Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

Ispitni katalog za državnu maturu u škol. god. 2009./2010.

Biologija

rujan 2008.

Stručna radna skupina za izradbu ispitnih materijala iz Biologije: Zrinka Pongrac Štimac, mr. sc., V. gimnazija, Zagreb, voditeljica doc. dr. sc. Ivana Maguire; Zoologijski zavod, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu Milenko Milović, mr. sc., Medicinska i kemijska škola/Gimnazija A. Vrančića, Šibenik Mirko Ruščić, mr. sc., Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Damir Sirovina, prof., Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, Zagreb. Suradnici: prof. dr. sc. Floriana Bulić-Jakuš, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Jasminka Buljan-Culej, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja Ivana Jugović, prof., konzultant, Institut za društvena istraživanja, Zagreb prof. dr. sc. Biserka Nagy, stručna konzultantica; Zavod za molekularnu biologiju, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6. 2.7. 2.8.

Uvod 3 1. Područja ispitivanja 2. Obrazovni ishodi 4
Biologija stanice Mikrobiologija 5 Protoktisti i gljive Botanika 5 Zoologija 6 Biologija čovjeka Genetika i evolucija 7 Ekologija 4 5 6 6

Sadržaj

4

3. Struktura ispita 8 4. Tehnički opis ispita

4.1. Trajanje ispita 9 4.2. Izgled testa i način rješavanja 4.3. Pribor 9

9

9

5. Opis bodovanja

5.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline 10 5.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline 10 6.1. 6.2. 6.3. 9.4.

10

6. Primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem 10
Primjer Primjer Primjer Primjer zadatka višestrukoga izbora 10 zadatka povezivanja i sređivanja 12 zadatka dopunjavanja 13 zadataka kratkih odgovora 14

7.1. 7.2. 7.3. 7.4.

7. Kako se pripremiti za ispit

Razradba obrazovnih ishoda 16 Pokusi 39 Osobe koje su doprinijele razvoju biologije Oznake i kratice u genetici 44

15

43

Uvod
Biologija je na državnoj maturi izborni predmet. Ispitni katalog za državnu maturu iz Biologije temeljni je dokument ispita kojim se jasno opisuje što će se i kako ispitivati na državnoj maturi iz ovoga predmeta u škol. god. 2009./2010.
Ispitni katalog sadrži sve potrebne informacije i detaljna pojašnjenja o obliku i sadržaju ispita. Njime se jasno određuje što se od pristupnika očekuje na ispitu. Ispitni katalog usklađen je s odobrenim četverogodišnjim nastavnim planom i programom1 za Biologiju u gimnazijama.

Ispitni katalog sadrži ova poglavlja: 1. Područja ispitivanja 2. Obrazovni ishodi 3. Struktura ispita 4. Tehnički opis ispita 5. Opis bodovanja 6. Primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem 7. Kako se pripremiti za ispit.

U prvome i drugome poglavlju čitatelj može naći odgovor na pitanje što se ispituje. U prvome su poglavlju navedena područja ispitivanja, odnosno ključna znanja i vještine iz ovoga predmeta koje se ispituju ovim ispitom. U drugome je pak poglavlju, kroz konkretne opise onoga što pristupnik treba znati, razumjeti i moći učiniti, pojašnjen način na koji će se navedena znanja i vještine provjeravati.
Treće, četvrto i peto poglavlje odgovaraju na pitanje kako se ispituje, a u njima je pojašnjena struktura i oblik ispita, vrste zadataka, način provedbe i vrjednovanja pojedinih zadataka i ispitnih cjelina. U šestome poglavlju nalaze se primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem. Sedmo poglavlje odgovara na pitanje kako se pripremiti za ispit. Mogućnosti prilagodbe ispitnoga materijala i postupka za pristupnike s teškoćama opisane su u dodatku kataloga. Dodatno, uz Ispitni katalog za državnu maturu iz Biologije bit će objavljen ogledni primjer testa, ključ za odgovore i način bodovanja.

1

Glasnik Ministarstva prosvjete i športa, br. 11, Školske novine, Zagreb, 1995.

1. Područja ispitivanja
Ispitom iz Biologije provjerava se u kojoj mjeri pristupnik razumije: • • • • • jedinstvenu molekularnu i staničnu organizaciju kao temelj velike raznolikosti živoga svijeta položaj i ulogu mikroorganizama u biosferi i njihovo značenje za čovjeka položaj i ulogu protoktista i gljiva u biosferi i njihovo značenje za čovjeka veliku raznolikost biljnoga svijeta i važnost biljaka za održanje života na Zemlji veliku raznolikost životinjskoga svijeta te može objasniti ulogu životinja u biosferi i u životu čovjeka • osnove građe i funkcije ljudskoga organizma te može primijeniti stečena znanja s ciljem odgovornoga ponašanja prema vlastitome zdravlju i zdravlju drugih ljudi • osnovna načela nasljeđivanja i zajedničko podrijetlo i razvoj živoga svijeta • odnose u biosferi te može analizirati posljedice djelovanja čovjeka na nju. Dostignuta razina znanja te kompetencija pristupnika provjerava se, dakle, u sljedećim područjima: – biologija stanice – mikrobiologija – protoktista i gljive – botanika – zoologija – biologija čovjeka – genetika i evolucija – ekologija.

2. Obrazovni ishodi
U ovome su poglavlju za svako područje ispitivanja određeni obrazovni ishodi, odnosno konkretni opisi onoga što pristupnik mora znati, razumjeti i moći učiniti kako bi postigao uspjeh na ispitu.

2.1. Biologija stanice
Podrazumijeva se da pristupnik zna, odnosno može: • definirati biologiju kao znanost, opisati glavne etape i metode istraživanja u biologiji te analizirati značenje bioloških otkrića za život čovjeka • objasniti uloge osoba koje su značajno pridonijele otkriću stanice i razvoju biologije • objasniti kemijski sastav živih bića te osnovnu strukturu i ulogu anorganskih i organskih spojeva u njima • razlikovati prokariotsku od eukariotske stanice te objasniti građu i ulogu glavnih organela i struktura eukariotske stanice (biljne i životinjske)

Protoktista i gljive Podrazumijeva se da pristupnik zna odnosno može: • navesti osobine glavnih skupina autotrofnih i heterotrofnih protoktista i objasniti njihovu ulogu u biosferi • navesti osobine gljiva i objasniti njihovu ulogu u biosferi • navesti osobine i značenje lišaja • navesti značenje protoktista i gljiva za čovjeka i opisati mjere za suzbijanje bolesti uzrokovanih parazitskim protoktistima i gljivicama. 2. 2.3. 2. objasniti njihovu ulogu i razmnožavanje prokariota • analizirati ulogu prokariota (bakterija) u biosferi i u životu čovjeka • opisati načine suzbijanja bolesti uzrokovanih virusima i bakterijama.• opisati stanične diobe (mitozu i mejozu) i objasniti njihovu ulogu u životnome ciklusu višestaničnoga organizma • analizirati procese fotosinteze.2.4. Mikrobiologija Podrazumijeva se da pristupnik zna odnosno može: • analizirati razlike između virusa i živih bića te objasniti mehanizam umnožavanja virusa u živim stanicama • opisati glavne dijelove prokariotske stanice. staničnog disanja i vrenja (na razini opće jednadžbe) i objas niti njihove uloge za živa bića • objasniti osnovne etape i procese razvitka te strukturnu i funkcionalnu organizaciju višestaničnoga organizma. Botanika Podrazumijeva se da pristupnik zna odnosno može: • navesti zajedničke osobine biljaka i objasniti osnovnu organizaciju biljnoga tijela • razvrstati opće poznate biljne vrste u pripadajuće glavne skupine • razlikovati glavne skupine biljaka te povezati usavršavanje njihove građe i uloge s prilagođavanjem životu na kopnu • analizirati razlike u životnim ciklusima različitih skupina biljaka • analizirati značenje biljaka u biosferi i životu čovjeka • analizirati raznolikost flore i vegetacije Hrvatske • objasniti osnovne procese vezane uz promet vode u biljci • analizirati značenje procesa vezanih uz izmjenu tvari i energije u biljci te objasniti utjecaj ekoloških čimbenika na te procese • objasniti osnovne etape i procese na kojima se temelji razvitak biljaka te objasniti utjecaj vanjskih i unutarnjih čimbenika na te procese .

dišnoga sustava . Zoologija Podrazumijeva se da pristupnik zna odnosno može: • • • • • • • navesti zajedničke osobine životinja te analizirati osobitosti glavnih skupina razvrstati opće poznate životinjske vrste u pripadajuće glavne skupine analizirati povezanost tjelesne građe i funkcije životinja s načinom života analizirati usložnjavanje tjelesne građe i funkcije životinja tijekom evolucije analizirati značenje glavnih skupina životinja u biosferi i životu čovjeka objasniti posebnosti faune Hrvatske opisati razloge ugroženosti životinja i potrebne mjere zaštite. ulogu i način rada glavnih organa i organskih sustava čovjeka: . Genetika i evolucija Podrazumijeva se da pristupnik zna odnosno može: • objasniti osnovne genetičke pojmove i analizirati njihove međuodnose • objasniti kemijsku građu i mehanizam djelovanja gena .imunološkoga sustava . Biologija čovjeka Podrazumijeva se da pristupnik zna odnosno može: • objasniti kemijski sastav tijela čovjeka i analizirati ulogu glavnih anorganskih i organskih spojeva • objasniti sastav tjelesnih tekućina te analizirati sastav i ulogu krvi • objasniti smještaj u tijelu.sustava za regulaciju sastava tjelesnih tekućina .osjetilnoga i živčanoga sustava • analizirati značenje pojedinih organa i organskih sustava u održanju homeostaze organizma • navesti glavne poremećaje i bolesti organa i organskih sustava čovjeka • analizirati čimbenike i ponašanja koji unaprjeđuju zdravlje čovjeka od onih koji ga narušavaju.6. 2.• analizirati gibanja biljaka.spolnoga sustava .7.5.sustava organa za kretanje .metaboličkoga sustava .probavnoga sustava . građu. 2.endokrinoga sustava .srca i krvožilnoga sustava . 2.

8. . Ekologija Podrazumijeva se da pristupnik zna odnosno može: • • • • • • objasniti osnovne ekološke pojmove i analizirati njihove međuodnose analizirati odnose između živih bića i abiotičkih čimbenika okoliša analizirati odnose između živih bića u biocenozi (biotički čimbenici) objasniti glavne osobine biocenoza i ekosustava analizirati odnose ishrane u biocenozi te kruženje tvari i protjecanje energije u ekosustavu analizirati štetne utjecaje čovjeka na biosferu te mjere kojima se štetni utjecaji mogu smanjiti (održivi razvoj u Republici Hrvatskoj i u svijetu). 2.• • • • • • • objasniti i usporediti građu i organizaciju nasljedne tvari virusa. prokariota i eukariota analizirati značenje mejoze i križanja za nasljeđivanje navesti vrste promjena genotipa te objasniti moguće uzroke i posljedice objasniti mogućnosti primjene genetike na različitim područjima ljudske djelatnosti objasniti osnovna načela i etape kemijske i biološke evolucije analizirati glavne dokaze evolucije objasniti osnovne postavke Darwinove selekcijske teorije evolucije te glavne pokretačke sile evolucijskoga procesa • objasniti evoluciju čovjeka.

Struktura druge ispitne cjeline VRSTA ZADATAKA BROJ ZADATAKA 64 BROJ BODOVA 64 UDIO U UKUPNOM BROJU BODOVA 50 % Zadatci dopunjavanja i zadatci kratkih odgovora 2 Navedeni postotci odražavaju ciljane udjele pojedinih sadržaja s dopuštenim odstupanjem ± 5 %. UDIO U ISPITU 15 % 10 % 10 10 10 15 15 15 % % % % % % Prva ispitna cjelina sadrži 40 zadataka zatvorenoga tipa.3. . Struktura prve ispitne cjeline VRSTA ZADATAKA BROJ ZADATAKA 32 8 BROJ BODOVA 32 32 Zadatci višestrukoga izbora Zadatci povezivanja i sređivanja UDIO U UKUPNOME BROJU BODOVA 25 % 25 % Druga ispitna cjelina sadrži 16 'grozdova' zadataka. Struktura ispita Udjeli područja ispitivanja u ispitu iz Biologije prikazani su u tablici 12. Svaki se 'grozd' sastoji od 4 međusobno povezana zadatka otvorenoga tipa. Tablica 2. Tablica 3. Tablica 1. pružen je prikaz strukture prve ispitne cjeline. Udjeli područja ispitivanja PODRUČJE ISPITIVANJA Biologija stanice Mikrobiologija Protoktisti i gljive Botanika Zoologija Biologija čovjeka Genetika i evolucija Ekologija Ispit iz Biologije sastoji se od dviju cjelina. U tablici 3. pružen je prikaz strukture druge ispitne cjeline. U tablici 2.

hr). Tehnički opis ispita 4. uz svaku vrstu zadataka priložena je uputa za rješavanje. list za koncept i list za odgovore. Ukoliko pristupnik označi više od traženoga broja odgovora za pojedini zadatak (odnosno dio zadatka). Pristupnik može sam rasporediti vrijeme za rješavanje prvoga djela ispita. 4. odnosno drugoga dijela ispita. Dodatno. Pribor Dopušteni pribor na ispitu iz Biologije su kemijske olovke plave ili crne boje. taj će se zadatak bodovati s 0 (nula) bodova bez obzira na to što je među označenima i točan odgovor. Slova točnih odgovora označavaju se znakom X.2.1. Izgled testa i način rješavanja Pristupnici dobivaju omotnice u kojima se nalaze dvije ispitne knjižice.ncvvo. Od pristupnika se očekuje da pažljivo pročitaju upute koje će slijediti tijekom rješavanja testa. Trajanje ispita Ispit iz Biologije je pisani ispit i traje ukupno 120 minuta bez stanke. otisnute na prvoj desnoj stranici unutar ispitnih knjižica. Zadatke zatvorenoga tipa (višestrukoga izbora i povezivanja i sređivanja) pristupnici rješavaju označavanjem slova točnoga/točnih odgovora među ponuđenima.3. 4. Vremenik provedbe bit će objavljen u Vodiču kroz državnu maturu te na mrežnim stranicama Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (www. .4. Čitanje ovih uputa je bitno jer je u njima naznačen i način zabilježavanja točnih odgovora. Zadatke otvorenoga tipa (dopunjavanja i kratkih odgovora) pristupnici rješavaju upisivanjem točnoga odgovora na za to predviđeno mjesto naznačeno u uputi za rješavanje.

UAC GUC AUA B. Uspješnim rješavanjem prve ispitne cjeline pristupnik može ostvariti maksimalno 64 boda. Ponuđeni zadatci uz tekst pitanja mogu sadržavati i uvodni sadržaj u obliku kraćega teksta. Primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem U ovome poglavlju nalaze se primjeri zadataka.2. Na listu za odgovore uz redni broj zadatka trebate obilježiti znakom X samo jedan od četiriju ponuđenih odgovora. točan odgovor te način bodovanja. obrazovni ishod koji se tim konkretnim zadatkom ispituje. Dio molekule DNA sadrži sljedeći niz baza: ATG CTG TAT. Koje će antikodone imati molekule tRNA koje će prilikom translacije toga niza doći na ribosom? A. Vrjednovanje prve ispitne cjeline Svaki točno označen odgovor (na zadatak. Primjer zadatka višestrukoga izbora Zadatak višestrukoga izbora sastoji se od upute (u kojoj je opisan način rješavanja zadatka i koja je zajednička za sve zadatke toga tipa u nizu). U sljedećem zadatku samo je jedan odgovor točan. 5. 6. AUG CUG UAU D. Vrjednovanje druge ispitne cjeline Svaki točno upisan odgovor u drugoj ispitnoj cjelini donosi jedan bod. Točan odgovor donosi 1 bod. Uspješnim rješavanjem druge ispitne cjeline pristupnik može ostvariti maksimalno 64 boda. TAC CAC AUA . Uz svaki primjer zadatka ponuđen je opis te vrste zadatka.5. crteža ili grafičkoga prikaza. 6. osnove (u kojoj je postavljen zadatak) te četiriju ponuđenih odgovora od kojih je jedan točan. skice. a netočan 0 bodova. 5. Opis bodovanja Ukupan broj bodova je 128. odnosno na dio zadatka u zadatcima povezivanja i sređivanja) u prvoj ispitnoj cjelini donosi jedan bod.1.1. AUC CTG UTU C.

kondezacija vodene pare i sumpornoga dioksida .TOČAN ODGOVOR: C OBRAZOVNI ISHOD: objasniti kemijsku građu i mehanizam djelovanja gena (genetika) BODOVANJE: 1 bod – točan odgovor 0 bodova – netočan odgovor ili ukoliko je označeno više odgovora Zadatcima višestrukoga izbora ispituje se i poznavanje redosljeda određenih podataka. a netočan 0 bodova.razaranje biljnih tkiva C. izgaranje ugljena . oslobađanje sumpornoga dioksida u atmosferu . pojmova ili događaja. Točan odgovor donosi 1 bod.izgaranje ugljena . Učenicima su ponuđena četiri odgovora. pojmova ili događaja od kojih je samo jedan odgovor točan. U sljedećem zadatku samo je jedan odgovor točan.oslobađanje sumpornoga dioksida u atmosferu .padanje kiselih kiša razaranje biljnih tkiva .padanje kiselih kiša .kondezacija vodene pare i sumpornoga dioksida .kondezacija vodene pare i sumpornoga dioksida B.padanje kiselih kiša .oslobađanje sumpornoga dioksida u atmosferu .kondezacija vodene pare i sumpornoga dioksida . Koji redoslijed procesa rezultira štetnim posljedicama kiselih kiša? A. Na listu za odgovore uz redni broj zadatka trebate obilježiti znakom X samo jedan od četiriju ponuđenih odgovora.izgaranje ugljena . izgaranje ugljena . oslobađanje sumpornoga dioksida u atmosferu .razaranje biljnih tkiva D.razaranje biljnih tkiva TOČAN ODGOVOR: C OBRAZOVNI ISHOD: analizirati štetne utjecaje čovjeka na biosferu te mjere kojima se štetni utjecaji mogu smanjiti (ekologija) BODOVANJE: 1 bod – točan odgovor 0 bodova – netočan odgovor ili ukoliko je označeno više odgovora .padanje kiselih kiša . koji sadrže različite redoslijede podataka.

4. Endokrinim žlijezdama pridružite odgovarajući hormon. U sljedećem zadatku svakomu pojmu u lijevome stupcu možete pridružiti samo jedan pojam iz desnoga stupca.2. hipofiza A. 2. B. osnove (pitanja).svi netočni odgovori ili ukoliko je označeno više odgovora za sve čestice pitanja . E. prsna žlijezda 3. D. četiriju čestica pitanja te šest čestica odgovora. 1. inzulin D. srž nadbubrežne žlijezde 4. adrenalin C.6. OBRAZOVNI ISHOD: objasniti smještaj u tijelu. tiroksin F. Primjer zadatka povezivanja i sređivanja Zadatak povezivanja i sređivanja sastoji se od upute (u kojoj je opisan način rješavanja zadatka i koja je zajednička za sve zadatke toga tipa u nizu). a potpuno riješen zadatak donosi 4 boda.jedan točan odgovor 0 bodova . ulogu i način rada endokrinoga sustava BODOVANJE: 4 boda – svi točni odgovori 3 boda . štitnjača 2. timozin B. A. građu. 3. testosteron TOČNI ODGOVORI: 1. Na listu za odgovore uz broj koji označava pojam u lijevome stupcu obilježite znakom X slovo točnoga odgovora iz desnoga stupca. oksitocin E.tri točna odgovora 2 boda – dva točna odgovora 1 bod . Svako točno povezivanje donosi 1 bod.

3. za IZDISAJ: C. A. Primjer zadatka dopunjavanja U zadatku dopunjavanja pristupnik treba dovršiti zadanu rečenicu upisivanjem pojma koji nedostaje na za to predviđeno mjesto. građu. U pridruženoj uputi naznačen je način rješavanja zadatka. ulogu i način rada dišnoga sustava BODOVANJE: 1 bod – za svaki točan odgovor (ukupno 4 boda) 0 bodova – netočan odgovor ili izostanak odgovora . porast volumena u prsnome košu C. A. U sljedećim zadatcima dopunite rečenicu i tablicu slovima koja nedostaju. za UDISAJ: A.6. spuštanje (stezanje) ošita B. Slika prikazuje obujam prsnoga koša pri disanju. U prazna polja u tablici upišite slova kojima su označeni. Na listu za odgovore uz redni broj zadatka upišite odgovor na za to predviđeno mjesto. U ispitu iz Biologije zadatci dopunjavanja su u 'grozdovima' od po 4 zadatka. Odredite koji se od navedenih pokreta zbivaju pri udisaju. B. OBRAZOVNI ISHOD: objasnite smještaj u tijelu. Slika ___ prikazuje izdisaj. porast tlaka u prsnome košu UDISAJ IZDISAJ TOČNI ODGOVORI: Slika B. Točno riješen zadatak donosi 1 bod što je posebno naznačeno u svakome zadatku. a koji pri izdisaju. B.

škrob. ___________________ ___________________ ___________________ ___________________ TOČAN ODGOVOR: ptijalin ili α – amilaza. Točno riješeno potpitanje donosi 1 bod što je posebno naznačeno u svakom zadatku. U ispitu iz Biologije zadatci kratkih odgovora su u 'grozdovima' od po 4 zadatka. građu.9. ubrzo osjetite slatkast okus koji se mijenja zbog djelovanja enzima. Kad žvačete komad kruha. podvilične OBRAZOVNI ISHOD: objasniti smještaj u tijelu. podušne. Primjer zadataka kratkih odgovora Zadatak kratkoga odgovora sastoji se od upute (u kojoj je opisan način rješavanja zadatka i koja je zajednička za sve zadatke toga tipa u nizu) i osnove (najčešće pitanja) u kojoj je zadano što pristupnik treba odgovoriti. ulogu i način rada probavnoga sustava BODOVANJE: 1 bod – svaki točan odgovor (ukupno 4) 0 bodova – netočan odgovor ili izostanak odgovora . podjezične. Na sljedeće zadatke odgovorite riječju ili jednostavnom rečenicom. Koji je enzim prisutan u slini? Koju tvar iz kruha razgrađuje taj enzim? Koji jednostavniji spojevi nastaju tom razgradnjom? Navedite tri skupine žlijezda slinovnica. Na listu za odgovore uz redni broj zadatka upišite svoj odgovor na za to predviđeno mjesto.4. maltoza.

. Bartolić. Pavletić. 2001. 3. Školska knjiga. Veček Šimunović.7. Raznolikost živoga svijeta – udžbenik za drugi razred gimnazije. Ekologija – udžbenik biologije za četvrti razred gimnazije... 3. Od molekule do organizma – udžbenik za prvi razred gimnazije. I.. 4.... za 4. 2003. Šverko. za 3... Školska knjiga. Profil. Balabanić. protisti. Zagreb. Zagreb. Springer. razred: 1. Profil. Z. Kalafatić.. O. Zagreb. Za 1.. Ruščić. Zagreb. Praktikum biologije stanice. Regula. Šeparović Markota. M. M.. Biologija 4 – Genetika. M. evolucija. Školska knjiga. 2004. Zagreb.. Bačić. Dolenec.. 1998. Mayr Radonić. Meštrov. Ternjej. 2004. 2. 2. ekologija – udžbenik za četvrti razred gimnazije. Profil. M. evolucija – udžbenik za četvrti razred gimnazije.. biljke – udžbenik za drugi razred gimnazije. Zagreb. ekologija. I. Kerovac.. razred: 1. M. Marković. 1997. gljive.. Popis obrazovnih ishoda za svako područje ispitivanja pristupnicima može služiti kao lista za provjeru usvojenoga znanja. 2.. R. Krajačić. Zagreb. Od molekule do organizma – udžbenik za prvi razred gimnazije. Životni procesi – udžbenik za treći razred gimnazije. 2004. Krsnik-Rasol. Školska knjiga. Z.. M. Zagreb.. Papeš. Školska knjiga.. Zagreb. Escherichia coli). 3... M... O. V. Profil. 2001. Erben. gljive i biljke – udžbenik za drugi razred gimnazije. P. Genetika i evolucija – udžbenik za četvrti razred gimnazije. Z. U tekstu koji slijedi ponuđena je i razradba svakoga obrazovnoga . protisti.. 2. B. Profil.. S. Biologija 3 – Fiziologija čovjeka i fiziologija bilja – udžbenik za treći razred gimnazije. T.. J. Biologija 2 – Životinjski svijet – udžbenik za drugi razred gimnazije. 2004. Zagreb. Springer. 2003. 1997. S. razred: 1. Slijepčević. za 2. Kako se pripremiti za ispit Pristupnici se mogu pripremiti za polaganje ispita iz Biologije na državnoj maturi uz pomoć ispitnih specifikacija i propisanih udžbenika iz Biologije koje su rabili u dosadašnjem školovanju. U ispitu iz Biologije rabit će se latinski nazivi opće poznatih vrsta (npr. Pevalek-Kozlina. M. razred: 1. Z. Profil. M. Biologija 4 – Genetika. Školska knjiga. Krajačić. 2002. Jelenić. M. M. Zagreb.. Profil. Biologija 2 – Monera. I. Zagreb. G. ali od pristupnika se ne će tražiti da u odgovorima navodi latinske nazive vrsta. Monere. Mihaljević. Popis literature napisan je po razredima i sadrži propisane udžbenike i ostalu literaturu koja se rabi u nastavi Biologije u gimnazijama. Antolić. Zagreb. Habdija. 4. 2003. Pavlica.. D. N.

razlikovati osnovne sistematske kategorije i smjestiti čovjeka u osnovne sistematske kategorije 3 Napomena: Ispit iz Biologije ne sadrži praktični dio. Stoga je stručna radna skupina odlučila u Ispitni katalog iz Biologije uvrstiti nekoliko temeljnih pokusa koji se mogu praktično izvesti u bilo kojoj školi3.raščlaniti organizacijske razine živih bića .opisati znanstvene metode straživanja . ali će se u ponekom zadatku naći pitanja koja ispituju poznavanje rezultata navedenih pokusa.definirati biologiju kao znanost koja proučava život .1. Navedene su i oznake i kratice koje pristupnici trebaju koristiti pri rješavanju zadataka iz genetike S obzirom da uspjeh na ispitu uvjetuje i dobra upoznatost sa načinom ispitivanja pristupnicima se savjetuje: • proučavanje opisa ispitnih cjelina te primjera zadataka • rješavanje oglednoga primjerka testa. u tekstu koji slijedi navedene su najvažnije osobe poznate po svojim istraživanjima na području biologije i zaslužne su za razvoj biologije.navesti zajedničke osobine živih bića . Biologija je egzaktna prirodna znanost koja se velikim dijelom temelji na promatranju i uočavanju prirodnih pojava koje zatim nastoji opisati i objasniti pomoću različitih metoda. Dodatno. Neke postupke koje rabe znanstvenici.prepoznati osnovne korake u znanstvenom istraživanju .1. mogu i trebaju upoznati učenici na nastavi Biologije.podijeliti živa bića u pet carstava . Razradba obrazovnih ishoda 7.opisati značaj biologije pri proizvodnji hrane i kontroliranju bolesti • opisati glavne etape i metode istraživanja u biologiji • analizirati značenje bioloških otkrića za život čovjeka • objasniti uloge osoba koje su značajno pridonijele otkriću stanice i razvoju biologije • razlikovati organizacijske razine živoga svijeta .ishoda kako bi pristupnicima bilo jasnije što pojedini obrazovni ishod podrazumijeva. njihovo izvođenje i razumijevanje. 7. Biologija stanice OBRAZOVNI ISHOD ŠTO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD? nužno važno vrijedno ne će se ispitivati • definirati biologiju .1. .osmisliti plan istraživanja i provesti samostalni projekt .

usporediti građu stanice prokariota i eukariota .analizirati najčešće ugljikohidrate: monosaharide.objasniti replikaciju DNA i njezino značenje .opisati ugljik kao središnji atom u organskim molekulama .navesti da je Robert Hook prvi upotrijebio pojam „stanica“ .razlikovati pojmove neživoj prirodi hidrofilno i hidrofobno .usporediti načine prolaska tvari kroz membranu (pasivno.• objasniti kemijski sastav živih bića .objasniti zajednička svojstva lipida i objasniti njihovu netopljivost u vodi .analizirati ulogu masti i ulja.opisati model tekućeg mozaika .primijeniti znanje o steroidima na primjerima iz svakodnevnoga života . disaharide.navesti da su sva živa bića izgrađena iz kemijskih (biogenih) elemenata . aktivno .opisati osnovnu građevnu jedinicu nukleinskih kiselina .definirati staničnu teoriju (Schleiden.opisati osnovnu građu svjetlosnog mikroskopa i ulogu glavnih dijelova .opisati strukturu aminokiselina i peptidne veze . glikogen.poznavati osnovna pravila mikroskopiranja . hitin. (celuloza.objasniti kako enzimi ubrzavaju kemijske reakcije .objasniti da su nukleinske kiseline složeni polimeri koji pohranjuju i prenose informacije unutar stanice • razlikovati prokariotsku od eukariotske stanice te objasniti građu i ulogu glavnih organela i struktura eukariotske stanice (biljne i životinjske) . obilježavanje radioizotopima .objasniti da je voda najzastupljenije otapalo elemente u živoj i . polisaharide.opisati značenje zasićenih i nezasićenih masnih kiselina u svakodnevnoj prehrani .objasniti značenje vode za održavanje života (sveukupnoga i osobnoga) .navesti uzroke raznolikosti bjelančevina kao preduvjeta biološke raznolikosti • objasniti osnovnu strukturu i ulogu anorganskih i organskih spojeva u njima .opisati otkriće mikroskopa (van Leeuwenhoek) .razlikovati endocitozu i egzocitozu .razlikovati građu i funkcije biljne i životinjske stanice .navesti osnovnu podjelu ugljikohidrata .objasniti proces endosimbioze kao mogući način postanka stanice eukariota .odrediti osnovna obilježja građe i funkcije pojedinih organela i staničnih struktura .razlikovati DNA i RNA .objasniti međusobni odnos monomera i polimera .objasniti kako se većina stanica proučava mikroskopom . ulogu i primjer . fosfolipida i steroida .navesti temeljno značenje centralne dogme molekularne biologije (DNA –RNA – proteini) .za svaku skupinu makromolekula navesti osnovnu građevnu jedinicu.opisati značenje enzima za kemijske reakcije u živim bićima .razjasniti da živu i neživu prirodu izgrađuju isti kemijski elementi . Schwann) .razlikovati .Na/K crpka) .razlikovati tri tipa RNA i njihove uloge .usporediti osnovnu građu i princip rada elektronskog mikroskopa sa svjetlosnim mikroskopom .opisati građu i objasniti ulogu stanične membrane . škrob) .objasniti organizaciju eukariotske stanice .opisati građu i ulogu staničnih organela (biljnih i životinjskih) .stanično frakcioniranje.razlikovati organske od anorganskih molekula .

objasniti proces fotosinteze u biljci (na razini opće jednadžbe fotosinteze) .odrediti metabolizam kao skup svih biokemijskih procesa u stanici .opisati tijek mitoze .objasniti energetsku ulogu ATP-a .navesti zametne listiće: ektoderm.opisati tijek mejoze . G2 građa i oblik kromosoma stalni i karakteristični za vrstu . staničnoga disanja i vrenja (na razini opće jednadžbe) i objasniti njihove uloge za živa bića • objasniti osnovne etape i procese razvitka te strukturnu i funkcionalnu organizaciju višestaničnoga organizma .objasniti da se mitoza odvija samo u dijelu stanica odrasloga višestaničnoga organizma .objasniti da se nekontrolirane mitoze odvijaju u tumorskom tkivu • analizirati procese fotosinteze.poznavati dijelove s građom kromosoma interfaze: G1.• opisati stanične diobe (mitozu i mejozu) te objasniti njihovu ulogu u životnom ciklusu višestaničnoga organizma . rekombinacija roditeljskih kromosoma . redukcija broja kromosoma u gametama i 2.objasniti zašto je redukcijska dioba preduvjet za oplodnju (biljka i životinja) .navesti da su broj.uočiti značaj diferencijacije stanica u pogledu stvaranja tkiva. S.objasniti brazdanje i gastrulaciju u životinjskih organizama . organa i višestaničnoga organizma .povezati znanje o DNA . endoderm .objasniti stanično disanje kao proces kojim aerobni organizmi dolaze do energije (na razini opće jednadžbe staničnoga disanja) .razlikovati funkciju mitoze i mejoze u višestaničnom organizmu (biljka i životinja) . .prepoznati temeljne značajke mejoze: 1. mezoderm.opisati životni ciklus stanice .

7.svrstavanje u sistematske kategorije • opisati glavne dijelove prokariotske stanice.razlikovati plazmid koji pripadaju u carstvo od nukleoida Monera . razred i carstvo više siste matske kategorije • objasniti biološku raznolikost i sistematsku podjelu živoga svijeta .opisati raznolikost bakterija prema tipu ishrane: autotrofne (kemoi fotosintetske).opisati osnovnu građu i prema domadaru virusa na primjeru TMV i bakteriofaga . sorta.opisati ulogu cijanobakterija za život bakterija u na Zemlji4 kruženju dušika u prirodi .prepoznati vrstu biološku raznolikost s kao osnovnu evolucijskim razvojem i sistematsku prilagodbama kategoriju organizama na različite tipove staništa . objasniti njihovu ulogu i razmnožavanje prokariota .povezati veliku . koljeno (odjeljak).povezati pojavu „cvjetanja’’ kopnenih voda i mora s cijanobakterijama . rasa) niža kategorija od vrste.povezati umnožavanje virusa s mehanizmom izazivanja bolesti .jednadžbe vrenja korisne uloge i primjene bakterija u biosferi i u životu čovjeka .objasniti vrenje „simbiont’’ i „parazit’’ ili fermentaciju na na primjeru E.nabrojati načine izmjene gena u bakterija (transformacija. pili).navesti ulogu pojedinih endosporu kao dijelova prokariotske oblik u kojem stanice2 bakterije .usporediti građu bakterija i cijanobakterija .objasniti zašto su . porodica.opisati kako se uzgajaju bakterije i zašto su važni sterilni uvjeti . a da su rod.navesti organizme .prepoznati .objasniti što su putove ulaska bakterija antibiotici i opisati u organizam njihovu ulogu .1. .satelitne RNA . red.objasniti pojmove .prepoznati da je podvrsta (odlika.navesti podjelu preživljavaju bakterija prema obliku nepovoljne uvjete na primjeru tetanusa .objasniti važnost . konjugacija. transdukcija) .opisati pojam mlijeka ili kupusa „patogenost’’ i navesti .objasniti način .povijesni razvoj bakteriologije • analizirati ulogu prokariota (bakterija) u biosferi i u životu čovjeka . broju i položaju nitaste tvorevine bakterija (bičevi.razlikovati viruse virusi na granici živoga prema tipu i neživoga svijeta nukleinske kiseline .opisati osnovnu građu diobe bakterija prokariotske stanice1 .opisati umnožavanje virusa (na primjeru bakteriofaga) . pasmina.podrijetlo virusa .analizirati principe raspodjele živog svijeta u 5 carstava . razred. Mikrobiologija OBRAZOVNI ISHOD ŠTO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD? nužno • analizirati razlike između virusa i živih bića te objasniti mehanizam umnožavanja virusa u živim stanicama važno vrijedno ne će se ispitivati .prepoznati značenje dvojnog nazivlja za lakše snalaženje u biološkoj raznolikosti . heterotrofne (saprofitske i parazitske)3 .2.navesti primjere .razlikovanje bakterija prema tipu. coli primjeru kiseljenja .

prehlada.načine liječenja zaražavanja HIV-om viroza . sifilis.opisati način . saprofitske: bacil sijena i bakterije koje uzrokuju vrenje.objasniti na primjerima preventivno cijepljenje (protiv npr. stanična stijenka. akne.navesti neke bakterijske bolesti5 . kozmopoliti i pioniri vegetacije 5 streptokokna angina (penicilin).• opisati načine suzbijanja bolesti uzrokovanih virusima i bakterijama . gripa.nabrojati najčešće i najopasnije viroze kod ljudi i životinja (npr. parazitske: uzročnik TBC-a 4 skupina organizama koja može provoditi fotosintezu i nitrofiksaciju. fotosintetske: purpurne bakterije. upala pluća (bakterijska ili virusna) 6 higijenske navike: pranje ruku. gripe. pasterizacija. TBC. rezervne tvari..opisati preventivne mjere protiv zaraznih bolesti6 . prokuhavanje. stanična membrana. gonoreja.) te objasniti načine zaštite . tetanus. AIDS.. bjesnoća.razlikovati građu . velikih boginja) . ribosomi.viroze u biljaka i viroida i priona i navesti životinja bolesti koje uzrokuju Dodatna pojašnjenja 1 uočiti da je prokariotska stanica ujedno i organizam 2 nukleoid ili bakterijski kromosom. bičevi 3 kemosintetske: nitrifikacijske bakterije. sterilizacija .navesti da virusi mogu izazvati i tumore – na primjeru spolno prenosivog HPV . hripavca. citoplazma. omotač ili kapsula.

industriji (kvaščeve gljivice).navesti parazitske oblike gljiva (kandida) .detaljna slojevita građa lišaja (anatomska građa) .razlikovati tipove plastida po kojima se imenuju alge4 .građa tijela i razmnožavanje kremenjašica .1.konjugacija trepetljikaša .objasniti heterotrofnih protista razmnožavanje i opisati njihovu građu i zelenih algi na način života3 primjeru morske salate .ostali tipovi fotosintetskih pigmenata.izmjena generacija u sluznjača .razmnožavanje lišajeva soredijima navesti značenje protoktista i gljiva za čovjeka i opisati mjere za suzbijanje bolesti uzrokovanih parazitskim protoktistima i gljivicama .objasniti štetnost srdoboljne amebe i trihomonasa za čovjekovo zdravlje navesti osobine gljiva i objasniti njihovu ulogu u biosferi .navesti primjenu gljiva u zdravstvu (penicilin). pečurka.usporediti načine razmnožavanja mješinarki i stapčarki (oblik sporangija.proces probave kod trepetljikaša .ciklus razmnožavanja plazmodija .rasplodni organi (sporangiofori i zoosporangiji) peronospora i plijesni sluznjače . Protoktista i gljive OBRAZOVNI ISHOD ŠTO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD? nužno važno vrijedno . vrsta i broj spora) .opisati posljedice širenja algi –pridošlica u Jadranu (kaulerpe) .navesti štetno djelovanje otrovnih gljiva na probavni i živčani sustav i stanični metabolizam i način hitne pomoći pri trovanju7 .objasniti kako se poznavanje životnih ciklusa patogenih protista može upotrijebiti u kontroli njihova širenja (na primjeru malarije) ne će se ispitivati .navesti ulogu i osobine protista1 značaj autotrofnih . ludara) i neotrovne vrste gljiva iz skupine stapčarki (vrganj.prepoznati lišajeve simbiozu mješinarki i kao indikatore stapčarki s modrozelenim čistoće zraka i ili zelenim algama njihovo značenje u medicini (islandski lišaj) . odnosno sa životinjama .navesti značajke gljiva koje ih povezuju s biljkama.opisati lišaj kao .građa bičeva i trepetljike kitridijale .navesti značenje algi u prehrani.povezati svjetlucanje mora s fitoplanktonom (vrsta: Noctiluca miliaris) .3. listasti) .opisati važnost gljiva u simbiozi6 .opisati vegetativno razmnožavanje lišajeva . mikrobiologiji (agar) i gospodarstvu . muhara.podrijetlo heterotrofnih protista .definirati pojam “indikator onečišćenja” na primjeru morske salate .prepoznati otrovne (zelena pupavka.poznavati morfološku raznolikost lišaja (korasti.navesti zajedničke . smrčak) • navesti osobine i značenje lišaja . grmasti.podjela stapčarki navesti osobine glavnih skupina autotrofnih i heterotrofnih protoktista i objasniti njihovu ulogu u biosferi . poljoprivredi (saprofiti) i prehrani (tartufi – hranidbena vrijednost) . bukovača.detalji skupina svjetlećih i zlatnožutih bičaša . produkata fotosinteze i rezervnih tvari svih autotrofnih protista osim euglene i zelenih algi .označiti lišaje kao „pionire vegetacije’’ .navesti tipične predstavnike mješinarki i stapčarki5 .detaljno razmnožavanje mješinarki i stapčarki .7.navesti tipične (fitoplanktonskih) predstavnike i heterotrofnih autotrofnih protista te (zooplanktonskih) opisati njihovu građu i protista u način života2 hranidbenim .navesti tipične lancima predstavnike .

stapčarke: vrganj. sjemenke orhideja). smeđe (jadranski bračić) i crvene (litotamnij) alge 3 praživotinje: korjenonošci – amebe i krednjaci. bukovača. zelena pupavka. rodoplasti 5 mješinarke: kvaščeve gljivice. trepetljikaši – papučica. simbioza gljiva i životinja (gljive i mravi) 7 puno vode. truskovci – plazmodij. volvoks. zelene (kišna alga. zelenu plijesan. hitna medicinska pomoć . bičaši – trihomonas. muhara 6 mikoriza (zamjena i/ili nadopuna korijenovih dlačica. spirogira. aktivni ugljen.Dodatna pojašnjenja 1 jednostanični eukariotski organizmi i višestanični organizmi koji nemaju definirana tkiva 2 Zeleni bičaši (euglena). niže gljive – algašice (peronospora i sive plijesni) 4 kloroplasti. kremenjašice. morska salata). feoplasti.

objasniti životni ciklus mahovina – izmjenu generacija .objasniti prilagodbe biljaka na kopnene uvjete života1 .navesti endemične i rijetke biljke hrvatske flore8 . stabljike i lista .navesti evolucijske prednosti papratnjača u odnosu na mahovine .prepoznati dijelove cvijeta kritosjemenjača .navesti značenje papratnjača za čovjeka .objasniti životni ciklus • analizirati kritosjemenjača razlike u životnim ciklusima različitih skupina biljaka .opisati građu i ulogu cvijeta.razvoj biljaka kroz geološka doba • razvrstati opće poznate biljne vrste u pripadajuće glavne skupine • razlikovati glavne skupine biljaka te povezati usavršavanje njihove građe i uloge s prilagođavanjem životu na kopnu . škrob) .opisati životni ciklus paprati .na primjeru životnog ciklusa bora razlikovati osnovne značajke razmnožavanja golosjemenjača4 .označiti mahovine kao sedrotvorce .opisati primjere preobrazbe vegetativnih organa5 . ploda i sjemenke .uloga mahovina u nastanku tresetišta .opisati značaj cikasa i ginka u filogeniji golosjemenjača .7.navesti podjelu biljnog carstva .opisati raznolikost papratnjača s golosjemenjača daljnjim razvojem kopnenih biljaka .objasniti bolju prilagođenost kritosjemenjača životnim uvjetima u odnosu na golosjemenjače .razlikovati vrste plodova i način rasprostranjivanja .usporediti golosjemenjače i kritosjemenjače .mogući tijek evolucije u pojavi sjemenog zametka . Botanika OBRAZOVNI ISHOD ŠTO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD? nužno važno vrijedno ne će se ispitivati • navesti zajedničke osobine i objasniti osnovnu organizaciju biljnoga tijela . jestive. ljekovite i začinske biljke u flori Hrvatske9 .4.opisati građu mahovina .veza predstavnike papratnjača heterospornosti .izmjenu generacija3 .podatci o vegetaciji karbona .analizirati značenje kritosjemenjača u životu ljudi .navesti zaštićene.navesti biljna tkiva.opisati oblike vegetativnog razmnožavanja2 .razlikovati glavne .1.objasniti što su godovi povezanost zelenih algi sa stablašicama (klorofil.i makrosporogenezu i dvostruku oplodnju kod golosjemenjača • analizirati značenje biljaka u biosferi i životu čovjeka • analizirati raznolikost flore i vegetacije Hrvatske .procijeniti ekonomsku i ekološku važnost golosjemenjača6 . opisati građu i navesti uloge tvornog i provodnog tkiva .objasniti uloge biljnih organa – korijena.mikro.razlikovati cvijet i cvat .navesti glavne značajke i tipove vegetacije Hrvatske .navesti glavne predstavnike flore7 .opisati prilagodbe na različite načine oprašivanja i rasprostiranja sjemenki .usporediti značajke jednosupnica i dvosupnica .objasniti .

vodni potencijal .brojčani iznosi turgora i osmotskog tlaka u biljnoj stanici .analizirati utjecaj vanjskih čimbenika na intezitet fotosinteze (voda.usporediti fotosintezu s kemosintezom . zeleni) .objasniti značaj minerala za život biljaka (Mg.fotorespiracija dodatni mehanizam vezanja CO2 (C4 biljke i CAM biljke) . Fe) i navesti posljedice njihova nedostatka .povezati strukturu vode s njezinom ulogom u biljnom organizmu10 .deprsteniranje i povaljenice . svjetlost.objasniti proces fotosinteze tvari i energije u biljci te objasniti utjecaj ekoloških čimbenika na te procese .opisati provođenje vode kroz biljku i povezati s korijenovim tlakom i transpiracijom .Traubeova stanica .protumačiti mehanizme primanja vode u biljci (osmoza. temperatura i CO2) .reakcije fuzije H2 u He .leghemoglobin .opisati prijenos asimilata .objasniti anatomsku • analizirati građu lista značenje procesa vezanih uz izmjenu .objasniti otvaranja puči . difuzija) .postotci zastupljenosti mineralnih elemenata u tlu .definicija slobodne energije .opisati finu strukturu kloroplasta i povezati ih s fotosintezom . O.navesti potrebne biogene elemente (C.Casparijeva pruga . crveni.objasniti heterotrofnu ishranu11 .raščlaniti fotosintezu i opisati reakcije na svjetlu i reakcije u tami (Calvinov ciklus) .noduli . N. njihove valne dužine i povezanosti .fotosustavi I i II.objasniti građu i smještaj puči .jednadžba osmotskog tlaka .reakcije redukcije N2 i redukcije NO3 .razlikovati transpiraciju od gutacije .kemijska struktura klorofila .enzimi u sekundarnim reakcijama .analizirati fotosintezu kod biljaka suhih staništa (sukulente) .• objasniti osnovne procese vezane uz promet vode u biljci . H.brojčane vrijednosti vidljive svjetlosti . P) za razvitak biljke .rubisko .dijelove vidljivog spektra (plavi.utvrditi tipove biljaka prema pH vrijednostima tla s primjerima11 .objasniti plazmolizu i deplazmolizu .minerali i posljedice njihova nedostatka i suviška . bubrenje.

mrkva. jela. brakteja 6 ekonomska: građevinarstvo – drvo. višnja.veza asimetrične diobe biljnih stanica . kockavica. hortikultura.tumefaciens – Ti plazmid . perunika. smreka. razvoj tkiva i organa. prisilna dormancija . pšenica) 10 (topljivost tvari.florigen • analizirati gibanja biljaka . njen prekid – stratifikacija stvaranje cvijeta i ploda) .usporediti stanično uvjete u kojima se disanje i vrenje po količini odvijaju dobivene energije . tisa. grah. mikoriza (neke orhideje).gibanje organa biljke prema sili teže.opisati kako nastaju bočnim meristemima izrasline . aerobni dio: razvitak biljaka te Krebsov ciklus i dišni lanac) objasniti utjecaj . blitva. zaštićene vrste: paprat – gospin vlasak. kapilarnost. hrvatska perunika.na primjerima opisati diferencijacije biljke dormanciju u biljaka i (klijanje sjemenki.objasniti mogućnost čimbenika na te rasta biljaka tijekom cijeloga života i procese .opisati vernalizaciju na . slana tla – mrižica.somatski embriji . pitomi kesten. sklapanje liski mimoze). hrast. nastije-otvaranje cvjetova tulipana pri povišenim temperaturama. krumpir. ekološka: crnogorične šume 7 mahovine: obični vlasak.objasniti značaj gibanja za biljke i navesti koji podražaji potiču ta gibanja . reznice. ribiz.navesti i opisati načine ekoloških čimbenika uzgoja biljaka na rast i razvitak vegetativnim putem biljaka (kloniranje. kamilica. kaćuni (orhideje). kupus. paraziti (polunametnici – imela. organomotorna gibanja (tropizmi .razlikovati tipove gibanja13 Dodatna pojašnjenja 1 napredak sporofita.strujanje plazme). kultura tkiva) intezitet i trajanje .. farmaceutska industrija – iglice za sirupe protiv kašlja. peršin. jagoda. kadulja. kohezija. lješnjak. ljekovite biljke: metvica. čempres.detaljni postanak tkiva i organa .šiške . endivija). dud.prirođena. vrčonoša) 12 (kisela tla – kesten. hrvatska vučja stopa. suncokret.nazive koenzima detaljnije reakcije vrenja . trn. vilina kosa). carska begonija 3 uočiti redukciju gametofita 4 uočiti daljnju redukciju gametofita 5 korijen: repasti korijen. jagoda. božikovina 9 povrće (kupus. krški runolist. jednosupnice: luk. dubrovačka zečina.objasniti djelovanje primjeru dvogodišnje biljnih hormona kao biljke kupusa regulatora rasta biljaka . gibanja u stanicama . lipa. turgorska gibanja (pucanje ploda štrcalice) . majčina dušica. zob. kukuruz. golosjemenjače: bor.klice sjemenke s diferencijacijom u različite stanice. biljke mesožderke – autotrofne (rosika. trn. papratnjače: poljska preslica.detaljne reakcije staničnog disanja . začinske biljke: ružmarin. trave: pšenica. a noću zatvaranje. tisa. rogač.objasniti djelovanje .objasniti biološku • objasniti oksidaciju na temelju osnovne etape i shematskog prikaza procese na (anaerobni dio – kojima se temelji glikoliza. bosiljak. voće: jabuka. list: vitica. simbioza (mahunarke i bakterije). kritosjemenjače – dvosupnice: bukva. maslačak. gingko. kamilica. stabljika: vitica. proizvodnja papira. sibirska perunika.jednadžba dišnog koeficijenta .objasniti proces rasta i . hrvatska sibireja. potpuni nametnici volovod. ljekovita kadulja. adhezija) 11 saprofiti (metanske bakterije). bazična tla – pšenica. jelenak. otvaranje cvjetova danju.opisati vrenja i . petrovac) 13 lokomotorna (taksije -plivanje spermatozoida. šljiva. trska 8 endemične vrste: velebitska degenija. efedrin iz kositrenice. bagrem. blitva. jestive: žitarice (ječam. podzemna stabljika – luk. stabljika – vrba.cirkadijarni ritmovi . šumarice. ljiljan. sjemenka 2 korijen – šljiva. kesten. smola.tumori i bakterija A. zračno korijenje. (temperatura. lovor.detaljniji opis hormona i njihovog djelovanja . smokva.fitokrom i njegovi oblici . tkiva i organe . list – afrička ljubica.povezati stanično vanjskih i disanje i fotosintezu unutarnjih . bujad. hrvatski karanfil.usporediti različito svjetlosti) djelovanje biljnih hormona na rast i razvoj biljaka (auksini i etilen) povezati s vršnim i . ciklama.

prepoznati kopljaču kao nižeg svitkovca koji ima svitak i škržno ždrijelo tijekom cijeloga života . pauci.navesti glavne skupine i predstavnike gmazova8 .razlikovati pojmove: beskralježnjaci i kralježnjaci .objasniti po čemu su spužve najjednostavnija skupina višestaničnih životinja . gmazovi.razlikovati ptice selice i ptice stanarice ne će se ispitivati . vodozemci.1.7.poznavati zadružne kukce: pčele.detaljna podjela vodozemaca . kornjača i krokodila . prug.nabrojati osobine sisavaca po kojima se razlikuju od drugih kralježnjaka (dlaka.razlikovati glavne skupine kralježnjaka: ribe.navesti glavne skupine beskolutićavaca2 . krpelji. beskolutićavci.opisati glavne osobine mnogokolutićavaca . Zoologija OBRAZOVNI ISHOD ŠTO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD? nužno važno .navesti glavne skupine mekušaca: puževi.razlikovati svitkoglavce i kralježnjake kao najvažnije skupine svitkovaca . opisati građu i navesti uloge vrijedno .navesti nekoliko predstavnika rakova (jastog.5.beznošci (indijski rijač) .detaljna sistematika riba .navesti zajedničke • navesti osobine životinja zajedničke .razlikovati kolutićavce i člankonošce5 .povezati razlike u tjelesnoj organizaciji životinja s podjelom u 5 skupina: spužve. hlap.navesti životinjska tkiva.uočiti veliku raznolikost kukaca u biosferi i znati prepoznati neke najvažnije predstavnike11 . rakovica) .nabrojati zajedničke osobine beskolutićavaca9 .prepoznavati važnije predstavnike bodljikaša10 . škorpioni.prepoznati glavne predstavnike žarnjaka3 .razlikovati niže sisavce od pravih sisavaca . kukci i stonoge .povezati osobine čovjeka s njegovom pripadnošću sisavcima primatima . škamp.detaljna podjela ptica .detaljna podjela gmazova . malokolutićavci i svitkovci .navesti glavne skupine i predstavnike vodozemaca7 .detaljna podjela sisavaca .opisati ulogu životinja osobine u biosferi1 životinja te analizirati osobitosti glavnih skupina • razvrstati opće poznate životinjske vrste u pripadajuće glavne skupine . mravi i termiti .nabrojati zajedničke osobine kralježnjaka6 . ptice i sisavci . školjkaši i glavonošci i prepoznati najvažnije predstavnike4 .navesti glavne skupine člankonožaca: rakovi. sišu mlijeko) .navesti specifične osobine zmija.navesti glavne značajke ptica po kojima se razlikuju od ostalih kralježnjaka .navesti bodljikaše kao najpoznatiju skupinu malokolutićavaca .latinski nazivi vrsta . mnogokolutićavci.

cerkarije.uočiti da s pojavom pluća dolazi do razdvajanja malog i velikog krvotoka .plaštenjaci . pijavice (u kopnenim vodama) . pelagijal) .prepoznati da su se prvi sisavci mogli razviti iz drevnih gmazova (zvjerogmazovi) . peraje.razlikovati otvoreni i zatvoreni krvotok .objasniti razliku između „plave” i „bijele” ribe s obzirom na način ishrane i stanište (bental.osnove građe i način života kopljače • analizirati usložnjavanje tjelesne građe i funkcije životinja tijekom evolucije .navesti škržno ždrijelo i svitak kao glavne zajedničke osobine svitkovaca .razlikovati spolno i nespolno razmnožavanje spužvi .povezati pojavu selidbe ptica s manjkom hrane u staništu tijekom zime . a ostali člankonošci za život na kopnu .prepoznati prohodno probavilo oblića .opisati osnovnu građu žarnjaka na primjeru hidre . tuljani) .detaljna građa kolutićavaca .navesti zajedničke osobine mekušaca plašt.razlikovati ribe prema građi kostura13 . vanjska ljuštura.opisati osnovnu građu gmazova na primjeru gušterice .uočiti pojavu presvlačenja kod nekih skupina člankonožaca (rakovi. a manji dio bezgrebenkama (noj) .navesti staništa i način života mekušaca .povezati zmije i beznožne guštere (sljepić i blavor) s četveronožnim pretcima .razlikovati potpunu od nepotpune preobrazbe kukaca – vretence i leptir . uho) . metanefridiji.opisati u građu morskog ježinca16 .opisati izmjenu nespolne (polip) i spolne (meduza) generacije žarnjaka na primjeru ušatog klobuka .analizirati prilagodbe nametničkih beskolutićavaca na nametnički način života14 . probavilo.navesti druge predstavnike kolutićavaca: cjevaš i pjeskulja (u moru).prepoznati da su šišmiši sisavci prilagođeni za letenje .opisati osnove vanjske građe i smještaj najvažnijih organa sisavca .opisati prilagodbe ptica za letenje18 .objasniti pojavu kolutićavosti.opisati građu kolutićavca12 .nazivi ličinki .navesti zajedničke osobine gmazova i ptica koje ukazuju na zajedničko podrijetlo . mozak i osjetila) kao napredak u prilagodbi za život na kopnu .nazivi organa za izlučivanje (protonefridiji.objasniti razlike u građi zubala kao prilagodbe na različite načine ishrane19 .analizirati prilagodbe vodozemaca za život u vodi i na kopnu (žaba) .detalji životnih ciklusa nametničkih životinja s nazivima ličinačkih stadija: miracidiji. .objasniti evolucijsko značenje panožica .prepoznati da su sisavci kopnene životinje od kojih su se neki naknadno prilagodili za život u vodi (dupini.uočiti prilagodbe gmazova za kopneni način života .) .navesti prilagodbe člankonožaca (na primjeru kukaca) za život na kopnu .povezati složenost tjelesne građe i tjelesne simetrije s načinom života i stupnjem pokretljivosti na primjeru ribe i vlasulje .uočiti prilagodbe čovječje ribice za život u podzemnim vodama17 .povezati evoluciju žiroglavaca i svitkovaca (škržno ždrijelo i potpora glavice) .povezati pojavu mitarenja s promjenama temperature u okolišu .detaljna podjela kukaca .opisati faze u životnom ciklusu žabe . i sl.objasniti nastanak višestaničnih životinja od jednostaničnih . antenalne žlijezde.• analizirati povezanost tjelesne građe i funkcije životinja s načinom života .uočiti da većina ptica pripada grebenkama.objasniti prednosti homeotermnih životinja u odnosu na poikilotermne .objasniti razlike u građi udova kao prilagodbe za različite načine kretanja na različitim podlogama .objasniti značenje resoperki i dvodihalica u evoluciji kopnenih kralježnjaka .navesti staništa i način života žarnjaka .opisati osnovnu građu spužve .uočiti da su rakovi prilagođeni za život u vodi.kružnouste .napredak u tjelesnoj organizaciji u odnosu na plošnjake .nastanak pojedinog sustava (oko. zatvorenog krvotoka i začetka nogu kao značajnog napretka u organizaciji tijela kolutićavaca .svojstva peripatusa kao živog fosila .zaključiti da su glavonošci najrazvijenija skupina mekušaca .opisati neke specifične osobine pauka (mreže) i škorpiona (otrovna bodlja) po kojima se razlikuju od ostalih člankonožaca .. srce) ..navesti prilagodbe u tjelesnoj građi i funkciji koje su omogućile pojavu homeotermnosti kod ptica i sisavaca . kukci) . stopalo .opisati vanjsku i unutrašnju građu riba .detaljna građa svih skupina beskolutićavaca . kitovi.objasniti usložnjavanje građe organa i organskih sustava kralježnjaka (srce.pojava partenogeneze kod vodenbuhe .objasniti da su mekušci najrazvijeniji beskolutićavci15 .povezati pojednostavljenje tjelesne građe malokolutićavaca s načinom života .opisati građu vodozemaca na primjeru žabe . pluća. škrge.usporediti brojnost i raznolikost današnjih gmazova sa svijetom gmazova u prošlosti (mezozoik) .opisati vanjsku građu člankonožaca na primjeru kukca .detaljno Hadžijeva i Haeckelova teorija o postanku višestaničnih životinja .objasniti zajedničko podrijetlo ptica i gmazova na primjeru fosila praptice .objasniti prilagodbe riba za život u vodi (koža.

navesti značenje sisavaca za čovjeka25 .navesti naše otrovne zmije: poskoka i riđovku te znati što poduzeti kod zmijskog ugriza .prepoznati ekonomsko značenje uzgojenih ptica (peradarstvo) .objasniti glavne načine izbjegavanja zaražavanja (nametnički kolutićavci)21 ..označiti krpelje kao nametnike na životinjama i čovjeku i prenosnike uzročnika bolesti (virusnog encefalitisa) .navesti značenje ptica u biosferi (potrošači – biljojedi.prepoznati značenje riba u prehrani ljudi te važnost uzgoja riba23 .objasniti da su školjkaši filtratori24 .navesti neke zaštićene vrste vodozemaca u Hrvatskoj26 . prstaci .prepoznati neke zaštićene vrste u Hrvatskoj: periska.objasniti značenje riba kao potrošača u lancima prehrane u vodenim ekosustavima . mesojedi.prepoznati važnosti mekušaca u ishrani ljudi te shvatiti značenje uzgoja školjkaša kao zamjena izlovljavanju .razlikovati glavne životinja u predstavnike biosferi i životu nametničkih čovjeka beskolutićavaca opasnih za čovjeka20 .prepoznati tradiciju koraljarstva na otoku Zlarinu .analizirati korisnu i štetnu ulogu kukaca u biosferi i životu čovjeka22 .poznavati tradiciju spužvarstva na Jadranu (Krapanj) . strvinari) .analizirati uzroke ugroženosti opstanka nekih sisavaca u Hrvatskoj28 • objasniti posebnosti faune Hrvatske • opisati razloge ugroženosti životinja i potrebne mjere zaštite .objasniti štetne posljedice upotrebe insekticida . naročito grabljivica i močvarica27 .izdvojiti crnu udovicu kao našeg otrovnog pauka .razlikovati pojmove • analizirati nametnik (parazit) i značenje glavnih skupina domadar .analizirati uzroke ugroženosti opstanka ptica.uočiti da je opstanak većine gmazova u Hrvatskoj ugrožen pa su zakonom zaštićeni .opisati vanjsku oplodnju riba i vanjski embrionalni razvitak .objasniti značenje gujavica za povećavanje plodnosti tla .

orlovi. zvjezdače. glavata želva). pjevice i močvarice . raže. anaerobija. proizvodnja meda. vuk.Detaljna pojašnjenja 1 potrošači – biljojedi. štetna ulogu kukaca kao nametnika (biljne i štitaste uši. žuti mukač) i repaši (vodenjaci. muhe) 23 primjeri uzgoja u Hrvatskoj – pastrva. tuna 24 akumuliraju mikroorganizme i štetne spojeve iz mora – opasnost od trovanja 25 kućni ljubimci. hrana. svejedi 20 metilji (ovčji metilj). greben prsne kosti i letni mišići 19 glodavci. trihine i ehinokoka 22 korisna ulogu kukaca: hrana drugim životinjama. redukcija tjelesne građe 15 imaju optjecajni i dišni sustav 16 vodožilni sustav i kožni skelet 17 zakržljale oči. buhe. trpovi 11 skakavci. zatvoreni optjecajni sustav) 13 hrskavičnjače: morski psi. vlasulja. organi za kretanje 7 bezrepci (gatalinka. rasprostranjivanje sjemenki. depigmentirano tijelo 18 perje. leptiri. sove. žarnjaci. riđovka. zmijače. metilji. zmije (bjelouška. moruzgva. gatalinka. šuplje kosti i zračni mjehuri. ose. komarci. vidra. pastrva. škarpina). jastrebovi. tuna. hobotnica 5 jednakomjernu kolutićavost kolutićavaca od nejednakomjerne kod člankonožaca 6 kralježnica. macaklini) 9 imaju tkiva i organe. mravi. žaba krastača. medvjed. biljojedi – preživači. mesojedi i svejedi 2 plošnjaci (virnjaci. nema pravih organa za pokretanje 10 ježinci. bubamara). ris. balavci. poskok) i gušteri (zidna gušterica. sirovine za industriju 26 čovječja ribica. muhe. trakavice (svinjska. bogomoljke. kornjače (barska kornjača. zelena žaba. sokolovi. mesojedi. dagnja. mukači 27 grabljivice . višeslojna koža. žličarka 28 sredozemna medvjedica. vjeverica. koralji. jelenak. daždevnjak čovječja ribica) 8 krokodili (nilski krokodil). za izlučivanje. lubin. zelembać. zubatac. buhe) i prenosilaca bolesti (komarci. kravosas. dupin. divokoza. koštunjače: morske (srdela. kornjaši (hrušt. bumbari. vodencvjetovi. obadi. proizvodnja velike količine jajašaca. goveđa i pasja) i oblići (dječja glista i trihina) 21 uz pomoć slika životnih ciklusa dječje gliste. rode. uši. ušati klobuk 4 puževi: vinogradnjak.čaplje. lubanja – mozak. trakavice). školjkaši: bezupka. nekolutićavo tijelo. komarci. som. oprašivanje biljaka. štuka) 14 zaštitna kutikula. riječne (šaran. pčele. šaran. glavonožci: sipa. mišićni. šišmiši . oblići i mekušci 3 hidra. škrge – pluća. vodenjaci. lignja. vretenca 12 na primjeru gujavice: kolutićav raspored dijelova organskih sustava (živčani.

poznavati dijelove dišnog sustava i njihov položaj u tijelu čovjeka .promjer alveola .povezati nedostatak hemoglobina s anemijom .hematokrit .analizirati ovisnost promjena u intenzitetu tjelesne aktivnosti s promjenama u radu srca i pluća • objasniti smještaj u tijelu.poznavanje različitih tipova anemija .tlakovi u plućima (brojčane vrijednosti) .detaljna struktura hemoglobina .leukopenija.prepoznati značenje krvi u liječenju (transfuzija) .usporedba disanja i krvotoka prije i nakon rođenja .6.prepoznati utjecaj živčanog sustava na krvožilni sustav1 .kemosenzitivna područja .razlikovati glavna krvotvorna tkiva i organe . hemoliza . ulogu i način rada srca i krvožilnoga sustava .biorazgradnja hemoglobina u jetri . leukocitoza. limfopenija .navesti osnovne sastojke krvi .razlikovati osnovnu .povezati Rh sustav s hemolitičkom bolesti novorođenčadi .usporediti tlakove u krvnim žilama .objasniti mehaniku i regulaciju disanja .objasniti ABO i Rh sustav krvnih grupa .mikroskopski preparat krvi .saturacija hemoglobinom .regulacija disanja .poznavati pojam: sedimentacija .visinska bolest .poznavanje zastupljenosti pojedinih minerala u postotcima .opisati sastav i ulogu limfe • objasniti smještaj u tijelu.proces hematopoeze i međustadiji u procesu diferencijacije krvnih tjelešaca .objasniti povezanost plućnog i staničnog disanja .povezati osnovnu građu srca s ulogom .1.objasniti izmjenu tvari između kapilara i tkiva .vanjska i unutarnja respiracija .objasniti ulogu hemoglobina u prijenosu kisika i ugljikovog(IV) oksida .analiza krvi .objasniti ulogu trombocita . građu.7.povezati građu dišnih organa s njihovim ulogama .objasniti pojmove: aglutinacija.analiza EKG-a .objasniti važnost održavanja osmotske ravnoteže u organizmu važno vrijedno .objasniti razliku plazme i seruma . ulogu i način rada dišnoga sustava .objasniti mehanizam izmjene plinova u plućima te između krvi i stanica .poznavati kemijski sastav tijela čovjeka ne će se ispitivati . građu.opisati smještaj srca u čovjeka .nabrajanje svih minerala .shema zgrušavanja krvi .Biologija čovjeka OBRAZOVNI ISHOD • objasniti kemijski sastav tijela čovjeka i analizirati ulogu glavnih anorganskih i organskih spojeva • objasniti sastav tjelesnih tekućina te analizirati sastav i uloge krvi ŠTO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD? nužno .vrste kolesterola i lipoproteina .uzročnici zaraznih bolesti koji se prenose vodom .respiratorni volumen .navesti glavne simptome anemije .građa i broj krvnih tjelešaca .površina pluća (brojčano) .bolesti krvotvornih organa .objasniti ulogu malog građu i ulogu arterija i velikog optoka krvi i vena .navesti podjelu i uloge leukocita .

objasniti djelovanje (fagociti) i specifični imunološkog sustava (B i T limfociti) na tumor imunitet .latinski nazivi mišića . aldosteron) .poznavati građu zuba .) .enzimi: peptidaze.prepoznati važnost vitamina i posljedice nedostatka2 . maltaze. timus i koštana srž) .objasniti ulogu jetre i gušterače u probavi hrane .limfatičke žile.razlikovati aktivno i i tkiva imunološkog pasivno stečenu sustava imunost . H pruga….povezati građu ulogu i način rada probavnog organa za probavu s njihovom ulogom sustava .objasniti promjene u kretanje kosturu koje .povezati građu kože s .objasniti značenje nastupaju tijekom živčano-mišićne veze života4 za rad mišića . ulogu i način rada imunološkog sustava . miozin.objasniti uloge vitamina D i minerala Ca u izgradnji kosti .navesti ulogu s metabolizmom tijelu.priprema cjepiva .princip analize hormona u regulaciji pokazatelja rada nefrona i zdravstvenog stanja regulaciji sastava organizma iz urina tjelesnih tekućina (ADH.povezati brojnost mišićnog tkiva mitohondrija s oslobađanjem energije u mišićnim stanicama .sfinkter Oddi kolecistokinin .usporediti ulogu tankog i debelog crijeva .povezati građu mišićne stanice s temeljnim principom mišićne kontrakcije .navesti bjelančevine u sastavu miofibrila i njihovu ulogu .objasniti peristaltiku crijeva • objasniti smještaj u tijelu.navesti osobine i vrste .prepoznati djelovanje pepsina . građu. građu.tipovi T stanica . građu.analizirati djelovanje . nukleaze. limfa i limfoidni organi (krajnici.usporediti mliječno i trajno zubalo čovjeka . slezena.detaljna građa miofibrila (aktin.detalji građe B i T limfocita .razlikovati uloge čovjeka oblik. melanina u zaštiti od bjelančevina ulogu i način rada sustava za UV zračenja .prepoznati djelovanje ptijalina .razlikovati vitamine topljive u mastima i vodi .objasniti građu i funkciju hrskavice .probavni hormoni .povezati nastanak • objasniti njezinim ulogama amonijaka i ureje smještaj u .opisati građu kosti . .važniji mišići i kosti čovjeka .struktura imunoglobulina .navesti probavne • objasniti organe i odrediti smještaj u njihov položaj u tijelu tijelu.navesti putove ulaska antigena u organizam.shema metaboličkih radni metabolizam putova .objasniti regulaciju šećera u krvi .razlikovati pojmove antigen.prepoznati ulogu minerala u organizmu3 .razlikovati nespecifični .razlikovati bazalni i .povezati osnovnu regulaciju građu nefrona s sastava njegovom ulogom u tjelesnih filtraciji krvne plazme i tekućina stvaranju mokraće • objasniti smještaj u tijelu.apoptoza .razlikovati sastojke hrane koji su izvor energije u organizmu i koji izgrađuju organizam . građu. lipaze.analizirati kostur . mjesta prepoznavanja te načine sprečavanja ulaska antigena . građu.komplikacije pri transplantaciji .objasniti ulogu žuči .razlikovati organe . ulogu i način rada sustava organa za kretanje .citokini . antitijelo i imunološka reakcija . veličinu pojedinih dijelova i položaj kostiju sustava organa za .analizirati mehanizam termoregulacije . saharaze i ostali .opisati hemodijalizu i nužnost transplantacije kod potpunog zatajivanja rada bubrega (uremija) .• objasniti smještaj u tijelu. ulogu i način rada metaboličkog sustava .

mozgovni živci i zadaće koje obavljaju .objasniti živčano-hormonsku regulaciju porođaja i dojenja .analizirati refleksnu reakciju .objasniti pojam • analizirati homeostaze značenje pojedinih organa .opisati dijelove zametka menstrualnog ciklusa .analizirati ulogu homeostaze bubrega u održavanju organizma homeostaze5 .odrediti termin te ulogu i osnovnu ovulacije s obzirom na građu posteljice dužinu trajanja menstrualnog ciklusa .električna aktivnost mozga i moždani valovi .poznavati princip nastanka osjeta .funkcioniranje područja za govor u kori mozga . ablacija mrežnice . građu.poznavati značenje i organskih sustava vode za održavanje života u održanju .opisati funkcionalnu podjelu kore velikog mozga .usporediti građu mozga i leđne moždine . kašljanje) od stečenih refleksa (Pavlovljev refleks) . građu. statoliti .poznavati položaj organa za ravnotežu .objasniti mehanizam povratne sprege pri lučenju hormona . pokrovna membrana.opisati smještaj četiri osnovna okusa na jeziku .raščlaniti faze muškog i ženskog brazdanja. alkaloza) .navesti dijelove živčanog sustava i objasniti njegovu ulogu .razlikovati prirođene (sisanje. ulogu i način rada spolnog sustava .navesti organe .glaukom.opisati građu pužnice i objasniti ulogu pojedinih dijelova pri nastanku osjeta sluha .opisati tijek trudnoće .veza hormona i specifičnih receptora (na ili u ciljnim stanicama) • objasniti smještaj u tijelu.uočiti opasnost buke na zdravlje . disanje.opisati osjetilo njuha i prijenos signala do mozga . očni živac) .perilimfa. Cortijev organ.razlikovati egzokrine od endokrinih žlijezde .makula. građa labirinta .objasniti važnost stalnih pH vrijednosti tjelesnih tekućina .govor: Wernickeovo i Brokino područje .ekscitacijski i inhibicijski neuroni .navesti hormone pojedinih žlijezda i njihovu ulogu .objasniti ulogu stimulacijskih/tropnih hormona hipofize .mehanizam razlikovanja boja i prostorna percepcije .objasniti djelovanje neurotransmitera i ulogu enzima pri njihovoj razgradnji .povezati disanje i regulaciju pH (acidoza.objasniti hormonsku regulaciju menstrualnog ciklusa .objasniti hijerarhijski položaj i ulogu hipofize .• objasniti smještaj u tijelu.objasniti značenje dojenja • objasniti smještaj u tijelu. ulogu i način rada endokrinog sustava . građu.policikličko i monocikličko spavanje .razlikovati vrste živaca i njihove uloge .bazilarna membrana.opisati prijenos svjetlosnih podražaja .objasniti značenje sna za normalno funkcioniranje organizma .povezati fiziološke i psihičke promjene u pubertetu .navesti endokrine žlijezde i odrediti njihov smještaj u tijelu .opisati provođenje živčanog impulsa i procese u sinapsi .pamćenje .prepoznati dijelove oka (očna jabučica.opisati građu živčane stanice i objasniti ulogu njezinih dijelova . ulogu i način rada osjetilnog i živčanog sustava . spolnog sustava i implantacije objasniti njihove uloge blastociste i razvoj .opisati proces oplodnje . endolimfa .opisati akomodaciju oka i objasniti poremećaje u funkciji oka (kratkovidnost i dalekovidnost) .povezati naboj stanične membrane i aktivni transport iona kroz membranu s nastankom podražaja (depolarizacija – repolarizacija) .razlikovati glavne značajke porođajnih doba .

navesti pravila zdrave prehrane .povezati spolno prenosive bolesti s rizičnim ponašanjem . chlamydia. trichomonas. J 4 rahitis.objasniti pojavu proljeva i zatvora i osnovu samopomoći .prepoznati važnost transplantacije i doniranja organa .objasniti štetnost alkohola . D. osteoporoza.navesti bolesti koje se prenose krvlju (AIDS.povezati pojavu moždane kapi s rizičnim čimbenicima .definirati hemofiliju sustava .definirati AIDS.povezati nastanak nekih bolesti s poremećajima u radu endokrinih žlijezda (gušavost.povezati način života s pojavom visokog tlaka i arteroskleroze . regulacija krvnog tlaka i eritropoeze 6 HIV. uganuća i iščašenja 5 regulacija tjelesnih tekućina. P.objasniti nastanak karijesa i načine zaštite zuba . nanizam. dijabetes) . navesti rizične čimbenike za pojavu bolesti i načine liječenja .• navesti glavne poremećaje i bolesti organa i organskih sustava čovjeka • analizirati čimbenike i ponašanja koja unapređuju zdravlje čovjeka i razlikovati ih od onih koji ga narušavaju . gigantizam. navesti uzročnika i objasniti načine zaraze i načine zaštite . Fe.prepoznati značenje . herpes.definirati leukemiju .navesti degenerativne bolesti živčanog sustava (Parkinsonova i Alzheimer multipla . hepatitis) . prijelomi.uočiti rizične čimbenike za zdravlje i rad bubrega . gonoreja. C. skleroza) Dodatna pojašnjenja 1 regulacija rada srca i širenje/sužavanje krvnih žila 2 vitamini: A. E 3 minerali: Ca.opisati dijabetes. ekskrecija.definirati pojam alergije i navesti najčešće alergene . hepatitis.prepoznati pozitivne i negativne utjecaje na srce i krvožilni sustav . papiloma.navesti metode kontracepcije te objasniti važnost planiranja obitelji .duševne bolesti programa imunizacije djece .povezati najčešće bolesti i poremećaje dišnog sustava s rizičnim čimbenicima za zdravlje . sifilis . B.tumori živčanog .objasniti pojam ovisnosti te navesti vrste i štetne posljedice .navesti spolno prenosive bolesti6 .

opisati kako geni upravljaju životnim procesima (biosinteza proteina) .navesti uloge plazmida • objasniti i usporediti građu i organizaciju nasljedne tvari virusa.definirati genetiku i .primijeniti Mendelove zakone u rješavanju zadataka različitih tipova križanja .opisati građu.objasniti genotip i povezati je s drugim fenotip biološkim disciplinama . Genetika i evolucija OBRAZOVNI ISHOD • objasniti osnovne genetičke pojmove i analizirati njihove međuodnose ŠTO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD? nužno važno vrijedno .Barrovo tijelo . modifikacije. bakterija (nukleoid i plazmid!) i eukariota .metoda određivanja poremećaja spolnih stanica u interfazi • navesti vrste promjena genotipa te objasniti moguće uzroke i posljedice .razlikovati vrste mutacija (gena. roditeljsku (parentalnu) generaciju i generaciju potomaka (filijalnu) .usporediti genske sustave virusa.izvankromosomsko nasljeđivanje .objasniti pojmove: alel. rekombinacije.1.navesti učestalost štetnih i korisnih mutacija .razlikovati uzroke varijabilnosti (mutacije. broj i vrste kromosoma te kromosomske garniture .analizirati značenje nezavisnog načela određivanja spola (X. mišićna distrofija) sa smještajem gena na spolnim kromosomima .objasniti pojmove klona i populacije na primjerima iz života ne će se ispitivati . prokariota i eukariota • analizirati značenje mejoze i križanja za nasljeđivanje . daltonizam.objasniti multiple alele i primjeniti na primjerima (nasljeđivanje krvnih grupa i sl.objasniti na primjerima monohibridno.povezati neke nasljedne bolesti (hemofilija.navesti uzroke mutacija .objasniti kromosomsku teoriju nasljeđivanja .povezati odnos .razlikovati dominantna i recesivna svojstva.) .7. građe i broja kromosoma) .razlikovati i objasniti temeljnu građu. ulogu • objasniti i svojstva nukleinskih kemijsku građu kiselina i mehanizam djelovanja gena .7.poznavati osnovna . homozigotni i heterozigotni organizmi .razlikovati pojmove između gena i okoline nasljedne tvari i s oblikovanjem nasljednih svojstava fenotipa . križanje) .povezati pojavu mutacija s malignim oboljenjima i raspraviti o rizičnim čimbenicima i rizičnim ponašanjima .definirati mutacije te navesti primjere . Y kromosomi) razdvajanja homolognih kromosoma i krosingover . dihibridno i intermedijarno križanje .

razlikovati alopatrijsku (gušterice) i simpatrijsku (pšenica) specijaciju na primjerima .analizirati značajke živoga svijeta u pojedinim geološkim erama7 .definirati protobionte4 • objasniti osnovne principe i etape kemijske i biološke evolucije • analizirati glavne dokaze evolucije . Turnerov sindrom .navesti primjere kromosomskih aberacije u čovjeka (trisomija 21sindrom Down.definirati primate i raspraviti sistematsku pripadnost čovjeka u primate .prepoznati provodne fosile (amoniti.navesti glavne etape u razvoju čovjeka8 .opisati Millerov pokus i objasniti kemijsku evoluciju3 .objasniti nastanak rasa • objasniti evoluciju čovjeka Dodatna pojašnjenja 1 primjena genetičkih otkrića u: uzgoju životinja i biljaka.razlikovati specijacija konvergentnu (morski pas i dupin) i divergentnu (zebe) evoluciju na konkretnim primjerima .objasniti važnost Darwinovu teoriju .objasniti pojam . proizvodnja lijekova (na primjeru inzulina) 2 dugotrajan proces koji vodi boljoj prilagođenosti organizama na okoliš .usporediti Lamarckovu i postavke darvinizma .navesti osnovne . prijelazni oblici (praptica.sukcesivna evolucija temeljne sile evolucije za evoluciju . gingko).navesti osnovne . . dokazi iz poredbene embriologije. trilobiti) • objasniti osnovne postavke Darwinove selekcijske teorije evolucije te glavne pokretačke sile evolucijskog procesa .definirati pojam evolucija2 . Sunčevog sustava i Zemlje . dokazi iz poredbene anatomije6.objasniti zašto su genetičkog drifta i evolucije mutacija i selekcija izolacijskih mehanizama . razvojni nizovi (konj i ogrc).44 X0) .navesti dokaze evolucije i objasniti ih na primjerima: fosili i nastanak fosila. Psilophyton).opisati osnovne .razlikovati pojmove: kemijska i biološka evolucija .opisati Oparinov pokus i objasniti vrijednost koacervatnih kapljica kao modela evolucije .opisati primjenu DNA u citogenetska tehnologiji1 istraživanja) .primijeniti spoznaje o mutacijama u čovjeka u rješavanju zadataka .objasniti nasljeđivanje metode proučavanja hemofilije pomoću nasljeđivanja u ljudi rodoslovlja (rodoslovlje. dokazi iz molekularne biologije . dokazi iz biogeografije5. živi fosili (resoperke.• objasniti mogućnosti primjene genetike na različitim područjima ljudske djelatnosti .prikazati ukratko postanak Svemira i procijeniti starost Svemira. biotehnologiji (genetičko inženjerstvo).eoni i epohe (periodi) geološke ere Zemljine prošlosti .analizirati darvinizam .

paleozoik: alge.povezati prilagodbe odvijanje životnih životinja različitim procesa u svjetlosnim uvjetima organizmima3 u okolišu . maksimum. optimum i ekološka valencija ne će se ispitivati . kromanjonac 3 4 7. kenozoik: čovjek 8 australopitek. voda i vlaga. anaeroban 5 endemi – naše otočke gušterice i velebitska degenija i relikti – čagalj. proterozoik: praživotinje. ‘’prokariot’’.8.navesti primjere prilagodbi stablašica umjerenog područja na preživljavanje hladnog razdoblja godine4 . atavizmi 7 pojavljivanje pojedinih skupina: arheozoik: prvi oblici života na Zemlji.razlikovati pojmove biljna zajednica (fitocenoza) i životinjska zajednica (zoocenoza) i navesti primjere .razlikovati glavne abiotičke čimbenike (temperatura. trilobiti.definirati pojam ekološka niša i navesti primjere vrijedno . Ekologija OBRAZOVNI ISHOD •objasniti osnovne ekološke pojmove i analizirati njihove međuodnose ŠTO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD? nužno .objasniti na primjerima pojmove: ekološki minimum.objasniti prednosti homeotermnih u odnosu na poikilotermne životinje i navesti primjere2 .postanak prvih organskih molekula iz anorganskih. svjetlo) .usporediti prilagodbe biljaka vlažnih staništa i biljaka sušnih staništa na količinu vode i vlage u staništu i navesti po jedan primjer . prvi beskralježnjaci. rudimenti. heterotrofan. neandertalac. gmazovi. preduvjeta za postanak prve stanice mogući prvi oblik života: ‘’jednostaničan’’. hrvatska sibirea.1. sinekologija • analizirati odnose između živih bića i abiotičkih čimbenika okoliša .povezati mitarenje/ linjanje i zimski san s promjenom temprature u okolišu . Homo erectus. mezozoik: stablašice.opisati prilagodbe kopnenih životinja za život na kopnu na primjeru kukaca i kopnenih kralježnjaka . Homo habilis.definirati ekologiju . sisavci.autoekologija. 6 homologni i analogni organi.definirati osnovne ekološke pojmove. kralježnjaci-ribe i vodozemci. ptice. papratnjače. povezati s primjerima u prirodi i objasniti njihove međuodnose1 važno .razlikovati životinje s nestalnom (poikilotermne) od životinja sa stalnom tjelesnom temperaturom (homeotermne) .objasniti važnost temperature za .

na primjeru sisavaca biljojeda (zec. morski pas.na primjeru ptice .• analizirati odnose između živih bića u biocenozi (biotički čimbenici) .na primjeru jedne šumske biocenoze analizirati slojanje i sastav vrsta .navesti glavne tipove bioma i povezati s klimatskim prilikama područja na kojima se prostiru . simbioza.razlikovati bentoske organizme prema stupnju pokretljivosti5 .objasniti kako odnosi između jedinki iste vrste utječu na brojnost/ gustoću populacije .povezati horizontalni (geografska širina) i vertikalni (nadmorska visina) raspored biljnog pokrova s klimatskim prilikama .prepoznati sezonske promjene u biocenozi i povezati s klimatskim promjenama .polusesilni i vagilni organizmi .pojmovi fitomimeza i grabljivice (jastreb) aposemija i jednog predstavnika iz skupine zvijeri (vuk) navesti prilagodbe grabežljivaca .razlikovati glavne biotičke čimbenike (odnosi između živih bića: odnosi razmnožavanja.komenzalizam. endem i kozmopolit .navesti načine izražavanja gustoće populacije .biogeografija. nametništvo. dupin) . flora.zone litoralnog pojasa .razlikovati osvijetljeni od neosvijetljenog sloja u vodenim ekosustavima i povezati sa sastavom biocenoza . predatorstvo) .objasniti kako odnosi između jedinki različitih vrsta utječu na brojnost/ gustoću populacija u biocenozi .navesti primjere nektonskih organizama (srdela.prepoznati glavne čimbenike koji utječu na raspored organizama (biocenoza) u moru .objasniti pojavu sukcesije na primjerima zaraštavanja jezera i obnavljanja šume nakon požara . bogomoljke i leptira amenzalizam.razlikovati osobine vodenih i kopnenih ekosustava . zoogeografija • objasniti glavne osobine biocenoza i ekosustava .objasniti pojam .objasniti značenje planktona u vodenim ekosustavima .razlikovati bentos.oligotrofna. srna) navesti prilagodbe plijena za zaštitu od grabežljivaca . mimikrije na primjeru antibioza.povezati djelovanje čovjeka na biocenoze s pojavom sukcesija . vegetacija. areal. eutrofna jezera . fitogeografija.prepoznati šumske biocenoze kao najsloženiji i organskom proizvodnjom najbogatiji tip kopnenih biocenoza .razlikovati i na primjerima objasniti značenje pojmova: fauna.razlikovati fitoplankton od zooplanktona . nekton i plankton . letilista alelopatija .

pitke vode.• analizirati odnose ishrane u biocenozi te kruženje tvari i protjecanje energije u ekosustavu .objasniti zašto su zaštita voda i zraka globalni problem .navesti nekoliko primjera zakonom zaštićenih biljaka9 i životinja10 u Hrvatskoj .prepoznati posljedice unošenja stranih vrsta8 .objasniti značenje ozonskog sloja u atmosferi . mesojedi i svejedi) .razlikovati glavne tipove potrošača (biljojedi.povezati onečišćenje zraka s pojavom ozonskih rupa .analizirati akumuliranje štetnih tvari u lancima ishrane .povezati djelovanje čovjeka s promjenama brojnosti i izumiranjem biljnih i životinjskih vrsta .analizirati različite utjecaje na brojnost ljudske populacije . alfa i beta mezosaprobne i polisaprobne . melioracijskih zahvata i onečišćenja voda .analizirati prehrambenu piramidu s obzirom na broj i biomasu te količinu energije na pojedinoj prehrambenoj razini .kruženje fosfora i sumpora • analizirati štetne utjecaje čovjeka na biosferu te mjere kojim se štetni utjecaji mogu smanjiti (održivi razvoj u Republici Hrvatskoj i u svijetu) . solarna energija i sl.procijeniti važnost korištenja tehnološke umjesto pitke vode .analizirati potrebu zakonske zaštite ugroženih biljnih i životinjskih vrsta i ekosustava u cjelini .navesti primjere parkova prirode11 .navesti nacionalne parkove Hrvatske . staklo. prometnih i drugih objekata .poznavanje svih kategorija zaštite prirode s primjerima .objasniti važnost izrade ekološke studije pri gradnji proizvodnih.objasniti važnost poštovanja međunarodnih ugovora o zaštiti prirode i okoliša .prepoznati značenje „Crvene knjige biljnih i životinjskih vrsta” .povezati onečišćenje zraka s pojavom kiselih kiša i štetnim posljedicama . potrošača i razlagača u ekosustavu .podjela voda prema stupnju saprobnosti: oligosaprobne.objasniti prednosti ekološke proizvodnje hrane .povezati nagli rast ljudske populacije i urbanizaciju s ograničenim izvorima hrane. tekstil) .objasniti važnost zamjene fosilnih izvora energije alternativnim (vjetar.objasniti pojam hranidbene mreže .razlikovati primarnu od sekundarne organske proizvodnje u ekosustavu .objasniti posljedice krčenja šuma.prepoznati izvore onečišćavanja zraka .protumačiti potrebu pročišćavanja otpadnih voda .objasniti (uz pomoć slike) biogeokemijski ciklus ugljika .objasniti ulogu i značenje proizvođača. metal.objasniti nedostatke monokultura i suvremenih agrotehničkih i agrokemijskih metoda u poljoprivredi .) .navesti glavne načine onečišćavanja tla i povezati s posljedicama .analizirati ulogu i ovisnost pojedinih članova hranidbenih lanaca na konkretnim primjerima .objasniti kruženje tvari i protjecanje energije u ekosustavu . energije i sirovina na Zemlji .objasniti ekonomsku i ekološku važnost izdvajanja sekundarnih sirovina iz otpada (papir.objasniti pojam održivog razvoja7 .objasniti pojavu efekta staklenika .prepoznati štetno djelovanje čovjeka na biosferu6 .

komadić margarina. bentoske alge. spužve). kaulerpe u Jadranu 9 visibaba. sjemenka graha. preživljavanje u podzemnim organima (trajnice) ili u obliku sjemenke (jednogodišnje biljke) 5 pričvršćeni za podlogu (npr. ekosustav. dubrovačka zečina 10 vuk. biom i biosfera rasprostranjenost na Zemlji i sezonske promjene 3 ovisnost aktivnosti enzima o promjenama temperature 4 odbacivanje listova. Lugolova otopina. tjestenina. isušivanje močvara.uočiti promjenu boje . riža.) 6 krčenje šuma. Dokazivanje prisutnosti škroba CILJEVI POKUSA: . kapaljka. trpovi. REZULTAT: Namirnica: Šećer: Riža: Grah: Krumpir: Tjestenina: Margarin: PITANJA: 1. MATERIJAL I PRIBOR: šećer.Dodatna pojašnjenja populacija. Petrijeve zdjelice.utvrditi dvije vrste škroba (asimilacijski i rezervni škrob) u biljkama . cipal i sl. a znakom plus (+) ako se pojavi boja.2. ciklama. Kopački rit.objasniti da se škrob dokazuje Lugolovom otopinom u namirnicama . velebitska degenija. Vransko jezero 1 2 7. POSTUPAK: Navedeni materijal rasporedite na poklopcu Petrijeve zdjelice. periska). sredozemna medvjedica. gradnja naselja. zraka i tla 7 razvoj ljudskog društva uz što manji negativni utjecaj na prirodu 8 primjer mungosa na Mljetu.2.utvrditi prisutnost škroba u namirnicama . Pokusi 7. slabo pokretni (ježinci. vidra.1. koralji. Koje od ispitanih tvari sadrže škrob? Po čemu ste to zaključili? Promjena boje (unesite +/-) . životna zajednica – biocenoza. kapnite nekoliko kapi Lugolove otopine. Reakciju označite znakom minus (-) ako se boja ne promijeni. Velebit.opisati nastanak škroba u biljkama. s velikim radijusom kretanja (pridnene vrste riba – zubatac. kruh. ptice grabljivice i močvarice 11 Telaščica. regulacija vodotoka. stanište -biotop. povećavanje prometa i širenje prometne mreže te onečišćenje vode. neki školjkaši – npr. gomolj krumpira. industrijskih zona.

MATERIJAL I PRIBOR: epruveta. Na jedno satno stakalce stavite malo mlijeka. alkohol. a katkad i kristaloidi bjelančevina u obliku kocke.7. mikroskop. U epruvetu stavite malo bjelanjka i zagrijte ga držeći epruvetu štipaljkom iznad plamena. opisati njihov oblik i nacrtati ih . Osim nježnih leukoplasta. PITANJA: Mogu li leukoplasti prelaziti u druge plastide? U kojim uvjetima? Gdje se stvaraju škrobna zrnca? .1. drvena štipaljka. plamenik (ili voštanica).3. Mikroskopsko promatranje leukoplasta CILJ POKUSA: .2. MATERIJAL I PRIBOR: gomolj krumpira. opažaju se mala zrnca škroba. Mikroskopsko promatranje plastida 7. mlijeko. PITANJA: Što se dogodilo s mlijekom i bjelanjkom djelovanjem kiselina? Kako nazivamo bjelančevine iz mlijeka? Zašto je mlijeko visokovrijedna namirnica? Koji mineral sadrži mlijeko? Što se dogodilo s bjelanjkom i mlijekom djelovanjem visokih temperatura? Što može dovesti do denaturacije bjelančevina? 7.2. stakleni štapić. To ponovite i s mlijekom. bjelanjak. Dokazivanje koagulacije bjelančevina CILJ POKUSA: .pronaći i opisati amiloplaste.2.navesti biljne dijelove u kojima se nalaze leukoplasti . jod (ili Lugolova otopina). britvica. POSTUPAK: 1.promatrati leukoplaste u biljnom materijalu. pokrovna i predmetna stakalca. a na drugo malo bjelanjka. 2 satna stakla.utvrditi koji su uzroci zgrušavanja ili koagulacije bjelančevina u mlijeku i bjelanjku . 2. POSTUPAK: S krumpirova gomolja odstružite periderm tamne boje i od staničja koje se nalazi ispod njega načinite tanke prereze. kapaljka.povezati koagulaciju s denaturacijom bjelančevina.2.3. Zatim na oba kapnite nekoliko kapi octene kiseline i promješajte staklenim štapićem. razrijeđena octena kiselina (može i limunov sok).

2.navesti biljne dijelove u kojima se nalaze kromoplasti . mikroskop. Spirogira) ili bilo koji zeleni dio biljke (npr. britvica. MATERIJAL I PRIBOR: mahovina. vrlo mladi list šparoge).2. kapaljka.navesti biljne dijelove u kojima se nalaze kloroplasti . Mikroskopsko promatranje kloroplasta CILJ POKUSA: .promatrati kloroplaste u biljnom materijalu.3.3. pinceta. ogulite joj koru. Mikroskopsko promatranje kromoplasta CILJ POKUSA: .navesti bojila u kromoplastima. PITANJA: Mikrosopski usporedi kromoplaste u plodu rajčice i plodu ruže? Mogu li kromoplasti prelaziti u druge plastide? U kojim uvjetima? 7.navesti bojila u kloroplastima. zgnječite je i malo zgnječene mase razmutite u kapljici vode na predmetnom stakalcu.7. neka alga (npr. opisati njihov oblik i nacrtati ih . Poklopite pokrovnicom i mikroskopirajte. mikroskop. POSTUPAK: S bilo kojeg dijela neke zelene biljke napravite tanki prerez. POSTUPAK: Izrežite komadić ploda zrele rajčice. pokrovna i predmetna stakalca. PITANJA: Usporedite izgled i građu kloroplasta pod svjetlosnim i elektronskim mikroskopom? Koje stanice imaju kloroplaste? Mogu li kloroplasti prelaziti u druge plastide? Zašto se kloroplasti mogu samoumnožavati? .promatrati kromoplaste u biljnom materijalu.2. poklopite pokrovnim stakalcem i mikroskopirate pod malim i srednjim povećanjem. pokrovna i predmetna stakalca. stavite ga u kap vode na predmetno stakalce. cvijet i cvat ljekovitog maslačka).3. opisati njihov oblik i nacrtati ih . britvica. Načinite sličan preparat s plodom ruže. MATERIJAL I PRIBOR: plod rajčice i plod ruže (može i korijen mrkve.

2.usporediti osmozu i difuziju .4. POSTUPAK: Idubite korijen mrkve. Dokazi osmoze u biljnoj stanici CILJ POKUSA: . PITANJA: Što se dogodilo u udubini korijena mrkve? Zašto mrkva gubi čvrstoću? . čaša. MATERIJAL I PRIBOR: korijen mrkve. Očitajte rezultate nakon pola sata. sol. nož.7. Pažljivo stavite korijen u posudu (čašu) s vodom tako da pri postavljanju pokusa voda ne uđe u udubinu.utvrditi promjene u različitim koncentracijama otopina. Udubinu ispunite solju.objasniti osmozu na temelju pokusa s mrkvom .

spermije. osnivač taksonomije ili sistematike STANIČNA TEORIJA . st.) Ernest HAECKEL (19.3. st.) Antony van LEEUWENHOEK (1632. – 1955. pretpostavio da su prve organske molekule mogle nastati od plinova u praatmosferi. Osobe koje su doprinijele razvoju biologije U tablici su kronološki navedene najvažnije osobe poznate po svojim istraživanjima na području biologije i zaslužne su za njezin razvoj. st. – 1895. – 1882. – 1927. osmislio i razvio PASTERIZACIJU osnivač znanstvene genetike. CRICK (1953. STANICA „otac mikroskopa” – usavršio mikroskop i dobio povećanje ~270×.) A.) Carl LINNÉ (1707. – 1723. – 1778. krvne stanice…) binarna nomenklatura.) teorija evolucije: razvijeniji organizmi razvili su se iz jednostavnijih dokazao je da mikroorganizmi nastaju iz već postojećih mikroorganizama i da su uzročnici zaraznih bolesti i vrenja. – 1884.) Louis PASTEUR (1822. bedrenice. OPARIN (1938. – 1910. prvi upotrijebio naziv cellula = lat.) Thomas Hunt MORGAN (20. bjesnoće…).) Alexander FLEMING (1881. WATSON i F. iznio ideju kemijske evolucije (proces spontane sinteze složenijih organskih molekula iz jednostavnih) pokusom dokazao da su male organske molekule mogle nastati abiotički otkrili strukturu i načelo replikacije DNA radio istraživanja na vinskim mušicama.) . prvi promatrao živi jednostanični organizam (mikroorganizme iz usne šupljine. usavršio hranjive podloge za uzgoj bakterija i tehnike mikroskopiranja bakterija otkrio prvi antibiotik (penicilin) otkrio ostatke neandertalaca (krapinskog pračovjeka) na Hušnjakovu brdu pored Krapine ruski biokemičar.) Matthias SCHLEIDEN (botaničar) i Theodor SCHWANN (zoolog) (18.) DOPRINOS U RAZVOJU BIOLOGIJE promatrao tanke prereze pluta (stijenke mrtvih stanica) pomoću vrlo primitivnog mikroskopa. Osobe značajne za razvoj biologije i njihov doprinos OSOBA Robert HOOK (17. postavio zakone nasljeđivanja utemeljio ekologiju otkrio uzročnika tuberkuloze i kolere. povezao genetiku i citologiju i razvio kromosomsku teoriju nasljeđivanja (=morganizam) Stanly MILLER (1953. st.) Charles DARWIN (1809. razvio i razjasnio cijepljenje (protiv kokošje kolere. Tablica 5.) J.) Robert KOCH (1843.sva su živa bića građena od stanica Gregor Johann MENDEL (1822. Pristupnici bi trebali znati njihova imena i koji je njihov doprinos razvoju biologije.) Dragutin GORJANOVIĆ KRAMBERGER (1856.7.

st. sivo-smeđa e – (ebony) crna boja tijela vg+ – divlji tip. tj. A2) (mala ili velika tiskana slova s brojem u indeksu) – aleli za kodominantno svojstvo 7. a2 (A1.Milislav DEMEREC (20. e+ . primjenio genetičke metode u tehnologiji (uzgoj korisnih mikroorganizama) 7.1.3.) doprinio masovnoj proizvodnji antibiotika (penicilin).4. Dominantne osobine divljeg tipa označavaju se malim slovom s indeksom + (npr sivo-smeđa boja tijela – e+ ). 7.boja divljeg tipa. Recesivne osobine mutanata označavaju se samo malim slovom (npr crna boja tijela – e).4.4. Oznake za garniture kromosome n – haploidan ili polovičan broj kromosoma 2n – diploidan ili dvostruki broj kromosoma 3n – triploidan broj kromosoma 4n – tetraploidan broj kromosoma 5n – pentaploidan broj kromosoma 2n+1 – trisomija (npr Downov sindrom) 2n-1 – monosomija (npr Turnerov sindrom) 7. Oznake za alele A (veliko tiskano slovo) – alel za dominantno svojstvo a (malo tiskano slovo) – alel za recesivno svojstvo a1. Nasljeđivanje boje tijela u vinske mušice Kod vinske mušice se dominantna i recesivna svojstva označavaju malim slovima. Oznake i kratice u genetici U rješavanju zadataka iz genetike pristupnici trebaju koristiti navedene oznake. ravna krila duža od tijela vg – (vestigal wings) zakržljala krila cu – zakrivljena krila.4. početnim slovom engleskog naziva mutantnog fenotipa.2. mutant cu+ – divlji tip ravna krila .

4.divlji tip vinske mušice crvenih očiju XW XW (white eyes)– mutantni tip bijelih očiju XX – ženski spolni par kromosoma (homogametan) XY – muški spolni par kromosoma (heterogametan) Xd – alel za daltonizam. XH – zdravi alel HbSHbS – genotip oboljele osobe.genotip recesivnog homozigota. Spolno vezani geni Vinska mušica Čovjek Daltonizam Hemofilija Srpasta anemija Krvne grupe XW+ XW+ . a W je analogan Y kromosomu. HbAHbA – genotip zdrave osobe IAIA ili AA – genotip homozigota krvne grupe A IAI0 ili A0 – genotip heterozigota krvne grupe A IBIB ili BB – genotip homozigota krvne grupe B IBI0 ili BO – genotip heterozigota krvne grupe B IAIB ili AB– genotip koodominantne krvne grupe AB I0I0 ili OO .Rh pozitivna osoba Rh+Rh.Rh pozitivna osoba Rh-Rh.faktor Ptice Spolni kromosom Z u ptica je analogan X kromosomu u ljudi..Rh negativna osoba i Rh . krvne grupe 0 Rh+Rh+ . ZW – ženski spolni par kromosoma u ptica (heterogametan) ZZ – muški spolni par kromosoma u ptica (homogametan) ZRW – ženka bijelog perja ZrZr – mužjak crvenog perja ZRZr – mužjak crvenog perja ZRZR – mužjak bijelog perja ..7. XD – zdravi alel Xh – alel za hemofiliju.4.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful