PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

RADNO PRAVO
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Rad i radni odnosi Rad je svrsishodna i cjelishodna ljudska djelatnost koja služi zadovoljenju ljudskih potreba. Rad je prije svega vezan za ljude, to je isključiva ljudska djelatnost i misaona radnja, društveno je dopušten i vezan je neposredno za sredstva rada. Dopuštenost rada ogleda se prije svega u pravnoj dopuštenosti, tj.reguliše se zakonom. Radni odnosi su društveni odnosi koji nastaju u toku proizvodnje između poslodavca i radnika. Istorijat radnih odnosa Robovlasništvo-nema radnih odnosa, prije svega zato što je rob oruđe koje govori. Feudalizam-kmet je vezan za zemlju i tu se javljaju kmetovski ili statusni odnosi.Tokom francuske buržoaske revolucije otvaraju se vrata radnim odnosima, kmetovi se oslobađaju i pretvaraju u radničku klasu. Kapitalizam-ugovori se zaključivali između radnika i poslodavaca, država se mješa u radne odnose između rdanika i poslodavaca, i to je trenutak razvoja radnog prava samostalno, država propisuje norme koje se ne mogu promijeniti.Postoje 2 vrste normi:1. promjenljive (radnik, poslodavac), 2. nepromjenljive (država-odnose se na godišnje odmore, sindikalno organizovanje, br.sati rada). Socijalizam-samoupravno sporazumjevanje. Ugovor o radu i osobine ugovora o radu Ugovor o radu je ugovor koji se sklapa između poslodavca i radnika, kojim su propisane prava i obaveze obje strane. Osobine ugovora o radu su: 1. Dobrovoljnost-radni odnos je voljni odnos između 2 pravna subjekta.On ne može nastati jednostranom voljom bilo kojeg od njih.Za nastanak takvog odnosa potreban je interes i dobra volja oba subjekta:poslodavca i posloprimca, tj.radnika. Dobrovoljnost ne treba shvatiti u apsolutnom smislu, a to podrazumijeva da se ona na strani poslodavca iskazuje kao pravo na oglašavanje potrebe za novim radnikom, a na strani radnika ona se iskazuje kao pravo na mogućnost izbora onog poslodavca koji radniku nudi najpovoljnije uslove rada. 2. Radni odnos je ugovoreni pravni odnos-ugovor je po svojoj prirodi pravni akt koji nastaje dobrovoljnim pristankom ugovorenih strana i traje dokpostoji volja oba pravna subjekta. Čim jedan subjekt odluči raskinuti ugovr, a on na to uvijek ima pravo, jer je i ugovor nastao njegovom dobrom voljom, raskida se i radni odnos. 3. Radni odnos je lični odnos radnika i poslodavca-ovo podrazumijeva da niko u ime radnika ne može zaključiti ugovor o radu, radnik to mora lično uraditi. Ugovorene poslove na radanom mjestu može obavljati samo radnik lično. Bitna karakteristika radnog odnosa je da je to odnos povodom rada, zaključen i ugovoren između konkretnog radnika i konkretnog poslodavca, kao dva samostalna i individualna pravna subjekta. 4. Rok početka rada i njegova faktička realizacija u vidu stupanja na rad-stupanje na rda predstavlja faktičku realizaciju zaključenog ugovora i njime preuzetih obaveza. Jedna od važnih obaveza radnika je početi s radom upravo onog dana kada je to ugovorom

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
predviđeno. Ukoliko radnik iz bilo kojih razloga ne stupi na rad ugovorom određenog dana, u pravili se smatra da radni odnos nije ni zasnovan. 5. Ostvarenje drugih prava po osnovu radnog odnosa-zakonodavstvo mnogih savremenih država u najvećem broju slučajeva predviđa da radnik u radnom odnosu mora biti socijalno osiguran. Takođe, vrijeme provedeno na radu u radnom odnosu računa u radni staž, koji je temeljiti uslov za ostvarivanje pava penzijsko i invalidsko osiguranje 6. Subordinacija-Zasnivajući radni odnos, posloprimac podrazumijeva subordinaciju poslodavca, šo znači da će tokom radnog vremena obavljati ugovorene poslove na način kako to poslodavac zahtijeva. 7. Oneroznost i naplativost-stupajući u radni odnos i pristajući raditi po nalogu poslodavca, rdanik želi ostvariti odgovarajući prihod za sebe i svoju porodicu. Plata za za izvršeni rad bitan je element radnog odnosa. Subjekti radnog odnosa U radnom odnosu se pojavljuju samo dva subjekta, čijom obostranom voljom i odlukama dolazi do zasnivanja radnog odnosa. Poslodavac-pravno ili fizičko lice koje daje posao Posloprimac-fizička osoba koja ima potrebu raditi i radeći pribavljati sredstva za život, tako što od poslodavca prima platu za izvršeni rad. Osnovna klasifikacija poslodavca koja bi se mogla primjeniti na sve sisteme, je: -osobe privredne djelatnosti(preduzeća, pogoni ili radne jedinice, to su u pravilu pravna lica koja zapošljavaju veći li manji broj radnika) -osobe javne djelatnosti(utanove i institucije brojnih društvenih djelatnosti, tijela državne uprave, političke stranke, razna udruženja i organizacije) -ostala pravna i fizička lica(nekada su to pravna lica registrovane djelatnosti, nekada fizička lica). Osnovne klasifikacije radnika: -radnik u užem smislu, kao fizička osoba koja za odgovarauću platu kod poslodavca obavlja određene poslove -namještenik, svaka osoba zaposlena kod privatnog poslodavca -javni službenik, sve osobe zaposlene u organizacijama i tijelima javnih djelatnosti -rukovodilac, fizička osoba koja rukovodi procesom rada -tehničko osoblje, sve osobe koje vrše, organizuju i izdaju naloge za poslove, te donose odluke, te rješavaju tehničke stvari. Načela radnog odnosa 1.Sloboda rada-niko se ne može prisiliti da bude u radnom odnosu, niti se poslodavcu može izdati nalog da nekoga zaposli. Sloboda rada obuhvata prije svega slobodu svakog građanina da radi samostalno za sebe, zatim slobodu individulanog izbora, odnosno slobodu prihvaćanja zvanja i zanimanja kojim će se baviti, te uzdržavanje od djelatnosti kojom bi se ograničavala ili poništavala jednaka sloboda drugih lica. Pravo rada-samostalno i slobodno obavljanje određenih poslova.

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

kojim se određuju prava na osnovu rada. bez obzira na status) 3. konvencije i preporuke MOR-a(konvencije postaju obavezujuće za članice u trenutku ratifikacije konvencija. -Poslodavac je pravno ili fizičko lice za koje radnik u radnom odnosu obavlja odeđene poslove. pa do danas. Zakon o zapošljavanju iostavrivanju prava nezaposlenih lica. koje obavlja određe poslove za poslodavca.WWW. Osnovne karakteristike su prelazak na tržisšnu ekonomiju.COM . Period od nastanka RS (1993-2000). međunarodni ugovori(sporazum koji zaključuje naža zemlja sa drugom državom iz oblasti rada i radnih odnosa i u vezi sa radom. s tim da se radnopravo zadržava na formalnim. RS-radni odnosi. izvori se dijele na : UNUTRAŠNJE 1.ustav(BiH. Radno pravo Pojavljuje sa kao samostalna grana prava u trenutku izdavajanja iz oblasti građanskog prava. Prema porijeklu. god. prava i obaveze radnika koje proizilaze iz pomenutih odnosa.Preporuke ne podliježu ratifikaciji. zapošljavanje) 2.zakoni(zasnivanje i prestanak radnog odnosa. Formalni izvori se dijele prema porijeklu i prema donosiocu. ali podliježu posebnom postupku prihvatanja) 2. Radno pravo se može definisati kao grana prava koja obuhvata državne i autonomne propise. Izvori radnog prava Osnovna podjela izvora je na formalne i materijalne. kao i propise o radnim odnosima kod poslodavca.BH-PRAVNICI. koje on izabere i koja predstavljaju glavni izvor materijalnih sredstava. Predmet radnog prava su radni odnosi. Zatim dolazi do promjene značenja osnovnih pojmova radnog prava: -Radnik je fizičko lice zaposleno na osnovu ugovora o radu. koja se ogleda u tome da je ugovor o radu izgubio oblik i suštinu građanskog ugovora. Zakona o radnim odnosima 1993. 2. a dobio sopstvenu formu i sadržinu. izlaskom novog Zakona o radu.podzakonski akti(pravilnik o radu. ugovori(kolektivni ugovor. Pravo na rad daje mogućnost svakom građaninu da dobije zapošljenje koje odgovara njegovim stručnim i fizičkim sposobnostima. Zakon o zaštiti na radu iz 1993.COM Pravo na rad-obezbjeđenje stalnog zapošljavanja svakom slobodnom građaninu prema njegovim sposobnostima pod jednakim uslovima. 4 WWW. obim prava. način i postupak ostvarivanja prava) MEĐUNARODNE 1. uspostavljanje tržišta rada kao i privatizacija preduzeća. Nastanak i razvoj radnog prava u RS Postoje dvije faze u razvoju radnog prava u RS: 1. udruženje radnika i poslodavaca. Period od 2000. Odlučujuća tačka izdvajanja je suštinska promjena ugovora o radu. zaštita na radu. primjena radnih propisa iz SFRJ.BH-PRAVNICI. predstavljaju izvor radnog prava).poslodavac koji ima 15 ili vise zaposlenih) 4.

To lice može zasnovati uslovno radni odnos. staratelja. Objektivni činioci su ekonomska razvijenost i potreba za određenim tehnološkim. tj. 5 WWW. koju daje doktor medicinskih nauka Posebni uslovi važe samo za određeno radno mjesto. Lice bez državljansta je lice koje nema državljanstvo bilo koje zemlje. a ti uslovi odnose se na ocjenu zdravstvene sposobnosti.BH-PRAVNICI. da se objavi u Službenom glasniku 3. Uslovi za zasnivanje radnog odnosa Dijeli se na : -opšte -posebne Opšti uslovi za zasnivanje radnog odnosa propisuju se zakonom. opšta zdravstvena sposobnost.COM . koji mora biti sačinjen u pismenoj formi. i udruženje poslodavaca(npr. obim prava. da se upiše u registar kolektivnih ugovora koji vodi ministarstvo rada RS. postupak ostavrivanja prava. stranac i lice bez državljanstva mora da ispunjava i posbne uslove. Ugovor o radu je stogo formalni akt. Kolektivnim ugovorom se ne može odrediti manji obim prava radnika od onih koji su propisani zakonom. poslodavca. Postoje 3 uslova da bi kolektivni ugovr stupio na snagu: 1.WWW. Zasnivanje radnog odnosa stranih državljanja i lica bez državljanstva Svako lice koje nema državljanstvo BIH smatra se strancem. ovlašćeni subjekti da potpišu ugovor 2. zdravstveni pregled) 2.Kolektivni ugovor zaključuje udruženje radnika(Savez sindikata).BH-PRAVNICI. zasnivanje radnog odnosa Zasnivanje radnog odnosa zavisi od mnogih objektivnih i subjektivnih činilaca. u skladu sa odgovarajućim zakonom -da ima važeću radnu dozvolu Odobreno boravak znači da stranac ili apartid ima odobren stalni li privremeni boravak. poznavanje jezika.COM Kolektivni ugovor-u zavisnosti od broja i vrste organa koji učestvuju u stvaranju ugovora postoje: -opšti kolektivni ugovor -granksi -I I Kolektivni ugovoro. Pored opštih uslova utvrđenih zakonom. rada na računaru). Odluka poslodavca da popuni određeno radno mjesto spada u subjektivne činioce zasnivanja radnog odnosa.privredna komora).apartid. radnika(stručna sprema. kolketivnim ugovorom i opštim aktima poslodavca. način ostvarivanja prava. pristanak organa starateljstva. organizacionim i radno pravnim odnosima. godine starost(ugovor o radu ne može zaključiti lice koje nije navršilo 15 godina. Radni odnosi.Prema Zakonu o radu.bliže se određuje:prava na osnovu rada.od strane nadležnog organa na teritoriji BIH ili RS. opšti uslovi za zasnivanje radnog odnosa važe za sve radnike i poslodavce i oni su: 1. a oni su: -da ima odobren boravak na teritoriji BIH ili RS.

više puta zapošljava kod istog poslodavca na osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme. 6 WWW. odnosno BIH. od dana stavljanja van snage prethodne dozvole. Radna dozvola prestaje da važi: -istekom vremena na koji je izdata -prestankom važenja odobrenja boravka na teritoriji države -prestankom važenja ugovora o radu -stavljanjem van snage dozvole o radu Radna dozvola prestaje donošenjem pravnosnažne presude za krivična djela za koja je izrečene kazna. te se ona izdaje najduže izdaje na vrijeme za koje je odobren boravak. Slučajevi zaključivanja ugovora na određeno vrijeme su: -radi izvršenja posla koji traje do 6 mjeseci -radi privremenog povećanja posla -radi zamjene privremeno odsutnog radnika do 1 god -radi izvršenja bilo kojeg posla čije trajanje je određeno prirodom posla Ugovor o radu na određeno vrijeme može da se produži. direktoru zavoda za zapošljavanje RS.COM .BH-PRAVNICI. Pravni lijekovi koje stranac može da uloži su: . Ako radnik nastavi sa radom nakon isteka ugovora o radu na određeno vrijeme.COM Radnu dozvolu za zaključivanje ugovora o radu sa strancem na zahtjev poslodavca koji ga zapošljava izdaje filijala Zavoda za zapošljavanje RS. radna dozvola za istog radnika mora se ponovo izdavati. Nadležna filijala ne mže izdati dozvolu ako na evidenciji nezaposlenih ima državljana RS koji imaju odgovarajuću spremu i koji su spremni prihvatiti posao. nadčežna prema sjedištu poslodavca. Vremesko važenje radne dozvole vezano je za dužinu boravka. s tim da ne može duže od 2 puta kod istog poslodavca. poslodavcac je dužan priložiti: -dokaz o odobrenom boravku stranca na teritoriji RS. smatraće se da je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme. -datum stupanja radnika na rad. -ime. dakle rdana dozvola izdata jednom poslodavcu. U slučajevima da se promijeni poslodavac. i na taj način ostvari 24 mjeseca rada u toku poslednje 3 godine. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme-formalni ugovor. sadrži sledeće: -naziv i sjedište poslodavca. Uz zahtjev za izdavanje radne dozvole za strance ili lica bez državljanstva. ili da posjeduje poslovnu vizu -opis rdanog mjesta na kome se zapošljava stranac ili apartid -prijava o potrebnom broju radnika. tj ugovor prelazi u ugovor na neodređeno vrijeme.BH-PRAVNICI. Vrste i trajanje ugovora o radu Ugovor o radu na određeno vrijeme-ne može se zaključiti na period duži od 2 god.Radna dozvola vezana je za subjektivitet poslodavca. konačno rješenje donosi Ministarstvo RS -15 dana od dana prijema.žalba u roku od 8 dana od dana dostavljanja. -radno mjesto na kome se radnik zapošljava. ne moze se prenositi na drugog poslodavca. stručna sprema i prebivalište radnika. Nova radna dozvola može se izdati nakon 1 god.WWW. Ako se radnik.

to je rda koji se načelno zaključuje na 3 mjeseca i može se produžiti sporazumom radnika i poslodavca za još najduže 3 mjeseca. ili fakultet. -trajanje ugovora. Volonterom se smatra lice koje je završilo srednju ili višu školu.BH-PRAVNICI. konačnu ocjenu daje poslodavac. ako postoje. a zasnivaju radni odnos u cilju sticanja osposabljavanja za samostalan rad.COM -platu. Osnovna funkcija je provjera sposobnosti radnika. više ili visoke škole u svom stručnom zvanju. Traju najviše do 60 dna ili najviše do 150 časova u toku kalendarske godine. pravo na zdravstveno osiguranje i na penzijsko-invalidsko osiguranje. računa se u pripravnički staž i u radno iskustvo kao uslov za rad na određenim poslovima. -poslovi sa posebnim uslovima rada na radnom mjestu. koje prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju. jer volontrer u suštini ne zasniva radni odnos. Volonterski rad Volonter zaključuje ugovor o volonterskom radu koji nema pravno dejstvo kao ugovor o radu. ili da sačini pismenu izjavu i dostavi je radniku. Po zakonu. u suprotnom čini povredu prava radnika. Pripravnički rad Lica koja se prvi put zapošljavaju poslije završene srednje. pripravnik ima pravo na platu i sva druga prava na osnovu radnog odnosa u skladu sa zakonom. osim: pravo na zaštitu na radum pravao na dnevni odmor u toku dva uzastopna radna dana. a ako ne položi. novčane naknade i druga primanja radnika. tj. Vrijeme provedeno na volonterskom radu. prije isteka roka od 3 mjeseca s tim da otkazni rok mora biti najmnaje 7 dana. obavezno morad da sadrži način sprovođenja i ocjenjivanja. Probni rad se ocjenjuje svaki dan. nalazi se u radnom odnosu. Ako pripravnik sa uspijehom položi stručni ispit zasniva radni odnos na neodređeno vrijeme.WWW. Probni rad Probni rad je vremenski ograničen i može da traje najfuže 6 mjeseci. koje je dužno položiti stručni ispit. Lice koje se nalazi na probnom radu. -rokovi za otkazivanje. Poslodavca ima zakonsku obavezu da zaključi sa radnikom ugovor o radu. a koje je određeno zakonom.BH-PRAVNICI. polaže stručni ispit. Za vrijem trajanja pripravničkog staža. nazivaju se pripravnici. Volonteru za njegov rad ne pripadaju prava iz radnog odnosa. -dužinu trajanja godišnjeg odmora. Volonterski odnos može trajati koliko traje i pripravnički rad na određeno stručno zvanje. Povremeni poslovi bi podrazumjevali obavljanje poslova u bilo kom vremesnkom periodu određeno vrijeme. 25% manja plata. prestaje mu radni odnos. Ugovor o probnom radu se može odkazati od strane poslodavca i radnika. svaki pripravnik poslije isteka pripravničkog staža. 7 WWW. ima sva prava i obaveze iz radnog odnosa.COM . Privremeni i povremeni poslovi Povremeni poslovi mogu se definisati kao poslovi koji se obavljaju u tačno određeno vrijeme.

Između njih se uspostavlja obligaciono pravni odnos. uslovima odlaska i povratka sa rada u stranoj zemlji. 8 WWW.BH-PRAVNICI. a dio u novcu. Upućivanje radnika na rad u stranu zemlju U slučajevima kada poslodavac obavlja dio svoje djelatnosti u stranim državama. krevet). traju najduže 6 sati godišnje. poslodavac se mora sporazumjeti sa radnikom o: -trajanju rada u stranoj zemlji.COM . Kod sklapanja ugovora dio plate može se isplaćivati u naturi(ishrana. Poslodavac kod kojeg je rad organizovan u smjenama. kako bi uspješno mogli koristiti navedena sredstva.COM Privremeni poslovi ne zavise od vremenskog perioda. a to su: -poslovi koje radnik treba da obavlja u stranim državama moraju odgovarati njegovim stručnim i radnim sposobnostima. Raspodjelu radnog vremena u toku sedmice dužan je da vrši poslodavac. Uobičajno je da se rad u smjenama organizuje tako da jedan radnik ne radi u noćnim smjenama duže od jedne sedmice u mjesecu. Puno radno vrijeme Jedno od osnovnih prava radnika. Rad kod kuće Podrazumjeva ugovor o radu sa kućnim pomoćnim osobljem o obavljanju poslova. Ugovor o privremenim i povremenim poslovima mora sadržati sledeće odredbe: posao radi čijeg se izvršenja sačinjavaju ugovori. ona se mora izvršiti za najmanje 30 narednih dana i da se oglasi na način koji je pristupačan svakom radniku. stručno obrazovanje i usavršavanje radnika Poslodavac može da uputi lice koje traži zaposlenje kao i radnika u radnom odnosu uputiti na dopunsko osposobljavanje.BH-PRAVNICI. Između poslodavca i radnika za obavljanje privremenih i povremenih poslova ne potpisuje ugovor o radu. snosi rizik odgovornosti za štetu na radu. Uslovi su precizirani zakonom.uslovima smjestaja radnika za vrijeme boravka u stranoj zemlji. može radnika uputiti radnika na rda u pomenute zemlje. uslovi inačini izvršenja poslai visina. Radnik može sa jednim poslodavcem da zaključi ugovor o radu sa punim radnim vremenom. Novčani dio plate ne smije biti manji od 50% od ukupne zarade. iznosu 40 časova u sedmici. rok i način isplate za izvršeni posao.WWW. Dopunsko osposobljavanje. zamjenu smjena vrši u rokovima i na način koji je određen kolektivnim ugovorom. Poslodavac koji nije radniku obezbjedio stručno osposobljavanje ili usavršavanje u skladu sa zahtjevima procesa rada na radnom mjestu. Potreba za dopunskim osposobljavanjem prizilazi iz činjenice da lice koje traži zaposlenje ili radnik moraju ovladati rukovanjem sredstvima rada ili sredstvima za zaštitu na radu. pravilnikom o radu i ugovorom o radu.valuta u kojoj će se radniku isplaćivati plata i druga primanja. Pored osnovnog uslova. rokovi o početku i završetku posla.

Radnik sa nepunim radnim vremenom ostvaruje sva prava iz radnog odnosa srazmjerno radnom vremenu. Radnik može da zaključi ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom sa više poslodavaca i da na taj način ostvaruje puno radno vrijeme. Noćni rad Noćnim radom smatra se rad između 22 časa i 6 časova narednog dana. maloljetnici se mogu izuzeti iz odredbe o zabrani noćnog rada. ako su ispunjeni objektivni i subjektivni uslovi. Radi se o poslovima na kojim ai pored primjene odgovarajućih mjera i sredstava zaštite na radu. Skraćivanje radnog vremena može biti najviše do 10 sati sedmično. Skraćeno radno vrijeme Javilo se kao potreba zaštite zdravlja radnika koji rade na posebnim poslovima i zadacima. a radi se o vremenu koje je kraće od 40 časova nedeljno. Subjektivni uslov je saglasnost nadležnog inspektora rada da maloljetnik može raditi u noćnoj smjeni.WWW. a ako malolejetnik radi u industriji. ako odredi da radnik radi prekovremeno duže od propisanog. Maloljetnim radnicima zabranjen je noćni rad. što u suštini znači skraćivanje radnog vremena može biti tako da radnik sa skraćenim radnim vremenom radi najmanje 30 sati sedmično. ako ne izvrši raspored radnog vremena radnika. čini prekršaj i izriče mu se novčana kazna. Izuzetno. Poslovi sa posebnim uslovima su: -sa povećanim rizikom od povređivanja. trudnoj ženi ili majci koja ima dijete do jedne godine starosti. Radi se o sledećim povredama: duže radno vrijeme od propisanog. havarija ili zbog zaštite interesa Republike.BH-PRAVNICI. Radnik ostvaruje svoja prava iz radnog odnosa. bez izuzetka. nastanka profesionalnih oboljenja i osštećenja zdravlja -specifični poslovi za koje se zahtjevaju posebne zdravstvene i psihofizičke sposobnosti radnika -poslovi na kojima se uz potpunu primjenu propisanih mjera zaštite i zaštitne opreme ne može obezbjediti efiksna zaštita na radu. zabranjen je noćni rad.Radnik ostavruje sva prava koja mu pripadaju na osnovu rada kod oba poslodavca. kao da radi na mjestu sa punim radnim vremenom.COM Nepuno radno vrijeme Poslodavac može sa radnikom da zaključi ugovor sa nepunim radnim vremenom. Može se zaključiti da jedan radnika može zaključiti ugovor o radu sa punim radnim vremenom sa jednim poslodavcem i ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom sa drugim poslodavcem. Objektivni uslovi postoje kada se otklanjajuposledice dejstva više sile. 9 WWW.BH-PRAVNICI. što i predstavlja razliku između nepunog i skraćenog radnog vremena.COM . Tada se noćni rad računa od 20 časova do 6 časova narednog dana. ako odredi prekovremi rad za radnika kome je to zakonom zabranjeno. Trudnim ženama počev od šestog mjeseca trudnoće i majkama sa djetetom do jedne godine života. postoji povećano štetno dejstvo uslova rada na zdravlje radnika. Ukoliko radnik povrijedi zakonske odredbe o radnom vremenu. noćni rad se računa od 19 časova do 7 časova narednog dana.

radnik je dužan da radi duže od punog radnog vremena. 1. vremena u trajanju od 30 min. najduže do 52 časa. Odmor izmedju dva radna dana: U neprekidnom trajanju od najmanje 12 casova. 1 0 WWW. otklanjanje posledica vremenskih nepogoda. bez obzira gdje je zaposlen. ODMORI I ODSUSTVA Regulisani imperativnim normama. -trudnim ženama i majkama sa djetetom do 3 god. majke sa djecom i samohrani roditelji mogu raditi prekovremeno ako daju pismeno svoj pristanak. Odmori: Dnevni odmor u toku radnog vremena Odmor izmedju dva radna dana Sedmicni odmor Godisnji odmor Dnevni odmor: Radnik koji radi sa punim rad. Ako potreba za prekovreminim radom traje više od tri sedmice neprekidno ili više od 10 sedmica ukupno u toku kalendarske godine. Radno vrijeme može u jednom dijeli godine biti kraće. 4. a na sezonskim poslovima najduže do 60 časova sedmično. Preraspodjelom radnog vremena može se u jednom djelu godine uvesti radno vrijeme.WWW. požara. vrijeme. starosti. bez izuzetka. zemljotresa i sl. pravilnikom o radu i ugovora o radu. kojima je zabranjen prekovremeni rad. a u Federaciji ne. Prekovremeni rad je zabranjen: -radnicima mlađim od 18 god. Uvećanje plate ne može biti manje od 30% u odnosu na platu za isti broj časova rada u redovnom radnom vremenu. i to u trajanju najduže za još 10 časova sedmično. Prekovremeni rad ne može trajati duže od 10 časova sedmično. Dnevni odmor se ne moze koristiti na pocetku i na kraju rad. -samohranom roditelju ili usvojiocu djeteta mlađem od 6 god. a u drugom duže srazmjerno potrebama radnog mjesta. U RS se uracunava u puno rad. 3. Prekovremeni rad Prekovremeni rad se može uvesti na zahjev poslodavca kada nastupe određene okolnosti.COM Preraspodjela radnog vremena Može se izvršiti ako priroda i potreba posla to zahtijeva. U slučaju neplaniranog povećanja obima posla. vremenom ima pravo na odmor u toku rad. dana.ne mijenjaju se ni voljom radnika ni poslodavca. Osim lica mlađih od 18 god.... 2. raditi i duže od 10 časova sedmično.BH-PRAVNICI. poslodavac je dužan o tome obavjestiti inspektora rada. s tim da radnik može dobrovoljno ili na zahtjev poslodavca.BH-PRAVNICI.COM . Maloljetniku se mora obezbjediti najmanje 12 casova odmora neprekidno. Za vrijeme prekovremenog rada radniku se povećava plata u skladu sa kolektivnim ugovorom. U toku jedne godine ukupno trajanje prekovremenog rada ne može biti duže od 150 časova za tu godinu.

odobri odsustvo sa rada do 3 dana u toku kal. mjesto. njega tesko oboljelog clana porodice… MIROVANJE PRAVA I OBAVEZA Samo radniku koji je zakljucio ugovor na neodredjeno vrijeme. neprekidnog rada im pravo na god. pravo radnika na placeno odsustvo 2. Zakon predvidio da poslodavac moze odobriti da placeno odsustvo traje I duze u slucaju potrebe. teze bolesti clana porodice. ZASTITA NA RADU Zakonom je definisamo da je zastita na radu sastavni i neodvojivi dio organizacije rada i radnog procesa. Neiskoristeni dio odmora radnik mora iskoristiti do kraja juna mjeseca naredne godine. godine radi zadovoljavanja njegovih vjerskih. al’ dogovorom moze I u 2 ili vise dijelova s tim da jedan dio god.WWW. obavljanje javnih funkcija.BH-PRAVNICI. ugovorom se moze se moze predvidjeti koristenje neplacenog odsustva u slucajevima: obavljanja neodlozivih licnih i porodicnih poslova. na njegov zahtjev. Ako se ne moze vratiti na staro rad. a obuhvata skup organizovanih mjera i aktivnosti usmjerenih na 1 1 WWW. nacionalnotradicijskih potreba. odmor u trajanju od jednog dana za svaki navrseni mjesec rada. 1.COM Sedmicni odmor: Odmor izmedju dvije radne sedmice mora trajati najmanje 24 casa. Prava i obaveze miruju onda kada je radnik odsutan sa posla mimo svoje volje (sluzenje vojnog roka.5 dana u slucaju stupanja u brak. Raspored koristenja sedmicnog odmora vrsi poslodavac o cemu mora upoznati radnike. mjesto. a placa mu se kao da je radio. starosti radnika i posebnih uslova rada. kol. pripremanje i polaganje ispita. tj. Radnik odsustvuje. Neplaceno: Poslodavac je duzan da radniku. odmor u trajanju od 18 dana (za maloljetnika 24 dana) Radnik koji nije navrsio 6 m. Kol. bez prava na naknadu plate. odmora mora iznositi najmanje 2 sedmice neprekidno.) Radnik ima pravo duznost da se vrati na rad poslije prestanka razloga koji su doveli do mirovanja prava i obaveza. Odsustva: Pravo radnika na izostajanje sa posla odredjeni broj dana u predvidjenim slucajevima u toku kalendarske godine. smrti clana porodice. Poslodavac je duzan da mu omoguci povratak na rad. Godisnji odmor: Pravo I obaveza radnika koje se ne moze odreci. Ovaj odmor se u pravilu koristi neprekidno. Duzina god. Radnik ima pravo poslije 6 mjeseci neprekidnog rada na god.COM . porodjaja supruge.zakonom regulisano. posjeta clanu orodice u inostranstvu. osim ako poslodavac drugacije ne odluci.. odmora zavisi od: duzine neprekidog rada u toku godine. ugovorom i pravilnikom o radu. pravo radnika na neplaceno odsustvo Placeno: Odredjeni zakonom. niti poslodavac moze da mu isplati novac kako ne bi isao na odmor. Radnik koji radi na poslovima sa posebnim uslovima rada ima pravo na odmor od najmanje 30 radnih dana.BH-PRAVNICI. a ako je ovo nemoguce onda radnik ima pravo na otpremninu. onda neko drugo odgovarajuce.

Generalno.BH-PRAVNICI.tehnosloski procesi I gdje radnici borave Sindikat radnika kao I inspekcijski organi mogu traziti od poslodavca da preduzme odredjene mjere zastite na radu. odg. Poslodavac je duzan da obezbjedi: 1. mjere kojima se obezbjedjuje sigurnost 2.BH-PRAVNICI. hemijskih ili bioloskih stetnosti u radnim ili pomocnim prostorijama 3. tu posl. odogovara bez obzira na krivicu.onda je poslodavac duzan da nadoknadi stetu zaposlenom u puno iznosu. tako i kilektiva kao cjeline. stalno pracenje ispravnosti I periodicne preglede sredstava rada I opreme 2. prema radniku koji je pretrpio stetu na radu ili u vezi sa radom.COM . poslodavac je duzan da obezbjedi takve uslove rada koji obezbjedjuju zastitu psihickog i fizickog zdravlja radnika kao pojedinca. Kad se govori o steti. odg. MATERIJALNA ODGOVORNOST POSLODAVCA Poslodavac (preduzece) odgovara za stetu koju poslodavac ili organizacija ucine radniku. mjere u vezi sa posebnom zastitom radnika DUZNOSTI POSLODAVCA Poslodavac je duzan da se radnik u odredjenom roku upozna sa propisima o rad. ako dokaze da je steta nastala od uzroka koji se nalazi van stvari 2.WWW. osim ako radnik nije doprinjeo nastanku stete. poslodavca prema trecem licu kome je njegov radnik pricinio stetu. mjere u vezi sa uslovima rada 3. a on se moze osloboditi subj. Mora da provjeri da li je radnik osposobljen za rukovanje sa sredstvima rada kao i sredstvima zastite na radu. m. Ako radnik pretrpi stetu. ako je radnik djelimicno ucestvovao u prouzrokovanju stete 3. ispitivanje mikro klime u prostorijama u kojima se obavljaju tehnicko. najcesce se misli na stetu koju radnik pretrpi u slucaju povrede na radu. odg.COM stvaranje uslova neophodnih za ostvarivanje bezbjednih uslova rada. odnosima i propisima o zastiti na radu.30 dana od dana izlaska propisa. izuzeci: 1. moze traziti naknadu od poslodavca. a on mora da ih razmotri I obavjesti o preduzetim mjerama u roku od 30 dana. Rok. Tri vrste odgovornosti poslodavca: mat. Ko se radnik povrijedi zbog opasne stvari ili djelatnosti. Mjere kojima se obezbjedjuje zastita na radu su: m jere kojima se obezbjedjuje sigurnost 1. odgovornosti ako dokaze da nije kriv. ako dokaze da je steta nastala iskljucivom radnjom radnika ili nekog treceg lica 1 2 WWW. prema radniku kome je neki drugi radnik tog poslodavca pricinio stetu namjerno ili iz krajnje nepaznje i m. ispitivanje fizickih.

Nepreduzimanje mjera zastite na radu: Djelo postoji ako lice svjesno postupa i ne preduzima zakonske i druge propise koji se odnose na zastitu na radu i time dovode u opasnost zivot i zdravlje ljudi.COM 4.BH-PRAVNICI. Novcanom kaznom za prekrsaj kaznice se poslodavac ako njegovom krivicom dodje do nesrece na poslu zbog neispravnosti objekata.WWW. KRIVICNA ODGOVORNOST Najznacajnija: Krivicna djela protiv prava iz radnih odnosa i socijalnog osiguranja. ako ne obezbjedi ravnopravnost radnika na radu. masina i drugih uredjaja ili zbog neovlascenog i nestrucnog rukovanja tim sredstvima. Pored poslodavca odgovorna I ovlascena lica u pravnom licu i radnik sa posebnom odgovornoscu. kao i lica koja traze zaposlenje 2. Prekrsaji za koje odg. osiguranja predstavljaju krivicna djela koja su vezana za krsenje ili zloupotrebu zakonskih propisa iz oblasti soc. osiguranja. radnici u preduzecu 2. PRAVA I DUZNOSTI RADNIKA Prava radnika Pravo za zastitu imaju: 1.moze ga pociniti poslodavac ili ovlasceno lice u pravnom licu. ako je trece lice ucestvovala u djelimicnom prouzrokovanju stete PREKRSAJNA ODGOVORNOST Predvidjena za poslodavca bez obzira da li ima status pravnog lica. Povreda osnovnih prava radnika.COM . ako onemoguci ili ometa organizovanje sindikata 3. poslodavac: 1. lica koja se nalaze na strucnom osposobljavanju. osiguranja i zloupotreba prava iz soc. Povreda prava iz soc. Radi se o svjesnom ne pridrzavanju zakonskih odredbi i drugih propisa ili odredbi kolektivnog ugovora koje se odnose na ogranicenje prava radnika koja mu pripadaju. Povreda prava pri zaposljavanju i za vrijeme nezaposlenosti: kada se licu ogranici ili uskrati pravo na slobodu zaposljavanja pod jednakim uslovima koji su predvidjeni zakonom ili drugim propisima. prekvalifikaciji I dokvalifikaciji 1 3 WWW.BH-PRAVNICI. ako ne objavi pravilnik o radu u odgovarajucem periodu… Jako bitan prekrsaj je i neprijavljivanje radnika i nezakljucivanje ugovora o radu.ako inspector utvrdi da radnici nisu prijavljeni moze da zabrani rad do okoncanja postupka. ucenici I studenti na prakticnoj nastavi I strucnoj praksi 3.

agencija daje sve miritelju koji u roku od 3 dana mora zakazati 1 4 WWW. varove ili druge pojave koje bi mogle ugroziti bezbjednost na radu Ukoliko postupi suprotno odgovara za povredu radnih obaveza koja odgovara materijalnu i disciplinsku odogovornost.3 mjeseca od dana kada je ucinjena povreda.BH-PRAVNICI. Podnosi se u pismenoj ili usmenoj formi. ucesnici dobrovoljnih I javnih radova 6. rehabilitaciji 5.30 dana od dana saznanja za povredu iobjektivnom roku. Kolektivnim ugovorom I pravilnikom o radu moze se predvidjeti postupak sporazumnog rjesavanja spornih pitanja izmedju radnika I poslodavca. sporova je regulisao uslove postupka I nacin sprovodjenja: postupak mirenja I arbitrazni postupak. a po potrebi I inspekcijski organ zaduzen za poslove rada. ZASTITA PRAVA RADNIKA Osnovni metodi i sredstva za zastitu osnovnih prava radnika 1. Mora biti u pismenoj formi uz sve podatke I dokumentaciju. da odmah prijavi nedostatke. 3.COM . Tuzba za pokretanje spora: Tuzba se podnosi u roku od jedne godine od saznanja za povredu (relativni rok zastare) ili najdalje u roku od 3 godine od dana ucinjene povrede (apsolutni rok zastare) Postoji I paricioni rok. Po pravilima o mjesnoj nadleznosti sudova u radnim sporovima nadlezan je sud prema boravistu ili prebivalistu tuzenog. Poslodavac mora o zahtjevu da odluci u roku od 30 dana. kao I sud na cijem podrucju je zasnovan rani odnos. Radnik je duzan da obavjesti poslodavca postojanju ovih uslova. da namjenski koristi sredstva rada. moze odbiti zadatak I u slucaju da ovlascena lica nmisu preduzela odgovarajuce mjere zastite I onda radnik ima pravo na punu naknadu plate bez obzira sto nije radio. pokrece se podnosenjem prijedloga agenciji za mirno rjesavanje sporova. Zakon o mirnom rjesavanju rad. rok za dobrovoljno ispunjenje cinidbe.COM 4. Zahtjev za ostvarivanje I zastitu prava: moze se podnijeti u subjektivnom roku. koji iznosi 15 dana.BH-PRAVNICI. 2. zastitnu opremu I sredstva licne zastite 3. ukoliko ne odgovori smatra se da je zahtjev prihvacen. Postupak mirenja vodi miritelj. Izborna nadleznost: moze da bude nadlezan sud gdje se obavlja rad ili se obavljao. lica koja se nalaze na izdrzavanju kazne zatvora U slucaju da radniku prijeti opasnost po zivot I zdravlje zbog neispravnosti na objektima ili sredstvima rada moze oodbiti zadatak. Ako se pokrene postupak. da se pridrzava utvrdjenih mjera zastite na radu 2. lica na prof. Duznosti radnika Radnik je duzan: 1.WWW. Postupak u vezi sa radnim sporovima je hitne prirode.

drugog druga. Arbitrazni postupak vode tri arbitra. prednost kod ostvarivanja prava na strucno osposobljavanje. bez obzira da li je zakljucen ugovor o radu na odredjeno ili neodredjeno vrijeme. Zastita maloljetnih lica: cilj ove zastite je da se zastiti psihofizicki integritet maloljetnog lica. Ako se postupak ne okonca u roku od 15 dana miritelj ce obavjestiti agenciju. jednog bira jedna stranka. napusti dijete. sprecenosti za rad. Ako je zakljucen ugovor na odredjeno vrijem. Predsjedavajuci mora imati zavrsen pravni fakultet. 2. Zastita bolesnih i invalidnih lica: odnosi se na zastitu njihovih prava koja bi se uslovno mogla podijeliti na: zabranu otkaza ugovora o radu.BH-PRAVNICI. na rad pod zemljom ili pod vodom. Zastita zene i materinstva: Obuhvata zabrana rada zenama na posebno stetnim I opasnim poslovima. Kad se zavrsi spor arbitraza prestaje postojati. Za vrijeme trudnoce. Radnik je duzan obavjestiti poslodavca da je privremeno nesposoban za rad. period zdravstvene sprecenosti za rad ne uracunava se u vrijeme trajanja ugovora. Miritelji I arbitri moraju biti objektivni u svom radu I dobijaju naknadu. Na sopstveni zahtjev moze otpoceti sa radom I prije isteka porodiljskog osustva. radnik ostvaruje prava u skladu sa propisima o penzijskom I invalidskom osiguranju. 4. zivot ili psihofizicki razvoj maloljetnika. STRAJK 1 5 WWW. obj. Radnik koji je povrijedjen na poslu ili je obolio od prof. porodjaja I njege djeteta zena ima pravo nap or. Ako poslodavac nema mogucnosti da radnika rasporedi na drugi odgovarajuci posao. zbrana raskida ugovora o radu za vrijeme trudnoce I porodiljskog odsustva. Ne mogu se rasporedjeviti na bilo koji posao koji bi pretstavljao opravdan rizik po zdravlje. I iz drugih opravdanih razloga nije u mogucnosti da se brine o djetetu.COM raspravu. poslodavac ne moze otkazati ugovor o radu za vrijeme dok je zdravstveno nesposoban za rad. ili na druge poslove koji odgovaraju njegovim strucnim I radnim sposobnostima. pravo rasporeda na drugo radon mjesto. odsustvo u trajanju od 18 mjeseci neprekidno. a trece director agencije. ovaj postupak se mora zavrsiti u roku od 60 dana od dana pokretanja postupka. rok 3 mjeseca.WWW.BH-PRAVNICI. Zahtjev za zastitu prava koji se podnosi inspektoru ( subj. Lica mladja od 18 g.COM . pravo na porodiljsko odsustvo. Radnik ima pravo da se vrati na poslove koje je radio prije zdrav. 3. obaveza rasporedjivanja na drugi posao. Pravo na porodilsko odsustvo ima I otac djeteta u slucaju da majka umre. Odluka arbitraze je obavezujuca.ad hoc I stalne arbitraze 5. ne mogu biti rasporedjeni za obavljanje izuzetni teskih fizickih poslova. Na osnovu zahtjeva zene I preporuke ovlascenog doktora medicine zena moze otpoceti sa koristenjem odsustva 28 dana od dana porodjaja. rok 6 mjeseci) POSEBNE MJERE ZASTITE 1. ali ne prije nego sto protekne 60 dana od dana porodjaja. Arbitraza. bolesti.

odgovornosti u radu. ne moze dati otkaz ili radniku uskratiti neka prava zato sto je ucestvovao u zak. Mora sadrzati zahtjeve. Kada se dostavi najava. praznikom… Visina plate ne moze zavisiti od pola radnika. odluka se dostavlja nadleznom organu I nadleznom tuzilastvu. Period za isplatu plata ne moze biti duzi od 30 dana. Najava strajka. To je ustavno. ugovorom. strajku. Radnik ima pravo na uvecanje plate po osnovu otezanih uslova rada. ako je strajk na nivou odredjene grane odluka se dostavlja vladi I vecinskom udruzenju poslodavaca. osnovno obrazovanje… Minimum procesa rada se mora obezbjediti za vrijeme strajka u djelatnostima u kojima bi prekid rada zbog prirode posla mogao prouzrokovati opasnost po zivot I zdravlje ljudi. radnog staza. Prema intenzitetu: strajk upozorenja (1 cas) I generalni strajk.ne pripada mu zarada. radni ucinak. pravilnikom o radu I ugovorom o radu. Radnik koji je bio odsutan sa svog rad. Strajkacki odbor I radnici koji ucestvuju u strajku ne mozgu sprecavati druge radnike koji nisu u strajku da obavljaju svoje radne zadatke. poslodavac treba u roku od 24 casa da se obrati strajkackom odboru. NAKNADE I DRUGA PRIMANJA Plata. prekovremenog rada. mjesta zbog organizovanja ili ucesca u strajku ima sva prava iz radnog odnosa osim naknade plate. To je pravo radnika koje proizilazi iz ugovora o radu. socijalna zastita I djecja zastita. zdravstvena zastita. Proizvodnja osnovnih prehrambenih proizvoda. Poslodavac ne moze isplatiti manju platu od one koja je utvrdjena u skladu sa kol.WWW. Oni strajk treba da organizuju na naci koji ne ugrozava bezbjednost lica ili imovine. Uslovi koji moraju biti ispunjeni da bi se strajk organizovao: Odluka o stupanju strajka koju donosi organ koji je odredjen statutom ili 2/3 zaposlenih ako se strajk orgaizuje kod poslodavca. dan pocetka strajka. Regulisano Zakonom o strajku RS iz 1998. saobracaj. mjesto okupljanja. Duzi rok najave: 3 dana prije pocetka strajka. kvalitet rada I godine rada. podatke o sastavu strajkackog odbora Vrste strajka: organizovan kod poslodavca (ili u cijelom preduzecu ili djelatnosti) strajk na nivou odredjene grane ili djelatnosti I generalni strajk na nivou drzave ili entiteta. PLATE. Obaveze poslodavca: ne smije onemoguciti organizovanje zakonskog strajka.COM . za ostale 5 dana. Rokovi za najavu strajka: strajk upozorenja 24 casa prije otpocinjanja strajka. a ako se radi o generalnom strajku onda vladi RS I privrednoj komori RS.BH-PRAVNICI.neotudjivo pravo radnika.BH-PRAVNICI. dostavljanjem odluke poslodavcu ili organu poslodavca. poslodavca na kojeg se odnosi. Strajk prestaje: odlukom strajkackog odbora ili sporazumnim rjesenjem. 1 6 WWW.odredjeni novcani iznos koji radnik ostvari za izvrseni rad kod poslodavca. Elementi koji najcesce odredjuju visinu plate su: slozenost poslova I zadataka. rada nocu.COM Organizovani prekid rada koji se sprovodi u cilju prinudnog ostvarivanja ekonomskih I socijalnih prava radnika. kao I obaveza poslodavca po istom osnovu. Djelatnosti od posebnog javnog I drustvenog interesa: elektroprivreda. vodoprivreda.

pravilnikom o radu I ug. Osnovna plata se uvecava kada radnik pored osnovnog posla koji obavlja prema ug. • namjerno onemogucavanje ili ometanje drugih radnika da izvrsavaju svoje radne obaveze. a za ostale obaveze radnika najvise do 1/3 plate. neblagovremeno I nesavjesno izvrasavanje radnih obaveza od strane radinka. Radnik ima pravo na naknadu plate za vrijeme odsustvovanja sa posla u slucajevima predvidjenim zakonom. ostecenja ili nezakonito raspolaganje srestvima poslodavca. a ako je pricinjena steta poslodavcu ili trecem licu ili je ucinjeno kriv. o radu I da svoje rad. pravilnika o radu I drugim aktima.COM . djelo ili prekrsaj. ugovora. kol. o radu. o radu.BH-PRAVNICI. kol. ugovorom. ug. Za povredu rad. • zloupotreba polozaja • odavanje poslovne ili sluzbene tajne. ODGOVORNOST RADNIKA U RADNOM ODNOSU Radnik je duzan da se pridrzava obaveza propisanih zakonom. ugovorom. • odbijanje radnika da zavrsava svoje radne obaveze odredjene ugovorom o radu. odluke poslodavac moze od plate radnika odbiti najvise 50% na ime obaveze zakonskog izdrzavanja. Povreda radnih obaveza iz ugovora o radu smatra se neizvrsavanje ili namjerno. namjerno unistenje. na osnovu ug. obaveze izvrsava na nacin koji nece onemgucavati ili ometati druge radnike u izvrsavanju njihovih obaveza. radnik je odg. o radu radi I na opasnim I po zdravlje stetnim poslovima ili obavlja rad u vecem obimu od zakonski propisanog. sud.COM Plata obuhvata osnovnu platu I sva dodatna davanja bilo koje vrste. u novcu ili nature. odluke. isplacuje poslodavac za obavljeni rad radniku. pravilnikom o radu. DISCIPLINSKA ODGOVORNOST RADNIKA Disciplinska odgovornost radinka vezana je za lakes I teze povrede radnih obaveza. Tezom povredom radnih obaveza smatra se takvo ponasanje radnika na radu ili u vezi sa radom kojim se nanosi ozbiljna steta interesa poslodavca. kol. obaveza radnik je odgovoran poslodavcu. materijalno odnosno krivicno I prekrsajno.WWW. 1 7 WWW. • kradja. Teze povrede radnnih obaveza s prepisuje zakonom. Laksa povreda radne obaveze su popusti koje radnok ucini u radu ili vezi sa radom. kao I ponasanje radnika iz koga se osnovano moze zakljiciti da dalji rad radnika kod poslodavca ne bi bio moguc. Na osnovu prav.BH-PRAVNICI. svoje ili tudje potrazivanje prema radniku naplatiti obustavljanjem od plate ili naknade plate. Poslodavac ne moze bez pristanka radnika ili pravosnazne sud.

Odredjuju se organi za vodjenje postupka u slucajevima povrede radne obaveze. 6.COM nasilnicko ponasanje prema poslodavcu. • neopravdan izostanak s posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj godini. kasnjenje na posao I odlazak sa posla prije isteka radnog vremena. Poslodavac moze mjeru prestanka radnog odnosa zamjeniti novcanom kaznom. nekorektan odnos prema drugim radnicima ili strankama. Ako radnik ucini popust u radu ili u vezi sa radom koji se ne smatra tezom povredom radnih obaveza poslodavac ce ga pismeno upozoriti na takvo ponasanje. opijanje na poslu. novcana kazna u visini od 30% odo neto plate radnika u trajanju od tri mjeseca. pa ukoliko radnik .WWW.COM . nemaran odnos prema poslu. • MJERE ZA POVREDU RADNIH OBAVEZA • • Mjere za povredu radne obaveze su: prestanak radnog odnosa. takvo ponasanje ce se smatrati tezom povredom radnih obaveza zbog kojeg poslodavac moze otkazati ugovor o radu O otkazivanj ugovora o radu zbog teze povreda rednih obaveza odlucuje poslovni organ poslodavaca (direktor) na prijedlog neposrednog rukovodioca radnika ili neposredno. 4. pdlucuje poslovodni organ poslodavac (direktor) na prijedlog neposrednog rukovodioca radnika ili neposredno. Obicno se odredjuje disciplinska komisija koja broji neparan broj clanova ( tri ili pet). I pored tog upozorenja. • svako drugo ponasanje radnika kojim se nanosi steta intersima poslodavca. To su najcesce: 1. pod uslovom da nisu nastupile znatno teze posledice za poslodavca. ponovi isti ili drugi propust. Rad 1 8 WWW. 5. POSTUPAK ZA UTVRDJIVANJE POVREDE RADNE OBAVEZE Postupak za utvrdjivanje povrede radne obaveze utvrdjuje se kolektivnim ugovorom I pravilnikom o radu. Laksa povreda radne discipline moze se definisati kao svaka druga povreda radne obaveze nije zakonom navedena kao teza povreda radne obaveze. 3. izazivanje svadja na poslu. Zakonom je predvidjeno da za teze povrede radne obaveze u slucajevima otkaza ugovora o radu. 2. o cemu donosi posebnu odluku na zahtjev radnika I disciplinske komisije. • koriscenje alkoholnih pica ili droga za vrijeme radnog vremena. drugim radnicima I trecim licima za vrijeme rada.BH-PRAVNICI. da je stepen odgovornosti radnika nesavjestan nehet I ako su utvrdjene olaksavajuce okolnosti radnika. ponasanje koje steti ugledu I materijalnim interesima poslodavca.BH-PRAVNICI.

Teze povrede radne duznosti propisane s Zakonom.Neblagovremeno I neuredno izvrsavanje poverljivih poslova. Poslodavac moze dati otkaz ugovora o radu u roku od 30 dana od dana saznanja za ucinjenu povredu radne obaveze. Data je mogucnost samovoljnog I zlonamjernog postupanja poslodavca. dok se lakes povrede utvrdjuju Pravilnikom o radu. POVREDA SLUZBENE DUZNOSTI U instituciji BiH zaposlenik odgovara za povredu sluzbene duznosti. Pokretanje. . Ako radnik jednom radnjom ostvari povredu radne duznosti. .Prouzrokovanje poslodavcu vece materijalne stete na imovini narmjerno ili iz krajnje nepaznje.COM . Povreda sluzbene duznosti moze biti laksa I teza. . Odgovornost se zasniva na krivici. . . Poslodavac je obavezan da omoguci pravicnu odbranu radnika.Izostanak s posla u trajanju vise od dva radna dana u jednom mjesecu.Zloupotreba ili prekoracenje sluzbenih ovlastenja. vodjenje postupka I primjena mjera zbog povrede radne obaveze vezane su za odredjenji rok. Teze povrede vradne duznosti su: .vrsenje radnji koje prestavljaju krivicno djelo protiv sluzbene duznosti. Radnik kome je prestao radni odnos na osnovu otkaza ugovora o radu moze zatitu svojih prava ostvariti kod nadleznog suda. u postupku radnog spora. .Krsenje pravila radne discipline. Radniku se treba obezbjediti saslusanje I izjasnjavanje na okolnosti.WWW. a istovremeno ostvari bice krivicnog djela. . . U institucijama BiH poslodavac je obavezan da omoguci zaposleniku da iznese svoju odbranu ako otkazuje ugovor o radu zbog ponasanja ili rada zaposlesnika. Jedna odgovornost ne iskljucuje drugu. a koji ga cine nepodobnim za rad kod poslodavca.Bavljenjem aktivnostima koji su u suprotnosti sa interesima poslodavca. 1 9 WWW. Odluku o pismenom uozorenju ili otkazu ugovora poslodavac moze donijeti samostalno. ili drugo krivicno djelo kojim se nanosi steta ugledu poslodavcu. Po zavrsetku postupka komisija predlaze poslodavcu mjeru koju treba izreci radniku.COM komisije propisuje se posebnim pravilnikom koje donosi poslodavac.Odavanja sluzbene ili poslovne tajne.BH-PRAVNICI. U slicajevima da se ne preduzmu odgovarajuce radnje u odgovarajucem vremenskom intervalu postoji mogucnost zastarjevanja. . odnosno prekrsaja. odgovornost nije kumulativna. Poslodavac je duzan dokazati postojanje opravdanog razloga za otkaz ugovora.BH-PRAVNICI. a kojima se nanosi steta ugledu poslodavca.Vrsene radnji koje prestavljaju. Rok zastare tece od trenutka saznanja za ucinjenu povredu radne obaveze od strane poslodavca (subjektivan rok).Neizvrsenje ili nesvjesno I nemarno vrsenje radnih zadataka. Izuzetak postoji kada poslodavac pismeno upozorava radnika na povredu radne obaveze.

COM . obrazlozenje I eventualni dokazi ako postoje. Postupak se vodi pred prvostepenom disciplinskom komisijom koju imenuje poslodavac. Kada primi prijavu. Javnost se moze iskljuciti samo u posebnim slucajevima kao sto su: • zastita morala.WWW. 7. Za vrijeme vodjenja disciplinskog postupka zaposlenik ima pravo da: 1. 6. a za tezu povredu dvanaest mjeseci od dana ucinjene povrede ili dana saznanja za istu. bude blagovremeno obavjesten o dokazima 3. 8. javnog reda ili nacijonalne sigurnosti • zastita interesa maloljetnika I • u cilju zastite intimnosti stranaka u postupku Protiv odluke prvostepene komisije.BH-PRAVNICI. zaposlenik I poslodavac imaju pravo zalbe drugostepenoj disciplinskoj komisiji. DISCIPLINSKE MJERE 2 0 WWW. poslodavac odlucuje da li ima opravdanih razloga za pokretanje disciplinskog postupka.BH-PRAVNICI.COM DISCIPLINSKI POSTUPAK Disciplinsku prijavu moze podnijeti svaki zaposlenik ako smatra da je ucinjena povreda radne duznosti. Za laksu povredu sluzbene duznosti rok za pokretanje disciplinskog postupka iznosi sest mjeseci. kao sto su potpis podnosioca. podnese pismeni ili usmeni prigovor koji se mora evidentirati bude saslusan u razumnom roku ostvari pravo od samoinkriminisanja se pijavljuje a svakom rocistu uzme advokata ulozi zalbu na odluku prvostepene disciplinske komisije Rad komisije je javan. Rok za podnosenje zalbe je osam dana od dana prijema prvostepeng rijesenja. 4. 5. bude blagovremeno obavjesten o navodima. Po zavrsetku disciplinskog postupka. komisija izrice disciplinske mjere koje su obavezne za poslodavca. Prijava mora sadrzavati osnovne elemente. o povredi sluzbene duznosti 2.

Ako je radnik zatecen u vrsenju radnji za koje se osnovano sumnja da prestavljaju krivicno djelo ili da ugrozavaju imovinu vece vrijednosti. Za vrijeme udaljenja sa rada. radnik ima pravo na naoknadu plate u visini od 50% prosjecne plate koju je ostvario u poslednjih sest mjeseci. poslodavac ga moze udaljiti s rada I pre otkazivanja ugovora o radu.COM .WWW. u kome je roku poslodavac duzan da odluci o odgovornosti radnika ili dag a oslobodi od ogovornosti. duzan je da tu stetu naknadi.BH-PRAVNICI. suspenzija sa radnog mjesta I neisplacivanje plate u vremenu od dva dana do trideset dana 4. udaljenje radnika sa rada moze trajati najduze do tri mjeseca.COM Disciplinske mjere koje se mogu izreci za povredu radnih obaveza su: 1. odgovornost radnika I poslodavca za stetu ucinjenu trecem licu I 2 1 WWW. pismena opomena 2. rasporedjivanje na nize radon mjesto I 5. Ostale mjere se izricu za teze povrede radnih duznosti.BH-PRAVNICI. prestanak radnog odnosa Pismena opomena I pismeni ukor moze se izreci za laksu povredu radnih duznosti. UDALJENJE SA RADA Poslodavac moze privremen udaljiti radnika sa rada pod odredjenim uslovima koji su propisani zakonom. pismeni ukor 3. Ako protiv radnika nije pokrenut krivicni postupak. MATERIJALNA ODGOVORNOST RADNIKA Radnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili iz krajnje nepaznje pricini materijalnu stetu poslodavcu. • • Materijalna odgovornost u random odnosu pojavljuje se u tri oblika: odgovornost radnika za statu ucinjenu poslodavcu.

vaspitnu ili zastitnu mjeru u trajanju duzem od tri mjeseca. 4. pismenim sporazumom radnika i poslodavca 2. radnik I poslodavac odogvaraju solidarno. 9.sa danom utvrdjenim sudskom odlukom sa danom prestanka rada poslodavca. PRESTANAK UGOVORA O RADU 1. ako se poslodavac I radnik drugacije ne sporazumiju sa danom dostavljanja poslodavcu pravosnaznog rijesenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika istekom roka vazenja ugovora o radu na neodredjeno vrijeme ako radnik bude osudjen na bezuslovnu kaznu zatvora ili na mjeru bezbjednosti. izrecene od strane nadleznog suda na period duzi od tri mjeseca U institucijama BiH ugovor o radu prestaje: 1.BH-PRAVNICI.COM . Za odgovornost radnika mora e dokazati I njegov stepen krivice za ucinjenu materijalnu stetu. 7. 6. ako zbog izvrsenja mjere radnik mora odsustvovati sa rada na osnovu odluke nadleznog suda koji ima za posledicu prestanak radnog odnosa radnika. kad radnik navrsi 40 godina penzijskog staza. Radnik ima pravo na naknadu stete od poslodavca koju pretrpi na radu ili u vezi sa radom. Poslodavac koji je nadoknadiocjelokupan iznos stete trecem licu ima pravo regresa. ili 65 godina zivota I najmanje 20 godina staza osiguranja. a ako se ne moze utvrditi dio stete koju jue prouzrokovao svaki pojedini radnik. smatra se das u svi podjednako odgovorni I stetu naknadjuju u jednakim djelovima. duznost je poslodavca. Ako stetu prouzrokuje vise radnika svaki od njih odgovara za dio stete koji je prouzrokovao. ako se poslodavac i radnik drugacije ne sporazumeju 2 2 WWW.sa danom pocetka izvrsenja kazne. 2. 8. Dokazivanje stepena krivice ranika. ili 65 godina zivota i najmanje 20 godina staza osiguranja. 5. Slucajevi prestanka ugovora o radu navedeni su u zakonu. Za stetu koju radnik na radu ili u vezi sa radom pricini trecem licu. U zakonu o radu navedeno je da ugovor o radu prestaje da vazi u sledecim slucajevima: smrcu radnika sporazumom poslodavca I radnika otkazom ugovora od strane poslodavca ili radnika kad radnik navrsi 40 godina penzijskog staza.WWW. 3. odnosno sa danom pocetka primjene privremene mjere zabrane rada poslodavcu. osim ako je steta nastala zbog njegove nepaznje ili krivice. odnosno mjere.BH-PRAVNICI.COM • odgovornost poslodavca za stetu pricinjenu radniku Radnik odgovara za stetu samo ako je ucinjena namjerno ili iz krajnje nepaznje.

sporazumom poslodavca i radnika 8. vaspitnu ili zastitnu mjeru u trajanju duze od tri mjeseca. otkazom ugovora od strane poslodavca ili radnika 5. ako zaposlenik ne zadovolji na probnom radu.COM 3. otkazom ugovora o radu od strane poslodavca 14. odnosno sa danom pocetka primjene privremene mjere zbrane rada poslodavcu izrecene od strane nadleznog suda na period duzi od tri mjeseca 13. bez obzira na to sto su ispujeni zakonski uslovi za prestanak radnog odnosa. 2 3 WWW. sa danom prestanka rada poslodavca. u slucaju viska radne snage 15. vec to zavisi od volje poslodavca da li ce donijeti odluku o prestanku radnog odnosa.BH-PRAVNICI.sa danom pocetka izvrsenja kazne. danom dostavljanja poslodavcu pravosnaznoog rijesenja suda o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika 4. ako se utvrdi da je zaposlenik prilikom zasnivanja radnog odnosa dostavio krivotvorene dokumente Prestanak radnog odnosa zbog neopravdanog izostanka sa posla Neopravdani izostanak s posla prestavlja zakonski osnov za prestanak radnog odnosa protiv volje zaposlenog.WWW. ako radnik bude osudjen na bezuslovnu kaaznu zatvora ili na mjeru bezbjednosti. 6.BH-PRAVNICI. konacnom odlukom disciplinske komisije kojim je izrecene mjera prestanka radnog odnosa 7. ali i ne mora uvijek da prestane radni odnos. odlukom suda BiH koji ima za posledicu prestanak radnog odnosa. istekom roka vazenja ugovora radu na odredjeno vrijeme 10. ako zaposlenik ne polozi strucni ispit u utvrdjenom roku I 17.COM . u slucaju neopravdanog izostanka duzeg od pet dana 16. vec je potrebno da poslodavac donese odluku o prestanku radnog odnosa. Zaposlenom ne prestaje radni odnos po sili zakona. To znaci da o ovom osnovu zaposlenom moze. odnosno mjere. odluku o otkazu ugovora o radu. tj. ako zbog izvrsenja mjere radnik mora odsustvovati sa rada 11. 12. otkazom ugovora od strane poslodavca ili radnika 9.

COM . da poslodavac donese odluku o prestanku radnog odnosa. Razlog za prestanak radnog odnosa postoji samo ako je neopravdano odsustvovanje s posla trajalo onoliko radnih dana koliko je to zakonom utvrdjeno kao uslv za prestanak radnog odnosa. i da je zaposleni svjestan toga da je njegovo izostajanje sa posla protivno propisima i njegovim radnim obavezama. Dakle. Zato se u zakonu i govori o izostanku s posla u “radnim danima” koji se ne moraju poklapati sa kalendarskim radnim danima. drugo. ne moze biti ni razloga za prestanak radnog odnosa. .WWW. da se radi o nepravednom izostanku sa posla. radniku prestaje radni odnos bez njegove saglasnosti ako neopravdano izostane sa posla odredjeni broj uzastopnih radnih dana. tj. Slucajevi neopravdanog izostanka sa posla • • • Kada ce to biti slucaj mora se utvrditi posebno za svaki konkretni slucaj izostanka sa posla. odluku o otkazu ugovora o radu.BH-PRAVNICI. Prema odredbama zakona o radu. vec stvarnim razlozima.izostanak sa posla zbog bolesti Praksa pokazuje da je najcesci razlog izostanka sa posla to sto je zaposleni bio priremeno sprecen da radi zbog bolesti. odnosno kalendanski dani se ne racunaju.COM Uslovi za prestanak radnog odnosa Da bi zaposlenom po ovom zakonskom osnovu prestao radni odnos potrebno je da bude ispunjeno nekoliko uslova. da bi se izostajanje s posla moglo smtrati neopravdanim. sto znaci da izostanak s posla ne mora uvijek da bude opravdan iako 2 4 WWW. podrazumjeva se odsustvovanje s posla protivno propisima o radnim duznostima. uz svijest o nedopustivosti takvog ponasanja. opravdanost izostanka sa posla ne ocjenjuje se samo prema formalnim. Neradni. Da zbog bolesti nije mogao doci na posao zaposleni dokazuje odgovarajucom ispravom izdatom od strane ovlascenog ljekara kod koga se lijecio. Medjutim. Osnov obrazuje samo radni dani u kontinuitetu. Ako takva obaveza nije postojala. ono mora da bude tako da izrazava svijest i volju zaposlenog da vise ne radi. u smislu Zakona o radnim odnosima. da je zaposleni neopravdano izostao sa posla pet radnih dana uzastopno trece. Pored toga. i to: prvo. Potrebno je da zaposleni izostane sa posla onda kada je trebalo da radi.BH-PRAVNICI. izostajanje s posla moze biti neopravdano i samim tim osnov za prestanak radnog odnosa samo ako je zaposleni bio u obevezi da radi. Pod neopravdanim izostajanjem s posla.

da o tome obavjesti poslodavca. pa time ne moze biti ni razlog za prestanak radnog odnosa. Bolest zaposlenog sprecava donosenje odluke prestanku radnog odnosa zbog neopravdanog izostajanja s posla. pa po proteku pet radnih dana poslodavac donese odluku o prestanku radnog odnosa zaposlenom. izostanak sa posla nece biti opravdan bez obzira na to sto zaposleni posjeduje ispravu da je bio na bolovanju. a da prije toga ne utvrdi razlog zbog kojeg zaposleni nije dosao na posao.izostanak sa posla zbog odlaska na vojnu sluzbu - 2 5 WWW. .izostanak sa posla zbog stavljanja u pritvor - Stavljanje zaposlenog u pritvor ne moze se tretirati kao neopravdano izostajanje s posla. a ne izabranom ljekaru. U vezi sa tim sudovi su zauzeli stav da se pritvor mora tretirati kao visa sila i da je obaveza drzavnog organa koji je odredio pritvor. Zaposlenik koji je stavljen u pritvor udaljuje se sa rada. odnosno sto je isprava o bolovanju nije izdata od strane ljekara kod koga zaposleni treba da se lijeci u smislu propisa o zdravstveno osiguranju. isprava o bolovanju ne mora biti apsolutan dokaz o opravdanosti izostanka sa posla ni kad je izdata od nadleznog ljekara. Medjutim s druge strane.COM .BH-PRAVNICI. izostajanje s posla bice opravdano bez obzira na to sto bolovanje nije otvoreno i sto zaposleni ne posjeduje ispravu o bolovanju. To se desava u onim slucajevima kada poslodavac ne bude blagovremeno obavjesten da se zaposleni nalazi u pritvor. za sve vrijeme dok se nalazi u pritvoru. i obrnuto odsustvo isprave o bolavanju ne mora.WWW.COM zaposleni ima urednu ispravu da je bio na bolovanju. otuda se ne moze uzeti da je izostajanje sa posla usljed ovog razloga neopravdano i da predstavlja osnov za prestanak radnog odnosa. Ako je zaposleni stvarno bio bolestan i ko su zbog toga postojali razlozi za otvaranje bolovanja. zbog cega ima karakter vise sile.BH-PRAVNICI. a ne formalno postojao opravdan razlog. Odredjivanje pritvora je akt drzavnog organa na koji stranka u ovom postupku nisu mogle uticati. Izostanak s posla opravdan ako je zaposleni bio blestan bez obzira na to sto je javio drugom. Za vrijeme pritvora zaposlenik se nalazi pod obaveznom suspenzijom. a ne zaposlenog. Bitno je da li je stvarno. znaciti da ne postoji opravdan razolog izostajanja s posla zbog bolesti. cak i kad ne postoji isprava o bolovanju. Desava se da zaposlenom koji je stavljen u pritvor prestaje radni odnos zbog neopravdanog izostajanja sa posla. . Poslodavac moze uvijek provjeriti njenu vjerodoslovnost. Ako se utvrdi da zaposleni nije bio stvarno bolestan ili ne u mjeri da nije mogao doci na posao. samo po sebi.

pa se ne moze prihvatiti.izostajanje sa posla zbog ucesca u strajku - Pravo na strajk je ustavno pravo svakog zaposlenog. Takvo misljenje nema osnova u zakonu. Zakon govori o neopravdanom ‘’izostanku s posla’’. Izostanak s posla i odbijanje zaposlenog da radi kad je on prisutana poslu. To znaci da se strajk mora organizovati i sprovesti onako kako je to odredjeno zakonom. U teoriji postoji misljenje da izostanak s posla postoji. Ucesce u tako organizovanom strajku predstavlja opravdan razlog izostanka s posla. razlog za 2 6 WWW. Samo strajk koji je organizovan u skladu sa zakonom je legitiman i uziva pravnu zastitu. U vezi sa tim postavlja se pitanje da li takvo ponasanje zaposlenog moze smatrati neopravdanim izostankom sa posla. . kao i pritvor. osnov za izricanje disciplinske mjere zbog povrede radne duznosti.COM Odlazak zaposlenog na vojnu sluzbu prestavlja opravdan razlog nedolaska na posao. odbija da izvrsava svoju radnu obavezu. To pravo zagarantovano je ustavom i zakonom. opravdava izostanak sa posla i kad poslodavac u momentu odlucivanja o prestanku radnog odnosa nije znao da se zaposleni nalazi na vojnoj sluzbi. a odbije da radi U praksi se desavaju o takve situacije da zaposleni dodje na posao. . pa moze biti razlog za prestanak radnog odnosa ako zaposleni izostane s posla potreban broj radnih dana ili.“izostanak s posla” kad zaposleni dodje na posao. vec drugom vrstom obustave rada koja ne uziva pravnu zastitu.. Odluci o prestanku radnog odnosa predhodi ispitivanje da li je izostajanje radnika s posla bilo opravdano ili ne. kao razlog za prestanak radnog odnosa. Ucesce u takvoj obustavi rada ne predastavlja opravdan razlog izostanka sa posla. pa ono ne moze biti osnov za prestanak radnog odnosa.BH-PRAVNICI.dvije su razlicite stvari koje se ne mogu poistovjecivati. Sudovi su zauzeli stav da vojna sluzba.COM . odbijanje zaposlenog da radi moze biti razlog da se protiv njega pokrene disciplinski postupak zbog neizvrsavanja radnih obaveza ili.WWW. Medjutim. Fizicko prisustvo zaposlenog na random mjestu ne sprjecava nastupanje osnova za pprestanak radnog odnosa zbog neopravdanog odsustva s posla. a ne radi. pa to sto od strane zaposlenog ili nadleznog drzavnog organa nije bio blagovremeno obavjesten da se zaposleni nalazi na vojnoj sluzbi. Nacin ostvarivanja prava na strajk uredjen je zakonom. strajk koji nije organizovan u skladu sa zakonom. ne moze se smatrati strajkom.BH-PRAVNICI. a ne o odbijanju zaposlenog da radi i da izvrsava svoje radne obaveze. Poslodavac je duzan da uvijek utvrdi stvarne razloge zbog kojih zaposleni nije dosao na posao. pak.

To posebno vazi za subotu. subota I nedelja mogu se racunati kao dani neopravdanog izostanka sa posla samo onda kada je zaposleni bio duzan da radi I ovim danima. vec poslodavac treba da donese odluku o otkazu ugovora o radu (mora na nesumnjiv nacin da utvrdi da li je zaposleni neopravdano izostao sa posla 5 rad. Posto period od pet uzastopnih radnih dana obicno obuhvata i neradne dane nedeljnog odmora. kada su zaposleni duzni da dodu na posao i da rade.izostanak s posla - Da bi zaposlenom prestao radni odnos potrebno je da on neopravdano izostane s posla pet radnih dana uzastopno. bez obzira na nacelnu saglasnost neposrednog rukovodioca da zaposleni moze da ide na godisnji odmor. Donosenje odluke o prestanku radnog odnosa Zbog neopravdanog izostranka sa posla zaposlenom ne prestaje radni odnos po sili zakona. radni dani moraju biti uzastopni. da li su ti dani za zaposlenog bili radni dani.BH-PRAVNICI.COM . bez obzira na to sto se po zakonu subota smatra kao radni dan. u period od pet uzastopnih radnih dana ne mogu se racunati subota i nedelja. odnosno odobrenja direktora. a ne osnov za prestanak radnog odnosa zbog neopravdanog izostanka s posla. .COM prestanak radnog odnosa po nekom drugom osnovu. odnosno da li se i kada dani nedeljnog odmora mogu racunati kao dani neopravdanog izostanka s posla. a cesto i nedelja predstavlja radne dane. Neopravdano izostajanje s posla zakon vezuje samo za radne. prestavlja neopravdani izostanak s posla. Znaci. pa i u nedelju. ugostiteljstvo. Za one koji nikada ne rade subotom i nedeljom. zdravstvo i sl. tj. Kod neopravdanog izostanka s posla pet radnih dana. u kontinuitetu.subotu i nedelju.WWW. Odlazak radnika na godisnji odmor prije donosenja rjesenja ne bi bio moguc ako se sa tim ne slozi direktor koji odlucuje o koristenju godisnjeg odmora. dana 2 7 WWW.BH-PRAVNICI. postavlja se pitanje kako se u tom slucaju racunaju radni dani. Za razliku od toga. za zaposlene u odredenim delatnostima. pri cemu se ne racunaju neradeni dani. Odgovor na ovo pitanje zavisi od toga da li je zaposleni bio duzan da radi u subotu. koja se po zakonu racuna kao radni dan.. a ne kalendarske dane. . kao sto je trgovina. subota.tj.izostanak sa posla zbog odlaska na godisnji odmor - Sudovi su zauzeli stav da odlazak zaposlenog na godisnji odmor bez odluke.

Poslodavni organ ne mora donijeti odluku o prestanku rad. ako je obavjestio zaposlenika o: nastupanju privrednih i tehnickih okolnosti koje su se negativno odrazaile na tog poslodavca o tome da zaposlenik nije vise u mogucnosti da izvrsava svoje obaveze iz rad.WWW. odnosa donosi se bez vodjenja disciplinkog postupka. odnosa: 2 8 WWW. odnosa. U upozorenju ce da nevede osnov za davanje otkaza. naknade i druga primanja koja je zaposleni ostvario do dana prestanka rad. odnosa. Prestanak radnog odnosa po sili zakona Zaposlenom prestaje radni odnos bez njegove volje I volje poslodavca ako nastupe cinjenice za koje zkon automatski vezuje prestanak rad. Poslodavac je duzan da zaposlenom isplati svfe neisplacene zarade. cinjenice i dokaze koji ukazuju na to das u se stekli uslovi za otkaz i rok za davanje odogovora na upozorenje. odnosa. Otkaz ug. odnosa bez saglasnosti radnika. dana je osnov za prestanak rad. o radu u slucaju prestupa ili povreda rad. o radu daje se u posmenom obliku (rjesenje) i obavezno sadrzi obrazlozenje i pouku o pravnom lijeku. Da bi odlucio o tuzbenom zahtjevu sud mora utvrditi da li su bili ispunjeni svi zak. u slucaju: da je zapolenik odgovoran za tezi prestup ili za tezu povredu radne obaveze iz ug.BH-PRAVNICI. Upozorenje je obavezna procesna radnja u otkaznom postupku koja moze imati preventivni karakter kada se zaposlenom daje sansa da popravi ponasanje.COM . odnosa Poslodavac moze otkazati ugovor o radu zaposleniku bez obaveze postovanja otkaznog roka. Neopravdano izostajanje sa posla 5 r.vise ne spada u povrede radnih obaveza zbog kojih se izrice disc. mjera prestanka rad. a odluka o prestanku rad. odnos danom dostavljanja rjesenja. bez obzira sto su za to ispunjeni svi zakonski uslovi. uslovi za donosenje ove odluke.BH-PRAVNICI.COM uzastopno) Neopravdan izoastanak sa posla pretstavlja zakonski osnov za prestanak radnog odnosa bez saglasnosti zaposlenog. Protiv odluke o prestanku radnog odnosa zaposleni moze pokrenuti radni spor kod nadleznog suda. Prestanak radnog odnosa protiv volje radnika (otkaz od strane poslodavca) • • • • Poslodavac moze otkazati ugovor o radu zaposleniku uz otkazni rok. o radu. Trajanje otkaznog roka utvrdjuje se opstim aktom i ug. Zaposlenom prestaje rad. obaveza koje su ozbiljne ali ne koliko prethodne poslodavac ce prvo uruciti pismeno upozorenje.

prestanak radnog odnosa zbog gubitka radne sposobnosti - Zaposlenom prestaje radni odnos po sili zakona ako je na nacin propisan zakonom utvrdjeno da je kod njega doslo do gubitka radne sposobnosti.prestanak radnog odnosa zbog zabrane vrsenja odredjenih poslova - • Zaposlenom prestaje radni odnos po sil zakona ako mu je po odredbama zakona. Do zabrane vrsenja odredjenih poslova moze da dodje: po odredbama zakona 2 9 WWW.COM . Gubitak rad.prestanak radnog odnosa zbog navrsenih godina starosti i staza - Radniku prestaje radni odnos kada radnik navrsi 40 godina penzijskog staza ili 65 godina zivota i ponajmanje 20 godina staza osiguranja. radnog staza bez obzira na godine starosti. starosti I najmanje 20 god. radnog staza ili 40 god. odnosno pravosnaznoj odluci suda ili drugog organa.danom dostavljanja pravosnaznog rjesenja o utvrdjivanju gubitka radne sposobnosti. . Potpunu nesposobnost za rad utvrdjuje nadlezni fond za penzijsko I invalidsko siguranje. je potpuna nesposobnost za rad.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. a ne moze mu se obezbjediti obavljanjedrugih poslova.COM • • • • • • usljed navrsenih 65 god. I utvrdjuje se prema propisima o invalidskom osiguranju. profesionalnom bolescu. gubitak radne sposobnost zabrana obavljanja odredjenih poslova odsutnost sa rada zbog izdrzavanja kazne zatvora odustnost sa rada zbog primjene mjera bezbjednosti. za obavljanje poslova koje je vrsio prije invalidnosti kao I onih koji odgovaraju njegovoj strucnoj spremi.WWW. spos. povredom van rada ili bolescu van rada izgubi radnu spos. Nastaje kada zaposleni usljed trajnih promjena u zdravstvenom stanju prouzrokovanih povredom na radu.danom dostavljanja pravosnazne odluke. zabranjeno da obavlja odredjene poslove. . vaspitne ili zastitne mjere prema zaposlenom u slucaju prestanka rada poslodavca u skladu sa zakonom .

Po odredbama zakona zabrana bi se mogla odnositi na to da u drzavnim organima ne mogu da rade lica osudjena na kriv. Zabrana vrsenja odredjenih poslova moze da bude indirektna posljedica oduzimanja vozacke dozvole u prekrsajnom postupku (profesionalni vozac) Zabrana rada moze biti osnov za prestanak radnog odnosa samo ukoliko se zaposlenom ne moze obezbjediti obavljanje drugih poslova. postupku il zastitinih mjera u postupku tvrdjivanja odgovornosti za privredne prestupe. Pravosnaznom odlukom suda zaposleno se moze zabraniti vrsenje odredjenih poslova. na bezuslovnu kaznu zatvora od namanje 6 mjeseci ili za kaznjivo djelo koje ga cini nepodobnim za obavljanje poslova u drzavnim organima. Od mjera bezbjednosti dolaze u obzir: obavezno psihijatrijsko lijecenje na slobodi obavezno lijecenje alkoholicara I narkomana protjerivanje stranca iz zemlje Od vaspitnih mjera dolaze u obzir samo zavodske mjere: upucivanje u vaspitno. -prestanak radnog odnosa zbog odsutnosti usljed mjere bezbjednosti. . vaspitne ili zastitne mjere- • • • • • • • Zaposlenom prestaje radi odnos po sili zakona ako mu bude izrecena jedna od ovih mjera u trajanju duzem od 6 mjeseci iz zbog toga mora da bude otsutan sa rada.prestanak radnog odnosa usljed prestanka rada poslodavca - 3 0 WWW.BH-PRAVNICI. danom pocetka primjene te mjere.popravni dom upucivanje u socijalnu ustanovu Od zastitnih mjera dolaze u obzir samo: udaljenje stranca obavezno lijecenje alkoholicara I narkomana Relativnost mjera uslovljena je potrebom da radni otsustvuje sa rada u trajanju duzem od sest mjeseci.COM • • po pravosnaznoj odluci suda po pravosnaznoj odluci drugog organa Zakon sadrzi opste pravne norme. djelo.WWW. primjenom mjera bezbjednosti u kriv.BH-PRAVNICI.COM . a one se ne mogu upojedinjavatibez odluka organa koji te norme primjenjuju.

odnosa je sporazum koji zakljucuju poslodavac I zaposleni. Otkaz ugovora o radu od stane zaposlenog Svako ko radi moze. Poslodavac je duzan da prije potpisivanja sporazuma pismenim putem obavjesti zaposlenog o posljedicama do kojih dolazi u ostvarivanju prava za slucaj nezaposlenosti. Sporazum mora da bude product podudarne volje poslodavca I zaposlenog izrazene slobodno. Izmedju dostavljanja I dana koji je naveden kao dan prestanka rad.BH-PRAVNICI.COM Treba razlikovati dva momenta: pokretanje i okoncanje stecajnog postupka. o radu zaposleni dostavlja najmanje 15 dana prije dana koji je zaposleni naveo kao dan prestanka radnog odnosa. nedostatak potrebnih znanja i sposobnosti 3 1 WWW. Osnov za prestanak rad. Otkaz ug. Sporazum je zakljucen kada postignu saglasnost. Sporazumni prestanak radnog odnosa Radni odnos moze da prestane sporazumom izmedju zaposlenog I poslodavca. izricita. pretati da radi iz bilo kog razloga. Pravne posljedice stecajnog postupka nastaju danom isticanja oglasa o pokretanju stecajnog postupka na oglasnoj tabli suda. Razlozi otkaza se ne navode. Izjava volje zaposlenog kojom otkazuje ugovor o radu. jasno I nedvosmisleno. validna je ako je pismena. kategoricna. Akt prestanka radnog odnosa je sporazum.BH-PRAVNICI. odnosa. odnosa mora iti zakljucen u pismenoj formi.WWW. Otvaranje stecajnog postupka nije osnov za prsestanak radnog odnosa po sili zakona. Otkaz ugovora o radu od strane poslodavca Poslodavac moze otkazati ugovor o radu iz razloga koji su predvidjeni zakonom. To je donja granica otkaznog roka. Ti razlozi su: • neostvarivanje rezultata rada. Otkaz djeluje od dana dostavljanja poslodavcu. Zakljucenje stecajnog postupka je osnov prestanka radnog odnosa po sili zakona. tj. mora biti napisan I potpisan. jasna I nedvosmislena. Sporazumjevanje. Izjava data u stanju neuracunljivosti I pod Manama volje ne proizvodi pravna dejstva. tj. predocavanje posljedica i sporazum.inicijativa moze da slijedi I od zaposlenog I od poslodavca. ako zaposleni to ne zeli. ako to zeli. u svako doba. mora da postoji razmak od najmanje 15 dana. Zaposleni ima pravo da otkaze polodavcu ugovor o radu.moze.COM . a ne mora da bude primjenjen. Sporazum o prestanku rad.

Ovaj otkazni razlog traje 3 mjeseca od saznanja.COM . odnosno 6 mjeseci od nastanka. Davanju otkaza iz ovog razloga predstoji upozorenje. ni umjeca. ucinjeno krivicno djelo Poslodavac moze dati otkaz zaposlenom ako ovaj ucini krivicno djelo na radu ili u vezi sa radom. koja se moze ogledati u cinjenju i necinjenu.u tom roku poslodavac moze postupiti tako da zaposlenog vrati na rad ili da mu da otkaz. odnosno ako je njegovo ponasanje takvo da ne moze da nastavi rad kod poslodavca.. obezbjedjivanje drugog posla u sklopu mjera za zaposljavanje radnika za cijim je radom prestala potreba. odbijanje promjene visine licnih primanja Poslodavac moze dati otkaz zaposlenom ako ovaj odbije potpisivanje aneksa ugovora o radu ponudjenog radi promjene iznosa osnovne zarade ili elemenata za utvrdjivanje radnog ucinka. naknade zarade I drugih primanja. • povreda radne obaveze Poslodavac moze dati otkaz zaposlenom ako ovaj svoom krivicom ucini povredu radne obaveze utvrdjene opstim aktom ili ug. Znaci.preduzimanje radnje koja nije dozvoljenja (alcohol. nema potrebna znanja I sposobnosti. premjestaj na odgovarajuci posao u drugo (geografsko) mjesto rada.) necinjenjepropustanje radnje koju je morao preduzeti) narusavanje radne discipline Poslodavac moze dati otkaz zaposlenom ako ne postuje radnu discipline. o radu. kod njega nema ni strucnosti..BH-PRAVNICI. Ako poslodavac posumnja u vjerodostojnost doznaka ili opravdanost bolovanja moze zahtjevati provjeru zdravstvene sposobnosti. tuca. zloupotreba bolovanja Poslodavac moze dati otkaz ako zaposleni zloupotrijebi odsustvo zbog privremene sprijecenosti za rad.COM Poslodavac moze dati otkaz zaposlenom ako utvrdi da ne ostvaruje rezultate rada. odbijanje promjenje posla ili zaposlenja Poslodavac moze zaposlenom dati otkaz ako zaposleni odbije: premjestaj na drugi posao zbog potrebe procesa I organizacije rada. uvecane zarade. • • • • • 3 2 WWW. tj. Neuk radnik ne umije da radi. ni vicnosti… Postojanje ovog razloga mora biti utvrdjeno. Zaposleni moze biti udaljen sa rada cim protiv njega bude pokrenut krivicni postupak I to udaljenje moze trajati 3 mjeseca. Zloupotreba ovog prava je zapravo zloupotreba prava iz zdravstvenog osiguranja. poslodavac ne mora da ceka pravosnaznu presudu. Nacin izvrsenja se odredjuje prema radnji povrede.WWW. ali uvijek mora biti voljna (cinjenje. propisanu aktom poslodavca.BH-PRAVNICI.

rad sa nepunim rad.COM . prekvalifikacija ili dokvalifikacija.razgovora-intervjua Kandidati koji su položili pravosudni.BH-PRAVNICI.testiranje. Pripravnički staž za lica za završenom srednjom stručnom spremom traje šest mjeseci.COM • prestanak potrebe za radom poslodavac moze dati otkaz zaposlenom ako usljed tehnoloskih. Lice koje se prima u državnu sklužbu u svopjstvu pripravnika dužno je da istekom određenog roka položi stručni ispit. • ZAPOŠLjAVANjE PRIPRAVNIKA U organima državne uprave može se zasnovati radni odnos sa licem koje prvi put stupa uradni odnos-pripravnikom.Ustavni sistem Republike Srpske 2.za lica sa završenom višom stručnom spremom devet mjeseci.Kancelarijsko poslovanje u državnoj upravi 3 3 WWW. a i zaposleni poslodavcu otkazu ug. Prethodni uslova za ovaj otkaz je da se zaposlenom ne moze obezbjediti premjestaj na druge poslove.WWW. upucivanje na rad kod drugog poslodavca. ekonomskih I organizacionih promjena.Sistem državne uprave Republike Srpske 3. odustanak od probnog rada Otkaz za vrijeme probnog rada je predvidjen Zakonom o radu. o radu uz postovanje otkaznog roka od najmanje 5 radnih dana. Program stručnog osposobljavanja pripravnika i način polaganja stručnog ispita sprovodi Agencija.Upravni postupak i upravni spor 4. pretane potreba za obavljanjem odredjenog posla. Organ državne uprave prilikom iskazivanja pismene potrebe za popunom upražnjenog radnog mjesta Agenciji naglašava da za konkretno radno mjesto želi zasnovati radni odnos sa pripravnikom.Pismeni test je eliminatoran. prednost u zaposljavanju ima zaposleni kome je prethodno preato radni odnos.Radni odnosi uopšte i u organima državne uprave 5. ako ukoliko prije isteka ovog roka nastane potreba za obavljanjem istih poslova. Po tim odredbama za vrijeme probnog rada moguce je da poslodavac zaposlenom. Pismenim testom za visoku stručnu spremu i višu stručnu spremu obuhvaćene su teme: 1. vremenom… Naknadni uslovi su da ovaj oslodavac u roku od 6 mjeseci ne moze da na ovo radon mjesto zaposli drugo lice.u obliku pisanog testa koji se sastoji od pitanja s opcijonim odgovorima 2.ispit za sudije za prekršaje ili stručni ispit su oslobođeni polaganja istog.a sa visokom stručnom spremom godinu dana.BH-PRAVNICI. TESTIRANjE Javno testiranje kanidata održava se najkasnije 15 dana nakon isteka roka za podnešenje prijava kandidata i sastoji se iz dva dijel: 1.

sastoji se od grupnog razgovora kandidata sa članovima izborne komisije.određeno vrijeme.neodređeno 2.kandidar mora tačno da odgvori na najmanje 20 pitanja.ukoliko se radi o radu na određeno vrijene.naziv i sjedište organa državne uprave 2.ako je predviđeno 3 4 WWW.BH-PRAVNICI.početna plata i radno vrijeme 4.BH-PRAVNICI. Razgovor ili intervju. Predsjednik izborn komisije dostavlja spisak uspješnih kandidata sa kompletnom dokumentacijom Agenciji. Ukoliko stariješina organa državne uprave u roku od 7 dana od dana prijema prijedloga ne donese riješenje o zapošljavanju ili odbije da donese riješnje o zapošljavanju.dužan je da u roku od 3 dana od dana isteka rok za donošenje riješenja dostavi Agenciji pismeno obrazloženje o razlozima odbijanja. Riješenje o prijemu u radni odnos državnog službenika treba da sadrži: 1. Aktima. Razgovor ili intervju može trajati najviše jedan sat.uključujući stručne sposobnosti karakteristične za tu vrstu posla 2. Kada će državni službenik biti primnljen u radni odnos na određeno ili neodređeno vrijeme utvrđuje se Zakonom. Izborna komisija vodi zapisnik o toku razgovora.U tom slučaju agencija ponovo raspisuje novi javni konkurs.a u zapisnik se zapisuju pitanja i odgovori.opštu predanost kandidata službi u državnim organima kao i njegovu ukupnu stručnost i sposobnost da se prilagodi radu u okruženju koje karakterišu stalne promjene. U slučaju da stariješina organa državne uprave odbije da izda riješenje o prijemu radni odnos predloženog kandidata Agencija ponovo saziva izbornu komisiju.sa označavanjem samo jedne od ponuđenih opcija.vremnski period na koji se radnik prima 5.trajanje pripravničkog staža ili probnog rada. Nakon završetka testiranja. Ukupan broj bodova koje kandidat dobije za razgovor je zbir bodova dobijenih iz 2 teme. Riješenje o prijemu državnog službenika mora biti na jeziku koji je u službenoj upotrebi u BiH i državni službenici ga moraju razumjeti. Ukoliko izborna komisija ocijeni da su razlozi za odbijanje opravdani.sposobnost kandidata da radi na određenom radnom mjestu za koje se prijvio.postupak izbora se poništava.Kandidat ima 60 minuta za riješavanje testa.Kancelarijsko poslovanje Da bi položio test.WWW.COM Pismenim testom za srednju stručnu spremu obuhvaćene su sljedeće teme: 1.predsjednik izborne komisije saopštava rezultate testiranja.COM .naziv radnog mjesta državnog službenika 3. Radni odnos u državnoj upravi RS se može sasnovari na: 1.podzakonskim i dr.Radni odnosi uopšte 2.Tokom razgovora postavljaju se pitanja da se iz odgovora na njih može utvrditi sljdeće: 1. Uobičajeno trajanje probnog rada je 30 dana.s tim da u grupi ne može biti više od pet kandidata.

a tri člana se imenuju sa liste stručnjaka).BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI.republičke uprave i republičke upravne organizacije.COM .Javni konkurs se objavljuje u sredstvima javnog informisanja sa rokom od 30 dana za prijavu kandiata.WWW.da ispunjava druge uslove utvrđene zakonom.COM RAVNOPRAVNOST U ZAPOŠLjAVANjU Promocija i obezbjeđivanje nacionalne zastupljenosti podrazumijeva raspisivanje javnog konkursa u sradstvima javnog informisanja dostupnim svim građanima RS i BiH i iznalaženje drugih mogućnosti za ubrzan proces proporcijonalne zastupljenosti sva tri konstitutivna naroda i ostalih.nezadovoljavajuća.drugim propisima ili pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u administrativnoj službi jedinice lokalne smaouprave.Prednost za zapošljavanje imaju pripadnici drugih konstitutivnih naroda. načelnik odnosno gradonačelnik razriješava dužnosti službenika. OCJENjIVANjE 3 5 WWW.U pomenutom pravilniku sadržana su pravila i kriterijumi za ocjenjivanje rada i pravila za napredovanje državnih službenika u državnom organu uprave.zadovoljavajuća. Pod upravom se obično podrazumijeva:ministarstva.položen stručni ispit za rad u administrativnoj službi 3. Ukoliko je ocjena kandidata: 1.na osnovu utvrđenog redoslijeda.odnosno gradinačelnik. Posebni uslovi su: 1.da je državljanjin RS odnosno BiH 2.koji se obično nazivaju organima uprave.obično pravilnikom. Prilikom prijema u radni odnos na prijedlog načelnika odnosno gradonačelnika formira se posebna i nepristrasna komisija koju sačinavaju pet članova (dva člana su službrnici. Odluku o izboru kandidata donosi načelnik opštine.odgovarajuća školska sprema 2.ukoliko ispunjavaju uslove javnog konkursa.Zakonom je propisano da bi lice steklo svojstvo službenika mora da ispunjava opšte i posebne uslove.odgovarajuće radno iskustvo 4.da je stariji od 18 godnina 3.da nije oduđivan za krivično dijelo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmanje 3 mjeseca ili za krivično dijelo koje ga čini nepodobnim za obavljanje poslova u administrativnoj službi jedinice lokalne samouprave. Upražnjeno radno mjesto u administrativnoj službi jedinice lokalne samouprave popunjava se putem javnog konkursa. 2. Opšti uslovi su: 1. OCJENA RADA I NAPREDOVANjE Ocjenjivanje i napredovanje državnih službenika propisuje se podzakonskim aktom. U organima lokalne samouptave zapošljavnje opštinskih ili gradskih službenika ostvaruje se gotovo na isti način kao i u državnim organima uprave.s' tim da prednost imaju pripadnici manjinskig naroda u RS.da ima opštu zdravstvenu sposobnost 4.načelnik odnosno gradonačelnik potvrđuje prijem službenika.

Ocjenu rada ostalihdržavnih službenika vrši neposredno nadređeni državni službenik.efikasno i stručno obavljanje poslova (50 bodova) 2. Ukolika je ocjena negativan državni službenik u cilju poboljšanja stručnog znanja prolazi kroz dofatni program stručnog osposobljavanja koji u dogovoru s njim odredi neposredni rukovodilac. Ocjenu rada rukovodioca samostalne repubičke upravne organizacike u uprave koja za svoj rad odgovara Vladi.publikacija.BH-PRAVNICI. Ocjenu rada rukovodioca republičke upravne organizacije i republičke uprave u sastavu ministarstv.ocjenjivanje se vrši svakih 6 mjeseci.zadovoljava (od 50 do 60 bodova) 3.marljivost u službi (10 bodova) 4.školskih udžbenika i stručno usavršavanje (5 bodova) Opisne ovjene kojima se ocijenjuje rad državnih službenika su: 1.obavezno stručno usavršavanje (15 bodova) 3.ne zadovoljava (manje od 50 bodova) 2.naročito se ističe (više od 80 bodova).zanjenika i pomoćnika rukovodioca republičke upravne organizacije i republičke uprave u sastavu ministarstva i glanog inspektora vrši ministar.Rad državnog služebnika se može ocjenjivati i periodično u toku godine (tromjesečno).profesionalnog i stručnog obavljanja poslova. Njanovijim izmjenama i dopunama Zakona. Rad sržavnih službenika se ocijenjuje svake godine.Komisiju imenuje Vlada. Ocjenu rada pomoćnika ministra i sekretara ministarstva vrši ministar.podnosi zahtijev Agenciji za raspisivanje internog oglasa i u zahtijevu naglašava da želi da se to radno mjesto popuni napredovanjem u službi.BH-PRAVNICI.ističe se (od 60 do 80 bodova) 4.racionalno korištenje radnog vremena i prisutnost na poslu (10 bodova) 6.Pravo na učešće 3 6 WWW.Pri ocjeni rada polazi se od rezultata koje je državni službenik postigao u izvršavanju poslova radnog mjesta na kojem je raspoređen.naučnih radova. NAPREDOVANjE Napredovanje je postupak kojim državni službenik stiče uslov za prelazak na radno mjesto više kategorije.sastoji se od tri člana koji imaju isti status kao i rukovodioci koji se ocjenjuju. Predmet ocjenjivanja su: 1.stručnog usavršavanja i radnog staža provedenog u službi.lične osobine značajne za službu (10 bodova) 7.domaćinski odnos prema sredstvima rada (10 bodova) 5.vrši Vlada na osnovu izvještaja komisije.COM .Organ državne uprave u kojem s eukaže poreba za popunom radnog mjesta.Napredovanje u službise vrši popunom upražnjenog radnog mjesta na kojem je državni službenik zaposlen.knjiga.kao rezultat kvalitetnog.WWW.Rad državnog službenika mora biti ocijenjen najkasnije do februara tekuće godine-za proteklu godinu.kvalitetno.COM Državni službenici koji su radnom odnosu na određeno vrijeme se ne ocijenjuju.objavljivanje studija.

VIŠAK DRŽAVNIH SLUŽBENIKA U slučajevima kada u organima državne uprave dođe do smanjenja obima poslova ili dođe do spajanja dva ili više organa uprave.Ukoliko nije moguće da se državni službeni rasporedi.To može da traje najduže 6 mjeseci u toku jedne godine.radni staž-vrijeme provedeno u službi Državni službenik stiče uslov za redovno napredovanje u višu kategoriju radnog mjesta: 1. Zaposleni u organu državne uprave može biti privremeno upućen na radno mjesto van sjedišta u kome radi.Ukoliko državni službenik ne prihvati to radno mjesto na koje je raspređen prestaje mu se radni odnos.Odluku o preraspoređivanju službenika donosi organ ili stariješina državne uprave u kojo se državni službenik raspoređuje.Po isteku tog roka zaposleni nastavlja da radi na radnom mjestu na kome je radio prije upućivanja. Raspoređivanje službenika u ovom slučaju vrši se u skladu sa njihovom stručnom spremom i ostalim klasifikacijama zaposlenih. Državni službeni kome je izrečena disciplinska mjera zaustavlja se u napredovanju: 1. 3 7 WWW.sa ocjenom zadovoljava nakon šest godina 2.WWW.organ odnosno stariješina donosi riješenje kojim se utvrđuje da mu je prestao radni odnos. Državni službenici koji se premještaju i raspoređuju ne ostvaruju prava vezana za prestanak radnog odnosa propisana zakonom.za pismeni ukor-godinu dana 2.COM .smatraće se da nije ni zaustavljen u napredovanju.sa ocjenom naročito se ističe nakon tri godine.za udaljenje sa posla u trajanju od tri do šest mjeseci-četiri godine.profesionalno i stručno obavljanje poslova 3.COM imajusamo državni službenici zaposleni u tom organu državne uprave.Uslovi za napredovanje su: 1.za obustavu isplate plate u iznosu od 50 % .stručno usavršavanje 4. PREMJEŠTAJ Premještaj se vrši samo u slučajevima povećanog obima poslova i ako se sporazumiju funkcionerikoji rukovode tim organima. Eksterni premještaj i raspoređivanje državnog službenika iz organa državne uprave u institucije BiH može se vršiti u slučaju kada je osnovana nova institucija BiH po osnovu prenosa nadležnosti sa RS na BiH ili kada BiH u skladu sa Ustavom preuzme nadležnosti koje je do tada obavljala RS.odnosno gradonačelnik.za udaljenej sa posla u trajanju od dva dana do tri mjeseca-tri godine 4.Upućeni službenik odtvaruje sva prava iz radnog odnosa u organu u koji je upućen. Ukoliko državni službenik po okončanju disciplinskog postupka bude oslobođen odgovornosti.BH-PRAVNICI.dvije godine 3.BH-PRAVNICI. Raspoređivanje službenika na radna mjesta u administrativnoj službi vrši načelnik opštine.a to je najduže 3 mjesevc u toku jedne godine.radni odnos na neodređeno vrijeme 2.sa ocjenom ističe se nakon četiri godine 3.redovno se javlja višak državnih službenika.Upućivanje se vrši u vremenskom periodu dok traju razlozi za to.

Nadležnosti Agencije su: 1.WWW.3 istaknuta stručnjaka iz oblasti državne uprave i sekretar. FINANSIRANjE ORGANA DRŽAVNE UPRAVE Pri određivanju visine sredstava za finansiranje poslova državne uprave polazi se u prvom redu od potrebe obezbjeđivanja potpunog i efikasnog vršenja tih poslov.postavljanje i imenovanje državnih službenika 2.Odluka donijeta po žalbi je konačna.Čine je direktor. AGENCIJA ZA DRŽAVNU UPRAVU Osniva je Vlada.BH-PRAVNICI.priprema i vodi centralni registar 7.obima i drugih uslova utvrđenih posebnim zakonom.pripremanje kodeksa državnih službenika 3.COM Ukoliko se službenik ne može rasporediti u skladu sa pravilnikom o radu.planiranje i sprovođenje procesa zapošljavanja državnih službenika na zahtijev organa državne uprave 4.utvrđivanje karaktera i sadržaj javne konkurencije i sprovođenej postupka javne konkurencije za prijem kandidata u državnu upravu 6.obavlja druge poslovo u skladu sa zakonom.Nacionalna pripadnost se određuje u skladu dobrovoljnog izjašnjavanja.COM .plate državnih službenika 2.na rok od 4 godine sa mogućnošću ponovnog izbora.njihove prirode. ODBOR DRŽAVNE UPRAVE ZA ŽALBE Odbor na zahtijev državnih službenika.oglašavnaje na zahtijev organa državne uprave upražnjenih radnih mjesta.Članove odbora na osnovu javne konkurencije i konsultacija sa savezom opština i gradova RS imenuje Ministarstvo iz reda istaknutih stručnih radnika.razmatra po žalbi odluke organa države uprave i Agancije koje se odnose na status državnih službenika.naknade neraspoređenim državnim službenicima 3 8 WWW.organa državne uprave u kojem je službenik zaposlen i Agancije.BH-PRAVNICI.Agencija se posebno stara o promociji i obezbijeđivanju nacionalne ravnopravnosti kod izbora državnih službenika.Nadležnost i način rada Agencije utvrđuje se pravilnikom koji donosi direktor Agencije uz predhodnu saglasnost Vade.osniva se zakonom.ustanovljenje jedinstvenih pravila i procedura za izbor.predlaganje načina i programa polaganja stručnih ispita za pprijem kandidata u državni program 5. Protiv prvostepenog riješenja državni službenik protiv koga se vodio disciplinski postupak i podnosilac zahtijeva mogu podnijeti žalbu Odboru državne uprave za žalbu u roku od 15 dana od dana prijema riješenja.odgovara na zahtijev zakonodavnih i izvršnih vlasti 9. Sredstva za isplatu zarade državnih službenika obezbijeđuje se za: 1.načelnik odnostno gradonačelnik donosi riješenje kojim se utvrđuje da mu je prestao radni odnos uz obavezu isplate otpremnine u skladu za zakonom i kolektivnim ugovorom. Odbor ima predsjednika koji se bira na konstitutivnoj sjednici Odbora na prijedlog uprave i lokalne samourave.proprema i vodi program obuke i stručno usavršavanje državnih službenika 8.

ostale namjene uvedene posebnim zakonom.5 % za savku navršenu godinu radnog staža.a najviše do 20 %.COM 3. Osnovna plata za puno radno vrijeme utvrđuje se tako što se najnoža cijena rada kao izraz vrijednosti za nanjjednostavniji rad pomnoži sa odgovarajućim koeficijentom koji se utvrđuje zakonom.WWW.troškove nabavke potrošnog materijala i sitnog inventara.odnosno 150 časova u toku jedne kalendarske godine.troškove osiguranja i održavanja sredstava opreme 4. 3 9 WWW.a zatim se ukupa iznos povećava za 0.vremena provedenog na radu.u slučajevima neplaniranog povećanja obima posla.odpremnine zaposlenih kojima prestaje radni odnos zbog odlaska u penziju 3. Plata se određuje zavisno od: 1. Prekovremeni rad državnog službenika može uvesti organ ili stariješina organa.troškove nabavke stručnih publikacija.literature i štampanja materijala.određene potrebe u vezi sa radom organa državne uprave 2.stručno osposobljavanje i usavršavanje zaposlenih 4.osvjetljenja.Raspored korišćenja ovog odmora utvrđuje načelnik stariješina organa državne uprave.zakupa i održavanje poslovnih prostorija.Prekovremeni rad može trajati najviše 10 časova sedmično.sredstva za modernizaciju organa državne uprave 5.raspoređenih na 5 dana.Najnižu cijenu rada utvrđuje Vlada.BH-PRAVNICI. Obezbjeđivanje sredstava za plate i utvrđivanje visina plata zaposlenihu organima državne uprave. 2.Državni službenik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno.putne i druge troškove koji ne predstavljaju lična primanja 5.druge trošlkove potrebne za vršenje poslova organa državen uprave.poštansko-telegrafske usluge. Sredstava za materijalne troškovo obezbijeđuju se za: 1. 3.vrši se na osnovu kriterijuma utvrđenih zakonom i kolektivnim ugovorom. RADNO VRIJEME Puno radno vrijeme državnog službenika iznosi 40 sati sedmično.u prilikama prouzrokovanih višom silim i drugim slučajevima utvrđenim zakonom.naknade po ugovoru sa naučnoistraživačkim i drugim organizacijama 6.COM .Službenik koji ima najmanje 6 mjeseci neprekidnog radnog staža ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana.radnog mjesta 2.složenosti poslova i zadataka 3. U organima lokalne samouprave na isti način je regulisano radno vrijeme.naknade državnim službenicima i srugim zaposlenimza čijim je radom prestala potreba. ODMORI Državni služebenik koji radi sa punim radnim vremenom ima pravo na odmor u toku radnog vremena od 30 minuta. Sredstva za posebne namjene obezbjeđuju se za: 1.BH-PRAVNICI.ogreva.

sklapanja braka-5 radnih dana.osim u slučajevima stručnog i naučnog usavršavanja u inostranstvu koje može trajati do 1 godine.teže bolesti člana porodice-1 radni dan. ODGOVORNOST DRŽAVNIH SLUŽBENIKA Zbog neizvršenja zadataka i poslova utvrđenih zakonom i drugim propisim.WWW. Neplaćeno odsustvo može isnositi 3 mjeseca.obavljanaja neodložnih i porodičnih poslova. 6. 3.s tim da ukupan godišnji odmor ne može isnositi više od 30 radnih dana. 6. 4. 3. 7.zloupotreba službenog položaja ili prekoračenje ovlašćenja.pravnim i fizičkim licima. 4.u skladu sa mogućnosti i potrebama administrativne službe.COM Godišnji odmor uvećava se za svake navršene 3 godine radnog staža za 1 dan.posjete članu uže porodicekoji živi u inostranstvu. Krivičn odnosno prekršajna odgovornost ne isključuje disciplinsko kažnjavanje.s tim što jedan dio godišnjeg odmora iznosi neprekidno 12 dana.neizvršavanje. ODSUSTVA Državni službenik ima pravo na plaćeno odsustvo u toku jedne kalendarske godine u slučajevima: 1.koje je dužan obrazložiti u zahtijvu.nesavjesno.izražavanje ili zastupanje političkih opredjeljenja u izvršavanju zadataka i poslova u organima državne uprave.nedostojno.polaganje stručnog ispita-dva radna dana.nezakonito raspolaganje materijalnim sredstvima. 5.njege teško oboljelog člana uže porodice.stručnog ili naučnog usavršavanja u inostranstvu.rođenja djeteta-5 radnih dana.državni službenik odgovara materijalno i disciplinski i obrnuto. Državni službenik ima pravo na neplaćeno odsustvor radi: 1. 5. 4.COM . 8. 4 0 WWW.odbijanje davanja podataka ili davanje netačnih podataka organima državne uprave.uvredljivo ili na drugi način neprimjerno ponašanje prema građanima.BH-PRAVNICI.pravnim i fizičkim licima i drugim strankama pred sržavnim organom.pripremanaj i polaganja ispita na fakultetu. 2.ako je davanje podataka propisano zakonom.smrti člana uže porodice-5 radnih dana. 2.smrti člana šire porodice-2 radna dana. DISCIPLINSKA ODGOVORNOST Povrede radnih dužnosti su: 1.odnosno neblagovremeno izvršavanje radnih zadataka.Godišnji odmor se može izuzetno koristiti u dijelovima. 5. Državni službenik koji nije navršio 6 mjeseci radnog staža ima pravo na godišnji odmor od 1 radnog dana za svaki mjesec.preseljenja u drugi stan-2 radna dana.BH-PRAVNICI. 3. 2.Raspored godišnjih odmora određuje stariješina organa. Godišnji odmor službenici po pravilu koriste neprekidno.obilježavanja dana svog vjerskog praznika-2 radna dana.a u obzir se mogu uzeti i želje službenika.

pismeni ukor.a kompletan predmet sa svim prilozima dostavlja se predsjedniku disciplinske komisije.Inicijativu za pokretanje postupka može sdati svaki državni službenik koji sazna o učinjenoj povredi radne dužnosti.ako je protiv državnog službenika pokrenut krivični postupak za teže krivično dijelo.naročito težina povrede radne dužnosti i njene posljedice. 2. 2.radnje koje ometaju građane. Protiv zahtijeva državni službenik može uložiti prigovor Komisiji u roku od 5 dana od dana prijema.pravna lica i druge stranke u ostvarivanju njihovih prava i interesa u postupu kod organa državne uprave.dolazak na rad u pijanom stanju ili uživanje alkohola ili drugih opojnih sredstava koji smanjuju radnu sposobnost u toku radnog vremena. Pri donošenju odluke uzimaju se u obzir olakšavajuće i otežavajuće okolnosti.BH-PRAVNICI. 9.da se službenik oslobodi odgovornosti i 3.kad istekne rok za žalbu.neopravdano izostajanje sa posla pet radnih dana u toku 6 mjeseci ili neopravdano izostajanje sa radnom mjesta 3 dana uzastopno.odbijanje poslova radnog mjesta za koje je zaposleni raspoređen ili odbijanje naloga funkvionera koji rukovodi organom državne uprave.prestanak radnog odnosa.a žalba nije podnesena.Disciplinska mjera osbustavlja isplatu plate u iznosu od 50 %. Disciplinski postupak protiv državnog službenika pokreće se zahtijevom Vlade ili laca koje ona za to ovlasti. Odluka odbora donijeta po žalbi je konačna. Odluka o disciplinskoj mjeri postaje konačna: 1. 2.odnosno Vlada za rukovodne državne službenike.danom dostavljanja drugostepenog riješenja doonesenog po žalbi.raniji rad i držanje državnog službenika i druge okolnosti koje mogu biti bitne.BH-PRAVNICI. Postupak za utvrđivanje povrede i izrivanje disciplinske mjere je hitan. Disciplinska mjera za povredu radne dužnosti ne može se izvršiti po isteku roka od 60 dana od dana konačnosti odluke kojom je izrečena. Za povredu radnih dužnosti mogu se izreći sljedeće disciplinske mjere: 1.COM .WWW. 3. Zahtijev se obavezno dostavlja državnom službeniku i sindikalnoj organizaciji. 10.uslovi pod kojim je povreda načinjena. SUSPENZIJA DRŽAVNOG SLUŽBENIKA Do suspenzije državnog službenika dolazi u sljedećim slučajevima: 1.ako se državni službenik nalazi upritvoru.Protiv riješenja o suspenziji državni službenik ima pravo 4 1 WWW.ako je protiv njega pokrenut krivični postupak za dijelo učinjeno u vršenju njegovih zadataka i poslova.stepen odgovornosti.COM 7. Protiv prvostepenog riješenja državni službenik i podnosilaca zahtjeva mogu podnijeti žalbu Odboru državne uprava za žalbe u roku od 15 dana od dana prijema riješenja. Odluku o suspenziji u obliku riješenja donosi stariješina organa. 8.

ako odkaz daje poslodavac).usmeno ili pismeno.ili je oslobođen optužbe.namjerno ili iz krajnje nepažnje prouzrokovao državnom organu.ali ne zbog nadležnosti.pravnom ili fizičkom licu.trenutkom kada se poslodavcu dostavi riješenje o potpunom gubitku radne sposobnosti.uviđanjem i vještačenjem na licu mjesta i izvođenjem drugih dokaza potrebnih da se šteta i odgovornost za štetu utvrde. PRAVA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA Prava i dužnosti zaposlenih u administrativnoj službi lokalne samouprave ostvaruju se u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom. Državnom službeniku pripada razlika između primljene plate i plate koju bi ostvario da nije suspendovan kao i drga prava iz radnog odnosa koja zbog duspenzije nije ostvario u slučaju: 1.kroz korištenje instituta radnog prava koja se odnose na: 1.na osnoviu dogovora između subjekata. 2.a 30 dana. Do prestanka radnog odnosa može doći samom voljom državnog službenika: 1.ili je optužba odbijena. PRESTANAK RADNOG ODNOSA Zakonom su predviđene 2 grupe razloga zbog kojih dolazi do prestanka radnog odosa: 1. 4 2 WWW.odkazom (daje se u pismenoj formi i obavezno mora biti obrazložen. 6.BH-PRAVNICI. 2.ispunjenjem uslova za penziju (40 godina radnog staža ili starosna 65 godina života).COM žalbe Odboru za žalbe u roku od 15 dana po prijemu riješenja. 7.Posebna komisija određuje postojanje i visinu štete i odgovornosti za prouzrokovanu šteteu saslušanjem državnog službenika.odkazni rok počinje da teče os dana dostavljanja riješenja i traje 15 dana.ako mu je pravosudnom sudskom odlukom izrečena kazna prestanka radnog odnosa zbog povrede radnih obaveza. MATERIJALNA ODGOVORNOST DRŽAVNIH SLUŽBENIKA Državni službenik ogdovoran je za štetu koju je na radu ili u vezi sa radom. 3.COM . 2.ako je krivični postupak protiv njega obudtavljen. Postojanje štete i odgovornost za štetu utvrđuje posebna komisija koju imenuje stariješina organa odnosno Vlada.pravo službenika da se pismeno obraća načelniku opštine ili gradonačelniku. 4.ako mu nije izrečena disciplinska mjera.BH-PRAVNICI.WWW.Zakon o lokalnoj samoupravi uređuje zaštitu pomenutih prava.smrću.Suspenzija traje dok za to postoje razlozi. Protiv rješenja o naknadi štete državni službenik može podnijeti prigovor stariješiniorgana ili Vladi. Svaki državni službenik je obavezan da prijavi šettu u roku od 24 sata.prestankom rada poslodavca.ako daje radnik.Zahtijev organa državne uprave za naknadu štete zastarijeva u roku od 6 mjeseci od dana isplaćene naknade štete.danom početka izvršenja krivičnopravne sankcije. 5.neposrednom rukovodiocu.po sili zakona.

transparentnost i javnost.disciplinska odgovornost -PRIMJENA ZAKONANa državne službenike primjenjuje se zakon o radnim odnosima u institucijama državne uprave i drugi zakoni koji regulišu obaveze i prava iz radnih odnosaa.odgovornost.subjekti radnih odnosa koji se zakonom primjenjuje 3.pravo da podnese tužbu nadležnom sudu. 4 3 WWW. RADNI ODNOSI ZAPOSLENIH U DRAŽNOJ SLUŽBI BiH -ZAKONSKO UREĐIVANjERadni odnosi u državnoj službi BiH regulisani su Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH koji je donesen na osnovu Odluke Visokog predstavnika za BiH.COM 2. 2.naknada štete 11. 5.članove savjeta ministara.BH-PRAVNICI.profesionalna nepristrasnost. 3.zapošljavanja 6. 4.Zakonodavac je „nacionalizmom“ htjeo da obezbjedi ravnopravnost u procesu zapošljavanja državnih službenika.COM .osim ako u pomenutim zakonima nije drugačije riješeno. -ZAPOŠLjAVANjEZapošljavnje i unapređivanje profesionalne karijere državnog službenika temelji se na javnoj konkurenciji i profesionalnoj sposobnosti. Izuzeće u primjeni zakonskih principa odnosi se na sljedeća lica: 1.efikasnost i ekonomičnost. 3.članove parlamenta Skupštine BiH 2.pravo da podnese prigovor.ministri i zamjenici ministara.dužnost i prava državnih službenika 5. -ZAKONSKI PRINCIPIDržavna služba osigurava poštivanje i primjenu sljedećih principa: 1.članove Predsjedništava BiH.pravo da podnese žalbu Odboru za žalbe.radna mjesta u državnoj službi 4. -PREDMET ZAKONSKOG UREĐIVANjAPredmet zakona relaevantan za radne odnose su odredbe kojima se uređuje: 1. 4.plate 10. 3.pravo da se obrati upravnom inspektoru.Nacionalna pripadnost temelji se na dobrovoljnom izjašnjavanju.ocjena rada 8.unaprjeđenje 9.zakonitost. 5.zastupljenost i struktura državnih službenika 2. 4.premještaj 7.WWW.BH-PRAVNICI.

službenik će zatražiti pismenu potvrdu u kojoj se navodi i identitet izdavaoca naredbe i precizan sadržđaj iste.služi i pomaže javnosti.kao i nastavak rada na istom radnom mjestu ili sl.materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih osnovnoj organizacionoj jedinici.stručni saradnik (specijalizovan za određenu oblast rada). 3.članovi Stalnog komitete za vojna pitanja. 2.ako je naredba potvrđena.ako izdavalac naredbe ponovi naredbu.viši stručni saradnik(obavlja odgovorne poslove u određenoj organizacionoj jedinici.za svoj rad odgovara avjetu ministara).Ukoliko državni službenik primi naredbu za koju se predpostavlja da je nezakonita.za svoj rad odgovarapomoćniku misnistra osnosno sekretaru).na odsustvo utvrđeno zakonom.materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih osnovnoj organizacionoj jedinici.zainteresovanim stranama i javnim institucijama informacije zatražene u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama u BiH.za svoj rad odgovara rukovodiocu institucije) i sekretar sa posebnim zadatkom (obavlja poslove rukovodnog karaktera i odgovoran je za obavljanje posebnih zadataka utvrđenih odlukom savjeta ministara. 2.sudije Ustavnog suda BiH.podnosi izvještaj rukovodiocu jedinice). 2.osim ako zakonom nije drugačije utvrđeno.na stalni radni odnos do sticanja uslova za penziju. 2. Državni službenik u vršenju svojih dužnosti rukovodi opštim interesom te naročito: 1.postupa na sljedeći način: 1. 3. -RADNA MJESTA U DRŽAVNOJ SLUŽBIDržavni službenik se postavlja na jedno od sljedećih radnih mjesta: 1.pruža javnosti.BH-PRAVNICI. -PRAVA I DUŽNOSTI DRŽAVNIH SLUŽBENIKADržavni službenik izvršava zadatke predviđene opisom radnog mjedta i primjenjuje i osigurava poštivanje ustavno-pravnog poredka i zakona u BiH. Ostali državni službenici: 1. 8.visok stepen stručnosti i nezavisnosti u određenim oblastima rada u okviru organizacione jedinice.COM . 9.za svoj rad odgovara ministrima i njihovim zamjenicima).BH-PRAVNICI. 4 4 WWW.WWW.stručni savjetnik(njegov posao podrazumijeva odgovornost.skreće pažnju izdavaocu naredbe na njenu nezakonitost. 6.šef unutrašnje organizacione jedinice (obavlja složenije poslove odgovoran je za korištenje finansijskih.COM 5.guvernere i vice guvernere Centralne banke BiH. po isteku odsustva.sudije Suda BiH.pomoćnik ministra(obavlja poslove rukovodnog karaktera i odgovoran je za korištenje finansijskih.podnosi izvještaj pomoćniku ministra ili rukovodiocu organizacione jedinice). 7. 2.generalni revizor i zamjenici generalnog revizora Kancelarije za reviziju finansijskog poslovanja institucija BiH. 4.sekretar (obavlja poslove rukovodnog karaktera i koordiniše rad sektora. Državni službenik ima pravo: 1.

WWW.opis upražnjenog radnog mjesta.da je regulisao vojnu obavezu u skladu sa zakonom.na platu i naknadu utvrđenu zakonom.posebne akademske i profesionalne uslove za radno mjesto koje se popunjava. 6.BH-PRAVNICI.da štarjkuje u skladu sa zakonom.od kojih su najmanje 3 člana državni službenici iz institucije na koju se javna konkurencija odnosi i koji imaju akademsko i profesionalno iskustvo u oblastima 4 5 WWW. 5.institucija prvo inretno oglašava ovo upražnjeno radno mjesto. 3. 3. 5.da ima univerzitetsku diplomu i druge obrazovane ili akademske kvalifikacije.da posjeduje uvjerenje da se protiv njega ne vodi krivični postupak.da je zdravstveno sposoban za vršenje određenih poslova predviđenih ovim položajem.Interni oglas sadrži: 1. 6. 6.komisiju za izbor sačinjava najmanje 5 članova.da bude nagrađen na osnovu zadataka i rezultata rada kako je utvrđeno zakonom.opis vrste konkurencije.COM . 8. 5. -USLOVI ZA ZAPOŠLjAVANjEOpšti uslovi za postavljanje državnih službenika su: 1.da je stariji od 18 godina. -UPRAŽNjENA MJESTAUkoliko u instituciji postoji upeažnjeno mjesto državnog službenika.druge uslove koji se mogu smatrati primjerenim za odgovarajuće radno mjesto.popis najvažnijih oblasti konkurencije.Agencija u skladu sa zakonskim odredbama pokušava popuniti upražnjeno radno mjesto eksternim premještajem prekobrojnog službenika koji je na sličnom položaju u drugoj instituciji. -INTERNO OGLAŠAVANjESprovodi se u istom organu državne uprave u kojem postoji upražnjeno radno mjesto.najmanji VII stepen stručne spreme.Interni oglas se objavljuje najmanje 1 mjesec dana prije krajnjeg roka za prijave u Službenom glasniku BiH i u instituciji u kojoj je radno mjesto upražnjeno.Ukoliko ovo nije moguće.da je sržavljanin BiH. 7.za zaštitu svog fizičkog i moralnog inegriteta od strane države u toku obavljanja službenih dužnosti.da nije odpušten iz državne službe kao rezultat disciplinske mjere.rok i mjesto njihovog podnošenja. 4.upražnjeno radno mjesto se oglašava putem javne konkurencije. 4. 7. 4. 2. Državni službenik se nakon postavljanja oslobađa svih vojnih obaveza predviđenih zakonom. -KOMISIJE ZA IZBORNa način utvrđen podzakonskim aktima. 2.da se nadređeni odnose prema njemu poštujući njegovo dostojanstvo.na podršku i pomoć u stručnom obrazovanju i profesionalnom usavršavanju.COM 3.BH-PRAVNICI.spisak potrebnih dokumenata.

javnost rada komisije. -JAVNA KONKURENCIJAOvo je opšeusvojena kategorija vezana za poštovanje povelje o slobodi pristupa radnom mjestu. 3.osim ako zakonom nije drugačije predviđeno.platni razred. 2.koji time gubi pravo na naknadu zbog odpuštanja. -PROBNI PERIODNakon preuzimanja dužnosti službenik prolazi period probnog rada. 4 6 WWW.zadovoljavajuća.BH-PRAVNICI. Javna konkurencija sadrži: 1.naziv radnog mjesta.BH-PRAVNICI.Akt o postavljanju sadrži: 1.javni ispit. 2.Ukoliko je odjena rada: 1. 4.dok se ostala 2 člana imenuju sa liste eksperata koju utvrdi agencija.WWW. 2. -OCJENA RADAOcjena rada državnog službenika podrazumijeva nadzor i ocjenu njegovog vršenja dužnosti utvrđenih radnim mjestom za vrijeme vršenja službe.Neposredno nadređeni državni službenik određuje se kao supervizor i odgovoran je za davanje ocjene rada na kraju probnog perioda.ravnopravnost svih učesnika u procesu zapošljavanja u pogledu definisanja pojma uspješnosti kandidata. -POSTAVLjANjE DRŽAVNOG SLUŽBENIKADržavnog službenika postavlja Agencija u skladu za rezultatom koji je kandidat postigao u izbornom procesu.COM . Postavljanje se vrši upravnim aktom u Službenom glasniku BiH. 2.Podrazumijeva 2 elementa: 1.Period probnog rada državnog službenika obuhvata period uvođenja u posao i period obavljanaj dužnosti i ukupno traje 12 mjeseci.Ocjenu rada uređuje rukovodilac institucije.ime i prezime državnog službenika.organ nadležan za postavljanje potvrđuje postavljanje državnog službenika.uz predhodno pribavljeno mišljenje nadležne institucije.Agencija objavljuje rezultate javne konkurencije i pismeno obavještava sve kandidate o rezultatima koje su postigli.COM obuhvaćenim procesom javne konkurencije.naziv institucije u kojoj državni službenik postavljen.stručni ispit.nezadovoljavajuća organ nadležan za postavljanje razriješava dužnosti državnog službenika. -IZBORNI PROCESKomisija za izbor provjerava i bira kandidate na osnovu profesionalnih sposobnosti procjenjenih putem javne konkurencije koja je indentična za sve kandidate koji se prijavljuju na isto radno mjesto.Ocjena rada zasniva se na rezultatima postignutim u realizaciji poslova predviđenih opisom radnog mjesta i ciljeva koje za dati period uvodi direktno nadređeni.u skladu sa Zakonom.

6.troškove selidbe iz mjesta stalnog prebivališta u mjesto gdje ima službeni stan i nazad. 9.ispunjenje zakonski propisane starosne dobi za penzionisanje.sticanje državljanstva druge države suprotno sa Utavom BiH i njenim zakonima.COM .dvije uzastopno negativne ocjene.represivne mjere:suspenzija prava učešća u javnim konkurecijama u periodu od najviše 2 godine. 2. 8. 8.Ukoliko je ocjena negatrivna.organ nadležan za postavljanje državnog službenika odmah suspenduje u slučajevima: 4 7 WWW. 4.WWW.troškove obrazovanja.degradacija na najnižu kategoriju u okviru radnih mjesta.BH-PRAVNICI. -OSTALE NAKNADEDržavni službenik ima pravo na naknadu za: 1.ako je osuđen za krivično dijelo i izdržavanja kažne zatvora.državni službenik u cilju poboljšanja situacije prolazi kroz program koji uz konsultacije odredi njegov direktno nadređeni. -DISCIPLINSKE MJERE1.riješava dužnosti državnog službenika. 3. -PLAĆENO ODSUSTVODržavni službenik ima pravo na naknadu plate od visine jedne plate za vrijeme godišnjeg odmora i plaženog odsustva i za prvih 30 dana odsustva sa posla radi bolesti ili invalidnosti.nezadovoljavajući probni period.trajna nesposobnost za obavljanje radne dužnosti.BH-PRAVNICI. 2.prestanak radnog odnosa u državnoj službi.troškove prevoza na posao i sa posla.mjere opomene:pismena opomena i pismeni ukor. 6. 7.u slučaju smrti službenika i člana njegovo uže porodice 5. 10. 4.jubilarne nagrade.odpremninu pri odlasku u penziju.COM Rezultati ocjena se uzimaju u obzir prilikom unaprjeđenja. 2.prekobrojnost.regres za godišnji odmor. 7.Agencija po pribavljenom mišljenju nadležne institucije.odbijanje polaganja zakletve ili potpisivanje teksta iste. -SUSPENZIJAKada se pokrene disciplinski postupak.gubitak državljanstva BiH. -PRESTANAK RADNOG ODNOSADržavnom službeniku prestaje radni odnos u državnoj službi u sljedećim slučajevima: 1. 5.prehranu za vrijeme rada.dobrovoljno istupanje iz državne službe. 3.istekom perioda na kojije sekretar sa posebnim zadatcima postavljen.Ukoliko su 2 uzastopne negativne ocjene.kaznena suspenzija sa poslova i plate tokom perioda od 2 do 30 dana. 11.

mada moze ako to zeli.Mandat mu traje 5 godina i ima pravo na ponovni izbor. OTKAZ UGOVORA O RADU OD STRANE ZAPOSLENOG Zaposleni ima pravo da poslodavcu otkaze ugovor o radu. 3. Agencijim rukovodi rukovodilac Agencije koji donosi pravilnik o unutrašnoj organizaciji uz predhodnu saglasnost savjeta Ministara. Otkaz djeluje od dana 4 8 WWW.da postoje ozbilni razlozi koji ukazujuna izvršenje krivičnog dijela.BH-PRAVNICI. 3.COM .Radnik kome je prestao radni odnosima pravo žalbe ako smatra da je organ nadležan za postavljanje povrijedio njegovo pravo koje je uređeno zakonom. 2.da se državni službenik nalazi u pritvoru. -AGENCIJA ZA DRŽAVNU SLUŽBUOsniva je Savjet ministara i imenuje njenog rukovodioca koji se nalazi na radnom mjestu sekretara sa posebnim zadatkom. 4.obavlja ostale poslove i zadatke utvrđene ovim zakonom. -DONOŠENjE RIJEŠENjA O PRESTANKU RADNOG ODNOSADonošenjem riješenja o prestanku radnog odnosa istovremeno se po službenoj dužnosti odlučuje o odpremnini radnika.da se protiv državnog službenika pokrene krivični postupak za krivično dijelo počinjeno u vršenju službene dužnosti. Otkaz moze biti dat u svako doba i iz bilo kog razloga. -obuku i razvoj državne službe 2.podnosi godišnji izvještaj o radu i planu rada za narednu godinu Savjetu ministara na odobrenje.WWW. pa zaposleni nije duzan da ga navede.da je državni službenik zatečen u izvršenju krivičnog dijela za koje se izriče kazna zatvora u trajanju od najmanje 5 godina. sto znaci da mora biti napisan i potpisan.osigurava: -realizaciju procesa zapošljavanja državnih službenika na zahtijev institucina. 2. najmanje petnaest dana prije dana koji je zaposleni naveo kao dan prestanka radnog odnosa.a bira se i postavlja u skladu sa odredbama zakona.Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana prijema riješenja. Otkaz ugovora o radu zaposleni dostavlja u pisanom obliku.na period od 5 godina. Kada se pokrene disciplinski postupak u skladu sa zakonom organ nadležan za postavljanje državnog službenika može suspendovati državnog službenika u slučajevima: 1.COM 1.Nju isplaćuje Ministarstvo za trezor institucija BiH.protiv njega pokrenut krivični postupak za krivično dijelo za koje se izriče kazna zatvora u trajanju od najmanje 5 godina.Agencija za državnu upravu: 1. -pomaže institucijama za realizaciju njihove kadrovske politikeorganizacije razvoja kao i pri uspostavljanju centralnog registra osoblja. Otkaz mora imati pismenu formu. Razlog ostaje u domenu privatnosti.provodi ankete u okviru institucij na zahtijev Savjeta ministara.BH-PRAVNICI.

Pod opstim aktom se podrazumijeva kolektivni ugovor ili pravilnik o radu. Povrede radnih obaveza se utvrdjuju opstim aktom ili ugovorom o radu. 4 9 WWW. Poslodavac moze dati otkaz zaposlenom ako je njegovo ponasanje takvo da ne moze da nastavi rad kod poslodavca.BH-PRAVNICI. ali uvijek mora biti voljna. Otkazni razlozi su: 1. Nacin. vec je dovoljno da se ponasa suprotno zahtjevima iz bilo kog akta poslodavca. koja se moze ogledati u cinjenju ili necinjenju. Davanju otkaza iz ovog razloga predstoji upozorenje. kao u slucaju da mu je nezakonito prestao radni odnos. Neostvarivanje rezultata rada. izjava zaposlenih iz istog dijela procesa rada i podataka o ucinku koji sluze za obracun zarade. Primjena ovog otkaznog razloga uslovljena je prethodnim upozorenjem zaposlenog. Skrivanje povreda radne obaveze. opstem aktu i ugovoru o radu. Nacin izvrsenja se odredjuje prema radnji povrede. Ovaj razlog ne iziskuje da se unaprijed predvide radnje nepostovanja radne discipline. OTKAZ UGOVORA O RADU OD STRANE POSLODAVCA Poslodavac moze otkazati ugovor o radu zaposlenom samo iz razloga koji su predvidjeni zakonom. mjesto i vrijeme ucinjene povrede radne obaveze moraju biti naznaceni u otkazu. Postojanje ovog razloga mora biti utvrdjeno.COM dostavljanja poslodavcu. 2. Narusavanje radne discipline.COM . 3. Poslodavac to obicno cini na osnovu izvjestaja neposrednog rukovodioca. Ako zaposleni otkaze ugovor o radu zbog toga sto je poslodavac povrijedio obaveze iz radnog odnosa koje ima po zakonu. zaposleni ima sva prava iz radnog odnosa. odnosno odsustvo potrebnih znanja i sposobnosti. Ovaj otkazni razlog pripada grupi disciplinskih otkaznih razloga.WWW.BH-PRAVNICI.

8. ali ne krace od polovine punog radnog vremena i druge mjere. Prethodni uslov je da se zaposlenom ne moze obezbjediti: premjestaj na druge poslove. Odustanak od probnog rada. premjestaj na odgovarajuci posao u drugo (geografsko) mjesto rada. da ukoliko prije isteka roka od sest mjeseci ponovo nastane potreba za obavljanjem istih poslova. Ovaj otkazni razlog ponasanja nastaje svakom radnjom kojom se odsustvo privremene sprijecenosti za rad. obezbjedjivanje drugog posla u sklopu mjera za zaposljavanje radnika za cijim je radom prestala potreba. ako usljed tehnoloskih. Ne mora da ceka pravnosnaznu presudu. Poslodavac moze dati otkaz zaposlenom. odnosno bolovanje. prekvalifikacija ili dokvalifikacija. Poslodavac moze dati otkaz ako zaposleni ucini krivicno djelo na radu ili u vezi sa radom.WWW. Poslodavac moze zaposlenom dati otkaz ako zaposleni odbije: premjestaj na drugi posao zbog potrebe procesa i organizacije rada. moze zahtjevati provjeru zdravstvene sposobnosti. ekonomskih i organizacionih promjena. Odbijanje promjene posla ili zaposlenja. upucivanje na rad kod drugog poslodavca. prednost u zaposljavanju ima zaposleni kojem je prestao radni odnos. Zloupotreba bolovanja ( privremene sprijecenosti za rad). 5. odnosno sest mjeseci od nastanka. upucivanje na rad na odgovarajuci posao kod drugog poslodavca u istom ili drugom mjestu rada. koristi protivno svrsi radi koje je ustanovljeno. To udaljenje moze da traje tri mjeseca.BH-PRAVNICI. 5 0 WWW.COM 4. primjenice upravo ovaj otkazni razlog.COM . Odbijanje promjene visine licnih primanja.Ucinjeno krivicno djelo. Da bi zaposleni za cijim je radom prestala potreba dobio otkaz. U tom roku poslodavac moze postupiti tako da zaposlenog vrati na rad ili da mu da otkaz. rad sa nepunim radnim vremenom. 7. Primjeni otkaza prethodi upozorenje. Ako postupi na drugi nacin. 6. Ako poslodavac posumnja u vjerodostojnost doznaka ili u opravdanost bolovanja. Naknadni uslovi su: da poslodavac koji upotrijebi ovaj otkazni razlog ne moze na istim poslovima zaposliti drugo lice u roku od sest mjeseci od dana prestanka radnog odnosa. prestane potreba za obavljanjem odredjenog posla. moraju postojati odredjeni uslovi.BH-PRAVNICI. Prestanak potrebe za radom. 9. Ovaj otkazni razlog traje tri mjeseca od saznanja. Zaposleni moze biti udaljen sa rada cim protiv njega bude pokrenut krivicni postupak zbog krivicnog djela ucinjenog na radu ili u vezi sa radom.

odnosno vojnog roka ili po prestanku privremene sprijecenosti za rad. Zaposlenom koji je zasnovao radni odnos na odredjeno vrijeme moze da prestane radni odnos po isteku roka za koji je zasnovan. odnosno dosluzenje vojnog roka do 30 dana. odnosno u roku od sest mjeseci od nastanka cinjenica koje obrazuju otkazni razlog. Ako je zaposleni pozvan na vojnu vjezbu. ili ako je postao privremeno sprijecen za rad u toku vremena za koje je duzan da ostane na radu.COM OTKAZNI POSTUPAK Rok zastarjelosti U svim slucajevima.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. na njegov zahtjev tok tog vremena se zaustavlja i nastavlja da tece po povratku sa vjezbe. Zaposleni moze u sporazumu sa nadleznim organom da prestane sa radom i prije isteka otkaznog roka. Istekom ovog roka poslodavac gubi pravnu moc da zbog nastalog otkaznog razloga otkaze ugovor o radu. poslodavac ne moze zaposlenom da otkaze ugovor o radu. Rok od tri mjeseca je subjektivan. Trajanje otkaznog roka utvrdjuje se opstim aktom i ugovorom o radu. poslodavac moze zaposlenom dati otkaz u roku od tri mjeseca od dana saznanja za cinjenice koje obrazuju otkazni razlog.COM .WWW. osim za ucinjeno krivicno djelo na radu ili u vezi sa radom. odsustva sa rada radi njege djeteta i odsustva sa rada radi posebne njege djeteta. 5 1 WWW. odnosno radni odnos zaposlenom. Za vrijeme trudnoce. s tim sto mu se za to vrijeme obezbjedjuje naknada zarade u visini utvrdjenoj opstim aktom i ugovorom o radu. porodiljskog odsustva. a rok od sest mjeseci je objektivan.

U slucaju neispunjenja obaveze.WWW.BH-PRAVNICI. Pouka o pravnom lijeku treba da uputi zaposlenog kome se moze obratiti za zastitu prava ako smatra da su povrijedjena. zaposleni moze da ostvari svoja potrazivanja tuzbom sudu. Ako rjesenje nije mogao dostaviti na ovaj nacin. Izreka sadrzi iskaz o otkazu iz kojeg se vidi kome se daje otkaz i po kom otkaznom razlogu. PRESTANAK RADNOG ODNOSA USLJED SMRTI ZAPOSLENOG 5 2 WWW. poslodavac o tome sastavlja zabiljesku i odmah po tom rjesenje objavljuje na oglasnoj tabli. Dostavljanje i konacnost rjesenja o otkazu Rjesenje se mora zaposlenom dostaviti licno u prostorijama poslodavca. Naravno i potpis i pecat poslodavca. Isplata neisplacenih prinadleznosti Poslodavac je duzan da zaposlenom u slucaju prestanka radnog odnosa. odnosno na adresu prebivalista ili boravista zaposlenog.BH-PRAVNICI. isplati sve neisplacene zarade i druga primanja koja je zaposleni ostvario do dana prestanka radnog odnosa. Po isteku od osam dana od dana objavljivanja. i poslije uvoda i izreke. Uvod je pocetni dio iz kojeg se vidi ko daje otkaz i na osnovu kojeg propisa. Rjesenje o otkazu je konacno u prvom stepenu i ne moze se pobijati pravnim sredstvima interne zastite. rjesenje se smatra dostavljenim. Zaposlenom prestaje radni odnos danom dostavljanja rjesenja. donosi se u pisanom obliku. obavezno sadrzi obrazlozenje i pouku o pravnom lijeku.COM Otkazni akt Otkazni akt se zove rjesenje. Obrazlozenje sadrzi razloge koji pokazuju da je odredjeni otkazni razlog nastao i da su ispunjeni uslovi za njegovu primjenu. Isplata mora da uslijedi najkasnije u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa.COM . ali moze tuzbom.

te podnijeti izvjestaj o svojim nalazima sudu u roku od 30 dana od svog imenovanja. vrsi se prema sledecem redoslijedu: 1. povjerilaca koji u vrijeme otvaranja stecajnog postupka imaju osnovan imovinski zahtjev prema stecajnom duzniku (stecajni povjerioci). Duznik. kao i imovinu koju stecajni duznik stekne za vrijeme stecajnog postupka (stecajna masa). Smrt zaposlenog znaci prestanak njegovog pravnog subjektiviteta.BH-PRAVNICI. Namirenje povjerilaca iz postojecih sredstava slobodne stecajne mase. ako je pojedinac. obavezna su da dozvole privremenom stecajnom upravniku da pregleda poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju duznika. prestanka zakonskih uslova za rad. ukoliko drugim pravnim propisima nije predvidjeno drugacije. kao i doprinose po osnovu rada radnika samo u slucaju da su radnici ostali u radnom odnosu. ova pravna cinjenica dovodi i do prestanka radnog odnosa koji su ta dva subjekta uspostavila. gubitka poslovne sposobnosti itd.COM Radni odnos uspostavljaju zaposleni i poslodavac. privremeni stecajni upravnik nije duzan namiriti. PRESTANAK RADNOG ODNOSA USLJED PRESTANKA RADA POSLODAVCA Prestanak rada poslodavca obicno nastaje zbog stecaja ili likvidacije pravnog lica ili ako na drugi nacin bude onemogucen dalji rad poslodavca. Privremeni stecajni upravnik vrsi procjenu da li se poslovanje stecajnog duznika u cjelini ili pojedinim djelovima moze nastaviti. On je duzan namiriti potrazivanja radnika. odnosno tijela duznika ako je duznik pravno lice. Potrazivanja radnika koje je zaposlio privremeni stecajni upravnik mogu se predfinansirati zajmom. Stecajna masa sluzi namirenju troskova stecajnog postupka. unovcenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima. kao i povjerilaca koji u toku otvorenog stecajnog postupka steknu pravo potrazivanja prema masi (povjerioci mase). doprinosa i drugih javnih davanja iz trajnih obligacionih odnosa. Moguci prestanak rada poslodavca dogadja se u slucajevima odluke nadleznog organa. Povjerioci kasnijeg isplatnog reda mogu se namiriti tek posto budu u cjelosti namireni povjerioci prethodnog isplatnog reda.WWW. Potrazivanje poreza.COM . stecajni povjerioci visih isplatnih redova. Stecajni povjerioci istog isplatnog reda namiruju se srazmjerno velicini svojih potrazivanja. 5 3 WWW.BH-PRAVNICI. koja su nastala u periodu nakon podnosenja prijedloga. On je duzan ispitati da li imovina stecajnog duznika moze pokriti troskove postupka i da li postoji razlog za otvaranje stecajnog postupka. ugovorni partner stecajnog duznika ne moze otkazati trajni obligacioni odnos. On ima ovlascenje da udje u poslovne prostorije duznika i sprovede neophodne radnje. sudske odluke. a posto radni odnos zasniva ugovorom o radu koji je neprenosiv. Radni odnos prestaje na dan prestanka rada poslodavca koji je odredjen faktickom ili pravnom situacijom. Stecajni povjerioci se prema vrsti njihovih potrazivanja svrstavaju u isplatne redove. Za vrijeme trajanja privremene uprave. Privremeni stecajni upravnik je duzan obezbijediti imovinu stecajnog duznika i starati se o njoj. Stecajni postupak obuhvata cjelokupnu imovinu koja pripada stecajnom duzniku u vrijeme otvaranja stecajnog postupka. Stecajni postupak se sprovodi radi grupnog namirenja povjerilaca stecajnog duznika.

uvidom u rad i poslovanje subjekata.WWW. stecajni povjerioci nizih isplatnih redova. ukoliko ne spadaju u vise ili nize isplatne redove.COM 2. U obavljanju nadzora inspektor je duzan omoguciti ucesce i upoznati odgovorno lice o pravima. INSPEKCIJSKI NADZOR U OBLASTI RADNIH ODNOSA Predmet inspekcijskog nadzora Nadzor nad primjenom propisa. vanrednog pregleda. 3. kao i ukazati na pravne posljedice uocenih radnji ili propusta u postupku. O pocetku obavljanja nadzora inspektor ce obavjestiti odgovorno lice. Inspekcijski nadzor vrsi se nad aktivnostima drzavnih i nedrzavnih organa i organizacija. drugih propisa i opstih akata iz oblasti rada. kolektivnih ugovora. odnosno inspektora po sluzbenoj duznosti.BH-PRAVNICI. Protiv rjesenja nadleznog inspektora kojim se nalaze preduzimanje odredjenih radnji. Povjerioci koji u trenutku otvaranja stecajnog postupka imaju opravdan imovinski zahtjev prema stecajnom duzniku (stecajni povjerioci) su povjerioci opsteg isplatnog reda. ako je dostupno. utvrdi da odredjeno fizicko ili pravno lice obavlja djelatnost suprotno zakonima i drugim propisima iz radnog odnosa. vrsi inspekcija rada prema Zakonu o inspekcijama u Republici Srpskoj. kao i nad poslovanjem i postupanjem pravnih lica i gradjana u pogledu pridrzavanja zakona. stecajni povjerioci opsteg isplatnog reda. inspektor ce odmah preduzeti upravne i druge mjere nezavisno od plana i normative vrsenja inspekcijskog nadzora. Inspekcija u oblasti rada vrsi nadzor nad primjenom propisa koji se odnose na: -obavezu zakljucivanja ugovora o radu izmedju poslodavca i radnika. U slucaju kada postoji povreda propisa o radnom odnosu.BH-PRAVNICI. ostvarivanje prava radnika -obavezu poslodavca da zaposlene u propisanim rokovima prijavljuju nadleznim organima penzijskog . pravilnika i ugovora o radu. izuzev ako smatra da bi obavjestenje smanjilo uspjesnost nadzora. subjekta nad kojim se vrsi nadzor. moze se izjaviti zalba Ministarstvu nadleznom za poslove rada. Redovni poslovni nadzor nad primjenom propisa iz djelokruga Inspektorata vrsi se putem redovnog. nadlezni inspektor donosi rjesenje kojim se nalaze poslodavcu ili nekom drugom licu da otkloni uocene nedostatke. Ukoliko se na zahtjev ovlascenog fizickog ili pravnog lica ili stranke u inspekcijskom postupku.zdravstvenog osiguranja 5 4 WWW.COM .

radno vrijeme. stranaca i drugo -uslove rada. mikroklime. zena. te opasnosti od elektricnih i gromobranskih instalacija . 5 5 WWW. radnih osvjetljenja.obuku i osposobljenost radnika za bezbjedan rad na radnom mjestu . hemijske i bioloske stetnosti. buke. otpremnine prilikom prestanka radnog odnosa. buke. bezbjednost i zastitu zdravlja zaposlenih . plate.sprovodjenje mjera zastite na radu i obuke radnika iz zastite na radu .COM . te opasnosti od elektricne i gromobranske instalacije .prestanak radnog odnosa. porodilja. zena i invalidnih radnika .izradu konstruktivno tehnicke dokumentacije u pogledu zastite na radu . trudnica.proizvodna i druga sredstva rada i opreme i vrsenje periodicnih pregleda njihove tehnicke ispravnosti .uredjenje gradilista . odmore i odsustva. otkazivanje ugovora o radu i otkazne rokove .primjenu tehnickih normativa u zastiti na radu.koriscenje licnih zastitnih sredstava. U institucijama BiH u dijelu koji se odnosi na nadzor u oblasti radnih odnosa.BH-PRAVNICI.kontrola uslova rada i radne sredine u pogledu osvjetljenja.kontrolu mjesta sa posebnim uslovima rada .WWW. nadzor nad primjenom propisa i drugih akata iz oblasti rada vrsi Upravni inspektorat. hemijskih i bioloskih stetnosti. bezbjednosti radnika i drugih lica. mikroklime. imovine i zastite okoline -vrsenje uvidjaja tezih nesreca na poslu i nesreca koje imaju za posljedicu smrt radnika .obavljanje i drugih poslova nadzora u oblasti rada i zastite na radu kada je to odredjeno posebnim zakonom Inspekcijski nadzor nad izvrsavanjem zakona i drugih propisa iz oblasti rada i zastite na radu obavlja Republicka inspekcija u sastavu Inspektorata. zaposljavanje i rad maloljetnika.BH-PRAVNICI.narocitu zastitu zdravlja maloljetnika.ostvarivanje prava na strajk -kolektivne ugovore i opste akte poslodavaca .COM . invalida.

5 6 WWW.zabrani rad na poslovima na kojima zbog nepostojanja odgovarajucih mjera zastite na radu postoji opasnost povrede radnika ili opasnost od drugoh nesreca. .zatrazi da poslodavac ili drugo odgovorno lice dostavi inspekciji rada odredjene akte.COM . .nalozi poslodavcu da preduzme potrebne mjere kojima se otklanjaju povrede prava radnika i povrede zakonskih i drugih propisa.podnese nadleznom sudu za prekrsaje prijavu protiv poslodavca ili drugog odgovornog lica zbog prekrsaja ucinjenog u primjeni propisa iz oblasti radnih odnosa.izvrsi uvid u opste i pojedinacne akte.nalozi poslodavcu donosenje opsteg akta. ukoliko je za odredjena sredstva zakonom ili drugim propisom predvidjeno izdavanje takve dozvole. dokumentaciju i evidencije koje su od znacaja za ostvarivanje prava i obaveza radnika i poslodavca. vodeci racuna da svojim radom ne ometa istrazne radnje drugih nadleznih organa. instalacija.zabrani upotrebu objekata. . ili ako inspektor na drugi nacin sazna za povredu propisa i prava radnika. .COM Ovlascenja inspektora rada i postupak u vrsenju nadzora Inspektor rada u vrsenju nadzora ima ovlascenje i duznost da: .izvrsi uvidjaj na mjestu povrede ili smrti radnika ili drugih lica. . . ili pojedinih odredaba tih akata za koje inspektor ocijeni da su u suprotnosti sa zakonom ili drugim propisom.izvrsi saslusanje i zatrazi izjave od odgovornih lica u vezi sa zahtjevima radnika za zastitu prava.nalozi poslodavcu preduzimanje odgovarajucih mjera obezbjedjenja na mjestima na kojima postoji opasnost po zivot ljudi ili po imovinu vece vrijednosti.nalozi udaljenje s rada radnika kome je izrecena sudska zabrana rada na odredjenim poslovima.pokrene inicijativu kod nadleznog suda ili drugog organa da se obustavi izvrsenje opsteg ili pojedinacnog akta poslodavca.BH-PRAVNICI. zastite na radu i zaposljavanja. .BH-PRAVNICI. . sredstava rada i sredstava zastite na radu za koja ne postoji upotrebna dozvola ovlascene organizacije. podatke i dokumentaciju koji su od znacaja za vrsenje inspekcijskog nadzora. . ako je poslodavac u skladu sa zakonom duzan donijeti takav akt. . .WWW.

instalacija.BH-PRAVNICI.izrekne mandatnu kaznu odgovornom licu u skladu sa zakonom. izvrsi uvid u objekte. obaveze i odgovornosti u oblasti radnih odnosa. . Inspektor rada zabranice poslodavcu obavljanje djelatnosti ako sa zaposlenim nije zakljucio ugovor o radu ili ako nije podnio prijavu na obavezno osiguranje.COM .preduzme i sve druge mjere iz svoje nadleznosti u cilju sprecavanja i otklanjanja povrede zakonskih i drugih propisa. izvrsiti kontrolu radnog mjesta i drugih prostorija poslodavca. odnosno pecacenjem drugih sredstava rada ili na drugi pogodan nacin.COM . 5 7 WWW. . bez obzira na radno vrijeme. U slucajevima kada kontrolisani subjekat ne postupi po preporukama Upravnog inspektorata. zastite na radu i zaposljavanja. saslusati i uzeti izjave zaposlenika. ukoliko je zakonom ili drugim propisom predvidjeno izdavanje takve dozvole. Zabrana obavljanja djelatnosti traje do otklanjanja nepravilnosti. ili neke druge nadlezne institucije. pokrece se sudski postupak kod Upravnog odjeljenja Suda BiH. uredjaje. . postrojenja. ekspertize i sl. instalacije i sredstva rada. Upravni inspektorat BiH moze: vrsiti pregled opstih i pojedinacnih akata. i preduzeti druge mjere i radnje predvidjene zakonom.BH-PRAVNICI.nalozi poslodavcu da preduzme potrebne mjere kojima se otklanjaju povrede prava radnika i povrede zakonskih i drugih propisa. sredstva rada za koja ne postoji upotrebna dozvola nadlezne strucne organizacije. kolektivnih ugovora i opstih akata kojima su propisana prava.WWW. Rjesenje o izricanju mjere zabrane obavljanja djelatnosti izvrsava se pecacenjem ulaza u poslovne prostorije.zabrani upotrebu objekata. . Upravni inspektorat sacinjava zapisnik o izvrsenim pregledima i samostalno donosi odluku. gradilista. poslodavca ili predstavnika reprezentativnog sindikata. evidencije i druge dokumentacije. .u svako doba. najavljeno i nenajavljeno.podnese nadleznom redovnom sudu krivicnu prijavu protiv poslodavca ili drugog odgovornog lica u slucaju teze povrede zakonskih i drugih propisa iz oblasti zastite na radu. kao i druge predmete koji su u vezi sa mjerama zastite na radu. uzeti uzorke robe i drugih stvari radi analize.

COM .WWW.COM Protiv rjesenja koje donese Upravni inspektorat stranke mogu izjaviti zalbu nadleznom Ministarstvu pravde. Rok za podnosenje zalbe iznosi 15 dana od dana prijema rjesenja.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. 5 8 WWW.

COM Duznost i odgovornost poslodavca Odgovorno lice u preduzecu. odgadja izvrsenje rjesenja. Organ kojem je podnijeta krivicna i druga prijava. osiguranja za slucaj nezaposlenosti. ne stavi na uvid isprave. Nakon sto je rjesenje postalo izvrsno. 2) inspektoru ne da obavjestenja.WWW. ako: 1) inspektoru ne omoguci nesmetan pristup da izvrsi nadzor. Postupak po zahtjevima i prijavama inspektora je hitan. inspektor ce utvrditi da li je rjesenje izvrseno.BH-PRAVNICI. zahtjev za pokretanje prekrsajnog postupka.COM . Protiv rjesenja donijetog po zalbi moze se pokrenuti spor. i predloziti da se utvrdjene nezakonitosti otklone u roku od 15 dana. 3) ne izvrsi mjere naredjene od strane inspektora. odnosno podatke potrebne za vrsenje nadzora. Troskove izvrsenja rjesenja snosi poslodavac ili radnik protiv kojeg je rjesenje donijeto. prava nezaposlenih lica i uslovi za njihovo ostvarivanje i druga pitanja koja su znacajna za organizovanje i produktivno zaposljavanje u jednoj drzavi. ustanova i drugo pravno lice. te ako nije izvrseno. Ako u vrsenju nadzora inspektor smatra da opsti akt poslodavca nije u saglasnosti sa zakonom ili drugim propisom. odnosno prijave inspektora. ili ne dostavi trazene podatke i dokumentaciju u ostavljenom roku. bez odlaganja inspektor ce pokrenuti postupak za njegovo izvrsenje. inspektor ce ukazati na to organu ili organizaciji koji su taj akt donijeli. a najkasnije u roku od 8 dana od dana rjesenog zahtjeva. kaznice se za krivicno djelo kaznom u skladu sa odredbama Krivicnog zakona RS. odnosno ako izvrsi radnju koju je inspektor zabranio ili ne postupi po konacnom rjesenju inspektora kojim je naredjeno otklanjanje utvrdjenih nepravilnosti i nedostatke. Zakonom se uredjuju oblasti zaposljavanja. 5 9 WWW. poslovi i nacin finansiranja sluzbe zaposljavanja. koji u ostavljenom roku ne izvrse pravnosnazno i izvrsno rjesenje inspektora. ZAPOSLJAVANJE I PRAVA NEZAPOSLENIH LICA Obaveza donosenja zakona Zakonsko regulisanje oblasti nezaposlenih lica jeste ustavna obaveza zakonodavca.BH-PRAVNICI. drugom pravnom licu. Novcanom kaznom za prekrsaj kaznice se preduzece. ustanovi. Zalba protiv rjesenja donesenih od strane inspektora. duzan je da o ishodu postupka obavijesti Inspektorat.

Redovni ucenici. Pod licem koje aktivno trazi zaposlenje smatra se lice koje se. sprovodjenje programa zaposljavanja. savjetovanje o izboru posla (profesionalna orijentacija). javno obavjestavanje o mogucnostima i uslovima zaposljavanja. Osnovni elementi kojima se definise pojam nezaposlenog lica su: starosna dob. obavljanje organizovanih. 4. 2.COM . 6 0 WWW.BH-PRAVNICI. 5. radi informisanja o mogucnostima zaposlenja i sam kontaktira poslodavce i agencije za zaposljavanje. koje ima opstu zdravstvenu sposobnost. u smislu ovog zakona. 6. strucnih. javlja strucnoj sluzbi Zavoda. administrativnih i drugih poslova u vezi sa ostvarivanjem prava nezaposlenih lica na novcane naknade. i koje aktivno trazi zaposlenje. strucno osposobljavanje i priprema za zaposljavanje.WWW. u rokovima propisanim opstim aktima Zavoda. ne smatraju se nezaposlenim licima u smislu ovog zakona. i ne upisuju se u evidenciju nezaposlenih lica. posredovanje u zaposljavanju. zdravstvenu zastitu i druga prava u skladu sa zakonom. ili koje nije po nekom drugom osnovu radno angazovano. zabrana diskriminacije. redovni studenti i penzionisana lica. poslovi vezani za zaposljavanje. a koje je prijavljeno u evidenciju nezaposlenih lica koju vodi Zavod. a koje nije zakljucilo ugovor o radu. smatra se lice sa navrsenih 15 godina zivota. 3. strucno osposobljavanje. zaposljavanje. Osnovni pojmovi koji se odnose na zaposljavanje: nezaposleno lice. Nezaposleno lice Nezaposlenim licem.BH-PRAVNICI.COM Poslovima zaposljavanja smatraju se: 1.

a to su: Zavod za zaposljavanje. Zavod je duzan da najmanje jednom godisnje informise Vladu o ostvarivanju programa zaposljavanja na teritoriji Republike.BH-PRAVNICI.WWW. po pravilu je to radni odnos. Ona ne moze od nezaposlenih lica naplacivati naknadu za usluge koje im pruza. kao i organizacione. Zavod i Agencija su duzni da pruze strucnu pomoc nezaposlenom licu u trazenju zaposlenja.BH-PRAVNICI. Agencija se upisuje u sudski registar. i trazenje zaposlenja. propisuje Ministarstvo nadlezno za poslove rada. Poslovi zaposljavanja Vlada RS utvrdjuje prioritete i programe zaposljavanja od interesa za Republiku kao cjelinu. Uslove za obavljanje poslova zaposljavanja (agencija). Javna ovlascenja. strucne i druge poslove u oblasti zaposljavanja propisane zakono. 6 1 WWW. Posredovanje u zaposljavanju Posredovanjem u zaposljavanju smatraju se aktivnosti i mjere kojima se uspostavlja kontakt izmedju nezaposlenog lica i poslodavca u cilju zakljucivanja ugovora o radu.COM . Nezaposleno lice je duzno da i samo zatrazi zaposlenje i da u tom cilju saradjuje sa Zavodom za zaposljavanje i Agencijom. obavlja Zavod za zaposljavanje RS.COM radni angazman. Nosioci funkcije zaposljavanja Zakonom su predvidjeni osnovni nosioci funkcije zaposljavanja. Zdonosi i ostvaruje operativne programe zaposljavanja na teritoriji Republike. prijava na evidenciju nezaposlenih lica. Obicno je to: pruzanje strucne pomoci nezaposlenom licu u pronalazenju i izboru zanimanja. kao i sredstva i mjere za njihovo ostvarivanje.i Agencija za zaposljavanje.

BH-PRAVNICI. Obavjestenje o mogucnostima i uslovima zaposljavanja Zavod prati stanje na trzistu rada. opredjeljenosti i radne osposobljenosti. ukoliko poslodavac ne zahtjeva da se oglasavanje izvrsi na drugaciji nacin. i pruzanje pomoci poslodavcu u trazenju adekvatne radne snage.COM pruzanje strucne pomoci zaposlenom licu koje trazi promjenu zanimanja. Prema potrebi za obavljanje ovih poslova Zavod moze angazovati i odgovarajucu strucnu organizaciju ili strucna lica koja ne rade stalno u zavodu.BH-PRAVNICI. Savjetovanje o izboru zanimanja Savjetovanjem o izboru zanimanja (profesionalnom orijentacijom). smatraju se individualne i grupne konsultacije strucnih radnika Zavoda sa nezaposlenim licima i licima koja traze promjenu zaposlenja. Poslodavac samostalno odlucuje o tome da li ce Zavodu ili nekoj od agencija za zaposljavanje prijaviti potrebe za radnicima. i drugih kandidata koji su se neposrednim putem obratili poslodavcu radi zasnivanja radnog odnosa. Poslodavac samostalno odlucuje o izboru kandidata za zasnivanje radnog odnosa izmedju onih koje je ponudio Zavod ili agencija. neposredno ponudi izbor kandidata za zasnivanje radnog odnosa. Zavod je duzan da najdalje u roku od 3 dana od dana dostavljanja prijave poslodavca. a ukoliko to ne ucini.COM . Poslodavac moze zahtjevati da mu Zavod umjesto javnog objavljivanja potrebe za radnicima. potrebe za radnicima oglasi u jednom od javnih glasila dostupnih gradjanima. o uslovima i mogucnostima izbora vrste posla na osnovu njihovih licnih zelja. prikuplja podatke od poslodavaca o potrebama za radnicima i obavjestava javnost i zainteresovana lica o mogucnostima i uslovima za zasnivanje radnog odnosa sa radnicima odredjenih strucnih kvalifikacija.WWW. Strucno osposobljavanje i priprema za zaposljavanje 6 2 WWW.

ali postoji mogucnost da zasnuje radni odnos na poslovima onih zanimanja koja se traze na trzistu rada.BH-PRAVNICI. Lice koje nije obavezno osigurano za slucaj nezaposlenosti moze se dobrovoljno osigurati za slucaj nezaposlenosti. odnosno dokvalifikacije. 6 3 WWW.WWW.BH-PRAVNICI. Uslovi pod kojima se daju sredstva i bliza namjena tih sredstava uredjuju se ugovorom izmedju Zavoda i poslodavca. Postojanje osiguranja se dokazuje podacima o upisanom stazu osiguranja u radnu knjizicu radnika. pod uslovima koje odredjuje Zavod. odnosno nezaposlenog lica. Zavod moze ucestvovati u finansiranju programa prekvalifikacije i dokvalifikacije radnika za cijim je radom prestala potreba. kao i prekvalifikacija u onim slucajevima kad se radniku ne moze obezbjediti posao u njegovom strucnom zvanju. Sredstva za ostvarivanje prava iz obaveznog osiguranja za slucaj nezaposlenosti obezbjedjuju se iz doprinosa koje placaju lica u radnom odnosu i poslodavci. ako se time radnicima obezbjedjuje zakljucivanje ugovora o radu na neodredjeno vrijeme. Ucesce Zavoda u finansiranju programa prekvalifikacije i zaposljavanja uredjuje se ugovorom sa poslodavcem koji zaposljava radnike nakon izvrsene prekvalifikacije.COM . samostalno ili u saradnji sa drugim odgovarajucim organizacijama. Ucesce u sprovodjenju i finansiranju programa aktivnog zaposljavanja Zavod moze ucestvovati u finansiranju programa zaposljavanja koje mu ponude poslodavci. Strucno osposobljavanje i pripremu za zaposljavanje organizuje i finansira Zavod. Obicno se odobravaju kratkorocni krediti kojima se pozajmljuju odredjena novcana sredstva poslodavcima za otvaranje novih radnih mjesta. pod uslovom da se tim programima utvrdi obaveza zasnivanja radnog odnosa na neodredjeno vrijeme za odredjeni broj radnika sa evidencije nezaposlenih lica. Lice koje se dobrovoljno osigurava ne moze imati veci obim prava od prava koja se obezbjedjuju licima koja se obavezno osiguravaju. kao i namjenskih sredstava koja obezbjedjuju drzavni organi i drugi organi i organizacije. Osiguranje za slucaj nezaposlenosti: obavezno i dobrovoljno Za slucaj nezaposlenosti. prema posebnom programu. obavezno su kod Zavoda osigurana lica u radnom odnosu i lica koja po drugom osnovu ostvaruju pravo rada u skladu sa zakonom. stekne neophodna znanja za rad na odredjenim poslovima i za rukovanje sredstvima rada i sredstvima zastite na radu.COM Pod strucnim osposobljavanjem i pripremom za zaposljavanje podrazumjevaju se mjere kojima se nezaposlenom licu pruza mogucnost da.

BH-PRAVNICI.WWW. Ako za vrijeme trajanja obaveznog osiguranja 6 4 WWW. ima pravo na: . i na strucno osposobljavanje i pripremu za zaposljavanje. a ako se prijavi Zavodu nakon isteka tog roka. Duzina trajanja prava na novcanu naknadu i ostala prava nezaposlenih lica zavise od duzine staza osiguranja nezaposlenog lica. obustavlja mu se isplata novcane naknade i ostvarivanje drugih prava koja mu pripadaju kao takvom.COM . za zdravstveno osiguranje i za penzijsko-invalidsko osiguranje. saglasnosti ili krivice. na posredovanje u zaposljavanju. a koje ima najmanje 8 mjeseci neprekidnog radnog staza osiguranja u poslednjih 12 mjeseci. Svako nezaposleno lice kome je prestao radni odnos bez njegovog zahtjeva. Pravo na novcanu naknadu i ostala navedena prava nezaposleno lice ima od prvog dana prestanka radnog odnosa ako se prijavi Zavodu u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa.BH-PRAVNICI.3 mjeseca za staz osiguranja od 5 do 15 godina. s danom kad otpocne da ostvaruje pravo po drugom osnovu.penzijsko i invalidsko osiguranje Navedena prava nezaposleno lice moze ostvariti pod uslovom da je za njega za vrijeme propisanog minimuma staza osiguranja uplacen doprinos za zaposljavanje. prava mu pocinju teci od dana prijavljivanja Zavodu.9 mjeseci za staz osiguranja preko 25 godina. na savjetovanje o izboru zanimanja.COM Prava nezaposlenih lica Svako lice koje se prijavi Zavodu radi trazenja zaposlenja ima pravo: na informisanje o mogucnostima i uslovima zaposljavanja.12 mjeseci.zdravstveno osiguranje . - Mirovanje prava Ako nezaposleno lice prije isteka roka od 30 dana zasnuje radni odnos ili ostvari pravo na naknadu plate po bilo kom osnovu.6 mjeseci za staz osiguranja od 15 do 25 godina. i moze iznositi neprekidno najvise: za staz osiguranja do 5 godina. ili 12 mjeseci sa prekidima u poslednjih 18 mjeseci.

ako se sam odjavi sa evidencije nezaposlenih. Prestanak prava Pravo na novcanu naknadu. ponovo mu se uspostavljaju prava koja su mu pripadala. u trajanju duzem od 3 mjeseca. pritvora i izdrzavanja kazne zatvora. zastitne ili vaspitne mjere.BH-PRAVNICI. u trajanju do 3 mjeseca. i traju do dana isteka rokova. boravka korisnika prava van Republike duze od 30 dana. - - - - - 6 5 WWW. zastitne ili vaspitne mjere. stekne uslove za ostvarivanje prava na starosnu ili invalidsku penziju.COM . neopravdano odbije da se odazove na poziv nadleznog organa radi angazovanja na javnim radovima ili na otklanjanju posljedica vise sile. ako se utvrdi da radi „na crno“. neopravdano odbije da se odazove na poziv Zavoda radi informisanja o mogucnostima zaposlenja. kao i izvrsenja drugih obaveza vojnih obveznika i obveznika civilne zastite. dokvalifikuje ili prekvalifikuje za zanimanje koje odgovara njegovom stepenu strucne spreme. radnju ili drugi oblik obavljanja samostalne djelatnosti. neopravdano odbije da se odazove na zahtjev Zavoda ili Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje da se strucno osposobi. ili ostvari pravo na porodicnu penziju. otpocne da se bavi poljoprivrednom djelatnoscu kao jedinim zanimanjem na osnovu koje ostvaruje dohodak najmanje u iznosu od 50% prosjecne neto plate u Republici u prethodnoj godini. stupi na izdrzavanje kazne zatvora. zdravstveno osiguranje i penzijsko-invalidsko osiguranje prestaje kada nezaposleno lice: samostalno ili s drugim licem osnuje preduzece. stekne status redovnog ucenika ili redovnog studenta. neopravdano odbije da prihvati ponudjeno zaposlenje u mjestu prebivalista ili na udaljenosti 30 km od mjesta prebivalista. neopravdano se 2 puta uzastopno ne javi Zavodu radi evidentiranja u rokovima propisanim opstim aktom Zavoda. prava nezaposlenog lica miruju. Mirovanje prava se ostvaruje i u slucaju: odsluzenja ili dosluzenja vojnog roka. Za vrijeme koje je radnik proveo u radnom odnosu.WWW.COM nezaposlenom licu prestane pravo koje je ostvarivao odredjeno vrijeme. ako mu se time obezbjedjuje zakljucivanje ugovora o radu na neodredjeno vrijeme.BH-PRAVNICI. koje odgovara njegovim strucnim kvalifikacijama i radnoj sposobnosti. ako se utvrdi da je pravo ostvario na osnovu neistinitih podataka ili na osnovu falsifikovanih isprava. mjere bezbjednosti. koji se odredjuju zakonom. mjere bezbjednosti.

brise se sa evidencije Zavoda o nezaposlenim licima. Organi Zavoda su: upravni odbor. nadzorni odbor i direktor. priznaju troskovi individualnog strucnog osposobljavanja. blize se uredjuju poslovi Zavoda. Zavod moze opstim aktom propisati slucajeve i uslove u kojima se nezaposlenom licu. S danom ostvarivanja jednokratne novcane naknade nezaposlenom licu prestaju ostala prava koja su mu prije pripadala na osnovu nezaposlenosti. nema pravo na novcanu naknadu za onoliko vremena za koliko je ostvarilo pravo po tom drugom osnovu.35% od prosjecne plate koju je to lice ostvarilo u poslednja 3 mjeseca rada. -Upravni odbor Upravni odbor Zavoda sastoji se od odredjenog broja clanova (obicno 6) i predsjednika. Sjediste Zavoda odredjuje se statutom Zavoda.COM ako se odseli sa teritorije Republike.40% od prosjecne plate koju je to lice ostvarilo u poslednja 3 mjeseca rada.BH-PRAVNICI. Poslovi Zavoda finansiraju se iz doprinosa za zaposljavanje koje placaju zaposlena lica i poslodavci. organizacija rada i druga pitanja od znacaja za rad Zavoda.BH-PRAVNICI. kao i iz drugih sredstava koje ostvari Zavod u skladu sa zakonom. Vecinu clanova i predsjednika upravnog odbora imenuje Vlada. Zavod se upisuje u sudski registar. u cjelosti ili djelimicno. za nezaposleno lice koje ima vise od 10 godina staza osiguranja. do desetog datuma u mjesecu za prethodni mjesec. Statutom i pravilnikom o unutrasnjoj organizaciji Zavoda. poslodavcima i drugim pravnim i fizickim licima. Ako lice ne obavjesti Zavod o nastaloj promjeni. ako sporazumom o novom radnom odnosu zakonom nije drugacije odredjeno. odnosno prekvalifikacije ili dokvalifikacije. Zavod za zaposljavanje Zavod je javna sluzba od interesa za Republiku sa svojstvom pravnog lica. Novcana naknada se mjesecno uskladjuje sa kretanjem prosjecne plate svih zaposlenih u Republici. Novcana naknada se isplacuje mjesecno. Ako je nezaposleno lice prilikom prestanka radnog odnosa ostvarilo pravo na platu ili naknadu plate po osnovu otkaznog roka.COM . Zavod ne moze naplacivati naknadu za usluge koje pruza nezaposlenim licima i drugim licima. a po jednog clana - 6 6 WWW. Novcana naknada Nezaposleno lice prema odredbama zakona ima pravo na novcanu naknadu koja iznosi: za nezaposleno lice koje ima do 10 godina staza osiguranja. kao i troskovi putovanja obavljenog po pozivu Zavoda ili po uputu Zavoda radi informisanja o mogucnostima zaposlenja.WWW.

Direktor Radom i poslovanjem Zavoda rukovodi direktor Zavoda.WWW. odlucuje o prituzbama nezaposlenih lica na rad strucne sluzbe Zavoda. odlucuje o ucescu Zavoda u finansiranju programa strucnog osposobljavanja. na prijedlog upravnog odbora Zavoda. donosi godisnji program rada. odlucuje o investicionim ulaganjima u objekte i opremu .BH-PRAVNICI. Direktora Zavoda imenuje i razrjesava Vlada. finansijski plan i druge planove i programe Zavoda. Nadzorni odbor vrsi nadzor nad primjenom zakonitosti u radu i poslovanju Zavoda i ostvarivanju prava nezaposlenih lica propisanih ovim zakonom. radi na ostvarivanju programa rada Zavoda i odgovara za njegovo izvrsenje. Nadzorni odbor odlucuje vecinom glasova svojih clanova. predlaze upravnom odboru donosenje opstih i drugih akata iz nadleznosti upravnog odbora.COM . i udruzenje poslodavaca organizovano na nivou Republike koje okuplja najveci broj poslodavaca. Direktor Zavoda obavlja sledece poslove: zastupa i predstavlja Zavod. - - - 6 7 WWW. Upravni odbor odlucuje vecinom glaspva ukupnog broja clanova. prekvalifikacije i dokvalifikacije nezaposlenih lica. strane drzave i drugo donatori za finansiranje programa zaposljavanja.COM imenuju sindikat organizovan na nivou Republike koji ima najveci broj clanova. kao i o prigovorima radnika strucne sluzbe protiv rjesenja direktora Zavoda. rukovodi strucnom sluzbom Zavoda i odgovara za zakonitost rada Zavoda i strucne sluzbe. uz prethodno pribavljenu pismenu saglasnost ostalih sindikata koji djeluju u Republici. predlaze visinu stope doprinosa za zaposljavanje i nivo ukupnih sredstava za ostvarivanje programa zaposljavanja u Republici u odredjenom periodu. Clanovi nadzornog odbora izmedju sebe biraju predsjednika.BH-PRAVNICI. Upravni odbor obavlja sledece poslove: donosi statut i pravilnik o unutrasnjoj organizaciji Zavoda uz saglasnost Vlade. od kojih po jednog clana imenuju Vlada. uz prethodno pribavljenu pismenu saglasnost ostalih udruzenja poslodavaca koja djeluju u Republici. Za izvrsenje odluka upravnog odbora odgovoran je direktor Zavoda. Nadzorni odbor Nadzorni odbor Zavoda sastoji se od 3 clana. donosi opsti akt o ostvarivanju prava nezaposlenih lica i druge opste akte Zavoda u skladu sa statutom Zavoda. sindikat i Asocijacija poslodavaca pod uslovima koji su navedeni za izbor clanova Upravnog odbora. izvrsava odluke upravnog odbora. odlucuje o koriscenju sredstava koja namjenski obezbjedjuje Republika.

COM odlucuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa i o pravima i obavezama radnika strucne sluzbe. Nezaposleno lice koje smatra da mu je povrijedjeno pravo propisano ovim zakonom. Podaci o nezaposlenom licu sadrzani u evidencijama smatraju se povjerljivim. opreme i inventara cija vrijednost ne prelazi odredjeni iznos novca. Komisija za zalbe duzna je da u roku od 30 dana od dana podnosenja zalbe odluci po zalbi. nezaposlenim licima koja traze zaposlenje. u skladu sa zakonom i opstim aktima Zavoda. Ona je samostalna u svom radu. koji se imenuju na vrijeme od 4 godine. odlucuje o nabavci opreme i inventara cija pojedinacna vrijednost ne prelazi odredjeni iznos novca. ako nezaposlenom licu uskrati pravo koje mu pripada na osnovu zakona. kradje i drugih steta. 2. ako od nezaposlenog lica. Evidencija o nezaposlenim licima Za nezaposlena lica vodi se posebna evidencija u cilju planskog i sistematskog zaposljavanja radi sprovodjenja opredjeljene politike zaposljavanja. Zavod vodi posebne evidencije o: nezaposlenim licima koja ostvaruju pravo na novcanu naknadu i druga prava. kao i poslodavcima i drugim pravnim i fizickim licima koja zaposljavaju radnike. zakonom se propisuje novcana kazna za pravna i fizicka lica: 1.COM . moze da u roku od 90 dana od dana izvrsene povrede prava podnese zalbu komisiji. odlucuje o troskovima odrzavanja objekata. Prijava se podnosi organizacionoj jedinici Zavoda nadleznoj prema prebivalistu nezaposlenog lica. odgovara za mjere zastite imovine Zavoda od pozara.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. kao i za blagovremeno osiguranje imovine Zavoda od tih steta. Za clanove komisije imenuju se istaknuti pravni strucnjaci iz oblasti radnog zakonodavstva koji se ne nalaze na funkcijama u organima politickih organizacija. - 6 8 WWW. poslodavca ili drugog pravnog i fizickog lica naplati naknadu za izvrsenu uslugu. Strucna sluzba Zavoda organizuje se tako da bude dostupna svim zainteresovanim nezaposlenim i drugim licima koja traze zaposlenje. U cilju zastite prava nezaposlenih lica. Komisija za zalbe Komisija se sastoji od 5 clanova.WWW. Ministarstvo nadlezno za poslove rada dostavlja odluku komisiji u roku od 8 dana od dana donosenja Zavodu i nezaposlenom licu koje je podnijelo zalbu. i zaposlenim licima koja traze promjenu zaposlenja. Nezaposleno lice podnosi prijavu Zavodu radi ostvarivanja prava propisanih ovim zakonom. obavlja i druge poslove koji su od znacaja za rad i poslovanje Zavoda i za izvrsavanje zadataka Zavoda odredjenih ovim zakonom.

osim ako jedan konstitutivni narod ima natpolovicnu vecinu prema poslednjem popisu stanovnistva. Kod donosenja pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta opstinske administrativne sluzbe. Organima lokalne samouprave mogu se zakonom prenijeti odredjeni poslovi iz djelokruga drzavnih organa uprave. ako ne vodi ili neuredno vodi evidencije propisane u skladu sa zakonom. direkcije. na njih se primjenjuju norme opstih propisa iz radnih odnosa.WWW. RADNI ODNOSI ZAPOSLENIH U DRZAVNIM ORGANIMA I ORGANIMA LOKALNE SAMOUPRAVE Subjekti radnih odnosa Lica koja zasnuju radni odnos u organima uprave nazivaju se drzavnim sluzbenicima. Nacelnik opstine ili grada ima slobodu da samostalno utvrdi strukturu i unutrasnju organizaciju opstinske ili gradske administrativne sluzbe u zakonom utvrdjenim opstim granicama. a u interesu lokalnog stanovnistva. agencije. u granicama zakona. drugi republicki organi uprave i republicke upravne organizacije. Lokalna samouprava ostvaruje se u opstinama i gradovima. Pomenute poslove obavljaju ministarstva. javnim poslovima koji se nalaze u njihovoj nadleznosti.BH-PRAVNICI. Republicke uprave obicno se osnivaju kao: zavodi. Uredjenje radnih odnosa zaposlenih u organima uprave propisuje se Zakonom o administrativnoj sluzbi u upravi RS.BH-PRAVNICI. Poslovi drzavne uprave Poslovi drzavne uprave mogu se definisati kao poslovi koje sprovode drzavni organi prema odredbama posebnog zakona. Lokalna samouprava je pravo gradjana da neposredno i preko svojih slobodno i demokratski izabranih predstavnika ucestvuju u ostvarivanju zajednickih interesa stanovnika lokalne zajednice. Poslovi opstinske administrativne sluzbe su: izvrsavanje i sprovodjenje propisa skupstine opstine i nacelnika opstine. komesarijati itd. - 6 9 WWW. Jedinica lokalne samouprave ima svojstva pravnog lica. U slucajevima kada pojedini radnopravni odnosi radnika zaposlenih u upravi nisu uredjeni pomenutim zakonom.COM .COM 3. pripremanje nacrta odluka i drugih akata koje donosi skupstina opstine i nacelnik opstine. kao i pravo i sposobnost organa lokalne samouprave da regulisu i upravljaju. nacelnik opstine vodi racuna o finansijskim ogranicenjima i javnom interesu kada se radi o administrativnim troskovima i uzima u obzir smjernice koje izdaje Vlada u cilju unapredjenja ekonomicnosti rada opstinske administrativne sluzbe. Predsjednik skupstine jedinice lokalne samouprave i nacelnik jedinice lokalne samouprave ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda. sekretarijati.

3. 1. 2. vodeci racuna o uskladjenosti sa planom rada Vlade i Narodne skupstine RS. radnih mjesta koja nemaju status drzavnih sluzbenika i pomocno tehnickog osoblja. 7 0 WWW. Radi efikasnijeg izvrsavanja zakonskih i statutarnih obaveza opstinske administrativne sluzbe. Pod sistematizacijom radnih mjesta podrazumijeva se obaveza utvrdjivanja potrebnog broja izvrsilaca sa posebnim uslovima za njihovo zaposljavanje. 6. 5.COM . 7. a posebno izrade nacrta propisa. O izuzecu sluzbenog lica opstinske administrativne sluzbe odlucuje nacelnik opstine. Prava i obaveze zaposlenih u opstinskoj administrativnoj sluzbi ostvaruju se u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom. kao i pojedinacan opis poslova i zadataka svakog radnog mjesta. uslovi za obavljanje poslova svakog radnog mjesta ili grupe radnih mjesta. a koje donosi poslodavac. naziva se Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u organima drzavne uprave. republickih uprava i republickih upravnih organizacija i drugih sluzbi i institucija na koje se primjenjuje Zakon o administrativnoj sluzbi u upravi RS.BH-PRAVNICI. 8. ukupan broj radnih mjesta drzavnih sluzbenika.COM izvrsavanje i sprovodjenje zakona i drugih propisa i obezbjedjenje vrsenja poslova cije je izvrsenje povjereno opstini. Pravilnikom se utvrdjuju: organizacione jedinice i njihov djelokrug. nacelnik opstine moze u pojedinim naseljenim mjestima obrazovati mjesne kancelarije. nacin pripremanja poslova u organu. broj drzavnih sluzbenika sa kategorijama (strucnim zvanjem) njihovih radnih mjesta. i vrsenje strucnih i drugih poslova koje im povjeri skupstina opstine i nacelnik opstine. Organi drzavne uprave blize utvrdjuju nacin planiranja poslova svojim planom rada. njihovog neposrednog sprovodjenja. radna mjesta na koja se mogu primiti pripravnici. kategorija (strucna zvanja) drzavnih sluzbenika. kao i pracenje stanja u upravnim podrucjima iz svog djelokruga rada. 9. organizacioni dijagram (odnos osnovnih jedinica sa unutrasnjim organizacionim jedinicama). upravnog. nacin rukovodjenja organizacionim jedinicama. radna mjesta na koja se zaposleni primaju izuzetno bez konkursa.BH-PRAVNICI. 4. Pravilnik o unutrasnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Podzakonski akt kojim se blize uredjuju radni odnosi u drzavnoj upravi. Pravilnik donosi starjesina organa drzavne uprave. odnosno inspekcijskog nadzora.WWW. Uredba o unutrasnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u organima drzavne uprave Uredbom se utvrdjuju nacela za unutrasnju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta ministarstva.

WWW. cestitosti. a u republickim upravama i republickim upravnim organizacijama sektori. odgovornosti. Drzavni sluzbenik nece traziti. Sluzbene telefone nece koristiti u privatne svrhe. ciji su interesi zavisni od njihove djelatnosti. javnosti. transparentnosti.COM Saglasnost na Pravilnik daje Vlada. ili su osnovsna za sire upravne oblasti (unutrasnji poslovi i odbrane). a originalni primjerci Pravilnika. Obezbjedice da se informacije kojima raspolaze na javnom mjestu koriste u skladu sa zakonskim propisima i utvrdjenim pravilima. osim u hitnim slucajevima. Drzavni sluzbenik ce se u obavljanju svojih poslova i zadataka pridrzavati principa profesionalne nepristrasnosti. Podrucne jedinice. Kodeks ponasanja drzavnih sluzbenika Kodeksom ponasanja drzavnih sluzbenika pokusala su se definisati osnovna pravila ponasanja drzavnih sluzbenika prilikom rada u organima drzavne uprave. drzavni sluzbenik ce koristiti jednostavan i razumljiv jezik. On ce obavjestiti neposrednog rukovodioca o pripadnosti udruzenju ili organizaciji.COM . Odluka o davanju saglasnosti se objavljuje u „ Sluzbenom glasniku Republike Srpske“. U ministarstvima se mogu osnovati sekretarijati kao posebne organizacione jedinice. Resori su osnovne organizacione jedinice u ministarstvima koja u svom sastavu imaju republicke uprave ili su nastala spajanjem dva ili vise ministarstava. Osnovne organizacione jedinice u ministarstvima su: resori i sektori.BH-PRAVNICI. od lica koja su ostvarila svoja prava ili izbjegla obavezu na osnovu odluka organa drzavne uprave u kojem radi. obavljati sluzbenu duznost odgovorno i efikasno. disciplinovano i casno sluziti gradjane. postovati zakon i zastupati iskljucivo javni interes. Drzavni sluzbenik ne moze biti clan upravnih i drugih odbora i organa politickih stranaka. ni za sebe ni za druge. Vrste organizacionih jedinica i uslovi za njihovo osnivanje Organizacione jedinice osnivaju se kao osnovne i organizacione jedinice u sastavu osnovnih (unutrasnje organizacione jedinice). Prilikom pripremanja pismenih tekstova. 7 1 WWW. ovjereni i potpisani. Unutrasnje organizacione jedinice su: odjeljenje. niti ce prihvatati darove ili neku drugu korist. Drzavni sluzbenik ce odsustvovati s posla samo ka to striktno mora. Organi drzavne uprave za obavljanje zakonom utvrdjenih poslova iz svog djelokruga rada mogu osnovati podrucne jedinice sa ili bez unutrasnjih organizacionih jedinica. dostavljaju se Agenciji za drzavnu upravu i Ministarstvu finansija. kao i svih drugih oblika komunikacije. efikasnosti i ekonomicnosti. Nece koristiti materijal i opremu u privatne svrhe koja mu je sluzbeno na rapolaganju. Radi se o moralnim nacelima ponasanja drzavnih sluzbenika. odsjek i grupa.BH-PRAVNICI. njihova nadleznost i njihovo unutrasnje uredjenje utvrdjuje se Pravilnikom o unutrasnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u organima drzavne uprave. ukljucujuci clanstva koja su povjerljive prirode.

objedinjuju i usmjeravaju rad tih jedinica. Odjeljenje se moze osnovati u okviru resora ili sektora u organima drzavne uprave za odredjeno upravno ili teritorijalno podrucje. i za osnivanje grupe najmanje 3 izvrsioca. sektorom. 5. odsjekom.rukovodilac odsjeka.BH-PRAVNICI. zakonito i pravilno obavljanje poslova 7 2 WWW. odjeljenjem. kao i pomocne i tehnicke poslove. Odjeljenje se moze osnovati u okviru republicke uprave i republicke upravne organizacije samo ako se Odsjek osniva u okviru odjeljenja za obavljanje srodnih poslova drzavne uprave. kao posebno radno mjesto. jedinice rukovodi: 1. Sekretarijat ministarstva osniva se kao posebna organizaciona jedinica koja za potrebe ministarstva. jedinicama. Broj unutrasnjih org. moze se ustanoviti samo u ministarstvima. 2. grupom. Grupa se osniva za obavljanje medjusobno povezanih normativno-pravnih i studijskoanalitickih poslova. jedinica organizuju.nacelnik. odnosno zaposlenih u njima. resorom i sektorom kao osnovnim org. analiticko-informativne. finansijsko-planske i racunovodstvene poslove. u pravilu.WWW.COM . - Rukovodjenje organizacionim jedinicama Radom org. 4.rukovodilac grupe. Rukovodioci org. odgovaraju za blagovremeno. ili za odredjenu vrstu medjusobno povezanih poslova drzavne uprave cije obavljanje zahtjeva odredjen stepen samostalnosti i povezanosti u radu. za osnivanje odsjeka najmanje 5 izvrsilaca ukljucujuci i rukovodioca odsjeka. Sekretarijat se moze osnovati samo ako ministarstvo ima najmanje dvije osnovne organizacione jedinice. Sektor se osniva za obavljanje poslova iz jedne ili vise oblasti u okviru djelokruga ministarstva ili republicke uprave ili republicke upravne organizacije radi objedinjavanja poslova vise unutrasnjih organizacionih jedinica. drugih medjusobno povezanih poslova kao i pomocno tehnickih poslova ako njihovo obavljanje zahtijeva odredjenu samostalnost i povezanost u radu. a izuzetno u ostalim organima drzavne uprave kada je za obavljanje specificnih poslova u tom organu potrebno posebno strucno znanje. obavlja pravne.nacelnik sektora ili pomocnik rukovodioca republicke uprave i republicke upravne organizacije. organizacione.pomocnik ministra. Odsjeci se mogu osnivati u okviru odjeljenja samo ako postoje uslovi za osnivanje najmanje dva odsjeka. kadrovske. Strucni savjetnik. 3. jedinica moze se ustanoviti samo pod uslovom da je za izvrsavanje poslova iz njihovog djelokruga potreban odredjen broj izvrsilaca: za osnivanje odjeljenja najmanje 7 izvrsilaca ukljucujuci i rukovodioca odjeljenja.BH-PRAVNICI.COM Resor se osniva za obavljanje poslova iz jedne ili vise oblasti u okviru djelokruga ministarstva.

WWW.BH-PRAVNICI.COM
iz djelokruga org. jedinice kojom rukovode, pruzaju neophodnu strucnu pomoc i obavljaju najslozenije poslove iz djelokruga organizacione jedinice kojom rukovode. Rukovodioci unutrasnjih organizacionih jedinica (nacelnik odjeljenja, rukovodila odsjeka i rukovodilac grupe) odgovaraju za svoj rad i rad organizacionih jedinica kojom rukovode, rukovodiocu resora, odnosno sektora u cijem je sastavu unutrasnja organizaciona jedinica. Strucni savjetnik obavlja poslove u skladu sa Zakonom, a za svoj rad odgovoran je ministru ili starjesini republicke uprave ili republicke upravne organizacije. U organima drzavne uprave moze se osnovati strucni kolegijum kao strucno i savjetodavno tijelo starjesine organa drzavne uprave. Za raspravljanje o pojedinim pitanjima iz djelokruga organa drzavne uprave mogu se osnovati radne grupe i strucne komisije. Radne grupe i strucne komisije osniva starjesina organa drzavne uprave samostalno. Kategorije drzavnih sluzbenika i ostalih zaposlenih u upravi Drzavni sluzbenici u organima drzavne uprave razvrstavaju se u okviru radnih mjesta koja obavljaju. Zaposleni koji nemaju status drzavnog sluzbenika rasporedjuju se na radna mjesta prema zanimanju zaposlenog, u okviru odredjenih struka i zavisno od stepena skolske spreme, kao sto su: policajac, prevodilac, bibliotekar, stenograf, daktilograf, visokokvalifikovani radnik... Visi strucni saradnici su: visi strucni saradnik sa visokom strucnom spremom i strucni saradnik sa visom strucnom spremom. Pored opstih uslova predvidjenih Zakonom, za zaposlene u organima drzavne uprave, za zasnivanje radnog odnosa potrebno je ispuniti i posebne uslove, a to su: pomocnik ministra, sekretar ministarstva, rukovodilac republicke uprave i republicke upravne organizacije, i drugi drzavni sluzbenici koje imenuje Vlada, moraju imati odgovarajucu strucnu spremu, najmanje 8 godina iskustva u struci ili 5 godina radnog iskustva u organima drzavne uprave i polozen strucni ispit za rad u organima drzavne uprave, visi strucni saradnik sa visokom strucnom spremom, inspektor i rukovodilac unutrasnje organizacione jedinice, pored Zakonom propisanih uslova, mora imati odgovorajucu visoku spremu, najmanje 3 godine radnog iskustva u struci i polozen strucni ispit za rad u organima drzavne uprave, strucni saradnik sa visom strucnom spremom pored Zakonom propisanih uslova, mora imati odgovarajucu visu strucnu spremu, najmanje 1 godinu radnog iskustva u struci i polozen strucni ispit za rad u organima drzavne uprave, strucni saradnik pored uslova predvidjenih Zakonom, mora imati odgovarajucu strucnu spremu (IV i V stepen), najmanje 6 mjeseci profesionalnog iskustva i polozen strucni ispit za rad u organima drzavne uprave.

-

-

-

-

7 3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
U administrativnoj sluzbi jedinice lokalne samouprave poslove obavljaju opstinski, odnosno gradski sluzbenik, tehnicki i pomocni radnici. Sluzbenicima u smislu ovog zakona smatraju se lica koja obavljaju sledece poslove: sekretar skupstine jedinice lokalne samouprave, nacelnik odjeljenja, sef odsjeka, strucni savjetnik, samostalni strucni saradnik, visi strucni saradnik,i strucni saradnik. Sef odsjeka rukovodi odsjekom i odgovara za njegov rad. Za svoj rad odgovara nacelniku odjeljenja. Strucni savjetnik obavlja poslove za koje je potrebno posebno strucno znanje. Strucni savjetnik o svom radu podnosi izvjestaj nacelniku odjeljenja. Samostalni strucni saradnik obavlja najslozenije strucne poslove iz odredjenje oblasti rada utvrdjene Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. O svom radu podnosi izvjestaj neposrednom rukovodiocu. Visi strucni saradnik obavlja slozene strucne poslove iz odredjene oblasti rada utvrdjene Pravilnikom. O svom radu podnosi izvjestaj neposrednom rukovodiocu. Strucni saradnik obavlja tehnicke, administrativne i druge poslove utvrdjene Pravilnikom. Zaposleni u administrativnoj sluzbi jedinice lokalne samouprave koji nemaju status sluzbenika su lica rasporedjena na tehnicke, pomocne i druge poslove. Zasnivanje radnog odnosa u organima drzavne uprave Organ drzavne uprave u kojem se utvrdi potreba za popunu upraznjenog radnog mjesta drzavnog sluzbenika podnosi pismeni zahtjev za sprovodjenje postupka popune upraznjenog radnog mjesta Agenciji za drzavnu upravu. Agencija oglasava upraznjena radna mjesta u sredstvima javnog informisanja stampi i elektronskim medijima koji su dostupni svim gradjanima RS i BiH. Interni oglas Agencija raspisuje interni oglas u organu drzavne uprave u kojem je upraznjeno radno mjesto, a isti saopstava u sredstvima javnog informisanja. Prijave na interni oglas podnose se u roku od 30 dana od dana oglasavanja. Pravo ucesca na internom oglasu imaju samo zaposleni u organu drzavne uprave u kojem je raspisan interni oglas za popunu radnog mjesta. Javni konkurs

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

7 4

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Javni konkurs agencija objavljuje u najmanje jednom od sredstava informisanja. To su obicno sluzbeni glasnici (obavezni) i neka druga sredstva informisanja. Rok za podnosenje prijava na javni konkurs traje 90 dana od dana objavljivanja. Konkursom za popunu radnih mjesta jasno ce biti naznacen poslednji dan roka za prijavu na konkurs, kao i datum i mjesto odrzavanja javnog testiranja. Interni oglas i javni konkurs sadrze: naziv upraznjenog radnog mjesta koje se oglasava, broj izvrsilaca za koje se vrsi prijem, kratak opis poslova sacinjen uz konsultacije sa Agencijom, potrebne strucne kvalifikacije- stepen strucne spreme, potrebno radno iskustvo, spisak potrebnih dokumenata, da li je posao na odredjeno ili neodredjeno vrijeme, mjesto, tacna adresa i rok podnosenja prijave i trazene dokumentacije, teme i spisak literature za pismeni test, i druge opste i posebne uslove predvidjene Zakonom i Pravilnikom o unutrasnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. Imenovanje i postavljanje Popunjavanje radnih mjesta imenovanjem i postavljanjem vrsi se u skladu sa odredbama Pravilnika. Prijave na konkurs se dostavljuju u pismenoj formi i to popunjavanjem Obrasca za prijavu propisanog od strane Agencije. U Obrazac prijave unose se sledeci podaci: - o radnom mjestu i objavljenom konkursu, -licni podaci, -podaci o obrazovanju i radnom iskustvu, -dodatnim sposobnostima, i -posebne izjave. Uz prijavu na konkurs kandidati su duzni priloziti sledeca dokumenta: ovjerene kopije diplome, uvjerenje o drzavljanstvu (ne starije od 6 mjeseci), uvjerenje o radnom iskustvu, uvjerenje o polozenom pravosudnom ispitu, ispitu sudije za prekrsaje ili strucnom ispitu, ili dokaz o oslobadjanju obaveze polaganja istih. Da bi prijava na konkurs bila vazeca, svi trazeni dokumenti treba da stignu u Agenciju: putem poste, licnom dostavom ili elektronskom postom, u roku naznacenom u javnom konkursu. Izborna komisija

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

1. 2. 3. 4.

7 5

WWW.BH-PRAVNICI.COM

moraju biti na istom ili visem nivou od nivoa radnog mjesta za koje se podnosi prijava u konkretnom organu drzavne uprave.WWW. Clanove izborne komisije iz organa drzavne uprave predlaze organ drzavne uprave koji je iskazao potrebu za popunom radnog mjesta.COM Sprovodjenje postupka zaposljavanja u organu drzavne uprave vrsi posebna komisija.а нарочито у центру за социјални рад. a dva clana sa liste istaknutih strucnjaka koje imenuje Agencija. За свој објекат имају мјешовите престације и давања. Социјална давања су везана искључиво за личност и непреносива су. Немају дефинитиван карактер. РАЗВОЈ СОЦИЈАЛНОГ ОСИГУРАЊА Прва социјална давања познаје још праисторија у коме су се чланови племена бринули о старијим и изнемоглим лицима. Може се схватити у субјективном и објективном смислу.У објективном смислу представља скуп принципа и правних норми које регулишу односе и социјалну заштиту. У феудализму није постојало организовано социјално осигурање.BH-PRAVNICI. Clanovi izborne komisije koju imenuje Agencija iz reda drzavnih sluzbenika i sa liste istaknutih strucnjaka.али тенденција постоји да се осамостали. pod uslovom da su za prijedlog glasala najmanje 3 clana. od kojih su 3 clana iz organa drzavne uprave koji je iskazao potrebu za popunom radnog mjesta.али су поједини феудалци оснивали закладе. 7 6 WWW. Izborna komisija vodi zapisnik u kojem ce biti navedeni razlozi za donosenje odluke. Komisija broji 5 clanova. 3. 2. Postupak zaposljavanja se obicno propisuje pravilnikom.У субјективном смислу представља овлаштење физичких лица да од одређених органа тражи одређене престације (давања) када се налази у стању социјалне нужде. Izborna komisija odluke donosi vecinom glasova svih clanova. zakazuje se nova sjednica izborne komisije na kojoj mora biti prisutno svih 5 clanova.BH-PRAVNICI. Улогу у осигурања имају и локалне заједнице. СОЦИЈАЛНО ПРАВО Социјално право као грана права изучава се у оквиру радног права. ili je broj glasova podjeljen.Економска ситуација у локалним заједницама је далеко од економске моћи. Ukoliko izborna komisija prilikom prvog glasanja ne donese odluku zbog nedostatka kvoruma. Улогу у осигурању има и вјерска заједница.COM . ОСОБИНЕ СОЦИЈАЛНОГ ПРАВА 1.

Први вид организованог социјалног осигурања појављује се у Аустрији.COM . Један од најнапреднијих закона донесен је 1922. 2.којем се придружује и БиХ. Занатским задругама.Доприносе уплаћују корисници 50%. Године.очување независности државе. Године и спада у један од најмодернијих закона.Због сталних ратова у Србији и Црној Гори овај закон се почео промјењивати 1937. Устав 2.BH-PRAVNICI.подизање квалитета живота.Из ових каса се давало у случају болести. Од 1946 до 1952 године – Доношењем закона из 1946.укида се државни фонд и социјално осигурање се оснива на нивоу републике. 3.Тежило е ка томе да се очува мир.Оснивају се СИЗ (самоуправне интересне заједнице). ИЗВОРИ СОЦИЈАЛНОГ ОСИГУРАЊА • • Формални Материјални 1.Социјално осигурање било је организовано на самоуправни начин. Закон 3.доношењем Устава републике држава потпуно преузима све.Касније Француска и Енглеска доносе слично уређење.Најдуже су слободне биле Србија и Црна Гора.Енглеској и Њемачкој у виду самоорганизовања (радници су се сами организовали).COM У доба преласка из капитализма у феудализам појављују се социјална осигурања у тзв. РАЗВОЈ У БИВШОЈ СФРЈ У бившој СФРЈ развој социјалног права може се подијелити у три фазе: 1.смрти и изнемоглости. Прво државно уређење социјалног одигурања организовао јр Бизмарк донијевши закон о осигурању у случају болести.У том закону први пут се обавезно осигуравају радници.Фондовима су управљале скупштине којима су руководили осигураници.доприноси су били обавезни.Наступом великих економских криза држава се почиње полако мијешати.жељезничари и војна лица. Подзаконски акти 7 7 WWW.BH-PRAVNICI.Држави фонд је имао своје пословнице распоређене по територији републике.Прве су основане рударске братовштине у коме су учествовали у давању новца 2/3 радници и 1/3 посладавац. Од 1952 до 1974 године – почиње увођењем самоуправљања у ЦЕМЕНТАР-у СПЛИТ.године укида се самоуправна особина социјалног осигурања и оснива се државни фонд који је био при министарству рада. Од 1974 до 1991 године .WWW. РСЗВОЈ СОЦИЈАЛНОГ ОСИГУРАЊА У СФРЈ У Словенија и Хрватска које су биле под Аустроугарском монархијом примјењивао се закон Аустоугарске Монархије.

Начело узајамности и солидарности (подразумијева да осигураници користе своје право само када су у стању социјалне нужде).WWW. 5.а држава пропише санкције за непоштовање) 8. Судска пракса НАЧЕЛА СОЦИЈАЛНОГ ПРАВА Начело обавезност и добровољност (социјално осигурање је обавеза која се заснива на закону и не зависи од воље апсолутно. 1. Конвенције Међународне организације рада Билатерални и мултилатерарни уговори Обичаји (обичај постаје извор права.COM .Поред обавезног постоје и добровољна осигурања кој нису у супротности са начелом обавезности). 7. 6. 2.COM 4. Начело јединства (сва права из социјалног осигурања иста су за исте категорије осигураника). 6. 5.BH-PRAVNICI. 7 8 WWW. Начело демократичности и партиципације учесталости Начело законитости Начело неотуђивости и застаријелости Начело превенције Начело међузависности (подразумијева социјалну помоћ могу да користе само када наступе одређени услови). 8. 4.све норме су прописане законом и странке не могу да их мијењају. 7. 3.ако се често примјењује и постане пракса.BH-PRAVNICI.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful