FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE

Banja Luka

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA „OSNOVI EKONOMIJE“

NAZIV SEMINARSKOG RADA: „PROFIT I CIJENA PROIZVODNJE“

Student: Saša Žarković Broj indeksa: 226/08

Mentor: prof. dr Slobodan Babić Ocijena: 5 6 7 8 9 10

..Prosječan profit ...................Tržišna vrijednost..... 4..... 2................... 3..........Faktori koji utiču na profitnu stopu ....... 6.Profitna stopa .....FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE Banja Luka Banja luka.........Zakon tendencijskog padanja profitne stope 2 . 5.... .tržišna cijena i ekstra profit ..Cijena koštanja ... godine Saša Žakrović.... broj indeksa: 226/08 FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE JOVANA DUČIĆA 23a Sadržaj : 1. decembar 2008.........

Vrijednost se sastoji iz prenjete vrijednosti. Izučavajući profit.FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE Banja Luka 1.nego onaj deo postojanog kapitala koji se u toku proizvodnog procesa utrošio da bi se proizvela nova upotrebna vrijednost.ona suma vrijednosti koju je kapitalista utrošio-platio za radnu snagu.niti ga industrijalac prisvaja u cijelosti. Ako bi to formulom htijeli da prikažemo.cijeli se utroši i svoju vrijednost prenosi na novu robu.u vidu interesa ili kamate.a višak vrijednosti-to je višak koji besplatno prisvaja kapitalista.nego se pojavljuje u nekoliko vidova: u vidu profita.pa tako i postepeno prenosi svoju vrijednost na novu upotrebnu vrijednost.pogonski materijal itd.ne troši se jednokratnom upotrebom.ali ne čitav predujmljeni postojani kapital. Promjenljivi dio kapitala je.trgovačkog prifita i zemljišne rente. Opticajni dio kapitala čim uđe u proizvodni proces.stalni kapital iako cijeli služi u proizvodnom procesu. CIJENA KOŠTANJA I PROFIT Višak vrijednosti na površini kapitalističkog društva ne pojavljuje se kao proizvod promjenljivog kapitala.nego se troši postepeno. Svaka kapitalistička proizvedena roba.vrijednost robe izgleda ovako: R=p+pr+v Pod p podrazumijeva se postojani kapital.sastoji se iz utrošenog postojanog kapitala+plaćene vrijednosti radne snage+dijela vrijednosti koji besplatno prisvaja kapitalista-viška vrijednosti.mi treba da se upoznamo kakva je stvarna razlika između profita i viška vrijednosti. Međutim.u stvari. Postojani kapital dijeli se na stalni dio kapitala-kapital uložen u mašine i opticajni dio kapitala-kapital uložen u sirovine.utrošenog postojanog 3 .

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE Banja Luka kapitala i novostvorene vrijednosti. Ta nova vrijednost ima da nadoknadi ono što je kapitalista platio radnicima i da da višak vrijednosti koga prisvaja kapitalista.je to ona vrijednost koju radnik stvara za vrijeme viška rada.ali ipak sa profitom.a profit kao višak prodajne cijene iznad njene vrednosti.alat i ostala pomoćna sredstva.ne daje sliku od kuda potiče višak vrijednosti. Ovaj plaćeni dio naziva se cijena koštanja.ali on realizuje uvijek neki profit čim prodaje robu iznad cijene koštanja. Znači cijena koštanja zanatlijski proizvedene robe ravna je vrijednosti robe.da troši svoju radnu snagu da bi proizveo novu upotrebnu vrijednost. Vrijednosti robe je materijalizovani ljudski rad u robi.jer profit posmatran kao rezultat cijelokupnog kapitala.zatim.nema razlike između vrijednosti i cijene koštanja. Ako posmatramo strukturu vrijednosti robe.kapitalista gubi izvjestan dio predujmljene kapital-vrednosti.nego rezultat i poromjenljivog i postojanog kapitala.mora izvjesno vrijeme da radi. Tu mogućnost prodaje robe ispod vrijednosti. U prostoj robnoj proizvodnji naprotiv. Kategorija profita je važna ekonomska kategorija.a jedan dio višak vrijednosti prisvaja besplatno.mi ćemo vidjeti to da kapitalista plaća jedan dio.rezultat besplatnog rada radnika.kapitaliste mogu upotrijebiti kao sredstvo borbe protiv drugih kapitalista ili protiv prostih robnih proizvodjača.odnosno profit. 4 . Višak vrijednosti.kao da je višak vrijednosti rezultat ne samo promjenljivog kapitala. U profitu se prikrivaju odnosi kapitalističke proizvodnje. Najniža granica po kojoj može kapitalista prodavati robu jeste cijena koštanja robe. Ako padne prodajna cijena ispod cijene koštanja.on realizuje višak vrijednosti. Ukoliko kapitalista prodaje robu po vrijednosti.ali na površini se to pojavljuje tako. Zanatlija mora da kupi sirovine. Ona se određuje prema radu koji je potreban za proizvodnju robe. Zato kapitalista cijenu koštanja smatra unutrašnjom vrijednošću robe.

dok kod stope profita-prema ukupnom kapitalu.ako bi postojani kapital bio ravan nuli.višak vrijednosti stavlja u odnos samo prema jednom dijelu cijelokupnog kapitala-promjenljivom kapitalu.kapital se ispoljava kao odnos prema samom sebi. 5 .PROFITNA STOPA Kao što višak vrijednosti kapitalista posmatra kao plod cijelokupnog kapitala.kakav se ispoljava sa jedne strane kao višak preko prodajne cijene robe realizovan u prometnom procesu.tako isto smatra da se stepen oplodnje kapitala. Obrazac za izračunavanje profitne stope izgleda ovako: Profitna stopa pf1=profit pf/cijelokupni predujmljeni kapital (p+pr) Stopa viška vrijednosti i stopa profita su dva različita mijerenja iste veličine koja usled različitosti mijerila izražavaju u isti mah i različite srazmijere ili odnos iste veličine.onda se dobija profitna stopa. U praksi ne može postojati ni u kom slučaju.dok profitna stopa nikad nije jednaka stopi viška vrijednosti.odnos u kome se on kao prvobitna suma vrijednosti razlikuje od nove vrijednosti koju je sam rodio. U višku vrijednosti odnos između kapitala i rada izlazi na vidjelo.FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE Banja Luka 2. Ta razlika dolazi otuda što se pri izračunavanju stope viška vrijednosti.već se brojčano razlikuje od nje. Samo u onom slučaju stopa profita bila bi ravna stopi viška vrijednosti.u odnos ne samo prema promenljivom kapitalu.ali to je samo teoretska predpostavka. Profit je u masi jednak višku vrijednosti.kao višak koji je izbliže određen svojim odnosom prema cijelokupnom kapitalu.jedino može obračunavati stavljanjem viška iznad prodajne cijene u odnosu prema cijelokupnom kapitalu.tj.a sa druge strane.odnosno profit.U odnosu između kapitala i profita.procenat zarade..između kapitala i viška vrijednosti. Ako se stavi višak vrijednosti.već prema cijelokupnom kapitalu.

Ukoliko se želi veća tehnika treba ulagati više kapitala u postojani dio kapitala.FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE Banja Luka 3. Samo dok se nalazi u oblasti proizvodnje kapital proizvodno funkcioniše.tj.to povećava produktivnost rada i mogućnost radnika da obrade veću masu sirovina.ukoliko je manja.već kao stalni proces. Postojani kapital. I ukoliko je taj dio kapitala relativno manji u odnosu prema cijelokupnom kapitalu. Uopšte uzev masa viška vrijednosti. Prema tome. Ukoliko je zbog dužine obrtnog perioda potreban veći predujam promjenljivog kapitala utoliko se on srazmjerno mijanje oplođuje. Ukoliko je stopa viška vrijednosti veća utoliko će stopa profita bito veća. Organski sastav kapitala izražava produktivnost rada u jednom preduzeću.ne stvara višak 6 .pa je potreban i veći kapital za kupovinu sirovina. Treći elemenat koji utiče na stopu profita jeste obrt. Dok se kapital povremeno nalazi u prometu kao neprodata roba ili u novcu kao novčani kapital ili u proizvodnji kao rezervne sirovine. 2)organski sastav kapitala. Pod organskim sastavom kapitala podrazumjevamo sa jedne strane. Ti elementi su : 1) stopa viška vrijednosti. 3) obrt kapitala.koji je upotrebljen za proizvodnju te mase viška vrijednosti. Pod njim podrazumjevamo kružno kretanje kapitala i to ne kao pojedinačno zbivanje. Obratno. Višak vrijednosti stvara promenljivi kapital i to samo onoliko koliko se on stvarno promjenjuje u proizvodnji.nego samo od promjenljivog dijela kapitala. Vrijeme obrta sastoji se od vremena proizvodnje i vremena prometa. Međutim.a sa druge.u odnosu prema nekom kapitalu biće utoliko veća ukoliko se taj kapital više obrne.naročito u mašine. Ali.ali i za sve to vrijeme on nije proizvodan.kapital uložen u sredstva za proizvodnju.svi oni elementi koji utiču da se masa viška vrijednosti ili smanjuje u odnosu prema određenom kapitalu.utoliko će i stopa profita biti manja.stvara višak vrijednosti. 4) ekonomija u postojanom kapitalu.odnos tehnike prema živoj radnoj snazi.raspored vrijednosti kapitala za sredstva za proizvodnju i na radnu snagu.uticaće i na stopu profita.za to vrijeme taj dio kapitala ne stvara nikakav višak vrijednosti. Četvrti elemenat koji utječe na stopu profita jeste ekonomija u postojanom kapitalu.pogonskog pomoćnog materijala i dr.utoliko će biti i manja masa profita. masa viška vrijednosti ne zavisi od veličine cijelokupnog kapitala.te će i profitna stopa biti veća.FAKTORI KOJI UTIČU NA PROFITNU STOPU Stopa profita zavisi od mase viška vrijednosti i veličine predujmljenog kapitala.

pošto svaka grana proizvodnje ima drugačiji organski sastav kapitala.ali prilikom određivanja profitne stope taj kapital utiče na stopu profita. Ako stavi tu ukupnu masu profita prema ukupnom kapitalu on dobija profitnu stopu od 30 %. Ovdje treba ujedno zapamtiti da ukoliko kapitalista više štedi na postojanom kapitalu. Ukupna masa viška vrijednosti koju bi taj kapitalista postigao iznosi 90.u svojoj grani proizvodnje. Radi lakšeg obračuna ovdje je uzeto da se ukupan predujmljen kapital utroši te da je cijena koštanja ravna predujmljenom kapitalu.što ga proizvodi cijelokupni kapital društva. Cijena koštanja se utvrđuje za svaki artikal ponaosob prema prosječnim uslovima utroška kapitala u određenoj grani proizvodnje. Ekonomija u postojanom kapitalu sastoji se u tome da kapitalista štedi postojani kapital i na taj način relativno smanjuje taj kapitala prema promjenljivom kapitalu prema profitu.onda bi profitna stopa bila pri istom stepenu eksploatacije u prvoj 20 %.FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE Banja Luka vrijednosti.utoliko više troši radnu snagu.neki kapitalista uložio je svoj ukupni kapital od 300. Tako izračunata profitna stopa naziva se prosječna profitna stopa. Cijena proizvodnje sastoji se iz dva elementa:cijene koštanja i prosječnog profita.000 u tri grane proizvodnje. Tako uzeta masa viška vrijednosti jednaka je masi profita. Ona je različita za svaku granu proizvodnje i za svaki artikal. 4.u trećoj 40 %.što ga proizvodi neki kapital u određeno vrijeme. Na osnovu ovakvog zaključka vidjeli smo da u raznim granama proizvodnje postoje različite profitne stope. Ako mijesto viška vrijednosti dodamo prosječan profit dobija se nova ekonomska kategorija-cijena proizvodnje.u drugoj 70 : 30. Vrijednosti kapitalistički proizvedene robe ravna je cijeni koštanja + višak vrijednosti. Ako saberemo cijene 7 . Ako predpostavimo da postoje tri grane proizvodnje čiji je organski sastav kapitala u prvoj 80 : 20.000. Predpostavimo da su ovi kapitali plasirani u raznim granama proizvodnje i da predstavljaju dijelove jednog kapitala.u drugoj 30 %. Cijena proizvodnje biće ravna vrijednosti robe samo onda ako se organski sastav kapitala te grane proizvodnje slaže sa prosječnim društvenim sastavom kapitala. Na primjer. Međutim.radi veće sigurnosti i obezbjeđenja rizika. Prosječni profit ne utvrđuje se na osnovu mase profita. Ekonomija u primjeni postojanog kapitala znači smanjiti postojani kapital prema višku vrijednosti.u praksi nije to slučaj.a u trećoj 60 : 40.već na osnovu ukupne mase profita.PROSJEČNI PROFIT Cijene su jednake vrijednosti robe i svaki kapitalista ostvaruje onu masu viška vrijednosti koliko su proizveli radnici u njegovom preduzeću.

TRŽIŠNA CIJENA I EKSTRA PROFIT U kapitalističkoj proizvodnji postoji dvojaka konkurencija: sa jedne strane. Konkurencija između istovetnih preduzeća svodi individualne vrijednosti roba na tržišnu vrijednost.Ako ponuda roba po prosječnoj vrijednosti preovlađuje.Da bi se roba prodavala po cijenama koje približno odgovaraju vrijednosti robe potrebni su daleko niži uslovi proizvodnje nego uslovi pod kojima se cijena ravna prema cijeni proizvodnje.odnosno razlika između niže individualne cijene koštanja i cijene koštanja koja društveno važi.dok one čija individualna vrijednost stoji iznad tržišne ne mogu realizovati jedan dio u njima sadržanog viška vrijednosti.a konkurencija između raznih grana svodi prosječne profitne stope za svaku oblast proizvodnje na opštu profitnu stopu.TRŽIŠNA VRIJEDNOST.Prosječna profitna stopa predstavlja stihijski rezultat masovnog dejstvovanja zakona vrijednosti. Cijene se više ne ravnaju po tržišnoj vrijednosti nego po cijeni proizvodnje.onda će zbir cijena proizvodnje proizvedenih roba biti jednak zbiru njihovih vrednosti. 8 . 5.između raznih grana proizvodnje. Tržišna vrijednost sačinjava centar kolebanja za tržišne cijene-a ove su pak iste za robe iste vrste.Ekstra profit je razlika između niže individualne vrijednosti i tržišne vrijednosti. Konkurencija između grana proizvodnje pretvara tržišnu vrijednost u vrijednost proizvodnje.Prodaja robe po vrijednosti traži samo to : da razmjena robe više nije slučajna pojava.što se utvrđuje na osnovu iskustva na tržištu i da ne postoji nikakav prirodni ili vještački monopol.konkurencija između preduzeća koja proizvode istu vrstu robe.da se robe proizvode približno prema društvenoj potrebi.a sa druge.FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE Banja Luka proizvodnje svih grana proizvodnje u jednom društvu.da nameće onakvu cijenu pri kojoj može ostvariti najveću korist.koji bi osposobio neku grupu proizvođača. Formiranjem cijene na osnovu cijene proizvodnje ne ukida se mogućnost ostvarenje veće mase profita od strane pojedinih kapitalista u jednoj godini proizvodnje.Oni koji imaju veći organski sastav od prosječnog ostvarivaće veći profit.onda robe čija individualna vrijednost stoji ispod tržišne vrijednosti realizuju ekstra višak vrijednosti ili ekstra profit.

Na taj način potojani dio kapitala srazmjerno raste više od promjenljivog kapitala.FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE Banja Luka 6.a stoga i apsolutna masa viška rada koju on prisvaja.ili relativnog opadanja prisvojenog viška rada u poređenju sa masom opredmećenog rada.povećava se višak vrijednosti većom intenzifikacijom rada produženog radnog dana.Na taj način smanjuje se vrijednost radne snage.koju živi rad pokreće.masa sitnih robnih proizvođača i sitnih kapitalista gubi svoje sredstvo za proizvodnju i ide u redove najamnih radnika. Sa povećanjem organskog sastava kapitala povećava se i produktivnost rada.te srozava najamninu ispod vrijednosti radne snage. Faktori koji djeluju na to da profitna stopa ne pada apsulutno.Zato se i ovaj zakon naziva zakon tendencijskog padanja profitne stope.sa uvođenjem mašina.Zakon progresivnog padanja profitne stope.zakon kapitalističke proizvodnje.proširenjem polja eksploatacije. • relativna prenaseljenost.ni na koji način ne isključuje da poraste apsulutna masa rada koju pokreće i eksploatiše društveni kapital.ZAKON TENDENCIJSKOG PADANJA PROFITNE STOPE Izučavajući akumulaciju kapitala zaključeno je da je akumulacija.Mašina zamjenjuje radnike.koje proizvode sredstva za život radničke klase.Povećana produktivnost rada zahvata i one grane proizvodnje.Pored povećanja viška vrijednosti.već ima samo tendenciju da pada su : • povećanje stepena eksploatacije.tj.te pada najamnina. 9 . • iznajmljivanje radne snage ispod vrijednosti Sa razvitkom kapitalizma broj nezaposlenih je sve veći.iskorišćavanjem ženskog i dječijeg rada. isti broj radnika pokreće veću masu sredstva za proizvodnju.stvara se relativno suvišno stanovništvo. Zakon padanja profitne stope ima tendencijski karakter jer čitav niz okolnosti utiče da koče njegovo apsolutno djelovanje.odnosno proširena reprodukcija.Sve to pojačava konkurenciju među radnicima. Ovaj zakon zove se zakon padanja profitne stope.Sa akumulacijom kapitala povećava se i produktivnost rada.Pored toga.

sav unutrašnji razvitak kapitalizma dovodi do protivrečnosti u kapitalizmu i jasno pokazuje da je ovaj sistem neodrživ. Razvijena spoljna trgovina različito utječe na povećanje mase viška vrijednosti.Kapital uložen u ta preduzeća donosi njihovim sopstvenicima ( za organizovanje tih preduzeća. I kao šesto.gde je proizvodnja jeftinja.Otuda profit proizveden u tim preduzećima ne ide u zajednički fond za raspodjelu.Ako on nabavi sada dve mašine.Ona omogućava da se životne namirnice dopreme iz raznih krajeva.te na taj način smanjuje vrijednost radne snage.Robe se na svijetskom tržištu ne prodaju na osnovu utroška rada u proizvodnji razvijenih zemalja.FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE Banja Luka Zbog velikog broja nezaposlenih radnika.Na taj način razvijene zemlje su u mogućnosti da prodaju robu iznad vrijednosti i ostvaruju ekstra profit.ipak će se vrijednosni sastav kapitala relativno malo povećati.Kada će se ta promjena izvršiti zavisi.ona omogućava kapitalističkim državama da trgujući sa nerazvijenim zemljama vrše eksploataciju nad njima.kao što ni kapitali plasirani u ta preduzeća ne dobijaju odgovarajući dio prosječnog profita.nego na osnovu prosječnih uslova u raznim zemljama. 10 .pri obnovi mašine poslije njene amortizacije.neko je kupijo mašinu od pedeset konjskih snaga za sto hiljada dinara.Kapitalista zamenjuje ručni rad mašinskim radom samo ako je vrijednost mašine manja od iznosa najamnine radnika koje je ta mašina zamjenila.kapitalisti ne uvode mašine.mašina staje sedamdeset hiljada dinara. pojeftinjavanje elemenata postojanog dijela kapitala. Uslled povećanja produktivnosti rada smanjuje se vrijednost postojanog kapitala.Međutim. Znači.zapravo je dio prosječnog profita.nego je proizvodi da bi postigao profit.Kamata je manja od prosječnog profita. • Ako analiziramo čitavu kapitalističku proizvodnju vidimo da joj je cilj profit.Kapitalista ne proizvodi robu radi zadovoljenja ljudskih potreba.s jedne strane.Utječe na pojeftinjenje postojanog dijela kapitala i što je ujedno i najglavnije.da mora da propadne i da se zamjeni novim društvenim sistemom.država i komunalna tijela uzimaju novac na zajam ) samo kamatu.tako da stvarno dvostruko poveća tehničku opremu preduzeća.u najrazvijenijim kapitalističkim zemljama sve veći broj preduzeća prelazi u svojinu države ili komunalnih tijela.Na primer. • spoljna trgovina.

kako u samoj zemlji tako i u čitavom svijetu.a s druge od subjektivnih – od radničke klase.Beograd. Literatura: Halmija Hasanagić.od organizovanosti i borbe. od njenog razvitka i političke svijesti .FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE Banja Luka od objektivnih momenata – od razvitka proizvodnih snaga.Sveta Popović-Kurs iz političke ekonomije. 11 .1952.Narodna knjiga.

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE Banja Luka 12 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful