1. Pojava i razvoj novca?

Novac se pojavio na određenom stepenu društvenog i ekonomskog razvoja proizvodnih snaga. Novac je društvena pojava nastala na određenom stepenu društvenog razvitka. Novac je takođe i kulturna pojava, nastala iz određenih čovjekovih potreba. Novac se javlja zbog toga što sa podjelom rada u društvu čovjek ne može proizvoditi sve što mu je potrebno. U ekonomskom smislu, novcem se vrši razmjena ekonomskih dobara. Kada jedna roba stekne monopol kao opšti ekvivalent, ona postaje novac. Razvoj novca kroz istoriju može se prikazati na sledeći način: 1. Robni novac, 2. Kovani novac, 3. Novčanice, 4. Žiralni novac i 5. Elektronski novac.

2. Pojavni oblici novca?
1. Robni novac Ulogu robnog novca su imali različiti proizvodi: žito, školjke, krzno, platno, stoka itd. Metal kasnije istiskuje ostale oblike robnog novca iz sledećih razloga: a) mogao je zadovoljiti veliki broj ljudskih poptreba u miru i ratu; b) bio je vrlo pogodan za obradu; c) mogao se držati na zalihama jer se nije kvario. Ipak, to još uvijek nije bio prvobitni kovani novac. 2. Prvobitni kovani novac Kuju se metalne pločice određene težine, sadržaja i čistoće metala, a za ta svojstva garantuje (jemči) država ili grad koji su ih emitovali. Prvobitni kovani novac se pojavio u obliku zlatnjaka u Lidiji u 6. vijeku p.n.e., kao i u obliku zlatnjaka i srebrnjaka persijskog cara Darija I. Ovaj novac iskovan od plemenitih metala funkcioniše kao svjetski novac i sredstvo za zgrtanje blaga (funkcije novca). 3. Kovani novac - od bakra i bronze Prvi kovani novac u se javio u Kini i Indiji oko 500. godine p.n.e., a u Grčkoj nešto kasnije. Ovaj novac je veoma rijetko kovan od zlata i srebra (stari Rim: zlatni - aureus, srebrni - denarius). Bio je različitih oblika - oblik lopate, noža, ražnjića, četvrtast. Mnogo kasnije se javlja u okruglom obliku, u odgovarajućoj težini i sadržaju. 4. Kovani novac - od srebra i zlata Brzo se uvidjelo da zlato i zlatan novac imaju prednosti i da se mogao zamijeniti u svakoj zemlji. Novac iskovan od zlata ili srebra postaje univerzalna mjera vrijednosti, opšte prihvaćeno sredstvo plaćanja i prometno sredstvo (funkcije novca). To je omogućilo da trgovina postane značajna djelatnost u međunarodnim razmjerama. Neki događaji u srednjem vijeku poput krstaških ratova (13. vijeku pne) i otkrića Amerike (1492.) imali su ogroman uticaj na razvoj svjetske trgovine i priliv ogromnih količina zlata i srebra.

1

5. Zlatni standard Zlatni standard karakteriše nekoliko faza koje predstavljaju tri novčana sistema. a) Sistem sa zlatom u opticaju ili čisti zlatni standard - novac se kuje od zlata, a note se mogu zamijeniti za zlato. b) Zlatno-polužni standard - novac se više ne kuje od zlata, a zlatno pokriće se drži u zlatnim polugama; banknote se teže mogu mijenjati za zlato. c) Zlatno-devizni standard - banka za pokriće novca, pored zlata, može imati i strani novac i devize konvertibilne za zlato. 6. Papirni novac Nošenje veće količine novca je rizičan postupak zbog čega su trgovci bili primorani da koriste potvrde o deponovanim novčanim sredstvima - sertifikate radi plaćanja robe u udaljenim područjima. Tokom vremena, kovani novac je skoro sasvim potisnut "simboličkim" novcem, od kojeg je najznačajniji oblik papirni novac. Osim ovog oblika, uvijek je prisutna manja ili veća količina, tzv. kreditiranja novca koji, u obliku depozitnog novca, danas predstavlja najznačajniji dio novca u opticaju. 7. Elektronski novac Savremeni novac se pojavljuje i u svom novom obliku - savremena trgovina novcem ili devizama i valutama. Prenos novca upotrebom elektronike sa računa jedne banke na račun kod neke druge banke drastično je skraćen sa nekoliko dana na svega nekoliko sekundi.

3. Novac u Crnoj Gori?
Najpouzdaniji podatak je da je prvi novac na tlu CG - ilirski novac - kovan u 2. vijeku pne u Risnu. Prestankom rada ove kovnice, do 13. Vijeka korišćeni su: rimski, mletački i vizantijski novac. U Zeti, u vrijeme vladavine Balšića, Đurađ I je u 14. vijeku kovao novac sa sopstvenim amblemima, a Balša je kovao II skadarski dinar. Novac su kovali i Đurđe II Stratimirović, Konstantnin Balšić, Stefan Lazarević i Balša III. Crnojevići nisu kovali svoj novac, već su cirkulisali dukati, perperi i dinari. Ideju da se iskuje crnogorski novac (zlatni perun) Njegošu dao Rodšild 1851. godine. U januaru 1901. Crnogorsko ministarstvo finansija izdalo naredbu kojom se uvodi kruna kao novčana jedinica.

4. Perper kao novac u Crnoj Gori?
Knjaz je izdao Ukaz 1906. godine, na osnovu koga je iskovan prvi crnogorski novac – perper. Iskovan je u bronzani i u nikleni perper u vrijednosti od 209.000 perpera. Srebrni perper je iskovan 1909. godine, a zlatni novac 1910. godine. Kovanje novca je imalo pored monetarnog i čisto finansijski značaj - čist prihod od kovanja srebrnog, niklenog i bronzanog novca, a gubitak od kovanja zlatnog novca. Krajem 1910. godine donijet je Zakon o državnom novcu Kraljevine Cme Gore. Nastupanjem ratova, do velikih finansijskih sredstava došlo se štampanjem i puštanjem u opticaj čistog papirnog novca. Ovaj novac je izdavalo Ministarstvo finansija, jer Crnogorska banka osnovana 1906. nije imala emisionu funkciju. Rat je izazvao poremećaj u privredi, vrijednost perpera je opadala. 1920. godine donesen u novoj državi je donešen zakon kojim je prihvaćen dinar. 2

5. Definicija novca?
Ne teorijskom nivou ne postoji saglasnost u definisanju novca. Postoje različiti pristupi definisanju novca u okviru ekonomske teorije. U savremenoj ekonomskoj teoriji, najvećem broju definicija pojma novca nalazimo nekoliko zajedničkih, bitnih elemenata. Slijedeći te osnovne, zajedničke i bitne elemente svih tih definicija, možemo izvesti sledeću definiciju: Novac je sve ono, nešto ili bilo što, što je u zajedničkoj upotrebi i opšteprihvaćeno od strane učesnika u razmjeni kao sredstvo prometa i plaćanja i standard ili mjera ekonomskih vrijednosti (Domančić). Kent smatra da se pod novcem može podrazumijevati nešto što služi samo kao sredstvo razmjene, a ne i kao standard ili mjera ekonomskih vrijednosti, i obrnuto, razumljivo ukoliko je u zajedničkoj upotrebi i opšteprihvaćeno od strane učesnika u razmjeni.

6. Funkcije novca?
Potrebno je razlikovati dvije grupe novčanih funkcija: • Funkcije koje obuhvataju sadržinu novca pa time određuju pojam novca (klasične funkcije novca): Novac kao sredstvo razmjene (prometno sredstvo); Novac kao mjera vrijednosti; Novac kao platežno sredstvo; Novac kao blago; Novac kao svjetski novac. • Funkcije koje obuhvataju osobine novca koje u različitim periodima različito djeluju (dopunske funkcije): Novac kao konzervator vrijednosti; Novac kao predstavnik solventnosti i likvidnosti; Novac kao garant slobode konzuma.

7. Funkcija novca kao prometnog sredstva?
Ovo je najvažnija funkcija na osnovu koje se određuje definicija novca. Novac ovu funkciju mora da obavlja za razliku od drugih koje ne mora. Imalac bilo koje robe može istu zamijeniti za bilo koju drugu robu posrednim putem, tako što prvo zamjenjuje svoju robu ili usluge za novac, kojim se onda može kupiti roba koja se želi. Korišćenjem novca kao sredstva razmjene utiče se na ekonomsku efikasnost, jer se znatno skraćuje vrijeme utrošeno u razmjeni proizvoda i usluga. Funkciju novca kao sredsta razmjene obavlja gotov novac i depozitni novac kao i druge HOV (kvazi novac), kojima kao kompenzacija za rizik likvidnosti uvijek pripada kamata ili neki drugi prihod.

3

kvalitativno jednakim i međusobno uporedivim. kao zamjena za bilo koju robu koja ima vrijednost. već radije čekaju pogodan trenutak za kupovinu. Funkcija novca kao mjere vrijednosti? Funkcija mjere vrijednosti je u tome što se vrijednost svake robe izražava u novcu i predstavlja cijenu te robe. Zahvaljujući novcu. Ova funkcija novca je korisna jer ljudi uglavnom ne žele da potroše dohodak odmah nakon što ga dobiju. obaveza i sl. proizvedene u različitim zemljama svijeta. moguće je upoređivanje vrijednosti različitih proizvoda jer će se jednostavno uporediti količina novca koju je potrebno dati za jedan. prodavač postaje povjerilac a kupac dužnik. koje je postalo univerzalna roba jednaka za sve. čije se plaćanje može odložiti. Umjesto gomilanja blaga u raznim naturalnim oblicima. Pored kupovine postoji i bezbroj drugih usluga. Novac je zajednička mjera vrijednosti svih roba. Funkcija novca . robe različitih fizičkih osobina se u razmjeni ispoljavaju kao kvalitativno istorodne i količinski uporedive. što znači da se one mogu međusobno i upoređivati.8. bez ograničenja na zemlju proizvođača. Dakle. čini robe. tako da i novac dobija drugu funkciju i postaje platežno sredstvo.Novac kao blago? Ova funkcija novca nastaje usled činjenice da se novac mogao čuvati da bi se trošio. Ovu funkciju novac ne mora da obavlja (u periodima hiperinflacije). 11. odnosno za drugi proizvod. čemu je doprinjela sve veća podjela rada i pojava kreditnih odnosa. novcem se može izraziti vrijednost svake robe. Sa razvojem robne proizvodnje. pojava novca je stvorila mogućnost da ga njegovi vlasnici čuvaju i angažuju kad žele. Funkciju svjetskog novca mogu obavljati konvertibilne valute. Funkcija novca kao platežnog sredstva (sredstva plaćanja)? Ovo je funkcija novca sa pravnog gledišta. Novac koji je mogao da služi kao svjetski novac bilo je zlato. Funkcija novca – Novac kao svjetski novac? Ova funkcija novca proizilazi iz potrebe da se na osnovu međunarodne podjele rada vrši razmjena između pojedinih zemalja. 4 . U savremenom međunarodnom platnom prometu plaćanje između pojedinih zemalja vrši se na osnovu kurseva valuta. Novac se u funkciji platežnog sredstva koristi u kreditnim transakcijama. Funkcija proizilazi iz činjenice da se ne mora poklapati vrijeme kupovine sa vremenom plaćanja. onda kada to njegovom imaocu odgovara. Zahvaljujući novcu. 9. Svjetski novac u funkciji mjere vrijednosti. 10.

predstavlja jedno od najdragocjenijih prava. novčani sistem je skup zakonskih propisa kojim se regulišu emisija. Savremeni proces reprodukcije zahtijeva neodložno prisustvo novca za održavanje svog kružnog toka. Sloboda potrošnje (konzuma) i usmjeravajuća uloga efektivne tražnje predstavljaju osnovni organizacioni princip koji po svom značenju prevazilazi monetarnu problematiku. Sloboda pojedinca da svoj novac upotrijebi za nabavku one robe ili usluge koju želi. konvertibilnost itd. za novac mogu kupiti sve vrste roba i usluga koje su izložene prodaji bez ograničenja. kao sredstva prometa i plaćanja. pa je to još jedan razlog za da se novac pojavi u ulozi konzervatora vrijednosti. metal važenja. 14. Dakle. ne mora biti odmah iskorišćen. Novčani sistemi? Novčani sistem predstvalja organizovanu aktivnost države u sektoru novca. Dopunska funkcija novca – Novac kao konzervator vrijednosti? Ova funkciia proizilazi iz činjenice da se novac koji se posjeduje. jer postoji mogućnost njegovog čuvanja i angažovanja prema nahođenju njegovog imaoca. Ta bitna pitanja su: naziv novčane jedinice.12. Dopunska funkcija novca – Novac kao garant slobode konzuma? Ova funkcija se sastoji u tome što se. što može imati jako opasan uticaj po ekonomiju jedne zemlje. pa se stoga po nekim autorima i ne treba tretirati kao posebna funkcija. vezana valuta) b) novčane sisteme sa papirnim novcem u opticaju (papirna ili slobodna valuta) 5 . kojom se propisima i odgovarajućim mjerama regulišu uglavnom sva pitanja značajna za njegovu organizaciju i cirkulaciju. 15. 13. Značaj ove funkcije takođe proizilazi iz činjenice da nelikvidnost jednog subjekta može izazvati lančanu nelikvidnost. Novac u ulozi konzervatora vrijednosti podrazumijeva njegovu sposobnost da određeni vremenski period sačuva svoju početnu vrijednost. po pravilu. Polazeći od vrste novčane jedinice novčani sistemi se dijele na: a) metalne novčane sisteme (metalna valuta ili metalno važenje. Funkcija novca kao konzervatora vrijednosti je direktno vezana za klasičnu funkciju novca kao blaga. Dopunska funkcija novca – Novac kao predstavnik solventnosti i likvidnosti? Suština ove funkcije novca sastoji se u mogućnosti da se pomoću novca izražava stanje solventnosti i likvidnosti. novčano pokriće. Postoji stanovište da je riječ o izvedenim funkcijama novca kao sredstva plaćanja i da ih treba razmatrati u okviru te funkcije. Ova funkcija je takođe je vezana za činjenicu da usled razvoja kreditnih odnosa prodavač robe ne dobija novac odmah. cirkulacija i povlačenje novca iz opticaja. već nakon određenog vremena.

18. Kovnički sistem obuhvata? Država propisuje sve mjere kojima se reguliše kovanje i cirkulacija novca u metalnoj valuti – tzv. kao neograničeno i definitivno sredstvo prometa i plaćanja. koji obuhvata: Valuta i važenje .utvrđuje se odstupanje od zakonski utvrđene težine i finoće metala Prometna ili dopuštena težina . koji ima prisilni tečaj i čija vrijednost. vezana valuta) Metalni novčani sistem . To je novčani sistem s papirnim novcem u opticaju. u ovom sistemu može da cirkuliše punovrijedni novac iskovan iz nekog metala ili novčanica (banknota).utvrđuje se broj jedinica nekog novca koji se može iskovati iz određene težine zlata ili srebra Finoća . 17. odnosno od njegove količine u prometu.odnos plemenitog i manje vrijednog metala u leguri (masi) iz koje se kovao novac. ali u neograničenom i stopostotnom iznosu konvertibilna za metal važenja.koju je kovani novac morao da ima u prometu ili težina koju je mogao da izgubi.16. Bruto težina . istovremeno. kovnički sistem. zlata i srebra. a da i dalje cirkuliše kao punovrijedno sredstvo prometa i plaćanja.određuje se metal iz kojeg se kuje novac Novčana jedinica . Neto težina . Novčani sistem – Metalna valuta (vezana valuta)? Metalna (vezana) valuta je tako uređen novčani sistem kod kojega u prometu.ukupna težina novca ili legure. Podjela novčanih sistema? Polazeći od vrste novčane jedinice novčani sistemi se dijele na: a) metalne novčane sisteme (metalna valuta ili metalno važenje. 6 . cirkuliše novac iskovan iz nekog metala zlata ili srebra ili. pored ostalog.težina čistog zlata sadržanog u bruto težini Remedijum ili tolerancija . a država odnosno emisiona ustanova je u obavezi da održava novčanu jedinicu u saglasju sa vrijednošću tog objektivnog standarda. Dakle. znatno zavisi od njegove ponude i tražnje za tim novcem.utvrđuje se ime (naziv) novcu Kovnicka (novčana) stopa .novčana jedinica je tehnički i zakonski definisana kao određena količina nekog objektivnog standarda (zlata ili srebra). b) novčane sisteme sa papirnim novcem u opticaju (papirna ili slobodna valuta) Slobodna valuta – je novčani sistem koji se ne vezuje za odgovarajući objektivni standard.

7 . najčešće zlata i srebra. sa ili bez zakonski utvrđenog vrijednosniog odnosa razlikuje se paralelna i dvojna valuta. Dvojna valuta poprima karakteristike alternativne u slučajevima kada dolazi do depresijacije jednog od dva metala u odnosu na zakonski utvrđen odnos vrijednosti. Stoga su promjene njihove vrijednosti činile sistem nestabilnim i pothranjivale špekulacije kojima se naročito koristila država. 20. U zavisnosti od toga da li u prometu istovremeno cirkulišu zlatni i srebrni kovani novac. Sistem je stvarao izvjesne poteškoće kod regulisanja obaveza i plaćanja zbog nepostojanja međusobnog vrijednosnog odnosa. Dvometalni novčani sistem – Paralelna valuta? Paralelna valuta je dvometalni novčani sistem bez unaprijed utvrđenog odnosa vrijednosti između 2 metala. tržišnih cijena. odnosno bimetalistička valuta u pravom smislu riječi. . 21. Novčani sistem – Bimetalizam? Bimetalizam je dvometalni novčani sistem u kojem kao. punovrijedno. sredstvo prometa i plaćanja cirkuliše novac iskovan iz dva metala. Najčešće se pod paralelnom valutom podrazumijevaju 2 zasebna novčana sistema od kojih se jedan zasniva na zlatu a drugi na srebru. Grešemov zakon je primjenljiv: (Uslovi za djelovanje Grešemovog zakona) .19. Ovaj sistem se naziva i alternativnim. usljed čega depresirani metal potiskuje iz prometa vrijedniji metal. dolazilo bi najčešće onda kada stvarni odnos vrijednosti između zlata i srebra na međunarodnom tržištu nije odgovarao zakonski utvrđenom odnosu unutar neke zemlje.Kada u opticaju cirkuliše novac s manjom sadržinom (težinom) metala u odnosu na metal pune vrijednosti ili težine. neograničeno.Kada pored metalnog novca u prometu cirkuliše i papirni novac.5.Kada od dva metala u cirkulaciji jedan depresira. godine Francuska je prva uvela dvojnu valutu i odnos je bio 1:15. . Učinjen je veliki napredak u uređivanju novčanih sistema jer je sada zakonski utvrđen vrijednosni odnos zlata i srebra. u zavisnosi od odnosa ponude i tražnje dva metala ili kretanja njihovih vrijednosti tj.1803. Ovo najbolje ilustruje dejstvo Grešemovog zakona koji glasi: Do depresijacije jednog metala u unutrašnjem prometu ili do istiskivanja drugog vrednijeg novca iz opticaja. Taj odnos se uspostavlja na tržištu prema potrebama. Dvometalni novčani sistem – Dvojna valuta? Dvojna valuta je viša faza u razvoju bimetalizma. definitivno i zakonsko.

Uglavnom sve zemlje prihvataju kao jedini metal važenja zlato. punovrijedno i definitivno sredstvo prometa i plaćanja. 23. vijeka i time je srebro izgubilo na značaju kao cirkilirajuće sredstvo. Monometilizam srebra? Monometalizam srebra se razvija postepeno iz bimetalizma a na kraju ga zamjenjuje monometalizam zlata. zlatno polužna valuta i zlatno-devizni standard. Monometalizam? Jednometalni novčani sistem (Monometalizam) je takav novčani sistem u kojem u prometu kao neograničeno i definitivno sredstvo prometa i plaćanja cirkuliše novac iskovan iz jednog valutarnog metala . Razlika između ovih faza je u načinu pokrića. U ovom sistemu kao valutarni novac cirkuliše srebrni novac i/ili banknote koje su potpuno konvertibilne za valutarni novac ili metal važenja. Podjela: a) monometalizam srebra ili srebrna valuta i b) monometalizam zlata ili zlatna valuta zlatni standard. 24. zakonsko i definitivno sredstvo prometa i plaćanja cirkuliše zlatni kovani novac ili umjeto njega njegovi zamjenici: banknote. Proizvodnja srebra je rasla naročito krajem 19. Novac kovan iz jednog metala služi kao valutarni novac i to u neograničenim količinama i u prometu cirkuliše kao zakonsko. Hromo važenje se javljalo u dvije forme: hromo važenje zlata i hromo važenje srebra. Srebrna valuta je karakteristična za zemlje koje su raspolagale dovoljim količinama srebra ili koje su u isto vrijeme oskudjevale u zlatu. 8 . ukoliko cirkulišu umjesto zlatnog novca i obavljaju funkciju sredstva prometa i plaćanja. kao jedna vrsta kombinacije bimetalizma. je prelazna etapa ka monometalizmu. Novčani sistem – Hroma valuta? Hroma valuta je novčani sistem koji predstavlja izvjesnu kombinaciju bimetalizma i monometalizma.zlata ili srebra. ali se ipak zadržalo kovanje sitnog novca od manje vrijednog metala.22. Sistem hrome valute. Drugi novac se kuje iz nekog drugog metala. Razvoj zlatnog standarda posmatra se kroz tri perioda koji predstvaljaju zasebne faze: čist zlatni standard. i to u ograničenim količinama. koje su u potpunosti konvertibilne za zlato (makar sa formalnog stanovišta). Monometalizam zlata? Zlatna valuta (zlatni standard) predstvalja novčani sistem u kojem kao punovrijedno. Reprezenti zlatnog novca moraju stajati prema zlatu u odgovarajućem zakonski utvrđenom odnosu. koji je predstvaljao njihovu vrijednosnu podlogu. a služi kao sitniš ili novac za potkusurivanje. 25. često manje vrijednog.

Ovaj standard se okrivljuje za velike razmjere svjetske ekonomske krize. Za zlato su se mogli zamijeniti samo veći iznosi novčanica. ali se novčana jedinica i dalje definiše u zlatu. vrijednost novca ili devizni kurs se održava stabilnim u okviru zlatnih tačaka. Monometalizam zlata – Zlatno polužna valuta? Usljed oskudice zlata u odnosu na potrebe. U prometu ne cirkuliše novac iskovan iz zlata. kao pokrića novčanici koja funkcioniše u prometu. vijeka i karakteriše je: * potpuna sloboda kovanja zlatnog novca za privatan račun. Ova faza u procesu evolucije monometalizma zlata počinje 20-ih godina 19. definisane u zlatu. Novčani standard se razvio uglavnom između dva svjetska rata i omogućio daljnju ekspanziju novčanog opticaja u skladu sa potrebama i širenjem privredne aktivnosti. tu funkciju dobijaju i strana sredstva plaćanja konvertibilna za zlato u zemlji porijekla. Monometalizam zlata – Čisti zlatni standard? Čisti zlatni standard je novčani sistem zlatne valute sa zlatnim kovanim novcem u opticaju. * mogućnost automatskog uspostavljanja unutrašnje i međunarodne ravnoteže kroz regulisanje opticaja novca izvozom i uvozom zlata. Novčanica poprima karakteristike definitivnog sredstva plaćanja. 28. što u kasnijim fazama neće biti slučaj. * neograničena konvertibilnost banknota za zlato i obrnuto i. 27. 9 . vijeka svodi na 30-40% pokriće. obaveza držanja zlatnih rezervi kod emisione banke. U ovom sistemu kao zakonsko sredstvo prometa i plaćanja u neograničenim količinama cirkulišu novčanice emisione banke. novčani standard. * sloboda i neograničen uvoz i izvoz zlata. jer dolazi do snažne ekspanzije novčanog opticaja. Ovom fazom definitivno se uspostavlja granica između unutrašnjeg i međunarodnog valutnog sistema. Zlatno pokriće se krajem 19. * u odnosu na zlato ili druge valute. Pored zlata.26. nastaje novo razdoblje. u vezi s tim. odnosno kao jedino zakonsko sredstvo prometa i plaćanja. Monometalizam zlata – Zlatno – devizni standard? Ovaj sistem je dominantan nakon prvog svjetskog rata. Novčanica još evidentnije cirkuliše kao valutarni novac. Zlatno pokriće se drži u obliku zlatnih poluga ili zlatnih šipki za koje su se mogle konvertovati banknonte.

Otuda termin monetarni agregati (grupe finansijskih instrumenata). Da bi došli do odgovora šta treba podrazumijevati pod novčanom masom. Usled pojave novih finansijskih instrumenata. zbog većeg ili manjeg uticaja Centralne banke. Novčana masa (uopšteno) i teorijski koncept novčane mase? Novčana masa predstavlja zbir finansijskih instrumenata koji obavljaju funkcije novca. ulogu zlata dobijaju neke ključne valute (dolar i funta). (Dekompozicija) Struktura novčane mase prema oblicima? Prema oblicima novčanih sredstava. 30. Van nacionalnih granica (na svjetskom tržištu). dominantan oblik je gotov novac. U njemu kao dominantno. 10 . Papirna valuta? Novčani sistem sa papirnim novcem u opticaju je moderan i savremen novčani sistem. zbog visine i strukture tražnje .depozitni novac podstiče. dominantan je depozitni novac. Savremeni novčani sistem se karakteriše i postojanjem jedne od najsavremenijih formi novčanih surogata . taj papir je lišen svoje unutrašnje vrijednosti i metalnog pokrića. 31.ako je tražnja robe široke potrošnje. polazi se od dva različita koncepta: • Teorijski koncept (Koncept transakcionog novca i Širi koncept novčane mase) • Empirijski koncept • Teorijski koncept novčane mase: U osnovi postoje 2 teorijska koncepta novčane mase. privreda ili stanovništvo. zbog veće ili manje efikasnosti stabilizacione monetarne politike 4.29. ukazuje na veću ili manju likvidnost privrede u cjelini. Međutim. javlja se potreba za grupisanjem različitih oblika finansijskih instrumenata u pojedine grupe. zbog sektorskog rasporeda. Po drugom konceptu (širi koncept novčane mase) u sastav novčane mase ulaze sva likvidna finansijska sredstva koja se nalaze kod nebankarskih sektora. prema stepenu njihove likvidnosti. žiralnog novca i postojanjem sitnog kovanog novca. U bretnvudskom sistemu. Drugi koncept je širi od prvog jer je transakcioni novac po definiciji sastavljen iz likvidnih sredstava dok sva likvidna finansijska sredstva nemaju kvalitet tranasakcionog novca. pa je ovaj sistem nazvan i zlatno-deviznim (zlatno-dolarskim). Ekonomisti se još uvijek ne mogu složiti koji skup finansijskih instrumenata treba označiti novcem. novčana masa se dekomponuje na gotov novac i depozitni novac. gotov novac ogranicava 5. Prema jednom konceptu (koncept transakcionog novca) u novčanu masu ulaze sve količine transakcionog novca koje se nalaze kod nebanakrskih sektora. 2. Struktura novčane mase po oblicima je bitna: 1. a ako je tražnja roba reprodukcione potrošnje.depozitnog novca. papirni novac prestaje da bude zakonsko i definitivno sredstvo prometa i plaćanja. CB ima veći uticaj na depozitni novac 3. neograničeno i definitivno sredstvo plaćanja i prometa cirkuliše državni papir propisane forme i utvrđene nominalne vrijednosti. zbog tokova kreiranja novca izvan Centralne banke (kreditna multiplikacija) .

11 .likvidna sredstva M3 . tako da mora postojati neka likvidna aktiva koja će sadašnjem prodavcu omogućiti da se u budućnosti pojavi u ulozi kupca.transakcioni ili likvidni novac . Monetarni agregati su monetarni indikatori kojima se određuje kvalitet i funkcija novca u privredi.M4 + nelikvidna sredstva 33. 34.32. kao i opštu političku likvidnost u jednoj privredi.mjenice itd.Monetarni agregati (definicija i oblici)? Monetarni agregat je zajednički pojam za različite grupe finansijskih instrumenata tj. Širi koncept novčane mase? Novčana masa = Transakcioni novac + Kvazi novac Kvazi novac je likvidan. Obzirom da se neki oblici lako mogu konvertovati u novac.monetrani volumen (ukupni depoziti) M5 . za razliku od drugih. Koncept transakcionog novca? Novčana masa = Gotov novac + Depozitni novac Koncept transakciong novca predstavlja najstariju koncepciju novčane mase – tradicionalni koncept novca. jer se kamata po pravilu ne plaća na transakcioni novac.Koncept Miltona Fridmana? Novčana masa = Transakcioni novac + Oročeni depoziti Friedman stoji na stanovištu da je u jednoj novčanoj privredi čin kupovine robe odvojen od čina njene prodaje. za novac i druge finansijske instrumente slične novcu (HOV. ali ne predstavlja instrumente plaćanja. Usled toga dolazi do potiskivanja učešća transakcionog novca u korist kvazi novca.). Širi koncept novčane mase . Ovaj koncept se označava kao uža definicija novčane mase.novčana masa M2 . akcije. zatim oni određuju način vođenja monetarne politike.obveznice. dok ostala likvidna aktiva donosi kamatu njihovim holderima. Kvazi novac je vezan za instituciju kamate. Monetama analiza i monetama statistika koriste najčešće 2 monetarna agregata: M1 (novčana masa) i primarni novac (monetarna baza). Friedman je sugerisao da bi samo oročenim depozitima trebalo proširiti tradicionalnu definiciju novčane mase. 35. depoziti. Zasniva se na principu da ukupna količina novca u opticaju treba da uključi samo one finansijske oblike koji su u konkretnoj zemlji prihvaćeni kao prometno i platežno sredstvo.ukupna likvidna sredstva M4 . Struktura monetarnih agregata: M1. krediti.

36.Koncept John Gurley i Edvard Shaw? Novčana masa = Transakcioni novac + Oročeni depoziti + Depoziti kod nebankarskih finansijskih institucija Definicija novčane mase Gurley-a i Shaw-a pored oročenih depozita kod banaka. 12 . 38. što im omogućuje povlačenje novca onda kada im isti i zatreba.Redklifov izvještaj? Novčana masa = Transakcioni novac + Oročeni depoziti + Depoziti kod nebankarskih finans. koliko sam analitički pristup koji je korišćen. Friedman-Meiselman test: M1 = gotovina + depoziti po viđenju M2 = M1 + štedni depoziti kod banaka M3 = M2 + štedni depoziti kod ostalih kreditnih institucija Empirijska analiza je pokazala da M2 ima najveći stepen korelacije sa nominalnim društvenim proizvodom. novčanu masu treba definisati tako da se obezbijedi jasna povezanost između monetarnog agregata i između mjera monetarne politike. Empirijski koncept novčane mase? Po empirijskom konceptu. Širi koncept novčane mase . Institucija + Kreditne linije Redklif je protagonista najekstenzivnije definicije novčane mase. Širi koncept novčane mase . Iako su rezultati ekonometrijskih istraživanja optimalne definicije novčane mase sa razlogom različiti u različitim zemljama. Kaufman: Kaufman je proširio broj alternativnih empirijskih definicija novčane mase sa 3 na 5: M1 = gotovina + depoziti po viđenju M2 = M1 + štedni depoziti kod banaka M3 = M2 + štedni depoziti kod ostalih kreditnih institucija M4 = M3 + depoziti kod poštanske štedionice + državne štedne obveznice M5 = M4 + kratkoročni državni vrijednosni papiri Konkretni empirijski rezultati do kojih je došao Kaufman nijesu toliko bitni. 37. Ovo je iz razloga što u razvijenim tržišnim ekonomijama velike korporacije imaju uspostavljene i kreditne linije kod svojih banaka. Kao indikatori se koriste monetarni agregati. koji služe kao pokazatelji u kom se pravcu kreće monetarna politika. Oni smatraju da veliki broj nebankarskih finansijskih institucija nudi veliki broj likvidnih finansijskih instrumenata. zbog čega iste i uključuju u novčanu masu. Empirijski koncept novčane mase stoji na stanovištu da je najbolja definicija monetarnog agregata ona koja pokazuje najveći stepen korelacije sa nominalnim društvenim proizvodom. uključuje i mnoge druge likvidne finansijske oblike koji po njima mogu da služe kao privremeni rezervoar kupovne snage. preovladava mišljenje da se stabilniji korelacioni odnosi nalaze između širih koncepata novčane mase i nominalnog GDP-a.

Operativni koncept novčane mase? Centralna banka Crne Gore koristi pet monetarnih agregata (MO. M11. 2. M2. Omogućava rast potrošnje. jer kredit ubrzava proces reprodukcije. Racionalizacija i smanjenje troškova prometa. Kontrolna funkcija u privredi. način vraćanja). pokriće. Mobilizacijom i koncentracijom sredstava. Ubrzavanje obrta cjelokupnog društvenog kapitala. *Ekonomske funkcije bankarskog kredita: 1. bankarskim kreditima se ova sredstva usmjeravaju ka najkorisnijoj upotrebi. ili nekim drugim pravom. 8. M1. 9. Usmjeravanje privrednog razvoja. 10. stalnosti i kontinuiteta reprodukcije privrede. 3. Djeluje na sve robne i finansijske odnose. na izvjesno vrijeme i pod izvjesnim uslovima (rok. 13 . 6. Multiplikacija depozitnog novca i stvaranje dodatnog kapiatala u okviru bankarskog sistema. 4. Održavanje likvidnosti.39. kamata. 5. odlivom i brzim prenošenjem kapitala iz grane u granu u procesu reprodukcije. Izjednačavanje profitnih stopa. M21): MO: Depoziti banaka kod Centralne banke Procjena gotovog novca u opticaju M1: MO Depoziti nebankarskog sektora kod banaka i Centralne banke u eurima Depoziti nebankarskog sektora kod banaka i Centralne banke u drugim valutama M11: M1 Depoziti centralne Vlade po viđenju u eurima Depoziti centralne Vlade u drugim valutama M2: M1 Oročeni depoziti nebankarskog sektora kod banaka i Centralne banke u eurima Oročeni depoziti nebankarskog sektora kod banaka i centralne Vlade u drugim valutama M21: M11 Oročeni depoziti centralne Vlade u eurima Oročeni depoziti centralne Vlade u drugim valutama 40. 7. Definicija kredita i ekonomske funkcije bankarskog kredita? Kredit predstavlja realnu ekonomsko-pravnu kategoriju pod kojom se podrazumijeva određeni dužničko-povjerilački odnos u kojem povjerilac ustupa dužniku pravo raspolaganja određenom količinom novca.

dok je druga grupa preduzeća samo primalac robnih kredita. čime se obezbjeđuje veći porast robnog prometa između dvije grupe preduzeća. ili između preduzeća i transaktora iz drugih sektora. Najveći dio medjukreditiranja odnosi se na kreditne transakcije izmedju preduzeća kojima se produžuje rok plaćanja za isporučenu robu. dok bi ekspanzija obima međukreditiranja predstavljala dodatni agregat u formiranju ukupne likvidnosti u ekonomiji. Model bruto robnih kredita kod međukreditiranja? Pod bruto robnim (komercijalnim) kreditima podrazumijeva se da u principu svako preduzeće i daje i koristi robne kredite. kamata može biti i dobar instrument za podsticanje investicija. Tako se može uzeti da finansijski jača preduzeća sistematski vrše prelivanje obrtnih sredstava u korist finansijski slabijih preduzeća. 43. Šta je međukreditiranje? Pod međukreditiranjem se podrazumijeva uzimanje odnosno davanje komercijalnih kredita u vezi sa prometnim procesima između preduzeća. Međukreditiranje ima neutralan efekat na formiranje ukupne likvidnosti. Osim toga. Funkcije kamate su: • Faktor formiranja štednje • Faktor racionalne upotrebe sredstava • Faktor uspješnog funkcionisanja finansijskog tržišta • Faktor efikasne alokacije sredstava • Faktor monetarno kreditne regulacije i efikasne monetarne politike • Faktor za funkcionisanje bankarskog sistema • Faktor formiranja troškova poslovanja i raspodjele dohotka • Faktor za međunarodno kretanje kapitala • Faktor zaštite realne vrijednosti novca i korišćenje kapitala u uslovima inflacije • Faktor efikasne stabilizacione politike 42. Model neto robnih kredita kod međukreditiranja? Prema konceptu neto robnih (komercijalnih) kredita teorijski se uzima da jedna grupa preduzeća predstavlja isključivo davaoce robnih kredita.41. 44. Takav model međukreditiranja imao je u vidu i Marks kada je pisao da svako preduzeće jednom rukom daje a drugom uzima komercijalne kredite. jer se uglavnom plaća iz viška vrijednosti koje odbacuje pozajmljeni kapital. Koncept bruto komercijalnih kredita teorijski je značajan zbog toga što ukazuje da sektor preduzeća u određenim limitima predstavlja sektor koji učestvuje u stvaranju dodatne likvidnosti pored one koja je određena emisijom bankarskog novca. Definicija kamate i funkcije kamate? Kamata je u osnovi cijena upotrebe zajmovnog kapitala. 14 .

Standardna metodologija formiranja novčane mase sadrži dva domaća toka: bruto ekspanziju domaćih kredita banaka porast nemonetarne pasive banaka. Uticaj kreditne ekspanzije na novčanu masu? Krediti banaka predstavljaju glavni ekspanzivni tok formiranja novčane mase. ali drugog nema) Centralno pitanje u vezi sa međukreditiranjem jeste da li ove finansijske operacije preduzeća utiču ili ne utiču na ukupni nivo likvidnosti u ekonomiji. odnosno: ∆M = ∆K . Ekspanzija kredita banaka predstavlja uvijek tok koji djeluje u pravcu povećanja novčane mase. dok bi u drugom slučaju ekspanzija obima međukreditiranja predstavljala dodatni agregat u formiranju ukupne likvidnosti u ekonomiji. Porast nematerijalne pasive ima suprotne efekte na formiranje promjena novčane mase.∆Nm + ∆Dr 47. Na osnovu analize dolazi se do zaključka da su kratkoročni bankarski krediti glavni tok formiranja novčane mase.nemonetarne obaveze banaka Polazna osnova za sagledavanje tokova formiranja novčane mase je bilansni identitet u dvije verzije: K + Dr = M + Nm. Uticaj nemonetarne pasive banaka na formiranje novčane mase? Standardna metodologija formiranja novčane mase sadrži dva domaća toka: 1) bruto ekspanziju domaćih kredita banaka. Struktura konsolidovanog bilansa koja se odnosi na novčanu masu izgleda ovako: Aktiva: Pasiva: K . Obim nematerijalne pasive zavisi od definicije novčane mase. U prvom slučaju međukreditiranje bi imalo neutralan efekat na formiranje ukupne likvidnosti. Teorijski kriterijum likvidnosti finansijskih sredstava? (nisam siguran da li je odgovor tačan.Nm + Dr.45. Odnosno. 2) porast nemonetarne pasive banaka.kreditni plasmani M . 48. i preko toga na formiranje agregatne tražnje. da li prilikom međukreditiranja može da dodje i do kreiranja dodatnih finansijskih sredstava.novčana masa Dr . 46. Struktura konsolidovanog bilansa koja se odnosi na novčanu masu? Konsolidovani bilans obuhvata zbir bilansa poslovnih banaka i bilansa Centralne banke uz isključenje finansijskih potraživanja i obaveza između poslovnih banaka i Centralne banke.devizne rezerve Nm . ostavljajući po strani spoljnje tokove. Nematerijalna pasiva banaka predstavlja tok koji utiče na smanjivanje formiranja novčane mase. odnosno: ∆K + ∆Dr = ∆M + ∆Mn Odavde se dobijaju jednačine koje pokazuju tokove formiranja novčane mase: M = K . Kod agregata M1 porast nemonetarne pasive banaka kvantitativno je najveći. 15 .

god). odnosno držalaca novca unutar tih sektora. Formiranje i promjena novčane mase po pojedinim sektorima posljedica je. Odstupanje stvarne NM od optimalne dovodi do neravnoteže. pa da jedan sektor ima višak novca a drugi da oskudijeva. Sektor preduzeća u novčanoj masi učestvuje sa svega 27%. promjene tražnje novca od strane tih sektora. prije svega u nemonetarne depozite. onda je ona na optimalnom nivou. Karakteristike optimalne novčane mase: *Teorijska monetarna kategorija. *Ukoliko je novčana masa u zoni optimalnosti. Na sektore preraspodjele otpada 73-75% novčane mase (98. uz postizanje stabilnosti ekonomije nacionalne privrede. Razlog je što su preduzeća dobijala kratkoročne kredite pa se novac iz preduzeća odlivao u druge sektore. *Širina zone optimalnosti zavisi od stabilnosti novčane mase i od mogućnosti da se adekvatnim instrumentima novčana masa zadrži u zoni optimalnosti. a ukoliko je obrnuto u pitanju su deflatorne tendencije. Međutim. *Predstavlja nivoe koji se kreću unutar određene zone optimalnosti. Odnos stvarne i optimalne novčane mase? Odnos između optimalne novčane mase i stvarne novčane mase se može posmatrati statički i dinamički. 16 . a sektor stanovništvo sa blizu 56%. Novčana masa se u globalu može nalaziti na optimalnom nivou. uobičajeno je da se SNM i ONM ne poklapaju. To je ona novčana masa koja je u datom vremenskom periodu najoptimalnija za ostvarivanje određenog stepena privrednog rasta. Optimalna novčana masa (definicija i karakteristike)? Optimalna novčana masa je ona količina novca koja obezbjeđuje optimalne monetarne uslove funkcionisanja društvene reprodukcije. Sektorski raspored novčane mase? Struktura novčane mase po sektorima značajna je u projekciji monetarne politike kao i u monetarnom planiranju. ali može doći do neravnomjernog rasporeda novca. što znači da bi monetarna politika bila nepotrebna. Statički posmatran odnos između ONM i SNM: Ms = Mo Ms < Mo Ms > Mo Dinamički posmatran odnos između ONM i SNM: ∆Ms = ∆Mo ∆Ms < ∆Mo ∆Ms > ∆Mo Kada bi se stvarna novčana masa i optimalna novčana masa poklapale došlo bi do procesa automatske emisije i poništavanja novca. *Ukoliko je novčana masa van zone optimalnosti dolazi do monetarne nestabilnosti koja se manifestuje kao nedovoljna ili prekobrojna novčana masa u datom periodu. Ukoliko je stvarna NM iznad optimalne NM u pitanju su inflatorne tendencije. *Ne predstavlja fiksni nivo u odredjenom periodu. 51.49. 50. prije svega.

V=brzina opticaja novčane mase. . .brzina opticaja novčane mase Novčana masa (Mo) se ovdje posmatra kao određena homogena cjelina.na međukreditiranje: usled smanjenja novčane mase likvidnost je smanjena. Dolazi i do povećanja zaliha a zalihe rastu brže od rasta društvenog proizvoda. Stepen međukreditiranja zavisi ce od veličine ravnoteže i propisa kojima se ne dozvoljava ili limitira međukreditiranje. BON ima manji značaj. T0=M0xV.na realizaciju proizvoda i usluga: restriktivna monetarna politika dovodi do usporavanja realizacije proizvoda i usluga a može da dovede i do smanjenja proizvodnje.dospjela plaćanja Pr . Dospjela plaćanja je najbolje uzeti po tekućim cijenama jer najbolje reprezentuju nivo robnih cijena. M0=optimalna novčana masa Platežno sposobna tražnja predstavlja obim novčanih transakcija. a neki drugi faktori mogu dovesti do rasta cijena. se ostvaruje preko platežno sposobne tražnje.iznos izvršenih međusobnih prebijanja Kr . . Ako se povećava stepen neravnoteže.52. Efekti nedovoljne emisije novca? . Razrađena formula novčane mase (Marks)? Mo= ∑ Rc + ∑Dp + ∑Pr + ∑Kr V Rc . Platežno sposobna tražnja? Veza između novčane mase sa jedne strane i privrednog razvoja i tržišne stabilnosti sa druge strane. dolazi do povećanja međukreditiranja a to znači još veće neizvršenje obaveza pa povjerioci postaju nelikvidni. Likvidnost se nastoji kompezovati međukreditiranjem. 54. usled restriktivne monetarne politike cijene padaju pri čemu djeluje monetarni faktor. Dakle.nivo robnih cijena Dp . tj.na brzinu opticaja novca: usled restiktivne monetarne politike stvara se manje sredstava na računima nebankarskih transaktora koji to nastoje da nadomjeste rastom BON-a. .na spoljno-trgovinski i platni bilans: restriktivna monetarna politika dovodi do opadanja platežno sposobne tražnje što dovodi do smanjenja uvoza.realizovani društveni prozivod u određenom vremenskom periodu. kako bi se stvarna novčana masa približila optimalnoj novčanoj masi. 17 .na nivo cijena: usled restriktivne monetarne politike dolazi do usporavanja realizacije proizvoda i usluga što dovodi do snižavanja cijena.komercijalni kredit V . 53. T0=platežno sposobna traznja. Dakle.

proces sniženja cijena je otežan. . jer im se na taj način povećava konkurentnost. 18 .Rast troškova proizvodnje . Prisutan je mehanizam cijena . Ograničavajući faktor je što je rast cijena po sektorima neravnomjeran . .Rast cijena. Do uravnoteženja platežno sposobne tražnje i ponude dolazi na većem nivou cijena. Dakle. Međutim.na međukreditiranje: Prekomjerna emisija novčane mase utiče na likvidnost koja se povećava kod privrednih subjekata a međukreditiranje se u tom slučaju smanjuje. da to realno povećanje iščezava. Nebankarski sektor nastoji da se brže oslobodi novčanih sredstava jer ta sredstva gube vrijednost. a izvoz se smanjuje i to znači da se pogoršava spoljno trgovinski bilans. dolazi do povećanje izvoza a to pozitivno utiče na spoljno-trgovinski bilans. . dakle dolazi do smanjenja zaliha i do povećanja proizvodnje. Pretjerana ekspanzija novčane mase može da dovede: • smanjenja zaliha na suboptimalni nivo. Do rasta cijena dovodi brži porast novčane mase u odnosu na stopu rasta društvenog proizvoda. jer usled pretjerane emisije dolazi do povećanja proizvodnje i prometa. Efekti pretjerane emisije novca? . osim one monetarne ekspanzije koja je u zoni optimalnosti i koja ne dovodi do tržišne neravnoteže. ukoliko su bile na optimalnom nivou • povećavanja proizvodnje i narušavanja odnosa ponude i tražnje itd.na spoljno trgovinski i platni bilans: Usled pretjerane emisije novčane mase dolazi do povećavanja platežno sposobne tražnje koja prouzrokuje povećanje uvoza. čak i ono međukreditiranje koje nije po vollji povjerilaca.na brzinu opticaja novca: Povećanje novčanih sredstava na računima nebankarskih transakcija dovodi do smanjenja BON. i ovaj mehanizam ima ograničenja. Dakle. Kod inflatorne monetarne neravnoteže promjena (smanjenje) BON-a ima manji značaj nego kod deflatorne monetarne neravnoteže. 55.na realizaciju proizvoda i usluga: Realizacija proizvoda i usluga se povećava. domaća tražnja apsorbuje cjelokupnu domaću ponudu i dolazi do povećavanja uvoza. Time je djelovanje ovog faktora ograničavajuće u većoj ili manjoj mjeri.Ovdje djeluje i mehanizam cijena što znači da usled nižih cijena na domaćem tržištu. Povećanje na računima nebankarskih transaktora je nominalno.na nivo cijena: Usled pretjerane emisije novčane mase dolazi do porasta platežno sposobne tražnje koja je veća od ponude i dolazi do rasta cijena. Svaka monetarna ekspanzija nema pozitivan uticaj na ove efekte. . sto izaziva lančani proces: Rast cijena .cijene rastu i stimuliše se uvoz. Dakle. što uz inflatorne uticaje izaziva realno smanjenje tih novčanih sredstava. domaći subjekti bivaju podstaknuti da izvoze.

G .novčana masa. Ona druga komponenta je različita u tom smislu što u koncept novčane mase ulaze likvidni depoziti nebankarskih sektora kod poslovnih banaka. gdje je: M .depoziti poslovnih banaka i neposrednih komitenata kod Centralne banke. g i t djeluje u suprotnom smislu na formiranje monetarnog multiplikatora.stopa oročenih i štednih depozita prema depozitima po viđenju Ukoliko dođe do porasta koeficijenata r. Razlika koncepta novčane baze i novčane mase (formula i tumačenje)? Koncept primarnog novca je različit od koncepta novčane mase: M = D + G.56. dok u koncept primarnog novca ulaze svi depoziti koje poslovne banke i neposredni komitenti drže kod centralne banke.depoziti po viđenju. 58. Dakle. samo gotov novac predstavlja zajedničku komponentu. R .gotov novac Znači u sastav novčane mase (po užoj definiciji) ulaze depoziti po viđenju i gotov novac. G . Šematski (bilansni) prikaz primarnog novca i definicija? Primarni novac (Novčana baza) predstavlja ukupan iznos likvidnih obaveza Centralne banke u odnosu na sektor poslovnih banaka. Prema tome.stopa rezervi poslovnih banaka kod centralne banke t . može se zaključiti da variranje vrijednosti koeficijenata r. gdje je: B . Tokovi kreiranja primarnog novca nalaze se u aktivi bilansa CB. 59.primarni novac. sektor stanovništva i ostale nebankarske sektore ako raspolažu depozitima po viđenju kod Centralne banke. Ukupna količina primarnog novca nalazi se u pasivi bilansa CB. g i t.monetarni multipikator (kompleksni parametar u sklopu monetarnog sistema) g .stopa gotovog novca prema depozitima po viđenju r . Kreditna multiplikacija (definicija i vrste)? 19 . to utiče na smanjivanje vrijednosti monetarnog multiplikatora. D . Konačna definicija monetarnog multiplikatora i konačna formula (objasniti značenje parametara)? m= 1+ g r ∗ (1 + t ) + g m . Bilans Centralne banke Aktiva (Osnovni tokovi kreiranja primarnog Pasiva (pokazuje strukturu novčane baze) novca) Krediti Centralne banke poslovnim Depoziti poslovnih banaka banakama Krediti Centralne banke neposrednim Depoziti neposrednih komintenata komintentima Devizni računi Centralne banke Gotov novac u opticaju 57. S druge strane imamo: B = R + G.gotov novac.

Finansijski aspekt novca? 20 . Predstavlja operacije priliva ili odliva sredstava iz sistema banaka. Banka je u ravnoteži kada su kreditni potencijali jednaki kreditnim plasmanima. usporavanje izvoza i povećanje uvoza. Inicijalni impuls kod mikrokreditne multiplikacije? Inicijalni impuls izbacuje banku iz stanja ravnoteže. višak rezervi likvidnosti.kreiranje novca Negativne . Inicijalni impuls može biti: Pozitivan inicijalni impuls predstavlja priliv dodatnih novčanih sredstava u sistem banke. 63. 61. tj. Monetarni aspekt novca? Monetarni aspekt tražnje novca se sastoji u tome da obim tražnje određuje koliko treba da se poveća novčana masa. Veći porast novčane mase od tražnje novca znači politiku stimulacije domaće tražnje iznad okvira koji pruža raspodjela društvenog proizvoda i djelovanje u pravcu ubrzavanja proizvodnje. Vrste kreditne multiplikacije: Mikrokreditna – ukoliko se proces posmatra na nivou jedne banke Makrokreditna . i to: • promjena stope obavezne rezerve banaka kod centralne banke • prilivi novčanih sredstava iz kredita ili drugih oblika emisije novca CB • prelivanje sredstava izmedju komitenata CB i komitenata banaka • prelivanja sredstava izmedju komitenata banaka i inostranstva • prelivanje i konverzija depozitnog i gotovog novca 62. 60. porasta cijena.povlačenje (poništavanje) novca.kada se ovaj proces posmatra na nivou sistema banaka. Porast novčane mase u iznosu porasta tražnje novca odgovara politici obezbjeđenja potrebne količine novca da se nesmetano obavljaju plaćanja na obezbjeđenom nivou proizvodnje.Kreditna multiplikacija je lančani proces kreiranja depozita (po viđenju) i kredita (kratkoročnih) od strane banaka. Mikrokreditna i makrokreditna multiplikacija mogu biti : Pozitivne . Manji porast novčane mase od porasta tražnje novca znači politiku restriktivnog djelovanja monetarne politike. Inicijalni impuls kod makrokreditne multiplikacije? Može biti pozitivan i negativan. i na taj način se stvara slobodan kreditni potencijal – tj. Negativan inicijalni impuls odnosno negativna multiplikacija je odliv sredstava iz sistema banke. lančani proces multiplikovanog sniženja nivoa kredita. depozita i rezervi. Negativna multiplikacija je lančani proces multiplikovanog sniženja nivoa kredita. depozita i rezervi.

postojanje mogućnosti za kompenzaciju u međusobnim plaćanjima. ustvari znači uzdržavanje od potrošnje ili realnih investicija od strane pojedinih ekonomskih subjekata. Visina te ravnoteže zavisi od: . 68. 64. Determinante tražnje novca? Tražnja novca obuhvata dvije kategorije tražnje novca: 1) tražnja novca za transakcione svrhe 2) tražnja novca kao dijela imovine Determinante tražnje novca za transakcione svrhe: • obim novčanih transakcija i • kompleks faktora koji određuju tražnju novca pri određenom obimu novčanih transakcija. Ovaj motiv je defanzivnog karaktera. 67. Transakcioni motiv držanja novca? Transakcioni motiv držanja novca vezan je za neposredne veličine deficitnih neravnoteža u balansima novčanih transakcija. ili na obezbjeđivanje više stope rasta zaposlenosti i socijalne ravnoteže na kratak rok. Ponuda novca? 21 . U fazi recesije opreznosna tražnja novca postaje relativno veća jer dolazi do oteženja procesa reprodukcije kako na materijalnom tako i na finansijskom monetarnom planu.radi obezbjeđenja kredita za likvidnost). Opreznosni motiv držanja novca? Opreznosni motiv držanja novca je utoliko važniji ukoliko postoji oštrije djelovanje tržišnih zakona kao i rizika i neizvjesnoti koji iz toga proizilaze. Ovaj motiv ima defanzivan karakter. Takođe ciklične oscilacije privredne aktivnosti utiču na visinu opreznosne tražnje novca. Determinante tražnje novca kao imovine: • držanje novca izaziva dodatne troškove ili znači izostajanje prihoda. Opreznosna tražnja varira zavisno od toga da li se vodi ekonomska politika orijentisana na ekonomsku stabilizaciju i zaoštravanje tržišnih kriterijuma. Špekulativni motiv držanja novca? Špekulativni motiv držanja novca sastoji se u tome što u tržišnim ekonomijama neke kategorije transaktora drže posebne količine novčanih sredstava koje aktiviraju ako se jave povoljni uslovi za kupovinu realnih ili finansijskih aktiva (vrijednosnih papira(HOV)).Finansijski aspekt tražnje novca se odnosi na finansijsko prenošenje sredstava između pojedinih ekonomskih subjekata. 66. razvijenost kreditnog sistema . Ovaj motiv je ofanzivnog karaktera.obima transakcija dohotka (što je obim transakcija veći to je veća potreba držanja novca) .institucionalnih faktora (stepen ekonomske integracije. Tražnja novca definisana kao držanje određene količine novca. 65.

cijena novca (kamatna stopa) Pn količina novca (novčana masa – M) 22 . U ovom slučaju kriva ponude ima oblik prave linije sa pozitivnim nagibom.Kriva ponude novca pokazuje ukupnu ponudu novca na novčanom tržištu. 1. situacija: Centralna banka može da poveća ponudu novca bez obzira da li će kamatna stopa rasti ili ne. Ponuda novca će rasti sa povećanjem kamatne stope. kriva ima oblik vertikalne linije: cijena novca Pn (kamatna stopa) količina novca (novčana masa – M) 2. situacija: Ako Centralna banka želi da količina novca na novčanom tržištu bude nepromijenjena bez obzira na promjenu kamatne stope. Nagib krive ponude zavisi od ciljeva koje pred sebe postavi Centralna banka. situacija: Ako Centralna banka ima za cilj očuvanje kamatne stope na definisanom nivou bez obzira na količinu novca u opticaju kriva ponude novca ima oblik prave linije paralelne sa horizontalnom osom: cijena novca (kamatna stopa) Pn količina novca (novčana masa – M) 3.

Tražnja novca je ona količina novca koja je transaktorima potrebna da bi mogli da održe svoju likvidnost pri datom nivou transakcija. odnosno dohotka. Nominalna kamatna stopa Tn količina novca (novčana masa – M2) 23 . Kamatna stopa je cijena korišćenja novca i određuje se na novčanom tržištu. Tražnja novca? Pod tražnjom novca se podrazumijeva želja ekonomskih subjekata da drže određenu količinu novca. i smanjuje se tražnja za gotovinskim novcem. Tražnja za novcem predstavljena je krivom koja ima opadajući tok jer se smanjuje sa rastom kamatne stope. U obrnutom slučaju. opadanje kamatne stope smanjuje se trošak držanja gotovog novca i raste tražnja.69. Rastom kamatne stope rastu troškovi držanja novca u gotovini. Kriva tražnje ima negativan nagib.

i Pn E' 8% E Tn' 4% i – nominalna kamatna stopa nenovčane aktive M2 – količina novca (novčana masa) Pn – ponuda novca Tn – tražnja novca Tn M2 . . Ravnoteža na novčanom tržištu? Ravnoteža na novčanom tržištu predstavlja količinu novca koja se nudi. i Pn E E' 4% Pn' 8% i – nominalna kamatna stopa nenovčane aktive M – količina novca (novčana masa) Pn – ponuda novca Tn – tražnja novca Tn 200 400 M2 Povećanjem ponude novca smanjuju se kamatne stope koje dovode do povećanja količine novca kod stanovništva i preduzetnika. Ako se kamatna stopa smanji tražiće se veća količina novca od banaka. Ravnoteža se uspostavlja na nivou kamatne stope. a takođe se povećava i kamatna stopa. 24 .Ravnoteža na tržištu se može promjeniti i promjenom BDP-a ili promjenom ponude novca. ponuda i tražnja determinišu nivo kamatne stope. tražnja za novcem se povećava 2 puta. i Pn i – nominalna kamatna stopa nenovčane aktive M – količina novca (novčana masa) Pn – ponuda novca Tn – tražnja novca Tn E 6% 4% M2 Presjek krive tražnje i ponude novca pokazuju one nivoe kamatne stope i količine novca koji odgovaraju ravnotežnom stanju na novčanom tržištu (E). Nova ravnoteža se uspostavlja u tački E’.70. a koju istovremeno žele da imaju preduzetnici i stanovništvo. Dakle.Drugi mehanizam za promjenu ravnoteže je povećanje ponude novca. Povećanjem društvenog proizvoda za 2 puta.

Pri svakom datom nivou dohotka. Jednačina opšte ravnoteže (Hicks-Hansenova jednakost) se prikazuje na sljedeći način: IS = LM Ravnoteža se postiže u tački presjeka IS i LM krive (tačka E). IS kriva otkriva tačke u kojima je ukupna količina proizvedene robe jednaka ukupnoj količini tražene robe. koji podrazumijeva da je količina traženog novca jednaka količini novca u ponudi. koja pokazuje odnose između kamatne stope i nivoa nacionalnog dohotka. LM kriva se izvodi na osnovu ravnotežnog uslova na tržištu novca. tako da ukazuje na tačke u kojima je robno tržište u ravnoteži. IS-LM model ravnoteže (objašnjenje i grafik)? Formiranje ravnoteže na robnim tržištima se pokazuje krivom IS. koja istovremeno predstavlja ravnotežu i na tržištu roba i na novčanom tržištu: i LM E ie IS 0 Ye Y 25 .71. da bi se ekonomski sistem našao u stanju ravnoteže neophodno je uspostaviti istovremno ravnotežu i na jednom i na drugom sektoru privrede. LM kriva ukazuje na to kolika mora biti kamatna stopa da bi na novčanom tržištu postojala ravnoteža. Međutim.

aktiva u tekućem periodu Rt . ali je zato manja vjerovatnoća da će doći do prekida u proizvodnom procesu.d – parametri Prema ovo teorijskom modelu. uz određena odstupanja. ako su zalihe na nedovoljnom nivou. 26 . Ravnotežna tražnja novca se formira na bazi permanentnog dohotka a kratkoročna tražnja novca na osnovu ravnotežne komponente i tekućeg dohotka. Glavna poruka Baumalovog pristupa je da krupna preduzeća (kompanije) u uslovima povišenih kamatnih stopa i institucionalnog postojanja sekundarne rezervne aktive. Osnovna ideja kod teorije zaliha je da držanje povećanih zaliha pri datom nivou transakcija košta više. Odstupanja ravnotežne od kratkoročne tražnje Chow prikazuje preko funkcija ravnotežne i kratkoročne tražnje novca: Funkcija ravnotežne tražnje novca: M * t = bo + b1At + b2Rt Funkcija kratkoročne tražnje novca: Mt . na formiranje ravnotežne tražnje novca djeluju permanentni dohodak i kamatna stopa.ravnotežna tražnja novca At .Mt-1 = c * (M * t – Mt-1) + d(At – At-1) Mt . Takav pristup ukazuje na rastuće troškove kod dražanja povećanih zaliha. koji košta mnogo više nego držanje zaliha. Sa druge strane. Ravnotežna i kratkoročna tražnja novca? Gregory Chow razvija teorijsku osnovu za razlikovanje ravnotežne (dugoročne) od kratkoročne tražnje novca. Tražnja transakcionog novca sektora preduzeća – model Baumola? Baumol je razradio pristup transakcionom novcu kao specifičnom obliku zaliha. dok se kratkoročna tražnja novca formira na bazi ravnotežne tražnje novca.At-1 . b1.72.kratkoročna tražnja novca M*t . ali i na mnogo veće troškove ako dođe do prekida proizvodnje zbog nedovoljnih zaliha.kamatna stopa u tekućem periodu At . može doći do prekida proizvodnje. Optimalan nivo zaliha formira se na onoj tački visine zaliha gdje su troškovi i prednost držanja zaliha jednaki. teže da formiraju relativno nisku transakcionu tražnju novca koja se teorijski može smatrati optimalnom. 73.štednja (kumulacija) bO.c. Transakcioni novac Baumol posmatra kao specifičan oblik zaliha. Baumolova glavna teza je da pri rastu nominalnog dohotka i rastu ukupnih transakcija dolazi do manjeg rasta transakcionog novca. To znači da je po njemu dohodna elastičnost transakcionog novca manja od jedinice.b2.

priliva ili neto . I tražnja novca i potrebna količina novca su način formulisanja ravnotežne kolličine novca. Model Miller-Orra? Model Miller-Orr predviđa povremeno prilagođavanje količine transakcionog novca ako dođe do kumulativno značajnijeg neto . Ako se ravnotežna količina novca poklapa sa kreiranom količinom novca. a ako dostigne donji limit ono ih prodaje. Model Akerlofa? Akerlof je dao značajan prilog usklađivanju tražnje novca na kratak rok. je veći) i 3) kamatna stopa (što je veća. raspon je manji). Preduzeće vrši intervencije samo kad zalihe transakcijskog novca dostignu neki od limita. 75. Autonomna plaćanja transaktori vrše nezavisno od nivoa sredstava na transakcionom računu kod banke. • Dohodna BON. Ova koncepcija ukazuje da. Suština je u razlikovanju ravnotežne (dugoročne) i kratkoročne tražnje novca. Brzina opticaja novca je mjera vremena koja razdvaja akt prodaje od akta kupovine. postoji stanje monetarne ravnoteže.74. Ako dosegne gornji limit preduzeće kupuje obveznice. na kratak rok. Potrebna i ravnotežna količina novca? Potrebna količina novca je ona količina novca koja je u skladu sa vrijednosnim obimom transakcija u datom periodu (Marks). 27 . Ravnotežna količina novca predstavlja kvantitativan izraz objektivnih potreba reprodukcije za novcem. • Recipročna vrijednost dohodne BON. Brzina opticaja novca? Brzina opticaja novca je parametar koji pokazuje kvantitativne odnose između nominalnog društvenog proizvoda i prosječnog stanja novčane mase. Raspon između gornjeg i donjeg limita zavisi od tri faktora: 1) dnevni varijabilitet u bilansima novčanih transakcija preduzeća (što je veći. odnos nominalnog dohotka i količine transakcionog novca nije konstantan nego varijabilan. 2) fiksni troškovi kupo-prodaje obveznica (transakcioni troškovi) (što su veći raspon. Brzina novca je veća ukoliko je razmak između prodaje i kupovine manji.odliva transakcionog novca. 76. On dijeli sva plaćanja na dvije kategorije: Inducirana plaćanja transaktori vrše povremeno u cilju regulisanja nivoa novca na transakcionom računu. količina transakcionog novca se kreće između ta dva limita. Po ovom modelu. Da bi preduzeće moglo normalno funkcionisati ono određuje gornji i donji kontrolni limit novca potrebnog za tekuća plaćanja. Vrijednost BON predstavlja jednu od b itnih determinanti potrebne količine novca. i raspon je veći). 77. Razlikuju se tri koncepcije brzine opticaja novca: • Transakciona BON.

GNP .Obim novčanih transakcija.manja BON). Dohodna brzina opticaja novca? Vd = GNP M Vd .Transakciona BON. Transakciona brzina opticaja novca? Vt = T M Vt . 5) Psihološki faktori (značajno djeluju).Dohodna brzina opticaja novca.78. 7) Stabilnost privrede (stopa inflacije) (veća inflacija .veća BON).Količina novca Transakciona BON je odnos između ukupnog obima novčanih transakcija i prosječne količine novca koja se koristi za obavljanje tih transakcija.Dohodna brzina opticaja novca GNP . Recipročna vrijednost dohodne BON (stepen monetarizacije (likvidnosti) privrede)? K= 1 M = GNP V d Vd . M . 3) Decentralizacija (centralizacija) novčanih sredstava (veća centralizacija . 2) Tehnika platnog prometa (savršenija tehnika-veća BON).smanjuje se BON). 8) Politička stabilnost ili nestabilnost određene zemlje 28 .Količina novca u opticaju Dohodna BON pokazuje koliko jedinica GNP-a opslužuje jedinica količine novca u opticaju. 6) Frekvencija u plaćanjima (vremenski intervali isplate dohotka dugi . Faktori od koji zavisi brzina opticaja novca? Osnovni faktori koji d j e l u j u na brzinu novčanog opticaja su: 1) Namjenska ograničavanja u trošenju raspoloživih novčanih sredstava (veće ograničenje .Bruto nacionalni dohodak po tekućim cijenama M . T .Bruto nacionalni dohodak po tekućim cijenama. Teško je izračunati ukupan obim novčanih transakcija iz razloga što se jedan dio tih transkacija odvija putem prenošenja gotovine između transaktora. 79. odnosno sa koliko se jedinica novčane mase obavlja proizvodnja jedne jedinice GNP-a.veća BON). 81. M . 80. 4) Stepen sigurnosti priliva sredstava (drže se manja novčana sredstva u posjedu što povećava BON). Koristi se kao indikator snadbjevenosti privrede novcem.Količina novca u opticaju Recipročna vrijednost dohodne BON pokazuje koji dio GNP-a se drži u novcu.

3. deviznih kurseva i berzanskih cijena u prenošenju efekata monetarne politike 2) Povećana nestabilnost između monetarnih varijabli i ekonomske aktivnosti. Podjela finansijskih inovacija? 1) Finansijske inovacije koje su dovele do razvoja tržišta novca 2) Finansijske inovacije koje su dovele do razvoja derivata ( hedžing transakcije) 3) Finansijske inovacije koje su dovele do razvoja arbitražnih transakcija 4) Finansijske inovacije koje su dovele do razvoja novih finansijskih instrumenata 5) Finansijske inovacije koje su dovele do razvoja novih strategija 29 . 6) Globalizacija finansijskih tržišta 7) Smanjivanje razlika između banaka i ostalih finansijskih institucija 8) Stvaranje finansijskih institucija koje se bave velikim brojem tipova finansijskih usluga 85.. Ciklične oscilacije: a) Faza ekspanzije . 2) Razvoj kompjuterske i telekomunikacione tehnike 3) Povećana sofisticiranost. Varijacije u monetarnoj politici. Institucionalne promjene u finansijskoj sferi (finansijske inovacije).U periodima recesije banke vode ekspanzivnu politiku.. Efekti monetarne politike: a) Restriktivna monetarna politika djeluje u pravcu povećanja BON-a b) Ekspanzivna monetarna politika djeluje u pravcu smanjenja BON-a 83. obrazovanost i osjetljivost tržišnih učesnika tj. transaktora 4) Povećana konkurencija na međunarodnom finansijskom tržištu 5) Podsticaji za izbjegavanje poreza i regulative 6) Deregulacija domaćih finansijskih tržišta 84. Monetarni efekti finansijskih inovacija? 1) Povećan značaj kamatnih stopa.82. što prati povećanje BON-a. Ciklične oscilacije privredne aktivnosti. Tri glavna izvora promjena brzine opticaja novca? Tri glavna izvora promjena brzine opticaja novca su: 1.U periodima ekspanzije banke vode restriktivnu politiku kako ne bi došlo do velike inflacije. b) Faza recesije . 3) Povećana upotreba varijabilnih kamatnih stopa što otežava prenos monetarnih transakcija 4) Jačanje tržišta HOV u odnosu na banke i druge finansijske institucije kada su u pitanju direktni kreditni odnosi 5) Bolja koordinacija regulativnih mehanizama za banke i tržišta HOV. 2. inflacije. Faktori koji su uslovili pojavu i razvoj finansijskih inovacija? Faktori koji su uslovili pojavu i razvoj finansijskih inovacija su: 1) Povećana nestabilnost kamatnih stopa. deviznih kurseva. To smanjuje količinu novca. To povećava količinu novca i BON opada. cijena.

Dakle. • Aranžmani o rekupovini obveznica (repurchase agreements) se sastoje u tome da banke najprije prodaju. Kupci depozitnih sertifikata su uglavnom kompanije (CDs glase na velike iznose). • 30 . Ako saldo na transakcionom računu dotičnog transaktora pređe iznos gornjeg limita prema individualnom aranžmanu sa bankom. Za kupovinu CDs postoje dva razloga: 1. Komercijalne banke i štedionice na NOW deposite plaćaju kamatu. Finansijske inovacije za povećanje likvidnosti: Depozitni sertifikati (certificates of deposits CDs) su vrijednosni papiri koje emituju komercijalne banke. tada banka automatski prebacuje i na dnevnoj i na nedeljnoj bazi sve viškove sredstava i plasira ih u određene kamatonosne vrijednosne papire. Visoke kamatne stope koje banka plaća na CDs u odnosu na kamatnu stopu na štedne depozite 2. s tim da je limitiran iznos prekoračenja i da se na taj iznos plaća kamata po kaznenoj stopi. Stoga je jasno da su ovi depoziti privlačni za transaktore. a zatim ponovo kupuju neke vrijednosne papire (državne obveznice). Postoje dvije vrste odnosno dva oblika finansijskih inovacija: 1) finansijske inovacije za povećanje likvidnosti nebankarskih transaktora 2) Instrumenti i aranžmani za transfer (prealokaciju) rizika 87.86. Moguće je i povlačenje sredstava sa Now deposita u cilju izvršenja plaćanja. • Zajednička sredstva novčanih tržišta (money market mutual funds) su novi instrumenti novčanih tržišta koji se formiraju na bazi malih novčanih sredstava pojedinaca kod banaka s tim što se ova sredstva plasiraju u vrijednosne papire koji su likvidni i kamatonosni. Ako saldo na transakcionom računu padne ispod donjeg limita banka automatski transferiše nedostajuća sredstva sa računa vrijednosnih papira transaktora. • Overdraft računi i kreditne kartice: Overdraft su u stvari transakcioni (čekovni) računi koji mogu da budu prekoraceni (da se uđe u crveno). Pri tome je cijena ponovne kupovine vrijednosnih papira fiksirana već u momentu njihove prodaje. Prenosivi CDs mogli su se prodati prije isteka određenog roka na novčanom tržištu. • Svip depoziti (Cash sweep accounts) su aranžmani po kojima transaktor određuje predeterminisani maksimalni i minimalni limit za ovaj čekovni račun (transakcioni depozit). • NOW računi (negotiable order of withdrawal) su novi oblik depozitnih računa koji predstavljaju kombinaciju čekovnog računa (transakcionog novca) i štednog računa (opreznosnog novca). komercijalne banke mogu da vode aktivnu politiku porasta kreditnog potencijala kroz porast zaduživanja na bazi emisije depozitnih sertifikata. Suština aranžmana o rekupovini obveznica je u tome da banke vrše privremenu konverziju viškova transakcionog novca koji je nekamatonosan u vrijednosna sredstva koja su kamatonosna.

Logika fjučersa je da će gubitak. deviznog kursa) • 89. forvardse. tržišnoj poziciji. 31 • . Finansijske inovacije za transfer rizika: Hedžing predstavlja kombinaciju transakcija na robnim i l i finansijskim tržištima. Rizik nesolventnosti može biti problem za partnere. Postoji limit korišćenja sredstava na osnovu kreditne kartice koji je određen saldom depozita na čekovnom računu. Fjučersi – Predmet trgovine su ugovori kojima se prodavac obavezuje da će isporučiti standardizovani proizvod određenog dana po ugovorenoj cijeni. Trguje se sa: finansijskim ugovorima. dugoročnim obveznicama itd. Vrste hedžing transakcija? Hedžing transakcije se mogu podijeliti u sledeće 4 grupe: 1) Fjučerse. depozitnim certifikatima. 88. biti nadoknađen sa dobitkom na fjučers poziciji. opcije i svopove. deviznog kursa.gubitak na jednom segmentu tržišta se pokriva sa dobitkom na drugom segmentu tržišta. zbog promjene kamatne stope. kratak .dolazi do pada kamatne stope.ukoliko se štiti 1 transakcija ili jedna bilansna pozicija. već se samo efektivnog datuma obračunava razlika između garantovane kamatne stope i tekuće kamatne stope.Kod kreditnih kartica radi se o tome da građani mogu da kupuju robu u zemlji i inostranstvu bez gotovine s tim da plaćaju kasnije. Cilj hedžinga je zaštita od promjene kritičnog faktora (promjene kamatne stope i deviznog kursa).dolazi do rasta kamatne stope. Dakle.češće se javlja tj. Uslov je da fjučers pozicija bude suprotna postojećoj. nema 100% pokrivenosti) 4) Dugačak ili kratak hedžing (dugačak . Glavnica ne prelazi iz ruke u ruku. makro .štiti se cjelokupan bilans) 3) Perfektan ili neperfektan hedžing (perfektan . • Faze hedžinga su: 1) Monitoring kojim se utvrđuje stepen izloženosti riziku 2) Predviđanje promjena kritičnog faktora. pa se ugovori sklapaju posredstvom klirinške kuće. kamatne stope ili deviznog kursa ( u određenom vremenskom periodu) 3) Vrši se izbor finansijskog instrumenta koji je pogodan za minimizaciju rizika 4) Kombinovanje tržišnih transakcija • Vrste hedžinga su: 1) Hedžing od rizika kamatnih stopa i deviznog kursa 2) Mikro i makro hedžing (mikro . • Forvardsi pretstavljaju zajednički sporazum dvije ugovorne strane o pozajmljivanju određenog iznosa po ugovorenoj kamatnoj stopi. Suština finansijskog hedžinga je kombinovanje 2 ili više finansijskih transakcija sa finansijskim instrumentima koji različito reaguju na promjenu kamatne stope (hedžing kamatne stope) i promjenu deviznog kursa (hedžing deviznog kursa). neperfektan . nema fizičkog prenosa.

Transfer se vrši preko telekomunikacionih mreža.prodaja jedne valute) i terminške transakcije.ugovaraju se valutni iznosi po određenom kursu. Razlikujemo: a) svopovi kamatne stope b) devizni svopovi Svopovi kamatne stope se javljaju na tržištu kapitala. poklopce i kragne. s tim da je ova uskladištena na mikroprocesorskom čipu koji se nalazi na plastičnoj kartici ili u hard disku personalnog računara . Dijele se na: podove. 32 . Mrežni elektronski novac je karakterisičan je po tome što se elektronske vrijednosti elektronskog novca nalaze na hard diskovima personalnih računara. Mogu biti . i vrše se na način što terminal automatski skida iznos sa kartice i taj iznos odobrava prodavnici. Svopovi . Elektronski novac i oblici? Elektronski novac se definiše kao specifična 'monetama informacija' koja se putem elektronskog inpulsa u 'realnom vremenu' prenosi izeđu transaktora koji obavljaju plaćanja. • 90. Koriste se kao instrument za osiguranje od promjene kamata po dugoročnim kreditima. obveznice. uglavnom preko Interneta. finansijski fjučersi i berzanski indeksi. Razlikujemo: *Opcije kamatne stope . Elektronski novac sardrži dvije bitne karakteristike: .Njihova elementarna upotreba je na valutnom tržištu. *Valutne opcije . Koriste se devizni i kamatni svopovi na internacionalnom tržištu i na tržištima kapitala sa ciljem eliminisanja deviznog rizika i kamatnog rizika. Ona strana koja inicira opciju štiti se od rizika.Banka se može naći u 2 pozicije: 1) da joj druga strana garantuje aktivnu kamatnu stopu na zajam . Takva plaćanja se mogu vršiti u prodavnicama koje imaju odgovarajuće terminale. Devizni svopovi – predstavljaju jedinstvo spot (SPOT.berzanski i vanberzanski. Opcije pretstavljaju mogućnost (pravo) da se kupi (call opcija) i l i proda (put opcija) neki finansijski instrument o unaprijed utvrđenim uslovima.inicijalni holder e-novca mora da unaprijed uplati novčanu vrijednost.kod kojih su predmet ugovora finansijski ugovori sa promjenljivim ili fiksnim kamatnim stopama.kada se štiti od rasta kamatne stope • Opcije: Predmet opcija su: akcije.kada se banka štiti od pada kamatne stope 2) kada joj druga strana garantuje pasivnu kamatnu stopu na depozit . što znači da se štite od promjene deviznog kursa. a druga strana može da ostvari premiju.ova e-vrijednost novca mora da bude široko prihvaćena u plaćanjima za niz roba i usluga Postoje 2 osnovna oblika elektronskog novca: Oblik osnovan na karticama – ovaj oblik je zasnovan na plastičnim karticama koje građani koriste za manja plaćanja.

odnosno makroekonomske politike. supstancijalnu vrijednost. Monetarni volumen? Monetarni volumen predstavlja ukupna likvidna sredstva u privredi. novac kao prometno sredstvo i mjera vrijednosti mora imati svoju vlastitu. i druga dobra teoretski mogu služiti kao novac. u stvari je primarna likvidnost 2) Kvazi novac – finansijski instrumenti (sredstva). na neki način. Operativni i posredni ciljevi monetarne politike? (Nađeno preko gugla) Operativni ciljevi monetarne politike:osigurati potrebnu količinu novca u opticaju. Posredni ciljevi monetarne politike: kontrola bankarskih rezervi likvidnosti. 91. mislimo na nešto kao prosječno ponderisani interval između preuzete mjere i njenih dejstava. 94. Zlatnom novcu 33 . Kod analize kašnjenja. automatske uslužne šaltereATM. Jedna od glavnih neizvjesnosti iz djelovanja monetarne politike je vremensko kašnjenje između tačne potrebe za akcijom i efekata akcija na konačne ciljeve monetarne. kao i stabilnost domaćeg novca i deviznog kursa. Kašnjenje izvršenja – Vremenski interval između trenutka kada je potrebno preduzimati monetarnu akciju i trenutka kada se akcija preduzima. kontrola ukupne ponude novca i kontrola kamatne stope. uspostavljanje monetarne ravnoteže i stabilnosti opšteg nivoa cijena. Sastoji se od 3 komponente: 1) M1 – novčana masa (ona predstavlja likvidna sredstva). koja su manje likvidna sredstva i ne mogu se svrstati u prvu kategoriju – sekundarna likvidnost 3) Ograničeni depoziti – znatno manje likvidna sredstva koja je potrebno prevesti u likvidna sredstva da bi se mogla koristiti za plaćanje – tercijalna likvidnost 92. Po metalistima. bez koje ne bi mogao uspješno služiti kao opšti ekvivalent i funkcionisati kao sredstvo prometa i plaćanja. 93. Teorija vremenskog kašnjenja? Mjere monetarne politike se ne ispoljavaju odmah i u potpunosti. Operativno kašnjenje – Vremenski interval između trenutka uvođenja instrumenata monetarne politike i trenutka kada počinje da djeluju njihovi efekti na konačne ciljeve. EFT/POS sisteme i kućno bankarstvo. Kada govorimo o određenom kašnjenju. upravo od prirode novac. 2.Osnovni vidovi elektronskog novca su vezani za: platne kartice. mada nikad tako uspješno i pouzdano kao plemeniti metali koji su. Suština metalističke teorije? U skladu s ovom teorijom. možemo razlikovati nekoliko komponenti kašnjenja: 1. već posle određenog vremena i neravnomjerno.

S obzirom da su ekonomski zakoni osnova administrativnih. teorija se svodi na: a) cijene roba u zemlji su određene ukupnom količinom novca b) sav novac u zemlji predstavlja sve robe u zemlji c) ako se poveća količina robe. Papirna valuta posredno posjeduje takođe vrijednost i može. a ne po tome što mu je tu ulogu namijenila sama priroda. Samim svojim prisustvom on predstavlja vrijednost. Država ne može po svojoj volji stvarati novac. Osnovne postavke Marksove teorije? Po Marksu. a ne količinom novca u prometu. 96. Nedostaci nominalističke teorije o novcu? Nominalistička teorija nije teoretski ispravna jer novac nije tvorevina države ni pravnog poretka. često sasvim suprotno intencijama i željama države. Uvođenje ’besmrtnosti novca’ po njemu bilo bi izvršeno uvođenjem valutnog poreza na novac u opticaju. Ističu da je papirni novac podvrgnut neprekidnim kolebanjima kupovne moći. apstraktna jedinica. Novac je po svom porijeklu roba i javlja se prije nastanka države. cijene roba srazmjerno rastu čime vrijednost novca opada 34 . Suština nominalističke teorije? Teorija zastupa stanovište da je novac proizvod pravnog poretka. 97. država ne stvara niti može stvarati novac. a prije su pored zlata tu funkciju vršile i mnoge druge robe. 1%o sedmično ili 5. Marks ukazuje na robnu prirodu papirnog novca. Naime. jer novac nije tvorevina države ni pravnog poretka. 98. Teorija nije ispravna jer zlato nije od prirode novac. čime vrijednost novca raste. Vrijednost novca se formira i određuje samostalno na tržištu.nije potrebna državna garancija ni deklaracija. Svojim propisima samo je legalizovala postojeće stanje i potvrdila postojeći novac. lišena svakog materijalnog držanja koju država proglašava kao obavezno sredstvo plaćanja. Od koncepcije nominalista polazi i Gesel – tzv. ako se poveća količina novca. Zlato je postalo roba na osnovu razvoja robne razmjene i njenih protivurječnosti.2% godišnje. Geselov novac. Nominalistička teorija nije teoretski ispravna. Po njegovom mišljenju novac nije ništa drugo nego ono što država s vremena na vrijeme proglašava sredstvom plaćanja. 95. Prometna varijanta kvantitativne teorije? Prema Hjumu. Vrijednost novca (metalni novac) određuje se količinom društvenog rada za proizvodnju zlata i srebra. osiguravajući mu tim putem svojstvo zakonskog sredstva plaćanja. još bolje služiti potrebama prometa. novac je po svom nastanku i suštini roba koja vrši ulogu opšteg ekvivalenta. Posebna varijanta nominalističke teorije je Kejnsova ’upravljiva valuta’. pada joj cijena. pod određenim uslovima. najznačajnijem predstavniku. papirna valuta samo je jedan poseban oblik zlatne valute.

Ovaj zakon vrijedi u uslovima dok vlada ravnoteža ponude i tražnje novca na tržištu. po kojoj na cijene najsnažnije utiče odnos između ukupnog dohotka i dijela dohotka zadržanog u novcu. T – obim transakcija Kupovna snaga novca je: 1 = T / M1V1 + M2V2 P Zaključak iz Fišerove formule: uz istu masu robe u prometu cijene rastu srazmjerno porastu količine novca i brzine opticaja novca. To znači da cjelokupno zlato u zemlji u određenom momentu predstavlja novac u opticaju. 99. Izvozom zlata se smanjuje količina novca u prometu i cijene padaju. Tražnja novca je količina zadržanog novca kod transaktora kao likvidna aktiva. Time razrađuje svoju teoriju odnosa novca i cijena. Kemridžska prometna varijanta? Kemridžsku prometnu varijantu su postavili i razvili ekonomisti: Maršal. niko nema interesa da cjelokupni svoj dohodak pretvori u novac. Rikardov doprinos kvantitativnoj teoriji? Rikardo je sintetizovao i sredio teoriju. vrijednost plemenitih metala zavisi isključivo od ukupne količine rada utrošenog u njihovu proizvodnju. V2 – brzina opticaja depozitnog novca. P – prosječni nivo cijena. Novac je roba čija vrijednost zavisi od veličine društveno potrebnog rada utrošenog za njenu proizvodnju. M = kPT M kT 1 k= V P= k = Maršalov koeficijent . Rikardo polazi od svoje poznate teorije radne vrijednosti. Za razliku od Hjuma. V1 – brzina opticaja gotovog novca. 101.dužina vremena u kojem je euro držan. gdje je Q ponuda. Kejns i Robertson. a MV tražnja. Po njemu. jer mu u toj formi ovaj dohodak ne bi ništa donio. Novac se traži zbog kupovne moći koju on predstavlja. 35 . M2 – depozitni novac. i obrnuto. Proširena Fišerova transakciona varijanta? Proširena Fišerova formula: M1 V1 + M2 V2 = P * T M – gotov novac. Po Maršalu.Jednačina izgleda ovako: MV = PQ (prometna varijanta) Q = prodata količina robe i usluga u nekom periodu MV = efektivna količina novca koja je u istom periodu mijenjala vlasnika V = prosječna prometna brzina P = opšti nivo cijena Ova jednačina se svodi na odnos ponude i tražnje. prije nego što je utrošen V = pokazuje koliko se puta obrne jedan euro izdat (upotrijebljen) u toku godine U centru pažnje je držanje novca (tražnja). Uz nepromijenjeno M i V cijene rastu ili padaju obrnuto srazmjerno s promjenama mase roba u prometu. odnosno dok se na tržištu nalazi onoliko novca koliko ga promet zahtijeva 100.

104. Prva Kejnsova jednačina? Prva Kejnzova jednačina koja se odnosi na dohodnu teoriju novca: Pc = E I '−S + O R 36 . pa zbog toga nije kvantitativna.stopa rezervne likvidnosti k Cijena robe zavisi samo od količine novca ako k i rk’ ostanu nepromijenjeni. tj. umjesto robnog prometa (PT) uključuju dohodak y. Tada je y=PO i ovo je Aftalionova dohodna jednačina Prosjek robnih cijena : P= y O Kupovna snaga novca: 1 O = p y S obzirom da y po Aftalionu ne utiče na robne cijene automatski već psihološki. n k + rk ' 1 k + rk ' n Kupovna snaga novca je: p = Ova formula je značajna zbog uvođenja 2 pojma: nominalne i realne novčane blagajne. Kejns je kasnije napustio ovu formulu dohodno kvantitativne teorije. pa je izradio vlastitu dohodnu varijantu. 103. odnosno PO (cijena autputa). cijene u prometu su niže. a na drugoj P. n sa jedne i k+rk’ sa druge strane. Što su zadržana sredstva veća (k). Kejnsova prometna jednačina (Teorija gotovinskih salda)? n = p (k+rk’) gdje je: n – količina novca u opticaju p – prosječna cijena robe k – količina robe koja se može kupiti gotovinom k’ – količina robe koja se može kupiti depozitnim (bankarskim) novcem r= p= k' . Njegova dohodna jednačina ne pokazuje kupovnu snagu novca. Aftalionova dohodna teorija? Osnovna karakteristika dohodnih teorija o novcu je da u jednačinu razmjene. tj. u prometnu jednačinu MV=PT. 102. budući da bi na jednoj strani morala imati M. koja je bitna jer ona određuje dio dohotka koji treba sačuvati u novčanom obliku (k). svoju teoriju je nazvao psihološkom.Taj odnos zavisi od brzine opticaja novca.

Inflacioni jaz. Uravnoteženje može da se postigne smanjivanjem investicija. Cijene rastu sve dok postoji višak tražnje. kada se kriva I siječe sa krivom S u tački B. odnosno inflacioni jaz. i dolazi do izjednačavanja S i I. Druga Kejnsova jednačina? Druga Kejnzova jednačina: P= (E − S ) + I O PO – tržišna vrijednost ukupnog DP I – tržišna vrijednost investicija (E-S) – ukupna kupovna snaga datog perioda u privredi koja se realizuje upotrebom novca. 37 . porasta štednje. I Z S’ S A R B I I’ y Z – kriva pune zaposlenosti R – tačka potencijalne ravnoteže I – kriva investicija S – kriva štednje A – tačka nove ravnoteže do koje dolazi usled povećanja nacionalnog dohotka i povećanja štednje kao posledice povećanja nacionalnog dohotka B – tačka ravnoteže kada bi se smanjile investicije A-B – inflacioni jaz Inflacija je posledica većih investicija (I) u odnosu na štednju (S). tj. rastu cijena. kriva S se pomjera do tačke A. Grafik inflacionog jaza? S. 106. kao rezultat veće globalne tražnje u odnosu na ukupno formiranu ponudu (štednju) vodi inflaciji. Proces uravnoteženja teče ovako: zbog porasta cijena dolazi do povećanja nacionalnog dohotka.Pc = prosječna tržišna cijena roba prodatih domaćinstvima u dotičnoj godini E = dohodak (zarada) svih proizvodnih faktora kod proizvodnje ukupnog DP O = DP u naturalnom izrazu I’ = zarada pri proizvodnji investicionih roba S = štednja (akumulacija) svih proizvodnih faktora R = obim proizvedenih potrošnih roba 105.

U ovom slučaju. 38 .I Z S I’ A’ I B’ R Y Z = kriva pune zaposlenosti S = kriva štednje I = kriva investicija A = tačka nove ravnoteže do koje dolazi povećanjem investicija R = tačka potencijalne ravnoteže A' – B' = deflatorni jaz Deflatorni jaz je manjak investicija i otklanja se ako se kriva I podigne do nivoa gdje bi sjekla krivu S u tački A’. Deflacioni jaz – grafik i objašnjenje? S. izbjegava se smanjenje štednje.107.

109. sve uštede su investirane. udruženja. slijedi da cijene zavise samo od E O Time ni jedan dio nacionalnog dohotka nije tezaurisan. znači I = S. Teorija ponašanja i teorija dominacije? Po teoriji ponašanja presudnu ulogu na: formiranje cijena. ima ’ponašanje’ različitih društvenih grupa. monopola. novčani opticaj. Zaključak je da je teorija je pogrešno postavljena jer polazi od pogrešne pretpostavke da su tražnja. potrošnja. S druge strane. a privredni život cjelokupno u stanju potpune ravnoteže. ili tamo gdje se očekuje rat ili valutna reforma. obim kredita je na nivou stvarnih ušteda. Cijena ukupne proizvodnje u Kejnsovoj jednačini? P= E I −S + O O P = cijena potrošnih roba E = ukupan nacionalni dohodak O = ukupna proizvodnja I = vrijednost novih investicija S = štednja Ako je I . kao što su javna vlast i monopoli. 39 .S = nula. Novcu se daje manja vrijednost tamo gdje su svježe uspomene na inflaciju. Odluke velikih jedinica. 110.108. Ponašanje velikih uslovljava ponašanje malih i određuje kretanje cijena. ponašanje jednih uslovljava ponašanje drugih. ako se očekuje pad cijena potrošači se suzdržavaju od kupovine. tržišna kretanja i slično. na štetu posjednika novca. državnih organa itd. dominantne firme imaju odlučujuću ulogu na tržištu. najsnažnije utiču na sva kretanja. Po teoriji dominacije. Psihološka teorija? Najpoznatiji predstavnik je Aftalion. više se i osjeća njegova individualna vrijednost. brzina opticaja se usporava a cijene pokazuju tendenciju pada. Gdje se novcu daje veća vrijednost i više se štedi. cijene i stabilnost pod dominantnim uticajem psiholoških faktora. Naime. vrijednost novca. razvoj inflacije. Razlike u štedljivosti mogu da se protumače kao razlika u pridavanju većeg ili manjeg značaja vrijednosti novca. kao varijante teorije ponašanja.

zatim od kamatne stope od obveznica itd. Y – realan dohodak (proizvodnja). W – odnos između finansijske i realne aktive i fiksnog kapitala. 112. × ×r ) P P dT gdje je: M – nominalna tražnja novca.Vm . Fridman uključuje ove faktore u funkciju tražnje novca. Ve – očekivana stopa prinosa od akcija. fizička dobra i ljudski kapital. čime Fridman izgrađuje teoriju permanentnog dohotka. akcije. 113. kamate i nivoa cijena. Tražnja novca zavisi od tokova dohotka. P dT W – odnos između finansijske i realne aktive i fiksnog kapitala Nastoji se dokazati da postoji prilično stabilan odnos između realne tražnje novca i varijabli koje tu tražnju određuju. Veći ili manji porast novčane mase od tako programiranog nivoa dovešće do inflacije.111. Dohodak se može držati u 5 oblika imovine: novac. 40 . Takođe se nastoji odbaciti teza o apsolutnoj stabilnosti brzine opticaja novca. Fridmanova realna tražnja novca (teorija permanentnog dohotka)? M 1 dP = f (Y . Vw – stopa očekivanog prinosa obveznica. Njegov model tražnje novca oblika kvantitativne teorije građen je za visokorazvijenu i monetiziranu privredu (SAD) s razvijenom finansijskom strukturom i finansijskim instrumentima (tržištem) i teško se može primijeniti na privrede bez takvih karakteristika.Vw ..kapitala ili ukupne imovine. Nedostaci Fridmanovih teorijskih postavki u odnosu novca i cijena? Prvi nedostatak: Fridmanov model ne sadrži razlikovanje između “aktivnog” i ”neaktivnog” novca. Osnove Fridmanove teorije (Monetaristička teorija)? Fridman polazi od toga da je kvantitativna teorija novca zapravo teorija tražnje novca i da prethodne teorije na daju objašnjenje odnosa realnog i novčanog dohotka. Vm – stopa očekivanog prinosa novca. Osnovna varijabla teorije je dohodak (imovina) po stalnim cijenama ili permanentni dohodak.W .Ve . M/P – realna količina novca. Dugoročna stopa monetarnog rasta bi trebalo da iznosi 3-5%. obveznice. a osim njih još neke kako bi se dobio kompletniji odnos međuzavisnih veličina. r – ostale varijable. niti između “transakcionih” i “špekulativnih” sredstava. 1 dP × . Fridman posmatra novac kao dio znatno šireg koncepta aktive .stopa promjene opšteg nivoa cijena. Osnovna varijabla teorije je dohodak (imovina) po stalnim cijenama ili permanentni dohodak čime Fridman izgrađuje teoriju permanentnog dohotka. odnosno deflacije. P – indeks cijena.. i to: od stope prinosa od akcija.

41 . pored visoke stope inflacije. a uzrok inflacije vidi u ekonomsko-političkoj moći. potpuno elastične tražnje novca u odnosu na dohodak. Inflacija po Levinstonu? Po Levinstonu povećanje akumulacije dovodi do povećanja cijena. stalne i stabilne stope rasta proizvodnje . pune zaposlenosti rada i kapitala. a samim tim i na rast inflacije. one utiču na sve veći porast cijena. Pritom. On ukazuje na pojavu stagflacije – period 60-ih i 70-ih godina. danas teško prihvatljivih pretpostavki: 1. stabilne dugoročne promjene količine novca (3%. 2. Dakle. U trci za profitom. odnosno kasnije 5%) 115. srž problema proističe iz bliske veze krupnog kapitala i političke vlasti.3-4%. 4. Teško prihvatljive pretpostavke Fridmanove teorije? Fridman polazi od nekoliko. prisutna i visoka stopa nezaposlenosti. 3. potpune ravnoteže privrede sa stabilnim cijenama. 5. Stagflacija je stanje u kojem je. što stvarnost demantuje. 114.Drugi nedostatak modela je što uzima širi koncept novca koji uključuje i oročene depozite koji su u svim zemljama izvan novčane mase. Tako dolazi do rasta inflacije. Porast cijena rezultat je velikih multinacionalnih kompanija koje su u svom posjedu imale 35% svjetske proizvodnje. nadnice se samo prilagođavaju ovakvom rastu cijena.

116. Filipsova kriva – grafik i tumačenje?
Stopa Inflacije (%) FK

B = stabilan trade-off

0

C
2%

A
5.5%

Stopa nezaposlenosti (%)

Kao mjeru inflacije Filips uzima rast nadnica. Tako je dobio negativnu korelaciju (trade-off) između stope inflacije i stope nezaposlenosti: Zaključci: 1. Ekonomija može da se vodi do različitih nivoa zaposlenosti (nezaposlenosti) i autputa. 2. Nivo nezaposlenosti se ne bi mogao smanjiti bez stvaranja inflacije sve do tačke A u kojoj Filipsova kriva siječe apscisu. - U originalnoj Filipsovoj studiji taj nivo je bio 5,5%. 3. Vlada se može pokazati sposobnom za vođenje ekonomije pri niskoj nezaposlenosti, ali će platiti cijenu u visokoj inflaciji.

42

Npr. Vlada može izabrati tačku B. Po originalnoj Filipsovoj studiji to je tačka u kojoj je stopa inflacije 2% i stopa nezaposlenosti je 2%. Na taj način je stvoren stabilan trade-off između nezaposlenosti i inflacije.

117. Empirijska studija i prestanak originalne Filipsove krive?
60-ih godina mnoge ekonomije su se kretale na način koji se objašnjava Filipsovom krivom. Tako je, pored teorijske, stvorena i empirijska potvrda Filipsove studije. Međutim neoklasični ekonomisti ukazuju da se u klasičnim modelima uzimaju realne nadnice, a ne novčane kao što je to prikazano Filipsovom krivom. 1986. godine Fridman i Felps izrađuju proširenu Filipsovu krivu – proširuju je tako što u osnovni model (spiralu nadnica i cijena) uključuju očekivanja. Kratkoročno, postoji trade-off između stope inflacije i stope nezaposlenosti, jer se ekonomija nalazi u stanju neravnoteže. Fridman i Felps uvode fenomen prirodne stope nezaposlenosti koja nije zastupljena kod originalne Filipsove krive. Sredinom 70-ih godina, ova veza se prekinula. U mnogim zemljama SAD i OECD bile su prisutne visoke stope inflacije i nezaposlenosti i dokazano je da ne postoji trade-off u dugom roku.

118. Proširena Filipsova kriva?
1968. godine Fridman i Felps izrađuju proširenu Filipsovu krivu. Proširuju je tako što u osnovni model (spirala nadnica i cijena) uključuju i očekivanja. Ova proširena Filipsova kriva naziva se i ’Filipsova kriva akceleracije’ po kojoj niska stopa zaposlenosti dovodi do rasta inflacije, tj. do bržeg rasta (akceleracije) nivoa cijena.

43

Kratkoročno postoji trade-off između stope nezaposlenosti i stope inflacije jer se ekonomija nalazi u stanju neravnoteže. Da bi vlasti smanjile nezaposlenost, moraju povećati ponudu novca, što dovodi do neočekivanog rasta inflacije za 2%. Zaposlenost i autput će se kretati duž kratkoročne Filipsove krive do tačke B. Ako se promjene očekivanja, doći će do pomjeranja Filipsove krive, koja bi onda sjekla Filipsovu krivu koja je pretstavljena vertikalnom linijom (dugoročnu Filipsovu krivu). Sva dalja nastojanja da se nezaposlenost smanji povećanjem ponude novca dovešće do povećanja inflacije. Povećanje agregatne tražnje dovešće do smanjenja nezaposlenosti (na kratak rok) a posledica će biti ubrzana inflacija.

119. Perišinova definicija inflacije?
Perišin je definisao inflaciju na sledeći način: Inflacija je proces samopodržavanog, a različitim uzrocima izazvanog rasta cijena koji postepeno, prije ili kasnije, pošto se iskoriste stimulativni efekti rasta cijena, dovodi do opadanja životnog standarda većine stanovništva. Zatim, po Perišinu inflacija dovodi i do iscrpljivanja nacionalnih izvora deviza, do pogoršavanja deviznog bilansa i kursa nacionalne valute i, konačno, do poremećaja na tržištu koji otežava kontinuitet u funkcionisanju privrede, a izaziva i nove poremećaje u raspodjeli (dohotka) i pothranjuje sama sebe. Nedostatak ove definicije leži u činjenici da ne ukazuje na uzroke inflacije.

120. Vrsta inflacije prema uzročno-posledičnim vezama?
Prema uzročno-posledičnim vezama: a) Inflacija tražnje - do inflacije dovodi prevelika tražnja u odnosu na ponudu (novčane mase, nominalnih dohodaka itd.), b) Inflacija troškova - do inflacije dovodi povećanje troškova proizvodnje (energije, sirovina, repromaterijala...) ili povećanje cijene radne snage. c) Strukturna inflacija - od velikog je značaja da li zemlja proizvodi sirovine ili gotove proizvode (pa je povoljnije za zemlju ukoliko je izvoznica gotovih proizvoda), d) Uvezena inflacija - do inflacije dolazi usled porasta cijena uvoznih komponenti, zbog njihovog porasta na svjetskom tržištu, e) Psihološka inflacija - rezultat psiholoških efekata (inflacionih očekivanja) u uslovima intenzivnog ubrzanja inflacione spirale (u CG 1993-1994. godine).

121. Teorija inflacije tražnje?
Predstavnik ove teorije je Fridman. Dohodak je glavni činilac koji dovodi do nesklada u rastu tražnje i narušavanja njene ravnoteže sa ponudom roba i usluga. Ostali činioci su: 1) nesrazmjerna emisija novca 2) nesrazmjerno povećanje rashoda 3) nekontrolisana potrošnja 4) psihološki činioci Povećanje dohotka dostiže visinu koja podstiče stanovništvo i privredu na novu potrošnju, uz nepokrivenu tražnju. Do inflacije dolazi kada ukupna proizvodnja dostigne granice koje joj nameću mogućnost njenih činilaca i kada ponuda roba i usluga počinje da zaostaje za kupovnom snagom, koja proističe iz povećanja novčane mase.

44

što pogoduje povećanju izvoza. Indirektne posljedice inflacije uključuju sve pojave i odnose koji kroz porast cijena bivaju uzrok preraspodjele nacionalnog dohotka . O uštedama. preduzimaju se određene antiinflacione mjere i donosi antiinflacioni program. sprovodi se: 45 . oligopolisti i slični. Antiinflacione mjere? Zbog negativnih ekonomskih i socijalnih efekata. poznato kao “novčana iluzija”. smanjuje se teret dugova i poreza. 125. a drugi bez svoje krivice gube.povoljno na djeluje na veću uposlenost materijalnih rezervi i radne snage. nema potrebe za konkurencijom. Različitim kombinovanjem mjera i instrumenata. valuta postaje potcijenjena. racionalizaciji i produktivnosti se ne razmišlja. stvarnim povećanjem troškova proizvodnje. e) Obaranje kursa domaće valute . uz stalno rastući nivo cijena u zemlji. Ti troškovi se prevaljuju na kupca robe pa cijene rastu.122. Ako nema slobodnog formiranja cijena. nominalni dohoci rastu. Ecksteinova varijanta ove teorije odnosi se na formiranje inflacije troškova u uslovima oligopolskih struktura. Djeluje bezbrižno za one koji žele ad hoc da izvuku korist od inflacije. 124. ova teorija se javlja u nešto izmijenjenom obliku kao inflacija profita radnici iznuđuju “neopravdano” povećanje plata i nadnica. Novčana iluzija? U početnom stadijumu inflacije (puzeća inflacija) javljaju se atraktivni ekonomski pokazatelji: rastu lični dohoci. dižu cijene iznad nivoa koji je opravdan. Uzroci inflacije u teoriji inflacije troškova? Teorija inflacije troškova zove se i teorija inflacije ponude jer polazi od promjene ukupne tražnje. jureći za sve većim profitom. Nastaje stanje. koje djeluje prilično optimistički na sveukupno raspoloženje u privredi. što zavisi od porijekla inflacionog impulsa. povećava se zaposlenost i u sektorima gdje objektivno nema potrebe. Stimulansi su i za trgovinu. pak. b) Porast materijalne poizvodnje .). nadnica i sl. a alarm. Porast cijena roba i usluga proističe iz nezavisnog povećanja troškova proizvodnje (plata. Monopolisti. kontrole i blokiranja cijena znače prigušenu inflaciju. inflacija uzrokuje oskudicu i osiromašenje asortimana proizvoda. 123. a količina novca ostaje nepromijenjena.jedni bez svojih zasluga dobijaju.ne u jednakoj mjeri kod svih grupa proizvoda. c) Smanjenje izvoza i porast uvoza d) Dodatna tražnja vodi porastu cijena . mjere regulisanja. za one koji koji znaju njene posljedice. U posljednje vrijeme.dolazi do pada domaćih monetarnih (deviznih) rezervi i nerealnog deviznog kursa domaće valute. Direktne i indirektne pozitivne i negativne posljedice inflacije? Direktne posljedice inflacije: a) Smanjenje zaliha proizvodnih i potrošnih roba . investicioni objekti se ubrzano grade. Ukoliko je kurs ostao fiksan.ako ne postoje obilne rezerve.

racionalizacija potrošnje. sindikata i preduzeća. iako to dovodi do negativnih posledica na proizvodnju i zaposlenost. . Monetarna politika je nemoćna u kratkom roku. 128. i to: . tj. pa ona treba da bude restriktivna u dugom i u srednjem roku. ograničavanje investicija. politika valutnih reformi . bezbolnije i primjenljivije).1. uvođenjem nove valute. Heterodoksna antiinflaciona koncepcija? Heterodoksna antiinflaciona koncepcija pored mjera antiinflacionog programa obuhvata i mjere direktnog dejstva: zamrzavanje cijena i plata. Ova strategija podrazumijevala je često fiksiranje deviznog kursa. po njihovom mišljenju. 129. uvoza. zarada. jer utiče pozitivno na stabilnost cijena. Neortodoksna antiinflaciona politika? Zasniva se na primjeni monetarne i fiskalne politike i korišćenju ’monetarnog sidra’ u vidu nominalnog deviznog kursa. 126.mjere ekonomske stabilizacije: vraćanje na početni nivo prije nastanka inflacije (što je vrlo teško) ili stabilizacija na dostignutom nivou (lakše. politika otklanjanja uzroka inflacije . restrikcija potrošačkih kredita. što podrazumijeva primjenu mjera restriktivne monetarne politike. „Zamrzavanje“ cijena treba da bude na period ne duži od 6 mjeseci i ono mora biti rezultat dogovora između vlade. fiksiranje deviznog kursa vezivanjem za neku čvrstu valutu i sl. zatim na stabilan devizni kurs. Koncepcija polazi od toga da deficitarno finansiranje budžetskih rashoda i ekspanzija novca dovode do porasta inflacije. 127.valutne mjere: postiže se stabilnost obezvrijeđene valute.striktno uravnoteženje državnog budžeta. Smatra se da je neophodno sprovoditi restriktivnu monetarnu politiku. treba pristupiti „odmrzavanju“. podrazumijeva smanjenje troškova po jedinici proizvoda koje bi trebalo da dovede do smanjenja inflacije. Primjenjuje se tamo gdje je neophodno brzo slomiti inflaciju. 3. Strukturalistička antiinflaciona koncepcija (populistička)? Ova koncepcija se ogleda se u zalaganju za ekspanzivnu fiskalnu politiku. Ortodoksna antiinflaciona koncepcija? Pobornik ove teorije je Milton Fridman. Bazira se na rastu proizvodnje i zaposlenosti. stimulisanje štednje… 2. Ovo je uspješna koncepcija. politika usporavanja i zaustavljanja daljeg rasta cijena . Po isteku 6 mjeseci. 46 .uvođenje strukturirajućeg deviznog kursa itd.mjere kontrole inflacije: propisivanje cijena. za kontrolu cijena i nadnica. kao i na rast proizvodnje i zaposlenost. Takođe.

(fiksni devizni kurs ≠ stabilni devizni kurs) 130. 132.Imala je pozitivno dejstvo u kratkoročnom suzbijanju hiperinflacije. Opšti nivo cijena u nekoj narodnoj privredi će padati ako se pri nepromijenjenom trgovinskom volumenu smanji količina novca u opticaju. ali to nije stabilan devizan kurs. deflaciju imamo i kada cijene padaju usled povećanja trgovinskog volumena (robe) uz nepromijenjenu količinu novca u opticaju. On je podrazumijevao set mjera: 1) ukidanje administrativnih ograničenja: proizvodnja. investicije. a zasnivao se na sledećim mjerama. 47 . kamatne stope. Antideflacione mjere? 1. ali dolazi do dugoročnih negativnih posledica na proizvodnju i zaposlenost. Deflacija po Mjasneru? Deflacija je smanjivanje novčanog opticaja koje ima za posljedicu padanje opšteg nivoa cijena. Ova koncepcija polazi od fiksiranja deviznog kursa. tj stabilizacija cijena i novca. devizni kurs 2) pokretanje proizvodnje bez obzira o kom se sektoru radi 3) vraćanje kredibiliteta CB kao borcu protiv inflacije 4) smanjenje javne potrošnje 5) postepeno ukidanje budžetskog deficita iz primarne emisije 6) privlačenje stranih investicija 7) razvoj tržišta kapitala 8) napuštanje starog i uvođenje novog dinara 131. Ta vrsta deflacije je deflacija u užem smislu riječi. Ipak. U ovom slučaju bi se moglo govoriti o relativnoj deflaciji. smanjenje eskontne i kamatnih stopa itd. 1) Mjere monetarne i restriktivne politike 2) Mjere politike dohodaka 3) Mjere koje se odnose na monetarnu reformu 4) Predviđene su i mjere strukturne politike Osnovni cilj koji je postavljen pred Avramovića i njegov tim bilo je slamanje hiperinflacije. Antideflatorne politike su: monetarne: povećanje kredita stanovništvu. Osnovne postavke Avramovićevog modela? Program Dragoslava Avramovića je u osnovi imao restriktivnu monetarnu politiku.

strukturne. Kriva LM pokazuje ravnotežu na novčanom tržištu. devizne: ukidanje deviznih ograničenja. Tražnja novca je u pozitivnoj korelaciji sa dohotkom. 133. Ravnoteža na novčanom tržištu? LM kriva izvodi se na osnovu ravnotežnog uslova na tržištu novca koji podrazumijeva da je količina traženog novca jednaka količini novca u ponudi. Kriva ponude novca (MS) je vertikalna jer ne zavisi od kamatne stope. finansijske: povećanje javnih rashoda. pri čemu je na datom nivou dohotka ponuda novca jednaka tražnji novca za svaku odgovarajuću visinu kamatne stope. 4. 5. otplata duga inostranstvu itd. Ponuda i tražnja novca zajednički određuju kamatne stope.2. 3. planske i druge mjere. 134. Monetarna ravnoteža? 48 . a u negativnoj sa kamatnim stopama. Pod tražnjom novca se podrazumijeva želja ekonomskih subjekata da drže određenu količinu novca. smanjenje poreza itd. spoljnotrgovinske: liberalizacija spoljne trgovine i sl.

cijena. Tako postoji fundamentalno djelovanje tržišnog mehanizma u pravcu približavanja stanju monetarne i ekonomske ravnoteže.Monetarni sektor je u stanju ravnoteže kada više nema povratnih uticaja koji potiču iz monetarnog sektora i korektivno djeluju na oblikovanje performansi makroekonomije. promjene u investicionoj potrošnji. koja istovremeno predstavlja ravnotežu i na tržištu roba i na novčanom tržištu: i LM ie E IS 0 Ye Y Faktori koji utiču na IS krivu su: promjene u autonomnoj potrošnji. autonomne promjene u tražnji novca. promjene u porezima. spoljnotrgovinskih tokova itd. Faktori koji utiču na LM krivu su: promjene u ponudi novca. što praktično znači da se makrosistem može nalaziti u stanju neravnoteže. Stanje monetarne neravnoteže pokreće tržišne procese dinamičkog usklađivanja proizvodnje. Unutrašnja monetarna stabilnost / nestabilnost? 49 . Kada je makrosistem u neravnoteži transaktori drže veću količinu novca u odnosu na njihovu ravnotežnu tražnju novca. promjene u javnoj potrošnji. Međutim funkcionisanje tržišnog procesa uravnoteženja ne teče brzo. 136. 135. Model opšte ravnoteže (faktori)? Jednačina opšte ravnoteže (Hicks-Hansenova jednakost) se prikazuje na sljedeći način: IS = LM Ravnoteža se postiže u tački presjeka IS i LM krive (tačka E). Koncept ravnoteže je koncipiran kao dugoročni koncept. promjene u neto izvozu.

i konvertibilnosti novčanica za zlato. Problem monetarne stabilnosti odnosno nestabilnosti je praktično hroničan problem. pri čemu se pokazalo da su znatno veće mogućnosti opadanja unutrašnje vrijednosti novca u odnosu na porast vrijednosti novca. Pritom je unutrašnja kupovna snaga novca stabilna. pa se ta uravnoteženost ispoljava u uravnoteženosti robno-novčanih odnosa. čak iako je posljedica loš dugoročni rezultat koji nastaje usljed ponašanja unaprijed od strane ekonomskih agenata.Unutrašnja monetarna stabilnost je takvo stanje privrede kada su u njoj uravnoteženi svi činioci. Spoljašnja monetarna nestabilnost je ono stanje domaće privrede kada je bilans plaćanja neuravnotežen. a postoji i stabilnost opšteg nivoa cijena u zemlji. odnosno u uravnoteženosti tržišta. 50 . Monetarna stabilnost (nestabilnost) u sistemu papirne valute? U sistemu papirnog važenja postoje znatno veće mogućnosti narušavanja monetarne stabilnosti u odnosu na sistem zlatnog važenja. Unutrašnja monetarna stabilnost se automatski uspostavlja zahvaljujući slobodnom kovanju zlatnika. odnosno stabilnost cijena kao target za monetarnu politiku (nekada Švedska). i kada usled toga devizni kursevi rastu ili padaju. U sistemu papirnog važenja primat svakako ima unutrašnja stabilnost nad spoljašnjom. Monetarna stabilnost u sistemu zlatnog važenja? U sistemu zlatnog važenja nije se postavljalo pitanje monetarne stabilnosti i nestabilnosti iz razloga što je stabilnost obezbjeđivalo zlato koje koje među svom ostalom robom ima najstabilniju vrijednost. što se ispoljava u neuravnoteženosti robno-novčanih odnosa. Umjesto targetiranja inflacije predlažu se i targetiranje stope rasta nominalnog BDP. 139. što je bio slučaj u zlatnom važenju. 140. Neuravnoteženost se ispoljava u mijenjanju opšteg nivoa cijena. Spoljašnja monetarna stabilnost/nestabilnost? Spoljašnja monetarna stabilnost je ono stanje domaće privrede kada postoji uravnoteženost bilansa plaćanja i stabilnost deviznih kurseva. Vremenska nedosljednost u monetarnoj politici? Vremenska nedosljednost se javlja s obzirom da postoje podsticaji kreatorima politike da prate kratkoročne ciljeve. 137. a spoljašnja monetarna stabilnost se uspostavlja zahvaljujući slobodnom međunarodnom kretanju zlata i robe. 138. tj. u uravnoteženosti ponude i tražnje. Ovo iz razloga što u ovom sistemu ne postoji prirodna prepreka za umnožavanje količine novca. Unutrašnja monetarna nestabilnost postoji onda kada dođe do poremećaja ravnoteže privrednih faktora.

Monetarna politika je politika koju sprovodi Centralna banka kako bi uticala na monetarne i kreditne agregate.141. Ekspanzivna monetarna politika? Kada se uoče tendencije pada proizvodnje i zaposlenosti. Monetarna politika? Monetarna politika predstavlja proces upravljanja instrumentima monetarne politike od strane nosilaca ove politike. kamatne stope i devizni kurs a sve u cilju ostvarivanja krajnjih ciljeva makroekonomske politike. To su sledeći instrumenti: • sniženje eskontne stope • sniženje kamatne stope na kredit u bankarskom sistemu • ekspanzijom kredita privredi 51 . Instrumentima monetarne politike se nastoji podstaći potrošnja. ekspanzivna monetarna politika treba da dovede do njihovog povećanja. što za rezultat treba da ima rast dohotka i zaposlenosti. ekspanzijom novca i kredita iznad optimale. Primarni cilj monetarne politike je monetarna stabilnost. investicije i poslovna klima. 142.

nego i mnogo elastičnijim instrumentima. U nedovoljno razvijenoj privredi ima utiče na internu ekonomiju. Ekspanzija kredita stanovništvu. 2. 4. Ekspanzivna monetarna politika može značajno da doprinese sprečavanju ili uklanjanju već nastale recesije i nezaposlenosti. Danas se sprovodi ne samo snižavanjem kamatne stope. dok u razvijenim privredama utiče na eksternu ekonomiju. Smanjenje stope obaveznih rezervi.• • • • • ekspanzijom kredita stanovništvu smanjenjem stope obaveznih rezervi smanjenje stope rezervi i likvidnosti oslobađanje od plafoniranja kredita ekspanzivna politika otvorenog tržišta 143. Ekspanzivna monetarna politika (IS-LM model) i instrumenti? LM i LM’ E i i’ IS Y Y’ Y 1. 4. 52 . 3. Ekspanzija kredita privredi. Sniženje kamatne stope na kredite u bankarskom sistemu. 5. 3. Instrumenti ekspanzivne monetarne politike: Sniženje eskontne stope. 144. 2. Povećanje količine novca u uslovima stabilnih cijena se može koristiti kao metod stimulacije porasta proizvodnje i zaposlenosti. Ekspanzivna monetarna politika na makro nivou? Uticaj ekspanzivne monetarne politike na makro nivou: 1.

145.6. deceleracije privrednog rasta. 7. 8. Instrumenti restriktivne monetarne politike? Instrumenti restriktivne monetarne politike su: 1. Restriktivna monetarna politika za sobom povlači i porast kamatnih stopa. kroz otežavanje uslova kreditiranja. pad investicija će uticati i na pad potrošnje. 53 . Povećanje eskontne stope. smanjuje količinu novca u opticaju. što utiče na smanjenje privatnih i javnih investicija i ukupne potrošnje. Opadanje investicija će dovesti do multiplikativnog smanjenja GDP i smanjenja zaposlenosti. To povlači i zaključak da restriktivna monetarna politika dovodi do tzv. što prisiljava monetarne vlasti da budu oprezne u sprovođenju monetarne politike. Ekspanzivna politika otvorenog tržišta itd. Oslobađanje od plafoniranja kredita. 146. Smanjenje stope rezervi likvidnosti. Sa druge strane. Restriktivna monetarna politika na makro nivou (IS-LM model)? Restriktivna monetarna politika (monetarna kontrakcija) se preko IS-LM modela prikazuje na sledeći način: i LM’ LM i’ i E IS Y’ Y Y Restriktivna monetarna politika.

4.portfolio) obuhvata: berzanske cijene. Povećanje stope rezervi likvidnosti. na osnovu kojeg finansijski posrednici igraju glavnu ulogu u prenošenju monetarnih impulsa na autput i cijene. 54 . 148. Kanali transmisije efekata monetarne politike su: 1. 5. 2. što će uticati na cijenu novca i promjenu nominalne kamatne stope. Standardni kanal kamatne stope (kejnzijanski) 2. Povećanje stope obaveznih rezervi. Restrikcija kredita privredi. Povećanje kamatne stope. Stimulacija svih oblika štednje i slično. Iskristalisala su se dva glavna pogleda na monetarni transmisioni mehanizam: 1. To će uticati na promjenu željenih realnih investicija. 6. a ove na promjenu ravnotežnog realnog dohotka. Kanali transmisije monetarne politike – tipovi? Kanali kroz koje monetarna politika funkcioniše su složeni i mijenjaju se tokom vremena.Transmisioni mehanizam? Transmisioni mehanizam monetarne politike predstavlja način na koji se efekti monetarne politike prenose na ekonomiju kao cjelinu. 147.2. Kreditni pogled. 7. Kontraktivna politika otvorenog tržišta. 3. Standardni kanal kamatne stope (Kejnzijanski)? Promjena instrumenata ekonomske politike Promjena nominalne ponude novca Promjena nominalne kamatne stope Rast investicione potrošnje Rast outputa Promjena instrumentata ekonomske politike dovodi do promjene nominalne ponude novca. Restrikcija potrošačkih kredita. Kanal cijene aktiva (monetaristički . Tradicionalni novčani pogled. 3. Kreditni kanal: a) Kanal bankarskog kreditiranja b) Kanal bilansa stanja c) Kanal finansijskih kriza 149. prema kojem kamatne stope direktno utiču na nivo investicija i deviznog kursa. Priroda transmisionog mehanizma je pod očiglednim uticajem strukture finansijskog sistema. cijene nekretnina i devizni kurs. 8.

ili nijesu spremne da to učine. ali za koji postoji visok rizik da neće biti vraćen. jer raste količina novca u rukama onih koji povećavaju tražnju za akcijama. To je problem koji nastaje prije nego što je odobren kredit. čime utiče na kreditni potencijal banaka. Tobinov q? Ekspanzija ponude novca Rast cijena akcijskog kapitala Tobinov q raste Rast investicione potrošnje Rast outputa Ekspanzija ponude novca povećava cijenu akcijskog kapitala. Ovo sa druge strane znači da su Centralne banke sposobne i spremne da odobre zajmove bankama u vrijeme krize.znači da će banka izvršiti nepovoljan izbor i odobriti kredit nekome ko ga neće moći otplatiti. 154. Centralna banka utvrđuje osnovicu i stopu obaveznih rezervi. Znači. a ovo dovodi do rasta investicione potrošnje što će povećati output. 152. q= Trzisna − vrijednost − firme Cijena − zamjene − kapitala Što je kapital opreme i postrojenja jeftiniji u odnosu na tržišnu vrijednost firme. 153. to je q veći. Ova teorija se dijeli na: Negativna selekcija (nepovoljni izbor) . Osim toga. 150. Centralna banka sa druge strane vrši kliring čekova za banke. Organizaciona struktura Centralne banke? Centralne banke imaju trostruku organizacionu strukturu: Izvršni nivo (Guverner). pri čemu su rezerve obračunska kategorija koja se evidentira u pasivi Centralne banke. ekspanzivna monetarna politika dovešće do smanjenje nominalnih kamatnih stopa. Moralni hazard . kada druge banke ne mogu. 55 . Ovo se može prihvatiti na kratak rok. jer na dugi rok ekspanzivna monetarna politika povećava inflaciju i smanjuje output. zbog čega se i javljaju kao “zajmodavci u krajnjoj instanci” (“posljednje utočište”).znači da onaj koji je uzeo kredit će uložiti taj kredit u projekat koji može da donese visoku kamatnu stopu. To je problem koji nastaje nakon odobravanja kredita. Funkcija CB kao banke banaka? U većini zemalja konačni dnevni transfer gotovine unutar bankarskog sistema i između banaka i centralne vlasti odvija se kroz brojne račune koji se drže u Centralnoj banci. Teorija asimetričnih informacija? Teorija asimetričnih informacija je jedna od suštinskih teorija koje objašnjavaju nastanak finansijskih kriza: banke i druge finansijske institucije kao zajmodavci ne raspolažu istim informacijama kao zajmotražioci. 151. što se realizuje snabdijevanjem poslovnih banaka potrebnim kvantumima novca i kredita. Centralna banka kao “banka banaka” vodi evidenciju o stanju na računima komercijalnih banaka i ostalih učesnika na tržištu.Na primjer. Funkcija garanta likvidnosti bankarskog sistema? Ova funkcija se ogleda u obezbjeđivanju likvidnosti makroekonomskog sistema u uslovima rastuće privrede. Time Centralne banke sprječavaju masovno bankrotstvo banaka.

4. Treći upravljački nivo – nivo kontrole je odgovoran za kontrolu bilansa banke. Zvanična dolarizacija je zakonski čin kojim se demonetizuje domaća valuta.Nivo savjeta (Odbor direktora). 155. Nivo kontrole. status i sastav najvišeg organa Centralne banke. Dolarizacija kao monetarni režim? Dolarizacija (eurizacija) je rezultat nestabilnih makroekonomskih (i/ili političkih) uslova i racionalan odgovor na domaću valutnu krizu. Finansijska: budžetska nezavisnost i zabrana monetarnog finansiranja. Koristi i troškovi dolarizacije? Koristi od zvanične dolarizacije: 1) smanjenje stope inflacije 2) stabilnost cijena 3) smanjenje realne kamatne stope 4) jačanje fiskalne discipline 5) smanjenje valutnog rizika 56 . Institucionalna: sloboda izbora instrumenata monetarne politike. kao i kontrolu poštovanja zakona i regulative od strane Centralne banke. Nezavisnost instrumenta znači da Centralna banka ima slobodu da odabere odgovarajuće politike. U gotovo svim zemljama svijeta. upravljanje centralnom bankom je povjereno guverneru. Drugi autori razlikuju četiri aspekta nezavisnosti Centralne banke: 1. instrumente kojima će postići željene efekte na ekonomiju. tj. (Kompletna dolarizacija) 157. i njenoj zamjeni sa valutom koja koju emituje druga zemlja. Nezavisnost cilja predstavlja slobodu Centralne banke da definiše ciljeve monetarne politike. Nezvanična dolarizacija se odnosi na situaciju kada se usljed odsustva povjerenja u domaću valutu koristi strana valuta kao sredstvo plaćanja. Funkcionalna: sloboda izbora cilja monetarne politike. čijim radom obično rukovodi guverner. koji se redovno sastaje radi donošenja odluka koje nijesu vezane za dnevni posao banke. 2. 2. 156. i koja postaje zakonsko sredstvo plaćanja. Odbor direktora je kolektivni vid rukovođenja centralnom bankom. Naime. radi se o napuštanju nacionalne valute. koji predstavlja ovu instituciju u javnosti. 3. Personalna: uloga. Dimenzije (aspekti) nezavisnosti Centralne banke? Nezavisnost Centralne banke ima dvije dimenzije: 1.sredstvo obračuna ili sredstvo čuvanja vrijednosti u uslovima kada strana valuta nije zvanično platežno sredstvo (parcijalna dolarizacija).

3) Trošak gubljenja fleksibilnosti monetarne i devizne politike. Monetarni sistem-režim? Monetarni sistem se može definisati kao skup institucionalizovanih i organizacionih rješenja u pogledu: novčanih instrumenata. rezervnom konvertibilnom valutom. 2) Trošak gubitka Centralne banke kao kreditora posljednje instance. razmjenu i potrošnju kao organizovanu aktivnost države u oblasti novca. za rezervnu valutu po permanentno fiksnom kursu koji je obično određen aktom parlamenta. Monetarni sistem je ključni dio finansijskog sistema i obuhvata sve one društvene i funkcionalne odnose u kojma nastaju. Garantuje cjenovnu i monetarnu stabilnost. 3. Funkcije valutnog odbora: 1. načina usmjeravanja privrednih tokova i uloge tržišnog mehanizma u monetarnoj oblasti. raspodjelu. što omogućava permanentno održavanje fiksiranog deviznog kursa. 159. Valutni odbor (definicija i funkcija)? Valutni odbor je monetarna devizna institucija koja emituje banknote i kovani novac. Garantuje konvertibilnost domaće valute. za razliku od Centralne banke ne može da vodi nezavisnu monetarnu politiku zato što je jedini njegov cilj obezbjeđivanje valutne i cjenovne stabilnosti. 5. tj. 2. Nominalno sidro? Nominalno sidro je javno objavljena nominalna varijabla koja služi kao target za monetarnu politiku. 57 . 4) Trošak gubitka monetarne suverenosti. Stimuliše potrfolio investicije u domaću privredu. 5) Troškovi konverzije cijena i sl. Pospješuje spoljnu trgovinu sa konvertibilnim deviznim područjima. Nominalno sidro pospješuje stabilnost cijena uticajem na vrijednost novca i time suzbijanjem inflacionih očekivanja. 158. Stimuliše strane direktne investicije. novčanih odnosa među privrednim subjektima. Valutni odbor. razvijaju se i održavaju novčani i drugi finansijski odnosi i procesi vezani za proizvodnju. mehanizama regulisanja novca.Troškovi zvanične dolarizacije: 1) Troškovi senjoraže. koje su u potpunosti konvertibilne za stranu. U valutnom odboru postoji 100% pokriće domaće valute u cirkulaciji. 160. 4.

162. Javno se objavljuje eksplicitni inflacioni target za inflaciju koju bi trebalo postići tokom određenog vremenskog perioda. Tipovi inflacionog targetiranja: Otvoreno – zemlje u razvoju koje bi trebalo da se kreću ka pokrivenom inflacionom targetiranju. Neke od karakteristika monetarnog targetiranja su transparentnost monetarne politike i odgovornost CB. i brzo sniženje inflacije u nerazvijenim zemljama. Monetarno targetiranje? Monetarno targetiranje je stabilizacija je zasnovana na novcu (šire definisani novac . 163. 161. tako da stopa inflacije (od) valute gravitira zemlji vezivanja. Meko vezivanje se ogleda u klizajućim kursevima i kontrolisanom plivanju što znači da je dozvoljeno da valuta depresira po odmjerenoj stopi tako da njena inflacija može biti veća nego kod druge zemlje. c) određivanje stope obaveznih plasmana banaka za finansiranje prioritetnih programa razvoja. Direktni instrumenti omogućavaju da se direktno postignu konkretni ciljevi monetarne politike. To je upotreba specifičnog monetarnog cilja kao nominalnog sidra. 58 .Dakle. zatim obuzdavanje inflacije na dugi rok kao i nestabilnost u relacijama između novca. Tvrdo vezivanje karakterišu superfiksni devizni kursevi. Direktni instrumenti su: a) regulisanje (limitiranje) kamatnih stopa. Nominalno sidro (automatski pilot) predstavlja objavljivanje budućeg kursa ključnih nominalnih varijabli kako bi se uticalo na inflatorna očekivanja. 164.M2. Targetiranje deviznog kursa? Targetiranje deviznog kursa je uspješna strategija za kontrolu inflacije u industrijskim zemljama. Pokriveno – najbolja forma inflacionog targetiranja. Vezivanje se odvija po fiksnoj vrijednosti. Inflaciono targetiranje? Inflaciono targetiranje je okvir monetarne politike koji obavezuje Centralnu banku da postigne nisku inflaciju. Instrumenti monetarne politike (Definicija i podjela)? Instrumenti monetarne politike su sredstva i metode koje Centralna banka primjenjuje da bi održala novčanu masu i strukturu novca i kredita na optimalnom nivou. M3). inflacije i autputa. Eklektičko – industrijske zemlje. Često nije ozbiljno sprovođeno – u praksi je monetarna politika često uključivala upravljanje kratkoročnim kamatnim stopama. svega nekoliko CB. Osnovni tipovi indirektnih instrumenata su: a) operacije na otvorenom tržištu. Targetiranje deviznog kursa obuhvata meko vezivanje i tvrdo vezivanje. b) plafoniranje ukupnog obima kreditnih plasmana banaka.

a taj uticaj na tražnju banaka za likvidnošću svakog dana. Selektivna kreditna politika? 59 . Ukoliko nema ovog sistema. Efikasnost obaveznih rezervi je umanjena finansijskim inovacijama koje smanjuju iznos sredstava rezervi koje depozitne institucije drže kao obavezu. odnosno smanjenje monetarnog multiplikatora. CB su preko eskontne stope direktno uticale na formiranje strukture kamatnih stopa na razne oblike depozita i kredita na nižem nivou od ravnotežnog. Ukoliko je monetarna baza (primarni novac) nepromijenjena. a indirektni posredno – uticajem na likvidnost banaka i time na njihov potencijal da odobravaju kredite. Nešto fleksibilniji pristup je određivanje maksimalne stope na kredite i minimalne stope na depozite. Razlika direktnih i indirektnih instrumenata monetarne politike? 1. 169. Drugi oblik je diferencijalna politika kamatnih stopa u kontekstu sprovođenja selektivne kamatne politike. Obavezne rezerve su važna determinanta monetarnog multiplikatora povećanje obaveznih rezervi znači povećanje sadašnje stope rezervi. 166. Direktni instrumenti se odnose na bilans stanja komercijalnih banaka. 2. Sistem prosjeka obavezne rezerve? Ako banke drže manje rezervi nego što se zahtijeva za jedan dan. moraju ovo da nadoknade većim holdinzima rezervi. U prvom slučaju.b) c) d) e) regulisanje obaveznih rezervi. 4. Direktni instrumenti određuju ili limitiraju kamatne stope ili kredite. banke moraju balansirati svoje pozicije svakog dana. 167. nego što se zahtijeva prije kraja perioda. kamatne stope Centralne banke. mogao bi da ima uticaj na oštre promjene kratkoročnih kamatnih stopa. Kasnije su CB primjenjivale dva oblika administrativnog regulisanja kamatnih stopa. Direktni instrumenti djeluju neposredno na kredite odobrene od strane banaka. 3. povećanje obaveznih rezervi znači smanjenje ukupne količine novca. intervencije na deviznom tržištu. Više stope obaveznih rezervi omogućavaju CB da čvršće kontroliše formiranje novčane mase. davanje kredita CB komercijalnim bankama ili diskontne operacije. dok indirektni funkcionišu uticajem na uslove tražnje i ponude. 165. 168. Direktno (administrativno) regulisanje (limitiranje) kamatne stope? U početku su bili kamatni zakoni kojima se sprječavalo da kamatne stope prekorače određene nivoe. Direktni instrumenti dobijaju formu regulisanja. a indirektni na bilans stanja Centralne banke. a indirektni funkcionišu preko tržišta.Obavezna rezerva kao instrument monetarne politike? Regulisanjem obaveznih rezervi zahtijeva se od komercijalnih banaka da dio portfelja drže u obliku depozita kod CB.

gradnje luksuznih objekata itd. zaposlenost. Refinansiranje reeskontnim kreditom? Refinansiranje znači odobravanje kredita od strane Centralne banke kreditnim institucijama kroz kupovinu mjenica (rediskontovanje) i odobravanje kredita na osnovu kolaterala (lombardni krediti). smanjuje se tržišno ponašanje i odgovornost banaka u realizaciji njihove poslovne politike u skladu sa osnovnim bankarskim načelima. iako je ona svojstvena bankama. ukoliko jemče tri platežno sposobna obveznika i sa rokom najviše 90 dana. podsticanje ili destimulisanje zaduživanja promjenom eskontne stope. 2. Lombardnim stopama Centralna banka može da kažnjava banke koje nisu dovoljno vješte u upravljanju likvidnošću. Tradicionalni mehanizam ima nekoliko funkcija: 1. odnosno koje je spremna da reeskontuje. Time Centralna banka supstituiše imperfektnosti novčanog tržišta i omogućava ostvarivanje najprioritetnijih ciljeva kreditne politike u skladu s ekonomskom politikom zemlje. stvaranje mogućnosti da CB obezbijedi privremenu likvidnost određenoj instituciji koja se suočava sa poteškoćama. Lombardni kredit i lombardna stopa? Lombardni kredit predstavlja zajam na osnovu zalaganja hartija od vrijednosti. 170. koje potiču od komitenata banke. Smisao ovog instrumenta je da se usmjere sredstva primarne emisije u skladu sa ekonomskom politikom zemlje. CB prihvata mjenice na reeskont ukoliko se radi o dobrim trgovačkim mjenicama. Diskontni mehanizam? Diskontni mehanizam je sredstvo pomoću kojeg institucije . na osnovu zalaganja hartija od vrijednosti. navodi se da ovaj instrument u sebi sadrži veliku dozu administrativnog regulisanja kreditnog tržišta i primjeren je prije svega zemljama u razvoju.od kojih se zahtijeva da drže rezerve kod Centralne banke. Lombardni kredit je fleksibilniji od klasičnog reeskontnog jer može da se dnevno otkazuje. 60 . 173. ostvarenje funkcije CB poznate kao kreditor krajnje instance. odbrambenu sposobnost zemlje itd. 171. Takođe. Lombardna stopa je kamatna stopa po kojoj Centralna banka odobrava komercijalnim bankama kredite za likvidnost. 4. Reeskontni kredit se gasi prilikom dospijeća prodatih mjenica. finansiranja špekulativnih poslova na berzi.Za razliku od drugih instrumenata monetarno-kreditnog regulisanja koji kvantitativno regulišu količinu novca i kredita ovaj instrument je usmjeren na kvalitativno regulisanje kredita. povećavaju izvoz. davanje signala Centralne banke o namjerama prema tržištu i to promjenom eskontne stope. Centralna banka određuje koje će se HOV zalagati. mogu da se zadužuju kod nje. Tako npr. 172. 3. Treće. prednost dobijaju oni kreditni zahtjevi koji smanjuju uvoz. S druge strane Centralna banka će odbiti ove kreditne zahtjeve zbog: stvaranja zaliha robe. čime se može promijeniti obim rezervi. Prednosti i nedostaci selektivne kreditne politike? Protivnici ukazuju da se ovaj instrument seli kreditnu funkciju u emisionu banku. Pristalice su ukazivale da bi ovim instrumentom trebalo obezbijediti adekvatan prostorni i namjenski raspored sredstava primarne emisije i prelivanja novca. Prilikom odobravanja reeskontnog kredita banka predaje CB mjenice na eskontovanje.

Koridor kamatne stope? U situaciji kada na raspolaganju nisu državni papiri. 177. regulisanje kretanja kratkoročnih kamatnih stopa vrši se uspostavljanjem koridora. pri tome. Eskontna stopa? Eskontna stopa je minimalna kamatna stopa po kojoj su Centralne banke spremne da kreditiraju komercijalne banke. zbog kratkih rokova dospijeća. (ove zadnje dvije rečenice se odnose na uticaj eskontne stope na primarni novac) 175. što može biti praćeno porastom tržišnih kamatnih stopa na kratak rok. raspon u okviru koridora je veći.)? Operacije na otvorenom tržištu preduzimaju se sa ciljem da se izazovu željene promjene u kreditnim tokovima na mikroplanu i promjene određene strukture kamatnih stopa. 176. kompenzirajuće) se preduzimaju sa ciljem sprječavanja promjena primarnog novca i rezervi banke. Zavisno od toga kakva se vodi monetarna politika. 61 . Kupovina HOV od strane Centralne banke dovodi do ekspanzije primarnog novca. Porast eskontne stope teži da smanji nivo pozajmica banaka od CB što dalje utiče na smanjivanje rezervi likvidnih sredstava banaka i obima primarnog novca (smanjenja tražnje kredita). Ovi efekti dolaze do izražaja u finansijskim sistemima u kojima se kamatne stope obrazuju na osnovu tržišnih odnosa ponude i tražnje sredstava. Eskontna stopa je zvanična cijena novca u privredi. Intervencijama. Efekat operacija na otvorenom tržištu (na količinu novca i na k.s. utvrđuje kao najniža. a lombardna stopa kao najviša. Eskontna stopa se. odnosno kupovinom ili prodajom HOV kratkog roka. u okviru koridora se određuje raspon između nivoa eskontne stope i lombardne stope. Smanjenje eskontne stope teži da podstakne pozajmljivanje sredstava od strane banaka i dovodi do povećanja obima primarnog novca (porasta tražnje bankarskih kredita). Defanzivne i odbrambene operacije na otvorenom tržištu? Defanzivne (odbrambene. Prodajom hartija od vrijednosti od strane Centralne banke smanjuje se obim primarnog novca i sužava se okvir kreditnog potencijala i plasmana banaka.174. CB vrši kontrolu kretanja u okviru koridora komatne stope. rasta kreditnih potencijala i plasmana banaka što može dovesti do smanjenja tržišnih kamatnih stopa. Ako je cilj restriktivna monetarna politika. Kratkoročne odbrambene mjere su repo i obrnuti repo. Kamata na međusobne pozajmice banaka formira se između dva pomenuta nivoa. i od koje dalje zavisi visina kamate po kojoj će banke odobravati kredite svojim komitentima.

neophodno je smanjiti stopu rasta i stabilizovati rast stope novca. Intervencije Centralne banke na deviznom tržištu zvaničnim rezervama? CB može koristiti zvanične rezerve za intervenciju . predlažu se monetarne i 62 . a to bi moglo stvoriti tražnju za valutom koja bi ojačala ili stabilizovala vrijednost valute. kao i da bi se poboljšala monetarna kontrola. neophodno je da poveća ili smanji razliku kamatne stope između njenih kamatnih stopa na domaću valutu i kamatnih stopa na ostale valute. njena intervencija bi trebalo da pomogne depresiranju vrijednosti domaće valute.da kupi ili proda valutu. Intervencije na deviznom tržištu preko kamatne stope? Centralna banka može intervenisati povećavajući ili smanjujući domaće kamatne stope. a time i nižem deviznom kursu. Dalje. generalno rečeno. One koriste kako bi se ojačale tržišno zasnovane monetarne operacije. 182. prodajući jednu valutu iz zvaničnih rezervi i kupujući drugu valutu koju pridodaje rezervama. Niže kamatne stope bi obeshrabrile kapitalne investicije i rezultirale bi skretanjem kapitala van valute. na unaprijed utvrđen datum. devizni kurs domaće valute bi trebalo da ojača zbog toga što će banka povećati tržišnu tražnju za domaćom valutom. REPO i reverzna transakcija? REPO aranžman predstavlja kupovinu HOV (kolateral) finansijskih institucija (obično banaka) od strane Centralne banke uz dogovor o njihovoj prodaji nazad po fiksnoj cijeni. Prelaz na kreditne aukcije i indirektne instrumente posebno je važan u uslovima značajnog priliva stranog kapitala. Uzvratna akcija drugih Centralnih banaka ka povećanju ili smanjenju nijhovih kamatnih stopa bi poništila promjenu kamatne stope. ako banka kupuje strane valute na tržištu u zamjenu za domaću valutu. Veće kamatne stope bi trebalo da privuku kapitalne investicije iz inostranstva. 179. Mehanizam kreditnih aukcija? Kreditne aukcije su korišćene u mnogim industrijskim zemljama i zemljama u razvoju u kombinaciji sa ostalim instrumentime monetarne politike. izazvanu od bilo koje Centralne banke. Da bi Centralna banka uticala na devizni kurs na ovaj način. 180. Zone monetarne politike? I zona: Visoka inflacija To je bio cjelokupni period XX vijeka. Ako banka kupuje domaću valutu prodajući stranu van zvaničnih rezervi. zatim kako bi se unaprijedilo tržište novca. Reverzna transakcija predstavlja prodaju HOV finansijskih institucija (obično banaka) od strane Centralne banke uz sporazum da ih otkupi po fiksnoj cijeni na unaprijed utvrđen datum. Centralna banka bi mogla pridonijeti međunarodnoj koordinaciji deviznih kurseva. U skladu sa tim. Treće. Ova visoka inflacija potvrđuje stav M. jer se kratkoročno omogućava sterilizacija monetarnih efekata priliva stranog kapitala. Fridmana vezan za inflaciju: inflacija je uvijek i svuda monetarni fenomen. 181.178. Dalje.

To znači da su pozitiva očekivanja po pitanju inflacije i. 2. II zona: Umjerena inflacija Karakteristična je za razvijene zemlje tokom 70-ih i početkom 80-ih godina. M2. Cilj je ostvariti željeni inflacioni target. Ekspanzivnim operacijama na otvorenom tržištu (kupovina HOV) može spustiti kamatne stope na donji nivo. 1. odnosno cijenu domaće valute u stranom novcu (direktno kotiranje). Tako je za vrijeme velike ekonomske krize FED primjenio u SAD ekspanzivnu monetarnu politiku što je jedan od glavnih razloga zašto je zaustavljena ta Velika depresija. III zona: Niska inflacija/stabilnost cijena Neophodno je kredibilno nominalno sidro (javno objavljena nominalna varijabla koja služi kao target za monetarnu politiku. zona deflacije od 0 do 3%. npr. kada je u pitanju strategija monetarne politike: targetiranje monetarnih agregata. Ova strategija se zasniva i na pozitivnim očekivanjima po pitanju inflacije i na pozitivnom pristupu kada je u pitanju anticipacija inflacije. koja služi kao automatski pilot). eksplicitno IV zona: Niska do umjerena deflacija To je. targetiranje monetarnih agregata (M1. targetiranje kamatne stope – kratkoročno dejstvo na kamatne stope. koja zavisi. implicitno . devizni kursevi se dijele na: 63 . Cilj je ostvariti željeni monetarni target. 183. drugo. Kada je u pitanju strategija monetarne politike. U ovoj zoni (u slučajevima katastrofalne deflacije) se primjenjuje: kada je u pitanju instrument: operacije na otvorenom tržištu 2. Podjela deviznih kurseva? Generalno. da bi se dugoročno targetirala inflacija.fiskalne reforme. Nominalno sidro može biti: 1. od efektivne ponude i tražnje strane valute. Međutim.FED 2. 184. V zona: Duboka deflacija Naduvanost ekonomije u situaciji duboke deflacije može se riješiti ekspanzivnom monetarnom politikom. ukoliko postoje očekivanja po pitanju inflacije ona se posmatraju kao prolazna. Problem se javlja zbog niskih kamatnih stopa. M3. Monetarne vlasti mogu riješiti ovu dilemu postizanjem stope inflacije koja bi bila bliža ovom višem nivou – 2 do 3% i mogla bi stimulativno da djeluje. M4) – koje bi se sprovelo operacijama na otvorenom tržištu kojima bi se uticalo na stopu rasta novca. postavlja se pitanje da li dozvoliti isuviše nisku inflaciju i time zapostaviti druge ciljeve. javljaju se dvije mogućnosti: 1. Što se tiče monetarnih reformi neophodno je obezbijediti sredstva da bi se postigla određena stopa rasta i obezbijediti veću operativnu nezavisnost Centralne banke. prvo. od odnosa kupovne snage (vrijednosti) domaćeg novca i valute u kojoj se ovaj mjeri i. Ovo je logičan korak ka potpunoj iskorišćenosti niske inflacije. drugo. Stranjak – definicija deviznog kursa? Devizni kurs predstavlja cijenu strane valute u domaćem novcu (indirektno kotiranje).

. Fiksni: formalna dolarizacija. ostvarivanju platnog prometa sa inostranstvom. Intermedijarni: unaprijed objavljena horizontalna zona koja je uža ili jednaka ±2%. 3. 2. uravnotežavanju bilansa plaćanja. 187. u prvom redu. 2. 2. do 1973. plivajući. 3. 188. Plivajući: drugo kontrolisano plivanje bez unaprijed determinisanog smjera deviznog kursa. Tu se. de facto vezani. Nazivaju se još i fleksibilni. konvencionalno fiksno vezanje u odnosu na korpu valuta.. 186. Podjela deviznih kurseva po Otkeru i Roubu? Babula i Otker-Roub (2002) daju sljedeću klasifikaciju deviznih kurseva: 1. 5. 3. slobodno plivanje. aranžman valutnog odbora. Intermedijarni: konvencionalno fiksno vezanje u odnosu na jednu valutu. fiksne – period zlatnog standarda. godina) zajedno sa zlatnim pulom. intermedijarne – predstavljaju kombinaciju prethodna dva i koriste se radi fleksibilnijeg vođenja ekonomske politike. valutna unija. fluktuirajuće – nakon perioda zlatnog standarda. Fiksne: bez posebnog legalnog tendera (zakonskog sredstva plaćanja). nivelisanju domaćih i stranih cijena. ukoliko pod zlatnim standardom podrazumijevamo i period Bretnvudskog monetarnog sistema (1945. Ne preporučuje se dugoročno korišćenje ovih kurseva. 185. racionalnoj orijentaciji nacionalne privrede u proizvodnji i robnoj razmjeni sa inostranstvom. 2.1.. Plivajući režimi: kontrolisano plivanje. Podjela deviznih kurseva po Rajnhartu i Rogofu? Rajnhart i Rogof su devizne kurseve podijelili na: 1. 3.. unaprijed objavljeno vezanje ili aranžman valutnog odbora. 4. unaprijed objavljeni klizni fiksni kurs. misli na ulogu deviznog kursa u: 1. Faktori koji utiči na promjene deviznih kurseva? Faktori koji utiči na promjene deviznih kurseva su sledeći: 64 . automatskoj raspodjeli roba i kapitala između različitih nacionalnih tržišta. Funkcije deviznog kursa? Devizni kurs u jednoj nacionalnoj privredi može vršiti dosta značajnih funkcija. Obično ih koriste zemlje u razvoju.

2.  politika održavanja međunarodne cjenovne i necjenovne konkurentnosti.utvrđuje se fiksan odnos nacionalne valute prema zlatu (paritet). U novim uslovima se fiksni devizni kurs mogao održati jedino primjenom mjera spoljnotrgovinske i devizne kontrole. Karakteristika ovog sistema je intervencija na deviznom tržištu. stanje platnog bilansa. Koji su sistemi fiksnih deviznih kurseva i na čemu se zasnivaju? 1. Fiksni devizni kurs je postojao i u vrijeme zlatnog standarda a njegova visina je bila određena sadržajem zlata u jedinici nacionalne valute.  politika stabilnosti procesa privređivanja i razvoja. uglavnom u tipičnoj formi do I svjetskog rata. • Olakšava utvrđivanje rentabilnosti investicionih ulaganja.1. 190. obim spoljne zaduženosti. 65 . Čvrst devizni kurs imamo i u onim slučajevima kada je dozvoljeno da se kurs kreće u uskim granicama od 2-3% na gore i na dole od zvanično utvrđenog deviznog kursa. stopa inflacije. 192. korišćenje prirodnih resursa. • Smanjen rizik u ekonomskim transakcijama sa inostranstvom. 191. 2. Ciljevi politike kursa nacionalne valute? Četiri su osnovne klase ciljeva politike kursa jedne nacionalne valute:  platnobilansna i šire gledano spoljnofinansijska ravnoteža privrede. Fiksni (čvrsti) devizni kurs? Ukoliko je cijena deviza utvrđena od strane nacionalnih monetarnih vlasti i ne zavisi od ponude i tražnje radi se o fiksnom ili čvrstom deviznom kursu. a onda su neke karakteristike preuzete u Bretnvudskom monetarnom sistemu. 5. mjere monetarne politike. 3. visina kamatnih stopa. 8. tempo naučno-tehnološkog procesa. Sistem fiksnih zlatnih pariteta . Sistem fiksnih intervalutarnih odnosa . Ovaj sistem je bio karakterističan za period zlatnog standarda. 7. Prednosti i nedostaci fiksnih deviznih kurseva? Prednosti fiksnog (čvrstog) deviznog kursa: • Pouzdana osnova za kalkulacije u uvoznim i izvoznim poslovima. • Pozitivno djeluje na sklapanje dugoročnih poslovnih aranžmana sa stranim partnerima. 4. 6.fiksni kurs u odnosu na druge valute održava se intervencijama deviznih vlasti (CB ili valutni odbor) na deviznom tržištu.  politika ekspanzije nacionalnog reprodukcionog procesa. politička situacija 189.

• Štiti nacionalnu privredu od kratkoročnih i stihijskih poremećaja na svjetskom tržištu. CB bi intervenisale u slučaju deficita kako bi spriječile da devizni kurs probije donju intervencionu tačku. Promjenljivi (fluktuirajući. • Smanjuje potrebu držanja velikih monetarnih rezervi. CB bi otkupljivale višak deviznog priliva kako devizni kurs ne bi probio gornnju intervencionu tačku. Dakle. govorimo o promjenljivom deviznom kursu. Nedostaci fiksnog (čvrstog) deviznog kursa: • Nacionalnu ekonomsku politiku podređuje potrebi održavanja datog deviznog kursa. dolazi do viška deviznih rezervi koje se zatim plasiraju na međunarodnim finansijskim tržištima. • Olakšava uravnoteženje platnog bilansa. 195. • Neophodne su mjere za usklađivanje nivoa cijena u zemlji sa nivoom cijena u inostranstvu. fleksibilni. 193. po pravilu. Ne deviznom tržištu se uvijek osjeća prisustvo monetarnih vlasti.plivajući) devizni kurs? Ukoliko se cijena deviza formira uglavnom pod uticajem ponude i tražnje deviza. • Dovodi. • Nije potrebna stroga spoljnotrgovinska i devizna kontrola. u otvorenom ili prikrivenom vidu. u većoj ili manjoj mjeri. • Nameće potrebu držanja većih monetarnih rezervi. • Povećava interes stranaca da drže nacionalnu valutu. Ipak. ne isključivo) pod uticajem ponude i tražnje deviza. treba naglasiti da je značaj deviznog kursa isuviše veliki za nacionalnu privredu da bi se njegovo kretanje moglo potpuno prepustiti stihijskim promjenama na tržištu. do precijenjenosti nacionalne valute. Kasnije su se zaduživale kod MMF i na međunarodnim finansijskim tržištima. • Ne obezbjeđuje uravnoteženje platnog bilansa. Zato je u definiciji navedeno da se promjenljivi devizni kurs formira uglavnom (znači. • Čini nepotrebnim preduzimanje mjera radi usklađivanja nacionalnog nivoa cijena sa nivoom cijena u inostranstvu poštu tu ulogu obavlja sam kurs. • Neophodna je stroga spoljnotrgovinska kontrola. mada se radilo o ograničenim iznosima. 194. to znači da bi imala veći priliv deviza. • Slabi efekte monetrane politike. Ukoliko bi zemlja imala suficit platnog bilansa. 66 . • Sužava prostor za špekulativne transakcije. Kako se platno-bilansna neravnoteža pegla u sistemu fiksnih deviznih kurseva? Zemlje koje su imale deficite u platnom bilansu mogle su. prije svega. da koriste ranije formirane devizne rezerve kod CB. Prednosti i nedostaci promjenljivih (fluktuirajućih) deviznih kurseva? Prednosti promjenljivog (fluktuirajućeg) deviznog kursa: • Obezbjeđuje veću autonomnost u vođenju ekonomske politike.

Pri realnom deviznom kursu proizvodi čija je cijena u zemlji relativno niža. Niska cijena deviza čini atraktivnim i korišćenje stranih kredita. a uvoziće se proizvodi čija je cijena relativno viša u zemlji nego u inostranstvu. a ekspanzivno na uvozne poslove. Nedostaci fluktuirajućeg (promjenljivog) deviznog kursa: • Nema čvrste osnove za kalkulacije o rentabilnosti izvoznih i uvoznih poslova. U praksi ovo stanje nastaje pretežno iz razloga što je u zemlji došlo do značajnijeg porasta cijena i troškova u odnosu na druge zemlje. Potcijenjeni devizni kurs djeluje ekspanzivno na izvozne. a restriktivno na uvozne poslove. što dovodi do poboljšanja platnog bilansa zemlje. devizni kurs bi depresirao i formirao bi se privremeno ispod ravnotežnog deviznog kursa. usled čega je dotadašnji valutni paritet postao nerealan. To znači da bi se kapital kretao iz suficitarnih zemalja (u kojima se devizni kurs formira iznad ravnotežnog nivoa) ka deficitnim zemljama. Uz pomoć realnog deviznog kursa utvrđuje se šta je jeftinije u zemlji nego u inostranstvu. Kako se platno-bilansna neravnoteža pegla u sistemu fleksibilnih deviznih kurseva? U slučaju deficita. i koji zemlja nije u mogućnosti da prikrije putem neto priliva/odliva kapitala. pa tako postaje sve teže da se postojeći valutni paritet brani putem interventnih operacija centralne banke na deviznom tržištu. • Obeshrabruje zaključivanje dugoročnih poslova sa ino-partnerima. • Povećava se opasnost od kratoročnih spoljnih šokova. neophodno je da bude realan. Precijenjeni i potcijenjeni devizni kurs? Precijenjeni devizni kurs djeluje restriktivno na izvozne. 198. 196. neophodno je da bude na odgovarajućem nivou. • Ne obezbjeđuje postojane kriterijume za ocjenu rentabilnosti investicionih ulaganja. Fundamentalna neuravoteženost? Fundamentalna neravnoteža neke zemlje. Potcijenjenost može imati i negativne efekte 67 . Prema tome radi se o zemlji koja u svom deviznom bilansu ima deficit/suficit koji vrši pritisak na kretanje tržišnog deviznog kursa. tj. Realan je onaj devizni kurs koji izjednačava opšti nivo cijena u zemlji sa opštim nivoom cijena u inostranstvu i koji obezbeđuje paritet kupovne moći. Na taj način se likvidira neravnoteža u platnom bilansu. Realan devizni kurs? Da bi devizni kurs uspješno obavljao funkcije koje su mu namijenjene. već i za plansku privredu. • Povećava rizik u ekonomskin transakcijama sa inostranstvom. pa samim tim i njene valute postoji kada zemlja ima deficit u tekućem platnom bilansu koji nije kratkoročnog ili prolaznog karaktera. jer je neophodno da prođe vrijeme da bi se ispeglali uvozno-izvozni tokovi. moći će rentabilno da se izvoze.• Sprečava precijenjenost i potecijenjenost nacionalne valute. 199. što omogućava da se ispravno ocijene komparativne prednosti nacionalne privrede. • Povećava mogućnost za obavljanje špekulativnih poslova. a sredstva dobijena zaduživanjem troše se u inostranstvu jer im je tamo kupovna moć veća. Realan devizni kurs nije značajan samo za tržišnu. 197.

odnosno osnova valutnog pariteta ili deviznog kursa bila je količina zlata koju je sadržavala ili predstavljala svaka nacionalna novčana jedinica . tako i pri kupovini deviza. Višestruki devizni kurs? Ako se istovremeno primjenjuje više deviznih kurseva. 200. To znači da je odnos vrijednosti dvije valute bio predstavljen odnosom količine zlata. to je sve dovodilo do automatskog izjednačavanja odnosa vrijednosti domaćeg novca na domaćem i inostranom tržištu. za robni i nerobni promet. unapredjenje turizma i slično). tj. spoljnotrgovinski promet i međunarodno plaćanje. odnosom kovničkih stopa . Višestruki devizni kursevi mogu postojati samo u zemljama u kojima postoje devizne kontrole. Devizni kurs u zlatnom standardu (uslovi za formiranje dk)? Osnovni uslovi koji su omogućavali način formiranja deviznog kursa u vrijeme zlatnog standarda: 1. Cijena deviza je ista za uvoznike i za izvoznike. 3. 202. sa različitim rasponima između njih onda je riječ o višestrukim ili diferenciranim deviznim kursevima. 4. Dolazi do supstitucije uvoza domaćom proizvodnjom i tamo gdje bi uvozni proizvodi bili jeftiniji od domaćih kada bi se primjenjivao realan devizni kurs.naročito ako je izraženija i ako se praktikuje u dužem periodu. kažemo da se primjenjuje jedinstven devizni kurs. razvoj pojedinih grana. podstiče se ostvarenje određenih ekonomskih ciljeva u datoj zemlji (podsticanje izvoza. novčanice koje su cirkulisale u opticaju pored zlatnika bile su konvertibilne (zamjenjive) za zlato.što je intervalutni zlatni paritet. 68 . ograničavanje uvoza. odnosno slobodan promet deviza. postojao je slobodan izvoz i uvoz zlata. Jedinstven devizni kurs? Ukoliko za sve vrste ekonomskih transakcija sa svijetom važi jedan kurs. 2. Svi privredni subjekti se nalaze u istoj poziciji kako pri prodaji. zakonska vrijednost svake nacionalne novčane jedinice bila je izražena u zlatu. Određivanjem i održavanjem različitih deviznih kurseva za pojedine vrste transakcija. za sve grane. 201. Objektivna intervalutna vrijednost novca.

205. već svoje potraživanje nastoji da realizuje u zlatu. fluktuirajućih kurseva. U uslovima papirne valute. 204. Pritom. Devizni kursevi u sistemu papirne valute. negativne implikacije bi bile na stanje proizvodnje. Devizni kurs u periodu papirne valute? Glavna determinanta deviznog kursa je ponuda i tražnja deviza. Dakle. cijena i ostalih ciljeva savremene ekonomske politike. dovode do sve veće brige oko stanja njihovih trgovinskih. nacrtati)? Teorije o deviznom kursu Teorija PPP Platno–bilansna teorija Teorija o paritetu kamatnih stopa Monetarna i portfolio teorija Apsolutna verzija Pokriveni kamatni pariteti Fišerovi pariteti Nepokriveni kamatni pariteti Relativna verzija Osnovni Fišerov paritet 69 . ovo državno regulisanje se javljalo kao nužnost bez koje bi po slobodnom djelovanju zakona ponude i tražnje postojale bezgranične praktične mogućnosti povećanja deviznih kurseva. Tržišna cijena neke devize nije mogla preći gornju zlatnu tačku. niti pasti ispod donje zlatne tačke. kao i briga država da ih svjesno regulišu u nedostatku zlatnog samoregulišućeg automatizma. zaposlenosti. umanji za troškove prevoza i osiguranja zlata. Donja zlatna tačka se dobija kada se vrijednost valute utvrđene na bazi zlatnog pariteta. tada se uvoz plaća izvozom zlata jer se ne isplati kupovati devize po tako visokom kursu. Umjesto fiksnog kursa nastupaju razne vrste kolebljivih. Gornja i donja zlatna tačka? Gornja tačka (izvoza zlata) je ona granica kursa preko koje se dužniku više isplati da podmiri dug slanjem zlata. ako preko gornje granice cijena devize nastavi da raste. Donja tačka (uvoza zlata) je ona granica kursa ispod koje povjerilac nema interesa da primi devizu. a posebno platnih bilansa.203. a ne kupovinom devize. Teorije o deviznom kursu (podjela.

Prema apsolutnoj varijanti. Relativna verzija teorije pariteta kupovne snage (PPP)? Prema relativnoj verziji PPP. Apsolutna verzija teorije pariteta kupovne snage (PPP)? Apsolutna verzija PPP se odnosi na opšti nivo cijena u zemljama između kojih se posmatra formiranje deviznog kursa. Kod relativne verzije PPP ravnotežni devizni kurs se dobija upoređivanjem promjene vrijednosti korpe izražene u raznim nacionalnim valutama u određenom periodu.nivo cijena u stranoj zemlji Primjer: Identična robna korpa u zemlji A košta 100 € a u zemlji B 200 $.promjena indeksa cijena u zemlji B 70 . promjene ravnotežnih deviznih kurseva jednake su razlici između domaće i strane stope inflacije u određenom periodu za identične korpe roba i usluga. Pariteti kupovnih snaga se uspostavljaju kada se izjednače cijene iste robne korpe (sa istim ponderima) u valutama dvije ili više zemalja Apsolutna teorija se može predstaviti na sljedeći način: S = P / P* S – devizni kurs P – nivo cijena u posmatranoj zemlji P* . ravnotežni kurs iznosi 2 $ za 1 €. 207. Devizni kursevi dobijeni na osnovu zajedničke korpe valuta važe samo u uslovima ravnoteže. Relativna verzija PPP se može prikazati na sljedeći način: St+1 = St (P / P*) S – devizni kurs (St – devizni kurs iz prethodnog perioda) P – promjena indeksa cijena u zemlji A P* . ali pod uticajem kratkoročnih faktora dolazi do privremenih devijacija tekućeg od ravnotežnog kursa.I varijanta Međunarodni Fišerov paritet II varijanta 206. Opšti nivo cijena predstavlja ponderisani prosjek svih cijena.

predstavlja ravnotežan devizni kurs koji privremeno može da bude probijen u periodima uspostavljanja nove ravnoteže. Fišerove paritete.I kod relativne verzije PPP. Pokrivene kamatne paritete. čime će se uspostaviti paritet kamatnih stopa. 209. Koncept pokrivenih kamatnih pariteta? 71 . Ipak. 3. Nepokrivene kamatne paritete. odnosno suficita platnog bilansa. doći će do veće tražnje deviza. devizni kurs dobijen na bazi promjene stopa inflacije u dvijema zemljama. Teorija o paritetu kamatnih stopa? Suština kamatnih pariteta je sagledavanje međuodnosa kamatnih stopa i deviznih kurseva. povećaće se interes da se fondovi u domaćoj valuti pretvore u devize kako bi se ostvario veći prihod. Platno bilansna teorija? Platno-bilansna teorija objašnjava promjene deviznog kursa isključivo pozitivnim i negativnim saldom platnog bilansa. Dakle. 208. teorija kamatnih pariteta ukazuje na analitičke mehanizme formiranja ravnoteže između deviznih kurseva i kamatnih stopa u raznim zemljama (valutama). zbog čega opada vrijednost domaće valute. čime i njena vrijednost jača. ’Bjekstvo’ fondova u inostranstvo nametnuće potrebu da se kamatna stopa u zemlji poveća. U tržišnoj ekonomiji postoji stanje ravnoteže ukoliko se formira sklad između nivoa kamatnih stopa i nivoa deviznog kursa. odnosno da suficit platnog bilansa zemlje dovodi po rasta tražnje za domaćom valutom. 2. zatim do rasta deviznog kursa kao i do odliva finansijskih sredstava u inostranstvo. Naime. 210. najveća slabost platno-bilansne teorije se sastoji u tome što se vrši pretjerano pojednostavljivanje efekata deficita. kao i svaka druga cijena. Ukoliko je kamatna stopa u inostranstvu veća nego u zemlji. na odnos cijena u zemlji i inostranstvu. Dakle. platno-bilansna teorija govori o tome da se devizni kurs formira pod uticajem odnosa ponude i tražnje. Teorija kamatnih pariteta ukazuje na analitičke mehanizme formiranja ravnoteže između deviznih kurseva i kamatnih stopa u raznim zemljama (valutama). u suprotnom nastaje neravnoteža između finansijskog i deviznog tržišta koja pokreće tržišne snage u pravcu uspostavljanja nove ravnoteže. razlikujemo: 1. 211. Suština ove teorije je u tome da deficit platnog bilansa neke zemlje izaziva veću tražnju za stranim sredstvima plaćanja. Kada je riječ o kamatnim paritetima. Na šta ukazuje teorija o paritetu kamatne stope? Posjednici slobodnih finansijskih sredstava nastoje da ih plasiraju uz što veću kamatu.

gotovo trenutno. Prema ovoj teoriji osnovnu determinantu promjena deviznog kursa predstavljaju promjene na finansijskom tržištu. Dodatna emisija novca obara devizni kurs. Međunarodni Fišerov paritet pokazuje međuodnose nominalnih kamatnih stopa. 216. devizni kurs vrlo brzo prilagođava promjenama monetarne ponude. posebno racionalnih. Prva varijanta se zasniva na teoriji efikasnih deviznih tržišta. Druga varijanta se zasniva na međunarodnom Fišerovom paritetu koja tvrdi da je promjena budućeg promptnog deviznog kursa. Koncept nepokrivenih kamatnih pariteta? Koncept nepokrivenih kamatnih pariteta ima dvije varijante. 212. Ova teorija polazi od stava da je prilagođavanje cijena promjenama mase novca u privredi veoma brzo. za finansijske aktive istog stepena kreditnog rizika. Ravnotežan devizni kurs (ravnoteža deviznom tržištu)? 72 . Promjene nominalne ponude novca i promjene cijena. pa se zahvaljujući uticaju ponude novca na domaće cijene. Osnovna ideja u brojnim varijantama je da transaktori teže ostvarenju portfolio ravnoteže. utiču na determinisanje deviznog kursa. 215. Fišerovi pariteti? Fišerove paritete dijelimo na: osnovni Fišerov paritet i na međunarodni Fišerov paritet. U osnovi portfolio teorije je stav da porast ponude novca utiče na depresijaciju kursa. 213. koja tvrdi da se putem obimnih špekulativnih transakcija na promtnom i terminskom deviznom tržištu formiraju devizni kursevi koji su dobri pokazatelji budućih promptinh kurseva. 214. Osnovni Fišerov paritet pokazuje da je nominalna kamatna stopa zbir realne kamatne stope i očekivane stope inflacije za period na koji se odnosi kamatna stopa. i uticaju cijena na spoljnotrgovinske odnose. što se objašnjava djelovanjem očekivanja. Takođe utiču i nemonetarne determinante.Koncept pokrivenih kamatnih pariteta objašnjava zatvaranje dispariteta između domaćih i stranih nominalnih kamatnih stopa putem formiranja neravnoteže između spot i terminskog kursa. tako i od kamatonosnih oblika denominovanih u domaćoj i stranoj valuti. realnih kamatnih stopa i očekivanih stopa inflacije pri postojanju više valuta. Portfolio teorija formiranja deviznog kursa? Po ovoj teoriji polazi se od pretpostavke da investitori žele da diversifikuju portfolio i da je finansijska aktiva transaktora sastavljena kako od nekamatonosnog transakcionog novca. Monetarna teorija formiranja deviznog kursa? Po ovoj teoriji devizni kurs je određen odnosom ukupne ponude i tražnje za novcem na različitim novčanim tržištima. pri datom nivou realnog nacionalnog dohotka. određena sadašnjim razlikama u kamatnim stopama na finansijskim tržištima u dvije ili više zemalja. dok se kod restriktivne politike devizni kurs uglavnom zadržava na već dostignutom nivou.

Pod pojmom spread se podrazumijeva razlika između kupovnog i prodajnog kursa.5 pipova Cijena po kojoj ce market maker-i kupiti baznu valutu je BID. U širem ekonomsko . 217.2005 SPREAD = 0.političkom smislu. ravnotežni devizni kurs je onaj kurs koji obezbjeđuje ravnotežu platnog bilansa: 1. naziva se ravnotežni devizni kurs. odnosno devizni kurs pri koje su ponuda i tražnja deviza ujednačene.0005 . a cijena po kojoj će prodati baznu valutu je ASK. u dužem vremenskom periodu.Tačka ravnoteže d S Q Količina € Presjek kriva ponude i tražnje određuje ravnotežni devizni kurs (R). uz očuvanje unutrašnje ravnoteže $/€ d – kriva tražnje deviza S – kriva ponude deviza r R . 73 . 3. bez abnormalnih trgovinskih i deviznih ograničenja. Kupovni i prodajni devizni kurs (Spread)? Primjer: USD/CAD=1.Devizni kurs pri kojem se obezbjeđuje uravnoteženost platnog bilansa. 2.2005 BID = 1.2000/1.2000 ASK = 1.

GDB/USD i USD/CHF. Transferabilne valute. Pip je najmanja jedinica u kojoj se mjere promjene kurseva. Svaka država obično ima svoju valutu. Cross valutni parovi su oni gdje nema dolara kao valute. Kursevi razmjene valuta zavise od tražnje i ponude odnosnih valuta. Transferabilne valute su valute koje mogu da se upotrijebe za plaćanje i u drugim zemljama. 74 . Nekonvertibilne (meke) valute. PIP znači 'percentage in point' (postotak u poenu) a odnosi se na četvrtu decimalnu cifru. a najčešće je to treća valuta. povezane posebnim dogovorom o valutnom području. Klirinške ili obračunske valute su valute pomoću kojih se obavljaju međusobna plaćanja i obračunavanja na bazi međunarodnog dogovora.Spread jednak je prodajnom kursu umanjenom za kupovni kurs. suprotno sa devizno-valutnim i kontrolnim propisima. Crnoberzijanske valute su valute čiji se kurs formira na crnoj berzi nelegalno. 219. Iz razloga sto je dogovoreno da USD bude bazna valuta na internacionalnom tržištu. 220. Sve valutne kvote. U ovom primjeru Spread iznosi 5 pipova. Nekonvertibilne (meke) valute su valute koje se ne mogu zamijeniti za zlato ili za druge valute i služe isključivo kao sredstvo plaćanja u unutrašnjem prometu. USD/JPY. Plaćanja između zemalja obavljaju se u valutama po određenom kursu razmjene. USD/JPY. USD/CAD…itd. 218. ne samo u zemljama koje su sa zemljom. se navode s četiri decimale iza decimalnog zareza. GBP/USD. Straight parovi su oni parovi gdje je USD na drugom mjestu u valutnom paru EUR/USD. Reversed parovi su oni valutni parovi gdje je dolar na prvom mjestu u valutnom paru USD/CHF. u principu. AUD/USD. i u opticaju služi kao sredstvo razmjene i zakonsko sredstvo plaćanja. o čijoj je valuti riječ. Klirinške ili obračunske valute i Crnoberzijanske valute. Valute dijelimo na: Konvertibilne valute (čvrste). osim para USD/JPY (2 decimale). itd. Definicija i vrste valute? Valuta je papirni i kovani novac kojeg izdaje država ili banka.Valutni parovi? 4 osnovna valutna para su: EUR/USD. Vrste valuta? Valute dijelimo na: Konvertibilne valute (čvrste) su valute koje. mogu slobodno da se mijenjaju za zlato ili za svaku drugu valutu i to u neograničenim količinama.

devize mogu da se grupišu u dvije grupe: 1. Vrste deviza? Sa privredno-političkog aspekta. ček. izdato na inostranu valutu ili inostrano tržište. Deviza je svako sredstvo plaćanja u inostranstvu koje glasi na stranu valutu (mjenica. Tražnja devizama (grafik i transakcije)? Tražnja deviza dolazi od stavki platnog bilansa koje odražavaju obaveze zemlje da izvrši određena plaćanja prema inostranstvu. 75 . uvoz robe i usluga. Vezane devize (meke. U takve transakcije spadaju: 1. 2. nalog za isplatu). To je jedan od glavnih razloga zbog kojeg veliki postotak trejdera preferira poslovati valutnim parovima. Devize su sredstvo međunarodnih plaćanja.U trgovini devizama od velikog su značaja količine. U sadašnjim uslovima. tj. utoliko su manje šanse da neko na tržištu može manipulisati njenim kursom. 222. devize su potraživanja koja posjeduje jedna nacionalna privreda u valutama drugih nacionalnih privreda (drugih zemalja). u inostranim sredstvima plaćanja. klirinške) glase na kratkoročna potraživanja u inostranstvu. zdrave) su potraživanja u inostranstvu. čvrste. NZD/USD. Što su količine kupo-prodajne valute veće. 221. u takvim vrstama inostranih sredstava plaćanja. transakcija koje involviraju transfer kupovne snage u inostranstvo. AUD/USD. a u pitanju su potraživanja koja bi mogla da se koriste samo za dogovorne vrste plaćanja . stečena po bilo kojoj osnovi i bez obzira na način raspolaganja. sa makro-ekonomskog aspekta. Slobodne devize (konvertibilne. kojima bi njihovi vlasnici mogli da raspolažu slobodno za plaćanje potraživanja u zemlji ili za plaćanja u nekoj drugoj zemlji. Definicija deviza (više od dvije)? Devize kao potraživanja u inostranoj valuti predstavljaju specifičnu robu koja se kupuje i prodaje na deviznom tržištu. To su potraživanja od druge zemlje koja glase na stranu valutu. _____________________________________________________________________________ _ 3 robna para: USD/CAD. 223.

plaćanja ne ime kamata i dividendi. Viši devizni kurs strane valute destimulativno djeluje na tražnju za takvom valutom.2. jednostrani transferi. izvoz kapitala Tražnja za valutama varira inverzno sa cijenom . 224.deviznim kursom. Ponuda deviza (grafik i transakcije)? Ponuda deviza dolazi od aktivnih stavki platnog bilansa i odražava plaćanja inostranstva prema zemlji. 76 . $/€ d* d Količina € Ili. porastom nacionalnog dohotka obično dolazi do porasta uvoza koji formira veću tražnju za devizama (vidjeti grafik). U transakcije koje vode formiranju ponude deviza spadaju: 1. 3. izvoz roba i usluga. 4.

227. devizno tržište obuhvata konverziju kupovne snage od jedne valute u drugu. finansiranje strane trgovine. Funkcije i zadaci deviznog tržišta? Devizno tržište ima sljedeće osnovne zadatke i funkcije. trgovanje opcijama u stranoj valuti i fjučers ugovorima. uvoz kapitala. Šire definisano. primanja na ime kamata. devizna tržišta se mogu podijeliti na četiri kategorije: promptna (osnovna). a drugim licima da nabave odgovarajuća sredstva za plaćanje u inostranstvu. dividendi. kao i valutne svopove. bankarske depozite strane valute. 3. $/ € S S 225. a širi pojam uključuje i atribut sistematskog susretanja.porastom deviznog kursa dolazi do porasta ponude deviza. Omogućava vlasnicima deviza da ih pretvore u nacionalnu valutu. 4. Porast deviznog kursa stimulativno djeluje na izvoz.primanja. Definicija deviznog tržišta (Lipfert)(uži i širi pojam deviznog tržišta)? Pod užim pojmom deviznog tržišta obično se podrazumijeva organizovan susret ponude i tražnje deviza. Ponuda deviza varira sa promjenama deviznog kursa .2. Podjela deviznih tržišta? U funkcionalnom smislu. fjučers i opcijska. Lipfert pod deviznim tržištem u širem smislu podrazumijeva kupovinu i prodaju deviza. odnosno svojim djelovanjem: 1. Količina € 226. odobravanje kredita denominovanog u stranu valutu. 77 . jednostrani transferi . a u užem smislu samo kupovinu i prodaju deviza za domaću valutu ili za druge vrste deviza. terminska. deviznu arbitražu. devizne špekulacije.

Usklađuje ponudu i tražnju posredstvom deviznog prometa u zemlji i deviznog prometa sa inostranstvom. uvoznici i izvoznici uzeti u najširem značenju te riječi. 2. 78 . tržištu. Prema Živančeviću subjekti deviznog tržišta su: 1. način formiranja kursa. Institucionalne pretpostavke funkcionisanja deviznog tržišta? Da bi devizno tržište moglo da postoji i funkcioniše neophodno je postojanje odgovarajućih institucionalnih pretpostavki od kojih su najvažnije: 1. subjekti deviznog tržišta. tri osnovne funkcije deviznog tržišta sastoje se u: 1. tržišnost. odnosno kupoprodaja deviza po kursu koji se formira na bazi ponude i tražnje. Transformisanju kupovnih sredstava . terminski ugovor. firme i države kupuju i prodaju devize. sami poslovi kupoprodaje deviza. _____________________________________________________________________________ _ Prema Kindlbergeru. 3. 3. 2. Davanju kredita za spoljnu trgovinu . i centralnih banaka preko kojih domaćinstva. Omogućava obavljanje deviznog prometa sa inostranstvom. Smisao intervencije je u nastojanju da se obezbijedi stabilnost deviznog kursa i pruži pomoć bankama u vezi sa usklađivanjem ponude i tražnje deviza. 4. 4. Usklađuje zahtjeve za prodaju deviza sa zahtjevima za njihovu kupovinu. deviznih dilera i brokera. dozvoljene oscilacije. na kome se ostvaruju značajni tokovi kredita. devizni brokeri ili senzali i 5. 3. druga fizička i pravna lica.uspostavljanjem konvertibilnosti evropskih valuta dolazi do formiranja tržišta eurodolara. 2. Pribavljanju olakšica za osiguranje od deviznog rizika – Npr. Jedna od osnovnih funkcija deviznog tržišta sastoji se u formiranju realnog deviznog kursa. sa osnovnim zadatkom efikasnog obavljanja međunarodne trgovine. 228. 3.iz jedne zemlje u drugu i iz jedne valute u drugu. CB Normalno funkcionisanje deviznog tržišta u velikoj mjeri je uslovljeno odgovarajućom intervencijom CB. 5. ili druge nacionalne valute.2. 4. mjere intervencije CB na dev. Subjekti na deviznom tržištu? Devizno tržište je sistem privatnih banaka. rezidenti i nerezidenti. 229.

Arbitražne transakcije. čime se mijenja valutna struktura u portfoliju deviznih transaktora. Hedžing transakcije .promptna kupovina i prodaja neke valute u cilju sticanja dobiti iz razlika u cijeni na raznim deviznim tržištima u svijetu (obično vrše specijalizovane banke).tržišni trasfer rizika promjene deviznog kursa .velikih komercijalnih banaka koje na zahtjev neke druge banke moraju u svakom momentu da ponude dvije kotacije za istu valutu kao i količine te valute koju su spremne da kupe i prodaju. Špekulativne transakcije .odbrambeni tip transakcija u kojima uglavnom učestvuju kompanije koje se bave izvoznim ili uvoznim poslovima. Faktori razvoja deviznog tržišta? Usljed globalizacije robnih i finansijskih tržišta dolazi do razvoja deviznih tržišta. Još jedan važan faktor je brzi razvoj komjuterskih i telekomunikacionih tehnologija čime se neuporedivo brže prenose relevantne informacije i elektronski novac. Bitan faktor koji je uticao je porast zemalja koje su uspostavile valutnu konvertibilnost prije svega za tekuće transakcije. a cilj je sticanje kapitalne dobiti. neophodno je postojanje market mejkera . 232. 79 . 2. a mogu se javiti u ulozi deviznih dilera i deviznih brokera. Tipovi transakcija na deviznom tržištu? 1.neto kupovina/prodaja neke valute. s tim da se nalaze u raznim zemljama (valutnim područjima).230. 3. Jezgro deviznog tržišta na međunarodnom planu je interbankarsko tržište na kojem učestvuju samo velike komercijalne banke koje obavljaju devizne transakcije između sebe. Još jedna inovacija koja je uticala na devizno tržište je razvoj privatnih sistema za kliring i saldiranje. Ove transakcije sadrže devizni rizik. ali i za kapitalne. Uloga banaka na deviznom tržištu? Glavni učesnici na deviznim tržištima su komercijalne banke (90-95% svih transakcija). Da bi se na vanberzanskom tržištu obezbjeđivalo stalno formiranje deviznih kurseva. 231.

Centralna banka otkupljuje višak ponude deviza nacionalnom valutom. 234.233. U slučaju kada je tražnja za devizama veća od ponude. ponuda ili tražnja deviza mogu se korigovati intervencijom Centralne banke. 80 . Još jedna inovacija koja je uticala na devizno tržište je razvoj privatnih sistema za kliring i saldiranje. Razliku ponude i tražnje deviza Centralna banka može popuniti intervencijom monetarnim rezervama. ali i za kapitalne. to obično znači da zemlja ima deficit tekućeg platnog bilansa. Da bi se održao devizni kurs na određenom nivou. Centralna banka interveniše na deviznom tržištu prodajom deviza iz monetarnih rezervi. Još jedan važan faktor je brzi razvoj komjuterskih i telekomunikacionih tehnologija čime se neuporedivo brže prenose relevantne informacije i elektronski novac. Bitan faktor koji je uticao je porast zemalja koje su uspostavile valutnu konvertibilnost prije svega za tekuće transakcije. Kada je veća ponuda deviza. Intervencije Centralne banke na deviznom tržištu (grafik)? $/€ d S r r1 R Ravnoteža na deviznom tržištu d S Q1 Q Q2 Količina € Ako je na deviznom tržištu tražnja za devizama veća od ponude. Faktori razvoja deviznog tržišta? Usljed globalizacije robnih i finansijskih tržišta dolazi do razvoja deviznih tržišta.

2. ali je promjena nominalne vrijednosti mogla da bude samo uz dozvolu MMF.20 DM/$ pokazuje kako je DM vezana za $. Sve valute u Bretnvudskom sistemu (izuzev zlata) su vezane jedna za drugu. Uloga banaka na deviznom tržištu? Glavni učesnici na deviznim tržištima su komercijalne banke (90-95% svih transakcija). devizni kurs domaće valute bi trebalo da ojača jer će se povećati tržišna tražnja za njom. Jezgro deviznog tržišta na međunarodnom planu je interbankarsko tržište na kojem učestvuju samo velike komercijalne banke koje obavljaju devizne transakcije između sebe. s tim da se nalaze u raznim zemljama (valutnim područjima). a 2. 237. što znači i niži devizni kurs. Da bi se na vanberzanskom tržištu obezbjeđivalo stalno formiranje deviznih kurseva. što predstavlja metalni paritet. tj. a preko $ za zlato. b) CB može da interveniše na deviznom tržištu povećavajući ili smanjujući domaće kamatne stope: Veće kamatne stope bi trebalo da privuku kapitalne investicije iz inostranstva. Ako kupuje strane valute na tržištu u zamjenu za domaću.80 $/£ pokazuje kako je £ vezana za $. SAD su vezale $ za zlato po paritetnom kursu: 35$ za troj uncu. Interventne operacije Centralne banke na deviznom tržištu? Glavna uloga centralne banke na deviznom tržištu je da utiče na vrijednost svoje valute u cilju dovođenja deviznog kursa bliže onom nivou na kojem misli da bi kurs trebalo da bude. Bretnvudski sistem – odnos ključnih valuta i zlata? Bretnvudski sistem je uspostavio vezu između: 1.velikih komercijalnih banaka koje na zahtjev neke druge banke moraju u svakom momentu da ponude dvije kotacije za istu valutu kao i količine te valute koju su spremne da kupe i prodaju. neophodno je da CB poveća ili smanji razliku kamatne stope između njenih kamtnih stopa na domaću valutu i kamatnih stopa na ostale valute. 4. jer se paritet može mijenjati uz dozvolu MMF. DM i £. 81 . £ i zlata. što bi moglo da stvori tražnju za valutom. Dva su metoda kojima CB može da interveniše: a) Koristi zvanične rezerve da interveniše – kupi ili proda valutu: Ako kupuje domaću prodajući stranu valutu van zvaničnih rezervi. DM i zlata i 3. neophodno je postojanje market mejkera . na osnovu konvencije (sporazuma). Da bi se na ovaj način uticalo na devizni kurs. Sve zemlje su vezale svoje valute za $ i zbog toga je $ sidro sistema. ali i za zlato preko $. trebalo bi da se pomogne depresiranju vrijednosti domaće valute. a mogu se javiti u ulozi deviznih dilera i deviznih brokera. 236.235. ovo nije klasični sistem fiksnih deviznih kurseva. dok bi niže kamatne stope obeshrabrile kapitalne investicije i odvukle kapital van valute. Prema tome. već sistem „konvencionalnog vezanja“.

25%). ali da ovi mogu da budu korigovani ukoliko je u nekoj zemlji prisutno stanje fundamentalne neravnoteže 1. Znači. 1972. 239. SAD i mnoge evropske zemlje su počele kolektivno da intervenišu na deviznom tržištu sa ciljem da se održi dolarska cijena zlata i obezbijedi stabilnost sistema deviznog kursa. godine dolazi do korekcije Bretnvudskog sistema i uvodi se Zlatni pul. javljaju se problemi. Zbog svih ovih problema napušta se zlatni pul 1968. generalna ideja sistema je bila koncept fiksnih kurseva. Cilj je bio održanje deviznih vrijednosti valuta ovih zemalja unutar zone ±2. godine. . Konvencionalno vezanje kod Bretnvudskog sistema? Sve valute u Bretnvudskom sistemu (izuzev zlata) su vezane jedna za drugu. godine. Dakle. Zlatni pul? 1960.25%. Smitsonianski sporazum i plan ’zmija u tunelu’? Do Smitsonianskog sporazuma dolazi jer je bilo je neophodno preurediti sistem deviznih kurseva unutar Bretnvudskog sistema. to se nije moglo odraziti na tokove. a da se ne odrazi i na zlato. Međutim. ovo nije klasični sistem fiksnih deviznih kurseva. 1960. na osnovu konvencije (sporazuma). problemi su se javili i se drugim valutama.238. 82 . 240. već sistem „konvencionalnog vezanja“. Zbog problema na deviznim tržištima. Međutim. Pojavile su se špekulacije da će doći i do devalvacije dolara. ali je promjena nominalne vrijednosti mogla da bude samo uz dozvolu MMF. a od 1973. Ovaj sistem je sličan Bretnvudskom sistemu. godine. šest zemalja članica Evropske ekonomske zajednice objavilo je. ali i za zlato preko $. Ovaj sporazum je potpisala „grupa 10“. Prema tome. 1967. plan „Zmija u tunelu“. dolazi do znatne ekonomske ekspanzije SAD koja je bila povezana sa problemom inflacije i pojavio se strah da će devalvirati dolar. Uporedo sa ovim sporazumom. jer je došlo do povećanja deficita SAD. S obzirom da je podloga svega bilo zlato. ali dolar nije konvertibilan za zlato. godine devalvirala je funta i stvorila gubitak na dio holdinga koji je bio u funtama. sve zemlje su vezale svoje valute za dolar i zbog toga je dolar sidro sistema. jer se paritet može mijenjati uz dozvolu MMF. Ustanovljene su nove paritetne vrijednosti sa širim zonama oscilacija (±2. tj. godine napušta se i Smitsonianski sporazum. aranžman „Zmija u tunelu“ prva je napustila Velika Britanija 1972.

u smislu intervencije. jer se uz zlato i konvertibilne valute uvažavaju kao ravnopravne komponente monetarnih rezervi. rezervnim valutama. kada je u središtu zlato. Sistem zasnovan na bretnvudskoj konferenciji podrazumijeva jedan kodeks ponašanja čije odredbe u mnogo čemu sadrže elemente zlatnog standarda. a dolar kao centralna svjetska valuta oko koje (poput satelita) kruže sve ostale valute. Izgrađen je novi sistem fleksibilnih deviznih kurseva koji se zove „kontrolisano (prljavo) plivanje“. tj. poštujući suverenitet članica u vođenju njihove monetarne politike. odnosno „grupa 7“) je potpisala sporazum Plaza. devizna vrijednost dolara opala na nivo koji je spojiv sa ekonomskim fundamentalnostima. 83 . što je dovelo do značajnih promjena vrijednosti valuta pojedinih zemalja. godine dolazi do sporazuma u Jamajci. Donešena je odluka o obnavljanju međunarodnog monetarnog sistema i o osnivanju MMF-a. Dogovor se sastojao u tome da se izvrši koordinirana aktivnost. u to vrijeme je samo dolar bio neograničeno konvertibilan u zlato na zahtjev spoljnih rezidenata. Zlato uglavnom služi kao sredstvo državnog i privatnog tezaurisanja.241. MMF je postavljen kao svjetska ustanova koja treba da “vodi” međunarodni monetarni sistem. godine. koji je omogućio da svaka zemlja slobodno utvrđuje odnose prema drugim valutama. ali sa fleksibilnijim mehanizmom. Bila je potrebna intervencija samo da bi se osigurala stabilnost deviznog kursa. u međunarodnim plaćanjima postaje suvišno i pomalo gubi i eksterne monetarne funkcije. gdje je dolar supstitut zlata. da bi se spustila vrijednost dolara. nakon intervencija iz 1985. a intervencije su bile usmjerene ka njihovim valutama. Sprovedene su intervencije koje su imale zadovoljavajuće rezultate. Uloga i značaj zlata u Bretnvudskom sistemu? Bretnvudski monetarni sistem se zasnivao na zlatno-deviznom standardu. i koji se zasniva na djelovanju tržišnih zakonitosti i intervenciji. a deviznovalutni kursevi se definišu u zlatu i tzv. „grupa 5“ (grupa 5 najrazvijenijih zemalja. 242. Sporazum u Plazi i Luvru (nakon sloma Bretnvudskog sistema)? Ako je pitanje sporazumi kod sprovođenja plivajućih deviznih kurseva? – ubaciti i ovu rečenicu: 1976. Međutim. njegova isuviše jaka vrijednost. Koncept Bretnvudskog sistema? Očekivanja od stvaranja ovog međunarodnog monetarnog sistema išla su u pravcu olakšanja pune zaposlenosti i stabilnosti cijena uz održavanje spoljne ravnoteže bez ograničenja u međunarodnoj trgovini. 1987. Bretnvudski monetarni sistem se zasnivao na zlatno-deviznom standardu. godine. pa se ovaj standard svodi na zlatno-dolarski. Tema rasprave je bio dolar. Ovako koncipiran monetarni sistem se može predstaviti kao sistem paralelnih koncentričnih krugova. godine je potpisan sporazum u Luvru kojim je utvrđeno da je. 1985. 243. već je potrebno prvo prodati zlatne poluge za neku valutu (devizu) da bi se obavilo plaćanje. Zlato se direktno ne upotrebljava kao sredstvo međunarodnih plaćanja.

244. Početkom 70-ih desio se talas svjetske inflacije i povećani rast cijena industrijskih. čija je veza sa zlatom bila sve više nerealna. 245. faktički branile fiksne devizne kurseve svojih valuta prema dolaru. Uloga i značaj dolara u Bretnvudskom sistemu? Bretnvudski monetarni sistem se zasnivao na zlatno-deviznom standardu. pa se ovaj standard svodi na zlatno-dolarski. i ostale konvertibilne valute postaju posredno zamjenjive u zlato. gdje je dolar supstitut zlata. sirovinskih i agrarnih proizvoda. 84 . Međunarodni monetrani sistem (MMS) . 2. može definisati kao skup pravila i mehanizama koji utiču na izbor ili određivanje međunarodnih platnih instrumenata. Destabilizujući karakter Bretnvudskog sistema? Dva faktora su imala destabilizujući karakter na sistem: 1. a svođenje monetarnih rezervi na pretežno jednu valutu značajno olakšava mnogobrojne novčane transakcije. dolar deponovan u banci donosi kamatu. Posebna odgovornost je na inflacionoj makroekonomskoj politici SAD slabeći tržišnu poziciju dolara na valutnim berzama. vrši se direktan udar na ključnu komponentu monetarnog sistema i cijela konstrukcija počinje da se ruši. Kroz eksternu zamjenjivost dolara u zlato. Niz “tehničkih” momenata su pogodovali da se dolar učvrsti kao svjetska valuta. kupujući velike iznose dolara. Njihove CB su. Dolarski krediti inostranim partnerima nisu sužavali monetarni potencijal SAD. 3. dolarska sredstva Centralne banke u sastavu monetarnih rezervi su često potrebna za intervenciju na deviznom tržištu. barem dok se nije zahtijevala koverzija dolara u zlato ili dok se dolari nisu transferisali u druge zemlje. 246. najsažetije. Neprekidno pogoršavanje strukture svjetskih rezervi jer ekspanzija monetarnih rezervi znači i degresiju konvencionalnih zlatnih rezervi (zaostajanje proizvodnje). Nedostaci Bretnvudskog sistema? Bretnvudski sistem je ispoljavao sledeće nedostatke: 1. Ako držaoci rezervnih valuta vrše konverziju dolara u zlato radi sigurnosti. U to vrijeme je samo dolar bio neograničeno konvertibilan u zlato na zahtjev spoljnih rezidenata. gornji paritet zlato-dolar postajao je sve manje kredibilan jer su SAD vodile ekspanzivnu fiskalnu i monetarnu politiku. Naime. regulisanje pariteta nacionalnih valuta i očuvanje međunarodne likvidnosti. 247. U drugoj polovini 60-ih. To je značilo platnobilansne suficite u razvijenim zemljama. Ovako stečene devizne rezerve ulaze u kreditnu bazu zemalja dužnika i podstiču inflatorne procese na međunarodnom tržištu. 2.definicija? Međunarodni monetarni sistem se. pomaže zlatu i nadoponjuje ga.

a cilj je bio da zadovolje dugoročne globalne potrebe za međunarodnom likvidnošću. a u krajnjoj instanci i na određeni razvoj u svjetskoj privredi. Osiguranje pouzdanog zajedničkog denominatora u kojem će nacionalne valute iskazivati vrijednost. godine. Povećanje međunarodne likvidnosti u skladu sa potrebama.Specijalna prava vučenja su prvi put emitovana 1970. Zatim je uslijedio relativan pad udjela SPV u ukupnoj strukturi svjetskih monetarnih rezervi. godine postala punovažna odluka o otvaranju novog kontigenta SPV. Žak Rufo je predložio da se monetarni sistem vrati na zlatno važenje čime bi se uspostavili pariteti između nacionalnih valuta kao i ravnoteža platnog bilansa. godine pažnju su privukli sladeći predlozi reforme međunarodnog monetarnog sistema: 1. ULOGA .Ipak. SPV su trebala da zadovolje dva zahtjeva: 1. Poslije 1972. Takođe. Naime. SAD su određenim mjerama uticale na sniženje vrijednosti kursa dolara i tako iz inostranstva ponovo prelile više vrijednosti. a same da igraju ulogu Centralne banke. slična emisionoj banci. već je riječ je o vještački stvorenoj aktivi koja se koristi u međunarodnim plaćanjima. 3. čineći ih uporedivim i međusobno razmjenjivim posredstvom međunarodno priznatog ekvivalenta. a međunarodni monetarni sistem ima daleko širi značaj. 4. 249. sistem utiče na razvoj svjetske trgovine. Specijalna prava vučenja – definicija i uloga u reformi MMS? SPV su vrsta kredita. odnosno kreditnog novca jer se praktično radi o kreditu koji uživaju zemlje koje su dobile SPV. 2. Šarl De Gol je tražio da se sistem vrati na klasične osnove sa zlatom u ulozi “stabilizatora sistema”. ovo je definicija koja obuhvata tehnička pitanja. Kada je taj kurs počeo da smeta izvoznoj ekspanziji. mada to djelovanje nije nezavisno od određenih političkih i ekonomskih uticaja moći. Vlada Žiskar D’estena predložila da se dolar zamijeni sa kolektivnom rezervnom jedinicom (CRU). 2. Robert Trifin predlaže MMS zasnovan na međunarodnoj valuti koju bi emitovala jedna međunarodna banka. Predlozi reforme međunarodnog monetarnog sistema (MMS-a)? Na trećem zasijedanju UNCTAD-a 1972. MMS olakšava uspostavljanje ekonomskih odnosa između država koje se služe različitim valutama. SPV nisu novac u realnom značenju te riječi . Kasnije je zaista cijeli svijet prihvatio dolar i tada su SAD vodile promjenljivu politiku kursa dolara. pa je tek 1978. međunarodnog kretanja kapitala. koja mogu da zamijene za potrebne devize. 85 . prije svega usljed nekontrolisanih emisija dolara kroz visoki dolarski deficit platnih bilansa SAD. 248. jer su u zamjenu za nju dobijale više vrijednosti iz inostranstva. U fazi kada je došlo do prekomjerne emisije dolara. SAD su nastojale da održe precijenjeni kurs svoje valute. 250. godine uslijedio je nagli porast međunarodne likvidnosti. Uloga dolara u reformi međunarodnog monetarnog sistema? U poslijeratnom periodu SAD su koristile potrebu za dolarima (“glad za dolarima”) i nastojale da svijet pretvore u dolarsku zonu.

zatim održavanje “pravila igre” zlatnog stndarda kao i međusobno pomaganje zemalja članica pri održavanju valutnih kurseva. Švajcarska. a cilj je bio: 1. 254. Latinska kovnička unija? Latinska kovnička unija je prvi pokušaj valutnog sporazumijevanja (1865). Francuska. 253. Holandija. Osnovni ciljevi Sporazuma su bili: 1. godine. Evropska platna unija je prestala da postoji nakon što je 1958. Evropski monetarni sistem (EMS) – definicija i ciljevi? 86 . kao valutni sporazum između Francuske. prelazak na multilateralni sistem plaćanja. godine veći broj članova Unije prešao na valutnu konvertibilnost. a osnovale su je neke zemlje bimetalističke valute. otklanjanje nedostatka sredstava plaćanja kod jednih. Zadržao se do 1939. Zemlje članice Unije su mogle slobodno kovati zlatni i srebrni novac poštujući pritom suodnos od 15.5:1 (suodnos cijene srebra i cijene zlata). 3. Zlatni blok? 1933. 252. čiji je cilj bio održavanje zlatnog standarda pri nepromijenjenim valutnim kursevima. Zlatnog bloka (Belgija. Evropska platna unija? Evropska platna unija je osnovana sporazumom iz 1950. koja je imala koristi od bloka. zavela oštra devizna ograničenja. Italija i Poljska). postepen prelazak na konvertibilnost valuta zemalja članica. Sterlinški blok? Zemlje članice Sterlinškog bloka. između 17 zemalja članica OEEC. Latinska kovnička unija se raspala iz razloga raspada bimetalizma uopšte i raskinuta je kao neefikasna ugovorom 1927. 255. godine u Londonu je potpisan sporazum o formiranju tzv. formiranje jedinstvenog valutnog pariteta i 2. Italije i Švajcarske. Raspao se 3 godine nakon što su zemlje članice počele da uvode devizna ograničenja. održavanje fiksnog odnosa između cijene zlata i srebra.251. držale su veći dio monetarnih rezervi u Londonu i obračun međunarodnih plaćanja vršile preko Londona u funtama. 2. uključujući i Jugoslaviju. Belgije. i viška sredstava plaćanja kod drugih zemalja članica u njihovom međusobnom platnom i obračunskom prometu. godine kada je Britanija.

godine. odnosno EUA. koji nije uslovljen (osim konsultacija sa organima EEZ).na donjoj intervencionoj tački . Mehanizam EMS sačinjavali su: ECU. predviđeni su kreditni mehanizmi koji omogućavaju kratkoročne interventne operacije. Namjera je bila da se putem fiksnih kurseva stvori osnova za veći stepen konvergencije makroekonomskih politika i ekonomskih performansi u članicama. 256. zemlja sa slabom valutom . 259. a suština je bila stvaranje zone monetarne stabilnosti grupe evropskih zemalja. ERM su zato napustile lira i funta. Kratkoročni kredit.donju ili gornju intervencionu tačku . tj. Ukoliko CB koja treba da vrši interventnu prodaju deviza. a uslovljen je ekonomskom politikom na predlog Savjeta ministara EZ. 87 . Vrijednost ECU je određena na principu basket tehnike. nema dovoljno deviznih sredstava. Uloga marki i problemi evropskog monetarnog sistema? Zbog specifičnog odnosa dolara i marke. Izuzev marke. Prva kreditna linija je svop aranžman do 45 dana. Mehanizam intervencija na deviznom tržištu? Kada devizni kurs pojedine valute dostigne granice mogućih oscilacija . To su intramarginalne intervencije koje se mogu obaviti jedino na osnovu sporazuma između Centralnih banaka čije su valute slabije (jače). a sa rokom od 9 mjeseci. Pri tome zemlja prodaje jaku valutu. 257. Kad god bi kapital izlazio iz SAD prelazio je u marke. Krajnji smisao mehanizma EMS bio je da se preko valutne i ekonomsko-finansijske integracije obezbijede povoljniji uslovi za tržišno-orijentisani dugoročni ekonomski razvoj u regionu. Zemlje članice su se obavezale da održavaju stabilnost bilateralnih deviznih kurseva uz maksimalne oscilacije od ±2.25% u oba pravca. mehanizam intervencija na deviznom tržištu i kreditni aranžmani. Srednjoročni kredit može da koristi ona zemlja koja ima platno bilansne poteškoće ili ih sa izvjesnošću očekuje.članica je dužna da interveniše na deviznom tržištu i to u valutama članica.može doći do jake valute. Prva kreditna linija je svop aranžman do 45 dana. Ipak. Uloga kreditnog aranžmana kod evrospkog monetarnog sistema (EMS)? Centralne banke mogu da intervenišu i prije dostizanja limitnih tačaka. ECU kod Evropskog monetarnog sistema? (isto što i EKI) ECU je centar EMS i predstavlja sastavni dio monetarnih rezervi članica. može koristiti CB koja ima deficit platnog bilansa. Svop aranžmanom. EMS je bio zasnovan na marki. valute su potpale pod špekulativni pritisak jer se smatralo da su bile precijenjene. Italija) mogu privremeno da koriste aranžman sa zonom oscilacije od ±6%. ali ne i ostale valute. Izuzetno. marka nije revalvirala. valutu koja se nalazi na gornjoj intervencionoj tački. zemlje sa manje stabilnim valutama (Britanija. 258.EMS je stupio na snagu 1979. Bilo je normalno da marka zbog toga revalvira. ali su ostale valute devalvirale. a početna vrijednost bila je jednaka vrijednosti jedinice SPV. Kreditni fond omogućava i finansiranje deficita platnog bilansa. sa ključnom ulogom fiksnih deviznih kurseva. ECU je obračunska jedinica i sredstvo međusobnih obračuna i plaćanja između centralnih banaka zemalja članica.

revalvirale su pezeta, eskudo i irska funta, a svoje vezivanje su otkazale Finska, Norveška i Švedska. Očito da je poremećaj njemačkih finansija, ujedinjenjem, poremetio funkcionisanje regionalnog monetarnog sistema. EMS je formalno ostao na snazi jer je granica fluktuiranja kurseva unutar ERM proširena ±15% što je svako mogao da održava.

260. Faze stvaranja evropske monetarne unije EMU?
Mastrihtskim ugovorom iz 1991. predviđene su tri faze za realizaciju projekta EMU: Prva faza je trajala tri i po godine sa sledećim zadacima: 1. formiranje jedinstvenog tržišta roba i usluga uz uklanjanje dispariteta cijena, 2. liberalizacija kretanja kapitala i novca unutar EZ, 3. konvergencija ekonomskih performansi među zemljama koordinacijom monetarne i fiskalne politike. Osnovna ideja je smanjenje razlike u inflacionim i kamatnim stopama. Druga faza (1.1.1994.-31.12.1998.) - Formiran je Evropski monetarni institut kao zamjena komitetu guvernera, i to sa savjetodavnom ulogom. Cilj EMI je unapređenje dalje koordinacije monetarnih politika, i priprema kreiranja ESCB i ECB. Treća faza formalno počinje 1. januara 1999. godine.Ukinut je EMI i konstituisan ESCB i ECB sa sjedištem u Frankfutru sa najvišim organom upravljanja - Upravnim savjetom koji formuliše monetarnu politiku EU.

261. Kriterijumi konvergencije EMU?
Kriterijumi konvergencije su jako naglašeni jer je ocijenjeno da evropska valuta može da bude dovoljno jaka pod uslovom da u monetarnu uniju uđu samo one zemlje koje ostvare niske stope inflacije i povoljne parametre u fiskalnoj sferi. To su: 1. Stopa inflacije - najviše 1,5 procentnih poena iznad stope inflacije u tri zemlje članice sa najboljim inflacionim performansama, 2. Kamatna stopa - dugoročna nominalna kamatna stopa na državne obveznice može da iznosi najviše 2 procentna poena iznad prosjeka tri zemlje EU koje imaju najniže stope inflacije, 3. Devizni kurs - da nacionalna valuta u posljednje dvije godine nije devalvirala, 4. Da je zemlja bila u sastavu ERM, 5. Fiskalni deficit - deficit državnog budžeta prema GDP ne smije da iznosi više od 3%, 6. Državni dug - odnos stanja državnog (javnog) duga prema GDP najviše 60%. Predviđeno je da zemlja koja ne ispunjava jedan ili čak dva kriterijuma može da bude primljena, ukoliko je postigla visok napredak u pogledu svih izloženih performansi.

88

262. Euro?
Euro je u početku korišćen samo za bezgotovinska plaćanja. Centralne banke članica su neopozivo fiksirale devizne kurseve (ne mogu se više mijenjati) prema euru na dan 1. januara 1999. godine. Gotovinska plaćanja su bila u nacionalnim valutama u periodu od 3 godine, do kraja 2001. godine, kada je emitovan novac u vidu banknota i kovanog novca. Za razliku od ekija (korpe valuta), euro je jedinstvena valuta.

263. Monetarna politika (Strategija) i instrumenti monetarne politike u EMU?
Primarni cilj monetarne politike se sastoji u održavanju stabilnosti nivoa cijena u euro zoni. Koncipirano na srednji i duži rok - stabilnost nivoa cijena se definiše kao povećanje harmonizovanog indeksa potrošačkih cijena (HICP) do 2% godišnje. Strategija monetarne politike se sastoji se od tri elementa, i to: 1. od objavljivanja kvantitativne definicije stabilnosti cijena (HICP); 2. prvi oslonac M3, kao strateška targetna varijabla koja određuje buduće srednjoročno kretanje stope inflacije; 3. drugi oslonac, koji obuhvata analize širokog ranga varijabli indikatora i prognoze cijena. Instrumenti monetarne politike (ECB): 1. Operacije na otvorenom tržištu - kojima ECB utiče na formiranje kratkoročnih kamatnih stopa na novčanom tržištu, 2. Nedjeljne refinansirajuće transakcije - privremena kupovina ili prodaja hartija od vrijednosti uz obavezu reverzije na kratak rok, 3. Mjesečne refinansirajuće transakcije komercijalnih banaka, 4. Stope obaveznih rezervi.

264. Tijela EMU zadužena za implementaciju i sprovođenje monetarne politike?
Evropska centralna banka upravlja monetarnom unijom u saradnji sa nacionalnim centralnim bankama u okviru Evropskog sistema centralnih banaka, u kojem uz nju sudjeluju i centralne banke država članica eurozone. Upravni Savjet je najvažniji organ ECB. Upravni Savjet odluke donosi jednostavnom većinom glasova članova. ECB je zadužena da upravlja količinom novca u opticaju, sprovodi mijenjačke poslove, nadzire i upravlja deviznim rezervama država članica i promoviše nesmetano delovanje platnog prometa na teritoriji EU.

89

Institucije EU i država članica ne smiju ni na koji način uticati na Evropsku centralnu banku, kao ni na nacionalne centralne banke. Evropska centralna banka ima 3 tijela : Izvršni odbor, Upravni savjet i Opšti savjet.

265. Grupa Svjetske banke? (međunarodna banka za obnovu i razvoj)
Međunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development – IBRD) je, kao i MMF, produkt II svjetskog rata i nastala je kao rezultat međunarodne konferencije u Breton Vuds-u, jula 1944. godine. Pod okriljem IBRD su kasnije formirane još tri finansijske institucije: Međunarodna finansijska korporacija - IFC; Međunarodno udruženje za razvoj - IDA; Multilateralna agencija za garantovanje investicija - MIGA. Sve četiri institucije: IBRD, IFC, IDA i MIGA čine grupu Svjetske banke. Osnovni cilj Svjetske banke je finansiranje projekata koji su značajni za nacionalnu ekonomiju, a za koje nije zainteresovan privatni kapital zbog nedovoljne profitabilnosti, obzirom da su u pitanju veći iznosi te samim tim i veći rizici.

266. Zajmovi svjetske banke za obnovu i razvoj?
Odmah nakon II svjetskog rata, IBRD je pažnju posvetio obnovi privreda ratom razorenih zemalja, da bi se nakon Maršalovog plana banka više okrenula finansiranju nerazvijenih zemalja. Zajmovi su uglavnom namijenjeni: infrastrukturnim projektima, projektima iz sfere energetike, transporta, obrazovanja, industrije, razvoju poljoprivrede i sela i slično . Osamdesetih godina se počinje i sa zajmovima za strukturno prilagođavanje koji bi trebali da uspostave ravnotežu u platnom bilansu mijenjanjem privredne strukture, naravno uz zeleno svijetlo MMF-a i uslove koje zemlje korisnici moraju da ispune. Pomenuti zajmovi čine oko 30% ukupno odobrenih zajmova.

267. Ciljevi MMF-a?
Kao osnovne ciljeve MMF-a možemo navesti: 1. Unapređenje međunarodne saradnje kroz konsultacije i zajedničko rješavanje monetarnih problema, 2. Proširivanje međunarodne trgovine, rast zaposlenosti, dohotka i proizvodnje, 3. Stabilizacija deviznih kurseva i sprečavanje konkurentskih depresijacija, 4. Multilateralizam u međunarodnim plaćanjima za tekuće transakcije i uklanjanje deviznih ograničenja koja sputavaju rast međunarodne trgovine, 5. Obezbjeđenje finansijskih sredstava za pomoć zemljama članicama u uravnoteživanju platnog bilansa, 6. Smanjenje platnobilansnih neravnoteža. Ipak, primarni cilj MMF-a je na početku svog rada bio da spriječi pojavu još jedne globalne depresije koja je zabilježena tridesetih godina XX vijeka, a koju je britanski ekonomista Džon Majnard Kejns objašnjavao time što je uzroke iste nalazio u nedovoljnoj agregatnoj tražnji.

268. Politika uslovljenosti monetarne politike kod MMF-a?

90

nagli skok cijene nafte itd. Važno je istaći da u Statutu MMF-a ne postoje odredbe o tome koje vrste instrumenata ekonomske politike Fond treba da preporučuje zemljama članicama. poplava. Predstavljaju odobravanje okvirnog iznosa sredstava koji neka zemlja može koristititi u određenom vremenskom periodu u skladu sa potrebama. Ova tranša ne predstavlja korišćenje kredita fonda pa zemlja članica nije obavezna da je kasnije otkupi. Krediti koje odobrava MMF – vrste? MMF isplaćuje kredit u djelovima. Svaka zemlja članica ima utvrđenu nacionalnu kvotu koja je izrazena u SPV. mogućnosti ozdravljenja odnosno prilagođavanja novima trendovima rasta. a model politike Fonda može da bude neadekvatan postojećoj ekonomskoj situaciji. usklađivanje cijena određenih proizvoda. Kvota se ranije uplacivala 25% u zlatu. Razne vrste „olakšica“. Vučenja u okviru viših tranši dobijaju formu stand-by ili proširenih aranžmana. 273. Krediti za strukturno prilagođavanje najmanje razvijenih zemalja. 269. promjenu kamatne politike. Uslovljenost ima za krajnji cilj realizaciju efikasnog platno-bilansnog uravnoteženja.). Kreditne tranše MMF-a? Osnovnu politiku kreditiranja MMF-a predstavljaju kreditne tranše. Postoji još nekoliko vrsta kredita koje MMF odobrava zemljama članicama: Stand-by aranžmani. Stand by aranžmani – (krediti koje odobrava MMF)? 91 . a danas u zlatu ili u devizi koju naznači MMF. Isplata tranši je uslovljena sprovođenjem dogovorenih mjera ekonomske politike. a koja je jednaka njenom upisu u Fond. 271. Zahtjevi Fonda često zadiru duboko u područje nacionalne suverenosti. 272. liberalizaciju uvoza i slično. Dogovorena sredstva su praktično „u pripravnosti“. Četiri su kreditne tranše i podjednako su podijeljene od po 25% kvote. Fond prvo ocjenjuje šanse i postavlja svoje uslove koji se odnose na djelovanje nacionalne valute. tranšama. Radi se o vrsti kredita namenjenoj zemljama koje imaju platnobilansne probleme čiji uzrok nije loša ekonomska politika već nepredvidive okolnosti (suša. Zemlja zajmotražilac može u svako doba automatski da kupuje sredstva od Fonda u visini svije rezervne tranše. Ova tranša se koristi u formi direktnih kupovina sredstava od fonda ili kao dio aranžmana u višim kreditnim trnšama. tj. kada god neravnoteža platnog bilansa nije slučajna ili reverzibilna. Sistem kvota MMF-a? Na osnovu kvota se određuje iznos sredstava koje zemlja može da dobije. To je njeno neposredno dejstvo kojim se postiže i njen krajnji cilj – glatko funkcionisanje međunarodnog monetarnog sistema. najčešće u četiri tranše (po 25% odobrenog kredita). i 75% u domaćoj valuti. Kvotom se određuje masimalni pristup sredstvima MMF-a i učešće u alokacijama SPV.U osnovi politike uslovljenosti nalazi se stav MMF-a o neophodnosti platno-bilansnog prilagođavanja. 270. Pismo o namjerama? Pismo o namjerama je inicijalni projekat u kojem se iznosi program oporavka privrede. tj. U okviru prve tranše su lakši (liberalniji) uslovi kreditiranja u odnosu na sledeće.

Redovna prava vučenja obuhvataju tzv. Rok trajanja je obično godinu dana. može se očekivati značajnije smanjenje tražnje uvoza. Redovna prava vučenja (definicija i vrste)? Redovna prava vučenja su finansijske transakcije u okviru kojih zemlja članica ima pravo da za sopstvenu valutu kupuje valutu drugih zemalja članica. rijetko do tri godine. uvoz se neće značajnije smanjiti iako ga je devalvacija učinila skupim. Ako luksuzni proizvodi čine krupnu stavku u ukupnom uvozu. 275. Značajna je robna strukrura kao i diversifikovanost izvoza. 276. Ukoliko se uvoz pretežno sastoji od vitalnih proizvoda bez kojih bi bili ugroženi životni standard i normalno funkcionisanje domaće privrede (hrana. Stand-by aranžmani prestavljaju kreditnu liniju kojom fond unaprijed utvrđuje modalitete na zahtjev zemlje članice. Pri ispitivanju elastičnosti strane tražnje ne treba se ograničiti samo na proizvode koji se već nalaze na listi izvoza jer postoje proizvodi koje će tek devalvacija učiniti eksportabilnijim. 274. To znači da je poželjna visoka elastičnost ponude izvoznih proizvoda na porast izvoznih cijena. Ali da bi došlo do povećanja ukupnog iznosa deviza koje nacionalna privreda ostvari kroz izvoz. Elastičnost domaće ponude izvoznih proizvoda? Devalvacija obezbjeđuje preduzećima veću zaradu kroz izvoz jer se za stečene devize dobija više nacionalnog novca. Ako je izvoz raznovrstan lakše će se naći novi kupci. svjetsko tržište će lakše apsorbovati dodajne količine izvoza. pri čemu se poštuju određena pravila koja postoje u mehanizmu kreditiranja MMF-a. a da fond neće više ispitivati opravdanost ovakvog vučenja njegovih sredstava. a postoji mogućnost da budu produženi prije njihovog isteka. neophodno je da se povećaju količine izvezene robe. energija.Stand-by aranžmani su instrument fonda kojim se uprošćuje formalnost i skraćuje vrijeme za pribavljanje njegovih sredstava. Elastičnost domaće tražnje uvoznih proizvoda? U kojoj mjeri će domaća tražnja reagovati na poskupljenje uvoznih proizvoda zavisi od robne strukture uvoza. rezervnu (ranije zlatnu) i 4 kreditne tranše. 278. rezervni djelovi). Time zemlja od fonda dobija garanciju da može da vuče njegova sredstva do određenog iznosa u određeno vrijeme. izraženih u nacionalnoj valuti. Elastičnost strane tražnje izvoznih proizvoda? Da bi poslije devalvacije došlo do povećanja izvoza potrebno je da strana tražnja izvoznih proizvoda bude elastična na sniženje cijena. Elastičnost strane ponude uvoznih proizvoda? 92 . sirovine. 277. Elastičnost tražnje uvoznih proizvoda zavisi i od mogućnosti supstitucije uvoza domaćom proizvodnjom.

283. dok se usaglašena struktura privrede i odgovarajuća dinamika proizvodnje gotovo ne uzimaju kao relevantni faktori. To su irelevantni faktori sve dok zemlja ima uravotežen platni bilans. Djelimična konvertibilnost? 93 . 2. To smanjenje deviznih cijena dovešce do smanjenja i uvoznih cijena iskazanih u devalviranoj valuti. Unutrašnji paritet cijena koje moraju biti ujednačene i usko povezane sa spoljnim paritetom cijena. treba izdvojiti dva bitna uslova ove vrste konvertibilnosti: 1. 279. Naime. smanjenje tražnje može dovesti do toga da strani proizvođač snizi cijene u stranoj valuti kako bi obezbijedio nesmanjeni plasman. Strukturna uravnoteženost platnog bilansa koja omogućava uvođenje određenog oblika konvertibilnosti. Ova tri uslova lakše se postižu kod industrijski razvijenih zemalja nego kod nerazvijenih. Ekonomska konvertibilnost? Ekonomska konvertibilnost je stanje privrede koje uopšte omogućava uvođenje konvertibilnosti. Faktička konvertibilnost je omogućavanje konvertovanja domaće valute u stranu. posebno u uslovima kada postoji pritisak na devizne rezerve.Pošto devalvacija dovodi do poskupljenja uvoznih proizvoda – izraženo u nacionalnoj valuti – doći će do smanjenja tražnje tih proizvoda. Zemlja pored uravnoteženih odnosa mora imati i dovoljno snažne devizne rezerve da bi mogla intervenisati radi očuvanja svog deviznog kursa. Uslovi za uvođenje valutne konvertibilnosti? Kao prvi uslov za uvođenje valutne konvertibilnosti ističe se uravnotežen platni bilans. 281. Potpuna konvertibilnost? Potpuna konvertibilnost podrazumijeva neograničenu zamjenljivost domaće valute u bilo koju drugu valutu. donosi se određen zakonski akt kojim se utvrdjuje konvertibilnost između valuta. Zakonska ili formalna konvertibilnost? Zakonska konvertibilnost predstavlja pravni oblik ili pojam. na traženje domaćih ili inostranih transaktora. a ne mogu se naći alternativna tržišta. tokova izvoza – uvoza kapitala i ostalih zahtjeva. Ukoliko je zemlja koja sprovodi devalvaciju značajan kupac datih dobara. Tehnička konvertibilnost je praksa kojom se omogućava konvertovanje pojedinih valuta. zbog pogoršanja odnosa u platnom bilansu. ali i kvalitetno vođenu domaću politiku. medjutim nije donesen formalan zakonski akt kojim se zvanično uvodi konvertibilnost neke valute. 284. Ali. 282. 280. naročito kada se obim ponude teško prilagodjava smanjenju tražnje. To važi i za odsustvo dispariteta cijena u odnosu na svjetsko tržište. što može neutralizovati očekivane efekte devalvacije na smanjenje uvoza. Tehnička ili faktička konvertibilnost? Tehnička konvertibilnost predstavlja sprovođenje već postojeće stvarne konvertibilnosti preko određenih instrumenata. a za potrebe plaćanja tekućih trgovinskih operacija .

Apresijacija? Apresijacija predstavlja povećanje deviznog kursa domaće valute na tržištu djelovanjem ekonomskih zakonitosti ponude i tražnje. i njegove neopravdano više spoljašnje vrednosti izražene u deviznom kursu. 289. 290. apresijacija je pojam kojim se označava porast vrijednosti novca. Vrste devalvacije? Konkurentske devalvacije nastaju kao reakcija na devalvaciju u drugoj zemlji. 94 . Spoljna ili eksterna konvertibilnost? Spoljna ili eksterna konvertibilnost predstavlja konvertibilnost samo za tekuće transakcije. za svoju domaću valutu i kod svojih domaćih banaka. a ne formalno pravnim aktima monetarne vlasti. Devalvacija je čin izravnavanja unutrašnje (niže) vrednosti novca. Depresijacija je pad cijena određenih proizvoda ili usluga zbog različitih uzroka. na temelju člana VIII Statuta MMF-a. izražene u njegovoj kupovnoj moći na domaćem tržištu. što ukazuje na to da depresijacija znači pad kupovne moći stanovništva (povećanje opšteg nivoa cijena) i karakteristika je inflacije. što znači da se apresijacija jedne valute istovremeno odražava i kao depresijacija druge valute. iako je spoljašnja vrijednost (valutni paritet) ostala neizmijenjena. Unutrašnja ili interna konvertibilnost? Unutrašnja ili interna konvertibilnost predstavlja pravo i mogućnost (u načelu) domaćih privrednih subjekata da. nabavljaju neograničene količine deviza radi plaćanja uvoza dobara i usluga. po kojem su sve zemlje članice dužne otkupiti sve iznose svoje valute koje su u posjedu inostranstva. Obično se izražava kao intervalutarna vrijednost. 287.Djelimična konvertibilnost se uglavnom odnosi samo na jedan oblik transakcija zemlje sa inostranstvom (tekuće transakcije). 286. pod uslovom da su te devize stečene na osnovu robno-uslužne razmjene među tim zemljama. Dakle. tj. radi vlastite samoodbrane i zaštite nacionalnih trgovačkih interesa. Depresijacija? Depresijacija predstavlja faktičko stanje u koje dospijeva nacionalna valuta. U slučaju depresijacije dolazi do smanjenja unutrašnje vrijednosti . kupovne moći novca. Devalvacija? Devalvacija je akt državne vlasti kojim se formalno snižava devizni kurs nacionalne valute neke zemlje. 288. 285.

međunarodni prestiž kao i relativna revalvacija koja nastaje kod svih valuta koje nijesu devalvirale. kod elastične domaće ponude uvoznih supstituta i kod elastične strane ponude u odgovarajućim eksportnim industrijama. politički faktori i odnosi. Efekat promjene cijena kod devalvacije? Smanjenje izvoznih i porast uvoznih cijena dovodi do poravnjanja platno-bilansne situacije. tj. kada na svaku novčanu jedinicu dolazi veća količina zlata. Temeljni razlozi koji izazivaju revalvaciju? Temeljni razlozi koji izazivaju revalvaciju su apsolutni ili relativni porast unutrašnje kupovne snage novca i suficit platnog bilansa. Dakle. 292.porast uvoza. Kod revalvacije je bitan relativan odnos cijena i kupovnih snaga dvije ili većeg broja valuta. u odnosu na devalvirane valute. a osim njih i potreba suzbijanja inflacionih tendencija. efekat dohotka djeluje u obrnutim pravcu od efekta cijena. nego u dužim vremenskim intervalima. nazivaju se monetarne rezerve. Efekat dohotka kod devalvacije? Ovaj efekat dolazi do izražaja na sledeći način: ponuda deviza će devalvacijom porasti i istovremeno će se smanjiti tražnja deviza. Definicija monetarne rezerve? Sredstva međunarodnih plaćanja kojima zemlja raspolaže i koje može brzo. tj. Dolazi do primarnog uticaja na dohodak i dalje do procesa multiplikacije dohotka djelovanjem spoljnotrgovinskog multiplikatora.. 291. Kod valuta zlatnog standarda revalvacija je posljedica povećanja zlatnog pokrića ili kontrakcije novčanog opticaja. Efekat cijena . Relativna devalvacija se pojavljuje kada revalvira valuta neke treće zemlje. Do kontrakcije uvoza doći će kod elastične domaće tražnje za stranim proizvodima.porasta izvoza i smanjenje uvoza. koja se sprovodi formalno pravnim aktom monetarnih vlasti. ali samo pod uslovom povoljnih elasticiteta tražnje i ponude prema cijenama. Revalvacija? Revalvacija predstavlja povećanje deviznog kursa (intervalutarne vrijednosti) domaće valute u odnosu na valute drugih zemalja. ukoliko paritet nacionalne valute ostaje isti. ali uz veći stopu devalvacije. 294. 95 .Efekat dohotka . deflacije. Ovaj proces će trajati dok primaran porast dohotka ne bude dostignut porastom uvoza u istom iznosu.Puzajuća devalvacija je dozirana devalvacija po principu manje a češće. radije se prilazi češćim devalvacijama uz nižu stopu. ---. ali nije uvijek poželjna jer smanjuje konkurentnu sposobnost nacionalne privrede u svjetskoj trgovini. remeti tržište i postojeće kurseve i otežava obaveze državama koje duguju u revalviranoj valuti. ________________________________________________________________________ Revalvacija podiže medjunarodnu vrijednost domaće valute. 293. ali bez kovertibilnosti novčanica u zlato. efikasno i bez ikakvih ograničenja upotrijebiti za izmirenje svojih obaveza prema inosranstvu. U zemljama sa papirnim važenjem revalvacija se tehnički sprovodi na isti način. 295.. Do ekspanzije izvoza doći će kod elastične inostrane tražnje za proizvodima zemlje koja devalvira svoju valutu. kod elastične ponude u toj zemlji i kod elastične ponude u inostranstvu.

2.KAO STANDARD ILI MERA EKONOMSKOG STANDARDA. politički i ratni konflikti. politički i ratni konflikti. Svrha držanja monetarnih rezervi? Svrha držanja monetarnih rezervi: 1.MERA EKONOMSKE VREDNOSTI UKOLIKO JE OPSTE PRIHVACENO U ZAJEDNICKOJ UPOTREBI OD STRANE UCESNIKA U RAZMENI 96 . Adekvatnost monetarnih rezervi? Monetarne rezerve moraju biti od 30% do 40%. 297. POD NOVCEM TREBA PODRAZUMEVATI NESTO STO SLUZI KAO SREDSTVO RAZMENE ALI NE I KAO STANDARD . a kod nekih zemalja i do 70 % plaćanja prema inostranstvu. društveni potresi. Da bi se spriječile sezonske oscilacije. Da bi se plaćanja sa inostranstvom mogla nesmetano obavljati u periodima kada je tekući priliv deviza manji od iznosa obaveza prema inostranstvu. društveni potresi. nace ovo je def novca koju je prof diktirao na casu : NOVCEM SE PODRAZUMEVA SVE ONO NESTO ILI BILO STO . prirodne nepogode. Najbolje je kad se čuvaju visoko konvertibilne valute koje će u budućem periodu jačati. Monetarne rezerve su bitne kako bi se plaćanja sa inostranstvom mogla nesmetano obavljati u periodima kada je tekući priliv deviza manji od iznosa obaveza prema inostranstvu. i da bi se spriječile sezonske oscilacije. prirodne nepogode.STO JE OPSTE PRIHVACENO I U ZAJEDNICKOJ UPOTREBI OD STRANE UCESNIKA U RAZMENI KAO SREDSTVO PLACANJA I PROMETA .296.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful