju. suradnika u trgovinama za promet poljoprivredne opreme. studenti će biti upoznati s različitim načinima držanja i tipovima opreme (potrebnih za postizanje profitabilne proizvodnje) i dobiti osnovna znanja o projektiranju i izgradnji staja uz primjenu računala. Uremović. Z. Műnchen. Zagreb. 1997. Mioč. B. Uremović. (2004): Izgradnja i adaptacija govedarskih staja. 3. Katalinić i sur./2011. troškovi gradnje i dobrobit i životna proizvodnja životinja. O ugrađenoj oprema i njezinoj funkcionalnosti ovisi mehaniziranost procesa proizvodnje. 2. sveučilišni udžbenik. 3. HZPSS. O primijenjenom sustavu držanja ovisi produktivnost rada. spremanje stočne hrane. LLD Johann Grill. Preporučena literatura 1. Agronomski fakultet Zagreb. Obvezna literatura 1. Izvanredni profesor Ante Ivanković Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 0 5 8 9 Pohađanje nastave (min. seminarom (8 sati) i na terenu (9 sati). Uremović. Agronomski fakultet Zagreb. I.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. S. Z. Műnchen. napajanje. interna skripta. 70%) i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 60 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . M. suradnika u uredima za projektiranje nastambi u stočarstvu. 5. oprema za hranidbu. Zagreb 2. D. Janječić (2002): Stočarstvo.

Laurie M. Francis. redovna predaja i pozitivna ocjena seminarskih radova Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 61 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . New York Terenske vježbe Redovno pohađanje seminara. Cilj modula Uvođenje studenta u projektantsko oblikovni rad iz područja krajobrazne arhitekture na manjim gradskim prostornim jedinicama. Obvezna literatura 1. školski vrt. Tipologija otvorenog prostora i njegova funkcionalno-oblikovna karakterizacija.C.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. AG1068 OBLIKOVANJE OTVORENOG PROSTORA I Koordinator modula Opis modula Otvoreni prostor kao krajobrazna gradska struktura. Turner. C. Marcus. New York Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar/ Studio T I Ispit 4 Uvjeti za dobivanje potpisa 20 36 Preporučena literatura 1. C.. šetalište. (1986): An introduction to landscape architecture./2011. T. (1998): People Places. Dušan Ogrin Broj ECTS bodova Seminar: projektna obrada manjeg objekta – drvored. (1996): City as Landscape. dječje igralište isl. London 2. 6 Prof.

(1996): City as Landscape. Marcus. Seminar: projektna obrada 2 -3 veće jedinice gradskog krajobraza: park./2011. (1998): People Places. veći potezi unutar zelenog sistema grada. Neodrživost teza o supstituciji oblikovanog krajobraza u gradu sa spontano nastalim prirodnim strukturama. Dušan Ogrin Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar/Studio Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 Obvezna literatura 1. T. Cilj modula Usavršiti projektantsku osposobljenost studenta na prohtjevnim i složenim zadacima. Problem sadržaja i odgovarajuće forme u suvremenom krajobrazu grada. Baljon. 40 Prof. C. Turner. gradsko groblje. C. New York Preporučena literatura 1. L.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. redovna predaja i pozitivna ocjena seminarskih radova Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 62 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. Francis.C. zelenilo stambenih naselja. London 2. AG1069 OBLIKOVANJE OTVORENOG PROSTORA II Koordinator modula Opis modula Oblikovanje kao problem usklađivanja društvenih potreba unutar područja grada uvažavajući veliku kompleksnost i multifunkcionalnost gradskog tkiva. (1995): Designing Parks Amsterdam Redovno pohađanje seminara.

3. Jagar. Emert. odrađene vježbe i predan seminarski rad. Brkić. Wakeman: Modern Agricultural Mechanics. Ž. P. B. Košutić: Mehanizacija u ratarstvu. Interstate Publishers. N. Filipović: Popravak poljoprivrednih strojeva. "Održavanje strojeva u bilinogojstvu" i "Održavanje strojeva i opreme u stočarstvu". 63 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . IL. 1997. Preporučena literatura 1. Farming Press. Strossmayera u Osijeku. Strossmayera u Osijeku. F. D. pravilnog korištenja i održavanja pojedinih strojeva i opreme. Jurić. USA. Emert. 5. J. Dubravko Filipović Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 25 5 - Odslušana predavanja. D. Sveučilište J. D. J. Modul "Održavanje poljoprivrednih strojeva i opreme"se sastoji od tri predmeta. München. Prof. Farming Press. HZS. a samim time i o njihovom stanju. R. AG1071 ODRŽAVANJE POLJOPRIVREDNIH STROJEVA I OPREME Koordinator modula Opis modula Poznato je da sigurnost izvođenja raznih mehaniziranih postupaka u poljoprivredi u velikoj mjeri ovisi o pouzdanosti strojeva u radu. W. E. Banaj. 1994. Bell: Farm Workshop. mogućim kvarovima i njihovom otklanjanju. Sveučilište J. a također i s mogućim kvarovima i načinima njihovog otklanjanja. Sveučilište J. Klosterneuburg. Đ. Bukvić. vježbi u praktikumu i izrade seminarskog rada. dr. S. 2. J. 3. Burke. Samo će pravilno pripremljeni strojevi i oprema omogućiti obavljanje predviđenih poslova na vrijeme i s najvišim stupnjem kakvoće. Cilj modula Cilj modula "Održavanje poljoprivrednih strojeva i opreme" je upoznati studente s važnošću pravilnog održavanja strojeva. Đ. Štefanek: Održavanje traktora i poljoprivrednih strojeva. S. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Obvezna literatura 1. Šmrčković: Upravljanje poljoprivrednom tehnikom. 4. Strossmayera u Osijeku. 1989. T.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Filipović. D. 1997. J. 1995. sc. Danville. BLV Verlagsgesellschaft. 5. T. Prije samih postupaka održavanja. Strossmayera u Osijeku. Sistematsko održavanje poljoprivrednih strojeva i opreme jedan je od najvažnijih čimbenika njihove učinkovitosti i kakvoće rada. T. A. 1992. Zimmer. 1996. S. Jurić. Pearce: Farm Welding. 2. Ipswich. Ipswich. Banaj. 4. R. te ih kroz predavanja i vježbe upoznati s postupcima podešavanja.J.R. Zagreb. Nastava će se izvoditi putem predavanja. 1992. UK. UK. 2003. studenti će biti upoznati sa sastavnim dijelovima strojeva. Gehring: Landtechnik für Schule und Praxis. Sveučilište J. Auer. Filipović: Traktor na poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima. "Osnove održavanja strojeva". te njihovom pravilnom korištenju i podešavanju./2011. Österreichischer Agrarverlag. Kletzl: Handbuch für Reparaturen an Landmaschinen und Traktoren. 1997. R.

Wm. knjiga 4. J. R. W.. R. Errben. gospodarski značaj kukaca. LJ. Ž. populacije i njezina osnovna obilježja kao i područje sinekologije. Stuttgart 64 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Morfologija kukaca uključuje glavu (ticala i usni organi). osjetne organe. 3 rd Edition 3. Čakovec Oštrec. Zagreb 4. Zrinski. Oxford 2. organe za sekreciju. Habdija.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.. Anatomija i fiziologija kukaca obuhvaća građu kožnog sustava.. Publishers. mišićni sustav. živčani sustav. žlijezde s unutarnjim izlučivanjem i hormone (predavanja + vježbe u praktikumu). Romoser.. Oštrec. A. (1988): Upoznavanje i istraživanje kopnenih člankonožaca.G. T. probavni sustav. (1998): Zoologija – štetne i korisne životinje u poljoprivredi. I. (2005): Opća entomologija. Durbešić. 3. optjecajni sustav. postembrionalni i postmetabolni razvoj. Durbešić. prsa (noge i krila) i zadak (predavanja + vježbe u praktikumu + auditorne vježbe). biotičke i trofičke čimbenika koji utječu na kuce. Lj.. Watt. I. građu i odlaganje jaja (predavanja). (1986): Praktikum iz avertebrata. crteži. podrijetlo kukaca i rasprostranjenost (predavanja + teren). M. P. tjelesnu šupljinu kukaca. AG1072 OPĆA ENTOMOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Uvodni dio obuhvaća značaj i povijest entomologije u Hrvatskoj. organe za ekskreciju. P. D. Blackwell Science. Seifert. G.(1970): Entomologisches praktikum.. (1950): Primjenjena entomologija. Mala ekološka biblioteka. (1994): The science of entomology. Gotlin Čuljak.. Stoffolano. Hunter. 4. Zagreb Kovačević. (1999): Ecology of Insects. Zagreb 5. S. (1970): Osnovi zooekologije s posebnim osvrtom na entomofaunu. Speight. B. I. Razvoj kukaca uključuje embrionalni. Zrinski. položeni albumi i online kolokvij u sustavu Merlin Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. Primc.. Razmnožavanje kukaca obuhvaća oplodnju. Matoničkin. dišni sustav. Ekologija kukaca obuhvaća abiotičke. Sistematsko mjesto kukaca u životinjskom svijetu (predavanja). prekide u razvoju i polimorfizam (predavanja + laboratorijske vježbe). Čakovec Androić. D./2011. Obvezna literatura 1. M. Cilj modula Opća će entomologija dati teoretska saznanja o kukcima s fundamentalnog stanovišta što je u funkciji primijenjene entomologije te će studenti stjecanjem tih znanja moći nastaviti studiranje na diplomskom studiju.C. I knjiga: opći dio. rasplodni sustav kukaca. Zagreb docent Tanja Gotlin Čuljak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 35 5 1 7 8 4 Nazočnost studenata na izravnoj nastavi. 2. trajanje razvoja i života kukaca.

spolni ciklus . klinička dijagnostika graviditeta. Ed. Philadelphia. Rupić. Lippincot. Reproduction in farm animals (7th. Zagreb 2. mladunčad nakon poroda. (u pripremi za tisak). V. Zagreb. skupina autora. prometu i trgovini sepreme i embrija a steči će i potrebna predznanja za nastavak studija (dodiplomski studij).ciklusne promjene na spolnim organima ženski. Logos. Hrvatska mljekarska udruga. I. Universuty Press. nadzor i pomoć u normalnu porodu. puerperij./2011. 1988. fiziologija rađanja.): Hafez i Hafez. fiziologija graviditeta. Rupić. Terenske vježbe: pregled ženskih spolnih organa. Cambridge. Zagreb 3. Medicinska naklada. 3. V. vježbe u praktikumu i terenske vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 65 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Nadalje bit će osposobljen da radi u proizvodnji. . Williams & Wilkins.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. AG1073 OPĆA REPRODUKCIJA Koordinator modula Opis modula Predavanja: Prikaz građe i funkcije ženskog i muškog spolnog sustava. Veterinar u kući. hormonalna regulacija estrusnog ciklusa. prirodno i umjetno osjemenjivanje.. karakteristike estrusnih ciklusa raznih vrsta životinja.. Obvezna literatura 1. ( u pripremi za tisak). 1996 Redoviti profesor Vlatko Rupić znanstveno-nastavno zvanje Ime Prezime Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 58 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 4 4 14 redoviti dolazak na predavanja.. vezane na reprodukciju različitih vrsta životinja na različitim stočarskim farmama. CAB International. Split.. Hrvatska mljekarska udruga. Reprodukcija domaćih životinja: Rupić. 1997 2. Reprodukcija: u zdravstvena zaštita domaćih životinja. 2000. umjetno osjemenjivanje različitih vrsta životinja. kao tehnolog u stočarstvu. V.. Laboratorijske vježbe: pregled ejakulata. Controled reproduction in farm animals: Gordon. Veterinarski priručnik. Cilj modula Nakon što student apsolvira predviđeno gradivo modula moći će raditi sve poslove. Preporučena literatura 1. dijagnostika graviditeta.

sustavi proizvodnje. potrebe vode i hraniva. morfologija billjaka povrtnih vrsta u fazi kotiledonskih listova. interni priručnik (CD-verzija) 3. daljnjeg usavršavanja na diplomskom studiju. Pavlek. korjenasto. 2003: Sistematika povrtnih vrsta prema botaničkoj pripadnosti i morfologija sjemena. svjetlost) povrtnih vrsta prema fenofazama rasta i razvoja. P. Romić. Obvezna literatura 1. ARP. AG1074 OPĆE POVRĆARSTVO Koordinator modula Opis modula Uvod u opće povrćarstvo: Povrće u biljnoj proizvodnji. supstrati. morfologija sjemena povrtnih vrsta. Poljak i D. Nina Toth. Cvjetković. Karakteristike morfološki sličnih povrtnih vrsta (lukovičasto. lisnato. M.. Yamaguchi M. Čakovec 2. M. Jednokratna i višekratna berba. vježbama u praktikumu i terenskoj nastavi. razmnožavanja i berbe povrća (arhiv Zavoda za povrćarstvo) Docent Nina Toth Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 26 18 8 8 3 kolokvija: sistematika povrtnih vrsta prema botaničkoj pripadnosti i biljni dio kao cilj uzgoja. Borošić. Termoperiodizam. Lešić R. Hranidbena vrijednost povrća i njegova uloga u ishrani. Buturac./2011. Second Ed. Razmnožavanje povrća – tehnike uzgoja. J. Uvjeti osnivanja proizvodnje povrća. 2004: Povrćarstvo. Dormantnost sjemena. Chapman & Hall. Lešić R. zeljasto. Sistematika povrtnih vrsta i biljni dio kao cilj uzgoja. Berba i dorada povrća: Tehnološka i fiziološka zrelost. I. B. mahunarke). Morfologija i biologija povrća: Pojam i značaj.. Ekologija povrća: ekološki uvjeti uzgoja – čimbenici klime. Postupci primarne dorade. 1997: World Vegetables. Čimbenici fruktifikacije. plodovito. Seminar: razmnožavanje povrća.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Herak Ćustić. E. morfologije. Zrinski. pakiranja i skladištenja Cilj modula Stjecanje osnovnih predznanja i vještina o povrćarskoj proizvodnji neophodnih za pohađanje modula Proizvodnja povrća. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 66 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. Osnovni biološki zahtjevi (temperatura zraka i tla. Rubatzky V. Zagreb Preporučena literatura 1. Diplomski i magistarski radovi koji obrađuju problematiku ekologije. 1993: Proizvodnja povrtnog sjemena.. Redovitost na predavanjima. odnosno. London 2. Fitohormoni i inhibitori rasta u povrćarstvu.

N. Tomes. proučavanju i širenju kultivara u proizvodnji. 1993. 1996. Janick. koji u uzgoju trebaju manje zaštitnih sredstava i mineralnih gnojiva što im osigurava konkurentnost u proizvodnji. D. Dž. Moore. Zagreb 2. New York.N. John Wiley & Sons. Oxford. 67 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Stječe se potrebno predznanje za nastavak studiranja na diplomskim studijima. Oplemenjivanje voćaka i vinove loze. voćne vrste i vinova loza. Preporučena literatura 1. Toronto.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Singapore. i J. Boulder. Cilj modula Osposobljenost da razumije dosege oplemenjivanja bilja. te odabere kultivar za određene proizvodne. Razumijevanje ciljeva i poznavanje genetske varijabilnosti i metoda oplemenjivanja je preduvjet razvoja novih kultivara rodnijih i veće kakvoće uroda od postojećih. I. R. Stoskopf.. s osvrtom na agronomske i ekološke kriterije. Inc. Christie. potrebnoj genetskoj varijabilnosti i oplemenjivačkom razvoju. 2004. 1996. J. Chichester. okolinske i tržišne uvjete. 2. AG1075 OPLEMENJIVANJE BILJA Koordinator modula Opis modula Stjecanje znanja o ciljevima oplemenjivanja. Fruit Breeding. Oplemenjivanje bilja: I Teorija i metode. V. Jarebica.C. Brisbane. Plant Breeding: Theory and Practice. preradi i korištenju. Pravilan izbor sorte i tehnologije proizvodnje u određenim okolinskim uvjetima su važni za postizanje ekonomičnosti u proizvodnji./2011. Interna skripta: Oplemenjivanje voćaka i vinove loze. Martinčić. Kozumplik. Analiziraju se metode i razlike klasičnog i molekularnog oplemenjivanja. B.. U modulu se savladavaju principi i specifičnosti oplemenjivanja pojedinih skupina bilja kao što su oranične i povrtne kulture. 1997. T. San Francisco. Kurtović. 4. Sarajevo. Redoviti profesor Vinko Kozumplik Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 46 1 7 4 2 Prisustvovanje predavanjima i vježbama. Pejić. Relevantne publikacije i web stranice – za pripremu seminara. 3. i M. J. Westview press. izrada seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Obvezna literatura 1.

Nikola Kezić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 18 2 4 6 Redovito praćenje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 68 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Detaljno će se obraditi tehnologija oprašivanja (procjena minimalnog potrebnog borja zajednica za uspješno oprašivanje. Free.. kontrola snage zajednice. Kroz vježbe u praktikumu detaljno će se obraditi priprema pčelinjih zajednica za oprašivanje. Nakladni zavod Znanje. Zatim će se obraditi osnove biologije bumbara i solitarnih pčela i njihovog uzgoja./2011. Tijekom nastave studenti će se upoznati s najvažnijim bolestima pčela. dresura pčela. 1. solitarnih pčela. London Preporučena literatura red. broj The Hive and the Honey Bee (1987) Dadant & Sons. raspored košnica.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. te terensku nastavu. (1993) Insect Pollination of Crops. Ilinois. H. susretno oprašivanje. vježbe u praktikumu (Pčelinjak AF). Terenska će nastava biti izvršena posjetom voćnjaka.dr. AG1076 OPRAŠIVANJE BILJA POMOĆU INSEKATA Koordinator modula Opis modula Nastava se izvodi kroz predavanja.sc. U okviru predmeta studenti će se uvodno upoznati s osnovama biologije i ponašanja pčela. trajanje oprašivanja). Katalinić. ratarskih kultura i plastenika u vrijeme cvatnje. te opasnostima i znakovima trovanja pesticidima. Sarajevo 2. bumbara.. Cilj modula Stjecanja temeljnih znanja u organiziranju oprašivanja insektima Obvezna literatura 1. pregled nastambi bumbara i izrada staništa za solitarne pčele. Zagreb Prof. Hrvatski pčelarski savez. Hamilton. te razvojem pčelinje zajednice. J. Zagreb 3. Čerimagić. Academic Press. Časopis „Hrvatska pčela“. Nakon odslušanih nastavnih jedinica studenti će prezentirati seminarske radove. (1990) Pčelarstvo.B. J. NIP "Zadrugar". (1990): Pčelarstvo.

te temeljna znanja za nastavak studija na diplomskom studiju iz ekološke poljoprivrede i hortikulture. Cilj modula Student stječe teorijska i praktična znanja potrebna za organsko biološki načina proizvodnje voća. predan i prezentiran seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 69 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . ekološki principi za izbor proizvodnog mjesta.. koštičavih. UK.sc.U sklopu terenske nastave i laboratorijskih vježbi studenti će imati priliku praktično primijeniti stečena znanja. 2003. izvedene terenske i laboratorijske vježbe.dr. odabir prikladnog sadnog materijala. jagodastih i lupinastih voćnih vrsta pogodnih za organsko biološku proizvodnju.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011. odabir prikladnog sadnog materijala. Prof. Zlatko Čmelik Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 4 8 8 Odslušana predavanja. K. Vrlo važni faktori za organsko biološki uzgoj voćaka su i sustavi uzgoja u organsko biološkoj proizvodnji voća. CABI Publishing. regulative EU-a vezane uz organsko biološku proizvodnju i njihova primjena u RH. AG1077 ORGANSKO – BIOLOŠKI UZGOJ VOĆA Koordinator modula Opis modula U okviru modula obrađivati će se temeljni principi organsko biološke proizvodnje. ekološki principi za izbor proizvodnog mjesta. Obratiti će se pažnja na pomotehničke i agrotehničke mjere specifične za organsko biološki način voćarske proizvodnje. Također će se obratiti pažnja na smjernice za prelazak sa konvencionalnog na organsko-biološki način proizvodnje. Organic Fruit Growing. U okviru modula proučavati će se podloge i sorte jezgričavih. Obvezna literatura 1. Također će se proučavati i specifične metode čuvanja tako proizvedenog voća.Lind et al.

taksonomija i nomenklatura bilja. Botany. Denffer i Zigler (1982). Osnovna znanja o biljnoj stanici i tkivima.D. Sistematika. Zagreb Preporučena literatura 1. Podjela Kraljevstva PLANTAE. Obvezna literatura 1. Bogota.R. Dubravec K. Na vježbama studenti stječu vještinu korištenja mikroskopa. (1995). Vanjska morfologija vegetativnih i generativnih organa.Botanika. Sistematika.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Zagreb 2. Pojam biljne vrste. Agronomski fakultet 3. Mägdefrau i Ehrendorfer (1978). Sydney . Hulina N. Moore R. Morfologija i Fiziologija bilja. Botanika. prijevod Devide. populacije. (1994). Chicago. Dubravec K. Kultivirane biljne vrste Hrvatske. I I.i D. flore i vegetacije. na koja se nadograđuju drugi stručni moduli.Toronto redoviti profesor Mihaela Britvec Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 16 12 2 prisutnost na predavanjima i vježbama te položeni kolokvij "Kultivirane biljne vrste Hrvatske" Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 70 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . klasifikacija. Boston. prijevod Domac. povijesni razvoj i značenje botanike za čovjeka.. Clark W. Caracas. Školska knjiga. Botanika. Zagreb 3. AG1078 OSNOVE AGRARNE BOTANIKE Koordinator modula Opis modula Definicija. WCB. Cilj modula Dati elementarna znanja iz botanike. evolucija i geobotanika. London./2011. Buenos Aires. Nivoi biljne organizacije.(1998). Gospodarski najvažnije porodice i vrste kritosjemenjača.Botanički priručnik. Stern K. Madrid.Dubuque. Školska knjiga. (1996). Školska knjiga. Mexico City. ekosustav i studij agronomije. Agronomski fakultet Zagreb 2.

Zagreb 2. L. Treer T. Zagreb 4. Philadelphia redoviti profesor Tomislav Treer Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 18 2 2 4 4 Redovito praćenje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 71 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Opća zoologija (R. R. Saunders College Publishing. Školska knjiga.F. Rad s preparatima u praktikumu. Oštrec Lj.D. Odak. Beskralješnjaci I & II. Pregled svih koljena životinjskog carstva. Principi opće i sistematske zoologije.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Treer T. Fauna Evrope (L. (1998). F. L. (1981). Sistematika i biologija životinja. M. Barnes). Habdija. Barnes R. kako bi uspješno mogli raditi sa životinjama i proučavati njihovu ulogu u kontaktima s čovjekom. Zrinski. Agronomski fakultet. Seminarski rad. Philadelphia 3. Mikroskopiranje. Etologija.. B. (1998). Matoničkin I. Walker. Ljubljana 5. AG1079 OSNOVE AGRARNE ZOOLOGIJE Koordinator modula Opis modula Definicija i razvoj zoologije i agrarne zoologije. Osnovni ekološki pojmovi. Matoničkin I. Garms H. uz poseban naglasak na ona značajna za agronomiju. Piria). (2001).. Cilj modula Osposobiti studente za dobro raspoznavanje životinjskih taksona i izabranih pojmova iz opće zoologije. Školska knjiga. (2004). D. Čakovec 2. Zoologija. Paleontologija. (1991). (2004). Zoology (W. Primc-Habdija). Tablice za prepoznavanje važnijih taksona životinja (T. Dorit R. Borm). Endemi i zaštita životinja. Dorit R. Saunders College Publishing. Školska knjiga. Evolucija. Agrarna zoologija (Z Tucak ). Zagreb Preporučena literatura 1. Zagreb 3. Zoogeografija. Walker W. Obvezna literatura 1. Terenske vježbe u prirodi i u zoološkom vrtu./2011. (1991): Zoology. Mladinska knjiga. Erben). (I.

Zagreb Vukadinović V. dinamička ravnoteža između pojedinih oblika hranjiva u tlu. interna skripta. topline. Od klimatskih čimbenika detaljnije se tumači uloga svjetlosti. (2005). Opća agronomija – izabrana poglavlja. 3. Iz predmeta Opća proizvodnja bilja prikazuju se izabrana poglavlja iz obrade tla. Lončarić ). U okviru pedologije tumači se definicija tla. (1986). Škorić A. 5. Ćosić T. 72 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . funkcije tla u agroekosustavu.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Butorac A. Vidaček Ž. te sustava biljne proizvodnje. Školska knjiga. Školska knjiga. mineralne i organske tvari. Analiziraju se osnovni uvjeti za organski život i njihov utjecaj na poljoprivredu. 2. (1997). Navode se i unutarnje morfološke. ishrane bilja i opće proizvodnje bilja izvaredni profesor Milan Mesić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 16 Sudjelovanje na teoretskom i praktičnom dijelu nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. Zagreb 3. Postanak razvoj i sistematika tala. (1991). Osijek. potrebe poljoprivrednih kultura za toplinom i vodom. (1991). Zagreb Mihalić V. Preporučena literatura 1. pedologije. Opća pedologija. Opća proizvodnja bilja. Zagreb 4. interna skripta u tiskanom i digitalnom obliku. U predmetu Ishrana bilja prikazani su definicija i podjela biogenih elemenata i biljnih hranjiva. Ishrana bilja. Školska knjiga. Priručnik za pedološka istraživanja. Poljoprivredni fakultet. (1998). reprodukcije i njege kultura. navode se čimbenici i procesi postanka tla. vode i gibanja zračnih masa na biljnu proizvodnju. (2001). Zavod za pedologiju. 4. Zagreb 5. ishrane bilja i opće proizvodnje bilja. Zagreb Škorić A. Temelji bilinogojstva (F. te fizikalne. AG1080 OSNOVE AGRIKULTURE Koordinator modula Opis modula Modul upoznaje studente s osnovnim pojmovima iz agroklimatologije. makro i mirko elementi i njihova uloga u biljci. Zagreb 2. (1988). (1999). mehanizmi primanja hranjiva iz tla i čimbenici koji utječu na primanje hranjiva iz tla. Zagreb Škorić A. organske i mineralne gnojidbe. zemljišta i pedosfere. pedologije. Mihalić V./2011. Cilj modula Temeljna znanja iz domene agroklimatologije. biološke značajke i osnove sistematike tla. Bašić). Sastav i svojstva tala. kemijske. folijarna ishrana. Ishrana bilja (Z. migracije i specifični procesi.

Znanstveno područje koje se bavi ovim grupama naziva se Fitomedicina. izrada seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 73 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . no ona uključuje i druga područja kao što su fitofarmacija. rentabilnom i kvalitetnom poljoprivrednom proizvodnjom nose sa sobom i niz problema a jedan od osnovnih je kako tu proizvdnju osigurati i očuvati. Obvezna literatura 1. ZZBPŠRH i HDBZ. Zagreb 2. nedozvoljeni ostaci pesticida u hrani. Kroz modul Osnove fitomedicine studenti će upoznati glavne štetnike. Grupa autora. Največi dio umjesto čovjeka odnose štetočinje. a oni koji će nastaviti studij steći će temelj za nadogradnju znanja iz zaštite bilja. a to su štetnici. Glasilo biljne zaštite. uzročnici bolesti i korovi. uzročnike bolesti. Maceljski M. vodi i dr. (2002). Grupa autora (svakogodišnje izdanje broj 2-3). Zrinski. trovanja ljudi. korove i mogućnosti njihova suzbijanja za snalaženje u praksi i istovremeno steći osnovna znanja za nastavak studija. Ukupni gubici od štetočinja su jako veliki. Poljoprivredna entomologija./2011. Čakovec. Priručnik iz zaštite bilja. životinja i dr.(2002). tlu. i brojnih drugih negativnih posljedica. Zagreb 3. Separati iz određene tematike dobiveni od koordinatora modula 2.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. CD sa odabranim poglavljima iz raznih knjiga Preporučena literatura 1. Pogrešna ili neučinkovita zaštita bilja može dovesti do još većih problema kao što su zagađenje okoliša. aplikacija pesticida itd. Cilj modula Student će moći prepoznati glavne štetočinje poljoprivrednih kultura i osnovne i načine njihova suzbijanja. metoda i mogućnosti njihova suzbjanja. AG1080 OSNOVE FITOMEDICINE Koordinator modula Opis modula Zahtjevi za visokoprinosnom.odabrana poglavlja redoviti profesor Renata Bažok Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 4 12 8 Redovito pohađanje nastave. Isto implicira poznavanje biologije i ekologije štetočinja. HDBZ. prognoziranje njihove pojave i vremena uzrokovanja šteta i poznavanje sofisticiranih načina. Jedini način da se ti gubici smanje ili spriječe temeljito je poznavanje uzročnika gubitaka.

Zagreb 2. D. Withman. Definicija i koncepcija marketinga.dr. praksu i politiku (prijevod Tito Žimbrek). T (2003): Pretpostavke za uključivanje poljoprivrede u proces pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji u: Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji (ur. izd. T. Zagreb (odabrana poglavlja) Preporučena literatura 1. Gospodarski i društveni preduvjeti osnivanja i uspješnog rada poduzeća. M. "Politička kultura". Ekonomska organizacija i proizvodni čimbenici. (2000): Hrana i poljoprivreda u tržnom gospodarstvu.au/Teachstud/dexed/docs/rurality. Katarina Ott). W. AG1081 OSNOVE AGROEKONOMIKE Koordinator modula Opis modula Definicije i metode agrarne ekonomike. 3.): Izravna prodaja seljačkih proizvoda. Družić. I. marketinški proces. Zagreb 4. A. "MATE"d.sc.. Ramona. izvori rizika. A. Đurđica (2002): Društveni aspekt razvoja seoskih područja (urednik Ante Kolega).edu. HAZU. Split. www. Nordhaus. Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert. (1993): Definition of Rurality. Zagreb 3. Jelavić. Međunarodni aspekti agrobiznisa i ekonomske integracije. teorija troškova i odluke. Brkić. Agrarna i ruralna politika.o.131-144. proizvodnja i organizacija poduzeća.-izabrana predavanja. (Đurđica Žutinić. marketinški instrumenti. Žimbrek.. (1995): Ekonomika poduzeća./2011. Božić. Poslovno povezivanje u agrobiznisu.nexus. 5. Cilj modula Modul obuhvaća osnove makro i mikro agroekonomike odnosno marketinga te društvenog aspekta poljoprivrede i ruralnih zajednica što omogućuju razumijevanje više drugih modula u preddiplomskom i diplomskom studiju. šumarstva i ribarstva. Kovačić.o. "Agrarno Savjetovanje".ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Obvezna literatura 1. Mikroekonomski pojmovi i ciljevi. (1992): Ekonomija 14. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Doc.Zagreb 5. Žimbrek. A. P. Franić. interni prijevod na hrvatski jezik).. A.. pojam rizika i neizvjesnost. M. "Tržništvo". "MATE" d. Poljoprivreda i komplementarne djelatnosti (agrobiznis) i gospodarski sustav. (2005. Društveni aspekt poljoprivrede i ruralnih zajednica. Zagreb 4. (2004): Agrarna ekonomika I-V.o. poslovanje poduzeća. Žutinić. Starčević. Ekonomski fakultet.. i drugi (2003): Hrvatski gospodarski razvoj. (2001): Hrvatsko poljodjelsko tržište. Tracy. Ivo Grgić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 14 16 - Pozitivno ocjenjene vježbe i seminari Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 74 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .html. str. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. Ravlić. Poljoprivreda kao podsustav sociokulturnog sustava. P. Tržište i tržni mehanizam. Samuelson. J. Prilagodba europskoj zajednici hrvatske poljoprivrede. Šamanović. uvod u teoriju. rizik i investicije u agrobiznisu.o. M.. Kolega. S.

ploha i volumena. Povezivanje vanjskog i unutrašnjeg prostora. umjetničko djelo i vrijednost / Erlebnis. soposobljava za kritičko promišljanje estetskih vrijednosti i za profesionalnu suradnju s arhitektima. M. linearne strukture. Osnovni kurs oblikovanja. svjetlo i sjena. prikazi. crtanje nacrta s ortogonalnim projekcijama. boje i svjetla. dizajnerima i umjetnicima drugih disciplina. smjerovi. R. linearnih elemenata. R & Scott-Brown. plohe. Kritičke analize kao dio stvaralačkog procesa. R.: Umjetnost boje Prof. Focht./2011. Keller. umjetničke i izvanumjetničke vrijednosti. Gestalt psihologija.vrijednost motiva i vrijednost umjetničkog rješenja. Z. problemi kompozicije. Ingarden. Mc Luhan.: Learning from Las Vegas 5. estetika. J. Itten. & Izenour.: O stanovanju Preporučena literatura 1. na filmu i arhitekturi. Arhitektura i urbanizam. Urbana ekologija. materijali. Venturi. D. Arhitektura kao prikaz vanarhitektonskog sadržaja regionalizam i postmoderna. Strižić. Obvezna literatura 1.: Bauen als Umweltzerstorung 3. znakovi. Sviđanje i ukus. Prostoručno crtanje. I. urbanistima. dr. vizualni mediji i prikaz u arhitekturi. AG1082 OSNOVE ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJA Koordinator modula Opis modula Arhitektura kao teorija i praksa. filozofija umjetnosti. točke. primjena boje i analiza svjetlosnih efekata. Kunstwerk und Werk 2. Prostor.: Gutenbergova galaksija 4. volumeni. Eksperimenti i istraživanja u likovnim umjetnostima. percepcija i kompozicija slike – sile i naponi.: Uvod u estetiku 3. stvaralački proces. simboli. Doživljaj. kritika kao dio stvaralačkog procesa. uz primjenu materijala. aus : Untersuchungen zur Ontologie der Kunst.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.: Slika /Bild. Montaža i superpozicija u slikama.sc. kič. percepcija i doživljavanje vizualnih fenomena. prostorni prikazi. kompleksnost i heterogeni sklopovi. prostorne situacije. Oblikovanje prostorne situacije na temelju teksta iz literature. sidrišta. proporcije i mjere. izrada modela. R.: Umjetnost i vizualno opažanje 2. Boris Morsan Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 23 33 4 Pohađanje predavanja i vježbi te pozitivno ocijenjen rad na vježbama Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 75 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Ingarden . Arnheim. teorija arhitekture. Cilj modula Student se kroz oblikovanje prostorne kompozicije od točaka. boja. Bauhaus. uspostava i analiza prostornih odnosa. S. kritika semiološkog pristupa arhitekturi. problem definicije. Uvod u problematiku oblikovanja i prikazivanja.

Definira se pojam biljnih bolesti i razlikovanje abiotskih od biotskih bolesti.S. Odabrana poglavlja iz: Agrios. John Wiley & Sons 3. C. Kišpatić.).. Lucas.). hidrohorija./2011. (1996): Fondamenti di patologia vegetale. hipertoprfije. Preporučena literatura 1. (1998): Plant pathology and plant pathogens...F. 2. Wiondham. Objašnjava se proces patogeneze i karakteristike infekcije na biljkama.N. te mehanizmi i reakcije obrane biljaka na napad biljnih patogena i razvoj bolesti (pasivni i aktivna otpornost).R. Skripta Agronomskog fakulteta u Zagrebu. a na terenskoj nastavi prepoznavati in vivo simptome bolesti.A. Cilj modula Modul osposobljuje studenta da vlada s osnovnim pojmovima iz područja biljne patologije da bi kasnije mogao pratiti slične module u toku studija koji se bave užim disciplinama unutar fitopatologije. 4.J. A. i dr. M. Upoznaje se ukratko s glavnim uzročnicima abiotskih i biotskih bolesti (virusi i subviralni patogeni.. Obvezna literatura 1. Na auditornim vježbama studentima će se prikazati zanimljivosti iz biljne patologije važne za razumijevanje pojedinih područja predavanja (nomina latina i dr. zoohorija. Academic Press 2. gljive i pseudogljive. Ogle.S. proces kolonizacije biljnog staničja i inkubacije.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. U seminarima će studenzi samostalno obrađivati pojedine teme. Windham. APPS.. Blackwell Science. temperatura i dr. entomohorija. Predavanja se tematski sastoje od dijelova koji ukratko opisuju najvažnije spoznaje bitne za razumijevanje problematike koja se kasnije proučava u drugim modulima o biljnim patogenima i biljnim bolestima.. Daje se široki pregled utjecaja ekoloških čimbenika (vlaga. nematohorija i dr. kao grane fitomedicine. (1997): Plant pathogens and Plant diseases.T. vježbe i seminar. a posebno s horologijom infektivnog inokuluma biljnih patogena (anemohorija. Također se upoznaje i s epidemiologijom i ekologijom biljnih bolesti i biljnih patogena.. Detaljno se obrađuje simptomatologija biljnih bolesti (nekroze. R.) na infekciju i razvoj bolesti. Odabrana poglavlja iz: Brown. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 76 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . G.H. te anatomsko-fiziološke promjene u bolesnim biljkama. bakterije i fitoplazme. (2003): Introduction to Plant Pathology.. Patron. Dickinson .). Strange. te parazitske više biljke). editore. J:(1992): Opća fitopatologija. AG1083 OSNOVE BILJNE PATOLOGIJE Koordinator modula Opis modula Modul osnove biljne patologije daje opći pregled znanja iz glavnih područja fitopatologije. te razlikovanjem abiotskih od biotskih simptoma biljnih bolesti. antropohorija. Ukratko se daje povijesni pregled razvoja fitopatologije u svijetui i kod nas. Na laboratorijskim vježbama studenti će se upoznati s temeljnom fitopatološkom laboratorijskom opremom i korištenjem iste u fitopatološkoj dijagnostici. Student dobiva uvid u gospodarsko značenje i važnost biljne patologije u poljoprivredi i gospodarstvu. (1997):Plant pathology..A. a na praktikumu će se upoznati sa tipovima simptomima biljnih bolesti. J. 3.J. CRC Press docent Tihomir Miličević Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 4 6 4 12 4 Odslušana predavanja. Triggiano.H.(2003): Plant Pathology: Concepts and Laboratory Exercises.. Odabrana poglavlja iz: Matta.

životinja i dr. Jedini način da se ti gubici smanje ili spriječe temeljito je poznavanje uzročnika gubitaka. i brojnih drugih negativnih posljedica. Ukupni gubici od štetočinja procjenjuju se u svijetu na 42%. Znanstveno područje koje se bavi ovim grupama naziva se Fitomedicina. aplikacija pesticida itd. Cilj modula Student će moći prepoznati glavne štetočinje poljoprivrednih kultura i osnovne metode i načine njihova suzbijanja. a to su štetnici.2% potencijalnih priroda poljoprivrednih kultura. nedozvoljeni ostaci pesticida u hrani. Najveći dio umjesto čovjeka odnose štetočinje. izrada seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 77 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . CD sa odabranim poglavljima iz raznih knjiga Preporučena literatura 1. korove i mogućnosti njihova suzbijanja za snalaženje u praksi i istovremeno steći osnovna znanja za nastavak studija. 2002: Priručnik iz zaštite bilja. Zagreb 2. rentabilnom i kvalitetnom poljoprivrednom proizvodnjom nose sa sobom i niz problema a jedan od osnovnih je kako tu proizvdnju osigurati i očuvati. Kroz modul Osnove fitomedicine studenti će upoznati glavne štetnike. (2002): Poljoprivredna entomologija. tlu. Obvezna literatura 1. metoda i mogućnosti njihova suzbjanja. Čakovec. uzročnici bolesti i korovi. HDBZ. ZZBPŠRH i HDBZ. Pogrešna ili neučinkovita zaštita bilja može dovesti do još većih problema kao što su zagađenje okoliša.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Separati iz određene tematike dobiveni od koordinatora modula 2. vodi i dr. prognoziranje njihove pojave i vremena uzrokovanja šteta i poznavanje sofisticiranih načina. Zrinski. Maceljski. trovanja ljudi. Zagreb 3. Isto implicira poznavanje biologije i ekologije štetočinja. AG1085 OSNOVE FITOMEDICINE Koordinator modula Opis modula Zahtjevi za visokoprinosnom. u Europi na 28% a u Hrvatskoj na 29. M. uzročnike bolesti. no ona uključuje i druga područja kao što su fitofarmacija. Grupa autora.odabrana poglavlja Izvanredni profesor Renata Bažok Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 32 4 12 4 8 Redovito pohađanje nastave. Studenti koji će nastaviti diplomski studij steći će temelj za nadogradnju putem specifičnih modula iz zaštite bilja./2011. Grupa autora (svakogodišnje izdanje broj 2-3): Glasilo biljne zaštite.

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1086

OSNOVE HERBOLOGIJE

Koordinator modula

Opis modula - značaj korova u poljoprivrednoj proizvodnji, -evolucija, ekologija i biologija korova, -principe razvrstavanja korova (botanička, po životnom ciklusu, po biljnim zajednicama, po kulturama, po sezonskoj dinamici i sl.), -životni ciklus korova, -razmnožavanje, širenje, adaptacija i preživljavanje (održavanje) korova. -identifikaciju i determinaciju korova (prepoznavanje korova u mlađem i odraslom razvojnom stadiju), -odnos kulture i korova (štete i koristi od korova, prag štetnosti, kritično razdoblje zakorovljenosti i dr. odnosi), -mjere borbe protiv korova s naglaskom na kemijskim mjerama borbe (638 znakova) Cilj modula Vještinu prepoznavanja korova u mlađem i odraslom stadiju razvoja. Značaj za biljnu proizvodnju. Konkurentske odnose između korova i kulture. Osnove mjera borbe. Stječe temelj za daljnje učenje. Obvezna literatura 1. Interna skripta (odabrani radovi stručnjaka Zavoda za herbologiju iz tematskog područja) na CDu ili kopije 2. Odabrana poglavlja iz: Kovačević, J. (1976): Korovi u poljoprivredi, Nakladni zavod Znanje 3. Poglavlje o korovima iz: Maceljski i sur. (2002): Priručnik iz zaštite bilja, Zavod za zaštitu bilja u poljprivredi i šumarstvu R. Hrvatske 4. Hulina, N. (1998): Korovi, Školska knjiga, Zagreb 5. Knežević M. (1988). Atlas korovne, ruderalne i travnjačke flore. Sveučilište u Osijeku. Poljoprivredni fakultet Preporučena literatura 1. R. J. Stephens (1982): Theory and practice of weed control. School of Biological Sciences OUniversitty of Bath 2. Zimdahl R. L. (1999): Fundamentals of Weed Science 3. preporučene internet stranice

prof. dr. sc. Zvonimir Ostojić

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

32 10

18

Aktivno sudjelovanje studenta u svim dijelovima izvođenja izravne nastave.
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

78

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1087

OSNOVE KRAJOBRAZNOG PLANIRANJA

Koordinator modula

Opis modula U početku studenti upoznaju dva polazišna koncepta: osnove sustavske teorije i modeliranje. Materija slijedi osnovnim koracima planskog procesa. Prostorna informatika: podaci o i u prostoru, informacijski sustavi i računarski postupci manipulacije podataka, analiza podataka, traženja općih pravila i teorija o prostoru. Strukturna analiza prostora: postojeće teorije o strukturiranju prostora, mentalne (kognitivne) mape, položaj strukturnih analiza u prostornom planiranju. Vrednovanje: o vrijednostima u prostornom planiranju, modeliranje vrijednosti, istraživanje vrijednosti. Osnove za vrednovanje u prostornom planiranju: razvojni zahtjevi i zaštitni zahtjevi, privlačnost i ranjivost prostora. Sektorska vrednovanja: vrednovanje u poljoprivredi, šumarstvu, vodoprivredi, turističkom razvoju, prometu. Vrednovanje kulturnog krajobraza: ciljevi i postupci vrednovanja (studije vidljivosti). Cilj modula Dati osnove za (krajobrazno i zaštitno) prostorno planiranje, dati studentu uvid u postupke prerade podataka u procesu planiranja prostora. Obvezna literatura 1. Lovejoy D., ed. (1979): Land Use and Landscape Planning, Leonard Hill 2. Burrough P.,A., McDonnell R.,A. (1998): Principles of Geographical Information Systems, Oxford Univ. Press 3. Lynch, K. (1972), The Image of the City, MIT Press Preporučena literatura 1. Steiner F. (1991): The Living Landscape, McGraw-Hill 2. Hanna K., C. Culpepper R., B. (1998): GIS in Site Design, John Wiley&Sons 3. Forman R., T.,T., Godron M. (1986): Landscape Ecology, John Wiley&Sons

Doc. dr. sc. Sonja Butula

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar/Studio Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

22

30 8

Izrađeni svi seminarski radovi
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

79

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1088

OSNOVE OPLEMENJIVANJA DOMAĆIH ŽIVOTINJA

Koordinator modula

Opis modula Oplemenjivanje domaćih životinja nužan je preduvjet moderne i profitabilne stočarske proizvodnje. U ovom modulu objašnjena je uloga i značaj oplemenjivanja za stočarsku proizvodnju. U kratkim crtama objašnjeni su osnovni pojmovi oplemenjivanja kao i praktični prikaz izrade oplemenjivačkog programa te osnovne metode oplemenjivanja (uzgoj u čistoj krvi i križanja). Kombinirajući teoretske postavke i analizu uspješnih slučajeva, za svaku vrstu posebno (govedo, ovca, koza, svinja, perad, konj), objašnjena je specifična organizacija oplemenjivanja, oplemenjivački planovi, oplemenjivački ciljevi i metode oplemenjivanja. Pri tome, posebnim je naglasak dat na specijaliziranu proizvodnju (mlijeko, meso, jaja). Pored navedenih poglavlja u ovom su modulu dati i osnovni principi, značaj te uloga kloniranja i genetičkog inženjeringa, a u obliku seminara predviđena je rasprava o etičkim postavkama i ograničenjima primjene kloniranja i genetičkog inženjeringa u oplemenjivanju domaćih životinja. Cilj modula Objasniti studentima važnost oplemenjivanja, upoznati ih s osnovama teorije i primjene oplemenjivanja po vrstama domaćih životinja i informirati ih o mogućnostima i značaju primjene novih tehnologija. Obvezna literatura 1. Understanding Animal Breeding: Bourdon RM. Prentice-Hall, New Jersey, USA, 2000. 2. Animal Breeding – Use of New Technologies: Kinghorn BP, Van der Werf JHJ, Ryan M. The Post Graduate Foundation in Veterinarian Science of the University of Sydney, Australia, 2000. 3. Interna skripta - kolekcija svih prezentacija (power point) predavanja i vježbi "Oplemenjivanje domaćih životinja" uz dodatna tekst. Autori: I. Čurik, M. Đikić, I. Jurić, M. Kapš, V. Čubrić Čurik, Zagreb, 2006. Preporučena literatura 1. The genetics of the cattle. Edited by Fries R, Ruvinsky A. CAB International, Wallingford, UK, 1999. 2. The genetics of the pig. Edited by Rothschild MF, Ruvinsky A. CAB International, Wallingford, UK, 2000. 3. The genetics of the sheep. Edited by Piper L, Ruvinsky A. CAB International, Wallingford, UK, 1997. 4. The genetics of the horse. Edited by Bowling AT, Ruvinsky A. CAB International, Wallingford, UK, 2000. Naziv modula:

Izvanredni profesor Ino Čurik

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

48

4 8

Predavanja (80%), vježbe u praktikumu (100%) i seminar (100%)
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

80

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1089

OSNOVE POLJOPRIVREDNE TEHNIKE

Koordinator modula

Opis modula Osnove poljoprivredne tehnike sačinjavaju slijedeće tematske cjeline : I Energija u poljoprivredi daje pregled energetskih značajki poljoprivredne proizvodnje, osnovnih oblika energije i njihove pretvorbe, mogućnosti iskorištavanja obnovljivih izvora energije. II Poljoprivredni traktor obuhvaća prikaz osnovnih gradbenih dijelova traktora (motor, sustav za kretanje, priključivanje oruđa i strojeva, informacijski sustav) i njihove primarne funkcije, te osnove bilance snage i agregatiranja oruđa i strojeva. III Tehnika u proizvodnji bilja prikazuje opremu za obradu tla, gnojidbu, zaštitu bilja i sjetvu s naglaskom na usporedbu konstrukcijskih značajki varijanata. Oprema za žetvu i berbu prikazana je shodno specifičnostima glavnih grupa usjeva (strne žitarice i uljana repica; kukuruz; soja i suncokret; šećerna repa; krumpir). Završno se prikazuje oprema za unutarnji transport i čuvanje zrna, korjena i gomolja navedenih usjevakultura. Cilj modula Razumijevanje temeljnih tehničkih problema i njihovog rješavanja; te stjecanje osnovnih znanja za racionalan odabir i korištenje strojeva i oruđa u ratarskoj proizvodnji i opremanju gospodarstva.

izvanredni profesor Silvio Košutić

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa Način polaganja ispita

36 8 4 12

Pismeno Usmeno

Obvezna literatura 1. Zimmer R. (1997). Mehanizacija u ratarstvu (Đ. Banaj, D. Brkić, S. Košutić), Poljoprivredni fakultet, Sveučilišta J.J. Strossmayer, Osijek 2. Banaj Đ. (2003). Upravljanje poljoprivrednom tehnikom (P. Šmrčković), Poljoprivredni fakultet, Sveučilišta J.J. Strossmayer, Osijek 3. Čuljat M. (1997). Poljoprivredni kombajn (J. Barčić), Poljoprivredni institut Osijek 4. Maceljski M. (1992). Metode i aparati za primjenu pesticida, Zagreb Preporučena literatura 1. 2. 3. 4. Schön H. et al. (1998). Landtechnik Bauwesen, BLV Verlagsgesellschaft, München CIGR Handbook of Agricultural Engineering Vol. I-V, ASAE, St.Joseph, Michigan, 1999. Goering C.E. (1993). Engine & Tractor Power, ASAE, St. Josepg, Michigan Stout B.A. (1989). Handbook of Energy for World Agriculture, Elsevier Applied Science, London and New York 5. Vratarić M. et al (2004). Suncokret : Heliantus anuus L. Tehnika u proizvodnji suncokreta. Poljoprivredni institut, Osijek, 385-410

81

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1090

OSNOVE POVRĆARSTVA

Koordinator modula

Opis modula Značaj povrća u biljnoj proizvodnji, hranidbena i ljekovita svojstva povrća, tehnike razmnožavanja, izravna sjetva, uzgoj iz presadnica, vegetacijski čimbenici pri uzgoju povrća, čimbenici fruktifikacije, tehnološka i fiziološka zrelost, berba, dorada, transport i skladištenje. Osnovne tehnologije uzgoja, morfološka i biološka svojstva, rokovi uzgoja, njega, prinosi za vrste iz porodica: Alliaceae, Brassicaceae, Solanaceae, Cucurbitaceae, Fabaceae, Asteraceae, Apiaceae, Chenopodiaceae, Valerianaceae, Polygonaceae, Malvaceae, Covolvulaceae Cilj modula Mogućnost vođenja poljoprivrednog gospodarsva, suradnik u stručnim područjima za projektiranje hortikulturnih objekata i trajnih nasada, tehnički suradnik u znanstvenonastavnim institucijama, edukacija za daljnje usavršavanje na diplomskom studiju. Obvezna literatura 1. R. Lešić, J. Borošić, I. Buturac, M. Ćustić, M. Poljak, D. Romić: POVRĆARSTVO, Zrinski, Čakovec 2002. Preporučena literatura 1. Znanstveni i stručni članci u časopisima

docent Bruno Novak

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

34

12 4 10

Redovno pohađanje nastave, položeni svi kolokviji iz vježbi
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

82

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1091

OSNOVE PROIZVODNJE KRMNOG BILJA

Koordinator modula

Opis modula Modul «Osnove proizvodnje krmnoga bilja» obuhvaća agrotehniku proizvodnje te upoznavanje s morfološkim i biološkim osobinama najznačajnijih krmnih biljaka koje se proizvode na oranicama (korjenasto–gomoljaste, žitarice, jednogodišnje i višegodišnje krmne mahunarke, krmne kupusnjače), a koriste se za namirenje potreba s kvalitetnom voluminoznom krmom tijekom vegetacije, konzerviranje proizvedenih viškova kao sijeno, silaža, sjenaža, te proizvodnja i korištenje nekih zrnatih kultura kao koncentrata. Cilj modula Student svladava osnove proizvodnje i korištenja krmnog bilja na oranicama korištenjem kapaciteta i potencijala za namirenje potreba, vrsta i kategorija stoke kvalitetnom voluminoznom, a dijelom i koncentriranom krmom. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. Čižek, J. 1970. Proizvodnja krmnog bilja. Skripta, Zg. Grupa autora: 1986. Poljoprivredni savjetnik. Zg. Mišković, B. 1986. Krmno bilje. Bg Stjepanović, M. 1998. Lucerna. Os. Šoštarić-Pisačić, K. i Kovačević, J. 1968. Travnjačka flora i njena poljoprivredna vrijednost. Zg. Ball, D.1999. Practical forage concepts. Alabama. USA. Ball. D., Hoveland, C. and Lacefield, G. 2002. Southern forages. PPI. USA Fahey, G. (urednik) 1994. Forage quality, evaluation and utilisation. ASA. Šoštarić-Pisačić, K. 1970. Sastavljanje i sjetva djetelinsko-travnih smjesa. Zg. Štafa, Z. 2000. Kako postići kakvoću svježeg sirovog mlijeka zadanu pravilnikom.(Krmni slijed) HMU. Zg.

Izvanredni profesor Dubravko Maćešić

Broj ECTS bodova

3

Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

12

8 2 8

Uredno izvršene obveze: predavanja, vježbe, seminar, terenske vježbe.
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

Preporučena literatura 1. 2. 3. 4. 5.

83

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1092

OSNOVE STOČARSTVA

Koordinator modula

Opis modula Ograničavajući čimbenici veće i jeftinije proizvodnje u stočarstvu jesu nezadovoljavajući rezultati plodnosti ženskih životinja, neodgovarajuća hranidba i načini držanja po vrstama životinja i fazama proizvodnje. Preko programskih dijelova modula: govedarstva, svinjogojstva, ovčarstva i kozarstva, peradarstva, kunićarstva i ribarstva, studenti će biti educirani o postupcima postizanja dobre plodnosti kod plotkinja i načinu proizvodnje kvalitetne krme. Steći će osnovna znanja kako primijeniti u određenoj fazi proizvodnje i kod određene vrste životinja najučinkovitiji management, uz što niža ulaganja (input) i na taj način postići profitabilnu proizvodnju svih vrsta mlijeka i mesa, jaja i riba. Nastava će se izvoditi putem predavanja (50 sati), seminara (6 sati) i terenskih vježbi (4) sata. Cilj modula Dobivanje osnovnih znanja o govedarskoj, svinjogojskoj, ovčarskoj, kozarskoj, peradarskoj, kunićarskoj i ribarskoj proizvodnji. Obvezna literatura 1. Uremović Z. (2002). Stočarstvo (M. Uremović, V. Pavić, B. Mioč, S. Mužic, Z. Janječić ), sveučilišni udžbenik, Agronomski fakultet, Zagreb 2. Uremović M. I Z. (1997). Svinjogojstvo, sveučilišni udžbenik, Agronomski fakultet Zagreb 3. Mioč B. (2005). Ovčarstvo (Vesna Pavić), Hrvatska mljekarska udruga Zagreb (u tisku) 4. Mioč B. (2003). Kozarstvo (Vesna Pavić ), sveučilišni udžbenik, Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb 5. Treer T. (1995). Ribarstvo (R. Safner, I. Aničić, M. Lovrinov), Nakladni zavod Globus, Zagreb Preporučena literatura 1. Uremović M. i Z. (2004). Praktično svinjogojstvo. Priručnik, Insula Ivanich, Kloštar Ivanić 2. Treer T. (2001). Modeli malih obiteljskih ribnjaka (R. Safner, I. Aničić ), Priručnik. Hrvatski zadružni savez, Zagreb 3. Mužic S. (1999). Proizvodnja kokošjih jaja. Priručnik, Hrvatski zadružni savez, Zagreb 4. Whittemore Colin T. (1998). The science and Practice of Pig Production. Second Edition, Cambridge, Great Britain 5. Boatsfield G. (1996). Farm Livestock. Ipswich, Great Britain 6. Nemanić J. (1995). Peradarstvo. Priručnik (Ž. Berić ), Nakladni zavod Globus, Zagreb 7. Omrčen S. (1995). Kunićarstvo. Priručnik, Nakladni zavod Globus, Zagreb

redoviti profesor Boro Mioč

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

49

6 5

Pohađanje predavanja (min. 70%) i seminara
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

84

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1094

OSNOVE TROŠKOVA I KALKULACIJA U POLJOPRIVREDI

Koordinator modula

Opis modula Namjena modula je upoznati studente s osnovama teorije troškova, managementom i ekonomikom poslovanja poslovnih sustava u agrobiznisu. Izučavat će se funkcije proizvodnje i troškova za potrebe temeljnog shvaćanja izrade, analitike i primjene kalkulacija u zasnivanju, poslovanju i povećanju poslovanja različitih poslovnih sustava u poljoprivredi s posebnim naglaskom na funkcioniranje istih u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Programski dijelovi (predmeti) modula su : Teorija troškova, Management malih i srednjih poduzeća u poljoprivredi, Troškovi i kalkulacije u poljoprivredi. Specifičnosti kalkulacija u obiteljskim gospodarstvima bit će obrađene na praktičnim primjerima različitih proizvodnji za različite kapacitete gospodarstva. Istaknut će se posebnosti povezivanja agrara i turizma u kalkulaciji dohotka obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u pojedinim hrvatskim poljoprivrednim regijama. Studenti će biti obučeni za samostalnu pripremu i obradu podataka potrebnih za izradu kalkulacija u bilinogojstvu, stočarstvu i preradi poljoprivrednih proizvoda, te njihovu analitiku za potrebe managementa poslovnih subjekata u poljoprivredi. Cilj modula Osnovna znanja iz teorije troškova i ekonomike poslovanja za izradu kalkulacija troškova u poljoprivredi, te ocjenu isplativosti proizvodnje u obiteljskim gospodarstvima i poljoprivrednim poduzećima Obvezna literatura 1. Grgić Zoran, 2004, Troškovi i kalkulacije, interna skripta za kolegij "Teorija troškova" i "Troškovi i kalkulacije" za studente Agronomskog fakulteta u Zagrebu 2. Jelavić, Ravlić, Starčević, Šamanović, 1993, Ekonomika poduzeća, Ekonomski fakultet, Zagreb 3. Tipurić D.,...,Grgić Zoran,.., (1998): Povratak na hrvatske otoke, Ministarstvo povratka i useljeništva Republike Hrvatske 4. Tipurić D., Grgić Zoran, Biloš Slavica i sur.,2001, Panonija-Razvojne mogućnosti, Ministarstvo za javne radove, graditeljstvo i obnovu Republike Hrvatske 5. Karić, Štefanić, 1999, Troškovi i kalkulacije u poljoprivrednoj proizvodnji, Poljoprivredni fakultet, Osijek Preporučena literatura 1. Santini, 2002, Troškovi u poslovnom odlučivanju 2. Koutsoyiannis,A., 1996, Moderna mikroekonomika , drugo izdanje, prijevod A. Puljić i suradnici, Zagreb: Mate 3. Grgić Zoran, V. Očić, B. Šakić, D.Blašković, 2004, Teorija troškova i kalkulacije u agrobiznisu, interna skripta za kolegij "Teorija troškova" za studente agroekonomskog odsjeka Agronomskog fakulteta u Zagrebu

izvanredni profesor Zoran Grgić

Broj ECTS bodova

3

Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

15 10

5

Nazočnost 85% u predavanjima i vježbama, obveza izrađenog seminara
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

85

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1095

OSNOVE UZGOJA AROMATIČNOG I LJEKOVITOG BILJA

Koordinator modula

Opis modula Modul je podijeljen u četiri programska dijela. Programski dio Ekologija i biologija aromatičnog i ljekovitog bilja obrađuje pojam i značaj aromatičnog i ljekovitog bilja, proizvodnju i izvoz u RH, ekološke i antropogene čimbenike kvalitete aktivnih sastojaka, osnovne morfološke i biološke značajke te ekološke uvjete uzgoja odabranih vrsta. Programski dio Biljne droge obrađuje temeljne pojmove o drogama, biološki aktivnim sastavnicama i ispitivanju kakvoće droga. Berba i dorada aromatičnog i ljekovitog bilja uključuje osnovne načine i strojeve za berbu, doradu, preradu i sušenje aromatičnog i ljekovitog bilja. Tehnologija uzgoja aromatičnog i ljekovitog bilja odabranih vrsta iz porodica Apiaceae, Asteraceae, Boraginaceae, Brassicaceae, Capparidaceae, Lamiaceae, Onagraceae, Rutaceae, Scrophulariaceae, Valerianaceae obrađuje gospodarske značajke, sortiment, rokove i tehnologije uzgoja, mjere njege usjeva, tehnološku i fiziološku zrelost, prinose. Cilj modula Student postiže osnovna znanja o procesu proizvodnje aromatičnog i ljekovitog bilja na poljoprivrednom gospodarstvu ili u dioničkom društvu. Stječe predznanja za usavršavanje na diplomskom studiju. Obvezna literatura 1. Šilješ I., Grozdanić Đ., Grgesina I.: Poznavanje, uzgoj i prerada ljekovitog bilja. Školska knjiga, Zagreb, 1992. 2. Žutić I. 2004. Uzgoj aromatičnog i ljekovitog bilja. Priručnik za predavanja, CD-verzija 3. Žutić I. 2004. Pregled odabranih vrsta aromatičnog i ljekovitog bilja prema biljnom dijelu kao cilju uzgoja; Morfologija sjemena aromatičnog i ljekovitog bilja; Morfološki opis odabranih vrsta aromatičnog i ljekovitog bilja u fazi kotiledonih i prvih pravih listova. Priručnik za vježbe, CD-verzija Preporučena literatura 1. Hornok L.: Cultivation and processing of medicinal plants. John Wiley & Sons, Chichester, 1992. 2. Schafner W., Häfelfinger B., Ernst B,: Ljekovito bilje, kompendij. Leo-commerce, Rijeka, 1999. 3. znanstveni i stručni članci iz domene modula, objavljeni u časopisima i elektronskim medijima 4. diplomski radovi iz domene modula

Docent Ivanka Žutić

Broj ECTS bodova

3

Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

16

10 4

Kolokviji iz poznavanja odabranih vrsta aromatičnog i ljekovitog bilja prema: biljnom dijelu kao cilju uzgoja, sjemenu i morfološkim razlikama u fazi kotiledonskih listova. Izrada herbarija aromatičnog i ljekovitog bilja. Redovitost pohađanja nastave
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

86

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

Cilj modula Stjecanje znanja o osnovnim morfološkim i uzgojnim karakteristikama najvažnijih rodova odnosno vrsta drvenastih i ukrasnih vrsta potrebnih za razumijevanje ostalih modula iz domene drvenastih kultura Obvezna literatura 1. Licul R. Portland. Morfološka. (1990). 87 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Random House. Sveučilište u Zagrebu. physiology and culture. sustavi uzdržavanja tla i navodnjavanje. (1995). Praktično vinogradarstvo i vinarstvo (D. Opšte voćarstvo. Miljković I. (1993). berba. London 5. Premužić). Opće voćarstvo. Timber Press. N. M. Karakteristike rasadničarske proizvodnje. Oregon 4. (1992). (1996)./2011. Third edition. Subotica . Ukrasno drveće i grmlje. 2. uzgojna i ukrasna svojstva najvažnijih ukrasnih drvenastih vrsta. Novi Sad Mirošević N. (1979). Allen J. Radnički univerzitet «R. Zagreb (odabrana poglavlja) Stanković D. rezidba i uzgojni oblici.P. Dorling Kindersley. Trees. 4. Nakladni zavod Globus. Westwood M. generativnog i vegetativnog razmnožavnja najznačajnijih ukrasnih dendroloških vrsta. Sarajevo Štampar K. Zagreb 3. ekologija.Beograd izvanredni profesor Bernard Kozina Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 33 1 6 4 16 Redovito pohađanje nastave. 3. Minerva. 5. Suvremeno voćarstvo (opći dio). biologija. gnojidba i ishrana. Vinogradarstvo. Vinogradarstvo I i II. Roger Pillips i Martyn Rix. Temperate-zone pomology. Znanje.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. AG1096 OSNOVE UZGOJA DRVENASTIH KULTURA Koordinator modula Opis modula Obradit će se poglavlja: sistematika i podrijetlo drvenastih kultura. Shrubs. Zagreb 2. Nakladni zavod Znanje. Zagreb Šilić Č. (1966). Svjetlost. seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1. osnivanje i uređenje proizvodnog prostora i sadnja. sustavi razmnožavanja i rasadnik. (1989). Identifikacija. III deo. Burić D. Coombes. nomenklatura i klasifikacija dendroloških ukrasnih svojti. Ćirpanov». New York. (1991).

primjeri). Dorling Kindersley. otpornost na sušu i niske temperature. (1989): Shrubs.J./2011. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 88 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Dirr. Č. podjela jadranske obale na zone. primjena u urbanom krajobrazu). penjačice i povijuše. introdukcija egzotičnih vrsta u urbani krajobraz. (1990): Ukrasno drveće i grmlje. prilagodbe. (1998): Manual of Woody Lanscape Plants. tropske i suptropske ukrasne dendrološke vrste (vrste. Rasadnici (podjela. plod). predani seminarski radovi. Soliteri. M. Timber Press. Svjetlost. žive ograde. uzgojnim i ukrasnim osobinama autohtonih i alohtonih drvenastih ukrasnih vrsta. R. Ksenija Karlović Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 4 16 10 Prisustvovanje na vježbama. A. pokrivači tla. Mediteranske. Šilić. Portland. Champaign. doc. Karakteristike generativnog i vegetativnog razmnožavanja najznačajnijih rodova ukrasnih dendroloških vrsta. (2002) : Practical Woody Plant Propagation for Nursery Growers. Stipes Publishing. A. deblo. list. Macdonald. drvoredi. turističkim i ruralnim zonama. Morfološke i ukrasne osobine ukrasnih drvenastih vrsta (korijen. Rix. podizanje. AG1097 PARKOVNA DENDROLOGIJA I Koordinator modula Opis modula Modul će se sastojati od sljedećih osnovnih jedinica: Taksonomija dendroloških ukrasnih svojti: identifikacija. sc. Cilj modula Cilj modula je da student stekne znanja o morfološkim.. New York 3. nomenklatura i klasifikacija. cvijet/cvat. industrijskim. Sarajevo 2. (1992): Trees. primjeri po zonama). Coombes. Svjetlost. Random House. London 2.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. M. Šilić. organizacija). Autohtone i alohtone ukrasne dendrološke vrste za kontinentalno područje Hrvatske (vrste. specifičnosti. (1983): Atlas drveća i grmlja. Sarajevo 3. dr. mogućnosti njihove primjene u urbanom krajobrazu te specifičnosti primjene u kontinentalnom i mediteranskom dijelu Hrvatske. kamenjare: vrste (morfološke i uzgojne karakteristike. B. Obvezna literatura 1. Funkcija i značaj zelenila u urbanim. krošnja. Pillips. Preporučena literatura 1. specifičnosti. kora. Č.

Hrvatski pčelarski savez 2. 2002 Honey bees: Estimating the evironmetal imapcet of chemicals.H.. London. Vježbama je obuhvaćen proljetni pregled pčelinje zajednice. Osim direktnih pčelinjih proizvoda kao što su med. pelud propolis. i suradnici 1993 Temelji suvremenog pčelarenja PIP Zagreb Sulimanović. Insect pollination of Crops. i suradnici 1978. Pčelarstvo. 4. 2. Uzgoj i selekcija se obrađuje u teoretskoj i praktičnoj nastavi. 3. Obuhvaćene su glavne pčelinje paše u Hrvatskoj i svijetu i njihova regionalna rasprostranjenost. Tehnologija pčelarenja će se obraditi na predavanjima i vježbama. obuhvaćene će biti i indirektne koristi u oprašivanju kultiviranog i samoniklog bilja. vosak matična mliječ. Lonodon and New York 4. Academic press. vježbi i terenskih vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1. i suradnici 1993. London. John. Taylor and Francis. Đ. i suradnici 1994 Počeci uspješnog pčelarenja. Časopis Hrvatska pčela. U okviru terenske nastave predviđena je posjeta profesionalnom pčelaru i tvrtki za obradu meda. and Pham – Delague.. PIP Zagreb Sulimanović. 5. Studenti će biti upoznati sa osnovama bolesti. The hive and hony bee Dadant and sons Hamilton. Katalinić. M. 1977. Devillers. 89 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . peluda i voska. M. 1993./2011.J.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.. Cilj modula stjecanje temeljnih znanja i vještina u obavljanju struke Obvezna literatura 1. Znanje Zagreb Marković. Free. razvoj. Illinois 3. J. Dade.. J. Graham. fiziologije i anatomije pčele medarice. AG1099 PČELARSTVO Koordinator modula Opis modula Uvodno se obrađuje poznavanje specifičnosti biologije. i suradnici 1995 Prepoznavanje i suzbijanje pčelinjih bolesti PIP Zagreb Redoviti profesor Nikola Kezić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 27 3 Pohađanje predavanja. B. formiranje nove zajednice. Đ. J. neprijatelja pčela i znakovima trovanja. International Bee Research Association. Vježbe se izvode na fakultetskom pokušalištu. Anatomy and Dissection of the Honeybee. štetnika.. vrcanje meda i proizvodnja propolisa.

Knjiga. Upoznat će se s osnovnim principima prirodoznanstvenih i namjenskih klasifikacija tala. Antić. Mückenhausen (1994): Die bodenkunde. Fakultet poljoprivrednih znanosti. Škorić A. Avdalović. Ćirić (1987): Pedologija. građi tla i plodnosti tla. Brady. Škorić A. te rasprostranjenju glavnih tipova tala u Hrvatskoj. Kroz seminarski rad to će dokazati. New Yersy E. kemijskim i biološkim svojstvima koji su temelj biljne proizvodnje. Fakultet poljoprivrednih znanosti.R. N. Zagreb Preporučena literatura 1. 3. Ray (2002): The nature and Properties of Soil. (1994): Pedološko kartiranje. obavljene terenske i laboratorijske vježbe. Zagreb 2.C. 2. te morfologijom kao rezultantom procesa pedogeneze./2011. V. W. Kroz terenske i laboratorijske vježbe studenti će ovladati vještinama načina istraživanja tla i određivanja pojedinih svojstava. N. razvoj i sistematika tla. 4. (1991): Sastav i svojstva tla. Škorić A. Cilj modula Studenti će steći osnovna znanja o morfološkim fizikalnim. Sarajevo M. stoga je nužno da studenti sva četiri preddiplomska studija se upoznaju s osnovnim fizikalnim. (1986): Postanak. Knjiga. kemijskim i biološkim svojstvima tla. Jović (1986): Pedologija. 5.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Obvezna literatura 1. te najrasprostranjenijim tipovima tala u Hrvatskoj. te izrađeni seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 90 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Beograd Bogunović. Frankfurt/Meine M. M. Zagreb 3. Upoznat će se s osnovnim principima geneze tla-čimbenicima tvorbe i pedogenetskim procesima. (1985): Priručnik za pedološka istraživanja. Fakultet poljoprivrednih znanosti. AG1100 PEDOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Tlo je najvažniji edafski čimbenik. Zavod za pedologiju (skripta) Docent Aleksandra Bensa Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Laboratorijske vježbe Seminar Terenske vježbe Ispiti Uvjeti za dobivanje potpisa 36 15 1 5 4 Pohađanje predavanja.

Kroz terenske i laboratorijske vježbe studenti će ovladati vještinama načina istraživanja tla i dolaženja do kvalitativnih i kvantitativnih podataka o tlu.. o osnovnim principima klasifikacija. (1985): Priručnik za pedološka istraživanja. te utjecaja pedološkog pokrova na oblikovanje i vrednovanje krajobraza. Škorić A. (1994): Hidropedologija – interna skripta. Tlo je važan element krajobrazne arhitekture te je stoga nužno da se studenti preddiplomskog studija «Krajobrazna arhitektura» upoznaju sa osnovnim znanostima o tlu. Kroz seminarski rad detaljno će se upoznati sa načinima obrade i interpretacije rezultata terenskih i laboratorijskih istraživanja. Vidaček. dr. Škorić A. o osnovnim fizikalnim. kemijskim i biološkim svojstvima tla. Zavod za pedologiju Agronomski fakultet. 6. Fakultet poljoprivrednih znanosti.. sc. studenti će steći bitna saznanja o postanku tla. AG1101 PEDOLOGIJA KRAJOBRAZA Koordinator modula Opis modula Pedologija je prirodoznanstvena disciplina u okviru koje se proučava tlo . ISRIC. FAO (1998): World reference base for soil resources.jedan od najvažnijih i nezamijenjivih prirodnih resursa. Stjepan Husnjak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Laboratorijske vježbe Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 14 6 6 Pohađanje predvanja. Husnjak. razvoj i sistematika tla. (1986): Postanak. (1991): Sastav i svojstva tla. Rome./2011. o mineralnoj i organskoj tvari tla. Škorić A. Cilj modula Da studenti steknu aktivna znanja o postanku. Revised Legend. Fakultet poljoprivrednih znanosti. Martinović J. Zagreb 2. ISSS. Zavod za pedologiju AF. o vodi i zraku tla. Fakultet poljoprivrednih znanosti. (1994): Pedološko kartiranje (radni materijal za skriptu). U okviru ovog modula kroz predavanja. građi i plodnosti tla. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša 4 FAO (1990): FAO UNESCO Soil Map of the World. o toplinskim svojstvima tla. Husnjak (1994): Program i metodologija izvođenja terenskih i laboratorijskih vježbe iz hidropedologije – radni materijali za praktikum. Zagreb 3. o osnovnim svojstvima tla. zatim o osnovnim principima prirodoznanstvenih i namjenskih klasifikacija tla. Rome. prof.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Državna uprava za zaštitu okoliša 3 Martinović J. Zagreb Preporučena literatura 1. Zavod za pedologiju AF. 5. FAO. Zagreb 4. Zagreb 2. World soil resources reports. S. ( 1997): Tloznanstvo u zaštiti okoliša. (2000 ): Tla u Hrvatskoj. obavljene terenske i laboratorijske vježbe te izrađeni seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. Ž. Bogunović M. Zagreb 91 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .

. Rukopis za studente Prirodoslovno – matematičkog fakulteta. Zbornik radova I Hrvatska konferencija Ekoinženjerstvo 2002. 2000.. Bašić. kulturne krajobraze i ruralni prostor... ograničeno.I. Plitvička jezera.A. 277. o vodama – Hrv. Preporučena literatura 1. dr. XXXV znanstveni skup Hrvatskih agronoma. ruralni razvitak u nas. sc. Lang. st. 301308. Mesić. AG1102 POLJOPRIVREDA I OKOLIŠ Koordinator modula Opis modula Modul treba u agronomu razviti osjećaj odgovornosti za okoliš. gospodarsko-socijalne i kulturne. socijalno i etički prihvatljivim. Utjecaj okolišnih pitanja na promjene u svjetskim sustavima gospodarenja u poljoprivredi iznuđene utjecajem biljno-uzgojnih zahvata na tlo i terestričke ekosustave. 20-29. Aktualne web stranice European Soil Bureau Network (ESBN) Joint Research centre EU – Ispra. Kisić. 2.Bašić. str. ekološkoregulacijske.A.st. Opatija. Milan Mesić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 12 3 5 Pohađanje nastave i vježbi s maksimalno 4 izostanka od toga s vježbi najviše 2 i izrađen seminarski rad.. str. Mesić.M. PRO-TIM. Kisić. Pokazatelji onečišćenja voda iz poljoprivrede. Mesić. Križevci. 4. XXXVII znanstveni skup Hrvatskih agronoma.F. odnosno druge terestričke i akvatične ekosustave.. 2003. Zagreb. Pollution processes in agrienvironment. zatim web stranica FAO i Encarta-enciklopedija. suvremeni koncept VUPT – MFCAL. str.I. nezamjenjivo. 5. Obvezna literatura 1. koji će studentu biti dostupni na web stranici Zavoda najkasnije tjedan dana prije izvedbe nastave. proizvodne. i najvažnije aktualne poljoprivredno okolišne programe FAO i EU i programe znanstvenih istraživanja u poljoprivredi EU... Akaprint. Flajsig-Ćosić Gorana.I. dakle gospodarski.F. Prilagodba poljoprivrede mogućim klimatskim promjenama. Zavod za OPB. Pojasniti “Kodeks za okoliš prihvatljivog gospodarenja” kao suvremeno načelo na kojemu se temelji zaštita okoliša od zahvata u poljoprivredi..T.. ili djelotvorno sanirati štetne utjecaje prouzročena tim zahvatima. učiniti održivim./2011. 4..M. Zagreb. Opatija. p. Zagreb. Cilj modula Upoznati uloge tla i utjecaje zahvata uzgoja bilja i stoke na okoliš. neprenosivo nacionalno blago i prirodnu baštinu kojom on upravlja... 3. Budapest. 2003.. st. 2.F. 3.F. Višeznačna uloga tla kao temelj održivog gospodarenja tlom na pragu novog milenija.F. Zbornik rad. koji neprijeporno utječu na okoliš.. 5. p 87. a za posljedice štetnih utjecaja preuzima odgovornost..I. Komives. Bašić. 2001. 599612. Zbornik radova: 3. 71-87..M. 2000. Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem u povodu 140. st. 3. Agroekologija. 2004.F. Kisić. Održivo gospodarenje tlom i zaštita tla – ključna pitanja održive poljoprivrede i razvitka. Hrvatska konf. Nature and Man in Croatian Agriculture. Kako te promjene utječu na gospodarsku politiku. Uloge tla. Croatian Agriculture. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 92 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 2003. Bašić. o vodama – Hrv. Nastavni sadržaji svih predavanja i vježbi. Hrvatska konf.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 1999. i zahvata u uzgoju stoke na tlo. Bašić. Bašić. Bašić. pisana predavanja.M. 2002. vode u 21.. Zagreb. Utjecaj najvažnijih biljno uzgojnih. Izazovi pred znanostima o tlu na pragu trećeg tisućljeća.M. Franić Ramona. Zbornik radova. Butorac. F. Bašić. vode u 21. Mesić. Prof. napose tlo kao jedinstveno. kako ih učiniti ekološki prihvatljivim. 43. Food and Food Processing Industry. F. Odgovoriti na pitanje: Kako zahvate u poljoprivredi. Butorac. I. obljetnice poljoprivrednog školstva u Križevcima. preko njega na vodu i okoliš..Kisić. 31-41. plenarno izlaganje. Procjena erozije tla vodom prema vodnim slivovima Republike Hrvatske. Jolanakai.

Čavlek. 8. Priručnik za hidrotehničke melioracije.. Poljak.A. 3. GF Sveučilišta u Rijeci. 3. (1985). 4. Romić. Odvodnjavanje: knjige 2. Tomić. D. B./2011. Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu. A. (U knjizi) Lešić. Preporučena literatura 1. F. (1987): Poljoprivredne melioracije (interna skripta). Geodetski fakultet Zagreb. (1975): Soils and Field Drainage. Čavlek. kolo. potrebe i mogućnosti njihovog rješavanja adekvatnim hidrotehničkim sustavima odvodnje. Drenaža u poljoprivredi (1984): (prijevod s francuskog). Engelsman. Mackney. Zagreb. 3. FPZ. AG1103 POLJOPRIVREDNE MELIORACIJE Koordinator modula Opis modula Modul je podijeljen u pet tematskih cjelina. te vježbi na terenu (T) i praktikumu (PK). Navodnjavanje. R. Zagreb. I. 6. njenom umjetnom dovođenju i doziranju putem odgovarajućih metoda i sustava navodnjavanja. D. Petošić. (1988): Navodnjavanje. 2. Zrinski. 5. Nastava na modulu Poljoprivredne melioracije izvoditi će se u obliku predavanja (P). F.. Obvezna literatura 1. Priručnik za hidrotehničke melioracije. U drugoj tematskoj cjelini upoznati će se s osnovama hidroloških i hidrauličkih zakonitosti bitnih u odvodnji i navodnjavanju poljoprivrednih površina (tala). F. II. U prvoj tematskoj cjelini studenti će steći osnovna znanja iz područja praktične (niže) geodezije i izmjere zemljišta. Thomasson. 4. Priručnik za hidrotehničke melioracije. (1989). Zavod za melioracije. 2. Borošić. Rijeka. knjiga 7. Tomić. Romić. R. Petošić. knjiga 1. knjiga 9 (u tisku) 9. Povrćarstvo. FPZ. (1987) i 5. D. M. (1999): Mehanizacija i oprema za lokalizirano natapanje. Osnove hidropedologije s težištem na kretanje vode u tlu studenti će slušati u trećoj tematskoj cjelini. Navodnjavanje. kolo. (1984): Dreinleitung Für Landbau. E. (2003): Rješavanje problema unutarnjih voda u hidromelioracijskim sustavima. Trafford. I. studenti će se upoznati u petoj tematskoj cjelini. D. Šimunić. Romić. E. Savez poljoprivrednih inženjera i tehničara RH. Herak – Ćustić. Redoviti profesor Dragutin Petošić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Vježbe u praktikumu Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 36 20 4 Pohađanje predavanja i vježbi.. Priručnik za hidrotehničke melioracije. Zagreb. (2000): Uređivanje voda (interna skripta).. Romić. II. R. F. (2005): Navodnjavanje u održivoj poljoprivredi. Ingenuerbau und Landschaftsbau. D. Berlin. Zavod za melioracije. J. S problematikom nedostatka vode u tlu pri uzgoju poljoprivrednih kultura. (1984).. J. (2004): Navodnjavanje povrća. Cilj modula Cilj je modula da studenti steknu osnovna znanja iz šireg područja poljoprivrednih melioracija bitnih za nastavak studiranja na većem broju diplomskih studija i/ili u neposrednoj poljoprivrednoj struci.. AFZ. Walpole. (1985): Hidraulika.. 7.. kolo.. Četvrta tematska cjelina obrađuje šire područje vezano za probleme suvišnih voda na poljoprivrednim površinama (tlima). (1992): Osnove hidrologije. Rijeka. Tomić. M. izrada programa Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 93 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . GF Sveučilišta u Rijeci. Herpenden. Geodetski fakultet Zagreb.. D..D. 4. D.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. kolo. Tomić. III.

njihovoj organizaciji. Preporučena literatura 1. I. P. McGraw-Hill./2011. Schaum's Easy Outline of Business Statistics. Pri izboru gradiva i primjera vodilo se računa o specifičnom kontekstu agroekonomske struke. B. 1995..Y. N. Huff. prezentaciji i interpretaciji. skalama mjerenja i numeričkim deskriptivnim pokazateljima. 1998. domaće zadaće Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 94 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 3. Zagreb. Zbirka zadataka iz statistike. 2003.S. kolokviji.Y. U kratkom dijelu o osnovama teorije vjerojatnosti izlažu se elementi nužni za razumijevanje složenijih koncepata. Obvezna literatura 1. AG1105 POSLOVNA STATISTIKA I Koordinator modula Opis modula Modul obuhvaća temelje deskriptivne i inferencijalne statistike. 2. 2. Ostatak modula posvećen je inferencijalnoj statistici – procjenama očekivanja i vjerojatnosti i testiranju hipoteza o njima.Y. How to lie with statistics. 1993 docent Biserka Kolarec Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 20 20 Redovito pohađanje predavanja i vježbi.. N. Posebna se pozornost poklanja razvoju statističke pismenosti i opće kulture pri interpretaciji statističkih pokazatelja. Uvode se i opisuju pojmovi diskretne i kontinuirane slučajne varijable i njihove raspodjele. Školska knjiga. Dio o deskriptivnoj statistici obuhvaća materijale o tipovima podataka. J. Kazmier. Statistika za nematematičare. Statistics for Bussines and Economics. L. WW Norton. Cilj modula Stjecanje statističke opće kulture te statističkih znanja i vještina primjenjivih u analizi i rješavanju statističkih problema iz prakse u agroekonomskoj struci. Petz. D. Zagreb. Mann.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Šošić. Mikrorad i Ekonomski fakultet. Wiley. N.

U Privlaki. Iliri. Težak .linearno vrpčasta kultura./2011. (2001). 14. str. (1796). Razvoj feudalnih odnosa. 3. Studenti biraju seminarsku radnju predaju ju napisanu i obrazlažu na usmenom ispitu. Težak-Gregl T. (1996). Jurić I. Od 1848-1917. 1990. Jadranska zona. str. N.. S. Batović. Marketing. Matijašić R. (2001). Obvezna literatura 1. The Earliest Islanders of the Eastern Adriatic.Zagreb. Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji I. (1995). K. 12. U Osiku Slovih Ivana Martina Divalt privilegiratog Knjigotlica. Brojni autori. Svijetlost. Globalizacija poljoprivredne proizvodnje.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Golden. M. Split. Prapovijest. Suić M. (2003). Enciklopedija Jugoslavije (svezak 5). strana 495515. Razvoj poljoprivrede Kelta i Grčke te njihov utjecaj na području Hrvatske. Hrvatska -poljoprivreda. (1999). Herodot (2000).(1995) Povijest plemenite općine Turopolja. 24. Štancl B.Zagreb. Feudalno društvo. vol. Poljoprivreda Perzijskog carstva. Zagreb. (2002). Vlastita autorska naklada. Spomenica Fakulteta poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu 1979/80-1989/90. Bloch M. Jurić I. Neolitizacija Hrvatske i Europe. 16. Kultura linearnotrakaste keramike u središnjoj Hrvatskoj . Iliri i antički svijet. 10. Odabrani radovi iz stare povijesti Hrvatske. Stipetić V. Pula.. Zagreb. str. (1980). Delić P. (1992).Štancl. Povijest hrvatske ekonomske misli. Zagreb. M. Ogranak Matice Hrvatske. Sarajevo. 46 (2-3). U Praistoriji jugoslovenskih zemalja. Širenje poljoprivrede iz područja «Plodnog polumjeseca» Neolitska revolucija. Arheološki muzej Zadar . F.264-271. Zagreb.. Počeci poljoprivredne proizvodnje na hrvatskom povijesnom području. Školska knjiga. Forenbaher. D. Sveučilišna naknada Liber . Razvoj poljoprivrednog školstva u Hrvatskoj. A. 2. (1988). Arheološki zavod Fiziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb.. Povijest.Šatović. Đikić. 11. I. str. (1999). Genetičko podrijetlo Hrvata. 22. B.. (1998). (1979). Poljoprivreda ranog srednjeg vijeka u Hrvatskoj. 7. str. Raukar. Prirodoslovlje i njegova primjena.(1998). Collegium Antropologium. Docent Alen Džidić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 48 8 4 Pohađanje nastave i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Cilj modula Polaznici bi se trebali informirati o povijesti poljoprivrede i spoznati tijek razvoja tehnologija. AG1106 POVIJEST POLJOPRIVREDE Koordinator modula Opis modula Počeci poljoprivrede u Svijetu. Ogranak Matice hrvatske u Zadru. Poljoprivreda u Hrvatskoj od 1991. Bogunović.Miočević. 1989. Društvena istraživanja. 347¬365. str. vučedolske do beker kulture. 473-634. Neolitsko doba. Zavičajna naklada Žakan Juri».Zadar. Hrvatsko-stočarstvo. Split. 15. 9. Gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima.((2001). Poljoprivreda EU.Jurić. st. Dimitrijević. 23.. T. 2. (1989).. Razvoj poljoprivredne proizvodnje od neolitika do bakrenog doba. br. Poljoprivredni razvoj za trajanja Jugoslavije. 521-530. (1993). Š. Pula. 4. Hrvatsko srednjovjekovlje. (2001). Husinec R. Sveučilišta u Zagreb . Velika Gorica (Pretisak izdanja iz 1910. Minichreiter. (1996). Balen J. Kuchnik. 2. Laszowski E. Od srednjeg vijeka do ukidanja kmetstva na području Hrvatske. S.67(4).. stoljeća. 620. Disertacije i monografije. Arheološki zavod Filozofskog fakulteta. Koriste literaturu iz popisa preporučene literature ovisno o izabranom seminaru: 95 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 13. 264271. Agrarni sustav Rima.Gregl. ur. 21. godine). (1997). (1988). Relković JS. Od badelske. Domestikacija konja i razvoj u stepi. Naprijed Zagreb. Adamček J. br. str. 20. genetičkog mijenjanja životinja i bilja i značenja znanosti kroz povijest. 17. 6. Etnogeneza i genetička otkrića. 9. Matica hrvatska. Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV do kraja XVII.Pandžić. Značajke poljoprivredne proizvodnje u naseljima starčevačke kulture na prostoru između Vinkovaca i Slavonskog Broda u Hrvatskoj. 23. Preporučena literatura 1.. 926. Jurić I. Gospodarstvo antičke Istre. T. Monografije i katalozi 10/I – Arheološki muzej Istre. Književni krug. Wilkes J. Rendić . 18. Glasnik Turopolja – Plemenita opčina turopoljska. Zagreb. 181-193. Starčevačka kultura u sjevernoj Hrvatskoj. Agriculturae conspectus scientificus Vol. stočarstvo Enciklopedija Jugoslavije (svezak 5) Leksikografski zavod Zagreb. Znanost u Hrvata. Majnarić . Križevci. Starac. Laus. 853. 8. II. Golden marketing. 5. Jurić I. 19.

(1971): Povijest umjetnosti kao humanistička disciplina..o. Umjetnosti modernog doba–19. te je sposoban prepoznati i osnovnom stilskom analizom razlikovati. skulpture i slikarstva.II. 1982.o. G. odnosno ideološke (religijske. 5. (samo za slikovni materijal!) 3. br. Mladost. Sauerländer. Zagreb 2.F. Janson. dr.. (1961): Priroda u umjetnosti. K. Ovladava osnovama stručne terminologije i metodologije.d. (2003): Povijest umjetnosti. Umjetnost ranog humanizma i Novog vijeka od 14. i 20. političke. (1995): A history of architecture : settings and rituals. Mueller. Panofsky./2011. W. Zagreb 3. 13.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Kostof. Dilly. Zagreb 4. i urbanizam). Miljenko Jurković Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 50 10 Redovno pohađanje nastave te položen kolokvij u 8 tjednu predavanja Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 96 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . A.st. st. (1987): Civilizacija. (1999-2000) ATLAS ARHITEKTURE. Rijeka. Vogel. AG1107 POVIJEST UMJETNOSTI Koordinator modula Opis modula U kolegiju se student upoznaje s najznačajnijim spomenicima i stvaraocima. sc. Posebna se pažnja posvećuje interpretacijama specifičnih likovnih svojstava umjetničkih djela s formalno-stilskog aspekta. povijesne.st. S. odnosno likovne vrste nego se za razumijevanje njihovih odlika ukazuje na temeljne prostorne. Zagreb prof. (ur. do 13.. filozofske) pretpostavke nastanka. Varaždin 2. H. K. trajanja i/ili preobrazbe u kraćem ili dužem vremenskom razdoblju. sistematizirati i klasificirati najznačajnije spomenike arhitekture. u: Život umjetnosti. Umjetnost u slici. Cilj modula Student stječe dobro poznavanje osnovnih umjetničkih razdoblja. Golden Marketing. Poseban naglasak se stavlja na ona razdoblja koja su za formiranje europske kulture značajna ( Klasična umjetnost i formiranje umjetnosti Zapada od 9. I. Pri tome se upoznaje ne samo sa specifičnostima pojedinog razdoblja. Otokar Keršovani. najznačajnijih spomenika i njihovih stvaraoca.-16. Obvezna literatura 1. st. vol. poglavito onih u arhitekturi i prostornom oblikovanju općenito (vrtna i pejzažna arhitektura. Clark. Stanek. W. Clark. E. Mladost.. prvenstveno s obzirom na njihovu povijesno-umjetničku ulogu i značaj. (više autora). te sa osnovnim stilskim i razvojnim pravcima europske i mediteranske umjetničke baštine u razdoblju od prethistorije do najnovijeg doba. New York. Warnke (2005): Uvod u povijest umjetnosti. Zagreb Preporučena literatura 1. Oxford University Press. Janson. Kemp. Fraktura.) Belting..).

PJENUŠAVA I SPECIJALNA VINA Koordinator modula Opis modula Slušanjem ovog modula studentima će biti dostupna suvremena znanja o predikaktnim. Sokolić Prvi vinogradarsko vinarski leksikon. Ulmer. vol 1. I. M. 1998 3./2011. Nakladni Zavod Globus. pjenušavih i specijalnih vina koje treba omogućiti samostalnu primjenu stečenih suvremenih znanja. 1989 Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 26 Redovito pohađanje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 97 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 1996 2. AG1108 PREDIKATNA.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Ribereau-Gayon et al Handbook of enology. Ana Jeromel Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 56 Način izvođenja izravne nastave Cilj modula Teoretsko i praktično obrazovanje na području predikatnih. Studenti će aktivno sudjelovati u pripremi grožđa u vinogradu za proizvodnju predikatnih vina pa sve do njihove degustacije 6 Doc. Obvezna literatura 1. pjenušavim i specijalnim vinima te njihovoj proizvodnji. Wurdig. Zagreb. Novi vinodoliski. Woller Chemie des weines. Zoričić: Podrumarstvo. P.dr. John Willey & sons 1999 Preporučena literatura 1.

Kalit. Lukač Havranek.. Lukač. 9.): Kakvoća autohtonih sireva i sustav kontrole. M. 2. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Kalit. 14-150. Kalit. U: Peto savjetovanje uzgajivača ovaca i koza u Republici Hrvatskoj. Doktorska disertacija. Terenske vježbe iz proizvodnja svježeg sira. Praktične terenske vježbe izvodit će se iz područja tehnologije proizvodnje Tounjskog. Autohtoni sirevi Hrvatske: osobine i tehnologija slijedeća je cjelina na koju se nadovezuju najčešće pogreške u proizvodnji sira na OPG. J. – 23. Havranek. 22. (2001.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Elsevier Applied Science Publishers. Opatija. rujna. AG1109 PRERADA MLIJEKA NA OPG Koordinator modula Opis modula U uvodnom dijelu biti će govora o specifičnostima i prednostima prerade mlijeka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG) u Hrvatskoj i Europi. Chapman. Preporučena literatura 1.. Sharpe. Paškog. 63-73. L. Štimac. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 98 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET ..): Tounjski sir – prilog poznavanju autohtonih mliječnih proizvoda Hrvatske. S. Načini prodaje mliječnih proizvoda s OPG je cjelina kojom se zaokružuje znanje iz područja proizvodnje i prerade mlijeka na OPG. Teoretski dio obuhvatiti će poznate svjetske sireve koji se proizvode na gospodarstvima (on farm/home made cheeses). Robinson). terenska nastava i izrađen i prezentiran seminar..K. sira škripavca na različitim gospodarstvima Like.. H. Kuhanog sira. Savjetodavni rad s proizvođačima tradicionalnih mliječnih proizvoda. (1989.J. listopad 2003. London and New York. 4.): Sirevi svijeta.): Microbiology of cheese. Prpić./2011. J.. 3. (1995. U: Treće savjetovanje uzgajivača ovaca i koza u Republici Hrvatskoj. Krčkog. Slijedeća cjelina odnosi se na zakonsku regulativu u Hrvatskoj i Europi o uvjetima kojima moraju udovoljiti objekti registrirani za preradu mlijeka na OPG. Zagreb. U: Svjetska enciklopedija sireva. M. Mljekarstvo. (2003): Krčki sir. S. S. S. i 10. 157-243. Obvezna literatura 1. (1985. 5. Harbutt. Volume 1 (Ed. Pravilniku o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti registrirani za obradu. U: Dairy Microbiology. te otoka Paga i Krka. Slijede osnove senzorskog ocjenjivanje i kontrola kemijske i mikrobiološke kakvoće mliječnih proizvoda s OPG. 8-13. Izvanredni profesor Samir Kalit Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 8 0 4 12 12 Odslušane auditorne.): Narodne novine broj 149 od 15. by R.R. Z. Jerković. (2000. vježbe u praktikumu.. vrhnja i maslaca provodit će se na gospodarstvima okolice Zagreba i Zagorja. listopad 2001. 2. Mljekarstvo. J. The Microbiology of Milk Products. 175-194. Cilj modula Stručno-tehnološko vođenje mliječne farme i pogona manjeg kapaciteta za preradu mlijeka na OPG. preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (2003.): Autohtoni sirevi Hrvatske.E. 19-37. (2003): Najčešće pogreške u tehnologiji proizvodnje autohtonih sireva na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG). laboratorijske vježbe. 53. 3..

seminar i položen kolokvij.W. Ambalaža(uporabna i dekorativna.:Food Chemistry.Kugletr.CRC PrILIc. Cilj modula Upoznavanje s osnovama kvalitete voća i povrća.P. Nadica Dobričević Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 20 4 4 Odslušana predavanja.1999. 3.:Encyclopedija of Food Microbiology. zakiseljavanje i konzervansi). kako bi se lakše izabrao postupak prerade.A.Academic Press./2011. 5.. pekmez..V. 3. Prof. Belitz. Definiranje i kvaliteta pomoćnih sredstava koja se koriste u procesu prerade(voda. Barrett.H..2003. Lovrić.:Processing fruits:Science and Technology. 2.M. No.2000. D.T. Preporučena literatura 1.:Konzerviranje i prerada voća i povrća. sc. Pregled osnovnih uzročnika kvarenja svježe sirovine i prerađevina(bakterije.S.D.:Moderna mikrobiologija namirnica. te biološko konzerviranje.2000. Zaustavljanje rasta i razvoja mikroorganizama primjenom niskih temperatura(hlađenje i zamrzavanje) i postupkom sušenja. BULL. L.D.C..1994. Wim:Fruit and Vegetable processing:Improving Quality.. AG1110 PRERADA VOĆA I POVRĆA Koordinator modula Opis modula Modul obuhvaća analizu kvalitete tehnološki dospjele sirovine u svježem stanju preko mehaničkog i osnovnog kemijskog sastava.:Procesi u prehrambenoj industriji s osnovama prehrambenog inžinjerstva.Grosch. mark) i aditiva(E-brojevi) za voće i povrće. Obvezna literatura 1. Roma 1995. načinima prerade. Robinson. Jongen.Ramaswamj.Piližota. Procesima prerade uz opis strojeva i opreme dat će se osnovni parametri za postupke uništavanja mikroorganizama kod pasterizacije i sterilizacije odnosno HTST i postupka uperizacije.2004.Springer.FAO AGRI. dodatkom povećane koncentracija šećera za voćne prerađevine(džem. Definiranje poluprerađevina(pulpa.Somogyi.S.P. Navedena problematika će se praktično obraditi kroz laboratorijske i terenske vježbe.Vol.H.HINUS.Patel. Mircea E.CRC PrILIc. vježbe. Duraković.T. sredstva za zaslađivanje. Upoznat će se s važećim normativima.2002. marmelada.Batt. 2. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 99 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .Nakladni zavod Globus.. dr. ekološki prihvatljiva) te skladištenje i transport prerađevina. 119. Lovrić. kompot…) odnosno soli i kiseline za povrće(kisele i marinirane prerađevine).1-3.SER.Dauthy:Fruit and vegetable processing.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. te važećim normativima u svrhu osobne finalizacije proizvoda i istraživačkog rada na novim voćnim i povrtnim vrstama odnosno sortama. kvasci i plijesni).R. 4.K.

Williams P. 4.. (2002): ˝The Plants that shaped our Gardens˝. Praćenje promjena ukrasnog bilja kroz izmjenu godišnjih doba. AG1111 PRIMJENA UKRASNOG BILJA Koordinator modula Opis modula Primjena ukrasnog bilja kroz povijest + filozofija. Brzorastuće i spororastuće vrste. Osvrt na habitus. Michaell Baezley. Massachusetts 2. (2002): ˝Simbolika cvijeća˝. Harvard University Press.. Gaia Books Limited. boja ukrasnog bilja. Monetov vrt. (2002): ˝Garden Colour Palette˝./2011. London Plumtre J. Stuart D. Conran Octopus Limited. (1999): ˝A Heritage of Flowers˝.dr. Habitus. Biljni materijal u formalnoj i neformalnoj sadnji. Zagreb Preporučena literatura 1. Obvezna literatura 1. Boisset C.sc.. (1988): ˝Gertrude Jeckyll´s Color Shemes for the Flower Garden Doc.. London 3. Conran Octopus Limited Tovah M. Mozaik knjiga. Praćenje fenoloških karakteristika biljnog materijala kroz smjenu godišnjih doba. Strong R. Ward Lock... 3. London 4. Tolerantnost na sjenu. Biljni materijal u slikarstvu. 2.. (1998): ˝Classic Planting˝. Germ T.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Roy Strong. Cambridge. (1994): ˝The Garden Source Book˝. potrebe za vodom i ostali ekološki čimbenici Cilj modula Upoznavanje studenata s primjenom biljnog materijala u prošlosti i danas.. (2000): ˝Gardens through the Ages (1420 – 1940)˝. tekstura. Primjena ukrasnih vrsta prema klimatskim prilikama RH. teksturu i boju biljnog materijala. London Bisgrove R. Nikolaja Kravanja Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 0 0 15 10 5 Sudjelovanje na vježbama i izrada seminarskih radova Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 100 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .

suzbijanje korova prema skupinama povrtnih kultura). Stephens (1982): Theory and practice of weed control. Zrinski.. AG1112 PRIMJENJENA HERBOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Principi suzbijanja korova u višegodišnjim kulturama (Korovna flora. Maceljski M. Cilj modula Student stječe znanje i vještinu osnovnih spoznaja o mjerama suzbijanja korova u pojedinim kulturama ili grupama kultura. Glasilo biljne zaštite. Principi suzbijanja korova u povrtnim kulturama (Kompeticijski odnos kulture i korova.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. A. 23 4. suzbijanje korova u šećernoj repi i krumpiru). osnove kemijskog suzbijanja korova u drvenastim kulturama. štete od korova. specifičnosti korovne flore suncokreta. Školska knjiga 3. specifičnosti primjene herbicida u mladim i etabliranim višegodišnjim nasadima). Utvrđivanje kritičnog razdoblja zakorovljenosti. R. Pregled sredstava za zaštitu bilja u Hrvatskoj. Holly K. kompeticijski odnosi višegodišnjih kultura i korova u mladom i etabliranom nasadu. Štetočinje povrća. Zimdahl R. soje i uljane repice i mjere suzbijanja korova. i sur. Butorac. Višekratna primjena smanjenih dozacija herbicida. Odabrana poglavlja iz: Hance R. Također stječe temelje za daljnje učenje i specijalizaciju u istom području. i sur. (1990). Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 101 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Obvezna literatura 1. L. specifičnosti korovne flore kukuruza i suzbijanje korova. School of Biological Sciences OUniversitty of Bath 2. Maceljski i sur. Čakovec docent Klara Barić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 23 7 Aktivno sudjelovanje studenta u svim dijelovima izvođenja izravne nastave. Blackwell Scientific Publications 3./2011. suzbijanje korova u odnosu na tehnologiju uzgoja. J. Principi suzbijanja korova u krmnom i industrijskom bilju i na nepoljoprivrednim površinama. J. Principi suzbijanja korova u ratarskim kulturama (specifičnosti korovne flore i suzbijanje korova u strnim žitaricama. (1999): Fundamentals of Weed Science 4.. (2004). Weed Control Handbook: Principles. Hrvatske Preporučena literatura 1. Interna skripta (odabrani radovi stručnjaka Zavoda za herbologiju) 2. nekemijske mjere borbe protiv korova. (2004). (1999): Opća agronomija. Zavod za zaštitu bilja u poljprivredi i šumarstvu R. kemijske mjere borbe protiv korova. prednosti i nedostaci pojedinih načina održavanja tla. (2002): Priručnik iz zaštite bilja. načini održavanja tla u višegodišnjim kulturama. Maceljski M.

G. Labratorijski dio modula dizajniran je tako da ilustrira osnovne fiziološke principe koji su povezani sa poremećajima u ishrani. Poljak. parazitske biljke. Beograd 3. dr. B. Salisbury. F. R. Školska knjiga. M. 2nd Ed Preporučena literatura 1. Zagreb 3.. apsorpcijom i translokacijom vode i hranjiva. (1995): Fiziologija bilja. sc. K.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Regula.. membranskoj propusnosti i sastavom membrane./2011. razvoja i reprodukcije. Kutschera. AG1113 PRINCIPI FIZIOLOGIJE BILJA Koordinator modula Opis modula Osnovni principi fiziologije bilja obuhvaćaju fiziološke procese fotosinteze. (1992): Plant Physiology. Studenti će također steći iskustva iz osnovnih laboratorijskih tehnika u fiziologiji bilja i primjeni znanstvenih metoda rada. translokacije i razvoja u interakcija sa abiotskim stresorima (voda. Inc. Obvezna literatura 1. fotosintezom. Predmet ovog modula je da se studente upozna sa razumijevanjem fiziologije biljke i fundamentalnim značenjem biokemijskih i molekularnih procesa koji su uključeni. I. W. 4th ed. Milan Poljak Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 5 5 Uredno pohađanje nastave i vježbi te položen kolokvij iz vježbi i urađen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 102 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . U. Kastori. (2002): Fiziologija bilja. Studenti će postići zavidan stupanj saznanja o funkcijama biljke uključujući dinamičke procese rasta. Belmont. CA 2. Heidelberg-Berlin prof. Wiley and Sons. Interna skripta.. 1-178.. temperatura svjetlo. (2002): Prinzipen der Pflanzenphysiologie. Cilj modula Studenti će biti sposobni primijeniti stečena znanja za rješavanje ekoloških i problema vezanih uz uzgoj i njegu bilja. fiziološkom funkcijom regulatora rasta i sastavom biljnog tkiva. Dubravec. Cleon. Spektrum Akademischer Verlag. HoLins. (1989): Fiziologija biljaka. Naučna knjiga. korovi) faktorima okoliša. transpiracije. soli. hranjiva. R. herbivori. ishrane . Wadsworth Publishing Co. Zagreb 2. Interakcije biotskih i abiotskih faktora razmatrat će se podjednako na prirodnim i na hortikulturnim biljnim vrstama. W. (1999): Introduction to Plant Physiology. respiracije. mehanički i polutanti iz zraka) i biotskim (patogeni.

Growth. (2003): Preporuke za gnojidbu ukrasnog bilja. Osijek. Inc. Pravilna i sigurna primjena gnojiva 3/6. NY 1. P. Herak Ćustić. R. kako ne bi došlo do neželjenih problema i naknadnih sanacija u okolišu. Englewood Cliffs.. Savjetovanje HAD. Terenskim i laboratorijskim radom obuhvatit će se uzorkovanje tla i biljnog materijala. Zagreb 2. Vukadinović. DK. Lončarić (1998): Ishrana bilja. a uspjeh projekta upitan. Herak Ćustić. kad je korekcija tla neophodna. The Royal Horticultural Society. alkalofilne i neutrofilne vrste) te manjoj ili većoj tolerantnosti na povećane količine vapna ili toksičnih elemenata. Appel (2001): Principles of Plant Nutrition. a kurativne intervencije male su efikasnosti. Zadar. Nedovoljno poznavanje potreba pojedinih ukrasnih biljnih vrsta prema biogenim elementima. dr... Preporučena literatura 1. Ćustić. Borošić./2011. prof. Poljoprivredni fakultet. odnosno troškovnika. T. (2002): Ishrana bilja.M. Mengel. 4. Development and Utilization of Cultivated Plants.A. K. za postizanje ukupne izvrsnosti u struci i vizualnom doživljavanju krajobraza.T. E. (1998): Kemijska sredstva u poljoprivredi. 3. različitim reakcijama biljnih vrsta na toksične elemente. Lešić. (1998): Plant Science. Buturac. Kirkby. M. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH. čimbenicima koji utječu na dostupnost pojedinih elemenata. A David & Charles Book. Z. Savjetovanje HAD Poreč. te osobito njihovoj interakciji. V. Brickell C. kemijska analiza uzorka. John Wiley and Sons. M. Rubatzky V. Poljak. Poreč. Ishrana povrća i gnojidba. H.. (2003): A-Z Encyclopedia of Garden Plants. D. New Jersey. izaziva značajne poremećaje u rastu i izgledu biljaka. Savjetovanje HAD. kao i tumačenje dobivenih rezultata za potrebe projekta. Craul. Obvezna literatura 1. zahtjevima prema reakciji tla (acidofilne. J.E. Romić (2004): Povrćarstvo. Boston. (2004): Gojidba travnjaka. (1992): Urban Soil in Landscape Design. Flocker W. 2. Interni materijali sa simpozija i skupova 5. Devon 4. M. To se manifestira različitim klorozama i deformacijama na biljkama. Mirjana Herak Ćustić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 22 2 2 4 Odrađene vježbe i seminar Način polaganja ispita Pisano Usmeno ☑ ☑ 103 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . London. (2004): The Gardener's Guide to Trees & Shrubs. M. Zbog navedenog studente će se upoznati s adekvatnim znanjima o potrebama biljaka prema reakciji tla i pojedinim biogenim elementima. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja i vještina iz ishrane bilja za što kvalitetnije i cjelovitije osmišljavanje i izvođenje projekata iz krajobrazne arhitekture. interna skripta.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Zagreb. J. I. te kvari vizualni dojam prostora. 3. Prentice-Hall International. Čakovec. Kofranek A.J. 5th edition. Hartmann H. Kelly J. (2005): Reakcija tla – bitan preduvjet za odabir bilja u hortikulturi. Herak Ćustić.sc. ali i s upotrebom organskih i mineralnih gnojiva i/ili poboljšivača. Kosegarten. Zrinski. AG1114 ZNAČAJ ISHRANE BILJA U KRAJOBRAZNOJ ARHITEKTURI Koordinator modula Opis modula Ishrana bilja u krajobraznoj arhitekturi ima za cilj osigurati dovoljno znanja o tlu i biljci.

. o rokovima uzgoja povrća u različitim klimatskim područjima na otvorenom te u negrijanim i grijanim zaštićenim prostorima. U proizvodnji sjemena povrća govori se o specifičnostima uzgoja. Obvezna literatura 1. Pavlek P. o potrebi i načinu provedbe mjera njege tijekom vegetacije (prihrana. govori se: o svojstvima i odabiru sorata za određenu namjenu (tržište u svježem stanju. (1989). Drugo dopunjeno izdanje. Yamaguchi M. Poljak M.. o berbi i postupcima poslije berbe. o kratkotrajnom skladištenju. prerada) i odabranu tehnologiju uzgoja. Borošić J.(1993). Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Preporučena literatura 1. Principles. Čakovec 2. Cvjetković B. Stolz W.. o izračunu sjemena i presadnica za planiranu gustoću sklopa. East Lansing Izvanredni profesor Josip Borošić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 16 8 8 Obavljene praktične vježbe u praktikumu i na pokušalištu.. Eugen Ulmer. Zrinski. Production.E. položeni kolokviji poslije obavljenih vježbi./2011. o načinu sjetve i sadnje. and Nutritive Values. Stuttgartt 3. Cilj modula Temeljna znanja i vještine o odabiru sorte i roka uzgoja povrća za određene namjene. o tehnologijama uzgoja povrća ovisno od agroekoloških uvjeta i namjene proizvodnje na otvorenom te od opremljenosti zaštićenih prostora. 1979. Chapman & Hall. New York 2.. navodnjavanje. o specifičnostima uzgoja presadnica.. Lešić R. Rubatzky V. U tehnologijama uzgoja povrća govori se: o načinu pripreme tla za sjetvu ili sadnju (obrada i gnojidba tla. Honma S. zaštita od štetočinja. Fritz D.. Za ekonomski važne kulture povrća.H.. berbe (žetve) i dorade sjemena. kultivacija. World Vegetables. Michigan State University Press. Lettuce and Cucumbers. Buturac I. (2004). (1996).. Wittwer S. vezanje.. Second Edition.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Gemüsebau. o tehnologiji uzgoja povrća u različitim ekološkim uvjetima na otvorenom i u zaštićenim prostorima te o tehnologiji proizvodnje sjemena povrća. Proizvodnja povrtnog sjemena. AG1115 PROIZVODNJA POVRĆA Koordinator modula Opis modula Programski sadržaji modula "Proizvodnja povrća" se nastavljaju na modul "Opće povrćarstvo". primjena zemljišnog insekticida i herbicida) u različitim meteorološkim prilikama i ovisno o duljini vremena od predkulture do sjetve ili sadnje. Romić D. Greenhouse Tomatoes. Povrćarstvo. o tehnologiji proizvodnje sjemena povrća. rezidba). Lešić R. pozitivno ocijenjen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 104 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Herak-Ćustić M.

Prerada. UK 2. Priprema ovaca za strižu. M. AG1116 PROIZVODNJA VUNE I KRZNA Koordinator modula Opis modula Gospodarska važnost ovaca u proizvodnji vune. Fahmy. Gordon. Agronomski fakultet Zagreb 3. B. M. načinima usmrćivanja. Vesna Pavić (2002): Ovčarstvo u knjizi Stočarstvo. Academic Press London. urednik M. L. klasifikacija vunskih niti. A. Majdak: Krznašice i krzna. Školska knjiga Zagreb. Dudaš. S. Uzgojnotehnološki postupci s nutrijama. preradbene osobine i namjena vune i kozjeg vlakna. odmašćivanja i štavljenja. Cilj modula Student je osposobljen za tehnologa na farmi za uzgoj ovaca i koza te krznaša. činčilama. Tehnologija sušenja. M. Wenzel (1990): Das Pelztierbuch. Stuttgart. Primarna obrada kože. 5. CAB International 5. vrsta i izmjena dlake. krzna i kože. BLV Verlagsgesellschaft. Opisi najvažnijih genotipova (pasmina) ovaca za proizvodnju vune. te najvažnijih pasmina krznaša za proizvodnju krzna. skladištenje vune i priprema za preradu. V. S. I. pokožica. Obvezna literatura 1. (1968): Wool Growth. Ulmer. Stephenson. koza za proizvodnju vlakna. urednik Zvonimir Uremović. 4. oprema i nastambe za uzgoj. Hrvatska mljekarska udruga. Upoznavanje studenata sa pripremom krznaša za klanje. (1996): Prolific Sheep. Teofanović. striža. uzgoj podmlatka. seminarski rad. Nolit. srebrnim i polarnim lisicama. Tehnologija i načini skidanja kože. M. Sušić (2007): Ovčarstvo. Ryder. koza u proizvodnji vlakna te krznaša u proizvodnji krzna u svijetu i u nas. (1997): Controlled reproduction in sheep and goat. Boro Mioč. Hrvatska mljekarska udruga Zagreb 4. Ulf D. dlačni pokrivač. Vesna Pavić (2002): Kozarstvo. H.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. fizikalne. Zagreb 2./2011. Mioč. München. Građa krzna. uloga i građa kože. CAB International Redoviti profesor Vesna Pavić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 0 2 0 8 14 Pohađanje nastave (min 80%). Hranidba rasplodnih životinja. Vesna Pavić. Objekti. Preporučena literatura 1. 3. mehaničke i preradbene osobine vune. podaci o proizvodnje vune. K. Theodor Haltenorth (1982): Säugetiere sowie Lurche und Kriechtiere. Upoznavanje studenata s formiranjem folikula. nasljedna osnova. Opis tehnike skidanja krzna. vidricama. izbor i čuvanje krzna te načini prodaje. Brinzej. vlakna. Mužic (1991): Krznaši u knjizi Stočarstvo. Uzgojno-tehnološki postupci s janjadi i jaradi. nasljeđivanje i selekcija ovaca i koza u proizvodnji vune i vlakna. rastom i morfologijom vlakna te tipovima runa. Beograd 1983. suradnika u savjetodavnim službama. terenska nastava Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 105 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET ..

Osijek. Davies B. : Choosing & Using Farm Machines. USA. Šmrčković P: Upravljanje poljoprivrednom tehnikom. Joseph.C. Rohrbach P. Zimmer R.: Engineering Principles of Agricultural Machines. 1999 3. U. Eagle D. CIGR Handbook of Agricultural Engineering Vol. AG1117 RACIONALNO ISKORIŠTAVANJE POLJOPRIVREDNIH STROJEVA Koordinator modula Opis modula I Osnovne značajke poljoprivredne proizvodnje II Produktivnost rukovatelja tehnikom III Učinak strojeva IV Radni troškovi poljoprivrednih strojeva V Indirektni troškovi poljoprivrednih strojeva VI Tlo. Edimburgh. Cilj modula Stjecanje poznavanja temeljnih principa odabira. Poljoprivredni fakultet Sveučilišta J.A. Preporučena literatura 1.. 1996 5.: Farm Power and Machinery Management (10th edition). Čuljat M. Osijek. Silvio Košutić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 37 15 8 - Prisustvovanje predavanjima. Košutić S: Mehanizacija u ratarstvu. Iowa State University Press. Barčić J : Poljoprivredni kombajn. Scotland. Farming Press. Michigan. Hunt D. St. Land Technology. 1997.J.. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 106 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . klima i raspoloživo radno vrijeme VII Trakcijska učinkovitost i izbor strojeva VIII Upravljanje i iskorištavanje poljoprivrednih strojeva IX Energija za biološke sustave. Brkić D. 2001 4. USA.R.: Soil Management. Ipswich.. Poljoprivredni institut Osijek. Poljoprivredni fakultet Sveučilišta J.J. I-V. 1997 3. Srivastava K. United Kingdom. dr. Iowa. Whitney B.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.K. Banaj Đ.. USA. Banaj Đ.. iskorištavanja i upravljanja poljoprivrednim strojevima. Obvezna literatura 1. izrađen seminarski rad. ASAE. sc. Strossmayer. Joseph. Osijek. obavljene vježbe. Finney B. 2003 2. Michigan. Strossmayer. 1993 Prof. 1993 2. St. Goering E. Ames. CIGR and ASAE.

Ostojić. tehnologije njihove proizvodnje. proizvodnji RH. Osijek.. Posebno ratarstvo I. Entrup. zobi . Čuljat (1997). Životni ciklusi ratarskih kultura (faze rasta i razvoja). (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb. Lehrbuch des Pflanzenbaues Band 2: Kulturpflanzen. Proizvodnja kukuruza. Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 3. sirka i prosa). (1987).ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. pšenice. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb. Agronomski glasnik. Hrvatski zadružni savez. zaštita usjeva od štetočinja). (2000). triticalea-pšeno raži + heljda). Grupa autora (1986). Cilj modula Slušanjem i polaganjem ispita student ovladava znanjima i ovladava vještinama potrebnim za uspješnu ratarsku proizvodnju u različitim proizvodnim uvjetima. Skupina prosolikih žitarica (najznačajnije vrste i njihov značaj u polj. ječma. Verlag Th. AG1118 RATARSTVO Koordinator modula Opis modula Modul se sastoji od nekolike nastavnih cjelina: Uvod (Značaj ratarstva kao grane biljne proizvodnje. Aleksandra Sudarić (2000). Zagreb 4. uređenje sjetvene površine. Gotlin J. L. Poljoprivredni institut Osijek. Suvremena proizvodnja kukuruza. N. tehnologije proizvodnje./2011. Vratarić Marija. Oehmichen. (1991). M. Soja. mjere njege (gnojidba. Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 2. Gelsenkitchen-Buer. priprema tla za sjetvu. raži. lupina) i tehnologije njihove proizvodnje. Obvezna literatura 1. Mann. Gotlin J. Gotlin J. Naučna knjiga. rok sjetve. Skupina pravih ili strnih žitarica (najznačajnije vrste zastupljene u ratarskoj proizvodnji u RH. Ljubljana 5. Tehnološki procesi proizvodnje pojedine kulture obuhvaćaju slijedeće cjeline. Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 2. Razvoj alternativnih tehnologija u ratarstvu. bob. Značaj krupnozrnih mahunarki (soja. Krumpir. žetva-berba usjeva. 3. Kus M.. mjesto i značaj kulture u plodoredu. (1967). Suvremene osnove tehnologije proizvodnje raži.. Beograd redoviti profesor Jasminka Butorac Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 12 10 10 Redovito pohađanje nastave i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 107 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . i sur. određivanje sjetvene norma. Osnovni principi suvremene tehnologije proizvodnje pšenice. Značaj krumpira i čičoke.(1991). (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb. Bonn Preporučena literatura 1. podjela ratarskih kultura). 4. Z. Suvremene osnove tehnologije proizvodnje zobi. tehnologije proizvodnje kukuruza. (1989). Okolišni čimbenici koji djeluju na rast i razvoj ratarskih kultura. Pucarić A. J.ČZP Kmečki glas. Pucarić A.

Vratarić. dr. Poljoprivredni institut Osijek i Tvornica ulja Čepin 108 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . obradi tla. Hrvatsko agronomsko društvo. Jurković D. 1997. predan seminarski rad. M. Hrvatski zadružni savez. Uljarice. plodoredu. Ivezić. 2009. 2008... Žitarice. Sudarić A. Zagreb Prof. Ostojić Z. Gagro. Zagreb 3. Proizvodnja krumpira. Industrijsko i krmno bilje. korištenju. Pospišil A. Zrnate mahunarke. gnojidbi. Proizvodnja suncokreta. Krmne kulture.. Ana Pospišil Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 33 20 3 4 Redovito pohađanje nastave. Aromatično-alkaloidne kulture. predstavnicima i sistematskoj pripadnosti. Ratarstvo I dio. M. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010../2011. sc. Hrvatski zadružni savez. Buturac I. Predive biljke. Agronomski fakultet Zagreb 2. utjecaju okolišnih čimbenika na njihov rast i razvoj. Čuljat M. podjela ratarskih kultura). Korjenasto-gomoljaste kulture. Cilj modula Slušanjem i polaganjem ispita student ovladava znanjima i vještinama potrebnim za uspješnu ratarsku proizvodnju u različitim proizvodnim uvjetima. Vratarić M. Pucarić A. žetvi te utjecaju tehnoloških mjera na formiranje prinosa i kvalitetu sjemena. Soja. Obvezna literatura 1. Proizvodnja kukuruza.. njezi usjeva. sjetvi. 1998. AG1118 RATARSTVO Koordinator modula Opis modula Modul se sastoji od nekoliko nastavnih cjelina: Uvod (značaj ratarstva kao grane biljne proizvodnje. M. obavljene vježbe u praktikumu. Osijek 2. 2005. 3. 2000. U okviru ovih programskih dijelova bit će dane informacije o značaju pojedinih kultura. Poljoprivredni institut Osijek. Bolf M.. Zagreb.

raži. Zagreb 4. (1987). Aleksandra Sudarić (2000). ječma. triticalea (pšeno raž ) i heljde). određivanje sjetvene norme. lupina) i tehnologije njihove proizvodnje. (1989). Gotlin J. pšenice. Obvezna literatura Redoviti profesor Zlatko Svečnjak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 14 6 10 Redovito prisustvovanje predavanjima. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb. Agronomski glasnik. Krumpir. Suvremene osnove tehnologije proizvodnje raži. Poljoprivredni institut Osijek. 3. Tehnološki procesi proizvodnje pojedine kulture obuhvaćaju slijedeće cjeline: mjesto i značaj kulture u plodoredu. (2000). Beograd Preporučena literatura 1. Značaj krupnozrnih mahunarki (soja. Hrvatski zadružni savez. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb. Okolišni čimbenici koji djeluju na rast i razvoj ratarskih kultura. Gelsenkitchen-Buer. tehnologije njihove proizvodnje. Gotlin J. Ljubljana 5. Mann. mjere njege (gnojidba. L. Skupina prosolikih žitarica (najznačajnije vrste i njihov značaj u polj. AG1119 RATARSKE KULTURE Koordinator modula Opis modula Modul se sastoji od nekolike nastavnih cjelina: Uvod (značaj ratarstva kao grane biljne proizvodnje. Proizvodnja kukuruza. Razvoj alternativnih tehnologija u ratarstvu. Cilj modula Slušanjem i polaganjem ispita student ovladava znanjima i vještinama potrebnim za uspješnu ratarsku proizvodnju u različitim proizvodnim uvjetima. Grupa autora (1986). Suvremene osnove tehnologije proizvodnje zobi. odrađene vježbe. Osnovni principi suvremene tehnologije proizvodnje pšenice. tehnologije proizvodnje kukuruza. 4.. Posebno ratarstvo I. Skupina pravih ili strnih žitarica (najznačajnije vrste zastupljene u ratarskoj proizvodnji u RH. Vratarić Marija. N. Čuljat (1997). Pucarić A. Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 3. uređenje sjetvene površine. Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 2. Značaj krumpira i čičoke.. rok sjetve. Gotlin J. zaštita usjeva od štetočinja). Verlag Th. podjela ratarskih kultura). Soja. i sur. Ostojić. M. 109 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Lehrbuch des Pflanzenbaues Band 2: Kulturpflanzen. tehnologije proizvodnje. Oehmichen. uspješno izrađen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 1.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Pucarić A. Osijek. bob. Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 2. Z. (1967). (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb. (1991). proizvodnji RH.(1991). Entrup. žetva-berba usjeva. sirka i prosa). Životni ciklusi ratarskih kultura (faze rasta i razvoja). zobi .. priprema tla za sjetvu. Kus M. J. Suvremena proizvodnja kukuruza.ČZP Kmečki glas./2011. Naučna knjiga.

eklekticizam 19. Zagreb Šišić. st. i suvremeni tokovi II. Kulturni krajobraz nastao zbog utilitarnih ciljeva (agrarni. Društvena uloga vrtne umjetnosti kroz povijest. (1995): Dvorci i perivoji u Slavoniji. st. sportski)./2011. (Vrtna umjetnost). Pregled njegove povijesne i suvremene tipologije u svijetu i napose u Hrvatskoj. Problemi vrednovanja i zaštite. – Moderna u 20. M. 3. Pogled u nastajanje kulturnog krajobraza i njegove oblikovane strukture. Dubrovnik Pozitivna ocjena seminarskih radova Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1. 4. Ljubljana Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb 1996 Ščitaroci. Problemi zaštite naslijeđa vrtne umjetnosti. Ogrin. Komparativni prikaz zapadne i orijentalne tvornosti. (1991): Dubrovački renesansni vrt. B. Stvaralaštvo Dalekog Istoka – Kina i Japan – Islam u Aziji. London 2001 110 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Dušan Ogrin Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave I.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Africi i Evropi Tradicija vrtne umjetnosti u Hrvatskoj . Pregled evropskog povijesnog stvaralaštva: antika – srednji vijek – renesansa – barok – engleski krajobrazni stil . 2. D. 6 Prof. Obvezna literatura 1. AG1120 RAZVOJ OBLIKOVANJA KRAJOBRAZA Koordinator modula Opis modula Koncept predmeta i njegovo značenje za formiranje krajobraznog arhitekta. (1993): Vrtna umetnost sveta. Oxford Companion to Gardens. Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar/Studio Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 22 Cilj modula Upoznavanje povijesne prošlosti krajobrazne arhitekture s ciljem oblikovanja adekvatnog odnosa do baštine i pridobivanje i stjecanje spoznaja o bogatstvu gramatike u krajobraznom oblikovanju razvijene kroz povijest. 2. turistički. sv.

(2000): Hrvatsko ribarstvo ispod površine. 3.. Biološka analiza vode s uzimanjem uzoraka i mikroskopiranjem. (2000): Encyclopedia of Aquaculture. Sekcija riba. Agronomski fakultet. (1999): The effects of fishing on marine ecosystem and communities. Rabus Media. Dujmušić A. Zagreb .. Amsterdam Redoviti profesor Tomislav Treer Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 32 16 8 4 Redovito praćenje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 111 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . J. kako bi mogao sudjelovati u provedbi vrlo raznolikih aktivnosti ove privredne i znanstvene grane. Zagreb 3. Cilj modula Cilj je osposobiti studenta za vladanje temeljnim znanjima u ribarstvu. (2001): Modeli malih obiteljskih ribnjaka. Treer T. Hranidba riba kao temelj akvakulture. Ekonomika. prerada i korištenje ribljeg mesa. Logos. Aničić I. tržište i promet ribe. Eapen P. (1995): Ribarstvo. (1985): Alati i tehnike ribolova. Osnove klasifikacije i biologije najznačajnijih vrsta riba i ostalih vodenih organizama. 2. Safner R. R. Osobine pojedinih tipova uzgoja u moru i kopnenim vodama. K. Osnove limnologije i oceanologije. Postupci pri induciranom mrijestu riba. (1999): Elsevier's Dictionary of Fisheries. Razlikovanje najvažnijih ribljih bolesti. Aničić I. Globus. Treer T. Akvaristika. Obvezna literatura 1..ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. poluintenzivni i intenzivni uzgoj. Temeljne morfološke.. Organizacija privrednog ribolova.skripta Preporučena literatura 1. Blackwell Science Ltd. John Wiley & Sons./2011. Mrijest. Hrvatski zadružni savez. Swiniarski J. embrionalni i postembrionalni razvoj riba. Split Stickeney R. anatomske i fiziološke osobine riba. Oxford 5. Treer T. Kvaliteta.. 4.. Ekstenzivni. Fizikalne i kemijske analize kvalitete vode. New York Hall S. AG1123 RIBARSTVO Koordinator modula Opis modula Povijesni razvoj i značenje ribarstva. Safner R. Osnove ihtiogenetike. Sportski ribolov.. Rad s akvarijima. Elsevier. Zagreb Cetinić P. (2003): Ihtiologija II. Zagreb 2. Lovrinov M. Upotreba ključa za determinaciju riba.

ed. Tipovi seoskih naselja.. Mišetić. ruralnost i indikatori za mjerenje ruralnosti. stječe znanja o osnovnim sociologijskim indikatorima i kriterijima koji se primjenjuju u postupcima planiranja prostora. Štambuk. Zg. Zagreb 5./2011. Urbana sociologija: socijalna teorija i urbano pitanje. Zagreb: Školska knjiga. javni prostori.html..nexus. Biblioteka Znanost i društvo. Zagreb: Naprijed prof. Ognjen Čaldarović znanstveno-nastavno zvanje ime prezime Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 4 26 pohađanje nastave. Cilj modula Student stječe temeljna znanja i kompetencije iz oblasti posebnih sociologijskih disciplina – ruralne i urbane sociologije. Hrvatsko sociološko društvo. L. sociološke dimenzije urbanističkog planiranja i socijalne funkcije krajobraza. (1968) Grad u historiji. Radić). (1993): Definition of Rurality . I. (Đurđica Žutinić. sc.. Zagreb: Globus.. Agronomski fakulteta) Preporučena literatura 1. Holistički. 2. AG1124 RURALNA I URBANA SOCIOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Ruralno društvo. Čaldarović.. Zbornik radova savjetovanja. I. Problemi urbanog življenja – socijalna segregacija. čikaška škola urbane sociologije.au/Teachstud/dexed/docs/rurality. Ruralno-urbani kontinuum. sociološki pristup proučavanja seoske (lokalne) zajednice. "Javni prostori i grad: osnovne pretpostavke socijalne integracije". Globalni procesi promjena ruralnog društva. u: Prometna povezanost Dubrovačko-Neretvanske županije (ur. Suvremeno društvo i urbanizacija. Individualno i kolektivno stanovanje i uloga krajobraza. O. A.. Megalopolisi i ekumenopolis. Također. www. gentrifikacija i korporativni grad. I. osnovni problemi planiranja gradova. Razvojne pretpostavke i ekološke kontradikcije.. M. Suburbanizacija i suburbije. 3.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. M. Seoska naselja i stanovništvo–morfološka osnovica ruralne strukture. str. O. Čaldarović. Cifrić. (2002): Prostor iza. IDIZ. Metropolinizacija i metropolisi. IDZ Ivo Pilar. 1992:129-141. u: Cifrić. Rogić. Zagreb 4. (1996). (1985). održan ili predan seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 112 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Planiranje krajobraza kao funkcija socijalne integracije. teorije urbanizacije. "Socio-ekološke posljedice stambene gustoće". (2003) Ruralni razvoj i modernizacija.Hrvatski inženjerski savez. (1987).edu. Očekivane i neočekivane posljedice prometnog povezivanja (2004). Sociološke analize u koncipiranju ruralnog ambijenta. Zagreb. urbanizacija. 4. Transformacija urbanog okoliša i urbanizacija teritorija. 91-95 2. Integrativni pristup u planiranju seoskog prostora. ekologijski. Privatno i javno u gradu. Mumford. Čovjek i prostor XLIII (3-5): 5. Višefunkcionalnost seoskog areala. dr. interni prijevod. Withman. J. Obvezna literatura 1.

London 3. izrada zbirke kukaca Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 113 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . C. Blackwell Verlag GmbH. biološke i ekološke karakterisike unutar razreda Hexapoda . rodu. porodice.F. M.odabrana poglavlja Preporučena literatura 1. Sistematska poljoprivrdna entomologija dati će studentima uvod u carstvo kukaca značajnih za poljoprivredne kulture. Čakovec 2. Zrinski. porodicama i rodovima. M. Cambridge 1998.Verlag Eugen Ulmer. Grupa autora (2004): Štetočinje povrća. opisati štete i odrediti mogućosti suzbijanja tih šteta. (2002): Poljoprivredna entomologija. Cambridge University Press. Stuttgart 5. Obraditi će sistematike kukaca od one najstarije do najnovijih sistematskih podjela. redove. Naučiti prepoznavati vrste po pripadnosti porodici odn. London docent Tanja Gotlin Čuljak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 16 6 10 Izrada i izlaganje seminarskog rada. rodove i vrste. Carl Linee postavlja prvu suvremenu sistematiku životinja pa i kukaca podjelivši ju na koljena. Berlin 4. 2004. (1974): Insektenzucht. Wyniger. Cilj modula Upoznati studente sa sistematikama kukaca važnih u poljoprivrednoj proizvodnji i dati im osnovna znanja koja im omogućuju samostalno prepoznavanje najvažnijih vrsta. urednik: M. AG1127 SISTEMATSKA POLJOPRIVREDNA ENTOMOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Smatra se kako podrijetlo kukaca seže unatrag 500 i više milijuna godina. R. Objasniti će se morfološke. Zrinski. 2. T.Maceljski. Između i unutar tih kategorija postoje i druge podjele. Kukci su najrasprostranjenija i najbrojnija grupa unutar životinjskog svijeta i ima ih više od 5 milijuna vrsta. G. Dobiti će se osnovne spoznaje o najvažnijim štetnicima poljoprivrednih kultura. Chinery. Obvezna literatura 1. Tolman. razrede.Structure and Function.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.(1997): Butterflies of Britain and Europe. pritom objašnjavajući razloge promjena sistematika i rasporeda kukaca prema sistematskim podjelama./2011. Johnson. Modul je i temelj za one koji nastavljaju diplomski studij. Methuen and Co Ltd. (2002): Pareys Buch der Insekten. Čakovec. podjela na Apterygota i Pterygota te daljnje podjele po pojedinim redovima. (1969): Migration and Dispersal of Insects by Flight. S vremenom podjele su se značajno mjenjale i modificirale. Istaći će se značaj štetnih vrsta. Harper Collins Publisher. (1998): The Insects. Champman.. Maceljski. R.

(1997).L. AG1128 SJEMENARSTVO I RASADNICARSTVO Koordinator modula Opis modula Modul nudi studentima opći uvid u osnovna načela spolnog (sjemenom) i nespolnog (vegetativnog) razmnažanja i njihovu ulogu u poljoprivredi. Kluwer Academic Publishers. Studenti će naučiti načela i metode potrebe za proizvodnju sjemena i sadnog materijala visoke kakvoće Cilj modula Cilj modula je dati studentima opći uvid u spolno (sjemenom) i nespolno (vegetativno) razmnažanje i njihovu ulogu u poljoprivredi. Davies. Kolak I. Modul obuhvaća osnove razmnažanja bilja. Obvezna literatura 1. London 3. UK 2. USA 4. Zagreb. (2003). (1995). Clark G. The Complete Book of Plant propagation ( A.T. Geneve). McDonald M. Chapman and Hall. Zagreb 3. Zagreb 2. dorade i uskladištenja sjemena.E. (1994). Copeland L. Rasadničarstvo (Z. London. USA 5.. New York. Dortrecht. 49 Preporučena literatura 1. Longman./2011. T. Kolak I. O. London. Šatović. Vegetable Seed Production. (1996). Zagreb/Mostar. Šatović Z. Toogood).T. Carović). R. Prentice Hall. Skripta str. (1997). 61 5. Zagreb. str. Raymond A. New York redoviti profesor Ivan Kolak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 8 8 Pohađanje svih predavanja i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 114 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . K. Seed Production: principles and practices (L. Plant Propagation: principles and practices (D. Kolak I. McDonald). (1997). Hartman H. Boston.o. Sjemenarstvo ratarskih i krmnih kultura. Pojmovnik sjemenarstva. (2000).o.G. Hrvatsko agronomsko društvo i Gening d. Kester. Copeland).B. 270 4. F. te zakonodavstvo u sjemenarstvo i razvitak industrije sjemena. Skripta. teoretske i praktične aspekte proizvodnje. str. Distribucija i trženje sjemena i sadnog materijala. Određivanje kakvoće sjemena. Seed Science and Technology (M. osnovne metode vegetativnog razmnažanje. (1989). New Yersey. Ward Lock. Globus. Skripta. (2005).ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Kolak I.

M. A WileyInterscience Publication. J. Zvonimir Ostojić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 4 6 Aktivno sudjelovanje studenta u svim dijelovima izvođenja izravne nastave. Academic Press Inc. (1999): Fundamentals of Weed Science prof.herbicida. Mode of Action of Herbicides. dr. Academic Press Inc. Audus L. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 115 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET ./2011. AG1130 HERBICIDI- Koordinator modula Opis modula Modul programom obuhvaća detaljno upoznavanje jedne skupine pesticida . -podjela herbicida: po roku primjene. mehanizmu djelovanja i kemijskoj pripadnosti. (1981). L. eko-toksikološke značajke i sl. 2nd edition. London. R. 3. S.).. značajkama herbicida (perzistentnost. sc.. Crafts A. Hance R. 2nd edition Academic Press Inc. Interactions between Herbicides and the Soil. Interna skripta (odabrani radovi stručnjaka Zavoda za herbologiju) na CDu ili kopije 2. Ashton F. Volume 1. Upoznavanje će biti obavljeno kroz sljedeća poglavlja: povijest primjene herbicida. Herbicides. (1974). Obvezna literatura 1. odnosno skupine kojom suzbijamo korove.herbicida. London. London 2. Corbett J. Physiology. spektar djelovanja. selektivnost. J. 3. Odabrana poglavlja: Zimdahl R.prednosti i nedostaci primjene herbicida.. screening herbicida. biochemistry. ecology.. (1976). .ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. New York Preporučena literatura 1. načini i mogućnosti ekološki prihvatljive primjene herbicida Cilj modula Cilj modula je detaljno upoznavanje studenta s jednom skupinom pesticida . (1980). The Biochemical Mode of Action of Pesticides.

Zagreb 4. Lj. New Delhi Garms-Borm (1981): Fauna Europe. laboratorijskih vježbi i terenske nastave upoznati s njihovom: morfologijom. P. I. integriranim i ekološki najprihvatljivijim metodama njihova suzbijanja. Arthropoda). AG1131 SPECIJALNA ZOOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Ovim modulom obuhvatiti će se sistematika životinja s naglaskom na one štetne u poljoprivrednoj proizvodnji. Habdija.. (2000): Potato cyst nematode management. Biologija nižih avertebrata. J. Zagreb 2. I./2011. (2004): Agrarna zoologija. I. biologijom. Zagreb Preporučena literatura 1. studenti će se putem predavanja. Štetne i korisne životinje u poljoprivredi. Cilj modula 10 6 6 6 docent Dinka Grubišić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 32 Student stjeće temeljna znanja za nastavak studiranja. Stoga će modul pokrivati slijedeća poglavlja: biljnoparazitske nematode (Nemathelminthes). Primc-Habdija.. ekologijom te klasičnim. (1998): Beskralješnjaci. Biologija viših avertebrata. 5.. grinje (Acarina. Maceljski. Matoničkin. Mollusca). (1981): Plant nematodes and their control (Phytonematology). Ciglar. seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 116 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 4.. 2. Zagreb 3. M. Mammalia). obavljene vježbe. Oštrec. Habdija. Zagreb Decker.. J. Primc-Habdija. UK Igrc Barčić.. B. 3. I. I. B. Čakovec 5. (2001): Ekološki prihvatljiva zaštita bilja od štetnika. Vertebrata) i glodavce (Simplicidentata. Z. (1998): Zoologija. puževe (Gastropoda. Ognjev-Fink (1956): Zoologija kralješnjaka. Tucak. (1993): Zdravi voćnjaci i vinogradi. ptice (Aves. H. (1998): Beskralješnjaci. P. T. anatomijom. Obvezna literatura 1. Treer. Čakovec Odslušana nastava. Matoničkin. Kod svake navedene grupe životinja. Ljubljana Haydock. kolokvij.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Warwick. kao i vještinu raspoznavanja poljoprivrednih štetočinja i simptoma od napada te sposobnost odabira najučinkovitije metode za njihovo suzbijanje.

Cherney. G. solišta. J. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Redoviti profesor Mladen Knežević Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 12 8 6 4 Odslušana predavanja. (1979) Proizvodnja krmnog bilja. kao i sustave korištenja livada. J. Poljoprivredni nakladni zavod Kvakan. 5. D. 2. kombinirano korištenje pašnjaka (košnja-napasivanje). U sklopu tematske jedinice (iii) korištenje krme s livada obrađuju se: korištenje zelene krme. Sveučilište u Zagrebu. E. načini i metode zasnivanja i/ili popravljanja florističkog sastava pašnjaka. Preporučena literatura 1. M. Frame. and Laidlaw. pojila. B. Poljoprivredni nakladni zavod. korištenje sijena i travne silaže.. E. Pollot. hranilice. (ed. U sklopu tematske jedinice (vi) korištenje pašnjaka i kvaliteta paše obrađuju se: režim napasivanja. gnojidba.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Cilj modula Slušanjem modula "Sustavi gospodarenja travnjacima" student stječe osnovna praktična znanja kao i osnovne tehničko-tehnološke vještine za organizaciju stočarske proizvodnje na travnjacima Obvezna literatura 1. U sklopu tematske jedinice (vii) uređenje pašnjaka obrađuju se: ograde. U sklopu tematske jedinice (v) proizvodnja krme na pašnjacima obrađuju se: sjetva i usijavanje.) (1998) Sward measurement handbook (odabrana poglavlja) BGS publication Turina. and Cherney. odrađene vježbe u praktikumu.) (1987) Efficient sheep production from grass (odabrana poglavlja) BGS publication 2. Štafa. U uvodnom dijelu poglavlja Sustavi gospodarenja pašnjacima studenta se upućuje u (iv) definiciju i gospodarsko značenje pašnjaka kao sirovinske osnovice animalne proizvodnje. S. terenske vježbe i seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 117 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . CABI publishing 5. (1948) Livade – pašnjaci.rotacijsko i obročno napasivanje. kontinuirano . A. (ed. košnja i skladištenje krme s livada. Grant. D.. H. (1952) Trave. AG1132 SUSTAVI GOSPODARENJE TRAVNJACIMA Koordinator modula Opis modula Modul se izvodi u 2 poglavlja: U uvodnom dijelu poglavlja Sustavi gospodarenja livadama studenta se upućuje u (i) definiciju i gospodarsko značenje livada kao sirovinske osnovice animalne proizvodnje. S. gnojidba pašnjaka. (ed. komunikacijski hodnici. R. G. (ed. R. skripta Knežević. A. Pollot.) (1990) Milk and meat from forage crops (odabrana poglavlja) BGS publication 4.. P. Davies. Z. (2000) Travnjaštvo – odabrana poglavlja. U sklopu tematske jedinice (ii) proizvodnja i spremanje krme obrađuju se: sjetva i usijavanje. A. Zagreb Čižek./2011. 3 4. J.) (1988) Efficient beef production from grass (odabrana poglavlja) BGS publication 3. J. (ed.) (1998) Grass for dairy cattle (odabrana poglavlja). Baker. načini i metode zasnivanja i/ili popravljanja florističkog sastava livada.

J. administrativnim. Odabrana poglavlja iz: Ciglar. U skupinu indirektnih i direktnih mjera borbe. Zrinski d. Čakovec Preporučena literatura 1. d./2011. Brojne sustave borbe protiv štetočinja u zaštiti bilja dijelom u dvije osnovne skupine. M. Brent K.dr. Poseban značaj bit će posvećen uzgoju otpornih i tolerantnih sorata biljnih vrsta klasičnom selekcijom i metodama moderne biotehnologije. Čakovec 4. (1987). Atkin R. Bit će ukazano na prednosti i nedostatke naprijed navedenih mjera. Ames. Bit će upoznati s prednostima i nedostacima svake mjere pojedinačno. I. Odabrana poglavlja iz: Maceljski. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 118 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (2001): Poljoprivredna entomologija. (1998): Integrirana zaštita voćnjaka i vinograda. Cilj modula Student će biti upoznat sa svim raspoloživim mjerama borbe protiv štetočinja bilja. Na toj osnovi je i podjela modula po programskim jedinicama.. Iowa State University Press. Rational pesticide use.. K. 3.sc Božena Barić znanstveno-nastavno zvanje ime. Zrinski d. Cambridge University Press. J. Principles in Weed Management. Obvezna literatura 1. Proceedings of the ninth Long Ashton Symposium. Cambridge. Odabrana poglavlja iz: Aldrich R.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. J. Kremer R. AG1133 SUSTAVI SUZBIJANJA ŠTETNIH ORGANIZAMA Koordinator modula Opis modula Modul obrađuje sustave zaštite bilja općenito. Integriranom sustavu koji uključuje sve raspoložive mjere borbe kao i proizvodnju hrane po organsko-ekološkim principima i očuvanja okoliša bit će posvećen poseban značaj. prezime Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 35 10 9 6 Prisustvovanje svim oblicima nastave. Pro. mehaničkim i fizikalnim. (1997).d. 2nd edition. Studenti će biti upoznati s agrotehničkim. Interna skripta (odabrani radovi Zavoda za herbologiju iz tematskog područja) na CDu ili kopije 2. biološkim i kemijskim mjerama protiv štetočinja.

Kluwer Academic Publishers.K. Subotica . Stanković. osnovne kemijske i mehaničke analize plodova../2011. Beograd 2.. Chapman˛& Hall. London 3. vegetables & ornamentals. Graham. Eds. Minerva. postupci hlađenja. 1985. Davidović. B. R. Mohan Jain. Pozornost je posvećena samostalnom radu studenta pa su predviđeni seminari koje student sam izabire u skladu s osobnim afinitetom. D. CAB International. Nizozemska 4. G. NOLIT.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Gvozdenović. M. Cilj modula Student dobiva osnovna znanja potrebna za početak rada u području tehnologije čuvanja i postupaka s voćem poslije berbe. prepoznavanje fizioloških bolesti. D. Hrvatsko voćarsko društvo. Gorini. Tomislav Jemrić Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 8 4 8 Na vježbama studenti obrađuju senzorički test. III deo. trgovački lanci i sl. Opšte voćarstvo.. Biochemistry of fruit ripening... a na temelju dogovora s koordinatorom modula. M. dr. Postharvest: An Introduction to the Physiology & Handling of fruit. Voće od berbe do potrošača. UK 5. Controlled atmosphere storage of fruits and vegetables.. Dris i S. ). McGlasson. G.. D. 1998. te posjet hladnjači gdje će se upoznati sa tehnološkim procesima tijekom skladištenja i pakiranja.Beograd 3.. Seymour. sc. fiziološke bolesti koje se javljaju tijekom skladištenja te sortiranje i pakiranje voća. Taylor. Zbornik radova. Thompson. Joyce.. veliki distributivni centri. 1986. Dordrecht. CAB International. Tucker. J. UNSW Press. Grupa autora. 1998. F. Zagreb Preporučena literatura 1. La conservazione dei frutti in atmosfera controllata. Istituto Sperimentale per la Valorizzazione Tecnologica dei Prodotti Agricoli. 1993. čuvanje i pakovanje voća. Wallingford. Obvezna literatura 1. A. Wallingford. D. Milano 2. Vol IV: Postharvest Treatment and Technology. AG1134 SUVREMENE TEHNOLOGIJE ČUVANJA I PAKIRANJA VOĆA Koordinator modula Opis modula Na predavanjima se obrađuju osnovni pojmovi iz fizioloških i biokemijskih procesa u plodu poslije berbe. Production Practices and Quality Assesment of Food Crops. Ova znanja se kasnije nadograđuju kroz rad u praksi u poduzećima koja imaju potrebe za stručnjakom ovakvog profila (hladnjače. R. 2004.. Wills. UK Redovito praćenje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 119 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 1987. Berba. 6 Prof.

Osnovni zadatak strojeva i oruđa za održavanje voćnjaka i vinograda je da osigura zadržavanje raznovrsne flore i faune u nasadu. Sveučilišni udžbenik 2. H. Priručnik za moderne poljoprivrednike.. Brčić J. 5. Mirošević N. Novak R.. AG1135 TEHNIKA U HORTIKULTURNOJ PROIZVODNJI Koordinator modula Opis modula Strojevi. dr. 1999.. J. 2002.. Taschenbuch der Weinbautechnik. Šmrčković P. Landtechnik für Schule und Praxis.: Proizvodnja i dorada bundevinih sjemenki. Doc. U suvremenom uzgoju voća i grožđa nužno je uvesti maksimalnu razinu mehaniziranosti. Opatija. Nadalje. Fachferlag Fraund. prisutni su strojevi i oruđa koji se koriste u intenzivnom uzgoju i ubiranju povrtlarskih kultura na otvorenom i zaštićenom prostoru. oruđa i oprema u hortikulturnoj proizvodnji obuhvaćaju tri grupe specifičnih oruđa za različite namjene. 1991. Banaj Đ. Österreichischer Agrarverlag Klosterneuburg. PUP br. To se odnosi na strojeve i oruđa za uzgoj i ubiranje voćnih plodova. Sveučilišna naklada. St. 25-27 3. Barčić J. tj. Österreichischer Agrarverlag Klosterneuburg. Novak M. 120 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Joseph. S. Sito S. 1999. održavanje zatravljenih površina uz redovno malčiranje i povremeno dubinsko i površinsko prorahljivanje. Problematika održavanja tla u voćnjaku. Walg O. Gering F.o../2011.. Nadalje. Stjepan Sito Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 26 16 8 6 Odslušana predavanja. 2003 5. Zagreb. 1995. sortiranju i čuvanju spomenutih poljoprivrednih proizvoda. Lumen d. str. nego i na inozemnim tržištu. tj stabilizaciju ekosistema u nasadu.: Upravljanje poljoprivrednom tehnikom. Eichhorn et al. Cilj modula Upoznati studente sa linijama strojeva potrebnim za rad na plantažama i po kulturama. Nadalje. Fabijanić.Verlag Eugen Ulmer. 2000 Preporučena literatura 1. 325-332 4. u zaštiti nasada. Strauss E. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. Mehanizacija u povrćartsvu. odnosno grupama kultura sa ciljem optimalnog korištenja mehanizacije. Berčić S. Poljoprivredni fakultet Osijek . Stuttgart.: Landtechnik. kako bi proizvođači bili konkurentni cijenom i kvalitetom plodova ne samo na domaćem. Osijek. G. Sveučilišni udžbenik 3. Mehanizacija u voćarstvu i vinarstvu. cvijeća i ukrasnog bilja u zaštićenom i otvorenom prostoru.. Zagreb. Volume I-V. Ploj T. Sito... 1996 4. USA.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. CIGR: Handbook of Agricultural Engineering.o. Brčić J. 2002. Zbornik radova savjetovanja “Aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede”. Velika pažnja posvećena strojevima za njegu voćnjaka i vinograda. Mainz. str. značajni strojevi i oprema za sadnju. Obstbau-Praxis.. odrađene vježbe i terenska nastava te prezentiran seminar. Deutschland. 1998 2. Barčić. odnosno sjetvu. ASAE. vrlo širok spektar strojeva i opreme prisutan je u uzgoju.. sc. 1. Maceljski M.

Modul Tehnika u ratarskoj proizvodnji sastoji se od slijedećih predmeta : a) Strojevi i oruđa u uzgoju ratarskih kultura . S. 1973. S. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 121 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Poljoprivredni fakultet Osijek . 5. 3. Preporučena literatura 1. 3. 2. Čuljat. 1980.: Mehanizacija u ratarstvu. Kahnt. H. S. G. No. Kühn. Barčić. Verlag Eugen Ulmer. 1993. AG1136 TEHNIKA U RATARSKOJ PROIZVODNJI Koordinator modula Opis modula Koncepcija modula Tehnika u ratarskoj proizvodnji je upoznati studente sa strojevima i opremom koje koristimo u ratarskoj proizvodnji. P. uz najmanji utrošak ljudskog rada. 2003. rukovanje strojevima i opremom. 4-6.S. Ivančan. München. : Landtehnik Bauwesen... R. Banaj. Berlin. 2. sa sklopovima. Sito. Zagreb. 43. Brkić.. praktičan rad. Prof.. obavljene terenske vježbe i seminar. ekskurzije i polaganjem ispita studenta osposobi za : precizno podešavanje strojeva i opreme za rad. Poljoprivredni fakultet Osijek . dr. J. 4. Poljoprivredni fakultet Zagreb. D. G. BLV Verlagsgesellschaft.: Poljoprivredni kombajn. 1998. VEB Verlag Technik./2011. agregatiranje strojeva s pogonskom jedinicom i podučavanje rukovalaca strojeva.. Heyde. Košutić. vježbe.. podešavanjem i pravilnim korištenjem pojedinih strojeva u ratarskoj proizvodnji. Đ. 1986. sc. 1978..: Biologischer Pflanzenbau.. H. Osijek. Schön. Banaj.: Analiza rada mehaničkog sijaćeg aparata u sjetvi povrća. Fabijanić. Kozlowska.c) Radne odlike i učinci strojeva u ratarskoj proizvodnji Cilj modula Cilj modula Tehnika u ratarskoj proizvodnji jest da putem stjecanja znanja i vještina kroz predavanja. teorijom rada. Strojarstvo.: Upravljanje poljoprivrednom tehnikom. seminarske radove. Đ. Vol.: Maszyny i ciagniki rolnicze. G. Šmrčković. Wenner. M. Osim navedenog cilj modula je i osposobljavanje studenata za primjenu takovih traktorsko-strojnih agregata koji su u određenom vremenskom periodu na najvišoj tehničkoj razini. ostvarujući maksimalnu proizvodnost sa što nižim troškovima proizvodnje. Warszawa. 2001. Osijek. Zimmer. Stutgart. 5. H.. 183-190.: Die Landwirtschaft. Zagreb.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Grupa autora : Mehanizacija poljoprivrede. BLV Verlagsgesellschaft. dijelovima. Osijek. Obvezna literatura 1. 4. zadovoljavajući u potpunosti agrotehničke zahtjeve uzgajanih kultura.b) Kompleksna tehnika u ratarskoj proizvodnji . München. 1997. Stjepan Ivančan Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 33 8 8 2 5 Odslušanja predavanja . D.. 1997. Dabrowski. Poljoprivredni institut Osijek.: Landmaschinelehre. Program modula omogućava studentima da se detaljno upoznaju sa općom koncepcijom kao i varijantama izvedbe pojedinih strojeva.

od čega iz vježbi 2. Višeznačna uloga tla kao temelj održivog gospodarenja tlom na pragu novog milenija. Temelji bilinogojstva. ruralni . udžbenik. ćirilica.F.Božić. Nastavni sadržaji svih oblika nastave primarna su i apsolutna obveza za pripremu ispita. 2001..V. Nature and Man in Croatian Agriculture. Izazovi pred znanostima o tlu na pragu trećeg tisućljeća. Opatija.regionalni razvitak (SARD) i mjere CAP zemalja EU. 1999. Bašić. Školska knjiga Zagreb. Zagreb 1997.M. Agroekološki čimbenici i kulturni krajobrazi poljoprivrednih regija Hrvatske kao nacionalno blago kojim upravlja agronom. skup Hrvatskih agronoma. Uzgoj bilja . Hamburg. gnojidba. M. školstva u Križevcima. Obvezna literatura 1. Aktualne web stranice FAO. Značaj promišljenog i odgovornog pristupa svakom zahvatu u uzgoju bilja. 71-87. Regionalizacija hrvatske poljoprivrede.F. str. 530.Husnjak. 1999. Novi Sad.. Redoviti profesor Ivica Kisić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 9 2 4 5 Redovito pohađanje svih oblika nastave s ukupno maksimalno 4 izostanka. 1987 5. Franić Ramona.Žugec. Opća proizvodnja bilja – Školska knjiga Zagreb. po naputku 3.. Školska knjiga. s. S.Bogunović. str. Znanstveni skup u povodu 140. AG1137 TEMELJI UZGOJA BILJA Koordinator modula Opis modula Agrosfera kao “ekološki okvir” uzgoja bilja. str. oblj. 212. obrada. I.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.A. 2003 4. Kako zahvate koji zadire u okoliš učiniti održivim. 2.Kisić. Mesić. Molnar. kao i na programe istraživanja. Geisler.. broj Naziv 1. održive i ekološke poljoprivrede. sustavi uzgoja bilja i promjene pred kojima se nalazi poljoprivreda. odnosno gospodarski. V. M. Univerziteta u Novom Sadu.F. Paul Parey.Romić. gnojidba na otvorenom i u zatvorenim prostorima. njega usjeva i nasada.. 4. Križevci. N. njihov utjecaj na kulturne krajobraze. Butorac.. Bašić. Polj. i agroekosustav kao temeljna ekološka jedinica u poljoprivredi. Bašić. žetva i berba. I. polj. 2000. Plodored.. 1995.. socijalno i etički prihvatljivim? Suvremeni sustavi gospodarenja. 3. I.. 1976. Zagreb. seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 122 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. I. sjetva. razlozi reafirmacije ekstenzivnih sustava gospodarenja (low intensity farming systems) i korijenitih promjena pred kojima se nalazi svjetska i europska poljoprivreda. JRC – Ispra i EEA. Food and Food Processing Industry. Opšte ratrastvo. Zahvati u uzgoju bilja: obrada tla. Auflage.I. 598. Butorac. Agromelioracijski zahvati. D.Mesić. Preporučena literatura r. Pflanzenbau – 2. XXXV znanst. p 87.Jurić. Cilj modula Upoznati ekološki okvir uzgoja bilja i biljno uzgojne zahvate. PRO-TIM. Bašić. M.jednogodišnjih usjeva i trajnih nasada kao okosnica održivog razvitka i suvremenog koncepta VUPT – MFCAL. posliježetveni postupci. preventivno suzbijanje korova. AFZ. str. Bašić. Studentima će biti pristupačni na web stranici Zavoda najkasnije tjedan dana prije izvedbe. Obilježja intenzivne. Opća agronomija. Poljoprivredni fak. Zagreb.Mirošević. Zbornik radova. 2. Kisić. škole.. rukopis. plenarno izlaganje.F. Mihalić.A.F. 31-41. izabrana poglavlja. 647. Mihalić. udžbenik za sr. Agromelioracijski zahvati. plodoredna vrijednost i snošljivost pojedinih usjeva.. gospodarenje humusom i biljnim ostacima. Croatian Agriculture. Ein Lehrbuch – Biologische Grundlagen und Technik der Pflanzen produktion.. G.. 5./2011. 274 str.

M. Krausskopf Verlag. prijevoz.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 5. A. optimalnog kapaciteta prijevoza. opasnih tvari. Rotim. Weber. 1985. Pliestić. 3. strojeva i rob u poljoprivrednom transportu. Zagreb. Štrumberger. Dobiva znanja za racionalizaciju troškova transporta. Lagerung in der Landwirtschaft. Treći će dio obrađivati kroz predavanja. no bez dodatnih napora u tehnici i tehnologiji transporta (čišćenje. Fakultet prometnih znanosti (FPZ). ovisno o pristupu i racionalizaciji samog transportnog procesa. krupna i sitna stoka. Županović. 9. Centar za informacije i publicitet (CIP).: Conveying machines I. F. Osim toga tijekom transporta i transportnih postupaka.: Suvremeni transportni sistemi. Muerel. racionalizaciju energetske potrošnje. Zagreb. 1998. dorađeno. kao i vještinu da obavlja određene poslove unutar struke.: Suvremena ambalaža I. Zagreb. AFZagreb. Obvezna literatura 1. sredstvo – roba. Moskva. 1982.:Transport. Danas troškovi transporta iznose 10–30 % ukupne cijene proizvoda. Preporučena literatura 1.: Fördertechnik – mechanisch arbeitende Stetigförderer. Marković. primjene novih tehnika i tehnologija u transportu poljop. Berlin. 4. Spivakovsky. 2. Stjepan Pliestić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 9 2 5 Prisustvovanje predavanjima i vježbama (toleriranje 10%).: Prijevoz kontejnerima. te tendencije razvoja transporta u poljoprivredi i puteve racionalizacije. Mavrin. II. E. FPZ. 1981. AG1138 TRANSPORT U POLJOPRIVREDI Koordinator modula Opis modula Modul «Transport u poljoprivredi» obraditi će ulogu transporta u postupcima poljoprivredne proizvodnje. Danas se u svijetu pa tako i u RH mogu proizvesti visokokvalitetni poljoprivredni proizvodi. VEB Verlag Technik. FPZ. Gospodarski list. 1983.: Transport u poljoprivredi . proizvodnje. V. proizvoda i roba u poljoprivredi. Zagreb. Stričević.interna skripta.Kinetika vozila. 1999. Specifičnost transporta u poljoprivredi sagleda se u kompleksnosti prevoženog materijala. 3.: Integralni transportni sustavi i robni tokovi. Pavić. vježbe i terensku nastavu sve vrste transportnih sredstava vanjskog transporta. Cilj modula Student stječe znanja u pogledu složenosti postupaka i načina prijevoza poljoprivrednih proizvoda i stoke. Marković./2011. Školska knjiga. projektiranje transportnog sustava vanjskog transporta. također interakciju tr. I. radnika. racionalizaciju energetske potrošnje. Zagreb. a često poradi nestručnosti i neznanja javljaju se znatni gubici i oštećenja poljoprivrednih proizvoda što značajno utječe na cijenu samog proizvoda. ribe.: Elementi sigurnosti cestovnog prometa . 5. 8.: Transporteri. sc. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 123 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Stoga će modul obraditi kroz predavanja i vježbe tri temeljna dijela i to: transportni sustavi i karakteristike roba u poljoprivredi. I. MIR Publishers. U drugom će se dijelu obraditi kroz predavanja. 1990. Prije svega u poljoprivredi se transportira biljni (živi) materijal. kao i specifične mjere zaštite okoliša. (FPZ). unutarnji transport u poljoprivredi i vanjski transport u poljoprivredi. projektiranje transportnog sustava untarnjeg transporta.) koji zahtjevaju poseban pristup transportnom procesu za razliku od transporta u drugim gospodarskim granama. smrznuto i dr. Düsseldorf. Zagreb. Brojni radovi domaćih i inozemnih autora objavljenih u časopisima i zbornicima radova Prof. Opće je poznato da je transportni proces najznačajniji pojedinačni stavak u izračunu kalkulacije poljop. Werner Verlag.: Strömungs – Fördertechnik. 2004. 1983. 1974. I. prerađevina. Agrotehničar: Izabrani članci. Čakovec. Umschlag.) koje se transportiraju u procesu poljop. 2. punjenje. Zilich. 1997. sredstvo – roba. N. vježbe i terenskom nastavom sve vrste transportnih sredstava unutarnjeg transporta. 5. Mainz. kao i krupna i sitna stoka (životinje. Prvi dio između ostalog obraditi će karakteristike i njihove specifičnosti svih roba (biljni materijali. Zagreb 10. zaštite i čuvanja poljoprivrednih proizvoda u svim vremenskim i inim uvjetima. Zagreb. živo. Stjecanje temeljnih znanja za nastavak studiranja na diplomskom studiju Poljoprivredna tehnika. opasne tvari) i njihova stanja (svježe. 1972. I. pakiranje. Nada: Tehnologija materijala u prometu roba. proizvodnje. 7. interakciju tr. ribe i dr. 4. II.: Tehnologija cestovnog prijevoza.A. S. dr. čuvanje) konačni financijski efekti proizvodnje biti će manji. 1990. D. JAZU.

Šohinger ). Grossman and Christopher P. (1995. Michael N. Božić). USA : CABI Pub. Agrarvermarktung in Österreich. The Netherlands Napisan seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 124 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . U ovom modulu će se iznijeti osnovni pojmovi o tržištu. (Zbornik radova). prodajnim kanalima u području agrobiznisa.).). (1996. Hrana i poljoprivreda u tržnom gospodarstvu. Cilj modula Stjecanje osnovnih znanja o pojmu tržištu i njegovom funkcioniranju.). Zagreb 5. Assen.). 3. Margaret R. tržnim ustanovama i njihovim zadaćama. Zagreb 2. Teorija tržišta i cijena (J. (1994. Wallingford. Agricultural Market Economics. Tržništvo. Kolega A. Ekonomski fakultet Zagreb 4. Gattermayer i sur./2011. (2001). te o specifičnostima tržišta pojedinih proizvoda iz područja agrobiznisa. (1992. Studenti će biti upoznati s potrošačkim trendovima. Van Gorcum. and the WTO. Tržništvo. Grahovac P. praksu i politiku (prijevod izvornika “Food and Agriculture in a Market Economy – An Introduction to Theory.). Ekonomika poljoprivrede u suvremenoj Hrvatskoj I. Tracy M. Hrvatsko poljodjelsko tržište (M. Uvod u teoriju. Dugoročne tendencije u međunarodnoj razmjeni poljodjelskih proizvoda.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Policy. Globus. Service Facherlag 2. te najvažnijim obilježjima svjetske trgovine i hrvatskom vanjskotrgovinskom razmjenom poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. 12 3 redoviti profesor Marija Cerjak Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 15 Obvezna literatura 1. (1998. MA. Sa specifičnosti pojedinih tržišta studenti će se upoznati kroz seminarska izlaganja. (1990. tržnim institucijama. Uspješna prodaja (D. Saccomandi V. Jurin S. Rodgers (2003): Agriculture and International Trade: Law. UK . najnovijim načinima označavanja proizvoda. te specifičnosti tržište u agrobiznisu. AG1139 TRŽIŠTE U AGROBIZNISU Koordinator modula Opis modula Poznavanje tržišta je osnovni preduvjet za uspješno poslovanje.). Oxon. Cardwell. Kolega A. Cambridge. Kovačić). Practice and Policy) 3. Zagreb Preporučena literatura 1.

4. (2004) Najvažnije cvjećarske kulture prema skupinama. (2001) Cvatuće grmlje. 1.. Sarajevo Židovec. Zagreb Hessayon. Zagreb Šilić. ukrasnog drveća i grmlja na otvorenom i zaštićenom prostoru. Mozaik knjiga. podizanja. upoznati se s konkretnim problemima u proizvodnji i mogućnostima njihovog rješavanja. Terenskom nastavom steći će se uvid u različite segmente proizvodnje ukrasnog bilja. interna skripta Marija Vinceljak-Toplak: Lončanice./2011. 6.G. () Travnjaci. D. Mozaik knjiga. različitog tipa rasta. interna skripta Stanko Radoš: Razmnožavanje i uzgoj ukrasnog drveća i grmlja Hessayon. dvogodišnjih i višegodišnjih vrsta (trajnica. Izrada seminarskih radova na temelju proučenih stručnih i znanstvenih radova. AG1140 UKRASNO BILJE Koordinator modula Opis modula Proizvodnja ukrasnog bilja obuhvaća proizvodnju jednogodišnjih. 3. održavanja i njege potrebna su specifična znanja i vještine. Svjetlost. Zagreb Hessayon. Obvezna literatura 1. Cilj modula Upoznati studente s osnovama proizvodnje cvjećarskih kultura. prezentiranje te zajednička rasparava dat će studentima mogućnost aktivnog sudjelovanja u nastavnom procesu. grmlja i drveća).G. njihovom primjenom i njegom te sa specifičnostima svake od tih proizvodnji. 5. Zagreb Samardžija. ukrasnog drveća i grmlja na otvorenom i zaštićenom prostoru. interni priručnik (CDverzija) Docent Vesna Židovec Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 12 12 12 Odrađene vježbe i seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 125 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Organizirana je na otvorenom i u zaštićenom prostoru te strogo specijalizirana.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 2. mehanizirana. 3. 5. interna skripta Marija Vinceljak-Toplak: Osnove uzgoja ukrasnog bilja. () Ukrasno drveće i grmlje. (2001) Sve o vrtu. njihovom primjenom i njegom te sa specifičnostima svake od tih proizvodnji.d. Elza Polak. 4. Prilikom proizvodnje. 2. V. D. Marija Vinceljak-Toplak: Odabrana poglavlja iz cvjećarstva. Nastavom u dvorani studente će se upoznati s osnovama proizvodnje cvjećarskih kultura.G. (2001) Cvijeće u vrtu. interna skripta Marija Vinceljak-Toplak: Cvjećarstvo. N. Na auditornim vježbama studenti će se upoznati s najvažnijim vrstama ukrasnih biljnih vrsta prema skupinama. Mozaik knjiga. Zrinjevac d. radno intenzivna i dohodovna. D. Č.

(2001) Sve o vrtu.. 2.G. interna skripta Marija Vinceljak-Toplak: Lončanice. V. njihovom primjenom i njegom te sa specifičnostima svake od tih proizvodnji. (2004) Najvažnije cvjećarske kulture prema skupinama. dvogodišnjih i višegodišnjih vrsta (trajnica. () Travnjaci.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. ukrasnog drveća i grmlja na otvorenom i zaštićenom prostoru. 4./2011. 3. Elza Polak. 6. Terenskom nastavom steći će se uvid u različite segmente proizvodnje ukrasnog bilja. interna skripta Marija Vinceljak-Toplak: Cvjećarstvo. Zrinjevac d. Cilj modula Upoznati studente s osnovama proizvodnje cvjećarskih kultura. Sarajevo Židovec. N. grmlja i drveća). (2001) Cvatuće grmlje.G. Nastavom u dvorani studente će se upoznati s osnovama proizvodnje cvjećarskih kultura. Mozaik knjiga. Prilikom proizvodnje. različitog tipa rasta. D. Marija Vinceljak-Toplak: Odabrana poglavlja iz cvjećarstva. 2. njihovom primjenom i njegom te sa specifičnostima svake od tih proizvodnji. 1. Izrada seminarskih radova na temelju proučenih stručnih i znanstvenih radova.d. (2001) Cvijeće u vrtu. sc. () Ukrasno drveće i grmlje. dr. upoznati se s konkretnim problemima u proizvodnji i mogućnostima njihovog rješavanja. Organizirana je na otvorenom i u zaštićenom prostoru te strogo specijalizirana. Zagreb Hessayon. D. 5. D. Na auditornim vježbama studenti će se upoznati s najvažnijim vrstama ukrasnih biljnih vrsta prema skupinama. 3. interna skripta Marija Vinceljak-Toplak: Osnove uzgoja ukrasnog bilja. Zagreb Hessayon. Mozaik knjiga. Obvezna literatura 1. Zagreb Šilić. Č.G. Zagreb Samardžija. Svjetlost. prezentiranje te zajednička rasparava dat će studentima mogućnost aktivnog sudjelovanja u nastavnom procesu. Ines Vršek Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 12 12 12 Odrađene vježbe i seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 126 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . radno intenzivna i dohodovna. 4. mehanizirana. AG1140 UKRASNO BILJE Koordinator modula Opis modula Proizvodnja ukrasnog bilja obuhvaća proizvodnju jednogodišnjih. podizanja. interna skripta Stanko Radoš: Razmnožavanje i uzgoj ukrasnog drveća i grmlja Hessayon. Mozaik knjiga. 5. održavanja i njege potrebna su specifična znanja i vještine. ukrasnog drveća i grmlja na otvorenom i zaštićenom prostoru. interni priručnik (CD-verzija) Prof.

dr. Moughtin. Cilj modula Uvođenje studenta u oblikovanje krajobrazu u određenom kontekstu grada. Branka Aničić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar/Studio Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 18 Obvezna literatura 1. (1996): Urban Design: Green Dimensions. Razlike u razumijevanju gradskog krajobraza u raznim urbanističkim doktrinama (Le Corbusie.) U seminaru se obrađuju dva omanja krajobrazna objekta kao sastavni dio urbanističke osnove manjeg naselja ili nekog drugog dijela grada. Halprin. 38 4 prof. i to s vidika integracije u širi urbani okoliš. L. Ogrin. Oxford 2. C. Arhitektura 189-190. Zagreb Redovno pohađanje predavanja i vježbi. Bofill. NY 2. Krajobraz grada kao mit o primarnoj prirodi suočen sa svojim društveno-kulturnim opredjeljenjem. Oblikovanje gradskog krajobraza između naturalizma i nijekanjem njegove uloge. Koolhas idr. Promijenjeni sistem vrijednosti u urbanoj sredini i novi položaj krajobraza u gradu. redovna predaja i pozitivna ocjena seminarskih radova Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 127 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (1985): Zelenilo u Atinskoj povelji. AG1142 UREĐENJE GRADSKOG KRAJOBRAZA Koordinator modula Opis modula Suvremeno poimanje gradskog krajobraza. D. Ljubljana 1970 Preporučena literatura 1. (1970): Cities. sc./2011. Zelenje v urbanem okolju.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.

osnovne postavke i metode reguliranja suvišnih voda na proizvodnim površinama. R. U poglavlju Agrarne operacije obradit će se: oblici vlasništva na nekretninama. Paul Parey. (1988): Poljoprivredne melioracije. 3.. B. Fakultet poljoprivrednih znanosti. (1985): Uređenje površina i agrarne operacije. dio. (1984): Drenaža u poljoprivredi – teorija i praksa. F..ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. R. U sklopu nastave predavanja bi činila 4 ETCS bodova ili 37 sati. U poglavlju Osnove reguliranja suvišnih voda na proizvodnim površinama obradit će se: porijeklo i vrsta suvišnih voda. Rijeka 2003. A.D. (1990): Das Land Hat Zukunft. Dragutin Petošić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 37 16 4 3 Pohađanje predavanja i vježbi. Thomasson. komasacija kao čimbenik uređenja ruralnog prostora. Priručnik za hidrotehničke melioracije III kolo. optimalna veličina i oblik proizvodnih površina. Naučna knjiga./2011. (1982): Agrarne operacije I. V. komasacija. sc.. 2. Dolanjski. a vježbe 2 ECTS boda ili 19 sati. Harpenden. Petošić. arondacija i eksproprijacija. Eggelsmann. zaštitne mjere protiv erozije tla. Jehle-Verlag. Sveučilište u Zagrebu.. Trafford. Hamburg und Berlin. (1975): Soils and Field Drainage. te elementi i normativi za reguliranje suvišnih voda na proizvodnim površinama. FPZ. interna skripta. H. Concaret. AG1143 UREĐIVANJE PROIZVODNIH POVRŠINA Koordinator modula Opis modula Modul Uređenje proizvodnih površina sastoji se iz tri poglavlja. sustavi za reguliranja suvišnih voda. Obvezna literatura 1. Cilj modula Cilj modula je stjecanje osnovnih znanja iz agrarnih operacija. (1989): Uređenje seoske teritorije. te formiranje proizvodnih površina. M. Zavod za melioracije. Magel. Tomić. Walpole. projektiranje putne i kanalske mreže. 5.J. katastar zemljišta i primjena GIS-a. 2. Mackney.. posljedice rascjepkanosti proizvodnih površina. D. zakonska regulativa. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 128 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . planiranja i formiranja proizvodnih površina.A. zakonska regulativa. Fakultet poljoprivrednih znanosti Zagreb. Műnchen. 4. te planiranje i izvođenje agrarnih operacija. Narodne novine: Zakoni i pravilnici Prof. 5. Preporučena literatura 1. J. A. Beograd. 3. 4. Čović. Gostović. (1981): Dränanleitung. i za poslove unutar struke. Zagreb. D. Zagreb. knjiga 1. OOUR Istitut za agroeklogiju. zemljišna knjiga. Zagreb. D. Zagreb. U poglavlju Planiranje i formiranje proizvodnih površina obradit će se: osnovne uređenja ruralnog prostora. Tomić. Medić. D... izrada programa. (2003): Rješavanje problema suvišnih unutarnjih voda u hidromelioracijskim sustavima. te reguliranja suvišnih voda potrebnih za nastavak studiranja. dr.. F. Glűch. M. interna skripta. Petošić.

Projekcije razvoja. Stočarske udruge i matične knjige.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Cilj modula Osposobiti polaznike da mogu slijediti nastavu na predmetima užih područja animalnih znanosti.) (1991): Stočarstvo. A. I. tehnol. G. PETRIČEVIĆ (1994): Aktualni problemi razvoja u stočarstvu Hrvatske. S. Zaštita intelektualnih prava. regresijski i korelacijski odnosi). AG1145 UVOD U ANIMALNE ZNANOSTI Koordinator modula Opis modula Svladavanje nomenklature i definicija pojmova u animalnim znanostima i stočarskoj proizvodnji. Znan. R. V. Elsevier scientific publishing company. POLITIEK i J. Preporučena literatura 1. A. Domestikacija. M.(1) 244-251 Osijek. I. heritabilitet. (izbor tekstova o poljoprivredi. Obvezna literatura 1. D. poljopr. I.ČEPIN.KUTEROVAC. Poglavlja: Miljenko Brinzej. Izrada seminara: 1./2011.JURIĆ. te da mogu praćenjem sekundarnih prenosnika publiciranja dolaziti do informacija o svim pojmovima. J. prak.Uvod u stočarstvo. ROTHSCHILD MF. 2. M. PIFAT MRZJAK: (1996): Znanost u Hrvata-prirodoslovlje i njegova primjena. 4. Kratka povijest stočarstva u Svijetu i Hrvatskoj. M. M.ČURIK. Školska knjiga. 24.JURIĆ.ĐIKIĆ. Agriculturae Conspectus Scientificus. S.LULIĆ. Pretraživanje literature u sekundarnim informacijskim sustavima (CC i CAB). PREDRIJEVAC I A. Competitiveness of the livestock production in Croatia in the process of joining EU. standardna devijacija. Klovičevi Dvori. BAKKER (1982). 5.MIKULIĆ. varijanca. Amsterdam – Oxford – New York.ČURIK. BRINZEJ (ur. Krmiva 45 (1) 511. Učestvovanje u radu na vođenju matične evidencije. NEWMAN S. Zagreb. Značajke domaćih životinja: svojstva za selekciju i njihove izmjere: prosječne vrijednosti. Livestock production in Europe. heterozis. D. Oplemenjivanja i stočarske proizvodnje.KOLEGA. KOLEGA. Ivan Jurić. M. Skupljanje podataka o nekom svojstvu iz matičnih knjiga. 2. (ur) (2002): Intellectual Properts in Animal Breeding and Genetics. Fenotipske promjene tijekom selekcije simentalske pasmine u Hrvatskoj. Skupljanje informacija u CC i CAB sustavu o nekom pojmu.Uzgoj i selekcija 2. K. posebno stočarstvu) 3. Trendovi promjena značajki domaćih životinja. CABI Publishing Docent Danijel Karolyi Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 56 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 8 4 8 Obavljene vježbe i terenska nastava Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 129 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 68 (2) 79-84. ĐIKIĆ. I.MORIĆ (2003). Vođenje evidencija o domaćim životinjama.ĐIKIĆ. V. Podjela pasmina i različitost. I JURIĆ. (2003).KNJAZ.

Pisana predavanja nositelja modula iz ovog kolegija 2. J. Ekološka poljoprivreda kao alternativa konvencionalnoj kemijskoj poljoprivredi javlja se tijekom 20-og stoljeća u državama srednje i sjeverne Europe. CABI Publishing. Obvezna literatura 1. Christensen. Preporučena literatura 1. Split.M. (2003): Ecological Agrarian: Agricultures First Evolution in 10 000 Years. Nakladni zavod Globus. (1999).J. Znaor. Ekološki prihvatljiva zaštita bilja od štetnika. Središnja hrvatska udruga za permakulturu. Schjønning.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Robert S. (1987). Managing Soil Quality – Challenges in Modern Agriculture. B.F.. Problemi./2011. 329. Landry. S. izrađen seminar i obvezne terenske vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 130 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Dok ekološka poljoprivreda u Europi doživljava stalnu ekspanziju. Grewell. B. C. Ekološka poljoprivreda. (2001). L. (1996). (1993). 4. Zrinski Čakovec 3. Maceljski M. Postoje nekoliko temeljnih usmjerenja ovakve poljoprivrede: Biodinamička poljoprivreda koja se pojavljuje u dvadesetim godinama prošlog stoljeća u Njemačkoj. Mollison. 4. Zagreb. Elmholt. Organska poljoprivreda koja korijene ima u Engleskoj u Poljoprivrednom testamentu iz 1940. uvjeti i ograničenja raznih regija RH za razvoj ovog vida poljoprivrede. Uvod u permakulturu. 5. kao svojevrsna kritika i otpor tom konceptu razvijaju se alternative takvoj poljo¬privredi koje se manje-više mogu svesti u naziv ekološka (organska) poljoprivreda. Krišković P. 5. Organic farming: methods and markets: an introduce to ecological agriculture. premda se nigdje ne računa da bi taj oblik značajnije premašio 15-ak postotaka ukupnih površina. (1996). Biokont – osnove biološkog poljodjelstva. 3.. prednosti. Danly. Zagreb. u nas smo na početku.L. Redoviti profesor Ivica Kisić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 6 12 14 Odslušano 60% nastave. (2004). L.. Igrc Barčić Jasminka. K. de Walter.08% ukupnih poljoprivrednih površina.. Benčević. MZT RH.T. (2005). 2. Cilj modula Upoznavanje sa elementarnim pojmovima uzgoja bilja i stoke prema ekološkim počelima. Osnove biološkog voćarstva.B. AG1146 UVOD U EKOLOŠKU POLJOPRIVREDU Koordinator modula Opis modula Sa ekspanzijom poljoprivrede visokih agro-kemijskih ulaganja. Trenutno ukupne površine u eko-uzgoju na području RH su samo 0. Biološka poljoprivreda koja se na temeljima biodinamičke poljoprivrede javlja tijekom pedesetih godina prošlog stoljeća u Njemačkoj i Švicarskoj i početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća pojavljuje se uravnoteženi poljoprivredni sustav permakultura. Ecological Agriculture and Rural Development in Central and Eastern European Countries. str. D. nedostaci. Tisak Rijeka. P. 190. str.

Aničić. sc. projektni program. Položaj i klima i njihov značaj za planiranje vrta. Elementi oblikovanja vrta. uloga ekoloških i prostornih parametara.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (1990): Landscape Design. 4. Illinois Preporučena literatura 1.):Enodružinska hiša. AG1147 UVOD U KRAJOBRAZNO OBLIKOVANJE I Koordinator modula Opis modula Uvod u studij i predmet studija. Hannenbaum. Disertacija 2. Redovno pohađanje predavanja i vježbi. (1983):Basic Elements of Landscape Architectural Design. Ljubljana Strižić Z(1956): O stanovanju Stižić Z (1952): Arhitektonsko projektiranje Le Corbusier: Towards a new Arhitecture. Branka Aničić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar/ Studio Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 Uvođenje studenta u projektantsko oblikovni rad iz područja krajobrazne arhitekture Obvezna literatura 1. L. a Practical Approach. redovna predaja i pozitivna ocjena seminarskih radova Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 131 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Booth. N. Međuodnos unutrašnjosti kuće s vanjskim prostorom. l9l-l98. Plan vrta. Arhitektura 36-37/186-188. New Jersey 3. Odnos krajobrazne osnove i društvene funkcije.22-25 4. projektni zadatak. B. 3. Određenje problema kao radno ishodište. 2. D. Rapopport (l969. (L988.str. u funkcionalno prostornu cjelinu. str. (1988): I vrt je stanovanje. dr. Krajobrazno projektiranje. Cilj modula 8 26 2 prof./2011.):House form and culture. London str. Metodološki pristup projektiranju. Uloga socijalnih odrednica u projektiranju. Ogrin. Ivanšek F. Način korištenja i zaštita vrta. 46-6o 5. (1997): Korelacija boravišnih kvaliteta vrtnog prostora i njegovih strukturnih svojstava. Oblikovanje kao opredmećenje društvenih potreba.

Rapopport (l969. prostorna orijentacija. 4.): House form and culture. staze. B. AG1148 UVOD U KRAJOBRAZNO OBLIKOVANJE II Koordinator modula Opis modula Integralni koncept boravišta – odnos vrta i jednoobiteljske kuće. Planiranje vrta..1988) I vrt je stanovanje. Ljubljana Strižić Z(1956): O stanovanju Stižić Z (1952): Arhitektonsko projektiranje Le Corbusier: Towards a new Arhitecture.str.studio): vrt atrijske kuće i kuće u nizu. 46-6o 5. Disertacija 2. London str. seoska kuća. antike. zidovi. Hannenbaum. etrurije. (1990): Landscape Design. 20 st. Booth. 2. Neww Jersey 3. koncept boravišne kulture istoka i zapada. Strukture i elementi oblikovanja vrta (terase. nadstrešnice. Arhitektura 36-37/186-188. sc. Obvezna literatura 1. Branka Aničić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar/Studio Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 10 30 Redovno pohađanje predavanja i vježbi. 3. l9l-l98./2011. L. Cilj modula Uvođenje studenta u projektantsko oblikovni rad iz područja krajobrazne arhitekture na manjim prostornim jedinicama. dr. Ivanšek F. grčke. paladijeva vila.Aničić (1997): Korelacija boravišnih kvaliteta vrtnog prostora i njegovih strukturnih svojstava.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (1983): Basic Elements of Landscape Architectural Design. (1983. ograde. D. islama. redovna predaja i pozitivna ocjena seminarskih radova Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 132 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .22-25 4. a Practical Approach. (1988. str.): Enodružinska hiša. Ogrin. kine i japana. Illinois Preporučena literatura 1. prof. raslinje i sl). N. Pojam i tipologija jednoobiteljske kuće u raznim kulturama (Egipta. tipovi.. Atrijska kuća i kuća u nizu. (vježbe seminari .

. rast mikroorganizama. nastanak i sastav organske tvari tla. vježbe). denitrifikacija. Laboratorijske vježbe u kojima se student upoznaje sa osnovnim tehnikama mikroskopiranja i pripremom mikrobioloških preparata omogućuju proučavanje morfoloških karakteristika glavnih skupina mikroorganizama tla. transformacije organskih ostataka. 1997. E.P. podjelu mikrobiologije. H. AG1149 UVOD U MIKROBIOLOGIJU TLA Koordinator modula Opis modula Sadržaj modula obuhvaća osnove opće mikrobiologije koja je nužan preduvjet za razumijevanje mikrobiologije tla koja predstavlja glavninu ovoga modula. van Elsas./2011. Redžepović S. Duraković S. raznolikost mikroorganizama. veličinu i oblik mikroorganizama. Inc. biološka fiksacija dušika -asimbiozna. Clark F. Uspješno položen modul osigurava nastavak studiranja na određenim diplomskim studijima Obvezna literatura 1.M. simbiozna). nitrifikacija. građu i funkciju staničnih organela..ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Kugler. Preporučena literatura 1. U općoj mikrobiologiji se student upoznaje sa temeljnim načelima mikrobiologije koja uključuju morfologiju.. načine ishrane mikroorganizama.L. ciklus N (amonifikacija. E.. R. Uvod u opću mikrobiologiju. Modern Soil Microbiology. Wellington E. Trevors J. Marcel Dekker. 2003. Soil Microbiology. 2. 2. Soil Microbiology and Biochemistry. 1995 3. Tate.A. mikrobne transformacije S. Mikrobiologija prirodnih sredina obuhvaća utjecaj faktora sredine na rast i rasprostranjenost mikroorganizama te zastupljenost i ulogu mikroorganizama u prirodnim sredinama. izvanredni profesor Sanja Sikora Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 22 6 2 Redovito pohađanje nastave (predavanja. Paul. Znanja iz mikrobiologije tla omogućuju studentu uvid u jedinstvenu perspektivu o kruženju hranjiva i fundamentalnim procesima koji su pod direktnim utjecajem mikroorganizama tla: kruženje C u prirodi. John Wiley & Sons.T. Navedeni programski dijelovi obuhvaćaju povijesni razvoj mikrobiologije. asocijativna. 1996 133 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . položeni kolokvij iz vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Cilj modula Student stječe temeljna znanja o glavnim karakteristikama mikroorganizama te njihovom značaju i funkciji u mikrobiološkim procesima u tlu. Academic Press. kataboličke i anaboličke reakcije. fiziologiju i ekologiju mikroorganizama. respiracije i fermentacije.

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1150

UVOD U OPĆU MIKROBIOLOGIJU

Koordinator modula

Opis modula Značenje i uloga mikrobiologije u stočarskoj proizvodnji. Uvid u povijesni razvoj mikrobiologije. Podjela mikrobiologije. Morfologija bakterija, gljiva, praživotinja, algi, virusa. Kruženje životno važnih elemenata u prirodi i uloga mikroorganizama u tim biogeokemijskim ciklusima. Osnove kemije i biokemije za mikrobiologe. Ustrojstvo prokariotske stanica, njezina stanična stijenka i prijenos tvari kroz membrane. Veličina, oblik i ustrojstvo mikrobnih stanica.Način tvorbe bakterijskih endospora i pigmenata. Bitne značajke eukariotske stanice s posebnim osvrtom na eukariotske mikroorganizme (kvasci, plijesni, praživotinje i alge). Jednostanični eukariotski organizmi. Morfološke osobine gljiva (kvasci i plijesni), način razmnožavanja i njihova ekonomska važnost. Osnovni kriteriji za klasifikaciju gljiva. Uloga i značaj protista i algi u prirodi i stočarskoj proizvodnji. Osnovna saznanja o virusima. Način prijenosa virusnih infekcija i antivirusni agensi. Prioni i njihov značaj u stočarskoj proizvodnji. Mikroskopi i postupci koji se koriste u promatranju mikroorganizama. Osnovne metode za pripremanje pripravaka za promatranje složenim svjetlosnim mikroskopom. Mikroskopi za promatranje ultrastrukture stanica i mikroskop za pretraživanje površina. Metoda razrjeđenja i iscrpljenja. Cilj modula Cilj modula je upoznavanje studenata s osnovama i značenjem mikrobiologije s posebnim naglaskom na stočarsku proizvodnju. Prikazati osnovne metode u istraživanju mikroorganizama. Obvezna literatura 1. S.Duraković, S.Redžepović (2002): Uvod u opću mikrobiologiju; Kugler 2. Duraković, S., Duraković, L. (1997): Priručnik za rad u mikrobiološkom laboratoriju, knjiga prva I dio Kugler, Zagreb Preporučena literatura 1. Duraković, S. (1996): Opća mikrobiologija; Prehrambeno tehnološki inženjering Zagreb

Redoviti profesor Sanja Sikora

Broj ECTS bodova

3

Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

20 8 2

Redovno pohađanje predavanja i vježbi
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

134

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1152

UVOD U POSLOVNU MATEMATIKU

Koordinator modula

Opis modula Modul počinje izlaganjem temelja financijske matematike. Nakon toga se daju osnovni elementi linearne algebre, tj. vektorski i matrični račun, linearni sustavi i linearna regresija, s primjerima ekonomski relevantnih primjena kao što su analiza ulaza i izlaza i linearno programiranje. U tu je cjelinu integriran i kratki pregled analitičke geoometrije u ravnini, koji čini prijelaz prema sljedećoj cjelini u kojoj se daje pregled elementarnih funkcija, s posebnim naglaskom na onima koje se pojavljuju u ekonomskim primjenama i modelima. Na to se nastavlje cjelina o diferencijalnom računu i njegovim ekonomskim primjenama. Slijedi dio o funkcijama više varijabli i elementima diferencijalnog računa u tom kontekstu. Modul završava kratkim uvodom u integralni račun i njegove primjene. U zadnjem tjednu je predviđen pregled područja matematike značajnih za struku koja nisu obrađena u modulu. Cilj modula Ovladavanje znanjima i vještinama nužnima za praćenje nastave iz ostalih modula te osposobljavanje za formuliranje i rješavanje matematičkih modela praktičnih problema. Obvezna literatura 1. Schumacher E. (2005). Matematika za agronome, prijevod T. Došlić, interna skripta AF 2. Hoffmann L.D. (2000). G.L. Bradley, Calculus for Bussines, Economics, and the Social and Life Sciences (G.L. Bradley, eds. ), McGraw-Hill, N.Y. 3. Veljan D. (1997). Matematika 4, udžbenik i zbirka zadataka s rješenjima za 4. razred srednjih škola, Školska knjiga, Zagreb 4. Šorić K. (1994). Poslovna matematika, Školska knjiga, Zagreb 5. Javor P. (1988). Uvod u matematičku analizu, Školska knjiga, Zagreb Preporučena literatura 1. Hoffmann L.D. (1995). Finite Mathematics with Calculus (G.L. Bradley, eds.), Mc-GrawHill, N.Y. 2. Ayres F. (2000). Schaum's Easy Outline: Calculus (E. Mendelson, EDS), McGraw-Hill, N.Y. 3. Apsen B. (1985). Repetitorij više matematike, Tehnička knjiga, Zagreb 4. Šorić K. (1997). Zbirka zadataka iz matematike s primjenom u ekonomiji, Element, Zagreb 5. Hughes-Hallet D. (1999). Calculus (A.M. Gleason, et al ), J. Wiley, N.Y.

docent Biserka Kolarec

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Seminatr
Uvjeti za dobivanje potpisa

28 28 4

Redovito pohađanje predavanja i vježbi, kolokviji, domaće zadaće
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

135

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1153

UVOD U TEHNOLOGIJU GROŽĐA I VINA

Koordinator modula

Opis modula Modul je sastavljen od nekoliko programskih jedinica koje studentu osiguravaju opća znanja iz ampelografije i vinarstva, a zamisljen je i kao prijelaz iz vinogradarske ka vinarskoj tehnologiji. Prva programska jedinica daje opće podatke o vinovoj lozi i vinu u svijetu i RH, te povijest ove važne gospodarske grane. Najviše je vremena posvećeno sorti, odn. grožđu kao sirovini za proizvodnju vina. Izučavaju se vinske sorte, od osnovnih znanja (povijest, rasprostranjenost, nastanak) do karakteristika najvažnijih. Ova, najveća programska jedinica će se izvoditi putem predavanja i vježbi (auditorne i u praktikumu – vinogradu). Vježbe podrazumijevaju upoznavanje s karakteristikama sorata temeljem (slikovnih i tekstualnih) podataka, njihovih vina, te opis sorata vinove loze u različitim stadijima razvoja. Osigurati će se potrebni preduvjeti (fotografije, opisi, vina, vinograd – kolekcija). Osim svojstava same sorte, slijedeća programska jedinica govori o utjecaju okolinskih uvjeta na ekspresiju kvalitativnih karakteristika sorte, što je u proizvodnji vina od velikog značaja. Zatim će se predočiti osnovni zakonski propisi najvažnijih zemalja i RH, a na kraju i kemijska evaluacija grožđa kao sirovine za proizvodnju vina. Cilj modula Uspješnim savladavanjem modula student stječe opće znanje iz vinarstva kao gospodarske grane, te upoznavanje sorte kao osnovnog čimbenika kakvoće vina. Ovo znanje mu daje osnove vinske kulture, ali prije svega omogućuje uspješan uvod u tehnologiju vina na BSc, te druge vinarske module na MSc. Obvezna literatura 1. Cindrić, P., Korać, N., Kovač, V., 2000. Sorte vinove loze. III izdanje, Prometej, Novi Sad. 2. Mirosevic, N., Turkovic, Z., 2003. Ampelografski atlas. Golden marketing, Zagreb 3. Jackson, R.S. 1994. Wine science: principles and applications (ed. Jackson, R.S.), Academic Press, New York. Preporučena literatura 1. Galet, P.,1998. Grape varieties and rootstock varieties, Avenir Oenologie, Chaintre, Farnce 2. Calò, A., Scienza, A., Costacurta, A., 2001. Vitigni d'Italia. Calderini edagricole, Bologna. 3. Penavin K., (2004): Vino A - Ž (Kozina, B, edit.), Naklada Zadro, Zagreb

Prof. dr. sc. Edi Maletić

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

40 4 8 4 4

Seminar, pohadjanje obaveznih vjezbi
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

136

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1155

UZGOJ AVERTEBRATA

Koordinator modula

Opis modula Upoznavanje studenata s uzgojem korisnih beskralješnjaka bilo kao izravna hrana (školjke puževi, glavonošci, raci, ježinci ) ili kao organizmi čiji tjelesni produkti ili tjelesna aktivnost imaju značaj u proizvodnji meda, svile, humusa (pčela, dudov svilac, kalifornijska glista). Pregled trenutnog stanja uzgoja u svijetu i kod nas, te potencijalne mogućnosti interakcije u druge industrije. Sistematska determinacija uzgojno značajnih organizma s osnovnim biološkim i ekološkim čimbenicima na kojima se temelji tehnologija uzgoja. Osnovna konstrukcija uzgajališta sa svim posebnostima svake pojedine vrste Avertebrata. Prezentacija svih uzrasnih kategorija do završne faze uzgoja. Cilj modula Omogućiti studentima stjecanje temeljnih teoretskih i praktičkih znanja o vrstama uzgoja beskralježnjaka. Upoznati ih s tehnološkim postupcima proizvodnje, prilagođene potrebama različitih uzgojnih stadija pojedinih vrsta, kako vodenih, tako i terestrijalnih beskralježnjaka. Osposobiti studenta za samostalno planiranje i izvođenje uzgoja odnosno stvoriti motivaciju za daljnju edukaciju kroz module Akvakulture ili Apikulture, na diplomskim studijima. Obvezna literatura 1. Treer T., Tucak Z. (2004): Agrarna zoologija. Školska knjiga, Zagreb 2. Treer, T., Safner, R., Aničić, I., Lovrinov, M. (1995): Ribarstvo. Globus, Zagreb, pp 464. 3. Doktorski radovi, magistarski radovi, diplomski radovi, studije dostupne u knjižnici prema potrebama studenata. Preporučena literatura 1. Matoničkin I.,Habdija I., Primc-Habdija B. (1998): Beskralješnjaci I & II. Školska knjiga, Zagreb 2. Spencer, B. E. (2000): MolluscanShellfish Farming. Fishing News Books. Blackwell Publishing, pp 274. 3. Lee, D:O:C:, Wicknis, J. F. (1992): Crustacean Farming. Blackwell Scientific Publications. 4. Mandek, S. (2002): Uzgoj kalifornijskih glista, proizvodnja i primjena humusa. Z. M. A. G.Zagreb 5. Milanović, V. (2004): Mini farme puževa. Stajer-graf. Zagreb, pp191.

Redoviti profesor Ivica Aničić

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

32 8 8 12

Redovito pohađanje svih vrsta vježbi uz javnu prezentaciju seminarskih radova
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

137

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1156

UZGOJ I KORIŠTENJE GOVEDA

Koordinator modula

Opis modula Opće karakteristike govedarstva, postanak i prirodna svojstva goveda, pasmine kao izbor sredstva za proizvodnju, osobitosti u razmnožavanju, uzgoj podmlatka i izgradnja proizvodnih kapaciteta, tehnološko-tehnički postupci u proizvodnji kravljeg mlijeka, tehnološko-tehnički postupci u proizvodnji goveđeg mesa, osobitosti u genetskoj izgradnji (uzgoju) proizvodnih kapaciteta za mlijeko i meso. Ekološka uloga goveda. Suvremeni zahtjevi na dobrobit s obzirom na etološke osobitosti vrste i načine iskorištavanja. Cilj modula Upoznati govedo kao domaću životinju s naglaskom na njegova prirodna svojstva, načine izbora pasmine odnosno genotipa za smjer proizvodnje, savladati vještine u držanju, hranidbi, mužnji i drugim sastavnicama tehnologija primarne proizvodnje mlijeka i mesa. Gradivo je primjereno za potpunu osposobljenost za upravljanje bilo kojim oblikom govedarske proizvodnje. Obvezna literatura 1. Caput, P. (1996): Govedarstvo (sveučilišni udžbenik). Celeber d. o.o., Zagreb, 2. Caput, P. (1991): Govedarstvo (poglavlje u knjizi “Stočarstvo”, str. 212-269). Školska knjiga, Zagreb. 3. Katalinić, I. (1994): Govedarstvo. Nakladni zavod “Globus”, Zagreb. 4. Uremović, Z. (2004): Govedarstvo. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb. Preporučena literatura 1. Stručni članci u časopisu “Stočarstvo” i mjesečnim revijalnim izdanjima: Gospodarski list, Nova zemlja, Mljekarski list i drugima.

Izvanredni profesor Ante Ivanković

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

32 0 0 8 8 12

Obavljene terenske vježbe, seminar i nazočnost predavanjima i praktikumu najmanje 60 % fonda sati
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

138

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1157

UZGOJ I KORIŠTENJE KONJA

Koordinator modula

Opis modula Uzgoj i korištenje konja u gospodarskim razvijenijim društvima ima veliku važnost. Studenti preddiplomskog studija trebaju upoznati stanje konjogojstva u Hrvatskoj i svijetu, evolucijske tragove razvoja konja, nastanak pasmina i tipova. Spoznavanje anatomskih, fizioloških i drugih osobitosti nužno je za razumijevanje funkcionalnosti građe tijela konja. Upoznati će tehnike rasplođivanja, načela uzgoja konja od ždrijebljenja do ulaska u program obuke. Upoznavanje genetske osnove i hereditarnosti obilježja, modela procjene obilježja, sustava testiranja, izračuna uzgojne vrijednosti, uzgojnih metoda nužno je za oblikovanje i vođenje uzgojnog rada. Upoznati će temelje obuke sportskih konja, usklađene sa uporabnim naglascima. Upoznavanje olimpijskih, trkaćih, tradicionalnih i drugih konjičkih natjecanja učinit će se kroz predavanja, seminare i praktikum. Upoznat će alternativne mogućnosti uporabe konja. Kroz predavanja, seminare, terenske i praktične vježbe upoznati će osnove hranidbe i smještaja konja, konjogojske ustanove, organizacijske forme i zakonsku regulativu koja dotiče uzgoj i korištenje konja. Upoznati će najčešće ozljede i bolesti konja, otkrivanje, saniranje i preventivu. Cilj modula Usvajanje osnovnih znanja iz uzgoja i korištenja konja nužnih za vođenje konjičkih gospodarskih subjekata ili nastavak studija Animalnih znanosti. Obvezna literatura 1. Ivanković, A. (2004): Konjogojstvo, Sveučilišni udžbenik, Hrvatsko Agronomsko Društvo, Zagreb, 2004. Preporučena literatura 1. Black, W., Clayton, H. (2001): Equine Locomotion.WB Saundres, UK. 2. Brinzej, M. (1980): Konjogojstvo, Školska knjiga, Zagreb. 3. Bowling, A.T. (2000): Genetics of color variation. U: The Genetics of the Horse (Ed.: Bowling A.T., Ruvinsky, A.). CABI Publishing, Wallingford, UK. 4. Ogrizek, A., Hrasnica, F. (1952): Specijalno stočarstvo, I dio - Uzgoj konja. Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb, 1952. 5. Keeling, L., Gonyou, H (2001): Social Behaviour in Farm Animals. CABI Publishing, Wallingford, UK.

Izvanredni profesor Ante Ivanković

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

30 0 2 11 11 6

Pohađanje nastave (min. 70%), seminarski rad, terenska nastava
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

139

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1557

RATARSKE KULTURE

Koordinator modula

Opis modula Modul se sastoji od nekolike nastavnih cjelina. 1. Uvod (značaj ratarstva kao grane biljne proizvodnje, podjela ratarskih kultura), 2. Životni ciklusi ratarskih kultura (etape organogeneze, stadiji razvoja, fenološke faze), 3. Okolišni čimbenici koji djeluju na rast i razvoj ratarskih kultura, 4. Skupina pravih ili strnih žitarica (najznačajnije vrste zastupljene u Hrvatskoj, tehnologije proizvodnje pšenice, ječma, raži, zobi, pšenoraži i heljde), 5. Skupina prosolikih žitarica (najznačajnije vrste i njihov značaj u poljoprivrednoj proizvodnji RH, tehnologije proizvodnje kukuruza, sirka i prosa). 6. Značaj krupnozrnih mahunarki (soja, bob, lupina) i tehnologije njihove proizvodnje, 7. Značaj krumpira i čičoke i tehnologije njihove proizvodnje. Tehnološki procesi proizvodnje pojedine kulture obuhvaćaju: mjesto i značaj kulture u plodoredu, pripremu tla za sjetvu, određivanje sjetvene norme, rok sjetve, mjere njege (gnojidba, uređenje sjetvene površine, zaštita usjeva od štetočinja), žetva-berba usjeva, razvoj alternativnih tehnologija. Cilj modula Slušanjem i polaganjem ispita student ovladava osnovnim znanjima i vještinama potrebnim za organizaciju i provedbu agronomski učinkovite i gospodarski opravdane ratarske proizvodnje u različitim proizvodnim uvjetima. Obvezna literatura 1. Gotlin J. (1989). Osnovni principi suvremene tehnologije proizvodnje pšenice. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb, Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 2. Pucarić A., Z. Ostojić, M. Čuljat (1997). Proizvodnja kukuruza. Hrvatski zadružni savez. 3. Vratarić Marija, Aleksandra Sudarić (2000). Soja. Poljoprivredni institut Osijek, Osijek. 4. Pospišil, A. (2010). Ratarstvo I dio, Zrinski d.d. Čakovec 5. Grupa autora (1986). Posebno ratarstvo I., Naučna knjiga, Beograd Preporučena literatura 1. Gotlin J.(1991). Suvremene osnove tehnologije proizvodnje zobi. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb, Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 2. Pucarić A. (1991). Suvremene osnove tehnologije proizvodnje raži. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb, Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 3. Gotlin J. i sur. (1967). Suvremena proizvodnja kukuruza. Agronomski glasnik, Zagreb 4. Entrup, N. L., Oehmichen, J. (2000). Lehrbuch des Pflanzenbaues Band 2: Kulturpflanzen, Verlag Th. Mann, Gelsenkitchen-Buer. 5. Gotlin, J., A. Pucarić. 1970. Uvod u specijalno ratarstvo. Agronomski glasnik, Zagreb.

Izvanredni profesor Zlatko Svečnjak

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

31 21 2 6

Redovito prisustvovanje predavanjima, odrađene vježbe, uspješno izrađen seminarski rad
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

140

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1158

UZGOJ I KORIŠTENJE KOZA

Koordinator modula

Opis modula Kozarstvo u Hrvatskoj je sve važnija grana stočarstva. Stoga je važno studente preddiplomskog studija upoznati s važnošću i ulogama koza u svijetu i u nas, s namjenama i koristima; s poviješću i pripitomljavanjem koza, s klasifikacijama pasmina, najvažnijim pasminama koza u svijetu i u nas, anatomskim i fiziološkim osobitostima koza. Reprodukcija je od izuzetne važnosti u proizvodnji kozjeg mlijeka i mesa te će biti obrađena teorijski (predavanja) praktično na terenu zajedno s pasminama i proizvodnjom mlijeka. U dijelu selekcije studenti će steći osnovne spoznaje o genetskoj strukturi koza, nasljednosti morfoloških i proizvodnih osobina, te metodama selekcije. Obrazložit će im se važnost uzgojno-tehnoloških postupaka s jaradi od partusa do odbića i pripusta. Posebno će biti obrađena hranidba koza po pojedinim spolnim, fiziološkim i uzrasnim kategorijama. U poglavlju «Proizvodnja mesa» studenti će biti upoznati sa sustavima proizvodnje mesa, reprodukcijom, odlikama rasta jaradi, klaoničkim pokazateljima, kakvoćom trupa i kemijskim sastavom mesa. U proizvodnji mlijeka obradit će se najvažniji čimbenici koji utječu na proizvodnju, kemijski sastav, kakvoću mlijeka i preradbene osobine. Građa vlakna, rast, vrste i osobine vlakana, poglavlje je s kojim će se studenti nakratko upoznati, kao i s objektima i opremom u kozarnicima te najvažnijim bolestima koza. Cilj modula Stjecanje saznanja bitnih za nastavak diplomskih studija Animalne znanosti; osposobljen je za voditelja farme, i/ili tehnologa na farmi te upravitelja OPG. Obvezna literatura 1. Boro Mioč, Vesna Pavić (2002): Kozarstvo, Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb 2. Boro Mioč (2002): Kozarstvo u Stočarstvu, urednik Zvonimir Uremović, Agronomski fakultet, Zagreb Preporučena literatura 1. 2. 3. 4. Gall, C. (1981): Goat Production, Academic Press London Morand-Fehr, P. (1991): Goat nutrition, Pudoc Wageningen Valerie Porter (1996): Goats of the World. Farming Press, Ipswich, UK Mowlem, A. (1992): Goat Farming, second edition. Farming Press, Ipswich, UK

Redoviti profesor Boro Mioč

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

38 0 2 0 8 12

Pohađanje nastave (min 80%), seminarski rad, terenska nastava
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

141

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1159

UZGOJ I KORIŠTENJE KUNIĆA

Koordinator modula

Opis modula Svrha je uvodnih predavanja upoznati studente s poviješću uzgoja kunića te pasminama i hibridima koje se danas koriste u modernom kunićarstvu. Veći dio tih kunića studentima će biti pokazano na izložbi malih životinja koju ćemo posjetiti u sklopu terenske nastave. Zatim će uslijediti predavanja o osnovama uspješnog uzgoja, sustavima proizvodnje te nabavi i izboru rasplodnog stada kunića. U poglavlju o reprodukciji kunića studenti će steći osnovne spoznaje o reprodukcijskim karakteristikama ženke i mužjaka, načinima pripusta, duljini graviditeta i okotu. Oprema, objekti i poželjni mikroklimatski uvjeti za uzgoj kunića biti će tema prvog seminarskog rada, a studentima će na raspolaganju biti sva dostupna literatura koja obrađuje tu problematiku. Uzgoj i tov kunića te specifičnosti probave i hranidbene potrebe u pojedinim fazama njihova uzgoja biti će teme predavanja koja će uslijediti. Svjetska i domaća proizvodnja, iskorištavanje i klaonička obrada, te mogućnosti i načini plasmana kunića biti će tema drugog seminara, a studenti će uz literaturne podatke koristiti i podatke s Interneta. U posljednjem će predavanju biti govoreno o bolestima kunića te o prevenciji njihova nastajanja. Cilj modula Student stječe spoznaje o tehnologiji uzgoja kunića te je osposobljen za tehnologa na farmi kunića te stječe osnovne spoznaje za upis na diplomske studije Animalnih znanosti. Obvezna literatura 1. Silvestar Omrčen: Kunićarstvo. Globus, Zagreb 1995. 2. Antun Gjurić: Kunićarstvo. Znanje, Zagreb 1985. 3. Franjo D. i sur.: Priručnik o proizvodnji i upotrebi stočne hrane, poglavlje str. 611-623, Hrvatsko agronomsko društvo,2004. Preporučena literatura 1. Schlolaut W. : Das Grosse Buch vom Kaninchen, DLG-Verlag, 1998. 2. C. de Blas and Julian Wiseman (1998): The Nutrition of the Rabbit, CABI Publishing, Wallingford 1998. 3. Lebas F. I sur. The rabbit, husbandry, health and production, FAO, Rome 1986.

Izvanredni profesor Zlatko Janječić

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

44

12 4

Odslušano min. 90 % nastave, predani seminarski radovi i dolazak na terensku nastavu.
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

142

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

kakvoćom trupa i kemijskim sastavom mesa. (1969): Ovčarstvo Autorizirana skripta. terenska nastava i odrađene laboratorijske vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 143 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Cilj modula Stjecanje saznanja bitnih za nastavak diplomskih studija Animalne znanosti. kao i s objektima i opremom u ovčarnicima te najvažnijim bolestima ovaca u nas. H. M. (2002): Sheep Nutrition. Agronomski fakultet Zagreb Preporučena literatura 1. sa srodnicima i izvornim oblicima ovaca. poglavlje je s kojim će se studenti nakratko upoznati. Histološka građa vune. klanjem i obradom trupa. Mioč. V. s poviješću i pripitomljavanjem ovaca. sc. Agronomski fakultet. seminarski rad. Sušić (2005): Ovčarstvo. Vesna Pavić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Laboratorijske vježbe Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 2 8 12 Pohađanje nastave (min 80%). Vesna Pavić (2002): Ovčarstvo u knjizi Stočarstvo. i/ili tehnologa na farmi. nasljednosti morfoloških i proizvodnih osobina. CABI Publishing. 5. Jančić. Oxon. osposobljenost za voditelja ovčarske farme. Vesna Pavić. Zagreb 4. Dove. Fahmy. s namjenama i koristima. rast. vrste i osobine vlakana./2011. Hranidba ovaca bit će obrađena po pojedinim spolnim. UK Naziv modula: Prof. And Dove. kakvoću mlijeka i preradbene osobine. AG1160 UZGOJ I KORIŠTENJE OVACA Koordinator modula Opis modula U Hrvatskoj je uzgoj ovaca za proizvodnju mesa i mlijeka vrlo važna privredna grana. B. Obrazložit će im se važnost uzgojno-tehnoloških postupaka s janjadi od partusa do odbića i pripusta. Oxon. UK. (2002): Sheep nutrition. Stoga je važno studente preddiplomskog studija upoznati s važnošću i ulogama ovaca u svijetu i u nas. sveučilišni udžbenik (u tisku) 2. U poglavlju selekcije studenti će steći osnovne spoznaje o genetskoj strukturi ovaca. M. N. CAB International. Freer. kemijski sastav. urednik Zvonimir Uremović. M. Obvezna literatura 1. H. Freer. (1996): Prolific Sheep. odlikama rasta. U proizvodnji mlijeka obradit će se najvažniji čimbenici koji utječu na proizvodnju. Oxon. te voditelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. dr. CABI Publishing . Hrvatska mljekarska udruga. Reprodukcija je od izuzetne važnosti u svakoj ovčarskoj proizvodnji te će biti obrađena teorijski i praktično na terenu zajedno s pasminama i proizvodnjom mesa i mlijeka. te metodama selekcije. klasifikacijama pasmina i najvažnijim pasminama u svijetu i u nas te anatomskim i fiziološkim osobitostima.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. reprodukcijom.. H. U proizvodnji mesa studenti će biti upoznati sa sustavima proizvodnje mesa. S. Mitić. fiziološkim i uzrasnim kategorijama. UK 2. (1987): Ovčarstvo 3.

Vesna Pavić. industriji stočne hrane: u stručnim državnim službama: za nastavak studija na diplomskom studiju Obvezna literatura 1.: Peradarstvo. uzgoj i korištenje gusaka. Eugen Ulmer GmbH. Uremović Z. Und Hildebrand R. Kluwer Academic Publishers 2002. obavljene laboratorijske i terenske vježbe. Z. New Jersey 2004.: Peradarstvo. Zagreb . tehnologija proizvodnje konzumnih kokošjih jaja. Nemanič J. Laboratorijske vježbe: određivanje kakvoće kokošjih jaja. rad u pokusnom peradnjaku. Pearson Prentice Hall. Biološke osnove peradi. industrijskoj klaonici peradi.A. proizvodnji jaja i mesa peradi. Zagreb.Mioč. i Weaver W. Damme K.: Geflugelhaltung. 3. tehnologoja uzgoja pura i proizvodnje purećeg mesa.. uzgoj i korištenje japanskih prepelica. S. Seminari: izrada diagrama tehnoloških i proizvodnih parametara tijekom ciklusa proizvodnje peradarskih farmi. Mužic S. 2. Zagreb. izvršeni seminari Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 144 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . inkubatorskoj stanici. 5th Edition. Nakladni zavod Globus.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Senčić Đ. Colin G. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 1999. Redoviti profesor Stjepan Mužic Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 4 2 8 8 Redovito praćenjepredavanja. Marija Uremović.2002. i Berić Ž. uzgoj fazana za meso. uzgoj i korištenje biserki. 2002. AG1161 UZGOJ I KORIŠTENJE PERADI Koordinator modula Opis modula Predavanja: Značaj i stanje peradarske proizvodnje u svijetu.Janječić: Stočarstvo. 4.: Commercial Chicken Meat and Egg Production. Bell D. tehnologija proizvodnje jednodnevnog podmlatka peradi. 2. međunarodni položaj i stanje peradarstva u Hrvatskoj. Vježbe u praktikumu: Upoznavanje s tehnikom rada inkubatora. uzgoj i korištenje nojeva.: Proizvodnja kokošjih jaja. uzgoj i korištenje golubova. Fourth edition./2011. Gospodarski list. i sur. Cilj modula Polaganjem modula student je osposobljen za rad: kao tehnolog u uzgoju peradi. Terenske vježbe:posjet farmama konzumnih nesilica. tovnih pilića. 1994. Preporučena literatura 1. B. Zagreb. 3. tehnologija uzgoja pataka i proizvodnje paćjeg mesa. Poljoprivredni savjetnik. pasmine i hibridi peradi za proizvodnju jaja i mesa.Mužic. načini uzgoja i držanja peradi.: Poultry Science. tehnologija proizvodnje pilećeg mesa. 1995.

H. Agronomski fakultet Zagreb Preporučena literatura 1. uspješan rad u stručnim službama te uspješan nastavak diplomskog studija. Zvonimir Uremović i sur.J. Nothingham University Press 145 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Spoznaja o anatomskim i fiziološkim obilježjima svinja bit će osnova razumijevanju selekcije. W. U tom smislu studenti će dobiti spoznaje o stanju svinjogojstva u nas i svijetu te o biološkim i ekonomskim značajkama svinja. seminar.. Cole (2003). Kloštar Ivanić 3. načini osjemenjivanja. načinima držanja i mikroklimi. Marija Uremović (2002): Svinjogojstvo u knjizi Stočarstvo. U okviru predavanja i terenske nastave-vježbi studenti će se upoznati s posebnostima u razmnožavanju svinja (spolna dozrelost. Cilj modula Stjecanje znanja za uspješno vođenje svinjogojske proizvodnje u farmi. Colin Whitemore (): Science and practice of pig production. svojstva za selekciju i uzgojne programe. Hranidbi svinja dat će se posebna pozornost kao bitnom financijskom čimbeniku. Marija Uremović. planiranju izgradnje farme i zaštiti okoliša. Insula Ivanich. Osim toga studenti će dobiti spoznaje o načinima praćenja proizvodnje u farmi. U poglavljima iz tehnološkog procesa proizvodnje dat će se spoznaje o načinima postupanja sa svinjama i hranidbi. Marija Uremović. Agronomski fakultet Zagreb 2. AG1162 UZGOJ I KORIŠTENJE SVINJA Koordinator modula Opis modula Svinjogojstvo u stočarstvu i gospodarstvu Republike Hrvatske ima značajnu ulogu. Oxford OX20EL 2. određivanje gravidnosti)./2011.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Zvonimir Uremović (1997): Svinjogojstvo. 80%). pobuđivanje estrusa. Close and D. Blackwell Science Ltd. Obvezna literatura Docent Zoran Luković Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 0 0 8 4 10 Redovitost na predavanjima i vježbama (min. razmnožavanja i hranidbe svinja. Poglavlja iz selekcije odnosit će se na metode procjene uzgojnih vrijednosti. terenske vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 1. intrauterini razvoj. Nutrition of Sows and Boars. Zvonimir Uremović (2004): Praktično svinjogojstvo.

Nakladni Zavod Globus. Stanka Herjavec Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 56 Način izvođenja izravne nastave Cilj modula Stjecanje teoretskih i praktičnih znanja iz područja vinarstva koja će omogućiti samostalnost u praksi Obvezna literatura 1. AG1163 VINARSTVO Koordinator modula Opis modula Modul osposobljava studente za samostalni rad na području vinarstva i priprema ih za daljnje usavršavanje u struci. Zoričić: Podrumarstvo. 6 Prof. Radovanović: Tehnologija vina. Beograd. Jackson „Wine science“. R.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011. Navedeni programski dijelovi modula obuhvaćaju opća i temeljna znanja putem predavanja i vježbi iz područja tehnologije. Academic press. Zagreb. M. 1986 2. 2000 Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 14 6 Redovito pohađanje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 146 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . kemije i analitike mošta i vina. 1996 Preporučena literatura 1. IRO „Građevinska knjiga“. V.dr.

smjer proizvodnje i značajke proizvodnje i proizvoda. M.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Zagreb 2. Mirošević. Italia Izvanredni profesor Jasminka Karoglan Kontić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 8 10 8 Redovito pohađanje nastave . ./2011. d) terenske vježbe: način i postupci razmnožavanja i cijepljenja. N. b) vježbe: morfološke i anatomske značajke organa loze. «Golden marketing».. izradba seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 147 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . «Reda». Mirošević.. Podloga za vinovu lozu : . ČZP «Kmečki glas». 1986: Viticoltura generale. Roma.Sustavi generativnosti i vegetativnog razmnožavanja loze i lozni rasadnik. Fazinić.Biologija loze (sistematika. međuovisnost čimbenika klime i loze. Vrabl. klasiranje.Osnivanje proizvodnih i matičnih nasada loze. pakiranje i čuvanje repromaterijala i cijepova. N. AG1164 VINOGRADARSTVO I Koordinator modula Opis modula Obraditi će se ova poglavlja : a) predavanja: . c) seminari: proračun investicijskih sredstava (ručni rad. različiti načini cijepljenja. 1982: Praktično vinogradarstvo i vinarstvo. Regionalizacija vinogradarskih područja u svijetu i Hrvatskoj..S.Vinogradarstvo i loza. D. Ekologija loze (klimatske značajke. njega mladih trsova i postupnost oblikovanja sustava uzgoja ( naslon i oblik trsa). Nakladni zavod «Globus» . obilježavanje sadnih mjesta . N. Fregoni. NZ «Znanje» Zagreb 2. Ljubljana 3. morfologija i anatomija. životni i godišnji ciklus razvitka). 1971: Suvremeno vinogradarstvo. osnovni fiziološki procesi.. Obvezna literatura 1. Zagreb Preporučena literatura 1. J. te usvajanje agrotehničkih vještina pri podizanju proizvodnih i matičnih nasada. Institut za HZZV. materijal i usluge strojeva) pri podizanju nasada loze. prikladnost tala i položaja za uzgoj loze). 1996: Vinogradarstvo. 2003: Ampelografski atlas. Licul. . Colnarić.. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja o mogućnostima i načinu uzgoja loze u agroekosustavu.Premužić.. Zagreb 3. priprema za sadnju i sadnja . 1980: Vinogradništvo. R..

Seminar: izrada projekta podizanja proizvodnog nasada vinove loze Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja o mogućnostima i načinu podizanja proizvodnih nasada. Zagreb 3. zahvati zelenog reza. Zagreb Izvanredni profesor Bernard Kozina Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 4 6 6 20 Redovito pohađanje nastave.G. (1996): Biology of the grapevine. Nakladni zavod Globus./2011. AG1165 VINOGRADARSTVO 2 Koordinator modula Opis modula Obradit će se poglavlja: podizanje vinograda.. U sklopu vježbi odraditi će se pripreme za sadnju i sadnja vinove loze. Williams. N. A. D. (1979): Vinogradarstvo I i II. M.. Novi Sad 2. (1993): Praktično vinogradarstvo i vinarstvo.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Nakladni zavod Znanje. navodnjavanje vinograda. (1996): Vinogradarstvo. seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1. te berba grožđa.P... Premužić. pripreme za berbu i berba grožđa. Cambridge. D. Burić. rezidba vinove loze (rez u zrelo i zelena rezidba). Licul.. te o sustavima uzgoja vinove loze Obvezna literatura 1.E. Mullins. Bouquet. Mirošević. University press.. USA 148 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . rezidba vinove loze. L. Radnički univerzitet «R. uzgojni oblici. njega mladog nasada i formiranje uzgojnog obilka. Ćirpanov». R.. postavljanje armature u vinogradu. gnojidba vinograda. sustavi uzdržavanja tla u vinogradu.

Štampar. M. Opće voćarstvo. Tomislav Jemrić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 32 4 12 8 4 Redovito pohađanje nastave i pozitivno ocijenjen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 149 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. I. Academic press.dr. 1991. Timber Press. 1995. vježbe i terensku nastavuUključen je samostalni rad studenata kroz seminare koje studenti izabiru sukladno vlastitim interesima uz konzultacije s koordinatorom modula. San Diego 2. 1997. Pallardy. 1966. T. Zagreb (odabrana poglavlja) 2. Obvezna literatura 1.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Sveučilište u Zagrebu./2011. Zagreb Preporučena literatura 1. Oregon Prof. Third edition. Miljković. S. Westwood.sc. Kozlowski. Suvremeno voćarstvo (opći dio). T. Portland. Temperate-zone pomology... physiology and culture. Growth control in woody plants. razmnožavanja i ekoloških uvjeta za uzgoj voćaka. N. G. K. Cilj modula Student dobiva temeljna znanja potrebna za nastavak studija i razumijevanje ostalih modula iz voćarske domene i osnovne vještine za svladavanje tehnologije proizvodnje voća u praksi. Nastava uključuje predavanja. Znanje. AG1166 VOĆARSTVO I Koordinator modula Opis modula U modulu se obrađuju poglavlja iz morfologije. fiziologije rasta i rodnosti te pomotehničkih i agrotehničkih zahvata.

R. ISBN 95397191-0-0 3. M. Production and Uses. 1978. Ciljevi oplemenjivanja.) 1999. Cherries: Crop Physiology. CABI Publishing.) 2.) 1996. Načini razmnožavanja voćaka. Looney.D.psu. sorti i podloga. Warrington.E. Webster.E. Ekološki čimbenici.htm Frutticoltura speciale. Production and Uses. Pennsylvania Tree Fruit Production Guide. M. Osnove fiziologije rasta i rodnosti. Cilj modula Upoznavanje s gospodarski važnim voćnim vrstama koje se uzgajaju u kontinentalnom području Republike Hrvatske. Apples: Botany.. 1991. Temperate-zone Pomology. N. mogućnosti i ograničenja za suvremenu proizvodnju. Upoznavanje suvremenih tehnologija uzgoja voćaka.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Preporučena literatura 1.) 2003. Ferree. 1996. CABI Publishing. pripreme za podizanje voćnjaka za pojedine voćne vrste. http://tfpg. Upoznavanje s pomološkim osobinama sorata prikladnih za uzgoj u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske. Šljiva. Freeman (ed. izbor lokacije.edu/introduction/pdf.. Ulmer GmbH & Co. ISBN 86-7157-159-9 5. I. CABI Publishing. Biološka svojstva vrsta. Proučavanje proizvodnog prostora. Fischer. Fragaria – Zagreb.J (eds. (eds. W. Temperate and Subtropical Fruit Production. 1995.. ISBN 0-85198-936-5 Izvanredni profesor Zlatko Čmelik Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa Način polaganja ispita 26 2 6 14 4 4 Pismeno Usmeno ☑ ☑ 150 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . ISBN 0-85199-592-6 5. Westwood. I. Gliha. Obvezna literatura 1. Sorte krušaka u suvremenoj proizvodnji. P. 1991. 4. D.C. Looney.cas./2011. Farbatlas Obstsorten. 1997. Suvremeno voćarstvo. Znanje –Zagreb. Jackson. 3. Pomološki opis gospodarski važnih sorata. Miljković. Stuttgart. Izvorne vrste koje su sudjelovale u stvaranju sorti i podloga. Partenon – Beograd. 2. REDA – Roma. Mišić. N.N. AG1167 VOĆARSTVO II Koordinator modula Opis modula Stanje voćarstva u Republici Hrvatskoj i u svijetu. ISBN 0-85199-271-4 4. D. A.H. (eds. Posebnosti tehnologije proizvodnje pojedinih voćnih vrsta.

pojam klastera i uloga zadruge u lokalnom gospodarskom razvitku. Zagreb 4./2011. Ekonomski fakutet. Split 2. odlike i modeli reprodukcije. Poljoprivredno zadrugarstvo Hrvatske. pojam. (1990). Zadruga u agrobiznisu i promjene. Maleković S. kako zadruga posluje i poslovna sredstva. Mrnjavac). Zadružne škole i filozofija zadružnog organiziranja. i sur: Ekonomika poljoprivrede. Tratnik M. AF. Menedžment malog poduzeća. izgradnja vrijednosti i vrste strateških saveza. prezentacija i predaja seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 151 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Sinergija. (2003). Zagreb 6. Strategija razvoja zadrugarstva Hrvatske. interni mateirjali 5. Strateški savezi-suradnjom poduzeća do konkurentskih prednosti (G. Sociologija sela. Zagreb 3. (1991). Zadružno organiziranje i poslovno okrupnjavanje gospodarske strukture. CARDS program EU za Hrvatsku. Skupina autora (2002). Pašalić Ž. stanje. kao i stjecanje i razvijanje znanja za nastavak studija.**Cooperatives and Local Developement. (2000). 5. (2000).ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. poslovna suradnja i poslovno povezivanje. Zagreb 4. Markulin). Lokalni sustavi malih poduzeća. Christopher D. Potpora razvoju zadrugarstva Hrvatske. Ekonomika poduzeća. zadružno zakonodavstvo. Zadruga kao specifični organizacijski oblik i načela poslovanja. evolucija socio-ekonomske suradnje (kooperacije): (a) na razini pojedinca. mjesto zadruge u strateškim savezima. kooperacija i udruživanje (malih) poljoprivrednih gospodarstava – čimbenici stabilnosti i konkurentnosti. zadružni menagement i zadružni marketing. "nova poljoprivreda" i "nova zadruga". Theory and Aplications for the 21st Century 3. Predavanja-umnoženi interni materijali. Merrett and Norman Walzer (2004). (b) na razini gospodarstava (obiteljskog). perspektive). (2002). N. Tipurić D. mogući pristup restrukturiranju gospodarstva i regionalni razvitak (Ž. Zagreb Preporučena literatura 1. Žimbrek T. Zagreb 2. Bateman M. Obvezna literatura 1. Cilj modula Stjecanje nužnih znanja o organizacijsko-poslovnim posebitostima zadrugarstva i poslovnog povezivanja za kvalitetan management. Kooperacija i individualizam-interpretacija sheme po Gaston Lanneaua. AG1168 ZADRUGARSTVO I POSLOVNO POVEZIVANJE U AGROBIZNISU Koordinator modula Opis modula Pojam i povijest zadružnog organiziranja u nas i u svijetu. Uvod u poslovnu ekonmiju. Mataga Ž. modelski prikazi reprodukcije. (povijest. (2005). 2005. Temeljni markro-ekonomski čimbenici reprodukcije obiteljskih gospodarstava. poslovne i menađerske distinkcije. Globalne socio-ekonomske nužnosti suradnje. Unutarnji i vanjski čimbenici reprodukcije obiteljskih gospodarstava u nas. Zadruga i zadružno organiziranje.. TIVA. Kooperacija. Siropolis C. Strateški savezi u agrobiznisu: pojam način. Varaždin docent Miroslav Tratnik Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 18 12 Pohađanje predavanja. ****: Zbornik prijevoda-aktualni seminarski materijali iz svjetskog zadrugarstva. Zagreb. pojam i podjela. Poljoprivredno zadrugarstvo. Tranik M. izrada. Mate.

Studenske prezentacije odabranih tema iz najvažnijih zakona i pod zakonskih propisa u području poljoprivrede. Žimbrek T... (2003). Zakoni u poljoprivredi. Seminarska nastava iz izabranih zakona i uredbi Zajedničke poljoprivredne politike odnosnih za agrobiznis. i sur. (2001). praksu i politiku (prijevod Tito Žimbrek). Vijeće za istraživanja u poljoprivredi (Glavni istraživač Tito Žimbrek).Zagreb 5. odjel “Prehrana”. uvod u teoriju. Pregled najvažnijih zakona i pod zakonskih propisa u poljoprivredi RH. Zagreb 4. (1998-2000). Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji. šumarstva i vodnoga gospodarstva RH 3. rada u upravnim i stručnim službama. šumarstva i vodnoga gospodarstva RH i FAO UN 152 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . šumarstva i vodnoga gospodarstva RH.. Cilj modula Poznavanje legislative u poljoprivredi omogućuje nužna znanja za obavljanje poslovnih aktivnosti. postavke i objašnjenja pojmova. . Prijedlog zakona o poljoprivredi. Pregled zakona i uredbi Zajedničke poljoprivredne politike EU po sektorima. Ministarstvo poljoprivrede. stoljeću”.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. ribarstva i vodnog gospodarstva u RH. Žimbrek T.. Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert. Žutinić Đ. Projekt.. Božić M. (Voditelj Tito Žimbrek). Žimbrek T. Žimbrek T. Zagreb 3.(ur. Prilagodba nacionalnih zakona sustavu i legislativi EU. redoviti profesor Ramona Franić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 28 32 Pozitivno ocijenjen seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1.. Ministarstvo poljoprivrede. Ograničenje kupovine i zakupa zemljišta.skripta. Hrana i poljoprivreda u tržnom gospodarstvu. "MATE"d. šumarstva i vodnoga gospodarstva RH 5. Žimbrek T. i sur.. ribarstva i vodnog gospodarstva u RH.o. (2002). Skripta. (2001). i sur. Žimbrek T.objašnjenja uz Zakon o poljoprivredi Republike Hrvatske. Ministarstvo poljoprivrede. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2.o. Izazovi ekonomske i pravne prilagodbe. Vlada R H. (2004). Par V. Veić I. zakonska podloga u međunarodnoj trgovini poljoprivrednim proizvodima. Zakoni i pravilnici iz područja agrobiznisa Preporučena literatura 1./2011. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. AG1169 ZAKONODAVSTVO U AGROBIZNISU Koordinator modula Opis modula Uvod u modul. (2000). Juračak J. Nacrt Nacionalnog programa za poljoprivredu i seoska područja. regionalne specifičnosti. (Voditelj Miroslav Božić). Par V. Ministarstvo poljoprivrede. Katarina Ott). u vođenju poljoprivrednog gospodarstva. (2001).. Franić R. Karoglan-Todorić S. Pravni okvir djelovanja u području poljoprivrede.. Žimbrek T.. u Strategija razvitka Republike Hrvatske “Hrvatska u 21. Jurišić Ž. (Voditelj: Tito Žimbrek). Strategija razvitka hrvatske poljoprivrede. Private Farmer Support Services Project-Farm Survey. Zagreb 4.. definicije. Agrarna ekonomika I-V. Skupina autora (2003). Par V. Stanje poljoprivrede i ocjene mogućih promjena . Tracy M.

Centre Technique Interprofessionnel des Fruits et Légumes.D. Growing Vegetable under Direct Covers. sustav plutajućih kontejnera. Goldsberry K. pozitivno ocijenjeni programi (seminarski radovi) Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 153 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Gojenje vrtnin v zavarovanem prostoru (odabrana poglavlja). Materijali za pokrivanje zaštićenih prostora. von Zabeltitz Ch. Garnaud J. dinamički). postižu se temeljna znanja i vještine o odabiru: tipa zaštićenog prostora i pokrovnog materijala. Obvezna literatura 1. Pavlek P. oprema i proračun smanjenja gubitaka.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. “fan-jet” sustav. sintetski). Upotreba perforirane folije za pokrivanje povrtnih kultura.J. (2004). Elementi za izradu plana izgradnje. Toplina: sustavi grijanja (statički. plastenici. Holley W. Heblin D. (1980). Agronomski glasnik 4:425-434 5. Ljubljana 3. Opće povrćarstvo (odabrana poglavlja). AG1170 ZAŠTIĆENI PROSTORI Koordinator modula Opis modula Značaj i funkcija zaštićenih prostora u Hrvatskoj i u svijetu.. staklenici). Hanan J. Oblici. Materijali za izgradnju nosive konstrukcije i pokrovni materijali. (1994). adiabatsko hlađenje). kišenje krova. Gerst J. Borošić J.. (1978).. tehnologije uzgoja i različita podneblja. malčiranje tla polimerima. zaštićeni prostori s nosivom konstrukcijom (niski i visoki tuneli. načina i opreme za zaštitu kultura od štetočinja. Preventivne mjere u kontroli biljnih štetočinja. rukopis) Preporučena literatura 1. Zaštićeni prostori (dijelovi skripte. Kvaliteta vode i izbor metode navodnjavanja. Stuttgart 2. Tipovi zaštićenih prostora: individualna zaštita. Borošić J. Principi i oprema za sterilizaciju tla. Relativna vlaga zraka: proračun sustava ventilacije. Borošić J. Sotton M. proračun gubitaka i potrebe goriva. Gewächshäuser. 1978.. Hidroponske tehnike uzgoja bilja: na inertnim supstratima (anorganski.. Novak B..-J. Eugen Ulmer. Cilj modula Za određene skupine kultura. Paris 3. Osvald J. načina i opreme za regulaciju svojstava tla. CO2: potrebe i oprema.-C. SpringerVerlag. aeroponski sustav). bez supstrata (tehnika hranjivog filma. Greenhouse Management. Kogoj-Osvald M. ČZP Kmečki glas. zasjenjivanje. Sveučilište u Zagrebu 2.. organski. izravno prekrivanje usjeva. Svjetlo: oprema i proračun potreba. Berlin redoviti profesor Josip Borošić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 12 12 8 Obavljene praktične vježbe u praktikumu i na pokušalištu. Optimalne i minimalne vrijednosti te principi poboljšanja fizikalnih i kemijskih svojstava tla u zaštićenom prostoru. (1994). 1985. klijališta. Poljoprivredne aktualnosti 30(6):937-944 4. (1985). metode i oprema za smanjenje temperature zraka (provjetravanje. pozitivno ocijenjeni programi (seminarski radovi) Uvjeti za dobivanje potpisa Obavljene praktične vježbe u praktikumu i na pokušalištu. proračun potrebe i način primjene gnojiva. Planung and Bau. načina i opreme za regulaciju mikroklime. zamagljivanje.L./2011.

(ed) (1995): Environmental Science for Environmental Management. AG1171 ZAŠTITA OKOLIŠA I KRAJOBRAZA Koordinator modula Opis modula Zaštita okoliša kao preokupacija sadašnjih društava. Mjerenje promjene i vrednovanje utjecaja. Harlow 2. Međunarodne konvencije i dogovori o zaštiti okoliša. mjere za poboljšanje razvojnog projekta. et al (ed. Glasson J.) (1997): The politics of sustainable development: Theory. Baker S. Demonstracija primjera studije utjecaja na okoliš. Wood C. John Wiley&Sons. T. Definiranje vrijednosti: potencijali za razvoj. zaštita prirode. Okolišni monitoring. izvještaj. zaštita prirodnih izvora. Routledge. privlačnosti (vizualne. London 3. Sanacijske (kurativne) i preventivne zaštitne djelatnosti. u doživljavanju) krajobraza. sc. Opća načela zaštite okoliša. Dasman R. London 154 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . uključivanje javnosti. Administrativni postupci: 'screening'. Procjene utjecaja na okoliš. Glavni problemi zaštite okoliša u svetu. Harlow Preporučena literatura 1. UCL Press. 'scoping'. (1996): Introduction to Environmental Impact Assessment. Podsustavi krajobraza. u zemlji. O'Riordan. Longman. Doc dr. Okolišni pregled. Longman. Kvalitete krajobraza. Sustavi zaštite prirode. Zaštita od zagađivanja. Sustavi okoliša. F. (1973): Ecological Principles for Economic Development. Krajobraz kao dio okoliša. London 2. (1995): Environmental Impact Assessment: A Comparative Review. Planovi upravljanja. Priroda zahtjeva za zaštitu okoliša. Mjere za smanjivanje ili eliminaciju utjecaja na krajobraz. iznimni krajobrazi. prirodne vrijednosti. Oruđa zaštite okoliša. Normativi i standardi u krajobrazu: parkovi i rezervati prirode./2011. Obvezna literatura 1. Normativi i standardi.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. policy and practice within the European Uninon. Studije utjecaja na okoliš: prostorne i tehnološke. Struktura studije. Sonja Butula Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 26 34 Završen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Cilj modula Dati studentima osnovna znanja o naukama o okolišu i osposobiti studente za izradu okolišnog pregleda i studije utjecaja na okoliš. Ponderiranje i analiza osjetljivosti. Promjena okoliša i utjecaj na okoliš. Europske direktive. interdisciplinarnosti i transdisciplinarnosti. O multidisciplinarnosti. suglasnost za poduhvat u prostoru.

Pregled sredstava za zaštitu bilja. Bellardi. Br. Čizmić: Štetočinje povrća. korjenastog povrća..ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Moore. C. Edagricole. Dat će se prikaz mjera zaštite najvažnijih kultura kao i sredstva za zaštitu. Ctifl. Edagriocole Bologna. Memento désherbge des légumes et petits fruits.Verona. I.M. Čakovec. B. Na taj način studenti će biti upoznati sa osnovama entomologije. Prikaz će uključivati opis. Zrinski.A. Pagliarini. 2004. Pagliarini. AG1172 ZAŠTITA POVRĆA I UKRASNOG BILJA OD ŠTETOČINJA Koordinator modula Opis modula Modul će razmatrati štetočinje koje ugrožavaju povrće i ukrasno bilje na otvorenom i zaštienom prostoru. 4. 2. Paris.. N. Jurjević. lepirnjača. zoologije... nematologije. Bologna 4. et al. s posebnim naglaskom na prepoznavanje specifičnih oštećenja od štetnika. (1998). Poseban naglasak bit će na uzročnicima bolesti koji se prenose sjemenom povrća i cvijeća.. plodovitog povrća. simptoma bolesti i korovnih vrsta .E. kupusnjača. Zagreb docent Tihomir Miličević Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 41 14 5 Redovito pohađanje nastave i vježbi.. Cvjetković. lisnatog povrća. biologiju i gospodarsko značenje štetočinja. Horst. (1997): Sve o krizantemi. (1978): Diseases of Bulbs.R. Ferrari. N.: Avversita delle piante ornamentali(virosi e fitoplasmosi). Maceljski. Bit će dan prikaz ekonomski značajnih štetnika.B. APS 5. Ministry of agriculture 2. Edizioni del informatore agrario. Pelletier J. 2/3 tekuće godine 3. Moreau B. Garibaldi.. Berttaccini.. Cilj modula Dobivaju se osnovna znanja o integriranoj zaštita od štetočinja povrća i cvijeća. bolesti i korova krumpira. Z. Obvezna literatura 1. Glasilo biljne zaštite. J. M. London. (2003): Malattie e parassiti delle piante da fiore. M. Lj. fitopatologije. Igrc Barčić. izrada seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 155 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .K (2000): Compendium of rose diseases. Barić. ornamentali e forestali.. K. Ž. Interna skripta (odabrani radovi Zavoda za herbologiju iz tematskog područja) na CDu ili kopije 5. (2000): Malattie delle piante ornamentali. Oštrec. 3. preporučene Internet stranic Preporučena literatura 1. lukovičastog povrća.Osposobljava se za vođenje zaštite od štetočinja u različitim tehnologijama uzgoja povrća i cvijeća. HAD./2011. Ostijić. fitofarmacije s ekotoksikologijom i integrirane zaštite povrća i ukrasnog bilja. višegodišnjeg povrća i najučestalijih vrsta ukrasnog bilja.A.

5. 5. Maude R. Igrc. Maceljski M. Butorac.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 9th edition. Zagreb. Oxford. (2002). E. Cilj modula Stečena znanja studenti će koristiti u obavljanju osnovnih poslova zaštite ratarskih kultura na gospodarstvima. Maceljski i sur. CAB International. Suvremena poljoprivredna proizvodnja nije moguća bez provođenja mjera zaštite od bolesti. Zavod za zaštitu bilja u poljprivredi i šumarstvu R. Zagreb. Kovačević Ž. 3. (2002): Poljoprivredna entomologija. 2. Seminarski rad predstavljati će samostalan rad studenta u kojem će se temeljem stečenih znanja i pretraživanja literature predložiti moguća rješenja za pojedine specifične probleme u nekoj od ratarskih kultura. te poznavanje raspoloživih načina njihovog suzbijanja. (1999): Opća agronomija. (1989) Field crop diseases handbook. J. Blackwell ScienceLtd. A. (1991): Entomologija. Hrvatske Izvanredni profesor Renata Bažok Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 4 10 8 8 Kolokvij iz vježbi i izrada seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. herbara korova i herbara biljnih bolesti dobiti osnovna znanja o detekciji najvažnijih štetočinja u ratarskim kulturama i vremenu njihove moguće pojave u usjevu.. New York. 2. Maceljski. Sveučilišna naklada Liber./2011. Znanje. Čakovec – odabrana poglavlja Skupina autora (2003) Bolesti pšenice..štetne i korisne vrste u ratarskim usjevima. Weed Management Handbook. U okviru modula studenti će se kroz predavanja upoznati sa štetnicima. štetnika i korova. Maceljski i suradnici (2004) Glasilo biljne zaštite br. Obvezna literatura 1.F. University Press Cambridge (odabrana poglavlja). Panjan M. 4.. Cilj terenske nastave je da se studenti upoznaju sa simptomima napada pojedinih biljnih bolesti i štetnika u proizvodnim uvjetima. Zrinski. njihovom biologijom. U okviru vježbi studenti će kroz izrade zbirki kukaca. (1996) Seedborne Diseases and Their Control. uzročnicima bolesti i korovima u ratarskim kulturama. (odabrana poglavlja) 4. 3. Naylor R. Interna skripta (odabrani radovi stručnjaka Zavoda za herbologiju) na CD ili kopije 6. (2002): Priručnik iz zaštite bilja. M. 275-341. Kišpatić J. L. Glasilo biljne zaštite. 2-3. štetnosti i raspoloživim metodama njihovog suzbijanja. te u slučaju nastavka studiranja na diplomskim studijima fitomedicine i biljnih znanosti. Nyvall R. AG1173 ZAŠTITA RATARSKIH KULTURA OD ŠTETOČINJA Koordinator modula Opis modula Proizvodnja ratarskih kultura vrlo je važan segment unutar poljoprivrede. Preduvjet uspješnom provođenju mjera zaštite je poznavanje najvažnijih bolesti štetnika i korova koji napadaju ratarske kulture.. 5. Maceljski. (1968): Bolesti i štetnici ratarskog bilja. M. Školska knjiga 6.B. Preporučene internet stranice 156 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .

A. AG1174 ZAŠTITA VOĆAKA I VINOVE LOZE OD ŠTETOČINJA Koordinator modula Opis modula Modul će razmatrati najvažnije štetnike. fitopatologije i herbologije i imaju temeljno znanje o uzgoju pojedinih kultura. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 157 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .Rode( 1996) Pflanzenschutz im integrierten Obstbau Ulmer-Gmbh( izabrana poglavlja) 4. Ciglar./2011. d. Čakovec 3. uvjeti za infekciju i mogućnosti suzbijanja bolesti. F. bolesti i korove po pojedinim voćnim vrstama i štetočinje vinove loze. I. (1987). Maceljski i sur. Nizozemska 2. Čakovec 2. preporučene Internet stranice izvanredni profesor Božena Barić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 10 6 6 Redovito pohađanje predavanja. Zrinski d. prije svega ekološki prihvatljive do konvencionalne kemijske zaštite. Bit će dat prikaz najvažnijih bolesti po kulturama.Bolesti voćaka i vinove loze Agronomski fakultet Zagreb Preporučena literatura 1. procjeni populacije. Cilj modula Student dobiva osnovna znanja iz zaštite voćaka i vinove loze od bolesti. M. Maceljski. (1998): Integrirana zaštita voćnjaka i vinograda (odabrana poglavlja). 23 4. W. (2004).ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Kišpatić ( 1992). načinu praćenja štetnika. Obvezna literatura 1. A.. Poseban značaj će biti dat na prevenciju pojave štetočinja. štetnosti i načinu determinacije. Robinson D. Razmatrati će se i antagonsti štetočinja i njihova uloga u ekosustavu voćnjaka i vinograda. Zrinski d. Modul je namjenjen studentima koji su stekli temeljna znanja iz entomologije. (2002): Poljoprivredna entomologija (odabrana poglavlja). B (2000) Bolesti vinove loze -Interna skripta 3. d. štetnika i korova koja će mu poslužiti u proizvodnji ili kao temelj za kasniju nadgradnju. Weed Control on Vine and Soft Fruits. determinacija uzročnika bolesti. Balkema. Glasilo biljne zaštite. Cavalloro R. Rotterdam. Studenti će biti upoznati s načinima zaštite. terenskih vježbi i seminari. Pregled sredstava za zaštitu bilja u Hrvatskoj. Cvjetković. Studenti će biti upoznati s načinima prepoznavanja štetnika na osnovu oštećenja pojedinih biljnih organa.

neke zarazne bolesti u pojedinih vrsta životinja.Agencija za posebni otpad. ddd u stočarstvu. Rupić. S. koprološka pretraga Terenske vježbe: pristup i postupak s životinjom. Rupić. Zagreb. 1988./2011. Zdravstvena zaštita domaćih životinja. 1996. Virusne bolesti životinja. Državna uprava za zaštitu okoliša. Stvarnost-JAZU Zagreb. 5.V. 2005 (u pripremi za tisak). Rupić. Agronomski fakultet. neke parazitarne bolesti u pojedinih vrsta životinja. V. 1996. Pokret prijatelja prirode "Lijepa naša" i APO . Hrvatska mljekarska udruga. patologija reprodukcije. animalna higijena s patologijom. pravilna i sigurna uporaba. klinički pregled vimena. Cvetnić. Mlijeko. od farme do mljekare. Medicinska naklada. A. dišnog i urogenitalnog sustava. Medicinska naklada. Veterinarski priručnik. odabrana poglavlja unutrašnjih bolesti. Agronomski fakultet Zagreb. značaj i pojava parazitarnih bolesti životinja. V. Vježbe u praktikumu: MPP. 4. Jasmina Havranek i Vlatko Rupić. Veterinar u kući. Zagreb. Logos. BKA. Jumena Zagreb. osnove opće patologije i imunologije. Bakterijske i gljivične bolesti životinja. Kemijska sredstva u poljoprivredi. 2. Cvetnić. Moći se raditi u mljekarama. značaj i pojava zaraznih bolesti u uzgoju. 4. Rupić. 5. trihinoskopija. 1998. trgovačkim firmama koje se bave stokom. 2003. 3. fiziologija i patologija reprodukcije. Zagreb. Zdravstvena zaštita domaćih životinja. Redoviti profesor Vlatko Rupić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 4 4 24 Redovitu dolazak na predavanja. moći će držati karantene stoke. skupina autora. Cilj modula Nakon polaganja završnog ispita studenti će biti osposobljeni za rad na stočarskim farmama svih konvencionalnih vrsta životinjia. AG1175 ZAŠTITA ZDRAVLJA ŽIVOTINJA Koordinator modula Opis modula Predavanja: Opća patologija s imunologijom. 1994. unutrašnje bolesti i njihov značaj. Praktično izvođenje DDD. Sveučilišna naklada LIBER. I i II dio. obavezan dolazak na laboratorijske i terenske vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 158 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 1993. V. osnove dijagnostike. mikroklimatski pregled stočnih nastamba. Rupić. Asaj. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. 2003. zaraznih i parazitarnih bolesti. Obvezna literatura 1. 3. Preporučena literatura 1. Osnove DDD. opći klinički pregled. Zagreb.V. Higijena na farmi i u okolišu. 2002. uvoznim firmama. zoohigijena i ddd. pregled probavnog. 2.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Dijagnosticiranje zaraznih bolesti životinja i upala vimena krava. S. osnove farmakologije.

ugljikohidrata. Zavod za kemiju. dr. Školska knjiga. posebno kemije. Đumija . Predavanja i PowerPoint-prezentacija (Merlin-sustav e-učenje) Preporučena literatura 1. S. sc. Zagreb. 1995.Programski dijelovi modula su sljedeći: Opća i anorganska kemija daje studentima osnovna znanja koja su potrebna za razumijevanje kemijskih reakcija. razumiijevanje i primjenu u svim segmentima poljoprivrednih znanosti (osnovni kemijski zakonii. Cilj modula Teoretska i praktična znanja osnovnih kemijskih procesa studentima su osnova za razumijevanje i primjenu u agronomskoj struci. enzima. Odslušana predavanja.. 6 Doc. I. Lj. proteina. Kemijsko računanje za studente Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Agronomski fakultet. 2000. odrađene laboratorijske vježbe. 2000. energijskih promjena kod kemijskih reakcija te fizikalnim i kemijskim svojstvima biogenih elemenata (primijenjena kemija za agronome). odabrana poglavlja 2. Zagreb. izrađeni seminarski zadaci. 1995. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Polaganje ispita se provodi preko parcijalnih testova znanja . Lipanović. Zavod za kemiju. I/II dio. odabrana poglavlja 3. lipida. Obvezna literatura 1. interna skripta. Laboratorijske vježbe omogućuju studentima kroz praktičan i samostalan rad savladavanje osnovnih laboratorijskih postupaka kvalitativne i kvantitativne kemijske analize. osobine kemijskih elemenata i spojeva značajnih za proučavanje procesa poljoprivredne proizvodnje). Manitašević. Na jednostavan način upoznaje studente s funkcijom vitaminima. Kemijski elementi i spojevi. Organska kemija. Opća i anorganska kemija. Filipović. Marija Bujan Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 15 5 - Program modula Agrikulturna kemija omogućuje studentima stjecanje temeljnih teorijskih i praktičnih znanja iz kemije koja su neophodna za uspješan studij. odabrana poglavlja 159 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zagreb..interna skripta 2. AG1500 AGRIKULTURNA KEMIJA Koordinator modula Opis modula Uspješan rad u bilo kojem segmentu agronomske struke danas je gotovo nezamisliv bez poznavanja i razumijevanja osnova prirodnih znanosti. kemijsko računanje stehiometrija. J. Zagreb. Organska kemija obrađuje strukturu i kemijsku reaktivnost organskih spojeva što je temelj za mnogobrojne primjene./2011.

Norton&Company. A. Jelavić. W. izd. "Tržništvo". Božić. (1992): Ekonomija 14. Starčević. profesor Vjekoslav Par Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 10 5 15 seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 160 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. J. Theory and Application. Osigurati dostatna znanja neophodna za razumijevanje makroekonomskih pojmova i problema.A. Kolega. Međunarodna trgovina i svjetska ekonomija. definicije i metode. Šamanović. Temeljni pristupi-osnovni problemi ekonomske organizacije i proizvodni čimbenici.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (2001): Hrvatsko poljodjelsko tržište. Zagreb (odabrana poglavlja) 2. Ekonomski fakultet. Preporučena literatura 1.. proizvodnja. 3. Edwin Mansfield (1994) : Microeconomics./2011. Samuelson.o. Inc. teorija troškova i odluke. "MATE" d. kao i za nastavak studija u diplomskom studiju ABRR. Ponuda. Schiller (1993): Esentials of economics . potražnja i tržište proizvoda i usluga. AG1501 UVOD U MIKROEKONOMIKU Koordinator modula Opis modula Proučavajući mikroekonomiju. Bredley R. Mikroekonomski pojmovi i ciljevi.o. Obvezna literatura 1.. Analiza troškova. proizvodnja i organizacija poduzeća. Mc Grow-Hill izv. Split. A. P. Cilj modula Upoznati studente s ekonomskim ponašanjem poljoprivrednih gospodarstava odnosno čimbenicima koji djeluju na njihovo ponašanje.W. ispitujemo ponašanje pojedinih dijelova privrede. W. A.. Uvod u modul.. Zagreb 2. Nordhaus. (1995): Ekonomika poduzeća. P. Ravlić. M.

Katarina Ott). "MATE"d. Tržište i tržni mehanizam.au/Teachstud/dexed/docs/rurality. Gospodarski sustav i poljoprivreda. Ramona. "MATE" d.. (2000): Hrana i poljoprivreda u tržnom gospodarstvu. Zadrugarstvo i poslovno organiziranje. uvod u teoriju. Božić. Makroekonomska. Međunarodni odnosi u agrobiznisu. Cilj modula 14 - Prof. D. Zagreb 4. (Đurđica Žutinić. Makroekonomski pojmovi i ciljevi.dr.o. XI izdanje. Brkić. AG1502 UVOD U MAKROEKONOMIKU Koordinator modula Opis modula Definicije i metode agrarne ekonomike. i drugi (2003): Hrvatski gospodarski razvoj.. interni prijevod na hrvatski jezik). praksu i politiku (prijevod Tito Žimbrek). T (2003): Pretpostavke za uključivanje poljoprivrede u proces pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji u: Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji (ur. Zagreb (odabrana poglavlja) 2. Babić. "Politička kultura". W. Samuelson. Zagreb 5. Prilagodba europskoj zajednici hrvatske poljoprivrede. (2001): Hrvatsko poljodjelsko tržište. Žimbrek. "Tržništvo".o.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Tracy. A./2011. T. A. S. "Agrarno Savjetovanje". Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Pozitivno ocjenjene vježbe i seminari Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 161 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 4. P. M. Zagreb 3. I.edu. Žutinić. šumarstva i ribarstva.. Ivo Grgić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 16 Modul obuhvaća osnove makro agroekonomike odnosno marketinga te društvenog aspekta poljoprivrede i ruralnih zajednica što omogućuju razumijevanje više drugih modula u preddiplomskom i diplomskom studiju. marketinški proces. HAZU.o. Nordhaus.131-144.o. (2000): Ekonomija 17. Đurđica (2002): Društveni aspekt razvoja seoskih područja (urednik Ante Kolega). Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 3. (2005. Proizvodni resursi i teorija proizvodnje u agrobiznisu. „MATE“ d. Agregatna ponuda i potražnja.o. Žimbrek. Družić. M.Zagreb 5. Franić.sc.html. (1993): Definition of Rurality. Poljoprivreda kao podsustav sociokulturnog sustava. Kolega. M. marketinški instrumenti. Kovačić. Društveni aspekt poljoprivrede i ruralnih zajednica. www. Definicija i koncepcija marketinga. Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert. Withman. agrarna i ruralna politika. Teorija gospodarskog razvitka i rasta..o.-izabrana predavanja. Zagreb 2.nexus. M. izd. (2000): Makroekonomija. (2004): Agrarna ekonomika I-V.): Izravna prodaja seljačkih proizvoda. Obvezna literatura 1. Zagreb (odabrana poglavlja) Preporučena literatura 1. str.

ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.. Wallingford. L. Wallingford. CABI Publishing. U okviru modula studenti će se upoznati s osnovama terapijskog jahanja za osobe s invaliditetom. 2004. CABI Publishing. Ćurković (2007. UK.T. U okviru praktičnih vježbi studenti će se upoznati s osnovnom kondicijskom pripremom i trenažnim vježbama koje utječu na razvoj i unapređenje dominantnih funkcionalnih i motoričkih sposobnosti u jahanju.. AG1550 JAHANJE Koordinator modula Opis modula Jahanje. Ruvinsky. rekreativno i sportsko. Diplomski rad. Studenti preddiplomskog studija trebaju upoznati osnovna teorijska i praktična znanja o jahanju te razviti i unaprijediti sposobnosti i vještine potrebne za samostalno jahanje.T. H. A.Praktičnim vježbama studenti će steći praktična znanja o osnovama jahanja: uzjahivanje. u gospodarski razvijenijim društvima atraktivna je sportska disciplina. A. UK. U: The Genetics of the Horse (Ed. U okviru teorijskih predavanja upoznat će pasmine konja. (2001): Equine Locomotion. A. Ivanković. S. Patačko Z. funkcionalnu građu konja.): Okvir kondicijske pripreme u školi jahanja. Preporučena literatura 1. UK. rekreativnom i terapijskom jahanju te osnovama kondicijske pripreme u jahanju./2011. Bowling. Docent Romana Caput-Jogunica Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 8 18 2 2 1 kolokvij i 2 seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 162 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zbornik radova međunarodne konferencije: Kondicijska priprema sportaša. Zagreb. H (2001): Social Behaviour in Farm Animals.). Clayton. Black. sjahivanje.: Bowling A. Obvezna literatura 1. Gonyou. Cilj modula Stjecanje osnovnih teorijskih i praktičnih znanja o školi jahanja. (2004) Terapijsko jahanje za osobe s invaliditetom. Herić V. Biblioteka Sagana. W. Keeling. 3. Ivanković. 3. A. (2000): Genetics of color variation. Sveučilišni udžbenik. 2. (2004): Konjogojstvo. knjiga I.. Hrvatsko Agronomsko Društvo. 2. (2000): Početnica za jahače. Agronomski fakultet 4. osnove hranidbe i smještaja. položaj tijela na konju i osnovne vrste koraka konja. Caput-Jogunica.WB Saundres.

Varvodić (1993. str. 6. AG1551 . Caput Jogunica R.) Bit plivanja. sadržaj nastave TZK na Agronomskom fakultetu.) Sportsko plivanje. 4. 5. Vočanšek B. studenti će dobiti upute o pravilnosti izvedbe plivačkih tehnika i metodske vježbe koje utječu na pravilnost izvedbe. Bizovac. str. str. Gopal . Szabo.. Hrvatskog savjetovanja o obuci neplivača. (1996. Studenti će dobiti informacije o utjecaju plivanja na antropološka obilježja i zdravlje studenata. Zagreb. Obvezna literatura 1.(1998). (2000). PLIVANJE Koordinator modula Opis modula Plivanje – Na osnovu provjere znanja plivanja i interesa za usavršavanje pojedine plivačke tehnike. Čakovec. Trenažnim vježbama u teretani Fakulteta upoznati će se s osnovnom kondicijskom pripremom i utjecajem na dominantne funkcionalne i motoričke sposobnosti u plivanju. Docent Romana Caput-Jogunica Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 4 20 4 2 1 kolokvij i 1 seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 163 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Plivanje. U: Zbornik 5. Dobit će upute o osnovnim zakonitostima plivačkog rekreativnog treninga. leđno.) Plivanje za 21. stoljeće. Volčanšek B. Rezultati plivačkih treninga studenata Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Fakultet za fizičku kulturu u Zagrebu. 149-153. doziranju intenziteta rada i utjecaju plivanja na pojedina antropološka obilježja studenata. Upute o spašavanju utopljenika. Zbornik radova 2. I. 55-58. I. Volčanšek B. ljetne škole pedagoga fizičke kulture Republike Hrvatske. prsno i delfin). Zagreb 2. Učenje i usavršavanje tehnike skoka na glavu i plivačkih tehnika (kraul. (2000). Cilj modula Studenti će usavršiti plivačke tehnike i upoznati osnove kondicijske pripreme u plivanju. 42-43 3. Metodičke vježbe usavršavanja tehnika plivanja. Informacije o pravilima pličakih natjecanja i ostalim sportsko rekreativnim sadržajima u bazenu.) Metodika stjecanja motoričkih znanja u plivanju. Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Colwin (1998. (2002. Cecil M./2011. Caput-Jogunica R. U: Sport za sve XVIII broj 23.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 7.(diplomski rad) Fakultet za fizičku kulturu.

R. Obvezna literatura 1. vježbe u praktikumu. Matsushima. fizikalni i biokemijski procesi tijekom sušenja krme i gubitci hranjiva sušenjem. skladištenje silaže. CABI Publishing./2011. Odabrana poglavlja 2.) Proizvodnja krmnog bilja. Odabrana poglavlja. Kilkenny (1980. Henderson.H. konzerviranje voluminozne krme sušenjem.. British Grassland Society. Cherney. karakteristike i odabir vrsta prema prikladnosti za konzerviranje. Odabrana poglavlja 6. E. its production and utilization. S. Granada Publishing.E. (1989. 2nd edition Marlow.. Allen.I. odrađene laboratorijske vježbe. Katalinić. Blackwell Scientific Publications. its Production and Utilisation. Modul se izvodi putem predavanja. W. D. U poglavlju konzerviranje voluminozne krme siliranjem obrađuje se tehnologija proizvodnje silaže. T.) Planned Beef Production. I. Holmes. S.) Spremanje sjenaže. Nolit Beograd.) The Biochemistry of Silage. Brčić (2000.) Feeding Beef Cattle. 4. konzerviranje voluminozne krme siliranjem i metode ocjene hranidbene vrijednosti konzervirane voluminozne krme.. 2nd edn. U uvodnom dijelu studenta se upućuje u gospodarsko značenje konzerviranja krme kao sirovinske osnovice za animalnu proizvodnju.) Grass for dairy Cattle. Cherney. čimbenike koji utječu na konzerviranje. A. Chalcombe Publications. Oxford.J. (1964. Hopkins. (1983. CAB International. Vučetić. D. S. Čobić.) Grass.R.E. J. Skripta. A. (1979. H.. 3. Bačvanski. (2000. D. P.K. pogodnost pojedinih biljnih vrsta prirodnog travnjaka za konzerviranje. Odabrana poglavlja. Odabrana poglavlja. U poglavlju konzerviranje voluminozne krme sušenjem obrađuje se tehnologija proizvodnje sijena. J. laboratorijskih vježbi. te optimalno vrijeme košnje.M.) Grass. 5.F.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. gubitci hranjiva siliranjem. terenskih vježbi i putem seminarskog rada. 3. J.) Proizvodnja i korišćenje silaže u ishrani stoke.. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Cilj modula Slušanjem modula «Konzerviranje voluminozne krme» student stječe osnovna znanja za razumijevanje čimbenika koji utječu na hranidbenu vrijednost konzervirane voluminozne krme.. McDonald. Owen. Docent Marina Vranić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Laboratorijske vježbe Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 19 3 3 3 Odslušana predavanja. J.. R. Čižek. Omed (2000) Forage Evaluation in Ruminant Nutrition. značaj i primjena aditiva. Odabrana poglavlja 2. mehanizacija za konzerviranje krme i korištenje konzervirane voluminozne krme u hranidbi preživača. Axford. (1998. čimbenici koji utječu na siliranje. Berlin Heidelberg New York. U poglavlju metode ocjene hranidbene vrijednosti krme studentu se daje pregled najčešće korištenih metoda za ocjenu hranidbene vrijednosti konzervirane voluminozne krme. 164 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.J. Pejaković. D. Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu. 7. odabrana poglavlja Preporučena literatura 1. Odabrana poglavlja. Heron (1991. B. terenske vježbe i seminarski rad.. AG1552 KONZERVIRANJE VOLUMINOZNE KRME Koordinator modula Opis modula Modul se izvodi u 4 poglavlja: Uvod u konzerviranje voluminozne krme. Givens.

Kriteriji odjeljivanja frakcija destilata. Jackson R. i Daničić M. John Wiley & Sons. Dozrijevanje vinskih destilata u hrastovoj bačvi. Nolit../2011. dr. San Diego. Poželjne karakteristike grožđa u proizvodnji vinskih destilata i rakija od grožđa. Kemijski sastav rakija. Kakvoća komine grožđa i vinskog taloga. sc. California Doc.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Lea A. Paris 4. J. ( 1995): Fermented beverage Production. Chichester. Tehnološki postupci u proizvodnji komovice. et all. Lafon J. Cilj modula Stjecanje stručnih znanja iz tehnologije rakija. Lučić R. Lafon R. (1964): Le Cognac sa distillation. Inc. Obrazovanje stručnjaka za samostalno djelovanje u proizvodnji rakija od grožđa i vinjaka. Ribéreau-Gayon P. Zagreb 3. Pavica Tupajić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 16 12 4 Redovito sudjelovanje u nastavi i ovjera rezultata laboratorijskih vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 165 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . LTD.. (1967): Vinarstvo i tehnologija jakih alkoholnih pića. Volume 1.. Couillaud P.-B.. (2000): Handbook of Enology. Beograd 3. Obvezna literatura 1. ELPO. (1998): Najbolje domaće rakije. Teorijske osnove destilacije.G.H. Alkoholno vrenje mošta. UK 2. Uvod u senzorno ocjenjivanje rakija. Prerada grožđa za vinske destilate i rakiju lozu. (1994): Wine Science: Principles and Applications. Volume 2. Piggot J. Academic Press.R. Banić M. Sastav i svojstva vinskih destilata. Paunović R.. tipovi uređaja u proizvodnji rakija i način rada. S. AG1553 OSNOVE TEHNOLOGIJE RAKIJA OD GROŽĐA I VINJAKA Koordinator modula Opis modula Predavanja: Uvod i definicija predmeta. masulja i komine u proizvodnji rakija. Prikladnost kultivara vinove loze za proizvodnju vinjaka. Dvokratna i jednokratna destilacija. Blackie Academic& Professional. Hlapljivi produkti alkoholnog vrenja. Bailliere et Fils (ed). Laboratorijske vježbe: Kemijska analiza osnovnih sastojaka destilata i rakije. Vježbe na pokušalištu. Beograd Preporučena literatura 1. Zadružna knjiga. (1986): Proizvodnja jakih alkoholnih pića. England 2.

Kugler 2. virusa. Priručnik za rad u mikrobiološkom laboratoriju. Osnovne metode za pripremanje pripravaka za promatranje složenim svjetlosnim mikroskopom. Uvid u povijesni razvoj mikrobiologije. (1996). Zagreb Preporučena literatura 1./2011. praživotinja. Prioni i njihov značaj u stočarskoj proizvodnji. Uloga i značaj protista i algi u prirodi i stočarskoj proizvodnji. Prikazati osnovne metode u istraživanju mikroorganizama. knjiga prva I dio (L. plijesni. Duraković S. Obvezna literatura 1. (2002).ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. njezina stanična stijenka i prijenos tvari kroz membrane. Podjela mikrobiologije. Osnovni kriteriji za klasifikaciju gljiva. Osnove kemije i biokemije za mikrobiologe. Prehrambeno tehnološki inženjering Zagreb redoviti profesor Sulejman Redžepović Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 8 2 Redovno pohađanje predavanja i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 166 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Kugler. Način prijenosa virusnih infekcija i antivirusni agensi. gljiva. Veličina. Morfološke osobine gljiva (kvasci i plijesni). Duraković). Kruženje životno važnih elemenata u prirodi i uloga mikroorganizama u tim biogeokemijskim ciklusima. Duraković S. Morfologija bakterija. Uvod u opću mikrobiologiju (S. način razmnožavanja i njihova ekonomska važnost.Redžepović).Način tvorbe bakterijskih endospora i pigmenata. Cilj modula Cilj modula je upoznavanje studenata s osnovama i značenjem mikrobiologije s posebnim naglaskom na stočarsku proizvodnju. Bitne značajke eukariotske stanice s posebnim osvrtom na eukariotske mikroorganizme (kvasci. algi. Mikroskopi i postupci koji se koriste u promatranju mikroorganizama. Jednostanični eukariotski organizmi. Duraković S. Opća mikrobiologija. Osnovna saznanja o virusima. AG1554 UVOD U OPĆU MIKROBIOLOGIJU Koordinator modula Opis modula Značenje i uloga mikrobiologije u stočarskoj proizvodnji. (1997). oblik i ustrojstvo mikrobnih stanica. praživotinje i alge). Ustrojstvo prokariotske stanica.

vegetacijski čimbenici pri uzgoju povrća. Covolvulaceae Cilj modula Mogućnost vođenja poljoprivrednog gospodarsva. Valerianaceae. Chenopodiaceae. dorada. morfološka i biološka svojstva. Preporučena literatura 1. Fabaceae. Zrinski. D. Cucurbitaceae. Solanaceae. tehnike razmnožavanja. položeni svi kolokviji iz vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 167 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . prinosi za vrste iz porodica: Alliaceae. Lešić. Čakovec 2002. M. Romić: POVRĆARSTVO. Buturac.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. uzgoj iz presadnica./2011. Obvezna literatura 1. Znanstveni i stručni članci u časopisima Docent Bruno Novak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 35 15 10 Redovno pohađanje nastave. izravna sjetva. Apiaceae. Malvaceae. čimbenici fruktifikacije. suradnik u stručnim područjima za projektiranje hortikulturnih objekata i trajnih nasada. njega. I. rokovi uzgoja. hranidbena i ljekovita svojstva povrća. Ćustić. AG1555 OSNOVE POVRĆARSTVA Koordinator modula Opis modula Značaj povrća u biljnoj proizvodnji. Brassicaceae. Borošić. J. tehnološka i fiziološka zrelost. Poljak. tehnički suradnik u znanstvenonastavnim institucijama. Polygonaceae. berba. Osnovne tehnologije uzgoja. Asteraceae. R. edukacija za daljnje usavršavanje na diplomskom studiju. M. transport i skladištenje.

/2011. Russell: Genetics (fifth edition) 1998.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Geni nosioci nasljednih svojstava. Nasljeđivanje svojstva na kromosomskoj razini. svaki će se sastojati od predavanja i vježbi koje će biti u obliku rješavanja i diskusije konkretnih primjera vezanih za programsku jedinicu. Nasljeđivanje svojstva na fenotipskoj razini. Interna skripta (u izradi) 2. Saznanja o izvorima i genetskim osnovama varijabilnosti svojstava. Kromosomi struktura i funkcija. Promjene u strukturi i broju kromosoma. Cilj modula Razumijevanje svojstva na genotipskoj i fenotipskoj razini. Izvanredni profesor Marijana Barić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 16 4 redovito pohađanje nastave i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 168 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 2. Preporučena literatura red. Genotipska i fenotipska distribucija kvantitativnih svojstva. Poznavanje zakonitosti nasljeđivanja svojstava. Promjene (mutacije) u stukturi molekule DNK i proteina. Bilješke s predavanja i vježbi 3. Robert H. Način prijenosa genske poruke i sinteza proteina. Nukleinske kiseline (DNK. Svojstva nasljedne tvari. W.struktura i funkcija. Zakonitosti nasljeđivanja kvantitativnih svojstava. Genske osnove heterozisa i njegovo korištenje. Tamarin: Principles of Genetics (fourt edition)1993. Stanične diobe: mitoza (osnova rasta i razvoja) i mejoza (nastanak gameta). Dobivanje osnovnih znanja iz genetike potrebnih za praćenje nekoliko drugih modula. Obvezna literatura 1. D. Stansfield: Genetics (third edition) 1991. Gametogeneza i oplodnja. broj 1. Značaj svojstva i nasljeđivanje na molekularnoj razini: Svojstvo . Zakonitosti nasljeđivanja vezanih svojstava. Nasljednost (heritabilnost) svojstva. Zakonitosti nasljeđivnja kvalitativnih (alternativnih) svojstava. AG1556 GENETIKA Koordinator modula Opis modula Modul će se izvoditi kroz tri programska dijela. Mendelove zakonitosti nasljeđivanja nevezanih svojstava. Nasljedne osnove u populaciji. RNK). Peter J.pojam i podjela. Citoplazmatsko nasljeđivanje.

3. Vratarić Marija. 6. Gotlin. 2. 169 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Suvremene osnove tehnologije proizvodnje zobi. zobi. Pospišil. Agronomski glasnik. Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 3. Verlag Th.d.. Aleksandra Sudarić (2000). ječma. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb. (1967). stadiji razvoja. Pucarić A. određivanje sjetvene norme. Osijek. pšenoraži i heljde). Entrup. 1. sirka i prosa). Gotlin J. Gotlin J. Tehnološki procesi proizvodnje pojedine kulture obuhvaćaju: mjesto i značaj kulture u plodoredu. Zagreb. Soja. raži. 4. Poljoprivredni institut Osijek. Značaj krupnozrnih mahunarki (soja. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb. Beograd Preporučena literatura 1. podjela ratarskih kultura). (2000). M. Pucarić A. Ratarstvo I dio. Gelsenkitchen-Buer. J.. AG1557 RATARSKE KULTURE Koordinator modula Opis modula Modul se sastoji od nekolike nastavnih cjelina. pripremu tla za sjetvu. Zagreb 4. Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 2. izvanredni profesor Zlatko Svečnjak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 31 0 0 21 2 6 Redovito prisustvovanje predavanjima. Životni ciklusi ratarskih kultura (etape organogeneze. Agronomski glasnik. Hrvatski zadružni savez. Z. (1989). Mann. A. Zrinski d. Skupina pravih ili strnih žitarica (najznačajnije vrste zastupljene u Hrvatskoj. 5. L. i sur. bob.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 2. Uvod (značaj ratarstva kao grane biljne proizvodnje. žetva-berba usjeva. Naučna knjiga. Gotlin J. Skupina prosolikih žitarica (najznačajnije vrste i njihov značaj u poljoprivrednoj proizvodnji RH.. A. mjere njege (gnojidba. Okolišni čimbenici koji djeluju na rast i razvoj ratarskih kultura. N. 5. lupina) i tehnologije njihove proizvodnje. 7. Uvod u specijalno ratarstvo. Značaj krumpira i čičoke i tehnologije njihove proizvodnje. uspješno izrađen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. razvoj alternativnih tehnologija. rok sjetve. Suvremene osnove tehnologije proizvodnje raži. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb. Grupa autora (1986). 1970. Oehmichen. uređenje sjetvene površine. (2010). Čakovec 5. Ostojić. J. 4.. zaštita usjeva od štetočinja). 3. Cilj modula Slušanjem i polaganjem ispita student ovladava osnovnim znanjima i vještinama potrebnim za organizaciju i provedbu agronomski učinkovite i gospodarski opravdane ratarske proizvodnje u različitim proizvodnim uvjetima. (1991)./2011. fenološke faze). Lehrbuch des Pflanzenbaues Band 2: Kulturpflanzen. tehnologije proizvodnje kukuruza. Pucarić. tehnologije proizvodnje pšenice. Suvremena proizvodnja kukuruza. Čuljat (1997). Osnovni principi suvremene tehnologije proizvodnje pšenice. Proizvodnja kukuruza. Posebno ratarstvo I. odrađene vježbe.(1991).

Plymouth. American Association of Cereal Chemists. knjiga. fiziološko kemijski procesi tijekom samog skladištenja te tipovima skladišta i silosa. Science Publisher. 3. USA Grupa autora (1994). Posebna programska cjelina su tehnološki postupci konzerviranja proizvoda sušenjem merkantilnog i sjemenskog materijala.K. tipovi sušara te automatizacija procesa. UK Bala B. Corn. Obvezna literatura 1. American Association of Cereal Chemists. Drying and storage of cereal grains. Sušenje i sušare u poljoprivredi. Katić (1997).o. Ritz (1997)./2011. Tehnologija dorade i čuvanje sjemena. Fakultet poljoprivrednih znanosti i Bc institut.B. Storage of Cereal Grains and Their Productis. AG1558 POSLIJEŽETVENA TEHNOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Modul posliježetvena tehnologija obuhvaća tehnike dorade i skladištenja ratarskih proizvoda od prijama materijala pa do njegove otpreme. knjiga. Multigraf d. Mujumdar A.o. Obradit će načini skladištenja dorađenih proizvoda. Zagreb 2. USA izvaredni profesor Tajana Krička Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 0 0 8 4 4 Odslušane vježbe i predavanja Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 170 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .o. 2.o.. Zagreb 3. Cilj modula Student stječe znanja o čuvanju poljoprivrednih proizvoda. PBI d. Programska cjelina bit će i osnove projektiranja u posliježetvenoj tehnologiji s izradom radnih dijagrama jednako za obiteljska gospodarstva kao i za velika industrijska postrojenja. (1997). (2000). Ujević A.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (1988). 4. USA Sauer D. (1992). Drying Technology in Agriculture and Food Sciences. Uskladištavanje ratarskih proizvoda. te prepoznavanje i otklanjanje negativnih procese koji se kod toga mogu javiti. Zagreb Preporučena literatura 1.

/2011. G. K. B. Richards. Markač-Čop. Appel (2001): Principles of Plant Nutrition.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.. Poljoprivredni fakultet. Zagreb 5. Boston Prof. Vukadinović. F. Časopis Landscape and urban planning 3. J. Bergmann (1992): Nutritional Disorders of Plants. Programski dijelovi sastoje se od slijedećih razina: Odnos tlo-biljka-voda. (1990): Use of Vegetation in Civil Engineering. N. Kosegarten. P. Z. njihov smještaj na različitim staništima te na kraju njihovo održavanje i njega. Preporučena literatura 1. Walker. T.. Osijek. bitan su preduvjet odabira vrsta za određeno idejno rješenje u projektu uređenja krajobraza. Gustav Fisher Verlag Jena. H. Coppin. E. W. Mengel. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 171 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . sc.: Travnjaci. V. W. Lanfhear: Plants in the Landscape.A. I. Njega i održavanje gradskog prostora. O. Carpenter. T. 1975 2. (1975): Vrtna tehnika. Poznavanje zahtjeva ukrasnog bilja prema tlu. neminovno traži povremenu kontrolu – dijagnosticiranje stanja tla i biljke te eventualnu intervenciju. Associazone Regionale Produttori Florovivaisti Lombardi: Piante per il paesaggio e il verde urbano. AG1559 ODRŽAVANJE I NJEGA ZELENIH POVRŠINA Koordinator modula Opis modula Program modula Uređenje i njega zelenih površina omogućava polaznicima razumijevanje teoretskog i usvajanje praktičnog znanja o zelenim površinama. Cilj modula Razumijevanje kako funkcionira sustav zelenih površina od njihovog pojavljivanja na planu . 5th edition. University Press. dr. najčešće folijarnu gnojidbu. Pored toga. Kirkby.d. osobito reakciji tla i osjetljivosti na vapno. Održavanje i njega biljnog materijala na različitim staništima zelenih površina. Višak soli i teških metala posebice u gradu te uz prometnice glavni su limitirajući faktor pri odabiru vrsta. pripreme za sadnju biljnog materijala. L. Obvezna literatura 1. većinom urbanog karaktera. Građevinski školski centar. Lončarić (1998): Ishrana bilja. Stefanka Hadži Pecova Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 20 12 Odrađene vježbe i terenska nastava te seminarski radovi. Zagreb 3. N. optimiranje stanja makro i mikroelemenata omogućiti će dobar izgled i kondiciju biljaka. Samardžija. Cambridge 4. H. 2.. D. 1997. Stuttgart 4. Zrinjevac d. Freeman and Company.

T. Plant biochemistry. J. M. Zagreb. te utjecajem pH i koncentracije supstrata na enzimsku aktivnost. Laboratorijske vježbe upoznaju studenta s metodom određivanja pigmenata kloroplasta tehnikama kromatografije na tankom sloju i stupcu. Naglasak je stavljen na metabolizam biljaka i njegovu regulaciju. Chesworth. Scaife. B.M. 1993 2. P. P. J. Stryer. Obvezna literatura 1.1998 2. Academic Press. J. An introduction to agricultural biochemistry. 1997 docent Milan Šoškić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 52 8 Uredno pohađanje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 172 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Karlson. Harborne. Stuchbury.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. AG1561 BILJNA BIOKEMIJA Koordinator modula Opis modula Modul Biljna biokemija daje prikaz osnovnih biokemijskih procesa u biljaka. biljnim hormonima. 1991 Preporučena literatura 1. London. Dey. Zagreb. te prijenosu genetičke informacije u biljaka. Školska knjiga./2011. Chapman&Hall. membranskom prijenosu. L. Školska knjiga. te Kinetika i regulacija enzimske aktivnosti. R. Biokemija. Modul također obuhvaća i poglavlja o sekundarnim metabolitima biljaka. Biokemija. Zbog nedostatne satnice u prediplomskom studiju u modul su uključena i poglavlja: Energetika biokemijskih reakcija. izolacijom i fotokemijskom aktivnosti kloroplasta. Cilj modula Razumijevanje osnovnih biokemijskih procesa u biljaka neophodnih za stjecanje stručnih znanja i rješavanje problema u praksi.

osnovni poremećaji. Zagreb. Guyton. AG1562 FIZIOLOGIJA I ANATOMIJA ŽIVOTINJA Koordinator modula Opis modula Citologija : stanična membrana. osnovni poremećaji.A. Obvezna literatura 1. ravnoteža. Živčano tkivo i nervni sustav. masti i bjelančevina. sluh. A. Zagreb. 5. Mitoza i apoptoza.. koža. Međustanična komunikacija. Mitohondrij . sisanje i izmuzivanje. B. Mliječna žljezda. Zagreb. Interna skripta. B: Anatomija sustava za gibanje domaćih sisavaca. replikacija i transkripcija. 2.. Zagreb. Limfni sustav i obrana organizma. Guyton. O. Carneiro. 1993: Fiziologija probave i resorpcije u domaćih životina. Zagreb. vid. regulacija . 1995: Fiziologija čovjeka i mehanizam bolesti. Ribosomi. Interna skripta. Preporučena literatura 1. Zagreb. Medicinska knjiga. Probavni sustav i razgradnja obroka Metabolizam ugljikohidrata. Hraste: Anatomija domaćih životinja. 1995: Osnove histologije. Školska knjiga. Liker.M. 4.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Bubrezi i proizvodnja urina.C. R. Cilj modula Grubo upoznavanje s morfologijom i fiziologijom životinjskog organizma. Zagreb. 4. Endokrini sustav. Liker. Miologija. C. Školska knjiga. J. Medicinska naklada.. Mišićno tkivo i fiziologija kretanja. (2002): Osnove animalne citologije. prijenos kroz membranu. B: Anatomija i fiziologija organskih sustava. 3. Liker. Metabolizam vitamina i minerala.. Medicinska naklada. Histologija: epitelno i vezivno tkivo. Janqueira. somatosenzorički austav. 2003: Medicinska fiziologija. Jezgra: građa . interna skripta Babić. Izvanredni profesor Branko Liker Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa Način polaganja ispita 44 16 Pismeno Usmeno ☑ 173 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Ostale stanične organele.. Osteologija i artrologija. L. Z.E. 3. A. rast. Hausman.. (2004): Stanica – molekularni pristup.. 2. Respiracijski sustav i disanje. Kelley. B: Histologija. Školska knjiga. 6. Genska ekspresija. Cirkulacijski sustav i krv. Cooper..C. Liker./2011. K.Poljoprivredni fakultet.G. Stilinović.

Upoznati će se sa sadržajem hranjivih i nepoželjnih tvari u svježoj. potrebe životnja. Glamočić. znakovi toksičnosti i manjka. Heinemann. Wageningen Pers. 20004.krme.2004 Priručnik o proizvodnji i upotrebi stočne hrane .E. Edinburg Gate. The Encyclopedia of Animal Nutrition (Ed. peradi. nisu štetni po zdravlje ljudi i životinja te ne zagađuju okolinu. Zagreb. svinja. Zatim će se govoriti o kvaliteti animalne hrane na ljude. AG1563 HRANIDBA ŽIVOTINJA Koordinator modula Opis modula Svrha studija je naučiti studenete rukovati s hranjivim tvarima kao osnovnom kategorijom hranidbe životinja.. P.. Verstegen. D. CABI Publishing.. energetskim. str. Fuller. Feed evaluation-prociples and pracitice. Predane zadaće i održan seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 174 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Redoviti profesor Darko Grbeša Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 5 5 14 4 2 Pohađanje predavanja i vježbi. Metode procjene i tablice kemijskog sastava i hranjivosti krepkih krmiva. SiCG. D. Feeds & Nutrition-digest. Prentice Hall. Wageningen Nizozemska.voda. 719 2. 285. Wallingford.. W. 740 4. probavljivosti i metabolizma hranjivih tvari u monogastričnih i poligastričnih životinja.C. str. D. U Općoj hranidbi studenti će se upoznati s hranjvim tvarima . 5th edition.. UK. Church. 794 str. John Wiley & Sons. Obvezna literatura 1..W.A. Ishrana domaćih životinja. 4. 693. J./2011.. Stylos.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 2002.O. M.A.W. Church. USA. K. Preporučena literatura 2. Pearson Education Limited. UK. USA. 2001. Oldfield. siliranoj i sušenoj voluminoznoj krmi. planiranja biljne i stočarske proizvodnje i za daljnji diplomski studij. Upper Saddle River.. U Hrani za životinje savladati će se sustavi procjene hranjivosti krme za pojedine vrste životinja te čimbenicima o koiima ona ovisi (agroekološki uvjeti. Novi Sad. Visser-Reyneveld. 3. 2004. biodostupnosti (probava i metabolizam). Jovanović. te s djelovanjem dodataka. McDonald. USA. HAD. Livestock Feeds and Feeding.K. biološke funkcije.. Moughan. 4. HAD. proteinskim i mineralnim krmivima. pohrana. str. R. Cilj modula Student će naučiti samostalno procjeniti sadržaj hranjivih tvari u hrani i hranidbene potrebe životinja što je osnova ispravnog sastavljanja obroka na farmi.. i D. Dujić. 2004. C. 5.F. konja i riba. Animal Nutrition. The Esminger Publishing Company. str.bitne masne kiseline.A. Zatim će steći znanje o metodama mjerenja sadržaja. Esminger. Pond. JFD.J.C. U Primjenjenoj hranidbi naučit će se sustavi procjene hranidbenih potreba goveda. Zagreb. lipidi. Pond. Basic Animal Nutrition and Feeding. Clovis. 2002. R. Slijedi upoznavanje sa svojstvima hranjivih tvari: sadržaj u tijelu i proizvodima životinje. D. W.F.). ovaca. M. Kellems. california. R. Grbeša. str. Grupa autora. P. koza. Savladat će se sastavljanje obroka-krmnih smjesa koji na isplativi način zadovoljavaju potrebe životinja. Morgan. 5th edition. proteini-aminokiseline i vitamini. minerali. Edwards. M. ugljikohidrati (energija). 2000. konzerviranje i prerada krmiva). 2004. New York. Greenhalgh. funkcionalnoj hrani i utjecaju hranidbe na okoliš.205 3.G.

. Biološka raznolikost u stočarstvu RH. Zbor. Genske mape u stočarstvu (QTL). Inc. 2. 6.Jurić. Clark (1997).C. New York. Introduction to Quantiative genetics. Ed Sinauer. (1994). 39-50. D.Škrivanko. Lynch. značaj i odnos s prirodnim i društvenim disciplinama. Logman group Ltd. Genetička konstitucija populacije. Kimura (1994). B. (1982). Mackay (1996). Lewontin. Osnovni parametri za selekciju životinja. Population genetics. prosjeci. Massachusetts. Falconer. odstupanja i varijabilnost u populaciji. Zagreb. R. Ed.(2003). radova.Jurić. UK. Izd.Stansfield (2002). Promjene frekvencije gena i genotipova u populacijama (posebno domaćih) životinja.S. a održavat će se u praktikumu Laboratorija za statističku genetiku Zavoda za opće stočarstvo AFZ. vrijednosti. J. Fx). AG1564 UVOD U POPULACIJSKU I KVANTITATIVNU GENETIKU Koordinator modula Opis modula Sadržaj predavanja modula uz suvremene audiovizualne metode prezentacije održat će se kroz poglavlja: Uvod (razvoj. Terenska nastava upoznavanje svojstava i odnosa uzgojnih jedinki i populacija različitih vrsta životinja (registri uzgojnih udruga i Hrvatskog stočarskog centra Zagreb).D.L.G. M. W. 61-76. M. A. USA. Mala populacija (ΔF. Ft. A dictionary of Genetics. F. M. I. Genetic and Analysis of Quantative traits. 2. Massachusetts.H.M. Suzuki.F. Sunderland. terminologija). Teorijska osnova i ekonomski razlozi za provođenje hibridizacije u svinjogojstvu. predavanja) Zavod za opće stočarstvo. M. Ed. Izrađen i održan seminar (100%) Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 175 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .Griffths. Bioinformatics for animal science. Publikacije baza podataka CC. Hartl.J. S. Chichago. Seminari prezentacija i diskusija radova studenata izrađenih na temelju rezultata istraživanja populacijske i kvantitativne genetike objavljenih u domaćim i stranima časopisima baza CC. Ed. Inc. Sunderland. UK. D. HAZURH. Preporučena literatura 1. I. uz naglasak samostalnog rješavanja problema u svrhu pripreme za praksu. 3. Obvezna literatura 1. Introduction to genetics analysis. M. R. Gelbart. USA. o najnovijim spoznajama i istraživanjima iz populacijske i kvantitativne genetike te genomike i proteomike.King. Pojam svojstva. University of Chichago press. W. molecular evolution and the neutral theory. CABI Wallington. Publish.F.Wessler.Levaković. Odnosi varijanci i genetički parametri. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. I. T. Populacijska i kvantitativna genetika – odabrana poglavlja (skripte. Oxford University press.R. Varijance i kovarijance. London. Redoviti profesor Marija Đikić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 4 12 6 Predavanja (80%).primjena teorijskih spoznaja u rješavanju problema (zadataka) i primjena informatičkih programa. Vježbe u praktikumu individualni pristup studentu.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. rujna 2001. 18-19.. W. Đikić M. heterozis). Uzgojne metode i promjene frekvencije gena. CAB sa svrhom razvoja kritičnosti i govornih vještina. Agronomski glasnik 1. 5.Đikić. 5. CAB i dr.. Miller (2005). Ed.Walsh (1998).Freeman and Company. Kapš.T. UK. 4. Principles of Population genetics. Publish. 3. USA. USA. 4. A. Sinauer Associates. D. W./2011. Cilj modula Osposobiti studente u razumijevanju i primjeni teorijskih spoznaja o genetičkoj konstituciji populacija. Inbreeding i križanje (linije u stočarstvu. Lamberson (2002). Ed.Đikić. Auditorne vježbe . Vježbe (100% aktivno sudjelovanje. procesima promjena frekvencije gena i varijabilnosti svojstava jedinki i populacija kao osnove u oplemenjivanju životinja.

M.. HUMR. Cilj modula Obrazovati studente za samostalno i uspješno vođenje. Zagreb Mioč. Kozarstvo (sveuč. seminar i nazočnost predavanjima i praktikumu najmanje 60% fonda sati Način polaganja ispita Preporučena literatura Pismeno Usmeno ☑ ☑ 1.. (2000 – 2005). Grgić. Z. udžbenik).. selekcija.).(1996). 2.. odnosno upravljanje (management) stočarskih farmi sviju vrsta i smjerova proizvodnje. (1998 ).ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.. Program sadrži i tehnološko projektiranje farmi različitog tipa./2011. Uremović. Obvezna literatura 1. hranidba. Zagreb Uremović. rentabilnost (članci u “Mljekarskom listu”. M. P. 176 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Pravilnici o objektima.o. udžbenik). H. Z. Hrvatski stočarski centar (2000 .. kakvoći animalnih proizvoda i drugo. Redoviti profesor Vesna Pavić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 26 0 0 12 12 14 Obavljene terenske vježbe.. zaštita zdravlja i dobrobit životinja.. Govedarstvo (sveuč. Milk farm management. Svinjogojstvo (sveuč. Caput. …HMU.o. Ensminger. (1980). Dairy Cattle Science. AG1565 UPRAVLJANJE FARMOM Koordinator modula Opis modula Program modula sadržava tehnološko-tehničke i ekonomsko-financijske sastavnice kojima se obrazuje moderan upravitelj stočarske farme za samostalno i uspješno vođenje. reprodukcija. Zagreb) 3. Kalkulacije troškova. (2000). (2003 ). udžbenik). te suvremene zahtjeve na stočarsku farmu obzirom na interes potrošača i javnog mijenja. mužnja. T. Illinois 2. 4. Zagreb Fokko. Danville. B. financijsko poslovanje i marketing i drugi. Trening tečaj.E. 3. Glavna poglavlja su pojedini managementi : smještaj i način držanja. Celeber d. AF.

Klaudija. aromatične. H. dorada. a osposobljeni su za rad u vladinim i nevladinim ustanovama. pravilnici. Carović. Carović. Zlatko. cvjećarske. Europi i svijetu. Pojmovnik sjemenarstva. Zagreb. cvjećarstvo i rasadničarstvo. zapisnici i uvjerenja. Canada. Plant Propagation: Principles and Practices. Botinec i Rugvica studenti će biti upoznati sa osnovnim sastavnicama sjemenarstva i rasadničarstva. institutima./2011. Klaudija. (1994). Kolak.prof. ispitivanje kakvoće. Zagreb / Mostar. Zlatko. odabir parcela. knjiga str. (2004/05). inspekcijskim službama i sl. 1-221 2. (2004/05). Šatović. Ivan. izolacije.dr. Ivan Kolak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 46 4 4 6 Odslušano 90% nastave. tržništvo i sl. Ivan. A. ovim modulom studenti se upoznaju sa povijesnim kontinuitetom razvitka sjemena i sadnog materijala. 1-454 2. Kolak. u nastavku će se obraditi genetska struktura kultivara i metode njihovog održavanja. ljekovite. Zagreb. Šatović.zsr. hortikulturne i šumske. (1996). skripta str. apotekama. novim trendovima i budućnosti industrije sjemena i sadnog materijala kao temelje razvitku bilinogojstva kod nas i u svijetu. Kolak. skripta str. Metode dorade i čuvanja sjemena i sadnog materijala. kontrola u polju. deklaracije. čuvanje. sjemenskim i rasadničarskim tvrtkama. (2005). skripta. gnojidba. ratarske. p. (1997). Zagreb. str. oplemenjivanje bilja. Hartman. Studenti će biti upoznati sa zakonodavstvom sjemenarstva i rasadničarstva. Ivan. žetva. sustavima razmnožavanja glavnih agronomskih vrsta. 1-270 4. Ivan. do danas 3.sc. Časopis SJEMENARSTVO. 1-770 4. fakultetima. Polaznici će upoznati biološke temelje sjemenarstva i rasadničarstva samo i stranooplodnih vrsta te osnove proizvodnje svih kategorija sjemena i sadnog materijala. Šatović. 1-251 5. G. Kolak. izmjene zakona za sjemenarstvo i rasadničarstvo red. 1-43 5. Plant propagation. Ivan. (1997). Studenti će biti upoznati sa okolišnim uvjetima proizvodnje sjemena i sadnog materijala. and Toogood. sjetva. (2005). Sjemenarstvo povrtnih kultura. Kolak. genetika. USA. Sjemenarstvo ratarskih i krmnih kultura. 1-157 3. Na poligonima Maksimir. dopune. Kako je kultivar temelj sjemenarstva i rasadničarstva. povrćarske. berba.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Klaudija. Obvezna literatura 1. Carović. Zlatko. AG1566 SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO Koordinator modula Opis modula Kako je sjeme izvor života. medonosne.hr: zakoni. p. Ivan. Zagreb/Mostar. et al.1-73 Preporučena literatura 1. Cilj modula Studenti dobivaju znanja o sjemenu i sadnom materijalu. Clark. plodored. krmne. T. stanjem sjemenarstva i rasadničarstva u Hrvatskoj. Rasadničarstvo. (1996). knjiga str. Zagreb od 1984. Zagreb. knjigaprijevod str. www. Kolak. predan seminarski rad i odrađene labaratorijske i terenske vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 177 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Proizvodnja sjemena.

Obvezna literatura 1. Alinea. MASMEDIA. ratarstvo. Zagreb 2. (1994).ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. vođenje. (1994). Na primjerima različitih sustava gospodarenja poljoprivrednih gospodarstava (stočarstvo. Menedžment (H. (1996). kao metodi obrazovanja u managementu. (2004). Zagreb Preporučena literatura 1. Također. (2002). Deželjin J. Modul upoznaje studente i s važnošću poduzetništva. Menadžment (Fikreta Bahtijarević-Šiber ). Juračak J. Informator. Poduzetnički menedžment./2011. MATE. AG2108 MENADŽMENT I PODUZETNIŠTVO U POLJOPRIVREDI Koordinator modula Opis modula Modul upoznaje studente s funkcijama managementa (planiranje. Weihrich H. Management. hortikultura) izučavaju se pitanja planiranja i organizacije proizvodnje. kadrovsko popunjavanje. Koontz ).. kontroliranje) i njihovoj važnosti za obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Magistarski rad. Zagreb 2. Studiju slučaja. Ekonomski fakultet. Bennett R. Zagreb 3. razvojem poduzetničkih ideja i poduzetničkih osobina kod poljoprivrednika. Izdanje. Menadžment kao čimbenik poslovanja na komercijalnim poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima. daje se u naglaska u primjeni u sklopu Modula pri čemu će se koristiti slučajevi s hrvatskih gospodarstva kao i strana iskustva. Sikavica P. organiziranje. Cilj modula Cilj je modula osposobiti studente za učinkovito korištenje managerskih alata u planiranju. organizaciji i analizi poslovanja poljoprivrednog gospodarstvu te u poduzetničkim poduhvatima. ulaganja i financiranja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te analize poslovanja. Zagreb izvanredni profesor Vjekoslav Par Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 18 14 seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 178 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . i sur. II.

Oxford Preporučena literatura 1. Theories of Urban Design. auditornih i vježbi u praktikumu te terenskih vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 179 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Prikazivanje i čitanje prostora na kartama različitih mjerila. Zagreb 2. Upoznavanje sa urbanim sustavom i osnovnim prostornim jedinicama.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (1985): Responsive Environments. A. Dimitrovska Andrews. Trancik. njihovog pronalaženja. (1989): Teorija namjene površina u urbanizmu. Tehnička knjiga. Vrste stanovanja. Heath Tim. Architectural Press. AG2150 OSNOVE URBANISTIČKOG PLANIRANJA Koordinator modula Opis modula Upoznavanje sa pojmom urbanizma i prostora. Kaliopa Dimitrovska Andrews Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 15 15 15 6 9 Pohađanje predavanja. sc. Upoznavanje sa metodama i tehnikama urbanističkog planiranja i oblikovanja. (2007): Radna skripta 2. (1980): Urbanizam. kultiviranog i izgrađenog okoliša. Beograd 3. Carmona Matthew. gospodarski i komunalni sadržaji unutar i u neposrednoj blizini naselja. Oxford prof. Cilj modula Upoznavanje sa povijesnim razvojem gradova i temeljnim načelima urbanizma. I. Istraživanje. Van Nostrand Reinhold. Utvrđivanje osnovnih koraka u procesu planiranja. čitanje i vrednovanje elemenata identiteta prostora iz prirodnog. Obvezna literatura 1. pronalaženje. Povijesni razvoj gradova i urbanizma. njihovim oblikom. sadržajnim prostornim jedinicama nekog naselja te elementima prostora (različitih okoliša). K. čitanja i vrednovanja i pravilnog uvrštavanja u proces planiranja./2011. javnih središnjih i obrazovnih sadržaja i namjena u naselju. R. (1986): Finding Last Space. Tiesdell Steve (2003): Public Places – Urban Spaces : the Dimensions of Urban Design. Architectural Press. veličinom i namjenom. Oc Taner. promet i ostali infrastrukturni sadržaji. Bentley. B. New York 4. Marinović-Uzelac. A manual for designers. Maksimović. dr. Naučna knjiga.

Fagaceae. primjena. Sveučilišna naklada Liber. J. uzgojni uvjeti. A. Principles and Practices. (2002): Practical Woody Plant Propagation for Nursery Growers. London Pillips.Rosaceae. Cilj modula 10 10 doc. Prentice Hall. Fabaceae. (1978): Gehölzvermehrung. A. Taxodiaceae. Cupressaceae. Chatto & Windus. Aceraceae. Stipes Publishing. i Huxley. M. dr. Davies. (1990): Flowers of the Mediterranean. New York Dirr. Moraceae. načini i specifičnosti razmnožavanja. Eleagnaceae.. Hamamelidaceae. R. Polunin. Geneve.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Oleaceae. (1998): Manual of Woody Lanscape Plants. Dorling Kindersley. 2. Pinaceae. Ericaceae.. (1982): Četinjače. Portland Preporučena literatura 1. Studenti stječu sposobnost identifikacije odabranih vrsta i najznačajnijih kultivara. M. M. Berberidaceae. predani seminarski radovi. F. Timber Press. Zagreb 4. Aquifoliaceae..Taxaceae te od kritosjemjenjača porodice: Magnoliaceae. Obvezna literatura 1. Coombes. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 180 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Najvažnije porodice ukrasnih drvenastih vrsta s odabranim rodovima. (1989): Shrubs. Kester. B. morfologija i varijabilnost. Betulaceae. Stuttgart Prisustvovanje na vježbama. Platanaceae. Bit će obrađene najvažnije vrste sa ekonomski najznačajnijim kultivarima. Random House. Od golosjemenjača obradit će se porodice: Ginkgoaceae. R. Salicaceae. Timber Press. njihova morfologija. Macdonald. A. Ksenija Karlović Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 10 Produbljivanje znanja stečenih u modulu Parkovna dendrologija I. 4./2011. A. Vidaković M. Champaign 2. 3. (2002): Dirr's Trees and Shrubs for Warm Climates. D.. AG2152 PARKOVNA DENDROLOGIJA II Koordinator modula Opis modula Uvod. Hartmann. H. Ulmaceae. Dirr. sc. (1997): Hartmann and Kester's Plant Propagation. Verlag Eugen Ulmer.Tiliaceae. Caprifoliaceae.(1992): Trees. New Jersey 5. Bignoniaceae i Arecaceae. Rix. O. London 3. A. Hippocastanaceae. Cornaceae. stječu znanja o uzgojnim uvjetima odabranih vrsta i specifičnostima njihovog razmnožavanja. Portland Bärtels.

. Droge i metaboliti ljekovitog i aromatičnog bilja. I. Ljekovito bilje na hrvatskim prostorima.. Znanje. Skripta. Sjemenarstvo. 1997.Stanje i mogućnosti. Skripta. 2003. Šatović. i Rukavina. Zagreb / Mostar. repelentnog. i Carović.specijalni dio. i Rozić. 3-4: 203-229 3. Rukavina. Kolak. Šilješ. 3: 25-34. Zagreb 5. 67 4. H. aromatičnog i medonosnog bilja. Zagreb / Mostar. H. Z. Šimić. Studenti se upoznaju s osnovama tehnologije uzgoja vrsta. Mađarska 2. Z...) . Kolak. K. Kroz vježbe u praktikumu. rodenticidnog.opći dio. osnovama dorade i prerade proizvoda te metodama primjene tih proizvoda u masovnoj ekološkoj proizvodnji. 1997. Šatović.. I. fitonicidnog i ostalog bilja u proizvodnji. Naše medonosno bilje. terenske vježbe i seminarske radove studenti se upoznaju s praktičnim aspektima ovog modula.. Zagreb Redoviti profesor Ivan Kolak Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 6 2 2 Pohađanje svih predavanja i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 181 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . str. te primjeni pripravaka u ekološkoj proizvodnji bilja. Kolak. I. K. Šatović. 4. Z. Skripta. I. Skripta. Z. i Carović. Kolak. Akademia Kiado. I. str. I. Grozdanić. K. aromatično i medonosno bilje .. Z. uzgoj i prerada ljekovitog bilja. Ljekovito. Obvezna literatura 1. K. F. str. str. Znanstveni glasnik. preradi i primjeni pripravaka za ekološku biljnu proizvodnju. Zagreb / Mostar. Kolak. Kamilica (Matricaria chamomila L. aromatično i medonosno bilje . Rukavina. Šatović..) 1992. Školska knjiga. i Carović./2011. Kolak. i Rozić I. Cilj modula Cilj modula je dati studentima detaljna znanja o teoretskim i primijenjenim aspektima repelentnog i insekticidnog bilja. Budimpešta. Zagreb / Mostar. AG2183 REPELENTNO I INSEKTICIDNO BILJE Koordinator modula Opis modula Student se upoznaje s općim biološkim i agronomskim značajkama insekticidnog. 2004. Hornok (ur. Sjemenarstvo. i Carović. Šatović. I. 88 3. Šatović. Z. H. 1980. Đ. 91 2. 1992. Mogućnosti proizvodnje i prerade ljekovitog i aromatičnog bilja na hrvatskim prostorima. 1997. Kolak. 243 5.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 2003. i Grgesina. 5-6: 341-353 Preporučena literatura 1. Cultivation and Processing of Medicinal Plants. I. I. Ljekovito. Poznavanje. Poznavanje ljekovitog. 2004. I.

(2003): Food. socijalnim i demografskim čimbenicima. Važno je pri tome naučiti primjenjivati vertikalu sigurnosti hrane kroz standarde i procese operacionalizacije kao i horizontalne veze od sigurnosti hrane prema odgovornosti za kvalitetu kroz model «od farme do stola» (odnosno obratno). Ewen C. Labbe. tehnologiji zaštite hrane. Wiley. Interne skripte Preporučena literatura 1.2000 3./2011. popraćen velikim promjenama u poljoprivrednoj praksi. Obvezna literatura 1. P. terenske nastave i održan seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 182 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Ontario 2. (2001): Guide to Foodborne Pathogens. potpis iz obavljenih laboratorijskih vježbi. Pringle. AGBIOS (2002): Essential Biosafety.Farbe.G. Garcia. Marcel Dekker. S. odnosno standardi koji obuhvaćaju princip «cijelog lanca sigurnosti» od proizvodnje i prerade do potrošača. AG2193 SIGURNOST HRANE Koordinator modula Opis modula Zakonodavstvo i sva prateća regulativa. distribuciju i tržišni lanac. Ed Ronald G. Merrickville. Vlade i javnog zdravstva. Simon& Schuster. New York 2.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Inc. R. modela za proizvodnju. Cilj modula Osposobiti studente u širokim aspektima sigurnog vođenja u lancu snabdijevanja hranom koji je sigurna karika vrijednosti procjene u području proizvodnje sirovine za potrebe industrije hrane.. Santos Garcia. Labbe. New York Redoviti profesor Jasmina Havranek Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 26 8 8 10 8 Pohađanje predavanja 80%.Todd (2000): Safe handling of Foods.D. Globalizacija prehrambene industrije predstavlja dugi i kompleksan lanac snabdijevanja. Jeffrey M.

M. J. Program cjelokupnog modula omogućava studentima da se upoznaju sa strojevima i opremom koji se koriste u različitim granama stočarske proizvodnje. Biti će također upoznati s muznim strojevima. Zagreb. D. Na kraju će biti upoznati i s uređajima i opremom koja se koristi u ribarstvu. Matthies. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.sc. Mioč. Ekološko stočarstvo. 1999. Zagreb. kao i izgnojavanje i ventilaciju različitih objekata za držanje životinja. Đ. Govedarstvo. a vodeći pri tome računa i o dobrobiti životinja. Cilj modula Cilj modula je upoznati studente sa strojevima i opremom koji se koriste u stočarskoj proizvodnji. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. H. M. 2004. opremom za prihvat i čuvanje mlijeka. Volume I-V. Šmrčković: Upravljanje poljoprivrednom tehnikom./2011. Deutschland. uređajima i opremom koja se koristi za hranjenje i napajanje pojedinih vrsta životinja. Konjačić. H. Sveučilište J. pravilnim agregatiranjem pogonskih i priključnih strojeva i opreme. M. Dubravko Filipović Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 30 odslušana predavanje i odrađene vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 183 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Uremović. H.: Landtechnik. P. U drugom dijelu modula studenti će biti upoznati sa strojevima. Mužic. Strossmayera u Osijeku. M. Uremović. Banaj. G. Stuttgart.. Z.. 3.. 1998.dr. 1999. Pavić. F. Z. Uremović. Filipović. Uremović.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.Verlag Eugen Ulmer.J. 1997. B. AG4001 TEHNIKA U STOČARSKOJ PROIZVODNJI Koordinator modula Opis modula U suvremenoj stočarskoj proizvodnji potrebna je primjena tehnike koja će omogućiti minimalan utrošak ljudskog rada uz maksimalnu produktivnost i ekonomičnost. Osijek. 2. kao i uređajima za sakupljanje i sortiranje jaja. CIGR: Handbook of Agricultural Engineering. 5. principom rada strojeva i njihovih sklopova. Obvezna literatura 1. 2004. St. Deutschland. Stočarstvo. Deutschland. Strossmayera u Osijeku. Zagreb. Sveučilište J. München. Meier (Eds. kao i električnim ogradama. Uremović. te njihovim podešavanjem i korištenjem. Studenti će biti upoznati s principom rada strojeva za spremanje krmnog bilja u obliku sijena. Svinjogojstvo. 3. USA. 4. Schön et al.. V. Uremović. Uremović. Z. ASAE. 2003. Zagreb. Z. S. 2008. U okviru poglavlja Elektrotehnika u stočarskoj proizvodnji studenti će dobiti osnovna znanja o elektromotorima koji se primjenjuju u poljoprivredi. Z. Preporučena literatura 1. Münster. 2008. Eichhorn et al. 2002..: Landtechnik Bauwesen. Joseph. BLV Verlagsgesellschaft. J. Hrvatska mljekarska udruga. 5. Prof.): Jahrbuch Agrartechnik. Kralik. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. sjenaže i silaže. Peradarstvo: biološki i zootehnički principi. 2. 4. Landwirtschaftsverlag. Janječić.

IOBC/WPRS Bulletins 6. Završna programska jedinica pogled je u suzbijanje biljnih patogena u budućnosti. Cilj modula Stjecanje znanja i vještina u odabiru odgovarajućeg pripravka. Hrvatsko društvo biljne zaštite. tehnike i metode suzbijanja određenog biljnog patogena. UK.D. London. Zagreb. CABI Publishing. tekuća godina.. 2005 Phytobacteriology. 1999. New York. Khan. Topolovec-Pintarić S... Metode zdravstvenih analiza sjemena. 2008 Suzbijanje biljnih viroza. daju pregled korisnih mikroorganizama koji se smatraju čimbenicima biološke borbe. Food Products Press. kao i bezstaničnih patogena.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 128 pp 2. Interna skripta. 2007 Fitopatogene bakterije i bakterioze. G. Preporučena literatura 1. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 184 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Predavanja treće programske jedinice donose znanje o osnovnim principima biološkog suzbijanja biljnih patogena. Glasnik zaštite bilja. E. Obvezna literatura 1 Persley J. Chet. Helyer N. a predavanja otkrivaju koje se to tehnologije razvijaju za proizvodnju ekološki prihvatljivih pripravaka zaštite bilja od biljnih patogena (samoštiteće biljke. E. Dostizanje kompetentnosti u izdavanju savjeta za suzbijanje biljnih patogena. izvori transgena. Interna skripta. Internet stranice Ministarstva poljoprivrede. Oxfordshire. CAB International 2 Glasilo biljne zaštite. Pregled sredstava za zaštitu bilja.. Wiley-Liss. 2001. Druga programska jedinica donosi pregled tehnika za suzbijanje fitopatogenih bakterija i njima sličnih organizama. Biotechnology and Integrated Pest Management. kemijskih sredstava za suzbijanje fitopatogenih gljiva. D. Interna skripta. 3. Biotechnology in Plant Disease Control. 2009 A Colour Handbook of Biological Control in Plant Protection Wiley (Manson). 5 Đermić. J./2011. Zadružna štampa. Janse. A. Walingford. 2006 Handbook of Plant Virology. pripravci temeljeni na enzimima). Naredna predavanja obrađuju fungicidne skupine prisutne na hrvatskom tržištu pesticida uz pregled primjene u poljoprivrednoj proizvodnji. Zagreb. J. 4. obrađuju antagonističke mehanizme bio-čimbenika.J. Uvodna predavanja prve programske jedinice upućuju u povijesni razvoj fungicida. tekuća godina. Cattlin N. 373 pg docent Edyta Đermić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 4 6 - Odslušana predavanja i odrađene vježbe. Oxford. Dijkstra. 6. New York. Pregled sredstava za zaštitu bilja. 1993. Brown K. ribarstva i ruralnog razvitka 5. I. 3. 4 Đermić. AG4001 SREDSTVA ZA SUZBIJANJE BILJNIH PATOGENA Koordinator modula Opis modula Modul proširuje znanje koje studenti stječu modulom Biljni patogeni jer donosi znanja o mogućnostima suzbijanja biljnih patogena kroz četiri programske jedinice.

namjenu te vrijeme i mjesto primjene. Elsevier Applied Science Publishers 2. kemijsku pripadnost. Gammon. regulatora rasta i razvoja. D. organofosfornih insekticida. Society of Chemical Industry. Zagreb 2. C. . Tokyo 3. CD sa separatima i materijalima za pripremanje ispita te sadržaji u Merlin sustavu 3.L. Svaka grupa zoocida bit će prikazana s osvrtom na prednosti i nedostatke te mogućnosti i ograničenja u primjeni pri suzbijanju pojedinih grupa štetnika. preporučene internet stranice prof. rodenticidi.. I. M. AG4002 ZOOCIDI Koordinator modula Opis modula Sadržajem modula studenti će usvojiti znanja o osnovnim svojstvima zoocida koji se koriste u suzbijanju štetnika i vještine njihove primjene.. Glasilo biljne zaštite: Pregled sredstava za zaštitu bilja u Hrvatskoj. Obuhvaćena će biti sva sredstva za zaštitu bilja od štetnika: insekticidi.. neonikotinoida. limacidi. (eds): The pyrethroid insecticides. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 185 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Renata Bažok Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 16 4 6 4 Aktivno sudjelovanje studenta u svim dijelovima izvođenja izravne nastave. mehanizam prodora zoocida u štetnika i mehanizam djelovanja. G.W.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Yamamoto. nematocidi. sc. piretroida. (2001): Ekološki prihvatljiva zaštita bilja od štetnika. Cilj modula Cilj modula je usvajanje znanja o specifičnostima pojedinih skupina zoocida koji se koriste u suzbijanju štetnika i vještine njihove primjene. Maceljski. akaricidi. Obvezna literatura 1. Bit će prikazan povijesni razvoj zoocida kao i karakteristike pojedinih grupa zoocida. naturalita. Brooks. nedostatci. 2/3 tekuće godine./2011. dr.osnovne karakteristike. Hrvatsko društvo biljne zaštite. Igrc Barčić. Furmidge. Poglavlja koja modul obuhvaća su slijedeća: podjele zoocida s obzirom na podrijetlo.T.. Čakovec Preporučena literatura 1. Springer Verlag. J. prednosti.E. (1999): Nicotinoid insecticides and the Nicotinic Acetylcholine receptor.G. karbamata. Casia. te specifičnosti djelatnih tvari iz skupina kloriranih ugljikovodika. Priprema i prezentacija seminarskog rada. mikrobioloških insekticida te ostalih skupina zoocida. korvifugi i drugi repelenti te sredstva za fumigaciju. J. Zrinski.

treće izdanje. Temelj poslovnog odlučivanja (R Meigs). Računovodstvo. Metode vrednovanja zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda. Poslovne knjige. Obvezna literatura 1. kratkotrajne imovine. Sastavljanje planova poslovnog subjekta. prijevod s engleskog jezika. Definiranje računovodstva troškova i njegov sadržaj.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Knjigovodstvene isprave. Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika. Zagreb Preporučena literatura 1. Standardni troškovi. Skupina autora (2004). drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje. obveza i kapitala Računovodstvo kapitala drugih tipova trgovačkih društava. Žager K. Zagreb 2. Provedba revizije. Računovodstvo – priručnik za vježbe. Uvod u računovodstveni informacijski sustav. Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika. Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika. te vještinama čitanja i razumijevanja financijskih izvještaja. (1999). Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 186 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . AG3002 RAČUNOVODSTVO Koordinator modula Opis modula Povijesni razvoj računovodstva. (2003). (redaktor I. Računovodstvo za neračunovođe – osnove računovodstva (V Vašiček. (redaktor B. načela i standardi kao okvir financijskog izvještavanja. Razumijevanje financijskih izvještaja. Korisnici računovodstvenih informacija. Cilj modula Stjecanje znanja o računovodstvu u poslovnom odlučivanju. (2004). Računovodstveno praćenje dugotrajne imovine. Knjigovodstveni konto i kontni plan. Definiranje i sadržaj upravljačkog računovodstva. Pojam i uloga revizije. računovodstvenim kategorijama i njihovom obuhvatu u financijskim izvještajima. Skupina autora. Tušek). Zagreb 2./2011. MATE. Računovodstveno praćenje troškova poslovanja. Računovodstvene pretpostavke. Razvrstavanje troškova i metode obračuna troškova. L Žager). Računovodstveni proces. rashoda i prihoda i utvrđivanje rezultata poslovanja. Meigs W. Načela vrednovanja elemenata financijskih izvještaja. Razumijevanje revizorova izvješća. Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu. Spremić). Zagreb docent Ivana Dražić-Lutilsky Broj ECTS bodova 7 Ukupno sati izravne nastave 105 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 45 15 45 Aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave. Pojam i značenje analize financijskih izvještaja. Interna kontrola. Definiranje i struktura računovodstva. Računovodstvo. Analiza financijskih izvještaja pomoću skupina pokazatelja.

ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. ugovora. Središnja depozitarna agencija. Poznavanje pravne strukture i pravnog statusa trgovačkih društava. Zagreb 2. Građansko pravo. Pravne posljedice ništetnosti. Trgovačko pravo . (1996). Opći uvjeti valjanih ugovora. Izvanugovorne obveze. Pravni instituti. Ustav. Zagreb Preporučena literatura 1. Udruge. (1998). (II. Javno pravo. Zakon o obveznim odnosima s komentarom. Ugovor o ortaštvu. Privatno pravo. Pravo EU. Školska knjiga. Hipoteka. te ovladavanje vještinama poslovanja u pravnom prometu. Trgovački sudovi. Arbitraže. Odgovornost za neispravan proizvod. Nagodba. Bankarska garancija. Hrvatska trgovačka komora. Hrvatsko i međunarodno gospodarsko pravo. plaćanja i arbitraže (F Schwank. Gorenc V. Obvezna literatura 1. RRIF. RRIF. Odgovornost za štetu od opasne stvari ili djelatnosti. Pravo EU. Zagreb Broj ECTS bodova 7 Ukupno sati izravne nastave 95 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 45 20 30 Aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave. Državni zavod za patente. Cilj modula Stjecanje znanja o važnosti i ulozi trgovačkog prava za uspješno poslovanje. Zastara. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Pravilnici. Međunarodna pravila za kupoprodaje. sudske prakse. izdanje). Pravo društava./2011. Kontrola koncentracija i monopoliziranja. Jamstvo. Ugovorno pravo i obvezno pravo. Podzakonski akti. Sredstva pojačanja ugovorne obveze. Baze podataka i pretraživanja izvora prava. Pravne norme. Gorenc V. Formularno pravo. (1998). svrha i predmet trgovačkog prava. Z Slakoper). Naknada štete. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 187 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Školska knjiga. Zakon o trgovačkim društvima s komentarom (V Gorenc. Zagreb 3. Akreditivi. Zakoni. Dispozitivni propisi. Komisija za vrijednosne papire. Ponuda. EK TRGOVAČKO PRAVO Koordinator modula Opis modula Cilj. Vrijednosni papiri.društva. Cesija. Filipović V. Odgovornost za javno obećanje nagrade. (1996). Sudska praksa. RRIF. Imperativni propisi. Trgovačko običaji. (1997). Gorenc V. Osnovni oblici gospodarskih subjekata hrvatskog prava. Gorenc V. Z Slakoper). Common Law.ugovori. Trgovačko pravo . Zagreb 2.

Primjene ekspertnih sustava. Struktura ekspertnih sustava. Proces zaključivanja. Promjene u organizaciji u uvjetima globalizacije i elektroničkog poslovanja. Upravljanje podacima u poduzeću. Mrežna organizacija i virtualna organizacija.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Sistemska dinamika. Poslovna informatika. IS i elektroničko poslovanje: sigurnost. Praćenje i čitanje aktualne literature./2011. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 188 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Vizualna komunikacija. Globalni informacijski sustavi. Pravni aspekti elektroničkog poslovanja. (2002). John Wiley & Sons 2. Laudon). Potreba za promjenama. Informacijska tehnologija u poslovanju (M Varga). Pearson – Prentice Hall redoviti profesor Željko Panian Broj ECTS bodova 7 Ukupno sati izravne nastave 110 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Vježbe u praktikumu Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 45 35 30 Aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave. Metode. McLean. pravna i etička pitanja. Sustavi za upravljanje poslovnim tokovima. Information Systems: the Foundation of E-Business. EK INFORMATIKA Koordinator modula Opis modula Značaj i uloga informacijske tehnologije u poduzeću. Upravljanje podacima. Turban E.P. Prentice Hall 3. J. Vrste i modeli elektroničkog poslovanja. alati i sustavi za upravljanje poslovnim procesima. Kompjuterski kriminalitet. zaštita. funkciji informacijske tehnologije u odlučivanju i njezinom ulogom u uvjetima elektroničkog poslovanja i globalizacije. Istraživanje Interneta. Wetherbe). Problem etike. (2004). Laudon K. Reinženjerstvo poslovnih procesa. Information Technology for Management – Making Connections for Strategic Advantage (E. Informacijski sustav (IS) i poslovna strategija poduzeća. Organizacija podataka na računalu. Informator Preporučena literatura 1. Strategija razvoja i ulaganja u informacijsku tehnologiju. Skladištenje podataka. Panian Ž. Upravljanje znanjem. (1999).C. Intranet i ekstranet. (2001). Sustavi za upravljanje opskrbnim lancem. Promjena poslovnih procesa i informatizacija poslovanja. (2004). Obvezna literatura 1. Alter S. Element 2. Management Information Systems: Managing the Digital Firm (J. Cilj modula Stjecanje općih znanja o primjeni informacijske tehnologije u poslovanju. Čerić V. Vrste baza podataka. Metode i alati za upravljanje znanjem.

McGraw-Hill 2.Bonusne emisije. Houston). peto izdanje. EK POSLOVNE FINANCIJE Koordinator modula Opis modula U okviru modula obradit će se slijedeće programske cijeline: pregled poslovnih financija. Oporezivanje dobiti i prihoda od kapitala. Novčani tok. U dijelu modula kratkoročno financiranje su poglavlja: Trgovački krediti. Financijska tržišta i institucije. izdanje. (2002). Myers). Orsag S. Teorija kompromisa.A. Uloga investicijskog bankarstva. Ross S. 10. Mason. Poslovni i financijski rizik. te kratkoročno financiranje. South-Western. Komercijalni zapisi. šesto izdanje. Standardne politike. upravljanje tekućom imovinom./2011. Dugoročno financiranje obuhvaća poglavlja: Emisija vrijednosnih papira. Principles of Corporate Finance (S. Pisanje osvrta na aktualne teme. Drugi oblici spontanog financiranja. Optimalna struktura kapitala. (2004). Ohio Preporučena literatura 1. Financiranje emisijom vrijednosnih papira. Tržište kapitala. Vrste i tržište dionica. dugoročno financiranje. Financijsko izvještavanje. Investicijski projekt. Profit vs novčani tok. D. W. Bankarski krediti. otkup vlastitih dionica i reinvestiranje dividendi. Westerfield.A. Pregled poslovnih financija obuhvaća poglavlja: Javno dioničko društvo kao objekt poslovnih financija.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. C. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 189 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (2002). Financijska poluga. Teorije dividendi.Trošak kapitala. Irwin. Praćenje i čitanje aktualne literature. Cijena novca. Budžetiranje kapitala. RIFIN 2. U poglavlju upravljanje tekućom imovinom obrađuju se područja: Ciklus novčanog toka. Permanentna tekuća imovina. Brigham Eugene F. B. Brealey R. Neto obrtni kapital. (2000). McGrawHill Broj ECTS bodova 7 Ukupno sati izravne nastave 105 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 45 15 45 Aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave. Masmedia 3. Fundamentals of Corporate Finance (R. Obvezna literatura 1. Orsag S. Jordan). Oblici i izvori dividendi. te upravljanje novcem i utrživim vrijednosnim papirima. te Factoring. Cilj modula Stjecanje osnovnih znanja iz područja poslovnih financija te njihovom praktičnom primjenom u poslovanju. (2000). Fundamentals of Financial Management (Joel F.

/2011.120 ECTS bodova AGROBIZNIS I RURALNI RAZVITAK ▪ AGROEKOLOGIJA (AGROEKOLOGIJA ∙ MIKROBNA BIOTEHNOLOGIJA U POLJOPRIVREDI) EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA I AGROTURIZAM OPLEMENJIVANJE ŽIVOTINJA HRANA ▪ BILJNE ZNANOSTI ▪ ▪ FITOMEDICINA ▪ GENETIKA I ▪ HORTIKULTURA (POVRĆARSTVO ∙ UKRASNO BILJE ∙ VINOGRADARSTVO I VINARSTVO ∙ VOĆARSTVO) ▪ HRANIDBA ŽIVOTINJA I ▪ KRAJOBRAZNA ARHITEKTURA ▪ POLJOPRIVREDNA TEHNIKA (MEHANIZACIJA ∙ MELIORACIJE) ▪ PROIZVODNJA I PRERADA MESA ▪ ▪ RIBARSTVO I LOVSTVO PROIZVODNJA I PRERADA MLIJEKA AKADEMSKA GODINA 2010.diplomski SVEUČILIŠNI STUDIJI 4 semestra . SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .

(1986): Priručnik za upoznavanje beskralješnjaka naših potoka i rijeka. Ivanović B. Školska knjiga. Hamburg und Berlin 4. Evolucija vodenih organizama na molekularno biološkoj osnovi. Sumich J. Paul R. dr. Životinje otrovnice i otrovne životinje. Tomislav Treer Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 12 12 8 Redovito praćenje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 191 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . AG1006 BIODIVERZITET JADRANA I KOPNENIH VODA Koordinator modula Opis modula Geološke i klimatske promjene. Globus.. Načini utvrđivanja biodiverziteta. Sarajevo 5. (1963): Fauna und Flora der Adria. Treer T.. Laboratorijska analiza vodenih organizama. Značaj biodiverziteta i važnost njegovog očuvanja. Promjene slatkovodnih i morskih staništa. JAZU. Maretić Z. Naprijed. Temeljne razlike u biljnom svijetu kopnenih voda i Jadrana. Zagreb 4. WCB. Pregled važnijih taksona biljaka i nižih organizama.(1996): Jadranska ihtiofauna. Aničić I. Uzimanje uzoraka vodenih organizama i njihovo proučavanje in situ.. Zagreb 2. Jardas I. Školska knjiga. rakovi i školjke Jadrana. Vuković T. (1972): Život naših rijeka. (1988): A Guide to the Study of Fresh-Water Biology. Obvezna literatura 1. Needham J. Brown Publishers. Grubišić F. Zagreb 3. Cilj modula Student stječe spoznaje o biološkoj raznolikosti kopnenih voda i mora. L. Specijacija. te mjerama očuvanja. G. Kerovec M. Verlag Paul Parey. Zemaljski muzej BIH. (1975): Životinje otrovnice i otrovne životinje Jadranskog mora. Zagreb Preporučena literatura 1. Seminarski rad studenata. SNL. Boston Prof. Pregled svih koljena životinjskog carstva. sc.. Razlozi ugrožavanja i načini zaštite biodiverziteta. (1988): Ribe. (1992): An Introduction to the Biology of Marine Life. s naglaskom na biologiju i ekologiju važnijih taksona kopnenih voda i Jadrana. Raznolikost staništa kopnenih voda i Jadrana i njihov utjecaj na biodiverzitet. Ekonomski značajni organizmi. Matoničkin I. Zagreb 5. Riedl R../2011. načinima njezina ugrožavanja. Zagreb 2. (1995): Ribarstvo. Pavletić Z. (1971): Slatkovodne ribe Jugoslavije. Safner R. Wm. C. Dubuque 3. McGraw-Hill.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.

Cilj modula 12 4 Docent Damir Kovačić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 Upoznavanje studenata s važnošću izravne prodaje u Hrvatskoj. Maurer). Zeitschrift Für Direktvermarkter. Wirthgen B. preradu voća i povrća.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (2000): Direrktvermarktug (O.. Münster-Hiltrup. Kovačić D. No. U sklopu prerade daju se osnove tehnologije za proizvodnju domaćih mliječnih proizvoda. p. proizvodnju domaćih voćnih rakija te proizvodnju domaćih suhomesnatih proizvoda. 4-5. Landwirtschaftsverlag Gmbh./2011. marketinga i izravna prodaja. (2000): Schritt für Schritt ergolgreich werben. Analiza oglednih primjera izravne prodaje olakšava razumijevanje i usvajanje nastavne građe. Münster. 1. Ulmer Preporučena literatura 1. Miethe R. ogledni primjeri izravne prodaje. Pottebaum P. te posebnostima prerade poljoprivrednih proizvoda na seljačkom gospodarstvu. München 2. Erfolgreich Werben. Kroz seminar i terensku nastavu studenti se osposobljavaju za planiranje i poduzetništvo u izravnoj prodaji. primjenom marketinga u izravnoj prodaji. (1988): Handbuch Direktvermarktung – Neue Wege für Absatz landwirtschaftlicher Produkte. Napisan seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 192 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . te osnove prerade na seljačkom gospodarstvu. AG1039 IZRAVNA PRODAJA I PRERADA NA SELJAČKOM GOSPODARSTVU Koordinator modula Opis modula U sklopu modula obrađuju se slijedeće programske cjeline: osnove izravne prodaje seljačkih proizvoda. (2005): Izravna prodaja seljačkih proizvoda – teorijska polazišta i praktična primjena. Agrarno Savjetovanje. Zagreb 2. Ein Sonderheft Von "Hof Direkt". izravna prodaja u Hrvatskoj. Obvezna literatura 1.

. Zagreb 2. Zagreb Preporučena literatura 1. Agronomski fakultet. 5.. Zvonimir Uremović.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Cilj modula Stjecanje saznanja bitnih za nastavak diplomskih studija Animalne znanosti.. UN-Convention on Biological Diversity. kroz različite oblike nastave. Gudelines for Development of National Farm Animal Genetic Resources Management Plans. R. FAO. Z. Sinclair. terenska nastava Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 193 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET ./2011. Kroz samostalan rad ukazat će se na mogućnosti uporabe molekularnih markera u određivanju statusa inbridinga.. ulogu i važnost u svekolikoj animalnoj proizvodnji u Hrvatskoj. Vesna Pavić. Zlatko Janječić (2002): Stočarstvo. upoznati studente s izvornim pasmina različitih vrsta domaćih životinja: goveda. Treer. Cilj ovog modula je.. Hrvatska je svjesna vrijednosti animalnih genetskih resursa. Hrvatska mljekarska udruga. ugroženosti strukture populacije. FAO. seminarski rad.. Zagreb. Vesna Pavić (2002): Kozarstvo. Agronomski fakultet. i/ili tehnologa na farmi. Zagreb. M. konja. Nottingham University Press. Boro Mioč. Stjepan Mužic. njihovih proizvoda i prerađevina u turizmu. AG1041 IZVORNE PASMINE I NJIHOVA ZAŠTITA Koordinator modula Opis modula Stučni i javni interes za izvorne pasmine domaćih životinja potaknut je spoznajama njihove ugroženosti i nestanka.. a posebno će se ukazati na dohodovne sustave korištenja izvornih pasmina i njihovu uloga u proizvodnji autohtonih proizvoda. Hrvatsko agronomsko društvo. (1995): Ribarstvo. G. Marija Uremović. I. sc. svinja. Svjesni jedinstvenosti animalnih resursa kao dijela genetskog i kulturološkog naslijeđa. ekološkoj proizvodnji i važnosti izvornih pasmina. Zvonimir Uremović (2004): Govedarstvo. osposobljen je za voditelja farme. Ukazat će se na njihovo mjesto. UK. Aničić. Zvonimir Uremović (1997): Svinjogojstvo. peradi i pasa. Simm. D. Globus. Ukazat će se na međunarodne konvencije. Obvezna literatura 1. Hrvatska mljekarska udruga. koza. ovaca. 4. zaštiti izvornosti i zemljopisnog podrijetla. Rome 1992. Townsend.. Zagreb 3. metode istraživanja i potvrđivanja autohtonosti te metode konzervacije genetskih resursa. Mustapić. Marija Uremović. B. Ante Ivanković (2004): Konjogojstvo. (2004): Farm Animal Genetic Resources. Boro Mioč. dr. urednik (2004): Lovstvo. Lovrinov. Ukazat će se na različite pristupe definiranja statusa izvornosti. T. te s autohtonim vrstama riba. osmišljavanje programa zaštite izvornih pasmina. Hrvatski lovački savez. što se ogleda kroz državnu brigu o očuvanju izvornih autohtonih pasmina. S. 5. Villanueva. Boro Mioč Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 0 4 0 8 12 Pohađanje nastave (min 80%). 4. te uvođenje pokazatelja fenotipa i genotipa u uzgojne selekcijske programe. Zagreb Prof. Rim. 2. Safner. Zagreb. K. 3. javnost na globalnoj i nacionalnoj razini čini napore da očuva animalne genetske resurse u in situ ili ex situ sustavima. protokole i propise.

104 (10). (2000): Od šteneta do radnog psa.. (1991): Lov. D. (1995): Velika knjiga o psima. Način polaganja ispita 1. (1999): Guide to hunting dogs. Osnovne morfološko anatomske i biološke osobitosti pasa. 4. Opatija Mustapić Z. skotnost i štenjenje. (1995): Nema lova bez pravog tragača. Polak M. Alfa. Uzgoj i njega pasa. lovački psi i oružje. Zagreb Rossignol C. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja za nastavak studiranja kao i stjecanje dostatnih vještina za obavljanje određenih poslova unutar struke Obvezna literatura 6 14 16 Prof. Osnovi reprodukcije. Odgoj i obuka pasa te njihove radne karakteristike. diplomski rad Bermanec P. 2. 2. Primula. (2004): Lovna kinologija. (1992): Kinologija 1. Roman Safner Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 Redovito praćenje nastave. Sveučilište Osijek. tijek pripitomljavanja i sistematska pripadnost. Osijek Klever U. 1. i sur. (urednik) (2004): Lovstvo. dr. 3. Konemann. Milčić K. (2002): Odgoj i školovanje ovčarskih pasa./2011. 4. Pismeno Usmeno Preporučena literatura ☑ 194 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Liber. AG1045 KINOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Podrijetlo pasa. 3. Bauer M. Hranidbene potrebe. Spain Mareković A.. 5. Hrvatski lovački savez. Caccivio A. AFZ. diplomski rad Safner R. sc. Lovački vjesnik. 5. AGM.. Samobor Bauer M. (1989): Pas moj prijatelj.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Pasminske karakteristike i međunarodni standard s isticanjem Hrvatskih autohtonih pasmina. smještaj i ishrana. AFZ. Zagreb Balać J. Zagreb Tucak Z.

AFZ. Lovačke tehnike. zaštita protiv šteta na divljači i od divljači. Isticanje lovačkih trofeja i njihovog ocjenjivanja. Durantel P.. 3. lovački običaji. Zagreb Andrašić D. Primula d.. FCI podjela lovnih pasa u skupine s njihovim radnim karakteristikama.. Cilj modula 8 12 16 Izvanredni profesor Roman Safner Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 Stjecanje temeljnih znanja za nastavak studiranja kao i stjecanje dostatnih vještina za obavljanje odgovornih poslova unutar struke Obvezna literatura 1. Joly E. Zagreb Klever U. Zagreb Andrašić D. Liber.o. Rossignol C. Konemann. 2. 2. Polak M. Pasquet F. (1992): Kinologija 1. AG1051 LOVSTVO Koordinator modula Opis modula Osnove anatomije. Lovačka knjiga. (2000): The pocket quide to hunting. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura Safner R. J I .ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. uređenje lovišta i uzgajališta divljači. Liber. (2003): Zečevi. etika i moral. D./2011. Mustapić Z. Uzgoj i njega pasa. Zagreb Redovito praćenje nastave. Balać J. 3. Zagreb Bauer M... (1995): Velika knjiga o psima. (2001): Lovačko oružje. Samobor Jakelić I. fiziologije i biologije dlakave i pernate divljači s ciljem održivog gospodarenja i komercijalnog uzgoja. lovački psi i oružje. (1991): Lov.. 4. Opatija Cortay C. Temeljne spoznaje osnovnih područja lovne tehnologije (uzgoj divljači. 5. 1. lovno gospodarenje). Hrvatski lovački savez. (1984): Zoologija divljači i lovna tehnologija. specifičnosti lovljenja divljači. Karakteristike lovačkog oružja s osnovama balistike. Z. skripta Čeović I. 4. Singapore 5. Samobor 195 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (2004): Lovstvo.o. Ur. AGM. (1953): Lovstvo. AGM. (1982): Objekti tehničkog uređenja lovišta i uzgajališta divljači.

. Poznavanje ljekovitog. Skripta. Kolak. Akademia Kiado. Z. I. 2003. Cilj modula Cilj modula je upoznati studente s ljekovitim.. 2004. H. AROMATIČNO I MEDONOSNO BILJE Koordinator modula Opis modula Studenti se upoznaju s općim značajkama ljekovitog. Zagreb / Mostar. Rukavina. H. Poznavanje.. Kolak. I. Cultivation and Processing of Medicinal Plants. Sjemenarstvo. I.specijalni dio. 1997. I. Mađarska 2. aromatičnim i medonosnim biljem Obvezna literatura 2 2 4 red. I. 91 2. Skripta. Mogućnosti proizvodnje i prerade ljekovitog i aromatičnog bilja na hrvatskim prostorima. Naše medonosno bilje. str.) .) 1992. Skripta. 5-6: 341-353 Preporučena literatura 1. Droge i metaboliti ljekovitog i aromatičnog bilja. Z. i Carović. Kolak. I. i Rozić..opći dio. K. Školska knjiga. Znanje. Zagreb / Mostar. trajno zvanje Ivan Kolak Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 22 Pohađanje svih predavanja i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 1. 67 4. Z. F. Kolak. Kolak. Zagreb 5. I. Zagreb / Mostar. Z. Šatović. 4. H.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.. I. i Rukavina. Đ. Sjemenarstvo.. i Carović. Ljekovito.. aromatično i medonosno bilje . aromatičnog i medonosnog bilja i prednostima uzgoja pred prikupljanjem. Šatović. i Carović. 3-4: 203-229 3. I. Rukavina.Stanje i mogućnosti. Budimpešta. Skripta. i Rozić I. str. 1992. str. Šatović. aromatičnog i medonosnog bilja. 88 3. Kolak. Znanstveni glasnik.. Grozdanić. 2003. aromatičnog i medonosnog bilja kao i osnovama njihovog uzgoja. Tijekom vježbi u praktikumu kao i terenskih vježbi studenti će se upoznati s osnovnim vrstama ljekovitog.. Šimić./2011. uzgoj i prerada ljekovitog bilja. Ljekovito. aromatičnog i medonosnog bilja. sistematikom i morfologijom. K. Šatović. Z. 3: 25-34. aromatično i medonosno bilje . 2004. i Carović. Kolak. 1980. Šatović. Šilješ. Zagreb 196 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zagreb / Mostar. 1997. Šatović. 1997. Hornok (ur. te osnovama tehnologije proizvodnje i prerade ljekovitog. AG1052 LJEKOVITO. str. K. i Grgesina. Kamilica (Matricaria chamomila L. Z. K. I. Ljekovito bilje na hrvatskim prostorima. 243 5.prof.

pisana predavanja.M. Kisić. Bašić. ograničeno. Butorac.F. AG1102 POLJOPRIVREDA I OKOLIŠ Koordinator modula Opis modula Modul treba u agronomu razviti osjećaj odgovornosti za okoliš. str. Bašić. 3. a za posljedice štetnih utjecaja preuzima odgovornost. Hrvatska konf. Obvezna literatura 1. 20-29.. suvremeni koncept VUPT – MFCAL. vode u 21.A.. 3. 599612. vode u 21. Bašić. 2003. preko njega na vodu i okoliš.F. nezamjenjivo. Hrvatska konf.. Croatian Agriculture.F.. st. Zagreb.. ili djelotvorno sanirati štetne utjecaje prouzročena tim zahvatima. Zbornik radova. o vodama – Hrv.M. Izazovi pred znanostima o tlu na pragu trećeg tisućljeća. i najvažnije aktualne poljoprivredno okolišne programe FAO i EU i programe znanstvenih istraživanja u poljoprivredi EU. 2. Kisić. Lang.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. I. Bašić. 2003.I. Cilj modula Upoznati uloge tla i utjecaje zahvata uzgoja bilja i stoke na okoliš.F. ruralni razvitak u nas. proizvodne.. Mesić..I. Pojasniti “Kodeks za okoliš prihvatljivog gospodarenja” kao suvremeno načelo na kojemu se temelji zaštita okoliša od zahvata u poljoprivredi. 31-41. koji neprijeporno utječu na okoliš. 2002. 2003. odnosno druge terestričke i akvatične ekosustave. ekološkoregulacijske. Rukopis za studente Prirodoslovno – matematičkog fakulteta. 277.M. Nature and Man in Croatian Agriculture. Kisić. Opatija. 5. Flajsig-Ćosić Gorana. Mesić. Kako te promjene utječu na gospodarsku politiku. Pollution processes in agrienvironment. Mesić. F. Zbornik radova I Hrvatska konferencija Ekoinženjerstvo 2002. XXXVII znanstveni skup Hrvatskih agronoma. Budapest. dakle gospodarski. 2000. Prilagodba poljoprivrede mogućim klimatskim promjenama. 2004.I. plenarno izlaganje. trajno zvanje Milan Mesić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 12 3 5 Pohađanje nastave i vježbi s maksimalno 4 izostanka od toga s vježbi najviše 2 i izrađen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 197 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zagreb. napose tlo kao jedinstveno.. Bašić.F. 43.T. Odgovoriti na pitanje: Kako zahvate u poljoprivredi. Preporučena literatura 1. Uloge tla. obljetnice poljoprivrednog školstva u Križevcima. st.Kisić.. Aktualne web stranice European Soil Bureau Network (ESBN) Joint Research centre EU – Ispra. p 87. Akaprint. kako ih učiniti ekološki prihvatljivim.. Mesić. 2. Zbornik radova: 3.. Franić Ramona. Utjecaj najvažnijih biljno uzgojnih. Jolanakai. XXXV znanstveni skup Hrvatskih agronoma. str.st. Održivo gospodarenje tlom i zaštita tla – ključna pitanja održive poljoprivrede i razvitka.A.M. kulturne krajobraze i ruralni prostor. Zbornik rad.Bašić. Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem u povodu 140. Red. Agroekologija. 301308.. Butorac. zatim web stranica FAO i Encarta-enciklopedija. 3. Nastavni sadržaji svih predavanja i vježbi. Zavod za OPB.. Zagreb. Komives. PRO-TIM. p..I. Utjecaj okolišnih pitanja na promjene u svjetskim sustavima gospodarenja u poljoprivredi iznuđene utjecajem biljno-uzgojnih zahvata na tlo i terestričke ekosustave. Pokazatelji onečišćenja voda iz poljoprivrede. F. 4. i zahvata u uzgoju stoke na tlo. Prof.. st.. 2001. koji će studentu biti dostupni na web stranici Zavoda najkasnije tjedan dana prije izvedbe nastave. Plitvička jezera. Višeznačna uloga tla kao temelj održivog gospodarenja tlom na pragu novog milenija. neprenosivo nacionalno blago i prirodnu baštinu kojom on upravlja.M. o vodama – Hrv. str.. 2000. Bašić. učiniti održivim... socijalno i etički prihvatljivim. 4. Procjena erozije tla vodom prema vodnim slivovima Republike Hrvatske. Opatija. 1999. 5. Bašić. gospodarsko-socijalne i kulturne. Križevci. Food and Food Processing Industry. 71-87. Zagreb./2011.F.

Kugletr.P.2002.Ramaswamj.:Encyclopedija of Food Microbiology. pekmez.H..:Konzerviranje i prerada voća i povrća. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 198 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .P. marmelada./2011. BULL. Docent Nadica Dobričević Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Laboratorijske vježbe Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 20 8 4 Odslušana predavanja. ekološki prihvatljiva) te skladištenje i transport prerađevina. No.CRC PrILIc. kvasci i plijesni).. načinima prerade. kompot…) odnosno soli i kiseline za povrće(kisele i marinirane prerađevine).D.2004. vježbe. L.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.2000..Springer.M. AG1110 PRERADA VOĆA I POVRĆA Koordinator modula Opis modula Modul obuhvaća analizu kvalitete tehnološki dospjele sirovine u svježem stanju preko mehaničkog i osnovnog kemijskog sastava. mark) i aditiva(E-brojevi) za voće i povrće. Navedena problematika će se praktično obraditi kroz laboratorijske i terenske vježbe.Vol.Somogyi. 3. Roma 1995. Lovrić.SER. 2. 3.CRC PrILIc. sredstva za zaslađivanje. Belitz.. Zaustavljanje rasta i razvoja mikroorganizama primjenom niskih temperatura(hlađenje i zamrzavanje) i postupkom sušenja. Obvezna literatura 1. 2.FAO AGRI. Upoznat će se s važećim normativima. Preporučena literatura 1. Pregled osnovnih uzročnika kvarenja svježe sirovine i prerađevina(bakterije.Piližota. Lovrić.S.Grosch.T. D.R. Robinson. Duraković.:Food Chemistry.1-3. kako bi se lakše izabrao postupak prerade..Nakladni zavod Globus.C. seminar i položen kolokvij.W.S. Ambalaža(uporabna i dekorativna.:Processing fruits:Science and Technology. Wim:Fruit and Vegetable processing:Improving Quality.:Procesi u prehrambenoj industriji s osnovama prehrambenog inžinjerstva. Cilj modula Upoznavanje s osnovama kvalitete voća i povrća. 5.:Moderna mikrobiologija namirnica.. te biološko konzerviranje.A. Definiranje poluprerađevina(pulpa. Procesima prerade uz opis strojeva i opreme dat će se osnovni parametri za postupke uništavanja mikroorganizama kod pasterizacije i sterilizacije odnosno HTST i postupka uperizacije. te važećim normativima u svrhu osobne finalizacije proizvoda i istraživačkog rada na novim voćnim i povrtnim vrstama odnosno sortama. Jongen. zakiseljavanje i konzervansi).2003.1994.2000.K.Batt.Academic Press. dodatkom povećane koncentracija šećera za voćne prerađevine(džem.H. Mircea E.V. 119.T.Dauthy:Fruit and vegetable processing.1999. 4.HINUS.D.Patel. Definiranje i kvaliteta pomoćnih sredstava koja se koriste u procesu prerade(voda. Barrett.

skripta Preporučena literatura 1... Globus. Treer T. Hranidba riba kao temelj akvakulture. Zagreb 2. New York Hall S. John Wiley & Sons. Osobine pojedinih tipova uzgoja u moru i kopnenim vodama. K. Blackwell Science Ltd. Cilj modula Cilj je osposobiti studenta za vladanje temeljnim znanjima u ribarstvu. Ekstenzivni. J. Split Stickeney R./2011. (1999): Elsevier's Dictionary of Fisheries. Tomislav Treer Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 32 16 8 4 Redovito praćenje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. anatomske i fiziološke osobine riba. Amsterdam 199 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 2. Aničić I. Mrijest. Temeljne morfološke. Eapen P. Treer T. 4. Swiniarski J. Osnove ihtiogenetike. Osnove limnologije i oceanologije. Rabus Media. Organizacija privrednog ribolova. Osnove klasifikacije i biologije najznačajnijih vrsta riba i ostalih vodenih organizama. Elsevier. Hrvatski zadružni savez. Safner R. (1999): The effects of fishing on marine ecosystem and communities. tržište i promet ribe. Sportski ribolov. (2003): Ihtiologija II. Agronomski fakultet. 3. (2000): Encyclopedia of Aquaculture. (1985): Alati i tehnike ribolova.. Treer T. Zagreb . Aničić I.. Akvaristika. Rad s akvarijima. Biološka analiza vode s uzimanjem uzoraka i mikroskopiranjem. Safner R. poluintenzivni i intenzivni uzgoj. Fizikalne i kemijske analize kvalitete vode. Zagreb 3. Literatura (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja): Prof. embrionalni i postembrionalni razvoj riba. (1995): Ribarstvo. Razlikovanje najvažnijih ribljih bolesti. Dujmušić A. dr. Zagreb Cetinić P. R. Ekonomika. Kvaliteta.. Upotreba ključa za determinaciju riba. (2001): Modeli malih obiteljskih ribnjaka. Postupci pri induciranom mrijestu riba. AG1123 RIBARSTVO Koordinator modula Opis modula Povijesni razvoj i značenje ribarstva. Sekcija riba. prerada i korištenje ribljeg mesa. Oxford 5. Logos.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. sc. kako bi mogao sudjelovati u provedbi vrlo raznolikih aktivnosti ove privredne i znanstvene grane.. (2000): Hrvatsko ribarstvo ispod površine.

multisektorski pristup. interni materijal. (2003): Ruralni razvoj i modernizacija – prilozi istraživanju ruralnog identiteta. Žutinić Đ. 2. (1998): Culture. Župančić M. holistički pristup i osnovna načela. Intellectual Property and Territorial Rural Development. and Maxwell. (2000): Cjeloviti pristup održivom razvoju seoskih zajednica. Docent Đurđica Žutinić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 4 20 12 Redovito pohađanje nastave. Koncept integralnog i održivog ruralnog razvoja. produbljuje problem temeljem referentnih literaturnih izvora. str.19-110. 38 (1): 3-20 5.No 19:4 : 521–532. 3. Preporučena literatura 1. Ashley. Auditorne vježbe: Prikaz i kritička analiza konkretnog primjera modela ruralnog razvitka (studija slučaja). Kolega Prilagodba europskoj zajednici hrvatske poljoprivrede. i sur. Cilj modula Usvajanje osnovnih teorijskih znanja o razvojnim paradigmama i pristupima u ruralnom i regionalnom razvoju. HAZU. ur. 4: 391-408. (eds). (2000): Tranzicija i modernizacijske perspektive hrvatskog sela. lokalne razvojne agencije. Stečena znanja i vještine su osnovica za nastavak studiranja i rad u ruralnom prostoru. Sociološke teorije i paradigme o ruralnom razvoju. Sociologia Ruralis. šumarstva i ribarstva. «samonikle» (grass-roots) i privatne institucije. 44(1):109-123. pp.131-144. 40. Challenges and Options for Policy. Uloga i važnost sudjelovanja lokalnog stanovništva. str. AG1125 RURALNI RAZVITAK Koordinator modula Opis modula Predavanja : Definicije i indikatori razvoja. seminarski rad usmeno održan ili predan u pisanom obliku Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 200 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Terenske vježbe: Obilazak sela i rasprava o razvojnim problemima i prioritetima.. Sociologija sela 38. (2002): Društveni aspekt razvoja seoskih područja. 7-16. str.D. 355-433. Brkić S. Planiranje i poticanje ruralnog i regionalnog razvitka u Hrvatskoj. In. Johnson C. 1-2 (147-148):11-78. Zagreb. S. Cifrić I. A. 5. Seminar: Studen bira temu sukladnu sadržaju predavanja. (2001): Evolving Themes in Rural Development 1950s-2000s. Democratic Decentralisation and Rural Development: Theories. Sociologia Ruralis. Modernizacija i marginalizacija. «Novi» pristupi regionalnom i lokalnom razvoju. Ellis F. (2001): Livelihood Insecurity and Social Protection: A Re-emerging Issue in Rural Development. Van der Ploeg J. Biblioteka znanost i društvo. Tehnologija i ruralni razvitak. decentralizacija. Ljubljana. 4. No. ODI. Multifunkcionalna poljoprivreda. 2. Shortall S. No 19-4 : 507–519. Vol. C. Emerging Issues in Rural Development. prijevod sa slovenskog jezika 4. 17. civic inclusion or exclusion? An analysis of rural development theory and practice. Ray C.endogeni pristup (bottom up approach). Development Policy Review. London. Development Policy Review. (2000): Rural Development: From Practices and Policies toward Theory. razvitak procesa i okviri za participaciju. (2004): Social or economic goals. osposobljavanje za samorazvitak. Devereux S.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. usmeno prezentira seminarski rad ili ga predaje u pisanom obliku. BTF. Osnovni akteri (subjekti) lokalnog razvitka: lokalne vlade./2011. IDIS. Sociologia Ruralis. Prijevod na hrvatski jezik 3. (2001): Local Democracy. Obvezna literatura 1. Barbić A.

Maceljski M. Poglavlja koja će biti obuhvaćena su slijedeća: razvoj (sreening). (1981). Physiology. Cvjetkovića .. Audus L. Ostojić Z. The Biochemical Mode of Action of Pesticides. Obvezna literatura 1. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 201 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Hance R.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Interna skripta (odabrani radovi stručnjaka Zavoda za herbologiju) na CDu ili kopije Odabrana poglavlja iz: 2. štenika i korova metodom kemijskih mjera borbe. vodi i biljci. pomoćna sredstva-surfaktanti. Hewitt(1988) Fungicides in Crop Protection CAB International ( izabrana poglavlja) 7. Odabrana poglavlja iz: 1. Cvjetković B. Springer Verlag. Bit će prikazan povijesni razvoj pesticida. B. 3. preporučene internet stranice Redoviti profesor Zvonimir Ostojić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 4 2 Aktivno sudjelovanje studenta u svim dijelovima izvođenja izravne nastave.. Interactions between Herbicides and the Soil. (1999): Nicotinoid insecticides and the Nicotinic Acetylcholine receptor. po mehanizmu djelavanja. formulacija. Academic Press Inc. 2-3 8. insekticidi. London 2. (1980). London. Racionalna i ekološki prihvatljiva primjena pesticida. ecology. Pojedine skupine pesticida (fungicidi. Volume 1. H. J. AG1130 SPECIJALNA FITOFARMACIJA Koordinator modula Opis modula Modul će obuhvaćati upoznavanje studenta s mogućnostima suzbijanja uzročnika bolesti.. Ashton F. Casia. herbicidi. Tokyo 4. Academic Press Inc. spektru djelovanja).Sistemični fungicidi interna skripta 3. Rezidualni učinci na kulture koje slijede u plodoredu. J. 2nd edition. regulatori rasta i ostala sredstva za zaštitu bilja) bit će obrađene prema specifičnosti skupine. Herbicides. (1976). London.. 2nd edition Academic Press Inc. Hrlec G. I. M. J. Corbett J. Mode of Action of Herbicides.G. S. A WileyInterscience Publication. CD sa separatima i materijalima za pripremanje ispita Preporučena literatura 1. Yamamoto. biochemistry. New York 4. J. Pregled sredstva za zaštitu bilja u Republici Hrvatskoj. Kišpatić (1986) Fungicidi Liber Zagreb 5. (1974). H.... Glasilo biljne zaštite.. ponašanje pesticida u tlu. podjela (po vremenu i načinu primjene. po kemijskoj pripadnosti. R./2011.. 2.E. Cilj modula Cilj modula je detaljno upoznavanje studenta s pojedinim skupinama pesticida sa svim specifičnostima skupine. (2004). Lryr (1997) ModernSelective Fungicides Gustav Fischer ( izabrana poglavlja) 6. Crafts A.

G. (2004) Najvažnije cvjećarske kulture prema skupinama. Mozaik knjiga. ukrasnog drveća i grmlja na otvorenom i zaštićenom prostoru. sc. ukrasnog drveća i grmlja na otvorenom i zaštićenom prostoru. dr. njihovom primjenom i njegom te sa specifičnostima svake od tih proizvodnji. Marija Vinceljak-Toplak: Odabrana poglavlja iz cvjećarstva. interna skripta Marija Vinceljak-Toplak: Osnove uzgoja ukrasnog bilja. Mozaik knjiga. Ines Han Dovedan Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 12 12 12 Odrađene vježbe i seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 202 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (2001) Cvatuće grmlje. 5. (2001) Cvijeće u vrtu. 2. (2001) Sve o vrtu. 3. 4.. V. Zagreb Hessayon. radno intenzivna i dohodovna. 5. Zagreb Samardžija. interna skripta Marija Vinceljak-Toplak: Lončanice. 1. prezentiranje te zajednička rasparava dat će studentima mogućnost aktivnog sudjelovanja u nastavnom procesu. 6. Zagreb Šilić. Izrada seminarskih radova na temelju proučenih stručnih i znanstvenih radova. Č.G. N. grmlja i drveća). Organizirana je na otvorenom i u zaštićenom prostoru te strogo specijalizirana. interna skripta Stanko Radoš: Razmnožavanje i uzgoj ukrasnog drveća i grmlja Hessayon. upoznati se s konkretnim problemima u proizvodnji i mogućnostima njihovog rješavanja. D. () Travnjaci. D. Sarajevo Židovec. dvogodišnjih i višegodišnjih vrsta (trajnica. interna skripta Marija Vinceljak-Toplak: Cvjećarstvo. interni priručnik (CDverzija) Prof.d. Mozaik knjiga./2011. Zrinjevac d. 4. Svjetlost. održavanja i njege potrebna su specifična znanja i vještine. njihovom primjenom i njegom te sa specifičnostima svake od tih proizvodnji.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. mehanizirana. Nastavom u dvorani studente će se upoznati s osnovama proizvodnje cvjećarskih kultura. Cilj modula Upoznati studente s osnovama proizvodnje cvjećarskih kultura. AG1140 UKRASNO BILJE Koordinator modula Opis modula Proizvodnja ukrasnog bilja obuhvaća proizvodnju jednogodišnjih. različitog tipa rasta. 2. 3. Zagreb Hessayon. Na auditornim vježbama studenti će se upoznati s najvažnijim vrstama ukrasnih biljnih vrsta prema skupinama. Prilikom proizvodnje. D. Elza Polak.G. () Ukrasno drveće i grmlje. Obvezna literatura 1. Terenskom nastavom steći će se uvid u različite segmente proizvodnje ukrasnog bilja. podizanja.

(2000): MolluscanShellfish Farming. kalifornijska glista). M. Školska knjiga. Stajer-graf. (1995): Ribarstvo. Osposobiti studenta za samostalno planiranje i izvođenje uzgoja odnosno stvoriti motivaciju za daljnju edukaciju kroz module Akvakulture ili Apikulture. (2002): Uzgoj kalifornijskih glista. Ivica Aničić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 32 8 8 12 Redovito pohađanje svih vrsta vježbi uz javnu prezentaciju seminarskih radova Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 203 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . S. dr./2011. Milanović. (1998): Beskralješnjaci I & II. Prezentacija svih uzrasnih kategorija do završne faze uzgoja. kako vodenih. M. Aničić. humusa (pčela. Zagreb 2. proizvodnja i primjena humusa. Globus. Matoničkin I. Obvezna literatura 1. (2004): Mini farme puževa. te potencijalne mogućnosti interakcije u druge industrije. (2004): Agrarna zoologija. magistarski radovi.. Upoznati ih s tehnološkim postupcima proizvodnje. Lee. V. Safner. Prof. diplomski radovi. Zagreb 2. R. T. B. (1992): Crustacean Farming. 4. Zagreb. Preporučena literatura 1. Lovrinov. Pregled trenutnog stanja uzgoja u svijetu i kod nas.. Treer.Zagreb 5. AG1155 UZGOJ AVERTEBRATA Koordinator modula Opis modula Upoznavanje studenata s uzgojem korisnih beskralješnjaka bilo kao izravna hrana (školjke puževi. I. J. studije dostupne u knjižnici prema potrebama studenata.. glavonošci. sc. 3. Z.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Wicknis. prilagođene potrebama različitih uzgojnih stadija pojedinih vrsta. Cilj modula Omogućiti studentima stjecanje temeljnih teoretskih i praktičkih znanja o vrstama uzgoja beskralježnjaka. Doktorski radovi. D:O:C:. pp 274. pp 464. tako i terestrijalnih beskralježnjaka. Fishing News Books. E.. G. Spencer. Blackwell Scientific Publications. Osnovna konstrukcija uzgajališta sa svim posebnostima svake pojedine vrste Avertebrata. Tucak Z.. Mandek.. ježinci ) ili kao organizmi čiji tjelesni produkti ili tjelesna aktivnost imaju značaj u proizvodnji meda. na diplomskim studijima. pp191. A. Primc-Habdija B. Blackwell Publishing. 3. Treer T. Školska knjiga. Sistematska determinacija uzgojno značajnih organizma s osnovnim biološkim i ekološkim čimbenicima na kojima se temelji tehnologija uzgoja. raci. dudov svilac. F. svile. Zagreb.Habdija I.

. metode i oprema za smanjenje temperature zraka (provjetravanje. organski. Novak B. Garnaud J. Elementi za izradu plana izgradnje.L.-C. Agronomski glasnik 4:425-434 5. proračun gubitaka i potrebe goriva. sintetski).. Oblici. Kogoj-Osvald M. Tipovi zaštićenih prostora: individualna zaštita. Growing Vegetable under Direct Covers. kišenje krova.. AG1170 ZAŠTIĆENI PROSTORI Koordinator modula Opis modula Značaj i funkcija zaštićenih prostora u Hrvatskoj i u svijetu. načina i opreme za regulaciju mikroklime. rukopis) Preporučena literatura 1. plastenici. zamagljivanje. Materijali za pokrivanje zaštićenih prostora. Materijali za izgradnju nosive konstrukcije i pokrovni materijali. izravno prekrivanje usjeva. Cilj modula Za određene skupine kultura.. malčiranje tla polimerima. Gerst J. von Zabeltitz Ch. Osvald J. staklenici). (1994).. Centre Technique Interprofessionnel des Fruits et Légumes. Obvezna literatura 1.D. sustav plutajućih kontejnera. Preventivne mjere u kontroli biljnih štetočinja. Hidroponske tehnike uzgoja bilja: na inertnim supstratima (anorganski. Borošić J. (1978). Borošić J. Borošić J. klijališta. Ljubljana 3. dinamički). Upotreba perforirane folije za pokrivanje povrtnih kultura. “fan-jet” sustav. Paris 3. Hanan J. adiabatsko hlađenje).ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Svjetlo: oprema i proračun potreba. Optimalne i minimalne vrijednosti te principi poboljšanja fizikalnih i kemijskih svojstava tla u zaštićenom prostoru. aeroponski sustav). Berlin Izvanredni profesor Josip Borošić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 12 12 8 Obavljene praktične vježbe u praktikumu i na pokušalištu.. Toplina: sustavi grijanja (statički. Greenhouse Management. 1985. Planung and Bau. proračun potrebe i način primjene gnojiva. Sotton M. ČZP Kmečki glas. postižu se temeljna znanja i vještine o odabiru: tipa zaštićenog prostora i pokrovnog materijala. Opće povrćarstvo (odabrana poglavlja). Poljoprivredne aktualnosti 30(6):937-944 4. Principi i oprema za sterilizaciju tla. bez supstrata (tehnika hranjivog filma. Stuttgart 2.-J. (2004). (1985). Gewächshäuser. Pavlek P. tehnologije uzgoja i različita podneblja. (1994). CO2: potrebe i oprema. načina i opreme za regulaciju svojstava tla. Gojenje vrtnin v zavarovanem prostoru (odabrana poglavlja). Sveučilište u Zagrebu 2./2011. načina i opreme za zaštitu kultura od štetočinja. Heblin D. Zaštićeni prostori (dijelovi skripte. zaštićeni prostori s nosivom konstrukcijom (niski i visoki tuneli. (1980). Relativna vlaga zraka: proračun sustava ventilacije.J.. Kvaliteta vode i izbor metode navodnjavanja. zasjenjivanje. pozitivno ocijenjeni programi (seminarski radovi) Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 204 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 1978. oprema i proračun smanjenja gubitaka. Holley W. Eugen Ulmer. Goldsberry K. SpringerVerlag.

. Bellardi.. N. 4. Barić. Obvezna literatura 1. višegodišnjeg povrća i najučestalijih vrsta ukrasnog bilja. Ctifl. 2/3 tekuće godine 3. N.K (2000): Compendium of rose diseases. ornamentali e forestali. Poseban naglasak bit će na uzročnicima bolesti koji se prenose sjemenom povrća i cvijeća. Ostijić. Čakovec. Bologna 4. (1978): Diseases of Bulbs. lepirnjača. M. Prikaz će uključivati opis. biologiju i gospodarsko značenje štetočinja. plodovitog povrća. nematologije. preporučene Internet stranic Preporučena literatura 1.A. 3.. Pagliarini. Na taj način studenti će biti upoznati sa osnovama entomologije. Cilj modula Dobivaju se osnovna znanja o integriranoj zaštita od štetočinja povrća i cvijeća.M.. Moore. AG1172 ZAŠTITA POVRĆA I UKRASNOG BILJA OD ŠTETOČINJA Koordinator modula Opis modula Modul će razmatrati štetočinje koje ugrožavaju povrće i ukrasno bilje na otvorenom i zaštienom prostoru. J. bolesti i korova krumpira. (2000): Malattie delle piante ornamentali. Cvjetković. Ferrari. Bit će dan prikaz ekonomski značajnih štetnika. Z.E. lisnatog povrća. 2. Maceljski. zoologije. Lj. Ministry of agriculture 2.Verona. Memento désherbge des légumes et petits fruits. Edagriocole Bologna. Glasilo biljne zaštite. Oštrec. APS 5./2011. Interna skripta (odabrani radovi Zavoda za herbologiju iz tematskog područja) na CDu ili kopije 5. M.Osposobljava se za vođenje zaštite od štetočinja u različitim tehnologijama uzgoja povrća i cvijeća. simptoma bolesti i korovnih vrsta . Edizioni del informatore agrario.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.A. Paris. s posebnim naglaskom na prepoznavanje specifičnih oštećenja od štetnika. Čizmić: Štetočinje povrća. Dat će se prikaz mjera zaštite najvažnijih kultura kao i sredstva za zaštitu. Br.: Avversita delle piante ornamentali(virosi e fitoplasmosi). K. B. I. HAD. Garibaldi. lukovičastog povrća. (2003): Malattie e parassiti delle piante da fiore. Jurjević. Ž. izrada seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 205 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Pelletier J.. Moreau B.B. fitopatologije.R.. et al. Zrinski. (1998). 2004. Edagricole... Zagreb docent Tihomir Miličević Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 41 14 5 Redovito pohađanje nastave i vježbi. Igrc Barčić. C. (1997): Sve o krizantemi. fitofarmacije s ekotoksikologijom i integrirane zaštite povrća i ukrasnog bilja.. korjenastog povrća. Pagliarini. kupusnjača. London. Berttaccini. Pregled sredstava za zaštitu bilja. Horst.

DIN – Taschenbuch 187.P. (1992): Osnove hidrologije. Agronomski fakultet. hidraulika otvorenih i zatvorenih vodotoka. vježbi i terenske nastave. D. Prof. 3. H. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja na pravcu nastavka doktorskog studija iz šireg agroekološkog područja. Knjiga1. Berlin 1993. uloga nizinskih i/ili brtskih retencija i vodozaštitnih područja. Čavlek. K. Regulacije i zaštitne građevine. F. Zanke (2001): Taschenbuch der Wasserwirtschaft (izabrana poglavlja). Poglavlje 6. Tijekom terenske nastave. Hrvatske vode. Vuković. Boden 1. Zagreb. 7. slivnih.: Gewasserregelung Gewasserpflege Naturnaher Ausbau und Unterhaltuny von Fliessgewassern (izabrana poglavlja).C. Anleitung für ingenieurbiologische Bauweisen. H. 6. (1989): Osnove hidrotehnike. Građevinski fakultet Osijek Petošić. Regulacije prirodnih vodotoka. bujičnih. (2003): Rješavanje problema suvišnih unutarnjih voda u hidromelioracijskim sustavima. Lecher. 5. Dragutin Petošić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 31 15 4 10 Pohađanje predavanja. hidrotehnički sustavi odvodnje i funkcioniranje i održavanje sustava. Geodetski fakultet Zagreb. 206 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 3. Priručnici za hidrotehničke melioracije I Kolo. i njihovog odvođenja (odvodnje). Stern (2002): Naturnaher Wasserbau. te funkcioniranjem i održavanjem postojećeg sustava zaštite. Tomić. U modulu je uklopljeno više cjelina bitnih u zaštiti okoliša od suvišnih voda: osnovne hidrologije. Lühr. Čavlek. Entwässerung. dr. AG2001 ZAŠTITA OKOLIŠA OD SUVIŠNIH VODA Koordinator modula Opis modula Zaštita okoliša od suvišnih voda preduvjet je njegova svekolikog razvitka. reguliranje suvišnih voda u tlu. R. E. organizacije i izvođenja osnovnih hidrotehničkih zahvata u području odvodnje i zaštite okoliša od štetnog djelovanja suvišnih voda. Petošić. Zavod za melioracije. (1985): Hidraulika. stagnirajućih i podzemnih). 8. Lecher K. Ž. D. izrada programa Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1. Lange G. Geodetski fakultet. zaštita okoliša od poplava. sc.E. Zagreb (1998). E. Priručnik za hidrotehničke melioracije./2011..ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (2000): Pisana predavanja iz predmeta: Uređivanje voda. 2. U sklopu vježbi studenti će ponaosob raditi na izradi konkretnih programa. U. ekološka načela uređenja bujičnih slivova i vodotoka. Knjiga 1. 4. Berlin-Hamburg. i ovladavanje solidnim vještinama na planu procjena. vezanih za cjelovitu problematiku zaštite okoliša od suvišnih voda svih “vrsta” (poplavnih. Berlin. studenti će se na konkretnim primjerima upoznati s problematikom suvišnih voda i metodama zaštite dotičnog okoliša od suvišnih voda. Berlin. vježbi u praktikumu (15 sati) i terenske nastave (10 sati). Kolo III. Meinhard Schiechtl. GF Sveučilište u Rijeci. Odvodnjavanje: Knjige 4 (1987) i 5 (1989). 2. Način izvođenja nastave koncipiran je u okviru predavanja (31 sat). Obvezna literatura 1.. 1999.

McCalla A. Implications before and after accession for EU markets and policies. Značenje za EU tržište i politiku prije i poslije pristupa. Analiza elemenata AP (nositelji. Josling T. 3.int/comm/agriculture/publi/reports/ceeccomp/fullrep_en. (Prijevod: Ramona Franić). Tratnik M. Interna skripta. Dostupno na: http://europa. Izvornik: Competitiveness and farm incomes in the CEEC agri-food sectors.S. Zbornik izabranih radova. (1985): Agricultural Policies and World Markets. Pouliquen A. Odabrana poglavlja. Washington. Docent Ramona Franić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 8 24 8 Potvrda o sudjelovanju na vježbama u praktikumu i pozitivno ocijenjen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 207 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Bašić F. 3. Zagreb 4.novi izazov sutrašnjice. Doktorska disertacija. Government Printing Office. Preporučena literatura 1. Mjesto hrvatske poljoprivrede i ruralnog prostora u europskom i međunarodnom okruženju. Obvezna literatura 1. Agroeduka. pokazatelji političke prijemljivosti (reakcije) – primjena ekonomskih instrumenata i uključivanje standarda zaštite okoliša i sigurnosti hrane. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. October 2001. Poljoprivredna čitanka (Bašić. Odabrana poglavlja. New York. ed. AG2001 AGRARNA I RURALNA POLITIKA II Koordinator modula Opis modula Uvod u modul: agrarna politika kao znanstvena disciplina.pdf 2.)./2011. Makro i sektorske mjere održivog razvitka. CABI Publishing 4. Žimbrek T. Zavod za ekonomiku poljoprivrede i agrarnu sociologiju. Poljoprivreda i seoski prostor i uloga države u njihovom razvoju.. U. Bruinsma Jelle (2003): World Agriculture: Towards 2015/2030.). Koprivnica. Agriculturae Conspectus Scientificus 65(2):79-88.). 5. ur.F. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Skupina autora (1998): Environmental Indicators and Agricultural Policy (Floor Brouwer and Bob Crabtree. Earthscan Publications. Ekonomska podloga agrarnopolitičkih odluka. Politički aspekti održive poljoprivrede kao djelatnosti i održivog razvitka ruralnog prostora. eds.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (1999): Održiva poljoprivreda . Poljoprivreda u uvjetima ekonomske globalizacije. proizvođača. 2. Ferdo.. Macmillan Publishing Company.o. The 1991 Yearbook of Agriculture (Deborah Takiff Smith. Franić Ramona (1999): Mjerenje državne intervencije u poljoprivredi Republike Hrvatske. Tracy M. Grgić I. vanjskotrgovinsku bilancu i sl. Cilj modula Osigurati studentima široko znanje na svim razinama djelovanja agrarnopolitičkih činitelja.). Franić Ramona (2000): Metodologija mjerenja državne intervencije u poljoprivredi Hrvatske..E. suvremena agrarna i ruralna politika u Svijetu. DC 5. osobito praktične vještine i znanja iz aktualnih međunarodnih odnosa u agrobiznisu. and Fao Study. Skupina autora (1991): Agriculture and Environment. razlike između razvijenih zapadnih gospodarstava (hiperprodukcija) i zemalja u razvoju (glad). Politika ruralnog razvitka i višeznačna uloga seoskog prostora.eu.. (2000): Hrana i poljoprivreda u tržnom gospodarstvu. (2004/05): Agrarna politika Republike Hrvatske. Žimbrek). praksu i politiku (prijevod: T. (2005): Konkurentnost i poljoprivredni dohoci u poljoprivrednoprehrambenim sektorima zemalja Srednje i istočne Europe. uvod u teoriju. ciljevi i mjere). Franić Ramona. testiranje uspjeha agrarnopolitičkih mjera primjenom metodologije za ocjenu državne intervencije u poljoprivredi (ocjena učinkovitosti AP mjera na dohodak i konkurentnost sektora u cjelini.o. MATE d.

J. Berlin . Kanthak P. Anorganske.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Poljoprivredne aktualnosti 30(6):937-944 Preporučena literatura 1. relativne vlage zraka i CO2 u ovisnosti o fenofazi kulture i ambijentalnim uvjetima vanjskog prostora s proračunima za racionalnu primjenu.. polimera za malčiranje tla i izravno prekrivanje usjeva. Goldsberry K. Holley W. 1985. Klima und Klimatisierung von Gewächshäusern. Obvezna literatura 1. SpringerVerlag. von Zabeltitz Ch.. Reguliranje svjetla.. AG2002 AGROBIOTOPI ZAŠTIĆENIH PROSTORA Koordinator modula Opis modula Trendovi u poboljšanju optičkih. Sotton M.. Stuttgart 2. (1973). postižu se temeljna znanja i vještine o racionalizaciji pri odabiru opreme i repromaterijala te održavanju mikroklime zaštićenog prostora.Hamburg 3. Gojenje vrtnin v zavarovanem prostoru (odabrana poglavlja). Paris 3. kao i u poboljšanju tipova zaštićenih prostora. (1994). pozitivno ocijenjeni programi vježbi i seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 208 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Cilj modula Za određene skupine kultura.-J. Planung and Bau. ČZP Kmečki glas. Greenhouse Management. Verlag Paul Parey. Centre Technique Interprofessionnel des Fruits et Légumes. tehnologije uzgoja i različita podneblja. Materijali za pokrivanje zaštićenih prostora. Ljubljana Izvanredni profesor Josip Borošić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 14 8 4 4 Obavljene praktične vježbe u praktikumu i na pokušalištu./2011. topline.-C. Osvald J. organske i sintetske komponente supstrata za poboljšanje svojstava tla s proračunima primjene. Racionalizacija tehnoloških procesa i materijala za različite uvjete uzgoja. toplinskih i mehaničkih svojstava transparentnih materijala. Kogoj-Osvald M.L. Garnaud J. Growing Vegetable under Direct Covers. Berlin 2..D. (1978). Hanan J.. Heblin D. (1994). Eugen Ulmer. Borošić J. Gewächshäuser. Gerst J. 1978.

Stječu kvalifikaciju o spoznajama ovog problema s različitih aspekata. BCPC Forum Report Preporučena literatura 1. opasnost razvoja rezistentnih biotipova sojeva insekata. ekonomske. Primrose S. 3. Modulom će obuhvaćeni državni i EU zakonski propisi koji se odnose na GMO i hranu GMO podrijetla. 5th edition. (1994). etički. Način polaganja ispita Cilj je spoznati prednosti i nedostatke uzgoja genetički preinačenih biljaka tolerantnih na štetočinje i pesticide. (1994). Zagreb. W. Kultura biljnih stanica i tkiva. Blackwell Scientific Publications. Tehnologiju uzgoja s gledišta specifičnih zahtjeva (način sjetve. 2.. štetnika i korova uzgojem genetički preinačenih sorata važnijih poljoprivrednih kultura. Interna skripta (odabrani radovi stručnjaka Zavoda za herbologiju) na CDu ili kopije 2. AG2003 AGRONOMSKI ASPEKTI GENETIČKI PREINAČENIH KULTURA TOLERANTNIH NA ŠTETOČINJE Koordinator modula Opis modula Studenti će biti upoznati s mogućnostima borbe protiv bolesti. Štetne posljedice na ekološku i organsku biljnu proizvodnju. Opasnosti prijenosa gena na bliske srodnike. Obvezna literatura 1. broja tretiranja). Agronomski. 1. Old R. prostorne izolacije. Jelaska S. Oxford.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. An introduction to genetic engineering. Spoznat će prednosti i nedostatke tih mjera zaštite bilja. pravni i drugi aspekti prihvaćanja i uzgoja GM biljaka bit će podvrgnuti kritici. B. Ekološke. preporučene internet stranice Pismeno Usmeno ☑ 209 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . korova i gljiva bit će razmotrene. Biotech 2020: Crop Biotechnology in the World of 2020. plodored. agrotehničke i gospodarske prednosti detaljno će biti raspravljene./2011. Cilj modula 4 Redoviti profesor Zvonimir Ostojić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 26 Aktivno sudjelovanje studenta u svim dijelovima izvođenja izravne nastave. Školska knjiga. Principles of Gene Manipulation.

J. M. Grbeša. Domaćinović. Heinemann..E. Pond. Pearson Education Limited. M.: Hranidba domaćih životinja 4. Docent Jasna Pintar Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 12 6 4 Pohađanje predavanja i vježbi. Predane zadaće i održan seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 210 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 693..). The Esminger Publishing Company.: Ishrana domaćih životinja. Studenti će se upoznati s primjenom novih metoda i analitičkih postupaka što je presudno za bolje poznavanje i unapređenje svih vrsta i kategorija domaćih životinja.A...W. The Encyclopedia of Animal Nutrition (Ed. UK. CABI Publishing. Cilj modula Student će naučiti samostalno procjeniti sadržaj hranjivih tvari u hrani i hranidbene potrebe životinja što je osnova ispravnog sastavljanja obroka na farmi. K. HAD.. 2. Edwards. 2001. a istovremeno omogućuje bolje korištenje različitih krmiva i efikasnije proizvodnje domaćih životinja.. 2004. Jovanović. 2000. Church. Verstegen. JFD. 3. McDonald. Metode procjene i tablice kemijskog sastava i hranjivosti krepkih krmiva. M. Feed evaluation-prociples and pracitice. Wageningen Nizozemska.K. Novi Sad. USA. str. D. Greenhalgh. Studenti će naučiti rukovati hranjivim tvarima odnosno zajedničkim gradivim i metaboličkim aktivnim tvarima biljaka i životinja. Zagreb. R. USA. Moughan. Clovis.C. M. John Wiley & Sons. Visser-Reyneveld. W. Prezentirat će se metode evaluacije hranidbenih potreba životinja kao i bilans – utvrđivanje hranjivih tvari. 2006. Wageningen Pers..205 3. Dujić. Morgan. Esminger. D. california. 285. Stylos. Fuller. AG2003 OPĆA HRANIDBA ŽIVOTINJA Koordinator modula Opis modula Danas se pouzdano zna da više od 40 različitih hranjivih tvari mora biti prisutno u obroku domaćih životinja. 794 str. New York. Dobivanje pouzdanih informacija o kemijskom sastavu i hranjivoj vrijednosti krmiva studentima omogućit će potpunije formuliranje obroka za različite vrste i kategorije domaćih životinja.F. Feeds & Nutrition-digest.A. Preporučena literatura 1. C. 2002. 2004.G.J. 2004. 20004. Wallingford. UK. 5.. 719 2. R. 5th edition. Stoga će se studentima prezentirati temeljna teoretska znanja o svim vrstama hranjivih tvari o njihovoj biološkoj vrijednosti i metaboličkoj funkciji u organizmu životinja.. str. Glamočić.F. str.. planiranja biljne i stočarske proizvodnje. P.A. Animal Nutrition..W. D. Pond. D. W./2011. P.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Basic Animal Nutrition and Feeding. Edinburg Gate. str. Oldfield. Obvezna literatura 1.. SiCG.

Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 211 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Z. suzbijanje). (1981): Štetnici uskladištenih poljoprivrednih proizvoda (biologija. ekologija. Međutim unutar reda nalaze se isto tako značajni antagonisti štetnih grinja (korisne grinje) koji su glavni regulatori populacije crvenog voćnog pauka. Čakovec 2. Korunić. vinove loze.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011. Posebna će se pozornost posvetiti najznačajnijim štetnim vrstama po poljoprivrednim kulturama i uvjetima koji omogućuju nastanak jakih populacija. Oxon Redoviti profesor Božena Barić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 14 6 10 Redovita nazočnost na predavanjima. biologije i ekologije grinja.d. vježbama i terenskim vježbama. Zrinski d. Wallingford.A.B. ukrasnog bilja. prepariranje grinja i identifikacije vrsta prema načinu oštećenja biljnog tkiva. (1998): Integrirana zaštita voćnjaka i vinograda (odabrana poglavlja). Studenti će dobiti osnove načina determinacije. Među njima su značajni štetnici voćaka. Čakovec Preporučena literatura 1. Oštrec Ljerka (1998): Zoologija.Štetne i korisne životinje u poljoprivredi. koprivine grinje. Obvezna literatura 1. Modul će također razmatrati mogućnost korištenja grinja u biološkoj borbi i mogućnosti laboratorijskog uzgoja grinja za potrebe biološke borbe. Cilj modula Osnove akarologije koje će poslužiti u radu na poslovima zaštite bilja ili za kasniju specijalizaciju iz ovog područja. Gwilym O. grinja šiškarica. Evans (1992): Principles of Acarology. Ciglar. AG2004 AKAROLOGIJA Koordinator modula Opis modula Predstavnici reda Acarina (grinje) spadaju u najzastupljenije predstavnike iz razreda Arachnida u poljoprivredi. C. Zrinski d. Modul će dati osnovna znanja iz morfologije. I. Razmatrati će se i mogućnosti suzbijanja štetnih grinja u poljoprivrednoj proizvodnji i uskladištenim poljoprivrednim proizvodima.d. Zagreb 3.

Osnovni principi akvakulture. New York 2. Zagreb 4. Zagreb 4.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. AG2005 AKVAKULTURA Koordinator modula Opis modula Poimanje akvakulture.. Hrvatski zadružni savez. Aničić I. U.. Bardach J. Karunasagar I. Zagreb.. Održavanje vježbi u suhom i mokrom laboratoriju (akvaristika).. John Wiley & Sons. Modeli malih obiteljskih ribnjaka. (editor) (2000): Encyclopedia of Aquaculture. pp 463 2. New York 5. Treer T.. O. Uzgoj toplovodnih vrsta riba od mrijesta do konzuma. Diplomski radovi – pričuva Zavoda Prof. Disertacije i magistarski radovi – pričuva Zavoda 5. sc./2011. Aničić I. (1972): Aquaculture. Stickney R.Jumena. njezino mjesto i značaj u svjetskom i domaćem ribarstvu. Zagreb 3.. 3. Sarajevo Preporučena literatura 1. Rabuz media. Ryther J. Globus. Reilly A. Principi marikulture s temeljima drugih oblika akvakulture. Tehnike i tehnologije salmonikulture.. (1995): Ribarstvo. Obvezna literatura 1.. i sur. Također stječe vještinu za obavljanje i najsloženijih poslova unutar struke. dr. Science Publishers. «Svjetlost». safner R. Uzgoj riba u bočatim vodama. John Wiley & Sons. (1982): Slatkovodno ribarstvo. McLarney W. (1999): Aquaculture and Biotechnology. Lovrinov M. Roman Safner Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 16 12 4 12 16 Redovito praćenje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 212 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . R. Bojčić C. Izrada studentskih seminara uz terenski rad na uzgajalištima akvatičnih organizama.S. E. Cilj modula Student stječe dostatna znanja za nastavak studiranja na doktorskim studijima..A.. (2000): Hrvatsko ribarstvo ispod površine. H. (1979): Salmonidne vrste riba i njihov uzgoj. Dujmušić A. Karunasagar I. (2001). Aganović M. Treer T. Safner R.

Dennis P. Cilj modula Studenti će nakon ovih predavanja ovladati tehničko-tehnološkim procesima sušenja. R.. 1990. Gopinadhan Paliyath . Division of Agriculture and Natural Resources 3. Obradila bi se i ekstrakcija mirisa te proizvodnja eteričnih ulja. Nature 371. skladištenja i prerade cvijeća te će biti upoznati sa procesima u samoj biljci tijekom dorade i skladištenja koji se odvijaju starenjem biljnih stanica. Kao novi aspekt upotrebe cvijeća studentima bi se približila tehnologija njegove prerade u jestive proizvode. U okviru ovog modula obradili bi se i procesi koji dovode do starenja biljnih stanica i venuća te eventualnih postupaka kojim bi se oni mogli usporiti. Tajana Krička Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 4 4 4 4 Odslušana predavanja i vježbe te napisan seminar. Buchanan. : Plant Growth Regulating Chemicals (Preservation of cut flowers). Nowak. florist greens.Susan Lurie: Postharvest Biology and Technology of Fruits./2011. AG2005 TEHNOLOGIJA DORADE I SKLADIŠTENJA CVIJEĆA Koordinator modula Opis modula U modulu bi se obuhvatile tehnologije sušenja cvijeća uz što bolje očuvanje boje i željenog oblika cvijeća. 4. 213 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Schoen: How long should flowers live. također s ciljem produljenja skladištenja. sc. Vegetables and Flowers. Murr . Obvezna literatura Prof. Bob B. Jones: Bichemistry Molecular Biology of Plants Preporučena literatura 1. 1997 5. 2. Adel A. Oregon. Stanley J Kays: Postharvest Physiology of Perishable Plant products. J.: Ethylene in plant Biology. 3. dr. 1992.Avtar K. : Postharvest handling and storage of cut flowers. Russell L. Handa . Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 1.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 2008. za upotrebu u proizvodnji parfema. Daniel J. Predstavile bi se i nove tehnologije inhibicije enzima i biljnih hormona u cilju održavanja stanične strukture i onemogućavanja njenog propadanja. 2002. Timber Press. Tia-Lynn Ashman . 788 – 791. Wilhelm Gruissem. University of California (System). Page Morgan.M. Louis G. Wiley-Blackwell 2. Jr. and potted plants. Mikal Saltveit. 1983. Nichell. uz parametre koji bi pogodovali očuvanju njegovih prvobitnih karakteristika. a u sklopu toga bi se obradile i metode ocjenjivanja senzoričkih svojstava. Rudnicki. Također bi se stavio naglasak na produljenje perioda skladištenja rezanog cvijeća. Frederick Abeles. Kader: Postharvest technology of horticultural crops .

Fakulteta za kmetijstvo. Maribor 2. Alternativne gomoljače (čičoka i tigrov oraščić) i Alternativne krmne kulture (facelija. Mišković B. Grupa autora (1989). Beograd 5. tehnologiju proizvodnje u različitim sustavima. kokotac. Krmno bilje. esparzeta. quinoa. USA 2. (1970). Znanstveni radovi iz časopisa Agronomy Journal. Grass and forage science 3. gorušica. Naučna knjiga. Southern forages.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. lespedeza. Znanstveni radovi o alternativnim kulturama iz znanstvenih baza podataka. uzgoju u svijetu. (2002). PPI. Posebno ratarstvo 1 i 2. Zagreb 4. Tehnološke upute za integriranu proizvodnju ratarskih kultura Preporučena literatura 1. Obvezna literatura Redoviti profesor Ana Pospišil Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 8 8 4 Redovito pohađanje nastave. 214 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . predan seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 1. krambe. fazama rasta i razvoja. njihovu botaničku pripadnost. U drugom dijelu modula obrađena je integrirana proizvodnja ratarskih kultura. sezam. U okviru vježbi u praktikumu bit će dane informacije o morfologiji kultura obuhvaćenih modulom. Također će biti upoznati s integriranom proizvodnjom ratarskih kultura. Cilj modula Studenti će upoznati alternativne oranične kulture koje se mogu uzgajati u RH. Alternativne uljarice (šafranika. vigna. riža i proso). and Lacefield G. Hoveland C. Proizvodnja krmnog bilja.. Bavec F. kvaliteti i odnosu prema agroekološkim čimbenicima. Beograd 3. U svakom programskom dijelu bit će dane informacije o značaju i korištenju pojedine kulture. kemijskom sastavu plodova i tehnologiji proizvodnje. puerarija) te košaraška vrba. Ball D. sistematskoj pripadnosti. Naučna knjiga./2011. ogrštica. cilju proizvodnje. Nekatere zapostavljene in/ali nove poljščine. skripta. prehrambenu vrijednost i način korištenja. (2000). Čižek J. ricinus. obavljene vježbe u praktikumu. AG2006 ALTERNATIVNE ORANIČNE KULTURE I SUSTAVI PROIZVODNJE Koordinator modula Opis modula Modul Alternativne oranične kulture i sustavi proizvodnje sastoji se od nekoliko programskih dijelova: Alternativne žitarice (zrnati šćir. zahtjeve prema klimatske uvjetima. (1986). uljana rotkva. formiranju prinosa. niger i jojoba). pir.

T. Bala. u tisku. 4. Agronomski fakultet. M. AG2006 EKOLOŠKI POSTUPCI U DORADI I SKLADIŠTENJU RATARSKI PROIZVODDA Koordinator modula Opis modula Modul ekološki postupci u doradi i skladištenju obuhvaća tehnike ekološke dorade i skladištenja ratarskih proizvoda od prijama materijala pa do njegove otpreme. tipovi sušara te automatizacija procesa. Prof. dr. 2. Programska cjelina bit će biološki procesi tijekom skladištenja u ekološkoj doradi. Hellickson. F. D. sc. (2004): Održivo gospodarenje tlom. (1997): Drying and storage of cereal grains. Tajana Krička Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 8 4 4 Odslušane vježbe i predavanja. USA./2011. 3.K. (1992): Storage of Cereal Grains and Their Productis. Cilj modula Student stječe znanja ekoloških postupaka u doradi i skladištenju ratarskih proizvoda te utvrđivanje negativnih bioloških procese koji se kod toga mogu javiti kao i njihovo sprečavanje i eliminacija.. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 215 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Krička. Walker. American Association of Agricultural Engineers. Sauer. Preporučena literatura 1. B. Obradit će načini skladištenja dorađenih proizvoda. Obraditi će se popratna legislativa. Opisat će se ekološki načini konzerviranja ratarskih proizvoda. J. Science Publisher. i suradnici (2009): Tehnologija mlinarstva. American Association of Cereal Chemists. USA.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. te postupci certificiranja procesa proizvodnje i prerade te uvjeti uvoza ekološke hrane. Bašić. USA. Obvezna literatura 1. (1983): Ventilation of Agricultural Structures. fizikalno-kemijski procesi tijekom samog skladištenja te promjene u sastavu zrna. Agronomski fakultet. Skripta.B.

: Poultry Science. Ipswich 1997. Stuttgart 1999. Gospodarski list. Janječić: Stočarstvo. Marija Uremović. ulozi u cjelokupnoj peradarskoj proizvodnji te dobrobiti za životinje i okoliš. Zagreb 2002. a studenti će uz literaturne podatke koristiti i podatke s Interneta. 90 % nastave. Cilj modula Stečenim spoznajama o alternativnoj tehnologiji uzgoja peradi student je osposobljen za voditelja peradarske farme. Iskorištavanje alternativno uzgojene peradi biti će teme predavanja koje će slijediti. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 216 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Pearson Prentice Hall. Z. Preporučena literatura 1. s podrobnim opisom opreme. i sur. 3. Poljoprivredni savjetnik. Docent Zlatko Janječić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 4 4 8 8 Odslušano min. Raimund Tüller: Alternativen in der Geflügel haltung. AG2007 ALTERNATIVNI UZGOJ PERADI Koordinator modula Opis modula U uvodnim predavanjima studenti će biti upoznati s općim značajkama alternativnog uzgoja peradi.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Svjetska i domaća proizvodnja alternativno uzgojene peradi. Vladimir Slijepčević: Ekološka proizvodnja. O raznovrsnim oblicima alternativnog uzgoja različitih vrsta peradi studentima će biti govoreno u nastavku predavanja. te stječe osnovne spoznaje za upis doktorskog studija. Farming Press. B.: Peradarstvo. 4. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. objekata i zemljišta koje je potrebno osigurati da bi se ove vrste uzgoja provodile na životinjama i okolišu prihvatljiv način. Za ekonomsku opravdanost alternativnih uzgoja peradi biti će izvršene auditorne vježbe. Kvalitativnu kontrolu proizvoda dobivenih ovom proizvodnjom studenti će obaviti tijekom laboratorijskih vježbi./2011. Colin G. Saturn. 2. Uremović. predani seminarski radovi i dolazak na terensku nastavu. S. 2002. Vesna Pavić. Poseban će naglasak biti na ekološkoj proizvodnji peradi. Katie Thear: Free-range poultry. Ulmer. Obvezna literatura 1. za koju su potrebni posebni uvjeti držanja i hranidbe. Terenska će nastava biti izvršena posjetom gospodarstvima koja se bave alternativnim uzgojem peradi. 1999. Stjepan Mužic: Proizvodnja kokošjih jaja. Uslijediti će detaljan opis alternativnih uzgoja peradi. 3. te načini njihova plasmana biti će tema seminara. Mužic. 2. Senčić Đ. Zagreb 1994. Mioč. Z. New Jersey 2004. Fourth edition.

ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Croatiaknjiga. maketa i tehnički opis s urbanističkim parametrima. Obvezna literatura 1. prostorni i tehnički podsustavi. Princeton University Press. GI Fakultet građevinskih znanosti. dijelovi . (2001): Prostorno planiranje. fizika zgrade. Zagreb. Građevinska knjiga AD. Dom i svijet. Zagreb. (2002): Konstruktivni elementi zgrada.GBP. Elementi urbanističke analize bloka i šireg prostora. (1976): Stambene i javne zgrade. Vrkljan. A. urbanistima i drugim akterima projektiranja i gradnje. Izrada idejnog projekta . crteži. Zagreb. Analiza dokumenata prostornog planiranja. Zagreb. Cilj modula Student kroz izradu idejnog projekta poslovne zgrade prolazi sve glavne elemente procesa arhitektonskog projektiranja i osposobljava se za profesionalnu suradnju s arhitektima. (2002): Elementi arhitektonskog projektiranja. Marinović-Uzelac. Građevna čestica . (1976): A history of building types. K. 2. Knežević. Đ. Mittag. Osnove arhitektonskih konstrukcija. Neufert. Postavljanje oblikovnog i funkcionalnog koncepta građevine. AG2007 ARHITEKTONSKO PROJEKTIRANJE Koordinator modula Opis modula Glavni elementi procesa arhitektonskog projektiranja. građevinska bruto površina . 3./2011. M.kritička povijest. tlocrtna površina TP. Frampton. Izv.nacrti. 4. Preporučena literatura 1. Tehnička knjiga. Urbanistička i arhitektonska kompozicija. G. Zagreb. artikulacija veze unutarnjeg i vanjskog porostora . Pevsner. arhitektonska analiza pojedinih građevina. radna maketa. (1980): Oprema građevinskih nacrta.skice. 2. regulative i uvjeta projektiranja (promet i promet u mirovanju.izgrađenost i iskoristivnost. prirodni teren. 3. Stanko Stergaršek Broj ECTS bodova 12 Ukupno sati izravne nastave 180 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 150 Pohađanje predavanja i vježbi te na vrijeme predan i pozitivno ocijenjen rad na vježbama Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 217 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 5. vatrogasni uvjeti. (1992): Moderna arhitektura . Golden marketing. Globus. N.prof. Peulić. E. projektni program. urbanistički parametri). Beograd. Zagreb. instalacije. uvjeti za osobe smanjene pokretljivosti. (2000): Građevinske konstrukcije.etaže građevine). London. Projektne podloge. Z.

Mirosevic. Sorte vinove loze.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. te moderne (biokemijske i molekularno – genetičke).. 1998. Vitis viniferi L. Cilj modula Student upotpunjuje znanja o sortama vinove loze i njihovim karakteristikama. 2001.. Ampelografski atlas.. klasične (ampelografske i ampelometrijske).. E. Obvezna literatura 1. Rühl. (izv..) Edi Maletic Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 16 8 2 4 Seminar. III izdanje. Imprimerie Dehan. mehanički sastav grozda i bobica) biti proveden na grozdovima i listovima sorata iz fakultetske kolekcije. sc. prof. A. Posljednja programska jedinica je posvećena sortama vinove loze. Kovač. Novi Sad. 2. Najviše je vremena je posvećeno vinovoj lozi. A. dr. Turkovic... govori o ciljevima i značaju Ampelografije. AG2008 AMPELOGRAFIJA Koordinator modula Opis modula Modul Ampelografija nudi studentu potpuna znanja o Ampelografiji kao znanstvenoj disciplini. Vitigni d'Italia. J.. Zagreb. N. E. V. Slijedeća programska jedinica opisuje metode opisa i identifikacije. Zagreb Prof. P. 2003. Calò. Galet. Prometej.. 218 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Schumann. S. Schmidt. Z. Bulić. govoriti će se i o karakteristikama sorata. Posebna pozornost će se pridati hrvatskim autohtonim sortama. redovito pohadjanje vjezbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. Précis d' ampélographie pratique. Ulmer Verlag.. 1991. 4. njihovoj sustavnoj evaluaciji i mogućnostima gospodarske revitalizacije potencijalno najinteresantnijih. 3. Poljoprivredni nakladni zavod. uvometrija./2011. Bologna. Korać. H. 2. Montpellier.H. karakteristikama vrste i najznačajnijim klasifikacijama. N. Calderini edagricole. 2000. Ambrosi. P. Drugi dio se bavi potpunom sistematikom porodice Lozica (Vitaceae) i roda Loza (Vitis).. France Cindrić. pri čemu će praktični dio (filometrija. 1949. Dalmatinska ampelografija.. opisuju se najznačajniji rodovi i vrste. Scienza. Prva programska jedinica je uvodni dio. F. Golden marketing. Paralelno s proučavanjem ampelografskih metoda. Dettweiler. ali ponajprije se osposobljava služiti klasičnim i modernim ampelografskim metodama u znanstveno – istraživačkom radu. Rebsorten: 300 Sorten und ihre Weine.. te daje povijesni pregled. Farbatlas 3. A. Costacurta. Stuttgart.. biološkim i gospodarskim značajkama najvažnijih.

1990. AG2008 URBANISTIČKO PLANIRANJE Koordinator modula Opis modula Povijest nastanka gradova.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. dr. Preporučena literatura 1. II. 1995. Upoznavanje sa poviješću nastanka naselja u Hrvatskoj. Školska knjiga. auditornih i vježbi u praktikumu te terenskih vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 219 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . povijesna. 1992 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 10 15 11 4 Pohađanje predavanja. korištenja i upravljanja Prostora kao temeljne vrijednosti Republike Hrvatske Obvezna literatura 1. Milić: Razvoj grada kroz stoljeća I. Boston Toronto London. zakonodavstvo. zemljopisna i klimatska određenja određenog prostora. Zagreb. Upoznavanje sa glavnim zakonskim aktima kojima se uređuje način planiranja. III. Spiro Kostof: The City Assembled. Europi. Kaliopa Dimitrovska Andrews Broj ECTS bodova Upoznavanje sa temeljnim zakonskim dokumentima vezanim za urbanističko i prostorno planiranje Cilj modula Upoznavanje sa temeljnim načelima nastanka ljudskih naselja u odnosu na kulturološka. 6 prof. Radna skripta kolegija 2. Lipovac N. sc. B./2011. A Bulfinch Press Book.. 2002. Svijetu.

Težište analiza je na simultanoj dvojakosti odnosa. dr. (1968): Intentions in Architecture. Obvezna literatura 1. Pod pojmom arhitekture ovdje se obuhvaća cjelokupni raspon razina umjetno stvorene okoline od uporabnih predmeta. Globus. L. Cambridge doc. Bergin & Garvey 2. planiranjem i oblikovanjem proizvodno-graditeljskih intervencija u čovjekovu okolinu. MIT Press. te postizanje kompetencije za rad u svim vrstama društvenih subjekata koji se bave istraživanjem. N. Amerlinck. Egenter. Academy Editions. (ed. Uvod u filozofiju ljudske kulture. M. C. međuodnosa čovjeka kao biološko-simboličkog bića i arhitekture kao fizičko-simboličke okoline. Zagreb 3.) (1997): Theories and Manifestoes of Contemporqry Architecture./2011. Lausanne: Structura mundi 2..ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. tj. Cassirer. sc. Naprijed. Kolegij uvodi i u osnove metodologije istraživanja međuovisnosti čovjeka i arhitekture. J. Igor Toš Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 16 14 Pohađanje predvanja i izrađeni seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. do integralnog krajobraza. vol. preko kuće i grada. E. Kropf. 1). AG2009 ANTROPOLOGIJA ARHITEKTURE Koordinator modula Opis modula Kolegij uvodi u interakciju. Chichester 220 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zagreb 3 Jencks. Mumford. (2001): Architectural Antropology. C. (1978): Ogled o čovjeku. (1988): Grad u historiji. Cilj modula Upoznavanje s međuovisnošću osnovnih konstituentnih obilježja čovjeka i antropogene materijalno-prostorne okoline i s metodologijom istraživanja tog međuodnosa. Wiley & Sons. K. (1992): Architectural Antropology (serija. Norberg-Schulz. međuovisnost i koevoluciju čovjeka i antropogene materijalnoprostorne okoline kao dijela sveukupne čovjekove okoline.

Damster-Shafer teorija.): Automatska regulacija. T. Chapman & Hall. opisna funkcija. U prvom će se predmetu obrađivati osnove iz područja automatizacije u poljoprivredoj tehnici. inteligentni postupci on-line vođenja poljoprivrednih postrojenja. Primjene: dijagnostika postrojenja. Nelinearni sustavi. Chapman & Hall. Upravljanje i regulacija u poljoprivredoj tehnici. Četvrti predmet ovog modula obuhvatiti će sustave umjetne inteligencije u poljoprivrednom okruženju. integriranje znanja u sustav.F. Cilj modula Student stječe specijalistička znanja iz automatizacije primjenjenih u poljoprivrednim postrojenjima.opći pojmovi. Modul je sačinjen od četiri predmeta: Osnove automatizacije. Šurina. Sustavi umjetne inteligencije u poljoprivrednom okruženju. uređajima i opremi. : Expert Systems in Process Control. Osim toga obraditi će se generatori vremenskih funkcija. Dan: Introduction to Artificial Intelligence. 448 str. mogući svjetovi. analiza stabilnosti. (1981. 2. AG2010 AUTOMATIZACIJA POLJOPRIVREDNIH PROCESA Koordinator modula Opis modula Modul «Automatizacija poljoprivrednih procesa» predstavlja skup specijalističkih znanja važnih za studente studija Poljoprivredna tehnika. strojevima.: Process Control Systems. 4.. Rad s proturječnim i neodređenim sustavima: sustav za održavanje istinitosti. sc. Kraut. ekspertni sustavi malih industrijskih postrojenja. Regulacijski objekti i uređaji. Dobiva znanja za stjecanje viših specijalističkih znanja za nastavak studiranja i specijalizaciju iz područja poljoprivredne tehnike. okviri i slične strukture. analiza nelinearnih regulacijskih krugova. tehnike pridobivanja. sklopovi za linearne operacije. 175 str. simulacijom prijenosnih funkcija. programiranja: metodom najviše derivacije. Tehnička knjiga. Pretpostavka o zatvorenom svijetu. Franjo Jović Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 14 2 - Prisustvovanje predavanjima i vježbama (toleriranje 10%). London. Teorija korisnosti. 1990. kao i sklopovi za nelinearne operacije i simulacija nelinearnih sustava. Primjeri iz poljoprivredne proizvodnje. Obvezna literatura 1.. temporalne i difuzne logike. Zagreb 2. Patterson. analiza u vremenskom području. Deduktivne i nededuktivne metode zaključivanja. Drugi će predmet obrađivati područje regulacijskih objekata i uređaja u poljoprivrednoj tehnici. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 221 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Man and Cybernetics 4. organizacija baze znanja. frekvencijski varijantna opisna funkcija.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Strukturirano znanje: grafovi./2011. ad-hoc i heuristične metode. predstavljanje znanja. U tom predmetu biti će obrađena i sinteza procesa pomoću dodatnih petlji kao i impulsni sustavi. (1990. B. organizacija i rukovanje znanjem.): Strojarski priručnik. Jezici umjetne intelogencije: LISP i PROLOG. Obraditi će se i sinteza regulacijskog kruga. kao i stabilnost regulacije. Zaključivanje iz probabilistike: Bayesovo zaključivanje. kao i analize u području kompleksne varijable i u frekvencijskom području. Posebna pozornost biti će posvećena znanju . Također. New York. Obuhvaćena će biti i računala-simulator i diferencijalni analizator. JOVIĆ. IEEE Trans on Systems. JOVIĆ. Prentice Hall. W. Van Nostrand Reinhold Inc. Školska knjiga. IEEE Trans. prikupljanje. Brojni radovi domaćih i inozemnih autora objavljenih u časopisima i zbornicima radova Prof. metoda harmoničke ravnoteže. sinteza procesa izborom regulatora. sustavi zasnovani na znanju. važnost znanja. te izbor regulatora i metode podešavanja. On Expert Systems 3. obraditi će se matematički pristup dinamičkim sustavima. 1992. Organizacija i rukovanje znanjem u poljoprivrednoj tehnici: indeksiranje. osnovni zahtjevi pri regulaciji kao i primjena regulacije. Zagreb Preporučena literatura 1. upravljanja i regulacije u poljoprivredi. Sintaksa i semantika jezika umjetne inteligencije. New York. Trećim predmetom obraditi će se područje nelinearnih sustava-nekontinuirane nelinearnosti. London 3. dr.F. Modalne.

. knjiga prva II dio Kugler. karakteristike taksonomskih jedinica. tremorgeni mikotoksini. Način razmnožavanja. povijest mikologije. toksični laktoni. Cilj modula Cilj modula je upoznavanje studenata s najznačajnijim dostignućima u bakteriologiji mikologiji u biotehnologiji primijenjenoj u poljoprivrednoj praksi. Bakterije morfologija i sistematika. metabolizam i razmnožavanje gljiva. mehanizam mikotoksinskog sinergizma. Sinergizam mikotoksin i mikotoksin. Duraković. mikroskopsko proučavanje gljiva. S. Parametri za sintezu mikotoksina. mikotoksini i čovjerk. grizeofulvin. mikroskopsko proučavanje plijesni i kvasaca. Duraković. Zagreb 5. Duraković. AG2011 BAKTERIOLOGIJA I MIKOLOGIJA U BIOTEHNOLOGIJI Koordinator modula Opis modula Povijesni pregled. Duraković.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. strukturalno različiti mikotoksini. suzbijanje rasta plijesni na poljoprivrednim proizvodima. u tisku Redoviti profesor Mihaela Blažinkov Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 12 4 Redovito pohađanje predavan ja i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 222 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . aflatoksini. L. sterigmatocistini i verzikolorini. Duraković. detekcija mikotoksina u prirodnim sredinama. Redžepović: Bakteriologija u biotehnologiji knjiga druga II dio Kugler. knjiga prva I dio Kugler. sinergizam mikotoksin i nemikotoksin. Izvori mikotoksina. Duraković. Kugler. podjela bakteriologije. utjecaj aktiviteta vode na rast i tvorbu mikotoksina. mikroskopsko proučavanje bakterija. Duraković. Redžepović (2004): Bakteriologija u biotehnologiji knjiga prva I dio Kugler. Zagreb Preporučena literatura 1. Zagreb 3. (1997): Priručnik za rad u mikrobiološkom laboratoriju. okratoksini.Duraković. Zagreb 4. ishrana. Zagreb. L. (2003): Mikologija u biotehnologiji. Duraković. Zagreb. (1997): Priručnik za rad u mikrobiološkom laboratoriju. Redžepović (2004): Bakteriologija u biotehnologiji knjiga prva II dio Kugler./2011. uloga i značaj bakteriologije. Zagreb 2. citrinin. L. Redžepović: Bakteriologija u biotehnologiji knjiga druga I dio Kugler. Duraković. citokalazani.. razmnožavanje bakterija. vegetativno razmnožavanje. nespolne i spolne spore. Obvezna literatura 1. ustrojstvo gljiva. u tisku 2. S. mikotoksini i životinje. Gljive morfologija i sistematika. S. luteoskirin i ciklokloritin.

1998 2. B. J. te prijenosu genetičke informacije u biljaka. Zagreb. Stryer. Scaife. Harborne./2011. biljnim hormonima. London. Karlson. Literatura (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja): Docent Milan Šoškić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 48 8 4 Uredno pohađanje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. J. Chesworth. Laboratorijske vježbe upoznaju studenta s metodom određivanja pigmenata kloroplasta tehnikama kromatografije na tankom sloju i stupcu. Plant biochemistry. AG2012 BILJNA BIOKEMIJA Koordinator modula Opis modula Modul Biljna biokemija daje prikaz osnovnih biokemijskih procesa u biljaka. Chapman&Hall. Zbog nedostatne satnice u prediplomskom studiju u modul su uključena i poglavlja: Energetika biokemijskih reakcija. 1993 2. An introduction to agricultural biochemistry. R. P.M. M. Biokemija. Dey. Biokemija. membranskom prijenosu. Zagreb. 1991 Preporučena literatura 1. izolacijom i fotokemijskom aktivnosti kloroplasta. P. Modul također obuhvaća i poglavlja o sekundarnim metabolitima biljaka. 1997 223 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Školska knjiga. te utjecajem pH i koncentracije supstrata na enzimsku aktivnost. Academic Press. Stuchbury. te Kinetika i regulacija enzimske aktivnosti. Naglasak je stavljen na metabolizam biljaka i njegovu regulaciju. Cilj modula Razumijevanje osnovnih biokemijskih procesa u biljaka neophodnih za stjecanje stručnih znanja i rješavanje problema u praksi. Školska knjiga. L. J. T.

ovaca. (1980): Planned Beef Production. temeljna znanja za znanstveni interes u području genetskog poboljšanja životinja za proizvodnju mesa. Hilkenny.H. Obvezna literatura 1. Car. Sydney University Press. 4. Granada Publishing Ltd.. B. mjerenja i interpretacije rezultata rasta pojedinih genotipova.. Iliffe Books. Zagreb Mioč. seminar i terenske vježbe u cijelosti. osobito mišića omogućava nam utjecati na kakvoću proizvedenog mesa.B. (1980): The Calf. Znanstvena smotra vol. M.. P./2011. Agronomski fakultet u Zagrebu. T. Mjerljive fenomene rasta analiziramo i definiramo u obliku izometrijskog i alometrijskog rasta. Allan. 60 % Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. S. (1972): Prilog poznavanju statističkog prikaza toka i intenziteta rasta. (1964): O promjeni kemijskog sastava mesa tokom rasta domaćeg simentalca. P. Cilj modula Saznanje o fenomenima rasta .M. Tehnološke faze proizvodnje goveđeg mesa koriste biološki induciran rast tjelesnih tkiva. Berg. 2. R. D. nazočnost predavanju min.. Rast je specifičan za pojedine vrsta i pasmine. koza i svinja. Zagreb Uremović. osobito mišića. Na temelju njihovih rezultata odgovarajućim formulama i grafički (krivuljama) predstavljamo pojedine životinje ili skupine. J. Praktični dio studija ovoga modula odnosi se na specifičnosti u rastu i razvitku goveda. PZS. (1985): Intenzitet rasta simentalskih bikova i njegov utjecaj na rezultate tova i kvalitetu mesa. Roy. Butterfield. odgajivanju i korištenju temelje se na biološkom fenomenu rasta. (1996): Govedarstvo . London 224 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Pavić (2002): Kozarstvo. Redoviti profesor Boro Mioč Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 0 0 8 10 8 Obavljene vježbe. M. Tehnološki i tehnički postupci u uzgoju. uspostavljanje tehnologija uzgoja i korištenja za proizvodnju mesa. Caput.. Biološki se najčešće definira promjenama tjelesne mase i strukture biomase tijekom prenatalnog i postnatalnog života. Uglavnom se odnose na korištenje mladih životinja zbog učinkovitog iskorištavanja energije krme za prirast. vol. Barić. (1976): New Concepts of Cattle Growth. Poznavanje biokemizma rasta. 3.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 68 4. V. B. Polj. 2. Hrvatska mljekarska udruga.o. Z.R. Caput. 431 5. Uremović (1997): Svinjogojstvo. Celeber d. AG2012 OSNOVE RASTA DOMAĆIH ŽIVOTINJA Koordinator modula Opis modula Rast i rasplođivanje gospodarski značajnih vrsta domaćih životinja predstavljaju materijalnu osnovicu proizvodnje i genetskog poboljšanja.o.29 3. PZS vol. 18.

4. M. Institut za istraživanja u poljoprivredi. te potrebnim znanjima za uspješnu proizvodnju jagodastog voća.). Timber Press. – Small Fruit Crop Management. T. te provedbom svih potrebnih zahvata u proizvodnji jagodastog voća. 2. sustavi proizvodnje i novi trendovi u proizvodnji. rast i razvitak ploda). morfološka svojstva (vegetativni i generativni organi). Cambridge. fiziološka svojstva (cvatnja. ali obrađuje i one manje značajne koje imaju potencijal širenja. Cilj modula – koja znanja i vještine student postiže slušanjem modula (do 200 slovnih mjesta): Detaljno upoznavanje s trenutačnom situacijom u proizvodnji jagodastog voća u svijetu. 3. Galeta. 2. Cambridge. sistematika i sortiment. Čačak. Šoškić. Mišić. 2007. svjetlost. M. New Yersey. – Kupina i borovnica – tehnologija proizvodnje i prerade. Bologna. – Blueberries. Partenon. Važan je naglasak na trenutačno stanje u proizvodnji. 5. J. agrotehnika i pomotehnika u proizvodnji. – Jagoda.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 2004. Studenti će ovladati vještinama potrebnim za projektiranje i podizanje nasada. Modul obuhvaća sve ekonomski značajne vrste jagodastog voća. J. Za svaku vrstu jagodastog voća proučavaju se: proizvodnja u svijetu i Hrvatskoj. J. Trehane. i Himerlick. D. Cranberries and Other Vacciniums.. Šoškić. Praktični rad uključuje upoznavanje s procesom podizanja nasada. Jemrić. 5. Boris Duralija Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 2 2 8 12 16 Redovito pohađanje nastave i vježbi uz javnu prezentaciju seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 225 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zagreb. T. temperatura i sl. G. odnos prema okolini (voda. CABI Publishing. Hrvatska Sveučilišna naklada. i Nikolić. – Bazga (uzgoj. Ciesielska. uporaba i značenje).G. dr. 2000. Prentice Hall Career & Technology. Hrvatska tiskara. B. 2009. Partenon. 2003. M. Veljković. sc. – Strawberries. Institut za voćarstvo. Beograd.J. te na mogućnosti unaprijeđenja na području Republike Hrvatske. A. i Malusa. Miloš. – Jagoda. 1990.F. Čačak. Obvezna literatura 1. – Jagodaste voćke. 2008. Leposavić. 1997. 4. D. Calderini./2011. Zagreb. AG2012 PROIZVODNJA JAGODASTOG VOĆA Koordinator modula Opis modula Modul obrađuje sve segmente proizvodnje jagodastog voća. – Suvremeno voćarstvo. S. – La coltivazione dei piccoli frutti. 3. Doc. Beograd. University Press. 1999. Petrović. Hancock.. Preporučena literatura 1. E. 2007.

R. British Crop Protection Council. Osposobljeni su za početak rada u biotehnološkom laboratoriju. V.) (1996) Genetic Engineering of Crop Plants for Resistance to Pest and Diseases./2011. P. Farnham 2. W. McGraw-Hill 3. Obvezna literatura 1. McGarvey. načinima regeneracije biljaka organogenezom i somatskom embriogenezom.) (2000) Plant Biotechnology – new products and applications. Pierpoint. elektroforeza. sterilizacije biljnog materijala te izolacije i inokulacije eksplantata. Izvanredni profesor Snježana Kereša Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 48 12 Prisustvovanje predavanjima i vježbama Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Metode ubrzavanja selekcijskog procesa . N. PCR.. Pregledni članak: D. Cilj modula Studenti stječu osnovna znanja o mikrorazmnožavanju (voćnih i ukrasnih vrsta) i ozdravljenju biljaka od virusa (održavanje zdravih matičnjaka) direktno primjenjiva u praksi. Kumar. Ovaj dio uključuje laboratorijsku vježbu genetičke modifikacije pomoću A. London. tumefaciens. P. AG2013 BILJNA BIOTEHNOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Modul će biti izveden kroz četiri programska dijela kako slijedi: Principi kulture biljnog tkiva i mikrorazmnožavanje – Naglasak će biti na uspostavljanju kulture biljnog tkiva. Tehnike rekombinantne DNA i genetičke modifikacije biljaka – Bit će obrađene metode izolacije DNA i RNA. Springer-Verlag Berlin Heidelberg 4. Hammond. izrada i pretraživanje genskih biblioteka. S. Taji. Interna skripta (u izradi) 2. RT-PCR. metode eliminacije virusa kulturom meristema i čuvanje genfonda u in vitro uvjetima. Shewry (eds. metode i primjenu mikrorazmnožavanja u praksi. modifikacije biljaka za agronomski važna svojstva. Tamarin (1999) Principles of Genetics. kloniranje gena.R. A. te o korištenju molekularnih markera za prepoznavanje poželjnih genotipova u ranim generacijama križanja. Job (2002) Plant Biotechnology in Agriculture.Y. sekvencioniranje DNA. H. Food products Press. restrikcijski enzimi. metode genetičkih modifikacija biljaka. Razvoj genetske varijabilnosti in vitro – Bit će obrađena somaklonska varijabilnost kao mogućnost za dobivanje poželjnih genotipova te metode izolacije i fuzije protoplasta u svrhu dobivanja somatskih križanaca.Bit će riječ o metodama dobivanja haploida i dihaploidizaciji. Sibila Jelaska (1994) Kultura biljnih stanica i tkiva. Laboratorijske vježbe sastojat će se od pripreme hrandbene podloge.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Yusibov (eds. P. Školska knjiga Zagreb 3. J. Biochimie 84: 11051110 226 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Oxford Preporučena literatura 1. Lakshmanan (2002) In vitro plant breeding. P.

Kromosomi i prijenos gena. Kromosomska osnova nasljeđivanja. 2. Vegetativno razmnožavanje . T. Heterozis . Analiza te genotipska i fenotipska distribucija. Griffiths. 3. Genetske osnove varijabilnosti.R. Peter J. Nasljednost (heritabilnost) svojstva. svaki dio sastojat će se od predavanja i vježbi koje će imati oblik rješavanja i diskusije konkretnih primjera vezanih uz programsku jedinicu. AG2014 BILJNA GENETIKA Koordinator modula Opis modula Modul će se izvoditi u okviru četiri programska dijela.Klug./2011. M. Fenotipska osnova nasljeđivanja.Kontinuirana varijabilnost i poligeni.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Mutacije i polimorfizam. Cummings: Concepts of Genetic 1994. Procjena nasljednosti svojstva iz hibridnih populacija. Dobivanje znanja koje može koristiti u primjenjenoj genetici (oplemenjivanju.struktura i funkcija. W. 5. A. 4. Miler. D.C. 3 Redoviti profesor Marijana Barić Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Molekularna osnova nasljeđivanja. Zakonitosti nasljeđivanja nevezanih i vezanih alternativnih svojstva Genske (alelne i nealelne) interakcije: modificirani Mendelovi odnosi i epistaze. Organizacija genoma u citoplazmi.nastanak gameta. C. Majčinski učinak. Nasljeđivanje svojstva na razini gena: Gen .rast i razvoj. Obvezna literatura 1. 1993 Preporučena literatura 1. F. Zakonitosti nasljeđivanje kvantitativnih svojstava. rekombinacije i transpozoni elementi. Genus i specijes hibridizacija. Bilješke s predavanja i vježbi 3. Russell: Genetics (fifth edition) 1998 Robert H. Generativno razmnožavanje . Pay: Foundations of Genetics 1995.M. Mutacije gena i kromosoma. Tamarin: Principles of Genetics (fourt edition)1993. S.R.Lewontin.genetske osnove i procjena.W. Brown: Genetics a molekular approach 1993. Interna skripta (u izradi) 2.J. Citoplazmatsko nasljeđivanje.M. J. Geni i proteini. sjemenarstvu i rasadničarstvu). Gelbart: An Introduction to Genetic Analysis (fifth edition) New York. Genetske promjene: mutacije. Struktura i funkcija kromosoma. Cilj modula Razumijevanje nasljeđivanja svojstva na: molekularnoj i fenotipskoj razini. Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 18 12 redovito pohađanje nastave i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 227 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Osnove populacijske genetike. Regulacija i načini kontrole ekspresije gena. A.Suzuki. Poznavanje i primjena zakonitosti nasljeđ.T.A. Spoznaje o genetskim osnovama i izvorima varijabilnosti. Mehanizmi replikacije DNK i rekombinacija.

vježbi. Organic farming: methods and markets: an introduce to ecological agriculture. (2003): Ecological Agrarian: Agricultures First Evolution in 10 000 Years. Osnove biološkog voćarstva. 3. Hamilton N. 715. Mladost Zagreb. 4. Bioagrikultura. Robert S. Zadnja tematska jedinica obuhvaća značenje elaiotehnike. p. Edagricola.M. Lampkin N. uloga ishrane bilja u ekološkom maslinarstvu. Piero Fiorino (2007) : Olea Trattato di olivicoltura . Uliks – Rijeka 2008.L. – izv.dr. standardi i smjernice u ekološkoj poljoprivredi. 2. C. Preporučena literatura 1.. Landry. sortimenta i pedoklimatske raznolikosti našeg mediteranskog podneblja na širenje ekološkog maslinarstva u Hrvatskoj. Krišković P. Krišković P. Putem terenske nastave polaznici modula biti će upoznati s tehnologijama koje su zaživjele u ekološkom maslinarstvu Hrvatske. Claudio Cantini (2008): Rezidba i uzgojni oblici za suvremeni uzgoj maslina. L. terminologija u ekološkoj poljoprivredi. Farming Press. Sadržaj gradiva pokriva područja iz opće ekološke poljoprivrede po poglavljima: osnovne postavke ekološke poljoprivrede. Đani Benčić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa Način polaganja ispita 36 2 8 14 Pismeno Usmeno ☑ 228 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Bologna 5.. Polaznici modula sami (ili uz konzultacije s predavačima) odabiru sebi temu za seminar koji iznose na predavanju uz raspravu predavača i ostalih polaznika. (1994). (1987)./2011. Obvezna literatura 1. Grewell. London UK. Nadovezuje se gradivo iz zaštite i gnojidbe masline po tematskim cjelinama : sličnosti i razlike između prirodnog ekosustava i agro eko sustava te važnost bioekološke raznolikosti u biološkoj zaštiti masline. Olivera Koprivnjak (2006): Djevičansko maslinovo ulje od masline do stola. New Holland. najvažnije bolesti i štetnici masline te njihovo praćenje i mogućnosti suzbijanja u ekološkom maslinarstvu . (1989). 2.o. Edagricola Prof. Poreč MIH d. str. str. Organic Farming. (1999).ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (2007). J. seminara i terenske nastave. Tisak Rijeka.J.o. 255. 4. Cilj modula Cilj modula je osposobiti polaznike stjecanjem znanja i vještina u ovladavanju tehnologijama primjenljivim u ekološkom maslinarstvu.sc.B.prof. Grow Organic – fruit and vegetables fresh from your garden. 190. Danly. 3.) 5. AG2014 EKOLOŠKO MASLINARSTVO Koordinator modula Opis modula Modul obuhvaća gradivo u vidu predavanja.. Pero Fiorino (2007): Olea Trattato di olivicoltura. Riccardo Gucci .

kinetikom i regulacijom enzimske aktivnosti. Zagreb. Biokemija. Školska knjiga. AG2015 BIOKEMIJA . London. 1991 Preporučena literatura 1. metabolizmom glavnih skupina biomolekula. Karlson. te prijenosom genetičke poruke u eukariota. Školska knjiga.ODABRANA PREDAVANJA Koordinator modula Opis modula Modul daje prikaz osnovnih biokemijskih procesa u životinja. (Treba istaći da procesi obrađeni u okviru modula Kemija s osnovama biokemije nisu obuhvaćeni ovim modulom) Modul upoznaje studenta s energetikom metabolizma. membranskim prijenosom. An introduction to agricultural biochemistry. M. mehanizmom prijenosa hormonske poruke. Scaife. T. Zagreb. R.1998 Docent Milan Šoškić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 - Uredno pohađanje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 229 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . P. Cilj modula Razumijevanje osnovnih biokemijskih procesa potrebnih za stjecanje stručih znanja na diplomskom studiju Proizvodnja i prerada mlijeka Obvezna literatura 1. Stryer. 1993 2. Stuchbury. J. Chapman&Hall.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. J./2011. Biokemija. L. Chesworth.

Singapore. 33-42 4.): A Perspective on Rural Tourism Development..Studij slučaja. 269-291 Preporučena literatura 1. R. Pavlo Ružić (2005. uz kombinaciju teoretskih predavanja i praktičnog rad.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.):Koncepcija marketinga u turizmu na seljačkim gospodarstvima. Roberts. Sharpley. upravljanje i marketing u ruralnom turizmu. Agriculturae Conspectus Scientificus (ACS). Massachusetts.): Agroturizam na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u Hrvatskoj–Pretpostavke i izgledi razvitka. steknu znanja i vještine potrebne za uspješnu organizaciju i upravljanje aktivnostima ruralnog turizma. Križman. William C.): Rural Tourism: An Introduction. Ramona Franić. Institut za poljoprivredu i turizam Poreč. 35. J. Lesley. 6 Docent Marija Cerjak Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Na kraju modula.67 No. ethnol.3 Rujan 2002. The Journal of Regional Analysis and Policy. and Sharpley.1. vol.): Agroturizam u europskom kontekstu. (1998. CABI Publishing 3.oblici ruralnog turizma. Croat. 19. International Thomson Business Press 2. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Napisan seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 230 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Cilj modula Cilj modula je da studenti. Vol. Danijela (1998.): Rural Tourism and Recreation: Principles and Practice. Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 12 20 8 Obvezna literatura 1. str. (2001. Gartner (2005.): Ruralni turizam. Daniela Angelina Jelinčić: (2008. zakonska regulativa i utjecaj ruralnog turizma na regionalni razvoj. zadatak studenata će biti izraditi akcijski plan za razvitak stvarne turističke aktivnosti u ruralnom području (studenti će morati odabrati stvarnu ruralnu lokaciju i osmisliti plan za razvitak turističke ponude na toj lokaciji). 3. Stud. Zoran Grgić (2002. magistarski rad. AG2016 RURALNI TURIZAM Koordinator modula Opis modula Tijekom izvedbe modula studenti će biti prezentirane osnove turizma i specifičnosti ruralnog turizma./2011. Pula 2..

.): Cheesemaking practice. London.). proteolitičke i lipolitičke promjene.H. terenska nastava i izrađen i prezentiran seminar. F. Cilj modula Stručno i znanstveno upoznati studente s biokemijskim promjena tijekom zrenja sira i tehnologijom zrenja. Lait. (2000. Fox. P.C.): Biochemical pathways for the production of flavour compounds in cheeses during ripening: A review.H. B. P. by. P. London.L. Tokyo. C. vježbe u praktikumu. Schmidt. J. B. An Aspen Publication. U: Dairy Chemistry and Biochemistry. Kroz modul biti će govora o ekologiji mikroflore nekih vrsta sireva odnosno o zrionicama i uvjetima koje one moraju zadovoljavati s obzirom na tehnologiju zrenja pojedine vrste sira... (2000. physics and microbiology. 353-411. A. 2. Vol. C. Maryland.): Physical and sensory properties of cheese. 77: 441-459.): Cheese ripening: Microbial phenomena. Ramet. 52. U: Cheesemaking From Science to Quality Assurance (Ed. Tourneur. Aspen Publishers. P. Proteolitičke promjene razrađene su na primane (specifični procesi razgradnje) i sekundarne . Madras.C. Paris. J. (1999.L.A. 5. M.): Enzymology of milk and milk products.. by Eck. J.): Contribution of starter lactococci and non-starter lactobacilli to proteolysis in Cheddar sheese with a controlled microflora... L. Vrlo važan segment modula jest njega sira i pogreške sira tijekom zrenja. Reading.): Biochemistry of cheese ripening. Blackie academic and professional. Mljekarstvo. (1999. (2002. 80: 293-324. UK. Law) Sheffield Academic Press. 191206. J. Preporučena literatura 1. General aspects (ed. C. Melbourne. 1.H.H.).D. J. AG2016 BIOKEMIJA I TEHNOLOGIJA ZRENJA SIREVA Koordinator modula Opis modula Kroz modul studenti dobivaju opća znanja iz područja biokemijskih procesa tijekom zrenja sireva koja se odnose na glikolitičke. T.): Cheese ripening and flavour technology. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 231 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .A. by P. 3. A. 389-438. Paris. McSweeney. U: Cheesemaking From Science to Quality Assurance (Ed. Kalit. Lait. 3. Obvezna literatura 1. London. M.. 447-472. J. McSweeney. Desmazeaud. 4.L. Scher. U: Cheese: Chemistry. 418-446. 5. Sousa. (1998. New York. odnosno kako ih otkloniti. Havranek. 317-346.C.F. S. (1997.).): Plasmin: indogena proteinaza mlijeka. P. Law..F.F.): Comparing ripening technology of the various types of cheese.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (1998.. Law. (2000.. 2. Fox).. P. Cogan. R. J. by Eck. (2000.F. Weinheim../2011.P. and Gillis. U: Cheesemaking From Science to Quality Assurance (Ed.L.J. Paris. Drinan. Scott.nespecifične. New York.L. J. U: Technology of Cheesemaking... laboratorijske vježbe.J. P. Naglasak je dan na proteolitičke promjene koje najvećim dijelom utječu na senzorsku kakvoću i teksturu zrelog sira. and Gillis. A. New York. odnosno njihov utjecaj na konačnu senzorsku kakvoću zrelog sira. and Gillis.. McSweeney. McSweeney. 4. by Eck. Kluwer Academic/Plenum Publisher. Modul predviđa značajan broj seminara u kojima će se studenti kroz zadane teme upoznati sa specifičnostima zrenja pojedinih vrsta sireva i njihovom tehnologijom. M. Gaithersburg. Lenoir. Hardy. New York. 163-190. J. London. Fox. J. Izvanredni profesor Samir Kalit Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 4 22 6 Odslušane auditorne. M.. Lynch.M. Sheffield.. Choisy. Wallace.M. Fox. (Ed. Gueguen. Inc.

odnosno terestričke i akvatičke ekologije. (1995): Priroda kao zadaća. (2004): Lovstvo. Cilj modula Omogućiti studentima proširenje temeljnih teoretskih i praktičkih znanja o biologiji i ekologiji divljači . Andrašić D. E. Zagreb Preporučena literatura 1.Formirati lovnog gospodarstvenika s naglašenom ekološkom etikom. Miljanić. Harper and Row. 3. Divljač kao dio ekološkog sustava. Glavni poremećaji u ekološkim sustavima uzrokovani antropogenim utjecajem. Zaštita raznolikosti divljači. Odnos divljači spram izravnih i neizravnih ekoloških čimbenika. M.New York. (1995): Elements of Ecology.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Zagreb 3. Andrašić D. Zagreb. Papeš. odnosno ekologa i zaštitara prirode. pp 297. Liber. Smith. Kalafatić. Hrvatski lovački savez.. Springer. Mustapić Z.Profil. Izvanredni profesor Ivica Aničić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 6 8 16 Redovito pohađanje svih vrsta vježbi uz javnu prezentaciju seminarskih radova Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 232 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . L. (1984): Zoologija divljači i lovna tehnologija. O. 2.. Ur. Ekološka svojstva i životna područja kopnenih ekoloških sustava./2011. (2001): Biologija. Liber. . posebna biološka svojstva divljači. Wildermuth. AG2017 BIOLOGIJA I EKOLOGIJA DIVLJAČI Koordinator modula Opis modula Sistematika divljači. Obvezna literatura 1. Zagreb. D. biljaka i krajolika kao sigurnost očuvanja ekološke ravnoteže. (1982): Objekti tehničkog uređenja lovišta i uzgajališta divljači. Definicija i pojam ekologije divljači. H. Zagreb 2. P.

T. Cvjetković B. žetva (berba) i dorada. Chichester.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. posebno iz skupine domaćih i udomaćenih sorata u našim agroekološkim uvjetima. specifičnosti uzgoja sjemenskog usjeva. Cilj modula Temeljna znanja i vještine o proizvodnji sjemena povrća. peršin). cikla. endivija. Solanaceae (rajčica. korabica. New York Izvanredni profesor Josip Borošić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 14 10 2 4 Obavljene praktične vježbe u praktikumu i na pokušalištu. Brassicaceae (kupus. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Preporučena literatura 1. Chenopodiaceae (špinat. rotkvica). blitva). kelj. Pavlek P. Fabaceae (grašak. čimbenici fruktifikacije. bob). Apiaceae (mrkva. George R. grah. AG2017 PROIZVODNJA SJEMENA POVRĆA Koordinator modula Opis modula Morfološko-biološka svojstva reproduktivnih organa.(1993)../2011. poriluk. rotkva. Kelly A. Cucurbitaceae (krastavac buče i bundeve). John Wiley & Sons. (1998) Encyclopaedia of Seed Production. radič). Proizvodnja povrtnog sjemena. pozitivno ocijenjen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 233 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Cichoriaceae (salata. Lešić R.. Obvezna literatura 1. paprika). položeni kolokviji poslije obavljenih vježbi.A. uzdržna selekcija ekonomski važnijih kultura povrća iz porodica: Alliaceae (luk.češnjak). postrna repa.F..

SAD. (1990): Handbook of energy for world agriculture. Kao posebno poglavlje biti će sanacija organskog otpada iz poljoprivrede i prerađivačke industrije s posebnim naglaskom na sanaciju visoko rizičnog organskog otpada. Remschmidt. Obradit će se mogućnosti skupljanja sirovine. Kaltwasser. B. (2002): Obnovljivi izvori energije. Osijek. Šljivac. Graz. Zagreb Preporučena literatura 1. (2005): Energija i okolina. tehnike i tehnologije proizvodnje biomase u svrhu proizvodnje električne i toplinske energije. B. (2004): Biodiesel – the compprehensive handbook. D.. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 234 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 4. Knjiga. AG2018 ENERGETSKA ISKORISTIVOST BIOMASE I BIOGORIVA U POLJOPRIVREDI II Koordinator modula Opis modula U ovom modulu će se obrađivati poglavlja iz područja proizvodnje bioenergije iz poljoprivrede i iz prerađivačke industrije. Šimić. EM. Neven Voća Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 8 4 4 Odslušane vježbe i predavanja. M. Obvezna literatura 1.A. BIH Doc. Tuzla. Knjiga. Njemačka 3. Knjiga. B. (1980): Biogas. Stout./2011. Austrija 2. C. Labudović. Đonlagić. Sanacija gnoja i gnojevke usmjerit će se prema proizvodnji bioplina također u svrhu proizvodnje električne i toplinske energije. Mittelbach M. Knjiga. Zagreb 3. (2008): Obnovljivi izvori energije s osvrtom na gospodarenje.. Z. Obuhvatit će se poglavlja prikupljanja. Knjiga.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (2008): Biodizel – svojstva i tehnologija proizvodnje. tehnike i tehnologije proizvodnje biodizela i etanola te njihovo korištenje u motorima SUI umjesto goriva mineralnog porijekla. Sinčić. sc. Cilj modula Student će steći znanja iz područja proizvodnje i potrošnje biomase i biogoriva iz poljoprivrede te sanacije organskog otpada u svrhu proizvodnje toplinske i električne energije. Sve vrste proizvodnje posebno će se pratiti s aspekta zaštite okoliša i legislativa i regulativa EU i RH. Knjiga. Knjiga. D. dr. Elsevier Science. 2.

. N. Bouquet. listova).ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. L. njihov razvoj. Wilson. (1979): Vinogradarstvo I i II.. te temeljem toga procjena prikladnosti nekog područja za vinogradarsku proizvodnju. Gladstones. (1998): Terroir. broj sati sijanja sunca. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja o biologiji i ekologiji vinove loze. korijena. kao i specifičnostima u građi nekih drugih vrsta koje igraju važnu ulogu u vinogradarstvu (npr. D. razvoj i pravilno odvijanje faza godišnjeg biološkog ciklusa. Obvezna literatura 1. Zagreb 2. pupova.E. E. Burić. kao preduvjet za razumijevanje ostalih vinogradarsko vinarskih predmeta. kao podloge ili u oplemenjivanju kao izvor otpornosti na boiotske i abiotske faktore).) i način njihovog utvrđivanja u praksi . University press. Obradit će se značajni klimatski faktori (sume temperatura. J.. Osposobljavanje za donošenje kompetentnih odluka pri podizanju vinograda i odabiru odgovarajuće tehnologije. prelazak u sekundarnu građu mladica i korijena i sl).... U dijelu ekologije vinove loze studenti će se upoznati s najvažnijim ekološkim čimbenicima koji utječu na rast. Ćirpanov». (1992): Viticulture and Environment. London izvanredni profesor Jasminka Karoglan Kontić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 2 6 2 redovito pohađanje nastave i izrada seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 235 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . postrano grananje mladica i korijena.. proces oprašivanja i oplodnje. formiranje bobica i sjemenki. procese u bobici od oplodnje do pune zrelosti. Winetitles. Novi Sad 2. te kakvoću grožđa i karakter vina.P. apsolutni maksimumi i minimumi. J. (1996): Biology of the grapevine. Obradit će se okolinski uvjeti pojedinih vinogradarskih podregija u Hrvatskoj./2011. oborine. AG2018 BIOLOGIJA I EKOLOGIJA VINOVE LOZE Koordinator modula Opis modula Modul se sastoji od dva temeljna dijela. USA (prema izvorniku će se prirediti skripta na hrvatskom jeziku) 3. (1996): Vinogradarstvo. Morfologija i anatomija generativnih organa obuhvatit će građu cvijetova i cvatova vinove loze. G.. Nakladni zavod Globus. Williams. A. tipove cvijetova. Adelaide (prema izvorniku će se prirediti skripta na hrvatskom jeziku) Preporučena literatura 1. Obradit će se anatomija i morfologija vegetativnih organa (mladica. Mullins. M. kao i značajnijih vinogradarskih područja u svijetu. biologije i ekologije vinove loze. Cambridge. Mirošević. te procesi njihovog rasta i razvoja (razvoj provodnih snopova. Radnički univerzitet «R. Mitchell Beazley. U dijelu koji razmatra biologiju vinove loze studenti će se detaljno upoznati sa morfološkom i anatomskom građom vinove loze (Vitis vinifera L).

Biosinteza mlijeka: energetski metabolizam. Cilj modula Temeljitije upoznavanje morfologije vimena i biologije žljezdane epitelne stanice. Dyce.B.B. Liker.M. B. 2th ed. 5. Amsterdam. Redoviti profesor Branko Liker Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa Način polaganja ispita 55 5 - Pismeno Usmeno ☑ 236 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .R. građa žlijezda i sisa... limfni sustav i imunost. M. Mepham. Čimbenici koji utječu na laktaciju. Sisanje. Upoznati bolesti vimena i preventivu. 12/e. Ultrastruktura sekrecijske stanice. suspenzorni sustav. Interna skripta. sekundarni glasnici. diferencijacija. 4. (2002) Osnove animalne citologije. Preporučena literatura 1. vaskularizacija i inervacija. Zagreb.G. O. Sack. The Iowa State University Press. C. Puštanje mlijeka. Homeoreza. Ames. sinteza laktoze.O. (1983): Biochemistry of lactation. W.J. Sekrecija. T. sinteza mliječne masti. 2004. B: Anatomija i fiziologija mliječne žlijezde. te utjecaja visoke proizvodnje i uvjeta držanja na funkciju vimena i drugih sustava. New York. Reece. Swenson. Wensing. Endokrinologija laktacije. 2. Galaktopoeza.. Elsevier.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010..L. embriologija i rast. Saunders Company. Laktogeneza. Larson. Bolesti vimena. W. (1995): Lactation. (1996): Textbook of Veterinary Anatomy. Ithaca and London 3. Liker. Obvezna literatura 1. odnosno zdravlje životinje. AG2019 BIOLOGIJA LAKTACIJE Koordinator modula Opis modula Anatomija laktirajućeg vimena: vanjske osobitosti.J. B. Cornell University Press. histološka građa.Poljoprivredni fakultet. sinteza proteina. Dukes' Physiolology of Domestic Animals. K../2011.

(2001): Prostorno planiranje (“Physical Planning”). A. Prometno-geografski uvjeti smještaja gradova. Metode i tehnologije izrade prostornih planova. Područja posebnih obilježja: prirodni rezervati. (1977): Osnove urbane geografije (Introduction to Urban Geography)./2011. AG2019 OSNOVE PROSTORNOG PLANIRANJA Koordinator modula Opis modula Upoznavanje s temeljima struke prostornog planiranja. Primarna i sekundarna urbanizacija. Čovjek i prostor. Posljedice ljudskog djelovanja na izgled krajobraza s bitnim načelima očuvanja. Prometno otvaranje. Školska knjiga. Geografski uvjeti smještaja i razvoja gradova. poljodjelski prostori. konurbacija i megalopolis. turističke regije. Zagreb 237 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Marinović-Uzelac. Towns. M. nacionalni i memorijalni parkovi. Ugroženost prirodne sredine i zaštita prostora. Temeljni generatori suvremene strukture prostora. Gradska aglomeracija. Vresk. Upoznavanje s teorijom prostornog planiranja. Regija. Tehnička knjiga. Aleksandar Lukić Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 Definicija prostornog planiranja. gradovi. industrijska područja. dr. sc. Marinović-Uzelac. Funkcionalne karakteristike i procesi u prostoru. Zagreb 3. praktičnim problemima planiranja i uređivanja većih prostornih cjelina (regija).ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 3 doc. A. Zagreb 2. Cilj modula Upoznati studente s temeljnim i praktičnim načelima prostornog planiranja 10 Prisustvovanje na predavanjima Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Obvezna literatura 1. Urbane funkcije gradskih naselja. Areas). prostori (Settlements. (1986): Naselja. Prostorni planovi i praktični problemi u izradi i provođenju prostornih planova. Krajobraz i identitet prostora.

M. B. Rook.F. Sisson.(1996): Cytology and microscopic anatomy. Dehority. 5.D. Scheunert. Poljoprovredni nakladni zavod. njegovom interakcijom s ostalim sustavima. Osobitosti probave u domaće peradi. K. 12/e. Procesi u probavnim organima vezanim uz enzimatsku razgradnju ili uz aktivnost mikrobne populacije: probava ugljikohidrata.R.J. Charithers.. ždrijelo.C.A. J.. masti i proteina.D... Upravljanje probavnim funkcijama: utjecaj živčanog sustava. Metabolizam ugljikohidrata. 4./2011. usta i jednjak. Wensing. W. 3. Cornell University Press. jednostavni i složeni želudac.(1962):Anatomija domaćih životinja. W.G. Ganong. masti i proteina.. Trautman.A. H. Reece. jetra. J.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (2002) Osnove animalne citologije. (1996): Textbook of Veterinary Anatomy. Dellmann. Nottingham University Press. 2. J. Verlag Paul Parey. W. egzokrino lučenje pankreasa i jetre. (2005): Review of medical physiology. 2004.R. AG2020 BIOLOGIJA PROBAVE I METABOLIZAM Koordinator modula Opis modula Citološke osobitosti epitelne stanice. tanko crijevo debelo crijevo. Longman. Lange Medical Books/McGraw-Hill.F.B.O. C. Thomas. Ithaca and London Preporučena literatura 1. Williams & Wilkins. S. O. Grossman. Obvezna literatura 1.J. Apsorpcija. Saunders Company.. 3. Dyce. Metabolizam vitamina i minerala. (1985): Nutritional physiology of farm animals. Zagreb. (1987): Lerbuch der Veterinar-Physiologie. A. 2th ed... 4. gušterača. tanko i debelo crijevo. M.Poljoprivredni fakultet. Seibte Auflage. Cilj modula 2 Izvanredni profesor Branko Liker Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa Način polaganja ispita 28 Detaljno upoznavanje s morfologijom i fiziologijom probavnog sustava. želudac. B. želučano-crijevni hormoni. jednjak. Sack. A. Liker. 2. Dukes' Physiolology of Domestic Animals. 22th edition. Swenson. Zagreb. London. Pismeno Usmeno ☑ ☑ 238 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . složeni želudac. i koji zajedno s metabolizmom ima ključni utjecaj na zdravlje životinje i ekonomičnost proizvodnje. Djelovi probavnog sustava i njegova histološka građa: usna šupljina. (2003): Rumen Microbiology.. P.

1986. L. B.. I. usklađivanje povrtne vrste i roka uzgoja s fizikalnim i kemijskim svojstvima tla. of Arizona Press. 1999: Tomato plant culture. Krug. M. Swiader. 1998: Lettuce. Rubatzky V. endive and chicory. 4th ed.. J. Buturac. Second Ed.J. svjetlom (interakcija) i vodom u procesima: klijanja. Redovitost na predavanjima. CABI Publishing.. Rudich. Herak Ćustić. 1997: World Vegetables. vježbama u praktikumu i terenskoj nastavi.P. Cilj modula Znanje o biološkim i ekološkim čimbenicima u uzgoja povrća i vještina njihove primjene u planiranju povrćarske proizvodnje. Fritz D.. cvatnje. odnosno. Yamaguchi M. Atherton J.. London 4. Poljak i D. Interstate Publishers. I. Romić. L. G. J. W. Zrinski. J. Univer. 1986. Poznavanje čimbenika fruktifikacije u manipulaciji prelaska vegetativne u generativnu fazu razvoja.. Ekološki čimbenici u planiranju proizvodnje povrća: utjecaj čimbenika klime na rokove uzgoja i odabir sorte. G. Brewster J.. New York Preporučena literatura 1. nicanja i vegetativnog rasta korijena i nadzemnih organa.. Lešić R. 1989: Vegetable production. Stolz./2011. Parey. II 2. J.W. 2004: Povrćarstvo. Berlin 5. Nonnecke. Ryder E. ekspresije spola. H. Chapman and Hall. Jones J. Biološki čimbenici u planiranju proizvodnje povrća: potrebe povrtnih vrsta za temperaturom. M.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Onions and other vegetable Alliums. London 3. Stuttgart 4. Biološke osnove različitih tehnologija uzgoja presadnica. E. Chapman & Hall. AG2022 BIOLOŠKI I EKOLOŠKI ČIMBENICI UZGOJA POVRĆA Koordinator modula Opis modula Primjena novijih saznanja iz domene ekoloških i bioloških čimbenika u proizvodnji povrća sa svrhom: boljeg iskorištenja genetskog potencijala suvremenih sorata. utjecaj kvalitete i gospodarenja vodom i hranivima na kakvoću jestivih dijelova povrća. predviđanja dinamike tehnološke zrelosti. neophodni za pohađanje modula Suvremena tehnologija uzgoja povrća. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 239 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Van Nostrand Reinhold. 1989: Gemüsebau. London 5. Obvezna literatura 1. Borošić. Čakovec 2. Ulmer. postizanja visoke kakvoće i održivosti povrća. Ware. Gemüseproduction. Tuscon 3. efikasnije adaptabilnosti različitim ekološkim uvjetima. oprašivanja.. razvoja i zriobe plodova. 1992: Producing vegetable crops. The tomato crop.. preciznog planiranja sjetve/sadnje za kontinuiranu opskrbu tržišta/prerađivačke industrije. Primjena toplinskih jedinica u planiranju dinamike proizvodnje povrća. Denville.. 1994. CRC Press LLC. McCollum. New York Docent Nina Toth Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 20 8 8 3 programa: planiranje dinamike sjetve/sadnje povrća za kontinuiranu opskrbu tržišta/prerađivačke industrije Seminar: Biološke osnove različitih tehnologija uzgoja presadnica.

W. C. (ISBN: 0 85199 820 8) 2. CAB International. MULTIPLA REGRESIJA (dvije nezavisne varijable. Biostatistics for Animal Science. F. G. CABI Publishing. vlastita slobodna podjela 4. (1992) Experimental Designs. John Wiley & Sons. HIJERARHIJSKI PLANOVI. raščlanjenje varijabilnosti. i 2. (1994) Experimental Research Design and Analysis : A Practical Approach for the Agricultural and Natural Sciences. 4. korištenje SAS-a. M. uzgoj i hranidbu životinja. POTPUNO SLUČAJNI POKUSNI PLAN. M. CRC Press. B) Pokusni planovi u istraživanjima na životinjama: JEDNOSTRUKA ANALIZA VARIJANCE (model s fiksnim utjecajima. omogućuje slušanje daljnjih modula vezanih za genetiku. John Wiley & Sons. A. prosjeci i varijance procjenitelja. Kaps. Preporučena literatura 1. and Cox. 2. UK. John Wiley & Sons. B. G. latinski kvadrat). Collins. VEKTORI I MATRICE (tipovi i svojstva matrica. (1999) Statistical Experiment Design and Interpretation: An Introduction with Agricultural Examples. midterm ispit (kolokvij). MATRIČNI PRIKAZ REGRESIJE. pokusna greška i kontrola pokusne greške. t i F provjera. (2001) A Handbook of Statistical Analyses Using SAS. Second Edition. pokusi na mliječnim i tovnim životinjama). T. CHANGE OVER PLANOVI (jednostavni change over plan. raščlanjenje varijabilnosti. SPLIT PLOT PLAN. New York. UK. Kapš M:Biometrika i planiranje istraživanja na primjerima na životinjama – bilješke i prezentacije predavanja s primjerima u elektronskom obliku (word ili pdf dokument) – izvadak iz knjiga pod 1. Lamberson. pohađanje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 240 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . F i Tukey provjera. Wallingford.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 2004. Der. BLOKOVI U ANALIZI VARIJANCE (slučajni blok plan).Odobrenje Senata Sveučilišta u Zagrebu za korištenje naziva sveučilišni udžbenik rukopisa (broj 021950/3-2004. 3. New York. ANALIZA KOVARIJANCE Cilj modula Planiranje pokusa i statistička analiza takvih pokusa. New York. M and W. model sa slučajnim utjecajima grupa). Obvezna literatura 1. Cochran. Zagreb 11 siječnja 2005) 3. and Seeney. and Everitt. FAKTORIJALNI POKUS. R. R. (2000) Design and Analysis of Experiments. Morris. D. Kaps./2011. krivolinijska regresija). London. JEDNOSTAVNA LINEARNA REGRESIJA (procjena parametara. G. Hoshmand. operacije s matricama i vektorima). Wallingford. (1999) Experimental Design and Analysis in Animal Science. Second Edition. M i W R. AG2023 BIOMETRIKA I PLANIRANJE ISTRAŽIVANJA NA ŽIVOTINJAMA Koordinator modula Opis modula Primjena regresije i pokusnih planova. C. Lamberson: Biostatistika i metode istraživanja na životinjama' . Chapman & Hall / CRC Press. 5. Redoviti profesor Miroslav Kapš Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 30 - Riješene 2 domaće zadaće. London. Montgomery. koeficijent determinacije). potreban broj ponavljanja. NAČELA PLANIRANJA POKUSA (pokusne jedinice i ponavljanja. Fifth Edition. Oxon. teoretske postavke i primjeri koristeći SAS software: A) Primjena regresije u istraživanjima na životinjama: UVOD (slučajne varijable i njihove raspodjele procjena parametara provjera hipoteza).

Lizosomi. Janqueira. Cilj modula Detaljnije upoznavanje s morfologijom i biologijom životinjske stanice kao osnovne jedinice organizma. Ciklus staničnog dijeljenja. (2002) Osnove animalne citologije. L. proteinski faktori rasta. Golgijev aparat. J. građa kromosoma. B. Međustanična komunikacija. replikacija i popravak DNA. Garland Science. prijenos velikih molekula u stanicu. Hausman. signalizacija preko receptora povezanih na G-bjelančevine. Lewis J. 1995: Osnove histologije. Medicinska naklada. ribosomi.M. C.E. New York. Temelj za razumijevanje funkcija visoko diferenciranih stanica organskih sustava. Školska knjiga. endoplazmatska mrežica.. membranske bjelančevine. sinteza bjelančevina. način rada genskih prekidača. aktinske niti. građa gena. jezgrica. matriks. 2. Walter P. 2. signalizacija preko enzimskih receptora.. sinteza RNA.. Razvoj višestaničnih organizama. nadzor nad genskim izražavanjem. ionski kanali.. (2004): Stanica – molekularni pristup. Mitohondriji: građa. ciklički AMP (cAMP). egzocitoza . mitotički ciklini.. transporteri.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. manipulacije. mikrotubuli. Kelley..G. Nadzor nad staničnim dijeljenjem u višestaničnih životinja. Alberts B.. Cooper. Zagreb. Carneiro. membranski prijenos. osnove stanične signalizacije. Stanični kostur (Citoskelet): Intermedijarne niti. AG2025 CITOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Stanična membrana: lipidni dvosloj. Zagreb. O. Zagreb. Raff M.. R. izrezivanje. Roberts K. endocitoza.. apoptoza. kalcij kao sekundarni glasnik. (2002): Molecular Biology of the Cell. receptori plazmine membrane. Liker. centrosom .. Obvezna literatura Izvanredni profesor Branko Liker Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 1. Preporučena literatura 1. 241 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET ./2011. rekombinacija. Johnson A. Jezgra: kromatin.

Plant Growth Regulator Society of America.. Lisse.. Batavia. Timber Press. 1-178. Schnittblumen kulturen.sc. K. Obvezna literatura 1. 1993../2011. 1994. D.dr. 2. Thomas. Ball Publishing. Photoperiodism. 1998. Stuttgart.. H.. A.Metode uzgoja jednogodišnjih i dvogodišnjih cvjetnih vrsta . Ball RedBook. Hertogh. V. 1990. Zagreb. 3.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.“Plug” proizvodnja jednogodišnjih i dvogodišnjih cvjetnih vrsta ..: Fiziologija bilja. Profil International. 1985 1.. F. 4 5 Bohmer. B. Plant Growth Regulator Handbook. Ulmer. M.Pospješivanje cvjećarskih kultura u zaštićenom prostoru . Specialty Cut Flower. broj Ganslmeier.. Ulmer.. B. Alkemade Printing BV. Stuttgart.Metode uzgoja glavnih rodova rezanog cvijeća i lončanica u zaštićenom prostoru Cilj modula Razumijevanje fizioloških procesa pri uzgoju cvjećarskih kultura za rez i kao lončanica te jednogodišnjih. Vince-Prue. 1996 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 8 20 8 Redovito praćenje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura red. Stuttgart. Zagreb 242 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Armitage.. Poljak. 1996. M. Programski dijelovi modula su sljedeći: 6 Prof. Pevalek-Kozlina. 2. Ulmer. 2002. Academic Press. dvogodišnjišnjih cvjetnih vrsta i geofita. R. Interna skripta. Ball. 1997. Holland Bulb Forcer's Guide. 2002: Fiziologija bilja. Oregon. Topflanzenkulturen. Schnittstauden. A. Sirois. AG2026 CVJEĆARSTVO 2 Koordinator modula Opis modula Program modula Cvjećarstvo 2 omogućuje studentima stjecanje teorijskih i praktičnih znanja iz područja uzgoja cvjećarskih kultura. New York. Henseler. Ecsher. D. Ines Han Dovedan Broj ECTS bodova . 4. Toronto 3..

EPPO je izradila smjernice za provođenje ovih istraživanja za većinu najznačajnihih štetočinja u poljoprivrednoj proizvodnji. 1997. Isto je nužno za potpuno razumjevanje biologije i ekologije pojedinih vrsta štetočinja. EPPO. 3. 1997.. Obvezna literatura 1. Ulaskom u EU preduvjet za priznavanje dobivenih dozvola SZB u drugim zemljama biti će da su istraživanja provedena sukladno smjernicama. EPPO Standards: Guidlines for the Efficacy Evaluation of Plant Protection Products. OEPP. 2. provode i donose zaključke o provedenim pokusima u području zaštite bilja. EPPO. 3. te s osnovnim smjernicama koje je propisala EPPO. EPPO Standards: Guidlines for the Efficacy Evaluation of Plant Protection Products./2011. General & Miscellaneous Guidlines. EPPO Standards: Guidlines for the Efficacy Evaluation of Plant Protection Products.R. Da bi istraživanja učinkovitosti SZB u svrhu dobivanja dozvole za promet u svim zemljama članicama bila ujednačena. Provode se sa sredstvima za zaštitu bilja (SZB) u svrhu utvrđivanja njihove učinkovitosti i popratnog djelovanja na korisne organizme i okoliš.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. CAB International. Razlog je dobivanje dozvole za promet ili utvrđivanje interakcije određenog štetočinje i nekog od čimbenika okoline. Fungicides. obavljanje terenske nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 243 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . EPPO. vol. D. 2. studenti će u praktikumu obraditi dobivene rezultate i izradom seminarskog rada prezentirati provedeno istraživanje. Insecticides &Acaricides. 1997.Tijekom predavanja studenti će se upoznati s osnovnim postavkama pokusa u zaštiti bilja. Walton. Cilj modula Savladavanjem sadržaja modula studenti će biti osposobljeni da samostalno pripremaju. OEPP. New & Revised Guidelines. planiraju.P. Methods in Agricultural Entomology. Redoviti profesor Renata Bažok Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 16 4 6 4 Izrada seminarskog rada. Nakon postavljenog pokusa u okviru terenskih vježbi. I. AG2027 DIZAJNIRANJE I ANALIZA POKUSA U ZAŠTITI BILJA Koordinator modula Opis modula Istraživanja koja se provode u zaštiti bilja specifična su i raznolika u odnosu na ostala istraživanja u agronomskim znanostima. Ed. 1999. vol. vol. Introduction. OEPP. M. 3.. Pripremljeni materijal na CD room-u Preporučena literatura 1. by Dent.

The Hop Atlas. Hmeljarstvo. uspješna izvedba vježbi u praktikumu i terenskih vježbi.C. Cilj modula Student svladava suvremene trendove proizvodnje duhana i hmelja u svijetu i u nas. Tobacco. Nurnmberg Redoviti profesor Jasminka Butorac Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 10 10 12 Redovito pohađanje nastave. Inc. Beljo. te utjecaja okolišnih (klima i tlo) i tehnoloških čimbenika (sortiment. (1990). Ceres. (1994). Obvezna literatura 1. Schmidt (1994).. Barth. sun-cured. N. (1990). ali će se obraditi i ostali tipovi duhana (air-cured. kvalitetom lista i šišarica hmelja. U sklopu ovog modula studenti bi bili upoznati s njihovim porijeklom i proizvodnjom u svijetu i u nas. Production. S. uz poznavanje njihove morfologije i razvojnih ciklusa. Vuletić. Posebno ratarstvo 2. Zagreb 2. predaja seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 244 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. podjelom duhana na tipove. Beograd Preporučena literatura 1. T. Ideals. C. (2004). London and New York 3. (1981). zaštita). Akehurst. K. te je sposoban samostalno donositi odluke i obavljati organizacijske poslove i voditi tehnološki zahtjevne procese u proizvodnji duhana i hmelja. Visoko gospodarsko učilište. važnosti i upotrebom. USA 2. J. Grupa autora (1989). Tso.. AG2028 DUHAN I HMELJ Koordinator modula Opis modula Modul Duhan i hmelj obuhvaća najznačajnije predstavnike aromatično-alkaloidne skupine biljaka koje se uzgajaju u Hrvatskoj. Barth and Sons. B. kao jedinim tipovima duhana koji se uzgajaju u Hrvatskoj../2011. Mostar-Zagreb 3. Collins. Hawks Jr.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. W. fire-cured). Longmans. Physiology and Biochemistry of Tobacco Plant. suvremenom tehnologijom uzgoja i preradom ovih kultura. H. N.J. Naglasak će biti na duhanu tipa flue-cured (virginia) i air-cured (burley). C. Srečec. Načela proizvodnje Virginijskog duhana. Duhanski terminologijski rječnik. agrotehničke mjere. Naučna knjiga. Križevci 4. S. Jon. Cristine Clinke.

(2002): Fiziologija bilja. preživljavanje i prilagodbu. Na početku će se napraviti pregled fundamentalnih fizioloških procesa razmatrajući njihov fundamentalni značaj za biljke i relevantne mehanizme. Obvezna literatura red. razvoj. Ekofiziološka istraživanja pružaju informacije koje su fundamentalne za shvaćanje mehanizama odgovornih za prilagodbu. Pudoc. transport tvari i energetiku (fotosintezu i respiraciju).A.S. E. Poljak. mineralnu ishranu. O.T. AG2029 EKOFIZIOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Biljna ekofiziologija razmatra promjene u fundamentalnim fiziološkim procesima u biljci izazvanih promjenom vanjskih utjecaja na svim razinama organizacije. anatomiju i fiziologiju i dr. U. Utjecaj biotskih i abiotskih faktora također će biti uključeni u kontekstu rasprave o fiziologiji stresa i njenim ekološkim posljedicama za evoluciju i prilagodbu. Wgeningen.broj Naziv 1.W. Nakon toga slijedi razmatranje utjecaja pojedinih procesa na rast bilja. L.broj Naziv 1. Springer-Verlag Berlin Heidelberg New York. (Ecological Studies. evoluciju i prilagodbu biljaka. (1991) Plant Physiology. 3. H.M.19).. Kappen. Third edition. 4. Schulze. U modulu će se razmatrati istraživanja vezana za fiziološke procese koji utječu na rast. Preporučena literatura red. (1999) Physicochemical and Environmental Plant Physiology. Bakema. Park. W. N. v.S.M ten Berge and A. California. (1989) Simulation of ecophysiological processes of growth in several annual crops. Taiz. L. D.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. E. Second edition. Interna skripta. Lange. reprodukciju. Osposobiti studente da mogu kritički razmatrati ekološke procese za identifikaciju abiotskih i biotskih faktora i mehanizama koji pokrivaju ili utječu na te procese. Fiziološki procesi koji će se razmatrati uključuju vodni režim. Cilj modula Cilj ovog diplomskog modula je da se obuče studenti iz podrčja agroekologije tako da mogu prepoznati ciljeve fizioloških mehanizama i procesa relevantnih za ekologiju bilja uključujući molekularnu biologiju.D. Ekofiziološki pravci moraju uzeti u obzir i strukturnu i funkcionalnu raznolikost. Benjamin/Cummings. biofiziku. Penning de Vries. 1-178.. 2. Springer-Verlag Berlin Heidelberg New York. Izvanredni profesor Milan Poljak Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 25 / / / 5 / seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 245 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (1995) Physiological Plant Ecology. biokemiju staničnu biologiju. F. Zagreb. (1976) Water and Plant Life. Tijekom izvedbe nastave uspoređivat će se aspekti biljne fiziologije i biljne ekologije. and Ziger. Redwood City. M. genetiku. preživljavanje. Academic Press.L. Jansen.F. 2. Larcher./2011.

Determinizam i interakcionalizam. Sociospacijalne dimenzije uporabe prostora.): Ekološka psihologija. AG2030 EKOLOŠKA PSIHOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Bihevioralni pristup pitanjima čovjekove okoline. Na praktikumskim vježbama upoznaju se različite tehnike dobivanja podataka u ekološkoj psihologiji. Indeksi percipirane kvalitete okoline. Psychologische Beiträge. D. 449-509. Predmet ekološke psihologije i metodološke specifičnosti. 198-208. (1984. osobni prostor. Vandalsko ponašanje i njegova prevencija. D./2011. Petz (ur.. M.. i Bistrović.C. 17. (1994): Environmental psychology. Psihosocijalni aspekti stambene okoline. zbijenost i privatnost. Psihološke karakteristike i posljedice djelovanja okolinskih stresora u urbanoj okolini. Teritorijalnost. i Greene. Doživljena kvalitete okoline. (1991. 4. E. Krizmanić i B. Fisher. 30. a na terenskim njihova primjena u stvarnim situacijama. Adaptativni procesi u različitim okolinama. A. Prof. Ajduković. Ljubljana: ČGP Delo 246 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (1987.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Dean Ajduković Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 32 24 4 Pohađanje predavanja i vježvi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Obvezna literatura 1. Psihološki procesi u planiranju okoline. Snalaženje u urbanoj okolini. Razumjet će složene odnose čovjeka i okoline. Posebne potrebe starijih i djece u urbanoj okolini. Rinehart and Winston. 2.sc. D. Ajduković.A. A.): Prilog grafičkoj metodi istraživanja kognitivnih prostornih mapa. dr. Teorijski modeli odnosa čovjeka i okoline. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske..D.) Uvod u suvremenu psihologiju. Preporučena literatura 1. Bell. P. Cilj modula Studenti će upoznati sadržaje i metode koje omogućuju interdisciplinarno sudjelovanje u procesu planiranja i mijenjanja čovjekove fizičke okoline. Moći će evaluirati subjektivnu kvalitetu promjena u okolini. 3. T. Chicago: Holt. Baum. Trstenjak. (1988. Revija za psihologiju. J. 67-80. Kolesarić. Percepcija i kognicija svakodnevne okoline. Ajduković.): A contribution to the methodology of personal space research. U: V.): Čovjekova okolina i psihologija.

. te preduvjetima za organiziranje ovakve proizvodnje i deklariranje grožđa i vina ekološkim znakom. J. P. Znaor. (1998): Integrirana zaštita voćnjaka i vinograda..ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. gnojidba. D. uzgojni sustavi. Cilj modula Stjecanje znanja o specifičnostima ekološkog uzgoja u vinogradarstvu kao preduvjet za vođenje proizvodnje na ekološkom poljoprivrednom gospodarstvu ili rad u savjetodavnim ili kontrolnim institucijama u ekološkoj poljoprivredi. Na terenskim vježbama studenti će se u praksi upoznati s ekološkim poljoprivrednim gospodarstvom i specifičnim tehnološkim rješenjima u ekološkom vinogradu. U uvodnom dijelu dati će se definicija ekološkog uzgoja te povijest razvoja ekološkog vinogradarstva u svijetu i Hrvatskoj.. Kopfer. Hofmann./2011. Karoglan Kontić. (1995): Ökologischer Weinbau.. U poglavlju zaštite od bolesti i štetnika obradit će se simptomi najvažnijih bolesti u vinogradarstvu. Čakovec Preporučena literatura 1. Studenti će biti upoznati s zakonskom regulativom u ekološkom vinogradarstvu.(1996): Ekološko vinogradarstvo. d.. Werner.. obradit će se specifična rješenje za ekološko vinogradarstvo: sustavi uzdržavanja tla. U. kao i biologija njihovih uzročnika. Zagreb 2.(1996): Ekološka poljoprivreda. Temeljem Pravilnikom o biljnoj proizvodnji u ekološkoj poljoprivredi propisanih postupcima. I. Ciglar. S. A. Ulmer Verlag. AG2031 EKOLOŠKO VINOGRADARSTVO Koordinator modula Opis modula Modul će razmatrati specifičnosti ekološkog uzgoja u vinogradarstvu i namijenjen je studentima koji imaju temeljna znanja iz vinogradarstva stečena na preddiplomskom i osnovnim kolegijima diplomskog studija. Karoglan Todorović. te načini zaštite sukladni dozvoljenim mjerama i sredstvima u ekološkom vinogradarstvu. Zagreb 3. Obvezna literatura 1. Hrvatski centar «Znanje za okoliš». s posebnim naglaskom na one otporne na gljivične bolesti nastale međuvrsnom hibridizacijom. Globus. Razmatrat će se i sorte prikladne za ekološko vinogradarstvo. Zrinski d. zatravljivane. Stuttgart izvanredni profesor Jasminka Karoglan Kontić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 22 2 6 redovito pohađanje predavanja i terenskih vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 247 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . zahvati reza u zrelo i zelenog reza.

..R. Nigel S.A. Obvezna literatura 1. Lien G. Ellinger P. kao i napisati seminarski rad i usmeno ga izložiti. za poslovno odlučivanje./2011. Addison Wesley. i Pope R. Huirne R. Just R.N. Rejda G. Modul kroz predavanja. Pri tome uspostava i primjena učinkovitog upravljanja rizikom na poljoprivrednom gospodarstvu postaje imperativ.B. SAD 2.B.S.. second edition CABi Publishing. Biološke osobine poljoprivrednih proizvodnji zajedno s novonastalim okolnostima poput globalizacije i liberalizacije tržišta poljoprivredno prehrambenih proizvoda. preuzimanje rizika preduvjet je poslovnog uspjeha.upravljanje rizicima. kao buduće managere u agrobiznisu.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Danville. epidemija stočnih bolesti kao i zahtjeva za sigurnošću i zdravstvenom ispravnošću hrane dodatno su naglasili sastavnicu rizika. auditorne vježbe. a profit možemo smatrati kao povrat na preuzeti rizik.M..E. klimatskih promjena. Barry P. London.D. Kluwer Academic Publishers 4. Hopkin J.. (2000): Osnove osiguranja. Inc. Risk Books 3..Strategies and Management.B. Interstate Publishers. Babcock B. UK Preporučena literatura 1. i dr. AG2033 UPRAVLJANJE RIZIKOM U POLJOPRIVREDI Koordinator modula Opis modula Istraživanje rizika i neizvjesnosti u agrobiznisu područje je intenzivnog znanstvenog interesa agroekonomista proteklih nekoliko desetljeća. Kluwer Academic Publishers Izvanredni profesor Mario Njavro Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 15 15 Nazočiti predavanjima i vježbama. Agriculture. (2001): A Comprehensive Assessment of the Role of Risk in U. Anderson J. seminare i korištenje studija slučaja iz agrobiznisa upoznaje studente izvorima rizika u agrobiznisu. Baker C. E. i Vaughan T. Hardaker J. strategijama za upravljanje rizikom na gospodarstvu i s teorijom odlučivanja u uvjetima rizika i neizvjesnosti. (2003): Agribusiness and Commodity Risks. (2000): Financial Management in Agriculture. Velika Britanija 2.(2004): Coping with risk in agriculture. Vaughan. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 248 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . MATE. (2003): Principles of Risk Management and Insurance. uporabe teorije odlučivanja i kreiranja modela odlučivanja osposobiti studente. Zagreb 3.E. Cilj modula Razvojem vještina analize rizika. (2003): Risk Management and Environment: Agriculture in Perspective. Illinois.J. S druge strane.A.

Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 249 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Sinergija. (1998): Transportna logistika u opskrbljivanju i upravljanju zalihama. Skoko H. Rijeka 2. Opatija. Logistički i infrastrukturni činitelji: unutarnji. Međunarodno znanstveno stručno savjetovanje "Tehnika i logistika prometa". Zagreb 2. Ekonomski fakultet. vanjski i stohastički činitelji i dinamička optimizacija logističkog sustava. Ivaković Č. 4. (1990): Informatički inžinjering i menadžment.. Kriteriji optimizacije logističkih sustava u agrobiznisu i ruralnom razvitku. Helmberger P.o. Obvezna literatura 1. 1998 Docent Miroslav Tratnik Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 32 8 10 10 Pohađanje ispita./2011. izrada vježbi i seminara izlaganje i predaja seminara. Upravljanje logističkim i infrastrukturnim sustavima.:Logistika i stabilizacije tržišta-interni prijevod dio V 3. Cilj modula Slušanjem ovog modula student stječe specifična znanja i vještine o logističkom sustavu i njegovoj organizaciji i projektiranju u agrobiznisu.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. DRIP. Infrastrukturni i logistički resursi u poljoprivredi i vrste infrastrukturnih i logističkih sustava. Srića V. Zekić Z. Poljoprivreda i specifičnosti logističke organizacije i infrastrukture. Rijeka Preporučena literatura 1. 2728.čimbenik stjecanja konkurentskih sposobnosti tržišta tercijarnoga sektora. Elementi testiranja logističkih modela općenito i u agrobiznisu. Glosa d.o. Zagreb 3. (2000): Upravljanje kvalitetom. (2000): Logistički menedžment. AG2034 EKONOMIKA INFRASTRUKTURE U AGROBIZNISU Koordinator modula Opis modula Uvod u modul: Teoretske odrednice logistike i pojam suvremeno organiziranog logističkog sustava. procesima i mrežama u agrobiznisu. Knežević Milović O. G. (2003): Logistika .

R. Trade and the Environment. Antle M. Zanias G. (1997): Ekonomija i zaštita okoliša.o. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Preporučena literatura 1. (2004): Agrarna politika Republike Hrvatske. zemljište. B. Resursi u poljoprivredi i ekonomika njihova korištenja: vodne površine. Grgić I. Profesor Miroslav Tratnik Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 2 4 Pohađanje predavanja. kapital i menagement (znanje). Obvezna literatura 1. javna obrana seminara i predaja vježbi. obnovljivi i neobnovljivi resursi. Stanley L. Interna skripta. Zbornik odabranih radova. Zagreb (odabrana poglavlja) 3. The impact of Liberalization on Sustainable Development. Prisvojivi i neprisvojivi resursi. Glavač V. Ekonomija supstitucije resursa u poljoprivredi i gospodarski razvoj.. (1992): Ekonomija 14.o. MATE d. UK..P. Zavoda za ekonomiku i agrarnu sociologiju Agronomskog fakulteteta.J. (1994): Suvremena ekonomija rada... (2004): Agrarna ekonomika I-V. Zagreb 2. McConnell C. Školska knjiga Zagreb i Glosa Rijeka. Črnjar M. (2001): Uvod u globalnu ekologiju. izd. Tratnik M. Edward Elgar Cheltenham. rad. Zagreb. (1998): Agriculture. Dobiti će spoznajne elemente ekonomike i makroekonomskog upravljanja i zaštite resursa. izrada vježbi i seminara... Zageb 2. "MATE" d. privatn pravo korištenja i pristupa. Eksternalije i ekonomika zaštite okoliša. Cilj modula Ovim modulom student stječe znanja o prirodnoj i makroekonomskoj ograničenosti raspolaganja resursima. Zagreb 3.. Sociološko društvo. Management resursa. Vrste resursa i oblici korištenja resursa.. Priredio Ivan Cifrić.o. Resursi i proizvodni potencijali. 4. Žimbrek T.A./2011. vlasničko pravo otvorenog pristupa (res nullius). AG2035 EKONOMIKA UPOTREBE RESURSA U AGROBIZNISU Koordinator modula Opis modula Uvod u modul: Pojmovno određenje resursa. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 250 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET ..-izabrana predavanja. Žimbrek T. Samuelson P.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Franić Ramona. Sustavi resursnih vlasništva i prava pristupa resursima mora i vodotoka: Vlasničko pravo zajednice (res communis). Hrvatska sveučilišna naklada. Resursi i njihova podjela. Kretanje cijena resursa. 5. Kvalitativna i kvantitativna obilježja resursa. Alokacija resursa i alokacijska efikasnost. Fiksnost resursa i rentna plaćanja.o. Lekakis J. Zbornik radova (1990): "Ekološke dileme".N. pravo državnog vlasništva i reguliranja pristupa korištenja. Nordhaus W. Ekonomika uporabe resursi i zakon opadajućeg priroda.

vrste. Uloga Ministarstva MTPR. razvoj i investicije u turizmu. HGK-e i strukovnih udruženja. proizvod. turističkog posredništva.. Ekonomske funkcije turizma. Vrste i oblici turističkih kretanja. Pirjevec. (1997). Negativni ekonomski učinci turizma. T. Ekonomska obilježja turizma. B. Nevenka Čavlek Broj ECTS bodova TURISTIČKO TRŽIŠTE Pojam i principi djelovanja.potražnja. Zagreb 2. Turizam . Tržišni subjekti . vrste i posebnosti turističke potrošnje. HTZ-a i turističkih zajednica županija. Definiranje područja. Utjecaj sezonalnosti na planiranje. Mogućnosti resursa u ostvarivanju ekonomskih učinaka od turizma. Mikrorad i Ekonomski fakultet. Turistički proizvod – definicija i vrste. Sinclair. 6 redoviti profesor dr.. Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 30 aktivno sudjelovanje u nastavi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ ORGANIZACIJA TURIZMA Međunarodni subjekti u funkciji organizacije turizma. posrednici. Pirjevec. The Economics of Tourism. O. Osnovna obilježja radne snage u turizmu. AG2036 EKONOMSKA OBILJEŽJA TURISTIČKOG TRŽIŠTA Koordinator modula Opis modula OPĆE POSTAVKE TURIZMA Pristupi izučavanju. B. EKONOMSKI UČINCI TURIZMA Pojam. Obvezna literatura 1./2011. Turističke usluge – pojam. karakteristike. gradova i općina. Stabler. Zagreb Preporučena literatura 1. Cilj modula Stjecanje praktičnih znanja za prepoznavanje potencijala turizma u gospodarskom razvoju. prometa. Routledge. trgovine u formiranju turističke ponude. (1998).ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Golden marketing. London 251 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Uloga države u organizaciji turizma. Razumijevanje specifičnih zakonitosti na turističkom tržištu. Turistička destinacija. Turistički prihodi i rashodi. Osnovna obilježja turističke ponude Hrvatske. Ovladavanje vještinama u razumijevanju suvremenih trendova u turizmu. Uloga ugostiteljstva. Pretpostavke za formiranje turističke potražnje/ponude.M.specifičan sustav u okviru nacionalnog gospodarstva. Vrste i karakteristike turističke potražnje/ponude. (2002). Važnost usklađivanja interesa privatnog i javnog sektora te lokalne društvene zajednice. M.sc. Usluga vs. ponuda. Počela turizma. Predmet i metode vođenja turističke statistike. Kesar.

Posebno će se naglasiti potreba odabira najpogodnijeg dizajna.. te omogućiti najučinkovitiju analizu pokusnih podataka.. 2000. Poznavanje osnovnih tipova dizajna pokusa u eksperimentiranju u agronomiji. 1984. KA. Cilj modula Osposobljenost za samostalno planiranje. Kuehl. Lakše čitanje i razumijevanje znanstvenih radova. Gomez.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Ovaj je modul stoga koncipiran tako da studentima omogući stjecanje znanja o osnovnim pojmovima u eksperimentiranju. vezanim uz određeni tip dizajna. and Gomez. seminari Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 252 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Obvezna literatura 1. John Wiley & Sons Docent Jerko Gunjača Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 15 10 4 1 uredno pohađanje nastave. Biometrika i eksperimentiranje u bilinogojstvu. AA. 2000. Preduvjet za uspješno praćenje nastave u ovom modulu je stečeno znanje iz područja obuhvaćenog modulom «Osnove biometrike». te da ih upozna s različitim tipovima dizajna pokusa. Pacific Grove 2. AG2037 EKSPERIMENTALNI DIZAJN Koordinator modula Opis modula Pokus ili eksperiment osnova je svakog znanstvenog istraživanja. Vasilj. Zagreb 2. izvođenje i analizu pokusa. R. kao i specifičnostima. Statistical Procedures for Agricultural Research. Đ. Pravilno planiranje./2011.O. koji će najbolje odgovarati postavljenim ciljevima istraživanja. studenti će se upoznati sa općim principima postavljanja i analize pokusa. Nadalje. Interna skripta (u pripremi koordinatora) Preporučena literatura 1. odnosno osigurati najinformativniju interpretaciju rezultata. postavljanje i analiziranje pokusa nužan je preduvjet za uspjeh znanstvenog rada. Hrvatsko agronomsko društvo. postavljenje. Design of Experiments. Duxbury.

M. Zagreb Preporučena literatura 1. o evoluciji krajobraza i procesima koji utječu na njegovo oblikovanje. glavni tipovi krajobraza. Posebno se. Stuttgart 3. u okviru triju fizionomskih regija Hrvatske. D. analizira njihova evolucija tijekom povijesnog razvitka i utjecaj suvremenih procesa na njihovo oblikovanje. ističe međuzavisnost elemenata prirodnog kompleksa i uloga dominantnih elemenata u definiranju krajobrazne strukture. sekundarnih i tercijarnih djelatnosti na strukturiranje i preobražaj krajobraza. razmatrati gospodarske i estetske vrijednosti krajobraznih cjelina i mogućnosti njihove revitalizacije i zaštite. B. Cilj modula Slušanjem modula postižu se znanja o strukturi i glavnim elementima krajobraza. Filozofska fakulteta. urbanizacija i suburbanizacija i posljedice globalizacije. (1989): Humanimpact on the Ecosystem. Matas. J. U programskoj cjelini društveni sadržaji u krajobrazu razmatra se odraz primarnih. Obvezna literatura 1. Barbat. K. Savladavanjem modula student je u mogućnosti samostalno analizirati krajobraznu strukturu i definirati tipove krajobraza. Nejašmić. AG2038 ELEMENTI I DINAMIKA KRAJOBRAZA Koordinator modula Opis modula Modul ima 4 programske cjeline. Knadel. H. Edinburgh – New York. Đikić. Olive & Boyd. I. O`Hare. J. pri tome. (2001): Geografski pristup okolišu. U programskoj cjelini Prirodno-geografski elementi krajobraza analiziraju se. (2001): Ekološki leksikon. paysage) kao koncept u pojedinim geografskim školama. Gams.. Ljubljana 2. Razmatra se krajobraz kao faktor socijalno-ekonomskog razvitka i organizacije prostora. G. Maizler. Aleksandar Toskić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 28 28 4 Uredno pohađanje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 253 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (1989): Ökologie und Umweltschutz. Detaljnije se analiziraju ruralni (agrarni) i urbani krajobrazi i dominantni procesi koji utječu na njihovo oblikovanje: depopulacija. dr./2011. sa aspekta krajobraznih obilježja i uloge u valoriziranju prostora stabilni. (1998): Osnove opće geografije Educa. prof. promjenjivi i labilni elementi krajobraza. U uvodu se razmatra krajobraz (landschaft. Uvodni dio završava prikazom istraživačkih metoda. Detaljnije se raspravlja značenje krajobraza u klasičnoj regionalnoj geografiji – fizionomski ili homogeni pristup te geoekološko usmjerenje u proučavanju krajobraza. deagrarizacija. U završnoj programskoj cjelini krajobrazne strukture Hrvatske definiraju se. Kull. sc. Tivy. Zagreb 2. (1986): Osnove pokrajinske ekologije. Visoka učiteljska škola Petrinja 3. I. To su istovremeno vještine potrebne za obavljanje praktičnih poslova.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.

E. O. The physiology of reproduction. Pineda). R. (2000): Textbook of Endocrine Physiology. Partus. štitna žlijezda i paratiroidea. H. 2003. Swenson. Oxford University Press.J. M. Funkcioniranje primarnih spolnih žlijezda u odraslih jedinki. Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1.R.. pankreas.S. Ithaca and London 3. 4. Parenje i oplodnja../2011.E. (2000): Reproduction in farm Animals 254 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. 2. 2. Postpartalno razdoblje. M. E. New York. Majčino prepoznavanje trudnoće. Cornell University Press. J. Načini djelovanja hormona. Morfologija muških i ženskih spolnih organa: anatomija. Com. 1988. Limbički sustav i hipofiza. Cilj modula 5 Izvanredni profesor Branko Liker Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 6 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa Način polaganja ispita 55 Temeljitije upoznavanje endokrinog i spolnog sustava domaćih životinja. Neil. B.H. Ojeda S. Implantacija i placentacija. 12/e. 3. New York. E. Hafez. Blackwell Science.. AG2039 ENDOKRINOLOGIJA I BIOLOGIJA SPOLNIH ORGANA Koordinator modula Opis modula Ustroj endokrinog sustava. nadbubrežna žlijezda.L. McDonld’s veterinary endocrinology and reproduction (ed. L. Upravljanje funkcijama gonada.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Raven Press. Estrusni ciklus.J. Steroidni hormoni. Blackwell Pub.Eweritt (2001): Essential reproduction. Ewing. komparativne osobitosti.. 2004. fiziologija rasta.: Spolni sustav. Obvezna literatura 1. 5th ed. Prostaglandini. B. Iowa State Press. M. Knobil. Dukes' Physiolology of Domestic Animals. Pubertet. embriologija i histologija. Redukcijska dioba. Citokini. interna skripta. Pretpartalno razdoblje. Liker B. Reece. Johnson. Hafez. Griffin J.

kiborg i eugenik. Zagreb. HSD i Zavod za sociol.. sc Ivan Cifrić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 15 Nema Način polaganja ispita Osim stručnih znanja iz matične struke polaznici/e će proširiti znanje iz područja etičkog vrednovanja okoliša (krajolika) i tako povećati opću stručnu kompetentnost u razumijevanju odnosa čovjeka (društva) i okoliša (prirode).. (1998): Bioetika. Cifrić. Ekološke etičke orijentacije: antropocentrizam. Pismeno Usmeno ☑ 255 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Armstrong. Teorije o vrednotama. Cifrić.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 5. od humane do spekulativne ekologije. G. HSD i Zavod. estetika krajolika. (2001): Bioetika. Birnbacher. 4.Botzler. Zagreb (str. J. Obvezna literatura 1. Zagreb. /ur/. dr. Ekozofija. Inc. 2. (2002): Okoliš i održivi razvoj. Stuttgart. I. Ekološka kriza – novo «društveno prirodno stanje». T. (ed. Preporučena literatura 1. Y. Etička iskušenja znanosti i društvu. Zagreb. (2000): Izazovi bioetike. AG2040 ETIKA OKOLIŠA Koordinator modula Opis modula Nova percepcija okoliša: objektivna i subjektivna percepcija okoliša. F. S. Cifrić. Matulić.) (1993): Environmental Ethics. F. A. (1980): Ökologie und Ethik. Pergamena.. I. evolucionizam. Cilj modula 15 prof. 2.. Steći će teoretska znanja o osnovnim stajalištima ekološke etike korisna za teoretski diskurs i praktičnu sposobnost za konkretno vrednovanje krajolika. Vrednovanje prirode i krajolika. McGraw-Hill. HSD i Zavod za sociologiju F. D. Čović. ekologizacija i ruralni razvoj. (2000): Moderno društvo i svjetski etos. Globalizacija. Bioetička pitanja živog svijeta i čovjeka:sapiens. Ekološko obrazovanje. ekocentrizam. Tradicija i modernizacija – «četvrti svijet». /ur/.F./2011. I. Zagreb. 185-233). Pravo čovjeka na prirodu i pravo prirode. Reclam. N. Religija i okoliš. 3. tehnocentrizam i utilitarizam. Glas koncila.

tako i u administrativnom sektoru. zaštite okoliša. Zagreb. Poljoprivredni sektor u zemljama Unije. 5.. Komorčec M. Competitiveness in Agriculture and EU accession. godine i obilježja njezinih reformi. Analiza iskustava zemalja-članica.. 3. Franić. Obvezna literatura 1. Zagreb 5. (1996): Država i poljoprivreda u Zapadnoj Europi 1880.-1988. 12. Odabrana poglavlja.. R. McCalla A. E. Vukušić).. 2. Skupina autora (2003): Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji – izazovi ekonomske i pravne prilagodbe. Josling T. F. Zagreb.o..ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. A Strategy for Croatian Agriculture. kako u proizvodnom. 3. S. poboljšanja kakvoće i sigurnosti hrane. Franić Ramona. Uvod u teoriju. politike u EU i snalaženje u okvirima budućeg članstva Hrvatske u EU. Franić Ramona (2004): Subvencije u hrvatskoj poljoprivredi i prilagodba EU. regionalne specifičnosti i različitosti (studiji slučaja poljoprivrednih sektora u pojedinim zemljama EU. vlasnički odnosi. Docent Ramona Franić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 28 8 Pozitivno ocijenjen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 256 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . proizvodna struktura). Njavro M. Macmillan Publishing Company. U: Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji (Katarina Ott. Zagreb. Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert. Zajednička poljoprivredna politika od 1962. (2003): Europska unija – osnovni pojmovi. strukturni pokazatelji (poljoprivredni resursi. Tržišno-cjenovna i strukturna politika. Landell Mills Limited. osobito zemljište i voda. MATE d. Grgić Z. Pregovori o proširenju EU. održivog ruralnog razvitka (višefunkcionalna poljoprivreda). Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert. Društvena istraživanja 13(1-2):49-71. Studija MPŠ RH. Zagreb. poljoprivredno i ruralno stanovništvo.o. promjene ZPP u pravcu liberalizacije trgovine. Znanstveno društvo ekonomista – Zagreb. (2003): Pretpostavke za uključivanje poljoprivrede u proces pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji. Žimbrek T. 4. MATEd. Znanstveni skup: Funkcija države u razvitku hrvatske poljoprivrede.)..o. Analiza dosadašnje prilagodbe hrvatske poljoprivredne politike u procesu pridruživanja EU – komparativne analize.d. odnosi EU i Hrvatske. (1985): Agricultural Policies and World Markets. Franić Ramona. Zagreb Preporučena literatura 1. Zagreb 4. Republic of Croatia. Tracy M.. New York. ekonomski pokazatelji. praksu i politiku (prijevod Tito Žimbrek). Žimbrek./2011.o. (prijevod: T. Agencija d. (2004): EU-integracijski pritisak i potraga za 'pravim' akterima tržišnog razvoja poljoprivrede (na primjeru privatizacije Sladorane d. Ponuda hrane iz EU i vanjska trgovina poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima – odnosi EU s ostatkom Svijeta. Županja). Tracy M. Institucijski i zakonodavni okvir ZPP. Zagreb 2. Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert. February 2001. (2000): Hrana i poljoprivreda u u tržnom gospodarstvu. Skupina autora (2004): Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji – izazovi institucionalnnih prilagodbi.o. 03. Cilj modula Cilj je sticanje uvida u stanje poljoprivrede i poljop. ur. SWOT analize). 20 str.o. AG2041 EUROPSKA UNIJA I ZAJEDNIČKA POLOPRIVREDNA POLITIKA Koordinator modula Opis modula Uvod u modul: utemeljenje EEZ i proširivanje EU. 2004.

London. A.K. B. Laboratorijskim vježbama predviđeno je praktično usvajanje analitičkih metoda u procjeni kvalitete fermentiranih mlijeka i priprema mikrobnih kultura.A.. Tammime. znanje potrebno za samostalni rad s mljekarskim mikrobnim kulturama. Bakterijski sojevi koji imaju pozitivan učinak na ljudsko zdravlje obraditi će se seminarskim radovima.): Fermentirana mlijeka.): Mlijeko. 100% terenska nastava. 3. interna skripta AF Šimun Zamberlin. Izravnom nastavom obraditi će se područja: biokemijskih reakcija koje nastaju fermentacijom mlijeka. koje će studenti usmeno izlagati. (1997. Power Point Prezentacije auditornih vježbi (CD) Znanstveno. Tim vježbama predviđeno je da studenti praktično savladaju cjelovit proces proizvodnje jogurta. Power Point Prezentacije auditornih vježbi (CD) Tomislav Pogačić. Lj. Second adition. 2. 100% vježbe. AG2042 FERMENTIRANA MLIJEKA Koordinator modula Opis modula Predavanjima je predviđeno usvajanje minimalno potrebnog teorijskog znanja iz područja proizvodnje fermentiranih mlijeka za razinu diplomskog studija. Woodhead Publising Limited Cambridge England. tehnologija proizvodnje fermentiranih mlijeka korištenjem mezofilne. seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1. Sveučilišni udžbenik.New York 257 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .(1998. nakon kojeg je predviđena rasprava studenata na zadanu temu. nutritivna i zdravstvena vrijednost. osnovu za nastavak usavršavanja na doktorskom studiju.stručni časopis iz područja mljekarske znanosti: Odabrani radovi Redoviti profesor Dubravka Samaržija Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 22 4 2 2 - Pohađanje predavanja 80%.tehnologija. biokemija i mikrobiologija./2011. R. CRC Press . Law. termofilne i probiotičke mljekarske mikrobne kulture. Samaržija (2010. najnovija taksonomija i fiziologija mikroorganizama koji se koriste u proizvodnji fermentiranih mlijeka. (1999.Y. Zagreb 2. Obvezna literatura 1. te načini procjene kvalitete fermentiranih mlijeka..): Yogurt Science and technology Second edition. vrste i namjena mljekarskih mikrobnih kultura. Tratnik. 4.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.): Microbiology and Biochemistry of cheese and fermented milk. Bleckie Academic and Professional. Cilj modula Samostalnost u vođenju tehnoloških procesa proizvodnje fermentiranih mlijeka. 3. Terenske vježbe organizirane su u jednoj mljekari malog i jednoj mljekari velikog kapaciteta prerade.Robinson.

Elsevier Academic Press. Edizione agricole Bologna. Heidelberg.K. (2004): Encyclopedia of meat sciences. Boston. Amsterdam. primarna fermentacija. vol. odnosno osposobljavanje studenata za rad i vođenje proizvodnje. grubo granulirane kobasice. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja u tehnologiji fermentiranih proizvoda. srijemska. punjenja. sporo fermentirane. Od fermentiranih komada mesa obraditi će se istarski pršut. Roseg Đ. soljenje. Monari H. dimljenja. hlađenje. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 258 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Tokyo. Dawine C./2011. kakvoća i prerada mesa. buđola. zimska). žlomprt. uskladištenja i distribucije (kulen. Školska knjiga. 1. završna fermentacija i otprema. Monta P. Redoviti profesor Romano Božac Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 0 4 0 4 14 Pohađanje nastave (min. 2.. Paris. istarska potrbušina. Svaki proizvod će biti temeljito obrađen po fazama proizvodnje. (1995): Prerada mesa i mlijeka. seminarski rad. komada mesa. Rahelić S. II dio. kobasica i mesa u komadima. Upravo s takvim proizvodima naše gospodarstvo ima velike šanse za uspjeh na Europskom i svjetskom tržištu. Zagreb. Živković (1986): Higijena i tehnologija mesa. Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu. I. miješanja. dalmatinska panceta.. kobasice na bazi goveđeg mesa. Detaljno će se obraditi tehnološki proces od prihvata odrezaka i masnoća do usitnjavanja. Dikeman M. odnosno prihvat obrađenih butova. odnosno salama.3. Nakladni zavod Globus. AG2043 FERMENTIRANI MESNI PROIZVODI Koordinator modula Opis modula Vrlo povoljne klimatske prilike u Hrvatskoj su razlog organiziranog rada sve većeg broja manjih gospodarstava u cilju proizvodnje fermentiranih proizvoda od mesa. rolana plećka).80%).. (1992): Industria dei salumi. terenska nastava.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.. dimljene kobasice te salama od divljači. U tom smislu će studenti biti detaljno upoznati sa brojnim fermentiranim proizvodima i njihovom proizvodnjom.. fermentacije. Zagreb. Obvezna literatura 1.. Od fermentiranih kobasica obradit će se brzo fermentirane. Magnani U.2. 3. Preporučena literatura 1. (1985): Osnove tehnologije mesa. istarska. cijeđenje. Jensen W. 2.

Bertaccini: Avversita delle Piante Ornamentali. 1995. K. bakterija. Moći će pravilno uzorkovati bolesne biljke za nastavak determinacije u laboratoriju i provesti neke od analiza. 1997. Obvezna literatura 1. 5. (izabrana poglavlja) 4. i mogućnostima zaštite s kojima će studenti biti upoznati u okviru laboratorijskih vježbi. viroidi e fitoplasmi degli alberi da frutto. 2003. Blackwell Scientific Publication. L. I. Bologna. E. 1987. (izabrana poglavlja) 2. Budapest.J. Rudolph. Ponti. Scortichini: Malattie batteriche delle colture agrarie. (izabrana poglavlja) 5. N. N. 2002. 1990. Đermić: Interna skripta Bakteriologija.B. M. Sveučilište u Zagrebu i Školska knjiga. specifičnostima patogeneze te načinom prenošenja u prirodi iz jedne vegetacije u drugu. Z. U sklopu ovog modula obrađivat će se i prognoza bakterijskih bolesti pomoću različitih prognoznih modela. Edizioni l'informatore agrario. B. A. Duveiller. Verona. Beogradski izdavačko-grafički zavod. fitoplazmi i viroida. 1992.: The Bacterial Diseases Of Wheat. te mogućnosti izlječenja biljaka zaraženih s virusima i fitoplazmama (termoterapija. Cilj modula Poznavat će svojstva virusa. eds. Primrose: Introduction to modern virology. Svaka od navedenih skupina se razlikuje po simptomatici pa će studenti biti podučeni rječju.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Student će biti upoznat s građom svake pojedine skupine patogena.G. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 259 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . na viruse testiranog sadnog materijala. M. Modul obuhvaća i usvajanje praktičnih znanja iz determinacije patogena uz korištenje klasičnih i suvremenih molekularnih metoda u okviru laboratorija i praktikuma. Beograd. 2005. Edizioni l'informatore agrario. Slušači će biti upoznati i s taksonomijom i nomenklaturom koja je specifična kod različitih skupina patogena. Edagricole. Cvjetković. 2. Calzolari. slikama i pomoću živog i herbariziranog materijala u razlikovanju simptoma koje uzrokuje svaka skupina. Zagreb. 1998. fitoplazmama. (izabrana poglavlja) 3. Znat će biologiju značajnih patogena i njihove simptome. Verona. AG2044 FITOBAKTERIOLOGIJA I FITOVIROLOGIJA Koordinator modula Opis modula Modul obrađuje osnovna znanja o virusima. bakterijama i viroidima. Juretić: Osnove biljne virologije. CIMMYT. Sands: Methods in Phytobacteriology. Fucikovsky. Bellardi. M. kultura meristema in vitro). Arsenijević: Bakterioze biljaka. Preporučena literatura 1. Prikazat će se principi proizvodnje zdravog. Rudolph. patogenima biljaka. 1988. (izabrana poglavlja) Docent Edyta Đermić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 12 7 5 Redovno prisustvovanje svim oblicima nastave. 3. Bologna. Laffi: Malattie batteriche delle piante.Edagricole. Giunchedi. Dimmock.C. S. Zagreb. Akademia Kiado and Nyomda Valalat. F. L./2011. D. E. 4. Malattie da virus. A. L. Klement.

. 5. Cilj modula Kompetencija za obavljanje fitopatoloških pregleda biljaka na otvorenom i u zaštićenom prostoru. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 260 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . te izradu mikroskopskih preparata gljivičnih organa s bolesnih biljaka. 1979 J. AG2045 FITOMIKOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Fitomikologija je namijenjena studentima koji su u preddiplomskom studiju stekli predznanje o gljivama kao važnim biljnim patogenima. Cvjetković B.W. 3. izrada herbarija »Mikoze».: Bolesti i štetnici ratarskog bilja. 1993.. Cees J. Bos: Fungal genetics: Principles and Practice. Kišpatić J.: Bolesti šećerne repe i krumpira.. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu. Zrinski. 4. 1980. Bolesti voćaka i vinove loze. 2004. Zagrebu. uvjetovala je postojanje brojnih morfoloških i filogenetskih sistematika koje uzrokuju rasprave među znanstvenicima.: Bolesti industrijskog i krmnog bilja. 4. Kišpatić J. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u. 1968. 1992. Stjecanje temeljna znanja za specijalizaciju u struci fitopatolog. Raznolikost organizama koji su svrstani u Carstvo Gljive. Prvenstveno je zadatak u početnim poglavljima modula razjasniti koji pristup sistematici Gljiva odabrati s ciljem pojednostavljenja razlikovanja osnovnih skupina između 7000 gljivičnih vrsti patogenih za biljke. determinacije gljivica-uzročnika u fitopatološkim laboratorijima i onima za ispitivanje zdravstvenog stanja sjemena. Panjan M. A. Ostala poglavlja na koja je sadržaj modula podijeljen slijede sistematiku Gljiva primjenjivu u svakidašnjoj praksi stručnjaka fitopatologa i poučavaju studente o biociklusu i epidemiologiji značajnijih fitopatogenih vrsta gljiva.. Obvezna literatura 1. studenti će moći prepoznati oko 50-tak važnih mikoza. 2. Zagrebu. Kišpatić J. Lešić R. Izvanredni profesor Snježana Topolovec-Pintarić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 17 5 Determinacija gljiva prema mikroskopskim preparatima. Kovačević Ž. 1982. 108 str. 293 strana.. C. 5.. 3.... dakle uzročnicima biljnih bolesti. jer se po osnovnim osobinama razlikuju od biljaka i životinja.J. Cambridge University Press. Pavlek P. Izabrana poglavlja iz: Zaštita povrća od štetočinja. radi stjecanja te vještine nužne za potvrdu determinacija. 517. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u. Preporučena literatura 1. 153 str.Mims: Introductory mycology.Wilex & Sons. 1990..Alexopoulos. izdavač: J. Maceljski M. Vježbe predviđaju pregled herbariziranih bolesnih biljaka kako bi studenti stekli iskustvo određivanja gljivičnih bolesti (mikoza) na osnovu simptoma. Čakovec./2011. i sur. postavljanje dijagnoza. 2. Kišpatić J. Zagrebu.Webster: Introduction to fungi. Agronomski fakultet Sveučilišta u. C. Po završetku. izdavač: Marcel Dekker1996.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.Muntanola-Cvetković: Opšta mikologija Izabrana poglavlja iz: Proizvodnja povrtnog sjemena. Maceljski M.

(2002): Plant Nematode Control. Whitehead. Morfološke i anatomske značajke nematoda. Uz pregled najznačajnijih štetnih vrsta. ali i korisnim nematodama te osnovama identifikacije. Obvezna literatura 1. Warwick. Siddiqi. Lj. Štetne i korisne životinje u poljoprivredi. P. Plenum Press. kroz predavanja i praktikum. (2000): Potato cyst nematode management.. AG2046 FITONEMATOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Fitonematologija daje cjeloviti prikaz biljnoparazitskih nematoda.P. (2004): Štetočinje povrća. F. 3. kroz sistematski pregled kao i pregled štetnih i korisnih vrsta u poljoprivrednoj proizvodnji. Sharma. S. 2.G./2011. bit će prikazani simptomi parazitacije nematoda na poljoprivrednim kulturama. M.(1998): Integrirana zaštita voćnjaka i vinograda. (1998): Zoologija. I. M. Krnjajić. Usvajanje metoda suzbijanja biljnoparazitskih nematoda. UK 2. Čakovec Oštrec. ali i primjere primjene entomopatogenih i predatorskih nematoda u suzbijanju brojnih štetnika u poljoprivredi. Osposobljavanje za uzimanje uzoraka tla i biljnog materijala te njihovu analizu. Đ. (1987): Fitonematologija. B. UK 261 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Modul opširno prikazuje suvremene metode uzorkovanja tla kao i biljnog materijala te metode izdvajanja nematoda iz uzoraka tla i biljnog materijala .J. (1998): The Cyst Nematodes. UK 5. Beograd Maceljski. Seinhorst.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.E. Modul donosi i pregled mjera suzbijanja nematoda. London 4. Čakovec Docent Dinka Grubišić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 14 6 7 2 1 Redovito pohađanje predavanja i vježbi. izlazak na teren i praktično u nematološkom laboratoriju. Cilj modula Stjecanje znanja o štetnim. Lamberti. A. koje se koriste u svrhu identifikacije. pozitivno ocijenjen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. Čakovec Krnjajić.R. (2000): Tylenchida. W. Taylor. Ciglar. bit će posebno prikazane kroz vježbe u praktikumu. London 3. Haydock.. J. (1975): Nematodes vectors of plant viruses. i sur. 4.kroz predavanja. S. C. Parasites of Plants and Insects..

vazdušni i toplotni režim zemljišta. Eagle. studenti će ovladati vještinama načina istraživanja fizikalnih svojstava tla i dolaženja do kvalitativnih i kvantitativnih podataka o tlu./2011. konzistenciji tla.. D. Zagreb 3 Vučić. AG2047 FIZIKA TLA Koordinator modula Opis modula Fizika tla je dio pedologije u okviru kojeg se proučavaju fizikalna svojstva tla. Racz. Škorić A. Zagreb 4. Knjiga. B. Cilj modula Da studenti steknu aktivna znanja o važnosti poznavanja fizikalnih svojstva tla. Vidaček. Kroz terenske i laboratorijske vježbe. Škorić A. Zagreb 3. Husnjak (1994): Program i metodologija izvođenja terenskih i laboratorijskih vježbe iz hidropedologije – radni materijali za praktikum.. Z. (1991): Sastav i svojstva tla. (1994): Hidropedologija – interna skripta. Tlo općenito a posebno njegova fizikalna svojstva izuzetno su važan čimbenik u poljoprivrednoj proizvodnji (za sve agrarne operacije od obrade tla do žetve-berbe). Fakultet poljoprivrednih znanosti. U okviru ovog modula kroz predavanja. kao i saznanja o uzrocima pogoršanja i načinima poboljšanja osnovnih fizikalnih svojstava tla. Poljoprivredni fakultet Novi Sad 4 Davies. o vodi i zraku tla i o toplinskim svojstvima tla. Husnjak. Finney.. Zavod za pedologiju Agronomski fakultet. Fakultet poljoprivrednih znanosti. (1985): Priručnik za pedološka istraživanja. S. (1981): Agrikulturna mehanika tla. (1993): Soil Management 262 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. o načinim istraživanja tih svojstava te o mogućnostima primjene rezultata u procesu održivog korištenje zemljišta. Fakultet poljoprivrednih znanosti. N. Zagreb Preporučena literatura 1. Ž. D. Docent Mario Sraka Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 13 11 4 2 Pohađanje predavanja. (1987): Vodni. (1980): Fundamentals of Soil Physics 2. B. studenti će steći bitna saznanja o osnovnim fizikalnim svojstvima tla. Zagreb 2. Hillel. Kroz seminarski rad detaljno će se upoznati sa načinima obrade i interpretacije rezultata laboratorijskih istraživanja i mogućnostima i načinima konkretne primjene dobivenih rezultata u praksi. Fakultet poljoprivrednih znanosti. obavljene laboratorijske vježbe te izrađeni seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. Stoga je nužno da studenti diplomskih studija «Poljoprivredna tehnika» i «Agroekologija» steknu detaljnija saznanja o fizikalnim svojstvima tla.

Lopez-Malo.Gröschner.G. Upoznat će se s važećim normativima. Turčić.1994. Promjena mikroklime(količina kisika.A. Cilj modula Definiranje parametara kvalitete svježeg voća i povrća.:Konzerviranje i prerada voća i povrća. Lovrić. Obvezna literatura 1.. Aspen Publishers.M.Piližota. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 263 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .1994.Hansen.S. AMinimally Processed Fruit and Vegetables./2011. M. te ambalažiranje i transport sirovine. minimalno procesiranje i dugoročno čuvanje prema važećim normativima.1973.Berlin. Wiley.Nakladni zavod Globus.V. uz poznavanje i zadovoljavanje minimalnih uvjeta čuvanja. Osterloh. Definirat će se osnovni uvjeti prostora za čuvanje.Technology and Market.D. Vrste voća i povrća pa čak i sorte tijekom zrenja i kasnije nemaju isti intenzitet disanja te se dijele u dvije osnovne grupe..V. 3.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Analiziranje parametara kvalitete svježe sirovine.. te sastavom. odražava se na uporabnu vrijednost sirovine za tržište. London. Kvarenje sirovine je uvjetovano količinom i vrstom vanjske mikroflore. 2. Lamikanra.C. 2.:Lagerung von Obst und Gemüse.O.Verlag Eugen Ulmer. tvari arome i boje teksture). Alzamora. i N) za svaku voćnu i povrtnu sirovinu te čak i sortu djeluje na održivost. Minimalnim procesiranjem djeluje se konzervirajuće na sirovinu za što je potrebno specifično ambalažiranje.. Izvanredni profesor Nadica Dobričević Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 12 12 16 Odslušana predavanja i vježbe.Stuttgart.:Frucht-und Gemüselagerung. Bünemann.:Fresh-Cut Fruits and Vegetables:Science.2002.T.2000.. Chapman&Hall.H. Glyndon. Zagreb. kiselina. temperaturom i relativnom vlagom prostora za skladištenje. AG2048 FIZIOLOŠKI PROCESI UBRANOG VOĆA I POVRĆA Koordinator modula Opis modula U svježem voću i povrću odvijaju se metabolički procesi koji utječu na održivost sirovine(promjena sadržaja šećera. prateća oprema.:HACCP i higijena namirnica. Preporučena literatura 1. R. S.WEB Deutscher Landwirtschaftsverlag. Navedena problematika obradit će se praktično kroz laboratorijske i terenske vježbe te seminarima. Tapia.1975 4. CO2. CRC PrILIc.: Minimally Processed Refrigerated Fruits and Vegetables. seminar i položen kolokvij. 3. Vlatka Turčić.2000.

R (eds.). Potential productivity of field crops under different environments. Agronomy 65:215-265. 3. New York. Wheat: Ecology and physiology of yield determination. P. Yield Formation in the Main Field Crops. & Hruska. 3. New York. New York.. Publ. Gotlin. AG2049 FORMIRANJE PRINOSA RATARSKIH KULTURA Koordinator modula Opis modula Modul upoznaje studenta s glavnih vanjskim čimbenicima i agrotehničkim zahvatima koji utječu na procese formiranja priroda. NY. 1998.T. 5.A. Los Baños. The Netherlands. D. Cerny. Lisna površina kao faktor stvaranja prinosa. 1999. Doprinos agrotehničkih zahvata u povećanju biološkog priroda i prinosa u ratarstvu. E. NY. Philippines: IRRI. Virovitica. 2004.J. eds. 5. Maximizing crop yields. 4. 2. New York.). Sneller. Dordrecht.C. & Nielsen. In: Smith W. Wheat. C. Adv. and G. Press.K. N. pohađanje terenskih vježbi i vježbi u praktikumu. Izvanredni profesor Zlatko Svečnjak Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 22 0 0 4 2 2 Izrada seminara.Y. Radiation use efficiency. Utjecaj stresova okoline na formiranje prinosa ratarskih kultura. (ed. C. J.A. Hera. C. To se realizira putem slijedećih programskih cjelina: Uvod u specijalnu proizvodnju bilja. Crop Physiology: Some case histories.). L. V..R.. 1992./2011. Banta J. Kluwer Academic Publishers. Crop transformation and the challenge to increase yield potential. Seed Biology and the Yield of Grain Crops. Food Products Press. T. Analiza komponenata prinosa zrnatih kultura. R. NY. N. Cilj modula Osposobiti studenta da razvije znanje o najvažnijim čimbenicima koji utječu na procese formiranja kakvoće i kvantitete prinosa ratarskih kultura i vještine koje će mu omogućiti detaljne analize komponenata prinosa. Slafer (ed.. Elsevier Sci.H.T. NY. Student stječe znanja i vještine koje su preduvjet organizacije uspješne ratarske proizvodnje u različitim agro-ekološkim i organizacijskotehničkim uvjetima kao i za provođenje znanstveno-istraživačkog rada na ratarskim kulturama. Daljnje mogućnosti povećanja prinosa ratarskih kultura. Preporučena literatura 1. 9:70-75. Sinclair. prinosa i kakvoće prinosa ratarskih. Obvezna literatura 1. Fageria.... Fischer R. Crop yield response to deficit irrigation. Petr. 1999. L. 1988. Prinos i kakvoća prinosa pri različitim datumima sjetve i žetve. Satorre. Muchow. Pucarić.R.H.H. 2. New York.C. 1999. 1975.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Trends in Plant Sci. Marcel Dekker. Co. 4. 1983:129-154. CAB International. Moutonnet. temperature i fotoperioda na faze razvoja i rasta ratarskih kultura. NIŠP Ognjen Prica. Egli. Cambridge Univ.B. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 264 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Purcell L. J.. 1970.. D.. Evans. Uvod u specijalno ratarstvo. industrijskih i krmnih kultura u poljskim uvjetima. Utjecaj kultivara. A. Kirda. Sinclair.

Academic Press. vježbe u praktikumu (Pokušalište Agronomskog fakulteta – pčelinjak) te kroz terensku nastavu (odlazak na uzgajalište matica. Katalinić. Hrvatski pčelarski savez. The Hive and the Honey Bee. izbor matičnih zajednica. selekcija.. populacijska genetika. Dadant & Sons. Bubalo. Z. 5.E. Zagreb Preporučena literatura 1. 2. Detaljnije se obrađuju nasljeđivanje kvalitativnih te kvantitativnih genetskih odlika. Kezić. F..ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. The British Isles Bee Breeders Association. Florida 1986.. Brence-Lazarus. posebni uzgojni ciljevi (bolesti pčela u uzgojnim programima. Orlando.. postavljanje modela i izračun uzgojnih vrijednosti. Časopis „Hrvatska pčela“.. N. Brighton 2. Dade. Nakladni zavod Znanje. 3. uzgojni programi. vježbi i terenskih vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 265 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . M. posjet oplodnoj stanici. s naglaskom na anatomiju i fiziologiju spolnih organa. Anatomy and Dissection of the Honeybee.. njihova rasprostranjenost i međusobni utjecaji. te poznavanje uzgojnog programa i temeljna znanja o organizaciji prikupljanja i obradi podataka s ciljem izračuna uzgojnih vrijednosti. Program gojidbenog stvaranja pčela u Republici Hrvatskoj / Ernoić. selekcija na toleranstnost na bolesti). INC. Ilinois 1987. Bee Genetics and Breeding. metode i tehnike uzgoja matica. Dražić./2011. Cilj modula Temeljne spoznaje o uzgoju i nasljeđivanju u pčelarstvu. T. AG2050 GENETIKA I OPLEMENJIVANJE MEDONOSNIH PČELA Koordinator modula Opis modula U okviru predmeta uvodno se obrađuju: Biologija pčele koja uključuje evoluciju. anatomiju i fiziologiju pčela. inbriding. : Hrvatski stočarsko selekcijski centar. Miljenko (ur. J. Zagreb Redovni profesor Nikola Kezić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 15 2 6 2 5 Pohađanje nastave. Nastava se izvodi kroz predavanja. te razvojne stadije pčela. (ed. Obvezna literatura 1. London. Dominiković. 4. D. Poznavanje drugih vrsta i pasmina pčela. organizacija progenog i performance testa. izbor trutovskih zajednica. 1977. 1997.). T.. (1988): Breeding Techniques and selection for Breeding of the Honeybee. prikupljanje podataka. sistematiku. Rinderer.. posjet Hrvatskom stočarskom centru i upoznavanje s organizacijom prikupljanja.). International Bee Research Association. Hamilton. (1990) Pčelarstvo. hibridizacija. Ruttner. obrade i distribucije podataka korisnicima).

ovaca i koza u svijetu i aktualnim stanjem u hrvatskom uzgoju. Upoznaje s mliječnim pasminama goveda. Izrađuju seminarski rad prema osobnom interesu o genetskom profilu mliječnog stada na izabranoj farmi. Caput. (2004): Kozarstvo – izabrana poglavlja. Zagreb 2. Mijić. Znanstveni skup agronoma (Zbornik). Workshop FAO/EAAP. (1991): Ovčarstvo u udžbeniku “Stočarstvo”(Brinzej i sur. te uzgojnu vrijednost životinja za mlijeko. P.. Opatija Izvanredni profesor Ante Ivanković Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 8 12 12 Obavljene vježbe u praktikumu i na terenu. Katalinić. (1999): Advisory service for animal production in Croatia. ovaca i koza u Republici Hrvatskoj. Caput. AG2051 GENOTIPOVI I SELEKCIJA U PROIZVODNJI MLIJEKA Koordinator modula Opis modula Program nastave sadrži upoznavanje s grlom (životinjom) kao sredstvom za proizvodnju mlijeka. 48: 109 3. Zagreb) 4. (1994): Breeding policy in livestock production in Croatia. I. Caput. V./2011. Definira službene metode kontrole proizvodnosti mlijeka. objašnjava genotipske i fenotipske značajke.. B. i sur. i sur.Mioč.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. HSC (1990 . P. P. Školska knjiga. Moguća je znanstvena podloga za doktorski studij u području mliječnog stočarstva.o. Preporučena literatura 1.. urađen seminar i nazočnost predavanjima minimum 60% Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 266 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Pavić. P. vol. Stočarstvo. definicije proizvodnog kapaciteta (normalnog i maksimalnog) . (1996): Govedarstvo – izabrana poglavlja. 37. Putem rada u praktikumu i terenskih vježbi studenti se neposredno upoznaju s poslovima u uzgoju i selekciji za pojedine vrste proivodnje. Obvezna literatura 1. I. Tallin 4. Karadjole. Zagreb 3. 55: 471 2. Cilj modula Pruža mogućnost upoznati mliječne životinje. Celeber d. korekcije na međunarodne standarde prema kriterijima ICAR-a. PZS. Mioč.. (2001): Značajke protoka mlijeka pri strojnoj mužnji krava u ahrvatskoj.): Programi gojidbene izgradnje goveda. i sur. HMU.o. Upoznaje s modelima uzgojnih programa za pojedine vrste i metodama procjene uzgojnih vrijednosti u svrhu izbora nadprosječnih životinja. načine korištenja proizvodnog kapaciteta i metode genetskog poboljšanja. B. (1990): Genetic parameters and breeding goals in dairy herds in Croatia. vol.

Bognar. & Carlson. vol. Strukturna geomorfologija (endogeni ili unutrašnji pokreti i njihovo značenje u oblikovanju reljefa Zemlje). A. H. Bognar. Acta Geographica Croatica.186 31 2. Petrović. Marković. Zagreb. C. Osim predavanja studenti bi prisustvovali vježbama na kojima bi izrađivali određene modele (npr. (1992): Introduction to Physical Geography. te se nameće potreba da se s njom bolje upoznaju i studenti smijera Agroekologija. Obvezna literatura 1. Uz kraći uvodni dio modul je podijeljen u četiri dijela: I. N. Školska knjiga. vulkana). III. str. terenskoj nastavi (radi prepoznavanja određenih oblika i analize na koji način su nastali). (1980): Primijenjena geomorfologija. (1992): Inženjerskogeomorfološko kartiranje. izrada vježbi i seminarskog rada. Bognar. (1997): Tipovi klizišta u Republici Hrvatskoj i Republici Bosni i Hercegovini Geomorfološki i geoekološki aspekt. (1987) Geologija... 31. Perica. IV.. te njegovog utjecaja na oblikovanje i vrednovanje krajobraza. A. Plummer C. str. (1999): Physical Geology.65 3. M. Fürst-Bjeliš. 27 – 40 2. Zagreb. 49 .44 3.. nastanka i razvoja reljefa. 52.. Beograd 5.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (1987): Tipovi reljefa Hrvatske. II. str. (Izabrana poglavlja) Docent Dražen Perica Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 35 12 5 8 Pohađanje većeg dijela nastave. D. Cilj modula Utvrđivanje osobina. Geografski odsjek PMF-a. Reljef kao okolišna datost i njegova evolucija (pitanje prirodnog i društveno – gospodarskog okoliša). A. (1990): Geomorfološke i inženjersko-geomorfološke osobine otoka Hvara i ekološko vrednovanje reljefa. Wallen. te prisustvo terenskoj nastavi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 267 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 27. AG2052 GEOMORFOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Geomorfologija predstavlja važan dio geoznanosti.. 173 . Geomorfološko kartiranje (metode izrade i interpretacija geomorfoloških karata). a kroz seminare bi obradili jednu od zadanih geomorfoloških tema. McGeary D. str. Zagreb. A. (Izabrana poglavlja) Preporučena literatura 1. Acta Geographica Croatica. Lozić. Beograd 5. Treba ih upoznati s Zemljinom reljefnošću (morfografskim i morfometrijskim). Egzogena geomorfologija (vanjski utjecaji kao pokretač oblikovanja reljefa Zemlje). (2002. Aktivni i pasivni čimbenici reljefa važni su kao pokretači oblikovanja reljefa.) The influence of quantiative geomorphological characteristics and lithology on the ecological depth of soil and environmental historical human impact – the example of Northwestern Croatia. D. Geografski glasnik. Acta Geographica Croatica 4. Bognar. Zbornik II znanstvenog skupa geomorfologa Jugoslavije. R. 21 . B. D./2011. S. Zagreb. M. (1982): Geomorfologija. Zagreb 4. Herak.

3. HAZU i Geosat.Industrija nafte d. izvještaja i ispisa te praktičnoj primjeni GIS-a.net/tutorials Docent Vladimir Kušan Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 12 4 4 10 Izrađene i predane vježbe (dovršeni projekt) Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 268 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . senzori. vrstama i oblicima podataka u GIS-u. V. Hrvatske šume. Cilj modula Nakon odslušanog modula i položenog ispita studenti će imati znanja o: vrstama i karakteristikama računalne tehnike i programske podrške neophodne za GIS. digitalizaciji i vektorizaciji te geokodiranju karata. i dr. http://www. http://www. radu s GPS-om. Zagreb. oblikovanju karata.: Snimanje i istraživanje Zemlje iz Svemira: sateliti. Obvezna literatura 1./2011. Cilj ovoga predmeta je upoznati studente s geografskim informacijskim sustavima ali i osnovama daljinskih istraživanja tj. 1994. načinima uspostave GIS-a.ca/ccrs/learn/tutorials 3. Studenti će o okviru modula dobiti osnovna znanja o: vrstama GIS-a. Brukner. skeniranju. radom s grafičkim i atributnim bazama podataka. Kušan. Zagreb. 1994. INA INFO. 516. Preporučena literatura 1. 4. geometrijskim podacima i radu s njima. D.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.edu.d. http://www. uklapanju podataka i produkata daljinskih istraživanja u GIS.. korištenju globalnih pozicijskih sustava (GPS) za održavanje grafičkih baza podataka. atributnim podacima i radu s njima. pretraživanju i načinima analize podataka. Zagreb.unimelb. Zagreb.gisdevelopment. M. uporabom različitih vrsta snimaka pri proučavanju prirodnih resursa.ccrs. 2001 2.geom.au/gisweb/ 2. 1997.gc. AG2053 GIS I PRIRODNI RESURSI Koordinator modula Opis modula Općenito je postalo jasno da se upravljanje prirodnim resursima ne može više provoditi na klasičan način. Kereković. Oluić.: GIZIS . INA . primjeni digitalnih modela reljefa (DMR) te analizama podataka i kreiranju novih informacija pomoću GIS-a.osnove.. već podloga za to mora biti geografski informacijski sustav. povezivanju geometrijskih i atributnih podataka. M. primjena. Sukladno tome složena je tematska struktura modula za usavršavanje u radu s GIS-om i srodnim tehnologijama.: GIS u Hrvatskoj. kartografskim projekcijama i datumima.nrcan.: Nove tehnike izmjere i kartografije.

U okviru modula prikazani su temeljni ekološki pojmovi.. an analysis of global change. vremenska kemijska bomba. ozonska rupa. građa i struktura Zemlje. biogeokemijski ciklusi odabranih elemenata. and regulation. kratko se navodi povijesni razvoj ekologije. Targa. Cambridge. litosferu. Oxford. Izvanredni profesor Milan Mesić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 20 10 Sudjelovanje na teoretskom dijelu nastave. Definiraju se bioindikatorski organizmi. te na biosferu. Jasobson Z.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (1996): An introduction to environmental chemistry. onečišćenje. izrada seminara. New York. Navode se organski i anorganski kemijski spojevi koji utječu na onečišćenje okoliša. science. Glavač V. terenske vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 269 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 3. Cambridge University Press. (2001): Uvod u globalnu ekologiju. analizira se utjecaj čovjeka na atmosferu. John Wiley & Sons. Prikazan je nastanak. te osnovni procesi transporta zagađivala u okolišu. objašnjava se razlika između ekologije i zaštite okoliša. Obvezna literatura 1. Pučko otvoreno učilište. D. Brimbleconibe P. promjene razine mora. Jickens T. (1998): Geokemija. zatim utjecaj na hidrosferu i kriosferu – globalna cirkulacija i bilanca voda. 4. S./2011. opisuje utjecaj čovjeka na atmosferu. M. hidrosferu. povećanje koncentracije plinova staklenika. 5. izotopne i nuklearne analitičke metode i tehnike. (2002): Ecological Climatology: Concepts and Applications. povlačenje ledenjaka. (2002): Atmospheric pollution: history.M. E. Prohić E. G. Cambridge University Press. B. Luiss P. Bonan. 678 p. pedosferu i biosferu. Definiraju se globalni ekološki problemi. (1992): An introduction to marine biogeochemistry. Schlesinger W. Blackwell Science. Academic Press. H. Hrvatska sveučilišna naklada. AG2054 GLOBALNA EKOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Modul Globalna ekologija daje temeljna znanja o biološkim i ekološkim sustavima. te kompleksne odnose koji vladaju u agrosferi. razvoj. Andrews J. Preporučena literatura 1. Libes S. 2. s posebnim naglaskom na agrosferu. te promjene u prošlosti. UK. (1997): Biogeochemistry. Detaljno se prikazuje utjecaj čovjeka na pedosferu. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja. Zagreb. Cilj modula Upoznavanje studenata s osnovnim teoretskim postavkama ekologije kao znanosti koja... itd. Zagreb 2. eutrofikacija.

toksikološke studije i studije utjecaja na okoliš kao i percepcije GMO u javnosti Preporučena literatura (ovisno o predznanju iz tehnologije rDNA) 1. predstavljaju složeno znanstveno područje koje nadilazi interes užih stručnih krugova. patentne prijave. Detaljnije će se analizirati konstrukti koji se najčešće koriste. kao i ograničenja i poteškoća koje se pri tome susreću. kritičkog i odgovornog razmišljanja o problematici GMOa. AG2055 GMO U PROIZVODNJI HRANE Koordinator modula Opis modula Genetički modificirani organizami (GMO). (2002) Principles of gene manipulation: An introductory to genetic ingineering. Uz praćenje najnovijih dostignuća obrađivati će se i sve kontroverze kao i društvena percepcija ove tehnologije. Oxford 2. alergenosti i nutritivnih svojstava takve hrane s jedne strane i utjecaja na okoliš poljoprivrednog uzgoja genetički modificiranih organizama. U okviru predloženog modula dati će se opis tehnologija i postupaka koji se koriste u svrhu unošenja ciljanih genetičkih modifikacija u biljne genome. Cold Spring Harbor. Originalni znanstveni radovi./2011. Dati će se i prikaz odgovarajuće legislative kao i metoda molekularne ekologije koje se koriste u detekciji i identifikaciji GMOa. Cilj modula Podjednaka pažnja posvetiti će se upoznavanju najnovijih znanstvenih dostignuća kao i razvoju samostalnog. ali i predviđeni pravci razvoja na ovom području kao što je proizvodnja hrane s poboljšanim nutritivnim svojstvima i korištenje drugih proizvoda moderne biotehnologije u prehrambenoj industriji. Primrose et al. Sambrook et al. Blackwell Scientific Publications. (2001) Molecular cloning: A laboratory manual. te posebno njihovo korištenje u poljoprivredi i prehrani. Obvezna literatura 1. Posebna pažnja posvetiti će se analizi toksičnosti.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. New York redoviti profesor Zoran Zgaga Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 10 Odslušana predavanja i ocijenjen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 270 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .

E. Madison. Zagreb. kalijeva gnojiva. USA. (2002): Procjena stanja. SSSA. komposti. ASA. CSSA.broj Naziv 1. Sample. Kutina.broj Naziv 1. 2.o. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH. Milan Mesić i sur. Kamprath. Zagreb 3. Hauck R. Mineralna gnojiva.Zagreb Preporučena literatura red. Madison. Agronomski fakultet. 2. negativni učinci gnojidbe ( moguća akumulacija opasnih i toksičnih tvari u tlu.E. Domaća gnojiva i njihova podjela: stajski gnoj kruti i tekući. 271 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . mulj otpadnih voda.o.. interna skripta. 5. Studija. pozitivni učinci gnojidbe (izvor biljnih hraniva za rast biljaka). ASA. USA. Školska knjiga . A./2011. Khasawneh. nepoželjno obogaćivanje atmosfere amonijakom). Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja i vještinu da obavlja poslove racionalne gnojidbe u vođenju ishrane bilja u biljnoj proizvodnji.J. Wisconsin. svrha gnojidbe. D. amonijska. (1980): The Role of Phosphorus in Agriculture. sumporna gnojiva. uzoraka i veličine pritisaka poljoprivrede na vodne resurse i more na području Republike Hrvatske. SSSA. AG2056 GNOJIVA I GNOJIDBA Koordinator modula Opis modula Definirati gnojiva i cilj gnojidbe. Posjeta tvornici gnojiva Petokemija. d. (1984): Nitrogen in Crop Production. Tomislav Ćosić (2001): Mineralna gnojiva. (1985): Potassium in agriculture. Finck (1982): Fertilizers and Fertilization. Anđelko Butorac (1999): Opća agronomija. Izvanredni profesor Tomislav Ćosić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 42 12 -6 Odrađene vježbe i seminar Način polaganja ispita Pisano Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura red. E. ASA. Mirjana Ćustić (1998): Kemijska sredstva u poljoprivredi. Introduction and Practical Guide to Crop Fertilization. amidna. Dušična: nitratna. CSSA. CSSA. Putem vježbi obraditi problematiku uzorkovanja organskih i mineralnih gnojiva te metode za fizikalne i kemijske analize gnojiva. Podjela gnojiva.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. zelena gnojidba. sporo djelujuća dušična gnojiva. amonijsko – nitratna.D. SSSA. mikrognojiva: sadržaj aktivne tvari u njima. Pravilna i sigurna primjena gnojiva 3/6. USA. Zagreb. Wisconsin. Basel. njihovo kemijsko i fiziološko-kemijsko djelovanje u tlu. Munson R. ostala gnojiva. Melioracijska gnojidba i redovna gnojidba kultura u uzgoju i primjena. 3. 4. kalcijeva gnojiva. Madison. eutrofikacija površinskih voda i negativan učinak na opskrbu kisikom. F.C. fosforna gnojiva. pojedinačna i složena. te stjecanje znanja za nastavak usavršavanja na odgovarajućem poslije diplomskom studiju. Wisconsin.

F. 2. Agronomski fakultet. F. AG2057 GOSPODARENJE MELIORACIJSKIM SUSTAVIMA Koordinator modula Opis modula U modulu će studenti na predavanjima dobiti saznanja o gospodarenju na postojećim melioracijskim sustavima odvodnje i navodnjavanja. II kolo. sustavi odvodnje i navodnjavanja (sustavi površinske odvodnje. Rijeka. Tako će tematske cjeline iz odvodnje obuhvatiti: Planiranje. Priručnik za hidrotehničke melioracije. H. te izrada potrebnih vježbi i seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 272 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 4. 5.1983. Racz. 2. Moskva.: Navodnjavanje.A. Potreba vode za natapanje. planiranje i programi gospodarenja. pokazatelji učinkovitosti-investicije i godišnji troškovi. vijek trajanja. ILRI Publication 16.: Meliorativna pedologija. 1993. za studente poljoprivrede specijalizirane u području hidromelioracija. : Gospodarenje melioracijskim sustavima odvodnje i natapanja. Cilj modula Studeti se upoznavaju s gospodarenjem (upravljanjem) na melioracijskim sustavima odvodnje i navodnjavanja. stanje i potreba navodnjavanja. II dio..I. Tomić. odnosno neželjenim posljedicama neadekvatnog gospodarenja. DONH. Geodetski fakultet. Na vježbama će se izraditi programi iz tematskih cjelina: Planiranje. 1991. Preporučena literatura 1.broj Naziv 1. Zagreb. U seminaru će studenti pojedinačno (ili manjim skupinama) obraditi vodno gospodarstvo u zakonskoj regulativi. Vidaček.1998. projektiranje i izvođenje melioracijskih sustava odvodnje i navodnjavanja. Zagreb. Second Edition: Drainage principles and Applications. Nataljčuk. kontrola i održavanje melioracijskih sustava odvodnje i navodnjavanja. Navodnjavanje. Ž. Funkcioniranje.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Wageningan. 1994. Zagreb. Rijeka i DONH. M. vodno gospodarstvo i hidromelioracije u zakonskoj regulativi. biljno proizvodni elementi i reakcija usjeva na manjak vode u tlu. projektiranje i izvođenje melioracijskih sustava odvodnje i navodnjavanja i reakcija usjeva na manjak vode u tlu. Oljgarenko. knjiga 2. Odvodnjavanje. 1981. Z. Izvanredni profesor Ivan Šimunić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 35 15 4 6 Pohađanje predavanja. Netherland. Na terenskim vježbama će studenti vidjeti neke od postavljenih sustava odvodnje i navodnjavanja i moći će se dati kritički osvrt. vježbi i seminara. I kolo. V. podzemne odvodnje (cijevne drenaže) i kombinirane odvodnje). Obvezna literatura red. Održavanje. kolos. knjiga 6. Građevinski fakultet. 3.: Eksploatacija hidromeliorativnih sistema. Zagreb.. Agronomski fakultet. Priručnik za hidrotehničke melioracije. Ahmedov. 1988./2011.

199. (2004). Različitim kategorijama prostorne zaštite (nacionalni parkovi. Konecny. CABI Publishing. 4. parkovi prirode. S. Agriculture. Pisana predavanja nositelja modula iz ovog kolegija 2. Uvod u globalnu ekologiju. Council of Europe. Zakonska legislativa koja se odnosi na zaštitu okoliša od povećanog onečišćenja iz poljoprivrede. *** (1999). Managing Soil Quality – Challenges in Modern Agriculture. str. C. str. zaštićeni krajobrazi. (2004). Agriculture and related activities in protected areas. Strasbourgh. FAO & UNEP. zatim šumarstvo. ali samo uz uvjet da se u tom korištenju poštuju odredbe Zakonske legislative. Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovima zaštite. B. str. P. Jarvis. park šume. 2. te razlozi ugroženosti biološke i krajobrazne raznolikosti RH. V. EU Enlargement and Agriculture: Risks and Opportunities.. Izvanredni profesor Ivica Kisić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 6 12 8 Odslušano 60% nastave. strogi i posebni rezervati. Kutter. S. str.L. 3. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša. Ovom postotku treba dodati još i površine pod vodozaštitnim područjima. 3. 5. U pitanju su ponajprije poljoprivreda. odgovarajuća prerađivačka industrija i turizam. Neely.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (1999). Hydrology and Water Quality. Da li se u ovim područjima može baviti poljoprivredom i kojim oblicima poljoprivrede. Osim profitabilnosti.T. 502. M... Haygarth. Elmholt. ***(1998).. Glavač. Zagreb.. 151. CABY Publisihing. Cilj modula Načini negativnog utjecaja poljoprivrede na okoliš. Danas se djelotvornost navedenih grana u prvom redu promatra kroz zaštitu okoliša a osobito pojedinih zaštićenih područja. DUZPO i Hrvatske šume. Preporučena literatura 1. Schjønning. Na žalost. izrađen seminar i obvezne terenske vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 273 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . u RH je još uvijek puno naglašenija komponenta iskorištenja okoliša u odnosu na komponentu zaštite okoliša. spomenici prirode i parkovne arhitekture) zaštićeno je oko 10% teritorija RH./2011. (1999). str. Christensen. The Future of Our Land. 329.C. Obvezna literatura 1. 69.. A. (2004). AG2058 GOSPODARENJE U EKOLOŠKI OSJETLJIVIM PODRUČJIMA Koordinator modula Opis modula Budući razvitak RH potrebito je osloniti na gospodarske grane koje se koriste obnovljivim prirodnim resursima. u blizini izvora pitke voda i sl.M. Kada i pod kojim uvjetima? Smjernice gospodarenja na ekološki osjetljivim područjima ukazati će da je moguće višenamjensko korištenje prostora bez štete po pojedine korisnike. takve gospodarske grane moraju imati u svom temelju ekološki zadovoljavajuću djelotvornost. P.

aeroponika): izbor prema kulturi. Schwarz M. Santa Barbara 2. Woodbridge Press. Soilless Culture Management. oprema za fertirigaciju i recirkulaciju. (2002). Hydroponic Food Production. plutajući sustav.. organski.. Principi tecnicoagronomici della fertirrigazione e del fuori suolo 2.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Enzo M. Pimpini F. Woodbridge Press. Obvezna literatura 1. AG2059 HIDROPONSKI UZGOJ POVRĆA I CVIJEĆA Koordinator modula Opis modula Tehnike sa supstratima: vrste (anorganski.M. Berlin 3. ovisno o hidroponskoj tehnici i tipu zaštićenog prostora. Questions and Answers – for Successful Growing. Sastav i priprema hranjive otopine. (1995). Resh H.. Resh H. Springer-Verlag./2011. Metoda proračuna sastava hranjive otopine za hidroponski uzgoj (prijevod) Preporučena literatura 1. potrebi kulture tijekom vegetacije i mikroklimi zaštićenog prostora. Hydroponics.M. Lazzarin R. Tehnike bez supstrata (tehnika hranjivog filma. Santa Barbara Obavljene praktične vježbe u praktikumu i na pokušalištu. (1994). sintetski) i izbor supstrata prema svojstvima i kulturi.. (2001). Metode uzgoja ekonomski važnijih kultura ovisno o hidroponskoj tehnici i opremi za fertirigaciju. oprema. Recirkulacija otopine. (1998). Borošić J. Gianquinto G. pozitivno ocijenjeni programi vježbi i seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 274 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . kontrola (dnevna i laboratorijska) i korektura ovisno o sastavu vode. Cilj modula 8 2 6 Docent Bruno Novak Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 14 Za određene skupine kultura. Sambo P. postižu se temeljna znanja i vještine o odabiru opreme i o vođenju hidroponskog uzgoja.

: Osnove hidrotehnike. Hidromelioracijski objekti i sustavi za navodnjavanje (5): objekti zahvata vode (2). fizičke osobine sliva (1). 1996. Vodoprivredne građevine na otvorenim vodotocima.4. dio.. Postiže osnovna znanja o hidrotehničkim objektima koji su značajni za gospodarenje vodama i poljoprivrednim zemljištem. 4. Sustavi i građevine za navodnjavanje. Zagreb (odabrana poglavlja – nastavne teme). Skupina autora: Priručnik za hidrotehničke melioracije. Obvezna literatura 1. Hidrotehničke melioracije (20): 5. 3. Vježbe: auditorne (8).. (odabrana poglavlja). obodni i odteretni kanali (1). 5. Ž. Građevinski fakultet Rijeka i HDON. oborine (1). dio. sifoni. Hrvatski savez građevinskih inženjera. Skupina autora: Građevni godišnjak '95. Osnovni preduvjeti za izgradnju i funkcioniranje h. Hidrologija i hidraulika (odabrana poglavlja). troškovi izgradnje i održavanja melioracijskih kanala (2). Bernoullijeva jednadžba za različite uvjete tečenja (2). 1995. 2. 5.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. ustave i taložnice (2). Ž. Akvamarine. 1995. Hidrotehničke melioracije u Zakonu o vodama (2) – ukupno predavanja 40 sati. 3. 1985.: Autorizirana predavanja i separati (primjeri iz vodnog gospodarstva). osnovni elementi zaštitnih nasipa (1). 1995. Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Marušić. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 275 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zaštita od poplavnih voda (6): regulacija vodotoka (1). Zagreb. 1989. DONH. AG2060 HIDROTEHNIKA U POLJOPRIVREDI Koordinator modula Opis modula 1. 3. kolo. hidrotehnički objekti na kanalskoj i putnoj mreži (crpne stanice. knjiga 2. obrada hidroloških podataka (1). Društvo za odvodnju i navodnjavanje Hrvatske. I. Skupina autora: Priručnik za hidrotehničke melioracije. knjiga 2. knjiga 4. čepovi. Vuković. 1994. II. Zagreb. tečenje u otvorenim koritima (2). 1984. knjiga 1. Osnove hidrologije (6): hidrološki ciklus i vodni bilans (1). Hidromelioracijski objekti i sustavi površinske odvodnje (10): osnovni elementi melioracijskih kanala (2). podzemne odvodnje (3). Redovni profesor Josip Marušić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 8 4 8 Redovito pohađanje nastave i vježbi. glavni dovodni i razvodni kanali i cjevovodi (2). hidrometrija (1).-2005. Zagreb. 2. Vuković. Cilj modula S osnovnim hidrološkim pokazateljima i hidrauličkim parametrima student dobiva temeljne spoznaje o kretanju vode u prirodi. kolo. Preporučena literatura 1. pločasti i cijevni propusti. višenamjenski hidrotehnički objekti (1)./2011.3. 164 stranice. 4. Akvamarine. akumulacije i retencije (1). 2. zaštita od erozije (1). procesi u slivu (1). I. Regulacija prirodnih vodotoka (odabrana poglavlja). I.1. I. terenske vježbe (8) – ukupno 16 sati.Značenje hidrotehničkih disciplina za poljoprivredu (2). knjiga 5.. J.: Osnove hidrotehnike. Osnovi hidraulike (6): vrsta tečenja (1). 5. zaštita dna i pokosa MK) (6). Zagreb (odabrana poglavlja – nastavne teme). i knjiga 3. kolo. strujanje kroz poroznu sredinu (1).2. s. stepenice. 5. Skupina autora: Priručnik za hidrotehničke melioracije. 8 separata.

zamrzavanje povrća. žitarica. kao i rashladna zračna postrojenja. prolaz i zračenje topline kako bi se mogao bolje sagledati cjelokupni zadatak toplinske izolacija u rashladnim komorama. odabir hladnjače i rashladnog medija. dr. Osim dosada navedenog važnu ulogu ima i distribucija hlađenog i zamrznutog poljoprivrednog proizvoda. sc./2011. U tom dijelu. a posebni naglasak biti će usmjeren na ekološka rashladna sredstva. Treći dio modula obrađivati će tehnička sredstva i objekte za hlađenje poljoprivrednih proizvoda. AG2061 HLAĐENJE I RASHLADNI SUSTAVI U POLJOPRIVREDI Koordinator modula Opis modula Modul «Hlađenje i rashladni sustavi u poljoprivredi» obraditi će važnost pravilnog odabira načina rashlade kao i postrojenja za rashladu. mehanizacija rada i postupci pri manipuliranju u hladnjači. te proračun kompresijskog postrojenja. kao i hlađenje robe tijekom transportnog procesa. Prvi dio između ostalog obraditi će između ostalog simbole u rashladnoj tehnici. I na koncu tog dijela obraditi će se: odabir najpovoljnije ponude. postrojenja. komore i tehnologije čuvanja poljop. promjene termičkih osobina poljoprivrednih proizvoda. uljarica. MA. rashladne sustave u poljoprivredi. prijelaz. Poglavlje o hladnjačama obahvatiti će: podjelu. promjene na njoj. i dr. ciklus višestupnjevnog isparavanja i odvojenog hlađenja. načini odmrzavanja robe. mlijeko i mliječne prerađevine. IWCA. proizvoda: apsorpcijska. optimalni režim rada i regulaciju kapaciteta. LECA. brzinu i vrijeme zamrzavanja. široke lepeze poljoprivrednih proizvoda. ejektorska rashladna postrojenja. utjecajne čimbenike na brzinu zamrzavanja. Prof. U tom dijelu biti će obrađena i druga rashladna postrojenja koja se rabe u hlađenju poljop. ostali poljoprivredni proizvodi. U tom dijelu također će se obraditi osnovni pojmovi vezani uz prijenos. U tom poglavlju biti će obrađena mobilna transportna sredstva vanjskog transporta. ostala pića i napici (voćni sokovi i sokovi od povrća). Osim toga tijekom rashladnih postupaka. ribe). no bez dodatnih napora u tehnici i tehnologiji hlađenja i čuvanja konačni financijski efekti proizvodnje biti će manji. Stoga će modul obraditi kroz predavanja i vježbe tri temeljna dijela i to: teoriju hlađenja. Kao posebno poglavlje obraditi će se zamrzavanje voća i ostalih proizvoda od voća. a potom karakteristične parametre u rasladnoj tehnici. prizemne i pokretne hladnjače. meso i mesne prerađevine (perad. načini. zamrznuti proizvodi od krumpira. jaja. voće i povrće. DCA. Također biti će obrađena i uobičajena rashladna sredstva. ribe i svih vrsta prerađevina. mlijeka. a često poradi nestručnosti i neznanja javljaju se znatni gubici i oštećenja poljoprivrednih proizvoda što značajno utječe na cijenu samog proizvoda. kompresijska rashladna postrojenja. termoelektrična. Obraditi će se i pitanja zaštite zamrznute robe. Danas se u svijetu pa tako i u RH mogu proizvesti visokokvalitetni poljoprivredni proizvodi. Također će biti obrađene i promjene na robi tijekom postupka hlađenja. U dijelu Projektiranje obraditi će se postavlanje tehnološkog zadatka za izgradnju rashladnih kapaciteta. mesa. ULO. Svi oni zahtjevaju poseban pristup postupcima i načinima hlađenja. goveda. a s obzirom da se radi u području niskih temperatura i često visoke relativne vlažnosti zraka potrebno je poznavati i osnovne osobine materijala za niske temperature. dorada zamrznute robe. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 276 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . tehnička sredstva i objekte za hlađenje poljoprivrednih proizvoda. Također će se obraditi i: izbor makrolokacije i mikrolokacije za izgradnju hladnjače. Poglavlje rashladna postrojenja obuhvatiti će: podjelu. vino. RCA. IOS) male hladnjače – montažne hladnjače.) po grupama i to: općenito. proizvoda (CA. unutarnji i vanjski transport. voća. načine. Modulom je predviđeno praćenje tendencija razvoja tehnologija rashlade u poljoprivredi.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. svinje. Gotovo se svi poljoprivredni proizvodi čuvaju na kraći ili duži vremenski period hlađenjem: od povrća. U drugom dijelu modula posebno će se obraditi a) hlađenje i održavanje poljoprivrednih proizvoda (uvjeti. vođenje. izvedbeni projekt i izgradnja. Stjepan Pliestić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 9 2 5 Prisustvovanje predavanjima i vježbama (toleriranje 10%). b) Zamrzavanje će obuhvatiti područje konzerviranja niskim temperaturama. punjenje rashladnih postrojenja. Specifičnost hlađenja i rashladnih sustava u poljoprivredi sagleda se u kompleksnosti hlađenog materijala. jaja.

USDA Agriculture Handbook No.J. Meinz. Watada.): Long-Term Storage of Carrots.Y./2011. Stjecanje specijalističkih znanja za nastavak studiranja i specijalizaciju iz područja hlađenja i rashladnih sustava u poljoprivredi. Chau. H. Chaput. Dobiva znanja za: hlađenje svih poljoprivrednih proizvoda. AF Zagreb.): Test methods for the compatibility of desiccants with alternative refrigerants.: Nauka o toplini. I. poznavanje rashladnih postrojenja. kao i izbor istih. p. Veith.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Obvezna literatura 1. S. (1993): Practical Farm Buildings. Proceedings of Commision D. (1992.): Prediction of airflow pattern in cold stores based on temperature measurements. New York Recknagel-Sprenger (1983. 66. 1976. Čakovec. Wang. Montreal and Kyoto protocols 9.: Grundkursus der Kaltetechnik.interna skripta. et al. K. C. vegetables and florist and nursery stocks. J.. GA . Postharvest Information Network. I.V.H. 8.): The commercial storage of fruits. Wang. 2004. International Congress of Refrigeration. A.E.98-073 Ontario 5.E. Hardenburg. A.RP 2.: Hlađenje i rashladni sustavi u poljoprivredi .. (1986.): Taschenbuch fuer Heizung und Klimatechnik. No 1. 5. (1993.): Development of time-temperature-humidity relations for fresh fruits and vegetables.P. Australia 4. (1998. F. E.D. Boyd.USA 3. Didion. Washington State University 7.): Packinghouse primer: maturity.. Kupferman. Ord . (1999. Cilj modula Student stječe znanja u pogledu složenosti postupaka i načina hlađenja i rashladnih sustava u poljoprivredi. (1987. Sydney. 20 th International Congress of Refrigeration. Cohen. 1985. Agdex 732/25. Pliestić. A.. 6. Atlanta. Muenchen Preporučena literatura 1. Vienna.: Prijevoz kontejnerima. 2. Brojni radovi domaćih i inozemnih autora objavljenih u časopisima i zbornicima radova 277 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 3.. Zagreb. Pavić. H. Bošnjaković. Final report for ASHRAE Research project 678 . 52-60. ASHRAE Transactions Vol 99. D. FactSheet. R. postavljanje tehnološkog zadatka za izgradnju objekata za hlađenje poljoprivrednih proizvoda.): The Application of HFCS as Refrigerants.(1996. 1983 10. Fraser. 4. S. II i III. September 1999. storage and handling of Washington apples.

. Čimbenici koji određuju hranjivost pašnjaka (nizinski. 5. Omed. Obvezna literatura 1. Animal Nutrition. 3. USA.krme.205 3.G. Prentice Hall. antinutritivne tvari. R. 693. R. divljač i kućne ljubimce.J. R. Zagreb. brdsko-planinski i mediteranski) i zelene krme. 2000.F. preživača. 285. 2002. Feed evaluation-prociples and pracitice. AG2062 HRANA ZA ŽIVOTINJE Koordinator modula Opis modula Uvod-upoznavanje s važnošću krmiva u biljnoj i animalnoj proizvodnji. Morgan. UK. JFD. Edinburg Gate. 2004. 5th edition. HAD. Owen. fizikalno-kemijska svojstva (npr. SiCG. D. ribe. Pearson Education Limited. Upper Saddle River. 740 4. Moughan.K. 285.. Na kraju će se učiti formuliranje premiksa i krmnih smjesa za sve kategorije peradi. Savladavnje svojstava i metoda mjerenja osobina krmiva koje određuju njegovu hranjivu vrijednost. Preporučena literatura 1. Verstegen. Edwards. kućnih ljubimaca. 2004. Animal feeds from the food and drinks industries.A. preživače. John Wiley & Sons. Givens.. HAD. P. Grupa autora. palatabilnost i utjecaj na količinu i sastav animalnog proizvoda (hranidbeni pokus i analiza proizvoda).O. M. Co. str. 5. D. Prerada i hranjivost glavnih žitarica i proteinskih krmiva i njihovih nusproizvoda te mineralnih krmiva. Wageningen Nizozemska. 5th edition. 2001. Uče se svojstva hranjive vrijednosti i udio glavnih krmiva u hrani za perad. željenoj kakvoći animalnog proizvoda i dobrobiti životinja. Crawshaw. P.C. Basic Animal Nutrition and Feeding. zaštiti okoline. Livestock Feeds and Feeding. Church. E. Grbeša. str. Forage Evaluation in Ruminant Nutrition. Zagreb. USA. te načinima konzerviranja i njhovom dodatnom utjecaju na hranjivost silaža. procjene utjecaja na okoliš. Energetska (kalorimetrija) vrijednost. Nottingham. Visser-Reyneveld. UK. Dujić. Fuller. sijena i dehidrirane krme. New York. riba.F.A. Uk. 2001. Greenhalgh.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 2000. 719 2. K. 2002. Metode procjene i tablice kemijskog sastava i hranjivosti krepkih krmiva..E. Ishrana domaćih životinja. Pond.J.. Nottingham University Press. 480. Novi Sad. str.. D.C. topljivost). Kellems. planiranje biljne i stočarske proizvodnje. svinje. svinja. CABI Publishing. Sastavljanje obroka na farmi. i D. The Encyclopedia of Animal Nutrition (Ed. Wallingford.Product Feeds. CABI Publishing. D. i H. 4. str. konja i divljači sukladno njihovim hranidbenim potrebama i zakonskoj regulativi. C./2011. Glamočić. McDonald.. Church. D. Cilj modula Naučiti procijeniti hranjivost svakog krmiva za svaku vrstu i kategoriju izučavanih životinja. Jovanović. R.2004 Priručnik o proizvodnji i upotrebi stočne hrane . Redoviti profesor Darko Grbeša Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 10 16 6 4 Pohađanje predavanja i vježbi. str..).. Pond.M. R.A. str. zaštiti okoliša i unapređenju zdravlja ljudi. Predane zadaće i održan seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 278 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Axford.W. 2. Izučavanje učinaka svake vrste dodataka. Stylos. UK. W. Wallingford. M. Wageningen Pers. 2004. str.

New York./2011. Docent Jasna Pintar Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 6 4 Pohađanje predavanja i vježbi. Hranidba konja obuhvaća predavanja i vježbe o hranidbenim potrebama pojedinih kategorija konja sukladno njihovoj dobi i vježbanju. 1997. voluharice i dr. 2002. 2. 4. Znaci viška (debljina) i manjka hranjivih tvari. Zakonska regulativa i legislativa. V. USA. a veći dio života su na uzdržnoj razini hranidbe. Cilj modula Student će naučiti samostalno rukovati hranjivim tvarima u procjeni hranjivosti hrane za kućne ljubimce i hranidbenih potreba svake grupe kućnih ljubimaca što je osnova ispravnog sastavljanja hrane u kući i industriji hrane za ljubimce i sprečavanje probavnih i metaboličkih smetnji koje dovode do bolesti ljubimaca. Horse Nutrition and Feeding. štakori. Feeding hoses 381-401.O. The consumer's guide for feeding reptiles: all about reptil food. 2002. L. te sitni ljubimci (miševi. hrčci. NRC-National Research Council. kornjače. and how to choose the best food for your pet.C. hibridni tvorovi (fretka). 2003. ribe.C. žabe i vodozemci).F. 232 str. Kellems. 3.. ptice. konji. Wallingford. Prentice Hall. Slijedi poglavlje hranidbe i ponašanja kućnih ljubimaca. Zagreb. Howel Book House. Hranidba konja. M. Preporučena literatura 1. D. Hrvatsko agronomsko društvo. Hranidba bolesnih životinja. mačaka i pasa) 2.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Lowrence. i D.. 600 str. Vrste hrane i dodataka za ljubimce. 1999. Obvezna literatura 1.). In: (eds. Hranidbene potrebe tijekom životnog ciklusa prema AAFCO i NRC svake skupine i kategorije životinja. New Saga Press. Martin. 5th edition. D.A. A.. Ltd. Šerman. Prentice Hall. Pilliner. 451-477.165 str. činčile i zamorci.). gmazovi (zmije. Nutrient Requirements of Dogs and Cats. 2nd edition. Naglasak će biti na hranidbi konja. Uk. CABI Publishing. Fuller. Hirakawa. Predane zadaće i održan seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 279 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . AG2063 HRANIDBA KONJA I KUĆNIH LJUBIMACA Koordinator modula Opis modula Uvod je upoznavanje s različitostima držanja kućnih ljubimaca u odnosu na domaće životnja: drže se cijeli život i u pravilu hrane neovisno o cijeni hrane.). Upper Saddle River. why it's there. Sastavljanje hrane (obroka. Kellems.. S. te svojstvima krmiva i dodataka uz prevenciju metaboličkih smetnji. USA. National Academic Press. Upper Saddle River. Food Pets die For. 2002. R. D. Prihvatljivost i palatabilnost hrane i velična obroka. Church. gušteri. Slijedi upoznavanje s antamomskim i fiziološkim osobitostima različitih vrsta kućnih ljubimaca: psi. Blackwell Science. Feeding and Nutrition of the Dog and Cat. 1997. krmnih smjesa i mješavina te hranidbenih dodataka) za kućne ljubimce. pasa i mačaka. UK. 5. Livestock Feeds and Feeding. Fizikalna svojstva hrane. USA. (Poglavlja hranidba konja.. 2002. Washington.C. New Jersey. The Encyclopedia of Animal Nutrition (Ed. mačke. Hrana i alergije. Church).O. USA. 2004. L. In:Livestock Feeds and Feeding (eds. Palika. R. 3. Prerada hrane i njen utjecaj na hranjivost.

2001. CABI Publishing. proizvodnost i dobrobit peradi i kunića. Krmiva i sastavljanje krmnih smjesa za perad i kuniće. 2001. kontroli i prometu stočnom hranom. 1994. And B. Lesson S. Leeson . te upis na doktorski studij.D. Blas C.(2004): Priručnik o proizvodnji i upotrebi stočne hrane-krme. Hranidbene potrebe peradi u uzgoju i proizvodnji mesa i jaja. Wallingford 1998 Preporučena literatura 1./2011. ontario. Globus. AG2064 HRANIDBA PERADI I KUNIĆA Koordinator modula Opis modula Značaj hranidbe u suvremenoj peradarskoj i kunićarskoj proizvodnji. Hrvatsko agronomsko društvo. Cilj modula Osposobiti diplomirane studente za rad u svojstvu nutricioniste u peradarstvu i kunićarstvu. (1997): Commercial Poultry Nutrition. Stylos Novi Sad.Leclerq: Nutrition and feeding of Polulty. and Summers J. Zagreb 3. obaljene vježbe i seminari Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 280 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Ontario.: Ishrana domaćih životinja. I Ž. 1997. i sur. Jovanović R. and Julian Wiseman (1998): The Nutrition of the Rabbit. Zagreb.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Hrvatsko agronomsko društvo.: Nutrition of the Chicken. University ooks. Zagreb 2. 4. savjetodavnim službama. Larbier M. industriji stočne hrane. Redoviti profesor Stjepan Mužic Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 2 2 12 6 Redovito praćenje nastave. Obvezna literatura 1. 4. Dumanovski F. (2004): Metode procjene i tablice kemijskog sastava i hranjive vrijednosti krepkih krmiva. Biološka sigurnost u hranidbi peradi i kunića. And Summers J. Nottingham University press.. Specifičnosti probave i hranidbene potrebe kunića. University Books. 3.Berić: Peradarstvo. 2. Nemanič J. Hranidba peradi u organsko-biološkoj proizvodnji.Hranidbeno modeliranje sastava mesa i jaja peradi. Grbeša D. 1995. Biodostupnost hranjiva i njihov utjecaj na zdravlje.

Upper Saddle River. and J. Jovanović. Wallingford.F. proizvodnje krme. 4. AG2065 HRANIDBA PREŽIVAČA Koordinator modula Opis modula Uvod je upoznavanje s hranidbenim posebnostima preživača kao i razlikama između goveda. Pavić. 5. elektroliti i dodaci) i njihovo praktično hranjenje. mlijeka i vune.C. U hranidbi mladunaca naučiti će se hranidbene potrebe.. Freer. London-Paris. Hranidbeni načini sprečavanja metaboličkih poremećaja i zagađenja okoline te promjenama sastava mlijeka. National Academic Press. Obvezna literatura 1. 3.K. C. and J. USA. Kellems. 389. Mioč. R./2011. UK.O. Wallingford. Iowa State University Press. Hranidba krava. CABI Publishing. Davis. USA. INRA and John Libbey Eurotext. mliječni nadomjesci. NRC 2001.). Zagreb. Preporučena literatura 1. funkcionalne hrane. Izučiti će se detaljno hranidbene potrebe ovaca i koza za kretanje. 241. Fuller. I V.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.M. 222. UK. str. 298. amd R. UK. 224 3. i D. Pulina. Livestock Feeds and Feeding. R. A.T. Church. zaštite okoliša i sprečavanje probavnih i metaboličkih smetnji. Redoviti profesor Darko Grbeša Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 4 14 4 - Pohađanje predavanja i vježbi. Stylos. Drackley 1998. Dove. Cilj modula Principe i metode sastavljanja obroka na farmi za sve vrste i kategorije preživača. 5th edition. Hrvatska mljekarska udruga.C. Naglasak je na fermentaciji hrane i hranjivih tvari u predželucima i metabolizmu produkata fermentacije u proizvodnji mesa. proizvodnju vune. Feeding the Dairy Cow. Novi Sad. The Encyclopedia of Animal Nutrition (Ed. str. ovaca i koza u načinu iskorištenja hranjivih tvari i krme. Wilkinson. Kozarstvo. Bencini 2004. Primijenjena hranidba je sastavljanje obroka/smjesa prema fazama proizvodnje. 2. brsta i njihove dopune krepkom krmom. Jarrige. UK.. Ishrana krava.L. Predane zadaće i održan seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 281 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 339. 2002. USA. Iowa. B. 381. Chumberlain. 2002. M. R. str. ovaca i koza obuvaća spoznaju i pravilnosti koje određuju uzimanje hrane i hranidbene potrebe te načine njihovog izračunavanja. SiCG. Dairy Sheep Nutrition. U hranidbi ovaca i koza naglasak će biti na paši kao izvoru hranjivih tvari te načinima ispaše. Prentice Hall. Ruminat Nutrtion-Recommended Allowancces and Feed Tables.). 385 4. (ed. 2. G. 2002. 1998. Lincoln. str. CABI Publishing. Nutrient Requirements of Dairy Cattle. D. Sheep Nutrition. Chacombe Publications. Washington. 2004. Ames. M. mlijeka. mlijeko. Wallingford. str. sastav i hranjivost hrane za mladunce (kolostrum. mesa i tijekom oskudice hrane i vode kao i njima svojstvene hranidbene smetnje. I H. The Development Nutrition and Management of the Young Calf. str. 2002. Rast preživača kao osnova primjenjene hranidbe rasplodnog podmlatka i tova. 5. CABI Publishing.

Nottingham University Press. Izučiti će se mikotoksini i antinutritivne tvari u hrani. Smith.. English. (2000): Ishrana svinja. Uremović Z. Kovčin. CRC Press. S.Mioč.R. USA. Studenti su opsosobljeni za nutricionistu u proizvodnji stočne hrane.. Obvezna literatura 1. Docent Jasna Pintar Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 16 2 4 4 4 Redovito praćenjepredavanja. 2. AJ. UK. S. Zagreb.A Cole. svinja u tovu. Linearno programiranje krmnih smjesa za svinje bit će tema vježbi u praktikumu. V.Janječić: Stočarstvo.J./2011. 4. str. Zagreb. Upoznat će se s potrebama svinja na hranjivim tvarima u pojedinim proizvodnim fazama života sukladno anatomsko-fiziološkim osobitostima probavnog trakta. and D. Zbog toga je važno upoznati studente kako ostvariti visoku proizvodnju uz što niže troškove hranidbe. Boca Raton. izvršeni seminari Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 282 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 1996. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Pig Production Problems. potporu imunosti i kakvoći svinjskog mesa. 591. 555. Nottingham. Gadd. (1997): Svinjogojstvo.1009. 2002. Swine Nutrition. S. Nottingham. and L. str. str.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Studenti će dobiti spoznaje o specifičnostima hranjivih tvari i njihovog iskorištenja (biodostupnosti) iz krmiva u mladih i odraslih svinja. obavljene laboratorijske i terenske vježbe. Close. farmama. Southern (Eds). Cilj modula Student stječe spoznaje o hranjivim tvarima koje će ga osposobiti za samostalno donošenje odluka u procjeni hranjivosti krmiva i potreba svinja. intestinalne bakterije. Z. Izučiti će se učinci dodataka na iskorištenje hranjivih tvari. 2004. Slijedi primjenjena hranidba (sastavljanje krmnih smjesa) prasadi. Darko Grbeša : Metode procjene i tablice kemijskkog sastava i hranjive vrijednosti krepkih krmiva. Fowler. P.H. Baxter. te krmača i nerastova U sklopu terenske nastave posjetit će svinjogojsku farmu i TSH. 377. Uremović Z.Mužic. Farming Press. B. 2001. a zatim uloga prerade na njenu kakvoću i hranjivost.. 2003. potrebe će se izračunati sukladno visini i sastavu prirasta.L. Uk. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. Ipswich. AG2066 HRANIDBA SVINJA Koordinator modula Opis modula Troškovi hranidbe u cijeni koštanja kilograma proizvedene svinjetine najveća su stavka (6070%). Nottingham University Press. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 5.R. Stylos. str. Marija Uremović. rasplodnog podmladka. 3. Vesna Pavić. 3. Lewis. The Growing and Finishing Pig. W. u stručnim državnim službama i stječu temeljne spoznaje za upis doktorskog studija. J. Uremović Marija .. Nutrition of Sows and Boars. UK. B. broju prasadi u leglu i proizvodnji sperme. te sastavljanje ekonomičnih krmnih smjesa za svinje bez zagađenja okoline i poštivanje dobrobiti svinja. Prema NRC 1998. 2001. te uvjetima proizvodnje uz očuvanje okoline i poštivanje dobrobiti životinja. Novi sad Preporučena literatura 1.

.. (1999): Management of Freshwater Fisheries. Lovrinov. M. lubina i komarče. Hranidbene potrebe uzgajanih vrsta. Washinton. Osposobiti studenta za samostalno planiranje i izvođenje hranidbe u uzgoju vodenih organizama. E. Holm. FK. J. J. UNDP. Obvezna literatura 1. Terenske vježbe u na pastrvskim i šaranskim uzgajalištima. Preporučena literatura 1. Elsevier Science Publisher B. Upoznati ih s tehnološkim postupcima proizvodnje riblje hrane. R.. Hrvatski zadružni savez. 4.. Halver. Arrignon. New York. Aničić. Cilj modula Omogućiti studentima stjecanje teoretskih i praktičkih znanja o vrstama riblje hrane. Science Publisher. Treer. T.V. USA.. R. Nutrijent Requirement of Fish.1980. (1989): Fish Nutrition. rakova školjaka i bodljokožaca. njezinoj strukturi. 3. Autin. Nacional Academy Press. Praćenje osnovnih proizvodnih pokazatelja.. PP 582. Zagreb. 2. J. Laboratorijski rad na testiranju hrane. Sekcija životinja u cilju određivanja visceralnog indeksa . Aničić.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011. Campbell. I. Zarkadas. (2001): Modeli malih obiteljskih ribnjaka.. Huguenin. Halver (second edition) Academic Press. Globus. Safner. (1984): Design and operating guide for aquaculture seawater systems. 1993. pp 115 4. Seminarski rad.. Biomar.. gonadosomatskog indeksa. ukupnog randmana. I. (2004): Seabass and Seabream feed manual. pp 400. sc. Amsterdampp 263. Zagreb. Prof.. hranidbenoj i energetskoj vrijednosti. 2. Ivica Aničić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 18 12 10 Redovito pohađanje svih vrsta vježbi uz javnu prezentaciju seminarskih radova Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 283 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . pp 127. Hrana kao izvor osnovnih hranjivih tvari i energije. te na kaveznom uzgoju tuna.. J. J. P. E. Safner. pp 72. Andrew. D. pp 464. prilagođene potrebama različitih uzgojnih stadija i vrsta vodenih organizama. (1995): Ribarstvo. Vrste hrane i njihova proizvodnja. Fish Fid Technology. J. M. dr. Određivanje obroka i disperzija obroka. Rad na hranidbi u sklopu laboratorijskih akvarijskih istraživanja (maseno dužinski rast i njihovi odnosi. Calvo. G. C. Lovrinov. Colt. M. Fizičko kemijske osobine industrijski proizvedene hrane i njezina postojanost na uvjete skladištenja. 3.E. T. J. Treer. AG2067 HRANIDBA U AKVAKULTURI Koordinator modula Opis modula Anatomija i fiziologija probavnog sustava riba.Rome.. pp 454. I. HK ). FAO.

. Uzorkovanje riba. Upotreba ključa za determinaciju riba. Razmnožavanje riba. te o ihtiološkim metodama za samostalan i timski rad u ihtiologiji i ribarstvu. (eds). 110 pp 284 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . dužinsko-maseni odnosi. Blackwell. Rad s akvarijima. dob. (1995): Ribarstvo. Miller R. Zagreb .skripta Vuković T. Postupci pri induciranom mrijestu riba. Stiassny M. 3. struktura populacije. Prentice Hall. Ribarsko gospodarenje. Upper Saddle River 2. (ed). 2. Klasifikacija riba.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.. Pap. (1971): Slatkovodne ribe Jugoslavije. Oxford 5. ihtioprodukcija). P.(1996): Jadranska ihtiofauna. May Passino D. Biologija i ekologija riba. smrtnost. New York 3. Fish Tech. Zagreb Treer T. kondiciono stanje. R. Sarajevo Jardas I. (1992): Introduction to tropical fish stock assessment. Tomislav Treer Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 Student stječe znanja o biologiji. L. Ricker W. Sekcija riba. FAO. Treer T. Agronomski fakultet. Morfologija. E. ekologiji i taksonomiji riba.. 306/1. Procjena ribljeg stoka (sastav ihtiocenoze. Venema S... R. C. CPUE. Academic Press. Moyle P. Cilj modula 8 4 12 8 Prof. Aničić I.. R. J. sc. Zemaljski muzej BIH.. (1971): Methods for Assesment of Fish Production in Fresh Waters. F.. AG2068 IHTIOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Značenje i razvoj proučavanja riba. Obvezna literatura 1. Safner R. (1977): Ichthyology. D. Bardach J. Part 1Manual. Globus. anatomija i fiziologija riba. abundanca. (1996): Interrilationships of Fishes. E.. Lovrinov M.. dr. (2004): Fishes: an introduction to ichthyology. B. Evolucija riba. Parenti L. Školska knjiga. Ivanović B../2011. Ihtiogenetika. Embrionalni i postembrionalni razvoj. Lagler K.. San Diego 4. J. Patologija riba i drugih vodenih organizama. (2003): Ihtiologija II. Sparre. Zagreb Redovito praćenje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. John Wiley & Sons. Cech J. 4. Johnson G.

Zagreb 3. Struktura info sustava u području agrokompleksa na primjerima biljne i stočarske proizvodnje. 2. A) Sustavi obrade podataka u području poljodjelstva B/ Sustavi obrade informacija u području agrokompleksa: 1.irb. Sveučilišni udžbenik. 5. stoljeće. Ekspertni sustavi. Senn J.. 3. et all (1996): Info sustavi u području agrokompleksa. Sustavi konferiranja. AG2069 INFO SUSTAVI U POLJOPRIVREDI Koordinator modula Opis modula Info sustavi u funkciji razvitka agrokompleksa (svjetski trendovi u domeni info sustava suvremenog agrokompleksa. 4. Sustavi internog i eksternog komuniciranja./2011. (1991): Analiza i implementacija informatičkih sustava. Društvena istraživanja (1330-0288) 12 (2003). koncepcija i evaluacija info funkcije u području poljodjelstva. br. Mandušić Dubravka. DRIP. (1989): Analysis & Design of Information Systems. Cilj modula Upoznati polaznike s modeliranjem. Agronomski glasnik . Sustavi za podršku odlučivanju. Zagreb 2. Informatologia. Sjemenarstvo 3-4. 4. McGraw-Hill International Editions. 6. (1994): Projektiranje informacijskih sustava. et all (1995): Komunikacijski sustavi na prijelazu u 21. 2. C/ Infosustavi u funkciji modeliranja razvitka agrokompleksa D/ Komunikacijski sustavi: 1. Zagreb Preporučena literatura 1. Organizacija info funkcije u području agrokompleksa (modeli. Zagreb 4. Sustavi elektroničke pošte. Markić Lucija (2004): Evaluacijski i integracijski elementi pri izgradnji info sustava u poljodjelstvu.Upravljački informacijski sustavi.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Inteligentni sustavi. koncepcija i strategije razvitka info sustava u području agrara i organizacijski. Grbavac V. 3. projektiranjem i uporabom info sustava u poljodjelstvu. analiza. Mari R.. 3. Grbavac V. tehnički i aplikativni aspekti info sustav u području poljodjelstva. Grbavac V.. Grbavac V. Studenti su osposobljeni za rad na infosustavima u vladinim i nevladinim organizacijama. Sustavi mrežnih servisa..A. 847-870 5. Profesor Vitomir Grbavac Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 15 15 Odrađene vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. Second Edition. http://bib. 2.hr (popis radova koordinatora) 285 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Singapore. et all (2003): Informacijska tehnološka revolucija na početku 21. stoljeća. Školska knjiga. Grbavac V.

D.M. broj 1. D. AG2070 INSTRUMENTALNE METODE KEMIJSKE ANALIZE Koordinator modula Opis modula Teoretske osnove spektroskopskih analitičkih metoda. odnosno matoda plinske i plinsko-tekućinske kromatografije. 1999. Teoretske osnove plinske (GC) i plinsko-tekućinske kromatografije (GLC)./2011. F.J. Skoog. Paris 2. osnovni dijelovi optičkih instrumenata predviđenih za rad u ultraljubičastom.A. Cilj modula Stjecanje teorijskih i osnovnih praktičnih znanja iz analize vina i destilata pomoću spektroskopskih analitičkih metoda. USA 286 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . vidljivom i infracrvenom dijelu spektra.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Laboratorijske vježbe obuhvaćaju kvantitativnu analizu laboratorijskih uzoraka navedenim metodama. Zagreb. Metode temeljene na plamenoj atomizaciji: atomska apsorpcijska spektroskopija (AAS) i atomska emisijska spektroskopija (AES). West. (odabrana poglavlja) Preporučena literatura Izvanredni profesor Marija Bujan Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 10 20 Odslušana predavanja i završene laboratorijske vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ red. s primjenom za odjeljivanje i kvantitativno određivanje složenih smjesa. Obvezna literatura 1. Školska knjiga. The Chapman &Hall. (1995): Wine analysis and Production. Zoecklein et all. te izračunavanje rezultata uz procjenu njihove pouzdanosti. Holler: Osnove analitičke kemije. OIV (1994): Recueil des methodes internationales d` analyse des boissons spiritueuses des alcools et de la fraction aromatique des boissons..

5. fenoli. S. Reich. temperatura i sl. 3. mogućnost iskorištavanja (podloge. – Atlas dendroflore Bosne i Hercegovine. rezidba na rod. molekularna raznolikost. 2000. uporaba i značenje). Matica hrvatska. 1. odnos prema okolini (voda. Školska knjiga. Grlić. – Velebit i njegov biljni svijet. Modul obuhvaća jezgrićave. Zagreb. T. Zagreb. berba i ostalo. 2005. Norton and Company. 2005. uvođenje u proizvodnju. Boris Duralija Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 2 10 4 8 8 Za svaku samoniklu voćnu vrstu proučavaju se: morfološka svojstva (vegetativni i generativni organi). 2007. – Enciklopedija samoniklog jestivog bilja. Forenbacher. 2. Kod nekih samoniklih voćnih vrsta detaljnije će se obraditi rasprostranjenost. njegovo trenutačno iskorištavanje i potencijale na području Republike Hrvatske. W. 2002. – Uncomon Fruits for Every Garden. W. Zagreb 1984. Lj. – Bazga (uzgoj. D. Zagreb. Cilj modula Detaljno upoznavanje s najvažnijim samoniklim voćnim vrstama koje rastu na području Republike Hrvatske. 4. 2. Timber Press. 3. Relevantne publikacije i web stranice neophodne za izradu seminara Redovito pohađanje nastave i vježbi uz javnu prezentaciju seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 287 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . R. 4. Šilić. rast i razvitak ploda). oprašivači. Obvezna literatura 1. Grlić. Čitluk./2011. fiziološka svojstva (cvatnja. stvaranje sortimenta. vitamini i dr. DR. Č. Prosvjeta. Portland. Školska knjiga. New York. 2004.Wild Fruits. Jemrić. AG2070 SAMONIKLO VOĆE Koordinator modula Opis modula Modul obrađuje bioraznolikost samoniklog voća.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Thoreau H.). koštićave. kemijski sastav ploda (antocijani. Hrvatska Sveučilišna naklada. Domac. – Flora Hrvatske. 2001. razmnožavanje. Mogućnost boljeg iskorištavanja bioraznolikosti samoniklog voća u različitim djelatnostima. Lj. svjetlost. – 99 jestivih i otrovnih boba.). prerađevine i sl. lupinaste i jagodaste samonikle voćne vrste..). 6 DOC. Ex libris. SC. L. Rijeka.

Sydney.. APPS. (2003): Introduction to Plant Pathology.H. viroida.) danas su jedno od najviše istraživanih područja fundamentalne biljne patologije. W. upotrebom spojeva nalik elicitorima koji induciraju te obrambene mehanizme i imuniziraju biljke. Kluwe Academic Publischer. Verma. (1997): Plant pathogens and Plant diseases (odabrana poglavlja). praktikum) pokazat će se primjeri takvih reakcija između kultiviranih biljaka i patogena.. Taiz. P:A:N:. R. U sklopu vježbi (teren.H./2011.. (2002): Plant physiology. D.). (1997): Fungal pathogenesis in plant and crops (odabrana poglavlja). (1998): Plant pathology and plant pathogens. Marcel Dekker 2. bakterija. E. biosinteza fitoaleksina i o patogenezi ovisnih proteina i raznih drugih spojeva koji maju važnu ulogu u obrambenim mehanizmima.H.D. P.. Vidhyasekaran. Obvezna literatura 1. prije svega parazitizma.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. J. Cilj modula Upoznaju se s obrambenim mehanizmima biljke i mogućnošću njihovog korištenja u suzbijanju patogena. Strange. Sinauer Associates 4.G.(odabrana poglavlja) John Wiley & Sons Docent Tihomir Miličević Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 14 2 4 6 4 Odslušana predavanja. Hopkins. 4.. Wiley Preporučena literatura 1. vježbe i seminar. Predavanja u sklopu ovog modula daju prikaz različitih bioloških asocijacija te interspecijskih odnosa. Stuttgard 3. L. Detaljno se obrađuju inducirane postinfekcije reakcije biljaka koje nastaju kao rezultat prepoznavanja molekula patogena ili elicitora i specifičnih proteina u staničnim membranama biljke..A. Brown. (1987): Molecular Genetics of Plant –Microbe interaction (odabran poglavlja).. Šutić. fitoplazmi i dr. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 288 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . virusa.A Classical and Molecular View. Temeljno se obrađuju reakcije biljaka koje se odigravaju prilikom procesa prodora patogena odnosno infekcije i razvoja i kolonizacije patogena u biljci. Kao posebna cjelina obrađuje se horologija patogena na samoniklim biljnim vrstama i fitocenozama u prirodnim ekosustavima..(2002) : Plant physiology (odabrana poglavlja).(odabrana poglavlja). Također se daje uvid u specijalizaciju i razvoj virulentnosti patogena. Springer Verlag. uslijed čega dolazi do tvorbe signalnih molekula koji biljci daju naloga za niz reakcija kojima se nastoji spriječiti infekcija ili razvoj patogena u biljci. To su tvorba različitih histoloških barijera (felogena. Beograd 2.J. Huner.. (odabran poglavlje) Blackwell Science. Prell. lignina i dr.. To se ponajviše odnosi na mehanizme obrane biljaka od napada patogena ili njihovog širenja u biljnom staničju. (1996): Anatomija i fiziologija bolesnih biljaka.H. C. Lucas. Dickinson . Zaiger.S. P.. AG2071 INTERAKCIJA BILJKA -PATOGEN Koordinator modula Opis modula Složeni mehanizmi interakcije između biljke domaćina i patogena (gljiva..F.J. . Ogle. (2001): Plant-Fungal Pathogen Interaction . Nolit. 5. 3.

.E. Cingula M.. Deželjin Jadranka et al. Grgić Z. Agronomski fakultet u Zagrebu 2.Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika. Zagreb 4.. Sikavica P. Batarelo i sur. osnove financiranja i donošenja odluke o investiranju malih i srednjih poduzeća u agrobiznisu. Grgić Z. Tipurić D.Consult. graditeljstvo i obnovu Republike Hrvatske 4. Predavanjima će se obraditi specifičnosti financiranja i investiranja poljoprivrede. te procesa planiranja.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Očić Vesna.. (1998): Povratak na hrvatske otoke. Dalić M. te investicijama i investicijskim projektima u domaćoj teoriji i praksi.B.A. Obvezna literatura 1. te njihovu napredniju tehnološkoekonomsku ocjenu (analitiku). (2001): Panonija-Razvojne mogućnosti.. pripreme i izvedbe investicijskog projekta u agrobiznisu Studenti će vježbama. zadovoljstvo. Cilj modula Studenti će ovladati znanjima i tehnikama iz područja investiranja u poljoprivredne projekte. Ministarstvo povratka i useljeništva Republike Hrvatske 3. TEB. Grgić Z. (2001): Ocjena učinkovitosti poslovanja i razvojne sposobnosti obiteljskog gospodarstva (primjer govedarske proizvodnje) – interni priručnik za studente na kolegiju "Bankarstvo i kreditiranje u poljoprivredi". pojam investicija i investicije u poljoprivredi. Helfert E. rizik.. izrade i stručne ocjene investicijskih projekata u agrobiznisu. Vodič za investitore. Blašković D. Zagreb 2. Tipurić D. (1994): Upravljanje investicijama. interna skripta za studente na kolegiju "Bankarstvo i kreditiranje u poljoprivredi". te Analiza odlučivanja o kapitalnim investicijama. M. (2002): Poduzetnički menadžment: izazov. (1997): Tehnike financijske analize. obveza izrađenog seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 289 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (1994): Poslovno odlučivanje teorija i praksa donošenja odluka. AG2072 INVESTICIJE I INVESTICIJSKI PROJEKTI U AGROBIZNISU Koordinator modula Opis modula Namjena modula je upoznati studente s financijama i investiranjem agrobiznisa.. Investicije i investicijski projekti u agrobiznisu. Biloš Slavica i sur. Tipurić D. Agronomski fakultet u Zagrebu 3. D. Informator. (2001): Kako izraditi poslovni plan i investicijski elaborat : priručnik za poduzetnike i menadžere. Zagreb Izvanredni profesor Zoran Grgić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 15 9 6 Nazočnost 85% u predavanjima i vježbama. Ministarstvo za javne radove.. Skoko H. terenskom nastavom i seminarima biti obučeni za samostalnu izradu različitih vrsta investicijskih projekata u agrobiznisu. ekonomske ocjene investicijskih programa. Programski dijelovi (predmeti) modula su : Financije i investiranje agrobiznisa. Grgić Z.P./2011. Upravljanje sredstvima i financiranje poslovanja .A. Zagreb 5.. Grgić Z. Agronomski fakultet u Zagrebu 5. Zagreb : RRiF-plus (Ekonomska biblioteka / RRiF-plus) Preporučena literatura 1.. Očić Vesna (2004): Osnove računovodstva i financijska analiza poslovanja poljoprivrednog poduzeća – interna skripta. Šakić Branka (2004): Ekonomska teorija.

Ćosić. Germany. 2. te u svim relevantnim institucijama. Zagreb. Cilj modula Samostalno obavljanje svih zadataka koji pretpostavljaju dobro poznavanje ishrane bilja i njezine povezanosti sa kvalitetom hrane. 2. a ne količini proizvoda. Zagreb. 4. Mirjana Herak Ćustić. proteini). L. Obvezna literatura 1. Gustav Fisher Verlag Jena. Čakovec.). A. University of Hohenheim. Mirjana Herak Ćustić. nutritivno vrijedne i estetski lijepe plodove koji više privlače potrošače. 5. Objektivno prosuđivanje na terenu.o. Zagreb. Baumgarten. ali dakako i multidisciplinarnost istraživanja. Ishrana povrća i gnojidba. W. oksalata i teških metala. H. 3.Petek.Horvat (2005) Kontrola plodnsti tla Vrana d. Fardossi. Wien. Marschner (1998): Mineral Nutrition of Higher Plants.o s preporukama za gnojidbu povrća. a s druge strane akumuliranjem toksičnih tvari poput nitrata. Značajna uloga biogenih elemenata manifestira se s jedne strane optimumom nekih nutrijenata (minerali. Zagreb.(nutritivna vrijednost. Preporučena literatura 1. Izvanredni profesor Mirjana Herak Ćustić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 -8 -4 12 Odrađene vježbe i seminar Način polaganja ispita Pisano Usmeno ☑ ☑ 290 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zagreb. Basel. Cabernet Sauvignon (Vitis vinifera L. a proizvođači su zadovoljniji većom otkupnom cijenom.Jurkić. conditiva Alef.). Buturac. Borošić. Stuttgart. Studija. A. M. Gluhić (2004): Utjecaj gnojidbe dušikom. Pravilna i sigurna primjena gnojiva 3/6. T. 3. AG2073 ISHRANA BILJA I KVALITETA HRANE Koordinator modula Opis modula Pravilnom ishranom moguće je proizvesti kvalitetne. Zrinski. J. Disertacija..). gnojiva i kultura postižu maksimalni efekti obzirom na kvalitetu hrane. V. Magistarski rad. da se pravilnom ishranom mogu spriječiti mnoge bolesti. Finck (1982): Fertilizers and Fertilization./2011. vitamini. 4. 5. I Pavlović. Poljak. Bauer (2003): Richlinien für die Sachgerechte Dügung im Weinbau. A. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH. Kristina Ugrinović (2004): Utjecaj doza i oblika N-gnojiva na odnos nitrata i oksalata u cikli (Beta vulgaris var. I. Disertacija. K. fosforom i kalijem na profila polifenola kod cv.Poljak. Bergmann (1992): Nutritional Disorders of Plants.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. M. To je dakako posljedica i novijeg promišljanja i bolje edukacije potrošača. T. Modul ima zadatak povezati trenutne spoznaje iz ishrane bilja koristeći najnovija istraživanja (magistarski i doktorski radovi kojima je nositelj modula bio mentor). Nakon odslušanog modula studenti će dobiti uvid u važna saznanja kako se pravilnim odabirom tla. Moderna poljoprivredna proizvodnja sve više važnosti pridaje kvaliteti.Čoga.. Introduction and Practical Guide to Crop Fertilization. Mirjana Ćustić (1998): Kemijska sredstva u poljoprivredi. zdravstvena ispravnost. zdravstveno ispravne. Institute of Plant Nutrition. M. šećeri. Lešić. R. D. D. Romić (2004): Povrćarstvo. toksične tvari. Mirjana Ćustić (1996): djelovanje gnojidbe dušikom na aminokiselinski sastav glavatog radiča. koje se bave kvalitetom poljoprivrednih proizvoda.

Gianquinto. na laboratorijskim vježbama studenti će se upoznati sa dijagnostičkim metodama koje se koriste kao podloga za gnojidbu. Poljak.: Greenhouse ecosystems. Mogućnost upravljanja sustavom navodnjavanja i aplikacije gnojiva (priprema hranivih otopina). fertiirigacija te ostali agro i hidrotehnički zahvati teme su sa kojima će se upoznati studenti kroz predavanja. Terenska nastava obuhvatiti će obilazak staklenika na području zagrebačke županije gdje će se studenti upoznati sa uzgojem povrća i cvijeća u različitim medijima (tlu. Novi Sad. Zvi Enoch. Docent Lepomir Čoga Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 20 2 8 Prisustvovanje na vježbama. U praktičnom dijelu nastave.. biljni materijal. vrste. Dobiveni rezultati obraditi će se i usporediti sa graničnim vrijednostima. L. 4. Lešić. R. 2. prednosti. G.: Problematika uzorkovanja tla i biljnog materijala. Kastori. 1992. Preporučena literatura 1. vrste gnojiva i načini aplikacije. Borošić. Čoga. Lazzarin. Bologna. J. S. I.. te na temelju zahtjeva pojedinih kultura izraditi smjernice za gnojidbu.. R.:Nutritional Disorders of Plants. Magistarski i diplomski radovi. Enzo. Gustav Fisher.1983. Zagreb. G. Vođenje ishrane u zatvorenim prostorima temeljeno na dijagnostičkim metodama i zahtjevima kultura.. Padova 2001. W. Cilj modula Stjecanje znanja za nastavak studiranja na doktorskom studiju. 1999. M. Elsevier. hranive otopine i voda za navodnjavanje. Pavlović. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 291 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 2003. 4. Zagreb 2004. terenskoj nastavi i izrada seminara. nedostaci i odabir kultura. fizikalno – kemijska svojstva supstrata. Obvezna literatura 1. Buturac. Pimpini. 2. hidroponski uzgoj. 2003. M.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. AG2074 ISHRANA BILJA U ZAŠTIĆENIM PROSTORIMA Koordinator modula Opis modula Specifičnosti uzgoja biljaka u zatvorenim prostorima (staklenicima i plastenicima) u odnosu na konvencionalni način uzgoja. Amsterdam. Leoni. Zrinski../2011. Jena. Herak-Ćustić. podjela i priprema supstrata za različite namjene. H.. M. Sambo.:Uloga elemenata u ishrani bilja.: Povrćarstvo. Bergman.. 3. 3. Referentnim kemijskim metodama analizirati će se supstrati.. Stanhill.. I. priprema hranivih otopina. F.: Principi tecnico-agronomici della fertirrigazione e del fuori suolo.. supstratima i hidroponima). R. interna skripta. : Colture senza suolo in ambiente mediterraneo.

McCarthy E. promatranje i testiranje). izvori i mjerenje informacija.. Berekoven L. Methodoligical Foundations. (1990): Basic marketing. Edition.. Na izabranom primjeru iz agrobiznisa studenti će se upoznati sa primjenom metoda ispitivanja tržišta. 10 edition Docent Damir Kovačić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 8 16 Napisan seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 292 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Churchill Gilbert A. Irwin.Interni materijali (skripta) Preporučena literatura 1.. tracking-forschung. (2001): Hrvatsko poljodjelsko tržište. Cilj modula Stjecanje osnovnih teoretskih znanja i praktičnih iskustava u prikupljanju informacija potrebnih za poslovno odlučivanja u agrobiznisu. metode i instrumenti istraživanja (ispitivanje. Marušić M. 6. Eckert W. (2001): Istraživanje tržišta. (1996): Marktforschung.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. The Dryden Press 2. te pripremiti za samostalno provođenje jednostavnih terenskih istraživanja. Gabler 3. Ellenrieder P. Tržništvo. (1995): Marketing Research. D. primjena istraživanja tržišta te novi informacijski i telekomunikacijski mediji kao izvori informacija. Adeco. vrednovanje prikupljenih podataka. Kolega A. W. Božić M. Vranešević T. Teoretski će se obraditi slijedeći programski dijelovi: uloga informacija u marketingu. AG2075 ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA Koordinator modula Opis modula U sklopu ovog modula studenti će se upoznati s osnovama istraživanja tržišta i istraživanja mišljenja. Auflage. Perreault Jr. 7. Zagreb 2. Obvezna literatura 1... Prilog uz vježbe . Zagreb 3. Jr. U okviru seminarskog rada studenti će s provesti jednostavno prikupljanje i vrednovanje podataka s tržišta.. J./2011. Methodische Grundlagen und praktische Anwendung.

Published by the AACC.Paul.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. .A. Farming Press Book. and J. 4. 2950. siliranje. (1979): Tehnologija slada sa sirovinama za tehnologiju piva. 4.A.Paul. (2000): Drying Technology in Agriculture and Food Sciences. Oštrić. proizvodnje sirovog ulja i prerade u konzumno ulje i biodizel. McLean. J. Cilj modula Studenti će nakon ovih predavanja ovladati tehničko-tehnološkim procesima konzerviranja i fazama prerade žitarica i zrnatih mahunarki te industrijskih i krmnih bilja. ASAE. dr. A. Nove spoznaje i provedba. K. M. BIOEN (2001): Program korištenja energije biomase i otpada. St. Ipswich IP1 1RJ. Published by the AACC. Ramstad (1994): Corn Chemistry and Technology. AG2076 IZABRANA POGLAVLJA PROCESNE TEHNIKE Koordinator modula Opis modula Značaj procesne tehnike je u jedinstvenom kontinuiranom procesu kojem su osnovne smjernice dobivanje gotovog proizvoda i njegove tehnološke kakvoće. Beograd. Gaćeša. B. Zagreb Preporučena literatura 1. Walker (1983): Ventilation of Agricultural Structures. USA . and P. (1994): Principles of Cereal Science and Technology. Tajana Krička Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 8 4 4 Odslušana predavanja i vježbe te napisan seminar. Hosney. 1980. Minnesota. Zagreb./2011. Izabrana poglavlja činit će procese u području dorade i prerade žitarica i zrnatih mahunarki. 1-411 2.E. Mujumdar. 1979. 351-495.R. UK 2. BIOEN (2001): Projekt Biodizel "Uvođenje proizvodnje biodizelskog goriva u Republiku Hrvatsku". Obvezna literatura 1.N. S. S. proizvodnje i korištenje silaže u proizvodnji bioplina. Pratit će se kriteriji ocjenjivanja kakvoće sa stanovišta tehnoloških osobina konačnog proizvoda te mogućnosti daljnje prerade tih proizvoda u biogoriva. Novi Sad. Plymouth.C. Watson. (1980): Tehnologija ulja i masti. 3. kao i industrijskog i krmnog bilja. U ovom modulu studenti će temeljna znanja iz područja konzerviranja (sušenje. 3. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 293 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . St. UK. Prof. USA . Hellickson. sc. zamrzavanje i tretiranje kemijskim sredstvima) proširiti sa tehnološko-tehničkim procesima industrijske prerade pojedinih poljoprivrednih proizvoda. Matijašević. 5. Minnesota. Najveći naglasak bit će razrada potrebnih strojeva i opreme u proizvodnji škroba te njegove daljnje prerade u šećer i etanol. Niles Road. (1989): Drying and Storage Combinable Crops. Turkalov.A.

Gospodarska svojstva.R. Rječnik u opisnoj senzornoj analizi. USA 6. England 4. Učinak deflegmacije . Bailliere et Fils (ed). 2nd Edition. San Diego. Blackie Academic& Professional. LTD. I. Tehnološka zrelost.udjel. komovice i šljivovice. et all. Inc. Jackson R. Sastav i fizikalno kemijska svojstva hlapivih spojeva . UK 2.. seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 294 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Jednokratna i dvokratna destilacija-prednosti i nedostaci. Lafon J. Tumačenje rezultata kemijske analize i senzorne ocjene. (1995) Principles and Practices of Winemaking . masulja i komine. Ribéreau-Gayon P. Vježbe u praktikumu: Senzorna svojstva rakija. (2000): Handbook of Enology. Yair Margalit (1997): Concepts in Wine Chemistry. zdravstvenog stanja i zrelosti grožđa na aromatski sastav. Piggot J.D.kriterij za odjeljivanje i odabir frakcija destilata. John Wiley & Sons. Jackson D. and Looney N. Lea A.Vježbe ocjenjivanja rakija lozovače. et all. Utjecaj ekoloških uvjeta. England 5. OIV (1992) Norme de Concours Internationaux des Boissons Spiritueuses d' Origine Vitivinicole. Enzimski procesi tijekom prerade plodova i tvorba hlapivih spojeva. Chapman & Hall. The Microbiology of wine and Vinifications. Ribéreau-Gayon P. Aromatski potencijal. AG2078 KAKVOĆA RAKIJA OD GROŽĐA I DRUGOG VOĆA Koordinator modula Opis modula Predavanja: Definicija kakvoće rakija. S. Laboratorijske vježbe Kemijski sastav rakija . Chichester. John Wiley & Sons. (1999): Temperate and Subtropical Fruit Production. Stručno obrazovanje za sudjelovanje u procesu osiguranja kakvoće u proizvodnji rakija od grožđa i voćnih rakija. Couillaud P. Vakuum destilacija. (1991): Frutticoltura speciale. Cilj modula Temeljna znanja o čimbenicima kakvoće rakija od grožđa i voćnih rakija. Avanzato D. jabuke. Održivost kakvoće. Karakteristični spojevi arome grožđa. pH. Distribucija terpenskih spojeva unutar bobice grožđa. Boulton et all. (1994): Wine Science: Principles and Applications./2011. (1964): Le Cognac sa distillation. (1995): Fermented beverage Production. Paris 3. Volume 1. Tehnika i metode senzornog ocjenjivanja. LTD. James Crum. Lafon R.G. E. California 2. Kultivari vinove loze prepoznatljive arome. Obvezna literatura 1. et all. CAB/Publishing. Utjecaj predfermentacijskih tretmana i uvjeta vrenja na sastav fermentacijske arome mošta. Paris 5.. Karakteristike prikladnih sorti šljive. Preporučena literatura 1. Volume 2 The Chemistry of Wine Stabilization and Treatments. OIV (1994): Recueil des methodes internationales d` analyse des boissons spiritueuses des alcools et de la fraction aromatique des boissons. USA 3. Italy docent Pavica Tupajić znanstveno-nastavno zvanje ime prezime Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 8 12 4 6 redovito sudjelovanje u nastavi. J.. Academic Press.-B. Elementi sastava i kvalitativna svojstva. kruške. Promjene sastava terpena. Hlapivi produkti spontane malolaktične fermentacije. ed. Kemijska analiza rakija lozovače. Propisi o kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti alkoholnih pića.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. UK 6. višnje i marelice u proizvodnji rakija.. Paris 4. Zaštita kakvoće i podrijetla rakija. Stjecanje vještina za samostalna laboratorijska istraživanja u okviru predmetne teme magistarskog rada. Struktura i kemijski sastav ploda. (2000): Handbook of Enology.. REDA. komovice i šljivovice.H. Chichester. značaj i fizikalno-kemijska svojstva spojeva.

1999.: Milk quality. kontrola. čuvanje. laboratorijskih vježbi i seminara. 1995.: Advanced Dairy Chemistry. 2. Laboratorijske vježbe uključuju izvođenje osnovnih kemijskih i fizikalnih analiza mlijeka. Vol. U seminarskim radovima studenti će obraditi i prezentirati teme predviđene sadržajem modula. London.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 1995. Fox. biokemija i mikrobiologija.: Mlijeko od farme do mljekare. Skupina autora: Mlijeko-medicinski i prehrambeni problemi. Hrvatska akademija medicinskih znanosti. osposobljenost za rad u mljekarskom pogonu i laboratoriju.. potpis iz laboratorijskih i terenskih vježbi. Poznavanje fizikalnih svojstava mlijeka potrebno je radi razumijevanja interakcija pojedinih sastojaka mlijeka u tehnologiji mlijeka i mliječnih proizvoda. Preporučena literatura 1. Tratnik. Fox. F. Fox. Lj. London and New York. 2003. Lipids. Salts and Minor Constituents. New York.: Dairy Chemistry and Biochemistry.. Predavanjima je predviđeno usvajanje znanja iz područja kemijskog sastava kravljeg./2011. 2nd Ed. 3. Cilj modula Samostalnost u organiziranju proizvodnje mlijeka. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH i Hrvatski poljoprivredni zadružni savez. 1998. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 295 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 1992. Lactose. Aspen Publication. 13-70. Redoviti profesor Neven Antunac Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 14 12 - Prisutnost na nastavi (80%). modul se sastoji iz predavanja. 3-124. stjecanje znanja potrebnih za nastavak doktorskog studija. Zagreb.. Harding. Hrvatska mljekarska udruga. Uvodno se obrađuju: pojam kvalitete mlijeka i čimbenici koji utječu na kemijski sastav i fizikalna svojstva. Chapman-Hall. Hrvatska mljekarska udruga. 1998. 2. 4. 1996. P. L. Rupić. Fox. Jasmina. Kluwer Academic/Plenum Publishers.: Mlijeko – tehnologija.. Biblioteka poljoprivredni savjetnik.. Dordrecht. Obvezna literatura 1. Elsevier Applied Science Publishers. Water. 1996. 11-211. Zagreb.: Mlijeko – dobivanje. London. Studenti dio analiza izvode samostalno a dio instrumentalnih analiza biti će im demonstriran i prikazan.: Advanced Dairy Chemistry. Havranek. Havranek.L. Vol.F. Rupić. 2nd Ed. AG2079 KEMIJA I FIZIKA MLIJEKA Koordinator modula Opis modula Za stjecanje potrebnog znanja iz područja Kemije i fizike mlijeka na diplomskom studiju.F.H. 5. Chapman and Hall. 4. 3. P. J. Boston. V. V. Zagreb. Zagreb.F. Izabrane teme. kozjeg i ovčjeg mlijeka. 3-66.F. P. P. 1.: Developments in Dairy Chemistry – Proteins Vol. 2. 3. LondonGlasgow-Weinheim-New York-Tokyo-Melbourne-Madras. P. McSweeney.

Zagreb. (izabrana poglavlja) 3. F.M. M. D. AG2080 KEMIJA I KONTROLA KVALITETE HRANE ZA ŽIVOTINJE Koordinator modula Opis modula Uspješan rad u hranidbi životinja i proizvodnji hrane za životinje. http://www. Bujan. M. 2004. Školska knjiga. 26. Školska knjiga. izrađeni seminarski zadaci Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 296 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Osnove analitičke kemije.gov/div898/handbook/. Process or product monitoring and control 3. odrađene laboratorijske vježbe.Osnove analitičke kemije –upoznaje studente s osnovnim elementima postupka kemijske analize. danas je gotovo nezamisliv bez razumijevanja kemije hrane za životinje i poznavanja osnovnih elemenata sistema kontrole kvalitete. siječanj 2005.itl. London. Zagreb. Scaife. Dutour Sikirić. Homen. Kemijska analiza u sustavu kvalitete. .Kemija hrane za životinje– upoznaje studente s kemizmom i metodama analize osnovnih sastojaka hrane za životinje. Homen. B.R. Laboratory procedures in animal nutrition research.pdf. M. Laboratorijski priručnik za metode analize stočne hrane. Modul se sastoji od četiri programska dijela: .Metode analize hrane za životinje– znanja stečena u prethodnim programskim dijelovima primjenjuju se u praktičnom radu u laboratoriju. http://www. Metode procjene i tablice kemijskog sastava i hranjive vrijednosti krepkih krmiva.asft.M.H. West. 2003.ttu. 1999. Marija Bujan Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 12 12 Odslušana predavanja. J. Kemija i kontrola kvalitete stočne hrane. 22. 1994. T.2005. M. . kao i s važnošću kontrole kvalitete u očuvanju okoliša.nist. (izabrana poglavlja) 5. Skoog. Hrvatsko agronomsko društvo. Cilj modula Razumijevanje kemizma osnovnih sastojaka hrane za životinje i metoda njihovog određivanja (teoretski i praktično). S. B. Kroz seminare studenti će naučiti i obradu podataka kemijske analize. Obvezna literatura 1. M. Sikirić. Program modula "Kemija i kontrola kvalitete hrane za životinje" omogućuje studentima stjecanje temeljnih teorijskih i praktičnih znanja neophodnih za uspješan rad u struci. sc. Školska knjiga.Kontrola kvalitete hrane za životinje– upoznaje studente sa sistemima kontrole kvalitete koji se primjenjuju u tvornicama i laboratorijima za analizu hrane za životinje. Kaštelan-Macan. Galyean. An introduction to agricultural biochemistry. Chapman & Hall. Zagreb. 4. Holler. skripta za studente Agronomskog fakulteta. (izabrana poglavlja) 4.edu/home/mgalyean/lab_man. poglavlje 6. Šesto izdanje. (izabrana poglavlja) 2. Interna skripta Zavoda za hranidbu domaćih životinja 2. te upoznavanje s procesom kontrole kvalitete omogućuje studentima daljnji uspješni rad u struci. Engineering statistics handbook. Zagreb. Pine. Organska kemija.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.2. Chesworth./2011.J. Stuchbury. u pripremi Prof. J. Polaganje ispita studentima će se olakšati kroz kolokvije iz laboratorijskih vježbi i izradu seminarskih zadataka. 1998. NIST. D. Studenti će biti upoznati i s osnovnim statističkim metodama za praćenje kvalitete. Preporučena literatura 1. dr.L. . D. Grbeša.A.

kemijskim procesima i svojstvima pojedinačnih grupa spojeva zastupljenih u moštu i vinu. Beograd. W. mošta i vina. Wurdig. 1989 V. IRO „Građevinska knjiga“. 1997 G. „Wine analysis and production“. Radovanović: Tehnologija vina. Chapman n & Hall. Margalit „Wine chemistry“. Ulmer. 1995 297 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Woller „Chemie des weines“. Zoecklein et al. Nakladni Zavod Globus. Detaljnom analizom pojedinačnih grupa i unutar grupa spojeva pokušat će se što jasnije objasniti njihov utjecaj na kakvoću vina. Zoričić: Podrumarstvo. 1996 docent Ana Jeromel Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 20 Kolokvij Način polaganja ispita Preporučena literatura Pismeno Usmeno ☑ 1. 2. 4. R. Boulton et al. „Principles and practices of winemaking“. Y./2011. AG2081 KEMIJA MOŠTA I VINA Koordinator modula Opis modula Slušanjem ovog modula studentima će biti dostupna suvremena znanja o kemijskom sastavu grožđa. 3. 1995 2. 1986 M. Chapman n & Hall. The wine appreciation guild ltd. Obvezna literatura 1. B. Zagreb. R.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Cilj modula Teoretsko i praktično obrazovanje na području kemije mošta i vina koje treba omogućiti samostalnu primjenu stečenih suvremenih znanja.

Bohn. Madison. Method of Soil Analysis (1982): Part 2 – Chemical and Microbiological Properties. Nastava se izvodi predavanjem (15 sati). Tan (1998): Principles of Soil Chemistry. (1991): Priručnik za pedološka istraživanja. Inc. Konkretno. Prentice Hall. o tlu kao prirodnom tijelu i promjenjivo produktivnom staništu za rast i razvoj biljaka. USA –odabrana poglavlja Preporučena literatura 1.L. USA 3. glavne elemente u tlu.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. H. Third Edition. USA 4 Nyle C. Ray R. Duchaufour P. to je primjena kemijskih načela na istraživanje tla kao prirodnog tijela i biljno-proizvodnog ili neproizvodnog prostora.H. Copyright 1998 by Marcel Dekker. te terenskim i laboratorijskim vježbama (1+10 sati). Kim H. Brookfield. pedosfere i zemljišta u biljno-proizvodnom i neproizvodnom okolišu. A. Second Edition. Škorić. John Willey and Sons. McNeal. Fakultet poljoprivrednih znanosti. Revised and Expanded. B.L. uvažavajući prostornu zastupljenost tla. Weil (2002) The Nature and Properties of Soils. te dinamike prirodnih i/ili čovjekom induciranih kemijskih procesa u tlu i u sustavu geološko-litološki supstrat-tlo-biljkaatmosfera.Laboratorijske vježbe obrađuju problematiku sastava i kvalitete mineralne i organske tvari tla klasičnim i instrumentalnim analitičkim metodama. Na terenskim vježbama studenti se upoznaju s uzimanjem uzoraka tla iz pedoloških jama i prosječnih uzoraka tla. G. Canadian SSS. ( 2004 ): Kemija tla interna skripta. sastav i kvalitetu mineralne i organske tvari. AG2082 KEMIJA TLA Koordinator modula Opis modula Ovim modulom uči se o kemijskom sastavu i značajkama pedosfere. ASA. 13th edition.A.. O’Connor. Page. Miller and D. New Jersey 298 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . New Yourk 2. sorpciju tvari u tlu i pufere. Second Edition. te važnost i funkciju organizama za transformaciju mineralne i organske tvari. Redoviti profesor Aleksandra Bensa Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 17 12 1 Obavezna predavanja. Keeney. odabrana poglavlja. Brady. (1998): Handbook of Pedology. Predavanja uključuju definiciju i funkciju tla. terenske. Balkema Publishers. Cilj modula Znanje iz modula je temelj tumačenja geneze i evolucije tala. Carter.A.L. važnost zraka u tlu i oksidacijsko redukcijske procese. Zavod za pedologiju Agronomski fakultet. (1985): Soil Chemistry. Ž. Zagreb 4. SSSA. Zagreb 2. R. prijevod s francuskog na engleski. Edited by A. All Rights Reserved 3 Soil Sampling and Methods of Analysis (1993): Edited by Martin R. otopinu tla. laboratorijske vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Obvezna literatura 1. Wiskonsin.R. samo odabrana poglavlja./2011. A. Vidaček.

Looney. http://tfpg.. Neumann. 1991.. ISBN 0-85199-271-4 2. New York 3. lupinaste i jagodaste voćnevrste. mineralna ishrana. Ferree. (eds. CABI Publishing.htm Frutticoltura speciale. tehnološke specifičnosti.) 1986. dr. 1997. Temperate-zone Pomology. 2.integriranu proizvodnja voća i organsku proizvodnju voća. (eds. 1978. 1989.psu.) 1999.C.E. Cherries: Crop Physiology.edu/introduction/pdf.cas. Modul obuhvaća jezgrićave.D.. regulacija rasta i rodnosti. Physiology of Temperate Zone Fruit Trees.N.J (eds. Freeman (ed. D. Production and Uses. W. biološke i ekološke pretpostavke takvih proizvodnji. (eds. fiziološke osnove reza. ISBN 95397191-0-0 Preporučena literatura 1. N. Partenon – Beograd. Fragaria – Zagreb. prof. CABI Publishing. uzgojni oblici. Westwood. AkademieVerlag. P. endogeni hormoni i regulatori rasta). ISBN 86-7157-159-9.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. John Wiley & Sons. M. .Fiziologija voćaka i ekološki utjecaji (Cvatnja. sc. svjetlosti i temperaturi). Physiologie der Obstgeholze. Upoznavanje s fiziološkim procesima interne regulacije i tehnološkim postupcima koji omogućuju održavanje prikladne ravnoteže između rasta i rodnosti. .E.Osobine perspektivnih i gospodarski važnih podloga i sorata. 5./2011. 3. rast i razvitak ploda. A. ISBN 0-85199-592-6 4. izv. . Šljiva. M. Obvezna literatura 1. Warrington. 1996.Specifičnosti tehnologija proizvodnje voća za različite namjene. odnos prema vodi. D. koštićave. Webster. M. 4. REDA – Roma.) 2003. R. Zlatko Čmelik Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa Način polaganja ispita 28 2 6 12 8 4 Pismeno Usmeno ☑ ☑ Cilj modula Detaljno upoznavanje s gospodarski važnim voćnim vrstama koje se uzgajaju u kontinentalnom području Republike Hrvatske. CABI Publishing. G.H. Pennsylvania Tree Fruit Production Guide. Friedrich. Looney. Production and Uses. Apples: Botany.. D.Sustavi uzgoja (podizanje voćnjaka. N. Jackson. AG2083 KONTINENTALNO VOĆARSTVO Koordinator modula Opis modula Modul obrađuje sustave održive proizvodnje kontinentalnih voćnih vrsta . I. Temperate and Subtropical Fruit Production. s ciljem ostvarivanja visokih i stabilnih priroda plodova visoke kakvoće. Vogl. ISBN 0-85198-936-5 5. Berlin 299 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Za svaku voćnu vrstu proučavaju se: . Sorte krušaka u suvremenoj proizvodnji.. te potencijal proizvodnog prostora Republike Hrvatske za suvremenu proizvodnju voća. Faust.) Mišić. Gliha.) 1996.

Čubrić Čurik.) konzervacijske genetike i korištenje računarskih programa primjenjivanih u konzervacijskoj genetici.. U modulu će biti obrađena i napredna poglavlja kao što su inbriding depresija.I. Obvezna literatura 1. Interna skripta . Modul obuhvaća osnove konzervacijske genetike (osnovni pojmovi. forenzička genetika. 2001. B. Conservation genetics of animals: Curik I. DeSalle R Columbia Univ. SAS Institute. PowerMarker. Geneclass2. Microsat. J. 2002. Clarke GM. Conservation Genetics in the Age of Genomics. 2005-2006. forenzička genetika. Demography and Viability of Fragmented Populations: Edited by Young AG. 2005. A. 3. Genetix./2011. Boston. ali i fenotipska svojstava te parametrima procijeniti iz pedigre podataka. Baumung R. Zagreb. struktura populacije). 2000. Pedig. Sölkner J. adaptabilna varijabilnost. Briscoe DA. Specifičnost modula biti će naglasak na procjeni genetskih parametara koji se odnose na molekularne markere. Kolak. Princeton University Press. strategije konzervacije. Edited by Amato G.Wiley & Sons. Ballou JD. razlozi konzervacije. Z. Bishop M. adaptabilna varijabilnost. Genetics of Populations: Hedrick PW.sc. 2004. Press. Endog.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. olovka i kalkulator) studenti će analizirati podataka pomoću računala (Genepop. 4. vježbe u praktikumu (90%) i seminar (100%) Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 300 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . i Cubero. 2000. 3.. itd. 2006. 2005. Pored teoretskih predavanja i klasičnih vježbi (papir. New York. Doc. Ino Čurik Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 32 12 8 8 Predavanja (60%).M. Čurik. Román. Jones and Bartlett. laboratorijske vježbe (90%). Genetic Structure and Selection in Subdivided Populations: Rousset F. Rosenbaum H. 2. V. Cambridge University Press. Tores. Šatović. Ryder O. Sjemenarstvo 3-4: 165-184 Preporučena literatura 1. Handbook of Statistical Genetics: Edited by Balding DJ. U izradi.kolekcija svih prezentacija (power point) predavanja i vježbi "Konzervacijska genetika" uz dodatni tekst. 4. a preko seminara i "analize slučaja" biti će poticani ka razvijanju govornih i kreativnih sposobnosti te kritičkog načina razmišljanja. I. Analiza molekularne varijance (AMOVA) i testiranje homogenosti molekularne varijance (HOMOVA) na temelju RAPD biljega. Šatović. Autori: I.dr. 5. NTSys. Genetics. 2. genetika idealne populacije. Structure).. MA. Cilj modula Osnove i napredna poglavlja (inbriding depresija. AG2084 KONZERVACIJSKA GENETIKA Koordinator modula Opis modula Modul konzervacijska genetika predložen je kao odgovor na sve veće potrebe i zahtjeve javnosti za očuvanjem bioraznolikosti populacija životinja biljaka te činjenice da na Sveučilišnoj razini na području konzervacijske genetike u Hrvatskoj do sada nije bilo srodnih predmeta (modula). Introduction to Conservation Genetics: Frankham R. FSTAT.. Cannings C. Z. Cambridge University Press (0521639859).

Omed (2000) Forage Evaluation in Ruminant Nutrition. terenske vježbe i seminarski rad. Chalcombe Publications..E. Allen. gubitci hranjiva sušenjem. Odabrana poglavlja. B. Skripta. Hopkins. gubici hranjiva siliranjem) kao i hranidbena vrijednost silirane krme (kemijski sastav. Obvezna literatura 1. Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu. (2000. T. I.J. Čižek./2011. P. konzumacija). Čobić. Oxford. konzerviranje voluminozne krme sušenjem. Doc. (1979. odrađene laboratorijske vježbe. W. E. S. Owen.. D. J. J. Kilkenny (1980. Berlin Heidelberg New York.) Proizvodnja krmnog bilja. Modul se izvodi putem predavanja. McDonald. U poglavlju konzerviranje voluminozne krme sušenjem obrađuje se tehnologija proizvodnje sijena. D. AG2085 KONZERVIRANJE VOLUMINOZNE KRME Koordinator modula Opis modula Modul se izvodi u 4 poglavlja: uvod u konzerviranje voluminozne krme. CABI Publishing.) Proizvodnja i korišćenje silaže u ishrani stoke. 2nd edition Marlow. 3. Heron (1991. laboratorijskih vježbi. 3. Odabrana poglavlja.R. Odabrana poglavlja 6. Bačvanski. Katalinić. (1989. U poglavlju metode ocjene hranidbene vrijednosti krme studentu se daje pregled najčešće korištenih metoda za ocjenu hranidbene vrijednosti konzervirane voluminozne krme. Granada Publishing. R. Axford.F. fizikalni i kemijski procesi tijekom siliranja (aktivnost mikroorganizama. Brčić (2000.) Grass. S. S. Givens. U poglavlju konzerviranje voluminozne krme siliranjem obrađuju se čimbenici o kojima ovisi hranidbena vrijednost silirane voluminozne krme (vrsta kulture za siliranje. its production and utilization. aditivi).R.) Feeding Beef Cattle. Marina Vranić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 19 3 5 3 Odslušana predavanja.H. tehnološka zrelost usjeva za siliranje. 5. u odabir kultura prema pogodnosti za sušenje/siliranje. (1998. its Production and Utilisation. Henderson. Odabrana poglavlja. probavljivost.) The Biochemistry of Silage. Odabrana poglavlja.. fizikalni i biokemijski procesi tijekom sušenja krme. British Grassland Society. D.J. Pejaković. J.sc. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. J. (1983.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Blackwell Scientific Publications.. skladištenje.. CAB International. Cherney.I. Vučetić. Matsushima. D.) Spremanje sjenaže. (1964.dr. te utjecaju pojedinih agrotehničkih zahvata i faza fitofenološke zrelosti na kvalitetu biljnog materijala za konzerviranje. Nolit Beograd. 4. H. odabrana poglavlja Preporučena literatura 1.. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 301 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .) Grass for dairy Cattle.E. A. Odabrana poglavlja 2. Holmes.M.K. Cherney.. Cilj modula Slušanjem modula «Konzerviranje voluminozne krme» student stječe osnovna znanja za razumijevanje čimbenika koji utječu na hranidbenu vrijednost konzervirane voluminozne krme.) Planned Beef Production. Odabrana poglavlja 2. 7.) Grass.. A. terenskih vježbi i putem seminarskog rada. konzerviranje voluminozne krme siliranjem i metode ocjene hranidbene vrijednosti konzervirane voluminozne krme. U uvodnom dijelu studenta se upućuje u gospodarsko značenje konzerviranja krme kao sirovinske osnovice za animalnu proizvodnju. 2nd edn.

: Prokaryotic Nitrogen Fixation – A Model system for the Analysis of a Biological Process.J. Navedeni glavni programski dijelovi uključuju: mjesto biološke fiksacije dušika u kruženju dušika. 1999. Hooykaas.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.:Biological Fixation of Nitrogen for Ecology and Sustainable Agriculture.: Highlights of Nitrogen Fixation Research. G. H. monotropoidne i erikoidne mikorize. AG2086 KORISNE ASOCIJACIJE BILJAKA I MIKROORGANIZAMA Koordinator modula Opis modula Biljke žive u asocijacijama sa korisnim mikroorganizmima i u prirodnim i u antropogenim ekološkim sustavima. Bothe. izolacija i identifikacija kvržičnih bakterija. Hernandez. E. H. ovakve asocijacije dobivaju sve veći značaj.molecular biology of model plant-associated bacteria.. značaj inokulacije leguminoza. Cilj modula Asocijacije biljaka sa korisnim mikroorganizmima imaju vrlo zanačajnu ulogu u održivoj poljoprivredi koja teži smanjenoj primjeni agrokemikalija i što većem iskorištavanju prirodnih procesa. 2000./2011. G. 3. A. Metode za procjenu učinkovitosti simbioznih asocijacija. Osnovni cilj je upoznavanje studenata sa organizmima i procesima koji su uključeni u ove asocijacije. Elsevier.broj Naziv 1. Puhler. Osnovni sadržaj modula obuhvaća fundamentaln i primijenjena istraživanja vezana uz biološku fiksaciju atmosferskog dušika i mikorizne asocijacije. cjepiva i nokulacija). Spaink. Obziorm da je za poljoprivrednu proizvodnju najznačajnija simbiozna fiksacija dušika najveći dio predavanja odnosi se na ovu problematiku..S. A. rasprostranjenost leguminoza i njihov ekonomski značaj. Obvezna literatura red. 2002. Glavni programski dijelovi modula su uvod u biološku fiksaciju dušika.. U uvjetima suvremenog razvoja poljoprivrede. asocijativna i asimbiozna fiksacioja dušika te mikorizne simbioze. vježbe). Preporučena literatura red.: The Rhizobiaceae. E. 2. Springer-verlag Berlin Heilderberg 1997.: Nitrogen fixation at the Millennium. P. tipovi simbioznih asocijacija. nodulacija. 2. struktura i funkcija nitrogenaze i hidrogenaze. seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 302 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Martinez. stupnjevi infekcije i razvoj kvržica. taksonomija kvržičnih bakterija. značaj i glavna obilježja asocijative fie. biokemija BNF.J. Kondorsi. značaj simbiozne fiksacije dušika za poljoprivrednu proizvodnju. Izvanredni profesor Sanja Sikora Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 42 8 8 2 Redovito pohađanje nastave (predavanja. Kluwer Academic Publishers. A.. Triplett. Leigh. arbutiodne.W. Legocki.broj Naziv 1.J.. simbiozna fiksacija dušika (članovi simbioze.Horizon Scientific Press.

Drever J. Washington. 2. Surface and Groundwater Environments. Posebnu tematsku cjelinu čini geokemija vode u kojoj se studentima tumače osnovni kemijski procesi i odnosi vode i čvrste faze./2011. (2003): Zaštita voda. Udžbenik Sveučilišta u Zgrebu i Hrvatsko društvo građevinskih inžinjera. (2000): Hidrologija.C. Third Edition. ribnjačarstvu i dr.. Romić D. s gledišta onečišćenja okoliša voda se pojavljuje i kao uzročnik i kao žrtva. Assessment. Obvezna literatura 1. Udžbenik Sveučilišta u Zgrebu i Rudarsko – geološko . Interna skripta. Cilj modula Ciljevi modula je prenijeti studenti nova znanja o kompleksnim odnosima između vode i poljoprivrede s posebnim naglaskom na zaštitu okoliša. Ginn J. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 303 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .(2003): Soil. Žugaj R. Boulding J. Tedeschi S (1997): Zaštita voda. 2. Upper Saddle River. uključujući i zakonodavstvo. AG2087 KORIŠTENJE I ZAŠTITA VODA Koordinator modula Opis modula U ovom modulu studenti se upoznaju s problemima složenog i dinamičnog odnosa vode i poljoprivrede. a zatim specifično s obzirom na posebne namjene i korištenje u poljoprivredi. Ukazuje se na postupke i uzgojne mjere u poljoprivrednoj proizvodnji koji vode zaštiti površinskih i podzemnih voda. Prevention and Remediation.S. Zavod za melioracije Agronomskog fakulteta. 3. U kontekstu korištenja vode u poljoprivredi. U programskom dijelu Kvaliteta vode ta se tema razmatra prvo kao globalni problem. Preporučena literatura 1.I.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.naftni fakultet. D. Izvanredni Profesor Davor Romić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 8 10 4 4 Pohađanje predavanja i vježbi prema statutu fakulteta te izrada seminara. Vadose Zone and Groundwater Contamination. Modul je strukturiran tako da se studenti najprije upoznaju s osnovama mehanike fluida i hidrologije kao temeljnim znanostima za razumijevanje otjecanja vode.R. Prentica Haall. U dijelu Izvori onečišćenje i zaštita vode tumače se potencijalni izvori onečišćenja.(2002): The Geochemistry of Natural Waters. te mjere zaštite s posebnim naglaskom na poljoprivredu. Lewis Publishers. Nakon toga se upoznaju s hidrologijom podzemnih i površinskih voda. U zasebnom programskom dijelu modula tumače se specifični načini korištenja vode u poljoprivredi: navodnjavanje u uzgoju bilja.

ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Drugo dopunjeno izdanje. batat . Ljubljana Redovito pohađanje predavanja. Čakovec Preporučena literatura 1. The Sugar Beet Crop./2011. Orlando 5. cikorija. Stanaćev S. Modul omogućuje studentima razumijevanje primijenjenih agrotehničkih mjera i management usjeva.. The Potato Crop. K. ČZP Kmečki glas. Knauer. Studenti trebaju moći razviti i prihvatiti proizvodne tehnike koje ih osposobljavaju za proizvodnju ovih kultura. Chapman & Hall.. fiziološke i tehnološke čimbenike formiranja prinosa ovih kultura. Heyland. Hrvatski zadružni savez. D. teoretska i praktična znanja o cilju proizvodnje ovih kultura.. Paul H. Diepenbrock. London 4. Povrćarstvo.. Lešić. Zagreb 5. yam). taro. Scott. Nolit. Cook.monografija (ur. Skupina autora (1986). (1987). Beograd 3. G. Academic Press. A. Naučna knjiga. Ulmer. (2000). cassava) i gomoljače (krumpir. kao i za znanstveno-istraživački rad. Potato physiology. K. Ružica i suradnici (2004). (1993). U sklopu modula studentima se kroz predavanja. Kus M. Šećerna repa – biološke i fitotehničke osnove proizvodnje. Bolf M. Petar Spasić). M. Chapman & Hall. Jugošećer. obavljene vježbe. Li (1985). Auflage). Skupina autora (1992). (3. vježbe u praktikumu i terenske vježbe daju specijalistička. Šećerna repa . R. Zrinski. razraditi biološke. (1992). Harris P. Beograd 2. London 2. Cilj modula 10 10 4 Redoviti profesor Milan Pospišil Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 Cilj modula je studentima dati pregled različitih vrsta korjenjača i gomoljača. Stuttgart 3. W. uspješno izrađen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 304 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Beograd 4. formiranje prinosa i željenu kvalitetu. Razmatra se utjecaj okolišnih biotskih i abiotskih čimbenika na rast i razvoj usjeva.-U. N.. (1999). Krompir. Buturac I. Spezieller Pflanzenbau.slatki krumpir. (1979). AG2088 KORJENASTO-GOMOLJASTE KULTURE Koordinator modula Opis modula Modul korjenasto-gomoljaste kulture obuhvaća dvije skupine kultura: korjenjače (šećerna repa. Obvezna literatura 1. regionalnoj važnosti proizvodnje i okolišnim problemima proizvodnje. Posebno ratarstvo 1 i 2. Fischbeck. Proizvodnja krumpira.

rješavanje problemima iz stvarnosti. L. Primjena metode u izradi dva prohtjevna. (1995): Designing Parks Amsterdam Preporučena literatura 1. (2003): Modern Landscape. Odabir zadataka . New York. Branka Aničić Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Programski – analitički . Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar/studio Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 18 38 4 Obvezna literatura 1. AG2089 KRAJOBRAZNO OBLIKOVANJE STUDIO I Koordinator modula Opis modula Konceptualni pristup izradi projekta. Tematski obuhvaćaju područja iz gradskog krajobraza. London 2. na većim i više kompleksnijim zadacima. International Landscape Design./2011. Edition Topos. Spens. sc. Contemporary Landscapes in the World. Tokyo 1990 Redovno pohađanje predavanja i vježbi. dr. Baljon. Krajobrazna osnova kao sinergijski produkt socijalnih potreba i prostornih uvjeta. Parks – Green urban space in European cities.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.sintezni dio radnog procesa. M. Cilj modula Razviti oblikovno-planerske sposobnosti studenta na višoj razini. složena projekta u urbanom prostoru (Trg i Gradski park). redovna predaja i pozitivna ocjena seminarskih radova Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 305 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 1991 2. 6 prof. München 3.

Tokyo 1990 Redovno pohađanje predavanja i vježbi. Međuodnos krajobrazno oblikovanje. New York. Land and Environmental Art. (2003): Modern Landscape. International Landscape Design. Spens. dr. sc. ograničenja zbog funkcionalnosti. M. Pojam jedinstva oblika i funkcije. Nova nastojanja u oblikovanju i njihovo ignoriranje društvene predodređenosti gradskog krajobraza. Mogućnost dosljedne primjene jedinstvene forme u određenom rješenju. Cilj modula 38 2 prof.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Obvezna literatura 1. redovna predaja i pozitivna ocjena seminarskih radova Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 306 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . obima zadatka ili prostornog konteksta. London 2. Branka Aničić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar/Studio Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 Glavni cilj je osposobljavanje za alternativno razvijanje rješenja na osnovi složenost – jednostavnost uz istodobno istraživanje na relaciji adekvatnost oblika i sadržaja. Land Art i srodni trendovi. Contemporary Landscapes in the World. London Preporučena literatura 1./2011. Usporedno razvijanje sposobnosti za prezentaciju rješenja u raznim grafičkim tehnikama. 1991 2. AG2090 KRAJOBRAZNO OBLIKOVANJE STUDIO II Koordinator modula Opis modula Glavni naglasak je na teoretskim vidicima oblikovanja. Konceptualizacija zelenog sustava većeg grada usporedno na mediteranskom i kontinentalnom području s istodobnom razradom glavnih krajobraznih sastojina.

Lange H.. Steiner. U studiju radi se na pripremi krajobraznog (općinskog/županijskog prostornog) plana. McHarg I. Svaka grupa radi na vlastitom konceptu uređivanja prostora.STUDIO Koordinator modula Opis modula Modul sastoji se od dva dijela: predavanja i seminarski rad – studio. pregledom sadašnjeg krajobraznog planiranja u Evropi i svijetu. London 4.Van Nostran Reinhold. Jančič. McGraw-Hill 3. I. Riedel W. (2002): Landschaftsplanung. M. AG2091 KRAJOBRAZNO PLANIRANJE . pripremi se baza podataka. međunarodnim konvencijama s područja uređivanja krajobraza. An Ecological approach to Landscape Planning. Ljubljana: Ministry of Environment and Physical Planning. Marušič. strukturna analiza. Cilj modula Student usvaja vještine i sposobnosti izrade krajobraznog (prostornog) plana Vlada koncipiranjem razvojnih scenarija. Plan grupa izlaže i brani pred komisijom (dva do tri nastavnika). (Regional distribution of landscape types in Slovenia). (1969): Design with Nature. 3. National Office for Physical Planning.. prof. zakonskim okvirima krajobraznog (i prostornog) planiranja. (1987): Landscape Planning. (2004): Krajinsko planiranje. Rad u studiju i obrana su osnova za ocjenu. Lyle.. D. Ogrin.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011. Marušič. J. Svake godine uzima se nova općina. F. transformacijom razvojnog programa u prostorne kategorije i analizom prostora u pogledu mogućnosti realizacije razvojnog programa uz uključivanje zaštitnih mjera. Spektrum – Akademischer Verlag 2. Biotehniška fakulteta.sc. (1985): Design for Human Ecosystems. 2. (1999): The Living Landscape. U predavanjima se upoznaje s razvojem planerskih metoda i povijesti krajobraznog planiranja. Turner T. slijedi obilazak terena. (1998): Methodological bases. New York 307 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .dr. Studio završava izradom krajobraznog (prostornog) plana. Hutchinson.T. J. Ljubljana Preporučena literatura 1. Studenti se podjele u grupe po 3 – 5. izrade se modeli privlačnosti i ranjivosti. Janez Marušič Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar/Studio Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 18 34 8 Izrađen seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Obvezna literatura 1.

Upoznaju značajne aspekte mikroklime u proizvodnji krmnih kultura: svjetlo. K. voda. Također upoznaju višegodišnje krmne kulture. te defolijacija i njen utjecaj na rast i razvoj. 5. teorija vegetacijskog vrha. USA. sortama. Lucerna. and Lacefield. zrak. terenske vježbe. Grupa autora: 1986. interpolaciju. načinima proizvodnje i korištenja. Izvanredni profesor Dubravko Maćešić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 26 20 6 8 Uredno izvršene obveze: predavanja. M. njihov značaj. Sastavljanje i sjetva djetelinsko-travnih smjesa. 1986. gubitcima u proizvodnji i korištenju. silaža. interakciji u stočarstvu. Kako postići kakvoću svježeg sirovog mlijeka zadanu pravilnikom. planom proizvodnje i korištenja. 5. Štafa.1999. površinama. sjenaža. 308 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . obrokom po sezonama. mjesto u proizvodnji i korištenju. zatim tehnologija proizvodnje sjemena. te proizvodnju sjemena za vlastite potrebe i za tržište. PPI. plodoredu. Travnjačka flora i njena poljoprivredna vrijednost. Čižek. Šoštarić-Pisačić. Zg. Zg. Krmno bilje. namjensku i modificiranu proizvodnju kvalitetne krme za namirenje potreba stada u različitim agroekološkim uvjetima. interpolacijom i u slijedu. G. 1968. njihovu kakvoću. 3. 4. kserofitizam i prilagodbe. brašno. odnosu spram poljoprivredne i glavne površine. Cilj modula Osposobljavanje studenata za intenzivnu. vježbe. Z. te interpolacijom i proizvodnjom sjemena. smrzavanje i promjene u protoplazmi. kombinacije sa svrhom boljeg korištenja kapaciteta. Alabama. (urednik) 1994. Practical forage concepts. Obvezna literatura 1. USA Fahey. prinose. sijeno. 2002. Zg. načine konvencionalne i reducirane obrade. Ball. Ball. 1998. zrno. U specijalnom dijelu studenti se upoznaju sa posebnostima i karakteristikama krmnih kultura. naknadne i postrne kulture. K. B. plodored i proizvodnju sjemena nekih kultura. Zg. Bg Stjepanović. 4. Zg. proizvodnja u slijedu s preciznim kalendarom korištenja u slijedu prema potrebama stada. Proizvodnja krmnog bilja. Hoveland. seminar. ASA. rane jare.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. vrstama i kategorijama stoke. evaluation and utilisation. CO2 . Mišković. silaža. 1970. karakteristikama. Šoštarić-Pisačić. Kod korjenasto-gomoljastih kultura upoznaju se sa tipovima. Upoznaju ozime i jare žitarice. D. Poljoprivredni savjetnik. i Kovačević. krmne smjese i monokulture za namjensko korištenje: zelena krma. D. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. G. Os. suša. 3. sjenaža. zahtjevima prema klimi./2011. Skripta. 2. tlu. temperatura. turbulencija. te cijenom koštanja. načinima korištenja: zelena krma. te mahunarke za namjensku proizvodnju krme u slijedu. Southern forages. J. AG2092 KRMNE KULTURE Koordinator modula Opis modula U uvodu modula Krmne kulture studenti se upoznaju o značenju krmnih kultura. C. 2. 2000. 1970. sijeno. J..(Krmni slijed) HMU. Forage quality.

D. plodored. G. Uspješni inputi dušika kroz biološku fiksaciju u praksi vode ka ekonomski opravdanoj i ekološki prihvatljivoj proizvodnji kvalitetne hrane. Ball. U specijalnom dijelu studenti se upoznaju sa posebnostima i karakteristikama kultura za remize u sezoni. zaštita prirodnih resursa. Krmno bilje. Lovstvo Docent Darko Uher Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 4 6 16 Uredno izvršene obveze: predavanja. CO2. Practical forage concepts. načine konvencionalne i reducirane obrade. Z. a da se pri tome ostvare zadovoljavajući prinosi kvalitetne hrane za potrebe prehrane divljači. Southern forages. silaža. djeteline) u proizvodnju krme za remize mogu se ostvariti znatne uštede u sve skupljoj gnojidbi mineralnim dušičnim gnojivima. sjenaža. Gűnter Clauβen (1998).. 2. plodoredu./2011. Tucak. 2002. Hoveland. seminar. Stjepanović. and Lacefield. Štafa. naknadne i postrne kulture. brašno. G. Z.. načinima proizvodnje i korištenja te interpolacijom.. silaža. Upoznaju značajne aspekte mikroklime u proizvodnji kultura za remize: svjetlo. Kod korjenasto-gomoljastih kultura upoznaju se sa tipovima. Popović. M. sortama. kombinacije sa svrhom boljeg korištenja kapaciteta krmnih smjesa: zelena krma. zrak.. zrno. AG2093 BILJNE VRSTE U LOVIŠTU Koordinator modula Opis modula U uvodu modula „Biljne vrste u lovištu“ studenti se upoznaju o značenju kultura za remize. G. A. Trave za proizvodnju krme i sjemena Stjepanović. Upoznaju se i s višegodišnjim drvenastim kulturama koje služe ne samo za prehranu divljači već i kao sklonište za divljač od predatora (vuk). temperatura zraka i tla. Hannover 309 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . sijeno. vježbe. Soja Mustapić i sur. Alabama. Bukvić. interpolaciju.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Također upoznaju višegodišnje kulture. njihov značaj. planom proizvodnje i korištenja. PPI. C. S. rane jare. Cilj modula Osposobljavanje studenata za proizvodnju kvalitetne hrane za namirenje potreba divljači u različitim agroekološkim uvjetima Republike Hrvatske. terenske vježbe. Ball. USA. 4. Vratarić. USA 3. proizvodnja u slijedu s preciznim kalendarom korištenja u slijedu prema potrebama divljači. soja. sijeno. makro i mikroelementi. 2. Štafa. sigurnost. Lucerna Mišković. Obvezna literatura 1. mjesto u proizvodnji i korištenju. M. Sudarić. tlu. prinose. sjenaža. B. načinima korištenja: zelena krma. Zimmer. 5. vrstama divljači. te mahunarke i njihovu kakvoću. D.. voda. (2004). Upoznaju ozime i jare žitarice.. 1986. lupina. ekonomičnost i socijalna prihvatljivost sistema. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. zahtjevima prema klimi. karakteristikama. 3. R. (2008). potrebama na hrani za divljač. M. površinama. Bukvić.1999. Simbiozna fiksacija molekularnog dušika u potpunosti udovoljava glavnim zahtjevima gospodarenja tlom kao što su: produktivnost... Feldreviere gestalten. M. (2000). (2009). bob. grahorica. Uključivanjem mahunarki (grašak..

ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. poklanjajući posebnu pažnju osjetljivosti takvog eko-sustava uz očuvanje i poticanje raznolikosti biljne i životinjske populacije. Naučna knjiga Bg. B. Forage quality. PPI. J. Dubravko Maćešić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 14 4 4 6 Uredno izvršene obveze: predavanja. u Zg. and Van Wieren. Lucerna. HLS. Zg Štafa. ekstremnih klimatskih uvjeta. 4. a veliki je i interes za lovni turizam. Ball. silaža.E. 4. sjenaža. Grass and Forage Science Journal . Tijekom studija studenti će upoznati agrotehniku proizvodnje. u kontroliranom uzgoju ili prirodnim rezervatima gdje obitava divljač. posebice u kritičnom zimskom periodu i u rano proljeće. vježbe. Čižek. Hoveland. D. Bakker./2011. USA. G. Kako postići kakvoću svježeg sirovog mlijeka zadanu pravilnikom. 5. proizvodnja i korištenje krmnih kultura u lovištima. 2002. 1986.(Krmni slijed) HMU. te proizvodnja i korištenje nekih zrnatih kultura kao koncentrata. S. Z. Sveuč. a koje se koriste za prehranu različitih vrsta divljači. and Lacefield. DeVries. Mišković. višegodišnje trave itd. Kluwer A. D. Nova zemlja Os. C. G. ali i zaštiti poljoprivredne usjeve i šumske nasade od šteta. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 310 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Skripta. Obvezna literatura 1. kao i na opće stanje lovne. seminar. Zg. žitarice. Fahey. evaluation and utilisation. Lovstvo. 2000. Docent dr. konzerviranje proizvedenih viškova kao sijeno. na rubnim područjima uz naselja. Preporučena literatura 1. (urednici) (1998) Grazing and Conservation Management. Practical forage concepts.F. Stjepanović. 3. J. 2. jednogodišnje i višegodišnje krmne mahunarke. Ball.službeni časopis BGS-a i EGF-a. te rekreaciju ljudi koji žele uživati u prirodi i divljim životinjama izbalansiranim i pažljivim uzgojem krmnih kultura može se poboljšati kakvoća prirodnog staništa divljači. 1998. terenske vježbe. Najvažnija mjera za povećanje kakvoće prehrane divljači je osiguranje kvalitetne voluminozne krme tijekom cijele godine u slijedu. ali krmne kulture su značajne i kao sklonište i utočište za divlje životinje.. AG2093 KRMNE KULTURE ZA PREHRANU DIVLJAČI Koordinator modula Opis modula Modul «Krmne kulture za prehranu divljači» obuhvaća najznačajnije krmne kulture koje se koriste se za namirenje potreba za kvalitetnom voluminoznom krmom tijekom vegetacije.P. USA 2. 3. trofejne ili uzgojne divljači. (urednik) 1994. Alabama. M. Kako u RH postoji oko 1000 lovišta. a bolja prehrana može se odraziti na veličinu populacije po jedinici površine. te najznačajnije morfološke i biološke osobine najvažnijih krmnih kultura: korjenasto– gomoljaste. M.P. Southern forages. krmne kupusnjače. Cilj modula Suvremeno gospodarenje. Grupa autora: 2004. Krmno bilje. 1970. Raznoliki biljni pokrov štiti divljač od predatora. Proizvodnja krmnog bilja.1999. sc. 5.. ASA.

Bonacci. 1-359. Savezni zavod za zaštitu spomenika kulture. U novije vrijeme. (1986): Polja u kršu – utjecaj rada čovjeka na promjenu hidrološkog režima. Ljubljana 2. O. Kjniga III (Prilog hrvatskoj krškoj terminologiji). i Mrak. Bonacci.7-106. Gams. O. nalazeći u njemu prirodno stanište i gospodarski ga iskorištavajući. Aničić. 34. Gams. pedološke i vegetacijske) i antropogenim utjecajima (način gospodarenja) ovog iznimno osjetljivog prostora. Zagreb Preporučena literatura 1. str. uočljiva je sve veća potreba za njegovom zaštitom. hidrološke. (1989): Karst Geomorphology and Hydrology. Naime. I. Dražen Perica Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 5 5 Pohađanje većeg dijela nastave. posebno osjetljivom području. T. izrade seminara i terenski rad) upozna što bolje sa prirodnim značajkama krša. sc. ali i mogućim budućim utjecajima čovjeka na ovaj iznimno osjetljiv prostor. A.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. izrada seminarskog rada i sudjelovanje u terenskim vježbama Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 311 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Roglić. London 4. Acta Carstologica. Bg 3. Berlin 3. vol. str 170-181 5.. te sa dosadašnjim. pp 173 – 188. Ford. Flreudenrich. 32 No. Zagreb Doc. (197): Kras. Marjanac. Slovenska matica str. Vol. Upravo stoga nameće se potreba da se studente Krajobrazne arhitekture (putem predavanja. 1. Obvezna literatura 1. AG2094 KRŠ KAO PROSTORNI FENOMEN Koordinator modula Opis modula Krš predstavlja poseban okoliš koji obuhvaća oko 50% površine Republike Hrvatske. vol. Krš Jugoslavije 9/1. Ljubljana 4. D. Ljubljana 5. Z Geomorph. (1999. With Special Reference to the Dinaric Karst. gdje također dominira krš. (2003): Structural and formal features of cultural landscape in the karst area (Landscape in transition). na području Hrvatske osobito je ugrožen priobalni otočni krški prostor gdje uslijed sve jače agresivne gradnje zbog novih vidova gospodarstva (osobito turizma) dolazi do uništavanja (i zapuštanja) tradicionalnih krajobraznih obilježja tog prostora. prirodni resursi ovog prostora u gospodarskom smislu su iznimno vrijedni. Gams. čovjek je ostvario jak utjecaj na ovom. J.. I. D. 31 – 58. str. 22.. Springer – Verlag.. (1978): The Polje: the Problem of its Definition. (1987): Karst Hydrology. P. Perica. Cilj modula Osnovni cilj je da studenti steknu znanje o prirodnim značajkama (geološke. dr. 229-237. str. – 2001): Vrste grižina i njihov nastanak na području Velebita. Tijekom povijesti./2011. 14-15. U brdsko – planinskom dijelu Hrvatske. (1974): Krška terminologija naroda Jugoslavije. Acta Geographica Croatica. I. Acta Carstologica. D. Wiliams. B. (1965): Narod gradi na ogoljelom krasu. Ljubljana 2. PERICA. (1992): Sistemi prilagoditve primorskega dinarskega krasa na kmetijsko rabo tal. Geografski zbornik XXXI. str. Chaman & Hall. ali još uvijek nedovoljno iskorišteni. I. geomorfološke. 1-72.

A. J. izrada seminarskog rada i sudjelovanje na terenskoj nastavi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 312 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (2002): Perunov svijet. P.. Dalje će se govoriti o kulturi i kulturnim promjenama te prilagodbi čovjeka na određeni prostor i krajobraz. Tu će se pokazati različiti pristupi i aspekti izučavanja čovjeka kao kulturnog i socijalnog bića. Hrvatske Indije II. Matica hrvatska. Tomo Vinšćak Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Ispiti Seminar Terenska nastava Uvjeti za dobivanje potpisa 22 3 5 Pohađanje nastave..434. dr. Vinšćak. McGraw-Hill. Vinšćak./2011. T. koja se bavi kompleksnim izučavanjem čovjeka kao i njeni odnosi sa srodnim disciplinama. INC. te pomoći u rješavanju problema koje im nameće osnovna struka. obitelji.. Grbić. William. U uvodnome dijelu bit će predstavljena antropologija kao velika znanost. (1990): Etnologija-ekologija. ratarstvo i stočarstvo. (2004): Kulturna antropologija. Pokazati će se osnovne postavke iz širokog područja antropologije religije gdje će se govoriti o ritualima. T. (2000): Buddhističko hodočastilište Kailas. T. Hrvatska revija. Obvezna literatura 1. Muraj.Y. mitovima i legendama na lokalnom i globalnom planu. (2002): Vjerovanja o drveću u Hrvata. " Naklada Slap" Jastrebarsk Doc. Predstaviti će se dvije glavne grane privređivanja. Vinšćak. A. Ta znanja su im potrebna kako bi mogli ispravno vrednovat sve potrebe suvremenog čovjeka u našem društvu. J. Kulturna antropologija trebala bi dati odgovore na globalne probleme koji čekaju cjelokupno čovječanstvo i ukazati na moguće putove kojima treba ići prema budućnosti. The Exploration of Human Diversity.. Kottak. Trava od srca. Cilj modula Predloženi modul trebao bi studentima pružiti znanja koja su im potrebna da bi mogli spoznati svu kompleksnost čovjeka sa svim kulturnim i prirodnim osobinama. Jastrebarsko 2. 4. Z. C. Primijenjena antropologija može nam dati znanja koja su potrebna za očuvanje našeg prirodnog i kulturnog krajobraza kao bi se što ispravnije vrednovali i ispravno zaštitili.. Zagreb 3. Bibliotheca otientalica. Sekcija za orijentalistiku Hrvatskog filološkog društva i Filozofski fakultet. (1998): Etnografija. 2.. Zagreb 5. Čapo Žmegač. Haviland. sc. Vitez. karika koja nedostaje Studija ethnologica. vol 2: 11 . godište II. Dati će se primjeri s naših prostora kao i poredbeni materijal iz drugih krajeva svijeta. Vinšćak. AG2095 KULTURNA ANTROPOLOGIJA I KRAJOBRAZ Koordinator modula Opis modula U modulu se studentima daju temeljna znanja iz kulture koja su vezana uz ljudsku vrstu od njenog početka pa do suvremenih dana. N. Zagreb.16. T. Belaj. kućanstvu i okućnici. (1991): Anthropology.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Nadalje će se govoriti o korištenju prirodnih resursa. V. "Nakada Slap". broj 2: 95-101. Svagdan i blagdan hrvatskog puka. Knjiga 2: 421 . Također će se pokazati određeni primjeri iz prilagodbe krajobrazu "in situ". U terenskoj nastavi studentima će se pokazati određene muzejske zbirke. Matica hrvatska. Zagreb Preporučena literatura 1. bilo da se radi o prirodoslovnom ili etnografskom materijalu koji je potreban za bolje razumijevanje problematike koja se iznosila tijekom predavanja.

: Food Chemistry. C.Beck. te za arome koje imaju primjenu u drugim proizvodnjama. Turčić. skladištenje i transport specifičnih prerađevina. Academic Press London. Marcel Dekker.2000 2. Nelson. 3.L..:The Biochemistry of Fruits and their Products..O. citrus plodova te egzotičnih plodova svjetskog tržišta. Hulmwe. 1985 3. Belitz..R. rabarbara itd. seminar i položen kolokvij.D.P. New York.A.:Food Quality.V. 6 Prof.:HACCP i higijena namirnica.G. Zapsalis. 2.W.W. New York. Nadica Dobričević Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 26 2 - Bioaktivne komponente u voću i povrću njihov značaj u prehrani te utjecaj tehnoloških postupaka i mogućih interakcija na nutritivnu vrijednost prerađevina od voća i povrća. Nutrition and Health. Preporučena literatura 1. London.. Osnovni principi alkoholne fermentacije i proizvodnja kvalitetnih voćnih vina. Ambalaža.J./2011.S. vježbe..R. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Obvezna literatura 1.S. Washington.. te sokova od povrća kao što su mrkva. 4. Cilj modula Definiranje kvalitete voćnih i povrtnih vrsta te proizvodnja proizvoda više vrijednosti i njihov značaj u prehrani. kašastih i matičnih voćnih sokova.1971. te uz octenu fermentaciju proizvodnja i kvaliteta voćnih octova te njihov značaj za kvalitetu prehrane.E.K. Grimme. zdravstvene ispravnosti ISO standardima i HACCP sustavom kvalitete. Odslušana predavanja. Zagreb. Academic Press. Proizvodnja i kvaliteta bistrih.R. Vol. Tannenbaum.:Food Chemistry and Nutritional Biochemistry.Dumontet.C. Vlatka Turčić. Voće se često koristi za proizvodnju destilata koji se koriste i kao konzervansi. AG2096 KVALITETA VOĆA.D. J. Tressler.:Nutritional Biochemistry. 313 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . New York 1999. R.:Fruit and Vegetable Juice Processing Technology. 1994.. 1987 2.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Inc. Berlin. Springer Verlag.1987. dr.P. Karel.H. Grosch . sc.T. Fennema. Povrće uzgojeno na otvorenom i zaštićenom prostoru na različitim supstratima razlikuje se u kvaliteti nutrijenata. Whitaker.. cikla. 4. Upoznavanje s parametrima kvalitete. New York.M.D. Walstra.. Brody .2000.. A. rajčica.C.Springer. Sanderson. POVRĆA I PRERAĐEVINA Koordinator modula Opis modula Definiranje nutritivnih vrijednosti voćnih vrsta našeg podneblja.: Complex Carbohydrates in Foods.Wiley & Sons.H. Inc.

1997. SAS Publishing . dijabetes. Walsh B. Berlin. visina. CABI Publishing. New Jersey. takva svojstva su: proizvodnja mlijeka. Npr. AG2097 KVANTITATIVNA GENETIKA Koordinator modula Opis modula Svojstava koja određuju živa bića uglavnom su mjerljiva na kontinuiranoj skali. Pest. Springer. Obvezna literatura 1.kolekcija svih prezentacija (power point) predavanja i vježbi "Kvantitativna genetika" uz dodatna tekst. V. and MCMC Methods in Quantitative Genetics: Sorensen D. oligogene i monogene komponente istovremeno i/ili pojedinačno. Genetics and analysis of Quantitative traits: Lynch M. Introduction to Quantitative Genetics: Falconer DS. Jurić. 2. 2005.. Bayesian. Interna skripta ./2011. a njihovo nasljeđivanje određeno je djelovanjem velikog broja gena (kvantitativna svojstava). 1996. 2. Inc. 1998. Chapman and Hill. 1996. a poseban je naglasak dat na procjenu genetskih parametara koristeći računala (SAS Institute. nasljeđivanje ovih svojstava zasnivalo se isključivo na statističkoj analizi poligenih komponenti varijabilnosti. Zagreb. Prentice-Hall. Doc. Harlow. 3. Likelihood. Linear Models for the Prediction of Animal Breeding Values: Mrode RA. Massachusetts. Čubrić Čurik. krvni tlak. osnovama teorije selekcije i analizom kvantitativnih svojstava s naglaskom na procjenu parametara pomoću računala.dr. Gianola D. Publishers Sunderland. USA. Understanding Animal Breeding: Bourdon RM. Ino Čurik Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 14 8 4 Predavanja (60%). laboratorijske vježbe (90%) i vježbe u praktikumu (90%) Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 314 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . I. Autori: I. USA. Carry. 2000. a koji se zasnivaju na procijeni poligene. VCE5). kratkoročna selekcija. England.Users Press. Ova činjenica uzrokom je primjene složenijih modela . Modul obuhvaća i teoriju selekcije kvantitativnog svojstva (osnovni pojmovi. 3. Germany.. Do nedavno. New York. M.). Longman Group Limited. geni kandidati).. Genetic analysis of Complex traits using SAS: Saxon AM. u zadnjem desetljeću otkriven je veliki broj gena koji imaju znatan utjecaj na kvantitativna svojstva (QTL. 2008. itd. Namjera je ovog modula upoznati studente sa teorijom nasljeđivanja kvantitativnih svojstava i to uzimajući u obzir poligenu i oligogenu komponentu nasljeđivanja te majčinski utjecaj i imprinting. USA.sc. Čurik. Preporučena literatura 1. selekcija više svojstava. Đikić. Cilj modula Upoznati studente sa teoretskom osnovom nasljeđivanja kvantitativnog svojstva. 4. 2002. 5. Evolutionary Quantitative genetics: Roff DA. M. Razvojem molekularnih metoda.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. genetska varijabilnost i dugoročna selekcija. 2002. USA. Mackay T. Sinauer Associates. Kapš.

Cilj modula Upoznati studente s osnovnim statističkim modelima za nasljeđivanje kvantitativnih svojstava.F. Interna skripta (u izradi) Preporučena literatura 1. pomoću analize QTL-a. Sunderland. te mogućnostima njihove primjene u oplemenjivačkim programima. B. koji opisuju zbirne učinke gena. međutim. CRC Press. iz kojih se onda postupno razvijaju sve složeniji modeli. Genetic Data Analysis II. Posebno će se naglasiti mogućnosti primjene procijenjenih parametara u oplemenjivačkim programima.. H. & B. procjenom genetičkih parametara. Becker. Statistical genomics: Linkage. & P. M. 1998. što će se dodatno objasniti i na stvarnim praktičnim primjerima. Obvezna literatura 1.. Kearsey. interpretacijom kojih će se donositi zaključci o načinu nasljeđivanja.S. Falconer. Harlow 2. Zbog toga se i interpretacija nasljeđivanja kvantitativnih svojstava može zasnivati na izuzetno složenim statističkim modelima. mapping. Tigerstedt. London 5. Quantitative and Ecological Aspects of Plant Breeding. B. Pooni. London 2. izborom odgovarajućeg modela. Chapman & Hall. uslijed velikog broja gena relativno malog učinka koji kontroliraju takvo svojstvo. Sunderland 4. Sinauer Associates. 1996. 1996.S. Lynch M. Iako je modul koncipiran tako da zahtjeva minimalno predznanje o statističkim metodama i modelima. The Genetical Analysis of Quantitative Traits. Weir. and QTL analysis. S. MA 3.A. Sinauer Associates. Chapman & Hall. 1998. 1998.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.J. Genetics and Analysis of Quantitative Traits. seminari Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 315 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Longman.C.H.C. & H. D. & T. Inc. Hill J. Walsh. Osim procjene genetičkih parametara. AG2098 KVANTITATIVNA GENETIKA U BILJNIM ZNANOSTIMA Koordinator modula Opis modula Nasljeđivanje kvantitativnih svojstava izrazito je kompleksno. Liu. 1996. Boca Raton Izvanredni profesor Jerko Gunjača Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 23 7 uredno pohađanje nastave./2011. Mackay.M.. Ovaj je modul. kao i velikog učinka okoline. preduvjet za uspješno praćenje nastave je stečeno znanje iz područja obuhvaćenog modulom «Osnove biometrike». studenti će se upoznati i s mogućnostima lociranja i procjene učinaka pojedinačnih gena. Ti će modeli poslužiti za procjenu genetičkih parametara. Introduction to Quantitative Genetics. koncipiran tako da objašnjavanje nasljeđivanja kvantitativnih svojstava započne s najjednostavnijim mogućim modelima.

Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 316 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. U pripremi. 1999. zaštite tla i zaštite vode./2011..A. Priručnik za vježbe. Italija. odnosno utvrđivanja karakteristika tla.J.J. voda za navodnjavanje. te rukovanje analitičkim instrumentima i tumačenje rezultata. Cilj modula Student stječe znanja i praktično iskustvo u instrumentalnim analizama. Uvod u instrumentalne kemijske analize. Romić M. Školska knjiga. (odabrana poglavlja). 4. U pripremi. provesti određene analize radom u skupini. Environmental Sciences. Priručnik za vježbe. 3. ISRIC & FAO. Rim. (1998): Guidelines for quality management in soil and plant laboratories. Temminghoff E. analize biljnog materijala. Laboratorijske komponente u modulu će osigurati osposobljavanje za provođenje osnovnih laboratorijskih postupaka i metoda. Docent Marija Romić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 10 12 4 4 Prisutnost na predavanjima. stanja hraniva i polutanata u sustavu tlo-biljka. te kontroli kvalitete podataka. D. Romić M. Skripta. Metode ispitivanja kvalitete tla i vode u zaštiti okoliša. Bujan M.G. Wageningen University. napisati izvešće o kemijskim analizama i prikazati rezultate. Instrumentalne analize. 2. ishrane bilja. Obvezna literatura 1. Bujan M. Houba V. 2. Osnove analitičke kemije. Holler. (2000): Metodology of Chemical Soil and Plant Analysis. Van Reeuwijk L.M. Nakon svršenog modula student bi trebao znati kriterije za odabir ispravne analitičke metode za određivanje pojedinih parametara. vodu i biljni materijal. F. FAO Soils Bulletin 74. Skoog. Romić M. West.P. o specifičnim analitičkim metrodama za tlo. D. Preporučena literatura 1. otpadne vode). razumjeti načela metode.. AG2099 LABORATORIJSKE METODE I UPRAVLJANJE PODACIMA Koordinator modula Opis modula U modulu se obrađuju teme iz područja kemije tla.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. sudjelovanje u laboratorijskim vježbama u potpunosti i izrađeni seminarski radovi. te specifične analize vode za različite namjene (voda za piće.M. organizaciji laboratorija. U pripremi. Zagreb. Određivanje tih parametara danas se bazira na primjeni sofisticiranih analitičkih instrumenata i kompjutorskih programa.J.

ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.. V. Harrigan. Academic press.. W. Codex alimentarius. uzorkovanje za mikrobiološku pretragu. 3. S. Blackwell scientific Publications. Duraković.Andrews. statistička kontrola kakvoće. akreditacija laboratorija. Clostridium perfringens.. pogreške i preciznost analitičkih metoda.B. Duraković.S. uzimanje uzoraka za mikrobiološku pretragu. Rapid microbiological Methods for Foods. Duraković. S. Kugler. algebarski i logaritamski račun u mikrobiologiji. L. HRN/ISO norme. (1998): Laboratory methods in Food Microbiology. Food and Drug Administration Washington D. Skinner. Pravilnik o mikrobiološkim standardima za namirnice 3. botulinum. Yersinia enterocolitica. Beverages and Farmaceuticals. Stannard. mikrobiološke norme u nas i u svijetu (ISO norme. Manual of Food Quality Control. ukupni broj aerobnih sporogenih bakterija. coli. Pr‚vot. Delaš. FAO Food and Nutrition Paper. Edinburg. L. Montreal 1966. F. Germany. Duraković. tijek mikrobiološke pretrage namirnica ( ukupni broj bakterija. Fredette.. HRN/ISO norme 4. priprema uzoraka za mikrobiološku pretragu. interpretacija rezultata mikrobiološke pretrage namirnica.. Campylobacter spp. Salmonella spp. Oxford..A.. 1992. (2002): Moderna mikrobiologija namirnica knjiga prva. B. monocytogenes. Kugler./2011. (2002): Moderna mikrobiologija namirnica knjiga druga. E. Delaš. 4. S. C. klasične i suvremene metode u mikrobiologiji namirnica. Enterobacteriaceae. Agilent Technologies. London. Petitt and F. F.. Vježbe i seminari: Dobra laboratorijska praksa. sulfitreducirajuće klostridije). L. 3 rd Edd. Huber. official standards. 1989. (2002): Good laboratory practice and current good manufacturing practice. Stilinovć. Zagreb 5. Docent Lidija Kozačinski Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 10 14 6 Redovno pohađanje predavanja i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 317 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .F.. AG2100 LABORATORIJSKE METODE U MIKROBIOLOGIJI HRANE Koordinator modula Opis modula Predavanja: Mikrobiološki standardi za namirnice. 2. Boston. Hrvatske norme). Manual for the Classification and Determination of the Anaerobic Bacteria. Zagreb Preporučena literatura 1. A. W.J. 2. mjerna nesigurnost Cilj modula Detaljno upoznavanje studenata s najznačajnijim laboratorijskim metodama i sigurnosti hrane Obvezna literatura 1. klasične i brze metode mikrobioloških pretraga. 5. Melbourne. C. L.

/2011. Sadržajno pokriva laboratorijske tehnike koje su osnova istraživanja u biljnoj patologiji kao što su: tehnike izolacije patogena poput gljiva i bakterija.. detection. Vježbe će se odvijati u laboratoriju i tako studentima omogućiti. 2. Posebnu cjelinu čine serološke metode naročito korisne u laboratorijima s osnovnom opremom. sjemena i tla. Schots. CAB INTERNATIONAL Preporučena literatura 1. Budapest. metode i testovi za njihovu determinaciju. a važne za brze determinacije fitopatogenih bakterija.. 1967 2. Klkement Z.H.Smith.M.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (1994). Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 318 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .R.A.: Metode zdravstvenih analiza sjemena..S. F. usvajanje osnovnih seroloških metoda. te Fitobakteriologija i fitovirologija. and quantification (odabrana poglavlja). Interna skripta. American Phytopathological Society: Sourcebook of laboratory exercises in plant pathology. njihova umnožavanja. 1974. tehnike uzgoja i umnožavanja tih organizama.: Methods in Plant Pathology. Obvezna literatura 1. Topolovec-Pintarić S. metoda za zdravstvene analize i metoda determinacije patogena. Kiraly Z. čuvanju zbiraka izolata.Onions: The preservation and maintenance of living fungi (odabran poglavlja). 2001. Akademiai Kiado. Cilj modula Stjecanje znanja o funkcioniranju laboratorija. 1994 3.Oliver. Dewey. uvježbavanje tehnika izolacije patogena. Modern assays for plant pathogenic fungi -indetification. AG2101 LABORATORIJSKE TEHNIKE U FITOPATOLOGIJI Koordinator modula Opis modula Modul proširuje znanja modula Fitomikologija. pripremi hranjivih medija i posebno metodama koje se koriste u analizama zdravstvenog stanja sjemena. Praktični dio omogućava svladavanje izolacije patogena iz biljnog tkiva. u stvarnim uvjetima. Dewey. CAB Internationals. Izvanredni profesor Snježana Topolovec-Pintarić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 10 15 5 Prisustvovanje svim oblicima nastave. A. te načinima njihove sterilizacije. kao i objekta rada. D. Uvodna predavanja pružit će sliku o osnovnoj opremi ftiomikološkog laboratorija.. te o priboru i posuđu za rad. zadovoljenju uvjeta za sterilan rad neophodan za zaštitu osoblja.

primjenu i postupanje sa sredstvima za zaštitu bilja. Obvezna literatura 1. Zakon o zaštiti okoliša. Izradom seminarskog rada studenti će dati prikaz specifičnih problema i mogućih rješenja u okviru zadane teme. Pravilnici koji prate navedene zakone 4. Zavod za zaštitu bilja u poljprivredi i šumarstvu R. Značaj biljnog zdravstva i fitosanitarnih propisa ogleda se i u posebnoj važnosti koju EU pridaje ovoj problematici te je i taksativno navodi kao 1 od 14 tema koje treba raspraviti u procesu pridruživanja Hrvatske EU./2011. s fitosanitarnim propisima i postupcima. Preporučene Internet stranice Preporučena literatura Docent Renata Bažok Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 10 Izrada seminarskog rada na zadanu temu Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 319 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (2002): Priručnik iz zaštite bilja. Zakon o genetski modificiranim organizmima 3. Zakon o zaštiti prirode. Cilj modula Studenti će biti upoznati sa svim relevantnim nacionalnim i međudržavnim zakonskim propisima iz područja biljnog zdravstva. AG2102 LEGISLATIVA U ZAŠTITI BILJA Koordinator modula Opis modula Zaštita bilja je grana poljoprivrede regulirana brojnim zakonima. praznom ambalažom i sl. temeljni su zakonski propisi koji se bave ovom problematikom. što će im omogućiti obavljanje posebnih poslova vezanih uz zakonodavstvo. Hrvatske 2. propisima koji reguliraju promet otrovima. Zakon o hrani. Zakon o otrovima i Zakon o genetski modificiranim organizmima (u saborskoj proceduri) i neki drugi. Državni zakoni vezani uz zaštitu bilja: Zakon o zaštiti bilja. Zakon o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji. Zakon o zaštiti bilja. Zakon o otrovima. Zakon o hrani. Zakon o prijevozu opasnih tvari. Maceljski i sur. Kroz predavanja studenti će se upoznati s postojećim nacionalnim i međudržavnim zakonskim propisima koji se odnose na zaštitu bilja.

Brown Publishers. Bental. Opće osobine mora i oceana s posebnim osvrtom na Jadran. njihovom značenju u ribarstvu./2011. (1983): Textbook of Limnology.. Saprobni sustav. gustoća). HED & Pelivan.. St. Specifičnosti fizike i kemije mora. Fizika kopnenih voda (pokretljivost. Zagreb 320 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Školska knjiga. Cilj modula Student stječe temeljne spoznaje o geologiji. Fizikalno-kemijska i biološka analiza vode. temperatura.-M. boja. Zagreb 3. Mihanović B. te sposobnost samostalnog određivanja procjene onečišćenja voda. (1992): An Introduction to the Biology of Marine Life. (1988): O biologiji mora.. (1988): Ekologija kopnenih voda. Energija i produktivnost. (1972): Život naših rijeka. Požar-Domac A. Onečišćenje kopnenih voda i mora. (1982): Fizikalno i kemijsko ispitivanje zagađenosti vode. Zagreb 2. Ekologija tekućica.. kemiji i biologiji kopnenih voda i mora.. Dubuque 5. L.. V. AG2103 LIMNOLOGIJA I OCEANOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Značenje i razvoj limnologije i oceanologije. svjetlost. Treer T. Pelagijal. Aničić I. dr. Louis Sumich J. sc. A. Globus. Wm. (1995): Ribarstvo. hranjive soli). Kerovec M. Marina Piria Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 12 12 8 Redovito praćenje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. 4. fizici. (1973): Biološka oceanografija. Ekologija stajačica. HED & Pelivan. C. Gamulin Brida H. C. Pavletić Z.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Matoničkin I. WCB. Lovrinov M.. 3. Zagreb Doc. Safner R. prozirnost. Geologija voda. Perina I. Školska knjiga. Zagreb Peres J. Mosby Co. 2. Školska knjiga. Obvezna literatura 1. Osobine slatkovodnih i morskih organizama. Zagreb Cole G. Kemija kopnenih voda (otopljeni plinovi i CO2 sustav.

LOVSTVO. Lovački savez Hrvatske. dijelovi i mehanizmi suvremenog lovačkog oružja. te osnovnim elementima snalaženja u prirodi. te s čišćenjem. s posebnim osvrtom na mjere sigurnosti u lovu. U poglavlju Obrada. osnovna znanja iz balistike i streljaštva. njihovi dijelovi. Zagreb. obuće i opreme. održavanjem. AG2104 LOV Koordinator modula Opis modula Modul LOV. Alojzije Frković : Priručnik za ocjenjivanje lovačkih trofeja. Lovački savez Hrvatske. lovačkim pravilima i običajima. Zagreb. U poglavlju Lovljenje divljači temeljito se obrađuje suvremeni pristup i definicija lova (lovljenja) divljači./2011.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. s izborom. pojedinačni. te optički instrumenti za lov. uspješna izvedba vježbi u praktikumu i terenskih vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 321 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zagreb. JI . Iznose se vrste streljiva. rukovanjem i nošenjem lovačkog oružja. obuhvaća potrebna znanja i vještine o/u lovljenju divljači. 2. izbor i rukovanje lovačkim oružjem i streljivom . Ivica Zvonko Jakelić: LOVAČKO ORUŽJE. priprema i ocjenjivanje trofeja student se teoretski i praktično upoznaje s načinima pripreme i ocjenjivanja lovačkih trofeja svih lovnih vrsta divljači. Redovni profesor Marina Piria Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 26 22 12 Redovito pohađanje nastave. Student se upoznaje i s osnovnim pravilima za uspješno gađanje i lovnim streljaštvom. ocjenjivanje trofeja). te osnovna znanja iz klasične balistike (zakoni gibanja projektila vatrenih oružja). streljivo i lovna balistika izučava se povijesni razvoj lovačkog oružja. 1981. 2001. Zvonko Mustapić i sur. skupni i ostali načini lovljenja. kao važan segment discipline lovstvo. hvatanje žive divljači i sokolarstvo. načini punjenja i djelotvornost. te rukovanje i pravilan izbor za pojedine namjene. Preporučena literatura 1. sigurnim čuvanjem. te postupci sa odstrijeljenom divljači. U poglavlju Lovačko oružje.Jakelić izdavaštvo. 2004. glavne vrste. Obvezna literatura 1. nošenjem i održavanjem lovačke odjeće. U poglavlju Lovac u lovištu student se upoznaje s lovačkom etikom. organizirati i voditi lov. te je sposoban samostalno donositi odluke. Cilj modula Student savladava znanja i vještine iz suvremenog lovljenja divljači (poznavanje lovačke etike i načina lova.

/2011. Hrvatski lovački savez. Andrašić D. Alfa. Pasquet F. AG2105 LOVNO GOSPODARENJE Koordinator modula Opis modula Aktualno stanje lovnog gospodarenja u odnosu na geografsko okruženje. Rossignol C.. D. Polak M. Osijek Čeović I. Tucak Z. (1982): Objekti tehničkog uređenja lovišta i uzgajališta divljači. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 322 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Liber. Singapore 5. Lovnogospodarska osnova kao temeljni akt lovnog gospodarenja. Poljoprivredni fakultet. (1953): Lovstvo. Zagreb 3.. Durantel P. Zagreb 2. Samobor Izvanredni profesor Roman Safner Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 8 12 16 Redovito praćenje nastave. Balać J. Zagreb Cortay C. (1991): Lov... 2. lovački psi i oružje. J. AGM. Liber. i sur. Prostorno i tehničko uređenje staništa i uzgajališta divljači. (2000): The pocket quide to hunting. Sveučilište J. Mustapić Z. (2001): Lovstvo.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (1991): Lovac i divljač. 4. Ur. Zagreb Hruškovec T. Joly E. Zagreb Preporučena literatura 1. Andrašić D. Konemann. Organizacija lovstva i lova te pretpostavke za razvoj lovnog turizma. 3. (2004): Lovstvo.. (1984): Zoologija divljači i lovna tehnologija. Lovačka knjiga. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja za nastavak studiranja na doktorskim studijima kao i stjecanje dostatnih vještina za obavljanje odgovornih poslova unutar struke Obvezna literatura 1. Formiranje zajedničkih i državnih lovišta s ciljem održivog i ekonomski isplativog gospodarenja. Strossmayer.

. Colnarić.Premužić. Zagreb Preporučena literatura 1. objekti i oprema u rasadniku. Mirošević.S. 2003: Ampelografski atlas. proizvodne površine.Kultura tkiva . Prof. Obvezna literatura 1. tehnologija proizvodnje. R.dr. klasiranje. 1982: Praktično vinogradarstvo i vinarstvo. 1971: Suvremeno vinogradarstvo. -Propisi u proizvodnji i prometu loznog sadnog materijala. c) terenska nastava: Upoznavanje proizvodnih objekata Cilj modula Stjecanje cjelovitih znanstvenih i stručnih spoznaja iz organizacije rasadnika i rasadničke proizvodnje. parafiniranje. ČZP «Kmečki glas». NZ «Znanje» Zagreb 2. . N.. .. Mirošević. klasiranje. Institut za HZZV. Fregoni. J.. D. «Reda». izradba seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 323 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Ljubljana 3. N. . Roma. AG2107 LOZNO RASADNIČARSTVO Koordinator modula Opis modula Obraditi će se sljedeća poglavlja putem a) predavanja: -Razmnožavanje loze i razvoj rasadničarstva.. Zagreb 3. «Goldenmarketing»..Cijepljenje i fiziologija cijepljenja./2011. .. cijepljenje.sc. pakiranje. tehnika genetske i sanitarne selekcije. N.Proizvodnja. čuvanje i priprema repromaterijala za sadnju i cijepljenje. Italia 14 6 4 Redovito pohađanje nastave . skladištenje i pakiranje cijepova. svrha i značaj. 1986: Viticoltura generale. M. vođenju matičnih knjiga u rasadniku tumačenju i primjenu propisa u rasadničartvu. Edi Maletić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 -Matični nasadi. 1980: Vinogradništvo. 1996: Vinogradarstvo.tehnika pripreme repromaterijala. Zagreb 2. Vrabl. Nakladni zavod «Globus» . Fazinić. b) vježbe: -Izvedba genetske i sanitarne selekcije. Uzdržavanje matičnih nasada.. Licul.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.

Cilj modula Upoznati polaznike modula s temeljnim znanjima teorije i prakse menadžmenta i farm manegementa. funkcije menadžmenta (planiranje. Preporučena literatura 1./2011. znanost. zadruga. Deželjin. upravljanje financijskom funkcijom te temeljne pojmove o poduzetništvu u agrobiznisu. 1994 2. i sur. 3 Redoviti profesor Vjekoslav Par Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Kako nema menadžmenta bez menadžera. AG2108 MENADŽMENT I PODUZETNIŠTVO U AGROBIZNISU Koordinator modula Opis modula Upravljanje je danas prijeka potreba svake organizacije. Zagreb 2. Zagreb. upravljanju i rukovođenju potrebnih za upravljanje i vođenje poljoprivrednih gospodarstava (malih ili srednje velikih poduzeća. 2004. a menadžment je jedna od najvažnijih ljudskih aktivnosti. Weihrich. II. P. vođenje. J. tako nema ni uspješnog menadžmenta bez kreativnih. obrta i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva). Obvezna literatura 1. Fikreta Bahtijarević-Šiber: Menadžment. Koontz: Menedžment. 3. Alinea.. Magistarski rad. H. (1996) Menadžment kao čimbenik poslovanja na komercijalnim poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima. MASMEDIA. (2002) Poduzetnički menedžment. Juračak. Zagreb. R. Sadržaj modula obuhvaća: prirodu i razvoj menadžmenta i farm managementa. njegova priroda i svrha). Zagreb.Bennett: Management. Informator. organiziranje. Sikavica. sposobnih i talentiranih menadžera koji posjeduju potrebna znanja i vještine. Ekonomski fakultet.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. MATE. Zagreb Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 14 9 7 seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 324 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Polaznicima modula omogućit će se stjecanje znanja o menadžmentu i vještina o organizaciji. kontroliranje). H. potrebnim za stjecanje upravljačkih vještina osoba koje žele postati menadžeri. Izdanje. J. teorija i praksa (definicije. kadrovsko popunjavanje. 1994. Važnost menadžmenta i kvalitetnih menadžera je neosporna za uspjeh svake organizacije.

opterećenja.): Maslinarstvo i maslinovo ulje visoke kakvoće u Hrvatskoj. stolne i uljne sorte).): Pruning and Training Sistem for Modern Olive Growing ISNB 0 643 06443 5 3. Djevičansko maslinovo ulje od masline do stola. Fontanazza G. Mario Bonifačić (1996.). introduciranim. Preporučena literatura 1. Fruticoltura speciale. MIH Poreč 5. Dr. Piero Fiorino (2007):Olea Trattato di olivicolturea. Claudio Cantini (2002. dr.) Olivicoltura intenziva meccanizzata. Prof. AG2110 MASLINARSTVO Koordinator modula Opis modula Modul Maslinarstvo obuhvaća gradivo u vidu predavanja.) Sorte maslina Dubrovačkog primorja. podloge. Branko Škarica. izdavač. stupnja dozrelosti. Zagreb 1991. Pavle Bakarić (2002. potrebno da student ovlada stručnim i znanstvenim aspektom valorizacije masline kao gospodarski važne kulture.Znanje. Poseban naglasak u gradivu je dat je upoznavanju s čimbenicima koji utječu na kakvoću ekstra djevičanskih ulja (utjecaj sorte. 4. Nivo znanja otvara mogućnost ulaska u aktualnu problematiku i nastavak doktorskog studija. ISBN 95398233-0-8 3. dr. Dubrovnik 2002. tehnologijama uzgoja uljnih i stolnih sorti naslijeđenim iz tradicionalnog uzgoja do najnovijih tehnologija koje još kod nas nisu u aplikaciji. Đani Benčić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 8 8 3 5 6 Odslušano 75 % predavanja i odrađene vježbe 75 %. Poznavanje kvalitete maslinovog ulja (ekstra djevičanskih) kao produkt sorte i određenih ekoloških uvjeta proizvodnje./2011. Italo Žužić. Roma. ISBN 953-96910-0-1 2. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 325 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 4. sc. Đani Benčić: Bilješke s predavanja. Riccardo Gucci. te na upoznavanje s kvalitetom maslinova ulja na osnovu kemijskih i senzoričkih analiza ulja. Cilj modula Stjecanje znanja o gospodarskoj važnosti uzgoja masline u našim ekološkim uvjetima te tehnologijama za proizvodnju najkvalitetnijeg ulja (ekstra djevičanskog) i konzumnih maslina. Edagricole. Obvezna literatura 1. Doc. Nastavlja se kroz upoznavanje sa: sortimentom (domaćim. Olivera Koprivnjak (2006). sc. ekologija itd. (1993.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. vježbi i terenske nastave. Edagricola Prof. Osim gradiva domaćih autora koristi se i strana literatura posebno talijanska . Temelj ovom modulu predstavlja dio gradiva vezano za povijest našeg maslinarstva koja govori o slavnoj prošlosti proizvodnje najkvalitetnijeg ulja na sredozemlju. 2. REDA – Roma 1991.sc Ivo Miljković Suvremeno voćarstvo.

N. L. 5. Počinje se pojmom i geometrijskim značenjem derivacije funkcije jedne varijable./2011.. G. 2. B.M. Bradley. Wiley. 2000. Demidovič. 1999. Apsen.Y.Y. Tehnička knjiga. Doc. Hoffmann. Zagreb. 1985.Y.. domaće zadaće. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. Zagreb. Hoffmann. B. N.Y. Ayres. McGraw-Hill. Uvod u matematičku analizu. L. 1997. Uvode se pojmovi parcijalnih derivacija i potpunog diferencijala i pokazuje primjena na ekstreme i uvjetne ekstreme. te osposobljevenje studenata za samostalno formuliranje i rješavanje matematičkih modela problema iz prakse. 3. Javor. sc. Daju se primjene diferencijalnog računa u analizi ponašanja funkcija. Zagreb.P. N. Calculus.. et al. A. AG2111 MATEMATIKA II Koordinator modula Opis modula U modulu se izlažu osnove diferencijalnog računa funkcija jedne i više varijabli te uvod u integralni račun. 4.D. 1995. rješavanju ekstremalnih problema i slično. Repetitorij više matematike. Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. interna skripta AF. Matematika 4. 1988. N. Schaum's Easy Outline: Calculus.D. Riješeni zadaci iz više matematike. Tehnička knjiga. Hughes-Hallet. Gleason. kolokviji. Školska knjiga. 326 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Došlić.L. udžbenik i zbirka zadataka s rješenjima za 4. E. 4. Cilj modula Usvajanje znanja i vještina nužnih za praćenje i razumijevanje nastave iz drugih kolegija. Finite Mathematics with Calculus. E.. Darko Biljaković Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 15 15 - Redovito pohađanje predavanja i vježbi. D. Calculus for Bussines. 2000. 2. Zagreb. Školska knjiga. F. njihovi grafovi i njihov diferencijalni račun. B.. Veljan. G. J.L. Matematika za agronome. prijevod T. 5. razred srednjih škola. and the Social and Life Sciences. 3. 2005 P. Drugu cjelinu čine funkcije više varijabli. Cjeline su povezane i ilustrirane primjerima iz agronomske struke. McGraw-Hill. Schumacher. Apsen. 1985. D. dr. Posljednju cjelinu čine elementi integralnog računa i njegove primjene. Obvezna literatura 1. Bradley. Economics. Tehnička knjiga. Mendelson. 1978. Zagreb. Mc-Graw-Hill.

A. (1997) Textbook of Melissopalinology. te pašnim resursima u RH. E.dr. njihovim kemijskim sastavom. Hrvatski pčelarski savez. Zagreb. H. Crane. vježbe u praktikumu (Pčelinjak AF). 4. Cardiff Academic Press 2.. nastankom i vrstama medljike. U dijelu nastave vezanom za medonosno bilje studenti će se upoznati s uvjetima medenja. Ilinois Horn. te fizikalnim odlikama i svojstvima. (1992) Das grosse Honigbuch. Tijekom nastave studenti će se upoznati i sa mogućim izvorima rezidua u pčelinjim proizvodima. Zagreb 327 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. Studenti će prezentirati seminarske radove nakon odslušanih nastavnih jedinica. Cilj modula Temeljne spoznaje o sastavu.. Bucharest 3. Katalinić. Znanje. Dragan Bubalo Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 4 6 4 8 Pohađanje nastave.. C. Nakon nastavnih jedinica koje obrađuju pčelinje proizvode prezentirati će se mogućnosti plasmana pčelinjih proizvoda putem apiturizma. Heinemann.. Časopis „Hrvatska pčela“. Obvezna literatura 1. Sabatini. te terensku nastavu. Avenue Media Bologna 4. 5. 2. U okviru predmeta studenti će se uvodno upoznati s osnovama biologije i ponašanja pčela. London.. (1988) Honey Identification. vježbi i terenskih vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1. J.. L.sc.. svojstvima i tehnologiji proizvodnje pčelinjih proizvoda.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Lulmann. (1975) Honey./2011.. Terenska će nastava biti izvršena posjetom ovlaštenom laboratoriju za analitiku meda i registriranoj punionici meda. peludna analiza i senzorika meda. Posebno će biti obrađena zakonska regulativa u konvencionalnom i ekološkom pčelarstvu. Piana L. Persano Oddo. Također će se upoznati s procesima nastanka meda i ostalih pčelinjih proizvoda. Ricciardelli D' Albore. Apimondia publishing house. Kroz vježbe u praktikumu detaljno će se obraditi tehnologija proizvodnje meda i ostalih pčelinjih proizvoda. AG2112 MED I DRUGI PČELINJI PROIZVODI Koordinator modula Opis modula Nastava se izvodi kroz predavanja.. 3. (1996) Conoscere il miele. Nakladni zavod Znanje. (1990) Pčelarstvo. R. Guida all' analisi sensoriale. Hamilton. F.. Műnchen Prof. te razvoj pčelinje zajednice. Dadant & Sons (1987) The Hive and the Honey Bee. Zagreb Šimić. (1980) Naše medonosno bilje. G. Detaljno će se obraditi analitika meda. Sawyer. te temeljna znanja o analitici i senzorici meda. A comprehensive survey.G.

). Međunarodni trgovački običaji i pravila. Cilj modula Stječu se komercijalna i druga stručna znanja i kompetencije za obavljanje klasičnih poslova vanjske trgovine. Sudionici i tijek klasičnih i suvremenih oblika nastupa na inozemna tržišta. Sinergija. u međunarodnom prijevozu i otpremništvu) kao i kompetencije za rad u gospodarskim komorama i nekim državnim institucijama (npr.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Hrvatski sustav ekonomskih odnosa s inozemstvom. Lazibat T. Matić B. suvremenijih oblika međunarodne razmjene./2011. integracije i sporazumi koji determiniraju međunarodno poslovanje poduzeća. (2005): Međunarodno poslovanje u uvjetima globalizacije... (2004): Međunarodno poslovanje. Načini prodaje i specijalizirana tržišta u međunarodnom poslovanju. izbor putova i načina izlaska na strana tržišta. Sinergija Preporučena literatura 1. carini. AG2114 MEĐUNARODNO POSLOVANJE Koordinator modula Opis modula Institucije. Zagreb Profesor Božo Matić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 10 20 Redovito pohađanje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 328 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Specifičnosti poslovanje poduzeća na međunarodnom tržištu. Kolaković M. Obvezna literatura 1. ministarstvu gospodarstva. pratećih uslužnih djelatnosti (npr. organizacije.

te s područjima istraživanja i primjenom meliorativne pedologije. (1991): Priručnik za pedološka istraživanja. (1981): Meliorativna pedologija II dio./2011. Specifična i različita melioracijska problematika automorfnih. (1980): Meliorativna pedologija I dio. novih spoznaja u pedokemiji. Liber. Zagreb 329 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Ray R. (1994) Hidropedologija. Prentice Hall. Putem seminara obavlja se interpretacija rezultata terenskih i analitičkih mjerenja. Zagreb 2 Nyle C. Husnjak. 4. Cilj modula Obavezna predavanja. Zagreb Racz Z. izvođenje i gospodarenje agro i hidromelioracijskim sustavima. S. Vidaček Ž.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (1986): Agrikulturna mehanika tla. hidromorfnih i halomorfnih tala obrađuje se na razini klasa. Obvezna literatura 1. terenske. Liber. laboratorijske vježbe i seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Meliorativna pedologija je modul praktične primjene klasične pedologije i njenih disciplina u programiranju. 6 Redoviti profesor Mario Sraka Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 35 12 3 10 Na predavanjima studenti se uvodno upoznaju s tehničkim i biljno proizvodnim gledištima o tlu. Racz Z. Zagreb Preporučena literatura 1. knjiga II – podloge. Nastavno je vremenski pojačano učenje o hidropedološkim. interna skripta. 13th edition.. pedofizici i hidropedologiji. Priručnik za hidrotehničke melioracije. Zagreb Racz Z. Weil (2002) The Nature and Properties of Soils. AG2115 MELIORATIVNA PEDOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Meliorativna pedologija je u osnovi specijalistička primjena znanosti o tlu. Brady. pedofizikalnim i pedokemijskim parametrima i normativima za izvođenje agromelioracija. DON Hrvatske.. 2. Fakultet poljoprivrednih znanosti. Zagreb Škorić A. odvodnju i natapanje. a u laboratoriju njihove analitičke metode. Na terenskim vježbama se po grupama i individualno izvode suvremene metode mjerenja hidropedoloških i pedofizikalnih parametara. New Jersey 3. Liber. projektiranju i izvođenju sustava odvodnje ili/i natapanja sa ili bez agromelioracija. 3. Procjena pogodnosti tla za namjensko korištenje nakon agromelioracija i/ili odvodnje i natapanja neizostavna je osnova i jedan od ključnih kriterija za racionalno projektiranje. tipova ili nižih sistematskih jedinica. Zavod za pedologiju Agronomski fakultet.

. Split 3. Starčević A. zatim o njihovom mjestu u gospodarstvu seoskih prostora. Zagreb 3. Split. Nicholas C. (1995): Uspješna prodaja . procjenu i namicanje financijskih sredstava.B.Priručnik za seljačka obiteljska gospodarstva. (2002): Management malog poduzeća./2011. Jelavić A. (1996): Menadžment kao čimbenik poslovanja na komercijalnim poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima. Helfert E. Siropolis (1995): Menadžment malog poduzeća. izradu poslovnog plana.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Ekonomski fakultet. Ekonomski fakultet. Polaznici će dobiti i temeljne informacije o značenju i ulozi malih i srednjih poduzeća za agrobizinis. Buckett M. Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika. Šamanović. kao i u nacionalnom gospodarstvu. Zakon o trgovačkim društvima (NN 111/93. Preporučena literatura 1. 67/01. planiranje tržišta i vođenja poslovanja. Oxford 2.A (1997): Tehnike financijske analize. 121/99.A. 118/03) Zakon o obrtu (NN 49/03). Kolega A. Zagreb 4. Zakon o zadrugama (NN 36/95. Modul daje znanja i informacije potrebne za razradu poslovne ideje. Kovačić D. Buble M. Pergamon Press.. 12/02) 4. Juračak J. (1995): Ekonomika poduzeća. Agrarno savjetovanje. Mate. Razmatraju se različiti oblici organizacije malih i srednjih poduzeća. Tržništvo. Ekonomski fakultet. Magistarski rad. Zagreb 5.. zadruge i obrti. (1988): An Introduction to Farm Organisation and Management. (2005): Izravna prodaja seljačkih proizvoda. Kovačić D. Second Edition. 34/99. Zagreb 2. Ravlić P. Cilj modula Upoznati polaznike modula s temeljnim znanjima i informacijama potrebnim za pokretanje i vođenje malog ili srednjeg poduzeća ili obrta u području agrobiznisa. Zagreb Docent Josip Juračak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 8 8 14 10 Pohađanje nastave i obavljeni seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 330 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . J. D. AG2116 MENADŽMENT MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA U AGROBIZNISU Koordinator modula Opis modula U gospodarstvu svake države mala i srednja poduzeća stvaraju velik dio novostvorene vrijednosti. kao što su trgovačka društva. Obvezna literatura 1. a posebice inovativnih proizvoda i usluga..

Grgić Z. Grgić Z. te ekonomska mjerila uspješnosti poslovanja.Consult. interna skripta za kolegij "Teorija troškova" i "Troškovi i kalkulacije" za studente Agronomskog fakulteta u Zagrebu 3. i sur. (2001): Panonija-Razvojne mogućnosti. Grgić Z.. Tipurić D.. Grgić Z. Jelavić. Zagreb./2011. interna skripta za kolegij "Teorija troškova" za studente agroekonomskog odsjeka Agronomskog fakulteta u Zagrebu 2. Poljoprivredni fakultet. Deželjin J. obrti. Mate Preporučena literatura 1. Troškovi i metode kalkulacija u agrobiznisu. četvrto izdanje. Karić. te metode upravljanja troškovima u pojedinim poljoprivrednim proizvodnjama i proizvodima u uvjetima različitih poslovnih sustava (poduzeća. Ministarstvo za javne radove. obiteljska gospodarstva. graditeljstvo i obnovu Republike Hrvatske Izvanredni profesor Zoran Grgić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 12 12 6 Nazočnost 85% u predavanjima i vježbama. Očić V. Babić M. Štefanić (1999): Troškovi i kalkulacije u poljoprivrednoj proizvodnji. Starčević. Blašković D. (1998): Povratak na hrvatske otoke. M. Koutsoyiannis A. (1996): Moderna mikroekonomika . metodama kalkulacija i specifičnostima funkcije proizvodnje i troškova u agrobiznisu. Obvezna literatura 1. Puljić i suradnici. obveza izrađenog seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 331 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . rizik.. Sa stajališta teorije troškova bit će naprednije obrađeni management i ekonomika u agrobiznisu. Mate 4. Programski dijelovi (predmeti) modula su : Teorija troškova i proizvodnje.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. zadovoljstvo.. Šakić B. Ministarstvo povratka i useljeništva Republike Hrvatske 5.. poljoprivredne zadruge). optimizacijom troškova i maksimalizacijom prihoda u tržnim uvjetima. Zagreb. Tipurić D. Santini (2002): Troškovi u poslovnom odlučivanju 5. (2004): Troškovi i kalkulacije. Ekonomski fakultet. Osijek 2.E. (2002): Poduzetnički menadžment: izazov.P. (1999): Mikroekonomska analiza. Cilj modula Upravljanje troškovima. Biloš S. Ravlić. AG2118 METODE KALKULACIJA I TROŠKOVI U AGROBIZNISU Koordinator modula Opis modula Namjena modula je detaljno upoznati studente s teorijom troškova. Management i Ekonomika poduzeća. (2004): Teorija troškova i kalkulacije u agrobiznisu. Zagreb 4.. prijevod A. i sur. Izučavati će se metode i vrste kalkulacija sa specifičnostima poljoprivrede i prerade poljoprivrednih proizvoda. Samostalna izrada različitih kalkulacija u agrobiznisu. Šamanović (1993): Ekonomika poduzeća. et al. drugo izdanje. Zagreb 3. te njihova naprednija analitika. Predavanjima i vježbama će se detaljno obraditi specifičnosti troškova i kretanja troškova.

Volume 1. Povijest selekcije kvasca u svijetu i u Hrvatskoj. Technomic Publishing 1997 2. Obvezna literatura 1. Zimmermann i Entian)./2011. Wine Microbiology (Fungelsang). tehnološke i kvalitativne odlike kvasaca u selekciji. proizvodnja enzima i imobiliziranih stanica koje se primjenjuju u proizvodnji vina. Postupci primijene kvasca i mliječno kiselih bakterija u vinarijama. Functional Genetics of Industrial Yeasts (Ed. Kluwer Academic Publishers 1997 3.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. problematične fermentacije i njihovo pokretanje. biokemizam i genetika kvasca tijekom alkoholne fermentacije.) John Wiley & Sons. selekcija mliječno kiselih bakterija. opis najznačajnijih vrsta mikroorganizama koji imaju ulogu u proizvodnji vina. Yeast sugar metabolism (Ed. Donèche. de Winde). plemenita plijesan. AG2120 MIKROBIOLOGIJA I BIOTEHNOLOGIJA VINA Koordinator modula Opis modula Uloga i značaj mikroorganizma u proizvodnji vina. povijesni istraživanja vezan uz mikrobiologiju vina. bakterije i aktinomicete) uzročnici kvarenja vina. Važnost i uloga mliječno kiselih bakterija i kvasca tijekom malolaktične i maloetanolne fermentacije. uloga. Microbiologia e biotecnologia dei vini (Zambonelli). Dubourdieu. Cilj modula Cilj modula je upoznavanje studenata s ulogom i značenjem mikroorganizama tijekom proizvodnje vina i njihovom primjenom u biotehnologiji vina. Edagricole. Bologna 1998 2. The Handbook of Enology: Microbiology of Wine (Ribéreau-Gayon. Važnost. Lonvaud. 2000 Redoviti profesor Sanja Sikora Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 6 4 Redovito pohađanje predavan ja i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 332 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Wine Microbiology and Biotechnology (Fleet) T&F STM 1993 Preporučena literatura 1. Opis i uloga mikroorganizama (kvasci. Springer 2003 3. Proizvodnja octa na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu i u industriji.

Duraković. Kugler. meda. L. S. S. Redoviti profesor Frane Delaš Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 12 4 Redovno pohađanje predavanja i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 333 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zagreb Duraković. Zagreb Duraković. (1996): Opća mikrobiologija... Duraković. S. Odnos mikroorganizama prema okolini. Zagreb Preporučena literatura 1. AG2121 MIKROBIOLOGIJA NAMIRNICA Koordinator modula Opis modula Povijesni razvoj mikrobiologije namirnica. (2001): Mikrobiologija namirnica knjiga druga. Kugler. (2002): Moderna mikrobiologija namirnica knjiga druga.. Stilinovć. Duraković. F. uloga i značaj mikroorganizama u namirnicama.. (2002): Moderna mikrobiologija namirnica knjiga prva./2011. Mikroorganizmi kao hrana. (2001): Mikrobiologija namirnica knjiga prva. L. mlijeka i mliječnih proizvoda. Delaš..ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. koncentraciji hraniva itd. S. L. 3. Duraković. L. riba.. F. 2. Mikroorganizmi uzročnici kvarenja mesa i mesnih proizvoda. mikroorganizmi uzročnici pozitivnih i negativnih promjena u namirnicama. mikroorganizmi uzročnici pozitivnih promjena. Klasifikacija mikroorganizama podrijetlom iz namirnica. Kugler. Duraković. S. 4. Cilj modula Cilj modula je upoznati studente s ulogom i značajem mikroroganizama tijekom i nakon proizvodnje namirinca Obvezna literatura Duraković. Duraković.. Zagreb 5. Kugler. Delaš. S. Zagreb Duraković.. Duraković. Čimbenici koji uvjetuju razvoj mikrorganizama u namirnicama. Mikrobne transformacije namirnica. (2001): Mikrobiologija namirnica knjiga treća. biljnih prozvoda. Prokariotski i eukariotski mikroorganizmi koji dolaze u namirnicama. Kugler. Prehrambeno tehnološki inženjering Zagreb 1. B. L. relaitvnoj vlazi. mikroskopiranje naznačajnih mikrobnih grupa uzročnika kvarenja.

konzerviranje stočne hrane. kvasci i plijesni značajne u stočarskoj proizvodnji. očuvanju i kvarenju stočne hrane. utvrđivanje vrsta mikroorganizama. Obvezna literatura 1. Ljubljana 1996 2. Avenue media Bologna. Značaj i uloga mikroorganizma u vodi i zraku u stočarskoj proizvodnji. Sijenaža i silaža osnovna voluminozna hrana u proizvodnji mlijeka. mikroorganizmi uzročnici pozitivnih i negativnih promjena. Duraković. (1997): Priručnik za rad u mikrobiološkom laboratoriju. Grazia. The Rumen Microbial Ecosystem (ed. Duraković. Blackie Academic & Professional 1997 2. knjiga prva II dio Kugler. Biotehnologija (Urednik Raspor). The Biochemistry of Silage (McDonald. interpretacija dobivenih rezultata. Probiotici i prebiotici u ishrani životinja. Mikrobni procesi tijekom probave. Bakterije. (1997): Priručnik za rad u mikrobiološkom laboratoriju. enzimi. standardne i molekularne metode u ispitivanje higijene stočne hrane. sparofitni mikroorganizmi. Duraković. Heron). Chiavari). Microbiologia per le produzioni animali (Zambonelli. odnos mikroorganizama prema biotičkim i abiotičkim čimbenicima.. L. zakonskoj legislativi te o značaju mikroorganizama i njihovih asocijacija u probavi domaćih životinja. 2003 Redoviti profesor Mihaela Blažinkov Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 18 8 4 Redovito pohađanje predavanja i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 334 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Praćenje higijenske ispravnosti stočne hrane.. propisi u kontroli stočne hrane. interakcijski odnosi mikroorganizama. Zagreb Preporučena literatura 1. Chalcombe Publications 1991 3. Mikrobiološka kontrola stočne hrane i hraniva. antibiotici. biotehnologija u proizvodnji stočne hrane. suvremene metode u kontroli higijenske ispravnosti stočne hrane. Bia. S. knjiga prva I dio Kugler. Uvjeti i čimbenici rasta mikroorganizama. probiotici i prebiotici. Zagreb 4. AG2122 MIKROBNA BIOTEHNOLOGIJA U STOČARSTVU Koordinator modula Opis modula Značaj i uloga mikroorganizama u stočnoj hrani. Duraković. Hobson i Stewart). S. aditivi u stočanoj hrani. Cilj modula Cilj modula je upoznati studente s ulogom mikroorganizama u pripremi. L. Uloga značaj i vrste mikroorganizama u probavnom traktu životinja. osnove HACCP-a i utvrđivanje kritičnih točaka tijekom proizvodnje stočne hrane. morfologija i sistematika. kontrola kvalitete. Burag kao kontinuirani probavni sustav. Henderson. Uloga voluminozne hrane u hranidbi preživača.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

Inc. Malcolm G. Paul A. 4. 3. U okviru ovog kolegija detaljno će biti obrađeno kruženje biogenih elemenata u ekosustavu (kruženje C.broj Naziv 1. S i ostalih važnijih elemenata u prirodi).broj Naziv 1. Izučavati će se ekstremni okoliš i odnos mikroba u ekstremnim uvjetima te bioremedijacija. Springer Verlag. 2. Alan H. Varnum. S. Wood (1995): Environmental Soil Biology. Killham (1994): Soil Ecology. a često i jedan drugog uvjetuju pa su vrlo često isprepleteni. Posebno će biti razmotreni mikroorganizmi vodenih sredina – kako morskih tako i slatkovodnih – u okviru kojih će se izučavati najznačajnije mikrobne zajednice. Science Pub. Duraković. Patrick K. 5. R. S. Rochelle (2001): Environmental Molecular Microbiology: Protocols and Applications. Obvezna literatura red.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Evans (2000): Environmental Microbiology. Dorothy Jones (1992): Identification Methods in Applied and Environmental Microbiology. Raina M. Gerba (2000) : Environmental Microbiology . Cilj modula Cilj ovog modula je upoznati studente diplomskog studija agroekologije i ostalih studija koji nemaju značajnije zastupljenu mikrobiologiju sa vrhunskim dostignućima na području mikrobne ekologije i održivog gospodarenja prirodnim resursima. Blackwell Science Inc. Zajedničko je djelovanje biotskih i abiotskih čimbenika kojima se živa bića i mikroorganizmi prilagođavaju ili stvaraju nove uvjete za život.. Academic Press 5. Chapman & Hall 3. AG2123 MIKROBNA EKOLOGIJA Koordinator modula Opis modula U okviru ovog modula vrlo detaljno se obrađuje tijek energije i hranjiva u ekosustavu. Jjemba (2004): Environmental Microbiology: Principles And Applications. S.G. S. Board. N. Obraditi će se mikroorganizmi u zraku te mikroorganizmi i tlo. knjiga I – u tisku 2006. Ian L. Duraković. Agrotech Publishing Academy 2. K. American Society for Microbiology Preporučena literatura red./2011. M. Charles P. SC Bhandari and LL Somani (1994): Ecology and Biology of Soil Organisms. Redovni profesor Mihaela Blažinkov Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 10 5 5 Redovito pohađanje nastave (predavanja. U određenoj ekološkoj sredini djeluje veliki broj čimbenika čije je djelovanje povezano. a obratiti će se pažnja i na kakvoću podzemnih voda. Pažnja će biti posvećena interakcijskim odnosima između različitih organizama u zajednicama ekosustava te fiziološko stanje mikroba u ekosustavu budući su se razvile bezbrojne interakcije među biološkim komponentama tla. Maier. Redžepović. položeni kolokvij iz vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 335 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . odnosno biološko uklanjanje onečišćivača. (rukopis): Mikrobna ekologija. knjiga II – u tisku 2006. vježbe). Cambridge University Press 4. (rukopis): Mikrobna ekologija. Pepper.. Isto tako obraditi će se područje otpadnih voda i mikrobiološke analize. Redžepović.

degradaciji i detoksifikaciji štetnih kemikalija. Prentice Hall. Inc.G. Mikroorganizmi u hidrosferi.. Uloga bioraznolikosti u kruženju hranjiva i plodnosti tla. 1995.. Izvanredni profesor Sanja Sikora Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 8 8 Redovito pohađanje nastave (predavanja. Izolacija i identifikacija autohtonih sojeva. Zuberer D. R. K.: Soil Ecology. 2./2011. mikrobne biomase i mikrobne aktivnosti u tlu. inhibiciji nepoželjnih organizama. Tate. atmosferi i biosferi. Genetska raznolikost prirodnih populacija . Lynch. J. Hartel P.L. 336 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . John Wiley & Sons. 1990. Struktura mikrobnih zajednica u rizosferi. vježbe) Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. Sylvia D. Preporučena literatura 1. Soil Microbiology.. Metode u identifikaciji mikroorganizama. Killlham. AG2124 MIKROBNA RAZNOLIKOST PRIRODNIH I ANTROPOGENIH EKOLOŠKIH SUSTAVA Koordinator modula Opis modula Raznolikost mikrobnog svijeta. Utjecaj pedoloških karakteristika na strukturu mikrobnih zajednica. Populacijska dinamika i interakcije u rizosferi. Principles and Applications of Soil Microbiology. Cilj modula Osnovni cilj modula je upoznati studente sa suvremenim znanstvenim koncepcijama o značajnoj ulozi mikrobne raznolikosti u razvoju održive poljoprivrede koja teži što većem iskorištavanju bioloških potencijala u različitim agroekosustavima.J. 2. Mikrobni metaboliti u rizosferi. Metode za procjenu bioraznolikosti.M. Klasifikacija i nomenklatura mikroorganizama. John Wiley & Sons. Različiti agrotehnički zahvati u funkciji povećanja mikrobne raznolikosti poljoprivrednih tala. Fuhrmann J. Taksonomske skupine mikroorganizama i njihove glavne morfološle i fiziološke karakteristike.Cambridge University Press 1995.: The rhizosphere. M.A. 1999. pedosferi. Značaj proučavanja bioraznolikosti prirodnih i antropogenih sredina.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.

& Bermanec. Silikati. 3 Docent Vesnica Garašić Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 OPĆA MINERALOGIJA. odredba.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. TROŠENJE STIJENA. PETROLOGIJA SEDIMENTNIH STIJENA. 10 student je dužan obaviti vježbe i dobiti pozitivnu ocjenu iz dva kolokvija. opis i uporaba. Geneza minerala (kristalizacija. Fizikalna svojstva minerala. Preporučena literatura 1. AG2125 MINERALOGIJA I PETROLOGIJA Koordinator modula Opis modula UVODNI DIO. Petrologie und Lagerstättenkunde. Kristalografija. Teorija tektonike ploča. Tektosilikati. Vrkljan. Cilj modula upoznavanje studenta s osnovnim svojstvima minerala i stijena. S. Sulfati. stupnjevi metamorfoze.. osnove i primjena. D. Postanak. – Školska knjiga. 208 str. Postanak. svojstva kamena. Vrkljan. Slovenec. Elementi. (2001): Mineralogija i petrologija. SISTEMATSKA MINERALOGIJA. uporaba stijena. (1998): Mineralogija. opis i uporaba. PETROLOGIJA. vrste metamorfoze. Ljuskasta građa i postanak Zemlje. klasifikacija. Kristalokemijska klasifikacija i nazivi minerala te opis po skupinama i uporaba. Eine Einführung in die spezielle Mineralogie. V & Takšić. Inosilikati. kao i procesima trošenja stijena i formiranju tala. . Karbonati. Babić. sedimentni. Dodatno se posvećuje pažnja upotrebi minerala i stijena. 413 str. klasifikacija. Zagreb. Postanak. (1996): Mineralogie. Filosilikati. magmatski. PETROLOGIJA MAGMATSKIH STIJENA. metamorfni minerali i minerali kore trošenja). V. njihovom genezom i kriterijima klasifikacije. Zemlja kao planet Sunčeva sustava.– Rudarsko-geološkonaftni fakultet. Matthes. Ciklosilikati. Zagreb. PETROLOGIJA METAMORFNIH STIJENA. Formiranje tla. M./2011. Kemijska svojstva minerala. klasifikacija. J. Sulfidi. 499 str. opis i uporaba. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Obvezna literatura 1. 3. Denona. 2. 359 str. Sorosilikati.Springer. Heidelberg. 337 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zagreb. (2003): Sistematska mineralogija – mineralogija silikata. Uvodni dio. Nezosilikati. Halogenidi. M.

K.Robinson.K. Izravnom nastavom obraditi će se mikroorganizmi uzročnici kvarenja mlijeka i mliječnih proizvoda i patogeni mikroorganizmi koji se mogu prenositi mlijekom i mliječnim proizvodima. AG2126 MLJEKARSKA MIKROBIOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Za usvajanje minimalno potrebnog teorijskog i praktičnog znanja iz područja mljekarske mikrobiologije na razini diplomskog studija. fermentiranih mlijeka i sira. London 3. (1985.K. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1. Vol. Power Point Prezentacije auditornih vježbi (CD) Tomislav Pogačić. Obvezna literatura 1. te utjecaj procesa prerade mlijeka na omjer i vrstu mikroorganizama koji mogu postati dominantnom populacijom.Ed. J. Od patogenih mikroorganizama sadržaj modula obrađuje organizme koji se mogu prenositi mlijekom i mliječnim proizvodima. R. 4. Steele.by R. Elsevier Applied Science Publishers. Robinson. Objasniti će se pojam mikrobiološkog kvarenja mlijeka i mliječnih proizvoda. 3.stručni časopis iz područja mljekarske znanosti: Odabrani radovi Redoviti profesor Dubravka Samaržija Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 20 6 4 - Pohađanje predavanja 80%.Ed. J.Robinson.): Dairy Microbiology: The Microbiology of Milk. 2.Milk Products Vol. U teorijskom dijelu nastave posebno će se obraditi uzročnici kvarenja sirovog pasteriziranog. u izradi higijenskih standarda u proizvodnji i preradi mlijeka i mliječnih proizvoda. Marth. Elsevier Applied Science Publishers. Ed. Marth.H. by E. London 338 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Power Point Prezentacije auditornih vježbi (CD) Znanstveno. 1.): Applied Dairy Microbiology. Sadržajem vježbi predviđeno je praktično savladavanje mikrobioloških metoda za identifikaciju uzročnika kvarenja mlijeka i mliječnih proizvoda.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.K. Marcel Dekker. te organizme uzročnike subkliničkog i kliničkog mastitisa muznih životinja. E. H. (2010): Mljekarska mikrobiologija (interna skripta) AF Šimun Zamberlin. Steele. maslaca. Cilj modula Samostalnost za rad: u mikrobiološkoj kontroli kvalitete.. R. modul čine 50% predavanja i 50% vježbe i seminari koje slijede nastavne jedinice predavanja. (1985. D. vrhnja. Robinson.by R. (1998. Inc. Samaržija. osnovu za nastavak doktorskog studija. steriliziranog mlijeka. potpis iz obavljenih laboratorijskih vježbi i vježbi u praktikumu.L.): Dairy Microbiology: The Microbiology of ./2011. New York 2. 2.L.

Sunderland.. 2. Sjemenarstvo 1-2: 73-95 3.. M. Liber. Inc. Holmes. Fundamentals of Molecular Evolution.. Li.. 2000. Sunderland. New York.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.M. statističke metode u istraživanjima bioraznolikosti. AG2127 MOLEKULARNA RAZNOLIKOST I EVOLUCIJA Koordinator modula Opis modula Modul nudi studentima temeljna saznanja o upotrebi molekularnih biljega kao i sekvenci DNA i bjelančevina u analizi bioraznolikosti i filogenetskim istraživanjima. MA 3. Cambridge University Press. Cipriani. 2000. Skripta (u izradi) 4. Inferring Phylogenies. Cracov. Modul će isticati praktičan pristup istraživanjima molekularne raznolikosti i filogenije kombinirajući predavanja s primjerima na računalu i raspravom na temelju izvorne znanstvene literature. Appl. K. Kolak. L.. Theor. 107(4): 736-744 2.I.. Molecular Evolution: A Phylogenetic Approach. 1999.. J. Z. Analiza molekularne varijance (AMOVA) i testiranje homogenosti molekularne varijance (HOMOVA) na temelju RAPD biljega. M... Šatović.) 2003. J. R. Acta Biol. Sinauer Associates. Šatović. I. 2005. A. Genetski biljezi i njihova uporaba u biljnoj genetici oplemenjivanju i sjemenarstvu. 2000. I. Sinauer Associates. Trujillo. Genet. Cambridge Redoviti profesor Zlatko Šatović Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 12 8 Pohađanje svih predavanja i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 339 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Z. uvod u bioinformatiku i filogenetske metode. Belaj. Bot 44: 155-160. A. Šatović. Tores. Vandamme. AFLP and SSR markers and of their effectiveness in establishing genetic relationships in olive. 1998... The Phylogenetic Handbook: A Practival Approach to DNA and Protein Phylogeny. Z. D. Molekularna raznolikost i evolucija.C. G.. MA. Baldoni. Z. E.. R. 2004. Preporučena literatura 1. A. S. M. Nei. Cubero. Molecular Evolution and Phylogenetics. W. Tijekom vježbi na računalu studentima će se omogućiti upoznavanje s računalnim programima koji se koriste u molekularnoj genetici i filogeniji kao i pretraživanje baza podataka i preuzimanje sekvenci. Studenti će koristiti stvarne podatke iz istraživanja suradnika na modulu. Šatović. Testolin. I. Comparative study of the discriminating capacity of RAPD. Blackwell Science. Page./2011.. 2002. molekularna evolucija. Cilj modula Cilj modula je dati studentima temeljna saznanja o upotrebi molekularnih biljega kao i sekvenci DNA i bjelančevina u analizi bioraznolikosti i filogenetskim istraživanjima Obvezna literatura 1. Kolak. Salemi. Z.. Z.. (eds.. NY 4. Román. Šatović. D.. Sjemenarstvo 3-4: 165-184 5. Oxford University Press Inc. Graur. Predavanja će obuhvatiti sljedeće teme: sustavi molekularnih biljega. Rallo.H.M.. Genetic relatedness among basil (Ocimum spp. Karlović. 2003. Oxford 5. B. L.) accessions using RAPD markers. Kumar. Felsenstein.

transgenzi i radom u laboratoriju.. Martinez. G. Stočarstvo (in press). FAO. A. S. kroz seminare upoznati temeljne genetske baze podataka. London. UK.E. postupke pripreme i ugađanja PCR reakcije. I. Old. M. A. P. načela odabira začetnih oligonukleotida.. protokole DNA izolacije. CGRFAFAO. Studente diplomskog studija važno je upoznati s molekularnom genetikom i osposobiti ih za temeljni rad u laboratoriju. Blackwell Science. R. AG2128 MOLEKULARNA GENETIKA U ANIMALNOJ PROIZVODNJI Koordinator modula Opis modula Suvremena animalna proizvodnja koristiti prednosti molekularne genetike koja zahvaljujući razvoju analitičke metodologije pruža velike mogućnosti izgradnje proizvodnih potencijala pasmina. Alcamo. B. svinja. Dovč. A. te mogućnosti transgeneze u animalnim znanostima. I.. Background study paper No. 5. H./2011. 70%).. 459-466. ovaca.The Awesome Skill. (1999): Transgenic Animals in Agriculture. Bradić... Food Research International 31. Recent developments in biotehnology as they relate to animal genetic resources for food and agriculture. laboratrorijskih vježbi (min. T. nasljedne bolesti. 5. A.D. (2002): Genetic diversity of three donkey populations in the Croatian coastal region. Ivanković. koza.. 2. Measurement of domestic animal diversity – a review of recent diversity studies. načela molekularno genetskih studija. 4. genskoj identifikaciji. J. Animal Genetics. Kroz laboratorijske vježbe upoznati će praktični rad u molekularno-genetskom laboratoriju. E. Izvanredni profesor Ante Ivanković Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 22 10 - Pohađanje predavanja (min. 2. (2005): Uporaba molekularne genetike u animalnoj proizvodnji. (2005): Protokoli temeljnog rada u genetskom laboratoriju. Pavić. 10. Cilj modula Upoznavanje sa mogućnostima uporabe molekularne genetike u animalnoj proizvodnji. 33: 169-177.. konja i peradi. Murray. McGloughlin. CABI Publishing. Cunningham. selekciji potpomognutoj genskim markerima. I. seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 340 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Caput.W. Oberbauer. konzervaciji. Ivanković. zdravlje i druga ekonomski značajna svojstva goveda. 4. Kavar.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Animal Genetics 29. (1999). Rome. R.. Obvezna literatura 1. 2004.. Upoznati će načela genetske identifikacije i preporučenih markerskih setova po vrstama domaćih životinja. Harcourt-Academic Press. P. Upoznati će osnove kartiranja genoma. 3. PCR reakciju. Primorse. (1998): Moving from QTL experimental results to the utilisation of QTL in breeding programes.. Mioč. Ivanković. Spelman.M. V. U poglavlju o selekciji potpomognutoj genskim markerima studenti će se upoznati s markerskim sustavima i markerima vezanim za proizvodnju mlijeka i mesa. (2001): DNA Tecnology . Rome.M.M. Anderson. 3.B. Cambridge. Preporučena literatura 1. Studenti će upoznati osnove molekularne genetike. ugradnju molekularnih podataka u programe konzerviranja genoma. plodnost.B. Interna skripta Zavoda.J. Yman. (1998): Species identification in meat products by RAPD analysis. 77-84. Bovenhuis. (1996): Principles of Gene Manipulation. USA.. M. 50%).P..

Sunderland. Freeman and Company. Benjamin Cummings. QTL analiza i primjena kod domaćih životinja. Osnove kloniranja. Sinauer Associates.: CABI. Ed. H. R. Ed. Suzuki. and Meat quality. Inc.W. L. M. A laboratory manuel. J. Everts. Publish. A. R. Academic Press. F. Wallingford. a laboratory handbook. dr. C. A practical approach. Press. Ed. New York. H. Massachusetts. Obvezna literatura 1. Marija Đikić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 20 2 4 Predavanja (80%). D. Introduction to genetics analysis. Oxford Univ. Funkcionalna genomika. AG2129 MOLEKULARNA GENETIKA ŽIVOTINJA Koordinator modula Opis modula Korištenjem suvremenih audiovizualnih metoda predavanja će se provesti kroz poglavlja : Uvod. CABI Wallington. Haggsman (2004). Elliot. L. Animprint Elsevier Sc. UK. Sammbrook D. Campbell. Na terenu će se savladati metode i uzimanje uzoraka različitih vrsta tkiva porijeklom od različitih vrsta životinja. D. Seminar (100%). S. Lewontin. Markeri u populacijama životinja. Terenska nastava (100%) Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 341 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Analiza genoma domaćih životinja. Heyer (2003). A. Oxford Univ. UK. Oksford Univer. Wessler. san Francisko. Cilj modula Obrazovati studente za razumijevanje i primjenu novih dostignuća genomike u oplemenjivanju životinja. vježbe će se održavati i u Laboratoriju za statističku genetiku Zavoda za opće stočarstvo AZ. W. R. Discavering genomics. Muscle development of livestock animals. H. Hames. T. M. Transgenic animal technologies. Montreal. Pinkert. Uz klasične vježbe (papir olovka i kalkulator). Bioinformatics for animal science. ED. E. D. Press Preporučena literatura 1. M. W. ED. Vježbe (100%). Bioinformatika u molekularnoj genetici životinja. England. King. M. A. Lamberson (2002).C. Griffiths. Cold Spring Harbor Press. uz primjenu računala i najnovijih bioinformatičkih software za analizu podataka u genomici. Basingstoke . USA. 5. Osnove molekularne genetike i primjena u genetici i oplemenjivanju životinja. H. Gelbart. Miller (2005). 5.. Sydney. Joyner (2002). 2. Toronto 3./2011. Town . (2002). Elliot (2005). C.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Munich. 4. Pass. London. UK. Lynch. C. P. Kapš. M. USA 4. Linkage analiza. W. kandidat geni. Singapur. M.: CSHL Press. Organizacija eukariotskog genoma i regulacija genske ekspresije. A dictionary of genetics Ed. Press. Perspektive. Genetic and Analysis of Quantative traits. San Diego USA. Paris. Pored teoretskih predavanja održavati će se vježbe u laboratoriju za molekularnu genetiku AFZ s ciljem upoznavanja molekularnih metoda analize. Ed. proteomics and bioinformatics. Prof. Tokyo. Boston . C. Stansfield (2002). Hong Kong. W. J. F. B. B. 3. Mexico City. W. Madrid. Genetics.Walsh (1998). Biochemistry and molecular biology Ed. D. J. ED. New York. Russell (2001). 2. Gene targeting . Physiology.

regulaciju stanične diferencijacije i proizvodnje sekundarnih metabolita na primjerima osobnih istraživanja. L. 1998. Uvod u metode rekombinantne DNA omogućit će bolje razumijevanje i praćenje tematskih jedinica molekularne mikrobiologije za navedene modelne mikroorganizme. kao modelni mikoroorganizam kako bi studente uveli u molekularnu genetiku nižih eukariota i u primjenu ovih organizama u biotehnološkim i agronomskim istraživanjima. New York 2002 2.J.S. transkripcija. popravak DNA i prijenos staničnog signala.. 2000. 201-214 Preporučena literatura 1.: The Rhizobiaceae. Horizon Scientific Press. G. H. J.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. U sklopu ovih predavanje obradit će se i horizontalni prijenos gena između taksonomski udaljenih vrsta mikroorganizama. Alberts et al. Obradit će se i regulacija aktivnosti gena odgovornih u procesima nodulacije i fiksacije dušika. Inc. Long. Kluwer Academic Publishers. cerevisiae. Stryer. Voet. Nature. kao što su replikacija./2011... Proučavanje fiziologije i molekularne biologije streptomiceta . New York & London 2002 3. B. Wiley ˛Sons. E. Biochemistry (Fifth Edition).W. Triplett. Kondorsi. R. 2002 May 9. Ovi osnovni procesi imaju esencijalnu ulogu u održavanju staničnog metabolizma i reprodukcije. 5. Molecular Biology of the Cell (Fourth Edition) Garland Publishing. Izvanredni profesor Dušica Vujaklija Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 46 14 Odslušana predavanja i ocijenjen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 342 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET ..bakterija tla s kompleksim životnim ciklusom dati će uvod i uvid u složenu genomsku strukturu ovih višestaničnih mikroorganizama. W. Objasnit će se molekularni mehanizmi kod rizobija u procesu fiksacije dušika putem ostvarivanja simbioznog odnosa s leguminozama pri čemu sudjeluju brojne biljne molekule-induktori ( flavonoidi) i produkti bakterijskih nod gena ( Nod faktori). D. SD Bently et al. New York 1995 2. Freeman ˛Co. A. AG2130 MOLEKULARNA MIKROBIOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Predavanja će biti usredotočena na razumijevanje osnovnih molekularnih mehanizama važnih staničnih procesa.H. Rhizobium-legume nodulation: life together in the underground. Complete genome sequence of the model actinomycete Streptomyces coelicolor A3(2). S. P. Ciljano je izabran kvasac S. (1989). Cilj modula Osposobiti studente da primjene poznavanje osnovnih molekularnih mehanizama važnih staničnih procesa u svim poslovima okolišne i poljoprivredne mikrobiologije. J. translacija. Biochemistry (Second Edition).: Prokaryotic Nitrogen Fixation – A Model System for the Analysis of a Biological Process.molecular biology of model plant-associated bacteria.J. Voet. Obvezna literatura 1.. Kroz seminarske radove i rasprave razvijat će se kritički način analiziranja i prezentiranja znanstvenih rezultata. Cell 56.417(6885):141-7 4.. Spaink. Hooykaas.

Cilj modula Cij ovog modula je omogućiti svakom studenatu da samostalno prođe što više tehnika od: izolacije DNA ili mikroorganizama iz okoliša. Toronto Preporučena literatura 343 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Boston. Izvanredni profesor Dušica Vujaklija Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 22 38 Odslušana predavanja i vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. Od izolacije ukupne DNA iz tla i/ili izoliranih i modelnih mikroorganizama. njihove identifikacije ili kloniranja određenog fragmenta DNA. a laboratory manual./2011. Sambrook. Cold Spring Harbor Laboratory Press 2. San Diego. Tokyo. Sydney. Predviđa se demonstracija osnovnih tehnika proteinskog inženjerstva. Predviđene metode obuhvatit će sve manipulacije s DNA. rep-PCR). Također će se umnažati DNA metodom PCR i zatim će se klonirati dobiveni PCR produkti. EF Fritsch and T Maniatis (1989): Molecular Cloning. J.RAPD. Studentima će se teoretski objasniti principi sekvenciranja DNA. DH Gelfand and JJ Sninsky (1995): PCR Strategies (MA Innis. AG2131 MOLEKULARNE METODE U MIKROBNOJ EKOLOGIJI Koordinator modula Opis modula Svako predavanje bit će teoretski uvod u određene vježbe. Academic Press. New York. London. preko izolacije plazmidne DNA do razgradnje DNA s restrikcijskim enzimima te ligiranja specifičnih fragmenata s vektorom i unošenja konstrukta u stanice domaćina. Prisustvo određennih vrsta i sojeva mikroorganizama u okolišu određivat će se različitim molekularnim tehnikama (16S rDNA PCR-RFLP. ed). Transformirane stanice će se analizirati metodom po Southernu ili PCRom.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.

Akadémiai Kiadó. N.J.Oliver.M. Steći će iskustva s protokolima u laboratoriju za molekularnu dijagnostiku.). hibridizacija nukleinskih kiselina (dot blot). (izabrana poglavlja) 344 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . DRID. detection. N. Dewey.. CAB Internationals. London. Oxford. CAB INTERNATIONAL 2. 3. Schots. Preporučena literatura 1. Cilj modula Znat će osnovne molekularne tehnike kojima se dokazuju pojedini važni biljni patogeni i one kojima se analizira njihova srodnost. ELISA i IF). 3. (1995) Pathogenesis and Host Specificity in Plant Diseases: Histopathological. genetic and molecular bases.R. AG2132 MOLEKULARNE TEHNIKE U FITOPATOLOGIJI Koordinator modula Opis modula Modul obrađuje osnovne molekularne tehnike kojima se u fitopatologiji vrši identifikacija i analizira srodnost tj. Vol. (1994). Juretić (2002): Osnove biljne virologije. P. različite PCR-tehnike i sl. Bridge: Biochemical techniques for filamentous fungi. Dimmock. S.B.) (1990) Methods in Phytobacteriology. raznolikost među biljnim patogenima (izolacija i elektroforetska analiza bioloških makromolekula. Singh RP. Serološke metode (JRID. and quantification. Klement Z.. biochemical. R.L. Erwinia amylovora.R. F. Studenti će biti upoznati s opremom u molekularnom laboratoriju te će sudjelovati u njenom korištenju. Sveučilište u Zagrebu i Školska knjiga. Singh US. Pergamon Press.. Zagreb. 1 Prokaryotes. Budapest. Dewey. Blackwell Scientific Publication.M. Modern assays for plant pathogenic fungi (indetification. Kohmoto K (Eds.D.A.. Identifikacija virusa mozaika krastavca primjenom metode izolacije dvolančane RNK i njena elektroforetska analiza u agaroznom gelu primjenom «submarine» elektroforeze. Rudolph K. 2. Sands DC (Eds. Nyomd Vàllalat. Vanneste J. Primrose: Introduction to modern virology. 1987.) ./2011. Paterson. Na primjeru bakterije Erwinia amylovora (uzročnika bakterijske paleži jabuke i kruške) pokazat će se studentima molekularno dokazivanje bakterije primjenom PCR tehnike.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. U sklopu ovog modula studenti će steći znanja o svim aparatima i kemikalijama potrebnim za navedene molekularne analize kao i o neophodnim mjerama opreza u radu u laboratorijima ovog tipa. 1994. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Obvezna literatura 1. Docent Edyta Đermić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 15 10 5 Redovno prisustvovanje svim oblicima nastave.

Discovering Genomics. Proteomics. and QTL analysis. L. Boca Raton. Identifikacija germplazme i sorata. R. Cilj modula Razumijevanje dosega i primjene tehnika molekularnog oplemenjivanja bilja. CRC Press. analiza podrijetla. Primjena u oplemenjivanju (BSA. Seminari i praktični primjeri.H. srodnosti i roditeljstva. CRC Press. B. 2. 1998.J. Paterson. Definicije i sistematika metoda molekularnog oplemenjivanja.. selekcija pomoću morfoloških. strukture DNA i biljnog genoma i molekularnih manipulacija iz perspektive oplemenjivanja bilja. USA 4. (ed. Najnovija saznanja iz molekularne genetike. Pripremljenost za istraživački rad i nastavak poslijediplomskih studija. izrada seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 1. Izbor roditelja i populacija. 345 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Heyer. Plant genotyping – the DNA fingerprinting of plants. Relevantne stručne publikacije iz domaćih i inozemnih stručnih časopisa. mapping. Tipovi i tehnike molekularnih markera prikladnih u praktičnom oplemenjivanju kroz laboratorijske vježbe. AG2133 MOLEKULARNO OPLEMENJIVANJE BILJA Koordinator modula Opis modula Pretpostavke za molekularno oplemenjivanje (vezanost gena. Molecular dissection of complex traits. Boca Raton. MBC. Benjamin Cummings 5. Interna skripta: Molekularno oplemenjivanje bilja (u izradi) 2.M. Campbell. unutarsortna genetska varijabilnost. USA 3. 2002. A. MAS). Obvezna literatura Redoviti profesor Ivan Pejić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 32 6 8 14 Prisustvovanje predavanjima i vježbama. Preporučena literatura 1. Henry. 2001. Kloniranje gena na temelju genetskih karata. Relevantne publikacije i web stranice – za pripremu seminara. CABI Publishing. Liu. Osposobljenost za planiranja pokusa i izvođenja molekularnih analiza./2011. Upotreba genetskih karata u oplemenjivanju kvalitativnih i kvantitativnih svojstava.. I. A. i izrada genetskih karata. FL. biokemijskih i DNA markera).J. and Bioinformatics. FL.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Pejić. Statistical genomics: Linkage.) 1998.H..

fizikalne mjere i biološke mjere kojima se populacija štetočinja održava u tolerantnoj mjeri. Meinert/Mittnacht (1992): Integrierter Pflanzenschutz. Osim kemijskih mjera zaštite koje dolaze na kraju kada su iscrpljene sve ostale mjere zaštite u integriranoj se zaštiti koriste agrotehničke mjere. Modul razmatra negativnosti konvencionalne zaštite bilja i intenzivne poljoprivredne proizvodnje koji su doveli do faze propadanja i ekonomske neisplativosti poljoprivredne proizvodnje. Zrinski d.Iako Međunarodna organizacija za integriranu i biološku zaštitu IOBC slavi 50 obljetnicu. vinogradarstvo. Maceljski. Albert.. AG2134 NAČELA INTEGRIRANE ZAŠTITE BILJA Koordinator modula Opis modula Integrirana zaštita jest ekološki povoljnija zaštita poljoprivrednih kultura od ekonomski važnih štetočinja. Ulmer Fachbuch./2011. integriranoj zaštiti poljoprivrednih kultura i mogućnostima smanjenja unosa agrokemikalija. Stuttgart 2. Čakovec 2. u Hrvatskoj se još uvijek govori o novom načinu zaštite bilja. ratarstvo). Zrinski d. vježbama i seminarima Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 346 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (1998): Integrirana zaštita voćnjaka i vinograda. (1993): Ökologie und Landwirtschaft. Osposobljenost za organiziranje integrirane zaštite bilja.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Igrc Barčić. Obvezna literatura 1. Temelj integrirane zaštite jest biodiverzitet. I. M. Modul će razmatrati sadašnje stanje i perspektive integrirane zaštite u Hrvatskoj i mogućnosti uvođenja pravilnika za integriranu proizvodnju po kulturama u skladu s pravilnicima donešenim od strane IOBC-a. proizvodnje Izvanredni profesor Božena Barić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 18 4 8 Redovita nazočnost predavanjima. Hassan. Modul razmatra sve mogućnosti poticanja biodiverziteta u različitim poljoprivrednim proizvodnjama (voćarstvo. Knauer. Rost (1993): Pflanzenschutz mit Nützlingen im Freiland und unter Glas. J. Ciglar. povrtlarstvo. Čakovec Preporučena literatura 1. Ulmer Fachbuch. Stuttgart 3. N. d. IOBC Bulletin «Guidelines for Integrated Productions» odabrana područja polj. (2001): Ekološki prihvatljiva zaštita bilja od štetnika. Stuttgart 3. d. Cilj modula Stjecanje informacija i znanja o ekološki i ekonomski povoljnijoj. Eugen Ulmer.

Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. Konačno polaznici Ms studija upoznati će objekte i opremu za preradu klaoničkih otpadaka (kafilerije). zatvaračice. Polaznici poslijediplomskog studija biti će upoznati s objektima i opremom za skladištenje i distribuciju proizvoda. transporteri. (1985): Osnove tehnologije mesa. sterilizatori itd. hladnjače.. Dawine C. Monta P. evisceracije. Preporučena literatura 1.K. šurenja. Tokyo.. Monari H. goveda. (1995): Prerada mesa i mlijeka. termičku obradu. mješalice. dimljenje. strojnu obradu mesa. hlađenja. rasijecanja u polovice. kunića. peći za spaljivanje čekinja. 2. punjenje. rasijecanja u namjenske dijelove. Studenti će logičnim slijedom biti upoznati sa objektima i opremom od prihvata životinja (svinja. 3. 347 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 1. iskrvarenja. Svaka faza odvija se u zasebnim odjeljenjima s odgovarajućom opremom (šermerovi pištolji. mjerni aparati. Boston.2. strujni udar. kulena i drugih trajnih autohtonih proizvoda značajnih za hrvatsko gospodarstvo.. strojevi za usitnjavanje mesa. objekti) s modernom opremom.. pušnice. Zagreb. Elsevier Academic Press. (2004): Encyclopedia of meat sciences. peradi). omamljivanja. fermentaciju. II dio. punilice. kakvoća i prerada mesa. Edizione agricole Bologna. linije rasijecanja trupa. I. skladištenje i distribuciju. pranje.. Roseg Đ. (1992): Industria dei salumi. seminarski rad.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011. klanja. Magnani U. vol.. 2. AG2135 OBJEKTI I OPREMA U TEHNOLOGIJI MESA Koordinator modula Opis modula U Hrvatskoj postoje veliki industrijski pogoni (tvornice. Rahelić S. Heidelberg. Jensen W. Amsterdam. U jednom dijelu modula obraditi će se manji specijalizirani objekti i oprema za proizvodnju pršuta. Dikeman M. Živković (1986): Higijena i tehnologija mesa.3. Školska knjiga. Paris. strojevi za šurenje. Nakladni zavod Globus. Redoviti profesor Romano Božac Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 0 4 0 6 14 Pohađanje nastave (min. Zagreb. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja o konstrukciji objekata te strojeva i opreme u industriji mesa. terenska nastava. CO2.80%). ovaca. označavanje.

Karlović. vježbe.. Banka biljnih gena u informacijskokomunikacijskim sustavima.. O. 1996. T. UK Redoviti profesor Zlatko Šatović Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 12 8 Predavanja. Cambridge. R. Italy 3.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Ellis.. Predavanja će obuhvatiti značenje bioraznolikosti i agrobioraznolikosti i njihovu ulgou u ekosustavima. 1985. Sjemenarstvo 5-6: 423-432 3. strategije očuvanja kao i prikupljanje i očuvanje biljnih genetskih izvora. Kolak. Stoga je svrha modula upoznati studente s teoretskom osnovom osnove i praktičnih metoda očuvanja i održive upotrebe biljnih genetskih izvora. I. Sjemenarstvo 6: 485-516 Preporučena literatura 1. Prikupljanje germplazme krupnosjemenih mahunarki za potrebe hrvatske banke biljnih gena. P. Guarino. Kolak. Sjemenarstvo 5-6: 399415 5. 1995. H. The conservation of plant biodiversity. Reid. Z. I. CAB International. Mooney. Frankel. V. Burdon. Z. A. Varijabilnost morfoloških i agronomskih svojstava primki bosiljka (Ocimum spp. Dejdar. 1996. upotrebu biljnih genetskih izvora. Rukavina. AR 4. Z. 1996. UK 5. H. genetsku eroziju.). Šatović.. Wallington. FAO 1996.D.. and the loss of genetic diversity. Rome. Šatović. 1990. E. K. Rome.H. seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 348 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Fowler. Tucson. Obvezna literatura 1. Handbook of seed technology for genebanks (2 Vol.. Očuvanje biljnih genetskih izvora. Cambridge University Press.. I. politics./2011. Brown. FAO. Rukavina.D. Ramanatha Rao. IBPGR. 2001. I. Z. Cilj modula Cilj modula je dati studentima detaljna saznanja o teoretskim i praktičnim aspektima očuvanja i održive upotrebe biljnih genetskih izvora..). stoljeće i Konvencija o biološkoj raznolikosti.. L. Studenti će se upoznati s praktičnim aspektima rada banaka biljnih gena uključujući opis i procjenu svojstava kao i dokumentaciju primki Hrvatske banke biljnih gena. I.)..H. Sjemenarstvo 3-4: 253-260 4. AG2136 OČUVANJE BILJNIH GENETSKIH IZVORA Koordinator modula Opis modula Proizvodnja hrane i drugih poljoprivrednih proizvoda izravno ovisi o biljnim genetskim izvorima iskorištenima u svrhu oplemenjivanja novih. Collecting plant genetic diversity: Technical guidelines... C. (eds.. Šatović. J.. Šatović. Italy 2. V. evoluciju i raznolikosti kultiviranih biljnih vrsta.J.H. Orlandini. Šatović. The University of Arizona Press. visokoprinosnih kultivara visoke kakvoće i otpornih na bolesti.. Kolak. 1995. The state of the world's plant genetic resources for food and agriculture. S. Shattering food. Međunarodno zakonodavstvo s područja zaštite biološke raznolikosti: Program za 21. Roberts. Z... R. Kolak.. 1995. Kolak.H. Sjemenarstvo 5-6: 335-343 2. Hong.

Zrinjevac d. Z.Strukturiranje vodenih vrtova. . Njega i održavanje gradskog prostora. Stuttgart 4. Walker. K. pripreme za sadnju biljnog materijala. osobito reakciji tla i osjetljivosti na vapno. Samardžija: Travnjaci. Bergmann (1992): Nutritional Disorders of Plants. najčešće folijarnu gnojidbu. Stefanka Hadži Pecova Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 .d.. 1975.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Pored toga. D. Izvođenje plana sadnje. Časopis Landscape and urban planning 3.Podizanje i njega travnjaka. . Zagreb 5. . njihov smještaj na različitim staništima te na kraju njihovo održavanje i njega.Sadnja i rezidba živice. Višak soli i teških metala posebice u gradu te uz prometnice glavni su limitirajući faktor pri odabiru vrsta. Osijek. AG2137 ODRŽAVANJE I NJEGA ZELENIH POVRŠINA Koordinator modula Opis modula Program modula Uređenje i njega zelenih površina omogućava polaznicima razumijevanje teoretskog i usvajanje praktičnog znanja o zelenim površinama. Građevinski školski centar. Vukadinović. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 349 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . G. dr. Obvezna literatura 1. 1990. University Press. 3. Lončarić (1998): Ishrana bilja.njega i rezidba parkovnog i drvorednog drveća. W. Poljoprivredni fakultet. F.A.Sadnja i njega slobodnorastućeg grmlja. T. optimiranje stanja makro i mikroelemenata omogućiti će dobar izgled i kondiciju biljaka. 1997. N. Održavanje i njega biljnog materijala na različitim staništima zelenih površina. H. W. O. Cilj modula Razumijevanje kako funkcionira sustav zelenih površina od njihovog pojavljivanja na planu . Gustav Fisher Verlag Jena. Boston Odrađene vježbe i seminarski radovi. sc. L. H. Mengel. Associazone Regionale Produttori Florovivaisti Lombardi: Piante per il paesaggio e il verde urbano. Appel (2001): Principles of Plant Nutrition. Cambridge. 4. 2. Coppin. 1975 2. neminovno traži povremenu kontrolu – dijagnosticirnje stanja tla i biljke te eventualnu intervenciju .Sadnja i rezidba živice. 5th edition. E. I./2011.Sadnja. P. B. N. Freeman and Company. J. Markač-Čop: Vrtna tehnika. Preporučena literatura 1.Podizanje i njega cvjetne gredice. većinom urbanog karaktera. Lanfhear: Plants in the Landscape. Carpenter. . Kosegarten. 12 20 Prof. Richards: Use of Vegetation in Civil Engineering. bitan su preduvjet odabira vrsta za određeno idejno rješenje u projektu uređenja krajobraza. Zagreb. Kirkby. Poznavanje zahtjeva ukrasnog bilja prema tlu. T. . . Programski dijelovi sastoje se od slijedećih razina: Odnos tlo-biljka-voda Utjecaj okolišnih uvjeta na rast biljaka u odnosu na održavanje biljnog materijala. V.

(2003): Rješavanje problema suvišnih unutarnjih voda u hidromelioracijskim sustavima. 4. poglavlje 10. sc. Jan Benetin (1987): Odvodnjavanje. Ingenieurbau und Landschaftsbau. Walpole. 4 (1987) i 5 (1989). a terenska nastava 10 sati ili 17 % ukupne nastave modula. Zavod za melioracije. izrada programa Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 350 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Druga cjelina obrađuje podjelu sustava odvodnje s obzirom na pedološko-melioracijsku problematiku hidromorfnih tala. D. FPZ. 3. GF. Priručnici za hidrotehničke melioracije I Kolo. Zagreb. 2. vježbe u praktikumu činile bi 15 sati ili 25 %. Engelsman (1984): Drenanleitung für Landbau.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.. Društvo za odvodnju i navodnjavanje Hrvatske. vježbi i terenske nastave. 45 2003. 3 (1985). Harpenden. 2. (prijevod s francuskog). Rijeka 2003. Zagreb. sustavi odvodnje i funkcionalnost sustava odvodnje. Preporučena literatura 1. Thomasson. B. U prvoj cjelini studenti će se upoznati s osnovnim hidrološkim pojavama vezanih za mehanizme površinskog i podzemnog dotjecanja. 7./2011. Trafford. br. R. Hrvatske vode.D. (1975): Soils and Field Drainage. Prof. kao i solidne vještine na pravcu rješavanja problema suvišne vlažnosti hidromorfnih tala u stručnoj melioracijskoj praksi. Agronomski fakultet Zagreb. Tomić. dr. III Kolo. Odvodnjavanje: Knjige 2 (1984). elemente i normative neophodne za funkcioniranje sustava i temeljne ekonomske pokazatelje. Pisana predavanja iz odvodnje.A. Ministarstvo školstva ČSR. 6. te potrebama i mogućnostima njihove revitalizacije. Geodetski fakultet Zagreb. Obvezna literatura 1. F. 3. D. Mackney.. R. Čavlek (1985): Hidraulika. Peter Widmoser (2001): Taschenbuch der Wasserwirtschaft. Petošić.. kao temeljnih parametara pri dimenzioniranju površinskih i/ili podzemnih odvodnih sustava. A. 5. Petošić (2002). studenti će se upoznati s problemima funkcionalnosti izvedenih sustava odvodnje u Hrvatskoj. Cilj modula Uspješnim savladavanjem modula student će steći temeljna znanja u nastavku doktorskog studija iz šireg melioracijskog područja.J.. Stanje i održivi razvoj hidromelioracijskih sustava u Hrvatskoj – preduvjet razvoja poljoprivrede (2003). Sveučilište u Rijeci. Drenaža u poljoprivredi (1984). E. Berlin. Be-und Entwasserung. Priručnik za hidrotehničke melioracije . Berlin. Dragutin Petošić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 31 15 4 10 Pohađanje predavanja. Zagreb. U trećoj cjelini. AG2138 ODVODNJA Koordinator modula Opis modula Modul je podijeljen u tri osnovne cjeline: osnove hidrologije s hidraulikom. Knjiga 1. Časopis za vodno gospodarstvo. Iz načina izvođenja nastave je vidljivo da bi predavanja činila oko 31 sati ili 52 % izravne nastave modula.

Među tim se alatima najšire primjenjuju linearno programiranje i mrežno planiranje. (1979): Matematičke metode za ekonomske analize II. Mornar (1996): Operacijska istraživanja. primjenu i tumačenje rezultata linearnog programiranja i mrežnog planiranja. udžbenik. Zagreb 2. Primjeri iz područja agrobiznisa i samostalni rad studenata će posebice pridonijeti razvitku njihovih znanja i vještina u ovom području.. USA Docent Josip Juračak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 10 10 12 Pohađanje nastave i obavljeni seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 351 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Informator. Zagreb (ili novije izdanje) 3. Cilj modula Osposobiti studente za razumijevanje. (1991): Linearno programiranje . Kalpić V. Irwin McGraw-Hill. Juračak J.. (1997): Quantitative Analysis for Management. Babić Z.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. U okviru operacijskih istraživanja je razvijen niz alata za podršku menadžmentu u procesu odlučivanja. i Bierman H. Zagreb 4. broj utjecajnih čimbenika koje treba uzeti u obzir je obično vrlo velik. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Preporučena literatura 1. a posebna se pažnja posvećuje praktičnoj primjeni modela linearnog programiranja u praksi.Zbirka zadataka. (1997): A Workbook in Mathematical Methods for Economists. Bonini C. Grafton. studenti se upoznaju s načelima i mogućnosti primjene mrežnog planiranja u vođenju složenih projekata. Ekonomski fakultet Split 5. Narodne novine. Hausman W. Obvezna literatura 1. Petrić J. Isto tako. Q.. (1970): Mrežno planiranje i upravljanje. Sargent T. USA 2. 9th ed. Interna skripta. ZEUS. Uz to./2011. U ovom se modulu polaznicima prenose znanja o teoretskim temeljima linearnog programiranja. Martić Lj. AG2139 OPERACIJSKA ISTRAŽIVANJA U AGROBIZNISU Koordinator modula Opis modula Suvremeno poslovanje u agrobiznisu obilježeno je donošenjem poslovnih odluka u kratkom vremenu i uz ograničenu količinu informacija. (2004): Ekonometrija i operacijska istraživanja. McGraw-Hill.

Vol 1 Theory and Technique. Parleviet. Oplemenjivanje bilja: I Teorija i metode.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Relevantna poglavlja: Fehr. Pored toga studenti će se upoznati sa mogućnošću oplemenjivačkog razvoja sorata otpornih na sušu. V. Co.E. J.E. genetskom varijabilnošću biljne germplazme potrebnom za oplemenjivački rad i oplemenjivačkim razvojem otpornih sorata na ove čimbenike klasičnim i biotehnološkim metodama. Student će znanje moći koristiti u oplemenjivačkom radu razvoja novih kultivara i za nastavak poslijediplomsih studija.hranjiva u tlu. J. Cilj modula Stjecanje znanja o mehanizmima otpornosti biljke na štetočinje i abiotske čimbenike. 2.R. New York. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 352 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . niske temperature i tolerantnih na niže zalihe N. Principles of Cultivar Development. Breeding for Resistance against Diseases and Pests. te klasičnim i biotehnološkim metodama oplemenjivačkog razvoja novih otpornih sorata. biljnoj genetskoj varijabilnosti potrebnoj za oplemenjivanje na ove otpornosti. Department of Plant Breeding. Wageningen Agricultural University. i Niks. Zagreb 2. (1987). izrada seminara. 3. Macmillan Publ. Relevantna poglavlja: Martinčić. (1992). Obvezna literatura 1. Relevantne publikacije znanstvenih i stručnih časopisa Preporučena literatura 1. AG2140 OPLEMENJIVANJE NA OTPORNOST NA ŠTETOČINJE I ABIOTSKE STRESOVE Koordinator modula Opis modula Studenti će se upoznati sa genetskim mehanizmima otpornosti biljke na štetočinje. London Redoviti profesor Vinko Kozumplik Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 12 6 6 Pohađanje predavanja i vježbi. R./2011. W. Izvadci iz predavanja. Obradit će se oplemenjivanje na kvalitativnu i kvantitativnu otpornost. Kozumplik (1996)..

/2011. (1995). J. oplemenjivačkoj germplazmi. AG2141 OPLEMENJIVANJE ORANIČNIH KULTURA Koordinator modula Opis modula Stjecanje znanja o ciljevima oplemenjivanja pojedinih oraničnih kultura.M. metodama oplemenjivačkog razvoja kultivara. Martinčić. ispitivanju u mikro i makro pokusima. V. Ames. J. Iowa State Press.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. za rad u ovim ustanovama na oplemenjivačkom razvoju kultivara. Relevantne publikacije Prisustvovanje predavanjima i vježbama. Poehlman. postupku sortnog priznavanja i širenju kultivara u proizvodnji. Breeding field crops.. Iowa. A.. Oplemenjivanje bilja: II Ratarske kulture. izrada seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 353 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Obvezna literatura 4 6 Redoviti profesor Vinko Kozumplik Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 1. USA. Kozumplik (1996). 2. za nastavak odgovarajućeg poslijediplomskog studija. Izvadci sa predavanja Preporučena literatura 1. Zagreb 2. D. Cilj modula Osposobljenost za suradnju sa oplemenjivačko-sjemenarskim ustanovama u cilju izbora novih kultivara za određenu proizvodnju. Sleper.

J. 3. Šoškić. Janick. Pejić. i održavanja matičnih nasada za potrebe rasadničarstva. Oplemenjivanje voćaka i vinove loze. Brisbane. Dž. Fruit Breeding. i M. te odabira adekvatanog kultivara za određene proizvodne. principi i metode. i J. Singapore. individualne i masovne klonske selekcije./2011. izrada seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 354 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 1996. Relevantne publikacije i web stranice – za pripremu seminara. Posebno se naglašava metoda klonske selekcije i problematika osiguranja baze za proizvodnju certificiranog sadnog materijala hrvatskih autohtonih sorti voća i vinove loze. Redoviti profesor Ivan Pejić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 2 4 2 2 Prisustvovanje predavanjima i vježbama. John Wiley & Sons. Sposobnost samostalnog planiranja i izvođenja oplemenjivačkog programa. Chichester. načina evaluacije i širenja kultivara i podloga u proizvodnji gospodarski najvažnijih vrsta. 2004. Oplemenjivanje voćaka i vinove loze. Moore. Beograd. New York. Jarebica. AG2142 OPLEMENJIVANJE VOĆAKA I VINOVE LOZE Koordinator modula Opis modula U modulu se savladavaju: specifični ciljevi oplemenjivanja raznih vrsta. M. Cilj modula Razumijevanje dosega oplemenjivanja bilja. 4. 2. Kurtović.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.N. Analiziraju se metode i razlike klasičnog i molekularnog oplemenjivanja. Interna skripta: Oplemenjivanje voćaka i vinove loze. Inc. 1997. 2. s osvrtom na mogućnost skraćenja postupka oplemenjivanja i zasnivanje kvalitetnih matičnih nasada. 1994. Toronto. Preporučena literatura 1. Relevantne stručne publikacije iz domaćih i inozemnih stručnih časopisa. potrebna genetska varijabilnost i prikladne metode oplemenjivačkog razvoja. Obvezna literatura 1. I. okolinske i tržišne uvjete. te specifičnosti oplemenjivanja voćnih vrsta i vinove loze. Sarajevo.

von Hans Buttenschoen. M. Reben und Forstpflanzen. D. metodama oplemenjivačkog razvoja kultivara. Hamburg: Parey./neubearb. T Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 355 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . ISBN 3-48960310-9 2. AG2143 OPLEMENJIVANJE VRTLARSKIH KULTURA Koordinator modula Opis modula Stjecanje znanja o ciljevima oplemenjivanja vrtlarskih kultura. INC. W. 2./2011. ISBN 087055-499-9 2. Parey. Aufl..J. Kappert. The AVI Publishing company. Zierpflanzen. 4. H... Hamburg. Gover Books. Berlin.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Bassett. erw. Oregon. Callaway. 1980. 2. i mogućnost nastavka poslijediplomskog studija. (1962) Zuechtung von Gemuese. Rudorf. Aufl. Obst u. USA. ISBN 0-88192-482-2 3. Kuckuck. L. i ispitivanju u mikro i makro pokusima te postupku sortnog priznavanja i širenja novih kultivara u proizvodnji. Band VI. (1986) Breeding vegetable crops. Flower and Vegetable Plant Breeding. Inc. Obst.. Callaway. (2000) Breeding Ornamental Plants.Berlin. Obvezna literatura 1.J. M. mogućnost zaposlenja kao biljni oplemenjvač. H. Relevantne publikacije Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 22 0 0 0 2 6 P.. ISBN 0-901361-35-6 Preporučena literatura 1. Wats.B. Timber Press. Handbuch der Pflanzenzuechtung. 3 Docent Snježana Bolarić Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Cilj modula Osposobljenost suradnje sa oplemenjivačko-sjemenarskim ustanovama u cilju izbora novih kultivara za određenu proizvodnju. oplemenjivačkoj germplazmi. (1979) Pflanzencuechtung: Zuechtung von Gemuese.

AG2145 ORGANSKO-BIOLOŠKA PROIZVODNJA POVRĆA Koordinator modula Opis modula Principi ekološke prizvodnje povrća. plodored i mjere uzgoja.1996. Bruno Novak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 18 4 4 4 Redovno pohađanje nastave. Asteraceae i Fabaceae. Zagreb. Darko Znaor. Ekološka poljoprivreda. položeni svi kolokviji iz vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 356 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Apiaceae. Cucurbitaceae. Cilj modula Osposobljavanje studenta u vođenju gospodarstva baziranog na organsko-biološkoj osnovi. doc. tehnologija ekološkog uzgoja odabranih povrtnih vrsta iz porodica: Solanaceae. Obvezna literatura 1. Nakladni zavod Globus. održavanje plodnosti tla kao osnove prinosa s posebnim naglaskom na broj i sastav mikroflore./2011.dr. mogućnost zaposlenja u državnim i privatnim poduzećima takvih usmjerenja i karakteristika.sc. zaštita od biljnih bolesti i štetnika. stjecanjnju znanja za lakše uključivanje u nove tehnološke procese vezane uz ekološku poljoprivredu.

Supek. (48 pp.). analize sadržaja te case study metode. O. U tom smislu. Cilj modula 18 prof. R. (1968 i kasnija izdanja): Ispitivanje javnog mnijenja. određivanju predmeta istraživanja. održan ili predan seminarski rad Način polaganja ispita Student stječe temeljna znanja i kompetencije iz oblasti konceptualizacije i upotrebe sociologijskih tehnika istraživanja koje se uobičajeno primjenjuju u društvenim znanostima. (1965 ili kasnija izdanja): Sociološki metod. Zagreb:Naprijed 2.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Zagreb: Školska knjiga Preporučena literatura 1. kroz seminare i vježbe savladava i stječe temeljna znanja o praktičnim i provedbenim dimenzijama kao i ograničenjima upotrebe svake od tehnika. određivanju značajnosti varijabli te planiranju terenskog istraživačkog rada. M. 4. ankete. Zvonarević. Milić. Regional Environmental Center Budapest/Zagreb Zagreb. 16-18. dr. tehnike fokus grupe. (1988): Etnologija naše svakodnevnice. V. te osnovnim tehnikama sistematzizacije i sređivanja rezultata istraživanja. Čaldarović. str. Zagreb: Školska knjiga 2. (1983): Zanat sociologa. Zagreb. Udruženje hrvatskih arhitekata. (1996): Javni prostori i grad: osnovne pretpostavke socijalne integracije. R. “Socio-Economic Analysis of the Neretva Delta Area” (2001). Polaznici uče i o stvaranju nacrta istraživanja. Supek. sc. Čaldarović. stječe temeljna znanja iz tehnike promatranja. Student stječe znanja o konstrukciji upitnika./2011. Polaznik se osposobljava da samostalno usvoji tehnike istraživanja. o stvaranju hipoteza. O. intervjua. Čovjek i prostor XLIII (3-5):86-88. (2003): Socijalni kontekst hrvatske arhitekture. Rihtman-Auguštin. Beoghrad: Nolit 3. Obvezna literatura 1. u: Zagrebački salon 2003. postavljanju ciljeva. Zagreb: Školska knjiga 3. promatranja s učestvovanjem. 5. Ognjen Čaldarović Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 12 pohađanje nastave. June Pismeno Usmeno ☑ ☑ 357 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . AG2146 METODE ISTRAŽIVANJA U DRUŠTVENIM ZNANOSTIMA Koordinator modula Opis modula U okviru modula polaznik stječe temeljna znanja iz područja metodologije koja se primjenjuje u društvenim znanostima. D. (1974): Socijalna psihologija.

Modul se naglašeno bavi izborom prikladne metode analize za različite probleme u istraživanjima u poljoprivredi i okolišu. RR and Rohlf. (2000). Sincich. 2004. J. Principles and Procedures of Statistics: A Biometrical Approach. Steel. AG2147 OSNOVE BIOMETRIKE Koordinator modula Opis modula Prirodnim znanostima svojstveno je bogatstvo različitosti i kompleksnosti varijabli i njihovih odnosa u prirodi. Gunjača). Stečeno znanje iz područja obuhvaćenog nastavnim programom ovog modula preduvjet je za uspješno praćenje nastave u modulima kojima se nastavlja i proširuje znanje o primjeni biometrijskih metoda u eksperimentalnom dizajnu (modul «Eksperimentalni dizajn» koordinator J. Vasilj Đ. Zagreb 2. s naglaskom na praktičnu primjenu biometrijskih metoda opisa podataka (procjena parametara sredine i varijabilnosti) i statističkog zaključivanja (testiranje hipoteza o jednom. 4 seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 358 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Osnovne statističke metode za nematematičare. 1994. 1996. dva ili više uzoraka i varijabli). Obvezna literatura 1. 1997.koordinator M. WH Freeman & Co.T. Naklada Slap. McGraw-Hill Higher Education 4. Torrie.. te interpretacijom rezultata. Prentice Hall. Petz. 3. Omogućava studentu čitanje i razumijevanje znanstvenih radova. McClave. F. HAD. FJ./2011. Biometry: The Principles and Practice of Statistics in Biological Research. upravljanja i analize različitih tipova i struktura podataka. Dietrich. B. DA. U primjenjenim istraživanjima ključnu ulogu igra pouzdana metoda analize podataka i pravilna interpretacija. izvanredni profesor Marija Pecina Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 22 24 10 2 kolokvija. RGD.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Jastrebarsko 2. Cilj modula «Učenjem kroz praksu» student stječe temeljna znanja i sposobnosti razumijevanja. JH and Dickey. Pecina) na MS studiju. kao i vještine postupanja sa specifičnim podacima (modul «Analiza specifičnih podataka» . Interna skripta (u pripremi koordinatora) Preporučena literatura 1. Modul je koncipiran tako da studentu daje osnovna teoretska znanja.H. Biometrika i eksperimentiranje u bilinogojstvu. Statistics. T. Sokal.

Müller.H. prostornom planiranju. velika je odgovornost agronoma za njegovu djelotvornu zaštitu. Bašić. Syed. po površini i ukupnoj masi ograničeno.Butorac. ISSN 1512-5823. 16. European Environment Agency. Freudenscuss. Gadžo.. Zbornik radova I Hrvatska konferencija Ekoinženjerstvo 2002. 20-29.iskustva u Hrvatskoj. Zbog uloge u tvorbi organske tvari... hidroakumulacije.. Šarić. AG2151 OŠTEĆENJE I ZAŠTITA TLA Koordinator modula Opis modula Student upoznaje sve najvažnije uloge tla – proizvodne. 2. Posebna izdanja ANUBiH. Holenstein. Sarajevo. Bendova. kao vodećeg koncepta ovoga tisućljeća. 4. Rukopis za studente Agronomskog fakulteta. znanstveni skup: Korištenje zemljišta/tla i vode u funkciji održivog razvoja i zaštite okoliša.F. 71-87.U. klirensu. reafirmaciju ekološki i socijano održivih sustava i ruralni razvitak (SARD). Tlo je čimbenik oblikovanja održavanja i zaštite krajobraza a kulturno tlo ključni “organ poljoprivrednog organizma”. Herzog. Zaštita tla od erozije s aspekta održivog gospodarenja tlom . koji će studentu biti dostupni na web stranici Zavoda najkasnije tjedan dana prije izvedbe nastave./2011.. Alpen-Adria und Donauländer. Juritsch. The JRC Enlargement Action . Bašić. V. ekološko-regulacijske. Bašić. Đikić. A.. 267-278. country report. Goller.K. Budući je pravilno gospodarenje tlom njegova najbolja i najdjelotvornija zaštita.. a u svojim ulogama nezamjenjivo. Staatsministerium für Landesentwicklung und Umweltfragen. 2003. Loveland P. Obvezna literatura 1. Redovni profesor Ivica Kisić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 8 3 4 7 Pohađanje nastave i vježbi uz najviše 4 izostanka.H. F. Huber. Student se osposobljava za pravilno gospodarenje tlom i izradu studija utjecaja na okoliš u dijelu koji se odnosi na tlo. prostorne i gospodarsko-socijalne. Gruber.. Hudnik.. globalne promjene i ekosustavi je u cijelosti posvećen zaštiti tla. konstrukciji tih strojeva... Emphelung einer abgestimmten Vorge¬henweise der Unterarbeitsgruppe "Boden-Dauerbeobachtungsflächen" der gemein¬same Arbeitsgruppe "Bodenschutz". V. 2000. Koncept DPSIR. Tlo je izloženo oštećenjima izvan poljoprivrede (eksterno) suhim i mokrim depozicijama ili pak prilikom ekoloških incidenata različite naravi. knj. Tlo je uvjetno obnovljivo. Bašić. Bašić. Ernstsen..G. oblikovanju i održavanju prirodnog i kulturnog krajobraza i biološke raznovrsnosti. str. regionalne. Zbornik radova. oslonac (nacionalne. Preporučena literatura 1.A.. Sarajevo. Zaštita tla i voda. 3. München.. i izrađen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Cilj modula U ovom modulu student prikuplja znanja o tlu.Mesić. zatim web stranica FAO i Encarta-enciklopedija. Makedonska akademija na naukite i umetnostite. Uništavanje i zaštita zemljišta. Hodnik. T.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. str. 1999. Beus. 4.. izboru strojeva za izvedbu biljno uzgojnih zahvata.Ch. Modul upoznaje najvažnije stupnjeve oštećenja tla – izvore oštećenja.. M. Križevci.V..F. očekuje se tisak u obliku udžbenika. urbanizmu. Nemeth. a za svaki napredak neizbježna trajna prenamjena tla za nepoljoprivredne potrebe: naselja. str. ArGe Alp. Nastavni sadržaji svih predavanja i vježbi.J. 348. Opasna je. posljedice za korisnika tla u poljoprivredi..J. kontinentalne i globalne) sigurnosti prehrane (Food security) i kakvoće – sigurnosti (zdravstvene ispravnosti) hrane (Food safety). njihovu osovinskom opterećenju. Održivo gospodarenje tlom i zaštita tla – ključna pitanja održive poljoprivrede i razvitka.. 1994. I. Oštećenja tla iznudila su promjene sustava gospodarenja.. Zagreb. ćirilica. A. makedonski jezik. Skopje.. 27.F.W.... 2. S. Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem u povodu 140. Huber. tlo je temelj koncepta VUPT – MFCAL i okosnica održivog razvitka. Workshop 10-B.F.T. Proposal for European soil monitoring and assessment framework. Ispra. 359 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. Garmond.A. Od sedam aktualnih tematskih prioriteta jedan pod naslovom Održivi razvoj.. pisana predavanja. njegovim najvažnijim ulogama u terestričkim i semiterestričkim ekosustavima. Soil resources of Croatia. 1999. Budući je poljoprivreda najveći korisnik tla. 2002. kako komponenta na životnata sredina vo Republika Makedonija.Kisić.. 3. nužan je promišljen pristup svakom zahvatu gospodarenja tlom. Bodendauerbeobachtungsflächen. vrsti i dizajnu guma. Copenhagen 2001. Višeznačna uloga tla kao temelj održivog gospodarenja tlom na pragu novog milenija. Aichberger. st. 2000. 130.F. Degradacija na počvite. B. Ranjivost (vulnerability) i obnovljivost tla mjere zaštite tla od oštećenja (inventariazacija stanja-trajno motrenje-informacijski sustav) i način obnove tla. Scherer. utječu na CAP i programe istraživanja zemalja EU. Međun. Aktualne web stranice European Soil Bureau Network (ESBN) Joint Research centre EU – Ispra. D.Land Degradation. od toga s vježbi najviše 2 puta. Bašić. M. Plitvička jezera. Filipovski. Zavod za OPB. neprenosivo nacionalno blago i prirodna baština izuzetne vrijednosti. zračne luke. ceste. G. obljetnice poljoprivrednog školstva u Križevcima. 5. 5. 2003.

Champaign. Practical Woody Plant Propagation for Nursery Growers. Allen J. Ulmaceae. Gehölzvermehrung. sc. London. Hartmann. A. AG2152 PARKOVNA DENDROLOGIJA 2 Koordinator modula Opis modula Uvod. Hartmann and Kester's Plant Propagation. London. Stipes Publishing. Fagaceae. Kester. Cilj modula Produbljivanje znanja stečenih u modulu Parkovna dendrologija I. 3. Betulaceae. Dirr. Coombes.Tiliaceae. Shrubs. 1990. Od golosjemenjača obradit će se porodice: Ginkgoaceae. Manual of Woody Lanscape Plants. 1978. Taxodiaceae. Caprifoliaceae. 1989. 1997. Moraceae. Doc. Oleaceae. D. Vidaković M. Timber Press. Platanaceae. New Jersey 5. stječu znanja o uzgojnim uvjetima i načinima primjene odabranih vrsta. Portland. Flowers of the Mediterranean. Pinaceae. Dirr. Bit će obrađene najvažnije vrste sa ekonomski najznačajnijim kultivarima. 2002. Stuttgart. Hippocastanaceae. Cornaceae. Eleagnaceae. H. Najvažnije porodice ukrasnih drvenastih vrsta s odabranim rodovima. Ericaceae. Timber Press. njihova morfologija. Sveučilišna naklada Liber. Roger Pillips i Martyn Rix. 3. Principles and Practices. Michael A. 4. Studenti stječu sposobnost identifikacije odabranih vrsta i najznačajnijih kultivara. Verlag Eugen Ulmer.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Geneve.. Prentice Hall. 4. Dirr's Trees and Shrubs for Warm Climates. Bignoniaceae i Arecaceae. 1998. dr. 2002. F. Polunin. Michael A. Random House. morfologija i varijabilnost. Portland. Preporučena literatura 1. Aceraceae. Bärtels. 1992.Taxaceae te od kritosjemjenjača porodice: Magnoliaceae.Rosaceae. Hamamelidaceae. Chatto & Windus. Obvezna literatura 1. i Huxley. R. Aquifoliaceae. 2.. Macdonald. 1982. Salicaceae. New York. uzgojni uvjeti i primjena. Dorling Kindersley. B. 2. Zagreb. A. Trees. Berberidaceae. Četinjače. Fabaceae./2011.. Davies. O. Cupressaceae. Ksenija Karlović Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 10 10 10 Odrađene vježbe i seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno × 360 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .

Vježbe u praktikumu će se sastojati od pretraživanja baza podataka. preglednog rada i konferencijskog priopćenja. objaviti i ocijeniti znanstveno djelo». student će se upoznati sa strukturom istraživanja i postavljanja pokusa. 1994. Preporučena literatura 1. UK.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. sažetaka i postera za konferenciju. sc. 1998. Malmfors. te strukturom i načinima prezentacije znanstvenog rada na znanstvenom skupu. AG2153 PISANJE I IZLAGANJE ZNANSTVENOG RADA Koordinator modula Opis modula U prvom dijelu izvođenja modula. B. Posebna pažnja će se posvetiti načinu pisanja magistarske teze i doktorske disertacije. te zadataka pretraživanja u budućem usmjerenju kandidata. interpretaciji rezultata istraživanja i njihovom značenju. dr. 2000. UK. Silobrčić: «Kako sastaviti. Obvezna literatura 1. Garnsworthy i M. te na koji način se treba dopisivati s uredništvom časopisa. strukturom znanstvenog djela. te prikaz njihovog kritičkog osvrta u vidu izlaganja kakvo se prakticira na znanstvenim i stručnim skupovima. 2. A. R. te održana prezentacija zadanog znanstvenog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 361 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Day: «How to write and publish a scientific paper». Miroslav Kapš Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 6 6 18 Izrada seminarskog rada. te će se ocijeniti i kvaliteta rasprave. načelima pisanja znanstvenog. Zagreb. P. Seminarske vježbe će obuhvaćati obrađivanje određene teme iz znanstvenih radova. Izlaganje će biti popraćeno i diskusijom svih polaznika. Cambridge university press. kojem časopisu treba poslati rukopis. te na koji način rezultate rada napisati u obliku znanstvenog djela i izložiti ih na znanstvenom skupu. Student će biti upoznat na koji način se priprema rukopis. V. Završni seminar će predstavljati studentov pregledni rad na određenu temu iz područja bavljenja. stručnog./2011. Cilj modula Student stječe temeljna znanja kako kvalitetno prezentirati rezultate znanstvenog rada. Nothingam University Press. Prof. Grossman: «Writing and presenting scientific papers». Medicinska naklada. kako treba izgledati završna verzija rukopisa.

Podrumarstvo. obzirom kapacitet proizvodnje. 1993 Preporučena literatura 1. čuvanje vina do punjenja i skladištenja. njege mladog vina. Stjepan Sito Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Razlikuju se slijedeće tehnološke linije strojeva i opreme tijekom proizvodnje vina : A-Linije strojeva za prijem i preradu grožđa./2011. fermentaciju te čuvanje mladog vina B-Linje strojeva za doradu i punjenje. čuvanje i punjenje vina. Obuhvaćena je oprema od prijema i prerade grožđa. Vesna. a posebno za stolna. Kellerwirtshaft. dr. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 362 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Cilj modula Ukazati na dimenzioniranje i racionalno iskorištenje strojeva i opreme u podrumu. Zadružni savez Dalmacije «Zadrugar». 2. Posebno će se ukazati na linije strojeva za proizvodnju vrhunskih vina. Bauer K.a. 6 Doc. u. C-Linije strojeva za destilaciju i postupci s kominom. filtriranje. Naglasak je na sustavima za hlađenje. Globus. Podrumarstvo. AG2154 PLANIRANJE TEHNIKE U PODRUMARSTVU Koordinator modula Opis modula Težište modula je na planiranju obiteljskih vinskih podruma.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 1998. sc.. Bučan. Österreichischer Agrarverlag Klosterneuburg. Zoričić M. 1998 Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 6 4 20 Odrađene vježbe. grijanje. Obvezna literatura 1. Zagreb.

Socio-ekonomska organizacija poljoprivrede u manje razvijenim zemljama i gospodarski rast. (1989): Poljoprivreda i privredni razvitak. VI . Harrod-Domarov model i neoklasični model rasta. (2000): Agriculture and Economic Growth. «MATE»..ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Zagreb 3.. Grgić I. Nordhaus W. Informator. Interna skripta.J. Zagreb 2. Economics Handbook Series. Postiči vještinu oblikovanja teoretskog instrumentarija u simuliranju gospodarskog razvitka. Stipetić V.W. Samuelson P.. Dio II: Poljoprivredni razvitak: Mjere za upravljanje poljoprivrednim razvitkom. (1993): Introduction to Economics of Agricultural Developement. izrada i predaja vježbi i seminara. Prikaz proizvodne strukture i procesa ekonomske preobrazbe. (1995): Macro-economic Theory. McGRAW-HILL.A. (2000): Ekonomija. «MATE». Agregatna proizvodna funkcija u poljoprivredi.. Zavod za ekonomiku i agrarnu sociologiju. poglavlja V. Yoo J.H. Theory and Measurement. XV izd.D. Massachusetts. England 5. Zagreb. AG2156 POLJOPRIVREDA. (1983): Agriculture et processus de developpement. Education et devellopement rural-1. McGRAW-HILL. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Tratnik M.. 6 Docent Miroslav Tratnik Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Dio I: Poljoprivreda i agrokompleks u gospodarskom rastu:. Uloga poljoprivrede u globalnom razvitku. Činitelji rasta i alokacija resursa u poljoprivredi. Poljoprivreda kao multiplikator gospodarskog razvitka. London. Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 8 16 Pohađanje predavanja. (2001): Makroekonomija.. Harvard University Press.. Žimbek T. INC. GOSPODARSKI RAST I RAZVITAK Koordinator modula Opis modula Uvod u modul: Pojmovno određenje makro-gospodarskog rasta i razvitka i definiranje te razlikovanje temeljnih varijabli. Poljoprivreda i ekonomika održivog razvitka. suvremene makroekonomske teorije rasta i razvitka.VII 2. Franić Ramona.. INC. Ott A. Ott D. Teorija gospodarskih ciklusa. Norton G. Malasis L. Alwang J. Babić M. (2004): Agrarna politika Republike Hrvatske. kolokvij Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 363 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Cambridge. Paris Preporučena literatura 1. Strategije poljoprivrednog razvitka. Mundlak Y./2011. 3. XII izd. Obvezna literatura 1. Zagreb 4. Cilj modula Upoznati studente s temeljnim varijablama gospodarskog globalnog i poljoprivrednog razvitka.F.

AG2157 POLJOPRIVREDNA FITOCENOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Poljoprivredna fitocenologija je znanstvena disciplina koja povezuje teoretske module (botanika. 5. Ivo Horvat (1949) Nauka o biljnim zajednicama. te sukcesiji biljnih zajednica ovisno o primjenjenim agrotehničkim mjerama u poljoprivredi. U sklopu modula studenti će kroz predavanja. Poljoprivredni fakultet Sveučilište u Zagrebu. Josip Kovačević (1971) Poljoprivredna fitocenologija. Nakladni zavod Znanje Zagreb. Josip Kovačević (1968) Metode procjene faza rasta/razvoja korovskih i travnih biljnih vrsta i brza fitocenološka metoda procjene vlage travnjačkih staništa (priručnik). 2. Nakladni zavod Znanje Zagreb. (1971) Grassland ecology. Cilj modula Kroz ovaj modul student stječe praktična i teoretska znanja o progresiji i regresiji biljnog pokrova. pedologija. Karlo Šoštarić-Pisačić i Josip Kovačević (1968) Travnjačka flora i njena poljoprivredna vrijednost. štete koje korovi nanose poljoprivredi. Zagreb. Spedding. C. To je znanost o agrofitocenozama. 4. 364 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . kemija.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. agroklimatologija) sa proizvodnim modulima biljnih znanosti. 3. Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu./2011. Nakladni zavod Znanje Zagreb. Sveučilište u Zagrebu. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1.R. Nakladni zavod Hrvatske. uspješna izvedba vježbi na terenu.W. biokemija. Proučiti će se uska povezanost prilika staništa poljoprivrednih površina. Obvezna literatura 1. te tehnikama snimanja travnjačkih i korovskih fitocenoza. fitocenoza travnjaka i obrađivanih površina. Joso Vukelić i Đuro Rauš (1998) Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj. te progresija i regresija klimaksa i paraklimaksa vegetacije pod antropogenim utjecajem. 3. Izvanrednih profesor Josip Leto Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 6 14 Redovito pohađanje nastave. terenske vježbe i seminare biti upoznati sa analitičkim kvantitativnim i sintetskim svojstvima fitocenoza. Josip Kovačević (1963) Fitocenologija travnjaka. Oxford University Press. Poljoprivredni fakultet Sveučilište u Zagrebu. biljnim zajednicama poljoprivrednih površina (travnjaka i obrađivanih površina). najvažnije travnjačke i korovske fitocenoze. 6. Josip Kovačević (1976) Korovi u poljoprivredi. Josip Kovačević (1978) Bonitiranje staništa pomoću biljaka. uspješno izrađen seminarski rad. 2.

te auditornih vježbi i vježbi u praktikumu. 1995. Matthies. P. H. Obvezna literatura 1. Zagreb. Strossmayera u Osijeku. Filipović: Traktor na poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima. 4.J. 4. Sveučilište u Zagrebu. dr. AG2158 POLJOPRIVREDNA TEHNIKA II Koordinator modula Opis modula Modul "Poljoprivredna tehnika II" sastavljen je od tri predmeta: "Tehnika u ratarstvu i povrćarstvu". F. H. Emert. BLV Verlagsgesellschaft. Ipswich. 2004. Sveučilište J. D. Schön et al. Nastava će se izvoditi putem predavanja. Strossmayera u Osijeku. 3. St. Šmrčković: Upravljanje poljoprivrednom tehnikom. Studenti će biti upoznati s teorijom rada pojedinih strojeva i njihovih sklopova. te njihovim podešavanjem i korištenjem. R. J.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.Verlag Eugen Ulmer. 1999. 1997.: Landtechnik. Đ. USA. HZS. Eichhorn et al.: Mehanizacija u voćarstvu i vinogradarstvu.): Jahrbuch Agrartechnik. Strossmayera u Osijeku. 3. sc. 5. Cousins: Machinery for Horticulture. Jurić. Volume I-V. Sveučilište J. Stuttgart. 1999./2011. pravilnim agregatiranjem pogonskih i prikjučnih strojeva i oruđa. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 365 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . S. R. Košutić: Mehanizacija u ratarstvu. Današnja poljoprivredna tehnika u razvijenim zemljama je na visokoj tehničkoj razini koja omogućava minimalan utrošak ljudskog rada uz maksimalnu produktivnost i ekonomičnost. J. "Tehnika u voćarstvu. Sveučilište J. Cilj modula Cilj modula "Poljoprivredna tehnika II" je upoznati studente koji dolaze s drugih preddiplomskih studija s najvažnijim strojevima i opremom koji se koriste u poljoprivredi. N. ASAE. Banaj. 2003. Münster. T. vinogradarstvu i vinarstvu" i "Tehnika u stočarstvu". Filipović. Brkić. 1997. J. UK. E. Farming Press. Deutschland. 1998. Jagar. Deutschland. München. Bell. Preporučena literatura 1. J. B. Program cjelokupnog modula omogućava studentima da se upoznaju s najvažnijim strojevima i opremom koji se koriste u navedenim granama poljoprivredne proizvodnje. Zimmer. 1997. D. D. Landwirtschaftsverlag. Meier (Eds. Prof. S. H. Štefanek: Održavanje traktora i poljoprivrednih strojeva. 2. Đ. Dubravko Filipović Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 15 15 - Uredno pohađanje nastave. 1995. seminari.: Landtechnik Bauwesen. Brčić et al. a studentima preddiplomskog studija "Poljoprivredna tehnika" omogućiti da obnove stečena znanja. CIGR: Handbook of Agricultural Engineering. 5. Banaj. Deutschland. 2. te da se upoznaju s najnovijim strojevima i opremom. Joseph.

Zagreb 7. (1988): Navodnjavanje. 155-169. Poljoprivredni savjetnik. Dolanjski. izrada programa vježbi. Hamburg und Berlin. D. Zagreb 3. Paul Parey. 169-222. (1995): Građevinski strojevi. E. Priručnik za hidrotehničke melioracije . AG2160 POLJOPRIVREDNO INŽENJERSTVO Koordinator modula Opis modula Poljoprivredno inženjerstvo sastoji se iz tri poglavlja.(1986): Sistemi detaljne odvodnje za reguliranje suvišnih voda u tlu. J. 147. Nonveiller. Šikić. Prof. Zagreb 3. Obvezna literatura 1. (1981): Dränanleitung. Priručnik za hidrotehničke melioracije. odvodnja i navodnjavanje u poljskim uvjetima i zaštićenom prostoru. Tomić. Knjiga 5 (Građenje). Eggelsmann. (1986): Detaljna odvodnja u ovisnosti o vrsti tla. konje. melioracijskih sustava i gospodarskih farmi potrebnih za nastavak studiranja. te skladišta i plastenici. U poglavlju Projektiranje i izgradnja gospodarskih farmi obradit će se: uređenje ruralnog prostora i razvoj gospodarskih dvorišta. Tomić. perad. (1989): Primjena filter materijala u hidromelioracijskim sustavima podzemne odvodnje. Slunjski. i za poslove unutar struke. Beslač. Naknadni zavod Znanje. F. Školska knjiga Zagreb 4. D. Ž. projektiranje i izgradnja gospodarskih farmi i gospodarskih objekata. 76. JAZU. a vježbe 2 ECTS ili 18 sati. F. Priručnik za hidrotehničke melioracije. Hrvatsko društvo za odvodnju i navodnjavanje. 223238. staje za goveda. podloge za projektiranje. Peulić.245 .ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (2002): Gospodarsko graditeljstvo. Agronomski fakultet. R. Dolanjski. interna skripta. osnove građevinske regulative. (1989): Handbuch landwirtschaftliche betriebsgebäude. te prostorno planiranje. 30-44. Hrvatsko društvo za odvodnju i navodnjavanje. Građevinar Zagreb 7. F. svinje.(1995): Uvod u projektiranje i građenje cesta. Weber. Savez poljoprivrednih inženjera i tehničara Hrvatske i Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu str. Heinze Munchen. Franjo Tomić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 18 4 Pohađanje predavanja i vježbi. str. U poglavlju Projektiranje i izgradnja infrastrukturnih objekata obradit će se: značaj poljoprivrednog inženjerstva. Knjiga4 (Detaljna mreža). Zagreb 6. (1981): Mehanika tla i temeljenje građevina. građevinski materijali. (1989) Tehnički uvjeti za gospodarske ceste. Tomić. 8./2011. Zagreb 2. toplinska zaštita zatvorenih staja. Zagreb Preporučena literatura 1. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 366 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (2000): Niskogradnja u poljoprivredi. F. terasiranje terena. Tehnička knjiga Zagreb 6. D. gnojišta. (1989): Materijali u arhitekturi i građevinarstvu. F. podloge za projektiranje. Hrvatsko društvo za odvodnju i navodnjavanje. Tomić. (1980): Konstruktivni elementi zgrada I i II. Zagreb 5. str. projektiranje računalom. Zagreb 5. projektiranje sustava odvodnje i navodnjavanja. Korlaet. Tomić. E. Narodne novine: Zakoni i pravilnici. sc. Cilj modula Cilj modula je stjecanje temeljnih znanja iz projektiranja i izgradnje infrastrukturnih objekata. U poglavlju Projektiranje melioracijskih sustava obradit će se: uvod u projektiranje melioracijskih sustava. W. osnovni elementi i normativi za projektiranje melioracijskih sustava. ovce i koze. Đ. str. kanala i ribnjaka. Građevinski fakultet.(1985): Melioracije. Zagreb 4. izvođenje zemljanih radova. 9. projektiranje i građenje mreže gospodarskih cesta. dr. U sklopu nastave predavanja bi činila 4 ECTS bodova ili 38 sati. Knjiga 4 (Detaljna mreža. 154. Zagreb 2. Agronomski fakultet. i sur. interna skripta. AC klasifikacija tla. 1 – 105. Školska knjiga. str.207.

Cilj modula Student stječe osnovna znanja o poljoprivrednom savjetodavstvu i njegovoj ulozi u ruralnom razvitku. (1983): Diffussion of Innovations (3th ed. Public Administration & Development. Reardon K. (1996): Agricultural extension in transition worldwide – Structural. interpersonalna komunikacija. Roger E. Vol 6. (1997): Rural Knowledge System for the 21th Century: Rural Extension in Western. 16 (2): 151-161 4. Geoffrey A. SKAT Profesor Đurđica Žutinić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 8 12 12 Redovno pohađanje nastave i pozitivno ocijenjen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 367 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. 161. SD dimension:1-12.org/sd/2001/KN0303a_en. (1997): Consultancy Services in Croatian Agriculture. Wallace I. prisustvovanje radu savjetnika na terenu./2011. AG2161 POLJOPRIVREDNO SAVJETODAVSTVO I KOMUNIKACIJE Koordinator modula Opis modula Predavanja: Definiranje pojma savjetodavstvo. Obvezna literatura 1. Central and Eastern Europe. (Prijevod Pavao Novosel) Alineja. odabrani naslovi 5. Van den Ban A. o komunikaciji i vještinama primjene osnovnih metoda i tehnika u poljoprivrednom savjetodavstvu. Žimbrek T. FAO. financial and managerial strategies for improving agricultural extension. sastavnice komunikacijskog procesa. www. Fell R. Teorija komunikacije. Bilten (i) Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu. 73-82 2. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5. br. Strategije u savjetodavstvu. Hawkins H.fao. Upravljanje poljoprivredno savjetodavnom službom.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. No. Macmillan 3. razvoj i motiviranje savjetnika. Logman Scientific & Tehnical. Auditorne vježbe: Instrumentarij za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti poljoprivredno savjetodavne službe. No.). Uloga poljoprivrednog savjetodavstva u ruralnom razvitku. Metode i tehnike u poljoprivrednom savjetodavstvu. (2001): Effective management in extension advisory services in Central and Eastern European countries.N. Seminar: Studenska predočenja odabranih tema iz poljoprivrednog savjetodavstva Terenske vježbe: Posjet poljoprivredno savjetodavnoj službi. 3-4. Zagreb 3. Rivera W. W. (1994): Agricultura Extension. Zagreb.F.A Real Workplace Learning Approach. Bollinger E.2: p. i sur.. . The Journal of Agricultural Education and Extension. Poljoprivredna znanstvena smotra. Kathleen (1998): Interpersonalna komunikacija. Razvitak poljoprivrednog savjetodavstva u Hrvatskoj i ustrojstvo službe. Proceedings 4. (1992): Agricultural Extension: Guidelines for extension worker in rural areas. Metode za skupine. Individualne metode. str.S.M. New York. Poljoprivredno savjetodavstvo u Svijetu. New York. Zagreb. Uporaba audio-vizualnih pomagala i suvremene informacijske tehnologije.htm (interni prijevod: Đurđica Žutinić) . Agonomski fakultet Sveučilišta u Zagreb 2. Teorija difuzije inovacija.169 Preporučena literatura 1. (Interni prijevod Đurđica Žutinić). (1999): Adult Learning and Action Learning .

H. Lewontin.T.J. Suzuki. RGDi inbreeding. W. Ed Sinauer. Principles of Population genetics. M. Obvezna literatura 1. Publish. HAZURH. Chichago. (mutacije. migracije promjene alel frevencija). Izvori varijabilnosti u pop.G. (1994). Massachusetts.Wessler. 3. R. 5. M. D. mutacije-selekcija. Prof. Populacija i subpopulacije. University of Chichago press. W. Ed. Hederick (2000). USA. Vježbe .. 3.L. Introduction to genetics analysis. Vježbe (100%). Selekcija (haploidnih i diploidnih organizama. A. Inc. M. Održavat će se u praktikumu Laboratorija za statističku genetiku Zavoda za opće stočarstvo AFZ. USA. A dictionary of Genetics. UK.R. Bioinformatics for animal science. Population genetics. kompleksni tipovi selekcije. Lynch. Zbor. W. Gelbart. Clark (1997). Lamberson (2002). Genetska i fenotipska varijabilnost. molecular evolution and the neutral theory. W.King. M. Publikacije baza podataka CC. Uzgojne metode i promjene frekvencije gena. CAB) u svrhu razvoja kritičnosti i govornih vještina. P.Freeman and Company.individualni pristup studentu. Marija Đikić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 16 2 8 Predavanja (80%). HSC) u Hrvatskoj. M. radova.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Biološka raznolikost u stočarstvu RH. 4. Hartl. 2. o najnovijim spoznajama i istraživanjima iz populacijske i kvantitativne genetike te genomike i proteomike. Perspektive./2011. Zagreb. 18-19.Jurić. Sinauer Associates. Jones and Barlett.D. dr. New York. eqilibrium.Stansfield (2002). D. CABI Wallington. Terenske vježbe.C. UK.Griffths. Inc. Ed. USA. Ed. Cilj modula Obrazovati studente u razumijevanju i praktičnoj primjeni efekata i promjena gena u populacijama uzroke i čimbenike koji dovode do nasljednih promjena svojstava i njihovo održavanje u generacijama potomaka i evoluciji vrsta. sex linkage). Populacijska i kvantitativna genetika u oplemenjivanju životinja.M. J. USA. upoznavanje svojstava. Genetics of population Ed. Izd. genetsko stablo. Sunderland. Oxford University press. CAB i dr. Kimura). London.. Kapš. 39-50.Đikić. seminar (100%)izrađen rad i prezentacija. 2. I. Publish. AG2162 POPULACIJSKA GENETIKA Koordinator modula Opis modula Sadržaj predavanja održat će se uz prezentaciju suvremenih audivizualnih metoda kroz poglavlja: Opće osnove genetske varijabilnosti.) Ne. terenske vježbe (100%) Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 368 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Organizacija genetičke varijabilnosti (random sparivanje i specijalni slučajevi. UK. 4. W. R. A. CAN. Ed. rujna 2001. S.F. Miller (2005). Genetic and Analysis of Quantative traits. kin selekcija). odnosa uzgojnih jedinki i populacija različitih vrsta životinja (uzgojne udruge. Molekularna populacijska genetika (neutral teorija. Seminari – prezentacija i diskusija radova studenata izrađenih na temelju rezultata znanstvenih istraživanja iz domaćih i stranih časopisa (baze CC. Kimura (1994).Walsh (1998). Random genetički drift (Wright-Fisher model. Missisauga. Massachusetts. Sunderland. B.F. praktična primjena teorijskih spoznaja kroz rješavanje problema uz korištenje bioinformatičkih programa. Preporučena literatura 1.

Harlow. Upoznavanje s faktorima uspješnosti selekcije i njenoga utjecaja na genetsku strukturu populacije. 2. Introduction to quantitative genetics. Miranda 1988. Iowa State Univ.. Silvertown.C./2011. Biti će obrađeni uzroci i korištenje heterozisa u oplemenjivanju bilja.S. USA. A. Sinauer Ass.& T.D.D.. Iowa. djelomična samooplodnja i stranooplodnja). USA. Falconer. Blackwell Science. 2. Inc. Principles of Population Genetics. Ames.F. Sunderland 3. Hartl.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. J. Mackay 1996. Quantitative genetics in maize breeding. evolucijskim čimbenicima i oplemenjivačkim postupcima. Charlesworth 2001. Williston. Interna skripta (u izradi) Preporučena literatura 1. & D.B. Longman.L.R. Introduction to plant population biology. Naglasak će biti na specifičnostima sustava oplodnje kod biljaka (samooplodnja. Cilj modula Studenti stječu potrebna znanja o strukturi i dinamici biljnih populacija kao i o kvantitativnogenetičkim principima što će im pomoći u opisivanju kvantitativne varijabilnosti i planiranju oplemenjivačkih programa Obvezna literatura 1. Poseban naglasak će biti na rekurentnoj selekciji kod stranooplodnih i samooplodnih biljnih vrsta. Clark 1997. Press. Izvanredni profesor Hrvoje Šarčević Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 10 Prisustvovanje predavanjima i vježbama Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 369 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Hallauer. AG2163 POPULACIJSKA GENETIKA U OPLEMENJIVANJU BILJA Koordinator modula Opis modula Modul će biti biti izveden kroz dva programska dijela kako slijedi: Osnove biljne populacijske genetike – Upoznavanje s genetskom strukturom populacija u ovisnosti o sustavima oplodnje. & A. U oba programska dijela su predviđena predavanja + vježbe. Kvantitativna varijabilnost i selekcija – Bit će obrađene komponente fenotipske i genotipske vrijednosti kao i fenotipske i genotipske varijance za kvantitativna svojstva. & J.G. VT.

Istaći važnost pedogenetskih faktora i procesa. Hole. Rozanov (1983): Morfologia počv. Obvezna literatura 1. Fakultet poljoprivrednih znanosti.G.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. te izrađeni seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 370 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .J. Cilj modula Educirati studente o uvjetima postanka tla i problemima održavanja plodnosti. McCrocken (1983): Soil Genesis and Classification 3. Geokemijske značajke trošine i tla. obavljene terenske vježbe. Knjiga. Frankfurt am Main 2. B. J. R. A. Mückenhausen (1974): Die Bodenkunde und ihre geologischen. B. Tvorbe i razgradnja organske i organo-mineralne tvari i njen gospodarski i ekološki značaj. Matične stijene i njihov utjecaj na stvaranje tla. mineralogischen und petrologischen Grundlagen. Moskva Redoviti profesor Matko Bogunović Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 4 1 5 Pohađanje predavanja.D. Fenwick. Buol. E.M. Knapp (1982): Soils – Process & Response. Reljefne jedinice tla od utjecaja na stanje prostornih jedinica u pojedinim klimatskim oblastima. (1986): Postanak. razvoj i sistematika tla. Migracije u tlu i ovisnost o drugim pedogenetskim čimbenicima. Biokemijske značajke i uloga organizama u transformaciji organske tvari u tlu. London Preporučena literatura 1. I. sastav i svojstva trošine. geomorphologischen. Postanak. Zagreb 2. AG2164 POSTANAK TLA Koordinator modula Opis modula Morfologija i mikromorfologija tala i metode njihova određivanja.W. S./2011. F. Škorić.

senzori na površini Zemlje. USA.J. SSSA. Precision agriculture: In Proceedings of the First European Conference (Stafferd J V. te mogućem razvoju sustava precizne poljoprivrede. Precision agriculture: In Proceedings of the Third International Conference (Robert P C. Hengl T. fotografiranje iz zraka. vježba izrade digitalnih karata). (2001)./2011. AG2166 PRECIZNA POLJOPRIVREDA Koordinator modula Opis modula Precizna poljoprivreda: Kako i zašto? (povjesni temelji pojave i razvoja. HAZU. Tehnologija Varijabilnog Doziranja (VRT) (gnojidba.(1998): Precision Farming. SSSA. ASA. Sustavi pozicioniranja i ”navigacije” (pozicioniranje sa Zemlje. Odense. 3. Precision agriculture : In Proceedings of the Second European Conference. USA. 1977 4.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Schueller K. Madison. Globalno pozicioniranje. Precision agriculture: In Proceedings of the Fourth International Conference (Robert P C. 2. Obvezna literatura 1. Oluić M. algoritmi tehnologije variabilnog doziranja). Strojarstvo 43(1-3): 49-56 Special Issue: Precision Agriculture . Larson W E. zaštita bilja). In CIGR Handbook of Agricultural Engineering Vol. Zagreb. 4. WI. sadašnjost i budućnost). Satelitska navigacija (GPS-trendovi i primjena. 589-616 Izvanredni profesor Silvio Košutić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 10 12 Pohađanje predavanja i izrada seminara. Snimanje prostorne varijabilnosti tala i usjeva ( prostorna varijabilnost usjeva-kultura. Geografski Informacijski Sustav GIS ( uvod u izradu digitalnih karata. Michigan. Biosystems Engineering Vol 84 (4) Aurnhammer H. 1999 371 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .K. Denmark. Larson W E. prostorna varijabilnost tala). Komunikacija sustava rukovatelj<>traktor<>oruđe-stroj (Traktorski BUS CAN. U. Joseph. ekonomsa i ekološka korist) Cilj modula Stjecanje osnovnih znanja o preduvjetima primjene. Sustav potpore odlučivanju (uvod u sustave baza podataka. 1996. ASA. CSSA. Madison. lepezi primjene i dobrobitima korištenja. USA 1999 3. Kartiranje uroda usjeva. CSSA. Rust R H. ed). Ekonomski aspekti precizne poljoprivrede (investicija i radni troškovi. Warwick.. WI. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1. eds). III.: Snimanja i istraživanja Zemlje iz svemira. eds). ASAE. daljinska snimanja.. međunarodna standardizacija). 2001. sjetva.GPS i DGPS). Rust R H. BUS CAN priključka. 2. St.

Obvezna literatura 1. AG2167 PREDIVO BILJE Koordinator modula Opis modula Modul Predivo bilje obuhvaća najvažnije predstavnike biljaka u svijetu od kojih se dobiva prirodno vlakno (konoplja. Cilj modula Student svladava suvremene trendove proizvodnje predivih biljaka u svijetu i u nas. S. te je sposoban samostalno donositi odluke i obavljati organizacijske poslove i voditi tehnološki zahtjevne procese u proizvodnji predivog bilja. Van Sumere. sisal. 3. Zurich. Grupa autora 1989: Posebno ratarstvo 2. Naglasak će biti na konoplji i lanu. New York and London. Conzett and Huber. lan. kao jedinim predivim kulturama koje se uzgajaju u Hrvatskoj. Nakladni zavod znanje. zaštita). Redoviti profesor Jasminka Butorac Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 13 4 7 6 Redovito pohađanje nastave. juta..1992: The Biology and Processing of Flax. Pasković. M Publications. sisal. Leonard Hill Ltd and Interscience Publishers Inc. predaja seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 372 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . novozelandski lan. Zagreb. Belfast. Switzerland. Berger. Shekhar Sharma. manila). R./2011. Barnes and Noble Books. The world s Major Fibre Crops. agrotehničke mjere. manila).1963: Vegetable fibres – Botany cultivation and utilization. F. C. Šimetić. bengalska konoplja. New York. Preporučena literatura 1. 4. kvalitetom vlakna. J. ramija.1966: Predivo bilje I dio: Konoplja. abutilon. lan i pamuk.1999: Advances in Hemp Research. te utjecaja okolišnih (klima i tlo) i tehnoloških čimbenika (sortiment. Hart.1998: The American farm. novozelandski lan. bengalska konoplja.F. 5. uspješna izvedba vježbi u praktikumu i terenskih vježbi.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 2. U sklopu modula Predivo bilje studenti bi bili upoznati s porijeklom i proizvodnjom predivih biljaka u svijetu i u nas.. 3. IPK Osijek. Food Products Press. suvremenom tehnologijom uzgoja i preradom. njihovom važnosti i upotrebom. juta. 1969. Ranalli. P. ramija. their Cultivation and Manuring. ali će se obraditi i ostale predive kulture (pamuk. Osijek. J. H.H.1988: Proizvodnja konoplje i lana. kenaf.. Beograd Kirby. 2. uz poznavanje njihove morfologije i razvojnih ciklusa. abutilon. Naučna knjiga.F.S. kenaf. pamuk.

4./2011. proporcije. JH and Dickey. 1996. Omogućava studentu razumijevanje znanstvenih radova. prikupljeni a-priori i a-posteriori. McGraw-Hill Higher Education 5. Prentice-Hall Inc. te interpretaciji i prezentaciji rezultata. Naklada Slap. Petz. RGD.broj Naziv 1. 1999. F. Osnovne statističke metode za nematematičare. Statistics. pridružiti im različite mogućnosti analize neparametrijskim metodama i ukazati na potrebu transformacije podataka. (2004). Biometry: The Principles and Practice of Statistics in Biological Research. kao i za prezentaciju rezultata. Skripta.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. frekvencije... Modul je zamišljen da konzultativno i aktivno pripremi studenta ne-matematičara za izradu diplomskog rada u području statističkog rješavanja specifičnih problema (uz korištenje software-skih paketa SAS i STATISTICA). Torrie. Metode multivarijatne analize. 373 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . WH Freeman & Co. Biostatistical Analysis. indeksi. Steel. Principles and Procedures of Statistics: A Biometrical Approach. Osobito se preporuča rad na vlastitim setovima podataka.broj Naziv 1. Sincich.T. B. atributi.. J. 2004. često «neobični» i «neuredni».H. Zar J. Jastrebarsko 3. Prentice Hall. Obzirom na jačanje potrebe i svijesti o pravilnom znanstvenom zaključivanju neophodno je proširiti primjenu osnovnih kvantitativnih metoda. 1994. Cilj modula Raspravom i radom na svom problemu istraživanja student stječe sigurnost u analizi vlastitih podataka. Pecina M. ocjene. AG2169 PRIMJENJENA ANALIZA PODATAKA Koordinator modula Opis modula Varijabilnost sustava poljoprivrede i okoline u kojoj čovjek djeluje nije jednostavno predvidiva. T. FJ.). 2. Interna skripta (u pripremi koordinatora) 2. Sokal. RR and Rohlf. Stoga su i podaci u istraživanjima (brojevi. DA. Dietrich. McClave. Preduvjet za uspješno praćenje nastave u ovom modulu je stečeno znanje iz područja obuhvaćenog modulom «Osnove biometrike». Izvanredni profesor Marija Pecina Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 7 8 7 8 2 seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Obvezna literatura red. internet stranice Preporučena literatura red. odabrane publikacije (prema potrebi – Case Studies) 4. 3. 1997.

Gabler Docent Damir Kovačić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 4 26 Napisan seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 374 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (2005): Marketing u agrobiznisu. provedba marketinških aktivnosti te analiza rezultata.Lösungen.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. opis ciljeva poduzeća. Mefferet Heribert (1993): Marketing Arbeitsbuch. Auflage. John Wiley & sons. (1994): The perfect sales piece. (1994): Agrarvermarktung in Österreich. 2. Na kraju modula svaki student će samostalno pod vodstvom mentora analizirati i predložiti rješenja za jedan praktični marketinški problem. analiza primjera iz prakse.W. 5. Obvezna literatura 1.Fallstudien . obrti i trgovačka društva) i sve njegove grane (poljoprivreda./2011. Odabrani primjeri imaju slijedeću strukturu: analiza poduzeća i konkurencije. fliers and pamphlets. prerađivačka industrija. Veći dio nastave organizirat će se kao grupni i samostalni rad. Inc. trgovina i usluge). A complete Do-It_yourself guide to creating brochures. Schiebel W. Kovačić D. catalogs. određivanje poslovnog problema. donošenje poslovne odluke. Kroz primjere su zastupljeni sve organizacijske razine domaćeg agorbiznisa (seljačka gospodarstva. AG2170 PRIMJENA MARKETINGA I INOVACIJE U AGROBIZNISU Koordinator modula Opis modula U sklopu modula studenti će analizirati više primjera iz marketinške prakse. poljoprivredne zadruge. Gattermayer i sur. (interna skripta) 2. Aufgaben . Poboljšati sposobnost korištenja usvojenih teorijskih i metodoloških znanja u rješavanju poslovnih problema. Service Fachverlag Preporučena literatura 1. Cilj modula Upoznati studente s primjenom marketinga u agrobiznisu. izrada marketinškog programa. (1995): Agrarmarketing Fallstudien. Service Facherlag 3. Bly R.

odabrana poglavlja Preporučena literatura 1. Igrc. Zrinski. Zagreb 5. Zagreb – odabrana poglavlja 4. Cilj modula Stečena znanja studenti će koristiti u obavljanju poslova zaštite poljoprivrednih kultura od štetnika. Association de Coordination Technique Agricole. M. CABI Publishing. Blackwell Science. Procjenjuje se da vrste štetne poljoprivrednim kulturama uzrokuju godišnje štete od 20%. Zrinski. J. (1999): A Textobook of Agricultural Entomology./2011.štetnici voćaka i vinove loze. D. Wallington 2. Seminarski rad biti će samostalan rad u kojem će temeljem stečenih znanja i pretraživanja literature predložiti rješenja za pojedine specifične probleme. Sveučilišna naklada Liber. izrada i izlaganje seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. Dent. Alford. R. (2000): Insect Pest Management. (2002): Poljoprivredna entomologija. (1991): Entomologija. Paris 375 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Broj danas poznatih vrsta procjenjuje se na oko 800. U praktikumu će se studenti na kukcima iz zbirki upoznavati s osnovnim morfološkim karakteristikama važnim za determinaciju pojedinih štetnih vrsta. te u daljem usavršavanju na doktorskom studiju. Svaka vrsta ima određenu ulogu u ekosistemu.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. a prema nekim autorima ima ih oko 5 milijuna. U okviru vježbi studenti će biti upoznati i sa simptomima šteta koje uzrokuje svaka vrsta. (1991): Entomologija.V. Osim velike brojnosti karakterizira ih i velika raznolikost. Maceljski. Čakovec. Grupa autora (2004):Štetočinje povrća..Maceljski. Biti će objašnjena biologija i ekologija svih važnih vrsta štetnika s naglaskom na detalje iz ekologije koji utječu na štetnost i pristup suzbijanju svake vrste. Sveučilišna naklada. Maceljski. M. Oxford 3. Bailly.000. Maceljski. Tijekom predavanja studenti će dobiti detaljan pregled svih vrsta kukaca važnih u poljoprivredi. D. Čakovec 2. (1990): Guide pratique de defense des cultures. urednik: M. Redoviti profesor Renata Bažok Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 22 8 Izrada zbirke kukaca. AG2171 PRIMIJENJENA ENTOMOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Kukci predstavljaju jednu od najvažnijih skupina štetočinja poljoprivrednih kultura. M. Tijekom predavanja studenti će biti upoznati i sa sustavima suzbijanja svake vrste.štetne i korisne vrste u ratarskim usjevima.

.. Cilj modula Stjecanje znanja o determinaciji biljaka različitih taksonomskih skupina. Nikolić. T./2011.). 2003: Međunarodni kodeks botaničke nomenklature (Saint Louis Code). Britvec. Croat. 2002: "Flora d'Italia I-III". 2000: "Index Florae Croaticae". Nat. S. 1-232. Mägdefrau. Edagricole – Bologna. 1). Pars 1. (ed. 1). Pignatti. A. 1997: "Index Florae Croaticae". J. R. 4. evolucija i geobotanika". elektronička izvedba..). University Press – Cambridge.. Preporučena literatura Pismeno Usmeno ☑ ☑ 1. Obvezna literatura 10 2 10 Izvanredni profesor Mihaela Britvec Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 8 Pohađanje predavanja i vježbi (praktikum. ključevi za determinaciju). 157-193. Croat. Nat. Nikolić. M. Prepoznavanje značenja i mogućnosti korištenja validne determinacije biljaka u znanstvenom i stručnom radu. 1994: "Flora Hrvatske".. 1-324. 2). B. 3. 3. M. T. Domac. Školska knjiga. 3 (Suppl. Chater. Zagreb. N. teren) Način polaganja ispita 1. K. Eugen Ulmer Verlag – Stuttgart. D. O.. Stützel. 2. H. Croat. Praktično determiniranje taksona na terenu i u praktikumu (fotodokumentiranje.. Nikolić. Webb.. Burges. Pars 2. Zagreb.. 2002: "Botanische Bestimmunksübungen". 5. Nat.. Tutin. Nikolić.. 2. 3. R.).. Zagreb. Edmondson.. S. Walters. Nat.. 6 (Suppl. A. Britvec. (ed. Pars 3. D. 4. AG2172 PRINCIPI I METODE DETERMINACIJE BILJAKA Koordinator modula Opis modula Uvod: osnove nomenklature. Croat. D. V. 5.. T. Heywood. herbariziranje. Ehrendorfer. 12. M. Valentine. (ed. F.. Školska knjiga. Školska knjiga. H. 376 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 1996: "Herbarijski priručnik". 1994: "Index Florae Croaticae". 9 (Suppl.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 2000. G. Moore. Principi i metode determinacije biljaka različitih taksonomskih skupina.. 2002: "Flora Europaea 1-5". 1-116. T. T. klasifikacije i taksonomije. A. T. 1997: "Udžbenik botanike za visoke škole: sistematika.

Dizajn vrta (2004). Borošić. Buturac. I. Marschner (1998): Mineral Nutrition of Higher Plants. Mirjana Ćustić (1996): Djelovanje gnojidbe dušikom na aminokiselinski sastav glavatog radiča. a vezano za ishranu bilja u bilo kojem segmentu hortikulture: vinogradarstvu i voćarstvu. 5. Baumgarten. Ovo je vezano za ulogu mineralne ishrane pojedinih biljnih vrsta u kvaliteti hrane u prvom redu (količine minerala. biokemije i fiziologije. P. Cilj modula Samostalno obavljanje specijalističkih zadataka u području hortikulturne ishrane na terenu. Obvezna literatura 1. Kirkby. Studente će se upoznati s principima koji vladaju u tlu./2011. 3. E.d. Basel. povrćarstvu. vođenje istraživačkih projekata u znanstvenim institucijama. Paul Parley. Ishrana povrća i gnojidba. Boston.A. AG2173 PRINCIPI I PERSPEKTIVE ISHRANE U HORTIKULTURI Koordinator modula Opis modula Priprema budućeg magistra struke. R. H. Gustav Fisher Verlag Jena. Mirjana Ćustić (1998): Kemijska sredstva u poljoprivredi. njezi i održavanju u ukrasnoj hortikulturi. disertacija 4. 5. čimbenicima koji na to utječu. Institute of Plant Nutrition. Izvanredni profesor Mirjana Herak Ćustić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 -4 -10 6 Odrađene vježbe i seminar Način polaganja ispita Pisano Usmeno ☑ ☑ 377 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . H. te na njihov ulazak i kretanje unutar biljke. Romić (2004): Povrćarstvo. Wien. Mirjana Herak Ćustić. te proizvodnji. Znanje. kemije. Poljak. 3. A. Appel (2001): Principles of Plant Nutrition. A. 5th edition. znanstvenika ili nastavnika za pravilno razumijevanje struke. aminokiselina) do problema vezanih za okoliš. potencijalnog istraživača. Lešić. Bauer (2003): Richlinien für die Sachgerechte Dügung im Weinbau. Brooks. K. D. Pravilna i sigurna primjena gnojiva 3/6. Hamburg. Zagreb. A. K. W. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH. Mengel. generalno gledajući. Preporučena literatura 1.K. što i potvrđuju naši broji VIP-ovi i MZT-ovi projekti.d. M. načinima kretanja hraniva kroz tlo. Kosegarten.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. vitamina. Čakovec. J. 2. Introduction and Practical Guide to Crop Fertilization. ljekovitom i aromatičnom bilju. Stuttgart. U ovom dijelu školovanja studenti će se upoznavati znatno šire sa znanstvenim spoznajama o ishrani bilja. Drugi važan zadatak ovog modula je upoznati buduće hortikulturne stručnjake s problemima koji nastaju p