MINISTARSTVO PROSVJETE I ŠPORTA ZAVOD ZA UNAPREĐIVANJE ŠKOLSTVA

NASTAVNI PLAN I OKVIRNI NASTAVNI PROGRAM ZA ZANIMANJE TEHNIČAR ZA MEHATRONIKU
(Šifra programa 041004, oznaka prema NSKO 3.1.4.3.0/52)

Zagreb, srpanj 2001.

SADRŽAJ
I. UVOD II. CILJ I ZADAĆE OBRAZOVANJA TEHNIČARA ZA MEHATRONIKU III. TEMELJNE POSTAVKE IV. OPIS ZANIMANJA V. KONCEPCIJA NASTAVNOGA PLANA I OKVIRNIH NASTAVNIH PROGRAMA VI. NASTAVNI PLAN VII. OKVIRNI PROGRAMI NASTAVNIH PREDMETA Tehnički materijali Tehničko crtanje i nacrtna geometrija Računalstvo i programiranje Tehnička mehanika Finomehanika Osnove elektrotehnike Mjerenja u elektrotehnici Električni strojevi i uređaji Elektronički sklopovi Digitalna elektronika Pneumatika Hidraulika Upravljanje i regulacija Senzorika Kontrola i mjerenja Vođenje procesa računalom Radioničke vježbe Izborna nastava – Automatizacijski sustavi cestovnih vozila Izborna nastava – Proizvodni sustavi Izborna nastava – Roboti Izborna nastava – Uredska tehnika Stručna praksa VIII. ZAVRŠNI ISPIT IX. RADNA SKUPINA ZA IZRADU PROFILA TEHNIČAR ZA MEHATRONIKU 3 4 6 7 10 11 12 13 15 18 23 25 29 32 35 38 42 46 49 51 54 56 58 61 64 66 69 71 73 74 75

2

I.

UVOD

Na temelju spoznaja o utjecaju tehnološkog razvoja na zanimanja i iskustvima nekih razvijenih zemalja na planu prilagođivanja tradicionalnih industrijskih zanimanja potrebama visokih tehnologija i uvođenja novih zanimanja, Uprava za programiranje, udžbenike i razvoj Ministarstva prosvjete i športa u suradnji s gospodinom prof. dr. sc. Gojkom Nikolićem, profesorom na Tekstilnotehnološkom fakultetu i honoranim nastavnikom na Fakultetu strojsrtva i brodogradnje u Zagrebu i gospođom Marijom Marcelić dipl. ing., ravnateljicom tehničke škole Ruđera Boškovića u Zagrebu, predložila je uvođenje novoga obrazovnoga profila pod radnim nazivom TEHNIČAR ZA MEHATRONIKU. U tu svrhu je od Ministarstva prosvjete i športa osnovana radna skupine za izradu profila tehničar za mehatroniku. Zadaća je radne skupine bila izraditi didaktičku dokumentaciju (opis profila zanimanja i okvirni nastavni plan i program) za novo zanimanje i pratiti pokusnu provjeru novoga obrazovnoga programa u Tehničkoj školi Ruđera Boškovića. Nakon verifikacije didaktičke dokumentacije u Ministarstvu prosvjete i športa – Uprava za programiranje, udžbenike i razvoj i Uprava za školstvo i obavljenih temeljitih priprema u Tehničkoj školi Ruđera Boškovića, škola je raspisala javni natječaj za upis učenika u jedan pokusni razredni odjel. Nakon obavljenog izbora u prvi je razred upisano 35 učenika. Proces pokusne provjere počeo je školske godine 1996./97. i trajao je četiri godine. Radna skupina je, uz aktivnu i konstruktivnu suradnju predmetnih nastavnika, sustavno pratila odvijanje pokusne provjere. Po isteku pokusne provjere, na kraju školske godine 1999./2000., radna je skupina organizirala završnu evaluaciju svih sastavnica didaktičke dokumentacije sa ciljem njenog inoviranja u svakom pojedinom dijelu. Ovaj dokument rezultat je ostvarene evaluacije.

3

sklapanju i održavanju automatskih sustava. složena automatika vozila i slično) . Obrazovni program tehničara za mehatroniku sastavljen je od općih. Opći sadržaji imaju zadaću: .poticanje učenika na samostalno rješavanje tehničkih problema uz mogućnost provjere funkcionalnosti .omogućavanje rješavanja istog tehničkog problema primjenom različitih metoda iz područja elektrotehnike i strojarstva uz primjenu računala . roboti i drugi. izrada i promjena programa na automatskim strojevima i slično. Stručni sadržaji imaju zadaću omogućiti učenicima sustavno stjecanje stručnih znanja o konstrukciji. uredski strojevi. optike.upoznavanje s opremom . za život i praksu nužno poznavanje društvenih i gospodarskih prilika. informatike. jednostavnijih uređaja vođenih računalom. tehničko-tehnološke dokumentacije i radu na siguran način.projektiranje jednostavnih automatskih uređaja. 4 . tehnoloških operacija i procesa. Zadaća teorijskih osnova je: povezivanje fizikalnih načela i njihova primjena u rješavanju stvarnih tehničkih problema. elektrotehnike–elektronike.održavanje sofisticiranih strojeva (automatski strojevi upravljani računalom. složenih i automatiziranih alata i naprava. kao što su fleksibilni proizvodni sustavi. te stjecanje neophodne podloge za nastavak obrazovanja u područjima tehničkih znanosti. instrumenti. montaže i ugradnje. Naglasak je na primjeni pojedinih elemenata i sklopova. b) nastavak obrazovanja u svim područjima tehničkih znanosti Obrazovanje tehničara za mehatroniku. industrijski kontrolni sustavi. razumijevanje i podizanje kulture življenja. upravljanja procesima.ustanovljavanje kvarova na sustavu i njegovo otklanjanje. Praktični dio programa kroz nastavni predmet radioničke vježbe ima zadaću steći znanja i vještine u postupcima obrade materijala. kontrole. strojevi u domaćinstvu. Stručni sadržaji imaju dva dijela: teorijske osnove i praktični dio.II.povezivanje gradiva stečenih u teorijskoj nastavi s realnim tehničkim problemima . . briga za tjelesni razvoj i zdravlje učenika) . mjerenja električnih i neelektričnih veličina. Cilj programa tehničara za mehatroniku je osposobiti učenika za: a) upošljavanje: . samostalni rad na složenim ispitnim sustavima. polidisciplinarnog programa. složenim produkcijskim linijama i slično. Sastavni dio teorijskih osnova su i laboratorijske vježbe (propisane u okvirnom programu pojedinog nastavnog predmeta).stjecanje temeljitog obrazovanja iz prirodoznanstvenoga i matematičkoga područja radi stvaranja potrebnog predznanja za razumijevanje i svladavanje stručnih sadržaja. automatike. U sklopu svih stručnih predmeta potrebno je maksimalno uvesti rad na računalu. Zadaća laboratorijskih vježbi je: .upoznavanje s tehničkim normama . CILJ I ZADAĆE OBRAZOVANJA TEHNIČAR ZA MEHATRONIKU Iz složenih zahtjeva proizvodnje i tržišta proizlaze i zahtjevi za obrazovanje učenika prema novim vrijednostima: kvalitetno školovanje tehničara sa dobrim praktičnim znanjima i vještinama.ostvarivanje ciljeva od općeg zajedničkog interesa (stvaranje potrebne razine mogućnosti komuniciranja. stručnih i izbornih sadržaja. ostvaruje se objedinjavanjem strojarstva.rad i nadzor u proizvodnim procesima. a ne na njihovoj proizvodnji.

također mogu usklađivati s dinamičnim promjenama u tehnici i tehnologiji. Izborni sadržaji realiziraju se putem izbornih blokova. Broj izbornih blokova može se mijenjati.Izborni sadržaji putem izbornih blokova imaju zadaću omogućiti budućem tehničaru za mehatroniku prilagodbu regionalnim zahtjevima tržišta rada. 5 . Izborni blokovi čine cjelinu. Oni se.

može se reći “opipljivo”. Sav taj veliki priliv modernih strojeva visokog stupnja kompleksnosti zahtjeva i drugačiji pristup od projektiranja do održavanja. vozila. Sam naziv potječe iz Japana i objedinjuje dvije ključne riječi MEHANIKA I ELEKTRONIKA. Objedinjeni pristup u obrazovanju približava te različite načine razmišljanja. Cijelo to novo interdisciplinarno područje time je zaokruženo različitim stupnjevima obrazovnog sustava. ne samo u pogledu vlasničkih odnosa. Nastalo je kao rezultat napretka tehnike u kojoj nema više oštrih granica pojedinih stručnih područja. godine na području automatizacije radilo oko 600. Visoko automatizirani stroj. Taj trend visoko automatiziranih. promatra se. a prozvan je MEHATRONIČAR. rukovanju i održavanju kao jedinstvenoj cjelini. Visoko kvalitetan i složen proizvod mogu raditi samo moderni visoko automatizirani strojevi. Takav novi profil stručnjaka već se obrazuje u svijetu i Europi. Razlozi leže i u različitom načinu razmišljanja različitih profila stručnjaka. uređaj. Dvije godine kasnije. Pokazalo se do danas da rad više različitih profila stručnjaka ne donosi onakve ni tehničke ni ekonomske rezultate. kamera do uredskih strojeva. Ove temeljne postavke navele su Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske da i na ovom segmentu krene u korak s obrazovnim sustavom napredne Europe u profiliranju polidisciplinarnoga nastavnoga plana i programa. 1994. a informatičari logikom računala. Mjesto suvremenog obrazovnog stručnjaka je u svim tim procesima. te doprinosi optimalizaciji tehničkih rješenja. podržani s jakim informatičkim sustavom upravljanja i vođenja procesa. već prije svega u proizvodnom programu. On može naći mjesto i u projektiranju složenih proizvoda te njihovom održavanju. To je godina kada je u njemački sustav srednjega obrazovanja uveden program tehničara za mehatroniku. Elektroničari razmišljaju apstraktno. instrument. kao što donosi svestrano obrazovan stručnjak. TEMELJNE POSTAVKE Gospodarstvo Hrvatske danas je u značajnom prestrukturiranju. Tek tada se mogu postići optimalni rezultati u primjeni. Nijemci su se u početku uvođenja novog profila stručnjaka u obrazovni sustav odlučili za naziv Steuerungsmechaniker. načinu organiziranosti i modernizaciji tehnologije rada. U Njemačkoj je 1992. te je dobilo ne samo svoju potvrdu opravdanosti nego i započelo stvaranjem novih obrazovnih generacija stručnjaka koji će dalje i intenzivnije razvijati to područje. Gradnja modernih strojeva zahtjeva široka znanja iz naznačenih područja. imaginarno. sofisticiranih strojeva i uređaja. nije samo prisutan u modernoj industriji ili općenito gospodarstvu. Time je ukazana suština tog novog profila tehničara. ali su kasnije prihvatili ovaj sada već i internacionalni naziv MEHATRONIČAR. tj. od vođenja složenog sustava strojeva do njegovog državanja. MEHATORNIKA je novo interdisciplinarno područje koje se temelji na klasičnom strojarstvu i elektrotehnici te automatizaciji i informatici. muzičkih i video uređaja. naprava. Značaj koji se pridaje tom novom stručnom području i novim profilima tehničara iskazuje se priređivanjem natjecanja učenika u pojedinim zemljama Europe.III. godine uvodi se na TU Bergakademiji u Freiburgu studij inženjera mehatroničara. i njemu se pristupa u projektiranju. 6 . konkretno. te atraktivnim proizvodom koji će moći odoljeti konkurenciji na slobodnom tržištu. Godinu dana kasnije program za obrazovanje istoga zanimanja uveden je u sustav srednjega obrazovanja Češke. Strojari razmišljaju i pristupaju problemu prije svega realistično.000 djelatnika sa stalnim trendom rasta. on nas okružuje od kućanskih aparata. Završetkom tog procesa ostati će mala poduzeća s modernom tehnologijom i organizacijom rada. itd. Način razmišljanja proizišao je iz obrazovanja.

principa rada. Kod održavanja prije svega radi se o potrebnom. . alata i naprava do automata. kako bi mogao odgovoriti zahtjevima dobrog poznavanja mehanike uređaja.Tehničar za mehatroniku treba ovladati konstrukcijskim i proračunskim metodama strojara.IV. tehnologije. naprave medicinske opreme. robota). staklo i slično.) 2. te jednostavnijih sustava opreme kao i dogradnja postojeće opreme ili sustava. Metode rada Proračunske i empirijske metode koje proizlaze iz znanja usvojenih kroz stručne predmete strojarstva. 4. pneumatske. Popis poslova 1. . tehničkim proizvodnim procesima. konstrukcija.Projektiranje automatskih strojeva. kućanski strojevi i aparati. nadzor nad vođenju složenih procesa u pogonima . medicinskoj tehnici. 5. inženjering). a ovise o vrsti poslova kojim će se tehničar za mehatroniku baviti u praksi. Sredstva za rad Za proizvodnu djelatnost.Operativni rad na kompleksnoj opremi i sustavima.2 Uslužna (servisna) aktivnost . . elektroničke komponente. Potrebita znanja i vještine Moderni stroj je sve više sofisticirani (kompleksni) uređaj.Održavanje i popravak složene opreme i sustava u različitima djelatnostima (uredskoj tehnici. Materijali za rad Metali. 3.1 Proizvodna aktivnost . fleksibilnih i montažnih linija. a svaki ima i svoje specifičnosti. konstrukcije ili održavanja treba biti jedinstven (integralan). Za projektiranje to je računalo s grafičkom stanicom za izradu crteža. hidrauličke). 7 . izvršni i upravljački elementi raznih energetskih medija. te je upravljan računalom. glazbeni). spojni materijali i ljepila. uređaji za zabavu (video.Mora poznavati principe mjerenja i mjerne uređaje. nisu moguće unaprijed specificirati pojedinačno sredstva rada jer je raznolikost opreme i uređaja velika. suvremenih strojeva. poznavati osjetila (senzore) za različite zahtjeve i uvjete rada. plastika. Pristup stroju bilo sa stajališta rada. elektrotehnički materijali. automatizacije i informatike. optički uređaji. ali specifičnom instrumentariju za opremu i instrumente u pojedinim djelatnostima.Potrebno je dobro poznavanje pneumatskih. Predmeti (objekti) rada Svi složeni (hibridni) sustavi. nadzora nad složenim procesima. 1. naprava i alata (alatnice. Osim mehaničkog osnovnog uređaja sadrži osjetila (senzore). uređaji i sklopovi kao što su na primjer: . shema. Odatle proizlaze i potrebna stručna znanja: .oprema za proizvodnju (od složenih. instrumenti. itd. načine na kojima rade senzori. njihove karakteristike. izvršne elemente (električne. mjernoj opremi. 6. hidrauličkih i električkih pogona.uredska tehnika. OPIS ZANIMANJA 1. elektrotehnike.

otkloniti nastale greške.tehničko mišljenje (modeliranje. stečene ili razvijene do prosječne razine: . sređenost.Tehničar za mehatroniku mora poznavati principe upravljanja.opća tjelesna spretnost (stajanje.prepoznavanje oblika i osobitosti dodirnih površina) . itd. Prirođene.analitički pristup (u rješavanju problema. na položaj udova i izvedbu pokreta bez vidnog nadzora. OC. planiranje poželjnog ishoda) .prostorna predodžba (prosudba rasporeda. Psihofizičke osobine 7.) . Psihomotorne i ostale tjelesne sposobnosti Prirođene. usmena.Potrebno je poznavanje i osnova organizacije i vođenja proizvodno (i poslovnih procesa) orijentiranih poduzeća. udaljenosti. optičkim signalima) . stečene ili razvijene do prosječne razine: .kinestetičnost (osjetljivost na male pomake i promjene otpora. sigurno dohvaćanje i manipu-liranje. preciznog mjerenja.tjelesna izdržljivost .vid (oštrina na blizinu. te znati unijeti i pokrenuti potrebne programe. raspoznavanje boja) . pravodobna reakcija. samokontrola) .odziv na relevantne pobude.komunikacija (razgovijetna. Profil tehničara za mehatroniku može biti dodatno usmjeren prema: uredskoj tehnici. koordinacija i disocijacija ruku) . te programski realizirati dodatne zahtjeve procesa.refleksi (percepcija i shvaćanje signala.. razumljiva. 8 . široko vidno polje. FMS. grafička. mjernoj opremi.otpornost na alergije (izazivanje uljima. 7. FPS. tehničkim proizvodnim procesima. . kemikalijama) .2. stečene ili razvijene do znatne razine: . s timom) . konstruiranje) . kao i vještine u sl. jednostavna.kooperativnost (s pojedincima. CIM itd.okulomotorna koordinacija (usklađivanje sa vidnim podacima. medicinskoj tehnici. 7.odgovornost (savjesnost.1. snalaženje u radnoj situaciji) .opće psihičko i fizičko zdravlje. odmjeravanje napora potrebitog za različite radnje) . matem-atička) Prirođene. sagibanje) . lokalizacija zvuka) . Senzorske i mentalne sposobnosti Prirođene. pismena.Potrebno je poznavanje upravljanja složenijih sustava upravljanih računalom (npr. smjera i brzine pomicanja) . hvatanje. montažnih poslova raznih vrsta (posebno u preciznoj mehanici). u aplikaciji) . obavljanje svakog rada što se izvodi prstima) .inicijativnost i samostalnost (donošenje valjanih odluka) .spretnost ruku (vješto i udovoljavajuće brzo pokretanje.uočavanje međuovisnosti i međudjelovanja komponenata . poslovima. isparavanjima. grafičko rješavanje. priprava za rad. hodanje. rad s računalom.spretnost prstiju (kretanje. AS.emocionalna stabilnost (prisebnost.organizacija posla. Tehničaru za mehatroniku potrebna je vještina dobrog lemljenja. vještina rada s računalom. daljinu. stečene ili razvijene do znatne razine: .snalažljivost (učinkovito rješavanje problema) .sluh (osjetljivost na razlike frekvencija i intenzitete.opip (taktilna osjetljivost .

Uvjeti rada Rad tehnićara za mehatroniku obavlja se pretežito u zatvorenom prostoru normalne temperature i vlage. Postoji opasnost od mehaničkih i drugih povreda. Povezanost s drugim poslovima (suradnja u radu) U radu će se oslanjati na dipl. uvjeti rada mogu se dovesti do sigurnih uvjeta. Postoji i opasnost od udara električne struje. a kasnije i na inženjere mehatroničare kada se oni budu obrazovali na fakultetima. 9 . Međutim s ispravnom zaštitom na radu.8. odnosno ozljede. opasnost po zdravlje od isparavanja kemikalija. 9. elektronike i informatike. Opasnosti i zaštita na radu Uvjeti rada tehničara za mehatroniku generiraju mnogo struke opasnosti za zdravlje. odnosno može se uključiti u programe usavršavanja (specijalističke tečajeve) što će podići njegovu obrazovnu razinu. Ukoliko su u programe prekvalifikacije uključe osobe s nekim drugim zanimanjem. program obrazovanja biti će kraći (ovisno od zanimanja koje je polaznik prije savladao). 12. Pravilnim rješenjima zaštite na radu. 11. Osobne razvojne mogućnosti Nakon završenog obrazovnog programa tehničar za mehatroniku može nastaviti školovanje na višim ili visokim učilištima. strojarstva. Potrebito prijašnje obrazovanje Za zanimanje tehničar za mehatroniku može se školovati svaka osoba sa završenom cjelovitom osnovnom školom. ing. 10. ovi se poslovi mogu obavljati uz visoki stupanj sigurnosti. Međutim određene poslove tehničar za mehatroniku obavlja u poluzatvorenom i otvorenom prostoru.

završena obvezna osnovne škola.72. U svojoj strukturi svaki okvirni nastavni program pojedinoga strukovnoga predmeta obuhvaća: .informaciju o razredu u kome se izvodi i s koliko nastavnih sati tjedno. a time i kompetenciju za obavljanje poslova na tržištu rada i za nastavljanje obrazovanja na visokim tehničkim učilištima. U ovaj obrazovni program mogu se upisati one odrasle osobe koje su završile trogodišnje škole za zanimanja u strojarskoj i elektrotehničkoj struci i koje se žele doškolovati za to zanimanje kao i one osobe koje su završile četverogodišnje tehničke škole za zanimanja u strojarskoj i elektrotehničkoj struci koje se žele prekvalificirati u to zanimanje. Učenik s položenim završnim ispitom stječe zanimanje TEHNIČAR ZA MEHATRONIKU. elektrotehnika. .okvirne obrazovne sadržaje. .postavljeni cilj i zadaće. Intelektualna zahtjevnost i količina potrebnih strukovnih znanja i radnih vještina tehničara za mehatroniku uvjetuju četverogodišnje trajanje obrazovanja.53%. mentalni i psihomotoričke sposobnosti.63%.područje općeg obrazovanja 44. U slučaju većeg interesa učenika prednost treba dati kandidatima s boljim općim uspjehom iz matematike.odgovarajuće senzorne. Ministarstvo prosvjete i športa). a istorodna područja rada izvori praktičnih znanja i vještina. dominantni su izvori strukovno-teorijskih znanja. čunalstvo i optika. Nakon uspješno završenog četvrtog razreda učenik ima pravo pristupiti polaganju završnog ispita prema Pravilniku o polaganju mature i završnog ispita (Narodne novine br. . . Područja tehničkih znanosti. Koncepcija nastavnog plana Okvirni nastavni plan izravno je ovisan o profilu zanimanja tehničara za mehatroniku kao i o utvrđenim standardima općeg obrazovanja za razinu četverogodišnjeg strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Budući da je nastavni plan vrlo zahtjevan. laboratorijskih i praktičnih vježba ne može kvalitetno realizirati. 29/94. hrvatskog jezika i stranih jezika. br.59%. . 6/1999. 10 . .63% .zajednička (mješovita) područja 15.radioničke vježbe 8.90%. kao što su strojarstvo.literatura za učenike i nastavnika. Koncepcija okvirnih nastavnih programa Okvirni strukovni nastavni programi ciljno su orijentirani na opći cilj obrazovanja za zanimanje tehničar za mehatroniku i svi su u funkciji osposobljavanja učenika za buduće zanimanje.metodički naputak. . tehničke kulture.). 2.područje elektrotehnike i elektronike 11. .materijalno-tehničke uvjete za kvalitetno izvođenje. Potreba za stalnim sadržajnim i vremenskim povezivanjem strukovno-teorijske i praktične nastave zahtjeva primjenu odgovarajućih nastavnih metoda i odgovarajuće organizacije nastave. .V. . U protivnom se većina strukovno-teorijskih obrazovnih sadržaja.izborno područje 3. .područje strojarstva 15.%. fizike. KONCEPCIJA OKVIRNOGA OBRAZOVNOGA PROGRAMA 1. hidromehanika. u izvedbi je neophodna primjerena materijalno-tehnička i kadrovska opremljenost škole propisana dokumentom Oprema praktikuma za vježbe iz strukovnih predmeta za srednjoškolski program THEHNIČAR ZA MEHATRONIKU (Prosvjetni vjesnik. Uvjeti za upis učenika u zanimanje tehničar za mehatroniku su: . Zbog toga okvirni nastavni plan ima slijedeću strukturu: .potrebnu strukovnu i pedagošku kompetenciju nastavnika.

13. 26.Roboti . 16. raz. 23. raz. 7. 3. 11 .Automatizacijski sustavi cestovnih vozila . 12.Uredska tehnika . broj 1. 14. Nastavni predmet Hrvatski jezik Strani jezik Povijest Geografija Politika i gospodarstvo Tjelesna i zdravstvena kultura Vjeronauk/Etika Matematika Fizika Tehnički materijali Tehničko crtanje i nacrtna geometrija Računalstvo i programiranje Tehnička mehanika Finomehanika Osnove elektrotehnike Mjerenja u elektrotehnici Električni strojevi i uređaji Elektronički sklopovi Digitalna elektronika Pneumatika Hidraulika Upravljanje i regulacija Senzorika Kontrola i mjerenja Vođenje procesa računalom Radioničke vježbe Izborni sadržaji* Ukupno Stručna praksa (godišnje) Izrada završnoga rada (godišnje) 1. 21.VI. 8. 18. 25.Strukovni sadržaji na prijedlog škole i institucija iz okruženja škole. 15. raz. 22. 3. 4. 2. 6. 11. 5. raz. 9. 4. 3 3 3 2 2 2 2 1 2 2 2 2 1 1 1 3 3 3 2 2 2 2 3 3 2 2 32 80 2 2 3 3 3 3 2 3 32 80 2 3 2 3 4 3-5 30-32 40 * Izborni sadržaji: . 17. 10. 24. 20. NASTAVNI PLAN Red. 3 2 2 2 2 1 3 2 3 2 2 2 4 2 32 Tjedni broj sati 2.Proizvodni sustavi . 19.

11/1997. vjeronauk. matematika i fizika objavljeni su u Glasniku Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske. 12 . br. strani jezik. tjelesna i zdravstvena kultura. posebno izdanje. etika. povijest. zemljopis. politika i gospodarstvo. OKVIRNI PROGRAMI NASTAVNIH PREDMETA Okvirni nastavni programi općeobrazovnih predmeta: hrvatski jezik.VII.

upoznati učenike i naučiti ih kako se služiti normama. HN. kositar (svojstva. označavanje. EN ili DIN norme) Cink. 3. EN ili DIN norme. označavanje) Molibden. dijagram zagrijavanja i hlađenja. HN. svojstvima. podjela i primjena čelika) Lijevana željeza i čelični ljevovi (primjena u strojarstvu i elektrotehnici) Bakar (svojstva bakra kao konstrukcijskog elementa. Struktura i svojstva materijala Osnovne strukture. primjena. označavanje. 13 . 3. dijagrami stanja. normiranim oznakama i primjeni tehničkih materijala u području elektrotehnike i strojarstva. volfram. ISO. podjela i označavanje polimera. duromeri. označavanje) Mangan. . slitine bakra. kristali mješanci. . Primjena polimera u elektrotehnici. Elastomeri. primjena. 2. primjena.unutarnja građa. Ovaj predmet polazi od znanja stečenih u kemiji i fizici. označavanje).TEHNIČKI MATERIJALI Razred Broj sati tjedno 1. svojstva čelika kao konstrukcijskoga materijala. HN. 3 2. EN ili DIN norme) Aluminij (svojstva aluminija kao konstrukcijskog materijala i vodiča. 4. ISO. primjena u strojarstvu i elektrotehnici. Čelik (Fe-C dijagram. krom. - CILJEVI I ZADAĆE Cilj ovog predmeta je upoznavanje učenika sa vrstama. Električna svojstva materijala. Prepoznavanje polimera. nikal i kobalt (svojstva. označavanje čelika. Primjena polimera u strojarstvu.usvojiti osnovna znanja o vrstama materijala koji se primjenjuju u elektrotehnici i strojarstvu. . Metali Željezo (modifikacije željeza.razviti potrebu za očuvanje okoline. plastomeri.razviti osjećaj za racionalno korištenje materijala.naučiti učenike pravilno izabirati materijal. SADRŽAJ 1. . svojstva bakra kao vodiča. Mehanička svojstva materijala. olovo. Polimeri Sastav polimera. ISO. . vanadij (svojstva. Glavne zadaće predmeta su: . slitine željeza . slitine aluminija.

MATERIJALNI UVJETI Za kvalitetnu nastavu potrebito je osigurati 6 radnih mjesta u specijaliziranoj učionici. 1993. Zagreb. koža) 5.diplomirani inženjer strojarstva . Gudelj G. Materijali za brušenje i poliranje (abrazivi). 1990. Izbor sa stanovišta funkcije i ekonomičnosti. Zagreb. Rukovanje materijalima i zaštita okoline Pravilno rukovanje u cilju zaštite materijala. LITERATURA ZA UČENIKE Gajić. 6. ISO.. Tehnička Škola za elektroniku. DIN). Tehnička Škola za elektroniku. Nastajanje otpadnog materijala i njegovo uklanjanje. Tehnički materijali. 1990. Buha K. Prirodni materijali (drvo. Izbor tehničkih materijala Izbor prema normama vrste. Kraut B. oblika i dimenzije (norme HN. 1993. antikorozivnu zaštitu i impregniranje. odnosno osigurati nastavu u školi koja ima takvu opremu. Zagreb. Sentić. EN. 14 . Zagreb. da bi ih mogli prepoznati i sami uočiti njihova svojstva. Školska knjiga. Ostali materijali u elektrotehnici Poluvodički materijali (slicij.. METODIČKI NAPUTAK Učenici bi u okviru ovog predmeta morali doći u dodir sa svim navedenim materijalima. Strojarski priručnik. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA . Gudelj G. Zagreb. Hrgović. Tehnička knjiga. Sentić.4. germanij. poluvodičke komponente). Plinovi i tekućine u elektrotehnici.profesor strojarske skupine predmeta . Pučko otvoreno sveučilište. Ispitivanje tehničkih materijala. gdje bi se izvodile vježbe ispitivanja svojstava materijala.. Pučko otvoreno sveučilište. 1992. Zagreb. LITERATURA ZA NASTAVNIKE Gajić. Školska knjiga. Pravilno rukovanje u cilju zaštite ljudi.. Nastavu ovog predmeta neophodno je uskladiti sa radioničkim vježbama u kojima se učenici susreću sa svim materijalima. Materijali za hlađenje. Zagreb. Ispitivanje tehničkih materijala. Elektrotehnički materijali i komponente. Elektrotehnički materijali i komponente. Hrgović. 1997. Buha K. 7.diplomirani inženjer brodogradnje. 1997. Tehnički materijali. Bilo bi uputno razraditi vježbe uz pisane materijale (kao što su materijali BIBB-a).. Kemijski izvori EMS. Ostali materijali u strojarstvu Sinterizirani materijali. Sredstva za podmazivanje i hlađenje.

pravca.. 4.2 i 3. cikloida. 1992. Osnovne geometrijske konstrukcije Simetrale i okomice Kutevi Mnogokuti Kružni prijelazi. - CILJEVI I ZADAĆE Nastava ovog predmeta treba omogućiti učenicima usvajanje znanja iz grafičkog prikazivanja dijelova strojeva i uređaja kao nužne podloge za rad na izradi i montaži strojeva i uređaja. Tehnička knjiga. 1972. Uvod Značenje i zadaci predmeta Pribor za tehničko crtanje. SADRŽAJI 1. parabola. Osnove nacrtne geometrije Ortogonalno projiciranje na dvije ravnine (točke. Tehničke krivulje Elipsa. razred 1. odnosno sudjelovanju na projektiranju i razradi tehničko-tehnološke dokumentacije. ravnog lika i osnovnih geometrijskih tijela Projiciranje na tri ravnine 15 . Standardi za izradu crteža 3. Zagreb. 2.Kraut B. TEHNIČKO CRTANJE I NACRTNA GEOMETRIJA Razred Broj sati tjedno 1. Praktičar 1. 4. 5. 2 2. dužine. 2 3. Skupina autora.savladati osnove tehničkog komuniciranja -usvojiti znanje iz crtanja presjeka i skiciranja -usvojiti postupke kotiranja predmeta -upoznati odstupanja od pravila nacrtne geometrije u predočavanju oblika -usvojiti znanje o tolerancijama i kvaliteti površine -upoznati crtanje na računalu -razvijati sposobnost primjene ovoga gradiva za uspješno savladavanje gradiva iz ostalih stručnih predmeta -razvijati sposobnost i smisao za urednost i estetiku prilikom grafičkog prikazivanja predmeta. hiperbola Zavojnica Evolventa. Strojarski priručnik. Zadaće nastave ovoga predmeta su: . Zagreb. Školska knjiga.

Skiciranje i detaljiranje Postupak pri skiciranju Svrha i načini detaljiranja. Kotiranje Elementi kote Osnove za kotiranje i pravila Znakovi za kotiranje. 6. Presjeci Vrste i označavanje presjeka Crtanje punih.Presjeci tijela ravninama Crtanje plašta Prodori tijela. polovičnih. 2. razred 1. 6. Predočavanje oblika odstupanjem od pravila nacrtne geometrije Nepravilan smještaj projekcija Djelomične i zaokrenute projekcije Stranocrti Crtanje razvijenih pogleda Crtanje prekida i završetaka Crtanje pomičnih dijelova Pojednostavljenja pri crtanju 5. djelomičnih i zaokrenutih presjeka 2. 4. Tolerancije Pojmovi i definicije Osnove ISO-sustava Dosjedi Izbor tolerancija Tolerancije slobodnih mjera. Prostorno predočavanje Kosa projekcija Dimetrijska projekcija Izometrijska projekcija. Tehnički crteži i sheme Radionički crtež Sklopni crtež Čitanje tehničkih crteža Izrada i čitanje tehničkih shema METODIČKE NAPOMENE 16 . Hrapavost površina Pojmovi i definicije Znakovi za kvalitetu površine Vrijednosti koje se dodaju oznakama 7. 3.

Zagreb. Osnovne vježbe iz tehničkog crtanja s kompjutorskim aplikacijama. Zagreb. Tehničko crtanje u slici. Tehnička grafika.diplomirani inženjer strojarstva . 2001. specijalizirana učionica s računalima Potrebna oprema: 1. Element. ĆK. Osnovne vježbe iz tehničkog crtanja s kompjutorskim aplikacijama. Lipošinović. Ćiril Koludrović. Koludrović.. Zagreb. računala (broj računala ovisi o broju učenika.diplomirani inženjer elektrotehnike .profesor strojarske skupine predmeta. Tehničko crtanje. Koludrović. 1999. Rijeka Koludrović. Ćiril Koludrović. ĆK. Školska knjiga.U nastavnim cjelinama treba predvidjeti crtanje na računalu u programu (npr. Žunar.diplomirani inženjer brodogradnje . Nacrtna geometrija. Szirovicza. Školska knjiga. Zagreb. MATERIJALNI UVJETI Potreban prostor: 1.profesor elektrotehnike LITERATURA ZA UČENIKE Hercigonja E. LITERATURA ZA NASTAVNIKE Hercigonja E. grafoskop i grafofolije za tehničko crtanje 2. 2001. Pučko otvoreno učilište.. Zagreb. Rijeka. Rijeka Koludrović. učionica 2. 1998. Pučko otvoreno učilište. Tehnička grafika. AUTOcad LT). Nacrtna geometrija I i II. 1996. Rijeka. . 1999. Tehničko crtanje. Za upoznavanje računalnoga programa treba predvidjeti najmanje 35 sati godišnje. 2001. Sliepčević. Tehničko crtanje u slici. 2001. Zagreb. a predviđeno je da za računalom rade najviše po dva učenika) POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA . 17 . Element. Žunar.

a u drugom i trećem razredu s pomoću viših programskih jezika.RAČUNALSTVO I PROGRAMIRANJE Razred Broj sati tjedno 1. 2 4. Osnovni rad s računalom Osnovni pojmovi o građi računala.samostalno služenje različitim izvorima informacija u školi i izvan nje uporabom računala .priprema i raščlamba jednostavnijih zadataka iz raznih područja. To znači: . Primjene trebaju odgovarati stupnju stečenog znanja tijekom školovanja. odnosno raspoloživom programu. do razine pogodne za primjenu rješavanja računalom. razred 1. algoritama i programa u jednom od programskih jezika opće namjene. 18 . - CILJEVI I ZADAĆE Program predmeta računalstvo za srednje elektrotehničke škole izrađen je tako da učenika osposobi za uporabu računala. . Nosioci podataka Unutarnje komponente osobnoga računala Uloga operacijskog sustava.služenje računalom u rješavanju grafičkih zadataka U drugom razredu učenici se osposobljavaju za samostalno služenje računalom pri uporabi raznih baza podataka. Nastavom računalstva treba osposobiti učenika za: .sastavljanje jednostavnih postupaka. naročito u predmetima struke. Priključivanje osobnoga računala. SADRŽAJ 1. Težište programa stavljeno je na upoznavanje mogućnosti računala i njegovu učinkovitu uporabu s pomoću aplikacijskih programa u prvom razredu. spajanje i puštanje u rad osnovne konfiguracije osobnog računala . 2 3.priključivanje. Pored toga učenici u drugom razredu stječu potrebna znanja za samostalno rješavanje stručnih zadaća računalom uporabom viših programskih jezika (program C) i aplikacijskih programa. Cilj obrazovanja iz područja računalstva u prvom razredu jest stjecanje osnovnih znanja i vještina uporabe računala do razine rješavanja jednostavnih problema u raznim problemskim situacijama uz uporabu aplikacijskih programa. 2 2. U trećem razredu učenici trebaju svladati programski jezik C++.samostalno služenje računalom pri pisanju različitih tekstova i njihovoj obradi . Znanje stečeno u ovom predmetu učenici će primjenjivati pri rješavanju praktičnih zadataka u okviru drugih predmeta.

Prikaz odabranog programa za rad s bazama podataka. 2. 5. Uporaba raspoloživog programa za kreiranje i obradu baza podataka. Osnove programiranja Sustavni pristup rješavanju stručnih zadaća. Tablični proračuni Tablični proračuni. Formatiranje ispisa. razred 1. Osnovna struktura baze podataka. Prikaz odabranog programa za rad grafikom. Postupak izrade računarskog programa. Podaci u C-u Osnovna struktura C programa. Pojam i razrada algoritma Opći oblik naredbi na strojnoj razini. konstanta. 4. Prikaz programa za obradu tablica Uporaba programa za pripremu i obradu tablica. softver. obrada i umnažanje tekstova. Uporaba grafičke prezentacije podataka u raznim područjima. Uporaba raspoloživog programa za obradu tekstova. 2. Dodavanje grafike u tekst. Prikazivanje vrijednosti varijable. 2. Opći oblik standardnih (proceduralnih) programskih jezika. tipovi podataka). izrazi. Ispis stringa. 4.Organizacija strukture datoteka u operacijskom sustavu. Niži i viši programski jezici. operatori pridruživanja. Grafičke mogućnosti računala. Rad s računalom pod WINDOWS okruženjem Pokretanje i ustrojstvo Windowsa Programi i dokumenti u okruženju Windows Prilagodbe hardver. Vrste podataka (identifikator. Osnovne naredbe operacijskog sustava. Ispis varijable i konstante. Vrste naredbi u programskim jezicima. 19 . korisnik Komunikacija s računalima u mreži Internet 3. Baze podataka Pojam i uporaba baze podataka. Operatori (aritmetički operatori. 3. prioritet operatora). Obrada teksta Prikaz odabranog programa za obradu Priprema. Ulaz i izlaz podataka Čitanje ulaznih vrijednosti. varijabla.

Funkcije Deklaracija i definicija funkcija. pokazivači. Standardne funkcije. Deklaracija objekata klase. Deklaracija objekata klase. Doseg i trajanje varijabli. Polja i nizovi znakova. 6. Preopterećenje operatora. Znakovi Znakovi i niz znakova. Višedimenzionalna polja. Korisnički definirane konverzije. 5.5. Naredbe za grananje Naredbe za grananje Naredbe za ponavljanje 7. Rekurzija. Definicija operatorske funkcije. 4. Tip funkcije i lista argumenata. Povezivanje. Datoteka zaglavlja. Reference. Nasljeđivanje preopterećenih operatora. Nasljeđivanje i hijerarhija klasa Nasljeđivanje i prava pristupa. 20 . Klase i objekti Deklaracija klase. Stvaranje i uništavanje objekata Strukture i unije. Korisnički definirane konverzije. Standardne pretvorbe i nasljeđivanje. Pokazivači. 7. Klase i objekti Deklaracija klase. Preopterećenje operatora. 2. razred 1. Polja. 3. Stvaranje i uništavanje objekata Strukture i unije. 3. reference Deklaracija i incijalizacija polja. 6. Povezivanje s kodom drugih programski jezika. Osnove preopterećenja operatora. Organizacija koda u složenim programima Program u više datoteka.

Osnove preopterećenja operatora. Od učenika treba zahtijevati temeljitu pripremu pri rješavanju zadaće kako bi se vrijeme raspoloživo za neposredan rad s računalom koristilo efikasno i ekonomično. Vrijeme izvođenja vježbi treba biti predviđeno rasporedom sati od početka školske godine. Pisanje teksta programa moguće je tek nakon potpunog razumijevanja postupka rješavanja postavljene zadaće. Nasljeđivanje preopterećenih operatora. moguće je dio nastave izvoditi u učionici u kojoj je potrebnom opremom opremljeno radno mjesto nastavnika. na stolu treba biti dovoljno prostora za pisanje i odlaganje disketa. Ukoliko prostor i oprema ne dozvoljavaju takav način rada. Nasljeđivanje i hijerarhija klasa Nasljeđivanje i prava pristupa. Standardne pretvorbe i nasljeđivanje. predvidjeti najmanje 1 sat. Oprema radnog mjesta uključuje: .posebni stol za računalo. OBJAŠNJENJE Cjelokupnu nastavu ovog predmeta uključivši i individualni praktični rad učenika (vježbe) optimalno je izvoditi u specijaliziranoj učionici za računalstvo. najmanje 2 skupine (pola odjeljenja s najviše 16 učenika) tako da na računalu radi učenik pojedinačno. Pored toga. Organizacija koda u složenim programima Program u više datoteka. Stol mora sadržavati potrebnu električnu instalaciju. Datoteka zaglavlja. Na stolu moraju stajati samo monitor i tastatura. Specijalizirana učionica za nastavu računalstva.kabinet za nastavnika. . potrebna je da bi se u njoj izvodila cjelokupna nastava i individualni praktični rad učenika. od 2 sata tjedne nastave.specijaliziranu učionicu s računalima . 8. Provjera znanja obavlja se računalom rješavanjem jednostavnijih konkretnih problema koji zahtijevaju upotrebu standardnih programskih paketa u prvom. Na disku moraju biti pohranjeni standardni programski paketi potrebni za nastavu. Povezivanje. odnosno drugom razredu. odnosno C++. MATERIJALNI UVJETI Za ostvarivanje zadataka predmeta RAČUNALSTVO potrebno je osigurati: . Definicija operatorske funkcije. odnosno 50% od godišnjega fonda sati. 21 . Vježbe treba izvoditi optimalno u 3. 9. a dio nastave u specijaliziranoj učionici u kojoj su opremljena sva radna mjesta učenika. a u drugom i trećem razredu samostalno rješavanje zadataka uporabom višeg programskog jezika C. Učionica mora sadržavati po jedno radno mjesto za svakog učenika. Povezivanje s kodom drugih programski jezika. s posebnim "pretincem" za računalo i prostorom za priručnu dokumentaciju. U tom slučaju izvedbenim programom za realizaciju nastave računalstva treba. Učionica mora biti tako opremljena da omogućava samostalan rad jednog učenika na računalu. za samostalan rad učenika na računalu u svakoj godini.računalo prema specifikacijama Povjerenstva za kompjuterizaciju osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske. Preporučuje se najmanje 3m2 površine po učeničkom radnom mjestu.

22 . Računalstvo. trebaju biti povezana u mrežu. Pentium. oprema treba sadržavati po jedan pisač na 4 radna mjesta. Abdić. Microsoft.anatomski oblikovano sjedalo za učenika. 1998.0. Pentium. povezana s učionicom za računalstvo. učionicu je potrebno opremiti s barem 2 pisača. po mogućnosti. smjer informatika. 1999..profesor fizike i politehnike uz uvjet da je prethodno stekao srednju stručnu spremu u elektrotehničkoj ili strojarskoj struci . U kabinetu mora biti posebno računalo za pripremu nastave i vođenje nastavne dokumentacije. Vinkovci. K.diplomirani informatičar. . Radno mjesto nastavnika u učionici treba biti opremljeno računalom i projektorom slike s monitora na platno.. Računalstvo 1. U protivnom. Zagreb.profesor pedagogije i politehnike uz uvjet da je prethodno stekao srednju stručnu spremu u elektrotehničkoj ili strojarskoj struci. 1996.. Ako su računala povezana u mrežu. Uvod u rad računalom i operacijskim sustavom DOS. Raič K. Sva računala u učionici. Word 97. Učionica mora imati kompletnu električnu instalaciju s posebnom zaštitnom sklopkom.diplomirani inženjer strojarstva . Zagreb. Vodič kroz osobna računala. Gugić M.diplomirani inženjer matematike. Pentimu..diplomirani inženjer računarstva. nastavnik mora imati mogućnost zamračenja prostorije. Vinkovci. Raič K. .profesor strojarske skupine predmeta . po mogućnosti jednim scannerom. Znak. Inernet. Zagreb. . Kraynak J. LITARTURA ZA UČENIKE Abdić G.diplomiran inženjer elektrotehnike. Kabinet za nastavnika računalstva je posebna prostorija. . Učionica treba biti opremljena jednim laserskim pisačem i. Kabinet mora sadržavati poseban ormar za čuvanje disketa i kompletne dokumentacije za računala i programsku podršku.profesor matematike i informatike. U učionici mora biti ploča. 1996.profesor informatike. 1999. Pentium. Računalstvo 1. Vinkovci. 1995. Prilikom uporabe projektora. Profil... 1998.. .diplomiran ekonomist smjera informatika i kibernetika. . Postizanje rezultata s paketom Microsoft Office 97. . Raič. Vinkovci. Vinkovci. Pentium. Računalstvo. Raič K.profesor elektrotehnike . Access 2. Vinkovci. 1994. KADROVSKI UVJETI Nastavu računarstva mogu izvoditi: . LITARTURA ZA NASTAVNIKE G. Osvjetljenje u učionici mora biti izvedeno tako da se ne reflektira od monitora. 2000. Profil. Nastavna sredstva za izvođenje nastave računalstva obuhvaćaju i licencirane sistemske i programske pakete.profesor proizvodno-tehničkog obrazovanja uz uvjet da je prethodno stekao srednju stručnu spremu u elektrotehničkoj ili strojarskoj struci . Pentium.. 2000.. Raič K. Raič K.

TEHNIČKA MEHANIKA
Razred Broj sati tjedno 1. 2 2. 2 3. 4. -

CILJEVI I ZADAĆE Dobivanje znanja i znanstvenih spoznaja o fizikalnim i tehničkim veličinama i zakonitostima mehanike i nauke o čvrstoći koja su potrebna u rješavanju određenih tehničkih problema. U nastavnom predmetu učenici će naučiti: - pojmove, fizikalne veličine i zakone statike, kinematike, dinamike i nauke o čvrstoći i njihovu primjenu u rješavanju stvarnih tehničkih zadaća, - rješavati računske zadatke i vježbe ravnoteže i gibanja dijelova konstrukcija i mehanizama, te njihove čvrstoće, da bi lakše i temeljitije savladali sadržaje elemenata strojeva i konstrukcija i drugih strukovnih nastavnih predmeta te da bi kvalitetno i stručno obavljali zadaće korištenja i održavanja finomehaničkih i elektroničkih strojeva i uređaja iz djelokruga rada tehničara za mehatroniku. SADRŽAJ 1. razred 1. Statika Sile i statički momenti, njihova ravnoteža u ravnini i prostoru, Težišta linija i površina, Trenje. 2. Kinematika točke, tijela i jednostavnih mehanizama Gibanja po pravcu i gibanja po krivuljama. 3. Dinamika Dinamičke sile i momenti, Energija i radnja. 2. razred 1. Dinamika i mehanizmi Dinamička ravnoteža, Snaga i stupanj iskoristivosti, Dinamika jednostavnih mehanizama. 2. Nauka o čvrstoći Vrste opterećenja i vrste naprezanja, Mehanička svojstva materijala, Geometrijska svojstva površina presjeka, Dimenzioniranje i kontrola čvrstoće elemenata strojeva i konstrukcija,

23

Progib i kontrola progiba.

METODIČKI NAPUTAK Radi lakšeg savladavanja gradiva i u cilju postizanja dobrih rezultata učenika, u izvedbenim programima osigurati 25% do 40% vremena za vježbe pod nadzorom nastavnika i samostalne vježbe učenika. Posebnu pažnju treba posvetiti uporabi udžbenika i praktičnih strojarskih priručnika. Na nastavi izvoditi jednostavnije zadatke za vježbe, a složenije primjere pripraviti na transparentnim folijama i za samostalan rad učenika u obliku seminarskih i programskih zadaća. Metodičke vježbe koje se izvode uz podršku računalskih programskih paketa, izvode se u računalskoj učionici sa pola razrednog odjela. MATERIJALNI UVJETI 1. Prostor: 2 Specijalizirana učionica, 60 do 70 m , može biti namijenjena i za elemente strojeva i konstrukcije. 2. Didaktičko- metodička sredstva: - udžbenici i strojarski priručnici, - grafoskop, transparentne folije, projekcijska ploča za računalo, - projekcijsko platno, - uzorci elemenata strojeva i mehanizama, - računalo i programski paketi iz sadržaja mehanike i čvrstoće. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA - diplomirani inženjer strojarstva - diplomirani inženjer brodogradnje - profesor strojarske skupine predmeta LITERATURA ZA UČENIKE Esterajher Ž., Tehnička mehanika- znanost o čvrstoći, Birotehnika, Zagreb, 1994. Esterajher Ž., Tehnička mehanika- vježbe iz čvrstoće materijala, Pučko otvoreno učilište, Zagreb, 1999. Kulišić B., Mehanizmi, Pučko otvoreno učilište, Zagreb, 2001. Kulišić B., Tehnička mehanika – kinamtaika i dinamika s vježbama, Element, Zagreb, 2001. Kulišić B., Tehnička mehanika – statika s vježbama, Element, Zagreb, 2000. Meter V., Tehnička mehanika - statika, Birotehnika, Zagreb, 1993. Mičić Z., Tehnička mehanika, statika, Pučko otvoreno učilište, Zagreb, 2001. Mičić Z., Tehnička mehanika, statika, zbirka zadataka, Pučko otvoreno učilište, Zagreb, 2001. Radovanović N., Tehnička mehanika – vježbe iz čvrstoće materijala, Školske novine, Zagreb, 2000. Špiranec V., Tehnička mehanika, Školska knjiga, Zagreb, 1992. LITERATURA ZA NASTAVNIKE Esterajher Ž., Tehnička mehanika - znanost o čvrstoći, Birotehnika, Zagreb, 1994. Esterajher Ž., Tehnička mehanika - vježbe iz čvrstoće materijala, Pučko otvoreno učilište, Zagreb, 1999. Jecić, Mehanika II – Kinematika,i dinamika, Fakultet strojsrtva i brodogradnje, agreb, 1989.

24

Kulišić B., Mehanizmi, Pučko otvoreno učilište, Zagreb, 2001. Kulišić B., Tehnička mehanika – kinamtaika i dinamika s vježbama, Element, Zagreb, 2001. Kulišić B., Tehnička mehanika – statika s vježbama, Element, Zagreb, 2000. Meter V., Tehnička mehanika - statika, Birotehnika, Zagreb, 1993. Mičić Z., Tehnička mehanika, statika, Pučko otvoreno učilište, Zagreb, 2001. Mičić Z., Tehnička mehanika, statika, zbirka zadataka, Pučko otvoreno učilište, Zagreb, 2001. Muftić O., Mehanika I. – Statika, Tehnička knjiga, Zagreb, 1989. Radovanović N., Tehnička mehanika – vježbe iz čvrstoće materijala, Školske novine, Zagreb, 2000. Špiranec V., Tehnička mehanika, Školska knjiga, Zagreb, 1992. Krautov strojarski priručnik, Axiom, Zagreb, 1997.

25

zakivanje. spojevi zaticima. izvedbe. spojevi i sklopovi. materijale. sklopova. 3 3. U nastavnom predmetu učenici će naučiti: . 2. lijepljenje. SADRŽAJI 2.oslonci Zadatak. razred 1. razred 1. proizvodnji. valjne i elastične vodilice ( materijali i izrada) 3. utaljivanje i ulaganje Spojevi plastičnom deformacijom: porubljivanje. utiskivanje. stroj i aparat Signal i glavne vrste signala Mehanička energija Finomehanički elementi. Osnovni pojmovi finomehanike Finomehanika i mehatronika Tehnički sustav Uređaj. izrade i namjenu različitih finomehaničkih elemenata. podjela oslonaca i vrste trenja u osloncima Osovine i vratila. zadatak i podjela spremnika mehaničke energije 26 . spojevi navojem i drugi 3. spojevi klinovima. Finomehanički elementi i postupci spajanja Podjela spojeva prema rastavljivosti. 2 4. klizni i valjni ležajevi (materijali i izrada) Klizne. spajanje kitom. Spremnici energije Pojam. 2 CILJEVI I ZADAĆE Usvajanje znanja i spoznaja o izvedbama i primjeni finomehaničkih elemenata. Finomehanički elementi . održavanju i primjeni suvremenih uređaja. prošivanje. . aparata i strojeva. preklapanje i progibanje Spojevi elastičnom deformacijom: uprešani spojevi. potrebnih učenicima u rješavanju tehničkih problema pri konstruiranju.FINOMEHANIKA Razred Broj sati tjedno 1. zavarivanje. 2.vrste.rješavati konstrukcijske probleme i zadatke vezane za izvedbu i izradu dijelova mehanizama i konstrukcija da bi kvalitetno i stručno obavljali zadaće prigodom uporabe i održavanja finomehaničkih i elektroničkih uređaja iz djelokruga rada tehničara za mehatroniku. sklopova i mehanizama. uporabi normiranih elemenata za spajanje i prema principu spajanja Spojevi promjenom materijala: lemljenje.

Uklopnici Pojam. zadaci i podjela uklopnika Prekidači. remenski. uskočnici i zapinjače 3. nemirnica i giroskop 2. Za vježbe treba predvidjeti najmanje 25% nastavnih sati. strojarstva . transparentne folije Računalo i programski paketi iz sadržaja elemenata i konstruiranja Projekcijska ploča za računalo Projekcijsko platno Uzorci elemenata i sklopova POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA . vijčani. lančanički. Otpornici Pojam. MATERIJALNI UVJETI 1. krivuljni i polužni prigoni.prof. 2.dipl. ing. tarni. Vrste i namjena finomehaničkih uređaja i strojeva Uredska tehnika Procesna tehnika METODIČKI NAPUTAK Nastava ovog predmeta se izvodi na predavanjima i vježbama. Potreban prostor: 2 . njihala. razred 1.Statički spremnici mehaničke energije: opruge i uteg Flekscijske. graničnici i spojke Dinamički otpornici: kočnice i prigušnice 2. užni. Didaktičko. Elementi i sklopovi za prijenos gibanja i snage-prigoni Pojam i zadaci prijenosnih mehanizama Pojam i vrste članova mehanizama prema zadatku i načinu gibanja Pojam kinematičkog para (zgloba) Vrste zglobova Pojam. 4.specijalizirana učionica površine 60 do 70 m. Vježbe se izvode na satu pod nadzorom nastavnika i zadaju se za samostalni rad učenika.metodička sredstva: Tehnički priručnici Grafoskop. torzijske i gumene opruge (materijali izrade i primjena) Dinamički spremnici mehaničke energije: zamašnjak. prikazivanje i razlikovanje kinematičkih lanaca Prijenosni omjer i funkcija položaja prigona Prigoni (zupčanički. strojarske skupine predmeta LITERATURA ZA UČENIKE 27 . zadaci i podjela otpornika Statički otpornici: ustavljači.

Mehanizmi s vježbama. Carl Hanser Verlag. Ređep A. Školska knjiga. 28 . 1998. Pučko otvoreno učilište. Grundlagen der Konstruktion. Zagreb. Zagreb Krause. Praktičar II i III. Elementi strojeva. Zagreb. Elementi finomehanike. LITERATURA ZA NASTAVNIKE Hercigonja. svezak 5 i 8. dio i II. Kulišić. Elementi strojeva. 2001. I. Grupa autora. Zagreb. dio i II. dio. i suradnici.Hercigonja. Zagreb. 1995. Elementi finomehanike. Školska knjiga. Školska knjiga. 1972. Zagreb. i suradnici. dio. München. Ređep A. Pučko otvoreno učilište. Zagreb. Zagreb. I. 1994. Kulišić. 1995. 2001. HLZ. Tehnička enciklopedija. Školska knjiga. Mehanizmi s vježbama. Školska knjiga. 1998. Grupa autora.

Kirchhoffov zakon za napone. 4. influencija. prilagođenje snage) Mreže istosmjerne struje (izravna primjena Kirchhoffovih zakona. metoda superpozicije. osnovni spojevi naponskih izvora. Magnetsko polje Značajke magnetskog polja Magnetizam tvari (feromagnetički materijali. Thevenenov teorem) 3. opasnost i zaštita od električnog udara 2. Kirchhoffov zakon za struje. uzemljenje. energetski odnosi. ovisnost otpora o temperaturi) Ohmov zakon Učinci električne struje. mosni spoj) Električna energija i snaga Gubici na električnim vodovima. sila između dva ravna vodiča. Učenici temeljito upoznaju osnovne električne pojave i njihove zakonitosti. el. pločasti kondenzator. magnetski krug) Magnetske sile (sila na vodič protjecan strujom. sila na naboje u gibanju) 29 . nadomjesni spoj idealnog izvora. Krugovi istosmjerne struje Elementi strujnog kruga (linearni i nelinearni elementi. Uvod u elektrotehniku Električna osnova građe tvari Električni napon i električna struja Električni otpor (otpor vodiča. prazan hod) Serijski spoj otpora (dijeljenje napona. Električno polje Značajke električnog polja Tvari u električnom polju (el. el. HB karakteristika. metoda konturnih struja. značajke kondenzatora. kratki spoj. potenciometarski spoj. a u laboratoriju samostalno dokazuju određene zakonitosti. oklapanje el. 4. sila na strujnu petlju. serijski i paralelni spoj kondenzatora. 4 2. ukupni otpor serijskog spoja) Paralelni spoj otpora (dijeljenje struje. polja. 3. određivanje parametara realnog izvora. petlja histereze. SADRŽAJ 1. vremenska konstanta. proboj u dielektriku) Kapacitet i kondenzatori (pojam elktričnoga kapaciteta.OSNOVE ELEKTROTEHNIKE Razred Broj sati tjedno 1. ukupni otpor paralelnog spoja) Složeni spojevi otpora (nadomjesni otpor. polarizacija. stečena znanja primjenjuju na rješavanje problemskih zadataka. idealni i realni elementi. otpornost. - CILJEVI I ZADAĆE Zadatak ovog predmeta je stvoriti kod učenika čvrstu podlogu za svladavanje stručnih sadržaja iz elektrotehnike u daljnjem obrazovanju. el. idealni i realni izvori. vodljivost i provodljivost. zaštita vodova od preopterećenja Izvori istosmjernog napona (vrste naponskih izvora. otpornici. izvedbe kondenzatora) Nabijanje i izbijanje kondenzatora. el.

Prigodom izrade izvedbenog programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i kraće provjere usvojenosti znanja (kraći zadaci. od ukupno 4 sata tjedne nastave.Elektromagnetska indukcija (indukcija gibanjem vodiča. Teorijska nastava se može izvoditi i u standardnoj učionici opće namjene ukoliko se u nju može za svaki sat dopremiti potrebna oprema iz kabineta.demonstracijski paneli za demonstriranje pojava i zakonitosti u elektrotehnici. paralelni RLC spoj. energija svitka. To zahtijeva da nastavu u laboratoriju izvodi isti nastavnik koji izvodi ostale oblike nastave ovog predmeta. Odziv RC i CR-mreža na nesinusoidni izmjenični napon. . Minimalna oprema namjenske učionice za ovo područje : .demonstracijski stol s okvirima za panele. Prvi satovi u laboratoriju trebaju upoznati učenike s režimom rada u laboratoriju i mjerama zaštite. pogrešnih zaključaka ili nesamostalnog rada). izmjenična snaga Jednostavni RLC spojevi (serijski RL spoj. Izvedbenim programom treba u I. indukcija promjenom toka. MATERIJALNI UVJETI Teorijsku nastavu ovog predmeta (predavanja. Zadaci i pitanja trebaju obuhvatiti područje od jednostavnijih pitanja i zadataka na razini poznavanja osnovnih pojava i zakonitosti. 30 .izvori napajanja (mrežni napon za napajanje instrumenata i laboratorijskih izvora. serijski RC spoj. O svakoj vježbi učenik treba podnijeti pisani izvještaj na kraju sata. serijski RLC spoj. . Zadaci za rad u laboratoriju trebaju biti takvi da zahtijevaju mjerenje. što znači za svaku skupinu svaki drugi tjedan po 2 sata. Prema potrebi od učenika se može zahtijevati da ponovi pojedina mjerenja (u slučaju grubih pogrešaka. Izmjenične struje Značajke sinusoidnih veličina i vektorski prikaz sinusoidnih veličina Otpor. školske zadaće) treba izvoditi u namjenskoj učionici. paralelni RL spoj. laboratorijski izvor sinusnog napona promjenljive frekvencije). METODIČKI NAPUTAK Nastava ovog predmeta izvodi se na predavanjima i laboratorijskim vježbama. Laboratorijske vježbe treba izvoditi optimalno s 3. Ta dva oblika nastave se upotpunjuju i samo kao skladna cjelina mogu dati očekivani rezultat u usvajanju potrebitih znanja i stjecanja vještina i sposobnosti. laboratorijski izvor istosmjernog napona. ukapčanje i iskapčanje RL kruga) 5. odnosno najviše 16 učenika istodobno) u blokovima od 2 sata. Učenici na rad u laboratorij trebaju doći pripremljeni. međuindukcija. Obim i oblik priprave ovisi o tome da li se radi o vježbi o građi koje je obrađeno nekim drugim oblikom nastave ili pak o vježbi koja predstavlja prvi susret s novim građom. Vrijeme odvijanja laboratorijskih vježba treba biti predviđeno rasporedom sati od početka školske godine. do zadataka što trebaju pokazati sposobnost primjene znanja u složenijim i novim situacijama. samoindukcija. uvježbavanje. paralelni RC spoj. rezonancija) Trofazni izmjenični napon. Izvještaj o radu treba redovito pregledavati i do slijedećeg dolaska učenika u laboratorij dati učeniku povratnu informaciju o rezultatima rada. Neinusoidni izmjenični naponi. predvidjeti za samostalan rad učenika u laboratoriju najmanje prosječno 1 sat tjedno (25% od ukupnoga fonda sati). kapacitet i induktivitet u krugu izmjenične struje. transformator) Svitak u krugi istosmjerne struje (prikaz svitka. a najmanje s 2 skupine učenika jednog razrednog odjela (najviše pola razrednog odjela. voltmetri i osciloskop. U toku svakog polugodišta treba planirati dvije cjelosatne provjere znanja (školske zadaće). . razredu za realizaciju nastave ovog predmeta. obradu rezultata i izvođenje zaključaka.demonstracijski instrumenti: ampermetri. nekoliko pitanja ili zadaci objektivnog tipa) iza svake cjeline.

U nedostatku dovoljnog broja generatora sinusnog napona može se privremeno rabiti zajednički generator priključen na slobodan par priključnica.srednja stručna sprema u elektrotehničkoj struci (elektrotehničar. Školska knjiga. 1982. Element. 1998. generator sinusoidnoga napona..profesor elektrotehnike. 1985. 1985. 1996. Osnove elektrotehnike. Pavić A. Zagreb. Zagreb. Stojanović R... Zagreb. Zagreb. 31 . Klaue.. Osnove elektrotehnike I i II. Za suradnika u nastavi .diplomirani inženjer računarstva. . 1981..) otporna dekada.radni stolovi učenika (2 učenika za jednim stolom) opremljeni s priključcima: mrežni napon za priključak mjernih instrumenata. Riješeni zadaci iz osnova elektrotehnike. Zagreb. LITARATURA ZA NASTAVNIKE Glamuzina.. Zagreb.laboranta (zajednički rad s nastavnikom i s cijelim razrednim odjelom): .. Zagreb. Školska knjiga. .. Minimalna oprema laboratorija za vježbe iz osnova elektrotehnike: . Školska knjiga. Školska knjiga. Školska knjiga. 1985. 1998. Karić S. Jelaković T. 1998. Osnove elektrotehnike. izvor promjenljivog istosmjernog napona 0-(+15)V. 1985. Hubscher.. dio. Osnove elektrotehnike. Osnove elektrotehnike I i II. Školska knjiga. Pfluger. Tehnička knjiga. Zagreb.. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA . elektrostatski i magnetski krugovi. .1A i slobodan par priključnica za signal po izboru s upravljačkog mjesta. IV. dio. Zagreb. Tehnička knjiga. Tehnička knjiga. Meluzin H.diplomirani inženjer elektrotehnike. zbirka zadataka. Elektrotehnika na lak način. Električni. Element. Školska knjiga.Zagreb. Stanić E. podesivi otpornik (2 kom. tehničar za sva uža područja elektrotehnike. 1998.centralno upravljačko mjesto nastavnika kojim se upravlja svim priključcima na radnim mjestima učenika. ili V. . Uvod u elektrotehniku i elektroniku. Stanić E.za svako radno mjesto: voltmetar i ampermetar s više mjernih područja. Osnove elektrotehnike 1. kapa-citivnim i induktivnim komponentama. To zahtijeva odgovarajuću organizaciju vježbi i u određenoj mjeri usporava rad učenika u laboratoriju pa se takvim načinom rada treba koristiti u krajnjoj nuždi i privremeno. Školska knjiga. Tomić B. Zagreb.. LITARATURA ZA UČENIKE Pavić A. Osnove elektrotehnike 1. Pinter V. Zbirka zadataka iz osnova elektrotehnike. paneli s otpornim. Appelt. Karić S. Zagreb.Laboratorijske vježbe izvode se u laboratoriju za elektrotehniku i mjerenja. Osnove elektrotehnike. Zagreb. 1985. 1978. stupanj stručne spreme u elektrotehničkoj struci).

Pri tome treba skrbiti o posebnostima uporabe elektroničkih mjernih uređaja i postupaka u području mehatronike. 3 3.MJERENJA U ELEKTROTEHNICI Razred Broj sati tjedno 1. Uvod u mjernu tehniku Osnivni pojmovi o mjerenju Međunarodni sustav mjernih jedinica SI Pogreške mjerenja Statistička analiza slučajnih pogrešaka Iskazivanje rezultata mjerenja 2. - CILJEVI I ZADAĆE U ovom predmetu obrađuju se principi rada električnih i elektroničkih mjernih instrumenata i mjerne metode. osnovne mjerne instrumente i uređaje. Laboratorijski izvori Etaloni napona Izvori istosmjernog napona Izvori izmjeničog napona Elektronički izvori Ugađanje struje i napona 4. Učenici upoznaju razloge mjerenja. Laboratorijski elementi Mjerni otpornici Mjerni kondenzatori Mjerni svici 3. te mjerne metode. postupke i problematiku mjerenja. Analogni električni mjerni instrumenti Uvod u analogne električne instrumente Instrument s pomičnim svitkom Univerzalni instrument Instrument s pomičnim željezom Elektrodinamski instrument Indukcijski instrument Elektrostatski instrument. mjerenje kapaciteta. 2. Mjerne metode i postupci Mjerenje napona i struje Mjerenje parametara električnih elemenata mjerenjem napona i struje (mjerenje otpora. primjere praktičnih izvedbi. 4. karakteristike instrumenata i njihovu primjenu. njihove dijelove i principe rada. Instrumenti na termičkoj osnovi 5. mjerenje induktiviteta) 32 . osobito pri mjerenju neelektričnih veličina. SADRŽAJ 1.

Prvi satovi u laboratoriju trebaju učenike upoznati s režimom rada u laboratoriju i mjerama zaštite. snimanje dinamičke petlje histereze) 6.10A po fazi. Laboratorijske vježbe treba izvoditi s optimalno 3. mjerenje periode.demonstracijski stol s okvirima za panele. uvježbavanje. mjerenje faznog pomaka. što znači za svaku pojedinu skupinu svaki drugi tjedan po 2 sata. snimanje komutacijske krivulje i petlje histereze magnetskih materijala. METODIČKI NAPUTAK Nastava ovog predmeta izvodi se na predavanjima i laboratorijskim vježbama. Minimalna oprema namjenske učionice za ovo područje je: . Izvedbenim programom treba za realizaciju nastave ovog predmeta. To zahtijeva da nastavu u laboratoriju izvodi isti nastavnik koji izvodi ostale oblike nastave ovog predmeta. MATERIJALNI UVJETI Teorijsku nastavu ovog predmeta (predavanja. jednofazni izvor 33 . U nastavi ovog predmeta treba uz teorijska objašnjenja što više koristiti i primjere praktičnih izvedaba instrumenata i popratne tehničke dokumentacije. predvidjeti za samostalan rad učenika u laboratoriju najmanje prosječno 1 sat tjedno. Katodni osciloskop Građa i načela rada osciloskopa Osnovna mjerenja katodnim osciloskopom (mjerenje amplitude. načinu prikaza i analizi mjernih rezultata. Vrijeme odvijanja laboratorijskih vježbi treba biti planirano rasporedom sati od početka školske godine. instrumente i energetskom jedinicom (trofazni peterovodni izvor električne energije iz električne mreže 3x380/220V. školske zadaće) treba izvoditi u namjenskoj učionici. Vježbe treba koncipirati tako da se učenik što više služi tehničkom dokumentacijom mjernih instrumenata i stručnom literaturom. a najmanje s 2 skupine učenika jednog razrednog odjela (najviše pola razrednog odjela tj. Elektronički mjerni uređaji Mjerna pojačala Analogni elektronički voltmetri Istosmjerni voltmetri Izmjenični voltmetri Digitalni elektronički voltmetri Digitalna mjerila frekvencije / periode signala Povezivanje digitalnih instrumenata sabirnicama 7. U okviru laboratorijskih vježba treba biti zastupljeno gradivo svih kompleksa. najviše 16 učenika istodobno) u bloku od 2 sata. frekvencije signala. Na radu u laboratoriju posebnu pozornost treba posvetiti primjeni mjernih metoda. trofazni četverovodni izvor električne energije s kontinuiranom regulacijom 3x450V/3x0-260V. Mjerni mostovi (istosmjerni i izmjenični mjerni mostovi) Kompenzatori Mjerenje snage Mjerenje električne energije Magnetska mjerenja (mjerenje B i H. od ukupno 3 sata tjedne nastave. Primjere treba odabrati tako da učenik tijekom realizacije vježba što više primjenjuje znanja stečena drugim oblicima nastave i da kroz rad u laboratoriju stječe radna znanja i vještine u radu i pravilnoj primjeni mjernih metoda i instrumenata u samostalnom radu. Ta dva oblika nastave se upotpunjuju i samo kao skladna cjelina mogu dati očekivani rezultat u usvajanju potrebitih znanja i stjecanja vještina i sposobnosti.Poredbena metoda Metoda rezonancije.

1982. vatmetar. odnosno mV i stotine V.izvori napajanja (mrežni napon za napajanje instrumenata i laboratorijskih izvora. Zagreb. Zagreb. tehničar za sva uža područja elektrotehnike. dvokanalni osciloskop. . U nedostatku dovoljnog broja generatora sinusoidnoga napona može se privremeno koristiti zajednički generator priključen na slobodan par priključnica. prekidači. voltmetri. Tehnička knjiga.. . . frekvencmetri. Vujević B. Školska knjiga.demonstracijski paneli za demonstriranje građe i rada instrumenata i mjernih postupaka...električne enegije s kontinuiranom regulacijom 0-300V 10A. Za suradnika u nastavi . 1990. Ferković B. .diplomirani inženjer elektrotehnike. LITERATURA ZA UČENIKE Ne postoji LITERATURA ZA NASTAVNIKE Mlakar F. . Mjerenja u elektrotehnici. IV. Tehnička knjiga. Poželjna je kontrola korištenih napona i struja opterećenja izvora električne energije ugrađenim instrumentima .centralna upravljačka jedinica s energetskom jedinicom prema podacima za demonstracijski stol. labora-torijski izvor istosmjernog napona.diplomirani inženjer računarstva. vatmetri. ili V.za svako radno mjesto univerzalni instrument. .pribor za spajanje (spojni vodovi. podesivi otpornici l00. Na svakom radnom mjestu mora biti ugrađeno isklopno tipkalo za sigurnost od opće opasnosti. Zagreb.radni stolovi učenika (2 učenika za jednim stolom) opremljen s priključcima razvedenim iz upravljačkog stola.srednja stručna sprema u elektrotehničkoj struci (elektrotehničar. ampermetri i voltmetri s pomičnim svitkom i pomičnim željezom za područja reda veličine stotine mA i deset A. dvokanalni osciloskop. Osnove elektrotehničkih mjerenja. Minimalna oprema laboratorija za vježbe iz mjerenja u elektrotehnici je: . Meluzin H. istosmjerni izvor električne energije iz akumulatorske baterije 36Ah 12V s izvodima po 2V).. . 1994. osigurači). elektronički voltmetar. Zagreb. Elektrotehnika na lak način. Prikljuci moraju biti označeni odgovarajućim standardnim simbolima. Uključenost pojedinih izvora mora biti indicirana signalnim svjetiljkama. sklopke.. stupanj stručne spreme u elektrotehničkoj struci).laboranta (zajednički rad s nastavnikom i s cijelim odjeljenjem): . Laboratorijske vježbe izvode se u laboratoriju za elektrotehniku i mjerenja. Tehnička knjiga. brojila utroška električne energije. Teorijska nastava može se izvoditi i u standardnoj učionici opće namjene ukoliko se u nju može za svaki sat dopremiti potrebna oprema iz kabineta. 34 . . generator sinusnog napona.demonstracijski instrumenti (ampermetri. istosmjerni izvor električne energije iz ispravljačkog uređaja s kontinuiranom regulacijom. laboratorijski izvor sinusoidnoga napona promjenljive frekvencije). To zahtijeva odgovarajuću organizaciju vježbi i u određenoj mjeri usporava rad učenika u laboratoriju pa takav način rada treba koristiti u krajnjoj nuždi i privremeno. 1000 i 10000 oma. Opća električna mjerenja. Bego V. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA .profesor elektrotehnike. 1990. jednofazni izvor električne energije iz električne mreže 220V.

trofazni motor u jednofaznom spoju. 35 .upoznavanje učenika s osnovnim zahtjevima. Nastava ovog predmeta omogućit će učenicima: . koje radni mehanizmi ili napojna mreža mogu uzrokovati u električnim strojevima. . . fizikalnom slikom rada. . Sheme pokretanja univerzalnih motora.osposobljavanje za uporabu stečenih znanja u praktičnom radu s električnim strojevima.upoznavanje postupaka regulacije električnih strojeva. Transformatori Konstrukcijski dijelovi i funkcija. Štedni transformator. Asinkroni motori (trofazni motori. . Fizikalna slika rada idealnog i realnog transformatora. upuštanje motora. Električni sklopni i elektromagnetski elementi Električni sklopni elementi Elektromagnetski elementi 2. ponašanjem i karakteristikama u pogonu i primjenom električnih strojeva i uređaja. koje radni mehanizmi i tehnološki proces postavljaju električnim strojevima. Električni strojevi Vrste i primjena električnih strojeva u praksi. Sheme pokretanja jednofaznih asinkronih motora.usvajanje sposobnosti analize ponašanja električnih strojeva u radnim uvjetima.upoznavanje mogućih smetnja i kvarova.stjecanje jasne predodžbe o građi i principima rada električnih strojeva i uređaja. 4. Istosmjerni električni strojevi Kolektorski motori za izmjeničnu struju. Upravljanje koračajnim motorima. SADRŽAJ 1. Mali sinkroni motori. .upoznavanje radnih karakteristika električnih strojeva i uređaja. Zaštita elektromotora. Sheme spajanja i pokretanja električnih motora Osnovne sheme spajanja električnih motora. Osnovne sheme pokretanja trofaznih elektromotora. 2 3. Sheme pokretanja istosmjernih motora. Koračajni motori.upoznavanje problematike eksploatacije električnih strojeva. - CILJEVI I ZADAĆE Cilj nastave ovog predmeta je upoznavanje učenika s izvedbama. 4. jednofazni motor).ELEKTRIČNI STROJEVI I UREĐAJI Razred Broj sati tjedno 1. Zagrijavanje i zaštita transformatora 3. 2. . .

Zaštita izolacijom. MATERIJALNI UVJETI Teorijsku nastavu (predavanja. usvajanje jasnih fizikalnih predodžbi i stjecanje osnovnih praktičnih znanja o električnim strojevima nužno je izvođenje dijela nastave putem samostalnog rada u laboratoriju (laboratorijske vježbe). jednofazni izvor električne energije s kontinuiranom regulacijom 0-300V 10A. trofazni četverovodni izvor električne energije s kontinuiranom regulacijom 3x450V/3x0-260V 10A po fazi. . odnosno 10 učenika istodobno) u bloku od 2 sata. Provjere znanja treba obavljati usmenim putem i putem cjelosatnih školskih zadaća (2-4 puta tijekom godine). Minimalna oprema ovakve učionice je: .istosmjerni. Zato izvedbenim programom treba. od ukupno 2 sata tjedne nastave ovog predmeta. Posebnu pozornost treba posvetiti opasnostima i mjerama zaštite od strujnog udara. ponavljanje. jer se većina vježbi izvodi sa strojevima u pogonu pod mrežnim naponom. istosmjerni izvor električne energije iz ispravljačkog uređaja s kontinuiranom regulacijom. Laboratorijske vježbe treba izvoditi u skupinama (najviše trećina razrednog odjela. METODIČKI NAPUTAK Prigodom prorade gradiva iz električnih strojeva treba naglasiti primjenu svih do tada upoznatih zakona elektrotehnike. pa nastavu u laboratoriju treba izvoditi isti nastavnik. uputa i literature. Teorijska nastava može se izvoditi i u standardnoj učionici opće namjene ukoliko se bez većih teškoća u nju može za svaki sat dopremiti oprema iz kabineta. Vrijeme održavanja laboratorijskih vježbi treba biti predviđeno rasporedom sati od početka školske godine. Laboratorijske vježbe izvode se u laboratoriju za električne strojeve.demonstracijski stol s okvirima za panele upravljačkih komponentama i instrumentima i energetskom jedinicom (trofazni peterovodni izvor električne energije iz električne mreže 3x380/220V. U tom lučaju demonstracijski stol mora biti pokretan. izmjenični jednofazni i trofazni strojevi i motori i transformatori s izvedenim priključnicama na aparatne stezaljke snage 0.5. Automatska zaštita od dodirnih napona. koji izvodi ostale oblike nastave ovog predmeta. Za svladavanje teorije. istosmjerni izvor električne energije iz akumulatorske baterije 36Ah 12V s izvodima po 2V) . školske zadaće) treba izvoditi u namjenskoj učionici za električne strojeve. . da bi se neposredno povezala prije stečena znanja s nužnim znanjem o električnim strojevima. Učenik za vježbe treba biti pripravljen na nastavi ili samostalnim radom na temelju razrađenih zadataka za vježbe. Provjere znanja treba povezati s izvođenjem laboratorijskih vježbi. Za školske zadaće treba planirati vrijeme u izvedbenim programima. Zaštita električnih uređaja Zaštita električnih uređaja od proboja i pojave dodirnih napona. predvidjeti za samostalan rad učenika u laboratoriju najmanje prosječno 0. Laboratorijske vježbe čine jedinstvenu cjelinu s ostalim oblicima nastave ovog predmeta. Prvim dolaskom na rad u laboratorij učenici se moraju upoznati s režimom rada u laboratoriju i obvezama učenika. Minimalna oprema laboratorija za vježbe na električnim strojevima je: 36 . zaštita uzemljenjem. zaštita pomoću odvojnih transformatora. zaštita s nulvodičem.5 sati tjedno (25% od ukupnoga godišnjega fonda sati). jednofazni izvor električne energije iz električne mreže 220V.5-1kW. odnosno u laboratoriju za električna mjerenja uz odgovarajuću opremu potrebitu za vježbe na strojevima.modeli električnih strojeva s presjecima.paneli s upravljačkim komponentama i demonstracijskim instrumentima.

. Zagreb. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA . Za suradnika u nastavi . Zagreb. tehničar za elektrostrojarstvo. Zagreb.. 1998.radni stolovi učenika (2 učenika za jednim stolom) opremljen s priključcima razvedenim iz upravljačkog stola. LITERATURA KOJA SE PREPORUČUJE ZA UČENIKE Jašarević Z.. Električni strojevi I i II. ili V. prekidači. Jureković J. Školska knjiga. Zagreb. Zagreb.. ampermetri s pomičnim svitkom i pomičnim željezom 10A. Elektromotorna postrojenja. Električni strojevi. Tipex.pribor za spajanje (spojni vodovi. pripreme za vježbe.centralna upravljačka jedinica s energetskom jedinicom prema podacima za demonstracijski stol. Tehnička škola.. podesivi otpornici l00. Tehnička škola Ruđera Boško-vića. Školska knjiga. Marinović N. mapa za vježbe. 2000. Šibenik. Električni strojevi.. voltmetri s pomičnim svitkom i pomičnim željezom 500V. IV. Šibenik. Zelić A.. .5-1kW. Zelić A. . Školska knjiga.. 1986. osigurači). 1982. motori) s priključcima na aparatne stezaljke snage 0. sklopke. laboratorijske vježbe. Školska knjiga. Singer. Tehnička knjiga.za svako radno mjesto električni strojevi (transformatori. 1988. . radni listovi.laboranta (zajednički rad s nastavnikom s cijelim odjelom. Tehnička škola. Osnove automatike III (Elementi elektroautomatike).. 1988. Zagreb. Židovec. Zagreb. 1991. . Zagreb. odnosno paralelni rad sa skupinom učenika pod vodstvom nastavnika): . Mjerenja na električnim strojevima I i II. Zagreb.srednja stručna sprema (elektrotehničar. Električni strojevi. Školska knjiga. LITERATURA ZA NASTAVNIKE Hartl. Poželjna je kontrola korištenih napona i struja opterećenja izvora električne energije ugrađenim instrumentima. 1994. Rajić F. Tehnička škola Ruđera Boško-vića. Na svakom radnom mjestu mora biti ugrađeno isklopno tipkalo za sigurnost od opće opasnosti. Jureković J.. 2000.diplomirani inženjer elektrotehnike . 1994.za svako radno mjesto univerzalni instrument. ELEKTRONIČKI SKLOPOVI 37 .profesor elektrotehnike..inženjer elektrotehnike. 1991. Električni strojevi. Tipex. Rajić F. Meluzin H. Osnove automatike III (Elementi elektroautomatike). 2000. stupanj stručne spreme smjera elektrostrojarstvo i elektroenergetika) . 1000 i 10000 oma. Priključci moraju biti označeni odgovarajućim standardnim simbolima. Elektrotehnika na lak način. Električni strojevi. Uključenost pojedinih izvora mora biti indicirana signalnim svjetlima. Jašarević Z. Električni strojevi. Zagreb.

Filtriranje ispravljenog napona. ulazni i izlazni otpor). simboli. utjecaj vrijednosti elemenata sklopa na njegova svojstva). Bipolarni tranzistori Ulazne i izlazne karakteristike tranzistora.poznavanje naziva. Proučavanjem sadržaja ovog predmeta treba učenicima omogućiti: . . Amplitudno-frekvencijska karakteristika pojačala. karakteristični parametri. Područja rada.poznavanje osnovnih postupaka za ispitivanje ispravnosti komponenata i sklopova. . strujno-naponske karakteristike) izbor i mogućnosti primjene. opis rada.poznavanje značenja pojmova karakterističnih parametara komponenata i njihovu praktičnu važnost. . Karakteristični parametri (dozvoljeni naponi i struje. Stabilizacija napona Zenerovom diodom (shema spoja. Zenerova dioda (strujno-naponska karakteristika. Ispravljački spojevi. optoelektronički elementi). strujno-naponske karakteristike. fizikalne osnove i temeljna svojstva poluvodičkih komponenata (dioda. - 2. Izvedbe i označivanje tranzistora.razvijanje sposobnosti samostalnog rada uporabom literature. Ograničavanje napona. rasporeda i funkcije izvoda elektroničkih komponenata (diode. označivanje). . 2. izvedbe.poznavanje svojstava sklopova (namjena. 38 . Osnovni spojevi pojačala s bipolarnim tranzistorima i njihove karakteristike (naponsko i strujno pojačanje. 3. 3 4. Poluvodičke diode Strujno-naponska karakteristika i karakteristični parametri. SADRŽAJ 1. svojstva i primjenu elektroničkih sklopova.uporabu tvorničkih podataka za elektroničke komponente (nalaženje vrijednosti karakte-rističnih parametara i izbor elemenata za pojedine namjene). njihovu primjenu u proizvodnji elektroničkih komponenata. faktor strujnog pojačanja. . izbor elemenata stabilizatora). Izvedbe dioda i označivanje. bipolarni i unipolarni tranzistori.Razred Broj sati tjedno 1. Ta znanja se u predmetu ELEKTRONIČKI SKLOPOVI proširuju i nadograđuju s obzirom na svojstva komponenata (karakteristični parametri. tranzistora i tiristora). tiristori.poznavanje uloge sklopova u složenijim uređajima i sustavima. Bipolarni tranzistor kao sklopka Zaštita tranzistora. - CILJEVI I ZADAĆE U predmetu TEHNIČKI MATERIJALI učenici su upoznali svojstva poluvodičkih materijala. operacijska pojačala. ispitivanje ispravnosti). Unipolarni tranzistori Spojni FET (princip izvedbe. temperaturno i frekvencijsko područje rada). - 3. označivanje. . te izgradnju.

Optoelektronički izolatori. Integrirani stabilizatori. Serijski tranzistorski stabilizator napona (svojstva. 4. primjena). Pozitivna povratna veza i oscilatori. razdešenost. Astabilni multivibrator (shema. strujno-naponske karakteristike. trajanje kvazistabilnog stanja. 39 . Dvostepeno pojačalo s izravnom vezom. oblici napona. Višestepena tranzistorska pojačala Veze između stupnjeva pojačala. opis rada. ulazni i izlazni otpor. ulazni i izlazni otpor). 5. frekvencija izlaznog napona. izlazni otpor. Poluvodički svjetlosnoosjetljivi elementi. Sklopka s unipolarnim tranzistorom. izbor elemenata). Optoelektronički elementi Osnovna svojstva. trajanje kvazistabilnog stanja. utjecaj opterećanja. 8. oblici napona. Diferencijator i integrator. napon napajanja). širina pojasa. simboli i karakteristični parametri). Poluvodički svjetlosni izvori. 10. Osnovni sklopovi s operacijskim pojačalom. elektromotorni pogoni). Darlingtonov spoj. Schmittov okidni sklop. Stabilizatori napona Stabilizirani izvori napona napajanja (faktor stabilizacije. Diferencijalno pojačalo s bipolarnim i unipolarnim tranzistorima. primjena. primjena). Jednospojni tranzistor. 11. Operacijska pojačala Svojstva operacijskog pojačala (pojačanje. primjeri pojačala s negativnom povratnom vezom. Vrste negativne povratne veze.Tranzistori s izoliranom upravljačkom elektrodom (tipovi. Monostabilni multivibrator (shema. Sklopovi energetske elektronike Upravljivi ispravljači Izmjenjivači Istosmjerni pretvarači Izmjenični pretvarači Izmjenični pretvarači napona Izmjenični pretvarači frekvencije Primjena energetske elektronike (sustavi za besprekidno napajanje. oblici napona. Povratna veza Negativna povratna veza (utjecaj na svojstva pojačala). karakteristični parametri. ulazni i diferencijalni ulazni napon. Osnovni spojevi za regulaciju struje tiristorima. utjecaj opterećanja. primjena). opis rada. 6. opis rada. 9. Multivibratori Bistabilni multivibrator (shema. Osnovni spojevi pojačala s unipolarnim tranzistorima i njihove karakteristike (naponsko i strujno pojačanje. 7. Tiristori Vrste i svojstva tiristora. temperaturni koeficijent).

odnosno 16 učenika istodobno) u bloku od 2 sata. Izvedbenim programom treba.1A 0-(-15)V.1A 0(-15)V.demonstracijski instrumenti (ampermetri. gdje učenici rješavanjem trebaju pokazati sposobnost primjene znanja u novijim i složenijim situacijama. To zahtijeva da nastavu u laboratoriju izvodi isti nastavnik koji izvodi ostale oblike nastave ovog predmeta. režimom rada i mjerama zaštite. . od ukupno 3 sata tjedne nastave ovog predmeta.centralno upravljačko mjesto nastavnika kojim se upravlja svim priključcima na radnim mjestima učenika. Prvim dolaskom na rad u laboratorij učenici se moraju upoznati s instrumentima. a najmanje s 2 skupine (najviše pola razrednog odjela. Electronics Workbench). . koje se traže prigodom provjere znanja učenika. Minimalna oprema laboratorija za vježbe iz elektronike je: . Laboratorijske vježbe treba izvoditi optimalno s 3. Složenije sheme i prikaze treba projicirati grafoskopom ili računalom i LCD projektorom.1A 0-(+15)V. Zadaci i pitanja trebaju obuhvatiti pređeno gradivo od jednostavnijih pitanja i zadataka na razini poznavanja osnovnih pojmova i svojstava sklopova do zadataka. grafoskop i školska ploča. MATERIJALNI UVJETI Teorijsku nastavu (predavanja. U izlaganju građe treba se zadržati na principima rada elemenata i sklopova s teorijskim razmatranjima koja zahtijeva srednja stručna sprema i praktična primjena stečenih znanja u poslovima tehničara. treba crtati na ploču. Prigodom izrade izvedbenog programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i četiri (u svakom polugodištu dvije) cjelosatne provjere znanja (školske zadaće). te razvijanju sposobnosti. Vrijeme održavanja laboratorijskih vježba treba biti predviđeno rasporedom sati od početka školske godine.demonstracijski paneli s komponentama i sklopovima. U tom slučaju demonstracijski stol s okvirima za panele treba biti pokretan. Ta dva oblika nastave se upotpunjuju i samo kao jedinstvena cjelina mogu dati očekivani rezultat u usvajanju potrebitih znanja i vještine. 40 . . Dio vježba može se izvoditi i u učionici za računalstvo s pomoću nekog od programa za modeliranje i simulaciju rada elektroničkih sklopova (npr. dvokanalni osciloskop. Minimalna oprema namjenske učionice za ovo područje je: .prostor za grafoskopske projekcije. Teorijska nastava može se izvoditi i u standardnoj učionici opće namjene ukoliko se bez većih teškoća u nju može za svaki sat dopremiti oprema iz kabineta. uputa i literature. voltmetri. izvori stabiliziranih istosmjernih napona +5V. Laboratorijske vježbe izvode se u laboratoriju. izvori stabiliziranih istosmjernih napona +5V. Primjere za ilustraciju rada i primjene sklopova treba uzimati iz suvremenh rješenja iz prakse uz uporabu tvorničkih podataka i priručnika.METODIČKI NAPUTAK Nastava ovog predmeta izvodi se predavanjima i laboratorijskim vježbama.radni stolovi učenika (2 učenika za jednim stolom) opremljeni s priključcima: mrežni napon za priključak mjernih instrumenata. Vježba može slijediti ili prethoditi građi obrađenoj u ostalim oblicima nastave (predavanja). Sheme osnovnih sklopova. impulsni i funkcijski generator).1A i slobodan par priključnica za signal po izboru s upravljačkog mjesta.izvori napajanja: mrežni napon za napajanje instrumenata. . 1A. što znači svaki drugi tjedan. ponavljanje školske zadaće) treba izvoditi u namjenskoj učionici.1A 0-+15)V. predvidjeti za samostalan rad učenika u laboratoriju najmanje prosječno 1 sat tjedno (33% od ukupnoga godišnjega fonda sati). Učenik za izvođenje vježbe treba biti pripravljen na nastavi ili samostalnim radom na temelju razrađenih zadataka za vježbe. .demonstracijski stol s okvirima za panele s komponentama i sklopovima.

diplomirani inženjer računarstva. Zagreb. Zagreb. Element. Impulsna i digitalna elektronika I.laboranta (zajednički rad s nastavnikom s cijelim odjelom... funkcijski generator.. Elektroničke komponente i analogni sklopovi. 1990. Szabo A. 1973. Elektronički sklopovi. Tehnička škola Ruđera Boškovića. Zagreb. Elektronički sklopovi. IV. Zagreb. Šimunec Z. Paunović S. 1990. 1995. Energetska elektronika. tehničar za elektroniku. Elektronika na lak način. Industrijska elektronika. Šarčević.. Tehnička škola Ruđera Boškovića... Brodić T. tehničar za računalstvo. Elektronički elementi i osnovni sklopovi. Brodić T. Zagreb.diplomirani inženjer elektrotehnike .... CadCam Design Centar. Paunović S. 1987. Tehnička škola Ruđera Boškovića.. U nedostatku dovoljnog broja funkcijskih generatora može se privremeno koristiti zajednički generator priključen na slobodan par priključnica. Zagreb. Tehnička škola Ruđera Boškovića. Paunović S.za svako radno mjesto: univerzalni instrument (2 kom. Svjetlost. Zagreb. 2000.. odnosno paralelni rad sa skupinom učenika pod vodstvom nastavnika): . Zagreb.. . Školska knjiga. 2000. tehničar za radiokomunikacije. 1975. Szabo A. 1997. Sarajevo. tehničar za procesnu tehniku. DIGITALNA ELEKTRONIKA 41 . tehničar za telekomunikacije. Szabo A... Svjetlost. A. Industrijska elektronika. vježbe s analognim integriranim sklopovima. Elektronički sklopovi. Tehnička knjiga. Zagreb. LITERATURA ZA NASTAVNIKE Biljanović P.. Elektronički sklopovi. Ukoliko se vježbe izvode pomoću računala i programa za modeliranje i simulaciju elektroničkih sklopova može se koristiti oprema učionice za računalstvo i odgovarajući aplikacijski program (npr. Tehnička škola Ruđera Boškovića. Računalni elektronički laboratorij – Uporaba programa Electronics Workbench. Školska knjiga. Zagreb. Szabo A. Paunović S. To zahtijeva odgovarajuću organizaciju vježbi i u određenoj mjeri usporava rad učenika u laboratoriju pa takav način rada treba koristiti u krajnjoj nuždi i privremeno. Impulsna i digitalna elektronika I. Elektronički sklopovi. Element. 1994. 1975. promjenljivi otpornik (2 kom. Analogna integrirana elektronika. ili V.srednja stručna sprema (elektrotehničar-elektroničar. Sarajevo 1989. Liman O.) dvokanalni osciloskop. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA . 1994.profesor elektrotehnike Za suradnika u nastavi . Brodić T. stupanj stručne spreme smjera elektronika). LITERATURA ZA UČENIKE Paunović S.. Zagreb. Školska knjiga.. vježbe s analognim integriranim sklopovima.. Zagreb. 1973.) otporna i kondenzatorska kutija. Zagreb. Electronics Workbench). Školska knjiga. paneli s komponentama i sklopovima. 1993.

Multivibratori u digitalnoj elektronici Bistabilni multivibrator (SR.bistabil) 42 . isključivo ILI. te izgradnja.poznavanje značenja pojmova karakterističnih parametara komponenata i njihovu praktičnu važnost. isključivo NILI) 3. strujno-naponske karakteristike) izbor i mogućnosti primjene.razvijanje sposobnosti samostalnoga usavršavanja području održavanju i konstruiranja digitalnih sklopova i uređaja uporabom literature. podskupine TTL Ostali sklopovi u skupini TTL (otvoreni kolektor. Proučavanjem sadržaja ovog predmeta treba učenicima omogućiti: . SADRŽAJ 1. - 3. karakteristične veličine skupine CMOS.poznavanje uloge sklopova u složenijim uređajima i sustavima.poznavanje osnovnih dijelova mikroračunala. te primjena digitalnih sklopova u mikroračunalima .poznavanje osnovnih dijelova mikroprocesora. čija se građa proučava usporedno s elektroničkim komponentama i sklopovima. Brojevni sustavi i kodovi Digitalni signali Brojevni sustavi Kodovi 2. rada. U ovom predmetu.stjecanje znanje o uporabi tvorničkih podataka za elektroničke komponente (nalaženje vrijednosti karakterističnih parametara i izbor elemenata za pojedine namjene) . proširuju se ta znanja na područje digitalne elektronike uz osnovna znanja o radu mikroračunala. Skupine integriranih digitalnih sklopova Karakteristične veličine integriranih digitalnih sklopova. njihovih funkcija .Razred Broj sati tjedno 1. D. karakteristične veličine skupine TTL. njihovih funkcija i provođenja jednostavnih instrukcija .bistabil. . NILI Međusobno povezivanje logičkih sklopova Univerzalnost logičkih operacija NI i NILI Složeni logički sklopovi (minterm. ILI. svojstva i primjena analognih elektroničkih sklopova. NE ) Logički sklopovi NI.poznavanje izvedbi. 3 4. JK. Schmittov okidni sklop. Znanja stečena putem nastave iz ovog predmeta temelji su proučavanja stručnih sadržaja u četvrtoj godini. svojstva i mogućnosti primjene digitalnih sklopova . - CILJEVI I ZADAĆE U predmetu ELEKTRONIČKI SKLOPOVI proučavaju se svojstva elektroničkih kompone-nata (karakteristični parametri. - 2. maksterm. pregled skupina Temeljni sklop skupine TTL. Logički sklopovi Osnovni logički sklopovi (I. sklopovi s tri stanja) Temeljni sklop skupine CMOS. podskupine CMOS Međusobno povezivanje sklopova skupine TTL i CMOS 4.bistabil.

Programiranje mikroupravljača Programirljivi logički upravljači Sučelja između računala i izvršnih elemenata METODIČKI NAPUTAK 43 . primjena) Astabilni multivibrator (svojstva. EPROM i EEPROM) Programirljive logičke komponente Memorije s izravnim pristupom (SRAM i DRAM) Organizacija adresiranja 8. Memorije Karakteristične veličine memorija i osnovna podjela Ispisne memorije (ROM. primjena u području mehatronike) Karakteristina svojstva AD pretvorbe AD pretvornici (osnovne sheme. primjena u području mehatronike) 9.Arhitektura mikroprocesora Funkcijska analiza osam bitnog mikroprocesora Uloga registara (adresni registri. Građa mikroračunalskog sustava Osnovni dijelovi mikroračunala. pojednostavnjeni prikaz. DA i AD pretvorba Karakteristina svojstva DA pretvorbe DA pretvornici (osnovne sheme.Bistabili sa asinkronim ulazima (integrirani bistabili iz skupine TTL i CMOS) Monostabilni multivibrator (svojstva. primjena) 5. PROM.Mikroupravljači i programirljivi logički upravljači Struktura mikroupravljača. integrirane izvedbe. Registri i brojila Uloga i namjena registara Upis podataka u registar Integrirane izvedbe registara Registar kao brojilo Asinkrono i sinkrono binarno brojilo Brojila s osnovom brojanja različitom od 2n Integrirane izvedbe brojila 6. registri opće namjene) Aritmetičko-logička jedinica Mikroprogramirana upravljačka jedinica Izvođenje instrukcija 11. von Nemann-ov model mikroračunala Sabirnica računala Memorije računala Ulazni/izlazne jedinice 10. Složeni kombinacijski sklopovi Sklopovi za izvođenje aritmetičkih operacija Aritmetičko-logička jedinica Digitalni komparator Sklopovi za kodiranje i dekodiranje BCD7-segmentni dekoder Sklopovi za demultipleksiranje i selektiranje podataka Prijenos digitalnih signala 7. integrirane izvedbe.

1A . tj. te izradi pripadne dokumentacije. Laboratorijske vježbe treba izvoditi optimalno s 3.1A. ponavljanje i uvježbavanje . Dio vježbi može se izvoditi i u laboratoriju za računalstvo( područje mikroračunala). treba uzeti u obzir i rad učenika u laboratoriju . Preporuča se uporaba učila za sastavljanje složenijih digitalnih sklopova s ugrađenim izvorima napajanja i indikatorskih elemenata(npr. otporna i kapacitivna dekada.Nastava iz ovog predmeta izvodi se putem predavanja i laboratorijskih vježbi. DE-01 ELDING). a može se izvodit u standardnoj učionici opće namjene ukoliko se u nju može dopremiti potrebna oprema svaki sat. Laboratorijske vježbe izvode se u posebno opremljenim laboratorijima. impulsni generator. crtanjem na ploči. najviše 16 učenika istodobno) u bloku od 2 sata svaki drugi tjedan. a najmanje s 2 skupine (najviše pola razrednog odjela. Izvedbenim programom treba . 0(-15)V. da bi ocjena na kraju godine bila pozitivna. U izlaganju građe treba se zadržati na principima rada elemenata i sklopova s teoretskim razmatranjem koje zahtjeva srednja stručna sprema i praktična primjena stečenih znanja u poslovima tehničara.radni stolovi učenika (2 učenika za jednim stolom)opremljeni s priključcima: mrežni napon za priključak mjernih instrumenata. 0-(+15)V. do zadataka čije rješavanje treba pokazati sposobnost primjene znanja u složenijim primjerima. uputa i literature. Minimalna oprema za kvalitetno izvođenje vježbi iz elektronike: . prikazom stvarnih integriranih izvedbi. MATERIJANI UVJETI Teorijsku nastavu(predavanje. Izvedbenim programom predvidjeti potrebne sate za ponavljanje i najmanje dvije pismene zadaće tokom školske godine. Građu treba prezentirati upotrebom grafoskopa. što za učenika znači svaki četvrti tjedan. Uspjeh učenika u izvođenju vježbi ocjenjuje se na temelju primjene znanja učenika u izvođenju vježbi. To zahtjeva da nastavu u laboratoriju izvodi isti nastavnik koji izvodi ostale oblike nastave. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA 44 . te mjerama zaštite. Zadaci i pitanja trebaju obuhvatiti pređeno gradivo od jednostavnijih pitanja i zadataka na razini poznavanja osnovnih pojmova i svojstava . izvori stabiliziranih istosmjernih napona+5V. Dio vježbi može se izvoditi s pomoću računala i programa za modeliranje i simulaciju elektroničkih sklopova (npr. vježbe) moraju biti pozitivno ocijenjene iz svake cjeline . pismeno i lab. Vježbe u pravilu trebaju slijediti gradivo obrađeno predavanjem. Electronics Workbench) u laboratoriju za računalstvo.centralno upravljačko mjesto nastavnika kojim se upravljaju svim priključcima na radnim mjestima učenika . paneli sa sklopovima. upotrebe instrumenata i drugih pomagala. Ta dva oblika nastave se nadopunjuju i samo kao jedinstvena cjelina mogu dati očekivane rezultate u usvajanju potrebnog znanja i sposobnosti. pokazanih vještina samostalnosti. Svi oblici ocjenjivanja (usmeno. Prvi satovi u laboratoriju trebaju biti posvećeni upoznavanju s instrumentima . Pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta. Uz pismeno i usmeno provjeravanje znanja učenika. od ukupno 3 sata tjedne nastave. te za svako radno mjesto univerzalni instrument (2 kom). dvokanalni osciloskop. Vrijeme održavanja laboratorijskih vježbi treba biti predviđeno rasporedom sati od početka školske godine. režimom rada. a za svaku vježbu učenik se treba pripremiti na temelju razrađenih zadataka za vježbe. predvidjeti za samostalan rad učenika u laboratoriju najmanje 1 sat tjedno.1A . školske zadaće) treba izvoditi u namjenskoj učionici.

Zagreb.diplomirani inženjer računalstva . Sveučilište u Zagrebu. Zagreb. Paunović S. Zagreb. Paunović S. 1991. 1995. Zagreb.diplomirani inženjer elektrotehnike ... 1996. Školska knjiga. Szabo. 1996. A. Digitalna elektronika 1. Digitalna elektronika 1. Tehnička škola R. PNEUMATIKA 45 . Naprednije arhitekture mikroprocesora. Zadaci za praktičan rad i uvježbavanje. Mikroračunala i mikroupravljači. Paunović S. Impulsna i digitalna elektronika. 1995. Element. Zadaci za praktičan rad i uvježbavanje. Digitalna elektronika 2. Školska knjiga.. Računalni elektronički laboratorij – Uporaba programa Electronics Workbench. Digitalna elektronika. Element. Element. 1973. ZADACI ZA PRAKTIČAN RAD I UVJEŽBAVANJE. Zagreb. Zagreb. 1995. Paunović S. Paunović S. ZADACI ZA PRAKTIČAN RAD I UVJEŽBAVANJE. Školska knjiga. Boškovića..1997.. Boškovića. Szabo A. Zagreb... Školska knjiga.. Paunović S. 1996. Zagreb.profesor elektrotehnike LITERATURA ZA UČENIKE Budin L. CadCam Design Centar. Zagreb. 1996. Paunović S. Paunović S. Digitalna elektronika 2. Školska knjiga. Szabo A. Zagreb. Školska knjiga. Zagreb. Mikroračunala i mikroupravljači. Zagreb. Peruško. Zagreb.. 1997.. Zagreb. Zagreb.. Školska knjiga. Zagreb. 1976.1997. Digitalna elektronika 2. 2000.. Šimunec Z. 1973.. Paunović S. Ribarić.. Digitalna elektronika 1. Impulsna i digitalna elektronika II. Impulsna i digitalna elektronika II.. S. Školska knjiga. Školska knjiga. Digitalna elektronika 1. LITERATURA ZA NASTAVNIKE Budin L. Digitalna elektronika 2. 1995. Tehnička škola R.

upoznavanje s teorijskim osnovama strujanja i termodinamike potrebitim za razumijevanje dobivanja stlačenoga zraka. koračna (takt) metoda. tlačnim senzorima i vremenskim relejima. funkcijski plan). - 3.upoznavanje s realizacijom osnovnih logičkih funkcija pneumatskim elementima. put-korak. dijagrama put . Releji. dijagramski: put-vrijeme.upoznavanje s različitim načinima i uređajima za dobivanje stlačenog zraka. ispuhivači. te radom pneumatskih elemenata. SADRŽAJ Osnove strujanja i termodinamskih procesa Dobivanje stlačenoga zraka Pneumatski izvršni i upravljački elementi Izrada pneumatskih shema upravljanja s jednim cilindrom. prijenosom i razvođenjem energije stlačenoga zraka. kaskadna. . kao i njihovim kombinacijama.rješenja s monostabilima i bistabilima.upoznavanje s realizacijom osnovnih logičkih jednadžba elektropneumatskim sustavima. određivanje dominantnih prekidača. kaskadna.upoznavanje s postojanjem blokirajućeg signala kod rada više cilindara. induktivnim i kapacitivnim senzorima. te optičkim. VDMA.upoznavanje sa samodržanjem kao i rušenjem grane kod električnih shema. . električne sheme s raznim uvjetima. koračna) Rješavanje složenijih elektropneumatskih shema upravljanja Prepoznavanje pogrešaka u pneumatskim sustavima i njihovo otklanjanje. . . pneumatski brojači. (sve s jednim cilindrom). .upoznavanje sa simbolima za crtanje pneumatskih shema.upoznavanje s različitim metodama izrade pneumatskih shema upravljanja. . kao i načinima obilježavanja elemenata u shemi.. .upoznavanje s bezkontaktnim pneumatskim elementima (refleksna sapnica. 3 4. - CILJEVI I ZADAĆE . transporteri trake. METODIČKI NAPUTAK 46 . pneumatska brana. blokada i vremenskih funkcija na rad jednog cilindra. pneumatska kontaktna sapnica).upoznavanje s pneumatskim upravljačkim i izvršnim elementima. . izveden pneumatskim i elektropneumatskim elementima .upoznavanje s različitim načinima prezentacije problema. . te upoznavanje sa značajem i izvedbom pripreme stlačenoga zraka. . odnosno prikazima načina odvijanja procesa (tablični način. elektromagnetski elementi. . senzori Izrada elektropneumatskih shema upravljanja Pojava blokirajućeg signala u sklopovima s više cilindara i njegovo eliminiranje Izrada funkcijskog plana. postavljanje uvjeta rada. vremenske sheme. . .upoznavanje s elektromagnetskim ventilima. .upoznavanje s jednostavnim radom dva ili više cilindara.upoznavanje električne “kaskadne” i “koračne” metode kod rješavanja s elektropneumatskim shemama (povući paralelu s pneumatskim metodama).upoznavanje s načinom ustanovljavanja kvara na sustavu i njegovo otklanjanje.Razred Broj sati tjedno 1.korak i put – vrijeme Rješavanje shema upravljanja korištenjem različitih metoda (VDMA. - 2. pneumatski okretni stolovi i sl.

Nastavniku su neophodne folije pneumatskih i elektropneumatskih elemenata. te kako ga koja metoda otklanja. a obvezatno se moraju realizirati u praktičnom radu. Zagreb 1998. njihovoj izvedbi na didaktičkim pločama.Odvijanje nastave je u integralnom dualnom sustavu na didaktičkoj opremi za pneumatiku i elektropneumatiku.. Realizaciju rješenja obvezatno realizirati na računalu s programom FLUID_SIM_PNEUMATIKA i na didaktičkim pločama. uz uvjet da je taj kolegij položio na fakultetu ili završio seminar iz tog područja . Posebno usporediti pneumatska i električka rješenja. Poželjno je prikazivanje didaktičkih filmova o primjeni pneumatskih i elektropneumatskih elemenata na automatiziranim uređajima i u pogonima. te ukazati na ista načela rješavanja. Za razred veličine 30-35 učenika potrebito je imati najmanje 6 montažnih ploča. 6 računala te software FLUID_ SIM_PNEUMATIKA. te izradi shema upravljanja. Objasniti pojavu i način prepoznavanja blokirajućeg signala. Uz svaki prikazanu foliju elementa treba učenicima dati stvarni izvedeni element da ga prepoznaju. te magnetski pneumatski i električni simboli. a primjerom prikazati njegovu ulogu.diplomirani inženjer strojarstva. Svi zadaci koji se obrađuju moraju biti prepoznatljivi primjeri iz prakse. udžbenik za tehničke škole. Školske novine. LITERATURA ZA NASTAVNIKE 47 . LITERATURA ZA UČENIKE Nikolić G. kod koja je učionički dio opremljen za izvođenje vježba iz pneumatike i elektropneumatike.. zastoje ili nastanak blokirajućeg signala. dio Pneumatika i elektropneumatika. dobro osvijetljene. I. MATERIJALNI UVJETI Nastavu ovog predmeta treba izvoditi u prostorijama posebne namjene veličine cca 90 m2. Insistirati na samostalnom radu učenika. I. Tipex. Zagreb 1997. To je oprema s montažnim stolovima za jedno-stavnu montažu elemenata i njihovo spajanje. presjeci modela elemenata. Simulirati pogreške. s kompletnim asortimanom elemenata te izvorom stlačenog zraka i istosmjerne struje napona 24 V. Treba poći od problema preko primjera iz prakse te postupno izvesti rješenje. dio Pneumatika. Radni listovi za vježbe. Nikolić G. ali istaći razlike što proizlaze iz korištenog medija. te dati naputke o načinu prepoznavanja lokacije pogreške i njenom otklanjanju. Pneumatika i hidraulika. Pneumatika i hidraulika. Posebnu pozornost treba obratiti vizualnom predočavanju pneumatskog elementa simbolom. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA: . Broj sati praktičnog rada je oko 50%. Na jednom radnom stolu za vježbanje s pneumatskim i elektropneumatskim upravljačkim i izvršnim elementima može raditi najviše 5 učenika. razloge njegovog nastajanja.profesor strojarske skupine predmeta uz uvjet da je taj kolegij položio na fakultetu ili završio seminar iz tog područja.

I. Sveučilišna naklada d. Zagreb 1997. Zbirka zadataka iz pneumatskog upravljanja.P. Festo d. FSB.dio Pneumatika i elektropneumatika. Zagreb.. dio Pneumatika i elektropneumatika. BIBB.. Beuth Verlag GmbH.o. Nikolić G.. Nikolić G. Pneumatik. Hasebrik J. Pneumatika i hidraulika.& Sauer E. übungen für Auszubildenden. Elektropneumatika. Zagreb 1998. Interni tiskani materijal za seminare.1995. udžbenik za tehničke škole. Radni listovi za vježbe. (21) HIDRAULIKA 48 .. Tipex. Metodičko didaktički priručnik za nastavnike nastavnog predmeta Pneumatika i hidraulika. I. Nikolić G. Pneumatsko upravljanje. Nikolić G. Meixner H.. Pneumatika i hidraulika. Školske novine... 1990.o. Festo d. Zagreb 1990. Berlin 1992. sveučilišni priručnik..o. Interni tiskani materijal za seminare. Zagreb.o. dio Pneumatika. Školske novine.o.Anonimus.. Zagreb 1998.. I. Osnove pneumatskog upravljanja.o. Zagreb 1998. Nikolić G. & Kobler R. sveučilišni udžbenik.

. .upoznavanje s principima gradnje hidrosustava. a primjerom prikazati njegovu ulogu. .upoznavanje s različitostima između pneumatskih i hidrauličkih simbola za crtanje shema. Svi zadaci koji se obrađuju moraju biti prepoznatljivi primjeri iz prakse.upoznavanje s hidrauličkim upravljačkim i izvršnim elementima. SADRŽAJ Hidrostatika Hidrodinamika Vrste hidrauličkih tekućina Dobivanje hidraulične energije Hidraulički upravljački elementi Hidraulički izvršni elementi Principi gradnje hidrosustava Rješavanje tipičnih hidrauličkih sustava iz prakse Elektro-hidraulički elementi (elektromagnetski razvodnici „on-off“) Projektiranje elektrohidrauličkih shema Servoupravljanje i proporcionalni sustavi Metode elektrohidrauličkog upravljanja (relejna tehnika upravljanja) Servo-ventili i proporcionalni elektromagneti Rješavanje problema sinkronizacije rada više cilindara Tipična rješenja složenih hidrauličkih sustava Sustavno sprječavanje ekološkog onečišćenja prirode. akumulatorima. Posebnu pozornost obratiti 49 . a što se obvezatno moraju se realizirati u praktičnom radu. odnosno grijačima. . - 4. 3 CILJEVI I ZADAĆE . te rješavanje ekoloških problema u svezi s iscurenim i otpadnim uljem.upoznavanje s teorijskim osnovama hidrostatike i hidrodinamike što je potrebito za razumijevanje dobivanja ulja pod tlakom i rada hidrauličkih elemenata. . hidrauličkim crpnim agregatima.upoznavanje s vrstama korištenih hidrauličkih tekućina i njihovih osnovnih karakteristika.upoznavanje s servohidrauličkim razvodnicima.Razred Broj sati tjedno 1.upoznavanje s načinom rješavanja složenijih hidrauličkih sustava. . te prijenosom i razvođenjem hidrauličke energije. . .upoznavanje s realizacijom jednostavnih hidrauličkih funkcijskih sklopova. . .upoznavanje s načinom rješavanja proporcionalnih hidrauličkih sustava. METODIČKI NAPUTAK Odvijanje nastave je u integralnom dualnom sustavu na didaktičkoj opremi za hidrauliku i elektrohidrauliku. - 3.upoznavanje s elektroproporcionalnim hidrauličkim razvodnicima. priborom.upoznavanje s načinom rješavanja servohidrauličkih sustava. .upoznavanje s izvedbom elektrohidrauličkog sustava. - 2. Broj sati praktičnog laboratorijskog rada je oko 50%. . spremnicima i hladnjacima. Uz svaki prikazanu foliju elementa treba dati učenicima stvarni izvedeni element da ga prepoznaju. .upoznavanje s različitim crpkama za dobivanje ulja pod tlakom.upoznavanje s načinom rješavanja sinkronog rada hidrauličkih izvršnih elemenata.

Hydraulik. s kompletnim priborom i elementima te izvorom ulja pod tlakom i istosmjerne struje napona 24 V. LITERATURA ZA NASTAVNIKE Anonimus. 50 .. dio Hidraulika. prekoračenja tlaka i potrebe sklopa s tlačnim ventilom za prekoračenje tlaka. te magnetski hidraulički (pneumatski) i električni simboli. a učenici trebaju odjenuti radne kute. Uobičajeno je da je to isti prostor kao i za predmet pneumatike.razumijevanju funkcije elemenata. Pneumatika i hidraulika. Černe B.. Festo Didactic GmbH. Vogel Buchverlag Würzburg. koja je uz učionički dio i opremljena za izvođenje vježba iz hidraulike i elektrohidraulike. Hidraulika. Za razred veličine 30-35 učenika potrebito je imati najmanje 6 montažnih ploča. te simuliranju zastoja i ustanovljavanju nastale pogreške i njenog otklanjanja.&D. Treba naglasiti važnost proračuna. Krist T. Würzburg . Zagreb1968. Školske novine. BIBB...1974. 1991. II. Hydraulik. te 6 računala i software FLUID_ SIM_hidraulika. kao što je problem visokih tlakova. Potrebito je imati prozirne (transparentne) modele elemenata s posebnim agregatom i obojenim uljem za dinamičko prikazivanje strujanja ulja i rada hidrauličkih elemenata uz njihovo projiciranje grafoskopom na zaslon na zidu. Hydraulik Fluidtechnik.. Berlin 1989. uz uvjet da je taj kolegij položio na fakultetu ili završio seminare iz tog područja . Na jednom radnom stolu za vježbanje s hidrauličkim i elektrohidrauličkim upravljačkim i izvršnim elementima može raditi najviše 5 učenika.. Školska knjiga. Nužno je ostvariti povezivanje znanja iz regulacije sa servoupravljanjem i računala s proporcionalnim upravljanjem. Beuth Verlag GmbH. Ukazati na značaj servoregulacije i proporcionalne hidraulike u složenim sustavima. Merkle D. njihovoj izvedbi na didaktičkim pločama. To je oprema s montažnim stolovima za jednostavnu montažu elemenata i njihovo spajanje. Zbog mogućnosti prljanja uljem. Bitno je istaknuti specifičnosti hidraulike u odnosu na pneumatiku.diplomirani inženjer strojarstva. 1988. LITERATURA ZA UČENIKE Nikolić G. Vogel Verlag. povratnim vodovima. Nikolić G. dio Hidraulika. Nastavniku su neophodne folije hidrauličkih i elektrohidrauličkih elemenata.& Novaković J. Školske novine. Poželjno je prikazivanje i didaktičkih filmova sa simulacijom (animirani filmovi) rada elemenata te njihovoj primjeni u praksi na strojevima i vozilima.& Novaković J. Zagreb 1995. MATERIJALNI UVJETI Nastavu ovog predmeta treba izvoditi u prostorijama posebne namjene veličine cca 90 m2. Ölhydraulik. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA: . oko stolova postaviti na pod linoleum ili plastični tepih koji se lako briše. II. Pneumatika i hidraulika.profesor strojarske skupine predmeta uz uvjet da je taj kolegij položio na fakultetu ili završio seminar iz tog područja. te izradi shema upravljanja. dobro osvijetljene. Zagreb 1995. budući da su i montažne ploče kao i dobar dio električkih elemenata i izvor istosmjerne struje isti. prigušenjima i slično. Esslingen. Findeisen F. Teorie und Anwendung. i drugi.

upoznavanje s kodiranjem. .upoznavanje s osnovama upravljanja složenih sustava (NC i CNC upravljanje). Područje regulacije: . dijagrama toka. .upoznavanje s problemom točnosti i stabilnosti u regulaciji. . . SADRŽAJ Osnovni pojmovi kod upravljanja i regulacije Zakoni algebre logike i postupci minimizacije Funkcija računala u upravljanju PLC.osposobljavanje za samostalnu izradu blok sheme jednostavnih regulacijskih sustava. . . liste instrukcija i kontakt plana Osnove upravljanja kod složenih sustava NC i CNC Stacionarne i dinamičke pojave u regulaciji Zatvoreni i otvoreni regulacijski krugovi Problemi točnosti i stabilnosti u regulaciji Vrste proizvodnih I procesnih sustava Vrste regulatora Regulacijski krugovi Analiza linearnog sustava u vremenskom i frekvencijskom području Izrada blok sheme regulacijskog sustava te analiza i sinteza regulacijskog kruga. 51 . . 3 4. . .upoznavanje s upravljanjem otvorenim i zatvorenim regulacijskim krugom.upoznavanje s izradom funkcijskih planova.upoznavanje članova regulacijskog kruga na blok dijagramu. .upoznavanje s pisanjem i crtanjem kontakt plana. 3.prepoznavanje stacionarnih i dinamičkih pojava u automatskoj regulaciji.osposobljavanje za samostalno rješavanje jednostavnijih sustava upravljanja iz prakse. - CILJEVI I ZADAĆE Područje upravljanja: .upoznavanje s linearnim i nelinearnim sustavima. .upoznavanje s metodama matematičkog prezentiranja problema upravljanja. .upoznavanje s funkcijom računala u upravljanju.upoznavanje s jednostavnijim PLC om i njegovim programiranjem.upoznavanje s osnovnim zakonima i algebrom logike .upoznavanje s osnovnim pojmovima iz upravljanja i regulacije.ovi i način rada sa njima Izrada funkcijskih planova.UPRAVLJANJE I REGULACIJA Razred Broj sati tjedno 1.upoznavanje s načinom pisanja liste adresa i instrukcija. . . 2.upoznavanje s analizom linearnog sustava u vremenskom i frekventnom području. . . . .upoznavanje s metodama minimizacije (algebarska i tablična). .upoznavanje s vrstom signala.osposobljavanje za samostalnu analizu i sintezu regulacijskih krugova.

. a učenici trebaju odjenuti radne kute. te magnetski pneumohidraulički i električni simboli. Nastavniku su neophodne folije upravljačkih i regulacijskih elemenata. a što se obvezatno mora realizirati u praktičnom radu. Upravljanje. LITERATURA ZA UČENIKE Nikolić G. Esslingen 1989. Na jednom radnom stolu za vježbanje može raditi najviše 5 učenika. (smjera automatizacije).Grundstufe. Školske novine. Berg bei Ravensburg.. Ipak svaku moguću povezanost s praksom treba maksimalno iskoristiti. Aichwald 1989. Zbog mogućnosti prljanja uljem oko stolova postavlja se na pod linoleum ili plastični tepih koji se lako briše. Regelstrecken/Regelkreise. HPS System Technik. i drugi. Upravljanje i regulacija kao matematika razvija apstraktni način razmišljanja. i dr. potrebno je za svaku ploču imati na raspolaganju osobno računalo PC PIII.Upravljanje i regulacija. Školske novine. budući da se rabe isti elementi. Poželjno je prikazivanje didaktičkih filmova o upravljačkim i regulacijskim sustavima primijenjenim u praksi. Anonimus. Zagreb 1996. Zagreb1991. Nikolić G. Božičević J.METODIČKI NAPUTAK Odvijanje nastave je u integralnom dualnom sustavu na didaktičkoj opremi za upravljanje i regulaciju te pneumatiku i elektropneumatiku. Steuerungen mit dem Personal Computer. uz uvjet da je radio na tim poslovima u praksi ili završio tečajeve iz tog područja. smjera automatizacije. .diplomirani inženjer strojarstva. Zagreb 1996.. Einfürung in die Regelungstechnik. 1995. I dio. udžbenik za tehničke škole. hps System Technik. didaktičke regulacijske ploče (PID Board).diplomirani inženjer elektrotehnike. sučelje za spajanje s izvršnim elementima. Upravljanje. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA . Temelji automatike I. Anonimus. da bi apstraktno predočavanje problema našlo svoje zorno (vidljivo) rješenje. uz uvjet da je radio na tim poslovima u praksi ili završio tečajeve iz tog područja. Broj sati praktičnog (laboratorijskog rada) je oko 33%. Speicherprogrammierbare Steuerungen. Kostka W. te proporcionalne elektropneumatske elemente. hidrauliku i elektrohidrauliku. MATERIJALNI UVJETI Nastavu ovog predmeta treba izvoditi u prostorijama opremljenim za odvijanje nastave predmeta pneumatike i hidraulike. 52 . Svi zadaci koji se obrađuju moraju biti prepoznatljivi primjeri iz prakse. I dio. PLC-ove. udžbenik za tehničke škole. Berg bei Ravensburg. Lehr + Lernmittel GmbH. Školska knjiga. Festo Didactic KG. 1995. Upravljanje i regulacija. Festo DidacticKG.. LITERATURA ZA NASTAVNIKE Akermann R. Lehr+Lernmittel GmbH. Osim naznačene opreme za pneumatiku i elektropneumatiku.

1983. Zrinski. Šurina T.. Školska knjiga. Sveučilišni udžbenik. Čakovec 2001. Zagreb. 1973. Zagreb.. Osnove automatizacije strojeva za proizvodnju odjeće. TTF. Šodan M.. Školska knjiga. sveučilišni udžbenik. Automatska regulacija.Nikolić G. 53 . Automatizacija logičkim sklopovima.

te magnetski pneumohidraulički i električni simboli. 54 . 2. karakteristikama i konstrukcijom optičkih senzora položaja (blizine).pojačanja i sl. upoznavanje s načinom rada. karakteristikama i konstrukcijom senzora temperature. Analogni senzori. upoznavanje s načinom rada. MATERIJALNI UVJETI Nastavu ovog predmeta treba izvoditi u prostorijama opremljenim za odvijanje nastave predmeta pneumatike i hidraulike. karakteristikama i konstrukcijom senzora tlaka.SENZORIKA Razred Broj sati tjedno 1. a primjerom prikazati njegovu namjenu. sa potrebitim priborom. točnosti. te upravljanja i regulacije budući da se rabi dio istih elemenata. njihovim karakteristikama. Način rada i korištenja senzora te uključivanje u sheme upravljanja (problemi smetnja. Na jednom radnom stolu za vježbanje može raditi najviše 5 učenika. upoznavanje s korištenjem senzora i njihovim uključivanjem u sheme upravljanja. Binarni senzori. veličine signala .) te njihovo uključivanje u sheme upravljanja.) METODIČKI NAPUTAK Odvijanje nastave je u integralnom dualnom sustavu na didaktičkoj opremi za pneumatiku i elektropneumatiku. a što se obvezatno treba realizirati u praktičnom radu. upoznavanje s načinom rada. temperaturu. presječeni modeli. Svi zadaci koji se obrađuju moraju biti prepoznatljivi primjeri iz prakse. protok. 2 4. snaga signala itd. upoznavanje s načinom rada. karakteristikama i konstrukcijom senzora sile odnosno momenta. upoznavanje s načinom rada. momente. Broj sati praktičnog rada je oko 50%. položaj. Osim naznačene opreme za pneumatiku. dimenzije. upoznavanje s načinom rada. Način rada i konstrukcija senzora za tlak. karakteristikama i konstrukcijom senzora za dimenzije. hidrauliku. silu. Prikazati njihove karakteristike “uživo” na didaktičkim pločama u tijeku prezentacije senzora. Uz svaki prikazanu foliju elementa treba učenicima predočiti stvarni izvedeni element. - CILJEVI I ZADAĆE upoznavanje s fizikalnim načelima na kojima se temelji za gradnja senzora. upoznavanje s načinom rada. Osnovne značajke senzora. SADRŽAJ Fizikalna načela senzora. Nastavniku su neophodne folije senzora. 3. Posebnu pozornost obratiti fizikalnim (prirodnim) zakonima na kojima se temelji senzor. elektropneumatiku. elektrohidrauliku. karakteristikama i konstrukcijom senzora protoka. upravljanje i regulaciju potrebito je za svaku ploču imati: električne. pomak. pneumatske i optičke senzore. da ga prepoznaju. karakteristikama i konstrukcijom ostalih vrsta senzora. potrebama za dodatnim elementima (vrsta signala. Poželjno je prikazivanje didaktičkih filmova o primjeni senzora u praksi.

Book of Exercises whith Solutions. 1993..:. Osnove automatizacije strojeva za proizvodnju odjeće. LITERATURA ZA UČENIKE Ne postoji. Festo Didactic KG. 1991. Grundlagen der Steuerungstechnik.POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA: . Sensors for Handling and Processing Technology. Sveučilišni udžbenik.i Waiblinger P.. Steuerungen mit dem Personal Computer. Esslingen. Festo Didactic GmbH.Proximity sensors. Čakovec. Kostka W. Sensors for Handling and Processing Technology. Sinclair. Sensors for Distance and Displacement. Esslingen. Ian R. Festo Didactic KG. TTF. S. Festo Didactic KG. Harnolls Limited. te da je radio na tim poslovima u praksi ili završio tečajeve iz tog područja. Proximiry Sensors. uz uvjet da je radio na tim poslovima u praksi ili završio tečajeve iz tog područja.i Waiblinger P.Sensors for Force and Pressure. Ebel F. Sensors for Handling and Processing Technology. Esslingen. Nikolić G. Aichwald 1989. Festo Didactic KG. 1992.. Sensors and Transducers. . 55 . Senzors for handling and processing technology . Schule R. i Nestel. Esslingen 1987. 2001. Zrinski. Grundstufe. (smjera automatizacije). (smjera automatizacije). LITERATURA ZA NASTAVNIKE Bocksnick B.Festo Didactic KG.diplomirani inženjer strojarstva. Bodmin. Cosnwall UK Schule R. i drugi. Ebel. Esslingen. 1993..diplomirani inženjer elektrotehnike.. F.

SADRŽAJ Značaj i uloga kvalitete u životu čovjeka. nadzorom i uključivanjem u proizvodnim procesima (pareto princip.upoznavanje s internacionalnim sustavom SI i načinom njegove primjene. . Broj sati praktičnog rada u dijelu mjerenja je oko 50%. . površina. . MATERIJALNI UVJETI Nastavu o kontroli kao sustavu. posebno u međunarodnoj podjeli rada. mjerenje procesnih veličina.upoznavanje pogrešaka kod mjerenja i njihove posljedice. sistematičnost. a koji se obvezatno moraju realizirati u praktičnom radu. 3. 2.(24) KONTROLA I MJERENJA Razred Broj sati tjedno 1.osposobljavanje učenika za samostalno i korektno primjenjivanje metoda mjerenja. u kojima osim učioničkog dijela trebaju biti i radni stolovi s mjernom opremom. urednost i odgovornost za rezultate rada. Isickava dijagram. mehaničkih veličina. oblika. mjerenje u akustici i optici. kao i predmeti mjerenja.razvijanje osobina posebno važnih prigodom mjerenja kao što su: preciznost i točnost.principi i teorija mjerenja. Kroz praktični rad treba razviti osobine: preciznost.mjerenje dimenzija. mjerenja u akustici i optici.upoznavanje sa sustavom ISO 9000. urednost i odgovornost. indeks kvalitete. METODIČKI NAPUTAK Odvijanje nastave je u dijelu mjerenja u obliku integralnog dualnog sustavu na mjernoj opremi. 56 . Nastavu dijela predmeta koji obrađuje mjerne uređaje i mjerenje treba izvoditi u prostorijama namijenjenu mjerenjima. procesnih veličina. oblika. točnost. 4. treba održavati u standardnim učionicama u kojima postoji grafoskop radi prikazivanja folija i crtanja shema organizacije. indeks kvalitete. Međunarodni sustav mjera ISO Principi i teorija mjerenja Mjerenje dimenzija.upoznavanje s pojmovima i metodama kvalitete. plan prijema) Sustav ISO 9000. . te standardima ISO 9000 i IS. 2 CILJEVI I ZADAĆE .). površina. . . Posebnu pozornost treba obratiti značaju kontrole kvalitete u današnjem svijetu (ISO 9000). Svi zadaci koji se obrađuju moraju biti prepoznatljivi primjeri iz prakse. . Isickava dijagram. te njeno mjesto u gospodarstvu Metode kontrole kvalitete (pareto princip. mjerenje mehaničkih veličina. plan prijema itd.

Handbuch Qualitätsmanagement. . Experimental Methods for Engineers. . P..Nastavniku su neophodne folije fizikalnih principa na kojima se ostvaruje mjerenje. Hoffinger Baldwin Meksstechnik GmbH.Zagreb 57 . Tehnička knjiga. 1989. FSB . Sveučilište u Zagrebu. An introduction to measurements using straingages. 1994. III izdanje.. . Stančec R. Teorija i principi mjerenja. Kontrola kvalitete. McGraw Hill Book Company.. Zagreb 1978. McGraw-Hill Book Company. kao i didaktički prikazi presjeka mjernih instrumenata. Bakija I.. NY 1989. Osiguranje kvalitete po ISO 9000. Total quality control. Feigenbaum A. New York 1974. Hoffmann K. Odabrana poglavlja iz kontrole kvalitete.. LITERATURA ZA UČENIKE Ne postoji.profesor strojarske skupine predmeta (uz uvjet da je taj kolegij položio na fakultetu ili završio seminar iz tog područja). New York 1961. FSB. Holman J.. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA: . München.& Stančec R. uz uvjet da je radio na tim poslovima u praksi ili završio tečajeve iz tog područja. uz uvjet da se u praksi bavio sustavom kontrole i mjerenjima ili je završio tečajeve iz tog područja. smjera automatizacije. Bakija I. Carl Hanser Verlag. Poželjno je prikazivanje didaktičkih filmova o procesima mjerenja u različitim tipovima industrijskih pogona. Juran J.M. Darmstadt. Masing W.diplomirani inženjer strojarstva uz uvjet da je radio na tim poslovima u praksi ili završio tečajeve iz tog područja.diplomirani inženjer elektrotehnike. LITERATURA ZA NASTAVNIKE Dusman F. Podloga za vježbe.. Quality Control Handbook.V. 1983.. McGraw Hill Book Company.diplomirani inženjer fizike ili profesor fizike. Privredni vjesnik. Zagreb 1994..

). upoznavanje upravljanja kod CNC strojeva (obradni centri).) Računalo u upravljanju poslovnim procesima (CIM. 2. memorije. bistabili. 3 CILJEVI I ZADAĆE upoznavanje s organizacijom rada i s funkcijom računala u vođenju procesa. upoznavanje s logikom upravljanja proizvodnjom pomoću računala (CIM). upoznavanje s obradom logičkih i matematičkih funkcija i operacija. upoznavanje s načinom ostvarivanja slijednog i vremenskog upravljanja. savladavanje jednog od SCADA programa. upoznavanje s programskim jezicima i strukturom programskih jezika. 3. upoznavanje s uređajima za programiranje. COPICS. NC. načinom rada i ulogom nadzornog (centralnog) računala. upoznavanje s funkcijskim i podatkovnim blokovima. upoznavanje s organizacijom fleksibilnih linija. CAE.). SADRŽAJ Funkcija računala u vođenju procesa Simulacija procesa Programski blokovi.VOĐENJE PROCESA RAČUNALOM Razred Broj sati tjedno 1. upoznavanje s konstrukcijom i načinima rada robota. kao i vođenje svih poslovnih funkcija poduzeća (CIE). upoznavanje s funkcijom simulacije procesa. programski paketi COPIS. CAP i sl. 58 . MRP i sl. timeri itd. memorijama. timerima. CAM. upoznavanje s obradom brojeva u PLC-u. MAX i sl. upoznavanje s linearnim i strukturnim programiranjem. njihovim mogućnostima i područjima primjene. Programski jezici Slijedno i vremensko upravljanje Obrada analognih podataka Računalom upravljani strojevi i linije (alatni strojevi: OC. CNC. upoznavanje uloge računala kao pomagala za upravljanje proizvodnim strojevima i kod izrade programa (CIM). CIE. načinu programiranja. upoznavanje s načelima rada MMI/SCADA sustava. FMS) Roboti SCADA sustavi Računalo kao pomagalo pri tehničkim problemima (CAD. SUPER. 4. upoznavanje s načinom upravljanja kod NC strojeva (alatni strojevi).. upoznavanje s ostvarivanjem funkcije brojenja i usporedbe. fleksibilne linije: FPS. SUPER. upoznavanje s programskim blokovima. upoznavanje s obradom analognih podataka. bistabilima. upoznavanje s logikom funkcioniranja pojedinih modula programa za upravljanje poslovnim (i proizvodnim) procesima (npr.

hidrauliku. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA . Na jednom radnom stolu za vježbanje može raditi najviše 5 učenika Dio teorijske i praktične nastave vezane za NC i CNC upravljanje treba se odvijati u radnim prostorima sa CNC strojevima. kao i o funkcioniranju radnih organizacija s uhodanom organizacijom ili dijelom organizacije po principu CIM odnosno CIE (upravljanje proizvodnjom korištenjem COPICS-a. . Posebnu pozornost obratiti značaju. Za nastavnika neophodne su folije sa shemama povezivanja pojedinih upravljačkih cjelina ili sustava. upravljanje i regulaciju potrebno je za svaku ploču imati osobno računalo najmanje PIII. Za upravljačke sustave vođenja poslovnih funkcija proizvodnih organizacija (CIM organizacija). PAKEL-a ili sl. uz uvjet da je taj kolegij položio na Strojarskom fakultetu ili završio tečajeve iz tog područja. Osim naznačene opreme za pneumatiku. LITERATURA ZA UČENIKE Ne postoji. elektropneumatiku.diplomirani informatičar.diplomirani inženjer strojarstva. Poželjno je prikazivanje didaktičkih filmova o radu fleksibilnih proizvodnih i montažnih sustava upravljanih centralnim nadzornim računalom. mjestu i ulozi računala u složenim proizvodnim. . SUPER-a.profesor strojarske skupine predmeta (uz uvjet da je taj kolegij položio na fakultetu ili završio seminar iz tog područja). izradi i modeliranju programa na računalu za upravljane proizvodnim procesima jedino je i moguće izvesti u integriranom dualnom sustavu s odnosom sati do 50% u korist praktičnog rada.). ELKA i sl. budući da se rabe isti elementi. uz uvjet da se u praksi bavio upravljačkim fleksibilnim sustavima ili sustavima upravljanja poslovnim procesima poduzeća. Dio koji obrađuje upravljanje poduzećem (COPICS i sl. potrebno je imati pripremljene folije pojedinih funkcijskih shema poslovnih procesa. uz uvjet da se u praksi bavio upravljačkim fleksibilnim sustavima ili sustavima upravljanja poslovnim procesima poduzeća. Valja imati i LCD projektor kako bi se preko grafoskopa na zaslon na zidu mogli prikazati postupci na računalu. ali i poslovnim procesima.: “Ericsson-Nikola Tesla”. Dio praktičnog rad kod vođenja procesa koji se treba odvijati na simulaciji prepoznatljivog proizvodnog procesa na didaktičkim linijama. Dio nastave koji se odnosi na korištenje računala.METODIČKI NAPUTAK Odvijanje kompletne nastave je teško ostvariti bez integriranog dualnog sustava. odnosno završio tečajeve iz tog područja.).diplomirani inženjer elektrotehnike. 59 . elektrohidrauliku.) treba realizirati u suradnji s tvrtkama koje koriste te programe (npr. te PLC-ove (odnosno IPC) s potrebnim sučeljima za povezivanje s izvršnim elementima. Praktičnim zadacima osposobiti učenike programski rješavati probleme koji su im zadani. je oko 30% nastave uz obaveznu primjenu računala s odgovarajućim programima. MATERIJALNI UVJETI Nastavu ovog predmeta treba izvoditi u prostorijama za odvijanje nastave za predmete pneumatika i hidraulika te upravljanje i regulacija. . odnosno završio tečajeve iz tog područja.

Šurina T. Informacija i obuka SIMATIC S5. Boyer.:Industrijski roboti. 2nd Edition. Festo Didactic KG. Festo Didactic KG. 1995. Čakovec 2001. Siemens-Montelektro. The CIM Enterprice. ISOT. Nikolić G. Anonimus. North Carolina-USA. 60 . Zagreb.Grundstufe. Steuerungen mit dem Personal Computer. IBM. i drugi. Crneković M. Stuart A.. Speicherprogrammierbare Steuerungen.. Zagreb 1988.. Esslingen 1989. SCADA: Supervisory Control and Dana Acquisition.LITERATURA ZA NASTAVNIKE Akermann R.. Upravljanje proizvodnjom. TTF & Zrinski d. Školska knjiga. informacijski sustav planiranja.d. 1999. Instrument Society of America. Aichwald 1989. Majdančić N.. i dr. Anonimus. sveučilišni udžbenik. Kostka W. 1994. materijali za obrazovanje. New York 1989. Osnove automatizacije strojeva za proizvodnju odjeće.

izbor režima rada stroja i određivanje vremena izrade.obrada deformacijom .spajanje pogonskih upravljačkih i izvršnih sustava u funkcionalnu cjelinu .RADIONIČKE VJEŽBE Razred Broj sati tjedno 1.princip rada i kinematika mehaničkih sklopova .elemenati instrumentarija. izvore opasnosti i pravila rada na siguran način.obrada materijala odvajanjem čestica. Mjerni alati. kontrole.funkcionalno ispitivanje i prilagođivanje . upravljačkih i izvršnih sklopova u mehatroničkim sustavima 4.primjenu standarda s ciljem povećanja kakvoće i zaštite okoliša. način ugradnje. Nastavom na ovom predmetu treba osposobiti učenike za: . održavanje . postupci rukovanja mjerilima i njihova primjena Postupci obilježavanja i označavanja Osnove obrade materijala odvajanjem čestica 61 .regulacioni i izvršni elementi. Ciljeve treba ostvarivati kroz sljedeće zadaće svladavanja znanja i vještina po godinama obrazovanja: 1. Neophodno je savladavanje osnovnih postupaka obrade materijala te određivanje parametara režima rada zahvata ili operacija. Osim mjerenja.usvajanje znanja.princip rada i ispitivanje elektroničkih sklopova .funkcionalno povezivanje različitih sklopova u cjelinu prema zadanoj shemi . elemente površinske zaštite.spajanje različitih sklopova u zadanu cjelinu . radne karakteristike. razred . primjena. 4 CILJEVI I ZADAĆE Izvedba radioničkih vježbi treba učenicima omogućiti upoznavanje postupaka i usvajanje znanja i vještina iz područja mehatronike.primjena regulacionih.utvrđivanje pogrešaka u sustavu i način njihovog otklanjanja . projektiranje tehnoloških procesa.operacije obrade materijala odvajanjem čestica pomoću oštrice metodom ručne obrade i mehaniziranim alatima . nadzora i programiranja fleksibilnih i proizvodnih montažnih linija. vještina i postupaka u izradi jednostavnijih elektroničkih sklopova .povezivanje teoretskih znanja s praktičnim radom . 2 2.projektiranje i gradnja složenih hibridnih sustava prema zahtjevima tehnološkog procesa . kontrolnih točaka. njihova građa.pridržavanje pravila rada na siguran način i zaštite okoliša ( potrebno je provoditi kontinuirano) 2. plana osposobljavanja operatera. dokumentacija . plana održavanja. razred . razred .termička obrada i površinska zaštita . 3 4. 3. određivanje tehnološkog postupka . 2 3. montaže.izrada uputa za rukovanje. izradu tehničke i tehnološke dokumentacije. razred . SADRŽAJ 1 razred Organizacija rada u radionici za obradu materijala s upoznavanjem osnova zaštite na radu i izvorima opasnosti. ugađanja i održavanja učenici moraju upoznati tehnološke procese i operacije.

režima rada. obrada vodova. regulacija i održavanje Spajanje rastavljivim i nerastavljivim spojevima Izbor standardiziranih materijala. sastavnice i upute za rad Tehnike spajanja u elektronici. izbor elemenata . izbor i postupak zaštite 2. razred Organizacija rada radionice za mehatroniku Izvori opasnosti i mjere zaštite Radno mjesto. izbor i primjena alata Obrada materijala mehaniziranim alatima. standardi. uporaba agregata za spajanje. oprema i alati Tehnička i tehnološka dokumentacija. ispitivanje. izmjena i održavanje Tehnologija površinskog spajanja komponenata Izrada zadanog sklopa s komponentama za površinsko spajanje. sheme. prepoznavanje i postupci s elektroničkim komponentama i sklopovima Postupci izrade vježbi prema zadanim uvjetima. sheme. izvedba tiskanih pločica. montaži i kontroli mehatroničkih sklopova i uređaja Sudjelovanje u održavanju. spajanje i provjera Elektronički sklopovi u mehatroničkim uređajima. projektiranje. provjera i izmjena elemenata 4. alata 3. radno mjesto. ugradnja. sastavnice i upute za rad Pneumatski. ugradnja. hidraulički i električni pogoni. sigurnosne mjere i zaštita od povreda Obrada materijala postupcima strojne obrade Izbor tehnološkog procesa. kontrola. izrada uređaja i ugađanje procesa Upoznavanje procesa vođenih računalom Elementi programiranja procesa Međusklopovi za povezivanje računala i procesa Principi robotike Sudjelovanje u izradi. oprema i materijal Tehnička i tehnološka dokumentacija Tehnički podaci. postupci obrade. instrumenti. mjere zaštite. karakteristike elemenata i sklopova način ugradnje i održavanja Elementi automatskog vođenja procesa. senzori i pretvornici Mjerenja neelektričnih veličina Kontrola i održavanje elemenata i sklopova u automatskom vođenju procesa Projektiranje jednostavnih automatskih uređaja. 62 . nadzoru i vođenju kompleksnih procesa i proizvodnih linija. izvori opasnosti. izvori opasnosti. alat. alata i određivanje oblika oštrice Rukovanje strojevima uz uvjete rada na siguran način Zaštita materijala od korozije. instrumentarij . korištenje tehničke dokumentacije i uputa za rukovanje te puštanje u rad Osnovni mehanizmi i sklopovi mehatroničkog uređaja i njihovo održavanje Demontaža i montaža članova i postupci rastavljanja i sastavljanja pojedinih elemenata Pogonski sklopovi. izrada dokumentacije. metode za iznalaženje kvarova i uporaba instrumenata Izrada zadanih elektroničkih sklopova. razred Uvod u mehatroničke uređaje Principi rada mehatroničkog uređaja. razred Organizacija rada u radionicama elektronike.Ručna obrada materijala.

diplomirani inženjer elektrotehnike. Čakovec. Zagreb. Zrinski. Ređep A. Pneumatika i hidraulika I. dio. Tipex. Axiom. . Upoznavanje najsloženijih sustava moći će se najčešće organizirati samo u proizvodnim organizacijama. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA .METODIČKI NAPUTAK Prigodom izrade izvedbenih programa treba skrbiti o specifičnim zahtjevima zanimanja u mehatronici. Tehnike spajanja-praktična nastava. 1998. U određenim vježbama potrebito je dopuniti opremu posebnim mehatroničkim sklopovima i uređajima što će omogućiti savladavanje specifičnih vježbi mehatronike. Školska knjiga. MATERIJALNI UVJETI Nastavu radioničkih vježbi treba izvoditi u propisanim radionicama za ručnu i strojnu obradu. Zagreb.. Školska knjiga. Pneumatika. Zagreb. razreda treba organizirati u stvarnim uvjetima rada na kompleksnim proizvodnim strojevima i linijama. dio. Školske novine. LITERATURA ZA NASTAVNIKE Krautov strojarski priručnik. 2001. 1997.. Hidraulika.. razredu su odgovarajuća usmjerenja u područjima ili završeni odgovarajući tečajevi LITERATURA ZA UČENIKE Nikolić.. elektrotehniku i elektroniku. . finomehaniku. Pučko otvoreno učilište. Nikolić G.diplomirani inženjer strojarstva.nastavnik praktične nastave strojarske i elektro struke. Pučko otvoreno učilište. 2001. Dio nastave poglavito 4. 1998. Nikolić G. Nikolić G. Zagreb.inženjer elektrotehnike. Hiti. ..potrebni uvjeti za radioničke vježbe u 3.suradnik u nastavi (srednja stručna sprema strojarske ili elektro struke) . Božičević. Novaković J. Nikolić. Zagreb. Temelji automatike I. . Pavleković. vježbe ručne obrade metala. Elementi finomehanike. 19996. 1998..II. Zagreb. Upravljanje i regulacija I. Zagreb. Školske novine. Zaštita na radu. Nikolić G. U vježbama treba stalno naglašavati kompleksan pristup i sagledavanje svakog sklopa ili uređaja u cjelini. Tipex. 1996. Praktična nastava. Zagreb. 63 . Zagreb. Povezivanje različitih struka i potrebno poznavanje velikog broja radnih operacija zahtijeva detaljnu organizaciju rada i čvrsto povezivanje teorijskih znanja i laboratorijskih vježbi s radioničkim vježbama. a temeljne vježbe treba organizirati u školskim radionicama. i 4. Školske novine.inženjer strojarstva. . Zagreb. 2000. Radna mapa. Skupina autora. 2000.. 1997.

upoznavanje s osnovama automatskog reguliranja procesa i njegovog vođenja . ASR) Sustavi grijanja i klimatizacije 64 . ASR) . 3. 5 CILJEVI I ZADAĆE Ciljevi predmeta su usvajanje znanja o načinima vođenja procesa i upravljanja automatskim sustavima na cestovnim motornim vozilima.upoznavanje osnova procesa pripreme gorive smjese i izgaranja kod Ottova i Diselova motora .samostalno razmatranje automatizacijskih sustava cestovnih vozila . Putem vježbi učenici će se osposobiti za: .samostalno razmatranje električnih elemenata u automatizaciji sustava . amortizera i zračnih jastuka .upoznavanje lambda regulacije i katalizatora .upoznavanje ovjesa.upoznavanje s osnovnim značajkama mjerenja i mjernih pretvornika .upoznavanje s osnovama elektroničkih sustava paljenja gorive smjese Ottova motora . 4.upoznavanje s osnovama elektroničkih sustava ubrizgavanja Ottova motora .upoznavanje osnove procesa i građe motora s unutrašnjim izgaranjem .upoznavanje automatske spojke . EDS. sustavi sigurnosti i protuprovalni sustavi).upoznavanje turbo punjenja . SADRŽAJI Osnovni pojmovi automatskog reguliranja procesa Osnovni pojmovi automatskog vođenja procesa Opće značajke mjernih pretvornika i mjerenja Osnove procesa i građe motora s unutrašnjim izgaranjem Osnove procesa pripreme gorive smjese i izgaranje kod Ottova i Diselova motora Osnovne sheme spajanja i pokretanja električnih motora Elektronički sustavi paljenja gorive smjese Ottova motora Elektronički sustavi ubrizgavanja Ottova motora Elektronički sustavi ubrizgavanja Dieselova motora Lambda regulacija i katalizator Automatske spojke Automatsko stupnjevanje prijenosa Automatski sustavi upravljana i kočenja vozila (ABS. Zadaće ovog programa su: .upoznavanje s osnovama elektroničkih sustava ubrizgavanja Diselova motora . EDS.upoznavanje automatskog sustava upravljanja i kočenja vozila (ABS.upoznavanje pratećih sustava (elektro-podizači stakla.upoznavanje automatskog stupnjevanja prijenosa .samostalno razmatranje i otklanjanje neispravnosti i kvarova u mjernim slogovima i krugovima automatizacijskih sustava vozila Stečena znanja usvojena u ovom predmetu učenici trebaju primjenjivati u daljem samostalnom praktičnom radu i stručnom usavršavanju.Izborna nastava AUTOMATIZACIJSKI SUSTAVI CESTOVNIH VOZILA Razred Broj sati tjedno 1. 2.upoznavanje sustava grijanja i klimatizacije .samostalno razmatranje ispravnosti i ugrađanja jednostavnih automatizacijskih sustava vozila .

Technishe Unterrichtung Komplete. potrebno je imati modele i elemente pojedinih automatizacijskih sustava vozila. sustavi sigurnosti i protuprovalni sustavi. test uređaj te osobno računalo.diplomirani inženjer strojarstva uz uvjet da je radio na poslovima automatizacije sustava vozila ili završio tečajeve iz navedenog područja .diplomirani inženjer elektrotehnike (smjer automatizacije) uz uvjet da je završio tečajeve iz područja automatizacije sustava vozila ili stekao odgovarajuća iskustva u radu . 1995. LITERATURA ZA NASTAVNIKE BOSCH GmbH. a učenici trebaju odjenuti radne kute..profesori strojarske skupine predmeta koji su stekli odgovarajuću praksu u radu LITERATURA KOJA SE PREPORUČUJE ZA UČENIKE Božičević J. ili u kabinetu predmetne nastave sa specijaliziranim praktikumom za izvođenje vježbi.. koji se povezuje s praksom. te tehnologiju automehanike.. Kraftfahrzeug technik. Pučko otvoreno učilište. Na jednom radnom stolu za vježbanje može raditi najviše 5 učenika. a što se obvezatno mora realizirati u praktičnom radu na vježbama. MATERIJALNI UVJETI Nastavu ovog predmeta treba izvoditi u prostorijama opremljenim za odvijanje nastave predmeta automatizacije i tehnologije automehanike. amortizeri i zračni jastuci Turbo punjenje Prateći sustavi: elektro-podizači stakla. 65 . Osnove automatike II i III.. Zagreb. Rajić F. Nastavniku su neophodne folije automatizacijskih elemenata i sustava. Ttechnologie. Automatska regulacija. Standt W. Broj sati praktičnog rada na vježbama je oko 40% (prosječno 3 sata tjedno stručno-teorijske nastave i 2 sata tjedno vježbi). Braunschweig. Osim opreme za automatizaciju. Vieweg. 1995. 1983. Stoga zadaci koji se obrađuju moraju biti prepoznatljivi primjeri iz prakse. 1991.. Zagreb. satelitska navigacija. Temelji automatike I i II. Predmet automatizacijski sustavi cestovnih vozila razvija apstraktni kreativni načini razmišljanja. Bosch GmbH Stuttgart 1991.Ovjesi. koje daju mogućnost izvođenja pojedinih mjerenja i ugađanja. Zbog mogućnosti prljanja uljem oko stolova postavlja se podna obloga koja se lako briše te nije klizava. Elektroničko ubrizgavanje i elektroničko paljenje kod Ottova motora. Šurina T. Školska knjiga. Centar za izobrazbu Ruđer Bošković 1988. Školska knjiga. Švara B. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA . Zagreb. METODIČKI NAPUTAK Odvijanje nastave je na didaktičkoj opremi za automatizaciju. Poželjno je prikazivanje stručnih didaktičkih filmova o automatizacijskim sustavima primijenjenim u praksi.

spajanje. Lab Viev. Prepoznavanje pogrešaka u sustavima i njihovo otklanjanje.učenje rada u grupi. C++. primjeri i rješenja Programiranje PLC-a ili mikrokontrolera. 4. .primjena stečenih znanja iz teoretskih predmeta na rješavanju realnih problema. C. .izrada potpune tehničke dokumentacije. . Caddy. pozicioniranje i sl.izrada funkcionalnog modela procesa. Rješavanje električnih. električnim veličinama. Komponente u sustavima regulacije električnih strojeva (frekvencijski pretvarači). Izbor međusklopova i vrste komunikacije.) Uređaji koji ostvaruju funkcije rukovanja izradcima. Kompletiranje dokumentacije. . .savladavanje rada s mjernom opremom (osciloskop. Rad s neizrazitom (fuzzy) logikom. Montaža opreme i puštanje u rad. . Izrada MMI/SCADA programa. .upoznavanje s osnovnim naputcima za projektiranje izradaka i uređaja sa stajališta jednostavnije automatizacije linija. koraci u projektiranju. Izrada MMI/SCADA programa. 5 CILJ EVI I ZADAĆE . Izrada položajne sheme i opis rada (npr. jezici za programiranje PLC-a) .upoznavanje s (MPS – modularnim proizvodnim sustavima) i njegovim principom rada. pneumatske ili hidrauličke opreme. SADRŽAJ Funkcije rukovanja izradaka (gomilanje.upoznavanje s funkcijama rukovanja i njihovom tehničkom realizacijom. koraci u projektiranju. motora. Načela konstruiranja izradaka namijenjenih automatizaciji. razdvajanje. brzini rada. pneumatskih i hidrauličkih shema.usmeno obrazlaganje zamišljenih rješenja. .Izborna nastava PROIZVODNI SUSTAVI Razred Broj sati tjedno 1. Izračunavanje ekonomičnosti primjene pojedinačnog rješenja automatizacije. mjerna i oprema za mjerenje oblika i dimenzija). 3. orijentacija. 2.detaljnije upoznavanje s programskim paketima za rješavanje tehničkih problema (AutoCad. izrada funkcijskog plana. . slaganje. izbor opreme prema potrebnoj snazi. 66 . zadavanje zadatka i razrada projekta. dijagrama put .korak i put – vrijeme). dodjeljivanje. . načinom rada i primjenom . Lookout. Proračun mehaničkih dijelova.izrada seminarskih radova iz pojedinih cjelina. Analiza dobivenog rješenja. transport. primjeri i rješenja Programiranje PLC-a ili mikrokontrolera. digitalni multimetar.upoznavanje s načinom rada fleksibilnih linija. Izbor senzora. Rad s neizrazitom (fuzzy) logikom.upoznavanje s neizrazitom (fuzzy) logikom.

North Carolina-USA. U radu je poželjno koristiti industrijske programske pakete i opremu za automatizaciju (senzori. protuprovalna zaštita. Nastavniku su neophodne folije. Festo Didactic GmbH. 1988. PLC.. Prepoznavanje pogrešaka u sustavima i njihovo otklanjanje. Radi manjih dimenzija i snaga izvršni uređaji (elektromotori. SCADA.Montaža opreme i puštanje u rad. Zadaci su iz područja rukovanja materijalom u automatiziranoj proizvodnji.diplomirani inženjer strojarstva (uz uvjet da je završio odgovarajući smjer na fakultetu i/ili radio na poslovima automatizacije u industriji ili završio odgovarajuće seminare). metalna za pisanje s panel-flomasterom. U razredu od 25 do 30 učenika potrebno je formirati grupe od 4 – 6 učenika. Svi zadaci koji se obrađuju moraju biti prepoznatljivi primjeri iz prakse. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA . LITERATURA ZA NASTAVNIKE Sva literatura iz stručnih predmeta. U učionici je neophodno imati 6 umreženih računala s pristupom na Internet. Analiza dobivenog rješenja. računalo s dataskopom (LCD – projektor) i navedeni programski paketi. Esslingen. a obvezatno se moraju realizirati u praktičnom radu. MPS priručnik i vježbe. Insistirati na samostalnom radu učenika pri razradi dijelova zadatka. Kompletiranje dokumentacije. crpke. cilindri) trebaju biti didaktički. Najmanje na jednom računalu potrebno je ugraditi karticu za mjerenje (osciloskop). Profesori teoretskim predavanjima i upućivanjem na literaturu usmjeravaju učenike prema rješenju zadatka. dobro osvijetljene. Broj sati praktičnog rada je oko 60%. MATERIJALNI UVJETI Nastavu ovog predmeta treba izvoditi u prostorijama posebne namjene veličine 90-100 m2. Svakoj grupi zadaje se poseban zadatak. Nastava je organizirana na rješavanju kompleksnog zadatka (Case Study). Učenicima na raspolaganju stoji oprema navedena u ostalim stručnim predmetima. Stuart A. Posebnu pozornost obratiti pisanju dokumentacije. procesne tehnike. Sastav grupa mora biti ujednačen po znanjima iz pojedinih područja. Supervisory Control and Dana Acquisition. Festo. automatizacije u stanovanju (klimatizacija. U učionici je potreban i grafoskop s odgovarajućim platnom. mikrokontroleri). 67 . LITERATURA ZA UČENIKE Ne postoji. Ploča je bijela. Računala trebaju imati ugrađene I/O kartice za komunikaciju s opremom (24 digitalna i 2 analogna ulaza i izlaza). METODIČKI NAPUTAK Odvijanje nastave je laboratoriju uz primjenu realne industrijske i didaktičke opreme. 1999. Boyer.). prvenstveno u trećoj i četvrtoj godini i priručnici uz programske pakete. liftovi i sl. Instrument Society of America.

o. Nikolić G. Sveučilišna naklada d. Mehanizacija i automatizacija. Sveučilišna naklada d. Zagreb 1998. Festo Didactic KG. Pneumatsko upravljanje. Nikolić G. Zagreb 1990. i drugi. sveučilišni udžbenik. Zagreb 1989. Školske novine. TTF & Zrinski d. I dio. sveučilišni udžbenik.. Čakovec 2001. Novaković B. Nikolić G..o.. Aichwald 1989. Grundstufe. Steuerungen mit dem Personal Computer. Metode vođenja tehničkih sistema: primjena u robotici. Upravljanje i regulacija. 68 . fleksibilnim sistemima i procesima. Zbirka zadataka iz pneumatskog upravljanja. udžbenik za tehničke škole.o.o...d.. Školska knjiga. sveučilišni udžbenik. Osnove automatizacije strojeva za proizvodnju odjeće. Zagreb 1990. Zagreb 1996..Kostka W.. sveučilišni priručnik. FSB. Upravljanje. Nikolić G. Nikolić G..

zavarivanju. Kinematička i dinamička struktura robota. energetskim. bojenju i u drugim namjenama. . . . . SADRŽAJ Ime.upoznavanje s definicijom i namjenom robota. .upoznavanje sa sustavima robota: mehaničkim. Sastav grupa mora biti ujednačen po znanjima iz pojedinih područja. 5 CILJEVI I ZADAĆE . Svakoj grupi zadaje se poseban zadatak namijenjen izradi programa za upravljanje robotom.upoznavanje s sustavima regulacije kod robota.upoznavanje s primjenom kamera u robotici. odnosno vizijskih i taktilnih sustava kod robota . brzini rada. . posluživanju strojeva i linija. električnim veličinama. odnosno vizijskih i taktilnih sustava kod robota. a obvezatno se moraju realizirati u praktičnom radu ili simulirati na računalu. zavarivanju. Profesori teoretskim predavanjima i upućivanjem na literaturu usmjeravaju učenike prema rješenju zadatka.upoznavanje s mobilnim robotima i njihovoj namjeni.upoznavanje s terminologijom u robotici. 3.stjecanje znanja o značaju primjene robota u svim djelatnostima čovjeka. definicija i namjena robota Klasifikacija robota i njihove karakteristike. 69 . Insistirati na samostalnom radu učenika pri razradi dijelova zadatka. .upoznavanje s ekonomskim pokazateljima opravdanosti primjene robota. 4. 2.upoznavanje s vrstama i primjeni robota u montaži. bojenju i drugim primjena.upoznavanje s klasifikacijom robota i njihovim karakteristikama. Terminologija u robotici. METODIČKI NAPUTAK Odvijanje nastave je laboratoriju uz primjenu didaktičke opreme. energetski. Mobilni roboti i njihova namjena Ekonomski pokazatelji opravdanosti primjene robota. Budući razvoj i primjena robota. mjernim i upravljačkim. Svi zadaci koji se obrađuju moraju biti prepoznatljivi primjeri iz prakse. .upoznavanje kinematičke i dinamičke strukture robota.Izborna nastava ROBOTI Razred Broj sati tjedno 1. Broj sati praktičnog rada je oko 50%. posluživanju strojeva i linija. . Primjena kamera u robotici. . Sustavi robota: mehanički. Primjena robota u montaži. Način funkcioniranja robota. mjernim i upravljački proračun mehaničkih dijelova. Nastava je organizirana na rješavanju zadatka upravljanja robotom. U razredu od 25 do 30 učenika potrebno je formirati grupe od 4 – 6 učenika. Izbor opreme prema potrebnoj snazi.upoznavanje s načinom funkcioniranja robota.

Učenicima treba staviti na raspolaganje uz didaktički robot (RM-501 ili sličan) i opremu navedenu u ostalim stručnim predmetima. FSB. Kostka W. U učionici je potreban i grafoskop s odgovarajućim platnom. Novaković B. Nikolić G. Sveučilišna naklada d.. sveučilišni udžbenik. Nikolić G. Zbirka zadataka iz pneumatskog upravljanja. Šurina T. Ploča je bijela. Nikolić G.. Zagreb 1998. Upravljanje i regulacija. Potrebno je imati na svakom računalu odgovarajući programski paket (npr. Zagreb 1990. 70 . Školska knjiga. Boyer. sveučilišni udžbenik.U radu je poželjno koristiti industrijske programske pakete i didaktički robot i opremu za automatizaciju (senzori. Instrument Society of America. fleksibilnim sistemima i procesima. Esslingen. prvenstveno u trećoj i četvrtoj godini i priručnici uz programske pakete. PLC. metalna za pisanje s panel-flomasterom. Pneumatsko upravljanje. I dio.o. Crneković M. 1988. U učionici je neophodno imati 6 umreženih računala. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA: . Steuerungen mit dem Personal Computer. Stuart A. SCADA: Supervisory Control and Dana Acquisition. Upravljanje. Metode vođenja tehničkih sistema: primjena u robotici.diplomirani inženjer strojarstva (uz uvjet da je završio odgovarajući smjer na fakultetu i/ili radio na poslovima automatizacije u industriji ili završio odgovarajuće seminare)... dobro osvijetljene. Školska knjiga. 1999.o. računalo s dataskopom (LCD – projektor) i navedeni programski paketi. Zagreb 1990.o. LITERATURA ZA NASTAVNIKE Sva literatura iz stručnih predmeta. FESTO.. mikrokontroleri). udžbenik za tehničke škole.diplomirani inženjer elektrotehnike (uz uvjet da je završio smjer automatizacija na fakultetu) i/ili radio na poslovima automatizacije u industriji odnosno završio odgovarajuće seminare). Sveučilišna naklada d.. Zagreb 1990. Aichwald 1989. Industrijski roboti. Grundstufe.. Festo Didactic GmbH. LITERATURA ZA UČENIKE Nema postoji.. Nikolić G. sveučilišni priručnik. MATERIJALNI UVJETI Nastavu ovog predmeta treba izvoditi u prostorijama posebne namjene veličine 90-100 m2.. Nastavniku su neophodne folije. Zagreb 1996.o. North Carolina-USA. COSIMOD i COSIMIR tvrtke Festo). Školske novine. i drugi. Mehanizacija i automatizacija. MPS priručnik i vježbe. .. Festo Didactic KG. Zagreb 1989.

Pisaći strojevi Vrste pisaćih strojeva Glavni sklopovi Najčešći kvarovi 2. 3 CILJEVI I ZADAĆE Nastavni predmet treba omogućiti učenicima usvajanje osnovnih znanja iz područja uredske tehnike i upoznavanje najčešćih uređaja iz toga područja. otklanjanje neispravnosti i kvarova. 4. Registar kasa Princip rada Glavni dijelovi Održavanje 5. a u skladu s ekološkim zahtjevima prilikom korištenja i održavanja uredskih strojeva -osposobiti učenike da se samostalno služe izvorima informacija (servisni priručnici. Laserski pisači Opis uređaja Glavni sklopovi Utvrđivanje kvarova Održavanje 4. 2. 3. SADRŽAJI 1. Zadaće ovoga predmeta su: -upoznavanje temeljnih načela rada uređaja uredske tehnike -upoznavanje s podsustavima uredskih strojeva -osposobiti učenike za samostalno ugađanje i čišćenje uređaja -samostalno dijagnosticiranje. Fotokopirni strojevi Opis uređaja Princip rada Glavni sklopovi i dijelovi Utvrđivanje kvarova Održavanje 3.Izborna nastava UREDSKA TEHNIKA Razred Broj sati tjedno 1. upute). Ovaj predmet je sinteza dosada stečenih znanja iz stručnih predmeta i praktičnih znanja na održavanju tih uređaja. Skeneri Princip rada Izvedbe Tipovi i proizvođači 71 . te održavanje uređaja -upoznati učenike s važećim normama.

Zagreb 72 . Mikroelektronik. časopis. Telefonske sekretarice Opći pojmovi Izvedbe Tipovi i proizvođači 8. Carl Hauser Verlag. sklopove i princip rada.o. Digitalne kamere Osnovne značajke Proizvođači i tipovi 10. d. Tokyo VIDI. BUG d.o. Modemi Osnovne značajke Princip rada i namjena METODIČKI NAPUTAK Vježbe se realiziraju u specijaliziranoj učionici opremljenoj s osnovnim uredskim strojevima. časopis. Učenici će kroz sastavljanje i rastavljanje tih uređaja upoznati dijelove. VIDI-TO.. Feinwerktechnik. časopis.o. München (www. časopis. LITERATURA ZA NASTAVNIKE BUG.. INC.6..o.hauser. Fax uređaji Glavni dijelovi i princip rada Mogući kvarovi Tipovi i proizvođači 9. MATERIJALNI UVJETI Potreban prostor i oprema: -specijalizirana učionica -osnovni uredski strojevi -dijelovi uredskih strojeva POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA .diplomirani inženjer strojarstva . Office Equipment & Products. Mikrotechnik. Zagreb F&M. Dempa Publications.de) OEP.diplomirani inženjer elektrotehnike LITERATURA ZA UČENIKE Nema postoji. Ploteri Princip rada Izvedbe Tipovi i proizvođači 7.

Izvedbu ovog programa mora pratiti također i škola preko svog (za to kompletnog) nastavnika. Najbolje je jednom mentoru povjeriti jednog učenika. uz utvrđivanje znanja. Te radionice moraju biti prikladne za obavljanje stručne praske u ovom području rada. 73 . stjecanje iskustava o funkcioniranju poduzeća. 80 4. te mogućnostima mjesta izvedbe. što će skratiti buduće vrijeme uvođenja u poslove iz područja mehatronike. odnosno radionice i usavršavanje prije stečenih vještina. 80 3. - Stručna je praksa dio okvirnog školovanja tehničara za mehatroniku. koji će s mentorom učinkovito surađivati. a mentor koji vodi učenika i nadzire njegovo napredovanje stručan. Stručna praksa ostvaruje (u pravilu) nakon završene nastavne godine (često se zove i ferijalnom praksom) u radionicama samostalnih poduzetnike (obrtnika) ili poduzeća. što uvidom mora utvrditi škola prije upućivanja učenika na stručnu praksu. a ne preporučuje se jednom mentoru povjeriti više od dva učenika Izvedbeni se plan i program izrađuje (u dogovoru s mentorom) za svakog učenika posebno. a podrazumijeva edukacijski proces. u kojem učenici. ovisno o njegovim stečenim znanjima i usvojenim vještinama. obavljaju u pravilu korisne radne zadaće.STRUČNA PRAKSA Razred Broj sati godišnje 1. Cilj je stručne prakse da učenici. primjenjujući prije usvojena znanja i vještine. dožive stvarne situacije na koje će naići kao završeni stručnjaci. 2.

Škola treba pripraviti najmanje četiri skupine zadataka za završne radove i to iz područja: 1. Pitanja iz strukovnih sadržaja treba podijeliti u tri skupine u kojima prevladavaju sadržaji iz strojarstva. Učenici sva pitanja moraju dobiti najkasnije 30 dana prije početka završnog ispita. Učenici četvrtih razreda mogu do polugodišta i sami predlagati teme za završne radove te s odabranim mentorom formulirati zadatak u skladu s navedenim pravilima. a ispitnim povjerenstvima omogućuju bolje praćenje tijeka ispita i olakšavaju ocjenjivanje. Pitanja svojom kompleksnošću trebaju pokriti i sadržaje ostalih stručnih predmeta (koji nisu u ovom izboru) iz svih godina obrazovanja te povezivati sadržaje različitih područja. AUTOMATIZACIJA 2.uporabu opreme za projektiranje .rad na montaži i održavanju postrojenja . elektrotehnike te računarstva i automatizacije STROJARSTVO Hidraulika i pneumatika Finomehanika Kontrole i mjerenja ELEKTROTEHNIKA Elektronički sklopovi Digitalna elektronika Električni strojevi i uređaji RAČUNARSTVO I AUTOMATIZACIJA Upravljanje i regulacija Vođenje procesa računalom Senzorika Iz svakog od navedenih predmeta treba napraviti 10-15 pitanja koja kroz sažeta ponavljanja pokrivaju nastavno gradivo. Uz ispitna pitanja treba navesti stručnu literaturu po kojoj se ispit može uspješno pripraviti te pomagala koja se na ispitu mogu koristiti.provođenje mjerenja i kontrola u procesima . PROJEKTIRANJE SUSTAVA 3. Uz svako pitanje treba navesti nekoliko teza koje učenike vode u pripremanju završnog ispita.izrada sklopova i dijelova. ZAVRŠNI ISPIT Zadatke za završne radove treba formulirati tako da učenici uz prikaz tehničko-tehnoloških znanja pokažu operativnu osposobljenost najmanje za jednu od sljedećih skupina poslova: . gdje god je to opravdano.VIII. U okviru završnih radova treba planirati izradu odgovarajućih nastavnih sredstava i pomagala koja će poslužiti razvoju vježbi iz stručnih predmeta. ELEKTROTEHNIKA te RAČUNARSTVO I AUTOMATIZACIJA) 74 . Na ispitu učenici izvlače listiće s pitanjima tako da po jedno pitanje bude iz svakog od naprijed navedenih temeljnih područja (STROJARSTVO. MJERENJE I KONTROLE NA PROCESIMA 4. Ispit iz strukovnih sadržaja je usmeni. IZRADA SKLOPOVA I DIJELOVA Uz svaki zadatak treba navesti teze koje potpuno definiraju obveze učenika i usmjeravaju ih u izradi završnog rada.

udžbenike i razvoj . ing.Goran Nuskern. dipl. Tehničke škole iz Splita i Tehničke škole iz Pule. pedagog i Anđelka Ređep. profesor strojarske skupine nastavnih predmeta u Tehničkoj školi Ruđera Boškovića u Zagrebu. .. sc. voditelj radionica. i djelatnici Tehničke škole Ruđera Boškovića: Milan Đurašin. prof.. . Stipan Madunić. Jasna Orešković. 75 . načelnik Odjela za strukovno i umjetničko školstvo u Ministarstvu prosvjete i športa – Zavod za unapređivanje školstva. dr. ing. Pri utvrđivanju konačnoga okvirnoga obrazovnoga programa za zanimanje tehničar za mehatroniku uzete su u obzir primjedbe i sugestije iz Tehničke.Branko Švara..IX. dipl. voditelj radne skupine .dr. .Stanko Paunović. Jasminka Kotur. . dipl.Neven Zoković. Gojko Nikolić. RADNA SKUPINA ZA IZRADU PROFILA TEHNIČAR ZA MEHATRONIKU Radna skupina za izradu profila tehničara za mehatroniku koju je imenovalo Ministarstvo prosvjete i športa – Uprava za programiranje. ing. dipl.. viši stručni savjetnik za područje strojarstva u Ministarstvu prosvjete i športa – Zavod za unapređivanje školstva. U izradi profila tehničara za mehatroniku i nastavnih programa te pokusnom praćenju uvođenja novoga programa u obrazovnih proces sudjelovali su. Dušan Petričević. Elektrotehničke i prometne škole iz Osijeka.. ing.. dipl. . prof. sc. ravnateljica Tehničke škole Ruđera Boškovića u Zagrebu . ing.Neven Maleš. ing. dipl. industrijske i obrtničke škole iz Čakovca. dipl. honorarni nastavnik na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i dugogodišnji suradnik njemačke tvrtke FESTO. dipl. dipl. ing. nastavnik praktične nastave. Ljiljana Kain. profesor na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu.. profesor strojarske skupine nastavnih predmeta u Tehničkoj školi Ruđera Boškovića u Zagrebu.prof.Marija Marcelić.. ing.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful