NOVOG NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA ZA MEDRESE

BIOLOGIJA

CILJ:

Cilj nastavnog predmeta biologije u odgojnom i obrazovnom procesu učenika ove škole je uvođenje učenika u područja bioloških nauka, čiji su sadržaji značajni za razumijevanje pojava i procesa u prirodi, a u skladu sa najnovijim naučnim dostignućima, kao i razvijanja sposobnosti jasnog i kritičkog mišljenja i zaključivanja što je tijesno povezano sa potrebama zvanja za koje se učenici obrazuju. ZADACI: • da učenici steknu nova znanja o organizaciji i funkcionisanju ćelije, kao i o biofizičkim i biohemijskim procesima u njoj; • da učenici shvate tok općih fizioloških pojava i procesa u biljnom, životinjskom i ljudskom organizmu; • upoznavanje učenika sa najčešćim oboljenjima, njegom i mjerama (preventivama) zdrastvene zaštite funkcionalnih sistema čovjeka; • stjecanje osnove za primjenu stečenog znanja u praksi.

Nastavni program iz predmeta

Metode proučavanja ćelije. dijaliza. centrosomi. Sati 1 2. lisosomi. ribosomi. fermenti (enzimi) – priroda. struktura i podjela. protoplazma i njene diferencijacije: stanična (citoplazmatična). Amitoza i mitoza (kariokeneza). monosaharidi. • Biohemijski sastav žive materije (protoplazme). Nukleinske kiseline i ostale organske materije (ADP. hemijska struktura. propustljivost ćelijske membrane. ATP). kontraktilni. hromoproteidi. plastidi i specijalne organele). goldžijev aparat. nukleoproteidi). Aktivni prenos supstanci u ćelijama (transport Na i K jona). Sličnosti i razlike živih i neživih sistema. Ćelija – stanica. oblik i opća građa ćelije. OSNOVI CITOLOGIJE I MOLEKULARNE BIOLOGIJE • Uvod u citologiju i njena povijest. pasivni prenos (difuzija.BIOLOGIJA II razred (2 sata sedmično – 72 sata godišnje) Red. Ugljični hidrati – glicidi. mitohondrije. Naziv programskih sadržaja UVOD • Bilogija. jedarce. sa biokatalitičkom funkcijom. • Jedro – jezgro (nukleus). • Proteini (bjelančevine). oligosaharidi i polisaharidi (hemijska struktura. Bioelementi (makro. • Osnovne biološke nauke – predmet i problem proučavanj. • Životni ciklus ćelije. Struktura stanice. Neorganske tvari (voda i mineralni sastojci) u živoj materiji. građa (jedrova opna. klasifikacija i podjela prema funkciji (strukturni. • Organske tvari u živoj materiji. Biokatalizatori i biokatalizam. 15 . Razlika između biljne i životinjske ćelije. rezervni i energetski). membrana (građa i funkcije). podjela prema funkciji). Lipidi. oblici i funkcije organela (endoplazmatična mreža. hromatin hromosomi i njihov broj u somatskim i spolnim ćelijama). • Metabolizam ćelije (anabolizam i katabolizam). • Osnovna fizička svojstva protoplasme – koloidni sistem. Položaj biologije u sistemu prirodnih nauka. jedinstvo žive i nežive prirode. • Morfologija i organizacija prokariotske i eukariotske ćelije. mikro i ultramikro elementi).nauka o životu. Podjela prema funkciji (strukturni. osmoza). hemijska struktura i klasifikacija. Veličina. osnovna jedinica života. Rast i dioba ćelije. diferencijalna propustljivost. Broj 1.

odvadanje vode – gutacija. Aerobno disanje. Fotosinteza. mehanizam i hemizam disanja. nervni sistem. Tamna faza fotosinteze. anizofilija i heterofilija. endokrini 16 25 . simbioza. FUNKCIONALNA ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA ŽIVOTINJA I ČOVJEKA • Uvod u animalnu fiziologiju funkcionalnih sistema. Rast stabla u širinu. kretanje vode. tipovi stabla. • Klijanja sjemna. Metamorfoza korijena. tipovi korijenovog sistema. biološki). suženje. usvajanje vode. azota). pupoljci). Činioci koji utječu na proces disanja. zone korijena. Metabolizam usvajanja jona. • List: morfologija lista. FUNKCIONALNA ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA BILJAKA • Korijen. Regulacija procesa disanja. Organizam i sredina. Faktori koji utječu na klijanje (fizički. transformacija energije u procesu disanja. Energetski procesi pri klijanju. Fotoperiodozomi. transpiracije). Funkcije korijena. metamorfoza listova. njihova funkcija i fizičko-hemijske osobine. • Heterotrofna ishrana biljaka: saprofitska. auksini. Unutrašnja građa korijena u zoni korijenovih dlačica. Fitohormoni. Labaratorijski rad: • Klijanje sjemena u zavisnosti o unutrašnjim i vanjskim uvjetima. • Metabolizam mineralnih soli. Anaerobno disanje (vrenje). Činioci koji utječu na usvajanje i sadržaj mineralnih elemenata. Unutrašnja građa lista. • Autotrofna ishrana biljaka. Svijetla faza fotosinteze (fotoliza vode i fotosintetička fosforilacija). Labaratorijski rad (2 sata): • Tehnika mikroskopiranja • Mikroskopiranje ćelije i njene strukture (obojen i neobojen preparat). • Primarna građa lista monokotila i dikotila. Metamorfoze stabla. • Izdanak (tipovi izdanka). hemijski. • Fiziologija rastenja i razvića pojedinih biljnih organa. Stablo (postanak. 3.• Mejoza (redukcijska dioba). Kalvinov ciklus. raspored listova na stablu. citokinini i inhibitori. giberelini. MORFOLOGIJA. • Sistem informacije i integracije: čula. kategorije listova. 4. poluparazitizam. Fotosintetički pigment. • Disanje biljaka (respiracija). parazitizam. Fiksacija i metabolizam nitrogena (N= dušika. • Vodni režim biljaka (voda.

• Varenje hrane u višećelijskih organizama (vanćelijski tip varenja). Transport ostalih materija i respiratori pigmenti. • Ekskrecija. Varenje jednostaničnih organizama. Resorpcija hranjivih sastojaka. nervni i endokrini sitem. Krvna plazma i ćelije tjelesnih tečnosti. • Fiziologija mišićnih kontrakcija. Sastav tjelesnih tečnosti. Ekskrecija višećelijskih organizama tipovi ekskretornih organa. vene i krvni kapilari). • Krv. Krvna plazma i pčelinjaka i kičmenjaka. Mjere zaštite od bolesti i njega. organizacija nervnog sistema. Plazma. Funkcionalni sistem disanja u kopnenih organizama. • Ispitivanje insulina i adrenalina na organizam životinje.sistem. • Disanje u riba i žaba na različitim spoljnim temperaturama. neuron sinapsa. Sastav tjelesnih tečnosti. • Nervni sistem. 9 . krvni sudovi „arterije. • Disanje. organskih aparata i sistema. Varenje hrane. Mehanoreceptori i kemoreceptori. • Toksikomanija: alkoholizam. Funkcije endokrinih žlijezda. Razmjena gasova. Regulacija ekskrecija. Pulzatorni organi i zalisci. • Termoreceptori i elektroreceptori (fotoreceptori). disanje i ekskreciju. Mjere zaštite od oboljenja i njega pojedinih organa. Prelazni tip varenja (dupljari i mekušci). • Funkcionalna podjela nervog sistema kičmenjaka: somatske i vegetativne funkcije • Endokrini sistem. Regulacija cirkulacije. tabakizam i narkomanija. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA FUNKCONALNIH SISTEMA ČOVJEKA • Sistem integracije. Uporedni pregled tjelesnih tečnosti beskičmenjaka i kičmenjaka. Ergometrija. neurosekrecija. 5. Nefron i bubreg (građa i funkcija). Koagulacija tjelesnih tečnosti. Obrambene funkcije. Transport ostalih i uloga u homeostazi. Krvni pritisak i puls. čula. • Funkcije tjelesnih tečnosti. Integrativna uloga endokrinog i nervnog sistema. • Sistemi organa za varenje. Regulacija varenja. • Ishrana organizama. Transport gasova i respiratorni pigmenti. • Tjelesne tečnosti. Regulacija disanja. Imunitet. uobličeni elemnti krvi (razmaz krvi pod mikroskopom) • Mjerenje krvnog procesa kod čovjeka. Ekskrecija jednoćelijskih organizama. serum. • Energetska vrijednost hrane. Opća fiziološka ekskrecija. Labaratorijski rad: (7sati) • Fiziologija refleksa spinalne žabe. cirkulacija tjelesnih tečnosti.

Faktori rasta i razvoja. 6. • Mjere zaštite. roditeljstvo. sterilnost i kontracepcija. • Sistem organa za reprodukciju: higijena spolnih organa. oboljenja i njega sistema organa zaštite. „SIDA“ • Spol. spolnost. odgovornost.• Zaštita i najčešća oboljenja i njega sistema organa za cirkulaciju. rasizam i genocid. Humanizacija odnosa među spolovima. Ljudske rase. potpore i kretanja. RAZVOJA LJUDSKOG ORGANZMA • Pronatalni rast i razvoj ljudskog organizma • Postnatalni rast i razvoj ljudskog organizma • Oblici rasta. bolesti i njega. UKUPNO 6 72 . • Biološka osnova međupopulacijskih razlika.

. .sticanje novih znanja o procesima razmnožavanja i razvića. . svijesti.Nastavni program iz predmeta BIOLOGIJA III razred (2 sata sedmično . starenje i smrt. prepisivanje (transkripcija) i prevođenje (translacija) genetičke šifre (poruke). Nespolno (agametsko) razmnožavanje. individualnom i populacijskom nivou. genetička informacija.Uvod u genetiku. Spolno (gametsko) razmnožavanje.Autoreprodukcija i popravka oštećene DNK.Distribucija i međugeneracijski kontinuitet genetičkog materijala – mitoza ćelijski ciklus.uočavanje jedinstva živih i neživih sistema. funkcionalnom integritetu i kontinuitetu živih sistema na molekulskom. Naziv programskih sadržaja BIOLOGIJA RAZMNOŽAVANJA I RAZVIĆA Razmnožavanje živih bića.razvijanje ekološke kulture. 22 . Sati 8 2. Red. . heterosomi. . Regeneracija.upoznavanje učenika sa mogućnostima manipulacije genetičkim materijalom kao i sa principima savremene biotehnološke proizvodnje i primjenom bioloških agensa u različitim područjima ljudske djelatnosti. Autosomi.usvajanje neophodnih znanja o genetičkoj kontroli.Organizacija i funkcija genetičkog materijala na mikroskopskom nivou – struktura hromosoma i hromosomske garniture.Kontinuitet i promjenjivost genetičkog materijala – mutacije i mutageneze u procesima proizvodnje i preradi sirovina.72 sati godišnje) ZADACI: .Struktura. Oplođenje. Smjena generacija. hromosomska determinacija spola. GENETIKA . . ćelijskom. Embrionalno razviće. Razviće živih bića. . . .Genetička kontrola sinteze bjelančevina. biotehnika i biotehnologija. Genetika. . Regulacija djelovanja genetičkog materijala. procesa kruženja materije i proticanja energije. oblasti i nivoi proučavanja genetičkih pojava i procesa. Broj 1. njihove međuzavisnosti.sticanje spoznaka o različitim tumačenjima postanka i evolucije života na Zemlji. organizacija i funkcija genetičkog materijala na molekularnom nivou: DNK i RNK. ljubavi i odgovornosti za zaštitu i unapređivanje životne sredine. . postembrionalno razviće.

voda. tipovi i područja primjene. . hortikulturi.Biotehnologija: definicija. . 10 4. dinamika i evolucija. Genetičko inžinjerstvo: definicija. Genom. Biološki produktivitet. . farmaciji. dinamika i evolucija. rekombinacije i genetičke mape. industriji i zaštiti životne sredine – aktuelno stanje i perspektiva. struktura. „tehnika rekombinantne DNK“ – izolacije.Genetičke osnove selekcije i oplemenjivanja u uzgoju domaćih životinja i biljaka značajnih u ratarskoj i voćarskovinogradarskoj proizvodnji.Geni i osobine. nivoi.Klasični biotehnološki metodi i njihova primjena. 22 . . zrak i svjetlost kao ekološki faktori. konstrukcija vještačkih hromosoma. .Geni u populaciji – genetička ravnoteža i struktura populacije. . . Ekološki principi i osnovni ekološki pojmovi.Stupnjevi ekološke integracije: individua i populacija.Primjena genetičkog inžinjerstva u medicini. Genomsko inžinjerstvo: kloniranje somatičnih genoma.Gensko inžinjerstvo: prirodni i sintetski geni. Laboratorijski rad: Posmatranje hromosoma u mitozi i mejozi GENETIČKO INŽINJERSTVO I BIOTEHNOLOGIJA . monoklonska antitijela i hibridizacija ćelija. . karakterizacija.Životna sredina. . . .Mejoza.Uvod u ekologiju. šumarstvu. 3. . . Geobiosfera. struktura. Toplota.Biocenoza – sastav. genealoški (klonsko-blizanački) i geneološki (rodoslovni) metodi u uzgoju biljnih i životinjskih vrsta.Aktivni agensi u biotehnološkim procesima. genotip i fenotip. transfer i kloniranje DNK. poljoprivredi..Ekosistem – sastav. mikroorganizmi i kultura ćelija i tkiva.Hibridološki (ukrštavanje). definicija i podjela.Promet materije i protok energije u ekosistemu. genetički vektori (virusi i plazmidi). . EKOLOGIJA I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE . metodi i pravci genetičkoinžinjerskih istraživanja i postupaka. . Ekološki faktori i njihova podjela. Probojnost i ekspresivnost gena. zemljišta i biocenoza na Zemlji. atributi populacije. Biohemijsko i enzimsko inžinjerstvo. životna sredina i životne oblasti.Prirodne zakonitosti distribucije klime. jedinstvo životne sredine.Hromosomsko inžinjerstvo: transfer pojedinačnih hromosoma. Monogensko i poligensko nasljeđivanje. interakcija alelnih gena.Genski lokusi i aleli. .

. tehničko-tehnološki. jezero.Primarni klimatogenski ekosistemi.Vodeni ekosistemi: rijeka.Kozmozonska i evolucijska biogeneza. . taksonomskim skupinama i geografskim zonama. nizijski i planinski). . Tajge i liščarsko-listopadne šume. . Suptropske i tropske šume. polupustinje i žarke pustinje.5. Kopneni ekosistemi na horizontalnom i vertikalnom profilu Zemlje. sociološki. . more. . Prostorna i vremenska biološka promjenjivost. . savane. Racionalno iskorištavanje bioloških resursa i proizvodnja zdrave hrane. vitalizam i tumačenje „spontane generacije“ (generatno equinoca). polarne pustinje i tundre.Prve ideje i razvoj savremenih teorija o porijeklu života na Zemlji. Degradacija i žaštita zraka i zemljišta kao komponenti kopnenih ekosistema. bara. Led. . . Biološkoekološki efekti degradacionih procesa u kopnenim ekosistemima.Teorija abiogeneze. stepe.Kreacionističke teorije o porijeklu i razvitku života na Zemlji u svjetlu savremenih dostignuća bioloških znanosti.Multidisciplinarnost pristupu problemima zaštite životne sredine (društveni. UKUPNO - 10 72 IZBORNA NASTAVA . politički.Raznolikost i jedinstvo živog svijeta. ODABRANA POGLAVLJA IZ EVOLUCIJE .Globalni karakter procesa degradacije (destrukcije i zagađivanja) životne sredine. biološko-medicinski. Teorija o abiogenom i evolucijskom postanku prvih autoreproduktivnih molekula. tercijarni antropogeni ekosistemi: ruralni i urbani. mezofilne i kserofilne livade i pašnjaci (primorski. .Biološko-ekološki efekti destrukcije i zagađivanja životne sredine po nivoima organizacije živih sistema.Kreacionistička teorija o porijeklu i promjenjivosti živog svijeta. ekonomski. . Zaštita prirode kao specifičan vid zaštite životne sredine. kulturološki). okean. Pojam evolucije materijalnog i duhovnog svijeta.Antropogeni ekosistemi: sekundarni – hidrofilne.

sistema organa i organizmom. organskog aparata. . . .Upoznavanje s biodiverzitetom putem obrade najznačajnijih karakteristika pojedinih grupa biljaka i životinja.Upoznavanje učenika sa građom i funkcijom biljnih i životinjskih tkiva. . kao i za nastavak školovanja na biotehničkim i srodnim fakultetima.Upoznavanje učenika sa predmetom proučavanja i značajem biosistematike u sistemu bioloških nauka. podjelom i značajem.Proširivanje i produbljivanje ranije stečenih znanja. organa. njihovom filogenijom.Osposobljavanje učenika za samostalno posmatranje i izvođenje vježbi. vještina i sposobnosti koje su učenici stekli na redovnoj nastavi. ZADACI: .CILJ: Cilj izborne nastave biologije je uvođenje učenika u neka područja bioloških nauka čiji sadržaji nisu obrađivani u redovnoj nastavi biologije a koji će im koristiti u svakodnevnom životu. Nastavni program iz predmeta .

.Osvrt na sistem klasifikacije (razvrstavanja) živog svijeta. vježba: mikroskopiranje ćelije modrozelene alge i bakterijskih ćelija (trajni preparat). priručnicima i drugim štampanim materijalom koji se može koristiti u nastavi. modrozelene alge. govedo). osnovno tkivo (parenhimi za upijanje vode.Životinjska tkiva: epitelna.Labor. Prokarioti . Tema : Biosistematika biljaka Principi (načela) biosistematike. organski aparat.Taksonomske kategorije.) . životinja i čovjeka . vježba: mikroskopiranje (trajnih preparata životinjskih tkiva.Trajna biljna tkiva: kožna tkiva. Definicija tkiva.Upoznavanje učenika s programskim sadržajima izborne nastave trećeg razreda. organizam. s udžbenicima. kao i sa obavezama učenika u realizaciji programa izborne nastave.72 sata godišnje) Red. Prokariotska i eukariotska ćelija. Istraživanja u prirodi i laboratoriji. viroidi.Uvod u histologiju. oko. ćelije sluzokože usne duplje. Podjela tkiva. metode i značaj proučavanja.Laboratorijska vježba: mikroskopiranje biljnih tkiva. .Mikoplazme. mišićna i nervno tkivo.Organ. .Osnovni elementi ćelijske organizacije. . 30 . . vezivna. .. Tvorna tkiva (meristemi).Labor. bakterije. Eukarioti Sati 11 2. Broj 1. vježba: disekcija oka govečeta. razmaz krvi. (objasniti na po jednom primjeru. sunđerasti parenhim. za fotosintezu. Acelularni organizmi Virusi.Ćelija (stanica) – osnovna gradivna i funkcionalna jedinica organizma. mehanička tkiva.srce. Osnovne postavke i pristup istraživačkom radu. .BIOLOGIJA III razred (2 sata sedmično . . Biljna tkiva. Mikroskopiranje ćelije epiderme luka i ćelije modrozelene alge. sistem organa za krvotok.. Naziv programskih sadržaja Tema : Histologija i organografija biljaka. provodna tkiva.Labor. parenhim za magaciniranje hrane). npr. sistem organa.

podjela. . naše autohtone sorte voća). Razmnožavanje. način ishrane i života.. Posmatranje sporangija i spora mahovina i papratnjača pod mikroskopom. ekologija. Lišajevi. ekologija i značaj.značajniji pripadnici.Skrivenosjemenjače / kriptosjemenjače. ekologija. usnatice (Laminaceae). Golosjemenjače Prepoznatljive odlike građe golosjemenjača. Opće karakteristike dvosupnica /dikotila. cvat. Podjela algi (zelene. Prepoznatljive osobine porodice. rasprostranjenost. Papratnjače. Podjela sjemenjača.Labor. Podjela skrivenosjemenjača: dvosupnice (Dicotyledonae) i jednosupnice (Monocotyldonae). značajniji pripadnici porodice i značaj pojedinih vrsta za čovjeka (voćarstvo. rasprostranjenost. rasprostranjenost.Labor.Mahovine. vježba: Determinacija pripadnika nekih porodica . Porodice: ljutići (Ranunculaceae ) i ruže (Rosaceae) Prepoznatljive odlike. Ekologija i značaj algi. podjela i značaj. cvjetni dijagram i cvjetna formula. silikatne. pripadnici i značaj. rasprostranjenost i značaj. Stablašice (više biljke) .Gljive: građa talusa. na prikupljenom materijalu praviti zbirke plodova. . Klasifikacija gljiva (algašice. rasprostranjenost.Odlike porodice. Sjemenjače . smeđe i crvene alge).Labor. .Porodice: glavočike (Asteraceae). vježba: Determinacija četinara prema ključu. . rasprostranjenost. Građa talusa. posmatranje građe sjemenke graha i kukuruza. . vježba: Makroskopsko posmatranje gametofita i sporofita. mješinarke i stapčare). mahovina i papratnjača.Labor. pomoćnice (Solonaceae). razmnožavanje i razviće. podjela i značaj. Građa cvijeta.Oprašivanje. razmnožavanje.Opće karakteristike odjeljka sjemenjača (cvjetnjača).Sjemenka i plod (nastanak ploda i podjela).Alge. Uloga gljiva u prirodi i značaj za čovjeka.Građa sporofita i gametofita. vježba: upoznavanje građe cvijeta raščlanjivanjem. . krstašice (Brassicaceae). razmnožavanje. . simetrija cvijeta.Papratnjače. razmnožavanje i razviće. .Opće odlike građe.Porodice: leptirnjače (Fabaceae). .

vježba :Posmatranje pod mikroskopom i pomoću lupe praživotinje koje žive u infuzumu (Napomena! za ovu vježbu infuzum treba pripremiti nekoliko dana ranije. Parazitske pljosnate i oble gliste. . Korištenje divljih i samoniklih biljaka u ishrani čovjeka. . . . način života i klasifikacija spužvi i dupljara.Zglavkari/člankonošci (Arthropoda).Osnovne odlike i plan tjelesne organizacije zglavkara.Višećelijske/višestanične životinje.Rakovi/ljuskari.Labor. pauci i stonoge ( karakteristične 31 .Preventivne mjere.)Posmatranje kretanje i varenje kod papučice (Paramecium). rasprostranjenost i raznovrsnost protozoa. predstavnici i značaj. 3. Raznovrsnost i klasifikacija zglavkara. način konzerviranja (sušenja) i korištenja ljekovitog bilja. rasprostranjenost.Labor. Pravljenje herbara ljekovitih i jestivih divljih biljaka koje rastu u bližoj okolici.Prstenaste/ člankovite gliste (Annelida). dijelovi biljke sa ljekovitim i toksičnim djelovanjem. razmnožavanje. Specifičnost organizacije jednoćelijskih životinja.Način zaraze.Razmnožavanje.Tjelesna organizacija. . značaj. .Pljosnate gliste/crvi (Plathelmintes) i valjkaste/oble gliste (Nematode). . . Zajedničke odlike monokotila.Ljekovite biljke.Jednosupnice/ monokotile. Neke vrste ljekovitih biljaka naših krajeva.Praživotinje (Protozoa). Građa i funkcija ćelijskih organela. rasprostranjenost i klasifikacija pljosnatih i oblih glista. način života.Protozoe kao uzročnici zaraznih bolesti. vježba: Determinacija pripadnika porodice ljiljana i trava prema ključu. Paraziti čovjeka. Spužve/sunđeri (Spongia) i dupljari (Coelenterata).Laboratorijska vježba: Disekcija kišne gliste. razmnožavanje.domaćih životinje i biljaka i oboljenja koje uzrokuju. simptomi i način lijećenja. . Porodice: ljiljani (Liliaceae) i trave (Poaceae). Tema: Biosistematika životinjskog svijeta Beskičmenjaci . . Prepoznatljive odlike porodice. Prikupljanje.dikotila prema ključu. Osnovne odlike tjelesne organizacije. razmnožavanje i klasifikacija člankovitih glista.Plan tjelesne organizacije. Značaj protozoa u pšrečišćavanjz zagađnih voda.

. kornjače. Opće morfološke i anatomske odlike. vježba: Disekcija ribe. .Labor.Adaptacija životu na kopnu. . Način života. Repati (žabe) i bezrepi vodozemci (čovječija ribica.Bodljokošci (Echinodermata).Osnovne karakteristike i način života plaštaša i bezlubanjaca . plivačice i letačice. .Klasifikacija hordata: poluhordati. .Kičmenjaci/kralježnjaci (Vertebrata/Craniata). Razmnožavanje. . vježba: Određivanje vodozemaca prema ključu.Ribe (Pisces). Klasifikacija (haterije. Rasprostranjenost.).Vodozemci (Amphibia). adaptacija životu na kopnu. vježba: Određivanje riba prema ključu.Mekušci (Mollusca). . Kolouste/kružouste (Cyclostomata).daždevnjaci itd.Sisari/sisavci (Mammalia). . Korisni i štetni insekti. Karakteristični predstavnici za čovjeka značajnijih redova krilatih insekata. .Opće karakteristike hordata. Osnovne karakteristike i plan tjelesne organizacije.Ptice (Aves).Labor. Ekonomski značaj riba. Plan tjelesne organizacije mekušaca. Glavne grupe ptica i njihove karakteristike: trkačice.Gmizavci / gmazovi (Reptilia). Homeotermija. . Način života i karakteristične grupe bodljokožaca. Najznačajnije grupe pravih košljoriba koje žive u našim vodama. peradarstvo. Seoba ptica. Opće karakteristike sisara. vježba: Upoznavanje morfološke i anatomske građe insekata. Klasifikacija riba.Glavne grupe (klase) kičmenjaka. . Adaptacija životu u vodi. Opće morfološko-anatomske odlike riba. Lovostaj.Labor. bezlubanjci i kičmenjaci. Opće morfološko-anatomske osobine vodozemaca.odlike klase i poznatiji pripadnici ). Ekonomski značaj mekušaca.Labor. razmnožavanje i razviće (metamorfoza) vodozemaca. krokodili.Insekti/ kukci: tjelesna organizacija. plaštaši. oplodnja i razviće.Opća morfološko-anatomska građa. razmnožavanje i razviće. ekologija i podjela. gušteri i zmije) i značaj gmizavaca. Način života i razmnožavanje. Opće odlike ptica. . . . Adaptacija na letenje. Osnovne grupe i način života mekušaca.Hordati / svitkovci (Chordata).Opće morfološke i anatomske karakteristike kičmenjaka. način života i razmnožavanje gmizavaca. način života. Značaj insekata u prirodi.tritoni.

- - Klasifikacija sisara: niži (aplacentalni) i viši (placentalni) sisari. Karakteristike kljunara i torbara. Ostali redovi placentalnih sisara. UKUPNO 72 . Placentalni/viši sisari (Placentalia). Opće odlike viših sisara. mesojedi i primati. Klasifikacija viših sisara: papkari. Ekonomski značaj i zaštita sisara (savremeno stočarstvo. parkovi prirode i rezervati. Ostali sisari. Glavne osobine domovinske flore i faune. Endemi i relikti i njihova zaštita. Rasprostranjenost i raznovrsnost. Nacionalni parkovi. lov i uzgoj sisara krznaša).

upoznavanje učenika sa nekim sadržajima iz mikrobiologije.da učenici shvate tok općih biohemijskih i fizioloških procesa i pojava u ljudskom organizmu.da stečena iskustva i znanja sređuju. . pružanje znanja koja doprinose: . .IZBORNA NASTAVA ZADACI: . .upoznati učenike sa mikroskopom i tehnikom mikroskopiranja i osposobiti ih za samostalno mikroskopiranje.osposobiti učenike da odabranim naučnim metodama.proširivanju znanja učenika o genetici čovjeka i mogućnostima otklanjanja greški u genetičkom materijalu.proširivanju znanja o spolnom životu i spolnim bolestima čovjeka. samostalno izvode laboratorijske vježbe. . odnosu među spolovima. . braku i odgovornom roditeljstvu.održavanju i unapređivanju vlastitog zdravlja i zdravlja svoga okruženja. . koristeći odgovarajuće pribore. . proširuju i povezuju sa novim dostignućima u nauci.

Naziv programskih sadržaja Uvod Upoznavanje učenika s programskom sadržajima izborne nastave četvrtog razreda. zemljište i zrak) . spore. tetanus. . epitela usne sluzokože (obojeni privremeni preparati). Mikroskopiranje ćelija pluta.Razmnožavanje i rasprostranjenost bakterija. . s udžbenicima. Otpornost i prirodni imunitet. bojenje bakterija i kolonije. ciljevi i značaj mikrobiologije.Patogene bakterije. mikroskopski preparati. Faktori koji utječu na razmnožavanje bakterija.Uvod u mikrobiologiju.Laboratorijska vježba: Upoznavanje s materijalom potrebnim za uzgoj bakterija. veliki kašalj. .Laboratorijska vježba: Pravila mikroskopiranja.Imunitet i imuni odgovori.Virusi: veličina. oblik. .Rasprostranjenost bakterija (voda.Laboratorijska vježba: Mikroskopiranje bakterija (gotovi preparati). tuberkuloza.Nastavni program iz predmeta BIOLOGIJA IV razred (2 sata sedmično . potrebnom za realizaciju programom predviđenih sadržaja. Serum i vakcina. laboratorijski pribor. Sterilizacija.Vještački imunitet. veličina i građa). difterija. epiderme luka. Uzgoj bakterija na hranjivim podlogama. . kao i sa pravilima za praktični rad.Rasprostranjenost. bolest i imunitet). aerobno i anaerobno disanje (vrenje. - Sati 1 2. 16 .Metabolizam bakterija: ishrana (autotrofne bakterije. Broj 1. razmnožavanje. upala pluća. Otkriće mikroorganizama. Rad u biološkoj laboratoriji. Bakterijske kulture.Stvaranje imuniteta (infekcija.60 godišnje) Red.Bakterije:Morfologija bakterijske ćelije (oblik. Mikrobiologija s imunologijom . . . kolonije. priručnicima i drugom potrebnom literaturom.Laboratorijska vježba: Mikroskopi i mikroskopiranje. raspadanje i kruženje elemenata u prirodi ) . meningitis i dr. Antitijela i antigeni (reakcija antitijelo-antigen).Bakterijske bolesti čovjeka ( antraks.) .Školski mikroskop (optički i mehanički dijelovi ). saprofitske i parazitske bakterije ).

zaušnjaci. hepatitis C. Kalorijska vrijednost hrane. varičele. Kultivacija virusa . Bolesti krvi (anemije. Laboratorijska vježba: Uloga dijafragme u disanju. hemofilija.Viroze čovjeka: AIDS (građa virusa HIV-a. leukemija. gripa i dr. Krvni pritisak (tlak) i bilo (puls). hepatitis B. 3. . Laboratorijska vježba: Disajni pokreti (utvrđivanje broja disajnih pokreta u 1 minuti pri sjedenju i poslije napravljenih nekoliko sklekova). Položaj tijela. malarija). statičko i dinamičko opterećenje pri radu. Srce i krvni sudovi. Laboratorijska vježba: Upoređivanjem energetske vrijednosti hrane unesene tokom jednog dana i vrijednosti potrošene energije usljed tjelesnih aktivnosti tog istog dana treba utvrditi da li je ostvaren pozitivan ili negativan energetski bilans. simptomi bolesti. prognoza i prevencija). BIOHEMIJA I FIZIOLOGIJA ČOVJEKA Laboratorijska vježba: Utjecaj temperature i pH sredine na dejstvo fermenata (razlaganje skroba) Krv i limfa: Sastav i uloga krvi čovjeka (krvna plazma i uobličeni elementi). Osnovni sastojci hrane (voda. Njega i bolesti srca i krvnih žila. Izrada i korištenje uređaja za Dondersov ogled.Regulacija rada srca. Laboratorijska vježba: Posmatranje krvnih ćelija pod mikroskopom (razmaz krvi).Bakteriofagi i rikecije. 13 - - - - Ergonomija i fiziologija rada:Prilagođavanje rada čovjeku. Sistematika virusa (prema domaćinu i prema građi). Laboratorijska vježba: Mjerenje krvnog pritiska i bila pri različitom fizičkom zamoru. Laboratorijska vježba: Harvard–step test - . putevi infekcije. dječija paraliza.selektivnost i promjenjivost virusa. Hrana i ishrana. minerali i vitamini). određivanje krvnih grupa. Cirkulacija krvi arterijama i venama.Transportna i odbrambena uloga krvi. Građa i rad srca čovjeka. bjelančevine ugljični hidrati. Mjerenje vitalnog kapaciteta pluća metodom spirometrije (pomoću spirometra). masti.

Hemijski sastav i prostorna struktura DNK.Građa hromosoma na mikroskopskom nivou. genski lokusi. Vezani geni. distrofija mišića. Laboratorijske vježbe: Sastavljanje rodoslovlja. Heterozigotni i homozigotni genotipovi. Molekulska struktura i organizacija nosilaca biološkog nasljeđivanja. Praćenje i 21 - - - - - - . Daunov sindrom. Laboratorijska vježba: određivanje polnog hromatina. Genopatije tjelesnih i spolnih hromosoma: fenilketonurija. hemofilija i daltonizam. alelogeni.4.. dermatoglifi i statistički podaci).Nukleinske kiseline. Dominantnost-recesivnost i intermedijarnost (primjeri dominantnih i recesivnih fenotipova odabranih osobina kod ljudi). Autosomi i heterosomi. stabilnost i promjenljivost nasljednog materijala. Geni. Humana genetika Genetika čovjeka. Poremećaj broja i građe hromosoma (hromosomopatie). Monogensko. Hromosomi i hromosomska garnitura čovjeka. Laboratorijska vježba: Izrada modela DNK.Problemi izučavanja i naučni metodi u humanoj genetici (rodoslovlje. Nasljeđivanje spola. Laboratorijska vježba: Sastavljanje kariograma čovjeka. Laboratorijska vježba: Mikroskopiranje ćelija luka u mitozi. oligensko i poligensko nasljeđivanje osobina. Organizacija hromosoma na submikroskopskom nivou. albinizam. Normalna hromosomska garnitura čovjeka. genetičke mape. Klinefelterov i Tarnerov sindrom. kontrola procesa metabolizma. krosingover. Kariotip i kariogram. Laboratorijska vježba: Praćenje jedne nasljedne osobine kod čovjeka: sposobnost ili nesposobnost savijanja jezika u žlijeb. anemija srpastih ćelija. Osnovne posebnosti funkcije DNK: autoreprodukcija. blizanačka metoda.

9 Seksualiteti . Sprečavanje začeća. Nastanak ženskih spolnih ćelija (jaje ili ovulum) –oogeneza. Primarne spolne odlike muškarca i žene. način infekcije. Brak. Sterilitet.Oplodnja. Spolni život čovjeka. Spolno sazrijevanje dječaka i djevojčice. simptomi. Zaštita (prevencija) od hromosomopatija. Gonoreja/kapavac ili triper – uzročnik. Porođaj. Glavne faze individualnog rasta i razvoja u postnatalnom periodu ontogeneze. Trudnoća (prekid trudnoće). Nastanak muških spolnih ćelija (spermatozoidi) – spermatogeneza. vještačka oplodnja. izlječenje. Spolne bolesti: Sifilis/lues – uzročnik. simptomi.seksualni život čovjeka Seksualitet (spolnost). Epidemijski sifilis. Laboratorijska vježba: Posjeta bračnom savjetovalištu. Šerijatsko sklapanje braka. Spolno sazrijevanje. Sekundarne spolne razlike između muškarca i žene. Odgovorno roditeljstvo. Razlike između spermatozoida i jajne ćelije. Prenatalni period ontogeneze: germinalna embrionalna i fetalna razvojna faza). način zaraze. 5. nasljeđivanje krvnih grupa). hemofilija. Posjeta genetičkom institutu.grafičko prikazivanje nasljedne osobine kroz više generacija (glatka i kovrđava kosa. Odnos među spolovima. mogućnost liječenja UKUPNO - - 60 UPUTSTVA ZA REALIZACIJU PROGRAMA : .

kao i stepen interesovanja učenika zanastavu iz biologie najviše zavisi od stručnosti. a u toku njenog izvođenja kontroliše ispravnost vježbe i po potrebi interveniše. plodovi. PROFIL NASTAVNIKA: . TV ekrana i multimedijskog projektora uveliko će podići kvalitete nastave iz biologije. mogu se vršiti presnimavanja emisija sa TV programa na videokasete ili presnimavanje slika i teksta s INTERNETA na kompjuterske diskove. Izrada grafofolija. da prave mikropreparate. Učenici treba sami da vrše mikroskopska posmatranja. Međutim nastavnik zajedno sa učenicima (redovne i izborne nastave) može dati veliki doprinos u obogaćenju dijateke i videoteke za biološki kabinet. izrađujući dijapozitive i videosnimke pomoću videokamere. pravljenje školskih zbirki. Laboratorijske vježbe: treba učenicima omogućiti maksimalnu samostalnost prilikom izrade vježbe. kako bi se učenici na "izvoru" upoznali sa problemom koji izučavaju. potrebno je organizovati posjete odgovarajućim institutima i ustanovama te izvoditi nastavne ekskurzije.. putem: dijaprojektora. a ako je problem koji rješavaju takve prirode. trenutno susreću učenici i nastavnici biologije je nedostatak jedinstvenog udžbenika prilagođenog nastavnom planu i programu iz biologije za učenike medrese.Za sve vrijeme rada učenici treba da bilježe. Maksimalno korištenje videomaterijala koji se može pokazati na različite načine. Uspješnost izvođenja ovog vida nastave ovisi i od stručnosti i kreativnosti nastavnika. Permanentno stručno usavršavanje nastavnika je garancija uspjeha u ovom radu. i herbarija ima i obrazovni i odgojni karakter. kreativnosti i zainteresovanosti nastavnika. pa se preporučuje nastavniku da se pravovremeno pobrine za to. da crtaju i izrađuju grafikone. Poteškoće s kojima se. Gdje je to moguće. izrada zbirki. na čaasovima redovne i izborne nastave. Da bi se ovo ostvarilo preporučljivo je da se izborna nastava iz biologije izvodi u blok-časovima. U toku nastavnog procesa uvoditi učenike u metodologiju istraživačkog rada. Također. Prije izvođenja vježbe nastavnik daje upute. Stoga komisija preporučuje što skorije štampanje udžbenika iz biologije za II i III razred redovne nastave. sjemenke). Videomaterijal se djelomično može nabaviti na tržištu.Bitan uvjet kvaliteta izborne nastave predstavlja nastavnikovo stalno upućivanje učenika na samostalan rad. obavljaju morfološka zapažanja ili da izvode eksperiment. posmatranje pojava i procesa. kinoprojektora. Uspjeh u izvođenju nastave iz biologije. samostalno opažanje i zaključivanje. kao i priručnik za izvođenje izborne nastave biologije za III i IV razred medrese. skupljanje prirodnog materijala (biljke. samostalno praćenje.

Filozofski fakultet – Odsjek biologija – profesor biologije. .Prirodno-matematički fakultet – Odsjek za biologiju – profesor biologije .Pedagoški fakultet – profesor biologije i geografije IZVORI I LITERATURA: . .Pedagoški fakultet – profesor biologije i hemije. .Prirodno-matematički fakultet – Odsjek za biologiju – inž.. biologije sa položenim ispitom iz pedagoško-psihološke grupe predmeta.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful