VELIKA KLADUŠA

:

BOSANSKA KRUPA:

OSNOVANO USVOJENI IZVJEŠTAJI JAVNIH UDRUŽENJE MLJEKARA PREDUZEĆA I USTANOVA
Str. 19

Održana sedamnaesta redovna sjednica Općinskog vijeća

Str. 12

◙ BROJ 193 ◙ 29. MART 2010. ◙ GODINA V ◙ CIJENA 1 KM, PLUS POŠTARINA ZA EVROPU 3,00 USD, CND 3,50 ◙
Ozvaničen početak izgradnje zgrade Katoličkog školskog centra
Str. 18

INTERVJU:

SEAD Seferagić
autor kontraverznog i osporavanog romana „DEZERTER“

KAMEN TEMELJAC NOVOG
poglavlja bihaćkog školst va
SANSKI MOST:
Str. 09

DOSTA JE BILO LEGENDI, HEROJA I GAZIJA
Str. 13

BUŽIM:

NK „Vitez“ i NK „Mangan“ i dalje bez stadiona

Dijalog među vjerskim zajednicama: Suživot i tolerancija nemaju alternativu
CAZIN:
Str. 07

Projekat „GOV-WADE“: Predstavljen Operativni plan aktivnosti
KLJUČ:
Str. 10

Certificiranje Šumsko-privrednog područja „Ključko“

DA LI BUŽIM OSTAJE BEZ NOGOMETNIH KLUBOVA?
Str. 11

Velika

Kladuša

Telefoni: 037/775-085, 037-775-086

2

ReprezenT 29. mart 2010. godine, broj 193

Kanton

Priređena šesta promocija diplomanata Ekonomskog fakulteta

STUDENTI GENERACIJE

ANKETA:
Nermin Bajbutović - Sretan što sam jedan iz generacije studenata koji je zatvorio poglavlje studiranja po starom programu. Mislim da novi program po Bolonji mojim kolegama pruža velike olakšice. Aldin Kulenović - Izuzetno sam sretan što mi se sad pruža mogućnost da planiram svoj život onako kako mi nalaže moje zvanje. Vjerovatno ću nastaviti i dalje na svom usavršavanju. Elvira Nezirević - Mojoj radosti, a i radosti mojih roditeljima nema kraja. Sad mi predstoji potraga za poslom. Inače, ne volim ništa unaprijed planirati. Vrijeme donosi svoje. Lejla Hatipović - Nadam se da ćemo upravo naše stečeno znanje pokazati u svojoj državi i svom kantonu, odnosno da nećemo otići iz naše države i našeg grada, jer i ovdje treba da bude budućnosti za nas mlade i školovane osobe.

Mirela Terzić i Selvir Korlat
BIHAĆ - Prvog dana proljeća u pretprošlu subotu uz prigodan program u velikoj dvorani Kulturnog centra u Bihaću upriličena je šesta promocija diplomanata Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Bihaću. 170 studenta VI i VII stepena Ekonomskog fakulteta u prisustvu oko hiljadu roditelja, rodbine i građana, potvrdilo je još jednom opravdanost postojanja Univerziteta u Bihaću, odnosno u USK-u. - Ovo je potvrda da se ne treba plašiti za nastavni kadar i daljnje djelovanje ove visoke obrazovne institucije. Inače, radi se o posljednjoj generaciji studenata koja je studirala po starom programu Ekonomskog fakulteta, u svom obraćanju prisutnim rekao je rektor Univerziteta u Bihaću Refik Šahinović. Prije samog uručenja diploma, proglašeni su i studenti generacije Mirela Terzić i

Šesta promocija diplomanata Ekonomskog fakulteta

Selvir Korlat. - Uspjeh svakog studenta je rezultat velike podrške roditelja, ali i profesora, koji su obogatili znanje svakog studenta, te animirali nas da ono najbolje u nama, kazala je ovom prilikom Mirela Terzić. Rusmir K.

Uručenje diploma

Rezervišite vaš termin za test vožnju kod vašeg ovlaštenog škoda partnera

ŠKODA CENTAR BIHAĆ
Tel: 037/350-008; Fax: 037/350-884

Bosna i Hercegovina – Bihać – Ivana Gorana Kovačića1; Tel: ++387 37/310-207, 310-070; Poslovna jedinica Cazin, Trg Zlatnih ljiljana S47 L3; Tel: 037/514-767; Poslovna jedinica Velika Kladuša, Ibre Miljkovića-Uče br.1; Tel: 037/771-396 e-mail: klinika@bih.net.ba - očna dijagnostika - interna medicina - liječenje dijabetesa i oboljenja štitnjače - specijalističke konsultacije - ultrazvučna dijagnostika - ginekologija - orl - dermatologija - fizijatrija - ortopedija - neuropsihijatrija - laboratorijske pretrage - ct-dijagnostika - denzitometrija - mamografija s a n i ta r n e l i s t o v e - magnetna rezonancija

P R EG L E D I ZA

Naši pogledi

29. mart 2010. godine, broj 193

ReprezenT

3

Riječ Urednika:
Crno bijeli svijet
Nema političke prostitucije na prostorima USK-a! Valjda je nešto drugo u pitanju

Priča iz života
(d e m o k r a t s k o g)
' Piše: Sead Midžic

Sve što se radi u interesu je naroda
U prošlom broju ReprezenT-a na ovom mjestu spomenuli smo političku prostituciju političkih partija na prostorima USK-a. Novine još nisu bile odštampane, a stigao je demant Socijaldemokratske partije kako ova stranka nije u koaliciji sa SBiH i A-sda. Mi smo se potrudili upotrijebiti primjeren izraz da opišemo dešavanja na terenu kada je u pitanju način rješavanja političke krize na ovim prostorima. Konstatirali smo kako je SDP u privremeni savez sa SBiH i A-sda ušao sa samo jednim ciljem, da sruši premijera Šemsudina Dedića i time doprinese još težem političkom stanju od ionako teškog, a samo da bi Hamdija Lipovača bio zadovoljan, i valjda, barem, privremeno bio persona broj jedan u kantonu. I vrapcima na grani je jasno da Hamdija Lipovača i Sadik Bahtić (ne)mogu zajedno u dobru, u svađi se nekako i snalaze i dogovaraju loša rješenja, a to je spomenuti demanti i potvrdio jer SDP dobrano tvrdi jedno, a stvarnost je nešto sasvim drugo. Oni tako tvrde i ne treba im zamjeriti. Slijedom toga niti socijaldemokrati se ne bi trebali ljutiti na medije koji očito savezništvo u Općinskom vijeću Cazin i Skupštini USK-a ove partije sa spomenutima nazivaju onako kako oni to vide i doživljavaju. Činjenica je da su poslanici tri spomenute političke partije porušile staru kuću dok novu nisu započeli graditi i to je, nema sumnje, neracionalan i nerazuman potez. Nerazuman doduše običnim graTako su naši političari učinili jedan vrlo značajan korak, treba još samo jedan i doživotna egzistencija je osigurana, i ne samo njima. Javnosti je već poznato kako funkcioneri povećavaju svoje plaće i uvode sebi penzije od 2.100 KM! Ovakvim potezom u ovom trenutku vlast u Federaciji BiH je krajem prošle sedmice doživjela moralni bankrot i definitivno pokazala da nema nikakvih granica kada je u pitanju bezobrazno bogaćenje na račun naroda čije interese navodno brane i zastupaju. Predstavnici vladajuće većine u Domu naroda Parlamenta FBiH usvojili su, naime, amandman na Zakon o plaćama prema kojem svi parlamentarci nakon isteka mandata mogu otići u povoljniju penziju koja će iznositi minimalno 2.100 KM ili oko sedam prosječnih penzija u FBiH! Ovu mogućnost imat će poslanici koji imaju 20 godina staža ili 50 godina života. Povoljne penzije, međutim, samo su vrh bezobraznih naknada koje su funkcioneri sebi izglasali bez bilo kakvih većih diskusija. Tako će svi oni imati pravo na plaću koja će minimalno iznositi oko 3.000 KM. Iako Vlada u prijedlogu zakona nije predvidjela da se nastave isplaćivati paušali, delegati su i tu „grešku“ ispravili usvajajući amandman prema kojem će on iznositi maksimalno 800 KM, odnosno jednu prosječnu plaću. Osim toga, svi ministri i poslanici imat će pravo na plaćeni smještaj. Oni koji imaju svoje stanove u mjestima u kojima rade, a nisu iz njih, imat će plaćene troškove režija - struje, na otpremninu u visini pet plaća koju su imali na toj funkciji. Prilikom određivanja osnovice za obračun plaća u obzir se neće uzimati inflacija, kako je propisano za borce i socijalne kategorije, već troškovi života. U praksi to znači da će funkcioneri imati mogućnost za značajno veće povećavanje svojih plaća u odnosu na boračke i socijalne naknade, s obzirom da je inflacija prema zvaničnoj statistici uvijek niža od troškova života! Zakon o plaćama mora još usvojiti i Predstavnički dom Parlamenta FBiH, a vanredna sjednica već je zakazana za utorak. Prema tvrdnjama iz Vlade FBiH ovaj zakon uvjet je za nastavak aranžmana sa MMF-om i rok za njegovo usvajanje je kraj ovog mjeseca. Jedan od onih koji su podržali amandman o penzijama je i Muharem Serbezovski, delegat SBiH, koji je poručio kako to radi da bi „supruge imale korist od svojih muževa“, aludirajući na to da se ove penzije nasljeđuju u slučaju smrti parlamentarca. Ipak, tada bi bile malo manje i iznosile bi „skromnih“ 1.900 maraka. No priča oko penzija samo je skretanje pažnje javnosti jer je taj, inače katastrofalni amandman, samo mali dio Prijedloga zakona. I fokusiranjem javnosti samo na ovaj dio mogao bi skrenuti pažnju od stvarnog problema - Zakon koji je kao takav katastrofalan. Naime, vrlo je moguće da se desi da se amandman izbriše, a da sve ostalo ostane. Ostalo podrazumijeva plaću poslanika i delegata

Kad se samo sjetim elana s kojim smo krenuli u svijetlu demokratsku budućnost...
Kad god dođe proljeće, nečim nas plaše - boleštinama, novim mjerama, poskupljenjima, još većom ekonomskom i političkom krizom, neusvajanjem budžeta. Kao sve što nam se do sada događalo, e to nije ništa, tek ćemo da nadrljamo, i pojedinačno, i u globalu. A mi građani, taj čudan soj ljudi, koji dosad preživljava sve daće i nedaće ovog našeg dinamičnog demokratskog razvoja, počinje bome da se plaši. Oguglao na sve vrste laži i prevare, osjeća da se približava veliki rasplet... Dok je išlo kako je išlo, mi smo šutjeli. Kad je stalo, kako nas je stalo, riješe ove naše vodeće parlamentarne stranke da progovore, a onda ih je teško zaustaviti. Upadaju jedni drugima u riječ, ispadaju iz konteksta, podmeću podmete i izostavljaju subjekte, tako da i gramatika počinje da crveni. I evo, u vazduhu se osjeća da je tikva pukla, jer oni koji su se nadrpali love imaju je ko šodera, a oni koji nisu, e ti su ga nadrljali, pa ću ovog puta nekoliko riječi o njima, jer su se uspješni i Bogu i narodu i meni popeli na vrh glave. U kafanama i kafićima u rodnom kraju vlada sumorna atmosfera. A kao što vam je poznato i Vladi USK-a je izglasano nepovjerenje, tako da će do izbora nove raditi kao tehnička vlada. Ti naši tehničari još nam samo trebaju da pripreme Prijedlog budžeta USK-a za ovu godinu, ako htjednu, Skupština USK-a to da usvoji, pa da se riješimo i te financijske blokade koja nam visi za vratom. Jer naši predstavnici u Izvršnoj i Zakonodavnoj vlasti su budni. NEMA NAM NIŠTA OD VELIKOG SNA! Baš ih briga. Brinu naše brige! Kao što vam rekoh, vlada sumorna atmosfera - nigdje one legendarne veselosti, priča o ribama i fudbalu, svi bistre političku i ekonomsku situaciju. Kukaju kako su im računi u firmama blokirani, kako će ih udar cijena smlaviti, kako im je puno uho lažnih obećanja. Jedini optimista, na kojeg sam nabasao ovih dana je jedan ludi penzioner. Ima minimalnu penziju, pa se redom grebe za cigarete, kafu i hranu, i ne kuka. Veli da mu je sve isto, ko i prije, ne osjeća ta politička previranja, jer ga svi šalju da im uplati loto, bingo, i kladionicu, a tu uvijek ostane po neka marka od kusura. A možda je za sve ove bijedne i siromašne, a takvih nas je većina, i to neko rješenje, mislim da im Bog uzme i ono malo pameti i razuma koji im je ostao, pa da se više ne muče sumornim mislima. Ovako će se još mnogo crnih misli rojiti po glavama našeg napaćenog naroda, a bome i zujati duž kafanskih stolova. A kad se samo sjetim, sa kakvim smo elanom kretali u svijetlu demokratsku budućnost, gdje su nas po prognozama vrhunskih političkih mahera čekale zlatne kašike, stalna zaposlenja, pečene ševe, strašne ribe i automobili, stanovi i kuće, ljetovanja, putovanja, klopa, čuj svaki dan meso, ptičje mlijeko i jaja od prepelice, rep od kengura udovca, supa od kornjače, i ostali delikatesi. I još su nam obećali da ćemo prije svih stići do cilja, a cilj je bio na nebu, ne na zemlji, malo je to bilo. I hajde sad braco, budi trezven, skoncentriši se, zauzdaj živce koji su ti još ostali, uzmi olovku, i podvuci, pa napravi neki životni saldo. Odnosno, na jednu stranu, stavi ona silna obećanja i prognoze, a na drugu – stvarni ishod. I kad usporediš, ostaje ti jedino da kukaš, naglas, i u sebi. A doktori kažu, da i kukanje pomaže, opušta čovjeka, dobro je za zdravlje, a i ništa ne košta. I kako stvari stoje, još nam je jedino ono preostalo, ostale smo šanse i mogućnosti već iskoristili, ako neko ima rješenje u drugom pravcu, neka se javi, ako smije... Naši političari su dali sve od sebe za izlazak iz ekonomske i političke krize – uzimanjem od nas napaćenog naroda! Kako vidimo i osjetimo, naši kantonalni političari imaju plodnu saradnju... Rodićemo - mečku! A možda baš i nije sve tako crno, jer naši političari stalno nešto petljaju oko naših ljudskih fasada, kao hoće da ih okreče, možda će bar spolja nešto da nam sine, a za iznutra nema veze, ionako se ne vidi, a i ne može da se dohvati političkom četkom. Ma sva je prilika da će biti nikad gore, a i to je nešto, zar ne...

Kako su glasali delegati prisutni na sjednici sa prostora USK-a: „ZA“: Asim Kamber (SDA), Senad Kananović (SDA), Mladen Lonić (SDP). „PROTIV“: Kenan Keserović (DNZ), Elvira Abdić-Jelenović (DNZ) „SUZDRŽANA“: Mira Ljubijankić (SDP).

đanima, možda njima političarima i nije. Sve je urađeno na način da su, kako je kazao Muhamed Škrgić na kantonalnoj televiziji u emisiji „U fokusu“, svi pohrlili u svatove, a niko se nije imao namjeru ženiti. Ovakvo nešto, nažalost, nije se prvi puta desilo na našem Kantonu. Odavno je ovaj prostor komunikacijski zagađen i neće se očistiti dok god se ne promijene dosadašnji-vječni političari, a njih će teško promijeniti i oktobarski izbori jer se znaju boriti za svoje pozicije, nema šta!

vode, telefona... Porodilje će imati pravo na punu plaću, što nema niko u Federaciji. Svi oni imat će pravo i na reprezentaciju, topli obrok, regres, plaćeno odsutstvo sa posla, odvojeni život, plaćene posjete svojim porodicama i još neke naknade čiju visinu će određivati Vlada FBiH, bez bilo kakvih kriterija i ograničenja. Također, svi funkcioneri bez obzira na staž, nakon isteka mandata imat će pravo još godinu dobivati punu plaću! Svi koji odu u penziju tokom ili nakon mandata, imaju pravo

od 3.200 KM i to samo osnovna, plus topli obrok, naknade za odvojeni život, smještaj, prevoz, paušal... Zadnju riječ daje Parlament, a spomenuto izjašnjavanje nije i konačan ishod jer i Predstavnički dom mora odobriti ovaj kao i bilo koji drugi zakonski tekst da bi on mogao stupiti na snagu. Ako odluka u konačnici dobije zeleno svjetlo, bit će „u interesu naroda“ jer poslanici sve što rade, rade u interesu naroda.

by Sead Midžić

ReprezenTacija

4

ReprezenT 29. mart 2010. godine, broj 193
Izabrano novo rukovodstvo Univerziteta u Bihaću

Kanton

Refik Šahinović jednoglasno izabran za rektora
BIHAĆ - Senat Univerziteta u Bihaću održao je u četvrtak.u prostorijama Rektorata svoju sedmu sjednicu. Pored ostalih tačaka na Dnevnom redu su se našla i kadrovska pitanja. Jednoglasnom odlukom članova ovog tijela za rektora Univerziteta u Bihaću izabran je prof.dr.Refik Šahinović sa Biotehničkog fakulteta, dosadašnji vršilac dužnosti rektora. Doc.dr. Fadil Islamović sa Tehničkog fakulteta izabran je za prorektora za nastavu i studentska pitanja, a za prorektora za naučnoistraživački rad i međuuniverzitetsku saradnju izabran je doc.dr. Ekrem Pehlić. Kako se na konkurs za izbor prorektora za finansije i razvoj nije niko prijavio odlučeno je da se ponovo raspiše konkurs za tu poziciju, a slično je urađeno i kod raspisanog konkursa za popunu članova Upravnog odbora iz reda nastavnika. Istovremeno je odlučeno da se Vladi USK-a uputi ponovni zahtjev za raspisivanjem konkursa za popunu ovog tijela iz reda članova neakademske zajednice. Data je saglasnost na izbor dekana Pedagoškog fakulteta čiju dužnost će obavljati prof.dr. Nijaz Skender. Na dužnost v.d. dekana Biotehničkog fakulteta data je saglasnost doc.dr. Halidu Makiću. Ovim se po prvi put u historiji ovog Univerziteta, a shodno novousvojenoj zakonskoj proceduri, rektor kao i dekani biraju uz puni kapacitet akademske autonomnosti. Usvojen je prijedlog Poslovnika o radu Senata, a razgovaralo se i o ostalim internim stvarima bitnim za funkcionisanje Univerziteta. Rusmir K.

Predsjedavajući Skupštine USK-a održao sastanak sa predstavnicima boraca

boračkih organizacija?
BIHAĆ - Na inicijativu koordinacije boračkog Saveza i boračkih udruženja USK-a u sali Skupštine u srijedu je održan sastanak predstavnika brojnih boračkih organizacija sa predsjedavajućim Skupštine i čelnicima političkih stranaka koje participiraju u radu Skupštine. Razgovaralo se o implementaciji Zakona o dopunskim pravima boračke populacije. Udruženja proistekla iz rata izrazili su svoje nezadovoljstvo sa predloženim sredstvima koja bi trebala biti usmjerena u ove svrhe, te zatražili podršku Skupštine USK-a da se u ovoj godini u budžetu Kantona osigura 8.600.000,00 KM kako bi se ispoštovale obaveze prema ovoj kategoriji. Kantonalno ministarstvo finansija uradilo je projekciju Nacrta budžeta Kantona za 2010. godinu prema kojoj je ministarstvu za pitanje boraca planiran iznos od oko 4,5 miliona KM. To je skoro upola manje u odnosu na zahtjev spomenutog ministarstva. Naime, da bi se mogla nastaviti implementacija Zakona o dopunskim pravima boračke populacije, te izmirili raniji dugovi, potrebno je osigurati minimalno 8.600.000,00 KM, suglasni su u ovom resoru zašto imaju i podršku brojnih boračkih udruženja. Boračka udruženja nezadovoljna su što se i u ovoj godini planira umanjenje sredstava njihovom ministarstvu pod isprikom da uslijed sveopće krize, nije moguće planirati više novca. U udruže-

NASTAVAK OBMANE

Učenici i subotom
u školskim klupama
BIHAĆ - U cilju nadoknađivanja propuštenih nastavnih sati tokom petosedmičnog štrajka prosvjetnih radnika učenici sa područja Unsko-sanskog kantona od 27. marta će svaku subotu do kraja aprila provesti u školskim klupama. Ovakvim načinom nadoknade ljetni raspust bi trebao početi ranije za pet dana. Ovu odluku donio je kantonalni ministar obrazovanja, Amir Hadžić.

njima su uvjereni da novca za implementaciju Zakona o dopunskim pravima ima dovoljno, no zbog promocije političkih stranaka pred početak predizborne kampanje ona se usmjeravaju, tvrde, ka nižim nivoima vlasti. tj. općinama. Predstavnici pet političkih stranaka koje participiraju u radu Skupštine bili su jedinstveni u tome da se Zakon o dopunskim pravima boračkih populacija mora poštovati. S tim u vezi potpisali su i izjavu da podržavaju nastojanja boračkih udruženja da se obezbjedi iznos sredstava od 8,6 miliona maraka u budžetu USK-a koji će omogućiti nesmetanu primjenu Zakona. Ipak, svi se slažu da je prvo potrebno iznos sredstava usaglasiti sa ministarstvom finansija, odnosno Vladom Kantona. Uz prisutne na ovom, na narednom sastanku trebali bi se poja-

viti i odgovorni u ministarstvu financija, kao i bivši premijer. Ministarstvo za pitanje boraca obavezalo se da će uraditi detaljan prikaz dugovanja i obaveza u ovoj godini po osnovu implementacije Zakona, a sve u cilju postizanja dogovora kako u budžetu Kantona pronaći nedostajuća sredstava. Na kraju, postavlja se pitanje kako je moguće nešto obećavati, kada je Vladi USK-a ukazano nepovjerenje i nalazi se u tehničkom mandatu. To znači da niko od bivše vlade ne može potpisivati bilo kakvo rješenje ili donositi odluke, pa tako i svako obećanje borcima koje im se ponudi dok su na snazi ovakve političke prilike predstavlja samo nastavak obmanjivanja ovih populacija stanovništva. Rusmir KARAT

Ova informacija je unijela nemir među učenike. Jedni su sretni što će „subotnjom nastavom“ skratiti trajanje školske godine, dok drugi ovo smatraju neviđenom eskploatacijom učenika, dodajući da prosvjetni radnici svoja prava traže preko učeničkih leđa. Najglasniji među njima bili su učenici Gimnazije Bihać koji su u subotu na Gradskom trgu u Bihaću organizirali javni skup radi mirnih protesta protiv odluke Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport USK-a. - Želimo da zajedno mirno i javno izrazimo neslaganje sa takvom odlukom Kantonalnog ministarstva koja se donijela „preko leđa“ učenika i protivno njihovim pravima na petodnevnu radnu sedmicu o kojoj govori Član. 29. Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju USK-a. Također, ovakva odluka je protivna i Zakonu o vaspitnom procesu, drugim zakonima, Ustavu BiH, FBiH-e, USK-a i Međunarodnoj konvenciji o pravima djeteta, podsjećaju članovi Vijeća učenika Gimnazije Bihać. Ove proteste podržala je i u njima učestvovala i Mreža Vijeća učenika USK-a. Podsjećamo, štrajk prosvjetnih radnika na početku školske godine trajao je pet sedmica, a pokrenut je zbog nepoštivanja kolektivnog Ugovora Vlade i sindikata. E. Š.

Bihaćki srednjoškolci mjesec dana boravit će u Americi

STUDIJSKO PUTOVANJE
srednjoškolaca u Oregon
BIHAĆ - U okviru projekta Američke ambasade „Razvoj vještina liderstva“, a koji financira Vlada SAD-a, dvadeset i jedan učenik iz BiH odlazi u američku saveznu državu Oregon na period od mjesec dana. Projekt se realizira jedanaestu godinu zaredom i ovo je prvi put da je Američka ambasada odabrala Bihać da aplicira na ovaj projekt. Tim povodom, bihaćke srednjoškolce i profesora Adnana Suljanovića, u ime načelnika Hamdije Lipovače i Općine Bihać, ugostili su mladi vijećnici Općinskog vijeća Bihać. - Svakako sam sretan što mladi ljudi imaju priliku otići u Ameriku i promovirati Bihać i BiH. Ponosan sam što su Bišćani prvi put nakon toliko godina odabrani da apliciraju na ovaj projekt i što imamo šansu da se u pozitivnom svjetlu prezentiramo u svijetu. I naš načelnik Hamdija Lipovača magistrirao je u Americi, te se nadam da ćete slijediti njegov primjer i postati jednako uspješni, istakao je Izet Sadiković, vijećnik Općinskog vijeća Bihać. Kako su istakli prilikom posjete Općini Bihać, sam program sastoji se iz tri dijela - edukacije u Sarajevu, potom odlaska u SAD i reaZajednički snimak srednjoškolaca s mladim vijećnicima i profesorom

lizacije naučenog po povratku u BiH. Od 40 aplikanata šest mladih Bišćana, zajedno s profesorom, prošli su testiranje, te će kako kažu, dostojanstveno predstaviti Bihać i BiH. Profesor Adnan Suljanović, zajedno s Harisom Hadžijusufovićem, Hajrudinom Ćoralićem, Džemilom Muhamedagić, Ernom

Ramekić, bihaćkim gimnazijalcima, Senkom Kulenović, učenicom Katoličkog školskog centra „Ivan Pavao II“ i Nejrom Beganović, učenicom Medicinske škole iz Bihaća, u četvrtak u 14:00 sati ispred „Američkog kutka“ u Bihaću, krenuli su put Zagreba, odakle su imali let za SAD. Rusmir KARAT

Kanton

29. mart 2010. godine, broj 193

ReprezenT

5

Svečanost u Poljoprivrednom zavodu Unsko-sanskog kantona
BIHAĆ - Prošle srijede u prostorijama Poljoprivrednog zavoda Unsko-sanskog kantona u Bihaću upriličena je svečana dodjela međunarodnog standarda ISO 14000 (Sistema okolinskog upravljanja) imenovanoj instituciji. Proces standardizacije - certifikacije Poljoprivrednog zavoda USK-a uradila je švicarska certifikacijska kuća SGS. Dobivenim certifikatom Poljoprivredni zavod USK-a postao je prva kantonalna institucija i prvi

Jedini zavod u FBiH sa međunarodnim standardom ISO 14000
poljoprivredni zavod u FBiH koji je uveo ovaj vrlo značajni međunarodni standard. Odluka o uvođenju standarda ISO 14000 donesena je prvenstveno radi prilagođavanja poslovanja Zavoda zahtjevima standarda, osobito u pogledu zaštite okoliša jer je opće poznato da Poljoprivredni zavod USK-a radi dosta laboratorijskih analiza rezidua, pesticida, teških metala, mikotoksina ili onečišćivača bilja, vode i zemljišta, ali i radi stvaranja potrebnih uslova za apliciranje na različite međunarodne fondove koji preferiraju zaštitu okoliša i prirode. Uručeni certifikat svakako je doprinos nastojanjima grada Bihaća i USK-a da zaštiti rijeku Unu i područje Nacionalnog parka Una koje će istim, sasvim sigurno doprinijeti daljoj afirmaciji našeg regiona u sferi čistog i nezagađenog područja. Rusmir K.

Prilikom uručenja certifikata ISO 14000 poljoprivrednom Zavodu USK-a

Redovne programske aktivnosti Poljoprivrednog zavoda USK-a

Poljoprivredni zavod USK-a

BIHAĆ - U sklopu redovnih programskih aktivnosti, Poljoprivredni zavod Unsko-sanskog kantona u saradnji sa općinama Unsko-sanskog kantona i Uredom za koordinaciju projekata u poljoprivredi FBiH u toku proteklih nekoliko dana organizirao je edukacije poljoprivrednih proizvođača iz oblasti povrtlarske proizvodnje. Zbog izuzetno velikog interesa poljoprivrednih proizvođača, rasta povrtlarske proizvodnje na kantonu angažovani su eksperti iz iste oblasti mr. Omer Kurtović (Federalni poljoprivredni zavod Sarajevo) i mr. Alma Mesić (Poljoprivredni zavod Unsko-sanskog kantona) koji su obradili teme iz oblasti proiz-

oblasti povrtlarske proizvodnje
vodnje povrća u zatvorenom prostoru i otvorenoj njivskoj proizvodnji, kao i zaštite povrtlarskih kultura. Teoretska predavanja pratili su i praktični obilasci značajnijih povrtlara što je izuzetno dobro prihvaćeno od strane poljoprivrednih proizvođača jer su uočene greške na licu mjesta apostrofirane, dati modeli rješavanja istih, ali i istaknute upute u smislu daljeg intenziviranja razvoja. Na prostoru Unskosanskog kantona godišnje se sije/sadi između 8200 i 8400 ha različitih povrtnih kultura. Nažalost, prosječni prinosi većine povrtnih kultura poput krastavca od 17 tona po hektaru, crvenog luka od 10,6 t/ha,

EDUKACIJE POLJOPRIVREDNIKA iz JABUKE I KRUŠKE

Upozorenje proizvođačima

Sa edukacije poljoprivrednika o povrtlarskoj proizvodnji

paradajza 19 t/ha, graha 1,6 t/ha, bijelog luka 5,7 t/ha, itd. su još uvijek dosta niski, te je glavni cilj ovakvih edukativnih sastanka upravo upoznavanje sa savremenim tehnologijama i

tehnološkim postupcima i njihova primjena u praksi na porodičnim gazdinstvima, što će se direktno reflektovati na povećanje prinosa. Esad Š.

BIHAĆ - Iz Poljoprivrednog zavoda Unsko-sanskog kantona stiglo je upozorenje proizvođačima jabuke i kruške kojima se preporučuje da obave preventivnu zaštitu od uzročnika krastavosti jabuke i kruške (Venturia inequalis) i bakterijske paleži (Erwinia amylovora). Za zaštitu potrebo je upotrijebiti pripravke na osnovi bakra (Nordox 75 wg, Cuprablau Z, Cuprablau Z ultra, Neoram WG, Kocide DF, Champion, Nordox super 75), a dozu treba prilagoditi fenofazi u trenutku primjene. Zbog suzbijanja štitastih ušiju, lisnih ušiju, crvenog voćnog pauka i krvave uši bakrenim pripravcima dodati pripravke na bazi bijelog ulja ili gotove kombinacije bakra i mineralnog ulja: Crveno ulje, Modro ulje i Plavo ulje. U nasadima jabuka u blizini šuma postoji mogućnost pojave jabučnog cvjetara (Anthonomus Pomorum) osobito ako temperatura poraste iznad 15 C. Kritičnim brojem smatra se više od tri jabučna cvjetara po stablu i tada je potrebno provoditi hemijske mjere zaštite. Sredstva za zaštitu koristiti u skladu sa uputstvima proizvođača priloženih uz sredstvo. Esad Š.

Organiziran seminar o sistemu

Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini

UPRAVLJANJA KVALITETOM
BIHAĆ - Privredna komora Unsko-sanskog kantona u saradnji sa TÜV Adria d.o.o. Sarajevo, Partnerom TÜV Thüringen, organizirala je u prošli ponedjeljak seminar „Sistem upravljanja kvalitetom ISO 9001:2008“. Seminar je bio namijenjen svim privrednim subjektima koji namjeravaju uvoditi sistem upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2008, kao i onim subjektima koji su u obavezi izvršiti prelazak sa standarda ISO 9001:2000 na standard ISO 9001:2008. Seminar je također bio namijenjen i onim radnicima za koje je firma utvrdila da bi mogli kvalitetno obavljati proces internog audita. Seminar je organiziran s ciljem osposobljavanja polaznika za provođenje sistema upravljanja kvalitetom, obnavljanje znanja o sistemu kvaliteta i provođenje procesa internih audita za sistem upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2008. Seminar je u potpunosti realizirao Mirsad Begić, dipl.ing., vodeći auditor TÜV Thüringen, a sastojao se od teorijskog i praktičnog dijela (prezentacija, radionice, disku-

SAOPĆENJE ZA JAVNOST I ZA MEDIJE
sa sjednice Žalbene komisije Vijeća za štampu u Bosni i Hercegovini povodom izvještavanja štampanih medija o događajima u Bratuncu i Srebrenici
Žalbena komisija Vijeća za štampu u Bosni i Hercegovini konstatuje drastično kršenje Kodeksa za štampu BiH, Konvencije o pravima djeteta i Evropske konvencije o zaštiti žrtava trgovine ljudima, u izvještavanju većine štampanih medija u BiH o slučaju zloupotrebe maloljetnice u prostituciji u Bratuncu i Srebrenici. Povodom ove situacije Vijeću za štampu u BiH se obratio veliki broj organizacija za zaštitu prava djeteta, ženskih NVO, građana i građanki iz BiH. Žalbena komisija VZŠuBiH razmatrala je pojedinačne žalbe na pisanje štampe povodom ovoga slučaja i konstatovala da je došlo do drastičnog kršenja Kodeksa za štampu BiH, posebno Članova 11 Zaštita djece i maloljetnika, 4a Ravnopravnost spolova i poštivanje osobnosti i 9 - Privatnost. U ovom konkretnom slučaju radi se o žrtvi koja pripada najranjivijem sloju društva i njenoj višestrukoj diskriminaciji, po osnovu uzrasta, spola i manjinske nacionalne pripadnosti. Dosadašnjim izvještajima većine printanih medija u BiH nanesena je

ZAŠTITITI
MALOLJETNU

ŽRTVU!

sija). U radu seminara sudjelo- „Loversan“ Cazin, Zah d.o.o. vali su predstavnici DORCAS Bosanska Krupa, te Bihacit Ikić AID INTERNATIONAL u d.o.o. Bihać. Sanskom Mostu, DKS E. Š.

Apel Mladih SBiH povodom Svjetskog dana voda

BIHAĆ - Povodom ovogodišnjeg Svjetskog dana voda, Mladi Stranke za BiH Unsko-sanskog kantona svim građanima žele uputiti apel: „Pitke i kvalitetne vode imamo dovoljno u BiH, ali njeni izvori nisu neiscrpni, s toga čuvajmo naše izvore pitke vode, jer voda je život“! Svjetski dan voda obilježava se svake godine 22. marta. Obilježavanjem ovog dana UN želi podsjetiti na važnost zaštite vode za piće, jer oko milijardu ljudi u svijetu nema pristup sigurnoj pitkoj vodi. Podaci Svjetskog instituta za prirodne resurse potvrđuju, da je jedno od najvećih

Zaštitimo vodu za budućnost!
bogatstava Bosne i Hercegovine upravo voda. Povodom obilježavanja Svjetskog dana voda, Mladi Stranke za BiH USK pozivaju sve građane na području Unsko-sanskog kantona, da se prisjete ovog značajnog datuma, jer znamo da je voda jedan od osnovnih uvjeta za život i ništa je ne može zamijeniti. Resursi pitke vode u cijelom svijetu su ugroženi. Prema procjenama čak 1,1 milijarda ljudi nema pristup pitkoj vodi, a 2,4 milijarde živi bez osnovnih sanitarnih uvjeta, dok ovaj problem nije u tolikoj mjeri izražen u Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina je prema procjenama, bogatija izvorištima kvalitetne pitke vode od cijele srednje Europe, što možemo reći da imamo dovoljno pitke vode, ali nažalost, svakodnevnim nemarom i nesavjesnim korištenjem vode, činimo sve da ugrozimo ovo naše bosanskohercegovačko prirodno bogatstvo. Mladi Stranke za BiH USK smatraju da je primarni zadatak u segmentu očuvanja pitkih voda, podizanje svijesti građana u Bosni i Hercegovini, kako voda nije naše vlasništvo, nego nasljeđe koje trebamo očuvati i zaštititi za one generacije koje dolaze. Esad Š.

nenadoknadiva šteta maloljetnoj žrtvi seksualne eksploatacije, gdje se fokus izvještavanja pomjerio na dnevnu politiku umjesto na zaštitu maloljetne žrtve, što je još više pogoršalo tragičnu situaciju u kojoj se maloljetnica već nalazi. Vijeće za štampu u BiH apelira na urednike štampanih medija da u izvještavanju o ovakvim slučajevima imaju pristup fokusiran na zaštitu maloljetne žrtve, da ni posredno niti neposredno ne otkrivaju njen identitet, aludiraju na njene karakterne osobine i ne izlažu je dodatnoj viktimizaciji, uvijek polazeći od interesa djeteta, kao što je naglašeno u Članu 11 Kodeksa za štampu BiH. Posebno je to važno u slučajevima otvorene istrage po određenom krivičnom i kriminalnom djelu u koje su djeca uvučena kao žrtve ili svjedoci. Predsjedavajuća Žalbene komisije prof. dr. Nada Ler - Sofronić, članovi: prof. dr. Enes Osmančević, prof. dr. Miodrag Živanović, advokatica Nada Dalipagić, advokat Dražen Zubak, sutkinja Nada Arsenić, mr. Goran Janković, urednik Fuad Kovačević.

6

ReprezenT 29. mart 2010. godine, broj 193

Velika Kladuša

Općinski načelnik upriličio razgovor sa predstavnicima Udruženja „Poljoprivrednik“

TRI POSTO ovogodišnjeg budžeta za podršku poljoprivredi
pćinski načelnik Admil Mulalić zajedno sa svojim savjetnikom za poljoprivredu Mirvetom Beganovićem u utorak je održao sastanak sa članovima Udruženja „Poljoprivrednik“ Velika Kladuša, na temu implementacije projekta „Revolving fond za nabavku junica“, za kojeg je sredstva u cijelosti obezbjedila Općina Velika Kladuša. Upravni odbor je upoznao načelnika sa do sada provedenim aktivnostima, o zaprimljenim aplikacija-

O

ma za nabavku visokosteonih junica, ali i o stanju te problemima u ovoj grani poljoprivrede na ovom području. Načelnik Mulalić je predstavnike udruženja upoznao o planovima Općine Velika Kladuša, odnosno da će 3 posto budžeta za ovu godinu biti usmjereno za podršku poljoprivredi, dakle razvojnim projektima, posebno u oblasti stočarstva. Jedan od takvih projekata bit će i nabavka 30 visokosteonih junica, u kojem će nosilac implementacije biti upravo

Udruženje „Poljoprivrednik“, koje će u saradnji sa Općinom Velika Kladuša donositi odluku o korisnicima fonda. Ovakav način realizacije projekta iz ove oblasti će biti prvi put proveden na USK-u, a njegova ukupna vrijednost iznosit će oko 150.000,00 KM. Nakon razgovora, u općinskoj vijećnici održano je stručno predavanje iz domena voćarstva na temu „Rezidba krošnjastih voćnih vrsta“, koje je organizirala Općina Velika Kladuša u saradnji sa

Poljoprivrednim zavodom USK-a. Predavač na navedenu temu bio je Adnan Maličević iz Sarajeva sa Poljoprivredno prehrambenog fakulteta, a predavanju je prisustvovao veliki broj zainteresiranih poljoprivrednih proizvođača. Nakon teoret-

skog dijela, prezentiran je i praktični dio, što je bilo naročito korisno prisutnima. Organiziranje ovakvih predavanja je još jedan u nizu vidova podrške poljoprivrednicima sa područja općine Velika Kladuša. Esad Š.

Započele pripreme za uspostavu Registra poljoprivrednih gazdinstava

Zasjedao Kolegij Općinskog vijeća

Slijedi reforma poljoprivredne politike
U utorak su predstavnici Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva boravili u Općini Velika Kladuša, zvanično izvršili dodjelu računalne opreme, i to dva računala, jedan printer i jedan skener u svrhu upisa u Registar poljoprivrednih gazdinstava i Registar klijenata, ali i održali sastanak sa savjetnikom načelnika za poljoprivredu Mirvetom Beganovićem i službenicima koji će realizirati ovaj značajan posao za općinu Velika Kladuša. Naime, u Bosni i Hercegovini se trenutno realizira Projekt Svjetske banke „Poljoprivreda i ruralni razvoj ARDP“, u sklopu kojega se, uz ostalo, uspostavlja Registar poljoprivrednih gazdinstava i Registar klijenata, sistem za plaćanja u poljoprivredi, statistički sistem i poljoprivredna savjetodavna služba, odnosno jača ukupna poljoprivredna infrastruktura. Uspostavom ovih registara započinje reforma poljoprivredne politike, koja podrazumijeva izradu što kvalitetnije baze podataka s ciljem definiranja smjernica razvoja poljoprivrede. Sistem regi-

Na dnevnom redu petnaest tačaka
U kabinetu predsjedavajućeg Općinskog vijeća Općine Velika Kladuša Sejfe Mustafića u utorak, 23. marta, zasjedao je Kolegij Općinskog vijeća, koji je prihvatio materijale koji će biti razmatrani na 18. sjednici Općgodinu, te razmatranje i usvajanje budžeta za 2010. godinu i donošenje Odluke o izvršenju budžeta. Na dnevnom redu nalazi se i Prijedlog odluke o komunalnom redu, Prijedlog odluke o

Sa sastanka o reformi Registara gazdinstava

stracije i održavanja podataka je usklađen na cijelom teritoriju BiH i mora zadovoljiti zahtjeve Evropske unije. Smiljana Kraljević, konsultantica ispred Svjetske banke za projekt uspostave Registra i Kenan Karahasanović, IT konsultant, su sa predstavnicima nadležne službe razgovarali o konkretnoj provedbi podnošenja zahtjeva za upis i problemima koji se već javljaju, o trenutnom stanju u IT sektoru koji je vezan za provedbu projekta, te dostavi katastarskih podataka potrebnih za Registre. Inače, upisom u Registar poljoprivrednih gazdinstava evidentiraju se

ljudski potencijali, zemljište i životinje, dok se Registar klijenata, pak, odnosi na osobe koje, iako ne obrađuju zemljište ili nemaju stoku, imaju pravo na podršku iz ruralnoga razvoja. Ovi registri će omogućiti racionalnije, brže i kvalitetnije planiranje mjera nadležnih organa za pružanje podrške razvoju poljoprivrede i ruralnoga razvoja, i osigurat će kvalitetniji nadzor nad utroškom sredstava namijenjenih kao podrška poljoprivredi i ruralnom razvoju. S druge strane riječ je i o postupnom usklađivanju sa zahtjevima Evropske unije radi korištenja sredstava iz predpristupnih fondova namijenjenih BiH. Esad Š.

Sa posljednje sjednice Kolegija

inskog vijeća koja će, kako je ovom prilikom usaglašeno, biti održana u srijedu, 31. marta. Na dnevnom redu 18. redovne sjednice naći će se 15 tačaka, između ostalog, Izvještaj o izvršenju budžeta i donošenje Odluke o usvajanju financijskih izvještaja i godišnjeg izvještaja o izvršenju budžeta za 2009.

regulaciji saobraćaja u gradskom području i naseljenim mjestima općine Velika Kladuša, te Izvještaji o radu Općinskog vijeća Općine Velika Kladuša u 2009. godini i Izvještaj o radu Jedinstvenog općinskog organa uprave Općine Velika Kladuša za prošlu godinu. E. Š.

Služba civilne zaštite i zaštite od požara

Povećana mogućnost
IZBIJANJA POŽARA
Nadolazeći period je period čišćenja i uređenja poljoprivrednih površina, a samim tim je i povećana mogućnost izbijanja požara, čiji su uzroci nehat i nepažnja građana prilikom paljenja korova. Imajući to u vidu, nadzorni organi Službe civilne zaštite i zaštite od požara općine Velika Kladuša pooštrit će nadzor nad provođenjem mjera zaštite od požara i aktivnosti na pronalasku i sankcionisanju neodgovornih građana koji su svojim radnjama i postupcima prouzročili nastanak i širenje požara. Za nesavjesne i neodgovorne građane koji se ne budu pridržavali navedenih mjera zaštite šuma od požara i zabrane loženja vatre i spaljivanja otpadnog materijala, a svojim radnjama i aktivnostima izazovu požar, primijenit će se zakonom propisane sankcije i to: kažnjavanje građana novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 1.000,00 KM za učinjeni prekršaj.

KNJIŽEVNO VEČE „LIBERA“ u povodu Svjetskog dana poezije
Svjetski dan poezije obilježen je u nedjelju, 21. marta, a tim povodom Udruženje za promicanje knjige „Liber“ upriličilo je u ponedjeljak, 22. marta, književno veče u Osnovnoj školi „25 novembar“. Pored članica dramsko-recitatorske sekcije ove osnovne škole kojima rukovodi nastavnica Fikreta Muslić prisutnima su svoje umijeće predstavile i učenice Muzičke škole pod

Sva saznanja o uzročnicima požara u šumskim i drugim područjima općine Velika Kladuša, građani mogu prijaviti Odsjeku zaštite od požara (Vatrogasna jedinica) na telefon broj 772-716 ili na specijalni broj 123! Esad Š.

rukovodstvom nastavnice Lejle Džanić, te hor KUD-a „Biser“. Bilo je to drugo po redu književno veče u ovoj godini u organizaciji Udruženja za promicanje knjige „Liber“, a naredno književno veče bi se trebalo upriličiti povodom 2. aprila, Dana dječje knjige. E. Š.

Cazin

29. mart 2010. godine, broj 193

ReprezenT

7

Realizacija projekta Upisa u Registar poljoprivrednih gazdinstava

redstavnici konsultantskog tima Federalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u utorak su se sastali sa načelnikom općine Cazin, Nerminom Ogreševićem i zaposlenicima Službe za razvoj i poduzetništvo. Tema sastanka bila je trenutna faza projekta upisa u Registar poljoprivrednih gazdinstava i klijenata, i njegove daljnje smjernice. S upisom u Javni registar poljoprivrednih gazdinstava i klijenata Služba za razvoj i poduzetništvo općine Cazin počela je 1. marta 2009. godine. Prema dosadašnjim podacima u ovaj Registar do sada je upisano preko hiljadu poljoprivrednih gazdinstava i klijenata, što je više nego dobar rezultat, uzme li se u obzir većina općina u našoj zemlji, kaže Smiljana Kraljević, konsultant na projektu Registra poljoprivrednih gazdinstava i klijenata pri

Upisano preko hiljadu poljoprivrednih gazdinstava P
Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva BiH. - Projekat poljoprivrednih gazdinstava i klijenata je prvi od koraka u reformi poljoprivrede. Sada smo u fazi posjete monitoringa, praćenja provedbe ovog projekta. Općine su dobile potrebnu opremu za unos podataka, iza toga idemo na obuku, prvo ljudi iz kantonalnih ministarstava koji će nam biti pomoć u obuci službenika za poljoprivredu iz općinskih službi, istakla je Kraljević. Prema njenim riječima, obuka službenika s kantonalnih nivoa trebala bi početi u maju ove godine, nakon čega će uslijediti i obuka općinskih službenika. Do kad će ovaj proces trajati za sad se još ne zna. -U Federaciji imamo 79 općina, koliko će obuka potrajati ne znamo, iza toga idemo s elektronskim unosom podataka, podaci će se slati prema federalnom ministarstvu, a to ministarstvo i ministarstvo RS će zajedno slati podatke na državni nivo, odnosno u Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, što znači da ćemo tako podatke koji se tiču poljoprivrede imati na državnom nivou, naglasila je Kraljević. Upis u Javni registar poljoprivrednih gazdinstava i klijenata od iznimnog je značaja za preko tri i pol hiljade poljoprivrednih proizvođača iz općine Cazin. - Općina Cazin ima značajan broj poljoprivrednih proizvođača, preko tri i pol hiljade. Značajno je da će kroz realizaciju ovog programa u našoj državi biti formirana centralna baza podataka, svi registrirani poljoprivredni proizvođači kroz razne djelatnosti i biće tu interesantnih podataka o kapacitetima, količini zemlje, i
Sastanak kod načelnika o registraciji gazdinstava

onih svih podataka koji su bitni u poljoprivrednoj proizvodnji kod nas. Mislim da će to u BiH stvoriti jednu mogućnost da raspolažemo sa relevantnim podacima o trenutnom stanju i da eventualno prema tim podacima donosimo strateške odluke kad je u pitanju poljoprivredna proizvodnja u BiH, kazao je načelnik općine Cazin Nermin

Ogrešević, pozivajući još jednom sve poljoprivredne proizvođače iz ove općine, koji to do sad nisu učinili, da se upišu u Javni registar poljoprivrednih gazdinstava i klijenata, jer će samo na taj način steći preduvjet za ostvarivanje novčanih i drugih oblika poticaja u poljoprivrednoj proizvodnji. Mirela SEJFOVIĆ

„GOV-WADE“ radionica

Predstavljen Operativni plan aktivnosti
Jedinica za implementaciju Projekta „GOV-WADE“ u četvrtak je predstavnicima Klubova vijećnika Općinskog vijeća Cazin i javnih komunalnih preduzeća općine, kao ključnim akterima za implementaciju ovog projekta, predstavila Operativni plan aktivnosti za 2010. godinu iz oblasti voda i okolišne sanitacije. Dio je to završne faze Projekta dobre uprave u oblasti voda i zaštite okoliša koja će biti implementirana do 2012. godine. Projekat dobre uprave u sektoru zaštite voda i okoliša „GOVWADE“ primarno se bavi infrastrukturnim projektima kao što su vodosnabdijevanje i zbrinjavanje krutog otpada, a na području općine Cazin implementira se od 2006. godine. Uspješno izvršavajući sve obaveze predviđene ovim projektom, Općina Cazin je sa još pet općina u slivu rijeke Une ušla u završnu fazu projekta koja će se u suradnji sa Švicarskom agencijom za razvoj i saradnju implementirati u periodu od 2010. do 2012. godine. Ovom radionicom i zvanično je započela implementacija posljednje faze Projekta dobre uprave u oblasti voda i zaštite okoliša na području cazinske općine. Mirela S.

Predstavnice Nevladine organizacije „Žene sa Une“ u posjeti načelniku

OPĆINA ĆE POMOĆI financijski i logistički
U utorak su u posjeti Općini čaj ovog projekta, kome nedostaje Cazin boravile predstavnice i aktiv- finansijskih sredstava za normalno ne članice Nevladine organizacije funkcionisanje u budućnosti. Iz raz„Žene sa Une“. Svojim dolaskom loga nedostatka sredstava nisu u članice ovog Udruženja su htjele mogućnosti angažirati ni stručno skrenuti pažnju javnosti na potrebu osoblje pa uglavnom koriste usluge uključenja u borbu protiv nasilja Centara za socijalni rad i volonternad ženama i djecom i apelirati na ske angažmane stručnih ljudi. predstavnike lokalnih zajednica da Načelnik Ogrešević je istaknuo podrže njihov rad. neophodnost koordiniranog rada Ova NVO egzistira od 1992. godine, a svrha njenog djelovanja jeste podrška reintegraciji bosanskohercegovaNVO “Žene sa Une” kod načelnika čke žene u porodični život i društvenu zajedni- svih institucija našeg Kantona u cu, na način koji će joj omogućiti svrhu pomoći ovoj organizaciji i ravnopravno učešće u ekonom- projektu „Sigurne kuće“. - Iako je skom, javnom i političkom životu kantonalno ministarstvo preuzezajednice i regije. Od 2005. godine lo obavezu sufinansiranja ovog u sastavu Udruženja egzistira i Udruženja, Općina Cazin je „Sigurna kuća“ sa ciljem pomoći spremna podržati njihov rad i na ženama i djeci koji su žrtve poro- osnovu apliciranih projekata dičnog nasilja. Prema riječima finansijski i logistički učestvovapredstavnica ove NVO krajem pro- ti u njihovoj realizaciji, rekao je šle godine evidentirano je 146 žrta- načelnik Ogrešević prilikom razgova koje su bile smještene u ovoj vora sa predstavnicima NVO „Žene kući. Samim tim potvrđen je i zna- sa Une“. Esad Š.

Cazin dio kampanje Svjetske zdravstvene organizacije

„1000 gradova, 1000 života“
Općina Cazin pridružila se Internacionalnoj kampanji obilježavanja 7. aprila - Svjetskog dana zdravlja. Potvrdila je to Svjetska zdravstvena organizacija čime je Cazin zvanično postao dio kampanje „1000 gradova, 1000 života“. Njen cilj je obezbjediti dinamičnu platformu za javnost koja će demonstrirati snagu zajedničkog djelovanja zdravstvenih institucija i ostalih subjekata civilnog društva u poboljšanju zdravlja gradova i građana kroz urbane politike i aktivnosti. Kampanja će također nastojati proširiti debatu između lidera i individua u svrhu promjene ponašanja u globaliziranom sistemu urbanizacije koji ima i negativne utjecaje na naše zdravlje. Prema mišljenju Svjetske zdravstvene organizacije važno je da prepoznamo okolišne, socijalne i političke faktore koji mogu utjecati na naš zdravstveni sistem. To uključuje vode i kanalizaciju, kvalitet zraka, životne i radne uslove, pristup uslugama i resursima, itd. Kampanja „1000 gradova“ označava poziv koji se upućuje svjetskoj javnosti da preuzme obavezu sudjelovanja u podizanju kvaliteta našeg zdravlja, bilo da je riječ o pojedin-

cima ili o onima koji donose odluke. Drugi dio naziva ove kampanje, „1000 života“, upućuje na inspiraciju koju možemo vidjeti kroz primjere onih koji su već dali svoj doprinos. Stoga je upućen poziv i građanima Općine Cazin da se uključe u realizaciju predviđenih aktivnosti, pod motom „Budimo zdravi zajedno!“. Mirela S.

Održana redovna sjednica Skupštine Udruženja penzionera

Sve za bolju i kvalitetniju svakodnevnicu
obzirom na vrlo tešku ekonomsku situaciju, Udruženje penzionera općine Cazin u narednom bi periodu moglo povećati članarinu sa jedne na dvije konvertibilne marke, a sredstva bi se koristila za pomoć socijalno ugroženim članovima Udruženja. O ovome, kao i o drugim već realiziranim, te planiranim aktivnostima bilo je govora na redovnoj Skupštini općinskog Udruženja penzionera. Udruženje penzionera općine Cazin ima oko 2.300 članova, od kojih gotovo 80 % prima minimalnu penziju. Budući da je većini njih to i jedini izvor primanja, primarni zadatak Udruženja je pružanje pomoći pen-

S

zionerima za liječenje i osnovne socijalne potrebe. Tako je prošle godine u tu svrhu Udruženje penzionera općine Cazin iz vlastitih sredstava izdvojilo 5.540 KM, a tome treba dodati i posebna sredstva pomoći porodicama umrlih u ukupnom iznosu od 8.800 KM. Tu su i stalna pomoć kod ostvarivanja penzionerskih prava po raznim osnovama, te kulturno-rekreativne aktivnosti. Cilj je jedan - stvaranje uslova za poboljšanje ukupnog položaja penzionera kao zaslužnih građana općine i države. S tim aktivnostima udruženje će nastaviti i u ovoj godini, o čemu je bilo govora na redovnoj Skupštini Udruženja, kojoj je prisu-

stvovao i načelnik općine Cazin Nermin Ogrešević, obećavši, uz 10.500 maraka predviđenih općinskim Budžetom, dodatnu pomoć za realizaciju socijalnih programa. S obzirom na vrlo tešku ekonomsku situaciju, Udruženje penzionera općine Cazin u narednom bi periodu moglo povećati članarinu sa jedne na dvije konvertibilne marke, a sredstva bi se koristila za pomoć socijalno ugroženim članovima Udruženja. Udruženja penzionera susjednih općina aktivnost na povećanju članarine već su provela, a odluku o tome cazinsko će Udruženje donijeti tokom ove godine. Mirela S.

Sa Skupštine Udruženja penzionera

8
U

ReprezenT 29. mart 2010. godine, broj 193
MOJ BIHAĆ

Bihać

Saradnja Japanske ženske volonterske grupe „Ipil-Ipil-no Kai“ i Općine Bihać

Stotinu japanskih trešanja za grad Bihać
okviru projekta „Trešnja za BiH“, koji se provodi kroz saradnju Japanske ženske volonterske grupe „Ipil-Ipil-no Kai“ i Općine Bihać, načelnik općine Bihać Hamdija Lipovača upriličio je prijem za članove japanske delegacije. Ovom prilikom, načelnik je izrazio zahvalnost što je „Zemlja izlazećeg sunca“, odabrala baš Bihać i Sarajevo kao gradove u kojima će se preko japanskih trešanja širiti njihova drevna kultura. - Japanska trešnja nije puka biljka, ona nosi jaku poruku, a to je mir. Bihać je grad otvorenih vrata i sretan sam, što će biti bogatiji za stotinu prekrasnih stabala japanske trešnje, koje između ostalih gradova, krase i Washington. Japan je prošao kroz težak period do 1945. godine i uspio se uzdignuti i očuvati svoju drevnu civilizaciju i takvo nešto želimo naslijediti od vas, istakao je načelnik Lipovača, u susretu s japanskom delegacijom. Predsjednica nevladine organizacije „Ipil-Ipil-no Kai“ Toshiko Itto ovom prilikom prisutnim je pojasnila kako je upoznavši našeg Bišćanina Samira Ibradžića, koji već četvrtu godinu živi u Tokiju, njegovom inicijativom nakon jedne izložbe japanskih trešanja odlučila da sto sadnica ovog prekrasnog drveta pokloni gradu Bihaću. Itto

Lejla Hatipović
diplomirana ekonimistica

U Bihaću mi se sviđa …..
U Bihaću mi se sviđa to što se na nivou općine vodi velika briga o uređenju grada. Prosto svaki put se desi nešto novo. Posebno mi se sviđa to što će u narednim godinama grad Bihać biti ukrašen japanskim trešnjama. To je nešto predivno. Kažu da je trešnja simbol nježnosti i ljepote, a eto i drvo koje će naš grad Bihać povezivati sa dalekim Japanom. To je nešto predivno. Za ovaj potez treba čestitati načelniku Lipovači i njegovim službama.

je naglasila da će svake godine posjećivati Bihać, jer je to, kako kaže, tradicija nakon što određenom gradu poklone japanske trešnje - simbol mira. Nakon prijema kod načelnika Lipovače, delegacija iz Japana, uputila se ka Humcima, gdje su zasađena prva stabla japanske trešnje, a potom su

krenuli posjetiti Martin Brod. Načelnik Lipovača i ovog puta pokazao se odličnim domaćinom, prvenstveno ophodeći se prema gostima u duhu njihove tradicije i kulture, što je Japance posebno zadivilo, te ovim dao poruku svima da je Bihać zaista grad otvorenih vrata. Rusmir K

U Bihaću mi se ne sviđa …
Mlada sam da bilo što kritiziram, ali sam primorana da iznesem ono što mi se ne sviđa. Prvo to, što je veliki broj mladih sa završenim fakultetima bilo kog smjera, svoju diplomu morao „deponirati“ na Zavodu za zapošljavanje. Vandalizam, po meni, u gradu je dostigao takav nivo da se moramo zapitati kuda dalje. Ja sam zato da se policiji daju veće ovlasti u borbi protiv kriminala i vandalizma.

Optužbe na proširenoj sjednici HDZ-a

U Bihaću izmišljaju hrvatska imena po potrebi
Bihaću je održana proširena sjednica Hrvatske demokratske zajednice na kojoj je prisustvovala predsjednica Federacije BiH i dopredsjednica HDZ BiH Borjana Krišto. Predsjednik HDZ Bihać Franjo Jurić upoznao je goste sa činjenicom da je Vladi USK-a izglasano nepovjerenje, ali da imaju čvrsto obećanje da u narednom sazivu vlade jedno ministarstvo za predstavnika hrvatskog naroda neće biti upitno. - S druge strane strašno smo diskrimirani od strane Kantona, ni jedne konvertibilne marke u budžetima nije bilo za potrebe Hrvata. Zaobilaze nas

U

prilikom imenovanja državnih službenika, a čak se ide i dotle da izmišljaju imena Hrvata radi uspostavljanja lažnog nacionalnog balansa, kazao je Jurić. Borjana Krišto, predsjednica Federacije, obećala je potporu Hrvatima u Bihaću i Unsko-sanskom kantonu. - Učestalo skidanje i krađe zastava, nacionalne i stranačke, te kamenovanje ureda HDZ-a u Bihaću za nas su sitnice na koje se nećemo obazirati. To je zbog toga što smo jaka politička stranka, a tako će i ostati, kazala je Krišto. Na proširenoj sjednici bilo je nim međuljudskim odnosima i borbe za glasove Hrvata Bihaćke riječi i o novoformiranom odboru pozicijama za obje stranke pred regije. HDZ-a 1990 u Bihaću, o naruše- početak političke kampanje i Rusmir K.

Trenutačna situacija u Bihaću …
Pitati mladog čovjeka o trenutačnom stanju je samo iniciranje kritikovanja. U to svakako spada i trenutna politička scena. Nisam nikakva političarka, ali sam razuman mlad čovjek koji sve dobro čuje i vidi šta se dešava, nažalost i štetu za ove građane, kako Bihaća tako i cijelog Kantona. Zar nam trebaju tri godine da uvidimo kako se na nivou Kantona vodi pogrešna politika, a to utiče i na razvoj općina posebno grada Bihaća. Pa zar vam dovoljno ne govori da do sada niti jedna Vlada USK-a nije dočekala kraj svoga mandata.

Da li bi otišli iz Bihaća ….
Kao mlada osoba sa diplomom ekonomistice, za sad ne vidim bilo kakvu perspektivu ne samo u Bihaću, nego u cijelom Kantonu. Što se tiče grada nikad ga ne bih napustila, ali mi mladi smo primorani krenuti u borbu i nove izazove. Za sad nam odgovorni, osim evidencije na Zavodima za zapošljavanje, ništa drugo i ne garantiraju. To je razlog zbog kojeg bih jedino i napustila Bihać. Rusmir Karat
Održana Skupština Udruženja inovatora Bihać

Muke Arsena Midžića, stanara bihaćkog solitera H-11

Grad bez stručnjaka za vodovodne instalacije
rsen Midžić, koji godinama moj na drugom katu, pita se stanar živi i radi u Zagrebu, 2006. Arsen Midžić. Šta je uzrok problema vodovodgodine kupio je stan u neboderu H11 u ulici Ešrefa Kovačevića u sre- nih instalacija u Midžićevom stanu, dištu Bihaća i u njegovu adaptaciju kako i kada će on biti riješen, odgouložio značajna sredstva. Obnovio vore smo potražili u bihaćkoj je tada sve elektro i vodovodne Stanoupravi. Kažu kako se s ovim instalacije, da bi samo godinu kasni- problemom susreću svi stanari na je na plafonu kupatila uočio vlagu i zajedničkoj instalacionoj vertikali, a protok vode. O tome je odmah izvije- tačan uzrok proticanja vode službestio Stanoupravu Bihać čiji su služ- nici Stanouprave još nisu utvrdili. benici posjetili stan, sagledali stanje Davor Župa, šef Službe održavanja i tehničke pripreme pri Stanoupravi i sačinili zapisnik. Ni nakon čak tri godine i brojnih Bihać kaže kako voda pored Midžićevih obraćanja Stanoupravi, Midžićevog stana, plavi i ostale staproblem nije riješen. Vlasnik stana nove na zajedničkoj instalacionoj Arsen Midžić kaže kako nakon uvi- vertikali. Postoji mogućnost da voda đaja i sačinjenog zapisnika, službenici Stanouprave Bihać ni do danas nisu ništa više poduzeli. Problem se vremenom usložnjavao. - 2009. godine s plafona je počela otpadati žbuka. Po treći put provala vode i vlaga. Mislio sam da je to od komšijaiznad mene. Obratio sam se Stanoupravi iz koje su mi kazali da je to od stare terase na desetom katu koja prokišnjava, i da Neboder H-11 u kojem meni na drugom stanuje Arsen Midžić katu vlaži. Zgrozio sam se nad tom nebulozom. Kako prodire s ravnog krova zgrade koja je moguće da u zgradi od deset se sliva u taj štrang, moguće je katova terasa propušta vodu, nije- začepljenje glavne zajedničke kanadan stan nije poplavljen već samo lizacione cijevi, ili je pak u pitanju

A

kvar na instalacijama nekog od stanova koji se nalazi na toj vertikali. Župa dodaje kako rješavanje ovoga problema, otežava i nedostatak projektne dokumentacije koju Stanouprava kao novi upravitelj nije preuzela od Stambene službe Vojske Federacije koja je stanovima ranije upravljala. - Budući da ne postoji projektna dokumentacija, kvar moramo tražiti u tom štrangu, kopati po stanovima i tražiti šta je uzrok kvašenja, dodaje Župa. Stanar Arsen Midžić kaže kako je Stanouprava dužna održavati zajedničke instalacije i dijelove zgrada što je jasno propisano ugovorom kojeg su potpisali. Međutim, u Stanoupravi su Arsenu ispričali priču kako voda prodire i u stanove drugih stanara. - Stanouprava je dužna da, jasno piše u ugovoru, održava zajedničke instalacije i dijelove zgrade. Zajednička instalacija prioriteta je upravo ta slivna cijev koja prolazi kroz centar zgrade. Angažirao sam inžinjera građevinarstva koji je o mom trošku pregledao i zaključio da je slivna cijev začepljena i da je treba ili odčepiti, ili privremeno na terasi na zadnjem katu zatvoriti, kako se voda ne bi izlijevala u stanove stanara, kaže stanar Arsen Midžić. U Stanoupravi ističu kako će nji-

Nagrađeni učenici i studenti
Krajem pretprošle sedmice u prostorijama Tehničkog fakulteta u Bihaću održana je skupština Udruženja inovatora Bihać. Na ovoj Skupštini su prije radnog dijela uručene nagrade učenicima i studentima čiji su radovi ocjenjeni najboljim na Međunarodnom ekološkom sajmu „EKOBIS 2009“ i na izložbi inovacija Udruženja inovatora Karlovačke županije, Udruženja inovatora Bihać i studenata dizajna Tehničkog fakulteta Univerziteta u Bihaću u
Arsen Midžić

hov vodoinstalater učiniti sve da se konačno utvrdi razlog zbog čega u stanovima iz instalacija curi voda. Ali, za to treba vremena. - Čim se kvar utvrdi, bit će otklonjen i Arsen Midžić će moći nesmetano koristiti svoj stan, kaže Davor Župa iz bihaćke Stanouprave. Nakon svega, Arsen Midžić Sa skupštine Udruženja inovatora kaže kako će tražiti mirnu nagodbu o novembru 2009. godine. naknadi materijalne i nematerijalne Nagrade su uručili donatori koji su doznačili sredstva štete. Ukoliko mu Stanouprava u za ovu namjenu, a ispred Privredne komore Unsko-sanroku od trideset dana ne uputi nika- skog kantona - organizatora sajma „EKOBIS“ i Izložbe inokav odgovor ili on bude negativan, vacija, Ljilja Ivušić, stručni saradnik za PR (Public podnijet će tužbu Sudu i tražiti anga- Relations) i edukaciju Privredne komore USK-a i član žman stalnog sudskog vještaka gra- Direkcije sajma „EKOBIS“. đevinske struke koji će utvrditi stvarPotom je uslijedio radni dio sjednice, na kojoj je raznu štetu i iznos odštete kojeg mu je matran Izvještaj o radu Udruženja inovatora Bihać za Stanouprava Bihać dužna isplatiti. 2009. godinu, Finansijski izvještaj Udruženja u 2009. Koliko će Arsen Midžić još čekati da godini, Program rada sa finansijskim planom Udruženja s plafona njegovog stana voda za 2010. godinu, te Informacija o izlaganju Udruženja inokonačno prestane curiti, to još niko vatora Bihać na „EXPO 2010“ u Šangaju u periodu od 1. ne zna. Rusmir KARAT maja do 31. oktobra 2010. godine. E. Š.

Sanski Most
azdovanje nad gradskim parkinzima u općini Sanski Most, od prvog dana mjeseca aprila preuzeće Javno komunalno preduzeće „Sana“, potvrdio je direktor ove firme, Senad Mešanović. Općinsko vijeće Sanski Most donijelo je na svojoj posljednjoj sjednici Odluku o prijenosu prava gazdovanja javnim parkinzima u užem gradskom jezgru na sansko komunalno preduzeće. Sve do sada javnim parkinzima je gazdovala firma „Erving SM“, koju je osnovala Općinska organizacija RVI, ali je u međuvremenu istekao ugovor između ove firme i općine Sanski Most. Riječ je o ukupno jedanaest javnih parkirališta, a odluka vijeća obavezala je JKP „Sana“ da vertikalnom signalizacijom i oznakama na kolovozu označi parkirališta i mjesta za parkiranje. Također, ova firma će odrediti, uz saglasnost Općinskog vijeća, i cijenu parkiranja. Sredstva ostvarena pru-

29. mart 2010. godine, broj 193

ReprezenT

JKP „Sana“ preuzima gradske parkinge

9

G

žanjem usluga na javnim parkinzima biće namjenska i moći će se koristiti samo za uređenje, održavanje i unaprijeđenje ove vrste usluga. JKP „Sana“ je dužna tromjesečno podnositi izvještaje nadležnoj službi o ostvarenim prihodima i načinu njihovog utroška. Također, Općinsko vijeće je donijelo odluku o tome da se radno pravni status sedam radnika, koji su zaposleni na javnim parkinzima, riješi unutar JKP „Sana“. Zlatan Č.

Selo Grdanovci na padinama Grmeča
Povratnicima u selo Grdanovci, općina Sanski Most, u četvrtak je uručena vrijedna donacija u vidu traktora sa prikolicom, čija je vrijednost procjenjena na oko 22 hiljade maraka. Donaciju su uručili predstavnici Federalnog ministarstva za izbjegla i raseljena lica, čijim sredstvima je kupljena ova mahom bavimo poljoprivrednom proizvodnjom, istakao je Prtija. On je dodao kako se povratnici u ovaj negostoljubivi predio na padinama Grmeča susreću s nizom problema. - Najveći problem su loši putevi. Zimi, kada zapada snijeg, mjesec ili dva budemo odsječeni

Dijalog među vjerskim zajednicama

Povratnicima uručen traktor Suživot i tolerancija na ovim

prostorima nemaju alternativu
Večer multireligijskog dijaloga održano je pretprošle subote pred velikim brojem posjetilaca u gradskoj vijećnici u Sanskom Mostu, a organizator ovog događaja bila je Nevladina organizacija Centar za izgradnju mira. Prisutnim posjetiocima obratili su se predstavnici četiri vjerske zajednice koje egzistiraju u ovom gradu: glavni sanski imam Husein Kovačević, protojerej Slobodan Višekruna, župnik fra Mijo Rajić te pastor Damir Trbić. - Želja nam je bila da uspostavimo čvršće veće među religijskim zajednicama koje žive u našem gradu. Naša organizacija propagira mir, suživot i toleranciju, a to je u osnovi nauka svake od religijskih zajednica i te vrijednosti smo nastojali promovirati, rekao je predstavnik organizatora, Vahidin Omanović.

poljoprivredna mašina. Prema riječima predstavnika povratnika u pomenuto selo, Jove Prtije, na područje Grdanovaca do sada se vratilo trideset porodica. - Radi se tek o malom dijelu prijeratnih stanovnika. Ova donacija će nam i te kako dobro doći jer u selu nemamo nikakve poljoprivredne mašine, a svi se

od ostatka svijeta. Osim toga, najveći problem nam je pitanje vodosnabdjevanja jer je riječ o bezvodnom području, rekao je Prtija. On je istakao kako je interes za povratak u ovaj dio sanske općine porastao okončanjem projekta izgradnje električnog dalekovoda kojim je riješeno pitanje elektrosnabdjevanja. Zlatan Č.

Učesnici ovog događaja su se složili kako je potrebno što češće održavati ovakve i slične događaje, međusobno razgovarati te razmjenjivati iskustva. - Prije više od deset godina formirano je multireligijsko vijeće, ali smo tada održali tek nekoliko sastanaka. Ovo je prilika da

obnovimo i učvrstimo naše veze i saradnju, rekao je protojerej Višekruna. Predstavnici četiri vjerske zajednice su se obratili prisutnima, te istakli kako suživot i tolerancija među ljudima različitih religijskih opredjeljenja na ovim prostorima nemaju alternativu. Zlatan Č.

I ove godine ekološka Srednjoškolci položili ispit akcija „Sana u srcu“
I ove godine na području općine Sanski Most biće provedena velika ekološka akcija „Sana u srcu“. Podsjetimo da je u toku protekle godine u sklopu pomenute akcije sudjelovao veliki broj sanskih institucija, kolektiva i pojedinaca. Radnici JKP „Sana“organizovali su Prema riječima direktora sanskih komunalaca, Senada Mešanovića, za veoma kratko vrijeme sakupljeno je preko sedamdeset vreća raznih otpadaka, što svjedoči o tome da je ovo područje i ove godine prepuno otpadaka. U sklopu ovogodišnje velike ekološke akcije „Sana u

Akcija dobrovoljnog darivanja krvi

iz ZRELOSTI I HUMANOSTI

Jedna od najmasovnijih akcija dobrovoljnog darivanja krvi na ovim prostorima održana je u petak u Sanskom Mostu. U okviru akcije sudjelovalo je preko sedamdeset maturanata tri sanske srednje škole.
Udruženje dobrovoljnih davalaca krvi općine Sanski Most u saradnji s rukovodstvima, profesorima i učenicima Srednje mješovite škole, Gimnazije te Poljoprivredne škole „Sanus futurum“, organizirali su akciju darivanja krvi u okviru koje je preko sedamdeset osoba darovalo najdragocjeniju tečnost. Krv prikupljena na ovaj način namijenjena je za potrebe popunjavanja zaliha Zavoda za transfuzijsku medicinu iz Sarajeva, čiji su zdravstveni radnici danas nadgledali tok čitave akcije. Dogovoreno je da se ova krv upotrebljava za potrebe pacijenata s područja općine Sanski Most i Unskosanskog kantona koji budu

čišćenje područja koje se pruža od sela Peći do Vrhpolja, duž magistralnog puta M-15. Time je od administrativne granice s područjem Ključa počelo čišćenje općine od smeća i raznih otpadaka kojima je područje ove općine i ove godine zatrpano.

srcu“ uskoro se očekuje i formiranje štaba koji će planirati i koordinirati čitavu akciju. Podsjetimo da su tokom prošle godine, u sklopu pomenute akcije prikupljene ogromne količine smeća, te od otpadaka i smeća očišćeno veliko područje općine Sanski Most. Zlatan Č.

hospitalizirani u nekoj od sarajevskih zdravstvenih ustanova. Prema riječima predsjednika Udruženja dobrovoljnih davalaca krvi općine Sanski Most, Huseina Omerovića, broj učesnika akcije prevazišao je

sva očekivanja. Sanski maturanti položili su jedan od ispita iz zrelosti, ali i humanosti. Najdragocjenija tečnost koju su darovali pomoći će brojnim unesrećenim osobama i možda spasiti nečiji život. Zlatan Č.

10

ReprezenT 29. mart 2010. godine, broj 193

Ključ / Izbor

Certificiranje Šumsko-privrednog područja „Ključko“

Certificirano drvo nije rezultat nemilosrdne eksploatacije
KLJUČ - U uslovima porasta ekološke svijesti lokalne zajednice i potrebe tržišta za certificiranim drvetom, Uprava Šumsko-privrednog društva „Unsko-sanske šume“ doo Bosanska Krupa se opredijelila da uskladi sve aktivnosti gospodarenja šumskim resursima sa principima i kriterijima međunarodno priznatog programa certificiranja FSC (Forest Stewardship Council). Kao prva faza certificiranja određena je podružnica Šumarija „Ključ“ sa svojim Šumsko-privrednim područjem „Ključko“. FSC standardi imaju za cilj promoviranje ekološki odgovornog, društveno korisnog i ekonomski održivog gospodarenja šumskim resursima. FSC je osnovan 1993. godine uz podršku glavnih svjetskih ekoloških nevladinih udruženja kao što su: World Wildlife Fund, Friends of the Earth i Greenpeace. FSC kao svjetsko vijeće za nadzor šuma je u našem slučaju ovlastilo tvrtku GSS Jugoistočna Evropa za ovlaštenu certificirajuću tvrtku koja je kroz niz postupaka izvršila u Šumariji „Ključ“ kontrolu usklađenosti procesa i kvaliteta sa usvojenim standardima. Aktivnosti koje podrazumijevaju obuku uposlenih i uspostavu aktivnih odnosa sa lokalnom zajednicom započele su još 2007. godine. Zatim su poduzete brojne aktivnosti na uređenju šuma, čišćenja divljih deponija, zaštiti izvorišta i vodotoka, a izvođači radova u šumarstvu su prinuđeni na strogo pridržavanje pravilnika iz oblasti šumarstva i zaštite i sigurnosti šumarskih radnika. Izrađeno je i uvježbano provođenje niza procedura za različite aspekte demonstracije odgovornih prema resursu, od očuvanja biološke raznolikosti, kolanja dokumentacije, rješavanja sporova sa drugim licima, postupanja sa otpadom, pravima lokalnog stanovništva, zaštiti na radu te dugim nizom drugih korisnih postupaka koji progresivno unapređuju otvorenost i zvaničnost poslovanja. - Potrošači koji kupuju drvo sa logom iz certificiranih šuma su sigurni da kupljeno drvo nije rezultat nemilosrdne eksploatacije, te da kupovinom neće doprinijeti uništavanju šuma, objasnio

Upravnici “Unsko-sanskih šuma”

nam je inžinjer Emsud Selman, direktor Šumarije „Ključ“. Uporedo sa dobivanjem FSC certifikata za Šumariju „Ključ“, Uprava Unsko-san-

skih šuma je već poduzela pripremne aktivnosti za certificiranje preostalih šumsko-privrednih područja na cijelom svom području. A. M.

Program „Kooperativna proizvodnja i mogućnost otkupa voća i povrća“

Općinsko takmičenje u sklopu programa „Civitas“

Ključani zainteresirani za kooperantsku proizvodnju
KLJUČ - S ciljem pobolj- isplatilo dolaziti na ova podru- se za proizvodnju povrća, a šanja i unapređenja poljopri- čja. Po prvi put predstavljen je općinski načelnik mr. Osman vredne proizvodnje na podru- i pilot projekat kooperantske Ćehajić je obećao da će općičju ključke općine prošle sed- proizvodnje uljane bundave na Ključ svim zainteresovamice održan je sastanak na za koji također već postoji nim platiti analizu zemljišta kojem su prezentirani progra- obezbijeđeno tržište. Ovaj vid kako bi ključki poljoprivrednici mi kooperativne proizvodnje i proizvodnje, za razliku od što spremniji krenuli u proizmogućnosti otkupa voća i povrća u 2010. godini. Svoj program kooperantske proizvodnje predstavila je SPZ „Agromerkantilija“ iz Velike Kladuše koja i ove godine nudi kooperantsku proizvodnju krastavacakornišona u sklopu koje se zainteresovanim dodijeli sav potreban repromate- Prezentirani programi kooperativne proizvodnje rijal na početku sezone, koji se otplaćuje tek proizvodnje krastavaca, izi- vodnju. Ćehajić je također kad proizvod dospije. skuje veće površine i isplativa istakao da će uložiti maksimaKao najbitniji faktor u ovoj postaje tek kad se zasiju lan napor da trud i rad koopeproizvodnji naglašena je površine od nekoliko hektara. ranata ne budu uzalud te ih potreba postojanja bar deseOdređen broj Ključana je pozvao da se u što većem tak interesenata kako bi se već na sastanku izrazio želju broju uključe u ove projekte. zadruzi iz Velike Kladuše da uđu u kooperantske odnoEsad Š.

„Izgradnje školskih ormarića“
KLJUČ – Pretprošlog vikenda u Osnovnoj školi „Velagići“ bilo je jako živo. Naime, tamo je održano Općinsko takmičenje iz demokracije i ljudskih prava za osnovne škole koje se organizira u sklopu prodom problema izbora srednje škole s kojim se učenici susreću nakon osnovnog obrazovanja, Osnovna škola „Velagići“ za temu je izabrala ekologiju sa projektom „Uređenje okoliša, upravljanje otpadom“, dok se

NAJBOLJI PROJEKT

Učenice OŠ “Velagići” ovogodišnji domaćini takmičenja CIVITAS

grama „CIVITAS - Projekta građanin“. Ovaj projekt je praktični dio Civitas programa u kojem učenici biraju problem iz svoje zajednice, istražuju postojeće mjere javne politike, razvijaju vlastita rješenja, te kreiraju akcione planove za implementaciju tih rješenja. Svaka od tri osnovne škole sa područja općine predstavila se sa određenim problemom koji su članovi Civitas sekcija identificirali te su kroz svoja izlaganja pokušali predstaviti način njegovog rješavanja. Osnovna škola „Sanica“ bavila se razra-

Osnovna škola „Ključ“ predstavila sa projektom „Izgradnje školskih ormarića“ u ovoj obrazovnoj ustanovi. Tročlana komisija je kao najbolji projekat ocijenila projekt Civitas sekcije Osnovne škole „Ključ“ koji predviđa ugradnju oko 330 ormarića u ovoj školi kako bi učenici razredne nastave mogli dio školskog materijala i pribora ostavljati u školi i ne nositi ga u već preteškim torbama. Ovaj projekat je proglašen najboljim prije svega zbog svoje aktuelnosti, zdravstvenog aspekta i ciljne grupe na koju se odnosi. Rusmir K.

Seminar za mala i srednja preduzeća

Veliki interes privrednika za predavanje
BIHAĆ - U organizaciji Ureda za koordinaciju projekata u poljoprivredi Federacije BiH i Poljoprivrednog zavoda Unsko-sanskog kantona, 25. i 26. marta, u Bihaću je organiziran stručni seminar za mala i srednja preduzeća iz oblasti primarne poljoprivredne proizvodnje i prerađivačke industrije. Cilj seminara bio je da upozna prisutne sa modelima upravljanja rizicima u proizvodnji, analizi i strukturi rješavanja istih, analizi ljudskih resursa i menadžmenta, marketingu i brendiranju proizvoda, za što su angažovani profesori sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta iz Sarajeva, Zijada Rahimić i Ensar Šehić. Seminaru je prisustvovalo 30 vlasnika i direktora različitih privrednih

Sedmica borbe protiv tuberkuloze
BOSANSKA KRUPA - Općinski Crveni križ sprovoditelj je i ovogodišnjih aktivnosti na planu borbe protiv tuberkuloze, bolesti koja nije iskorijenjena sa naših prostora. Nekada se davno smatrala bolešću siromašnih, a danas se može reći da sve češće od ove bolesti obolijevaju i oni koji imaju solidna sredstva za život. Neke statistike govore da po broju oboljelih prednjači Unskosanski kanton, a objašnjava se teškom ekonomskom situacijom, niskim standardom, velikim brojem stanovništva u stanju socijalnih potreba, kao i neorganiziranošću zdravstvenog sistema. Iz tog razloga, za pohvalu su sve aktivnosti Crvenog križa, koje se redovno provode u okviru Sedmice borbe protiv tuberkuloze. Ove godine, po osnovnim i srednjim školama biće održane edukacije, kao i radio emisije, a učenici će svoj doprinos ovoj humanoj akciji dati kroz dobrovoljnu kupovinu prigodnih markica. Ovogodišnja akcija u svijetu, a tako i u Bosni Hercegovini, nosi naziv „Pridružite se našem timu da iskorijenimo tuberkulozu. Postignite pogodak sa Figom, podržite našu borbu“. Na propagandnim materijalima nalazi se nogometaš Figo sa porukom „Borim se protiv tuberkuloze. I vi to možete“. Aktivisti Crvenog križa žele uvjeriti građane da je tuberkuloza izlječiva bolest, objasniti njene simptome i promovirati zakonsku odredbu da je liječenje od ove bolesti besplatno. Dževada Š.

Sa stručnog seminara Poljoprivrednog Zavoda USK-a

subjekata i zadruga koji su iskazali veliku zahvalnost za organizaciju skupa koja je obilovala i nizom praktičnih vježbi. Kako su prisutni iskazali, veliki interes za ovakvim tematskim preda-

vanjem iz različitih ekonomskih modula, Poljoprivredni zavod USK-a i Ured za koordinaciju projekata u poljoprivredi Federacije BiH će kroz projekat IFAD-a nastaviti sa organizacijom ovakvih i sličnih edukacija. E. Š.

Bužim/Bosanski Petrovac

29. mart 2010. godine, broj 193

ReprezenT

11

Predstavnici Federalnog ministarstva za poljoprivredu u posjeti Bužimu

Slijedi izrada registra poljoprivrednih zemljišta
BUŽIM - U Bužimu je u kabinetu općinskog načelnika održan sastanak sa predstavnicima općinskog resora za poljoprivredu i predstavnicima Federalnog ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, na čelu sa voditeljicom projekta, Smiljanom Kraljević, a u vezi realizacije projekta gdje se treba izvršiti popis svih vlasnika poljoprivrednog zemljišta i zemljišta koje mu pripada, u svih 79 općina, a u svrhu lakšeg dobijanja poticaja za poljoprivrednu proizvodnju. Ovo će svakako biti dobar arhivski registar, jer će tako samo vlasnik zemljišta moći dobiti poticaj za bavljenje poljoprivredom, a ako se bavi poljoprivredom i nema zemlje, onda će za to zemljište morati biti potpisana koncesija za korištenje istog. U razgovoru sa savjetnicom načelnika za poljoprivredu, Jasminkom Šahinović, saznali smo da, ukoliko vlasnik ima zemljište uknjiženo 1/1, može ga dati drugom licu ugovorom ili izjavom da za korištenje zemljišta ne traži nikakvu naknadu. Ovakvih situacija se najviše očekuje kod porodica gdje se sinovi ili kćerke bave poljoprivredom. Tako iz jedne porodice neće moći tražiti subvencije niko drugi osim onaj koji ima zemljište, ili ugovor o korištenju zemljišta. Općinama su dodijeljeni i kompjuteri sa odgovarajućim programima preko kojih će se vršiti upis u registar. Nedžib V.

Sastanak sa Federalnim predstavnicima

Akcija općinskog i kantonalnog Crvenog križa

U povodu Svjetskog dana voda

Darovana invalidska kolica
BUŽIM - Rukovodstvo Crvenog križa Bužim, na čelu sa predsjednikom Adnanom Nuhićem, odvezlo je i darovalo dvoje invalidskih kolica Enesu Begoviću iz Vrhovske i Safiji Ćordić iz Varoške Rijeke, a kolica su dar Crvenog križa Unskosanskog kantona. Po riječima predsjednika Crvenog križa općine Bužim, Adnana Nuhića, od kantonalnog Crvenog križa su dobili troje kolica, ali su dodijelili dvoje, jer su od Centra za socijalni rad dobili takva trebovanja za njihove socijalne slučajeve. Po saznanju Crvenog križa, već se pojavila osoba koja treba invalidska kolica, pa će ona biti naknadno uručena. Uz invalidska kolica uručeni su i skromni darovi. Lijep je ovo i veoma human gest, kako kantonalnog, tako i

Posjeta izvorištu Svetinja
BUŽIM - Povodom Svjetskog dana voda, Udruženje za zaštitu životne sredine „Hudut“ iz Bužima, obilježilo je ovaj Dan posjetom poznatom neobičnom izvorištu Svetinja, koje je postalo turistička destinacija i atrakcija. Ovom prilikom učenici eko-sekcija upoznali su se sa vrijednostima ovog izvora , te uopće vrijednostima vode za čovjeka. Na izvorištu je o Danu voda, zaštiti okoliša i izvorišta, kao i voda u svijetu uopće pripremljeno predavanje koje su za ekologe održali profesori Hamdija Duranović i Mirzet Alešević, inače predsjednik Uduženja „Hudut“. Sa posjete Svetinji, te od dijelova predavanja, urađen je informativni pano koji je izložen u holu za sve učenike bužimskog srednjoškolskog centra. Nedžib V.

Nova kolica za Safiju Ćordić

općinskog Crvenog križa, čije aktivnosti su u Bužimu, osim polaganja prve pomoći za vozačke ispite i takmičenja učenika u pružanju

prve pomoći, potpuno stagnirale. Imenovanjem novog rukovodstva za očekivati je više humanitarnih aktivnosti. Nedžib V.

Predavanje za ekologe na Svetinji

NK „Vitez“ i NK „Mangan“ i dalje bez stadiona

Da li Bužim ostaje BEZ

Završena 15. sjednica

nogometnih klubova?
BUŽIM - Nakon održavanja nekoliko sastanaka, te sastanka sa predstavnicima svih političkih partija u općini Bužim, na kojem jedino nije prisustvovao predstavnik SDA, te svih relevantnih subjekata, kao i sa braćom Isaković, čije je zemljište sporno i dio je stadiona, održana je još jedna Vanredna skupština Nogometnog kluba „Vitez“, da bi se pokušalo naći rješenje kako bi se klub mogao takmičiti. Naime, braća Isaković su tražili zamjenu zemljišta, gdje im se po riječima načelnika općine Bužim, Mirsada Šahinovića, nije moglo izaći u susret tako brzo, mada se ovaj problem mogao, po riječima Isakovića mnogo ranije riješiti. Tako je NK „Vitez“ ostao bez stadiona, ali je bez stadiona ostao i NK „Mangan“, koji je koristio isti, te četiri mlade generacije ovih klubova, što će i te kako unazaditi bužimski nogomet. Iako je zbog ovog problema već odgođen susret 1. kola proljetnog dijela prvenstva, na Skupštini NK „Vitez“ je odlučeno da se zatraži odgađanje još jednog kola, kako bi se ovaj problem pokušao riješiti, jer su predsjednik NK „Vitez“, Izet Ljubijankić i predsjednik Skupštine kluba, Safet Ljubijankić, podnijeli neopozive ostavke.
Sa sastanka sa predstavnicima političkih partija

OPĆINSKOG VIJEĆA BOSANSKI PETROVAC
BOSANSKI PETROVAC - Prošlog četvrtka trećim nastavkom uspješno je završena 15. redovna sjednica Općinskog vijeća općine Bosanski Petrovac. Sjednici je prisustvovalo 15 od 17 vijećnika, a raspravljalo se o preostalih osam tačaka dnevnog reda. Izvještaj o rješavanju upravnih stvari u upravnom postupku Organa uprave za 2009, Rješenje o dodjeli gradskog građevinskog zemljišta na trajno korištenje jednom korisniku i Odluka o utvrđivanju prosječne konačne cijene 1 m² stambene površine na teritoriji općine Bosanski Petrovac usvojene su jednoglasno bez rasprava vijećnika. Nacrt Regulacionog plana „Poslovne zone Gorinčani“ upućen je na javni uvid i stavljen u proceduru javne rasprave koja će trajati 30 dana od dana objavljivanja. Tačke dnevnog reda Program javne higijene grada i Program uređenja javnih površina izazvale su raspravu o pojedinim stavkama programa. Izneseni su prijedlozi o proširenju programa čišćenja na naselje Skendera Kulenovića koji je i usvojen. Takođe su upućene i primjedbe o neodržavanju sportskih rekvizita na sportskim terenima i primjedbe o potrebi kvalitetnijeg izvođenja radova kroz ove programe. Programi su usvojeni uz jedan glas protiv. Do kraja sjednice usvojen je i Program o uređenju gradskog građevinskog zemljišta, a nacrt Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem je upućen u proceduru javne rasprave. Esad Š.

Treninzi se odvijaju na skraćenom stadionu

Po riječima predsjednika Sportskog saveza općine Bužim, najvjerovatnije je da će ova dva bužimska kluba svoje utakmice kao domaćini igrati u Bosanskoj Krupi. Skupština je imenovala grupu ljudi koja će biti dužna pripremiti klubove za prvo kolo, koje se dva puta odgađa, a uskoro će se održati još jedna Skupština, kako bi se imenovalo rukovodstvo kluba. Ovo rješenje je privremenog karaktera, kako bi se završila polusezona, a ako se do tad ne izgradi stadion u Bužimu, postoji mogućnost da se ova dva nogometna kluba potpuno ukinu, za što je već sada i bilo

prijedloga od nekih članova Skupštine. Predstavnici političkih partija obećali su da će učiniti sve da se iznađu određena novčana sredstva za izgradnju novog stadiona, ukoliko to ne bude megalomanska cifra. Ukoliko se budu tražila velika novčana sredstva, onda nakon završetka proljetnog dijela prvenstva, postoji mogućnost gašenja ovih nogometnih klubova, a time bi se i oko 200 mladih članova iz podmladaka, također prestalo baviti nogometom, što bi bila ogromna šteta za Bužim i bužimski sport, istakli su na sastanku. Nedžib Vučelj

12

ReprezenT 29. mart 2010. godine, broj 193

Bosanska Krupa
Osnovano udruženje mljekara u Bosanskoj Krupi

Služba za razvoj, obrt i poduzetništvo
Načelnik općine Bosanska Krupa, Armin Halitović, ugostio je predstavnike konsultantskog tima Federalnog ministrastva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, koji su ovom prilikom Službi za razvoj, obrt i poduzetništvo obavili donirali tehničku opremu i softvere. Ova oprema je iz jednog od projekata ovog ministarstva, kroz koji će se moći sačiniti baza podataka poljoprivrednih gazdinstva i klijenata na nivou cijele države, sa podacima o broju stoke, poljoprivrednih površina i ljudskih potencijala, u cilju potpunijeg i bržeg razvoja poljoprivrede i sela, ali i boljeg korištenja olakšica i beneficija za rad. Poljoprivrednici su pozvani da se u narednoj godini, dokad je rok, svi upišu u Registar gazdinstava. Dž.Š.

Donirana tehnička oprema i softveri Organizovaniji pristup razvoju ove GRANE POLJOPRIVREDE
Brojne nagrade, kako za količinu proizvedenog mlijeka, tako i za kvalitet otkupljenog mlijeka, već dugo godina dolaze u ruke bosanskokrupskih proizvođača mlijeka. Broj proizvođača je iz godine u godinu rastao, tako da je bosanskokrupska općina u 2008. godini bila i najznačajniji proizvođač mlijeka na ovom području. I pored općih poteškoća i problema u otkupu mlijeka, ipak se sada može reći da je otkupom mlijeka pokrivena skoro cijela općina. Skoro 80 posto otkupljenih količina mlijeka iz ove općine ima ekstra kvalitetu, a tome su doprinijele brojne edukacije poljoprivrednih proizvođača. Veliku podršku proizvođači mlijeka imaju i od Zavoda za poljoprivredu i veterinarstvo Unsko-sanskog kantona, stručnjaka sa Poljoprivrednog fakulteta, ali i brojnih domaćih i međunarodnih organizacija, koje su edukacijski i finansijski

Najava sjednice Općinskog vijeća Bosanska Krupa

Druga martovska sjednica
U utorak će po drugi put u ovom mjesecu zasjedati vijećnici Općinskog vijeća Bosanska Krupa. Na dnevnom redu će se naći i tema o rušenju stare zgrade Gimnazije, kao i davanje saglasnosti za gradnju nove. Na prošloj sjednici nije bilo dovoljno glasova za ovu odluku, pa je općinski načelnik iskoristio svoje pravo da vijećnicima istu odluku ponudi i prije poslovničkog roka od pola godine. Inače, svi vijećnici su za gradnju nove Gimnazije, ali je razlika u načinima rješavanja stare zgrade. Dio vijećnika zahtjeva uključivanje Osnivača, dio mudro šuti, a najveći dio je smatrao da odmah treba početi sa rušenjem, jer je zgrada vla-

Osnovano novo udruženje “Mljekar”

Gimnazija najvažnija tačka na sjednici Vijeća

sništvo Općine. Još jedna tačka dnevnog reda biće ista kao i na prošloj sjednici, a to je izmjena odredbi o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji u Jedinstvenom općinskom organu. Bude li prihvaćena od vijećnika, Općina će imati priliku da poveća broj zaposlenih za dva radnika. Vijećnici će odlučivati o uslovima i načinu dodjele gra-

đevinskog zemljišta, utvrđivanju konačne građevinske cijene kvadrata stambene površine, te izmjenama i dopunama Regulacionog plana Otoka. Raspravljaće se i o Pravilniku koji će regulisati raspodjelu sredstava iz općinskog budžeta koja troše sportski klubovi, kao i do preusmjeravanja sredstava u okviru postojećeg budžeta u nekoliko stavki. Dževada Š.

pomagali ovaj razvoj. Ipak ovu oblast prate brojni problemi, od toga da i sama država razvoju poljoprivrede pristupa neodgovorno, do činjenice da je samo u prošloj godini cijena otkupa mlijeka padala oko osam puta. Iz tog razloga su se bosanskokrupski mljekari organizirali u općinsko udruženje, koje su simbolično nazvali „Mljekar“, i koje će od sada planski raditi na stvaranju boljih uvjeta proizvodnje, otkupa i prerade mlijeka, kao i postizanje najviših standarda u njegovoj kvaliteti. Za predsjednika Skup-

štine udruženja izabran je Adem Šahinović, najveći proizvođač mlijeka na području općine, a za predsjednika Udruženja Edin Grošić, također jedan od većih proizvođača mlijeka. Osnivačkoj skupštini je prisustvovao i Husein Selimović, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednika Unsko-sanskog kantona, koji je pozdravio ovaj korak bosanskokrupskih mljekara, ističući da je ovo prilika za povećanje proizvodnje mlijeka i novu razvojnu šansu, kako robnih proizvođača, tako i općine Bosanska Krupa. Dževada ŠTANCL

PET PENZIONERA Obred predvodio vladika Hrizostom simbolično potpomognuto U u mjesecu martu
Ovogodišnjim budžetom za potrebe pomoći socijalno najugroženijim penzionerima izdvojeno je 6.000 maraka. Sredstva će biti položena na račun Centra za socijalni rad u Bosanskoj Krupi, a kriteriji i načini raspodjele su se usaglasili sa Udruženjem penzionera. Općinski načelnik Armin Halitović je rekao da je okviru redovnih programskih aktivnosti u Bosanskoj Krupi je održan saborno-eparhijski obred bogosluženja, kojeg je pred oko stotinjak vjernika pravoslavne vjeroispovijesti predvodio vladika bihaćko-petrovački, Hrizostom, zajedno sa svim svećenicima koji djeluju na ovom crkvenom području. Bila je ovo prilika da se vjernici raduju završetku velikog dijela radova na unutarnjem uređenju crkvenog hrama, zahvale Crkvi i donatorima koji ulažući sredstva, uređuju mjesto u kojem će oni moći obavljati svoje molitve. Vladika Hrizostom je ovom

Bogosluženje u Pravoslavnoj crkvi

prilikom obećao da će se i u toku ove godine nastaviti radovi na uređenju okoliša Crkve u Bosanskoj Krupi, kako bi zajedno sa druga dva vjerska objekta, po čemu je prepoznatljiva Bosanska Krupa, ukrašavali ovaj grad. Paroh Karađorđe Derajić je takođe pozdravio vjernike, pokazujući na taj način da na ovom prostoru, želeći živjeti kao punopravni građani, podržavaju zajedničke ciljeve svih lokalnih vjerskih poglavara. Bogosluženju je u ime Bogosluženje u Pravoslavnoj crkvi u Bosanskoj Krupi općinskog načelnika Armina Halitovića, prisustvovao i pred- Srdić, koji je obećao punu podr- služenja, u organizaciji crkvenih sjedavajući Općinskog vijeća šku Općine u realizaciji zacrta- poglavara priređen je i svečani Bosanska Krupa, Dragoljub nih ciljeva. Poslije Bogo- ručak. Dževada Š.

U organizaciji Crvenog križa Bosanska Krupa

Prva ovogodišnja akcija darivanja krvi
Protekle sedmice je u Bosanskoj Krupi održana trideset druga po redu, a prva ovogodišnja akcija dobrovoljnog darivanja krvi u organizaciji Crvenog križa ove općine, i uz financijsku podršku općinskog načelnika Armina Halitovića. Osamdeset humanih ljudi odazvalo se u želji da darujući dragocjenu tečnost, pomognu onima kojima je krv uvjet za nastavak života i savladavanje bolesti ili nesreće. To je učinilo 69 osoba, dok ostali zbog bolesti i drugih ograničenja, ovaj put nisu uspjeli darivati krv. - Do sada sam 119 puta ispružio ruku i svoje srce za druge. Bude li me zdravlje služilo, uradiću to još toliko puta, a možda i više. Ništa nije draže od stiska i zagljaja mojih sugrađana, i osmjeha onih kojima je pomoglo ono što većina imamo i možemo pokloniti drugima u nevolji, rekao nam je Ibrahim-Baho Mustedanagić, dobrovoljni darivalac krvi. Kao i obično, ove aktivnosti je tehnički i stručno odradio tim za transfuziologiju Kantonalne bolnice „Dr. Irfan Ljubijankić“ iz Bihaća. Po riječima Hase Čauševića, sekretara Crvenog križa, akcija dobrovoljnog darivanja dragocjene tečnosti traje u kontinuitetu od 1999. godine. Za deset godina djelovanja, broj davalaca je povećan za dva puta. Pored skromnih sredstava Općine, ove aktivnosti su do sada pomagali brojni privredni subjekti, obezbjeđujući ručak i posluže- Akcija darivanja krvi u Bosanskoj Krupi nje za darovatelje. Dževada Š.

dogovoreno da svaki mjesec po pet najugroženijih penzionera sa najtežim stanjem, dobije po 100 konvertibilnih maraka. Jedan penzioner pomoć može primiti samo u jednom navratu. Prvih pet penzionera ovu pomoć kao podršku u savladavanju životnih nedaća, dobilo je već u prošlu srijedu. Dž. Š.

Intervju

29. mart 2010. godine, broj 193

ReprezenT

Razgovor s povodom

13

Sead Seferagić,

autor kontraverznog i osporavanog romana „Dezerter“

Dosta je
ReprezenT: Otkud vam ideja da napišete roman sa ratnom tematikom? Sead S.: Ja sam u ratu i iza rata razmišljao šta se desilo i šta se dešava, a historija je nekako uvijek bila moja ljubav, tako da sam se sasvim slučajno našao u ulozi autora ovog romana. Ja sam kao osnovac bio prvak BiH iz historije pa to onda i nije slučajno. Morao sam se, jednostavno, izlajati na sve ono što se dešavalo, što nam se desilo. Morao sam reći šta mislim, da kažem i ja, pa bilo koja cijena da je u pitanju. Sve to što ja pričam i pišem sigurno će mnogi shvatiti kao budalaštinu. Možda je to baš i tako, ali to je moje mišljenje. Bilo je nešto u meni, ja sam to naprosto želio reći. Nisam znao kako. Jedno vrijeme sam mislio da se uključim u politiku, da se uključim u neku političku stranku, pa sam vidio da to nema smisla i da je to jednostavno gubljenje vremena. Na kraju mi je na pamet pala ideja da sve to stavim u roman, da u njega saberem nekakve sudbine ljudi i da na svoj način iskažem svu besmisao rata, besmisao stranačkog života kakvog su oni organizovali, besmisao prema ljubavi kakva je danas, besmisao prema Bogu kakvog se danas prezentira nama. ReprezenT: Ko je Ahmet, vaš glavni junak u romanu? Sead S.: Ahmet je čovjek kojem se sve zgadilo u vrijeme posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini. Kulminacija je bila međumuslimanski sukob na ovim prostorima kojeg su proizvela dvojica ljudi u borbi za vlast. Najobičnija borba za vlast dovela je do više mrtvih u mom kraju nego u borbama protiv Srba. ReprezenT: Ko su ova dvojica imenom i prezimenom? Sead S.: Ja sam pisac i baš zbog toga ne spominjem nikakva imena. Ja sam njih jednostavno ovako zvao: balkanske kreature u odjelima homo sapiensa. Ja sam pokušao da to bude nekakvo književno djelo, nije to neka politička čitanka, pa se onda u djelima takve vrste, obično, i ne spominju imena. Uvlačeći direktna imena nekih ljudi, to mijenja smisao romana i zato sam ja to izbjegao. A, Boga mi, djelomično, i zbog straha. Prvo izdanje je bilo pod pseudonimom Dr. Živago. Nije mene, da se razumijemo, bilo strah za sebe, jer sam se ja lijepo naživio. Bilo me strah da mi neko baci bombu, a da mi nije dijete u autu. Čim je roman objavljen u Bihaću, ja sam imao itekakve prijetnje. Prijetili su mi na telefon porukama „Ubićemo te“, „Nećeš se nahodati ovim svijetom“, dok nisam dobio poruku od predsjednika Udruženja boraca Bihaća Selvera Vojića, koja otprilike glasi „roman je OK, činjenice su OK, komandanti su kao heroji, a borci su k....“. Nakon te njegove poruke, više nije bilo ni jedne prijetnje. Bio je

Naš sagovornik je pod imenom Dr. S. Živago izdao romana „Dezerter“ koji je prošle godine doživio svoje drugo izdanje koje su pratili brojni problemi i kontraverze. Ovaj roman govori o bolnim istinama koje su više-manje poznate svima, ali o kojima se šuti ili javno ne govori. U romanu se tretiraju vjerski službenici koji seksualno iskorištavaju žene poginulih boraca, komandanti jedinica koji profitiraju baveći se švercom u ratnim vremenima, devijacije međuljudskih odnosa izazvanih ratom, nasuprot čega stoji lik Ahmeta, borca koji zgađen nad svim što se dešava odlučuje dezertirati pa otuda naslov „Dezerter“. Britkim, direktnim jezikom i urođenim darom za dramatizaciju pisac uspijeva održavati budnom pažnju čitaoca, pišući iz srca, brutalno, bolno i iskreno, razotkrivajući bez pardona ono što se često i kod velikog broja ljudi drži neupitnim, moralnost vojnih i vjerskih vođa, te svetost borbe i domovine. Zašto je autor svoj roman potpisao pseudonimom Dr. S. Živago, zašto se u osudu reklamiranja romana prošle godine uključilo Općinsko vijeće Bihać i načelnik ove općine Hamdija Lipovača, kojem je smetao reklamni slogan „Dosta je bilo legendi, heroja i gazija“, zašto je bila zabranjena prodaja romana, kako je postao najprodavanija knjiga i još niz drugih Razgovarao: pikanterija, doznat ćete iz ovog razgovora sa autorom, Seadom Seferagićem iz Bihaća. Roman je po riječima autora nastao iz bijesa, nemoći i ljubavi, a Esad ŠABANAGIĆ likovi i događaji u knjizi su sasvim slučajni.

bilo legendi, heroja i gazija
kraj prijetnji i svega onoga ružnog što sam ja doživio. ReprezenT: Šta ste mislili pod time „balkanske kreature“? Sead S.: Znate, svi pokušavaju, obukavši odijelo i stavivši kravatu, biti nešto drugo. A ustvari lažu i sebe i nas. Lažu jer su unutra nešto treće. Lažu i sebe i nas da rade u interesu naroda. Rade u svom interesu. Kada sam u romanu rekao da su obojica stigli iz zatvora, namjerno sam to podcrtao, jer na Balkanu u zadnjih stotinu godina se iz zatvora stiže na vlast. Zar to nije odvratno. Ljudi koji stignu iz zatvora, nisu više normalni. Možda u zatvor nisu ni otišli, a da su bili krivi, ali iz zatvora izlaze kao bolesni, ne mogu svoju porodicu voditi kako treba, a kamo li državu. To se odnosi na obojicu koju sam ja spomenuo. ReprezenT: Kako je vaš roman u teškom vremenu za knjigu doživio i drugo izdanje? Sead S.: To što je roman dobro čitan i što je doživio svoje drugo izdanje može se „zahvaliti“ i činjenici o njegovim zabranama, prije svega u Bihaću. To je doprinijelo velikoj prodaji romana u našem kraju, a poznato je da naši ljudi dobrim djelom vole čitati ono što je zabranjeno. U Cazinu nekoliko knjižara moj roman je moralo skloniti, pod prijetnjama tipova koji su htjeli izlupati izloge. Javnosti je uglavnom poznato da je Općinsko vijeće Bihać zvanično osudilo i roman i autora preko osude reklamnog slogana „Dosta je bilo legendi, heroja i gazija“. ReprezenT: Zašto ste, kako kažete, roman napisali iz bijesa? Sead S.: Baš zato jer se to tako zbilo. Iz bijesa, jer sam bio bijesan na to što se sve posljednjih nekih stotinu godina ponavlja. Ponavlja se isto. Ista šema: ljudi na vlast dolaze iz zatvora, obećavaju divnu novu domovinu, idu u rat, međusobno se biju, kolju se komšije u ime nove domovine - divne, slavne, prelijepe... A na kraju? Opet sve sirotinja, uništeno što smo prethodno napravili. Znači, bijes na osnovu toga što se to ponavlja i to tako često... ReprezenT: ...a iz nemoći, ljubavi? Sead S.: Zato što se ništa ne može promijeniti, ni ja, ni vi, ni bilo koja jedinka. Jedino revolucija to može uraditi. Ne mogu ni politički subjekti, evo ni ovi na vlasti, jer je u glavama ljudi nešto primitivno, nešto što nije dozrelo za demokratiju. Znate kako je to u Švedskoj? Tu niko nikog nije zaklao u zadnjih 300 godina. U nas čim se krene odmah se noževa hvatamo i sa zadovoljstvom koljemo ljude s kojima smo do prije 15 dana sjedili, pili kafe, pričali... Ne možemo mi sada prekopirati Švedsku demokratiju... A iz ljubavi? To je zato što želim da bude drugačije iz ljubavi prema ljudima. Ja hoću da bude drugačije, da životinja bude životinja, a čovjek da bude čovjek. Ja bi da se odvojimo od tog klanja. ReprezenT: Znači li to da je Ahmet, zapravo lik Seada Seferagića? Sead S.: Puno je ljudi koji tako misle. Ahmet nije projekcija mene jer ja sam iz ove države otišao 1991. godine i već sam te godine imao svoju firmu u Austriji. Kao vlasnik firme u Austriji, financijski sam oduvijek dobro stajao, tako da to nema veze, osim što slično politički razmišljamo. ReprezenT: I vaš roman, poput mnogih, opisuje neizbježnu temu silovanja! Sead S.: Ja mislim da samo bolesni ljudi mogu silovati. Normalan čovjek ne može uživati u aktu silovanja. Normalan čovjek ne može imati seks ukoliko to druga strana normalno ne prihvata. Sve drugo je bolesno. U drugom svjetskom ratu, njemački vojnik je za silovanje dobijao smrtnu kaznu. Ovdje je u svim balkanskim vojskama silovanje bilo gotovo normalno. Ja apeliram da se što prije legaliziraju javne kuće, pa ti luđaci koji imaju para, neka plate i neka uživaju u tim kućama, a oni koji su protiv toga, protiv te legalizacije, a to su uglavnom vjerski službenici, onda neka prestanu po džamijama i crkvama proganjati malodobnu djecu i baviti se pedofilijom. ReprezenT: Vaši likovi žive negdje na Zapadu i ne žele se vratiti, zašto? Sead S.: Zapad im je pružio bolji život. Ja sam na jednom mjestu i rekao da svi bježe na Zapad. Srbi ne bježe u Rusiju, Muslimani ne bježe u Arapske zemlje, svi oni najviše bježe na Zapad u tu, da kažem, kršćansku demokraciju, koja je svima pružila nekakvu sigurnost, platicu, pristojniji život. Oni koji su stekli, nikad se neće vratiti. Političari kažu da će se ljudi vratiti pa će glasati, pa će...Ma, neće se nikada vratiti. Neće, jer im je tamo gdje su sada bolje, dobili su, da ne kažem, džaba stan, imaju posao...Što bi se vratili? Ja ne vidim razloga da to učine. ReprezenT: U romanu BiH nazivate džamahirijom, zbog čega? Sead S.: Zato što je ovaj dio mog naroda, Muslimani, Bošnjaci, a pod firmom Bošnjaci se kriju interesi Islama, interesi ljudi koji vjerski razmišljaju. Zašto džamahirija? Uzmimo Izetbegovića koji je u zatvor otišao zbog jednog pamfleta vjerskog tipa, a mi znamo da su komunisti onomad to kažnjavali. Bogami, nakon ovog rata, čini mi se i s pravom, jer su sve vojske bile postrojne samo po vjerskim obilježjima. Nekada skrivenim, poluskrivenim, ali se dobro znalo ko je ko vjerski. Ko fol se tamo našao po koji Srbin među Muslimanima, a neki Musliman među Srbima, ili Hrvatima... To su bile vjerske vojske. Ovaj rat je bio građanski i vjerski. Nikakav odbrambeni, nikakav oslobodilački, nego vjerski, ali i građanski zato što su ga potakle vjere. ReprezenT: Za kraj razgovora, zašto ste prvo izdanje potpisali sa Dr. S. Živago? Sead S.: Znao sam da će roman izazvati polemike, znao sam da će biti ružnih stvari na osnovu onoga što sam rekao. Naprosto, svojoj djeci nisam želio neke neugodnosti. A za mene mi je i svejedno, rečeno onako iskreno. Dr. Živago je krasan roman i krasan film i isto se bavi sličnom tematikom-ulazak komunizma u Rusiju, odnosno bogatih i siromašnih, rat, a da se ne zna za šta ko ratuje. Meni se duboko u pamćenje urezao lik Streljnikova, koji je, ako se sjećate, kada su vršena strijeljanja zaštitio onu ženu... Kako god su tamo bila burna i strašna vremena i ovdje su bila burna i strašna i zato taj pseudonim i ima smisla. ReprezenT: Na koji način ste proživjeli javne prozivke Općinskog vijeća Bihać? Sead S.: Policija je istraživala po knjižarama, tražili su po štamparija-

ma ko je to štampao, onda su posumnjali i zaključili kao da sam ja to štampao u knjižarama Republike Srpske...Oni su, ipak, za tri dana saznali sve, došli su odmah do mene. Bilo bi divno kada bi dilere droge za tri dana tako brzo pokupili. Dileri droge u mercedesima slobodno jure po Bihaću, mašu i meni i policiji, oni to dobro znaju, ali nikom ništa. Oni su po policijskim nalozima uputili naloge da vide ko je štampao plakat, ko je štampao knjigu, gdje je štampana... Sve su, dakle, doznali. Neka istu logiku prenesu i na dilere droge, i ja skidam kapu. ReprezenT: Kakav je osjećaj danas, kada je sve uglavnom prošlo? Sead S.: Ja sam zadovoljan. Knjiga se prodaje, i po knjižarama i po trafikama, ide preko interneta, Interlibera itd. No, da se razumijemo: knjiga nije nešto od čega se može zaraditi, ali meni je jako važno da pročitam na internetu da ima ljudi koji misle isto ili slično kao i ja. Dobijam dosta mailova. Od deset mailova, jedan me pljuje („..ti si izdajica, ti si dezerter, ti si đubre...“), devet su pozitivni.

14

ReprezenT 29. mart 2010. godine, broj 193

Feljton

Tefter (149)
ReprezenT od broja 33 na ovom mjestu pod naslovom „Tefter“ počinje objavljivati priloge krajiškog arizonca Rame Hirkića. Autor priloga će svojevrsnim presjekom arhiva, odnosno registra krajiške prošlosti pisati priloge o aktuelnoj sadašnjosti i perspektivnijoj budućnosti. Hirkić će komentarisati svođenje računa sa sobom, sa drugima, o nadanjima i zabludama, reviziji odluka, planova i shvaćanja i ponečeg zapisanog u knjigama.

Kladuška sučeljavanja
renja s treće strane. Navedene skupine činjenica dale bi se brojčano „pojačavati“ do mile volje! Ovim globalnim zaključcima u bilo kojoj formulaciji treba „suprostaviti” kladušku dijasporu sa ciljem da se malo „čvrkne” u glave i vidi šta joj valja poduzeti. Ako nešto značajnije ne poduzme onda neka podučava „unučiće” kako će slati novce za „paketiće”! Novo doba treba nove načine i pravila U sažetku radne verzije „apstrakta” poglavlja IV. Kladuška dijaspora piše: „Sve vladavine na području velikokladuškog kraja (dvije carevine: Osmanlije i Austrougarska; dvije Kraljevine; Federativna Jugoslavija i samostalna-nezavisna BiH), pored ostalog, „proizvele” su i razloge odnosno iseljavanja Kladušana po cijelom svijetu. Ni jedna lokalna vlast Kladuše nije ništa konkretnije i ozbiljnije poduzimala da ima na raspolaganju najosnovnije „činjenice” o svojim raseljenim građanima. Pokušaji 1975-tih i kasnije da se štednim deviznim ulozima Kladuščana različitog „statusa” u inostranstvu ubrza društveno-ekonomski razvoj bili su skromnog dometa. U vaktu kladuškog „zlatnog doba” (1975-87.) brojni Kladušani su se „vratili” iz inostranstva. Značajan broj Kladušana iz inostranstva pokazivao je solidan interes oko „Agrokomerca“ 1990-tih. Najveći broj raseljenih Kladušana nije ostajao „ravnodušan” prema svom zavičaju. Raznovrsne nebrojene pomoći koje su iseljenici upućivali svojim najmilijim uglavnom su pripomagale u zadovoljenjima nekih osobnih potreba, u izgradnji infrastrukture i vjerskih objekata. Pomoći su posebno bile značajne i izdašne tokom agresije na BiH, preživljavanja u izbjeglištvima, poratnoj obnovi… Prvi formalno organizacioni oblik dijaspore u kojoj su Kladušani značajnije participirali nastao je u Ljubljani 1995. (Društvo udruženih dobrodjelatnika na čelu sa Omerom Rošićem, sugrađaninom iz Pećigrada). Brojne izbjeglice 1994/95. koje su budućnost potražili u iseljeništvu iznevjerili su svoja obećanja koja se odnose na konstruktivan doprinos revitalizaciji zavičaja! Na stoljetnoj razmeđi (2000/2001.) blizu jedne trećine stanovništva općine Velika Kladuša (49/15 hiljada) živjelo je van domicilnog područja u različitim „statusnim” pozicijama. Početkom druge polovine prve decenije 21. stoljeća u Strategiji razvoja (za period 2007-2017.) dijaspora je „navedena” na više mjesta i u različitim kontekstima. Koncem prve decenije 21. stoljeća BiH je najsiromašnija država Europe (World Economic Factbook, 2008.) sa stopom nezaposlenosti oko 50 %, GDP per capita oko 2.235 dolara (podaci za 2005.). Na ljestvici od 117 općina beha države Velika Kladuša je blizu začelja sa stopom nezaposlenosti oko 50 %. GDP per capita 1.162 dolara u čijoj strukturi dijaspora učestvuje sa blizu jedne trećine. U svjetskim relacijama poteže je naći primjer da sa jednog geografskog područja veličine oko 300 kvadratnih kilodržavi je još uvijek sklono opijanjima alkoholom. Navedene osobe imale su 12 opijanja u svom životu i najmanje jedno u zadnjih godinu dana, 31 % osoba nema redovne regularne vježbe koje podrazumijevaju oko 30 minuta po

Ramo Hirkić
ada bi se mi Kladušani manje hvalili, a više vodili računa da se imamo čime pohvaliti sigurno bi nam svima bilo bolje. Imali bi bolji standard života, a Kladuša ne bi bila blizu začelja „lokalnih zajednica” beha države. U Biltenu br. 2. str. 10. piše: (Bilten „Liber“) „Svojim istraživanjima došao sam do zaključka da su Krajišnici najhrabriji, najmudriji, najpravedniji narod, što je potkrijepljeno brojnim povijesnim činjenicama koje sam obradio u knjizi”. Sa Biltenom i ovim tekstom pohvalio sam se svom šahovskom rivalu Nikoli, bivšem stanovniku grada na Miljacki. U kontakt nas je dovela kompjuterska „mašinerija”. Ja razvaljujem, a Nikola popravlja! Nekad popravke i prolongiramo jer više potrošimo vremena razmještajući muške i ženske figure po šahovskoj tabli. Lakše je pronaći djetelinu sa četiri lista na krajiškoj livadi nego potrefiti Amera usred Amerike koji zna igrati šah! Kad je inteligentni Nikola pročitao tekst, malo se osmjehnuo i dodao: „Baš bi volio znati kako je to taj vaš Hajrudin (Muhamedagić op. a.) izmjerio, kakav kantar ima, koje su jedinice mjere i u odnosu na koga ste vi Krajišnici u svemu naj…”. Onda sam mu pokazao i knjigu. Malo je opipao, prolistao i dodao: „Plašim se da su malobrojni oni koje ovo još interesuje. Ovo je 21. stoljeće koje nameće druge „recepte“ za sviju, pa i vaše junačenje”! Globalna analiza kladuške zbilje pokazuje: perfektnu geoprometnu poziciju sjeverozapadne „kapije” BiH prema Zapadu koja ima solidne raspoložive faktore razvoja (dobra prometna povezanost sa Zapadom i Istokom, povoljnu strukturu radno sposobnog, a motivirajuće upitnog stanovništva, sasvim zadovoljavajuću infrastrukturu, značajne izgrađene kapacitete…) s jedne strane, evidentno zaostajanje (GDP per capita, (ne)zaposlenost, investicije na 1.000 stanovnika) u odnosu na beha prosjek s druge strane, te brojna i značajna ostva-

Piše:

K

metara ima tako brojna dijaspora u čijem zavičaju ima više različitih „poteškoća” nego što je to naša Čaršija. Među kladuškom dijasporom ima 10-tak autora publikovanih knjiga i nebrojeno onih koji se povremeno javljaju svojim tekstovima u printanim medijima, par likovnih stvaralaca, nekoliko estradnih pjevača, par vrhunskih sportskih trenera, koja desetina izrazito dobrih sportaša, daleko najbolji šahista mlađe generacije Kenan Sarkić iz Waterlooa. Od brojnih poduzetnika iz redova dijaspore rijetki su oni koji su pokušali i-ili ponešto vidnije ostvarili u konkretnom smislu na poboljšanju društveno-ekonomskog razvoja, izuzev sporta, humanitarnih akcija i vjerskih objekata. Tokom prve decenije 21. stoljeća preko 90 % neto financijskog priliva na području općine potječe iz doznaka iseljenika uključivo i penzije povratnika“. Da li će ovakav sažetak doživjeti „verifikaciju” znat ćemo koncem maja do kada bi zainteresovani učesnici „internet dijaloga” i čitaoci ReprezenT-a trebali dati svoja „očitovanja”. U idućem broju Teftera objavljujemo: „Historijski pregled kladuške dijaspore” kao sastavni dio navedenog poglavlja, a sve prema sadržaju već poznatog „Koncepta”! (The New Ways For The New Age). U. S. - Nacija loših navika Ovo je naslov u The Arizona Republic od srijede 17. marta 2010. godine (Poll: U.S. - A nation of bad habits) kao rezultat velike ankete. U podnaslovu piše: „Previše opijanja, pušenja i nikakvog vježbanja”! Nacionalni centar za zdravstvenu statistiku kao dio Centra za kontrolu oboljenja i prevencije svake tri godine obavlja opsežnu anketu. Ovakve ankete se prakticiraju od 1997. godine. Charlotte Schoenborn, vođa anketnog tima i ekspert u Centru u navedenom prilogu piše: „Rezultati telefonskih razgovora sa 79 hiljada odraslih Amerikanaca pokazuje slijedeće: 61 % osoba u

pet puta u sedmici ili žustrije aktivnosti od 20 minuta tri puta sedmično, 40 % nema uopće nikakav regularni plan svojih fizičkih aktivnosti, 20 % još uvijek redovito puši, 21 % su bivši pušači, 58,5 % nije nikada pušilo računajući da nisu popušili više od 1.000 komada cigareta u svom životnom dobu“. U prilogu se navodi da su osobe većeg nivoa obrazovanja manje sklone pušenju, više vremena provode obavljajući različite fizičke aktivnosti, manje su sklone debljanju te imaju manje problema sa spavanjem manjim od 6 sati u 24 sata. Velika ekonomska vijeća Mnogi gradovi u ovoj državi imaju specijalne grupe ljudi koje obično nazivaju ekonomskim vijećima (Greater Phoenix Economic Council) čiji je „predmet poslovanja” kreacija ambijenta i privlačenje investitora. Početkom marta u printanim medijima prezentiran je 20-godišnji bilans Vijeća koje djeluje u sastavu grada Phoenix (GPEC). Promocija regiona, kreacija poslovnog i svakog drugog ambijenta, privlačenje atraktivnih kompanija sa dobro plaćenim radnim mjestima za razvoj ekonomije su osnovni zadaci 25 zaposlenih čiji godišnji budžet iznosi 4,3 miliona dolara. Predsjednik Vijeća je Barry Broome sa godišnjom bruto plaćom od 260.000 dolara. U bilansu se navodi da je za 20 godina Vijeće u regiju Phoenix dovelo 465 kompanija koje su zaposlile oko 83 hiljade radnika i investirale više od 4,2 milijarde dolara. Prema publikovanoj tabeli vidi se da je najmršavija bila 2009. godina u kojoj je „prevision” samo 15 kompanija koje su zaposlile oko 1.300 radnika, investirale 1,360 milijardi dolara. U tekstu se navode usporedbe sa sličnim vijećima u drugim gradovima i regionima Amerike. Phoenix, na Dan kad SDA prelazi u opoziciju na USK-u ramoh@q.com

Izbor

29. mart 2010. godine, broj 193

ReprezenT

15

CAZIN - U pretprošlu nedjelju, 21. marta ove godine, u prostorijama Saveza pčelara USK-a u Cazinu je održana peta redovna sjednica Skupštine Saveza pčelara USK-a. Na sjednici je bilo pripremljeno i odrađeno osam tačaka dnevnog reda. U uvodnom dijelu sjednice goste je pozdravio predsjednik Saveza pčelara USK-a prof. Sulejman Alijagić, nakon čega se prisutnima obratio i Smail Toromanović, direktor Poljoprivrednog zavoda USK-a koji je pohvalio dosadašnju saradnju Saveza pčelara USK-a te naglasio da je Savez pčelara USK-a, i pored teškoća sa kojima se pčelari susre-

MEĐUNARODNU KONFERENCIJU
ću, jedno od najobrazovanijih i najorganizovanijih udruženja od svih poljoprivrednih udruženja. Toromanović je također pohvalio dobru saradnju ovog Saveza koja je krunisana potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju sa Uredom za koordinaciju projekata (PCU) pri Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstvu koga zastupa doc. dr Halil Omanović, a čiji je koordinator za USK magistar Smail Toromanović. Nakon uvodnih i pozdravnih riječi dr. veterine Aladin Sabljaković, članovima Skupštine održao je stručno predavanje koje je podržano od strane IFAD projekta, a također kao

Kantonalni pčelari pozvani na

Održana redovna sjednica Skupštine Saveza pčelara USK-a

Skupština Saveza pčelara

nastavak dobre saradnje Saveza pčelara USK-a i Poljoprivrednog zavoda USK-a. Tema ovog predavanja bile su pčelinje bolesti gdje se doktor dotakao najbitnijih detalja, a kasnije je dijalogom ostvaren cilj a to je dobra saradnja pčelara i veterinara. Nakon ovog iscrpnog predavanja pčelarima se obratio i direktor Veterinarskog zavoda USK-a dr. Emdžad Galijašević, koji je pozvao pčelare USK-a na bolju saradnju te naglasio da Veterinarski zavod ima najopremljenije laboratorije i da se uvijek mogu obratiti za bilo koju pomoć. Također je naglasio da su pčelari jedna od najobrazovanijih skupina i da sa pčelarima uvijek treba biti oprezan u diskusijama jer dobro poznaju svoju materiju. Nakon odlaska gostiju Skupština

je nastavila svoj radni dio, na kojoj je usvojen financijski izvještaj Saveza za 2009. godinu, Izvještaj o radu za istu godinu, te Plan rada za 2010. godinu. Predložene su izmjene postojećeg Statuta Saveza, te imenovani članovi Nadzornog odbora, kao i članovi za Upravni odbor i Skupštinu Federalnog Saveza pčelara. Potvrđena je odluka da svako općinsko udruženje uplaćuje za Savez pčelara USK-a 5,00 KM po svom članu. Predsjednik Saveza je posebno naglasio neke važne projekte i njihovu skoru realizaciju, kao što je realizacija dobivanja devet Logarovih topionika, te laptop i projektor kao i osam predavanja od strane IFAD projekta. Tu je i realizacija projekta za koje je Kantonalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva odobrilo sredstva u visi-

ni od 5.135,99 KM na ime nabavke računarske opreme kao i opremanja kancelarijskom opremom prostorija Saveza. Najvažniji događaj za Savez u ovoj godini je poziv Slovenskog državnog pčelarskog Saveza da u septembru ove godine Savez pčelara USK-a učestvuje na Međunarodnoj konferenciji pod nazivom „Konferencija pčelarskih organizacija iz EU i van EU“. Ovaj poziv je velika čast za ovaj Savez jer će na njemu predstavljati državu BiH. Na kraju sjednice Skupštine su dvojici uglednih članova Ibrahimu Bašagiću iz Cazina i Ćahibu Ibrahimpašiću iz Bihaća dodijeljene zahvalnice ovog Saveza za razvoj pčelarstva na prostorima USK-a i šire. Esad ŠABANAGIĆ

Mekote, Lamela 7/12, 77230 Velika Kladuša, BiH,
Tel/fax: +387-37-773-124, 061-472-379, direktor: 061-472-389, 00-385-99-641-7831, web: www.benmal.com e-mail: info@benmal.com NOVO !!!

Počela je izgradnja novog stambenog bloka

sa stanovima po mjeri vaših želja !!!
STANOVI POVRŠINA: 34,2 m²; 36 m²; 55,10 m²; 57,10 m²; 57,55 m²; NOVO 58,10 m²; 61,25 m²; !!! 63,35 m²; 64,05 m²; 72,8 m²; 73,7 m²; 75,4 m²; 98,1 m²; posebne narudžbe (od 2. kata); POSLOVNI PROSTORI površine od 30 m² - 200 m² GARAŽE PODZEMNE površine 15,10 m²

g ...iznad evropsko standarda!
MOGUĆNOST KUPNJE STANOVA: 1. Roh – Bau 2. Kupac nabavlja materijal za unutrašnje uređenje, mi ugrađujemo 3. Ključ u ruke CIJENE: pojedinačni dogovori, ovisno o stepenu opremljenosti i roka plaćanja.

INFORMACIJE & REZERVACIJE: telefon:

ne želje Dođite da vaše stambe !! pretvorimo u stvarnost! +387 37 773 124

16

ReprezenT 29. mart 2010. godine, broj 193 Tradicionalno obilježen 22. mart, Svjetski dan voda

Izb

„Trojke“ u Kantona

Skrenuta pažnja na vodu i vodne resurse
VELIKA KLADUŠA - Opća Skupština Ujedinjenih nacija svojom je rezolucijom iz 1993. godine odlučila da se 22. mart svake godine obilježi kao Svjetski dan voda. Ideja se sastoji u tome da se na taj dan, širom svijeta, raznim aktivnostima posebno skrene pažnja na probleme vezane za vodu i vodne resurse. Sa ciljem da se građane podsjeti na važnost zaštite vode i na nedostatak vode u mnogim zemljama svijeta, Javno Komunalno preduzeće „Vodovod i kanalizacija“ Velika Kladuša tradicionalno, na Trgu mladih, ispred Robne kuće, u centru grada, organiziralo je info pult sa promotivnim materijalima i reklamnim panoima gdje se građanima i učenicima prezentirao promotivni materijal sa problematikom iz oblasti voda. Također je prezentiran i dio materijalno-tehničkih sredstava i opreme koje posjeduje Javno Komunalno preduzeće „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. kao što je oprema i namjensko vozilo za detekciju

Sanjanka rodila tri z
BIHAĆ - U Kantonalnoj bolnici „Dr. Irfan Ljubijankić“, u prošlu nedjelju vladala je prava radost. Naime, rođene su „trojke“. Sretna majka je Edina Babača, iz Skucanog Vakufa kod Sanskog Mosta, koja je na svijet donijela tri zdrave djevojčice, porođene carskim rezom. Inače, riječ je o prirodnoj trudnoći što je veoma rijetko kada se rađaju „trojke“, za razliku od začeća vantjelesnom oplodnjom. Kako nam je kazao dežurni ljekar Ramiz Velagić, ovo je treći slučaj rođenja trojki u poslijeratnom periodu. Osoblje bolnice koje je porodilo trojke kazalo je da je porod prošao bez komplikacija, te da su i majka i bebe dobro. Nakon poroda bebe su smještene na Odjel za neonatologiju Kantonalne bolnice. Prema riječima dr. Anele Mahmić, dežurne liječnice, njihove vitalne funkcije su dobre .

Sa obilježavanja Svjetskog dana voda u centru ispred robne kuće

kvarova. Ove godine, također tradicionalno, Javno Komunalno preduzeće „Vodovod i kanalizacija“ je raspisalo javni natječaj za učenike osnovnih škola za izradu portofolija i izradu literarnih radova na temu voda. Za izradu portofolija ove godine stiglo je osam prijava dok je za natjecanje

u literarnim radovima stiglo 30 prijava. Prva tri najbolja portofolija i četiri literarna rada novčano su nagrađena na ovoj manifestaciji obilježavanja Svjetskog dana voda dok su svi učesnici dobili zahvalnice. Treba istaći da Javno Komuinalno preduzeće „Vodovod i kanalizacija“ iz

Velike Kladuše jedino na prostorima USK-a na ovakav način obilježava ovaj dan. Područje općine Velika Kladuša pokriveno je sa četiri vodovodna sistema. Ovim je više od 90 posto domaćinstava općine Velika Kladuša pokriveno kvalitetnim vodosnabdijevanjem. Esad Š.
Što preko polja i brda dolaze Pa hitro sve prolaze. Vrbas će ipak sama doći Bez buketa cvijećane smije poći. Neretva je veoma vesela Ipak je domaćin svog rođendana. Bosna čeka sestre svoje Da pomiješaju plave i zelene boje, Pa će rođendan ljepši biti Nijedna rijeka ga neće zaboraviti. I zato rijeke moje Bosne Budite vesele i ponosne, Žuborite glasno na ovaj dan Budite sretne jer danas vam je ROĐENDAN! Almajra ALDŽIĆ, VII-4 JU OŠ „1. mart“ Vrnograč

od tre koj telj svo sam bo kaz up po

Načelnik uručio o
Načelnik općine Sanski Most, dr. Sanjin Halimović, te članovi Asocijacije mladih SDA posjetili su u Kantonalnoj bolnici u Bihaću Edinu Babaču, majku iz Skucanog Vakufa koja je nedavno na svijet

Nagrađeni radovi učenika kategorija portofolija. Prvo mjesto: JU OŠ „Sead Ćehić“ - Grahovo, drugo mjesto JU OŠ“1. mart“ - Vrnograč i treće mjesto: JU OŠ „Sead Ćehić“ - Grahovo. Kategorija literarni radovi. Prvo mjesto: Almajra Aldžić, VII-4, OŠ „1. mart“ - Vrnograč, za rad „Rođendan rijeke“, drugo mjesto: Jasmina Kendić, 6-b, OŠ „Fadil Bilal“ - Šumatac za rad „Zaštita voda“, dva treća mjesta: Hana Galijašević, V1, OŠ „Sead Ćehić“ - Grahovo za rad „Ispovijest jedne rijeke“ i Ilhana Huskić, VI-a, OŠ „Todorovo“ za rad „Rijeka snova“.

Prvonagrađeni rad

Rođendan rijeke
Rijeke slave rođendan Kao i mi, Raduju se poklonima Kao ljudi svi. Moja je Bosna prepuna rijeka I one teku od pamtivijeka. Prva se sprema Bosna da krene Kroz Baščaršiju je pozdravljaju Sarajlije njene. Zatim Drina polako kreće Glasno žubori i puna je sreće. Danas slave rođendan svoj Koji je po redu – ne prati se broj.

do Na As li s ko go

Nagrađene učenice

Una, krajiška rijeka Sestre Sanu i Savu čeka,

Dobitnica „Grba g r ada“ Postavka izložbe
Općinski načelnik predao Tanji Umičević GRB GRADA

Prijem kod načelnika za Tanju Umičević

Izložba likovne grupe „K

BOSANSKA KRUPA – Brojna državna, balkanska, evropska i svjetska takmičenja prošla je u nešto više od deceniju sportskog rada karatistkinja Tanja Umičević, Krupljanka koja osim sportskim rezultatima, plijeni i svojom ličnošću, odgojem i urođenim optimizmom. Brojni Tanjini pehari, medalje, plakete i priznanja, ostvareni su isključivo žrtvovanjem njenih roditelja, koji su joj nesebično pomagali u njenoj karijeri. Put do bal-

kanske prvakinje je bio često mukotrpan, ali je sve to porodica Umičević izdržala. Tanja je jedna od rijetkih žena koja u riznici priznanja ima i najviše općinsko priznanje, nagradu „17. septembar“. Ipak, ova vrsna sportistkinja nikad do sada nije imala priliku da je osobno u svom kabinetu, u čast nje i njezinih rezultata, primi prvi čovjek grada. Posljednje takmičenje u Bihaću, na kojem je Tanja osvojila prvo mjesto, te tako osigurala

svoje mjesto u državnoj reprezentaciji, bio je povod da joj se primjerenim gestom općinskog načelnika Armina Halitovića i ta želja ostvari. Općinski načelnik predao je Tanji ovom prilikom posebno priznanje - „Grb grada“ Bosanske Krupe. O planovima, željama i budućnosti Tanje Umičević pisaćemo kroz intervju u narednom broju ReprezenT-a. Dževada Š.

BIHAĆ - U prošli četvrtak je u Gradskoj galeriji u Bihaću otvorena izložba grupe „Kamen“. Ovu umjetničku grupu osnovali su još 1987. godine Anto Kajinić, Mirko Marić i Edin Numankadić, a naziv „KAMMEN“ akronim je njihovih inicijala. Iako su umjetnici razvili, svako svoj vlastiti likovni pravac i senzibilitet, do danas izlažu zajedno i djeluju kao grupa. Kajinić na lesonitnim pločama istražuje redukcionističke mogućnosti likovnih elemenata koje svodi do skoro potpune bjeline, a naraciju prepušta poetskim nazivima slika. Edin Numankadić se predstavio svojim prepoznatljivim ciklusom „Zapisi“, koji je poput otrgnutih stranica iz njegovog umjetničkog dnevnika. Marić je izložio ciklus fotografija i portreta sa porukama na majicama, a svaki čovjek je za sebe poruka. Na ovim fotografijama interakcija lika i poruke daje nova izražajna značenja. Ova vrlo zanimljiva izložba rezultat je suradnje Javne ustanove „Gradska galerija“ Bihać i

Likovna grupa “K

Gradske galerij Sarajeva. Na otvaran Anto Kajinić i E

bor

29. mart 2010. godine, broj 193 Uređenje šetnice u Bihaću

ReprezenT

17

alnoj bolnici „Dr. Irfan Ljubijankić“

a Edina Babača zdrave djevojčice

Venecijanske stepenice u centru grada
BIHAĆ – Uz prisustvo velikog broja zvanica, svečano je ozvaničen početak radova na rekonstrukciji pješačke komunikacije u Bihaću u ulici Gazi Husref-begovoj, odnosno u starom dijelu grada, koja prolazi ispod zvonika svetog Ante Padovanskog i gradskog muzeja. Investitor je Zavod za prostorno uređenje općine Bihać, a vrijednost projekta iznosi 180.000KM. Venecijanske stepenice ili rekonstrukcija pješačke komunikacije u samom centru Bihaća prvi je projekt ove općine u 2010. godini. Ovom rekonstrukcijom Bihać će dobiti novi izgled. Rekonstrukcija šetnice u centru Bihaća neće utjecati na odvijanje sao-

Samra, Sajra i Neila Babača

Sve tri bebe imaju nešto manje dvije kile. Sretnoj majci ovo je ći porod, jer već ima dva sina, i će sada zajedno sa svojim rodiima imati, pune ruke posla oko oje tri sestre. Ovo nije sretan dan mo za njih, već i za Kantonalnu lnicu u Bihaću, jer kako su nam zali, „trojke“ su rijetke i rađaju se prosjeku jednom u osam hiljada rođaja. Tri sestre rodile su se u

razmaku od nekoliko minuta. Prvo se rodila najmanja Samra, zatim Sajra i na kraju Neila koja je ujedno najveća i najteža. Inače, porodici Babača bi svaka pomoć dobro došla, a pogotovo nakon ovog značajnog povećanja broja članova. Suprug Fikret, povremeno je nadničio u susjednoj Hrvatskoj, a danas je nezaposlen kao i supruga Edina. Rusmir K.

Maketa buduće šetnice

braćaja, jer će se radovi izvoditi u poslijepodnevnim satima, kada je

koncentracija saobraćaja najmanja. Rusmir K.

Udruženje EKO-Riba „Krušnica“

Upoznavanje učenika sa načinom proizvodnje riblje mlađi
BOSANSKA KRUPA – U okviru obilježavanja Svjetskog dana voda, Udruženje Eko-riba „Krušnica“ je organiziralo posjetu bosanskorupskih učenika iz Druge osnovne škole, proizvodnom pogonu za proizvodnju riblje mlađi. U okviru posjete, učenicima je održano predavanje o načinima i savremenim tehnologijama za prečišćavanje voda, kako bi industrijski razvoj, ali i kanalizaciona mreža bila upotpunjena mehanizmima koji otpadne vode vraćaju u rijeke ili odvode za druge namjene, a da se pritom onemogući njihovo zagađenje. Predavanja su održala dva američka stručnjaka. Učenici su poslije predavanja posjetili pogon EKO-Ribe „Krušnica“ i na licu mjesta upoznali se sa načinom proizvodnje riblje mlađi, kojim planiraju postići ekonomske efekte i za poribljavanje rijeka i jezera obezbjediti autohtone vrste riblje Učenici Druge osnovne škole u EKO-Riba “Krušnica” mlađi. Ovaj osjetljivi i jedinstveni proces proizvodnje mlađi zainteresirao je učenike, pa nisu izostala brojna pitanja. mjesecu, prolongirana je, jer ono još nije dobilo odgovarajući Planirana isporuka riblje mlađi koja je trebala otpočeti u ovom certifikat neophodan za plasman na tržištu. Dževada Š.

o darove za majku i „trojke“
Sanski Most, dr. Sanjin Halimović, darovao je ovom prilikom majci tri djevojčice hiljadu maraka te naglasio kako će lokalna vlast u ovom gradu u budućnosti voditi brigu o višečlanoj porodici Babača. Inače, Općinsko vijeće u Sanskom Mostu usvojilo je prije izvjesnog vremena odluku kojom se predviđa da se svako rođeno treće dijete u porodici daruje s dvije stotine maraka. Majku i bebe darovali su i predstavnici Asocijacije mladih SDA koji su ovom prilikom uručili novčani poklon u iznosu od dvije stotine maraka, kao i prehrambene artikle. Halimović je ovom prilikom istakao kako će općinskom vijeću u Sanskom Mostu predložiti da svaka porodica sa troje ili više djece uživa posebne beneficije. Zlatan Č.

nijela tri zdrave djevojčice. ačelnik Halimović te članovi socijacije mladih SDA, razgovarasu ovom prilikom sa sretnom majm te joj tom prilikom uručili i pridne poklone. Načelnik općine

Obilježen Međunarodni dan pozorišta za djecu i mlade

Premijerno izvedena
BOSANSKA KRUPA - Međunarodni dan pozorišta za djecu i mlade bio je dan kada se u Bosanskoj Krupi premijerno izvodila amaterska predstava „Ajša“, autora Huseina Osmanagića - Crnog, rukovodioca bosanskokrupskog Kulturno-umjetničkog društva „Una“. Onima starijim koji za kulturu i umjetnost pamte bolja vremena, vratila su se sjećanja onih dana kada su pozorišne postave KUD-a „Grmeč“

Načelnik Sanjin u posjeti majci

Kammen“

predstava „Ajša“
svake sezone radovale njihove sugrađane, a koje su svojom kvalitetom dobijale priliku da budu izvođene u Banjaluci, Sarajevu i drugim gradovima. Iz tog razloga treba pohvaliti ovaj korak i ovu predstavu autora „Ajše“ i KUD-a „Una“. Priča je to o djevojčici Ajši, kojoj je rat ukrao oca, i koja živi sa pitanjem zašto su ona i njena majka lišene sreće i ljubavi. Okrenuta nebu traži odgovore, koji ipak leže u

e u Gradskoj galeriji

postupcima i zamislima ovozemnih ljudi. Priča traži da se ne zaboravi ono što je Ajšin život promijenilo, ali i nadu da više nikad takva sudbina neće snaći nekog drugog. Centar za kulturu je podržao realizaciju ove predstave, a u dogovoru sa općinskim načelnikom, već skoro mjesec dana građani Bosanske Krupe, po promotivnoj cijeni srijedom i četvrtkom, mogu u Kinu pogledati i film. Dževada Š.

Kammen”

je „Collegium Artisticum“ iz

ju izložbe, prisustvovali su Edin Numankadić, a otvorio

ju je autor i organizator izložbe Strajo Krsmanović, direktor „Collegium Articum“. Izložba će biti otvorena do 15. aprila. Rusmir K.

Detalj sa predstave “Ajša”

18

ReprezenT 29. mart 2010. godine, broj 193

Izbor

Ozvaničen početak izgradnje zgrade Katoličkog školskog centra

Kamen temeljac novog poglavlja bihaćkog školstva
BIHAĆ - Grad Bihać i njegovo školstvo zlatnim slovima će u novijoj historiji upisati 24. mart kada je u prisustvu velikog broja uzvanica, predstavnika i gostiju iz javnog, vjerskog i političkog života BiH, susjedne Republike Hrvatske i Njemačke, te građana Bihaća, prigodnom svečanošću obilježen početak radova na novoj zgradi Katoličkog školskog centra „Papa Ivan Pavao II“ - Škola za Europu smještenoj na Ceravačkim poljima. Ovaj događaj svojim Kulturno umjetničkim programom ispunili su i članovi HKUD „Napredak“, kao i ženski zbor Katoličkog školskog centra. Ovaj kulturni, vjerski i historijski događaj za Bihać u svom obraćanju pozdravili su mnogi, među kojima i načelnik općine Bihać, mr. Hamdija Lipovača. Govoreći o značaju ovog projekta za Bihać, načelnik Lipovača je kazao kako je ovo još jedan uspjeh ljudi koji su za evropski Bihać i ravnopravnost svih naroda i građana u BiH. Obraćajući se biskupu banjalučkom, monsinjoru Franji Komarici, Lipovača je poželio da Katolički školski centar u najskorije vrijeme nastavi sa radom u ovom zdanju koje će biti izgrađeno nesebičnom podrškom prijatelja. Tokom blagoslova gradilišta i kamena temeljca, monsinjor Franjo Komarica se još jednom zahvalio gradu i svojim sugrađanima Bihaća, te svima koji su dali podršku izgradnji zgrade KŠC „Papa Ivan Pavao II“ - Škola za Europu u

Velika posjećenost Bišćana

Potpisivanje povelje

Blagoslovljenje kamena temeljca

Zbor katoličkog školskog centra izveo je himnu katoličke škole

Generalni konzul Republike Hrvatske sa sjedištem u Banja Luci, Frano Piplović, Bojana Krišto, predsjednica Federacije BiH i dopredsjednica HDZ BIH, Herbert Schedler u ime njemačke organizacije „Renovabis“, gospićko-senjski biskup Mile Bogović, banjalučki biskup, počasni građanin Bihaća monsinjor Franjo Komarica, te

Bihaću. Monsinjor Komarica je i ovom prilikom istaknuo posebnu ulogu znanja i nauke u životu čovjeka, naglašavajući njihovo jedinstvo sa vjerom koja oplemenjuje dušu čovjeka. Gradnja Katoličkog školskog centra „Ivan Pavao II“ odvijat će se u tri faze, u prvom dijelu biće izgrađena zgrada škole, potom sportska

dvorana a nakon toga i zgrada internata za smještaj učenika. Rok za izgradnju školske zgrade je 15 mjeseci tako da bi već u školskoj 2011/2012. godini u svoje nove učionice trebali sjesti učenici ove škole. Spomenimo da je do sad Katolički školski centar od svog osnutka bio podstanar u područnoj osnovnoj školi u Žegaru.

Biskupi Franjo Komarica i Mile Bogović

Velike pohvale treba svakako uputiti i don Slavi Grgiću, direktoru Katoličkog školskog centra u Bihaću, koji je u posljednje vrijeme uložio puno napora da se napokon ovjekovječi ovaj historijski događaj.

Uz blagoslov kamena temeljca i početka radova izgradnje nove škole, učenici i profesori KŠC- a Bihać proslavili su i Dan škole, 2. april. Rusmir KARAT

očetak rada Katoličkog školskog centra „Ivan Pavao II“ u Bihaću je nastavak rada i služenja Bogu i braći ljudima koju Katolička Crkva čini već dugi niz godina na području općine Bihać. Školstvom, kakvo nam je danas poznato, počele su se baviti časne sestre Družbe Klanjateljice Krvi Kristove još davne 1894. godine, kada su otvorile Osnovnu školu u Bihaću u danas nama poznatom Klosteru.

P

Par godina kasnije u toj istoj zgradi je otvoreno zabavište i građanska škola. Sestre su 1938. godine sagradile i dvoranu za priredbe u kojoj je kasnije održano čak i Prvo zasjedanje AVNOJ-a. U maju 1944. godine Kloster je bombardiran, kao i cijeli Bihać, a nekoliko godina kasnije, država Jugoslavija je aktom ukinula sve privatne škole, pa tako i ovu školu. Danas ova škola spada, kao što je iz

memoranduma vidljivo, u sistem katoličkih „Škola za Europu“ , kakvih u Bosni i Hercegovini ima sedam: Sarajevo, Tuzla, Žepče, Travnik, Zenica, Banja Luka i Bihać. U svijetu postoji 220.000 katoličkih škola. Trenutno se u ovim školama u BiH školuje više od 5.000 učenika, u osnovnim i srednjim školama. Sam naziv ove škole govori nam da je nastavni plan i program usklađen sa progra-

mom škola u Europi, tj, škola je priznata u svim država Europske unije, a i šire. Škola ima svoj kućni red, tako da se i po disciplini razlikuje od drugih škola. Škola tj. gimnazija je krenula sa radom početkom septembra 2007. godine. Trenutno ima dva razreda gimnazije i jedan razred Osnovne škole. Kroz prvu godinu dana, ponajviše zahvaljujući vrijednim i odgovornim profesorima, stečeno je povjerenje roditelja i učenika.

Spelološko otkriće braće Bahtagić
KOZARCI - Pored regionalnog puta Ključ - Sanski Most, u mjestu Kozarci, izvršena je ekspedicija u kojoj su učestvovali članovi Kluba ekstremnih sportova „Limit“, uz asistenciju iskusnog policajca. Pronađena je nova pećina neobične veličine i ljepote, a koja je potpuno skrivena od očiju javnosti. Otkriće su prijavili Nefad i Nedžad Bahtagić, dva mladića koja žive u blizini. - I ja sam ovdje odrastao, ali nikad nisam čuo da je neko išta slično spominjao. Kada sam vidio kako izgleda, prva asocijacija mi je bila Postojna jama u Sloveniji. Bio sam i tamo te mogu reći da je i ova ovdje ista, kazao nam je Aziz Gromilić, policijski komandir, koji je asistirao pri ekspediciji. Ulaz je obični otvor na zemlji, skriven u rastinju, odakle se brzo stigne u prvi dio pećine. Zatim se kroz mali tunel ulazi u prvu galeriju. Na sve strane vise veliki stalagmiti, između njih po raznim stranama skrivaju se i pružaju neistraženi pećinski prostori, galerije i tuneli. Prilikom ove ekspedicije, fotografisana je unutrašnjost. Skicirani su oblici podzemnih prostorija, i sve ukazuje na to da je lako iskoristiva. Nezvanično saznajemo da se odmah pristupilo radovima na obilježavanju, pravljenju kapije i osvjetljavanju ove pećine. I do ovih fotografija je bilo teško doći, jer lokalna vlast taji otkriće, kako bi ga što prije pretvorili u atrakciju, uz zvanično otvaranje pećine za javnost. Rusmir K.

Prvi ulazak u pećinu koja podsjeća na Postojnu

Velika Kladuša

29. mart 2010. godine, broj 193

ReprezenT

19

Održana sedamnaesta redovna sjednica Općinskog vijeća

Usvojeni izvještaji javnih preduzeća i ustanova
VELIKA KLADUŠA – U srijedu je zasjedalo Općinsko vijeće Velike Kladuše kojom je predsjedavao Sejfo Mustafić, predsjedavajući uz asistenciju njegove zamjenice Azre Kudić i pomoć sekretara Vijeća Senada Okanovića. U okviru 17. redovne sjednice na dnevnom redu od 18 tačaka bili su Izvještaji o radu i finansijskom poslovanju javnih preduzeća i ustanova kojima je Općina Velika Kladuša osnivač uključujući izvještaje o radu nadzornih i upravnih odbora te izvještaji o izvršenoj reviziji finansijskog poslovanja javnih preuzeća te usvajanje Plana rada za 2010. godinu. Na početku svog rada Općinsko vijeće je prihvatilo da se skih izvještaja te donešena Odluka o usvajanju izvještaja o reviziji finansijskih izvještaja tog preduzeća za prošlu godinu. Na osnovu prezentiranih finansijskih pokazatelja, ovo preduzeće je u prošloj poslovnoj godini poslovalo negativno sa gubitkom od 227.710 KM. Gubitak od osnovne djelatnosti pokriva se iz dobiti od sporednih djelatnosti što je nepovoljno za preduzeće. Odlukom o pokriću gubitka po obračunu za 2009. godinu gubitak JKUP „Komunalije“ od 227.710 KM raspoređuje se kao nepokriven a pokriti će se iz budućih finansijskih rezultata poslovanja. Vijeće je zadužilo JKUP „Komunalije“ da u narednom periodu

25 godina rada na tom problemu, kazao je između ostalog Almir Pajazetović, direktor JKUP „Komunalije“. -Preduzeće je negativno poslovalo a dobilo Općinsko priznanje. Lisice za blokadu točkova na automobilima nekorektno se postavljaju koristeći pri tom duple

za svaki od subjekata na dnevnom redu raspravlja u setu materijala dok su se izjašnjavanja vršila o svakoj tački dnevnog reda. Nakon dva sata rasprave, vijećnici su većinom glasova usvojili Izvještaj o radu Javnog Komunalnog uslužnog preduzeća „Komunalije“ za prošlu godinu sa Izvještajem o radu Nadzornog odbora za isti period. Usvojen je izvještaj o reviziji finansijNadzorni odbor JKUP „Komunalije“ čine Ćamil Keserović-predsjednik i članovi Fikret Murtić i Esad Čović. Mjesečna

formira strateške ciljeve i dostavi ih Vijeću na razmatranje, da se pokuša riješiti pitanje pasa lutalica, deponija, te da se ispita mogućnost izgradnje pogona za recikliranje otpada. -Razlog gubitku su kamate, kursne razlike, nenaplaćena realizacija te plaćanje zemljišta kod sportske dvorane privatnim vlasnicima u iznosu od 145 hiljada KM što je konačno riješeno nakon Nadzorni odbor JP „Veterinarska stanica“ čine Amir Kajtezović-predsjednik i članovi Mevludin Kendić i Hadžira

Mehmed Talić

Upravni odbor Javne ustanove „Centar za socijalni rad“ čine Jasmin Durmić-predsjednik i članovi Elmin Murtić i Amela Husić.

aršine. Šinterska služba je prošlost i treba tražiti rješenja za zbrinjavanje pasa lutalica, kazao je vijećnik Mehmed Talić. -Šta je sa pogrebnom djelatnoću? Preduzeće se treba baviti osnovnom djelatnosti prikupljanja, odvoza i zbrinjavanja otpada a pokrivenost od 34 posto je dosita nedostatna. Pitam, zašto građani odbijaju vaše usluge? U izvještaju ima rečenica koje iritiraju a ima i kontradiktornosti! Od lisica nismo dobili nikakav efekat. SDA neće podržati ni izvještaj ni plan ovog preduzeća, kazao je vijećnik Asmir Ćufurović. -Tražim od JKUP „Komunalije“ spisak vijećnika koji nisu na spisku platiša usluga odvoza smeća, zatražio je vijećnik Braco Kordić. Odgovarajući na postavljena pitanja i dileme, Almir Pajazetović je kazao kako su šinteri prošle godine likvidirali 900 pasa te da ne vidi načina kako tolike pse lutalice zbrinuti i nahraniti te održavati eventualno azil za životinje. –Mi danas po slobodnoj procjeni imamo 34 posto prijavljenih domaćinstava kojima odvozimo smeće, 40 posto donosi smeće u tuđe kontejnere a 25 posto smeće odlaže na divljim deponijama, kazao je Pajazetović.

Almir Pajazetović

(Ne) opravdani gubitak „Vodovoda i kanalizacija“
Sead Bećirović Emira Veljačić

naknada svakom članu je 225,00 KM mjesečno. Direktor preduzeća je Almir Pajazetović. Gubitak za 2009. godinu iznosi 227.710,00 KM. Nadzorni odbor JKP „Vodovod i kanalizacija“ čine Muharem Ćerimović-predsjednik i članovi Zlatko Oručević i Ibrahim Kajtezović.

Miljković. Mjesečna naknada svakom članu je 210,00 KM mjesečno. Direktor preduzeća je Sead Bećirović. Dobit za 2009. godinu iznosi 19.148,00 KM. Nadzorni odbor JP RTV d.o.o. Velika Kladuša čine Esad Šabanagić-predsjednik i članovi Irfan

Mjesečna naknada svakom članu iznosi 90,00 KM mjesečno. Direktorica preduzeća je Emira Veljačić. Upravni odbor Javne ustanove Centar za kulturu i obrazovanje „Zuhdija Žalić“ čine Fikret AbdićToda-predsjednik i članovi Muh-

Osman Čaušević

Mersad Sarajlija

Zlatko Dizdarević - Buco

Mjesečna naknada svakom članu je 225,00 KM mjesečno. Direktor preduzeća je Osman Čaušević. Gubitak za 2009. godinu iznosi 105.437,00 KM.

Talakić i Elvis Bajrektarević. Mjesečna naknada svakom članu iznosi 100,00 KM. Direktor preduzeća je Mersad Sarajlija. Dobit za 2009. godinu iznosi 2.791,00 KM.

amed Tabaković i Enis Kantarević. Mjesečna naknada svakom članu iznosi 100,00 KM. Direktor Centra je Zlatko Dizdarević-Buco.

Iako je poslovalo sa gubitkom od 105.437,00 KM, set materijala Javnog Komunalnog preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ usvojen je jednoglasno. Uzrok gubitka se nalazi u neplaniranim troškovima odvoza smeća, komunalne i vodne naknade, povećanja kamate za dva posto te izgubljen jedan sudski spor. I ovo će preduzeće gubitak pokrivati iz budućih finansijskih rezultata poslovanja. –Prosječna potrošnja vode po domaćinstvu je osam kubika. Gubici na mreži smanjeni su na 57,45 posto. Na naš kanalizacioni sistem priključeno je 12.060 domaćinstava od čega je oko 500 priključaka neaktivno, kazao je direktor preduizeća Osman Čaušević. -Izvještaj je dobar, ali ipak zavređuje kritike zbog negativnog poslovanja, kazao je vijećnik Senad Ogrešević. Uz pohvale na rad i program Radija Velika Kladuša, set materijala

ovog Javnog preduzeća općinski vijećnici su prihvatili jednoglasno. Bitno je napomenuti da je ovo preduzeće poslovalo pozitivno, uz dobitak od tri hiljade KM. Vijećnik Senad Ponjević je pohvalio rad ove medijske kuće a vijećnik Senad Ogrešević je istakao da se profesionalno radilo kazavši kako je izvještaj za svaku pohvalu, a naročito web stranica. Prilikom razmatranja seta materijala Javnog preduzeća „Veterinarska stanica“ vijećnici su ukazali na određene probleme koji prate ovu oblast a koji dolaze sa terena. Bez obzira što je ovo Javno preduzeće poslovalo sa dobiti od 19.148,00 KM jednoglasno je usvojen Zaključak da općinski načelnik formira stučnu komisiju da uradi analizu stanja i predloži strategiju poslovanja ovog Javnog preduzeća te da se uradi stručna analiza stanja kapitala u preduzeću koja je iznimno mala. Uz ove zaključke svi materijali JP „Veterinarska stanica“ su jednoglasno usvojeni. Uz Zaključak da općinski načelnik uputi primjedbe resornom kantonalnom ministarstvu zbog sporosti rješavanja rješenja u drugostepenom postupku, jednoglasno je usvojen set materijala Javne ustanove „Centar za socijalni rad“ Velika Kladuša. Kao posljednja tačka dnevnog reda jednoglasno je usvojen Izvještaj o radu i financijskom poslovanju Javne ustanove Centar za kulturu „Zuhdija Žalić“ Velika Kladuša. Vijeće je obavezalo direktora Centra da za aprilsku sjednicu Općinskog vijeća pripremi Izvještaj o poslovanju jer ovaj, kako su istakli, nije dovoljno transparentan, odnosno troškovi nisu raščlanjeni po mjestima nastanka. Ova ustanova nije niti pripremala plan i program rada jer su u toku radovi na njenoj rekonstrukciji i dogradnji. Kao generalni zaključak Vijeće je obavezalo sve menadžemente i nadzorne odbore preduzeća da za aprilsku sjednicu ponude Prijedloge odluka o visinama naknada za članove nadzornih i upravnih odbora javnih preduzeća i ustanova. Za realizaciju ovog obimnog dnevnog reda vijećnici su utrošili šest sati rada a kako je sjednica imala tematski karakter, odnosno funkciju skupštine javnih preduzeća i ustanova, izostala su vijećnička pitanja na početku sjednice. Esad ŠABANAGIĆ

20 ReprezenT
ako naslov ovoga teksta zvuči pomalo kao recept za neko novo jelo, to ipak nije ovdje slučaj. Ovo zapravo ima veze sa dvije stvari. Prva je vic vezan za jedan naš krajiški gradić (namjerno neću da kažem koji) i ide otprilike ovako: „Šta kaže Spajdermen kad se popne na munaru naše gradske džamije? Kaže, đe ću sad, u vražju mater!?“ Druga je vezana za aktualnu situaciju u Unsko-sanskom kantonu. Naime, u sličnoj situaciji u kojoj se nalazi Spajdermen iz našeg vica nalaze se i akteri nedavnog izglasavanja nepovjerenja Vladi Unsko-

29. mart 2010. godine, broj 193

Plaćeni prostor

Spajdermeni na krajiški način

I

sanskog kantona. I oni su skočili, ali sada ne znaju gdje da doskoče. Da je tomu tako, što bi rekao jedan ovdašnji novinar, pokazuje i činjenica da do danas nisu predložili rješenje za izlazak iz pat pozicije u koju su se doveli, niti ima naznaka da će to ubrzo uraditi. Umjesto da pokažu minimum odgovornosti i političke zrelosti i završe posao koji su započeli, oni se međusobno narodski rečeno „prepucavaju“ i govore kako neće jedni s drugima. Kad ih se pita kako je to moguće i gdje su tu građani Kantona, kažu kako se oni bore za građane i kako rade isključivo u

interesu građana. Zanimljivo, nema šta. Ja doduše jesam političar (skoro mi dođe da se izvinjavam zbog toga), ali sam prije svega građanin Unsko-sanskog kantona. A dovoljno mi je samo da krenem automobilom iz Velike Kladuše preko Cazina ili Bužima, svejedno, pa da doživim pravo iskustvo vožnje slaloma zaobilazeći rupe na cesti i drndajući cestom kao da se vozim zaprežnim kolima (doduše, nije mi auto mnogo odmakao od zaprežnih kola, ali asfalt je ipak asfalt). Elem, u toj silnoj borbi da ostanem na cesti i ne odvalim

točak, nemam baš vremena da mislim o gore navedenima, osim da ih, kao učesnike u vlasti, počesto spomenem i zahvalim se na tim rupama na cesti… Od te silne borbe za građane, a samim time i za mene samoga, koju kao provode spajdermeni sa početka priče, dođe i meni nekako žao što nisam i ja kakav Spajdermen pa da časkom napravim skok-dva i da sa munare u Zagradu (BiH) skoknem do crkve u Cetingradu (Hrvatska), pa onda još koji skok dalje prema „trulom Zapadu“ da se tamo malo „napatim“ i olakšam brige ovima što se za

nermin_puric@yahoo.com

nas građane bore… Ali pošto ni ja koji ovo pišem, a ni ti koji ovo čitaš nismo spajdermeni, nema nam druge nego da prve nedjelje u oktobru skoknemo do svog biračkog mjesta i da ove „zabrinute“ jednom zauvijek izbacimo iz cipela… Nema nam druge. va o povratu sredstava od PDV-a na lijekove i potrošni materijal dobra je ideja, jer bi se na taj način osigurala sredstva za financiranje osnovnog paketa zdravstvenih prava, te formiranje Fonda za skupe lijekove, ali da bi se to realiziralo potrebno je pokrenuti izmjene Zakona o PDV na nivou države. Klub zastupnika DNZ BiH je posebno upozorio na tešku situaciju u Kantonalnoj bolnici u Bihaću i potrebu za većom pomoći od strane federalnih institucija. Nedopustivo je da u 21. stoljeću svi odjeli nemaju toplu vodu i sanitarne čvorove koji su na nivou jedne takve zdravstvene ustanove, a u kojoj pacijenti borave najmanje nekoliko dana. Zbog udaljenosti Kliničkog centra u Sarajevu i u Tuzli izdvajaju se velika sredstva za liječenje pacijenata van kantona, umjesto da se ta sredstva ulože u opremu i školovanje kadrova. Politika koja se vodila do sada išla je na štetu građana USK-a, što se vidi u svim sektorima, a posebno u zdravstvu. Hafeza Sabljaković, dr. medicine, predsjednica Kluba zastupnika

Osvrt na sjednicu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH

astupnički dom Parlamenta FBiH je u nastavku 29. sjednice razmatrao Informaciju o stanju u zdravstvu u FBiH koju je sačinilo Ministarstvo zdravstva FBiH. Zbog dosta otvorenih pitanja i problema sa kojim se suočava zdravstveni sistem, Klub zastupnika DNZ BiH je još prošle godine na 26. sjednici održanoj 27.10.2009. godine predložio da Ministarstvo zdravstva Federacije dostavi Informaciju o stanju u zdravstvu. Raspravom bi se otvorila mogućnost da se o problemima koji opterećuju svakog građanina otvoreno progovori i pokuša naći izlaz iz teške situacije, jer trenutnim stanjem u zdravstvu nisu zadovoljni zdravstveni radnici, ali ni korisnici zdravstvenih usluga. Obzirom da je zdravstvo u podijeljenoj nadležnosti Federacije i kantona, situacija je time još složenija. Federacija ima pravo utvrđivati politiku i donositi zakone koji se tiču ove

ZDRAVSTVENI SISTEM NA KLIMAVIM NOGAMA
Z
nadležnosti, a kantoni imaju pravo utvrđivati politiku i provoditi zakone. Međutim, zakoni koji se donose na nivou Federacije ne provode se na kantonima, a koordinacija između ministarstava je nikakva. Izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju daje se mogućnost djeci čiji roditelji nemaju zdravstveno osiguranje da do kraja školovanja imaju pravo na zdravstvenu zaštitu. Također i osobe starije od 65 godina, ukoliko nemaju zdravstveno osiguranje, ovim zakonom dobivaju tu mogućnost. Iako se Zakon trebao primjenjivati od početka 2009. godine, samo je Sarajevski kanton osigurao sredstva za te namjene. Ista situacija je i oko primjene Osnovnog paketa zdravstvenih prava koji se ne primjenjuje ni u jednom kantonu, jer nedostaju financijska sredstva. Budžeti s kojim raspolažu Zavodi zdravstvenog osiguranja su oko

1.400.000 KM, ali taj novac ne pokriva sve potrebe u zdravstvu. Oni koji se moraju liječiti često su dovedeni u poziciju da sami moraju kupovati lijekove, ako žele preživjeti, a za to je potreban podeblji novčanik. Pacijenti su nažalost na margini zbivanja, iako bi morali biti u centru pažnje ne samo svoje porodice, već i kompletnog osoblja. To nažalost nije tako, jer su zdravstveni radnici malo plaćeni i nedovoljno motivirani za težak i odgovoran posao koji obavljaju. Svi oni koji godinama izdvajaju sredstva za zdravstveno osiguranje trebali bi znati koja to prava imaju kada se jednog dana razbole, te šta se mora i koliko dodatno plaćati da bi imali kvalitetnu uslugu. Radnici čiji poslodavci ne plaćaju doprinose za zdravstveno osiguranje ne mogu i ne smiju biti žrtve Zavoda zdravstvenog osiguranja, koji su svojim odlukama onemogućili ovjeru

Dr.Hafeza Sabljaković

zdravstvenih knjižica. Ovakav zdravstveni sistem je na klimavim nogama i ne pruža nikakvu sigurnost ni građanima, ali ni zdravstvenim radnicima. Ukoliko se nešto hitno ne promijeni ovakvo stanje će postati neodrživo i potpuni kolaps je neizbježan. Svjetska banka inzistira da se u naredne tri godine mora smanjiti stopa za zdravstveno osiguranje za 4%, čime bi se rasteretila privreda. S druge strane ako ne bude novog zapošljavanja, zdravstvo će se dovesti u još težu situaciju. Inicijativa Federalnog ministarst-

Rifat Dolić o implementaciji presude Suda u Strazburu

UKIDANJE TROČLANOG O NACIONALNIM MANJINAMA

U BANJALUCI ODRŽANA TRIBINA
N

PREDSJEDNIŠTVA

a posljednjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH između ostalog vođena je rasprava u vezi sa Presudom Suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju „Finci i Sejdić protiv BiH“, odnosno amandmanima na Ustav BiH kojima bi se implementirala navedena presuda. U diskusiji o ovoj tački dnevnoga reda poslanik Rifat Dolić je kazao kako u ovom predizbornom vremenu ne može činjenica da se jedan ovako važan predmet kao što su Amandmani na Ustav BiH stavljaju u proceduru bez bilo kakvog konsenzusa unutar parlamentarne većine. Zbog toga se, kako kaže, stiče utisak da je pitanje implementacije presude Suda za ljudska prava iz Strazbura i podnošenje Amandmana na Ustav iskorišteno kao zgodna tema pred predizbornu kampanju. „U vrijeme kada cijeli svijet i svi racionalni ljudi aludiraju na neracionalnost i neefikasnost institucije tri predsjednika BiH ovaj model podrazumijeva

KAO JEDNO OD RJEŠENJA N

uvođenje i četvrtog predsjednika. Mislim da je u ovom momentu bilo i racionalnije i efikasnije reduciranje tročlanog Predsjedništva na jednog predsjednika države, na njegov posredni izbor i svođenje nadležnosti na protokolarne okvire. Etnička rotacija uključujući i kategoriju „Ostali“ odvijala bi se od jednog do drugog četverogodišnjeg izbornog ciklusa ili unutar ciklusa. Predloženim Amandmanom na Ustav BiH mislim da se ne implementira presuda Suda u Strazburu u dijelu koji se odnosi na izbor rukovodstva Doma naroda Parlamentarne skupštine jer praktično kategorija „Ostali“ ostaju i dalje diskriminirani. Dakle, mislim da je implementacija presude Suda u Strazburu po predmetu Sejdić-Finci na način kako se to predlaže u Amandmanima uz Ustav BiH neracionalno, neefikasno i nepotpuno. Radi toga nisam sklon podržati principe i model iz kojih počinju ovi Amandmani na Ustav BiH“, kazao je između ostalog Dolić.

a inicijativu Gradske organizacije DNZ BiH Banja Luka, a pod pokroviteljstvom Demokratske narodne zajednice BiH, u četvrtak 25.03.2010. godine u Banja Luci je održana Parlamentarna javna tribina Banja Luka 2010., na temu: „Položaj i prava nacionalnih manjina u RS i BiH: realno i poželjno stanje“. Uvodničar na tribini je bio Rifat Dolić, predsjednik DNZ BiH i poslanik u Parlamentu BiH. Dolić je, objašnjavajući ciljeve organiziranja javne tribine na temu nacionalnih manjina kazao kako očekivanja organizatora nisu promotivne prirode za sebe ili bilo koga drugog, već, kako je kazao, pokušaj da se zajednički da makar mali doprinos bržem unapređivanju položaja i prava nacionalnih manjina u BiH i prava konstitutivnih naroda na cijelom prostoru BiH. „Danas se spravom smatra da je rješenje političkog, pravnog, kulturnog i društvenog položaja manjina u nekom društvu jedinica mjere za demokratizaciju i modernizaciju tog društva. Ako ovaj kriterij uzmemo kao jedinicu mjere za vrednovanje demokratizacije i modernizacije bh. društva, pa čak ako isti primijenimo i na konstitutivne narode tamo gdje imaju manjinsko učešće, onda je BiH sasvim sigurno podaleko od demo-

Javna tribina u Banjaluci

kratskog i modernog društva“, kazao je Dolić. On je, pored ostalog, iskazao punu podršku nacionalnim manjinama u njihovoj borbi za adekvatniji tretman u društvu i pozvao vlasti u BiH na puno uvažavanje svih prava pripadnika nacionalnih manjina i još jednom posjetio na demokratski postulat po kojem od ostvarenja prava manjina zapravo zavisi demokratizacija i civilizacijski napredak društva. Pored Dolića kao uvodničara, na tribini su učestvovali i izvjestioci Stevo Havrljuk, predsjednik Saveza nacionalnih manjina RS koji je o manjinama govorio sa aspekta ustavno-pravnog položaja sa posebnim osvrtom na RS. Ugledni banjalučki profesori: prof. dr Ivan Šijaković sa Ekonomskog i prof. dr Nenad Suzić sa Filozofskog fakulteta u Banja Luci govorili su o pitanjima integracije manjina sa sociološkog, odnosno

obrazovnog aspekta. Na tribini su, pored imenovanih, učestvovali i: akademik prof. dr Dragan Danelišen, Vladimir Blaha, potpredsjednik Savjeta nacionalnih manjina Skupštine RS, zatim Šaha Ahmetović, članica Savjeta, doc. dr Jasenko Jargić, mr. Predrag Sekulović, Bojan Grebenar, sekretar Omladinskog savjeta RS, Milijana Niskanović, projekt menadžer u OKC-u, mr. Radenko Milak, prof. Slobodan Nagradić, prof. dr Duško Vejnović, mr. Milan Pilipović, Željko Antonić, predsjednik IO Omladinskog savjeta Banja Luka i Elvir Padalović iz Magazina BUKA. Organizator se ovom prilikom zahvaljuje svim učesnicima, gostima i medijima na ukazanom povjerenju i učešću u javnoj tribini.

Plaćeni prostor/ Marketing

29. mart 2010. godine, broj 193
Edina Huskić

ReprezenT

21

Predstavnice DNZ BiH na seminaru za žene u politici

MALOBROJNOST ŽENA
u politici kao ključni problem
U Sarajevu je od 19. - 21.03.2010. godine održan seminar na temu: „UNAPREĐENJE VJEŠTINA POLITIČKOG UČEŠĆA ZA ČLANICE PARLAMENTARNIH POLITIČKIH STRANAKA U FEDERACIJI BiH“ koji je organizirala organizacija „Udružene žene“ iz Banja Luke, a pod pokroviteljstvom Fondacije „Rosa Luxemburg“. Na seminaru su učestvovale i predstavnice DNZ BiH Edina Huskić, zastupnica u Skupštini Unsko-sanskog kantona i Edina Abdić, vijećnica u OV Velika Kladuša, kao jedine predstavnice sa područja USK-a. Cilj seminara bio je dati informacije o zakonskim okvirima za održavanje izbora, odnosu prema ženama u pogledu poštivanja prava, kvotama za učešće na izborima, te o ulozi žena u stranačkim organima i utjecaju na donošenje odluka. „Položaj žena u politici i u društvu uopće je i dalje veoma težak, a razlozi za to su različite prirode. Razlozi se, na primjer, mogu tražiti u nedostatku solidarnosti, inferiornosti žena ili malobrojnosti žena u politici kao presudnim faktorima u rješavanju otvorenih pitanja sa kojima se suočavaju žene u politici i u društvu uopće, kao što su pitanja zapošljavanja, porodiljskog odsustva, mobinga i slično“, kazala je zastupnica Huskić komentirajući aktivnosti provedene na seminaru.

Poslanička pitanja i odgovori

Da li će i kada biti riješeno penzioniranje radnika „Agrokomerca“?
a posljednjoj sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH delegat Kenan Keserović postavio je delegatsko pitanje Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH u vezi sa statusom radnika „Agrokomerca“ koji su ispunili uslove za penzioniranje, a zbog neuplaćenih doprinosa ne mogu ostvariti ta prava.

Kenan Keserović:

N

U obrazloženju pitanja delegat Keserović je kazao: „Dana 15.03.2010. godine obratila mi se grupa radnika „Agrokomerca“ d.d. Velika Kladuša sa ispunjenim uslovima za odlazak u penziju. Naime, radi se o 90 radnika „Agrokomerca“ d.d., od toga 11 radnika sa 40 godina radnog staža, 38 radnika sa 65 godina života, te 20 godina staža, šest radnika sa 30 godina radnog

staža i 55 godina života, kao i 35 radnika sa Rješenjem o invalidskoj penziji. Svima nam je poznato, da radni staž radnicima „Agrokomerca“ d.d. Velika Kladuša nije uplaćen od 01.09.1997.godine do danas, niti postoje konkretni prijedlozi Vlade F BiH i sadašnjeg menadžmenta za rješavanje ovog problema. Dalje mogu navesti, sve se do sada zasnivalo na praznim obećanjima, da će

se problemi riješiti kao i da će „Agrokomerc“ d.d. početi sa proizvodnjom što je pokazalo da je to samo dobar scenarij za pričanje lovačkih priča, a u tom vremenu većina radnika je na nezakonit način ostajala bez posla, bez prava na zdravstvenu zaštitu i bez novčanih primanja odnosno svih radnih prava. To nije humano prema onima koji su gradili „Agrokomerc“, te je protivno svim

Konvencijama čija je Bosna i Hercegovina potpisnica. Zato, u ime tih radnika AC-a pitam: Da li ćete udovoljiti zahtjevima ovih 90 radnika koji imaju ispunjene uslove za odlazak u penziju, odnosno da li ćete izmiriti sve zakonske obaveze kako bi mogli otići u zasluženu penziju i na koji način ćete udovoljiti navedenim zahtjevima i u kom vremenskom roku?“

Putnička agencija Meridian
GRAĐEVINSKI MATERIJAL

Posjetite nas, informišite se o useljeničkim, posjetilačkim, radnim ili studentskim vizama za sve zemlje: Sjedinjene Američke Države, Kanadu, Australiju, Zemlje Europske Unije i ostale.

SVE ZA GRADNJU
Gornji Purići, Velika Kladuša Tel./Fax: 037-713-245 Mob: 061-167-641

Mi Vam možemo BESPLATNO putem telefona dati važne informacije o vizama, ali i lično. Vrlo povoljno vršimo prevoz putnika do ambasada u Sarajevu, Banja Luci i aerodoroma u Zagrebu. Za AMERIČKU VIZU popunjavamo elektronske aplikacije na engleskom jeziku koje se od 20. septembra 2006. godine vrši putem interneta, kao i telefonsko zakazivanje razgovora za useljeničku i neuseljeničku vizu. Za KANADSKU VIZU vršimo popunjavanje aplikacija na engleskom jeziku i slanje dokumenata u Beč, kao i sve ostale radnje neophodne da bi se omogućilo

nesmetano dobijanje vize. Za zemlje EVROPSKE UNIJE pružamo pomoć pri prikupljanju dokumenata važnih za jednostavnije dobijanje vize i nesmetano putovanje u zemlju koju želite. VAŽNO: Kod nas možete kupiti i avionske karte za sve gradove svijeta po cijenama aviokompanija, sa polascima iz Zagreba, kao i avionske karte sa polascima iz svih gradova Sjedinjenih Američkih Država prema Zagrebu. Također omogućujemo plaćanje avio karte u Americi. Imamo suradnju sa vodećim svjetskim avio-kompanijama: LUFTHANSA, KLM, UNITED AIRLINES, DELTA AIRLINES, CROATIA AIRLINES, AIR FRANCE, ČSA,... Posjetite nas u ulici Ibrahima Mržljaka 3, iznad KIB Banke u Velikoj Kladuši ili nas nazovite na Telefon: Tel/fax: GSM: 00387 37 775 085 00387 37 775 086 00387 61 435 452

22

ReprezenT 29. mart 2010. godine, broj 193

Crna hronika

U sklopu akcije pripadnika policije operativnog naziva „Sana“

Na području USK-a uhapšeno DESET osoba
BIHAĆ - Nakon dobro obavljenih pripremnih radnji u Sektoru kriminalističke policije USK-a, a uz prethodni dogovor i saglasnost s Kantonalnim tužilaštvom, u četvrtak u jutarnjim satima izvedena je akcija operativnog naziva „Sana“ na području općina Sanski Most, Velika Kladuša i Bihać, a koja je bila usmjerena prema licima koja se bave proizvodnjom i stavljanjem u promet narkotičkih sredstava. Cilj akcije je bio pronalazak narkotičkih sredstava kao i drugih inkrimisanih predmeta koja potječu iz krivičnih djela. Na području općine Sanski Most uz prethodno pribavljene naredbe sudije za prethodni postupak vršen je pretres objekata kod šest lica. Prilikom pretresa objekata koja koriste ova lica pronađeno je i oduzeto oko 200 grama supstance svijetlo smeđe boje koja asocira na heroin, 10 mobilnih telefonskih aparata, 23 SIM kartice, jedan prijenosni računar (laptop) i 1.000 KM. Na području općine Bihać uz dobivenu naredbu sudije za prethodni postupak izvršen je pretres objeSenada Dizdarević zvana Nada iz Bihaća

kata kod tri lica. Prilikom pretresa objekata koja koriste ova lica pronađeno je i oduzeto 1660 sjemenki Cannabis sative L, osam medicinskih šprica, deset mobilnih aparata, devet SIM kartica i vaga za precizno mjerenje. Također, pronađeni su i drugi predmeti za koje postoje osnovi sumnje da potječu iz krivičnih djela „razbojništvo“. Na području općine Velika Kladuša uz prethodno dobivanje naredbe sudije za prethodni postupak izvršen je pretres objekta kod jednog lica. Prilikom pretresa objekta kojeg koristi ovo lice pronađeno je i oduzeto oko 3 grama supstance svijetlo smeđe boje koja asocira na heroin, tri mobilna telefona, četiri SIM kartice i cjevčica za konzumiranje heroina.

Mehmed Bojić iz Sanskog Mosta prilikom privođenja

Slobode je lišeno više lica nad kojima je zavedena kriminalistička obrada, a o svemu je upoznat nadležni Kantonalni tužilac koji će poduzeti dalje mjere i radnje s ciljem određivanja mjere pritvora za lica kod kojih

su pronađena narkotička sredstva. U izvođenju ove akcije pored pripadnika Sektora kriminalističke policije svoje učešće su uzeli i pripadnici PU 1, 2 i 3 kao i JP za podršku. Rusmir KARAT

Nastavljeno suđenje Kličkoviću i ostalima

Nastavljeno suđenje Selimoviću i ostalima

Zatraženo privođenje postupka kraju
SARAJEVO - Nakon što je „detaljno razmotrilo dosadašnji tok postupka“, Sudsko vijeće je donijelo odluku da Odbrane trojice optuženih za zločine u Bosanskoj Krupi neće izvoditi dokaze o udruženom zločinačkom poduhvatu na nivou države. - Neće se izvoditi dokazi o tom udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) jer je tužilac rekao da nema dokaza da ih tereti za to, kazao je Zoran Božić, predsjedavajući Sudskog vijeća. Dževad Muratbegović, državni tužilac, rekao je da je taj dopis poslao Philip Alcock, koji je prije njega zastupao Optužbu, te da će morati ponovo proći kroz sve dokaze, kako bi se izjasnio o ovome. Prema navodima optužnice, Gojko Kličković, Mladen Drljača i Jovan Ostojić su u UZP-u učestvovali sa Radovanom Karadžićem, Momčilom Krajišnikom, Vojislavom Maksimovićem i drugim članovima Glavnog odbora Srpske demokratske stranke (SDS), s ciljem da se povežu dijelovi BiH naseljeni srpskim stanovništvom i da se stvori zasebna država bosanskih Srba. Osim toga, Tužilaštvo tereti Kličkovića i Drljaču za „UZP na nivou opštine“ u kojem su „svjesno učestvovali“ od aprila do kraja 1992. godine sa Miroslavom Vješticom, Miletom Drljačom, Milanom Štrpcem, Lazarom Stuparom, Dmitrom Ciganovićem, Miletom Vojnovićem, Mirkom Oreljom i drugim članovima SDSa, s ciljem stvaranja Srpske opštine Bosanska Krupa u kojoj će živjeti Srbi „u apsolutnoj većini”. Sudija Božić je još kazao da će Odbrani Gojka Kličkovića biti omogućeno da izvede „još dokaza koji se tiču dešavanja u Bosanskoj Krupi“, ali da to privodi kraju. - Tužilaštvo je ukupno saslušalo 67 svjedoka, a Odbrana Gojka Kličkovića do sada je saslušala 52 svjedoka. Preporučujemo da izvedu još desetak, na okolnosti koje do sada nismo čuli. Sve što bude mimo toga, mi ćemo odbiti. Mislim da je zbilja vrijeme da ovo suđenje privodimo kraju, kazao je Božić, te je odobrio Odbrani prvooptuženog još 20 radnih dana da sasluša preostale svjedoke. Na ovom ročištu Odbrana Gojka Kličkovića saslušala je svjedoka Miću Kačavendu, koji je rekao da je sukob u Bosanskoj Krupi počeo 21. aprila 1992. godine, kada je u krugu svoje firme „Krupatrans“ zatekao „ljude u zelenim odijelima i s puškama“, koji su ga otjerali rekav-

STRAH u
kostima svjedoka
SARAJEVO - Svjedok Tužilaštva BiH je u sudnici prepoznao Emira Mustafića kao osobu koja je najčešće tukla zarobljenike u kasarni „27. juli“ u Bihaću. - Sjećam se Emira, stražara sa staklenim okom. Sjedi u sudnici u trećem redu. Sjećam ga se kao visokog, duže kose, uglavnom agresivnog. Pamtim jedan njegov šamar, kada mi se glava okrenula, i batine koje sam dobio palicom, kazao je Petar Stojanović, nekadašnji pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS) i zarobljenik u kasarni „27. juli“ u Bihaću. Uz Emira Mustafića, Tužilaštvo BiH tereti Adila Ružnića i Mehuru Selimovića za pomaganje i podstrekavanje zatvaranja pripadnika vojske i policije Republike Srpske, te civila, u zatočeničke objekte u Bihaću, Cazinu i Bosanskom Petrovcu između 1994. i 1996. godine. U optužnici se navodi da je Selimović bio referent za kontraobavještajne poslove, referent operativca i zamjenik načelnika Odjeljenja službe vojne bezbjednosti Petog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH), Ružnić pomoćnik komandanta za poslove bezbjednosti i referent operativca istog odjeljenja, a Mustafić pripadnik Vojne policije Petog korpusa ARBiH. Stojanović je kazao da je, po dolasku u zarobljeništvo u Bihać, bio smješten u ćeliju broj 1, u kojoj je bilo još dvadesetak osoba, te da je skoro svakodnevno odlazio na ispitivanja u učionicu. - To su bili upitnici koje smo dobijali od bezbjednjaka Ružnića. On je bio dosta strog čovjek i djelovao je vrlo opasno. Međutim, nije me nikad tukao. Jednom mi je prijetio i povukao za brk, ali to je sve, rekao je Stojanović. Prema iskazu ovog svjedoka, najveća fizička premlaćivanja događala su se noću, u hodniku između ćelija. - Znao sam čitavu noć da provedem u hodniku pišući odgovore. Ispitivanja su bila toliko česta da sam imao utisak da samo mene ispituju. Tada sam dobio taj čuveni šamar od Emira, a jednom su me u tom hodniku tjerali da kleknem i skinem odjeću, kako bih jače osjećao batine po leđima. Ružnić je sve to gledao, rekao je svjedok. Na pitanje Tužilaštva da li u sudnici sjedi “bezbjednjak” Ružnić, svjedok je rekao da sjedi, ali da ne smije reći ko je. - Časni sude, meni je taj čovjek utjerao strah u kosti, ja ne smijem reći ko je on. Bojim se za moju porodicu i za sebe, kazao je Stojanović. Na ovom ročištu iskaz je dao i Siniša Malešević, koji je takođe bio zarobljen u kasarni u Bihaću, te je nakon mjesec dana prebačen u zatvor „Luke“. - Tamo su nas tukli non stop. Nogama, rukama, palicama, ma čime su stigli. Ispitivao me je Mehura Selimović, ali me nije tukao. Najveće batine dobio sam u autobusu kada su nas odveli na razmjenu. Ne znam ni ko nas je tada tukao, meni su bile oči zatvorene, ali sam kasnije čuo da je u autobusu bio i Selimović. Iskreno, ja ga nisam vidio, ispričao je svjedok. Prema optužnici, Selimović i Ružnić su pomagali i podstrekavali zatvaranje civila i ratnih zarobljenika u prostorije kasarne „Adil Bešić“, hotela „Park“ i zatvora „Luke“ u Bihaću, kao i u prostorije autoservisa „Rad“ u Cazinu, te u Fabriku plastike u Bosanskom Petrovcu. Nastavak suđenja zakazan je za 7. april. (BIRN)

ši da je to „preuzela Civilna zaštita“. Svjedok je ispričao da je potom otišao u Jasenicu, a da mu je 24. aprila 1992. godine Gojko Kličković dao naredbu o postavljenju za komandanta mjesta. - To je vojno-civilni organ koji djeluje uz brigadu. Naš zadatak je bio smještanje izbjegličkog naroda, upućivanje na radove, pomaganje izbjeglim i nemoćnim. Ti ljudi su se kratko zadržali u Jasenici, onda su prebačeni u Bosansku Krupu. Mi nismo imali ratne zarobljenike, ali bilo je izbjeglica u osnovnoj školi, kazao je Kačavenda. Prema navodima optužnice, između 21. aprila i 1. maja 1992. godine više od 50 osoba nesrpske nacionalnosti bilo je zatočeno u osnovnoj školi u Jasenici, gdje su držani u nehumanim uslovima i premlaćivani, te su potom prebačeni u Osnovnu školu „Petar Kočić“ u Bosanskoj Krupi, gdje je do približno 21. augusta 1992. bilo zarobljeno najmanje 79 osoba. Dragomir Damjanić, drugi svjedok na ovom ročištu, početak sukoba dočekao je u svojoj pekari u Bosanskoj Krupi, gdje mu je došao drugooptuženi Drljača i rekao da je „Krupa sva blokirana“. - Krenuo sam s njim da ga odvezem kući. Vrlo malo je naroda bilo. Bilo je tmurno, sablasno, čisto... Drugi dan sam otišao u Jasenicu. Tamo sam vidio puno ljudi koji su izbjegli iz Krupe - i Srba i Bošnjaka. Uključio sam se odmah u prikupljanje i pripremanje hrane i svima je dijelio jednako. Poslije sam saznao da su ti ljudi otišli u razmjenu, kazao je Damjanić. Nastavak suđenja zakazan je za 6. april 2010. godine. (BIRN)

Radio Velkaton
web: www.velkaton.ba e-mail: info@velkaton.ba Marketing: tel/fax: 037-775-159

Crna hronika/Marketing

29. mart 2010. godine, broj 193

ReprezenT

23

Utvrđen termin izricanja presude Sulji Karajiću zvanom Hodža

Optuženi pokazao kajanje i prihvatio odgovornost
SARAJEVO - Sudsko vijeće će u petak, 9. aprila 2010. godine, izreći prvostepenu presudu Sulji Karajiću, nekadašnjem pripadniku Petog korpusa Armije BiH koji se tereti za zločine na području Bihaća. - Ambijent i karakter sukoba s Narodnom odbranom Autonomne pokrajine Zapadne Bosne (NOAPZB) doveli su do specifičnog oružanog sukoba. Odbrana Armije BiH (ABiH) je bila pocijepana i dovedena u pitanje, a porodice su bile rascijepane, jer je teško bilo prihvatiti da brat puca na brata i otac na sina. U takvoj situaciji nije se snašao optuženi, u završnoj riječi Odbrane kazao je Karajićev branilac Alaga Bajramović. Trećeg dana iznošenja završne riječi, Odbrana se posebno osvrnula na tačke optužnice u kojima se Karajić tereti da je „poticao i naređivao“ premlaćivanja zarobljenih pripadnika NOAPZB-a u Todorovskoj Slapnici i Latića Glavici (općina Velika Kladuša) u decembru 1994. godine. -U odnosu na te tačke optužnice, želimo naglasiti da Tužilaštvo nije dokazalo niti postojanje voda Vojne policije u tom periodu, niti koja su to podređena lica koja su vršila premlaćivanje, dodao je Bajramović. Državno tužilaštvo tereti Sulju Karajića zvanog Hodža, nekadašnjeg komandira Drugog voda Vojne policije 505. viteške motorizovane brigade Petog korpusa ABiH, za zločine počinjene nad ratnim zarobljenicima i civilima tokom sukoba između ABiH i NOAPZB-a u 1994. i 1995. godini. APZB i Narodnu odbranu je 1993. osnovao je Fikret Abdić, bivši član Predsjedništva BiH, a postojala je do 1995. godine. Zbog zločina počinjenih na tom području, Abdić je u Hrvatskoj osuđen na 15 godina zatvora. Odbrana je naglasila da je Karajić „teško narušenog zdravstvenog stanja” i da nije ranije osuđivan, te da bi to Sud trebao ocijeniti kao olakšavajuće okolnosti. -Želimo naglasiti i korektno držanje tokom postupka, kao i to da je optuženi priznao određene činjenice, čime je pomogao utvrđenju istine, pokazao jasno da se kaje za svoja djela i prihvatio odgovornost, smatra branilac Bajramović. Tokom svjedočenja u svoju korist početkom prošle godine, Karajić je priznao krivicu za djela opisana u tri tačke optužnice, ali je negirao krivicu za ostale zločine za koje se tereti. Odbrana je također zatražila da Karajić, koji se u pritvoru nalazi od zločinima optuženog govorili su preživjeli, ali i oni koji su govorili u ime ljudi kojih više nema jer ih je zadesila zla kob ponašanja optuženog, kazala je Vesna Ilić, tužiteljica Tužilaštva BiH u svojoj završnoj riječi. Ilić je istakla kako na strani optuženog ne postoji niti jedna olakšavajuća okolnost, s obzirom na činjenicu da tokom suđenja nije pokazao „žaljenje”, ali da postoji niz otežavajućih, „od načina počinjenja do brojnosti zločina”. - Žrtve su osobe za koje je optuženi samo mislio da podržavaju ideju Autonomne pokrajine Zapadne Bosne ili štite i podržavaju vojnike Narodne odbrane, dodala je Ilić. -U optuženom je rasla mržnja i bijes od formiranja APZB-a, jer ti vojnici su bili njegovi bivši saborci - a sada su pucali jedni na druge. Karajić je ranjen, boljele su ga rane, a boljela ga je oktobra 2007. godine, nakon izricanja presude bude pušten na slobodu uz mjere zabrane, s obzirom da „razlozi koje Tužilaštvo navodi za produženje pritvora apsolutno ne stoje”. i izdaja. Svjedoci nisu govorili o nekom imaginarnom liku, nego o stvarnom strašnom borcu kojem s vremenom nije vrijedilo ništa njegovo, pa samim tim ni tuđe, dodala je tužiteljica. Tužilaštvo je, analizirajući svih deset tačaka optužnice, istaklo kako ne postoji sumnja da je „na svirep i brutalan način” Karajić izvršio ubistva Amira Karajića, Muje Pehlića, Rasima Dizdarevića, Šefika Abdića, Hasiba Torića, te Fikreta Hušidića i Hajrudina Pilipovića. - Kao da mu nije bilo dosta ubijanja, Karajić je u Todorovskoj Slapnici naredio pripadnicima svog voda da privode civile za koje sumnja da su simpatizeri Narodne odbrane. Međutim, on se ne zaustavlja na pritvaranju - već naređuje da ih se tuče, i sam učestvuje u tim djelima, smatra tužiteljica. Tužilaštvo se posebno osvrnuSuđenje Karajiću je počelo u martu 2008., a Državno tužilaštvo je završnu riječ iznijelo u januaru ove godine, kada su zatražili da se optuženi osudi na kaznu dugotrajnog zatvora. (BIRN) lo na svojstvo Karajića u novembru i decembru 1994. godine, istaknuvši kako ne postoji sumnja da je optuženi u to vrijeme zaista bio komandir Drugog voda Vojne policije 505. viteške motorizovane brigade. Karajić je tokom suđenja svjedočio u svoju korist, kada je kazao da je sve do januara 1995. godine bio „vojnik – dobrovoljac”. - Interesantno je da se tokom svjedočenja Karajić sjeća svega što mu odgovara, onoga što želi da se sjeti, a sve ostalo pravda zaboravnošću. Mi tvrdimo da je to svjesno brisanje svega što je učinio u ratu - od ubistava do premlaćivanja, kazala je Ilić. Tokom svjedočenja u svoju korist, Karajić je priznao krivicu za djela opisana u tri tačke optužnice - među kojima je i ubistvo Amira Karajića zvanog Kolač - ali je negirao krivicu za ostale zločine za koje se tereti.

O

Suprugov poziv za kraj
SARAJEVO - Merima Filipović, svjedokinja Tužilaštva BiH, prošle srijede prisjetila se posljednjeg razgovora sa suprugom Omerom, u kojem joj je poručio da se čuva, te da je s njim „gotovo“. - Pozvao me je Vinko Kondić i rekao da Omer hoće da razgovara sa mnom. Tada mi je rekao da zove iz Općine, te da je s njim sve gotovo. Pitala sam ga zašto mu Jovo Banjac ili Vinko ne pomognu, a on mi je rekao: ‘Za Banjca sam ratni zločinac, a zahvaljujući Vinku još nisam dobio batine, iako ne znači da neću’. Općenito je tada govorio da će u logor, da čuvam djecu, i to je to. To je bio posljednji put kad sam ga čula, rekla je Filipović. Svjedokinja je istakla da je supruga posljednji put vidjela 27. maja 1992. godine, nakon čega je on odveden u zatočeništvo. Kako je kazala, Jovo Banjac je u tom periodu bio predsjednik Skupštine opštine Ključ, a njen suprug Omer njegov zamjenik. Također je kazala da je Boško Lukić bio „na čelu Teritorijalne odbrane“, a Vinko Kondić načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Ključ. Državno tužilaštvo tereti Kondića i Lukića, skupa s Markom Adamovićem, za zločine protiv čovječnosti, te udruživanje grupe ljudi i podstrekavanje na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene na području Ključa tokom 1991. i 1992. godine. - Vinko Kondić je bio moj i Omerov školski drug. On je bio izuzetno dobar s mojim suprugom i djeverom Muhamedom. Bio je toliko dobar da ga je moj svekar smatrao trećim sinom, objasnila je svjedokinja. Merima Filipović je rekla da je, ne preciziravši kada, od supruga Omera, koji je bio zatočen u Staroj Gradiški i na Manjači, dobila tri poruke, a nedugo potom i vijest o njegovoj smrti. - Kraj jula ću pamtiti po danu kada sam obaviještena da mi je suprug mrtav. Razgovarala sam i s Kondićem i rekla mu da je dženaza 1. augusta u Banjoj Luci, te da bih željela otići. On mi je obezbijedio policijsko vozilo, kojim sam i otišla. Na dženazi su mi rekli da je Omer umro od infarkta, u što sam u prvi mah i povjerovala, ali kada sam saznala da je umro i Esad Bender, onda sam pretpostavila da mu se nešto desilo, da je ubijen, rekla je Filipović. Svjedokinja je kazala da su na području Ključa u maju 1992. godine vršeni pretresi stanova i kuća u kojima su živjeli Bošnjaci, te su muškarci pozivani na „informativne razgovore“, nakon kojih su hapšeni i odvođeni u zatočeništvo. - Nisam vjerovala da se može desiti ono što je i bilo kasnije. Imala sam osjećaj da postoje paralelni organi u kojima nije bilo muslimana i gdje su se donosile odluke za koje sam kasnije saznala. Bilo mi je čudno kada su se promijenila obilježja i kada je stavljena druga zastava na Općinu, rekla je svjedokinja, koja je u tom periodu bila sekretar Sekretarijata za opću upravu u Ključu. U optužnici stoji da su vojska i policija od 27. maja 1992. godine, „u okviru preuzimanja vlasti“, započele s hapšenjem civila nesrpske nacionalnosti, koji su odvođeni u SJB Ključ, gdje su fizički i psihički zlostavljani, te ih je određeni broj prebačen u logor Stara Gradiška i potom na Manjaču. Merima Filipović je s djecom 1. oktobra 1992. godine konvojem napustila Ključ. Ona je kazala da je ranije razgovarala i s Vinkom Kondićem jer je željela otići u Sanicu, gdje su joj živjeli roditelji, ali da joj je prvooptuženi rekao da „nije vrijeme da ide“. Nastavak suđenja zakazan je za 5. april. (BIRN)

Suđenje Kondiću, Lukiću i Ademoviću

Ugodan put i sigurnu vožnju želi Vam...

ĆORALIĆI, CAZIN

037 537 775, 037 539 139

24 ReprezenT

29. mart 2010. godine, broj 193

Feljton

Feljton (02)

Moj did Osman i druga sjećanja
Redovni čitalac i povremeni saradnik ReprezenT-a Ibrahim - Ibraga Topić ustupio je Redakciji pravo objavljivanja sadržaja njegove knjige sa naslovom „Moj did Osman i druga sjećanja“. Knjigu je Topić namijenio prijateljima i poznanicima, f inancirao njeno izlaženje i podijelio, a potom morao štampati još jedno izdanje. Da se Topić ne bi izlagao novim troškovima, posredstvom ReprezenT-a u nekoliko narednih brojeva objavit ćemo njen sadržaj i pružiti mogućnost većem broju građana da pročitaju njegova, veoma zanimljiva sjećanja, na njegove drage prijatelje, pa i dida Osmana. Knjiga nije obimna i bit će objavljena u cijelosti, redoslijedom baš kao u knjizi, uz možda koju aktuelnu fotograf iju više.

Ponoć je tako tiha...
(dragim prijateljima Šmitu, Ali i Smailu u pomen)
eć nekoliko jutara zaredom uhvatim sebe kako, bezuspješno, pokušavam zapjevati meni posebno dragu pjesmu „Nebo je tako vedro, ponoć je tako tiha...“. I dok mi u glavi odzvanja ta divna melodija, nikako da uhvatim pravu intonaciju. Zašto? Pažljivo slušam melodiju koju samo ja čujem. I već raspoznajem i glasove: Šmit, Ale, Smail, ja! I u trenu mi postaje jasno zašto pjevam „falš“. Pa ja ovu pjesmu nikad nisam pjevao sam! Obično bi počinjao Šmit divnim tenorom, Ale je pratio baritonom na kojem bi mu pozavidjeli i mnogi školovani glasovi, a Smail i ja smo upadali uz pratnju na gitari. Brojne tihe ponoći pod vedrim nebom kod Begovih Kafana remetila je samo naša pjesma: „Ah siđi draga, siđi, topla te ljubav čeka...“. Bili smo prva generacija učenika iz našeg sela koja je masovnije krenula na dalje školovanje. Ćoralići su u to vrijeme (1953., 1954. godine) bili „udaljeniji“ od Cazina nego danas. Autobus je prolazio kroz Ćoraliće dva puta dnevno i to oko 11:00 sati u pravcu Velike Kladuše, a oko 14:00 sati vraćao se u pravcu Cazina. Stanovali smo kod rodbine ili dobrih porodičnih prijatelja, plaćajući stan dijelom u naturi, a dijelom u bespogovornoj poslušnosti i izvršavanju svake zapovijedi gazde i gazdarice. Nakon Cazina slijedio je Bihać, Banja Luka, Sarajevo. Dugu razdvojenost tokom školske godine nastojali smo nadoknaditi tokom zimskog, a posebno ljetnog raspusta.

V

Znali smo za jednu zimsku noć obići i po nekoliko sijela po udaljenim zaseocima, a ljetne dane i večeri najčešće smo provodili na Vitlovima preživljavajući teške jade prvih mladenačkih nestalnih ljubavi. Nerijetko smo zaboravljali obećanja data kod kuće kako ćemo se vratiti da povežemo poževeno žito ili sadijemo osušeno sijeno. usein Misaljević - Šmit odrastao je kod svog tetka

H

Dragica, simpatični bračni par muzičara-Roma, u šali su ga nagovarali da ostavi posao geometra i krene sa njima. A kad ih je jedne godine susreo u okolici Zadra gdje je bio na odmoru, ostao je sa njima cijelu noć pjevajući i čašćavajući sve goste u lokalu. Supruzi je sutradan kazao da je bio zaboravio, ali da ima važan posao u Cazinu i da moraju taj dan krenuti kući. Ona je tek davno poslije saznala zašto je odmor tako naglo prekinut.

završio Poljoprivrednu školu, ali se ubrzo „prekvalificirao“ u učitelja, pridružujući se Smailu i meni. „Hoćemo li po jedan kruškovac“ upitao bi me često kad se susretnemo u lokalu. Znao sam da me podsjeća na našu prvu veliku pijanku kad smo kruškovac pili iz čaša za himber. Bilo je to u januaru 1960. godine, kad smo došli kući za zimski raspust. Mene su otac i stric odnijeli kući k’o mrtva, a Alu je stariji brat „krkače“ odnio do kuće.

Misaljević Husein - Šmit
(27.02.1941. - 15.08.1988)
Sulejmana Duratovića i tetke Hitabe koji nisu imali djece. Bio je izvanredan đak tokom cijelog školovanja. Već kao prvačić tečno je čitao novinske članke tetku Sulejmanu, poznatom trgovcu kožom. Nadimak „Šmit“ zaradio je kao vrstan poznavalac njemačkog jezika. Druženje i pjesma su bile ono bez čega nije mogao. Milivoj i

(19.03.1940 - 02.12.1998.)
U maju 1988. godine, navratio sam kod njega da idemo na konjske trke na Ratkovac. Izgledao je vrlo umorno. Kazao mi je da se ne osjeća dobro, da se negdje prehladio. Umro je 15. augusta iste godine. le Kapić je bio četvrto po redu od sedmoro djece Hasana Mehina. U Banja Luci je

Kapić Ale

(01.04.1943 – 15.03.1997.)
Usput je izgubio obje cipele (antilopke). Jednu su našli sutradan, a drugu tek u proljeće kad je otišao snijeg. Ni on, ni ja nikad ni prije toga, ali ni poslije toga nismo okusili ni kapi kruškovca. Umro je 02. decembra 1998. godine očekujući priliku da ode potražiti lijeka za oboljelo srce negdje izvan našeg kantona.

Ćoralić Smail

A

mail Ćoralić i ja smo bili bliski rođaci (njegova nene Fatime i moj did Osman bili su brat i sestra), a uz to smo bili vršnjaci i komšije. Otac, kojeg on nije ni vidio, nestao je u vihoru onog rata. Njegova mati koju smo svi u selu zvali „nevista Fatimina“ bila je „šnajderica“ i svima u selu krojila i šila, obezbjeđujući tako uslove za preživljavanje porodice i za Smailovo školovanje. Šiban krutim udarcima sudbine Smail je postao izuzetno snažan i hrabar. Nije mu bilo ravnoga među nama. Smio se popeti na najviše drvo, skočiti sa najviše međe, zaroniti u najdublju vodu. Jedne noći sačekala ga je grupa kukavica koja mu nije smjela u šake i udarivši ga iz zasjede, pobjegla. Smail je tom prilikom ostao bez oka. Zadnje godine života proveo je sam i teško bolestan. Da život ne nagoni, čovjek nikad ne bi odrastao. Došlo je vrijeme ispunjavanja drugih životnih zadaća: ženidba, gradnja kuće, djeca - životne radosti druge vrste. Intenzitet našeg druženja je jenjavao, ali druženje nikad nije prestajalo. Šmit i ja smo postali višestruki kumovi i ja zapravo nisam ni imao kuma do Šmita. Gubitak dobrog prijatelja za svakog čovjeka je velik, nenadoknadiv gubitak. Ja sam u kratkom vremenu izgubio trojicu. Na njih me svakodnevno podsjete razni događaji, razne stvari, a najčešće lijepa pjesma, koju, na žalost, češće slušam u svojim mislima nego na javi. Svakog dana mi sve više nedostaju.

S

(Ibrahim - Ibraga Topić 24.02.1944.)
Rođen sam u selu Ćoralići, općina Cazin. Tačan datum rođenja, nažalost, ne znam niti ga je moguće utvrditi. U Matičnom uredu u Cazinu upisan sam 24. februara 1944. godine. A mati mi je pričala da sam rođen ujesen. Sve do vađenja rodnog lista radi upisa u bihaćku Gimnaziju nisam znao ni svoje pravo ime. Svi su me zvali „Ibraga“. To ime bilo je upisano i na svim mojim svjedočanstvima osnovne škole. Zbog toga sam se nemalo iznenadio kad sam vidio da mi je ime Ibrahim, baš kao i mome ocu. Nene Nazifa mi je pomogla da razjasnim tu zabunu. „Ti si, sinko rođen baš kad smo čuli da je Ibrahim pogin’o“, kazala mi je. „Čekali smo i nadali se da će se on vratiti ili makar javiti da je živ. Kad je prošlo nekoliko mjeseci, a on se nije javljao, Osman je

Autor o sebi
otišao u Cazin da te upiše. On ti je dao očevo ime - Ibrahim. Kad se Ibrahim, srećom, vratio živ tebe smo počeli zvati Ibraga, a u Matici nismo ništa ispravljali“. U Ćoralićima sam završio prva četiri razreda osnovne škole, a naredna četiri u Cazinu. U Bihaću sam završio dva razreda Gimnazije, a onda prešao u Učiteljsku školu. Uz rad u školi završio sam Pedagošku akademiju, a zatim i studij pedagogije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nakon petnaestak godina rada u razredu radio sam u privrednim i u političkim organizacijama na općini Cazin. Od 1988. godine sam poslanik u Skupštini Unskosanskog kantona, a u prethodna dva mandata bio sam delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Sa porodicom živim u rodnim Ćoralićima.

Izbor
Gradnja kružnog toka, parka i Doma kulture

29. mart 2010. godine, broj 193

ReprezenT

25

Radovi u Velikoj Kladuši teku predviđenom dinamikom
VELIKA KLADUŠA – U Velikoj Kladuši su prošle sedmice otpočeli radovi na izgradnji kružnog toka u ulici Ibrahima Mržljaka i modernizaciji i rekonstrukciji ulice Sulejmana Topića, te uređenju parka kod Doma zdravlja. Prema riječima Ismeta Hušidića, pomoćnika općinskog načelnika za prostorno uređenje, komunalne i stambene djelatnosti, svi radovi za sada teku planiranom dinamikom, što bi moglo rezultirati i njihovim okončavanjem prije roka. U toku su i radovi prve faze na izgradnji i rekonstrukciji Centra za kulturu i obrazovanje „Zuhdija Žalić“. Radove na ovom projektu ometa izmještanje dalekovoda, ali bi ovaj problem uskoro trebao biti riješen. Ukupna vrijednost ova tri projekta iznosi 818.488 maraka, a realiziraju se uz pomoć Projekta upravne odgovornosti GAP, te projekta UNDP-a „Jačanje lokalne demokratije - LOD“. Prema riječima općinskog načelnika Admila Mulalića, najbolji odgo- objekata od općeg društvenog inte- se oživljavanju privrede, a samim vor na krizu upravo je izvođenje resa. Ovakvim radovima, koje drža- tim i povećanju zaposlenosti. Esad Š. javnih radova, odnosno izgradnja va financira iz svojih sredstava, teži Završne pripreme za veliku manifestaciju posvećenu rahmetli Bajri Redžiću

Stari gradovi Unsko-sanskog kantona i njihovo uvezivanje u turistički proizvod

Izrada laserskog 3D snimka jedanaest starih gradova Kantona Kraj tanana šedrvana
„Stari gradovi Unsko sanskog kantona i njihovo uvezivanje u turistički proizvod“ naziv je projekta koji je u petak prezentiran u cazinskom Hotelu „Sedra“. Prezentaciju je organiziralo kantonalno Ministarstvo privrede u suradnji sa Zavodom za zaštitu kulturno historijskog nasljeđa.
CAZIN - Izrada arhitektonskog snimka 3D laserskim skenerom 11 graditeljskih objekata u USK-u u svrhu potpunog upoznavanja sa njihovim trenutnim stanjem i mogućnostima konzervacije i restauracije te uvrštavanja u turističku ponudu našeg Kantona osnovni je cilj Projekta pod nazivom „Stari gradovi Unsko-sanskog kantona i njihovo uvezivanje u turistički proizvod“. Kako bi se javnost i nosioci vlasti dodatno upoznali sa mogućnostima koje ovaj projekat pruža, u petak je u Cazinu održana njegova prezentacija a organizator je bilo kantonalno Ministarstvo privrede u suradnji sa Zavodom za zaštitu kulturnohistorijskog nasljeđa. - USK obiluje ogromnim prirodnim i kulturno-historijskim bogatstvom koji omogućavaju razvoj turističke privrede. Izrada 3D snimka postojećeg stanja 11 graditeljskih objekata osnova je za daljnje aktivnosti na njihovoj restauraciji i uvrštavanja u turističku ponudu, te stvaranje brenda Nacionalni park Una. Mi smo
CAZIN - Pripreme za veliku manifestaciju „Kraj tanana šadrvana“ koju organizuje Udruženje mladih „Cazin.Net“ uvelike traju. Organizacija ovog iznimno značajnog kulturnog događaja koji za cilj ima prisjećanje na doajena bh. sevdalinke, Bajru Redžića, trenutno je u fazi završnih priprema i dogovora. Udruženje mladih „Cazin.Net“ još jednom poziva sve poštovaoce lika i djela Bajre Redžića, ali i ljubitelje sevdalinke kao istinskog blaga naše zemlje, da 03. aprila u 19:00 sati posjete Dom kulture Cazin i još jednom odaju zasluženu počast čovjeku koji je Cazin i Cazinsku Krajinu neizmjerno zadužio.

ponosni na činjenicu da u USK-u ima oko 50 starih gradova, a samo u granicama Nacionalnog parka Una ih ima devet i očekujemo da će to biti brend, kaže ministar privrede Himzo Mulahalilović. Ovu inicijativu kantonalnog Ministarstva privrede podržao je Zavod za zaštitu kulturno-historijskog nasljeđa s ciljem da se prirodna dobra i graditeljska baština što prije ponudi turistima i počne ostvarivati dobit. - U granicama Nacionalnog parka Una nalazi se veliki broj dobara graditeljskog nasljeđa. Koncentiraćemo se upravo na te stare gradove kako bi što prije omogućili turistima da ih posjete. Suština je da će nam ta graditeljska dobra i prirodna bogatstva i

ljepota Une dati mogućnost da razvijemo brend Nacionalni park Una, naglašava Mirzet Mujadžić, direktor Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog nasljeđa. Za izradu laserskog 3D snimka 11 starih gradova u našem Kantonu biće potrebno 100.000 KM, a uz općinska i kantonalna sredstva apliciraće se i za sredstva iz federalnog i državnog budžeta. Kako je istaknuto na prezentaciji Projekta, sasvim je realna mogućnost da se snimanje objekata graditeljskog nasljeđa završi ove godine, a njihova restauracija i uvrštavanje u turističku ponudu biće vršena pojedinačno budući da će se za taj dio morati tražiti donatori te aplicirati ka pristupnim fondovima EU. Mirela S.

Manifestacija „Kraj tanana šadrvana“ pored već najavljenih izvođača i pokretanja inicijative za dodjelu naziva ulice Bajri Redžiću, biće obilježena projekcijom filma o Bajrinom životu i ljubavi prema muzici.

Redakcija ReprezenT-a je jedan od medijskih pokrovitelja ove manifestacije, a svoj značajniji doprinos ovoj manifestaciji dat će pripremom feljtona u nastavcima koji će biti posvećen liku i djelu Bajre Redžića. E. Š.

Delegacija Privredne komore USK-a posjetila Novo Mesto
NOVO MESTO - Delegacija Privredne komore USK-a na čelu sa predsjednikom Ismetom Pašalićem, generalnim sekretarom Sadetom Gutlić, te predsjedavajućom Skupštine PK USK-a i direktoricom Turističke zajednice USK-a Jasminkom Šuško, boravila je 24. marta ove godine u jednodnevnoj radnoj posjeti Novom Mestu. U Gospodarskoj zbornici (Privrednoj komori) Dolenjske i Bele Krajine, u Novom Mestu, održan je sastanak sa direktorom te Komore, Francijem Bratkovičem i direktorom turističkog preduzeća „Kompas“ d.o.o. Novo Mesto, Matjažom Pavlinom. Glavna tema razgovora su bili mogući zajednički projekti i saradnja s naglaskom na one u oblasti turizma. Nakon toga, delegacija PK USK-a je zajedno sa Bratkovičem imala sastanak sa gradonačelnikom Novog Mesta, Alojzijem Muhičem, kojem se priključio i njegov savjetnik Ivan Kuljaj. Nakon održanih sastanaka zaključeno je da se pažnja Komora usmjeri na istraživanje mogućih izvora financiranja i iz Slovenije i iz BiH, partnerskih projekata, te da se u maju u Bihaću organizira radionica o primjerima dobre prakse koje su imali u „Kompasu“ Novo Mesto na realizaciji projekata za seoski turizam. Prilikom te posjete obići će se i jedna lokacija na području USK-a interesantna za partnere iz Slovenije. Također je dogovoreno da će se za vrijeme sajma „EKOBIS 2010“, na kome će se zajednički predstaviti i Komora i Općina Novo Mesto, održati prezentacija postignutih rezultata u izgradnje III razvojne osi ( Novo mogla početi 2012. godine. Esad Š. Sloveniji na realizaciji projekta Mesto – Karlovac – Bihać ), koja bi

26

ReprezenT 29. mart 2010. godine, broj 193

Marketing

Načelnik Općine Bihać i vijećnici Općinskog vijeća 29. aprila prošle godine su uputili javnu osudu reklamiranja romana „Dezerter“ putem džambo-plakata u gradu koju je napisao izvjesni S. Živago, s natpisima „Dosta je bilo legendi, heroja i gazija“ u kojoj se navodno blate pripadnici Islamske zajednice, Petog korpusa Armije BiH, branitelji i heroji odbrambeno-oslobodilačkog rata, supruge šehida i patrioti ove zemlje. Zatraženo je da pripadnici policije i mjerodavni organi što prije provedu istragu i pronađu naručioce i počinioce ovog gnusnog čina. Zbog čega su uklonjeni džambo plakati za roman „Dezerter“ u Bihaću i Cazinu saznati može samo onaj ko pročita roman u kojem se prvi dio radnje odvija negdje u blizini rijeke Korane, u reonu Tršca.

*** DEZERTER s*** Umjesto predgovora ili moj obračun njima
(pozajmljeni naslov mog duhovnog vođe i kasno prepoznate ljubavi)
Ovaj roman nastao je prije 400 dana iz bijesa, nemoći i ljubavi. Od tada je bio na probnom čitanju kod raznih izdavačkih (čitaj religijskih) stupova morala svih naših naroda i narodnosti, kako bi to rekle komunjare. Jednima je smetalo što hodža nakon jutarnjeg vaza na temu „kako se za vjeru s praznom puškom juriša na mitraljeska gnijezda” poslijepodne j... mlade šehitkinje i to u Božijoj kući. Drugima što je i domovinski rat k..... tvorevina, pa su u naletu „vatrenih” silovane i babe koje nisu pobjegle pred „oslobodiocima”. Trećima što im se šupak i razum genetski deformisao nakon 500 godina kohabitacije pa su masovnim silovanjima pokušali ponovo posijati plave slavenske oči. Četvrtima što ih je pohlepa odvela u holokaust, a da to nisu spremni priznati, i sada dok ovo pišem ponovo pripremaju sebi novi holokaust navlačeći na sebe mržnju cijelog arapskog svijeta zaboravljajući da su i Arapi u svojoj povijesti periodično imali svoje Ajnštajne. I zamislite uvijek im smeta samo jedan od gore navedenih aksioma, ostala tri su IZVRSNA. Njihov moral neodoljivo podsjeća na priču kada je horoz s naslovne strane ovog romana progonio dvije koke s isukanom nabreklom alatkom. One su nevoljko bježale oko kokošinjca da bi jedna rekla „Ja ću stati pa šta bude”. Druga zadužena za vjersko-politička pitanja reče „Ajmo još jedan krug da ne misli da smo kurve”. Upravo zbog toga odlučio sam ovaj roman ponuditi preko interneta koji je tako lijepo pomeo sve zapišane granice oko balkanskih kokošinjaca.

Roman „Dezerter“ može se nabaviti u Redakciji ReprezenT-a po cijeni od 15,00 KM. Za narudžbe u Evropi obračunavaju se troškovi poštanskih usluga. Cijena romana u Americi je 15,00 dolara plus poštanski troškovi unutar Amerike i može se naručiti u Uredu ReprezenT-a u Utici: (315) 792-0085 i mob. (315) 292-0410.

GRAÐEVINARST VO

*

VISOKO I NISKOGRADNJA

*

Web: www.radiovkladusa.ba

E-mail: radiovk@bihnet.ba Marketing: 037/771-531

Oglasi
E-mail: krpromet@bih.net.ba

VELIKA KLADUŠA

Prodajem kuću i plac za kuću u ulici Ive Marinkovića (Zagrad) u Velikoj Kladuši. Više informacija na telefon 037 777 504 ili na www.nekretnine.bekano.com Prodajem dvosoban, ekstra renoviran stan u strogom centru Bihaća, prvi sprat sa šupom i parking mjestom. Telefon: 061-742-994. Prodaje se zemljište od 1000 m² na Hukića Brdu - Čardačištu u Velikoj Kladuši. Sa zemlje se vidi kladuška zaobilaznica. Cijena zemlje po m² je 30.000 KM. Kontakt: 062 605 777. Prodajem kuću 6m x 7m i plac od 555 m², a može i oboje u ulici Džemala Bijedića br. 25 u Velikoj Kladuši. Detaljnije informacije: 062 605 777. Prodajem kuću sa poslovnim prostorom u naselju Gata-Ilidža, pored regionalne saobraćajnice. Info: 061-137-556, 037-370-012. Traži se stan sa dvije spavaće sobe, poželjno centralno grijanje i uži centar Velike Kladuše. Zvati od 12 - 19 sati na telefon: 061 057 939.

Tel/fax: 00387 37 773-599, tel: 037 723-200 Mob: 061 815-533, 061 580-650

Te l : 037/770-135 037/772-727

Prodajem 3200 m² zemlje adekvatno za izgradnju kuće u Drmaljevu (kod farme) u Velikoj Kladuši. Vlasništvo 1/1. Kontakt telefon: 061 871 958.

P R I VAT N A ORDINACIJA

DR. ENO

In memoriam/Oglasi
Tužno sjećanje
Dana 26. marta ove godine navršilo se punih deset godina od smrti naše drage majke

29. mart 2010. godine, broj 193

ReprezenT

27

Tužno sjećanje
Dana 26. marta ove godine navršilo se punih deset godina od smrti naše drage majke

Tužno sjećanje
26. marta navršile su se dvije godine tuge i bola od smrti našeg dragog supruga, oca, djeda, brata i djevera

FATIMA (rođ. Pilipović) ĆEHIĆ
(1931. - 2000.)
Sjećanje na tebe zauvijek će ostati u našim srcima. Neka ti Allah dž. š. podari lijepi džennet i vječni rahmet.

FATIMA (rođ. Pilipović) ĆEHIĆ
(1931. - 2000.)
Godine prolaze, ali sjećanja na tebe, tvoj lik, djelo i ponos što smo te imali neće proći nikada. Vječno ćeš živjeti u našim srcima. Neka ti je vječni rahmet. Tvoja unučad Amil i Amra

OKANOVIĆ MIRSAD zvani MIKO
(15.05.1957. - 26.03.2008.)
Prošle su dvije tužne godine kako smo se oprostili od Tebe, dragi naš Miko. Otišao si tiho i dostojanstveno kao što si i živio. Kažu da dobri ljudi kratko žive, a dugo se pamte. Svaka pomisao na tebe budi suzu u oku, a tugu u srcu. Nismo Te mogli sačuvati od smrti, ali ćemo Te sačuvati od zaborava. Neka ti dragi Allah dž.š. podari lijepi dženet i vječni rahmet tvojoj plemenitoj duši.

Oni koji te nikad neće zaboraviti: sin Jasmin sa porodicom

Tužno sjećanje
Dana 22. marta ove godine navršilo se jedanaest godina od smrti naše drage majke

Tužno sjećanje
Dana 22. marta ove godine navršilo se jedanaest godina od smrti naše drage mame i svekrve

Tvoji najmiliji: supruga Firdeusa, sin Desmir, kćerka Amra, unuka Leena, braća Husein i Adil, snahe Munire, Hasnija i Senija, sestre Šefka i Arifa sa porodicama

FATA (Džanić) PAJAZETOVIĆ
(22.03.1999. - 22.03.2010.)

FATA (Džanić) PAJAZETOVIĆ
(22.03.1999. - 22.03.2010.)

SJEĆANJA, OBAVIJESTI O SMRTI, POSLJEDNJE POZDRAVE I ZAHVALE

MOŽETE PREDATI
NA ADRESI:
Ibrahima Mržljaka 3 Velika Kladuša od ponedjeljka do subote u vremenu od 08 do 17 sati

Nedostaješ nam svakog dana. Nisi tu da zajedno s Tobom podijelimo naše uspjehe i sve što dolazi... Nedostaje nam Tvoja dobrota i sve što si bila Ti, ali zauvijek ćeš živjeti u našim srcima. Tvoji najmiliji: unuci Denis i Adi, unuke Mirela i Nivela, praunučad Maja, Ajla, Amela i Nikola

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu za Tobom. S ponosom Te spominjemo i ne damo da se zaborav useli u naša srca.

Sve informacije mogu se dobiti na telefon: 037 775 086
Cijena objave

25 KM
(sa PDV)

Tvoji najmiliji: sin Mumin i Samir, kćerka Remzija, snahe Kadira i Suada sa porodicama

Tužno sjećanje
Dana 24. marta navršile su se dvije godine od smrti naše drage sestre

Nudimo sve vrste jela sa roštilja, jela po narudžbi, pizze i razne kolače...

SENIJA (rođ. Kantarević) RIZVIĆ
Draga sestro, teško je naći riječi za golemu tugu, bol i veliku prazninu u našim srcima. Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi. Ne postoje riječi utjehe za bol i prazninu koju si ostavila iza sebe svojim odlaskom. Dok živimo mi, živjeće i uspomena na tebe, na tvoj lik, plemenitost i dobrotu. Neka ti Allah dž.š. podari vječni rahmet i sve dženetske ljepote. Tvoji najmiliji: brat Alija, snaha Šemsa, bratić Aldin i bratišna Ajla

Posjetite nas!!!

n: Narudžbe na telefo

061 693 093 037 773 229

Oglasi
Izdajem novoopremljeni frizerski salon spreman za upotrebu, lociran u ulici Đure Pucara Starog - na novoj zaobilaznici u Velikoj Kladuši. Kontakt: 00 385 98 945 8036. Prodajem dva zemljišta, jedno pored drugog od 800 i 900 m², na lokaciji Zagrad, 1/1 dostupna voda, kanalizacija, struja, telefon. Cijena po dogovoru. Informacije na telefon: 037-777-501 Hitno kupujem građevinsko zemljište u gradu ili na periferiji Velike Kladuše. Info: 0041-764-532-250, kontakt@kladusa.net
Prodajem kuću u užem centru grada Velika Kladuša u ulici Ive Marinkovića br.1. Kontakt telefon: 062 395 070.

Kupon za male oglase
Kupon za BESPLATNE male oglase pošaljite poštom ili dostavite lično na adresu:

ZA BROJ 194

Ibrahima Mržljaka 3/1, 77230 Velika Kladuša

Do 15 riječi

Tekst oglasa:

(popuniti čitko štampanim slovima)

Prodajem poslovno-stambeni objekt u strogom centru Velike Kladuše, ulica Milana Pilipovića br. 7, Velika Kladuša (preko puta Poreske uprave). U sklopu objekta nalaze se: poslovni prostor veličine 150 m² (roh-bau), poslovni prostor veličine 50 m² (useljiv), stan veličine 100 m² (roh-bau) i stan od 120 m² (useljiv). Informacije na telefon 061-767-547.

28

ReprezenT 29. mart 2010. godine, broj 193

zabava/zanimljivosti

VICEVI
Digitalni sat
Dobio Mujo za rođendan digitalni sat. - Hajde slavljeniče, koliko je sati? - Ne bih znao reći! - Kako ne bi? - Pa haj ti otprve podijeli 18 sa 29!

Napustio posao kako bi se igrao Lego kockama Riješio najteži matematički Lego kockice popularne su među zadatak i odbio milion dolara djecom širom svijeta, no mediji sve
češće prenose priče o opsjednutosti starijih ljudi ovom popularnom igračkom nastalom u Danskoj. Tako je i Nathan Sawaya, napustio svoj posao advokata još 2001. godine kako bi se vratio svojoj opsesiji iz djetinjstva – lego kockicama. No, Sawaya, je uspio dokazati da Lego kocke nisu samo dječija igra, naime, on je počeo od kockica stvarati skulpture koje prodaje za čak više od 11.000 eura. Njegovi radovi izloženi su u brojnim galerijama diljem svijeta i veoma su traženi. Za stvaranje 30 kreacija Sawaya je koristio preko milion Lego kockica uglavnom u plavoj, crvenoj i žutoj boji, koje, kako tvrdi Aawaya, odražavaju rođenje, smrt i transformaciju čovjeka. “Svakodnevno sam na Jedan Rus koji je nagrađen sa milion dolara zbog rješavanja jednog od najtežih matematičkih zadataka rekao je da ne želi uzeti novac, Dr. Grigory Parelman (44) je siromašan, sam živi u stanu u St. Petersburgu, te je samo kratko kroz zatvorena vrata stana rekao da ne želi uzeti novac. “Imam sve što poželim”, rekao je on. Nagradu je dodijelio Američki matematički institut zbog rješavanja jedne od najtežih matematičkih zagonetki u zadnjih stotinu godina. Pored ovog, Parelman je propustio i da primi prestižnu nagradu Instituta za matematiku u Madridu prije četiri godine. On je i tada rekao da nije zainteresovan za novac i slavu. “Ja nisam heroj u matematici. Nisam čak ni uspješan zato ne želim da svi gledaju u mene“, kaže on. Njegova komšinica kaže da je jednom boravila u njegovom stanu i ostala zapanjena. Prema njenim riječima, u stanu se nalazi sto i stolica, te krevet sa prljavim dušekom koji je ostao od prethodnog vlasnika - alkoholičara koji je prodao stan. Njegovi susjedi kažu da se pokušavaju osloboditi bubašvaba iz zgrade, ali se oni kriju u njegovom stanu. Perelman je 2003. godine radio kao istraživač u Institutu za matematiku Steklov u St. Petersburgu kada je počeo da objavljuje svoje radove na web siteu te tada riješio jednu od sedam najvećih matematičkih zagonetki za koje je Clay institut ponudio milion dolara. Kada je riješio matematičku zagonetku staru više od 100 godina, poznatu kao Poincareovu pretpostavku, on je napustio posao. Prijatelji za njega kažu da je matematičar bez premca.

Preseljavanje
Preseljavali seljaci iz jednog u drugo selo, pa natrpali stvarima auto i veliku prikolicu za koju su zavezali kravu da trči za njima. I tako oni krenu i voze 40 km/h, a krava sve za njima. Gazda ubrza na 70 km/h, a krava još uvijek za njima. Ali taman tada upade kravi u oko muha, pa počne okom migati. Opazi to seljak pa joj kaže: - Pazi ti nje, e n’eš ti mene prestić da si još tolka, te nabi gas do daske.

skulpturama radio između osam i 12 sati, a nekada sam provodio i po 18 sati neprekidno radeći. Mnogo vremena potrošim na skiciranje ideja, jer to moram činiti na posebnom grafičkom papiru, i tek nakon skiciranja počinje ‘gradnja’“, kazao je Sawaya. Umjetnik od Lego kockica izrađuje skulpture ljudi u prirodnoj veličini i većinu svog vremena, otkako je napustio posao advokata, provodi u studiju u New Yorku, igrajući se Lego kockama i zarađujući.

Napušeni vuk u šumi
Pušili zec i vuk travu i nakon nekog vremena zecu dođe zlo i ode iz grma, a vuk nastavlja pušiti! Kad utom naiđe slon i ugleda vuka kako puši travu te mu kaže da mu dadne jedan dim. A vuk odgovori: - Daj ne seri zec, dosta ti je, pogledaj se na šta ličiš!

Dječak preživio zabijanje noža u glavu
Jednom dječaku iz Kine u lobanju je zabijen nož veličine 25 centimetara, nakon što se jedna grupa dječaka potukla zbog kompjuterske igrice. Kineski mediji navode da je dječak igrao online igru Counter Strike sa prijateljem u internet kafeu kada se incident desio. ‘’Njegovo lice je bilo svo krvavo, ali je on još uvijek bio pri svijesti’‘, rekao je direktor bolnice koja je hospitalizirala dječaka. Wei, izbodeni 16-godišnjak čak je hodao do bolnice uz pomoć svog prijatelja. Njih dvojica su igrali Counter Strike i porazili najvećeg neprijatelja u virtualnom svijetu što je bio povod za tuču dječaka. ‘’Kada smo igrali igru, grupa dječaka iz istog internet centra je došla do nas govoreći da smo morali instalirati softver da bi pobijedili u igri. Onda smo se sa njima počeli prepirati’‘, rekao 18-godišnji Huang, prijatelj povrijeđenog. Wei i Huang su izvučeni van internet kafića, gdje se tuča nastavila. Huang je rekao da je uboden nožem u lijevu ruku nakon čega su napadači pobjegli. ‘’Potom sam našao Weia kako leži na zemlji sa nožem u glavi’‘. Napadači su optužili Weia da instalirao kod koji omogućava da njegov lik u igri vidi kroz zidove, čineći ga lakšim u lociranju protivnika, piše Daily Mail. Operacija je trajala više od dva sata i doktori su rekli da je njegovo stanje stabilno ali da pacijent može imati posljedice poput infekcija, oštećenja mozga i epilepsije.

Tinejdžerka mora na operaciju zbog sto SMS-ova dnevno
Učenica srednje škole suočava se sa mogućom operacijom, jer šalje više od sto SMS poruka dnevno sa svog mobitela.
ima?’“, kaže Annie. Ona se sada nada da će mobitel zamijeniti iPhoneom, čiji će joj ekran na dodir olakšati tipkanje poruka. Annie je rekla da se prestravila nakon što je bol postao jak. “Počela sam gubiti osjećaj u rukama. Kada bih željele uzeti posuđe ili neki predmet, samo bi mi ispali iz ruku”, rekla je Annie. Osim toga, ona prima injekcije protiv bolova. I pored svega, Annie će morati ići na operaciju kako bi se oslobodila boli. Njena majka Carrie je rekla da joj nije mogla oduzeti telefon, jer je to bio njen čitav socijalni život. Iako se njeno stanje pogoršava, Annie mjesečno uspije poslati do 2.000 SMS poruka.

Plavuša kupuje televizor
Ide plavuša u dućan kupit televizor. Prodavač joj kaže: - Žao mi je gospođice, ali ne prodajemo plavušama. Ona se naljuti da kakva je to diskriminacija i ode doma. Sutradan si ofarba kosu u smeđe i odluči opet probati. Uđe u dućan i pita prodavača za televizor, na što će on opet: - Ne prodajemo plavušama. - Pa dobro, kako ste znali da sam plavuša? - Zato što mi prodajemo mikrovalne pećnice.

Padobranci
Bili Mujo i Haso na obuci za padobrance i instruktor ih priprema za skok:- Kad skočite s desne strane vam je ručica glavnog padobrana, ako se ne otvori s lijeve strane vam je ručica pomoćnog padobrana, a ako se ni on ne otvori iza vrata imate jedno dugme, njega stisnete i taj se sigurno otvara. Kad prizemljite čekat će vas đip i odvesti u bazu. Skoče oni, Mujo povuče desnu ručicu-ništa, povuče lijevu-ništa, udara se iza vrata po dugmetuništa, na to će Haso: - Jebo ti meni mater Mujo ako nas i ovaj đip bude čeko!

Otrovne MISLI

Oponašam dobro pticu
Javi se čovjek na natječaj za posao u cirkusu i reče tamo direktoru cirkusa da bi on radio: A što znate raditi? - Paa, znam oponašati pticu ... - Je li znate još što, takvi nam nisu baš zanimljivi? - Iskreno, ne, ali stvarno znam odlično oponašati pticu. - Ali takvih ima mnogo, ne tražimo to, treba tu još. - Ali ja stvarno znam odlično oponašati pticu. - Ne, zaista, ne mogu vas primiti na posao. I čovjek se zahvali direktoru cirkusa na utrošenom vremenu te odleti kroz prozor.

Mark Tw a i n

Simpatične fotografije p o l a r n o g m e d e u prvoj šetnji
Za malog polarnog medvjeda koji je prva tri mjeseca života proveo udobno smješten uz majku u jazbini, prvi susret s Arktikom i nije baš bio posebno lijep. Učinio mu se kao hladno i zastrašujuće mjesto.

“ “ “
Knjigu o zdravlju čitajte veoma pozorno. Može vam se desiti da umrete zbog štamparske greške. U nekim nenadanim, beznadnim prilikama, psovanje donosi olakšanje kakvo ne može čak ni molitva.
znamenitostima poput polarnih medvjeda prijeti velika opasnost od istrebljenja zbog globalnog zagrijavanja. “Na moru je sve manje leda,

Annie Levitz (16) izgubila je osjećaj u rukama i sada nije u stanju uzimati predmete i mora nositi steznike na oba zgloba, a prima i injekcije protiv bolova. Doktori tvrde da su njeni nervi u zglobovima priklješteni. Ovaj sindrom obično je povezan sa čestim korištenjem računarske tastature. Annie iz Chicaga insistira na tome da je smanjila svoju naviku na 50 poruka dnevno. “Znam da nije dovoljno, ali se trudim. To čak nisu ni poruke sa mnogo teksta, veća samo ‘Ćao, šta

Teškim danonoćnim radom Crkva je zatvorila, mučila, povješala i spalila horde i armije vještica, očistivši tako kršćanski svijet od njihove nečiste krvi. A onda se došlo do saznanja da vještice ne postoje, i da ih nikad nije ni bilo. Čovjek ne zna bi li se smijao ili plakao...

N

Polarni medo
Dolazi mali polarni medvjedić do svoje majke i kaže: - Mama, mama, a jesi li ti čistoklvna polalna medvjedica? - Jesam, jesam milo moje. - Mama, a je li tata čistoklvni polalni medvjed? - Je sinko i tata je isto. - A mama, a jesu li tvoji mama i tata čistoklvni polalni medvjedi? - Ma jesu dijete moje malo slatko. - A tatini mama i tata, jesu li i oni čistoklvni polalni medvjedi? - Jesu, i oni su čistokrvni polarni medvjedi. A zašto te to zanima milo moje? - Pa mama, zima mi je za popizdit.

o, nije mu dugo trebalo da se razigra na snijegu sa svojom majkom, koja ga je izvela vani na obali Aljaske. Majka medvjedica, inače, potroši oko tri sedmice s mladunčetom u području oko jazbine, prije nego što ga povede da savlada tehnike lova u vodi. Njihov prvi dan vani fotografirao je Amerikanac Steven Kazlowski (40), koji je bio u obilasku regije s vodićem Eskimom. Kazlowski je potrošio mjesece na svoju ekspediciju, nakon čega je sjajne fotografije koje je napravio mogao podijeliti s

drugima. “Postavili smo kamp oko tri kilometra dalje, kako bismo mogli posmatrati bez straha, a zatim smo strpljivo čekali”, rekao je Kazlowski. Medvjedica i mladunče, staro oko 13-14 sedmica, proveli su nekoliko dana vani prije odlaska na “suočavanje” s morskim ledom, dodao je. “Uvijek je uzbudljivo fotografirati polarne medvjede u prirodi. Nikad se neću umoriti od toga. To su fascinantna stvorenja i uvijek bude posebno zadovoljstvo posmatrati ih”, istakao je Kazlowski. On je naglasio kako, nažalost,

Porodična harmonija

zahvaljujući kojem medvjedi love i preživljavaju. Vidio sam kako se Arktik drastično promijenio. Prošlog aprila temperature su bile rekor-

dno visoke i puno leda se otopilo”, naveo je Kazlowski, ističući kako Arktik plaća cijenu našeg pogrešnog načina života.

Horoskop

29. mart 2010. godine, broj 193

ReprezenT

29

SEDMIČNI HOROSKOP
(29.03.10 - 04.04.10.)
Ovan
Očekujete pozitivne reakcije i odgovore u susretu sa saradnicima za koje Vas vezuju zajednički poslovno-financijski interesi. Stalo Vam je da ostvarite perspektivan dogovor u poslovnom dijalogu i da sačuvate kontakte na različitim stranama. Jasno Vam je da postoje određeni faktori koji utiču na završne rezultate i da Vaše vizije ne mogu da se ostvare bez nečije podrške. Postupite u skladu sa svojim moralnim načelima. Djelujete nesigurno i često se nalazite u fazi emotivnog previranja, još uvijek ne možete da se odlučite za svoj izbor. Promijenite svoj pristup u ponašanju, preuzmite inicijativu ili osmislite neko “neobično iznenađenje” za voljenu osobu. Prave vrijednosti uvijek imaju “posebnu cijenu”, prihvatite ritam ili izbor svoga srca. Nalazite se u fazi kreativnog uspona i potaknuti ste na nova poslovna rješenja. U susretu sa saradnicima imate jasne vizije i umijete dobro da procijenite redoslijed poteza. Potrudite se da dobijete neophodnu podršku, postoji osoba koja može da nagradi Vaše intelektualne sposobnosti. Važno je da proširite svoj poslovni i društveni uticaj u različitim pravcima. U ljubavnom životu osjećate laganu stagnaciju, stoga tražite izlaz ili rješenje na nekim drugim stranama. Ponekad djelujete suviše zahtjevno i neumoljivo. Partner nema dovoljno volje da odgovori na sve Vaše zahtjeve, a Vama postaje monotono da ponavljate istu priču. Ipak, nema razloga da se povodite za pogrešnim utiscima.

BOX OFFICE
(19 - 21 mart 2010.)

Najgledaniji filmovi u američkim kinima
Iako je i ovaj vikend imao kao konkurenciju nekoliko novih naslova i znatan pad zarade u odnosu na prošli vikend, Tim Burtonov film ‘ Alice in Wonderland’ još je jednom zaradio najveću svotu na kraju vikenda, po treći put zaredom. Prvih deset naslova po zaradi su (novi naslovi su označeni zvjezdicom):

Bik

1

Alice in Wonderland

6 Green Zone

Blizanci

(21,8 miliona $)*

Lav

3

The Bounty Hunter

8

(4 ,7 5

Djevica

Stalo Vam je da ostvarite svoje poslovne ciljeve na različitim stranama, međutim postoje dodatne komplikacije ili saradnici koji usporavaju Vaše planove. Analizirajte poslovne interese sa različitih aspekata, potrebno je da formirate listu prioriteta i nove kriterije prilikom izbora odgovarajuće teme. Važno je da pravilno uskladite svoje profesionalne želje i mogućnosti. Ukoliko sumnjate u nečije namjere, budite mudri i osmislite “test situaciju” kao provjeru uzajamnog povjerenja ili emotivne naklonosti. Nema razloga da uporno namećete svoju volju ili da nepravedno kažnjavate voljenu osobu. Umjesto da se opterećujete pogrešnim slutnjama koje Vas udaljavaju, potrebna Vam je nečija podrška ili oslonac. Stalo Vam je da proširite svoje spoznajne vidike i da se dalje profesionalno usavršavate u raznim pravcima, ali primjećujete da se oko Vas nalaze saradnici različitih profila i ćudi. Važno je da primjenjujete provjerene obrasce uspješnog poslovanja i da sačuvate dobar odnos sa saradnicima. Na sreću, Vaši poslovni maniri i diplomatska nota djeluju podsticajno na okolinu. Nalazite se u fazi novog emotivnog uzleta, neko Vas je zaintrigirao svojom pojavom i djeluje provokativno za Vaš ukus. Ipak, prije ili kasnije morate da provjerite svoje ljubavne impresije i da se suočite sa istinom. Dobro razmislite, koja osoba se najbolje uklapa u Vaš ljubavni profil. Moguće je prijatno iznenađenje. Osjećate lagani umor ili nedostatak volje da se suočite sa nekim poslovno-financijskim problemima. Stalo Vam je da sve bude u idealnom skladu, ali imate utisak da Vam nedostaju osnovne informacije o novim događajima na poslovnoj sceni. Na sreću, očekuju Vas pozitivne promjene, iznenadni dobitak ili dobri uslovi za proširenu saradnju. Djelujete zadovoljno u nečijem društvu, umijete da stvorite čarobnu i ljubavnu atmosferu. Važno je da pravilno vrjednujete nečija osjećanja, sve što se dešava između Vas i voljene osobe predstavlja “ljepši dio stvarnosti“. Pronalazite smisao u zajedničkim planovima, postoje “detalji” koji Vas posebno inspiriraju na novo emotivno zadovoljstvo. Zahvaljujući dobroj procjeni i efikasnoj poslovnoj strategiji koju primjenjujete očekuju Vas pozitivni rezultati. Zainteresirani ste za vrijednosne aspekte i poslove koji donose mogućnost za ličnim napredovanjem u različitim pravcima. U susretu sa saradnicima jasno predstavljate svoje namjere i ne ustručavate se da mijenjate postojeće standarde ili pravila. Ponekad ne razumijete partnerove manire i zagonetno ponašanje ili nove odluke koje sprovodi. Pokušavate da ostvarite zajedničke planove, ali teško Vam je da uskladite svoje emotivne želje i interesiranja u odnosu sa voljenom osobom. Potrebno je da pokažete dobru volju i dodatno razumijevanje za nečije “slabosti”, izbjegavajte novo emotivno rivalstvo. Nalazite se u sjajnoj psiho-fizičkoj formi, tako da djelujete vrlo samouvjereno i zahtjevno u susretu sa saradnicima. Na vrlo efikasan način umijete da sprovedete pravila uspješnog poslovanja, koja ostavljaju pozitivan utisak na okolinu. Vješto primjenjujete različite poslovne strategije u zavisnosti od aktualne teme i ciljeva koje želite da ostvarite. Najbolje se osjećate u društvu koje ima slične ideje ili poslovne interese. Ukoliko ste slobodni, postoji osoba koja Vas podstiče na dobro raspoloženje i spontano emotivno izražavanje. Priželjkujete snažne izlive ljubavi i imate dobar predosjećaj u odnosu sa voljenom osobom. U emotivnom zanosu, spremni ste da se oprobate u nekim novim ili “izazovnim” situacijama. Djelujete odlučno i uporno branite svoje stavove, ali postoje novi događaji koji dodatno otežavaju Vaš poslovni ili društveni položaj. Potrebno je da ispunite osnovne kriterije koje postavljaju Vaši saradnici, umjesto da provocirate novu raspravu ili da se sukobljavate zbog različitih poslovnih interesa. Potrudite se da potisnite svoju profesionalnu sujetu. Osjećate veliki emotivni zanos i inspiraciju, ali Vam nedostaje dobra prilika da izrazite svoje namjere. Partner ili osoba koja Vam se dopada vješto “izmiče” pred Vašim pozivima. Povremeno imate utisak, kao da se nalazite na različitim valnim dužinama ili da ne dobijate “pravi ljubavni tretman”. Kada reagirate ishitreno postoji veća mogućnost zavaravanja u procjeni. Angažirani ste na različitim stranama i djelujete pretenciozno u susretu sa saradnicima. Potrebno je da pravilno usmjerite svoju stvaralačku energiju ili da pojačate koncentraciju. Nečija asistencija prilikom rješavanja poslovnih dilema, pokazaće se od velike koristi. Razmislite o nekoj vrsti kreativnog odmora, važno je da profiltrirate svoje misli i da akumulirate pozitivnu energiju. Često mijenjate svoje emotivno raspoloženje i lagano gubite interesiranje za jednu osobu. Nezadovoljni ste kada novi događaji ne idu u željenom pravcu ili kada neko ne ispunjava Vaša očekivanja. Sve može da se “uljepša” i promjeni, u svom prepoznatljivom maniru oslonite se na svoja romantična osjećanja i na onaj unutrašnji impuls.

Vaga

$)

on

i li

Škorpija Strijelac

4 Repo Men
(6,15 miliona $)*

9

m

(4

m

i li

*

on

a

(2

1

$)

m ili on a

Pomalo subjektivno tumačite nove događaje na poslovnoj sceni i nehotično umanjujete nečije sposobnosti. Potrebno je da se usaglasite sa svojim saradnicima oko uvažavanja različitih poslovnih interesa, prije nego što izgubite dragocjeno vrijeme i energiju. Bez dobrog plana i procijene, nema ni značajnog poslovnog pomaka ili uspjeha. Izbjegavajte iznenadne novčane investicije. Skloni ste čestim promjenama emotivnog raspoloženja, kada se nalazite u osjetljivoj fazi prepustite svom partneru da kreira zajedničke planove. Pažnja i razumijevanje koje dobijate u krugu svoje porodice djeluju vrlo podsticajno. Ukoliko ste slobodni, novo poznanstvo obećava “uzbudljive” emotivne kontakte i zadovoljstvo.

2

Diary of a Wimpy Kid

7 Shutter Island

(5 ,9 6 $)

Rak

Osjećate laganu stagnaciju u stvaralačkom izražavanju i potrebu da se psihički rasteretite od nagomilanih obaveza. Važno je da angažirate pouzdane saradnike, kako biste ostvarili zajedničke interese u predviđenom roku. Prepustite drugima da se dokazuju u novim ili eksperimentalnim situacijama. Preispitajte svoje stavove sa različitih aspekata uspješnosti i poslovanja. U ljubavnom životu prija Vam nečija prisutnost, ali želite da ostavite dovoljno prostora i za neka paralelna interesiranja. Pokažite više diskrecije, naročito pri susretima koji obiluju snažnim emocijama ili prikrivenim strastima. Dobro procijenite svoje mogućnosti, prije nego što pokrenete novu ljubavnu inicijativu i izrazite svoje namjere.

(34,5 miliona $)

m ili on

Djelujete snalažljivo i vrlo sugestivno na svoju okolinu, ipak to ne predstavlja dovoljan uslov ili garanciju za poslovni uspjeh. Potrebno je da se dogovorite o zajedničkom rješenju i da bolje zaštitite svoje poslovne interese. Postoje sporni momenti u odnosu sa saradnicima, tako da su nečija obećanja podložna iznenadnim promjenama. Nalazite se u fazi ljubavnog uzleta i izuzetno Vas privlači kombinacija emotivne, strasne i intelektualne veze, ali osobi koja se nalazi u Vašem društvu nešto od toga nedostaje. Nema potrebe da komplicirate svoj emotivni odnos ili da postavljate “stroge uslove” koje neko ne može da ispuni. Usmjerite svoju pažnju prema vedrim temama, uvijek postoji “ljepši doo stvarnosti”.

a

$)

Avatar

Our Family Wedding

Jarac

5

She’s Out of My League
(6 miliona $)

10 Remember Me
ili (3 ,3 m on a $)

Vodolija

Ribe

Ovoga vikenda u američka kina stigli su komedija sa John Cusackom u glavnoj ulozi “Hot Tub Time Machine” i animirana fantazija “How to Train Your Dragon” u kojoj glasove likove, između ostalih, posuđuju Jay Baruchel, Gerard Butler i Craig Ferguson.

(3,8 miliona $)

30 ReprezenT

29. mart 2010. godine, broj 193

Sport

Izborna skupština Nogometnog kluba „Podgrmeč“

Prioritet izgradnja infrastrukture na stadionu
Nogometni klub „Podgrmeč“ dobio je prošlog utorka novog predsjednika kluba i rukovodstvo, koji će najstariji sportski kolektiv u Sanskom Mostu u narednom periodu pokušati izvući iz financijske krize.
SANSKI MOST - U prostorijama NK „Podgrmeč“ prošlog utorka u večernjim satima održan je nastavak Izborne skupštine kluba na kojem su delegati u novom sazivu za predsjednika jednoglasno izabrali Amira Beširevića, koji je u protekla tri i pol mjeseca bio na čelu privremene uprave. Za potpredsjednika kluba je izabran Sakib Kahrimanović, a izabran je i novi Upravni odbor kluba od trinaest članova. Pored novoizabranih predsjednika i potpredsjednika kluba, te šefa stručnog štaba i kapitena ekipe „Podgrmeča“ Upravni odbor čini još devet članova, a izabrani su: Ibro Hasić, Admir Jakupović, Jovo Janić, Hajrudin Mujanović, Marinko Čengić, Enes Karić, Meho Talić, Senad Mešanović, te vođa navijača Dino Džafić. Izabran je i Nadzorni odbor od tri člana, a čine ga Aldin Pilipović, Fudo Bečić i Sabahudin Talić. Nakon imenovanja, novi predsjednik „Podgrmeča“ je naglasio da je on samo predsjednik na papiru, a svi delegati i članovi Upravnog odbora su predsjednici, odnosno oni ljudi koji vole ovaj klub i hoće za njega raditi. Beširević je istakao, da „Podgrmeč“ mora krenuti sa mrtve tačke, jer ima dosta dugovanja iz

proteklog perioda, a nove obaveze dolaze. On je ukratko iznio i plan aktivnosti za naredni period istakavši

da je izgradnja infrastrukture na stadionu prioritet broj jedan. Zlatan Č.

Izborna skupština Košarkaškog kluba „Krajišnik“

VELIKA KLADUŠA - U prošli četvrtak je održana Izborna skupština Košarkaškog kluba „Krajišnik“ na kojoj je dosadašnji predsjednik Kluba, Osman Čaušević podnio Izvještaj o radu za period 2005. - 2010. godina. U Izvještaju su spomenuti rezultati koje je ovaj uzoran sportski kolektiv postigao u proteklom periodu. O samim sportskim rezultatima članove Skupštine je izvijestio sportski direktor Kluba Kasim Karajić. Na Skupštini je izabrana nova Uprava kluba koja broji devet članova. Za predsjednika Kluba izabran je Mersad Sarajlija, a jedan od prioritetnih zadataka,

Izabrana nova Uprava kluba Sportistima invalidima USK-a stiže priznanje
od Federalnog saveza
KLJUČ - Savez za sport i rekreaciju invalida Unskosanskog kantona u Ključu je održao svoju redovnu godišnju skupštinu. Pored članova skupštine sjednici su prisustvovali predstavnici Federalnog sportskog saveza invalida na čelu sa predsjednikom Huseinom Odobašićem, općinski načelnik općine Ključ mr. Osman Ćehajić, te predstavnici Sportskog saveza općine kako je istakao novoizabrani predsjednik Kluba, biće poboljšanje statusa Kluba i nastavak uspješnih sportskih rezultata u ovom kolektivu. Košarkaški klub „Krajišnik“ je redoviti član i učesnik svih do sada organiziranih liga i zvaničnih turnira na nivou Unsko-sanskog kantona, od lige za juniore i seniore, gdje se ostvaruju dobri rezultati i visoki plasmani, zatim rad sa juniorima koji su odlične rezultate postigli 2006. i 2007.godine, do mlađih kategorija, pionira i kadeta, koji svoja prvenstva igraju turnirskim sistemom. Formiranjem ženske košarkaške lige USK-a u 2009. godini, „Krajišnik“ se odmah uključio sa svojom ekipom, dajući tako doprinos razvoju i afirmaciji ženskog sporta. Tako klub danas ima aktivnih pet muških i dvije ženske selekcije, a pored toga i veterane i veteranke Kluba. Problemi u radu ovog kolektiva se najviše javljaju zbog nedostatka vlastitih terena za rad, ali i korištenja školske sale i gradske dvorane, koje se koriste uz naknadu. Prioriteti kluba su prije svega konsolidacija i poboljšanje finansijskog stanja u klubu, učešće mladih igrača na košarkaškim kampovima, te edukacija i učešće trenera na seminarima, zatim omasovljavanje igračkog kadra i uključivanje što više mladih u košarkaški sport i nabavka opreme i rekvizita za rad. Također, u ovoj godini kao jedan od bitnih momenata spomenuto je i dostojno obilježavanje i proslava 30 godina postojanja i rada kluba, kao i ulazak kluba u Drugu košarkašku ligu. Ovaj kolektiv dobitnik je brojnih priznanja koja se dodjeljuju pojedincima i kolektivima povodom Dana općine i izborima sportista na nivou Velike Kladuše. KK „Krajišnik“ je tako 2005. godine dobio jedno veoma visoko priznanje, Plaketu općine Velika Kladuša. Edin ŠABANAGIĆ Savezu od Kantonalnog budžeta, odnosno ministarstva BIZ-a. Od predviđenih 110. 000,00 KM za proteklu godinu realizovano je svega 39.000,00 uprkos činjenici da su ostvareni odlični rezultati u invalidnom sportu. Do kraja sjednice usvojeni su i plan i program rada te raspored takmičenja za 2010. godinu. Da je ovaj savez najorganizovaniji i najbolji kada su u pita-

Redovna godišnja skupština Saveza za sport i rekreaciju invalida USK-a

Novi Upravni odbor

KK „Krajišnik“:
Mersad Sarajlija – predsjednik Dževad Mujakić – zamjenik Osman Čaušević – član Husein Dolić – član Rasim Karajić – član Šefik Ogrešević – član Zlatko Oručević – član Dževad Munjaković – član Edin Kazić – član Predsjednik Skupštine: Husein Dolić Zamjenik Predsjednika: Fatima Čaušević Nadzorni odbor KK „Krajišnik“: Stipe Čelan – predsjednik Ismet Dolić – član Sana Hodžić – član

Ključ i Organizacije ratnih vojnih invalida općine Ključ koji su se kratko obratili prisutnima. Usvojeni su izvještaji o radu nadzornog odbora i skupštine saveza, te finansijski izvještaj za proteklu godinu uz primjedbu na umanjenje finansijskih sredstava

nju sportski rezultati i sam odnos prema takmičenju istakao je i predsjednik Federalnog saveza, koji je najavio da će s tim u vezi Savezu sa sport i rekreaciju invalida USK-a biti uručeno specijalno priznanje na predstojećoj Federalnoj skupštini. Rusmir K.

Odigrane utakmice 14. kola Prve rukometne lige FBiH za žene

Rezultati 14. kola
ZENICA: „Čelik BT“ – „Lokomotiva“ (Mostar) CAZIN: „Krajina“ – „Travnik“ ILIDŽA: „Hrasnica“ – „Gorica Iskra“ (Bugojno) ZAVIDOVIĆI: „Krivaja“ – „Bihać“ Slobodne ekipe „Turbina“ (Jablanica) i „Bosna“ (Visoko) (8:12) (18:1) (21:8) (20:12) 19:32 28:10 33:18 37:30

Cazinjanke ostvarile uvjerljivu pobjedu
CAZIN – U pretprošlu nedjelju u Cazinu je u okviru 14. kola Prve rukometne lige Federacije BiH za žene odigrana rukometna utakmica između Ženskog rukometnog kluba „Krajina“ i Ženskog rukometnog kluba „Travnik“. Cazinske rukometašice bile su favoritkinje u ovom susretu i to su od prve minute pokazivale na terenu. Ovo potvrđuje i činjenica da su domaće rukometašice prvo poluvrijeme završile sa samo jednim primljenim golom u svojoj mreži. Igrale su puno bolje i orga-

PRVA LIGA FBiH MUŠKARCI – GRUPA SJEVER

nizovanije od svojih protivnica iz Travnika. U drugom poluvremenu domaći treneri pružili su šansu mlađim i neiskusnijim rukometa-

šicama koje su ipak održavale rezultatsku ravnotežu koja je obezbjedila sigurnu pobjedu u ovom susretu. Esad ŠABANAGIĆ

BANOVIĆI: Banovići – Bosna TS (Tešanj) DONJI VAKUF: Radnik DV – Lukavac (Lukavac) ŽEPČE: Žepče – Bihać TUZLA: Sloboda Solana – Konjuh II (Živinice) KAKANJ: Kakanj – Sana 7 (Sanski Most) GRAČANICA: Gračanica Ind. – Maglaj Simer (Maglaj) Slobodna ekipa „Krajina Ingplast“ (Cazin)

Rezultati utakmica 17. kola
(16:8) (14:6) (21:9) (13:12) (14:13) (21:12)

31:18 27:20 38:23 26:27 36:28 48:27

Sport

29. mart 2010. godine, broj 193

ReprezenT

31

Krajiški prvoligaši na svom terenu odigrali utakmice 19. kola Prve lige F BiH u nogometu

„Jedinstvu“ pobjeda, „Krajišniku“ bod
BIHAĆ, VELIKA KLADUŠA – U subotu je odigrano pet utakmica 19. kola Prve nogometne lige Federacije BiH. Nogometni klub „Jedinstvo“ iz Bihaća je na svom terenu dočekao ekipu „Igmana“ iz Konjica. Za domaće nogometaše ovo je bila veoma važna utakmica u kojoj su od početka susreta jurišali na pobjedu. Ipak, uspjeli su postići tek jedan izuzetno vrijedan pogodak iz jedine prave prilike na utakmici, a strijelac je u 20. minuti bio Admir Mirvić. Drugi kantonalni predstavnik u ovoj ligi ekipa „Krajišnika“ je na svom terenu pred oko 400 gledalaca dočekala ekipu „SAŠK Napredak“ iz Sarajeva. Ovo je druga za redom utakmica Kladušana na svom terenu,
Sa subotnjeg susreta NK Krajišnik - NK SAŠK Napredak

Krajiške sedmične nezavisne novine

Impressum
a kako su u prošlom kolu neočekivano izgubili od „Slavena“ iz Živinica rezultatom 3:1, u ovom susretu se razmišljalo samo o pobjedi. Ipak, tako nije bilo na terenu, na kojem su domaći nogometaši pokazivali preveliku nervozu u organizaciji igre. To su iskoristili gosti iz Sarajeva, koji su poveli u 27. minuti preko Semira Bajrektarevića. U nastavku susreta, domaći nogometaši koriste jednu od brojnih prilika za izjednačenje iz opravdano dosuđenog penala u 37. minuti. Nakon odbranjenog udarca Nihadu Porčiću, isti igrač u naletu na odbijenu loptu postiže pogodak za izjednačenje. Bio je ovo i konačan rezultat ovog susreta u kojem je bilo više nervoze i prekršaja sa obje strane nego čistog nogometa. Rezultat takve igre je po šest pokazanih žutih kartona objema ekipama od čega je devet kartona pokazano u drugom poluvremenu. Gosti su u Veliku Kladušu došli sa namjerom da osvoje bod i taj plan su ostvarili. Igrali su organizovanije i daleko borbenije od domaće ekipe. Prema broju stvorenih prilika ekipa „Krajišnika“ je bila u prednosti, međutim nekoliko gostujućih stopostotnih šansi bile su zrelije za promjenu rezultata. Ekipa „Krajišnika“ ne može se prepoznati na terenu u usporedbi sa gotovo istim timom u jesenjem dijelu prvenstva. Nešto se u ovoj ekipi događa, a publiku posebno zabrinjava nervoza na terenu koju ispoljavaju gotovo svi nogometaši. U naredna tri susreta, ekipa „Krajišnika“ dva puta gostuje i jedno kolo je slobodna tako da ekipa za kratko vrijeme može doći u prilično opasnu zonu. U narednom 20. kolu, oba krajiška predstavnika igraju gostujuće utakmice. „Jedinstvo“ putuje u Banoviće kod lidera tabele i vjerovatnog putnika u Premier ligu, ekipe „Budućnosti“, dok „Krajišnik“ putuje u Edin Š. Orašje kod istoimene ekipe.

Izdavač: Meridian d.o.o. 77230 Velika Kladuša, Ul. Ibrahima Mržljaka 3/I, Identifikacijski broj: 4263399280007 Direktor: Tina Odobašić Glavni i odgovorni urednik: Edin Šabanagić Mob: 061-435-452 Redakcijski kolegij: Tina Odobašić, Hasan Mujakić, Edin Šabanagić Grafička obrada: Hasan Mujakić Elvis Maležić Novinari - saradnici: Nedžib Vučelj (Bužim) Rusmir Karat (Bihać) Zlatan Čekić (Sanski Most) Esad Šabanagić (Velika Kladuša) Mirela Sejfović (Cazin) Dževada Štancl (Bosanska Krupa) Telefoni: 037-775-085, 037-775-086 Fax: 037-775-086, 037-911406 (elektronski) E-mail: nn.reprezent@gmail.com Pretplata i sve druge uplate mogu se vršiti na žiro-račun broj: 1610350010950081 Raiffeisen banka Distributer novina u Americi: Refik Šabanagić, 1680 Brinckerhoff Ave., Utica, NY 13501 Office:1-315-792-0085 Mob: 1-315-292-0410 E-mail: refikreprezentusa@verizon.net Štampa: N.I.G.D. Dnevne nezavisne novine d.o.o. Banja Luka, za štampariju: Aleksandar Kopanja

Rezultati 19. kola (27. i 28. mart): Živinice: Slaven – Orašje 1:0 V.Kladuša: Krajišnik – SAŠK Napredak 1:1 Bihać: Jedinstvo – Igman 1:0 Bugojno: Iskra – Budućnost 1:0 Vitez: ECOS Vitez – Žepče 3:1 Visoko: Bosna – Rudar, igrano u nedjelju Mionica: Omladinac – GOŠK , igrano u nedjelju Goražde – slobodan Parovi 20. kola (03. i 04. aprila): SARAJEVO: SAŠK Napredak – Omladinac GABELA: GOŠK – Iskra BANOVIĆI: Budućnost – Jedinstvo KONJIC: Igman – Bosna KAKANJ: Rudar – ECOS Vitez ORAŠJE: Orašje – Krajišnik ŽEPČE: Žepče – Goražde Slaven (Živinice) – slobodan

Druga liga Federacije BiH - grupa Zapad

CAZIN – Fudbalski klub „Krajina“ iz Cazina na svom je terenu po drugi put zaredom igrala prvenstvenu utakmicu. Nakon pobjede nad ekipom „Radnički“ iz Ripča u prvom kolu proljetnog dijela prvenstva, ovaj put su teško došli do pobjede protiv zadnje ekipe na tabeli, Nogometnog kluba „Vitez“ iz Bužima. Nogometaši „Krajine“ su igrali dovoljno da uknjiže nova tri boda koja će ih zadržati na vrhu prvenstvene tabele. Konačan rezultat utakmice bio je 2:0. Ekipa „Viteza“ ovim je porazom prikovana za dno tabele, što im pored nedostatka nogometnog terena, predstavlja još jedan veliki problem. U Bosanskoj Otoci je gostovala

„KRAJINA“ došla do važne pobjede

ekipa „Mladosti“ iz Polja, koja je na veoma neugodnom i teškom gostovanju uspjela izvući povoljan rezultat odigravši 2:2 protiv domaće „Sloge“. Ovim bodom, domaća ekipa se zadržala na trećem mjestu tabele, uz umanjene šanse za borbu protiv „Krajine“ i „Podgrmeča“ za sami vrh tabele, dok se „Mladost“ iz Polja i dalje nalazi u sredini tabele. Ostale utakmice igrane su u nedjelju, a sastali su se „Brekovica“ i „Radnik“ iz Donjeg Vakufa, „Mutnica“ iz Pjanića i „Ključ“, „Željezničar“ iz Bosanske Krupe i „Podgrmeč“, „Radnički“ iz Ripča i „Bratstvo“, te „Mladost“ iz Vrnograča i „Omladinac“. Edin Š.

Tim

Ut.
18 18 17 16 18 18 18 17 18 18 17 17 17 17 18

Po.
13 11 10 9 9 8 8 8 7 6 6 6 6 5 3

Ne.
2 4 4 1 0 3 3 1 2 2 2 2 2 2 2

Iz.
3 3 3 6 9 7 7 8 9 10 9 9 9 10 13

+/33:12 32:13 26:16 24:15 26:21 28:25 22:24 23:18 21:28 24:28 16:24 16:27 17:36 19:22 11:28

Bod
41 37 34 28 27 27 27 25 23 20 20 20 20 17 11

T A B E L A
Prve lige Federacije Bosne i Hercegovine

1. Budućnost (Banovići) 2. Iskra (Bugojno) 3. Rudar (Kakanj) 4. Bosna (Visoko) 5. Orašje (Orašje) 6. Krajišnik (V. Kladuša) 7. Slaven (Živinice) 8. GOŠK (Gabela) 9. SAŠK Napredak (Sar.) 10. Igman (Konjic) 11. Goražde (Goražde) 12. Omladinac (Mionica) 13. Jedinstvo (Bihać) 14. Vitez (Vitez) 15. Žepče (Žepče)

Cazin, Prva rukometna liga FBiH

STOJE: Husein Salkić, predsjednik kluba i trener, Emina Toromanović, Bajrama Kličić, Emina Kapić, Enesa Zulić, Jasmina Kličić, Emina Kličić, Amra Šabić, Senad Zulfić. ČUČE: Muniba Akmadžić, Sandra Horozović, Nerma Abdić, Sandra Bakša, Jasmina Čataković, Renalda Ćatić

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful