SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket
katalog predmeta

akademska godina 2010./2011. Zagreb 2010.

preddiplomski
SVEUČILIŠNI STUDIJI 6 semestara - 180 ECTS bodova

AGRARNA EKONOMIKA ▪ AGROEKOLOGIJA ▪ ANIMALNE ZNANOSTI ▪ BILJNE ZNANOSTI ▪ EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA ▪ HORTIKULTURA ▪ KRAJOBRAZNA ARHITEKTURA ▪ POLJOPRIVREDNA TEHNIKA ▪ ZAŠTITA BILJA

AKADEMSKA GODINA 2010./2011. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1001

AGRARNA I RURALNA POLITIKA I

Koordinator modula

Opis modula Uvod u modul: definicija agrarne politike kao znanstvene discipline. Osnove ekonomike u poljoprivrednoj politici: teorija ponude i potražnje primijenjena u poljoprivredi. Stanovništvo i ponuda hrane u Svijetu. Elementi AP (nositelji, ciljevi i mjere, njihova promjenjivost u vremenu i prostoru). Osnovne mjere agrarne politike: ekonomske (cijene, subvencije, vanjskotrgovinski, devizni režim); administrativne (zakoni i propisi); organizacijske (znanstvene, stručne, savjetodavne, upravne službe), mjere uređenja zemljišta i udruživanje proizvođača. Razlikovanje mjera tržišno-cjenovne i strukturne potpore poljoprivredi i ruralnom prostoru. Sociološki aspekti ruralne politike. Demografska i socijalna politika kao integralni dio ruralne politike. Povijesni pregled razvitka poljoprivredne politike i politike ruralnog razvitka u Hrvatskoj, EU i Svijetu. Međunarodna trgovina i pregovori o poljoprivredi. Osnove Zajedničke poljoprivredne politike EU. Cilj modula Stjecaje znanje iz društveno-ekonmskih odnosa u poljoprivredi i seoskom prostoru, potrebnog proizvođačima i administraciji u agrobiznis. Stečeno znanje pretpostavak i za nastavak studiranja. Obvezna literatura 1. Franić R. (2005). Izabrana predavanja iz Agrarne politike. Interna skripta. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. Brkić S., Žutinić Đ. (2002). Društveni aspekt razvoja seoskih područja. U: Prilagodba Europskoj zajednici hrvatske poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (Kolega Ante, ur.). Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 3. Žimbrek, T. i sur. (2001). Strategija razvitka hrvatske poljoprivrede. U: Strategija razvitka Republike Hrvatske "Hrvatska u 21. stoljeću" – odjel "Prehrana" (voditelj: T. Žimbrek). Vlada RH 4. Tracy M. (2000). Hrana i poljoprivreda u tržnom gospodarstvu, uvod u teoriju, praksu i politiku (prijevod: T. Žimbrek). MATE d.o.o., Zagreb 5. Izvješće o stanju poljoprivrede (Zeleno izvješće, 2002, 2003). Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva RH Preporučena literatura 1. Franić R., Žimbrek T. (2003). Pretpostavke za uključivanje poljoprivrede u proces pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji. U: Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji (Katarina Ott, ur.). Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb 2. Žimbrek T. i sur. (2003./2004.). Agrarna politika Republike Hrvatske. Zbornik odabranih radova. Interna skripta. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za ekonomiku poljoprivrede i agrarnu sociologiju 3. Žutinić Đ. (1998). Značenje obrazovanja za razvitak obiteljske poljoprivrede. Znanstveni glasnik -časopis za prirodne i tehničke znanosti, Sveučilište u Mostaru, br. 5-6; str.159-167. 4. Tracy M. (1996). Država i poljoprivreda u Zapadnoj Europi 1880.-1988. (prijevod: T. Žimbrek, R. Franić, S. Vukušić). MATE d.o.o., Zagreb 5. Žimbrek T., Žutinić Đ. (1996). Arrangement, Renewal and Development of Rural Areas of the Republic of Croatia. Eastern European Countryside, no. 2, p. 59-70.

docent Ramona Franić

Broj ECTS bodova

6 60 28 12 20

Ukupno sati izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Seminar
Uvjeti za dobivanje potpisa

Način izvođenja izravne nastave

Pozitivno ocijenjen seminarski rad
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

2

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1002

AGRARNA ZOOLOGIJA

Koordinator modula Redoviti profesor Tomislav Treer

Opis modula Definicija i razvoj zoologije i agrarne zoologije. Život i razlike između životinja, biljaka i čovjeka.Veličina, oblik i simetrije životinja. Osnove citologije i histologije životinja. Organeli, organi, organski aparati i sustavi. Komparativni prikaz razvoja sustava beskralježnjaka i kralježnjaka: kožni, potporni, mišićni, dišni, optjecajni, probavni, izlučni, hormonalni, živčani, osjetni i rasplodni sustavi. Ostale funkcionalne osobine životinja. Etologija. Osnovni ekološki pojmovi. Zoogeografija. Paleontologija. Evolucija. Endemi i zaštita životinja. Sistematika i biologija životinja. Pregled svih koljena životinjskog carstva, uz poseban naglasak na ona značajna za agronomiju. Mikroskopiranje. Sekcija životinja. Rad s preparatima u praktikumu. Seminarski rad. Terenske vježbe u prirodi, u prirodoslovnom i lovačkom muzeju, te u zoološkom vrtu. Cilj modula Osposobiti studente za dobro raspoznavanje životinjskih taksona, njihovih struktura i funkcija, te pojmova iz opće zoologije, kako bi uspješno mogli raditi sa životinjama i proučavati njihovu ulogu u kontaktima s čovjekom.

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

28 8 4 8 12

Redovito praćenje nastave
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

Obvezna literatura 1. Treer T., Tucak Z. (2004): Agrarna zoologija. Školska knjiga, Zagreb 2. Treer T., Odak T., Piria M. (2001): Tablice za prepoznavanje važnijih taksona životinja. Agronomski fakultet, Zagreb Preporučena literatura 1. Oštrec Lj. (1998): Zoologija. Zrinski, Čakovec 2. Matoničkin I., Erben R. (2004): Opća zoologija. Školska knjiga, Zagreb 3. Matoničkin I.,Habdija I., Primc-Habdija B. (1998): Beskralješnjaci I & II. Školska knjiga, Zagreb 4. Garms H., Borm L. (1981): Fauna Evrope. Mladinska knjiga, Ljubljana 5. Dorit R. L., Walker W. F., Barnes R. D. (1991): Zoology. Saunders College Publishing, Philadelphia

3

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1102

POLJOPRIVREDA I OKOLIŠ

Koordinator modula

Opis modula Modul treba u agronomu razviti osjećaj odgovornosti za okoliš, napose tlo kao jedinstveno, ograničeno, nezamjenjivo, neprenosivo nacionalno blago i prirodnu baštinu kojom on upravlja, a za posljedice štetnih utjecaja preuzima odgovornost. Uloge tla; proizvodne, ekološkoregulacijske, gospodarsko-socijalne i kulturne, suvremeni koncept VUPT – MFCAL. Utjecaj najvažnijih biljno uzgojnih, i zahvata u uzgoju stoke na tlo, preko njega na vodu i okoliš, odnosno druge terestričke i akvatične ekosustave, kulturne krajobraze i ruralni prostor. Odgovoriti na pitanje: Kako zahvate u poljoprivredi, koji neprijeporno utječu na okoliš, učiniti održivim, dakle gospodarski, socijalno i etički prihvatljivim. Pojasniti “Kodeks za okoliš prihvatljivog gospodarenja” kao suvremeno načelo na kojemu se temelji zaštita okoliša od zahvata u poljoprivredi. Utjecaj okolišnih pitanja na promjene u svjetskim sustavima gospodarenja u poljoprivredi iznuđene utjecajem biljno-uzgojnih zahvata na tlo i terestričke ekosustave. Kako te promjene utječu na gospodarsku politiku, ruralni razvitak u nas, i najvažnije aktualne poljoprivredno okolišne programe FAO i EU i programe znanstvenih istraživanja u poljoprivredi EU. Cilj modula Upoznati uloge tla i utjecaje zahvata uzgoja bilja i stoke na okoliš, kako ih učiniti ekološki prihvatljivim, ili djelotvorno sanirati štetne utjecaje prouzročena tim zahvatima. Obvezna literatura 1. Nastavni sadržaji svih predavanja i vježbi, koji će studentu biti dostupni na web stranici Zavoda najkasnije tjedan dana prije izvedbe nastave. Aktualne web stranice European Soil Bureau Network (ESBN) Joint Research centre EU – Ispra, zatim web stranica FAO i Encarta-enciklopedija. 2. Bašić,F., Agroekologija, pisana predavanja, Rukopis za studente Prirodoslovno – matematičkog fakulteta, Zavod za OPB, Zagreb, 2000. 3. Bašić,F., Višeznačna uloga tla kao temelj održivog gospodarenja tlom na pragu novog milenija, Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem u povodu 140. obljetnice poljoprivrednog školstva u Križevcima, Zbornik radova, 71-87, Križevci, 2000. 4. Bašić, F., Održivo gospodarenje tlom i zaštita tla – ključna pitanja održive poljoprivrede i razvitka, Zbornik radova I Hrvatska konferencija Ekoinženjerstvo 2002, st. 20-29, Plitvička jezera, 2002. 5. Mesić,M., Flajsig-Ćosić Gorana, Bašić,F., Kisić,I., Pokazatelji onečišćenja voda iz poljoprivrede. Zbornik radova: 3. Hrvatska konf. o vodama – Hrv. vode u 21. st. str. 599612, Zagreb, 2003. Preporučena literatura 1. Bašić,F., Franić Ramona, Nature and Man in Croatian Agriculture, Croatian Agriculture, Food and Food Processing Industry, PRO-TIM, p 87, Zagreb, 2003. 2. Bašić,F., Mesić,M., Butorac,A., Kisić,I., Izazovi pred znanostima o tlu na pragu trećeg tisućljeća. XXXV znanstveni skup Hrvatskih agronoma, plenarno izlaganje, str. 31-41, Opatija, 1999. 3. Lang,I., Jolanakai,M., Komives,T., Pollution processes in agrienvironment, Akaprint, p. 277, Budapest, 2004. 4. Kisić,I., Bašić,F., Mesić,M., Butorac,A., Procjena erozije tla vodom prema vodnim slivovima Republike Hrvatske, Zbornik rad. 3. Hrvatska konf. o vodama – Hrv. vode u 21.st. st. 301308, Zagreb, 2003. 5. Mesić,M., F.Bašić, I.Kisić, Prilagodba poljoprivrede mogućim klimatskim promjenama. XXXVII znanstveni skup Hrvatskih agronoma, str. 43, Opatija, 2001.

Izvanredni profesor Milan Mesić

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

40 12 3 5

Pohađanje nastave i vježbi s maksimalno 4 izostanka od toga s vježbi najviše 2 i izrađen seminarski rad
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

4

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1003

AGROKLIMATOLOGIJA

Koordinator modula

Opis modula Modul Agroklimatologija daje temeljna znanja o utjecaju atmosfere na biljke i životinje, uči studente o utjecaju vremenskih prilika i klime na organiziranje poljoprivredne proizvodnje. Osim podjele atmosfere po visini, detaljnog tumačenja troposfere i sastava zraka posebno se objašnjavaju i atmosferske primjese i njihov utjecaj na život, te Sunčevo zračenje, promjene u atmosferi, osunčavanje i osvjetljenje na Zemljinoj površini. Tumači se i zračenje Zemljine površine, protuzračenje atmosfere, energijski obračun, te biološko djelovanje energije Sunčeva i Zemljina zračenja. U sadržaju modula je i detaljan prikaz razmjene energije u biosferi, topline u tlu i vodi, procesa grijanja i hlađenja vode, tla i zraka, varijabilnosti temperature tla, topline u atmosferi, temperature zraka, te važnosti vanjske temperature za biljke i životinje. Prikazan je dalje, utjecaj vremena na fotosintezu i respiraciju, te na metabolizam životinja. U poglavlju Voda u poljoprivredi tumače se procesi isparavanja vode, evaporacija i transpiracija, mjerenje i izračunavanje količine isparene vode, voda u tlu, vlaga u zraku, oblaci, naoblaka i njezina raspodjela. Postanak i oblici oborine, te obilježja oborinskog rasporeda u Hrvatskoj, potrebna su znanja za svakog agronoma, kao i utjecaj reljefa na vlagu u tlu i zraku, te meteorološke definicije sušnih i kišnih razdoblja. U dijelu modula koji obrađuje atmosferski tlak, strujanje zraka, zračne mase, fronte i ciklone, posebno se objašnjava vjetar i njegov utjecaj na biljke i životinje. Navode se osnove obrade klimatskih podataka, podjele klime i godišnji tijek vremena u Hrvatskoj. Cilj modula Upoznavanje studenata s osnovnim teoretskim i praktičnim principima agroklimatologije i agrometeorologije Obvezna literatura 1. Penzar I., Branka Penzar, 2000. Agrometeorologija, Školska knjiga, Zagreb. 2. Bašić,F., M.Bogunović, M.Božić, S.Husnjak, I.Jurić, I.Kisić, M.Mesić, N.Mirošević, D.Romić, I.Žugec, Regionalizacija hrvatske poljoprivrede, knjiga u rukopisu, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 274 str. Zagreb, 2001. 3. Prvo nacionalno izvješće o promjeni klime, 2001. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=4298 Preporučena literatura 1. Bonan, G. B., 2002. Ecological Climatology: Concepts and Applications, Cambridge University Press, Cambridge, UK, 678 p. 2. Griffiths J.F., 1994. Handbook of Agricultural Meteorology, Oxford University Press, New York, US, 320 p. 3. Agricultural and Forest Meteorology, Journal, Elsevier Science Ltd. http://www.sciencedirect.com/ 4. Revised 1996 IPCC Guidelines for National Greenhouse Gas Inventories, Workbook (Volume 2) – Agriculture, 63p. http://www.ipcc-nggip.iges.or.jp/public/gl/invs5c.htm 5. Branka Penzar i sur. 1996. Meteorologija za korisnike, Školska knjiga d.d., Hrvatsko meteorološko društvo, Zagreb, 274 str.

Izvanredni profesor Milan Mesić

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Seminar Parcijalni ispit
Uvjeti za dobivanje potpisa

34 10 12 4

Sudjelovanje na teoretskom i praktičnom dijelu nastave
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

5

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1005

ANIMALNA HIGIJENA S ETOLOGIJOM I DDD-OM

Koordinator modula

Opis modula U teoretskom dijelu modula biti će temeljito obrađena higijena i patologija smještaja svih vrsta životinja, higijena vode, prijevoza životinja, karantena, zbrinjavanje animalne otpadne tvari, opća etologija i zdravstveno ponašanje domaćih životinja, dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija stočarske farme. Cilj modula Cilj modula je osposobiti studente da rade na stočarskim farmama svih vrsta životinja, da se bave trgovinom, prijevozom, uvozom i organizacijom karantena uvezenih životinja. Nakon što apsolviraju gradivo modula moći će raditi u firmama za DDD, trgovinama (poljoprivrednim apotekama) za prodaju zaštitinih sredstava, dezinficijensa, insekticida i rodenticida a moći će nastaviti studij (diplomski studij). Obvezna literatura 1. Veterinar u kući(1988); Rupić, V., LOGOS, Split. 2. Kemijska sredstva u poljoprivredi, pravilna i sigurna uporaba. Ddd u stočarstvu;Rupić,V., Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Državna uprava za zaštitu okoliša, Pokret prijatelja prirode "Lijepa naša" i APO - Agencija za posebni otpad, 1998. 3. Higijena na farmi i okolišu; Asaj, A., Medicinska naklada, Zagreb, 2003. 4. Zdravstvena zaštita domaćih životinja, odabrana poglavlja unutrašnjih bolesti, zaraznih i parazitarnih bolesti, fiziologija i patologija reprodukcije, zoohigijena i ddd; Rupić, V., Agronomski fakultet, Zagreb, 2005(u pripremi za tisak). 5. Zoohigijena u praksi; Asaj, A., Školska knjiga, Zagreb, 1974 Preporučena literatura 1. Dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija; Asaj, A., Medicinska naklada, Zagreb, 1999.

Redoviti profesor Vlatko Rupić

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

38

4 18

Redoviti dolazak na predavanja, izvršene sve terenske vježbe
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

6

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1006

BIODIVERZITET JADRANA I KOPNENIH VODA

Koordinator modula

Opis modula Geološke i klimatske promjene. Promjene slatkovodnih i morskih staništa. Specijacija. Značaj biodiverziteta i važnost njegovog očuvanja. Raznolikost staništa kopnenih voda i Jadrana i njihov utjecaj na biodiverzitet. Razlozi ugrožavanja i načini zaštite biodiverziteta. Evolucija vodenih organizama na molekularno biološkoj osnovi. Načini utvrđivanja biodiverziteta. Temeljne razlike u biljnom svijetu kopnenih voda i Jadrana. Pregled važnijih taksona biljaka i nižih organizama. Pregled svih koljena životinjskog carstva, s naglaskom na biologiju i ekologiju važnijih taksona kopnenih voda i Jadrana. Ekonomski značajni organizmi. Životinje otrovnice i otrovne životinje. Uzimanje uzoraka vodenih organizama i njihovo proučavanje in situ. Laboratorijska analiza vodenih organizama. Seminarski rad studenata. Cilj modula Student stječe spoznaje o biološkoj raznolikosti kopnenih voda i mora, načinima njezina ugrožavanja, te mjerama očuvanja. Obvezna literatura 1. Treer T., Safner R., Aničić I. (1995): Ribarstvo. Globus, Zagreb 2. Kerovec M. (1986): Priručnik za upoznavanje beskralješnjaka naših potoka i rijeka. SNL, Zagreb 3. Maretić Z. (1975): Životinje otrovnice i otrovne životinje Jadranskog mora. JAZU, Zagreb 4. Vuković T., Ivanović B. (1971): Slatkovodne ribe Jugoslavije. Zemaljski muzej BIH, Sarajevo 5. Jardas I.(1996): Jadranska ihtiofauna. Školska knjiga, Zagreb Preporučena literatura 1. Grubišić F. (1988): Ribe, rakovi i školjke Jadrana. Naprijed, Zagreb 2. Sumich J. L. (1992): An Introduction to the Biology of Marine Life. WCB, Wm. C. Brown Publishers, Dubuque 3. Riedl R. (1963): Fauna und Flora der Adria. Verlag Paul Parey, Hamburg und Berlin 4. Matoničkin I., Pavletić Z. (1972): Život naših rijeka. Školska knjiga, Zagreb 5. Needham J. G., Paul R. (1988): A Guide to the Study of Fresh-Water Biology. McGraw-Hill, Boston

Redoviti profesor Tomislav Treer

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

28 12 12 8

Redovito praćenje nastave
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

7

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1008

BILJNI PATOGENI

Koordinator modula

Opis modula Modul biljni patogeni daje pregled temeljnih znanja o svim uzročnicima biotskih biljnih bolesti ili parazitskih biljnih bolesti. U sklopu predavanja dat će se prikaz taksonomskih i filogentskih karakteristika biljnih patogena i njihove najvažnije morfološke, ekološke i epidemiološke osobine. Obradit će se slijedeće skupine biljnih patogena: fitopatogeni virusi i subviralni patogeni kao satelitni virusi, satelitne RNA i viroidi, zatim prokariotski biljnih patogeni kao fitopatogene bakterije, rikecije, fitoplazme i spiroplazme i eukariotski biljni patogeni kao fitopatogene gljive, te holoparazitske i hemiparazitske cvjetnice. Također će se spomenuti i drugi biotski uzročnici biljnih bolesti kao fitoparazitske alge i protozoe (protoctisti) ili tzv.pseudogljive. U sklopu laboratorijskih vježbi i vježbi u praktikumu student će se upoznati sa najvažnijim morfološkim karakteristikama pojedinih skupina biljnih patogena bitnim za njihovu determinaciju i to metodom mikroskopiranja i izolacijom istih na hranjivim podlogama. U sklopu terenske nastave vidjeti će karakteristične simptome na biljkama domaćinima u ovisnosti o patogenima. Cilj modula Na osnovu simptoma bolesti morfološkom determinacijom, te mikroskopiranjem i laboratorijskom izolacijom, moći će odrediti o kojoj se skupini patogena radi. Dobit će potrebno znanje za slušanje drugih modula iz područja fitopatologije. Obvezna literatura 1. Odabrana poglavlja iz: Brown, J.F., Ogle,H.J., (1997): Plant pathogens and Plant diseases , APPS. 2. Odabrana poglavlja iz: Lucas,A.J., Dickinson , C.H., (1998): Plant pathology and plant pathogens. Blackwell Science 3. Odabrana poglavlja iz: Arsenijević, M., (1997): Bakterioze biljaka. Nolit. Beograd 4. Odabrana poglavlja iz: Juretić,N., (2002): Osnove biljne virologije. Školska knjiga Zagreb 5. Odabrana poglavlja iz: Alexopoulus, C.J.,(1996). Introdoctory of Mycology. New York. Preporučena literatura 1. Odabrana poglavlja iz: Triggiano,R.N., Wiondham, M.T., Windham,A.S.,(2003): Plant Pathology: Concepts and Laboratory Exercises. CRC Press

docent Snježana Topolovec- Pintarić

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

33 5 11 5 6

Odslušana predavanja, vježbe u laboratoriju i praktikumu i seminar.
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

8

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

: Uvod u opću mikrobiologiju. : The Biology of Soil. S. 9 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . I`Universite de Nuechatel. vježbe) Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ U okviru ovog modula studenti će se upoznati sa najznačajnijim grupama mikroorganizama te njihovim morfološkim i fiziološkim značajkama kao i sa faunom tla (mikrofauna.. artropode. E. 6 Docent Mihaela Blažinkov Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Uvjeti za dobivanje potpisa 44 12 4 Redovito pohađanje nastave (predavanja. Marcel Dekker Inc. mezofauna. S. nematode. Kugler.. a koja će biti dobra osnova za savladavanje različitih mikrobioloških predmeta na diplomskom studiju.. S. S. 2. Duraković. (u tisku) 5. 2004.R.: Bakteriologija u biotehnologiji knjiga druga-I Idio. Redžepović. S. 2005. Duraković. 2000.2002.W. E. S. Ova znanja mogu biti od izuzetnog značaja za diplomske studije Agroekologije. 3. a unutar svake skupine postoji velika raznolikost u oblicima i funkcioniranju. van Elsas. M. Ekološke poljoprivrede i Biljnih znanosti.:The Living Soil – Fundamentals of Soil Science and Soil Biology.. agromelioracijski i hidromelioracijski zahvati imaju utjecaj na organizme tla: bakterije. Kugler 2004. J. J. studenti će dobiti osnovna znanja iz područja genetike mikroorganizama koja su nužan preduvjet za razumijevanje fundamentalnih mikrobioloških procesa u tlu. Edwards. S. R. Wellington.1997..: The Soil Biology Primer. Uspješno položen modul osigurava nastavak studiranja na određenim diplomskim studijima Obvezna literatura 1.. 3. Isto tako steći će se osnovna znanja o bioraznolikosti u tlu u koju su uključene i mikrobne asocijacije i fauna tla.. S.M. Svi agrotehnički. Switzerland Buy Now.: Bakteriologija u biotehnologiji knjiga prva-I dio. Kugler 2005. Duraković.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Gobat. (u tisku) 6. Bardgett. Cilj modula Cilj modula je upoznavanje studenata s mikrobnom populacijom tla koja svojim zajedničkim djelovanjem s faunom tla ima presudnu ulogu u svim mikrobiološkim procesima kao i razgradnji pesticida iz okoliša te održanju plodnosti tla.M. Redžepović. Oxford University Press. Preporučena literatura 1. C. Soil and Water Conservation Society.T. J./2011. Pored morfologije i fiziologije mikroorganizama.D. Duraković. Aragno. Kugler 2005. U odnosu na faunu tla ponovo će biti razrađena njihova distribucija u različitim tlima kao i njihova ekologija. S.. Ove spoznaje omogućiti će studentima uvod u osnovna znanja o kruženju hranjiva te razgradnji pesticida u tlu. njihovim interakcijama u svrhu razumijevanja mikrobioloških procesa u tlu s ciljem održanja plodnosti tla i unapređenja poljoprivredne proizvodnje. 2. Kugler 2004. Redžepović.: Modern Soil Microbiology. Moldenke. Mattey. Duraković. A.. Trevors.A. Redžepović..: Bakteriologija u biotehnologiji knjiga prva-II dio. S. Redžepović.R. gljive. Ingham.D.. Svaka od ovih skupina ima vrlo značajnu ulogu u tlu. 4.: Bakteriologija u biotehnologiji knjiga druga-II dio. AG1009 BIOLOŠKE OSNOVE PLODNOSTI TLA Koordinator modula Opis modula Glavni naglasak ovog modula je upoznavanje studenata sa biološkom komponentom tla. makrofauna) koja u interakcijskim odnosima s mikroorganizmima tla sudjeluje u razgradnji organskih ostataka tla te stvaranju humusa o kojem ovisi plodnost tla.H. gujavice.

i 2. C. G.Odobrenje Senata Sveučilišta u Zagrebu za korištenje naziva sveučilišni udžbenik rukopisa (broj 021950/3-2004. F i Tukey provjera). Kapš M:Biometrika s primjerima na životinjama – bilješke i prezentacije predavanja s primjerima u elektronskom obliku (word ili pdf dokument) – izvadak iz knjiga pod 1. F. hi kvadrat. POPULACIJA I UZORAK (središnji granični teorem. and Rohlf. R. Hoshmand. John Wiley & Sons. F. Iowa State University Press. t i F). osnove statističkog zaključivanja. JEDNOSTAVNA LINEARNA REGRESIJA (procjena parametara. CABI Publishing. W. R. (1995) Biometry.J. B) Biometrika: VJEROJATNOST (jednostavni i složeni događaji). and Seeney. Freeman and Company. koeficijent determinacije). Oxon. slobodna podjela Preporučena literatura 1. R. Iowa. (1999) Statistical Experiment Design and Interpretation: An Introduction with Agricultural Examples. New York. raspodjele: binomna. raščlanjenje ukupne varijabilnosti i F provjera.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. W. normalna. G. A. OPISNA STATISTIKA (podaci i varijable. PROVJERA HIPOTEZA (prosjek populacije. pohađanje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 10 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 3. greške kod zaključivanja i snaga provjere). Wallingford. A) Osnovna obrada i prikaz podataka: UNOS. M. JEDNOSTRUKA ANALIZA VARIJANCE (raščlanjenje na izvore varijabilnosti. KORELACIJA (procjena i provjera hipoteza). Lamberson. SORTIRANJE I KLASIFICIRANJE PODATAKA. T. 4./2011.H. AG1010 BIOMETRIKA Koordinator modula Opis modula Primjena biometrike s primjerima na životinjama. Wallingford. Collins. stupanj slobode). New York. razlika dva prosjeka. 'Kaps. M i W R. numeričke i grafičke metode). manipulaciji i osnovnoj obradi popdataka. omogućava slušanje daljnjih modula vezanih za genetiku. (1989) Statistical Methods. and Cochran. midterm ispit (kolokvij). hi-kvadrat. prosjeci i varijance procjenitelja. Zagreb 11 siječnja 2005) 3. Cilj modula Korištenje spreadsheet-ova u unošenju. Biostatistics for Animal Science. Redoviti profesor Miroslav Kapš Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 30 Riješene 4 domaće zadaće. proporcija. PROCJENA PARAMETARA (jedinstvena i intervalna procjena). London. CRC Press. Eight Edition. razlika dviju proporcija. korištenje spreadsheet software-a. CAB International. W. 2. statistička i praktična značajnost. (ISBN: 0 85199 820 8) 2. Kaps. t provjera i interval pouzdanosti procjene parametara. uzgoj i hranidbu životinja. Third Edition. 2004. 5.R. CRTANJE GRAFIKONA. M and W. UK. Sokal. (1994) Experimental Research Design and Analysis : A Practical Approach for the Agricultural and Natural Sciences. (1999) Experimental Design and Analysis in Animal Science. UK. Obvezna literatura 1. SLUČAJNE VARIJABLE I NJIHOVE RASPODJELE (očekivanje i varijanca. Snedecor. multinomna. Lamberson: Biostatistika i metode istraživanja na životinjama' . Morris. Ames.

. Weiler.. E. 3. Magnoliophytina: Magnoliatae.. dioba stanice i jezgre. F. C. Mägdefrau.. Evert.New York.. Sistematski pregled vaskularne flore Hrvatske i njezina praktična primjena: Pteridophyta. odstupanja u građi.... Dubravec. Sitte. anatomija lista. Školska knjiga. I. Kormofitska flora srednje i južne Europe (značajke. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja o građi biljaka.. F. K. K. te vaskularnoj flori Hrvatske. 1997: "Udžbenik botanike za visoke škole: sistematika. 2004: "Biology of Plants". Raven./2011. H. Skripta (interna) Preporučena literatura 1. primarna i sekundarna trajna staničja. Domac. 1998: "Kultivirane biljne vrste Hrvatske i susjednih područja".Berlin.. Dubravec. vrste cvatova. Zagreb. domene. Školska knjiga. Dubravec. Spermatophyta (Coniferophytina. Anatomija kormofitskog biljnog organizma: stanična teorija. veličine i oblici biljnih stanica. 2. primarna i sekundarna tvorna staničja. Zagreb. Körner. Dubravec. J. Zagreb. klasifikacija plodova. Obvezna literatura 1. W. R. W. 2002: "Strasburger Lehrbuch der Botanik". E. Denffer. Spektrum Akademischer Verlag Heidelberg . A. Elektronski priručnik "Praktikum iz anatomije bilja" 4.. D. Ziegler. klasifikacija). morfologija..H. taksonomija i evolucija). značajke živih bića. Eichhorn. anatomija korijena. Školska knjiga. W. I.. Kaderiet.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. evolucija i geobotanika".. 2001: "Biljne vrste livada i pašnjaka". AG1011 BOTANIKA Koordinator modula Opis modula Uvod: discipline unutar botanike. 4.. Morfologija kormofitskog organizma: morfologija vegetativnih i generativnih organa. Ehrendorfer. građa biljne stanice. P. 1994: "Flora Hrvatske". kormofitskoj flori srednje i južne Europe. anatomija stabljike (primarna i sekundarna građa stabljike jednosupnica i dvosupnica). P. K.. S.. 2. 5. Bresinsky. Freeman & Company . anatomija generativnih organa (građa sjemenke). Školska knjiga. Školska knjiga. Liliatae). 1991: "Morfologija i fiziologija". R. Zagreb. 3. H. Osnove sistematike billja (nomenklatura. Zagreb. Izvanredni profesor Mihaela Britvec Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Vježbe u praktikumu Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 26 30 4 Pohađanje predavanja i vježbi u praktikumu Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 11 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .

Školska knjiga. (1981): Umetnost i vizuelno opažanje. dr. N. H. 2. G. Mladost.. Pražić. Arnheim. H. V. Renata Waldgoni Broj ECTS bodova Obvezna literatura 1. Nolit. Mladost. Rijeka Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 18 38 4 Pozitivna ocjena rada na vježbama i iskazano znanje u razgovoru (ispitu)./2011. 3. Ivan Juras Prof. V. (1974): Vid i privid umjetnosti. Izdavački centar Rijeka. AG1012 CRTANJE I Koordinator modula Opis modula Razvijanje sustava i konstrukcije mišljenja. (1974): Čovjek i njegovi simboli. (1982): Plasitčni znak. Stvarnost.sc. Zinaić. M. dr. 4. M. (1971): Norm and Form. Phaidon. E. Zagreb Gombrich. Zagreb 5. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 12 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . B. Zagreb Žmegač. (1986): Težište modernizma. vizualno predočavanje. Zagreb Preporučena literatura 1. Niče. E. Beograd 2. sc. (1977):: Lica moderniteta. Gombrich. Beograd 4. 6 Prof. Univerzitet umjetnosti u Beogradu. Zagreb Calinescou. Zagreb 3. C. Liber. (1984): Umetnost i iluzija. Cilj modula Sposobnost vizualnog mišljenja kojem je geometrija njegova opruga.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. R. Zbornik znanstvenog kongresa (1999): Crtež u znanosti. Jung. London and New York Miščević. (1992): Deskriptivna geometrija. 5.

Kompozicija i organizacija perspektive. vedute. Obvezna literatura 1. Urbanističke perspektive. AG1013 CRTANJE II Koordinator modula Opis modula Arhitektonske i krajobrazne perspektive. Grafika. crteži. tehnike./2011. 6 prof. Ante Vulin Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Cilj modula Metodičkim razvijanjem grafičkih i likovnih predispozicija omogućiti studentu krajobrazne arhitekture primjenu besprijekorne i sazrele crtačke sposobnosti prikazivanja. Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 10 50 Pozitivna ocjena iz vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno 13 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . pejzaž. Oprema i grafička prezentacija nacrta. Skice. Dostupna literatura iz povijesti umjetnosti i teorije umjetnosti.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.

N. Elza Polak./2011. Programski dijelovi modula su sljedeći: .Tehnologija uzgoja lončanica Cilj modula Upoznavanje studenta s tehnologijom uzgoja glavnih cvjećarskih kultura u zaštićenom prostoru i na otvorenom Obvezna literatura 1. Larson. odrađene vježbe u praktikumu. D. interna skripta 3. Hrvatsko agronomsko društvo. J. Jurjević. Sve o krizantemi..A. Ostojić. And Koranski. Principles and Species. AG1014 CVJEĆARSTVO I Koordinator modula Opis modula Program modula Cvjećarstvo I omogućuje studentima stjecanje teorijskih i praktičnih znanja iz područja tehnologije uzgoja cvjećarskih kultura.F. 1999.. M. R. H. R. I.Tehnologija uzgoja rezanog cvijeća u zaštićenom prostoru i na otvorenom . Prentice Hall.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Pagliarini. Ball Publishing. 1997. Marija Vinceljak-Toplak: Odabrana poglavlja iz cvjećarstva. and Wilkins. Z. Vinceljak-Toplak. New Jersey. Toronto.M.S. Plug & Transplant Production. interna skripta Preporučena literatura 1.Morfološke i uzgojne značajke jednogodišnjih i dvogodišnjih cvjećarskih kultura 6 izvanredni profesor Ines Han Dovedan Broj ECTS bodova . Dole. Ž. Zagreb. Marija Vinceljak-Toplak: Lončanice.Morfološke i uzgojne značajke geofita i trajnica . 3. Batavia. interna skripta 2. izrađeni seminarski zadaci i odrađene terenske vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 14 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Floriculture. 1992. Vršek. 1997. Academic Press.. Marija Vinceljak-Toplak: Cvjećarstvo. Styer. Introduction to Floriculture. 2. Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 8 16 8 Odslušana predavanja. 4..

Cilj modula Student će steći znanja: o vrstama snimaka snimljenih iz zraka. HAZU i Geosat. D. Daljinska istraživanja su izvor velike količine informacija koje su prostorno određene. sc.ca/ccrs/learn/tutorials 6. organizirati te dopunjavati postojeće GIS baze.. T. obradu i pohranu informacija temelji se na korištenju računala i njegovih mogućnosti koje svakim danom postaju sve veće. W.. Obvezna literatura 1. V.gc.d.geom.edu. Geodetski fakultet. Oluić. Također će znati u kojim poslovima primijeniti koje vrste snimaka. M. o njihovoj obradi. uporabom različitih vrsta snimaka (fotografske snimke iz zrakoplova. interpretaciji te dobivanju informacija potrebnih za krajobraznu analizu i planiranje. Oluić.P. http://www. digitalnih modela reljefa (DMR) i njihove primjena u proučavanju krajobraza. (1994): Nove tehnike izmjere i kartografije.net/tutorials Doc. primjena. Vladimir Kušan Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 6 14 12 Obavezno prisustvovanje vježbama. Longman Scientific & Technical. Zg 2.unimelb. Z. satelitske snimke. (1989): Fotogrametrija u urbanizmu i prostornom planiranju. http://www.. C. Zagreb Preporučena literatura 1. M. (1986): Applied remote sensing. M. http://www. radarske snimke) u proučavanju prirode i krajobraza te načinima njihove interpretacije. Ovaj modul će studentima omogućiti i stjecanje vještina za izradu crteža i karata pomoću računala./2011. koja do sada nije bilo moguće odjednom promatrati.gisdevelopment. Lillesand. Inc. R. (1994): Remote sensing and image interpretation. INA INFO. Zagreb 4. Kroz ovaj modul studenti će se upoznati s osnovama daljinskih istraživanja. Savjet za daljinska istraživanja Zagreb 2. F. Zagreb 3. analizirati prostorne podatke.Industrija nafte d. izrada i predaja svih vježbi i programa predviđenih planom nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 15 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .ccrs. V. i dr. (1997): GIS u Hrvatskoj. Tomašegović. INA .. i steći vještinu rada s CAD programima. Brukner.osnove. (2001): Snimanje i istraživanje Zemlje iz Svemira: sateliti. senzori. (1983): Daljinska istraživanja u geoznanostima JAZU. inventarizirati i kartirati. Studenti će stoga biti upoznati i s pretpostavkama i načinima uspostavljanja geografskih informacijskih sustava (GIS). John Wiley&Sons. Kiefer.au/gisweb/.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. M. Donassy. Hrvatske šume. dr. Daljinska istraživanja iz svemira omogućuju površinsku inventarizaciju objekata i njihovih stanja na vrlo velikim prostranstvima. Kušan. Zagreb 5. Kereković. NY 3. New York 4. AG1015 DALJINSKA ISTRAŽIVANJA U PROUČAVANJU KRAJOBRAZA Koordinator modula Opis modula Primjena modernih tehnologija za prikupljanje.nrcan. (1994): GIZIS . Braum.. Lo.

Zagreb 4. Pusić. Zagreb 4. (1997): Hrvatska središnja državna uprava i usporedni upravni sustavi. Colebach. Breslin (2001): Komparativna vladavina i politka. sc. Hrženjak. Pusić. ABC-Clio. Školska knjiga. Zagreb 3. Cilj modula Upoznavanje studenta sa strukturom javne uprave na razini državne uprave. Perko-Šeparović. Informator. Pravni fakultet. Politička misao.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.. I. S.. H. već nesposobnost uprave da provede odluke i program vlade. Santa Barbara. Sokol. Obvezna literatura 2 prof. artikuliranju i provedbi javnih politika s naročitim naglaskom na upravljanju prostorom: krajobrazom i okolišem. Pusić. J. Zagreb 5. (2004): Policy. dr. AG1016 DRŽAVNA UPRAVA-ORGANIZACIJA I DJELOVANJE Koordinator modula Opis modula Javna je uprava značajna za kvalitetu života milijuna ljudi u modernim državama. Informator. (1999): Država i državna uprava. Pusić. Perko Šeparović. I. (1997): Ustavno pravo. Politička misao. R. (1996): Nauka o upravi./2011. Smerdel. knjiga u pripremi Preporučena literatura 1. Zagreb 3. Inge Perko Šeparović Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 Prisustvo na 80% predavanja Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 1. Chandler C. E. CA 16 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Hague. E. J. Tako u zemljama u razvoju kritičan problem često nije politička nestabilnost ili nesposobnost vlade da utvrdi racionalni razvojni program. B. Školska knjiga. (2002): Upravljanje u suvremenim društvima. Plano C. : Javni menadžemnt i javna uprava. E. (1988): The Public Administration Dictionary. Društveno veleučilište Zagreb 5. Harrop. regionalne (područne) i lokalne samouprave i njenom ulogom u iniciranju. Zagreb (može i kasnija izdanja) 2. Slabost javne uprave često vodi slabosti samog političkog sustava. Zagreb 2. E.. (1982): Organizacija teritorija i samoupravljanje.

i suradnici 1993. 4. 2. Obraditi će se mogućnost upotrebe pčela u praćenju stanja okoliša te utjecaj okolišnih prilika na razvoj i opstanak pčelinje zajednice. Pčelarstvo. International Bee Research Association. Hrvatski pčelarski savez 2. 1977. 3. Illinois 3. John. and Pham – Delague. Đ. i suradnici 1994 Počeci uspješnog pčelarenja. vježbi i terenskih vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1. Đ.. Devillers. prof.. Academic press. 17 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .H.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Taylor and Francis. Obradit će se osnove biologije. Katalinić. voska. J. Dade. 5. The hive and hony bee Dadant and sons Hamilton. Graham. štetnika neprijatelja medonosne pčele kao i zakonska regulative u pčelarstvu. Posebna pažnja posvetiti će se tehnologiji konvencionalnog i ekološkog pčelarenja i proizvodnja meda.J. London. Na predavanjima i u praktičnoj nastavi obradit će se tehnološke metode borbe protiv pčelinjih bolesti. B.. Na predavanjima će biti obrađena suvremena tehnologija oprašivanja pomoću pčela na kultiviranim površinama i uloga pčela u oprašivanju samoniklog bilja. i suradnici 1978. pčelinjeg stana i organizacija pčelinje zajednice. Lonodon and New York 4. J. Nikola Kezić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 24 6 Pohađanje predavanja. J.. peludi. 1993. London. Anatomy and Dissection of the Honeybee. i suradnici 1995 Prepoznavanje i suzbijanje pčelinjih bolesti PIP Zagreb Red. Free. AG1018 EKOLOŠKO PČELARENJE I PČELE U EKOSUSTAVU Koordinator modula Opis modula Uvodno se obrađuju: nastanak i sistematika pčela. 5. M.. M. Časopis Hrvatska pčela. i suradnici 1993 Temelji suvremenog pčelarenja PIP Zagreb Sulimanović. Cilj modula stjecanje temeljnih znanja i vještina u obavljanju struke Obvezna literatura 1. Znanje Zagreb Marković./2011. fiziologije pčele medarice i orijentacija u prirodi. 2002 Honey bees: Estimating the evironmetal imapcet of chemicals. Insect pollination of Crops. PIP Zagreb Sulimanović. propolisa matica i rojeva.

AG1019 EKOLOŠKO STOČARSTVO Koordinator modula Opis modula Postupcima koji se provode u stočarstvu da se spriječi onečišćavanje okoliša daje se sve veće značenje jer 90% od ukupne emisije NH3 i 25% metana potječu od animalne proizvodnje. Zagreb. Omed. Agronomski fakultet Zagreb.F. 2003. Zagreb. Mioč. 2. Axford I. Zbornik radova. jer se razgrađuje i onečišćava zrak na farmi i oko farme štetnim plinovima i vodu i tlo nitritima. dr. Marija Uremović. Marija Uremović. S. Ekološko gospodarstvo kao cjelina. sc. Vesna Pavić. 3. Edited by R. M. CAB INTERNATIONAL. svinjogojstva. U modulu «Ekološko stočarstvo» studenti će se preko programskih dijelova: Organsko biološka poljoprivreda./2011. Preporučena literatura 1. Zračna onečišćenja u staji i okolišu. Znaor (1996): Ekološka poljoprivreda. Zvonimir Uremović (1997): Svinjogojstvo. Boro Mioč Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 11 5 Pohađanje nastave (min. Pollution in Livestock production systems. seminara (11 sati) i terenske vježbe (5 sati). Fayez. D. Prvi hrvatski simpozij iz ekološke poljoprivrede. Mužic. 2. H. Wallingford. Postupci obrade tekućeg gnoja i Načini sprječavanja onečišćenja okoliša upoznati s načinom postizanja ekološkog gospodarstva. 1994. Prof. sveučilišni udžbenik. sveučilišni udžbenik. fosfatima i teškim metalima. Cilj modula Student će biti osposobljen za upravitelja obiteljskog gospodarstva. Gnojovka (otpadna tvar) iz stočarstva je ekološki problem. ovčarstva i kozarstva. B. Z. postupcima za korisnu upotrebu otpadnih tvari preko bioplina i načinima postizanja ekološki prihvatljivog govedarstva. 70%) i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 18 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .E. Nastava će se izvoditi putem predavanja (44 sata). Marai. Nakladni zavod Globus. peradarstva. Agronomski fakultet Zagreb. Janječić (2002): Stočarstvo. Hrvatski put u ekološku poljoprivredu. za rad u Državnoj i lokalnoj upravi u domeni zaštite okoliša i djelatnika savjetodavne službe i za diplomski studij. Z.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Uremović. Obvezna literatura 1.

Izbor iz predavanja (interna skripta) (S. Litzka F. (1988). Starčević. Mikroekonomska analiza. Second Edition. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 19 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Mansfield E. (1994). (1990). 5. što omogućava daljnje razmatranje modela optimalnih ulaganja i optimalne kombinacije inputa i proizvoda. Struktura i sadržaj modula podređeni su poticanju studenata na aktivan rad i sudjelovanje u nastavi. W. kao oruđa za optimizaciju proizvodnog programa. Jelavić A. Zagreb 4. studenti će biti upoznati s temeljnim pojmovima linearnog programiranja. (2000). Time će steći opće razumijevanje proizvodnih modela u poljoprivredi. Šohinger). Ekonomika poduzeća (P. Tanić). Organizacija i ekonomika ratarske proizvodnje. Babić M. Ekonomski fakultet. Ravlić. i to: model odnosa proizvoda i inputa. Pergamon Press. AG1020 EKONOMIKA I ORGANIZACIJA PROIZVODNJE U POLJOPRIVREDI Koordinator modula Opis modula U prvom dijelu modula studenti će biti upoznati s glavnim vrstama modela proizvodnih funkcija. Globus. (1995). (1990). New York. M. Prijevod: Njavro. Šamanović). 8th Edition. Zagreb 3. An Introduction to Farm Organisation and Management. Teorija poljoprivredne proizvodnje. model odnosa dva inputa i model odnosa dva proizvoda. Juračak. Navedena su znanja potrebna za razumijevanje odnosa funkcije proizvodnje.. Karoglan P. Teorija tržišta i cijena (J. kao i matematičkog modela optimiranja proizvodnje./2011. J. W. Split 2. Ukratko će se razmotriti i ekonomika proizvodnje na duži rok. ali i drugih na njih vezanih proizvodnji. Interna skripta za studente Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Preporučena literatura 1. M. J. Microeconomics: Theory and Applications. A. izmijenjeno i dopunjeno izdanje Mate.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Buckett M. University of Hohenheim. Oxford 3. Cilj modula Uvesti studente u primjenu ekonomske analize za istraživanje i modeliranje proizvodnih sustava.. Obvezna literatura 1. USA 2. Jurin S. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu docent Josip Juračak Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 12 10 8 Pohađanje nastave i izrada seminarskog rada. funkcije troškova i funkcije profita. Zatim se razmatraju modeli odnosa unutar proizvodnog sustava. Norton & Co. (2000). U konačnici. s posebnim osvrtom na ekonomiku trajnih sredstava i dugoročna ulaganja. Po završetku ovog modula studenti će ovladati temeljnim načelima ekonomike proizvodnje. Ovo se posebno odnosi na modele unutar poljoprivredne proizvodnje.

/2011. Školska knjiga..): Prijenosnici snage i gibanja.): Elementi strojeva. Z. M. II. Petar Rakaramarić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 14 2 - Prisustvovanje predavanjima i vježbama (toleriranje 10%). IV dio. M. i dr. 1. Kovač. 2. B. spojevi klinovima. F. Zagreb Opalić. 7. presjeci.(2003): Računalna i inžinjerska grafika (Metodička vježbenica). Zagreb. sc. Zagreb Kahle. prodori. III. cad cam.. valjni.H. perspektivno i aksonometrijsko predočavanje.(1973. (1981. elementi strojeva za prijenos kružnih gibanja (osovine. 2.): Tehničko crtanje. spojke). zavari) i rastavlji spojevi (vijčani. 5. Zagreb Perše. B. Dobiva temeljna znanja i osnova je za nastavak studiranja i daljnja specijalistička znanja za studente studija Poljoprivredna tehnika. Zrinski. Zagreb Grupa autora (1971): Praktičar I. dr. 6. K.) U trećem će se predmetu obrađivati temeljna znanja iz područja elemenata poljoprivrednih strojeva.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Materijali poljoprivrednih strojeva. tolerancija. (1982. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 20 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . FSB. Obvezna literatura 1. obrada. S. Tako će biti obrađeni nerastavlji (zakovični. obrada materijala odvajanjem čestica. lijepljeni spojevi. Tehnička knjiga. Školska knjiga. kočnice. tarni. (1994): IT. Liber. Drugi će predmet obrađivati temeljna znanja iz područja materijala koji se najčešće rabe kod poljoprivrednih strojeva. (2000): Osnove strojarstva. ŠK. svornjacima i zaticima) opruge. remenski. Zagreb Oberšmit E. 4. 4. Zagreb Decker. Kraut. Cilj modula Student stječe temeljna znanja iz područja elementa i materijala poljoprivredinih strojeva i opreme. U prvom će se predmetu obrađivati temeljna znanja iz područja tehničkog crtanja i to: norme za izradu tehničkog crteža.. površinska hrapavost materijala i kakvoća. dosjedi. (1991. AG1021 ELEMENTI I MATERIJALI POLJOPRIVREDINIH STROJEVA I OPREME Koordinator modula Opis modula Modul «Elementi i materijali poljoprivredinih strojeva i opreme» neophodan je za stjecanje temeljnih znanja i osnova je za daljnja specijalistička znanja za studente studija Poljoprivredna tehnika. Modul je podijeljen na 3 temeljna predmeta i to: Osnove tehničkog crtanja primjenom računala. (1995. lemljeni. Opalić. (1975. uređaja i opreme koja su neophodna za specijalistička znanja s područja poljoprivredne tehnike. Zagreb Oberšmit. Z. U tom dijelu biti će obuhvaćena i obrada materijala plastičnom deformacijom. zupčani prijenos. Zagreb Herold. Zagreb Brojni radovi domaćih i inozemnih autora objavljenih u časopisima i zbornicima radova Prof.Priručnik-Inžinjerska grafika. Liber. simboli. Zagreb Herold. Elementi poljoprivrednih strojeva. uređaja i opreme. Također će biti obrađena i primjena korisničkih programskih paketa u teh. ležaji (klizni. HDESiK. tvrdoća.): Projektiranje i konstruiranje strojeva.. uređaja i opreme .): Strojarski priručnik.): Osnove konstruiranja. lančani. 3.(2003): Tehničko crtanje. mreže. 6.): Zupčanici i ozubljenja.) elementi za prijenos tekućina. crtanju (autocad.. (1987. kotiranje. Tehnička knjiga. ispitivanje materijala (čvrstoća. utorni spojevi. FPZ.. 5. . E. uređaja i opreme kao što su: metali i nemetali. Liber. hidraulički i pneumatski elementi. Zagreb. 3. corel draw).

Sve vrste proizvodnje posebno će će se pratiti s aspekta zaštite okoliša i legislativa i regulativa EU i RH. Knjiga.A. EI Hrvoje Požar. AG1022 ENERGETSKA ISKORISTIVOST BIOMASE I BIOGORIVA U POLJOPRIVREDI 1 Koordinator modula Opis modula U ovom modulu će se obrađivati poglavlja iz područja proizvodnje bioenergije iz poljoprivrede i iz prerađivačke industrije. Cilj modula Student će steći znanja iz područja proizvodnje i potrošnje biomase i biogoriva iz poljoprivrede te sanacije organskog otpada u svrhu proizvodnje toplinske i električne energije i bit . Grupa autora (1998): KOGEN Program Kogeneracije. Knjiga. Knjiga. 2. EI Hrvoje Požar.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Remschmidt. Mittelbach M.. Grupa autora (2001): Program Biodizel: Uvođenje biodizelskoga goriva u RH. Obvezna literatura 1. Elsevier Science. Obuhvatit će se poglavlja prikupljanja. Zagreb Preporučena literatura 1. tehnike i tehnologije proizvodnje biodizela i etanola te njihovo korištenje u motorima SUI umjesto goriva mineralnog porijekla. Graz. Stout. (1990): Handbook of energy for world agriculture. Njemačka Docent Neven Voća Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 8 8 4 Odslušane vježbe i predavanja Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 21 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . C. Grupa autora (2001): Program korištenja biomase i otpada. Austrija 2. Zagreb 4. SAD. Sanacija gnoja i gnojevke usmjerit će se prema proizvodnji bioplina također u svrhu proizvodnje električne i toplinske energije. Kao posebno poglavlje biti će sanacija organskog otpada iz poljoprivrede i prerađivačke industrije s posebnim naglaskom na sanaciju visoko rizičnog organskog otpada./2011. Zagreb 3. Obradit će se mogućnosti skupljanje sirovine. (1980): Biogas. (2004): Biodiesel – the compprehensive handbook. B. Kaltwasser. EI Hrvoje Požar. tehnike i tehnologije proizvodnje biomase u svrhu proizvodnje električne i toplinske energije. B.

2. prevelike vibracije. zakon o zaštiti od buke. Williams: Tractors since 1889. Narodne Novine br. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave. 4. 2. Hassall. 3./2011. St. Sile na ručicama i papučicama. 1979. ugljični monoksid i dioksid. strujanje i izmjena zraka. Ipswich. 1992. K. Zakon o zaštiti na radu. Zakon o zaštiti od buke. M. 1. 1996. Zaveri: Acoustic Noise Measurement. zakonom ozaštiti od buke. kao i osnovna pravila koja se moraju primjeniti pri radu kako bi se zaštitilo zdravlje. te načini sprječavanja posljedica izlaganju. Studente će se upoznati s opasnostima koje uzrokuje prekomjerna buka. Upoznati će se također sa Zakonom o zaštiti na radu. S. 3. 1980. 59. UK. J. Ipswich. Volume I-V. ASAE. AG1023 ERGONOMIJA I ZAŠTITA NA RADU Koordinator modula Opis modula Poljoprivredna proizvodnja je u gotovo svim segmentima nezamisliva bez primjene traktora i strojeva. Joseph.Vibracije po ISO standardima. USA. Gibbard: Tractors at work 1904-1994. 4.T. 2004. J. Zlatko Gospodarić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 10 8 8 - Odslušana predavanja i odrađene vježbe. EEC-u i ISO standardima. . 145. 1994.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Farming Press. Cilj modula Slušanjem modula "Ergonomija i zaštita na radu" student stječe znanja o uvjetima pod kojim rade rukovatelji traktora i poljoprivrednih strojeva. Zakon o zaštiti na radu. CIGR: Handbook of Agricultural Engineering. Broch: Mechanical Vibration and Shock Measurements. Modul je podijeljen na četiri predmeta: Buka po OECD-u. Bruel&Kjaer. 1999. Farming Press. dr. temperatura i prašina. Bruel&Kjaer. sc. UK. Narodne Novine br. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 22 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Prof. Obvezna literatura 1.R.

U okviru ovog modula studenti će dobiti spoznaje o tome što se podrazumijeva pod etikom u stočarskoj proizvodnji.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. terenske vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. 80%). CABI Publishing Wallingford Oxon OX10DE. Wallingford. Osim toga dat će se historijski pregled mjera etičnog ponašanja čovjeka prema životinjama i načini prepoznavanja stanja dobrobiti na osnovu: ponašanja životinja. 23 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 3. Obvezna literatura 1. zdravlja. Cilj modula Cilj ovog modula je stjecanje potrebnih znanja za pravilno postupanje s domaćim životinjama pri bavljenju stočarstvom bilo na farmama ili u stručnim službama. seminarski rad. CABI Publishing.C./2011. Published by Cholcombe Publications. Marija Uremović. Zvonimir Uremović (1997): Svinjogojstvo. G. Jensen P. M. UK. izbjegavanja postupaka u kojima životinje trpe stresove i pate obradit će se u posebnim poglavljima. Hughes (1997): Animal welfare.O. Mjere kvalitetnog odnosa čovjeka prema pojedinim vrstama domaćih životinja u smislu osiguravanja adekvatnog smještajnog prostora. AG1024 ETIKA KORIŠTENJA ŽIVOTINJA Koordinator modula Opis modula O važnosti pravilnog postupanja s domaćim životinjama govori činjenica da je većina zemalja zakonski odredila načine postupanja prema životinjama. opskrbe hranom. Appleby and B. UK 2. Agronomski fakultet Zagreb Docent Zoran Luković Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 22 8 Pohađanje predavanja i vježbi (min. nivoa proizvodnje i fizioloških parametara laboratorijskim analizama. Uloga selekcije na otpornost i mjere za osiguranje dobrobiti u proizvodnji na otvorenom obradit će se za pojedine vrste domaćih životinja. Gatward (2001): Livestock Ethics. (2002): The Ethology of Domestic Animals.

Degradacijska stanja. potrajnoga gospodarenja i biološke raznolikosti. Gustav Fischer. Prostorni raspored i zonacija biljnih zajednica. Skender. Areali biljnih zajednica naše zemlje. Obvezna literatura 1. Horvat. Razvitak vegetacije nakon ledenoga doba. Odnos biljnih zajednica spram klime. dr. Dierschke. Razvitak vegetacije u pradavno doba. J. (1996): Vegetationsökologie . Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 24 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .Grundfragen. Osjek 2. tla. opće koristi i značaj u prirodnim ekosustavima. V. Den Haag prof. Glavač. reljefa i biotskih čimbenika. Jena. Osnovna svojstva biocenoze. A. Hrvatskoj./2011. (1994): Pflanzensoziologie. Đ. Prirodni i doprirodni ekosustavi. 3. J. Nakladni zavod Hrvatske 4. Dario Baričević Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 15 15 Redovito prisustvovanje nastavi te pismeno izvješće s vježbi. Razvoj nauke o vegetaciji u Europi i u nas. Stuttgart 2. Stuttgart. Zagreb Preporučena literatura 1.. Šumarski fakultet. Najvažnija poglavlja su: Definicija i zadaće fitocenologije. Vukelić. Oslanja se na načela prirodnosti. Opis najznačajnijih biljnih zajednica. I. Sistematika biljnih zajednica. ali se koristi i najnovijim spoznajama i tehnološkim pomagalima. Kovačević. Sinkronologija i sinhorologija. Pojam biogeocenoze ili ekosustava. Razvojne faze i stadiji. Ulmer. (1990): Fitocenologija u spontanim i antropogenim ekosistemima. Sinekologija. Biljni fosili i peludna analiza. (1998): Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj. Progresivna i regresivna sukcesija. J. Sindinamika. Kartiranje vegetacije. korovskih i drugih površina pod prirodnom ili doprirodnom vegetacijom kao konkretnih vegetacijskih jedinica iz kojih će jasno biti vidljivo njihovo funkcioniranje. Sastoji se od predavanja i vježbi uz uporabu suvremenih nastavnih pomagala te terenskoga dijela nastave u konkretnim šumskim i travnjačkim ekosustavima. Rauš. AG1025 FITOCENOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Modul se temelji na klasičnim postavkama Braun-Blanquetove škole. Mogučnosti primjene fitocenologije u praksi. (1994): Multivariate data analysis in Ecology and Systematics. Analitička obrada i sintetska razrada. Nakladni zavod Znanje 5. H. Cilj modula Cilj modula je da se studenti upoznaju s osnovnim pojmovima o fitocenologiji. Metode rada. (1949): Nauka o biljnim zajednicama. Opći pregled pridolaska i rasprostranjenosti raznih oblika vegetacije u R. Methoden. sc.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Aufgaben. Statistička obrada podataka. Podani. livadnih. urbanom području i područjima pod raznim oblicima zaštite. Poljoprivredni fakultet. koje će znati praktično prikazati definiranjem šumskih sastojina. (1979): Poljoprivredna fitocenologija. SPB Academic Publishing.

K./2011. razvoja i reprodukcije. Schopfer. 2. sinteza. Poljak. AG1026 FIZIOLOGIJA BILJA Koordinator modula Opis modula Ovim modulom studentima se prenose temeljna teoretska i praktična znanja o strukturi i funkciji biljaka. Kutschera. 3. Studenti će steći iskustva i razviti vještine u primjeni znanstvenih metoda rada sa osnovnim laboratorijskim tehnikama u fiziologiji bilja i praktičnu primjenu fizioloških spoznaja u poljoprivredi na primjerima najuvrježenijih kultiviranih biljnih vrsta. Studenti će postići zavidan stupanj saznanja o funcijama biljke uključujući dinamičke procese rasta. B. U.Co. fiksacija dušika. M. Mohr. Preporučena literatura 1. Reiss. Prentice Hall Inc. The Benjamin/Cummings Publ. Zagreb. Reakcija i prilagodba na faktore okoliša kao i regulacija rasta i razvoja hormonima rasta.. Obvezna literatura 1. E. Subjekti koji se razmatraju uključuju: primanje. R. (1998): 2nd Edition Plant Physiology. Kastori. (1989): Fiziologija biljaka. transport i gubitak vode. Heidelberg-Berlin. 3. Springer. Zeiger. I. (2002): Fiziologija bilja. Cilj modula Studenti će biti osposobljeni primjeniti stečena znanja u rješavanju ekoloških problema i problema vezanih za uzgoj i njegu kultiviranog bilja. Razmatraju se fiziološki procesi esencijalni za produkciju biomase i formiranje sjemena i ploda. Dubravec. H. Školska knjiga. Redoviti profesor Milan Poljak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Laboratorijske vježbe Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 28 28 4 Uredno pohađanje nastave i vježbi te položen kolokvij iz vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 25 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . C. (1995): Fiziologija bilja. and Bernstein. Interna skripta. biokemija i fiziologija fotosinteze i respiracije.. Spektrum Akademischer Verlag. P. organa i na razini cijele biljke.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Naučna knjiga. metabolizam i transport ugljikohidrata. Berlin. 2. Beograd.. primanje transport i asimilacija mineralnih hranjiva. Regula. (1995): Plant Physiology. Zagreb. Taiz. rast i razvoj na razini stanice. (1994): Experiments in plant physiology.. L. New Jersey 4. (2002): Prinzipen der Pflanzenphysiologie.

Javne evidencije prostornih informacija. sc. Ekvidistancija izohipsa. Mira Ivković Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 28 4 Obavljene vježbe i izrađeni svi programi iz njih Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Obvezna literatura 1. Tipovi detalja i njihov prikaz na planovima i kartama. Državni koordinatni sustav. Jedinice za mjerenje. Reljef zemljišta. Mjerilo. Omogućiti im usvajanje geodetskih pojmova i standarda te ih na taj način osposobiti za kompetentnu suradnju s geodetskim stručnjacima. Kvaliteta položajnih podataka.: Digitalni planovi. S. 4. Zagreb Internet stranice s tom tematikom 26 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 3. 2. Osobine terena s obzirom na nagib. Tehnička knjiga . Prednosti komasacije pred drugim postupcima uređenja zemljišta. M. Separati predavanja Ivković. Izohipse i njihove osobine. Interna skripta. Mjerenja u geodeziji i pogreške koje se pri tome pojavljuju. AG1029 GEODEZIJA I PROSTORNE INFORMACIJE Koordinator modula Opis modula Uvod. Osnovni elementi geodetskih planova i karti. Obučiti studente primjeni tih podataka i načinu korištenja geodetskih planova i karti. Načini korištenja zemljišta i njihov prikaz na planovima. Geodetski fakultet Macarol. prof. Kvaliteta prikaza reljefa izohipsama. Katastarski planovi. Iskolčenje projektiranog objekta na teren./2011. Digitalni planovi. Prikaz reljefa na planovima i kartama. Topografski planovi.: Praktična geodezija. Geodetski planovi i karte. dr. Cilj modula Upoznavanje studenata s osnovama geodezije i podacima koje im ona pruža. Kvaliteta prostornih informacija prikupljenih iz različitih planova i karti i njihova usporedba.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Geodezija i njena podjela. Komasacija zemljišta. Računanje površina na planovima.

A. nastanka i razvoja reljefa. Bognar. (Izabrana poglavlja) 5. Petrović. Međutim. te tektonskim elementima litosfere) kao i promjenama tijekom Zemljine prošlosti (stratigrafska geologija). litološkog sastava ili određenih reljefnih oblika). (1997): Tipovi klizišta u Republici Hrvatskoj i Republici Bosni i Hercegovini Geomorfološki i geoekološki aspekt. te prisustvo terenskoj nastavi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 27 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . dr. 52. Bognar. Bognar. Zagreb. A. Acta Geographica Croatica. Fürst-Bjeliš. (1992): Introduction to Physical Geography. tektonike i dinamike Zemlje. McGeary D. (Izabrana poglavlja) Preporučena literatura 1. (1987) Geologija. Beograd 5. osobina. kroz vježbe. A. Marković. Beograd 4. 27 – 40 2. Uz predavanja. Zagreb. M. sc Dražen Perica Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 35 12 5 8 Pohađanje većeg dijela nastave. Lozić. B. mineralima i stijenama. R. 31. (1982): Geomorfologija. Zagreb. 27. (1980): Primijenjena geomorfologija. N. D.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. te njihov utjecaj na oblikovanje i vrednovanje krajobraza. Zagreb 3.. A. C. Zagreb 2. Obvezna literatura 1. AG1030 GEOMORFOLOGIJA S OSNOVAMA GEOLOGIJE Koordinator modula Opis modula Reljef predstavlja jednu od najvažnijih krajobraznih osobina određenog prostora. Geografski glasnik. Stoga se nameće potreba da se studenti preddiplomskog studija Krajobrazne arhitekture upoznaju s unutrašnjim (endogenim) kao i s vanjskim (egzogenim) čimbenicima na oblikovanje reljefa.173-186 3. str. (2002.. H. Zbornik II znanstvenog skupa geomorfologa Jugoslavije. D. Acta Geographica Croatica Doc. (1990): Geomorfološke i inženjersko-geomorfološke osobine otoka Hvara i ekološko vrednovanje reljefa. S. (1999): Physical Geology. M. str.) The influence of quantiative geomorphological characteristics and lithology on the ecological depth of soil and environmental historical human impact – the example of Northwestern Croatia. Acta Geographica Croatica. (1992): Inženjerskogeomorfološko kartiranje. D. radi što boljeg svladavanja geomorfološke problematike studente treba upoznati i s osnovama geologije (građa Zemlje.. izradu seminara i terenski rad studenti će steći vještinu samostalnog prepoznavanja određenih pojava na terenu (npr. vol.. Wallen. str./2011. Cilj modula Utvrđivanje postanka.. Plummer C.65 4. (1987): Tipovi reljefa Hrvatske. 49 . izrada vježbi i seminarskog rada. Geografski odsjek PMF-a. Perica. Školska knjiga. Herak. Bognar. & Carlson.

Time se godinama zaustavlja prirodni život biljaka. (1985): I funghi. U tom smislu potrebno je upoznati studente sa tehnikom mikorizacije presadnica s raznim vrstama gljiva u cilju pošumljavanja. Hrvatsko agronomsko društvo. Zagreb Božac R. koji se pored industrijskog zagađenja. Božac R. Za temeljito poznavanje područja gljivarstva studenti moraju upoznati morfologiju gljiva. Paul Pery. (1989): Champignonbau. životinja i gljiva. Zagreb Redoviti profesor Romano Božac Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 6 4 2 10 Pohađanje nastave (min. Školska knjiga. Zagreb Božac R. AG1031 GLJIVARSTVO Koordinator modula Opis modula Gljivarstvo je ogromno područje rada. isolamento. Associazione Micologica Bresadola. Montecchi A. Školska knjiga. Zagreb Novak B. 4. Školska knjiga. Edagricole. Vježbe laboratorijske. (2002): Gljive. Gljive se nezaobilazne i u farmaceutskoj industriji. koje se velikim dijelom prerađuju. Zbog toga je značajno upoznati studente što su gljive kao hrana i kako se proizvode saprofitske i mikorizne gljive. Obvezna literatura 1. konzerviraju ili koriste kao sastojak u industriji prerade mesa. Ferri F.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. a obuhvaća proizvodnju hrane. Berlin-Hamburg 28 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 80%)./2011. Hunte W. U svijetu se danas proizvode milijarde tona različitih gljiva. sistematika. morfologija. sirarstvu i u proizvodnji raznih gotovih jela. na gljive otpada veliki postotak. proizvodnju kultura i micelija gljiva te čuvanje kultura zaustavljanjem životnih funkcija. devastira gotovo ekocidnom sječom šuma. toksikologija. (1997): Uzgoj jestivih i ljekovitih gljiva. Cilj modula Stjecanje znanja za rad na proizvodnji i preradi gljiva uz stjecanje temeljna znanja za neograničeno istraživanje. Terenska nastava Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. micologia. (2008): Enciklopedija gljiva 2. Trento 2. & Sarasini M. (2000): Fungi Ipogei D'Europa. coltivazione. (2006): Enciklopedija gljiva 1. Danas je neophodno i voditi bitku za očuvanje okoliša. Bologna 3. antivirusnih i antikancerogenih tvari. & Grabbe K. farmaceutiku i očuvanje okoliša. jer od ukupno proizvedenih antibiotika. sistematiku. 2. 3. tehnologiju prerade. droga itd. načine razmnožavanja.

(1948) Livade – pašnjaci. hranilice) i (ix) kvaliteta paše i korištenje pašnjaka (utvrđivanje početka i završetka napasivanja. vježbe u praktikumu. proizvodnja travne silaže). U uvodnom dijelu studenta se upućuje u gospodarsko značenje travnjaka kao sirovinske osnovice animalne proizvodnje. (1952) Trave.. Cherney. Sustavi gospodarenja pašnjacima. G. Pollot. gnojidba pašnjaka. Z.). A. pojila. Hopkins. (vi) veličina pašnjaka (izračunavanje veličine pašnjaka). skripta Leaver.) (1990) Milk and meat from forage crops (odabrana poglavlja) BGS publication 4. M. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 6./2011. (ed. obročni pregoni.. R. vježbi u praktikumu. Pollot. (1979) Proizvodnja krmnog bilja. B. Poljoprivredni nakladni zavod Kvakan. Preporučena literatura 1. 29 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (ed. P. Sustavi gospodarenja livadama.) (1998) Grass for dairy cattle (odabrana poglavlja). (ed. komunikacijski hodnici. gnojidba. Baker. (ed.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. terenske vježbe i seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Cilj modula Slušanjem modula "Gospodarenje travnjacima" student stječe osnovna teoretska znanja za razumijevanje mehanizma «tlo-biljka-životinja» kao i osnovne tehničko-tehnološke vještine za organizaciju stočarske proizvodnje na travnjacima Obvezna literatura Turina. 3 4. (iii) korištenje krme s livada (korištenje zelene i konzervirane voluminozne krme) i (iv) skladištenje voluminozne krme. (ed. kao i u morfološke karakteristike gospodarski najvrednijih trava i djetelina s osnovama rasta. 2. E. …. J. U poglavlju Sustavi gospodarenja livadama obrađuju se 4 tematske jedinice: (i) proizvodnja krme na livadama (sjetva i usijavanje. Frame. S. H. smjese trava i djetelina. CABI publishing 5. U poglavlju Sustavi gospodarenja pašnjacima obrađuje se: (v) proizvodnja krme na pašnjacima (sjetva i usijavanje. (1982) Herbage intake handbook (odabrana poglavlja Knežević. (ed.) (2000) Grass its production and utilisation. Sveučilište u Zagrebu. E. J. Zagreb Čižek. D. J. (vii) veličina i broj pregona (izračunavanje veličine i broja pregona. (ii)spremanje krme na livadama (proizvodnja sijena.) (1988) Efficient beef production from grass (odabrana poglavlja) BGS publication 3.) (1998) Sward measurement handbook (odabrana poglavlja) BGS publication 1. A. A.. D.). D. J. višednevni pregoni). jednodnevni pregoni. Blackwell Science. smjese trava i djetelina. Davies. J.) (1987) Efficient sheep production from grass (odabrana poglavlja) BGS publication 2. Redoviti profesor Mladen Knežević Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 21 10 14 15 Odslušana predavanja. odrađene laboratorijske vježbe. (viii) uređenje pašnjaka (ograde. Poljoprivredni nakladni zavod. (2000) Travnjaštvo – odabrana poglavlja. S. British Grassland Society. Grant. AG1032 GOSPODARENJE TRAVNJACIMA Koordinator modula Opis modula Modul se izvodi u 3 poglavlja: Uvod u gospodarenje travnjacima. kombinirano korištenje) Modul se izvodi putem predavanja. R. A. …. G. Štafa. terenskih vježbi i putem seminarskog rada. and Laidlaw. and Cherney. 5.

J.. 7.) (1988) Efficient beef production from grass (odabrana poglavlja) BGS publication 3. (1979) Proizvodnja krmnog bilja. Bukvić (2008) Trave za proizvodnju krme i sjemena. Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu 2. Baker. and Cherney. (ed. Mostar 9.D. dizajn metode napasivanja).F. J. Charlton.) (1990) Milk and meat from forage crops (odabrana poglavlja) BGS publication 4.) (1987) Efficient sheep production from grass (odabrana poglavlja) BGS publication 2.. S. Štafa. Blackvell Publishing. J. British Grassland Society. Bukvić. (2000) Travnjaštvo – odabrana poglavlja. Štafa. J. Z. R.o. Preporučena literatura 1.. dugoročno planiranje napasivanja i planiranje na razini sezone. agrotehnika).. Slijedi poglavlje o gnojidbi travnjaka organskim i mineralnim gnojivima. Lacefield. C. Pollot. (ed. Nelson. uređenje pašnjaka. Poljoprivredni nakladni zavod. AG1032 GOSPODARENJE TRAVNJACIMA Koordinator modula Opis modula U uvodnom dijelu definira se gospodarsko značenje prirodnih i sijanih travnjaka kao sirovinske osnovice stočarske proizvodnje. 8. A. Modul se izvodi putem predavanja. metode napasivanja. Obvezna literatura 1. r. S. Strosmayera u Osijeku. vježbi u praktikumu. Rogošić. Barnes.S. M. Collins.. Leaver. A. proizvodnja i korištenje sijena. U poglavlju spremanje krme s travnjaka obrađuju se slijedeće teme: košnja travnjaka.J. 5. J. (1982) Herbage intake handbook (odabrana poglavlja) Izvanredni profesor Josip Leto Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 10 4 12 Odslušana predavanja.) (2000) Grass its production and utilisation. (1952) Trave. A.J.o. S. odrađene vježbe u praktikumu. and Laidlaw. Hoveland..) (1998) Sward measurement handbook (odabrana poglavlja) BGS publication 6. CABI publishing 5. (2007) Southern Forages.the sciences of grassland agriculture./2011. Tucak. Davies. L. Grant. te morfološke osobine i osnove rasta trava i djetelina. metode procjene biljne mase na travnjaku. terenskih vježbi i putem seminarskog rada. 10. M. Školska naklada d.K. J. P. Hopkins. Pollot.) (1998) Grass for dairy cattle (odabrana poglavlja). Moore. organizacija proizvodnje i korištenje krme sa travnjaka (izračunavanje pašnog opterećenja. G. (2000) Gospodarenje mediteranskim prirodnim resursima. terenske vježbe i seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 30 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . and Laidlaw. E. Frame. (ed. Kvakan. Knežević. G. (2007) Forages . (ed. D. Zatim se obrađuje nastavna jedinica zasnivanje novih i obnavljanje postojećih travnjaka. Cilj modula Slušanjem modula "Gospodarenje travnjacima" student stječe osnovna teoretska znanja za razumijevanje mehanizma «tlo-biljka-životinja» kao i osnovne tehničko-tehnološke vještine za organizaciju stočarske proizvodnje na travnjacima . skripta 4. Cherney. U poglavlju smjese trava i djetelina obrađuju se glavni kriteriji za sastavljanje smjesa trava i djetelina. U poglavlju korištenje pašnjaka obrađuju se teme: definicija i gospodarska važnost pašnjaka za stočarsku proizvodnju.. Zimmer. C. CAB International. F. Štafa (2009) Lucerna. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 6. Udžbenici Sveučilišta J. A. D. Stjepanović.. Zagreb 3 Čižek. J. Blackwell Science. (ed. Frame. R. obrađuje se podjela travnjaka.M.. A. E. silaže i sjenaže. Ball. (ed. International Plant Nutrition Institute. D. Popović. J. G. Stjepanović. J. (1998) Temperate Forage Legumes. D. potrebne površine travnjaka. H. Sveučilište u Zagrebu. kao i najvažnije vrste trava i sitnozrnih mahunarka (biološka i gospodarska svojstva.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. intenzitet napasivanja.

Ehninger. Gordana Varošanec Škarić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 6 24 prisustvovanje nastavi. Harper Collins College Publishers. Škarić. Gračanin. Nadbiskupski duhovni stol.. Zagreb. pažljivo i kritičko slušanje. B.) (1999): Glasoviti govori. Naklada Zadro. održan seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1. Aristotel (1989): Retorika. Zagreb. Monroe. I. Naprijed. govornička elokvencija (što uključuje i repertoar retoričkih figura i modalnih izraza). Temeljci suvremenoga govorništva. A.. sc. Zagreb.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. dr./2011. Gronbeck. Govornička se teorija usredotočuje na opis osobina monoloških i dijaloških govorničkih vrsta (predavanja. grupno govorno rješavanje problema). Split: Pravni fakultet u Splitu 4. 3. AG1033 GOVORNIČKE VJEŠTINE Koordinator modula Opis modula Kolegij se sastoji od predavanja iz teorije govorništva i uvježbavanja govorničkih vještina. 2. referati. Obvezna literatura 1. Zadro. izvedbena izražajnost. uklanjanje straha od govora. (1954): Temelji govorništva. (1995): Principles of Speech Communication. primjerena uporaba neverbalnih. (ur. prigodni govori. Visković. pripremu govora s isticanjem formiranja i testiranja središnje misli te na govorničku argumentaciju. razgovori. (1977): Argumentacija i pravo. H. Govorničke vještine uključuju osvještavanje i uvježbavanje tekstualno i izvedbeno dobro oblikovane poruke. Školska knjiga. German. N. D. 31 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zagreb. Sadržaji koji će se uvježbavati su profiliranje publike. (2000:. Cilj modula Svrha je kolegija da dade sustavna znanja i upute za stvaranje vještina s pomoću kojih se uspješnije govorno djeluje u javnosti i komunicira s poslovnim partnerima. I.. E. na govorničke strategije. uzjezičnih znakova te vještina govorenja uz pomoć raznih medija (prezentacije). 2. K. debate. Đ. prof.

. (2005). M.. L. Osijek 4. New York Redoviti profesor Milan Pospišil Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 16 6 4 Prisustvovanje predavanjima. Poljoprivredni institut Osijek. Proizvodnja i prerada uljane repice.. njihovom uzgoju i cilju proizvodnje. morfološka i biološka svojstva. Križevci 5. Jugošećer.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Posebno ratarstvo 2. S. Diepenbrock. Peter K./2011. NIRO Zadrugar. Verlag Th. ciljeve proizvodnje i sorte. S.-U. proizvodnja i površine. L.. (1966). mak). vježbe u praktikumu i terenske vježbe omogućuje studentima stjecanje temeljnih teoretskih i praktičnih znanja iz proizvodnje uljarica (suncokret. Zagreb Preporučena literatura 1. Gelsenkirchen-Buer 2. Kod svake kulture obrađuje se: važnost i upotreba. (2000). Cilj modula Cilj modula je studentima dati potrebna znanja o najznačajnijim industrijskim kulturama.. Grupa autora (1992). Šećerna repa . Beograd 2. (1999). Marija i sur. Obvezna literatura 1. Knauer. Pasković. Hawks Jr. korjenastih kultura (šećerna repa i cikorija) i ostalih industrijskih kultura (duhan i hmelj). Lehrbuch des Pflanzenbaues Band 2: Kulturpflanzen. J. Konoplja. G. Chopra V. Beograd 5. Nakladni zavod znanje. Predivo bilje I dio. Srečec. Ceres. uljane bundeve. Studenti trebaju savladati suvremene tehnološke procese proizvodnje industrijskih kultura i njihovih sorti te steći temeljna znanja za nastavak studiranja. (2004). (1984). Fischbeck. Visoko gospodarsko učilište u Križevcima. (1994).monografija (ur. Handbook of Industrial plants. Spezieller Pflanzenbau. lan i pamuk. N. (2004). kvaliteta proizvoda. odrađene vježbe. Načela proizvodnje virginijskog duhana. predivih biljaka (konoplja i lan). W. (3. zahtjevi prema uvjetima uzgoja te tehnologija proizvodnje s obzirom na različite proizvodne uvjete. stadiji rasta i razvoja. V. Collins.. Naučna knjiga. Oehmichen.. Sarajevo 3. rasprostranjenost. Suncokret Helianthus annus L. Grupa autora (1989). Vratarić. uljana repica. Petar Spasić). Auflage).. K. Rajčić. Mann. Heyland. AG1036 INDUSTRIJSKO BILJE Koordinator modula Opis modula Program modula Industrijsko bilje kroz predavanja. N. Vratarić.. F. L. W. Z.. Hmeljarstvo. N. Ulmer. Zagreb 4. Mustapić. The hawort press. K. Entrup. Stuttgart 3. uspješno izrađen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 32 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .

. str.Ulazno i/ili izlazno sučelje računalnih sustava . (2002). Media Culture and Public Relations. Sjemenarstvo Vol 18(2001) 5-6./2011. Strojna osnova računalnih sustava . broj 5.Vrste poljodjelskih info sustava . 117-136.Aplikativna programska podrška . 613-906. Šimunović D. Dragičavić D. Program za operativni sustav osobnih kompjutora WINDOWS XP.Evolucija informacijsko-tehnološkog razvitka .Organizacija podatkovnih resursa 5. 2001.Povjesni razvoj informatike . B. str. 4. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. da će informatizacija kao primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija i na njima temeljenih znanja snažno obilježiti budućnost. mikro) . Temeljne informatičke postavke . logičke i tehničke kompnente računalnih sustava 3. HAD.. godine. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 229-277. Skripta za vježbe iz Informatike. Stoga su glavni ciljevi predmeta naučiti i olakšati studentu da se služi računalom i njegovim softwerskim alatima i da na najlakši način dođe do potrebih informacija. Preporučena literatura 1. svi oni koji se danas nalaze ili će se naći u sustavu obrazovanja na našem fakultetu u predstojećem vremenu.Važnost informatike glede daljnjeg poljodjelskog razvitka 2. Zagreb. Sveučilišni udžbenik. HZDP. Sjemenarstvo Vol 18(2001) 3-4. 1.. Treće izdanje. personalni i ergonomski aspekti informatičkih sustava 6. Grbavac. provest će životni i radni vijek u aktivnom kontaktu s informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te na njima zasnovanim znanjima.Sekundarno-memorijsko sučelje računalnih sustava 4. Zagreb.. Grbavac V. midi. V. Informatički izazov u funkciji agrokompleksa . (2003). Program za kompjutorsku obradu teksta MsWORD 2000.. Skripta za vježbe iz Informatike. 3.Vrste računalnih sustava (mako. AG1037 INFORMATIKA Koordinator modula Opis modula Strukturu predmeta čini osam (8) međusobno zavisnih djelova.. Vitomir Grbavac.. F.. Perspektive razvoja informatike u poljodjelstvu Cilj modula Gledano s današnjeg aspekta posve je sigurno.. koji omogućuju polaznicima da kroz predavanja i vježbe ovladaju relevantnim znanjima iz informatičke domene. Grbavac V. Skripta za vježbe iz Informatike. Vol.Komunikacijski sustavi 7. Informacijska tehnološka revolucija na početku 21. 2. 1995.Info sustavi u prostoru . Zagreb.1 2. Zbilja i vizija informacijske i tehnološke revolucije.Info sustavi u poljodjelstvu . Prema tome. Redoviti profesor Vitomir Grbavac Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 14 14 2 odrađene vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 33 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . godine. Sjemenarstvo Vol 19(2002) 1-2. Zagreb. 2002.Implikacija informatičkih postignuća . Šimunović D.Matematičke. str. HAD. Tepeš.Sustavna programska podrška .Pojava informacijskog društva . Časopis za Opća društvena pitanja. Zaštita podataka kod računalnih sustava 8. Grbavac V. 375-417. HR. Modeli info sustava . Organizacijski. stoljeća. Program za tablične izračune Ms EXCEL 2000. Rotim. Društvena istraživanja.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 2001. HAD. Grbavac V. Informatika. kompjutori i primjena. Šimunović D. str. godine. Obvezna literatura 1. Softverska osnova računalnih sustava .

Pored toga upoznati studente s sadržajem mineralnih tvari u biljci te tlu kao izvoru biljnih hranjiva. Kirkby. 3. Osijek. usvajanje biljnih hranjiva nadzemnim organima biljke i čimbenike koji utječu na primanje hranjiva nadzemnim organima. Kosegarten. Tomislav Ćosić (2001): Ishrana bilja. V. Lončarić (1998): Ishrana bilja. tlima i supstratima. odnosno stabilnom i labilnom poolu kao vrlo bitnim čimbenicima koji utječu na ishranu biljaka iz tla te usvajanje hranjiva iz tla. A. upoznati studente s definicijama i klasifikacijama biogenih elemenata odnosno biljnih hranjiva te s osnovnim funkcijama biljnih hranjiva. AG1038 ISHRANA BILJA Koordinator modula Opis modula Zadaća modula je upoznati studente sa zadacima suvremene znanosti o ishrani bilja te njezin odnos prema srodnim disciplinama. utjecaj ekoloških čimbenika i biljnog metabolizma na primanje hranjiva. kalij. 3. 5th edition. Zatim. Boston. I na kraju upoznati studente sa osnovama gnojiva i gnojidbom. željezo. W. kalcij. fosfor. njihovim sadržajem u tlu.A. Mengel. T. H. Poljoprivredni fakultet. magistarski i doktorski radovi koji obrađuju problematiku ishrane bilja na različitim kulturama. Poljoprivredni fakultet. Introduction and Practical Guide to Crop Fertilization. Basel. Upoznati studente s biogenim elementima: dušik.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Zagreb Preporučena literatura 1. Finck (1982): Fertilizers and Fertilization. Bergmann (1992): Nutritional Disorders of Plants. nedostatnom i suvišnom ishranjenosti. molibden i klor. bor. Zatim. Diplomski./2011. cink. Izvanredni profesor Tomislav Ćosić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 42 14 -4 Odrađene vježbe i seminar Način polaganja ispita Pisano Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. Stuttgart. interna skripta. temeljnom fiziološkom ulogom u biljci. Appel (2001): Principles of Plant Nutrition. Gustav Fisher Verlag Jena. 2. E. 34 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zagreb. Jelka Anić. sumpor. Z. kao i vještinu da obavlja određene poslove u vođenju ishrane bilja u biljnoj proizvodnji. K. Upoznati studente s «faktorom kapaciteta Q» i «faktorom intenziteta I». Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja za nastavak studiranja na određenim diplomskim studijima. mangan. 4. 2. magnezij. bakar.. Ishrana bilja (1973): Ishrana bilja. Vukadinović.

Analiza oglednih primjera izravne prodaje olakšava razumijevanje i usvajanje nastavne građe. U sklopu prerade daju se osnove tehnologije za proizvodnju domaćih mliječnih proizvoda. (2000): Schritt für Schritt ergolgreich werben. 35 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . preradu voća i povrća. ogledni primjeri izravne prodaje./2011. te osnove prerade na seljačkom gospodarstvu..ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.. P. Wirthgen. p. O. Agrarno Savjetovanje. No. D. 4-5. Obvezna literatura 1. B.. marketinga i izravna prodaja. Zeitschrift Für Direktvermarkter.): Direrktvermarktug. Primjena znanja iz marketinga u izravnoj prodaji. Landwirtschaftsverlag Gmbh. München 3. Maurer. Pottebaum. (2005. proizvodnju domaćih voćnih rakija te proizvodnju domaćih suhomesnatih proizvoda. 1. Kovačić. Miethe. R. AG1039 IZRAVNA PRODAJA I PRERADA NA SELJAČKOM GOSPODARSTVU Koordinator modula Opis modula U sklopu modula obrađuju se slijedeće programske cjeline: osnove izravne prodaje seljačkih proizvoda. Cilj modula 12 4 Izvanredni profesor Damir Kovačić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 Upoznavanje studenata s važnošću izravne prodaje u Hrvatskoj. Osposobljavanje studenata za pokretanje izravne prodaje i prerade na vlastitom gospodarstvu ili savjetovanje seljaka o izravnoj prodaji.): Izravna prodaja seljačkih proizvoda – teorijska polazišta i praktična primjena. (1988): Handbuch Direktvermarktung – Neue Wege für Absatz landwirtschaftlicher Produkte. Ulmer 2. Ein Sonderheft Von "Hof Direkt".. (2000. Erfolgreich Werben. izravna prodaja u Hrvatskoj. Münster. Kroz seminar i terensku nastavu studenti se osposobljavaju za planiranje i poduzetništvo u izravnoj prodaji. Münster-Hiltrup. Zagreb Napisan seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1.

Osnovna mreža. Odvodnjavanje. te izrada potrebnih vježbi i seminara. kapanjem i mini rapršivanjem. 3. II kolo. Rijeka i DONH. Priručnik za hidrotehničke melioracije. Petošić. Građevinski fakultet. 1987. Zagreb. bitne elemente i opremu pri pojedinom sustavu navodnjavanja. 1987. 4./2011. Priručnik za hidrotehničke melioracije. II kolo.. Zagreb. Rijeka i DONH. 1988.: Navodnjavanje. knjiga 3. Tako će tematske cjeline iz odvodnje obuhvatiti: Melioracijske sustave odvodnje. Navodnjavanje. podzemne i kombinirane odvodnje. Obvezna literatura 1. Rijeka. 1989. Prof. 5. F. te mogućim načinima i tehnikom njhovog saniranja. Ivan Šimunić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 12 4 4 Pohađanje predavanja. Odvodnjavanje. 3. Preporučena literatura 1. Detaljna mreža. Odvodnjavanje. načini izvođenja (postavljanja) sustava površinske odvodnje. Cilj modula Studet se upoznava s problemima i posljedicama viška i manjka vode na poljoprivrednim površinama.: Poljoprivredne melioracije (interna skripta). Sustavi.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Ž. Agronomski fakultet. Rijeka. Na terenskim vježbama će studenti vidjeti neke od postavljenih sustava odvodnje i navodnjavanja. knjiga 5. Na vježbama će se izraditi programi i nacrtati shema: Izvođenja sustava površinske odvodnje. 1985. knjiga 3.U seminaru će studenti pojedinačno (ili manjim skupinama) obraditi i skicirati jedan od sustava odvodnje ili navodnjavanja. Građenje. DONH. Priručnik za hidrotehničke melioracije. podzemne odvodnje (cijevne drenaže) i kombinirane odvodnje. D. 1995. Tomić. zaštita i održavanje sustava odvodnje. : Gospodarenje melioracijskim sustavima odvodnje i natapanja. samohodnim uređajima. Građevinski fakultet. Vidaček. knjiga 4. Zagreb. I kolo. DONH. I kolo. sc. knjiga4. Agronomski fakultet. F.1998. Agronomski fakultet. kontrola. Tematske cjeline iz navodnjavanja će obuhvatiti: Sustave navodnjavanja. izvore vode i njezin zahvat. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 36 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . izvođenje (postavljanje) sustava navodnjavanja kišenjem. vježbi i seminara. I kolo. DONH. Zagreb. Zagreb. građevine i oprema za natapanje. 2. AG1040 IZVOĐENJE MELIORACIJSKIH SUSTAVA Koordinator modula Opis modula U modulu će studenti na predavanjima dobiti saznanja o tehnici izvedbe postojećih sustava odvodnje i navodnjavanja. Načini natapanja. Priručnik za hidrotehničke melioracije. 1994. kao i izvođenje sustava navodnjavanja kišenjem i kapanjem. dr. Navodnjavanje. Priručnik za hidrotehničke melioracije. Tomić. 2. Zagreb. zaštita i održavanje sustava navodnjavanja.

Zvonimir Uremović. Boro Mioč.. Nottingham University Press. seminarski rad. ugroženosti strukture populacije. koza. metode istraživanja i potvrđivanja autohtonosti te metode konzervacije genetskih resursa. kroz različite oblike nastave. Townsend. 5. Rim. Zlatko Janječić (2002): Stočarstvo. (1995): Ribarstvo. Cilj ovog modula je. Simm. protokole i propise. UN-Convention on Biological Diversity. ovaca. Lovrinov. Gudelines for Development of National Farm Animal Genetic Resources Management Plans. Ukazat će se na njihovo mjesto. urednik (2004): Lovstvo.. Z. 3../2011. Zvonimir Uremović (2004): Govedarstvo. a posebno će se ukazati na dohodovne sustave korištenja izvornih pasmina i njihovu uloga u proizvodnji autohtonih proizvoda. Marija Uremović. i/ili tehnologa na farmi. terenska nastava Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 37 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Rome 1992. Ukazat će se na međunarodne konvencije..ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. njihovih proizvoda i prerađevina u turizmu. 4. Agronomski fakultet. Ante Ivanković (2004): Konjogojstvo. Boro Mioč. Hrvatska mljekarska udruga. FAO. K. Globus. Mustapić. R. Safner. Marija Uremović. 5.. Zvonimir Uremović (1997): Svinjogojstvo. T. konja. Obvezna literatura 1. Vesna Pavić. Aničić. Zagreb. zaštiti izvornosti i zemljopisnog podrijetla. Stjepan Mužic. svinja.. Hrvatska je svjesna vrijednosti animalnih genetskih resursa. (2004): Farm Animal Genetic Resources. Zagreb Preporučena literatura 1. osposobljen je za voditelja farme. S. Kroz samostalan rad ukazat će se na mogućnosti uporabe molekularnih markera u određivanju statusa inbridinga. 4. B. Hrvatska mljekarska udruga. FAO. G. javnost na globalnoj i nacionalnoj razini čini napore da očuva animalne genetske resurse u in situ ili ex situ sustavima. AG1041 IZVORNE PASMINE I NJIHOVA ZAŠTITA Koordinator modula Opis modula Stučni i javni interes za izvorne pasmine domaćih životinja potaknut je spoznajama njihove ugroženosti i nestanka. Cilj modula Stjecanje saznanja bitnih za nastavak diplomskih studija Animalne znanosti. I. M. Zagreb 2. ulogu i važnost u svekolikoj animalnoj proizvodnji u Hrvatskoj. Vesna Pavić (2002): Kozarstvo. Zagreb Redoviti profesor Boro Mioč Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 4 8 12 Pohađanje nastave (min 80%). upoznati studente s izvornim pasmina različitih vrsta domaćih životinja: goveda. Hrvatski lovački savez. te s autohtonim vrstama riba. Svjesni jedinstvenosti animalnih resursa kao dijela genetskog i kulturološkog naslijeđa. osmišljavanje programa zaštite izvornih pasmina. 2. Zagreb. Villanueva. Zagreb. Ukazat će se na različite pristupe definiranja statusa izvornosti.. te uvođenje pokazatelja fenotipa i genotipa u uzgojne selekcijske programe. Sinclair. što se ogleda kroz državnu brigu o očuvanju izvornih autohtonih pasmina.. Hrvatsko agronomsko društvo. Zagreb 3. ekološkoj proizvodnji i važnosti izvornih pasmina. D. Agronomski fakultet. peradi i pasa. Treer. UK.

. San Francisco. Dawine C. Kovačević (2005): Meso i riba. Zbog toga je nužno studente upoznati o razlozima loše ili smanjene kakvoće mesa.. Bitka za profit. Redoviti profesor Romano Božac Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 0 6 0 4 12 pohađanje nastave (min. Sve se u tehnologiji odražava negativno na procese zrenja mesa.J. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 38 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (2004): Encyclopedia of meat sciences.3.H and Company. odnosno osposobljavanje Bs studenta za stručan rad u klaonicama i preradi mesa. terenska nastava. bijelih i intermedijalrih mišićnih vlakana u mišiću. U tom smislu se i danas koriste u tovu antibiotici. Obvezna literatura 1. Storssmayer u Osijeku. Živković J. prije svega u cilju očuvanja zdravlja ljudi. (1985): Osnove tehnologije mesa. (1970): The science of meat and meat products. Studenti će sistematski i logičnim slijedom biti upoznati s navedenim činjenicama u cilju očuvanja zdravlja ljudi. 2. Jensen W. Rahelić S. odnosno u cilju proizvodnje visoko kvalitetnih proizvoda od mesa. hormonski preparati itd. Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu 3. Preporučena literatura 1. Proizvođače hrane sve manje zanima zdrava hrane. bez obzira na posljedice ima u tom lancu značajnu ulogu. Amsterdam. ne vodeći računa o promjeni odnosa crvenih.80%). mekanog i vodnjikavog mesa. Freeman W. AG1042 KAKVOĆA I PRERADA MESA Koordinator modula Opis modula Kakvoća mesa kao temelj logičnog slijeda prerade je danas problematična zbog brojnih razloga. Selekcioneri u smislu povećanja mesnatosti idu predaleko.. Posljedica je pojava blijedog.S.. Elsevier Academic Press. 2. odnosno tvrdog. 1. Diceman M. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja za nastavak studija Animalne znanosti.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.. Školska knjiga Zagreb. što bolje iskorištenje hrane i bez ograničenja pomicanje odnosa meso-mast u trupu. proizvodnje proizvoda najviše kakvoće i konkurentnosti u EU. Tokyo. vol. tako stočare zanima povećanje brzine tova. kalo i kompletnu organoleptičku ocjenu. sirovine prehrambene industrije. Boston.K.2.F. čime značajno utječu na promjene kemijskog sastava mesa. čvrstog i tamnog mesa. Heidelberg. (1982): Veterinarsko sanitarna kontrola životinja za klanje i mesa. D. Price J. Udžbenik Sveučilišta J. uz vidnu prisutnost toksičnih rezidua. Schweigert B. seminarski rad./2011. Paris.

odnosno kemijskim svojstvima biogenih elemenata. Osnovni elementi biokemije upoznaju studente s osnovnim metaboličkim procesima u stanici. te fizikalnim. Cilj modula Razumijevanje osnovnih kemijskih i biokemijskih procesa potrebnih za svladavanje temeljnih znanja struke. 1995. Organska kemija. 2. 1991. Polaganje ispita studentima će se olakšati kroz kolokvije i izradu seminarskih zadataka. Školska knjiga. Biokemija. 4. Programski dijelovi modula su sljedeći: 6 Izvanredni profesor Marija Bujan Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 15 5 Opća i anorganska kemija upoznaje studente s osnovnim znanjima potrebnim za razumijevanje kemijskih reakcija. Laboratorijske vježbe upoznaju studente s osnovnim elementima postupka kvalitativne i kvantitativne kemijske analize. Zagreb. L. Stryer. izrađeni seminarski zadaci Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 39 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . odrađene laboratorijske vježbe. Kemijski elementi i spojevi. Školska knjiga. Agronomski fakultet. Zagreb. Odslušana predavanja. Lj.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 3. Školska knjiga. Pine. P. Zagreb. J. Obvezna literatura 1. 1993./2011. Lipanović. Zagreb. Školska knjiga. S. Zagreb. Zagreb. prijenosom i iskazivanjem genetičke informacije. Filipović. I/II dio. Đumija . Organska kemija. Manitašević. 1997. 1994. I. Zagreb. Karlson. Biokemija. Đumija . interna skripta 2. S. Zavod za kemiju. Opća i anorganska kemija.H. 1997. 1995. interna skripta 3. Zavod za kemiju. Lj. Organska kemija upoznaje studente sa strukturom i kemijskom reaktivnošću organskih spojeva potrebnih za razumijevanje osnovnih biokemijskih procesa. AG1043 KEMIJA Koordinator modula Opis modula Program modula Kemija s osnovama biokemije omogućuje studentima stjecanje temeljnih teorijskih i praktičnih znanja neophodnih za studij i uspješan rad u struci. Preporučena literatura 1. Kemijsko računanje za studente Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. energijskih promjena kod kemijskih reakcija. te pohranom.

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1044

KEMIJA S OSNOVAMA BIOKEMIJE

Koordinator modula

Opis modula Uspješan rad u bilo kojem segmentu agronomske struke, danas je gotovo nezamisliv bez poznavanja i razumijevanja osnova prirodnih znanosti, kemije i biokemije. Program modula Kemija s osnovama biokemije omogućuje studentima stjecanje temeljnih teorijskih i praktičnih znanja neophodnih za studij i uspješan rad u struci. Programski dijelovi modula su sljedeći: Opća i anorganska kemija upoznaje studente s osnovnim znanjima potrebnim za razumijevanje kemijskih reakcija, energijskih promjena kod kemijskih reakcija, te fizikalnim, odnosno kemijskim svojstvima biogenih elemenata. Organska kemija obrađuje strukturu i kemijsku reaktivnost organskih spojeva potrebnih za razumijevanje osnovnih biokemijskih procesa. Osnovni elementi biokemije upoznaju studente s osnovnim metaboličkim procesima u stanici, te pohranom, prijenosom i iskazivanjem genetičke informacije. Laboratorijske vježbe omogućuju studentima kroz praktičan, samostalan rad svladavanje osnovnih laboratorijskih postupaka kvalitativne i kvantitativne kemijske analize.Polaganje ispita studentima će se olakšati kroz kolokvije i izradu seminarskih zadataka. Cilj modula Teoretska i praktična znanja osnovnih kemijskih i biokemijskih procesa studentima su osnova za razumijevanje i svladavanje temeljnih znanja struke. Obvezna literatura 1. Malone L. J. (2001). Basic Contepts of Chemistry, sixth edition, 2001.John Wiley & Sons, Inc. 2. Đumija Lj. (1997). Kemijsko računanje za studente Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za kemiju, Zagreb, interna skripta 3. Đumija Lj. (1997). Kemijski elementi i spojevi, Zavod za kemiju, Zagreb, interna skripta 4. Manitašević J. (1995). Organska kemija, Agronomski fakultet, Zagreb 5. Karlson P. (1993). Biokemija, Školska knjiga, Zagreb Preporučena literatura 1. Filipović I. (1995). Opća i anorganska kemija, I/II dio, (S. Lipanović), Školska knjiga, Zagreb 2. Pine S.H. )1994). Organska kemija, Školska knjiga, Zagreb 3. Stryer L. (1991). Biokemija, Školska knjiga, Zagreb

docent Marija Bujan

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

40 15 5

Odslušana predavanja, odrađene laboratorijske vježbe, izrađeni seminarski zadaci
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

40

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1045

KINOLOGIJA

Koordinator modula

Opis modula Podrijetlo pasa, tijek pripitomljavanja i sistematska pripadnost. Osnovne morfološko anatomske i biološke osobitosti pasa. Osnovi reprodukcije, skotnost i štenjenje. Hranidbene potrebe, smještaj i ishrana. Pasminske karakteristike i međunarodni standard s isticanjem Hrvatskih autohtonih pasmina. Odgoj i obuka pasa te njihove radne karakteristike. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja za nastavak studiranja kao i stjecanje dostatnih vještina za obavljanje određenih poslova unutar struke Obvezna literatura
6 14 16

Redoviti profesor Roman Safner

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

24

Redovito praćenje nastave.
Način polaganja ispita

1. 2. 3. 4. 5. 1. 2. 3. 4. 5.

Bauer M. (1992): Kinologija 1. Uzgoj i njega pasa. AGM, Samobor Bauer M. (1989): Pas moj prijatelj. Liber, Zagreb Tucak Z. i sur. (2004): Lovna kinologija. Sveučilište Osijek, Osijek Klever U. (1995): Velika knjiga o psima. Primula, Opatija Mustapić Z. (urednik) (2004): Lovstvo. Hrvatski lovački savez, Zagreb Balać J., Polak M. D. (1991): Lov, lovački psi i oružje. Alfa, Zagreb Rossignol C., Caccivio A. (1999): Guide to hunting dogs. Konemann, Spain Mareković A. (2002): Odgoj i školovanje ovčarskih pasa. AFZ, diplomski rad Bermanec P. (2000): Od šteneta do radnog psa. AFZ, diplomski rad Safner R., Milčić K. (1995): Nema lova bez pravog tragača. Lovački vjesnik, 104 (10).

Pismeno Usmeno

Preporučena literatura

41

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1046

KRAJOBRAZNA EKOLOGIJA

Koordinator modula

Opis modula Pojam, zadaća i sadržaj ekologije. Razdioba i metode ekologije i njen odnos prema ostalim znanostima. Ekološki čimbenici, raspored u ekološkim sustavima, ekološka valencija, ekološka niša. Populacije (glavna svojstva). Biocenoze. Odnosi i tipovi ishrane, hranidbeni lanci, sukcesije. Metabolizam ekoloških sustava. Kruženje tvari i protjecanje energije. Biogeokemijski ciklusi. Organska produkcija. Ekološka svojstva i životna područja kopnenih ekoloških sustava. Biomi. Biocenološka i ekološka obilježja tekućica, stajaćica, podzemnih voda i mora. Osnovna obilježja krajobraza pojedinih područja Hrvatske. Glavna područja praktične primjene ekologije. Glavni poremećaji u ekološkim sustavima utjecajem čovjeka. Gospodarenje bioresursima. Ekološki inženjering-kontrola eutrofikacije. Pregradnja i regulacija tekućica. Problem pitke vode. Cilj modula Student će steći temeljna znanja o ekologiji kao znanosti te o problematici kojom se ona bavi. Naučiti će osnovne ekološke zakonitosti (kruženje tvari i protjecanje energije) koje su osnova za razumijevanje izuzetno bitnog intenziteta organske proizvodnje pojedinih ekoloških sustava. Između ostalog će naučiti i mogućnosti primjene stečenih znanja iz ekologije u rješavanju nekih od aktualnih poremećaja okoliša. Obvezna literatura 1. Navehm Z., Lieberman, A. (1994): Landscape Ecology. Springer-Verlag, New York Inc. 2. Krebs, C.J. (1994): Ecology. Harper & Row Publishers, New York, San Francisko, London. 3. Odum, E.P. (1971): Fundamental of Ecology. W.B.Saunders Comp., Philadelphia, London, Toronto. 4. Begon, M., Harper. J.L, Townsend, C.R. (1996): Ecology. Blackwell Science. 5. Smith R.L., Smith T.M. (2000): Elements of Ecology. Benjamin/Cummings Science Publ. Preporučena literatura 1. Kerovec, M. (l988): Ekologija kopnenih voda. Mala ekološka biblioteka, Knjiga 3, Hrvatsko ekološko društvo, Zagreb 2. Gottstein, M. Š., Ozimec R., Jalžić B., Kerovec M., Bakran-Petricioli T. (2002): Raznolikost i ugroženost podzemne faune Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja Republike Hrvatske, Zagreb 3. Cooke, G.D., Welch, E.B., Peterson, S.A., Newroth, P.R.: Restoration and Management of Lakes and Reservoirs. Lewis Publishers, Boca Raton, New York, 1993. 4. Prpić, B., ur., 1998: Zbornik radova- Međunarodna konferencija održivo gospodarsko korištenje nizinskih rijeka i zaštita prirode i okoliša.Hrvatsko šumarsko društvo i EURONATUR. Zagreb, 166.

Prof. dr. sc. Mladen Kerovec

Broj ECTS bodova

3

Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Seminar
Uvjeti za dobivanje potpisa

20 10

Redovito pohađanje svih oblika nastave
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

42

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1047

KRAJOBRAZNA TEHNIKA

Koordinator modula

Opis modula Uvod, vrtna tehnika u otvorenom prostoru. Građevni materijali: prirodni i umjetni kamen, opeka, beton i njihova upotreba. Zemljani radovi: građevinske kategorije i svojstva tla, modeliranje zemljišta, iskopi-nasipi-otkopi. Kotni plan, sistemi površinske odvodnja u urbanim sredinama. Komunikacije, parkirališta, putovi. Popločene površine, oblikovanje pješačkih komunikacija. Potporni zidovi. Stubišta i rampe. Zdenci i fontane. Urbana oprema i sportski tereni. Gradilišna dokumentacija. Priprema troškovnika. Norme rada. Standardi. Priprema rada. Vođenje gradilišta. Građevinski dnevnik. Građevna knjiga. Obračunske situacije. Primopredaja i nadzor. Plan sadnje biljnog materijala - opis i sadnja. Priprema travnjaka. Osnove biotehnološke sanacije. Cilj modula Osposobiti studente za razradu projekta krajobraznog oblikovanja sa detaljima do izvedbenog nivoa, uključujući i primjenu. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. 1. 2. 3. 4. Zabilješke sa predavanja. Interna skripta. Time Saver (1988.): Standards for Landscape Architecture, Mc. Grawl-hill Book Company. Lehr, R. (1968.): Taschenbuch fur den Garten- und Landschaftsbau, Berlin und Hanburg Littewood, M. : Landscape detailing, Butterworth Architecture, London, Boston Markač Čop, B. (1975): Vrtna tehnika, Zagreb Parey, P. (1988): Landschaftsbau verlag, Berlin Halow, L. C. (1999): Landscape Architecture Construction, New Jersey Samardžija, N. (1998): Travnjaci. Zagreb Internet

prof. dr. sc. Branka Aničić

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

30

14 12 4

Redovno pohađanje predavanja i vježbi, redovna predaja i pozitivna ocjena seminarskih radova
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

Preporučena literatura

43

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1048

KRMNO BILJE NA ORANICAMA

Koordinator modula

Opis modula Modul «Krmno bilje na oranicama» obuhvaća najznačajnije krmne biljke koje se proizvode na oranicama, a koriste se za namirenje potreba s kvalitetnom voluminoznom krmom tijekom vegetacije, konzerviranje proizvedenih viškova kao sijeno, silaža, sjenaža, te proizvodnja i korištenje nekih zrnatih kultura kao koncentrata. Tijekom studija studenti će upoznati najznačajnije morfološke i biološke osobine najvažnijih krmnih biljaka koje se koriste u prehrani stoke: Korjenasto - gomoljaste: stočne repe, korabe, mrkve, postrne repe, krumpir Žitarice: ječam, raž, tritikale, pšenica, zob, kukuruz, sirak, sudanska trava Jednogodišnje krmne mahunarke: grašak, grahorice, djeteline: inkarnatka, perzijska, aleksandrijska, kokotac Krmne kupusnjače: ogrštice, repice, rotkve, stočni kelj i križanci Višegodišnje krmne mahunarke: lucerna: plava, žuta, bastardna; djeteline:crvena, bijela, hibridna, jagodasta; smiljkita: roškasta, uskolisna, močvarna; esparzeta. Višegodišnje krmne trave: pahovka rana, klupčasta oštrica, mačji repak, vlasulje: livadna,trstikasta, nacrvena, ovčja; vlasnjače: livadna, obična, godišnja, rosulje: bijela i obična, lisičji repak, blještac, stoklasa bezosata i dr. Upoznavanje sa proizvodnjom krme na oranicama u slijedu po vremenu prispijevanja, kakvoći i prinosima, te načini spremanja viškova proizvedene krme, djetelinsko travne smjese, travne smjese za košnju i napasivanje. Cilj modula Student svladava suvremene trendove u proizvodnji i korištenju krmnog bilja na oranicama korištenjem kapaciteta i potencijala za namirenje potreba, vrsta i kategorija stoke kvalitetnom voluminoznom, a dijelom i koncentriranom krmom. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. Čižek, J. 1970. Proizvodnja krmnog bilja. Skripta, Zg. Grupa autora: 1986. Poljoprivredni savjetnik. Zg. Mišković, B. 1986. Krmno bilje. Bg Stjepanović, M. 1998. Lucerna. Os. Šoštarić-Pisačić, K. i Kovačević, J. 1968. Travnjačka flora i njena poljoprivredna vrijednost. Zg. Ball, D.1999. Practical forage concepts. Alabama. USA. Ball. D., Hoveland, C. and Lacefield, G. 2002. Southern forages. PPI. USA Fahey, G. (urednik) 1994. Forage quality, evaluation and utilisation. ASA. Šoštarić-Pisačić, K. 1970. Sastavljanje i sjetva djetelinsko-travnih smjesa. Zg. Štafa, Z. 2000. Kako postići kakvoću svježeg sirovog mlijeka zadanu pravilnikom.(Krmni slijed) HMU. Zg.

Izvanredni profesor Dubravko Maćešić

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

24

20 6 10

Uredno izvršene obveze: predavanja, vježbe, seminar, terenske vježbe.
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

Preporučena literatura 1. 2. 3. 4. 5.

44

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1049

LABORATORIJSKA TEHNOLOGIJA

Koordinator modula

Opis modula Za stjecanje minimalno potrebnih znanja iz područja Laboratorijske tehnologije za preddiplomsku razinu naobrazbe, modul se sastoji od predavanja, auditorskih vježbi i seminara. Predavanjima je predviđeno stjecanje znanja o zahtjevima tehničke osposobljenosti i osiguravanja sustava kvalitete u laboratoriju sukladno normi HRN EN ISO/IEC 17025 «Opći zahtjevi za osposobljenost ispitnih i umjernih laboratorija». Studenti će biti upoznati sa pripremom dokumentacije: izrada priručnika kvalitete, postupaka, radnih uputa i obrazaca, potrebne za osiguranje dobre laboratorijske prakse u laboratoriju. Teorijska i praktična znanja za utvrđivanje parametara validacije: planiranja, izvedbe i dokumentiranja validacije analitičkih metoda. Osnovna načela validacijskog postupka za kemijske, fizikalne i mikrobiološke metode. Cilj modula Stručna osposobljenost za timski rad implementacije zahtjeva norme HRN EN ISO/IEC 17025 u laboratoriju. osposobljenost za samostalnu provedbu validacije analitičkih metoda i izračun mjerne nesigurnosti. Obvezna literatura 1. HRN EN ISO/IEC 17025 «Opći zahtjevi za osposobljenost ispitnih i umjernih laboratorija» 2. FIL-IDF, AOAC Standardi 3. «Validacija analitičkih metoda». Hrvatsko mjeriteljsko društvo, Zagreb, 2003. Materijal sa seminara. 4. «Validacija mikrobioloških metoda». Hrvatsko mjeriteljsko društvo, Zagreb, 2004. Materijal sa seminara. 5. «Kemijsko mjeriteljstvo». Hrvatsko mjeriteljsko društvo. Zagreb, 2004. Materijal sa seminara. Preporučena literatura 1. Analytical Quality Assurance and Good Laboratory Practice in Dairy Laboratories. FILIDF, Brussels, 1993. 9302.

Redoviti profesor Neven Antunac

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

12 38 6 4 -

Minimalno 80% prisutnost na nastavi (predavanjima i vježbama).
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

45

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1050

LIKOVNA ANALIZA I PLASTIČNO OBLIKOVANJE

Koordinator modula

Opis modula Analiza forme na likovnim primjerima (crtež, slika, skulptura, dizajn, plakat, fotografija). Prostorni odnosi. Jedinstvo volumena i prostora. Orijentacija tijela u prostoru. Analiza tonske perspektive. Skiciranje na terenu. Toniranje površina unutar motiva. Primarna prostorna struktura. Odnos skupine samostalnih trodimenzionalnih elemenata i baze. Vizure. Tlocrt. Perspektiva. Cilj modula Upoznavanje vizualnih elemenata i njihova primjena u strukturi plohe i volumena (točka, linija, lik, tijelo, prostor, red, simetrija, ton, boja) Obvezna literatura
8

prof. Ante Vulin

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

52

1. Dostupna literatura iz povijesti umjetnosti i teorije umjetnosti.

Pozitivna ocjena iz vježbi
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

46

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1051

LOVSTVO

Koordinator modula

Opis modula Osnove anatomije, fiziologije i biologije dlakave i pernate divljači s ciljem održivog gospodarenja i komercijalnog uzgoja. Isticanje lovačkih trofeja i njihovog ocjenjivanja. Temeljne spoznaje osnovnih područja lovne tehnologije (uzgoj divljači, zaštita protiv šteta na divljači i od divljači, uređenje lovišta i uzgajališta divljači, lovno gospodarenje). FCI podjela lovnih pasa u skupine s njihovim radnim karakteristikama. Karakteristike lovačkog oružja s osnovama balistike. Lovačke tehnike, specifičnosti lovljenja divljači, lovački običaji, etika i moral. Cilj modula
8 8 16

Redoviti profesor Roman Safner

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

24

Stjecanje temeljnih znanja za nastavak studiranja kao i stjecanje dostatnih vještina za obavljanje odgovornih poslova unutar struke Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. 1. 2. 3. 4. Mustapić Z. Ur. (2004): Lovstvo, Hrvatski lovački savez, Zagreb Andrašić D. (1984): Zoologija divljači i lovna tehnologija. Liber. Zagreb Andrašić D. (1982): Objekti tehničkog uređenja lovišta i uzgajališta divljači. Liber. Zagreb Bauer M. (1992): Kinologija 1. Uzgoj i njega pasa. AGM, Samobor Jakelić I. Z. (2001): Lovačko oružje. J I , Zagreb

Redovito praćenje nastave.
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

Preporučena literatura Safner R. (2003): Zečevi. AFZ, skripta Čeović I. (1953): Lovstvo. Lovačka knjiga, Zagreb Klever U. (1995): Velika knjiga o psima. Primula d.o.o., Opatija Cortay C., Durantel P., Joly E., Pasquet F., Rossignol C. (2000): The pocket quide to hunting. Konemann, Singapore 5. Balać J., Polak M. D. (1991): Lov, lovački psi i oružje. AGM, Samobor

47

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1052

LJEKOVITO, AROMATIČNO I MEDONOSNO BILJE

Koordinator modula

Opis modula Studenti se upoznaju s općim značajkama ljekovitog, aromatičnog i medonosnog bilja i prednostima uzgoja pred prikupljanjem, sistematikom i morfologijom, te osnovama tehnologije proizvodnje i prerade ljekovitog, aromatičnog i medonosnog bilja. Tijekom vježbi u praktikumu kao i terenskih vježbi studenti će se upoznati s osnovnim vrstama ljekovitog, aromatičnog i medonosnog bilja kao i osnovama njihovog uzgoja. Cilj modula Cilj modula je upoznati studente s ljekovitim, aromatičnim i medonosnim biljem Obvezna literatura
2 2 4

Redoviti profesor Ivan Kolak

Broj ECTS bodova

3

Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

22

Pohađanje svih predavanja i vježbi
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

1. Kolak, I., Šatović, Z. i Carović, K. 2004. Poznavanje ljekovitog, aromatičnog i medonosnog bilja. Zagreb / Mostar. Skripta. str. 91 2. Kolak, I.; Šatović, Z. i Carović, K. 2004. Droge i metaboliti ljekovitog i aromatičnog bilja. Zagreb / Mostar. Skripta. str. 88 3. Kolak, I.; Šatović, Z. i Carović, K. 2003. Ljekovito, aromatično i medonosno bilje - opći dio. Zagreb / Mostar. Skripta. str. 67 4. Kolak, I., Šatović, Z. i Carović, K. 2003. Ljekovito, aromatično i medonosno bilje - specijalni dio. Zagreb / Mostar. Skripta. str. 243 5. Kolak, I., Šatović, Z., Rukavina, H. i Rozić, I. 1997. Ljekovito bilje na hrvatskim prostorima. Sjemenarstvo. 5-6: 341-353 Preporučena literatura 1. Hornok (ur.) 1992. Cultivation and Processing of Medicinal Plants. Akademia Kiado, Budimpešta, Mađarska 2. Kolak, I., Šatović, Z. i Rukavina, H. 1997. Mogućnosti proizvodnje i prerade ljekovitog i aromatičnog bilja na hrvatskim prostorima. Sjemenarstvo. 3-4: 203-229 3. Kolak, I.; Rukavina, H. i Rozić I. 1997. Kamilica (Matricaria chamomila L.) - Stanje i mogućnosti. Znanstveni glasnik. 3: 25-34. 4. Šilješ, I. Grozdanić, Đ. i Grgesina, I. 1992. Poznavanje, uzgoj i prerada ljekovitog bilja. Školska knjiga, Zagreb 5. Šimić, F. 1980. Naše medonosno bilje. Znanje, Zagreb

48

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

Agricultural Marketing and Consumer Behaviour in a changing World. Rechert. Pottebaum). Pride. et al. Cilj modula Stjecanje znanja o marketingu i njegovoj primjeni u poljoprivredi. MATE. Wierenga B.P.und Ernährungswirtschaft. MATE. Kluwer Academic Publisher. 4. P.. Tržništvo. upravljanje marketingom te primjena marketinga u poljoprivredi.C. (1996). skupni marketing te zajednički marketing. 3. Wagner. Mnoštvo primjera iz marketinške prakse olakšava razumijevanje i usvajanje nastavne građe. Joseph N. (1997). VerlagsUnion Agrar.Interni materijali (skripta) redoviti profesor Damir Kovačić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 12 12 Napisan seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. Primjena marketinga u poljoprivredi obuhvaća posebnosti marketing na razini poljoprivrednog poduzeća odnosno seljačkog gospodarstva. Stuttgart 3. Zagreb Dordrecht Dibb S. Kotler P. strateško planiranje u marketingu. Verlag EugenUlmer. Ferrell). 4. Agrarno Savjetovanje. Božić). Zagreb Kovačić D. Frankfurt (Main) 49 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Prentice Hall 2. komunikacijska politika. Marketing in der Agrar-und Ernährungswirschaft (J. 2. 5. Richard L. cjenovna politika. W. Zagreb Prilog uz vježbe . Izravna prodaja seljačkih proizvoda. Kohls. (2002): Marketing of Agricultural Products.). Marketing (L. (2001). politika distribucije. a auditorne vježbe i samostalna izrada marketinškog plana pripremaju studente za praktičnu primjenu usvojenih teoretskih znanja. Uhl. razumijevanje marketinških koncepata i praktična primjena usvojenih teoretskih znanja Obvezna literatura 1. Simkin. kreiranje marketinškog spleta. AG1053 MARKETING U POLJOPRIVREDI Koordinator modula Opis modula U ovom modulu studenti se upoznaju s marketingom i njegovim posebnostima u poljoprivredi. O. (2005). Upravljanje marketingom. politika proizvoda. marketinška analiza. (1995.M. (2000): Marketing in der Agrar. Zagreb Kolega A./2011. U sklopu modula obrađuju se slijedeće programske cjeline: osnove marketinga.I. (2001). Hrvatsko poljodjelsko tržište (M. Strecker O. Boston/London/ Padberg D.

Finite Mathematics with Calculus.D. Tehnička knjiga. D. Apsen. Hoffmann.Y. K.. B. udžbenik i zbirka zadataka s rješenjima za 4. 1978. Viši predavač Darko Biljaković Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 14 14 2 Redovito pohađanje predavanja i vježbi. linearnom regresijom i metodom najmanjih kvadrata. N. Javor.. McGraw-Hill. 1985. Uvod u matematičku analizu. Zagreb. kao što su složeni kamatni račun i račun otplata.R. prvu samostalnu cjelinu čine osnove financijske matematike. Nakon toga dolaze osnove kombinatorike. interna skripta AF. Byleen. Gleason.P. L. Repetitorij elementarne matematike.. et al. 1997. Bradley. razred srednjih škola. N. prijevod T. Barnett.. Apsen.L. Školska knjiga.Y. Zagreb. B. E. Tehnička knjiga. J. Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike.A. 1988. Riješeni zadaci iz elementarne matematike.Y.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Hughes-Hallet. Mc-Graw-Hill. G. biometrici i planiranju pokusa. 2005 2. M. Calculus. 3. D. Preporučena literatura 1. Matematika 4. Demidovič. 2. 1985. Cilj modula Ovladavanje znanjima i vještinama nužnima za razumijevanje i usvajanje sadržaja iz ostalih modula te stjecanje elementarne matematičke kulture i kvantitativne pismenosti.M. Zagreb. Tehnička knjiga. 1999. Zagreb. nužne za razumijevanje sadržaja u statistici. College Algebra with Trigonometry. Došlić. domaće zadaće Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 50 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . A. 1999. 4. B. Kratka cjelina s elementima analitičke geometrije ravnine služi kao uvod u završnu cjelinu u kojoj se daje pregled elementarnih funkcija. 3. 4. njihovih svojstava i njihovih primjena u agronomiji. AG1054 MATEMATIKA I Koordinator modula Opis modula U modulu su sakupljeni matematički sadržaji nužni za praćenje nastave iz ostalih modula i za samostalnu analizu i rješavanje jednostavnijih problema koji se pojavljuju u svakodnevnoj praksi. 5. Zagreb. linearnim sustavima./2011. Sljedeću cjelinu čine elementi linearne algebre s vektorskim i matričnim računom. 1995. Veljan. Nakon kratkog uvoda u pojmove i metode teorije skupova. Wiley. N. kolokviji. Obvezna literatura 1. Ziegler.E. Školska knjiga. R. Schumacher. Matematika za agronome. P.

/2011.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 2. Preporučena literatura 1. 2. AG1055 MEDITERANSKO VOĆARSTVO Koordinator modula Opis modula Cilj modula Obvezna literatura 6 Đani Benčić Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave 1. 4. Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa Način polaganja ispita Pismeno Usmeno 51 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 3.

Priručnik za hidrotehničke melioracije. 1991. Osnovna mreža. Agronomski fakultet. (1988). knjiga 6. I kolo. Priručnik za hidrotehničke melioracije. DONH. Zagreb 4. Tomić F.. (2001). I kolo. Gospodarenje melioracijskim sustavima odvodnje i natapanja. Na vježbama će se izraditi investicijski program za sustav površinske odvodnje. Agronomski fakultet. Agronomski fakultet u Zagrebu 5. Grgić Z. AG1056 MELIORACIJE U POLJOPRIVREDI Koordinator modula Opis modula U modulu će se obuhvatiti slijedeće nastavne cjeline: Uvod u melioracijske sustave. tj. Podjela i značaj melioracijskih sustava. 6. Priručnik za hidrotehničke melioracije. Rijeka. Izvor i kakvoća vode. (2001). 1994. kombinirane odvodnje i agromelioracijama. te izrada potrebnih vježbi i seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Obvezna literatura 1. interna skripta za studente na kolegiju "Bankarstvo i kreditiranje u poljoprivredi" (D. Odvodnjavanje. podzemne i kombinirane odvodnje./2011. sustava površinske odvodnje. Zagreb. vježbi i seminara. U seminaru će studenti pojedinačno obraditi hidromelioracije u zakonskoj regulativi a za odabrane agroekološke uvjete studenti će pojedinačno programirati i izraditi plan navodnjavanja u uzgoju poljoprivrednih kultura. II kolo. Second Edition: Drainage principles and Applications. Zagreb 2. Navodnjavanje. (1998).Šakić). Biti će razrađen investicijski programa za odabrane sustave navodnjavanja. knjiga4. Održavanje. Potreba vode za natapanje. Netherland. Grgić Z. B. Agronomski fakultet u Zagrebu 52 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 1987. Detaljna mreža. 3. Zagreb. Rijeka i DONH. 1985. Cingula M. Ocjena učinkovitosti poslovanja i razvojne sposobnosti obiteljskog gospodarstva (primjer govedarske proizvodnje) – interni priručnik za studente na kolegiju "Bankarstvo i kreditiranje u poljoprivredi". Blašković. Kako izraditi poslovni plan i investicijski elaborat : prirucnik za poduzetnike i menadzere. te će se ukazati na pokazatelje učinkovitosti investicija u rješavanje problema viška vode u tlu. Zagreb. knjiga 2. Odvodnjavanje. Wageningan. Sastavni dijelovi suvremenih sustava navodnjavanja kišenjem i lokalizirano. Uređivanje voda (rukopis). Odvodnjavanje. pojam investicija i investicije u poljoprivredi. Tematske cjeline iz navodnjavanja će obuhvatiti: Analiza vodne bilance i potrebe za navodnjavanjem. DONH. (2004).ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Cilj modula Studeti se upoznavaju s investicijama u melioracijskim sustavima odvodnje i navodnjavanja. Ekonomska teorija. Prednosti i nedostaci pojedinog sustava. V. DONH. ILRI Publication 16. Vidaček Ž. Šimunić I.Očić. Agronomski fakultet. knjiga 3. 4. (2000). 1993. 5. Postupci i tehnika izvođenja svakog pojedinačnog sustava. 2. I kolo. Građevinski fakultet. izvanredni profesor Ivan Šimunić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 15 9 6 Pohađanje predavanja. podzemne (cijevne drenaže). Upoznat će se sa investicijama u melioracijskim sustavima odvodnje. (Ekonomska biblioteka / RRiF-plus) Preporučena literatura 1. Navodnjavanje. Priručnik za hidrotehničke melioracije. Zagreb 3. Zagreb : RRiF-plus. kontroli i održavanju melioracijskih sustava.

2. Madison. 4034. Page. Studenti će se upoznati s metodama dijagnosticiranja (vizuelna. Keneneth Helrich (Ed). drvenaste. Dobiveni rezultati će se obraditi i usporediti sa graničnim vrijednostima. 2003.: Uloga elemenata u ishrani bilja.: Mineral Nutriton of Higher Plants. 1975.: Ishrana bilja. Boston. Terenska nastava će se obaviti na lokacijama na kojima Zavod za ishranu bilja ima istraživanja.of. : Methods of Analysis for Soils Plants and Water. Također će se obraditi problematika uzimanja i pripremanja uzoraka biljnog materijala i gnojiva za analizu..: Problematika uzorkovanja tla i biljnog materijala. L. Zagreb. Određivanje biljnih hraniva i teških metala u tlu i biljnom materijalu provesti će se u laboratoriju referentnim kemijskim metodama. 3. DIREKTIVE EU –Gnojiva i kalcijski materijali. 1982. Novi Sad. 1993. 2003. Vođenje ishrane bilja temeljeno na dijagnostičkim metodama i potrebama biljaka. Osposobljenost za uzorkovanje tla. izrada seminara.: Biochemical Analysis in Crop Science. Pratt. biljnog materijala i gnojiva. Gustav Fisher.. Marschner. 4. R. Preporučena literatura 1. A. R. 1992. 1993. L. HRN ISO Gnojiva i poboljšivači tla. Bergman. Illinois. Sydney. Publication No. Academic Press. fizikalno – kemijska i folijarna) i simptomima nedostatka i/ili suviška pojedinih makro i mikroelemenata kao i teških metala na različitim biljnim vrstama (ratarske. S. Izvanredni profesor Lepomir Čoga Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Laboratorijske vježbe Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 20 6 6 Prisustvovanje na vježbama i terenskoj nastavi. W. Tokyo. U svrhu utvrđivanja biljno hranidbenog kapaciteta tla obraditi će se problematika uzorkovanja i pripremanja prosječnih uzoraka tla i supstrata za kemijsku analizu. D. Kastori. American Society of Agronomy. 4. Osijek.: Official Methodes of Analysis. H. 1995. R. 1982. Na terenskoj nastavi studenati će se upoznati sa simptomima nedostatka i/ili suviška pojedinih elemenata./2011. te harmonična ishranjenost biljaka glavne su teme s kojima će se studenti upoznati kroz predavanja. London. 5. Official Journal of the European Union.Sciences.Div. H. na osnovi čega će se izraditi smjernice za gnojidbu pojedinih biljnih vrsta. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja za nastavak studiranja na diplomskom studiju. Miller. I. P. Pavlović.1990. vježbe. H. 2. AG1059 METODE I DIJAGNOSTIKA U ISHRANI BILJA Koordinator modula Opis modula Uloga i značaj dijagnostike u suvremenoj poljoprivredi. F. U. D. Part 2-Chemical and Microbiological Properties. Wisconsion USA. interna skripta. Oxford University Press. 3. Čoga.Calif.. R. 1976. te položen kolokvij iz vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 53 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .Keeney. povrćarske…).Agric.V. 1983. Vukadinović. AOAC. Toronto. kemijska. Inc.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. San Diego.:Nutritional Disorders of Plants. 5. Chapman. Secon Edition. Draper. Obvezna literatura 1. Jena. New York. seminare i terensku nastavu.: Methods of soil analysis. sukladno dijagnostičkim metodama.

zamagljivanja. Novak M. Zadružna štampa. Mešić A. HAH. FAO. DLG Veralg. voćnjaci. 6 Prof. Zbornik radova ”Aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede” 1997-2010. Berčić S. Postupci tretiranja gomolja kod sadnje. plastenici. te ukazati na najnovija tehnička i ekološki prihvatljiva rješenja-postignuća. Obvezna literatura 1. Brčić J. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 54 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET ..) biti će obuhvaćene metode prskanja. Barčić J. Maceljski M. 319322 3. 2. te uzgojnim oblicima kultura s ciljem agronomski i ekonomski učinkovite zaštite uzgajanih usjeva uz što manje zagađenja okoliša. U oba slučaja detaljno će biti prikazani na svjetskom tržištu raspoloživi strojevi. sc.o. vinogradi) obuhvatiti će strojeve i opremu za zaštitu bilja metodom prskanja. skladišta i sl. Blackwell Science. 1992. III. Priručnik za rad prskalice i orošivača. deponiranja granula i metodom endoterapije. Ploj T. Zagreb. 5/2004. Silvio Košutić Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 55 Način izvođenja izravne nastave A. Mirošević N. OMAFRA. Barčić J. Max-Eyth-Stiftung. 2001. avio tretiranjem. orošavanja. Vol. Zavod za mehanizaciju 5. Zagreb. 1995. Internetske stranice: USDA. BCPC. ENTAM. Sveučilišni udžbenik 4. UCLA. Zbornik radova. 6.o. U zaštićenim prostorima (staklenici. Zadružna štampa.A.. Glasilo biljne zaštite.. zaprašivanja. zamagljivanja. Preporučena literatura 1. oprema i sustavi strojeva. dr. Sveučilišni udžbenik 3. Matthews G. Metode i aparati za primjenu pesticida. Otvoreni prostori (oranice. published by ASAE 1999. Year Book Agricultural Engineering 1998-2010. kombinirani sustavi s navodnjavanjem i metode sterilizacije tla. Savjetovanje aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede. 2001.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Opatija 2004. 321-330 2./2011.. Barčić J. Sveučilišna tiskara Zagreb.. Sito S. Zagreb. B. WAMED Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 26 15 4 10 Odrađene vježbe. Maceljski M.. odnosno supstrata. Zagreb. AG1060 METODE PRIMJENE SREDSTAVA ZA ZAŠTITU BILJA Koordinator modula Opis modula Metode i strojevi za primjenu sredstava za zaštitu bilja treba kontinuirano prilagođavati uvjetima na otvorenom i zaštićenom prostoru... Mogućnosti primjene novih uređaja za endoterapeutsku zaštitu bilja. Lumen d. CAK 4. CIGR Handbook of Agricultural Engineering.. 5. Priručnik za rad prskalice i orošivača. Barčić J. Pesticide application methods 3rd edition. 2000. IPPC. Barčić J. Cilj modula Upoznati studente sa standardnim metodama i strojevima za zaštitu bilja. Mehanizacija u voćarstvu i vinarstvu. DEFRA.

Mikrobna raznolikosti tla.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. proučavanje morfoloških karakteristika najznačajnijih mikroorganizama tla. Transformacije biljnih ostataka. Stvaranje i struktura humusa. van Elsas. AG1061 MIKROBIOLOGIJA I BIOKEMIJA TLA Koordinator modula Opis modula Sadržaj modula omogućuje studentu razumijevanje značaja mikrobne raznolikosti i uloge mikrobioloških procesa u održivom gospodarenju tlom. Obvezna literatura 1. Tate.. Mikroorganizmi i procesi u proizvodnji organskih gnojiva. 3. 1988 2. Soil Microbial Associations...A. Kruženje N (mineralizacija i imobilizacija N. Kunc F.T. Inc. Geografske i geološke razlike u rasprostranjenosti mikroorganizama tla. Laboratorijske vježbe uključuju upoznavanje sa različitim metodama izolacije i identifkacije mikroorganizama. nitrifikacija. Epifitna mikroflora. Utjecaj agrotehničkih mjera na mikrobiološke procese u tlu. Uloga mikroorganizama u tlu. E.J. H. Načini ishrane mikroorganizama. Cilj modula Student stječe temeljna znanja koja omogućuju razumijevanje glavnih mikrobioloških procesa u tlu te njihov utjecaj na zaštitu i očuvanje plodnosti tla i i prinose poljoprivrednih kultura.. Inc. Hartel P. Vančura V. Katabolizam ugljikohidrata. Uspješno položen modul osigurava nastavak studiranja na određenim diplomskim studijima. Marcel Dekker. 1995 Preporučena literatura 1.L. E.M. Raspored mikroorganizama unutar profila tla. Paul. Elsevier. Clark F. Soil Microbiology. Osnove biokemijskih procesa u tlu. Uvod u biokemiju tla pomoći će u razumijevanju različitih procesa koji su pod neposrednim utjecajem mikrobiološke komponente tla. M. Wellington E. Soil Microbiology and Biochemistry. Globalno kruženje C. Trevors J. Rizosferna mikroflora. Utjecaj faktora sredine na rast i rasprostranjenost mikroorganizama u tlu. Prentice Hall. Fuhrmann J. 1999..G. Spermatosferna miroflora. 1997. metodama za određivanje ukupne mikrobne biomase i zastupljenosti određenih fizioloških grupa mikroorganizama. položen kolovij iz vježbi. R. Sylvia D. Mikrobni indikatori plodnosti tla. John Wiley & Sons. 1996 2. seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 55 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .A. Kruženje S i P. biološka fiksacija N).. denitrifikacija. Redoviti profesor Sanja Sikora Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 42 10 8 Redovito pohađanje nastave (predavanja i vježbi). Mikrobiološka gnojiva. Zuberer D./2011. Modern Soil Microbiology. Principles and Applications of Soil Microbiology. Academic Press..

(1998): Fermentirani mliječni proizvodi. biokemija i mikrobiologija. 3. AG1062 MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI Koordinator modula Opis modula Kroz modul studenti će biti upoznati s osnovama poznavanja kemijsko-fizikalnih i higijenskih parametara kakvoće mlijeka. te čimbenicima koji na njih utječu te kako ih određujemo u mlijeku referentnim i rutinskim metodama. (2003): Mlijeko od farme do mljekare. Havranek. Grgić. maslaca. Štafa. U: Konzumno i fermentirano mlijeko. U: Mlijeko – tehnologija. Osnove poznavanje mliječnih proizvoda (obranog mlijeka. 113-225. S. 1-86. 4. vrhnja. Kalit. Z. Zageb. Preporučena literatura 1.): Kako postići kakvoću svježeg sirovog mlijeka zadanu Pravilnikom. Zagreb. SOUR «Vjesnik» OOUR TiM. Feldhofer. Zagreb. (1994): Mlijeko i mliječni proizvodi. toplinske obrade do same prerade. A. Hrvatska mljekarska udruga. Z.. fermentiranih proizvoda i sira) te osnove tehnologije proizvodnje istih biti će također obuhvaćeno gradivom ovog modula.. Rupić. J. V.. U mljekarama će se pratiti tok mlijeka od prijema.. Hrvatska mljekarska udruga. Hrvatska mljekarska udruga./2011. (1996) Kontrola i ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda. Hrvatska mljekarska udruga. Petretić. S. seminarski rad i terenska nastava. 2. mlijeko u prahu i sir. Obvezna literatura 1. Zagreb. Zagreb. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 56 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Redoviti profesor Jasmina Havranek Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 32 0 0 0 0 28 Odslušane vježbe (dozvoljeni izostanak 20%).. Praktični dio modula uključuje terensku nastavu u više različitih mljekara s ciljem upoznavanja pogona za preradu mlijeka u vrhnje. S.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.. Tratnik Lj. (1984): II Dio – Konzumno mlijeko. Cilj modula Student će u okviru modula dobiti osnovna znanja iz područja poznavanja i prerade mlijeka potrebna za rad u drugim stočarskim proizvodnjama koja se dotiču mljekarstva i njihovog daljnjeg usavršavanja u području mljekarstva. 129-181. maslac fermentirane proizvode. 2. Kostelić. (2000. A. Sabado. Hrvatska mljekarska udruga. D. Zagreb. Miletić.

1999. Banaj. Filipović. Jeras: Klipni motori-uređaji. Italia. te energetskim procesima u motorima. 3. 2./2011. Bols: Traktoren. E. 1992. kao i njihovih pojedinih sklopova. France. Bologna. Deutschland. F. München. BLV Verlagsgesellschaft. Matthies. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 57 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . njihovoj konstrukciji i principima rada. H. Emert. D. H. HZS.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Bedosti: Il trattore agricolo. 2004. 4. ali i većine drugih strojeva u poljoprivredi koji imaju vlastiti pogon. Filipović: Traktor na poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima. 1995. Paris. J. Obvezna literatura 1. Brilon. te principima rada pojedinih sklopova. 2. Renaud: Un siècle de Tracteurs Agricoles. Landwirtschaftsverlag. J. Strossmayera u Osijeku. 1998. 1997. Skripta za poslijediplomski studij Agronomskog fakulteta. Verlag Podszun. Isto tako će biti upoznati s konstrukcijom različitih izvedbi traktora. Dubravko Filipović Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 16 14 - Odslušana predavanje i odrađene vježbe. T. 3. Đ. I. 5. R.): Jahrbuch Agrartechnik. Groupe France Agricole. Štefanek: Održavanje traktora i poljoprivrednih strojeva. Prof. 2003. auditornih vježbi i vježbi u praktikumu. Strossmayera u Osijeku.: Landtechnik Bauwesen. D. 1995. J. Deutschland. Jurić. dr. Zagreb. Preporučena literatura 1. Münster. 4. Schön et al. N. A. Nastava će se izvoditi putem predavanja. Školska knjiga. U. Mahalec: Dieselovi motori. Zagreb. P. Zagreb. Cilj modula Slušanjem modula "Motori SUI i traktori" student stječe znanja o primjeni motora s unutarnjim izgaranjem i traktora u poljoprivredi. Jagar. AG1064 MOTORI SUI I TRAKTORI Koordinator modula Opis modula Traktor predstavlja najvažniji stroj u poljoprivredi namijenjen za vuču i pogon radnih oruđa i strojeva pri izvođenju složenih tehnoloških operacija u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda. 5. Šmrčković: Upravljanje poljoprivrednom tehnikom. D. te pravilnom korištenju. konstrukcijskim značajkama. sc. Studenti će biti upoznati s principima rada dvotaktnih i četverotaktnih benzinskih i dizel motora SUI. Sveučilište J. Edagricole. 2003. 1998. J. Meier (Eds. Motor s unutarnjim izgaranjem predstavlja pogonski dio traktora. Sveučilište J. kinematikom i dinamikom traktora. Deutschland.

Obvezna literatura 1. Pretty. Zagreb Preporučena literatura 1. Willey. G. M. očuvanje okoliša no prije svega očuvanje zdravlja pučanstva. Stoga modul Načela fitofarmacija poučava studente o toksikologiji . Earthscan. domaće životinje i okoliš. HDBZ Zagreb 3. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja o toksikologiji i ekotoksikologiji sredstava za zaštitu bilja te osposobljenost za pravilno i stručno rukovanje i primjenu istih. CD sa separatima potrebnim za određenu temu 3. Jedino takva uporaba može spriječiti sve negativne posljedice.R. RSC.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. tlu. Maceljski. ostacima pesticida u biljkama. Sveučilišna naklada liber Zagreb 2. D. načinima i mehanizmima djelovanja. ekotoksikologiji i ostalim svojstvima sredstava za zaštitu bilja ističući sve nedostatke ali i prednosti njihove primjene. Krečući od postupka registracije pesticida studenta upoznaje s osnovnim mjerilima toksičnosti. (1999): Pesticide Chemistry and Bioscience. Brooks. Temeljni cilj takve proizvodnje očuvanje je prinosa . Pimentel. Posebno naglašava mjere opreza pri rukovanju i primjeni pesticida. 1998: Sredstva za zaštitu bilja. fitotoksičnosti. (2005): The Pestcide Detox. 4. Grupa autora (svakogodišnje izdanje broj 2-3): Glasilo biljne zaštite.Pregled sredstava za zaštitu bilja. London. Cambridge 5.1967: Fitofarmacija. Igrc Barčić. Ekonomski opravdana i rentabilna proizvodnja hrane nemoguća je bez uporabe sredstava za zaštitu bilja koja mora biti visiko stručna i pravilna. pojmom rezstentnosti. (1997): Techniques for Reducing Pesticide Use. 2005.. J.. ZZBPŠRH i HDBZ. toksičnosti za ljude. Po završetku student stječe osnovna znanja iz fitofarmacije te može na stručan i kvalitetan način primjenjivati sredstva za zaštitu bilja.. vodi i dr. AG1065 NAČELA FITOFARMACIJE Koordinator modula Opis modula Intenzivna ali i ekološki zahtjevna poljoprivredna proizvodnja zatjeva sofisticiranu primjenu sredstava za zaštitu bilja./2011. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH. J. Ova mu znanja omogućuju i nadogradnju kroz ostale srodne module u diplomskom studiju. West Sussex docent Aleksandar Mešić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 42 4 6 8 Redovito pohađanje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 58 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . T. 2002: Priručnik iz zaštite bilja. Roberts.T. Zagreb 2. Grupa autora.

1-178. New York Prof. 2.Borošić J. kriterijima za izbor tehnika navodnjavanja. Romić D. Marcel Dekker. Knjiga 9.. Palgrave.. Programski dio nazvan tehnike navodnjavanja bavi se kriterijima za izbor sustava navodnjavanja i tehničkim rješenjima. Romić D. Preporučena literatura 1. F. Nadalje se tumače teme iz područja zaštite prirodnih resursa. Fertirigacija se predaje kao zasebna cjelina i bavi se kako fiziološkim procesima koji kontroliraju transport vode i hranjiva u sustavu tlo – biljka. Poljak M. 2. AG1066 NAVODNJAVANJE Koordinator modula Opis modula Modul je sastavljen od pet programskih dijelova. o gospodarenju vodom. Interna skripta./2011. Tomić (1988): Navodnjavanje. zaštite vode i posljedica na okoliš koje može polučiti praksa navodnjavanja. dr. M. HerakĆustič M. Odabrana poglavlja iz Priručnika za hirotehničke melioracije II Kolo Navodnjavanje. Obvezna literatura 1. Zrinski. Romić D. (2005): Navodnjavanje u održivoj poljoprivredi. (U knjizi) Lešić R. Poljak. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 59 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Povrćarstvo... Zagreb. Posljenja tema obrađuje gospodarenje sustavima za navodnjavanje uz kritički osvrt na vrednovanje najpogodnijih tehnologija i tehničkih rješenja koja se odnose na izabrani sustav navodnjavanja.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Davor Romić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 6 4 10 4 6 Studenti su obvezni pohađati teoretsku nastavu. (1991):Fluid fertilizer science and technology. 4. U prvom se studenti upoznaju s osnovama složenog odnosa tlo – voda – biljka.A. Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu.. Savez poljoprivrednih inžinjera i tehničara RH i Fakultet poljoprivrednih znanosti. D.. 3. Butorac I. Cilj modula Ciljevi modula su da studenti steknu znanja o teoriji i praksi navodnjavanja. Zagreb. obaviti vježbe i izraditi seminare. (2002): Fiziologija bilja. (2004): Navodnjavanje povrća. Priručnik za hidrotehničke melioracije. (u tisku). II Kolo Navodnjavanje. ed. tako i tehničkim rješenjima. sc. te potrebnim mjerama gospodarenja sustavima.

Zagreb 2. mužnju. S. Obvezna literatura 1. 1997. 3. Mioč. LLD Johann Grill. Preporučena literatura 1. Nastava će se izvoditi predavanjem (38 sati). Peulić (1980): Konstruktivni elementi zgrada I i II. Z. Izvanredni profesor Ante Ivanković Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 0 5 8 9 Pohađanje nastave (min. 3. Beslač (1989): Materijali u arhitekturi i građevinarstvu. Pilot projekt: Povoljna izgradnja staja za uzgoj krava muzara. M. interna skripta. Agronomski fakultet Zagreb. napajanje. 4. Preko programskih dijelova modula: sustavi i načini držanja po vrstama životinja. staje za pojedine vrste životinja. 2. 5. Műnchen. Műnchen. Pavić. Katalinić i sur. troškovi gradnje i dobrobit i životna proizvodnja životinja. Weber (1989): Handbuch landwirtschaftliche betriebsgebäude. Mužic. (2004): Izgradnja i adaptacija govedarskih staja. Z./2011. Agronomski fakultet Zagreb. vježbama u praktikumu (5 sati). Uremović (1997): Svinjogojstvo. hlađenje mlijeka. studenti će biti upoznati s različitim načinima držanja i tipovima opreme (potrebnih za postizanje profitabilne proizvodnje) i dobiti osnovna znanja o projektiranju i izgradnji staja uz primjenu računala. suradnika u trgovinama za promet poljoprivredne opreme. sveučilišni udžbenik. D. Dolanjski (2002): Gospodarsko graditeljstvo. seminarom (8 sati) i na terenu (9 sati). Uremović. spremanje stočne hrane. AG1067 OBJEKTI I OPREMA U STOČARSTVU Koordinator modula Opis modula Veći dio vremena ovisno o načinu držanja i tipu staja životinje provode u stajama u kojima treba osigurati optimalne uvjete za proizvodnju. izgnojavanje. D. HZPSS. O ugrađenoj oprema i njezinoj funkcionalnosti ovisi mehaniziranost procesa proizvodnje. Uremović. oprema za hranidbu. Zagreb. suradnika u uredima za projektiranje nastambi u stočarstvu. sveučilišni udžbenik. Janječić (2002): Stočarstvo. Tehnička knjiga. Agronomski fakultet Zagreb. O primijenjenom sustavu držanja ovisi produktivnost rada. B. Uremović. J. uvjeti rada i proizvodnje u stajama i zdravlje životinja. Školska knjiga. M. W. Cilj modula Student se osposobljava za djelatnika Savjetodavne službe na poslovima razvoja stočarstva. Z. Heinze.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. I. 70%) i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 60 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zagreb. V.

(1996): City as Landscape. C. New York Terenske vježbe Redovno pohađanje seminara. šetalište. C.C. Dušan Ogrin Broj ECTS bodova Seminar: projektna obrada manjeg objekta – drvored.. školski vrt. Obvezna literatura 1. dječje igralište isl. London 2. Tipologija otvorenog prostora i njegova funkcionalno-oblikovna karakterizacija. Laurie M. redovna predaja i pozitivna ocjena seminarskih radova Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 61 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (1998): People Places. AG1068 OBLIKOVANJE OTVORENOG PROSTORA I Koordinator modula Opis modula Otvoreni prostor kao krajobrazna gradska struktura. Cilj modula Uvođenje studenta u projektantsko oblikovni rad iz područja krajobrazne arhitekture na manjim gradskim prostornim jedinicama. Turner./2011.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. New York Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar/ Studio T I Ispit 4 Uvjeti za dobivanje potpisa 20 36 Preporučena literatura 1. Marcus. 6 Prof. Francis. T. (1986): An introduction to landscape architecture.

zelenilo stambenih naselja. Turner. Francis. redovna predaja i pozitivna ocjena seminarskih radova Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 62 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 40 Prof. L. gradsko groblje. Seminar: projektna obrada 2 -3 veće jedinice gradskog krajobraza: park. (1995): Designing Parks Amsterdam Redovno pohađanje seminara. Marcus. (1998): People Places. C. AG1069 OBLIKOVANJE OTVORENOG PROSTORA II Koordinator modula Opis modula Oblikovanje kao problem usklađivanja društvenih potreba unutar područja grada uvažavajući veliku kompleksnost i multifunkcionalnost gradskog tkiva. Dušan Ogrin Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar/Studio Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 Obvezna literatura 1. Baljon. London 2. New York Preporučena literatura 1.C. (1996): City as Landscape. Neodrživost teza o supstituciji oblikovanog krajobraza u gradu sa spontano nastalim prirodnim strukturama. Cilj modula Usavršiti projektantsku osposobljenost studenta na prohtjevnim i složenim zadacima. C./2011. Problem sadržaja i odgovarajuće forme u suvremenom krajobrazu grada. T. veći potezi unutar zelenog sistema grada.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010..

Košutić: Mehanizacija u ratarstvu. Filipović. 5. J. 1994. Cilj modula Cilj modula "Održavanje poljoprivrednih strojeva i opreme" je upoznati studente s važnošću pravilnog održavanja strojeva. P. te njihovom pravilnom korištenju i podešavanju. R. Pearce: Farm Welding. Kletzl: Handbuch für Reparaturen an Landmaschinen und Traktoren. 1995. R. sc. Banaj. vježbi u praktikumu i izrade seminarskog rada. Sveučilište J. Farming Press. pravilnog korištenja i održavanja pojedinih strojeva i opreme. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Obvezna literatura 1. 63 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 4. 1989. Đ. Burke. Klosterneuburg. USA. Sveučilište J. Wakeman: Modern Agricultural Mechanics. Jurić.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Sveučilište J. mogućim kvarovima i njihovom otklanjanju. 5. Samo će pravilno pripremljeni strojevi i oprema omogućiti obavljanje predviđenih poslova na vrijeme i s najvišim stupnjem kakvoće. N. UK. Strossmayera u Osijeku. Farming Press. 1992. a samim time i o njihovom stanju. T. Banaj. 1996. Strossmayera u Osijeku. S. Đ. J. D. Ipswich. Danville. T. T. Šmrčković: Upravljanje poljoprivrednom tehnikom. D. Bukvić. te ih kroz predavanja i vježbe upoznati s postupcima podešavanja. dr. 2. Emert. Interstate Publishers. D. München. B. J. Bell: Farm Workshop. Ipswich. W. BLV Verlagsgesellschaft. "Održavanje strojeva u bilinogojstvu" i "Održavanje strojeva i opreme u stočarstvu". UK. S. 1997.J. A. Štefanek: Održavanje traktora i poljoprivrednih strojeva. 1997. F. Österreichischer Agrarverlag. IL. Ž. Nastava će se izvoditi putem predavanja. Zimmer. "Osnove održavanja strojeva". S. Gehring: Landtechnik für Schule und Praxis. D. 1992. 1997. a također i s mogućim kvarovima i načinima njihovog otklanjanja. Strossmayera u Osijeku. 2003. Filipović: Traktor na poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima. HZS. Strossmayera u Osijeku./2011. studenti će biti upoznati sa sastavnim dijelovima strojeva. R.R. E. Dubravko Filipović Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 25 5 - Odslušana predavanja. Emert. Brkić. 3. 3. Preporučena literatura 1. Sveučilište J. 4. odrađene vježbe i predan seminarski rad. J. Jurić. Jagar. Modul "Održavanje poljoprivrednih strojeva i opreme"se sastoji od tri predmeta. Prof. Sistematsko održavanje poljoprivrednih strojeva i opreme jedan je od najvažnijih čimbenika njihove učinkovitosti i kakvoće rada. AG1071 ODRŽAVANJE POLJOPRIVREDNIH STROJEVA I OPREME Koordinator modula Opis modula Poznato je da sigurnost izvođenja raznih mehaniziranih postupaka u poljoprivredi u velikoj mjeri ovisi o pouzdanosti strojeva u radu. Filipović: Popravak poljoprivrednih strojeva. Zagreb. 2. Auer. Prije samih postupaka održavanja.

M. organe za sekreciju. D. dišni sustav. AG1072 OPĆA ENTOMOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Uvodni dio obuhvaća značaj i povijest entomologije u Hrvatskoj. Oštrec.. Sistematsko mjesto kukaca u životinjskom svijetu (predavanja). Zrinski. Čakovec Oštrec. (1998): Zoologija – štetne i korisne životinje u poljoprivredi. crteži. 3 rd Edition 3. probavni sustav. Seifert. B. Zagreb 5. Romoser. Matoničkin. Speight. Hunter. Gotlin Čuljak. optjecajni sustav.G. žlijezde s unutarnjim izlučivanjem i hormone (predavanja + vježbe u praktikumu). M. Primc. Anatomija i fiziologija kukaca obuhvaća građu kožnog sustava. Stoffolano. gospodarski značaj kukaca. (1986): Praktikum iz avertebrata. Durbešić.. J. Ekologija kukaca obuhvaća abiotičke. (1994): The science of entomology. 4. Habdija.. R. P.. LJ.. biotičke i trofičke čimbenika koji utječu na kuce. položeni albumi i online kolokvij u sustavu Merlin Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. Watt. Razvoj kukaca uključuje embrionalni. R. (1999): Ecology of Insects.C../2011. rasplodni sustav kukaca.(1970): Entomologisches praktikum. G. knjiga 4. (2005): Opća entomologija. Lj. S. Ž. T. Wm. Obvezna literatura 1. I. Mala ekološka biblioteka. (1950): Primjenjena entomologija. (1988): Upoznavanje i istraživanje kopnenih člankonožaca. W. Errben.. I. građu i odlaganje jaja (predavanja). D. populacije i njezina osnovna obilježja kao i područje sinekologije. tjelesnu šupljinu kukaca. I knjiga: opći dio. Zagreb docent Tanja Gotlin Čuljak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 35 5 1 7 8 4 Nazočnost studenata na izravnoj nastavi. Zagreb 4. prekide u razvoju i polimorfizam (predavanja + laboratorijske vježbe). 3. prsa (noge i krila) i zadak (predavanja + vježbe u praktikumu + auditorne vježbe). živčani sustav. Stuttgart 64 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zrinski. Publishers. organe za ekskreciju. (1970): Osnovi zooekologije s posebnim osvrtom na entomofaunu. Cilj modula Opća će entomologija dati teoretska saznanja o kukcima s fundamentalnog stanovišta što je u funkciji primijenjene entomologije te će studenti stjecanjem tih znanja moći nastaviti studiranje na diplomskom studiju. 2.. Razmnožavanje kukaca obuhvaća oplodnju.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. P. Čakovec Androić. mišićni sustav. osjetne organe. Oxford 2. Morfologija kukaca uključuje glavu (ticala i usni organi). Durbešić. Blackwell Science. trajanje razvoja i života kukaca. postembrionalni i postmetabolni razvoj. I. Zagreb Kovačević. A. podrijetlo kukaca i rasprostranjenost (predavanja + teren).

Preporučena literatura 1. Zagreb. fiziologija graviditeta. ( u pripremi za tisak). klinička dijagnostika graviditeta. Rupić. dijagnostika graviditeta. mladunčad nakon poroda. . V. Ed. Reprodukcija domaćih životinja: Rupić. hormonalna regulacija estrusnog ciklusa. 3. Reproduction in farm animals (7th. V. Logos.. Laboratorijske vježbe: pregled ejakulata. 1988. (u pripremi za tisak). V. Veterinar u kući. vježbe u praktikumu i terenske vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 65 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Rupić. prirodno i umjetno osjemenjivanje. Hrvatska mljekarska udruga. Controled reproduction in farm animals: Gordon. Williams & Wilkins. spolni ciklus . CAB International. vezane na reprodukciju različitih vrsta životinja na različitim stočarskim farmama. Hrvatska mljekarska udruga. Veterinarski priručnik. umjetno osjemenjivanje različitih vrsta životinja. nadzor i pomoć u normalnu porodu. Cambridge./2011. Zagreb 2. 1997 2. Terenske vježbe: pregled ženskih spolnih organa. puerperij. prometu i trgovini sepreme i embrija a steči će i potrebna predznanja za nastavak studija (dodiplomski studij).ciklusne promjene na spolnim organima ženski. karakteristike estrusnih ciklusa raznih vrsta životinja.. Philadelphia. skupina autora. Obvezna literatura 1. Nadalje bit će osposobljen da radi u proizvodnji.. Reprodukcija: u zdravstvena zaštita domaćih životinja. 1996 Redoviti profesor Vlatko Rupić znanstveno-nastavno zvanje Ime Prezime Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 58 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 4 4 14 redoviti dolazak na predavanja. Zagreb 3.): Hafez i Hafez. fiziologija rađanja.. kao tehnolog u stočarstvu. AG1073 OPĆA REPRODUKCIJA Koordinator modula Opis modula Predavanja: Prikaz građe i funkcije ženskog i muškog spolnog sustava.. Medicinska naklada. Split. 2000. I. Lippincot. Cilj modula Nakon što student apsolvira predviđeno gradivo modula moći će raditi sve poslove. Universuty Press.

Obvezna literatura 1. Pavlek. P. Dormantnost sjemena. Buturac. vježbama u praktikumu i terenskoj nastavi. zeljasto. Čimbenici fruktifikacije. morfologije. Razmnožavanje povrća – tehnike uzgoja. I. plodovito. Cvjetković. svjetlost) povrtnih vrsta prema fenofazama rasta i razvoja. sustavi proizvodnje. odnosno. Poljak i D. pakiranja i skladištenja Cilj modula Stjecanje osnovnih predznanja i vještina o povrćarskoj proizvodnji neophodnih za pohađanje modula Proizvodnja povrća. Berba i dorada povrća: Tehnološka i fiziološka zrelost... razmnožavanja i berbe povrća (arhiv Zavoda za povrćarstvo) Docent Nina Toth Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 26 18 8 8 3 kolokvija: sistematika povrtnih vrsta prema botaničkoj pripadnosti i biljni dio kao cilj uzgoja. Lešić R. morfologija sjemena povrtnih vrsta. J. Lešić R. E. Morfologija i biologija povrća: Pojam i značaj. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 66 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Nina Toth. Čakovec 2. Ekologija povrća: ekološki uvjeti uzgoja – čimbenici klime. Postupci primarne dorade. Second Ed. 1997: World Vegetables.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.. morfologija billjaka povrtnih vrsta u fazi kotiledonskih listova. mahunarke). interni priručnik (CD-verzija) 3. 1993: Proizvodnja povrtnog sjemena. supstrati. Chapman & Hall.. Yamaguchi M. M. Zrinski. 2003: Sistematika povrtnih vrsta prema botaničkoj pripadnosti i morfologija sjemena. Sistematika povrtnih vrsta i biljni dio kao cilj uzgoja. M. Osnovni biološki zahtjevi (temperatura zraka i tla. Jednokratna i višekratna berba. 2004: Povrćarstvo. Seminar: razmnožavanje povrća. Borošić. Uvjeti osnivanja proizvodnje povrća./2011. Romić. Rubatzky V. Herak Ćustić. Termoperiodizam. Zagreb Preporučena literatura 1. B. ARP. Diplomski i magistarski radovi koji obrađuju problematiku ekologije. lisnato. Redovitost na predavanjima. korjenasto. daljnjeg usavršavanja na diplomskom studiju. London 2. potrebe vode i hraniva. Hranidbena vrijednost povrća i njegova uloga u ishrani. Karakteristike morfološki sličnih povrtnih vrsta (lukovičasto. Fitohormoni i inhibitori rasta u povrćarstvu. AG1074 OPĆE POVRĆARSTVO Koordinator modula Opis modula Uvod u opće povrćarstvo: Povrće u biljnoj proizvodnji.

i M. J. Sarajevo. Redoviti profesor Vinko Kozumplik Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 46 1 7 4 2 Prisustvovanje predavanjima i vježbama. izrada seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Obvezna literatura 1. Westview press.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. preradi i korištenju. Brisbane. D. Dž. Oxford. N. Razumijevanje ciljeva i poznavanje genetske varijabilnosti i metoda oplemenjivanja je preduvjet razvoja novih kultivara rodnijih i veće kakvoće uroda od postojećih. Chichester. Relevantne publikacije i web stranice – za pripremu seminara. Stječe se potrebno predznanje za nastavak studiranja na diplomskim studijima. R. 1996. 1993. Pejić. 4. Interna skripta: Oplemenjivanje voćaka i vinove loze. New York. 2. Singapore. i J. Janick. voćne vrste i vinova loza. Zagreb 2. Christie. AG1075 OPLEMENJIVANJE BILJA Koordinator modula Opis modula Stjecanje znanja o ciljevima oplemenjivanja. Plant Breeding: Theory and Practice. B. Pravilan izbor sorte i tehnologije proizvodnje u određenim okolinskim uvjetima su važni za postizanje ekonomičnosti u proizvodnji. 1996./2011. okolinske i tržišne uvjete.N. U modulu se savladavaju principi i specifičnosti oplemenjivanja pojedinih skupina bilja kao što su oranične i povrtne kulture. Analiziraju se metode i razlike klasičnog i molekularnog oplemenjivanja. Kurtović. Preporučena literatura 1. 3. Boulder. Tomes. Kozumplik. I. Martinčić. San Francisco. John Wiley & Sons.. proučavanju i širenju kultivara u proizvodnji. Moore. 1997. Oplemenjivanje voćaka i vinove loze. 67 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .C. Oplemenjivanje bilja: I Teorija i metode. Cilj modula Osposobljenost da razumije dosege oplemenjivanja bilja. Stoskopf. T.. Fruit Breeding. te odabere kultivar za određene proizvodne. 2004. potrebnoj genetskoj varijabilnosti i oplemenjivačkom razvoju. J. Jarebica. V. Inc. s osvrtom na agronomske i ekološke kriterije. koji u uzgoju trebaju manje zaštitnih sredstava i mineralnih gnojiva što im osigurava konkurentnost u proizvodnji. Toronto.

Academic Press. NIP "Zadrugar". Hrvatski pčelarski savez.. H. Kroz vježbe u praktikumu detaljno će se obraditi priprema pčelinjih zajednica za oprašivanje. pregled nastambi bumbara i izrada staništa za solitarne pčele.. U okviru predmeta studenti će se uvodno upoznati s osnovama biologije i ponašanja pčela. raspored košnica. Cilj modula Stjecanja temeljnih znanja u organiziranju oprašivanja insektima Obvezna literatura 1.sc. Sarajevo 2. Terenska će nastava biti izvršena posjetom voćnjaka. broj The Hive and the Honey Bee (1987) Dadant & Sons. Free. Hamilton. Detaljno će se obraditi tehnologija oprašivanja (procjena minimalnog potrebnog borja zajednica za uspješno oprašivanje. Zagreb Prof. te razvojem pčelinje zajednice. Nakon odslušanih nastavnih jedinica studenti će prezentirati seminarske radove. kontrola snage zajednice. te terensku nastavu. (1993) Insect Pollination of Crops. Čerimagić. 1.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.B./2011. J. (1990): Pčelarstvo. Tijekom nastave studenti će se upoznati s najvažnijim bolestima pčela. Ilinois. Časopis „Hrvatska pčela“. Nakladni zavod Znanje. Zatim će se obraditi osnove biologije bumbara i solitarnih pčela i njihovog uzgoja. Katalinić. dresura pčela. vježbe u praktikumu (Pčelinjak AF). London Preporučena literatura red. solitarnih pčela. J. Nikola Kezić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 18 2 4 6 Redovito praćenje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 68 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .dr. te opasnostima i znakovima trovanja pesticidima. AG1076 OPRAŠIVANJE BILJA POMOĆU INSEKATA Koordinator modula Opis modula Nastava se izvodi kroz predavanja. trajanje oprašivanja). bumbara. Zagreb 3. ratarskih kultura i plastenika u vrijeme cvatnje. (1990) Pčelarstvo. susretno oprašivanje.

Cilj modula Student stječe teorijska i praktična znanja potrebna za organsko biološki načina proizvodnje voća. regulative EU-a vezane uz organsko biološku proizvodnju i njihova primjena u RH. te temeljna znanja za nastavak studija na diplomskom studiju iz ekološke poljoprivrede i hortikulture. UK. Organic Fruit Growing. CABI Publishing.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Obvezna literatura 1. Također će se proučavati i specifične metode čuvanja tako proizvedenog voća. odabir prikladnog sadnog materijala.dr. U okviru modula proučavati će se podloge i sorte jezgričavih. ekološki principi za izbor proizvodnog mjesta.U sklopu terenske nastave i laboratorijskih vježbi studenti će imati priliku praktično primijeniti stečena znanja. Prof. Također će se obratiti pažnja na smjernice za prelazak sa konvencionalnog na organsko-biološki način proizvodnje. 2003..sc. AG1077 ORGANSKO – BIOLOŠKI UZGOJ VOĆA Koordinator modula Opis modula U okviru modula obrađivati će se temeljni principi organsko biološke proizvodnje. K. Vrlo važni faktori za organsko biološki uzgoj voćaka su i sustavi uzgoja u organsko biološkoj proizvodnji voća. odabir prikladnog sadnog materijala.Lind et al./2011. ekološki principi za izbor proizvodnog mjesta. izvedene terenske i laboratorijske vježbe. predan i prezentiran seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 69 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zlatko Čmelik Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 4 8 8 Odslušana predavanja. koštičavih. jagodastih i lupinastih voćnih vrsta pogodnih za organsko biološku proizvodnju. Obratiti će se pažnja na pomotehničke i agrotehničke mjere specifične za organsko biološki način voćarske proizvodnje.

London. Hulina N. Madrid. Zagreb Preporučena literatura 1. Obvezna literatura 1. Zagreb 2. (1994). ekosustav i studij agronomije.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.(1998). prijevod Domac. Botanika. Školska knjiga.. populacije.Toronto redoviti profesor Mihaela Britvec Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 16 12 2 prisutnost na predavanjima i vježbama te položeni kolokvij "Kultivirane biljne vrste Hrvatske" Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 70 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Boston. Botany.Botanički priručnik. Vanjska morfologija vegetativnih i generativnih organa. WCB. Morfologija i Fiziologija bilja.D. Školska knjiga./2011.i D. taksonomija i nomenklatura bilja. Denffer i Zigler (1982). Mägdefrau i Ehrendorfer (1978). Sistematika. Gospodarski najvažnije porodice i vrste kritosjemenjača. Botanika. Moore R. povijesni razvoj i značenje botanike za čovjeka.R. Bogota. Zagreb 3. klasifikacija. I I. Buenos Aires. flore i vegetacije. Caracas. evolucija i geobotanika. AG1078 OSNOVE AGRARNE BOTANIKE Koordinator modula Opis modula Definicija. Chicago. (1996). Clark W. Sistematika. Školska knjiga. Agronomski fakultet Zagreb 2. (1995). Agronomski fakultet 3. Sydney . Dubravec K. Nivoi biljne organizacije. Pojam biljne vrste.Dubuque.Botanika. Podjela Kraljevstva PLANTAE. Mexico City. na koja se nadograđuju drugi stručni moduli. Kultivirane biljne vrste Hrvatske. Cilj modula Dati elementarna znanja iz botanike. Na vježbama studenti stječu vještinu korištenja mikroskopa. Stern K. prijevod Devide. Dubravec K. Osnovna znanja o biljnoj stanici i tkivima.

Opća zoologija (R. Zagreb 3. Agrarna zoologija (Z Tucak ). uz poseban naglasak na ona značajna za agronomiju.. (2004). (1981). kako bi uspješno mogli raditi sa životinjama i proučavati njihovu ulogu u kontaktima s čovjekom. M. Endemi i zaštita životinja. B. Mladinska knjiga. Habdija. (2001). Zoogeografija. Agronomski fakultet. Philadelphia 3. Zoology (W. Fauna Evrope (L. R. F. Treer T./2011. Barnes). Zagreb Preporučena literatura 1. Rad s preparatima u praktikumu. Dorit R. Cilj modula Osposobiti studente za dobro raspoznavanje životinjskih taksona i izabranih pojmova iz opće zoologije. Matoničkin I. (1998). Evolucija. (1991): Zoology. Čakovec 2. Ljubljana 5. Osnovni ekološki pojmovi. Školska knjiga. (1998). Oštrec Lj. Zrinski. (1991). Garms H. Sistematika i biologija životinja. Paleontologija. Principi opće i sistematske zoologije. L.. Zagreb 4. Philadelphia redoviti profesor Tomislav Treer Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 18 2 2 4 4 Redovito praćenje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 71 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . AG1079 OSNOVE AGRARNE ZOOLOGIJE Koordinator modula Opis modula Definicija i razvoj zoologije i agrarne zoologije. Zagreb 2. Dorit R. Beskralješnjaci I & II. Školska knjiga. Terenske vježbe u prirodi i u zoološkom vrtu. Etologija. Mikroskopiranje. Tablice za prepoznavanje važnijih taksona životinja (T. Piria). Obvezna literatura 1. Primc-Habdija). Treer T. (I. Odak. Walker. Matoničkin I. Seminarski rad. Barnes R. Erben). Školska knjiga. Zoologija.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Saunders College Publishing. Pregled svih koljena životinjskog carstva. L. (2004). Walker W. Borm). Saunders College Publishing. D.D.F.

Sastav i svojstva tala. funkcije tla u agroekosustavu. (1999). AG1080 OSNOVE AGRIKULTURE Koordinator modula Opis modula Modul upoznaje studente s osnovnim pojmovima iz agroklimatologije. (1991). Zagreb 2. Škorić A. 72 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 4. te fizikalne. Opća pedologija. migracije i specifični procesi. kemijske. Od klimatskih čimbenika detaljnije se tumači uloga svjetlosti. Preporučena literatura 1. Opća proizvodnja bilja. zemljišta i pedosfere. mineralne i organske tvari. (1988). Vidaček Ž. Školska knjiga.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. interna skripta. makro i mirko elementi i njihova uloga u biljci. Zavod za pedologiju. te sustava biljne proizvodnje. (1991). Školska knjiga. Postanak razvoj i sistematika tala. Opća agronomija – izabrana poglavlja. Mihalić V. Butorac A. mehanizmi primanja hranjiva iz tla i čimbenici koji utječu na primanje hranjiva iz tla. Bašić). Analiziraju se osnovni uvjeti za organski život i njihov utjecaj na poljoprivredu. Osijek. (1997). (2001). Zagreb 4. biološke značajke i osnove sistematike tla. interna skripta u tiskanom i digitalnom obliku. ishrane bilja i opće proizvodnje bilja. Ishrana bilja (Z. potrebe poljoprivrednih kultura za toplinom i vodom. Iz predmeta Opća proizvodnja bilja prikazuju se izabrana poglavlja iz obrade tla. Temelji bilinogojstva (F. Cilj modula Temeljna znanja iz domene agroklimatologije. organske i mineralne gnojidbe. Zagreb Škorić A. (2005). 2. pedologije. Priručnik za pedološka istraživanja. U predmetu Ishrana bilja prikazani su definicija i podjela biogenih elemenata i biljnih hranjiva. Školska knjiga. Zagreb 5. reprodukcije i njege kultura. 3. Lončarić ). Ishrana bilja. Zagreb Škorić A. folijarna ishrana. topline. Zagreb 3./2011. (1986). U okviru pedologije tumači se definicija tla. Zagreb Mihalić V. vode i gibanja zračnih masa na biljnu proizvodnju. navode se čimbenici i procesi postanka tla. Zagreb Vukadinović V. Navode se i unutarnje morfološke. pedologije. Ćosić T. ishrane bilja i opće proizvodnje bilja izvaredni profesor Milan Mesić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 16 Sudjelovanje na teoretskom i praktičnom dijelu nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. Poljoprivredni fakultet. (1998). 5. dinamička ravnoteža između pojedinih oblika hranjiva u tlu.

uzročnike bolesti. tlu. korove i mogućnosti njihova suzbijanja za snalaženje u praksi i istovremeno steći osnovna znanja za nastavak studija. Največi dio umjesto čovjeka odnose štetočinje. izrada seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 73 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Grupa autora (svakogodišnje izdanje broj 2-3). Grupa autora. Pogrešna ili neučinkovita zaštita bilja može dovesti do još većih problema kao što su zagađenje okoliša. Zrinski. nedozvoljeni ostaci pesticida u hrani. Obvezna literatura 1. Glasilo biljne zaštite. no ona uključuje i druga područja kao što su fitofarmacija. Zagreb 3. Znanstveno područje koje se bavi ovim grupama naziva se Fitomedicina. Separati iz određene tematike dobiveni od koordinatora modula 2. Poljoprivredna entomologija.odabrana poglavlja redoviti profesor Renata Bažok Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 4 12 8 Redovito pohađanje nastave. Maceljski M. a oni koji će nastaviti studij steći će temelj za nadogradnju znanja iz zaštite bilja. ZZBPŠRH i HDBZ. Jedini način da se ti gubici smanje ili spriječe temeljito je poznavanje uzročnika gubitaka./2011. HDBZ. rentabilnom i kvalitetnom poljoprivrednom proizvodnjom nose sa sobom i niz problema a jedan od osnovnih je kako tu proizvdnju osigurati i očuvati. Kroz modul Osnove fitomedicine studenti će upoznati glavne štetnike. CD sa odabranim poglavljima iz raznih knjiga Preporučena literatura 1. prognoziranje njihove pojave i vremena uzrokovanja šteta i poznavanje sofisticiranih načina. Čakovec.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. uzročnici bolesti i korovi. trovanja ljudi. Cilj modula Student će moći prepoznati glavne štetočinje poljoprivrednih kultura i osnovne i načine njihova suzbijanja.(2002). Ukupni gubici od štetočinja su jako veliki. vodi i dr. Isto implicira poznavanje biologije i ekologije štetočinja. metoda i mogućnosti njihova suzbjanja. životinja i dr. i brojnih drugih negativnih posljedica. (2002). Priručnik iz zaštite bilja. Zagreb 2. AG1080 OSNOVE FITOMEDICINE Koordinator modula Opis modula Zahtjevi za visokoprinosnom. a to su štetnici. aplikacija pesticida itd.

str. Božić.): Izravna prodaja seljačkih proizvoda.au/Teachstud/dexed/docs/rurality. W.131-144.o.. Zagreb 4. P. (2001): Hrvatsko poljodjelsko tržište. Tracy. D.dr. šumarstva i ribarstva. Agrarna i ruralna politika. izd./2011. Poslovno povezivanje u agrobiznisu. Obvezna literatura 1. Žimbrek. "Agrarno Savjetovanje".sc. Đurđica (2002): Društveni aspekt razvoja seoskih područja (urednik Ante Kolega). Družić. T (2003): Pretpostavke za uključivanje poljoprivrede u proces pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji u: Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji (ur. marketinški instrumenti.nexus. pojam rizika i neizvjesnost. marketinški proces. A. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Doc.edu. Ivo Grgić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 14 16 - Pozitivno ocjenjene vježbe i seminari Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 74 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zagreb (odabrana poglavlja) Preporučena literatura 1. uvod u teoriju. (1993): Definition of Rurality. (2000): Hrana i poljoprivreda u tržnom gospodarstvu. Ramona. M.o. (2005. "MATE"d. Kolega. J.o. Samuelson. S. M. P. teorija troškova i odluke. HAZU. proizvodnja i organizacija poduzeća.. A. Cilj modula Modul obuhvaća osnove makro i mikro agroekonomike odnosno marketinga te društvenog aspekta poljoprivrede i ruralnih zajednica što omogućuju razumijevanje više drugih modula u preddiplomskom i diplomskom studiju. Šamanović. I. 5. Brkić. (Đurđica Žutinić. (1995): Ekonomika poduzeća.. Starčević. T.html. Zagreb 3. Split. "Tržništvo".o. Žimbrek. Kovačić. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. praksu i politiku (prijevod Tito Žimbrek). www. M. interni prijevod na hrvatski jezik). "MATE" d. Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert. Poljoprivreda i komplementarne djelatnosti (agrobiznis) i gospodarski sustav. Zagreb 4. (2004): Agrarna ekonomika I-V. i drugi (2003): Hrvatski gospodarski razvoj. Ekonomski fakultet. (1992): Ekonomija 14. Definicija i koncepcija marketinga.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.. Ekonomska organizacija i proizvodni čimbenici. Franić. Gospodarski i društveni preduvjeti osnivanja i uspješnog rada poduzeća. Jelavić. Tržište i tržni mehanizam. Mikroekonomski pojmovi i ciljevi. A. A. Žutinić. Nordhaus. Prilagodba europskoj zajednici hrvatske poljoprivrede. Katarina Ott). AG1081 OSNOVE AGROEKONOMIKE Koordinator modula Opis modula Definicije i metode agrarne ekonomike. Withman. Poljoprivreda kao podsustav sociokulturnog sustava.-izabrana predavanja. 3. Zagreb 2. "Politička kultura". Međunarodni aspekti agrobiznisa i ekonomske integracije.. izvori rizika. poslovanje poduzeća. Društveni aspekt poljoprivrede i ruralnih zajednica.Zagreb 5.. rizik i investicije u agrobiznisu. Ravlić.

estetika. percepcija i doživljavanje vizualnih fenomena.: Learning from Las Vegas 5. vizualni mediji i prikaz u arhitekturi. prostorni prikazi. soposobljava za kritičko promišljanje estetskih vrijednosti i za profesionalnu suradnju s arhitektima. Oblikovanje prostorne situacije na temelju teksta iz literature. uz primjenu materijala. problem definicije. svjetlo i sjena. kompleksnost i heterogeni sklopovi. Arhitektura i urbanizam. primjena boje i analiza svjetlosnih efekata. I. AG1082 OSNOVE ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJA Koordinator modula Opis modula Arhitektura kao teorija i praksa. Prostor. prostorne situacije. problemi kompozicije./2011. R. Ingarden. Kunstwerk und Werk 2. simboli. crtanje nacrta s ortogonalnim projekcijama. J. Focht. Arhitektura kao prikaz vanarhitektonskog sadržaja regionalizam i postmoderna. S.: Umjetnost boje Prof. Bauhaus. linearne strukture.: O stanovanju Preporučena literatura 1. Prostoručno crtanje. boje i svjetla. materijali. Osnovni kurs oblikovanja. kič. Doživljaj. Cilj modula Student se kroz oblikovanje prostorne kompozicije od točaka. dr.: Gutenbergova galaksija 4.: Uvod u estetiku 3.: Bauen als Umweltzerstorung 3. Sviđanje i ukus. volumeni. kritika kao dio stvaralačkog procesa.vrijednost motiva i vrijednost umjetničkog rješenja. M. na filmu i arhitekturi. Eksperimenti i istraživanja u likovnim umjetnostima. izrada modela. D. točke.: Umjetnost i vizualno opažanje 2. Povezivanje vanjskog i unutrašnjeg prostora. Arnheim. R & Scott-Brown. Boris Morsan Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 23 33 4 Pohađanje predavanja i vježbi te pozitivno ocijenjen rad na vježbama Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 75 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Z. proporcije i mjere. Mc Luhan. ploha i volumena. Urbana ekologija.: Slika /Bild. percepcija i kompozicija slike – sile i naponi. urbanistima. smjerovi. R. sidrišta. R. boja. Uvod u problematiku oblikovanja i prikazivanja. Strižić.sc. prikazi. Itten. Montaža i superpozicija u slikama. dizajnerima i umjetnicima drugih disciplina. Gestalt psihologija. znakovi. Keller.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. kritika semiološkog pristupa arhitekturi. Venturi. aus : Untersuchungen zur Ontologie der Kunst. plohe. umjetničke i izvanumjetničke vrijednosti. Obvezna literatura 1. Ingarden . filozofija umjetnosti. teorija arhitekture. umjetničko djelo i vrijednost / Erlebnis. uspostava i analiza prostornih odnosa. stvaralački proces. Kritičke analize kao dio stvaralačkog procesa. linearnih elemenata. & Izenour.

CRC Press docent Tihomir Miličević Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 4 6 4 12 4 Odslušana predavanja. G. Lucas. John Wiley & Sons 3. M. nematohorija i dr.H. Strange. te mehanizmi i reakcije obrane biljaka na napad biljnih patogena i razvoj bolesti (pasivni i aktivna otpornost). Skripta Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Windham. Student dobiva uvid u gospodarsko značenje i važnost biljne patologije u poljoprivredi i gospodarstvu.). Daje se široki pregled utjecaja ekoloških čimbenika (vlaga.. U seminarima će studenzi samostalno obrađivati pojedine teme. Obvezna literatura 1.. Cilj modula Modul osposobljuje studenta da vlada s osnovnim pojmovima iz područja biljne patologije da bi kasnije mogao pratiti slične module u toku studija koji se bave užim disciplinama unutar fitopatologije. Wiondham. Objašnjava se proces patogeneze i karakteristike infekcije na biljkama.. a na praktikumu će se upoznati sa tipovima simptomima biljnih bolesti.. hipertoprfije. Odabrana poglavlja iz: Brown. Na laboratorijskim vježbama studenti će se upoznati s temeljnom fitopatološkom laboratorijskom opremom i korištenjem iste u fitopatološkoj dijagnostici.). 3. te parazitske više biljke). Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 76 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . i dr. bakterije i fitoplazme.(2003): Plant Pathology: Concepts and Laboratory Exercises.. proces kolonizacije biljnog staničja i inkubacije. Na auditornim vježbama studentima će se prikazati zanimljivosti iz biljne patologije važne za razumijevanje pojedinih područja predavanja (nomina latina i dr. temperatura i dr. zoohorija. a posebno s horologijom infektivnog inokuluma biljnih patogena (anemohorija. Dickinson . a na terenskoj nastavi prepoznavati in vivo simptome bolesti.). hidrohorija. C..ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. AG1083 OSNOVE BILJNE PATOLOGIJE Koordinator modula Opis modula Modul osnove biljne patologije daje opći pregled znanja iz glavnih područja fitopatologije. J. kao grane fitomedicine.A.R. R.. Preporučena literatura 1. Također se upoznaje i s epidemiologijom i ekologijom biljnih bolesti i biljnih patogena. 2.T. Triggiano. te anatomsko-fiziološke promjene u bolesnim biljkama. Upoznaje se ukratko s glavnim uzročnicima abiotskih i biotskih bolesti (virusi i subviralni patogeni. (2003): Introduction to Plant Pathology. (1997): Plant pathogens and Plant diseases. te razlikovanjem abiotskih od biotskih simptoma biljnih bolesti./2011.A. Ukratko se daje povijesni pregled razvoja fitopatologije u svijetui i kod nas.H. Detaljno se obrađuje simptomatologija biljnih bolesti (nekroze. A..J. Predavanja se tematski sastoje od dijelova koji ukratko opisuju najvažnije spoznaje bitne za razumijevanje problematike koja se kasnije proučava u drugim modulima o biljnim patogenima i biljnim bolestima.S. (1998): Plant pathology and plant pathogens.. Patron. antropohorija.) na infekciju i razvoj bolesti. Ogle.N. APPS. Academic Press 2. gljive i pseudogljive..F.S. editore. Definira se pojam biljnih bolesti i razlikovanje abiotskih od biotskih bolesti. 4.J. (1996): Fondamenti di patologia vegetale. (1997):Plant pathology. Blackwell Science. vježbe i seminar. J:(1992): Opća fitopatologija. Kišpatić. Odabrana poglavlja iz: Agrios. Odabrana poglavlja iz: Matta. entomohorija.

metoda i mogućnosti njihova suzbjanja. Jedini način da se ti gubici smanje ili spriječe temeljito je poznavanje uzročnika gubitaka. u Europi na 28% a u Hrvatskoj na 29. i brojnih drugih negativnih posljedica. Pogrešna ili neučinkovita zaštita bilja može dovesti do još većih problema kao što su zagađenje okoliša. Zagreb 2. 2002: Priručnik iz zaštite bilja. vodi i dr. no ona uključuje i druga područja kao što su fitofarmacija. korove i mogućnosti njihova suzbijanja za snalaženje u praksi i istovremeno steći osnovna znanja za nastavak studija. tlu. Čakovec. rentabilnom i kvalitetnom poljoprivrednom proizvodnjom nose sa sobom i niz problema a jedan od osnovnih je kako tu proizvdnju osigurati i očuvati. aplikacija pesticida itd. CD sa odabranim poglavljima iz raznih knjiga Preporučena literatura 1. AG1085 OSNOVE FITOMEDICINE Koordinator modula Opis modula Zahtjevi za visokoprinosnom. Grupa autora. Ukupni gubici od štetočinja procjenjuju se u svijetu na 42%. Najveći dio umjesto čovjeka odnose štetočinje.odabrana poglavlja Izvanredni profesor Renata Bažok Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 32 4 12 4 8 Redovito pohađanje nastave. prognoziranje njihove pojave i vremena uzrokovanja šteta i poznavanje sofisticiranih načina. Zrinski. HDBZ. Kroz modul Osnove fitomedicine studenti će upoznati glavne štetnike. Grupa autora (svakogodišnje izdanje broj 2-3): Glasilo biljne zaštite. Cilj modula Student će moći prepoznati glavne štetočinje poljoprivrednih kultura i osnovne metode i načine njihova suzbijanja. Zagreb 3. Separati iz određene tematike dobiveni od koordinatora modula 2.2% potencijalnih priroda poljoprivrednih kultura. a to su štetnici.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Studenti koji će nastaviti diplomski studij steći će temelj za nadogradnju putem specifičnih modula iz zaštite bilja. Obvezna literatura 1. trovanja ljudi. životinja i dr. uzročnike bolesti./2011. Maceljski. Znanstveno područje koje se bavi ovim grupama naziva se Fitomedicina. uzročnici bolesti i korovi. M. (2002): Poljoprivredna entomologija. nedozvoljeni ostaci pesticida u hrani. ZZBPŠRH i HDBZ. Isto implicira poznavanje biologije i ekologije štetočinja. izrada seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 77 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1086

OSNOVE HERBOLOGIJE

Koordinator modula

Opis modula - značaj korova u poljoprivrednoj proizvodnji, -evolucija, ekologija i biologija korova, -principe razvrstavanja korova (botanička, po životnom ciklusu, po biljnim zajednicama, po kulturama, po sezonskoj dinamici i sl.), -životni ciklus korova, -razmnožavanje, širenje, adaptacija i preživljavanje (održavanje) korova. -identifikaciju i determinaciju korova (prepoznavanje korova u mlađem i odraslom razvojnom stadiju), -odnos kulture i korova (štete i koristi od korova, prag štetnosti, kritično razdoblje zakorovljenosti i dr. odnosi), -mjere borbe protiv korova s naglaskom na kemijskim mjerama borbe (638 znakova) Cilj modula Vještinu prepoznavanja korova u mlađem i odraslom stadiju razvoja. Značaj za biljnu proizvodnju. Konkurentske odnose između korova i kulture. Osnove mjera borbe. Stječe temelj za daljnje učenje. Obvezna literatura 1. Interna skripta (odabrani radovi stručnjaka Zavoda za herbologiju iz tematskog područja) na CDu ili kopije 2. Odabrana poglavlja iz: Kovačević, J. (1976): Korovi u poljoprivredi, Nakladni zavod Znanje 3. Poglavlje o korovima iz: Maceljski i sur. (2002): Priručnik iz zaštite bilja, Zavod za zaštitu bilja u poljprivredi i šumarstvu R. Hrvatske 4. Hulina, N. (1998): Korovi, Školska knjiga, Zagreb 5. Knežević M. (1988). Atlas korovne, ruderalne i travnjačke flore. Sveučilište u Osijeku. Poljoprivredni fakultet Preporučena literatura 1. R. J. Stephens (1982): Theory and practice of weed control. School of Biological Sciences OUniversitty of Bath 2. Zimdahl R. L. (1999): Fundamentals of Weed Science 3. preporučene internet stranice

prof. dr. sc. Zvonimir Ostojić

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

32 10

18

Aktivno sudjelovanje studenta u svim dijelovima izvođenja izravne nastave.
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

78

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1087

OSNOVE KRAJOBRAZNOG PLANIRANJA

Koordinator modula

Opis modula U početku studenti upoznaju dva polazišna koncepta: osnove sustavske teorije i modeliranje. Materija slijedi osnovnim koracima planskog procesa. Prostorna informatika: podaci o i u prostoru, informacijski sustavi i računarski postupci manipulacije podataka, analiza podataka, traženja općih pravila i teorija o prostoru. Strukturna analiza prostora: postojeće teorije o strukturiranju prostora, mentalne (kognitivne) mape, položaj strukturnih analiza u prostornom planiranju. Vrednovanje: o vrijednostima u prostornom planiranju, modeliranje vrijednosti, istraživanje vrijednosti. Osnove za vrednovanje u prostornom planiranju: razvojni zahtjevi i zaštitni zahtjevi, privlačnost i ranjivost prostora. Sektorska vrednovanja: vrednovanje u poljoprivredi, šumarstvu, vodoprivredi, turističkom razvoju, prometu. Vrednovanje kulturnog krajobraza: ciljevi i postupci vrednovanja (studije vidljivosti). Cilj modula Dati osnove za (krajobrazno i zaštitno) prostorno planiranje, dati studentu uvid u postupke prerade podataka u procesu planiranja prostora. Obvezna literatura 1. Lovejoy D., ed. (1979): Land Use and Landscape Planning, Leonard Hill 2. Burrough P.,A., McDonnell R.,A. (1998): Principles of Geographical Information Systems, Oxford Univ. Press 3. Lynch, K. (1972), The Image of the City, MIT Press Preporučena literatura 1. Steiner F. (1991): The Living Landscape, McGraw-Hill 2. Hanna K., C. Culpepper R., B. (1998): GIS in Site Design, John Wiley&Sons 3. Forman R., T.,T., Godron M. (1986): Landscape Ecology, John Wiley&Sons

Doc. dr. sc. Sonja Butula

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar/Studio Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

22

30 8

Izrađeni svi seminarski radovi
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

79

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1088

OSNOVE OPLEMENJIVANJA DOMAĆIH ŽIVOTINJA

Koordinator modula

Opis modula Oplemenjivanje domaćih životinja nužan je preduvjet moderne i profitabilne stočarske proizvodnje. U ovom modulu objašnjena je uloga i značaj oplemenjivanja za stočarsku proizvodnju. U kratkim crtama objašnjeni su osnovni pojmovi oplemenjivanja kao i praktični prikaz izrade oplemenjivačkog programa te osnovne metode oplemenjivanja (uzgoj u čistoj krvi i križanja). Kombinirajući teoretske postavke i analizu uspješnih slučajeva, za svaku vrstu posebno (govedo, ovca, koza, svinja, perad, konj), objašnjena je specifična organizacija oplemenjivanja, oplemenjivački planovi, oplemenjivački ciljevi i metode oplemenjivanja. Pri tome, posebnim je naglasak dat na specijaliziranu proizvodnju (mlijeko, meso, jaja). Pored navedenih poglavlja u ovom su modulu dati i osnovni principi, značaj te uloga kloniranja i genetičkog inženjeringa, a u obliku seminara predviđena je rasprava o etičkim postavkama i ograničenjima primjene kloniranja i genetičkog inženjeringa u oplemenjivanju domaćih životinja. Cilj modula Objasniti studentima važnost oplemenjivanja, upoznati ih s osnovama teorije i primjene oplemenjivanja po vrstama domaćih životinja i informirati ih o mogućnostima i značaju primjene novih tehnologija. Obvezna literatura 1. Understanding Animal Breeding: Bourdon RM. Prentice-Hall, New Jersey, USA, 2000. 2. Animal Breeding – Use of New Technologies: Kinghorn BP, Van der Werf JHJ, Ryan M. The Post Graduate Foundation in Veterinarian Science of the University of Sydney, Australia, 2000. 3. Interna skripta - kolekcija svih prezentacija (power point) predavanja i vježbi "Oplemenjivanje domaćih životinja" uz dodatna tekst. Autori: I. Čurik, M. Đikić, I. Jurić, M. Kapš, V. Čubrić Čurik, Zagreb, 2006. Preporučena literatura 1. The genetics of the cattle. Edited by Fries R, Ruvinsky A. CAB International, Wallingford, UK, 1999. 2. The genetics of the pig. Edited by Rothschild MF, Ruvinsky A. CAB International, Wallingford, UK, 2000. 3. The genetics of the sheep. Edited by Piper L, Ruvinsky A. CAB International, Wallingford, UK, 1997. 4. The genetics of the horse. Edited by Bowling AT, Ruvinsky A. CAB International, Wallingford, UK, 2000. Naziv modula:

Izvanredni profesor Ino Čurik

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

48

4 8

Predavanja (80%), vježbe u praktikumu (100%) i seminar (100%)
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

80

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1089

OSNOVE POLJOPRIVREDNE TEHNIKE

Koordinator modula

Opis modula Osnove poljoprivredne tehnike sačinjavaju slijedeće tematske cjeline : I Energija u poljoprivredi daje pregled energetskih značajki poljoprivredne proizvodnje, osnovnih oblika energije i njihove pretvorbe, mogućnosti iskorištavanja obnovljivih izvora energije. II Poljoprivredni traktor obuhvaća prikaz osnovnih gradbenih dijelova traktora (motor, sustav za kretanje, priključivanje oruđa i strojeva, informacijski sustav) i njihove primarne funkcije, te osnove bilance snage i agregatiranja oruđa i strojeva. III Tehnika u proizvodnji bilja prikazuje opremu za obradu tla, gnojidbu, zaštitu bilja i sjetvu s naglaskom na usporedbu konstrukcijskih značajki varijanata. Oprema za žetvu i berbu prikazana je shodno specifičnostima glavnih grupa usjeva (strne žitarice i uljana repica; kukuruz; soja i suncokret; šećerna repa; krumpir). Završno se prikazuje oprema za unutarnji transport i čuvanje zrna, korjena i gomolja navedenih usjevakultura. Cilj modula Razumijevanje temeljnih tehničkih problema i njihovog rješavanja; te stjecanje osnovnih znanja za racionalan odabir i korištenje strojeva i oruđa u ratarskoj proizvodnji i opremanju gospodarstva.

izvanredni profesor Silvio Košutić

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa Način polaganja ispita

36 8 4 12

Pismeno Usmeno

Obvezna literatura 1. Zimmer R. (1997). Mehanizacija u ratarstvu (Đ. Banaj, D. Brkić, S. Košutić), Poljoprivredni fakultet, Sveučilišta J.J. Strossmayer, Osijek 2. Banaj Đ. (2003). Upravljanje poljoprivrednom tehnikom (P. Šmrčković), Poljoprivredni fakultet, Sveučilišta J.J. Strossmayer, Osijek 3. Čuljat M. (1997). Poljoprivredni kombajn (J. Barčić), Poljoprivredni institut Osijek 4. Maceljski M. (1992). Metode i aparati za primjenu pesticida, Zagreb Preporučena literatura 1. 2. 3. 4. Schön H. et al. (1998). Landtechnik Bauwesen, BLV Verlagsgesellschaft, München CIGR Handbook of Agricultural Engineering Vol. I-V, ASAE, St.Joseph, Michigan, 1999. Goering C.E. (1993). Engine & Tractor Power, ASAE, St. Josepg, Michigan Stout B.A. (1989). Handbook of Energy for World Agriculture, Elsevier Applied Science, London and New York 5. Vratarić M. et al (2004). Suncokret : Heliantus anuus L. Tehnika u proizvodnji suncokreta. Poljoprivredni institut, Osijek, 385-410

81

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1090

OSNOVE POVRĆARSTVA

Koordinator modula

Opis modula Značaj povrća u biljnoj proizvodnji, hranidbena i ljekovita svojstva povrća, tehnike razmnožavanja, izravna sjetva, uzgoj iz presadnica, vegetacijski čimbenici pri uzgoju povrća, čimbenici fruktifikacije, tehnološka i fiziološka zrelost, berba, dorada, transport i skladištenje. Osnovne tehnologije uzgoja, morfološka i biološka svojstva, rokovi uzgoja, njega, prinosi za vrste iz porodica: Alliaceae, Brassicaceae, Solanaceae, Cucurbitaceae, Fabaceae, Asteraceae, Apiaceae, Chenopodiaceae, Valerianaceae, Polygonaceae, Malvaceae, Covolvulaceae Cilj modula Mogućnost vođenja poljoprivrednog gospodarsva, suradnik u stručnim područjima za projektiranje hortikulturnih objekata i trajnih nasada, tehnički suradnik u znanstvenonastavnim institucijama, edukacija za daljnje usavršavanje na diplomskom studiju. Obvezna literatura 1. R. Lešić, J. Borošić, I. Buturac, M. Ćustić, M. Poljak, D. Romić: POVRĆARSTVO, Zrinski, Čakovec 2002. Preporučena literatura 1. Znanstveni i stručni članci u časopisima

docent Bruno Novak

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

34

12 4 10

Redovno pohađanje nastave, položeni svi kolokviji iz vježbi
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

82

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1091

OSNOVE PROIZVODNJE KRMNOG BILJA

Koordinator modula

Opis modula Modul «Osnove proizvodnje krmnoga bilja» obuhvaća agrotehniku proizvodnje te upoznavanje s morfološkim i biološkim osobinama najznačajnijih krmnih biljaka koje se proizvode na oranicama (korjenasto–gomoljaste, žitarice, jednogodišnje i višegodišnje krmne mahunarke, krmne kupusnjače), a koriste se za namirenje potreba s kvalitetnom voluminoznom krmom tijekom vegetacije, konzerviranje proizvedenih viškova kao sijeno, silaža, sjenaža, te proizvodnja i korištenje nekih zrnatih kultura kao koncentrata. Cilj modula Student svladava osnove proizvodnje i korištenja krmnog bilja na oranicama korištenjem kapaciteta i potencijala za namirenje potreba, vrsta i kategorija stoke kvalitetnom voluminoznom, a dijelom i koncentriranom krmom. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. Čižek, J. 1970. Proizvodnja krmnog bilja. Skripta, Zg. Grupa autora: 1986. Poljoprivredni savjetnik. Zg. Mišković, B. 1986. Krmno bilje. Bg Stjepanović, M. 1998. Lucerna. Os. Šoštarić-Pisačić, K. i Kovačević, J. 1968. Travnjačka flora i njena poljoprivredna vrijednost. Zg. Ball, D.1999. Practical forage concepts. Alabama. USA. Ball. D., Hoveland, C. and Lacefield, G. 2002. Southern forages. PPI. USA Fahey, G. (urednik) 1994. Forage quality, evaluation and utilisation. ASA. Šoštarić-Pisačić, K. 1970. Sastavljanje i sjetva djetelinsko-travnih smjesa. Zg. Štafa, Z. 2000. Kako postići kakvoću svježeg sirovog mlijeka zadanu pravilnikom.(Krmni slijed) HMU. Zg.

Izvanredni profesor Dubravko Maćešić

Broj ECTS bodova

3

Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

12

8 2 8

Uredno izvršene obveze: predavanja, vježbe, seminar, terenske vježbe.
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

Preporučena literatura 1. 2. 3. 4. 5.

83

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1092

OSNOVE STOČARSTVA

Koordinator modula

Opis modula Ograničavajući čimbenici veće i jeftinije proizvodnje u stočarstvu jesu nezadovoljavajući rezultati plodnosti ženskih životinja, neodgovarajuća hranidba i načini držanja po vrstama životinja i fazama proizvodnje. Preko programskih dijelova modula: govedarstva, svinjogojstva, ovčarstva i kozarstva, peradarstva, kunićarstva i ribarstva, studenti će biti educirani o postupcima postizanja dobre plodnosti kod plotkinja i načinu proizvodnje kvalitetne krme. Steći će osnovna znanja kako primijeniti u određenoj fazi proizvodnje i kod određene vrste životinja najučinkovitiji management, uz što niža ulaganja (input) i na taj način postići profitabilnu proizvodnju svih vrsta mlijeka i mesa, jaja i riba. Nastava će se izvoditi putem predavanja (50 sati), seminara (6 sati) i terenskih vježbi (4) sata. Cilj modula Dobivanje osnovnih znanja o govedarskoj, svinjogojskoj, ovčarskoj, kozarskoj, peradarskoj, kunićarskoj i ribarskoj proizvodnji. Obvezna literatura 1. Uremović Z. (2002). Stočarstvo (M. Uremović, V. Pavić, B. Mioč, S. Mužic, Z. Janječić ), sveučilišni udžbenik, Agronomski fakultet, Zagreb 2. Uremović M. I Z. (1997). Svinjogojstvo, sveučilišni udžbenik, Agronomski fakultet Zagreb 3. Mioč B. (2005). Ovčarstvo (Vesna Pavić), Hrvatska mljekarska udruga Zagreb (u tisku) 4. Mioč B. (2003). Kozarstvo (Vesna Pavić ), sveučilišni udžbenik, Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb 5. Treer T. (1995). Ribarstvo (R. Safner, I. Aničić, M. Lovrinov), Nakladni zavod Globus, Zagreb Preporučena literatura 1. Uremović M. i Z. (2004). Praktično svinjogojstvo. Priručnik, Insula Ivanich, Kloštar Ivanić 2. Treer T. (2001). Modeli malih obiteljskih ribnjaka (R. Safner, I. Aničić ), Priručnik. Hrvatski zadružni savez, Zagreb 3. Mužic S. (1999). Proizvodnja kokošjih jaja. Priručnik, Hrvatski zadružni savez, Zagreb 4. Whittemore Colin T. (1998). The science and Practice of Pig Production. Second Edition, Cambridge, Great Britain 5. Boatsfield G. (1996). Farm Livestock. Ipswich, Great Britain 6. Nemanić J. (1995). Peradarstvo. Priručnik (Ž. Berić ), Nakladni zavod Globus, Zagreb 7. Omrčen S. (1995). Kunićarstvo. Priručnik, Nakladni zavod Globus, Zagreb

redoviti profesor Boro Mioč

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

49

6 5

Pohađanje predavanja (min. 70%) i seminara
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

84

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1094

OSNOVE TROŠKOVA I KALKULACIJA U POLJOPRIVREDI

Koordinator modula

Opis modula Namjena modula je upoznati studente s osnovama teorije troškova, managementom i ekonomikom poslovanja poslovnih sustava u agrobiznisu. Izučavat će se funkcije proizvodnje i troškova za potrebe temeljnog shvaćanja izrade, analitike i primjene kalkulacija u zasnivanju, poslovanju i povećanju poslovanja različitih poslovnih sustava u poljoprivredi s posebnim naglaskom na funkcioniranje istih u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Programski dijelovi (predmeti) modula su : Teorija troškova, Management malih i srednjih poduzeća u poljoprivredi, Troškovi i kalkulacije u poljoprivredi. Specifičnosti kalkulacija u obiteljskim gospodarstvima bit će obrađene na praktičnim primjerima različitih proizvodnji za različite kapacitete gospodarstva. Istaknut će se posebnosti povezivanja agrara i turizma u kalkulaciji dohotka obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u pojedinim hrvatskim poljoprivrednim regijama. Studenti će biti obučeni za samostalnu pripremu i obradu podataka potrebnih za izradu kalkulacija u bilinogojstvu, stočarstvu i preradi poljoprivrednih proizvoda, te njihovu analitiku za potrebe managementa poslovnih subjekata u poljoprivredi. Cilj modula Osnovna znanja iz teorije troškova i ekonomike poslovanja za izradu kalkulacija troškova u poljoprivredi, te ocjenu isplativosti proizvodnje u obiteljskim gospodarstvima i poljoprivrednim poduzećima Obvezna literatura 1. Grgić Zoran, 2004, Troškovi i kalkulacije, interna skripta za kolegij "Teorija troškova" i "Troškovi i kalkulacije" za studente Agronomskog fakulteta u Zagrebu 2. Jelavić, Ravlić, Starčević, Šamanović, 1993, Ekonomika poduzeća, Ekonomski fakultet, Zagreb 3. Tipurić D.,...,Grgić Zoran,.., (1998): Povratak na hrvatske otoke, Ministarstvo povratka i useljeništva Republike Hrvatske 4. Tipurić D., Grgić Zoran, Biloš Slavica i sur.,2001, Panonija-Razvojne mogućnosti, Ministarstvo za javne radove, graditeljstvo i obnovu Republike Hrvatske 5. Karić, Štefanić, 1999, Troškovi i kalkulacije u poljoprivrednoj proizvodnji, Poljoprivredni fakultet, Osijek Preporučena literatura 1. Santini, 2002, Troškovi u poslovnom odlučivanju 2. Koutsoyiannis,A., 1996, Moderna mikroekonomika , drugo izdanje, prijevod A. Puljić i suradnici, Zagreb: Mate 3. Grgić Zoran, V. Očić, B. Šakić, D.Blašković, 2004, Teorija troškova i kalkulacije u agrobiznisu, interna skripta za kolegij "Teorija troškova" za studente agroekonomskog odsjeka Agronomskog fakulteta u Zagrebu

izvanredni profesor Zoran Grgić

Broj ECTS bodova

3

Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

15 10

5

Nazočnost 85% u predavanjima i vježbama, obveza izrađenog seminara
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

85

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1095

OSNOVE UZGOJA AROMATIČNOG I LJEKOVITOG BILJA

Koordinator modula

Opis modula Modul je podijeljen u četiri programska dijela. Programski dio Ekologija i biologija aromatičnog i ljekovitog bilja obrađuje pojam i značaj aromatičnog i ljekovitog bilja, proizvodnju i izvoz u RH, ekološke i antropogene čimbenike kvalitete aktivnih sastojaka, osnovne morfološke i biološke značajke te ekološke uvjete uzgoja odabranih vrsta. Programski dio Biljne droge obrađuje temeljne pojmove o drogama, biološki aktivnim sastavnicama i ispitivanju kakvoće droga. Berba i dorada aromatičnog i ljekovitog bilja uključuje osnovne načine i strojeve za berbu, doradu, preradu i sušenje aromatičnog i ljekovitog bilja. Tehnologija uzgoja aromatičnog i ljekovitog bilja odabranih vrsta iz porodica Apiaceae, Asteraceae, Boraginaceae, Brassicaceae, Capparidaceae, Lamiaceae, Onagraceae, Rutaceae, Scrophulariaceae, Valerianaceae obrađuje gospodarske značajke, sortiment, rokove i tehnologije uzgoja, mjere njege usjeva, tehnološku i fiziološku zrelost, prinose. Cilj modula Student postiže osnovna znanja o procesu proizvodnje aromatičnog i ljekovitog bilja na poljoprivrednom gospodarstvu ili u dioničkom društvu. Stječe predznanja za usavršavanje na diplomskom studiju. Obvezna literatura 1. Šilješ I., Grozdanić Đ., Grgesina I.: Poznavanje, uzgoj i prerada ljekovitog bilja. Školska knjiga, Zagreb, 1992. 2. Žutić I. 2004. Uzgoj aromatičnog i ljekovitog bilja. Priručnik za predavanja, CD-verzija 3. Žutić I. 2004. Pregled odabranih vrsta aromatičnog i ljekovitog bilja prema biljnom dijelu kao cilju uzgoja; Morfologija sjemena aromatičnog i ljekovitog bilja; Morfološki opis odabranih vrsta aromatičnog i ljekovitog bilja u fazi kotiledonih i prvih pravih listova. Priručnik za vježbe, CD-verzija Preporučena literatura 1. Hornok L.: Cultivation and processing of medicinal plants. John Wiley & Sons, Chichester, 1992. 2. Schafner W., Häfelfinger B., Ernst B,: Ljekovito bilje, kompendij. Leo-commerce, Rijeka, 1999. 3. znanstveni i stručni članci iz domene modula, objavljeni u časopisima i elektronskim medijima 4. diplomski radovi iz domene modula

Docent Ivanka Žutić

Broj ECTS bodova

3

Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

16

10 4

Kolokviji iz poznavanja odabranih vrsta aromatičnog i ljekovitog bilja prema: biljnom dijelu kao cilju uzgoja, sjemenu i morfološkim razlikama u fazi kotiledonskih listova. Izrada herbarija aromatičnog i ljekovitog bilja. Redovitost pohađanja nastave
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

86

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

Roger Pillips i Martyn Rix. Ćirpanov». Radnički univerzitet «R. Karakteristike rasadničarske proizvodnje. gnojidba i ishrana. rezidba i uzgojni oblici.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 5. berba. Miljković I. Portland. Novi Sad Mirošević N. Cilj modula Stjecanje znanja o osnovnim morfološkim i uzgojnim karakteristikama najvažnijih rodova odnosno vrsta drvenastih i ukrasnih vrsta potrebnih za razumijevanje ostalih modula iz domene drvenastih kultura Obvezna literatura 1. seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1. (1966). 87 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Dorling Kindersley. N. physiology and culture. Westwood M. Coombes. Zagreb (odabrana poglavlja) Stanković D. AG1096 OSNOVE UZGOJA DRVENASTIH KULTURA Koordinator modula Opis modula Obradit će se poglavlja: sistematika i podrijetlo drvenastih kultura. generativnog i vegetativnog razmnožavnja najznačajnijih ukrasnih dendroloških vrsta. Nakladni zavod Znanje. sustavi razmnožavanja i rasadnik. Sveučilište u Zagrebu. M. London 5. (1996). Third edition. 2. Ukrasno drveće i grmlje. Svjetlost.Beograd izvanredni profesor Bernard Kozina Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 33 1 6 4 16 Redovito pohađanje nastave. (1993). Allen J. Nakladni zavod Globus. Zagreb Šilić Č. sustavi uzdržavanja tla i navodnjavanje. Zagreb 3. Vinogradarstvo. Subotica . (1992). (1995). 4. (1991). ekologija. Shrubs. Praktično vinogradarstvo i vinarstvo (D. Opšte voćarstvo. 3. uzgojna i ukrasna svojstva najvažnijih ukrasnih drvenastih vrsta. (1990). III deo. Timber Press. Zagreb 2. (1979). Premužić). Suvremeno voćarstvo (opći dio). Morfološka. osnivanje i uređenje proizvodnog prostora i sadnja./2011. Identifikacija. Vinogradarstvo I i II. (1989). Temperate-zone pomology. Licul R. Burić D. Znanje. Minerva. Sarajevo Štampar K. nomenklatura i klasifikacija dendroloških ukrasnih svojti. Opće voćarstvo. Oregon 4. New York. Random House. Trees.P. biologija.

(1989): Shrubs. plod). (1992): Trees. (1998): Manual of Woody Lanscape Plants. podizanje. mogućnosti njihove primjene u urbanom krajobrazu te specifičnosti primjene u kontinentalnom i mediteranskom dijelu Hrvatske. Dirr.. krošnja. Coombes. M. penjačice i povijuše. uzgojnim i ukrasnim osobinama autohtonih i alohtonih drvenastih ukrasnih vrsta. primjena u urbanom krajobrazu). Portland. Sarajevo 3. Preporučena literatura 1. London 2. Funkcija i značaj zelenila u urbanim. (1983): Atlas drveća i grmlja. list. New York 3.J. dr. Karakteristike generativnog i vegetativnog razmnožavanja najznačajnijih rodova ukrasnih dendroloških vrsta. R. Dorling Kindersley. Č. Mediteranske. Random House. Rasadnici (podjela. Obvezna literatura 1. primjeri po zonama). kamenjare: vrste (morfološke i uzgojne karakteristike. podjela jadranske obale na zone. organizacija). Ksenija Karlović Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 4 16 10 Prisustvovanje na vježbama. Šilić. primjeri). B. predani seminarski radovi. drvoredi. Pillips. Autohtone i alohtone ukrasne dendrološke vrste za kontinentalno područje Hrvatske (vrste. nomenklatura i klasifikacija. A. pokrivači tla. otpornost na sušu i niske temperature. deblo. (1990): Ukrasno drveće i grmlje. (2002) : Practical Woody Plant Propagation for Nursery Growers. industrijskim. sc. Stipes Publishing.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Č. Macdonald. specifičnosti. Svjetlost. Šilić. doc. specifičnosti. tropske i suptropske ukrasne dendrološke vrste (vrste. kora. prilagodbe. Sarajevo 2. Soliteri. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 88 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Rix. introdukcija egzotičnih vrsta u urbani krajobraz. Timber Press. cvijet/cvat. M. A. AG1097 PARKOVNA DENDROLOGIJA I Koordinator modula Opis modula Modul će se sastojati od sljedećih osnovnih jedinica: Taksonomija dendroloških ukrasnih svojti: identifikacija./2011. Svjetlost. Morfološke i ukrasne osobine ukrasnih drvenastih vrsta (korijen. turističkim i ruralnim zonama. Cilj modula Cilj modula je da student stekne znanja o morfološkim. žive ograde. Champaign.

Katalinić. pelud propolis. štetnika. i suradnici 1995 Prepoznavanje i suzbijanje pčelinjih bolesti PIP Zagreb Redoviti profesor Nikola Kezić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 27 3 Pohađanje predavanja. 5. Časopis Hrvatska pčela. M. neprijatelja pčela i znakovima trovanja. Studenti će biti upoznati sa osnovama bolesti. Uzgoj i selekcija se obrađuje u teoretskoj i praktičnoj nastavi.. PIP Zagreb Sulimanović. 2. 1993. 1977. London. Free. 2002 Honey bees: Estimating the evironmetal imapcet of chemicals. i suradnici 1994 Počeci uspješnog pčelarenja.H. Osim direktnih pčelinjih proizvoda kao što su med. 4. London. John. J. Graham. Dade. fiziologije i anatomije pčele medarice. vrcanje meda i proizvodnja propolisa. The hive and hony bee Dadant and sons Hamilton.J. J. Anatomy and Dissection of the Honeybee. Vježbama je obuhvaćen proljetni pregled pčelinje zajednice. formiranje nove zajednice. J. Hrvatski pčelarski savez 2. Insect pollination of Crops. Academic press. vosak matična mliječ. Obuhvaćene su glavne pčelinje paše u Hrvatskoj i svijetu i njihova regionalna rasprostranjenost. i suradnici 1978. peluda i voska. Illinois 3. AG1099 PČELARSTVO Koordinator modula Opis modula Uvodno se obrađuje poznavanje specifičnosti biologije. Đ. U okviru terenske nastave predviđena je posjeta profesionalnom pčelaru i tvrtki za obradu meda.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Lonodon and New York 4. razvoj. Pčelarstvo. B. Taylor and Francis. vježbi i terenskih vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1.. Đ. obuhvaćene će biti i indirektne koristi u oprašivanju kultiviranog i samoniklog bilja. M./2011. i suradnici 1993. 89 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. 3. Vježbe se izvode na fakultetskom pokušalištu. Devillers.. Cilj modula stjecanje temeljnih znanja i vještina u obavljanju struke Obvezna literatura 1. International Bee Research Association. and Pham – Delague. Tehnologija pčelarenja će se obraditi na predavanjima i vježbama. i suradnici 1993 Temelji suvremenog pčelarenja PIP Zagreb Sulimanović. Znanje Zagreb Marković..

Obvezna literatura 1. 4. Cilj modula Studenti će steći osnovna znanja o morfološkim fizikalnim. Sarajevo M. kemijskim i biološkim svojstvima koji su temelj biljne proizvodnje. (1986): Postanak. Fakultet poljoprivrednih znanosti. (1991): Sastav i svojstva tla.R. stoga je nužno da studenti sva četiri preddiplomska studija se upoznaju s osnovnim fizikalnim. Škorić A. Upoznat će se s osnovnim principima prirodoznanstvenih i namjenskih klasifikacija tala./2011. (1994): Pedološko kartiranje. Beograd Bogunović. obavljene terenske i laboratorijske vježbe. Fakultet poljoprivrednih znanosti. Ćirić (1987): Pedologija. Zagreb 2. Knjiga. Knjiga. New Yersy E. W. AG1100 PEDOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Tlo je najvažniji edafski čimbenik. Antić. N. (1985): Priručnik za pedološka istraživanja.C. Zagreb Preporučena literatura 1. te izrađeni seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 90 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . M. Upoznat će se s osnovnim principima geneze tla-čimbenicima tvorbe i pedogenetskim procesima. Mückenhausen (1994): Die bodenkunde. kemijskim i biološkim svojstvima tla. Fakultet poljoprivrednih znanosti. 5. 2. Frankfurt/Meine M. Ray (2002): The nature and Properties of Soil. Jović (1986): Pedologija. 3. te morfologijom kao rezultantom procesa pedogeneze. Kroz seminarski rad to će dokazati. Kroz terenske i laboratorijske vježbe studenti će ovladati vještinama načina istraživanja tla i određivanja pojedinih svojstava. Avdalović. V. te najrasprostranjenijim tipovima tala u Hrvatskoj. razvoj i sistematika tla. Brady. Zavod za pedologiju (skripta) Docent Aleksandra Bensa Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Laboratorijske vježbe Seminar Terenske vježbe Ispiti Uvjeti za dobivanje potpisa 36 15 1 5 4 Pohađanje predavanja. N. te rasprostranjenju glavnih tipova tala u Hrvatskoj. Škorić A. Zagreb 3. Škorić A.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. građi tla i plodnosti tla.

World soil resources reports. Rome. Fakultet poljoprivrednih znanosti. Zagreb 4. (1991): Sastav i svojstva tla. sc. ISRIC. Husnjak. Škorić A. Husnjak (1994): Program i metodologija izvođenja terenskih i laboratorijskih vježbe iz hidropedologije – radni materijali za praktikum.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Škorić A. (1994): Hidropedologija – interna skripta. Fakultet poljoprivrednih znanosti. prof. Zavod za pedologiju AF. Zagreb 2. FAO (1998): World reference base for soil resources. S. FAO. Zagreb 91 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 6. ( 1997): Tloznanstvo u zaštiti okoliša. AG1101 PEDOLOGIJA KRAJOBRAZA Koordinator modula Opis modula Pedologija je prirodoznanstvena disciplina u okviru koje se proučava tlo . Fakultet poljoprivrednih znanosti. (1994): Pedološko kartiranje (radni materijal za skriptu). Revised Legend. Stjepan Husnjak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Laboratorijske vježbe Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 14 6 6 Pohađanje predvanja. Zagreb 2. Državna uprava za zaštitu okoliša 3 Martinović J. Tlo je važan element krajobrazne arhitekture te je stoga nužno da se studenti preddiplomskog studija «Krajobrazna arhitektura» upoznaju sa osnovnim znanostima o tlu. o osnovnim svojstvima tla. Rome. Zavod za pedologiju AF. Bogunović M..jedan od najvažnijih i nezamijenjivih prirodnih resursa. zatim o osnovnim principima prirodoznanstvenih i namjenskih klasifikacija tla. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša 4 FAO (1990): FAO UNESCO Soil Map of the World. o osnovnim principima klasifikacija. studenti će steći bitna saznanja o postanku tla. dr. o osnovnim fizikalnim. o mineralnoj i organskoj tvari tla. građi i plodnosti tla. o vodi i zraku tla. obavljene terenske i laboratorijske vježbe te izrađeni seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. Cilj modula Da studenti steknu aktivna znanja o postanku. 5.. te utjecaja pedološkog pokrova na oblikovanje i vrednovanje krajobraza. Ž. Škorić A. ISSS. Zagreb 3./2011. razvoj i sistematika tla. Kroz seminarski rad detaljno će se upoznati sa načinima obrade i interpretacije rezultata terenskih i laboratorijskih istraživanja. Zavod za pedologiju Agronomski fakultet. Kroz terenske i laboratorijske vježbe studenti će ovladati vještinama načina istraživanja tla i dolaženja do kvalitativnih i kvantitativnih podataka o tlu. Vidaček. U okviru ovog modula kroz predavanja. (1986): Postanak. kemijskim i biološkim svojstvima tla. o toplinskim svojstvima tla. Martinović J. (1985): Priručnik za pedološka istraživanja. (2000 ): Tla u Hrvatskoj. Zagreb Preporučena literatura 1.

Bašić.. Croatian Agriculture.I.. 2001. ili djelotvorno sanirati štetne utjecaje prouzročena tim zahvatima. Zbornik rad. Zagreb. 2003.M.. Mesić. 4. PRO-TIM. Franić Ramona.. Zbornik radova I Hrvatska konferencija Ekoinženjerstvo 2002.M. Budapest. st. Cilj modula Upoznati uloge tla i utjecaje zahvata uzgoja bilja i stoke na okoliš. AG1102 POLJOPRIVREDA I OKOLIŠ Koordinator modula Opis modula Modul treba u agronomu razviti osjećaj odgovornosti za okoliš.. Obvezna literatura 1. 301308. Hrvatska konf.F. Kisić. Preporučena literatura 1. pisana predavanja. Nature and Man in Croatian Agriculture. suvremeni koncept VUPT – MFCAL.... učiniti održivim.M. 2004. socijalno i etički prihvatljivim. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 92 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . proizvodne. 5. odnosno druge terestričke i akvatične ekosustave. str. Akaprint. Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem u povodu 140. Zagreb.F. zatim web stranica FAO i Encarta-enciklopedija. vode u 21. a za posljedice štetnih utjecaja preuzima odgovornost. o vodama – Hrv. Rukopis za studente Prirodoslovno – matematičkog fakulteta.F. ruralni razvitak u nas./2011. Plitvička jezera. Prof. Zagreb. XXXVII znanstveni skup Hrvatskih agronoma. 2. Kako te promjene utječu na gospodarsku politiku. Hrvatska konf. Lang.Bašić. kako ih učiniti ekološki prihvatljivim. 2002. dakle gospodarski. Mesić. 31-41. Opatija.. Pojasniti “Kodeks za okoliš prihvatljivog gospodarenja” kao suvremeno načelo na kojemu se temelji zaštita okoliša od zahvata u poljoprivredi. Flajsig-Ćosić Gorana. Odgovoriti na pitanje: Kako zahvate u poljoprivredi. preko njega na vodu i okoliš. 2003.F. Nastavni sadržaji svih predavanja i vježbi. ekološkoregulacijske. Butorac. obljetnice poljoprivrednog školstva u Križevcima. Mesić. 277. I. Višeznačna uloga tla kao temelj održivog gospodarenja tlom na pragu novog milenija.A.M. Komives.. napose tlo kao jedinstveno.. i najvažnije aktualne poljoprivredno okolišne programe FAO i EU i programe znanstvenih istraživanja u poljoprivredi EU. Bašić. Agroekologija. Zavod za OPB.. Butorac. Jolanakai.I. Utjecaj najvažnijih biljno uzgojnih. Uloge tla. Održivo gospodarenje tlom i zaštita tla – ključna pitanja održive poljoprivrede i razvitka. Bašić. Milan Mesić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 12 3 5 Pohađanje nastave i vježbi s maksimalno 4 izostanka od toga s vježbi najviše 2 i izrađen seminarski rad. gospodarsko-socijalne i kulturne.. o vodama – Hrv. Bašić. 20-29. 2000. st.A. Zbornik radova.st. st. 2003. F. koji će studentu biti dostupni na web stranici Zavoda najkasnije tjedan dana prije izvedbe nastave.F. 1999. str. 3. Procjena erozije tla vodom prema vodnim slivovima Republike Hrvatske. 71-87. Utjecaj okolišnih pitanja na promjene u svjetskim sustavima gospodarenja u poljoprivredi iznuđene utjecajem biljno-uzgojnih zahvata na tlo i terestričke ekosustave. Pollution processes in agrienvironment.. koji neprijeporno utječu na okoliš. Prilagodba poljoprivrede mogućim klimatskim promjenama. i zahvata u uzgoju stoke na tlo. Zagreb. ograničeno. p 87. Bašić.I. kulturne krajobraze i ruralni prostor. 599612. Izazovi pred znanostima o tlu na pragu trećeg tisućljeća. Kisić.Kisić. Mesić. 3. Bašić. Food and Food Processing Industry..I. 3. nezamjenjivo. p. dr. F. 43.. Kisić.. vode u 21.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. XXXV znanstveni skup Hrvatskih agronoma. Zbornik radova: 3. plenarno izlaganje. Aktualne web stranice European Soil Bureau Network (ESBN) Joint Research centre EU – Ispra. 5. Pokazatelji onečišćenja voda iz poljoprivrede. 2. 4. Križevci..F.M. sc. str. neprenosivo nacionalno blago i prirodnu baštinu kojom on upravlja. Opatija. 2000. Bašić.T..

AFZ. (1999): Mehanizacija i oprema za lokalizirano natapanje. kolo. potrebe i mogućnosti njihovog rješavanja adekvatnim hidrotehničkim sustavima odvodnje. (1984): Dreinleitung Für Landbau. Obvezna literatura 1.A. kolo. D. F. Petošić. (1988): Navodnjavanje. Tomić. S problematikom nedostatka vode u tlu pri uzgoju poljoprivrednih kultura. (1975): Soils and Field Drainage. E. Rijeka. Romić. kolo. (2004): Navodnjavanje povrća. Drenaža u poljoprivredi (1984): (prijevod s francuskog). Priručnik za hidrotehničke melioracije.. Redoviti profesor Dragutin Petošić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Vježbe u praktikumu Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 36 20 4 Pohađanje predavanja i vježbi. E. Tomić. Priručnik za hidrotehničke melioracije. Zrinski. Engelsman. Herak – Ćustić. Mackney. D. Thomasson. 2. Rijeka. izrada programa Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 93 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Šimunić. 3. knjiga 9 (u tisku) 9. Preporučena literatura 1. 3. Romić. FPZ. Romić. GF Sveučilišta u Rijeci. B. Osnove hidropedologije s težištem na kretanje vode u tlu studenti će slušati u trećoj tematskoj cjelini. 3. Čavlek. Geodetski fakultet Zagreb. 5.. F. Savez poljoprivrednih inženjera i tehničara RH. Zavod za melioracije. Povrćarstvo. studenti će se upoznati u petoj tematskoj cjelini. Nastava na modulu Poljoprivredne melioracije izvoditi će se u obliku predavanja (P). te vježbi na terenu (T) i praktikumu (PK). FPZ. Navodnjavanje. Herpenden. F. (1987): Poljoprivredne melioracije (interna skripta). Čavlek. Cilj modula Cilj je modula da studenti steknu osnovna znanja iz šireg područja poljoprivrednih melioracija bitnih za nastavak studiranja na većem broju diplomskih studija i/ili u neposrednoj poljoprivrednoj struci. D. knjiga 7. Odvodnjavanje: knjige 2.. Tomić. Borošić.D. (1987) i 5. (1992): Osnove hidrologije. Priručnik za hidrotehničke melioracije.. F. Zagreb. J. Navodnjavanje. AG1103 POLJOPRIVREDNE MELIORACIJE Koordinator modula Opis modula Modul je podijeljen u pet tematskih cjelina. Petošić.. A. Četvrta tematska cjelina obrađuje šire područje vezano za probleme suvišnih voda na poljoprivrednim površinama (tlima). (1985).. Ingenuerbau und Landschaftsbau. I. I. (2003): Rješavanje problema unutarnjih voda u hidromelioracijskim sustavima. Zagreb. (1989). (1984). njenom umjetnom dovođenju i doziranju putem odgovarajućih metoda i sustava navodnjavanja. R. GF Sveučilišta u Rijeci. 8. kolo. (1985): Hidraulika./2011.. Walpole. U drugoj tematskoj cjelini upoznati će se s osnovama hidroloških i hidrauličkih zakonitosti bitnih u odvodnji i navodnjavanju poljoprivrednih površina (tala). Berlin. 4. D. 6. U prvoj tematskoj cjelini studenti će steći osnovna znanja iz područja praktične (niže) geodezije i izmjere zemljišta. (U knjizi) Lešić. 4. 4. 2. Zavod za melioracije. Tomić. Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu. R. (2000): Uređivanje voda (interna skripta). 7. Poljak. Trafford.. Priručnik za hidrotehničke melioracije. knjiga 1.. (2005): Navodnjavanje u održivoj poljoprivredi. II. Geodetski fakultet Zagreb. III. II..ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. D. Romić. R. Zagreb. M. M. J. D.. D.

I. Kazmier.. domaće zadaće Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 94 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . njihovoj organizaciji. Dio o deskriptivnoj statistici obuhvaća materijale o tipovima podataka. N.S. Statistika za nematematičare. Školska knjiga. Schaum's Easy Outline of Business Statistics. Zagreb. Zagreb. Pri izboru gradiva i primjera vodilo se računa o specifičnom kontekstu agroekonomske struke. 1993 docent Biserka Kolarec Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 20 20 Redovito pohađanje predavanja i vježbi. L. Ostatak modula posvećen je inferencijalnoj statistici – procjenama očekivanja i vjerojatnosti i testiranju hipoteza o njima. 2003./2011. Obvezna literatura 1. D. U kratkom dijelu o osnovama teorije vjerojatnosti izlažu se elementi nužni za razumijevanje složenijih koncepata. P.Y. Zbirka zadataka iz statistike. J. Huff. kolokviji. Wiley.. 1995. Petz. Mikrorad i Ekonomski fakultet. B. 3. 2. N. Šošić. WW Norton. Preporučena literatura 1. McGraw-Hill.Y. Posebna se pozornost poklanja razvoju statističke pismenosti i opće kulture pri interpretaciji statističkih pokazatelja. skalama mjerenja i numeričkim deskriptivnim pokazateljima.Y. 2. AG1105 POSLOVNA STATISTIKA I Koordinator modula Opis modula Modul obuhvaća temelje deskriptivne i inferencijalne statistike. Uvode se i opisuju pojmovi diskretne i kontinuirane slučajne varijable i njihove raspodjele. 1998. How to lie with statistics.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Mann. N. Statistics for Bussines and Economics. prezentaciji i interpretaciji. Cilj modula Stjecanje statističke opće kulture te statističkih znanja i vještina primjenjivih u analizi i rješavanju statističkih problema iz prakse u agroekonomskoj struci.

A. 19.Miočević. str. Sarajevo. Agriculturae conspectus scientificus Vol. 23. 20. Pula. I. br. Značajke poljoprivredne proizvodnje u naseljima starčevačke kulture na prostoru između Vinkovaca i Slavonskog Broda u Hrvatskoj.(1995) Povijest plemenite općine Turopolja. Razvoj poljoprivrede Kelta i Grčke te njihov utjecaj na području Hrvatske. S. Disertacije i monografije. (1996). (1996). Društvena istraživanja. 6. Hrvatsko srednjovjekovlje. Odabrani radovi iz stare povijesti Hrvatske. Širenje poljoprivrede iz područja «Plodnog polumjeseca» Neolitska revolucija.. vol. Minichreiter. II. Arheološki zavod Filozofskog fakulteta. Povijest hrvatske ekonomske misli. Jurić I. Etnogeneza i genetička otkrića.. The Earliest Islanders of the Eastern Adriatic. stoljeća. F. 2. 3. Iliri. Matica hrvatska.. Majnarić . T.. Vlastita autorska naklada. Kuchnik. 264271. Sveučilišna naknada Liber . M. Poljoprivreda EU. 18. 620. Split. 926. Jurić I.Gregl. Delić P. Rendić . (1997). T. Prirodoslovlje i njegova primjena. Od srednjeg vijeka do ukidanja kmetstva na području Hrvatske.Šatović. Ogranak Matice hrvatske u Zadru. br. 13. Počeci poljoprivredne proizvodnje na hrvatskom povijesnom području. Zagreb. Enciklopedija Jugoslavije (svezak 5). (1999). 9. Collegium Antropologium. Križevci. 14. (1993). Poljoprivreda u Hrvatskoj od 1991. 181-193. 22. 473-634. Od badelske. Arheološki zavod Fiziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. godine). Jurić I. Đikić. Stipetić V. 1990. Bloch M. Znanost u Hrvata. Husinec R.((2001).Jurić. str. 10.. Razvoj feudalnih odnosa. 853./2011. 11. Bogunović. 2.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.Štancl. Od 1848-1917. (1796). S. Suić M. Herodot (2000). str. Š. (1998). Arheološki muzej Zadar . (1992). (1995). Forenbaher. Domestikacija konja i razvoj u stepi. Književni krug.264-271. 46 (2-3). 16. Globalizacija poljoprivredne proizvodnje. K.. (1988). AG1106 POVIJEST POLJOPRIVREDE Koordinator modula Opis modula Počeci poljoprivrede u Svijetu. Ogranak Matice Hrvatske. Zagreb. Zavičajna naklada Žakan Juri». U Praistoriji jugoslovenskih zemalja. Neolitizacija Hrvatske i Europe.. Razvoj poljoprivredne proizvodnje od neolitika do bakrenog doba. B. st. Poljoprivreda Perzijskog carstva. Koriste literaturu iz popisa preporučene literature ovisno o izabranom seminaru: 95 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (1989). Balen J. 24. Spomenica Fakulteta poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu 1979/80-1989/90.. Zagreb. Jurić I.linearno vrpčasta kultura. Docent Alen Džidić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 48 8 4 Pohađanje nastave i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Cilj modula Polaznici bi se trebali informirati o povijesti poljoprivrede i spoznati tijek razvoja tehnologija. 8. Poljoprivredni razvoj za trajanja Jugoslavije. Kultura linearnotrakaste keramike u središnjoj Hrvatskoj . U Privlaki. Gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima. 17. N. D. Gospodarstvo antičke Istre. Starčevačka kultura u sjevernoj Hrvatskoj. Zagreb. Genetičko podrijetlo Hrvata. Marketing. strana 495515. Naprijed Zagreb. Velika Gorica (Pretisak izdanja iz 1910. Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV do kraja XVII. Batović. (2002). Pula. str.Zadar. 521-530. (1979). 21. Raukar. genetičkog mijenjanja životinja i bilja i značenja znanosti kroz povijest. Zagreb. (2001). Povijest. M. Težak . Starac. 9. Iliri i antički svijet. Monografije i katalozi 10/I – Arheološki muzej Istre. Neolitsko doba. Agrarni sustav Rima. Adamček J. Svijetlost.(1998). Laszowski E. Razvoj poljoprivrednog školstva u Hrvatskoj. (2003). Težak-Gregl T. Školska knjiga. Hrvatska -poljoprivreda. Štancl B. 12. Dimitrijević. Relković JS. Preporučena literatura 1. 23. 1989. str. Prapovijest. (2001). Studenti biraju seminarsku radnju predaju ju napisanu i obrazlažu na usmenom ispitu.Zagreb.Pandžić. Laus. 347¬365. str. U Osiku Slovih Ivana Martina Divalt privilegiratog Knjigotlica.Zagreb. 2. (1988). Zagreb. Golden. str. vučedolske do beker kulture. (1980). Matijašić R.. Feudalno društvo. Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji I. stočarstvo Enciklopedija Jugoslavije (svezak 5) Leksikografski zavod Zagreb. 15. (1999). Jadranska zona. Brojni autori. Golden marketing. Wilkes J. (2001). Poljoprivreda ranog srednjeg vijeka u Hrvatskoj.67(4). Obvezna literatura 1. 4. ur. 5. Split. Glasnik Turopolja – Plemenita opčina turopoljska. 7. Sveučilišta u Zagreb . Hrvatsko-stočarstvo.

Sauerländer. te sa osnovnim stilskim i razvojnim pravcima europske i mediteranske umjetničke baštine u razdoblju od prethistorije do najnovijeg doba. st. Kostof. Clark. I. (2003): Povijest umjetnosti.. vol. (1987): Civilizacija. trajanja i/ili preobrazbe u kraćem ili dužem vremenskom razdoblju. 1982. Umjetnost u slici. (1961): Priroda u umjetnosti. Janson. (1999-2000) ATLAS ARHITEKTURE. (ur. S. (1971): Povijest umjetnosti kao humanistička disciplina. Golden Marketing. političke. najznačajnijih spomenika i njihovih stvaraoca. st. (više autora). Miljenko Jurković Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 50 10 Redovno pohađanje nastave te položen kolokvij u 8 tjednu predavanja Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 96 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . prvenstveno s obzirom na njihovu povijesno-umjetničku ulogu i značaj. i 20. Oxford University Press. Rijeka. K.) Belting..d. filozofske) pretpostavke nastanka. G..o. Panofsky.F. Poseban naglasak se stavlja na ona razdoblja koja su za formiranje europske kulture značajna ( Klasična umjetnost i formiranje umjetnosti Zapada od 9. Pri tome se upoznaje ne samo sa specifičnostima pojedinog razdoblja. Warnke (2005): Uvod u povijest umjetnosti. H. sistematizirati i klasificirati najznačajnije spomenike arhitekture. E. W.o. Obvezna literatura 1.st. Zagreb Preporučena literatura 1. Otokar Keršovani. Clark./2011. Zagreb 4. sc.). br. Dilly.st. Janson. Posebna se pažnja posvećuje interpretacijama specifičnih likovnih svojstava umjetničkih djela s formalno-stilskog aspekta. A. 13.II. Zagreb 2. Varaždin 2. Mladost. te je sposoban prepoznati i osnovnom stilskom analizom razlikovati. Vogel. Fraktura. Kemp. u: Život umjetnosti. odnosno likovne vrste nego se za razumijevanje njihovih odlika ukazuje na temeljne prostorne. 5. Mladost. poglavito onih u arhitekturi i prostornom oblikovanju općenito (vrtna i pejzažna arhitektura. K. Umjetnost ranog humanizma i Novog vijeka od 14. AG1107 POVIJEST UMJETNOSTI Koordinator modula Opis modula U kolegiju se student upoznaje s najznačajnijim spomenicima i stvaraocima. Cilj modula Student stječe dobro poznavanje osnovnih umjetničkih razdoblja. (1995): A history of architecture : settings and rituals. Stanek. Mueller..-16. W. (samo za slikovni materijal!) 3. Zagreb 3. New York.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. odnosno ideološke (religijske. povijesne. Umjetnosti modernog doba–19. dr.. skulpture i slikarstva. i urbanizam). Zagreb prof. do 13. Ovladava osnovama stručne terminologije i metodologije.

/2011. M. AG1108 PREDIKATNA. Wurdig.dr. P. 1989 Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 26 Redovito pohađanje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 97 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . pjenušavim i specijalnim vinima te njihovoj proizvodnji. Sokolić Prvi vinogradarsko vinarski leksikon. pjenušavih i specijalnih vina koje treba omogućiti samostalnu primjenu stečenih suvremenih znanja. John Willey & sons 1999 Preporučena literatura 1. vol 1. I. 1996 2. 1998 3. Zoričić: Podrumarstvo. Ana Jeromel Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 56 Način izvođenja izravne nastave Cilj modula Teoretsko i praktično obrazovanje na području predikatnih. Woller Chemie des weines. Nakladni Zavod Globus. Novi vinodoliski.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.PJENUŠAVA I SPECIJALNA VINA Koordinator modula Opis modula Slušanjem ovog modula studentima će biti dostupna suvremena znanja o predikaktnim. Studenti će aktivno sudjelovati u pripremi grožđa u vinogradu za proizvodnju predikatnih vina pa sve do njihove degustacije 6 Doc. Obvezna literatura 1. Zagreb. Ribereau-Gayon et al Handbook of enology. Ulmer.

U: Svjetska enciklopedija sireva. Savjetodavni rad s proizvođačima tradicionalnih mliječnih proizvoda. Slijedeća cjelina odnosi se na zakonsku regulativu u Hrvatskoj i Europi o uvjetima kojima moraju udovoljiti objekti registrirani za preradu mlijeka na OPG. Sharpe. J. J. te otoka Paga i Krka. (2001. M. Opatija. S. Harbutt. S. (1989.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. i 10.. Kalit. London and New York. 8-13. 3. Mljekarstvo. Slijede osnove senzorskog ocjenjivanje i kontrola kemijske i mikrobiološke kakvoće mliječnih proizvoda s OPG. Robinson). Štimac.. Lukač Havranek. Volume 1 (Ed. Jerković.. Praktične terenske vježbe izvodit će se iz područja tehnologije proizvodnje Tounjskog. Z. by R. Mljekarstvo. 63-73. Zagreb.): Autohtoni sirevi Hrvatske. Kalit. Teoretski dio obuhvatiti će poznate svjetske sireve koji se proizvode na gospodarstvima (on farm/home made cheeses). Elsevier Applied Science Publishers.): Tounjski sir – prilog poznavanju autohtonih mliječnih proizvoda Hrvatske.. Cilj modula Stručno-tehnološko vođenje mliječne farme i pogona manjeg kapaciteta za preradu mlijeka na OPG. 157-243. Kuhanog sira. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Obvezna literatura 1. 53. (1995. vrhnja i maslaca provodit će se na gospodarstvima okolice Zagreba i Zagorja.): Sirevi svijeta. 175-194.. rujna. terenska nastava i izrađen i prezentiran seminar. 4. Izvanredni profesor Samir Kalit Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 8 0 4 12 12 Odslušane auditorne. 5. S.E. sira škripavca na različitim gospodarstvima Like. U: Dairy Microbiology.): Kakvoća autohtonih sireva i sustav kontrole. Paškog. 19-37. 9. Pravilniku o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti registrirani za obradu./2011. – 23. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 98 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . U: Peto savjetovanje uzgajivača ovaca i koza u Republici Hrvatskoj.): Narodne novine broj 149 od 15.J. 22. Lukač. 14-150.. listopad 2001. Autohtoni sirevi Hrvatske: osobine i tehnologija slijedeća je cjelina na koju se nadovezuju najčešće pogreške u proizvodnji sira na OPG.R. L. S. AG1109 PRERADA MLIJEKA NA OPG Koordinator modula Opis modula U uvodnom dijelu biti će govora o specifičnostima i prednostima prerade mlijeka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG) u Hrvatskoj i Europi. vježbe u praktikumu. (2003): Najčešće pogreške u tehnologiji proizvodnje autohtonih sireva na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG). The Microbiology of Milk Products. Načini prodaje mliječnih proizvoda s OPG je cjelina kojom se zaokružuje znanje iz područja proizvodnje i prerade mlijeka na OPG. 2. Prpić. (2003): Krčki sir.. Terenske vježbe iz proizvodnja svježeg sira. U: Treće savjetovanje uzgajivača ovaca i koza u Republici Hrvatskoj.. (2000. H.): Microbiology of cheese. M. 3. Kalit. Chapman. Krčkog. Preporučena literatura 1. Doktorska disertacija. listopad 2003. (1985. 2. preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (2003. J.K. laboratorijske vježbe. Havranek.

Roma 1995.. Jongen. 119.2002. Navedena problematika će se praktično obraditi kroz laboratorijske i terenske vježbe. Definiranje poluprerađevina(pulpa.S.R.:Encyclopedija of Food Microbiology.2004. Belitz.. 2.1-3.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.HINUS.Nakladni zavod Globus.Patel.Ramaswamj. mark) i aditiva(E-brojevi) za voće i povrće.P. No.2000.D.Batt. Robinson. Lovrić.M. ekološki prihvatljiva) te skladištenje i transport prerađevina.K. seminar i položen kolokvij. 4.V.Vol. Preporučena literatura 1.CRC PrILIc.H. L. D. Pregled osnovnih uzročnika kvarenja svježe sirovine i prerađevina(bakterije. Ambalaža(uporabna i dekorativna.H.Springer.:Moderna mikrobiologija namirnica.T.S. zakiseljavanje i konzervansi). kompot…) odnosno soli i kiseline za povrće(kisele i marinirane prerađevine). 3. BULL. Procesima prerade uz opis strojeva i opreme dat će se osnovni parametri za postupke uništavanja mikroorganizama kod pasterizacije i sterilizacije odnosno HTST i postupka uperizacije. te važećim normativima u svrhu osobne finalizacije proizvoda i istraživačkog rada na novim voćnim i povrtnim vrstama odnosno sortama.SER.:Procesi u prehrambenoj industriji s osnovama prehrambenog inžinjerstva..Dauthy:Fruit and vegetable processing.Academic Press. vježbe. Mircea E.1999. Obvezna literatura 1.1994. kvasci i plijesni).:Konzerviranje i prerada voća i povrća. 5. AG1110 PRERADA VOĆA I POVRĆA Koordinator modula Opis modula Modul obuhvaća analizu kvalitete tehnološki dospjele sirovine u svježem stanju preko mehaničkog i osnovnog kemijskog sastava. Upoznat će se s važećim normativima.A. sredstva za zaslađivanje. marmelada. načinima prerade.:Processing fruits:Science and Technology. dr. Wim:Fruit and Vegetable processing:Improving Quality.FAO AGRI. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 99 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . pekmez. Definiranje i kvaliteta pomoćnih sredstava koja se koriste u procesu prerade(voda. Nadica Dobričević Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 20 4 4 Odslušana predavanja. sc. Cilj modula Upoznavanje s osnovama kvalitete voća i povrća.T. dodatkom povećane koncentracija šećera za voćne prerađevine(džem.CRC PrILIc. Zaustavljanje rasta i razvoja mikroorganizama primjenom niskih temperatura(hlađenje i zamrzavanje) i postupkom sušenja.Grosch. 3.Kugletr. te biološko konzerviranje.P. Lovrić.Piližota../2011. Duraković.2000.D.:Food Chemistry.Somogyi. 2.2003. Prof. kako bi se lakše izabrao postupak prerade.C. Barrett...W.

Michaell Baezley. London Plumtre J.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. potrebe za vodom i ostali ekološki čimbenici Cilj modula Upoznavanje studenata s primjenom biljnog materijala u prošlosti i danas. Harvard University Press. Ward Lock. London 4. London Bisgrove R. boja ukrasnog bilja. teksturu i boju biljnog materijala.. Habitus.. Strong R. Conran Octopus Limited Tovah M. Obvezna literatura 1. Biljni materijal u slikarstvu. London 3. Primjena ukrasnih vrsta prema klimatskim prilikama RH.. (1994): ˝The Garden Source Book˝. Brzorastuće i spororastuće vrste. Germ T. Monetov vrt. Boisset C. (1988): ˝Gertrude Jeckyll´s Color Shemes for the Flower Garden Doc. (2000): ˝Gardens through the Ages (1420 – 1940)˝. (2002): ˝Simbolika cvijeća˝. AG1111 PRIMJENA UKRASNOG BILJA Koordinator modula Opis modula Primjena ukrasnog bilja kroz povijest + filozofija. Praćenje fenoloških karakteristika biljnog materijala kroz smjenu godišnjih doba. 3. Zagreb Preporučena literatura 1. Massachusetts 2. Williams P. Biljni materijal u formalnoj i neformalnoj sadnji. Conran Octopus Limited. Osvrt na habitus. (2002): ˝Garden Colour Palette˝. Stuart D.dr. (1999): ˝A Heritage of Flowers˝. Nikolaja Kravanja Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 0 0 15 10 5 Sudjelovanje na vježbama i izrada seminarskih radova Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 100 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Roy Strong. tekstura.sc. (1998): ˝Classic Planting˝.. (2002): ˝The Plants that shaped our Gardens˝./2011. Mozaik knjiga. Praćenje promjena ukrasnog bilja kroz izmjenu godišnjih doba... Gaia Books Limited. Cambridge. 2.. 4. Tolerantnost na sjenu..

Zrinski. (1990). Pregled sredstava za zaštitu bilja u Hrvatskoj.suzbijanje korova prema skupinama povrtnih kultura). i sur. Glasilo biljne zaštite. Utvrđivanje kritičnog razdoblja zakorovljenosti. J. Principi suzbijanja korova u povrtnim kulturama (Kompeticijski odnos kulture i korova. Interna skripta (odabrani radovi stručnjaka Zavoda za herbologiju) 2. Višekratna primjena smanjenih dozacija herbicida. Zavod za zaštitu bilja u poljprivredi i šumarstvu R. (1999): Opća agronomija. Štetočinje povrća. L. specifičnosti korovne flore kukuruza i suzbijanje korova. suzbijanje korova u odnosu na tehnologiju uzgoja. Čakovec docent Klara Barić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 23 7 Aktivno sudjelovanje studenta u svim dijelovima izvođenja izravne nastave. Principi suzbijanja korova u ratarskim kulturama (specifičnosti korovne flore i suzbijanje korova u strnim žitaricama.. (2004). (1999): Fundamentals of Weed Science 4. Stephens (1982): Theory and practice of weed control. Principi suzbijanja korova u krmnom i industrijskom bilju i na nepoljoprivrednim površinama. School of Biological Sciences OUniversitty of Bath 2. Blackwell Scientific Publications 3. (2004).ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. štete od korova. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 101 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Također stječe temelje za daljnje učenje i specijalizaciju u istom području. specifičnosti korovne flore suncokreta. Zimdahl R. nekemijske mjere borbe protiv korova. Odabrana poglavlja iz: Hance R. Cilj modula Student stječe znanje i vještinu osnovnih spoznaja o mjerama suzbijanja korova u pojedinim kulturama ili grupama kultura. soje i uljane repice i mjere suzbijanja korova.. A. Weed Control Handbook: Principles. Obvezna literatura 1. Školska knjiga 3. suzbijanje korova u šećernoj repi i krumpiru). 23 4. AG1112 PRIMJENJENA HERBOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Principi suzbijanja korova u višegodišnjim kulturama (Korovna flora. R. kemijske mjere borbe protiv korova. Holly K. Hrvatske Preporučena literatura 1. načini održavanja tla u višegodišnjim kulturama. osnove kemijskog suzbijanja korova u drvenastim kulturama. prednosti i nedostaci pojedinih načina održavanja tla. Butorac. J. specifičnosti primjene herbicida u mladim i etabliranim višegodišnjim nasadima). kompeticijski odnosi višegodišnjih kultura i korova u mladom i etabliranom nasadu. Maceljski i sur. i sur. Maceljski M. Maceljski M./2011. (2002): Priručnik iz zaštite bilja.

apsorpcijom i translokacijom vode i hranjiva. (1995): Fiziologija bilja. R. B. Wadsworth Publishing Co. Wiley and Sons. ishrane . G./2011. (2002): Prinzipen der Pflanzenphysiologie. Salisbury. Milan Poljak Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 5 5 Uredno pohađanje nastave i vježbi te položen kolokvij iz vježbi i urađen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 102 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. soli. parazitske biljke. Školska knjiga. fotosintezom. razvoja i reprodukcije. transpiracije. I.. (1999): Introduction to Plant Physiology. hranjiva. respiracije. Beograd 3. Spektrum Akademischer Verlag. W. Belmont. Dubravec. Zagreb 2. AG1113 PRINCIPI FIZIOLOGIJE BILJA Koordinator modula Opis modula Osnovni principi fiziologije bilja obuhvaćaju fiziološke procese fotosinteze. Predmet ovog modula je da se studente upozna sa razumijevanjem fiziologije biljke i fundamentalnim značenjem biokemijskih i molekularnih procesa koji su uključeni. HoLins. Cleon. herbivori. temperatura svjetlo. Kutschera.. Interna skripta. Obvezna literatura 1. Heidelberg-Berlin prof. CA 2. (2002): Fiziologija bilja. Poljak.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. sc. R. Inc. (1992): Plant Physiology. W. Studenti će također steći iskustva iz osnovnih laboratorijskih tehnika u fiziologiji bilja i primjeni znanstvenih metoda rada. 2nd Ed Preporučena literatura 1.. Regula. translokacije i razvoja u interakcija sa abiotskim stresorima (voda. korovi) faktorima okoliša. U. membranskoj propusnosti i sastavom membrane. dr. 1-178. Cilj modula Studenti će biti sposobni primijeniti stečena znanja za rješavanje ekoloških i problema vezanih uz uzgoj i njegu bilja. Studenti će postići zavidan stupanj saznanja o funkcijama biljke uključujući dinamičke procese rasta. Kastori. (1989): Fiziologija biljaka. F. 4th ed. Naučna knjiga. mehanički i polutanti iz zraka) i biotskim (patogeni. K. Labratorijski dio modula dizajniran je tako da ilustrira osnovne fiziološke principe koji su povezani sa poremećajima u ishrani. Interakcije biotskih i abiotskih faktora razmatrat će se podjednako na prirodnim i na hortikulturnim biljnim vrstama. M. fiziološkom funkcijom regulatora rasta i sastavom biljnog tkiva. Zagreb 3.

New Jersey. Lončarić (1998): Ishrana bilja. Ćustić. alkalofilne i neutrofilne vrste) te manjoj ili većoj tolerantnosti na povećane količine vapna ili toksičnih elemenata. (2004): Gojidba travnjaka. To se manifestira različitim klorozama i deformacijama na biljkama.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Savjetovanje HAD. Zbog navedenog studente će se upoznati s adekvatnim znanjima o potrebama biljaka prema reakciji tla i pojedinim biogenim elementima. Savjetovanje HAD. 2. (2005): Reakcija tla – bitan preduvjet za odabir bilja u hortikulturi. izaziva značajne poremećaje u rastu i izgledu biljaka. Interni materijali sa simpozija i skupova 5. prof. M. Buturac. 4. P. Craul. John Wiley and Sons. Flocker W. Zagreb. Development and Utilization of Cultivated Plants. (1998): Kemijska sredstva u poljoprivredi. J. M. Herak Ćustić. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH. A David & Charles Book. (2003): Preporuke za gnojidbu ukrasnog bilja. J. E. Borošić. Savjetovanje HAD Poreč. H. različitim reakcijama biljnih vrsta na toksične elemente. Terenskim i laboratorijskim radom obuhvatit će se uzorkovanje tla i biljnog materijala.A. Čakovec. (2002): Ishrana bilja. M. te osobito njihovoj interakciji. Mirjana Herak Ćustić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 22 2 2 4 Odrađene vježbe i seminar Način polaganja ispita Pisano Usmeno ☑ ☑ 103 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Hartmann H. Brickell C. The Royal Horticultural Society. Zadar. te kvari vizualni dojam prostora. Inc. Appel (2001): Principles of Plant Nutrition. Rubatzky V. a uspjeh projekta upitan. Obvezna literatura 1. čimbenicima koji utječu na dostupnost pojedinih elemenata. ali i s upotrebom organskih i mineralnih gnojiva i/ili poboljšivača. K. D. (2004): The Gardener's Guide to Trees & Shrubs. Poljak. Poreč. Herak Ćustić. odnosno troškovnika. Kelly J. Ishrana povrća i gnojidba. kemijska analiza uzorka. interna skripta. (2003): A-Z Encyclopedia of Garden Plants. Mengel. DK. V... Devon 4./2011. 3.T. 3. a kurativne intervencije male su efikasnosti. kao i tumačenje dobivenih rezultata za potrebe projekta. Lešić.sc. Kofranek A.M. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja i vještina iz ishrane bilja za što kvalitetnije i cjelovitije osmišljavanje i izvođenje projekata iz krajobrazne arhitekture. Kirkby.E. Boston. kad je korekcija tla neophodna. Englewood Cliffs. Zrinski. Prentice-Hall International. Romić (2004): Povrćarstvo. (1992): Urban Soil in Landscape Design. Osijek. za postizanje ukupne izvrsnosti u struci i vizualnom doživljavanju krajobraza. London. Pravilna i sigurna primjena gnojiva 3/6. I. 5th edition. kako ne bi došlo do neželjenih problema i naknadnih sanacija u okolišu. Poljoprivredni fakultet. Kosegarten. (1998): Plant Science. Preporučena literatura 1. dr. Herak Ćustić. Z. AG1114 ZNAČAJ ISHRANE BILJA U KRAJOBRAZNOJ ARHITEKTURI Koordinator modula Opis modula Ishrana bilja u krajobraznoj arhitekturi ima za cilj osigurati dovoljno znanja o tlu i biljci. Zagreb 2.. zahtjevima prema reakciji tla (acidofilne.. M.J. Nedovoljno poznavanje potreba pojedinih ukrasnih biljnih vrsta prema biogenim elementima. T. R. NY 1. Growth. Vukadinović.

AG1115 PROIZVODNJA POVRĆA Koordinator modula Opis modula Programski sadržaji modula "Proizvodnja povrća" se nastavljaju na modul "Opće povrćarstvo". (1989). o potrebi i načinu provedbe mjera njege tijekom vegetacije (prihrana. U tehnologijama uzgoja povrća govori se: o načinu pripreme tla za sjetvu ili sadnju (obrada i gnojidba tla.. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Preporučena literatura 1. Herak-Ćustić M. Stolz W. vezanje. o specifičnostima uzgoja presadnica.. Drugo dopunjeno izdanje. Chapman & Hall.. Lešić R. Second Edition. Zrinski. o rokovima uzgoja povrća u različitim klimatskim područjima na otvorenom te u negrijanim i grijanim zaštićenim prostorima. rezidba). Eugen Ulmer. Lešić R. Povrćarstvo./2011.E. Wittwer S. Borošić J. Obvezna literatura 1. Greenhouse Tomatoes. (1996). Buturac I. zaštita od štetočinja.. o kratkotrajnom skladištenju. Fritz D. Proizvodnja povrtnog sjemena. o tehnologijama uzgoja povrća ovisno od agroekoloških uvjeta i namjene proizvodnje na otvorenom te od opremljenosti zaštićenih prostora. Pavlek P. Poljak M. New York 2. primjena zemljišnog insekticida i herbicida) u različitim meteorološkim prilikama i ovisno o duljini vremena od predkulture do sjetve ili sadnje. Honma S. govori se: o svojstvima i odabiru sorata za određenu namjenu (tržište u svježem stanju. Michigan State University Press. U proizvodnji sjemena povrća govori se o specifičnostima uzgoja.. (2004).H. Lettuce and Cucumbers. and Nutritive Values.. Romić D. o berbi i postupcima poslije berbe.(1993). Gemüsebau. World Vegetables. o tehnologiji uzgoja povrća u različitim ekološkim uvjetima na otvorenom i u zaštićenim prostorima te o tehnologiji proizvodnje sjemena povrća. Yamaguchi M.. Cvjetković B. kultivacija... 1979.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Cilj modula Temeljna znanja i vještine o odabiru sorte i roka uzgoja povrća za određene namjene. Čakovec 2. East Lansing Izvanredni profesor Josip Borošić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 16 8 8 Obavljene praktične vježbe u praktikumu i na pokušalištu. Principles. o tehnologiji proizvodnje sjemena povrća. berbe (žetve) i dorade sjemena.. pozitivno ocijenjen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 104 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Rubatzky V. navodnjavanje. Production. Za ekonomski važne kulture povrća. položeni kolokviji poslije obavljenih vježbi. o načinu sjetve i sadnje. prerada) i odabranu tehnologiju uzgoja. Stuttgartt 3. o izračunu sjemena i presadnica za planiranu gustoću sklopa.

4. urednik M. Fahmy. srebrnim i polarnim lisicama. načinima usmrćivanja. I. te najvažnijih pasmina krznaša za proizvodnju krzna.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Upoznavanje studenata sa pripremom krznaša za klanje. (1996): Prolific Sheep. Hrvatska mljekarska udruga. uzgoj podmlatka. Priprema ovaca za strižu. Dudaš. 5. Obvezna literatura 1. Stuttgart. činčilama. Cilj modula Student je osposobljen za tehnologa na farmi za uzgoj ovaca i koza te krznaša. Primarna obrada kože. Vesna Pavić (2002): Kozarstvo. terenska nastava Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 105 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . suradnika u savjetodavnim službama. Objekti. oprema i nastambe za uzgoj. UK 2. uloga i građa kože. Ulf D. odmašćivanja i štavljenja. Tehnologija i načini skidanja kože. seminarski rad. Wenzel (1990): Das Pelztierbuch. nasljedna osnova. Mužic (1991): Krznaši u knjizi Stočarstvo. CAB International Redoviti profesor Vesna Pavić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 0 2 0 8 14 Pohađanje nastave (min 80%). Tehnologija sušenja. S. striža. Uzgojno-tehnološki postupci s janjadi i jaradi. Brinzej. preradbene osobine i namjena vune i kozjeg vlakna. Opisi najvažnijih genotipova (pasmina) ovaca za proizvodnju vune. Boro Mioč. Stephenson.. Sušić (2007): Ovčarstvo. M. skladištenje vune i priprema za preradu. München. Školska knjiga Zagreb. koza za proizvodnju vlakna. krzna i kože. rastom i morfologijom vlakna te tipovima runa. pokožica. AG1116 PROIZVODNJA VUNE I KRZNA Koordinator modula Opis modula Gospodarska važnost ovaca u proizvodnji vune. BLV Verlagsgesellschaft. vrsta i izmjena dlake. A. Majdak: Krznašice i krzna./2011. Preporučena literatura 1. Građa krzna. 3. M. Opis tehnike skidanja krzna. (1968): Wool Growth. CAB International 5. dlačni pokrivač. S. Vesna Pavić (2002): Ovčarstvo u knjizi Stočarstvo. Prerada. Hranidba rasplodnih životinja. fizikalne. M. vlakna. B. Nolit. K. Vesna Pavić. Ryder. Academic Press London. L. Uzgojnotehnološki postupci s nutrijama. Teofanović. M. Zagreb 2. urednik Zvonimir Uremović. Theodor Haltenorth (1982): Säugetiere sowie Lurche und Kriechtiere. Mioč. Beograd 1983. podaci o proizvodnje vune. Gordon. izbor i čuvanje krzna te načini prodaje. vidricama. Hrvatska mljekarska udruga Zagreb 4. H. V. nasljeđivanje i selekcija ovaca i koza u proizvodnji vune i vlakna. Upoznavanje studenata s formiranjem folikula. klasifikacija vunskih niti. mehaničke i preradbene osobine vune. Ulmer. koza u proizvodnji vlakna te krznaša u proizvodnji krzna u svijetu i u nas. Agronomski fakultet Zagreb 3. (1997): Controlled reproduction in sheep and goat.

1996 5. Obvezna literatura 1. Farming Press. I-V. Ipswich. 1993 2. Davies B.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. USA. Scotland. Poljoprivredni institut Osijek. Barčić J : Poljoprivredni kombajn. Cilj modula Stjecanje poznavanja temeljnih principa odabira. Joseph. Osijek. United Kingdom. Iowa State University Press. Hunt D. St. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 106 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 2001 4. sc. Rohrbach P. izrađen seminarski rad. Košutić S: Mehanizacija u ratarstvu. ASAE. Poljoprivredni fakultet Sveučilišta J.K. iskorištavanja i upravljanja poljoprivrednim strojevima. Goering E. 1997.J. Banaj Đ. klima i raspoloživo radno vrijeme VII Trakcijska učinkovitost i izbor strojeva VIII Upravljanje i iskorištavanje poljoprivrednih strojeva IX Energija za biološke sustave.. Finney B. Osijek. Šmrčković P: Upravljanje poljoprivrednom tehnikom. Brkić D. Ames. 1993 Prof. USA. Eagle D. U. Silvio Košutić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 37 15 8 - Prisustvovanje predavanjima. AG1117 RACIONALNO ISKORIŠTAVANJE POLJOPRIVREDNIH STROJEVA Koordinator modula Opis modula I Osnovne značajke poljoprivredne proizvodnje II Produktivnost rukovatelja tehnikom III Učinak strojeva IV Radni troškovi poljoprivrednih strojeva V Indirektni troškovi poljoprivrednih strojeva VI Tlo. Strossmayer. dr. Banaj Đ. 1997 3. Osijek. Michigan. Whitney B.: Soil Management... Land Technology. Srivastava K. Preporučena literatura 1. : Choosing & Using Farm Machines. Joseph.. 1999 3.J. obavljene vježbe. USA. Iowa. Zimmer R. 2003 2./2011.: Engineering Principles of Agricultural Machines.R. Čuljat M. St. CIGR and ASAE.: Farm Power and Machinery Management (10th edition). Strossmayer.. CIGR Handbook of Agricultural Engineering Vol.C.A. Poljoprivredni fakultet Sveučilišta J. Edimburgh. Michigan.

. Bonn Preporučena literatura 1. Osnovni principi suvremene tehnologije proizvodnje pšenice. Okolišni čimbenici koji djeluju na rast i razvoj ratarskih kultura. tehnologije proizvodnje kukuruza. pšenice. raži. Kus M. Skupina prosolikih žitarica (najznačajnije vrste i njihov značaj u polj. Grupa autora (1986). M. Gotlin J. uređenje sjetvene površine. mjere njege (gnojidba.. triticalea-pšeno raži + heljda). (2000). sirka i prosa). mjesto i značaj kulture u plodoredu. (1989). Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 2. Gotlin J. lupina) i tehnologije njihove proizvodnje. podjela ratarskih kultura). Agronomski glasnik. N. Oehmichen. priprema tla za sjetvu. Hrvatski zadružni savez. zobi . Krumpir. Lehrbuch des Pflanzenbaues Band 2: Kulturpflanzen. Proizvodnja kukuruza.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. i sur. Vratarić Marija. Značaj krumpira i čičoke. Razvoj alternativnih tehnologija u ratarstvu. Zagreb 4. Suvremene osnove tehnologije proizvodnje raži. Ostojić. Značaj krupnozrnih mahunarki (soja. tehnologije njihove proizvodnje.(1991). Poljoprivredni institut Osijek. Gelsenkitchen-Buer. Tehnološki procesi proizvodnje pojedine kulture obuhvaćaju slijedeće cjeline. zaštita usjeva od štetočinja). tehnologije proizvodnje. Pucarić A. (1967). Posebno ratarstvo I. Obvezna literatura 1. L. Suvremene osnove tehnologije proizvodnje zobi..ČZP Kmečki glas. Naučna knjiga. (1991). Cilj modula Slušanjem i polaganjem ispita student ovladava znanjima i ovladava vještinama potrebnim za uspješnu ratarsku proizvodnju u različitim proizvodnim uvjetima. Suvremena proizvodnja kukuruza. J. Verlag Th. proizvodnji RH. Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 3. (1987). AG1118 RATARSTVO Koordinator modula Opis modula Modul se sastoji od nekolike nastavnih cjelina: Uvod (Značaj ratarstva kao grane biljne proizvodnje. Soja. 3. Gotlin J. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb. Čuljat (1997)./2011. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb. Ljubljana 5. Z. Osijek. Mann. Beograd redoviti profesor Jasminka Butorac Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 12 10 10 Redovito pohađanje nastave i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 107 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Skupina pravih ili strnih žitarica (najznačajnije vrste zastupljene u ratarskoj proizvodnji u RH. žetva-berba usjeva. određivanje sjetvene norma. rok sjetve. Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 2. bob. Aleksandra Sudarić (2000). Entrup. Životni ciklusi ratarskih kultura (faze rasta i razvoja). (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb. 4. ječma. Pucarić A.

Gagro. predan seminarski rad. Zrnate mahunarke.. 2009. utjecaju okolišnih čimbenika na njihov rast i razvoj. 1997. Osijek 2.. obradi tla. Ana Pospišil Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 33 20 3 4 Redovito pohađanje nastave. 1998. gnojidbi. sc.. Vratarić. Žitarice. podjela ratarskih kultura).ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. predstavnicima i sistematskoj pripadnosti. korištenju. Proizvodnja suncokreta. Ivezić. Krmne kulture. Hrvatsko agronomsko društvo. Pucarić A. Aromatično-alkaloidne kulture. dr. žetvi te utjecaju tehnoloških mjera na formiranje prinosa i kvalitetu sjemena. Industrijsko i krmno bilje. njezi usjeva. Buturac I. Sudarić A. Cilj modula Slušanjem i polaganjem ispita student ovladava znanjima i vještinama potrebnim za uspješnu ratarsku proizvodnju u različitim proizvodnim uvjetima. Zagreb 3. Zagreb../2011. obavljene vježbe u praktikumu. Agronomski fakultet Zagreb 2. Uljarice. M. Bolf M. Jurković D. Ratarstvo I dio. plodoredu. 2008. sjetvi. Hrvatski zadružni savez. 2000. Korjenasto-gomoljaste kulture. Vratarić M. M. Zagreb Prof. Hrvatski zadružni savez. Poljoprivredni institut Osijek i Tvornica ulja Čepin 108 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. Ostojić Z. 3. M. Obvezna literatura 1... U okviru ovih programskih dijelova bit će dane informacije o značaju pojedinih kultura. Predive biljke. Proizvodnja krumpira. Soja. Poljoprivredni institut Osijek. Pospišil A. Čuljat M. Proizvodnja kukuruza. AG1118 RATARSTVO Koordinator modula Opis modula Modul se sastoji od nekoliko nastavnih cjelina: Uvod (značaj ratarstva kao grane biljne proizvodnje. 2005.

Okolišni čimbenici koji djeluju na rast i razvoj ratarskih kultura. Suvremene osnove tehnologije proizvodnje raži. Zagreb 4. Suvremene osnove tehnologije proizvodnje zobi. sirka i prosa). 3. Osnovni principi suvremene tehnologije proizvodnje pšenice. mjere njege (gnojidba. Značaj krumpira i čičoke. Poljoprivredni institut Osijek. uređenje sjetvene površine. Aleksandra Sudarić (2000). Z. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb. Tehnološki procesi proizvodnje pojedine kulture obuhvaćaju slijedeće cjeline: mjesto i značaj kulture u plodoredu. Čuljat (1997). (1987). Gotlin J. (2000). rok sjetve. odrađene vježbe. tehnologije proizvodnje. 4. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb. Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 2. Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 3..ČZP Kmečki glas. lupina) i tehnologije njihove proizvodnje. Cilj modula Slušanjem i polaganjem ispita student ovladava znanjima i vještinama potrebnim za uspješnu ratarsku proizvodnju u različitim proizvodnim uvjetima. bob. Krumpir. Značaj krupnozrnih mahunarki (soja. M. Proizvodnja kukuruza. Naučna knjiga. (1991). (1967). i sur. Vratarić Marija.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Beograd Preporučena literatura 1. L. podjela ratarskih kultura). zobi . Gelsenkitchen-Buer. Lehrbuch des Pflanzenbaues Band 2: Kulturpflanzen. Obvezna literatura Redoviti profesor Zlatko Svečnjak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 14 6 10 Redovito prisustvovanje predavanjima. žetva-berba usjeva. triticalea (pšeno raž ) i heljde). Kus M. Agronomski glasnik. (1989).(1991). Gotlin J. Ostojić. raži. Entrup. Skupina pravih ili strnih žitarica (najznačajnije vrste zastupljene u ratarskoj proizvodnji u RH. priprema tla za sjetvu. tehnologije njihove proizvodnje. Pucarić A. Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 2. Ljubljana 5. Mann.. Oehmichen. proizvodnji RH. AG1119 RATARSKE KULTURE Koordinator modula Opis modula Modul se sastoji od nekolike nastavnih cjelina: Uvod (značaj ratarstva kao grane biljne proizvodnje. N.. tehnologije proizvodnje kukuruza. ječma. Soja. 109 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . pšenice. Razvoj alternativnih tehnologija u ratarstvu. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb. Gotlin J. Posebno ratarstvo I. Osijek. Životni ciklusi ratarskih kultura (faze rasta i razvoja). J. Hrvatski zadružni savez. Skupina prosolikih žitarica (najznačajnije vrste i njihov značaj u polj. Grupa autora (1986). Suvremena proizvodnja kukuruza./2011. određivanje sjetvene norme. uspješno izrađen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 1. zaštita usjeva od štetočinja). Pucarić A. Verlag Th.

AG1120 RAZVOJ OBLIKOVANJA KRAJOBRAZA Koordinator modula Opis modula Koncept predmeta i njegovo značenje za formiranje krajobraznog arhitekta. 2. sv. i suvremeni tokovi II. Pregled njegove povijesne i suvremene tipologije u svijetu i napose u Hrvatskoj. Ogrin. Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar/Studio Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 22 Cilj modula Upoznavanje povijesne prošlosti krajobrazne arhitekture s ciljem oblikovanja adekvatnog odnosa do baštine i pridobivanje i stjecanje spoznaja o bogatstvu gramatike u krajobraznom oblikovanju razvijene kroz povijest. – Moderna u 20. (Vrtna umjetnost). st. B. M. Ljubljana Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Oxford Companion to Gardens.eklekticizam 19. Stvaralaštvo Dalekog Istoka – Kina i Japan – Islam u Aziji. 3. (1991): Dubrovački renesansni vrt. Problemi vrednovanja i zaštite. Zagreb 1996 Ščitaroci./2011. (1995): Dvorci i perivoji u Slavoniji. Obvezna literatura 1. Društvena uloga vrtne umjetnosti kroz povijest. 2. Africi i Evropi Tradicija vrtne umjetnosti u Hrvatskoj . sportski). Pogled u nastajanje kulturnog krajobraza i njegove oblikovane strukture. 6 Prof. Dušan Ogrin Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave I. London 2001 110 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 4. Komparativni prikaz zapadne i orijentalne tvornosti. Zagreb Šišić. Pregled evropskog povijesnog stvaralaštva: antika – srednji vijek – renesansa – barok – engleski krajobrazni stil .ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Dubrovnik Pozitivna ocjena seminarskih radova Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1. D. Problemi zaštite naslijeđa vrtne umjetnosti. st. turistički. Kulturni krajobraz nastao zbog utilitarnih ciljeva (agrarni. (1993): Vrtna umetnost sveta.

Rabus Media. (2003): Ihtiologija II. Aničić I. Logos. (2001): Modeli malih obiteljskih ribnjaka. Osnove ihtiogenetike. Elsevier. Biološka analiza vode s uzimanjem uzoraka i mikroskopiranjem.. Treer T. Ekstenzivni. Zagreb 3. Sekcija riba. Kvaliteta. Zagreb Cetinić P.. New York Hall S.. tržište i promet ribe. Akvaristika. Organizacija privrednog ribolova. Sportski ribolov. Upotreba ključa za determinaciju riba. Zagreb . 3. Razlikovanje najvažnijih ribljih bolesti... R. Swiniarski J.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Split Stickeney R. Postupci pri induciranom mrijestu riba. Rad s akvarijima. (1985): Alati i tehnike ribolova. Amsterdam Redoviti profesor Tomislav Treer Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 32 16 8 4 Redovito praćenje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 111 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Cilj modula Cilj je osposobiti studenta za vladanje temeljnim znanjima u ribarstvu. Osobine pojedinih tipova uzgoja u moru i kopnenim vodama. Zagreb 2. (2000): Hrvatsko ribarstvo ispod površine. Aničić I. 4. Mrijest. Temeljne morfološke. (1999): Elsevier's Dictionary of Fisheries. Fizikalne i kemijske analize kvalitete vode. embrionalni i postembrionalni razvoj riba. John Wiley & Sons. J. poluintenzivni i intenzivni uzgoj. Hranidba riba kao temelj akvakulture. Eapen P./2011. (2000): Encyclopedia of Aquaculture. anatomske i fiziološke osobine riba..skripta Preporučena literatura 1. Treer T. 2. Globus. kako bi mogao sudjelovati u provedbi vrlo raznolikih aktivnosti ove privredne i znanstvene grane.. (1999): The effects of fishing on marine ecosystem and communities. (1995): Ribarstvo. K. Osnove klasifikacije i biologije najznačajnijih vrsta riba i ostalih vodenih organizama. Osnove limnologije i oceanologije. Hrvatski zadružni savez. Dujmušić A. AG1123 RIBARSTVO Koordinator modula Opis modula Povijesni razvoj i značenje ribarstva. Treer T. Obvezna literatura 1. Safner R. prerada i korištenje ribljeg mesa. Ekonomika. Oxford 5. Safner R. Lovrinov M. Blackwell Science Ltd. Agronomski fakultet.

Također. Zagreb: Naprijed prof. Štambuk. sc. (2002): Prostor iza. Očekivane i neočekivane posljedice prometnog povezivanja (2004). Čaldarović. Planiranje krajobraza kao funkcija socijalne integracije. M. Zbornik radova savjetovanja. Cilj modula Student stječe temeljna znanja i kompetencije iz oblasti posebnih sociologijskih disciplina – ruralne i urbane sociologije.. Withman. O.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. sociološke dimenzije urbanističkog planiranja i socijalne funkcije krajobraza. Rogić. Urbana sociologija: socijalna teorija i urbano pitanje. Individualno i kolektivno stanovanje i uloga krajobraza.. održan ili predan seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 112 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zagreb 4. Zg. Zagreb 5.. Radić). IDIZ. (1968) Grad u historiji. (1987). interni prijevod. Agronomski fakulteta) Preporučena literatura 1. Zagreb: Globus. u: Cifrić. Zagreb. čikaška škola urbane sociologije. Megalopolisi i ekumenopolis. osnovni problemi planiranja gradova. Obvezna literatura 1. sociološki pristup proučavanja seoske (lokalne) zajednice. L. teorije urbanizacije. Seoska naselja i stanovništvo–morfološka osnovica ruralne strukture. gentrifikacija i korporativni grad. 2. (1996). Zagreb: Školska knjiga. I. Cifrić. I. J. str. Ognjen Čaldarović znanstveno-nastavno zvanje ime prezime Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 4 26 pohađanje nastave. Sociološke analize u koncipiranju ruralnog ambijenta. (1985). Hrvatsko sociološko društvo. Suvremeno društvo i urbanizacija. www. Globalni procesi promjena ruralnog društva. u: Prometna povezanost Dubrovačko-Neretvanske županije (ur. Razvojne pretpostavke i ekološke kontradikcije. O. Holistički....edu./2011. Suburbanizacija i suburbije. "Javni prostori i grad: osnovne pretpostavke socijalne integracije". 91-95 2. ed. Metropolinizacija i metropolisi.html. Čaldarović.au/Teachstud/dexed/docs/rurality. (2003) Ruralni razvoj i modernizacija. IDZ Ivo Pilar. Tipovi seoskih naselja. I. ruralnost i indikatori za mjerenje ruralnosti. stječe znanja o osnovnim sociologijskim indikatorima i kriterijima koji se primjenjuju u postupcima planiranja prostora. Mumford. M. (Đurđica Žutinić. A. javni prostori. 3. Privatno i javno u gradu.. Integrativni pristup u planiranju seoskog prostora. Mišetić. 1992:129-141. Problemi urbanog življenja – socijalna segregacija. (1993): Definition of Rurality . "Socio-ekološke posljedice stambene gustoće". ekologijski. Transformacija urbanog okoliša i urbanizacija teritorija.nexus. Biblioteka Znanost i društvo.Hrvatski inženjerski savez. dr. AG1124 RURALNA I URBANA SOCIOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Ruralno društvo. urbanizacija. Višefunkcionalnost seoskog areala. 4. Ruralno-urbani kontinuum. Čovjek i prostor XLIII (3-5): 5.

Zrinski. Cambridge University Press. biološke i ekološke karakterisike unutar razreda Hexapoda . C.Structure and Function. (1969): Migration and Dispersal of Insects by Flight. podjela na Apterygota i Pterygota te daljnje podjele po pojedinim redovima. redove. (1974): Insektenzucht. Između i unutar tih kategorija postoje i druge podjele. 2.. Sistematska poljoprivrdna entomologija dati će studentima uvod u carstvo kukaca značajnih za poljoprivredne kulture. Blackwell Verlag GmbH.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. T. R. Maceljski. Kukci su najrasprostranjenija i najbrojnija grupa unutar životinjskog svijeta i ima ih više od 5 milijuna vrsta. London docent Tanja Gotlin Čuljak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 16 6 10 Izrada i izlaganje seminarskog rada. urednik: M. izrada zbirke kukaca Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 113 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Istaći će se značaj štetnih vrsta. Grupa autora (2004): Štetočinje povrća. porodice. M. R. razrede. Cilj modula Upoznati studente sa sistematikama kukaca važnih u poljoprivrednoj proizvodnji i dati im osnovna znanja koja im omogućuju samostalno prepoznavanje najvažnijih vrsta. 2004. (1998): The Insects. Zrinski. porodicama i rodovima. Obvezna literatura 1. Tolman. S vremenom podjele su se značajno mjenjale i modificirale. London 3. Champman. Johnson.Maceljski. Stuttgart 5. Methuen and Co Ltd. Cambridge 1998.odabrana poglavlja Preporučena literatura 1. opisati štete i odrediti mogućosti suzbijanja tih šteta.Verlag Eugen Ulmer. Čakovec 2. Carl Linee postavlja prvu suvremenu sistematiku životinja pa i kukaca podjelivši ju na koljena. (2002): Pareys Buch der Insekten. rodove i vrste. rodu. Čakovec. Berlin 4./2011. Wyniger. (2002): Poljoprivredna entomologija. AG1127 SISTEMATSKA POLJOPRIVREDNA ENTOMOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Smatra se kako podrijetlo kukaca seže unatrag 500 i više milijuna godina.(1997): Butterflies of Britain and Europe. Obraditi će sistematike kukaca od one najstarije do najnovijih sistematskih podjela. M. Dobiti će se osnovne spoznaje o najvažnijim štetnicima poljoprivrednih kultura. Objasniti će se morfološke. Naučiti prepoznavati vrste po pripadnosti porodici odn. Chinery. pritom objašnjavajući razloge promjena sistematika i rasporeda kukaca prema sistematskim podjelama. G.F. Modul je i temelj za one koji nastavljaju diplomski studij. Harper Collins Publisher.

Chapman and Hall. (1997). Modul obuhvaća osnove razmnažanja bilja. Kester. Seed Science and Technology (M. Clark G. Zagreb 3./2011. Kolak I. Boston. 61 5. London. Rasadničarstvo (Z. Skripta. Seed Production: principles and practices (L. New Yersey. Kolak I. Pojmovnik sjemenarstva. Globus. London. (2000). Zagreb/Mostar. Distribucija i trženje sjemena i sadnog materijala. (1996).ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. USA 5. Geneve). Ward Lock. McDonald). Kluwer Academic Publishers. Copeland). Zagreb. Longman. O. T. Skripta. Vegetable Seed Production. 270 4.L. 49 Preporučena literatura 1.o. F. AG1128 SJEMENARSTVO I RASADNICARSTVO Koordinator modula Opis modula Modul nudi studentima opći uvid u osnovna načela spolnog (sjemenom) i nespolnog (vegetativnog) razmnažanja i njihovu ulogu u poljoprivredi. Prentice Hall. The Complete Book of Plant propagation ( A.B. Kolak I. Zagreb 2. Skripta str.E. (1994).G. Šatović. dorade i uskladištenja sjemena. (1997). Toogood). Sjemenarstvo ratarskih i krmnih kultura. UK 2. te zakonodavstvo u sjemenarstvo i razvitak industrije sjemena. Dortrecht. (2005). str. Hrvatsko agronomsko društvo i Gening d. McDonald M. Plant Propagation: principles and practices (D.T. R. (1989). Šatović Z. osnovne metode vegetativnog razmnažanje. New York. Hartman H.o. (2003). (1995). Copeland L. K. Zagreb. Kolak I. Davies. (1997).. Raymond A. Carović). London 3. USA 4. teoretske i praktične aspekte proizvodnje. Studenti će naučiti načela i metode potrebe za proizvodnju sjemena i sadnog materijala visoke kakvoće Cilj modula Cilj modula je dati studentima opći uvid u spolno (sjemenom) i nespolno (vegetativno) razmnažanje i njihovu ulogu u poljoprivredi. New York redoviti profesor Ivan Kolak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 8 8 Pohađanje svih predavanja i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 114 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Određivanje kakvoće sjemena.T. str. Obvezna literatura 1.

2nd edition. A WileyInterscience Publication. načini i mogućnosti ekološki prihvatljive primjene herbicida Cilj modula Cilj modula je detaljno upoznavanje studenta s jednom skupinom pesticida . J. New York Preporučena literatura 1. sc.. (1976). Odabrana poglavlja: Zimdahl R. Mode of Action of Herbicides. Interactions between Herbicides and the Soil. Volume 1./2011. The Biochemical Mode of Action of Pesticides. biochemistry. L. dr.. Upoznavanje će biti obavljeno kroz sljedeća poglavlja: povijest primjene herbicida. Corbett J. eko-toksikološke značajke i sl. (1974). značajkama herbicida (perzistentnost. Audus L.. London 2. mehanizmu djelovanja i kemijskoj pripadnosti. Zvonimir Ostojić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 4 6 Aktivno sudjelovanje studenta u svim dijelovima izvođenja izravne nastave. Physiology.). Crafts A. AG1130 HERBICIDI- Koordinator modula Opis modula Modul programom obuhvaća detaljno upoznavanje jedne skupine pesticida . M.prednosti i nedostaci primjene herbicida. 3. selektivnost..herbicida. (1981). J. screening herbicida. (1999): Fundamentals of Weed Science prof. Herbicides. spektar djelovanja. . London. S. 2nd edition Academic Press Inc. London. Hance R. R.herbicida. Obvezna literatura 1. odnosno skupine kojom suzbijamo korove. ecology.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Interna skripta (odabrani radovi stručnjaka Zavoda za herbologiju) na CDu ili kopije 2. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 115 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 3. Academic Press Inc. Ashton F. -podjela herbicida: po roku primjene. (1980). Academic Press Inc.

UK Igrc Barčić. 5. Štetne i korisne životinje u poljoprivredi. Primc-Habdija. Matoničkin. I. Oštrec. T. Zagreb Decker. Zagreb 4. Vertebrata) i glodavce (Simplicidentata. anatomijom. (1998): Zoologija. ptice (Aves.. Zagreb 3.. Čakovec Odslušana nastava. Stoga će modul pokrivati slijedeća poglavlja: biljnoparazitske nematode (Nemathelminthes). studenti će se putem predavanja. P. Maceljski. ekologijom te klasičnim. I. biologijom. Matoničkin. seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 116 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Cilj modula 10 6 6 6 docent Dinka Grubišić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 32 Student stjeće temeljna znanja za nastavak studiranja. P. (2000): Potato cyst nematode management. I. puževe (Gastropoda. I. Zagreb Preporučena literatura 1.. Biologija nižih avertebrata. Habdija. I. Biologija viših avertebrata. Lj. (1998): Beskralješnjaci. Z. Treer. Tucak. Warwick. obavljene vježbe./2011. J. Primc-Habdija. H. (1993): Zdravi voćnjaci i vinogradi.. M. Ognjev-Fink (1956): Zoologija kralješnjaka. Obvezna literatura 1. Arthropoda). Zagreb 2.. (1998): Beskralješnjaci. kolokvij. laboratorijskih vježbi i terenske nastave upoznati s njihovom: morfologijom. New Delhi Garms-Borm (1981): Fauna Europe. kao i vještinu raspoznavanja poljoprivrednih štetočinja i simptoma od napada te sposobnost odabira najučinkovitije metode za njihovo suzbijanje.. (2004): Agrarna zoologija. Ljubljana Haydock. Mammalia). Mollusca). B. Habdija. 4. B.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. AG1131 SPECIJALNA ZOOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Ovim modulom obuhvatiti će se sistematika životinja s naglaskom na one štetne u poljoprivrednoj proizvodnji. 2. (2001): Ekološki prihvatljiva zaštita bilja od štetnika. grinje (Acarina. 3. Kod svake navedene grupe životinja. integriranim i ekološki najprihvatljivijim metodama njihova suzbijanja. (1981): Plant nematodes and their control (Phytonematology). Čakovec 5. Ciglar. J.

J. A. and Laidlaw. (1948) Livade – pašnjaci. G. R. (1979) Proizvodnja krmnog bilja. 3 4.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Poljoprivredni nakladni zavod. B. M. (ed. E. kao i sustave korištenja livada. Pollot. skripta Knežević. (1952) Trave./2011. hranilice. (ed. AG1132 SUSTAVI GOSPODARENJE TRAVNJACIMA Koordinator modula Opis modula Modul se izvodi u 2 poglavlja: U uvodnom dijelu poglavlja Sustavi gospodarenja livadama studenta se upućuje u (i) definiciju i gospodarsko značenje livada kao sirovinske osnovice animalne proizvodnje. načini i metode zasnivanja i/ili popravljanja florističkog sastava pašnjaka. gnojidba. Preporučena literatura 1. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Redoviti profesor Mladen Knežević Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 12 8 6 4 Odslušana predavanja. kombinirano korištenje pašnjaka (košnja-napasivanje). (ed. R. 5. Grant. (ed. P.) (1990) Milk and meat from forage crops (odabrana poglavlja) BGS publication 4. gnojidba pašnjaka.) (1998) Grass for dairy cattle (odabrana poglavlja). košnja i skladištenje krme s livada. Cherney. načini i metode zasnivanja i/ili popravljanja florističkog sastava livada. Sveučilište u Zagrebu. CABI publishing 5. solišta. Poljoprivredni nakladni zavod Kvakan.) (1998) Sward measurement handbook (odabrana poglavlja) BGS publication Turina. E.rotacijsko i obročno napasivanje. (ed. U sklopu tematske jedinice (ii) proizvodnja i spremanje krme obrađuju se: sjetva i usijavanje. Z. J. A. (2000) Travnjaštvo – odabrana poglavlja. terenske vježbe i seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 117 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET ..) (1987) Efficient sheep production from grass (odabrana poglavlja) BGS publication 2. D. kontinuirano . J. Pollot. korištenje sijena i travne silaže. U sklopu tematske jedinice (vii) uređenje pašnjaka obrađuju se: ograde. odrađene vježbe u praktikumu. pojila. S. U sklopu tematske jedinice (vi) korištenje pašnjaka i kvaliteta paše obrađuju se: režim napasivanja. and Cherney. S. Zagreb Čižek. 2. Štafa. Davies. komunikacijski hodnici. Cilj modula Slušanjem modula "Sustavi gospodarenja travnjacima" student stječe osnovna praktična znanja kao i osnovne tehničko-tehnološke vještine za organizaciju stočarske proizvodnje na travnjacima Obvezna literatura 1. U sklopu tematske jedinice (iii) korištenje krme s livada obrađuju se: korištenje zelene krme.) (1988) Efficient beef production from grass (odabrana poglavlja) BGS publication 3. Baker. H. G. U sklopu tematske jedinice (v) proizvodnja krme na pašnjacima obrađuju se: sjetva i usijavanje. D.. J.. U uvodnom dijelu poglavlja Sustavi gospodarenja pašnjacima studenta se upućuje u (iv) definiciju i gospodarsko značenje pašnjaka kao sirovinske osnovice animalne proizvodnje. A. Frame.

Obvezna literatura 1. (1998): Integrirana zaštita voćnjaka i vinograda. Brojne sustave borbe protiv štetočinja u zaštiti bilja dijelom u dvije osnovne skupine. Zrinski d.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Čakovec Preporučena literatura 1. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 118 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Na toj osnovi je i podjela modula po programskim jedinicama. Iowa State University Press. 2nd edition.. I. administrativnim. Cambridge University Press. Čakovec 4. Integriranom sustavu koji uključuje sve raspoložive mjere borbe kao i proizvodnju hrane po organsko-ekološkim principima i očuvanja okoliša bit će posvećen poseban značaj. J. biološkim i kemijskim mjerama protiv štetočinja. J.d. d. Odabrana poglavlja iz: Aldrich R.dr. Odabrana poglavlja iz: Ciglar. Interna skripta (odabrani radovi Zavoda za herbologiju iz tematskog područja) na CDu ili kopije 2. mehaničkim i fizikalnim. Cambridge. Poseban značaj bit će posvećen uzgoju otpornih i tolerantnih sorata biljnih vrsta klasičnom selekcijom i metodama moderne biotehnologije.sc Božena Barić znanstveno-nastavno zvanje ime. Zrinski d./2011. K. (1997). Principles in Weed Management. Studenti će biti upoznati s agrotehničkim. Cilj modula Student će biti upoznat sa svim raspoloživim mjerama borbe protiv štetočinja bilja. prezime Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 35 10 9 6 Prisustvovanje svim oblicima nastave. Rational pesticide use.. U skupinu indirektnih i direktnih mjera borbe. Bit će upoznati s prednostima i nedostacima svake mjere pojedinačno. 3. AG1133 SUSTAVI SUZBIJANJA ŠTETNIH ORGANIZAMA Koordinator modula Opis modula Modul obrađuje sustave zaštite bilja općenito. Pro. Brent K. Atkin R. J. (1987). (2001): Poljoprivredna entomologija. Kremer R. Ames. Bit će ukazano na prednosti i nedostatke naprijed navedenih mjera. M. Odabrana poglavlja iz: Maceljski. Proceedings of the ninth Long Ashton Symposium.

J. Seymour. G. D. Production Practices and Quality Assesment of Food Crops. Graham. postupci hlađenja. čuvanje i pakovanje voća. Nizozemska 4. Wallingford. Kluwer Academic Publishers. R. Joyce. CAB International. Zagreb Preporučena literatura 1. Vol IV: Postharvest Treatment and Technology. UK Redovito praćenje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 119 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. ). Thompson. Milano 2. Beograd 2. veliki distributivni centri. Hrvatsko voćarsko društvo. te posjet hladnjači gdje će se upoznati sa tehnološkim procesima tijekom skladištenja i pakiranja.. osnovne kemijske i mehaničke analize plodova./2011. 6 Prof. 1993. Tucker. UK 5. Cilj modula Student dobiva osnovna znanja potrebna za početak rada u području tehnologije čuvanja i postupaka s voćem poslije berbe.. Taylor. Chapman˛& Hall. Pozornost je posvećena samostalnom radu studenta pa su predviđeni seminari koje student sam izabire u skladu s osobnim afinitetom. sc. Davidović.. London 3. 2004. Opšte voćarstvo.. B. Zbornik radova. AG1134 SUVREMENE TEHNOLOGIJE ČUVANJA I PAKIRANJA VOĆA Koordinator modula Opis modula Na predavanjima se obrađuju osnovni pojmovi iz fizioloških i biokemijskih procesa u plodu poslije berbe. A. UNSW Press. M. fiziološke bolesti koje se javljaju tijekom skladištenja te sortiranje i pakiranje voća. Stanković. a na temelju dogovora s koordinatorom modula. prepoznavanje fizioloških bolesti.K. Tomislav Jemrić Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 8 4 8 Na vježbama studenti obrađuju senzorički test. NOLIT.. Wills. 1986.. Postharvest: An Introduction to the Physiology & Handling of fruit. 1998. vegetables & ornamentals. D... trgovački lanci i sl. Subotica . La conservazione dei frutti in atmosfera controllata. Grupa autora. dr. Controlled atmosphere storage of fruits and vegetables. D. Dris i S. Biochemistry of fruit ripening. CAB International. Berba.Beograd 3. Gorini. Istituto Sperimentale per la Valorizzazione Tecnologica dei Prodotti Agricoli. Eds.. 1985. Wallingford. Voće od berbe do potrošača. 1987. III deo. G. F. M. Gvozdenović. D. Ova znanja se kasnije nadograđuju kroz rad u praksi u poduzećima koja imaju potrebe za stručnjakom ovakvog profila (hladnjače. R. Obvezna literatura 1. Mohan Jain.. McGlasson. 1998. Dordrecht. Minerva.

Maceljski M. H. G. 5. Ploj T. 1995. str.. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. Poljoprivredni fakultet Osijek . Problematika održavanja tla u voćnjaku. Volume I-V. vrlo širok spektar strojeva i opreme prisutan je u uzgoju. Sveučilišna naklada.. To se odnosi na strojeve i oruđa za uzgoj i ubiranje voćnih plodova.. sc. Sveučilišni udžbenik 2. Stuttgart. sortiranju i čuvanju spomenutih poljoprivrednih proizvoda. ASAE. Mehanizacija u povrćartsvu.: Upravljanje poljoprivrednom tehnikom. značajni strojevi i oprema za sadnju. održavanje zatravljenih površina uz redovno malčiranje i povremeno dubinsko i površinsko prorahljivanje. tj. Nadalje. Walg O. S. Mainz. Eichhorn et al. 2000 Preporučena literatura 1. Fachferlag Fraund. nego i na inozemnim tržištu.. Zagreb. 325-332 4. Mirošević N./2011. Mehanizacija u voćarstvu i vinarstvu.o. PUP br. 1996 4. tj stabilizaciju ekosistema u nasadu. Novak R. Gering F. Zbornik radova savjetovanja “Aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede”. Novak M.. Brčić J. Sveučilišni udžbenik 3.. Berčić S. Sito. Obstbau-Praxis.. Brčić J.. 1. 2002. 1999. Deutschland. str. AG1135 TEHNIKA U HORTIKULTURNOJ PROIZVODNJI Koordinator modula Opis modula Strojevi. Lumen d. odnosno grupama kultura sa ciljem optimalnog korištenja mehanizacije. u zaštiti nasada. 1991.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Barčić J. kako bi proizvođači bili konkurentni cijenom i kvalitetom plodova ne samo na domaćem. odnosno sjetvu. 2003 5. Zagreb. prisutni su strojevi i oruđa koji se koriste u intenzivnom uzgoju i ubiranju povrtlarskih kultura na otvorenom i zaštićenom prostoru.: Landtechnik. Priručnik za moderne poljoprivrednike. CIGR: Handbook of Agricultural Engineering. Doc. Taschenbuch der Weinbautechnik. 120 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Cilj modula Upoznati studente sa linijama strojeva potrebnim za rad na plantažama i po kulturama. Osnovni zadatak strojeva i oruđa za održavanje voćnjaka i vinograda je da osigura zadržavanje raznovrsne flore i faune u nasadu. 2002.: Proizvodnja i dorada bundevinih sjemenki. Šmrčković P. Banaj Đ. St. 25-27 3. Strauss E.Verlag Eugen Ulmer. U suvremenom uzgoju voća i grožđa nužno je uvesti maksimalnu razinu mehaniziranosti. Sito S. Stjepan Sito Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 26 16 8 6 Odslušana predavanja. odrađene vježbe i terenska nastava te prezentiran seminar.. cvijeća i ukrasnog bilja u zaštićenom i otvorenom prostoru. USA.o.. Osijek. Österreichischer Agrarverlag Klosterneuburg. oruđa i oprema u hortikulturnoj proizvodnji obuhvaćaju tri grupe specifičnih oruđa za različite namjene. Nadalje. Opatija. J. Barčić. 1999. Fabijanić. Nadalje. Landtechnik für Schule und Praxis. Joseph. 1998 2. Österreichischer Agrarverlag Klosterneuburg. Velika pažnja posvećena strojevima za njegu voćnjaka i vinograda. dr..

: Analiza rada mehaničkog sijaćeg aparata u sjetvi povrća. Warszawa. H. Osim navedenog cilj modula je i osposobljavanje studenata za primjenu takovih traktorsko-strojnih agregata koji su u određenom vremenskom periodu na najvišoj tehničkoj razini. 1973. Košutić.. 4-6. rukovanje strojevima i opremom. Osijek. S. Prof. G.: Maszyny i ciagniki rolnicze.b) Kompleksna tehnika u ratarskoj proizvodnji . G. Heyde. Kozlowska.. dr. Wenner.. 3. Zimmer. 1978. Fabijanić. Kühn. ostvarujući maksimalnu proizvodnost sa što nižim troškovima proizvodnje. agregatiranje strojeva s pogonskom jedinicom i podučavanje rukovalaca strojeva. S. Stjepan Ivančan Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 33 8 8 2 5 Odslušanja predavanja . 1997. G. vježbe. Šmrčković.. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 121 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 43. 1980. sa sklopovima. 1986. Brkić. 1998. Schön.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Dabrowski. Đ. ekskurzije i polaganjem ispita studenta osposobi za : precizno podešavanje strojeva i opreme za rad. obavljene terenske vježbe i seminar. Berlin. Osijek.. praktičan rad.: Landmaschinelehre. D.. Poljoprivredni institut Osijek.: Die Landwirtschaft. Preporučena literatura 1. zadovoljavajući u potpunosti agrotehničke zahtjeve uzgajanih kultura. Đ. Strojarstvo. Grupa autora : Mehanizacija poljoprivrede. dijelovima. München. 5. 5. Banaj. teorijom rada. 2. M. Stutgart. : Landtehnik Bauwesen... VEB Verlag Technik. P. BLV Verlagsgesellschaft.: Poljoprivredni kombajn. Kahnt. H.S... Čuljat. Vol. 1993. BLV Verlagsgesellschaft. Poljoprivredni fakultet Zagreb. seminarske radove. D.: Mehanizacija u ratarstvu. 3. 2. Osijek. Zagreb. podešavanjem i pravilnim korištenjem pojedinih strojeva u ratarskoj proizvodnji. uz najmanji utrošak ljudskog rada. 183-190. Poljoprivredni fakultet Osijek . J. No. AG1136 TEHNIKA U RATARSKOJ PROIZVODNJI Koordinator modula Opis modula Koncepcija modula Tehnika u ratarskoj proizvodnji je upoznati studente sa strojevima i opremom koje koristimo u ratarskoj proizvodnji. 4. Sito. Verlag Eugen Ulmer. 4. sc. 1997. 2003. Modul Tehnika u ratarskoj proizvodnji sastoji se od slijedećih predmeta : a) Strojevi i oruđa u uzgoju ratarskih kultura . H. Barčić./2011.: Biologischer Pflanzenbau.c) Radne odlike i učinci strojeva u ratarskoj proizvodnji Cilj modula Cilj modula Tehnika u ratarskoj proizvodnji jest da putem stjecanja znanja i vještina kroz predavanja. Program modula omogućava studentima da se detaljno upoznaju sa općom koncepcijom kao i varijantama izvedbe pojedinih strojeva. Banaj. Ivančan. Zagreb. Obvezna literatura 1. München. 2001. R. Poljoprivredni fakultet Osijek . S.: Upravljanje poljoprivrednom tehnikom.

njega usjeva i nasada. Bašić. 2. preventivno suzbijanje korova. XXXV znanst. Auflage. kao i na programe istraživanja. Agromelioracijski zahvati.. udžbenik. Regionalizacija hrvatske poljoprivrede.F. str. ruralni . i agroekosustav kao temeljna ekološka jedinica u poljoprivredi. plenarno izlaganje. skup Hrvatskih agronoma. broj Naziv 1. s.. AG1137 TEMELJI UZGOJA BILJA Koordinator modula Opis modula Agrosfera kao “ekološki okvir” uzgoja bilja. Križevci. gnojidba na otvorenom i u zatvorenim prostorima. p 87. Polj. M. 212.. 530. Školska knjiga Zagreb. str. po naputku 3.. I. Nastavni sadržaji svih oblika nastave primarna su i apsolutna obveza za pripremu ispita. Izazovi pred znanostima o tlu na pragu trećeg tisućljeća.Bogunović.jednogodišnjih usjeva i trajnih nasada kao okosnica održivog razvitka i suvremenog koncepta VUPT – MFCAL. Kako zahvate koji zadire u okoliš učiniti održivim. rukopis. 2. održive i ekološke poljoprivrede. 1987 5. Molnar. 1999..Žugec. D.F.. Mihalić. str. 31-41. 3. Bašić. S.Husnjak. Novi Sad. V. Croatian Agriculture. sjetva. Zagreb. Ein Lehrbuch – Biologische Grundlagen und Technik der Pflanzen produktion.. Školska knjiga./2011. Mesić.regionalni razvitak (SARD) i mjere CAP zemalja EU.Mirošević. obrada. Mihalić.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. N. Nature and Man in Croatian Agriculture. Preporučena literatura r. Redoviti profesor Ivica Kisić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 9 2 4 5 Redovito pohađanje svih oblika nastave s ukupno maksimalno 4 izostanka. 274 str. Univerziteta u Novom Sadu. Uzgoj bilja .A.A. žetva i berba. odnosno gospodarski. Agroekološki čimbenici i kulturni krajobrazi poljoprivrednih regija Hrvatske kao nacionalno blago kojim upravlja agronom.M.Romić.V.Jurić. 5. Geisler. Food and Food Processing Industry. udžbenik za sr.I. 598. I.. PRO-TIM.. Opća proizvodnja bilja – Školska knjiga Zagreb. socijalno i etički prihvatljivim? Suvremeni sustavi gospodarenja. gospodarenje humusom i biljnim ostacima. Pflanzenbau – 2. AFZ. JRC – Ispra i EEA. izabrana poglavlja. Zagreb.. Studentima će biti pristupačni na web stranici Zavoda najkasnije tjedan dana prije izvedbe. 2001. 2000.. polj. Cilj modula Upoznati ekološki okvir uzgoja bilja i biljno uzgojne zahvate. M. plodoredna vrijednost i snošljivost pojedinih usjeva. škole. Opšte ratrastvo. M. 4. gnojidba. ćirilica. str. Zahvati u uzgoju bilja: obrada tla. oblj.F. od čega iz vježbi 2. 71-87. Obvezna literatura 1. sustavi uzgoja bilja i promjene pred kojima se nalazi poljoprivreda. Bašić. I. Kisić. 2003 4. G. Bašić. Temelji bilinogojstva..Božić.Kisić. posliježetveni postupci. Paul Parey. školstva u Križevcima. Višeznačna uloga tla kao temelj održivog gospodarenja tlom na pragu novog milenija. Franić Ramona. Aktualne web stranice FAO.. 1999. razlozi reafirmacije ekstenzivnih sustava gospodarenja (low intensity farming systems) i korijenitih promjena pred kojima se nalazi svjetska i europska poljoprivreda. Hamburg. 1995. njihov utjecaj na kulturne krajobraze. Poljoprivredni fak.Mesić. seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 122 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 647. Plodored. Agromelioracijski zahvati. 1976.. Opatija. Butorac. Butorac.F. Zbornik radova. Obilježja intenzivne.F. Značaj promišljenog i odgovornog pristupa svakom zahvatu u uzgoju bilja. I. Zagreb 1997. Bašić. Znanstveni skup u povodu 140. Opća agronomija.

Mavrin. M.Kinetika vozila. 1974.: Prijevoz kontejnerima.) koji zahtjevaju poseban pristup transportnom procesu za razliku od transporta u drugim gospodarskim granama. Marković. Lagerung in der Landwirtschaft. opasne tvari) i njihova stanja (svježe. Školska knjiga. I. Mainz. sredstvo – roba. Treći će dio obrađivati kroz predavanja. 1990./2011. Rotim. Spivakovsky. Berlin. proizvoda i roba u poljoprivredi. sredstvo – roba. proizvodnje. Prvi dio između ostalog obraditi će karakteristike i njihove specifičnosti svih roba (biljni materijali. kao i krupna i sitna stoka (životinje.A. Krausskopf Verlag.) koje se transportiraju u procesu poljop. II. Osim toga tijekom transporta i transportnih postupaka. 3. Dobiva znanja za racionalizaciju troškova transporta. Specifičnost transporta u poljoprivredi sagleda se u kompleksnosti prevoženog materijala. Cilj modula Student stječe znanja u pogledu složenosti postupaka i načina prijevoza poljoprivrednih proizvoda i stoke. Werner Verlag. V. 2. Pavić. I.: Elementi sigurnosti cestovnog prometa .: Suvremeni transportni sistemi. dr. dorađeno. optimalnog kapaciteta prijevoza. N. Weber. unutarnji transport u poljoprivredi i vanjski transport u poljoprivredi. VEB Verlag Technik. 1999.: Transport u poljoprivredi . racionalizaciju energetske potrošnje. 1997. E. ribe. Obvezna literatura 1. Stričević. MIR Publishers. 7. 1983. Danas troškovi transporta iznose 10–30 % ukupne cijene proizvoda. Gospodarski list. Danas se u svijetu pa tako i u RH mogu proizvesti visokokvalitetni poljoprivredni proizvodi. Zagreb. Stjecanje temeljnih znanja za nastavak studiranja na diplomskom studiju Poljoprivredna tehnika. 4. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 123 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 1982. primjene novih tehnika i tehnologija u transportu poljop. čuvanje) konačni financijski efekti proizvodnje biti će manji. Nada: Tehnologija materijala u prometu roba. 8. S. Zagreb. sc. radnika. interakciju tr. Zagreb. D. živo.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. I. I.: Transporteri. Brojni radovi domaćih i inozemnih autora objavljenih u časopisima i zbornicima radova Prof. 1983. projektiranje transportnog sustava untarnjeg transporta.:Transport. Županović. Fakultet prometnih znanosti (FPZ).: Tehnologija cestovnog prijevoza. Čakovec. pakiranje. prijevoz. Umschlag. a često poradi nestručnosti i neznanja javljaju se znatni gubici i oštećenja poljoprivrednih proizvoda što značajno utječe na cijenu samog proizvoda. Štrumberger. punjenje. JAZU. Zagreb 10. U drugom će se dijelu obraditi kroz predavanja. Stoga će modul obraditi kroz predavanja i vježbe tri temeljna dijela i to: transportni sustavi i karakteristike roba u poljoprivredi. AFZagreb. 9. Zagreb. Agrotehničar: Izabrani članci. opasnih tvari. AG1138 TRANSPORT U POLJOPRIVREDI Koordinator modula Opis modula Modul «Transport u poljoprivredi» obraditi će ulogu transporta u postupcima poljoprivredne proizvodnje.: Fördertechnik – mechanisch arbeitende Stetigförderer. 2004. ribe i dr. zaštite i čuvanja poljoprivrednih proizvoda u svim vremenskim i inim uvjetima. 5. vježbe i terenskom nastavom sve vrste transportnih sredstava unutarnjeg transporta. II. Stjepan Pliestić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 9 2 5 Prisustvovanje predavanjima i vježbama (toleriranje 10%). te tendencije razvoja transporta u poljoprivredi i puteve racionalizacije. 4. racionalizaciju energetske potrošnje. 5. također interakciju tr. Zilich. kao i vještinu da obavlja određene poslove unutar struke. 1981. Zagreb. projektiranje transportnog sustava vanjskog transporta. FPZ. 2. 1998. FPZ.interna skripta. 1990. kao i specifične mjere zaštite okoliša. (FPZ). A. smrznuto i dr. F. 1985. Pliestić. Prije svega u poljoprivredi se transportira biljni (živi) materijal.: Conveying machines I. Düsseldorf. 3.: Suvremena ambalaža I. Muerel. Opće je poznato da je transportni proces najznačajniji pojedinačni stavak u izračunu kalkulacije poljop. krupna i sitna stoka. prerađevina. Marković. strojeva i rob u poljoprivrednom transportu. Moskva. ovisno o pristupu i racionalizaciji samog transportnog procesa.: Integralni transportni sustavi i robni tokovi. proizvodnje. Zagreb. Preporučena literatura 1. Centar za informacije i publicitet (CIP). no bez dodatnih napora u tehnici i tehnologiji transporta (čišćenje. Zagreb.: Strömungs – Fördertechnik. 5. 1972. vježbe i terensku nastavu sve vrste transportnih sredstava vanjskog transporta.

Hrvatsko poljodjelsko tržište (M. Grossman and Christopher P.). U ovom modulu će se iznijeti osnovni pojmovi o tržištu. AG1139 TRŽIŠTE U AGROBIZNISU Koordinator modula Opis modula Poznavanje tržišta je osnovni preduvjet za uspješno poslovanje. Hrana i poljoprivreda u tržnom gospodarstvu. Grahovac P. Uspješna prodaja (D. (1990. (1992. Teorija tržišta i cijena (J.). Ekonomski fakultet Zagreb 4. praksu i politiku (prijevod izvornika “Food and Agriculture in a Market Economy – An Introduction to Theory.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Cardwell.).). Kolega A. Božić). Globus. Practice and Policy) 3. Wallingford. (2001). Agrarvermarktung in Österreich. tržnim institucijama. Rodgers (2003): Agriculture and International Trade: Law. Zagreb 2. tržnim ustanovama i njihovim zadaćama. Van Gorcum. Policy. Jurin S. MA. (1996. Studenti će biti upoznati s potrošačkim trendovima. Zagreb Preporučena literatura 1. Saccomandi V. Gattermayer i sur. UK .). Service Facherlag 2. (1994. The Netherlands Napisan seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 124 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Oxon.). Kovačić). (Zbornik radova). te specifičnosti tržište u agrobiznisu. Cambridge. (1995./2011. Tracy M. 3. najnovijim načinima označavanja proizvoda. te najvažnijim obilježjima svjetske trgovine i hrvatskom vanjskotrgovinskom razmjenom poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. and the WTO. Šohinger ). Agricultural Market Economics. Michael N. Tržništvo. Kolega A. Dugoročne tendencije u međunarodnoj razmjeni poljodjelskih proizvoda. te o specifičnostima tržišta pojedinih proizvoda iz područja agrobiznisa. (1998. Margaret R. Ekonomika poljoprivrede u suvremenoj Hrvatskoj I. 12 3 redoviti profesor Marija Cerjak Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 15 Obvezna literatura 1. Tržništvo. Zagreb 5. Uvod u teoriju. USA : CABI Pub. Assen. Sa specifičnosti pojedinih tržišta studenti će se upoznati kroz seminarska izlaganja. Cilj modula Stjecanje osnovnih znanja o pojmu tržištu i njegovom funkcioniranju. prodajnim kanalima u području agrobiznisa.

interna skripta Marija Vinceljak-Toplak: Lončanice. Zrinjevac d. njihovom primjenom i njegom te sa specifičnostima svake od tih proizvodnji. Sarajevo Židovec./2011.G. upoznati se s konkretnim problemima u proizvodnji i mogućnostima njihovog rješavanja. Svjetlost. ukrasnog drveća i grmlja na otvorenom i zaštićenom prostoru. 1. Mozaik knjiga. njihovom primjenom i njegom te sa specifičnostima svake od tih proizvodnji. 2. AG1140 UKRASNO BILJE Koordinator modula Opis modula Proizvodnja ukrasnog bilja obuhvaća proizvodnju jednogodišnjih. Marija Vinceljak-Toplak: Odabrana poglavlja iz cvjećarstva. različitog tipa rasta.G. () Travnjaci. Mozaik knjiga. Elza Polak. 2. D. Mozaik knjiga. N. Obvezna literatura 1. 5. interna skripta Marija Vinceljak-Toplak: Osnove uzgoja ukrasnog bilja. 4. interna skripta Stanko Radoš: Razmnožavanje i uzgoj ukrasnog drveća i grmlja Hessayon. radno intenzivna i dohodovna.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Prilikom proizvodnje. Na auditornim vježbama studenti će se upoznati s najvažnijim vrstama ukrasnih biljnih vrsta prema skupinama. D. grmlja i drveća). 5.G. Terenskom nastavom steći će se uvid u različite segmente proizvodnje ukrasnog bilja. V. Zagreb Hessayon. () Ukrasno drveće i grmlje. Zagreb Samardžija. podizanja. Č. prezentiranje te zajednička rasparava dat će studentima mogućnost aktivnog sudjelovanja u nastavnom procesu. ukrasnog drveća i grmlja na otvorenom i zaštićenom prostoru. održavanja i njege potrebna su specifična znanja i vještine. mehanizirana. Zagreb Hessayon. interna skripta Marija Vinceljak-Toplak: Cvjećarstvo. Cilj modula Upoznati studente s osnovama proizvodnje cvjećarskih kultura. (2001) Sve o vrtu. 3. (2001) Cvatuće grmlje. Zagreb Šilić. (2004) Najvažnije cvjećarske kulture prema skupinama. dvogodišnjih i višegodišnjih vrsta (trajnica. 3.d. Izrada seminarskih radova na temelju proučenih stručnih i znanstvenih radova. 4. interni priručnik (CDverzija) Docent Vesna Židovec Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 12 12 12 Odrađene vježbe i seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 125 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (2001) Cvijeće u vrtu.. D. Organizirana je na otvorenom i u zaštićenom prostoru te strogo specijalizirana. 6. Nastavom u dvorani studente će se upoznati s osnovama proizvodnje cvjećarskih kultura.

G. V. Izrada seminarskih radova na temelju proučenih stručnih i znanstvenih radova. Zagreb Hessayon. podizanja.. njihovom primjenom i njegom te sa specifičnostima svake od tih proizvodnji. 6. dr. Na auditornim vježbama studenti će se upoznati s najvažnijim vrstama ukrasnih biljnih vrsta prema skupinama. 3. mehanizirana. prezentiranje te zajednička rasparava dat će studentima mogućnost aktivnog sudjelovanja u nastavnom procesu. interna skripta Marija Vinceljak-Toplak: Lončanice.G. 2. interna skripta Stanko Radoš: Razmnožavanje i uzgoj ukrasnog drveća i grmlja Hessayon. (2001) Sve o vrtu. 4. AG1140 UKRASNO BILJE Koordinator modula Opis modula Proizvodnja ukrasnog bilja obuhvaća proizvodnju jednogodišnjih. interni priručnik (CD-verzija) Prof.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. D./2011. Elza Polak. Mozaik knjiga. upoznati se s konkretnim problemima u proizvodnji i mogućnostima njihovog rješavanja. Č. ukrasnog drveća i grmlja na otvorenom i zaštićenom prostoru. Obvezna literatura 1. Zagreb Šilić. () Travnjaci. interna skripta Marija Vinceljak-Toplak: Cvjećarstvo. Sarajevo Židovec. (2001) Cvatuće grmlje.d. Zagreb Samardžija. Nastavom u dvorani studente će se upoznati s osnovama proizvodnje cvjećarskih kultura. Cilj modula Upoznati studente s osnovama proizvodnje cvjećarskih kultura. Prilikom proizvodnje. Svjetlost. Zagreb Hessayon. održavanja i njege potrebna su specifična znanja i vještine. sc. 3. dvogodišnjih i višegodišnjih vrsta (trajnica. (2004) Najvažnije cvjećarske kulture prema skupinama. 5. Mozaik knjiga. N. interna skripta Marija Vinceljak-Toplak: Osnove uzgoja ukrasnog bilja. (2001) Cvijeće u vrtu. () Ukrasno drveće i grmlje. 4. grmlja i drveća). radno intenzivna i dohodovna. Ines Vršek Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 12 12 12 Odrađene vježbe i seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 126 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . D. 5. njihovom primjenom i njegom te sa specifičnostima svake od tih proizvodnji.G. Terenskom nastavom steći će se uvid u različite segmente proizvodnje ukrasnog bilja. D. Organizirana je na otvorenom i u zaštićenom prostoru te strogo specijalizirana. 2. Mozaik knjiga. Zrinjevac d. 1. različitog tipa rasta. Marija Vinceljak-Toplak: Odabrana poglavlja iz cvjećarstva. ukrasnog drveća i grmlja na otvorenom i zaštićenom prostoru.

38 4 prof. Koolhas idr. L. (1970): Cities. Halprin. sc. NY 2. Arhitektura 189-190. redovna predaja i pozitivna ocjena seminarskih radova Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 127 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .dr. Ogrin. (1985): Zelenilo u Atinskoj povelji.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Promijenjeni sistem vrijednosti u urbanoj sredini i novi položaj krajobraza u gradu. Moughtin. Oxford 2. Oblikovanje gradskog krajobraza između naturalizma i nijekanjem njegove uloge. D./2011. AG1142 UREĐENJE GRADSKOG KRAJOBRAZA Koordinator modula Opis modula Suvremeno poimanje gradskog krajobraza. C. Razlike u razumijevanju gradskog krajobraza u raznim urbanističkim doktrinama (Le Corbusie. Zagreb Redovno pohađanje predavanja i vježbi. Ljubljana 1970 Preporučena literatura 1. Bofill. Cilj modula Uvođenje studenta u oblikovanje krajobrazu u određenom kontekstu grada. Branka Aničić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar/Studio Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 18 Obvezna literatura 1. Krajobraz grada kao mit o primarnoj prirodi suočen sa svojim društveno-kulturnim opredjeljenjem.) U seminaru se obrađuju dva omanja krajobrazna objekta kao sastavni dio urbanističke osnove manjeg naselja ili nekog drugog dijela grada. (1996): Urban Design: Green Dimensions. i to s vidika integracije u širi urbani okoliš. Zelenje v urbanem okolju.

D. (1989): Uređenje seoske teritorije.D. Preporučena literatura 1. U poglavlju Planiranje i formiranje proizvodnih površina obradit će se: osnovne uređenja ruralnog prostora. R.. Thomasson. D. interna skripta. Cilj modula Cilj modula je stjecanje osnovnih znanja iz agrarnih operacija. Zagreb. Medić. Zagreb. Tomić. Petošić. (1982): Agrarne operacije I. J. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 128 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . A. R. zakonska regulativa. komasacija.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.. U poglavlju Agrarne operacije obradit će se: oblici vlasništva na nekretninama. Obvezna literatura 1. Naučna knjiga.J. osnovne postavke i metode reguliranja suvišnih voda na proizvodnim površinama. Glűch. B. te elementi i normativi za reguliranje suvišnih voda na proizvodnim površinama. OOUR Istitut za agroeklogiju. interna skripta. 2. Mackney. (2003): Rješavanje problema suvišnih unutarnjih voda u hidromelioracijskim sustavima. Dragutin Petošić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 37 16 4 3 Pohađanje predavanja i vježbi. Trafford. H. optimalna veličina i oblik proizvodnih površina. D. 4. Zagreb. zemljišna knjiga. Petošić. projektiranje putne i kanalske mreže. posljedice rascjepkanosti proizvodnih površina. Concaret. Fakultet poljoprivrednih znanosti Zagreb. Műnchen. dio. (1990): Das Land Hat Zukunft.. (1984): Drenaža u poljoprivredi – teorija i praksa. Sveučilište u Zagrebu. Zagreb. sustavi za reguliranja suvišnih voda. Paul Parey. Čović. dr. planiranja i formiranja proizvodnih površina. te formiranje proizvodnih površina. Rijeka 2003. izrada programa. F. a vježbe 2 ECTS boda ili 19 sati. (1988): Poljoprivredne melioracije. U poglavlju Osnove reguliranja suvišnih voda na proizvodnim površinama obradit će se: porijeklo i vrsta suvišnih voda. Narodne novine: Zakoni i pravilnici Prof. Zavod za melioracije. FPZ. A. arondacija i eksproprijacija.. (1985): Uređenje površina i agrarne operacije. te reguliranja suvišnih voda potrebnih za nastavak studiranja. zaštitne mjere protiv erozije tla. Dolanjski. 5./2011. komasacija kao čimbenik uređenja ruralnog prostora. M. Beograd.. (1981): Dränanleitung. 3.A. M. F. 4.. 3. 2. zakonska regulativa.. i za poslove unutar struke. (1975): Soils and Field Drainage. D. Magel. U sklopu nastave predavanja bi činila 4 ETCS bodova ili 37 sati. Tomić. Eggelsmann. AG1143 UREĐIVANJE PROIZVODNIH POVRŠINA Koordinator modula Opis modula Modul Uređenje proizvodnih površina sastoji se iz tri poglavlja. katastar zemljišta i primjena GIS-a. Priručnik za hidrotehničke melioracije III kolo. knjiga 1. Harpenden. Hamburg und Berlin. Jehle-Verlag. Walpole. V. 5. te planiranje i izvođenje agrarnih operacija. Gostović.. sc. Fakultet poljoprivrednih znanosti.

A. Amsterdam – Oxford – New York. Livestock production in Europe. tehnol. posebno stočarstvu) 3. K. I. Klovičevi Dvori. NEWMAN S. I. BAKKER (1982). Competitiveness of the livestock production in Croatia in the process of joining EU. Poglavlja: Miljenko Brinzej.) (1991): Stočarstvo.MIKULIĆ. heritabilitet. PETRIČEVIĆ (1994): Aktualni problemi razvoja u stočarstvu Hrvatske. Stočarske udruge i matične knjige. standardna devijacija. KOLEGA. AG1145 UVOD U ANIMALNE ZNANOSTI Koordinator modula Opis modula Svladavanje nomenklature i definicija pojmova u animalnim znanostima i stočarskoj proizvodnji. ROTHSCHILD MF. 68 (2) 79-84. Elsevier scientific publishing company. varijanca.MORIĆ (2003). Cilj modula Osposobiti polaznike da mogu slijediti nastavu na predmetima užih područja animalnih znanosti. 5. D. Krmiva 45 (1) 511.JURIĆ. heterozis.Uvod u stočarstvo. M. Pretraživanje literature u sekundarnim informacijskim sustavima (CC i CAB). R. ĐIKIĆ. A.(1) 244-251 Osijek. Projekcije razvoja. S.ČURIK.ĐIKIĆ. BRINZEJ (ur. regresijski i korelacijski odnosi). J. I. Izrada seminara: 1. 4. Skupljanje informacija u CC i CAB sustavu o nekom pojmu. Oplemenjivanja i stočarske proizvodnje. M. Trendovi promjena značajki domaćih životinja. I. Zaštita intelektualnih prava. Agriculturae Conspectus Scientificus. Vođenje evidencija o domaćim životinjama. 24. Domestikacija.KNJAZ.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. M. PREDRIJEVAC I A.KOLEGA. (2003).ČURIK. Školska knjiga. V.ČEPIN.JURIĆ. te da mogu praćenjem sekundarnih prenosnika publiciranja dolaziti do informacija o svim pojmovima. POLITIEK i J.KUTEROVAC. M. M. S. Učestvovanje u radu na vođenju matične evidencije. PIFAT MRZJAK: (1996): Znanost u Hrvata-prirodoslovlje i njegova primjena. Znan. Zagreb. (ur) (2002): Intellectual Properts in Animal Breeding and Genetics. Ivan Jurić.Uzgoj i selekcija 2.ĐIKIĆ. Skupljanje podataka o nekom svojstvu iz matičnih knjiga. Kratka povijest stočarstva u Svijetu i Hrvatskoj. poljopr. prak.LULIĆ. Podjela pasmina i različitost./2011. Fenotipske promjene tijekom selekcije simentalske pasmine u Hrvatskoj. Obvezna literatura 1. I JURIĆ. (izbor tekstova o poljoprivredi. 2. CABI Publishing Docent Danijel Karolyi Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 56 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 8 4 8 Obavljene vježbe i terenska nastava Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 129 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . V. 2. D. Preporučena literatura 1. G. Značajke domaćih životinja: svojstva za selekciju i njihove izmjere: prosječne vrijednosti.

Mollison.. AG1146 UVOD U EKOLOŠKU POLJOPRIVREDU Koordinator modula Opis modula Sa ekspanzijom poljoprivrede visokih agro-kemijskih ulaganja. Elmholt.L. Zagreb. Uvod u permakulturu. Pisana predavanja nositelja modula iz ovog kolegija 2. Ecological Agriculture and Rural Development in Central and Eastern European Countries. Biološka poljoprivreda koja se na temeljima biodinamičke poljoprivrede javlja tijekom pedesetih godina prošlog stoljeća u Njemačkoj i Švicarskoj i početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća pojavljuje se uravnoteženi poljoprivredni sustav permakultura. Krišković P. de Walter. 2. 329. Igrc Barčić Jasminka. Zrinski Čakovec 3.M. Ekološki prihvatljiva zaštita bilja od štetnika. (2003): Ecological Agrarian: Agricultures First Evolution in 10 000 Years. Landry. Središnja hrvatska udruga za permakulturu./2011. Organic farming: methods and markets: an introduce to ecological agriculture. Christensen. Postoje nekoliko temeljnih usmjerenja ovakve poljoprivrede: Biodinamička poljoprivreda koja se pojavljuje u dvadesetim godinama prošlog stoljeća u Njemačkoj.F. 190. B. Problemi. C. (2004). (1987)..T. D. 3. (2001). Nakladni zavod Globus. Ekološka poljoprivreda kao alternativa konvencionalnoj kemijskoj poljoprivredi javlja se tijekom 20-og stoljeća u državama srednje i sjeverne Europe. Cilj modula Upoznavanje sa elementarnim pojmovima uzgoja bilja i stoke prema ekološkim počelima. L. izrađen seminar i obvezne terenske vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 130 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . K. (1996). (1993). MZT RH.J. kao svojevrsna kritika i otpor tom konceptu razvijaju se alternative takvoj poljo¬privredi koje se manje-više mogu svesti u naziv ekološka (organska) poljoprivreda. Split. Grewell. prednosti.08% ukupnih poljoprivrednih površina. 4. str. Biokont – osnove biološkog poljodjelstva. CABI Publishing. Obvezna literatura 1.. 5. Danly. Organska poljoprivreda koja korijene ima u Engleskoj u Poljoprivrednom testamentu iz 1940. (1996). 5. L. Znaor. S. Trenutno ukupne površine u eko-uzgoju na području RH su samo 0. Osnove biološkog voćarstva. Managing Soil Quality – Challenges in Modern Agriculture. (2005).. Benčević. J. Tisak Rijeka. Robert S. str. B. nedostaci. Ekološka poljoprivreda. uvjeti i ograničenja raznih regija RH za razvoj ovog vida poljoprivrede.B.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Preporučena literatura 1. P. u nas smo na početku. Redoviti profesor Ivica Kisić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 6 12 14 Odslušano 60% nastave. Dok ekološka poljoprivreda u Europi doživljava stalnu ekspanziju. Zagreb. (1999). Schjønning. Maceljski M. premda se nigdje ne računa da bi taj oblik značajnije premašio 15-ak postotaka ukupnih površina. 4.

Rapopport (l969. Oblikovanje kao opredmećenje društvenih potreba. Određenje problema kao radno ishodište.):House form and culture. (1983):Basic Elements of Landscape Architectural Design. Krajobrazno projektiranje. dr. Ogrin. Arhitektura 36-37/186-188. a Practical Approach. L.str. Ljubljana Strižić Z(1956): O stanovanju Stižić Z (1952): Arhitektonsko projektiranje Le Corbusier: Towards a new Arhitecture. uloga ekoloških i prostornih parametara. 46-6o 5. Ivanšek F. D. 2. (1988): I vrt je stanovanje. Booth./2011. (1990): Landscape Design. 3. redovna predaja i pozitivna ocjena seminarskih radova Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 131 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. l9l-l98. str. Branka Aničić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar/ Studio Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 Uvođenje studenta u projektantsko oblikovni rad iz područja krajobrazne arhitekture Obvezna literatura 1.):Enodružinska hiša. London str. Illinois Preporučena literatura 1. projektni zadatak. u funkcionalno prostornu cjelinu. 4. Uloga socijalnih odrednica u projektiranju. projektni program. Cilj modula 8 26 2 prof. Međuodnos unutrašnjosti kuće s vanjskim prostorom. Položaj i klima i njihov značaj za planiranje vrta. Aničić. Metodološki pristup projektiranju. Plan vrta. N. Redovno pohađanje predavanja i vježbi. Hannenbaum. Elementi oblikovanja vrta. AG1147 UVOD U KRAJOBRAZNO OBLIKOVANJE I Koordinator modula Opis modula Uvod u studij i predmet studija. Odnos krajobrazne osnove i društvene funkcije. Način korištenja i zaštita vrta.22-25 4. B. (1997): Korelacija boravišnih kvaliteta vrtnog prostora i njegovih strukturnih svojstava. sc. New Jersey 3. Disertacija 2. (L988.

London str. Illinois Preporučena literatura 1. antike. raslinje i sl). Neww Jersey 3. Ljubljana Strižić Z(1956): O stanovanju Stižić Z (1952): Arhitektonsko projektiranje Le Corbusier: Towards a new Arhitecture. Ogrin. tipovi. L. 3.1988) I vrt je stanovanje. islama. N. koncept boravišne kulture istoka i zapada. Branka Aničić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar/Studio Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 10 30 Redovno pohađanje predavanja i vježbi.. Strukture i elementi oblikovanja vrta (terase. prof.22-25 4. Ivanšek F. dr. seoska kuća.): Enodružinska hiša. 4. (1988.): House form and culture. (vježbe seminari . sc. (1983): Basic Elements of Landscape Architectural Design. Pojam i tipologija jednoobiteljske kuće u raznim kulturama (Egipta. Booth.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Disertacija 2. kine i japana. 2. D. Atrijska kuća i kuća u nizu. staze. str./2011. prostorna orijentacija. 20 st. a Practical Approach.studio): vrt atrijske kuće i kuće u nizu.. Planiranje vrta. nadstrešnice.Aničić (1997): Korelacija boravišnih kvaliteta vrtnog prostora i njegovih strukturnih svojstava. l9l-l98. 46-6o 5. Hannenbaum. grčke.str. redovna predaja i pozitivna ocjena seminarskih radova Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 132 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (1983. B. Arhitektura 36-37/186-188. paladijeva vila. (1990): Landscape Design. AG1148 UVOD U KRAJOBRAZNO OBLIKOVANJE II Koordinator modula Opis modula Integralni koncept boravišta – odnos vrta i jednoobiteljske kuće. Cilj modula Uvođenje studenta u projektantsko oblikovni rad iz područja krajobrazne arhitekture na manjim prostornim jedinicama. Rapopport (l969. zidovi. Obvezna literatura 1. etrurije. ograde.

Laboratorijske vježbe u kojima se student upoznaje sa osnovnim tehnikama mikroskopiranja i pripremom mikrobioloških preparata omogućuju proučavanje morfoloških karakteristika glavnih skupina mikroorganizama tla. Navedeni programski dijelovi obuhvaćaju povijesni razvoj mikrobiologije. biološka fiksacija dušika -asimbiozna.. podjelu mikrobiologije. rast mikroorganizama./2011. 1996 133 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . U općoj mikrobiologiji se student upoznaje sa temeljnim načelima mikrobiologije koja uključuju morfologiju. vježbe).. Preporučena literatura 1. Redžepović S. Kugler. Trevors J. Mikrobiologija prirodnih sredina obuhvaća utjecaj faktora sredine na rast i rasprostranjenost mikroorganizama te zastupljenost i ulogu mikroorganizama u prirodnim sredinama. nastanak i sastav organske tvari tla. E. Modern Soil Microbiology. veličinu i oblik mikroorganizama. E. ciklus N (amonifikacija. 1995 3. 2. izvanredni profesor Sanja Sikora Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 22 6 2 Redovito pohađanje nastave (predavanja. Paul. asocijativna. H. položeni kolokvij iz vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Cilj modula Student stječe temeljna znanja o glavnim karakteristikama mikroorganizama te njihovom značaju i funkciji u mikrobiološkim procesima u tlu.. van Elsas. Soil Microbiology and Biochemistry.A.M. simbiozna).ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Duraković S.T. načine ishrane mikroorganizama. građu i funkciju staničnih organela. AG1149 UVOD U MIKROBIOLOGIJU TLA Koordinator modula Opis modula Sadržaj modula obuhvaća osnove opće mikrobiologije koja je nužan preduvjet za razumijevanje mikrobiologije tla koja predstavlja glavninu ovoga modula. Uspješno položen modul osigurava nastavak studiranja na određenim diplomskim studijima Obvezna literatura 1. respiracije i fermentacije. Wellington E. kataboličke i anaboličke reakcije. 2.L. denitrifikacija. mikrobne transformacije S.. raznolikost mikroorganizama. Tate. R. Marcel Dekker. 1997. transformacije organskih ostataka. John Wiley & Sons. Soil Microbiology. fiziologiju i ekologiju mikroorganizama. Uvod u opću mikrobiologiju. Inc.P. Academic Press. Znanja iz mikrobiologije tla omogućuju studentu uvid u jedinstvenu perspektivu o kruženju hranjiva i fundamentalnim procesima koji su pod direktnim utjecajem mikroorganizama tla: kruženje C u prirodi. 2003. nitrifikacija. Clark F.

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1150

UVOD U OPĆU MIKROBIOLOGIJU

Koordinator modula

Opis modula Značenje i uloga mikrobiologije u stočarskoj proizvodnji. Uvid u povijesni razvoj mikrobiologije. Podjela mikrobiologije. Morfologija bakterija, gljiva, praživotinja, algi, virusa. Kruženje životno važnih elemenata u prirodi i uloga mikroorganizama u tim biogeokemijskim ciklusima. Osnove kemije i biokemije za mikrobiologe. Ustrojstvo prokariotske stanica, njezina stanična stijenka i prijenos tvari kroz membrane. Veličina, oblik i ustrojstvo mikrobnih stanica.Način tvorbe bakterijskih endospora i pigmenata. Bitne značajke eukariotske stanice s posebnim osvrtom na eukariotske mikroorganizme (kvasci, plijesni, praživotinje i alge). Jednostanični eukariotski organizmi. Morfološke osobine gljiva (kvasci i plijesni), način razmnožavanja i njihova ekonomska važnost. Osnovni kriteriji za klasifikaciju gljiva. Uloga i značaj protista i algi u prirodi i stočarskoj proizvodnji. Osnovna saznanja o virusima. Način prijenosa virusnih infekcija i antivirusni agensi. Prioni i njihov značaj u stočarskoj proizvodnji. Mikroskopi i postupci koji se koriste u promatranju mikroorganizama. Osnovne metode za pripremanje pripravaka za promatranje složenim svjetlosnim mikroskopom. Mikroskopi za promatranje ultrastrukture stanica i mikroskop za pretraživanje površina. Metoda razrjeđenja i iscrpljenja. Cilj modula Cilj modula je upoznavanje studenata s osnovama i značenjem mikrobiologije s posebnim naglaskom na stočarsku proizvodnju. Prikazati osnovne metode u istraživanju mikroorganizama. Obvezna literatura 1. S.Duraković, S.Redžepović (2002): Uvod u opću mikrobiologiju; Kugler 2. Duraković, S., Duraković, L. (1997): Priručnik za rad u mikrobiološkom laboratoriju, knjiga prva I dio Kugler, Zagreb Preporučena literatura 1. Duraković, S. (1996): Opća mikrobiologija; Prehrambeno tehnološki inženjering Zagreb

Redoviti profesor Sanja Sikora

Broj ECTS bodova

3

Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

20 8 2

Redovno pohađanje predavanja i vježbi
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

134

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1152

UVOD U POSLOVNU MATEMATIKU

Koordinator modula

Opis modula Modul počinje izlaganjem temelja financijske matematike. Nakon toga se daju osnovni elementi linearne algebre, tj. vektorski i matrični račun, linearni sustavi i linearna regresija, s primjerima ekonomski relevantnih primjena kao što su analiza ulaza i izlaza i linearno programiranje. U tu je cjelinu integriran i kratki pregled analitičke geoometrije u ravnini, koji čini prijelaz prema sljedećoj cjelini u kojoj se daje pregled elementarnih funkcija, s posebnim naglaskom na onima koje se pojavljuju u ekonomskim primjenama i modelima. Na to se nastavlje cjelina o diferencijalnom računu i njegovim ekonomskim primjenama. Slijedi dio o funkcijama više varijabli i elementima diferencijalnog računa u tom kontekstu. Modul završava kratkim uvodom u integralni račun i njegove primjene. U zadnjem tjednu je predviđen pregled područja matematike značajnih za struku koja nisu obrađena u modulu. Cilj modula Ovladavanje znanjima i vještinama nužnima za praćenje nastave iz ostalih modula te osposobljavanje za formuliranje i rješavanje matematičkih modela praktičnih problema. Obvezna literatura 1. Schumacher E. (2005). Matematika za agronome, prijevod T. Došlić, interna skripta AF 2. Hoffmann L.D. (2000). G.L. Bradley, Calculus for Bussines, Economics, and the Social and Life Sciences (G.L. Bradley, eds. ), McGraw-Hill, N.Y. 3. Veljan D. (1997). Matematika 4, udžbenik i zbirka zadataka s rješenjima za 4. razred srednjih škola, Školska knjiga, Zagreb 4. Šorić K. (1994). Poslovna matematika, Školska knjiga, Zagreb 5. Javor P. (1988). Uvod u matematičku analizu, Školska knjiga, Zagreb Preporučena literatura 1. Hoffmann L.D. (1995). Finite Mathematics with Calculus (G.L. Bradley, eds.), Mc-GrawHill, N.Y. 2. Ayres F. (2000). Schaum's Easy Outline: Calculus (E. Mendelson, EDS), McGraw-Hill, N.Y. 3. Apsen B. (1985). Repetitorij više matematike, Tehnička knjiga, Zagreb 4. Šorić K. (1997). Zbirka zadataka iz matematike s primjenom u ekonomiji, Element, Zagreb 5. Hughes-Hallet D. (1999). Calculus (A.M. Gleason, et al ), J. Wiley, N.Y.

docent Biserka Kolarec

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Seminatr
Uvjeti za dobivanje potpisa

28 28 4

Redovito pohađanje predavanja i vježbi, kolokviji, domaće zadaće
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

135

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1153

UVOD U TEHNOLOGIJU GROŽĐA I VINA

Koordinator modula

Opis modula Modul je sastavljen od nekoliko programskih jedinica koje studentu osiguravaju opća znanja iz ampelografije i vinarstva, a zamisljen je i kao prijelaz iz vinogradarske ka vinarskoj tehnologiji. Prva programska jedinica daje opće podatke o vinovoj lozi i vinu u svijetu i RH, te povijest ove važne gospodarske grane. Najviše je vremena posvećeno sorti, odn. grožđu kao sirovini za proizvodnju vina. Izučavaju se vinske sorte, od osnovnih znanja (povijest, rasprostranjenost, nastanak) do karakteristika najvažnijih. Ova, najveća programska jedinica će se izvoditi putem predavanja i vježbi (auditorne i u praktikumu – vinogradu). Vježbe podrazumijevaju upoznavanje s karakteristikama sorata temeljem (slikovnih i tekstualnih) podataka, njihovih vina, te opis sorata vinove loze u različitim stadijima razvoja. Osigurati će se potrebni preduvjeti (fotografije, opisi, vina, vinograd – kolekcija). Osim svojstava same sorte, slijedeća programska jedinica govori o utjecaju okolinskih uvjeta na ekspresiju kvalitativnih karakteristika sorte, što je u proizvodnji vina od velikog značaja. Zatim će se predočiti osnovni zakonski propisi najvažnijih zemalja i RH, a na kraju i kemijska evaluacija grožđa kao sirovine za proizvodnju vina. Cilj modula Uspješnim savladavanjem modula student stječe opće znanje iz vinarstva kao gospodarske grane, te upoznavanje sorte kao osnovnog čimbenika kakvoće vina. Ovo znanje mu daje osnove vinske kulture, ali prije svega omogućuje uspješan uvod u tehnologiju vina na BSc, te druge vinarske module na MSc. Obvezna literatura 1. Cindrić, P., Korać, N., Kovač, V., 2000. Sorte vinove loze. III izdanje, Prometej, Novi Sad. 2. Mirosevic, N., Turkovic, Z., 2003. Ampelografski atlas. Golden marketing, Zagreb 3. Jackson, R.S. 1994. Wine science: principles and applications (ed. Jackson, R.S.), Academic Press, New York. Preporučena literatura 1. Galet, P.,1998. Grape varieties and rootstock varieties, Avenir Oenologie, Chaintre, Farnce 2. Calò, A., Scienza, A., Costacurta, A., 2001. Vitigni d'Italia. Calderini edagricole, Bologna. 3. Penavin K., (2004): Vino A - Ž (Kozina, B, edit.), Naklada Zadro, Zagreb

Prof. dr. sc. Edi Maletić

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

40 4 8 4 4

Seminar, pohadjanje obaveznih vjezbi
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

136

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1155

UZGOJ AVERTEBRATA

Koordinator modula

Opis modula Upoznavanje studenata s uzgojem korisnih beskralješnjaka bilo kao izravna hrana (školjke puževi, glavonošci, raci, ježinci ) ili kao organizmi čiji tjelesni produkti ili tjelesna aktivnost imaju značaj u proizvodnji meda, svile, humusa (pčela, dudov svilac, kalifornijska glista). Pregled trenutnog stanja uzgoja u svijetu i kod nas, te potencijalne mogućnosti interakcije u druge industrije. Sistematska determinacija uzgojno značajnih organizma s osnovnim biološkim i ekološkim čimbenicima na kojima se temelji tehnologija uzgoja. Osnovna konstrukcija uzgajališta sa svim posebnostima svake pojedine vrste Avertebrata. Prezentacija svih uzrasnih kategorija do završne faze uzgoja. Cilj modula Omogućiti studentima stjecanje temeljnih teoretskih i praktičkih znanja o vrstama uzgoja beskralježnjaka. Upoznati ih s tehnološkim postupcima proizvodnje, prilagođene potrebama različitih uzgojnih stadija pojedinih vrsta, kako vodenih, tako i terestrijalnih beskralježnjaka. Osposobiti studenta za samostalno planiranje i izvođenje uzgoja odnosno stvoriti motivaciju za daljnju edukaciju kroz module Akvakulture ili Apikulture, na diplomskim studijima. Obvezna literatura 1. Treer T., Tucak Z. (2004): Agrarna zoologija. Školska knjiga, Zagreb 2. Treer, T., Safner, R., Aničić, I., Lovrinov, M. (1995): Ribarstvo. Globus, Zagreb, pp 464. 3. Doktorski radovi, magistarski radovi, diplomski radovi, studije dostupne u knjižnici prema potrebama studenata. Preporučena literatura 1. Matoničkin I.,Habdija I., Primc-Habdija B. (1998): Beskralješnjaci I & II. Školska knjiga, Zagreb 2. Spencer, B. E. (2000): MolluscanShellfish Farming. Fishing News Books. Blackwell Publishing, pp 274. 3. Lee, D:O:C:, Wicknis, J. F. (1992): Crustacean Farming. Blackwell Scientific Publications. 4. Mandek, S. (2002): Uzgoj kalifornijskih glista, proizvodnja i primjena humusa. Z. M. A. G.Zagreb 5. Milanović, V. (2004): Mini farme puževa. Stajer-graf. Zagreb, pp191.

Redoviti profesor Ivica Aničić

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

32 8 8 12

Redovito pohađanje svih vrsta vježbi uz javnu prezentaciju seminarskih radova
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

137

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1156

UZGOJ I KORIŠTENJE GOVEDA

Koordinator modula

Opis modula Opće karakteristike govedarstva, postanak i prirodna svojstva goveda, pasmine kao izbor sredstva za proizvodnju, osobitosti u razmnožavanju, uzgoj podmlatka i izgradnja proizvodnih kapaciteta, tehnološko-tehnički postupci u proizvodnji kravljeg mlijeka, tehnološko-tehnički postupci u proizvodnji goveđeg mesa, osobitosti u genetskoj izgradnji (uzgoju) proizvodnih kapaciteta za mlijeko i meso. Ekološka uloga goveda. Suvremeni zahtjevi na dobrobit s obzirom na etološke osobitosti vrste i načine iskorištavanja. Cilj modula Upoznati govedo kao domaću životinju s naglaskom na njegova prirodna svojstva, načine izbora pasmine odnosno genotipa za smjer proizvodnje, savladati vještine u držanju, hranidbi, mužnji i drugim sastavnicama tehnologija primarne proizvodnje mlijeka i mesa. Gradivo je primjereno za potpunu osposobljenost za upravljanje bilo kojim oblikom govedarske proizvodnje. Obvezna literatura 1. Caput, P. (1996): Govedarstvo (sveučilišni udžbenik). Celeber d. o.o., Zagreb, 2. Caput, P. (1991): Govedarstvo (poglavlje u knjizi “Stočarstvo”, str. 212-269). Školska knjiga, Zagreb. 3. Katalinić, I. (1994): Govedarstvo. Nakladni zavod “Globus”, Zagreb. 4. Uremović, Z. (2004): Govedarstvo. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb. Preporučena literatura 1. Stručni članci u časopisu “Stočarstvo” i mjesečnim revijalnim izdanjima: Gospodarski list, Nova zemlja, Mljekarski list i drugima.

Izvanredni profesor Ante Ivanković

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

32 0 0 8 8 12

Obavljene terenske vježbe, seminar i nazočnost predavanjima i praktikumu najmanje 60 % fonda sati
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

138

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1157

UZGOJ I KORIŠTENJE KONJA

Koordinator modula

Opis modula Uzgoj i korištenje konja u gospodarskim razvijenijim društvima ima veliku važnost. Studenti preddiplomskog studija trebaju upoznati stanje konjogojstva u Hrvatskoj i svijetu, evolucijske tragove razvoja konja, nastanak pasmina i tipova. Spoznavanje anatomskih, fizioloških i drugih osobitosti nužno je za razumijevanje funkcionalnosti građe tijela konja. Upoznati će tehnike rasplođivanja, načela uzgoja konja od ždrijebljenja do ulaska u program obuke. Upoznavanje genetske osnove i hereditarnosti obilježja, modela procjene obilježja, sustava testiranja, izračuna uzgojne vrijednosti, uzgojnih metoda nužno je za oblikovanje i vođenje uzgojnog rada. Upoznati će temelje obuke sportskih konja, usklađene sa uporabnim naglascima. Upoznavanje olimpijskih, trkaćih, tradicionalnih i drugih konjičkih natjecanja učinit će se kroz predavanja, seminare i praktikum. Upoznat će alternativne mogućnosti uporabe konja. Kroz predavanja, seminare, terenske i praktične vježbe upoznati će osnove hranidbe i smještaja konja, konjogojske ustanove, organizacijske forme i zakonsku regulativu koja dotiče uzgoj i korištenje konja. Upoznati će najčešće ozljede i bolesti konja, otkrivanje, saniranje i preventivu. Cilj modula Usvajanje osnovnih znanja iz uzgoja i korištenja konja nužnih za vođenje konjičkih gospodarskih subjekata ili nastavak studija Animalnih znanosti. Obvezna literatura 1. Ivanković, A. (2004): Konjogojstvo, Sveučilišni udžbenik, Hrvatsko Agronomsko Društvo, Zagreb, 2004. Preporučena literatura 1. Black, W., Clayton, H. (2001): Equine Locomotion.WB Saundres, UK. 2. Brinzej, M. (1980): Konjogojstvo, Školska knjiga, Zagreb. 3. Bowling, A.T. (2000): Genetics of color variation. U: The Genetics of the Horse (Ed.: Bowling A.T., Ruvinsky, A.). CABI Publishing, Wallingford, UK. 4. Ogrizek, A., Hrasnica, F. (1952): Specijalno stočarstvo, I dio - Uzgoj konja. Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb, 1952. 5. Keeling, L., Gonyou, H (2001): Social Behaviour in Farm Animals. CABI Publishing, Wallingford, UK.

Izvanredni profesor Ante Ivanković

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

30 0 2 11 11 6

Pohađanje nastave (min. 70%), seminarski rad, terenska nastava
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

139

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1557

RATARSKE KULTURE

Koordinator modula

Opis modula Modul se sastoji od nekolike nastavnih cjelina. 1. Uvod (značaj ratarstva kao grane biljne proizvodnje, podjela ratarskih kultura), 2. Životni ciklusi ratarskih kultura (etape organogeneze, stadiji razvoja, fenološke faze), 3. Okolišni čimbenici koji djeluju na rast i razvoj ratarskih kultura, 4. Skupina pravih ili strnih žitarica (najznačajnije vrste zastupljene u Hrvatskoj, tehnologije proizvodnje pšenice, ječma, raži, zobi, pšenoraži i heljde), 5. Skupina prosolikih žitarica (najznačajnije vrste i njihov značaj u poljoprivrednoj proizvodnji RH, tehnologije proizvodnje kukuruza, sirka i prosa). 6. Značaj krupnozrnih mahunarki (soja, bob, lupina) i tehnologije njihove proizvodnje, 7. Značaj krumpira i čičoke i tehnologije njihove proizvodnje. Tehnološki procesi proizvodnje pojedine kulture obuhvaćaju: mjesto i značaj kulture u plodoredu, pripremu tla za sjetvu, određivanje sjetvene norme, rok sjetve, mjere njege (gnojidba, uređenje sjetvene površine, zaštita usjeva od štetočinja), žetva-berba usjeva, razvoj alternativnih tehnologija. Cilj modula Slušanjem i polaganjem ispita student ovladava osnovnim znanjima i vještinama potrebnim za organizaciju i provedbu agronomski učinkovite i gospodarski opravdane ratarske proizvodnje u različitim proizvodnim uvjetima. Obvezna literatura 1. Gotlin J. (1989). Osnovni principi suvremene tehnologije proizvodnje pšenice. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb, Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 2. Pucarić A., Z. Ostojić, M. Čuljat (1997). Proizvodnja kukuruza. Hrvatski zadružni savez. 3. Vratarić Marija, Aleksandra Sudarić (2000). Soja. Poljoprivredni institut Osijek, Osijek. 4. Pospišil, A. (2010). Ratarstvo I dio, Zrinski d.d. Čakovec 5. Grupa autora (1986). Posebno ratarstvo I., Naučna knjiga, Beograd Preporučena literatura 1. Gotlin J.(1991). Suvremene osnove tehnologije proizvodnje zobi. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb, Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 2. Pucarić A. (1991). Suvremene osnove tehnologije proizvodnje raži. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb, Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 3. Gotlin J. i sur. (1967). Suvremena proizvodnja kukuruza. Agronomski glasnik, Zagreb 4. Entrup, N. L., Oehmichen, J. (2000). Lehrbuch des Pflanzenbaues Band 2: Kulturpflanzen, Verlag Th. Mann, Gelsenkitchen-Buer. 5. Gotlin, J., A. Pucarić. 1970. Uvod u specijalno ratarstvo. Agronomski glasnik, Zagreb.

Izvanredni profesor Zlatko Svečnjak

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

31 21 2 6

Redovito prisustvovanje predavanjima, odrađene vježbe, uspješno izrađen seminarski rad
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

140

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1158

UZGOJ I KORIŠTENJE KOZA

Koordinator modula

Opis modula Kozarstvo u Hrvatskoj je sve važnija grana stočarstva. Stoga je važno studente preddiplomskog studija upoznati s važnošću i ulogama koza u svijetu i u nas, s namjenama i koristima; s poviješću i pripitomljavanjem koza, s klasifikacijama pasmina, najvažnijim pasminama koza u svijetu i u nas, anatomskim i fiziološkim osobitostima koza. Reprodukcija je od izuzetne važnosti u proizvodnji kozjeg mlijeka i mesa te će biti obrađena teorijski (predavanja) praktično na terenu zajedno s pasminama i proizvodnjom mlijeka. U dijelu selekcije studenti će steći osnovne spoznaje o genetskoj strukturi koza, nasljednosti morfoloških i proizvodnih osobina, te metodama selekcije. Obrazložit će im se važnost uzgojno-tehnoloških postupaka s jaradi od partusa do odbića i pripusta. Posebno će biti obrađena hranidba koza po pojedinim spolnim, fiziološkim i uzrasnim kategorijama. U poglavlju «Proizvodnja mesa» studenti će biti upoznati sa sustavima proizvodnje mesa, reprodukcijom, odlikama rasta jaradi, klaoničkim pokazateljima, kakvoćom trupa i kemijskim sastavom mesa. U proizvodnji mlijeka obradit će se najvažniji čimbenici koji utječu na proizvodnju, kemijski sastav, kakvoću mlijeka i preradbene osobine. Građa vlakna, rast, vrste i osobine vlakana, poglavlje je s kojim će se studenti nakratko upoznati, kao i s objektima i opremom u kozarnicima te najvažnijim bolestima koza. Cilj modula Stjecanje saznanja bitnih za nastavak diplomskih studija Animalne znanosti; osposobljen je za voditelja farme, i/ili tehnologa na farmi te upravitelja OPG. Obvezna literatura 1. Boro Mioč, Vesna Pavić (2002): Kozarstvo, Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb 2. Boro Mioč (2002): Kozarstvo u Stočarstvu, urednik Zvonimir Uremović, Agronomski fakultet, Zagreb Preporučena literatura 1. 2. 3. 4. Gall, C. (1981): Goat Production, Academic Press London Morand-Fehr, P. (1991): Goat nutrition, Pudoc Wageningen Valerie Porter (1996): Goats of the World. Farming Press, Ipswich, UK Mowlem, A. (1992): Goat Farming, second edition. Farming Press, Ipswich, UK

Redoviti profesor Boro Mioč

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

38 0 2 0 8 12

Pohađanje nastave (min 80%), seminarski rad, terenska nastava
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

141

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1159

UZGOJ I KORIŠTENJE KUNIĆA

Koordinator modula

Opis modula Svrha je uvodnih predavanja upoznati studente s poviješću uzgoja kunića te pasminama i hibridima koje se danas koriste u modernom kunićarstvu. Veći dio tih kunića studentima će biti pokazano na izložbi malih životinja koju ćemo posjetiti u sklopu terenske nastave. Zatim će uslijediti predavanja o osnovama uspješnog uzgoja, sustavima proizvodnje te nabavi i izboru rasplodnog stada kunića. U poglavlju o reprodukciji kunića studenti će steći osnovne spoznaje o reprodukcijskim karakteristikama ženke i mužjaka, načinima pripusta, duljini graviditeta i okotu. Oprema, objekti i poželjni mikroklimatski uvjeti za uzgoj kunića biti će tema prvog seminarskog rada, a studentima će na raspolaganju biti sva dostupna literatura koja obrađuje tu problematiku. Uzgoj i tov kunića te specifičnosti probave i hranidbene potrebe u pojedinim fazama njihova uzgoja biti će teme predavanja koja će uslijediti. Svjetska i domaća proizvodnja, iskorištavanje i klaonička obrada, te mogućnosti i načini plasmana kunića biti će tema drugog seminara, a studenti će uz literaturne podatke koristiti i podatke s Interneta. U posljednjem će predavanju biti govoreno o bolestima kunića te o prevenciji njihova nastajanja. Cilj modula Student stječe spoznaje o tehnologiji uzgoja kunića te je osposobljen za tehnologa na farmi kunića te stječe osnovne spoznaje za upis na diplomske studije Animalnih znanosti. Obvezna literatura 1. Silvestar Omrčen: Kunićarstvo. Globus, Zagreb 1995. 2. Antun Gjurić: Kunićarstvo. Znanje, Zagreb 1985. 3. Franjo D. i sur.: Priručnik o proizvodnji i upotrebi stočne hrane, poglavlje str. 611-623, Hrvatsko agronomsko društvo,2004. Preporučena literatura 1. Schlolaut W. : Das Grosse Buch vom Kaninchen, DLG-Verlag, 1998. 2. C. de Blas and Julian Wiseman (1998): The Nutrition of the Rabbit, CABI Publishing, Wallingford 1998. 3. Lebas F. I sur. The rabbit, husbandry, health and production, FAO, Rome 1986.

Izvanredni profesor Zlatko Janječić

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

44

12 4

Odslušano min. 90 % nastave, predani seminarski radovi i dolazak na terensku nastavu.
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

142

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

Oxon. N. M. UK. AG1160 UZGOJ I KORIŠTENJE OVACA Koordinator modula Opis modula U Hrvatskoj je uzgoj ovaca za proizvodnju mesa i mlijeka vrlo važna privredna grana. M. (1969): Ovčarstvo Autorizirana skripta. sc. sa srodnicima i izvornim oblicima ovaca. s poviješću i pripitomljavanjem ovaca. Dove. dr. Stoga je važno studente preddiplomskog studija upoznati s važnošću i ulogama ovaca u svijetu i u nas. 5. And Dove. reprodukcijom. Reprodukcija je od izuzetne važnosti u svakoj ovčarskoj proizvodnji te će biti obrađena teorijski i praktično na terenu zajedno s pasminama i proizvodnjom mesa i mlijeka. Vesna Pavić. B. fiziološkim i uzrasnim kategorijama. odlikama rasta. CABI Publishing. urednik Zvonimir Uremović. Cilj modula Stjecanje saznanja bitnih za nastavak diplomskih studija Animalne znanosti. osposobljenost za voditelja ovčarske farme. kakvoću mlijeka i preradbene osobine. U proizvodnji mlijeka obradit će se najvažniji čimbenici koji utječu na proizvodnju. Zagreb 4. Oxon. Jančić. U proizvodnji mesa studenti će biti upoznati sa sustavima proizvodnje mesa. H. te metodama selekcije. H. Obvezna literatura 1. Mitić. Hrvatska mljekarska udruga. kakvoćom trupa i kemijskim sastavom mesa./2011. UK Naziv modula: Prof. (2002): Sheep Nutrition. kemijski sastav.. S. U poglavlju selekcije studenti će steći osnovne spoznaje o genetskoj strukturi ovaca. Fahmy. Vesna Pavić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Laboratorijske vježbe Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 2 8 12 Pohađanje nastave (min 80%). kao i s objektima i opremom u ovčarnicima te najvažnijim bolestima ovaca u nas. V. Mioč. Sušić (2005): Ovčarstvo. sveučilišni udžbenik (u tisku) 2. Obrazložit će im se važnost uzgojno-tehnoloških postupaka s janjadi od partusa do odbića i pripusta. UK 2. seminarski rad. klanjem i obradom trupa. te voditelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Vesna Pavić (2002): Ovčarstvo u knjizi Stočarstvo. Freer. Freer. H.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (1996): Prolific Sheep. Histološka građa vune. terenska nastava i odrađene laboratorijske vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 143 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Oxon. Hranidba ovaca bit će obrađena po pojedinim spolnim. Agronomski fakultet Zagreb Preporučena literatura 1. poglavlje je s kojim će se studenti nakratko upoznati. CAB International. nasljednosti morfoloških i proizvodnih osobina. (1987): Ovčarstvo 3. vrste i osobine vlakana. klasifikacijama pasmina i najvažnijim pasminama u svijetu i u nas te anatomskim i fiziološkim osobitostima. s namjenama i koristima. (2002): Sheep nutrition. i/ili tehnologa na farmi. rast. CABI Publishing . Agronomski fakultet. M.

tovnih pilića. Bell D. Nemanič J. Laboratorijske vježbe: određivanje kakvoće kokošjih jaja. 3. inkubatorskoj stanici.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.. uzgoj i korištenje japanskih prepelica. Senčić Đ. Vježbe u praktikumu: Upoznavanje s tehnikom rada inkubatora. tehnologoja uzgoja pura i proizvodnje purećeg mesa. Und Hildebrand R. 1999.: Peradarstvo. Terenske vježbe:posjet farmama konzumnih nesilica. S. načini uzgoja i držanja peradi. Mužic S.: Peradarstvo. Seminari: izrada diagrama tehnoloških i proizvodnih parametara tijekom ciklusa proizvodnje peradarskih farmi. Marija Uremović. Zagreb. AG1161 UZGOJ I KORIŠTENJE PERADI Koordinator modula Opis modula Predavanja: Značaj i stanje peradarske proizvodnje u svijetu.: Proizvodnja kokošjih jaja. Vesna Pavić. 1994. 1995. 4. Zagreb. 2002.: Commercial Chicken Meat and Egg Production. Redoviti profesor Stjepan Mužic Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 4 2 8 8 Redovito praćenjepredavanja. i Weaver W. uzgoj i korištenje nojeva. New Jersey 2004.: Geflugelhaltung. Cilj modula Polaganjem modula student je osposobljen za rad: kao tehnolog u uzgoju peradi. tehnologija proizvodnje pilećeg mesa. tehnologija proizvodnje konzumnih kokošjih jaja. međunarodni položaj i stanje peradarstva u Hrvatskoj. i sur. Uremović Z. izvršeni seminari Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 144 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Preporučena literatura 1.A. Poljoprivredni savjetnik. uzgoj i korištenje gusaka. pasmine i hibridi peradi za proizvodnju jaja i mesa. 5th Edition. uzgoj i korištenje golubova. 3. Kluwer Academic Publishers 2002. Gospodarski list.2002. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu./2011. 2. tehnologija uzgoja pataka i proizvodnje paćjeg mesa. uzgoj i korištenje biserki. industriji stočne hrane: u stručnim državnim službama: za nastavak studija na diplomskom studiju Obvezna literatura 1. rad u pokusnom peradnjaku. Biološke osnove peradi.Mioč. Zagreb.Mužic. Colin G. Pearson Prentice Hall. 2. Damme K. Nakladni zavod Globus. Zagreb . uzgoj fazana za meso. Z. proizvodnji jaja i mesa peradi. Fourth edition. industrijskoj klaonici peradi.: Poultry Science. obavljene laboratorijske i terenske vježbe. tehnologija proizvodnje jednodnevnog podmlatka peradi. B. Eugen Ulmer GmbH. i Berić Ž.Janječić: Stočarstvo.

Marija Uremović. razmnožavanja i hranidbe svinja. Colin Whitemore (): Science and practice of pig production. Cole (2003). Osim toga studenti će dobiti spoznaje o načinima praćenja proizvodnje u farmi. U poglavljima iz tehnološkog procesa proizvodnje dat će se spoznaje o načinima postupanja sa svinjama i hranidbi. planiranju izgradnje farme i zaštiti okoliša. Poglavlja iz selekcije odnosit će se na metode procjene uzgojnih vrijednosti. Nothingham University Press 145 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Agronomski fakultet Zagreb Preporučena literatura 1./2011. Insula Ivanich. Oxford OX20EL 2. Cilj modula Stjecanje znanja za uspješno vođenje svinjogojske proizvodnje u farmi. uspješan rad u stručnim službama te uspješan nastavak diplomskog studija. Nutrition of Sows and Boars. Zvonimir Uremović i sur. 80%). Hranidbi svinja dat će se posebna pozornost kao bitnom financijskom čimbeniku. AG1162 UZGOJ I KORIŠTENJE SVINJA Koordinator modula Opis modula Svinjogojstvo u stočarstvu i gospodarstvu Republike Hrvatske ima značajnu ulogu. Blackwell Science Ltd. Spoznaja o anatomskim i fiziološkim obilježjima svinja bit će osnova razumijevanju selekcije.H. W. Close and D. načini osjemenjivanja. terenske vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 1. Agronomski fakultet Zagreb 2. Marija Uremović. U okviru predavanja i terenske nastave-vježbi studenti će se upoznati s posebnostima u razmnožavanju svinja (spolna dozrelost. Kloštar Ivanić 3. određivanje gravidnosti). pobuđivanje estrusa.J. Obvezna literatura Docent Zoran Luković Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 0 0 8 4 10 Redovitost na predavanjima i vježbama (min. načinima držanja i mikroklimi. Marija Uremović (2002): Svinjogojstvo u knjizi Stočarstvo.. svojstva za selekciju i uzgojne programe.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. intrauterini razvoj. Zvonimir Uremović (1997): Svinjogojstvo. U tom smislu studenti će dobiti spoznaje o stanju svinjogojstva u nas i svijetu te o biološkim i ekonomskim značajkama svinja. seminar. Zvonimir Uremović (2004): Praktično svinjogojstvo.

2000 Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 14 6 Redovito pohađanje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 146 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Navedeni programski dijelovi modula obuhvaćaju opća i temeljna znanja putem predavanja i vježbi iz područja tehnologije. Zagreb. R. IRO „Građevinska knjiga“. 1996 Preporučena literatura 1. Academic press. V. kemije i analitike mošta i vina./2011. Beograd. AG1163 VINARSTVO Koordinator modula Opis modula Modul osposobljava studente za samostalni rad na području vinarstva i priprema ih za daljnje usavršavanje u struci. Nakladni Zavod Globus.dr. Radovanović: Tehnologija vina. 6 Prof.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 1986 2. M. Stanka Herjavec Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 56 Način izvođenja izravne nastave Cilj modula Stjecanje teoretskih i praktičnih znanja iz područja vinarstva koja će omogućiti samostalnost u praksi Obvezna literatura 1. Zoričić: Podrumarstvo. Jackson „Wine science“.

Licul. N.. materijal i usluge strojeva) pri podizanju nasada loze. 2003: Ampelografski atlas. izradba seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 147 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zagreb Preporučena literatura 1. 1996: Vinogradarstvo. R. Italia Izvanredni profesor Jasminka Karoglan Kontić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 8 10 8 Redovito pohađanje nastave . obilježavanje sadnih mjesta . N. «Reda». međuovisnost čimbenika klime i loze. . različiti načini cijepljenja.. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja o mogućnostima i načinu uzgoja loze u agroekosustavu. c) seminari: proračun investicijskih sredstava (ručni rad. Zagreb 3. smjer proizvodnje i značajke proizvodnje i proizvoda. morfologija i anatomija.Premužić..Sustavi generativnosti i vegetativnog razmnožavanja loze i lozni rasadnik. NZ «Znanje» Zagreb 2. M. d) terenske vježbe: način i postupci razmnožavanja i cijepljenja. Mirošević. Ekologija loze (klimatske značajke. Institut za HZZV. . ČZP «Kmečki glas». te usvajanje agrotehničkih vještina pri podizanju proizvodnih i matičnih nasada. prikladnost tala i položaja za uzgoj loze).Biologija loze (sistematika. Obvezna literatura 1. Colnarić.Osnivanje proizvodnih i matičnih nasada loze./2011... D. klasiranje. Zagreb 2.. 1982: Praktično vinogradarstvo i vinarstvo. životni i godišnji ciklus razvitka).S. b) vježbe: morfološke i anatomske značajke organa loze.. 1971: Suvremeno vinogradarstvo. Vrabl. Regionalizacija vinogradarskih područja u svijetu i Hrvatskoj. N. njega mladih trsova i postupnost oblikovanja sustava uzgoja ( naslon i oblik trsa). 1980: Vinogradništvo.Vinogradarstvo i loza. J. Ljubljana 3. AG1164 VINOGRADARSTVO I Koordinator modula Opis modula Obraditi će se ova poglavlja : a) predavanja: . Nakladni zavod «Globus» . Podloga za vinovu lozu : . Roma. «Golden marketing». 1986: Viticoltura generale. Fazinić. Mirošević.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. pakiranje i čuvanje repromaterijala i cijepova. priprema za sadnju i sadnja . osnovni fiziološki procesi. Fregoni.

navodnjavanje vinograda. Mirošević. postavljanje armature u vinogradu... zahvati zelenog reza. (1979): Vinogradarstvo I i II. Bouquet. N. Novi Sad 2.. gnojidba vinograda. Nakladni zavod Globus. Seminar: izrada projekta podizanja proizvodnog nasada vinove loze Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja o mogućnostima i načinu podizanja proizvodnih nasada. USA 148 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET ... U sklopu vježbi odraditi će se pripreme za sadnju i sadnja vinove loze. Cambridge. (1993): Praktično vinogradarstvo i vinarstvo.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. te o sustavima uzgoja vinove loze Obvezna literatura 1. Radnički univerzitet «R.. Burić. R. Zagreb 3. D. Mullins. seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1. uzgojni oblici. njega mladog nasada i formiranje uzgojnog obilka.G. AG1165 VINOGRADARSTVO 2 Koordinator modula Opis modula Obradit će se poglavlja: podizanje vinograda. University press. sustavi uzdržavanja tla u vinogradu. (1996): Biology of the grapevine./2011.P. rezidba vinove loze (rez u zrelo i zelena rezidba). A. Zagreb Izvanredni profesor Bernard Kozina Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 4 6 6 20 Redovito pohađanje nastave. M. Premužić.. Nakladni zavod Znanje. L. Licul.E. te berba grožđa. D. Williams. (1996): Vinogradarstvo. Ćirpanov». rezidba vinove loze. pripreme za berbu i berba grožđa.

Zagreb Preporučena literatura 1./2011. razmnožavanja i ekoloških uvjeta za uzgoj voćaka. Sveučilište u Zagrebu. Obvezna literatura 1. I. Tomislav Jemrić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 32 4 12 8 4 Redovito pohađanje nastave i pozitivno ocijenjen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 149 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Opće voćarstvo.sc. Academic press. T. Cilj modula Student dobiva temeljna znanja potrebna za nastavak studija i razumijevanje ostalih modula iz voćarske domene i osnovne vještine za svladavanje tehnologije proizvodnje voća u praksi. T. Portland. K. N. 1966. Znanje. Kozlowski.. Zagreb (odabrana poglavlja) 2. M. Third edition. Timber Press. Miljković. vježbe i terensku nastavuUključen je samostalni rad studenata kroz seminare koje studenti izabiru sukladno vlastitim interesima uz konzultacije s koordinatorom modula. G.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Suvremeno voćarstvo (opći dio). 1991.. Growth control in woody plants. Pallardy.dr. San Diego 2. S. fiziologije rasta i rodnosti te pomotehničkih i agrotehničkih zahvata. physiology and culture.. Temperate-zone pomology. Štampar. Westwood. 1995. Oregon Prof. AG1166 VOĆARSTVO I Koordinator modula Opis modula U modulu se obrađuju poglavlja iz morfologije. Nastava uključuje predavanja. 1997.

sorti i podloga. ISBN 86-7157-159-9 5. Fischer. Apples: Botany.edu/introduction/pdf. Preporučena literatura 1. M. Znanje –Zagreb./2011. Production and Uses. Temperate and Subtropical Fruit Production. http://tfpg. Cilj modula Upoznavanje s gospodarski važnim voćnim vrstama koje se uzgajaju u kontinentalnom području Republike Hrvatske.N. Cherries: Crop Physiology. 1995.C.J (eds. Proučavanje proizvodnog prostora. ISBN 0-85199-271-4 4. 1996. N. 1978.E.psu. pripreme za podizanje voćnjaka za pojedine voćne vrste. Looney. Ferree.E. REDA – Roma... Obvezna literatura 1. Jackson. P. D. (eds. Production and Uses.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. I. Načini razmnožavanja voćaka. Osnove fiziologije rasta i rodnosti. Temperate-zone Pomology. Biološka svojstva vrsta. AG1167 VOĆARSTVO II Koordinator modula Opis modula Stanje voćarstva u Republici Hrvatskoj i u svijetu. 2. R. Ulmer GmbH & Co.H. 4. Gliha. izbor lokacije. Westwood. Miljković. 1991. Šljiva. Izvorne vrste koje su sudjelovale u stvaranju sorti i podloga. Sorte krušaka u suvremenoj proizvodnji. CABI Publishing. 1997. 1991. Freeman (ed.) 1999. ISBN 0-85198-936-5 Izvanredni profesor Zlatko Čmelik Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa Način polaganja ispita 26 2 6 14 4 4 Pismeno Usmeno ☑ ☑ 150 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .) 2003. D.D.) 1996. Pomološki opis gospodarski važnih sorata. M.cas. CABI Publishing. Fragaria – Zagreb. 3. Webster. Pennsylvania Tree Fruit Production Guide. Farbatlas Obstsorten. Ciljevi oplemenjivanja. N. I. CABI Publishing. ISBN 0-85199-592-6 5. Posebnosti tehnologije proizvodnje pojedinih voćnih vrsta.. Upoznavanje s pomološkim osobinama sorata prikladnih za uzgoj u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske. Upoznavanje suvremenih tehnologija uzgoja voćaka. A.htm Frutticoltura speciale. Warrington. Looney. Mišić. Stuttgart. Suvremeno voćarstvo.) 2. (eds. ISBN 95397191-0-0 3. Partenon – Beograd. W. Ekološki čimbenici. mogućnosti i ograničenja za suvremenu proizvodnju.

Zadruga kao specifični organizacijski oblik i načela poslovanja. (povijest. Maleković S. mogući pristup restrukturiranju gospodarstva i regionalni razvitak (Ž. Globalne socio-ekonomske nužnosti suradnje. TIVA. zadružni menagement i zadružni marketing. kako zadruga posluje i poslovna sredstva. Zagreb 4. pojam. Zadruga i zadružno organiziranje. (2002). prezentacija i predaja seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 151 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Obvezna literatura 1. Skupina autora (2002). poslovna suradnja i poslovno povezivanje. izgradnja vrijednosti i vrste strateških saveza. Zagreb 6. 2005. pojam i podjela. Strateški savezi-suradnjom poduzeća do konkurentskih prednosti (G. Mrnjavac). Temeljni markro-ekonomski čimbenici reprodukcije obiteljskih gospodarstava. Tratnik M. AF. "nova poljoprivreda" i "nova zadruga"./2011. evolucija socio-ekonomske suradnje (kooperacije): (a) na razini pojedinca. Strateški savezi u agrobiznisu: pojam način. Potpora razvoju zadrugarstva Hrvatske. Cilj modula Stjecanje nužnih znanja o organizacijsko-poslovnim posebitostima zadrugarstva i poslovnog povezivanja za kvalitetan management. (1991). Kooperacija. CARDS program EU za Hrvatsku. Menedžment malog poduzeća.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Sociologija sela. Zagreb 4. Markulin). Zagreb 2. Lokalni sustavi malih poduzeća. Ekonomski fakutet. Zadruga u agrobiznisu i promjene. Zadružno organiziranje i poslovno okrupnjavanje gospodarske strukture. (1990). 5. kao i stjecanje i razvijanje znanja za nastavak studija. (2003). interni mateirjali 5. zadružno zakonodavstvo. izrada. i sur: Ekonomika poljoprivrede. Mataga Ž. (b) na razini gospodarstava (obiteljskog). Siropolis C. Poljoprivredno zadrugarstvo. kooperacija i udruživanje (malih) poljoprivrednih gospodarstava – čimbenici stabilnosti i konkurentnosti. Christopher D. stanje. Zagreb. Sinergija. ****: Zbornik prijevoda-aktualni seminarski materijali iz svjetskog zadrugarstva. Ekonomika poduzeća. Theory and Aplications for the 21st Century 3..**Cooperatives and Local Developement. Unutarnji i vanjski čimbenici reprodukcije obiteljskih gospodarstava u nas. Strategija razvoja zadrugarstva Hrvatske. mjesto zadruge u strateškim savezima. Tipurić D. Varaždin docent Miroslav Tratnik Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 18 12 Pohađanje predavanja. odlike i modeli reprodukcije. (2005). Mate. Kooperacija i individualizam-interpretacija sheme po Gaston Lanneaua. Zagreb Preporučena literatura 1. modelski prikazi reprodukcije. Žimbrek T. Bateman M. Zagreb 3. Uvod u poslovnu ekonmiju. AG1168 ZADRUGARSTVO I POSLOVNO POVEZIVANJE U AGROBIZNISU Koordinator modula Opis modula Pojam i povijest zadružnog organiziranja u nas i u svijetu. poslovne i menađerske distinkcije. Predavanja-umnoženi interni materijali. Tranik M. Pašalić Ž. Split 2. (2000). N. perspektive). Merrett and Norman Walzer (2004). Zadružne škole i filozofija zadružnog organiziranja. (2000). pojam klastera i uloga zadruge u lokalnom gospodarskom razvitku. Poljoprivredno zadrugarstvo Hrvatske.

Žimbrek T. Ministarstvo poljoprivrede. (2001). Izazovi ekonomske i pravne prilagodbe. Žimbrek T. "MATE"d. zakonska podloga u međunarodnoj trgovini poljoprivrednim proizvodima. Žutinić Đ. Ministarstvo poljoprivrede.. Karoglan-Todorić S.Zagreb 5. Žimbrek T. šumarstva i vodnoga gospodarstva RH. Skripta. Studenske prezentacije odabranih tema iz najvažnijih zakona i pod zakonskih propisa u području poljoprivrede. ribarstva i vodnog gospodarstva u RH. Zakoni i pravilnici iz područja agrobiznisa Preporučena literatura 1. uvod u teoriju. (Voditelj Tito Žimbrek)... rada u upravnim i stručnim službama. ribarstva i vodnog gospodarstva u RH. stoljeću”. Pregled zakona i uredbi Zajedničke poljoprivredne politike EU po sektorima. Strategija razvitka hrvatske poljoprivrede..objašnjenja uz Zakon o poljoprivredi Republike Hrvatske. Seminarska nastava iz izabranih zakona i uredbi Zajedničke poljoprivredne politike odnosnih za agrobiznis.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. redoviti profesor Ramona Franić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 28 32 Pozitivno ocijenjen seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert. (2001).. šumarstva i vodnoga gospodarstva RH 3. Par V. Božić M. šumarstva i vodnoga gospodarstva RH i FAO UN 152 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .(ur. Pravni okvir djelovanja u području poljoprivrede. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. Žimbrek T. Ograničenje kupovine i zakupa zemljišta. Projekt. Skupina autora (2003).. (2004).skripta. u Strategija razvitka Republike Hrvatske “Hrvatska u 21. Prilagodba nacionalnih zakona sustavu i legislativi EU. (2002). Juračak J. Prijedlog zakona o poljoprivredi. Jurišić Ž. . Hrana i poljoprivreda u tržnom gospodarstvu. (2003). šumarstva i vodnoga gospodarstva RH 5. (Voditelj: Tito Žimbrek)./2011.o. i sur. (2001). Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. (2000). Franić R. Zakoni u poljoprivredi.. definicije. Tracy M.. Nacrt Nacionalnog programa za poljoprivredu i seoska područja. Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji. AG1169 ZAKONODAVSTVO U AGROBIZNISU Koordinator modula Opis modula Uvod u modul. (1998-2000). Ministarstvo poljoprivrede. Agrarna ekonomika I-V. Zagreb 4. Vlada R H. Žimbrek T. u vođenju poljoprivrednog gospodarstva. Katarina Ott). Ministarstvo poljoprivrede. Pregled najvažnijih zakona i pod zakonskih propisa u poljoprivredi RH. praksu i politiku (prijevod Tito Žimbrek). Zagreb 4. i sur.o. Stanje poljoprivrede i ocjene mogućih promjena . Žimbrek T. Žimbrek T. Par V. Zagreb 3.. (Voditelj Miroslav Božić). odjel “Prehrana”. regionalne specifičnosti. Vijeće za istraživanja u poljoprivredi (Glavni istraživač Tito Žimbrek). Par V. Veić I. postavke i objašnjenja pojmova. Private Farmer Support Services Project-Farm Survey... Cilj modula Poznavanje legislative u poljoprivredi omogućuje nužna znanja za obavljanje poslovnih aktivnosti. i sur.

von Zabeltitz Ch. (1994). tehnologije uzgoja i različita podneblja.. adiabatsko hlađenje). rukopis) Preporučena literatura 1. dinamički). klijališta. staklenici). pozitivno ocijenjeni programi (seminarski radovi) Uvjeti za dobivanje potpisa Obavljene praktične vježbe u praktikumu i na pokušalištu. Upotreba perforirane folije za pokrivanje povrtnih kultura. organski. Kvaliteta vode i izbor metode navodnjavanja. Sotton M. zasjenjivanje. zamagljivanje. plastenici.D. Heblin D. sintetski). Zaštićeni prostori (dijelovi skripte.. Opće povrćarstvo (odabrana poglavlja). Pavlek P.. Elementi za izradu plana izgradnje. aeroponski sustav). 1985. pozitivno ocijenjeni programi (seminarski radovi) Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 153 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Poljoprivredne aktualnosti 30(6):937-944 4. sustav plutajućih kontejnera. (1985). Relativna vlaga zraka: proračun sustava ventilacije. Svjetlo: oprema i proračun potreba. Hidroponske tehnike uzgoja bilja: na inertnim supstratima (anorganski. Sveučilište u Zagrebu 2. postižu se temeljna znanja i vještine o odabiru: tipa zaštićenog prostora i pokrovnog materijala. Osvald J. oprema i proračun smanjenja gubitaka. bez supstrata (tehnika hranjivog filma. (1994). Centre Technique Interprofessionnel des Fruits et Légumes. Gojenje vrtnin v zavarovanem prostoru (odabrana poglavlja). Materijali za pokrivanje zaštićenih prostora.-J. Garnaud J. metode i oprema za smanjenje temperature zraka (provjetravanje. Novak B. zaštićeni prostori s nosivom konstrukcijom (niski i visoki tuneli. Obvezna literatura 1.J. Gerst J.L. malčiranje tla polimerima.. načina i opreme za regulaciju mikroklime. (2004). SpringerVerlag./2011. Gewächshäuser. “fan-jet” sustav. načina i opreme za regulaciju svojstava tla. kišenje krova. Kogoj-Osvald M. Growing Vegetable under Direct Covers. Preventivne mjere u kontroli biljnih štetočinja. Oblici. načina i opreme za zaštitu kultura od štetočinja. Ljubljana 3. Stuttgart 2. izravno prekrivanje usjeva. Principi i oprema za sterilizaciju tla. Paris 3. ČZP Kmečki glas. Hanan J. CO2: potrebe i oprema.-C. Cilj modula Za određene skupine kultura. Planung and Bau. Borošić J. Holley W. Tipovi zaštićenih prostora: individualna zaštita. Borošić J. Toplina: sustavi grijanja (statički. Borošić J. (1980).. Goldsberry K. AG1170 ZAŠTIĆENI PROSTORI Koordinator modula Opis modula Značaj i funkcija zaštićenih prostora u Hrvatskoj i u svijetu. (1978). Greenhouse Management. Berlin redoviti profesor Josip Borošić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 12 12 8 Obavljene praktične vježbe u praktikumu i na pokušalištu.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.. proračun gubitaka i potrebe goriva. Optimalne i minimalne vrijednosti te principi poboljšanja fizikalnih i kemijskih svojstava tla u zaštićenom prostoru. Materijali za izgradnju nosive konstrukcije i pokrovni materijali. Eugen Ulmer. Agronomski glasnik 4:425-434 5.. proračun potrebe i način primjene gnojiva. 1978.

(1973): Ecological Principles for Economic Development. policy and practice within the European Uninon. Podsustavi krajobraza. Mjere za smanjivanje ili eliminaciju utjecaja na krajobraz. prirodne vrijednosti. Procjene utjecaja na okoliš. Demonstracija primjera studije utjecaja na okoliš. Routledge. Doc dr. Krajobraz kao dio okoliša. Obvezna literatura 1. Sanacijske (kurativne) i preventivne zaštitne djelatnosti. sc. zaštita prirode. Glavni problemi zaštite okoliša u svetu. et al (ed. London 154 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . zaštita prirodnih izvora. Europske direktive. interdisciplinarnosti i transdisciplinarnosti. iznimni krajobrazi. Administrativni postupci: 'screening'. Definiranje vrijednosti: potencijali za razvoj./2011. izvještaj. UCL Press. Glasson J. Longman. F. Ponderiranje i analiza osjetljivosti. 'scoping'. AG1171 ZAŠTITA OKOLIŠA I KRAJOBRAZA Koordinator modula Opis modula Zaštita okoliša kao preokupacija sadašnjih društava. Studije utjecaja na okoliš: prostorne i tehnološke. Oruđa zaštite okoliša. O'Riordan. London 2. u doživljavanju) krajobraza. T. Baker S. Harlow Preporučena literatura 1. u zemlji. Opća načela zaštite okoliša. (ed) (1995): Environmental Science for Environmental Management. Struktura studije.) (1997): The politics of sustainable development: Theory. Okolišni pregled. Kvalitete krajobraza. London 3. (1995): Environmental Impact Assessment: A Comparative Review. Planovi upravljanja. Wood C. Normativi i standardi. Sustavi okoliša. Međunarodne konvencije i dogovori o zaštiti okoliša. Normativi i standardi u krajobrazu: parkovi i rezervati prirode. O multidisciplinarnosti. Sonja Butula Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 26 34 Završen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Cilj modula Dati studentima osnovna znanja o naukama o okolišu i osposobiti studente za izradu okolišnog pregleda i studije utjecaja na okoliš. Longman. mjere za poboljšanje razvojnog projekta. (1996): Introduction to Environmental Impact Assessment. Sustavi zaštite prirode. Mjerenje promjene i vrednovanje utjecaja.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Harlow 2. privlačnosti (vizualne. Priroda zahtjeva za zaštitu okoliša. uključivanje javnosti. suglasnost za poduhvat u prostoru. Promjena okoliša i utjecaj na okoliš. John Wiley&Sons. Dasman R. Zaštita od zagađivanja. Okolišni monitoring.

(1978): Diseases of Bulbs. Ctifl. Moreau B. Pagliarini. I. fitofarmacije s ekotoksikologijom i integrirane zaštite povrća i ukrasnog bilja. N.M.. C. Barić. Berttaccini.B. s posebnim naglaskom na prepoznavanje specifičnih oštećenja od štetnika. M. Pelletier J.A. APS 5. HAD. simptoma bolesti i korovnih vrsta . Edizioni del informatore agrario. lukovičastog povrća.Osposobljava se za vođenje zaštite od štetočinja u različitim tehnologijama uzgoja povrća i cvijeća. biologiju i gospodarsko značenje štetočinja.R. plodovitog povrća. Bit će dan prikaz ekonomski značajnih štetnika. Pregled sredstava za zaštitu bilja. lisnatog povrća. Maceljski. Ostijić. višegodišnjeg povrća i najučestalijih vrsta ukrasnog bilja. M. B. fitopatologije.K (2000): Compendium of rose diseases. zoologije. Igrc Barčić. Ž. Cvjetković.. Interna skripta (odabrani radovi Zavoda za herbologiju iz tematskog područja) na CDu ili kopije 5. 2004. Na taj način studenti će biti upoznati sa osnovama entomologije. izrada seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 155 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Oštrec. ornamentali e forestali. London. Bologna 4.. et al. 2/3 tekuće godine 3.. Lj. Glasilo biljne zaštite.. Zagreb docent Tihomir Miličević Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 41 14 5 Redovito pohađanje nastave i vježbi.. Dat će se prikaz mjera zaštite najvažnijih kultura kao i sredstva za zaštitu./2011. Obvezna literatura 1. lepirnjača.. Jurjević. kupusnjača. Pagliarini. nematologije. (2000): Malattie delle piante ornamentali. Edagricole. Ferrari. Memento désherbge des légumes et petits fruits. Garibaldi.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Bellardi.: Avversita delle piante ornamentali(virosi e fitoplasmosi).E. J. AG1172 ZAŠTITA POVRĆA I UKRASNOG BILJA OD ŠTETOČINJA Koordinator modula Opis modula Modul će razmatrati štetočinje koje ugrožavaju povrće i ukrasno bilje na otvorenom i zaštienom prostoru. Prikaz će uključivati opis. Moore. Poseban naglasak bit će na uzročnicima bolesti koji se prenose sjemenom povrća i cvijeća. 4. 2. Horst.Verona. korjenastog povrća. Cilj modula Dobivaju se osnovna znanja o integriranoj zaštita od štetočinja povrća i cvijeća. Čizmić: Štetočinje povrća. (1998). Ministry of agriculture 2. Edagriocole Bologna. Čakovec. 3. Zrinski. (1997): Sve o krizantemi. bolesti i korova krumpira. Z. N... Paris. (2003): Malattie e parassiti delle piante da fiore. Br.A. preporučene Internet stranic Preporučena literatura 1. K.

275-341. uzročnicima bolesti i korovima u ratarskim kulturama. Zagreb. 2.F. 5. 2-3. Preduvjet uspješnom provođenju mjera zaštite je poznavanje najvažnijih bolesti štetnika i korova koji napadaju ratarske kulture. J. Glasilo biljne zaštite. te poznavanje raspoloživih načina njihovog suzbijanja. Čakovec – odabrana poglavlja Skupina autora (2003) Bolesti pšenice. Suvremena poljoprivredna proizvodnja nije moguća bez provođenja mjera zaštite od bolesti. Kišpatić J. Kovačević Ž. 5. Zrinski. (1989) Field crop diseases handbook. (odabrana poglavlja) 4. Blackwell ScienceLtd. (1991): Entomologija./2011. te u slučaju nastavka studiranja na diplomskim studijima fitomedicine i biljnih znanosti. njihovom biologijom. U okviru vježbi studenti će kroz izrade zbirki kukaca. Weed Management Handbook. Naylor R. Cilj terenske nastave je da se studenti upoznaju sa simptomima napada pojedinih biljnih bolesti i štetnika u proizvodnim uvjetima. Školska knjiga 6. M. (2002). (1968): Bolesti i štetnici ratarskog bilja. Butorac. (2002): Priručnik iz zaštite bilja. E. Panjan M. 5. AG1173 ZAŠTITA RATARSKIH KULTURA OD ŠTETOČINJA Koordinator modula Opis modula Proizvodnja ratarskih kultura vrlo je važan segment unutar poljoprivrede.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Maceljski i sur. L. štetnosti i raspoloživim metodama njihovog suzbijanja. U okviru modula studenti će se kroz predavanja upoznati sa štetnicima. Maceljski M. A. (1999): Opća agronomija. štetnika i korova. Sveučilišna naklada Liber. Obvezna literatura 1. 9th edition. Preporučene internet stranice 156 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. M.. Hrvatske Izvanredni profesor Renata Bažok Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 4 10 8 8 Kolokvij iz vježbi i izrada seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1.štetne i korisne vrste u ratarskim usjevima. Maceljski. Interna skripta (odabrani radovi stručnjaka Zavoda za herbologiju) na CD ili kopije 6. Znanje. Maceljski i suradnici (2004) Glasilo biljne zaštite br. CAB International. 4. Nyvall R.. Oxford. Zavod za zaštitu bilja u poljprivredi i šumarstvu R. Cilj modula Stečena znanja studenti će koristiti u obavljanju osnovnih poslova zaštite ratarskih kultura na gospodarstvima. Maceljski. University Press Cambridge (odabrana poglavlja). (2002): Poljoprivredna entomologija. 2.B. 3. New York. Seminarski rad predstavljati će samostalan rad studenta u kojem će se temeljem stečenih znanja i pretraživanja literature predložiti moguća rješenja za pojedine specifične probleme u nekoj od ratarskih kultura. Igrc. Zagreb. (1996) Seedborne Diseases and Their Control. herbara korova i herbara biljnih bolesti dobiti osnovna znanja o detekciji najvažnijih štetočinja u ratarskim kulturama i vremenu njihove moguće pojave u usjevu. Maude R.. 3.

Rode( 1996) Pflanzenschutz im integrierten Obstbau Ulmer-Gmbh( izabrana poglavlja) 4. procjeni populacije. Čakovec 2. (1998): Integrirana zaštita voćnjaka i vinograda (odabrana poglavlja). Glasilo biljne zaštite. (1987). W. d./2011. Pregled sredstava za zaštitu bilja u Hrvatskoj. Obvezna literatura 1.Bolesti voćaka i vinove loze Agronomski fakultet Zagreb Preporučena literatura 1. preporučene Internet stranice izvanredni profesor Božena Barić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 10 6 6 Redovito pohađanje predavanja. prije svega ekološki prihvatljive do konvencionalne kemijske zaštite. determinacija uzročnika bolesti. Razmatrati će se i antagonsti štetočinja i njihova uloga u ekosustavu voćnjaka i vinograda. Balkema. terenskih vježbi i seminari. Studenti će biti upoznati s načinima zaštite. Cilj modula Student dobiva osnovna znanja iz zaštite voćaka i vinove loze od bolesti. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 157 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zrinski d. Studenti će biti upoznati s načinima prepoznavanja štetnika na osnovu oštećenja pojedinih biljnih organa. fitopatologije i herbologije i imaju temeljno znanje o uzgoju pojedinih kultura. Nizozemska 2. Maceljski.. Poseban značaj će biti dat na prevenciju pojave štetočinja. štetnosti i načinu determinacije. Kišpatić ( 1992). Cvjetković. načinu praćenja štetnika. I. uvjeti za infekciju i mogućnosti suzbijanja bolesti. 23 4. AG1174 ZAŠTITA VOĆAKA I VINOVE LOZE OD ŠTETOČINJA Koordinator modula Opis modula Modul će razmatrati najvažnije štetnike. bolesti i korove po pojedinim voćnim vrstama i štetočinje vinove loze. Weed Control on Vine and Soft Fruits. Čakovec 3. A. Maceljski i sur. Rotterdam. d. M.A. B (2000) Bolesti vinove loze -Interna skripta 3. Zrinski d. (2002): Poljoprivredna entomologija (odabrana poglavlja). F. Ciglar. Modul je namjenjen studentima koji su stekli temeljna znanja iz entomologije.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Robinson D. Bit će dat prikaz najvažnijih bolesti po kulturama. (2004). Cavalloro R. štetnika i korova koja će mu poslužiti u proizvodnji ili kao temelj za kasniju nadgradnju.

2003. Logos. 3. Hrvatska mljekarska udruga. Jumena Zagreb. V. Osnove DDD. Vježbe u praktikumu: MPP. fiziologija i patologija reprodukcije.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Zagreb. Sveučilišna naklada LIBER. klinički pregled vimena. Obvezna literatura 1. neke zarazne bolesti u pojedinih vrsta životinja. 4. S. značaj i pojava zaraznih bolesti u uzgoju. unutrašnje bolesti i njihov značaj. Agronomski fakultet. Praktično izvođenje DDD. osnove dijagnostike. 2. 1994. 2. osnove opće patologije i imunologije. Bakterijske i gljivične bolesti životinja. Kemijska sredstva u poljoprivredi.V. skupina autora. od farme do mljekare. 2005 (u pripremi za tisak). osnove farmakologije. opći klinički pregled. Veterinar u kući. moći će držati karantene stoke. Rupić. Cvetnić. odabrana poglavlja unutrašnjih bolesti. Moći se raditi u mljekarama. Virusne bolesti životinja. ddd u stočarstvu. koprološka pretraga Terenske vježbe: pristup i postupak s životinjom. dišnog i urogenitalnog sustava. neke parazitarne bolesti u pojedinih vrsta životinja. Zdravstvena zaštita domaćih životinja. zoohigijena i ddd. I i II dio. Agronomski fakultet Zagreb. značaj i pojava parazitarnih bolesti životinja. Asaj. obavezan dolazak na laboratorijske i terenske vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 158 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 2003. Medicinska naklada. Zagreb. 4. 5. Preporučena literatura 1. A. patologija reprodukcije. Stvarnost-JAZU Zagreb. BKA. uvoznim firmama. Rupić. 1998. Veterinarski priručnik. trihinoskopija. S. V. 1988. Dijagnosticiranje zaraznih bolesti životinja i upala vimena krava. 2002. 1993. trgovačkim firmama koje se bave stokom. Zagreb. mikroklimatski pregled stočnih nastamba. 1996. Cvetnić. pravilna i sigurna uporaba. Zagreb. Mlijeko. Cilj modula Nakon polaganja završnog ispita studenti će biti osposobljeni za rad na stočarskim farmama svih konvencionalnih vrsta životinjia. 5. Zdravstvena zaštita domaćih životinja. V. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. Jasmina Havranek i Vlatko Rupić. Rupić. Pokret prijatelja prirode "Lijepa naša" i APO . animalna higijena s patologijom. Medicinska naklada. 3.Agencija za posebni otpad.V. pregled probavnog. Državna uprava za zaštitu okoliša. Redoviti profesor Vlatko Rupić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 4 4 24 Redovitu dolazak na predavanja./2011. Rupić. Rupić. Higijena na farmi i u okolišu. AG1175 ZAŠTITA ZDRAVLJA ŽIVOTINJA Koordinator modula Opis modula Predavanja: Opća patologija s imunologijom. zaraznih i parazitarnih bolesti. 1996.

razumiijevanje i primjenu u svim segmentima poljoprivrednih znanosti (osnovni kemijski zakonii. Cilj modula Teoretska i praktična znanja osnovnih kemijskih procesa studentima su osnova za razumijevanje i primjenu u agronomskoj struci. odabrana poglavlja 2. odabrana poglavlja 3./2011. interna skripta. ugljikohidrata. Agronomski fakultet. 1995. 2000. Predavanja i PowerPoint-prezentacija (Merlin-sustav e-učenje) Preporučena literatura 1. enzima. 1995. Školska knjiga. osobine kemijskih elemenata i spojeva značajnih za proučavanje procesa poljoprivredne proizvodnje).interna skripta 2. Lipanović. S. Zagreb. lipida. sc. proteina. Manitašević. Kemijsko računanje za studente Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. AG1500 AGRIKULTURNA KEMIJA Koordinator modula Opis modula Uspješan rad u bilo kojem segmentu agronomske struke danas je gotovo nezamisliv bez poznavanja i razumijevanja osnova prirodnih znanosti. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Polaganje ispita se provodi preko parcijalnih testova znanja .ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Organska kemija obrađuje strukturu i kemijsku reaktivnost organskih spojeva što je temelj za mnogobrojne primjene. Laboratorijske vježbe omogućuju studentima kroz praktičan i samostalan rad savladavanje osnovnih laboratorijskih postupaka kvalitativne i kvantitativne kemijske analize. Organska kemija. kemijsko računanje stehiometrija. Zagreb. Na jednostavan način upoznaje studente s funkcijom vitaminima. J. I/II dio. Zavod za kemiju. Odslušana predavanja. Filipović. I. posebno kemije. Zagreb. energijskih promjena kod kemijskih reakcija te fizikalnim i kemijskim svojstvima biogenih elemenata (primijenjena kemija za agronome). Opća i anorganska kemija. Zagreb.. dr. 6 Doc.. 2000. Zavod za kemiju.Programski dijelovi modula su sljedeći: Opća i anorganska kemija daje studentima osnovna znanja koja su potrebna za razumijevanje kemijskih reakcija. Lj. Đumija . Obvezna literatura 1. Marija Bujan Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 15 5 - Program modula Agrikulturna kemija omogućuje studentima stjecanje temeljnih teorijskih i praktičnih znanja iz kemije koja su neophodna za uspješan studij. odrađene laboratorijske vježbe. odabrana poglavlja 159 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Kemijski elementi i spojevi. izrađeni seminarski zadaci.

Split. Temeljni pristupi-osnovni problemi ekonomske organizacije i proizvodni čimbenici.o.o. Nordhaus.. izd. Obvezna literatura 1. (1992): Ekonomija 14.. J. A. Theory and Application. potražnja i tržište proizvoda i usluga. Ravlić. Samuelson. Edwin Mansfield (1994) : Microeconomics. W. ispitujemo ponašanje pojedinih dijelova privrede. Ponuda. Zagreb 2. Starčević.A. kao i za nastavak studija u diplomskom studiju ABRR.. W. (2001): Hrvatsko poljodjelsko tržište. Inc.. Jelavić. (1995): Ekonomika poduzeća./2011. profesor Vjekoslav Par Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 10 5 15 seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 160 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Analiza troškova. "Tržništvo". Ekonomski fakultet. P. Cilj modula Upoznati studente s ekonomskim ponašanjem poljoprivrednih gospodarstava odnosno čimbenicima koji djeluju na njihovo ponašanje. Kolega. "MATE" d. A. Preporučena literatura 1. Schiller (1993): Esentials of economics . P. Osigurati dostatna znanja neophodna za razumijevanje makroekonomskih pojmova i problema.. Zagreb (odabrana poglavlja) 2. AG1501 UVOD U MIKROEKONOMIKU Koordinator modula Opis modula Proučavajući mikroekonomiju. teorija troškova i odluke. definicije i metode. M. proizvodnja. Norton&Company. proizvodnja i organizacija poduzeća. Bredley R. Međunarodna trgovina i svjetska ekonomija. Uvod u modul.W. A. 3. Božić.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Mc Grow-Hill izv. Šamanović. Mikroekonomski pojmovi i ciljevi.

Društveni aspekt poljoprivrede i ruralnih zajednica. Žimbrek. Prilagodba europskoj zajednici hrvatske poljoprivrede. (2001): Hrvatsko poljodjelsko tržište. „MATE“ d. A.edu. Makroekonomska. Samuelson. Zagreb 5.o. Agregatna ponuda i potražnja. Franić. Zagreb (odabrana poglavlja) Preporučena literatura 1. D. Brkić. Kolega. Nordhaus. Tržište i tržni mehanizam. Definicija i koncepcija marketinga. M. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 3. agrarna i ruralna politika. Zagreb 2. "Agrarno Savjetovanje". Katarina Ott). Ivo Grgić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 16 Modul obuhvaća osnove makro agroekonomike odnosno marketinga te društvenog aspekta poljoprivrede i ruralnih zajednica što omogućuju razumijevanje više drugih modula u preddiplomskom i diplomskom studiju.. marketinški proces. Tracy. uvod u teoriju. "MATE"d. T.o. W.html. str. Međunarodni odnosi u agrobiznisu. praksu i politiku (prijevod Tito Žimbrek). M. XI izdanje. (1993): Definition of Rurality. HAZU.o.. (2005. Kovačić. A.sc. Withman. (2000): Ekonomija 17. Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert. (2000): Hrana i poljoprivreda u tržnom gospodarstvu. Družić. Makroekonomski pojmovi i ciljevi. S. (2000): Makroekonomija. Božić. Babić. Teorija gospodarskog razvitka i rasta. (Đurđica Žutinić.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.au/Teachstud/dexed/docs/rurality. M. P. Zagreb 4.131-144. Gospodarski sustav i poljoprivreda.dr. M. 4. šumarstva i ribarstva. interni prijevod na hrvatski jezik). "Politička kultura".nexus. i drugi (2003): Hrvatski gospodarski razvoj. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Pozitivno ocjenjene vježbe i seminari Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 161 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . I. Obvezna literatura 1. Proizvodni resursi i teorija proizvodnje u agrobiznisu. (2004): Agrarna ekonomika I-V. Cilj modula 14 - Prof. marketinški instrumenti. Zagreb (odabrana poglavlja) 2../2011. Poljoprivreda kao podsustav sociokulturnog sustava. izd.-izabrana predavanja.o. T (2003): Pretpostavke za uključivanje poljoprivrede u proces pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji u: Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji (ur.. Žutinić.): Izravna prodaja seljačkih proizvoda. Zagreb 3. www. Đurđica (2002): Društveni aspekt razvoja seoskih područja (urednik Ante Kolega). Žimbrek.Zagreb 5.o.o. Ramona. Zadrugarstvo i poslovno organiziranje. AG1502 UVOD U MAKROEKONOMIKU Koordinator modula Opis modula Definicije i metode agrarne ekonomike. "Tržništvo". "MATE" d.

U okviru modula studenti će se upoznati s osnovama terapijskog jahanja za osobe s invaliditetom. L. osnove hranidbe i smještaja. rekreativno i sportsko. UK. Caput-Jogunica. Studenti preddiplomskog studija trebaju upoznati osnovna teorijska i praktična znanja o jahanju te razviti i unaprijediti sposobnosti i vještine potrebne za samostalno jahanje. CABI Publishing. Sveučilišni udžbenik.). Black. S. Herić V. Patačko Z. Biblioteka Sagana. funkcionalnu građu konja. rekreativnom i terapijskom jahanju te osnovama kondicijske pripreme u jahanju.. A. AG1550 JAHANJE Koordinator modula Opis modula Jahanje.WB Saundres.T./2011.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 2. Ćurković (2007.. Zagreb. 3. Ivanković. H. u gospodarski razvijenijim društvima atraktivna je sportska disciplina. Ruvinsky. (2000): Genetics of color variation.: Bowling A..T. (2001): Equine Locomotion. A.Praktičnim vježbama studenti će steći praktična znanja o osnovama jahanja: uzjahivanje. U okviru teorijskih predavanja upoznat će pasmine konja. knjiga I. Docent Romana Caput-Jogunica Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 8 18 2 2 1 kolokvij i 2 seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 162 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 2. (2004): Konjogojstvo. 3. A. A. Zbornik radova međunarodne konferencije: Kondicijska priprema sportaša. Gonyou. Bowling. Cilj modula Stjecanje osnovnih teorijskih i praktičnih znanja o školi jahanja. U okviru praktičnih vježbi studenti će se upoznati s osnovnom kondicijskom pripremom i trenažnim vježbama koje utječu na razvoj i unapređenje dominantnih funkcionalnih i motoričkih sposobnosti u jahanju. UK. Hrvatsko Agronomsko Društvo. Agronomski fakultet 4. W. Wallingford.): Okvir kondicijske pripreme u školi jahanja. H (2001): Social Behaviour in Farm Animals. sjahivanje. Preporučena literatura 1. položaj tijela na konju i osnovne vrste koraka konja. (2004) Terapijsko jahanje za osobe s invaliditetom. Keeling. 2004. Clayton. CABI Publishing. (2000): Početnica za jahače. Obvezna literatura 1. Ivanković. Diplomski rad. Wallingford. UK. U: The Genetics of the Horse (Ed.

Plivanje. U: Sport za sve XVIII broj 23. I. Informacije o pravilima pličakih natjecanja i ostalim sportsko rekreativnim sadržajima u bazenu. studenti će dobiti upute o pravilnosti izvedbe plivačkih tehnika i metodske vježbe koje utječu na pravilnost izvedbe. PLIVANJE Koordinator modula Opis modula Plivanje – Na osnovu provjere znanja plivanja i interesa za usavršavanje pojedine plivačke tehnike.) Bit plivanja.) Sportsko plivanje. stoljeće.(diplomski rad) Fakultet za fizičku kulturu. (1996. (2002. Učenje i usavršavanje tehnike skoka na glavu i plivačkih tehnika (kraul. Volčanšek B.. Fakultet za fizičku kulturu u Zagrebu. str. Docent Romana Caput-Jogunica Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 4 20 4 2 1 kolokvij i 1 seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 163 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Čakovec. Trenažnim vježbama u teretani Fakulteta upoznati će se s osnovnom kondicijskom pripremom i utjecajem na dominantne funkcionalne i motoričke sposobnosti u plivanju. Zbornik radova 2. 55-58. leđno. str. AG1551 . Hrvatskog savjetovanja o obuci neplivača. Caput Jogunica R.) Metodika stjecanja motoričkih znanja u plivanju. Obvezna literatura 1. Metodičke vježbe usavršavanja tehnika plivanja. Colwin (1998. 7. Dobit će upute o osnovnim zakonitostima plivačkog rekreativnog treninga. 42-43 3. (2000). Bizovac. str. Zagreb. Cecil M. doziranju intenziteta rada i utjecaju plivanja na pojedina antropološka obilježja studenata. Caput-Jogunica R. Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu. U: Zbornik 5. 5. sadržaj nastave TZK na Agronomskom fakultetu. prsno i delfin). 4. Studenti će dobiti informacije o utjecaju plivanja na antropološka obilježja i zdravlje studenata. Szabo. Vočanšek B.) Plivanje za 21. I. 149-153.(1998). Gopal ./2011. Varvodić (1993. Rezultati plivačkih treninga studenata Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. (2000). Volčanšek B. Cilj modula Studenti će usavršiti plivačke tehnike i upoznati osnove kondicijske pripreme u plivanju. Zagreb 2. ljetne škole pedagoga fizičke kulture Republike Hrvatske. 6. Upute o spašavanju utopljenika.

Granada Publishing. (1979. Owen.E. D. D.K. R. J. čimbenici koji utječu na siliranje.) Spremanje sjenaže. (2000. Odabrana poglavlja 2. 3. D. S.) Proizvodnja i korišćenje silaže u ishrani stoke. Brčić (2000. U poglavlju konzerviranje voluminozne krme siliranjem obrađuje se tehnologija proizvodnje silaže. 5.. Bačvanski.) Grass. W. its production and utilization. Odabrana poglavlja. Cherney. (1989. Katalinić.R. konzerviranje voluminozne krme sušenjem. CABI Publishing.) The Biochemistry of Silage. Vučetić. (1998.. 164 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Odabrana poglavlja 6. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 2nd edition Marlow. Hopkins. Blackwell Scientific Publications.J. P. Odabrana poglavlja. Odabrana poglavlja 2. Obvezna literatura 1. H.. I. Pejaković.I. 4.. laboratorijskih vježbi. A. U uvodnom dijelu studenta se upućuje u gospodarsko značenje konzerviranja krme kao sirovinske osnovice za animalnu proizvodnju. terenskih vježbi i putem seminarskog rada. AG1552 KONZERVIRANJE VOLUMINOZNE KRME Koordinator modula Opis modula Modul se izvodi u 4 poglavlja: Uvod u konzerviranje voluminozne krme. Henderson. karakteristike i odabir vrsta prema prikladnosti za konzerviranje. 7. Allen. Cherney. Matsushima..) Proizvodnja krmnog bilja.M. gubitci hranjiva siliranjem. čimbenike koji utječu na konzerviranje. Docent Marina Vranić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Laboratorijske vježbe Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 19 3 3 3 Odslušana predavanja. Berlin Heidelberg New York.F. 3. terenske vježbe i seminarski rad. D.) Feeding Beef Cattle. Givens.J.) Grass for dairy Cattle. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Cilj modula Slušanjem modula «Konzerviranje voluminozne krme» student stječe osnovna znanja za razumijevanje čimbenika koji utječu na hranidbenu vrijednost konzervirane voluminozne krme. odrađene laboratorijske vježbe. pogodnost pojedinih biljnih vrsta prirodnog travnjaka za konzerviranje. S. (1983. McDonald. its Production and Utilisation. Heron (1991. 2nd edn. Nolit Beograd. vježbe u praktikumu../2011. skladištenje silaže. značaj i primjena aditiva. U poglavlju konzerviranje voluminozne krme sušenjem obrađuje se tehnologija proizvodnje sijena. konzerviranje voluminozne krme siliranjem i metode ocjene hranidbene vrijednosti konzervirane voluminozne krme. T. Holmes. (1964. E.) Planned Beef Production. odabrana poglavlja Preporučena literatura 1. Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu.R. Omed (2000) Forage Evaluation in Ruminant Nutrition. Skripta. Čižek.. Modul se izvodi putem predavanja. A. fizikalni i biokemijski procesi tijekom sušenja krme i gubitci hranjiva sušenjem.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Odabrana poglavlja. Kilkenny (1980. J. U poglavlju metode ocjene hranidbene vrijednosti krme studentu se daje pregled najčešće korištenih metoda za ocjenu hranidbene vrijednosti konzervirane voluminozne krme. Oxford.. te optimalno vrijeme košnje. B. Čobić.) Grass. S. J. CAB International. Chalcombe Publications. mehanizacija za konzerviranje krme i korištenje konzervirane voluminozne krme u hranidbi preživača.E. British Grassland Society. Axford.H. Odabrana poglavlja. J.

( 1995): Fermented beverage Production. Zadružna knjiga. Cilj modula Stjecanje stručnih znanja iz tehnologije rakija. Obrazovanje stručnjaka za samostalno djelovanje u proizvodnji rakija od grožđa i vinjaka./2011. (2000): Handbook of Enology. Obvezna literatura 1. Paunović R. Uvod u senzorno ocjenjivanje rakija. Kriteriji odjeljivanja frakcija destilata. tipovi uređaja u proizvodnji rakija i način rada. Bailliere et Fils (ed). AG1553 OSNOVE TEHNOLOGIJE RAKIJA OD GROŽĐA I VINJAKA Koordinator modula Opis modula Predavanja: Uvod i definicija predmeta. Inc. Piggot J. J. S. John Wiley & Sons. Academic Press. (1967): Vinarstvo i tehnologija jakih alkoholnih pića.. i Daničić M. Prerada grožđa za vinske destilate i rakiju lozu. Zagreb 3. Lafon J. Laboratorijske vježbe: Kemijska analiza osnovnih sastojaka destilata i rakije. Kakvoća komine grožđa i vinskog taloga. Paris 4. Chichester. Dozrijevanje vinskih destilata u hrastovoj bačvi. et all. Prikladnost kultivara vinove loze za proizvodnju vinjaka. Beograd Preporučena literatura 1. San Diego.-B. Beograd 3. California Doc. Teorijske osnove destilacije. Hlapljivi produkti alkoholnog vrenja.. (1986): Proizvodnja jakih alkoholnih pića. UK 2. Jackson R. (1964): Le Cognac sa distillation.G. Lafon R.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (1994): Wine Science: Principles and Applications. Blackie Academic& Professional. (1998): Najbolje domaće rakije. Volume 1. Alkoholno vrenje mošta..R. Dvokratna i jednokratna destilacija. Tehnološki postupci u proizvodnji komovice. Couillaud P. Vježbe na pokušalištu. Poželjne karakteristike grožđa u proizvodnji vinskih destilata i rakija od grožđa. England 2.. Sastav i svojstva vinskih destilata. Pavica Tupajić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 16 12 4 Redovito sudjelovanje u nastavi i ovjera rezultata laboratorijskih vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 165 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Lea A. Banić M. Ribéreau-Gayon P. Volume 2. Lučić R.. Kemijski sastav rakija. masulja i komine u proizvodnji rakija. ELPO. dr. sc. LTD. Nolit.H.

Duraković S. Duraković). Obvezna literatura 1. Uvod u opću mikrobiologiju (S. Priručnik za rad u mikrobiološkom laboratoriju. (1996). Način prijenosa virusnih infekcija i antivirusni agensi. Prehrambeno tehnološki inženjering Zagreb redoviti profesor Sulejman Redžepović Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 8 2 Redovno pohađanje predavanja i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 166 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Osnovne metode za pripremanje pripravaka za promatranje složenim svjetlosnim mikroskopom. način razmnožavanja i njihova ekonomska važnost. Podjela mikrobiologije. Uloga i značaj protista i algi u prirodi i stočarskoj proizvodnji. AG1554 UVOD U OPĆU MIKROBIOLOGIJU Koordinator modula Opis modula Značenje i uloga mikrobiologije u stočarskoj proizvodnji. Duraković S. virusa. (2002)./2011. Mikroskopi i postupci koji se koriste u promatranju mikroorganizama. praživotinje i alge). Osnovni kriteriji za klasifikaciju gljiva. Osnovna saznanja o virusima. oblik i ustrojstvo mikrobnih stanica. Ustrojstvo prokariotske stanica. Morfologija bakterija. Prikazati osnovne metode u istraživanju mikroorganizama. Zagreb Preporučena literatura 1. plijesni. knjiga prva I dio (L. Osnove kemije i biokemije za mikrobiologe. Duraković S. gljiva.Način tvorbe bakterijskih endospora i pigmenata. Jednostanični eukariotski organizmi. Bitne značajke eukariotske stanice s posebnim osvrtom na eukariotske mikroorganizme (kvasci. Veličina. algi. Prioni i njihov značaj u stočarskoj proizvodnji. Kugler 2.Redžepović). Kugler. Uvid u povijesni razvoj mikrobiologije. Opća mikrobiologija. (1997). Morfološke osobine gljiva (kvasci i plijesni). praživotinja. njezina stanična stijenka i prijenos tvari kroz membrane. Kruženje životno važnih elemenata u prirodi i uloga mikroorganizama u tim biogeokemijskim ciklusima.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Cilj modula Cilj modula je upoznavanje studenata s osnovama i značenjem mikrobiologije s posebnim naglaskom na stočarsku proizvodnju.

Polygonaceae. izravna sjetva. dorada. M.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. tehnički suradnik u znanstvenonastavnim institucijama. edukacija za daljnje usavršavanje na diplomskom studiju. čimbenici fruktifikacije. Solanaceae. Buturac. Poljak. transport i skladištenje. prinosi za vrste iz porodica: Alliaceae. Borošić. Romić: POVRĆARSTVO. Osnovne tehnologije uzgoja./2011. Lešić. Znanstveni i stručni članci u časopisima Docent Bruno Novak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 35 15 10 Redovno pohađanje nastave. Chenopodiaceae. AG1555 OSNOVE POVRĆARSTVA Koordinator modula Opis modula Značaj povrća u biljnoj proizvodnji. njega. položeni svi kolokviji iz vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 167 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zrinski. Malvaceae. I. Valerianaceae. suradnik u stručnim područjima za projektiranje hortikulturnih objekata i trajnih nasada. Ćustić. J. Fabaceae. uzgoj iz presadnica. D. rokovi uzgoja. hranidbena i ljekovita svojstva povrća. tehnološka i fiziološka zrelost. morfološka i biološka svojstva. Apiaceae. Cucurbitaceae. Asteraceae. tehnike razmnožavanja. berba. Čakovec 2002. Brassicaceae. Preporučena literatura 1. vegetacijski čimbenici pri uzgoju povrća. Obvezna literatura 1. R. Covolvulaceae Cilj modula Mogućnost vođenja poljoprivrednog gospodarsva. M.

Nasljedne osnove u populaciji. Način prijenosa genske poruke i sinteza proteina. Cilj modula Razumijevanje svojstva na genotipskoj i fenotipskoj razini./2011. RNK). Promjene (mutacije) u stukturi molekule DNK i proteina. Bilješke s predavanja i vježbi 3. Saznanja o izvorima i genetskim osnovama varijabilnosti svojstava. Preporučena literatura red. Nukleinske kiseline (DNK. Stansfield: Genetics (third edition) 1991. Poznavanje zakonitosti nasljeđivanja svojstava. Geni nosioci nasljednih svojstava. W. Mendelove zakonitosti nasljeđivanja nevezanih svojstava. Svojstva nasljedne tvari. Peter J. Interna skripta (u izradi) 2. Genske osnove heterozisa i njegovo korištenje. Stanične diobe: mitoza (osnova rasta i razvoja) i mejoza (nastanak gameta). Citoplazmatsko nasljeđivanje. Russell: Genetics (fifth edition) 1998. Nasljeđivanje svojstva na kromosomskoj razini.struktura i funkcija. broj 1. svaki će se sastojati od predavanja i vježbi koje će biti u obliku rješavanja i diskusije konkretnih primjera vezanih za programsku jedinicu. Značaj svojstva i nasljeđivanje na molekularnoj razini: Svojstvo . D. Kromosomi struktura i funkcija. Genotipska i fenotipska distribucija kvantitativnih svojstva. Dobivanje osnovnih znanja iz genetike potrebnih za praćenje nekoliko drugih modula.pojam i podjela. Zakonitosti nasljeđivnja kvalitativnih (alternativnih) svojstava.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Tamarin: Principles of Genetics (fourt edition)1993. AG1556 GENETIKA Koordinator modula Opis modula Modul će se izvoditi kroz tri programska dijela. Promjene u strukturi i broju kromosoma. Nasljednost (heritabilnost) svojstva. Robert H. Obvezna literatura 1. Gametogeneza i oplodnja. Zakonitosti nasljeđivanja vezanih svojstava. Zakonitosti nasljeđivanja kvantitativnih svojstava. 2. Nasljeđivanje svojstva na fenotipskoj razini. Izvanredni profesor Marijana Barić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 16 4 redovito pohađanje nastave i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 168 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .

(1989). Čakovec 5. Beograd Preporučena literatura 1. Okolišni čimbenici koji djeluju na rast i razvoj ratarskih kultura. Gelsenkitchen-Buer. Značaj krumpira i čičoke i tehnologije njihove proizvodnje.. bob. ječma. uređenje sjetvene površine. Aleksandra Sudarić (2000). Entrup. raži. Uvod (značaj ratarstva kao grane biljne proizvodnje. (1991). L. J. Oehmichen. Proizvodnja kukuruza. A. Zrinski d. Poljoprivredni institut Osijek. Osnovni principi suvremene tehnologije proizvodnje pšenice. Hrvatski zadružni savez. određivanje sjetvene norme. (1967). 2. Zagreb 4. Pospišil.. lupina) i tehnologije njihove proizvodnje. fenološke faze). Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 3. 4. Pucarić A. 169 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Suvremena proizvodnja kukuruza. 4. tehnologije proizvodnje pšenice. zobi. Z.. AG1557 RATARSKE KULTURE Koordinator modula Opis modula Modul se sastoji od nekolike nastavnih cjelina. N. M. 1. uspješno izrađen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. Skupina pravih ili strnih žitarica (najznačajnije vrste zastupljene u Hrvatskoj. Gotlin J. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb. sirka i prosa). Mann. pripremu tla za sjetvu. Agronomski glasnik. Lehrbuch des Pflanzenbaues Band 2: Kulturpflanzen. A. 1970. i sur. (2000). pšenoraži i heljde). Naučna knjiga. Suvremene osnove tehnologije proizvodnje raži. Verlag Th. izvanredni profesor Zlatko Svečnjak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 31 0 0 21 2 6 Redovito prisustvovanje predavanjima. mjere njege (gnojidba. Suvremene osnove tehnologije proizvodnje zobi. Pucarić. Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 2. odrađene vježbe. (2010). Soja. 3. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb. J. Agronomski glasnik. Gotlin J. Ratarstvo I dio. Gotlin J. 3. Pucarić A. Osijek. Vratarić Marija. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb. Tehnološki procesi proizvodnje pojedine kulture obuhvaćaju: mjesto i značaj kulture u plodoredu. Životni ciklusi ratarskih kultura (etape organogeneze. zaštita usjeva od štetočinja). 5. rok sjetve. 5.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Cilj modula Slušanjem i polaganjem ispita student ovladava osnovnim znanjima i vještinama potrebnim za organizaciju i provedbu agronomski učinkovite i gospodarski opravdane ratarske proizvodnje u različitim proizvodnim uvjetima. Značaj krupnozrnih mahunarki (soja. razvoj alternativnih tehnologija. podjela ratarskih kultura). Uvod u specijalno ratarstvo. Ostojić./2011. tehnologije proizvodnje kukuruza. Gotlin. Grupa autora (1986). 6. Čuljat (1997).d. žetva-berba usjeva. Zagreb.. Skupina prosolikih žitarica (najznačajnije vrste i njihov značaj u poljoprivrednoj proizvodnji RH. stadiji razvoja. Posebno ratarstvo I. 7.(1991). Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 2.

Obvezna literatura 1. Plymouth.o.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. USA izvaredni profesor Tajana Krička Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 0 0 8 4 4 Odslušane vježbe i predavanja Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 170 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Tehnologija dorade i čuvanje sjemena. te prepoznavanje i otklanjanje negativnih procese koji se kod toga mogu javiti. Ritz (1997). Katić (1997). USA Grupa autora (1994). Corn. UK Bala B.o.K. Zagreb 3./2011. Multigraf d. Fakultet poljoprivrednih znanosti i Bc institut. PBI d. fiziološko kemijski procesi tijekom samog skladištenja te tipovima skladišta i silosa. Programska cjelina bit će i osnove projektiranja u posliježetvenoj tehnologiji s izradom radnih dijagrama jednako za obiteljska gospodarstva kao i za velika industrijska postrojenja. (1997). Sušenje i sušare u poljoprivredi. Zagreb Preporučena literatura 1. (1988). Cilj modula Student stječe znanja o čuvanju poljoprivrednih proizvoda.o. Drying and storage of cereal grains. tipovi sušara te automatizacija procesa. 3. Obradit će načini skladištenja dorađenih proizvoda.B. Uskladištavanje ratarskih proizvoda. (2000). Drying Technology in Agriculture and Food Sciences.. American Association of Cereal Chemists. USA Sauer D. Zagreb 2. Mujumdar A. Storage of Cereal Grains and Their Productis. 2. American Association of Cereal Chemists. (1992).o. knjiga. Science Publisher. AG1558 POSLIJEŽETVENA TEHNOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Modul posliježetvena tehnologija obuhvaća tehnike dorade i skladištenja ratarskih proizvoda od prijama materijala pa do njegove otpreme. Ujević A. 4. Posebna programska cjelina su tehnološki postupci konzerviranja proizvoda sušenjem merkantilnog i sjemenskog materijala. knjiga.

J. najčešće folijarnu gnojidbu. Kosegarten. Osijek. osobito reakciji tla i osjetljivosti na vapno. L. Poznavanje zahtjeva ukrasnog bilja prema tlu. Mengel./2011. F. University Press. Z. Richards. 1997. T. Poljoprivredni fakultet. Zagreb 5. 5th edition. Vukadinović.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.. (1975): Vrtna tehnika.. W. N.A. G. Lanfhear: Plants in the Landscape. Zrinjevac d. Gustav Fisher Verlag Jena. H. (1990): Use of Vegetation in Civil Engineering. Zagreb 3. B. optimiranje stanja makro i mikroelemenata omogućiti će dobar izgled i kondiciju biljaka. K. 2. Njega i održavanje gradskog prostora.: Travnjaci. D. Održavanje i njega biljnog materijala na različitim staništima zelenih površina. Markač-Čop. V. Višak soli i teških metala posebice u gradu te uz prometnice glavni su limitirajući faktor pri odabiru vrsta. Cilj modula Razumijevanje kako funkcionira sustav zelenih površina od njihovog pojavljivanja na planu . Obvezna literatura 1. Associazone Regionale Produttori Florovivaisti Lombardi: Piante per il paesaggio e il verde urbano. Lončarić (1998): Ishrana bilja. Preporučena literatura 1. većinom urbanog karaktera. I. dr. Samardžija. pripreme za sadnju biljnog materijala. bitan su preduvjet odabira vrsta za određeno idejno rješenje u projektu uređenja krajobraza. Programski dijelovi sastoje se od slijedećih razina: Odnos tlo-biljka-voda. Pored toga. Boston Prof. N. E. Građevinski školski centar.d. P. Časopis Landscape and urban planning 3. 1975 2. T. Walker. neminovno traži povremenu kontrolu – dijagnosticiranje stanja tla i biljke te eventualnu intervenciju. Freeman and Company. Cambridge 4. Carpenter. O. Stefanka Hadži Pecova Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 20 12 Odrađene vježbe i terenska nastava te seminarski radovi. Coppin. AG1559 ODRŽAVANJE I NJEGA ZELENIH POVRŠINA Koordinator modula Opis modula Program modula Uređenje i njega zelenih površina omogućava polaznicima razumijevanje teoretskog i usvajanje praktičnog znanja o zelenim površinama. njihov smještaj na različitim staništima te na kraju njihovo održavanje i njega. sc. H. Appel (2001): Principles of Plant Nutrition. Kirkby. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 171 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . W. Bergmann (1992): Nutritional Disorders of Plants.. Stuttgart 4.

te utjecajem pH i koncentracije supstrata na enzimsku aktivnost. membranskom prijenosu. J. Harborne. Školska knjiga. L.M. T. izolacijom i fotokemijskom aktivnosti kloroplasta. te Kinetika i regulacija enzimske aktivnosti. J. Plant biochemistry. Cilj modula Razumijevanje osnovnih biokemijskih procesa u biljaka neophodnih za stjecanje stručnih znanja i rješavanje problema u praksi. Academic Press. Naglasak je stavljen na metabolizam biljaka i njegovu regulaciju. biljnim hormonima. P. 1997 docent Milan Šoškić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 52 8 Uredno pohađanje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 172 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . te prijenosu genetičke informacije u biljaka. Biokemija. Laboratorijske vježbe upoznaju studenta s metodom određivanja pigmenata kloroplasta tehnikama kromatografije na tankom sloju i stupcu. Stuchbury. Scaife. Zagreb. Modul također obuhvaća i poglavlja o sekundarnim metabolitima biljaka. An introduction to agricultural biochemistry. Školska knjiga. Biokemija. M. AG1561 BILJNA BIOKEMIJA Koordinator modula Opis modula Modul Biljna biokemija daje prikaz osnovnih biokemijskih procesa u biljaka.1998 2. Stryer. 1993 2. Chesworth. Zbog nedostatne satnice u prediplomskom studiju u modul su uključena i poglavlja: Energetika biokemijskih reakcija. London. Chapman&Hall. R. Obvezna literatura 1. B. Zagreb. P./2011. 1991 Preporučena literatura 1.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. J. Dey. Karlson.

Poljoprivredni fakultet. Genska ekspresija. Zagreb. Stilinović. Zagreb. 2. 1995: Osnove histologije. osnovni poremećaji. osnovni poremećaji. Preporučena literatura 1. Medicinska knjiga. 1993: Fiziologija probave i resorpcije u domaćih životina. 4. Osteologija i artrologija. rast. prijenos kroz membranu.C. koža. B: Anatomija i fiziologija organskih sustava. R. 5.G.M. Liker. A. masti i bjelančevina. (2004): Stanica – molekularni pristup. Cooper. L. Hraste: Anatomija domaćih životinja. 1995: Fiziologija čovjeka i mehanizam bolesti. (2002): Osnove animalne citologije. Školska knjiga. Zagreb.. Školska knjiga. Mliječna žljezda... sluh.. interna skripta Babić. Ostale stanične organele. Mitoza i apoptoza. Cilj modula Grubo upoznavanje s morfologijom i fiziologijom životinjskog organizma. O. regulacija . Zagreb. Z. Bubrezi i proizvodnja urina. Mitohondrij .. Carneiro. Metabolizam vitamina i minerala. 2. Zagreb. Međustanična komunikacija. Miologija. Ribosomi. Interna skripta. 3. Janqueira. vid. C. Zagreb. Mišićno tkivo i fiziologija kretanja. Liker.A. Interna skripta. B: Histologija. Obvezna literatura 1. 2003: Medicinska fiziologija.. replikacija i transkripcija. 6. Respiracijski sustav i disanje. Izvanredni profesor Branko Liker Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa Način polaganja ispita 44 16 Pismeno Usmeno ☑ 173 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Limfni sustav i obrana organizma. Kelley. Živčano tkivo i nervni sustav. B. K. Liker. Probavni sustav i razgradnja obroka Metabolizam ugljikohidrata.. somatosenzorički austav. Medicinska naklada. Hausman. Endokrini sustav. A. Guyton. J. Liker.. B: Anatomija sustava za gibanje domaćih sisavaca. Histologija: epitelno i vezivno tkivo. AG1562 FIZIOLOGIJA I ANATOMIJA ŽIVOTINJA Koordinator modula Opis modula Citologija : stanična membrana.C. sisanje i izmuzivanje./2011. 4.E. Medicinska naklada. Jezgra: građa . Školska knjiga. Cirkulacijski sustav i krv. 3.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Guyton. ravnoteža. Zagreb.

2001. Clovis. biodostupnosti (probava i metabolizam). 2002. Wageningen Nizozemska. Kellems. USA.J. biološke funkcije.C. D.A. Basic Animal Nutrition and Feeding. Prentice Hall.. Greenhalgh. konzerviranje i prerada krmiva). Church. koza.. R. Animal Nutrition.K. nisu štetni po zdravlje ljudi i životinja te ne zagađuju okolinu. Zatim će steći znanje o metodama mjerenja sadržaja. The Encyclopedia of Animal Nutrition (Ed..). U Primjenjenoj hranidbi naučit će se sustavi procjene hranidbenih potreba goveda. te s djelovanjem dodataka. Stylos. Moughan... probavljivosti i metabolizma hranjivih tvari u monogastričnih i poligastričnih životinja.krme.. Feeds & Nutrition-digest. Pearson Education Limited. Fuller. CABI Publishing.A. R. Grupa autora. HAD. 5. str. siliranoj i sušenoj voluminoznoj krmi. Visser-Reyneveld.A.O.F. planiranja biljne i stočarske proizvodnje i za daljnji diplomski studij. Glamočić.. svinja. proteini-aminokiseline i vitamini. McDonald. 5th edition. U Općoj hranidbi studenti će se upoznati s hranjvim tvarima . P. 4.W. Morgan. Grbeša. W.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. proteinskim i mineralnim krmivima. znakovi toksičnosti i manjka. 2004. 2000. M.205 3. W. Edwards. Livestock Feeds and Feeding. minerali. New York. USA. konja i riba. 4. D. Jovanović. R. Slijedi upoznavanje sa svojstvima hranjivih tvari: sadržaj u tijelu i proizvodima životinje.voda.. D.F.G. Cilj modula Student će naučiti samostalno procjeniti sadržaj hranjivih tvari u hrani i hranidbene potrebe životinja što je osnova ispravnog sastavljanja obroka na farmi. 719 2. Feed evaluation-prociples and pracitice. JFD. 794 str. Savladat će se sastavljanje obroka-krmnih smjesa koji na isplativi način zadovoljavaju potrebe životinja. 5th edition. ovaca. Zagreb. funkcionalnoj hrani i utjecaju hranidbe na okoliš. Pond. D. Ishrana domaćih životinja. ugljikohidrati (energija). Upoznati će se sa sadržajem hranjivih i nepoželjnih tvari u svježoj. UK. 693.. str. str. Edinburg Gate.C. Church. pohrana. UK. K. lipidi.2004 Priručnik o proizvodnji i upotrebi stočne hrane . 2004. i D. HAD. 2002. Esminger. Dujić. The Esminger Publishing Company./2011. Pond. C. Zagreb.. Obvezna literatura 1. str. 20004. USA.W. Redoviti profesor Darko Grbeša Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 5 5 14 4 2 Pohađanje predavanja i vježbi. potrebe životnja. Upper Saddle River.E. P. str. John Wiley & Sons. california. M. Preporučena literatura 2. 2004. Predane zadaće i održan seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 174 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 285.bitne masne kiseline. Metode procjene i tablice kemijskog sastava i hranjivosti krepkih krmiva. Novi Sad. Heinemann. AG1563 HRANIDBA ŽIVOTINJA Koordinator modula Opis modula Svrha studija je naučiti studenete rukovati s hranjivim tvarima kao osnovnom kategorijom hranidbe životinja. Oldfield. J. 3. peradi. Zatim će se govoriti o kvaliteti animalne hrane na ljude. U Hrani za životinje savladati će se sustavi procjene hranjivosti krme za pojedine vrste životinja te čimbenicima o koiima ona ovisi (agroekološki uvjeti. energetskim. Verstegen. Wallingford. M. SiCG. 740 4. Wageningen Pers.

4. Populacijska i kvantitativna genetika – odabrana poglavlja (skripte.Jurić. 5. Inbreeding i križanje (linije u stočarstvu. USA. odstupanja i varijabilnost u populaciji. J.. rujna 2001. 6. USA. Varijance i kovarijance. R. T. Ed. Auditorne vježbe . Kimura (1994). Publish.R.Griffths. Seminari prezentacija i diskusija radova studenata izrađenih na temelju rezultata istraživanja populacijske i kvantitativne genetike objavljenih u domaćim i stranima časopisima baza CC.H. Falconer. W. Ed. terminologija). W. M. Cilj modula Osposobiti studente u razumijevanju i primjeni teorijskih spoznaja o genetičkoj konstituciji populacija.L. W. 3. uz naglasak samostalnog rješavanja problema u svrhu pripreme za praksu. CAB i dr. Obvezna literatura 1.F. Oxford University press. Massachusetts. 61-76./2011.C. I. Preporučena literatura 1. Introduction to genetics analysis.. o najnovijim spoznajama i istraživanjima iz populacijske i kvantitativne genetike te genomike i proteomike. S. Genetic and Analysis of Quantative traits. Vježbe (100% aktivno sudjelovanje. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 39-50. (1982). Kapš.S. predavanja) Zavod za opće stočarstvo. Osnovni parametri za selekciju životinja.Stansfield (2002). Inc. vrijednosti. 2. 3. prosjeci.T.Freeman and Company. W. Clark (1997). (1994). Redoviti profesor Marija Đikić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 4 12 6 Predavanja (80%). Introduction to Quantiative genetics. Inc. Bioinformatics for animal science. Ed Sinauer. Miller (2005). Promjene frekvencije gena i genotipova u populacijama (posebno domaćih) životinja. Pojam svojstva.J. Sunderland. Uzgojne metode i promjene frekvencije gena. CABI Wallington. University of Chichago press. 4. 5.Jurić. M.Đikić. Ed.F. London. R. USA. Ed. F.Đikić. Zbor. molecular evolution and the neutral theory.D. M. New York. I. Izrađen i održan seminar (100%) Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 175 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Genetička konstitucija populacije. heterozis).Wessler. A. AG1564 UVOD U POPULACIJSKU I KVANTITATIVNU GENETIKU Koordinator modula Opis modula Sadržaj predavanja modula uz suvremene audiovizualne metode prezentacije održat će se kroz poglavlja: Uvod (razvoj. Population genetics. Sunderland. Đikić M. Ed. B. Lamberson (2002). Vježbe u praktikumu individualni pristup studentu..G. 2. UK. Genske mape u stočarstvu (QTL). M. procesima promjena frekvencije gena i varijabilnosti svojstava jedinki i populacija kao osnove u oplemenjivanju životinja.primjena teorijskih spoznaja u rješavanju problema (zadataka) i primjena informatičkih programa. A dictionary of Genetics. UK. Lewontin. radova.King.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Agronomski glasnik 1. CAB sa svrhom razvoja kritičnosti i govornih vještina. D. Odnosi varijanci i genetički parametri. I. A. Publikacije baza podataka CC. D. Principles of Population genetics. Fx). Lynch. Chichago.Walsh (1998). Logman group Ltd. USA. Terenska nastava upoznavanje svojstava i odnosa uzgojnih jedinki i populacija različitih vrsta životinja (registri uzgojnih udruga i Hrvatskog stočarskog centra Zagreb). Biološka raznolikost u stočarstvu RH. Teorijska osnova i ekonomski razlozi za provođenje hibridizacije u svinjogojstvu.(2003). Hartl. Gelbart. M. HAZURH. Mala populacija (ΔF. Izd.Levaković. Suzuki. UK. D. Massachusetts. a održavat će se u praktikumu Laboratorija za statističku genetiku Zavoda za opće stočarstvo AFZ. Publish. 18-19. Ft. Zagreb.Škrivanko. Sinauer Associates.M. Mackay (1996). značaj i odnos s prirodnim i društvenim disciplinama.

.. H. Celeber d. (2003 ). Ensminger. rentabilnost (članci u “Mljekarskom listu”..o. financijsko poslovanje i marketing i drugi. Glavna poglavlja su pojedini managementi : smještaj i način držanja. Zagreb Uremović. M. Cilj modula Obrazovati studente za samostalno i uspješno vođenje.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010..(1996). udžbenik). HUMR. (1980). mužnja. M. Hrvatski stočarski centar (2000 . Zagreb Fokko.. T. Dairy Cattle Science. Grgić. Svinjogojstvo (sveuč.o. udžbenik). te suvremene zahtjeve na stočarsku farmu obzirom na interes potrošača i javnog mijenja. Program sadrži i tehnološko projektiranje farmi različitog tipa. (2000 – 2005). odnosno upravljanje (management) stočarskih farmi sviju vrsta i smjerova proizvodnje. 4. Caput. …HMU. Kozarstvo (sveuč. (1998 ).E. 176 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . seminar i nazočnost predavanjima i praktikumu najmanje 60% fonda sati Način polaganja ispita Preporučena literatura Pismeno Usmeno ☑ ☑ 1. (2000). kakvoći animalnih proizvoda i drugo.. Zagreb Mioč.. Z. P. Z.). Govedarstvo (sveuč. Redoviti profesor Vesna Pavić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 26 0 0 12 12 14 Obavljene terenske vježbe. Danville. zaštita zdravlja i dobrobit životinja. AG1565 UPRAVLJANJE FARMOM Koordinator modula Opis modula Program modula sadržava tehnološko-tehničke i ekonomsko-financijske sastavnice kojima se obrazuje moderan upravitelj stočarske farme za samostalno i uspješno vođenje. Illinois 2. Obvezna literatura 1. selekcija. B. Zagreb) 3. udžbenik). Milk farm management. 2. Uremović.. reprodukcija. hranidba./2011. 3. Trening tečaj. Pravilnici o objektima. Kalkulacije troškova. AF.

Kolak. 1-251 5. 1-221 2. (1997). do danas 3. Ivan. Zagreb/Mostar. Zagreb. (1994). ljekovite. Kako je kultivar temelj sjemenarstva i rasadničarstva. apotekama. Polaznici će upoznati biološke temelje sjemenarstva i rasadničarstva samo i stranooplodnih vrsta te osnove proizvodnje svih kategorija sjemena i sadnog materijala. sjetva. str. and Toogood. tržništvo i sl. Carović. H. et al. sustavima razmnožavanja glavnih agronomskih vrsta. 1-157 3. aromatične. pravilnici. Pojmovnik sjemenarstva. izmjene zakona za sjemenarstvo i rasadničarstvo red. gnojidba. Carović. Botinec i Rugvica studenti će biti upoznati sa osnovnim sastavnicama sjemenarstva i rasadničarstva. Zagreb.sc. Kolak. Cilj modula Studenti dobivaju znanja o sjemenu i sadnom materijalu. plodored. izolacije. (2004/05). Rasadničarstvo. ratarske. cvjećarstvo i rasadničarstvo. Klaudija. Klaudija. Šatović. predan seminarski rad i odrađene labaratorijske i terenske vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 177 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zagreb. Ivan. povrćarske. Kolak. čuvanje. skripta. dopune. Sjemenarstvo ratarskih i krmnih kultura. Zagreb / Mostar. A. Kolak. krmne. Klaudija. skripta str. (2005). Proizvodnja sjemena. (1996). Metode dorade i čuvanja sjemena i sadnog materijala. Hartman. stanjem sjemenarstva i rasadničarstva u Hrvatskoj. Zlatko. Šatović.prof. 1-270 4. cvjećarske. Ivan. Studenti će biti upoznati sa okolišnim uvjetima proizvodnje sjemena i sadnog materijala. T.1-73 Preporučena literatura 1. genetika. Na poligonima Maksimir. deklaracije. Zagreb od 1984. skripta str. Studenti će biti upoznati sa zakonodavstvom sjemenarstva i rasadničarstva. Zlatko. hortikulturne i šumske. odabir parcela. institutima. ovim modulom studenti se upoznaju sa povijesnim kontinuitetom razvitka sjemena i sadnog materijala. p. knjigaprijevod str. knjiga str. 1-43 5. sjemenskim i rasadničarskim tvrtkama. Ivan. zapisnici i uvjerenja. inspekcijskim službama i sl.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Europi i svijetu. Canada. knjiga str.zsr. G. oplemenjivanje bilja. Ivan Kolak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 46 4 4 6 Odslušano 90% nastave. Ivan. (2005). Clark. www. fakultetima.hr: zakoni. dorada. u nastavku će se obraditi genetska struktura kultivara i metode njihovog održavanja. Kolak. Ivan./2011. Plant Propagation: Principles and Practices. Kolak. ispitivanje kakvoće. AG1566 SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO Koordinator modula Opis modula Kako je sjeme izvor života. Zagreb. Šatović. (2004/05). medonosne. Časopis SJEMENARSTVO. USA. Plant propagation. Sjemenarstvo povrtnih kultura. berba. p. (1997). Zlatko. (1996). Carović. kontrola u polju. novim trendovima i budućnosti industrije sjemena i sadnog materijala kao temelje razvitku bilinogojstva kod nas i u svijetu. žetva. a osposobljeni su za rad u vladinim i nevladinim ustanovama. 1-770 4.dr. Obvezna literatura 1. 1-454 2.

Cilj modula Cilj je modula osposobiti studente za učinkovito korištenje managerskih alata u planiranju. Studiju slučaja. (2004). Menadžment (Fikreta Bahtijarević-Šiber )./2011. ratarstvo. MASMEDIA. Magistarski rad. Koontz ). (2002). kao metodi obrazovanja u managementu. kontroliranje) i njihovoj važnosti za obiteljska poljoprivredna gospodarstva.. vođenje. Deželjin J. Izdanje. II. Weihrich H. Alinea. Juračak J. Poduzetnički menedžment. (1994). Na primjerima različitih sustava gospodarenja poljoprivrednih gospodarstava (stočarstvo. ulaganja i financiranja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te analize poslovanja. Zagreb izvanredni profesor Vjekoslav Par Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 18 14 seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 178 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Također. Zagreb Preporučena literatura 1. Informator. Menedžment (H. Ekonomski fakultet. organizaciji i analizi poslovanja poljoprivrednog gospodarstvu te u poduzetničkim poduhvatima. hortikultura) izučavaju se pitanja planiranja i organizacije proizvodnje. Zagreb 2. Zagreb 3.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Bennett R. kadrovsko popunjavanje. Management. (1996). Menadžment kao čimbenik poslovanja na komercijalnim poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima. AG2108 MENADŽMENT I PODUZETNIŠTVO U POLJOPRIVREDI Koordinator modula Opis modula Modul upoznaje studente s funkcijama managementa (planiranje. i sur. (1994). Obvezna literatura 1. Zagreb 2. Modul upoznaje studente i s važnošću poduzetništva. Sikavica P. razvojem poduzetničkih ideja i poduzetničkih osobina kod poljoprivrednika. MATE. daje se u naglaska u primjeni u sklopu Modula pri čemu će se koristiti slučajevi s hrvatskih gospodarstva kao i strana iskustva. organiziranje.

(1989): Teorija namjene površina u urbanizmu. veličinom i namjenom. Naučna knjiga. Carmona Matthew. Architectural Press. B. njihovim oblikom. Marinović-Uzelac. Theories of Urban Design. auditornih i vježbi u praktikumu te terenskih vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 179 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . A manual for designers. Kaliopa Dimitrovska Andrews Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 15 15 15 6 9 Pohađanje predavanja. Povijesni razvoj gradova i urbanizma. A. Heath Tim. New York 4. sc. dr. promet i ostali infrastrukturni sadržaji. Bentley. Architectural Press. (1985): Responsive Environments. javnih središnjih i obrazovnih sadržaja i namjena u naselju. (2007): Radna skripta 2. Beograd 3. Upoznavanje sa metodama i tehnikama urbanističkog planiranja i oblikovanja. K. R. Utvrđivanje osnovnih koraka u procesu planiranja. I. Prikazivanje i čitanje prostora na kartama različitih mjerila. Tehnička knjiga. Oc Taner. Oxford prof. Oxford Preporučena literatura 1. AG2150 OSNOVE URBANISTIČKOG PLANIRANJA Koordinator modula Opis modula Upoznavanje sa pojmom urbanizma i prostora. Dimitrovska Andrews. Upoznavanje sa urbanim sustavom i osnovnim prostornim jedinicama. Istraživanje./2011. čitanja i vrednovanja i pravilnog uvrštavanja u proces planiranja. Tiesdell Steve (2003): Public Places – Urban Spaces : the Dimensions of Urban Design. Obvezna literatura 1. gospodarski i komunalni sadržaji unutar i u neposrednoj blizini naselja. Zagreb 2. Cilj modula Upoznavanje sa povijesnim razvojem gradova i temeljnim načelima urbanizma.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Trancik. njihovog pronalaženja. Van Nostrand Reinhold. čitanje i vrednovanje elemenata identiteta prostora iz prirodnog. Vrste stanovanja. Maksimović. (1980): Urbanizam. (1986): Finding Last Space. kultiviranog i izgrađenog okoliša. sadržajnim prostornim jedinicama nekog naselja te elementima prostora (različitih okoliša). pronalaženje.

Rosaceae. Hartmann. Caprifoliaceae. Od golosjemenjača obradit će se porodice: Ginkgoaceae.. M. Aquifoliaceae. 4. London 3. A. dr. A. morfologija i varijabilnost. D. (1978): Gehölzvermehrung. J. Platanaceae. Studenti stječu sposobnost identifikacije odabranih vrsta i najznačajnijih kultivara. Dirr. B. R. Moraceae. A. Polunin.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Sveučilišna naklada Liber. (2002): Practical Woody Plant Propagation for Nursery Growers.Taxaceae te od kritosjemjenjača porodice: Magnoliaceae. Principles and Practices. načini i specifičnosti razmnožavanja. New York Dirr. Berberidaceae. Fagaceae. Hippocastanaceae. Stipes Publishing. Betulaceae. Stuttgart Prisustvovanje na vježbama.Tiliaceae. Ksenija Karlović Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 10 Produbljivanje znanja stečenih u modulu Parkovna dendrologija I. O. Bit će obrađene najvažnije vrste sa ekonomski najznačajnijim kultivarima. Coombes. Ulmaceae. 3. Champaign 2. (1990): Flowers of the Mediterranean. Fabaceae. H./2011. Pinaceae. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 180 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Hamamelidaceae. Obvezna literatura 1. AG2152 PARKOVNA DENDROLOGIJA II Koordinator modula Opis modula Uvod. (1998): Manual of Woody Lanscape Plants. Zagreb 4. A. Timber Press. uzgojni uvjeti. 2. A. Verlag Eugen Ulmer. New Jersey 5. Bignoniaceae i Arecaceae. (1982): Četinjače. M. F. primjena. i Huxley.(1992): Trees. Aceraceae. Portland Preporučena literatura 1. Najvažnije porodice ukrasnih drvenastih vrsta s odabranim rodovima.. Oleaceae. Salicaceae. Geneve. Vidaković M. stječu znanja o uzgojnim uvjetima odabranih vrsta i specifičnostima njihovog razmnožavanja. sc. Macdonald. Rix. M. Dorling Kindersley. Chatto & Windus. (1997): Hartmann and Kester's Plant Propagation. Timber Press. Cupressaceae. njihova morfologija.. Kester.. Ericaceae. Portland Bärtels. Eleagnaceae. R. (2002): Dirr's Trees and Shrubs for Warm Climates. London Pillips. Cornaceae. Cilj modula 10 10 doc. Taxodiaceae. Prentice Hall. (1989): Shrubs. predani seminarski radovi. Random House. Davies.

Z. Mogućnosti proizvodnje i prerade ljekovitog i aromatičnog bilja na hrvatskim prostorima. I. Skripta. Znanstveni glasnik. I. str. K. 2004. preradi i primjeni pripravaka za ekološku biljnu proizvodnju. Poznavanje ljekovitog. Hornok (ur. K. Rukavina. terenske vježbe i seminarske radove studenti se upoznaju s praktičnim aspektima ovog modula. fitonicidnog i ostalog bilja u proizvodnji. Skripta. Šatović. i Rukavina. Ljekovito. uzgoj i prerada ljekovitog bilja. Rukavina. Zagreb 5. Šimić.Stanje i mogućnosti. Studenti se upoznaju s osnovama tehnologije uzgoja vrsta. Zagreb / Mostar. i Rozić I. F. Kolak. rodenticidnog. 2003. Budimpešta. Ljekovito bilje na hrvatskim prostorima. I. Z. aromatičnog i medonosnog bilja. i Rozić. I. Skripta. Poznavanje. Zagreb / Mostar. Školska knjiga.. Z. Zagreb / Mostar. Šilješ. i Grgesina. 1980. Šatović. Cultivation and Processing of Medicinal Plants. 1997. 67 4. 1992. Znanje.. 1997. Zagreb / Mostar. I. 3-4: 203-229 3. Naše medonosno bilje. str. Šatović. Droge i metaboliti ljekovitog i aromatičnog bilja.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Ljekovito. Kamilica (Matricaria chamomila L. I. Kroz vježbe u praktikumu. Kolak.) 1992. K. i Carović. Skripta. 2003. te primjeni pripravaka u ekološkoj proizvodnji bilja. aromatično i medonosno bilje . Šatović. Obvezna literatura 1. I. osnovama dorade i prerade proizvoda te metodama primjene tih proizvoda u masovnoj ekološkoj proizvodnji. Šatović.. i Carović. str. Kolak. H. Kolak. 88 3. repelentnog. i Carović. Akademia Kiado. I. 4. Cilj modula Cilj modula je dati studentima detaljna znanja o teoretskim i primijenjenim aspektima repelentnog i insekticidnog bilja. AG2183 REPELENTNO I INSEKTICIDNO BILJE Koordinator modula Opis modula Student se upoznaje s općim biološkim i agronomskim značajkama insekticidnog.specijalni dio. 2004. Sjemenarstvo. Zagreb Redoviti profesor Ivan Kolak Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 6 2 2 Pohađanje svih predavanja i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 181 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Z.. H. 3: 25-34. Šatović. 5-6: 341-353 Preporučena literatura 1. Mađarska 2. aromatično i medonosno bilje . 1997. I.. Z. Sjemenarstvo. I..opći dio. str. Đ.. Kolak. i Carović.. 91 2. K./2011.) . 243 5. Kolak. H. Grozdanić. Kolak. Z.

Santos Garcia. Labbe. terenske nastave i održan seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 182 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . modela za proizvodnju.Todd (2000): Safe handling of Foods. Pringle. socijalnim i demografskim čimbenicima. Ewen C. popraćen velikim promjenama u poljoprivrednoj praksi. Marcel Dekker. tehnologiji zaštite hrane. R. distribuciju i tržišni lanac. Obvezna literatura 1. (2003): Food. Wiley. Vlade i javnog zdravstva. New York 2. Inc. Garcia. Simon& Schuster. (2001): Guide to Foodborne Pathogens. Jeffrey M.Farbe.D. Važno je pri tome naučiti primjenjivati vertikalu sigurnosti hrane kroz standarde i procese operacionalizacije kao i horizontalne veze od sigurnosti hrane prema odgovornosti za kvalitetu kroz model «od farme do stola» (odnosno obratno).G. S. Cilj modula Osposobiti studente u širokim aspektima sigurnog vođenja u lancu snabdijevanja hranom koji je sigurna karika vrijednosti procjene u području proizvodnje sirovine za potrebe industrije hrane. Globalizacija prehrambene industrije predstavlja dugi i kompleksan lanac snabdijevanja. potpis iz obavljenih laboratorijskih vježbi. Labbe.2000 3. AGBIOS (2002): Essential Biosafety. Merrickville. P. Ed Ronald G./2011.. Interne skripte Preporučena literatura 1. Ontario 2. odnosno standardi koji obuhvaćaju princip «cijelog lanca sigurnosti» od proizvodnje i prerade do potrošača. New York Redoviti profesor Jasmina Havranek Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 26 8 8 10 8 Pohađanje predavanja 80%.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. AG2193 SIGURNOST HRANE Koordinator modula Opis modula Zakonodavstvo i sva prateća regulativa.

pravilnim agregatiranjem pogonskih i priključnih strojeva i opreme.: Landtechnik Bauwesen. Mužic. 1998. Dubravko Filipović Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 30 odslušana predavanje i odrađene vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 183 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Deutschland. Svinjogojstvo./2011. Govedarstvo. U drugom dijelu modula studenti će biti upoznati sa strojevima. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Stočarstvo. Preporučena literatura 1. CIGR: Handbook of Agricultural Engineering. USA. Banaj. Deutschland. Strossmayera u Osijeku. Studenti će biti upoznati s principom rada strojeva za spremanje krmnog bilja u obliku sijena. kao i izgnojavanje i ventilaciju različitih objekata za držanje životinja. Uremović. M. M. 2008. 1997. Sveučilište J. Prof. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. B. a vodeći pri tome računa i o dobrobiti životinja. J. kao i uređajima za sakupljanje i sortiranje jaja. Landwirtschaftsverlag. 2008. Osijek. Hrvatska mljekarska udruga. M. 3. München. 2004. 2003.. 1999.. kao i električnim ogradama. 4. Münster. Filipović. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.Verlag Eugen Ulmer. Zagreb. J.J. 2.: Landtechnik. Zagreb. H. 1999. 4.. Joseph. Uremović. 3. Matthies. S.. Uremović. St. Kralik. Meier (Eds. Z. Deutschland.sc. Pavić. V. F. BLV Verlagsgesellschaft. Ekološko stočarstvo. Uremović. Biti će također upoznati s muznim strojevima. Uremović. M. Zagreb.. Z. Obvezna literatura 1. Mioč. te njihovim podešavanjem i korištenjem. Peradarstvo: biološki i zootehnički principi.): Jahrbuch Agrartechnik. H. 5. AG4001 TEHNIKA U STOČARSKOJ PROIZVODNJI Koordinator modula Opis modula U suvremenoj stočarskoj proizvodnji potrebna je primjena tehnike koja će omogućiti minimalan utrošak ljudskog rada uz maksimalnu produktivnost i ekonomičnost. 2. Na kraju će biti upoznati i s uređajima i opremom koja se koristi u ribarstvu. Uremović. Janječić. Cilj modula Cilj modula je upoznati studente sa strojevima i opremom koji se koriste u stočarskoj proizvodnji. Z. Sveučilište J.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Strossmayera u Osijeku. Eichhorn et al.dr. P. Đ. D. Uremović. 5. Zagreb. H. Volume I-V. opremom za prihvat i čuvanje mlijeka. 2004. Z. principom rada strojeva i njihovih sklopova. Stuttgart. sjenaže i silaže. Konjačić. Šmrčković: Upravljanje poljoprivrednom tehnikom. Program cjelokupnog modula omogućava studentima da se upoznaju sa strojevima i opremom koji se koriste u različitim granama stočarske proizvodnje. Schön et al. G. Z. U okviru poglavlja Elektrotehnika u stočarskoj proizvodnji studenti će dobiti osnovna znanja o elektromotorima koji se primjenjuju u poljoprivredi. uređajima i opremom koja se koristi za hranjenje i napajanje pojedinih vrsta životinja. ASAE. 2002.

D. Druga programska jedinica donosi pregled tehnika za suzbijanje fitopatogenih bakterija i njima sličnih organizama. Metode zdravstvenih analiza sjemena. London./2011. Zadružna štampa. izvori transgena.. Obvezna literatura 1 Persley J. Internet stranice Ministarstva poljoprivrede. AG4001 SREDSTVA ZA SUZBIJANJE BILJNIH PATOGENA Koordinator modula Opis modula Modul proširuje znanje koje studenti stječu modulom Biljni patogeni jer donosi znanja o mogućnostima suzbijanja biljnih patogena kroz četiri programske jedinice. CABI Publishing. 6. 2001. Walingford. tekuća godina. 4 Đermić. 2009 A Colour Handbook of Biological Control in Plant Protection Wiley (Manson). Khan. Brown K.. E. 2006 Handbook of Plant Virology. Interna skripta. Cilj modula Stjecanje znanja i vještina u odabiru odgovarajućeg pripravka. Zagreb. Oxford.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. kao i bezstaničnih patogena.J. 4. UK. obrađuju antagonističke mehanizme bio-čimbenika. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 184 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Dijkstra.. D. J. 2007 Fitopatogene bakterije i bakterioze. Interna skripta. Završna programska jedinica pogled je u suzbijanje biljnih patogena u budućnosti. J. IOBC/WPRS Bulletins 6. Uvodna predavanja prve programske jedinice upućuju u povijesni razvoj fungicida. Pregled sredstava za zaštitu bilja. 128 pp 2. New York. kemijskih sredstava za suzbijanje fitopatogenih gljiva. 5 Đermić. 3. A. I. Oxfordshire. Dostizanje kompetentnosti u izdavanju savjeta za suzbijanje biljnih patogena. tekuća godina. New York. daju pregled korisnih mikroorganizama koji se smatraju čimbenicima biološke borbe. Janse. 2008 Suzbijanje biljnih viroza. 3. pripravci temeljeni na enzimima). Zagreb. Pregled sredstava za zaštitu bilja. Wiley-Liss. 2005 Phytobacteriology. 1993. 373 pg docent Edyta Đermić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 4 6 - Odslušana predavanja i odrađene vježbe. Topolovec-Pintarić S. Food Products Press. E. 1999. Chet. Interna skripta. a predavanja otkrivaju koje se to tehnologije razvijaju za proizvodnju ekološki prihvatljivih pripravaka zaštite bilja od biljnih patogena (samoštiteće biljke. Biotechnology in Plant Disease Control. Predavanja treće programske jedinice donose znanje o osnovnim principima biološkog suzbijanja biljnih patogena. CAB International 2 Glasilo biljne zaštite. Naredna predavanja obrađuju fungicidne skupine prisutne na hrvatskom tržištu pesticida uz pregled primjene u poljoprivrednoj proizvodnji. Biotechnology and Integrated Pest Management. ribarstva i ruralnog razvitka 5. Preporučena literatura 1.. Hrvatsko društvo biljne zaštite. Cattlin N. Helyer N. Glasnik zaštite bilja. G. tehnike i metode suzbijanja određenog biljnog patogena.

Poglavlja koja modul obuhvaća su slijedeća: podjele zoocida s obzirom na podrijetlo... Furmidge. J. Springer Verlag. Zrinski./2011. mehanizam prodora zoocida u štetnika i mehanizam djelovanja. CD sa separatima i materijalima za pripremanje ispita te sadržaji u Merlin sustavu 3. neonikotinoida. naturalita. D. te specifičnosti djelatnih tvari iz skupina kloriranih ugljikovodika. (2001): Ekološki prihvatljiva zaštita bilja od štetnika. Tokyo 3. nematocidi. Svaka grupa zoocida bit će prikazana s osvrtom na prednosti i nedostatke te mogućnosti i ograničenja u primjeni pri suzbijanju pojedinih grupa štetnika. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 185 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Yamamoto. akaricidi. G. Hrvatsko društvo biljne zaštite. kemijsku pripadnost. rodenticidi. Bit će prikazan povijesni razvoj zoocida kao i karakteristike pojedinih grupa zoocida. piretroida. mikrobioloških insekticida te ostalih skupina zoocida.. J. Brooks. regulatora rasta i razvoja. dr. Gammon. Zagreb 2. C. Priprema i prezentacija seminarskog rada.T. karbamata. Glasilo biljne zaštite: Pregled sredstava za zaštitu bilja u Hrvatskoj. Casia.. preporučene internet stranice prof. Society of Chemical Industry. Obvezna literatura 1. M. korvifugi i drugi repelenti te sredstva za fumigaciju.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Čakovec Preporučena literatura 1.W. Cilj modula Cilj modula je usvajanje znanja o specifičnostima pojedinih skupina zoocida koji se koriste u suzbijanju štetnika i vještine njihove primjene. limacidi. AG4002 ZOOCIDI Koordinator modula Opis modula Sadržajem modula studenti će usvojiti znanja o osnovnim svojstvima zoocida koji se koriste u suzbijanju štetnika i vještine njihove primjene. sc. . Elsevier Applied Science Publishers 2. (1999): Nicotinoid insecticides and the Nicotinic Acetylcholine receptor. namjenu te vrijeme i mjesto primjene.G. I. Renata Bažok Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 16 4 6 4 Aktivno sudjelovanje studenta u svim dijelovima izvođenja izravne nastave.osnovne karakteristike. Obuhvaćena će biti sva sredstva za zaštitu bilja od štetnika: insekticidi. prednosti. 2/3 tekuće godine. Maceljski. (eds): The pyrethroid insecticides. organofosfornih insekticida.L.E. Igrc Barčić. nedostatci.

rashoda i prihoda i utvrđivanje rezultata poslovanja. Knjigovodstvene isprave. Poslovne knjige. (2003). Tušek). Cilj modula Stjecanje znanja o računovodstvu u poslovnom odlučivanju. kratkotrajne imovine. Računovodstvene pretpostavke. obveza i kapitala Računovodstvo kapitala drugih tipova trgovačkih društava. Skupina autora (2004). L Žager). Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika. Razumijevanje revizorova izvješća. Meigs W. Pojam i uloga revizije. Spremić). Računovodstvo. (1999). Računovodstvo za neračunovođe – osnove računovodstva (V Vašiček. Računovodstveni proces. Zagreb docent Ivana Dražić-Lutilsky Broj ECTS bodova 7 Ukupno sati izravne nastave 105 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 45 15 45 Aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave. Uvod u računovodstveni informacijski sustav. Računovodstvo. Analiza financijskih izvještaja pomoću skupina pokazatelja. MATE. prijevod s engleskog jezika. Računovodstveno praćenje troškova poslovanja. Računovodstvo – priručnik za vježbe. računovodstvenim kategorijama i njihovom obuhvatu u financijskim izvještajima. Metode vrednovanja zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda. Knjigovodstveni konto i kontni plan. Razvrstavanje troškova i metode obračuna troškova. (2004). Definiranje i struktura računovodstva. Provedba revizije. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 186 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Definiranje računovodstva troškova i njegov sadržaj. Računovodstveno praćenje dugotrajne imovine. Zagreb 2. te vještinama čitanja i razumijevanja financijskih izvještaja. Temelj poslovnog odlučivanja (R Meigs). AG3002 RAČUNOVODSTVO Koordinator modula Opis modula Povijesni razvoj računovodstva. Žager K. Razumijevanje financijskih izvještaja. (redaktor B. Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu. Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika. (redaktor I. Načela vrednovanja elemenata financijskih izvještaja. Pojam i značenje analize financijskih izvještaja. Sastavljanje planova poslovnog subjekta. Obvezna literatura 1.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Standardni troškovi. Korisnici računovodstvenih informacija. treće izdanje. Interna kontrola. Zagreb Preporučena literatura 1. Zagreb 2. načela i standardi kao okvir financijskog izvještavanja./2011. Definiranje i sadržaj upravljačkog računovodstva. Skupina autora. Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika.

Komisija za vrijednosne papire. Osnovni oblici gospodarskih subjekata hrvatskog prava. RRIF. Gorenc V. Pravo EU. Hrvatsko i međunarodno gospodarsko pravo. (1996). Središnja depozitarna agencija. te ovladavanje vještinama poslovanja u pravnom prometu. RRIF. Zastara. Školska knjiga. Common Law. Pravne norme. Gorenc V. Ponuda. Odgovornost za neispravan proizvod. ugovora. Baze podataka i pretraživanja izvora prava. plaćanja i arbitraže (F Schwank. RRIF. Odgovornost za javno obećanje nagrade. svrha i predmet trgovačkog prava. sudske prakse. izdanje). Nagodba. Odgovornost za štetu od opasne stvari ili djelatnosti. Akreditivi. Sredstva pojačanja ugovorne obveze. Trgovački sudovi. Arbitraže. Građansko pravo. Vrijednosni papiri. Gorenc V. Z Slakoper). Ugovor o ortaštvu. Gorenc V. Privatno pravo. Državni zavod za patente. Opći uvjeti valjanih ugovora. Ustav. Zakoni. Obvezna literatura 1. (1998).društva.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (1996). Međunarodna pravila za kupoprodaje. Trgovačko običaji. Filipović V. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 187 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET ./2011. Izvanugovorne obveze.ugovori. Z Slakoper). (II. Zagreb 3. Kontrola koncentracija i monopoliziranja. Školska knjiga. Poznavanje pravne strukture i pravnog statusa trgovačkih društava. Pravo EU. Pravni instituti. EK TRGOVAČKO PRAVO Koordinator modula Opis modula Cilj. Zagreb Preporučena literatura 1. Udruge. Zagreb 2. Pravo društava. Dispozitivni propisi. Javno pravo. Hrvatska trgovačka komora. (1997). Imperativni propisi. Zagreb Broj ECTS bodova 7 Ukupno sati izravne nastave 95 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 45 20 30 Aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave. Podzakonski akti. Pravne posljedice ništetnosti. Zakon o obveznim odnosima s komentarom. Jamstvo. Hipoteka. Cilj modula Stjecanje znanja o važnosti i ulozi trgovačkog prava za uspješno poslovanje. Cesija. Zakon o trgovačkim društvima s komentarom (V Gorenc. (1998). Formularno pravo. Pravilnici. Naknada štete. Ugovorno pravo i obvezno pravo. Sudska praksa. Bankarska garancija. Trgovačko pravo . Trgovačko pravo . Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Zagreb 2.

Mrežna organizacija i virtualna organizacija. Vrste i modeli elektroničkog poslovanja. Praćenje i čitanje aktualne literature. (1999). Proces zaključivanja. Laudon). IS i elektroničko poslovanje: sigurnost. Management Information Systems: Managing the Digital Firm (J. Panian Ž. Potreba za promjenama. Problem etike. Informacijski sustav (IS) i poslovna strategija poduzeća. Čerić V. Informator Preporučena literatura 1. Upravljanje znanjem. Sistemska dinamika./2011. Sustavi za upravljanje opskrbnim lancem. (2004). John Wiley & Sons 2. Wetherbe). zaštita. Vizualna komunikacija. Strategija razvoja i ulaganja u informacijsku tehnologiju.C. (2002). Obvezna literatura 1. Globalni informacijski sustavi. Poslovna informatika. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 188 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Information Systems: the Foundation of E-Business. funkciji informacijske tehnologije u odlučivanju i njezinom ulogom u uvjetima elektroničkog poslovanja i globalizacije. Upravljanje podacima. Turban E. Promjene u organizaciji u uvjetima globalizacije i elektroničkog poslovanja. J. Cilj modula Stjecanje općih znanja o primjeni informacijske tehnologije u poslovanju. Organizacija podataka na računalu. Metode i alati za upravljanje znanjem. Reinženjerstvo poslovnih procesa. McLean. Pearson – Prentice Hall redoviti profesor Željko Panian Broj ECTS bodova 7 Ukupno sati izravne nastave 110 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Vježbe u praktikumu Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 45 35 30 Aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave. Element 2. Metode. pravna i etička pitanja. Pravni aspekti elektroničkog poslovanja. Kompjuterski kriminalitet. Sustavi za upravljanje poslovnim tokovima.P. Struktura ekspertnih sustava. Promjena poslovnih procesa i informatizacija poslovanja. Primjene ekspertnih sustava. (2004). Istraživanje Interneta. EK INFORMATIKA Koordinator modula Opis modula Značaj i uloga informacijske tehnologije u poduzeću. Informacijska tehnologija u poslovanju (M Varga). Vrste baza podataka. (2001). Prentice Hall 3. Laudon K. Upravljanje podacima u poduzeću. Information Technology for Management – Making Connections for Strategic Advantage (E. Intranet i ekstranet. alati i sustavi za upravljanje poslovnim procesima. Alter S. Skladištenje podataka.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.

C.Bonusne emisije. Neto obrtni kapital. Poslovni i financijski rizik. B. (2000). Obvezna literatura 1. Teorije dividendi. Brigham Eugene F. (2004). RIFIN 2. šesto izdanje. (2000). Brealey R. Bankarski krediti. Masmedia 3. South-Western. te upravljanje novcem i utrživim vrijednosnim papirima. Pisanje osvrta na aktualne teme. otkup vlastitih dionica i reinvestiranje dividendi.A. Profit vs novčani tok. Praćenje i čitanje aktualne literature. Houston). Ohio Preporučena literatura 1. Optimalna struktura kapitala. Investicijski projekt. Budžetiranje kapitala. Financijska tržišta i institucije. Financijska poluga. U dijelu modula kratkoročno financiranje su poglavlja: Trgovački krediti. EK POSLOVNE FINANCIJE Koordinator modula Opis modula U okviru modula obradit će se slijedeće programske cijeline: pregled poslovnih financija. W. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 189 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Financiranje emisijom vrijednosnih papira. McGrawHill Broj ECTS bodova 7 Ukupno sati izravne nastave 105 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 45 15 45 Aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave. Oporezivanje dobiti i prihoda od kapitala. Orsag S. Uloga investicijskog bankarstva. Standardne politike. Tržište kapitala. Principles of Corporate Finance (S. Komercijalni zapisi. 10. Drugi oblici spontanog financiranja. Jordan). Financijsko izvještavanje. Cijena novca.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Ross S. (2002). Dugoročno financiranje obuhvaća poglavlja: Emisija vrijednosnih papira. izdanje. Oblici i izvori dividendi. te kratkoročno financiranje. Fundamentals of Financial Management (Joel F. Irwin.A. Westerfield. (2002). D. U poglavlju upravljanje tekućom imovinom obrađuju se područja: Ciklus novčanog toka. Fundamentals of Corporate Finance (R. Novčani tok. peto izdanje. Mason. McGraw-Hill 2. te Factoring. dugoročno financiranje./2011. Myers). upravljanje tekućom imovinom. Teorija kompromisa. Pregled poslovnih financija obuhvaća poglavlja: Javno dioničko društvo kao objekt poslovnih financija. Vrste i tržište dionica. Orsag S.Trošak kapitala. Cilj modula Stjecanje osnovnih znanja iz područja poslovnih financija te njihovom praktičnom primjenom u poslovanju. Permanentna tekuća imovina.

diplomski SVEUČILIŠNI STUDIJI 4 semestra ./2011. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .120 ECTS bodova AGROBIZNIS I RURALNI RAZVITAK ▪ AGROEKOLOGIJA (AGROEKOLOGIJA ∙ MIKROBNA BIOTEHNOLOGIJA U POLJOPRIVREDI) EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA I AGROTURIZAM OPLEMENJIVANJE ŽIVOTINJA HRANA ▪ BILJNE ZNANOSTI ▪ ▪ FITOMEDICINA ▪ GENETIKA I ▪ HORTIKULTURA (POVRĆARSTVO ∙ UKRASNO BILJE ∙ VINOGRADARSTVO I VINARSTVO ∙ VOĆARSTVO) ▪ HRANIDBA ŽIVOTINJA I ▪ KRAJOBRAZNA ARHITEKTURA ▪ POLJOPRIVREDNA TEHNIKA (MEHANIZACIJA ∙ MELIORACIJE) ▪ PROIZVODNJA I PRERADA MESA ▪ ▪ RIBARSTVO I LOVSTVO PROIZVODNJA I PRERADA MLIJEKA AKADEMSKA GODINA 2010.

(1995): Ribarstvo. Globus. Obvezna literatura 1. Uzimanje uzoraka vodenih organizama i njihovo proučavanje in situ. Životinje otrovnice i otrovne životinje. Evolucija vodenih organizama na molekularno biološkoj osnovi. L. Aničić I. Naprijed. Zemaljski muzej BIH.. Jardas I. Specijacija. Brown Publishers. Ivanović B.(1996): Jadranska ihtiofauna. sc. rakovi i školjke Jadrana. Sumich J. Kerovec M. Maretić Z. Safner R. Riedl R. JAZU. Vuković T. SNL. dr. WCB. Matoničkin I. Dubuque 3./2011. te mjerama očuvanja. C. Seminarski rad studenata. Pregled svih koljena životinjskog carstva. Školska knjiga. (1963): Fauna und Flora der Adria. Pavletić Z. Zagreb 4. (1986): Priručnik za upoznavanje beskralješnjaka naših potoka i rijeka.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Školska knjiga. Temeljne razlike u biljnom svijetu kopnenih voda i Jadrana. (1988): A Guide to the Study of Fresh-Water Biology. s naglaskom na biologiju i ekologiju važnijih taksona kopnenih voda i Jadrana. Zagreb 5. Zagreb Preporučena literatura 1. Načini utvrđivanja biodiverziteta. Grubišić F. Wm. AG1006 BIODIVERZITET JADRANA I KOPNENIH VODA Koordinator modula Opis modula Geološke i klimatske promjene. (1972): Život naših rijeka. Raznolikost staništa kopnenih voda i Jadrana i njihov utjecaj na biodiverzitet. Laboratorijska analiza vodenih organizama. Promjene slatkovodnih i morskih staništa. Ekonomski značajni organizmi.. Hamburg und Berlin 4. Pregled važnijih taksona biljaka i nižih organizama.. Zagreb 3. Zagreb 2. Sarajevo 5. Paul R. Boston Prof. Zagreb 2. (1975): Životinje otrovnice i otrovne životinje Jadranskog mora. Treer T. načinima njezina ugrožavanja. Razlozi ugrožavanja i načini zaštite biodiverziteta. Needham J.. Verlag Paul Parey. (1971): Slatkovodne ribe Jugoslavije. McGraw-Hill. Značaj biodiverziteta i važnost njegovog očuvanja. (1992): An Introduction to the Biology of Marine Life. G.. Tomislav Treer Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 12 12 8 Redovito praćenje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 191 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (1988): Ribe. Cilj modula Student stječe spoznaje o biološkoj raznolikosti kopnenih voda i mora.

Napisan seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 192 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. marketinga i izravna prodaja. Maurer). Analiza oglednih primjera izravne prodaje olakšava razumijevanje i usvajanje nastavne građe. Landwirtschaftsverlag Gmbh. te osnove prerade na seljačkom gospodarstvu. (1988): Handbuch Direktvermarktung – Neue Wege für Absatz landwirtschaftlicher Produkte. Zagreb 2. ogledni primjeri izravne prodaje. p. Pottebaum P. Erfolgreich Werben. Obvezna literatura 1. Münster-Hiltrup. (2005): Izravna prodaja seljačkih proizvoda – teorijska polazišta i praktična primjena. AG1039 IZRAVNA PRODAJA I PRERADA NA SELJAČKOM GOSPODARSTVU Koordinator modula Opis modula U sklopu modula obrađuju se slijedeće programske cjeline: osnove izravne prodaje seljačkih proizvoda. Münster.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011. München 2. (2000): Schritt für Schritt ergolgreich werben. 4-5. 1. Ein Sonderheft Von "Hof Direkt". Ulmer Preporučena literatura 1. te posebnostima prerade poljoprivrednih proizvoda na seljačkom gospodarstvu. Zeitschrift Für Direktvermarkter. (2000): Direrktvermarktug (O. U sklopu prerade daju se osnove tehnologije za proizvodnju domaćih mliječnih proizvoda. primjenom marketinga u izravnoj prodaji. No. izravna prodaja u Hrvatskoj. Kovačić D. preradu voća i povrća. Kroz seminar i terensku nastavu studenti se osposobljavaju za planiranje i poduzetništvo u izravnoj prodaji. Cilj modula 12 4 Docent Damir Kovačić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 Upoznavanje studenata s važnošću izravne prodaje u Hrvatskoj. Wirthgen B. Miethe R. proizvodnju domaćih voćnih rakija te proizvodnju domaćih suhomesnatih proizvoda. Agrarno Savjetovanje.

M. ulogu i važnost u svekolikoj animalnoj proizvodnji u Hrvatskoj. Kroz samostalan rad ukazat će se na mogućnosti uporabe molekularnih markera u određivanju statusa inbridinga. Nottingham University Press. urednik (2004): Lovstvo. Zvonimir Uremović. D. (2004): Farm Animal Genetic Resources. Cilj ovog modula je. Hrvatski lovački savez. ovaca. (1995): Ribarstvo. Townsend. Hrvatska mljekarska udruga. R. Stjepan Mužic. Z.. Simm. G. Globus. protokole i propise. zaštiti izvornosti i zemljopisnog podrijetla. B.. FAO. Agronomski fakultet. terenska nastava Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 193 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . upoznati studente s izvornim pasmina različitih vrsta domaćih životinja: goveda. 3. kroz različite oblike nastave. Vesna Pavić (2002): Kozarstvo. 2. Rim. Ukazat će se na međunarodne konvencije. osmišljavanje programa zaštite izvornih pasmina. UK.. 4. Boro Mioč Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 0 4 0 8 12 Pohađanje nastave (min 80%). K. Zagreb. peradi i pasa. te s autohtonim vrstama riba. Aničić. Zagreb. Obvezna literatura 1. metode istraživanja i potvrđivanja autohtonosti te metode konzervacije genetskih resursa. Ante Ivanković (2004): Konjogojstvo. Safner. Hrvatsko agronomsko društvo./2011. Boro Mioč. koza. osposobljen je za voditelja farme. UN-Convention on Biological Diversity. konja. 5. seminarski rad. a posebno će se ukazati na dohodovne sustave korištenja izvornih pasmina i njihovu uloga u proizvodnji autohtonih proizvoda. Svjesni jedinstvenosti animalnih resursa kao dijela genetskog i kulturološkog naslijeđa. ugroženosti strukture populacije. Ukazat će se na njihovo mjesto. Zagreb 2. javnost na globalnoj i nacionalnoj razini čini napore da očuva animalne genetske resurse u in situ ili ex situ sustavima. Gudelines for Development of National Farm Animal Genetic Resources Management Plans. svinja. Rome 1992. Boro Mioč. Villanueva. Treer. sc. njihovih proizvoda i prerađevina u turizmu. Ukazat će se na različite pristupe definiranja statusa izvornosti. T. Hrvatska je svjesna vrijednosti animalnih genetskih resursa.. Zagreb Prof.. 4. Cilj modula Stjecanje saznanja bitnih za nastavak diplomskih studija Animalne znanosti. I. 5. Sinclair. Zlatko Janječić (2002): Stočarstvo. Mustapić. Zagreb Preporučena literatura 1. Zvonimir Uremović (1997): Svinjogojstvo. ekološkoj proizvodnji i važnosti izvornih pasmina. i/ili tehnologa na farmi.. te uvođenje pokazatelja fenotipa i genotipa u uzgojne selekcijske programe. dr. Marija Uremović. AG1041 IZVORNE PASMINE I NJIHOVA ZAŠTITA Koordinator modula Opis modula Stučni i javni interes za izvorne pasmine domaćih životinja potaknut je spoznajama njihove ugroženosti i nestanka. Zagreb 3. Agronomski fakultet. FAO. Zvonimir Uremović (2004): Govedarstvo. Marija Uremović. S. Vesna Pavić. što se ogleda kroz državnu brigu o očuvanju izvornih autohtonih pasmina. Zagreb. Hrvatska mljekarska udruga.. Lovrinov..ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.

5. 4. (urednik) (2004): Lovstvo. Alfa. Polak M. Zagreb Rossignol C.. Konemann.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. dr. smještaj i ishrana. Samobor Bauer M. Osnovne morfološko anatomske i biološke osobitosti pasa. diplomski rad Safner R. (1992): Kinologija 1. 4. sc. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja za nastavak studiranja kao i stjecanje dostatnih vještina za obavljanje određenih poslova unutar struke Obvezna literatura 6 14 16 Prof. tijek pripitomljavanja i sistematska pripadnost. (1995): Velika knjiga o psima. AFZ. Hrvatski lovački savez. (2002): Odgoj i školovanje ovčarskih pasa. Osijek Klever U. 2. Milčić K. Spain Mareković A. skotnost i štenjenje. i sur. Pismeno Usmeno Preporučena literatura ☑ 194 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zagreb Tucak Z. AGM. Hranidbene potrebe. (1995): Nema lova bez pravog tragača. lovački psi i oružje. Uzgoj i njega pasa. Zagreb Balać J. Osnovi reprodukcije. 3. (2004): Lovna kinologija.. 2. Primula. (1999): Guide to hunting dogs. (1991): Lov. 5. Opatija Mustapić Z. AFZ. Lovački vjesnik. D. Način polaganja ispita 1. (2000): Od šteneta do radnog psa. Odgoj i obuka pasa te njihove radne karakteristike. 3. 104 (10)./2011. (1989): Pas moj prijatelj. Caccivio A. Sveučilište Osijek.. AG1045 KINOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Podrijetlo pasa. 1. diplomski rad Bermanec P. Liber. Roman Safner Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 Redovito praćenje nastave. Bauer M. Pasminske karakteristike i međunarodni standard s isticanjem Hrvatskih autohtonih pasmina.

. AGM. J I . Cilj modula 8 12 16 Izvanredni profesor Roman Safner Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 Stjecanje temeljnih znanja za nastavak studiranja kao i stjecanje dostatnih vještina za obavljanje odgovornih poslova unutar struke Obvezna literatura 1. Zagreb Bauer M. Singapore 5. Liber. specifičnosti lovljenja divljači. (2001): Lovačko oružje.o. Opatija Cortay C. (1953): Lovstvo. (1991): Lov. (1982): Objekti tehničkog uređenja lovišta i uzgajališta divljači. Zagreb Andrašić D. Balać J. 2. (2003): Zečevi. 2.. Samobor 195 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Uzgoj i njega pasa. Konemann. Zagreb Andrašić D. Zagreb Redovito praćenje nastave. (2000): The pocket quide to hunting. skripta Čeović I. D. 4.o. Hrvatski lovački savez. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura Safner R. Pasquet F. Samobor Jakelić I. Lovačke tehnike. Zagreb Klever U./2011. uređenje lovišta i uzgajališta divljači. AGM. (1995): Velika knjiga o psima. Mustapić Z. etika i moral. Polak M. lovački psi i oružje. fiziologije i biologije dlakave i pernate divljači s ciljem održivog gospodarenja i komercijalnog uzgoja. Rossignol C. 3. Lovačka knjiga. Primula d. 4. Liber. (1984): Zoologija divljači i lovna tehnologija. lovno gospodarenje).ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Z. AFZ.. Temeljne spoznaje osnovnih područja lovne tehnologije (uzgoj divljači. FCI podjela lovnih pasa u skupine s njihovim radnim karakteristikama. 1. 3. Ur. Durantel P... AG1051 LOVSTVO Koordinator modula Opis modula Osnove anatomije. Joly E. Isticanje lovačkih trofeja i njihovog ocjenjivanja. lovački običaji. (1992): Kinologija 1. Karakteristike lovačkog oružja s osnovama balistike.. (2004): Lovstvo. zaštita protiv šteta na divljači i od divljači. 5.

AROMATIČNO I MEDONOSNO BILJE Koordinator modula Opis modula Studenti se upoznaju s općim značajkama ljekovitog. Ljekovito.. Z. I. aromatičnim i medonosnim biljem Obvezna literatura 2 2 4 red. Šatović.. Grozdanić. Droge i metaboliti ljekovitog i aromatičnog bilja. 243 5. Kolak. Ljekovito. i Rozić. trajno zvanje Ivan Kolak Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 22 Pohađanje svih predavanja i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 1. Kamilica (Matricaria chamomila L. sistematikom i morfologijom. i Grgesina.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Tijekom vježbi u praktikumu kao i terenskih vježbi studenti će se upoznati s osnovnim vrstama ljekovitog. 3-4: 203-229 3. Skripta. K. Školska knjiga. 4. Kolak. I. Kolak. I. Skripta. Ljekovito bilje na hrvatskim prostorima. Skripta. Zagreb / Mostar. Cultivation and Processing of Medicinal Plants. Z. Znanstveni glasnik. Kolak.) 1992.. K. Kolak. 2004.. 1997. Kolak. 91 2. i Rukavina. H. F. Šatović. Rukavina. 3: 25-34./2011. 1997.) . Zagreb 5. Rukavina. Šilješ. Zagreb 196 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Poznavanje. Akademia Kiado.. 2003. Sjemenarstvo. aromatično i medonosno bilje . Šatović. Šatović.Stanje i mogućnosti... Mađarska 2. I. K. 1980. I. Zagreb / Mostar. aromatičnog i medonosnog bilja i prednostima uzgoja pred prikupljanjem. I.specijalni dio. Znanje. 2004. AG1052 LJEKOVITO. I. Šatović. te osnovama tehnologije proizvodnje i prerade ljekovitog. Skripta. i Carović. 2003. Šimić. Hornok (ur. str. Naše medonosno bilje. Zagreb / Mostar. Kolak. Z. I. Poznavanje ljekovitog.. i Rozić I. Šatović. Z. aromatičnog i medonosnog bilja. 1997. Zagreb / Mostar. Budimpešta. H. str.. uzgoj i prerada ljekovitog bilja.opći dio. i Carović. I. i Carović. 1992. Z. str. I. 5-6: 341-353 Preporučena literatura 1. Z.prof. Cilj modula Cilj modula je upoznati studente s ljekovitim. H. 88 3. Sjemenarstvo. i Carović. aromatičnog i medonosnog bilja. aromatičnog i medonosnog bilja kao i osnovama njihovog uzgoja. K. Đ. str. 67 4. aromatično i medonosno bilje . Mogućnosti proizvodnje i prerade ljekovitog i aromatičnog bilja na hrvatskim prostorima.

. Hrvatska konf.F. 5. Agroekologija.A.. 20-29. 2001.F. vode u 21. F.Kisić.. 5. Zavod za OPB. 2000. ili djelotvorno sanirati štetne utjecaje prouzročena tim zahvatima. Mesić. pisana predavanja. 3. ekološkoregulacijske.F. st...I.. zatim web stranica FAO i Encarta-enciklopedija. Rukopis za studente Prirodoslovno – matematičkog fakulteta. Lang. ograničeno. Pokazatelji onečišćenja voda iz poljoprivrede. 31-41.M. Bašić. I.. Nastavni sadržaji svih predavanja i vježbi. preko njega na vodu i okoliš. odnosno druge terestričke i akvatične ekosustave. 2003. Prof. o vodama – Hrv. Kisić. str. 71-87. str. Zagreb. plenarno izlaganje. Zagreb. 277. Kisić.F. Butorac. st.I. a za posljedice štetnih utjecaja preuzima odgovornost.. 2. Flajsig-Ćosić Gorana.A. Održivo gospodarenje tlom i zaštita tla – ključna pitanja održive poljoprivrede i razvitka. 4. nezamjenjivo. str. F. proizvodne.. o vodama – Hrv. Zagreb. PRO-TIM..Bašić. Budapest. ruralni razvitak u nas.M.M. Pollution processes in agrienvironment. Utjecaj okolišnih pitanja na promjene u svjetskim sustavima gospodarenja u poljoprivredi iznuđene utjecajem biljno-uzgojnih zahvata na tlo i terestričke ekosustave.. Izazovi pred znanostima o tlu na pragu trećeg tisućljeća.. 3.I. 4. 2002. 2. 43. Food and Food Processing Industry. Bašić. Cilj modula Upoznati uloge tla i utjecaje zahvata uzgoja bilja i stoke na okoliš. 2003. Aktualne web stranice European Soil Bureau Network (ESBN) Joint Research centre EU – Ispra. Nature and Man in Croatian Agriculture. Mesić. i najvažnije aktualne poljoprivredno okolišne programe FAO i EU i programe znanstvenih istraživanja u poljoprivredi EU. Odgovoriti na pitanje: Kako zahvate u poljoprivredi. i zahvata u uzgoju stoke na tlo. koji će studentu biti dostupni na web stranici Zavoda najkasnije tjedan dana prije izvedbe nastave. XXXV znanstveni skup Hrvatskih agronoma. neprenosivo nacionalno blago i prirodnu baštinu kojom on upravlja. Plitvička jezera. Prilagodba poljoprivrede mogućim klimatskim promjenama. Mesić. Franić Ramona. Bašić. trajno zvanje Milan Mesić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 12 3 5 Pohađanje nastave i vježbi s maksimalno 4 izostanka od toga s vježbi najviše 2 i izrađen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 197 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .M.. Jolanakai. dakle gospodarski. Croatian Agriculture. Red. Akaprint. socijalno i etički prihvatljivim. Zbornik radova: 3. Pojasniti “Kodeks za okoliš prihvatljivog gospodarenja” kao suvremeno načelo na kojemu se temelji zaštita okoliša od zahvata u poljoprivredi. Križevci. AG1102 POLJOPRIVREDA I OKOLIŠ Koordinator modula Opis modula Modul treba u agronomu razviti osjećaj odgovornosti za okoliš. Butorac. 2000. Zbornik radova I Hrvatska konferencija Ekoinženjerstvo 2002. Uloge tla. st. p 87. 599612. Mesić. suvremeni koncept VUPT – MFCAL.F. Hrvatska konf.M. Utjecaj najvažnijih biljno uzgojnih.I. Bašić.T. Opatija. 3.F. 2003.. učiniti održivim. 1999. vode u 21. Komives. Kako te promjene utječu na gospodarsku politiku. kulturne krajobraze i ruralni prostor. Opatija.st.... koji neprijeporno utječu na okoliš.. 2004. Procjena erozije tla vodom prema vodnim slivovima Republike Hrvatske. Bašić. Višeznačna uloga tla kao temelj održivog gospodarenja tlom na pragu novog milenija. gospodarsko-socijalne i kulturne. Kisić. Zbornik radova./2011. Bašić. kako ih učiniti ekološki prihvatljivim. Obvezna literatura 1. obljetnice poljoprivrednog školstva u Križevcima. XXXVII znanstveni skup Hrvatskih agronoma. napose tlo kao jedinstveno. Bašić. 301308..ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Zagreb. Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem u povodu 140. Zbornik rad. Preporučena literatura 1. p.

S.A.K. Ambalaža(uporabna i dekorativna. BULL. Duraković.1-3. Cilj modula Upoznavanje s osnovama kvalitete voća i povrća. D.Dauthy:Fruit and vegetable processing.P. Zaustavljanje rasta i razvoja mikroorganizama primjenom niskih temperatura(hlađenje i zamrzavanje) i postupkom sušenja.Ramaswamj. No.Piližota. Belitz.Springer. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 198 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Lovrić.H.P. Definiranje i kvaliteta pomoćnih sredstava koja se koriste u procesu prerade(voda.T.CRC PrILIc. Docent Nadica Dobričević Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Laboratorijske vježbe Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 20 8 4 Odslušana predavanja.Batt. kako bi se lakše izabrao postupak prerade. Definiranje poluprerađevina(pulpa. 3. načinima prerade.2004.2000.Patel. vježbe. 4. Wim:Fruit and Vegetable processing:Improving Quality. 119. Upoznat će se s važećim normativima. Roma 1995. Jongen.Vol.H.HINUS.:Procesi u prehrambenoj industriji s osnovama prehrambenog inžinjerstva.T.1999.C. te važećim normativima u svrhu osobne finalizacije proizvoda i istraživačkog rada na novim voćnim i povrtnim vrstama odnosno sortama.. Procesima prerade uz opis strojeva i opreme dat će se osnovni parametri za postupke uništavanja mikroorganizama kod pasterizacije i sterilizacije odnosno HTST i postupka uperizacije. marmelada. AG1110 PRERADA VOĆA I POVRĆA Koordinator modula Opis modula Modul obuhvaća analizu kvalitete tehnološki dospjele sirovine u svježem stanju preko mehaničkog i osnovnog kemijskog sastava. 2. ekološki prihvatljiva) te skladištenje i transport prerađevina.2002.S. seminar i položen kolokvij.2003.1994. pekmez.. Lovrić. sredstva za zaslađivanje.M. Barrett. Preporučena literatura 1./2011.W. 3.D. 2.Academic Press..D. L. Obvezna literatura 1.R. mark) i aditiva(E-brojevi) za voće i povrće.SER.FAO AGRI. te biološko konzerviranje.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.Nakladni zavod Globus.Somogyi. kvasci i plijesni). Pregled osnovnih uzročnika kvarenja svježe sirovine i prerađevina(bakterije. kompot…) odnosno soli i kiseline za povrće(kisele i marinirane prerađevine).CRC PrILIc.:Konzerviranje i prerada voća i povrća. 5.Kugletr.. Mircea E. Robinson.:Moderna mikrobiologija namirnica. zakiseljavanje i konzervansi)..Grosch.. Navedena problematika će se praktično obraditi kroz laboratorijske i terenske vježbe.2000.:Food Chemistry.:Encyclopedija of Food Microbiology.V. dodatkom povećane koncentracija šećera za voćne prerađevine(džem.:Processing fruits:Science and Technology.

Razlikovanje najvažnijih ribljih bolesti. tržište i promet ribe. (1995): Ribarstvo. poluintenzivni i intenzivni uzgoj. Sportski ribolov. R. (2000): Encyclopedia of Aquaculture. Treer T. Treer T. (1999): The effects of fishing on marine ecosystem and communities. Cilj modula Cilj je osposobiti studenta za vladanje temeljnim znanjima u ribarstvu. Elsevier. Eapen P. Zagreb 2. sc. Aničić I. Kvaliteta. Split Stickeney R. Safner R. Mrijest. (2000): Hrvatsko ribarstvo ispod površine. Logos. anatomske i fiziološke osobine riba. Osnove limnologije i oceanologije. Aničić I. (2003): Ihtiologija II. Amsterdam 199 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET ... Sekcija riba. 3. dr. Oxford 5. Osnove klasifikacije i biologije najznačajnijih vrsta riba i ostalih vodenih organizama.. 2. Ekonomika. Globus. Treer T. Temeljne morfološke. (1985): Alati i tehnike ribolova. Zagreb 3. AG1123 RIBARSTVO Koordinator modula Opis modula Povijesni razvoj i značenje ribarstva.skripta Preporučena literatura 1. Rabus Media. Swiniarski J. Upotreba ključa za determinaciju riba. Zagreb . Osnove ihtiogenetike. Biološka analiza vode s uzimanjem uzoraka i mikroskopiranjem. Blackwell Science Ltd. (2001): Modeli malih obiteljskih ribnjaka. Fizikalne i kemijske analize kvalitete vode. Safner R. Hrvatski zadružni savez. Organizacija privrednog ribolova.. Zagreb Cetinić P.. John Wiley & Sons. Postupci pri induciranom mrijestu riba. Literatura (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja): Prof. Agronomski fakultet. Hranidba riba kao temelj akvakulture. Akvaristika. Ekstenzivni. Dujmušić A. 4. K. J. Tomislav Treer Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 32 16 8 4 Redovito praćenje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1./2011.. embrionalni i postembrionalni razvoj riba. New York Hall S.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (1999): Elsevier's Dictionary of Fisheries. Osobine pojedinih tipova uzgoja u moru i kopnenim vodama. prerada i korištenje ribljeg mesa. kako bi mogao sudjelovati u provedbi vrlo raznolikih aktivnosti ove privredne i znanstvene grane. Rad s akvarijima.

str. IDIS. 7-16. C. holistički pristup i osnovna načela.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Auditorne vježbe: Prikaz i kritička analiza konkretnog primjera modela ruralnog razvitka (studija slučaja). 17. In. 2. seminarski rad usmeno održan ili predan u pisanom obliku Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 200 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Preporučena literatura 1. 5. Uloga i važnost sudjelovanja lokalnog stanovništva. (2000): Cjeloviti pristup održivom razvoju seoskih zajednica. Osnovni akteri (subjekti) lokalnog razvitka: lokalne vlade. Koncept integralnog i održivog ruralnog razvoja. «samonikle» (grass-roots) i privatne institucije. Johnson C. (eds). No. Prijevod na hrvatski jezik 3. 355-433. str. prijevod sa slovenskog jezika 4. razvitak procesa i okviri za participaciju. 2. Obvezna literatura 1. (2002): Društveni aspekt razvoja seoskih područja. civic inclusion or exclusion? An analysis of rural development theory and practice. Biblioteka znanost i društvo. Ashley. usmeno prezentira seminarski rad ili ga predaje u pisanom obliku. ur. Župančić M. str. multisektorski pristup. Devereux S. Development Policy Review.D. Kolega Prilagodba europskoj zajednici hrvatske poljoprivrede. Ray C. «Novi» pristupi regionalnom i lokalnom razvoju. A. (2004): Social or economic goals.131-144. 3. Emerging Issues in Rural Development.endogeni pristup (bottom up approach). Cifrić I. decentralizacija. HAZU. osposobljavanje za samorazvitak. (2001): Local Democracy. (2001): Livelihood Insecurity and Social Protection: A Re-emerging Issue in Rural Development. S. (1998): Culture. Tehnologija i ruralni razvitak.No 19:4 : 521–532.. 38 (1): 3-20 5. (2001): Evolving Themes in Rural Development 1950s-2000s. Cilj modula Usvajanje osnovnih teorijskih znanja o razvojnim paradigmama i pristupima u ruralnom i regionalnom razvoju. No 19-4 : 507–519./2011. 1-2 (147-148):11-78. Multifunkcionalna poljoprivreda. and Maxwell. Planiranje i poticanje ruralnog i regionalnog razvitka u Hrvatskoj. Challenges and Options for Policy. (2000): Tranzicija i modernizacijske perspektive hrvatskog sela. ODI. Vol. AG1125 RURALNI RAZVITAK Koordinator modula Opis modula Predavanja : Definicije i indikatori razvoja. Development Policy Review. Sociološke teorije i paradigme o ruralnom razvoju. (2003): Ruralni razvoj i modernizacija – prilozi istraživanju ruralnog identiteta. Intellectual Property and Territorial Rural Development. i sur. Barbić A. Sociologia Ruralis. Ljubljana. Democratic Decentralisation and Rural Development: Theories. Sociologia Ruralis. Sociologia Ruralis. šumarstva i ribarstva. BTF. interni materijal. 40. 4: 391-408. 4. Modernizacija i marginalizacija. 44(1):109-123. Van der Ploeg J. Sociologija sela 38. Brkić S.19-110. Stečena znanja i vještine su osnovica za nastavak studiranja i rad u ruralnom prostoru. Seminar: Studen bira temu sukladnu sadržaju predavanja. London. Docent Đurđica Žutinić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 4 20 12 Redovito pohađanje nastave. pp. produbljuje problem temeljem referentnih literaturnih izvora. lokalne razvojne agencije. Shortall S. (2000): Rural Development: From Practices and Policies toward Theory. Ellis F. Terenske vježbe: Obilazak sela i rasprava o razvojnim problemima i prioritetima. Zagreb. Žutinić Đ.

Crafts A. 2nd edition. H. S. Yamamoto. M. po kemijskoj pripadnosti. Corbett J. preporučene internet stranice Redoviti profesor Zvonimir Ostojić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 4 2 Aktivno sudjelovanje studenta u svim dijelovima izvođenja izravne nastave. 2nd edition Academic Press Inc. (2004).. London.. Interactions between Herbicides and the Soil. Mode of Action of Herbicides. Interna skripta (odabrani radovi stručnjaka Zavoda za herbologiju) na CDu ili kopije Odabrana poglavlja iz: 2. Poglavlja koja će biti obuhvaćena su slijedeća: razvoj (sreening). herbicidi. vodi i biljci. B. Casia. J. Hewitt(1988) Fungicides in Crop Protection CAB International ( izabrana poglavlja) 7. Lryr (1997) ModernSelective Fungicides Gustav Fischer ( izabrana poglavlja) 6.Sistemični fungicidi interna skripta 3. štenika i korova metodom kemijskih mjera borbe. Pregled sredstva za zaštitu bilja u Republici Hrvatskoj. Audus L.G.. regulatori rasta i ostala sredstva za zaštitu bilja) bit će obrađene prema specifičnosti skupine. Hrlec G.. spektru djelovanja). ponašanje pesticida u tlu.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Racionalna i ekološki prihvatljiva primjena pesticida. Springer Verlag. Obvezna literatura 1. Volume 1. Cilj modula Cilj modula je detaljno upoznavanje studenta s pojedinim skupinama pesticida sa svim specifičnostima skupine.. ecology. insekticidi. The Biochemical Mode of Action of Pesticides.. Academic Press Inc. London. Kišpatić (1986) Fungicidi Liber Zagreb 5. Cvjetković B. Cvjetkovića . Tokyo 4. Ashton F. (1974). H. A WileyInterscience Publication. Rezidualni učinci na kulture koje slijede u plodoredu. J. pomoćna sredstva-surfaktanti. 2-3 8. (1999): Nicotinoid insecticides and the Nicotinic Acetylcholine receptor./2011. Bit će prikazan povijesni razvoj pesticida. Glasilo biljne zaštite. CD sa separatima i materijalima za pripremanje ispita Preporučena literatura 1. Ostojić Z. 2. Odabrana poglavlja iz: 1. J. Herbicides.. Pojedine skupine pesticida (fungicidi. formulacija. po mehanizmu djelavanja. I. London 2. 3. podjela (po vremenu i načinu primjene.. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 201 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . AG1130 SPECIJALNA FITOFARMACIJA Koordinator modula Opis modula Modul će obuhvaćati upoznavanje studenta s mogućnostima suzbijanja uzročnika bolesti. Maceljski M.E. New York 4. Physiology.. (1981). Hance R. Academic Press Inc. J. (1976). (1980). biochemistry. R.

interni priručnik (CDverzija) Prof. ukrasnog drveća i grmlja na otvorenom i zaštićenom prostoru. Zrinjevac d.G. mehanizirana. sc. Elza Polak. D. 4. interna skripta Marija Vinceljak-Toplak: Lončanice. (2001) Cvijeće u vrtu.G.. Mozaik knjiga. grmlja i drveća). () Ukrasno drveće i grmlje. interna skripta Marija Vinceljak-Toplak: Cvjećarstvo. (2001) Sve o vrtu. Nastavom u dvorani studente će se upoznati s osnovama proizvodnje cvjećarskih kultura. 4. Zagreb Hessayon. Mozaik knjiga. Svjetlost. podizanja.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. V. Cilj modula Upoznati studente s osnovama proizvodnje cvjećarskih kultura. dr. njihovom primjenom i njegom te sa specifičnostima svake od tih proizvodnji. 5. upoznati se s konkretnim problemima u proizvodnji i mogućnostima njihovog rješavanja. Prilikom proizvodnje. dvogodišnjih i višegodišnjih vrsta (trajnica. Zagreb Šilić. () Travnjaci. 1. (2004) Najvažnije cvjećarske kulture prema skupinama. prezentiranje te zajednička rasparava dat će studentima mogućnost aktivnog sudjelovanja u nastavnom procesu. Marija Vinceljak-Toplak: Odabrana poglavlja iz cvjećarstva. 2. Izrada seminarskih radova na temelju proučenih stručnih i znanstvenih radova.G. njihovom primjenom i njegom te sa specifičnostima svake od tih proizvodnji. (2001) Cvatuće grmlje. Zagreb Hessayon. N. radno intenzivna i dohodovna. 2. Sarajevo Židovec. Na auditornim vježbama studenti će se upoznati s najvažnijim vrstama ukrasnih biljnih vrsta prema skupinama./2011. 3. D. 3. Terenskom nastavom steći će se uvid u različite segmente proizvodnje ukrasnog bilja. Obvezna literatura 1. Organizirana je na otvorenom i u zaštićenom prostoru te strogo specijalizirana. Mozaik knjiga. Zagreb Samardžija. različitog tipa rasta. Ines Han Dovedan Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 12 12 12 Odrađene vježbe i seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 202 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Č.d. D. interna skripta Stanko Radoš: Razmnožavanje i uzgoj ukrasnog drveća i grmlja Hessayon. 5. AG1140 UKRASNO BILJE Koordinator modula Opis modula Proizvodnja ukrasnog bilja obuhvaća proizvodnju jednogodišnjih. ukrasnog drveća i grmlja na otvorenom i zaštićenom prostoru. održavanja i njege potrebna su specifična znanja i vještine. interna skripta Marija Vinceljak-Toplak: Osnove uzgoja ukrasnog bilja. 6.

humusa (pčela. Treer T. (2002): Uzgoj kalifornijskih glista./2011.. svile. ježinci ) ili kao organizmi čiji tjelesni produkti ili tjelesna aktivnost imaju značaj u proizvodnji meda. Spencer. Zagreb. Školska knjiga. Lovrinov. sc. Wicknis. A. Zagreb 2.. dr. 4. dudov svilac. B. (1998): Beskralješnjaci I & II. G. pp 274. Treer. D:O:C:. Matoničkin I. Milanović. Preporučena literatura 1. (1995): Ribarstvo. diplomski radovi. Aničić. R. Ivica Aničić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 32 8 8 12 Redovito pohađanje svih vrsta vježbi uz javnu prezentaciju seminarskih radova Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 203 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Pregled trenutnog stanja uzgoja u svijetu i kod nas. magistarski radovi. Školska knjiga. S. Osnovna konstrukcija uzgajališta sa svim posebnostima svake pojedine vrste Avertebrata. kako vodenih. Lee. Obvezna literatura 1. Zagreb 2. Stajer-graf. 3. Mandek. Primc-Habdija B. kalifornijska glista). Zagreb. V. raci. Sistematska determinacija uzgojno značajnih organizma s osnovnim biološkim i ekološkim čimbenicima na kojima se temelji tehnologija uzgoja. M. Tucak Z. Globus. proizvodnja i primjena humusa. Prof. M. Cilj modula Omogućiti studentima stjecanje temeljnih teoretskih i praktičkih znanja o vrstama uzgoja beskralježnjaka.Zagreb 5. Blackwell Publishing. (2004): Agrarna zoologija.. Z.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. studije dostupne u knjižnici prema potrebama studenata. (2000): MolluscanShellfish Farming. 3. pp 464. F.. AG1155 UZGOJ AVERTEBRATA Koordinator modula Opis modula Upoznavanje studenata s uzgojem korisnih beskralješnjaka bilo kao izravna hrana (školjke puževi. Doktorski radovi. I. Fishing News Books. te potencijalne mogućnosti interakcije u druge industrije.. (2004): Mini farme puževa. Prezentacija svih uzrasnih kategorija do završne faze uzgoja. E. T. (1992): Crustacean Farming.. glavonošci. Upoznati ih s tehnološkim postupcima proizvodnje. Safner. Blackwell Scientific Publications.Habdija I. J. prilagođene potrebama različitih uzgojnih stadija pojedinih vrsta. pp191. Osposobiti studenta za samostalno planiranje i izvođenje uzgoja odnosno stvoriti motivaciju za daljnju edukaciju kroz module Akvakulture ili Apikulture. na diplomskim studijima. tako i terestrijalnih beskralježnjaka.

Heblin D. plastenici. CO2: potrebe i oprema. Goldsberry K. AG1170 ZAŠTIĆENI PROSTORI Koordinator modula Opis modula Značaj i funkcija zaštićenih prostora u Hrvatskoj i u svijetu. proračun potrebe i način primjene gnojiva. Poljoprivredne aktualnosti 30(6):937-944 4. oprema i proračun smanjenja gubitaka. Hidroponske tehnike uzgoja bilja: na inertnim supstratima (anorganski. Greenhouse Management. Toplina: sustavi grijanja (statički. Paris 3.-J. Borošić J.-C. Holley W. Elementi za izradu plana izgradnje. tehnologije uzgoja i različita podneblja.J. organski. kišenje krova. Opće povrćarstvo (odabrana poglavlja). izravno prekrivanje usjeva. Tipovi zaštićenih prostora: individualna zaštita. sustav plutajućih kontejnera. Kogoj-Osvald M. (1994). proračun gubitaka i potrebe goriva. zaštićeni prostori s nosivom konstrukcijom (niski i visoki tuneli. Optimalne i minimalne vrijednosti te principi poboljšanja fizikalnih i kemijskih svojstava tla u zaštićenom prostoru. 1978. Planung and Bau. Centre Technique Interprofessionnel des Fruits et Légumes. Garnaud J. postižu se temeljna znanja i vještine o odabiru: tipa zaštićenog prostora i pokrovnog materijala. Kvaliteta vode i izbor metode navodnjavanja.. načina i opreme za regulaciju mikroklime. Gewächshäuser. Pavlek P. (1985). malčiranje tla polimerima. Preventivne mjere u kontroli biljnih štetočinja. Materijali za izgradnju nosive konstrukcije i pokrovni materijali.. adiabatsko hlađenje). Sveučilište u Zagrebu 2. Gerst J.. zasjenjivanje. Oblici. “fan-jet” sustav. Principi i oprema za sterilizaciju tla. načina i opreme za zaštitu kultura od štetočinja. Borošić J. Berlin Izvanredni profesor Josip Borošić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 12 12 8 Obavljene praktične vježbe u praktikumu i na pokušalištu. Materijali za pokrivanje zaštićenih prostora. (1978). (2004). metode i oprema za smanjenje temperature zraka (provjetravanje. Sotton M. Borošić J... Eugen Ulmer.L. Upotreba perforirane folije za pokrivanje povrtnih kultura. Stuttgart 2. Relativna vlaga zraka: proračun sustava ventilacije. Zaštićeni prostori (dijelovi skripte. (1980).. (1994). ČZP Kmečki glas. klijališta. Novak B. staklenici). rukopis) Preporučena literatura 1. Agronomski glasnik 4:425-434 5.D. SpringerVerlag.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Gojenje vrtnin v zavarovanem prostoru (odabrana poglavlja). 1985. Growing Vegetable under Direct Covers. sintetski). Hanan J./2011. Svjetlo: oprema i proračun potreba. Ljubljana 3. zamagljivanje. Obvezna literatura 1. Cilj modula Za određene skupine kultura. dinamički). načina i opreme za regulaciju svojstava tla. aeroponski sustav). bez supstrata (tehnika hranjivog filma.. pozitivno ocijenjeni programi (seminarski radovi) Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 204 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . von Zabeltitz Ch. Osvald J.

korjenastog povrća. Bellardi. Moore. Ferrari. M. Pelletier J.Osposobljava se za vođenje zaštite od štetočinja u različitim tehnologijama uzgoja povrća i cvijeća. 2004. Edagricole.. bolesti i korova krumpira. Barić.. Memento désherbge des légumes et petits fruits. Zrinski. višegodišnjeg povrća i najučestalijih vrsta ukrasnog bilja. N.. Prikaz će uključivati opis. (1978): Diseases of Bulbs. Ž. Moreau B. C.: Avversita delle piante ornamentali(virosi e fitoplasmosi). lukovičastog povrća. Ostijić. lepirnjača. Bit će dan prikaz ekonomski značajnih štetnika. Zagreb docent Tihomir Miličević Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 41 14 5 Redovito pohađanje nastave i vježbi. Br. fitofarmacije s ekotoksikologijom i integrirane zaštite povrća i ukrasnog bilja. 3. nematologije. 2/3 tekuće godine 3.. Glasilo biljne zaštite. AG1172 ZAŠTITA POVRĆA I UKRASNOG BILJA OD ŠTETOČINJA Koordinator modula Opis modula Modul će razmatrati štetočinje koje ugrožavaju povrće i ukrasno bilje na otvorenom i zaštienom prostoru. B. Ministry of agriculture 2. Paris. Maceljski.. Čakovec. K. J. N. Igrc Barčić. London.. Z. kupusnjača. Horst. Pagliarini. (1997): Sve o krizantemi. Jurjević. izrada seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 205 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . plodovitog povrća. Edizioni del informatore agrario.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.R. ornamentali e forestali. 2. Pagliarini. I. Interna skripta (odabrani radovi Zavoda za herbologiju iz tematskog područja) na CDu ili kopije 5. Cvjetković. Cilj modula Dobivaju se osnovna znanja o integriranoj zaštita od štetočinja povrća i cvijeća. Čizmić: Štetočinje povrća. HAD. (2000): Malattie delle piante ornamentali. Dat će se prikaz mjera zaštite najvažnijih kultura kao i sredstva za zaštitu. (2003): Malattie e parassiti delle piante da fiore. lisnatog povrća. Bologna 4. Garibaldi.Verona. Berttaccini. Edagriocole Bologna.E. Poseban naglasak bit će na uzročnicima bolesti koji se prenose sjemenom povrća i cvijeća. (1998).. Ctifl..B.K (2000): Compendium of rose diseases. simptoma bolesti i korovnih vrsta . Pregled sredstava za zaštitu bilja.. preporučene Internet stranic Preporučena literatura 1./2011. 4. biologiju i gospodarsko značenje štetočinja.A. s posebnim naglaskom na prepoznavanje specifičnih oštećenja od štetnika. Oštrec. Lj. Obvezna literatura 1. APS 5. M. et al. Na taj način studenti će biti upoznati sa osnovama entomologije. zoologije. fitopatologije.A.M.

Berlin. Berlin. Knjiga1. organizacije i izvođenja osnovnih hidrotehničkih zahvata u području odvodnje i zaštite okoliša od štetnog djelovanja suvišnih voda. 3. zaštita okoliša od poplava. izrada programa Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1. 2.P. 6./2011. U. Kolo III. Poglavlje 6. E. Stern (2002): Naturnaher Wasserbau. U modulu je uklopljeno više cjelina bitnih u zaštiti okoliša od suvišnih voda: osnovne hidrologije. Obvezna literatura 1. Agronomski fakultet. Građevinski fakultet Osijek Petošić.. Zavod za melioracije. Knjiga 1. Dragutin Petošić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 31 15 4 10 Pohađanje predavanja. 8. Berlin-Hamburg. ekološka načela uređenja bujičnih slivova i vodotoka. H. vezanih za cjelovitu problematiku zaštite okoliša od suvišnih voda svih “vrsta” (poplavnih. U sklopu vježbi studenti će ponaosob raditi na izradi konkretnih programa. 4. vježbi u praktikumu (15 sati) i terenske nastave (10 sati). (2000): Pisana predavanja iz predmeta: Uređivanje voda. Lühr. Lecher. Vuković. Odvodnjavanje: Knjige 4 (1987) i 5 (1989). Zanke (2001): Taschenbuch der Wasserwirtschaft (izabrana poglavlja). Regulacije prirodnih vodotoka. te funkcioniranjem i održavanjem postojećeg sustava zaštite. DIN – Taschenbuch 187. H. Meinhard Schiechtl. E. R. D. 7.E. F. Tomić. Priručnici za hidrotehničke melioracije I Kolo. slivnih. (1985): Hidraulika. Tijekom terenske nastave. 2.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. K. Anleitung für ingenieurbiologische Bauweisen. Lange G. Način izvođenja nastave koncipiran je u okviru predavanja (31 sat). 5. i njihovog odvođenja (odvodnje). D. Petošić. vježbi i terenske nastave. reguliranje suvišnih voda u tlu. i ovladavanje solidnim vještinama na planu procjena. Prof. sc. 206 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . GF Sveučilište u Rijeci. hidraulika otvorenih i zatvorenih vodotoka. Čavlek.: Gewasserregelung Gewasserpflege Naturnaher Ausbau und Unterhaltuny von Fliessgewassern (izabrana poglavlja). hidrotehnički sustavi odvodnje i funkcioniranje i održavanje sustava. stagnirajućih i podzemnih).C. Čavlek. Entwässerung. uloga nizinskih i/ili brtskih retencija i vodozaštitnih područja. Geodetski fakultet. 3. AG2001 ZAŠTITA OKOLIŠA OD SUVIŠNIH VODA Koordinator modula Opis modula Zaštita okoliša od suvišnih voda preduvjet je njegova svekolikog razvitka. Ž. Boden 1. Lecher K. Berlin 1993. (1992): Osnove hidrologije. 1999. dr.. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja na pravcu nastavka doktorskog studija iz šireg agroekološkog područja. Regulacije i zaštitne građevine. Zagreb (1998). studenti će se na konkretnim primjerima upoznati s problematikom suvišnih voda i metodama zaštite dotičnog okoliša od suvišnih voda. bujičnih. Geodetski fakultet Zagreb. (2003): Rješavanje problema suvišnih unutarnjih voda u hidromelioracijskim sustavima. Priručnik za hidrotehničke melioracije. Zagreb. Hrvatske vode. (1989): Osnove hidrotehnike.

Pouliquen A. Grgić I.S. proizvođača. Cilj modula Osigurati studentima široko znanje na svim razinama djelovanja agrarnopolitičkih činitelja.).. Poljoprivreda i seoski prostor i uloga države u njihovom razvoju. Macmillan Publishing Company. DC 5. Government Printing Office. Mjesto hrvatske poljoprivrede i ruralnog prostora u europskom i međunarodnom okruženju. (Prijevod: Ramona Franić). Agroeduka.pdf 2. Zavod za ekonomiku poljoprivrede i agrarnu sociologiju. Poljoprivredna čitanka (Bašić. Žimbrek T.. October 2001. pokazatelji političke prijemljivosti (reakcije) – primjena ekonomskih instrumenata i uključivanje standarda zaštite okoliša i sigurnosti hrane. ed. Interna skripta. New York. Analiza elemenata AP (nositelji. praksu i politiku (prijevod: T. Izvornik: Competitiveness and farm incomes in the CEEC agri-food sectors. Značenje za EU tržište i politiku prije i poslije pristupa. Bruinsma Jelle (2003): World Agriculture: Towards 2015/2030. vanjskotrgovinsku bilancu i sl. Poljoprivreda u uvjetima ekonomske globalizacije. The 1991 Yearbook of Agriculture (Deborah Takiff Smith. and Fao Study.).F. U. Zagreb 4.o. Doktorska disertacija. ur. Preporučena literatura 1. Franić Ramona (2000): Metodologija mjerenja državne intervencije u poljoprivredi Hrvatske.int/comm/agriculture/publi/reports/ceeccomp/fullrep_en. Ekonomska podloga agrarnopolitičkih odluka. uvod u teoriju. Docent Ramona Franić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 8 24 8 Potvrda o sudjelovanju na vježbama u praktikumu i pozitivno ocijenjen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 207 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .eu. AG2001 AGRARNA I RURALNA POLITIKA II Koordinator modula Opis modula Uvod u modul: agrarna politika kao znanstvena disciplina./2011. Politika ruralnog razvitka i višeznačna uloga seoskog prostora.E. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. razlike između razvijenih zapadnih gospodarstava (hiperprodukcija) i zemalja u razvoju (glad). MATE d. Makro i sektorske mjere održivog razvitka. eds. (2004/05): Agrarna politika Republike Hrvatske. Odabrana poglavlja. Koprivnica. Agriculturae Conspectus Scientificus 65(2):79-88. Tratnik M. (1985): Agricultural Policies and World Markets. (1999): Održiva poljoprivreda . Tracy M.). Ferdo. 3. Washington. Franić Ramona. Zbornik izabranih radova. Skupina autora (1998): Environmental Indicators and Agricultural Policy (Floor Brouwer and Bob Crabtree. Implications before and after accession for EU markets and policies. Josling T.). (2005): Konkurentnost i poljoprivredni dohoci u poljoprivrednoprehrambenim sektorima zemalja Srednje i istočne Europe. Earthscan Publications. Skupina autora (1991): Agriculture and Environment. Žimbrek). Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Bašić F. testiranje uspjeha agrarnopolitičkih mjera primjenom metodologije za ocjenu državne intervencije u poljoprivredi (ocjena učinkovitosti AP mjera na dohodak i konkurentnost sektora u cjelini. 5...ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. McCalla A. Politički aspekti održive poljoprivrede kao djelatnosti i održivog razvitka ruralnog prostora.novi izazov sutrašnjice. (2000): Hrana i poljoprivreda u tržnom gospodarstvu. Odabrana poglavlja. Obvezna literatura 1. 2. suvremena agrarna i ruralna politika u Svijetu. CABI Publishing 4. ciljevi i mjere). 3.o. Dostupno na: http://europa. Franić Ramona (1999): Mjerenje državne intervencije u poljoprivredi Republike Hrvatske. osobito praktične vještine i znanja iz aktualnih međunarodnih odnosa u agrobiznisu.

(1978). Reguliranje svjetla. postižu se temeljna znanja i vještine o racionalizaciji pri odabiru opreme i repromaterijala te održavanju mikroklime zaštićenog prostora. Anorganske. von Zabeltitz Ch.. tehnologije uzgoja i različita podneblja..-J. Kanthak P.J. 1978. Stuttgart 2. 1985. Goldsberry K. SpringerVerlag. Growing Vegetable under Direct Covers. Holley W. kao i u poboljšanju tipova zaštićenih prostora. Centre Technique Interprofessionnel des Fruits et Légumes. (1994). Heblin D.Hamburg 3. (1973). AG2002 AGROBIOTOPI ZAŠTIĆENIH PROSTORA Koordinator modula Opis modula Trendovi u poboljšanju optičkih. pozitivno ocijenjeni programi vježbi i seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 208 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . organske i sintetske komponente supstrata za poboljšanje svojstava tla s proračunima primjene. topline. ČZP Kmečki glas. Sotton M. Ljubljana Izvanredni profesor Josip Borošić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 14 8 4 4 Obavljene praktične vježbe u praktikumu i na pokušalištu. Klima und Klimatisierung von Gewächshäusern. Gerst J. Berlin 2. relativne vlage zraka i CO2 u ovisnosti o fenofazi kulture i ambijentalnim uvjetima vanjskog prostora s proračunima za racionalnu primjenu. Osvald J. Hanan J.. Verlag Paul Parey. Obvezna literatura 1. Borošić J. toplinskih i mehaničkih svojstava transparentnih materijala./2011.L. Gojenje vrtnin v zavarovanem prostoru (odabrana poglavlja). Garnaud J. Materijali za pokrivanje zaštićenih prostora.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.-C. Greenhouse Management. polimera za malčiranje tla i izravno prekrivanje usjeva. Racionalizacija tehnoloških procesa i materijala za različite uvjete uzgoja... Berlin . Gewächshäuser. Poljoprivredne aktualnosti 30(6):937-944 Preporučena literatura 1. Eugen Ulmer. Cilj modula Za određene skupine kultura. (1994). Kogoj-Osvald M. Planung and Bau.D.. Paris 3.

Štetne posljedice na ekološku i organsku biljnu proizvodnju. Tehnologiju uzgoja s gledišta specifičnih zahtjeva (način sjetve. B. štetnika i korova uzgojem genetički preinačenih sorata važnijih poljoprivrednih kultura. broja tretiranja). etički. Old R. 2. W. Stječu kvalifikaciju o spoznajama ovog problema s različitih aspekata. 1. ekonomske. Interna skripta (odabrani radovi stručnjaka Zavoda za herbologiju) na CDu ili kopije 2. Školska knjiga. Oxford. opasnost razvoja rezistentnih biotipova sojeva insekata. Agronomski. 3. agrotehničke i gospodarske prednosti detaljno će biti raspravljene. AG2003 AGRONOMSKI ASPEKTI GENETIČKI PREINAČENIH KULTURA TOLERANTNIH NA ŠTETOČINJE Koordinator modula Opis modula Studenti će biti upoznati s mogućnostima borbe protiv bolesti. Blackwell Scientific Publications./2011. Kultura biljnih stanica i tkiva. 5th edition. korova i gljiva bit će razmotrene. pravni i drugi aspekti prihvaćanja i uzgoja GM biljaka bit će podvrgnuti kritici. Modulom će obuhvaćeni državni i EU zakonski propisi koji se odnose na GMO i hranu GMO podrijetla. Biotech 2020: Crop Biotechnology in the World of 2020. Principles of Gene Manipulation. Cilj modula 4 Redoviti profesor Zvonimir Ostojić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 26 Aktivno sudjelovanje studenta u svim dijelovima izvođenja izravne nastave. (1994). (1994). plodored.. Obvezna literatura 1. Način polaganja ispita Cilj je spoznati prednosti i nedostatke uzgoja genetički preinačenih biljaka tolerantnih na štetočinje i pesticide. Primrose S. An introduction to genetic engineering. Zagreb. Ekološke. Opasnosti prijenosa gena na bliske srodnike. BCPC Forum Report Preporučena literatura 1. preporučene internet stranice Pismeno Usmeno ☑ 209 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . prostorne izolacije. Jelaska S.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Spoznat će prednosti i nedostatke tih mjera zaštite bilja.

D. Glamočić.). 794 str. Visser-Reyneveld. Church. JFD./2011.. Dujić. D. Prezentirat će se metode evaluacije hranidbenih potreba životinja kao i bilans – utvrđivanje hranjivih tvari. Greenhalgh. 693. D. Stylos.A.G. 2004. J. Edwards. Docent Jasna Pintar Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 12 6 4 Pohađanje predavanja i vježbi. SiCG. california. Moughan. Zagreb. Edinburg Gate..205 3. UK. AG2003 OPĆA HRANIDBA ŽIVOTINJA Koordinator modula Opis modula Danas se pouzdano zna da više od 40 različitih hranjivih tvari mora biti prisutno u obroku domaćih životinja.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 5. Esminger.. Obvezna literatura 1. M. Feed evaluation-prociples and pracitice. W. Studenti će naučiti rukovati hranjivim tvarima odnosno zajedničkim gradivim i metaboličkim aktivnim tvarima biljaka i životinja.E. 285. 2004. Wageningen Nizozemska. Pond. str. a istovremeno omogućuje bolje korištenje različitih krmiva i efikasnije proizvodnje domaćih životinja. HAD. Morgan. 2001. Verstegen. M. Heinemann.A. C. P.W.. Grbeša. str. The Encyclopedia of Animal Nutrition (Ed. Clovis.: Ishrana domaćih životinja. planiranja biljne i stočarske proizvodnje. Jovanović. str. McDonald. Stoga će se studentima prezentirati temeljna teoretska znanja o svim vrstama hranjivih tvari o njihovoj biološkoj vrijednosti i metaboličkoj funkciji u organizmu životinja.. R. Animal Nutrition. The Esminger Publishing Company. 2000.F. CABI Publishing.F.C. USA.A. Predane zadaće i održan seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 210 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . John Wiley & Sons. 2006.. str... R.K. Metode procjene i tablice kemijskog sastava i hranjivosti krepkih krmiva. W. Basic Animal Nutrition and Feeding. Wageningen Pers. 5th edition. USA. M. 2002. 2004. Dobivanje pouzdanih informacija o kemijskom sastavu i hranjivoj vrijednosti krmiva studentima omogućit će potpunije formuliranje obroka za različite vrste i kategorije domaćih životinja. M.J.: Hranidba domaćih životinja 4. UK. K.. D.. Cilj modula Student će naučiti samostalno procjeniti sadržaj hranjivih tvari u hrani i hranidbene potrebe životinja što je osnova ispravnog sastavljanja obroka na farmi. Feeds & Nutrition-digest. 20004. P. Preporučena literatura 1. 719 2. New York. Oldfield.W. 3. Fuller. 2.. Wallingford. Novi Sad. Pond. Studenti će se upoznati s primjenom novih metoda i analitičkih postupaka što je presudno za bolje poznavanje i unapređenje svih vrsta i kategorija domaćih životinja. Pearson Education Limited. Domaćinović..

d. Posebna će se pozornost posvetiti najznačajnijim štetnim vrstama po poljoprivrednim kulturama i uvjetima koji omogućuju nastanak jakih populacija. biologije i ekologije grinja. Zrinski d. Čakovec 2. Wallingford. I. Korunić. suzbijanje). Zrinski d./2011. Oštrec Ljerka (1998): Zoologija. (1981): Štetnici uskladištenih poljoprivrednih proizvoda (biologija. Modul će dati osnovna znanja iz morfologije. Obvezna literatura 1. vježbama i terenskim vježbama. ekologija. Cilj modula Osnove akarologije koje će poslužiti u radu na poslovima zaštite bilja ili za kasniju specijalizaciju iz ovog područja.d. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 211 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Čakovec Preporučena literatura 1.B. Ciglar. Razmatrati će se i mogućnosti suzbijanja štetnih grinja u poljoprivrednoj proizvodnji i uskladištenim poljoprivrednim proizvodima. Modul će također razmatrati mogućnost korištenja grinja u biološkoj borbi i mogućnosti laboratorijskog uzgoja grinja za potrebe biološke borbe. Međutim unutar reda nalaze se isto tako značajni antagonisti štetnih grinja (korisne grinje) koji su glavni regulatori populacije crvenog voćnog pauka. Među njima su značajni štetnici voćaka. AG2004 AKAROLOGIJA Koordinator modula Opis modula Predstavnici reda Acarina (grinje) spadaju u najzastupljenije predstavnike iz razreda Arachnida u poljoprivredi. Studenti će dobiti osnove načina determinacije. Evans (1992): Principles of Acarology.A. vinove loze. grinja šiškarica. Zagreb 3. Oxon Redoviti profesor Božena Barić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 14 6 10 Redovita nazočnost na predavanjima. koprivine grinje. prepariranje grinja i identifikacije vrsta prema načinu oštećenja biljnog tkiva. Z.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. C.Štetne i korisne životinje u poljoprivredi. Gwilym O. (1998): Integrirana zaštita voćnjaka i vinograda (odabrana poglavlja). ukrasnog bilja.

Sarajevo Preporučena literatura 1. Također stječe vještinu za obavljanje i najsloženijih poslova unutar struke.A.Jumena. 3. Karunasagar I. (1979): Salmonidne vrste riba i njihov uzgoj. «Svjetlost». pp 463 2. Bardach J. R. Aničić I. i sur. Osnovni principi akvakulture. Lovrinov M. (1995): Ribarstvo. McLarney W. Modeli malih obiteljskih ribnjaka. Hrvatski zadružni savez. dr. E. Treer T.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Obvezna literatura 1. safner R. Ryther J. John Wiley & Sons.. U. Reilly A. O. Stickney R. (1982): Slatkovodno ribarstvo../2011. Uzgoj toplovodnih vrsta riba od mrijesta do konzuma.. Zagreb.. (editor) (2000): Encyclopedia of Aquaculture. John Wiley & Sons.. sc. Rabuz media. Disertacije i magistarski radovi – pričuva Zavoda 5. Uzgoj riba u bočatim vodama.. Aganović M. Aničić I. New York 2. Zagreb 4. Dujmušić A. Zagreb 4. (1999): Aquaculture and Biotechnology. Tehnike i tehnologije salmonikulture. Bojčić C. Izrada studentskih seminara uz terenski rad na uzgajalištima akvatičnih organizama. New York 5.. Treer T.. Safner R. (2001).S. (1972): Aquaculture. Globus. H. njezino mjesto i značaj u svjetskom i domaćem ribarstvu. Karunasagar I.. (2000): Hrvatsko ribarstvo ispod površine. Cilj modula Student stječe dostatna znanja za nastavak studiranja na doktorskim studijima. Science Publishers. Diplomski radovi – pričuva Zavoda Prof.. Principi marikulture s temeljima drugih oblika akvakulture. Zagreb 3. Održavanje vježbi u suhom i mokrom laboratoriju (akvaristika). Roman Safner Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 16 12 4 12 16 Redovito praćenje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 212 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . AG2005 AKVAKULTURA Koordinator modula Opis modula Poimanje akvakulture.

Mikal Saltveit. 213 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Predstavile bi se i nove tehnologije inhibicije enzima i biljnih hormona u cilju održavanja stanične strukture i onemogućavanja njenog propadanja. Također bi se stavio naglasak na produljenje perioda skladištenja rezanog cvijeća. Timber Press. and potted plants. University of California (System). 4.Susan Lurie: Postharvest Biology and Technology of Fruits. florist greens. Oregon.M. Adel A. 788 – 791. Russell L. 2008. Obvezna literatura Prof. Jr. Stanley J Kays: Postharvest Physiology of Perishable Plant products. 1983. U okviru ovog modula obradili bi se i procesi koji dovode do starenja biljnih stanica i venuća te eventualnih postupaka kojim bi se oni mogli usporiti. 3. Cilj modula Studenti će nakon ovih predavanja ovladati tehničko-tehnološkim procesima sušenja. Division of Agriculture and Natural Resources 3. Bob B. 1990. Gopinadhan Paliyath . dr./2011. Murr . skladištenja i prerade cvijeća te će biti upoznati sa procesima u samoj biljci tijekom dorade i skladištenja koji se odvijaju starenjem biljnih stanica. Page Morgan. 1997 5. Wiley-Blackwell 2. 2. Nichell. J. Kao novi aspekt upotrebe cvijeća studentima bi se približila tehnologija njegove prerade u jestive proizvode. sc. R. za upotrebu u proizvodnji parfema. : Postharvest handling and storage of cut flowers. 1992. Jones: Bichemistry Molecular Biology of Plants Preporučena literatura 1. također s ciljem produljenja skladištenja.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Schoen: How long should flowers live. Nowak. Wilhelm Gruissem. uz parametre koji bi pogodovali očuvanju njegovih prvobitnih karakteristika. Handa . Vegetables and Flowers. Kader: Postharvest technology of horticultural crops . Tia-Lynn Ashman . Obradila bi se i ekstrakcija mirisa te proizvodnja eteričnih ulja. a u sklopu toga bi se obradile i metode ocjenjivanja senzoričkih svojstava. Frederick Abeles. Daniel J.. Buchanan.: Ethylene in plant Biology. 2002.Avtar K. Louis G. Rudnicki. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 1. Nature 371.Dennis P. : Plant Growth Regulating Chemicals (Preservation of cut flowers). AG2005 TEHNOLOGIJA DORADE I SKLADIŠTENJA CVIJEĆA Koordinator modula Opis modula U modulu bi se obuhvatile tehnologije sušenja cvijeća uz što bolje očuvanje boje i željenog oblika cvijeća. Tajana Krička Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 4 4 4 4 Odslušana predavanja i vježbe te napisan seminar.

Proizvodnja krmnog bilja. Fakulteta za kmetijstvo. formiranju prinosa. 214 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Hoveland C. Znanstveni radovi o alternativnim kulturama iz znanstvenih baza podataka. and Lacefield G. tehnologiju proizvodnje u različitim sustavima. Grupa autora (1989). uzgoju u svijetu. sezam. AG2006 ALTERNATIVNE ORANIČNE KULTURE I SUSTAVI PROIZVODNJE Koordinator modula Opis modula Modul Alternativne oranične kulture i sustavi proizvodnje sastoji se od nekoliko programskih dijelova: Alternativne žitarice (zrnati šćir. Bavec F. Krmno bilje. uljana rotkva. Ball D. Grass and forage science 3. predan seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 1. obavljene vježbe u praktikumu. Maribor 2. Cilj modula Studenti će upoznati alternativne oranične kulture koje se mogu uzgajati u RH.. sistematskoj pripadnosti. Također će biti upoznati s integriranom proizvodnjom ratarskih kultura. niger i jojoba). prehrambenu vrijednost i način korištenja. Alternativne gomoljače (čičoka i tigrov oraščić) i Alternativne krmne kulture (facelija. (1986). Znanstveni radovi iz časopisa Agronomy Journal. (2000). vigna. njihovu botaničku pripadnost. USA 2. Naučna knjiga. (2002). fazama rasta i razvoja. gorušica. Nekatere zapostavljene in/ali nove poljščine. Naučna knjiga. U svakom programskom dijelu bit će dane informacije o značaju i korištenju pojedine kulture. kokotac. ricinus. quinoa. (1970). krambe. Southern forages. riža i proso). zahtjeve prema klimatske uvjetima. skripta. Zagreb 4. U drugom dijelu modula obrađena je integrirana proizvodnja ratarskih kultura. Čižek J. pir. kvaliteti i odnosu prema agroekološkim čimbenicima. Alternativne uljarice (šafranika. Beograd 3. puerarija) te košaraška vrba. cilju proizvodnje. lespedeza. esparzeta./2011. Tehnološke upute za integriranu proizvodnju ratarskih kultura Preporučena literatura 1. Mišković B. PPI.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Posebno ratarstvo 1 i 2. Obvezna literatura Redoviti profesor Ana Pospišil Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 8 8 4 Redovito pohađanje nastave. U okviru vježbi u praktikumu bit će dane informacije o morfologiji kultura obuhvaćenih modulom. Beograd 5. ogrštica. kemijskom sastavu plodova i tehnologiji proizvodnje.

3. Bašić. J. AG2006 EKOLOŠKI POSTUPCI U DORADI I SKLADIŠTENJU RATARSKI PROIZVODDA Koordinator modula Opis modula Modul ekološki postupci u doradi i skladištenju obuhvaća tehnike ekološke dorade i skladištenja ratarskih proizvoda od prijama materijala pa do njegove otpreme. Agronomski fakultet. Preporučena literatura 1. T. M. dr. Walker. Obvezna literatura 1. (2004): Održivo gospodarenje tlom.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Bala. Opisat će se ekološki načini konzerviranja ratarskih proizvoda. USA. fizikalno-kemijski procesi tijekom samog skladištenja te promjene u sastavu zrna. American Association of Cereal Chemists. American Association of Agricultural Engineers. USA. te postupci certificiranja procesa proizvodnje i prerade te uvjeti uvoza ekološke hrane. u tisku. Krička. Hellickson. B. Obraditi će se popratna legislativa. D. Agronomski fakultet. Prof. (1992): Storage of Cereal Grains and Their Productis. F. Sauer. (1983): Ventilation of Agricultural Structures. 4./2011. Programska cjelina bit će biološki procesi tijekom skladištenja u ekološkoj doradi. Cilj modula Student stječe znanja ekoloških postupaka u doradi i skladištenju ratarskih proizvoda te utvrđivanje negativnih bioloških procese koji se kod toga mogu javiti kao i njihovo sprečavanje i eliminacija..K. 2. sc. Science Publisher. USA.B. (1997): Drying and storage of cereal grains. Tajana Krička Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 8 4 4 Odslušane vježbe i predavanja. i suradnici (2009): Tehnologija mlinarstva. Obradit će načini skladištenja dorađenih proizvoda. tipovi sušara te automatizacija procesa. Skripta. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 215 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .

predani seminarski radovi i dolazak na terensku nastavu. i sur. Vladimir Slijepčević: Ekološka proizvodnja. Cilj modula Stečenim spoznajama o alternativnoj tehnologiji uzgoja peradi student je osposobljen za voditelja peradarske farme. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 216 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Z. Zagreb 1994. 3. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Iskorištavanje alternativno uzgojene peradi biti će teme predavanja koje će slijediti. AG2007 ALTERNATIVNI UZGOJ PERADI Koordinator modula Opis modula U uvodnim predavanjima studenti će biti upoznati s općim značajkama alternativnog uzgoja peradi. Farming Press. Mužic. B. Preporučena literatura 1./2011. 4. Fourth edition. Senčić Đ. Uslijediti će detaljan opis alternativnih uzgoja peradi. s podrobnim opisom opreme. za koju su potrebni posebni uvjeti držanja i hranidbe. Uremović. 1999. Poljoprivredni savjetnik. Marija Uremović. New Jersey 2004. 90 % nastave. Mioč. 2. objekata i zemljišta koje je potrebno osigurati da bi se ove vrste uzgoja provodile na životinjama i okolišu prihvatljiv način. Saturn. Stjepan Mužic: Proizvodnja kokošjih jaja. S. Za ekonomsku opravdanost alternativnih uzgoja peradi biti će izvršene auditorne vježbe. Kvalitativnu kontrolu proizvoda dobivenih ovom proizvodnjom studenti će obaviti tijekom laboratorijskih vježbi.: Poultry Science. 2. Pearson Prentice Hall. Terenska će nastava biti izvršena posjetom gospodarstvima koja se bave alternativnim uzgojem peradi. Stuttgart 1999. Ipswich 1997.: Peradarstvo. Docent Zlatko Janječić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 4 4 8 8 Odslušano min. ulozi u cjelokupnoj peradarskoj proizvodnji te dobrobiti za životinje i okoliš. 2002. a studenti će uz literaturne podatke koristiti i podatke s Interneta. O raznovrsnim oblicima alternativnog uzgoja različitih vrsta peradi studentima će biti govoreno u nastavku predavanja. te načini njihova plasmana biti će tema seminara. Obvezna literatura 1.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Zagreb 2002. Colin G. Svjetska i domaća proizvodnja alternativno uzgojene peradi. 3. Gospodarski list. Z. Katie Thear: Free-range poultry. Vesna Pavić. te stječe osnovne spoznaje za upis doktorskog studija. Janječić: Stočarstvo. Poseban će naglasak biti na ekološkoj proizvodnji peradi. Ulmer. Raimund Tüller: Alternativen in der Geflügel haltung.

Zagreb. Elementi urbanističke analize bloka i šireg prostora. Izrada idejnog projekta .etaže građevine).ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. prirodni teren. Golden marketing. dijelovi ./2011. Tehnička knjiga. E.izgrađenost i iskoristivnost. Obvezna literatura 1. arhitektonska analiza pojedinih građevina. artikulacija veze unutarnjeg i vanjskog porostora . Đ. prostorni i tehnički podsustavi. uvjeti za osobe smanjene pokretljivosti. Zagreb.GBP. GI Fakultet građevinskih znanosti.kritička povijest. 4. Princeton University Press. Mittag. A. Globus. (2002): Konstruktivni elementi zgrada.nacrti. Frampton. Postavljanje oblikovnog i funkcionalnog koncepta građevine. Projektne podloge. AG2007 ARHITEKTONSKO PROJEKTIRANJE Koordinator modula Opis modula Glavni elementi procesa arhitektonskog projektiranja. Izv. Osnove arhitektonskih konstrukcija. (2000): Građevinske konstrukcije. M. Stanko Stergaršek Broj ECTS bodova 12 Ukupno sati izravne nastave 180 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 150 Pohađanje predavanja i vježbi te na vrijeme predan i pozitivno ocijenjen rad na vježbama Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 217 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . projektni program. Croatiaknjiga. (1992): Moderna arhitektura . Marinović-Uzelac. 3. 5. regulative i uvjeta projektiranja (promet i promet u mirovanju. 2. instalacije. Urbanistička i arhitektonska kompozicija. London. crteži. G. Preporučena literatura 1. vatrogasni uvjeti. Zagreb. urbanistički parametri). Zagreb. Građevinska knjiga AD. (2001): Prostorno planiranje. Neufert. (1976): Stambene i javne zgrade. radna maketa. urbanistima i drugim akterima projektiranja i gradnje. građevinska bruto površina .prof. maketa i tehnički opis s urbanističkim parametrima. Knežević. Analiza dokumenata prostornog planiranja. Pevsner. Građevna čestica . Z. (1980): Oprema građevinskih nacrta. 3. tlocrtna površina TP. Beograd. Cilj modula Student kroz izradu idejnog projekta poslovne zgrade prolazi sve glavne elemente procesa arhitektonskog projektiranja i osposobljava se za profesionalnu suradnju s arhitektima. Peulić. 2. N. Dom i svijet. Vrkljan. K.skice. (2002): Elementi arhitektonskog projektiranja. Zagreb. fizika zgrade. Zagreb. (1976): A history of building types.

opisuju se najznačajniji rodovi i vrste. Farbatlas 3.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. P. pri čemu će praktični dio (filometrija. Korać. Schmidt. J. Mirosevic. III izdanje. Précis d' ampélographie pratique. 3. A. H. Vitis viniferi L. njihovoj sustavnoj evaluaciji i mogućnostima gospodarske revitalizacije potencijalno najinteresantnijih. N. 2. Scienza. 218 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . govoriti će se i o karakteristikama sorata. S. govori o ciljevima i značaju Ampelografije. Cilj modula Student upotpunjuje znanja o sortama vinove loze i njihovim karakteristikama. Dalmatinska ampelografija. 2. Schumann. E. 4. Prva programska jedinica je uvodni dio.. V.. Calderini edagricole. Costacurta. Posebna pozornost će se pridati hrvatskim autohtonim sortama. Dettweiler. 1949. Stuttgart. prof. AG2008 AMPELOGRAFIJA Koordinator modula Opis modula Modul Ampelografija nudi studentu potpuna znanja o Ampelografiji kao znanstvenoj disciplini. Sorte vinove loze. Montpellier. Z. te daje povijesni pregled. redovito pohadjanje vjezbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1.. te moderne (biokemijske i molekularno – genetičke). Zagreb Prof. Obvezna literatura 1. P. Ulmer Verlag.) Edi Maletic Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 16 8 2 4 Seminar.. France Cindrić. klasične (ampelografske i ampelometrijske). Golden marketing. A. mehanički sastav grozda i bobica) biti proveden na grozdovima i listovima sorata iz fakultetske kolekcije. Paralelno s proučavanjem ampelografskih metoda.. Slijedeća programska jedinica opisuje metode opisa i identifikacije. Prometej. 1998./2011. E.... Turkovic. Drugi dio se bavi potpunom sistematikom porodice Lozica (Vitaceae) i roda Loza (Vitis). 2000... Bulić. Rühl.H. karakteristikama vrste i najznačajnijim klasifikacijama. Novi Sad. uvometrija. biološkim i gospodarskim značajkama najvažnijih. Bologna. 1991. Kovač. (izv. Ampelografski atlas. Rebsorten: 300 Sorten und ihre Weine. dr. Vitigni d'Italia. Najviše je vremena je posvećeno vinovoj lozi. Calò. A.. 2001... sc. Galet. N. ali ponajprije se osposobljava služiti klasičnim i modernim ampelografskim metodama u znanstveno – istraživačkom radu. Poljoprivredni nakladni zavod. Zagreb. Posljednja programska jedinica je posvećena sortama vinove loze.. Ambrosi. 2003. Imprimerie Dehan. F.

AG2008 URBANISTIČKO PLANIRANJE Koordinator modula Opis modula Povijest nastanka gradova. 6 prof. povijesna. Školska knjiga. sc. A Bulfinch Press Book. Svijetu. 1995. Radna skripta kolegija 2. 2002. Milić: Razvoj grada kroz stoljeća I. zemljopisna i klimatska određenja određenog prostora./2011. Lipovac N. Spiro Kostof: The City Assembled. Upoznavanje sa poviješću nastanka naselja u Hrvatskoj. zakonodavstvo. Upoznavanje sa glavnim zakonskim aktima kojima se uređuje način planiranja. Preporučena literatura 1. B. dr. 1992 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 10 15 11 4 Pohađanje predavanja. Zagreb. III. Europi. korištenja i upravljanja Prostora kao temeljne vrijednosti Republike Hrvatske Obvezna literatura 1. II.. auditornih i vježbi u praktikumu te terenskih vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 219 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Kaliopa Dimitrovska Andrews Broj ECTS bodova Upoznavanje sa temeljnim zakonskim dokumentima vezanim za urbanističko i prostorno planiranje Cilj modula Upoznavanje sa temeljnim načelima nastanka ljudskih naselja u odnosu na kulturološka. Boston Toronto London. 1990.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.

Chichester 220 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Pod pojmom arhitekture ovdje se obuhvaća cjelokupni raspon razina umjetno stvorene okoline od uporabnih predmeta. M. (1992): Architectural Antropology (serija. do integralnog krajobraza. C. Zagreb 3 Jencks. Academy Editions. Kolegij uvodi i u osnove metodologije istraživanja međuovisnosti čovjeka i arhitekture.. Obvezna literatura 1. međuovisnost i koevoluciju čovjeka i antropogene materijalnoprostorne okoline kao dijela sveukupne čovjekove okoline. Cilj modula Upoznavanje s međuovisnošću osnovnih konstituentnih obilježja čovjeka i antropogene materijalno-prostorne okoline i s metodologijom istraživanja tog međuodnosa. Norberg-Schulz. planiranjem i oblikovanjem proizvodno-graditeljskih intervencija u čovjekovu okolinu. preko kuće i grada. L. K. N. Igor Toš Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 16 14 Pohađanje predvanja i izrađeni seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. Bergin & Garvey 2. (1978): Ogled o čovjeku. dr. Amerlinck. te postizanje kompetencije za rad u svim vrstama društvenih subjekata koji se bave istraživanjem. Težište analiza je na simultanoj dvojakosti odnosa. Wiley & Sons. J. vol. Cambridge doc. MIT Press. Uvod u filozofiju ljudske kulture. Cassirer.) (1997): Theories and Manifestoes of Contemporqry Architecture. Mumford. (1988): Grad u historiji. Lausanne: Structura mundi 2. (2001): Architectural Antropology.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. tj. C. Globus. E. (ed. međuodnosa čovjeka kao biološko-simboličkog bića i arhitekture kao fizičko-simboličke okoline. Zagreb 3. sc. Kropf. (1968): Intentions in Architecture./2011. 1). Naprijed. Egenter. AG2009 ANTROPOLOGIJA ARHITEKTURE Koordinator modula Opis modula Kolegij uvodi u interakciju.

2. Školska knjiga.F. Rad s proturječnim i neodređenim sustavima: sustav za održavanje istinitosti.opći pojmovi. U tom predmetu biti će obrađena i sinteza procesa pomoću dodatnih petlji kao i impulsni sustavi. Primjene: dijagnostika postrojenja. AG2010 AUTOMATIZACIJA POLJOPRIVREDNIH PROCESA Koordinator modula Opis modula Modul «Automatizacija poljoprivrednih procesa» predstavlja skup specijalističkih znanja važnih za studente studija Poljoprivredna tehnika. Primjeri iz poljoprivredne proizvodnje. programiranja: metodom najviše derivacije. analiza nelinearnih regulacijskih krugova.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. New York. Van Nostrand Reinhold Inc. Dobiva znanja za stjecanje viših specijalističkih znanja za nastavak studiranja i specijalizaciju iz područja poljoprivredne tehnike. JOVIĆ. Tehnička knjiga. Obuhvaćena će biti i računala-simulator i diferencijalni analizator. Patterson. Zaključivanje iz probabilistike: Bayesovo zaključivanje. London. Nelinearni sustavi. Kraut. T. Jezici umjetne intelogencije: LISP i PROLOG. Obraditi će se i sinteza regulacijskog kruga. 1992.): Strojarski priručnik. opisna funkcija. predstavljanje znanja. osnovni zahtjevi pri regulaciji kao i primjena regulacije. Sustavi umjetne inteligencije u poljoprivrednom okruženju. 448 str.. analiza stabilnosti. organizacija i rukovanje znanjem. IEEE Trans. Šurina. te izbor regulatora i metode podešavanja. Upravljanje i regulacija u poljoprivredoj tehnici. Teorija korisnosti. inteligentni postupci on-line vođenja poljoprivrednih postrojenja. sustavi zasnovani na znanju. Chapman & Hall. Man and Cybernetics 4. Chapman & Hall. Drugi će predmet obrađivati područje regulacijskih objekata i uređaja u poljoprivrednoj tehnici. Također. frekvencijski varijantna opisna funkcija. mogući svjetovi. Brojni radovi domaćih i inozemnih autora objavljenih u časopisima i zbornicima radova Prof. ad-hoc i heuristične metode. sc. Dan: Introduction to Artificial Intelligence. kao i stabilnost regulacije. uređajima i opremi. Zagreb Preporučena literatura 1. strojevima. Franjo Jović Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 14 2 - Prisustvovanje predavanjima i vježbama (toleriranje 10%). (1990. okviri i slične strukture. organizacija baze znanja. 4. kao i sklopovi za nelinearne operacije i simulacija nelinearnih sustava. ekspertni sustavi malih industrijskih postrojenja.. Obvezna literatura 1.): Automatska regulacija.: Process Control Systems. On Expert Systems 3. Prentice Hall. analiza u vremenskom području. New York. kao i analize u području kompleksne varijable i u frekvencijskom području. Trećim predmetom obraditi će se područje nelinearnih sustava-nekontinuirane nelinearnosti. 175 str. Posebna pozornost biti će posvećena znanju . Organizacija i rukovanje znanjem u poljoprivrednoj tehnici: indeksiranje. Osim toga obraditi će se generatori vremenskih funkcija. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 221 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . važnost znanja. JOVIĆ. 1990. Pretpostavka o zatvorenom svijetu. Regulacijski objekti i uređaji. Strukturirano znanje: grafovi. Modul je sačinjen od četiri predmeta: Osnove automatizacije. U prvom će se predmetu obrađivati osnove iz područja automatizacije u poljoprivredoj tehnici. : Expert Systems in Process Control. upravljanja i regulacije u poljoprivredi. metoda harmoničke ravnoteže. tehnike pridobivanja. (1981. W. Četvrti predmet ovog modula obuhvatiti će sustave umjetne inteligencije u poljoprivrednom okruženju. obraditi će se matematički pristup dinamičkim sustavima. Modalne. London 3. simulacijom prijenosnih funkcija. IEEE Trans on Systems. Zagreb 2. Cilj modula Student stječe specijalistička znanja iz automatizacije primjenjenih u poljoprivrednim postrojenjima. sinteza procesa izborom regulatora./2011.F. Damster-Shafer teorija. prikupljanje. sklopovi za linearne operacije. temporalne i difuzne logike. Sintaksa i semantika jezika umjetne inteligencije. B. dr. Deduktivne i nededuktivne metode zaključivanja. integriranje znanja u sustav.

razmnožavanje bakterija. tremorgeni mikotoksini. sinergizam mikotoksin i nemikotoksin. vegetativno razmnožavanje. citokalazani.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. suzbijanje rasta plijesni na poljoprivrednim proizvodima.. Zagreb Preporučena literatura 1.. Duraković. mikroskopsko proučavanje gljiva. Redžepović (2004): Bakteriologija u biotehnologiji knjiga prva II dio Kugler. S. nespolne i spolne spore. sterigmatocistini i verzikolorini. ishrana. knjiga prva II dio Kugler. Obvezna literatura 1. (1997): Priručnik za rad u mikrobiološkom laboratoriju. luteoskirin i ciklokloritin. Duraković. Bakterije morfologija i sistematika. strukturalno različiti mikotoksini. (2003): Mikologija u biotehnologiji. Kugler. u tisku Redoviti profesor Mihaela Blažinkov Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 12 4 Redovito pohađanje predavan ja i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 222 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . okratoksini. ustrojstvo gljiva. Zagreb 2. Duraković. Sinergizam mikotoksin i mikotoksin. AG2011 BAKTERIOLOGIJA I MIKOLOGIJA U BIOTEHNOLOGIJI Koordinator modula Opis modula Povijesni pregled. podjela bakteriologije. mikroskopsko proučavanje plijesni i kvasaca. karakteristike taksonomskih jedinica. uloga i značaj bakteriologije. u tisku 2. Zagreb 5. utjecaj aktiviteta vode na rast i tvorbu mikotoksina. citrinin. Gljive morfologija i sistematika. povijest mikologije. knjiga prva I dio Kugler. Duraković. mikroskopsko proučavanje bakterija. S. metabolizam i razmnožavanje gljiva. L. Duraković. mehanizam mikotoksinskog sinergizma. grizeofulvin. Redžepović (2004): Bakteriologija u biotehnologiji knjiga prva I dio Kugler. Duraković. mikotoksini i životinje. Redžepović: Bakteriologija u biotehnologiji knjiga druga I dio Kugler. detekcija mikotoksina u prirodnim sredinama./2011. S.Duraković. aflatoksini. L. Redžepović: Bakteriologija u biotehnologiji knjiga druga II dio Kugler. Duraković. Parametri za sintezu mikotoksina. Duraković. Duraković. Zagreb 3. Zagreb. (1997): Priručnik za rad u mikrobiološkom laboratoriju. Zagreb 4. Način razmnožavanja. Zagreb. L. Cilj modula Cilj modula je upoznavanje studenata s najznačajnijim dostignućima u bakteriologiji mikologiji u biotehnologiji primijenjenoj u poljoprivrednoj praksi. mikotoksini i čovjerk. Izvori mikotoksina. toksični laktoni.

London. Dey. R. Biokemija. Školska knjiga. Harborne. Academic Press. Zbog nedostatne satnice u prediplomskom studiju u modul su uključena i poglavlja: Energetika biokemijskih reakcija. Naglasak je stavljen na metabolizam biljaka i njegovu regulaciju. Karlson. T. P. izolacijom i fotokemijskom aktivnosti kloroplasta.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. J. Plant biochemistry. An introduction to agricultural biochemistry. M. L. Zagreb. Biokemija. 1997 223 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . membranskom prijenosu. Chapman&Hall. AG2012 BILJNA BIOKEMIJA Koordinator modula Opis modula Modul Biljna biokemija daje prikaz osnovnih biokemijskih procesa u biljaka. Školska knjiga. Scaife. Cilj modula Razumijevanje osnovnih biokemijskih procesa u biljaka neophodnih za stjecanje stručnih znanja i rješavanje problema u praksi./2011.1998 2. Laboratorijske vježbe upoznaju studenta s metodom određivanja pigmenata kloroplasta tehnikama kromatografije na tankom sloju i stupcu. Stuchbury. Literatura (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja): Docent Milan Šoškić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 48 8 4 Uredno pohađanje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. P. Modul također obuhvaća i poglavlja o sekundarnim metabolitima biljaka. biljnim hormonima. 1993 2. te Kinetika i regulacija enzimske aktivnosti. te prijenosu genetičke informacije u biljaka. te utjecajem pH i koncentracije supstrata na enzimsku aktivnost. Zagreb. Chesworth. Stryer. 1991 Preporučena literatura 1. J.M. B. J.

uspostavljanje tehnologija uzgoja i korištenja za proizvodnju mesa. Tehnološki i tehnički postupci u uzgoju. PZS vol. (1996): Govedarstvo . Tehnološke faze proizvodnje goveđeg mesa koriste biološki induciran rast tjelesnih tkiva. Car. osobito mišića. Zagreb Uremović.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Caput. (1980): Planned Beef Production. Hilkenny. Celeber d. (1972): Prilog poznavanju statističkog prikaza toka i intenziteta rasta. vol. Allan. 2. Barić. 18. P. Obvezna literatura 1. 68 4.. B. Granada Publishing Ltd. Caput. Polj. Biološki se najčešće definira promjenama tjelesne mase i strukture biomase tijekom prenatalnog i postnatalnog života. Z. (1964): O promjeni kemijskog sastava mesa tokom rasta domaćeg simentalca. T. temeljna znanja za znanstveni interes u području genetskog poboljšanja životinja za proizvodnju mesa.. 60 % Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. nazočnost predavanju min. Hrvatska mljekarska udruga. (1976): New Concepts of Cattle Growth. Cilj modula Saznanje o fenomenima rasta . 431 5. Butterfield. S. Agronomski fakultet u Zagrebu.H. Zagreb Mioč. mjerenja i interpretacije rezultata rasta pojedinih genotipova. AG2012 OSNOVE RASTA DOMAĆIH ŽIVOTINJA Koordinator modula Opis modula Rast i rasplođivanje gospodarski značajnih vrsta domaćih životinja predstavljaju materijalnu osnovicu proizvodnje i genetskog poboljšanja. Uremović (1997): Svinjogojstvo. Praktični dio studija ovoga modula odnosi se na specifičnosti u rastu i razvitku goveda. Pavić (2002): Kozarstvo. 3. M. odgajivanju i korištenju temelje se na biološkom fenomenu rasta.o. (1985): Intenzitet rasta simentalskih bikova i njegov utjecaj na rezultate tova i kvalitetu mesa. Uglavnom se odnose na korištenje mladih životinja zbog učinkovitog iskorištavanja energije krme za prirast. Na temelju njihovih rezultata odgovarajućim formulama i grafički (krivuljama) predstavljamo pojedine životinje ili skupine.R. Iliffe Books. B. koza i svinja. 2.. V. London 224 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . J. P./2011.B..o. ovaca. 4.29 3. Redoviti profesor Boro Mioč Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 0 0 8 10 8 Obavljene vježbe.. R. PZS. Znanstvena smotra vol. Sydney University Press. Poznavanje biokemizma rasta. (1980): The Calf. Rast je specifičan za pojedine vrsta i pasmine. osobito mišića omogućava nam utjecati na kakvoću proizvedenog mesa. M. seminar i terenske vježbe u cijelosti. D. Mjerljive fenomene rasta analiziramo i definiramo u obliku izometrijskog i alometrijskog rasta.M. Roy. Berg.

CABI Publishing. Trehane. Miloš. Zagreb. Hrvatska tiskara. M. Mišić. D. Partenon. temperatura i sl. 2. fiziološka svojstva (cvatnja. G./2011. te potrebnim znanjima za uspješnu proizvodnju jagodastog voća. 1997. Jemrić. M. – Strawberries. te na mogućnosti unaprijeđenja na području Republike Hrvatske. Prentice Hall Career & Technology. M. – Suvremeno voćarstvo. – Jagodaste voćke. 2009. 3. Preporučena literatura 1. 2004. University Press. AG2012 PROIZVODNJA JAGODASTOG VOĆA Koordinator modula Opis modula Modul obrađuje sve segmente proizvodnje jagodastog voća. Institut za istraživanja u poljoprivredi. Partenon. sc. svjetlost. Hrvatska Sveučilišna naklada.J. 5. sustavi proizvodnje i novi trendovi u proizvodnji. J. 2007. Cambridge. morfološka svojstva (vegetativni i generativni organi). D. Čačak. uporaba i značenje). – Blueberries.G. Galeta. Petrović. 1999. Hancock. 2003. Čačak. i Malusa. sistematika i sortiment. Šoškić. 4. rast i razvitak ploda).). – Kupina i borovnica – tehnologija proizvodnje i prerade. te provedbom svih potrebnih zahvata u proizvodnji jagodastog voća. dr. 2. Važan je naglasak na trenutačno stanje u proizvodnji. Beograd. Boris Duralija Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 2 2 8 12 16 Redovito pohađanje nastave i vježbi uz javnu prezentaciju seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 225 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Studenti će ovladati vještinama potrebnim za projektiranje i podizanje nasada. Modul obuhvaća sve ekonomski značajne vrste jagodastog voća. agrotehnika i pomotehnika u proizvodnji. Calderini. J. i Himerlick. 1990. Leposavić. – Small Fruit Crop Management. Doc. Praktični rad uključuje upoznavanje s procesom podizanja nasada. – La coltivazione dei piccoli frutti. Cambridge. 4. Veljković. Cilj modula – koja znanja i vještine student postiže slušanjem modula (do 200 slovnih mjesta): Detaljno upoznavanje s trenutačnom situacijom u proizvodnji jagodastog voća u svijetu. 3. S. E. Bologna. 5. odnos prema okolini (voda. New Yersey. Beograd. 2007. – Bazga (uzgoj. T. Ciesielska. Timber Press. B. i Nikolić. T. A. Cranberries and Other Vacciniums.. Za svaku vrstu jagodastog voća proučavaju se: proizvodnja u svijetu i Hrvatskoj. Šoškić. ali obrađuje i one manje značajne koje imaju potencijal širenja. Institut za voćarstvo. – Jagoda.F. Obvezna literatura 1. – Jagoda.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 2008. Zagreb. J.. 2000.

tumefaciens. Biochimie 84: 11051110 226 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Taji.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Razvoj genetske varijabilnosti in vitro – Bit će obrađena somaklonska varijabilnost kao mogućnost za dobivanje poželjnih genotipova te metode izolacije i fuzije protoplasta u svrhu dobivanja somatskih križanaca. Oxford Preporučena literatura 1. Kumar. A.) (2000) Plant Biotechnology – new products and applications. metode i primjenu mikrorazmnožavanja u praksi. Laboratorijske vježbe sastojat će se od pripreme hrandbene podloge.Bit će riječ o metodama dobivanja haploida i dihaploidizaciji. Pierpoint. London. Interna skripta (u izradi) 2. Osposobljeni su za početak rada u biotehnološkom laboratoriju. W./2011. metode genetičkih modifikacija biljaka. te o korištenju molekularnih markera za prepoznavanje poželjnih genotipova u ranim generacijama križanja. R. P. N.) (1996) Genetic Engineering of Crop Plants for Resistance to Pest and Diseases. Yusibov (eds. elektroforeza.R. British Crop Protection Council. H. Cilj modula Studenti stječu osnovna znanja o mikrorazmnožavanju (voćnih i ukrasnih vrsta) i ozdravljenju biljaka od virusa (održavanje zdravih matičnjaka) direktno primjenjiva u praksi. Obvezna literatura 1. metode eliminacije virusa kulturom meristema i čuvanje genfonda u in vitro uvjetima. Tamarin (1999) Principles of Genetics. P. izrada i pretraživanje genskih biblioteka. Tehnike rekombinantne DNA i genetičke modifikacije biljaka – Bit će obrađene metode izolacije DNA i RNA. S. Izvanredni profesor Snježana Kereša Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 48 12 Prisustvovanje predavanjima i vježbama Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Metode ubrzavanja selekcijskog procesa . McGraw-Hill 3. Pregledni članak: D. P. Springer-Verlag Berlin Heidelberg 4. V.. kloniranje gena. McGarvey. Ovaj dio uključuje laboratorijsku vježbu genetičke modifikacije pomoću A. Hammond. Job (2002) Plant Biotechnology in Agriculture. Farnham 2. Shewry (eds. restrikcijski enzimi. AG2013 BILJNA BIOTEHNOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Modul će biti izveden kroz četiri programska dijela kako slijedi: Principi kulture biljnog tkiva i mikrorazmnožavanje – Naglasak će biti na uspostavljanju kulture biljnog tkiva. Sibila Jelaska (1994) Kultura biljnih stanica i tkiva. P. načinima regeneracije biljaka organogenezom i somatskom embriogenezom. modifikacije biljaka za agronomski važna svojstva. Školska knjiga Zagreb 3. Food products Press. Lakshmanan (2002) In vitro plant breeding. sekvencioniranje DNA. RT-PCR. J. PCR.Y. sterilizacije biljnog materijala te izolacije i inokulacije eksplantata.

Analiza te genotipska i fenotipska distribucija.M. S. 3. Spoznaje o genetskim osnovama i izvorima varijabilnosti.C. Majčinski učinak. Geni i proteini.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. A. J. D. Regulacija i načini kontrole ekspresije gena. T.genetske osnove i procjena. 4.M. Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 18 12 redovito pohađanje nastave i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 227 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Tamarin: Principles of Genetics (fourt edition)1993.R.J. Obvezna literatura 1. Nasljeđivanje svojstva na razini gena: Gen .struktura i funkcija. Pay: Foundations of Genetics 1995. Genus i specijes hibridizacija. F. Poznavanje i primjena zakonitosti nasljeđ. Brown: Genetics a molekular approach 1993. Kromosomska osnova nasljeđivanja. Mehanizmi replikacije DNK i rekombinacija. 2.T. Nasljednost (heritabilnost) svojstva. Miler. Struktura i funkcija kromosoma./2011. Citoplazmatsko nasljeđivanje. Genetske osnove varijabilnosti. 5. 3 Redoviti profesor Marijana Barić Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Molekularna osnova nasljeđivanja. Kromosomi i prijenos gena. Organizacija genoma u citoplazmi. Fenotipska osnova nasljeđivanja. Griffiths. Gelbart: An Introduction to Genetic Analysis (fifth edition) New York. Generativno razmnožavanje . Heterozis . Russell: Genetics (fifth edition) 1998 Robert H.W. M. rekombinacije i transpozoni elementi.A. Cummings: Concepts of Genetic 1994. sjemenarstvu i rasadničarstvu). 1993 Preporučena literatura 1. Vegetativno razmnožavanje .nastanak gameta. Zakonitosti nasljeđivanje kvantitativnih svojstava. W. Mutacije gena i kromosoma.Suzuki. Peter J. Interna skripta (u izradi) 2. Dobivanje znanja koje može koristiti u primjenjenoj genetici (oplemenjivanju. Cilj modula Razumijevanje nasljeđivanja svojstva na: molekularnoj i fenotipskoj razini. Mutacije i polimorfizam. Zakonitosti nasljeđivanja nevezanih i vezanih alternativnih svojstva Genske (alelne i nealelne) interakcije: modificirani Mendelovi odnosi i epistaze.R. Osnove populacijske genetike.Klug. Genetske promjene: mutacije. Procjena nasljednosti svojstva iz hibridnih populacija. A. Bilješke s predavanja i vježbi 3. AG2014 BILJNA GENETIKA Koordinator modula Opis modula Modul će se izvoditi u okviru četiri programska dijela. svaki dio sastojat će se od predavanja i vježbi koje će imati oblik rješavanja i diskusije konkretnih primjera vezanih uz programsku jedinicu.Kontinuirana varijabilnost i poligeni. C.Lewontin.rast i razvoj.

190. Hamilton N. Organic farming: methods and markets: an introduce to ecological agriculture. 255.o.. – izv. Cilj modula Cilj modula je osposobiti polaznike stjecanjem znanja i vještina u ovladavanju tehnologijama primjenljivim u ekološkom maslinarstvu. New Holland. Đani Benčić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa Način polaganja ispita 36 2 8 14 Pismeno Usmeno ☑ 228 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Osnove biološkog voćarstva. terminologija u ekološkoj poljoprivredi. Organic Farming. Sadržaj gradiva pokriva područja iz opće ekološke poljoprivrede po poglavljima: osnovne postavke ekološke poljoprivrede. 3. Lampkin N. najvažnije bolesti i štetnici masline te njihovo praćenje i mogućnosti suzbijanja u ekološkom maslinarstvu . Farming Press. seminara i terenske nastave. Grewell. Tisak Rijeka. AG2014 EKOLOŠKO MASLINARSTVO Koordinator modula Opis modula Modul obuhvaća gradivo u vidu predavanja..ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 4.M. uloga ishrane bilja u ekološkom maslinarstvu. Edagricola. Danly. Claudio Cantini (2008): Rezidba i uzgojni oblici za suvremeni uzgoj maslina.prof. Robert S. C. Zadnja tematska jedinica obuhvaća značenje elaiotehnike. sortimenta i pedoklimatske raznolikosti našeg mediteranskog podneblja na širenje ekološkog maslinarstva u Hrvatskoj.B./2011. Edagricola Prof. Krišković P. standardi i smjernice u ekološkoj poljoprivredi. Olivera Koprivnjak (2006): Djevičansko maslinovo ulje od masline do stola. Nadovezuje se gradivo iz zaštite i gnojidbe masline po tematskim cjelinama : sličnosti i razlike između prirodnog ekosustava i agro eko sustava te važnost bioekološke raznolikosti u biološkoj zaštiti masline. Krišković P. Poreč MIH d. (1994).sc. Pero Fiorino (2007): Olea Trattato di olivicoltura.. Riccardo Gucci . Piero Fiorino (2007) : Olea Trattato di olivicoltura . Bologna 5. (2007). (1999). Obvezna literatura 1.dr. 3. 2. Mladost Zagreb. J. Putem terenske nastave polaznici modula biti će upoznati s tehnologijama koje su zaživjele u ekološkom maslinarstvu Hrvatske.o.J. str. Polaznici modula sami (ili uz konzultacije s predavačima) odabiru sebi temu za seminar koji iznose na predavanju uz raspravu predavača i ostalih polaznika.L. (1987). Landry. vježbi. L. p. Uliks – Rijeka 2008. Grow Organic – fruit and vegetables fresh from your garden.) 5. Preporučena literatura 1. str. 4. 2. 715. London UK. Bioagrikultura. (1989). (2003): Ecological Agrarian: Agricultures First Evolution in 10 000 Years.

mehanizmom prijenosa hormonske poruke. An introduction to agricultural biochemistry. Cilj modula Razumijevanje osnovnih biokemijskih procesa potrebnih za stjecanje stručih znanja na diplomskom studiju Proizvodnja i prerada mlijeka Obvezna literatura 1. AG2015 BIOKEMIJA . Zagreb. Školska knjiga. Zagreb. Školska knjiga. J./2011. Chesworth. T. Chapman&Hall.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Stryer. 1993 2. (Treba istaći da procesi obrađeni u okviru modula Kemija s osnovama biokemije nisu obuhvaćeni ovim modulom) Modul upoznaje studenta s energetikom metabolizma. Biokemija. R. te prijenosom genetičke poruke u eukariota. Scaife. 1991 Preporučena literatura 1. kinetikom i regulacijom enzimske aktivnosti. M.ODABRANA PREDAVANJA Koordinator modula Opis modula Modul daje prikaz osnovnih biokemijskih procesa u životinja. metabolizmom glavnih skupina biomolekula. J. London. Karlson. Biokemija. P. membranskim prijenosom.1998 Docent Milan Šoškić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 - Uredno pohađanje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 229 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . L. Stuchbury.

zakonska regulativa i utjecaj ruralnog turizma na regionalni razvoj. Cilj modula Cilj modula je da studenti. Ramona Franić. Vol. Danijela (1998. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Napisan seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 230 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Croat.67 No. Lesley. R. 3. uz kombinaciju teoretskih predavanja i praktičnog rad. and Sharpley. Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 12 20 8 Obvezna literatura 1. Institut za poljoprivredu i turizam Poreč.Studij slučaja.): Rural Tourism and Recreation: Principles and Practice. Križman. Sharpley.oblici ruralnog turizma. ethnol.): Ruralni turizam. 33-42 4. The Journal of Regional Analysis and Policy. William C./2011.1. Agriculturae Conspectus Scientificus (ACS). steknu znanja i vještine potrebne za uspješnu organizaciju i upravljanje aktivnostima ruralnog turizma. Roberts. 6 Docent Marija Cerjak Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Na kraju modula. Daniela Angelina Jelinčić: (2008. Zoran Grgić (2002. Singapore. vol. Massachusetts. upravljanje i marketing u ruralnom turizmu. Pula 2. str. magistarski rad. International Thomson Business Press 2.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.3 Rujan 2002.. Stud. CABI Publishing 3. 19.): A Perspective on Rural Tourism Development.):Koncepcija marketinga u turizmu na seljačkim gospodarstvima. 269-291 Preporučena literatura 1.): Agroturizam u europskom kontekstu. 35. zadatak studenata će biti izraditi akcijski plan za razvitak stvarne turističke aktivnosti u ruralnom području (studenti će morati odabrati stvarnu ruralnu lokaciju i osmisliti plan za razvitak turističke ponude na toj lokaciji). AG2016 RURALNI TURIZAM Koordinator modula Opis modula Tijekom izvedbe modula studenti će biti prezentirane osnove turizma i specifičnosti ruralnog turizma. J.): Agroturizam na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u Hrvatskoj–Pretpostavke i izgledi razvitka.): Rural Tourism: An Introduction.. (2001. Gartner (2005. Pavlo Ružić (2005. (1998.

Lait. Sousa. London. B. by Eck. S.): Contribution of starter lactococci and non-starter lactobacilli to proteolysis in Cheddar sheese with a controlled microflora. Gueguen.L./2011. vježbe u praktikumu.. General aspects (ed. U: Technology of Cheesemaking. P. 80: 293-324.F. Cilj modula Stručno i znanstveno upoznati studente s biokemijskim promjena tijekom zrenja sira i tehnologijom zrenja. P. McSweeney. 5.): Cheese ripening and flavour technology. Havranek. U: Cheesemaking From Science to Quality Assurance (Ed. Law) Sheffield Academic Press.J. 418-446.J.. Weinheim.). F. J. Desmazeaud.. A. Choisy.. Fox. J. 52.. physics and microbiology. McSweeney. 3.H.nespecifične. Scott. M. L. Kroz modul biti će govora o ekologiji mikroflore nekih vrsta sireva odnosno o zrionicama i uvjetima koje one moraju zadovoljavati s obzirom na tehnologiju zrenja pojedine vrste sira.H. 1. M. Maryland. Law. An Aspen Publication. Schmidt. and Gillis.P. M. (1998. J. P.. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 231 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Scher. (2000. 389-438. P. B. London. Paris.. New York. New York. by. Obvezna literatura 1. Madras..L. and Gillis.A. A.M. J.).. (2002..): Enzymology of milk and milk products. proteolitičke i lipolitičke promjene. McSweeney. (1997. Tokyo. Paris. Ramet. C. odnosno njihov utjecaj na konačnu senzorsku kakvoću zrelog sira. Cogan. (2000. Hardy. Preporučena literatura 1. Naglasak je dan na proteolitičke promjene koje najvećim dijelom utječu na senzorsku kakvoću i teksturu zrelog sira. by Eck. 353-411. Fox). by Eck. Izvanredni profesor Samir Kalit Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 4 22 6 Odslušane auditorne. 4. Aspen Publishers. U: Cheesemaking From Science to Quality Assurance (Ed. McSweeney. UK. London.H. Sheffield. Fox. U: Cheesemaking From Science to Quality Assurance (Ed. Blackie academic and professional. 3. Fox. P.): Physical and sensory properties of cheese. J.): Cheesemaking practice. (2000.L. J. by P.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Proteolitičke promjene razrađene su na primane (specifični procesi razgradnje) i sekundarne . Melbourne. Lynch.H.A.F.): Plasmin: indogena proteinaza mlijeka. P. Tourneur. J.. R.): Cheese ripening: Microbial phenomena. J.): Biochemistry of cheese ripening. U: Cheese: Chemistry.C. 2. 317-346.F. Wallace. (1998. Kalit. New York. (Ed.D. T.): Comparing ripening technology of the various types of cheese. Inc.. (1999. Paris.. odnosno kako ih otkloniti. C. C.). 191206. Modul predviđa značajan broj seminara u kojima će se studenti kroz zadane teme upoznati sa specifičnostima zrenja pojedinih vrsta sireva i njihovom tehnologijom. Lait. (2000. 5. and Gillis. New York. AG2016 BIOKEMIJA I TEHNOLOGIJA ZRENJA SIREVA Koordinator modula Opis modula Kroz modul studenti dobivaju opća znanja iz područja biokemijskih procesa tijekom zrenja sireva koja se odnose na glikolitičke.L. terenska nastava i izrađen i prezentiran seminar. Drinan.. Vol. Gaithersburg. Reading. London.L. M. A.M. Law. J. laboratorijske vježbe. 447-472. 77: 441-459. Vrlo važan segment modula jest njega sira i pogreške sira tijekom zrenja... 163-190.): Biochemical pathways for the production of flavour compounds in cheeses during ripening: A review.F. P. 2.C.C.. Lenoir. (1999. Mljekarstvo. U: Dairy Chemistry and Biochemistry. J. Kluwer Academic/Plenum Publisher. 4.

Zagreb 3. L. Liber. P. Springer.New York. Andrašić D. Izvanredni profesor Ivica Aničić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 6 8 16 Redovito pohađanje svih vrsta vježbi uz javnu prezentaciju seminarskih radova Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 232 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Obvezna literatura 1. Divljač kao dio ekološkog sustava. 2. Miljanić. 3.Profil. M.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (2004): Lovstvo. O. Ur. Cilj modula Omogućiti studentima proširenje temeljnih teoretskih i praktičkih znanja o biologiji i ekologiji divljači . Ekološka svojstva i životna područja kopnenih ekoloških sustava. Zagreb Preporučena literatura 1. pp 297. Zagreb. Zagreb 2. Mustapić Z./2011.. Zaštita raznolikosti divljači. (1995): Elements of Ecology. E.Formirati lovnog gospodarstvenika s naglašenom ekološkom etikom. Harper and Row. Wildermuth. Zagreb. Kalafatić. D. biljaka i krajolika kao sigurnost očuvanja ekološke ravnoteže. (1995): Priroda kao zadaća. (2001): Biologija. Papeš. Hrvatski lovački savez.. posebna biološka svojstva divljači. Andrašić D. AG2017 BIOLOGIJA I EKOLOGIJA DIVLJAČI Koordinator modula Opis modula Sistematika divljači. Odnos divljači spram izravnih i neizravnih ekoloških čimbenika. Smith. (1982): Objekti tehničkog uređenja lovišta i uzgajališta divljači. Liber. H. (1984): Zoologija divljači i lovna tehnologija. odnosno terestričke i akvatičke ekologije. odnosno ekologa i zaštitara prirode. Glavni poremećaji u ekološkim sustavima uzrokovani antropogenim utjecajem. Definicija i pojam ekologije divljači. .

pozitivno ocijenjen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 233 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Chichester.(1993). AG2017 PROIZVODNJA SJEMENA POVRĆA Koordinator modula Opis modula Morfološko-biološka svojstva reproduktivnih organa. Brassicaceae (kupus. paprika). žetva (berba) i dorada. Proizvodnja povrtnog sjemena. (1998) Encyclopaedia of Seed Production. Kelly A. postrna repa. John Wiley & Sons. endivija. čimbenici fruktifikacije.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. peršin). specifičnosti uzgoja sjemenskog usjeva. New York Izvanredni profesor Josip Borošić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 14 10 2 4 Obavljene praktične vježbe u praktikumu i na pokušalištu. grah. korabica. blitva). Cucurbitaceae (krastavac buče i bundeve). Cichoriaceae (salata.F. Chenopodiaceae (špinat. kelj. rotkvica). posebno iz skupine domaćih i udomaćenih sorata u našim agroekološkim uvjetima. Cilj modula Temeljna znanja i vještine o proizvodnji sjemena povrća. Solanaceae (rajčica.. George R. cikla. Cvjetković B. položeni kolokviji poslije obavljenih vježbi. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Preporučena literatura 1.. Obvezna literatura 1.A. uzdržna selekcija ekonomski važnijih kultura povrća iz porodica: Alliaceae (luk.. bob). rotkva. Pavlek P.češnjak). radič).T. poriluk. Lešić R./2011. Apiaceae (mrkva. Fabaceae (grašak.

Sve vrste proizvodnje posebno će se pratiti s aspekta zaštite okoliša i legislativa i regulativa EU i RH. Knjiga. Obuhvatit će se poglavlja prikupljanja.. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 234 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . M. Knjiga. Knjiga. C. 2. SAD. (2005): Energija i okolina. Zagreb Preporučena literatura 1. (2004): Biodiesel – the compprehensive handbook. tehnike i tehnologije proizvodnje biodizela i etanola te njihovo korištenje u motorima SUI umjesto goriva mineralnog porijekla. sc. EM. Njemačka 3. Kao posebno poglavlje biti će sanacija organskog otpada iz poljoprivrede i prerađivačke industrije s posebnim naglaskom na sanaciju visoko rizičnog organskog otpada. Šljivac.. (2008): Obnovljivi izvori energije s osvrtom na gospodarenje. Šimić. Neven Voća Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 8 4 4 Odslušane vježbe i predavanja. tehnike i tehnologije proizvodnje biomase u svrhu proizvodnje električne i toplinske energije. Z. B. Remschmidt. BIH Doc.A. Labudović. Graz. (2008): Biodizel – svojstva i tehnologija proizvodnje. 4. Sinčić. Zagreb 3. D. Knjiga. Cilj modula Student će steći znanja iz područja proizvodnje i potrošnje biomase i biogoriva iz poljoprivrede te sanacije organskog otpada u svrhu proizvodnje toplinske i električne energije. AG2018 ENERGETSKA ISKORISTIVOST BIOMASE I BIOGORIVA U POLJOPRIVREDI II Koordinator modula Opis modula U ovom modulu će se obrađivati poglavlja iz područja proizvodnje bioenergije iz poljoprivrede i iz prerađivačke industrije./2011. Knjiga. Mittelbach M. Kaltwasser. (2002): Obnovljivi izvori energije. dr. Obradit će se mogućnosti skupljanja sirovine. B. Knjiga. (1990): Handbook of energy for world agriculture. Elsevier Science. Obvezna literatura 1.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Knjiga. Austrija 2. Đonlagić. D. (1980): Biogas. Stout. B. Sanacija gnoja i gnojevke usmjerit će se prema proizvodnji bioplina također u svrhu proizvodnje električne i toplinske energije. Osijek. Tuzla.

. Adelaide (prema izvorniku će se prirediti skripta na hrvatskom jeziku) Preporučena literatura 1..ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. korijena. Nakladni zavod Globus. Obradit će se okolinski uvjeti pojedinih vinogradarskih podregija u Hrvatskoj. Winetitles. Mullins. pupova. Obradit će se značajni klimatski faktori (sume temperatura. oborine. (1996): Vinogradarstvo. Wilson. U dijelu ekologije vinove loze studenti će se upoznati s najvažnijim ekološkim čimbenicima koji utječu na rast. Radnički univerzitet «R. te temeljem toga procjena prikladnosti nekog područja za vinogradarsku proizvodnju. prelazak u sekundarnu građu mladica i korijena i sl). Zagreb 2. Williams. (1992): Viticulture and Environment. M. London izvanredni profesor Jasminka Karoglan Kontić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 2 6 2 redovito pohađanje nastave i izrada seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 235 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. proces oprašivanja i oplodnje. njihov razvoj./2011.... tipove cvijetova.. Mirošević. kao i specifičnostima u građi nekih drugih vrsta koje igraju važnu ulogu u vinogradarstvu (npr. L. biologije i ekologije vinove loze. razvoj i pravilno odvijanje faza godišnjeg biološkog ciklusa. Gladstones. broj sati sijanja sunca. J. Burić. kao preduvjet za razumijevanje ostalih vinogradarsko vinarskih predmeta.P. postrano grananje mladica i korijena. Osposobljavanje za donošenje kompetentnih odluka pri podizanju vinograda i odabiru odgovarajuće tehnologije. kao i značajnijih vinogradarskih područja u svijetu. J. Obvezna literatura 1. D. Morfologija i anatomija generativnih organa obuhvatit će građu cvijetova i cvatova vinove loze. Bouquet.E. Ćirpanov». te kakvoću grožđa i karakter vina. (1979): Vinogradarstvo I i II. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja o biologiji i ekologiji vinove loze. A. (1996): Biology of the grapevine. University press. USA (prema izvorniku će se prirediti skripta na hrvatskom jeziku) 3.) i način njihovog utvrđivanja u praksi . listova). N. Mitchell Beazley. formiranje bobica i sjemenki. U dijelu koji razmatra biologiju vinove loze studenti će se detaljno upoznati sa morfološkom i anatomskom građom vinove loze (Vitis vinifera L). Obradit će se anatomija i morfologija vegetativnih organa (mladica. AG2018 BIOLOGIJA I EKOLOGIJA VINOVE LOZE Koordinator modula Opis modula Modul se sastoji od dva temeljna dijela. apsolutni maksimumi i minimumi.. procese u bobici od oplodnje do pune zrelosti. (1998): Terroir. G. E. te procesi njihovog rasta i razvoja (razvoj provodnih snopova. Cambridge. Novi Sad 2. kao podloge ili u oplemenjivanju kao izvor otpornosti na boiotske i abiotske faktore).

B. Dukes' Physiolology of Domestic Animals. The Iowa State University Press.. Sack. 2th ed. T. Homeoreza. Puštanje mlijeka. Reece. Galaktopoeza. K. Larson.. (1996): Textbook of Veterinary Anatomy./2011..Poljoprivredni fakultet. Mepham. sinteza laktoze. Čimbenici koji utječu na laktaciju.M. Zagreb.J. Dyce. Sisanje. histološka građa. AG2019 BIOLOGIJA LAKTACIJE Koordinator modula Opis modula Anatomija laktirajućeg vimena: vanjske osobitosti. Preporučena literatura 1. suspenzorni sustav.. (1995): Lactation. 2004. građa žlijezda i sisa. Cilj modula Temeljitije upoznavanje morfologije vimena i biologije žljezdane epitelne stanice.B. diferencijacija. Sekrecija. sekundarni glasnici. W. (1983): Biochemistry of lactation. C. Ithaca and London 3. Interna skripta. 5. Endokrinologija laktacije.B. Liker. sinteza mliječne masti. Liker. (2002) Osnove animalne citologije..L. embriologija i rast. limfni sustav i imunost. B: Anatomija i fiziologija mliječne žlijezde. Cornell University Press. Amsterdam.J. odnosno zdravlje životinje. Obvezna literatura 1. B. Ultrastruktura sekrecijske stanice.O.G. sinteza proteina. Redoviti profesor Branko Liker Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa Način polaganja ispita 55 5 - Pismeno Usmeno ☑ 236 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Laktogeneza. Swenson. Elsevier. M. W.R. Saunders Company. vaskularizacija i inervacija. Ames. 2. Upoznati bolesti vimena i preventivu. te utjecaja visoke proizvodnje i uvjeta držanja na funkciju vimena i drugih sustava. 12/e. O. Biosinteza mlijeka: energetski metabolizam. 4. New York. Bolesti vimena.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Wensing.

3 doc. Krajobraz i identitet prostora. Prometno-geografski uvjeti smještaja gradova. Prostorni planovi i praktični problemi u izradi i provođenju prostornih planova. Marinović-Uzelac. Towns. dr. Zagreb 2. Metode i tehnologije izrade prostornih planova. Cilj modula Upoznati studente s temeljnim i praktičnim načelima prostornog planiranja 10 Prisustvovanje na predavanjima Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Obvezna literatura 1. M. Upoznavanje s teorijom prostornog planiranja. Primarna i sekundarna urbanizacija. Ugroženost prirodne sredine i zaštita prostora. Gradska aglomeracija. Regija. (1986): Naselja. Područja posebnih obilježja: prirodni rezervati. (2001): Prostorno planiranje (“Physical Planning”). Marinović-Uzelac. (1977): Osnove urbane geografije (Introduction to Urban Geography). turističke regije. A. nacionalni i memorijalni parkovi. Geografski uvjeti smještaja i razvoja gradova. praktičnim problemima planiranja i uređivanja većih prostornih cjelina (regija). Čovjek i prostor. AG2019 OSNOVE PROSTORNOG PLANIRANJA Koordinator modula Opis modula Upoznavanje s temeljima struke prostornog planiranja. Zagreb 3. konurbacija i megalopolis. Temeljni generatori suvremene strukture prostora. Vresk. prostori (Settlements. Zagreb 237 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Školska knjiga. sc. gradovi. Aleksandar Lukić Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 Definicija prostornog planiranja. poljodjelski prostori. Prometno otvaranje. Posljedice ljudskog djelovanja na izgled krajobraza s bitnim načelima očuvanja. Funkcionalne karakteristike i procesi u prostoru. industrijska područja./2011. A.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Tehnička knjiga. Areas). Urbane funkcije gradskih naselja.

Scheunert. Reece.. Sisson.. Zagreb.D. S. W. AG2020 BIOLOGIJA PROBAVE I METABOLIZAM Koordinator modula Opis modula Citološke osobitosti epitelne stanice. Osobitosti probave u domaće peradi. egzokrino lučenje pankreasa i jetre./2011.Poljoprivredni fakultet.. Dyce. Thomas. Metabolizam ugljikohidrata. 2. Ithaca and London Preporučena literatura 1. Trautman. 12/e. 2004.C.F.F. Obvezna literatura 1. (1987): Lerbuch der Veterinar-Physiologie. ždrijelo.B. Pismeno Usmeno ☑ ☑ 238 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. Verlag Paul Parey.(1962):Anatomija domaćih životinja. tanko crijevo debelo crijevo.A. Grossman. Cilj modula 2 Izvanredni profesor Branko Liker Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa Način polaganja ispita 28 Detaljno upoznavanje s morfologijom i fiziologijom probavnog sustava. 2. Metabolizam vitamina i minerala. B. Dellmann. želučano-crijevni hormoni. 3. Zagreb.J. i koji zajedno s metabolizmom ima ključni utjecaj na zdravlje životinje i ekonomičnost proizvodnje. K.R. 2th ed.J.R. 22th edition. 4.(1996): Cytology and microscopic anatomy. O. masti i proteina. Wensing. A. (2005): Review of medical physiology. jetra. jednjak. Liker. tanko i debelo crijevo. H. Ganong. (1985): Nutritional physiology of farm animals. A. P. jednostavni i složeni želudac. 4. Procesi u probavnim organima vezanim uz enzimatsku razgradnju ili uz aktivnost mikrobne populacije: probava ugljikohidrata. Sack. Rook. Lange Medical Books/McGraw-Hill. Williams & Wilkins. Charithers. 3.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.G.O. Djelovi probavnog sustava i njegova histološka građa: usna šupljina. London. J.A. J. (2002) Osnove animalne citologije.. usta i jednjak. (1996): Textbook of Veterinary Anatomy. složeni želudac. Apsorpcija. Saunders Company. njegovom interakcijom s ostalim sustavima. Dukes' Physiolology of Domestic Animals. (2003): Rumen Microbiology. W. želudac.. Cornell University Press. M.D. Longman. Upravljanje probavnim funkcijama: utjecaj živčanog sustava.M. gušterača. Dehority. J. Poljoprovredni nakladni zavod. Swenson.. B. Nottingham University Press.. W.. Seibte Auflage. masti i proteina. C. 5.

4th ed. Denville. Krug. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 239 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . J. Onions and other vegetable Alliums. 1998: Lettuce..J. efikasnije adaptabilnosti različitim ekološkim uvjetima. 1986. J. Biološki čimbenici u planiranju proizvodnje povrća: potrebe povrtnih vrsta za temperaturom. odnosno.. Rudich.. vježbama u praktikumu i terenskoj nastavi. Ryder E. svjetlom (interakcija) i vodom u procesima: klijanja. Ware. endive and chicory. postizanja visoke kakvoće i održivosti povrća. Ulmer. 1989: Gemüsebau. neophodni za pohađanje modula Suvremena tehnologija uzgoja povrća. G. Borošić. usklađivanje povrtne vrste i roka uzgoja s fizikalnim i kemijskim svojstvima tla. razvoja i zriobe plodova.. Poljak i D. Swiader. Interstate Publishers. London 5. Jones J. 1989: Vegetable production. L. predviđanja dinamike tehnološke zrelosti. preciznog planiranja sjetve/sadnje za kontinuiranu opskrbu tržišta/prerađivačke industrije. Fritz D. 1986.W. Zrinski. 1994./2011. Atherton J.. Redovitost na predavanjima. New York Preporučena literatura 1. Obvezna literatura 1. Poznavanje čimbenika fruktifikacije u manipulaciji prelaska vegetativne u generativnu fazu razvoja. 2004: Povrćarstvo.. E. Brewster J. Stuttgart 4..P. CRC Press LLC. nicanja i vegetativnog rasta korijena i nadzemnih organa. Čakovec 2. Univer. Tuscon 3. I. L. J. The tomato crop. London 4. Second Ed. Biološke osnove različitih tehnologija uzgoja presadnica. Primjena toplinskih jedinica u planiranju dinamike proizvodnje povrća.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. W. M. ekspresije spola. London 3. AG2022 BIOLOŠKI I EKOLOŠKI ČIMBENICI UZGOJA POVRĆA Koordinator modula Opis modula Primjena novijih saznanja iz domene ekoloških i bioloških čimbenika u proizvodnji povrća sa svrhom: boljeg iskorištenja genetskog potencijala suvremenih sorata. 1997: World Vegetables. II 2. J. Van Nostrand Reinhold. Ekološki čimbenici u planiranju proizvodnje povrća: utjecaj čimbenika klime na rokove uzgoja i odabir sorte. oprašivanja. Herak Ćustić. CABI Publishing. of Arizona Press. B. Chapman and Hall. Yamaguchi M. H. 1999: Tomato plant culture. Rubatzky V. Romić.. I. Stolz. G. Gemüseproduction. McCollum.. New York Docent Nina Toth Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 20 8 8 3 programa: planiranje dinamike sjetve/sadnje povrća za kontinuiranu opskrbu tržišta/prerađivačke industrije Seminar: Biološke osnove različitih tehnologija uzgoja presadnica. Parey. M. cvatnje. Lešić R. Berlin 5. Buturac. Cilj modula Znanje o biološkim i ekološkim čimbenicima u uzgoja povrća i vještina njihove primjene u planiranju povrćarske proizvodnje. 1992: Producing vegetable crops. utjecaj kvalitete i gospodarenja vodom i hranivima na kakvoću jestivih dijelova povrća.. Chapman & Hall.. Nonnecke.

Kapš M:Biometrika i planiranje istraživanja na primjerima na životinjama – bilješke i prezentacije predavanja s primjerima u elektronskom obliku (word ili pdf dokument) – izvadak iz knjiga pod 1. G. Zagreb 11 siječnja 2005) 3. Second Edition. CABI Publishing. CRC Press. pokusi na mliječnim i tovnim životinjama). pohađanje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 240 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (1999) Experimental Design and Analysis in Animal Science. New York. operacije s matricama i vektorima). A.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (ISBN: 0 85199 820 8) 2. raščlanjenje varijabilnosti. T. C. UK. HIJERARHIJSKI PLANOVI. Montgomery. POTPUNO SLUČAJNI POKUSNI PLAN. New York. D. Morris. Cochran. M. F i Tukey provjera. Redoviti profesor Miroslav Kapš Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 30 - Riješene 2 domaće zadaće. Chapman & Hall / CRC Press. (2001) A Handbook of Statistical Analyses Using SAS. and Cox.Odobrenje Senata Sveučilišta u Zagrebu za korištenje naziva sveučilišni udžbenik rukopisa (broj 021950/3-2004. latinski kvadrat). FAKTORIJALNI POKUS. R. B. G. London. Der. midterm ispit (kolokvij). pokusna greška i kontrola pokusne greške. M. krivolinijska regresija). London. Lamberson.W. Kaps. teoretske postavke i primjeri koristeći SAS software: A) Primjena regresije u istraživanjima na životinjama: UVOD (slučajne varijable i njihove raspodjele procjena parametara provjera hipoteza). G. Biostatistics for Animal Science. Wallingford. CAB International. Lamberson: Biostatistika i metode istraživanja na životinjama' . 3. UK. MULTIPLA REGRESIJA (dvije nezavisne varijable. prosjeci i varijance procjenitelja. F. vlastita slobodna podjela 4. C. 2. Obvezna literatura 1. Collins. (1994) Experimental Research Design and Analysis : A Practical Approach for the Agricultural and Natural Sciences. Second Edition. (2000) Design and Analysis of Experiments. korištenje SAS-a. New York. R. t i F provjera. VEKTORI I MATRICE (tipovi i svojstva matrica. AG2023 BIOMETRIKA I PLANIRANJE ISTRAŽIVANJA NA ŽIVOTINJAMA Koordinator modula Opis modula Primjena regresije i pokusnih planova. B) Pokusni planovi u istraživanjima na životinjama: JEDNOSTRUKA ANALIZA VARIJANCE (model s fiksnim utjecajima. model sa slučajnim utjecajima grupa). potreban broj ponavljanja. CHANGE OVER PLANOVI (jednostavni change over plan. (1992) Experimental Designs. Fifth Edition. John Wiley & Sons. Kaps. uzgoj i hranidbu životinja. Wallingford. M and W. Preporučena literatura 1. koeficijent determinacije). BLOKOVI U ANALIZI VARIJANCE (slučajni blok plan). MATRIČNI PRIKAZ REGRESIJE. and Seeney./2011. and Everitt. Oxon. 5. John Wiley & Sons. i 2. 2004. John Wiley & Sons. JEDNOSTAVNA LINEARNA REGRESIJA (procjena parametara. SPLIT PLOT PLAN. Hoshmand. 4. omogućuje slušanje daljnjih modula vezanih za genetiku. ANALIZA KOVARIJANCE Cilj modula Planiranje pokusa i statistička analiza takvih pokusa. NAČELA PLANIRANJA POKUSA (pokusne jedinice i ponavljanja. (1999) Statistical Experiment Design and Interpretation: An Introduction with Agricultural Examples. M i W R. raščlanjenje varijabilnosti.

manipulacije.. Hausman.M. replikacija i popravak DNA. membranske bjelančevine. prijenos velikih molekula u stanicu. L. centrosom ./2011. Lizosomi. 241 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . jezgrica. transporteri.... Alberts B. egzocitoza . Ciklus staničnog dijeljenja.. B. Temelj za razumijevanje funkcija visoko diferenciranih stanica organskih sustava. Zagreb. ionski kanali. građa kromosoma. Cilj modula Detaljnije upoznavanje s morfologijom i biologijom životinjske stanice kao osnovne jedinice organizma. ribosomi.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. osnove stanične signalizacije. Raff M. Zagreb. Razvoj višestaničnih organizama. Carneiro. nadzor nad genskim izražavanjem.. signalizacija preko enzimskih receptora. Medicinska naklada.. sinteza RNA. New York. 2. Nadzor nad staničnim dijeljenjem u višestaničnih životinja. Školska knjiga.E. kalcij kao sekundarni glasnik.G. mikrotubuli. Johnson A. Stanični kostur (Citoskelet): Intermedijarne niti. rekombinacija. sinteza bjelančevina. način rada genskih prekidača. (2002): Molecular Biology of the Cell. Kelley. aktinske niti. mitotički ciklini. proteinski faktori rasta. Walter P. R. AG2025 CITOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Stanična membrana: lipidni dvosloj. signalizacija preko receptora povezanih na G-bjelančevine. izrezivanje. endocitoza. O. matriks. (2004): Stanica – molekularni pristup. Mitohondriji: građa.. apoptoza. Janqueira.. Liker. endoplazmatska mrežica.. Međustanična komunikacija. Roberts K. Preporučena literatura 1. (2002) Osnove animalne citologije. Zagreb. 2. Golgijev aparat. membranski prijenos. građa gena. ciklički AMP (cAMP). 1995: Osnove histologije. receptori plazmine membrane. C. J. Obvezna literatura Izvanredni profesor Branko Liker Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 1. Cooper. Garland Science. Jezgra: kromatin. Lewis J.

Stuttgart. Schnittblumen kulturen. H. 2002.sc.Metode uzgoja glavnih rodova rezanog cvijeća i lončanica u zaštićenom prostoru Cilj modula Razumijevanje fizioloških procesa pri uzgoju cvjećarskih kultura za rez i kao lončanica te jednogodišnjih. D.. Academic Press.. 1985 1. Thomas. Ball RedBook. Lisse. Profil International.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. B. dvogodišnjišnjih cvjetnih vrsta i geofita. 4 5 Bohmer. 1996.. Pevalek-Kozlina. 1-178. Vince-Prue.. Stuttgart. broj Ganslmeier./2011. M. 2. Ulmer. Photoperiodism. B. 1997. A.dr. F. 1990. Ines Han Dovedan Broj ECTS bodova .“Plug” proizvodnja jednogodišnjih i dvogodišnjih cvjetnih vrsta . Ball. Oregon. Ulmer. 4. Interna skripta. Ball Publishing.. New York. M. V. Obvezna literatura 1. 1998. Specialty Cut Flower. Batavia.. Programski dijelovi modula su sljedeći: 6 Prof. Holland Bulb Forcer's Guide. Zagreb. 2002: Fiziologija bilja.: Fiziologija bilja. Toronto 3. 1993. 1996 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 8 20 8 Redovito praćenje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura red.Pospješivanje cvjećarskih kultura u zaštićenom prostoru . Ulmer. D. Topflanzenkulturen..Metode uzgoja jednogodišnjih i dvogodišnjih cvjetnih vrsta . Armitage. Alkemade Printing BV. Plant Growth Regulator Handbook. Henseler. 1994. AG2026 CVJEĆARSTVO 2 Koordinator modula Opis modula Program modula Cvjećarstvo 2 omogućuje studentima stjecanje teorijskih i praktičnih znanja iz područja uzgoja cvjećarskih kultura. Hertogh... Sirois. Timber Press.. R.. Zagreb 242 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Plant Growth Regulator Society of America. 2. Schnittstauden. A. Stuttgart. Ecsher. Poljak. 3. K.

I. 3. vol. studenti će u praktikumu obraditi dobivene rezultate i izradom seminarskog rada prezentirati provedeno istraživanje. vol. M. Nakon postavljenog pokusa u okviru terenskih vježbi. CAB International. EPPO Standards: Guidlines for the Efficacy Evaluation of Plant Protection Products. Methods in Agricultural Entomology. Cilj modula Savladavanjem sadržaja modula studenti će biti osposobljeni da samostalno pripremaju. EPPO. 1997. Introduction. te s osnovnim smjernicama koje je propisala EPPO. Fungicides. obavljanje terenske nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 243 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 3. OEPP. EPPO je izradila smjernice za provođenje ovih istraživanja za većinu najznačajnihih štetočinja u poljoprivrednoj proizvodnji.P. Pripremljeni materijal na CD room-u Preporučena literatura 1. Walton.. Insecticides &Acaricides. provode i donose zaključke o provedenim pokusima u području zaštite bilja. Razlog je dobivanje dozvole za promet ili utvrđivanje interakcije određenog štetočinje i nekog od čimbenika okoline. 3. 2. AG2027 DIZAJNIRANJE I ANALIZA POKUSA U ZAŠTITI BILJA Koordinator modula Opis modula Istraživanja koja se provode u zaštiti bilja specifična su i raznolika u odnosu na ostala istraživanja u agronomskim znanostima.R. by Dent. OEPP. EPPO Standards: Guidlines for the Efficacy Evaluation of Plant Protection Products. Ed. EPPO. EPPO Standards: Guidlines for the Efficacy Evaluation of Plant Protection Products. Da bi istraživanja učinkovitosti SZB u svrhu dobivanja dozvole za promet u svim zemljama članicama bila ujednačena. vol. Obvezna literatura 1.. Ulaskom u EU preduvjet za priznavanje dobivenih dozvola SZB u drugim zemljama biti će da su istraživanja provedena sukladno smjernicama. Provode se sa sredstvima za zaštitu bilja (SZB) u svrhu utvrđivanja njihove učinkovitosti i popratnog djelovanja na korisne organizme i okoliš. General & Miscellaneous Guidlines. EPPO. New & Revised Guidelines.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. OEPP. 1999./2011. planiraju. 1997. 2. 1997. Isto je nužno za potpuno razumjevanje biologije i ekologije pojedinih vrsta štetočinja. Redoviti profesor Renata Bažok Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 16 4 6 4 Izrada seminarskog rada.Tijekom predavanja studenti će se upoznati s osnovnim postavkama pokusa u zaštiti bilja. D.

. (2004). The Hop Atlas. U sklopu ovog modula studenti bi bili upoznati s njihovim porijeklom i proizvodnjom u svijetu i u nas. agrotehničke mjere. Barth and Sons. C. Beljo. predaja seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 244 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Inc. kao jedinim tipovima duhana koji se uzgajaju u Hrvatskoj. Naučna knjiga. kvalitetom lista i šišarica hmelja. Obvezna literatura 1. Mostar-Zagreb 3. Production. H. AG2028 DUHAN I HMELJ Koordinator modula Opis modula Modul Duhan i hmelj obuhvaća najznačajnije predstavnike aromatično-alkaloidne skupine biljaka koje se uzgajaju u Hrvatskoj. S. W. Beograd Preporučena literatura 1. London and New York 3. T. Naglasak će biti na duhanu tipa flue-cured (virginia) i air-cured (burley). Nurnmberg Redoviti profesor Jasminka Butorac Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 10 10 12 Redovito pohađanje nastave. Ceres./2011. Načela proizvodnje Virginijskog duhana. suvremenom tehnologijom uzgoja i preradom ovih kultura. USA 2. ali će se obraditi i ostali tipovi duhana (air-cured. C. uz poznavanje njihove morfologije i razvojnih ciklusa.. Tso. (1990).J.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. podjelom duhana na tipove. Collins. Schmidt (1994). K. (1990). J. (1994).. te utjecaja okolišnih (klima i tlo) i tehnoloških čimbenika (sortiment.C. Jon. Posebno ratarstvo 2. Zagreb 2. Hawks Jr. Cristine Clinke. te je sposoban samostalno donositi odluke i obavljati organizacijske poslove i voditi tehnološki zahtjevne procese u proizvodnji duhana i hmelja.. Križevci 4. B. uspješna izvedba vježbi u praktikumu i terenskih vježbi. Visoko gospodarsko učilište. Srečec. Longmans. Grupa autora (1989). Duhanski terminologijski rječnik. Tobacco. Hmeljarstvo. (1981). Ideals. važnosti i upotrebom. zaštita). fire-cured). Barth. Cilj modula Student svladava suvremene trendove proizvodnje duhana i hmelja u svijetu i u nas. N. Physiology and Biochemistry of Tobacco Plant. N. S. sun-cured. Vuletić. Akehurst.

Poljak.broj Naziv 1. Tijekom izvedbe nastave uspoređivat će se aspekti biljne fiziologije i biljne ekologije. U. Osposobiti studente da mogu kritički razmatrati ekološke procese za identifikaciju abiotskih i biotskih faktora i mehanizama koji pokrivaju ili utječu na te procese. Fiziološki procesi koji će se razmatrati uključuju vodni režim. Redwood City.broj Naziv 1. Kappen. preživljavanje. Pudoc. genetiku. Jansen. v.M ten Berge and A. (1976) Water and Plant Life. M. Larcher. Preporučena literatura red.W. 3.M. evoluciju i prilagodbu biljaka. Lange. biokemiju staničnu biologiju. Third edition. E. biofiziku. 4. razvoj. Na početku će se napraviti pregled fundamentalnih fizioloških procesa razmatrajući njihov fundamentalni značaj za biljke i relevantne mehanizme. (1995) Physiological Plant Ecology. Second edition. Zagreb. transport tvari i energetiku (fotosintezu i respiraciju).S. (Ecological Studies. (1999) Physicochemical and Environmental Plant Physiology.T. (1989) Simulation of ecophysiological processes of growth in several annual crops. (2002): Fiziologija bilja. Nakon toga slijedi razmatranje utjecaja pojedinih procesa na rast bilja. Ekofiziološki pravci moraju uzeti u obzir i strukturnu i funkcionalnu raznolikost. Schulze. Springer-Verlag Berlin Heidelberg New York. Wgeningen. O.F. L.A. Park.L. (1991) Plant Physiology. 1-178. Cilj modula Cilj ovog diplomskog modula je da se obuče studenti iz podrčja agroekologije tako da mogu prepoznati ciljeve fizioloških mehanizama i procesa relevantnih za ekologiju bilja uključujući molekularnu biologiju. E. California. U modulu će se razmatrati istraživanja vezana za fiziološke procese koji utječu na rast./2011. Benjamin/Cummings.. AG2029 EKOFIZIOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Biljna ekofiziologija razmatra promjene u fundamentalnim fiziološkim procesima u biljci izazvanih promjenom vanjskih utjecaja na svim razinama organizacije. Utjecaj biotskih i abiotskih faktora također će biti uključeni u kontekstu rasprave o fiziologiji stresa i njenim ekološkim posljedicama za evoluciju i prilagodbu. 2. Academic Press. anatomiju i fiziologiju i dr. mineralnu ishranu. W. Interna skripta. Taiz.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Springer-Verlag Berlin Heidelberg New York. L. N.S. 2. reprodukciju. Obvezna literatura red.D. Izvanredni profesor Milan Poljak Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 25 / / / 5 / seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 245 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . H. D. and Ziger. Penning de Vries.19). Bakema. F. preživljavanje i prilagodbu. Ekofiziološka istraživanja pružaju informacije koje su fundamentalne za shvaćanje mehanizama odgovornih za prilagodbu..

(1988.D. Indeksi percipirane kvalitete okoline. Posebne potrebe starijih i djece u urbanoj okolini. Sociospacijalne dimenzije uporabe prostora. 17. zbijenost i privatnost.): A contribution to the methodology of personal space research. 2.. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske.): Čovjekova okolina i psihologija. Ljubljana: ČGP Delo 246 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .): Prilog grafičkoj metodi istraživanja kognitivnih prostornih mapa. Preporučena literatura 1. Teritorijalnost. Ajduković. Determinizam i interakcionalizam. a na terenskim njihova primjena u stvarnim situacijama. 3. A. Ajduković. AG2030 EKOLOŠKA PSIHOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Bihevioralni pristup pitanjima čovjekove okoline. J. (1984.A. Revija za psihologiju. (1987. D. T. Petz (ur.) Uvod u suvremenu psihologiju. 67-80. Dean Ajduković Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 32 24 4 Pohađanje predavanja i vježvi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Obvezna literatura 1.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Razumjet će složene odnose čovjeka i okoline. Psychologische Beiträge. Bell. Teorijski modeli odnosa čovjeka i okoline.. Doživljena kvalitete okoline.): Ekološka psihologija. (1994): Environmental psychology. Moći će evaluirati subjektivnu kvalitetu promjena u okolini. Krizmanić i B. D. 449-509. Ajduković. osobni prostor. Trstenjak. Adaptativni procesi u različitim okolinama. 4. Psihološke karakteristike i posljedice djelovanja okolinskih stresora u urbanoj okolini.C. Rinehart and Winston.sc. dr. 30. Psihosocijalni aspekti stambene okoline. Fisher. E. Cilj modula Studenti će upoznati sadržaje i metode koje omogućuju interdisciplinarno sudjelovanje u procesu planiranja i mijenjanja čovjekove fizičke okoline. D. Prof. U: V. Predmet ekološke psihologije i metodološke specifičnosti. Vandalsko ponašanje i njegova prevencija../2011. M. Kolesarić. (1991. Snalaženje u urbanoj okolini. P. Psihološki procesi u planiranju okoline. Chicago: Holt. i Greene. Na praktikumskim vježbama upoznaju se različite tehnike dobivanja podataka u ekološkoj psihologiji. i Bistrović. Baum. 198-208. A. Percepcija i kognicija svakodnevne okoline.

Čakovec Preporučena literatura 1. U uvodnom dijelu dati će se definicija ekološkog uzgoja te povijest razvoja ekološkog vinogradarstva u svijetu i Hrvatskoj. Stuttgart izvanredni profesor Jasminka Karoglan Kontić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 22 2 6 redovito pohađanje predavanja i terenskih vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 247 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. Karoglan Kontić.. zatravljivane. Werner. Cilj modula Stjecanje znanja o specifičnostima ekološkog uzgoja u vinogradarstvu kao preduvjet za vođenje proizvodnje na ekološkom poljoprivrednom gospodarstvu ili rad u savjetodavnim ili kontrolnim institucijama u ekološkoj poljoprivredi..(1996): Ekološka poljoprivreda. Zagreb 3. Znaor. Kopfer.(1996): Ekološko vinogradarstvo. S. A. Hofmann. P. d.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. uzgojni sustavi. Globus. kao i biologija njihovih uzročnika./2011.. gnojidba. Zrinski d. Hrvatski centar «Znanje za okoliš».. Na terenskim vježbama studenti će se u praksi upoznati s ekološkim poljoprivrednim gospodarstvom i specifičnim tehnološkim rješenjima u ekološkom vinogradu. Obvezna literatura 1. s posebnim naglaskom na one otporne na gljivične bolesti nastale međuvrsnom hibridizacijom. obradit će se specifična rješenje za ekološko vinogradarstvo: sustavi uzdržavanja tla. (1998): Integrirana zaštita voćnjaka i vinograda. Zagreb 2. Temeljem Pravilnikom o biljnoj proizvodnji u ekološkoj poljoprivredi propisanih postupcima. D. te načini zaštite sukladni dozvoljenim mjerama i sredstvima u ekološkom vinogradarstvu. Ulmer Verlag.. U poglavlju zaštite od bolesti i štetnika obradit će se simptomi najvažnijih bolesti u vinogradarstvu. te preduvjetima za organiziranje ovakve proizvodnje i deklariranje grožđa i vina ekološkim znakom. J. zahvati reza u zrelo i zelenog reza. Razmatrat će se i sorte prikladne za ekološko vinogradarstvo. Karoglan Todorović. I. Studenti će biti upoznati s zakonskom regulativom u ekološkom vinogradarstvu. (1995): Ökologischer Weinbau. U. AG2031 EKOLOŠKO VINOGRADARSTVO Koordinator modula Opis modula Modul će razmatrati specifičnosti ekološkog uzgoja u vinogradarstvu i namijenjen je studentima koji imaju temeljna znanja iz vinogradarstva stečena na preddiplomskom i osnovnim kolegijima diplomskog studija. Ciglar.

(2000): Financial Management in Agriculture. Barry P. Zagreb 3. Obvezna literatura 1.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.J.R. (2001): A Comprehensive Assessment of the Role of Risk in U.B. auditorne vježbe. second edition CABi Publishing. kao buduće managere u agrobiznisu. UK Preporučena literatura 1. Baker C.A.Strategies and Management. Illinois. Anderson J.B. Vaughan. Lien G. i Vaughan T. Nigel S.E. Modul kroz predavanja. Rejda G.B. MATE.. i dr. Cilj modula Razvojem vještina analize rizika. epidemija stočnih bolesti kao i zahtjeva za sigurnošću i zdravstvenom ispravnošću hrane dodatno su naglasili sastavnicu rizika. Danville. Ellinger P. Kluwer Academic Publishers Izvanredni profesor Mario Njavro Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 15 15 Nazočiti predavanjima i vježbama. Hopkin J. Biološke osobine poljoprivrednih proizvodnji zajedno s novonastalim okolnostima poput globalizacije i liberalizacije tržišta poljoprivredno prehrambenih proizvoda.. Babcock B. Just R.(2004): Coping with risk in agriculture. klimatskih promjena.. (2003): Principles of Risk Management and Insurance. AG2033 UPRAVLJANJE RIZIKOM U POLJOPRIVREDI Koordinator modula Opis modula Istraživanje rizika i neizvjesnosti u agrobiznisu područje je intenzivnog znanstvenog interesa agroekonomista proteklih nekoliko desetljeća. (2003): Agribusiness and Commodity Risks. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 248 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . uporabe teorije odlučivanja i kreiranja modela odlučivanja osposobiti studente. Velika Britanija 2. (2000): Osnove osiguranja.D. Agriculture. E. za poslovno odlučivanje. a profit možemo smatrati kao povrat na preuzeti rizik.M. Huirne R.N. (2003): Risk Management and Environment: Agriculture in Perspective. i Pope R. Pri tome uspostava i primjena učinkovitog upravljanja rizikom na poljoprivrednom gospodarstvu postaje imperativ. SAD 2.. S druge strane.. seminare i korištenje studija slučaja iz agrobiznisa upoznaje studente izvorima rizika u agrobiznisu. Interstate Publishers./2011. Hardaker J..A.upravljanje rizicima. strategijama za upravljanje rizikom na gospodarstvu i s teorijom odlučivanja u uvjetima rizika i neizvjesnosti. London.S. Addison Wesley. Kluwer Academic Publishers 4. Risk Books 3. preuzimanje rizika preduvjet je poslovnog uspjeha. kao i napisati seminarski rad i usmeno ga izložiti.E. Inc.

Glosa d. Kriteriji optimizacije logističkih sustava u agrobiznisu i ruralnom razvitku. Poljoprivreda i specifičnosti logističke organizacije i infrastrukture. izrada vježbi i seminara izlaganje i predaja seminara. Ivaković Č. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 249 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Međunarodno znanstveno stručno savjetovanje "Tehnika i logistika prometa". Zekić Z. Obvezna literatura 1. (2003): Logistika . Sinergija. Knežević Milović O. Cilj modula Slušanjem ovog modula student stječe specifična znanja i vještine o logističkom sustavu i njegovoj organizaciji i projektiranju u agrobiznisu. procesima i mrežama u agrobiznisu. Srića V. vanjski i stohastički činitelji i dinamička optimizacija logističkog sustava. Rijeka 2. Upravljanje logističkim i infrastrukturnim sustavima. AG2034 EKONOMIKA INFRASTRUKTURE U AGROBIZNISU Koordinator modula Opis modula Uvod u modul: Teoretske odrednice logistike i pojam suvremeno organiziranog logističkog sustava. Skoko H. (1998): Transportna logistika u opskrbljivanju i upravljanju zalihama. DRIP. Ekonomski fakultet. (2000): Logistički menedžment. Logistički i infrastrukturni činitelji: unutarnji. Opatija. 1998 Docent Miroslav Tratnik Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 32 8 10 10 Pohađanje ispita. Rijeka Preporučena literatura 1.o. 4.o. G.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 2728. Zagreb 3.. Zagreb 2. Elementi testiranja logističkih modela općenito i u agrobiznisu. Helmberger P. (1990): Informatički inžinjering i menadžment./2011.:Logistika i stabilizacije tržišta-interni prijevod dio V 3. Infrastrukturni i logistički resursi u poljoprivredi i vrste infrastrukturnih i logističkih sustava.čimbenik stjecanja konkurentskih sposobnosti tržišta tercijarnoga sektora. (2000): Upravljanje kvalitetom.

Zanias G.-izabrana predavanja. Žimbrek T.J.N. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Preporučena literatura 1. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 250 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zagreb 3. vlasničko pravo otvorenog pristupa (res nullius). AG2035 EKONOMIKA UPOTREBE RESURSA U AGROBIZNISU Koordinator modula Opis modula Uvod u modul: Pojmovno određenje resursa./2011. Zagreb (odabrana poglavlja) 3. Eksternalije i ekonomika zaštite okoliša. Resursi i njihova podjela..ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Ekonomika uporabe resursi i zakon opadajućeg priroda. Hrvatska sveučilišna naklada. Sustavi resursnih vlasništva i prava pristupa resursima mora i vodotoka: Vlasničko pravo zajednice (res communis). Management resursa. Cilj modula Ovim modulom student stječe znanja o prirodnoj i makroekonomskoj ograničenosti raspolaganja resursima.A. Prisvojivi i neprisvojivi resursi. Zbornik radova (1990): "Ekološke dileme". "MATE" d. UK. privatn pravo korištenja i pristupa. Grgić I.o. Glavač V. (1994): Suvremena ekonomija rada... Fiksnost resursa i rentna plaćanja. Kretanje cijena resursa. MATE d. 4. Zagreb. kapital i menagement (znanje). pravo državnog vlasništva i reguliranja pristupa korištenja. Zageb 2.R.. Nordhaus W. 5.o. (2004): Agrarna ekonomika I-V.. Alokacija resursa i alokacijska efikasnost. (2001): Uvod u globalnu ekologiju. Vrste resursa i oblici korištenja resursa. Obvezna literatura 1.. Sociološko društvo. Črnjar M. Tratnik M. Zbornik odabranih radova. Resursi u poljoprivredi i ekonomika njihova korištenja: vodne površine. Stanley L. Interna skripta. izrada vježbi i seminara. (1998): Agriculture.o. Zagreb 2. McConnell C. rad. Profesor Miroslav Tratnik Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 2 4 Pohađanje predavanja. Kvalitativna i kvantitativna obilježja resursa. Ekonomija supstitucije resursa u poljoprivredi i gospodarski razvoj. Edward Elgar Cheltenham.. Lekakis J. Trade and the Environment. Dobiti će spoznajne elemente ekonomike i makroekonomskog upravljanja i zaštite resursa. Školska knjiga Zagreb i Glosa Rijeka.. obnovljivi i neobnovljivi resursi.o. zemljište. Franić Ramona. (1992): Ekonomija 14. javna obrana seminara i predaja vježbi. izd. Samuelson P. Resursi i proizvodni potencijali. Zavoda za ekonomiku i agrarnu sociologiju Agronomskog fakulteteta. Žimbrek T.P. (1997): Ekonomija i zaštita okoliša. Priredio Ivan Cifrić.. The impact of Liberalization on Sustainable Development. Antle M. (2004): Agrarna politika Republike Hrvatske. B.

trgovine u formiranju turističke ponude. EKONOMSKI UČINCI TURIZMA Pojam. Uloga Ministarstva MTPR. Osnovna obilježja turističke ponude Hrvatske. Pretpostavke za formiranje turističke potražnje/ponude. Zagreb 2. O. Pirjevec. Počela turizma. posrednici. Usluga vs. B. vrste... Vrste i karakteristike turističke potražnje/ponude. Vrste i oblici turističkih kretanja.M. London 251 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . gradova i općina.potražnja. The Economics of Tourism. Tržišni subjekti . (1998). Negativni ekonomski učinci turizma. T. Obvezna literatura 1. Uloga države u organizaciji turizma. vrste i posebnosti turističke potrošnje. Mikrorad i Ekonomski fakultet. Turistički prihodi i rashodi. Uloga ugostiteljstva. Definiranje područja. Pirjevec. HTZ-a i turističkih zajednica županija. Sinclair. (1997). Kesar. Nevenka Čavlek Broj ECTS bodova TURISTIČKO TRŽIŠTE Pojam i principi djelovanja. 6 redoviti profesor dr.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 30 aktivno sudjelovanje u nastavi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ ORGANIZACIJA TURIZMA Međunarodni subjekti u funkciji organizacije turizma. Važnost usklađivanja interesa privatnog i javnog sektora te lokalne društvene zajednice. Turistička destinacija. proizvod. Osnovna obilježja radne snage u turizmu. Turizam . M. Razumijevanje specifičnih zakonitosti na turističkom tržištu. Routledge. Ekonomske funkcije turizma. Predmet i metode vođenja turističke statistike./2011. turističkog posredništva. Turističke usluge – pojam. (2002). ponuda. prometa. B. Stabler. Golden marketing. HGK-e i strukovnih udruženja. Mogućnosti resursa u ostvarivanju ekonomskih učinaka od turizma. Ekonomska obilježja turizma.sc. karakteristike. Ovladavanje vještinama u razumijevanju suvremenih trendova u turizmu.specifičan sustav u okviru nacionalnog gospodarstva. Turistički proizvod – definicija i vrste. razvoj i investicije u turizmu. Zagreb Preporučena literatura 1. AG2036 EKONOMSKA OBILJEŽJA TURISTIČKOG TRŽIŠTA Koordinator modula Opis modula OPĆE POSTAVKE TURIZMA Pristupi izučavanju. Utjecaj sezonalnosti na planiranje. Cilj modula Stjecanje praktičnih znanja za prepoznavanje potencijala turizma u gospodarskom razvoju.

te da ih upozna s različitim tipovima dizajna pokusa.. studenti će se upoznati sa općim principima postavljanja i analize pokusa. Pacific Grove 2. Zagreb 2. Đ. Hrvatsko agronomsko društvo. seminari Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 252 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET ./2011. odnosno osigurati najinformativniju interpretaciju rezultata. 2000. Duxbury. John Wiley & Sons Docent Jerko Gunjača Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 15 10 4 1 uredno pohađanje nastave. Poznavanje osnovnih tipova dizajna pokusa u eksperimentiranju u agronomiji. Vasilj. te omogućiti najučinkovitiju analizu pokusnih podataka. postavljanje i analiziranje pokusa nužan je preduvjet za uspjeh znanstvenog rada. postavljenje. koji će najbolje odgovarati postavljenim ciljevima istraživanja. AG2037 EKSPERIMENTALNI DIZAJN Koordinator modula Opis modula Pokus ili eksperiment osnova je svakog znanstvenog istraživanja. Biometrika i eksperimentiranje u bilinogojstvu. KA. Kuehl. Lakše čitanje i razumijevanje znanstvenih radova. Pravilno planiranje. 1984. AA. R. vezanim uz određeni tip dizajna.. kao i specifičnostima. Statistical Procedures for Agricultural Research. Obvezna literatura 1. Ovaj je modul stoga koncipiran tako da studentima omogući stjecanje znanja o osnovnim pojmovima u eksperimentiranju. and Gomez. 2000. Cilj modula Osposobljenost za samostalno planiranje. izvođenje i analizu pokusa. Posebno će se naglasiti potreba odabira najpogodnijeg dizajna. Interna skripta (u pripremi koordinatora) Preporučena literatura 1. Design of Experiments.O. Preduvjet za uspješno praćenje nastave u ovom modulu je stečeno znanje iz područja obuhvaćenog modulom «Osnove biometrike».ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Gomez. Nadalje.

H. (2001): Ekološki leksikon. Knadel. deagrarizacija. Razmatra se krajobraz kao faktor socijalno-ekonomskog razvitka i organizacije prostora. ističe međuzavisnost elemenata prirodnog kompleksa i uloga dominantnih elemenata u definiranju krajobrazne strukture. sekundarnih i tercijarnih djelatnosti na strukturiranje i preobražaj krajobraza. U uvodu se razmatra krajobraz (landschaft. Kull. Visoka učiteljska škola Petrinja 3. Zagreb Preporučena literatura 1. analizira njihova evolucija tijekom povijesnog razvitka i utjecaj suvremenih procesa na njihovo oblikovanje. u okviru triju fizionomskih regija Hrvatske. Zagreb 2. I. paysage) kao koncept u pojedinim geografskim školama. U završnoj programskoj cjelini krajobrazne strukture Hrvatske definiraju se. (1989): Humanimpact on the Ecosystem. Barbat. Cilj modula Slušanjem modula postižu se znanja o strukturi i glavnim elementima krajobraza. K. Posebno se. (1998): Osnove opće geografije Educa. Aleksandar Toskić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 28 28 4 Uredno pohađanje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 253 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . J. sa aspekta krajobraznih obilježja i uloge u valoriziranju prostora stabilni. Maizler. dr. glavni tipovi krajobraza. o evoluciji krajobraza i procesima koji utječu na njegovo oblikovanje. B. G. Detaljnije se analiziraju ruralni (agrarni) i urbani krajobrazi i dominantni procesi koji utječu na njihovo oblikovanje: depopulacija./2011. (1989): Ökologie und Umweltschutz. M. D. Edinburgh – New York. Stuttgart 3. Obvezna literatura 1.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.. Olive & Boyd. U programskoj cjelini Prirodno-geografski elementi krajobraza analiziraju se. Ljubljana 2. Gams. Savladavanjem modula student je u mogućnosti samostalno analizirati krajobraznu strukturu i definirati tipove krajobraza. sc. To su istovremeno vještine potrebne za obavljanje praktičnih poslova. razmatrati gospodarske i estetske vrijednosti krajobraznih cjelina i mogućnosti njihove revitalizacije i zaštite. U programskoj cjelini društveni sadržaji u krajobrazu razmatra se odraz primarnih. urbanizacija i suburbanizacija i posljedice globalizacije. J. (2001): Geografski pristup okolišu. Matas. I. Đikić. Tivy. promjenjivi i labilni elementi krajobraza. pri tome. prof. Detaljnije se raspravlja značenje krajobraza u klasičnoj regionalnoj geografiji – fizionomski ili homogeni pristup te geoekološko usmjerenje u proučavanju krajobraza. AG2038 ELEMENTI I DINAMIKA KRAJOBRAZA Koordinator modula Opis modula Modul ima 4 programske cjeline. Nejašmić. O`Hare. Uvodni dio završava prikazom istraživačkih metoda. (1986): Osnove pokrajinske ekologije. Filozofska fakulteta.

Pubertet. M. komparativne osobitosti. Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1. pankreas. Dukes' Physiolology of Domestic Animals. New York.S. L. 2003. Com. Johnson. E. Upravljanje funkcijama gonada. Steroidni hormoni. Citokini. Parenje i oplodnja. Hafez. Neil. R. Blackwell Science. O. Obvezna literatura 1. Liker B./2011. New York. Majčino prepoznavanje trudnoće.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 12/e. fiziologija rasta. (2000): Textbook of Endocrine Physiology. J. Morfologija muških i ženskih spolnih organa: anatomija.. Limbički sustav i hipofiza. Načini djelovanja hormona. Redukcijska dioba.. Cilj modula 5 Izvanredni profesor Branko Liker Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 6 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa Način polaganja ispita 55 Temeljitije upoznavanje endokrinog i spolnog sustava domaćih životinja. embriologija i histologija. B.R. B. The physiology of reproduction. Raven Press. 2004. interna skripta. 2. Reece. Funkcioniranje primarnih spolnih žlijezda u odraslih jedinki. Hafez. AG2039 ENDOKRINOLOGIJA I BIOLOGIJA SPOLNIH ORGANA Koordinator modula Opis modula Ustroj endokrinog sustava. H. Pineda). 1988.J. 4.H. E. Estrusni ciklus. 5th ed.. 2. nadbubrežna žlijezda.L.Eweritt (2001): Essential reproduction. Postpartalno razdoblje. M. Implantacija i placentacija. M. (2000): Reproduction in farm Animals 254 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Iowa State Press. McDonld’s veterinary endocrinology and reproduction (ed. Partus. Blackwell Pub. štitna žlijezda i paratiroidea. 3. Pretpartalno razdoblje. Ojeda S. Cornell University Press. E.. Oxford University Press.. Swenson.J. Ithaca and London 3. Prostaglandini. Griffin J.E. Knobil.: Spolni sustav. Ewing.

HSD i Zavod. (ed. /ur/. Bioetička pitanja živog svijeta i čovjeka:sapiens. Zagreb. od humane do spekulativne ekologije. Ekološko obrazovanje. Ekološka kriza – novo «društveno prirodno stanje». Čović. Cifrić. G.Botzler. Zagreb (str. HSD i Zavod za sociologiju F. AG2040 ETIKA OKOLIŠA Koordinator modula Opis modula Nova percepcija okoliša: objektivna i subjektivna percepcija okoliša. Religija i okoliš. Zagreb. Pergamena. Teorije o vrednotama. N. (2002): Okoliš i održivi razvoj. 2. 185-233). F. Birnbacher. (2000): Moderno društvo i svjetski etos. Y. Cifrić.. I. Cifrić.. (1980): Ökologie und Ethik. ekocentrizam. Etička iskušenja znanosti i društvu. I. sc Ivan Cifrić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 15 Nema Način polaganja ispita Osim stručnih znanja iz matične struke polaznici/e će proširiti znanje iz područja etičkog vrednovanja okoliša (krajolika) i tako povećati opću stručnu kompetentnost u razumijevanju odnosa čovjeka (društva) i okoliša (prirode). estetika krajolika. F. Globalizacija. Matulić. I. 5. Ekozofija. Glas koncila. Zagreb. Vrednovanje prirode i krajolika./2011.) (1993): Environmental Ethics. McGraw-Hill.. Cilj modula 15 prof. HSD i Zavod za sociol. A. /ur/. Obvezna literatura 1. J. S. (2001): Bioetika. (1998): Bioetika. D. Zagreb. evolucionizam. Steći će teoretska znanja o osnovnim stajalištima ekološke etike korisna za teoretski diskurs i praktičnu sposobnost za konkretno vrednovanje krajolika. (2000): Izazovi bioetike. 3. 4. Tradicija i modernizacija – «četvrti svijet». Stuttgart. 2. kiborg i eugenik.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Reclam. Pismeno Usmeno ☑ 255 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. Armstrong.F. dr. Preporučena literatura 1. ekologizacija i ruralni razvoj. T. Inc. Ekološke etičke orijentacije: antropocentrizam. Pravo čovjeka na prirodu i pravo prirode. tehnocentrizam i utilitarizam.

5. MATE d.d. Odabrana poglavlja.. Društvena istraživanja 13(1-2):49-71. praksu i politiku (prijevod Tito Žimbrek). godine i obilježja njezinih reformi. Cilj modula Cilj je sticanje uvida u stanje poljoprivrede i poljop.). New York. vlasnički odnosi.-1988. (2003): Europska unija – osnovni pojmovi.o. Zagreb.o.. Republic of Croatia. zaštite okoliša. 20 str. Agencija d. Franić Ramona (2004): Subvencije u hrvatskoj poljoprivredi i prilagodba EU. strukturni pokazatelji (poljoprivredni resursi.o. (2004): EU-integracijski pritisak i potraga za 'pravim' akterima tržišnog razvoja poljoprivrede (na primjeru privatizacije Sladorane d. AG2041 EUROPSKA UNIJA I ZAJEDNIČKA POLOPRIVREDNA POLITIKA Koordinator modula Opis modula Uvod u modul: utemeljenje EEZ i proširivanje EU.. Zagreb 2. Tracy M. Njavro M. kako u proizvodnom. Docent Ramona Franić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 28 8 Pozitivno ocijenjen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 256 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . politike u EU i snalaženje u okvirima budućeg članstva Hrvatske u EU. Zagreb. Analiza dosadašnje prilagodbe hrvatske poljoprivredne politike u procesu pridruživanja EU – komparativne analize. 3. Tracy M. Zagreb 4. 2004. poboljšanja kakvoće i sigurnosti hrane. Franić Ramona. F. regionalne specifičnosti i različitosti (studiji slučaja poljoprivrednih sektora u pojedinim zemljama EU. Županja). Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert. Grgić Z.. Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert. Poljoprivredni sektor u zemljama Unije. (2000): Hrana i poljoprivreda u u tržnom gospodarstvu. Zagreb. poljoprivredno i ruralno stanovništvo. Znanstveni skup: Funkcija države u razvitku hrvatske poljoprivrede. ur. McCalla A. R. Pregovori o proširenju EU. E. (prijevod: T. Franić.o. Vukušić)... Zagreb 5. Ponuda hrane iz EU i vanjska trgovina poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima – odnosi EU s ostatkom Svijeta. 4. odnosi EU i Hrvatske. promjene ZPP u pravcu liberalizacije trgovine. February 2001.. Zajednička poljoprivredna politika od 1962. tako i u administrativnom sektoru. Franić Ramona. Skupina autora (2003): Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji – izazovi ekonomske i pravne prilagodbe. Žimbrek T. Tržišno-cjenovna i strukturna politika. Landell Mills Limited.o. održivog ruralnog razvitka (višefunkcionalna poljoprivreda). Macmillan Publishing Company. (1996): Država i poljoprivreda u Zapadnoj Europi 1880. 03. U: Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji (Katarina Ott.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Znanstveno društvo ekonomista – Zagreb. SWOT analize). Zagreb./2011.o. S. Analiza iskustava zemalja-članica. MATEd. Josling T. Skupina autora (2004): Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji – izazovi institucionalnnih prilagodbi. Uvod u teoriju. Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert. 12. 2. (1985): Agricultural Policies and World Markets. Obvezna literatura 1. Žimbrek. Institucijski i zakonodavni okvir ZPP. proizvodna struktura). (2003): Pretpostavke za uključivanje poljoprivrede u proces pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji. ekonomski pokazatelji. osobito zemljište i voda. Komorčec M. Competitiveness in Agriculture and EU accession. 3. Zagreb Preporučena literatura 1. A Strategy for Croatian Agriculture. Studija MPŠ RH.

): Yogurt Science and technology Second edition. R. 3.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.K. Tim vježbama predviđeno je da studenti praktično savladaju cjelovit proces proizvodnje jogurta.. nakon kojeg je predviđena rasprava studenata na zadanu temu. vrste i namjena mljekarskih mikrobnih kultura. 2. Cilj modula Samostalnost u vođenju tehnoloških procesa proizvodnje fermentiranih mlijeka. (1999. 100% terenska nastava. Tratnik. Terenske vježbe organizirane su u jednoj mljekari malog i jednoj mljekari velikog kapaciteta prerade.tehnologija. Zagreb 2. Woodhead Publising Limited Cambridge England. Power Point Prezentacije auditornih vježbi (CD) Znanstveno. Second adition. najnovija taksonomija i fiziologija mikroorganizama koji se koriste u proizvodnji fermentiranih mlijeka. nutritivna i zdravstvena vrijednost. Sveučilišni udžbenik. CRC Press .stručni časopis iz područja mljekarske znanosti: Odabrani radovi Redoviti profesor Dubravka Samaržija Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 22 4 2 2 - Pohađanje predavanja 80%. 3. 4. biokemija i mikrobiologija. interna skripta AF Šimun Zamberlin.New York 257 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .Y../2011. AG2042 FERMENTIRANA MLIJEKA Koordinator modula Opis modula Predavanjima je predviđeno usvajanje minimalno potrebnog teorijskog znanja iz područja proizvodnje fermentiranih mlijeka za razinu diplomskog studija. Samaržija (2010. (1997. te načini procjene kvalitete fermentiranih mlijeka. B. Law.Robinson. 100% vježbe.(1998. znanje potrebno za samostalni rad s mljekarskim mikrobnim kulturama. termofilne i probiotičke mljekarske mikrobne kulture. Power Point Prezentacije auditornih vježbi (CD) Tomislav Pogačić.): Microbiology and Biochemistry of cheese and fermented milk. Laboratorijskim vježbama predviđeno je praktično usvajanje analitičkih metoda u procjeni kvalitete fermentiranih mlijeka i priprema mikrobnih kultura.): Mlijeko. tehnologija proizvodnje fermentiranih mlijeka korištenjem mezofilne. koje će studenti usmeno izlagati. Bleckie Academic and Professional. Tammime.A. osnovu za nastavak usavršavanja na doktorskom studiju. A. London.): Fermentirana mlijeka. seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1. Obvezna literatura 1. Izravnom nastavom obraditi će se područja: biokemijskih reakcija koje nastaju fermentacijom mlijeka. Lj. Bakterijski sojevi koji imaju pozitivan učinak na ljudsko zdravlje obraditi će se seminarskim radovima.

Rahelić S. Jensen W. I. Svaki proizvod će biti temeljito obrađen po fazama proizvodnje. Preporučena literatura 1. Dawine C. Edizione agricole Bologna. Roseg Đ. 3.3. Dikeman M.80%).ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. odnosno prihvat obrađenih butova. vol. (1992): Industria dei salumi.. Redoviti profesor Romano Božac Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 0 4 0 4 14 Pohađanje nastave (min. (1985): Osnove tehnologije mesa. završna fermentacija i otprema. dimljenja. grubo granulirane kobasice. Magnani U. AG2043 FERMENTIRANI MESNI PROIZVODI Koordinator modula Opis modula Vrlo povoljne klimatske prilike u Hrvatskoj su razlog organiziranog rada sve većeg broja manjih gospodarstava u cilju proizvodnje fermentiranih proizvoda od mesa. Monta P. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja u tehnologiji fermentiranih proizvoda..K. soljenje. Živković (1986): Higijena i tehnologija mesa. kobasice na bazi goveđeg mesa. punjenja. dalmatinska panceta. istarska. Školska knjiga. Heidelberg. Monari H. Od fermentiranih komada mesa obraditi će se istarski pršut. primarna fermentacija. Obvezna literatura 1. hlađenje. Elsevier Academic Press. II dio. Zagreb./2011.2. 2. istarska potrbušina. rolana plećka). Upravo s takvim proizvodima naše gospodarstvo ima velike šanse za uspjeh na Europskom i svjetskom tržištu. 2. Tokyo.. seminarski rad. buđola. Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu. miješanja. odnosno salama.. Nakladni zavod Globus. kobasica i mesa u komadima. srijemska. Boston. odnosno osposobljavanje studenata za rad i vođenje proizvodnje. Paris. 1. Zagreb.. kakvoća i prerada mesa. uskladištenja i distribucije (kulen. U tom smislu će studenti biti detaljno upoznati sa brojnim fermentiranim proizvodima i njihovom proizvodnjom. cijeđenje. Amsterdam. Detaljno će se obraditi tehnološki proces od prihvata odrezaka i masnoća do usitnjavanja. (2004): Encyclopedia of meat sciences. dimljene kobasice te salama od divljači. Od fermentiranih kobasica obradit će se brzo fermentirane. (1995): Prerada mesa i mlijeka. terenska nastava.. sporo fermentirane. fermentacije. komada mesa. žlomprt. zimska). Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 258 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .

i mogućnostima zaštite s kojima će studenti biti upoznati u okviru laboratorijskih vježbi. Beograd. A. 2. Scortichini: Malattie batteriche delle colture agrarie. U sklopu ovog modula obrađivat će se i prognoza bakterijskih bolesti pomoću različitih prognoznih modela. Blackwell Scientific Publication. (izabrana poglavlja) 4. M.G. M. te mogućnosti izlječenja biljaka zaraženih s virusima i fitoplazmama (termoterapija. L. Rudolph. Obvezna literatura 1. Student će biti upoznat s građom svake pojedine skupine patogena. Edagricole. B. eds. (izabrana poglavlja) 5. Akademia Kiado and Nyomda Valalat.C. 1990. Edizioni l'informatore agrario. 1988. kultura meristema in vitro). 3. na viruse testiranog sadnog materijala. Verona. Budapest. 2005. Svaka od navedenih skupina se razlikuje po simptomatici pa će studenti biti podučeni rječju. Zagreb. N. Modul obuhvaća i usvajanje praktičnih znanja iz determinacije patogena uz korištenje klasičnih i suvremenih molekularnih metoda u okviru laboratorija i praktikuma. (izabrana poglavlja) 3. Slušači će biti upoznati i s taksonomijom i nomenklaturom koja je specifična kod različitih skupina patogena. Sands: Methods in Phytobacteriology. Moći će pravilno uzorkovati bolesne biljke za nastavak determinacije u laboratoriju i provesti neke od analiza. Primrose: Introduction to modern virology. Znat će biologiju značajnih patogena i njihove simptome. Duveiller. Preporučena literatura 1. bakterijama i viroidima. Zagreb. N. fitoplazmama. Laffi: Malattie batteriche delle piante. Đermić: Interna skripta Bakteriologija./2011. A.B.: The Bacterial Diseases Of Wheat. 1987. Prikazat će se principi proizvodnje zdravog. Malattie da virus. Klement. Beogradski izdavačko-grafički zavod. E. fitoplazmi i viroida. 2003. S. Giunchedi.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. M. Verona. I. AG2044 FITOBAKTERIOLOGIJA I FITOVIROLOGIJA Koordinator modula Opis modula Modul obrađuje osnovna znanja o virusima. (izabrana poglavlja) Docent Edyta Đermić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 12 7 5 Redovno prisustvovanje svim oblicima nastave. 5. patogenima biljaka.Edagricole. Bologna. L. E. Z. F. Arsenijević: Bakterioze biljaka. Dimmock. (izabrana poglavlja) 2. CIMMYT. 4. D. Rudolph. 2002. Juretić: Osnove biljne virologije. 1997. Edizioni l'informatore agrario. 1998. Fucikovsky. Bertaccini: Avversita delle Piante Ornamentali. Bologna. viroidi e fitoplasmi degli alberi da frutto. Cilj modula Poznavat će svojstva virusa. K. Ponti. bakterija. 1992. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 259 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . specifičnostima patogeneze te načinom prenošenja u prirodi iz jedne vegetacije u drugu. Cvjetković.J. L. slikama i pomoću živog i herbariziranog materijala u razlikovanju simptoma koje uzrokuje svaka skupina. 1995. Bellardi. Sveučilište u Zagrebu i Školska knjiga. Calzolari.

. Po završetku. Cilj modula Kompetencija za obavljanje fitopatoloških pregleda biljaka na otvorenom i u zaštićenom prostoru. Zagrebu. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u. 1968.Muntanola-Cvetković: Opšta mikologija Izabrana poglavlja iz: Proizvodnja povrtnog sjemena. C. Izvanredni profesor Snježana Topolovec-Pintarić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 17 5 Determinacija gljiva prema mikroskopskim preparatima.Alexopoulos. postavljanje dijagnoza. izdavač: J. Kišpatić J.. Zrinski. 2004. studenti će moći prepoznati oko 50-tak važnih mikoza. Cambridge University Press. Izabrana poglavlja iz: Zaštita povrća od štetočinja. Vježbe predviđaju pregled herbariziranih bolesnih biljaka kako bi studenti stekli iskustvo određivanja gljivičnih bolesti (mikoza) na osnovu simptoma. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.. 3. 3. Lešić R. 2. Prvenstveno je zadatak u početnim poglavljima modula razjasniti koji pristup sistematici Gljiva odabrati s ciljem pojednostavljenja razlikovanja osnovnih skupina između 7000 gljivičnih vrsti patogenih za biljke. i sur. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u. te izradu mikroskopskih preparata gljivičnih organa s bolesnih biljaka.Mims: Introductory mycology.J. Zagrebu. 4. radi stjecanja te vještine nužne za potvrdu determinacija. Maceljski M. 5.. Zagrebu..Webster: Introduction to fungi. A. 153 str. Ostala poglavlja na koja je sadržaj modula podijeljen slijede sistematiku Gljiva primjenjivu u svakidašnjoj praksi stručnjaka fitopatologa i poučavaju studente o biociklusu i epidemiologiji značajnijih fitopatogenih vrsta gljiva./2011.. Maceljski M. Pavlek P. determinacije gljivica-uzročnika u fitopatološkim laboratorijima i onima za ispitivanje zdravstvenog stanja sjemena. Panjan M. dakle uzročnicima biljnih bolesti. Raznolikost organizama koji su svrstani u Carstvo Gljive.Wilex & Sons. 1980. Preporučena literatura 1. Cvjetković B. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 260 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. 293 strana.W. Kišpatić J. Kovačević Ž. C. Bos: Fungal genetics: Principles and Practice. uvjetovala je postojanje brojnih morfoloških i filogenetskih sistematika koje uzrokuju rasprave među znanstvenicima. 1979 J.: Bolesti industrijskog i krmnog bilja. Stjecanje temeljna znanja za specijalizaciju u struci fitopatolog.. Čakovec. 2. izrada herbarija »Mikoze». AG2045 FITOMIKOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Fitomikologija je namijenjena studentima koji su u preddiplomskom studiju stekli predznanje o gljivama kao važnim biljnim patogenima. Bolesti voćaka i vinove loze. Kišpatić J.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 1992.. Obvezna literatura 1. 5.: Bolesti i štetnici ratarskog bilja. Cees J. 108 str. 1990. 517. 1993. Agronomski fakultet Sveučilišta u. izdavač: Marcel Dekker1996.: Bolesti šećerne repe i krumpira. Kišpatić J. 1982. 4.. Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu. jer se po osnovnim osobinama razlikuju od biljaka i životinja.

izlazak na teren i praktično u nematološkom laboratoriju. (2000): Potato cyst nematode management. pozitivno ocijenjen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. Cilj modula Stjecanje znanja o štetnim. koje se koriste u svrhu identifikacije. Plenum Press. Morfološke i anatomske značajke nematoda. B. Čakovec Docent Dinka Grubišić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 14 6 7 2 1 Redovito pohađanje predavanja i vježbi.. London 3.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Čakovec Oštrec. S. Sharma. (2002): Plant Nematode Control. Čakovec Krnjajić.J. 4. Siddiqi.R. bit će prikazani simptomi parazitacije nematoda na poljoprivrednim kulturama. ali i korisnim nematodama te osnovama identifikacije. Đ. C. Obvezna literatura 1. Seinhorst.P. Štetne i korisne životinje u poljoprivredi. ali i primjere primjene entomopatogenih i predatorskih nematoda u suzbijanju brojnih štetnika u poljoprivredi. J. Ciglar. i sur.(1998): Integrirana zaštita voćnjaka i vinograda.E. I. Modul donosi i pregled mjera suzbijanja nematoda. Krnjajić. Lj. bit će posebno prikazane kroz vježbe u praktikumu. London 4. Warwick. Whitehead. UK 261 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . W.. Taylor. M. 2. (1998): Zoologija./2011. Parasites of Plants and Insects. S.G. Beograd Maceljski.. (2004): Štetočinje povrća. (2000): Tylenchida. F. UK 2. (1987): Fitonematologija. (1975): Nematodes vectors of plant viruses. Lamberti. kroz predavanja i praktikum. Osposobljavanje za uzimanje uzoraka tla i biljnog materijala te njihovu analizu. 3. A. M. Modul opširno prikazuje suvremene metode uzorkovanja tla kao i biljnog materijala te metode izdvajanja nematoda iz uzoraka tla i biljnog materijala . Uz pregled najznačajnijih štetnih vrsta. Usvajanje metoda suzbijanja biljnoparazitskih nematoda. P. (1998): The Cyst Nematodes. AG2046 FITONEMATOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Fitonematologija daje cjeloviti prikaz biljnoparazitskih nematoda.kroz predavanja. kroz sistematski pregled kao i pregled štetnih i korisnih vrsta u poljoprivrednoj proizvodnji. Haydock. UK 5.

Poljoprivredni fakultet Novi Sad 4 Davies. Kroz terenske i laboratorijske vježbe. Fakultet poljoprivrednih znanosti. Tlo općenito a posebno njegova fizikalna svojstva izuzetno su važan čimbenik u poljoprivrednoj proizvodnji (za sve agrarne operacije od obrade tla do žetve-berbe). vazdušni i toplotni režim zemljišta. studenti će steći bitna saznanja o osnovnim fizikalnim svojstvima tla. Husnjak (1994): Program i metodologija izvođenja terenskih i laboratorijskih vježbe iz hidropedologije – radni materijali za praktikum. Zagreb Preporučena literatura 1./2011. Zavod za pedologiju Agronomski fakultet. Zagreb 4.. Vidaček. (1981): Agrikulturna mehanika tla. (1985): Priručnik za pedološka istraživanja. (1980): Fundamentals of Soil Physics 2.. o načinim istraživanja tih svojstava te o mogućnostima primjene rezultata u procesu održivog korištenje zemljišta. Fakultet poljoprivrednih znanosti. Docent Mario Sraka Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 13 11 4 2 Pohađanje predavanja. Zagreb 3 Vučić. Zagreb 3. Škorić A. Zagreb 2. konzistenciji tla. (1994): Hidropedologija – interna skripta. D. Stoga je nužno da studenti diplomskih studija «Poljoprivredna tehnika» i «Agroekologija» steknu detaljnija saznanja o fizikalnim svojstvima tla.. AG2047 FIZIKA TLA Koordinator modula Opis modula Fizika tla je dio pedologije u okviru kojeg se proučavaju fizikalna svojstva tla. Husnjak. studenti će ovladati vještinama načina istraživanja fizikalnih svojstava tla i dolaženja do kvalitativnih i kvantitativnih podataka o tlu. (1991): Sastav i svojstva tla. o vodi i zraku tla i o toplinskim svojstvima tla. Knjiga. Hillel. kao i saznanja o uzrocima pogoršanja i načinima poboljšanja osnovnih fizikalnih svojstava tla.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. B. U okviru ovog modula kroz predavanja. obavljene laboratorijske vježbe te izrađeni seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. (1987): Vodni. Ž. Eagle. B. N. S. Fakultet poljoprivrednih znanosti. Cilj modula Da studenti steknu aktivna znanja o važnosti poznavanja fizikalnih svojstva tla. D. Škorić A. Kroz seminarski rad detaljno će se upoznati sa načinima obrade i interpretacije rezultata laboratorijskih istraživanja i mogućnostima i načinima konkretne primjene dobivenih rezultata u praksi. (1993): Soil Management 262 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Z. Racz. Fakultet poljoprivrednih znanosti. Finney.

O. Turčić.Nakladni zavod Globus. Osterloh.C.D. Wiley. prateća oprema. Aspen Publishers. Zagreb.V.:Fresh-Cut Fruits and Vegetables:Science. Upoznat će se s važećim normativima. Tapia. te ambalažiranje i transport sirovine. Navedena problematika obradit će se praktično kroz laboratorijske i terenske vježbe te seminarima.:Frucht-und Gemüselagerung. kiselina. R. AG2048 FIZIOLOŠKI PROCESI UBRANOG VOĆA I POVRĆA Koordinator modula Opis modula U svježem voću i povrću odvijaju se metabolički procesi koji utječu na održivost sirovine(promjena sadržaja šećera.A. Kvarenje sirovine je uvjetovano količinom i vrstom vanjske mikroflore. Izvanredni profesor Nadica Dobričević Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 12 12 16 Odslušana predavanja i vježbe. 2.Stuttgart. S.. Bünemann.G. temperaturom i relativnom vlagom prostora za skladištenje. AMinimally Processed Fruit and Vegetables.. CRC PrILIc.Berlin.Verlag Eugen Ulmer.:Lagerung von Obst und Gemüse. Preporučena literatura 1. M.:Konzerviranje i prerada voća i povrća. Vrste voća i povrća pa čak i sorte tijekom zrenja i kasnije nemaju isti intenzitet disanja te se dijele u dvije osnovne grupe.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.Gröschner.WEB Deutscher Landwirtschaftsverlag.Piližota.2002.: Minimally Processed Refrigerated Fruits and Vegetables. te sastavom. Minimalnim procesiranjem djeluje se konzervirajuće na sirovinu za što je potrebno specifično ambalažiranje. i N) za svaku voćnu i povrtnu sirovinu te čak i sortu djeluje na održivost.Hansen. Definirat će se osnovni uvjeti prostora za čuvanje. seminar i položen kolokvij. Vlatka Turčić. uz poznavanje i zadovoljavanje minimalnih uvjeta čuvanja. Obvezna literatura 1.2000. 3. tvari arome i boje teksture). odražava se na uporabnu vrijednost sirovine za tržište.1973. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 263 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .1975 4. Cilj modula Definiranje parametara kvalitete svježeg voća i povrća. Promjena mikroklime(količina kisika...Technology and Market.S.H. Lovrić. Glyndon. CO2. 2. minimalno procesiranje i dugoročno čuvanje prema važećim normativima. Lamikanra.M. Chapman&Hall.V.2000. Analiziranje parametara kvalitete svježe sirovine.1994. Alzamora. Lopez-Malo.1994. 3.:HACCP i higijena namirnica..T./2011. London.

Pucarić. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 264 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET ../2011. 2. temperature i fotoperioda na faze razvoja i rasta ratarskih kultura. 1988.). Utjecaj kultivara. Moutonnet.B. Sneller.R. J. L.). To se realizira putem slijedećih programskih cjelina: Uvod u specijalnu proizvodnju bilja. (ed. Muchow. Daljnje mogućnosti povećanja prinosa ratarskih kultura. J. 1999. 1999... 4. 3. T. Cilj modula Osposobiti studenta da razvije znanje o najvažnijim čimbenicima koji utječu na procese formiranja kakvoće i kvantitete prinosa ratarskih kultura i vještine koje će mu omogućiti detaljne analize komponenata prinosa. 2004.Y.. Maximizing crop yields. Crop transformation and the challenge to increase yield potential. Seed Biology and the Yield of Grain Crops. The Netherlands. Slafer (ed.C. E. Petr. NY. & Hruska.). Cerny. and G. New York. 1970. Egli. 1998.C.J. N. industrijskih i krmnih kultura u poljskim uvjetima. 1999. Utjecaj stresova okoline na formiranje prinosa ratarskih kultura. 9:70-75.K. Press.. V. Trends in Plant Sci. Hera. 1975. Uvod u specijalno ratarstvo. Agronomy 65:215-265. NIŠP Ognjen Prica. N. AG2049 FORMIRANJE PRINOSA RATARSKIH KULTURA Koordinator modula Opis modula Modul upoznaje studenta s glavnih vanjskim čimbenicima i agrotehničkim zahvatima koji utječu na procese formiranja priroda. Philippines: IRRI. 4.T. 2. Crop Physiology: Some case histories.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Elsevier Sci. Crop yield response to deficit irrigation. C. Wheat: Ecology and physiology of yield determination. New York. eds. C. Analiza komponenata prinosa zrnatih kultura.. Kirda. Izvanredni profesor Zlatko Svečnjak Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 22 0 0 4 2 2 Izrada seminara. NY.. Yield Formation in the Main Field Crops. In: Smith W. Satorre. New York. Marcel Dekker. D. Lisna površina kao faktor stvaranja prinosa. 5. Sinclair. P. Potential productivity of field crops under different environments. Fischer R. & Nielsen. Publ..A. Food Products Press. NY. Preporučena literatura 1. Fageria. Prinos i kakvoća prinosa pri različitim datumima sjetve i žetve. Gotlin. L. NY. D. Evans.H. New York. Purcell L.T.. Student stječe znanja i vještine koje su preduvjet organizacije uspješne ratarske proizvodnje u različitim agro-ekološkim i organizacijskotehničkim uvjetima kao i za provođenje znanstveno-istraživačkog rada na ratarskim kulturama. Kluwer Academic Publishers. Virovitica. C. R. Cambridge Univ.A. 5. 1983:129-154. prinosa i kakvoće prinosa ratarskih. New York. Banta J. Obvezna literatura 1.H. Dordrecht. 1992.R.H. Los Baños. pohađanje terenskih vježbi i vježbi u praktikumu. Sinclair.. Wheat. Radiation use efficiency. CAB International. A.R (eds. 3. Doprinos agrotehničkih zahvata u povećanju biološkog priroda i prinosa u ratarstvu. Adv. Co.

N. sistematiku. uzgojni programi. inbriding. prikupljanje podataka. Cilj modula Temeljne spoznaje o uzgoju i nasljeđivanju u pčelarstvu. 4. Detaljnije se obrađuju nasljeđivanje kvalitativnih te kvantitativnih genetskih odlika. D. T./2011.. Brighton 2. Brence-Lazarus. te poznavanje uzgojnog programa i temeljna znanja o organizaciji prikupljanja i obradi podataka s ciljem izračuna uzgojnih vrijednosti. posjet oplodnoj stanici... posjet Hrvatskom stočarskom centru i upoznavanje s organizacijom prikupljanja.. njihova rasprostranjenost i međusobni utjecaji. The Hive and the Honey Bee. Nakladni zavod Znanje. AG2050 GENETIKA I OPLEMENJIVANJE MEDONOSNIH PČELA Koordinator modula Opis modula U okviru predmeta uvodno se obrađuju: Biologija pčele koja uključuje evoluciju. Miljenko (ur. postavljanje modela i izračun uzgojnih vrijednosti. Bubalo.. 1977. Zagreb Preporučena literatura 1. vježbe u praktikumu (Pokušalište Agronomskog fakulteta – pčelinjak) te kroz terensku nastavu (odlazak na uzgajalište matica. Hrvatski pčelarski savez. The British Isles Bee Breeders Association. posebni uzgojni ciljevi (bolesti pčela u uzgojnim programima. Anatomy and Dissection of the Honeybee. F.). selekcija... Z. 5. Časopis „Hrvatska pčela“. selekcija na toleranstnost na bolesti). INC. (1990) Pčelarstvo. Academic Press. Obvezna literatura 1. Bee Genetics and Breeding. s naglaskom na anatomiju i fiziologiju spolnih organa.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Ruttner. Dominiković. M. J. Dadant & Sons. Program gojidbenog stvaranja pčela u Republici Hrvatskoj / Ernoić.. Dražić.). London. Dade. 3. te razvojne stadije pčela. izbor matičnih zajednica. Ilinois 1987. (ed. (1988): Breeding Techniques and selection for Breeding of the Honeybee. Florida 1986. hibridizacija. Rinderer. Katalinić. metode i tehnike uzgoja matica. Orlando. Kezić. T. populacijska genetika. Hamilton. anatomiju i fiziologiju pčela. Poznavanje drugih vrsta i pasmina pčela. obrade i distribucije podataka korisnicima).E. 2. organizacija progenog i performance testa. 1997. Zagreb Redovni profesor Nikola Kezić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 15 2 6 2 5 Pohađanje nastave. Nastava se izvodi kroz predavanja. vježbi i terenskih vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 265 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . International Bee Research Association. izbor trutovskih zajednica. : Hrvatski stočarsko selekcijski centar.

Pavić. Moguća je znanstvena podloga za doktorski studij u području mliječnog stočarstva. korekcije na međunarodne standarde prema kriterijima ICAR-a. I. P. (1990): Genetic parameters and breeding goals in dairy herds in Croatia. Školska knjiga.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. HSC (1990 . AG2051 GENOTIPOVI I SELEKCIJA U PROIZVODNJI MLIJEKA Koordinator modula Opis modula Program nastave sadrži upoznavanje s grlom (životinjom) kao sredstvom za proizvodnju mlijeka. Upoznaje s modelima uzgojnih programa za pojedine vrste i metodama procjene uzgojnih vrijednosti u svrhu izbora nadprosječnih životinja.. (2004): Kozarstvo – izabrana poglavlja. (1999): Advisory service for animal production in Croatia. te uzgojnu vrijednost životinja za mlijeko. Caput. Zagreb) 4. B. Putem rada u praktikumu i terenskih vježbi studenti se neposredno upoznaju s poslovima u uzgoju i selekciji za pojedine vrste proivodnje. Mijić. ovaca i koza u Republici Hrvatskoj. Upoznaje s mliječnim pasminama goveda. (1991): Ovčarstvo u udžbeniku “Stočarstvo”(Brinzej i sur.o. vol. Stočarstvo. načine korištenja proizvodnog kapaciteta i metode genetskog poboljšanja. P. PZS. 48: 109 3. Cilj modula Pruža mogućnost upoznati mliječne životinje. (1994): Breeding policy in livestock production in Croatia. ovaca i koza u svijetu i aktualnim stanjem u hrvatskom uzgoju. (2001): Značajke protoka mlijeka pri strojnoj mužnji krava u ahrvatskoj. B. Definira službene metode kontrole proizvodnosti mlijeka. Workshop FAO/EAAP. urađen seminar i nazočnost predavanjima minimum 60% Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 266 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . P. definicije proizvodnog kapaciteta (normalnog i maksimalnog) ..): Programi gojidbene izgradnje goveda. V. Caput. 55: 471 2. Tallin 4.Mioč. Izrađuju seminarski rad prema osobnom interesu o genetskom profilu mliječnog stada na izabranoj farmi. objašnjava genotipske i fenotipske značajke. Znanstveni skup agronoma (Zbornik). Karadjole. Katalinić. Mioč. HMU. Zagreb 2. i sur. Celeber d. Preporučena literatura 1. i sur. Obvezna literatura 1. Caput. I. P. (1996): Govedarstvo – izabrana poglavlja. 37. i sur../2011.. Opatija Izvanredni profesor Ante Ivanković Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 8 12 12 Obavljene vježbe u praktikumu i na terenu.o. vol. Zagreb 3.

(Izabrana poglavlja) Docent Dražen Perica Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 35 12 5 8 Pohađanje većeg dijela nastave. Bognar. (1997): Tipovi klizišta u Republici Hrvatskoj i Republici Bosni i Hercegovini Geomorfološki i geoekološki aspekt. A. 31. nastanka i razvoja reljefa. A. M. te njegovog utjecaja na oblikovanje i vrednovanje krajobraza. (1982): Geomorfologija. str. AG2052 GEOMORFOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Geomorfologija predstavlja važan dio geoznanosti. a kroz seminare bi obradili jednu od zadanih geomorfoloških tema.. II. str. (1980): Primijenjena geomorfologija. A. Strukturna geomorfologija (endogeni ili unutrašnji pokreti i njihovo značenje u oblikovanju reljefa Zemlje).44 3. (1990): Geomorfološke i inženjersko-geomorfološke osobine otoka Hvara i ekološko vrednovanje reljefa. vol. Acta Geographica Croatica. Geografski glasnik. McGeary D.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.. Petrović.. M. str. 21 .. Školska knjiga. Perica. Marković. Wallen. Geomorfološko kartiranje (metode izrade i interpretacija geomorfoloških karata). S. Acta Geographica Croatica. Bognar. Reljef kao okolišna datost i njegova evolucija (pitanje prirodnog i društveno – gospodarskog okoliša). A. (1992): Inženjerskogeomorfološko kartiranje. Acta Geographica Croatica 4. Geografski odsjek PMF-a. vulkana). Cilj modula Utvrđivanje osobina. Zagreb. (Izabrana poglavlja) Preporučena literatura 1. 49 . Osim predavanja studenti bi prisustvovali vježbama na kojima bi izrađivali određene modele (npr. Aktivni i pasivni čimbenici reljefa važni su kao pokretači oblikovanja reljefa.. III. Treba ih upoznati s Zemljinom reljefnošću (morfografskim i morfometrijskim). izrada vježbi i seminarskog rada.65 3. IV. Beograd 5. Zagreb. (1987): Tipovi reljefa Hrvatske. terenskoj nastavi (radi prepoznavanja određenih oblika i analize na koji način su nastali). Beograd 5. 27.. Bognar. Zagreb 4. H. C. 27 – 40 2. te prisustvo terenskoj nastavi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 267 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 52. Fürst-Bjeliš. te se nameće potreba da se s njom bolje upoznaju i studenti smijera Agroekologija. D. D. 173 . R. Zbornik II znanstvenog skupa geomorfologa Jugoslavije. Herak. str. B. Plummer C. (1999): Physical Geology. Zagreb.) The influence of quantiative geomorphological characteristics and lithology on the ecological depth of soil and environmental historical human impact – the example of Northwestern Croatia. Uz kraći uvodni dio modul je podijeljen u četiri dijela: I. (1992): Introduction to Physical Geography. Bognar. N. Zagreb. (1987) Geologija./2011.186 31 2. Obvezna literatura 1. & Carlson. Lozić. D. (2002. Egzogena geomorfologija (vanjski utjecaji kao pokretač oblikovanja reljefa Zemlje).

unimelb. Cilj ovoga predmeta je upoznati studente s geografskim informacijskim sustavima ali i osnovama daljinskih istraživanja tj. kartografskim projekcijama i datumima. povezivanju geometrijskih i atributnih podataka. skeniranju. već podloga za to mora biti geografski informacijski sustav. pretraživanju i načinima analize podataka. Zagreb. 2001 2..osnove. oblikovanju karata. 1997. HAZU i Geosat. Zagreb. uklapanju podataka i produkata daljinskih istraživanja u GIS. M. INA . http://www. primjeni digitalnih modela reljefa (DMR) te analizama podataka i kreiranju novih informacija pomoću GIS-a. atributnim podacima i radu s njima. vrstama i oblicima podataka u GIS-u. Oluić.: Snimanje i istraživanje Zemlje iz Svemira: sateliti. digitalizaciji i vektorizaciji te geokodiranju karata./2011. D. izvještaja i ispisa te praktičnoj primjeni GIS-a. Studenti će o okviru modula dobiti osnovna znanja o: vrstama GIS-a. primjena. AG2053 GIS I PRIRODNI RESURSI Koordinator modula Opis modula Općenito je postalo jasno da se upravljanje prirodnim resursima ne može više provoditi na klasičan način. Obvezna literatura 1. načinima uspostave GIS-a. radu s GPS-om. 3.geom. 4. Sukladno tome složena je tematska struktura modula za usavršavanje u radu s GIS-om i srodnim tehnologijama.: GIZIS .d. Preporučena literatura 1.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.au/gisweb/ 2.: GIS u Hrvatskoj. uporabom različitih vrsta snimaka pri proučavanju prirodnih resursa. i dr. Hrvatske šume. Kušan.Industrija nafte d. Kereković.ca/ccrs/learn/tutorials 3.edu.net/tutorials Docent Vladimir Kušan Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 12 4 4 10 Izrađene i predane vježbe (dovršeni projekt) Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 268 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . M. 516. korištenju globalnih pozicijskih sustava (GPS) za održavanje grafičkih baza podataka.gc. Brukner. 1994. Zagreb. senzori.ccrs. radom s grafičkim i atributnim bazama podataka. V.gisdevelopment. geometrijskim podacima i radu s njima.nrcan. http://www. Zagreb. Cilj modula Nakon odslušanog modula i položenog ispita studenti će imati znanja o: vrstama i karakteristikama računalne tehnike i programske podrške neophodne za GIS. http://www. INA INFO. 1994.: Nove tehnike izmjere i kartografije..

Prohić E. Izvanredni profesor Milan Mesić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 20 10 Sudjelovanje na teoretskom dijelu nastave. terenske vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 269 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 5.. Pučko otvoreno učilište. Bonan. an analysis of global change. G. Obvezna literatura 1. litosferu. Andrews J. (2001): Uvod u globalnu ekologiju. Academic Press. (1996): An introduction to environmental chemistry. povlačenje ledenjaka. (2002): Ecological Climatology: Concepts and Applications. 4. M.. Jickens T. and regulation. pedosferu i biosferu. AG2054 GLOBALNA EKOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Modul Globalna ekologija daje temeljna znanja o biološkim i ekološkim sustavima. ozonska rupa. (2002): Atmospheric pollution: history. Oxford. Schlesinger W. Brimbleconibe P. građa i struktura Zemlje. (1998): Geokemija. (1992): An introduction to marine biogeochemistry. E. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja. objašnjava se razlika između ekologije i zaštite okoliša. (1997): Biogeochemistry. John Wiley & Sons. Zagreb. Libes S.M. opisuje utjecaj čovjeka na atmosferu. Zagreb 2. kratko se navodi povijesni razvoj ekologije. Cambridge University Press. 2. H. S. eutrofikacija. Cambridge. Preporučena literatura 1.. New York. science. te na biosferu. hidrosferu. analizira se utjecaj čovjeka na atmosferu. Targa. Blackwell Science. itd. Luiss P. biogeokemijski ciklusi odabranih elemenata. Glavač V. 678 p. UK. Jasobson Z. te kompleksne odnose koji vladaju u agrosferi./2011. Definiraju se bioindikatorski organizmi. Hrvatska sveučilišna naklada. B. izotopne i nuklearne analitičke metode i tehnike. te osnovni procesi transporta zagađivala u okolišu. Cilj modula Upoznavanje studenata s osnovnim teoretskim postavkama ekologije kao znanosti koja. U okviru modula prikazani su temeljni ekološki pojmovi. Prikazan je nastanak. povećanje koncentracije plinova staklenika. Navode se organski i anorganski kemijski spojevi koji utječu na onečišćenje okoliša. s posebnim naglaskom na agrosferu. razvoj. D. zatim utjecaj na hidrosferu i kriosferu – globalna cirkulacija i bilanca voda. Definiraju se globalni ekološki problemi. onečišćenje. te promjene u prošlosti. Cambridge University Press. Detaljno se prikazuje utjecaj čovjeka na pedosferu. vremenska kemijska bomba.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. izrada seminara. 3. promjene razine mora.

/2011. AG2055 GMO U PROIZVODNJI HRANE Koordinator modula Opis modula Genetički modificirani organizami (GMO). patentne prijave. Dati će se i prikaz odgovarajuće legislative kao i metoda molekularne ekologije koje se koriste u detekciji i identifikaciji GMOa. Posebna pažnja posvetiti će se analizi toksičnosti. (2001) Molecular cloning: A laboratory manual. Oxford 2. New York redoviti profesor Zoran Zgaga Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 10 Odslušana predavanja i ocijenjen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 270 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . te posebno njihovo korištenje u poljoprivredi i prehrani. ali i predviđeni pravci razvoja na ovom području kao što je proizvodnja hrane s poboljšanim nutritivnim svojstvima i korištenje drugih proizvoda moderne biotehnologije u prehrambenoj industriji. Originalni znanstveni radovi. Primrose et al. Detaljnije će se analizirati konstrukti koji se najčešće koriste. Cold Spring Harbor. Uz praćenje najnovijih dostignuća obrađivati će se i sve kontroverze kao i društvena percepcija ove tehnologije. Obvezna literatura 1. Blackwell Scientific Publications. alergenosti i nutritivnih svojstava takve hrane s jedne strane i utjecaja na okoliš poljoprivrednog uzgoja genetički modificiranih organizama. (2002) Principles of gene manipulation: An introductory to genetic ingineering. predstavljaju složeno znanstveno područje koje nadilazi interes užih stručnih krugova.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. kao i ograničenja i poteškoća koje se pri tome susreću. Sambrook et al. U okviru predloženog modula dati će se opis tehnologija i postupaka koji se koriste u svrhu unošenja ciljanih genetičkih modifikacija u biljne genome. toksikološke studije i studije utjecaja na okoliš kao i percepcije GMO u javnosti Preporučena literatura (ovisno o predznanju iz tehnologije rDNA) 1. kritičkog i odgovornog razmišljanja o problematici GMOa. Cilj modula Podjednaka pažnja posvetiti će se upoznavanju najnovijih znanstvenih dostignuća kao i razvoju samostalnog.

Wisconsin. te stjecanje znanja za nastavak usavršavanja na odgovarajućem poslije diplomskom studiju. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja i vještinu da obavlja poslove racionalne gnojidbe u vođenju ishrane bilja u biljnoj proizvodnji.E. Studija. E. Podjela gnojiva. ASA. D. ASA. 4. Wisconsin. 3. Khasawneh. fosforna gnojiva. kalijeva gnojiva. Putem vježbi obraditi problematiku uzorkovanja organskih i mineralnih gnojiva te metode za fizikalne i kemijske analize gnojiva. Školska knjiga .D. A. mikrognojiva: sadržaj aktivne tvari u njima. Kutina./2011. amidna. 2.C. 5. Zagreb. E. uzoraka i veličine pritisaka poljoprivrede na vodne resurse i more na području Republike Hrvatske.J. Madison. Hauck R. negativni učinci gnojidbe ( moguća akumulacija opasnih i toksičnih tvari u tlu. komposti. Sample. CSSA.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Anđelko Butorac (1999): Opća agronomija. mulj otpadnih voda. Dušična: nitratna. Tomislav Ćosić (2001): Mineralna gnojiva. zelena gnojidba. Izvanredni profesor Tomislav Ćosić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 42 12 -6 Odrađene vježbe i seminar Način polaganja ispita Pisano Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura red.o. Pravilna i sigurna primjena gnojiva 3/6. Madison. amonijsko – nitratna. interna skripta. Finck (1982): Fertilizers and Fertilization. (1985): Potassium in agriculture.broj Naziv 1. (1984): Nitrogen in Crop Production.. (1980): The Role of Phosphorus in Agriculture. (2002): Procjena stanja. Kamprath. F. svrha gnojidbe. Milan Mesić i sur. Zagreb 3. USA. Basel. USA. SSSA. Mirjana Ćustić (1998): Kemijska sredstva u poljoprivredi. Mineralna gnojiva. amonijska. kalcijeva gnojiva. Wisconsin. Agronomski fakultet. Posjeta tvornici gnojiva Petokemija. AG2056 GNOJIVA I GNOJIDBA Koordinator modula Opis modula Definirati gnojiva i cilj gnojidbe. CSSA. Introduction and Practical Guide to Crop Fertilization. pojedinačna i složena. CSSA. 271 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . d. sporo djelujuća dušična gnojiva. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH. Domaća gnojiva i njihova podjela: stajski gnoj kruti i tekući. eutrofikacija površinskih voda i negativan učinak na opskrbu kisikom. pozitivni učinci gnojidbe (izvor biljnih hraniva za rast biljaka). SSSA. Madison.Zagreb Preporučena literatura red. sumporna gnojiva. ASA. Munson R.o. SSSA. nepoželjno obogaćivanje atmosfere amonijakom). njihovo kemijsko i fiziološko-kemijsko djelovanje u tlu. Melioracijska gnojidba i redovna gnojidba kultura u uzgoju i primjena.broj Naziv 1. USA. ostala gnojiva. 2. Zagreb.

Zagreb. podzemne odvodnje (cijevne drenaže) i kombinirane odvodnje). pokazatelji učinkovitosti-investicije i godišnji troškovi. Vidaček.I. Odvodnjavanje. Moskva. 4. Ž.broj Naziv 1. Navodnjavanje. Rijeka i DONH. Netherland. Geodetski fakultet. 1981. Na terenskim vježbama će studenti vidjeti neke od postavljenih sustava odvodnje i navodnjavanja i moći će se dati kritički osvrt. DONH. I kolo. Oljgarenko. U seminaru će studenti pojedinačno (ili manjim skupinama) obraditi vodno gospodarstvo u zakonskoj regulativi.: Meliorativna pedologija. Nataljčuk. 1991. kontrola i održavanje melioracijskih sustava odvodnje i navodnjavanja. Rijeka. te izrada potrebnih vježbi i seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 272 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Wageningan. ILRI Publication 16. M. biljno proizvodni elementi i reakcija usjeva na manjak vode u tlu. vježbi i seminara. 3. Izvanredni profesor Ivan Šimunić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 35 15 4 6 Pohađanje predavanja. odnosno neželjenim posljedicama neadekvatnog gospodarenja. Funkcioniranje.. Second Edition: Drainage principles and Applications. vodno gospodarstvo i hidromelioracije u zakonskoj regulativi. Priručnik za hidrotehničke melioracije. kolos. Na vježbama će se izraditi programi iz tematskih cjelina: Planiranje. knjiga 6.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. F.A.. Građevinski fakultet.1998. Ahmedov. 2. Tako će tematske cjeline iz odvodnje obuhvatiti: Planiranje. Tomić.: Eksploatacija hidromeliorativnih sistema. H.: Navodnjavanje. sustavi odvodnje i navodnjavanja (sustavi površinske odvodnje. : Gospodarenje melioracijskim sustavima odvodnje i natapanja. 1994. planiranje i programi gospodarenja. II dio. Zagreb. stanje i potreba navodnjavanja. projektiranje i izvođenje melioracijskih sustava odvodnje i navodnjavanja i reakcija usjeva na manjak vode u tlu. Agronomski fakultet. 1993. 5. Agronomski fakultet. Cilj modula Studeti se upoznavaju s gospodarenjem (upravljanjem) na melioracijskim sustavima odvodnje i navodnjavanja. Racz. II kolo. Obvezna literatura red. za studente poljoprivrede specijalizirane u području hidromelioracija. AG2057 GOSPODARENJE MELIORACIJSKIM SUSTAVIMA Koordinator modula Opis modula U modulu će studenti na predavanjima dobiti saznanja o gospodarenju na postojećim melioracijskim sustavima odvodnje i navodnjavanja. Zagreb. Preporučena literatura 1. Z. 2. Priručnik za hidrotehničke melioracije. 1988. projektiranje i izvođenje melioracijskih sustava odvodnje i navodnjavanja. knjiga 2. Održavanje. Potreba vode za natapanje.1983. Zagreb. V. vijek trajanja. F./2011.

M. C. Christensen. A. izrađen seminar i obvezne terenske vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 273 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Na žalost. Neely.C. str. str. CABI Publishing. Hydrology and Water Quality./2011. Konecny. spomenici prirode i parkovne arhitekture) zaštićeno je oko 10% teritorija RH. zaštićeni krajobrazi. CABY Publisihing. DUZPO i Hrvatske šume. P. zatim šumarstvo. Kutter. Preporučena literatura 1.. 69. 5. The Future of Our Land. AG2058 GOSPODARENJE U EKOLOŠKI OSJETLJIVIM PODRUČJIMA Koordinator modula Opis modula Budući razvitak RH potrebito je osloniti na gospodarske grane koje se koriste obnovljivim prirodnim resursima. takve gospodarske grane moraju imati u svom temelju ekološki zadovoljavajuću djelotvornost. parkovi prirode. B. Schjønning. Uvod u globalnu ekologiju. odgovarajuća prerađivačka industrija i turizam. 151. (2004). 329. Pisana predavanja nositelja modula iz ovog kolegija 2. Haygarth. P. Obvezna literatura 1. Različitim kategorijama prostorne zaštite (nacionalni parkovi. (1999). *** (1999). str.... str. (2004). te razlozi ugroženosti biološke i krajobrazne raznolikosti RH. Agriculture and related activities in protected areas. ***(1998). EU Enlargement and Agriculture: Risks and Opportunities. ali samo uz uvjet da se u tom korištenju poštuju odredbe Zakonske legislative. 3. Managing Soil Quality – Challenges in Modern Agriculture. S. U pitanju su ponajprije poljoprivreda. 4.. FAO & UNEP. Glavač. 502.. Ovom postotku treba dodati još i površine pod vodozaštitnim područjima. (1999). Jarvis. Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovima zaštite. Zakonska legislativa koja se odnosi na zaštitu okoliša od povećanog onečišćenja iz poljoprivrede.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. V. Kada i pod kojim uvjetima? Smjernice gospodarenja na ekološki osjetljivim područjima ukazati će da je moguće višenamjensko korištenje prostora bez štete po pojedine korisnike.T. strogi i posebni rezervati. Danas se djelotvornost navedenih grana u prvom redu promatra kroz zaštitu okoliša a osobito pojedinih zaštićenih područja. Cilj modula Načini negativnog utjecaja poljoprivrede na okoliš. Izvanredni profesor Ivica Kisić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 6 12 8 Odslušano 60% nastave. u blizini izvora pitke voda i sl. str. Elmholt. (2004). Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša. Zagreb. 3. Osim profitabilnosti. Strasbourgh. u RH je još uvijek puno naglašenija komponenta iskorištenja okoliša u odnosu na komponentu zaštite okoliša.M.L. Da li se u ovim područjima može baviti poljoprivredom i kojim oblicima poljoprivrede. park šume. Council of Europe. Agriculture. 2. S. 199.

Santa Barbara 2. Sambo P. postižu se temeljna znanja i vještine o odabiru opreme i o vođenju hidroponskog uzgoja. AG2059 HIDROPONSKI UZGOJ POVRĆA I CVIJEĆA Koordinator modula Opis modula Tehnike sa supstratima: vrste (anorganski. Springer-Verlag. ovisno o hidroponskoj tehnici i tipu zaštićenog prostora./2011. Gianquinto G. organski. Pimpini F. (1998). oprema. Woodbridge Press. (1994). Hydroponic Food Production. (2002). Enzo M. Principi tecnicoagronomici della fertirrigazione e del fuori suolo 2. Resh H. Sastav i priprema hranjive otopine. Berlin 3.. Metoda proračuna sastava hranjive otopine za hidroponski uzgoj (prijevod) Preporučena literatura 1. Lazzarin R. Schwarz M. Recirkulacija otopine. oprema za fertirigaciju i recirkulaciju. pozitivno ocijenjeni programi vježbi i seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 274 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Obvezna literatura 1.. Hydroponics. Resh H. Soilless Culture Management. Santa Barbara Obavljene praktične vježbe u praktikumu i na pokušalištu. (2001).. Woodbridge Press. Borošić J. kontrola (dnevna i laboratorijska) i korektura ovisno o sastavu vode. Cilj modula 8 2 6 Docent Bruno Novak Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 14 Za određene skupine kultura.M. Tehnike bez supstrata (tehnika hranjivog filma. potrebi kulture tijekom vegetacije i mikroklimi zaštićenog prostora. aeroponika): izbor prema kulturi. Metode uzgoja ekonomski važnijih kultura ovisno o hidroponskoj tehnici i opremi za fertirigaciju. plutajući sustav.M. (1995). Questions and Answers – for Successful Growing.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.. sintetski) i izbor supstrata prema svojstvima i kulturi.

Zagreb. 1995. Osnove hidrologije (6): hidrološki ciklus i vodni bilans (1). 1994. Skupina autora: Građevni godišnjak '95. 2. Bernoullijeva jednadžba za različite uvjete tečenja (2). akumulacije i retencije (1). čepovi. J. kolo. Zagreb. procesi u slivu (1). Hidromelioracijski objekti i sustavi površinske odvodnje (10): osnovni elementi melioracijskih kanala (2). Akvamarine.: Osnove hidrotehnike. I. strujanje kroz poroznu sredinu (1). Redovni profesor Josip Marušić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 8 4 8 Redovito pohađanje nastave i vježbi. Hidromelioracijski objekti i sustavi za navodnjavanje (5): objekti zahvata vode (2). Vuković. Preporučena literatura 1. Skupina autora: Priručnik za hidrotehničke melioracije.Značenje hidrotehničkih disciplina za poljoprivredu (2). i knjiga 3. 1995. Zaštita od poplavnih voda (6): regulacija vodotoka (1). Građevinski fakultet Rijeka i HDON.4. Društvo za odvodnju i navodnjavanje Hrvatske. tečenje u otvorenim koritima (2). Akvamarine. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 275 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET ..-2005. I. Hidrotehničke melioracije u Zakonu o vodama (2) – ukupno predavanja 40 sati.. 5. Zagreb (odabrana poglavlja – nastavne teme). kolo. Vodoprivredne građevine na otvorenim vodotocima. Ž. Zagreb. Sustavi i građevine za navodnjavanje. 2. 1984. 1995. višenamjenski hidrotehnički objekti (1). knjiga 2. Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. (odabrana poglavlja). Cilj modula S osnovnim hidrološkim pokazateljima i hidrauličkim parametrima student dobiva temeljne spoznaje o kretanju vode u prirodi. Osnovi hidraulike (6): vrsta tečenja (1). zaštita dna i pokosa MK) (6). stepenice.3. hidrometrija (1). hidrotehnički objekti na kanalskoj i putnoj mreži (crpne stanice.1. Ž. Obvezna literatura 1. 1996. 8 separata. Zagreb (odabrana poglavlja – nastavne teme). glavni dovodni i razvodni kanali i cjevovodi (2). 4. obodni i odteretni kanali (1). Postiže osnovna znanja o hidrotehničkim objektima koji su značajni za gospodarenje vodama i poljoprivrednim zemljištem.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. troškovi izgradnje i održavanja melioracijskih kanala (2). obrada hidroloških podataka (1). Vuković. dio. Skupina autora: Priručnik za hidrotehničke melioracije. 4. fizičke osobine sliva (1). I. podzemne odvodnje (3). AG2060 HIDROTEHNIKA U POLJOPRIVREDI Koordinator modula Opis modula 1. Regulacija prirodnih vodotoka (odabrana poglavlja). 5. 1989. zaštita od erozije (1). I. Osnovni preduvjeti za izgradnju i funkcioniranje h.: Osnove hidrotehnike. 1985. kolo. Hrvatski savez građevinskih inženjera. oborine (1). II.: Autorizirana predavanja i separati (primjeri iz vodnog gospodarstva). s. 3. 5. Hidrotehničke melioracije (20): 5. osnovni elementi zaštitnih nasipa (1). Hidrologija i hidraulika (odabrana poglavlja). ustave i taložnice (2). pločasti i cijevni propusti. knjiga 5. sifoni./2011. DONH. 3. terenske vježbe (8) – ukupno 16 sati. knjiga 1.2. 2. knjiga 4. knjiga 2. Marušić. 3.. 164 stranice. Skupina autora: Priručnik za hidrotehničke melioracije. 5. dio. Vježbe: auditorne (8).

Također će biti obrađene i promjene na robi tijekom postupka hlađenja. U tom poglavlju biti će obrađena mobilna transportna sredstva vanjskog transporta. no bez dodatnih napora u tehnici i tehnologiji hlađenja i čuvanja konačni financijski efekti proizvodnje biti će manji. IWCA. optimalni režim rada i regulaciju kapaciteta. rashladne sustave u poljoprivredi. jaja. žitarica. zamrznuti proizvodi od krumpira. prijelaz. promjene na njoj. b) Zamrzavanje će obuhvatiti područje konzerviranja niskim temperaturama. U tom dijelu biti će obrađena i druga rashladna postrojenja koja se rabe u hlađenju poljop. a potom karakteristične parametre u rasladnoj tehnici. voća. Specifičnost hlađenja i rashladnih sustava u poljoprivredi sagleda se u kompleksnosti hlađenog materijala. Prvi dio između ostalog obraditi će između ostalog simbole u rashladnoj tehnici. postrojenja. odabir hladnjače i rashladnog medija. RCA. kao i rashladna zračna postrojenja. proizvoda (CA. široke lepeze poljoprivrednih proizvoda. Danas se u svijetu pa tako i u RH mogu proizvesti visokokvalitetni poljoprivredni proizvodi. DCA. I na koncu tog dijela obraditi će se: odabir najpovoljnije ponude. Kao posebno poglavlje obraditi će se zamrzavanje voća i ostalih proizvoda od voća. Poglavlje rashladna postrojenja obuhvatiti će: podjelu.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. U tom dijelu također će se obraditi osnovni pojmovi vezani uz prijenos. mesa. a s obzirom da se radi u području niskih temperatura i često visoke relativne vlažnosti zraka potrebno je poznavati i osnovne osobine materijala za niske temperature. Stoga će modul obraditi kroz predavanja i vježbe tri temeljna dijela i to: teoriju hlađenja. U drugom dijelu modula posebno će se obraditi a) hlađenje i održavanje poljoprivrednih proizvoda (uvjeti. Prof. sc. dr. ostala pića i napici (voćni sokovi i sokovi od povrća). U dijelu Projektiranje obraditi će se postavlanje tehnološkog zadatka za izgradnju rashladnih kapaciteta. jaja. kompresijska rashladna postrojenja. mlijeko i mliječne prerađevine. utjecajne čimbenike na brzinu zamrzavanja. termoelektrična. ostali poljoprivredni proizvodi. MA. LECA. izvedbeni projekt i izgradnja. Modulom je predviđeno praćenje tendencija razvoja tehnologija rashlade u poljoprivredi. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 276 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . a često poradi nestručnosti i neznanja javljaju se znatni gubici i oštećenja poljoprivrednih proizvoda što značajno utječe na cijenu samog proizvoda. Osim dosada navedenog važnu ulogu ima i distribucija hlađenog i zamrznutog poljoprivrednog proizvoda. mehanizacija rada i postupci pri manipuliranju u hladnjači. tehnička sredstva i objekte za hlađenje poljoprivrednih proizvoda. goveda. IOS) male hladnjače – montažne hladnjače. Također biti će obrađena i uobičajena rashladna sredstva. unutarnji i vanjski transport.) po grupama i to: općenito. kao i hlađenje robe tijekom transportnog procesa. Gotovo se svi poljoprivredni proizvodi čuvaju na kraći ili duži vremenski period hlađenjem: od povrća. promjene termičkih osobina poljoprivrednih proizvoda. komore i tehnologije čuvanja poljop. ULO. Treći dio modula obrađivati će tehnička sredstva i objekte za hlađenje poljoprivrednih proizvoda. načine. AG2061 HLAĐENJE I RASHLADNI SUSTAVI U POLJOPRIVREDI Koordinator modula Opis modula Modul «Hlađenje i rashladni sustavi u poljoprivredi» obraditi će važnost pravilnog odabira načina rashlade kao i postrojenja za rashladu. svinje. te proračun kompresijskog postrojenja. proizvoda: apsorpcijska. ciklus višestupnjevnog isparavanja i odvojenog hlađenja. Stjepan Pliestić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 9 2 5 Prisustvovanje predavanjima i vježbama (toleriranje 10%). Obraditi će se i pitanja zaštite zamrznute robe. meso i mesne prerađevine (perad. Svi oni zahtjevaju poseban pristup postupcima i načinima hlađenja. Također će se obraditi i: izbor makrolokacije i mikrolokacije za izgradnju hladnjače. prolaz i zračenje topline kako bi se mogao bolje sagledati cjelokupni zadatak toplinske izolacija u rashladnim komorama. Poglavlje o hladnjačama obahvatiti će: podjelu. punjenje rashladnih postrojenja. vođenje. vino. ejektorska rashladna postrojenja. načini odmrzavanja robe. zamrzavanje povrća. voće i povrće./2011. brzinu i vrijeme zamrzavanja. a posebni naglasak biti će usmjeren na ekološka rashladna sredstva. i dr. ribe i svih vrsta prerađevina. uljarica. mlijeka. Osim toga tijekom rashladnih postupaka. dorada zamrznute robe. načini. prizemne i pokretne hladnjače. U tom dijelu. ribe).

New York Recknagel-Sprenger (1983. GA . Atlanta. K. USDA Agriculture Handbook No. No 1. 1983 10. ASHRAE Transactions Vol 99.RP 2. et al.): Taschenbuch fuer Heizung und Klimatechnik. (1993): Practical Farm Buildings. Vienna. 8.. 1976.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Pliestić. A. 2004. II i III. AF Zagreb. 52-60. Veith.E.H. I. 3. Australia 4. kao i izbor istih..interna skripta. Obvezna literatura 1.98-073 Ontario 5. H. Bošnjaković.USA 3.: Hlađenje i rashladni sustavi u poljoprivredi . S. F. H.): Development of time-temperature-humidity relations for fresh fruits and vegetables. Brojni radovi domaćih i inozemnih autora objavljenih u časopisima i zbornicima radova 277 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .): Prediction of airflow pattern in cold stores based on temperature measurements. Wang. Chaput. Cilj modula Student stječe znanja u pogledu složenosti postupaka i načina hlađenja i rashladnih sustava u poljoprivredi. E.Y. (1986. Montreal and Kyoto protocols 9. Čakovec. poznavanje rashladnih postrojenja.. Stjecanje specijalističkih znanja za nastavak studiranja i specijalizaciju iz područja hlađenja i rashladnih sustava u poljoprivredi. Final report for ASHRAE Research project 678 . Fraser. (1998. Muenchen Preporučena literatura 1.): The commercial storage of fruits.E.: Nauka o toplini. Hardenburg. 20 th International Congress of Refrigeration.): Test methods for the compatibility of desiccants with alternative refrigerants. D. Didion. A.): Long-Term Storage of Carrots. Cohen. 2. 5. FactSheet. S. J. (1993. 6. Meinz. Washington State University 7. C. Wang.P. I. Agdex 732/25. storage and handling of Washington apples. (1999.D. International Congress of Refrigeration. Dobiva znanja za: hlađenje svih poljoprivrednih proizvoda. R. postavljanje tehnološkog zadatka za izgradnju objekata za hlađenje poljoprivrednih proizvoda.J./2011. Boyd. Sydney.: Grundkursus der Kaltetechnik. Watada. (1987. p.V.: Prijevoz kontejnerima. Proceedings of Commision D.. Ord ..): Packinghouse primer: maturity. (1992.): The Application of HFCS as Refrigerants. vegetables and florist and nursery stocks. 1985.(1996. 66. Postharvest Information Network. Pavić. Chau. Kupferman. A. 4. September 1999. Zagreb.

480. 5th edition.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. antinutritivne tvari. UK.F. D. Church. Cilj modula Naučiti procijeniti hranjivost svakog krmiva za svaku vrstu i kategoriju izučavanih životinja. Prerada i hranjivost glavnih žitarica i proteinskih krmiva i njihovih nusproizvoda te mineralnih krmiva. Upper Saddle River. R. riba. Animal Nutrition.A. željenoj kakvoći animalnog proizvoda i dobrobiti životinja. Sastavljanje obroka na farmi. Pond. Grupa autora. Edwards. 2002. Crawshaw. R. Savladavnje svojstava i metoda mjerenja osobina krmiva koje određuju njegovu hranjivu vrijednost. Redoviti profesor Darko Grbeša Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 10 16 6 4 Pohađanje predavanja i vježbi. ribe. planiranje biljne i stočarske proizvodnje. 5th edition. CABI Publishing. 2001.M. 719 2. Čimbenici koji određuju hranjivost pašnjaka (nizinski. str. UK. Metode procjene i tablice kemijskog sastava i hranjivosti krepkih krmiva. palatabilnost i utjecaj na količinu i sastav animalnog proizvoda (hranidbeni pokus i analiza proizvoda). D. 285. str. Verstegen. konja i divljači sukladno njihovim hranidbenim potrebama i zakonskoj regulativi. 285.W. 2002. 2001. zaštiti okoliša i unapređenju zdravlja ljudi.A.205 3.. i H...C. Preporučena literatura 1. Wageningen Pers. 2004.F. Morgan. Nottingham University Press. Uče se svojstva hranjive vrijednosti i udio glavnih krmiva u hrani za perad. Wallingford.Product Feeds. divljač i kućne ljubimce. Wageningen Nizozemska. Wallingford. Predane zadaće i održan seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 278 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Nottingham.. brdsko-planinski i mediteranski) i zelene krme.. 5. USA. HAD. Na kraju će se učiti formuliranje premiksa i krmnih smjesa za sve kategorije peradi. McDonald. Kellems. 2004. 5. M. Izučavanje učinaka svake vrste dodataka.O. Obvezna literatura 1.J. Fuller. D. Uk. str. 4.E. svinja. str./2011. Grbeša.krme. HAD. Jovanović. Prentice Hall. M. D. sijena i dehidrirane krme. svinje. SiCG. The Encyclopedia of Animal Nutrition (Ed. John Wiley & Sons.G. str. Moughan.J. Feed evaluation-prociples and pracitice. Ishrana domaćih životinja. 693. procjene utjecaja na okoliš. C. i D. R. 740 4. str. Pond.K. E. Pearson Education Limited. Animal feeds from the food and drinks industries. Givens. Axford.. preživača. Visser-Reyneveld. te načinima konzerviranja i njhovom dodatnom utjecaju na hranjivost silaža.. P. 2000. New York. Owen. JFD.2004 Priručnik o proizvodnji i upotrebi stočne hrane . Stylos. D. Church. Greenhalgh. AG2062 HRANA ZA ŽIVOTINJE Koordinator modula Opis modula Uvod-upoznavanje s važnošću krmiva u biljnoj i animalnoj proizvodnji. R. 2. K.A. Omed. Glamočić. Zagreb. Co. 3. 2000. Livestock Feeds and Feeding. Edinburg Gate. Novi Sad. Forage Evaluation in Ruminant Nutrition. 2004. Energetska (kalorimetrija) vrijednost. Dujić. preživače. Zagreb. Basic Animal Nutrition and Feeding. kućnih ljubimaca. W. R. str. fizikalno-kemijska svojstva (npr. zaštiti okoline.C.. UK.. topljivost). CABI Publishing. P.). USA.

The consumer's guide for feeding reptiles: all about reptil food. Znaci viška (debljina) i manjka hranjivih tvari. Zakonska regulativa i legislativa. i D. Kellems. 1999. kornjače. USA. 3. štakori. CABI Publishing. 2002.F. Fuller. Hrvatsko agronomsko društvo. Preporučena literatura 1. Prentice Hall. hrčci.A. A. and how to choose the best food for your pet. hibridni tvorovi (fretka). D. New York.165 str. Kellems. Horse Nutrition and Feeding.C. D. UK. Prerada hrane i njen utjecaj na hranjivost. Vrste hrane i dodataka za ljubimce. Church). In:Livestock Feeds and Feeding (eds. Hranidba bolesnih životinja. D. gmazovi (zmije. why it's there. 2002. Livestock Feeds and Feeding.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 2002. M. NRC-National Research Council. Obvezna literatura 1. 451-477. New Jersey. 1997. Feeding and Nutrition of the Dog and Cat.). Zagreb. R.).O. Šerman.. 2004. (Poglavlja hranidba konja.C. S. Hranidbene potrebe tijekom životnog ciklusa prema AAFCO i NRC svake skupine i kategorije životinja. Slijedi poglavlje hranidbe i ponašanja kućnih ljubimaca. Docent Jasna Pintar Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 6 4 Pohađanje predavanja i vježbi. L.. Uk. Hranidba konja obuhvaća predavanja i vježbe o hranidbenim potrebama pojedinih kategorija konja sukladno njihovoj dobi i vježbanju. Prihvatljivost i palatabilnost hrane i velična obroka. Washington. te svojstvima krmiva i dodataka uz prevenciju metaboličkih smetnji. Naglasak će biti na hranidbi konja. Hrana i alergije. USA. R. Upper Saddle River. Slijedi upoznavanje s antamomskim i fiziološkim osobitostima različitih vrsta kućnih ljubimaca: psi. mačaka i pasa) 2. Pilliner. Blackwell Science.C. National Academic Press. činčile i zamorci. Food Pets die For. Cilj modula Student će naučiti samostalno rukovati hranjivim tvarima u procjeni hranjivosti hrane za kućne ljubimce i hranidbenih potreba svake grupe kućnih ljubimaca što je osnova ispravnog sastavljanja hrane u kući i industriji hrane za ljubimce i sprečavanje probavnih i metaboličkih smetnji koje dovode do bolesti ljubimaca. krmnih smjesa i mješavina te hranidbenih dodataka) za kućne ljubimce. Ltd. 5th edition. a veći dio života su na uzdržnoj razini hranidbe. ptice. The Encyclopedia of Animal Nutrition (Ed.. New Saga Press. gušteri. Feeding hoses 381-401. AG2063 HRANIDBA KONJA I KUĆNIH LJUBIMACA Koordinator modula Opis modula Uvod je upoznavanje s različitostima držanja kućnih ljubimaca u odnosu na domaće životnja: drže se cijeli život i u pravilu hrane neovisno o cijeni hrane. L. Martin. Sastavljanje hrane (obroka. 4. pasa i mačaka. 2nd edition. USA. Fizikalna svojstva hrane. Hirakawa.O. Howel Book House. In: (eds.. 2. 5. konji. 232 str. Predane zadaće i održan seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 279 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET ./2011. Upper Saddle River. te sitni ljubimci (miševi. V.. 1997.). Prentice Hall. 2003. 2002. 3. USA. Wallingford. Lowrence. Church. Palika. voluharice i dr. mačke. žabe i vodozemci). Nutrient Requirements of Dogs and Cats. 600 str. Hranidba konja. ribe.

Cilj modula Osposobiti diplomirane studente za rad u svojstvu nutricioniste u peradarstvu i kunićarstvu. Blas C. industriji stočne hrane. Globus. Larbier M. AG2064 HRANIDBA PERADI I KUNIĆA Koordinator modula Opis modula Značaj hranidbe u suvremenoj peradarskoj i kunićarskoj proizvodnji.Berić: Peradarstvo.D. Hrvatsko agronomsko društvo. 4.: Ishrana domaćih životinja. and Summers J.: Nutrition of the Chicken. Biodostupnost hranjiva i njihov utjecaj na zdravlje. (2004): Metode procjene i tablice kemijskog sastava i hranjive vrijednosti krepkih krmiva. 1994. CABI Publishing. 1995. ontario.Leclerq: Nutrition and feeding of Polulty. Hranidba peradi u organsko-biološkoj proizvodnji. Stylos Novi Sad. 1997. Ontario. Dumanovski F. Wallingford 1998 Preporučena literatura 1. Nemanič J. Biološka sigurnost u hranidbi peradi i kunića.. Obvezna literatura 1. 2001. Zagreb 3.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. te upis na doktorski studij. 2001.Hranidbeno modeliranje sastava mesa i jaja peradi. i sur. Specifičnosti probave i hranidbene potrebe kunića. Lesson S. University Books. kontroli i prometu stočnom hranom. 2. Nottingham University press. Grbeša D. Krmiva i sastavljanje krmnih smjesa za perad i kuniće. (1997): Commercial Poultry Nutrition. I Ž. obaljene vježbe i seminari Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 280 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET ./2011. Redoviti profesor Stjepan Mužic Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 2 2 12 6 Redovito praćenje nastave. Zagreb 2. and Julian Wiseman (1998): The Nutrition of the Rabbit.(2004): Priručnik o proizvodnji i upotrebi stočne hrane-krme. proizvodnost i dobrobit peradi i kunića. 3. And Summers J. Hranidbene potrebe peradi u uzgoju i proizvodnji mesa i jaja. Jovanović R. University ooks. And B. Zagreb. 4. savjetodavnim službama. Leeson . Hrvatsko agronomsko društvo.

Hranidbeni načini sprečavanja metaboličkih poremećaja i zagađenja okoline te promjenama sastava mlijeka. Wilkinson. Pulina. Freer.M. Naglasak je na fermentaciji hrane i hranjivih tvari u predželucima i metabolizmu produkata fermentacije u proizvodnji mesa. Jovanović.F. UK. Upper Saddle River. Church. Redoviti profesor Darko Grbeša Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 4 14 4 - Pohađanje predavanja i vježbi. Pavić. R. Stylos.C. Livestock Feeds and Feeding. 224 3. The Encyclopedia of Animal Nutrition (Ed. Mioč.T. Bencini 2004. 2002. R. UK. str. Izučiti će se detaljno hranidbene potrebe ovaca i koza za kretanje. Wallingford. 2004. Hranidba krava. Ishrana krava. M. Dove. Primijenjena hranidba je sastavljanje obroka/smjesa prema fazama proizvodnje. Ames. B. London-Paris. Feeding the Dairy Cow. 381. Preporučena literatura 1.L. mesa i tijekom oskudice hrane i vode kao i njima svojstvene hranidbene smetnje. funkcionalne hrane. str. CABI Publishing. proizvodnju vune.). Nutrient Requirements of Dairy Cattle. 339. 5. Kellems. Wallingford. NRC 2001. 2. SiCG. USA. Novi Sad. and J. 241. Hrvatska mljekarska udruga. Chumberlain. 3. A. Kozarstvo. str. Obvezna literatura 1. Wallingford. ovaca i koza u načinu iskorištenja hranjivih tvari i krme. Jarrige.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Rast preživača kao osnova primjenjene hranidbe rasplodnog podmlatka i tova. str. 5th edition.. R./2011. proizvodnje krme. 222. str. 385 4. (ed. 4. Davis. M. zaštite okoliša i sprečavanje probavnih i metaboličkih smetnji. mlijeka i vune. CABI Publishing. Prentice Hall. Chacombe Publications. ovaca i koza obuvaća spoznaju i pravilnosti koje određuju uzimanje hrane i hranidbene potrebe te načine njihovog izračunavanja. I H.C.K. USA. 389. sastav i hranjivost hrane za mladunce (kolostrum. mlijeka. The Development Nutrition and Management of the Young Calf. Cilj modula Principe i metode sastavljanja obroka na farmi za sve vrste i kategorije preživača. Ruminat Nutrtion-Recommended Allowancces and Feed Tables. Zagreb. I V. Fuller. U hranidbi mladunaca naučiti će se hranidbene potrebe. i D. str. INRA and John Libbey Eurotext. Dairy Sheep Nutrition. Predane zadaće i održan seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 281 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . USA. 298. Sheep Nutrition. mlijeko. brsta i njihove dopune krepkom krmom. Iowa. Lincoln. 2002. CABI Publishing.).O. 2. G. C. 2002. Iowa State University Press. D. mliječni nadomjesci. U hranidbi ovaca i koza naglasak će biti na paši kao izvoru hranjivih tvari te načinima ispaše. AG2065 HRANIDBA PREŽIVAČA Koordinator modula Opis modula Uvod je upoznavanje s hranidbenim posebnostima preživača kao i razlikama između goveda. 5. elektroliti i dodaci) i njihovo praktično hranjenje. Drackley 1998. UK. 1998. Washington. and J. amd R. National Academic Press. 2002. UK..

3. Izučiti će se mikotoksini i antinutritivne tvari u hrani. Boca Raton./2011. potrebe će se izračunati sukladno visini i sastavu prirasta. Uremović Z. 3. AG2066 HRANIDBA SVINJA Koordinator modula Opis modula Troškovi hranidbe u cijeni koštanja kilograma proizvedene svinjetine najveća su stavka (6070%). (1997): Svinjogojstvo. AJ. Nottingham. Zbog toga je važno upoznati studente kako ostvariti visoku proizvodnju uz što niže troškove hranidbe. farmama. Upoznat će se s potrebama svinja na hranjivim tvarima u pojedinim proizvodnim fazama života sukladno anatomsko-fiziološkim osobitostima probavnog trakta. svinja u tovu. Darko Grbeša : Metode procjene i tablice kemijskkog sastava i hranjive vrijednosti krepkih krmiva. Studenti će dobiti spoznaje o specifičnostima hranjivih tvari i njihovog iskorištenja (biodostupnosti) iz krmiva u mladih i odraslih svinja. Vesna Pavić..J. te sastavljanje ekonomičnih krmnih smjesa za svinje bez zagađenja okoline i poštivanje dobrobiti svinja. Gadd. Ipswich.A Cole. rasplodnog podmladka. u stručnim državnim službama i stječu temeljne spoznaje za upis doktorskog studija.. Nottingham University Press. Farming Press.R. str. Prema NRC 1998. S. UK. W. 4. Nutrition of Sows and Boars. Pig Production Problems. Close. str. Nottingham University Press. broju prasadi u leglu i proizvodnji sperme. B.H. Southern (Eds). Lewis.L. Izučiti će se učinci dodataka na iskorištenje hranjivih tvari. obavljene laboratorijske i terenske vježbe. 2003. 1996. S. USA. and L. potporu imunosti i kakvoći svinjskog mesa.R.1009.Mioč. CRC Press. te uvjetima proizvodnje uz očuvanje okoline i poštivanje dobrobiti životinja. Novi sad Preporučena literatura 1. Linearno programiranje krmnih smjesa za svinje bit će tema vježbi u praktikumu. Obvezna literatura 1. 2001. B.Mužic. J. Kovčin. Swine Nutrition. Nottingham. Studenti su opsosobljeni za nutricionistu u proizvodnji stočne hrane. (2000): Ishrana svinja. Stylos. Zagreb. str. 5. Docent Jasna Pintar Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 16 2 4 4 4 Redovito praćenjepredavanja. Uremović Z. and D. English. P. 377. Baxter. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 2001. izvršeni seminari Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 282 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Fowler. The Growing and Finishing Pig. intestinalne bakterije.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Uremović Marija . UK. Marija Uremović. Z. Cilj modula Student stječe spoznaje o hranjivim tvarima koje će ga osposobiti za samostalno donošenje odluka u procjeni hranjivosti krmiva i potreba svinja. a zatim uloga prerade na njenu kakvoću i hranjivost. Uk. str. Slijedi primjenjena hranidba (sastavljanje krmnih smjesa) prasadi.. 2004. 2. V. Smith. 591. S. 2002. Zagreb. te krmača i nerastova U sklopu terenske nastave posjetit će svinjogojsku farmu i TSH. 555. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2.Janječić: Stočarstvo.

. Preporučena literatura 1. (1989): Fish Nutrition. M. Huguenin. I. D. pp 115 4. Hrvatski zadružni savez. sc. Holm. Seminarski rad. Andrew. Colt. pp 400. Calvo. Nutrijent Requirement of Fish. R. gonadosomatskog indeksa. ukupnog randmana. pp 72. 3.E. T. Ivica Aničić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 18 12 10 Redovito pohađanje svih vrsta vježbi uz javnu prezentaciju seminarskih radova Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 283 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. Aničić. Autin. lubina i komarče. G. Science Publisher. J. 4. njezinoj strukturi. dr. te na kaveznom uzgoju tuna. E. FAO. Zagreb. J. Vrste hrane i njihova proizvodnja. Fizičko kemijske osobine industrijski proizvedene hrane i njezina postojanost na uvjete skladištenja. UNDP. Fish Fid Technology. C. M. Obvezna literatura 1.V. Hranidbene potrebe uzgajanih vrsta. J. 2. pp 454. Određivanje obroka i disperzija obroka. Aničić. prilagođene potrebama različitih uzgojnih stadija i vrsta vodenih organizama. New York. rakova školjaka i bodljokožaca. Treer. Campbell. T... Treer. (1984): Design and operating guide for aquaculture seawater systems. Lovrinov.Rome. Laboratorijski rad na testiranju hrane. FK. 3. I. Praćenje osnovnih proizvodnih pokazatelja. (2004): Seabass and Seabream feed manual.1980. (1995): Ribarstvo. Biomar. M. Elsevier Science Publisher B. Halver (second edition) Academic Press. Lovrinov. Upoznati ih s tehnološkim postupcima proizvodnje riblje hrane... Prof. pp 464. Zarkadas.. Sekcija životinja u cilju određivanja visceralnog indeksa . Amsterdampp 263. Halver./2011. Cilj modula Omogućiti studentima stjecanje teoretskih i praktičkih znanja o vrstama riblje hrane. Osposobiti studenta za samostalno planiranje i izvođenje hranidbe u uzgoju vodenih organizama. E. Washinton. (2001): Modeli malih obiteljskih ribnjaka. pp 127. Rad na hranidbi u sklopu laboratorijskih akvarijskih istraživanja (maseno dužinski rast i njihovi odnosi. hranidbenoj i energetskoj vrijednosti.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. I. Nacional Academy Press... AG2067 HRANIDBA U AKVAKULTURI Koordinator modula Opis modula Anatomija i fiziologija probavnog sustava riba. J. (1999): Management of Freshwater Fisheries.. Safner. 1993. P. Globus. J. PP 582. USA.. Terenske vježbe u na pastrvskim i šaranskim uzgajalištima. 2. Arrignon. Hrana kao izvor osnovnih hranjivih tvari i energije. Safner.. Zagreb. HK ). J. R. J.

Stiassny M. Parenti L. F.. Tomislav Treer Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 Student stječe znanja o biologiji. Lovrinov M. Obvezna literatura 1. te o ihtiološkim metodama za samostalan i timski rad u ihtiologiji i ribarstvu. Miller R. J. John Wiley & Sons. 2. 3. Part 1Manual. P.. Procjena ribljeg stoka (sastav ihtiocenoze.. E... Ricker W.. Johnson G. AG2068 IHTIOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Značenje i razvoj proučavanja riba.. Ihtiogenetika. (1995): Ribarstvo. Academic Press. (1977): Ichthyology. Zagreb . sc. R. Zagreb Treer T. dužinsko-maseni odnosi.. B. Školska knjiga. Embrionalni i postembrionalni razvoj. Safner R. abundanca. Patologija riba i drugih vodenih organizama.. Klasifikacija riba.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 110 pp 284 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (ed). Fish Tech. 306/1. Zagreb Redovito praćenje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1.. E. Sparre. dob. Agronomski fakultet.skripta Vuković T. (2004): Fishes: an introduction to ichthyology. J. D. 4. (2003): Ihtiologija II. Lagler K. Pap. Bardach J. Cilj modula 8 4 12 8 Prof. Oxford 5. smrtnost. Blackwell. New York 3. FAO. CPUE. Treer T. kondiciono stanje. Prentice Hall. (eds).. R. Venema S. Sekcija riba. San Diego 4. Moyle P. Morfologija. Globus./2011. (1971): Methods for Assesment of Fish Production in Fresh Waters. L.(1996): Jadranska ihtiofauna. Sarajevo Jardas I. Postupci pri induciranom mrijestu riba. Razmnožavanje riba. (1971): Slatkovodne ribe Jugoslavije. Ivanović B. Uzorkovanje riba. C. Rad s akvarijima. Upper Saddle River 2. May Passino D. Ribarsko gospodarenje. Zemaljski muzej BIH. Evolucija riba. (1996): Interrilationships of Fishes.. Cech J. Upotreba ključa za determinaciju riba. ekologiji i taksonomiji riba. R. ihtioprodukcija). (1992): Introduction to tropical fish stock assessment. dr. Biologija i ekologija riba. anatomija i fiziologija riba. Aničić I. struktura populacije.

analiza. Second Edition. Sjemenarstvo 3-4. (1994): Projektiranje informacijskih sustava. Školska knjiga. Sustavi konferiranja. 3. Mari R. Grbavac V. A) Sustavi obrade podataka u području poljodjelstva B/ Sustavi obrade informacija u području agrokompleksa: 1. Sustavi za podršku odlučivanju. tehnički i aplikativni aspekti info sustav u području poljodjelstva. stoljeća. C/ Infosustavi u funkciji modeliranja razvitka agrokompleksa D/ Komunikacijski sustavi: 1. Grbavac V. Mandušić Dubravka. Agronomski glasnik . 4. br. Sustavi internog i eksternog komuniciranja. Zagreb 2. 2.. (1989): Analysis & Design of Information Systems. 3.. Informatologia.hr (popis radova koordinatora) 285 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 4. Sveučilišni udžbenik. 6. (1991): Analiza i implementacija informatičkih sustava. Društvena istraživanja (1330-0288) 12 (2003). Senn J. Struktura info sustava u području agrokompleksa na primjerima biljne i stočarske proizvodnje./2011. Singapore. koncepcija i evaluacija info funkcije u području poljodjelstva. koncepcija i strategije razvitka info sustava u području agrara i organizacijski. Zagreb Preporučena literatura 1. http://bib.A. stoljeće. Studenti su osposobljeni za rad na infosustavima u vladinim i nevladinim organizacijama.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Inteligentni sustavi. projektiranjem i uporabom info sustava u poljodjelstvu. Grbavac V.irb. 2. et all (1995): Komunikacijski sustavi na prijelazu u 21. Profesor Vitomir Grbavac Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 15 15 Odrađene vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. McGraw-Hill International Editions. DRIP. 3. Organizacija info funkcije u području agrokompleksa (modeli. AG2069 INFO SUSTAVI U POLJOPRIVREDI Koordinator modula Opis modula Info sustavi u funkciji razvitka agrokompleksa (svjetski trendovi u domeni info sustava suvremenog agrokompleksa. et all (2003): Informacijska tehnološka revolucija na početku 21.. Zagreb 3. 847-870 5. 2. Ekspertni sustavi. Grbavac V. Grbavac V.Upravljački informacijski sustavi. Zagreb 4. Markić Lucija (2004): Evaluacijski i integracijski elementi pri izgradnji info sustava u poljodjelstvu. et all (1996): Info sustavi u području agrokompleksa. Sustavi mrežnih servisa. Cilj modula Upoznati polaznike s modeliranjem. Sustavi elektroničke pošte. 5..

J. OIV (1994): Recueil des methodes internationales d` analyse des boissons spiritueuses des alcools et de la fraction aromatique des boissons. (odabrana poglavlja) Preporučena literatura Izvanredni profesor Marija Bujan Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 10 20 Odslušana predavanja i završene laboratorijske vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ red. Obvezna literatura 1. USA 286 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Školska knjiga. Cilj modula Stjecanje teorijskih i osnovnih praktičnih znanja iz analize vina i destilata pomoću spektroskopskih analitičkih metoda. s primjenom za odjeljivanje i kvantitativno određivanje složenih smjesa. West. Paris 2. odnosno matoda plinske i plinsko-tekućinske kromatografije. broj 1.M. Teoretske osnove plinske (GC) i plinsko-tekućinske kromatografije (GLC). D. 1999. Zoecklein et all. D.. osnovni dijelovi optičkih instrumenata predviđenih za rad u ultraljubičastom. AG2070 INSTRUMENTALNE METODE KEMIJSKE ANALIZE Koordinator modula Opis modula Teoretske osnove spektroskopskih analitičkih metoda.A.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. te izračunavanje rezultata uz procjenu njihove pouzdanosti. Zagreb. vidljivom i infracrvenom dijelu spektra. Skoog. Holler: Osnove analitičke kemije. Laboratorijske vježbe obuhvaćaju kvantitativnu analizu laboratorijskih uzoraka navedenim metodama. The Chapman &Hall. (1995): Wine analysis and Production. Metode temeljene na plamenoj atomizaciji: atomska apsorpcijska spektroskopija (AAS) i atomska emisijska spektroskopija (AES). F./2011.

New York. AG2070 SAMONIKLO VOĆE Koordinator modula Opis modula Modul obrađuje bioraznolikost samoniklog voća. W. Timber Press. 4. Kod nekih samoniklih voćnih vrsta detaljnije će se obraditi rasprostranjenost. Hrvatska Sveučilišna naklada.). – Atlas dendroflore Bosne i Hercegovine.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Jemrić. molekularna raznolikost. Ex libris. S. berba i ostalo. 2000. prerađevine i sl. Lj. – Flora Hrvatske. Čitluk. stvaranje sortimenta. razmnožavanje. SC. vitamini i dr. 2. DR. R. Cilj modula Detaljno upoznavanje s najvažnijim samoniklim voćnim vrstama koje rastu na području Republike Hrvatske.). – Enciklopedija samoniklog jestivog bilja. 3. Grlić. 5. Portland. Prosvjeta. Mogućnost boljeg iskorištavanja bioraznolikosti samoniklog voća u različitim djelatnostima. oprašivači. 4. rast i razvitak ploda).. W. Relevantne publikacije i web stranice neophodne za izradu seminara Redovito pohađanje nastave i vježbi uz javnu prezentaciju seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 287 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . – Bazga (uzgoj. 6 DOC. 1. 2004. Boris Duralija Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 2 10 4 8 8 Za svaku samoniklu voćnu vrstu proučavaju se: morfološka svojstva (vegetativni i generativni organi). njegovo trenutačno iskorištavanje i potencijale na području Republike Hrvatske. Domac. Grlić. lupinaste i jagodaste samonikle voćne vrste. kemijski sastav ploda (antocijani. 2. – Velebit i njegov biljni svijet. Matica hrvatska. Č. odnos prema okolini (voda. T. fiziološka svojstva (cvatnja. Rijeka. 2007.). Lj. 2002. Zagreb 1984. temperatura i sl. Forenbacher. – 99 jestivih i otrovnih boba. Norton and Company. Šilić. fenoli. 2001. Thoreau H. uporaba i značenje). rezidba na rod. Zagreb. Reich. svjetlost. 2005. 2005. Obvezna literatura 1. Modul obuhvaća jezgrićave. Školska knjiga. 3. D. koštićave. L. mogućnost iskorištavanja (podloge. Zagreb. uvođenje u proizvodnju. – Uncomon Fruits for Every Garden. Školska knjiga.Wild Fruits. Zagreb./2011.

E. lignina i dr. Prell. (1987): Molecular Genetics of Plant –Microbe interaction (odabran poglavlja). L. (1997): Fungal pathogenesis in plant and crops (odabrana poglavlja). Sydney. Temeljno se obrađuju reakcije biljaka koje se odigravaju prilikom procesa prodora patogena odnosno infekcije i razvoja i kolonizacije patogena u biljci. Šutić. Sinauer Associates 4. W. Obvezna literatura 1./2011. (2002): Plant physiology... Također se daje uvid u specijalizaciju i razvoj virulentnosti patogena. Hopkins. fitoplazmi i dr. Lucas. To su tvorba različitih histoloških barijera (felogena. . Stuttgard 3..A Classical and Molecular View. AG2071 INTERAKCIJA BILJKA -PATOGEN Koordinator modula Opis modula Složeni mehanizmi interakcije između biljke domaćina i patogena (gljiva. Cilj modula Upoznaju se s obrambenim mehanizmima biljke i mogućnošću njihovog korištenja u suzbijanju patogena. viroida. Nolit. Beograd 2. Wiley Preporučena literatura 1. J. R.A.. Marcel Dekker 2. Predavanja u sklopu ovog modula daju prikaz različitih bioloških asocijacija te interspecijskih odnosa. praktikum) pokazat će se primjeri takvih reakcija između kultiviranih biljaka i patogena. To se ponajviše odnosi na mehanizme obrane biljaka od napada patogena ili njihovog širenja u biljnom staničju. Taiz. (odabran poglavlje) Blackwell Science. uslijed čega dolazi do tvorbe signalnih molekula koji biljci daju naloga za niz reakcija kojima se nastoji spriječiti infekcija ili razvoj patogena u biljci. 3. (1998): Plant pathology and plant pathogens... 4. Kao posebna cjelina obrađuje se horologija patogena na samoniklim biljnim vrstama i fitocenozama u prirodnim ekosustavima.J. 5. Ogle. U sklopu vježbi (teren. Vidhyasekaran. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 288 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Dickinson .D. biosinteza fitoaleksina i o patogenezi ovisnih proteina i raznih drugih spojeva koji maju važnu ulogu u obrambenim mehanizmima.) danas su jedno od najviše istraživanih područja fundamentalne biljne patologije. Detaljno se obrađuju inducirane postinfekcije reakcije biljaka koje nastaju kao rezultat prepoznavanja molekula patogena ili elicitora i specifičnih proteina u staničnim membranama biljke.. P. P:A:N:. (1997): Plant pathogens and Plant diseases (odabrana poglavlja). (1996): Anatomija i fiziologija bolesnih biljaka. (2001): Plant-Fungal Pathogen Interaction .(2002) : Plant physiology (odabrana poglavlja). upotrebom spojeva nalik elicitorima koji induciraju te obrambene mehanizme i imuniziraju biljke.J.G..F. Strange..(odabrana poglavlja) John Wiley & Sons Docent Tihomir Miličević Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 14 2 4 6 4 Odslušana predavanja. APPS. Brown.H.H. P.). bakterija. virusa. Verma.H. prije svega parazitizma. C.S. Huner. D. Springer Verlag.(odabrana poglavlja). vježbe i seminar.H. (2003): Introduction to Plant Pathology.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Zaiger... Kluwe Academic Publischer..

obveza izrađenog seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 289 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Cilj modula Studenti će ovladati znanjima i tehnikama iz područja investiranja u poljoprivredne projekte. Investicije i investicijski projekti u agrobiznisu.Consult. Helfert E. interna skripta za studente na kolegiju "Bankarstvo i kreditiranje u poljoprivredi". osnove financiranja i donošenja odluke o investiranju malih i srednjih poduzeća u agrobiznisu. Cingula M. Sikavica P. (2001): Kako izraditi poslovni plan i investicijski elaborat : priručnik za poduzetnike i menadžere. te procesa planiranja.. D. Skoko H.. (2001): Panonija-Razvojne mogućnosti. Grgić Z. Zagreb 5. Tipurić D. Agronomski fakultet u Zagrebu 5. Ministarstvo za javne radove. Agronomski fakultet u Zagrebu 3. pojam investicija i investicije u poljoprivredi. te njihovu napredniju tehnološkoekonomsku ocjenu (analitiku). izrade i stručne ocjene investicijskih projekata u agrobiznisu. (2001): Ocjena učinkovitosti poslovanja i razvojne sposobnosti obiteljskog gospodarstva (primjer govedarske proizvodnje) – interni priručnik za studente na kolegiju "Bankarstvo i kreditiranje u poljoprivredi". zadovoljstvo. pripreme i izvedbe investicijskog projekta u agrobiznisu Studenti će vježbama. te Analiza odlučivanja o kapitalnim investicijama.B. terenskom nastavom i seminarima biti obučeni za samostalnu izradu različitih vrsta investicijskih projekata u agrobiznisu. Tipurić D.A. Zagreb : RRiF-plus (Ekonomska biblioteka / RRiF-plus) Preporučena literatura 1.P. Očić Vesna. Grgić Z. (1994): Poslovno odlučivanje teorija i praksa donošenja odluka. Tipurić D. Zagreb Izvanredni profesor Zoran Grgić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 15 9 6 Nazočnost 85% u predavanjima i vježbama. Grgić Z. (1998): Povratak na hrvatske otoke. Blašković D. Zagreb 4. Grgić Z. graditeljstvo i obnovu Republike Hrvatske 4.E.. Dalić M. Šakić Branka (2004): Ekonomska teorija. Programski dijelovi (predmeti) modula su : Financije i investiranje agrobiznisa. Deželjin Jadranka et al. AG2072 INVESTICIJE I INVESTICIJSKI PROJEKTI U AGROBIZNISU Koordinator modula Opis modula Namjena modula je upoznati studente s financijama i investiranjem agrobiznisa. Obvezna literatura 1. (1994): Upravljanje investicijama./2011. Očić Vesna (2004): Osnove računovodstva i financijska analiza poslovanja poljoprivrednog poduzeća – interna skripta. Zagreb 2.. M. te investicijama i investicijskim projektima u domaćoj teoriji i praksi. Informator. Predavanjima će se obraditi specifičnosti financiranja i investiranja poljoprivrede. (2002): Poduzetnički menadžment: izazov..A. Agronomski fakultet u Zagrebu 2. ekonomske ocjene investicijskih programa. (1997): Tehnike financijske analize.Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika. Ministarstvo povratka i useljeništva Republike Hrvatske 3.. Batarelo i sur. Biloš Slavica i sur. Upravljanje sredstvima i financiranje poslovanja . Grgić Z. TEB... rizik...ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Vodič za investitore.

Poljak. 3. Magistarski rad. I Pavlović./2011. Pravilna i sigurna primjena gnojiva 3/6. 4. a s druge strane akumuliranjem toksičnih tvari poput nitrata. Cilj modula Samostalno obavljanje svih zadataka koji pretpostavljaju dobro poznavanje ishrane bilja i njezine povezanosti sa kvalitetom hrane. Zagreb. koje se bave kvalitetom poljoprivrednih proizvoda. Bergmann (1992): Nutritional Disorders of Plants. Fardossi. Lešić. Zagreb.).(nutritivna vrijednost. To je dakako posljedica i novijeg promišljanja i bolje edukacije potrošača. I. da se pravilnom ishranom mogu spriječiti mnoge bolesti. Cabernet Sauvignon (Vitis vinifera L. oksalata i teških metala. zdravstveno ispravne. Borošić. Introduction and Practical Guide to Crop Fertilization.Petek. a proizvođači su zadovoljniji većom otkupnom cijenom.. W. a ne količini proizvoda. nutritivno vrijedne i estetski lijepe plodove koji više privlače potrošače. Marschner (1998): Mineral Nutrition of Higher Plants.). Zagreb. Buturac. Bauer (2003): Richlinien für die Sachgerechte Dügung im Weinbau. 2. Zrinski. Ishrana povrća i gnojidba. Germany. R. T. 5. Zagreb. Mirjana Herak Ćustić. Značajna uloga biogenih elemenata manifestira se s jedne strane optimumom nekih nutrijenata (minerali. V. Moderna poljoprivredna proizvodnja sve više važnosti pridaje kvaliteti. fosforom i kalijem na profila polifenola kod cv. Gustav Fisher Verlag Jena. A. 3. D. AG2073 ISHRANA BILJA I KVALITETA HRANE Koordinator modula Opis modula Pravilnom ishranom moguće je proizvesti kvalitetne. Wien. Preporučena literatura 1. L. Izvanredni profesor Mirjana Herak Ćustić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 -8 -4 12 Odrađene vježbe i seminar Način polaganja ispita Pisano Usmeno ☑ ☑ 290 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . ali dakako i multidisciplinarnost istraživanja.o. vitamini.). gnojiva i kultura postižu maksimalni efekti obzirom na kvalitetu hrane. Mirjana Herak Ćustić. M. toksične tvari. M. 5. Disertacija.Jurkić. Institute of Plant Nutrition. Finck (1982): Fertilizers and Fertilization. Mirjana Ćustić (1996): djelovanje gnojidbe dušikom na aminokiselinski sastav glavatog radiča. Čakovec. Mirjana Ćustić (1998): Kemijska sredstva u poljoprivredi. proteini). K. Obvezna literatura 1.Ćosić. Poljak. University of Hohenheim. M. A. Zagreb. Disertacija. Baumgarten.Horvat (2005) Kontrola plodnsti tla Vrana d.Čoga. Modul ima zadatak povezati trenutne spoznaje iz ishrane bilja koristeći najnovija istraživanja (magistarski i doktorski radovi kojima je nositelj modula bio mentor). Basel.o s preporukama za gnojidbu povrća. zdravstvena ispravnost. Romić (2004): Povrćarstvo. H. Nakon odslušanog modula studenti će dobiti uvid u važna saznanja kako se pravilnim odabirom tla. Kristina Ugrinović (2004): Utjecaj doza i oblika N-gnojiva na odnos nitrata i oksalata u cikli (Beta vulgaris var.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. conditiva Alef. Gluhić (2004): Utjecaj gnojidbe dušikom. D. 4. Objektivno prosuđivanje na terenu. Studija. Stuttgart. T. te u svim relevantnim institucijama. A. 2. šećeri. J.. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH.

Buturac. J. W. Vođenje ishrane u zatvorenim prostorima temeljeno na dijagnostičkim metodama i zahtjevima kultura.:Nutritional Disorders of Plants.. te na temelju zahtjeva pojedinih kultura izraditi smjernice za gnojidbu. H. hidroponski uzgoj. Mogućnost upravljanja sustavom navodnjavanja i aplikacije gnojiva (priprema hranivih otopina). Docent Lepomir Čoga Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 20 2 8 Prisustvovanje na vježbama. Pavlović.. Amsterdam. podjela i priprema supstrata za različite namjene.. Sambo. Herak-Ćustić. M. I. Preporučena literatura 1. interna skripta. : Colture senza suolo in ambiente mediterraneo.: Problematika uzorkovanja tla i biljnog materijala. prednosti. F. L. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 291 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Elsevier.. biljni materijal. Leoni. Magistarski i diplomski radovi.. R. Stanhill. fertiirigacija te ostali agro i hidrotehnički zahvati teme su sa kojima će se upoznati studenti kroz predavanja. 3. Zagreb 2004. Zvi Enoch. Bologna. Gustav Fisher. vrste. Novi Sad. G.. Gianquinto. fizikalno – kemijska svojstva supstrata.. supstratima i hidroponima). 1999. G. 2003. vrste gnojiva i načini aplikacije.. M. I.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 1992.: Greenhouse ecosystems. Referentnim kemijskim metodama analizirati će se supstrati. terenskoj nastavi i izrada seminara.1983. Čoga. Lešić. Pimpini. AG2074 ISHRANA BILJA U ZAŠTIĆENIM PROSTORIMA Koordinator modula Opis modula Specifičnosti uzgoja biljaka u zatvorenim prostorima (staklenicima i plastenicima) u odnosu na konvencionalni način uzgoja. Dobiveni rezultati obraditi će se i usporediti sa graničnim vrijednostima.:Uloga elemenata u ishrani bilja. U praktičnom dijelu nastave. 2. S.: Principi tecnico-agronomici della fertirrigazione e del fuori suolo. 4. M. 3. R. 4. Kastori. priprema hranivih otopina. Bergman.: Povrćarstvo. Zagreb. hranive otopine i voda za navodnjavanje. Obvezna literatura 1. Terenska nastava obuhvatiti će obilazak staklenika na području zagrebačke županije gdje će se studenti upoznati sa uzgojem povrća i cvijeća u različitim medijima (tlu. Cilj modula Stjecanje znanja za nastavak studiranja na doktorskom studiju.. 2. Zrinski. Lazzarin. R.. Borošić. 2003. nedostaci i odabir kultura. Jena. Padova 2001. Enzo. na laboratorijskim vježbama studenti će se upoznati sa dijagnostičkim metodama koje se koriste kao podloga za gnojidbu. Poljak./2011.

vrednovanje prikupljenih podataka. Tržništvo. Berekoven L.. Perreault Jr.Interni materijali (skripta) Preporučena literatura 1. Teoretski će se obraditi slijedeći programski dijelovi: uloga informacija u marketingu. Marušić M. Obvezna literatura 1. (2001): Hrvatsko poljodjelsko tržište. (1990): Basic marketing. Auflage. Cilj modula Stjecanje osnovnih teoretskih znanja i praktičnih iskustava u prikupljanju informacija potrebnih za poslovno odlučivanja u agrobiznisu. Vranešević T. Edition. 10 edition Docent Damir Kovačić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 8 16 Napisan seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 292 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (2001): Istraživanje tržišta. The Dryden Press 2. (1996): Marktforschung. D. Methodoligical Foundations. Na izabranom primjeru iz agrobiznisa studenti će se upoznati sa primjenom metoda ispitivanja tržišta. Methodische Grundlagen und praktische Anwendung. tracking-forschung. metode i instrumenti istraživanja (ispitivanje.. J..ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Božić M. Jr. Churchill Gilbert A. Kolega A.. (1995): Marketing Research. Gabler 3. Zagreb 3. Adeco. promatranje i testiranje). te pripremiti za samostalno provođenje jednostavnih terenskih istraživanja. Irwin. 6.. Ellenrieder P. izvori i mjerenje informacija.. 7. W./2011. Zagreb 2. Eckert W. Prilog uz vježbe . AG2075 ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA Koordinator modula Opis modula U sklopu ovog modula studenti će se upoznati s osnovama istraživanja tržišta i istraživanja mišljenja. McCarthy E. U okviru seminarskog rada studenti će s provesti jednostavno prikupljanje i vrednovanje podataka s tržišta. primjena istraživanja tržišta te novi informacijski i telekomunikacijski mediji kao izvori informacija.

UK. 1979. Published by the AACC. Niles Road. proizvodnje i korištenje silaže u proizvodnji bioplina.A.N. BIOEN (2001): Projekt Biodizel "Uvođenje proizvodnje biodizelskog goriva u Republiku Hrvatsku". Matijašević. (1989): Drying and Storage Combinable Crops./2011. St.Paul. (1994): Principles of Cereal Science and Technology.C. (2000): Drying Technology in Agriculture and Food Sciences. Cilj modula Studenti će nakon ovih predavanja ovladati tehničko-tehnološkim procesima konzerviranja i fazama prerade žitarica i zrnatih mahunarki te industrijskih i krmnih bilja. AG2076 IZABRANA POGLAVLJA PROCESNE TEHNIKE Koordinator modula Opis modula Značaj procesne tehnike je u jedinstvenom kontinuiranom procesu kojem su osnovne smjernice dobivanje gotovog proizvoda i njegove tehnološke kakvoće. M. Pratit će se kriteriji ocjenjivanja kakvoće sa stanovišta tehnoloških osobina konačnog proizvoda te mogućnosti daljnje prerade tih proizvoda u biogoriva. U ovom modulu studenti će temeljna znanja iz područja konzerviranja (sušenje. Minnesota. Mujumdar. Najveći naglasak bit će razrada potrebnih strojeva i opreme u proizvodnji škroba te njegove daljnje prerade u šećer i etanol.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Ramstad (1994): Corn Chemistry and Technology. and P. Novi Sad. Beograd. S.A. Watson. Ipswich IP1 1RJ. Hosney. B. dr. . Tajana Krička Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 8 4 4 Odslušana predavanja i vježbe te napisan seminar.R. 3. Walker (1983): Ventilation of Agricultural Structures. Turkalov. Hellickson. S.A. 3. Obvezna literatura 1. McLean. 351-495.Paul. Farming Press Book. 2950. Minnesota. A. Zagreb Preporučena literatura 1. (1979): Tehnologija slada sa sirovinama za tehnologiju piva. St. Zagreb. zamrzavanje i tretiranje kemijskim sredstvima) proširiti sa tehnološko-tehničkim procesima industrijske prerade pojedinih poljoprivrednih proizvoda. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 293 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . ASAE. siliranje. 5. Gaćeša. 1980. Oštrić. Published by the AACC. UK 2. BIOEN (2001): Program korištenja energije biomase i otpada. kao i industrijskog i krmnog bilja. 4. Nove spoznaje i provedba. (1980): Tehnologija ulja i masti. sc. Plymouth. proizvodnje sirovog ulja i prerade u konzumno ulje i biodizel. USA .E. 4. J. Prof. K. USA . 1-411 2. Izabrana poglavlja činit će procese u području dorade i prerade žitarica i zrnatih mahunarki. and J.

Boulton et all.R. Yair Margalit (1997): Concepts in Wine Chemistry. jabuke. Jednokratna i dvokratna destilacija-prednosti i nedostaci. Karakteristični spojevi arome grožđa. The Microbiology of wine and Vinifications. Italy docent Pavica Tupajić znanstveno-nastavno zvanje ime prezime Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 8 12 4 6 redovito sudjelovanje u nastavi. AG2078 KAKVOĆA RAKIJA OD GROŽĐA I DRUGOG VOĆA Koordinator modula Opis modula Predavanja: Definicija kakvoće rakija. komovice i šljivovice. Struktura i kemijski sastav ploda.H. 2nd Edition. Kemijska analiza rakija lozovače. USA 3. San Diego. Chapman & Hall. J. ed. CAB/Publishing. (2000): Handbook of Enology. Utjecaj predfermentacijskih tretmana i uvjeta vrenja na sastav fermentacijske arome mošta. I..ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Laboratorijske vježbe Kemijski sastav rakija . Ribéreau-Gayon P. OIV (1994): Recueil des methodes internationales d` analyse des boissons spiritueuses des alcools et de la fraction aromatique des boissons. Volume 1. UK 2. kruške. S. LTD. Couillaud P. Tehnološka zrelost. Jackson R. England 5. Kultivari vinove loze prepoznatljive arome. Propisi o kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti alkoholnih pića. OIV (1992) Norme de Concours Internationaux des Boissons Spiritueuses d' Origine Vitivinicole. et all. Paris 5. California 2. Hlapivi produkti spontane malolaktične fermentacije. Učinak deflegmacije .. Karakteristike prikladnih sorti šljive. višnje i marelice u proizvodnji rakija. pH.kriterij za odjeljivanje i odabir frakcija destilata.D. Inc. Preporučena literatura 1. Piggot J. Lafon R. Utjecaj ekoloških uvjeta. značaj i fizikalno-kemijska svojstva spojeva. LTD. (1995): Fermented beverage Production. Stjecanje vještina za samostalna laboratorijska istraživanja u okviru predmetne teme magistarskog rada. England 4. (1991): Frutticoltura speciale.udjel. REDA.. zdravstvenog stanja i zrelosti grožđa na aromatski sastav. Zaštita kakvoće i podrijetla rakija. Aromatski potencijal. (1964): Le Cognac sa distillation. Paris 4. John Wiley & Sons. Promjene sastava terpena. Distribucija terpenskih spojeva unutar bobice grožđa. et all. Sastav i fizikalno kemijska svojstva hlapivih spojeva . USA 6. John Wiley & Sons. Academic Press. et all. Blackie Academic& Professional. Tumačenje rezultata kemijske analize i senzorne ocjene. Cilj modula Temeljna znanja o čimbenicima kakvoće rakija od grožđa i voćnih rakija. Gospodarska svojstva. E. (1995) Principles and Practices of Winemaking . (1994): Wine Science: Principles and Applications. Stručno obrazovanje za sudjelovanje u procesu osiguranja kakvoće u proizvodnji rakija od grožđa i voćnih rakija. (1999): Temperate and Subtropical Fruit Production. Obvezna literatura 1.Vježbe ocjenjivanja rakija lozovače. Vakuum destilacija. Avanzato D. Paris 3.-B.. and Looney N. Chichester. Održivost kakvoće. Lafon J. Vježbe u praktikumu: Senzorna svojstva rakija.G. Elementi sastava i kvalitativna svojstva. Lea A. Jackson D. Volume 2 The Chemistry of Wine Stabilization and Treatments. Rječnik u opisnoj senzornoj analizi. (2000): Handbook of Enology. Enzimski procesi tijekom prerade plodova i tvorba hlapivih spojeva. Tehnika i metode senzornog ocjenjivanja. Bailliere et Fils (ed). Chichester. James Crum. seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 294 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . masulja i komine. komovice i šljivovice. Ribéreau-Gayon P.. UK 6./2011.

1992. Cilj modula Samostalnost u organiziranju proizvodnje mlijeka. Dordrecht. Lipids. kontrola. 2nd Ed. Harding. 3.. P. Zagreb. Zagreb..F. 4. Tratnik. P. Hrvatska akademija medicinskih znanosti. Obvezna literatura 1. Water. Fox. F. 5. 3. Vol.: Advanced Dairy Chemistry. čuvanje. 1998. 3-66. Izabrane teme. 1995. Kluwer Academic/Plenum Publishers. Preporučena literatura 1. London. Aspen Publication. Lj.: Milk quality.: Mlijeko – dobivanje. potpis iz laboratorijskih i terenskih vježbi. 2.. 3. Fox. Studenti dio analiza izvode samostalno a dio instrumentalnih analiza biti će im demonstriran i prikazan.F. Skupina autora: Mlijeko-medicinski i prehrambeni problemi. Jasmina. kozjeg i ovčjeg mlijeka. U seminarskim radovima studenti će obraditi i prezentirati teme predviđene sadržajem modula. J. 11-211. 2. 1996. Biblioteka poljoprivredni savjetnik..F. Havranek. P. McSweeney. 1998. Fox. Rupić. New York. P. London. Lactose. Fox. Hrvatska mljekarska udruga. Rupić. 1. osposobljenost za rad u mljekarskom pogonu i laboratoriju. 3-124.: Developments in Dairy Chemistry – Proteins Vol. Boston. Zagreb.F.: Dairy Chemistry and Biochemistry.L. 2003. V.. Laboratorijske vježbe uključuju izvođenje osnovnih kemijskih i fizikalnih analiza mlijeka. Elsevier Applied Science Publishers. Uvodno se obrađuju: pojam kvalitete mlijeka i čimbenici koji utječu na kemijski sastav i fizikalna svojstva. 4. London and New York. Chapman-Hall. modul se sastoji iz predavanja. Vol. LondonGlasgow-Weinheim-New York-Tokyo-Melbourne-Madras. 1996. Chapman and Hall.H. Zagreb. biokemija i mikrobiologija. laboratorijskih vježbi i seminara.: Mlijeko od farme do mljekare. Havranek. Poznavanje fizikalnih svojstava mlijeka potrebno je radi razumijevanja interakcija pojedinih sastojaka mlijeka u tehnologiji mlijeka i mliječnih proizvoda. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 295 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .: Mlijeko – tehnologija. stjecanje znanja potrebnih za nastavak doktorskog studija. L. 1999. V. Hrvatska mljekarska udruga. 13-70. Salts and Minor Constituents. Redoviti profesor Neven Antunac Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 14 12 - Prisutnost na nastavi (80%)./2011. AG2079 KEMIJA I FIZIKA MLIJEKA Koordinator modula Opis modula Za stjecanje potrebnog znanja iz područja Kemije i fizike mlijeka na diplomskom studiju. 2. P.: Advanced Dairy Chemistry. 1995. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH i Hrvatski poljoprivredni zadružni savez.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 2nd Ed. Predavanjima je predviđeno usvajanje znanja iz područja kemijskog sastava kravljeg.

Školska knjiga. D. Holler. danas je gotovo nezamisliv bez razumijevanja kemije hrane za životinje i poznavanja osnovnih elemenata sistema kontrole kvalitete. AG2080 KEMIJA I KONTROLA KVALITETE HRANE ZA ŽIVOTINJE Koordinator modula Opis modula Uspješan rad u hranidbi životinja i proizvodnji hrane za životinje. Program modula "Kemija i kontrola kvalitete hrane za životinje" omogućuje studentima stjecanje temeljnih teorijskih i praktičnih znanja neophodnih za uspješan rad u struci. http://www. Metode procjene i tablice kemijskog sastava i hranjive vrijednosti krepkih krmiva.L. Interna skripta Zavoda za hranidbu domaćih životinja 2. Polaganje ispita studentima će se olakšati kroz kolokvije iz laboratorijskih vježbi i izradu seminarskih zadataka. (izabrana poglavlja) 3. Organska kemija. D. Galyean. Preporučena literatura 1.nist.Osnove analitičke kemije –upoznaje studente s osnovnim elementima postupka kemijske analize. Marija Bujan Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 12 12 Odslušana predavanja. Osnove analitičke kemije./2011.2.asft.J. Chapman & Hall. M. NIST. 22.A. Laboratorijski priručnik za metode analize stočne hrane. Dutour Sikirić. S. B. Zagreb. Homen. B. Process or product monitoring and control 3. Školska knjiga. Stuchbury. D. Sikirić. Kroz seminare studenti će naučiti i obradu podataka kemijske analize.ttu.R. . 1998.pdf. West.H.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. M. (izabrana poglavlja) 2.itl.edu/home/mgalyean/lab_man. Skoog. skripta za studente Agronomskog fakulteta. J. . 2003.M. .gov/div898/handbook/. Zagreb. F. 2004. kao i s važnošću kontrole kvalitete u očuvanju okoliša. Studenti će biti upoznati i s osnovnim statističkim metodama za praćenje kvalitete. Kaštelan-Macan. Zagreb. poglavlje 6. te upoznavanje s procesom kontrole kvalitete omogućuje studentima daljnji uspješni rad u struci. Scaife. Zagreb. An introduction to agricultural biochemistry. 1999. odrađene laboratorijske vježbe.M. T. M. Homen. sc. London. Modul se sastoji od četiri programska dijela: . 26. M. Cilj modula Razumijevanje kemizma osnovnih sastojaka hrane za životinje i metoda njihovog određivanja (teoretski i praktično).Kontrola kvalitete hrane za životinje– upoznaje studente sa sistemima kontrole kvalitete koji se primjenjuju u tvornicama i laboratorijima za analizu hrane za životinje. dr. Grbeša. 4. Šesto izdanje.Kemija hrane za životinje– upoznaje studente s kemizmom i metodama analize osnovnih sastojaka hrane za životinje. http://www.Metode analize hrane za životinje– znanja stečena u prethodnim programskim dijelovima primjenjuju se u praktičnom radu u laboratoriju.2005. Kemijska analiza u sustavu kvalitete. (izabrana poglavlja) 5. izrađeni seminarski zadaci Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 296 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Obvezna literatura 1. Engineering statistics handbook. M. Hrvatsko agronomsko društvo. Chesworth. (izabrana poglavlja) 4. J. siječanj 2005. Bujan. Školska knjiga. Pine. Laboratory procedures in animal nutrition research. u pripremi Prof. 1994. Kemija i kontrola kvalitete stočne hrane.

Chapman n & Hall. 1989 V. R.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Cilj modula Teoretsko i praktično obrazovanje na području kemije mošta i vina koje treba omogućiti samostalnu primjenu stečenih suvremenih znanja. Obvezna literatura 1. Beograd. 3. R. 2. Y. 1996 docent Ana Jeromel Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 20 Kolokvij Način polaganja ispita Preporučena literatura Pismeno Usmeno ☑ 1. IRO „Građevinska knjiga“. 1997 G. The wine appreciation guild ltd. kemijskim procesima i svojstvima pojedinačnih grupa spojeva zastupljenih u moštu i vinu./2011. B. „Principles and practices of winemaking“. AG2081 KEMIJA MOŠTA I VINA Koordinator modula Opis modula Slušanjem ovog modula studentima će biti dostupna suvremena znanja o kemijskom sastavu grožđa. Zagreb. 1995 297 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . W. 1986 M. Radovanović: Tehnologija vina. „Wine analysis and production“. 4. Boulton et al. Woller „Chemie des weines“. Chapman n & Hall. Zoričić: Podrumarstvo. Wurdig. Detaljnom analizom pojedinačnih grupa i unutar grupa spojeva pokušat će se što jasnije objasniti njihov utjecaj na kakvoću vina. 1995 2. Margalit „Wine chemistry“. Ulmer. Zoecklein et al. mošta i vina. Nakladni Zavod Globus.

Brookfield. Predavanja uključuju definiciju i funkciju tla. te dinamike prirodnih i/ili čovjekom induciranih kemijskih procesa u tlu i u sustavu geološko-litološki supstrat-tlo-biljkaatmosfera. Edited by A. prijevod s francuskog na engleski. Kim H. All Rights Reserved 3 Soil Sampling and Methods of Analysis (1993): Edited by Martin R. važnost zraka u tlu i oksidacijsko redukcijske procese.. Cilj modula Znanje iz modula je temelj tumačenja geneze i evolucije tala. Carter. Page. Ray R. SSSA. Vidaček. O’Connor.L. Konkretno. pedosfere i zemljišta u biljno-proizvodnom i neproizvodnom okolišu. ASA.A.L.R. (1991): Priručnik za pedološka istraživanja. Weil (2002) The Nature and Properties of Soils. Nastava se izvodi predavanjem (15 sati). Škorić. H. (1998): Handbook of Pedology. Redoviti profesor Aleksandra Bensa Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 17 12 1 Obavezna predavanja. otopinu tla.L. Prentice Hall. Miller and D.A. uvažavajući prostornu zastupljenost tla. terenske. USA 3. te važnost i funkciju organizama za transformaciju mineralne i organske tvari. R. Ž. 13th edition. Keeney. Zagreb 4. Canadian SSS. Revised and Expanded. Zavod za pedologiju Agronomski fakultet. Madison. Second Edition.H. (1985): Soil Chemistry. New Jersey 298 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Second Edition. John Willey and Sons. Fakultet poljoprivrednih znanosti. Bohn. odabrana poglavlja. Tan (1998): Principles of Soil Chemistry. sastav i kvalitetu mineralne i organske tvari. Inc. sorpciju tvari u tlu i pufere. ( 2004 ): Kemija tla interna skripta. Wiskonsin. A. Balkema Publishers. New Yourk 2.Laboratorijske vježbe obrađuju problematiku sastava i kvalitete mineralne i organske tvari tla klasičnim i instrumentalnim analitičkim metodama. te terenskim i laboratorijskim vježbama (1+10 sati)./2011. AG2082 KEMIJA TLA Koordinator modula Opis modula Ovim modulom uči se o kemijskom sastavu i značajkama pedosfere. A.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. B. o tlu kao prirodnom tijelu i promjenjivo produktivnom staništu za rast i razvoj biljaka. Duchaufour P. USA 4 Nyle C. USA –odabrana poglavlja Preporučena literatura 1. samo odabrana poglavlja. Third Edition. laboratorijske vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Obvezna literatura 1. to je primjena kemijskih načela na istraživanje tla kao prirodnog tijela i biljno-proizvodnog ili neproizvodnog prostora. Method of Soil Analysis (1982): Part 2 – Chemical and Microbiological Properties. McNeal. Copyright 1998 by Marcel Dekker. Zagreb 2. glavne elemente u tlu. Na terenskim vježbama studenti se upoznaju s uzimanjem uzoraka tla iz pedoloških jama i prosječnih uzoraka tla. G. Brady.

1996. A. (eds.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. prof. te potencijal proizvodnog prostora Republike Hrvatske za suvremenu proizvodnju voća. Vogl.integriranu proizvodnja voća i organsku proizvodnju voća. http://tfpg. D. 3.) 1999. Pennsylvania Tree Fruit Production Guide.) 1996. Faust.) Mišić. dr. biološke i ekološke pretpostavke takvih proizvodnji. N. mineralna ishrana. Zlatko Čmelik Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa Način polaganja ispita 28 2 6 12 8 4 Pismeno Usmeno ☑ ☑ Cilj modula Detaljno upoznavanje s gospodarski važnim voćnim vrstama koje se uzgajaju u kontinentalnom području Republike Hrvatske. svjetlosti i temperaturi). (eds. Looney. Friedrich. M. Physiology of Temperate Zone Fruit Trees. M.N.J (eds. tehnološke specifičnosti. endogeni hormoni i regulatori rasta). . ISBN 0-85199-592-6 4. Upoznavanje s fiziološkim procesima interne regulacije i tehnološkim postupcima koji omogućuju održavanje prikladne ravnoteže između rasta i rodnosti.. CABI Publishing. sc. ISBN 0-85199-271-4 2. Partenon – Beograd. odnos prema vodi. Berlin 299 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . I. Warrington.edu/introduction/pdf.) 2003. . Westwood. Jackson.E. Šljiva. 4. lupinaste i jagodaste voćnevrste. Obvezna literatura 1. Temperate and Subtropical Fruit Production. izv. Gliha./2011. 1991. Cherries: Crop Physiology. rast i razvitak ploda. Looney. 1978.Fiziologija voćaka i ekološki utjecaji (Cvatnja. AkademieVerlag.htm Frutticoltura speciale. Production and Uses. Ferree. uzgojni oblici. Physiologie der Obstgeholze. Freeman (ed.C.psu. Neumann. ISBN 86-7157-159-9.. Temperate-zone Pomology.Specifičnosti tehnologija proizvodnje voća za različite namjene. Fragaria – Zagreb. CABI Publishing. N. regulacija rasta i rodnosti. D. 1997. koštićave. fiziološke osnove reza. New York 3. . 2. 1989. Za svaku voćnu vrstu proučavaju se: . Modul obuhvaća jezgrićave. John Wiley & Sons.D. D. (eds. Sorte krušaka u suvremenoj proizvodnji. s ciljem ostvarivanja visokih i stabilnih priroda plodova visoke kakvoće. P. M.Osobine perspektivnih i gospodarski važnih podloga i sorata. 5.E. G. W.. ISBN 95397191-0-0 Preporučena literatura 1. CABI Publishing.) 1986. R. Webster. ISBN 0-85198-936-5 5. Production and Uses.Sustavi uzgoja (podizanje voćnjaka. AG2083 KONTINENTALNO VOĆARSTVO Koordinator modula Opis modula Modul obrađuje sustave održive proizvodnje kontinentalnih voćnih vrsta .. REDA – Roma.H.cas.. Apples: Botany.

Ballou JD. Cambridge University Press.) konzervacijske genetike i korištenje računarskih programa primjenjivanih u konzervacijskoj genetici. 2004. Čurik.kolekcija svih prezentacija (power point) predavanja i vježbi "Konzervacijska genetika" uz dodatni tekst. Autori: I. DeSalle R Columbia Univ. Microsat. Geneclass2. Boston. 2002. 2000. PowerMarker. V. 2000. Doc./2011. 2005. Pored teoretskih predavanja i klasičnih vježbi (papir. Conservation genetics of animals: Curik I. Cambridge University Press (0521639859). Z. Ino Čurik Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 32 12 8 8 Predavanja (60%). Genetix. Genetics. Specifičnost modula biti će naglasak na procjeni genetskih parametara koji se odnose na molekularne markere. 4. SAS Institute.Wiley & Sons. MA. AG2084 KONZERVACIJSKA GENETIKA Koordinator modula Opis modula Modul konzervacijska genetika predložen je kao odgovor na sve veće potrebe i zahtjeve javnosti za očuvanjem bioraznolikosti populacija životinja biljaka te činjenice da na Sveučilišnoj razini na području konzervacijske genetike u Hrvatskoj do sada nije bilo srodnih predmeta (modula). Bishop M. Analiza molekularne varijance (AMOVA) i testiranje homogenosti molekularne varijance (HOMOVA) na temelju RAPD biljega.sc. Tores. vježbe u praktikumu (90%) i seminar (100%) Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 300 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. Rosenbaum H. Obvezna literatura 1. Sölkner J. 3. 5. Modul obuhvaća osnove konzervacijske genetike (osnovni pojmovi. NTSys. Interna skripta .M. Briscoe DA. Román. itd. i Cubero. 2. Čubrić Čurik. 3. genetika idealne populacije. A. Press. Edited by Amato G. Handbook of Statistical Genetics: Edited by Balding DJ.I. adaptabilna varijabilnost. ali i fenotipska svojstava te parametrima procijeniti iz pedigre podataka.. razlozi konzervacije. 2005. Genetic Structure and Selection in Subdivided Populations: Rousset F. Princeton University Press. adaptabilna varijabilnost.dr.. New York. Z. Jones and Bartlett. Demography and Viability of Fragmented Populations: Edited by Young AG. U modulu će biti obrađena i napredna poglavlja kao što su inbriding depresija.. Cannings C. Šatović. a preko seminara i "analize slučaja" biti će poticani ka razvijanju govornih i kreativnih sposobnosti te kritičkog načina razmišljanja. Baumung R. olovka i kalkulator) studenti će analizirati podataka pomoću računala (Genepop. 2006. strategije konzervacije. Šatović. struktura populacije). 2001. B. Cilj modula Osnove i napredna poglavlja (inbriding depresija. U izradi. I. Introduction to Conservation Genetics: Frankham R. Ryder O. 4. Structure). forenzička genetika. Clarke GM. Kolak. Genetics of Populations: Hedrick PW. J. FSTAT. 2. Endog. Pedig. Zagreb. forenzička genetika. 2005-2006. laboratorijske vježbe (90%). Conservation Genetics in the Age of Genomics. Sjemenarstvo 3-4: 165-184 Preporučena literatura 1.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.

7./2011. (1983. 4. Holmes. Skripta.) Grass for dairy Cattle. Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu.E. S. D. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 301 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Heron (1991. u odabir kultura prema pogodnosti za sušenje/siliranje.. odrađene laboratorijske vježbe. P.) Proizvodnja i korišćenje silaže u ishrani stoke. te utjecaju pojedinih agrotehničkih zahvata i faza fitofenološke zrelosti na kvalitetu biljnog materijala za konzerviranje. D. B. J. J. (1998.M. Berlin Heidelberg New York. Odabrana poglavlja 2. Odabrana poglavlja. W. D. Givens.) The Biochemistry of Silage. tehnološka zrelost usjeva za siliranje. Doc.sc. J. its production and utilization. Blackwell Scientific Publications. 2nd edn.I. Marina Vranić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 19 3 5 3 Odslušana predavanja. U poglavlju metode ocjene hranidbene vrijednosti krme studentu se daje pregled najčešće korištenih metoda za ocjenu hranidbene vrijednosti konzervirane voluminozne krme. Granada Publishing.J.. skladištenje. J. gubitci hranjiva sušenjem. Allen. U poglavlju konzerviranje voluminozne krme sušenjem obrađuje se tehnologija proizvodnje sijena. its Production and Utilisation. Cherney. Bačvanski. R. Obvezna literatura 1. gubici hranjiva siliranjem) kao i hranidbena vrijednost silirane krme (kemijski sastav. konzumacija). E. I. U uvodnom dijelu studenta se upućuje u gospodarsko značenje konzerviranja krme kao sirovinske osnovice za animalnu proizvodnju.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. A. Katalinić. aditivi).) Grass. (1979. Chalcombe Publications. Cherney. Cilj modula Slušanjem modula «Konzerviranje voluminozne krme» student stječe osnovna znanja za razumijevanje čimbenika koji utječu na hranidbenu vrijednost konzervirane voluminozne krme. Odabrana poglavlja. 3. 5.. terenskih vježbi i putem seminarskog rada. A. Vučetić.) Spremanje sjenaže. D. H.) Planned Beef Production. AG2085 KONZERVIRANJE VOLUMINOZNE KRME Koordinator modula Opis modula Modul se izvodi u 4 poglavlja: uvod u konzerviranje voluminozne krme. Axford.H.J. Owen..E. Henderson. S. konzerviranje voluminozne krme sušenjem.. Omed (2000) Forage Evaluation in Ruminant Nutrition. Odabrana poglavlja 6. Odabrana poglavlja.) Proizvodnja krmnog bilja. (1964.R. Čižek.K. laboratorijskih vježbi. S. konzerviranje voluminozne krme siliranjem i metode ocjene hranidbene vrijednosti konzervirane voluminozne krme. Hopkins. Matsushima. CAB International. fizikalni i kemijski procesi tijekom siliranja (aktivnost mikroorganizama. CABI Publishing.. odabrana poglavlja Preporučena literatura 1. probavljivost. (2000.) Feeding Beef Cattle. fizikalni i biokemijski procesi tijekom sušenja krme. 3. 2nd edition Marlow. Oxford. Modul se izvodi putem predavanja. Nolit Beograd. U poglavlju konzerviranje voluminozne krme siliranjem obrađuju se čimbenici o kojima ovisi hranidbena vrijednost silirane voluminozne krme (vrsta kulture za siliranje. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. terenske vježbe i seminarski rad.R. Odabrana poglavlja 2.) Grass.F. Brčić (2000.dr.. Odabrana poglavlja.. T. Čobić. McDonald. Kilkenny (1980. Pejaković. British Grassland Society. (1989.

molecular biology of model plant-associated bacteria. Obziorm da je za poljoprivrednu proizvodnju najznačajnija simbiozna fiksacija dušika najveći dio predavanja odnosi se na ovu problematiku. Obvezna literatura red. Kondorsi... značaj i glavna obilježja asocijative fie. Spaink. biokemija BNF./2011.. Osnovni cilj je upoznavanje studenata sa organizmima i procesima koji su uključeni u ove asocijacije. Martinez.Horizon Scientific Press. Preporučena literatura red. Izvanredni profesor Sanja Sikora Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 42 8 8 2 Redovito pohađanje nastave (predavanja. Cilj modula Asocijacije biljaka sa korisnim mikroorganizmima imaju vrlo zanačajnu ulogu u održivoj poljoprivredi koja teži smanjenoj primjeni agrokemikalija i što većem iskorištavanju prirodnih procesa. stupnjevi infekcije i razvoj kvržica.W. E. A. seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 302 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Hooykaas.J.:Biological Fixation of Nitrogen for Ecology and Sustainable Agriculture. Elsevier.. značaj simbiozne fiksacije dušika za poljoprivrednu proizvodnju. ovakve asocijacije dobivaju sve veći značaj. H. Leigh.. monotropoidne i erikoidne mikorize. 2.broj Naziv 1. Hernandez. AG2086 KORISNE ASOCIJACIJE BILJAKA I MIKROORGANIZAMA Koordinator modula Opis modula Biljke žive u asocijacijama sa korisnim mikroorganizmima i u prirodnim i u antropogenim ekološkim sustavima. arbutiodne. A. G. Kluwer Academic Publishers.J. taksonomija kvržičnih bakterija. H. E. asocijativna i asimbiozna fiksacioja dušika te mikorizne simbioze. Springer-verlag Berlin Heilderberg 1997. Bothe. značaj inokulacije leguminoza. cjepiva i nokulacija).: Prokaryotic Nitrogen Fixation – A Model system for the Analysis of a Biological Process.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. struktura i funkcija nitrogenaze i hidrogenaze.S. rasprostranjenost leguminoza i njihov ekonomski značaj. Glavni programski dijelovi modula su uvod u biološku fiksaciju dušika. P. 3. vježbe). Metode za procjenu učinkovitosti simbioznih asocijacija. nodulacija. 1999. tipovi simbioznih asocijacija. 2002. Navedeni glavni programski dijelovi uključuju: mjesto biološke fiksacije dušika u kruženju dušika. Legocki.broj Naziv 1.: The Rhizobiaceae. 2. Osnovni sadržaj modula obuhvaća fundamentaln i primijenjena istraživanja vezana uz biološku fiksaciju atmosferskog dušika i mikorizne asocijacije. simbiozna fiksacija dušika (članovi simbioze.: Highlights of Nitrogen Fixation Research. 2000. G.J. izolacija i identifikacija kvržičnih bakterija. Triplett. U uvjetima suvremenog razvoja poljoprivrede. Puhler.: Nitrogen fixation at the Millennium. A.

Izvanredni Profesor Davor Romić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 8 10 4 4 Pohađanje predavanja i vježbi prema statutu fakulteta te izrada seminara. Žugaj R. Ukazuje se na postupke i uzgojne mjere u poljoprivrednoj proizvodnji koji vode zaštiti površinskih i podzemnih voda. 2.(2003): Soil. Assessment. Drever J. Preporučena literatura 1. AG2087 KORIŠTENJE I ZAŠTITA VODA Koordinator modula Opis modula U ovom modulu studenti se upoznaju s problemima složenog i dinamičnog odnosa vode i poljoprivrede. D.S. Tedeschi S (1997): Zaštita voda. Upper Saddle River. Ginn J.R. Obvezna literatura 1. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 303 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 2. Prevention and Remediation. Surface and Groundwater Environments. Udžbenik Sveučilišta u Zgrebu i Hrvatsko društvo građevinskih inžinjera. (2003): Zaštita voda. U zasebnom programskom dijelu modula tumače se specifični načini korištenja vode u poljoprivredi: navodnjavanje u uzgoju bilja. Prentica Haall. Cilj modula Ciljevi modula je prenijeti studenti nova znanja o kompleksnim odnosima između vode i poljoprivrede s posebnim naglaskom na zaštitu okoliša.naftni fakultet. Modul je strukturiran tako da se studenti najprije upoznaju s osnovama mehanike fluida i hidrologije kao temeljnim znanostima za razumijevanje otjecanja vode. U kontekstu korištenja vode u poljoprivredi. a zatim specifično s obzirom na posebne namjene i korištenje u poljoprivredi. ribnjačarstvu i dr. (2000): Hidrologija. Nakon toga se upoznaju s hidrologijom podzemnih i površinskih voda.I. te mjere zaštite s posebnim naglaskom na poljoprivredu. Third Edition. Posebnu tematsku cjelinu čini geokemija vode u kojoj se studentima tumače osnovni kemijski procesi i odnosi vode i čvrste faze. U dijelu Izvori onečišćenje i zaštita vode tumače se potencijalni izvori onečišćenja.C. Zavod za melioracije Agronomskog fakulteta. uključujući i zakonodavstvo./2011.. U programskom dijelu Kvaliteta vode ta se tema razmatra prvo kao globalni problem. Udžbenik Sveučilišta u Zgrebu i Rudarsko – geološko . Vadose Zone and Groundwater Contamination. Lewis Publishers. Boulding J.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Washington. s gledišta onečišćenja okoliša voda se pojavljuje i kao uzročnik i kao žrtva.(2002): The Geochemistry of Natural Waters. 3. Romić D. Interna skripta.

Potato physiology.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Skupina autora (1986). The Potato Crop. Knauer. R. Academic Press. Diepenbrock. Buturac I. Drugo dopunjeno izdanje. yam). cassava) i gomoljače (krumpir. (1992)./2011. Chapman & Hall. Zagreb 5. Lešić. Jugošećer. (1979).-U. Kus M. London 4. A. N. Skupina autora (1992). Harris P.slatki krumpir. Zrinski. Scott. K. Cook. batat . Bolf M. Šećerna repa . G. Nolit. Ljubljana Redovito pohađanje predavanja. Krompir. Beograd 2. Stanaćev S. Paul H. ČZP Kmečki glas. taro. Čakovec Preporučena literatura 1. cikorija. (1999). Beograd 3. Petar Spasić). Naučna knjiga. Fischbeck. obavljene vježbe. Auflage). Beograd 4. formiranje prinosa i željenu kvalitetu.monografija (ur. D. London 2. Posebno ratarstvo 1 i 2. Li (1985). Stuttgart 3. (2000)... (1987). Proizvodnja krumpira.. Razmatra se utjecaj okolišnih biotskih i abiotskih čimbenika na rast i razvoj usjeva. kao i za znanstveno-istraživački rad. Povrćarstvo. Modul omogućuje studentima razumijevanje primijenjenih agrotehničkih mjera i management usjeva. teoretska i praktična znanja o cilju proizvodnje ovih kultura. K. Cilj modula 10 10 4 Redoviti profesor Milan Pospišil Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 Cilj modula je studentima dati pregled različitih vrsta korjenjača i gomoljača. Orlando 5. uspješno izrađen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 304 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Obvezna literatura 1. fiziološke i tehnološke čimbenike formiranja prinosa ovih kultura. Heyland. Ulmer. razraditi biološke. The Sugar Beet Crop. W. Spezieller Pflanzenbau. vježbe u praktikumu i terenske vježbe daju specijalistička. U sklopu modula studentima se kroz predavanja. Chapman & Hall. Studenti trebaju moći razviti i prihvatiti proizvodne tehnike koje ih osposobljavaju za proizvodnju ovih kultura. (1993). AG2088 KORJENASTO-GOMOLJASTE KULTURE Koordinator modula Opis modula Modul korjenasto-gomoljaste kulture obuhvaća dvije skupine kultura: korjenjače (šećerna repa. Šećerna repa – biološke i fitotehničke osnove proizvodnje.. Ružica i suradnici (2004). regionalnoj važnosti proizvodnje i okolišnim problemima proizvodnje. Hrvatski zadružni savez. M.. (3.

Branka Aničić Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Programski – analitički .ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Baljon. London 2. sc. Spens.sintezni dio radnog procesa. dr. Tematski obuhvaćaju područja iz gradskog krajobraza. Primjena metode u izradi dva prohtjevna./2011. (1995): Designing Parks Amsterdam Preporučena literatura 1. Tokyo 1990 Redovno pohađanje predavanja i vježbi. L. redovna predaja i pozitivna ocjena seminarskih radova Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 305 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . International Landscape Design. Parks – Green urban space in European cities. München 3. AG2089 KRAJOBRAZNO OBLIKOVANJE STUDIO I Koordinator modula Opis modula Konceptualni pristup izradi projekta. na većim i više kompleksnijim zadacima. Edition Topos. složena projekta u urbanom prostoru (Trg i Gradski park). Odabir zadataka . New York. M.rješavanje problemima iz stvarnosti. 1991 2. Krajobrazna osnova kao sinergijski produkt socijalnih potreba i prostornih uvjeta. Cilj modula Razviti oblikovno-planerske sposobnosti studenta na višoj razini. (2003): Modern Landscape. 6 prof. Contemporary Landscapes in the World. Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar/studio Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 18 38 4 Obvezna literatura 1.

Land and Environmental Art. Međuodnos krajobrazno oblikovanje. Tokyo 1990 Redovno pohađanje predavanja i vježbi./2011. Konceptualizacija zelenog sustava većeg grada usporedno na mediteranskom i kontinentalnom području s istodobnom razradom glavnih krajobraznih sastojina. Nova nastojanja u oblikovanju i njihovo ignoriranje društvene predodređenosti gradskog krajobraza. (2003): Modern Landscape. AG2090 KRAJOBRAZNO OBLIKOVANJE STUDIO II Koordinator modula Opis modula Glavni naglasak je na teoretskim vidicima oblikovanja. Obvezna literatura 1. Branka Aničić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar/Studio Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 Glavni cilj je osposobljavanje za alternativno razvijanje rješenja na osnovi složenost – jednostavnost uz istodobno istraživanje na relaciji adekvatnost oblika i sadržaja. Spens. sc. Pojam jedinstva oblika i funkcije. Land Art i srodni trendovi. redovna predaja i pozitivna ocjena seminarskih radova Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 306 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 1991 2. Cilj modula 38 2 prof. Contemporary Landscapes in the World. New York. M. International Landscape Design. Usporedno razvijanje sposobnosti za prezentaciju rješenja u raznim grafičkim tehnikama. dr. obima zadatka ili prostornog konteksta. ograničenja zbog funkcionalnosti.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. London Preporučena literatura 1. Mogućnost dosljedne primjene jedinstvene forme u određenom rješenju. London 2.

U studiju radi se na pripremi krajobraznog (općinskog/županijskog prostornog) plana. London 4. National Office for Physical Planning. An Ecological approach to Landscape Planning. Spektrum – Akademischer Verlag 2. međunarodnim konvencijama s područja uređivanja krajobraza. J. (1987): Landscape Planning. Janez Marušič Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar/Studio Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 18 34 8 Izrađen seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Obvezna literatura 1. U predavanjima se upoznaje s razvojem planerskih metoda i povijesti krajobraznog planiranja. Ogrin. D. Marušič. strukturna analiza. McHarg I.. J. zakonskim okvirima krajobraznog (i prostornog) planiranja.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. I. Marušič. Svaka grupa radi na vlastitom konceptu uređivanja prostora.. (1985): Design for Human Ecosystems. M. F. Lange H.sc.Van Nostran Reinhold. Studenti se podjele u grupe po 3 – 5. 3.T. 2. Steiner. izrade se modeli privlačnosti i ranjivosti. pripremi se baza podataka. Hutchinson. Lyle. AG2091 KRAJOBRAZNO PLANIRANJE .dr. McGraw-Hill 3. (1999): The Living Landscape. Svake godine uzima se nova općina. (1969): Design with Nature. Rad u studiju i obrana su osnova za ocjenu. prof./2011. (2004): Krajinsko planiranje. Cilj modula Student usvaja vještine i sposobnosti izrade krajobraznog (prostornog) plana Vlada koncipiranjem razvojnih scenarija. Ljubljana Preporučena literatura 1. Plan grupa izlaže i brani pred komisijom (dva do tri nastavnika).STUDIO Koordinator modula Opis modula Modul sastoji se od dva dijela: predavanja i seminarski rad – studio. (1998): Methodological bases. New York 307 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Studio završava izradom krajobraznog (prostornog) plana. transformacijom razvojnog programa u prostorne kategorije i analizom prostora u pogledu mogućnosti realizacije razvojnog programa uz uključivanje zaštitnih mjera. Jančič. slijedi obilazak terena. pregledom sadašnjeg krajobraznog planiranja u Evropi i svijetu. (Regional distribution of landscape types in Slovenia). Biotehniška fakulteta. Ljubljana: Ministry of Environment and Physical Planning. Riedel W.. Turner T. (2002): Landschaftsplanung.

zahtjevima prema klimi. brašno. njihov značaj. Sastavljanje i sjetva djetelinsko-travnih smjesa.. rane jare. G. sijeno. 1970. suša. naknadne i postrne kulture. Poljoprivredni savjetnik. D. interakciji u stočarstvu. voda. USA. and Lacefield. i Kovačević. Z. Zg. Zg. turbulencija. Alabama. terenske vježbe. obrokom po sezonama. Kod korjenasto-gomoljastih kultura upoznaju se sa tipovima. Forage quality. Southern forages. Skripta. Proizvodnja krmnog bilja. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. vježbe. Upoznaju ozime i jare žitarice. planom proizvodnje i korištenja. 3. plodored i proizvodnju sjemena nekih kultura. evaluation and utilisation. Ball.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. interpolacijom i u slijedu. krmne smjese i monokulture za namjensko korištenje: zelena krma. Kako postići kakvoću svježeg sirovog mlijeka zadanu pravilnikom. 1970. sortama. Zg. 2002. Obvezna literatura 1. Travnjačka flora i njena poljoprivredna vrijednost. teorija vegetacijskog vrha. karakteristikama. Šoštarić-Pisačić. kombinacije sa svrhom boljeg korištenja kapaciteta. Štafa. te defolijacija i njen utjecaj na rast i razvoj. 3. K. gubitcima u proizvodnji i korištenju. Hoveland. 1968. 308 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 5. odnosu spram poljoprivredne i glavne površine. Mišković.1999. silaža. temperatura. 2. Ball. Upoznaju značajne aspekte mikroklime u proizvodnji krmnih kultura: svjetlo. J. 1986. načine konvencionalne i reducirane obrade. C. 1998. Os. Također upoznaju višegodišnje krmne kulture. zrno. prinose.(Krmni slijed) HMU. njihovu kakvoću. Bg Stjepanović. K. 5. silaža. načinima korištenja: zelena krma. 4. USA Fahey. Krmno bilje. Grupa autora: 1986. 2. 4. te proizvodnju sjemena za vlastite potrebe i za tržište. površinama. Šoštarić-Pisačić. plodoredu. načinima proizvodnje i korištenja. zatim tehnologija proizvodnje sjemena. kserofitizam i prilagodbe. D. (urednik) 1994. proizvodnja u slijedu s preciznim kalendarom korištenja u slijedu prema potrebama stada. Cilj modula Osposobljavanje studenata za intenzivnu. B. G. U specijalnom dijelu studenti se upoznaju sa posebnostima i karakteristikama krmnih kultura. vrstama i kategorijama stoke. J. tlu. seminar. PPI. Čižek. Izvanredni profesor Dubravko Maćešić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 26 20 6 8 Uredno izvršene obveze: predavanja. M. ASA. sjenaža. mjesto u proizvodnji i korištenju. 2000. Zg. zrak. interpolaciju. namjensku i modificiranu proizvodnju kvalitetne krme za namirenje potreba stada u različitim agroekološkim uvjetima. Practical forage concepts. sijeno. te cijenom koštanja. te interpolacijom i proizvodnjom sjemena. te mahunarke za namjensku proizvodnju krme u slijedu. sjenaža. CO2 . Lucerna. Zg. AG2092 KRMNE KULTURE Koordinator modula Opis modula U uvodu modula Krmne kulture studenti se upoznaju o značenju krmnih kultura. smrzavanje i promjene u protoplazmi./2011.

M. bob. zrak. Feldreviere gestalten. Vratarić. sjenaža. Hannover 309 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . lupina.. Tucak. njihov značaj. Uključivanjem mahunarki (grašak. sijeno. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. plodoredu. silaža. tlu. Upoznaju ozime i jare žitarice... B. karakteristikama. a da se pri tome ostvare zadovoljavajući prinosi kvalitetne hrane za potrebe prehrane divljači. Sudarić. C. M. Lovstvo Docent Darko Uher Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 4 6 16 Uredno izvršene obveze: predavanja. U specijalnom dijelu studenti se upoznaju sa posebnostima i karakteristikama kultura za remize u sezoni. makro i mikroelementi. terenske vježbe. (2009). rane jare. sortama. Upoznaju značajne aspekte mikroklime u proizvodnji kultura za remize: svjetlo. zaštita prirodnih resursa. sigurnost. Practical forage concepts. Kod korjenasto-gomoljastih kultura upoznaju se sa tipovima. mjesto u proizvodnji i korištenju. (2000). zahtjevima prema klimi. Štafa. Upoznaju se i s višegodišnjim drvenastim kulturama koje služe ne samo za prehranu divljači već i kao sklonište za divljač od predatora (vuk). kombinacije sa svrhom boljeg korištenja kapaciteta krmnih smjesa: zelena krma. G. Uspješni inputi dušika kroz biološku fiksaciju u praksi vode ka ekonomski opravdanoj i ekološki prihvatljivoj proizvodnji kvalitetne hrane. vrstama divljači. sijeno. G. seminar. Stjepanović./2011. Ball. naknadne i postrne kulture. Southern forages. Bukvić. Soja Mustapić i sur. Simbiozna fiksacija molekularnog dušika u potpunosti udovoljava glavnim zahtjevima gospodarenja tlom kao što su: produktivnost. plodored. Hoveland. Krmno bilje. 2. potrebama na hrani za divljač. M. grahorica. proizvodnja u slijedu s preciznim kalendarom korištenja u slijedu prema potrebama divljači. Zimmer. Lucerna Mišković. Cilj modula Osposobljavanje studenata za proizvodnju kvalitetne hrane za namirenje potreba divljači u različitim agroekološkim uvjetima Republike Hrvatske. 2002. voda. A. sjenaža. silaža. načinima proizvodnje i korištenja te interpolacijom. prinose.. 3. načine konvencionalne i reducirane obrade. Z. D. (2004). zrno. M. (2008). S. USA 3.. Obvezna literatura 1. Bukvić. Alabama. D. G. 5. 2. Popović. planom proizvodnje i korištenja. and Lacefield. ekonomičnost i socijalna prihvatljivost sistema. soja. površinama. temperatura zraka i tla. brašno. 1986.1999.. Štafa. USA. Također upoznaju višegodišnje kulture. Ball. Gűnter Clauβen (1998). djeteline) u proizvodnju krme za remize mogu se ostvariti znatne uštede u sve skupljoj gnojidbi mineralnim dušičnim gnojivima.. načinima korištenja: zelena krma. CO2. 4. AG2093 BILJNE VRSTE U LOVIŠTU Koordinator modula Opis modula U uvodu modula „Biljne vrste u lovištu“ studenti se upoznaju o značenju kultura za remize.. vježbe. PPI..ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. R. interpolaciju. te mahunarke i njihovu kakvoću. Trave za proizvodnju krme i sjemena Stjepanović. Z.

5. J. terenske vježbe. HLS. sc. Mišković. jednogodišnje i višegodišnje krmne mahunarke. Grass and Forage Science Journal . žitarice. Grupa autora: 2004. PPI. B. vježbe.P. 4. višegodišnje trave itd. a bolja prehrana može se odraziti na veličinu populacije po jedinici površine. ASA. Kako u RH postoji oko 1000 lovišta. Bakker. u Zg. krmne kupusnjače. Hoveland. Zg Štafa.P. Southern forages. Proizvodnja krmnog bilja. silaža. na rubnim područjima uz naselja. Kluwer A.E. G. 3.1999. Docent dr.. Forage quality. a koje se koriste za prehranu različitih vrsta divljači. Preporučena literatura 1. Naučna knjiga Bg. M. trofejne ili uzgojne divljači. ekstremnih klimatskih uvjeta. seminar. Ball.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Z. Skripta. proizvodnja i korištenje krmnih kultura u lovištima. and Lacefield. te najznačajnije morfološke i biološke osobine najvažnijih krmnih kultura: korjenasto– gomoljaste. ali krmne kulture su značajne i kao sklonište i utočište za divlje životinje. Čižek. J. DeVries. USA. 4. 1986. 1970. 5. Fahey.. Raznoliki biljni pokrov štiti divljač od predatora. Ball. and Van Wieren. evaluation and utilisation. Kako postići kakvoću svježeg sirovog mlijeka zadanu pravilnikom. poklanjajući posebnu pažnju osjetljivosti takvog eko-sustava uz očuvanje i poticanje raznolikosti biljne i životinjske populacije. 1998. Cilj modula Suvremeno gospodarenje. 2000. D. Alabama. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 310 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Krmno bilje. Zg. C. Lucerna. u kontroliranom uzgoju ili prirodnim rezervatima gdje obitava divljač. te rekreaciju ljudi koji žele uživati u prirodi i divljim životinjama izbalansiranim i pažljivim uzgojem krmnih kultura može se poboljšati kakvoća prirodnog staništa divljači. te proizvodnja i korištenje nekih zrnatih kultura kao koncentrata. sjenaža. Nova zemlja Os. kao i na opće stanje lovne. AG2093 KRMNE KULTURE ZA PREHRANU DIVLJAČI Koordinator modula Opis modula Modul «Krmne kulture za prehranu divljači» obuhvaća najznačajnije krmne kulture koje se koriste se za namirenje potreba za kvalitetnom voluminoznom krmom tijekom vegetacije. 2.F. D. 2002.(Krmni slijed) HMU. (urednik) 1994. G. ali i zaštiti poljoprivredne usjeve i šumske nasade od šteta. Dubravko Maćešić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 14 4 4 6 Uredno izvršene obveze: predavanja. M. Stjepanović./2011. Lovstvo. USA 2. Practical forage concepts. 3. Sveuč. S.službeni časopis BGS-a i EGF-a. posebice u kritičnom zimskom periodu i u rano proljeće. a veliki je i interes za lovni turizam. (urednici) (1998) Grazing and Conservation Management. Obvezna literatura 1. Najvažnija mjera za povećanje kakvoće prehrane divljači je osiguranje kvalitetne voluminozne krme tijekom cijele godine u slijedu. Tijekom studija studenti će upoznati agrotehniku proizvodnje. konzerviranje proizvedenih viškova kao sijeno.

ali još uvijek nedovoljno iskorišteni. Obvezna literatura 1. (2003): Structural and formal features of cultural landscape in the karst area (Landscape in transition). Kjniga III (Prilog hrvatskoj krškoj terminologiji). pedološke i vegetacijske) i antropogenim utjecajima (način gospodarenja) ovog iznimno osjetljivog prostora. D./2011. hidrološke. T. Dražen Perica Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 5 5 Pohađanje većeg dijela nastave. Springer – Verlag. – 2001): Vrste grižina i njihov nastanak na području Velebita. J.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Tijekom povijesti. (1992): Sistemi prilagoditve primorskega dinarskega krasa na kmetijsko rabo tal. ali i mogućim budućim utjecajima čovjeka na ovaj iznimno osjetljiv prostor. Gams. str.. str. I. Perica. O. pp 173 – 188. čovjek je ostvario jak utjecaj na ovom. Gams. (1987): Karst Hydrology. I. London 4. I. Ljubljana 5. Chaman & Hall. Wiliams. posebno osjetljivom području. P. (1965): Narod gradi na ogoljelom krasu. Acta Carstologica. 31 – 58. 34. 1. te sa dosadašnjim. gdje također dominira krš.7-106. Z Geomorph. D. Bonacci. Acta Carstologica. vol. 14-15. Cilj modula Osnovni cilj je da studenti steknu znanje o prirodnim značajkama (geološke. PERICA. (1986): Polja u kršu – utjecaj rada čovjeka na promjenu hidrološkog režima. 32 No. Berlin 3. izrade seminara i terenski rad) upozna što bolje sa prirodnim značajkama krša.. str. (1974): Krška terminologija naroda Jugoslavije. With Special Reference to the Dinaric Karst. A. (1978): The Polje: the Problem of its Definition. Acta Geographica Croatica. Krš Jugoslavije 9/1. AG2094 KRŠ KAO PROSTORNI FENOMEN Koordinator modula Opis modula Krš predstavlja poseban okoliš koji obuhvaća oko 50% površine Republike Hrvatske. Vol. B. I. dr. na području Hrvatske osobito je ugrožen priobalni otočni krški prostor gdje uslijed sve jače agresivne gradnje zbog novih vidova gospodarstva (osobito turizma) dolazi do uništavanja (i zapuštanja) tradicionalnih krajobraznih obilježja tog prostora. prirodni resursi ovog prostora u gospodarskom smislu su iznimno vrijedni. 229-237. Marjanac. Slovenska matica str. U novije vrijeme.. uočljiva je sve veća potreba za njegovom zaštitom. Ljubljana 2. nalazeći u njemu prirodno stanište i gospodarski ga iskorištavajući.. D. Naime. geomorfološke. Bonacci. str. Zagreb Doc. Aničić. U brdsko – planinskom dijelu Hrvatske. Savezni zavod za zaštitu spomenika kulture. str 170-181 5. sc. 1-72. Gams. i Mrak. Upravo stoga nameće se potreba da se studente Krajobrazne arhitekture (putem predavanja. O. 1-359. vol. (1999. Geografski zbornik XXXI. Flreudenrich. Bg 3. Ford. Ljubljana 4. (197): Kras. Zagreb Preporučena literatura 1. (1989): Karst Geomorphology and Hydrology. izrada seminarskog rada i sudjelovanje u terenskim vježbama Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 311 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 22. Roglić. Ljubljana 2.

U uvodnome dijelu bit će predstavljena antropologija kao velika znanost. Nadalje će se govoriti o korištenju prirodnih resursa. Jastrebarsko 2. Grbić. te pomoći u rješavanju problema koje im nameće osnovna struka.Y. J.. Vinšćak. obitelji.434. Cilj modula Predloženi modul trebao bi studentima pružiti znanja koja su im potrebna da bi mogli spoznati svu kompleksnost čovjeka sa svim kulturnim i prirodnim osobinama. (2002): Vjerovanja o drveću u Hrvata.16.. Pokazati će se osnovne postavke iz širokog područja antropologije religije gdje će se govoriti o ritualima. Dalje će se govoriti o kulturi i kulturnim promjenama te prilagodbi čovjeka na određeni prostor i krajobraz. Ta znanja su im potrebna kako bi mogli ispravno vrednovat sve potrebe suvremenog čovjeka u našem društvu. Zagreb 5. (2002): Perunov svijet. INC. Z. Kottak. T. Haviland./2011. Bibliotheca otientalica. Zagreb Preporučena literatura 1. ratarstvo i stočarstvo. Obvezna literatura 1. Svagdan i blagdan hrvatskog puka. vol 2: 11 . godište II. Tomo Vinšćak Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Ispiti Seminar Terenska nastava Uvjeti za dobivanje potpisa 22 3 5 Pohađanje nastave. J. Hrvatska revija. Trava od srca. Zagreb. Vinšćak. Knjiga 2: 421 . The Exploration of Human Diversity.. sc. A. (2000): Buddhističko hodočastilište Kailas. A. Dati će se primjeri s naših prostora kao i poredbeni materijal iz drugih krajeva svijeta. 4. Vinšćak. broj 2: 95-101. Sekcija za orijentalistiku Hrvatskog filološkog društva i Filozofski fakultet. bilo da se radi o prirodoslovnom ili etnografskom materijalu koji je potreban za bolje razumijevanje problematike koja se iznosila tijekom predavanja. AG2095 KULTURNA ANTROPOLOGIJA I KRAJOBRAZ Koordinator modula Opis modula U modulu se studentima daju temeljna znanja iz kulture koja su vezana uz ljudsku vrstu od njenog početka pa do suvremenih dana. Muraj. Belaj. Zagreb 3.. Vitez. " Naklada Slap" Jastrebarsk Doc.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Predstaviti će se dvije glavne grane privređivanja. Kulturna antropologija trebala bi dati odgovore na globalne probleme koji čekaju cjelokupno čovječanstvo i ukazati na moguće putove kojima treba ići prema budućnosti. dr. koja se bavi kompleksnim izučavanjem čovjeka kao i njeni odnosi sa srodnim disciplinama. Matica hrvatska. karika koja nedostaje Studija ethnologica. McGraw-Hill. Također će se pokazati određeni primjeri iz prilagodbe krajobrazu "in situ". William. Tu će se pokazati različiti pristupi i aspekti izučavanja čovjeka kao kulturnog i socijalnog bića. U terenskoj nastavi studentima će se pokazati određene muzejske zbirke. (2004): Kulturna antropologija. (1998): Etnografija. N. "Nakada Slap". (1990): Etnologija-ekologija.. 2. Primijenjena antropologija može nam dati znanja koja su potrebna za očuvanje našeg prirodnog i kulturnog krajobraza kao bi se što ispravnije vrednovali i ispravno zaštitili. izrada seminarskog rada i sudjelovanje na terenskoj nastavi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 312 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . kućanstvu i okućnici. Matica hrvatska.. T. Vinšćak. T. C. (1991): Anthropology. Čapo Žmegač. mitovima i legendama na lokalnom i globalnom planu. T. Hrvatske Indije II. V. P.

AG2096 KVALITETA VOĆA. Odslušana predavanja..:Nutritional Biochemistry. te za arome koje imaju primjenu u drugim proizvodnjama.J. Ambalaža.O. Tressler.:HACCP i higijena namirnica. Upoznavanje s parametrima kvalitete.C.R. A.:The Biochemistry of Fruits and their Products. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Obvezna literatura 1.:Food Chemistry and Nutritional Biochemistry.R. 1985 3. Nutrition and Health. Brody .S. New York. Hulmwe.1987. te sokova od povrća kao što su mrkva. 4.: Complex Carbohydrates in Foods..S. London. skladištenje i transport specifičnih prerađevina. 3.D. rajčica.P. Voće se često koristi za proizvodnju destilata koji se koriste i kao konzervansi. 2.2000 2./2011.. cikla. New York. citrus plodova te egzotičnih plodova svjetskog tržišta.C.:Fruit and Vegetable Juice Processing Technology. seminar i položen kolokvij. dr.W.: Food Chemistry. Inc. sc.K. Vol. Springer Verlag.A. Turčić. Academic Press. POVRĆA I PRERAĐEVINA Koordinator modula Opis modula Definiranje nutritivnih vrijednosti voćnih vrsta našeg podneblja. Grosch .2000. 1994.W.1971. vježbe.Springer.:Food Quality.H.Dumontet... Belitz.. Fennema. Academic Press London.T.Beck. Nadica Dobričević Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 26 2 - Bioaktivne komponente u voću i povrću njihov značaj u prehrani te utjecaj tehnoloških postupaka i mogućih interakcija na nutritivnu vrijednost prerađevina od voća i povrća.R. J. Tannenbaum.V. Cilj modula Definiranje kvalitete voćnih i povrtnih vrsta te proizvodnja proizvoda više vrijednosti i njihov značaj u prehrani. te uz octenu fermentaciju proizvodnja i kvaliteta voćnih octova te njihov značaj za kvalitetu prehrane. New York 1999. 313 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. rabarbara itd. Berlin.. New York. Whitaker. R. Walstra.M. C.H. Inc. Washington. Marcel Dekker. Sanderson. 6 Prof. Vlatka Turčić.L. Osnovni principi alkoholne fermentacije i proizvodnja kvalitetnih voćnih vina. Povrće uzgojeno na otvorenom i zaštićenom prostoru na različitim supstratima razlikuje se u kvaliteti nutrijenata.P.G. Zagreb.D. Nelson.Wiley & Sons. Preporučena literatura 1. zdravstvene ispravnosti ISO standardima i HACCP sustavom kvalitete..D. Proizvodnja i kvaliteta bistrih. Karel. 1987 2. Grimme.. 4. kašastih i matičnih voćnih sokova.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Zapsalis.E.

dijabetes. Chapman and Hill. Čubrić Čurik. Likelihood. 2002. Germany. Do nedavno. 5. Genetics and analysis of Quantitative traits: Lynch M. 2008. nasljeđivanje ovih svojstava zasnivalo se isključivo na statističkoj analizi poligenih komponenti varijabilnosti.). Doc. Npr. Čurik. geni kandidati). Jurić. Razvojem molekularnih metoda. New York. Preporučena literatura 1.. 1996. Modul obuhvaća i teoriju selekcije kvantitativnog svojstva (osnovni pojmovi. CABI Publishing. Pest. laboratorijske vježbe (90%) i vježbe u praktikumu (90%) Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 314 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 2000. AG2097 KVANTITATIVNA GENETIKA Koordinator modula Opis modula Svojstava koja određuju živa bića uglavnom su mjerljiva na kontinuiranoj skali.sc. Bayesian. Autori: I. V. VCE5). kratkoročna selekcija. 1998. Ino Čurik Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 14 8 4 Predavanja (60%). takva svojstva su: proizvodnja mlijeka. Massachusetts. Introduction to Quantitative Genetics: Falconer DS. Berlin. Walsh B. a koji se zasnivaju na procijeni poligene. itd. Harlow. selekcija više svojstava. a poseban je naglasak dat na procjenu genetskih parametara koristeći računala (SAS Institute. oligogene i monogene komponente istovremeno i/ili pojedinačno. Đikić. USA. Zagreb. 2. 3. Sinauer Associates.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Understanding Animal Breeding: Bourdon RM. Mackay T. Gianola D.. SAS Publishing .. Carry.Users Press. 2002. England. 1996. 4. 3. Springer./2011. Interna skripta . Prentice-Hall. Obvezna literatura 1.dr. New Jersey. and MCMC Methods in Quantitative Genetics: Sorensen D. 2. Namjera je ovog modula upoznati studente sa teorijom nasljeđivanja kvantitativnih svojstava i to uzimajući u obzir poligenu i oligogenu komponentu nasljeđivanja te majčinski utjecaj i imprinting. USA. Evolutionary Quantitative genetics: Roff DA. genetska varijabilnost i dugoročna selekcija. USA. M. Longman Group Limited. visina. u zadnjem desetljeću otkriven je veliki broj gena koji imaju znatan utjecaj na kvantitativna svojstva (QTL. a njihovo nasljeđivanje određeno je djelovanjem velikog broja gena (kvantitativna svojstava).kolekcija svih prezentacija (power point) predavanja i vježbi "Kvantitativna genetika" uz dodatna tekst. Genetic analysis of Complex traits using SAS: Saxon AM. Linear Models for the Prediction of Animal Breeding Values: Mrode RA. Cilj modula Upoznati studente sa teoretskom osnovom nasljeđivanja kvantitativnog svojstva. Kapš. Publishers Sunderland. Inc. osnovama teorije selekcije i analizom kvantitativnih svojstava s naglaskom na procjenu parametara pomoću računala. Ova činjenica uzrokom je primjene složenijih modela . USA. krvni tlak. 2005. I. 1997. M.

1996. Chapman & Hall. Osim procjene genetičkih parametara. 1998. Weir. B.M. Kearsey.C. S. & H. & P. Cilj modula Upoznati studente s osnovnim statističkim modelima za nasljeđivanje kvantitativnih svojstava. Statistical genomics: Linkage. Interna skripta (u izradi) Preporučena literatura 1. 1996. mapping. Hill J. što će se dodatno objasniti i na stvarnim praktičnim primjerima.S. seminari Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 315 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Sunderland. Obvezna literatura 1. Genetics and Analysis of Quantitative Traits. London 5. međutim.S. Iako je modul koncipiran tako da zahtjeva minimalno predznanje o statističkim metodama i modelima. Lynch M./2011. Sunderland 4. Mackay.F.H. Becker. Posebno će se naglasiti mogućnosti primjene procijenjenih parametara u oplemenjivačkim programima.. Sinauer Associates. London 2. Chapman & Hall. H. Pooni.. Introduction to Quantitative Genetics. MA 3. D. pomoću analize QTL-a. CRC Press. Genetic Data Analysis II. Walsh. & B. B. procjenom genetičkih parametara. 1998. M.A. Ovaj je modul. izborom odgovarajućeg modela. 1996. Boca Raton Izvanredni profesor Jerko Gunjača Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 23 7 uredno pohađanje nastave. studenti će se upoznati i s mogućnostima lociranja i procjene učinaka pojedinačnih gena.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. koji opisuju zbirne učinke gena. Tigerstedt. iz kojih se onda postupno razvijaju sve složeniji modeli. kao i velikog učinka okoline.J. Quantitative and Ecological Aspects of Plant Breeding. & T. koncipiran tako da objašnjavanje nasljeđivanja kvantitativnih svojstava započne s najjednostavnijim mogućim modelima.C.. and QTL analysis. Sinauer Associates. 1998. Inc. Falconer. Ti će modeli poslužiti za procjenu genetičkih parametara. te mogućnostima njihove primjene u oplemenjivačkim programima. Longman. Zbog toga se i interpretacija nasljeđivanja kvantitativnih svojstava može zasnivati na izuzetno složenim statističkim modelima. preduvjet za uspješno praćenje nastave je stečeno znanje iz područja obuhvaćenog modulom «Osnove biometrike». Liu. interpretacijom kojih će se donositi zaključci o načinu nasljeđivanja. The Genetical Analysis of Quantitative Traits. uslijed velikog broja gena relativno malog učinka koji kontroliraju takvo svojstvo. AG2098 KVANTITATIVNA GENETIKA U BILJNIM ZNANOSTIMA Koordinator modula Opis modula Nasljeđivanje kvantitativnih svojstava izrazito je kompleksno. Harlow 2.

M. (2000): Metodology of Chemical Soil and Plant Analysis. (1998): Guidelines for quality management in soil and plant laboratories.J. organizaciji laboratorija.. F. zaštite tla i zaštite vode. Temminghoff E. Environmental Sciences. analize biljnog materijala. Italija. Cilj modula Student stječe znanja i praktično iskustvo u instrumentalnim analizama.. Wageningen University. Romić M.M. Skoog. (odabrana poglavlja). West. te kontroli kvalitete podataka. vodu i biljni materijal. Bujan M. te rukovanje analitičkim instrumentima i tumačenje rezultata.J. Rim. Instrumentalne analize. razumjeti načela metode. Nakon svršenog modula student bi trebao znati kriterije za odabir ispravne analitičke metode za određivanje pojedinih parametara. stanja hraniva i polutanata u sustavu tlo-biljka. sudjelovanje u laboratorijskim vježbama u potpunosti i izrađeni seminarski radovi. Houba V. voda za navodnjavanje. AG2099 LABORATORIJSKE METODE I UPRAVLJANJE PODACIMA Koordinator modula Opis modula U modulu se obrađuju teme iz područja kemije tla. te specifične analize vode za različite namjene (voda za piće.P. FAO Soils Bulletin 74. 1999. o specifičnim analitičkim metrodama za tlo. U pripremi. Osnove analitičke kemije. napisati izvešće o kemijskim analizama i prikazati rezultate. 4. Romić M. Obvezna literatura 1. Docent Marija Romić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 10 12 4 4 Prisutnost na predavanjima. 3. U pripremi. Bujan M. Priručnik za vježbe. ISRIC & FAO. 2./2011. Laboratorijske komponente u modulu će osigurati osposobljavanje za provođenje osnovnih laboratorijskih postupaka i metoda. 2.G. Romić M. Metode ispitivanja kvalitete tla i vode u zaštiti okoliša. Priručnik za vježbe. Uvod u instrumentalne kemijske analize. Školska knjiga.A. ishrane bilja.J. Skripta.. Holler. Preporučena literatura 1.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. odnosno utvrđivanja karakteristika tla. U pripremi. provesti određene analize radom u skupini. D. Određivanje tih parametara danas se bazira na primjeni sofisticiranih analitičkih instrumenata i kompjutorskih programa. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 316 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . otpadne vode). Van Reeuwijk L. D. Zagreb.

V. Enterobacteriaceae. 2..B. 3 rd Edd. Delaš. Kugler. (2002): Moderna mikrobiologija namirnica knjiga prva. Campylobacter spp. Docent Lidija Kozačinski Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 10 14 6 Redovno pohađanje predavanja i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 317 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Stannard. akreditacija laboratorija. E.. klasične i brze metode mikrobioloških pretraga. Zagreb 5. S. mikrobiološke norme u nas i u svijetu (ISO norme. Fredette. ukupni broj aerobnih sporogenih bakterija. sulfitreducirajuće klostridije). S. priprema uzoraka za mikrobiološku pretragu. monocytogenes. L. London.Andrews. Duraković.J. Yersinia enterocolitica. Clostridium perfringens. Harrigan. 3. Food and Drug Administration Washington D. statistička kontrola kakvoće. 2. Skinner. tijek mikrobiološke pretrage namirnica ( ukupni broj bakterija. Edinburg. L. 1992. Manual of Food Quality Control. W. F.. W. C. Beverages and Farmaceuticals. 1989. A. Melbourne. FAO Food and Nutrition Paper. Kugler. Codex alimentarius. Duraković. (2002): Good laboratory practice and current good manufacturing practice.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. HRN/ISO norme 4. Pravilnik o mikrobiološkim standardima za namirnice 3. B.S. (2002): Moderna mikrobiologija namirnica knjiga druga.. coli. Petitt and F. uzorkovanje za mikrobiološku pretragu. Salmonella spp. Academic press. Manual for the Classification and Determination of the Anaerobic Bacteria. Agilent Technologies. Rapid microbiological Methods for Foods. C. L.../2011. L. Delaš. Duraković. botulinum.. Zagreb Preporučena literatura 1.. mjerna nesigurnost Cilj modula Detaljno upoznavanje studenata s najznačajnijim laboratorijskim metodama i sigurnosti hrane Obvezna literatura 1. F.A. 4. 5. pogreške i preciznost analitičkih metoda. S. interpretacija rezultata mikrobiološke pretrage namirnica. Duraković. Stilinovć. Boston.. Montreal 1966. Vježbe i seminari: Dobra laboratorijska praksa. Pr‚vot. Oxford. AG2100 LABORATORIJSKE METODE U MIKROBIOLOGIJI HRANE Koordinator modula Opis modula Predavanja: Mikrobiološki standardi za namirnice. algebarski i logaritamski račun u mikrobiologiji. official standards.F. HRN/ISO norme. Hrvatske norme). (1998): Laboratory methods in Food Microbiology. Huber. Germany. uzimanje uzoraka za mikrobiološku pretragu. Blackwell scientific Publications. klasične i suvremene metode u mikrobiologiji namirnica.

njihova umnožavanja. CAB Internationals. Klkement Z.Oliver. Interna skripta. te Fitobakteriologija i fitovirologija. Sadržajno pokriva laboratorijske tehnike koje su osnova istraživanja u biljnoj patologiji kao što su: tehnike izolacije patogena poput gljiva i bakterija. Posebnu cjelinu čine serološke metode naročito korisne u laboratorijima s osnovnom opremom. u stvarnim uvjetima. American Phytopathological Society: Sourcebook of laboratory exercises in plant pathology. 2.H. Dewey. Modern assays for plant pathogenic fungi -indetification.R. te načinima njihove sterilizacije. čuvanju zbiraka izolata.S. CAB INTERNATIONAL Preporučena literatura 1. Cilj modula Stjecanje znanja o funkcioniranju laboratorija. Akademiai Kiado.: Methods in Plant Pathology. Vježbe će se odvijati u laboratoriju i tako studentima omogućiti. Uvodna predavanja pružit će sliku o osnovnoj opremi ftiomikološkog laboratorija..Onions: The preservation and maintenance of living fungi (odabran poglavlja). D. 2001..A. uvježbavanje tehnika izolacije patogena. te o priboru i posuđu za rad. metode i testovi za njihovu determinaciju. Dewey. 1974. A.: Metode zdravstvenih analiza sjemena. detection. metoda za zdravstvene analize i metoda determinacije patogena. F.Smith./2011..M. Kiraly Z. and quantification (odabrana poglavlja). Schots. a važne za brze determinacije fitopatogenih bakterija. (1994). Praktični dio omogućava svladavanje izolacije patogena iz biljnog tkiva. tehnike uzgoja i umnožavanja tih organizama.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. AG2101 LABORATORIJSKE TEHNIKE U FITOPATOLOGIJI Koordinator modula Opis modula Modul proširuje znanja modula Fitomikologija. 1994 3. 1967 2. Topolovec-Pintarić S. zadovoljenju uvjeta za sterilan rad neophodan za zaštitu osoblja. usvajanje osnovnih seroloških metoda. sjemena i tla.. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 318 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Obvezna literatura 1. Budapest. Izvanredni profesor Snježana Topolovec-Pintarić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 10 15 5 Prisustvovanje svim oblicima nastave. pripremi hranjivih medija i posebno metodama koje se koriste u analizama zdravstvenog stanja sjemena. kao i objekta rada.

Zakon o hrani. Maceljski i sur. Zakon o otrovima. Preporučene Internet stranice Preporučena literatura Docent Renata Bažok Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 10 Izrada seminarskog rada na zadanu temu Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 319 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zakon o prijevozu opasnih tvari. Zakon o zaštiti prirode. Kroz predavanja studenti će se upoznati s postojećim nacionalnim i međudržavnim zakonskim propisima koji se odnose na zaštitu bilja. s fitosanitarnim propisima i postupcima. propisima koji reguliraju promet otrovima. temeljni su zakonski propisi koji se bave ovom problematikom. primjenu i postupanje sa sredstvima za zaštitu bilja.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Cilj modula Studenti će biti upoznati sa svim relevantnim nacionalnim i međudržavnim zakonskim propisima iz područja biljnog zdravstva. Zakon o zaštiti bilja. Zakon o genetski modificiranim organizmima 3. što će im omogućiti obavljanje posebnih poslova vezanih uz zakonodavstvo. Zakon o hrani. Pravilnici koji prate navedene zakone 4. Zakon o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji. Državni zakoni vezani uz zaštitu bilja: Zakon o zaštiti bilja. Zakon o otrovima i Zakon o genetski modificiranim organizmima (u saborskoj proceduri) i neki drugi. AG2102 LEGISLATIVA U ZAŠTITI BILJA Koordinator modula Opis modula Zaštita bilja je grana poljoprivrede regulirana brojnim zakonima. (2002): Priručnik iz zaštite bilja. Izradom seminarskog rada studenti će dati prikaz specifičnih problema i mogućih rješenja u okviru zadane teme. Hrvatske 2. Obvezna literatura 1. Zakon o zaštiti okoliša. Značaj biljnog zdravstva i fitosanitarnih propisa ogleda se i u posebnoj važnosti koju EU pridaje ovoj problematici te je i taksativno navodi kao 1 od 14 tema koje treba raspraviti u procesu pridruživanja Hrvatske EU. praznom ambalažom i sl./2011. Zavod za zaštitu bilja u poljprivredi i šumarstvu R.

Zagreb Cole G. St. L. (1995): Ribarstvo.. WCB. 2. Wm. Ekologija stajačica. Energija i produktivnost. Cilj modula Student stječe temeljne spoznaje o geologiji. Brown Publishers. Saprobni sustav. (1983): Textbook of Limnology. Zagreb 2. Mihanović B. Perina I. Kerovec M. gustoća). Dubuque 5./2011. 3. prozirnost. Zagreb Peres J. Osobine slatkovodnih i morskih organizama. Zagreb 3. Aničić I. dr. Globus.-M. Zagreb Doc. Pavletić Z. AG2103 LIMNOLOGIJA I OCEANOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Značenje i razvoj limnologije i oceanologije. (1972): Život naših rijeka. 4. V. Mosby Co. boja.. C. (1992): An Introduction to the Biology of Marine Life.. Lovrinov M. (1973): Biološka oceanografija. Zagreb 320 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . kemiji i biologiji kopnenih voda i mora. Ekologija tekućica. temperatura. Školska knjiga. A. hranjive soli). Onečišćenje kopnenih voda i mora. Gamulin Brida H. Pelagijal. sc. Treer T. Marina Piria Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 12 12 8 Redovito praćenje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. Školska knjiga. Školska knjiga. (1988): Ekologija kopnenih voda. HED & Pelivan. C. HED & Pelivan. Opće osobine mora i oceana s posebnim osvrtom na Jadran. njihovom značenju u ribarstvu. Fizika kopnenih voda (pokretljivost. fizici. Bental. (1988): O biologiji mora. Safner R. Louis Sumich J.. Fizikalno-kemijska i biološka analiza vode. (1982): Fizikalno i kemijsko ispitivanje zagađenosti vode. te sposobnost samostalnog određivanja procjene onečišćenja voda... svjetlost. Specifičnosti fizike i kemije mora. Kemija kopnenih voda (otopljeni plinovi i CO2 sustav. Matoničkin I..ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Geologija voda. Obvezna literatura 1. Požar-Domac A.

pojedinačni. hvatanje žive divljači i sokolarstvo. glavne vrste. 1981. Student se upoznaje i s osnovnim pravilima za uspješno gađanje i lovnim streljaštvom.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011. osnovna znanja iz balistike i streljaštva. Ivica Zvonko Jakelić: LOVAČKO ORUŽJE. skupni i ostali načini lovljenja. kao važan segment discipline lovstvo. te rukovanje i pravilan izbor za pojedine namjene. sigurnim čuvanjem. U poglavlju Obrada. streljivo i lovna balistika izučava se povijesni razvoj lovačkog oružja. U poglavlju Lovac u lovištu student se upoznaje s lovačkom etikom. Lovački savez Hrvatske. Zagreb. te s čišćenjem. njihovi dijelovi. Preporučena literatura 1. 2004. Zagreb.Jakelić izdavaštvo. JI . lovačkim pravilima i običajima. izbor i rukovanje lovačkim oružjem i streljivom . nošenjem i održavanjem lovačke odjeće. s izborom. organizirati i voditi lov. Lovački savez Hrvatske. U poglavlju Lovačko oružje. Iznose se vrste streljiva. U poglavlju Lovljenje divljači temeljito se obrađuje suvremeni pristup i definicija lova (lovljenja) divljači. Redovni profesor Marina Piria Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 26 22 12 Redovito pohađanje nastave. Zagreb. te postupci sa odstrijeljenom divljači. priprema i ocjenjivanje trofeja student se teoretski i praktično upoznaje s načinima pripreme i ocjenjivanja lovačkih trofeja svih lovnih vrsta divljači. obuhvaća potrebna znanja i vještine o/u lovljenju divljači. s posebnim osvrtom na mjere sigurnosti u lovu. obuće i opreme. 2. AG2104 LOV Koordinator modula Opis modula Modul LOV. načini punjenja i djelotvornost. ocjenjivanje trofeja). 2001. Cilj modula Student savladava znanja i vještine iz suvremenog lovljenja divljači (poznavanje lovačke etike i načina lova. LOVSTVO. te osnovnim elementima snalaženja u prirodi. dijelovi i mehanizmi suvremenog lovačkog oružja. uspješna izvedba vježbi u praktikumu i terenskih vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 321 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . rukovanjem i nošenjem lovačkog oružja. te optički instrumenti za lov. održavanjem. Obvezna literatura 1. Alojzije Frković : Priručnik za ocjenjivanje lovačkih trofeja. te je sposoban samostalno donositi odluke. te osnovna znanja iz klasične balistike (zakoni gibanja projektila vatrenih oružja). Zvonko Mustapić i sur.

ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.. Balać J. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja za nastavak studiranja na doktorskim studijima kao i stjecanje dostatnih vještina za obavljanje odgovornih poslova unutar struke Obvezna literatura 1. 2. Osijek Čeović I. Organizacija lovstva i lova te pretpostavke za razvoj lovnog turizma. Zagreb Hruškovec T. Liber. Polak M. Formiranje zajedničkih i državnih lovišta s ciljem održivog i ekonomski isplativog gospodarenja. Samobor Izvanredni profesor Roman Safner Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 8 12 16 Redovito praćenje nastave. J. D. Ur. AG2105 LOVNO GOSPODARENJE Koordinator modula Opis modula Aktualno stanje lovnog gospodarenja u odnosu na geografsko okruženje. i sur. (2001): Lovstvo. Prostorno i tehničko uređenje staništa i uzgajališta divljači.. lovački psi i oružje. Poljoprivredni fakultet. Zagreb 3. AGM. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 322 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Singapore 5. Rossignol C.. (1984): Zoologija divljači i lovna tehnologija. Andrašić D. Konemann. Lovačka knjiga. Joly E. Lovnogospodarska osnova kao temeljni akt lovnog gospodarenja. Pasquet F. (1953): Lovstvo. Zagreb Preporučena literatura 1. Alfa. Strossmayer. Durantel P. (2004): Lovstvo. (1991): Lovac i divljač. Tucak Z./2011. 4. Zagreb 2. (2000): The pocket quide to hunting.. Mustapić Z. (1982): Objekti tehničkog uređenja lovišta i uzgajališta divljači. (1991): Lov. Hrvatski lovački savez.. Andrašić D. Zagreb Cortay C. 3. Liber. Sveučilište J.

1982: Praktično vinogradarstvo i vinarstvo. Nakladni zavod «Globus» .. Zagreb Preporučena literatura 1. Licul. Roma. Obvezna literatura 1.../2011. čuvanje i priprema repromaterijala za sadnju i cijepljenje. R. Ljubljana 3.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. N. izradba seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 323 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 1996: Vinogradarstvo. -Propisi u proizvodnji i prometu loznog sadnog materijala.dr. tehnika genetske i sanitarne selekcije. pakiranje. 2003: Ampelografski atlas. 1986: Viticoltura generale. N. N. M. .Premužić. . . Mirošević. 1980: Vinogradništvo.. svrha i značaj. vođenju matičnih knjiga u rasadniku tumačenju i primjenu propisa u rasadničartvu. c) terenska nastava: Upoznavanje proizvodnih objekata Cilj modula Stjecanje cjelovitih znanstvenih i stručnih spoznaja iz organizacije rasadnika i rasadničke proizvodnje..S. Colnarić.Kultura tkiva . Edi Maletić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 -Matični nasadi.sc. proizvodne površine. 1971: Suvremeno vinogradarstvo. b) vježbe: -Izvedba genetske i sanitarne selekcije. Fazinić..tehnika pripreme repromaterijala. Zagreb 3. NZ «Znanje» Zagreb 2. . parafiniranje. . Vrabl.Cijepljenje i fiziologija cijepljenja. klasiranje.Proizvodnja. Italia 14 6 4 Redovito pohađanje nastave . «Reda». klasiranje. skladištenje i pakiranje cijepova. Uzdržavanje matičnih nasada. cijepljenje.. AG2107 LOZNO RASADNIČARSTVO Koordinator modula Opis modula Obraditi će se sljedeća poglavlja putem a) predavanja: -Razmnožavanje loze i razvoj rasadničarstva. D. J. Fregoni. Mirošević. ČZP «Kmečki glas». Zagreb 2. objekti i oprema u rasadniku. tehnologija proizvodnje. Prof. Institut za HZZV. «Goldenmarketing».

a menadžment je jedna od najvažnijih ljudskih aktivnosti. Sikavica. J. 3. sposobnih i talentiranih menadžera koji posjeduju potrebna znanja i vještine. upravljanju i rukovođenju potrebnih za upravljanje i vođenje poljoprivrednih gospodarstava (malih ili srednje velikih poduzeća. II. Zagreb. Obvezna literatura 1. kontroliranje)./2011. upravljanje financijskom funkcijom te temeljne pojmove o poduzetništvu u agrobiznisu. Preporučena literatura 1. znanost. Zagreb. Deželjin.Bennett: Management. Magistarski rad. Weihrich. i sur. 1994. Zagreb 2. H. Fikreta Bahtijarević-Šiber: Menadžment. Informator. Zagreb. kadrovsko popunjavanje. Cilj modula Upoznati polaznike modula s temeljnim znanjima teorije i prakse menadžmenta i farm manegementa. teorija i praksa (definicije. vođenje. Zagreb Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 14 9 7 seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 324 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . organiziranje. P. MASMEDIA.. 1994 2. Juračak. potrebnim za stjecanje upravljačkih vještina osoba koje žele postati menadžeri. tako nema ni uspješnog menadžmenta bez kreativnih. (1996) Menadžment kao čimbenik poslovanja na komercijalnim poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima. J. 3 Redoviti profesor Vjekoslav Par Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Kako nema menadžmenta bez menadžera. obrta i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva). Ekonomski fakultet. Sadržaj modula obuhvaća: prirodu i razvoj menadžmenta i farm managementa. (2002) Poduzetnički menedžment. funkcije menadžmenta (planiranje. Koontz: Menedžment. Alinea. Polaznicima modula omogućit će se stjecanje znanja o menadžmentu i vještina o organizaciji. Važnost menadžmenta i kvalitetnih menadžera je neosporna za uspjeh svake organizacije. AG2108 MENADŽMENT I PODUZETNIŠTVO U AGROBIZNISU Koordinator modula Opis modula Upravljanje je danas prijeka potreba svake organizacije.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. H. njegova priroda i svrha). Izdanje. 2004. MATE. R. zadruga.

2.) Sorte maslina Dubrovačkog primorja.Znanje. Prof. Preporučena literatura 1. dr. Claudio Cantini (2002. 4. Doc./2011. ekologija itd.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Edagricola Prof. sc. Poznavanje kvalitete maslinovog ulja (ekstra djevičanskih) kao produkt sorte i određenih ekoloških uvjeta proizvodnje. Dubrovnik 2002. Piero Fiorino (2007):Olea Trattato di olivicolturea. opterećenja. Branko Škarica. te na upoznavanje s kvalitetom maslinova ulja na osnovu kemijskih i senzoričkih analiza ulja. stupnja dozrelosti. Roma. Obvezna literatura 1.) Olivicoltura intenziva meccanizzata. Nastavlja se kroz upoznavanje sa: sortimentom (domaćim.): Maslinarstvo i maslinovo ulje visoke kakvoće u Hrvatskoj.): Pruning and Training Sistem for Modern Olive Growing ISNB 0 643 06443 5 3. Temelj ovom modulu predstavlja dio gradiva vezano za povijest našeg maslinarstva koja govori o slavnoj prošlosti proizvodnje najkvalitetnijeg ulja na sredozemlju. Đani Benčić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 8 8 3 5 6 Odslušano 75 % predavanja i odrađene vježbe 75 %.). introduciranim. podloge. Đani Benčić: Bilješke s predavanja. Cilj modula Stjecanje znanja o gospodarskoj važnosti uzgoja masline u našim ekološkim uvjetima te tehnologijama za proizvodnju najkvalitetnijeg ulja (ekstra djevičanskog) i konzumnih maslina. ISBN 95398233-0-8 3. Nivo znanja otvara mogućnost ulaska u aktualnu problematiku i nastavak doktorskog studija. REDA – Roma 1991. vježbi i terenske nastave. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 325 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . tehnologijama uzgoja uljnih i stolnih sorti naslijeđenim iz tradicionalnog uzgoja do najnovijih tehnologija koje još kod nas nisu u aplikaciji. 4. AG2110 MASLINARSTVO Koordinator modula Opis modula Modul Maslinarstvo obuhvaća gradivo u vidu predavanja. Poseban naglasak u gradivu je dat je upoznavanju s čimbenicima koji utječu na kakvoću ekstra djevičanskih ulja (utjecaj sorte. potrebno da student ovlada stručnim i znanstvenim aspektom valorizacije masline kao gospodarski važne kulture. Zagreb 1991. dr. (1993. Pavle Bakarić (2002. MIH Poreč 5. Riccardo Gucci. Osim gradiva domaćih autora koristi se i strana literatura posebno talijanska . izdavač. Fontanazza G.sc Ivo Miljković Suvremeno voćarstvo. ISBN 953-96910-0-1 2. Mario Bonifačić (1996. stolne i uljne sorte). Italo Žužić. Olivera Koprivnjak (2006). Edagricole. Fruticoltura speciale. Dr. Djevičansko maslinovo ulje od masline do stola. sc.

Zagreb. Wiley. Schumacher. sc. Calculus for Bussines. Mc-Graw-Hill.. Uvod u matematičku analizu. B. domaće zadaće. Hoffmann. 4. te osposobljevenje studenata za samostalno formuliranje i rješavanje matematičkih modela problema iz prakse. Zagreb. G. B. N. dr. 1985. Javor. Zagreb.Y. Cilj modula Usvajanje znanja i vještina nužnih za praćenje i razumijevanje nastave iz drugih kolegija.. F. Daju se primjene diferencijalnog računa u analizi ponašanja funkcija. 2005 P. udžbenik i zbirka zadataka s rješenjima za 4. N. Darko Biljaković Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 15 15 - Redovito pohađanje predavanja i vježbi. Apsen. Cjeline su povezane i ilustrirane primjerima iz agronomske struke. Drugu cjelinu čine funkcije više varijabli. 5. 1985. rješavanju ekstremalnih problema i slično.L./2011. N. 1999.. A.Y. Matematika za agronome. J. AG2111 MATEMATIKA II Koordinator modula Opis modula U modulu se izlažu osnove diferencijalnog računa funkcija jedne i više varijabli te uvod u integralni račun. Hoffmann. and the Social and Life Sciences. McGraw-Hill. interna skripta AF.L. kolokviji. L. 326 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zagreb. prijevod T.P. 1997. Mendelson. 1995. 3. 2. Gleason. Školska knjiga.. Bradley. 2000. N. Repetitorij više matematike. et al.D. Matematika 4. Tehnička knjiga. Tehnička knjiga. Hughes-Hallet. Finite Mathematics with Calculus. D. 1988. Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike.M. Demidovič. razred srednjih škola.D. Riješeni zadaci iz više matematike. Školska knjiga. L. McGraw-Hill. Apsen. B. Došlić. Zagreb. E. D. G. Ayres.. njihovi grafovi i njihov diferencijalni račun. Tehnička knjiga. Schaum's Easy Outline: Calculus. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. 2. Veljan. Calculus.Y. Obvezna literatura 1. Počinje se pojmom i geometrijskim značenjem derivacije funkcije jedne varijable. E. 1978. Uvode se pojmovi parcijalnih derivacija i potpunog diferencijala i pokazuje primjena na ekstreme i uvjetne ekstreme. Bradley.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 2000. 3. Economics.Y. Posljednju cjelinu čine elementi integralnog računa i njegove primjene. 5. 4. Doc.

Piana L. Bucharest 3. A comprehensive survey. 2. Kroz vježbe u praktikumu detaljno će se obraditi tehnologija proizvodnje meda i ostalih pčelinjih proizvoda. Hamilton.sc. te pašnim resursima u RH.G. R. Zagreb. te fizikalnim odlikama i svojstvima. Ilinois Horn. Nakladni zavod Znanje. te temeljna znanja o analitici i senzorici meda. Katalinić. G. vježbe u praktikumu (Pčelinjak AF). (1990) Pčelarstvo.. Ricciardelli D' Albore. Sabatini. Studenti će prezentirati seminarske radove nakon odslušanih nastavnih jedinica.. U okviru predmeta studenti će se uvodno upoznati s osnovama biologije i ponašanja pčela. 3. (1975) Honey.. Posebno će biti obrađena zakonska regulativa u konvencionalnom i ekološkom pčelarstvu. F. J. Također će se upoznati s procesima nastanka meda i ostalih pčelinjih proizvoda. te terensku nastavu.. Cardiff Academic Press 2. Guida all' analisi sensoriale./2011.. Hrvatski pčelarski savez.. A. Dragan Bubalo Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 4 6 4 8 Pohađanje nastave. Heinemann.. Apimondia publishing house. (1980) Naše medonosno bilje. Lulmann. C. njihovim kemijskim sastavom. Zagreb Šimić. Terenska će nastava biti izvršena posjetom ovlaštenom laboratoriju za analitiku meda i registriranoj punionici meda. Persano Oddo. U dijelu nastave vezanom za medonosno bilje studenti će se upoznati s uvjetima medenja. (1992) Das grosse Honigbuch.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Crane.. Obvezna literatura 1. Nakon nastavnih jedinica koje obrađuju pčelinje proizvode prezentirati će se mogućnosti plasmana pčelinjih proizvoda putem apiturizma. nastankom i vrstama medljike. (1988) Honey Identification. peludna analiza i senzorika meda. H. AG2112 MED I DRUGI PČELINJI PROIZVODI Koordinator modula Opis modula Nastava se izvodi kroz predavanja. vježbi i terenskih vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1. 4. Avenue Media Bologna 4. Cilj modula Temeljne spoznaje o sastavu. Műnchen Prof. Dadant & Sons (1987) The Hive and the Honey Bee.. svojstvima i tehnologiji proizvodnje pčelinjih proizvoda.dr. L. Zagreb 327 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Sawyer. E. (1996) Conoscere il miele. 5. Detaljno će se obraditi analitika meda. London.. Znanje. te razvoj pčelinje zajednice. Časopis „Hrvatska pčela“.. Tijekom nastave studenti će se upoznati i sa mogućim izvorima rezidua u pčelinjim proizvodima. (1997) Textbook of Melissopalinology.

Lazibat T. ministarstvu gospodarstva./2011.. Hrvatski sustav ekonomskih odnosa s inozemstvom. (2005): Međunarodno poslovanje u uvjetima globalizacije. AG2114 MEĐUNARODNO POSLOVANJE Koordinator modula Opis modula Institucije. Kolaković M. Sinergija Preporučena literatura 1. pratećih uslužnih djelatnosti (npr. Međunarodni trgovački običaji i pravila. izbor putova i načina izlaska na strana tržišta. Cilj modula Stječu se komercijalna i druga stručna znanja i kompetencije za obavljanje klasičnih poslova vanjske trgovine. Sinergija. organizacije. carini. Načini prodaje i specijalizirana tržišta u međunarodnom poslovanju.). suvremenijih oblika međunarodne razmjene. Specifičnosti poslovanje poduzeća na međunarodnom tržištu.. Sudionici i tijek klasičnih i suvremenih oblika nastupa na inozemna tržišta. (2004): Međunarodno poslovanje. Zagreb Profesor Božo Matić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 10 20 Redovito pohađanje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 328 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. u međunarodnom prijevozu i otpremništvu) kao i kompetencije za rad u gospodarskim komorama i nekim državnim institucijama (npr. Matić B. Obvezna literatura 1. integracije i sporazumi koji determiniraju međunarodno poslovanje poduzeća.

terenske. Zagreb 2 Nyle C. (1991): Priručnik za pedološka istraživanja. (1980): Meliorativna pedologija I dio. pedofizici i hidropedologiji. Fakultet poljoprivrednih znanosti. Priručnik za hidrotehničke melioracije. DON Hrvatske. (1994) Hidropedologija. 6 Redoviti profesor Mario Sraka Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 35 12 3 10 Na predavanjima studenti se uvodno upoznaju s tehničkim i biljno proizvodnim gledištima o tlu. Zagreb Preporučena literatura 1. Zavod za pedologiju Agronomski fakultet. a u laboratoriju njihove analitičke metode. S. Nastavno je vremenski pojačano učenje o hidropedološkim. Brady.. izvođenje i gospodarenje agro i hidromelioracijskim sustavima. Procjena pogodnosti tla za namjensko korištenje nakon agromelioracija i/ili odvodnje i natapanja neizostavna je osnova i jedan od ključnih kriterija za racionalno projektiranje. Putem seminara obavlja se interpretacija rezultata terenskih i analitičkih mjerenja. Liber. Zagreb Racz Z. 3. te s područjima istraživanja i primjenom meliorativne pedologije. Prentice Hall. novih spoznaja u pedokemiji. Racz Z. interna skripta. hidromorfnih i halomorfnih tala obrađuje se na razini klasa.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Cilj modula Obavezna predavanja. 13th edition. Zagreb Racz Z. odvodnju i natapanje. Obvezna literatura 1. Na terenskim vježbama se po grupama i individualno izvode suvremene metode mjerenja hidropedoloških i pedofizikalnih parametara. laboratorijske vježbe i seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Meliorativna pedologija je modul praktične primjene klasične pedologije i njenih disciplina u programiranju. Vidaček Ž. Husnjak. Specifična i različita melioracijska problematika automorfnih. pedofizikalnim i pedokemijskim parametrima i normativima za izvođenje agromelioracija.. 2. (1981): Meliorativna pedologija II dio. tipova ili nižih sistematskih jedinica. projektiranju i izvođenju sustava odvodnje ili/i natapanja sa ili bez agromelioracija. Liber. Liber. 4. AG2115 MELIORATIVNA PEDOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Meliorativna pedologija je u osnovi specijalistička primjena znanosti o tlu. Zagreb 329 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . knjiga II – podloge. Zagreb Škorić A. New Jersey 3./2011. Ray R. (1986): Agrikulturna mehanika tla. Weil (2002) The Nature and Properties of Soils.

Zagreb 3. Nicholas C. 12/02) 4. 118/03) Zakon o obrtu (NN 49/03). AG2116 MENADŽMENT MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA U AGROBIZNISU Koordinator modula Opis modula U gospodarstvu svake države mala i srednja poduzeća stvaraju velik dio novostvorene vrijednosti.A. Helfert E. Zakon o trgovačkim društvima (NN 111/93. Preporučena literatura 1.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (1995): Ekonomika poduzeća.A (1997): Tehnike financijske analize./2011. izradu poslovnog plana. Kovačić D. zatim o njihovom mjestu u gospodarstvu seoskih prostora. (2005): Izravna prodaja seljačkih proizvoda. (2002): Management malog poduzeća. (1996): Menadžment kao čimbenik poslovanja na komercijalnim poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima. 121/99. Kovačić D. Juračak J. Razmatraju se različiti oblici organizacije malih i srednjih poduzeća.. planiranje tržišta i vođenja poslovanja. (1988): An Introduction to Farm Organisation and Management. Magistarski rad. Šamanović. Split 3. Siropolis (1995): Menadžment malog poduzeća. Buckett M. 34/99. Modul daje znanja i informacije potrebne za razradu poslovne ideje. J. Buble M. Zagreb Docent Josip Juračak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 8 8 14 10 Pohađanje nastave i obavljeni seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 330 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Oxford 2. Ekonomski fakultet.. Mate.B. Tržništvo. Zakon o zadrugama (NN 36/95.Priručnik za seljačka obiteljska gospodarstva. Jelavić A. Ravlić P. a posebice inovativnih proizvoda i usluga. Starčević A. Polaznici će dobiti i temeljne informacije o značenju i ulozi malih i srednjih poduzeća za agrobizinis. kao i u nacionalnom gospodarstvu. Second Edition. Split. Ekonomski fakultet. procjenu i namicanje financijskih sredstava. zadruge i obrti. (1995): Uspješna prodaja . Cilj modula Upoznati polaznike modula s temeljnim znanjima i informacijama potrebnim za pokretanje i vođenje malog ili srednjeg poduzeća ili obrta u području agrobiznisa. Zagreb 4.. kao što su trgovačka društva. Pergamon Press. Kolega A. Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika. Zagreb 5. Ekonomski fakultet. 67/01. D. Zagreb 2.. Obvezna literatura 1. Agrarno savjetovanje.

/2011. interna skripta za kolegij "Teorija troškova" za studente agroekonomskog odsjeka Agronomskog fakulteta u Zagrebu 2. i sur. Zagreb 3. drugo izdanje.E. te njihova naprednija analitika.. i sur. Samostalna izrada različitih kalkulacija u agrobiznisu. graditeljstvo i obnovu Republike Hrvatske Izvanredni profesor Zoran Grgić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 12 12 6 Nazočnost 85% u predavanjima i vježbama. Izučavati će se metode i vrste kalkulacija sa specifičnostima poljoprivrede i prerade poljoprivrednih proizvoda. Očić V. (2001): Panonija-Razvojne mogućnosti. (1999): Mikroekonomska analiza.. Grgić Z. Biloš S. Mate Preporučena literatura 1. Poljoprivredni fakultet. rizik. Babić M. zadovoljstvo. Starčević. Ravlić.. et al. četvrto izdanje. Mate 4. Zagreb. obrti. (1996): Moderna mikroekonomika . M. Deželjin J. Karić. prijevod A.P. Obvezna literatura 1. metodama kalkulacija i specifičnostima funkcije proizvodnje i troškova u agrobiznisu. poljoprivredne zadruge). optimizacijom troškova i maksimalizacijom prihoda u tržnim uvjetima. (2002): Poduzetnički menadžment: izazov.. Blašković D. Ministarstvo povratka i useljeništva Republike Hrvatske 5. interna skripta za kolegij "Teorija troškova" i "Troškovi i kalkulacije" za studente Agronomskog fakulteta u Zagrebu 3. Predavanjima i vježbama će se detaljno obraditi specifičnosti troškova i kretanja troškova.Consult. Koutsoyiannis A. Grgić Z. Zagreb 4. Santini (2002): Troškovi u poslovnom odlučivanju 5.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Puljić i suradnici. Management i Ekonomika poduzeća. Štefanić (1999): Troškovi i kalkulacije u poljoprivrednoj proizvodnji. (1998): Povratak na hrvatske otoke. Tipurić D. te ekonomska mjerila uspješnosti poslovanja. Šamanović (1993): Ekonomika poduzeća. Zagreb. Troškovi i metode kalkulacija u agrobiznisu. Tipurić D. Ekonomski fakultet. Grgić Z. AG2118 METODE KALKULACIJA I TROŠKOVI U AGROBIZNISU Koordinator modula Opis modula Namjena modula je detaljno upoznati studente s teorijom troškova. obiteljska gospodarstva. (2004): Teorija troškova i kalkulacije u agrobiznisu. (2004): Troškovi i kalkulacije.. Programski dijelovi (predmeti) modula su : Teorija troškova i proizvodnje. obveza izrađenog seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 331 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . te metode upravljanja troškovima u pojedinim poljoprivrednim proizvodnjama i proizvodima u uvjetima različitih poslovnih sustava (poduzeća. Šakić B. Sa stajališta teorije troškova bit će naprednije obrađeni management i ekonomika u agrobiznisu. Ministarstvo za javne radove. Cilj modula Upravljanje troškovima. Osijek 2. Jelavić.. Grgić Z.

Važnost. uloga. Functional Genetics of Industrial Yeasts (Ed. Važnost i uloga mliječno kiselih bakterija i kvasca tijekom malolaktične i maloetanolne fermentacije. opis najznačajnijih vrsta mikroorganizama koji imaju ulogu u proizvodnji vina. Postupci primijene kvasca i mliječno kiselih bakterija u vinarijama. Technomic Publishing 1997 2. Yeast sugar metabolism (Ed. problematične fermentacije i njihovo pokretanje. Zimmermann i Entian). 2000 Redoviti profesor Sanja Sikora Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 6 4 Redovito pohađanje predavan ja i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 332 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . bakterije i aktinomicete) uzročnici kvarenja vina. Springer 2003 3. Obvezna literatura 1. Cilj modula Cilj modula je upoznavanje studenata s ulogom i značenjem mikroorganizama tijekom proizvodnje vina i njihovom primjenom u biotehnologiji vina. tehnološke i kvalitativne odlike kvasaca u selekciji. Opis i uloga mikroorganizama (kvasci. Kluwer Academic Publishers 1997 3. Dubourdieu. Edagricole. Proizvodnja octa na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu i u industriji. proizvodnja enzima i imobiliziranih stanica koje se primjenjuju u proizvodnji vina. Lonvaud. povijesni istraživanja vezan uz mikrobiologiju vina./2011. AG2120 MIKROBIOLOGIJA I BIOTEHNOLOGIJA VINA Koordinator modula Opis modula Uloga i značaj mikroorganizma u proizvodnji vina.) John Wiley & Sons. Wine Microbiology (Fungelsang). Donèche. Povijest selekcije kvasca u svijetu i u Hrvatskoj. The Handbook of Enology: Microbiology of Wine (Ribéreau-Gayon. Volume 1. plemenita plijesan. Wine Microbiology and Biotechnology (Fleet) T&F STM 1993 Preporučena literatura 1. Microbiologia e biotecnologia dei vini (Zambonelli).ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. de Winde). Bologna 1998 2. biokemizam i genetika kvasca tijekom alkoholne fermentacije. selekcija mliječno kiselih bakterija.

Duraković. L. Mikroorganizmi kao hrana. B. Duraković. Zagreb Duraković. Odnos mikroorganizama prema okolini. Duraković. (2001): Mikrobiologija namirnica knjiga treća. Delaš. mikroorganizmi uzročnici pozitivnih i negativnih promjena u namirnicama. Zagreb Preporučena literatura 1. Mikroorganizmi uzročnici kvarenja mesa i mesnih proizvoda. 3.. meda. L. Klasifikacija mikroorganizama podrijetlom iz namirnica. Kugler.. Redoviti profesor Frane Delaš Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 12 4 Redovno pohađanje predavanja i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 333 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (2001): Mikrobiologija namirnica knjiga druga. Zagreb 5. mikroorganizmi uzročnici pozitivnih promjena... S.. L. AG2121 MIKROBIOLOGIJA NAMIRNICA Koordinator modula Opis modula Povijesni razvoj mikrobiologije namirnica. L./2011. S. Zagreb Duraković. Prehrambeno tehnološki inženjering Zagreb 1. Duraković. Zagreb Duraković. Cilj modula Cilj modula je upoznati studente s ulogom i značajem mikroroganizama tijekom i nakon proizvodnje namirinca Obvezna literatura Duraković.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Prokariotski i eukariotski mikroorganizmi koji dolaze u namirnicama. 2.. F. uloga i značaj mikroorganizama u namirnicama. relaitvnoj vlazi. Duraković. L. mikroskopiranje naznačajnih mikrobnih grupa uzročnika kvarenja. (2002): Moderna mikrobiologija namirnica knjiga prva. 4. S. Kugler. F. Duraković. koncentraciji hraniva itd. Stilinovć. S. Delaš. mlijeka i mliječnih proizvoda. riba. S. (1996): Opća mikrobiologija. Mikrobne transformacije namirnica. Kugler. Kugler. Duraković. biljnih prozvoda. S. Čimbenici koji uvjetuju razvoj mikrorganizama u namirnicama.. (2001): Mikrobiologija namirnica knjiga prva.. (2002): Moderna mikrobiologija namirnica knjiga druga. Kugler.

suvremene metode u kontroli higijenske ispravnosti stočne hrane. AG2122 MIKROBNA BIOTEHNOLOGIJA U STOČARSTVU Koordinator modula Opis modula Značaj i uloga mikroorganizama u stočnoj hrani. knjiga prva I dio Kugler. L. Henderson. The Biochemistry of Silage (McDonald. Bia. biotehnologija u proizvodnji stočne hrane. Chalcombe Publications 1991 3. mikroorganizmi uzročnici pozitivnih i negativnih promjena. Hobson i Stewart). interakcijski odnosi mikroorganizama. Chiavari). Zagreb Preporučena literatura 1. Ljubljana 1996 2. Značaj i uloga mikroorganizma u vodi i zraku u stočarskoj proizvodnji. Obvezna literatura 1.. Duraković./2011. aditivi u stočanoj hrani. The Rumen Microbial Ecosystem (ed. (1997): Priručnik za rad u mikrobiološkom laboratoriju. Uloga voluminozne hrane u hranidbi preživača. Mikrobiološka kontrola stočne hrane i hraniva. Praćenje higijenske ispravnosti stočne hrane. S. Uvjeti i čimbenici rasta mikroorganizama. Mikrobni procesi tijekom probave. S.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Microbiologia per le produzioni animali (Zambonelli. Burag kao kontinuirani probavni sustav. propisi u kontroli stočne hrane. standardne i molekularne metode u ispitivanje higijene stočne hrane. Blackie Academic & Professional 1997 2. konzerviranje stočne hrane. Duraković. enzimi. Sijenaža i silaža osnovna voluminozna hrana u proizvodnji mlijeka. kvasci i plijesni značajne u stočarskoj proizvodnji. morfologija i sistematika. Grazia. knjiga prva II dio Kugler. Zagreb 4. Uloga značaj i vrste mikroorganizama u probavnom traktu životinja. zakonskoj legislativi te o značaju mikroorganizama i njihovih asocijacija u probavi domaćih životinja. osnove HACCP-a i utvrđivanje kritičnih točaka tijekom proizvodnje stočne hrane. Biotehnologija (Urednik Raspor). Cilj modula Cilj modula je upoznati studente s ulogom mikroorganizama u pripremi. očuvanju i kvarenju stočne hrane. Probiotici i prebiotici u ishrani životinja. sparofitni mikroorganizmi.. Bakterije. Duraković. odnos mikroorganizama prema biotičkim i abiotičkim čimbenicima. (1997): Priručnik za rad u mikrobiološkom laboratoriju. 2003 Redoviti profesor Mihaela Blažinkov Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 18 8 4 Redovito pohađanje predavanja i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 334 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Duraković. L. interpretacija dobivenih rezultata. utvrđivanje vrsta mikroorganizama. kontrola kvalitete. Heron). Avenue media Bologna. antibiotici. probiotici i prebiotici.

S i ostalih važnijih elemenata u prirodi). S. Cilj modula Cilj ovog modula je upoznati studente diplomskog studija agroekologije i ostalih studija koji nemaju značajnije zastupljenu mikrobiologiju sa vrhunskim dostignućima na području mikrobne ekologije i održivog gospodarenja prirodnim resursima. Pepper. položeni kolokvij iz vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 335 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . U određenoj ekološkoj sredini djeluje veliki broj čimbenika čije je djelovanje povezano. Redžepović. Wood (1995): Environmental Soil Biology. vježbe). S. Izučavati će se ekstremni okoliš i odnos mikroba u ekstremnim uvjetima te bioremedijacija. K. Varnum. (rukopis): Mikrobna ekologija. odnosno biološko uklanjanje onečišćivača. Dorothy Jones (1992): Identification Methods in Applied and Environmental Microbiology. 3. Charles P.broj Naziv 1. Isto tako obraditi će se područje otpadnih voda i mikrobiološke analize. Raina M. Alan H. Evans (2000): Environmental Microbiology.broj Naziv 1. N. AG2123 MIKROBNA EKOLOGIJA Koordinator modula Opis modula U okviru ovog modula vrlo detaljno se obrađuje tijek energije i hranjiva u ekosustavu. Blackwell Science Inc. Zajedničko je djelovanje biotskih i abiotskih čimbenika kojima se živa bića i mikroorganizmi prilagođavaju ili stvaraju nove uvjete za život. Obraditi će se mikroorganizmi u zraku te mikroorganizmi i tlo. Posebno će biti razmotreni mikroorganizmi vodenih sredina – kako morskih tako i slatkovodnih – u okviru kojih će se izučavati najznačajnije mikrobne zajednice. knjiga II – u tisku 2006. Duraković. Chapman & Hall 3. S. R. Redžepović. S.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (rukopis): Mikrobna ekologija. U okviru ovog kolegija detaljno će biti obrađeno kruženje biogenih elemenata u ekosustavu (kruženje C. Pažnja će biti posvećena interakcijskim odnosima između različitih organizama u zajednicama ekosustava te fiziološko stanje mikroba u ekosustavu budući su se razvile bezbrojne interakcije među biološkim komponentama tla.. a obratiti će se pažnja i na kakvoću podzemnih voda. M. Obvezna literatura red. a često i jedan drugog uvjetuju pa su vrlo često isprepleteni. Board. Maier. Cambridge University Press 4. Malcolm G. Redovni profesor Mihaela Blažinkov Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 10 5 5 Redovito pohađanje nastave (predavanja.G. 2. Inc. Patrick K. Killham (1994): Soil Ecology. Agrotech Publishing Academy 2. Academic Press 5. knjiga I – u tisku 2006. 4./2011. Ian L.. Jjemba (2004): Environmental Microbiology: Principles And Applications. 5. Springer Verlag. SC Bhandari and LL Somani (1994): Ecology and Biology of Soil Organisms. Gerba (2000) : Environmental Microbiology . Rochelle (2001): Environmental Molecular Microbiology: Protocols and Applications. American Society for Microbiology Preporučena literatura red. Science Pub. Duraković. Paul A.

Cilj modula Osnovni cilj modula je upoznati studente sa suvremenim znanstvenim koncepcijama o značajnoj ulozi mikrobne raznolikosti u razvoju održive poljoprivrede koja teži što većem iskorištavanju bioloških potencijala u različitim agroekosustavima. Tate. 2. K. Uloga bioraznolikosti u kruženju hranjiva i plodnosti tla. Izvanredni profesor Sanja Sikora Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 8 8 Redovito pohađanje nastave (predavanja. inhibiciji nepoželjnih organizama..J. Inc. 1999.A. Genetska raznolikost prirodnih populacija .Cambridge University Press 1995. vježbe) Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. Fuhrmann J. J. Populacijska dinamika i interakcije u rizosferi.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Zuberer D. John Wiley & Sons. John Wiley & Sons. 1990. Soil Microbiology. AG2124 MIKROBNA RAZNOLIKOST PRIRODNIH I ANTROPOGENIH EKOLOŠKIH SUSTAVA Koordinator modula Opis modula Raznolikost mikrobnog svijeta. Hartel P.: The rhizosphere. Različiti agrotehnički zahvati u funkciji povećanja mikrobne raznolikosti poljoprivrednih tala. 1995. R. Preporučena literatura 1. Metode u identifikaciji mikroorganizama. degradaciji i detoksifikaciji štetnih kemikalija.G. Struktura mikrobnih zajednica u rizosferi.M. Utjecaj pedoloških karakteristika na strukturu mikrobnih zajednica. 336 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Lynch. Metode za procjenu bioraznolikosti.L. Značaj proučavanja bioraznolikosti prirodnih i antropogenih sredina./2011.. 2. Principles and Applications of Soil Microbiology. Taksonomske skupine mikroorganizama i njihove glavne morfološle i fiziološke karakteristike. Sylvia D. pedosferi. Prentice Hall. atmosferi i biosferi. mikrobne biomase i mikrobne aktivnosti u tlu. Killlham. Klasifikacija i nomenklatura mikroorganizama.: Soil Ecology. Mikrobni metaboliti u rizosferi. M. Izolacija i identifikacija autohtonih sojeva.. Mikroorganizmi u hidrosferi.

Slovenec. & Bermanec. Cilj modula upoznavanje studenta s osnovnim svojstvima minerala i stijena. D. (2001): Mineralogija i petrologija. – Školska knjiga. Vrkljan. klasifikacija. M. J. Babić. Sulfati. AG2125 MINERALOGIJA I PETROLOGIJA Koordinator modula Opis modula UVODNI DIO. Uvodni dio. Sorosilikati. PETROLOGIJA METAMORFNIH STIJENA. Heidelberg. (2003): Sistematska mineralogija – mineralogija silikata. magmatski. uporaba stijena. PETROLOGIJA SEDIMENTNIH STIJENA. S. Tektosilikati. Preporučena literatura 1. Postanak. Postanak. Kristalokemijska klasifikacija i nazivi minerala te opis po skupinama i uporaba. 3 Docent Vesnica Garašić Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 OPĆA MINERALOGIJA. Karbonati. Fizikalna svojstva minerala. 3. Denona. klasifikacija. Filosilikati. Zagreb. opis i uporaba. Inosilikati. Kristalografija. odredba. Elementi. Nezosilikati. V. V & Takšić. opis i uporaba. Geneza minerala (kristalizacija. TROŠENJE STIJENA. PETROLOGIJA MAGMATSKIH STIJENA. 337 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . klasifikacija. njihovom genezom i kriterijima klasifikacije. Zagreb. 359 str.– Rudarsko-geološkonaftni fakultet. Ciklosilikati. M. stupnjevi metamorfoze. Halogenidi. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Obvezna literatura 1. Eine Einführung in die spezielle Mineralogie. Silikati.Springer. Teorija tektonike ploča. Vrkljan.. opis i uporaba. Sulfidi. osnove i primjena. Matthes. 2. (1998): Mineralogija. vrste metamorfoze. Zemlja kao planet Sunčeva sustava. Petrologie und Lagerstättenkunde. 499 str. Dodatno se posvećuje pažnja upotrebi minerala i stijena./2011. metamorfni minerali i minerali kore trošenja). Kemijska svojstva minerala. (1996): Mineralogie. kao i procesima trošenja stijena i formiranju tala. Postanak. . Ljuskasta građa i postanak Zemlje. svojstva kamena. 413 str. 10 student je dužan obaviti vježbe i dobiti pozitivnu ocjenu iz dva kolokvija. 208 str. sedimentni. SISTEMATSKA MINERALOGIJA.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Zagreb. PETROLOGIJA. Formiranje tla.

4. 2.K. Ed. Marth. maslaca. R. J. Power Point Prezentacije auditornih vježbi (CD) Znanstveno. osnovu za nastavak doktorskog studija.Ed. Elsevier Applied Science Publishers. H. D. 3. R. 1./2011. Samaržija. Od patogenih mikroorganizama sadržaj modula obrađuje organizme koji se mogu prenositi mlijekom i mliječnim proizvodima.. Obvezna literatura 1. (2010): Mljekarska mikrobiologija (interna skripta) AF Šimun Zamberlin.K.): Dairy Microbiology: The Microbiology of Milk. 2.stručni časopis iz područja mljekarske znanosti: Odabrani radovi Redoviti profesor Dubravka Samaržija Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 20 6 4 - Pohađanje predavanja 80%. E.Robinson. te utjecaj procesa prerade mlijeka na omjer i vrstu mikroorganizama koji mogu postati dominantnom populacijom.Milk Products Vol.by R.by R. Robinson. Marcel Dekker. (1985. Cilj modula Samostalnost za rad: u mikrobiološkoj kontroli kvalitete. u izradi higijenskih standarda u proizvodnji i preradi mlijeka i mliječnih proizvoda. London 3. Elsevier Applied Science Publishers. Inc. steriliziranog mlijeka. Robinson.): Applied Dairy Microbiology.): Dairy Microbiology: The Microbiology of .ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. fermentiranih mlijeka i sira.H. Objasniti će se pojam mikrobiološkog kvarenja mlijeka i mliječnih proizvoda.K. AG2126 MLJEKARSKA MIKROBIOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Za usvajanje minimalno potrebnog teorijskog i praktičnog znanja iz područja mljekarske mikrobiologije na razini diplomskog studija. Izravnom nastavom obraditi će se mikroorganizmi uzročnici kvarenja mlijeka i mliječnih proizvoda i patogeni mikroorganizmi koji se mogu prenositi mlijekom i mliječnim proizvodima. Vol.Robinson. te organizme uzročnike subkliničkog i kliničkog mastitisa muznih životinja. Marth. Steele.L. vrhnja. J. modul čine 50% predavanja i 50% vježbe i seminari koje slijede nastavne jedinice predavanja. (1985. Power Point Prezentacije auditornih vježbi (CD) Tomislav Pogačić. Steele. (1998. London 338 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .Ed. potpis iz obavljenih laboratorijskih vježbi i vježbi u praktikumu.L. New York 2. Sadržajem vježbi predviđeno je praktično savladavanje mikrobioloških metoda za identifikaciju uzročnika kvarenja mlijeka i mliječnih proizvoda.K. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1. U teorijskom dijelu nastave posebno će se obraditi uzročnici kvarenja sirovog pasteriziranog. by E.

Šatović... 1999. Genetski biljezi i njihova uporaba u biljnoj genetici oplemenjivanju i sjemenarstvu.. Genet. Kolak. Šatović. A. Sjemenarstvo 3-4: 165-184 5. Kumar. Analiza molekularne varijance (AMOVA) i testiranje homogenosti molekularne varijance (HOMOVA) na temelju RAPD biljega. L. Appl. 2000. B.C.. Šatović. Vandamme. I. Trujillo. Molecular Evolution: A Phylogenetic Approach. Preporučena literatura 1. Graur.H. Baldoni.. Karlović. New York. Bot 44: 155-160.I. Tijekom vježbi na računalu studentima će se omogućiti upoznavanje s računalnim programima koji se koriste u molekularnoj genetici i filogeniji kao i pretraživanje baza podataka i preuzimanje sekvenci. M.. K.. Molekularna raznolikost i evolucija. M. Oxford University Press Inc. Kolak. Acta Biol.) accessions using RAPD markers. statističke metode u istraživanjima bioraznolikosti.. Page. Z. E. 2000. Šatović. D. Z. Cipriani. 107(4): 736-744 2. Z.. (eds. Oxford 5.. Liber. Li. Skripta (u izradi) 4. Holmes. J. AFLP and SSR markers and of their effectiveness in establishing genetic relationships in olive. Genetic relatedness among basil (Ocimum spp.. Cilj modula Cilj modula je dati studentima temeljna saznanja o upotrebi molekularnih biljega kao i sekvenci DNA i bjelančevina u analizi bioraznolikosti i filogenetskim istraživanjima Obvezna literatura 1. uvod u bioinformatiku i filogenetske metode. D. Z. MA. Sjemenarstvo 1-2: 73-95 3.. Z. AG2127 MOLEKULARNA RAZNOLIKOST I EVOLUCIJA Koordinator modula Opis modula Modul nudi studentima temeljna saznanja o upotrebi molekularnih biljega kao i sekvenci DNA i bjelančevina u analizi bioraznolikosti i filogenetskim istraživanjima. A. Fundamentals of Molecular Evolution. Tores.. 2003. R. 2005. Sinauer Associates.. G. 2.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Felsenstein. Cracov. Nei...) 2003. A.. 1998. MA 3. Z.. Comparative study of the discriminating capacity of RAPD. Cambridge Redoviti profesor Zlatko Šatović Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 12 8 Pohađanje svih predavanja i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 339 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Blackwell Science. 2002. Inferring Phylogenies. 2000. R. M. S. Testolin. I. The Phylogenetic Handbook: A Practival Approach to DNA and Protein Phylogeny. Molecular Evolution and Phylogenetics. Predavanja će obuhvatiti sljedeće teme: sustavi molekularnih biljega. I./2011. NY 4. Sunderland. Belaj. Rallo. L. J.M. Sinauer Associates. Inc. Román. Salemi. Cubero. W. molekularna evolucija. Theor. Modul će isticati praktičan pristup istraživanjima molekularne raznolikosti i filogenije kombinirajući predavanja s primjerima na računalu i raspravom na temelju izvorne znanstvene literature. Studenti će koristiti stvarne podatke iz istraživanja suradnika na modulu. Cambridge University Press.M. Sunderland. 2004. Šatović..

genskoj identifikaciji. Cilj modula Upoznavanje sa mogućnostima uporabe molekularne genetike u animalnoj proizvodnji. 5.. Kavar. Measurement of domestic animal diversity – a review of recent diversity studies. Caput. Izvanredni profesor Ante Ivanković Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 22 10 - Pohađanje predavanja (min. A. zdravlje i druga ekonomski značajna svojstva goveda. I. Blackwell Science. 2004. T. USA. CGRFAFAO. E... I. V./2011. Old. A. U poglavlju o selekciji potpomognutoj genskim markerima studenti će se upoznati s markerskim sustavima i markerima vezanim za proizvodnju mlijeka i mesa. Ivanković. Animal Genetics. laboratrorijskih vježbi (min. načela molekularno genetskih studija. R. Harcourt-Academic Press.J. Studente diplomskog studija važno je upoznati s molekularnom genetikom i osposobiti ih za temeljni rad u laboratoriju.W. 70%). (1998): Species identification in meat products by RAPD analysis. kroz seminare upoznati temeljne genetske baze podataka. Spelman.E.P. 10. AG2128 MOLEKULARNA GENETIKA U ANIMALNOJ PROIZVODNJI Koordinator modula Opis modula Suvremena animalna proizvodnja koristiti prednosti molekularne genetike koja zahvaljujući razvoju analitičke metodologije pruža velike mogućnosti izgradnje proizvodnih potencijala pasmina. konzervaciji. CABI Publishing. ovaca. PCR reakciju. Interna skripta Zavoda.M. M. 2. S. 4. 459-466. 2. 33: 169-177. A. seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 340 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. Dovč... Preporučena literatura 1. Oberbauer. Stočarstvo (in press). UK. Alcamo. (1999).M. McGloughlin. R. konja i peradi. Martinez. (1996): Principles of Gene Manipulation.. 3. Upoznati će načela genetske identifikacije i preporučenih markerskih setova po vrstama domaćih životinja. Kroz laboratorijske vježbe upoznati će praktični rad u molekularno-genetskom laboratoriju.B. Studenti će upoznati osnove molekularne genetike. (1999): Transgenic Animals in Agriculture. London. (1998): Moving from QTL experimental results to the utilisation of QTL in breeding programes. Anderson. P. postupke pripreme i ugađanja PCR reakcije. B. G. 77-84. FAO. te mogućnosti transgeneze u animalnim znanostima. Mioč. Obvezna literatura 1.. Ivanković. plodnost. 3. 5. (2002): Genetic diversity of three donkey populations in the Croatian coastal region. Bovenhuis. 4. Yman... I.B. Background study paper No. Rome. Bradić. Cunningham.D..M. J. Rome. transgenzi i radom u laboratoriju. nasljedne bolesti. Animal Genetics 29.. A. načela odabira začetnih oligonukleotida. M. Upoznati će osnove kartiranja genoma. Primorse.. Murray. (2001): DNA Tecnology . (2005): Protokoli temeljnog rada u genetskom laboratoriju. Recent developments in biotehnology as they relate to animal genetic resources for food and agriculture. Food Research International 31. 50%).ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. ugradnju molekularnih podataka u programe konzerviranja genoma. H. protokole DNA izolacije. koza. Pavić. Cambridge. (2005): Uporaba molekularne genetike u animalnoj proizvodnji. P. Ivanković. selekciji potpomognutoj genskim markerima.The Awesome Skill. svinja.

E. San Diego USA. Physiology. H. Montreal. a laboratory handbook. ED. Biochemistry and molecular biology Ed. F. Russell (2001). Terenska nastava (100%) Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 341 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . CABI Wallington. J.W. New York. Press. Ed. D. Elliot. vježbe će se održavati i u Laboratoriju za statističku genetiku Zavoda za opće stočarstvo AZ. Sunderland. Genetic and Analysis of Quantative traits. King. L. Heyer (2003). 5. H. S. A dictionary of genetics Ed. M. D. M. T. Pored teoretskih predavanja održavati će se vježbe u laboratoriju za molekularnu genetiku AFZ s ciljem upoznavanja molekularnih metoda analize. C. Cilj modula Obrazovati studente za razumijevanje i primjenu novih dostignuća genomike u oplemenjivanju životinja. Oksford Univer. F. C. Sammbrook D. Oxford Univ. B. Wessler. Animprint Elsevier Sc. Wallingford. R. Bioinformatika u molekularnoj genetici životinja. W. J. B. Organizacija eukariotskog genoma i regulacija genske ekspresije. England. Gelbart. Town . Analiza genoma domaćih životinja. Everts. 5. Osnove molekularne genetike i primjena u genetici i oplemenjivanju životinja. Miller (2005). Press Preporučena literatura 1. Genetics. Osnove kloniranja. Transgenic animal technologies. Press. 2. Suzuki. M. USA. Ed. M. Ed. UK.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Pass. Boston . New York. London. Kapš. C. Paris. Gene targeting . and Meat quality.. Vježbe (100%). A practical approach./2011. W. Bioinformatics for animal science. J. M. Oxford Univ. H. A laboratory manuel. 4. Freeman and Company. Lynch. H. Markeri u populacijama životinja. Mexico City. Seminar (100%). Tokyo. Sydney. Lewontin. Obvezna literatura 1. W. Elliot (2005). Sinauer Associates. C.C. QTL analiza i primjena kod domaćih životinja. R. A. Discavering genomics. Campbell. Hong Kong. ED. L. Stansfield (2002). uz primjenu računala i najnovijih bioinformatičkih software za analizu podataka u genomici. Linkage analiza. UK. Funkcionalna genomika. A. Benjamin Cummings. Pinkert. san Francisko. P. W. Na terenu će se savladati metode i uzimanje uzoraka različitih vrsta tkiva porijeklom od različitih vrsta životinja. (2002). proteomics and bioinformatics. USA 4. Madrid. Academic Press. Toronto 3. 2. Basingstoke . Introduction to genetics analysis. Griffiths. Perspektive. AG2129 MOLEKULARNA GENETIKA ŽIVOTINJA Koordinator modula Opis modula Korištenjem suvremenih audiovizualnih metoda predavanja će se provesti kroz poglavlja : Uvod. A. Inc. Muscle development of livestock animals. Prof. Uz klasične vježbe (papir olovka i kalkulator). Cold Spring Harbor Press.: CSHL Press. 3.: CABI. Publish. kandidat geni. D. Singapur. dr. Munich. M. Ed. D. R. W. Joyner (2002). ED. Lamberson (2002). UK. Hames. Massachusetts.Walsh (1998). Marija Đikić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 20 2 4 Predavanja (80%). Haggsman (2004).

Kroz seminarske radove i rasprave razvijat će se kritički način analiziranja i prezentiranja znanstvenih rezultata.. H. 1998.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.J. Voet. Nature. New York & London 2002 3. Inc./2011. Ciljano je izabran kvasac S. regulaciju stanične diferencijacije i proizvodnje sekundarnih metabolita na primjerima osobnih istraživanja. Alberts et al. B. R.W. Biochemistry (Second Edition). Proučavanje fiziologije i molekularne biologije streptomiceta . Hooykaas.417(6885):141-7 4. Voet. 2000.. Horizon Scientific Press. Kondorsi. cerevisiae.J. S.: The Rhizobiaceae. Wiley ˛Sons. Complete genome sequence of the model actinomycete Streptomyces coelicolor A3(2). Triplett. 201-214 Preporučena literatura 1. P. New York 1995 2. Kluwer Academic Publishers. D. Long. Obradit će se i regulacija aktivnosti gena odgovornih u procesima nodulacije i fiksacije dušika. E. Ovi osnovni procesi imaju esencijalnu ulogu u održavanju staničnog metabolizma i reprodukcije.H. Izvanredni profesor Dušica Vujaklija Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 46 14 Odslušana predavanja i ocijenjen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 342 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Rhizobium-legume nodulation: life together in the underground. J. Spaink. W. kao što su replikacija.. SD Bently et al. Freeman ˛Co. Obvezna literatura 1.. New York 2002 2. (1989). translacija..bakterija tla s kompleksim životnim ciklusom dati će uvod i uvid u složenu genomsku strukturu ovih višestaničnih mikroorganizama.: Prokaryotic Nitrogen Fixation – A Model System for the Analysis of a Biological Process. kao modelni mikoroorganizam kako bi studente uveli u molekularnu genetiku nižih eukariota i u primjenu ovih organizama u biotehnološkim i agronomskim istraživanjima.. G. 2002 May 9. Cell 56.S. transkripcija. Cilj modula Osposobiti studente da primjene poznavanje osnovnih molekularnih mehanizama važnih staničnih procesa u svim poslovima okolišne i poljoprivredne mikrobiologije. popravak DNA i prijenos staničnog signala. L. Objasnit će se molekularni mehanizmi kod rizobija u procesu fiksacije dušika putem ostvarivanja simbioznog odnosa s leguminozama pri čemu sudjeluju brojne biljne molekule-induktori ( flavonoidi) i produkti bakterijskih nod gena ( Nod faktori).molecular biology of model plant-associated bacteria. Biochemistry (Fifth Edition). J. AG2130 MOLEKULARNA MIKROBIOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Predavanja će biti usredotočena na razumijevanje osnovnih molekularnih mehanizama važnih staničnih procesa. Molecular Biology of the Cell (Fourth Edition) Garland Publishing. 5. Uvod u metode rekombinantne DNA omogućit će bolje razumijevanje i praćenje tematskih jedinica molekularne mikrobiologije za navedene modelne mikroorganizme. U sklopu ovih predavanje obradit će se i horizontalni prijenos gena između taksonomski udaljenih vrsta mikroorganizama. Stryer. A.

ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Tokyo. rep-PCR). Predviđene metode obuhvatit će sve manipulacije s DNA. Cold Spring Harbor Laboratory Press 2. AG2131 MOLEKULARNE METODE U MIKROBNOJ EKOLOGIJI Koordinator modula Opis modula Svako predavanje bit će teoretski uvod u određene vježbe. Transformirane stanice će se analizirati metodom po Southernu ili PCRom. Od izolacije ukupne DNA iz tla i/ili izoliranih i modelnih mikroorganizama. Boston. Prisustvo određennih vrsta i sojeva mikroorganizama u okolišu određivat će se različitim molekularnim tehnikama (16S rDNA PCR-RFLP. London./2011. EF Fritsch and T Maniatis (1989): Molecular Cloning. a laboratory manual. ed). Izvanredni profesor Dušica Vujaklija Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 22 38 Odslušana predavanja i vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. Studentima će se teoretski objasniti principi sekvenciranja DNA. njihove identifikacije ili kloniranja određenog fragmenta DNA. J. Također će se umnažati DNA metodom PCR i zatim će se klonirati dobiveni PCR produkti. Sambrook. Academic Press. Predviđa se demonstracija osnovnih tehnika proteinskog inženjerstva. Toronto Preporučena literatura 343 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .RAPD. preko izolacije plazmidne DNA do razgradnje DNA s restrikcijskim enzimima te ligiranja specifičnih fragmenata s vektorom i unošenja konstrukta u stanice domaćina. New York. Sydney. Cilj modula Cij ovog modula je omogućiti svakom studenatu da samostalno prođe što više tehnika od: izolacije DNA ili mikroorganizama iz okoliša. DH Gelfand and JJ Sninsky (1995): PCR Strategies (MA Innis. San Diego.

Akadémiai Kiadó. Sands DC (Eds. (1995) Pathogenesis and Host Specificity in Plant Diseases: Histopathological. Nyomd Vàllalat.R. 3. Zagreb.). Dewey... Cilj modula Znat će osnovne molekularne tehnike kojima se dokazuju pojedini važni biljni patogeni i one kojima se analizira njihova srodnost. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Obvezna literatura 1. U sklopu ovog modula studenti će steći znanja o svim aparatima i kemikalijama potrebnim za navedene molekularne analize kao i o neophodnim mjerama opreza u radu u laboratorijima ovog tipa./2011. 1 Prokaryotes. S. P.D. Oxford.M.B. DRID. Paterson. 2.M.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. različite PCR-tehnike i sl. Dimmock. Studenti će biti upoznati s opremom u molekularnom laboratoriju te će sudjelovati u njenom korištenju.A. CAB INTERNATIONAL 2. and quantification. CAB Internationals.J.) . Schots. R. Modern assays for plant pathogenic fungi (indetification. Dewey. Singh RP. Preporučena literatura 1. genetic and molecular bases. Rudolph K.Oliver. (1994). (izabrana poglavlja) 344 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Pergamon Press. Kohmoto K (Eds. Primrose: Introduction to modern virology. N. Vanneste J. hibridizacija nukleinskih kiselina (dot blot). Sveučilište u Zagrebu i Školska knjiga. London. Steći će iskustva s protokolima u laboratoriju za molekularnu dijagnostiku. Juretić (2002): Osnove biljne virologije. ELISA i IF). Serološke metode (JRID. raznolikost među biljnim patogenima (izolacija i elektroforetska analiza bioloških makromolekula. Vol. detection. F. 1994.L. Na primjeru bakterije Erwinia amylovora (uzročnika bakterijske paleži jabuke i kruške) pokazat će se studentima molekularno dokazivanje bakterije primjenom PCR tehnike. 3. 1987. Docent Edyta Đermić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 15 10 5 Redovno prisustvovanje svim oblicima nastave. Budapest. Singh US. Klement Z. AG2132 MOLEKULARNE TEHNIKE U FITOPATOLOGIJI Koordinator modula Opis modula Modul obrađuje osnovne molekularne tehnike kojima se u fitopatologiji vrši identifikacija i analizira srodnost tj. Bridge: Biochemical techniques for filamentous fungi. biochemical. Erwinia amylovora. N..) (1990) Methods in Phytobacteriology. Blackwell Scientific Publication.R.. Identifikacija virusa mozaika krastavca primjenom metode izolacije dvolančane RNK i njena elektroforetska analiza u agaroznom gelu primjenom «submarine» elektroforeze.

Interna skripta: Molekularno oplemenjivanje bilja (u izradi) 2.. Tipovi i tehnike molekularnih markera prikladnih u praktičnom oplemenjivanju kroz laboratorijske vježbe. Boca Raton. Liu. Identifikacija germplazme i sorata. 1998. Relevantne stručne publikacije iz domaćih i inozemnih stručnih časopisa.. Izbor roditelja i populacija. Seminari i praktični primjeri. B. I. Definicije i sistematika metoda molekularnog oplemenjivanja. Statistical genomics: Linkage. Obvezna literatura Redoviti profesor Ivan Pejić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 32 6 8 14 Prisustvovanje predavanjima i vježbama. selekcija pomoću morfoloških. USA 3. Primjena u oplemenjivanju (BSA. Preporučena literatura 1. (ed. Pejić. Campbell. unutarsortna genetska varijabilnost. L. izrada seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 1. 2. Molecular dissection of complex traits.) 1998. FL.M. Boca Raton./2011. Najnovija saznanja iz molekularne genetike. Upotreba genetskih karata u oplemenjivanju kvalitativnih i kvantitativnih svojstava.H. mapping. biokemijskih i DNA markera). 345 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Proteomics. Plant genotyping – the DNA fingerprinting of plants. FL. MAS).H. Relevantne publikacije i web stranice – za pripremu seminara. Pripremljenost za istraživački rad i nastavak poslijediplomskih studija. Osposobljenost za planiranja pokusa i izvođenja molekularnih analiza. Kloniranje gena na temelju genetskih karata. Benjamin Cummings 5. 2001. analiza podrijetla. strukture DNA i biljnog genoma i molekularnih manipulacija iz perspektive oplemenjivanja bilja.J. CABI Publishing. Discovering Genomics.. AG2133 MOLEKULARNO OPLEMENJIVANJE BILJA Koordinator modula Opis modula Pretpostavke za molekularno oplemenjivanje (vezanost gena. i izrada genetskih karata. CRC Press. Cilj modula Razumijevanje dosega i primjene tehnika molekularnog oplemenjivanja bilja. A.J. and QTL analysis. 2002.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. CRC Press. Henry. srodnosti i roditeljstva. MBC. Paterson. A. R. and Bioinformatics. Heyer. USA 4.

vježbama i seminarima Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 346 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (1998): Integrirana zaštita voćnjaka i vinograda. ratarstvo). Čakovec 2. Albert. d.Iako Međunarodna organizacija za integriranu i biološku zaštitu IOBC slavi 50 obljetnicu. Osim kemijskih mjera zaštite koje dolaze na kraju kada su iscrpljene sve ostale mjere zaštite u integriranoj se zaštiti koriste agrotehničke mjere. J. Modul će razmatrati sadašnje stanje i perspektive integrirane zaštite u Hrvatskoj i mogućnosti uvođenja pravilnika za integriranu proizvodnju po kulturama u skladu s pravilnicima donešenim od strane IOBC-a. Rost (1993): Pflanzenschutz mit Nützlingen im Freiland und unter Glas. Hassan. I.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. AG2134 NAČELA INTEGRIRANE ZAŠTITE BILJA Koordinator modula Opis modula Integrirana zaštita jest ekološki povoljnija zaštita poljoprivrednih kultura od ekonomski važnih štetočinja. Cilj modula Stjecanje informacija i znanja o ekološki i ekonomski povoljnijoj.. Temelj integrirane zaštite jest biodiverzitet. Knauer. Stuttgart 3. Ciglar. Stuttgart 3. Ulmer Fachbuch. povrtlarstvo. Igrc Barčić. Čakovec Preporučena literatura 1. d. (1993): Ökologie und Landwirtschaft. Modul razmatra negativnosti konvencionalne zaštite bilja i intenzivne poljoprivredne proizvodnje koji su doveli do faze propadanja i ekonomske neisplativosti poljoprivredne proizvodnje. M./2011. Ulmer Fachbuch. Meinert/Mittnacht (1992): Integrierter Pflanzenschutz. vinogradarstvo. Osposobljenost za organiziranje integrirane zaštite bilja. integriranoj zaštiti poljoprivrednih kultura i mogućnostima smanjenja unosa agrokemikalija. Zrinski d. fizikalne mjere i biološke mjere kojima se populacija štetočinja održava u tolerantnoj mjeri. Stuttgart 2. (2001): Ekološki prihvatljiva zaštita bilja od štetnika. Eugen Ulmer. N. IOBC Bulletin «Guidelines for Integrated Productions» odabrana područja polj. Maceljski. Obvezna literatura 1. Zrinski d. u Hrvatskoj se još uvijek govori o novom načinu zaštite bilja. Modul razmatra sve mogućnosti poticanja biodiverziteta u različitim poljoprivrednim proizvodnjama (voćarstvo. proizvodnje Izvanredni profesor Božena Barić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 18 4 8 Redovita nazočnost predavanjima.

2. Boston. vol. iskrvarenja.80%). kulena i drugih trajnih autohtonih proizvoda značajnih za hrvatsko gospodarstvo. Elsevier Academic Press. Monari H..K. (1992): Industria dei salumi. U jednom dijelu modula obraditi će se manji specijalizirani objekti i oprema za proizvodnju pršuta. transporteri. Studenti će logičnim slijedom biti upoznati sa objektima i opremom od prihvata životinja (svinja. fermentaciju. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. dimljenje. peradi)./2011. Jensen W.. goveda. terenska nastava. Konačno polaznici Ms studija upoznati će objekte i opremu za preradu klaoničkih otpadaka (kafilerije). strojnu obradu mesa. kunića. klanja. pranje. punilice. peći za spaljivanje čekinja. 347 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Magnani U. AG2135 OBJEKTI I OPREMA U TEHNOLOGIJI MESA Koordinator modula Opis modula U Hrvatskoj postoje veliki industrijski pogoni (tvornice. (1985): Osnove tehnologije mesa. Nakladni zavod Globus. Dawine C. šurenja. hladnjače. Zagreb. I. strojevi za šurenje.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.. mješalice. 1. 2. Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu. Edizione agricole Bologna. omamljivanja.. evisceracije. ovaca. Tokyo. Monta P. kakvoća i prerada mesa.2. Živković (1986): Higijena i tehnologija mesa. rasijecanja u polovice. Preporučena literatura 1. linije rasijecanja trupa. zatvaračice. rasijecanja u namjenske dijelove. termičku obradu. Školska knjiga. seminarski rad. Rahelić S. sterilizatori itd. Roseg Đ. Heidelberg. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja o konstrukciji objekata te strojeva i opreme u industriji mesa. hlađenja. II dio. Paris. mjerni aparati. označavanje. 3. Polaznici poslijediplomskog studija biti će upoznati s objektima i opremom za skladištenje i distribuciju proizvoda..3. strojevi za usitnjavanje mesa. punjenje. Zagreb. objekti) s modernom opremom. Dikeman M. strujni udar. pušnice. skladištenje i distribuciju.. Redoviti profesor Romano Božac Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 0 4 0 6 14 Pohađanje nastave (min. (1995): Prerada mesa i mlijeka. (2004): Encyclopedia of meat sciences. Svaka faza odvija se u zasebnim odjeljenjima s odgovarajućom opremom (šermerovi pištolji. Amsterdam. CO2.

visokoprinosnih kultivara visoke kakvoće i otpornih na bolesti. I. Banka biljnih gena u informacijskokomunikacijskim sustavima. Wallington. The University of Arizona Press. Cambridge.. Prikupljanje germplazme krupnosjemenih mahunarki za potrebe hrvatske banke biljnih gena. Očuvanje biljnih genetskih izvora.)..). Tucson. Međunarodno zakonodavstvo s područja zaštite biološke raznolikosti: Program za 21. 1985... Frankel. 1996.. Predavanja će obuhvatiti značenje bioraznolikosti i agrobioraznolikosti i njihovu ulgou u ekosustavima. Z. The state of the world's plant genetic resources for food and agriculture. V. I. Collecting plant genetic diversity: Technical guidelines.H. Burdon. Brown. Z. strategije očuvanja kao i prikupljanje i očuvanje biljnih genetskih izvora. Stoga je svrha modula upoznati studente s teoretskom osnovom osnove i praktičnih metoda očuvanja i održive upotrebe biljnih genetskih izvora. and the loss of genetic diversity. Roberts. V. AG2136 OČUVANJE BILJNIH GENETSKIH IZVORA Koordinator modula Opis modula Proizvodnja hrane i drugih poljoprivrednih proizvoda izravno ovisi o biljnim genetskim izvorima iskorištenima u svrhu oplemenjivanja novih. (eds. FAO.H. P. R. Fowler. Kolak. H. 1995./2011. Šatović. Italy 2. Studenti će se upoznati s praktičnim aspektima rada banaka biljnih gena uključujući opis i procjenu svojstava kao i dokumentaciju primki Hrvatske banke biljnih gena. Sjemenarstvo 5-6: 423-432 3.. Z. 1995. L. Hong. AR 4. evoluciju i raznolikosti kultiviranih biljnih vrsta. IBPGR. Kolak.. Kolak. Handbook of seed technology for genebanks (2 Vol. A. S. T.J. Kolak. I. Z. H. 1996. Guarino.. Šatović. UK Redoviti profesor Zlatko Šatović Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 12 8 Predavanja. genetsku eroziju.. CAB International. Rome.H.D. Dejdar. Italy 3. R. Obvezna literatura 1. Orlandini. Kolak. 1990. Ramanatha Rao. UK 5. Reid. The conservation of plant biodiversity... Ellis. upotrebu biljnih genetskih izvora.. C. Z. seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 348 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Šatović. I. vježbe. Sjemenarstvo 5-6: 335-343 2. Rukavina.. 1995. stoljeće i Konvencija o biološkoj raznolikosti. Rome. I.. K. Šatović.. J. E. Mooney. FAO 1996. Rukavina. Šatović.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Karlović. Sjemenarstvo 3-4: 253-260 4.. 1996. Cilj modula Cilj modula je dati studentima detaljna saznanja o teoretskim i praktičnim aspektima očuvanja i održive upotrebe biljnih genetskih izvora. O. Sjemenarstvo 5-6: 399415 5. Shattering food. Varijabilnost morfoloških i agronomskih svojstava primki bosiljka (Ocimum spp.). Cambridge University Press. Sjemenarstvo 6: 485-516 Preporučena literatura 1..H. politics. 2001..D.

Mengel. Održavanje i njega biljnog materijala na različitim staništima zelenih površina. H. Appel (2001): Principles of Plant Nutrition. J. Časopis Landscape and urban planning 3. osobito reakciji tla i osjetljivosti na vapno. . većinom urbanog karaktera. 1997. Associazone Regionale Produttori Florovivaisti Lombardi: Piante per il paesaggio e il verde urbano. 2.Sadnja i rezidba živice.njega i rezidba parkovnog i drvorednog drveća. Osijek. B.d. Markač-Čop: Vrtna tehnika. E. 1975. Kirkby. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 349 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .Podizanje i njega travnjaka. Carpenter. W. Lanfhear: Plants in the Landscape. Coppin. Kosegarten. Freeman and Company. O.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. bitan su preduvjet odabira vrsta za određeno idejno rješenje u projektu uređenja krajobraza.Podizanje i njega cvjetne gredice. 12 20 Prof. T. Pored toga. K. Višak soli i teških metala posebice u gradu te uz prometnice glavni su limitirajući faktor pri odabiru vrsta. F. Zagreb 5. Izvođenje plana sadnje. Bergmann (1992): Nutritional Disorders of Plants. . Njega i održavanje gradskog prostora. N. najčešće folijarnu gnojidbu. Stuttgart 4. 3. 5th edition.Sadnja i rezidba živice. Cambridge. Z. optimiranje stanja makro i mikroelemenata omogućiti će dobar izgled i kondiciju biljaka. njihov smještaj na različitim staništima te na kraju njihovo održavanje i njega. Programski dijelovi sastoje se od slijedećih razina: Odnos tlo-biljka-voda Utjecaj okolišnih uvjeta na rast biljaka u odnosu na održavanje biljnog materijala. 4.Sadnja i njega slobodnorastućeg grmlja. D. Boston Odrađene vježbe i seminarski radovi. Richards: Use of Vegetation in Civil Engineering. pripreme za sadnju biljnog materijala. Stefanka Hadži Pecova Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 .A.. Zrinjevac d. . Walker. W. Zagreb. Gustav Fisher Verlag Jena. Vukadinović. Samardžija: Travnjaci. neminovno traži povremenu kontrolu – dijagnosticirnje stanja tla i biljke te eventualnu intervenciju . V. Poznavanje zahtjeva ukrasnog bilja prema tlu./2011. Cilj modula Razumijevanje kako funkcionira sustav zelenih površina od njihovog pojavljivanja na planu . Preporučena literatura 1. sc.Sadnja. Poljoprivredni fakultet. Građevinski školski centar. Lončarić (1998): Ishrana bilja. . dr. AG2137 ODRŽAVANJE I NJEGA ZELENIH POVRŠINA Koordinator modula Opis modula Program modula Uređenje i njega zelenih površina omogućava polaznicima razumijevanje teoretskog i usvajanje praktičnog znanja o zelenim površinama. . 1990. T. N. . 1975 2. P. G. University Press. I. Obvezna literatura 1.Strukturiranje vodenih vrtova. H. L.

D. Agronomski fakultet Zagreb. Društvo za odvodnju i navodnjavanje Hrvatske. Zavod za melioracije. te potrebama i mogućnostima njihove revitalizacije. dr. Pisana predavanja iz odvodnje. kao temeljnih parametara pri dimenzioniranju površinskih i/ili podzemnih odvodnih sustava. Peter Widmoser (2001): Taschenbuch der Wasserwirtschaft. Berlin. Petošić. 45 2003. Iz načina izvođenja nastave je vidljivo da bi predavanja činila oko 31 sati ili 52 % izravne nastave modula. izrada programa Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 350 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . III Kolo. U prvoj cjelini studenti će se upoznati s osnovnim hidrološkim pojavama vezanih za mehanizme površinskog i podzemnog dotjecanja. br. Ministarstvo školstva ČSR. poglavlje 10. sustavi odvodnje i funkcionalnost sustava odvodnje.. Cilj modula Uspješnim savladavanjem modula student će steći temeljna znanja u nastavku doktorskog studija iz šireg melioracijskog područja. Časopis za vodno gospodarstvo. B. Petošić (2002).. Priručnici za hidrotehničke melioracije I Kolo. Walpole. 3. Geodetski fakultet Zagreb./2011. Be-und Entwasserung. 3 (1985). Engelsman (1984): Drenanleitung für Landbau. 4 (1987) i 5 (1989). 4. Mackney. F. Ingenieurbau und Landschaftsbau. Obvezna literatura 1. Rijeka 2003. GF. 7. vježbe u praktikumu činile bi 15 sati ili 25 %. D. R. Harpenden. Preporučena literatura 1. E.A. Priručnik za hidrotehničke melioracije . Čavlek (1985): Hidraulika. Zagreb. Prof. sc. Tomić. Knjiga 1. R. Jan Benetin (1987): Odvodnjavanje. elemente i normative neophodne za funkcioniranje sustava i temeljne ekonomske pokazatelje. Dragutin Petošić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 31 15 4 10 Pohađanje predavanja. AG2138 ODVODNJA Koordinator modula Opis modula Modul je podijeljen u tri osnovne cjeline: osnove hidrologije s hidraulikom. Stanje i održivi razvoj hidromelioracijskih sustava u Hrvatskoj – preduvjet razvoja poljoprivrede (2003). Sveučilište u Rijeci. D. 2. Berlin. vježbi i terenske nastave. Drenaža u poljoprivredi (1984). 5. Zagreb. (2003): Rješavanje problema suvišnih unutarnjih voda u hidromelioracijskim sustavima. 2. Thomasson. 3. FPZ.. studenti će se upoznati s problemima funkcionalnosti izvedenih sustava odvodnje u Hrvatskoj. 6. U trećoj cjelini. A.J. (1975): Soils and Field Drainage. kao i solidne vještine na pravcu rješavanja problema suvišne vlažnosti hidromorfnih tala u stručnoj melioracijskoj praksi. Druga cjelina obrađuje podjelu sustava odvodnje s obzirom na pedološko-melioracijsku problematiku hidromorfnih tala. Hrvatske vode. (prijevod s francuskog). Odvodnjavanje: Knjige 2 (1984).ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Zagreb.. a terenska nastava 10 sati ili 17 % ukupne nastave modula. Trafford.

Babić Z./2011.. Q. (1970): Mrežno planiranje i upravljanje. studenti se upoznaju s načelima i mogućnosti primjene mrežnog planiranja u vođenju složenih projekata. (1991): Linearno programiranje . Primjeri iz područja agrobiznisa i samostalni rad studenata će posebice pridonijeti razvitku njihovih znanja i vještina u ovom području.Zbirka zadataka. Zagreb (ili novije izdanje) 3. primjenu i tumačenje rezultata linearnog programiranja i mrežnog planiranja. Narodne novine. Uz to. Irwin McGraw-Hill. a posebna se pažnja posvećuje praktičnoj primjeni modela linearnog programiranja u praksi. Petrić J. Mornar (1996): Operacijska istraživanja. U ovom se modulu polaznicima prenose znanja o teoretskim temeljima linearnog programiranja. Bonini C.. 9th ed. McGraw-Hill. Martić Lj.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Sargent T. (1997): A Workbook in Mathematical Methods for Economists. Juračak J. Zagreb 4. broj utjecajnih čimbenika koje treba uzeti u obzir je obično vrlo velik. Grafton. Informator. AG2139 OPERACIJSKA ISTRAŽIVANJA U AGROBIZNISU Koordinator modula Opis modula Suvremeno poslovanje u agrobiznisu obilježeno je donošenjem poslovnih odluka u kratkom vremenu i uz ograničenu količinu informacija. ZEUS. (2004): Ekonometrija i operacijska istraživanja. USA Docent Josip Juračak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 10 10 12 Pohađanje nastave i obavljeni seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 351 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Hausman W. udžbenik. Isto tako. (1979): Matematičke metode za ekonomske analize II. Ekonomski fakultet Split 5. USA 2. Interna skripta. Zagreb 2.. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Preporučena literatura 1. Kalpić V. Među tim se alatima najšire primjenjuju linearno programiranje i mrežno planiranje. U okviru operacijskih istraživanja je razvijen niz alata za podršku menadžmentu u procesu odlučivanja. i Bierman H. (1997): Quantitative Analysis for Management. Cilj modula Osposobiti studente za razumijevanje. Obvezna literatura 1.

Co. Student će znanje moći koristiti u oplemenjivačkom radu razvoja novih kultivara i za nastavak poslijediplomsih studija. Obradit će se oplemenjivanje na kvalitativnu i kvantitativnu otpornost. AG2140 OPLEMENJIVANJE NA OTPORNOST NA ŠTETOČINJE I ABIOTSKE STRESOVE Koordinator modula Opis modula Studenti će se upoznati sa genetskim mehanizmima otpornosti biljke na štetočinje. J. (1987).ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.E. Principles of Cultivar Development. Relevantna poglavlja: Fehr. te klasičnim i biotehnološkim metodama oplemenjivačkog razvoja novih otpornih sorata. 3. London Redoviti profesor Vinko Kozumplik Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 12 6 6 Pohađanje predavanja i vježbi.hranjiva u tlu. Kozumplik (1996). W. Breeding for Resistance against Diseases and Pests. Oplemenjivanje bilja: I Teorija i metode. izrada seminara. Obvezna literatura 1. biljnoj genetskoj varijabilnosti potrebnoj za oplemenjivanje na ove otpornosti. niske temperature i tolerantnih na niže zalihe N. Wageningen Agricultural University. (1992). Relevantne publikacije znanstvenih i stručnih časopisa Preporučena literatura 1. 2.R. Zagreb 2. Pored toga studenti će se upoznati sa mogućnošću oplemenjivačkog razvoja sorata otpornih na sušu. Department of Plant Breeding. V.E. Parleviet. Izvadci iz predavanja. New York./2011. J. Vol 1 Theory and Technique. genetskom varijabilnošću biljne germplazme potrebnom za oplemenjivački rad i oplemenjivačkim razvojem otpornih sorata na ove čimbenike klasičnim i biotehnološkim metodama. Macmillan Publ.. i Niks. Cilj modula Stjecanje znanja o mehanizmima otpornosti biljke na štetočinje i abiotske čimbenike. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 352 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Relevantna poglavlja: Martinčić. R.

(1995). postupku sortnog priznavanja i širenju kultivara u proizvodnji./2011. Relevantne publikacije Prisustvovanje predavanjima i vježbama. A. Iowa State Press. Obvezna literatura 4 6 Redoviti profesor Vinko Kozumplik Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 1. Oplemenjivanje bilja: II Ratarske kulture. za rad u ovim ustanovama na oplemenjivačkom razvoju kultivara. Kozumplik (1996). oplemenjivačkoj germplazmi. za nastavak odgovarajućeg poslijediplomskog studija. Martinčić... izrada seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 353 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. AG2141 OPLEMENJIVANJE ORANIČNIH KULTURA Koordinator modula Opis modula Stjecanje znanja o ciljevima oplemenjivanja pojedinih oraničnih kultura. Cilj modula Osposobljenost za suradnju sa oplemenjivačko-sjemenarskim ustanovama u cilju izbora novih kultivara za određenu proizvodnju. Sleper. J. D. Izvadci sa predavanja Preporučena literatura 1. Zagreb 2. USA. J. Poehlman. metodama oplemenjivačkog razvoja kultivara. 2.M. Ames. Breeding field crops. V. ispitivanju u mikro i makro pokusima. Iowa.

Kurtović. Šoškić. te odabira adekvatanog kultivara za određene proizvodne. I. 3. Beograd. Cilj modula Razumijevanje dosega oplemenjivanja bilja. Oplemenjivanje voćaka i vinove loze. načina evaluacije i širenja kultivara i podloga u proizvodnji gospodarski najvažnijih vrsta. Singapore. izrada seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 354 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 4. M. Analiziraju se metode i razlike klasičnog i molekularnog oplemenjivanja. i održavanja matičnih nasada za potrebe rasadničarstva. okolinske i tržišne uvjete. te specifičnosti oplemenjivanja voćnih vrsta i vinove loze. Janick. J. Sarajevo. Chichester. 2./2011. Relevantne publikacije i web stranice – za pripremu seminara. AG2142 OPLEMENJIVANJE VOĆAKA I VINOVE LOZE Koordinator modula Opis modula U modulu se savladavaju: specifični ciljevi oplemenjivanja raznih vrsta. Preporučena literatura 1. 1996. i J. Interna skripta: Oplemenjivanje voćaka i vinove loze. New York. Redoviti profesor Ivan Pejić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 2 4 2 2 Prisustvovanje predavanjima i vježbama. s osvrtom na mogućnost skraćenja postupka oplemenjivanja i zasnivanje kvalitetnih matičnih nasada. 2. John Wiley & Sons. Brisbane. Obvezna literatura 1. Toronto. Relevantne stručne publikacije iz domaćih i inozemnih stručnih časopisa. Jarebica. 2004. Oplemenjivanje voćaka i vinove loze. potrebna genetska varijabilnost i prikladne metode oplemenjivačkog razvoja.N. individualne i masovne klonske selekcije. 1994. Fruit Breeding. i M. Sposobnost samostalnog planiranja i izvođenja oplemenjivačkog programa. Inc. Posebno se naglašava metoda klonske selekcije i problematika osiguranja baze za proizvodnju certificiranog sadnog materijala hrvatskih autohtonih sorti voća i vinove loze. principi i metode. Moore. Dž.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Pejić. 1997.

Reben und Forstpflanzen. (1962) Zuechtung von Gemuese. Kappert. Flower and Vegetable Plant Breeding. Bassett. Obst u. mogućnost zaposlenja kao biljni oplemenjvač. Callaway. H. Parey.J.. L.. W. i ispitivanju u mikro i makro pokusima te postupku sortnog priznavanja i širenja novih kultivara u proizvodnji. T Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 355 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . USA. Gover Books. Obst. Inc. H. i mogućnost nastavka poslijediplomskog studija. 4. 1980. Oregon.Berlin. ISBN 3-48960310-9 2. Band VI. Timber Press. Kuckuck. Zierpflanzen. Handbuch der Pflanzenzuechtung. Rudorf. AG2143 OPLEMENJIVANJE VRTLARSKIH KULTURA Koordinator modula Opis modula Stjecanje znanja o ciljevima oplemenjivanja vrtlarskih kultura. M. Obvezna literatura 1. Aufl. D. erw. Aufl. (1986) Breeding vegetable crops. Relevantne publikacije Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 22 0 0 0 2 6 P.B. The AVI Publishing company. Berlin..ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. M.. oplemenjivačkoj germplazmi./2011. 2. INC. (1979) Pflanzencuechtung: Zuechtung von Gemuese. 2. metodama oplemenjivačkog razvoja kultivara. Callaway. Hamburg./neubearb.. Wats. ISBN 0-88192-482-2 3. von Hans Buttenschoen. ISBN 087055-499-9 2.J. 3 Docent Snježana Bolarić Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Cilj modula Osposobljenost suradnje sa oplemenjivačko-sjemenarskim ustanovama u cilju izbora novih kultivara za određenu proizvodnju. (2000) Breeding Ornamental Plants. Hamburg: Parey. ISBN 0-901361-35-6 Preporučena literatura 1.

ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. tehnologija ekološkog uzgoja odabranih povrtnih vrsta iz porodica: Solanaceae. mogućnost zaposlenja u državnim i privatnim poduzećima takvih usmjerenja i karakteristika. Obvezna literatura 1. AG2145 ORGANSKO-BIOLOŠKA PROIZVODNJA POVRĆA Koordinator modula Opis modula Principi ekološke prizvodnje povrća. stjecanjnju znanja za lakše uključivanje u nove tehnološke procese vezane uz ekološku poljoprivredu. Apiaceae.1996./2011. Asteraceae i Fabaceae. Cilj modula Osposobljavanje studenta u vođenju gospodarstva baziranog na organsko-biološkoj osnovi. doc. Bruno Novak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 18 4 4 4 Redovno pohađanje nastave.dr. zaštita od biljnih bolesti i štetnika. Darko Znaor. Ekološka poljoprivreda. položeni svi kolokviji iz vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 356 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . plodored i mjere uzgoja. Zagreb.sc. Cucurbitaceae. održavanje plodnosti tla kao osnove prinosa s posebnim naglaskom na broj i sastav mikroflore. Nakladni zavod Globus.

O. Milić. M. Supek. (1983): Zanat sociologa. Zagreb. dr. Zvonarević. Zagreb: Školska knjiga Preporučena literatura 1. Udruženje hrvatskih arhitekata.). 4. analize sadržaja te case study metode. održan ili predan seminarski rad Način polaganja ispita Student stječe temeljna znanja i kompetencije iz oblasti konceptualizacije i upotrebe sociologijskih tehnika istraživanja koje se uobičajeno primjenjuju u društvenim znanostima. R. D. (1988): Etnologija naše svakodnevnice. Supek. intervjua. V. Obvezna literatura 1. određivanju značajnosti varijabli te planiranju terenskog istraživačkog rada. promatranja s učestvovanjem. U tom smislu. “Socio-Economic Analysis of the Neretva Delta Area” (2001). stječe temeljna znanja iz tehnike promatranja. Rihtman-Auguštin. postavljanju ciljeva. o stvaranju hipoteza. Zagreb:Naprijed 2. u: Zagrebački salon 2003. str. kroz seminare i vježbe savladava i stječe temeljna znanja o praktičnim i provedbenim dimenzijama kao i ograničenjima upotrebe svake od tehnika. Cilj modula 18 prof. June Pismeno Usmeno ☑ ☑ 357 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . AG2146 METODE ISTRAŽIVANJA U DRUŠTVENIM ZNANOSTIMA Koordinator modula Opis modula U okviru modula polaznik stječe temeljna znanja iz područja metodologije koja se primjenjuje u društvenim znanostima. određivanju predmeta istraživanja. sc. O. te osnovnim tehnikama sistematzizacije i sređivanja rezultata istraživanja. (48 pp. Beoghrad: Nolit 3. R. Regional Environmental Center Budapest/Zagreb Zagreb. Čaldarović. Zagreb: Školska knjiga 2. (2003): Socijalni kontekst hrvatske arhitekture. tehnike fokus grupe. 16-18./2011. Čaldarović. Ognjen Čaldarović Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 12 pohađanje nastave. Student stječe znanja o konstrukciji upitnika. Polaznici uče i o stvaranju nacrta istraživanja.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Polaznik se osposobljava da samostalno usvoji tehnike istraživanja. (1974): Socijalna psihologija. Čovjek i prostor XLIII (3-5):86-88. Zagreb: Školska knjiga 3. (1996): Javni prostori i grad: osnovne pretpostavke socijalne integracije. (1965 ili kasnija izdanja): Sociološki metod. ankete. (1968 i kasnija izdanja): Ispitivanje javnog mnijenja. 5.

RGD. WH Freeman & Co. Biometry: The Principles and Practice of Statistics in Biological Research. kao i vještine postupanja sa specifičnim podacima (modul «Analiza specifičnih podataka» . J. Biometrika i eksperimentiranje u bilinogojstvu. RR and Rohlf. Stečeno znanje iz područja obuhvaćenog nastavnim programom ovog modula preduvjet je za uspješno praćenje nastave u modulima kojima se nastavlja i proširuje znanje o primjeni biometrijskih metoda u eksperimentalnom dizajnu (modul «Eksperimentalni dizajn» koordinator J. JH and Dickey. B. Obvezna literatura 1. FJ. DA. U primjenjenim istraživanjima ključnu ulogu igra pouzdana metoda analize podataka i pravilna interpretacija. Principles and Procedures of Statistics: A Biometrical Approach. Omogućava studentu čitanje i razumijevanje znanstvenih radova. Statistics.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. McGraw-Hill Higher Education 4. Zagreb 2.koordinator M. s naglaskom na praktičnu primjenu biometrijskih metoda opisa podataka (procjena parametara sredine i varijabilnosti) i statističkog zaključivanja (testiranje hipoteza o jednom. 1996. Dietrich. Jastrebarsko 2. upravljanja i analize različitih tipova i struktura podataka. Torrie. izvanredni profesor Marija Pecina Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 22 24 10 2 kolokvija. Pecina) na MS studiju. McClave. Modul se naglašeno bavi izborom prikladne metode analize za različite probleme u istraživanjima u poljoprivredi i okolišu. HAD. te interpretacijom rezultata.H. Petz.T. Steel. Sokal./2011. Gunjača). 3. 1994. Modul je koncipiran tako da studentu daje osnovna teoretska znanja. F. AG2147 OSNOVE BIOMETRIKE Koordinator modula Opis modula Prirodnim znanostima svojstveno je bogatstvo različitosti i kompleksnosti varijabli i njihovih odnosa u prirodi. Naklada Slap. (2000). Cilj modula «Učenjem kroz praksu» student stječe temeljna znanja i sposobnosti razumijevanja. Osnovne statističke metode za nematematičare. Sincich. Vasilj Đ. Prentice Hall.. dva ili više uzoraka i varijabli). Interna skripta (u pripremi koordinatora) Preporučena literatura 1. 1997. T. 4 seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 358 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 2004.

Redovni profesor Ivica Kisić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 8 3 4 7 Pohađanje nastave i vježbi uz najviše 4 izostanka. M. Gadžo. Nemeth. očekuje se tisak u obliku udžbenika. G. Hodnik.F. Workshop 10-B. utječu na CAP i programe istraživanja zemalja EU. globalne promjene i ekosustavi je u cijelosti posvećen zaštiti tla. 4. Zavod za OPB.V. a u svojim ulogama nezamjenjivo. Beus. I./2011. Aktualne web stranice European Soil Bureau Network (ESBN) Joint Research centre EU – Ispra. vrsti i dizajnu guma.. izboru strojeva za izvedbu biljno uzgojnih zahvata. Tlo je čimbenik oblikovanja održavanja i zaštite krajobraza a kulturno tlo ključni “organ poljoprivrednog organizma”. konstrukciji tih strojeva... 5. Bašić. Đikić. Emphelung einer abgestimmten Vorge¬henweise der Unterarbeitsgruppe "Boden-Dauerbeobachtungsflächen" der gemein¬same Arbeitsgruppe "Bodenschutz". zatim web stranica FAO i Encarta-enciklopedija.J. Huber. Student se osposobljava za pravilno gospodarenje tlom i izradu studija utjecaja na okoliš u dijelu koji se odnosi na tlo. München. 4.W.Butorac. koji će studentu biti dostupni na web stranici Zavoda najkasnije tjedan dana prije izvedbe nastave. Bendova. 2002.. Uništavanje i zaštita zemljišta. Sarajevo.U. znanstveni skup: Korištenje zemljišta/tla i vode u funkciji održivog razvoja i zaštite okoliša. Hudnik. Filipovski. Križevci. Od sedam aktualnih tematskih prioriteta jedan pod naslovom Održivi razvoj. Scherer. Zaštita tla i voda. V.H. od toga s vježbi najviše 2 puta. Rukopis za studente Agronomskog fakulteta. Modul upoznaje najvažnije stupnjeve oštećenja tla – izvore oštećenja.H. Aichberger. 3. Müller.J. Plitvička jezera.. V.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Obvezna literatura 1.. Garmond.Ch. Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem u povodu 140. prostorne i gospodarsko-socijalne.. neprenosivo nacionalno blago i prirodna baština izuzetne vrijednosti. kako komponenta na životnata sredina vo Republika Makedonija. Skopje. Bašić. Freudenscuss. nužan je promišljen pristup svakom zahvatu gospodarenja tlom. Copenhagen 2001. klirensu. 2000. 348... AG2151 OŠTEĆENJE I ZAŠTITA TLA Koordinator modula Opis modula Student upoznaje sve najvažnije uloge tla – proizvodne. 20-29. Preporučena literatura 1.. Bašić. str. obljetnice poljoprivrednog školstva u Križevcima.Mesić... Međun.. i izrađen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Cilj modula U ovom modulu student prikuplja znanja o tlu.K. Staatsministerium für Landesentwicklung und Umweltfragen. Tlo je uvjetno obnovljivo. ISSN 1512-5823. 267-278. Alpen-Adria und Donauländer. 1994. S. Posebna izdanja ANUBiH. 2. urbanizmu. B. regionalne. A. 2.Land Degradation. Soil resources of Croatia. pisana predavanja. T. Zbornik radova. Oštećenja tla iznudila su promjene sustava gospodarenja. kontinentalne i globalne) sigurnosti prehrane (Food security) i kakvoće – sigurnosti (zdravstvene ispravnosti) hrane (Food safety). 16. Makedonska akademija na naukite i umetnostite.F. Budući je poljoprivreda najveći korisnik tla. ćirilica. 3. reafirmaciju ekološki i socijano održivih sustava i ruralni razvitak (SARD).. ArGe Alp.... posljedice za korisnika tla u poljoprivredi.F. The JRC Enlargement Action . Nastavni sadržaji svih predavanja i vježbi. njihovu osovinskom opterećenju. Bašić. Gruber. 71-87. M. Ispra.. oblikovanju i održavanju prirodnog i kulturnog krajobraza i biološke raznovrsnosti.Kisić. oslonac (nacionalne. st. Loveland P. str. Opasna je. tlo je temelj koncepta VUPT – MFCAL i okosnica održivog razvitka. Bašić. Holenstein. country report. ceste. Zagreb. kao vodećeg koncepta ovoga tisućljeća.. F.G. knj. 130. Herzog. Budući je pravilno gospodarenje tlom njegova najbolja i najdjelotvornija zaštita. a za svaki napredak neizbježna trajna prenamjena tla za nepoljoprivredne potrebe: naselja. Šarić.F. 2003.A. 27. Održivo gospodarenje tlom i zaštita tla – ključna pitanja održive poljoprivrede i razvitka. Ernstsen. A. velika je odgovornost agronoma za njegovu djelotvornu zaštitu. Koncept DPSIR..F. Tlo je izloženo oštećenjima izvan poljoprivrede (eksterno) suhim i mokrim depozicijama ili pak prilikom ekoloških incidenata različite naravi. zračne luke. Ranjivost (vulnerability) i obnovljivost tla mjere zaštite tla od oštećenja (inventariazacija stanja-trajno motrenje-informacijski sustav) i način obnove tla.iskustva u Hrvatskoj. prostornom planiranju... Juritsch. Degradacija na počvite.. Zaštita tla od erozije s aspekta održivog gospodarenja tlom . ekološko-regulacijske. str. European Environment Agency. Proposal for European soil monitoring and assessment framework... Sarajevo.T. makedonski jezik.. 2000. 1999. hidroakumulacije. Huber. 5. 2003. njegovim najvažnijim ulogama u terestričkim i semiterestričkim ekosustavima. D. Bašić.A. Bodendauerbeobachtungsflächen. Višeznačna uloga tla kao temelj održivog gospodarenja tlom na pragu novog milenija. 359 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zbornik radova I Hrvatska konferencija Ekoinženjerstvo 2002.. 1999. po površini i ukupnoj masi ograničeno. Zbog uloge u tvorbi organske tvari. Syed. Goller.

Cilj modula Produbljivanje znanja stečenih u modulu Parkovna dendrologija I. 1992. Aquifoliaceae. Salicaceae. A.. Gehölzvermehrung. njihova morfologija. Dirr. Sveučilišna naklada Liber. Allen J. Eleagnaceae. 2. Roger Pillips i Martyn Rix. Dirr's Trees and Shrubs for Warm Climates. 1998. Doc. New Jersey 5. Chatto & Windus. Champaign. Studenti stječu sposobnost identifikacije odabranih vrsta i najznačajnijih kultivara. Timber Press. Fagaceae. Bignoniaceae i Arecaceae. Random House. Dirr. Oleaceae.Taxaceae te od kritosjemjenjača porodice: Magnoliaceae. morfologija i varijabilnost. Moraceae. Od golosjemenjača obradit će se porodice: Ginkgoaceae. 3. Principles and Practices. Timber Press. Portland. Trees. Polunin. 1978.. Bärtels. 2002. 2002. Bit će obrađene najvažnije vrste sa ekonomski najznačajnijim kultivarima. Verlag Eugen Ulmer. 4. stječu znanja o uzgojnim uvjetima i načinima primjene odabranih vrsta. Shrubs. Dorling Kindersley. Coombes. Fabaceae. Prentice Hall.Tiliaceae. D. Četinjače. O. Michael A. Hamamelidaceae. Obvezna literatura 1. 1982. Stuttgart. AG2152 PARKOVNA DENDROLOGIJA 2 Koordinator modula Opis modula Uvod. Hippocastanaceae. Preporučena literatura 1.Rosaceae. 4. Hartmann. Ericaceae. Zagreb. Stipes Publishing. Taxodiaceae. 1990. Betulaceae. Cupressaceae. sc.. Berberidaceae. i Huxley. London. London. uzgojni uvjeti i primjena. 2. Najvažnije porodice ukrasnih drvenastih vrsta s odabranim rodovima./2011. Caprifoliaceae. Ulmaceae. Cornaceae. Platanaceae. Portland. dr.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. A. Vidaković M. New York. Pinaceae. Manual of Woody Lanscape Plants. H. Practical Woody Plant Propagation for Nursery Growers. F. 3. Aceraceae. Geneve. Flowers of the Mediterranean. 1997. Ksenija Karlović Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 10 10 10 Odrađene vježbe i seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno × 360 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Hartmann and Kester's Plant Propagation. Michael A. B. 1989. Macdonald. R. Kester. Davies.

2. Seminarske vježbe će obuhvaćati obrađivanje određene teme iz znanstvenih radova. te prikaz njihovog kritičkog osvrta u vidu izlaganja kakvo se prakticira na znanstvenim i stručnim skupovima. A. te zadataka pretraživanja u budućem usmjerenju kandidata. te će se ocijeniti i kvaliteta rasprave. Cambridge university press. student će se upoznati sa strukturom istraživanja i postavljanja pokusa. dr. Posebna pažnja će se posvetiti načinu pisanja magistarske teze i doktorske disertacije. Silobrčić: «Kako sastaviti. kojem časopisu treba poslati rukopis. UK. UK. 1998. V. načelima pisanja znanstvenog. Vježbe u praktikumu će se sastojati od pretraživanja baza podataka. objaviti i ocijeniti znanstveno djelo». AG2153 PISANJE I IZLAGANJE ZNANSTVENOG RADA Koordinator modula Opis modula U prvom dijelu izvođenja modula. Prof. Zagreb. Grossman: «Writing and presenting scientific papers». Preporučena literatura 1. Završni seminar će predstavljati studentov pregledni rad na određenu temu iz područja bavljenja. Malmfors. Medicinska naklada. sc. P. Obvezna literatura 1. interpretaciji rezultata istraživanja i njihovom značenju. R. te na koji način se treba dopisivati s uredništvom časopisa. strukturom znanstvenog djela. Nothingam University Press. te na koji način rezultate rada napisati u obliku znanstvenog djela i izložiti ih na znanstvenom skupu. Student će biti upoznat na koji način se priprema rukopis. B. 1994. stručnog./2011. sažetaka i postera za konferenciju. te strukturom i načinima prezentacije znanstvenog rada na znanstvenom skupu. Garnsworthy i M.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Cilj modula Student stječe temeljna znanja kako kvalitetno prezentirati rezultate znanstvenog rada. preglednog rada i konferencijskog priopćenja. Miroslav Kapš Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 6 6 18 Izrada seminarskog rada. Izlaganje će biti popraćeno i diskusijom svih polaznika. kako treba izgledati završna verzija rukopisa. te održana prezentacija zadanog znanstvenog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 361 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 2000. Day: «How to write and publish a scientific paper».

Obvezna literatura 1. 2. Österreichischer Agrarverlag Klosterneuburg. Kellerwirtshaft. Zadružni savez Dalmacije «Zadrugar». Obuhvaćena je oprema od prijema i prerade grožđa.. Globus. 1998. Bučan./2011. C-Linije strojeva za destilaciju i postupci s kominom.a. a posebno za stolna. sc. Podrumarstvo. Zagreb. Naglasak je na sustavima za hlađenje. 1998 Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 6 4 20 Odrađene vježbe. dr. 6 Doc.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Stjepan Sito Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Razlikuju se slijedeće tehnološke linije strojeva i opreme tijekom proizvodnje vina : A-Linije strojeva za prijem i preradu grožđa. njege mladog vina. fermentaciju te čuvanje mladog vina B-Linje strojeva za doradu i punjenje. filtriranje. obzirom kapacitet proizvodnje. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 362 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Podrumarstvo. čuvanje vina do punjenja i skladištenja. Vesna. Bauer K. u. grijanje. 1993 Preporučena literatura 1. Zoričić M. Posebno će se ukazati na linije strojeva za proizvodnju vrhunskih vina. AG2154 PLANIRANJE TEHNIKE U PODRUMARSTVU Koordinator modula Opis modula Težište modula je na planiranju obiteljskih vinskih podruma. Cilj modula Ukazati na dimenzioniranje i racionalno iskorištenje strojeva i opreme u podrumu. čuvanje i punjenje vina.

INC. Massachusetts. Nordhaus W. Postiči vještinu oblikovanja teoretskog instrumentarija u simuliranju gospodarskog razvitka. AG2156 POLJOPRIVREDA. (1995): Macro-economic Theory. Poljoprivreda kao multiplikator gospodarskog razvitka. (2004): Agrarna politika Republike Hrvatske./2011. Theory and Measurement. Economics Handbook Series. Obvezna literatura 1. (1993): Introduction to Economics of Agricultural Developement. (2001): Makroekonomija..ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.J. (2000): Ekonomija.VII 2. poglavlja V. (1989): Poljoprivreda i privredni razvitak.. Samuelson P. Zagreb 3. Agregatna proizvodna funkcija u poljoprivredi. Zagreb 2. Harvard University Press. «MATE». Franić Ramona.D. Dio II: Poljoprivredni razvitak: Mjere za upravljanje poljoprivrednim razvitkom. Cambridge. Education et devellopement rural-1. Ott D. McGRAW-HILL. Poljoprivreda i ekonomika održivog razvitka. Zagreb 4. Tratnik M.. Uloga poljoprivrede u globalnom razvitku.H. Strategije poljoprivrednog razvitka. Zagreb. suvremene makroekonomske teorije rasta i razvitka. Cilj modula Upoznati studente s temeljnim varijablama gospodarskog globalnog i poljoprivrednog razvitka. kolokvij Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 363 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . XV izd. (1983): Agriculture et processus de developpement. Babić M. Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 8 16 Pohađanje predavanja. izrada i predaja vježbi i seminara. Norton G. VI . Prikaz proizvodne strukture i procesa ekonomske preobrazbe... 3. 6 Docent Miroslav Tratnik Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Dio I: Poljoprivreda i agrokompleks u gospodarskom rastu:..A. McGRAW-HILL. Stipetić V.F.. XII izd.. Harrod-Domarov model i neoklasični model rasta. Alwang J. Grgić I. INC. Socio-ekonomska organizacija poljoprivrede u manje razvijenim zemljama i gospodarski rast. Teorija gospodarskih ciklusa. Ott A. Paris Preporučena literatura 1. England 5. Činitelji rasta i alokacija resursa u poljoprivredi. Mundlak Y. Interna skripta. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zavod za ekonomiku i agrarnu sociologiju. GOSPODARSKI RAST I RAZVITAK Koordinator modula Opis modula Uvod u modul: Pojmovno određenje makro-gospodarskog rasta i razvitka i definiranje te razlikovanje temeljnih varijabli. «MATE». Informator. Žimbek T.W. Malasis L. (2000): Agriculture and Economic Growth. Yoo J. London.

W. fitocenoza travnjaka i obrađivanih površina. To je znanost o agrofitocenozama. Sveučilište u Zagrebu. najvažnije travnjačke i korovske fitocenoze. Proučiti će se uska povezanost prilika staništa poljoprivrednih površina. Karlo Šoštarić-Pisačić i Josip Kovačević (1968) Travnjačka flora i njena poljoprivredna vrijednost. biokemija. te tehnikama snimanja travnjačkih i korovskih fitocenoza.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Oxford University Press. Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1. Cilj modula Kroz ovaj modul student stječe praktična i teoretska znanja o progresiji i regresiji biljnog pokrova. kemija. Obvezna literatura 1.R. Nakladni zavod Znanje Zagreb. biljnim zajednicama poljoprivrednih površina (travnjaka i obrađivanih površina). Joso Vukelić i Đuro Rauš (1998) Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj. Poljoprivredni fakultet Sveučilište u Zagrebu. (1971) Grassland ecology. AG2157 POLJOPRIVREDNA FITOCENOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Poljoprivredna fitocenologija je znanstvena disciplina koja povezuje teoretske module (botanika. 3. 2. Nakladni zavod Znanje Zagreb. Spedding. terenske vježbe i seminare biti upoznati sa analitičkim kvantitativnim i sintetskim svojstvima fitocenoza. Izvanrednih profesor Josip Leto Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 6 14 Redovito pohađanje nastave. U sklopu modula studenti će kroz predavanja. 6. 4. C. 364 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . uspješno izrađen seminarski rad. štete koje korovi nanose poljoprivredi. Josip Kovačević (1963) Fitocenologija travnjaka. Josip Kovačević (1968) Metode procjene faza rasta/razvoja korovskih i travnih biljnih vrsta i brza fitocenološka metoda procjene vlage travnjačkih staništa (priručnik). agroklimatologija) sa proizvodnim modulima biljnih znanosti. 5. te progresija i regresija klimaksa i paraklimaksa vegetacije pod antropogenim utjecajem. Josip Kovačević (1978) Bonitiranje staništa pomoću biljaka. Josip Kovačević (1976) Korovi u poljoprivredi. te sukcesiji biljnih zajednica ovisno o primjenjenim agrotehničkim mjerama u poljoprivredi. 3. uspješna izvedba vježbi na terenu. Ivo Horvat (1949) Nauka o biljnim zajednicama. Nakladni zavod Hrvatske. pedologija. Nakladni zavod Znanje Zagreb. Josip Kovačević (1971) Poljoprivredna fitocenologija. 2. Poljoprivredni fakultet Sveučilište u Zagrebu./2011.

Zagreb. te da se upoznaju s najnovijim strojevima i opremom. Đ. 1998. J. Münster. 1999. D. Cousins: Machinery for Horticulture. F.: Mehanizacija u voćarstvu i vinogradarstvu. USA. Deutschland. te auditornih vježbi i vježbi u praktikumu. 1997. Nastava će se izvoditi putem predavanja.: Landtechnik Bauwesen. Banaj. HZS. Volume I-V. 3. Sveučilište u Zagrebu. Meier (Eds.): Jahrbuch Agrartechnik. Prof. seminari. Strossmayera u Osijeku. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 365 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 4. Matthies. P. D. 2003. Jagar. UK. 5. Bell. 1995. Dubravko Filipović Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 15 15 - Uredno pohađanje nastave. Šmrčković: Upravljanje poljoprivrednom tehnikom. pravilnim agregatiranjem pogonskih i prikjučnih strojeva i oruđa. Farming Press. 4. N. 2. sc. te njihovim podešavanjem i korištenjem. S. 5. Đ. 1999. J.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. St. AG2158 POLJOPRIVREDNA TEHNIKA II Koordinator modula Opis modula Modul "Poljoprivredna tehnika II" sastavljen je od tri predmeta: "Tehnika u ratarstvu i povrćarstvu". vinogradarstvu i vinarstvu" i "Tehnika u stočarstvu". Obvezna literatura 1.J. Joseph. J. Filipović. Današnja poljoprivredna tehnika u razvijenim zemljama je na visokoj tehničkoj razini koja omogućava minimalan utrošak ljudskog rada uz maksimalnu produktivnost i ekonomičnost. 1995. Brkić./2011. Deutschland. Sveučilište J. 2. Eichhorn et al. Filipović: Traktor na poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima. Banaj. Emert. Zimmer. Schön et al. ASAE. R. J. München. Deutschland. dr. Landwirtschaftsverlag. Cilj modula Cilj modula "Poljoprivredna tehnika II" je upoznati studente koji dolaze s drugih preddiplomskih studija s najvažnijim strojevima i opremom koji se koriste u poljoprivredi. Brčić et al. CIGR: Handbook of Agricultural Engineering. R. Košutić: Mehanizacija u ratarstvu. H. a studentima preddiplomskog studija "Poljoprivredna tehnika" omogućiti da obnove stečena znanja. 1997. Program cjelokupnog modula omogućava studentima da se upoznaju s najvažnijim strojevima i opremom koji se koriste u navedenim granama poljoprivredne proizvodnje. Ipswich.Verlag Eugen Ulmer. Stuttgart. Štefanek: Održavanje traktora i poljoprivrednih strojeva. S.: Landtechnik. Strossmayera u Osijeku. "Tehnika u voćarstvu. B. Preporučena literatura 1. BLV Verlagsgesellschaft. 2004. D. Strossmayera u Osijeku. H. Jurić. Sveučilište J. T. Studenti će biti upoznati s teorijom rada pojedinih strojeva i njihovih sklopova. E. 1997. H. 3. Sveučilište J.

svinje. Zagreb Preporučena literatura 1. terasiranje terena. melioracijskih sustava i gospodarskih farmi potrebnih za nastavak studiranja. Građevinar Zagreb 7. Knjiga4 (Detaljna mreža). Franjo Tomić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 18 4 Pohađanje predavanja i vježbi.207. Hamburg und Berlin. staje za goveda. građevinski materijali. Tehnička knjiga Zagreb 6. 154. Naknadni zavod Znanje. Zagreb 3. Poljoprivredni savjetnik. str. Savez poljoprivrednih inženjera i tehničara Hrvatske i Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu str. (1989) Tehnički uvjeti za gospodarske ceste. i sur. Zagreb 7. Hrvatsko društvo za odvodnju i navodnjavanje. te prostorno planiranje. Obvezna literatura 1. U poglavlju Projektiranje i izgradnja gospodarskih farmi obradit će se: uređenje ruralnog prostora i razvoj gospodarskih dvorišta. F. E. Agronomski fakultet. AC klasifikacija tla. 155-169. Školska knjiga Zagreb 4. 9. izvođenje zemljanih radova. Zagreb 2. Prof. Dolanjski. a vježbe 2 ECTS ili 18 sati. str. ovce i koze. Korlaet. J. Tomić. konje. Knjiga 5 (Građenje). JAZU. 30-44./2011. izrada programa vježbi. U sklopu nastave predavanja bi činila 4 ECTS bodova ili 38 sati. Agronomski fakultet. (1981): Dränanleitung. interna skripta. Građevinski fakultet. Zagreb 3. (1989): Materijali u arhitekturi i građevinarstvu. D. Zagreb 5. Hrvatsko društvo za odvodnju i navodnjavanje. osnove građevinske regulative. Dolanjski. Tomić. U poglavlju Projektiranje melioracijskih sustava obradit će se: uvod u projektiranje melioracijskih sustava. toplinska zaštita zatvorenih staja. (1995): Građevinski strojevi.(1995): Uvod u projektiranje i građenje cesta. Knjiga 4 (Detaljna mreža. D.(1985): Melioracije. Zagreb 2. te skladišta i plastenici. 169-222. Cilj modula Cilj modula je stjecanje temeljnih znanja iz projektiranja i izgradnje infrastrukturnih objekata. (1986): Detaljna odvodnja u ovisnosti o vrsti tla.(1986): Sistemi detaljne odvodnje za reguliranje suvišnih voda u tlu. osnovni elementi i normativi za projektiranje melioracijskih sustava. str. (1981): Mehanika tla i temeljenje građevina. (2002): Gospodarsko graditeljstvo. 1 – 105. Hrvatsko društvo za odvodnju i navodnjavanje. E. Tomić. Priručnik za hidrotehničke melioracije. F. Peulić. 223238. Beslač. D. Slunjski. Priručnik za hidrotehničke melioracije . (1988): Navodnjavanje. Školska knjiga. Zagreb 4. Heinze Munchen. U poglavlju Projektiranje i izgradnja infrastrukturnih objekata obradit će se: značaj poljoprivrednog inženjerstva. 8. Zagreb 6.245 . odvodnja i navodnjavanje u poljskim uvjetima i zaštićenom prostoru. F. sc. podloge za projektiranje.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. F. AG2160 POLJOPRIVREDNO INŽENJERSTVO Koordinator modula Opis modula Poljoprivredno inženjerstvo sastoji se iz tri poglavlja. Priručnik za hidrotehničke melioracije. projektiranje računalom. projektiranje sustava odvodnje i navodnjavanja. Paul Parey. 147. Đ. i za poslove unutar struke. Ž. gnojišta. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 366 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . perad. Weber. (2000): Niskogradnja u poljoprivredi. (1989): Handbuch landwirtschaftliche betriebsgebäude. Eggelsmann. podloge za projektiranje. kanala i ribnjaka. str. F. W. Nonveiller. (1980): Konstruktivni elementi zgrada I i II. Tomić. (1989): Primjena filter materijala u hidromelioracijskim sustavima podzemne odvodnje. dr. Šikić. Narodne novine: Zakoni i pravilnici. R. 76. projektiranje i građenje mreže gospodarskih cesta. interna skripta. projektiranje i izgradnja gospodarskih farmi i gospodarskih objekata. Tomić. Zagreb 5.

www.M. AG2161 POLJOPRIVREDNO SAVJETODAVSTVO I KOMUNIKACIJE Koordinator modula Opis modula Predavanja: Definiranje pojma savjetodavstvo. Van den Ban A. Teorija difuzije inovacija.F. Bollinger E.2: p. Uloga poljoprivrednog savjetodavstva u ruralnom razvitku. FAO. financial and managerial strategies for improving agricultural extension. (1992): Agricultural Extension: Guidelines for extension worker in rural areas. Zagreb 3. W. (1997): Consultancy Services in Croatian Agriculture. interpersonalna komunikacija. Poljoprivredna znanstvena smotra. Rivera W. Wallace I. 3-4.. Metode i tehnike u poljoprivrednom savjetodavstvu.). SD dimension:1-12. 16 (2): 151-161 4. (1983): Diffussion of Innovations (3th ed.A Real Workplace Learning Approach.N. 161. . Metode za skupine. No. Geoffrey A. odabrani naslovi 5. (1997): Rural Knowledge System for the 21th Century: Rural Extension in Western. o komunikaciji i vještinama primjene osnovnih metoda i tehnika u poljoprivrednom savjetodavstvu. SKAT Profesor Đurđica Žutinić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 8 12 12 Redovno pohađanje nastave i pozitivno ocijenjen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 367 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 73-82 2. Macmillan 3. str. Hawkins H. Individualne metode. Roger E.htm (interni prijevod: Đurđica Žutinić) . (1999): Adult Learning and Action Learning . (1994): Agricultura Extension. Žimbrek T.org/sd/2001/KN0303a_en. Uporaba audio-vizualnih pomagala i suvremene informacijske tehnologije. (2001): Effective management in extension advisory services in Central and Eastern European countries. Kathleen (1998): Interpersonalna komunikacija. (Interni prijevod Đurđica Žutinić). Obvezna literatura 1.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. i sur. Zagreb. Proceedings 4. Bilten (i) Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu. Strategije u savjetodavstvu. Reardon K. Zagreb. prisustvovanje radu savjetnika na terenu.. Fell R. (Prijevod Pavao Novosel) Alineja. br. New York. Cilj modula Student stječe osnovna znanja o poljoprivrednom savjetodavstvu i njegovoj ulozi u ruralnom razvitku. razvoj i motiviranje savjetnika. Seminar: Studenska predočenja odabranih tema iz poljoprivrednog savjetodavstva Terenske vježbe: Posjet poljoprivredno savjetodavnoj službi. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5.169 Preporučena literatura 1. The Journal of Agricultural Education and Extension. sastavnice komunikacijskog procesa. Public Administration & Development. Central and Eastern Europe. Agonomski fakultet Sveučilišta u Zagreb 2. Auditorne vježbe: Instrumentarij za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti poljoprivredno savjetodavne službe. New York. Razvitak poljoprivrednog savjetodavstva u Hrvatskoj i ustrojstvo službe. Logman Scientific & Tehnical./2011. Upravljanje poljoprivredno savjetodavnom službom. Teorija komunikacije. No.S. (1996): Agricultural extension in transition worldwide – Structural. Poljoprivredno savjetodavstvo u Svijetu. Vol 6.fao.

HAZURH. Obvezna literatura 1. R. 2. A. migracije promjene alel frevencija). eqilibrium. rujna 2001.F.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.L. Lewontin. 2. 4. kompleksni tipovi selekcije. praktična primjena teorijskih spoznaja kroz rješavanje problema uz korištenje bioinformatičkih programa. J. Molekularna populacijska genetika (neutral teorija. W.Freeman and Company. Genetics of population Ed. Kimura). Clark (1997)..Griffths. Cilj modula Obrazovati studente u razumijevanju i praktičnoj primjeni efekata i promjena gena u populacijama uzroke i čimbenike koji dovode do nasljednih promjena svojstava i njihovo održavanje u generacijama potomaka i evoluciji vrsta. Biološka raznolikost u stočarstvu RH. seminar (100%)izrađen rad i prezentacija.M. Inc. RGDi inbreeding.T. USA. Bioinformatics for animal science.Walsh (1998).Stansfield (2002). Kapš.R.C. Zagreb. Population genetics.) Ne. Publish. D. A dictionary of Genetics. Publikacije baza podataka CC. D. Prof. Jones and Barlett. UK. 4. M.H. mutacije-selekcija. Hederick (2000). Genetska i fenotipska varijabilnost. Massachusetts. (1994). Zbor. Seminari – prezentacija i diskusija radova studenata izrađenih na temelju rezultata znanstvenih istraživanja iz domaćih i stranih časopisa (baze CC. Populacijska i kvantitativna genetika u oplemenjivanju životinja. USA. Random genetički drift (Wright-Fisher model. molecular evolution and the neutral theory. terenske vježbe (100%) Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 368 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Miller (2005).individualni pristup studentu. Gelbart. Missisauga. New York. University of Chichago press. Principles of Population genetics. dr. W. Perspektive. CAB) u svrhu razvoja kritičnosti i govornih vještina. Oxford University press. CAB i dr. o najnovijim spoznajama i istraživanjima iz populacijske i kvantitativne genetike te genomike i proteomike. Sunderland. Introduction to genetics analysis. M. Izvori varijabilnosti u pop. Populacija i subpopulacije. W.Đikić. sex linkage). I. odnosa uzgojnih jedinki i populacija različitih vrsta životinja (uzgojne udruge. Organizacija genetičke varijabilnosti (random sparivanje i specijalni slučajevi. HSC) u Hrvatskoj. Suzuki. 39-50. Publish. Ed. Lynch. A. Izd. S. Chichago. UK. Sunderland. upoznavanje svojstava.. Vježbe .D. USA. USA.King. (mutacije. AG2162 POPULACIJSKA GENETIKA Koordinator modula Opis modula Sadržaj predavanja održat će se uz prezentaciju suvremenih audivizualnih metoda kroz poglavlja: Opće osnove genetske varijabilnosti.J. Marija Đikić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 16 2 8 Predavanja (80%). UK. Uzgojne metode i promjene frekvencije gena.Jurić. Ed.F. London. Selekcija (haploidnih i diploidnih organizama. M. Preporučena literatura 1. Ed. Kimura (1994). Massachusetts. M. M. Hartl. kin selekcija). Ed Sinauer.G. CAN. radova. 5. P. W. Lamberson (2002). B. R. 3. Ed. Sinauer Associates. W. Održavat će se u praktikumu Laboratorija za statističku genetiku Zavoda za opće stočarstvo AFZ. Genetic and Analysis of Quantative traits. CABI Wallington. Terenske vježbe. 18-19. genetsko stablo./2011. Vježbe (100%). Inc.Wessler. 3.

& J. evolucijskim čimbenicima i oplemenjivačkim postupcima. Iowa State Univ. Principles of Population Genetics. Ames. djelomična samooplodnja i stranooplodnja). Miranda 1988. 2. Hallauer. Poseban naglasak će biti na rekurentnoj selekciji kod stranooplodnih i samooplodnih biljnih vrsta. Sunderland 3. Upoznavanje s faktorima uspješnosti selekcije i njenoga utjecaja na genetsku strukturu populacije. Introduction to quantitative genetics.R. Naglasak će biti na specifičnostima sustava oplodnje kod biljaka (samooplodnja. J. A. & D. Mackay 1996. Introduction to plant population biology. Clark 1997. Inc. USA.D..L. Williston.& T. Hartl. VT.. Kvantitativna varijabilnost i selekcija – Bit će obrađene komponente fenotipske i genotipske vrijednosti kao i fenotipske i genotipske varijance za kvantitativna svojstva. Cilj modula Studenti stječu potrebna znanja o strukturi i dinamici biljnih populacija kao i o kvantitativnogenetičkim principima što će im pomoći u opisivanju kvantitativne varijabilnosti i planiranju oplemenjivačkih programa Obvezna literatura 1. Biti će obrađeni uzroci i korištenje heterozisa u oplemenjivanju bilja.G. Longman. Press. U oba programska dijela su predviđena predavanja + vježbe./2011. Sinauer Ass. Iowa. Silvertown.C.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.S. Izvanredni profesor Hrvoje Šarčević Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 10 Prisustvovanje predavanjima i vježbama Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 369 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .F. Blackwell Science. Harlow. Interna skripta (u izradi) Preporučena literatura 1.D. USA.B. & A. Charlesworth 2001. AG2163 POPULACIJSKA GENETIKA U OPLEMENJIVANJU BILJA Koordinator modula Opis modula Modul će biti biti izveden kroz dva programska dijela kako slijedi: Osnove biljne populacijske genetike – Upoznavanje s genetskom strukturom populacija u ovisnosti o sustavima oplodnje. Quantitative genetics in maize breeding. 2. Falconer.

te izrađeni seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 370 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . B. Istaći važnost pedogenetskih faktora i procesa. S. AG2164 POSTANAK TLA Koordinator modula Opis modula Morfologija i mikromorfologija tala i metode njihova određivanja. Migracije u tlu i ovisnost o drugim pedogenetskim čimbenicima. R. Moskva Redoviti profesor Matko Bogunović Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 4 1 5 Pohađanje predavanja. Hole. Cilj modula Educirati studente o uvjetima postanka tla i problemima održavanja plodnosti.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Postanak. sastav i svojstva trošine./2011. Obvezna literatura 1. Mückenhausen (1974): Die Bodenkunde und ihre geologischen. Zagreb 2. Buol. F. B.D.M. mineralogischen und petrologischen Grundlagen. Frankfurt am Main 2.W. Geokemijske značajke trošine i tla. Fakultet poljoprivrednih znanosti. Reljefne jedinice tla od utjecaja na stanje prostornih jedinica u pojedinim klimatskim oblastima. Knjiga. I. A. Tvorbe i razgradnja organske i organo-mineralne tvari i njen gospodarski i ekološki značaj. Fenwick. obavljene terenske vježbe.J. McCrocken (1983): Soil Genesis and Classification 3. Rozanov (1983): Morfologia počv.G. Biokemijske značajke i uloga organizama u transformaciji organske tvari u tlu. J. Matične stijene i njihov utjecaj na stvaranje tla. E. razvoj i sistematika tla. London Preporučena literatura 1. Knapp (1982): Soils – Process & Response. (1986): Postanak. Škorić. geomorphologischen.

SSSA. 1977 4. Komunikacija sustava rukovatelj<>traktor<>oruđe-stroj (Traktorski BUS CAN. ASA. SSSA. Precision agriculture: In Proceedings of the Third International Conference (Robert P C. vježba izrade digitalnih karata).K. Obvezna literatura 1. Snimanje prostorne varijabilnosti tala i usjeva ( prostorna varijabilnost usjeva-kultura. Biosystems Engineering Vol 84 (4) Aurnhammer H. ASAE. Kartiranje uroda usjeva. sadašnjost i budućnost). eds). ASA. 2. Precision agriculture: In Proceedings of the First European Conference (Stafferd J V. Satelitska navigacija (GPS-trendovi i primjena. III. In CIGR Handbook of Agricultural Engineering Vol. Michigan. USA 1999 3. algoritmi tehnologije variabilnog doziranja). Schueller K. Warwick.J. 589-616 Izvanredni profesor Silvio Košutić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 10 12 Pohađanje predavanja i izrada seminara. WI. fotografiranje iz zraka. senzori na površini Zemlje. Globalno pozicioniranje.GPS i DGPS). prostorna varijabilnost tala). Madison. Sustav potpore odlučivanju (uvod u sustave baza podataka. Zagreb. 2001.. Larson W E. daljinska snimanja. 2. St. Geografski Informacijski Sustav GIS ( uvod u izradu digitalnih karata.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 1999 371 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . ed). Madison. Denmark. 3. 4. Joseph. AG2166 PRECIZNA POLJOPRIVREDA Koordinator modula Opis modula Precizna poljoprivreda: Kako i zašto? (povjesni temelji pojave i razvoja. Oluić M./2011. Odense. Rust R H. CSSA. BUS CAN priključka. 1996.. Precision agriculture : In Proceedings of the Second European Conference. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1. HAZU. CSSA. (2001). međunarodna standardizacija). Rust R H. te mogućem razvoju sustava precizne poljoprivrede. USA. lepezi primjene i dobrobitima korištenja. USA. Tehnologija Varijabilnog Doziranja (VRT) (gnojidba. Ekonomski aspekti precizne poljoprivrede (investicija i radni troškovi.: Snimanja i istraživanja Zemlje iz svemira. Hengl T. zaštita bilja).(1998): Precision Farming. WI. eds). U. Strojarstvo 43(1-3): 49-56 Special Issue: Precision Agriculture . Precision agriculture: In Proceedings of the Fourth International Conference (Robert P C. ekonomsa i ekološka korist) Cilj modula Stjecanje osnovnih znanja o preduvjetima primjene. Sustavi pozicioniranja i ”navigacije” (pozicioniranje sa Zemlje. sjetva. Larson W E.

Redoviti profesor Jasminka Butorac Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 13 4 7 6 Redovito pohađanje nastave. Zurich. Van Sumere. Food Products Press. S. bengalska konoplja. Belfast..S. suvremenom tehnologijom uzgoja i preradom. te utjecaja okolišnih (klima i tlo) i tehnoloških čimbenika (sortiment. their Cultivation and Manuring.1966: Predivo bilje I dio: Konoplja. New York and London. manila). Nakladni zavod znanje.1963: Vegetable fibres – Botany cultivation and utilization. kao jedinim predivim kulturama koje se uzgajaju u Hrvatskoj. M Publications. Naučna knjiga. Šimetić. IPK Osijek. abutilon. agrotehničke mjere. juta. 2.. Naglasak će biti na konoplji i lanu. Berger. kvalitetom vlakna.. predaja seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 372 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . juta. Zagreb. Shekhar Sharma. bengalska konoplja.H. 1969.1992: The Biology and Processing of Flax. New York. AG2167 PREDIVO BILJE Koordinator modula Opis modula Modul Predivo bilje obuhvaća najvažnije predstavnike biljaka u svijetu od kojih se dobiva prirodno vlakno (konoplja. J. Leonard Hill Ltd and Interscience Publishers Inc. kenaf. njihovom važnosti i upotrebom. U sklopu modula Predivo bilje studenti bi bili upoznati s porijeklom i proizvodnjom predivih biljaka u svijetu i u nas. Barnes and Noble Books. novozelandski lan. novozelandski lan. 3.1998: The American farm. abutilon. Grupa autora 1989: Posebno ratarstvo 2. Pasković. 3.1999: Advances in Hemp Research. zaštita). H. Preporučena literatura 1. Conzett and Huber. Osijek. pamuk. Switzerland.1988: Proizvodnja konoplje i lana./2011.F. J.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Ranalli. F. ali će se obraditi i ostale predive kulture (pamuk. The world s Major Fibre Crops. lan. 4. ramija. R. Obvezna literatura 1. 2. uspješna izvedba vježbi u praktikumu i terenskih vježbi. Hart. C. Cilj modula Student svladava suvremene trendove proizvodnje predivih biljaka u svijetu i u nas. Beograd Kirby. te je sposoban samostalno donositi odluke i obavljati organizacijske poslove i voditi tehnološki zahtjevne procese u proizvodnji predivog bilja. uz poznavanje njihove morfologije i razvojnih ciklusa. ramija. manila). sisal.F. lan i pamuk. 5. P. sisal. kenaf.

broj Naziv 1. WH Freeman & Co. 2. Prentice-Hall Inc./2011. 1996. DA. FJ. (2004).. 1994. T. RR and Rohlf. 373 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Metode multivarijatne analize. Modul je zamišljen da konzultativno i aktivno pripremi studenta ne-matematičara za izradu diplomskog rada u području statističkog rješavanja specifičnih problema (uz korištenje software-skih paketa SAS i STATISTICA). indeksi. Skripta. 4. AG2169 PRIMJENJENA ANALIZA PODATAKA Koordinator modula Opis modula Varijabilnost sustava poljoprivrede i okoline u kojoj čovjek djeluje nije jednostavno predvidiva. Preduvjet za uspješno praćenje nastave u ovom modulu je stečeno znanje iz područja obuhvaćenog modulom «Osnove biometrike».). Principles and Procedures of Statistics: A Biometrical Approach. Prentice Hall. Sincich. Zar J. 2004. odabrane publikacije (prema potrebi – Case Studies) 4. te interpretaciji i prezentaciji rezultata. Petz. Omogućava studentu razumijevanje znanstvenih radova. kao i za prezentaciju rezultata..broj Naziv 1. McGraw-Hill Higher Education 5. 1997. Cilj modula Raspravom i radom na svom problemu istraživanja student stječe sigurnost u analizi vlastitih podataka. Biometry: The Principles and Practice of Statistics in Biological Research. Naklada Slap. Stoga su i podaci u istraživanjima (brojevi. Statistics. Osnovne statističke metode za nematematičare. JH and Dickey.T. Interna skripta (u pripremi koordinatora) 2. RGD. Steel.. Osobito se preporuča rad na vlastitim setovima podataka. proporcije. Jastrebarsko 3. pridružiti im različite mogućnosti analize neparametrijskim metodama i ukazati na potrebu transformacije podataka. Obzirom na jačanje potrebe i svijesti o pravilnom znanstvenom zaključivanju neophodno je proširiti primjenu osnovnih kvantitativnih metoda. često «neobični» i «neuredni». Izvanredni profesor Marija Pecina Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 7 8 7 8 2 seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Obvezna literatura red. frekvencije. F. 3. J. atributi.H. Torrie. Sokal.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Dietrich. Pecina M. prikupljeni a-priori i a-posteriori. B. internet stranice Preporučena literatura red. McClave. Biostatistical Analysis. 1999. ocjene.

Inc. 5. poljoprivredne zadruge. obrti i trgovačka društva) i sve njegove grane (poljoprivreda. Kovačić D.Fallstudien .W. Service Facherlag 3. catalogs. donošenje poslovne odluke. provedba marketinških aktivnosti te analiza rezultata. Auflage. Odabrani primjeri imaju slijedeću strukturu: analiza poduzeća i konkurencije. određivanje poslovnog problema. Service Fachverlag Preporučena literatura 1. prerađivačka industrija. fliers and pamphlets. Obvezna literatura 1. Na kraju modula svaki student će samostalno pod vodstvom mentora analizirati i predložiti rješenja za jedan praktični marketinški problem. Poboljšati sposobnost korištenja usvojenih teorijskih i metodoloških znanja u rješavanju poslovnih problema. (1995): Agrarmarketing Fallstudien. A complete Do-It_yourself guide to creating brochures. (2005): Marketing u agrobiznisu. John Wiley & sons. Bly R. opis ciljeva poduzeća. Veći dio nastave organizirat će se kao grupni i samostalni rad. (1994): Agrarvermarktung in Österreich. (interna skripta) 2. Cilj modula Upoznati studente s primjenom marketinga u agrobiznisu. izrada marketinškog programa. Aufgaben . Gabler Docent Damir Kovačić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 4 26 Napisan seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 374 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Schiebel W. Gattermayer i sur. AG2170 PRIMJENA MARKETINGA I INOVACIJE U AGROBIZNISU Koordinator modula Opis modula U sklopu modula studenti će analizirati više primjera iz marketinške prakse. Kroz primjere su zastupljeni sve organizacijske razine domaćeg agorbiznisa (seljačka gospodarstva. Mefferet Heribert (1993): Marketing Arbeitsbuch.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.Lösungen./2011. trgovina i usluge). (1994): The perfect sales piece. 2. analiza primjera iz prakse.

Maceljski. (2000): Insect Pest Management. (1991): Entomologija. Zagreb 5. J. Association de Coordination Technique Agricole. Wallington 2.000. Zrinski.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. te u daljem usavršavanju na doktorskom studiju. Maceljski. M. D. Grupa autora (2004):Štetočinje povrća. Redoviti profesor Renata Bažok Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 22 8 Izrada zbirke kukaca. M. Sveučilišna naklada Liber. Tijekom predavanja studenti će biti upoznati i sa sustavima suzbijanja svake vrste. (1991): Entomologija. U okviru vježbi studenti će biti upoznati i sa simptomima šteta koje uzrokuje svaka vrsta. Seminarski rad biti će samostalan rad u kojem će temeljem stečenih znanja i pretraživanja literature predložiti rješenja za pojedine specifične probleme. CABI Publishing. Zrinski./2011. Dent. Cilj modula Stečena znanja studenti će koristiti u obavljanju poslova zaštite poljoprivrednih kultura od štetnika. izrada i izlaganje seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. U praktikumu će se studenti na kukcima iz zbirki upoznavati s osnovnim morfološkim karakteristikama važnim za determinaciju pojedinih štetnih vrsta. (2002): Poljoprivredna entomologija. a prema nekim autorima ima ih oko 5 milijuna. Čakovec. M. Biti će objašnjena biologija i ekologija svih važnih vrsta štetnika s naglaskom na detalje iz ekologije koji utječu na štetnost i pristup suzbijanju svake vrste. (1999): A Textobook of Agricultural Entomology. Oxford 3. D. Paris 375 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .odabrana poglavlja Preporučena literatura 1. (1990): Guide pratique de defense des cultures.štetne i korisne vrste u ratarskim usjevima. Broj danas poznatih vrsta procjenjuje se na oko 800. Igrc. Osim velike brojnosti karakterizira ih i velika raznolikost.V.Maceljski. Čakovec 2. Procjenjuje se da vrste štetne poljoprivrednim kulturama uzrokuju godišnje štete od 20%.štetnici voćaka i vinove loze. Tijekom predavanja studenti će dobiti detaljan pregled svih vrsta kukaca važnih u poljoprivredi. Sveučilišna naklada. urednik: M. Svaka vrsta ima određenu ulogu u ekosistemu. Bailly. AG2171 PRIMIJENJENA ENTOMOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Kukci predstavljaju jednu od najvažnijih skupina štetočinja poljoprivrednih kultura. Zagreb – odabrana poglavlja 4. Alford. R. Blackwell Science. Maceljski..

klasifikacije i taksonomije. 2. Zagreb. 1996: "Herbarijski priručnik". F. Ehrendorfer. K. A.. Croat. S. 157-193. 2002: "Flora d'Italia I-III". 1997: "Udžbenik botanike za visoke škole: sistematika. 1). Školska knjiga. 1-324. Nat. 2). elektronička izvedba. G. N. 2000. 1997: "Index Florae Croaticae". B. Nat. D. Stützel. (ed. Croat. T.. S. Edmondson. 4.. M. evolucija i geobotanika". Walters. 2000: "Index Florae Croaticae". Eugen Ulmer Verlag – Stuttgart. Nat. V... Zagreb. (ed. T. 3. Nat. T. Praktično determiniranje taksona na terenu i u praktikumu (fotodokumentiranje. Chater. 1)... 4. M. 3 (Suppl. O. R. 9 (Suppl. Pars 3. Pars 1.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 1994: "Flora Hrvatske". Preporučena literatura Pismeno Usmeno ☑ ☑ 1. T. 3. herbariziranje..... 2003: Međunarodni kodeks botaničke nomenklature (Saint Louis Code). 1-232. Nikolić. D. Burges.).. (ed.. 1994: "Index Florae Croaticae". A. Zagreb. 1-116. 2002: "Flora Europaea 1-5". Školska knjiga. T./2011. Croat. Mägdefrau. Tutin. H. Heywood. Prepoznavanje značenja i mogućnosti korištenja validne determinacije biljaka u znanstvenom i stručnom radu. Britvec. teren) Način polaganja ispita 1. Cilj modula Stjecanje znanja o determinaciji biljaka različitih taksonomskih skupina. ključevi za determinaciju).). Webb. 2002: "Botanische Bestimmunksübungen". Školska knjiga. R.. 2. Domac.. D. 12. University Press – Cambridge. Valentine. H. Principi i metode determinacije biljaka različitih taksonomskih skupina. T. AG2172 PRINCIPI I METODE DETERMINACIJE BILJAKA Koordinator modula Opis modula Uvod: osnove nomenklature. 5.. 3. 376 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Nikolić. Moore. Pars 2.).. Nikolić. Obvezna literatura 10 2 10 Izvanredni profesor Mihaela Britvec Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 8 Pohađanje predavanja i vježbi (praktikum. 6 (Suppl. J. Croat. Britvec. Edagricole – Bologna. Nikolić. M. 5. Pignatti. A.

Lešić. Preporučena literatura 1. Institute of Plant Nutrition. a vezano za ishranu bilja u bilo kojem segmentu hortikulture: vinogradarstvu i voćarstvu. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH. Finck (1982): Fertilizers and Fertilization. Romić (2004): Povrćarstvo. Dizajn vrta (2004). Hamburg. Marschner (1998): Mineral Nutrition of Higher Plants. Baumgarten. potencijalnog istraživača. Wien. Razlog tomu je taj što. Studente će se upoznati s principima koji vladaju u tlu. E. te proizvodnji. Poljak. M. H. disertacija 4. Mengel. aminokiselina) do problema vezanih za okoliš.A. Mirjana Ćustić (1998): Kemijska sredstva u poljoprivredi. čimbenicima koji na to utječu. vođenje istraživačkih projekata u znanstvenim institucijama. H. znanstvenika ili nastavnika za pravilno razumijevanje struke. te na njihov ulazak i kretanje unutar biljke. Zagreb. no koristeći dakako i sva raspoloživa sredstva na terenu. 2. povrćarstvu. 3. Mirjana Ćustić (1996): Djelovanje gnojidbe dušikom na aminokiselinski sastav glavatog radiča. AG2173 PRINCIPI I PERSPEKTIVE ISHRANE U HORTIKULTURI Koordinator modula Opis modula Priprema budućeg magistra struke. A. Zagreb./2011. 5. T. D. R. Izvanredni profesor Mirjana Herak Ćustić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 -4 -10 6 Odrađene vježbe i seminar Način polaganja ispita Pisano Usmeno ☑ ☑ 377 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Čakovec. Cilj modula Samostalno obavljanje specijalističkih zadataka u području hortikulturne ishrane na terenu. a vezano na najnovije znanstvene spoznaje iz pedologije. K. Introduction and Practical Guide to Crop Fertilization. vitamina. Fardossi. Mirjana Herak Ćustić. 2.d. Ishrana povrća i gnojidba. Borošić. sudjelovanje u nastavnim programima. Boston. svrha poljoprivrednih znanstvenih disciplina mora biti primjena znanosti u praksi. Kirkby. P. H. Germany. Drugi važan zadatak ovog modula je upoznati buduće hortikulturne stručnjake s problemima koji nastaju pri nerazumijevanju problematike i neadekvatne primjene ishrane bilja u cijelosti. 5th edition. ljekovitom i aromatičnom bilju. Mohring (1966): Die Düngung in der gärtnerischen Praxis.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. U ovom dijelu školovanja studenti će se upoznavati znatno šire sa znanstvenim spoznajama o ishrani bilja. Bauer (2003): Richlinien für die Sachgerechte Dügung im Weinbau. Appel (2001): Principles of Plant Nutrition. University of Hohenheim. Zrinski. Brooks. generalno gledajući.K. Paul Parley. Ovo je vezano za ulogu mineralne ishrane pojedinih biljnih vrsta u kvaliteti hrane u prvom redu (količine minerala. J. J. Basel. načinima kretanja hraniva kroz tlo. 3. 5. I. 4. Gustav Fisher Verlag Jena. Obvezna literatura 1. Buturac.d. Kosegarten. njezi i održavanju u ukrasnoj hortikulturi. što i potvrđuju naši broji VIP-ovi i MZT-ovi projekti. Keller. Znanje. Pravilna i sigurna primjena gnojiva 3/6. A. kemije. Stuttgart. A. K. Bergmann (1992): Nutritional Disorders of Plants. biokemije i fiziologije. W.

Vrste koje najviše treba čuvati u životinjskoj fauni . Ravensberg.. Igrc Barčić.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.. USA 3. Koppert.. M. Marcon.. Dreistadt. Flint. Nakon povijesnog prikaza. nema ostataka pesticida u tlu. izrada i prezentacija seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 378 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .S. California. Academic press... S. korisne su vrste tj. koje minimalno narušavaju uspostavljenu ravnotežu organizama i što manje negativno djeluju na raznolikost vrsta u prirodi što znači da maksimalno čuvaju biodiverzitet. plastenici).L. E.USA 2. Fisher..(2003): Knowing and recognizing the biology of glasshouse pests and their natural enemies. Bologna 4. M. W. prag korisnosti i neke druge specifičnosti. prirodni neprijatelji štetočinja. Posebno će se ukazivati na sve prednosti: nema primjene pesticida. T. Zrinski..H. CD sa radovima po određenim temama. T. M.. Dati će se prikaz današnjeg stanja u svijetu i u nas te realne mogućnosti korištenja prirodnih neprijatelja na otvorenom i u zatvorenom prostoru (staklenici.. Maceljski. Modul će upoznati studente s biologijom i ekologijom prirodnih neprijatelja.(1998): Natural enemies handbook.Regents od the University of California. Čakovec 2. pripremljen od koordinatora modula Preporučena literatura 1.(1992): Handbook od biological control. Malais. okolišu. Cilj modula Upoznavanje studenata s prirodnim neprijateljima štetočinja i biološkim suzbijanjem kao ekološki najprihvatljivijom metodom u zaštiti bilja../2011. (2001): Ekološki prihvatljiva zaštita bilja od štetnika.. J. Menta. Ferrari. Netherlands Redoviti profesor Renata Bažok Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 14 4 4 8 Redovito pohađanje nastave. M.W.. AG2174 PRIRODNI NEPRIJATELJI I NAČELA BIOLOŠKOG SUZBIJANJA Koordinator modula Opis modula Ekološki prihvatljive mjere zaštite bilja su one mjere koje uz stručnu primjenu nisu opasne za ljude i korisne organizme. nema mogućnosti trovanja ljudi idr Kroz vježbe u praktikumu će se upoznati vrste prirodnih neprijatelja a tijekom terenskih vježbi posjetiti objekti u kojima se provodi biološko suzbijanje. A. hrani. te potncijalnim mogućnostima njihova korištenja u svrhu biološkog suzbijanja. J. Bellows.H. Edagricole-Edizioni Agricole della Calderini. koje ne onečišćuju (ili samo kratkotrajno onečišćuju – nikada ne zagađuju) okoliš.(2000): Lotta biologica. detaljno će se obraditi načini biološkog suzbijanja. Obvezna literatura 1.

I u ovom dijelu steći će teoretska znanja ali i koristiti kompjuterske modele. Tomić F. (1999): Mehanizacija i oprema za lokalizirano natapanje. prva knjiga. Romić D. kondicioniranje. Ž. 2.. Zagreb 1994. 4. Nadalje.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Cilj modula Cilj je ovog modula da studenti steknu osnovna znanja. U drugoj tematskoj cjelini upoznat će se sa definiranjem potencijalnih izvora vode kao i definiranje kvalitete vode za navodnjavanje. Knjiga 9. II Kolo Navodnjavanje. F. Obvezna literatura 1. 2. Akvamarine. Butorac I. geomehaničke. (2005): Navodnjavanje u održivoj poljoprivredi. Sustavi. distribucija). Mehanizacija i oprema za natapanje. Vuković: Osnove hidrotehnike. Knjiga 7. Romić D. Funkcionalni elementi sustava za navodnjavanje sa slobodnim vodnim licem i sustava pod tlakom (zahvat. 3... Preporučena literatura 1. Zagreb. Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu. Romić D. (U knjizi) Lešić R../2011. transport. Poljak M. Zrinski.. AG2175 PROGRAMIRANJE I PROJEKTIRANJE SUSTAVA NAVODNJAVANJA Koordinator modula Opis modula Modul je podijeljen u nekoliko tematskih cjelina. upoznat će se sa opremom za navodnjavanje ovisno o sustavima i metodama od izvora do polja. U prvoj tematskoj cjelini studenti će steći znanja o programiranju potreba za navodnjavanje koristeći teoretska znanja ali i upotrebu razvijenih kompjuterskih modela. Povrćarstvo. izvođenju.. o programiranju potrebe i mogućnosti navodnjavanja. Građevine na sustavima za navodnjavanje (površinskim i pod tlakom). upoznaju opremu za navodnjavanje te steknu znanja u projektiranju. hidrološke. Izvanredni Profesor Davor Romić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 56 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 33 4 6 6 5 3 Pohađanje predavanja i vježbi prema statutu fakulteta te izrada seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 379 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . II Kolo Navodnjavanje. (u tisku). Priručnik za hidrotehničke melioracije.. Savez poljoprivrednih inžinjera i tehničara RH i Fakultet poljoprivrednih znanosti. Priručnik za hidrotehničke melioracije. Priručnik za hidrotehničke melioracije. (2004): Navodnjavanje povrća. održavanju i upravljanju sustavima za navodnjavanje. hidrauličke). Tomić (1988): Navodnjavanje. Rijeka 1995. Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci i Društvo za odvodnju i navodnjavanje Hrvatske. građevine i oprema za natapanje. Prvi dio. Osnove hidrauličkih proračuna tečenja u otvornim kanalima i tečenja u sustavu pod tlakom. Romić D.Borošić J. HerakĆustič M. II Kolo Navodnjavanje. Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci i Društvo za odvodnju i navodnjavanje Hrvatske. Knjiga 4. Te nastaviti stjecati znanja o građevinskom aspektu sustava za navodnjavanje: Podloge za projektiranje sustava (geodetske. Proračuni stabilnosti kanala.

i Carović. i Carović. Z. Šatović. 2004.. aromatično i medonosno bilje . str. Školska knjiga. I. Z. i Grgesina. Sjemenarstvo. I. 88 3. Kolak.. uzgoj i prerada ljekovitog bilja. 243 5. Kamilica (Matricaria chamomila L. Ljekovito. aromatičnog i medonosnog bilja. Zagreb / Mostar. Zagreb Pohađanje svih predavanja i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 380 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Grozdanić. I. 1997. tehnologiju proizvodnje najvažniji vrsta kao i doradu i preradu ljekovitih i aromatičnih kultura.Stanje i mogućnosti. i Rukavina.opći dio. I. Ljekovito. 2003. 1997. H. 5-6: 341-353 Preporučena literatura 1. 3-4: 203-229 3.. 91 2. Kolak. I. aromatično i medonosno bilje . Kolak. Droge i metaboliti ljekovitog i aromatičnog bilja. 2003. Šatović. 4. I. str. dorade i prerade ljekovitih i aromatičnih kultura. 67 4. 12-14 September 2002. Poznavanje. compilers. I. i Carović. Stoga je ovaj modul zamišljen tako da studente detaljno upozna s teoretskim i praktičnim aspektima proizvodnje i prerade ljekovitih i aromatičnih kultura. Z. Zagreb / Mostar.) 1992.. Kolak. Hornok (ur. Kolak. Modul će obuhvatiti biološka i kemijska svojstva ljekovitog i aromatičnog bilja. Šilješ. Legal protection. Maggioni and E. Šatović. First meeting. Z. Budimpešta.. K. Z. Kolak. H. str. D. Lipman. Rukavina. i Rozić. 34-38 5. Cultivation and Processing of Medicinal Plants. 1992. Zagreb / Mostar. Iako proizvodnja i upotreba ljekovitog i aromatičnog bilja u Hrvatskoj ima dugu tradiciju. I. 1997. 2004. Znanstveni glasnik. J. danas je proizvodnja ovih kultura uvelike zapostavljena. Skripta. str. Report of a Working Group on Medicinal and Aromatic Plants. Poznavanje ljekovitog. I.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Skripta. Šatović. K. Zagreb / Mostar. 2004. Šatović. Akademiai Kiado. Italija. Sjemenarstvo. U: Baričevič. i Carović.. conservation and cultivation of medicinal and aromatic plants in Croatia. Mađarska 2. Kolak.. Bernáth. Z. Šatović. I. K. L. Gozd Martuljek. Z. Đ. i Rozić I.specijalni dio. K. International Plant Genetic Resources Institute.) ../2011. Rukavina.. Ljekovito bilje na hrvatskim prostorima. Mogućnosti proizvodnje i prerade ljekovitog i aromatičnog bilja na hrvatskim prostorima. Slovenia. 3: 25-34. Skripta. 2004. Rim. Obvezna literatura 1. AG2176 PROIZVODNJA I PRERADA LJEKOVITIH I AROMATIČNIH KULTURA Koordinator modula Opis modula Skorašnjih je godina u svijetu poraslo zanimanje za ljekovito i aromatično bilje. Tijekom terenske nastave studentima će se omogućiti posjeta obiteljskim gospodarstvima koja proizvode ljekovite i aromatične kulture Cilj modula 8 8 Redoviti profesor Ivan Kolak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 Cilj modula je detaljno upoznati studente s teoretskim i praktičnim aspektima uzgoja. Šatović. str. Skripta. H.

Zagreb.o. Celeber d. sustav poluintenzivne proizvodnje mlijeka. Zagreb. Preporučena literatura 1. B. 505-544. S. J. Obvezna literatura 1. seminara (8) i terenskih vježbi (5). 4. sveučilišni udžbenik. Agronomski fakultet Zagreb. 2. (2004): Preporuke za hranidbu visokomliječnih krava u tranziciji. Boatfield G. Uremović. Janječić (2002): Stočarstvo. 1999. Društvo poljoprivrednih inženjera i tehničara Beograd. UK. 5. Zagreb.R. Caput P. Mužic. čimbenici uspješnog osjemenjivanja krava. Great Britain. 2820-2833. Adamović M. Nastava će se izvoditi putem predavanja (47). (1996): Govedarstvo. bez kojih nema veće proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. Cilj modula Samostalno vođenje proizvodnje mlijeka na farmi. Priručnik o proizvodnji i upotrebi stočne hrane – krme. specifični sustav proizvodnje mlijeka (držanje dvije krave po proizvodnom mjestu) i nove tehnologije hranidbe i držanja u proizvodnji mlijeka. Brewhouse Hill. studenti će biti educirani o promjenama postojećeg managementa u proizvodnji mlijeka.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.. sveučilišni udžbenik.o. Animal Science 73. Ipswich. Zvonimir Uremović (2004): Govedarstvo. (2001): Proizvodnja silaže i sjenaže. 2. Hrvatska mljekarska udruga. Marija Uremović. Mioč. Grummer R. Vesna Pavić. sustav intenzivne proizvodnje mlijeka. doktorski studij. HAD. Preko programskih dijelova: važnost i mjere za unapređenje govedarstva u Hrvatskoj. Izvanredni profesor Ante Ivanković Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 47 8 5 Pohađanje nastave (80%) i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 381 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . ravnopravno sudjelovanje u timskom radu razvoja novih tehnologija u proizvodnji mlijeka. (1995): Impact of changes in organic nutrient metabolism on feeding the transition dairy cows. Wheathampstead. 6. 3. (1996): Farm Livestock. AG2177 PROIZVODNJA KRAVLJEG MLIJEKA Koordinator modula Opis modula Ograničavajući čimbenici veće i jeftinije proizvodnje mlijeka po kravi u Hrvatskoj jesu slabija plodnost krava i neodgovarajući načini hranidbe i držanja krava po fazama proizvodnje.. Management and Welfare of Farm Animals. The UFAW Farm Handbook 4th edn./2011. Z. Herts AL48AN. Z. Grbeša D. stručni suradnik u poljoprivrednoj savjetodavnoj službi.

Mioč. za voditelja farme te za doktorski studij. te važnost i uloga tehnologije (čovjeka) u proizvodnji mlijeka visoke kakvoće. Analizirat će se utjecaj genotipa (pasmine) na mliječnost. Vesna Pavić (2002): Kozarstvo. Hrvatska mljekarska udruga Zagreb 3. N. (1997): Controlled reproduction in sheep and goat. suradnika ili voditelja savjetodavne službe. s najučinkovitijim pasminama i genotipovima u proizvodnji mlijeka. H. sa sustavima proizvodnje ovčjeg i kozjeg mlijeka. 5. terenska nastava Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 382 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Agronomski fakultet Zagreb Preporučena literatura 1. izmuzište i mužnja. te primjena ranog odbića i hranidba jaradi i janjadi mliječnom zamjenom. tipovima i oblicima ovčjeg i kozjeg vimena. Obrazložit će im se važnost uzgojno-tehnoloških postupaka s janjadi i jaradi od partusa do odbića i pripusta. CAB International Mitić.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Jančić. Hrvatska mljekarska udruga. AG2178 PROIZVODNJA OVČJEG I KOZJEG MLIJEKA Koordinator modula Opis modula U Hrvatskoj je proizvodnja i prerada ovčjeg i kozjeg mlijeka sve interesantnija. Obvezna literatura 1. hranidbe i pojedinih fizioloških čimbenika. B. Sušić (2005): Ovčarstvo. Oxfordshire. (1987): Ovčarstvo Redoviti profesor Vesna Pavić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 0 2 0 6 12 Pohađanje nastave (min 80%). S. UK. Mliječne farme i oprema na njima. te osobito važnost primjene ranog odvajanja i odbića janjadi i jaradi u proizvodnji mlijeka. (1969): Ovčarstvo Autorizirana skripta./2011. I. Pulina. (2004): Dairy sheep nutrition. CABI Publishing. osobito s intenzivnom proizvodnjom. Cilj modula Student je osposobljen za upravitelja i/ili tehnologa proizvodnje mlijeka. Stoga je važno studente diplomskog studija upoznati s gospodarskom važnošću ovaca i koza u proizvodnji mlijeka. urednik Zvonimir Uremović. G. Agronomski fakultet Zagreb Fahmy. za rad u srednjoškolskim i visokoškolskim ustanovama te za upis doktorskog studija. Boro Mioč. sveučilišni udžbenik (u tisku) 2. s nasljeđivanjem pojedinih osobina mliječnosti i selekcijom za mlijeko. Vesna Pavić. 2. Vesna Pavić (2002): Ovčarstvo u knjizi Stočarstvo. M. (1996): Prolific Sheep. seminarski rad. 4. specijalizirane mljekare za preradu ovčjeg i kozjeg mlijeka nastavna su jedinica koju će se odraditi na terenu. Posebno će biti obrađena hranidba ovaca i koza za mlijeko po pojedinim fiziološkim fazama. Stečenim spoznajama student će biti osposobljen za rad u savjetodavnim službama. V. Gordon. 3. CAB International.

specifičnosti agro i ampelotehnike u proizvodnji stolnoga grožđa. Cilj modula Stjecanje znanja o karakteru i tehničko-tehnološkim značajkama uzgoja stolnog grožđa.. (1990): Stolno grožđe. AG2179 PROIZVODNJA STOLNOG GROŽĐA Koordinator modula Opis modula Stanje i perspektive proizvodnje stolnog grožđa u svijetu i Hrvatskoj s osnovnim gospodarskim značajkama ove proizvodnje./2011. Fazinić N. Mirošević. s posebnim naglaskom na značenje ekoloških uvjeta za proizvodnju Obvezna literatura 1. Fazinić N.. Poljoprivredni kombinat-Zadar. Nakladni zavod Globus. Zagreb izvanredni profesor Bernard Kozina Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 15 4 1 10 Redovito pohađanje nastave. Fazinić M. (1971): Suvremeno vinogradarstvo. projektiranje i podizanje vinograda stolnog grožđa s izborom odgovarajućih sustava uzgoja. berba. Zadar 3. stolni kultivari i kriteriji izbora za proizvodnju. pakiranje i čuvanje stolnog grožđa. seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 383 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . N. Institutza HZZV 2.. posebice u pogledu navodnjavanja vinograda. (1996): Vinogradarstvo..ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.

str. Preporučena literatura 1. 24-28. Cilj modula Ukazati studentima na važnost dobro obavljenih pripremnih radnji. 31. Zbornik radova. Izrada plana i načina korištenja strojnih agregata. M. ISSN 1333-2651.372. C-Ekonomska analiza opravdanosti podizanja nasada i prikaz isplativosti proizvodnja s obzirom na cijenu koštanja nasada. Elaborat 1979. podizanje nasada i tijekom eksploatacije. 2. i sur. vijek eksploatacije i dohodovnost zasađene kulture. (2003): Opremljenost obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava traktorima. planiranja nasada i strojeva. (1981). Jelavić i sur. Ekonomski fakultet u Zagrebu . A. međunarodni simpozij iz područja mehanizacije poljoprivrede. A-Projektiranje trajnog nasada obuhvaća.. AG2180 PROJEKTIRANJE I UVOĐENJE MEHANIZACIJE U VOĆARSTVU I VINOGRADARSTVU Koordinator modula Opis modula Obuhvaća tri razine projektiranja. Barčić J. V. Opatija.. Lumen d.. projektiranje mehanizacije za podizanje i održavanje nasada. Projektiranje mehanizacije biljne proizvodnja «OOUR Vrana»..46:631.sc. veljače 2003. Njavro. Investicijsko izvedbeni program za podizanje plantaže 500 ha na objektu Obreška. te izrada studije isplativosti. br. Hrvatska . te ekonomska analiza isplativosti plantaže... Mirošević N.459-488). Par. 31-39.o. Pismohrana zavoda za mehanizaciju br 891. Mehanizacija u voćarstvu i vinarstvu. Stjepan Sito Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 16 14 Odrađene vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 384 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Krpina I. 1995. Maceljski M. Primjena mehanizacije u nasadima kupine i višnje RO Hladnjača-Jasinje. Dujmović M. Elaborat.:Ekonomika poduzeća. 1995. Zagreb Doc. Zagreb.. 3.153. Ploj T. Voćarska stanica. str.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Projektiranje podizanje nasada.o. Antončić I. pripremne radnje od snimanja terena do podizanja nasada s izvedbenim kartama. B-Projektiranje mehanizacije za potrebe meliorativnih radova. 717 2. (poglavlje Ekonomika investicija. Berčić S. Pismohrana Zavoda za mehanizaciju poljoprivrede Agronomski fakultet u Zagrebu). UDK 631..dr. Novak M.. Brčić J.. Sveučilišni udžbenik 3. Aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede. Obvezna literatura 1./2011.

što rezultira nemogućnošću primjene univerzalnih strojeva. Brčić J. na tlu i iznad tla (na stabljici). sc. Mehanizacija u povrćarstvu. Obvezna literatura 1. uzgoj na otvorenom ili zaštićenom prostoru. Ipswich. Bell B. Machinery for Horticulture.: Tehnika u uzgoju i ubiranju povrća i cvijeća. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 385 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Preporučena literatura 1. jer to izravno utječe na cijenu koštanja proizvoda. Stjepan Sito Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 26 4 16 10 Odrađene vježbe. Sito. Fifty years of Garden Machinery. N. S. Plodovi mogu biti u tlu. Kod planiranja povrćarske proizvodnje uzima se u obzir: vrijeme dozrijevanja. gnojidbe. Dati pregled opreme za proizvodnju presadnica. Cilj modula Ukazati studentima na probleme izrade projekta za uzgoj povrća i cvijeća na otvorenom i zaštićenom prostoru. Miller Freeman Professional Ltd. Ipswich. Bell B. položaj biljke u odnosu na tlo. AG2181 PROJEKTIRANJE I UVOĐENJE TEHNIKE U UZGOJU POVRĆA I CVIJEĆA Koordinator modula Opis modula Uzgoj različitih vrsta povrća i cvijeća uvjetuje specifičan način proizvodnje./2011. Interna skripta. 3. United Kingdom 1995.. United Kingdom 1997. nužno je u intenzivnoj plantažnoj proizvodnji povrća i cvijeća izraditi detaljnu projektnu dokumentaciju strojeva i opreme. Zagreb. dr. i Bilandžija. Zagreb. položaj plodova na biljci. Miller Freeman Professional Ltd. navodnjavanja i berbe. Obzirom na navedeno. različiti razmaci sadnje. Poseban problem je strojno ubiranje plodova. 1991. 2010.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Doc. Sveučilišna naklada. 2. Većina plodova povrćarskih kultura je jako osjetljiva na oštećenja tijekom ubiranja pa zahtjevaju usko specijalizirane strojeve. Cousins S.

edu/introduction/pdf. Faust.Razmnožavanje podloga voćaka: .. Podloge voćaka.cijepljenjem . H.Prednosti i nedostaci različitih načina razmnožavanja. Međusobni utjecaji podloge i plemenite sorte. D. Production and Uses.J.Kvaliteta sadnog materijala Cilj modula Detaljno upoznavanje s postupcima razmnožavanja voćaka. CABI Publishing.T. Temperate and Subtropical Fruit Production. AG2182 RASADNIČARSTVO VOĆARSKIH KULTURA Koordinator modula Opis modula Modul obrađuje suvremene postupke razmnožavanja voćaka i načine održavanja matičnih nasada za proizvodnju sadnica.psu. Davies.D.) 1999. Wertheim. Mišić. 2. 1989. Obvezna literatura 1. Hartmann. dr.autovegetativno (klasičnim postupcima. mikropropagacija in vitro) .. 1984. Physiology of Temperate Zone Fruit Trees.Razmnažanje sorata: .C. Upoznavanje suvremenih postupaka u proizvodnji voćnog reprodukcijskog materijala. 386 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . P. N. mikropropagacija in vitro) . I. sc./2011.. 1990. Upoznavanje s fiziološkim procesima interne regulacije i međudjelovanja hipobionta i epibionta.generativno razmnažanje . Nolit – Beograd. ISBN 0-85199-271-4 3.htm 2.E. John Wiley & Sons. Warrington. http://tfpg. CABI Publishing. Plant Propagation: Principles and Practices. Looney.T. ISBN 0-85199-592-6 4. S. Uzroci nedovoljne kompatibilnosti podloge i plemke. 1998. Prentice-Hall International.. Ferree.vegetativno razmnažanje (klasičnim postupcima. E. Rootstock Guide. D. New Jersey.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Englewood Cliffs.) 2003. Jackson.cas. .Specifičnosti razmnožavanja pojedinih voćnih vrsta Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa Način polaganja ispita 24 2 6 16 8 4 Pismeno Usmeno ☑ ☑ .E. Pennsylvania Tree Fruit Production Guide. Posebno se obrađuju: 6 izv. Uporaba podloga i međupodloga. (eds. Apples: Botany. Zlatko Čmelik Broj ECTS bodova . Kvaliteta sadnog materijala kao pretpostavka uspješne proizvodnje voća. prof.J (eds. ISBN 90-803462-2-5 Preporučena literatura 1. New York 3. M. Kester.

Kamilica (Matricaria chamomila L. Poznavanje. Cilj modula Cilj modula je dati studentima detaljna znanja o teoretskim i primijenjenim aspektima repelentnog i insekticidnog bilja.opći dio. Sjemenarstvo.prof. 2004. Zagreb / Mostar. Kolak. Skripta. 5-6: 341-353 Preporučena literatura 1. rodenticidnog. Kroz vježbe u praktikumu.. i Carović. i Carović. 1997. Znanstveni glasnik. preradi i primjeni pripravaka za ekološku biljnu proizvodnju. I. Kolak. 2003. K.) 1992.. 91 2. I. Šilješ. Znanje.. u trajnom zvanju Ivan Kolak Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 6 2 2 Pohađanje svih predavanja i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 387 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . i Grgesina. Cultivation and Processing of Medicinal Plants. Đ. Z. str. 4.Stanje i mogućnosti. Grozdanić. fitonicidnog i ostalog bilja u proizvodnji. osnovama dorade i prerade proizvoda te metodama primjene tih proizvoda u masovnoj ekološkoj proizvodnji. Kolak. 2004. Skripta. Ljekovito bilje na hrvatskim prostorima. Školska knjiga. 1997. i Rozić I. I. repelentnog. K.sc. Zagreb / Mostar. Budimpešta. K. i Rukavina.. I. uzgoj i prerada ljekovitog bilja. Zagreb / Mostar. 2003.. Rukavina. 3: 25-34. I. Zagreb prof. aromatično i medonosno bilje . H. 88 3. . Rukavina. Studenti se upoznaju s osnovama tehnologije uzgoja vrsta.) . te primjeni pripravaka u ekološkoj proizvodnji bilja. Z. aromatičnog i medonosnog bilja.. 3-4: 203-229 3. Z. Kolak. Šatović. Mogućnosti proizvodnje i prerade ljekovitog i aromatičnog bilja na hrvatskim prostorima. str. I.. Z. aromatično i medonosno bilje . AG2183 REPELENTNO I INSEKTICIDNO BILJE Koordinator modula Opis modula Student se upoznaje s općim biološkim i agronomskim značajkama insekticidnog. Šatović. Ljekovito. i Carović. H. Sjemenarstvo. I. 1992.dr. I. F. Skripta. Kolak. Z. Poznavanje ljekovitog. Šatović. str. Z. Šatović. I. 243 5. Skripta. Šatović. Šatović. Zagreb 5. i Rozić. Kolak./2011. 1997.specijalni dio. Naše medonosno bilje. Obvezna literatura 1. Mađarska 2. Ljekovito. I.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Hornok (ur. Droge i metaboliti ljekovitog i aromatičnog bilja. Zagreb / Mostar. H. Akademia Kiado. 1980. str. K. Šimić. 67 4. Kolak. i Carović. terenske vježbe i seminarske radove studenti se upoznaju s praktičnim aspektima ovog modula..

Lučić. Zagreb 4. 1. uvod u teoriju.hr/pdf/strategije/Strategija_poljoprivrede_i_ribarstva. (2002): Turopoljska svinja . CAB. (2003/2004): Agrarna ekonomika II. suvremene promjene i suvremenih tendencija u Svijetu i EU u pogledu ruralnog razvitka.Kos. (2000): Hrana i poljoprivreda u tržnom gospodarstvu. CAB.. suvremene promjene.. AG2184 RAZVOJ POLJOPRIVREDE I RURALNOG PROSTORA Koordinator modula Opis modula Predavanja: Povijesni razvoj sustava proizvodnje. Jurić. Z. Avalon. Accession number 981417130. Jurić. Iz.autohtona hrvatska pasmina turopolka.. M.pdf 3.. 305-310. T. (1998): Hranidba mesnih goveda u otvorenim sustavima proizvodnje. Zagreb 2. intervju na OPG i s članovima zajednice – analiza socioekonomskih odnosa u ruralnoj sredini. Agronomski fakultet. Usporedba otvorenih i zatvorenih sustava proizvodnje.. Accession number 981406683. (2003): Agrarna politika u Republici Hrvatskoj na putu od poljoprivrednog do održivog ruralnog razvitka. i sur. Đikić.Offset Markulin Lukavec 181 stranica. M. Obvezna literatura 1.. Zagreb prof.o.. (2003): Nacrt Nacionalnog programa za poljoprivredu i seoska područja. Seminarski radovi iz područja Poljoprivredna i ruralna politika – obilježja. I. Preporučena literatura 1. Krmiva 39. Strateški prioriteti razvitka poljoprivrede i ruralnog prostora u Hrvatskoj. Zagreb 2.. dio. R. Žimbrek. Jurić. Značenje okoliša u otvorenim sustavima proizvodnje.o. Z. Đikić. Znaor. Karoglan Todorović. sc. praksu i politiku (prijevod Tito Žimbrek. (2004): Poljoprivredno okolišni program za Hrvatsku. S. Suvremene tendencije u Svijetu i EU u pogledu ruralnog razvitka. Z.mps. Grbeša. 3.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Ivo Grgić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 32 12 16 Ocjenjeni seminari Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 388 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Žimbrek. Robić. Cilj modula Upoznavanje s povijesnim razvojem sustava proizvodnje. Žimbrek. MPŠVG.. I. MPŠVG RH (2003/2004): Strategija poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske http://www./2011. D. I.. Temeljni činitelji poljoprivredne proizvodnje. T. Društvena istraživanja 12 (6):1027-1049. 35-45. sa značenjem okoliša u proizvodnim sustavima i društveno-ekonomskim odnosima u ruralnom sektoru. Franić. M. dr. 6. Posjet odabranoj ruralnoj zajednici. Grgić. 4. F. Poljoprivredna i ruralna politika – obilježja. T. M. D. 5. "MATE"d.. Terenska nastava: Analiza dva lokaliteta otvorenog sustava. Tidsk . Ramona Franić). Interna skripta. Ecologica. (1997): Hranidba svinja u otvorenom sustavu držanja. EEEP. Krmiva 40. Plemenita opčina turopoljska V Gorica. Tracy. Uloga poljoprivrede u gospodarskom razvoju. Đikić.

Modifikacija i prilagodba navedenih alata potrebama znanstvenih istraživanja u svrhu procijene ribljeg stoka. 2. Globus. mrežastih alata kopnenih voda i mora (stajaćice. odnosno upoznati ih s ribolovnim alatima i tehnikama ribolova. te ribolova u sklopu akvakulture. Svrha i uloga ribarske luke. Osnovne tehnike ribolova. Značaj i svrha ribolova od prapočetaka do današnjih dana. kako u svijetu tako i kod nas. Nedwelec. (1995): Ribarstvo. 389 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Svladavanje tehnike ribolova najsloženijih ribolovnih alata. (1990): Definition and classification of fishing gear categoris. G. Razvoj sportsko rekreacijskog i natjecateljskog ribolova. Ivica Aničić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 16 8 16 Redovito pohađanje svih vrsta vježbi uz obaveznu javnu prezentaciju seminarskih radova Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. FAO.. 4. sc. AG2186 RIBOLOV Koordinator modula Opis modula Povijesni razvoj ribarskih brodova i brodarenja u našem podneblju. I. vezanih za gospodarski ribolov (plivarica. . te s njihovom specifičnom opremom. tendencijama i perspektivama razvoja gospodarskog. dr. Cetinić P. te pogonskim postrojenjem. (1985): Alati i tehnika ribolova. Zagreb. tradicijskog ribolova. Omogućiti studentima stjecanje temeljnih teoretskih i praktičkih znanja o vrstama ribolova. te struktura sportske ribolovne opreme. parangali). Upoznati ih sa stanjem. Tiskara Rijeka Treer T. 222.. M. njezinim temeljnim i strukturnim sadržajima. Fisheries Tehnical Paper./2011. Agronomski fakultet. Cilj modula Upoznati studente s ribarskim brodom kao plovnim i proizvodnim objektom. kopnenih voda i mora. (2004): Čvorovi. 2. Trendovi održivog razvoja različitih vrsta ribolova u svijetu i kod nas. Sastavni elementi ribarske luke. Pravila plovidbe na moru i kopnenim vodama. J. koća). (2003): Ihtiologija II. temeljne vodilje pravilnog gospodarenja morima i kopnenim vodama. Veble Comerce Zagreb. Obvezna literatura 1. 5. Prof. Wayne. Ribarski brod kao plovni i proizvodni objekt s brodskim instrumentima i uređajima. kao i osnovnim iskoristivim potencijalima. Veble Comerce. Logos. složenih udičarskih alata (strukovi.. . Cowx (1990): Development in electric fishing. (2005): Ribolov. Upoznati studente s ulogom i zadatcima ribarske luke. Omogućiti stjecanje znanja o osnovnim pojmovima nautike na moru i kopnenim vodama. Zagreb Constatino. Prado. Aničić I.. Swiniarski J. No. Osnovni pojmovi nautike na moru i kopnenim vodama. klopkastih alata ( vrše. Safner R. 3. Zagreb Simović. Vrste i ribarskih brodova s specifičnom pripadajućom opremom.. Pp256. sportsko rekreacijskog. Fizigrafijski čimbenici obale na gradnju i iskorištenje ribarske luke. FAO . P. I. Podjela ribolovnih alata s osnovnim spoznajama o strukturnim i građevnim elementima specifični za svaku vrstu alata.Roma: pp 92. 3. samice). A. T. potegače). Split Treer T. stajaćih i povlačećih udičarskih alata i niz tradicijski ribolovnih alata. Humberside International Fisheries Institute University of Hull. karakterističnom za pojedini tip ribarskog plovila. Lovrinov M.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (1996): Brodarenje.

Ehrendorfer.). Pohađanje predavanja i vježbi (praktikum. te razmatranje mjera njihove zaštite. 2). 2004: Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske".). Zagreb.). 5. 1994: "Index Florae Croaticae". Croat. Školska knjiga. 1). T. IUCN kategorija). Nat. klasifikacija). Zagreb. 1-232. Topić. Nikolić.. K. Preporučena literatura 1. Cilj modula Stjecanje znanja o rijetkim i ugroženim biljkama hrvatske flore. Nikolić. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. (eds. 2.. Mägdefrau. Praktično poznavanje ugroženih biljaka na terenu i u praktikumu. populacijski trend.Zagreb. Obvezna literatura 10 2 10 Izvanredni profesor Mihaela Britvec Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 8 1. 1-116. J. Pars 2. evolucija i geobotanika". 1994: "Flora Hrvatske". 6 (Suppl. Pregled ugroženih biljaka Hrvatske (morfologija. F.. 1997: "Index Florae Croaticae".. Državni zavod za zaštitu prirode . Croat. Prepoznavanje značenja ugroženih biljaka u očuvanju biljne raznolikosti u Hrvatskoj. Nikolić. Pars 3. T. 3 (Suppl.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. R. 4. Nat. Nikolić. (ed. (ed. Školska knjiga. T. stanište. morfologija. Domac. (ed. Nat.). rasprostranjenost u Hrvatskoj i Europi./2011. sistematska pripadnost. Croat. 1-324. 1997: "Udžbenik botanike za visoke škole: sistematika. teren) Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 390 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . T. 1). 2000: "Index Florae Croaticae". Pars 1. 3. 9 (Suppl. AG2187 RIJETKA I UGROŽENA FLORA HRVATSKE Koordinator modula Opis modula Vaskularna flora Hrvatske (značajke.

ECTS informacijski paket

DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG2188

RIZOSFERNA EKOLOGIJA

Koordinator modula

Opis modula Rizosferna ekologija je modul koji obuhvaća fiziološka razmatranja uloge korijena biljaka u interakciji sa okolišem. U uvodnom dijelu razmatra se struktura i funkcija pojedinih dijelo