VELEUČILIŠTE U SPLITU ODJEL RAČUNARSTVA

Ksenija Klasić Karmen Klarin

INFORMACIJSKI SUSTAVI
SKRIPTA

Split, listopad 2003.

SADRŽAJ
1. Informacijski sustav u poslovanju 1.1. Definicija sustava, poslovnog sustava i njegovog informacijskog sustava 1.2. Kratki prikaz povijesti razvoja informacijskih sustava 1.3. Vrste informacijskih sustava 1.4. Zablude o uspješnosti informacijskih sustava i informacijska kriza 2. Organizacija poslovnog informacijskog sustava 2.1. Organizacija informacijskog sustava 2.1.1. Centralizirana organizacija informacijskog sustava 2.1.2. Decentralizirana organizacija informacijskog sustava 2.1.3. Distribuirana organizacija informacijskog sustava 2.1.4. Klijentsko poslužiteljska arhitektura informacijskog sustava 2.2. Organizacijska kultura poslovnog sustava i organizacija informacijskog sustava 2.3. Organizacijska zrelost i planiranje razvoja informacijskog sustava 2.3.1. Nolanova podjela faza informatičkog razvoja poduzeća 2.3.2. Faze životnog ciklusa informacijskog sustava 2.3.3. Informacijski inženjering 2.3.4. Elementi jedinstvenosti informacijskog sustava 3. Planiranje razvoja informacijskog sustava 3.1. Strateško planiranje informacijskog sustava 3.1.1. Uloga poslovodstva u procesu planiranja 3.1.2. Faze strateškog planiranja informacijskog sustava 3.1.3. Kratki prikaz metodika za strateško planiranje informacijskog sustava 3.2. Analiza poslovnog sustava 3.2.1. Strateška analiza poslovanja organizacijskog sustava 3.2.2. Preoblikovanje poslovnih procesa (BPR) 3.2.3. Izrada “grubog” modela podataka 3.2.4. Određivanje temeljne arhitekture IS-a 3.2.5. Analiza postojećih informacijskih podsustava i utvrđivanje potrebnih promjena 3.2.6. Određivanje prioriteta razvoja pojedinih informacijskih podsustava 3.3. Dekompozicija ciljeva, funkcija i procesa poslovnog sustava 3.3.1. Model procesa 3.3.2. Model resursa 3.4. Tehnika matričnih dijagrama 3.4.1. Matrica procesa i klasa podataka 3.4.2. Dijagonalizacija matrice i oblikovanje podsustava 3.4.3. Unutrašnja konzistentnost i vanjska povezanost podsustava 3.5. Određivanje osnovne arhitektura informacijskog sustava 3.5.1. Analiza sklonosti između procesa 3.5.2. Mjera kvalitete strukture informacijskog sustava

1 8 10 14 22 23 25 26 30 32 33 33 37 38 40 42 42 42 44 49 51 51 52 53 54 54 55 55 58 59 59 63 67 70 71 76
i

4. Izvedba informacijskog sustava 4.1. Analiza poslovnog podsustava 4.1.1. Dijagram tijeka dokumenata (podataka) 4.1.2. Radni dijagram (workflow) 4.1.3. Specifikacija zahtjeva 4.2. Administracija podataka 4.2.1. Rječnik podataka. 4.2.2. Poslovi administracije podataka 4.2.3. Model podataka 4.2.4. Osnovni pojmovi ERA modela - entitet, atribut, relacija (veza) 4.3. Šifarski sustavi 4.3.1. Izvori šifarskih sustava 4.3.2. Oblikovanje šifarskih sustava 4.3.3. Upravljanje šifarskim sustavima u poduzeću 4.4. Uvođenje informacijskog sustava u primjenu 4.4.1. Specifikacija prototipa 4.4.2. Testiranje, uvođenje i održavanje informacijskog sustava 5. Primjena CASE pomagala 5.1. Uloga i uporaba CASE pomagala 5.2. Vrste CASE pomagala 5.3. Modeli zrelosti informacijskog sustava 6. Kvaliteta informacijskog sustava i zaštita od zloporaba 6.1. Kvaliteta informacijskog sustava 6.2. Zaštita informacijskog sustava 7. Seminarski primjer - Poslovanje trgovine 7.1. Sustavni postupak izgradnje informacijskog sustava 7.2. Primjer seminarskog rada «Poslovanje trgovine» 7.3. Zadaci za vježbu Literatura

85 86 90 93 97 97 100 104 105 111 111 111 114 114 114 116 120 122 124 127 130

132 135 181

ii

Transformacija se obavlja djelovanjem različitih procesa u sustavu. Opći model sustava Prema Klaić. čije posljedice mogu biti uništenje nekog nebeskog tijela. poslovnog sustava i njegova informacijskog sustava Kratki prikaz povijesti razvoja informacijskih sustava Vrste informacijskih sustava Zablude o uspješnosti informacijskih sustava i informacijska kriza 1. Izlaz 2 Slika 1. B: Veliki rječnik stranih riječi. 1968. Informacijski sustav u poslovanju Definicija sustava. pri čemu se smisao mijenja ovisno o kontekstu. Pri tome je cilj sustava transformacija različitih vrsta ulaza u izlaz. . samo jedan političar. pravilnim raspoređajem dijelova u međusobnoj vezi. Zagreb. Definicija sustava. Za politički sustav će to značiti promjene političkih programa što se često događa nakon unosa novih ideja i ljudi u sustav. str. ne može se smatrati sustavom. značenja političkog i zvjezdanog sustava sigurno su različita. a znači poredak uvjetovan planskim. zvijezda odnosno političara) koji djeluju sa svrhom postizanja određenog. Politički sustav u kojem postoji samo jedan element.1. 1 1 . ali i izlaza određenog broja osoba koje se ne mogu prilagoditi. U zvjezdanom sustavu će ulaz nekog novog objekta prouzročiti različite transformacije sustava. kao niti zvjezdani sustav samo s jednom zvijezdom. ukoliko se zvjezdani sustav odnosi na astronomske kategorije određenih tijela u svemiru . specifičnog cilja. . poslovnog sustava i njegovog informacijskog sustava Riječ «sustav1» koristi se često u svakodnevnom govoru. 122. Primjerice. Ipak. Proces u sustavu Ulaz n Izlaz m . riječ “sustav” zamjenjuje riječ “sistem”. Ulaz 1 Ulaz 2 Izlaz 1 . Stoga vrijedi: Sustav je svaki uređen skup od najmanje dva elementa koji zajedno interakcijom ostvaruju funkciju cjeline. ovisno o prirodi promatranog sustava.1.zvijezda (a ne na političke «zvijezde»). čak i u ovom slučaju može se prepoznati nešto zajedničko – mora postojati niz dijelova ili elemenata (dakle.

tzv. str. S1 1 1 2 4 6 S1 S S S3 5 S3 S2 3 2 S2 Slika 2.Sustavi u prirodi su više ili manje složeni. matricu strukture sustava.1 . SS }.1) . a najmanji 3 – 1 = 2 (slika 2. Tada najveći broj matrica veza iznosi 3 x (3-1) = 3 x 2 = 6. koji mogu biti više ili manje povezani2. …. njihove veze se prikazuju pomoću matrica veza. S1.: Maksimalni i minimalni broja veza između tri podsustava 2 Radošević. … . D: Teorija sistema i teorija informacija. Varaždin.).. Svaki složeni sustav sastoji se od niza elementarnih sustava (podsustava). gdje je S – sustav. s – broj podsustava Može se pisati i: S = S1 ∪ S2 ∪ … ∪ Ss S= s U i =1 Si Najveći broj veza između podsustava postoji u sustavu onda kada je svaki od podsustava vezan sa svakim drugim podsustavom osim sa samim sobom. SS – podsustavi. v min = s . FOI. 1975. Sve takve matrice veza povezuju se u jednu veliku matricu. Za neki složeni sustav S koji se sastoji od s podsustava vrijedi: S = { S1. U tom slučaju je maksimalan broj matrica veza v max = s (s . 2 . a minimalan PRIMJER: Neka se sustav sastoji od 3 podsustava. S2. 184. Ako u sustavu postoji više od dva podsustava. Međusobna djelovanja i veze među podsustavima zovu se sučelja.

što neosporno negativno utječe na njegovu funkcionalnost. Ova matrica sastoji se od samo jednog stupca i obuhvaća one veze koje iz okruženja ulaze u sustav. godine zakonom ukinuto pravo korištenja jedinstvenog matičnog broja građana za svrhe za koje matični broj nije namijenjen. 3 . S os submatrica veza između okruženja O i sustava S. potpuna matrica strukture sustava može se prikazati grafički kao na slici 3. Dakle. Za zdravstveni sustav podatak o JMBG-u je podatak iz okruženja. Ta matrica gotovo uvijek ostaje nedefinirana u cijelosti. S oo S ss interna matrica strukture sustava S . Osim veza među podsustavima uvijek se prikazuju i veze podsustava sa okruženjem:  S oo S os   S=    S so S ss  submatrica strukture okruženja. Ova matrica sastoji se od samo jednog retka i obuhvaća one veze koje izlaze iz sustava. S oo (okružje) O S1 S2 S3 Vo3 0 V2o V3o V41 V51 V52 0 0 S os (izlazi iz sustava) S4 S5 Vo5 V15 O S1 S2 S3 S4 S5 0 0 S so (ulazi u sustav) S ss (interna struktura) Slika3. jer nastaje izvan sustava. aplikacija je prvo tražila prijavu novog JMBG-a a zatim je tek bilo moguće obaviti posao.Sustav s većim brojem veza ima kruću strukturu. Naime. Stoga za postizanje bolje funkcionalnosti cijelog sustava sustav treba strukturirati tako da svaki podsustav ima što manje veza s ostalim podsustavima kao i s okruženjem. pa je manje prilagodljiv promjenama u vremenu. S so submatrica veza između sustava S i okruženja O. jer u većini slučajeva nije moguće istražiti veze unutar okruženja. Potpuna matrica strukture sustava S 3 Primjerice. kada je 2003. roditelji novorođene djece nisu mogli prijaviti dijete u zdravstveno osiguranje jer im nije bio poznat djetetov JMBG. Veze u sustavu prikazuju se potpunom matricom strukture sustava. U praksi okruženje može imati ključnu ulogu u ispravnom funkcioniranju sustava3. koja se uvijek sastoji od četiri submatrice.

Entropija je mjera neizvjesnosti u budućnost sustava odnosno mjera neorganiziranosti sustava. Sudionici u tom procesu transformacije ulaza u izlaze mogu biti osobe – izvršitelji posla. Otvoreni sustavi razmjenjuju informacije. Zatvoreni sustavi su odvojeni od okruženja. sustave dijelimo na zatvorene i otvorene. poslovni sustav karakteriziraju materijalni ulazi i izlazi i informacijski tokovi. jer nemaju veze s okruženjem. prikupljanje. odlučivanja i svakodnevnog poslovanja potrebnim informacijama. nema znatne razlike u postupcima i procedurama. poruke. Dakle. koja raste s vremenom. Poslovni sustavi su u pravilu složeni sustavi. biti podržan računalom (u svojim segmentima ili u cijelosti). Da bi se poslovni sustav mogao obavljati svoju funkciju potrebne su mu informacije. Budući da se informacijski sustav razvija za realni poslovni sustav poslovni procesi realnog sustava temelj su za modeliranje strukture njegova informacijskog sustava. razni strojevi i alati. Poslovni sustav je organizacijski sustav kojeg opisuje skup informacija o prošlosti i sadašnjosti i poslovnih procesa koji ih obrađuju4. a izlaze proizvodi i dokumenti. ili je njegova 4 Brumec. materiju i energiju s okruženjem i nastoje poprimiti oblik i strukturu koja im omogućava da se prilagode promjenama u okruženju. Pri tomu se neki od poslovnih procesa znatno razlikuju jer ovise o djelatnosti poduzeća. energija. ali i ne mora. Informacijski sustav dio je svakog poslovnog sustava čija je funkcija neprekidna opskrba svih razina upravljanja. Takvi sustavi imaju kontrolirane i dobro definirane ulaze i izlaze. informacije ili energiju sa svojim okruženjem. U poslovni sustav ulaze sirovine. Jednostavan poslovni sustav u praksi znači da se radi o poslovnom sustavu u kojem se razmatra ili samo dio poslovnih funkcija. sa stajališta općeg modela poslovnih procesa na logičkoj razini. ne razmjenjuju materiju. U prirodi su sustavi samo relativno zatvoreni jer nije moguće postići punu izolaciju od utjecaja okoline. U zatvorenim sustavima matrice S os i S so su nulte matrice.S obzirom na njihovu povezanost s okruženjem. dok je dio njih gotovo jednak za sve. kojim se obrađuju podaci o svim segmentima poslovanja. Strateško planiranje IS-a. 1997. Otvoreni sustavi s okruženjem imaju barem jednu nenultu matricu veze. Iz navedenog proizlazi da svako poduzeće posjeduje vlastiti informacijski sustav koji može. Stoga svaki poslovni sustav posjeduje vlastiti informacijski sustav. 4 . obrada te korištenje podataka u poslovnim procesima poduzeća temelj je svakog poslovanja. FOI Varaždin. Stoga će se nadalje razmatrati zatvoreni poslovni sustavi. dakle takvi sustavi koji iz okruženja ne primaju ali niti okruženju ne predaju podatke. J. dokumenti. Primjerice. To se posebno odnosi na knjigovodstveno računovodstvene postupke gdje. Svaki zatvoreni sustav mora se u budućnosti raspasti ili postati neorganiziran. Imaju svojstvo samoorganiziranja u smislu da mijenjaju svoju organizaciju u odnosu na promijenjene uvjete iz okoline.

5 5 . Često se te razine prikazuju grafički (slika 4. S t r a t e š k a r a z in a ( r a z i n a o d lu č iv a n ja ) T a k t ič k a r a z in a ( r a z in a u p r a v lja n ja ) O p e r a t iv n a r a z i n a ( r a z i n a i z v o đ e n ja ) Slika 4. Primjerice. na kojoj se obavljaju aktivnosti osnovne djelatnosti. koji onda tako pripremljene podatke interpretira i na temelju njih donosi odluke u skladu s svojim ovlaštenjima. podatak pohranjen na računalu može biti i broj «1. • razvrstavanje. a svaki od njih može se smatrati elementarnim informacijskim sustavom. podatak je činjenica o nečemu iz realnog svijeta. Informacijski sustav koji podržava složeni poslovni sustav sastoji se od niza informacijskih podsustava. zadaci informacijskog sustava su: • prikupljanje. na kojoj se nalazi srednje rukovodstvo koje organizira posao. sami za sebe. • oblikovanje i • raspoređivanje podataka svim radnim razinama poslovnog sustava. organizira i prikazuje na način razumljiv korisniku. Dakle. • čuvanje.000». ali to može biti i 1. Drugim riječima. Razina izvođenja je operativna razina. Razinu odlučivanja ili stratešku razinu čine najviša poslovodstva poslovnih sustava koja donose smjernice za dalji rast i razvoj sustava odnosno postavljaju poslovne ciljeve. taj podatak? To može biti cijena od 1. • obrada. upravljaj poslovnim procesima i prati uspješnost rada.složenost nešto manja zbog ukupnog obima posla koji obavlja (iako ne mora uvijek biti tako5). Zato su ciljevi informacijskog sustava različiti za različite radne razine (tablica 1). Te poslove obavlja najveći broj izvršilaca. Uglavnom se radi o podacima koji. razinu upravljanja i razinu odlučivanja.). dok je informacija interpretacija podatka koja ima subjektivno značenje za primatelja. Razine upravljanja u organizacijskom sustavu Složenost sustava određena je brojem procesa koji se u njemu obavljaju ali količinom podataka odnosno dokumenata koji se u sustavu rabe.000 EUR duga prema nekome ili od nekoga.000 kn za neki artikl. nemaju neko značenje. Razina upravljanja je taktička razina. Informacijski sustav «proizvodi» informacije tako da podatke obrađuje. Što znači taj broj. Važno je odrediti što se zapravo obrađuje u informacijskom sustavu. Najčešće se koristi podjela na tri radne razine: razinu izvođenja.

predmetu. 6 6 . prijavnici i drugo. Zadatak sustava je transformacija različitih ulaza u izlaze (slika c). a funkcionalnost će biti ostvarena. Podaci koji nastaju u okruženju. predmetu i studentu u nekom vremenskom periodu u kojem student sluša određeni predmet. Podaci iz okoline moraju se uključiti u poslovni sustav i to se obavlja unosom podataka u informacijski sustav. PRIMJER: Na slici 5. Pretpostavka je da se želi informatizirati odnosno informatički podržati dio ovog složenog sustava koji obrađuje procese studiranja i stjecanja diplome. nisu zanemarivi u poslovnom smislu. Tablica 1. evidencija prisustva nastavi rezultat obrade podataka o nastavniku. ali ne utječu na interno strukturiranje i funkcioniranje informacijskog sustava6. na kraju semestra može se obradom ulaznih podataka koji su nastali bilježenjem prisustvovanja studenata nastavi izraditi izlazno izvješće «Evidencija prisustva nastavi» (slika d). Izlazne informacije su rezultati obrade ulaznih podataka. pa je primjerice. te primjeri ulazno/izlaznih podataka i procesa kao osnovnih dijelova tog podsustava. studentu. Ciljevi informacijskih podsustava Predmet razmatranja bit će samo zatvoreni poslovni sustav prikazan matricom S ss odnosno matricom interne strukture sustava S. Složeni poslovni sustav visokoškolskog obrazovanja sadrži nekoliko elementarnih podsustava (slika a). ondje se obrađuju i povratno utječu na promatrani poslovni sustav. pri čemu se unutarnja struktura informacijskog sustava neće bitno promijeniti (novi proces ostati će sastavnim dijelom onog podsustava kojem je pripadao stari). Primjerice.Razina funkcija organizacijskog sustava IZVOĐENJE UPRAVLJANJE ODLUČIVANJE procesi osnovne djelatnosti razina odgovorna za organiziranje. FOI Varaždin. Ako podaci iz okoline značajno utječu na funkcioniranje informacijskog sustava potrebno ga je izuzetno pažljivo oblikovati kako bi bio što neovisniji. prikazan je jedan organizacijski sustav i jedan od njegovih pripadajućih informacijskih podsustava. otklanjanje smetnji razina odgovorna za postavljanje poslovnih ciljeva Cilj informacijskog podsustava povećanje produktivnosti rada povećanje učinkovitosti osiguranje stabilnosti rasta i razvoja Izvor: Brumec.: Strateško planiranje IS-a. Tada minimalan broj međusobno povezanih podsustava koji čine cjelinu predstavljaju podsustavi za evidenciju nastavnika i studenata i podsustav koji obrađuje podatke vezane uz studiranje tijekom vremena (slika b). pa su ulazi u informacijski sustav «Studiranje» podaci o nastavniku. J. praćenje uspješnosti. 1997. Proces unosa podataka može se zamijeniti procesom prijenosa podataka koji su potrebni korisniku. Transformacije ulaza u izlaze događaju se djelovanjem različitih procesa u sustavu.

pohađanje nastave .obrana diplomskog rada 4. 5.polaganje ispita ..upis studenata . IS Studiranje Evidencija studenata ocjena predmeta student sluša predmet Slika b) student polaže predmet student prijavi Studiranje predmet Evidencija nastavnika i stjecanje diplome nastavnik predaje predmet Nastavnik Raspored sati Evidencija prisustva nastavi Slika c) Student Predmet Prijavnica ..... PROCESI ulazni PODACI izlazni Slika 5. IS Studiranje Ocjena Zvanje Diploma .izrada diplomskog rada . Financijsko-knjigovodstveni poslovi . Evidencija studenata 3. ostali zaposlenici) 2.. Znanstveno-istraživački rad .obračun plaća .nabava materijala .. Studiranje i stjecanje diplome .. Nastavnik Sastavljanje rasporeda sati Održavanje nastave Polaganje ispita Obrana diplomskog rada Raspored sati Evidencija prisustva nastavi Ocjena Zvanje Diploma Slika d) Student Predmet Prijavnica .Sustav visokoškolskog obrazovanja Slika a) 1..blagajničko poslovanje . Kadrovska evidencija (nastavnici.. Primjer sustava i informacijskog sustava 7 .

točnosti i količine obrađenih podataka.1. nego i za žene. a kao završene tipkačice mogle su se samostalno uzdržavati. 1. Ova faza u literaturi se često naziva i fazom kartične. razvrstavanja. Moguće je razlučiti četiri osnovne faze u razvoju načina obrade podataka7. kada je vlada SAD raspisala javni natječaj za konstruiranje uređaja kojim bi se podaci popisa stanovništva mogli obraditi u što kraćem roku10. na kojima su pisari vodili poslovne knjige odnosno zapise o ljetini. čuvanja i raspoređivanja podataka i on NE mora biti podržan računalom. kada su konstruirani prvi pomoćni uređaji za obradu podataka.-48. 10 Popisi stanovništva radili su se i u starom vijeku. 45. Zagreb. pri čemu se. Hermann Hollerith je pobijedio s prijedlogom da se kao nositelj podataka koristi bušena kartica (koju je izumio Jacquard i primijenio je za upravljanje tkalačkim stanom što se smatra početkom automatizacije proizvodnih procesa). porezu i slično. Potecon. nego i na društvene odnose u cjelini9. Stoga se može ustvrditi da je informacijski sustav svaki sustav koji se koristi u poslovanju sa zadatkom prikupljanja. Niska produktivnost rada nadoknađivana je upotrebom velikog broja ruku koji su evidentirali podatke (pisara). na kojem su stari Egipćani urezivali simbole kojima su opisivali i evidentirali zbivanja iz svakodnevnog života. Medij može biti kamen. stoljeća. a Gottfried Leibniz uređaj koji se smatra pretečom današnjih digitalnih računala). ponekad se unatoč računalima koriste i kartoteke. str. Time je omogućena masovna obrada velike količine podataka. Poznati matematičari i fizičari tog vremena ujedno su bili i njihovi konstruktori (primjerice. 2. a njena točnost upitna. pri čemu je obrada bila nepouzdana. stoljeća. pohranjeni na papiru. papirus po kojem se pisalo trstikom. Kratki prikaz povijesti razvoja informacijskih sustava Česta zabluda je da poslovni sustavi koji ne koriste računala u poslovanju nemaju ni informacijski sustav. u knjižnicama kartice autora i naslova). glinene pločice s klinastim pismom i konačno papir. medij za pohranu podataka i dostupni alati za pisanje po tom mediju8. 2001. Panian. Ž. Faza ručne obrade podataka odlikuje se sporom obradom podataka. Faza mehaničke obrade podataka posljedica je općeg razvoja znanosti i tehnike. Blaise Pascal konstruirao je uređaj koji se smatra pretečom današnjih analognih računala. 9 Poslovi pisanja na pisaćem stroju postaju cijenjenim ne samo za muškarce. obrade. 3. Na taj način ženama je omogućeno dulje i kvalitetnije školovanje. Povijest razvoja informatike govori o tomu kako su se dostupnim tehničkim sredstvima obrađivali podaci potrebni u svakodnevnom životu i radu. no njihova obrada radila se ručno i trajala je dugo.: Poslovna informatika. 2. Počinje od sredine 17. Na taj način obrađivana je relativno mala količina podataka. Najpoznatiji popis stanovništva iz tog doba opisan je Bibliji. u kojima se nalaze podaci od interesa (primjerice. Međutim. Henry Mill konstruirao je prvi mehanički pisaći stroj čime je značajno utjecao ne samo na razvoj informacijske znanosti. pri čemu se koristi rad ruku. a za njihovu obradu da se upotrijebi poseban elektromehanički uređaj. Faza elektromehaničke obrade podataka počela je u drugoj polovici 19. unatoč povijesnoj distanci neke od njih i danas primjenjuju. Ovu fazu odlikuje povećanje produktivnosti. mehanografske ili birotehničke obrade podataka. godine razvio IBM (International Business Machines). što je bilo izuzetno cijenjeno zanimanje. 8 8 7 . prilikom Kristova rođenja. a Holerith se obogatio i osnovao tvrtku iz koje se 1924.

slika i zvuka). jer informacijski sustav se gradi na temelju pravila koja postoje (ili ne postoje) u poslovnom sustavu. dok za velik broj zaposlenika obrada će biti točnija i značajno kraća uz primjenu odgovarajućeg računalnog programa. Kvaliteta i mogućnosti nematerijalne komponente informacijskog sustava (engl. Primjerice. Pri tome uvođenje računala neće odmah riješiti probleme. te dugoročno uvodi red u organizacijski kaos. uz ostale svoje funkcije. U ovu fazu spada i Internet kao najnoviji. razlog su informatizaciji poslovanja u velikom broju tvrtki. integracija obrade teksta. danas sve rasprostranjeniji način obrade podataka. Za mali broj ljudi obračun plaće je jednostavnije (i često jeftinije) napraviti ručno. Hardware) učinio je računala dostupnim ne samo poduzećima nego i privatnim osobama. tako da mladi potiču informatizaciju poslovanja. pa stoga ako poduzeće nije na adekvatnoj organizacijskoj razini nema niti kvalitetne informatizacije poslovanja. nije svejedno radi li se u poduzeću obračun plaće za dva zaposlenika ili dvije stotine zaposlenika. Faza elektroničke obrade podataka počinje 1944. Iskustvo je pokazalo da u tvrtkama u kojima je organizacija poslovanja loša i informacijski sustav je loš. metode i propise kojima se usklađuje rad prethodne četiri komponente. Software) trebala bi biti presudna pri donošenju odluke o informatizaciji. Orgware) predstavlja sve mjere. Uvođenje informacijskog sustava podržanog računalom utječe na organizacijsku zrelost tvrtke. Ova faza odlikuje se iznimno velikom brzinom obrade velike količine podataka i zanemarivim brojem grešaka. te bolju komunikaciju i povezanost unutar poduzeća i s okolinom. te povezivanje operacija nad podacima (obrada i prijenos podataka. dok poduzeća koja posluju dulje na tržištu nešto sporije obnavljaju i proširuju postojeću opremu. ali i rad «od jutra do sutra». U malim poduzećima i danas se često većina poslova radi ručno. kao što radi tvrtka Amazon i slično). Omogućeno je privremeno i trajno pohranjivanje podataka.4. Razvoj i dostupnost sredstava i veza za prijenos podataka i komunikaciju (engl. Lifeware) utječe na brzinu uvođenja računala u poslovanje. Organizacijska zrelost poslovnog sustava (engl. Pad cijene materijalno tehničke komponente (engl. grafika. Velik broj gotovih programskih rješenja koje je moguće relativno jeftino nabaviti na tržištu. Utjecaj komunikacijskih tehnologija posebno je značajan u formiranju novih usluga i otvaranju novih radnih mjesta na poslovima računalima podržanog poslovanja (povezivanja poduzeća s poslovnim bankama i plaćanja putem Interneta. 11 Taj problem posebno je izražen kod zaposlenika u državnoj upravi. Još uvijek je moguće pronaći tvrtke gdje zaposlenici odbijaju raditi na računalima11 (smatraju se prestarim za učenje nečeg novog ili se jednostavno boje računala pa traže razne izgovore za održavanje ručnog rada. godine s razvojem ENIAC-a koji se smatra prvim «pravim» elektroničkim računalom. 9 . Na odluku o primjeni računala u svakodnevnom poslovanju odnosno računalom podržanog informacijskog sustava. prodaja proizvoda putem web-a. Poznavanje rada na računalu postalo je jedan od uvjeta pri zapošljavanju. veću fleksibilnost radnog vremena. Netware) omogućio je širenje tržišta za proizvode i usluge poduzeća. ili čak nemaju adekvatnu školsku spremu ni znanja za posao koji obavljaju pa se boje za svoje radno mjesto). utječu sljedeći kriteriji: Velika količina podataka koju je potrebno pohranjivati i obrađivati najznačajniji je kriterij za donošenje odluke o informatizaciji poslovanja. kao i mogućnost razvoja softvera «po mjeri». Informacijska zrelost ljudskih resursa (engl. Omogućio je i rad od kuće (na daljinu). Stoga se novoosnovana poduzeća sve češće odlučuju na kupnju informatičke opreme odmah na početku rada.

1998. brže i točnije obrade velike količine podataka prema jasnim i definiranim pravilima utjecala je na razvoj programske podrške za knjigovodstvo i računovodstvo. S obzirom da su nadležnosti i zadaci svake razine drugačiji. jer su proizvodni procesi složeniji. Najčešće se koriste podjele prema konceptualnom ustrojstvu poslovodstva. namijenjeni za izvođenje procesa osnovne djelatnosti. 10 . koji su u drugom poduzeću strogo odvojeni. a strateškoj razini sustavi potpore odlučivanju. Tek nakon toga počela je primjena računala za podršku proizvodnji. To mogu biti sustavi kojima se knjiže bankarske transakcije ili sustavi kojima se evidentiraju pojedini koraci u proizvodnji. Prema namjeni se informacijski sustavi dijele na sustave obrade podataka. mogućnost jeftinije. Sustavi obrade podataka služe za unos. 1. a njihov značaj je bio od državne važnosti. Taktičkoj razini namijenjeni su izvršni informacijski sustavi čiji rezultat su izvješća nužna za upravljanje. Zagreb. ali samo u veoma malom broju poduzeća. obradu i pohranjivanje podataka o stanju sustava i poslovnim događajima.S obzirom na to da su prva računala bila jako skupa. Vrste informacijskih sustava Kriteriji za podjelu informacijskih sustava su različiti. 13 Prema Čerić et al: Poslovno računarstvo. njihovi informacijski sustavi također se moraju razlikovati (tablica 2. Ustroj poslovodstva Poslovodstvo Izvršno vodstvo Operativno vodstvo Strateški nivo Taktički nivo Operativni nivo Odlučivanje Upravljanje Izvođenje Vrste IS-a Sustav potpore odlučivanju Izvršni informacijski sustavi Transakcijski sustavi Tablica 2. Međutim. Vrste informacijskih sustava prema konceptualnom ustroju poslovodstva Operativnoj razini namijenjeni su transakcijski sustavi. skupa računala i programe kupovali su članovi poslovodstava poduzeća zaduženi za financijske poslove12. prema namjeni ili prema modelu poslovnih funkcija u poslovnom sustavu. Idući korak bila je podrška kadrovskoj operativi.3. na početku su razvijani vojni sustavi. razlikuju se ovisno o vrsti proizvodnje i teže ih je implementirati.. Podaci su pohranjeni u bazama podataka i njima se pristupa uz pomoć 12 I danas je u velikom broju tvrtki za informatiku zadužen direktor za financijske poslove.). Ponekad je takva organizacija prepreka za dalja ulaganja u informacijske tehnologije i njihovu primjenu u ostvarenju boljeg poslovnog rezultata. sustave podrške uredskom radu. Na slici 4. 36. prikazane su razine upravljanja u organizacijskom sustavu. Znak. sustave podrške u odlučivanju i ekspertne sustave13. najčešće u obliku programa za obračun plaća (ponovno je moguće prepoznati vezu s izvorom financiranja nabave opreme i softvera). Iako je računalna podrška potrebna i drugim segmentima poslovanja. str. U praksi ponekad u jednom poduzeću nema strogih granica između dva podsustava. Programska podrška poslovodstvu posljednja je uvedena u primjenu u društvu.

prikupljanje i pohranjivanje podataka u bazama podataka o prošlim stanjima objekata.-37.obrada teksta . Zagreb. Sustavi podrške uredskom radu dijele se na sustave za podršku u obavljanju administrativnih poslova i na sustave za podršku ljudskog komuniciranja.objašnjavanje načina rješavanja problema 14 Prema Strahonja. 11 .upravljanje dokumentima .podrška komuniciranju korisnika sa okružjem . Ekspertni sustavi podrška su stručnjacima i ekspertima.izdvajanje podataka potrebnih za odlučivanje iz baza podataka .rješavanje problema dijagnosticiranja .definiranje uredskih procedura koje uključuje vremenske kontrole .pretraživanje i obrada dokumenata koji sadrže tekst.tablični kalkulatori .prikupljanje i pohranjivanje vlastitih podataka . podršku znanstvenom i stručnom radu ili podršku projektiranju. primjerice konfiguriranja i dijagnosticiranja. događajima i transakcijama . telekonferiranje itd.automatizirane obrade prikupljenih podataka za kontrolu i obračun .: "Projektiranje informacijskih sustava". te služe za rješavanje različitih problema. V.automatizirane obrade podataka o prošlim stanjima objekata.obogaćivanje sustava novim znanjima . prezentacije i slično.rješavanja problema .definiranje dijaloga i ulaznih podataka. Kod sustava podrške u odlučivanju primjenjuju se različiti modeli odlučivanja kojima se stvaraju informacije potrebne za odlučivanje.izbor oblika prikazivanja izlaznih rezultata Ekspertni sustavi uska problemska područja za koja trebaju ekspertna znanja .prikazivanje podataka i informacija . U tablici 3.posebnih programa za pretraživanje baze podataka.postavljanje upita na bazu . dan je usporedni prikaz važnijih obilježja različitih vrsta informacijskih sustava prema namjeni14. 1992.rješavanje problema konfiguriranja i planiranja . poslovnim događajima i transakcijama . ulaznih podataka te izbor modela . dok se za podršku komuniciranju koriste elektronička pošta. sliku i zvuk . Uz sustav za obradu dokumenata koriste se pomoćni sustavi za potporu rada u skupini. U ovu kategoriju najčešće spadaju i sustavi podrške posebnim problemskim područjima koji se odnose na podršku učenju.. et al. Sustavi obrade podataka Područje primjene Težište računalne podrške dobro strukturirana problemska područja čiji se procesi mogu strukturalno opisati . str.izvješćivanje o prikupljenim i obrađenim podacima i informacijama Sustavi uredskog poslovanja dobro strukturirani ponavljajući uredski poslovi . 36.korištenje javnih servisa .definiranje jednostavnijih procedura za rad sa bazama Sustavi podrške odlučivanju djelomično strukturirani procesi donošenja odluka . Zavod za informatičku djelatnost RH i Ina Info.terminiranje poslova i mrežno planiranje . Na temelju obrađenih podataka izrađuju se izvješća potrebna za izvođenje procesa osnovne djelatnosti ali i za upravljanje. kao podrška pojedincu i grupi.

Tada će prvom poduzeću informacijski podsustav za knjigovodstveno računovodstvene poslove biti nužan.izvješća o greškama i porukama .grafički.analitička i zbirna izvješća . izražajnost Ekspertni sustavi programska pomagala i ljuske za unos i organiziranje znanja. Njihov broj ovisi o organizaciji poslovanja poduzeća. obrađivanje i pohranjivanje dokumenata .programi za definiranje dijaloga. Usporedni prikaz važnijih obilježja različitih vrsta informacijskih sustava Podjela prema standardnom modelu poslovnih funkcija odnosi se na podsustave informacijskog sustava kojima su pokrivena pojedina poslovna područja. Strahonja et al. pretraživanje baze i sredstva i obradu podataka pomagala Sustavi uredskog poslovanja .informacije o stanjima i promjenama pojedinih objekata uredskog sustava . IPS upravljanja trajnim proizvodnim dobrima.Sustavi obrade podataka Programska programi za unos. IPS prodaje proizvoda i usluga. IPS upravljanja ljudskim resursima. Općenito. IPS upravljanja financijama. izdvajanje podataka iz baze postojećih i unos vlastitih podataka . Informacijskih sustava može biti onoliko koliko se poslovnih funkcija obavlja u poduzeću. numerički i tekstualno prikazane informacije potrebne za donošenje odluka . brzina Izvor: V. 12 . IPS nabave materijala i sirovina. dokumenata i ostalih objekata . zaključivanje na temelju prikupljenih znanja. Primjerice. neka jedno poduzeće vodi vlastito knjigovodstvo. prikazivanje rezultata baze znanja baze podataka Skladište podataka i organizacijskog informacija sustava Osnovne vrste i oblici izlaznih informacija .prikaz načina rješavanja problema Najčešći korisnici Korist svi koji obavljaju uredske poslove brzina.rezultati ekspertize s objašnjenjima . a drugo plaća uslužni knjigovodstveni servis.programske procedure obrade podataka u koje su uključeni modeli odlučivanja . pretraživanje.baze vlastitih podataka .baze podataka sa rezultatima obrada .programska pomagala za kreiranje. izražajnost srednji i viši rukovoditelji uspješnost.međurezultati obrada srednji i viši rukovoditelji uspješnost. učinkovitost.baze podataka pojedinih programskih pomagala .prikaz sadržaja poruka.baze podataka o objektima Sustavi podrške odlučivanju .programska pomagala za proceduralno i ad hoc upravljanje objektima (dokumentima i porukama) . pa se može dogoditi da dvije tvrtke koje se bave istom djelatnošću imaju različit broj informacijskih podsustava15.baze izdvojenih podataka . učinkovitost .baze modela . 1992. to mogu biti: • • • • • • 15 Informacijski podsustav (IPS) planiranja i analize poslovanja.: "Projektiranje informacijskih sustava". Tablica 3.informacije o stanjima i promjenama stanja pojedinih objekata izvršitelji i operativni rukovoditelji brzina. a drugom ne.

Budući da je informacijski sustav dio poslovnog sustava. pa i onda kada imaju implementirane iste informacijske podsustave. što bez primjene informatike predugo traje i može značajno utjecati na rezultate poslovanja). o kvaliteti informacijskog sustava pak ovisi i cjelokupno poslovanje tvrtke. kao i poslovni rezultat poduzeća (primjerice. ali nije kritičan za poslovni uspjeh poduzeća. ovisno o osnovnoj djelatnosti poduzeća. 13 . podaci su resurs poslovnog sustava. Često se počne s izgradnjom potpornog informacijskog sustava. 16 Brumec. u njima su pohranjeni podaci potrebni za dalju obradu i izvješćivanje.: Projektiranje i metodike razvoja IS-a. U ovom slučaju funkcioniranje poduzeća jako ovisi o informacijskoj tehnologiji jer informacijski sustav služi kao potpora svakodnevnom poslu (primjerice u trgovini). Primjena informacijske tehnologije nema jednak značaj za različite poslovne sustave. ali za isplativ izračun premije osiguranja i procjenu rizika za postojeće i nove proizvode krojene prema ciljnim skupinama mora obraditi veliku količinu prikupljenih podataka. koji postepeno prerasta do izglednog informacijskog sustava. ključnog za dugoročno poslovanje. u osiguravateljnoj djelatnosti gdje osiguravatelj može funkcionirati uz ručno izdavanje police i obradu šteta. Dakle. Strateški informacijski sustav kritičan je za poslovnu strategiju u budućnosti. te tako. • • • Za svaki poslovni sustav može se odrediti kojem tipu pojedini informacijski podsustav pripada. IPS istraživanja i razvoja itd. Potporni informacijski sustav je koristan. rezervacija karata za prijevoz).Euro Data. U ovom slučaju ovisnost funkcioniranja poduzeća o informacijskoj tehnologiji je mala (primjerice u građevinarstvu). ali je utjecaj informatike na poslovni rezultat velik (primjerice. Zagreb. O kvaliteti tih podataka ovisiti će i kvaliteta informacijskog sustava. 1996. Stoga kvalitetan informacijski sustav mora zadovoljiti sljedeća osnovna načela16: • • • informacijski sustav je model poslovne tehnologije organizacijskog sustava. J. Stoga se informacijski sustavi dijele na četiri osnovna tipa: • Operativni informacijski sustav je sustav o kojem ovisi uspjeh tekućeg poslovanja. temelj razmatranja prilikom određivanja podsustava su poslovni procesi kao nepromjenjivi dio određene poslovne tehnologije. a bez kvalitetnog i dobro strukturiranog informacijskog sustava nema ni kvalitetne podrške klijentu kao ni rasta i razvoja poduzeća. bez dobro i jednoznačno definiranih podataka nema ni kvalitetnog informacijskog sustava. stoga je ovisnost funkcioniranja poduzeća o informacijskoj tehnologiji mala. Neovisno o tipu i vrsti informacijskog sustava. U ovom slučaju funkcioniranje poduzeća jako ovisi o primjeni informacijske tehnologije. pa mora omogućiti pohranu i brzu obradu velike količine potrebnih podataka. Izgledni informacijski sustav mogao bi utjecati na uspjeh budućeg poslovanja.• • IPS računovodstva. lakše ocijeniti redoslijed prioriteta pri uvođenju informacijskih podsustava u poslovanje.

tako da se pretpostavlja da su neke osobe umrle jer hitna pomoć nije do njih stigla na vrijeme.• • informacijski sustav izgrađuje se integracijom podsustava na osnovi zajedničkih podataka (modularnost). Nesreća je mogla imati više uzroka. Softver nije bio prilagođen ljudima koji su ga trebali koristiti. Therac –25. NY. a preostalih 40% čist je promašaj. Rijetki primjeri navedeni u literaturi postali su poznati zbog visokih šteta na ljudima i stvarima. Razlog je bio u nedovoljnoj kvaliteti sustava. aparat za zračenje upravljan računalom. str. pa su napravili čitav niz grešaka u oblikovanju i programiranju sustava. od kojih se navode nedovoljno testiran softver. informacije za upravljanje i odlučivanje izvode se na temelju zbivanja na razini izvođenja . s ciljem unapređenja poslovanja i ostvarenja pozitivnih poslovnih rezultata. odnosno neadekvatnom testiranju softvera za određivanja količine zračenja. 2000. a za troje je dokazano da je umrlo od zračenja. Wiley& Sons. nedovoljno jasnoj dokumentaciji i uputama za rad.: Software Engineering. te može u potpunosti zadovoljiti svoju zadaću prikupljanja. H. kojima su uzrok bili neuspješni sustavi. tako da se često stvara pogrešan dojam da su svi drugi sustavi uspješni.. Informacijski sustav izgrađen na ovim načelima preslikava poslovni tehnologiju određenog poduzeća. Primjerice17: • Ariane 5. koji se tri tjedna nakon uvođenja raspao. 14 .4. Londonski sustav hitne pomoći (engl. The London Ambulance Service). idućih 40% pokazuje marginalnu dobit. Zablude o uspješnosti informacijskih sustava i informacijska kriza Samo oko 20% svih informacijskih sustava u svijetu pokazuje očekivanu učinkovitost. odlučeno je uvesti računalom podržan sustav. O neuspješnim informacijskim sustavima nitko ne piše. a samo onaj koji koristite ili mukotrpno razvijate neuspješan. 18. koji je trebao upravljati prometom ambulantnih vozila na području od preko 600 kvadratnih milja. uključujući više od 1300 hitnih intervencija. te softverskim greškama u programu koji je trebao osigurati sigurnost pri primjeni stroja. obrade.). Autori softvera nisu imali dovoljno iskustva u izradi tako složenog i velikog sustava. let 501 (1996. 1. S obzirom da se radi o preko 2000 telefonskih poziva na dan.-24. koja je eksplodirala prilikom lansiranja radi niza grešaka u softveru. kojim je pri terapiji najmanje šest osoba ozračeno previsokim dozama radijacije. koji prevozi preko 5000 pacijenata dnevno u 750 vozila. loše održavanje te nedostaci u oblikovanju softvera. pohrane i distribucije podataka svima kojima je to potrebno. • • 17 Prema Van Vliet.

sortirati ih i koristiti. Ako se ne uoče do završetka rada na razvoju i izvedbi. Isto tako. a oni ponekad mogu biti i uzrok njegova propadanja. gubitak samostalnosti. 18 Prema Strahonja. porast složenosti i raznolikosti problema. u konačnici. Ponekad te podatke nije moguće prepoznati kao potrebne i/ili zanimljive. Početni projekt najčešće je pogrešan zbog pogrešno utvrđenih polaznih zahtjeva odnosno nedovoljnog razumijevanja stvarnih potreba korisnika i ponekad ga nije moguće popraviti. problemi upravljanja organizacijskim sustavima. Informatizacija se relativno brzo provodi za jednostavne operativne poslove koje je lako automatizirati. Zavod za informatičku djelatnost RH i Ina Info. U svakodnevnom poslovanju nastaje velika količina informacija koju poslovni sustavi žele i moraju pratiti. prikazani su na slici 6.: Projektiranje informacijskih sustava. nepažljivim ulaganjem u informacijski sustav mogu se ostvariti gubici čije posljedice poduzeće može dugoročno osjećati. koja prati znanstveno tehnološki razvoj i suvremeno poslovanje. Zagreb. kriza razvoja programskih proizvoda i informacijskih sustava. Najznačajniji uzroci neuspjeha. osiromašenje stanovništva te. njihovo otklanjanje ima i najvišu cijenu. Osnovni uzroci informacijske krize mogu se podijeliti na četiri glavne grupe18: • • • • velika količina informacija. 15 . Nemogućnost pojedinaca i poslovnih sustava da u svakom trenutku mogu pribaviti i koristiti potrebne informacije. Bez informacijskog sustava danas poduzeća ne mogu ni rasti niti razvijati se na tržištu. Stoga se razvijaju metode i tehnike čijom primjenom se može razviti uspješan informacijski sustav. str. koji se nastoje riješiti informatizacijom. V. kompliciraniji poslovi zahtijevaju drugačija znanja i multidisciplinaran pristup tima stručnjaka.Najčešće greške događaju se na samom početku projekta razvoja informacijskog sustava. To su. jer ili nedostaje odgovarajuća informatička podrška ili je uopće nema. te problemi uvođenja računala za podršku poslovnim i ostalim aktivnostima odraz su informacijske krize. primjerice.. koji treba pomoći poslovodstvima pri upravljanju poslovnim sustavom. kao i visina troškova otklanjanja pogrešaka pri razvoju informacijskih sustava. 1992. Međutim. podaci iz prošlosti koji mogu biti iskorišteni u promociji proizvoda ili usluga za ostvarenje boljeg rezultata u budućnosti. 1. Posljedica nedostatka znanstvenih informacija znači zaostajanje države za razvijenima uz tehnološku i financijsku ovisnost o njima. et al.

U sklopu takvog permanentnog obrazovanja poslovodstva počinju razumijevati ulogu informatizacije poslovanja. Posebno teška situacija je nastala zbog privatizacije poduzeća i pojave novih vlasnika i uprava koje nisu imale odgovarajuća znanja o upravljaju. produktivnost projektanata i programera je nedovoljna. a «preživjeli» su samo oni koji su bili spremni neprekidno učiti i usavršavati se. J. Količina 16 . te uvođenju informacijskog sustava u primjenu. 1997. Slika 6. a u praksi se rijetko primjenjuju metodološke koncepcije razvoja.: Strateško planiranje IS-a. FOI. Stoga se mijenja odnos prema nabavci hardvera i softvera. Varaždin.: Uzroci neuspjeha i visina troškova otklanjanja grešaka pri razvoju informacijskog sustava U Hrvatskoj nedostaje nositelja promjena u organizacijskim sustavima. Istodobno. radnici su ostali bez posla.Uzroci neuspjeha informacijskog sustava 70 58 60 50 40 % 30 27 20 10 10 7 0 Program Projekt Zahtjevi Ostalo Trošak otklanjanja pogrešaka pri razvoju informacijskog sustava 90 80 70 60 50 % 40 30 20 10 0 Program Projekt Zahtjevi Ostalo Izvor: Brumec. te važnost primjene informacijske tehnologije u borbi za ostvarenje poslovnih ciljeva. Poduzeća su propadala. Kriza razvoja programskih proizvoda i informacijskih sustava očituje se u nedovoljnoj količini raspoložive programske opreme te neprovjerenoj ili nezadovoljavajućoj kvaliteti postojećih informacijskih sustava.

smanjenja zaliha sirovina. neodgovarajuća distribucija ulaganja. što je još češće. Z. Loša komunikacija između korisnika i projektanata i programera kočnica je bržem razvoju potrebnog softvera.» Utvrđeno je da se mijenja odnos ulaganja u tehničku osnovicu i programsku podršku na način da se smanjuju udjel ulaganja u hardver na račun povećanja ulaganja u softver. ili se ulažu u stalni popravak aplikativne podrške. • indirektno mjerljive. posebno zato jer su korisnici sve više informatički educirani. posebno u početnim koracima informatizacije odnosno unapređenja tehnološke osnovice. uz primjenu modernih metoda i tehnika. S druge strane. Negativni efekt znači da je više uloženo u informatiku nego li je njen učinak u primjeni. rješenje za informacijsku krizu je razvoj kvalitetnih informacijskih sustava. Infotrend br. Dakle. poput smanjenja broja obrazaca. Također su problem i nedostatna sredstva ili. povećanje proizvodnje. Zagreb 17 . unatoč sve većim ulaganjima u informacijske tehnologije. Stoga. Dok se uspješnim informacijskim sustavom smatra onaj koji ostvaruje svoj zadatak i cilj. poput brže izrade potrebnih izvješća. U praksi nije jednostavno iskazati efekte koji se postižu informatizacijom. stoga je kvalitetan informacijski sustav moguće realizirati isključivo timskim radom. tako da oprema zastarijeva prije nego li se razviju svi potrebni programi. nego znatno sporije (porast produktivnosti manji je od očekivanog) ili čak pokazuju negativni efekt.zahtjeva korisnika brzo raste i sve su kompliciraniji. standardizacije postupaka i procedura itd. smanjenje troškova rada i slično. djelotvornost je mjera njegove sposobnosti da zadovolji potrebe uz prihvatljivu cijenu. već se predlažu moguća rješenja. što je sažeto u efektu paradoksa19: «Što su veće investicije u informacijske tehnologije to je porast produktivnosti manji. bolje organiziranosti sustava. Ekonomski efekti primjene informacijske tehnologije dijele se na: • direktno mjerljive. mogućnosti izrade novih analiza koje prije nije bilo moguće izraditi i slično. pomoću kojih vješta i obrazovana poslovodstva upravljaju organizacijskim sustavima. 19 Krakar. učinci informatizacije ne rastu linearno.51/10/1996. Razvoj tehničke osnovice informacijskog sustava višestruko je brži od razvoja odgovarajućeg softvera. U praksi se naizmjence pojavljuju dva slučaja: ili se sredstva ulože u tehničku osnovicu pa nedostaju za razvoj aplikativne podrške. pa se ne ulaže u tehničku osnovicu koja izuzetno brzo zastarijeva.: Efekt paradoksa. bržeg pristupa informacijama. poput poboljšanja kvalitete proizvoda i usluga. Također je istraživanjima utvrđena činjenica da je učinak primjene informacijskih tehnologija u praksi niži od očekivanog. bez sagledavanja cjelokupne poslovne tehnologije. Efektu paradoksa pridonosi i parcijalan pristup informatizaciji poduzeća kojim se rješava samo određeno područje poslovanja u određenom poslovnom razdoblju. raste ulaganje u troškove osoblja i održavanje postojećeg sustava. Iako je eliminacija efekta paradoksa predmet daljih istraživanja. • nemjerljive. Postavlja se još samo pitanje da li će učinci informatizacije opravdati njenu visoku cijenu.

Tada se upravljanje poslovnim procesom može definirati kao ukupnost svih aktivnosti koje u odnosu na poslovni proces poduzima pojedinac. organizacijska jedinica samostalno ili zajedno s drugim organizacijskim jedinicama ili poslovni sustav u cjelini. te njihovoj prilagodbi mogućnostima novih tehnologija. 20 Prema Krakar. Ako se informatički podrže ponavljajući procesi prije standardizacije vjerojatno će rezultat biti neuspješan informacijski sustav (ili podsustav) koji će se u kratkom vremenskom razdoblju morati zamijeniti. znatno je lakše provesti.Jedno od njih20 navodi da je ključ problema u procesu upravljanja promjenama u poslovnim sustavima. iskoristi tehnološki razvoj za nastanak nove poslovne filozofije. u neorganiziranom sustavu u kojem nisu jasno definirane radne procedure i postupci. Prema tom modelu procesi imaju pet razina zrelosti (slika 7. tj. Za određivanje zrelosti poslovnih procesa često se koristi Wats Hemphry-jev model koji se lako primjenjuje na svaki organizacijski sustav. uključuje upravljanje razvojem zrelosti procesa odnosno postupka neprekidna poboljšanja načina proizvodnje aplikacijske programske opreme kao uska grla informatizacije. a koje se poduzimaju radi postizanja definiranog cilja poslovnog procesa na što kvalitetniji i ekonomičniji način i uz racionalno korištenje resursa. najnižoj razini nalaze se početni ili tzv. Upravljanje promjenama uključuje: • • • Upravljanje inovacijama odnosno sposobnost poslovodstva da. Podaci su resurs poslovnog sustava. te ostvariti stratešku prednost proizvodnjom novih ideja koje su moguće tek uz primjenu informacijske tehnologije i na taj način održati prednost pred konkurencijom. te nadležnost i odgovornost za njih. Upravljanjem promjenama u poslovnim sustavima mijenjaju se i ciljevi informatizacije. Želi se povećati efikasnost (pomoću informacijske tehnologije raditi isti posao bolje) i efektivnost (biti kreativan i pomoću informacijske tehnologije raditi bolji posao). divlji procesi. pa čak i kod već uhodanih poduzeća kada uvode novi proizvod. Z. Na prvoj. Također. Tek uvođenjem standardizacije opisa procesa i njihovih definicija (procesi treće razine zrelosti) stvaraju se preduvjeti za njihovu kvalitetnu implementaciju. To su oni koji još nisu prepoznati i događaju se gotovo slučajno.51/10/1996. ali i sakriti zlouporabu nego u organiziranom sustavu.: Efekt paradoksa. Upravljanje prepoznatim poslovnim procesima i određivanje njihove zrelosti važan je zadatak u svakom poslovnom sustavu. Najčešće već u ovoj fazi nastaje potreba za informatizacijom procesa. uspostavu nove poslovne organizacije. Primjer se može naći u svim poduzećima koja počinju sa poslovanjem. no još nije dosegnuta za to zadovoljavajuća razina. Iz prakse je poznato da u velikom broju poduzeća nedostaju pisane organizacijske upute i standardi kojih se mora pridržavati.). Dakle. te stavi informatiku u njihovu funkciju. te Upravljanje preoblikovanjem poslovanja odnosno provođenje postupka modeliranja poslovnih procesa tako da ih se osposobi za informatičku primjenu. Infotrend br. a poslovni procesi određuju poslovnu tehnologiju. Zagreb 18 . informacijski sustav model je poslovne tehnologije promatranog poslovnog sustava. Uporabom elementarnih metoda za upravljanje (“discipliniranjem”) ti procesi prerastaju u ponavljajuće procese. Upravljanje kvalitetom. prelaze u drugu razinu zrelosti. koje osim uvođenja norme ISO 9000. među ostalim.

Preoblikovanje poslovanja je postupak modeliranja poslovnih procesa tako da ih se osposobi za informatičku primjenu. Zagreb. ako se odredi razina zrelosti njegovih glavnih procesa. Brumec. a informatika je samo potpora. Slika 7. FOI Varaždin. Brumec. 1997. procesi koje nije moguće informatički podržati jer zahtijevaju posebna znanja i donošenje odluka na temelju prosudbe. može ga se procijeniti s dosta velikom pouzdanošću. HGK. Budući da jedna od definicija kaže da je informacijski sustav dobar onoliko koliko su dobri procesi koje on obavlja21. FOI Varaždin. Upravljanje razvojem zrelosti procesa (Wats-Hemphry model) Uvođenjem mogućnosti predviđanja nastaju procesi četvrte razine ili upravljani procesi. 1997. dosljedna primjena modernih metodika projektiranja i razvoja informacijskog sustava. Njihovim usklađivanjem s ostalim procesima četvrte razine i stalnim usavršavanjem nastaju optimirani ili sinkronizirani procesi. 19 . ukoliko se utvrdi da su neki procesi višak potrebno ih je ukinuti.: Strateško planiranje IS-a. J. Drugi prijedlog rješenja efekta paradoksa predlaže konkretne postupke za uspješnost ulaganja u informacijske tehnologije22: • • 21 22 strateško planiranje informacijskog sustava. U ovom prijedlogu rješenja efekta paradoksa posebno je naglašeno da su nositelji tih aktivnosti poslovodstva poslovnih sustava.Z: ISO sustavi kvalitete u informatici. 1997. Jasno. Ti pak podaci mogu poslužiti pri procjeni vjerojatnosti uspjeha i resursa potrebnih za provođenje preoblikovanja poslovanja. J. istodobno s planiranjem razvoja poduzeća. moraju se opisati što detaljnije i uključiti u informacijski sustav.Izvor: Krakar.: Strateško planiranje IS-a. Također.

20 . Earl-ov model faza pristupa strateškom planiranju IS Oba su navedena prijedloga rješenja za eliminaciju efekta paradoksa kompatibilna. 1997. J. FOI Varaždin. Za razmatranje organizacijske zrelosti za pristup strateškom planiranju informacijskog sustava može se koristiti Earl-ov model. Ove faze djelomično se podudaraju s značajem informacijskog sustava za određeno poduzeće na način da što je informacijski sustav zahtjevniji treba primijeniti «višu» fazu planiranja.up" Administrativno planiranje Prijelaz iz izglednog u operativni informacijski sustav Izvor: Brumec. Faze su opisane s jednom općom i više pojedinačnih značajki. → faza 4. Za najzahtjevnije sustave mogu se. ali i ne moraju primijeniti sve faze no preporuka je koristiti određeni redoslijed: faza 1.: "Strateško planiranje IS". → faza 2. poslovodstvo i informatičari Više metoda istodobno Planiranje vođeno organizacijom Strateški informacijski sustav Ključni ciljevi Pridobivanje poslovodstva Inicijator planiranja Pristup planiranju Opća značajka Tip informacijskog sustava Razvoj informatičke tehnologije Razvoj "Bottom -up" Planiranje vođeno tehnologijom Potporni informacijski sustav Više poslovodstvo Analiza "Top-down" Planiranje vođeno metodama Izgledni informacijski sustav Korisnici i informatičari zajedno Uravnoteženo "Top-down" i "Bottom . Tablica 4.• osiguranje organizacijske zrelosti sredine za prihvaćanje nove informacijske tehnologije. ↓________________↑ Faza 1 Glavni posao Projektiranje aplikacija Faza 2 Definiranje poslovnih potreba Usaglašavanje prioriteta Faza 3 Detaljno planiranje informacijskog sustava Usklađivanje aplikacija Faza 4 Procjena strateške prednosti Postizanje poslovnih učinaka Poslovodstvo i korisnici Poduzetničko korisničke inovacije Planiranje vođeno poslovima Operativni informacijski sustav Faza 5 Veza sa strategijom poslovanja Integracija informacijskog sustava i poslovnih strategija Usuglašeno: korisnici. → faza 3. te se međusobno preklapaju i dopunjavaju u primjeni jednakih pristupa i metodika. → faza 5. On razlikuje 5 specifičnih faza i pristupa strateškom planiranju informacijskog sustava ovisno o povezanosti s planiranjem poslovne strategije.

Navedite i obrazložite zablude o uspješnosti informacijskih sustava. Navedite i objasnite obilježja sustava uredskog poslovanja. Navedite i objasnite definiciju sustava. Objasnite definiciju informacijskog sustava. Kako se može primijeniti Earl-ov model? Objasnite osobine pojedine faze! 21 . 17. Koji uzroci koji utječu na uspješnost informacijskog sustava? Kada je trošak otklanjanja grešaka najveći? 11. Kako se informatička tehnologija koristi u postizanju strateške prednosti poduzeća? Objasnite značajke kvalitetnog informacijskog sustava. Navedite vrste informacijskih sustava. 2. 12. Navedite i objasnite obilježja sustava za podršku odlučivanju. Navedite i objasnite obilježja sustava obrade podataka. 3. Skicirajte i objasnite Wats-Hemphry-ev model zrelosti procesa. poslovnog sustava i njegova informacijskog sustava. Navedite mogućnost njegove primjene u praksi. 16. Opišite i ocijenite značenje informacijskog sustava za razne djelatnosti. 9. 6. 4. 10. Objasnite pojam «efekta paradoksa». njegov cilj i zadatak. 8. 13. Navedite i objasnite obilježja ekspertnih sustava. 5. Koje ekonomske efekte primjene informacijske tehnologije poznajete i kako se oni odražavaju na poslovanje? 15. Objasnite pojam informacijske krize i objasnite prijedloge za njenu eliminaciju. 14. Objasnite ukratko svaki od njih. Koje tipove informacijskih sustav poznajete. 7. Objasnite kriterije koji utječu na donošenje odluke o informatizaciji poslovanja. Ukratko opišite povijesni razvoj informacijskih sustava i navedite karakteristike svake faze. Navedite i objasnite osnovne uzroke informacijske krize.Pitanja za ponavljanje: 1.

Organizacijski ustroj poslovnog sustava može se prikazati različitim modelima.187. Organizacija informacijskog sustava Centralizirana organizacija Decentralizirana organizacija Distribuirana organizacija Klijentsko poslužiteljska arhitektura informacijskog informacijskog informacijskog informacijskog sustava sustava sustava sustava Poslovni sustav čine ljudi. razvija i djeluje. oblikom i vremenom primjereno zadovoljavanje informacijskih potreba ljudi u poslovnom sustavu. Ž: Poslovna informatika za ekonomiste. Organizacija poslovnog informacijskog sustava Organizacija informacijskog sustava Organizacijska kultura i organizacija informacijskog sustava Organizacijska zrelost i planiranje informacijskog sustava. ekonomske prirode gdje se pokušava ostvariti maksimalnu korist uz minimalne troškove. u obliku: 23 24 Panian. pravila i postupaka u skladu s kojima se informacijski sustav oblikuje. Informacijski sustav dio je svakog poslovnog sustava. Potecon. što znači da je organizacija informacijskog sustava način usklađivanja ljudi i informacijske tehnologije u djelatnoj cjelini kojoj je cilj načinom. Potecon. str. «Orgware» je tada skup zamisli. njihovo znanje i tehnička oprema koju koriste za obavljanje svakodnevnog posla.2. Zagreb. Organizacija poslovnog sustava podložna je određenim objektivnim čimbenicima odnosno ograničenjima prostorne prirode (primjerice. te tehnološke prirode (primjerice primjena novih tehnologija za unapređenje poslovanja i realizaciju poslovnih ciljeva).188. Ž: Poslovna informatika za ekonomiste. str. Prema Panian. Iz navedenog proizlazi da: "Organizacija predstavlja svjesno udruživanje ljudi kojima je cilj da odgovarajućim sredstvima ispune određene zadatke s najmanjim mogućim naporom. 2001. na bilo kojem području rada i života23". Stoga je potrebno. poduzeće može djelovati na malom i ograničenom prostoru ili može djelovati na širem zemljopisnom području). 2. vremenske prirode jer se uvjeti poslovanja neprekidno mijenjaju pa se i organizacija može mijenjati sukladno njima. posebno u velikim i složenim poslovnim sustavima. organizirati posao na način da se uz što manje troškove realiziraju postavljeni ciljevi. 22 . Zagreb. radi ostvarivanja mogućnosti učinkovitog upravljanja tim sustavom24. 2001.1.

što je proizvelo loš komunikacijski odnos između njih i korisnika. decentralizirane organizacijske sheme. kod koje je upravljanje poslovnim sustavom koncentrirano na jednom mjestu. pa i banke).• • • centralizirane organizacijske shema. osiguravajuća društva. S obzirom da se radilo samo na jednom središnjem računalu. te koncentracija informatičkog osoblja (uglavnom u sklopu posebne organizacijske jedinice koja se često zvala Elektronski računski centar . što danas nije slučaj. organizacija poslovnog sustava uglavnom uvijek određuje i organizaciju informacijskog sustava. Centralizirana organizacija informacijskog sustava Centralizirano organizirani model informacijskog sustava prvi je primijenjeni model organizacije informacijskog sustava u poslovnom sustavu.1. što je dodatno produbilo jaz i posredno utjecalo na širenje međusobno nekompatibilnih aplikacija za krajnjeg korisnika. jer je zamjena informatičke opreme koja još nije zastarjela preskupa. 2. 23 . Zaposlenici ERC-a postali su elita jer bez njih nije bilo moguće obaviti niti jedan posao na računalu.). Budući da je informacijski sustav model poslovnog sustava. Za centraliziranu organizaciju informacijskog sustava karakteristična je koncentracija svih procesnih informatičkih resursa na jednoj lokaciji (uvijek postoji središnje računalo). unaprijed je planirano vrijeme rada računala i raspored poslova koje treba napraviti. distribuirane organizacijske sheme. tako da je uvođenje nove organizacije bilo samo pitanje mogućnosti informacijske tehnologije. njeni nedostaci ograničavali su rast i razvoj poduzeća. sukladno tada dostupnoj informatičkoj tehnologiji (slika 8. kod koje poslovni subjekt posluje na više lokacija na kojima obavlja sve poslove (kao da se na svakoj lokaciji nalazi posebno poduzeće). Centralizirano organiziran informacijski sustav pokazao se nedjelotvornim uvijek kada su se poslovi delegirali nižim razinama upravljanja. Informacijski sustav koji je razvijan. tako da se javljao problem organizacije "vršnih opterećenja" (posebno u vrijeme obračuna plaća i slično). Unatoč prednostima takve organizacije informacijskog sustava za neke djelatnosti (primjerice za mirovinske i zdravstvene financijske fondove. Nekada je tehnološka razina informatičke opreme bila ograničavajući čimbenik za oblikovanje organizacije informacijskog sustava.ERC u poduzeću). koncentracija softvera (podataka i programa na središnjem računalu). kod koje poslovni subjekt posluje na više lokacija na kojima obavlja sve ili samo neke poslove. prilagođavan je potrebama poslovodstva a ne krajnjeg korisnika. Postojeći informacijski sustavi ipak se u praksi ponekad organizacijski razlikuju od njihovog poslovnog sustava.1.

Centralizirana organizacija informacijskog sustava PRIMJER: Osiguravatelj posluje na jednoj lokaciji. Podaci potrebni prodajnoj mreži štampaju se i šalju na papiru.SREDIŠNJE RAČUNALO Slika 8.). Na prodajnim mjestima koriste se terminali vezani za središnje računalo ili se radi ručno. Osiguravatelj Zastupnici Povjerenici Posrednici Stanice za tehnièki pregledi Prodajna mreža Slika 9. Dokumenti se dostavljaju u centralu ili šalju poštom. Svi informatički resursi nalaze se kod osiguravatelja. Primjer primjene centralizirane organizacije informacijskog sustava u poslovanju 24 . pa ih zaposlenici osiguravatelja unose u središnje računalo. a prodaju osiguranja obavlja putem prodajne mreže bilo gdje u Hrvatskoj (slika 9. na papiru.

uz pomoć eventualno jednog ili dva informatičara na osobnom računalu napraviti potrebne aplikacije. Pojava osobnih računala dodatno je zakomplicirala situaciju. pogotovo sedamdesetih i osamdesetih godina 20. Dok je informatička oprema bila skupa korisnici su potiho «mrmljali» i ispoljavali nezadovoljstvo jer su mogućnosti nabavke nove opreme bile ograničene. a potpuno nemogućim za imalo složeniji poslovni sustav. Razmjena podataka i rezultata obrade među korisnicima postala je mora za informatičare jer se obavljala na razne načine u ovisnosti o vrsti instaliranog softvera na računalu na lokaciji. pad cijena opreme omogućio je poduzećima. tabličnih kalkulatora i grafike. Cijena razvoja izuzetno raste jer se za svako računalo i svaku lokaciju naručuju posebni programi i dodatni hardver. nabavu više manjih računala koja su mogla biti smještena na raznim lokacijama. razvoj i instalacija softvera na više mjesta i formiranje računskih centara na više mjesta. ipak su se brzo pojavili novi problemi: novi korisnici počeli su smatrati da im ne trebaju «pravi» informacijski sustavi nego da će oni sami. Dakle. mali računski centar. brzo su se razvijali alati za rad korisnika poput tekst procesora. posebno velikima. koji nisu međusobno povezani (slika 10. te uvođenje u primjenu osobnih računala. Nedostaci decentralizirane organizacije primijećeni su vrlo brzo. Iako je važnost samostalnog rada na računalu bila neosporna.-og stoljeća da su i računala međusobno inkompatibilna i da ih nije moguće povezati zbog njihovih hardverskih karakteristika. Onemogućeno je upravljanje sustavom na jednoobrazan (unificiran) način. koji zadovoljava potrebe korisnika na toj lokaciji.2. Unatoč tome što se takav pristup pokazao lošim. Posljedica takve decentralizirane organizacije informacijskog sustava je da poslovni sustav ne može jedinstveno nastupati na tržištu.). Za takvu nemogućnost povezivanja programske podrške koristi se izraz «inkompatibilnost». Naravno da se krivnja za nastale probleme počela prebacivati s jedne strane na drugu. a redundantnost podataka i njihovih obrada pobudila je sumnju u njihovu vjerodostojnost i usporedivost (često opravdanu!).2. Na svakoj lokaciji se tada počinje formirati poseban. Međutim.1. Decentralizirana organizacija informacijskog sustava Glavni razlozi za prijelaz na novu organizaciju bili su nezadovoljstvo centraliziranom organizacijom i njenim ograničenjima. decentraliziranu organizaciju informacijskog sustava karakterizira smještaj više nezavisnih samostalnih računala na različitim lokacijama. Nezadovoljni korisnici informacijskog sustava koji su stalno morali moliti (i ponekad potkupljivati) programere za izradu potrebnih listi i izvješća odjednom su dobili mogućnost da samostalno počnu prikupljati. Događalo se. pratiti. pa dolazi do loših komunikacijskih odnosa i među korisnicima različitih sustava te među zaposlenicima različitih ERC-ova (pri čemu su često svi zaposleni u jednom poduzeću). pa je informacijski sustav počeo djelovati kao sustav međusobno nepovezanih cjelina. 25 25 . Na taj način dolazi do stvaranja "arhipelaga informacijskih otoka". ali i relativan pad cijena informatičke opreme. obrađivati i sortirati vlastite podatke. Iako su prva osobna računala imala veoma slabu programsku podršku. čak i danas je moguće čuti takve stavove. Često uopće nije bilo moguće međusobno povezati programsku podršku lokalnih sustava25. Prvo je uočena nedovoljna funkcijska i vremenska usklađenost aktivnosti (koordinacija i sinkronizacija) između pojedinih računala na lokacijama.

3. s namjerom da se u novoj organizaciji zadrže samo dobre osobine tih modela. Rješenje je ponovno traženo u primjeni nove. Distribuirana organizacija informacijskog sustava Osnovne pretpostavke za uvođenje nove organizacije informacijskog sustava bio je razvoj komunikacija uz drastičan pad cijena hardvera. Decentralizirana organizacija informacijskog sustava Decentralizacijom organizacije informacijskog sustava i uvođenjem osobnih računala u primjenu zbrka u podacima i poslovanju je bila potpuna. informacijskim sustavom. 26 . Njene osnovne karakteristike su: distribucija hardvera odnosno smještaj više samostalnih računala na različitim lokacijama povezanih u mrežu. te nezadovoljstvo poslovodstava postojećim. razvoj i instalacija softvera na više mjesta koji se koordinira s jednog mjesta i zadovoljavanje elemenata jedinstvenosti informacijskog sustava. distribucija podataka odnosno smještaj podataka na više računala u mreži u svakom trenutku dostupnih iz svake točke u mreži. Distribuirana organizacija informacijskog sustava nastala je kao kombinacija centralizirane i decentralizirane organizacije.RAČUNALO RAČUNALO RAČUNALO Slika 10. ovaj puta komunikacijske tehnologije.1. 2. najčešće nepouzdanim. ubrzani razvoj programskih paketa i alata za razvoj softvera.

.). Primjer primjene distribuirane organizacije informacijskog sustava u poslovanju Distribuirana organizacija informacijskog sustava podržava različite arhitekture sustava koje su nastale kao posljedica slijeda razvoja komunikacija i odgovarajućeg mrežnog softvera. pa stoga postoji dvorazinska ili jednostavna hijerarhija računala u sustavu (slika 12. 27 .). Podružnica 1 Podružnica n Zastupnici Povjerenici Prodajna mreža Posrednici Ostali kanali prodaje Slika 11... • hibridna.poslovna mreža Središnjica .PRIMJER: Osiguravatelj posluje na više lokacija na kojima obavlja sve ili samo neke poslove... Zvjezdasta arhitektura zapravo je unapređenje centralizirane organizacije informacijskog sustava. Na svim računalima koristi se za iste poslove isti softver. U pravilu poslovnu mrežu čine podružnice osiguravatelja gdje se nalazi samostalno računalo povezano u mrežu (slika 11.. i • puna mrežna arhitektura. Ustroj odnosno arhitektura distribuiranih sustava može biti • zvjezdasta. Osiguravatelj . Mreža se sastoji od glavnog računala i satelitskih računala koja NE mogu međusobno komunicirati već samo preko glavnog računala..

održavanje kopija dijelova središnje baze podataka koje se nalaze na satelitskim računalima (odnosno lokalne baze podataka). Zadaci satelitskih računala odnose se na operativnu obradu podataka za krajnjeg korisnika pomoću lokalnih programa. odgovaranje na upite korisnika upućene lokalnoj bazi podataka. U takvim sustavima postoje dva ili više glavnih računala. te uspostavu veza s ostalim satelitskim računalima uvijek preko glavnog računala. Hibridna arhitektura nastala je u složenijim poslovnim sustavima gdje povezuje dvije ili više zvjezdastih skupina u jedan sustav.). pri čemu glavno računalo upravlja prometom podataka u cjelokupnom sustavu i održava središnju bazu podataka. Distribuirana organizacija informacijskog sustava .zvjezdasta arhitektura Zadatak glavnog računala kod zvjezdaste arhitekture je uspostavljanje veze između glavnih računala kada i ako je potrebna. te odgovara na upite sa satelitskih računala postavljene prema središnjoj bazi. prosljeđivanje korisničkih upita središnjoj bazi podataka i prijem odgovora središnjeg računala. 28 . a satelitska računala se dodaju prema potrebi (slika 13.GLAVNO RAČUNALO SATELITSKO RAČUNALO SATELITSKO RAČUNALO SATELITSKO RAČUNALO Slika 12.

hibridna arhitektura (arhitektura više zvijezda) Punu mrežnu arhitekturu karakterizira višerazinska hijerarhija satelitskih računala koja sva mogu međusobno komunicirati. Distribuirana organizacija informacijskog sustava .). 29 .SATELITSKO RAČUNALO SATELITSKO RAČUNALO GLAVNO RAČUNALO SATELITSKO RAČUNALO GLAVNO RAČUNALO SATELITSKO RAČUNALO SATELITSKO RAČUNALO Slika 13. pri čemu nema glavnog računala (slika 14.

tehnološke i ostale) karakteristike sustava i time omogućava pružanje kvalitetne usluge Korisnik je klijent sustava.puna mrežna arhitektura 2. Klijentsko poslužiteljska arhitektura sve se više primjenjuje u praksi. Distribuirana organizacija informacijskog sustava .1. a sustav je poslužitelj (koji pruža uslugu klijentu). koji rade nad dobro ustrojenim i pristupačnim skladištem podataka. uvedeno je decentralizirano upravljanje informacijskim sustavom i formiran je kvalitetni informacijski centar koji treba neprekidno biti na usluzi klijentima. 30 .RAČUNALO RAČUNALO RAČUNALO RAČUNALO Slika 14. koji odražava aspekt orijentacije na korisnika. pri čemu ignorira unutarnje (organizacijske.4. Klijentsko poslužiteljska arhitektura informacijskog sustava Klijentsko poslužiteljska arhitektura zapravo je jedan od oblika distribuirane organizacije informacijskog sustava. za što je trebalo ostvariti određene preduvjete: razvijeni su vrlo sofisticirani programi za pružanje usluga klijentima. razvijene su mrežne komponente informacijskog sustava.

o. 6. 2. Ž.Stoga se klijentsko poslužiteljska arhitektura uvodi u primjenu određenim redoslijedom. 27 Koncept informacijskog centra uveden je kako bi se prevladalo stalna netrpeljivost i loša komunikacija između informatičara i korisnika njihovih usluga. Zbog velikog broja korisnika različitih informatičkih predznanja i potreba. Groupware Server) poslužitelj objektnih aplikacija (engl. Prva globalna implementacija klijentsko poslužiteljske arhitekture je Internet sa svojim World Wide Web servisom. File Server) poslužitelj baza podataka (engl. Data Base Server) poslužitelj transakcija (engl. Poslužitelji transakcija koriste se pri obradi podataka iz baza podataka. Poslužitelj objektnih aplikacija koristi se kada se klijentsko poslužiteljska aplikacija piše u obliku skupa objekata. Poslužitelj datoteka omogućava dijeljenje istih datoteka među različitim korisnicima odnosno klijentima. 307.o. Poslužitelju baza podataka klijent uobičajeno upućuje poruke uporabom upitnih jezika (SQL ili Structured Query Language). Zagreb. 5.: Kontrola i revizija informacijskih sustava. Iako se upotrebljava u svim vrstama sustava. str. elektronička pošta). informacijski centar nužan je u velikim i složenim poslovnim sustavima. na način da nude klijentima uporabu posebnih procedura kojima se omogućava komuniciranje podacima tipa zahtjev . Za implementaciju ovog oblika klijentsko poslužiteljske arhitekture koriste se posebni softveri (od kojih je danas najpoznatiji programski paket pod nazivom CORBA). te u razvijanju vlastitih aplikacija uz korištenje standardnih pomagala. slike. Poslužitelji skupina podržavaju razmjenu polustrukturiranih informacija s klijentima (tekstovi. Oni omogućavaju direktnu komunikaciju među klijentima koji čine skupinu. 2001. poslužitelj datoteka (engl. Transaction Server) poslužitelj skupina (engl.-308. usluga tehničke potpore i ekspertnih znanja potrebnih za ostvarivanje pristupa traženim sadržajima distribuirane baze podataka. 4. Uloga informacijskog centra je u pružanju savjetodavnih usluge korisnicima. ovakav oblik klijentsko poslužiteljske arhitekture nužan je preduvjet za sustav potpore poslovnom odlučivanju. 26 prema Panian. 31 . prema složenosti26: 1. bilo u lokalnoj mreži bilo na Internetu. poznata pod nazivom poslužitelj Web aplikacija. pri čemu zahtjeva isporuku određenog sadržaja datoteka. 3. Object Application Server) poslužitelj Web aplikacija (engl. Informacijski centar nastaje zbog razdvajanja operativnih od razvojnih aktivnosti pri razvoju i korištenju informacijskih sustava i formira se kao posebna organizacijska jedinica27 unutar distribuiranog informacijskog sustava. Koristi se kod složenijih transakcija nad bazom podataka. Sinergija-nakladništvo d.odgovor. Web Application Server) Najjednostavniji je slučaj kada klijent putem mreže pristupa sa svog računala poslužitelju datoteka.

uz definiranje poslovne tajne uporaba podataka u aplikacijama je precizno definirana. Organizacija informacijskog sustava ne ovisi samo o organizaciji poslovnog sustava nego i o organizacijskoj kulturi poslovnog sustava.).2. s naglaskom na podatke iz vanjskih izvora sustav ovlaštenja za pristupanje podacima je jednostavan i razmjerno labav ako postoji segmentacija onda se radi prema ciljnim skupinama klijenata uglavnom nema središnje kontrole pristupu podacima od strane poslovodstva korisnici dogovorno specificiraju načine obrade istih podataka u raznim aplikacijama parametrizirane aplikacije koje omogućuju varijante pristupa podacima korisničke aplikacije nisu detaljno preddefinirane. Organizacijska kultura poslovnog sustava i organizacija informacijskog sustava Obrasci ponašanja poslovodstva određuju dva temeljna tipa organizacijske kulture: • kontrolnu organizacijsku kulturu i • tržištem upravljanu organizacijsku kulturu. jer organizacijska kultura određuje potrebe koje poduzeće ima za podacima pohranjenim u sustavu (tablica 5. Tip organizacijske kulture Kontrolna organizacijska kultura Obilježja • organizacijske kulture • • • • • • poslovodstvo pretežno prati događanja u poslovnom sustavu hijerarhijska struktura poslovodstva funkcijska poslovna područja su strogo razgraničena visok stupanj centralizacije planiranja.:Organizacijska kultura i organizacija informacijskog sustava 32 . statističkim i tehničkim obradama zbog utvrđivanja stupnja ostvarivanja unutarnjih ciljeva poslovnog sustava detaljno razrađen sustav ovlaštenja za pristupanje podacima strogo funkcijski razgraničeno skladište podataka na domene podaci iz skladišta distribuiranju se u formi standardnih izvješća različitim korisnicima stroga kontrola pristupa sadržaju podataka. odlučivanja i kontrole definirani i opisani procesi ostvarivanja odluka razmjerno puno neovisnih dijelova u organizacijskoj strukturi informacija se tretira kao oružje za ostvarivanje ciljeva Tržištem upravljana organizacijska kultura • • • • • • • Obilježja skladišta podataka • naglasak na financijskim. Organizacija informacijskog sustava ovisi i o načinu ustroja skladišta podataka. strukturirane da podnose brojne i česte promjene • • • • • • Tip skladišta podataka Organizacija IS Horizontalni ustroj skladišta podataka Hibridna ili puna mrežna organizacija informacijskog sustava Zvjezdasta organizacija informacijskog sustava Tablica 5. odlučivanje i kontrola uglavnom decentralizirani ključna je svrha a ne način ostvarivanja poslovnih procesa slabo strukturirani procesi provođenja poslovnih odluka mogu se ostvarivati na razne načine informacija je specifičan ali ravnopravan resurs orijentacija na primjenu skladišta podataka u okviru marketinške funkcije. a aplikacije su uglavnom dugovječne struktura skladišta je teško prilagodljiva promjenama do kojih dolazi u okolici sustava Vertikalni ustroj skladišta podataka • • • • • • • poslovodstvo pretežno prati tržišna događanja (vanjske procese) poslovodstvo uključuje razmjerno velik broj samostalnih instancija orijentacija poslovodstva na klijente a ne na poslovne funkcije planiranje.2.

Štahan: Kako napraviti razvojni program i elaborat o procjeni vrijednosti poduzeća. 1992. kvalitetan informacijski sustav može doći do punog izražaja.: Software Maintenance: The Problem and Its Solution. U pojedinim fazama informatika prethodi promjenama u organizaciji (uvođenje računala u poslovanje izaziva tehnološke promjene koje utječu na organizacijsku razinu poduzeća). Informacijska razina poduzeća glede uporabe informacijske tehnologije definirana je Nolanovom podjelom na šest faza razvoja informacijskog sustava odnosno organizacije podataka29: 1. Ako je komunikacijska razina poduzeća na potrebnoj razini. 1985. Nolanova podjela faza informatičkog razvoja poduzeća Svaki organizacijski sustav odnosno poslovni sustav ima svoj informacijski (pod)sustav. NY. faza 6. → sređivanje (administracija podataka) (engl. faza 3. dok u drugima informatika zaostaje za organizacijom (sporo reagiranje informacijskog sustava na promjene nastale pod utjecajima iz okruženja poduzeća). C. TEB. → povezivanje (integracija) (engl. ali i utječe na nj. → zrelost (engl. Data Administration). ni najnovija tehnička i programska oprema. Contagion). Grabowski. Prentice Hall. a ako nije tako. Integration). 29 Martin. 33 . J. i obrnuto. faza 4.3. i da je • informatizacija poduzeća podproces komunikacijske razine poduzeća.3. ni jedinstveni informacijski sustav. faza 5. Control). neće imati bitno pozitivno značenje osim kao veliko opterećenje poduzeća28.1.2. → upravljanje (kontrola) (engl. Organizacijska zrelost i planiranje razvoja informacijskog sustava Nolanova podjela faza informatičkog razvoja poduzeća Faze životnog ciklusa informacijskog sustava Informacijski inženjering Elementi jedinstvenosti informacijskog sustava 2. Organizacijski razvoj poduzeća ovisi o tehnološkoj razini informacijskog sustava. Initiation). Englewood Cliffs. i McClure. Ne treba. faza 2. Zagreb. zaboraviti da: • informatizacija poduzeća nije sama sebi svrha. međutim. Maturity). 28 Čurčić. faza → uvođenje (engl. → proširenje (zaraza) (engl.

FOI Varaždin. pomoću Nolanove podjele moguće je procijeniti trenutnu informacijsku i organizacijsku razinu poduzeća. nema ni korisnika koji bi izazvali fazu proširenja informacijskog sustava. Primjenom Nolanova modela na poslovni sustav posredno se može utvrditi i organizacijska razina poduzeća čije je poslovanje podržano računalom: što je viša faza razvoja primijenjene informacijske tehnologije (odnosno. odnosno na različitoj informacijskoj razini sa stajališta podataka. ali mogu koristiti i iskustva naprednijih poduzeća. • Temeljna je poruka njegova modela da je uvođenje informacijskih tehnologija evolutivan proces. Nolanovi opći zaključci još vrijede. Nolan je ujedno pretpostavio da: • • svaka faza razvoja nužno slijedi iz prethodne. Značajke pojedinih faza prikazane su u tablici 6. na uzorku više od 200 poduzeća30. Dakle. 34 . Pri tomu se pojam organizacijske razine odnosi na stupanj organiziranosti poslovnog sustava (a time posredno i na stupanj efektivnosti). Nolan smatra da razumijevanje faza razvoja organizacije podataka može pomoći pri upravljanju u efektivnijem planiranju i kontroli funkcije obrade podataka. te planirati daljnji razvoj informacijskog sustava. Navedene faze razvoja poduzeća mogu upotrijebiti kao mjerilo svog napretka. Iako se model mijenjao tijekom vremena. bolje se može odrediti plan za prijelaz u više faze koji mora biti usklađen s poslovnim planovima u smislu definiranja realnih troškova i koncentriran na poslovna područja koja su najkritičnija pri ostvarenju poslovnih ciljeva poduzeća. a ako nema eksperimentiranja. njih treba znati procijeniti i pravodobno pokrenuti novi razvojni ciklus. prema Nolanu organizacije podataka). 1997. Strateško planiranje IS-a. faze razvoja moguće je planirati. Osim toga. bez obzira na ograničenja slijeda faza razvoja informacijskog sustava. 30 Brumec.Model je nastao na temelju promatranja ponašanja poduzeća kod uvođenja informacijskih tehnologija. J. Različiti su poslovni sustavi na različitim stupnjevima razvoja informacijskog sustava. koordinirati i njima upravljati kako bi rezultati bili što efikasniji. nema preskakanja pojedinih faza. viša je i organizacijska razina poduzeća. Svaka tehnologija ima svoje domete. jer je tek poduzeće s iskustvom iz prethodne faze spremno za sljedeću.

Prentice Hall. Englewood Cliffs. magistarski rad. 1992. 35 . pretpostavivši da se.FAZE SKUP APLIKACIJA ORGANIZACIJA OBRADE PODATAKA PLANIRANJE I KONTROLA PODATAKA Slaba ULOGA KORISNIKA Faza I Uvođenje Ograničene. 31 Martin. Utvrđeno je pak da se promjene razvojnih koncepcija i tehnološki skokovi događaju na prijelazu iz faze upravljanja u fazu povezivanja. nakon tehnološke promjene. NY 1990. Varaždin. Tako se krivulja razvoja informacijskog sustava prekida.: Značajke pojedinih faza Nolanove podjele Nolanova podjela na šest faza razvoja informacijskog sustava opisuje idealni slučaj u kojem se poduzeće razvija i informacijski i organizacijski. J: Information Engineering: Introduction. primjerice. K: Optimiziranje informacijskog sustava usklađivanjem različitih informacijskih sustava baza podataka. Na slici 15. FOI. bez vanjskih utjecaja kao što je. promjena tehnološke osnovice odnosno generacije računala. novi razvojni ciklus označen je krivuljom koja započinje u trećoj fazi prvog razvojnog ciklusa. Tablica 6. iz faze upravljanja vraća se u fazu uvođenja. određene faze razvoja informacijskog sustava ponavljaju. pojedinačne aplikacije po poslovnim područjima Nagli porast broja aplikacija Učenje tehnologije obrade podataka Nema interesa Faza II Proširenje (zaraza) Faza III Upravljanje (kontrola) Korisnički orijentirani programeri Vrlo slaba Površan interes Sređivanje dokumentacije i restrukturiranje postojećih aplikacija Srednja razina upravljanja Formalizacija planiranja i kontrole podataka Neprihvaćanje odgovornosti za podatke Faza IV Prilagodba postojećih Afirmiranje korisnosti računala Povezivanje aplikacija uporabom tehnologije baza i uvođenje (integracija) podataka korisnika u timove Faza V Organizacijska Administracija podataka Sređivanje integracija aplikacija (administracija podataka) Faza VI Zrelost Povezano planiranje i Odgovornost za kontrola podatke ovisi sustava o pojedincu odnosno korisniku Dijeljeni podaci i zajednički sustavi Efektivna odgovornost korisnika Integriranje Upravljanje resursima Strategijsko planiranje Prihvaćanje korištenja informacijskih tokova zajedničkih podataka podataka resursa kroz aplikacije i odgovornosti podataka za njih Izvor: Jandrić. Korekciju podjele dao je sam Nolan. Stoga se faza povezivanja informacijskog sustava i faza sređivanja informacijskog sustava zapravo nikad ne ostvaruju31.

čime se uvjetuje sređivanje podataka i rekonstrukcija zatečenog informacijskog sustava.Prijelaz na novu tehnologiju uvjetovan je cijelim nizom okolnosti koje je moguće grupirati po zajedničkim karakteristikama.: "Information Engineering : Introduction". Razlike u učincima faze razvoja informacijskog sustava (Nolan) Vrijednost pravodobnih i točnih informacija koje trebaju služiti kao podloga za odlučivanje raste. NY 1990 Slika 15. Niska produktivnost odnosno spor razvoj aplikacija od oblikovanja do uvođenja u primjenu. 36 . J. Presudan je utjecaj promjene poslovnih ciljeva u tržišnim uvjetima privređivanja. Izvor: Martin.

J. prema Pavlić. a uopće im se neće prilagoditi ako se promjenama ne upravlja svjesno32. Znak. Brzo zastarijevanje tehnološke osnovice koju je problem održavati i čije karakteristike ne zadovoljavaju sve veće potrebe korisnika (nedovoljan kapacitet računala. koristi se i što djelotvornija tehnika.3. Kada se stvori odgovarajuća socijalna klima. M. uglavnom u redoslijedu faza životnog ciklusa informacijskog sustava. Generacijski skok u tehnologiji je preduvjet. Faze životnog ciklusa IS Složenost modela informacijskog sustava zahtijeva izbor metode za izgradnju modela sustava koja omogućuje vjeran formalni prikaz realnog sustava. Razni autori navode razne faze životnog ciklusa informacijskog sustava. Rezultate daje tek sinergijsko djelovanje navedenih elemenata koji utječu na spoznaju o potrebi promjene uz odgovarajuću financijsku i kadrovsku podlogu te podršku strateškog rukovodstva.2. Da bi model bio što kvalitetniji. 2. nejasno definirani poslovni procesi i/ili previše općenito definirani poslovni ciljevi onemogućuju kvalitativan skok u informacijskom sustavu pri promjeni tehničke osnovice. već upućuje projektante na potrebu procjenjivanja uvjeta pod kojima se novo rješenje informacijskog sustava može učinkovito primijeniti. Nolanov model nema samo teorijsko značenje. metoda definira redoslijed faza i njihove krajnje rezultate. Zagreb. 32 33 Brumec. Dakle. a tehnika postupke i tehnologiju za djelotvorno ostvarenje tih rezultata. Loša organiziranost. 1996. Organizacijski sustav sporo se prilagođava promjenama. Strateško planiranje IS-a. čiji rezultati u konačnici daju model poduzeća33. nešto što je bilo odbijeno prije godinu dana korisnici mogu prihvatiti s uvažavanjem i zadovoljstvom. Dok metoda omogućuje razvoj modela. FOI Varaždin. Prijelaz na nove tehnologije dugotrajan je proces. 1997. tehnika ga više ili manje djelotvorno izgrađuje. Metode se primjenjuju određenim slijedom. 37 . ali ne i uzrok skoku u informacijskoj razini poduzeća. Tehnički prihvatljivo rješenje razvijeno u razvojnom laboratoriju (računski centar) ne mora biti prihvatljivo za one kojima je namijenjeno.te visoki troškovi održavanja aplikacija razlog su uvođenju novih metodika i pomagala za automatizaciju razvoja informacijskog sustava (CASE pomagala). neodgovarajuća programska pomagala. Odgovarajuća metoda pak cijeli put razvoja modela razbija na korake (faze). nemogućnost povezivanja s računalima novih generacija) razlog je nabavi opreme odgovarajuće tehničke razine. uz iskustvo i znanje.: Razvoj informacijskih sustava.

279. et al. novih poslovnih ciljeva te stalnog natjecanja na tržištu dovode postojeći informacijski sustav (ma kako kvalitetno i pažljivo. analiza strukture realnog poslovnog sustava. bio izgrađen) do granica projektantskih postavki odnosno do granica isplativosti dalje dogradnje i rekonstrukcije. Informacijski inženjering Pojam "informacijski inženjering" prvi put su upotrijebili početkom sedamdesetih J. 35 34 38 . komunikacija. • fizičko modeliranje baze podataka. izrada korisničke dokumentacije. izvedba programske podrške.: "Projektiranje informacijskih sustava". povezivanje modela podataka i modela procesa i povećanje produktivnosti korištenjem suvremenih razvojnih okolina koje uključuje jezike četvrte generacije i pomagala za projektiranje i razvoj informacijskih sustava (CASE pomagala).Osnovni tijek razvoja. izgradnje i korištenja informacijskog sustava u svim modelima je istovjetan i jasno naglašava ograničen vijek informacijskog sustava (prikazan na slici 16. Prema Strahonja. 2. dizajna i konstrukcije informacijskog sustava cijelog poduzeća ili njegovih dijelova". • • • • Utjecaj novih tehnologija. prema Barker. • dizajn sustava (oblikovanje). primjereno struci. Informacijski inženjering definira četiri osnovne faze razvoja informacijskog sustava: • strateško planiranje informacijskog sustava. Finkelstein za inženjerski pristup izgradnji informacijskog sustava35: «Informacijski inženjering je skup međusobno povezanih formalnih tehnika planiranja. izgradnja jedinstvenog modela podataka koji omogućava stabilnost strukture podataka i dijeljenje podataka među raznim aplikacijama (primjena principa neovisnosti podataka). njegovih procesa i podataka. Zagreb.3. Martin i C. usklađivanje razvoja informacijskog sustava s ciljevima organizacijskog sustava. R. isticanje važnosti planiranja informacijskog sustava.)34: • • • strateško planiranje odnosno utvrđivanje strategije poslovanja. str. analiza objektnog sustava. oblikovanje informacijskog sustava koje sadrži: • logičko modeliranje podataka i procesa informacijskog sustava. V. korisničkog sučelja. Addison-Wesley Publishing Company. održavanje i prilagođavanje informacijskog sustava.3. • analizu poslovnog područja. i • konstrukciju (izradu) sustava. Osnovne postavke informacijskog inženjeringa su orijentacija korisnicima. Zavod za informatičku djelatnost RH i Ina Info. uvođenje informacijskog sustava u primjenu. 1992. procedura i programa.. 1991.: CASE*METHOD Tasks and Deliverables. analize.

. korisničkog sučelja Programi... Faze životnog ciklusa informacijskog sustava 39 .. ekranske slike ..Upravljanje poslovnim sustavom: Odluka o izgradnji IS-a (početak i kraj ciklusa) Poslovni ciljevi Strateško planiranje Planovi razvoja Prijedlozi Studija izvodljivosti Prilagođavanje novog IS-a Održavanje novog IS-a Izabrana strategija Uočene potrebe i zahtjevi Analiza funkcija poslovnog sustava Redovni postupci Matrica poslovne tehnologije Praćenje učinaka Osnovna arhitektura IS-a Redovno korištenje Redoslijed prioriteta razvoja Uvođenje novog IS-a Oblikovanje IS-a Programi dokumentacija resursi Model podataka Model procesa . komunikacija.. Izrada korisničke dokumentacije Izvedba programske podrške.. Slika 16.

dok racionalno traži standardizaciju pristupa organizacijskim problemima. standardizaciju organizacijskih sredstava. mora se utvrditi minimalno obvezno jedinstvo sadržaja klasa podataka koje korisnik može proširivati ili preoblikovati. Obvezno metodološko jedinstvo zahtjeva najmanje standardizaciju šifarskih sustava i struktura slogova podataka koji se prenose između podsustava.3. softverski inženjering se bavi logikom koja se rabi u procesu podržanom računalom. Dok se informacijski inženjering primarno bavi podacima koji su pohranjeni i održavani na računalu. Moguće je ipak izdvojiti elemente jedinstvenosti (integralnosti) koje željeni informacijski sustav treba zadovoljiti. B: Rječnik stranih riječi. • 36 Prema Klaić. očito je da se mora graditi uporabom određenih. čime se ujedno smanjuju budući troškovi održavanja sustava. • Sadržajno jedinstvo nalaže da se sadržaj informacijskog sustava određuje utvrđivanjem poslovnih elemenata koje treba pratiti i podacima vezanim uz različita stanja tih elemenata tijekom poslovnog ciklusa. Razlike između podsustava koje proizlaze iz specifičnosti poslovanja i tehničkih mogućnosti rješavaju se izgradnjom informacijskog sustava u okviru osnovnog koncepta. uz osiguranje priključnih točaka kako je predviđeno osnovnim informatičkim normama. modalitet je način kako se nešto događa ili misli. Time se. međutim. Svaka lokacija (a to može biti i posebno poduzeće) može odvojeno realizirati vlastiti informacijski sustav prema svojim potrebama i mogućnostima. standardizaciju svih šifarskih sustava te zajedničkih podataka. On nastoji smanjiti programiranje složene logike procesa i kreiranje zamršenih programskih interakcija. Pri tomu je temeljna pretpostavka jedinstvenosti informacijskog sustava da i u složenim. Tehnološko metodološko jedinstvo može biti obvezno i racionalno. Svako poduzeće je specifičan organizacijski entitet. Budući da sadržaj informacijskog sustava mora osigurati nužne informacije za sve razine upravljanja. 40 . • Koncepcijsko jedinstvo određuje da informacijski sustav svake lokacije mora biti istog modaliteta36 kao cijeli informacijski sustav. čija unutarnja organizacija i područje poslovanja utječe na konačan oblik i strukturu informacijskog sustava. te odrediti faznu izgradnju jedne po jedne razine jedinstvenosti. Drugim riječima. definiranih metoda i pravila. Elementi jedinstvenosti informacijskog sustava Ako je informacijski sustav poduzeća slika realnog poslovnog sustava. te standardizaciju dokumentacija.Izraz informacijski inženjering koristi se za skup međusobno povezanih disciplina koje su potrebne za izgradnju informacijskog sustava poduzeća na temeljima postojećih sustava podataka. 2. distribuiranim sustavima upravljanje podacima poduzeća mora biti centralizirano.4. ne jamči integralnost cjelokupnog sustava. smanjenje potrebe za softverskim inženjeringom uz povećanje informacijskog inženjeringa u organizaciji smanjuje troškove u komercijalnoj obradi podataka.

Objasnite značajke pojedinih faza Nolanove podjele. 11. 37 Jandrić. Objasnite razlike u odnosu na osnovnu podjelu. Nacrtajte i objasnite razliku između pune mrežne arhitekture i hibridne arhitekture! 5. Objasnite obilježja kontrolne i tržištem upravljane organizacijske kulture. kontrolu jedinstvenosti informacijskog sustava treba planirati već u fazi modeliranja informacijskog sustava37. 41 . 4. Koja su obilježja pripadajućih skladišta podataka? 7. Navedite i objasnite obilježja decentralizirane organizacije informacijskog sustava. Navedite i objasnite obilježja centralizirane organizacije informacijskog sustava. 8.Zbog operativne provedbe nadzora nad primjenom elemenata jedinstvenosti sustava. Kako se pri tome primjenjuje Nolanova podjela faza informatičkog razvoja poduzeća? 9. Objasnite vezu između organizacijske zrelosti i planiranja informacijskog sustava.utopija ili stvarnost. Objasnite smisao korigirane Nolanove podjele faza informatičkog razvoja poduzeća. CASE 6. Koje faze životnog ciklusa informacijskog sustava poznajete? 12. 1994.: Jedinstveni IS . Opatija. 3. 2. Objasnite ulogu informacijskog centra. Pitanja za ponavljanje: 1. Objasnite pojam informacijskog inženjeringa i njegovu osnovnu razliku u odnosu na softverski inženjering. Koje tipove organizacijske kulture poslovnog sustava poznajete? 6. Opišite obilježja klijentsko poslužiteljske arhitekture informacijskog sustava. 13. 10. Navedite i objasnite obilježja distribuirane organizacije informacijskog sustava i njoj pripadajućih arhitektura. Navedite i objasnite elemente jedinstvenosti informacijskog sustava. K.

Budući da određuje model poslovnog sustava i poslovne ciljeve poduzeća aktivno sudjeluje u izradi modela poslovanja i nadzire rad na razvoju informacijskog sustava. ali daje i podršku razvoju informacijskog sustava. Uloga poslovodstva u procesu planiranja Poslovodstvo u fazi strateškog planiranja informacijskog sustava ima važnu ulogu. dok je znanje i iskustvo projektanata i poslovodstva odlučujuće za njihovu provedbu. U literaturi su uglavnom dostupne smjernice za rad. 3.1. 42 .1. zahtjeve poslovodstva prema informacijskom sustavu itd. ciljeve. Bez podrške poslovodstva nije moguće realizirati kvalitetan i uspješan informacijski sustav. kritične pretpostavke.1. podatke.1. U fazi strateškog planiranja izrađuje se opći model objektnog sustava (model poslovanja) koji opisuje procese. funkcija i procesa poslovnog sustava Tehnika matričnih dijagrama Osnovna arhitektura informacijskog sustava 3. Planiranje razvoja informacijskog sustava Strateško planiranje informacijskog sustava Analiza poslovnog područja Dekompozicija ciljeva. Ono daje smjernice za poslovanje. a izvedba informacijskog sustava “odozdo prema gore” (“bottom-up”). Faze strateškog planiranja informacijskog sustava Opći je pristup da se analiza poslovnog sustava odnosno planiranje informacijskog sustava provodi “odozgo prema dolje” (“top-down”).3. ključne čimbenike uspješnosti. Strateško planiranje informacijskog sustava Uloga poslovodstva u procesu planiranja Faze strateškog planiranja informacijskog sustava i metode i tehnike Kratki prikaz metodika za strateško planiranje informacijskog sustava Strateško planiranje informacijskog sustava nezaobilazan je proces u razvoju informacijskog sustava i proizlazi iz strateškog planiranja poslovnog sustava. 3.2.

Primjerice. Pri strateškom planiranju informacijskog sustava oblikovanje osnovne arhitekture informacijskog sustava točka je prijelaza iz faza planiranja u faze izvedbe informacijskog sustava38 (prikazano na slici 17. FOI Varaždin. Faze planiranja informacijskog sustava određene su poslovnim sustavom i ovise o njegovim osobinama. U fazama izvedbe informacijskog sustava formira se baza podataka. Slika 17. zatim logički model. uvodi se nova organizacija poslovanja koju omogućava i podržava novi informacijski sustav.Pristup “odozgo prema dolje” znači da se prvo izrađuje model najviše razine apstrakcije (konceptualni model). popisuju se poslovni procesi i klase podataka koje se koriste u poslovnom sustavu.). To znači da se iz postojećeg fizičkog modela rekonstruira logički model. Strateško planiranje IS-a. U suprotnom. U fazama planiranja informacijskog sustava određuju se ciljevi poslovanja. analizira se postojeća organizacija poslovanja. pa fizički i na kraju razvoj završava izradom i primjenom informacijskog sustava. 1997 43 . Sustavni postupak izgradnje informacijskog sustava 38 Brumec. Faze izvedbe informacijskog sustava određene su informacijskim sustavom i ovise o njegovim osobinama. kada se kod informacijskog sustava za koji ne postoji potpuna dokumentacija treba provesti odgovarajuća poboljšanja započinje proces povratnog inženjeringa. definiraju se i izrađuju aplikacije i procedure. J. polazi se od nižih razina apstrakcije prema višim. procjenjuju se učinci izrade i njegova uvođenja u primjenu.

kada analiza počinje definiranjem logičkog modela podataka odnosno od izrade globalnog modela entiteti-veze. kada analiza odnosno projektiranje informacijskog sustava počinje definiranjem događaja odnosno tokova podataka u sustavu procesima. 3. Slika 18. a u fazama izvedbe se izgrađuje informacijski sustav. podacima. podacima.1. kada analiza počinje od dekompozicije procesa na podprocese. Redoslijed analize tih elemenata različit je za različite metodike. Preklapanje tehnika modeliranja 44 . Svaki model informacijskog sustava mora sadržavati detaljne specifikacije sva tri temeljna elementa. U zavisnosti od redoslijeda najopćenitije ih dijelimo na metodike orijentirane: • • • događajima. Kratki prikaz metodika za strateško planiranje IS-a Informacijski sustav određen je trima temeljnim elementima: • • • događajima. procesima. dakle polazni su dijagrami dekompozicije i dijagrami toka podataka.To znači da se u fazama planiranja informacijskog sustava modelira poslovni sustav.3.

procesno usmjerene. Svaki od modela stvarnog svijeta mora se uklopiti u kontekst cjelokupnog poslovnog stremljenja. godine postala standard za vladine projekte.: CASE*METHOD Tasks and Deliverables. primjerice BPR (Bussiness Process Reengineering). Addison-Wesley Publishing Company. prioritetima i kritičnim čimbenicima uspjeha poslovnog sustava. et al. ulazne parametre i izlazne rezultate. 45 40 39 . primjerice metodika SSADM. Poslužila je kao uzor svim kasnijim metodikama. BSP se primjenjuje samo u fazi strateškog planiranja informacijskog sustava. Na slici 18. R. SSADM40 (Structured Systems Analisys and Design Method) je metodika razvijena u Velikoj Britaniji koja je 1983. Za svaku fazu propisuje metodu i tehniku. Barker. Sadrži tri osnovne grupe dokumenata kojima je opisano: • • • modeliranje podataka (određivanje klasa podataka). opće poslovne. Martina. Zavod za informatičku djelatnost RH i Ina Info. Izbor metodologije rada na razvoju i dokumentiranju informacijskog sustava često je unaprijed određen bilo znanjima i iskustvom projektanta. Tijekom godina postala je i standard kojeg primjenjuje veliki broj informatičkih kuća. Osnovne osobine nekoliko karakterističnih metodika biti će ovdje prikazane samo informativno. Podržana je većinom CASE pomagala. koja je dobra ali suviše općenita za brzu primjenu. 1991. te opis procesa). V. primjerice Oracle-ov skup metoda pod nazivom CASE*Method. kritičnih pretpostavki i njihovo povezivanje s podacima i procesima). Svaka od metodika ima svoje prednosti i mane. 1992. no unatoč tome ako se dosljedno provode rezultat je uspješan i kvalitetan informacijski sustav. Zagreb.: "Projektiranje informacijskih sustava". koja je veoma detaljna i razrađena. prikazano je nekoliko glavnih tehnika modeliranja te njihovo preklapanje39. U fazi strateškog planiranja informacijskog sustava metodike koje se koriste mogu se podijeliti na: • • • • klasične. primjerice. ili informacijski inženjering J. modeliranje funkcija (funkcionalno raščlanjivanje odnosno dekompoziciju funkcija. klasične strukturne. BSP (Bussiness System Planning) je metodika koju je definirao IBM i počeo ju komercijalno primjenjivati još sedamdesetih godina. koje je izraženo ciljevima. SSADM je cjelovita metodika. kao što je. Prema Strahonja. modeliranje ciljeva (strukturno raščlanjivanje ciljeva. BSP (Bussiness System Planning). bilo dostupnim programskim pomagalom CASE za projektiranje i razvoj informacijskog sustava. detaljno opisuje pristup razvoju i propisuje predložak razvojnog ciklusa i procesa razvoja.U praksi se koriste metodike koje kombiniraju dva ili sva tri navedena pristupa. podatkovno usmjerene.

Zanimljivo je navesti da autor u procjeni potreba za ostvarenje ove faze projektiranja preporučuje uključiti dva ili tri iskusna arhitekta sustava. U CASE*Method (skup metodika tvrtke Oracle) sistematiziran je postupak definiranja arhitekture informacijskog sustava koji uključuje sljedeće aktivnosti41: • • • • • Identificirati poslovne potrebe i logičke zavisnosti. a koraka (aktivnosti) mrežna. koegzistencija i povezanost. Registrirana je kao "Certification Trade Mark" tako da organizacije koje ovu metodiku službeno koriste moraju imati licencu Central Communications and Telecommunications Agency (CCTA). Ispitati postojeće informacijske sustave da se odredi njihova buduća primjenjivost. oblikovanje informacijskog sustava. Ova metodika se neprekidno razvija. jer zadatak nije lagan i njegovi su efekti širokog dosega.: CASE*METHOD Tasks and Deliverables. R. Addison-Wesley Publishing Company. Identificirati moguće tehnologije. te prikupiti informacije o obujmu i frekvenciji. 41 42 Barker. Izabrati aplikacijska područja i granice informacijskog sustava (podsustava) u odnosu na model funkcija. Izraditi preporuke za rekonstrukciju postojećeg ili izgradnju budućeg informacijskog sustava. promjenu poslovanja.Metodikom SSADM određeno je sedam faza razvoja informacijskog sustava: • • • • • • • pokretanje projekta. te korištenje gotovog sustava. 1991. izrada informacijskog sustava. raspraviti i prihvatiti određenu arhitekturu sustava. utvrđivanje izvodljivosti projekta. analiza poslovnog sustava. • • Ovaj postupak se uz modifikacije primjenjuje u svim metodologijama koje se koriste u fazi strateškog planiranja informacijskog sustava42. 46 . Identificirati moguća alternativna rješenja za svako aplikacijsko područje. dostupnih tehnologija te postojećih informacijskih sustava (slika 19.). što se utvrdi raspravama. primjena. Svaka faza sastoji se od dva ili više stupnjeva. nacrt osnovne arhitekture informacijskog sustava proizlazi iz poslovnog modela. ispitati izvedivost svakog od njih i prihvatiti ili odbaciti ona koja su tehnički ili ekonomski neisplativa. Dakle. organizacije ili bilo kojeg drugog područja. a svaki stupanj od više koraka. Struktura faza i stupnjeva je hijerarhijska. Prikazati. što znači da se više koraka može odvijati paralelno. U fazi strateškog planiranja informacijskog sustava ova metodika se ne koristi.

BPR je temeljito redefiniranje i korjenito preoblikovanje postojećih poslovnih procesa radi postizanja drastičnih poboljšanja najvažnijih sastavnica poslovanja: troškova. poslovima i organizacijskim strukturama pozornost treba usmjeriti na poslovne procese. uređivanje ili modifikacija. te se utvrđuje kako bi trebalo raditi. U pravilu se ignorira postojeće stanje koje se želi promijeniti. a ne samo njegovo poboljšavanje. već kvalitativnim skokovima.. godine predstavili njeni autori Hammer i Champy.: CASE*METHOD Tasks and Deliverables. Ovu definiciju potrebno je pobliže objasniti. 43 Srića et al: Menedžerska informatika. «Procesi» znači da se umjesto bavljenja zadacima. Zagreb. ali i suprotstavljanja. kada su je 1993. «Drastično» znači da se ne treba baviti sitnim poboljšanjima postojećeg. 1999. str 5-20 47 . «Temeljito» znači povratak osnovnim pitanjima zašto se nešto radi na način kako se radi. Addison-Wesley Publishing Company. 1991. Slika 19. kvalitete i brzine.Izvor : Barker. u hrvatskom prijevodu preoblikovanje poslovnih procesa ili poslovni reinženjering) je metodika koja je. R. Strateško planiranje informacijskog sustava BPR43 (Bussiness Process Reengineering. izazvala buru interesa. «Korjenito» znači ponovno osmišljavanje nekog posla od početka (iz korijena). MEP Consulting.

Značajke ove metodike su da je za izradu strateškog plana potrebna suradnja i suglasnost svih učesnika o elementima sadržaja plana. Takva odluka uvijek je poslovna odluka i nju ne donose informatičari (iako mogu na nju značajno utjecati). Strateško planiranje IS-a. 46 Pavlić. 45 Brumec. FOI Varaždin. Znak.Prije informatizacije bilo kojeg procesa uz primjenu ove metodike potrebno je utvrditi da li taj proces treba mijenjati. Koristi se otprije poznatim metodama i tehnikama. pa je i prikriveni otpor provođenju poslovnog reinženjeringa velik44. te Plan realizacije po fazama.sc. Obuhvaća već poznate metode i tehnike. Plan mora biti izrađen u kratkom roku (1-3 mjeseca) i mora biti izrađen u takvom obliku da se sve činjenice koje su u njemu utvrđene mogu koristiti u sljedećim fazama razvoja informacijskog sustava. 48 . MIRIS46 (Metodika za razvoj informacijskih sustava) je još jedna metodika hrvatskih autora koju je uveo dr. J. Fizičko oblikovanje čini izvedba programske podrške. M. 1996. Stoga se zaposlenici uvijek kada se spominje reinženjering boje da će biti proglašeni tehnološkim viškom i da će ostati bez posla. Promjene u organizaciji i poslovnoj tehnologiji koje se očekuju. 1997. Pavlić. Primjenom svih navedenih metodika (kao i onih koje nisu ovdje ukratko opisane) trebao bi se polučiti rezultat u obliku dokumenta koji sadrži: • • • • • • • • Sažete preporuke poslovodstvu (posebno prioritete vezane uz poslovne ciljeve te koji su kritični faktori uspjeha). 44 Posebno u nas jer se pod krinkom poslovnog reinženjeringa posljednje desetljeće 20. uvođenje i primjena novog informacijskog sustava. sa naglaskom na to ŠTO treba uraditi. Posljedice na organizaciju poslovnog sustava su značajne. Njome se ukupan posao razvoja informacijskog sustava dijeli na logičko i fizičko oblikovanje informacijskog sustava. Granice sustava.dr. Brumec u fazi strateškog planiranja IS-a. Zagreb. proširiti ili ukinuti. izradu glavnog projekta te izvedbeni projekt. Model podataka. a ne KAKO to uraditi. Temeljnu arhitekturu informacijskog sustava.sc. stoljeća provodilo otpuštanje zaposlenika i smanjivanje vrijednosti poduzeća. Model resursa. Model procesa. Pri tomu logičko oblikovanje sadrži strateško planiranje informacijskog sustava. te njegovo održavanje. SPIS45 (Strateško planiranje informacijskih sustava) je skup metoda koje preporuča prof.: Razvoj informacijskih sustava.

2. Uvijek treba voditi račun da bez suglasnosti i podrške najvišeg poslovodstva nema ni uspješnog projekta ni kvalitetnog informacijskog sustava. na način da se određuju nadglednici projekta odnosno članovi poslovodstva odgovorni za nadzor projekta i koordinaciju projektom. Prikuplja se i vrednuje sva postojeća dokumentacija o strategiji poslovanja (strateški planovi i sl. Treća faza je faza pripreme projekta. Obavezno je primjenom neke metodike procijeniti organizacijsku i informacijsku zrelost poslovnog sustava prije pokretanja projekta. koje su minimalne pretpostavke potrebne za ostvarenje namjere. Pri tome još nije moguće racionalno procjenjivati troškove informacijskog sustava i buduće učinke. te organizacijske jedinice poduzeća i pojedinci koji će biti uključeni u projekt. te koji članovi poslovodstva trebaju biti učesnici u projektu. a učesnici u projektu dodatno se educiraju ako je to potrebno. Analiza poslovnog sustava Strateška analiza poslovanja organizacijskog sustava Preoblikovanje poslovnih procesa (BPR) Izrada “grubog” modela podataka Određivanje temeljne arhitekture informacijskog sustava Analiza postojećih informacijskih podsustava i utvrđivanje potrebnih promjena Određivanje prioriteta razvoja pojedinih informacijskih podsustava Prije početka posla na planiranju i izgradnji informacijskog sustava moraju se u poslovnom sustavu provesti pripremne aktivnosti. na temelju stečenog iskustva. Osiguravaju se potrebna pomagala i sredstva. Jednom će to biti informatičari koji predlažu prijelaz na novo razvijenu informacijsku tehnologiju jer je postojeća zastarjela i postaje je preskupo ili čak nemoguće dalje održavati. Izrađuje se plan projekta i određuju kontrolne točke i rok izvršenja posla. ali je za svaku aktivnost koja kasni moguće odrediti razloge zakašnjenja i. U drugoj fazi se osigurava suglasnost najvišeg poslovodstva.). One se prvenstveno odnose na utvrđivanje potreba za promjenama i prikupljanje potrebnih podataka za pripremu uvodnih materijala koji trebaju biti podastrijeti poslovodstvu kako bi ono dalo svoju podršku i suglasnost.3. Odstupanja od plana projekta zacrtanog u ovoj ranoj fazi vrlo su česta. pokušati spriječiti dalja odstupanja. ali je moguće planirati troškove vezano uz provedbu njegova strateškog planiranja. U ovoj fazi potrebno je izraditi prijedlog poslovodstvu u kojem se mora obrazložiti koje su moguće koristi od novog informacijskog sustava. kada se određuju lokacije gdje će se projekt razvijati i testirati. Određuju se i okvirna novčana sredstva za provedbu strateškog planiranja informacijskog sustava. Prvu fazu čini razumijevanje potreba poslovnog sustava i iskazivanje zanimanja za pokretanje projekta izgradnje informacijskog sustava. Tek nakon toga počinje prava priprema projekta koji treba realizirati. kako bi se izbjegla mogućnost neuspjeha. koliki je očekivani opseg projekta. Drugi puta su to korisnici koje postojeći sustav ne zadovoljava zbog promjena 49 . Pripremne aktivnosti dijele se na tri osnovne faze. Na pitanje u čijoj je nadležnosti pokretanje projekata razvoja informacijskog sustava teško je odgovoriti.

Odnos poslovne strategije. Slika 20.). 48 Detaljnu specifikaciju svakog koraka može se naći u literaturi (primjerice Barker: CASE*Method: Tasks and Deliverables") 50 47 . poduzeće koje se bavi veleprodajom na jednoj lokaciji i poduzeće koje robu prodaje putem Interneta. Brumec: Strateško planiranje IS-a. 3. neće se nabavljati jednaka oprema i softver za poduzeće koje se bavi prodajom određenih roba u dućanima (maloprodaja). 2. FOI Varaždin. Stoga treba razlučiti kako na odluku o razvoju informacijskog sustava utječe poslovna strategija. Određivanje temeljne arhitekture informacijskog sustava. 5. Izrada "grubog" modela podataka. 1997. Poslovna tehnologija trebala bi biti ključni čimbenik za izbor i informacijske tehnologije i strategije razvoja informacijskog sustava47. IS i IT strategije Analiza poslovnog sustava temelji se na postavci da najviše znanja o poslovnom sustavu ima poslovodstvo i poslovni stručnjaci. 4. 6. POSLOVNA STRATEGIJA Utjecaj IT Postavlja i mijenja ciljeve Donosi poslovne odluke Kamo ide poslovanje i zašto? Podrška poslovanju Smjernice za poslovanja IS STRATEGIJA Što je potrebno za ostvariti Polazi od poslovanja Bavi se aplikacijama ciljeve? Tehnološka infrastruktura Potrebe i prioriteti IT STRATEGIJA Polazi od aktivnosti Bavi se tehnologijom Kako to ostvariti? *Izvor Dr. Preoblikovanje poslovnih procesa ili poslovni reinženjering (BPR). A sva tri poduzeća bave se trgovačkom djelatnosti. Analiza postojećih informacijskih podsustava i utvrđivanje potrebnih promjena. strategija informacijskog sustava i strategija informatičke tehnologije (prikazano slikom 20. Analiza poslovnog sustava provodi se u šest osnovnih koraka koje preporučaju uglavnom sve metodike48: 1. Strateška analiza poslovanja organizacijskog sustava. Primjerice.u poslovnoj tehnologiji ili čak i asortimanu proizvoda. Određivanje prioriteta razvoja pojedinih informacijskih podsustava. Stoga je analiza poslovne tehnologije nezaobilazan dio analize poslovnog sustava.

provođenje intervjua. Prikupljanje informacija i intervjua.2. ključni čimbenici uspjeha. koju treba obavljati gdje god je to moguće. prikupljanje dokumenata razmatranih tijekom intervjua i sistematizaciju bilješki sa intervjua. Poslovne funkcije poduzeća mogu se definirati kao grupa procesa koji zajedno podržavaju željene ciljeve i potrebe poslovnog sustava. Strateška analiza poslovanja organizacijskog sustava Strateška analiza poslovanja organizacijskog sustava odvija se u timskom radu. te utjecaj tehnologije na projekt. uvijek je potreban period uhodavanja i upoznavanja problematike s kojom se susreće promatrani poslovni sustav.3. što uključuje pripremu za intervju. Primjerice. Preporuka je da se uvijek svi materijali daju na verifikaciju osobama s kojima su intervjui vođeni i da se od njih traži pisana potvrda (ili makar samo potpis) da su navedene tvrdnje točne i istinite.1. uz koji su priloženi svi relevantni dokumenti. provjeravaju i vrednuju izrađeni modeli. te pridružiti rukovoditelje organizacijskim jedinicama kojima upravljaju. iako možda dobro razumiju cjelinu poslovanja49. koji se odvijaju bez prekida. Uvijek se razmatraju poslovni procesi promatranog poslovnog sustava. Na kraju se dokumentiraju. a ponekad i neuspješan informacijski sustav. pogrešan izbor tehnologije koju se želi primjenjivati u budućem razdoblju može prouzročiti velike troškove u budućnosti. Na temelju tih podataka trebaju izraditi matrice veza kojima povezuju funkcije (procesa) i organizacijske jedinice te funkcije poslovnog sustava i rukovoditelje. a ponekad kao postupci odnosno aktivnosti koje se odnose na operativnu provedbu određenih segmenata posla. Provjeru navoda iz intervjua koji se odnose na poslovnu tehnologiju.2. Zatim trebaju odrediti osnovne funkcije poslovnog sustava i raščlaniti ih (dekomponirati ih). 51 . Preoblikovanje poslovnih procesa (BPR) O preoblikovanju poslovnih procesa bilo je riječi kao o jednoj od metodika koje se primjenjuju pri strateškom planiranju informacijskog sustava. Ponekad osobe s kojima se vode razgovori imaju nepotpune informacije o poslu koji se redovito obavlja. nisu temeljeni na 49 Ovaj problem jako je izražen kod novih članova poslovodstava koji su na te pozicije došli po političkoj i inim linijama.2. Tijekom ove faze provodi se: a. Iako oni mogu biti stručnjaci na svom poslu. 3. ponekad kao skupine procesa koji se odnose na određeno poslovno područje (funkcije). pri čemu se analiziraju ciljevi projekta i problemi koji postoje ili se tek očekuju pri njegovoj realizaciji. b. Osobe koje su zadužene za razradu i sistematizaciju podataka prikupljenih putem intervjua prvo moraju raščlaniti (dekomponirati) organizacijsku strukturu poslovnog sustava i njegovu poslovodnu strukturu. Rezultat ove faze je pregledni model postojećeg poslovnog sustava. Održavanje prvog radnog sastanka. c. Treba se prisjetiti da i svaka nova Vlada ima svojih «100 dana».

koje je moguće pojednostavniti. uz nove informacijske tehnologije.3. Na kraju se obavezno pribavlja suglasnost poslovodstva za provođenje promjena. Tijekom poslovnog reinženjeringa provodi se kritičko preispitivanje modela poslovanja od strane poslovodstva i korisnika i najčešće se postojeći model poslovanja poboljšava. Entitet (nositelj informacije) jest bilo koja važna stvar ili pojava koju treba poznavati ili čuvati podatke o njoj. Klasa podataka je dokument ili zapis u bilo kojem obliku. Procesi u poduzeću su specifične aktivnosti koje se ponavljajući izvode u nekom vremenu te pomoću određenih resursa postižu neki parcijalni cilj. odnosno povezani procesi čine poslovnu tehnologiju poduzeća. uvesti i nova tehnologija rada.2. a koje obavljati na potpuno drugačiji način. Dakle. grubi model podataka kojim se opisuju klase podataka u sustavu. Za potrebe strateškog planiranja informacijskog sustava dovoljno je izraditi tzv. Često se za procedure koristi termin aktivnost. koji imaju definiran i početak i kraj (pa se stoga mogu opisati u terminima ulaza i izlaza). Procedure detaljno opisuju pojedine postupke. kojima se zamjenjuju one izrađene u prethodnoj fazi strateške analize poslovanja. a ne kako se radi.organizacijskoj strukturi i kategoriziraju što se radi. klasa podataka jest logički oblikovan i povezan skup podataka koji se odnose na jednu pojavnost. Procesi su invarijantni dijelovi poslovne tehnologije. Dok je klasa podataka opća poslovna kategorija. a ne kako se radi. izrađuju se nove matrica veza funkcija (procesa) i organizacijskih jedinica i funkcija i rukovoditelja. uključuju tehnologiju rada te određuju kako se radi. entitet je opća informatička kategorija. stvoren nekim procesom unutar (ili izvan) sustava i korišten od jednog ili više procesa unutar (ili izvan) sustava. te identificiraju što se radi. Izrada "grubog" modela podataka Izrada modela podataka u svakom je poslovnom sustavu izuzetno zahtjevan i često dugotrajan posao. Vrlo često obavljanje poslovnih procesa ovisi o postojećem informacijskom sustavu. kojim se opisuje radnja usmjerena na izvršenje nekog zadatka. 3. Tijekom poslovnog reinženjeringa utvrđuje se koji su procesi u poslovnom sustavu višak. pa se u fazi planiranja novog sustava može. Funkcije se često grupiraju u funkcijska područja koja podržavaju organizacijsku strukturu poduzeća i za njihovo funkcioniranje poznata je nadležna odgovorna osoba. Na temelju predviđenih promjena i poboljšanja izrađuje se nova organizacijska shema. nisu temeljeni na organizacijskoj strukturi. 52 .

čime se omogućava određivanje granica informacijskih podsustava. Zbornik radova. Na kraju se pribavlja suglasnost poslovodstva za izbor temeljne arhitekture informacijskog sustava.4. provjera i vrednovanje izrađenog modela podataka. a aktivnosti će biti stavke u izbornicima nižeg reda. 3. različite cijene koštanja opreme i softvera. uz međusobnu povezanost podsustava i otpornost informacijskog sustava na promjene.2. J: Optimizacija strukture informacijskog sustava. njihovu strukturu odnosno procese koji su obuhvaćeni svakim podsustavom i njihove međusobne veze. To je osnova za dalji postupni razvoj programske osnovice informacijskog sustava. u kojem će podsustave podržavati aplikacije.Klase podataka povezuju procese u poslovnom sustavu. različita organizacija poslovnog sustava i slično). postupnost izvođenja cjelovitog informacijskog sustava. 1993. Temeljna arhitektura informacijskog sustava mora omogućiti izbor prioriteta izgradnje informacijskog sustava po podsustavima. te zajedno s njima opisuju tijek podataka unutar sustava. Temeljna arhitektura informacijskog sustava sadrži50: • • • podsustave odnosno aplikacijska područja. Entiteti povezuju procese u informacijskom sustavu. Utvrđuje se izvor klasa podataka u poslovnom sustavu što se dokumentira izradom matrice veza organizacijskih jedinica i klasa podataka. pri čemu se grupiraju funkcije i klase podataka u informacijske podsustave na temelju njihovih međusobnih sklonosti. FOI Varaždin. 50 Brumec. ali i plan izrade novog. Određivanje temeljne arhitekture informacijskog sustava provodi se izvođenjem analize sklonosti procesa nad matricom poslovne tehnologije. stvarajući tako sa njima cjelovitu i konzistentnu poslovnu tehnologiju. Na kraju se provodi dokumentiranje. pojedine procese programi (odnosno stavke u glavnom izborniku svake aplikacije). Faza izrade "grubog" modela podataka sastoji se od prepoznavanja osnovnih klasa podataka u poslovnom sustavu i njihovo raščlanjivanje na tipove entiteta. 53 . Preporuča se predložiti više varijanti arhitekture budućeg informacijskog sustava sukladno različitim početnim parametrima (to mogu biti različite tehnologije rada. Određivanje temeljne arhitekture informacijskog sustava Određivanjem temeljne arhitekture informacijskog sustava određuje se budući izgled. Obavezno se izrađuje matrica veza klasa podataka (entiteta) i funkcija (poslovnih procesa) odnosno matrica poslovne tehnologije. Programska podrška izvedena na taj način zaista podržava poslovnu tehnologiju na temelju koje je nastala.

ali i ne moraju. procijeniti iskoristivost postojećeg informacijskog podsustava (ako postoji). Svaki takav informacijski modul mora zadovoljiti osnovne elemente jedinstvenosti informacijskog sustava te biti izrađen na temelju zajedničkih standarda. procijeniti utjecaj na organizaciju poslovnog podsustava. potrebno je analizirati postojeći informacijski sustav i njegove značajke.5. povezati u jednu cjelinu. Pri tome se za određivanje potrebe za zamjenom postojećeg informacijskog podsustava mogu koristiti razni kriteriji. te prepoznati potreba za zamjenom ili poboljšanjem postojećih podsustava. Redoslijed prioriteta izrade pojedinih modula pri tomu ovisi o različitim kriterijima (to može biti cijena ulaganja u novu opremu. a konačnu odluku uvijek donosi poslovodstvo. Ako u poslovnom sustavu postoji ranije izrađena dokumentacija potrebno ju je provjeriti i dopuniti ako je to potrebno. informacijskih podsustava (IPS) i rukovodilaca. Lego kockicama se mogu složiti pojedini uređaji ili građevine koji se mogu. 51 Često se za jasniji opis modularnosti koristi primjer lego kockica.2. a o dubini roditeljskog džepa ovisi rok završetka igre. Analiza postojećih informacijskih podsustava i utvrđivanje potrebnih promjena S obzirom da se ne može zanemariti utjecaj postojećih programskih rješenja na tehnologiju rada u poslovnom sustavu. usporediti zahtjeve korisnika zbog određivanja složenosti projekta. informacijskih podsustava (IPS) i klasa podataka (entiteta). Jedan od najznačajnijih je njegov trošak održavanja i mogućnost zajedničkog funkcioniranja s ostalim podsustavima u novom informacijskom sustavu.6. čime se štedi na vremenu ali i bolje upoznaje poslovanje promatranog poduzeća. vrijeme potrebno za razvoj softvera koje je u nekim slučajevima dulje a u drugima kraće.3. Važno je naglasiti da se ova analiza djelomično može provoditi istodobno i paralelno ostalim koracima. postojanje programskog rješenja s kojim korisnici nisu zadovoljni ali koje može poslužiti još neko vrijeme i slično). Za određivanje prioriteta razvoja pojedinih informacijskih podsustava treba procijeniti potencijalne koristi svakog od njih. informacijskih podsustava (IPS) i funkcija (procesa). Time je omogućena modularnost informacijskog sustava odnosno izrada pojedinih informacijskih podsustava neovisno jedan od drugoga51. Određivanje prioriteta razvoja pojedinih informacijskih podsustava Važan razlog za izradu strateškog plana razvoja informacijskog sustava je formiranje informacijskih podsustava i njihovih granica.2. te utvrditi mogućnost usporednog razvoja više informacijskih podsustava. procijeniti potrebne resurse i vjerojatnost uspjeha. Tijekom analize postojećeg informacijskog sustava obavezno se izrađuju matrice veza informacijskih podsustava (IPS) i organizacijskih jedinica. 54 . 3. Redoslijed izrade takvih modula od lego kockica uglavnom ovisi o skupu kockica koji dijete ima na raspolaganju. Tada se može utvrditi razina podudarnosti postojećih i novih informacijskih podsustava.

Stoga se njenom primjenom složena struktura postupno raščlanjuje i time pojednostavljuje53. Dekompozicija ciljeva. i model resursa koji prikazuje resurse potrebne za realizaciju modela (opremu. 3. pri čemu je model procesa samo jedan od podmodela koji čine model informacijskog sustava. 55 . a ponekad se projekt niti ne završi. općenito definiranog) do jednostavnog i svakom pojedincu razumljivog cilja koji treba realizirati.3. Model procesa Najčešća podjela poslovnog sustava na funkcijska područja navodi na misao da postoji više razina podjele (što podržava organizacijska teorija). a koje su posljedica organizacijske prirode sustava. Model procesa prikazuje skupove procesa koji mijenjaju stanje sustava i pomoću kojih se formiraju izlazi iz sustava (odnosno opisuju događaji s objektima). Tijekom izrade modula redoslijed prioriteta ne smije se mijenjati52. dekomponirati se mogu organizacijske jedinice pa tako zorno prikazati strukturu odgovornosti i nadležnosti za pojedine segmente poslovanja. Dekomponirati se mogu ciljevi poslovnog sustava (od najsloženijeg. Dekompozicija je postupak razlaganja složenih struktura. 3. Kako podijeliti informacijski sustav na njegove podsustave i kako ih zorno prikazati omogućava metoda dekompozicije (strukturnog raščlanjivanja). u jednom složenom poslovnom sustavu: 52 Iskustvo je pokazalo da ako se redoslijed prioriteta mijenja tijekom izrade modula. a svaki od njih može se smatrati elementarnim informacijskim sustavom. a rezultat se iskazuje u modelu procesa. Ili. Pri planiranju izrade informacijskog sustava potrebno je izraditi njegov model koji se odnosi na odgovarajući segment realnog poslovnog sustava. funkcija i procesa poslovnog sustava Model procesa Model resursa Općenito se svaki složeni sustav sastoji od niza elementarnih sustava. Pri tome se dekomponiraju poslovni procesi.Redoslijed prioriteta razvoja informacijskih podsustava smije se mijenjati samo u trenutku kada se neki od modula stavlja u funkciju. Primjerice.3. Dekompozicijom se dobiva hijerarhijski prikaz promatrane složene strukture. 53 Poznata je uzrečica «Podijeli pa vladaj!». Stoga se informacijski sustav koji podržava složeni poslovni sustav sastoji od niza informacijskih podsustava. pa je ta metoda stoga osnova za strukturiranje informacijskog sustava.1. projekt jako poskupljuje i posao se produžava. kadrovske resurse i slično). Potrebno je još izraditi model podataka koji prikazuje stanje sustava preko skupa podataka (opisuje stanje objekata).

Primjere za takvu višerazinsku podjelu moguće je pronaći gotovo u svim djelatnostima.• • • na prvoj razini sustav se obično dijeli (dekomponira) na osnovna funkcijska područja koja objedinjuju skup srodnih poslova. a posljedično i različite arhitekture programske opreme koju treba razvijati za novi informacijski sustav.. Pravni poslovi Proces Financije Proces .. Administracija Funkcija Prodajni razgovor Proces Ugovaranje Proces . Njihovim različitim povezivanjem mogu se ostvariti različite arhitekture informacijskog sustava.. a koji sadrže neki broj procesa (koji 56 .. Primjer dekompozicije procesa (hijerarhijski prikaz) Cilj dekompozicije informacijskog sustava je pri tome utvrđivanje i raspoređivanje procesa koji se smatraju invarijantnim dijelovima poslovne tehnologije.. ali tehnološki različita područja (funkcije).. Izrada ugovora Procedura Potpisivanje ugovora Procedura Evidentiranje ugovora Procedura Pohranjivanje ugovora Procedura .... različitost tehnoloških i proizvodnih postupaka može zahtijevati podjelu podsustava proizvodnje na više podsustava na nižoj razini. dok se na trećoj i nižim razinama (ako je potrebno) razrađuju specifičnosti i iznimke (procesi i procedure). Poslovni sustav Prodaja Funkcija . Svaku od tako oblikovanih arhitektura informacijskog sustava čini neki broj podsustava (koji može. posebice u proizvodnji robe i usluga.... Slika 21.. Primjer dekompozicije procesa u poslovnom sustavu prikazan je slikom 21.. ali i ne mora biti jednak nekoj drugoj arhitekturi).. na drugoj se složenija funkcijska područja dijele na međusobno slična. Proizvodnja Funkcija . Iako sličnost proizvodnog asortimana navodi na pripadnost jednom poslovnom podsustavu.

” U primjeni je pravilo “sedam plus/minus dva”.. prikazan slikom 22. K. Slika 22.): 54 55 Klasić. Primjer dekompozicije procesa (vodoravni prikaz) Slično vodoravnom prikazu. ali i ne moraju)54. dakle raščlanjivanje se provodi do devet razina dekompozicije. doktorska disertacija.1. dekompozicija se može prikazati Warnier-Orrov-im dijagramom (slika 23.2. Proces 3. Radovan. od kojih su osnovni: • • Hijerarhijski ili vertikalni prikaz. Nakon dekompozicije nastala dokumentacija sadrži najmanje: • • hijerarhijsku strukturu dekomponiranih objekata.4. 1998. Proces 2.mogu biti isti. Proces 0 Proces 2. kako bi se svi temeljni elementi koji tvore taj podsustav mogli eksplicite navesti na jednom zasebnom dijagramu. prikazan slikom 21. Proces 2. 1989. i Vodoravni prikaz ili polegnuto stablo. Stoga se prilikom provođenja postupka dekompozicije traže odgovori na pitanja poput «ŠTO treba napraviti da bi se obavila određena funkcija» ili «ZAŠTO se nešto radi tako kako se radi». M: Projektiranje informacijskih sistema. FOI Varaždin. koja se prikazuje grafički i opisno. Proces 1. odnosno do kada treba provoditi dekompoziciju. i opis dekomponiranih objekata. 57 . Okvirni kriterij kojim se određuje hijerarhija dekompozicije informacijskog sustava je55: “Svaki (pod)sustav dekomponira se dotle dok ne postane dovoljno ograničen (jednostavan).3. Obično se postavlja pitanje do kada treba raščlanjivati određeni proces. Modeli optimizacije strukture informacijskog sustava. Zagreb. Proces 2. Grafički se dekompozicija može predočiti u više različitih oblika. Informator. što proizlazi iz osobine čovjeka da pogledom obuhvati ograničen broj elemenata. Proces 2.

Proces 0.1. alatu koji se koristi za izradu modela.2. Skup X Skup a S Skup b e X z a Skup e Skup S Vennov dijagram Skup z b Slika 24. • opremu sa aspekta njihova kapaciteta i dinamike korištenja tih kapaciteta. Primjer dekompozicije procesa (Warnier-Orrov dijagram) Vennov dijagram također služi za prikazivanje dekompozicije (slika 24.2.Proces 1. Proces 2. Njime je određen i model organizacije informacijskog sustava.3.3. Proces 2. Proces 2. 58 56 . Model resursa Model resursa sadrži specifikaciju tehnološke osnovice. • organizacijske jedinice. Slika 23. On prikazuje "procesore" glede njihovih kapaciteta i dinamike korištenja tih kapaciteta u poduzeću odnosno: • kadrovske resurse. Primjer dekompozicije procesa (Vennov dijagram) Izbor oblika grafičkog prikaza dijagrama dekompozicije ovisi o standardu koji je usvojen u poduzeću. Zbog lošije preglednosti neki projektanti Vennov dijagram dekompozicije često pretvaraju u hijerarhijski prikaz. 3. ili najčešće o subjektivnom izboru pojedinog analitičara sustava. Proces 3.)56. Proces 2.

jer je izrada matrice veza često dugačak i mukotrpan posao. 3. Ponekad se događa da se model resursa mijenja u ovisnosti o organizaciji poslovnog sustava (u tom slučaju se pripremljen model resursa prilagođava novoj organizaciji. Kod korisnika usluga također izaziva promjene poput nabave mobitela i ustrojavanje evidencije takvih plaćanja.1. Matrica procesa i klasa podataka Matrica veze u čijim su redovima upisani procesi. 3. Stoga nije moguće «kopirati» ranije izrađene modele. daje pregledan prikaz poslovne tehnologije na kojem se formalnim postupcima može provjeriti njezina konzistentnost i cjelovitost.4. mogućnost plaćanja parkiranja putem SMS poruka traži drugačije. a ponekad se mijenja ovisno o tehnološkom napretku (uvođenjem novih tehnologija mijenjaju se zahtjevi na novi informacijski sustav57). Stoga se ta matrica naziva i matricom poslovne tehnologije.Model resursa prikazuje se matricama veza. te kao mogućnost upravljanja proširivanjem postojećih informacijskih sustava. do upisa slovčanih oznaka koje mogu opisivati prirodu promatrane veze).4. Matrice veza sastoje se od niza redaka i stupaca u čijim se presječnim poljima označava postojanje ili nepostojanje veze između elemenata matrice. Tehnika matričnih dijagrama Matrica procesa i klasa podataka Dijagonalizacija matrice i oblikovanje podsustava Unutrašnja konzistentnost i vanjska povezanost podsustava Za zorno prikazivanje poslovne tehnologije u praksi se koriste matrice veza kojima se prikazuju veze između raznovrsnih ili istovrsnih elemenata sustava. odnosno jedna od četiri matrice potpune matrice sustava. Neka pomagala za projektiranje i razvoj programske podrške (CASE pomagala) podržavaju automatsku izradu raznih oblika matrica veza iz elemenata pohranjenih na računalu. kod planiranja distribucije i prijelaza na novi informacijski sustav. Način označavanja može biti različit (od stavljanja oznaka «+» ili «–» kojima se prikazuje postojanje ili nepostojanje veze između elemenata matrice. ispravnosti i logike modela informacijskog sustava s obzirom na elemente koji ju čine. Matrica veza je zapravo interna matrica veza unutar jednog sustava odnosno podsustava S ss . te grafičkim prikazom modela organizacije poslovnog i informacijskog sustava. a u stupcima klase podataka. U načelu se one koriste za provjeru cjelovitosti. Za matricu poslovne tehnologije koja će poslužiti za izradu informacijskog sustava i kojom se prikazuje njegova struktura nadalje će se koristiti terminologija matrica procesi/entiteti. a često i raspoloživim ljudima). Primjerice. dopunske resurse za realizaciju informacijskog sustava kod davatelja usluga. 59 57 . te priroda njihove veze. «kvačice» kojom se potvrđuje postojanje veze. Različite matrice veza izrađuju se u različitim fazama projektiranja informacijskog sustava.

Jednom se roba nabavlja od poznatog dobavljača uz plaćanje unaprijed. i to za najjednostavnije. to znači da će se u većini trgovačkih poduzeća prvo obavljati naručivanje određenih proizvoda. posebno ako od ranije ne poznaje djelatnost promatranog sustava. pretraživanje entiteta. R (čitanje. evidentiranje nabavne i formiranje prodajne cijene. Razlika proizlazi iz činjenice da je klasa podataka poslovna kategorija. pa stoga jedna klasa podataka može biti prikazana s jednim ili više entiteta58. U (ažuriranje entiteta. Stoga. Svaki poslovni sustav može na drugačiji način organizirati vlastito poslovanje. U praksi se popisuju dokumenti koji se koriste u sustavu i njih se proglašava klasama podataka. dok matrica poslovne tehnologije prikazuje redoslijed odvijanja procesa u poslovnom sustavu i uvijek je ista za isti poslovni sustav (nakon što se usuglasi poslovna tehnologija). Pri tome sva rješenja mogu biti korektna i mogu dobro funkcionirati. a treći puta se plaća tek po realiziranoj prodaji. engl. Read) i “prazno” odnosno ∅ (kada proces ne vrši operaciju nad entitetom). Slična je pojava i s popunjavanjem stupaca matrice poslovne tehnologije. Presječna polja matrice poslovne tehnologije popunjavaju se oznakama koje opisuju aktivnosti procesa nad entitetima: • • • • C/D (stvaranje/brisanje entiteta. engl. Time se analitičar sustava. Već sada treba naglasiti da se dokumenti (odnosno klase podataka) kojima se popunjavaju stupci matrice poslovne tehnologije mogu značajno razlikovati od entiteta kojima se također matrica popunjava u kasnijoj fazi izrade. Update). 60 58 . matrica procesi/entiteti koje prikazuju arhitekturu informacijskog sustava može biti puno. upoznaje s poslovnom tehnologijom i podacima koje će trebati čuvati u novom informacijskom sustavu. Create/Delete). Redoslijed procesa više razine (složenijih procesa) značajno se ne razlikuje za različite poslovne sustave. Procesi koji popunjavaju retke matrice poslovne tehnologije u ovom slučaju mogu čak imati i isti naziv («plaćanje»). a pogotovo nema razlika na razini funkcija sustava. po predračunu. nakon provedenog preoblikovanja poslovnih procesa željena poslovna tehnologija. ali je poslovna tehnologija sustava različita. a nakon određivanja strukture informacijskog sustava operativno prihvatljiva poslovna tehnologija.Matrica poslovne tehnologije izrađuje se pri strateškom planiranju informacijskog sustava. zatim prodaja proizvoda. pri čemu se pri analizi postojećeg sustava iskazuje postojeća poslovna tehnologija. pa evidentiranje prodane robe. Redovi matrice poslovne tehnologije popunjavaju se poslovnim procesima u redoslijedu njihova izvođenja. operativne procese. Međutim. ulazeći u detaljniji opis procesa pojavljuju se različitosti u tome kako se posao obavlja. tako da se redoslijed procesa može razlikovati od poduzeća do poduzeća. a entitet informatička. U stupce se upisuju klase podataka odnosno entiteti koje određeni proces koristi. drugi puta se roba plaća po fakturi nakon što je roba isporučena. Umjesto ∅ često se koristi i oznaka 0. engl. Primjerice. Unatoč postupcima modeliranja podataka projektanti mogu izabrati različite strukture podataka za razne sustave bilo zbog tehnoloških ograničenja bilo zbog nekih drugih subjektivnih razloga.

p7. p2. p12 p9. p6. p12 p7. Stoga se analitičar sustava mora pridržavati formalnih pravila za popunjavanje matrice poslovne tehnologije. Zatim se upisuju oznake aktivnosti u presječna polja matrice.: Veze procesa i entiteta (primjer) Matrica poslovne tehnologije popunjava se na način da se u retke upišu svi procesi bilo kojim redom. p5. FOI Varaždin. p11 Tablica 7. Jedna se klasa podataka može koristiti u više procesa. p11 p5. p10 p4. p10 p8 p7. p12 ---Pretraživanje p1. Ako klasa podataka nastaje u više različitih procesa upitna je nadležnost i odgovornost za podatke. U poslovanju to znači zbrku u poslovanju jer se krivnja za loše manipuliranje određenim dokumentom najčešće prebacuje s jedne osobe na drugu. p10 p1.PRIMJER: Neka je definiran sustav od 12 procesa i 9 entiteta. Dokument nastao jednim procesom može biti korišten u više drugih. koja se mogu jednostavno opisati59: • Jedna se klasa podataka generira (nastaje) samo u jednom procesu. Međutim. • • 59 Brumec. p4. p5.). 1993. Operacije procesa nad entitetima opisane su u tablici 7. Zbornik radova. kasnijih procesa. Primjer takvih procesa su razni izvještaji koji se sastoje od na određeni način sortiranih i pristupačno prikazanih podataka koji su nastali ranije u sustavu. p9 p2. p6. p6. p8. Entiteti se upišu u stupce redom kojim su navedeni u tablici ulaznih podataka. p8 p4. p7. p11 --p8 p12 p1 p4. 61 . p11. kao i njihova točnost. Obično su oznake aktivnosti definirane u ulaznim podacima. ENTITET E1 E2 E3 E4 E5 E6 E7 E8 E9 Stvaranje/brisanje p10 p3 p1 p2 p4 p6 p5 p6 p9 Ažuriranje p6. može se dogoditi da je neka oznaka pogrešno navedena ili da postoje nelogičnosti u obavljanju poslovnih procesa koje se očituju tek pri popunjavanju matrice. p7. p8. p12 p1. Podacima iz tablice veza procesa i entiteta popunjava se matrica procesi/entiteti odnosno matrica poslovne tehnologije (tablica 8. Proces koji samo koristi. a ne generira nijednu klasu podataka je “parazitski” ili radi za okruženje. p4. p10. J: Optimizacija strukture informacijskog sustava. p2. p5. pazeći da se neki ne izostavi.

• • Proces koji samo generira. Svaki redak matrice sadrži potpun skup entiteta koji pripada jednom procesu. Ponekad to mogu biti procesi koji preuzimaju iz nekog drugog informacijskog sustava podatke koji se dalje koriste u poduzeću. Može se dogoditi da je došlo do greške u pripremi ulaznih podataka. različite točnosti i načina nastanka. a ne koristi nijednu klasu podataka treba posebno analizirati. E1 p1 p2 p3 p4 p5 p6 p7 p8 p9 p10 p11 p12 C/D U R R U R R E2 E3 C/D R E4 E5 U E6 E7 E8 R R E9 R C/D C/D R R R R R R U R R R U R R R R R R R U R R U R R R C/D R C/D R U U C/D R R C/D U R C/D R Tablica 8. Stvaranje nove klase podataka prihvatljivo je ako se radi o temeljnim podacima koje treba pratiti (često se u praksi zovu matičnim podacima).: Matrica poslovne tehnologije (primjer) Iz navedenog proizlaze svojstva koje matrica poslovne tehnologije mora zadovoljavati: • • 60 Matrica mora biti m x n – tog reda. U praksi je broj procesa višestruko veći od broja entiteta. S obzirom da se radi o različitim izvorima podataka. što znači da predstavlja sustav s m procesa i n entiteta. svaki takav pojedinačni slučaj treba posebno razmotriti i analizirati. Broj procesa u pravilu se razlikuje od broja entiteta60. 62 . Ne može postojati proces ni klasa podataka bez ijedne oznake operacije procesa nad klasom podataka. ali isto tako može biti slučaj da doista postoji greška u poslovnoj tehnologiji promatranog poduzeća koju treba ispraviti.

jer u sustavu ne postoji entitet koji se ne koristi. ali i ne mora. jer jedan proces može. utjecati na sve entitete. U ili D što ukazuje da je entitet stvoren u okolini. što ukazuje na moguće anomalije u poslovnoj tehnologiji promatranog sustava. Matricu poslovne tehnologije se prema tome algoritmu treba prikazati u obliku matrice u kojoj su retci i stupci permutirani na način da su srodni procesi grupirani zajedno prema metodi redoslijeda faza životnog ciklusa osnovnog resursa. jer se entitet može stvoriti samo u jednom procesu. • U jednom stupcu smije se nalaziti samo jedan element s vrijednošću C. Redak koji sadrži samo elemente oznake C znači da proces djeluje nezavisno od ostalih zbivanja u sustavu. Redak ne smije biti prazan. R}.• • • Svaki stupac matrice sadrži potpun skup procesa koji vrše operacije nad jednim entitetom. C. Moguće je da u stupcu nema oznake C. a entiteti prema 63 . Dijagonalizacija matrice i oblikovanje podsustava Budući da je moguće iste poslovne procese obavljati različitim redosljedom. jer ne postoji proces koji niti stvara niti koristi barem jedan entitet. Stupac koji sadrži samo elemente oznake C ili D ukazuje da je neki entitet suvišan. Stoga se za svaki drugačiji redoslijed procesa u sustavu može izraditi najmanje jedna nova matrica poslovne tehnologije. U jednom retku smije se nalaziti više elemenata s vrijednošću ∅ . Jedan od algoritama kojim se u praksi rješava problem grupiranja empirijski je utvrđen i poznat je pod nazivom algoritam životnog ciklusa osnovnog resursa. u ovisnosti o tome koju operaciju vrši i-ti proces nad j-tim entitetom. D. Ako se pri analizi utvrdi postojanje više procesa koji stvaraju isti entitet. Element matrice definiran je kao: e i. Time se NE mijenja poslovna tehnologija. 3. Zamjenom dva retka u matrici mijenja se redoslijed zapisa procesa u sustavu čime se mijenja poslovna tehnologija sustava. da se izvan sustava ažurira i briše. D. C. potrebno ih je po nekom kriteriju grupirati u podsustave. Zamjenom dva stupca u matrici mijenja se redoslijed entiteta u sustavu.j = {Ø. U. Stupac ne smije biti prazan.4.2. Na toj matrici dopuštene su operacije zamjene redaka odnosno stupaca. a da se u promatranom sustavu samo koristi. Tako definirana matrica prikaz je formalno ispravnog modela poslovne tehnologije objektnog sustava ili modela informacijskog sustava. U i R. takav nalaz ukazuje na organizacijski kaos u poslovnoj tehnologiji promatranog sustava. s time da jedan proces pripada jednom i samo jednom podsustavu.

redoslijedu nastajanja. Postupak formiranja takve matrice zove se dijagonalizacija matrice, jer se njime teži dijagonalu matrice popuniti oznakama C. Važno je naglasiti da ovaj pojam “dijagonalizacija” nije istovjetan matematičkom pojmu dijagonalizacije. Dijagonalizacija matrice poslovne tehnologije ključan je korak u razvijanju osnovne arhitekture informacijskog sustava. Postupak dijagonalizacije matrice jest određivanje takvog redoslijeda stupaca i redaka matrice poslovne tehnologije da sve međusobne veze prikazanih objekata označene s C budu predočene što bliže dijagonali matrice. Formalni postupci opisani u literaturi mogu se svesti na nekoliko osnovnih pravila61: • • • • procese treba poredati u redoslijedu faza životnog ciklusa osnovnog resursa; klase podataka treba permutirati tako da prvo dođe klasa podataka koju stvara prvi proces, zatim klasa koju stvara drugi proces itd.; odnos klasa podataka i procesa mora ostati nepromijenjen; podsustavi se određuju tako da zadovolje postavljene kriterije optimalnosti.

Temeljem iskustva projektanta i poznavanja poslovne tehnologije, poštujući navedena pravila, oblikuju se submatrice koje su reprezentanti informacijskih podsustava. S obzirom na to da postoje različite metodike podjele informacijskog sustava koje su više ili manje heurističke, više ili manje optimalne, u literaturi se postavlja metrika koja mjeri stupanj kvalitete rješenja, jer je jedan informacijski sustav odnosno skup procesa moguće podijeliti na različite načine u dva ili više podsustava. U dijagonaliziranoj matrici informacijski podsustavi su prikazani submatricama u kojima su oznake C na dijagonali ili što bliže njoj. Procesi koji su grupirani unutar jedne submatrice čine informacijski podsustav (grupu, cluster, roj). Svaki element presječnog polja matrice koji je različit od C čini vezu između procesa u čijem je retku s procesom koji u danom stupcu ima C, odnosno koji stvara određeni entitet. Sva slova koja opisuju prirodu veze (odnosno aktivnosti procesa nad entitetom), a nalaze se izvan submatrica, čine vanjske veze između podsustava (i čine vanjsku povezanost između podsustava), a one koje su unutar submatrica čine unutarnje veze podsustava (i čine koheziju ili unutarnju povezanost informacijskog sustava). Povoljnija je ona struktura informacijskog sustava kod kojeg su vanjske veze između podsustava što slabije, a unutar podsustava što jače. Drugim riječima, potrebno je formirati takvu strukturu informacijskog sustava kod koje će što veći broj oznaka aktivnosti procesa nad entitetima biti unutar submatrica, a što manji izvan njih. PRIMJER: Prethodni primjer potrebno je dopuniti zahtjevom da je redoslijed procesa određen poslovnom tehnologijom u promatranom sustavu: p1, p4, p5, p7, p8, p10, p11, p12, p3, p9, p2, p6.

61

Martin, J: Information Engineering: Introduction, Prentice Hall, Englewood Cliffs, NY 1990. 64

Početna matrica poslovne tehnologije prikazana je na tablici 8. za primjer zadan ulaznim podacima iz tablice 7. Dijagonalizirana matrica poslovne tehnologije tada može biti prikazana različitim tablicama (tablice 9. i 10.).
E3 p1 p4 p5 p7 p8 p10 p11 p12 p3 p9 p2 p6 R R R U R R C R R R U R E5 U C R R R R R R C R C C R C R R C C R U R C U R R U R U R R R U R E7 E1 R R E2 E9 R R U E4 E6 E8 R R R U

Tablica 9.: Dijagonalizirana matrica poslovne tehnologije (varijanta 1.)

Redoslijed procesa kojima su popunjeni retci dijagonaliziranih matrica nije jednak u odnosu na početnu matricu. Dok u početnoj matrici poslovne tehnologije poredak procesa ne ovisi o slijedu njihova odvijanja, u dijagonaliziranim matricama je određen metodom životnog ciklusa osnovnog resursa. Dakle, tijekom postupka dijagonalizacije prvo se permutiraju procesi odnosno retci početne matrice poslovne tehnologije, a zatim, ovisno o poretku procesa, klase podataka koje ti procesi stvaraju odnosno stupci početne matrice. Razlika između tablice 9. i tablice 10. očituje se u broju submatrica koje se formiraju dijagonalizacijom početne matrice poslovne tehnologije. Pri tomu je oznaka za operaciju stvaranja/brisanja entiteta C/D zamijenjena oznakom C.

65

E3 p1 p4 p5 p7 p8 p10 p11 p12 p3 p9 p2 p6 R R C R R R U R

E5 U C R R R R

E7

E1 R

E2

E9 R

E4

E6

E8 R

R C R U R C R U R R R R

R

U

R R U

U R U C R C C R R C R R

R

R

R

U

R U

R C

Tablica 10.: Dijagonalizirana matrica poslovne tehnologije (varijanta 2.)

U tablici 9. prikazan je informacijski sustav koji se sastoji od tri podsustava:

S 1 = { p 1 , p 4 , p 5 , p7 , p 8 , p 10 , p 11 , p 12 } , S 2 = { p 2 , p6 } i S 3 = { p3 , p9 } ,
pa je

S = S1 ∪ S 2 ∪ S3 .

U tablici 10. prikazan je isti poslovni sustav (prikazan istom matricom poslovne tehnologije), ali drugačiji informacijski sustav, jer je sastavljen od dva podsustava:

S 1 = { p1 , p 3 , p 4 , p 5 , p7 , p 8 , p 9 , p10 , p11 , p12 } i S 2 = { p 2 , p6 }
pa je

S = S1 ∪ S 2 .

U obje varijante korišten je prethodno opisan postupak dijagonalizacije. Lako je uočiti da broj oznaka koje se nalaze izvan submatrica i kojima su opisane aktivnosti procesa nad entitetima nije jednak u oba slučaja. S obzirom na to da treba postići što manju povezanost između podsustava broj oznaka izvan submatrica treba biti što manji.
66

Za ovaj jednostavan primjer (mali broj procesa i entiteta) provjera koje je rješenje bliže optimalnom odnosno koje je rješenje kvalitetnije može se izvršiti prebrojavanjem popunjenih polja matrice. Stoga se uvode oznake: e0 = broj vanjskih veza svih podsustava (broj popunjenih polja izvan submatrica) eu = broj unutarnjih veza svih podsustava (broj popunjenih polja unutar submatrica) e = ukupan broj veza podsustava (broj popunjenih polja u matrici sustava) U matricama poslovne tehnologije prikazanim tablicama 9. i 10. ukupan broj popunjenih polja je e = 54. U matrici prikazanoj na tablici 9. broj popunjenih polja izvan sve tri submatrice je e01 = 23, a unutar njih je eu1 = 31. U matrici prikazanoj na tablici 10. broj popujenih polja izvan submatrica je e02 = 18, a unutar submatrica eu2 = 36. Ako je kohezija unutar i-tog podsustava (KHS)i jednaka omjeru broja popunjenih polja unutar submatrica i ukupnog broja popunjenih polja matrice: e (KHS)i = u i e 31 ,au može se utvrditi da je kohezija unutar svih podsustava u prvoj varijanti (KHS)1 = 54 36 drugoj (KHS)2 = . Iz navedenog proizlazi da je (KHS)1<(KHS)2. 54

Očigledno je da su u varijanti 2. dva podsustava spojena u jedan čime se smanjio broj vanjskih veza između podsustava, odnosno povećala se kohezija unutar podsustava. Ako je s F označena kvaliteta strukture informacijskog sustava mora vrijediti:

F ∝

∑ KHS
i

i

Drugim riječima, kvaliteta dijeljenja informacijskog sustava proporcionalna je koheziji unutar svih podsustava, a obrnuto je proporcionalna njihovoj vanjskoj povezanosti. Kvalitetnijim rješenjem u ovom primjeru smatrati će se ono gdje je broj popunjenih polja unutar submatrica veći, a izvan njih manji.

3.4.3. Unutrašnja konzistentnost i vanjska povezanost podsustava
Iz razmatranja postupka dijagonalizacije matrice poslovne tehnologije proizašlo je da treba izabrati načine kako uspostaviti povezanost informacijskih podsustava koja bi jamčila kvalitetnu strukturu informacijskog sustava. Svaki od informacijskih podsustava treba tvoriti relativno nezavisnu i funkcijski zaokruženu cjelinu, čime se ostvaruje modularnost kao jedna od osnovnih značajki dobre arhitekture sustava. Stoga treba utvrditi kakvu vanjsku povezanost između podsustava i unutarnju unutra svakog od njih treba postići u svrhu zadovoljavanja te osobine.
67

slijedna. vremenska. ili ako stvaraju iste tokove podataka kao i proces iz drugog informacijskog podsustava (komunikacijska povezanost). tek pri aktiviranju drugog procesa. pri čemu izlaz iz jedne aktivnosti čini ulaz u drugu. Povezanost podacima najslabija je povezanost procesa. Ako jedinu vezu među procesima iz različitih informacijskih podsustava čine podaci. odnosno da drugi proces funkcijski ovisi o prvome. To je ujedno nužan oblik povezanosti među procesima u raznim podsustavima koji zaista tvore cjelinu informacijskog sustava. pa je oblik vanjske povezanosti podsustava sadržajem zabranjen. Slijedna kohezija relativno je povoljan oblik kohezije posebno na višim razinama prikaza informacijskog sustava. Može se izbjeći. Ako procesi svoje aktivnosti obavljaju slijedno. rastavljanjem funkcijski ovisnih procesa odnosno podsustava na dva procesa odnosno podsustava na nižoj razini od kojih svaki obavlja svoje aktivnosti. ili pak da se podaci stvoreni u jednom procesu koriste u drugome. Ako jedan proces (iz jednog informacijskog podsustava) podatke ili kontrolne indikatore ne šalje drugom procesu (iz drugog informacijskog podsustava). to znači da procesi koriste ista spremišta ili baze podataka. proceduralna. Unutarnja povezanost informacijskog podsustava (kohezija unutar informacijskog podsustava) može biti funkcijska. kohezija informacijskog podsustava je prihvatljiva. Ako jedan proces (iz jednog informacijskog podsustava) šalje drugome (iz drugog informacijskog podsustava) upravljačke ili kontrolne podatke (često zvane upravljački indikatori). upravljanja i sadržaja. logička i slučajna. te je utoliko i najpoželjnija. ali i među procesima iz različitih podsustava. utjecaj prvog procesa na drugi pojavit će se naknadno. već ih ugrađuje kao “skretnice” u neki drugi proces (koji tog trenutka nije aktivan). Najpoželjniji oblik kohezije je ako aktivnosti koje procesi unutar jednog informacijskog podsustava obavljaju čine logičnu i zaokruženu funkcijsku cjelinu koja se može jednostavno definirati. Takva ovisnost drugog procesa (kao i podsustava) o prvome može biti uzrok problemima u korištenju i održavanju. Visok stupanj kohezije procesa unutar informacijskog podsustava ujedno znači nizak stupanj njegove povezanosti s drugim procesima u ostalim podsustavima. Povezanost upravljanjem znači jači oblik povezanosti među procesima u podsustavu. Drugačijim strukturiranjem informacijskog podsustava koji 68 . te je dopuštena u slučaju upravljanja informacijskim sustavom. onda je sačuvano uređenje u informacijskom podsustavu odnosno poštuje se redoslijed životnog ciklusa osnovnog resursa. komunikacijska. iako to nije uvijek poželjno. to znači da prvi proces kontrolira drugi. Ako aktivnosti koje proces iz jednog informacijskog podsustava obavlja koriste iste ulazne tokove ili spremišta podataka.Povezanost između informacijskih podsustava (vanjska povezanost podsustava) može se uspostaviti na temelju podataka.

što omogućuje postupno razvijanje. 69 . informacijski sustav treba dekomponirati odnosno podijeliti tako da međusobna povezanost podsustava bude što slabija. Unutarnja povezanost informacijskog sustava može biti: • funkcijska. Ako su aktivnosti koje proces obavlja povezane isključivo izvršavanjem u određenom vremenskom trenutku. Takav bi. Ako nema uočljiva razloga zbog kojeg su aktivnosti koje se obavljaju u informacijskom podsustavu oblikovane u jednu cjelinu. treba preoblikovati proces i pridružiti ga onim procesima u informacijskom podsustavu kojima funkcijski pripada. Ako struktura informacijskog sustava udovoljava tim 62 Svaki podsustav jedan je modul složenog sustava. Visok stupanj nezavisnosti i kohezivnosti podsustava olakšava i kasnije održavanje (i mijenjanje) informacijskog sustava. U tom slučaju potrebno je preoblikovati proces unutar podsustava kako bi se povećala kohezija procesa u informacijskom podsustavu ili treba promijeniti strukturu informacijskog sustava. Ostale vrste povezanosti su neprihvatljive. unutarnja povezanost) svakog od podsustava što jača. među kojima ne postoji ni jedan od navedenih oblika kohezije. primjerice. • slijedna. Naime. radi se o slučajnoj povezanosti i kohezija unutar podsustava praktički ne postoji. Ako se u informacijskom podsustavu obavlja niz aktivnosti istog tipa. Dakle. Nizak stupanj povezanosti informacijskih podsustava i visok stupanj njihove kohezije pruža niz pogodnosti i u procesu razvoja i uspostave novog informacijskog sustava.karakterizira komunikacijska kohezija može se povećati stupanj njegove kohezije i smanjiti stupanj njegove povezanosti s drugim informacijskim podsustavima. Iz prethodnog proizlazi da mora vrijediti: Povezanost između informacijskih sustava može biti: • podacima. kohezija je izuzetno slaba (logička povezanost). • komunikacijska. nezavisni i kohezivni informacijski podsustavi mogu se razvijati (koristiti) samostalno62. a kohezija (tj. • upravljanjem. Ako se aktivnosti koje obavlja proces u informacijskom podsustavu izvode slijedno. bio informacijski podsustav koji stvara sve ispise iz sustava. radi se o proceduralnoj povezanosti i kohezija procesa unutar informacijskog podsustava je slaba. ali obavljaju sasvim različite vrste operacija tako da ne čine logičnu i zaokruženu cjelinu. uvođenje i korištenje novog informacijskog sustava.

ali i podržati informatizaciju korak po korak. provođenje i dokumentiranje izmjene. modul po modul. 63 Martinovom metodom (analiza sklonosti entiteta) procesi koji nisu međusobno dovoljno slični raspoređuju se u zajedničku. a kohezija unutar podsustava funkcijska. Temeljna pretpostavka formiranja arhitekture informacijskog sustava je da se svi procesi rasporede u pripadne informacijske podsustave. izmjena svakog pojedinog podsustava relativno je nezavisna od ostalih podsustava. a zatim koji procesi pripadaju svakom od njih. Izbor metode obično ovisi o iskustvu projektanta. početi grupiranje procesa po nekom kriteriju (proizvoljnom) čime se definiraju grupe procesa odnosno podsustavi. Ako se radi o iskusnom analitičaru sustava s iskustvom u projektiranju informacijskih sustava uglavnom će se koristiti prvi način. Time se pojednostavnjuje definiranje.zahtjevima. jer nije opravdano formirati informacijski podsustav od "hrpe" raznorodnih procesa. odnosno nisu poredani funkcijski ili slijedno. Tada procesi koji su sadržani u svakom podsustavu tvore zaokružen i cjelovit segment informacijskog sustava. Ponekad se u praksi javljaju problemi zbog nedovoljnog poznavanja poslovnih procesa u sustavu koje CASE pomagala raspoređuju prema svom nahođenju (naravno. slijedna ili barem komunikacijska. 3. Ako se. pak radi o manje iskusnom projektantu. koji su pri tomu neuređeni. u skladu s programiranim algoritmima63). posebno ako su mu dostupna programska pomagala za projektiranje sustava vjerojatno će biti primijenjen drugi način. raspoređivanja procesa u podsustave. Takva optimalna struktura informacijskog sustava mora omogućiti bolju funkcionalnost i efikasnost poslovnog sustava. bolju kontrolu i upravljanje.5. mješovitu grupu koja čini zaseban podsustav. Određivanje osnovne arhitekture informacijskog sustava Analiza sklonosti između procesa Mjera kvalitete strukture informacijskog sustava Optimalno strukturiran informacijski sustav treba biti strukturiran u niz zaokruženih i međusobno relativno nezavisnih podsustava. za koje je povezanost između podsustava uspostavljena temeljem podataka. U poslovanju takav pristup nije prihvatljiv. 70 . Ovdje se navode dvije metode koje se koriste za određivanje optimalne strukture složenog informacijskog sustava tj. Kod formiranja baze podataka takva podjela ne predstavlja ni logički niti operativan problem. Određivanje optimalne strukture informacijskog sustava moguće je provesti na dva načina: • • najprije odrediti ukupan broj podsustava koji vodi ka optimalnoj strukturi. a to su analiza sklonosti (analiza sklonosti entiteta i/ili analiza sklonosti procesa) i određivanje mjere kvalitete strukture informacijskog sustava putem informacijske funkcije.

5. Stoga se dalje razmatra samo analiza sklonosti procesa. iako je u nedostatku neke druge metode. E1 E2 E8 E1 E1 E8 pi E3 E7 E7 pj E4 E5 E6 Matrica procesi/entiteti koja opisuje ova zbivanja je: E1 pi pj + + E2 + E3 + + + + E4 E5 E6 E7 + + E8 + + Slika 25. primjenjivana i u tu svrhu65. te računa sklonost odnosno sličnost između njih koja ovisi o broju procesa koji ih koriste. cluster-i) koji se u procesu fizičke implementacije interpretiraju kao predmetne baze podataka. Dakle. množine. Analiza sklonosti među procesima promatra procese. analizom sklonosti među entitetima formiraju se rojevi (nakupine. 71 . nije u cijelosti prihvatljiva u modelu analize sklonosti procesa.1. Primjer za izračun koeficijenta sklonosti procesa 64 65 Martin. NY 1990. te računa sklonost odnosno sličnost između njih koja ovisi o broju entiteta koje procesi koriste. Analiza sklonosti između procesa Analiza sklonosti između entiteta. Posebno zato što je podržana CASE pomagalima. Analiza sklonosti među entitetima promatra entitete. dok se pripadnost entiteta istom procesu ne mijenja. Martin. a često i gotova struktura baze podataka. jedna je od metoda informacijskog inženjeringa koju je uveo J. J: Information Engineering: Introduction. Prentice Hall. a analizom sklonosti među procesima formiraju se poslovni. PRIMJER: Promatrani procesi p i i p j koriste određeni broj entiteta. poznatija pod nazivom analiza afiniteta64. Rezultat je model procesa informacijskog sustava i struktura informacijskog sustava. Analiza sklonosti procesa temelji se na činjenici da su neki procesi međusobno više povezani od drugih.3. Englewood Cliffs. S obzirom na to da je metoda primarno prilagođena potrebi izrade modela podataka. Rezultat provedene analize sklonosti među entitetima je model podataka informacijskog sustava. a posljedično tome i informacijski podsustavi.

x i ) . doktorska disertacija. To znači da iznos koeficijenta sklonosti ovisi o redoslijedu kojim je ispitivana sličnost između dva procesa. s ( x i . Tada je koeficijent sklonosti između procesa pi i pj: A( p i . x j ∈ X 66 72 . pi ) = = Za koeficijent sklonosti između procesa p i i p j vrijedi da je uvijek veći od 0 i manji od 1 (odnosno 100%). pi ) n( pj ) = 3 20 60 ⋅ = = 60% 5 20 100 3 1 50 50 = ⋅ = = 50% 6 2 50 100 A ( p j . x j ) ≤ 1 . Matrica sklonosti procesa kod računanja koeficijenata sličnosti je asimetrična (slika 26. To znači da ako dva procesa ne koriste iste entitete njihova sličnost je 0 (nisu slični). 0 ≤ A( pi . p j ) = n ( pi . ∀x i . • • s( xi . 1980: Funkcija s : X x X → R je mjera sličnosti u X ako vrijedi: • 0 ≤ s( xi . Broj entiteta koje koriste oba procesa je n ( p i . p j ) = n( p i . p i ) = 3. Zagreb. xi ) = 1 . p j ) = n ( pi .Tada je n ( p i ) = 5 broj entiteta koji koristi proces p i i n ( p j ) = 6 broj entiteta koji koristi proces p j. i neka je n ( p i . p j ) = n ( p j . a ako su svi entiteti koje koriste isti onda je sličnost 1 (uvijek se radi o sličnosti procesa sa samim sobom). Prema Topolovec. koeficijent sklonosti općenito nije mjera sličnosti osim u navedenom specijalnom slučaju. x j ) = s ( x j . p j ) n ( pi ) ≤1 Ovaj izraz je mjera sličnosti66 samo ako je broj ulaznih i izlaznih entiteta procesa p i jednak broju ulaznih i izlaznih entiteta procesa p j .). Rezultat takve analize nije prihvatljiv u poslovnom smislu: ne smije sličnost jednog procesa prema drugom biti veća ili manja od sličnosti drugog procesa prema prvom. p j ) n( p i ) Stoga se može i za primjer izračunati koeficijente sklonosti: A ( pi .:Klaster analiza: algoritmi i aplikacije na procese rasta. S obzirom na to da su u pravilu takvi slučajevi izuzeci. p j ) broj zajedničkih entiteta koje imaju procesi p i i p j . Koeficijent sklonosti procesa A ( pi. V. p j ) n ( pi ) n ( p j . pj ) poznat iz literature (često prevođen kao faktor afiniteta) određen je tim podacima: Neka je n ( p i ) broj ulaznih i izlaznih entiteta procesa p i .

pi . p j ) A′ ( p i . pi ...Proces Proces p1 . i neka je n ( p i .. pi ) n( pj ) . p j ) + A( p j . Neka je n ( p i ) broj ulaznih i izlaznih entiteta procesa p i . 73 .. njime se inducira parcijalno uređenje u promatranom skupu procesa odnosno procesi su u informacijskim podsustavima poredani slijedno.. p1 . odnosno procesa p j i p i dobivamo: n ( pi . 1998.. pj .. p j ) = A( pi . Opatija. Kako je modificirani koeficijent sklonosti mjera sličnosti. pa ako uvrstimo gore navedeno definiciju koeficijenata sklonosti između procesa p i i p j. p j ) broj zajedničkih entiteta koje imaju procesi pi i p j . Zbornik radova CASE 10.. p j ) = iz čega slijedi: n ( pi ) + 2 n ( p j . Slika 26. 67 Klasić.. K: Novi pristup određivanju temeljne arhitekture informacijskog sustava.. Primjer asimetrične matrice sklonosti procesa 100 60 50 100 Stoga je koeficijent sklonosti poslužio kao polazište za definiciju modificiranog koeficijenta sklonosti procesa67.. pj . pi ) 2 . Modificirani koeficijent sklonosti definira se kao: A′ ( p i ..

. pj . 20 5 100 tj. Tada je modificirani koeficijent sklonosti A' između procesa p i i p j: n ( pi ) + n ( p j ) 2 ⋅ n ( pi ) ⋅ n ( p j ) A′ ( pi . Ako se sada za prethodni primjer izračunaju modificirane koeficijente sklonosti između procesa p i i p j rezultat je: A′ ( pi . p j ) ⋅ ( n ( p j ) + n ( p i ) ) 2 ⋅ n ( pi ) ⋅ n ( p j ) .. p j ) = n ( pi . rezultat izračunavanja je simetrična matrica sklonosti procesa (slika 27.. Ri . Primjer simetrične matrice sklonosti procesa 100 55 55 100 Može se izračunati i modificirani koeficijent sklonosti procesa p k prema roju odnosno informacijskom podsustavu Rij kao: A′ ( p k . p1 .A′ ( p i . p j ) = n ( pi . p j ) ⋅ n ( p j ) n ( pi ) + n ( p j ) 74 .. pj . p j ) = 31 / 5+6 / 2 ⋅ 5 ⋅ 62 = 11 5 55 ⋅ = = 55% .... pi .. j ) = A′ ( p k .. pi .) Proces Proces p1 . pi ) ⋅ n ( pi ) + A′ ( p k ... p j ). Slika 27..

takva podjela nije prihvatljiva iz organizacijskih razloga (posebno kada se radi o malo većim poslovnim sustavima). Ovaj je slučaj najjednostavniji slučaj strukturiranja. Načelno je moguće definirati onoliko podsustava koliko ima procesa. no takve slučajeve treba pojedinačno razmotriti. Iako je kohezija u tom slučaju maksimalna jer su sve veze između sustava i podsustava isključivo unutarnje. i • ako je sklonost između dva procesa 0.s . gdje je S i i . što nema praktičnog smisla (nije ni organizacijski opravdano). Primjenom analize sklonosti procesa procesi se grupiraju prema svojoj sličnosti pa se time i određuje njihov redoslijed u poslovnom sustavu. znači da postoje samo dva podsustava. jer to znači da je podsustav trivijalan i da ga nema smisla razmatrati (organizacijski nije opravdan).11] . To znači da ne mogu postojati dva potpuno jednaka procesa u poslovnom sustavu. • Trivijalni slučajevi isključuju se iz analize: • s=1 Ako broj podsustava iznosi jedan znači da je informacijski sustav ujedno i podsustav samom sebi. Analitičar sustava ili projektant može dovoljno dobro poznavati poslovni sustav tako da može na temelju iskustva odrediti poslovnu tehnologiju. • Grupiranje procesa mora biti neovisno o redoslijedu pretraživanja procesa. Može se dogoditi da se jedan proces treba odvijati na više mjesta i da ga trebaju provoditi različite osobe. Svaki podsustav mora sadržavati barem dva procesa kako bi postupci strukturiranja bili svrhoviti.. pa vrijedi ograničenje i ∈ [3. j = 1. Pravila i ograničenja kojih se pri postupku strukturiranja sustava odnosno raspoređivanju procesa u podsustave treba pridržavati su sljedeća: • Procesi se međusobno razlikuju. 75 . ali nije primjenjiv u praksi ni zanimljiv za proučavanje. • Podsustav ne smije sadržavati samo jedan proces.m i i ≠ k odnosno S i ∩ S k = ∅ Isti proces ne smije biti istodobno raspoređen u dva podsustava. • p j ∈ S i _ p j ∉ S k . k = 1. • s=2 Ako broj podsustava iznosi dva.. nakon dodatnih razgovora s korisnicima.. za i ..Iz navedenog se može zaključiti da: • ako dva procesa imaju visoku sklonost trebali bi se nalaziti u istom podsustavu. pa se naknadno.. Međutim. Za sustav S = ∪ S i . što znači da procesi u početnoj matrici poslovne tehnologije ne moraju biti poredani po životnom ciklusu osnovnog resursa odnosno redosljedu odvijanja posla. Svi procesi iz sustava moraju se rasporediti u podsustave s kojima imaju najveću sličnost • Broj mogućih podsustava s informacijskog sustava S je 1 < s < i m (jer jedan podsustav 2 ne smije sadržavati samo jedan proces). Za njega je analiza sklonosti procesa sredstvo kojim potvrđuje svoja razmišljanja. oni sigurno ne trebaju biti smješteni zajedno.ti podsustav sustava S. mogu provesti eventualne potrebne promjene. prihvaćeno je organizacijsko pravilo " 7 ± 4 ". za manje iskusnog projektanta analiza sklonosti procesa je korisna jer daje dobru osnovicu za dalje razmatranje poslovne tehnologije. no takav je pristup organizacijski i informatički neprihvatljiv.

Za određivanje vrijednosti parametra mogu se koristiti odgovarajuće matematičke metode. j . FOI Varaždin. j ⋅ ω i . umnožak vrijednosti parametara z i . Ako je s e i j označen element matrice. a ako ne postoji veza između procesa i entiteta iznos je 0. j ≠ ∅  gdje je fi. j opisuje učestalost pojavljivanja aktivnosti procesa nad entitetom (mnogo puta dnevno.1].4   znaci da pi treba E j kao vaznu informaciju z i . jakosti informacijske veze i frekvenciji pojavljivanja aktivnosti procesa nad entitetom: f i . mjesečno. godišnje). tada informacijska funkcija elementa matrice poslovne tehnologije opisuje veze između procesa i entiteta i iznosi68:  0 ∀ ei. 76 . Na temelju iskustva izabrane su vrijednosti parametara: znaci da pi treba E j kao dopunsku informaciju  0. j ⋅ν i . Mjera kvalitete strukture informacijskog sustava Određivanje mjere kvalitete strukture informacijskog sustava putem informacijske funkcije jedna je od metoda koja se koristi pri određivanju optimalne strukture informacijskog sustava. j Značaj informacijske veze z i . dnevno. D).3. To znači da se svakoj aktivnosti koju vrši proces nad entitetom dodjeljuje neka vrijednost.5. Zbornik radova. R. j = z i . j opisuje aktivnosti koju obavlja proces nad entitetom (C. Jakost informacijske veze ω i .2. Parametri koji određuju iznos informacijske funkcije elementa matrice poprimaju diskretne vrijednosti iz intervala [0. Frekvencija odnosno učestalost ν i . 1993. U. j =   f i. j =  0. dopunska informacija). j i ν i . j ∀ ei. važna.7   1 znaci da pi treba E j kao neophodnu informaciju  68 Osnovne pojmovi metode uvedeni su u Brumec.j iznos informacijske funkcije elementa matrice koji ovisi o značaju informacijske veze. J: Optimizacija strukture informacijskog sustava. To znači da će se u presječnim poljima matrice poslovne tehnologije nalaziti neki iznos. j ovisi o vrsti odnosa između procesa i entiteta (neophodna. Pri tome se u analizi sklonosti procesa kvantificiraju veze između procesa i entiteta u početnoj matrici poslovne tehnologije. j . a u praksi se kombinira s analizom sklonosti procesa. tjedno. j = ∅  F i. ω i .

∑ F Si i=1 s gdje je F S = ∑ ∑ Fi . D  za izuzetno rijetke aktivnosti (godišnje)  0.2  za rijetke aktivnosti (mjesecne)  0. j =  0. ali se kvaliteta pojedinih rješenja međusobno razlikuje. Mjera kvalitete strukture informacijskog sustava F je razlika između informacijske funkcije sustava i zbroja informacijskih funkcija svih njegovih podsustava F = F S .j informacijska funkcija i-tog podsustava.4 ∀ ei . j i=1 j= l m n informacijska funkcija sustava.j 77 .6  za ceste aktivnosti (dnevne)  0. j = C. Stoga se uvodi pojam mjere kvalitete informacijskog sustava. Informacijska funkcija i-tog podsustava je zbroj informacijskih funkcija elemenata submatrice kojom je prikazan podsustav S i : F Si = ∑ ls + rs i∈Si j = l ∑F i. Budući da se u presječnim poljima matrice poslovne tehnologije nalaze konkretne vrijednosti.8   1 za izuzetno ceste aktivnosti (mnogo puta dnevno)  S obzirom na to da je uvedena kvantifikacija veza između procesa i entiteta potrebno je redefinirati pojam dijagonalizacije poznat iz metode životnog ciklusa osnovnog resursa. a F Si = ∑ ls+rs i∈Si j= l ∑F i. maksimalne vrijednosti izračunate množenjem parametara. j ∀ ei . s različitim brojem podsustava. j = R  = ωi .∀ ei .7   1 ∀ ei . Postupak dijagonalizacije matrice postaje određivanje takvog redoslijeda stupaca i redaka matrice poslovne tehnologije kojim sve maksimalne vrijednosti iznosa informacijske funkcije elemenata matrice teže da budu predočene što bliže dijagonali matrice. Pri tome vrijedi da se struktura informacijskog sustava može oblikovati na različite načine. j = ∅  0   0. nije moguće postupkom dijagonalizacije smještati C-ove što bliže dijagonali.4   za relativno ceste aktivnosti (tjedne) ν i . Dijagonalizacijom se kreiraju različite matrice poslovne tehnologije. j = U  0. koje određuju različite strukture informacijskog sustava. nego se sada na dijagonali približavaju najveće.

obje varijable odnose se na stupce matrice odnosno na entitete (slika 28. ….... FS 3 = ∑∑ Fi . E1 p1 p2 p3 p4 p5 P6 . En S1 S2 Sn ls I........ i =1 j =1 3 3 FS 2 = ∑∑ Fi . dok varijabla rs označava broj entiteta koji pripadaju i toj submatrici. 78 .. Varijabla ls označava redni broj stupca lijeve granice i -te submatrice.gdje je Si podskup svih procesa koji prema trenutnoj strukturi pripadaju podsustavu Si... Stoga za navedeni primjer vrijedi: FS1 = ∑∑ Fi . i =4 j =4 i =6 j =6 n m 3 5 5 n m Tada je mjera kvalitete strukture informacijskog sustava F = ∑∑ Fi . informacijska funkcija podsustava je mala.. Dakle. i =1 j =1 i =1 Iz definicije proizlazi da je informacijska funkcija velika kada je unutar submatrice popunjen velik broj presječnih polja i obrnuto. Granice informacijskog podsustava Iz slike 28.I rs Slika 28. može se zaključiti da je informacijska funkcija i-tog podsustava zapravo zbroj vrijednosti informacijskih funkcija elemenata matrice (odnosno iznosa informacijskih funkcija u presječnim poljima matrice poslovne tehnologije). odnosno pokazuje na prvi entitet koji pripada podsustavu. Granice submatrice određene su prethodno postupkom dijagonalizacije. j .)... j ... kada je popunjenost presječnih polja mala. pm E2 E3 E4 E5 E6 .. j − ∑ FS i .. j ..

izračunati informacijsku funkciju svakog tako formiranog podsustava FS i . izračunati informacijsku funkciju sustava FS. koja je prikazana na slici 29. mjesečna aktivnost. 79 . za prvi redak matrice preseliti nalijevo onaj stupac za koji informacijska funkcija elementa matrice ima najveću vrijednost.. Pri tome se koriste oznake za značaj informacijske veze: n = nužna (neophodna) informacija. česta. izračunati informacijsku funkciju F i. PRIMJER: Može se pretpostaviti da. osim različite jakosti informacijske veze. Načelni postupak određivanje optimalne strukture informacijskog sustava primijenjen u ovoj metodi je sljedeći: • • • • • • popuniti početnu matricu poslovne tehnologije podacima o procesima.). d = dopunska informacija. jer se smanjuje broj vanjskih. v = važna informacija.∑ F S i . Mjera kvalitete strukture informacijskog sustava ima smisla računati i uspoređivati samo za isti broj podsustava i u povoljnijem slučaju je ta vrijednost manja. j za svaki element matrice. a povećava broj unutarnjih veza. entitetima i njihovim vezama. odnosno aktivnost koja se ponavlja više puta dnevno. tjedna aktivnost. na prvo sljedeće mjesto itd. Tada ako informacijska funkcija unutar svakog od i=1 s podsustava teži maksimumu ( F S i → max ) onda mjera kvalitete strukture informacijskog sustava F mora težiti minimumu ( F → min ). dnevna aktivnost. Dokaz neće biti ovdje proveden. izračunati mjeru kvalitete strukture sustava F. postoje i podaci o iznosu značaja informacijske veze te učestalosti aktivnosti procesa nad entitetom. Optimalna struktura uvijek se može postići za minimalan dopušten broj podsustava zato što se spajanjem dva podsustava povećava kohezija sustava. U skladu s načelnim postupkom za određivanje optimalne strukture informacijskog sustava potrebno je izračunati iznose informacijskih funkcija elemenata matrice (slika 30. za drugi redak matrice ponoviti postupak i preseliti stupac nalijevo. i učestalost: g m t d č = = = = = jednom (ili samo nekoliko puta) u godini odnosno godišnja aktivnost.Tada vrijedi TEOREM: Neka je F = F S . U tom slučaju koristi se početna matrica poslovne tehnologije proširena s dodatnim podacima.

č R.t R.v.m U.d.n.42 0.t R.č R.096 E9 0.t R.d R.m U.16 0.č R. Informacijske funkcije elemenata proširene matrice poslovne tehnologije 80 .d.č U.d R.d.d U.168 0.42 0.v.8 0.56 0.7 0.d C.d U.8 0.č R.d R.d.d E2 E3 C.4 0.č U.8 0.n.d R.v.n.d.t C. Proširena matrica poslovne tehnologije E1 p1 p2 p3 p4 p5 p6 p7 p8 p9 p10 p11 p12 0.d.16 0.128 0.t E9 R.4 0.2 0.32 0.d R.v.d.168 Slika 30.v.n.v.d R.n.d.č R.v.v.č C.č U.224 0.t C.16 0.d.8 0.n.56 E6 E7 E8 0.n.6 0.n.t C.128 0.16 E4 E5 0.n.d C.č U.v.n.č R.d R.24 0.d R.v.n.6 0.224 0.d.v.t R.16 0.d R.d.n.096 0.d.E1 p1 p2 p3 p4 p5 p6 p7 p8 p9 p10 p11 p12 C.č U.č R.č R.112 0.16 0.n.g R.n.28 0.4 0.č E4 E5 U.16 0.224 0.n.d R.8 0.d R.28 0.7 0.v.7 0.č R.n.n.224 0.28 0.16 0.096 0.16 0.v.n.č R.m R.d E6 E7 E8 R.d.128 0.7 0.7 0.224 E2 E3 0.n.28 0.č R.n.224 0.č R.d C.n.n.d.128 0.d R.t Slika 29.56 0.d R.n.v.128 0.d.t R.d.28 0.č R.n.

Optimalna struktura informacijskog sustava (varijanta 1.28 0. E 8 .4 0. pri čemu nisu računati iznosi informacijskih funkcija elemenata matrice (zanemareni su podaci o značaju i frekvenciji informacijske veze).128 0.4 E1 0.112 0.224 0.42 0.224 0. U varijanti 2.096 0. a informacijske funkcije pojedinih podsustava: FS1 = 1.624.696. onda je struktura skupa entiteta koja pripada optimalnoj strukturi informacijskog sustava: E = { E 4 .8 0.6 0.224 E6 E3 0.Primjenom algoritma za izračun optimalne strukture sustava koji podržava izloženu metodu.7 0. p 8 . E 9 } .56 0. p 9 } .32 0.096 0. E 7 .4 0.16 0.42 0.168 0.6 0.096 0.16 0. prikazano je rješenje strukture informacijskog sustava koje se smatra optimalnim (za određeni redoslijed poslovnih procesa).28 0.224 0. na slici 32.24 0.16 0.16 0.74.128 0.16 0. prikazani su podsustavi koje čine isti procesi..7 0. na slici 31. ali je raspored pripadajućih entiteta drugačiji. p 6 } ∪ { p 1 . p 10 .) Informacijska funkcija sustava iznosi FS = 18.224 0. Tu je provedena klasična dijagonalizacija matrice poslovne tehnologije.28 0.2 0.128 0.168 0.8 0.16 0.28 0. Ako se s E označi skup entiteta koji pripada skupu procesa S. Maksimalni iznosi nalaze se na dijagonali matrice i oko nje (u ovom primjeru ni jedan ne iznosi 1).128.128 0. E 1 } ∪ { E 2 .224 E2 E9 0.16 0. p 7 .28 0.7 0. E 6 } ∪ { E 3.292.128 0.16 0. E 5 .8 Slika 31.8 0. E4 p2 p6 p1 p4 p5 p7 p8 p10 p11 p12 p3 p9 0.56 0.56 0. p 11 . p 5 .16 E5 E7 E8 0. Ne samo da je mjera 81 .7 0. FS2 = 10. FS3 = 1. p 4 . Optimalna struktura sustava je tada: S = { p 2 .7 0. Za navedeni izbor vrijednosti parametara mjera kvalitete strukture sustava iznosi F = 5.8 0. p 12 } ∪ { p 3 .

broj popunjenih polja izvan submatrica je e02 = 23. Ukupan broj popunjenih polja je e = 54. a unutar submatrica eu2 = 31. U matrici prikazanoj na tablici 31. nego je i broj popunjenih polja izvan submatrice veći. Primijeni li se na varijante struktura informacijskog sa slika 30. E 7 . U ovom slučaju je struktura i skupa entiteta drugačija od one koja pripada optimalnoj strukturi informacijskog sustava: E = { E 4 . a unutar njih je eu1 = 35. U matrici prikazanoj na tablici 32. izračun kohezije može se pokazati da je kohezija za optimalnu strukturu informacijskog sustava veća od kohezije za druge strukture.. broj popunjenih polja izvan sve tri submatrice je e01 = 19. E 8 } ∪ { E 3. lako se može izračunati mjera kvalitete strukture informacijskog sustava. E 5 .) Ukoliko se u presječna polja matrice poslovne tehnologije sa slike 32. i 31. unesu iznosi informacijskih funkcija sa slike 30. E4 p2 p6 p1 p4 p5 p7 p8 p10 p11 p12 p3 p9 R R U R U R U C R C E6 R C R R R U E8 R R C R R R U R R E3 E5 E7 R U E1 E2 E9 R R R U C R R R R R C R U R R R R C U R R U R R C R C Slika 32. Struktura informacijskog sustava (varijanta 2. E 9 } . E 1 } ∪ { E 2 .kvalitete strukture sustava u tom slučaju veća. E 6 . 82 .

au može se utvrditi da je kohezija unutar svih podsustava u prvoj varijanti (KHS)1 = 54 31 . Objasnite pojam matrice veza. Napišite kratki prikaz metodika za strateško planiranje informacijskog sustava (najmanje četiri!). 20. Objasnite sustavni postupak izgradnje informacijskog sustava. Iz navedenog proizlazi da je (KHS)1>KHS)2. Kakvu ulogu ima poslovodstvo u procesu planiranja? 2. 5. Objasnite pojam matrice poslovne tehnologije. 13. Objasnite fazu strateške analize poslovanja organizacijskog sustava.Ako je kohezija unutar i-tog podsustava KHSi jednaka omjeru broja popunjenih polja unutar submatrica i ukupnog broja popunjenih polja matrice: e (KHS)i = u i e 35 . Tehnika matričnih dijagrama. 22. Pitanja za ponavljanje: 1. 14. Navedite podjelu metodika koje se koriste pri razvoju informacijskog sustava. Što čini temeljnu arhitekturu informacijskog sustava? 12. Matrica procesa i klasa podataka. drugoj (KHS)2 = 54 prikazano optimalno rješenje. Kako se provodi dijagonalizacija matrice i oblikovanje podsustava? Što određuje algoritam životnog ciklusa osnovnog resursa? 83 . Opišite postupak poslovnog reinženjeringa (BPR). 15. 18. Objasnite značenje analize postojećih informacijskih podsustava i utvrđivanje potrebnih promjena. Što je model resursa i što on prikazuje? Kako se grafički prikazuje? 17. Od kojih faza se sastoji analiza poslovnog sustava? Kakva je uloga analize poslovne tehnologije? Ukratko opišite postupak. 16. Objasnite povezanost poslovnog modela i modela informacijskog sustava. Navedite formalna pravila za popunjavanje matrice poslovne tehnologije. Objasnite pojam strateškog planiranja informacijskog sustava. 6. Navedite i objasnite faze strateškog planiranja informacijskog sustava. 3.down" pristup. Kakav je odnos između poslovne strategije. 4. 9. Kako se i zašto dekompozicija primjenjuje na model procesa? Nacrtajte i objasnite jedan jednostavan primjer. Klase podataka. te zašto se pri tome primjenjuje «top . Objasnite pojam dekompozicije. Što se sve njima može prikazati? Koja je njihova uloga u procesu razvoja informacijskog sustava? 19. Objasnite postupak određivanja prioriteta razvoja pojedinih informacijskih podsustava. Kako se grafički može prikazati dekompozicija? Nacrtajte najmanje tri različita grafička prikaza za isti primjer. 10. 7. 8. Navedite i objasnite svojstva matrice poslovne tehnologije. 11. 21. što znači da je slikom 31. Objasnite ukratko najmanje tri od njih. Objasnite fazu izrade "grubog" modela podataka. IS i IT strategije. Objasnite ulogu određivanja temeljne arhitekture informacijskog sustava.

36. Navedite i objasnite ograničenja kojih se treba pridržavati pri strukturiranju sustava. Kako izgleda matrica sličnosti? Objasnite njeno značenje u kontekstu poslovne tehnologije sustava. 30. Navedite formulu i objasnite pojam modificiranog koeficijenta sklonosti procesa. Kakva mora biti struktura informacijskog sustava da bi ju smatrali optimalnom? 28. Kakva može biti vanjska povezanost informacijskih podsustava? Koje vrte povezanosti su dopuštene i zašto? 27. Navedite načelni postupak za određivanje optimalne strukture informacijskog sustava. 37. Objasnite razliku između analize sklonosti među entitetima i među procesima! 29. 33. Navedite formulu i objasnite pojam mjere kvalitete strukture informacijskog sustava. Navedite formulu i objasnite pojam informacijske funkcije elementa matrice poslovne tehnologije. Kako se računa kohezija i kako se putem nje određuje koji je sustav kvalitetniji? 25. 31. 84 . Kako izgleda matrica sličnosti? Objasnite njeno značenje u kontekstu poslovne tehnologije sustava. Navedite formulu i objasnite pojmove značaja informacijske veze. 34. 32. Napišite formulu i objasnite na jednostavnom primjeru koeficijent sklonosti procesa. Da li je koeficijent sklonosti mjera sličnosti? Objasnite zašto. te odnos između kohezije i kvalitete strukture informacijskog sustava. Kakva može biti unutrašnja konzistentnost informacijskog sustava? Koje vrste povezanosti su dopuštene i zašto? 26. 24.23. Kako se provodi postupak dijagonalizacije ako su poznati parametri informacijske funkcije elementa matrice? Objasnite na jednostavnom primjeru. 35. jakosti informacijske veze i frekvencije. Objasniti pojam kohezije.

Izbor građevinara ovisi o visini troškova koje je korisnik spreman platiti (uvijek se mogu izabrati skuplji ili jeftiniji materijali).4. pa se često izgradnja informacijskog sustava uspoređuje s izgradnjom kuće. Stoga se za projektiranje i izradu informacijskog sustava promatranog poslovnog sustava uvijek provodi raščlanjivanje sustava na njegove dijelove. predaje ga građevinaru na izradu. te vremena potrebnog za izgradnju) željene kuće od arhitekta. u ovom slučaju poslovne podsustave69. koji mogu biti ili posljedica loše izvedenih radova ili posljedica uvođenja nove funkcionalnosti koju korisnik prije nije uočavao (primjerice. jer je lakše prepoznati potrebe. Korisnik (odnosno budući vlasnik i investitor) naručuje projekt (nacrt. ili dok je vlasnik ne odluči zamijeniti novom. Poslovi koje treba obaviti na uklanjanju nedostataka sada spadaju u održavanje kuće. nije svejedno da li se kuća gradi u vrijeme dok vlasnik nema djece ili su djeca mala. 69 Može se primijeniti i poznata uzrečica «Podijeli pa vladaj». već i na sam sustav.2. kao cjelinu. Ponekad se rade rekonstrukcije i modernizacije čitave kuće. Arhitekt izrađeni prijedlog modificira u skladu s željama i zahtjevima korisnika te. ili su djeca stariji tinejdžeri s svojim zahtjevima poput dovoljnog broja utičnica u sobi za računalo i svu drugu moguću opremu). I tako sve dok kuća ne bude dovoljno stara i neupotrebljiva u svojoj funkciji.3. većom urbanom vilom. Inženjerski pristup koji se pri tome primjenjuje blizak je i drugim strukama. 85 . utvrđuju se zahtjevi i poslovne potrebe. izračun potrebnog materijala. pa i realizirati ih u manjem podsustavu. a ponekad je izvođač korektan i sve obavi na vrijeme).1. Stoga se svaki poslovni podsustav analizira. Analiza poslovnog podsustava Dijagram tijeka dokumenata (podataka) Radni dijagram (workflow) Specifikacija zahtjeva Postupak dekompozicije uveden u prethodnom poglavlju primjenjuje se ne samo na poslovne procese. Tijekom korištenja kuće vlasnik uočava nove nedostatke. prijavljuje kvarove koje izvođač treba popraviti (ponekad se takvi popravci razvuku godinama. te izrađuje potrebna projektna dokumentacija. Izvedba informacijskog sustava Analiza poslovnog podsustava Administracija podataka Šifarski sustavi Uvođenje informacijskog sustava u primjenu 4. Nakon primopredaje kuću korisnik počinje koristiti i tada. Složen i velik poslovni sustav teško je sagledati odjednom. u garantnom roku. Izgradnja kuće traje neko vrijeme (uglavnom uvijek nešto duže nego li je planirano) i košta gotovo uvijek nešto više nego li je predviđeno troškovnikom. Zamijeni li se riječ «kuća» s riječju «informacijski sustav» može se prepoznati životni ciklus informacijskog sustava kako je opisan u poglavlju 2. nakon što je korisnik prihvatio projekt.

aktivnosti. a drugi tarife. u kojem se jedan analizira premijski sustavi. workflow) koji opisuje tehnologiju rada u sustavu. ljudi. 2. Navedeni koncepti prikazuju se grafičkim simbolima koji mogu biti različiti kod različitih autora71 (dijagram tijeka podataka općeg procesa prikazan je na slici 33. primjerice prema DeMarco i Yourdon ili po Gane i Sarson metodi itd. 71 U literaturi se navodi prema raznim metodama. Metoda je pogodna za prikazivanje tijeka dokumenata u sustavu.1. Dijagram tijeka podataka (u praksi se koristi skraćenica DTP) sastoji se od: 1. Na kraju se izrađuje detaljni model podataka i model procesa poslovnog područja.1. Drugim riječima.Postupak analize poslovnog podsustava provodi se u nekoliko koraka. Iskusni projektanti znaju da se svaki poslovni sustav može na različit način organizirati kolanje svoje dokumentacije. 4. Metodu je 1978. godine uveo De Marco. 3. U pravilu. Dijagram tijeka dokumenata (podataka) Dijagram tijeka dokumenata (podataka) je slika sastavljena od standardnih. kao i da terminologija koja se koristi u sustavu za nazive pojedinih dokumenata može biti različita. postupaka. Zatim se izrađuje dijagram tijeka dokumenata koji kolaju u poslovnom sustavu. vanjskih objekata (organizacija. Radi se matrica veza proces – zaposlenik kako bi se utvrdile nadležnosti za pojedine poslove. a ponekad i nelogičnosti u opterećenju pojedinih radnih mjesta ili osoba.): Primjer iz prakse bio bi razgovor između dva činovnika osiguravajućeg društva. drugih sustava) koji šalju prema ili primaju tijekove podataka od sustava. podsustava) koji transformiraju ulazne tijekove podataka u izlazne. Stoga je dijagram tijeka podataka dio procesne analize sustava čiji je cilj utvrditi logički tijek podataka kroz sustav. unaprijed propisanih grafičkih simbola koji predstavljaju pojmove iz organizacijskog sustava. 86 70 . Zajednički naziv za premijski sustav i tarifu tada bi bio «CJENIK». spremišta podataka (baze podataka. izrada dijagrama tijeka dokumenata prilika je za upoznavanje projektanta s sadržajem pojedinih dokumenata i njihovom uporabom. kada se započinje s analizom poslovnog sustava (ili podsustava) prikupljaju se dokumenti koji se koriste u tom sustavu. To znači da činovnici razgovaraju o cjenicima premija osiguranja za različite vrste osiguranja. procesa sustava (programa. 4. te radni dijagram (engl. ulaznih i izlaznih tijekova podataka (zaslona. dokumenata) koje sustav dobiva ili daje u okruženje. ali i s rječnikom koji se koristi u poduzeću70. pri čemu se uvijek prvo utvrđuju poslovne potrebe podsustava i izrađuje dijagram dekompozicije poslovnih procesa. kartoteke) u kojima se čuvaju podaci potrebni za izvršenje procesa ili dobiveni kao rezultat rada procesa. Dijagram tijeka podataka opisuje paralelne (istovremene) procese iz stvarnog sustava i temeljni je dio strukturnih metoda analize.

Kontekst dijagram prikazuje odnos sustava s okolinom i važan je za utvrđivanje potrebe za povezivanjem s drugim sustavima. Neki autori radije koriste pravokutnik. a za niže razine se izrađuje onoliko dijagrama koliko ima procesa na višoj razini (primjerice. elipsom i sl. Vanjski sustav (izvorište ili odredište. Proces (funkcija) predstavlja se zaobljenim pravokutnikom. 87 .1. Tijek podataka predstavlja se vektorom ili usmjerenim lukom. 3. 2. 4. Na razini 0 nalazi se samo jedan proces i dijagram tijeka podataka koji sadrži samo taj proces zove se kontekst dijagram. Dekompozicijom se taj proces raščlanjuje na više potprocesa razine 1. Neki autori radije koriste elipse. koji se svi nalaze na sljedećem dijagramu tijeka podataka. samo za razinu 0 i razinu 1 izrađuje se po jedan dijagram tijeka podataka. ako na razini 3 postoji 5 procesa onda će trebati nacrtati 5 dijagrama tijeka podataka). Međutim. njih se ne prikazuje na jednom dijagramu. Izvorište Izvorište Izvorište Odredište Odredište Odredište tok podataka A Proces tok podataka B Spremište podataka Slika 33. Dijagram tijeka podataka općeg procesa Da bi dijagram tijeka podataka prikazivao ispravan logički slijed procesa u sustavu potrebno ga je povezati s dijagramom dekompozicije poslovnih procesa koji se također izrađuje pri analizi sustava. Daljim raščlanjivanjem svakog od potprocesa formiraju se procesi razine 2. Dakle.). granični entitet) predstavlja se pravokutnikom ili pravokutnicima u nizu poput karata. nego se za svaki proces razine 1 radi poseban dijagram tijeka podataka (slika 34. Spremište (skladište) podataka predstavlja se s dvije paralelne crte.

1. 2. Umjesto dijagrama tijeka podataka (posebno u ranim fazama analize podsustava) crta se dijagram tijeka dokumenata. Primjer dijagrama tijeka dokumenata za urudžbeni zapisnik u jednom mirovinskom fondu u fazi prikupljanja članstva prikazan je na slici 35. Proces 3. Proces 2. Model povezivanja dijagrama dekompozicije i dijagrama tijeka podataka Važno je zapamtiti da dijagram tijeka podataka NIJE dijagram tijeka programa i ne sadrži opise programske logike.Proces razina 0 RAZINA 0. RAZINA 1 Proces 2. Proces 2. 88 . PROCESI RAZINE 1 Proces 3. 1. Proces 2. Slika 34. Proces 1. 2. RAZINA 2 Proces 2. Proces razina 0 KONTEKST DIJAGRAM Proces 1. PROCESI RAZINE 2. PROCESI RAZINE 2. Proces 2. PROCESI RAZINE 2.

prijave za suradnike . Rad u urudžbenom zapisniku evidentirani dokumenti Fax Pozivni centar C. Izlaz informacija Slika35.prijave za suradnike .pisama namjere podaci i dokumentii prijave za suradnike . Ulaz dokumenata i priprema dokument i B.prijave za suradnike .pisma namjere .ostala pošta .prijave za suradnike .pisma namjere Dostavljač A. Uparivanje unosa sa urudžbenim zapisnikom izlazne liste E. Primjer dijagrama tijeka dokumenata 89 .ugovori .Pošta . Izlaz dokumenata F.pisma namjere knjiga izlazne pošte Internet D. Unos podataka u sustav .pisma namjere Baza podataka .ugovori .

): 90 . Često se zaboravlja da postoje poslovi u sustavu koji iz raznih razloga neće biti informatizirani. tako da se taj drugi radni dijagram može značajno razlikovati od prvog. Mogu se koristiti i dodatni simboli kojima se označava proces koji nije informatiziran za razliku od onog koji jest. a o kojima treba voditi računa kada se analizira sustav i projektira informacijski sustav. Dapače. Ponekad se uspije provesti i preoblikovanje poslovnih procesa. Radni dijagram se obično izrađuje najmanje dva puta za svaki proces: prvi puta se nacrta postojeće stanje.4.1. Primjeri grafičkih simbola koji se koriste pri izradi radnog dijagrama Radni dijagram grafički prikazuje procedure rada koje ne moraju nužno biti automatizirane. jer se može lakše uočiti njihov utjecaj na cjelokupno poslovanje. informacije ili zadaci prelaze od jednog sudionika ka drugom na način da su upravljani pravilima ili procedurama. na temelju razmatranja radnog dijagrama ponekad se mogu promijeniti redoslijedi prioriteta izgradnje informacijskih podsustava. znači kako se određeni posao obavlja u trenutku analize. Stoga radni dijagram ili dijagram tijeka rada prikazuje tehnologiju rada. Radni dijagram (workflow) Radnim dijagramom prikazuje se slijed odvijanja procesa u promatranom poslovnom sustavu. tehnologija rada je automatizacija procesa ili tijeka rada gdje dokumenti. dokumentacije i podataka. Poslovna tehnologija sustava određena je pravilima i procedurama koje su usvojene u tom sustavu i kojih se svi zaposlenici moraju pridržavati.2. Drugi crtež obično se radi nakon što se provede standardizacija procedura. Dakle. Na slici 37. kao što su primjerice: Dokument Ručna operacija Odluka Prekid Baza podataka Zaslon Proces Spoj Slika 36. Procesi koji se odvijanju u nekom redoslijedu i obavljaju određene aktivnosti nad klasama podataka prikazuju poslovnu tehnologiju poslovnog sustava. prikazan je radni dijagram za dio tehnologije rada u urudžbenom zapisniku mirovinskog fonda (za primjer sa slike 35. Radni dijagram prikazuje te procese i upozorava gdje je moguće kasnije «usko grlo» u poslovnoj tehnologiji. Koriste se slični ili isti grafički simboli kao kod dijagrama tijeka dokumenta.

2.2. Unos podataka u sustav Prijave za suradnike? Yes No Jednostrano potpisan ugovor No Yes C.-prijave za suradnike -ugovori -pisma namjere -ostala pošta Kraj No A.2. Sortiranje A.2.2.1. Pohrana dokumenata Kraj Slika 37. Razdvajanje pošte Potvrda o primitku? Yes A. Primjer radnog dijagrama (varijanta 1.2. Ispis potvrde o primitku Potvrda o primitku Ostala pošta? Yes No Prijave za suradnike? No A.1. Žig na kovertu Yes B. pošte C.1.2.1. Sortiranje (koverte + dokumenti) B.1.1. Evidentiranje pošte A.2.) 91 .3. br.1. Žig na dokument A.1.1. Upis red. Priprema i slanje dokumenata poštom C.

-ugovori -pisma namjere . uočavaju nelogičnosti u poslovanju kao i potrebe za uključivanjem poslovodstva u realizaciju poslova. Na taj način se koncipira osnovna tehnologija. Danas dostupni programski alati za crtanje omogućavaju brzo skiciranje radne tehnologije na način blizak poslovodstvu72. određuju potrebe za resursima.pisma namjere Fax .) 72 Ne treba zaboraviti da još uvijek velik broj direktora i/ili vlasnika poduzeća koji donose odluke o poslovanju i ulaganjima nemaju formalno informatičko obrazovanje.Radni dijagrami često se izrađuju uz primjenu simbola koji nisu grafički.prijave za suradnike .pisma namjere knjiga izlazne pošte PC prijave za suradnike Urudžbeni zapisnik Laser printer .prijave za suradnike . Primjer takvog prikaza dat je na slici 38. bez zadiranja u detalje. Primjer radnog dijagrama (varijanta 2.pisma namjere INTERNET Pozivni centar Slika 38. 92 .prijave za suradnike . pa je svakako u početku puno jednostavnije komunicirati slikovnim simbolima. Posebno često se takvi prikazi rade kada se želi poslovodstvu poduzeća prezentirati opću tehnologiju rada.ugovor .

pomiče zidove. preporuka je da se svaka promjena koja odstupa od specifikacije zahtjeva pismeno dokumentira i potpiše od obje strane. Specifikacija zahtjeva posebno je važna zbog utjecaja na troškove i uspješnost informacijskog sustava. Pri tome projektant mora voditi računa o čestim greškama koji se javljaju u praksi (tablica 11. a koji proizvoljan). Specifikacija zahtjeva Specifikaciju zahtjeva odnosno listu korisničkih zahtjeva u pravilu bi trebao pripremati korisnik. a izvođač pak dokazuje da je izradio točno ono što je naručitelj tražio. sistemski i aplikativni programeri).3. popravke i preinake specifikacije zahtjeva u kasnijim fazama najčešće izazivaju i najveće troškove73. Specifikacija zahtjeva je ujedno i dokument koji kasnije služi za provjeru da li je izveden sustav u skladu s zahtjevom korisnika sustava.4. Stoga se specifikacija zahtjeva najčešće izrađuje timski. te nakon toga verificira sadržaj sa korisnikom. dijagram tijeka dokumenata. a dodatne grupirati i izdvojiti ih u posebnu ekransku sliku preporuka je da se osnovni podaci uvijek vide na ekranu neprekidno provjeravati model podataka i uspoređivati ga sa ekranskim slikama neprekidno provjeravati model podataka i uspoređivati ga sa ekranskim slikama provjeriti radne dijagrame i utvrditi razloge Tablica 11. korisnik uglavnom ne može samostalno izraditi kvalitetan i dovoljno detaljno razrađen zahtjev.): Česti problemi i greške nepostojanje standarda u poduzeću pa su ekranske slike raznih aplikacija različite previše podataka za jednu ekransku sliku pa je nepregledna nedostaju neki od podataka koji su definirani modelom podataka pojavljuju se novi podaci koji nisu ranije definirani modelom podataka podaci se pojavljuju na ekranskim slikama neusklađeno sa procedurom rada Rješenja uvesti standarde (ili ih preuzeti od aplikacije koja se najviše koristi u poduzeću ) i strogo ih se pridržavati razdvojiti obavezne podatke od dodatnih. S obzirom da se izrađuje u ranoj fazi razvoja informacijskog sustava. ni korisnik niti projektant odnosno informatičari koji izrađuju sustav. Zato specifikaciju zahtjeva nikada jedna strana ne smije sama mijenjati. a po mogućnosti i ona za koja se očekuje da će trebati napraviti. a projektant prenosi na računalo u neki od alata za izradu grafičkih prikaza.1. Često ih korisnik skicira rukom. vrata i slično. Međutim. To je dokument kojim je korisnik pokrenuo postupak izrade informacijskog sustava (ili podsustava). zatvara postojeće ili probija nove prozore. šifarski sustav koji se koristi (sa naznakom koji je obvezujući. Dapače. željeni izgled maski (odnosno ekranskih slika). Tada se ugovorena cijena gradnje kuće mijenja i to raste to više što je kasnije investitor zahtijevao promjenu. Njime naručitelj dokazuje da je tražio nešto što izvođač možda nije izradio. Česte greške i preporuke kako ih izbjeći kod oblikovanja ekranskih slika U praksi se ovaj primjer može poistovjetiti s slučajem kad investitor pri gradnji kuće mijenja raspored prostorija. radni dijagram i tekstualni opis procesa). Zatim sadrži još analizu poslovnog podsustava (koja uključuje dekompozicijski dijagram procesa. a ponekad i ostali informatičari uključeni u projekt (stručnjaci za bazu podataka. te izvješća i to barem osnovna. uz korisnika sudjeluje i projektant sustava. 93 73 . Sadržaj specifikacije zahtjeva stoga čini niz dokumenata od kojih je prvi zahtjev korisnika. Željene ekranske slike i izvješća potrebno je nacrtati. Tako kasnije nema rasprave o tome da li je nešto rađeno što nije naručeno ili je naručeno nešto što nije izrađeno.

Primjeri ekranskih slika za izbornike te za unos podataka prikazani su na slici 39. 94 . Na taj način sama aplikacija "vodi" korisnika prilikom njenog korištenja. pa zatim redom prema dijagramu dekompozicije procesa. prvo treba nacrtati glavni izbornik.Ekranske slike treba početi crtati "top-down" tj.

Čest slučaj je da korisnik stalno dodaje nove kolone i retke na izvješće. o izvješća koja će se prikazivati na papiru. osim podataka o operateru.Slika 39. Dok na ekranu postoji mogućnost pregledavanja velike količine podataka pomicanjem lijevo-desno i gore-dolje. kao rješenje problema oblikovanja ekranskih slika. Ponekad se. te moraju imati definirane tipke za pomicanje stranica. Stoga se za takva izvješća izabiru samo ona koja doista stanu na jednu širinu stranice papira. i o izvješća koja će se prikazivati i na papiru i na ekranu. posebno ako se izvješća šalju izvan poduzeća. s razumnim brojem podataka na jednoj stranici papira. tako da se font slova smanjuje do nečitljivosti. Izvješća se također prikazuju grafički i to: o izvješća koja će se prikazivati na ekranu. Izvješća koja će se prikazivati i na ekranu i na papiru često ne mogu biti identična. Pri kreiranju izvješća treba paziti da njihovi nazivi jasno govore na što se ona odnose i nikada se ne smiju istim nazivom zvati izvješća za koja se mijenjanju parametri ispisa. 95 . Na pisanim izvješćima mora postojati oznaka tko je i kada napravio taj ispis. Primjeri ekranskih slika Naravno da ekranske slike mogu biti prikazane i jednostavnim grafičkim alatima. ostavlja i mjesto za potpis odgovorne osobe. To je posebno važno kada se neki ispis mora pohraniti u registrator i čuvati za kasniju uporabu određeni niz godina. Izvješća koja će se prikazivati na papiru moraju biti pregledna i čitka. to nije moguće na ograničenog površini papira. Izvješća koja će se prikazivati samo na ekranu moraju biti oblikovane u skladu s standardima za ekranske slike koji su primijenjeni na cijelu aplikaciju. Ta izvješća moraju biti oblikovana sukladno preporukama navedenim u tablici 11.

DD.GGGG. DD. DD. DD.MM.GGGG.GGGG.MM.GGGG.GGGG. DD. DD.MM. DD. DD. Primjeri izvješća 96 Tren.GGGG.MM. DD.MM. oznaka ____________ RRRRRRRRRR RRRRRRRRRR RRRRRRRRRR RRRRRRRRRR RRRRRRRRRR RRRRRRRRRR RRRRRRRRRR RRRRRRRRRR RRRRRRRRRR RRRRRRRRRR Stat.GGGG.GGGG.GGGG.MM.MM.MM.voz.GGGG.MM.GGGG HH:MM:SS KPKNUI03 Reg.MM.GGGG.MM.GGGG.DD. DD.GGGG HH:MM:SS Reg. DD. oznaka ____________ RRRRRRRRRR RRRRRRRRRR RRRRRRRRRR RRRRRRRRRR RRRRRRRRRR RRRRRRRRRR RRRRRRRRRR RRRRRRRRRR RRRRRRRRRR RRRRRRRRRR RRRRRRRRRR RRRRRRRRRR RRRRRRRRRR RRRRRRRRRR RRRRRRRRRR F3-kraj F7-dolje Stat.GGGG.MM.GGGG. DD.GGGG. DD. DD.GGGG.MM. DD.GGGG.MM.MM.MM.MM.GGGG. DD.MM.GGGG. __ U D A D D D D U D R . DD. __ U D A D D D D U D R D A S R D Vrijeme ulaza _________ HH:MM:SS HH:MM:SS HH:MM:SS HH:MM:SS HH:MM:SS HH:MM:SS HH:MM:SS HH:MM:SS HH:MM:SS HH:MM:SS HH:MM:SS HH:MM:SS HH:MM:SS HH:MM:SS HH:MM:SS DD.MM.akt. __ V V V V V V P P P P Datum ulaza ___________ DD. __ V V V V V V P P P P P P P P P F8-gore PREGLED PRISUTNIH VOZILA Pregled Datum ulaza ___________ DD.MM.akt. Vrijeme ulaza _________ HH:MM:SS HH:MM:SS HH:MM:SS HH:MM:SS HH:MM:SS HH:MM:SS HH:MM:SS HH:MM:SS HH:MM:SS HH:MM:SS Izradio: _______________________ Slika 40. prisutnih vozila Tren.MM.GGGG.MM.GGGG.MM.GGGG. DD. DD.MM.MM. DD. DD.GGGG.MM. DD.voz.GGGG. DD.MM.GGGG.

projekata. Većinu podataka koristi više aplikacija. a u distribuiranim sustavima i više računala. atribut 4. za datoteke ili baze podataka. međutim. sistemskih resursa.: Primjena rječnika podataka u razvoju informacijskog sistema Končar.entitet. Opatija. različite grupe korisnika. Isti podaci često su različito definirani i prikazani u istom informacijskom sustavu. Zbornik Savjetovanja CASE 3 o metodama i alatima za projektiranje informacijskih sustava. Za mnoga poduzeća projektiranje novog informacijskog sustava je neprihvatljivo i cilj je saniranje postojećeg stanja. Njegova primjena ne može se ograničiti samo na novorazvijene informacijske sustave. bilo ručno ili automatizirano. Primjerice. jer su u danas postojeće sustave uložena velika financijska sredstva. Rječnik podataka treba pomoći pri uklanjanju nedostataka postojeće organizacije podataka. 74 Jandrić. on sadrži podatke o podacima (metapodatke). Dodavanjem sufiksa i prefiksa stvara se privid postojanja velikog broja različitih podataka. Budući da je i rječnik podataka baza podataka. Time se ne podržava višeznačno imenovanje podataka. pa bez rječnika podataka nema ni koordinacije rada s podacima. Slika stvarnog trenutnog stanja informacijskog sustava u rječniku podataka značajan je dio povratnog inženjeringa. odnosno baza podataka o bazama podataka. Često u loše organiziranim i nedovoljno kontroliranim informacijskim sustavima takvi podaci postaju izvor buduće nekontrolirane redundance (zalihosti). ne rješava probleme koji bi trebali biti riješeni još u pripremnoj fazi definiranja novih ili konsolidacije postojećih podataka. K. nastaje već pri modeliranju podataka i procesa (bilo na papiru bilo na računalu) i služi kao osnova u svim fazama razvoja informacijskog sustava.2. te za katalogiziranje programa. Dok informacijski sustav služi za upravljanje realnim sustavom pomoću informacija koje nastaju interpretacijom podataka iz baza podataka. Rječnik podataka Rječnik podataka je skup znanja o bazama podataka. ne smije se dopustiti njihovo višeznačno ili neprecizno imenovanje.2. Administracija podataka Rječnik podataka Poslovi administracije podataka Model podataka Osnovni pojmovi ERA modela .4. 97 . rječnik podataka služi za upravljanje podacima u bazama podataka74. relacija (veza). Rječnik podataka može biti upotrebljavan kao nezavisan sustav za definiranje i katalogiziranje svih resursa podataka. već se samo omogućuje slika stvarnosti kao osnova za pročišćavanje definicija podataka. Uvođenje rječnika podataka. Uloga rječnika podataka u informacijskom sustavu je nezamjenjiva. 1991. iako se radi o jednom jedinom podatku. U tom slučaju rječnik podataka mora dopustiti vođenje sinonima (različito imenovanje istog polja podataka) i homonima (jednako imenovanje različitih polja).1. iako je to ponekad nemoguće provesti za postojeće sustave.

dok su u širem smislu u rječniku podataka opisane sve vrste objekata u entitetima rječnika. tko sve koristi bazu podataka i na kojoj razini zaštite podataka. i formati podataka. tj.U užem smislu rječnik podataka služi za upravljanje metapodacima. ovlašteni korisnici.. Stoga rječnik podataka poslovodstvu ukazuje koji su podaci raspoloživi za podršku procesu odlučivanja. projektante obavještava postoje li potrebni podaci za novu aplikaciju u nekoj od postojećih baza podataka. što znači da ju opskrbljuje informacijama o tome gdje se pojavljuje redundanca. Zatim su uvedeni rječnici podataka povezani s odgovarajućim sustavom za upravljanje bazama podataka čime su projektanti i programeri “natjerani” na poštivanje stroge standardizacije. programerima daje informacije o tome kakvi su formati postojećih slogova. Rječnik podataka je alat i proizvod administracije podataka. a korisnicima koji su podaci raspoloživi i koji su njihovi nazivi. koja je verzija podataka pravovaljana. zajedno s njihovim svojstvima (atributima) i vezama. gdje je prisutna nekonzistentnost podataka. Ujedno osigurava mogućnost usklađivanja i usporedbe podataka (osigurava kompatibilnost podataka) i pomaže pri održavanju integralnosti (jedinstvenosti) modela podataka poslovnog sustava. struktura podataka i sl. ali ne i sadržajem opisanih podataka. izvori podataka. značajkama podataka. odnosi prema ostalim podacima. kakve su strukture baza podataka na raznim platformama računala i u raznim aplikacijama. no nisu imali mogućnost aktivnog udjela pri izvođenju transakcija. kao što su: o o o o o o značenje podataka. Sustav baza podataka (SBP) Baza podataka Sustav za upravljanje bazom podataka (SUBP) Korisnik Slika 41. Iako su informacije o podacima i njihovoj uporabi u takvim rječnicima podataka bile korisne informatičarima. Uz entitete podataka tada sadrže i procesne entitete (programske module. mogli su čuvati korisne informacije o podacima. Model rječnika podataka povezanog s sustavom za upravljanje bazom podataka 98 .). Tada je to centralizirano spremište informacija o opisima podataka. programe itd. za krajnje korisnike nisu bile razumljive i lako dostupne (slika 41). instance ili osobe zadužene za održavanje podataka. Prvi rječnici podataka bili su pasivni. te kako promjene u poslovnom procesu utječu na model podataka i implementirane baze podataka.

Jezici četvrte generacije za rad s relacijskim bazama podataka omogućili su kreiranje aktivnih rječnika podataka. programske sustave. Alati za zahvat i analizu sadržaja metabaze dijele se na: alate za obradu upita koji su slični upitnim jezicima. Sustav baza podataka (SBP) Korisnik Baza podataka Rječnik Sustav za podataka upravljanje bazom podataka SQL (SUBP) (projektant. funkcionalna sučelja i alati za upravljanje podacima75. popis podataka prema ključnim riječima. 99 . njihovih atributa te međusobnih veza). ulaze i izlaze. Aktivni rječnik podataka je potpuno integriran u sustav upravljanja bazom podataka i jezik baze podataka (slika 42). a koriste se za pojedinačne i povremene upite na zahtjev (ad hoc upite). datoteke. znanja i potreba). module.: Poslovna informatika. Zagreb. 75 Panian. ručne procedure. Model aktivnog rječnika podataka Aktivni rječnik podataka čine baza metapodataka (metabaza). Potecon. programer. procese odnosno programe. i generatore izvješća koji formiraju unaprijed utvrđena i planirana izvješća poput pregleda veza među podacima. te korisnika (opisi razumljivi korisnicima različitih razina stručnosti.-164. Ž. čiji se sadržaj koristi u svim fazama razvoja informacijskog sustava.). slogove. Funkcionalna sučelja služe za povezivanje rječnika podataka sa vanjskim izvorima podataka (primjerice s statističkim zavodom. 162. ekranske sadržaje i izvješća. Za relacijske baze podataka standardni jezik je SQL (Structured Query Language). Njima se provodi konverzija metapodataka različitih sustava iz jednog u neki drugi oblik. odnosno korisničke transakcije. državnim institucijama i sl. Isti podaci definirani su i opisani sukladno potrebama projektanata (opis entiteta. alati za zahvat i analizu sadržaja metabaze. Baza metapodataka može sadržavati nekoliko stotina atributa koji opisuju navedene entitete. programera (detaljne strukture podataka. periferne i komunikacijske jedinice računalnog sustava. Metabaza sadrži podatke koji opisuju: interne podatke. 2001. sumarna izvješća i sl.). opremu koju čine središnje. administrator) Aplikacija Krajnji korisnik Slika 42. str. baze podataka. i korisnike. što može biti razmjerno komplicirano i može dovesti do logičke nedosljednosti odnosno nekonzistencije. alternativna imena za uporabu u jezicima treće generacije i sl. odnosno polja.

provjera vjerodostojnosti tih sadržaja. Metapodaci rječnika podataka tada mogu biti usklađeni i standardizirani na razini cijele organizacije. Jedan podatak može biti korišten u više organizacijskih jedinica odnosno poslovnih područja poduzeća. jer o tome ovisi i budući razvoj informacijskog sustava. Pri tomu je važno strogo definirati informacijske standarde kojih se moraju svi pridržavati77. Kao što je grupa specijalista odgovorna za pojedina poslovna područja u poduzeću. Takav rječnik podataka ugrađen u CASE alate u hrvatskom prijevodu naziva se "riznicom podataka" (engl. Opatija. Posebna pažnja mora biti posvećena zaštiti podataka. a koje decentralizirati time utječe na organizaciju rada i daljnji razvoj informacijskog sustava kao cjeline. a sve ove funkcije zahtijevaju centraliziranu kontrolu76. promjenom i/ili brisanjem nekih sadržaja metabaze. 77 Trend decentralizacije informatičke inteligencije djelomično je uzrokovao nekontrolirano bujanje redundantnih i nekompatibilnih podataka.2. U velikim i teritorijalno raspršenim poduzećima administracija podataka ne mora biti u potpunosti centralizirana. kao i u raznim aplikacijama. 4. Razvoj “otočnih” aplikacija bio je brži od razvoja informacijskih podsustava integralnog informacijskog sustava. repository). te generatorima aplikacija. 1994. Oni moraju surađivati sa sustavom za upravljanje bazom podataka pa stoga moraju biti kompatibilni. Integrirani rječnik podataka idealno je rješenje za poslovni sustav koji na jednom ili više računala ima isti sustav za upravljanje bazom podataka. K. Jednom definirani standardi provode se u svim fazama razvoja.: Jedinstveni IS . već može biti više administratora podataka na raznim lokacijama. Computer Aided Software Engineering).utopija ili stvarnost . 100 76 . Jandrić. Pitanje koje poslove centralizirati. Rječnik podataka povezan s alatima za modeliranje i oblikovanje informacijskih sustava ili skraćeno CASE pomagalima (engl. osiguranje integriteta metapodataka u bazi (poduzimanje mjera zaštite od oštećenja ili uništenja) te stvaranje uvjeta za istovremeni rad više korisnika sa istim ili različitim dijelovima metabaze. Zato je podacima nužno standardizirati imena. Svaki poslovni sustav ima goleme količine podataka pohranjene u svom informacijskom sustavu. Poslovi administracije podataka Pri razvoju projekta bilo kojeg informacijskog podsustava neophodna je suradnja administracije podataka već u ranim fazama razvoja projekta.Alati za upravljanje podacima primaju. Zbornik Savjetovanja CASE 6 o metodama i alatima za projektiranje informacijskih sustava. uz kvalitetnu i opširnu dokumentaciju koja je preduvjet jeftinom i kvalitetnom održavanju informacijskih sustava. Time se daje dodatni značaj vrijednosti pohranjenih podataka. obnavljanje podataka nakon mogućih prekida rada i uslijed grešaka hardvera i softvera. prikaze (reprezentacije) i definicije. ima ključnu ulogu pri kreiranju i održavanju složenih informacijskih sustava.2. Njihova glavna funkcija je zaštita sadržaja podataka u metabazi od neovlaštene uporabe. tako i za organizaciju podataka mora postojati grupa odgovornih specijalista. tumače i obrađuju korisničke zahtjeve za dodavanjem. Uspostava neophodnih baza podataka je složen zadatak.

) provodi se pri razvoju informacijskih sustava u više dislociranih razvojnih centara. 101 . SREDIŠNJI RAZVOJNI CENTAR elementi poslovne tehnologije Model podataka poslovnog sustava Poslovna tehnologija poslovnog sustava distribucija podataka iz okruženja distribucija entiteta. Dislocirano se razvija model procesa i izrađuju prototipi i aplikacije. a poslovne tehnologije u poslovnom sustavu78. Zagreb. te usklađuje model procesa. Na taj način se čuva integralnost podataka u informacijskom sustavu. atributa i dijelom sadržaja entiteta konsolidacija modela podataka propisana tehnologija rada kontrola ispravnosti tehnologije rada DISLOCIRANI RAZVOJNI CENTAR podaci Model podataka aplikacije Model procesa poslovnog podsustava dokumenti Slika 43. i njegovi različiti podskupovi u dislociranim razvojnim centrima u obliku modela podataka aplikacije. razvija i konsolidira model podataka. 1994. Potreba za upravljanjem podatkovnim resursima odnosno za administracijom podataka javila se početkom sedamdesetih godina uvođenjem koncepcije baza podataka. K. Konsolidacija modela podataka provodi se u onoliko iteracija koliko kompleksnost problema zahtijeva.Centralizirano upravljanje podacima (slika 43. u središnjem razvojnom centru. Centralno se propisuju informacijske norme i tehnologija rada.: Kada i kako rekonstruirati informacijski sustav. Infotrend br. U početku je bila 78 Jandrić. Centralizirano upravljanje razvojem u dislociranim razvojnim centrima Rezultat ovakvog načina rada je model podataka poslovnog sustava na jednom mjestu. 24/7.

Dok se administracija podataka bavi konceptualnim oblikovanjem modela podataka (metapodacima odnosno podacima u rječniku podataka ili riznici). održavanjem integriteta 79 Jandrić. 1993. administratora podataka na razini modela podataka. a nad njenim postupanjem nema praktički nikakve kontrole i nadzora. U postupku logičkog oblikovanje baza podataka ove dvije funkcije se međusobno djelomično prekrivaju. sukladno tomu. administracija baza podataka se bavi realnim podacima koji nastaju i koriste se u informacijskom sustavu poduzeća. 102 .: Administracija podataka u poduzeću. administracija baza podataka bavi se fizičkom implementacijom modela podataka odnosno podacima u bazi podataka79. Administraciju metapodataka. Administracija dostupnosti dijelova baza podataka (autorizacija korištenja i sl. koja se bavi uvođenjem koncepta modeliranja podataka odnosno planiranja informacijskog sustava u organizaciji. posao postavljanja infrastrukture podataka i kontrole razvoja i upravljanja sustavom baza podataka postaje vrlo važan. veze. te osobe zadužene za kontrolu upotrebe baze podataka. XXXIII br..).). Time se otvara mogućnost zlouporabe informacijskog sustava. izborom i uvođenjem modela baze podataka i sustava za upravljanje bazom podataka. operatera nad bazom podataka. koja se bavi oblikovanjem i formiranjem baze podataka. 20. atributi i sl. oblikovanjem modela podataka i njegovim održavanjem. nadzorom nad uporabom dijelova modela (i izradom uputa za korištenje) u pojedinim aplikacijama u poslovnom sustavu. 4. moguće je funkcijski razlikovati poslove planiranja podataka na strategijskoj razini kompanije. Časopis za teoriju i praksu osiguranja "Osiguranje i privreda" god. poslove obavlja jedna osoba.. K. izborom i uvođenjem CASE alata za konceptualno modeliranje. iako različite. administratora baza podataka. Croatia osiguranje d.organizirana kao servisna funkcija na svakoj lokaciji za svako računalo posebno. planiranjem i održavanjem distribuirane baze podataka i povezanosti distribuiranih dijelova baze podataka na razini modela podataka. izradom standarda za izradu modela. Prema tome. Poslove administracije podataka se. kreiranjem konvencije imenovanja elemenata modela podataka (entiteti. jer se ovlasti nad sustavom nalaze u rukama osobe koja možda nije pouzdana ili je nepoštena.). tablica. kreiranjem konvencije korištenja i imenovanja elemenata u bazi podataka (datoteka. Poslovna funkcija administracije podataka može se općenito podijeliti na dvije osnovne funkcije: • funkciju administracije podataka kao kreatora informacijskih resursa organizacije i • funkciju administracije baza podataka koja je tehnički i uslužno orijentirana. a tijekom vremena se razgranala u niz poslova za koja su potrebna različita znanja i sposobnosti. Dakle. Često te. iako je dijelom područje djelatnosti administracije podataka ipak se uglavnom odvija u nadležnosti administratora sustava na kojem se baze podataka nalaze. Administraciju baza podataka. dok se administracija podataka bavi metapodacima (pa je prihvatljiviji naziv administracija metapodataka). str. pogleda itd. može podijeliti na: 1.d. Prihvaćanjem stajališta da su informacije jedan od ključnih resursa poduzeća. Stoga poslove administracije podataka u poduzeću uvijek moraju obavljati barem dvije osobe. osiguranjem dostupnosti podataka u bazi podataka. 2. promicanjem organizacijske i tehnološke razine poslovnog sustava na temelju razvoja informatičke tehnologije i informatičkih znanja.

praćenjem rada nad bazom podataka i njenim podešavanjem (punjenjem baze podataka. Umjesto strogo tehničkih znanja nekadašnje administracije podataka danas je potrebno široko poznavanje postojećih i novih tehnologija.administrator baza podataka i z v r š i t e lj i Projektant X X X X X X X X X X DA DBA Programer Područja Analiza podataka Oblikovanje baze podataka X Interno oblikovanje baze podataka (izrada fizičkog modela baze) X X X X X X Tablica 12. kako bi se uskladile nove strukture podataka s postojećim te kontrolirali informacijski standardi prihvaćeni u informacijskom sustavu poduzeća.: Uloga administracije podataka u razvoju baze podataka u sklopu projekta razvoja informacijskog sustava 103 . izradom uputa za optimalno korištenje baze podataka (pogotovo pri kreiranju ad hoc upita uporabom jezika četvrte generacije ili SQL-a.administrator podataka DBA . podaci Faze razvoja projekta Definiranje projekta Definiranje zahtjeva i uporabe Eksterno oblikovanje baze podataka (logičko modeliranje) Poslovi Izrada dijagrama Tijeka podataka Izrada modela podataka Analiza uporabe podataka Eksterno oblikovanje baze podataka (izrada logičkog modela baze) Interno oblikovanje baze podataka (fizičko modeliranje) Implementacija baze podataka Održavanje i uporaba baze podataka Oznake: DA . pri rekonstrukciji postojećeg i izgradnji novog informacijskog sustava. te organizacijske i komunikativne sposobnosti.baze podataka (postupcima osiguranja i rekonstrukcije baze podataka. reorganizacijom baza podataka. sposobnost uočavanja dugoročne perspektive organizacija. Time administracija podataka postaje poslovna.). ili o načinu i učestalosti uzimanja sigurnosnih kopija baza podataka i sl. poznavanje ekonomike obrade informacija. Svi zahtjevi za nadopunama i promjenama postojećih aplikacija trebali bi se dostavljati administratoru baze podataka za određeni sustav za upravljanje bazom podataka. a ne isključivo tehnička funkcija. itd. izdvajanjem podataka iz baze podataka). što je prikazano na tablici 12. Administracija podataka u fazi održavanja i uporabe baze podataka postaje temeljem povratnog inženjeringa. Poslovi administracije podataka uključeni su u gotovo sve faze razvoja projekta.).

Konceptualno modeliranje provodi se u fazama strateškog planiranja informacijskog sustava. Zavod za informatičku djelatnost RH i Ina Info. Za taj posao nadležan je administrator baze podataka. vrednovanja logičkog modela od strane korisnika. a završava izgradnjom stabilne ali prilagodljive baze podataka. Izvor podataka za izradu konceptualnog modela je dijagram tijeka podataka (dokumenata) izrađen na temelju analize postojećih i potrebnih podataka. Za njegovu izradu u pravilu je nadležan administrator podataka.4. str. njihovih atributa i veza. Logičko modeliranje je definiranje logičkog modela podataka budućeg informacijskog sustava.: Projektiranje informacijskih sustava. i prevođenja modela entiteti-veze u logičku shemu baze podataka (uglavnom na relacijski jezik) primjenom pravila prevođenja.3. provjere logičkog modela u odnosu na konceptualni model i zahtjeve korisnika. podaci moraju biti što je više moguće međusobno neovisni. 104 80 . V. pa se može razlikovati80: konceptualni model podataka. 108. i fizički model podataka. Pojedinim fazama izrade modela podataka odgovaraju različite razine apstrakcije i tumačenja podataka. Posao logičkog modeliranja obavlja se u suradnji administratora podataka i administratora baza podataka. Stoga model podataka pojednostavljeno prikazuje karakteristike sustava preko skupa entiteta (objekata). et al. logički model podataka. Fizičko modeliranje podataka polazi od logičkog modela i definira fizičku organizaciju baze podataka koja je izabrana za određeni informacijski sustav. Dobro oblikovan konceptualni model zadovoljava sljedeća načela: jedan podatak pohranjen je na jednom mjestu. 1992. Proizlazi iz konceptualnog modela i sastoji se od: oblikovanja logičkog modela podataka informacijskog sustava ili nekog njegovog dijela uporabom modela entiteti-veze.2. Prema Strahonja. Zagreb.. Model podataka Modeliranje podataka je proces koji počinje utvrđivanjem i analiziranjem potreba korisnika za informacijama.

Osnovni pojmovi ERA modela . . Sva tri osnovna koncepta modela entiteti – veze treba pobliže objasniti. OSOBA. RAZRED 1 RAZRED 2 RAZRED 3 . PRIMJER: Jaki entitet je može biti entitet ŠKOLA. atribut Model entiteti-veze (ERA model – engl. KUPAC). Tip entiteta odnosi se na istu klasu srodnih entiteta. Budući da naziv mora biti jasan i nedvosmislen treba koristiti pojmove koji se koriste u poslovanju. ŠKOLA. . Međutim. Slabi entitet je primjerice RAZRED jer ovisi o entitetu ŠKOLA i ako se iz baze podataka obrišu podaci o školi brišu se podaci i o razredu te škole. Relationship. pa se tako u modelu zanemaruje Ministarstvo prosvjete koje je nadležno za sve škole u Hrvatskoj). ERA model je grafički prikaz znanja o objektima. jer može postojati sam za sebe (za sada se u razmatranjima zanemaruje okolina. Entity. Oznaka za entitet je pravokutnik u koji je velikim štampanim slovima upisana imenica (naziv entiteta) u jednini (dakle KUĆA.4. koji postoji neovisno od drugih entiteta i slabi koji egzistencijalno i/ili identifikacijski ovisi o jakom entitetu. ŠKOLA 2 ima 81 Nekada se kao sinonim u za entitet koristio pojam objekt. Entitet odnosno objekt81 prema «srodstvu» može biti jaki.) izrađuje se pri logičkom modeliranju podataka i ne ovisi ni o računalnoj opremi (hardveru) niti o softveru za upravljanje bazom podataka. 105 . .4. uvođenjem objektnih modela taj pojam se prestao koristiti za entitet. U praksi se često pojmom entitet označava tip entiteta.2. relacija (veza). Entitet je stvarni ili apstraktni predmet ili događaj o kojemu se u informacijskom sustavu pamte podaci.entitet. ili sve jednokatnice u nekom gradu i slično. Entitet se odnosi na točno jednu određenu pojavnost (primjerice određenu kuću u gradu). vezama i svojstvima podataka. dakle sve kuće u nekom gradu. Attributes koji je postavio Chen 1976. ŠKOLA 1 ima RAZRED 1 RAZRED 2 RAZRED 3 RAZRED 4 RAZRED 5 RAZRED 6 .

gdje se radi o vezi između dva entiteta. matični broj pravnog subjekta (MBS). gdje se radi o tri međusobno povezana entiteta. a naziv veze opisuje ulogu entiteta u vezi. koji jednoznačno i nedvosmisleno identificira jednu pojavu entiteta među svim ostalima. i ternarna.Entiteti su opisani svojstvima (atributima). binarna. algoritmi i logički izrazi (iznos poreza i prireza po zaposleniku i slično). ispisana malim slovima. koji opisuje kvalitativna ili kvantitativna svojstva entiteta. gdje se radi o vezi između dvije pojave istog tipa entiteta (često se koristi naziv rekurzivna veza). Veza se imenuje. ima ŠKOLA pripada RAZRED 1 M Dijagram entiteti .veze (Martinova notacija) ŠKOLA ima RAZRED 1 M Dijagram entiteti .veze (Chenova notacija) Slika 44. prema načinu učešća entiteta u vezi i prema tipu povezanosti entiteta. pa se stoga mijenja s vremenom jer se mijenjaju i stanja i svojstva entiteta (boja kose. Prema redu veze (ili stupnju veze pri čemu je stupanj veze jednak broju entiteta koji sudjeluju u vezi) razlikuju se: unarna. pri čemu su uključene formule. Primjer dijagrama entiteti – veze Naziv veze je glagol ili glagolska imenica. opisni. Atribut može biti: identifikacijski. trajno je pridružen entitetu i često se zove ključni atributi ili šifra (jedinstveni matični broj građana (JMBG). broj osobne iskaznice. 106 . adresa stanovanja i slično). matični broj indeksa studenta na nekom fakultetu i slično). Veze se u ERA modelu razlikuju prema redu veze. izvedeni. Vezom se povezuju entiteti. koji se izvode logičkim ili aritmetičkim operacijama iz definiranih vrijednosti nekih drugih atributa.

OSOBA ima JMBG 123456789012 213456789123 ima ima 1009955335121 Slika 46. M. i neobavezne ili opcionalne gdje u vezi ne moraju sudjelovati svi članovi skupa pojava entiteta82.Prema načinu učešća entiteta u vezi (često se naziva i članstvom entiteta) veze se dijele na obavezne gdje svi članovi skupa pojava entiteta obavezno sudjeluju u vezi. sastoji se od DIO 1 M je ugrađen u ima ŠKOLA M RAZRED pripada 1 Slika 45. Primjer unarne i binarne veze Prema tipu povezanosti (pridruživanja) određuje se kardinalnost veza koja može biti: • jednostavno ili potpuno pridruživanje ( 1 : 1 ). 82 Pavlić. 107 . pri čemu je svaki član iz skupa pojava drugog entiteta povezan samo s jednim članom iz skupa pojava prvog entiteta. gdje je svaki član iz skupa pojava jednog entiteta povezan s jednim ili niti jednim ili s više članova iz skupa pojava drugog entiteta. gdje je svaki član iz skupa pojava jednog entiteta povezan je s jednim i samo jednim članom iz skupa pojava drugog entiteta. 1996. Jednostavno pridruživanje (1:1) uvjetno pridruživanje ( 1 : M ). Znak. Zagreb.: Razvoj informacijskih sustava.

Uvjetno pridruživanje (1:M) složeno ili višeznačno pridruživanje ( M : N ). Složeno pridruživanje (M:N) Važno je uočiti da se kardinalnost veze može mijenjati ovisno o tomu koji se entitet promatra.OSOBA ima 12345 INDEKS ima ima 12457 67890 Slika 47.): 1. gdje je svaki član iz skupa pojava jednog entiteta povezan s jednim.: Grafički prikaz kardinalnosti veze 108 . Tako je moguće da: 1 osoba 1 automobil posjeduje pripada 0. 1 ili više automobila 1 osobi Grafički se taj odnos prikazuje u Chenovoj notaciji (slika 49. niti jednim ili s više članova iz skupa pojava drugog entiteta (ne postoje ograničenja u povezanosti članova skupa pojava oba entiteta). OSOBA je član Košarkaški klub KLUB je član je član je član je član Nogometni klub Bridge klub Slika 48.M AUTOMOBIL Slika 49.1 OSOBA posjeduje pripada 0.

ali se jedna narudžba odnosi samo na jednog dobavljača. Dakle. Stoga je prikladno navesti neke primjere semantike veza: o Trgovac jednom dobavljaču može poslati više narudžbi. 109 . Unarna veza ne može biti tipa pridruživanja 1:1. kardinalnost unarne veze mora biti 1:M. Primjer semantike veze (Chen –ova notacija) Isti primjer prikazan je Martinovom notacijom na slici 51.U praksi korisnik opisuje povezanost između dokumenata. Unarna veza ne može biti tipa pridruživanja M:N. a projektant prepoznaje odnose između entiteta. Način učešća entiteta u vezi (obvezno ili neobvezno članstvo) može se pojaviti kod svakog reda veze i kod svakog tipa pridruživanja. Stoga se svaka veza tipa M:N treba pretvoriti u dvije veze tipa 1:M i N:1 (primjer na slici 50.) o o o N RAČUN sadrži M PROIZVOD RAČUN PROIZVOD 1 1 sadrži sadrži N STAVKA RAČUNA M Slika 50. jer proizvod se ne sastoji od samog sebe. Samo se veze tipa pridruživanja 1:1 i 1:M mogu implementirati u relacijskoj bazi podataka. Tip pridruživanja je 1:M. jer osoba ne može biti u braku sama sa sobom. Na taj način postepeno se izrađuje ERA model.

IZNOS stavke ne mora biti ničiji atribut. Nakon toga se utvrđuju njegovi atributi. Izrada ERA modela važan je dio posla koji se obavlja u fazi projektiranja informacijskih sustava. 110 83 . et al. Objedinjeni model mora biti cjelovit odnosno mora sadržavate sve informacije koje sadrže pojedini podmodeli. str. Na kraju se provodi objedinjavanje ERA modela koji se odnose na pojedina uža područja. Zagreb. nereduntantan odnosno iste informacije smije sadržavati samo jednom i usklađen odnosno ne smije sadržavati međusobno proturječne informacije84. posebno identifikacijski. Primjer semantike veze (Martinova notacija) Osnovni postupak izrade ERA modela sastoji se od nekoliko osnovnih koraka. 131. 1992. on može biti izveden od CIJENE (koja pripada objektu PROIZVOD) i KOLIČINE (koja pripada objektu STAVKA). Prvi je prepoznavanje entiteta83. Zatim slijedi utvrđivanje tipova veza i pridruživanje značenja svakoj vezi u oba smjera. Zavod za informatičku djelatnost RH i Ina Info.: Projektiranje informacijskih sustava. 84 Prema Strahonja. pri čemu se utvrđuje ima li neki entitet svojstva koja ga detaljnije opisuju. jer o kvaliteti modela često može ovisiti uspješnost informacijskog sustava. pri čemu integracija modela zahtjeva vođenje rječnika podataka.N RAČUN M PROIZVOD RAČUN PROIZVOD 1 N M 1 STAVKA RAČUNA Slika 51. Ponekad je teško odrediti da li neki dokument proglasiti entitetom ili podatke s njega prepoznati u više različitih entiteta. V. te ako ih ima proglašava se jakim entitetom.. pri čemu izvorno svojstvo pripada izvornom entitetu (primjerice.

tečajne liste i slično. sustava označavanja poslovnih partnera i slično i koristi se najčešće samo u njemu. Primjer je matični broj poslovnog subjekta koji dodjeljuje Državni zavod za statistiku svakom poduzeću koje počinje s radom. državnih institucija i slično. a Hrvatske pošte poštanske brojeve. naziva.1. Šifarski sustavi Izvori šifarskih sustava Oblikovanje šifarskih sustava Upravljanje šifarskim sustavima u poduzeću 4. Poznat primjer je zabrana korištenja jedinstvenog broja građana (JMBG-a) koji se dodjeljuje svakom državljaninu Republike Hrvatske. 4. a udruženja određenih djelatnosti kao što je primjerice Hrvatski ured za osiguranje zone rizika u auto odgovornosti i kodove osiguravajućih društava. Negovoreće šifre često dodjeljuje računalo. isto poduzeće u različitim poslovnim sustavima može dobiti drugačiju šifru kupca ili dobavljača. Državni zavod za statistiku određuje matične brojeve pravnih osoba. Dio šifarskih sustava nastaje u poslovnom sustavu poput sustava označavanja dokumenata. kao i međunarodni sustav označavanja valuta. Izvori šifarskih sustava Šifrom je jednoznačno određen neki pojam. tako da su poslovni sustavi koji su u svom informacijskom sustavu koristili samo te šifre za identifikaciju osobe. Obično se šifra dodjeljuje u nekom organizacijskom sustavu. Kako se koriste u dnevnoj praksi korisnici često preferiraju govoreće šifre. Šifra je obično identifikacijski ili ključni atribut entiteta. a mogu biti slovčane ili se sastoje od kombinacije slova i brojeva. Oblikovanje šifarskih sustava Šifarski sustav dio je temeljnih podataka poduzeća koji se može pojavljivati u različitim informacijskim sustavima u cijelosti ili u pojedinim segmentima. Tako je na razini države propisan šifarnik teritorijalni ustroj. osoba ili dokument.3. Poslovni partneri kao što su banke određuju šifre klijenata. koristan je u poslovne svrhe. a zatim se taj broj koristi i u bankama i za porezne svrhe itd. primjerice. godini imali neplanirane visoke financijske izdatke za izmjene i dopune postojećih aplikacija. i još jednog ili više atributa koji podrobnije opisuju pojavu opisanu šifrom. a drugi sustavi ju samo trebaju koristiti. koja se generira u informacijskom sustavu poslovnog subjekta. Tako su.3. Često se u informacijskom sustavu uz šifru koja je dodijeljena u nekoj od institucija koristi i vlastita šifra. u 2003. to može biti redni broj ili neki broj izračunat primjenom određenog algoritma i 111 . Iako je takav pristup dodjeljivanja više šifri istom entitetu informatički nepoželjan. Međutim.2.4. Stoga se preporuča u poslovanju koristiti provjerene izvore šifarskih sustava kada god je to moguće. koje su njima bliske i razumljive.3. izvori šifarskih sustava često iz okruženja odnosno iz različitih tvrtki. To je skup datoteka (tablica) čiji se slog u pravilu sastoji od • • • šifre (identifikacijskog atributa ili ključa).

za odrediti šifru Zagreba treba paziti o kojoj se šifri radi. Zato se uvodi vezni ili asocijativni entitet koji povezuje takva dva entiteta. U većim poduzećima oblikovanje šifarskih sustava i upravljanje njima provode za taj posao nadležne službe. pa je za određivanje mjesta Dubrava potrebno koristiti šifru naselja u kombinaciji s šifrom pripadajuće općine: Dubrava Dubrava Dubrava ima ima ima šifru općine šifru naselja šifru općine šifru naselja šifru općine šifru naselja 04197 (Ston) 15466 03000 (Omiš) 15468 00973 (Dubrava) 15440 112 . prikazan je primjer takve veze na primjeru teritorijalnog ustroja RH i pošti (poštanskih brojeva). To znači da se logički prikaz šifarskog sustava razlikuje od fizičke implementacije. ako je poznato samo ime naselja. sastavljeni ključ. U Hrvatskoj svako naselje ima svoju šifru. Negovoreće šifre korisnici nerado koriste i stoga treba već pri planiranju sustava o tomu s njima postići dogovor. Zašto? U Hrvatskoj postoji naselje Dubrava s tri šifre naselja: 15466. a poštanski broj 23264. Šifarnici se u pravilu moraju koristiti povezano. to naselje nema svoju poštu nego se koristi poštanski broj naselja Neviđane koji ima šifru naselja 043036. primjerice Dubrava. Prijenosom modela šifarnika u fizičku organizaciju podataka (danas uglavnom u relacijsku) ključevi odnosno identifikatori pojedinih zavisnih entiteta se spajaju u tzv. Svako od tih naselja nalazi se u drugoj općini. što je ponekad teško provedivo jer su veze između njih reda M:N.slično. Međutim. Međutim. Međutim. 15468 i 15440. PRIMJER: Naselje Dobropoljana na otoku Pašmanu ima šifru naselja 011258. poštanske brojeve dodjeljuju Hrvatske pošte prema svojim dostavnim poštama (poznat je izraz «zadnja pošta ta i ta» što znači da svako mjesto nema svoju poštu ni poštanski broj). Na slici 52. mora se znati gdje se to mjesto nalazi. PRIMJER: Gradu Zagrebu je dodijeljen čitav niz različitih šifri odnosno identifikatora: Zagreb ima šifru županije šifru grada šifru naselja 21 01333 072150 Dakle.

Šifra države. a treća u Zagrebačkoj (šifra županije 01). Primjer veze teritorijalnog ustroja RH i pošti 113 .slovčana Službeni naziv države Skraćeni naziv države Naziv države u poš tansikom prometu DRŽAVA Šifra županije ŽUPANIJA Naziv županije Matični broj grada/općine Naziv grada / općine GRAD (OPĆINA) Matični broj naselja Broj pošte NASELJE Naziv naselja Naziv pošte POŠTA NASELJE / NASELJE/POŠTA POŠTA Matični broj naselja Broj pošte Slika 52.2 mjesta brojčana Šifra države.3 mjesta . Dakle. prva je u Dubrovačko neretvanskoj (šifra županije 19).2 mjesta slovčana Šifra države . druga je u Splitsko dalmatinskoj (šifra županije 17).Očito je da se sva tri naselja koja se zovu Dubrava nalaze i u drugim županijama.

4. mora se pridržavati pravila postupanja koja nalaže autor šifarnika (Državni zavod za statistiku nalaže evidentiranje i nove i stare šifre). Martin i C. Specifikacija prototipa Potpunu funkcionalnost aplikacije može se provjeriti izradom prototipa. Ponekad je razlog tomu zakonska regulativa koja zahtijeva dugotrajno čuvanje određenih podataka. ali on može poslužiti pri izradi potpune specifikacije sustava i razjašnjavanju svih nedoumica. Mijenjanje šifri nije dopušteno. nego se slog sa starom šifrom inaktivira. Akcijski dijagram je specifikacija unutarnje logike procesa odnosno opisivanje logike programskog modula. Uvođenje informacijskog sustava u primjenu Specifikacija prototipa Testiranje. pa se stoga preporuča da ga obavlja administrator podataka. Ako šifarnik nastaje u poduzeću za kojeg se izrađuje informacijski sustav preporuka je maksimalno automatizirati način dodjeljivanja novih šifara (najbolje je rješenje programsko dodjeljivanje šifri pri unosu). Ponekad se prototip može privremeno koristiti dok se ne izradi potpuna aplikacija. Upravljanje šifarskim sustavima u poduzeću Upravljanje šifarskim sustavima u poduzeća osjetljiv je posao. a novi se unosi s novom šifrom.4. Osoba koja unosi nove šifre u pravilu je korisnik koji dobro poznaje svoj posao i koji zna kada treba dodijeliti novu šifru ili ukinuti staru. čiju tehniku su razvili i opisali J. 114 . 4. McClure 1985. Prototipom se uglavnom ne mogu izvesti sve željene funkcije.3. Ako šifarnik nastaje izvan poduzeća za koje se izgrađuje informacijski sustav (primjerice teritorijalni ustroj Hrvatske). god. Pri tome je «akcija» naziv za operacije i druge funkcionalne komponente niže razine od kojih se sastoji proces. zabraniti mijenjanje šifri.1. šifri) ne mogu se mijenjati. te strogo ograničiti mogućnost inaktiviranja i brisanja šifri na jednu imenovanu osobu. Stare šifre mogu izuzetno dugo postojati u sustavu iako se više ne koriste. To znači da samo ovlaštena osoba izuzetno pažljivo smije definirati nove šifre i brisati ih.4. uvođenje i održavanje informacijskog sustava 4. Vrijednosti identifikacijskih atributa (ključeva. Za izradu prototipa potrebno je pripremiti akcijski dijagram.3. a da se ne naruši integritet entiteta. a ponekad nedostatak adekvatnih (vrlo najčešće vrlo kompliciranih) programa kojima se podaci vezani uz staru šifru «sele» na novu.

str. *BLOK A *BLOK B *BLOK A *BLOK B Akcija 2. Akcija 3. Takav primjer akcijskog dijagrama prikazan je na slici 54. Akcija 6. Akcija 7. ali ne Prema Strahonja.. To znači da se iz poznavanja programskog koda i procesa na najnižoj razini izvodljivosti rekonstruira logički model informacijskog sustava. Akcija 4. Primjeri akcijskih dijagrama Akcijske dijagrame ponekad izrađuju projektanti sustava (posebno ako se koriste CASE pomagalima). ali značajno slobodniji u formiranju sintakse te stoga razumljiv i korisniku. Akcija 5. Svaki blok ima naziv kao i dijagram akcija. Taj posao se obavlja uglavnom onda kada je potrebno obaviti dorade i promjene u postojećem sustavu. Zagreb. Akcija 3. Konceptualni model izrađuje se iz logičkog modela. iako ih najčešće izrađuju sami programeri kako bi sebi detaljno pojasnili zadatak. a zatim svi izlazi. prikazan je sekvencijalni blok akcijskog dijagrama. V. a na desnoj strani usporedno odvijanje blokova akcija B i C. 1992. pri čemu je blok akcija skup akcija koje se izvode sekvencijalno.: Projektiranje informacijskih sustava. et al. Akcijskim dijagramom prikazuju se i slijedni i usporedni procesi koji su grupirani u blokove. Tada je redoslijed postupaka povratnog inženjerstva sljedeći: Prvo se programski kod pretvara u pseudokod dijagrama akcija. a moduli opisani pseudokodom prikazuju se strukturnim dijagramima. Ovaj postupak može pomoći projektantima pri upoznavanju poslovne tehnologije određenog sustava. Akcija 1. Akcijski dijagrami izrađuju se kada se metodama povratnog inženjerstva86 rekonstruira fizički i logički model informacijskog sustava na temelju programskog koda. 86 Njime se omogućuje rekonstrukcija postojećih sustava čiji programski proizvodi često nisu dokumentirani. Akcija 4. alternativno ili repetitivno (ponavljajuće)85. Akcija 2. Za razliku od strateškog planiranja razvoja informacijskog sustava pristup povratnog inženjerstva je "bottom-up". 201. 115 85 . Pseudokod je programski jezik blizak formalnom programskom jeziku.Jedna akcija se dalje ne razlaže i njoj odgovara jedna ili više naredbi programskog koda odabranog programskog jezika. *BLOK C Slika 53. Akcija 1. Logički model podataka i dijagram tijeka podataka izrađuju se iz fizičkog modela. odnosno jedna ili više pseudonaredbi pseudokoda. Akcija 5. Akcija 6. Na lijevoj strani slike 53. a programska dokumentacija nedostatna ili je izgubljena. Zavod za informatičku djelatnost RH i Ina Info. a oznaka "*" označava početak bloka. Ulazni podaci u pojedini blok mogu se pisati odnosno navoditi s desne strane bloka na način da se prvo popišu svi ulazi.

Taj posao se može obaviti kroz unos podataka (koji rade korisnici pri čemu vježbaju rad s novim sustavom) ili kroz preuzimanje podataka iz starog sustava uz pomoć programa. uvođenje i održavanje informacijskog sustava Testiranje sustava (provjera svih funkcionalnosti) ozbiljan je posao koji zahtjeva pomnu pripremu. Stoga je obavezno. Uvođenje i primjena novog informacijskog sustava sastoji se od nekoliko koraka koje treba detaljno pripremiti. Testiranje.4. obično se to radi u tzv. Prvi korak je obuka korisnika i priprema početnih stanja baza podataka.smije unaprijed odrediti kako će budući sustav funkcionirati. dok u manjim obično korisnicima pomažu programeri. Iako se tijekom razvoja sustava neprekidno provjerava ispravnost funkcioniranja sustava. akcijski dijagrami omogućavaju analizu "odozgo prema dolje" i povratni inženjering "odozdo prema gore". Slika 54. Dakle.2. Sljedeći korak je paralelan rad starog i novog 116 . U većim tvrtkama često se organizira posebna organizacijska jedinica za pomoć korisnicima. Zatim se provodi testiranje funkcija prema zahtjevu korisnika (u realnim uvjetima) i definira sustav pomoći korisnicima. kao i za "uhodavanje" djelatnika za rad sa novim sustavom. Vrijeme paralelnog rada mora biti dostatno za utvrđivanje mogućih nedostataka koji su promakli pri ranijem testiranju i za njihov popravak. Veoma često se (za svaki slučaj) neko vrijeme (od mjesec dana do tri) radi paralelno na novi i stari način i provjerava svaki korak i svaki izlazni podatak. a korisnici provjeravaju ispravnost prenesenih podataka. no tu treba biti oprezan i ne preslikavati zastarjelu tehnologiju rada. Ponekad se događa da korisnik zahtjeva da nova aplikacija izrađena novom informatičkom tehnologijom bude preslika stare. Akcijski dijagram «Kreiranje računa» 4. prije početka primjene provesti testiranje sustava u realnim uvjetima rada. laboratorijskim uvjetima.

Rezultati post implementacijske studije daju podlogu za donošenje odluka i plana daljeg razvoja sustava.: Čimbenici koji povećavaju troškove održavanja Nakon završetka projekta potrebno je izraditi post implementacijsku studiju. Kvalitetna administracija podataka Tablica 13 . programsku dokumentaciju i korisničku dokumentaciju. ako je informacijski sustav dobro i kvalitetno dokumentiran. 117 . Znači da aplikacija danas razvijena. pri čemu se rade kalkulacije i listaju sva potrebna izvješća. vrijeme i trud koji se troše za održavanje sustava znatno se smanjuje. prikazani neki od čimbenika koji utječu na troškove održavanja. životni ciklus aplikacijskog softvera kratak. čovjek mora jesti da bi mogao raditi). Treba naglasiti da je bez obzira na to koliko je softver kvalitetno razvijen. Svaki sustav treba održavati (primjerice. izmjene postojećih procesa i otklanjanja pogrešaka. makar najkvalitetnija. generatora aplikacija itd. Ne postoji informacijski sustav koji ne treba održavati. zbog stalnog mijenjanja potreba organizacije sukladno njenim poslovnim ciljevima. Stoga su u tablici 13. pa tako i informacijski sustav. već sutra može biti mijenjana. Njome se potvrđuje ono što je napravljeno u prethodnim fazama životnog ciklusa sustava i uspoređuje se s onim što se željelo postići. a time i aplikacija Količina korisničkih izvješća Složenost programa Nezadovoljavajuća dokumentacija ČIMBENICI KOJI SMANJUJU TROŠKOVE ODRŽAVANJA Uporaba novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija Uporaba strukturnih tehnika Uporaba alata za automatizaciju oblikovanja i modeliranja Uporaba kvalitetnih baza podataka Uporaba jezika četvrte generacije.sustava. potpisuje se zapisnik o preuzimanju informacijskog sustava i počinje njegova primjena. 80% napora troši se održavanje manje od 20% programskog koda». Održavanje sustava je izvođenje svih prethodnih aktivnosti radi razvoja novih poslovnih procesa. Nakon dogovorenog roka (od jednog do tri mjeseca) provodi se završno testiranje. To znači da uvijek prilikom izgradnje sustava treba izraditi: projektnu dokumentaciju. što iskusni projektanti zahtijevaju i zbog uhodavanja korisnika i zbog optimiranja rada same aplikacije. njenog rasta i promjena u okruženju. Weinbergovo pravilo 80/20 vrijedi u većini organizacija čije je poslovanje podržano računalom: «Općenito. ČIMBENICI KOJI POVEĆAVAJU TROŠKOVE ODRŽAVANJA Starost sustava Veličina sustava Nepostojanost podsustava. čak kraći nego za hardver. Međutim.

Navedite i objasnite pojam entiteta. Na taj način dospijeva se provjeriti puna funkcionalnost sustava. Objasnite kako ih eliminirati.. Nacrtajte i objasnite model aktivnog rječnika podataka. 10. Nacrtajte i na jednostavnom primjeru objasnite koncepte dijagrama tijeka podataka. Objasnite pojam radnog dijagrama (workflow).Struktura sadržaja post implementacijske studije odnosi se na izvršavanje plana. Objasnite uloua administracije podataka. Objasnite postupak analize poslovnog podsustava. te prijedlog plana akcija koji može poslužiti kao osnovica za novu izvedbenu studiju. nedostataka aplikacije. Izvršavanje plana sadrži podatke o završenom projektu i to ocjenu ispunjenja zadanih ciljeva. 4. Navedite i ukratko opišite strukturu aktivnog rječnika podataka. a u kojim svaki posebno? 12. Objasnite pojam rječnika podataka. Objasnite postupak izrade dijagrama tijeka dokumenata. 118 . Objasnite model povezivanja dijagrama dekompozicije s dijagramom tijeka podataka. Zaključivanje projekta sadrži zaključak projekta i provjereni plan akcija. podatke o izvršavanju sustava odnosno o ispunjenju ciljeva. o automatiziranim dijelovima. Post implementacijska studija ne izrađuje se odmah nakon završetka projekta razvoja informacijskog sustava. izvorima i efektima sustava. Navedite česte greške pri izradi ekranskih slika i izvješća. uz opis prednosti i nedostataka pojedine alternative. Pitanja za ponavljanje: 1. Koji dokumenti se pri tome izrađuju? 2. programima. te utrošeno vrijeme. visinu troškova. U kojim fazama razvoja projekta oni sudjeluju zajedno. Objasnite razliku između administratora podataka i administratora baza podataka. Opišite jednostavnim primjerima kakve entitete razlikujemo. Kako se provodi centralizirano upravljanje razvojem u dislociranim razvojnim centrima? 11. manjkavosti neodgovarajućeg hardvera i slično) koji su otkriveni tijekom izrade post implementacijske studije. Plan akcija sadrži evidenciju simptoma (grešaka u radu. sigurnosti sustava. 3. te objasnite koje modele razlikujemo? 13. već se preporuča da sustav prethodno funkcionira najmanje godinu dana. izradu novog plana akcija i zaključivanje projekta. zadovoljstvu korisnika itd. 6. 9. njihovu analizu i prijedlog alternativnih akcija. Objasnite pojam specifikacije zahtjeva. 8. dokumentaciji. 5. razvojnu studiju kao i za održavanje sustava (u ovisnosti o tome kakav zahvat se predlaže). a ponekad se u tom razdoblju mogu obaviti i značajne dopune i preinake početnog projekta. Opišite ulogu modela podataka u razvoju informacijskog sustava. Što sadrži specifikacija zahtjeva? 7. te na kraju o provođenju radnih metoda odnosno izvještaj o primijenjenoj metodi rada.

Navedite i ukratko opišite izvore šifarskih sustava.14. Objasnite zašto! 26. Objasnite pojam specifikacije prototipa. Objasnite što su šifarski sustavi. Ukratko objasnite zadatak i redoslijed postupaka povratnog inženjerstva. 24. Koje vrte veza poznajete? Objasnite na jednostavnim primjerima kardinalnost veza. Navedite i objasnite pojam atributa. 16. Kako se provodi uvođenje informacijskog sustava? Navedite i opišite postupak. Opišite jednostavnim primjerima kakve atribute razlikujemo. 119 . Što čini šifarski sustav? Navedite i objasnite pravila kojih se treba pridržavati pri upravljanju šifarskim sustavima. 17. Koji čimbenici smanjuju. 20. Navedite i ukratko objasnite upute za izradu ERA modela. 23. 19. Što je akcijski dijagram? Na jednostavnom primjeru pokažite kako se crta akcijski dijagram. 15. 21. Kako se provodi održavanje informacijskog sustava? Navedite i opišite postupak. 25. Objasnite ulogu standardizacije postupaka i podataka. Objasnite vrste šifri. 18. Navedite i objasnite pojam veze. a koji povećavaju troškove održavanja informacijskog sustava. Kako se provodi testiranje informacijskog sustava? Navedite i opišite postupak. Objasnite ulogu i sadržaj post implementacijske studije. 22.

pa je K = 1.t k 9.00 0.9 10.00 Povećanje produktivnosti korištenjem CASE pomagala t K 7. → 0 . Guido Dedene (Katholieke Universiteit Leuven)87: K= 1 1.00 0 0.3 1. Uloga i uporaba CASE pomagala Potrebu za korištenjem programskih pomagala u procesu razvoja informacijskog sustava moguće je prikazati izrazom koji je postavio prof. Zamišljeno je da postoji hipotetski savršeno pomagalo za koje koeficijent povećanja produktivnosti postaje beskonačan ( k → ∞ ).1 1.1.25 0.8 1 t 87 Jednadžbu je obrazložio A.00 ∞ 1 K 5.00 0. 120 . dr.4 1. godine.00 4.50 0.00 0.5. 1997.5 2.00 3.00 0.00 2.00 6.7 3. Tada 1 t .00 Slika 55.33 0.43 0.6 0.4 0.11 0.t + t k gdje je: 1 = jedinično trajanje projekta t = trajanje faze u kojoj se koristi pomagalo ( 0 < t < 1 ) k = koeficijent povećanja produktivnosti zbog primjene pomagala ( k > 1) K = koeficijent povećanja ukupne produktivnosti. Radelić na 1.8 5.6 2.00 1.2 1. Primjena CASE pomagala Uloga i uporaba CASE pomagala Vrste CASE pomagala Modeli zrelosti informacijskih sustava 5.00 8.2 0. hrvatskoj konferenciji SYNON korisnika. Primjer za k → ∞ 0 1.67 0.

K= 1 11 3 = 3 2 Budući da ne postoji takvo savršeno programsko pomagalo.15 1. Dakle.43 1. povećavanjem koeficijenta produktivnosti k zbog uporabe pomagala 1.00 7.2 0.00 1.00 0 0.36 1.00 1.18 1.54 1. 2.9 1 k1 k2 k3 k4 1. Povećanje produktivnosti korištenjem CASE pomagala 9.5 odnosno povećanje je svega 50%.82 2.33 4.30 1..5 1.07 1.6 0.08 4.2 0.5 1.5 1.60 1.00 1. za isti t < 1. iz izraza se uočava da koeficijent ukupne produktivnosti K polako raste. Primjer za K = 1 1.8 1 t Slika 56.3 0.00 6.5 1.08 1.5 1.5 k2=2 k3=4 k4=8 t 0 0.Ako se navedeno savršeno pomagalo koristi samo u nekim fazama razvoja sustava.00 3.50 1.00 1.11 1. da treba povećati trajanje faze u kojoj se koristi pomagalo odnosno proširiti uporabu CASE pomagala na sve faze razvoja informacijskog sustava. a u posljednjih se petnaestak godina njihov broj izuzetno povećao. n puta.20 1.6 0.t + t k Izrazom je pokazana nedovoljna efikasnost primjene pomagala ako se koristi samo u nekim fazama razvoja sustava.7 0. stoga.29 1.05 1. Zaključak je.5 0.00 K 5.25 1.71 8.43 1.82 2.58 3.8 0. CASE pomagala su potrebna u svim fazama razvoja.00 4. što proizlazi iz nepovoljnog međusobnog odnosa između koeficijenta povećanja ukupne produktivnosti K i trajanja faze t u kojoj se koristi pomagalo.4 0.11 2.33 1.36 1.18 1.11 1.10 1.00 1.11 2..00 8.78 2.5 1. koeficijent povećanja ukupne produktivnosti K je 1.5 1..25 1. primjerice na trećini trajanja ukupnog razvoja.4 0.03 1.5 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 K1 K2 K3 K4 1.00 2.67 1.50 3. pa i u fazi strategijskog planiranja odnosno izrade arhitekture informacijskog sustava.54 1.00 0.43 1.1 0.5 1.00 1. Pri tomu neka od njih podržavaju samo neku 121 .00 k1=1.5 1.00 1. Prva CASE pomagala razvijena su u početku osamdesetih godina.5 1.21 1.

Uočljivo je da se faze prekrivaju (CASE potpunog životnog ciklusa informacijskog sustava objedinjuje ih sve). «Svaki CASE je dobar ako ga se zna primijeniti»89. Izbor CASE pomagala ovisi o fazama razvoja informacijskog sustava koje se želi izvoditi računalom.od aktivnosti pri projektiranju informacijskih sustava. što čine više ili manje uspješno. CASE6. pohraniti. koja je međusobno neusporediva.2. Međutim. Primjena CASE pomagala u takvim uvjetima pomaže pri konsolidaciji postojećih “rasutih” podataka. a neka teže objediniti sve faze razvoja informacijskog sustava. 1994. dok bi integrirani CASE (ICASE). sačuvati i koristiti. dok se njihovom uporabom na razini strategijskog planiranja i analize poslovnog sustava kontroliraju elementi jedinstvenosti informacijskog sustava. sva moraju imati rječnik podataka (riznicu88). u praksi to često nije ostvarivo. pa je stoga širi pojam od rječnika podataka. sve što je vrijedno o sustavu znati. takav opsežan i dugotrajan proces nije moguće obaviti preko noći. moraju u modeliranju strukture podataka polaziti od relacijskog ili objektnog modela. neka generiraju izvršni kod pa ih se naziva i generatorima aplikacija. Neovisno o njihovoj unutrašnjoj strukturi. Neovisno o potrebi za rekonstrukcijom i ponovnom izgradnjom informacijskog sustava temeljenog na istoj razini informacijske tehnologije. 122 . trebao uključivati i povratno programsko preoblikovanje procesa (povratni inženjering) kao i kontrolu kvalitete. 88 89 engl.: Epistemiologija CASE alata. Opatija. paralelno i istodobno postoji različita programska oprema. Vrste CASE pomagala Osnovna podjela CASE pomagala je na: o pomagala za konceptualno i logičko projektiranje (gornji ili “upper” CASE) i o pomagala za fizičko modeliranje i izradu (donji ili “lower” CASE). u složenim poslovnim sustavima koji se bave raznorodnom djelatnošću može se dogoditi da. Kao posljedica primjene Dedene-ovog izraza može se zaključiti da je integracija CASE pomagala nužna. 5. koji još nije realiziran. Za izvedbu pojedinih podsustava koriste se ili donji CASE ili generatori aplikacija koji podržavaju rad s određenom bazom podataka. kao i o fazama projektiranja koje pojedine vrste CASE pomagala pokrivaju. Na slici 57. Riznica sadrži sve opise koji određuju stvarni sustav i njegov informatički model. ali i o metodikama projektiranja koje pomagalo podržava. repository Brumec. te moraju proizvoditi svu potrebnu dokumentaciju. prikazane su vrste CASE pomagala i faze projektiranja informacijskog sustava koje je moguće pomoću njih izvoditi. druga objedinjuju više aktivnosti. Njihova je glavna zadaća povećati produktivnost i kvalitetu programskih rješenja. zbog povijesnih razloga praćenja razvoja informacijske tehnologije. Primjerice. J.

Slika 57. ni ona nam neće pomoći90”. 123 . 1994. Međutim. CASE6. J. jer omogućuje izradu rješenja koje odražava poslovnu tehnologiju sasvim određenog organizacijskog sustava. CASE pomagala su projektantu nužna zato da bi se brzo i ekonomično projektirao takav informacijski sustav koji ima velike izglede da bude prihvaćen kod korisnika.: Epistemiologija CASE alata. Opatija. 90 Brumec. pa je prihvatljiv stav da “Ako to ne znamo učiniti bez njih.: Faze projektiranja informacijskog sustava i CASE CASE pomagala nisu nužna da bi se projektirao informacijski sustav.

Zagreb 124 . Faza zadovoljavanja korisnika Faza pune zrelosti 7.5. Organizacijski. 5. Faza zaraze i pridobivanja korisnika Faza odvajanja funkcija Faza ujedinjavanja (projektiranja. V. Tricker je 1982. 43/2/1996. 3. grafičko sučelje aplikacija i ujedinjene radne okoline otvorenost sustava distribuiranost baze podataka primjena arhitekture korisnik/poslužitelj Tablica 14: Organizacijski. toliko je i nedostatak. normizacije) Faza upravljanja podacima ORGANIZACIJSKI I METODOLOŠKI KRITERIJI primjena informacijskih tehnologija u pojedinačnim i izoliranim slučajevima porast broja izoliranih aplikacija skupo održavanje aplikacija rasap sustava odvajanje razvoja od produkcije uvođenje planiranja informacijskog sustava odvajanje analize od oblikovanja i programiranja ujedinjavanje modela podataka normizacija poslovne tehnologije temeljem normizacije aplikacija dosljedna primjena neke od metodika razvoja informacijskog sustava izgradnja konzistentne baze podataka uvođenje funkcija administracije podataka i administracije baze podataka samostalni pristup korisnika zajedničkim podacima korisnici aktivno sudjeluju u razvoju IS-a korisnik upravlja vlastitim podacima i za njih je odgovoran arhitektura informacijskog sustava sukladna je arhitekturi organizacijskog sustava strategijsko planiranje informacijskog sustava dio je sustava planiranja tvrtke informacijski centar je servisna funkcija TEHNOLOŠKI KRITERIJI primjena računala na kojima su odgovarajući programi primjena centralnog računala ili mreže računala primjena pomagala za projektiranje i dokumentiranje projekata primjena sustava za upravljanje bazama podataka i rječnika podataka korištenje jezika upita od strane korisnika 4. pa je stoga i njome određena pripadnost pojedinom stupnju zrelosti informacijskog sustava. proširio model na sedam stupnjeva zrelosti informacijskog sustava. Model nije teško primijeniti u praksi. Faza rane primjene 2. Infotrend br. jer se kriteriji za određivanje pojedinih stupnjeva zrelosti koje je Tricker sistematizirao lako uočavaju i vrednuju. Odgovarajuća tehnološka osnovica preduvjet je za primjenu informacijskih tehnologija u poduzeću. Stoga su u literaturi definirani tehnološki uvjeti koje mora postići informacijski sustav da bi dosegao određenu razinu zrelosti91.3. metodološki i tehnološki kriteriji za određivanje zrelosti informacijskog sustava (Trickerov model) 91 Strahonja.: Zrelost informacijskog sustava. Neovisnost o tehnologiji koliko je prednost Nolanova i Trickerova modela. 6. FAZE ZRELOSTI INFORMACIJSKOG SUSTAVA 1. temeljenu na organizaciji podataka. metodološki i tehnološki kriteriji za određivanje zrelosti informacijskog sustava Trickerove podjele prikazani su u tablici 14. Modeli zrelosti informacijskog sustava Kao što je Nolan odredio skalu za organizacijsku i informacijsku zrelost poduzeća.

inženjering poduzeća je neprekinut proces 6.uporaba integratora riznice podataka zbog provjere koegzistencije i integriteta podataka .upravljanje projektima i metodologijama putem računala . Faza neprekidne optimizacije razvoja 7. Savant.razvoj metodika provodi se u razvojnim timovima . FAZA ZRELOSTI RAZVOJA IS-a 1. Faza uporabe modernih metodika i metrika 5. taj model opisuje tehnološku zrelost razvoja informacijskog sustava.: J.upravljanje riznicom podataka sustava poduzeća . produktivnosti.razvoj inteligentnih modela poduzeća (u kojima se zrcale poslovna pravila i uvjeti) . održavanja i fleksibilnosti .: Značajke faza zrelosti razvoja informacijskog sustava (Martinov model) Očigledno je da se faze zrelosti informacijskog sustava ne podudaraju s fazama zrelosti razvoja informacijskog sustava. J.preoblikovanje funkcija u tijekove vrijednosti poduzeća . kvalitete. generacije .razvoj podsustava koji se uklapaju u arhitekturu sustava .modeliranje poduzeća . Faza uporabe pomagala temeljenih na riznici podataka 4. troškova. S obzirom na to da kvaliteta i tehnološka razina informacijskog sustava određuju razinu njegove zrelosti. Sedam faza zrelosti razvoja informacijskog sustava određeno je ovisno o uporabi metoda i tehnika. Martin World Seminar. Faza dobro strukturirana razvoja 3.uporaba tehnika za strukturno programiranje ili objektno orijentiranih tehnika . Martin92. 1995.Ovisnost o tehnologiji jasno je izražena u modelu zrelosti razvoja informacijskog sustava temeljenog na načinu njegove izgradnje koji je izradio J.korištenje metrike za procjenu brzine.koriste se za razvoj biblioteke gotovih programskih komponenti temeljenih na riznici podataka . Faze zrelosti razvoja informacijskog sustava uglavnom ovise 92 Martin.administracija riznice podataka .uporaba jezika III. 125 .nema administracije podataka ni standardne metodike razvoja .primjenjuje se upravljanje kvalitetom sustava . Značajke Martinove podjele prikazane su u tablici 15.mrežni ili Internet pristup .uporaba metrike vezana uz poslovni dobitak . Faza neprekidne optimizacije poduzeća Tablica 15.uporaba CASE-a u fazi planiranja. Faza integracije sustava poduzeća ZNAČAJKE .potpuno generiranje programskog koda računalom .razvoj poduzeća u potpunosti je sukladan razvoju informacijske tehnologije . Faza primitivnog razvoja 2.izrada prototipova aplikacija . te pomagala za projektiranje i programiranje. zadovoljstva korisnika.poslovni modeli i preoblikovanje procesa prevode se direktno u generatore koda temeljene na riznici podataka . ali i o razvoju informacijske tehnologije. oblikovanja i generiranja aplikacija .oblikovanje fleksibilnih sustava .

Prelazak u višu fazu zrelosti razvoja informacijskog sustava uvjetovan je razinom svijesti i znanja korisnika i projektanata. generiranju koda. Ujedno treba napomenuti da je postizanje faze pune zrelosti odnosno faza neprekidne optimizacije razvoja i poduzeća više cilj nego li stvarnost. te organizacijskom i tehnološkom razinom zrelosti informacijskog sustava poduzeća. Čak i uz pretpostavku pouzdane informacijske tehnologije i kvalitetne infrastrukture. Objasnite pojam riznice. Faza uporabe pomagala temeljenih na riznici podataka 6. Opišite Trickerov model zrelosti informacijskog sustava. Opišite Martinov model faza zrelosti razvoja informacijskog sustava. Faza integracije sustava poduzeća 7. Faza ujedinjavanja 5. Faza pune zrelosti 6. Navedite i objasnite vrste CASE pomagala. Objasnite uloga i uporabu CASE pomagala. Navedite primjere. Faza zaraze i pridobivanja korisnika 3. Faza uporabe modernih metodika i metrika 5. 6. Stoga je u tablici 16. Objasnite usporedbu između faza Trickerovog i Martinovog modela. uporabi metrika. Faza upravljanja podacima 3. predočena usporedba između faza zrelosti informacijskog sustava (Trickerov model) i faza zrelosti razvoja informacijskog sustava (Martinov model) kako bi se naznačio put kojim treba ići. Faza dobro strukturiranog razvoja FAZA ZRELOSTI RAZVOJA INFORMACIJSKOG SUSTAVA (Martin) 1. ali od kojeg su moguća i odstupanja. ključnu ulogu u postizanju najviših faza Martinova modela ima korisnik. Faza neprekidne optimizacije poduzeća 2.o stupnju razvoja informacijske tehnologije. FAZA ZRELOSTI INFORMACIJSKOG SUSTAVA (Tricker) 1. 126 . upravljanju riznicom podataka. 3. Objasnite Dedeneov izraz. Faza neprekidne optimizacije razvoja 7. Faza zadovoljavanja korisnika 4. Faza rane primjene 2. 2. 4. dakle ljudski čimbenik. Pri tomu Martinova podjela može pomoći u planiranju daljeg razvoja. Faza odvajanja funkcija 4. Ukratko opišite razvoj CASE. Faza primitivnog razvoja Tablica 16. dakle tehničkih preduvjeta.:Usporedba faza zrelosti informacijskog sustava i faza zrelosti razvoja informacijskog sustava Pitanja za ponavljanje: 1. 5. a posebice pomagala koja se rabe pri projektiranju.

1994. HrQA INFO. 111/2001 propisane su za korištenje u platnom prometu s inozemstvom. dobavljanju i održavanju softvera. Sustav kvalitete onda čine organizacijska struktura. Prvo je potrebno definirati pojmove koje norme koriste94. postupci. U Hrvatskoj su norme ISO 3166 (šifre zemalja) i ISO 4217 (šifre valuta) uvedene u primjenu tek kada su ih počele koristiti banke u svojim informacijskim sustavima. obradu i razmjenu podataka. pridruženih dokumenata i podataka namijenjen za isporuku korisniku. a zapravo je rječnik pojmova. Rječnik. dobavljanjem i održavanjem softvera. postupaka. iako se dijelom mogu primijeniti i na korisnike.1. Ovi međunarodni standardi odnose se primarno na organizacije koje se bave razvojem. Svaka nova norma prihvaća se kada ju prihvati najmanje 75% svih ISO članica. procesi i resursi za uspostavljanje i provedbu upravljanja kvalitetom. Kvaliteta informacijskog sustava i zaštita od zloporaba Kvaliteta informacijskog sustava Zaštita informacijskog sustava 6. a u NN br. Tako se norma ISO 8402 odnosi na upravljanje kakvoćom i osiguravanje kakvoće. a za informatičare je zanimljiv Dio 3 koji donosi Smjernice za primjenu ISO 9001 u razvoju. Razvoj čine sve aktivnosti koje je potrebno učiniti da bi nastao programski proizvod. pohranu. Programski proizvod je cjeloviti skup računalnih programa. ZIH Zagreb. Predmet razmatranja je programska podrška (softver) odnosno intelektualni proizvod koji uključuje programe. pravila i pridruženu dokumentaciju za rad sustava za obuhvat. a dio programskog proizvoda je onaj segment programskog proizvoda koji je moguće identificirati tijekom razvojnih faza ili u krajnjoj fazi razvoja. 93 94 Krakar. postupke. Te norme donosi posebna organizacija ISO . Z. 1994. Međunarodna norma ISO 8402. Na kraju svake faze razvoja provodi se verifikacija odnosno proces evaluacije proizvoda u nekoj fazi razvoja u cilju osiguranja ispravnosti i konzistencije u odnosu na proizvode i norme koji se pojavljuju kao ulaz u tu fazu. Norma ISO 9000-3 je norma za upravljanje kakvoćom i osiguranje kakvoće.The International Organization for Standardization – odnosno svjetsko udruženje nacionalnih institucija za normizaciju koje su ISO članice.: ISO sustavi kvalitete u informatici. 127 . Softver je neovisan od medija na kojem je pohranjen. a taj rad se odvija u fazama odnosno definiranim dijelovima posla.6. S obzirom da se radi o preporuci za korištenje očekuje se da će ISO članice primijeniti novodonesenu normu kada ostvare potrebne preduvjete. ISO norme uvijek propisuju i terminologiju koju treba koristiti. Validacija se provodi na kraju procesa razvoja i to je proces evaluacije softvera kojim se osigurava ispunjenje specificiranih zahtjeva. Tako je kvaliteta odnosno kakvoća ukupnost značajki i svojstava proizvoda ili usluga zasnovana na sposobnosti zadovoljenja utvrđenih ili očekivanih potreba. ali ju članice nisu obavezne koristiti93. Kvaliteta informacijskog sustava Međunarodne norme koje se primjenjuju u informatičkoj djelatnosti odnose se na različite skupove podataka (poput šifri država i šifri valuta) ali i na kvalitetu softvera. Upravljanje kvalitetom i osiguranje kakvoće.

Navedeni pojmovi su korišteni u ovom radu. da li je kupac sposoban zadovoljiti obveze iz ugovora. da li je ugovorena terminologija među strankama. 1993. 96 Sustav kvalitete ne smije se razmatrati samo na kraju procesa razvoja. Određuje odgovornost poslovodstva. informatičar u tvrtki). Samo verificirani izlazi mogu se predati na dalji razvoj odnosno za dalju uporabu. pa je provjera ugovora primjenjiva ne samo za informatičke tvrtke. upućuje da sustav kakvoće mora biti integrirani proces kroz cijeli životni ciklus kako bi se omogućile preventivne akcije96. pomagala i dijelova softvera od strane kupca. da li su utvrđeni mogući rizici i slučajni događaji koji mogu utjecati na uspjeh projekta. kupac) i dobavljač (informatička kuća. da li su definirane odgovornosti dobavljača u odnosu na podugovorne radove. postupaka u svezi s promjenama zahtjeva kupca tijekom razvoja. U ugovoru bi trebale biti navedene stavke koje se odnose na kvalitetu softvera. a ponekad su zamijenjeni drugim. dobavljanju i održavanju softvera. Okvir daje osnovne smjernice kojih se treba pridržavati i prvenstveno se odnosi na organizacijsku komponentu provedbe sustava kvalitete. Dio 3: Smjernice za primjenu ISO 9001 u razvoju. postupaka u svezi s problemima otkrivenim nakon preuzimanja programa uključivši reklamacije koje se odnose na kvalitetu i opravdanih prigovora kupca. te plan verifikacije izlaza iz svih razvojnih faza na kraju svake faze. Aktivnosti koje se odnose na kakvoću treba planirati i implementirati u odnosu na prirodu korištenja modela životnog ciklusa. te osiguranje sredstava. kao i broj kopija gotovog softvera. posebno uloga kupca u specifikacijama zahtjeva. da li su privatne informacije zaštićene na odgovarajući način. prikladnijim izrazom (primjerice. Kvalitetan softver informatičari ne mogu izraditi bez korisnika – kupca. dokumentira i održava procedure za otkrivanje i uklanjanje potencijalnih uzroka neusklađenosti proizvoda sa zahtjevima kupca. nalaže interne provjere sustava kakvoće te korektivne akcije gdje dobavljač uspostavlja. Norma za upravljanje kakvoćom i osiguranje kakvoće. HrQA INFO. da li je dobavljač sposoban zadovoljiti zahtjeve iz ugovora. verifikacija je provjera ispravnosti izrađenog dijela softvera na kraju neke faze razvoja). različiti od onih u ponudi. pri čemu je izuzetno važna uredna dokumentacija. • Aktivnosti životnog ciklusa i • Aktivnosti podrške. Specifikaciju zahtjeva izrađuju najčešće zajedno naručitelj softvera (korisnik. instaliranju i preuzimanju gotovog rješenja. Pri planiranju razvoja za svaku fazu razvoja treba odrediti potrebne ulaze i izlaze. Određuju se norme i procedure koje će se koristiti. Provjerava se da li su opseg ugovora i zahtjevi definirani i dokumentirani. poput određenih kriterija prihvatljivosti gotovog rješenja. Većina sporova oko kvalitete informatičke podrške softvera proizlazi iz loše dogovorenih i nejasno definiranih ugovora. U svakom poslu prvo se sklapa ugovor. 128 95 . da li su razriješeni svi zahtjevi. Stoga posao ugovaranja nije samo pravni posao nego timski rad u koji je uključen i informatičar. stoga se ugovornim stavkama specificira odgovornost kupca za kvalitetu rješenja. Proizvod treba oblikovati u Međunarodna norma ISO 9000-3. Planiranje kvalitete uključeno je u planiranje razvoja. Norma ISO 9000-3 (sustav kvalitete ili kakvoće) sastoji se od tri osnovna dijela95: • Okvira. Moraju biti određene aktivnosti koje provodi kupac.

Modifikacija sučelja odnosi se na zahtjeve u slučaju promjena u računalnoj konfiguraciji ili komponentama. identificiraju se verzije svih pojedinih dijelova softvera koji zajednički tvore posebnu verziju kompletnog proizvoda. te zahtjeve za evidentiranjem promjena. Najskuplje je funkcionalno proširenje ili poboljšanje performansi jer naručitelj može u fazi održavanja zahtijevati funkcionalna proširenja ili poboljšanja performansi postojećih funkcija. uz primjenu standardnih pravila programiranja. a kupac da je primio proizvod u traženom obliku. licence i autorska prava. a konačna modifikacija se može provesti kasnije. metode koje će se preporučiti naručitelju za provođenje tekućih ili budućih promjena. Sve promjene softvera koje se izvršavaju tijekom održavanja treba što je više moguće provoditi sukladno istim procedurama koje se provođene u razvoju tog softverskog proizvoda. dosljednost nazivlja. predaje se potrebna dokumentacija (korisnički priručnici i upute). konvencija. kontrole i usklađivanja verzija svakog pojedinačnog dijela softvera. 129 . upute i pravila za nadzor nad originalom i kopijama uključivši plan rekonstrukcije softvera nakon uništenja. te zapis statusa svakog od njih. utvrđuje se stanje izvedbe softverskog proizvoda u razvoju ili proizvedenog i instaliranog softvera. koji upućuju na mjesta gdje su promjene uvedene. vrsta medija za svaki pojedini softverski dio.opsegu koji će omogućiti olakšano testiranje. kojim dobavljač potvrđuje predaju proizvoda koji je izradio. U aktivnosti podrške spada upravljanje konfiguracijom kojim se osigurava mehanizam utvrđivanja. 97 Iako danas postoji velik broj informatičkih tvrtki koje se ne pridržavaju smjernica koje propisuje ova norma. Rješavanje problema uključuje otkrivanje. Dobavljač je obavezan izraditi i predati kupcu procedure za rad s verzijama odnosno temeljna pravila koja određuju gdje se verzije mogu ugraditi kao i pravila za postupanje s novim verzijama ažuriranih kopija softverskog proizvoda97. Ujedno se određuje broj kopija svakog softverskog dijela koji se isporučuje. održavanje i uporabu. odrediti organizaciju ili organizacijski dio odgovoran za realizaciju zahtjeva za pomoć ili implementaciju primjerenih korektivnih akcija. kad Hrvatska uđe u Europsku uniju morati će ih prihvatiti ili će propasti jer neće moći poslovati na uređenom tržištu. Preuzimanje je tada formalizirana primopredaja programskog rješenja kupcu na daljnje korištenje. Jednoobrazno se utvrđuje svaki pojedini dio softvera. U praksi se nakon primopredaje potpisuje poseban ugovor o održavanju. kodiranja i primjenu pravila komentiranja. analizu i ispravljanje nepodudarnosti proizvoda koji uzrokuju operativne probleme. te metodologije implementacije. Gotov programski proizvod mora proći testiranje i validaciju odnosno potvrdu operativnosti (funkcionalnosti) dovršenog proizvoda. Treba izraditi popis zahtjeva za pomoć ili popis primljenih izvješća o problemima. Prema normi ISO 9000-3 razlikuju se tipovi aktivnosti održavanja. uključivši format i verziju. od kojih svaka ima svoju cijenu. što može iziskivati izradu nove grupe programa ili značajne promjene postojećih. Ponekad se može ispravak provesti privremeno da bi se skratilo vrijeme. pod kontrolom servera. Takav dokument mora sadržavati opis tipova (ili klasa) izdanja verzije softvera ovisno o njihovoj učestalosti i/ili utjecaju na radnje naručitelja i mogućnost uvođenja promjena u bilo kojem trenutku. Pri preuzimanju se potpisuje primopredajni zapisnik. pratiti prioritete dodijeljene korektivnim akcijama i rezultate korektivnih akcija. te period obveze dobavljača za dobavom kopija. metode koje treba koristiti za provjeru da uvedene promjene neće uzrokovati nove probleme. Aktivnosti održavanja treba registrirati i sve aktivnosti statistički pratiti.

te provođenje mjera zaštite pristupa informacijskom sustavu kroz: • aktivnosti identifikacije korisnika koja se provodi putem lozinke (engl. za što se koriste preusmjerivači pošte. što mora biti posebno ugovorno specificirano. osigurava se koordinacija ažuriranja višestrukih proizvoda na jednoj ili više lokacija. skupini ili zajednici.kontrolira se istovremeno ažuriranje pojedinačnog dijela softvera od strane jedne ili više osoba. 31-31. pohrane. 6. i • • 98 Klasić. Aktivnosti podrške čini i kontrola dokumenata. 2002. Tada on mora uspostaviti i održavati procedure validacije. Potrebno je redovito provjeravati ne postoji li u programima koji se obrađuju neka vrst "zloćudnog" koda (računalni virus ili crv) koji se u pravilu lijepi na računalni program kako bi preuzeo kontrolu pri njegovom sljedećem izvođenju. požara i zlonamjernih aktivnosti). štićenja privatnosti pojedinca. ali ga je moguće minimalizirati poduzimanjem općih preventivnih mjera. medija. podaci o kvaliteti i provedenim mjerenjima. i to radi ostvarivanja neopravdanih ili protupravnih koristi od strane pojedinaca ili organiziranih skupina ili radi nanošenja materijalne ili nematerijalne štete pojedincu. alternativne mail adrese. Iproz. Zagreb. pravila. u što su uključena računala i ostala oprema. Rizik zloporabe nije moguće u potpunosti spriječiti. štićenja od obasipanja neželjenim porukama. održavanja i zaštite takvog proizvoda. prema potrebi. kontrola zlonamjernog ugrožavanja logičke imovine informacijskog sustava odnosno diskova. praksa i konvencije. kao i trening (edukacija) korisnika. te razviti u tvrtkama odgovarajuću sigurnosnu politiku i primorati sve djelatnike da se pridržavaju njezinih odrednica. poput štićenja tajnosti podataka pohranjenih na računalnim memorijskim medijima. programi za filtriranje poruka i sl.. str.2. posebno kod korištenja kartica za plaćanja.. Poseban slučaj je kada se od dobavljača traži da uključi ili koristi softverski proizvod dobavljen od drugog dobavljača ili od treće strane. jer je i sam Internet izuzetno ugrožen. štićenja od prijevara u poslu. Do zloporabe uglavnom dolazi iz dva razloga. štićenja tajnosti enkripcijskih i identifikacijskih ključeva. te se utvrđuju i usmjeravaju sve akcije i promjene koje su posljedice zahtjeva za promjenama. kontroliranja tipova ostvarivanih veza s ostalim subjektima na Internetu. Osim preventivnih mjera provodi se i fizička zaštita informacijskog sustava. 130 . Password) korisnika. K. Najugroženiji su informacijski sustavi iz kojih se može pristupiti Internetu. otvorenog teksta u šifrat) tako da ga mogu čitati samo ovlašteni korisnici. Zaštita informacijskog sustava Rizik informatičko/internetske tehnologije je opasnost da njezina primjena dovede do neželjenih posljedica (šteta) u organizacijskom sustavu i/ili njegovoj okolini.: Zaštita informacijskih sustava. pri čemu je najpouzdanija enkripcija odnosno postupak izmjene digitalne poruke (iz tzv. podataka na računalu. koju čine98: • kontrola nenamjernog i namjernog ugrožavanja fizičke imovine informacijskog sustava (od prirodnih nepogoda.

elektrostatičkog naboja. III razina. • protupožarna. Backup). • osiguranje neprekinutog napajanja računala električnom energijom. Objasnite pojam kvalitete informacijskog sustava. te sve aktivnosti redovito provoditi. na kojoj se uklanjaju rizici moguće zloporabe informacijskog sustava ili neovlaštenog pristupa podacima. 131 .aktivnosti životnog ciklusa. 8. II razina. na temelju unaprijed definiranih parametara za svakog korisnika. Navedite kako preventivno zaštititi informacijski sustav. 5. protupotresna.• aktivnosti provjere ovlaštenosti (autoriziranosti) korisnika koja se obavlja programski. Objasnite kako se u ISO 9000-3 navodi sustav kakvoće . na kojoj se uklanjaju rizici fizičke naravi uvođenjem sljedećih postupaka: • kontrola fizičkog pristupa opremi i prostorijama s računalima. Stoga se mogu definirati tri osnovne razine organizacije sigurnosti i zaštite informacijskog sustava: I razina. • zaštita od prljavštine. Objasnite kako se u ISO 9000-3 navodi sustav kakvoće . Koji ISO standard pokriva područje kvalitete? 3. kartice. Pitanja za ponavljanje: 1. Svi korisnici sustava moraju biti upoznati sa pravilima i postupcima zaštite informacijskog sustava. 6. koja je usmjerena na osobito važne i vrijedne podatke i informacije u sustavu. Zašto se provodi zaštita informacijskog sustava? Objasniti razloge zloporabe. lozinke) te dodatnim provjerama ovlaštenja u pojedinim koracima obrade podataka. Sigurnost i zaštita informacijskih sustava i računala važno je područje kojim se bave informatičari i koje treba posebno detaljno razmatrati. • redovita izrada zaštitnih verzija podataka (engl. Objasnite kako se u ISO 9000-3 navodi sustav kakvoće . Što su ISO standardi i tko ih donosi? Kako se oni primjenjuju? 2. a temelji se na kriptografskim metodama. prašine. 7. 4.okvir. Navedite i objasnite na što se odnose razine organizacije sigurnosti i zaštite informacijskog sustava.aktivnosti podrške. protupoplavna zaštita opreme i podataka. na očuvanje njihove tajnosti i sigurnosti. a temelji se na fizičkoj i logičkoj identifikaciji korisnika (ključevi.

6. 22. Stoga je i izrada seminarskog rada timski rad koji rade po tri studenta u timu i svaki ima unaprijed određene zadatke. Niti jedan član tima ne može obaviti svoj dio posla bez suradnje s drugim članovima tima. 11. Seminarski primjer . 15. br. 2. a forma seminarskog rada standardna je za projektnu dokumentaciju Veleučilišta u Splitu. 5. pri čemu nije dozvoljeno obrađivati poslovanje trgovine u dijelu koji je obrađen u seminarskom primjeru. 19.7. 3. Naziv teme Poslovanje kina Poslovanje dječjeg vrtića Poslovanje ordinacije opće medicine Knjigovodstveni servis Poslovanje kluba za obuku pasa Poslovanje videoteke Poslovanje auto škole Poslovanje modne agencije Poslovanje Web design studija Poslovanje kemijske čistionice Poslovanje časopisa Poslovanje Internet kluba Poslovanje obrta . date upute i detaljno razrađeni postupci kako taj posao obaviti u praksi. dugotrajan i skup posao i da su za njegovu provedbu potrebna različita znanja.Poslovanje trgovine Sustavni postupak izgradnje informacijskog sustava Primjer seminarskog rada “Poslovanje trgovine” Zadaci za vježbu Planiranje informacijskog sustava odvija se tijekom analize poslovnog sustava. 17. 9. izrada takvog projekta se u praksi obavlja timski. Svaki tim bira svoj vlastiti projektni zadatak – poslovanje određene tvrtke ili nekog njenog segmenta. 16. kako bi studenti mogli provjeriti stečeno znanje. 20. pa su stoga na primjeru poslovanja trgovine «VE-MA» d. 7. 1. 12. 21. Primjeri tema: Red. 10. 14.posredovanje u kupoprodaji nekretnina Poslovanje javnobilježničkog ureda Poslovanje pivovare Poslovanje hotela – rezervacija i organizacija smještaja Poslovanje prodavaonice namještaja Poslovanje turističke agencije Poslovanje restorana Poslovanje ski kluba Poslovanje caffe bara Poslovi Župnog ureda 132 .o. 18. 8. Metodika koja je korištena skup je poznatih tehnika koje studenti moraju usvojiti. S obzirom na to da je razvoj informacijskog sustava složen. Na kraju rada nalaze se zadaci s rješenjima. 13. 4.o.

Za primjer 'Poslovanje trgovine «VE-MA» d. 2. za cijelo poduzeće i za svako prodajno mjesto.7. mjesečnog i godišnjeg prometa. pravovremena mjesečna prijava PDV-a. a ne izgradnja informacijskog sustava (koja se obrađuje u drugim kolegijima). Praćenje naplate od kupaca.maloprodaja - Trgovina TROGIR Područno skladište . obračun zateznih kamata. Praćenje cijena artikala. tip prodaje. datum izdavanja.o. Pravodobna nabava artikala: praćenje količina na zalihama i popunjavanja zaliha u područnim skladištima. adresa.o. Sustavni postupak izgradnje informacijskog sustava Sustavni postupak izgradnje informacijskog sustava prikazan je na slici 17. oni koji se ne prodaju.1. Predmet seminarskog rada je analiza poslovnog sustava. koji se prodaju ispod cijene i sl. količina) CJENIK (naziv artikla. primka) Veleprodaja (veleprodajni račun) Distribucija artikala u područna skladišta. povrat artikla iz područnog u centralno skladište (međuskladišnice) Formiranje maloprodajnih cijena (cjenik artikala) Maloprodaja (maloprodajni račun) Dnevno zaključenje kase Inventura 4. Praćenje dugovanja prema dobavljačima. Ciljevi poslovanja: • • • • • Ostvarenje prihoda od prodaje: praćenje dnevnog. Periodične statistike: artikli koji se prodaju dobro.' prikazan je u kratkim crtama sustavni postupak izgradnje informacijskog sustava odnosno kako izgleda planiranje informacijskog sustava analizom poslovnog sustava trgovine. te razvoj novog informacijskog sustava. Klase podataka: SKLADIŠTE (naziv skladišta.maloprodaja - 3. rabat) ARTIKAL (naziv artikla. nabavna cijena. vrijedi do datuma) 133 . prodajna cijena.maloprodaja - Trgovina SPLIT Područno skladište . poslovođa) DOKUMENT (vrsta dokumenta. datum zaprimanja. dobavljač/kupac. Organizacija poslovanja: sedmično: nabava i promet sedmično: artikli SPLIT Centralno skladište . Poslovni procesi: • • • • • • • Zaprimanje artikala u centralno skladište (narudžbenica. POSLOVNI SUSTAV: 1.veleprodaja dnevno: nabava i promet dnevno: artikli sedmično: nabava i promet 2 puta sedmično: artikli Trgovina VIS Područno skladište .

Praćenje partnera (dugovanja i potraživanja). 134 . Aplikacije i procedure: Nabava.veleprodaja na upit: artikli Područno skladište .maloprodaja - 4. Zaprimanje artikala. Inventura. … 3. obzirom da se podaci vode ažurno. Promet trgovine.Model strukture informacijskog sustava: Organizacija poslovanja Poslovni procesi Klase podataka INFORMACIJSKI SUSTAV: 1. Procjena učinaka: Na kraju poslovne godine. Nova organizacija poslovanja: izvješća za poduzeće na upit: nabava i promet izvješća za trgovinu Centralno skladište . a procesi nad podacima su automatizirani. Model baze podataka: SKLADIŠTE CJENIK DOKUMENT ARTIKAL 2. Distribucija. informacije koje se dobivaju iz infromacijskog sustavau slika su stvarnog stanja poslovanja poduzeća. Prodaja. Formiranje cjenika.

7. Primjer seminarskog rada “Poslovanje trgovine” Projekt: Faza: Ime i prezime (1): Ime i prezime (2): Ime i prezime (3): Poslovanje trgovine Datum: 27.primjer Izvješća (IZVJESCE) .primjer Član tima (1) (1) (2) (2) (3) (1) (1) (2) (3) (3) Str. 136 138 148 158 160 163 165 174 178 180 135 .2002 Analiza poslovnog sustava (APS) Smjer: Smjer: Smjer: Vl. potpis: Vl. potpis: Vl.10.2. potpis: Sadržaj Plan razgovora s korisnikom (PLANRK) Razgovor sa korisnikom (RAZKOR) Određivanje i opis funkcija (OPISFUN) Određivanje i opis klasa podataka (OPISPOD) Matrica poslovne tehnologije (MPT) Lista korisničkih zahtjeva (ZAHTJEVI) Dijagram tijeka podataka (DTP) Radni dijagram (RADD) Maske za unos (MASKA) .

kao i podatke koji su potrebni za svaki dokument. Prikupiti informacije o podacima. Sagledati podatke. Cilj razgovora s odgovornim korisnikom je prikupiti informacije o postojećem podsustavu. Sagledati podatke. Sagledati procese. Odrediti granice sustava/podsustava. definirati ih i klasificirati. te ako jest definirati tko pristupa kojim podacima (po dokumentima). Sagledati procese. sustavima na koje utječe i sustavima koji utječu na njega. kao i način i redoslijed pristupa. Prepoznati ograničenja. Navesti ograničenja sustava. navesti i prepoznate pojmove u svezi sa projektom a koji ostaju van granica sustava. 136 .10. Odrediti granice sustava/podsustava. Navesti ograničenja sustava. Sustav ograničiti procesno i podatkovno. Utvrditi da li je potrebno omogućiti različite pristupe podacima. opisati ih i definirati utjecaj na projekt. Utvrditi sve dokumente koji su neophodni u veleprodaji i maloprodaji. Potrebno je sagledati sve aspekte procesa koji se obavlja i posebno naglasiti način na koji bi se morao obavljati.2002 Analiza poslovnog sustava Plan razgovora s korisnikom (PLANRK) Smjer: Sadržaj Cilj razgovora sa korisnikom Upoznati se sa poslovnim i organizacijskim sustavom/podsustavom. Pitanja za analizu Cilj razgovora sa korisnikom Upoznati se sa poslovnim i organizacijskim sustavom/podsustavom.Projekt: Faza: Dokument: Ime i prezime: Poslovanje trgovine Datum: 13.

5. Postoje li procesi u poslovanju koji su višak i kako ih zaobići u budućnosti? Postoje li procesi koji nedostaju? Popisati ih i povezati sa postojećim procesima poslovanja. Da li poduzeće svoje poslovanje namjerava širiti na inozemno tržište? 137 . Kakva je sadašnja poslovodna struktura poduzeća? 3. Kojom dinamikom poduzeće namjerava širiti svoje poslovanje i djelokrug poslovanja (godišnji plan. višegodišnje planiranje)? 9. Koji djelovi poslovanja su problematični i ima li prijedloga kako probleme rješiti? 4. 2. Do kojih podataka u procesu odlučivanja se teško dolazi i nepouzdani su? Ima li prijedloga za poboljšanje protoka podataka? 7. Do kojih podataka u procesu rada se teško dolazi i zašto? Ima li prijedlog za rješenje tog problema? 6. Kakva je sadašnja organizacijska struktura poduzeća i koji su njeni nedostaci? Detaljno ispitati organizaciju poslovnog sustava zbog prijedloga organizacije informacijskog sustava i potrebnih hardverskih komponenti. Kako trenutno izgleda i kako bi trebao izgledati model komunikacije sa partnerima (kupcima i dobavljačima)? 8.Pitanja za analizu 1.

138 . Sagledani su ciljevi poslovanja i poslovni procesi na način na koji se sada odvijaju.g. mjesečnog i godišnjeg prometa. Ciljevi poslovanja: • • • • • Ostvarenje prihoda od prodaje: praćenje dnevnog.10. Praćenje cijena artikala. za cijelo poduzeće i za svako prodajno mjesto. Periodične statistike: artikli koji se prodaju dobro.2002.2002 Analiza poslovnog sustava Razgovor s korisnikom (RAZKOR) Smjer: Sadržaj Razgovor sa korisnikom Sistematizacija bilješki sa razgovora Raščlanjenje organizacijske strukture Raščlanjenje poslovodne strukture Dokumenti prikupljeni tijekom razgovora Razgovor sa korisnikom Razgovor je održan 18. pravovremena mjesečna prijava PDV-a. a vodili su ga: za izvođača: ime i prezime projektanta/analitičara za naručitelja: ime i prezime odgovorne osobe Tijekom razgovora prikupljene su informacije o postojećem poslovnom sustavu i organizaciji poslovanja. obračun zateznih kamata. Pravodobna nabava artikala: praćenje količina na zalihama i popunjavanja zaliha u područnim skladištima. Praćenje naplate od kupaca.. Praćenje dugovanja prema dobavljačima. oni koji se ne prodaju.Projekt: Faza: Dokument: Ime i prezime: Poslovanje trgovine Datum: 19. koji se prodaju ispod cijene i sl.10.

kao i podatci koji su potrebni za svaki dokument.maloprodaja - Trgovina SPLIT Područno skladište . povrat artikla iz područnog u centralno skladište (međuskladišnice) Formiranje maloprodajnih cijena (cjenik artikala) Maloprodaja (maloprodajni račun) Dnevno zaključenje kase Inventura Pregledani su. žiro račun).iznos stavke (količina * cijena) 139 .jedinica mjere i naručena količina . primka) Veleprodaja (veleprodajni račun) Distribucija artkala u područna skladišta. matični broj. telefon.redni broj stavke . popisani i detaljno opisani svi dokumenti koji su neophodni u veleprodaji i maloprodaji.cijena po kojoj se naručuje . ovisno o dogovoru).maloprodaja - Trgovina TROGIR Područno skladište . Također na zaglavlju treba upisati datum kada je narudžbenica sastavljena i način plaćanja (jednoobročno ili u više obroka.maloprodaja - Poslovni procesi: • • • • • • • Nabava i zaprimanje artikala u centralno skladište (narudžbenica. Sistematizacija bilješki sa razgovora Nabava robe (artikala) Nabava artikala od dobavljača radi se ispisivanjem dokumenta narudžbenica na kome se nalazi popis artikala koji se naručuju (stavke narudžbenice).šifra i naziv artikla . Dokument narudžbenica sastoji se od zaglavlja dokumenta na kome pišu podaci o dobavljaču (naziv.veleprodaja dnevno: nabava i promet dnevno: artikli sedmično: nabava i promet 2 puta sedmično: artikli Trgovina VIS Područno skladište . adresa.Postojeća organizacija poslovanja: sedmično: nabava i promet sedmično: artikli SPLIT Centralno skladište . Stavki narudžbenice može biti jedna ili više. složene su u formi tablice u kojoj je popis artikala sa podacima (kolonama): .

od dobavljača . Kada se roba zaprima iz područnog skladišta radi se izlazna međuskladišnica u područnom skladištu i ulazna međuskladišnica u centralnom skladištu. Ako je količina artikla u skladištu pala ispod minimalne količine. Na cjeniku su podaci o nabavnoj cijeni artikla i roku isporuke.skladište iz kojeg su izdani aktikli . te podatak o posljednjem dobavljaču.naziv i šifra (skladišni broj) . moraju se anulirati.iz maloprodaje (povrat iz područnih skladišta) U slučaju da se zaprime artikli od dobavljača izrađuje se dokument primka (Dokumenti prikupljeni tijekom razgovora . Artikle nikako ne bi trebalo naručivati ako je količina iznad maksimalno određene zalihe. Dokumenti međuskladišnica imaju u zaglavlju uz opis da li se radi o ulaznoj ili izlaznoj međuskladišnici još i podatke: .).skladište u koje su zaprimljeni artikli . Stavke s narudžbenice. 140 .prethodnoj narudžbi određenog artikla (kako ne bi došlo do ponovne narudžbe). Osnovni podaci na primci su: . obavezno ga treba naručiti. te brisanje (poništavanje) više nevažećih narudžbenica. Primka sadrži artikle koji su zaprimljeni u skladište.datum zaprimanja i skladište .nabavna cijena . Minimalne i maksimalne količine – izvješće koje za odabrano skladište i odabranu grupu artikala daje pregled minimalnih i maksimalnih količina (zaliha) za svaki artikal.o minimalnoj i maksimalnoj količina artikla (za skladište ili za cijelo poduzeće).Prilog 1. Treba omogućiti rekapitulaciju narudžbenica koje nisu realizirane kroz neki zadani vremenski peroid.iz prodaje o naručenim i rezerviranim artiklima od strane pojedinih kupaca . kako bi se znalo koja je nabava realizirana. Zaprimanje artikala u centralno skladište Artikal se u centralno (veleprodajno) skladište može zaprimiti na sljedeće načine: . Osnovni podaci o artiklima na primci su: .jedinica mjere .iznos (nabavna cijena * količina) Veleprodajno skladište se zadužuje za količinu i nabavnu vrijednost zaprimljenih artikala. Pregledi (izvješća) u nabavi artikala: Rekapitulacija narudžbi dobavljačima – izvješće koje se može formirati za odabrano ili za sva skladišta i za odabranog dobavljača. Prilikom sastavljanja popisa artikala za narudžbenicu potrebno je imati podatke: . koje su pristigle s primkom.podaci o dobavljaču .masa ili količina .Za svakog dobavljača postoji nabavni cjenik. .datum i broj dokumenta. Pri izradi primke obavezno se mora upisati broj narudžbenice. U primci bi trebalo pored nabavne cijene upisati i veleprodajnu cijenu iz cjenika dobavljača. Moguće je zaprimati i robu bez narudžbenice. na osnovu kojeg se proračuna marža.način na koji je roba dopremljena.

uplaćeni avans (ako ga ima) . Promet po dobavljaču – izvješće u kojem se prikazuje popis dobavljača u nekom vremenskom periodu (mjesečno. polugodišnje. složenih po datumu izdavanja uz podatak o vrijednosti izdane/zaprimljene robe. Uz artikle moguće je fakturirati usluge i amabalažu. kvartalno.broj narudžbenice od kupca .U stavkama međuskladišnica su artikli koji se izdaju (zaprimaju) iz jednog u drugo skladište.uvjete prodaje . godišnje) i vrijednost nabavljene robe za svakog od njih.poziv na broj koji se sastoji od modela. broja računa i šifre kupca sa kontrolnim brojem.količina .podatke o kupcu .podatke o prodavatelju . Pregledi (izvješća) prilikom zaprimanja/izdavanja artikala: Rekapitulacija primki – pregled dokumenata primki za pojedinog dobavljača popisanih po datumu kada je roba zaprimana u skladište.vrijednost PDV-a . Prodaja artikala u veleprodaji Kod prodaje artikala iz veleprodajnog skladišta izdaje se za odabranog kupca dokument račun (Dokumenti prikupljeni tijekom razgovora . Rekapitulacija međuskladišnica – pregled dokumenata međuskladišnica (ulaznih i izlaznih) za pojedino skladište.naziv artikla ili usluge . Osnovni podaci o artiklima na računu su: . Na nabavnu 1 PDV – Porez na dodanu vrijednost 141 . Izvješće se može formirati po grupama artikala. Za svaki artikal koji se prodaje u veleprodaji treba formirati veleprodajnu cijenu. Izdavanje atrikala iz veleprodaje (zaprimanje u maloprodaju) U maloprodaji se artikal može zaprimiti iz centralnog skladišta dokumentom ulazna međuskladišnica. a ako se zatraži.ukupan iznos (iznos + vrijednost PDV-a).iznos (jedinična cijena * količina) bez PDV-a1 .Prilog 2. Na računu je potpis osobe koja je sastavila račun i potpis odgovorne osobe uz pečat prodavatelja. datum i broj primke tablica popisa primki treba sadržavati i ukupnu nabavnu vrijednost artikala.) koji može imati sljedeće elemente: . Najvažniji parametar koji određuje veleprodajnu cijenu je nabavna vrijednost artikla.jedinična cijena . i po zadanom artiklu. Izdavanje artikala iz centralnog (veleprodajnog) skladišta u područna (maloprodajna) skladišta i zaprimanje artikala u ta područna skladišta su dva procesa koja su ovisna jedan o dugom i slijede jedan za drugim. Uz redni broj.

Promet po kupcu – pregled isti kao Promet po dobavljaču.ispis cijena za odabrano skladište. Rekapitulacija prometa maloprodaje . Dovoljno je ispisati ukupni iznos PDV-a za cjelokupnu vrijednost računa. maloprodajna cijena i vrijednost (količina * maloprodajna cijena).Prilog 5. Cjenik . ukupna vrijednost). Prodavatelj i kupac mogu sklopiti ugovor koji kupcu jamči određeni popust (rabat) na količinu kupljene robe u nekom periodu. Uz redni broj. Na maloprodajnom računu nema podataka o kupcu i maloprodajni račun ne mora imati izraženu vrijednost PDV-a za svaki artikal. izlazu i stanju po nabavnim i prodajnim cijenama. Popis svih artikala i njihovih cijena je cjenik.rekapitulacija dnevnog prometa po artiklima i elementima cijene (cijena. Prodaja artikala u maloprodaji Prodaja u područnim skladištima je prodaja tzv.pregled računa za pojedinog kupca popisanih po datumu kada je račun izdan. Cjenik bi morao imati datum od kada vrijede izvješene cijene. količina. Pregledi (izvješća) u veleprodaji: Rekapitulacija računa . mjesečni) sa ili bez prethodnog prometa (zatečenog stanja u blagajni).vrijednost prodavatelj dodaje svoju zaradu (maržu). 142 . uz mogućnost ispisa i količina artikala na skladištu. Posebno se može ispisati cjenik cijelog poduzeća. sve artikle ili odabranu grupu. U ispisu su navedeni svi dokumenti u odabranom razdoblju. U cjenik ne ulaze artikli koji imaju oznaku neaktivni (trenutno se ne prodaju). Pregledi (izvješća) u veleprodaji i maloprodaji: Promet skladišta – izvješće koje za odabrano skladište prikazuje ulazne i izlazne vrijednosti pojedinačno po svim dokumentima. te iznos PDV-a. za neko određeno vremensko razdoblje.) – izvješće koje u formi kartice prikazuje što se događalo tijekom vremena sa pojedinim artiklom. Promet po artiklu (Dokumenti prikupljeni tijekom razgovora . Rekapitulacija svih dokumenata skladišta – izvješće koje se koristi kao zamjena trgovačke knjige i knjige prometa. s tim da se osim artikala može tražiti i pregled usluga. krajnjem kupcu kome se na blagajni (kasi) izdaje maloprodajni račun. PDV. ukupnu vrijednost PDV-a te ukupan iznos (vrijednost + PDV). te podaci o ulazu. Pregledi (izvješća) u maloprodaji: Rekapitulacija utrška maloprodaje – pregled ukupne vrijednosti prodanih artikala za zadani period (dnevni. Podaci u stavkama maloprodajnog računa su: artikal. datum i broj računa treba prikazati ukupnu vrijednost računa bez PDV-a.

na osnovu kojih se generiraju dokumenti: zapisnik o manjku i zapisnik o višku.o. Pregled inventura – izvješće koje daje popis inventura s datumom inventure. Ukoliko se stvarno stanje razlikuje od stanja na popisnoj listi.Prilog 4. odnosno višak.o. tada se razlika zapisuje u kolone manjak. Raščlanjenje organizacijske strukture "VE-MA" d. U tu svrhu se prvo za odabrano skladište generira popisna lista i to za sve artikle sortirana po šifri ili nazivu (Dokumenti prikupljeni tijekom razgovora . Sektor prodaje Sektor za računovodstvo i financije Sektor marketinga Služba veleprodaje Služba maloprodaje Poslovna jedinica Split Poslovna jedinica Trogir Poslovna jedinica Vis 143 .Prilog 3.).Inventura Tijekom godine moguće je raditi neograničeni broj inventura.). Nakon što se popisna lista popuni sa stvarnim stanjem generira se inventurna lista u koju se zapisuje stvarno stanje (Dokumenti prikupljeni tijekom razgovora .

Raščlanjenje poslovodne strukture Generalni direktor Direktor prodaje Direktor računovodstva i financija Direktor marketinga Šef veleprodaje Šef maloprodaje Poslovođa trgovine Split Poslovođa trgovine Trogir Poslovođa trgovine Vis 144 .

Dokumenti prikupljeni tijekom razgovora Prilog 1. Prilog 2. 145 .

146 .Prilog 3.

Prilog 5.Prilog 4. 147 .

Projekt: Faza: Dokument: Ime i prezime:

Poslovanje trgovine

Datum:

20.10.2002

Analiza poslovnog sustava
Određivanje i opis funkcija (OPISFUN)
Smjer:

Sadržaj
Određivanje osnovnih funkcija/procesa poslovnog sustava
Raščlanjenje funkcija

Opis funkcija/procesa

Određivanje osnovnih funkcija/procesa poslovnog sustava
Raščlanjenje osnovnih funkcija poslovnog sustava poduzeća 'VE-MA' d.o.o. do 2. nivoa dano je ovom slikom:

Poslovanje trgovine "VE-MA" d.o.o.

Poslovanje veleprodaje

Poslovanje maloprodaje

Vođenje računovodstvenofinancijskih poslova

Vođenje poslova marketinga

Naručivanje artikala od dobavljača

Zaprimanje artikala u skladište

Prodaja artikala u veleprodaji

Izdavanje artikala u skladište maloprodaje

Zaprimanje artikala iz skladišta veleprodaje

Prodaja artikala u maloprodaji

Vraćanje artikala u skladište veleprodaje

Na slici nisu raščlanjeni računovodstveno-financijski poslovi ni poslovi marketinga (oni nisu bili ni predmetom razgovora s korisnikom) već je težište analize stavljeno na poslove prodaje. Kako su i poslovi prodaje načelno podijeljeni na veleprodaju i maloprodaju, a svaka od tih funkcija je relativno složena i raščlanjenjem bi dobili složenu hijerarhijsku strukturu koju bi
148

trebalo u ovoj analizi detaljno obraditi, to smo se odlučili za daljnju analizu poslovnog podsustava koji se odnosi na veleprodaju. Tako je u sljedećim slikama napravljena dekompozicija (raščlanjenje) podsustava 'Poslovanje veleprodaje'.

Raščlanjenje funkcija
1. Dekompozicija podsustava 'Poslovanje veleprodaje'
Poslovanje veleprodaje

Naručivanje artikala od dobavljača

Zaprimanje artikala u skladište

Prodaja artikala u veleprodaji

Izdavanje artikala u skladište maloprodaje

1.1. Dekompozicija funkcije 'Naručivanje artikala od dobavljača'
Naručivanje artikala od dobavljača

Provjera i odabir artikala čije količine su ispod minimalne

Izrada dokumenta narudžbenica

Prikaz izvješća u procesu naručivanja

149

1.1.1. Dekompozicija procesa 'Provjera i odabir artikala čije količine su ispod min.'
Provjera i odabir artikala čije količine su ispod minimalne

Prikaz artikala čije količine su ispod minimalne

Označavanje artikala koje treba naručiti

Grupiranje označenih artikala po dobavljačima

1.1.2. Dekompozicija procesa 'Izrada dokumenta narudžbenica'
Izrada dokumenta narudžbenica

Upis novog dobavljača u šifrarnik dobavljača

Izrada nove narudžbenice za pojedinog dobavljača i artikle koji se naručuju od tog dobavljača

Upis novog artikla koji se naručuje u šifrarnik artikala

Upis novog artikla na dokument narudžbenica

1.1.3. Dekompozicija procesa 'Prikaz izvješća u procesu naručivanja'
Prikaz izvješća u procesu naručivanja

Prikaz rekapitulacije narudžbi dobavljačima

Prikaz minimalne i maksimalne količine

150

Dekompozicija potprocesa 'Izrada dokumenta primka' Izrada dokumenta primka Izrada nove primke za odabranog dobavljača Upis novog zaprimljenog artikla u šifrarnik artikala Upis artikala na dokument primka 151 .2.1.2.1.1.1. Dekompozicija procesa 'Zaprimanje artikala od dobavljača' Zaprimanje artikala od dobavljača Izrada dokumenta primka Usporedba primke i narudžbenice Prikaz izvješća u procesu zaprimanja 1.2. Dekompozicija funkcije 'Zaprimanje artikala u skladište' Zaprimanje artikala u skladište Zaprimanje artikala od dobavljača Zaprimanje artikala iz skladišta maloprodaje 1.

Dekompozicija potprocesa 'Usporedba primke i narudžbenice' Usporedba primke i narudžbenice Za dobavljača sa primke pretraživanje i usporedba narudžbenica koje nisu uspoređene Upis broja narudžbenice u primku 1.2.2. Dekompozicija procesa 'Zaprimanje artikala iz skladišta maloprodaje' Zaprimanje artikala iz skladišta maloprodaje Izrada dokumenta ulazna međuskladišnica iz odabranog skladište maloprodaje Upis artikala na ulaznu međuskladišnicu Prikaz rekapitulacije ulaznih međuskladišnica 152 .1.1.2.2.1.3. Dekompozicija potprocesa 'Prikaz izvješća u procesu zaprimanja' Prikaz izvješća u procesu zaprimanja Prikaz rekapitulacije primki Prikaz prometa po dobavljačima 1.2.

Dekompozicija procesa 'Izrada cjenika veleprodaje' Izrada cjenika veleprodaje Formiranje cijene za artikle Ispis cjenika 1.1.3. Dekompozicija funkcije 'Prodaja artikala u veleprodaji' Prodaja artikala u veleprodaji Izrada cjenika veleprodaje Izrada dokumenta račun Prikaz izvješća u procesu prodaje Obavljanje inventure 1.3.3.2.1. Dekompozicija procesa 'Izrada dokumenta račun' Izrada dokumenta račun Upis novog kupca u šifrarnik kupaca Izdavanje novog računa sa podacima o kupcu Unos artikala na dokument račun Dodjeljivanje rabata za kupca 153 .

1. Dekompozicija funkcije 'Izdavanje artikala u skladište maloprodaje' Izdavanje artikala u skladište maloprodaje Izrada dokumenta izlazna međuskladišnica za odabrano skladište maloprodaje Upis artikala na izlaznu međuskladišnicu Prikaz rekapitulacije izlaznih međuskladišnica 154 .4.3.4. Dekompozicija procesa 'Prikaz izvješća u procesu prodaje' Prikaz izvješća u procesu prodaje Prikaz rekapitulacije računa Prikaz pometa po kupcima Prikaz pometa skladišta Prikaz pometa po artiklu Prikaz rekapitulacije svih dokumenata skladišta 1.3. Dekompozicija procesa 'Obavljanje inventure' Obavljanje inventure Ispis popisne liste Izrada inventurne liste Generiranje dokumenta o višku i dokumenta o manjku Prikaz pregleda inventura 1.3.

Upis artikala na dokument primka 13. Za svakog dobavljača i sve artikle koji se nabavljaju od tog dobavljača izrađuje se dokument narudžbenice sa podacima o dobavljaču (naziv. Upis novog dobavljača u 5. Među artiklima koji su kandidati za naručivanje odabiru se oni koji će se naručiti. U zaglavlje primke se upisuju podaci o dobavljaču. Prikaz minimalne i maksimalne količine 10. te minimalnom i maksimalnom količinom. Odabrane artikle treba posebno označiti. Označavanje artikala koje treba naručiti 3. zaprimljena količina i nabavna cijena. Označene artikle treba složiti (grupirati) po dobavljačima jer se narudžbenica radi posebno za svakog pojedinog dobavljača. Upis novog artikla koji se naručuje u šifarnik artikala 7. Izrada nove narudžbenice za pojedinog dobavljača i artikle koji se naručuju od tog dobavljača 6. Svi artikli koje je dobavljač poslao zapisuju se u tablicu tzv. U nizu narudžbenica koje su poslane dobavljaču a još po njima nije pristigla roba treba pronaći onu po kojoj je napravljena primka. Ako je neki artikal prvi put registriran kod zaprimanja treba podatke o tom novom artiklu upisati u registar (šifarnik) artikala i dodijeliti mu šifru artikla. Izrada nove primke za odabranog dobavljača 11. Prikaz rekapitulacije dokument narudžbenica narudžbi dobavljačima 9. Narudžbenice koje nisu realizirane kroz neki zadani vremenski peroid posebno su označene i vrijednost tih narudžbenica ne ulazi u kumulativnu vrijednost naručenih artikala na ovom izvješću. broj dokumenta i osoba koja je izradila dokument. Upis novog zaprimljenog artikla u šifarnik artikala 12. Grupiranje označenih artikala po dobavljačima šifarnik dobavljača 4. Prikaz artikala čije količine su ispod minimalne Opis funkcije/procesa Ova funkcija daje popis svih artikala za pojedino skladište čije količine su na zadani datum manje ili jednake unaprijed zadanoj vrijednosti koja predstavlja minimum dozvoljene količine. adresa. Izrađuje se dokument primka kojim se bilježi 'ulazak' artikala poslanih od dobavljača (na osnovu narudžbenice) u skladište.Opis funkcija/procesa Rb. Upis novog artikla na 8. Ako se prvi put naručuje neki artikal od dobavljača treba podatke o tom novom artiklu upisati u registar (šifarnik) artikala i dodijeliti mu šifru artikla. na nivou svakog pojedinog skladišta u poduzeću i na nivou cijelog poduzeća. 155 2. stavki primke i to: šifra i naziv artikla. matični broj). jedinica mjere. Ako se prvi put naručuje roba od nekog dobavljača treba podatke o tom novom dobavljaču upisati u registar (šifarnik) dobavljača i dodijeliti mu šifru dobavljača. Za dobavljača sa primke pretraživanje i usporedba narudžbenica koje nisu uspoređene . datumu naručivanja. Naziv funkcije/procesa 1. datum zaprimanja. broju dokumenta i odgovornoj osobi koja je izadila dokument. Ako se od dobavljača prvi put naručuje neki artikal onda i njega treba dodati na postojeću narudžbenicu. mjesto. Izvješće koje sadrži popis narudžbenica za pojedinog dobavljača ispisane redosljedom nastanka. Popis artikala sa šifrom i nazivom.

Unos artikala na dokument račun 25. Formiranje cijene za artikle 21. Na dokumentu su podaci o izlaznom i podaci o ulaznom skladištu. u odabranom vremenskom periodu. uz ispis ukupne vrijednost robe. Izrađuje se novi račun na kojem pišu podaci o kupcu. Izdavanje novog računa sa podacima o kupcu 24. ukupnoj cijeni. Prikaz rekapitulacije računa 27. Cjenik se ispisuje po potrebi. 156 15. Upis broja narudžbenice u primku primki Opis funkcije/procesa U primku upisati broj narudžbenice i ovu odložiti među dokumente narudžbenica koje su rješene. U stavke računa upisuju se podaci o artiklu. za jednog ili sve dobavljače/kupce. njegovoj količini. složenih po datumu nastanka dokumenta i podatku iz kojeg skladišta je došla roba. datum dokumenta. cijeni po kojoj se prodaje ( iznos bez poreza. Prikaz prometa po dobavljačima 17. Ovo izvješće pokazuje pregled svih računa. Ispis cjenika 22. vrijednosti PDV-a te vrijednosti robe sa PDV-om. U stavke dokumenta ulazna međuskladišnica upisuju se podaci o artiklu i zaprimljenoj količini artikla. Ako se roba prvi put prodaje nekom kupcu onda podatke o tom novom kupcu treba upisati u registar (šifarnik) kupaca i dodijeliti mu šifru kupca. Prikaz prometa po kupcima 28. za jedno ili sva skladišta.Rb. zarada. u odabranom vremenskom periodu. iznos PDV-a na primci i ukupna vrijednost + iznos PDV-a. nakon što se promijeni cijena jednog ili više arikala. Naziv funkcije/procesa 14. Prikaz rekapitulacije 16. Pregled prometa za jedan artikal. Prikaz prometa po artiklu . Za artikle koji se prodaju treba formirati prodajne cijene u kojima je ukalkulirana marža tj. broj dokumenta. mogu se unaprijed definirati minimalni ili maksimalni rabati za kupca. složenih po datumu izdavanja računa uz ispis ukupne vrijednost robe bez PDV-a. Ovo izvješće pokazuje pregled računa za pojedinog kupca složenih po datumu izdavanja računa. Za artikle koji se iz skladišta maloprodaje (područna skladišta) vraćaju u glavno skladište radi se dokument ulazna međuskladišnica. Pregled ulaznih i izlaznih vrijednosti za odabrano skladište. datum dokumenta. datum dospjeća valute. osoba koja ga izradi. uz ispis ukupne vrijednost robe. iznos poreza i ukupni iznos). Izrad dokumenta ulazna međuskladišnica iz odabranog skladište maloprodaje 18. Prikaz rekapitulacije ulaznih međuskladišnica 20. za sve dobavljače i kupce. Upis artikala na ulaznu međuskladišnicu 19. broju dokumenta i odgovorna osoba koja je izadila dokument. Izvješće koje sadrži popis primki ispisanih redosljedom nastanka uz prikaz iznosa: ukupna vrijednost primke bez PDV-a. Dodjeljivanje rabata za kupca 26. Prikaz prometa skladišta 29. Ovo izvješće pokazuje pregled primki od pojedinog dobavljača složenih po datumu zaprimanja robe. Ovo izvješće pokazuje pregled svih ulaznih međuskladišnica. Upis novog kupca u šifarnik kupaca 23. za jedan ili sve artikle. Za pojedine artikle koji se prodaju. rabat za kupca i sl.

Na dokumentu su podaci o izlaznom i podaci o ulaznom skladištu. složenih po datumu nastanka dokumenta i podatku u koje skladište se izdaje roba. Prikaz rekapitulacije izlaznih međuskladišnica 157 . Za artikle koji se iz skladišta veleprodaje (glavno skladište) izdaju u područna skladišta radi se dokument izlazna međuskladišnica. za odabrani vremenski period. Prikaz rekapitulacije svih dokumenata skladišta Opis funkcije/procesa Pregled svih dokumenata generiranih za pojedino skladište. Izjednačavanje 'knjiženih količina' sa inventurne liste i 'stvarnih količina' nađenih prilikom inventure u skladištu radi se formiranjem dokumenta o manjku ili višku za svaki artikal kome nije jednaka knjižena i stvarna količina. Ispis popisne liste 32. broju dokumenta i odgovorna osoba koja je izadila dokument. Izrada inventurne liste 33. Naziv funkcije/procesa 30. Upis artikala na izlaznu međuskladišnicu 37. U stavke dokumenta izlazna međuskladišnica upisuju se podaci o artiklu i izdanoj količini artikla. datum dokumenta. Ovo izvješće pokazuje pregled svih izlaznih međuskladišnica. Generiranje dokumenta o višku i dokumenta o manjku 34. Prikaz pregleda inventura 35. Izrada dokumenta izlazna međuskladišnica za odabrano skladište maloprodaje 36.Rb. 31. Pregled je poredan po vremenu nastajanja dokumenata. Izvješće koje se formira za odabrano skladište i sadrži popis svih artikala u tom skladištu i kolonu za upis stvarne količine koja se nađe na skladištu prilikom obavljanja inventure. Izvješće koje daje popis inventura složenih po brojevima inventure sa datumom obavljanja inventure i podacima o knjiženoj i stvarnoj vrijednosti za cijelu inventuru. Inventura je dokument kojim se izjednačavaju količine artikala u skladištu koje dobivamo kao rezultat poslovanja skladišta (ovdje se zovu ’knjižene količine’) i količine artikala nađene u skladištu (’stvarne količine’). za jednog ili sve dobavljače/kupce.

a i kasnija detaljna analiza podataka će pokazati da se skup osnovnih klasa podataka koji se ponavljaju u više procesa (artikli. • lokacije na kojima se izdaju dokumenti (skladišta) Dokumenti koji se ovdje razmatraju ukazuju na sljedeće klase podataka: • narudžbenica • primka • cjenik • račun • popisna lista • inventurna lista • zapisnik o višku • zapisnik o manjku • ulazna međuskladišnica • izlazna međuskladišnica. Već se sada može pretpostaviti.2002 Analiza poslovnog sustava Određivanje i opis klasa podataka (OPISPOD) Smjer: Sadržaj Određivanje osnovnih klasa podataka poslovnog sustava Opis klasa podataka Određivanje osnovnih klasa podataka poslovnog sustava Za procese podsustava veleprodaje može se prepoznati nekoliko osnovnih klasa podataka koje se koriste u više procesa iste logičke funkcionalnosti.Projekt: Faza: Dokument: Ime i prezime: Poslovanje trgovine Datum: 20. To su: • artikli • pravne osobe od kojih se kupuju artikli (dobavljači) i pravne osobe kojima se prodaju artikli (kupci). kupci. te lokacije) definiraju kao osnovni šifarnici. dobavljači. 158 .10.

Dokument na kojem je popis artikala sa količinama artikala koje se vode kroz dokumente. ULAZNA MEĐUSKLADIŠNICA 14. Dokument na kojem je popis artikala koji se prodaju kupcu. Dokument koji nastaje kao pisani trag o pronađenim manjkovima artikala nakon inventure. Dokument koji nastaje kao pisani trag o pronađenim viškovima artikala nakon inventure. a koja se lista prije utvrđivanja stvarnog stanja skladištu. CJENIK 8. RAČUN 9. te za račune. LOKACIJA 6. Dokument kojim se artikli izdaju u drugo skladište (skladište maloprodaje). 1. ZAPISNIK O VIŠKU 12. Mjesto nastanka dokumenta. INVENTURNA LISTA 11.Opis klasa podataka Rb. Dokument kojim se artikli vraćeni iz skladišta maloprodaje ponovno zaprimaju u skladište veleprodaje. NARUDŽBENICA 5. Naziv klase podataka Opis klase podataka Podaci o artiklu koji se zaprima u skladište i prodaje. Dokument kojim se naručuju artikli od dobavljača. ARTIKAL 2. POPISNA LISTA 10. Podaci o dobavljačima od kojih se naručuju i kupuju artikli. Podaci o kupcima kojima se prodaju artkli. Popis artikala i cijena po kojima se prodaju na zadani datum. KUPAC 4. ZAPISNIK O MANJKU 13. Važno za međuskladišnice i inventuru. DOBAVLJAČ 3. Dokument kojim se artikli pristigli od dobavljača zaprimaju u skladište. Dokument na kojem je popis artikala sa količinama artikala koje se vode kroz dokumente i stvarnim količinama pronađenim u skladištu. IZLAZNA MEĐUSKLADIŠNICA 159 . PRIMKA 7.

a nastaju izvan sustava (ponekad se u potpunosti preuzimaju od drugih institucija) ili u samom sustavu.) koji upisuju novi artikal u šifarnik artikala. U dijagonaliziranoj matrici koja predstavlja arhitekturu budućeg informacijskog podsustava ova dva procesa su objedinjena u jedan i stavljena na početak matrice. i br. u nekom njegovom dijelu. NASELJA. često se nazivaju matičnim šifarnicima ili matičnim podacima. Takvih entiteta ima još.2002 Analiza poslovnog sustava Matrica poslovne tehnologije (MPT) Smjer: Sadržaj Osnovna matrica poslovne tehnologije Dijagonalizirana matrica poslovne tehnologije Matrica poslovne tehnologije prikazuje redosljed odvijanja procesa u poslovnom sustavu i aktivnosti tih procesa nad entitetima. VALUTE. U podsustavu “Poslovanje veleprodaje” ovaj entitet se samo čita. Entitet LOKACIJA nastaje izvan podsustava “Poslovanje veleprodaje” (kreira se na nivou poduzeća). iako se se u praksi koriste u informacijskom sustavu. Matrica poslovne tehnologije podsustava “Poslovanje veleprodaje” ima dva procesa (br.10. Može se napraviti podjela i u 2 submatrice: osnovni šifarnici i veleprodaja.Projekt: Faza: Dokument: Ime i prezime: Poslovanje trgovine Datum: 20. Entiteti koji se koriste u cijelom sustavu. Dijagonalizirana matrica je podijeljenja u 3 submatrice: osnovni šifarnici vezani uz veleprodaju. veleprodaja i inventura. 6. 11. Oni nisu navedeni uz ovaj podsustav. U poslovanju veleprodaje dodavanje novog artikla u šifarnik artikala može se dogoditi u procesu naručivanja robe od dobavljača i u procesu zaprimanja robe u skladište. poput POŠTE. tako da je u ovu drugu uključena i inventura te je broj entiteta izvan podsustava koje koriste procesi podsustava manji. DJELATNOSTI itd. 160 .

sa primke pretraživanje narudž. Prikaz prometa po kupcima 28. Prikaz prometa skladišta 29. Upis novog artikla koji se naručuje u šifarnik … 7. Ispis cjenika 22. Prikaz prometa po dobavljačima 17. Izrad dokumenta izlazna međuskladišnica … 36. Upis novog artikla na dok. Grupiranje označenih artik. Upis novog kupca u šifarnik kupaca 23. Upis novog zaprimljenog artikla u šifarnik … 12. … 14. Unos artikala na dokument račun 25. Prikaz rekapitulacije primki 16. Upis novog dobavljača u šifarnik dobavljača 5.. Izrada nove narudž. Prikaz prometa po artiklu 30. čije količine su ispod minimalne 2. Izrada inventurne liste 33. o višku i dok. Upis broja narudžbenice u primku 15. po dobavljačima 4. IZLAZNA MEĐUSKL. Izdavanje novog računa sa podacima o kupcu 24.. Prikaz artik. Za dobav. Upis artikala na dokument primka 13. 20. Prikaz rekapitulacije računa 27. Prikaz rekapitulacije narudžbi dobavljačima 9. narudžbenica 8. skladišta 31. Dodjeljivanje rabata za kupca 26. Prikaz rekapitulacije izlaznih međuskladišn. R U R R C R R R R C R R R R R R R R U R R C R C R R R C U R R R R R R U R R C U R R C R R R R R R R R R R R R R R C R R C U R R C C R R R C U R R R U R R R R R R R C R R R R R R R R C R R R R R R R 161 ULAZNA MEĐUSKL. LOKACIJA PRIMKA CJENIK RAČUN KUPAC . o manjku 34. Prikaz pregleda inventura 35. Prikaz rekapitulacije svih dokum. Prikaz minimalne i maksimalne količine 10. za pojedinog dobavljača . Izrada nove primke za odabranog dobavljača 11. Označavanje artikala koje treba naručiti 3. Ispis popisne liste 32. Izrada dokumenta ulazna međuskladišnica … 18.Osnovna matrica poslovne tehnologije ZAPISNIK O VIŠKU NARUDŽBENICA INVENTURNA LISTA DOBAVLJAČ Entiteti ARTIKAL POPISNA LISTA ZAPISNIK O MANJKU Procesi 1. Generiranje dok. Upis artikala na izlaznu međuskladišnicu 37. Prikaz rekapitulacije ulaznih međuskladišn. Upis artikala na ulaznu međuskladišnicu 19. 6. Formiranje cijene za artikle 21.

Upis artikala na izlaznu međuskladišnicu 37. Grupiranje označenih artik. Prikaz prometa skladišta 29.. Upis broja narudžbenice u primku 15. po dobavljačima 22. IZLAZNA MEĐUSKL. Prikaz rekapitulacije izlaznih međuskladišn. narudžbenica 8. 20. Upis novog dobavljača u šifarnik dobavljača 3. Formiranje cijene za artikle 21. Generiranje dok. Za dobav. za pojedinog dobavljača . o manjku 34.. o višku i dok.Dijagonalizirana matrica poslovne tehnologije Entiteti DOBAVLJAČ ARTIKAL NARUDŽBENICA POPISNA LISTA INVENTURNA LISTA ZAPISNIK O VIŠKU ZAPISNIK O MANJKU ULAZNA MEĐUSKL. Prikaz prometa po kupcima 35. Dodjeljivanje rabata za kupca 26. sa primke pretraživanje narudž. Izrada inventurne liste 33. Izdavanje novog računa sa podacima o kupcu 24. Prikaz rekapitulacije primki 16. Upis artikala na dokument primka 13. Prikaz rekapitulacije narudžbi dobavljačima 10. Izrada nove narudž. Prikaz rekapitulacije svih dokum. Prikaz minimalne i maksimalne količine 4. čije količine su ispod minimalne 2. Izrada nove primke za odabranog dobavljača 12. Prikaz prometa po dobavljačima 17. Prikaz artik. Ispis popisne liste 32. 7. Prikaz pregleda inventura C R U R C R R R R R R R R R R R R R R R R R R R R R R R R R R R R R R R R R R R R R R U R R C U R C R C U U R R C U R R R R C C R R C C R R R R R R R R R R R R R R R R C R C U R C U R R R R R R R R R 162 LOKACIJA PRIMKA CJENIK RAČUN KUPAC . Prikaz rekapitulacije ulaznih međuskladišn. Upis novog kupca u šifarnik kupaca 5. 28. i 11. Procesi 6. Izrada dokumenta ulazna međuskladišnica … 18. Izrad dokumenta izlazna međuskladišnica … 36. Označavanje artikala koje treba naručiti 9. Prikaz prometa po artiklu 30. Prikaz rekapitulacije računa 27. Upis artikala na ulaznu međuskladišnicu 19. … 14. Upis novog artikla na dok. Ispis cjenika 23. skladišta 31. Upis novog artikla u šifarnik artikala 1. Unos artikala na dokument račun 25.

ažuriranje. 3. izmjena. Podaci o artiklima se nalaze na jednom mjestu u bazi podataka te je svaka izmjena nad podacima vidljiva i dostupna svima. Rukovods tvo Osigurati jedinstveni šifarnik kupaca i dobavljača (partneri) dostupan svim lokacijama. Napraviti izvješće 'Količine ispod minimuma' koje će na određeni datum davati popis artikala u jednom ili svim skladištima čije količine su pale ispod minimuma.10. 1. U šifarniku artikala iz zahtjeva 1.2002 Analiza poslovnog sustava Lista korisničkih zahtjeva (ZAHTJEVI) Smjer: Lista korisničkih zahtjeva Rb. Direktor Omogućiti definiranje svakog pojedinog korisnika informacijskog sustava unutar tog sustava. 2. veleprodaji i maloprodaji). Definirati unosnu masku za unos. ili prodajom postaju manje od minimuma. RJEŠENJE Treba definirati unosnu masku koja će omogućiti unos. brisanje i pregled artikala. Osim ovih podataka još treba definirati i podatke tipa: može čitati određenu tablicu u bazi. 163 . Ovaj šifarnik mogu koristiti svi korisnici informacijskog sustava kojima je to pravo dodijeljeno. Podaci o partnerima se nalaze na jednom mjestu u bazi podataka te je svaka izmjena nad podacima vidljiva i dostupna svima. 4. dodavanje i brisanje podataka. prezime. dodati podatak minimalna količina na nivou trgovine. Svakom korisniku dodijeliti prava na nivou: čitanje. ažuriranje. KORISNIK Rukovods tvo ZAHTJEV Osigurati jedinstveni šifarnik artikala dostupan svima (nabavi. U prodaji (generiranje računa za kupca) kod odabira artikla na stavci računa treba dodatno označiti one artikle čije količine su pale ispod minimuma. organizacijsku jedinicu u kojoj radi. treba u bazi podataka definirati posebnu tablicu u kojoj će biti podaci o artiklima u pojedinom skladištu. može unositi/mijenjati/brisati podatke iz određene tablice u bazi i ime jedne ili više tablica na koju se odnose prava. Kod nabave novih artikala omogućiti listu svih artikala čije količine su pale ispod minimalnih na nivou poduzeća. Treba definirati šifarnik korisnika i pridijeliti mu sljedeće podatke: ime. šifru pristupa informacijskom sustavu.Projekt: Faza: Dokument: Ime i prezime: Poslovanje trgovine Datum: 24. a kod prodaje iz skladišta i trgovina signalizirati one artikle koji su u skladištu ili trgovini količinom pali ispod minimuma u tom skladištu. Direktor prodaje Za sve artikle u sustavu omogućiti definiranje podataka o minimalnim količinama na svakom pojedinom skladištu i na nivou cijelog poduzeća. Ovaj šifrarnik mogu koristiti svi korisnici informacijskog sustava kojima je to pravo dodijeljeno. Osim ovih osnovnih podataka o artiklima na nivou poduzeća. brisanje i pregled podataka o partneru.

15. zaprimanje i prodaju artikala u skladištu veleprodaje. 14. U svakom skladištu osigurati definiranje i ispis cjenika na dan. 5. Izraditi odgovarajući program. računa. Za sve dokumente treba osigurati mogućnost unošenja. Izraditi odgovarajući program za ispis. KORISNIK Direktor veleprod. Rekapitulaciju narudžbi dobavljačima. 11. Rukovods tvo Izraditi odgovarajuće programe za ispis izvješća. 13. Omogućiti Rekapitulacije primki i računa po brojevima dokumenata ili za odabrane vremenske intervale za jednog ili sve partnere. Omogućiti ispis svakog pojedinog dokumenta (narudžbenice. Dokumente ulazne i izlazne međuskladišnice treba moći ispisati a moraju sadržavati zaglavlje i stavke sa artiklima. podacima o operateru i vremenu ispisa i kreiranja dokumenta. primke. 7. Rukovods tvo 16. Omogućiti izvješća Promet po kupcu.Rb. Direktor veleprod. Direktor veleprod. Osigurati efikasan popis artikala na kraju godine ili bilo kada tokom godine (inventura). Izraditi odgovarajuće programe za svaki pojedini dokument. …) sa zaglavljem i stavkama artikala. Direktor prodaje Direktor veleprod. 12. a za manjak dokument Manjak. Omogućiti vođenje dokumenata ulaznih i izlaznih međuskladišnica na način da se prilikom kreiranja izlazne međuskladišnice u jednom (izlaznom) skladištu automatski generira ulazna međuskladišnica u drugom (ulaznom) skladištu. 8. Promet skladišta i Promet po artiklima za jedno ili za sva skladišta. ZAHTJEV Omogućiti definiranje dokumenata za nabavljanje. Direktor veleprod. Rukovods tvo Izraditi odgovarajuće programe. 9. Omogućiti da se po unosu podataka sa inventurne liste automatski generiraju dokumenti Višak i Manjak. 164 . podatke o operateru i vremenu ispisa i kreiranja dokumenta. Izraditi odgovarajući program za ispis rekapitulacije. Omogućiti automatsku usporedbu sadržaja (stavki) primke i narudžbenice i povezivanje (anuliranje) onih koje su istovjetne u svom sadržaju. kako bi se znalo koja je nabava realizirana. Rukovods tvo Izraditi odgovarajuće programe. 10. izmjene i brisanja (ako je dokument nepotvrđen) stavki artikala na tom dokumentu. RJEŠENJE Za svaki navedeni dokument izraditi masku za unos podataka. Ako se pojavi višak automastki se generira dokument Višak. Osigurati pregled tzv. Direktor veleprod. 6. Rukovods tvo Programski pri unosu podataka kalkulirati višak odnosno manjak. Programski uvjetovati obavezan upis broja narudžbenice. Izraditi odgovarajući program za ispis rekapitulacije. Izraditi odgovarajući program za ispis cjenika na dan. s tim da se mogu posebno dobiti nerealizirane narudžbenice. Pri izradi primke obavezno se mora upisati broj narudžbenice.

10.nivo 0: Poslovanje veleprodaje Dobavljač narudžbenica izlazna međuskladišnica Skladište maloprodaje dokument od dobavljača izlazna međuskladišnica popisna lista Poslovanje veleprodaje cjenik Šef veleprodaje Komisija popunjena popisna lista inventurna lista račun Šef veleprodaje Kupac 165 .2002 Analiza poslovnog sustava Dijagram tijeka podataka (DTP) Smjer: Sadržaj Kontekst dijagram .Projekt: Faza: Dokument: Ime i prezime: Poslovanje trgovine Datum: 24.Dijagram tijeka podataka nivoa 0 (DTP-0) Dijagrami tijeka podataka nižih nivoa (DTP) Kontekst dijagram .

mat. mjesto. Naručivanje artikala od dobavljača naziv. Zaprimanje artikala u skladište Skladište maloprodaje šifra lokacije izlazna međuskladišnica šifra lokacije količina šifra. mjesto. broj 2. broj Artikal cjenik količina Šef veleprodaje Kupac Šef veleprodaje 166 . adresa. Izdavanje artikala u skladište maloprodaje popisna lista inventurna lista 3.nivo 1: Poslovanje veleprodaje Dobavljač dokument do dobavljača izlazna međuskladišnica narudžbenica Dobavljač 1. količina Artikal Lokacija Komisija količina Kupac 4. naziv. adresa. Prodaja artikala u veleprodaji račun naziv.Dijagrami tijeka podataka nižih nivoa . mat.

Prikaz artikala čije količine su ispod minimalne količina na skladištu.2.2. min. Provjera i odabir artikala čije količine su ispod minimalne 1. maksimalna količina Artikal oznaka za narudžbu Skladištar rekapitulacija narudžbenica 1. Grupiranje označenih artikala po dobavljačima šifra i naziv dobavljača 167 .1. minimalna količina količina na skladištu.3. količina Šef veleprodaje narudžbenica Skladištar Dobavljač .1.3. Izrada dokumenta narudžbenica odabir dobavljača i artikala narudžbenica popis artikala.1.nivo 3: 1..1. i maksim. minimalna količina. minimalna količina oznaka za narudžbu 1. Označavanje artikala koje treba naručiti Artikal šifra i naziv artikla Dobavljač Skladištar pregled dobavljača i artikala 1. Naručivanje artikala od dobavljača Skladištar popis artikala oznaka za narudžbu količina na skladištu.nivo 2: 1. Provjera i odabir artikala čije količine su ispod minimalne popis artikala Skladištar oznaka za narudžbu 1.1.1. Prikaz izvješća u procesu naručivanja narudžbenica Narudžbenica rekapitulacija narudžbenica Dobavljač šifra i naziv artikla šifra i naziv dobavljača 1.

Prikaz rekapitulacije narudžbi dobavljačima rekapitulacija narudžbenica Skladištar 168 . Upis novog artikla na narudžbenicu šifra i naziv artikla Skladištar odabir artikla . Izrada nove narudžbenice za dobavljača i artikle koji se naručuju od tog dobavljača šifra i naziv dobavljača šifra i naziv dobavljača narudžbenica šifra i naziv dobavljača Narudžbenica šifra i naziv artikla Dobavljač Artikal 1.3.3. maksimalna količina Artikal Narudžbenica popis artikala.2. min.1.. Izrada dokumenta narudžbenica Skladištar šifra i naziv dobavljača Dobavljač narudžbenica 1.4. Upis novog dobavljača u šifrarnik dobavljača odabir dobavljača i artikala 1. minimalna količina.3.3. Upis novog artikla koji se naručuje u šifrarnik obavljača šifra i naziv artikla šifra i naziv artikla 1. Prikaz minimalne i maksimalne količine količina na skladištu.2.2.2.nivo 3: 1.2.2. količina Šef veleprodaje rekapitulacija narudžbenica narudžbenica 1. i maksim.1. Prikaz izvješća u procesu naručivanja 1.nivo 3: 1.2.

d) ) . Prikaz rekapitulacije ulaznih međuskladišnica Šef veleprodaje rekapitulacija ulaznih međuskladišnica 169 .3.1.1.nivo 4: 2.1.2.nivo 3: 2.c) ) .b) ) .nivo 4: 2. Zaprimanje artikala iz skladišta maloprodaje šifra lokacije Lokacija ulazna međuskladišnica količina Ulazna međuskladišnica Artikal .2.2.nivo 3: 2. Zaprimanje artikala iz skladišta maloprodaje Skladište maloprodaje izlazna međuskladišnica Skladištar šifra i naziv artikla 2. ulazna međuskladišnica iz odabranog skladište maloprodaje šifra lokacije šifra lokacije šifra i naziv artikla 2. Prikaz izvješća u procesu zaprimanja (vidi zadatak 1.1.1.2. Izrada dok.2.2.1. Zaprimanje artikala od dobavljača primka Primka količina 2.2.3..1.nivo 2: 2. Usporedba primke i narudžbenice (vidi zadatak 1.nivo 4: 2. Zaprimanje artikala u skladište izlazna međuskladišnica dokument od dobavljača Dobavljač Skladište maloprodaje 2.a) ) . Upis artikala na ulaznu međuskladišnicu količina rekapitulacija ulaznih međuskladišnica Artikal šifra lokacije šifra i naziv artikla Ulazna međuskladišnica ulazna međuskladišnica Lokacija 2. Izrada dokumenta primka (vidi zadatak 1. Zaprimanje artikala od dobavljača (vidi zadatak 1.

4. o višku Račun račun zap. Obavljanje inventure račun Kupac odabir kupca i artikala inventurna lista ispunjena popisna lista popisna lista Skadištar Šef veleprodaje Komisija 170 . zap.nivo 2: 3. Izrada cjenika veleprodaje šifra i naziv artikla Cjenik cijena 3.1. o višku Zapisnik o manjku Izlazna međuskladišnica izlazna međuskl.. izlazna međuskl. o manjku šifra i naziv artikla Kupac šifra i naziv kupca šifra i naziv artikla šifra i naziv kupca Zapisnik o višku zap. cjenik Artikal šifra i naziv artikla 3.3. Izrada dokumenta račun račun 3.2. o manjku cijena račun 3. Prikaz izvješća u procesu prodaje zap. Prodaja artikala u veleprodaji Skladištar pregledi i izvješća Primka primka Ulazna međuskladišnica ulazna međuskl. Šef veleprodaje primka pregledi i izvješća ulazna međuskl.

2. Izrada dokumenta račun Kupac šifra i naziv kupca Kupac račun Šef veleprodaje 3.2.nivo 3: 3.1.1. Ispis cjenika šifra i naziv artikla Artikal cijena cjenik . Izdavanje novog računa sa podacima o kupcu šifra i naziv kupca račun šifra i naziv kupca Račun rabat rabat šifra i naziv artikla 3. Dodjeljivanje rabata za kupca Skladištar šifra i naziv artikla količina Artikal šifra i naziv kupca 3..2.2. Izrada cjenika veleprodaje cijena Šef veleprodaje cjenik cjenik Skladištar 3.1.1. Formiranje cijene za artikle šifra i naziv artikla Cjenik 3.2. Unos artikala na račun šifra i naziv artikla Kupac 171 .1.3.nivo 3: 3.2.

.2. Prikaz pometa po artiklu promet po artiklu promet skladišta Izlazna međuskladišnica izlazna međuskl.nivo 3: 3. rekapit. o manjku zap. svih dokumentata skladišta zap.3. Prikaz rekapitulacije svih dokumenata skladišta primka primka Skladištar Račun račun račun Šef veleprodaje izlazna međuskl.3.1.5. Skladištar promet skladišta 3.3..3.4. Prikaz prometa po kupcima promet po kupcima rekapitulacija računa 3.3. šifra i naziv artikla Artikal Ulazna međuskladišnica ulazna međuskl. 3. o višku Šef veleprodaje Primka rekapit. ulazna međuskl. Prikaz pometa skladišta račun Kupac šifra i naziv kupca Račun promet po kupcima Primka primka račun 3. Prikaz izvješća u procesu prodaje Zapisnik o manjku Zapisnik o višku promet po artiklu Ulazna međuskladišnica ulazna međuskl.3.3. izlazna međuskl. svih dokumentata skladišta 3. Prikaz rekapitulacije računa račun Šef veleprodaje rekapitulacija računa 172 .

3.4. Prikaz pregleda inventura pregled inventura šifra i naziv artikla inventura generiranje Artikal višak količine Šef veleprodaje Šef veleprodaje Lokacija Inventura manjak količine 3.e) ) 173 .. Generiranje dok.4.1. o višku i dok. o manjku zap. Izrada inventurne liste ulazna međuskl. o manjku Zapisnik o manjku Zapisnik o višku inventurna lista inventura 3.4.nivo 3: 3. Izdavanje artikala u skladište maloprodaje (vidi zadatak 1. Izlazna međuskladišnica količina Artikal Primka .2. o viš ku zap. Obavljanje inventure Komisija Popisna lista popisna lista popisna lista lokacija šifra i naziv artikla lokacija Lokacija ispunjena popisna lista 3. Ulazna međuskladišnica primka račun Račun izlazna međuskl.nivo 2: 4.4.4.4. Ispis popisne liste lokacija 3.

10.Projekt: Faza: Dokument: Ime i prezime: Poslovanje trgovine Datum: 26. Oni artikli kojih ima u dovoljnim količinama šalju se iz centralnog u područno skladište a za one kojih nema radi se narudžbenica. Početak Zahtjev za nabavku atrikala Listanje artikala koje treba naručiti (1) Je li količina na skladištu dovoljna? Ne Da Stavljanje artikla na izlaznu međuskladišnicu Da Je li količina na skladištu ispod minimalne? Da Ne Obilježavanje artikla Ima li još artikala na popisu (1)? Ne A 174 .2002 Analiza poslovnog sustava Radni dijagram (RADD) Smjer: Sadržaj Naručivanje artikala Zaprimanje artikala Generiranje dokumenta o višku i manjku Naručivanje artikala U područnom skladištu periodično se formira dokument zahtjevnica za nabavku artikala koji se šalje u centralno skladište. Ako ima potrebe za naručivanjem artikla po prvi put onda se i on stavlja na narudžbenicu poznatog dobavljača ili se narudžbenica radi prvi put za novog dobavljača. Na narudžbenicu se stavljaju i ostali artikli čija količina je u centralnom skladištu manja od minimalne.

A Listanje ostalih artikala u centralnom skladištu (2) Je li količina na skladištu ispod minimalne? Da Da Ne Obilježavanje artikla Ima li još artikala na popisu (2)? Da li naručiti novi artikal? Da Ne Grupiranje obilježenih artikala po dobavljačima Da li postoji dobavljač? Ne Listanje dobavljača (3) Da Unos novog dobavljača Izrada narudžbenice za dobavljača Upis novog artikla Da Da Obilježavanje novog artikla Izrada stavke narudžbenice za artikle zadanog dobavljača Ima li još artikala za dobavljača? Ne Ima li još dobavljača na listi (3)? Kraj 175 .

Početak Dokument od dobavljača Izrada primke za dobavljača Izrada stavke primke za artikle zadanog dobavljača Da Da li je na dokumentu od dobavljača novi artikal? Ne Da Upis novog artikla Ima li još artikala na dokumentu od dobavljača? Ne Pretraživanje neuspoređenih narudžbenica od dobavljača Upis broja narudžbenice u primku Je li pronađena narudžbenica s brojem? Ne Da Usporedba svih neuspoređenih narudžbenica sa primkom Kraj 176 . podaci o naručitelju. Za pristigle artikle se radi dokument primka sa popisom svih zaprimljenih artikala. Na dokumentu od dobavljača su podaci o dobavljaču. popis.Zaprimanje artikala Dobavljač šalje robu i dokument na kome je popis artikala koje dostavlja. količina i cijena artikala i broj narudžbenice od naručitelja na osnovu koje se dostavlja roba. Na primku se upiše i broj narudžbenice sa dokumenta od dobavljača.

Ako je stvarna količina . Početak Pregled sadržaja inventurne liste Ima li na listi artikala sa manjakom? Ne Da Izrada dokumenta o manjku Ima li na listi artikala sa viškom? Ne Da Izrada dokumenta o višku Inventurna lista Listanje artikala sa inventurne liste (1) stvarna kol. < nađena kol. > nađena kol.nađena količina < 0.Generiranje dokumenta o višku i manjku Popunjena inventurna lista za sve artikle u skladištu zu stvarnu količinu ima i količinu artikla nađenu prilikom obavljanja inventure. onda se formira dokument o manjku. Da Upis artikla i viška u dokument o višku Ne Da stvarna kol. Ako postoji artikal za koji vrijedi stvarna količina .nađena količina > 0. Ne Da Upis artikla i manjka u dokument o manjku Ima li još artikala na listi (1)? Ne Kraj 177 . onda se formira dokument o višku.

Projekt: Faza: Dokument: Ime i prezime: Poslovanje trgovine Datum: 28.2002 Analiza poslovnog sustava Maske za unos (MASKA) Smjer: Sadržaj Maske za unos Narudžbenica (primjer) Narudžbenica Maska za unos zaglavlja dokumenta narudžbenica: 178 .10.

Maska za artikle na narudžbenici: 179 .

00 700.02. 05.00 12.00 7. 05.00 1.02.00 UKUPNO: 180 .850.00 Datum dokumenta Dokument 01.02. 10. PR / 00054 RN / 00008 IM / 00012 RN / 00047 PR / 00055 RN / 00015 UM / 00007 UM / 00005 RN / 00002 Po nabavnim cijenama Ulaz 2.00 8.00 12.00 500.02.02.500.000.1997.00 1.360.700.03.02.00 150.00 7. 21. Skladište: 003 Glavno skladište Početno stanje po nabavnim cijenama: 5.00 610.o.02. do datuma 28.005.10.00 5.060.00 100. Južna ulica 10.1997.00 11.1997.500.00 1.360.200. 02.00 12.00 12.02.02.00 75.1997.00 11.00 40.360.00 2.2001 Promet skladišta po ulaznim i izlaznim dokumentima od datuma 01.00 60.150.1997. 11.o.150.2001.1997.2002 Analiza poslovnog sustava Izvjesca (IZVJESCE) Smjer: Sadržaj Izvješća Promet skladišta (primjer) Promet skladišta “VE-MA” d. SPLIT 04.1997.2001.00 6.210.Projekt: Faza: Dokument: Ime i prezime: Poslovanje trgovine Datum: 29.500.860. 15.1997.02.00 Po prodajnim cijenama Izlaz 120.02.00 Izlaz Saldo 7.000.1997.400. 27.

3.1.1. Usporedba primke i narudžbenice d) nivo 4: 2.1.1. Izrada dokumenta primka odabir dobavljača i artikala 2.2. Zadaci za vježbu ZADATAK 1: Izraditi dijagram toka podataka (DTP) za prethodni primjer seminarskog rada za: a) nivo 3: 2.1.3.1.3.1.2. Prikaz izvješća u procesu zaprimanja e) nivo 2: 4.3.1.1.1.1.1.1.1.1. Upis novog zaprimljenog artikla u šifrarnik artikala Primka šifra i naziv artikla količina šifra i naziv artikla Artikal Skladištar šifra i naziv artikla 2. Upis artikala na dokument primka šifra i naziv artikla 181 . Usporedba primke i narudžbenice primka broj narudžbenice rekapitulacija primki šifra i naziv artikla Primka rekapitulacija primki Skladištar Artikal primka 2. Zaprimanje artikala od dobavljača Narudžbenica neuspoređene narudžbenice broj narudžbenice Dobavljač dokument do dobavljača Dobavljač šifra i naziv dobavljača Skladištar 2. Izrada dokumenta primka Dobavljač šifra i naziv dobavljača šifra i naziv artikla Dobavljač dokument do dobavljača Skladištar 2. Izrada dokumenta primka c) nivo 4: 2.1.2. Zaprimanje artikala od dobavljača b) nivo 4: 2.1. Prikaz izvješća u procesu zaprimanja Šef veleprodaje promet po dobavljačima b) nivo 4: 2.1.1. Izrada nove primke za odabranog dobavljača šifra i naziv dobavljača šifra i naziv dobavljača 2.7. Izdavanje artikala u skladište maloprodaje Rješenje: a) nivo 3: 2.

c) nivo 4: 2.1.2. Usporedba primke i narudžbenice
odabir narudžbenice

šifra i naziv dobavljača

2.1.2.1. Za dobavljača sa primke pretraživanje i usporedba narudžbenica koje nisu uspoređene
neuspoređene narudžbenice

Skladištar
broj narudžbenice

Primka Narudžbenica broj narudžbenice narudžbenica

2.1.2.2. Upis broja narudžbenice u primku

d) nivo 4: 2.1.3. Prikaz izvješća u procesu zaprimanja
Dobavljač

Skladištar
primka rekapitulacija primki Primka primka

šifra i naziv dobavljača

2.1.6. Prikaz prometa po dobavljačima
promet po dobavljačima

2.1.5. Prikaz rekapitulacije primki

rekapitulacija primki

Šef veleprodaje

e) nivo 2: 4. Izdavanje artikala u skladište maloprodaje
Skladište maloprodaje
izlazna međuskladišnica

Skladištar

šifra i naziv artikla šifra i naziv artikla količina Artikal

rekapitulacija izlaznih međuskl.

4.1. Izrada dok. izlazna međuskladišnica za odabrano skladište maloprodaje
šifra lokacije šifra lokacije

šifra lokacije

4.2. Upis artikala na izlaznu međuskladišnicu
šifra i naziv artikla

izlazna međuskl. Izlazna međuskladišnica

izlazna međuskladišnica

Lokacija

Šef veleprodaje

rekapitulacija izlaznih međuskl.

4.3. Prikaz rekapitulacije izlaznih međuskladišnica

182

ZADATAK 2: Izraditi radni dijagram (RADD) za prethodni primjer seminarskog rada za: b) Izdavanje u područno skladište a) Izrada cjenika veleprodaje Rješenje: a) Izdavanje u područno skladište

Početak Zahtjev za izdavanje artikala u područno skladište Odabir lokacije (područno skladište)

Izrada izlazne međuskladišnice

Da

Izrada stavke artikala za izlaznu međuskladišnicu

Još artikala za izlaznu međuskl.?

Ne

Ispis izlazne međuskladišnice

Izlazna međuskladišnica

Kraj

183

b) Izrada cjenika veleprodaje
Početak Zahtjev za formiranje cjenika
Da li već postoji cjenik?
Da Ne

Listanje artikala iz cjenika (1)

Listanje artikala iz popisa artikala (2)

Izmjena postojeće cijene?
Da Da

Odabir nabavne cijene za artikal
Da

Ne

Upis nove cijene za artikal u cjenik

velep. cijena = nab. cijena + marža Upis artikla i velep. cijene u cjenik

Ima li još artikala (1)?
Ne

Ima li još artikala (2)?
Ne Ne

Dodavanje novog artikla u cjenik?
Da

Odabir artikla i nabavne cijene velep. cijena = nab. cijena + marža Upis artikla i velep. cijene u cjenik

Ispis cjenika

Cjenik

Kraj

184

Rješenje: “VE-MA” d.PVC PODNE OBLOGE U ROLI . 1.FI 35 PLASTIČNE CIJEVI ZA KANALIZACIJU PODNE OBLOGE U ROLI .II klasa .2003 Popis artikala Rb.ZADATAK 3: Za prethodni primjer seminarskog rada skicirati unosnu masku za Cjenik.FI 20 PLASTIČNE CIJEVI ZA VODOVOD .TEPISON PODNE OBLOGE U ROLI . kol. Maksim.orah LAMINAT .javor LAMINAT . 8. 5. Šifra C-001 C-002 C-005 C-035 O-067 O-109 O-178 L-0011 L-0023 L-0023 Naziv PLASTIČNE CIJEVI ZA VODOVOD .hrast JM m m m m m2 m2 m2 m2 m2 m2 Minim. 2. SPLIT 04. kol. za poduzeće za poduzeće 3000 3000 4000 2500 5000 5000 5000 1000 1000 2000 20000 20000 20000 20000 18000 18000 22000 5000 5000 7000 185 .FI 25 PLASTIČNE CIJEVI ZA VODOVOD . Rješenje: ZADATAK 4: Za prethodni primjer seminarskog rada skicirati izgled izvješća Šifarnik artikala.o. 4.PLATNO LAMINAT .03. Južna ulica 10.II klasa .I klasa .o. 7. 6. 10. 9. 3.

K. CASE 6. Štahan: Kako napraviti razvojni program i elaborat o procjeni vrijednosti poduzeća. Klasić. Iproz.: Zrelost informacijskog sustava. Zagreb. 10.Literatura 1. 1985. Prentice Hall. K. Potecon.: Efekt paradoksa. Zagreb.Euro Data. Zagreb. V.:Klaster analiza: algoritmi i aplikacije na procese rasta. Srića et al: Menedžerska informatika. 1998. Zagreb. 1989. M. H. Zagreb 17. Znak. J: Information Engineering: Introduction. 1996. Jandrić. Opatija.: Epistemiologija CASE alata. 1997. HrQA INFO. 1998. Strahonja. Grabowski. Zagreb. R. J: Optimizacija strukture informacijskog sustava. TEB. 7. Englewood Cliffs. Međunarodna norma ISO 8402. 24/7. Z. Čurčić. Varaždin.: CASE*METHOD Tasks and Deliverables. J. Brumec. Zagreb.: Software Maintenance: The Problem and Its Solution. Savant. Zagreb..: Administracija podataka u poduzeću. Opatija.51/10/1996. Opatija.utopija ili stvarnost . 2002. Infotrend br.: Razvoj informacijskih sustava. 18. C. 1992 29. NY. Radovan. Krakar. K. 1995.d. 4. 1992. FOI Varaždin. Dio 3: Smjernice za primjenu ISO 9001 u razvoju. 1991. 1991. et al. Krakar. Zagreb. V. Opatija. Englewood Cliffs. Klaić. Addison-Wesley Publishing Company. 1993. 15. Zavod za informatičku djelatnost RH i Ina Info. Martin. 22. 26. D: Teorija sistema i teorija informacija. Infotrend br. 1994.: Software Engineering. 1993.: Jedinstveni IS . Martin World Seminar. Jandrić. FOI Varaždin. i McClure. 24. 1968. 8. CASE 3. Martin. B: Veliki rječnik stranih riječi. Martin. Wiley& Sons. Zagreb. Jandrić. 5. 21.: Zaštita informacijskih sustava. Zagreb 30. 1998.: Projektiranje i metodike razvoja IS-a. Zagreb. J. Brumec. J.: Kada i kako rekonstruirati informacijski sustav. CASE 10. Panian. Prentice Hall. 1980. K. 1997. Pavlić. Croatia osiguranje d. 1994. 1996. Ž. Infotrend br. doktorska disertacija. Zagreb.: Primjena rječnika podataka u razvoju informacijskog sistema Končar. Međunarodna norma ISO 9000-3. Rječnik. 27. Norma za upravljanje kakvoćom i osiguranje kakvoće. 1975.: Poslovna informatika.. HrQA INFO. MEP Consulting. Topolovec. Jandrić. Barker. K. 20. Zbornik radova. 23. Klasić. K: Novi pristup određivanju temeljne arhitekture informacijskog sustava. 31. HGK. 43/2/1996. 16. Strahonja. Brumec. Znak. Van Vliet. Radošević. J. 2001. Modeli optimizacije strukture informacijskog sustava. 19. Brumec. CASE 6. FOI Varaždin. Klasić. Informator. NY 1990. Časopis za teoriju i praksu osiguranja "Osiguranje i privreda" god. 13. 1993. 12. i .: J. 2. 11. FOI. J. Zagreb. Čerić et al: Poslovno računarstvo.Z: ISO sustavi kvalitete u informatici. Zagreb. 14. 25. 9. V. M: Projektiranje informacijskih sistema.: Projektiranje informacijskih sustava. 1994. 1999 28. XXXIII br. dobavljanju i održavanju softvera. 2000. 6. NY. doktorska disertacija. Upravljanje kvalitetom i osiguranje kakvoće. K. 4. 3. Strateško planiranje IS-a. 1994.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful