K U E N ZGRADA
NACIONALNI

SPLITSKO-DALMATINSKA ÉUPANIJA

PROGRAM ENERGETSKE EFIKASNOSTI U ZGRADARSTVU

KONCEPT I IDEJNI PROJEKT ENERGETSKI SAMOSTOJNE EKOLOŠKE KUÆE KAO ELEMENTA AUTONOMNOG SOLARNOG SELA ZA SEOSKI TURIZAM NA OTOCIMA

Zagreb, rujan 2003.

2

te poticanje poveæanja energetske efikasnosti nužni su preduvjeti za razvoj efikasnog. te poveæati energetsku efikasnost termoenergetskog sustava.UVOD Specifiène toplinske potrebe u kWh/m2 Suvremeni pristup arhitekturi i graditeljstvu karakterizira energetski i ekološki racionalno urbanistièko planiranje. • energetski efikasni sustavi rasvjete. • primjena energetski efikasnih ostakljenja i inteligentnih proèelja. ekonomski i ekološki prihvatljivog energetskog sustava na otocima. zahtijeva poznavanje mnogobrojnih složenih tema i interdisciplinarni rad na primjeni specifiènih energetsko-ekoloških metoda projektiranja i graditeljskih tehnologija. Zahvaljujuæi suvremenim projektantskim rješenjima. • aktivna solarna postrojenja. • kvalitetna toplinska izolacija vanjske opne zgrade. • energetski i ekološki efikasni graðevinski materijali i elementi. 300 250 200 150 100 50 0 Njem. suvremenim dostignuæima su sljedeæi: • ispravno orijentiranje i dimenzioniranje prostora unutar zgrade. grijanja. hlaðenja i provjetravanja. koristiti obnovljive izvore energije. projektiranje. • sustavi za dnevno osvjetljenje. Specifiène toplinske potrebe u kWh/m2 od starih zgrada do pasivnih kuæa Slika 2. Energetski i ekološki pristup arhitekturi i urbanizmu kao dio strategije održivog razvoja. sigurnost i pouzdanost buduæe opskrbe energijom ne mogu se temeljiti na spomenutim energentima. Grafièki prikaz ekonomske isplativosti gradnje pasivnih kuæa 3 . izgradnja i rekonstrukcija graðevina i naselja uz primjenu bioklimatskih projektantskih tehnika i principa pasivne i aktivne sunèane arhitekture. ušteda energije i ekološki doprinos postaju sve znaèajniji.propisi1984 Njemaèki propisi 1995 Niskoenergetske kuæe Švedski propisi 1980 Pasivne kuæe Stare zgrade El. Energetski i ekološki osvješæeno graditeljstvo ima za cilj: smanjiti gubitke topline iz zgrade poboljšanjem toplinske izolacije vanjskih elemenata i povoljnim odnosom oplošja i volumena zgrade.u kuæanstvu El. ili kao energetski samostojne kuæe vrlo je zanimljiv u kontekstu razvoja hrvatskih otoka i turizma na njima.za ventilaciju Potrošna topla voda Grijanje Slika 1. te mazuta i lož ulja u uslugama i industriji. Glavni principi gospodarenja energijom u zgradarstvu bazirani na visokotehnološkim. Koncept pasivne kuæe kao kuæe bez aktivnog sustava za zagrijavanje. odnosno vrlo velika zastupljenost el. Diverzifikacija energetskih izvora uz korištenje obnovljivih izvora energije. Poseban problem energetike na otocima je struktura utrošenih energenata.en. S obzirom na osnovne ciljeve energetskog razvoja Republike Hrvatske. • pasivni solarni elementi i sustavi. Stalni razvoj i napredak u projektiranju i izgradnji kuæa trajni je profesionalni cilj i zadatak svakog projektanta i graditelja. energetski efikasnim materijalima i elementima opreme. energije za podmirivanje toplinskih potreba kao i ogrijevnog drveta u kuæanstvima.en. poveæati toplinske dobitke u zgradi orijentacijom zgrade i korištenjem sunèeve energije.

80 W/ m2K. godine. Osnovna ideja pasivne kuæe je da se oblikovanjem.5 kWh/m2 godišnje 4 . a ukupne energetske potrebe za grijanje. potrošnu toplu vodu i el. pravilo za uspješno projektiranje i optimiziranje pasivne kuæe je: • minimizirati gubitke topline iz kuæe. što je manje od 1/10 prosjeènih potreba konvencionalne gradnje danas.AUGGEN (D) Ukupne toplinske potrebe: 14. Donedavno se smatralo da potrošnja ispod 50 kWh/m previše poskupljuje dodatne investicije. Obiteljska kuæa . kao i visoku zrakotijesnost uz kontroliranu ventilaciju. dolazi se do jasnih rezultata koji ukazuju na Slika 5. Za energetski prinos od pasivnog zahvata sunèevog zraèenja potrebna je što veæa otvorenost južnog proèelja. Sredstva ušteðena na taj naèin mogu se investirati u dodatno poboljšanje izolacije vanjske ovojnice kuæe. Raèunajuæi da æe se ta dodatna ulaganja kroz minimalne troškove grijanja amortizirati u prvih 10 godina korištenja kuæe. a prozora i vanjskih vrata 0. • dovesti optimalnu kolièinu svježeg zraka sustavom prisilne ventilacije. uz rekuperaciju dijela energije iz iskorištenog zraka. orijentacijom i visokim nivoom toplinske izolacije vanjske opne kuæe. jer se energetska potrošnja takve kuæe može izraziti samo jednom litrom lož ulja po m2 godišnje. Demonstracijski program CEPHEUS . energiju iznose manje od 42 kWh/ m2. • maksimizirati dobitke topline u kuæu. Godišnja potreba za zagrijavanje suvremene pasivne kuæe kreæe se oko 15 kWh/m2 i manje. Ukidanjem konvencionalnog sustava grijanja pasivna kuæa ostvaruje dodatne uštede i postaje ekonomski isplativa. dovode do prosjeènog poveæanja ukupnih troškova gradnje od oko 10%. Popularno se naziva i kuæa bez grijanja ili jednolitarska kuæa. Koeficijent prolaza topline za sve graðevne presjeke vanjskog omotaèa ne smije biti veæi od 0. Za grijanje i potrošnu toplu vodu koriste se termièki kolektori.DEFINICIJA PASIVNE KUÆE Pasivna kuæa se danas može definirati kao graðevina bez aktivnog sustava za zagrijavanje konvencionalnim izvorima energije. Obiteljska kuæa . stvori optimalna kuæa koja ne treba konvencionalne izvore grijanja. te u ventilacijske sustave i još uvijek možemo imati manju poèetnu investiciju nego kod niskoenergetskih kuæa. a smanjenje emisije štetnih plinova svedeno na minimum.5 kWh/m2 godišnje Brojni realizirani projekti pasivnih kuæa u Europi pokazali su da dodatne investicije u toplinsku izolaciju i ventilaciju. uz izuzetno visoku razinu toplinske izolacije cijele vanjske ovojnice. S takvom pasivnom kuæom uštede su izuzetno velike. kompenzirano smanjenim ulaganjima u tehniku grijanja. Dakle.Cost Efficient Passive Houses as European Standards na brojnim primjerima pokazao je koliko su velike uštede u pasivnim kuæama u odnosu na konvencionalnu gradnju Slika 4.15 W/m2K. uz kvalitetnu ventilaciju prostora. Tada je dokazano da ako godišnje toplinske potrebe u zgradi smanjimo ispod 15 kWh/m2 tada možemo izostaviti ugradnju konvencionalnog sustava grijanja. Pasivne kuæe trebaju oko 80% manje topline za grijanje od novih kuæa projektiranih prema njemaèkim standardima iz 1995.LANDSHUT (D) Ukupne toplinske potrebe: 17. 2 Slika 3.

12 W/m2K Pod na tlu . smanjenje ukupne potrošnje energije. ventilaciju i el. UŠTEDE ENERGIJE I TOPLINSKE ZAŠTITE U EU Za energetska svojstva zgrada temeljne su dvije Smjernice Europske unije: tzv. ostakljenje atrija U=1. Slika 7. Stalni porast cijene energenata i èinjenica da su konvencionalni izvori energije ogranièeni i iscrpljivi. energiju(osnovna rasvjeta) iznose 67 kWh/m2 godišnje. najaktualnije su teme na poèetku novog tisuæljeæa. a ukupne energetske potrebe za grijanje. ENERGON . SAVE Smjernice 93/76EEC izraðene u sklopu SAVE programa Europske unije.U=0. prije Kyoto protokola i prije prepoznavanja realne opasnosti od sve veæe ovisnosti zemalja EU o uvozu energenata. 5 .84 W/m 2K. Europska komisija objavila je tzv “Green paper” kao platformu neophodnih akcija u podruèju energetike. godine u dokumentu “White paper for a Community Strategy and Action Plan”. Slika 6. obvezuju sve zemlje Europske unije da izrade i implementiraju programe za šest specifiènih podruèja u cilju poboljšanja energetske efikasnosti. u ovom trenutku one više nisu potpuno adekvatne za postizanje ciljanih energetskih ušteda u zgradama. Dugoroèni cilj EU objavljen je 1997. Opskrba svježim zrakom. na vrlo bitno mjesto u razvijenom svijetu. Smjernice 93/76/EEC.000 m2 površine.trostruko ostakljenje U=0. hlaðenje. grijanje. dovodi pitanje energetske efikasnosti u zgradarstvu i korištenja obnovljivih izvora energije u kuæama.U=0. svjetlo i naravno vanjski omotaè zgrade moraju formirati ugodan i funkcionalan prostor za život. izdan od strane Passivhaus instituta u Darmstadtu. Pogled prema zgradi Kompaktna zgrada na 5 etaža sa oko 7. Uspješni dizajn pasivne kuæe podrazumjeva promatranje kuæe kao jedinstvene cjeline raznih komponenti koje zajedno tvore optimalnu cjelinu u svako godišnje doba.11 W/m2K Krov . Smjernica Vijeæa Europe za graðevinske proizvode 89/106 EEC propisuje uštedu energije i toplinsku zaštitu kao jedan od šest bitnih zahtjeva za graðevinu. Zbog slabih rezultata navedenih Smjernica. te Smjernice za graðevinske proizvode. Kompaktan volumen i izuzetno visoki nivo toplinske zaštite omoguæili su da su ukupne god. završena je krajem 2002. važno je napomenuti da su Smjernice 93/76/EEC donesene u sasvim drugom politièkom kontekstu. toplu vodu. korištenje obnovljivih izvora energije i zaštita okoliša.ekonomsku opravdanost ovakve gradnje. Europska komisija morala je pokrenuti niz daljnjih akcija za provoðenje mjera energetske efikasnosti.80 W/m2K Zgrada je dobila certifikat pasivne kuæe. Godišnje toplinske potrebe iznose 12 kWh/m2. Ne treba zaboraviti da je glavni pozitivni efekt pasivne kuæe zaštita okoliša. Iako su doprinosi Smjernica neosporni. te razvoj svijesti o uštedi energije i zaštiti okoliša.U=0. godine. Energetska efikasnost. toplinske potrebe svedene na manje od 15 kWh/m2. Meðutim.poslovna zgrada pasivnog standarda u Ulmu (D) ZAKONSKI PROPISI IZ PODRUÈJA GRADITELJSTVA. Vanjski zid . porast uèešæa obnovljivih izvora u ukupnoj energetskoj potrošnji i zaštite okoliša. U studenom 2000.22 W/m2K Prozori .

i ako se trend nastavi. godinu. U tom temeljnom dokumentu nazvanom Zeleni dokument ”Prema Europskoj strategiji za sigurnost energetske opskrbe” (Green Paper “Towards a European Strategy for the Security of Energy Supply”). Ukupni potencijal energetskih ušteda u zgradama Europske unije (za grijanje. Smjernica 2002/91 EC o energetskim svojstvima zgrada utvrðuje pet bitnih elemenata: 1. prema kojem bi se emisije šest staklenièkih plinova trebale u razdoblju od 2008.strogo odrediti jasan. U ovom momentu. Redoviti nadzor i ocjenjivanje sustava za grijanje i hlaðenje 6 . emisija staklenièkih plinova u Europi je u porastu.. korištenje obnovljivih izvora i cjelokupni dizajn zgrade.2% u odnosu na 1990.. Primjena minimalnih standarda energetske efikasnosti za postojeæe zgrade prilikom veæih rekonstrukcija. neophodno naglasiti konkretne mjere. npr. do 2030. Iz tog je razloga. 2. Navedeni kljuèni momenti predstavljaju jak razlog za provoðenje svih raspoloživih mjera energetske efikasnosti u cilju smanjenja potrošnje energije i zaštite okoliša u najveæoj moguæoj mjeri. zgrade koje se prodaju ili iznajmljuju. naglasak je na cjelovitom sustavu. smanjiti za prosjeèno 5. izgradnjom energetski efikasnijih zgrada. kojom je nametnuo obvezu štednje energije u zgradama Europske unije kao i državama kandidatkinjama. od kojih je jedna od najvažnijih . Veliki potencijal uštede postiže se pravilnom orijentacijom zgrade i primjenom bioklimatskih tehnika projektiranja. Uvoðenje Energetskih certifikata (Energetskih iskaznica) za sve izgraðene zgrade. aktivnosti i programi Europske komisije u suradnji s brojnim energetskim institucijama u zemljama èlanicama. Sve to opravdava uvoðenje mjera energetske efikasnosti u postojeæe zgrade. Europska je komisija istaknula kljuène momente: Ako se u Europskoj uniji zadrži trenutni trend rasta energetske potrošnje. godine Europski parlament je donio Smjernicu 2002/ 91 EC o energetskim svojstvima zgrada (“Directive of the European Parlament and of the Council on the energy performance of the buildings”). energetski certifikati za javne zgrade moraju biti izloženi na vidljivim mjestima u zgradi  5. Primjena minimalnih standarda energetske efikasnosti za nove zgrade. hlaðenje i rasvjetu) je procijenjen na cca 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. 4. zahtijeva intenziviranje istraživanja.g. Zeleni dokument zakljuèuje. zemlje èlanice EU neæe biti u stanju poštovati Kyoto protokol. za razliku od sadašnjih 50%. te gradnju niskoenergetskih i pasivnih kuæa. 3. razvoja i korištenja obnovljivih izvora energije. koji osim toplinske izolacije obuhvaæa i grijanje. Zajednièka metodologija za proraèun energetskih karakteristika zgrada. U mnogim zgradama postoji moguænost uštede energije i smanjenja štetnih emisija CO2 kombiniranom primjenom kvalitetne izolacije vanjske ovojnice zgrade i nove generacije energetskih instalacija bezopasnih za okoliš. da sve dosadašnje akcije. uvoziti 70% energije. Krajem 2002. Iako smjernice prvenstveno govore o energetskim svojstvima zgrade. ventilaciju. te konkretizira podršku za sve te aktivnosti kroz nove zakonske akte i financijske stimulanse. s valjanošæu 10 g. pripremu tople vode. legislativni okvir za reduciranje energetskih potreba u zgradama. EU æe prema provedenim analizama.“Green paper” zahtijeva promjene u navikama potrošaèa sa svrhom smanjenja potrošnje energije. na uvoðenju i implementaciji novih standarda energetske efikasnosti u zgradarstvo nisu postigle željene rezultate u veæini zemalja èlanica EU. do 2012.

80 W/m2K. Dok se na starim zgradama koeficijent k(U) prozora kreæe oko 3. izraženo u W/m 2K. temperaturi i vlažnosti materijala. poroznosti. za pravilnu je primjenu neophodno poznavanje meðusobnih odnosa razlièitih materijala u dijelovima graðevine i graðevinskim konstrukcijama. Prozorski profili. moraju osigurati dobro brtvljenje. Što je manji koeficijent prolaza topline to je bolja toplinska zaštita zgrade. i 0. Bolju toplinsku izolaciju postižemo ugradnjom materijala niske toplinske provodljivosti. uz poznavanje osnovnih karakteristika toplinsko-izolacijskih materijala nužno je poznavati graðevinsko-fizikalne i klimatske uvjete na mjestu gradnje.00 W/m2K.80 pa i manje. s razlièitim plinovitim punjenjem ili premazima koji poboljšavaju njihove toplinske karakteristike. Na suvremenim niskoenergetskim i pasivnim kuæama taj se koeficijent kreæe izmeðu 1. jer zajedno èine oko 70% ukupnih gubitaka kroz ovojnicu zgrade. kao i za racionalizaciju potrošnje u stambenom i javnom sektoru. odnosno visokog toplinskog otpora. Dobra toplinska izolacija vanjske opne i izbjegavanje toplinskih mostova preduvijet je energetski efikasne kuæe Slika 9. Toplinsko-izolacijski materijali u graditeljstvu.PASIVNI SOLARNI SUSTAVI – TEHNIKE I MATERIJALI Dobro poznavanje toplinskih svojstava graðevinskih materijala osnovni je preduvijet za projektiranje i planiranje energetski efikasnih zgrada. Toplinski gubici kroz graðevni element izmeðu ostalog ovise o sastavu graðevnog elementa. jednostavno otvaranje i nizak koeficijent prolaza topline. a time i potrošnje energije za grijanje. orijentaciji i koeficijentu toplinske provodljivosti specifiènom za svaki materijal. Osim toga. Toplinska provodljivost ovisi o kemijskom sastavu. pa je jasno koliku važnost igra energetska efikasnost prozora u ukupnim energetskim potrebama kuæe. Stakla se danas izraðuju kao izolacijska stakla. Toplinski otpor materijala poveæava se obzirom na debljinu materijala. dvoslojna ili troslojna. Za dimenzioniranje uèinkovite toplinske zaštite graðevina. u pravilu su materijali èije su pore ispunjene zrakom. Koeficijent k (U) je bitna karakteristika vanjskog elementa konstrukcije i igra veliku ulogu u analizi ukupnih toplinskih gubitaka. Gubici kroz prozore obièno su deset i dvadeset puta veæi od onih kroz zidove. gustoæi materijala. Slika 8. neovisno o vrsti materijala od kojeg se izraðuju. Koeficijent prolaza topline k (U) je kolièina topline koju graðevni element gubi u 1 sekundi po m2 površine kod razlike temperature od 1K. europska zakonska regulativa propisuje sve niže i niže vrijednosti. a primjenjuju se u jednoslojnim i višeslojnim vanjskim konstrukcijama graðevina. U ukupnim toplinskim gubicima prozora sudjeluju staklo i prozorski profili. Prozori i vanjski zid igraju veliku ulogu u toplinskim gubicima zgrade. Drveni prozorski okviri s trostrukim izo staklom 7 . a prema našem novom Pravilniku o toplinskoj zaštiti i uštedi energije najveæi dozvoljeni koeficijent k(U)prozora trebao bi iznositi 1.1.

Suvremeni sistemi kontrole prolaska svjetla i upravljanja dnevnim osvjetljenjem novi su doprinos energetskoj efikasnosti i održivom razvoju. “Laser cut” paneli 8 . PVC-a i kombinacije navedenih materijala. SUSTAVI ZA PRIHVAT I ZAŠTITU OD SUNCA Kod analize energetskih svojstava prozorskih okvira i stakla.. važno je naglasiti da energetska efikasnost ne ovisi samo o postizanju što nižeg koeficijenta prolaza topline kod prozora. U suvremenoj arhitekturi puno pažnje se posveæuje prihvatu sunca i zaštiti od pretjeranog osunèanja. bez pretjeranog blještanja i osunèanja. • elementi vanjske zaštite od sunca: razni pokretni i nepokretni brisoleji. za zasjenjivanje. Slika 10. Okviri od svih navedenih materijala danas teže što boljoj toplinskoj izolaciji i smanjenju koeficijenta prolaza topline k.Prozorski okviri danas se najviše izraðuju od drveta. žaluzine. ili za aktivni ili pasivni prihvat svjetla. što doprinosi uštedi energije i zaštiti okoliša. tj. Svjetlosne police za preusmjeravanje dnevnog svjetla Slika 12. suvremena ostakljenja i dr. tende. balkoni i dr. roloi. kako bi se toplinski gubici smanjili na minimum. lomljenje svjetlosnih zraka. Efikasni izvori umjetne rasvjete i moderna arhitektura s puno stakla dala je slobodu arhitektima. trijemovi. Ti sistemi danas se ukljuèuju u arhitekturu u fazi najranijeg projektiranja. èelika. osim toplinske izolacije vanjske opne zgrade važnu ulogu u optimiranju energetski efikasne i pasivne kuæe preuzimaju i sustavi za zaštitu od pretjeranog osunèanja ljeti. inteligentna proèelja. aluminija. jer se i pasivni dobici topline moraju regulirati i optimizirati u zadovoljavajuæu cjelinu. staklo koje usmjerava svjetlo. Pooštrenjem propisa vezanih uz toplinsku zaštitu i uštedu energije. • elementi unutarnje zaštite od sunca: rolete. reflektirajuæa stakla i folije. Stoljeæima je dnevno svjetlo bilo jedini izvor svjetla u kuæama. staklene prizme i dr. Suvremeni tzv. rolete. zavjese • elementi unutar stakla za zaštitu od sunca i usmjeravanje svjetla • holografski elementi. “daylight” sustavi koriste optièka sredstva da bi potakli refleksiju. strehe. Njihova je funkcija da usmjere dnevno svjetlo tamo gdje je ono potrebno. nadstrešnice. U cilju djelotvorne zaštite od preintezivnog osvjetljenja primjenjuju se sljedeæa rješenja: • arhitektonska geometrija: zelenilo. PVC i aluminijski prozorski okviri Slika 11. Unutrašnjost kuæe dizajnirala se tako da svaka prostorija primi dovoljno dnevnog svjetla. vanjske žaluzine.

a zatvoriti prema sjeveru • kompaktan volumen zgrade. Cilj pasivne kuæe nije tipizirati i unificirati arhitektonsko oblikovanje veæ naprotiv ponuditi što inventivnije rješenje s pažljivo usklaðenim i optimiranim sustavom. i eventualne utjecaje izgraðene okoline. maksimalno poveæati toplinske dobitke u kuæu i osigurati kvalitetnu ventilaciju. i dr.80 W/m2K. te uz broj izmjena zraka na sat manji od 0.15 W/m2K.ARHITEKTONSKO OBLIKOVANJE KUÆE U FUNKCIJI OPTIMIZACIJE PASIVNIH I AKTIVNIH SOLARNIH SUSTAVA Pasivna kuæa je pažljivo arhitektonsko-graðevinski. Shema funkcioniranja pasivne kuæe 9 . aktivnim termièkim i fotonaponskim sustavima.za zagrijavanje potrošne tople vode i el. a za prozore i druga ostakljenja k (U) < 0. Kod preporuka za arhitektonsko oblikovanje kuæe treba naglasiti da uz poštivanje osnovnih smjernica pasivne kuæe projektant može imati potpunu slobodu u projektiranju. Da bi se stambena kuæa mogla izgraditi bez aktivnog konvencionalnog sustava grijanja treba smanjiti ukupne potrebe za grijanjem prostora. Sve ostale energetske potrebe . Smjernice za projektiranje su: • dovoljna udaljenost od drugih kuæa za prihvat niskog zimskog sunca • kuæu otvoriti prema jugu.10 . s ogranièenom dubinom • kvalitetan sustav zaštite od ljetnog sunca • visoki stupanj toplinske izolacije cijele graðevne opne • izbjegavati toplinske mostove • smjestiti pomoæne prostorije na sjeveru • povezati meðusobno grijane prostorije • skratiti duljine cjevovoda za grijanje i toplu vodu da bi se smanjili gubici i pojaèati izolaciju • zoniranje i podjela prostorija prema korisnim zonama sliène unutarnje temperature • predvidjeti mehanièku prisilnu ventilaciju prostora • dati moguænost predgrijavanja zraka prije ulaska u prostor • preporuèa se kontrolirani dovod i odvod zraka s podzemnim izmjenjivaèem topline i sa rekuperacijom topline iz iskorištenog zraka • odabrati nisku temperaturu sustava grijanja i kombinirati ga s obnovljivim izvorima energije • ugraditi vremenske regulatore • planirati solarni sustav za grijanje i potrošnu toplu vodu • ukupne toplinske potrebe svesti ispod 15 kWh/m2 • po završetku izgradnje. Prije projektiranja konkretne graðevine potrebno je analizirati prirodne karakteristike parcele. Pod standardom pasivne kuæe danas podrazumijevamo: smanjiti toplinske gubitke kroz ovojnicu zgrade na minimalnu mjeru. provjeriti kvalitetu gradnje termografskim snimanjem • provjeriti i pregledati sve ugraðene ureðaje Slika 13. izloženost udarima vjetra.6. klimatske uvjete. dakle transmisijske i ventilacijske gubitke na ispod 15 kWh/m2 godišnje.0. energija mogu se pokriti solarnom energijom. Orijentacijom i oblikom kuæi se mora omoguæiti maksimalno osunèanje. Predviðeni cilj energetske potrošnje moguæe je postiæi odabirom prosjeènog koeficijenta prolaza topline k(U) < 0. tj. te termodinamièkoekonomski izbalansirana kuæa. U pasivnoj kuæi su energetske potrebe za zagrijavanje prostora pokrivene veæ opisanim standardom gradnje. izbjeæi svako nepoželjno zasjenjenje.

Idejni projekt energetski samostojne kuæe za seoski turizam na otocima 10 .Slika 14.

Slika 15. Vizualizacija pasivne kuæe na dalmatinskom otoku 11 .

koji s ugraðenim troslojnim izo staklom dodatno punjenim argonom daju ukupni koeficijent prolaza topline 0.80 W/m2K.00 cm betonska podloga 12 cm nabijeni šljunak 30 cm i više k=0.200 [W/m2K] Slika 16. a naravno i višegodišnjeg održavanja.00 cm • šuplja blok opeka 19.50 cm • plemenita fasadna žbuka 1. te visokokvalitetni prozori smanjuju transmisijske i ventilacijske gubitke na minimum.ARHITEKTURA U ovoj studiji prikazan je koncept i idejni projekt jedne pasivne kuæe i primjenjivost tako optimirane kuæe za razvoj seoskog turizma na poljoprivrednom zemljištu u uvjetima gdje ne postoji moguænost prikljuèka na komunalnu infrastrukturu.00 cm polimerno cementno ljepilo 1.00 cm • Tervol PTP 30. Za prosjeèni koeficijent U(k) koji u našem primjeru iznosi 0. Zahvaljujuæi tako maloj potrošnji.17 W/m2K. Gradnja kuæe predviða se klasièno. s bezolovnim ekološki prihvatljivim Zn-Ca stabilizatorom u PVC smjesi. KROV: • kupa kanalica na letvama • hidroizolacija • dašèana oplata 2.750 [W/m2K] Slika 17. VANJSKI ZID 1: • produžna žbuka 2.40 cm • ventilirani sloj zraka 4. Više nego deseterostruko smanjenje toplinskih gubitaka kroz vanjsku ovojnicu kuæe postiglo se niže navedenim sastavom zidova. U sluèaju grupiranja takvih kuæa. možemo oèekivati ukupne godišnje toplinske potrebe ispod 15 kWh/m2. grijanje i el. Temp. Kad se još dodaju toplinski dobici koji su znatni.krivulja 2. Prozori su izraðeni od PVC profila visoke termièke kvalitete.123 [W/m2K] < kdoz=0.Qdobici < 15 kWh/m2 Kuæa je zamišljena kao jednostavan. nagib krova 20°. vodu. s pocinèanim èeliènim ojaèanjem.00 cm • Tervol DP-3 10. pretpostavlja se da bi ovakva kuæa godišnje trošila manje od 15 kWh/ m2 toplinske energije. Takva kuæa za seoski turizam privlaèna je kroz cijelu godinu i može zadovoljiti i najzahtjevnije posjetitelje. Qukupno = (Qtrans + Qvent) . Znatno manji koeficijenti prolaza topline kroz vanjsku ovojnicu kuæe. u sklopu nadstrešnice za automobile ili slièno. pa treba naglasiti da svako grupiranje takvih kuæa i formiranje tzv.00 cm ili kamen s ventiliranim slojem k(U) = 0.900 [W/m2K] 3. voalom 1.00 cm bit. pokrov kupa kanalica.138 [W/m2K] < kdoz=0. moguæe je smjestiti grupe kolektora van kuæe. Organizacija unutar kuæe je proizvoljna zahvaljujuæi konstruktivnom rasponu od 6 metara unutar kojeg je moguæe kreirati raspored kakav želimo. ploèice 1. Krov je jednostrešan. što odgovara kutu upada zraka zimskog sunca. u sklopu zida. krova i poda. kompaktan volumen tlocrtne neto površine 6 x 10 metara.00 cm • Tervol stopair 0. Temp. odvodnju.50 cm • gips kartonske ploèe 1. što znatno umanjuje troškove gradnje. solarnog sela može doprinjeti znatnoj uštedi kod ugradnje potrebne opreme.121 [W/m2K] < kdoz=1.20 cm k=0. samo sa znatno poboljšanim nivoom toplinske izolacije i visokokvalitetnim prozorima s troslojnim izo staklom. Fotonaponske æelije imaju i ulogu horizontalnih brisoleja na fasadi za zaštitu od ljetnog sunca.KONCEPT ENERGETSKI SAMOSTOJNE KUÆE NA OTOKU . 1. te toplinske dobitke koji su za ovo podneblje vrlo visoki.00 cm polietilenska folija Tervol TPS 24.00 cm plivajuæi cementni estrih 8.00 cm • polimerno cementno ljepilo 0. energiju. Kuæa se u ovoj studiji razmatra kao samostalni objekt. U samom oblikovanju kuæe težilo se napraviti modernu i privlaènu kuæu.00 cm • Tervol KP 20. krivulja 12 . • • • • • • • • POD NA TLU: ker. nije potrebna ugradnja konvencionalnog sustava grijanja. traka sa stakl. energetski neovisnu. s tradicionalnim elementima u arhitekturi. Termièki kolektori smješteni su vertikalno na fasadi.

ukupna godišnja potrošnja elektriène energije je 1300 kWh. Uz rezervu od 20% . pa je kogeneraciju potrebno ostvariti prilagodbom malog generatora elektriène energije./mjes. Elektrièna energija se može osigurati hibridnim sustavom sa sunèanim æelijama i akumulatorom. Takoðer je potrošnja elektriène energije nešto veæa zbog veæih potreba za rasvjetom i provoðenja više vremena u zatvorenom prostoru. ureðaji Sušilo za kosu Ruèni elektrièni alati Ventilacijski sustav Maks.7 12. Tabelarni prikaz potrošnje u samostojnoj kuæi Ureðaj Napajanje AC AC AC AC AC AC AC AC AC AC DC DC AC AC AC AC AC AC AC Snaga Energ.3 4. potrošnja Ukupna god. Korištenje plina za napajanje “toplinskih” ureðaja (štednjaka i hladnjaka) 3.2 3. udarna snaga Ukupna mj. Spajanje stroja za pranje rublja i stroja za pranje posuða na toplu vodu (proizvedenu u sunèanim kolektorima ili kogeneracijom) 4.2 7.0 3500 500 2500 250 250 50 50 50 100 100 100 1500 1500 600 1500 2500 240 3500 Elektrièna energija Energetske potrebe u kuæanstvu mogu se znaèajno smanjiti primjenom sljedeæih mjera: 1.0 89.6 1075.0 9.0 2. sa raspoloživošæu do 95%.5 4. Stroj za pranje rublja Stroj za pranje posuða* Glaèalo Televizija glavna Televizija dodatna Satelitski prijemnik Video rekorder Hi-Fi linija Raèunalo Rasvjeta Pumpa hidrofor Pumpa sunèani kol. Sunèani kolektori mogu proizvoditi toplinu za veæi dio godine. Na tržištu ne postoje sustavi koji bi zadovoljili tehnièke i troškovne potrebe.7 4. Upotreba energetskih efikasnih ureðaja 2.7 1.1 9. Mikrovalna peænica Usisavaè prašine Espresso aparat Razni kuæ.8 3. Jedini naèin da se energija osigura u svim uvjetima i u svakom trenutku je korištenje dodatnog elektriènog generatora na fosilna goriva.0 4. meðutim u hladnijem dijelu je potrebno osigurati dodatan izvor topline za dogrijavanje prostora i tople vode.2 2. potrošnja (faktor sigurnosti 20%) 13 . Ostatak se gubi kao toplina. potrošnja Projektna god. Dakle. potrošnja energije se može smanjiti na samo mali dio energije koje danas troši prosjeèno kuæanstvo. Udarna snaga [W] [kWh] [W] 2200 200 1000 46 33 15 (3) 15 (1) 15 (1) 45 (1) 60 156 30 600 600 900 300 1000 600 120 7.5 3. energetski efikasnom arhitekturom. Upotreba istosmjernih pumpi za vodu (hidrofor i pumpe sunèanog kolektora) Izvedba sustava za napajanje elektriènom energijom Energetski efikasnim kuæanskim ureðajima.7 2.7 2. i kemijsku energiju goriva pretvaraju u elektriènu energiju s efikasnošæu od 23-30%.2 1300. koja se može iskoristiti uspostavom kogeneracijskog sustava (u našem sluèaju radi se o mikrokogeneraciji). te rekuperacijom topline potrošne tople vode i ventilacijskog zraka.3 1.0 4.KONCEPT ENERGETSKI SAMOSTOJNE KUÆE NA OTOKU ENERGIJA Proraèun energetskih potreba Ukupne energetske potrebe kuæanstva dobivaju se zbrajanjem potrošnje energije pojedinog ureðaja. Mali elektrièni generatori su izuzetno neefikasni u proizvodnji elektriène energije. zimi je potreban dodatan izvor i topline i elektriène energije.

Slika 20. Isto tako. Tekuæa goriva su uvijek veliki ekološki problem jer postoji moguænost zagaðenja prilikom dovoza. napredak motora u industriji motorkotaèa doveo je i tu granicu u pitanje. Zrakom hlaðeni generatori su znatno buèniji od vodeno hlaðenih. industrijski generatori imaju znaèajno višu cijenu. na primjer Honda EX5500. kako u pogledu emisije ispušnih plinova tako i moguænosti istjecanja goriva i zagaðenja tla. Motorni benzin je neprikladno gorivo za transport i skladištenje. a takoðer proizvode manje buke i vibracija. otrovno i kancerogeno. pretakanja ili skladištenja goriva. Tako na primjer. nešto uèinkovitiji. UNP se skladišti u malim spremnicima od 750. plin za kuhanje je potrebno osigurati periodiènom dostavom malih plinskih boca. Dizel generatori su obièno znatno skuplji i kvalitetniji strojevi. novi generatori Honda s vodenim hlaðenjem na 3000 o/min su trajniji od veæine generatora na 1500 o/min. a proizvode u snagama 5kW i veæim. zahtijevaju dodatni sustav dovoda zraka za hlaðenje (ako su smješteni u zatvorenoj prostoriji) a kogeneracija je nespretna zbog prijenosa topline zrakom. izuzetno lako zapaljivo. Izbor generatora Toplinsku energiju mikrokogeneracija može osigurati s 300-400 sati rada godišnje. uz gubitak snage motora od 10-15% i nešto smanjenu efikasnost. Dijagram prosjeènih mjeseènih snaga generatora 14 . Kako je UNP potreban u kuæi za druge potrebe (kuhanje. no zahtijevaju više ulaganja u održavanje. Trajnost motora odreðena je i brojem okretaja. UNP je s ekološke strane najkvalitetniji izbor. Veæina generatora na tržištu predviðena je samo za povremeni rad uz životni vijek od 2-5000 sati rada. Dakle. Motori s 1500 o/min su u pravilu trajniji od generatora na 3000 o/min. Generatori na motorni benzin su vrlo jeftini i dostupni i nemaju probleme sa startanjem na hladnijem vremenu.Izbor goriva Za konkretnu primjenu u obzir dolaze tri vrste goriva. Generator na motorni benzin se vrlo lako može prilagoditi za rad na ukapljeni naftni plin. Dijagram prosjeènih mjeseènih snaga sunèanih æelija Slika 19. Meðutim. izbor se svod na najmanji generator hlaðen vodom. bezolovni motorni benzin BMB-95. najefikasnija proizvodnja elektriène energije u hibridnom sustavu sa sunèanim æelijama se ostvaruje s 250-400 sati rada godišnje. 1000 i 2000 kg. eurodizel i ukapljeni naftni plin (UNP). hladnjak) dodatna prednost se ostvaruje potrebom kuæanstva za samo jednom vrstom goriva. Dijagram prosjeènih mjeseènih viškova snage Slika 18. Ukoliko se generator pogoni na dizelsko gorivo. Zrakom hlaðeni motori imaju trajnost do 1500 sati. Veæi broj sati rada nije prihvatljiv zbog potrošnje goriva. buke i održavanja motora. a cijena plina uz ukljuèenu dostavu iznosi 65% cijene plina isporuèenog u malim plinskim bocama (10 i 35 kg). Robusniji.

2750 W.7 godina. 400 litara može akumulirati oko 20 kWh topline.2%. U praksi to znaèi da tako spojen generator na svakih 1 kW proizvedene elektriène energije proizvodi i 1.6%). Relativno mali višak energije potvrda je ispravnog dimenzioniranja sustava. Pretpostavimo li efikasnost elektriènog dijela generatora pri 50% nazivnog optereæenja od 25%. Time se iskorištava samo toplina rashladne vode (oko 2/3 raspoložive topline) dok se toplina ispušnih plinova (oko 1/3 raspoložive topline) odbacuje kroz dimnjak. Kompjuterskim programom HOMER Pro v. a ventil vanjskog hladnjaka se otvara .6%). Sustav radi u otoènom režimu tako da zadovoljava i toplinske i elektriène potrebe kuæe. Gubici energije u sustavu sastoje se od proizvedene energije koja se ne može iskoristiti-viškova (18.6 %). Generator HONDA EX5500 Takav sustav na podruèju Splita uz nagib sunèanih æelija od 35° godišnje proizvede 1832 kWh elektriène energije. Od toga 1351 kWh energije se iskoristi (74%). no obièno se generator gasi kada prestane potreba za elektriènom energijom.5 kW topline.52 optimiziran je sljedeæi sustav: Sunèane æelije: Baterija: 0. 1. potrošnja plina je 0. Ukupni gubici su 26. a 342 kWh se izgubi u ciklusu punjenja-pražnjenja baterije (18. Generator starta 124 puta u godini i radi po jedan sat pri 50% snage.6%) i gubitaka ciklusa punjenjepražnjenje baterije (18.4%) a generator 341 kWh (18. Predložena shema kogeneracije 15 . uz porast temperature s 40 na 85° C.8 kW 8 kWh Slika 21. Ukoliko je temperatura spremnika viša od 85°C ventil na strani spremnika tople vode se zatvara. Postojeæu pumpu za rashladnu tekuæinu treba prespojiti tako da cirkulira vodu od motora do izmjenjivaèa topline smještenog u spremniku tople vode. Spremnik tople vode od npr. što je najmanji nivo snage s prihvatljivom efikasnošæu. što znaèi da je pri zadanim uvjetima pogona vijek trajanja 40 godina.6%). odnosno godišnja potrošnja plina 103 kg. Slika 22. 139 kWh se mora odbaciti kao višak energije (7. Kroz baterije proðe 1037 kWh uz vijek trajanja od 6. Uz pravilno održavanje vijek trajanja generatora je oko 5000 h.Izvedba kogeneracije Prilagodbu motora potrebno je izvesti tako da se postojeæi hladnjak motora odspoji i smjesti izvan prostorije kako bi mogao odbacivati toplinu pri radu u ljetnim mjesecima.3 kg/kWh. Sunèane æelije proizvedu 1491 kWh (81.

Slika 23. Shema sustava za proizvodnju elektriène energije 16 .

1400 2112 -1056 2456 3222 1856 461 Mjeseène potrebe za toplinom u kWh Toplinske potrebe sastoje se od potreba za toplom vodom i za grijanjem u hladnom razdoblju godine. Zatvoreni sustav s povratom vode iz kolektora 17 . ali nešto više topline zimi. uljnim ili plinskim grijaèem spremnika tople vode. Kako “drainback” sustavi nisu uobièajeni u Hrvatskoj. Vrlo velik dio toplinskih potreba može osigurati sustav sa sunèanim kolektorima i spremnikom tople vode. tako da sustav proizvodi znatno manje topline ljeti. Sustav za proizvodnju topline sa sunèanim kolektorima najbolje je izvesti kao “drainback” sustav. Meðutim. elektriènim. Slika 24. Tradicionalni pristup projektiranju sunèanih sustava je dimenzioniranje proizvodnje tako de se osigura 110-120% topline za lipanj. Toplinske potrebe za toplom vodom se mogu prepoloviti upotrebom rekuperatora topline otpadne vode. a razlika energija u ostalom dijelu godine se osigurava iz dodatnih izvora topline. Veliku veæinu potreba osiguravaju sunèani kolektori dok se razlika potrebne topline proizvodi kogeneracijom.Toplina I Grijanje Topla voda Rekuperator UKUPNO Kolektori-proizvedeno Kolektori-iskorišteno Razlika-kogeneracija 378 176 -88 466 240 240 226 II 280 176 -88 368 263 263 105 III 224 176 -88 312 284 284 28 IV 140 176 -88 228 273 88 0 V 0 176 -88 88 254 88 0 VI 0 176 -88 88 239 88 0 VII 0 176 -88 88 256 88 0 VIII 0 176 -88 88 294 88 0 IX 0 176 -88 88 334 88 0 X 28 176 -88 116 314 116 0 XI 112 176 -88 200 246 200 0 XII 238 176 -88 326 225 225 101 God. Naše potrebe zadovoljava sustav s dva kolektora površine po 2 m2 sa selektivnim apsorberom i izmjenjivaèem topline. kolektore postavljamo pod optimalni zimski kut 57. Kako nam je najviše topline potrebno zimi. koji nema problema s pregrijavanjem ili smrzavanjem kolektorske tekuæine. moguæe je izabrati i klasièni zatvoreni sustav s antifrizom. u neovisnoj kuæi bolje je primijeniti pristup ujednaèenije proizvodnje topline tijekom godine.26°.

energiju iznose manje od 40 kWh/m2.462 kn ili 4. gradnja pasivne kuæe zajedno s kompletnim sustavom instalacija koji se temelji na obnovljivim izvorima energije skuplja je za oko 30% na lokaciji na kojoj postoji razvijena infrastrukturna mreža. na dalmatinskim otocima. te primjenjenim mjerama energetske efikasnosti na sustavu instalacija i opremi.TROŠKOVNI ASPEKTI I OPRAVDANOST GRADNJE ENERGETSKI SAMOSTOJNE KUÆE NA OTOKU PRORAÈUNSKA VRIJEDNOST STANDARDNE OBITELJSKE KUÆE Bruto površina 154.867 kn/m2 bruto površine 18 .986 kn Instalacije ukupno: 71. u ruralnom podruèju bez razvijene infrastrukturne mreže. potrošnja toplinske energije iznosi manje od 15 kWh/m 2 površine.136 kn/m2 za visoku kvalitetu gradnje Prema cjeniku Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu: Graðenje ukupno: 410. Iz tih je podataka jasno vidljiva dugoroèno isplativa investicija u gradnju pasivne kuæe kako na dalmatinskim otocima tako i šire.494 kn Troškovni aspekti energetskog sustava Cijena sustava za proizvodnju el.395 kn 23.462 kn Uz pretpostavku da se kuæa nalazi na otoku. Kad troškovima konvencionalne gradnje pridodamo troškove dovoðenja prikljuèaka na lokaciju. takva kuæa godišnje troši deseterostruko manje. u kombinaciji s obnovljivim izvorima energije ima apsolutno opravdanje. a ukupne energetske potrebe za grijanje. ekološka kuæa. uzimaju se u obzir i troškovi dovoðenja el. neto površina prizemlja 60. Meðutim.689 kn Ako usporedimo troškove konvencionalne gradnje i gradnje pasivne kuæe. veæ tada naša pasivna kuæa postaje isplativa. Okvirni troškovi za visoku kvalitetu gradnje energetski samostojne kuæe iznose 4.400 kn 635. energije Cijena sustava za proizvodnju topline Ukupni troškovi gradnje 109. energetski neovisna.400 kn što je oko 12% više u odnosu na klasiènu gradnju Instalacije klasiène: 38.00 m2 Okvirni troškovi 3. bez razvijene infrastrukturne mreže.128 kn/m2 bruto površine Sveukupni troškovi konvencionalne gradnje za 1 km udaljenu lokaciju iznose 749. pa sveukupni troškovi iznose 749. energije na lokaciju. Za ovaj konkretan primjer. potrošnu toplu vodu i el.476 kn Okvirni troškovi ukupno: 482.462 kn za 1 km udaljenu lokaciju PRORAÈUNSKA VRIJEDNOST ENERGETSKI SAMOSTOJNE PASIVNE KUÆE NA OTOKU Graðenje ukupno: 464. Uz to treba uzeti u obzir da zahvaljujuæi visokom nivou toplinske zaštite i oblikovanju kuæe.00 m2.

ciljevi su koje slijedi ova studija razvijajuæi koncept energetski samostojne ekološke kuæe za seoski turizam na otocima. može se iskoristiti u kogeneraciji na relativno jednostavan naèin ako generator ima sustav hlaðenja vodom. energetski neovisna. da je godišnja potrošnja topline takve kuæe ispod 15 kWh/m2. Vjetroturbine zahtijevaju lokaciju izloženu vjetru i montažu na relativno visok stup. u ruralnom podruèju bez razvijene infrastrukturne mreže. Potrošnja energije se primjenom energetski uèinkovitih ureðaja. biomase ili fosilnih goriva temelji se na sklonostima i potrebama potrošaèa i lokaciji kuæe. Koncept energetski samostojne kuæe za seoski turizam na otocima predstavlja model za projektiranje kuæe u ruralnom podruèju bez razvijene infrastrukturne mreže. u kombinaciji s razvojem seoskog turizma na otocima u uvjetima izoliranog ruralnog podruèja. primjena obnovljivih izvora energije te zaštita okoliša. transmisijski i ventilacijski gubici smanjeni su na minimum. u kombinaciji s obnovljivim izvorima energije. koji se odbacuje kao toplina. U hladnijem dijelu godine.ZAKLJUÈAK Smanjenje energetskih potreba. Sunce je sposobno osigurati dovoljno energije za veæi dio godine. u tom trenutku koncept energetski samostojne pasivne kuæe postaje ekonomski isplativ veæ pri samoj realizaciji. Dodatna izolacija vanjske opne zgrade poveæava troškove gradnje za 10-12%. Hibridizacija s generatorom jest jedini naèin sigurne i pouzdane opskrbe energijom. Ekološka kuæa. Mali elektrièni generatori su ureðaji s uèinkovitošæu do 30%. Njeni otoci raspolažu s izrazito velikim potencijalom za razvitak ekoturizma i organske poljoprivrede. a deseterostruko smanjuje toplinske gubitke kroz ovojnicu zgrade (sa cca 150 kWh/m2 godišnje na ispod 15 kWh/m2). Toplina se proizvodi u sunèanim kolektorima s višednevnim spremanjem energije u spremniku tople vode. energiju poskupljuje troškove izvedbe instalacija kuæe. Sustav je još ekonomski isplativiji ako se takve kuæe grupiraju u sela ili naselja od 8-10 kuæa. kada se veæi dio energetskog sustava može riješiti centralno. Meðutim ako uzmemo u obzir da se potpuno ukida konvencionalni sustav grijanja i svi troškovi vezani uz održavanje tog sustava. Slijedom dosadašnjih aktivnosti na promišljanju energetske buduænosti Splitsko-dalmatinske županije. obnovljivi izvori energije ne mogu osigurati pouzdanu opskrbu energijom u svakom trenutku. Sunèane æelije elektriènu energiju proizvode s minimalnim održavanjem. Primjena obnovljivih izvora energije za toplinu i el. èime se uèinkovito iskorištava energija goriva. na svakoj lokaciji s otvorenim pogledom na jug. rekuperatora topline i ponašanjem ukuæana može znaèajno smanjiti u odnosu na uobièajenu potrošnju energije. energija koja nedostaje proizvodi se kogeneracijom u generatoru s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem. energetski samostojna ekološka kuæa kao element autonomnog solarnog sela za seoski turizam na otocima. Kvalitetnom gradnjom i visokim nivoom izolacije vanjske ovojnice kuæe. 19 . Raspoloživost sustava se znaèajno poveæava kombinacijom sunèanih æelija i vjetroturbine. logièan je nastavak praktiène implementacije rezultata istraživanja energetskog razvitka Županije. predstavlja model za uspješnu realizaciju strateških odrednica razvitka Splitskodalmatinske županije. Konaèan izbor tehnologije koji ukljuèuje energiju vjetra. te njenom orijentacijom i povoljnim odnosom oplošja i volumena. Meðutim. Predloženi sustav elektriènu energiju proizvodi u sunèanim æelijama s višednevnim spremanjem energije u olovnim baterijama. energije na takvu lokaciju. zbog sezonskog nepodudaranja proizvodnje. Ostatak energije goriva. ali je cijena proizvedene energije znatno manja uz veæu raspoloživost sustava. sunca. bez pokretnih dijelova i buke. a ukupno gledano gradnju poskupljuje za maksimalno 30%. Takav generator bi još povoljnije radio u sustavu koji proizvodi 6-7000 kWh godišnje (autonomno selo). a ukupna potrošnja enegije ispod 40kWh/m2. te ako uraèunamo troškove dovoðenja prikljuèka el.

Zdeslav Matiæ. Branka Jelaviæ. Voditelj odjela Dr. dipl. dipl.ing.sc. .sc.el.el.arh.Koordinator nacionalnih energetskih programa Savska 163 PP 141 10001 Zagreb tel: 01 6040 588 fax: 01 6040 599 www. Damir Pešut. dipl. Zagreb. rujan 2003.hr Autori Željka Hrs Borkoviæ.eihp.hr zmatic@eihp.ing.el.ing. dipl.hr e-mail: zhrs@eihp. Direktor Mr.ing.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful