UVOD U TURIZAM – terminologija, klasifikacija i povijesni razvoj  turizam - jedna od najmasovnijih, najdinamičnijih i najsloženijih društveno-ekonomskih pojava suvremenog

doba  Jednom turist = Ekspert za turizam ?!?  predmetom ozbiljnijih znanstvenih istraživanja postao je tek polovicom 20. stoljeća kada je počeo njegov izuzetno dinamičan rast i razvoj  jedno od najmultidisciplinarnijih područja znanstvenog istraživanja

Definicije pojmova turist i turizam  od engleske riječi tour koja je u početku imala značenje samo za kružno putovanje  prva izvedenica od riječi tour -tourist- po prvi je puta upotrijebljena prije dva stoljeća u pogrdnom značenju  definicija navedenih pojmova ima gotovo koliko i autora iz najrazličitijih znanstvenih disciplina

1

Kriteriji koji moraju biti zadovoljeni pri definiranju pojma turist:  prostorna komponenta – svaki putnik ipak nije turist, iako je svaki turist putnik! Svjetska turistička organizacija (UNWTO) u svojoj definiciji drži da se putovanje mora odvijati izvan uobičajene sredine određene osobe (bilo u zemlji, bilo u inozemstvu).  suština putovanja – osoba napušta uobičajenu sredinu na vlastitu inicijativu i to dobrovoljno u okviru svog slobodnog vremena te ne obavlja neku lukrativnu djelatnost niti tijekom putovanja niti u odredištu svog putovanja, a to je putovanje uvijek dvosmjerno, što znači da se turist uvijek vraća u mjesto svog stalnog prebivališta  vremenska komponenta – osoba mora privremeno izbivati izvan uobičajene sredine duže od 24 h, ali maksimalno do godine dana. Za osobu koja izbiva izvan uobičajene sredine manje od 24 sata koristi se naziv izletnik (excurisonist). Svjetska turistička organizacija koristi se i terminom jednodnevni posjetitelj (same-day visitor).  svrha putovanja – osobe koje putuju motivirane odmorom, rekreacijom, sportom zdravstvenim razlogom ili posjetom prijateljima i rodbini ili su na poslovnom putu, studiju (kraćem od godine dana), hodočašću, prema definiciji UNWTO-a, ubrajaju se u turiste. Turistima se ne smatraju: aktivni pripadnici oružanih snaga, putnici na dnevnim rutinskim putovanjima, putnici koje svakodnevno putuju na posao, u školu, na studij, putnici u tranzitu, migranti i radnici na privremenom radu, nomadi, izbjeglice i prognanici te osobe iz diplomatskog kora i konzularni predstavnici. Tko je turist?  prema WTO-u, to je svaka osoba koja putuje izvan svoje uobičajene sredine kraće od 12 mjeseci i čija glavna svrha putovanja nije vezana uz obavljanje neke lukrativne aktivnosti u mjestu koje posjećuje  prema E. Cohenu: „turist je dobrovoljni, privremeni putnik koji putuje u očekivanju zadovoljstva koja mu mogu pružiti novosti i promjene doživljene na relativno dugom i neučestalom kružnom putovanju“  prema V. Smith, turist je osoba privremeno nezauzeta poslom koja putuje u svrhu da doživi promjenu

2

Što je turizam? „Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetilaca nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova privredna djelatnost“ (Hunziker i Krapf)  dvije osnovne determinante turizma: prostor izvan domicila i potrošnja sredstava stečenih izvan mjesta turističkog boravka “Turizam je skup pojava i odnosa proizašlih iz interakcije turista, davatelja usluga, država i lokalnih zajednica domaćina u procesu privlačenja i ugošćivanja tih turista i drugih posjetitelja (izletnika)” (Goeldner et al.)  četiri temeljna subjekta u turizmu:  turisti (i izletnici)  poduzeća i ostali poslovni subjekti  država zemlja domaćina  lokalna zajednica  Definicija turizma prema UNWTO-u Turizam uključuje aktivnosti proizašle iz putovanja i boravka osoba izvan njihove uobičajene sredine ne duže od jedne godine radi odmora, poslovnog putovanja i drugih razloga nevezanih uz aktivnosti za koje bi primili ikakvu naknadu u mjestu koje posjećuju. Definicija turizma prema DZS-u Turist je svaka osoba koju u mjestu izvan svog prebivališta provede najmanja jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj gostiju, radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, obitelji, poslova, javnih misija i skupova. Pet temeljnih karakteristika turizma:  turizma nema bez putovanja i kretanja ljudi te njihova boravka u turističkim odredištima (što uključuje i sudjelovanje u različitim aktivnostima u turističkoj destinaciji)  putovanje i boravak mora se odvijati izvan uobičajene sredine u kojoj se osoba inače kreće, živi i radi, pa tako turizam inicira neke nove aktivnosti koje osobe ne prakticiraju u domicilu  privremeni boravak u turističkom odredištu znači da se turizam zasniva na dvosmjernom, odnosno kružnom putovanju (domicil-turističko odredište-domicil) koje ima definiran vremenski interval u kojem se odvija (ne duži od 12 mjeseci)  svrha turističkog putovanja nikad se ne veže uz stalni boravak u destinaciji i/ili uz zapošljavanje  u turističkom odredištu turisti troše, ali ne privređuju Faktori razvoja turizma  turizam nije samo posljedica, već je i faktor gospodarskog razvoja  industrijalizacija i urbanizacija izravno stvaraju turističke potrebe Turistička potreba je skup pojedinačnih potreba koje zajednički (skupno) zadovoljavaju pojedinca ili skupinu potrošača u njihovoj namjeri da se odmore i rekreiraju na turistički način, a to znači radi obnavljanja svoje psihičke i fizičke kondicije.  u turistička putovanja mogu se uključiti jedino osobe koje raspolažu sa:  slobodnim vremenom, koje se može upotrijebiti za provođenje odmora i rekreacije izvan mjesta stalnog boravka i/ili rada  slobodnim sredstvima, koja se mogu potrošiti na putovanje i boravak u turističkoj destinaciji  faktor koji ima izuzetno važnu ulogu u nastanku ove pojave je tehničko usavršavanje prometnica i prijevoznih sredstava

3

FAKTORI PROCVATA TURIZMA
INICIJALNI POTICAJ POSLJEDIC E Povećanj e standard a (povećani dohodak) Znanstven tehnički – o (Industjalizacijnapredak - masovna ri a proizvodnja) Urbanizacij – a jednoličan izgled naselja i industrijskih zon a Motorizacij – a povećanje privatne motorizaci je Povećanj e slobodnog vremen v smanjenje a – radnog vremen a

CIJEN A

PODRUŠTVLJENJE povećano zakonsko uređenje društvenog života raspadanje tradicionalnih zajednica INDIVIDUALNI život iSTRESOVI rad podvrgnuti zakonima tehnike i funkcionalnosti, opadanje kvalitete života, društveni pritisak TURIZA M kao oslobađajući oblik slobodnog vremena izvan svijeta svakodnevnice, u rekreacijskim i turističkim područjima Kratka putovanja (od 3 – 1 noćenja)

RJEŠENJE

Praznična putovanja (najmanje četiri noćenj a)

Izleti (bez noćenja)

4

Motivi turističkih putovanja  glavni motivi: odmor i rekreacija izvan uobičajene sredine i želja za novim doživljajima  među najčešće spominjane motive možemo ubrojiti zdravlje, kulturu, sport, zabavu i ekološke motive  kako homo turisticus ima raznovrsne, brojne i uvijek nove potrebe, tako se i motivi i očekivanja neprestano mijenjaju Vrste i oblici turizma  UNWTO turizam dijeli na sljedeće vrste:  domaći turizam (domestic tourism) – uključuje turistička putovanja (i boravak) domicilnog stanovništva (rezidenata) u različite destinacije unutar granica vlastite zemlje (npr. putovanja državljana Hrvatske u turistička odredišta unutar Hrvatske)  receptivni turizam (inbound tourism) – uključuje turiste ne-rezidente koji borave u promatranoj zemlji (npr. turisti iz Austrije u Hrvatskoj)  emitivni turizam (outbound tourism) – uključuje turistička putovanja rezidenata u druge zemlje (npr. turistička putovanja hrvatskih državljana u destinacije u drugim zemljama)  interni (unutrašnji) turizam (internal tourism)– predstavlja kombinaciju, ukupnost domaćeg i receptivnog turizma (prati se turistički promet npr. svih hrvatskih i stranih državljana na području Hrvatske)  nacionalni turizam – (national tourism) uključuje sva turistička putovanja domicilnog stanovništva (rezidenata) u zemlji i inozemstvu (npr. putovanja građana Hrvatske u turistička odredišta unutar vlastite zemlje i sva turistička putovanja u turističke destinacije izvan zemlje)  međunarodni turizam – (international tourism) uključuje kombinaciju, ukupnost receptivnog i emitivnog turizma (na primjeru Hrvatske to bi značilo da se pod međunarodnim turizmom podrazumijevaju sva putovanja inozemnih turista u Hrvatsku te sva putovanja hrvatskih građana u inozemstvo)  intraregionalni turizam – podrazumijeva sva turistička putovanja stanovnika jedne zemlje određene regije u drugu zemlju te iste regije (npr. turistička putovanja Europljana unutar Europe)  interregionalni turizam – podrazumijeva turistička putovanja stanovnika jedne zemlje određene regije u drugu zemlju, ali izvan te regije (npr. turistička putovanja Europljana izvan Europe) Najčešće korišteni kriteriji podjele turizma:  prema dužini boravka turista (obično se govori o izletničkom, vikend, boravišnom i tranzitnom turizmu ili o kratkim i dugim turističkim putovanjima)  prema prostoru na kojem se turizam odvija (urbani, ruralni, planinski, primorski turizam)  prema dobnoj strukturi turista (dječji, omladinski, obiteljski, turizam „treće dobi“)  prema godišnjem dobu (najčešće se govori o ljetnom i zimskom turizmu, iako se neka putovanja odvijaju u proljeće ili u jesen)  prema intenzitetu korištenja prihvatnih kapaciteta (predsezonski, sezonski, posezonski)

5

dominantnim turističkim motivom koji turističkog potrošača pokreće na putovanje u destinaciju čija je turistička ponuda svojim sadržajima prilagođena ostvarenju doživljaja vezanih uz dominantan interes tog potrošača. što je slobodan prijevod pojma korištenog u engleskom govornom području – special interest tourism Specifične oblike turizma moguće je definirati kao posebnu skupinu turističkih kretanja koja su uvjetovana određenim.VRSTE TURIZMA (TURISTIČKA KRETANJA) VRSTE TURIZMA (TURISTIČKA KRETANJA) Prema Prema dužini dužini boravka boravka turista turista izletnički vikend boravišni tranzitni Prema Prema nacionalnoj nacionalnoj pripadnosti pripadnosti turista turista domaći inozemni Prema Prema broju broju sudionika sudionika masovni održivi elitni Prema Prema načinu načinu organizacije organizacije putovanja putovanja individualni organizirani mješoviti Prema Prema dobnoj strukturi dobnoj strukturi turista turista dječji omladinski obiteljski "treće dobi" Prema vremenu Prema vremenu kada je kada je određeni resurs određeni resurs najatraktivniji najatraktivniji predsezonski sezonski posezonski Prema lokaciji Prema lokaciji na kojoj se na kojoj se odvija turističko odvija turističko putovanje putovanje planinski primorski urbani ruralni Prema Prema utjecaju na utjecaju na platnu platnu bilancu bilancu aktivni pasivni Prema Prema godišnjem dobu godišnjem dobu ljetni zimski Masovni i alternativni turizam  pogrešna tumačenja?  masovni turizam  glavnom karakteristikom suvremena turizma može se smatrati njegova neslućena masovnost  održivi turizam  alternativni turizam  alternativa sadržajima i ponašanju u turizmu sa svrhom da se turizam unaprijedi Specifični oblici turizma  od strategije masovnosti (rast potražnje baziran na jednostavnom i jeftinom proizvodu koji osigurava veliki fizički obujam prometa) è prema strategiji diverzifikacije proizvoda (proizvod prilagođen određenom segmentu potrošača primjeren specifičnim željama i očekivanjima turističkih potrošača)  u fokus interesa stavljaju se motivi koji ljude pokreću na turistička putovanja pa se razvojni koncept turizma u turističkim destinacijama usmjerava na zadovoljenje specifičnih potreba užeg segmenta potrošača koji je homogen s obzirom na svoj poseban interes  od 1990-ih sve učestalije u teoriji i praksi počinje se koristiti termin specifični oblici turizma (SOT). 6 .

incentives. po vremenskoj učestalosti i prostornoj usmjerenosti i razmještaju. karakteru i snazi motiva.C. receptivni i posrednički faktori) koji su omogućili da se u turistička putovanja mogu uključiti širi društveni slojevi 7 . turizam događanja (event tourism). stoljeća è kao cjelina počeli djelovati svi relevantni čimbenici postanka turizma (pokretački.I.Dvije osnovne skupine SOT-a  ovisno o tome temelje li se sadržaji ponude pretežno na prirodnim ili pretežno na društvenim resursima  prirodni resursi: zdravstveni turizam. seoski (agro) turizam. sportski turizam. events) turizam. do 1830. robinzonski turizam  društveni resursi: kongresni (M. socijalnom statusu i ponašanju sudionika. nautički turizam. lovni i ribolovni turizam.E. – meetings. a trajala su između dvije i osam godina  putovanja u prošlosti i turistička putovanja bitno se razlikuju kako po ekonomskoj i društvenoj uvjetovanosti. naturizam. tako i po broju. gastronomski i enofilski turizam. kulturni turizam. posrednim i neposrednim utjecajima te vidljivim i nevidljivim učincima  svi potrebni uvjeti za razvoj turizma stečeni su tek polovinom 19. vjerski turizam. po oblicima i pratećim pojavama. eko turizam. turizam na umjetno stvorenim atrakcijama. conventions. po brojnosti. najčešće se razlikuju u određivanju početka i kraja pojedinih faza dosadašnjeg razvoja turizma  putovanja u antičko doba (Grčka i Rim)  većina turističkih teoretičara pretečom turističkih putovanja smatra Grand Tour (veliko putovanje) koje su od 1547. godine uglavnom poduzimali engleski plemići kao završnu fazu svog obrazovanja. casino turizam Povijesni razvoj turizma  pitanje periodizacije povijesnog razvitka turizma  teoretičari turizma koji su slijedili princip primjene kriterija vremena u određivanju faza razvoja turizma.

odnosno faza „osvješćivanja“  četvrta faza – razdoblje između dva svjetska rata. stoljeća. plemstvo. osobna potrošnja. istraživačka putovanja  doba renesanse – od XIV. Kesar:  razdoblje do Prvog svjetskog rata (1850. parni stroj  moderni turizam . Azija  srednje doba – od V.)  razdoblje od Drugog svjetskog rata do 1990. odnosno faza oporavka i konsolidacije turističkog života u Hrvatskoj Automobil Avion (čarter) Obnavljanje Odmor Svi (u 8 . Rim. Bus Odmor. – 1945. razvitak gradova. Grand Tour  industrijska revolucija – od 1750. Grčka. slojevi razvijenim Slobodno vrijeme zemljama) Faze razvoja turizma prema UNWTO-u  rano doba – prve civilizacije. – 1850. Vlak (tuzemstvo) Odmor Novi srednji Parobrod (inozemstvo stalež Razvojna faza 1914. hodočašća. do XVII. stoljeća. odnosno faza intenzivnog turističkog razvoja  šesta faza – razdoblje od 1991. odnosno faza znatiželje  treća faza – razdoblje od početka dvadesetog stoljeća do konca Prvog svjetskog rata. masovni turizam Povijesni razvoj turizma u Hrvatskoj  Pirjevec. do XIV. Na konju Hodočasnici obrazovani..  razdoblje novije hrvatske povijesti do danas  Vukonić:  prva faza – razdoblje preteča turističkog razvoja ili pojava sličnih turizmu  druga faza – konac devetnaestog stoljeća. Kočijom Ratovi poslovni ljudi Dijelom brodom Otkrića Obrazovanje Početna faza 1850. stoljeća. Vlak Liječenje. Pješice Nomadi Elita. – 1914. do početka 21.)  razdoblje između dva svjetska rata (1918. odnosno faza prvih postignuća  peta faza – razdoblje nakon Drugog svjetskog rata.razvoj prometa. Imućni radnici Automobil. edukativna putovanja. -1939..Faze razvoja turizma prema Freyeru FAZA VRIJEME PRIJEVOZNO MOTIVACIJA SUDIONICI SREDSTVO Predfaza Do 1850.1914. Avion (linijski) Trgovina Visoka faza Od 1945.

godine)  1986. – 1988. stoljeća na tlu današnje Hrvatske  iskazana znatiželja za upoznavanjem novih krajeva  prvi ugostiteljski objekti u lokalnom vlasništvu  razvoj jedrenjaštva i parobrodarstva s prvim zabilježenim organiziranim putovanjima  začetak prvih „turističkih mjesta“. godine najveći broj turističkih noćenja u povijesti (68 milijuna noćenja turista)  razdoblje od samostalnosti hrvatske države do kraja XX.Temeljne karakteristike razvoja turizma krajem XIX. Kaštelanska. zakonske odredbe)  1965. takse. „rivijera“ (Opatijska. Crikvenička. ali i stvaranje prvih većih prostornih obalnih cjelina. stoljeća è privatizacija i restrukturiranje kapaciteta turističke ponude  osnovni problem razvoja turizma i dalje ostaje nedefinirana vizija njegova budućeg razvoja koja bi omogućila kreiranje toliko potrebne strategije razvoja na nacionalnoj razini 9 . Dubrovačka)  dolazak stranog kapitala i izgradnja željezničke mreže  početak turističkog buđenja srednje Dalmacije  buđenje svijesti o koristima koje strani gosti donose turističkim mjestima  počeci državnog intervencionizma u području turizma (statistika. godine sagrađeno 69% svih osnovnih i preko 72% svih komplementarnih kapaciteta s kojima je Hrvatska raspolagala 1990. è zlatno doba hrvatskog turizma (status strateškog pravca razvoja)  ekspanzija izgradnje smještajnih kapaciteta (do 1975. è kulminacija razvoja hrvatskog turizma  1986. – 1975. većinom klimatskih lječilišta.

gospodarstvo?  turizam je gospodarska aktivnost. već samo njegov gospodarski karakter  turizam nije gospodarska djelatnost (npr. pružanje usluga smještaja). a ne konkurentni  svaki predmet razmjene na turističkom tržištu. tercijarni). niti gospodarstvo (preširok okvir)  turizam je iznimno složen gospodarski sustav sastavljen od niza fragmenata strukturno različitih gospodarskih grana i djelatnosti u svim sektorima nacionalnog gospodarstva  turizam se definira kao visoko sofisticiran integralni sustav u okviru nacionalnog gospodarstva čiji djelokrug i struktura nadilazi ekonomske kategorije djelatnosti. heterogeni. grane. međuovisni i komplementarni fragmenti različitih gospodarskih grana i djelatnosti koji zajedno čine logičku. bez obzira što u jednom njegovom segmentu proizvodi ili usluge međusobno konkuriraju  proizvodi i usluge u turizmu su u velikoj većini međusobno komplementarni. niti gospodarski sektor (npr. grana. niti industrija (odnosi se na preradu sirovina). bilo da se radi o proizvodu ili usluzi. ugostiteljstvo). treba promatrati kao učinak pojedinih gospodarskih grana i djelatnosti u okviru nacionalnog gospodarstva  najveća tržišna vrijednost i snaga turizma proizlazi upravo iz sinergijskog učinka koji nastaje filigranskim doziranjem učinaka svake gospodarske djelatnosti koja ga čini  iz učinka svake gospodarske djelatnosti koja sudjeluje u formiranju turističke ponude izdvojiti samo onaj dio učinaka koji strukturno pripada učincima turizma  10 . a čine ga međusobno povezani. niti gospodarska grana (npr. sektor. što ne definira njegov obuhvat u nacionalnom gospodarstvu. djelatnost. funkcionalnu i uravnoteženu cjelinu  skup komplementarnih proizvoda i usluga različitih gospodarskih grana i djelatnosti. industrije i sektora. industrija.MJESTO I ULOGA TURIZMA U NACIONALNOM GOSPODARSTVU MJESTO TURIZMA U NACIONALNOM GOSPODARSTVU  turizam s opravdanjem ima status iznimno važne komponente nacionalnih gospodarstava mnogih zemalja  turizam = aktivnost.

 EKONOMSKI UČINCI GRANE Turizam kao sastavnica fragmenata mnogih grana i djelatnosti nacionalnog gospodarstva EKONOMSK I UČINCI SEKTORA EKONOMSKI UČINCI TURIZMA Vađenje ruda. nafte. kamena PoljoprivŠumarstvo Ribarstvo reda Industrija Energetika Vodopriv. disperziranosti i kompleksnosti turizma  nepoznavanje ili samo površno poznavanje obuhvata i strukture turizma dovodi do skepticizma. podcjenjivanja i neuvažavanja turizma kao potencijalnog generatora općeg gospodarskog rasta i razvoja 11 . Ostale zabave i djelatnosti rekreacije EKONOMSKI UČINCI NACIONALNOG GOSPODARSTV A  na mnoga suštinska pitanja razvoja turizma odgovor ne leži u okviru samo jedne gospodarske grane. plina. politike ili zakona. sektora gospodarstva. institucije.Građevinar reda -stvo Trgovina na malo i veliko Ugostiteljstvo Promet Financijsko posredovanje Turističko posredništ vo Javna uprava Djel. već traži mnogo složeniji pristup zbog visokog stupnja fragmentiranosti.

usluge noćenja u hotelu). Tu se najčešće spominje rast javne potrošnje ili potrošnje rezidenata (lokalnog stanovništva i privremeno zaposlene nerezidentne radne snage) koju su omogućili prethodno ostvareni direktni i indirektni učinci turističke potrošnje. distributeri prehrambenih ili tekstilnih proizvoda). a to su ugostiteljstvo. indirektnih i induciranih učinaka te potrošnje 1. poticanja međunarodne razmjene dobara. direktni ekonomski učinci turističke potrošnje – ukupnost inicijalne turističke potrošnje ostvarene u gospodarskim granama koje izravno apsorbiraju turističku potrošnju. funkcija uravnoteženja platne bilance.  konačni rezultat cirkulacije inicijalno ostvarene turističke potrošnje je multiplikativni učinak odnosno vrijednost sredstava koja je ušla u gospodarski ciklus u inicijalnoj transakciji. razvoja gospodarski nedovoljno razvijenih područja te integracijska i akceleracijska funkcija 1. Podmirivanje troškova od strane pružatelja turističkih usluga (npr. poluproizvode. proizvode i usluge) nastalih u procesu formiranja turističke usluge (npr. koji u svom prolasku kroz nacionalno gospodarstvo na svakoj od razina sekundarne potrošnje (iteraciji) djelomično nestane iz optjecaja (zbog uvoza. međuzavisna i krajnje složena  10 temeljnih ekonomskih funkcija turizma:  multiplikativna. plaćanja poreza)  cirkulacija turističke potrošnje se rijetko kad zaustavlja na prvoj ili drugoj razini (iteraciji) sekundarne potrošnje  ključna snaga teorije multiplikatora je prelijevanje bruto vrijednosti iz djelatnosti u djelatnost pokrećući na taj način nove gospodarske aktivnosti ili točnije. već su naprotiv komplementarna.ULOGA TURIZMA U GOSPODARSKOM SUSTAVU  uloga turizma u gospodarskom sustavu proizlazi iz njegovih ekonomskih funkcija  ekonomske funkcije turizma su sva ona njegova djelovanja koja su usmjerena na ostvarivanje postavljenih ekonomskih ciljeva i koja rezultiraju određenim ekonomskim učincima  ekonomska polifunkcionalnost turizma – pojedina ekonomska djelovanja se međusobno ne isključuju. indirektni ekonomski učinci turističke potrošnje – ukupnost svih troškova (na sirovine. novu potrošnju 12 . promet i trgovina na malo 2. hotelsko poduzeće) prema svojim dobavljačima (npr. a čine ga zbroj direktnih. pomnožena s prosječnim brojem iteracija (multiplikatorom) u kojima ona sudjeluje  turistička potrošnja se multiplicira (razdjeljuje i obrće) u nacionalnom gospodarstvu kroz više iteracija sekundarne potrošnje sve dok ne izađe iz optjecaja zbog odljeva sredstava ili zbog zanemarive vrijednosti uslijed velikog broja iteracija  odljev sredstava iz gospodarskog sustava neizbježan je u gotovo svim gospodarskim ciklusima  dio sredstava ostvarenih inicijalnom turističkom potrošnjom. štednje. 3. Multiplikativna funkcija turizma  ukupan ekonomski učinak turističke potrošnje proizlazi iz cirkulacije inicijalno ostvarene turističke potrošnje kroz više gospodarskih ciklusa. induktivna i konverzijska funkcija. turističko posredništvo. apsorpcijska funkcija. ali i dobavljača prema svojim dobavljačima. inducirani ekonomski učinci turističke potrošnje – nastaju kao rezultat povećane kupovne moći lokalne (rezidentne) društvene zajednice na turistički receptivnom području. funkcija zapošljavanja.

Proces multiplikacije turističke potrošnje TURISTIČKA POTROŠNJA (inicijalna faza) odljev sredstava sredstava M H LB G SEKUNDARNA POTROŠNJA (prva iteracija) odljev sredstav a M H LB G M = uvoz H = prihodi kućanstava LB = lokalni gospodarski subjekti G = javni sektor odljev sredstav a SEKUNDARNA POTROŠNJA (druga iteracija) M H LB G Cooper et al. koja je evidentna upravo u turizmu zbog masovnosti subjekata prisutnih na tržištu. otvaranje pekarne ili praonice rublja za novootvorene smještajne objekte u destinaciji)  snaga induktivnosti turizma ovisit će o stopi rasta (masovnosti) potražnje za određenom destinacijom. svojom induktivnom funkcijom turizam na određenom turistički receptivnom prostoru može potencijalno otvoriti prostor za proširenje proizvodnje i rast broja pruženih usluga uz smanjenje jediničnih troškova po jedinici proizvoda ili usluge 13 . ali i kapaciteta njihovih dobavljača kojih na tom tržištu do tada nije ni bilo  prema načelima ekonomije razmjera. Induktivna funkcija turizma  jedna od ključnih funkcija turizma je indukcija (nastajanje) povećanih ukupnih učinaka proizvodnje odnosno pružanja usluga na promatranom turistički receptivnom području (destinaciji)  induktivna funkcija turizma počiva na multiplikativnim učincima turističke potrošnje gdje se. pod određenim uvjetima. ali i o stupnju njenog turističkog razvoja. (1999) 2. počinju stvarati potrebe za pokretanjem nove i povećanjem postojeće ponude u proizvodnji dobara odnosno pružanju usluga na lokalnoj i regionalnoj razini (npr. gdje se u određenom trenutku počinju stvarati "zalihe" potencijala u izgradnji turistički receptivnih kapaciteta.

Funkcija zapošljavanja  jedna od najvažnijih funkcija turizma je zapošljavanje odnosno generiranje novih radnih mjesta u okviru temeljnih gospodarskih grana u sustavu turizma (direktno). DZS) 2. turizam dobiva poseban značaj za određeno podneblje pa možda čak i presudnu ulogu u stvaranju dohotka i otvaranju novih radnih mjesta  u okviru konverzijske funkcije javlja se cjenovna diferencijacija između npr. godine u ugostiteljstvu je bilo zaposleno 90. vodoopskrbe. indirektno zapošljavanje u turizmu odvija se u svim ostalim gospodarskim granama i djelatnostima čije su aktivnosti u manjoj ili većoj mjeri usmjerene na razvoj turizma i dohodak koji se po toj osnovi ostvaruje. u pravilu nepotrošivih i količinski ograničenih. dok za pojedine gospodarske grane i djelatnosti ti isti resursi i njihova svojstva ne predstavljaju dovoljno dobru materijalnu osnovu za pokretanje poslovanja i za ostvarivanje ekonomskih učinaka  konvertiranjem takvih. prometu i trgovini na malo. nije moguće izračunati točan broj ukupno zaposlenih u turizmu  poseban problem je čak i procjena zaposlenih u privatnom smještaju  u budućnosti će se sve više tražiti turistički obrazovana radna snaga prilagodljiva suvremenim turističkim trendovima 14 . rafting  turizam je u mogućnosti pretvoriti i kulturne. ne bi ni ostvarivali ekonomske učinke. javne uprave itd. da nema turizma ili da nisu uključeni u turističke tokove. a riječ je o radnim mjestima u okviru industrije. a odnosi se na ona radna mjesta čiji djelatnici dolaze u izravan kontakt s posjetiteljima (2007. ali i nizu ostalih popratnih grana i djelatnosti u funkciji opskrbnog sustava (indirektno zapošljavanje) 1. dominira radna snaga s prosječno nižim stupnjem obrazovanja 3. koji. cijene noćenja u sobi s pogledom na more (120€) i cijene noćenja u sobi s pogledom na parkiralište (95€)  takvu "dodanu vrijednost“ turisti preferiraju i spremni su za nju platiti viši iznos (+25€). iako su usluge noćenja u obje sobe u svojoj osnovi potpuno jednake  “dodana vrijednost" koja je naplaćena u obliku razlike između tih dviju cijena sadržajno pripada pojmu turističke rente  turizam je u mogućnosti pretvoriti i s resursima povezane rekreativne aktivnosti u ekonomske poput sunčanja na plaži. povijesne i vjerske resurse u ekonomske.3. dominira sezonska radna snaga  zbog visoke fragmentiranosti turizma i velikog broja radnih mjesta koje se tek djelomično odnose na turizam. dominira ženska radna snaga 2. kupanja u moru. neaktivnih resursa u one koji ostvaruju konkretan ekonomski učinak. dominira radna snaga prosječno više dobne granice 4. bilo da su materijalnog ili nematerijalnog obilježja 4. prvenstveno prihod (npr.275 djelatnika. usluga informatičke potpore. neizgrađeni i nenaseljeni dio morske obale)  atraktivna svojstva pojedinih prirodnih resursa mogu se vrlo lako ekonomski valorizirati upravo u turizmu. energetike. financijskog poslovanja. skijanje. Konverzijska funkcija turizma  sposobnost turizma u pretvaranju neprivrednih resursa u privredne. direktno zapošljavanje u turizmu odvija se u ugostiteljstvu. građevinarstva. turističkom posredništvu.  turizam je jedna od rijetkih gospodarskih djelatnosti u kojoj će se ukupan broj radne snage konstantno povećavati  četiri temeljna obilježja zaposlenih u turizmu u Hrvatskoj: 1.

 strani posjetitelji sami preuzimaju rizik pregleda robe kupljene u nekoj stranoj zemlji i njenog carinjenja prilikom ulaska u domicilnu zemlju 6.:  inozemna potražnja dolazi k ponudi i trošeći devizna sredstva vrše izvoz roba i usluga (znatno olakšan izvoz). godine ostvareno je 6. svedeni su na minimum. špedicije i promocije po jedinici proizvoda. tada će sve robe i usluge koje su im pritom prodane dobiti izvozni karakter (2007.75 milijardi € prihoda od inozemnog turizma. HNB)  uvoz dobara u cilju razvoja turističke ponude se tretira kao svojevrsni trošak razvoja (odljev sredstava)  najvažniji aspekt funkcije turizma u poticanju međunarodne razmjene dobara je njegova izvozna funkcija  turizam je za Hrvatsku iznimno značajan izvor deviznih sredstava. pozitivni neto izvoz usluga po osnovi inozemnog turizma pokrivao je u prosjeku sa 64% ukupni negativni neto izvoz roba  turizam doprinosi i stabilizaciji financijskog sustava Hrvatske jer nastupanjem turističke sezone osigurava veliki priljev deviza.5. koje su presudne za servisiranje vanjskog duga i održavanje relativno stabilnog tečaja domaće valute 15 . HNB)  funkcija do svog punog izražaja dolazi samo onda kada je riječ o dobrima koja su proizvedena u Hrvatskoj  potrošnja hrvatskog (rezidentnog) stanovništva na turističkim putovanjima u inozemstvu na sve robe i usluge tretira se kao uvoz dobara u Hrvatsku (2007. turizam ima vrlo važnu stabilizacijsku funkciju što postiže visokim prihodima od inozemnog turizma  već duži niz godina uspješno ublažava negativan učinak robne razmjene s inozemstvom. Funkcija uravnoteženja platne bilance  zbog visokog deficita robne razmjene Hrvatske s inozemstvom. carine.  gotovi proizvod (npr. vraćajući platnu bilancu u koliko-toliko ravnotežno stanje  u posljednjih 10 godina. a samim time i jedan od najvećih izvoznika koji svoje inozemne prihode ostvaruje “nevidljivim izvozom” ili “izvozom na licu mjesta”  brojne su prednosti izvoza putem turizma u odnosu na učinke koji se postižu robnim izvozom kao npr. godine ostvareno je 717 milijuna € rashoda od inozemnog turizma.  plaćanje roba i usluga se najčešće vrši odmah i u gotovini. sok) postiže u prosjeku i do 4 puta višu cijenu u sklopu usluge nego na inozemnom robnom tržištu. Funkcija poticanja međunarodne razmjene dobara  očituje se u kretanju prihoda (izvoza) i rashoda (uvoza) roba i usluga na računu tekućih transakcija platne bilance  kada se radi o potrošnji inozemnih (nerezidentnih) posjetitelja u Hrvatskoj. ambalažiranja.  troškovi kontrole kvalitete. transporta.

 smjer redistribucije kapitala teče uglavnom od razvijenih prema slabije razvijenim područjima u funkciji razvoja turističke ponude koja će stanovništvu (radnoj snazi) razvijenih područja omogućiti relaksaciju i rekreaciju u cilju očuvanja zdravlja i povećanja produktivnosti  za dosta nerazvijenih i slabije razvijenih područja. Podravina. gospodarskih. Zagreb) što je uvjetovano raspoloživošću kvalitetnih resursa za pokretanje određenih gospodarskih aktivnosti  ključna regija za razvoj turizma u Hrvatskoj je svakako jadranska turistička regija koja na 32% teritorija Hrvatske apsorbira 95% ukupnog turističkog prometa  kako se na području jadranske turističke regije ne proizvode sva dobra i u dovoljnim količinama koja su nužna za formiranje turističke ponude na tom prostoru. koja bitno ne utječe na porast nacionalnog dohotka  najveća turistički emitivna područja svijeta (veliki gradovi) su ujedno i gospodarski najrazvijenija. javlja se redistribucija kapitala u obliku investicija u turističke atrakcije. dok će one druge. ali o njima izravno ovise  kontinentalne regije Hrvatske sve više nade polažu u plasman dobara i usluga upravo kroz turizam putem kojeg lakše pronalaze put do inozemnog tržišta (nevidljivi izvoz)  turizam treba prepoznati kao jaku kohezijsku snagu koja će svojim integracijskim djelovanjem barem djelomično ublažiti regionalne nejednakosti 16 . manje urbaniziranim i manje napučenim područjima  posljedica toga je redistribucija dohotka namijenjenog turističkoj potrošnji odnosno redistribucija kupovne moći na globalnoj razini  kao posljedica redistribucije dohotka namijenjenog turističkoj potrošnji. ali i posljedicama intenzivnog razvoja turizma. dok će emitivni odnosno pasivni turizam uzrokovati odljev deviza ili viška kupovne moći (nastao zbog izvozne orijentiranosti) iz turistički emitivne zemlje u inozemstvo  djelovanje apsorpcijske funkcije turizma temelji se na globalnoj redistribuciji dohotka iz razvijenih gospodarstava prema gospodarstvima zemalja u razvoju 8. Integracijska funkcija  regija predstavlja osnovnu geografsku jedinicu za stvaranje i unapređivanje konkurentnosti te postaje glavnim nositeljem gospodarskog razvoja (npr. izgradnju turistički receptivnih kapaciteta i popratne infrastrukture. Južna Dalmacija. Funkcija razvoja gospodarski nedovoljno razvijenih područja  sposobnost u disperziji / redistribuciji dohotka namijenjenog turističkoj potrošnji i redistribuciji investicijskog kapitala  redistribucija dohotka i kapitala na međunarodnoj razini ekonomski je zanimljivija jer znatno utječe na porast nacionalnog dohotka turistički receptivnih zemalja – prelijevanje sredstava  redistribucija na nacionalnoj razini (u okviru jedne zemlje) ukazuje na preraspodjelu sredstava između regija. proizvodnjom dobara i pružanjem popratnih usluga. Apsorpcijska funkcija  očituje se u sposobnosti turizma u uravnoteženju robno-novčanih odnosa (realnog i financijskog sektora) razvijenih gospodarstava i gospodarstava u razvoju. od kojih će se jedne suočavati sa svim blagodatima. Zapadna Slavonija. s visokim stupnjem urbanizacije i gustoćom naseljenosti pa se većina turističkih kretanja odvija na slabije razvijenim. organizaciju različitih manifestacija od međunarodnog značaja (kulturnih. podupirati razvoj turizma u onim regijama koja takve resurse ne posjeduju. a javlja se kao rezultat međunarodnih turističkih kretanja  receptivni turizam uzrokovat će priljev deviza odnosno jačanje kupovne moći turistički receptivne zemlje. provedbu integracija među gospodarskih subjekata. sportskih) itd. nužna je gospodarska integracija s ostalim (kontinentalnim) regijama Hrvatske  cilj ove funkcije je gospodarski integrirati i ojačati kontinentalne regije kako bi proizvodile dobra potrebna za razvoj turizma na području jadranske turističke regije (izbjegavanje uvoza)  turizam posjeduje specifičnu integracijsku funkciju u gospodarskom povezivanju regija.7. turizam je često i jedina mogućnost unaprjeđenja kvalitete boravka na određenom prostoru 9. Istra.

Akceleracijska funkcija  očituje se kroz snagu turizma da razvija određena područja (geografska ili gospodarska) brže od drugih gospodarskih grana ili djelatnosti  jadranska turistička regija odabrala je turizam kao primarnu orijentaciju svog gospodarskog razvoja što se temelji na komparativnim prednostima i raspoloživosti resursa za turistički razvoj  turizam ima sposobnost i u bržem razvoju pojedinih gospodarskih grana.10. ekološka proizvodnja hrane bez GMO sastojaka ili proizvodnja vrhunskih vina s kontroliranim podrijetlom u funkciji visokokvalitetne eno-gastronomske turističke ponude) 17 . u okviru kojih su pojedine djelatnosti svoje resurse preusmjerile na razvoj turizma i time postigle značajan uspjeh (npr.

bez pomoći posrednika.3 OBILJEŽJA TURISTIČKOG TRŽIŠTA I ORGANIZACIJSKA STRUKTURA TURIZMA Pojam i osnovni elementi turističkog tržišta…  tržište se s prostornog aspekta definira kao mjesto na kojem se susreću subjekti ponude i potražnje. a drugi dio tržišta na kojem je locirana koncentrirana turistička ponuda  receptivno turističko tržište  Konstitutivnim elementima (subjektima) turističkog tržišta smatraju se:  turistička ponuda  turistička potražnja  turistički posrednici …analiza turističkog tržišta s četiri aspekta…  predmeta razmjene – turizam pretežno obuhvaća uslužne djelatnosti.  mjesta na kojem se susreću turistička ponuda i turistička potražnja – turistička destinacija (turistička destinacija prostorno se uvijek nalazi na receptivnom turističkom tržištu)  načina na koji turistička ponuda i potražnja stupaju u međusobnu vezu:  izravno (bez korištenja posrednika).  pretežno individualno (tržište na kojem se turistička putovanja poduzimaju samostalno. a turist ga doživljava kao jedinstveno turističko iskustvo. odnosno odnosa ponude i potražnje koji nastaju pod utjecajem turističkih kretanja (Vukonić i Čavlek. 2001) …specifičnosti bez kojih turističko tržište ne može funkcionirati… 1. pojavljuje se kao regulator veličine ponude i potražnje  na turističkom tržištu susreću se subjekti ponude i potražnje. već se radi o integriranom proizvodu kojeg u trenutku konzumacije pružaju različiti pružatelji usluga. turisti uvijek predstavljaju sastavni dio „proizvodnje“ turističkog proizvoda i njegova konzumacija nije moguća bez njihove osobne prisutnosti.  neizravno (uz korištenje posrednika) ili  kombinirano (koristeći samo dijelom usluge turističkih posrednika). pa je i turističko tržište stoga dominantno tržište usluga  prostora – geografski određenih tržišta koja se mogu promatrati od lokalnog do međunarodnog tržišta u granicama velikih svjetskih geografskih regija sa sličnim prirodnim obilježjima. odnosno mjesto na kojem trgovci susreću kupce kojima žele prodati svoju robu  cijena robe. podmirenje turističkih potreba nije moguće ostvariti bez putovanja turista/turističkih potrošača izvan njihove uobičajene sredine u mjesta u kojima je koncentrirana turistička ponuda 2. kojim prijevoznim sredstvom. proizvodi i usluge koje se nude na određenom turističkom tržištu za podmirenje turističkih potreba ne mogu se odvojiti od prostora na kojem se „proizvode“ već su za njega čvrsto vezani. što znači da se ne mogu konzumirati na nekom drugom mjestu. odnosno na kojem turisti zadržavaju maksimalnu razinu kontrole nad odlukom kamo putuju. a vrlo često se pojavljuju i posrednički faktori koji ta dva subjekta dovode u međusobnu vezu  Turističko tržište je skup odnosa ponude i potražnje u području usluga i dobara što služe za podmirenje turističkih potreba na određenom prostoru. što nije slučaj na drugim tržištima i s drugim proizvodima 4. turistički proizvod nije homogeni proizvod koji bi bio rezultat jedinstvenog proizvodnog procesa (kao što je to slučaj s proizvodima na drugim tržištima). kada putuju i što u destinaciji poduzimaju) i  pretežno organizirano (uključivanje turističkih agencija i turoperatora u organiziranje turističkih putovanja i sadržajnog boravka turista u turističkim odredištima) 18 . dok se na robnim tržištima proizvodi i usluge mogu neograničeno kretati 3.  Onaj dio turističkog tržišta na kojem se nalazi veća koncentracija turističke potražnje  emitivno turističko tržište. odnosno usluge.

koncept i karakteristike turističke potražnje…  Turistička potražnja se za potrebe turističke statistike najčešće definira kao ukupan broj osoba koji sudjeluje u turističkim kretanjima.. već i one osobe koje bi to željele. 1998). …tri ključne činjenice koje se vežu uz turističku potražnju…  na potražnju može utjecati više čimbenika. da bi koristile različite turističke usluge u mjestima izvan svoje uobičajene sredine u kojoj žive i/ili rade (Cooper et al. a ne samo cijena  potražnju ne čine samo osobe koje se stvarno uključuju u turistička kretanja.Pojam. ili se želi uključiti u turistička kretanja. ali se iz određenih razloga ne mogu uključiti  turistička potražnja determinira odnose na turističkom tržištu Faktori turističku potražnju: koji utječu na 19 .

odnosno o uključivanju u turistička kretanja. koji s aspekta različitih razina turističke ponude (receptivne zemlje. obrazovanju. Idealna potražnja – čine je svi stanovnici neke zemlje koji imaju objektivnu potrebu uključiti se u turistička kretanja. ali i uvjetuje bitno različite odnose na relaciji ponuda – potražnja …heterogenost turističke potražnje…  turistička je potražnja heterogena s gledišta različitih potreba. vjerska ili politička pripadnost. jer u suprotnom ne bi bilo ni turizma  na dinamičnost potražnje posebno utječe tehnički i tehnološki napredak i to posebno u domeni prijevoznih sredstava. u kojem se potražnja mijenja brže. 2. 4. pa i iracionalni elementi duhovne nadgradnje često opredjeljuju turističku potražnju  nositelji turističke ponude kreiraju svoje proizvode za što je moguće homogeniju skupinu turističkih potrošača kako bi mogli optimalno ispuniti njihova očekivanja  homogene skupine moguće je kreirati prema različitim kriterijima: dobnoj strukturi. To istovremeno ne znači da se svi oni i mogu uključiti u turistička kretanja. motivima koji ih potiču na turistička putovanja i mnogim drugim kriterijima …elastičnost turističke potražnje…  dinamičan odnos između potražnje i drugih zavisnih pojava. turističke destinacije u širem ili užem smislu. čime se stvaraju uvjeti za još veću pokretljivost turističke potražnje. Ti nematerijalni. Efektivna potražnja – predstavlja onaj dio realne potražnje. odnosno kod točno određenog davatelja usluge. jednako ili sporije nego što nastupaju promjene u drugoj pojavi  osjetljivost turističke potražnje na promjene u ekonomskim kategorijama o kojima ovisi turistička potražnja (promjene u visini dohotka i/ili promjene u visini cijena usluga) – primarna elastičnost turističke potražnje  dohodovna elastičnost turističke potražnje (utvrđuje se stupanj reakcije potražnje na promjene u dohotku)  cjenovna elastičnost turističke potražnje (utvrđuje se stupanj reakcije turističke potražnje na promjenu cijena određenih usluga na turističkom tržištu – turističkog aranžmana)  ukoliko su promjene turističke potražnje uvjetovane promjenama u strukturi turističke ponude – sekundarna elastičnost turističke potražnje …dinamičnost turističke potražnje…  temeljni je uvjet funkcioniranja turističkog tržišta. 3. Potencijalna potražnja – predstavlja sve one osobe kod kojih postoji potreba. …karakteristike turističke potražnje…  dislociranost  heterogenost  elastičnost  dinamičnost  sezonalnost  dislociranost turističke potražnje od turističke ponude uvjetuje korištenje transportnog sustava. što je uzročno-posljedično povezano s povećanjem turističkog prometa 20 . a također i s aspekta različitih i zabavnih ili sportskih potreba i sklonosti pojedinih kategorija turista. određenog pružatelja usluge u turizmu) koristi usluge upravo u toj destinaciji. korištenje marketinških aktivnosti. platežnoj sposobnosti.…podjela turističke potražnje… 1. ali koji još nisu donijeli konačnu odluku o potrošnji. navika i sklonosti pojedinih skupina potrošača. ali i mogućnost da zadovolje svoje turističke potrebe. u što se uključuje i raznovrsna kulturna. Realna potražnja – to su svi oni koji su donijeli odluku da sva ili dio svojih slobodnih sredstava i slobodnog vremena potroše za zadovoljenje turističkih potreba.

 turističku ponudu karakterizira količina proizvoda i usluga koje će se staviti na prodaju po određenim cijenama. 2001).  opća turistička infrastruktura (umjetne atrakcije. objekti na plaži. pa tako govorimo o ljetnoj i zimskoj sezoni  neke destinacije imaju vršnu sezonu u trajanju od samo nekoliko tjedana.…sezonalnost turističke potražnje…  ograničeno vrijeme koje stoji turistima na raspolaganju za turistička putovanja i boravke.  u mnogim turističkim regijama sezonalnost dovodi do sezonske zaposlenosti. dok u drugim destinacijama vršna sezona traje i nekoliko mjeseci  odražava se na iskorištenost kapaciteta turističke ponude. dane vikenda i blagdana  vremenska ograničenost turističke potražnje jedan je od glavnih uzroka sezonalnosti u turizmu  potražnja za uslugama u turizmu vremenski je neravnomjerno raspoređena  problem koncentriranog kretanja turista i odvijanja turističkog prometa u točno utvrđenim vremenskim intervalima koji se iz godine u godinu događaju na približno isti način i u približno istim vremenskim razmacima. marine. već ostavljaju posljedice na poslovanje tijekom cijele godine. vatrogasna služba.). Ovi troškovi nisu ograničeni samo na vršnu sezonu. itd. dok istovremeno turističku potražnju karakterizira količina roba i usluga koja se kupuje po određenim cijenama  ponuda i potražnja susreću se na receptivnom tržištu na kojem se konzumira turistički proizvod  u turizmu nije moguće proizvoditi “zalihe turističkih usluga” koje bi se u nekom povoljnijem trenutku mogle plasirati po povoljnijim cijenama (npr. itd. što se sve negativno odražava na njihovo zadovoljstvo  koncentracija potražnje u kratkom vremenskom razdoblju najčešće izaziva ekološke posljedice ili vodi prekoračenju opteretnog kapaciteta prirodnih ili kulturnih atrakcija Pojam. odnosno kao ona količina proizvoda i usluga koja se nudi po određenim cijenama radi zadovoljenja turističkih potreba (Vukonić i Čavlek.  turistički potrošači se suočavaju s visokim cijenama. ceste. javni sektor se suočava s visokim operativnim troškovima poslovanja (policija. a koje se svodi uglavnom na vrijeme godišnjeg odmora. noćenje)  na potražnju u turizmu daleko više utječu faktori na koje turistička ponuda ne može imati nikakvog utjecaja 21 . parkirališta.) ostvaruje prenisku stopu iskorištenosti izvan sezone  da bi se mogao nositi s vršnom sezonom. struktura i karakteristike turističke ponude…  Turistička ponuda je dio tržišta koji se pojavljuje kao ponuđač proizvoda i usluga. kapaciteti bolnice. ali i na zaposlenost …negativne posljedice sezonalnosti…  sezonalnost turističke potražnje utječe na stopu iskorištenosti smještajnih kapaciteta. prevelikom koncentracijom turističkog prometa. prometnim gužvama i često lošom uslugom. Radno vrijeme je često produženo.

Faktori koji utječu na turističku ponudu 22 .

2001). ako dođe do smanjenja zanimanja za određenu turističku destinaciju. ali i u činjenici da turistički potrošači ne mogu konzumirati turistički proizvod izvan tržišta ponude  zbog svoje nepokretljivosti ne može izravno zaintrigirati potencijalnu potražnju da postanu njezini realni potrošači  moraju se izdvajati znatna sredstva za različite oblike komunikacije s tržištem potražnje kako bi tu potražnju potakla na kretanje u smjeru njihove turističke destinacije i na korištenje upravo njihovih proizvoda i usluga …sezonalnost turističke ponude…  cilj je svih sudionika turističke ponude smanjiti sezonske oscilacije u poslovanju.  Pojam turističke ponude nužno je razmatrati u najširem smislu i ona „uključuje sve gospodarske i društvene sudionike jedne zemlje.   Burkart i Medlik (1974) definirali su turistički proizvod kao amalgam svega onoga što turist poduzima u destinaciji i usluge koje koristi da bi zadovoljio svoje turističke potrebe. regionalne i lokalne turističke zajednice. brodski.  prijevoz (zračni. koji na direktan ili indirektan način pridonose širenju i različitosti ukupne ponude i time mogućem povećanju turističke potrošnje. turoperatori)  organizacije turizma (nacionalne.“ (Pirjevec. politički. autobusni.  ugostiteljstvo (smještaj. 1998)  Turistički proizvod je skup materijalnih i nematerijalnih elemenata koji pripadaju izvornoj i izvedenoj turističkoj ponudi (Čavlek. da spoznaju koje se promjene na tržištu događaju kako bi se mogle što brže prilagoditi tim promjenama i bolje se nositi s konkurencijom  promjene koje se događaju na turističkom tržištu možemo promatrati sa stanovišta faktora koji utječu na ponašanje turističke potražnje (ekonomski. razne udruge u turizmu). Vukonić. …turističku ponudu karakteriziraju…  dislociranost  heterogenost  neelastičnost  statičnost  sezonalnost  heterogenost turističke ponude uvjetovana je heterogenošću turističke potražnje i jedan je od ključnih uvjeta privlačenja heterogene turističke potražnje u različite turističke destinacije …neelastičnost turističke ponude…  ogleda se u nemogućnosti kapaciteta većeg dijela turističke ponude da može reagirati na promjene u drugim pojavama na turističkom tržištu (na primjer. željeznički. tehnološki…)  na turističku potražnju bitno utječe i:  turistička ponuda 23 . turistička ponuda se ne može proporcionalno smanjiti) …statičnost turističke ponude…  ogleda se u nemogućnosti njenog prostornog premještanja. uključujući i zabavu).  turističko posredništvo (turističke agencije.  trgovina (usluge trgovine na malo) itd. rent-a-car).…komponente turističke ponude…  atrakcije (od prirodnih i antropogenih do umjetnih atrakcija. odnosno produljiti turističku sezonu kako bi se postigli što bolji ekonomski učinci  s aspekta razvoja specifičnih oblika turizma korištenje određenih resursa ima različitu vremensku koncentraciju korištenja tijekom godine Glavni trendovi na turističkom tržištu…  analiza trendova pomaže emitivnim i receptivnim turističkim zemljama da kritički analiziraju vlastiti položaj na turističkom tržištu. kao ekonomske rezultante privremenog boravka domaćih i inozemnih turista. prehrana i druge prateće usluge).

1970.-2007. svijetu godine Međunarodni turistički dolasci (u mil. 2000. 2007. godine Godina 1950. 1980. 1970. 1990.-2007. USD) 2 18 103 261 478 856 međunarodnog turizma 24 . 2007. Prihodi od (u mlrd. 1990. 2000.) 25 166 288 456 698 903 turizma u svijetu Prihodi od međunarodnog u razdoblju 1950. turistički razdoblju dolasci u 1950. dinamika ponašanja uvjetovana unutrašnjim čimbenicima svake pojedine osobe …trend rasta turističke potražnje i turističke ponude…  jedan od najuočljivijih trendova u dosadašnjem razvoju turizma je trend rasta turističke potražnje koji je uzročno posljedično povezan s trendom rasta turističke ponude Međunarodni u Godina 1950. 1980.

–2005. Ruska Federacija. svijetu Italija Kanada Francuska 43% Španjolska SAD Austrija Njemačka Švicarska 2% Jugoslavija Velika Britanija Mađarska Čehoslovačka Belgija 10% Bugarska Rumunjska Ostale zemlje 25% 166 milijuna svijeta dolascima Udio u 2005. svijetu Udio u 1980. u dosadašnjem razvoju turizma moguće je jasno uočiti:  trend disperzije turističkog prometa na sve veći broj receptivnih turističkih zemalja u svijetu. Kina. odnosno trend postepene ravnomjernije geografske distribucije međunarodnog turističkog prometa u svijetu  trend nagle ekspanzije turističkog prometa u zemljama koje do tada nisu bilježile značajniji turistički promet (npr. godine) Rang 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Udio u 1950. svijetu Francuska Francuska Francuska SAD SAD SAD Španjolska 40% Španjolska Španjolska Italija 39% 36% Austrija Italija Italija Austrija Kina Meksiko Meksiko Velika Kanada Njemačka Britanija Velika Britanija 20% Velika Meksiko Njemačka Britanija Kanada Belgija 18% 15% Kanada Njemačka Kina Austrija Švicarska Grčka Poljska Jugoslavija Portugal Grčka Poljska 10% Švicarska Portugal Čehoslovačka 9% 9% Grčka Jugoslavija Malezija Malezija Nizozemska D Ostale zemljeOstale zemljeOstale 29% 34% zemlje 40% 276 milijuna 436 milijuna 683 milijuna 25 . Turska. Malezija) Vodeće turistički receptivne zemlje (prema udjelima u ostvarenim međunarodnim turističkim – u razdoblju 1950. svijetu SAD Kanada Italija 71% Francuska Švicarska Irska Austrija Španjolska 17% Njemačka Velika Britanija Norveška Argentina Meksiko 9% Nizozemska Danska Ostale zemlje 3% UkUPNO 25 milijuna Udio u 1970 .Udio u svijetu 2000. svijetu Francuska Španjolska SAD 33% Kina Italija Velika Britanija Meksiko Njemačka 11% Turska Austrija Rusija Kanada Malezija 17% Ukrajina Poljska Ostale zemlje 39% 803 milijuna Udio u 1990.

3 15. nego što je to za destinacije u Europi i Americi  većina turističkih putovanja danas u svijetu odvija se unutar iste regije (gotovo 80% svih međunarodnih turističkih putovanja). 45.8 1.9 18. 59.-2007. rijeka ili jezera još uvijek dominira na tržištu. 53.2 1.1 2.4 5.6 4. ipak su uočljive neke značajne promjene u načinu provođenja odmora pa se sve više traži mogućnost bavljenja raznim aktivnostima na odmoru s kojima se povezuju doživljaji za pamćenje 26 . godinu) Regija Europa Amerika Azija i Pacifik Bliski Istok Afrika 1970.9 2020. uz obale mora.2 25. ali trend putovanja u daleke destinacije iz godine u godinu polako raste  iako trend provođenja odmora i rekreacija na suncu.6 15.8 19.3 4.4 5.8 20. godine te predviđanje za 2020.2 3.5 1995.3 3.0  s pojavom novih turističkih destinacija na svjetskom turističkom tržištu raste i konkurencija  daleke destinacije cijenom postaju konkurentne tradicionalnim turističkim destinacijama  trend rasta turističkog prometa znatno je veći za receptivne destinacije na području jugoistočne Azije i Pacifika.6 2007. 68.1 26.Udio turističkih regija u ukupnom broju međunarodnih turističkih dolazaka u svijetu (u razdoblju 1970.

8 69.8 2.1 5.7 8.6 74.1 12.9 -28.1 4.9 4.314 58 33 48 143 16 Rang Potrošnja capita USD 114 899 241 1. zdravih i koji nastavljaju s turističkim putovanjima u istom ritmu kao i u mlađim godinama.1 Japan 38.2 3.9 18.5 2.3 13. sličnih preferencija kod odabira turističkog proizvoda što sve vodi trendu rastuće standardizacije i homogenizacije turističkog tržišta (Vanhove. 2003) …utjecaj demografskih promjena na turistička kretanja…  jedan od najvažnijih globalnih trendova s kojima se suočavaju gotovo sve razvijene zemlje svijeta je ubrzani trend rasta „populacije koja stari“ i trend smanjenja broja djece u obiteljima  emitivni turistički potencijali će na tradicionalnim emitivnim tržištima u sljedećih 40 godina biti populacija „45+“ te da će turistička potražnja starijih dobnih skupina rasti.5 2. 2003)  starije dobne skupine predstavljaju izuzetno heterogenu skupinu turističkih potrošača:  jedne predstavljaju „aktivni seniori” koji su zdravi i aktivni te koji često putuju  drugu skupinu predstavlja konzervativna srednja i dobrostojeća klasa starijih osoba do 75 godina.5 Vel.2 14.4 18.4 5.3 3. na stvaranje globalnog stila življenja.4 16.6 11. UNWTO predviđa da će do 2020.0 9.Promjena (%) USD) 2004 2005 2006 05/04 06/05 Svijet 633 680 742 7.5 22.2 17.3 26.0 72.4 23.3 6. godine udio interregionalnih turističkih putovanja doseći gotovo 25% ukupnih međunarodnih turističkih putovanja  sve veća mobilnost turističke potražnje utječe i na sve veće podudaranje u sklonostima turističkih potrošača.9 24.9 -0.2 20.4 Rusija 15. Britanija 56.9 3.0 -1.4 73.1 9.1 21.3 Tržišni udioStan.4 15.5 4.041 per 1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 …trend rastuće globalizacije turističke potražnje…  iako intraregionalna turistička putovanja ostvaruju udio od 80% u međunarodnim turističkim putovanjima.9 Francuska 28.508 82 299 61 61 128 1.3 9.5 31.6 -1.3 17.5 59.2 27.2 6.2 Njemačka 71.0 2.6 Nizozemska 16. (%) 2006 2006 (milijuni) 100 10.7 22.5 SAD 65. ali imaju i tradicionalno potrošačko ponašanje  najznačajnije karakteristike tržišnog segmenta “treće dobi”:  češće putuje  nerijetko bira destinacije udaljenije od njihova mjesta stalnog boravka  duže ostaje na odmoru  kombinira dvije ili više destinacija na jednom putovanju  želi sudjelovati u različitim aktivnostima  troši više na putovanju 27 .6 3.2 Kanada 15.6 5.6 Kina 19.5 14.9 Koreja 12.1 2.1 4.6 63.0 3.4 18.8 24.042 508 210 19 395 630 390 128 1.8 Italija 20. dok će istovremeno potražnja mlađih dobnih skupina biti u opadanju (World Travel Monitor.Vodeće emitivne turističke zemlje po ostvarenoj inozemnoj turističkoj potrošnji Inozemna turistička potrošnja (mlrd.8 30.

ali nadopunjen s mnogobrojnim dodatnim. ali kraće i sve se više okreću specifičnim oblicima turizma u potrazi za novim doživljajima …trendovi na tržištu ponude…  globalizacija je zasigurno najprepoznatljiviji opći trend koji obilježava razvoj turizma u posljednjih 15-ak godina i koji utječe na sve destinacije u svijetu. vrlo atraktivnim sadržajima. putuju češće.  rasti će zanimanje turističke potražnje za paket-aranžmanima te booking pojedinačnih usluga putem Interneta …promjene sustava vrijednosti i stila života…  promjene sustava vrijednosti bitno utječu na promjene u karakteru i strukturi turističke potražnje  sve više ljudi postaje ekološki svjesno i teži da ekološku ravnotežu osjeti i u njoj uživa barem na odmoru  povećan je osjećaj za kvalitetu života. oni traže individualniji pristup organizaciji putovanja i odmora te teže ostvarenju jedinstvenog doživljaja na odmoru  trend niske lojalnost prema određenoj destinaciji. pa su stoga i turisti postali osjetljiviji na kvalitetu  povećana je osjetljivost turističkih potrošača na cijene i kontinuirani zahtjevi za višom kvalitetom usluge  s obzirom da su turistički potrošači postali znatno iskusniji u turističkim putovanjima. još uvijek su na tržištu potražnje „trend setteri“ mlađe generacije. pa stoga destinacije nastoje diverzificirati svoju ponudu razvojem novih proizvoda  standardizacija proizvoda i brandiranje  sve veća prisutnost bookinga u zadnji čas („last-minute“) (posljedice na poslovnu politiku gospodarskih subjekata u turizmu) 28 .-ih godina na tržištu prisutan trend sve veće polarizacije turističke potražnje na dvije osnovne kategorije:  na jednoj su strani potrošači koji traže visoku kvalitetu usluga  na drugoj su strani oni kojima je najvažnija što niža cijena turističkih usluga  turistički potrošači postaju sve zahtjevniji. a utječe i na pojavu ostalih trendova koji danas dominiraju na turističkom tržištu ponude:  povećanje broja turističkih destinacija na turističkom tržištu rezultira žestokom konkurentskom borbom turističkih destinacija za turističke potrošače  mogućnost supstitucije jedne destinacije drugom vrlo je visoka. ali relativno visoke lojalnosti prema marki proizvoda destinacije odnosno turističkog posrednika  od 1980. ali ih tek s malim odmakom slijede starije generacije  promjene u demografskoj strukturi stanovništva značajno će utjecati i na vrstu ili oblik turističkih kretanja u narednim desetljećima:  trend rasta turističke potražnje za prvoklasnim hotelima na svim receptivnim turističkim tržištima  rast potražnje za srednju kategoriju hotela  stagnacija potražnje predviđa se za jeftini hotelski smještaj i smještaj u turističkim kampovima  najtraženiji turistički proizvod i dalje će se temeljiti na ponudi odmora na suncu i plažama.

HUH  Udruženja HGK  Cehovi HOK Tijela državne vlasti…  Hrvatski sabor kao zakonodavno tijelo donosi zakone koji čine zakonodavni okvir za odvijanje turističkog prometa  Vlada RH obavljajući poslove iz svoje nadležnosti izravno i neizravno utječe na turizam. prometne i dr. Sport. naročito kroz:  predlaganje i provedbu zakona  donošenje i provedbu gospodarske politike i strategija razvoja  koordinaciju rada ministarstava  predlaganje državnog proračuna  Ministarstvo turizma – kao središnje tijelo državne uprave.  Državni inspektorat – nadzor provedbe propisa od strane gospodarskih subjekata – davatelja usluga u turizmu Tijela lokalne i regionalne samouprave…  na lokalnoj i regionalnoj razini izravno ili neizravno utječu na turizam u obnavljanju poslova iz svoje nadležnosti. na nacionalnoj razini obavlja naročito poslove vezane uz:  kreiranje turističke politike  razvoj i investicije u turizmu  razvoj specifičnih oblika turizma  turističku statistiku  međunarodnu suradnju i dr. ekologija i kultura smatraju glavnim faktorima na kojima se temelje suvremeni turistički tokovi. prelazi u strategiju diferencijacije i diverzifikacije ili u bezbroj SSSSSS „Sun.  Uredi državne uprave u županijama: registracija i evidencija gospodarskih subjekata u turizmu. uredi državne uprave u županijama i Državni inspektorat  Tijela lokalne i regionalne samouprave  Paradržavne organizacije:  Sustav turističkih zajednica  Hrvatska gospodarska komora (HGK)  Hrvatska obrtnička komora (HOK)  Društvene organizacije:  Strukovne udruge – UHPA. Sea. Organizacijska struktura turizma u Hrvatskoj…  Tijela vlasti:  Državna vlast – nacionalna razina  Hrvatski sabor – zakonodavno tijelo  Vlada RH + Državna uprava = Ministarstvo turizma. Oni predstavljaju trendove koji vode globalizaciji svjetskog turističkog proizvoda. najuočljiviji i najdominantniji trend na turističkom tržištu u posljednjih 15-ak godina je trend jačanja procesa horizontalnih i vertikalnih integracija  dugo primjenjivana strategija masovnosti s dominantnom ponudom „3 S – Sun. statistika itd. infrastrukture koje su sastavni dio turističkog sustava  razvoj gospodarstva 29 . Satisfaction. Sand. Sea & Sand“. a naročito kroz sljedeće poslove:  izradu i donošenje prostornih i urbanističkih planova  obavljanje komunalnih poslova  izgradnja komunalne. zdravlje. itd.  danas se sigurnost. UNPAH.

te dvadeset županijskih komora s time da komora Zagreba predstavlja grad i Zagrebačku županiju  funkcionalno. a osobito zaštite okoliša te prirodne i kulturne baštine sukladno održivom razvoju …prihodi  boravišna pristojba  članarina  prihodi od dozvoljenog obavljanja gospodarskih djelatnosti  prihodi iz proračuna jedinica lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave te državnog proračuna  dragovoljni prilozi i darovi  prihodi od imovine u vlasništvu i sl. HGK se sastoji od: sektora. udruženja. obavljanje javnih zadaća i ovlasti koje su posebno propisane Turističke zajednice…  turistička zajednica (TZ) je neprofitna pravna osoba koja se osniva radi jačanja i promicanja:  turizma RH  gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba u djelatnostima ugostiteljstva i turizma i s tim djelatnostima neposredno povezanih djelatnosti …oblici…  Obvezatni oblici:  TZ općine ili grada na čijem je području najmanje jedno naselje razvrstano u A ili B turistički razred  TZ područja za područje na kojem nisu osnovane turističke zajednice općina i gradova  TZ Grada Zagreba za područje grada Zagreba  TZ županije za područje županije  Hrvatska turistička zajednica za područje Republike Hrvatske  Fakultativni oblici – uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove turizma:  TZ općine ili grada za područje općine ili grana na kojem ni jedno naselje nije razvrstano u A ili B turistički razred  TZ mjesta za područje jednog naselja razvrstanog u A turistički razred …zajednički ciljevi…  poticanje i iniciranje razvoja i unapređivanje postojećeg turističkog proizvoda. te potrebi i važnosti očuvanja i unaprjeđenja svih elemenata turističkog proizvoda određenog područja. na način da upravljaju destinacijom na razini za koju su osnovane  promocija turističkog proizvoda područja za koje su osnovane  razvijanje svijesti o važnosti i gospodarskim. Sabor)  promicanje hrvatskog gospodarstva u zemlji i inozemstvu  poduzimanje aktivnosti za unaprjeđenje rada i poslovanja gospodarskih subjekata  HGK se u teritorijalnom smislu sastoji od Središnjice u Zagrebu. stručno-poslovna organizacija svih pravnih osoba koje su u Hrvatskoj registrirane za obavljanje gospodarske djelatnosti  fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost mogu postati dragovoljni članovi HGK  Osnovna je uloga Hrvatske gospodarske komore:  zastupanje interesa gospodarstva prema kreatorima gospodarske politike (ministarstva. društvenim i drugim učincima turizma. grupacija i zajednica 30 . Vlada. iniciranje razvoja novih turističkih proizvoda područja za koje su osnovane. Hrvatska gospodarska komora  HGK je nevladina.

kao i ostvarivanje različitih zajedničkih interesa članica.…Sektor za turizam HGK…  svrha udruživanja gospodarskih subjekata u pripadajuće organizacijske oblike je strukovno povezivanje članica u cilju rješavanja problematike. te organiziranje zajedničkih promidžbenih aktivnosti  U sektoru za turizam HGK osnovano je:  Udruženje hrvatskih marina  Udruženje pružatelja usluga smještaja na plovilima (UPUSP) – charter  Udruženje turističkih brodara  Hrvatsko udruženje putničkih agencija  Udruženje hotelijera i ugostitelja  Turističko poslovno vijeće  Udruženje specifičnih oblika turizma 31 . prezentiranja i zastupanja stavova članica prema organima i institucijama.

zabavni parkovi) 32 . ali i cjelinu ekonomskog života jedne zemlje (Kovačević. u kojoj mjeri i u kojem vremenu ljudi posjećivati i uz koje ekonomske učinke  ukoliko resursi (atrakcije) nemaju atribute koji privlače. odnosno prostor s njegovim prirodno-geografskim obilježjima (klima. dok su izvedbeni faktori proizvodnje tehnologija. vode (tekućice i stajaćice te podzemne vode). iz čega proizlaze: primarna i sekundarna turistička ponuda (Vukonić. stupanj industrijalizacije. kulturna i etnosocijalna baština. ne samo da će se smanjivati stupanj atraktivnosti tog prostora. vode. da svaki resurs tijekom njegova korištenja potiče različite turističke aktivnosti  turizam je dinamična pojava koja se uvijek manifestira u nekom prostoru. flora i fauna i sl. vrste tala. privlačnosti) koji svojom snagom motivirajuće djeluju da ih ljudi posjećuju  o kvaliteti resursa odnosno stupnju atraktivnosti ovisi hoće li te resurse. ali ne ujedno i turistički resursi  turizam pretendira i koristi najatraktivnije resurse (prostore) – nužno je planiranje mjera i postupaka ekološke i svekolike zaštite turističkog prostora  ako se naruše temeljne vrijednosti i karakteristike resursa (prostora). stupanj urbanizacije.  prirodne resurse možemo podijeliti i na obnovljive (oni koji se regeneriraju) i neobnovljive (oni koji se troše i bespovratno gube) 2. prirodni resursi – ukupnost svih prirodno-zemljopisnih uvjeta koji mogu utjecati na proizvodnju.)  dobra koja nalazimo u svom okruženju: zemlja (tlo). već će nestati i turizma  zbog narušene izvornosti ili čak devastacije prirodnih ili društvenih resursa. kulturno-povijesni objekti i organizacije. umjetnih tvorevina odnosno supstituta (npr. 1987. 2005. onda su to samo resursi. za mogućnost bavljenja različitim sportsko-rekreativnim aktivnostima. stupanj obrazovanja. u nekim se zemljama u turističkoj ponudi pribjegava stvaranju tzv. ako nemaju visok stupanj kuriozitetnosti i znamenitosti te visoku estetsku vrijednost.)  primarnu turističku ponudu čini određeni prostor sa svim svojim potencijalima i sadržajima  prostor u turizmu ne podrazumijeva samo fizički okvir prostora.TURISTIČKI RESURSI I ATRAKCIJE Pojmovno određenje resursa u ekonomiji…  općenito. društveni resursi (socio-ekonomski) – obuhvaćaju stanovništvo. Prostor kao komponenta turističkog razvoja…  postojanje i razvoj turizma vezani su za prostornu i funkcionalnu integraciju niza elemenata. kapital i poduzetništvo kao pridruženi faktor). rudno blago. resursi su:  materijalna i nematerijalna dobra. znanstvena. koja se mogu gospodarski valorizirati (iskoristiti)  faktori koji se koriste u proizvodnji roba ili pružanju usluga i time sudjeluju u stvaranju realnog bruto domaćeg proizvoda  resursi se ubrajaju u temeljne faktore proizvodnje (uz rad. koji sadrži određene prirodne i društvene resurse (atrakcije. istraživanje i razvoj te obrazovanje i usavršavanje  ograničenost resursa je presudno pitanje zbog neprestane potrebe rastućeg stanovništva (i potreba) za novom proizvodnjom dobara ili pružanjem usluga Klasifikacija resursa… 1. reljef. već prostor sa čovjekom (stanovništvom) i svim tragovima njegove aktivnosti u obliku materijalnih i nematerijalnih vrijednosti te rezultati intelektualnog stvaralaštva  prostor i resursi u prostoru koje koristi turizam posjeduju čitav niz specifičnosti po čemu se bitno pojmovno i sadržajno razlikuju od resursa u pojedinačnim gospodarskim granama i djelatnostima  turizam uvijek traži kvalitetan prostor. članstvo u gospodarski snažnim i važnim ekonomskim organizacijama i dr. biljni i životinjski svijet…).

zatim trgovine. biogeografski i pejsažni  društveni (antropogeni. objekti i sl. odnosno daje optimalne ekonomske i neekonomske učinke Klasifikacija turističkih resursa…  prema genetskom podrijetlu resursi se dijele u dvije velike skupine:  prirodni (biotropni) – klimatski. oporavak. nazivaju se turističkim atrakcijama ili privlačnostima  turističke atrakcije su sve prirodne ili društvene pojave. odnosno zadovoljavaju njegove kulturne potrebe (iako i neki prirodni resursi imaju slična djelovanja)  pojedini resursi prema stupnju atraktivnosti i intenzitetu djelovanja mogu samostalno djelovati na privlačenje turista. koje privlače privremene posjetitelje i koje se mogu turistički i ekonomski valorizirati te na taj način postati jedan od značajnih faktora primarne turističke ponude  za razliku od primarne turističke ponude koja predstavlja glavni motiv dolaska turista. estetike. zdravstvo…). koje turisti (i izletnici) posjećuju  predstavljaju dio cjeline određenog geografskog područja. kuriozitetnosti i znamenitosti. ali ne mora biti sekundarna po kvantiteti i kvaliteti  primarna i sekundarna turistička ponuda moraju biti usklađene po svojim kvalitativnim svojstvima u cilju optimalne valorizacije resursa i postizanja odgovarajućih ekonomskih učinaka  cjelokupna ponuda u turizmu mora biti temeljena na karakteristikama i svojstvima prirodnih i društvenih resursa. manifestacijski i ambijentalni  prema zadovoljavanju čovjekovih (turističkih) potreba. hidrogeografski. procesi i rijetkosti. nemoguće ga je bilo čime nadomjestiti  turistička (i ekonomska) vrijednost resursa ne može se ocijeniti samo po osnovi njegovih svojstava atraktivnosti. procesi. etnosocijalni. koja je sekundarna po nastanku. umjetnički. dok se većina ostalih pojavljuju u kombinaciji s drugim resursima. atropični) – kulturno-povijesni. prirodni resursi u pravilu imaju rekreativna svojstva. odnosno na turističkoj vrijednosti prostora (resursa u prostoru). koji im povećavaju intenzitet atraktivnosti. dok antropogeni resursi u pravilu djeluju na psihičke funkcije čovjeka. odmor…). odnosno utječu na fiziološke funkcije čovjeka (osvježenje.  elementi vrednovanja turističkih resursa su:  stupanj atraktivnosti  povoljnost geografskog položaja  udaljenost i prometna povezanost s emitivnim turističkim tržištima (tržištima potražnje)  veličina izvora potražnje  položaj resursa o odnosu na glavne turističke tokove  položaj prema konkurentskim i komplementarnim turističkim prostorima  atraktivnost resursa jest sposobnost specifičnog elementa ili kombinacije elemenata turističke ponude u privlačenju većeg broja posjetitelja na određeno područje s ciljem ekonomske valorizacije  turističke resurse. a bogatstvo turističkim resursima komparativna su prednost u gospodarskom razvoju  cjelokupna turistička ponuda temelji se na karakteristikama i svojstvima resursa (prostora)  ako neki prostor ne raspolaže nekim prirodnim ili društvenim resursom visokog stupnja privlačnosti. sportsko-rekreacijski sadržaji.Turistički resursi…  turistički resursi su ona prirodna ili društvena dobra koja se mogu turistički valorizirati (iskoristiti). s obzirom na sposobnost u privlačenju privremenih posjetitelja. egzistencijalne potrebe turista u destinaciji zadovoljava sekundarna turistička ponuda (ugostiteljski objekti poput hotela i privatnog smještaja. te resurse nazivamo komplementarnim resursima 33 . geomorfološki. čime se stvara skladan odnos između tržišta turističke potražnje i sekundarne turističke ponude  samo kvantitativno i kvalitativno usklađena primarna i sekundarna turistička ponuda daje mogućnost turističke i ekonomske valorizacije nekog prostora. objekti. odnosno one pojave.

. urbanističke cjeline. kanjoni. Ambijentalni 34 . jezera. 4. gliptoteke. gejziri flora i fauna planinski pejzaži. krški oblici (vrtače. Pejsažni Društveni turistički resursi sačuvani ostaci prošlih civilizacija i njihova 1. polja u kršu. umjereno tople klime. tropska klima. Geomorfološki 3. trgovi i drugi urbani prostori. polarna klima planine. hladna klima. galerije. rukotvorine. običaji. primorski pejzaži 2.. rijeke. umjetnička ostvarenja materijalna i duhovna kultura jednog naroda: narodne 2. hidroelektrane. Biogeografski 5. Kulturno-povijesni tehnološka dostignuća.Prirodni turistički resursi 1. planinski lanci.) oceani. Etnosocijalni igre. zbirke. škrape. dostignuća u arhitekturi. Klimatski ekvatorijalna klima. Manifestacijski 5. spomenici. kulinarske vještine. knjižnice spomenici iz povijesnog i kulturnog razvoja. Hidrogeografski 4. pjesme. podzemne vode. likovnoj. termalne vode. klisure. mentalitet 3. pećine. nizinski ili pejzaži relativno niskog reljefa. Umjetnički muzeji. trgovi naselja. narodne nošnje. umjereno svježe klime. morske luke. vulkani. planinski tip klima. mora. špilje. glazbenoj i kazališnoj umjetnosti ustanove koje organiziraju obrazovne i obrazovnorekreacijske aktivnosti ili manifestacije manje ili veće prostorne cjeline koje je stvorio čovjek svojim radom i umijećem – zračne luke.

ljetni i zimski monsuni u području južne i jugoistočne Azije. bura i jugo na hrvatskom primorju. etezijski vjetrovi u istočnom Mediteranu) i lokalne vjetrove (npr.PRIRODNI TURISTIČKI RESURSI Klimatski turistički resursi…  klima – prosječno vrijeme u tijeku jedne godine  povoljna klima jedan je od najvažnijih čimbenika turističke privlačnosti nekog mjesta.. sjeverac u panonskom dijelu Hrvatske. periodične (npr. fen u Alpama)  Oborine – oborine su na zemlji vrlo različito raspoređene  najveće količine kiša primaju područja oko tropskih krajeva. obzirom na njena rekreativna svojstva  na fiziološke osobine čovjeka. more je važan regulator topline zraka. morskih strujanja. biljnog pokrova i dr. ali i brže hladi u odnosu na vodenu masu. Labradorska) ga hlade  Vjetar – cirkulacija zraka koja je posljedica narušavanja ravnoteže zraka što je izazivaju barometarski maksimum i barometarski minimum  razlikujemo stalne (npr. regije ili veće prostorne jedinice  po intenzitetu djelovanja klima je komplementaran turistički resurs. pa su ljeti primorja svježija od ugrijanog kopna. pri čemu sezonske varijacije imaju odlučujuće značenje u određivanju privlačnosti pojedinih klima i odabiru turističke destinacije  Sunce – osnovni izvor svjetlosti i toplinske energije  insolacija – količina sunčeve energije koji dolazi do Zemlje (ovisi o geografskoj širini)  prevelika insolacija nije stimulativna u privlačenju turista. zapadni i sjeveroistočni polarni vjetrovi). osjećaj ugode i opuštenosti posebno značenje i utjecaj imaju insolacija i temperature zraka. najmanje oborina imaju područja koja se nalaze u zoni visokog tlaka jer su tamo anticiklonalna strujanja  količina i prostorna distribucija oborina te stupanj naoblake varira čak i unutar istog klimatskog područja zbog utjecaja reljefa. naročito ako je relativna vlažnost  Temperature zraka – ovise prije svega o rasporedu kopna i mora na Zemlji. a hladne (npr. posebno obronci reljefnih uzvišenja. a zime blage jer se kopno brže hladi od vodenih površina  na temperature zraka uvelike utječu i biljni pokrivač te smjer pružanja planinskih lanaca  Morske struje – morske struje koje teku iz ekvatorijalnih širina (npr. ali može i samostalno djelovati na privlačenje turista. Golfska) zagrijavaju zrak. kopno se brže zagrijava. relativna vlažnost i oborine te vjetrovi. pa razlikujemo tri tipa vremena – prosječno stanje atmosferskih prilika na nekom prostoru:  tip stalno vedrog vremena  tip stalno vlažnog vremena  tip promjenjivog vremena  klima je prosječno vrijeme u tijeku jedne godine  tipovi klima:  ekvatorijalna klima  tropska klima  umjereno topla klima  umjerena (svježa) klima  planinska klima  hladna klima  polarna klima  pustinjska klima Geomorfološki turistički resursi… 35 . mistral u Francuska. pasati.

kao što su lov.. kotline. komunalne i druge infrastrukture. kao npr. dine i sl.  reljefna udubljenja – doline. bez obzira o kojem specifičnom obliku ili vrsti turizma je riječ  vode na zemlji možemo podijeliti na:  vode na kopnu – tekućice (rijeke i potoci). banana u Brazilu ili naranči na Siciliji  životinjski svijet (fauna) ima višestruko značenje za čovjeka. stajačice (jezera i bare) te podzemne vode (termalni izvori. jahanje. vulkani.).  reljefna uzvišenja – planine i planinski lanci. a naročito estetsko. Pejsažni turistički resursi…  pejzaž u turizmu podrazumijeva različite prirodne i antropogene resurse određenog prostora koji imaju polivalentno djelovanje. ginko u Kini. polja u kršu. krateri.)  pejzaži stvoreni djelovanjem čovjeka poznati su u literaturi kao "land use“ (npr. biljni i životinjski svijet ima posebno značenje za usmjeravanje turista i turističku valorizaciju nekog prostora  Biljne zajednice i staništa biljaka nalazimo gotovo na svim područjima zemlje. su sve reljefne raznolikosti i bogatstva površinskih i podzemnih oblika zemlje nastalih kao rezultat djelovanja endogenih pokreta i egzogenog modeliranja  u turizmu. pa i u vodama.. te kulturne biljke. pustinjama.). gejziri) i  svjetska mora  ledenjaci Biogeografski turistički resursi…  osim za proizvodnju hrane i industrijsku preradu. higijensko i rekreativno  posebno značenje u turističkim kretanjima imaju kuriozitetne biljke (raritetno svojstvo atraktivnosti). polja ograđena živicom na obroncima niskog gorja i u 36 . polja ruža u Bugarskoj ili tulipana u Nizozemskoj. karpatski. humovi. npr.. kanjoni. cirkovi. reljefni oblici na Zemlji (udubljenja i uzvišenja) i geomorfološke pojave u zemlji imaju značajnu ulogu u oblikovanju turističke ponude. himalajski.  nizinski ili pejzaži relativno niskog reljefa (panonski. nizozemski. morenski bedemi.. održavanju. špilje i dr. na visokim planinama i u polarnim predjelima  razlikujemo prirodne (ovise isključivo o ekološkim uvjetima područja u kojem uspijevaju) i kulturne biljke (one pri čijem nastajanju. borbe s bikovima i sl.. klisure. njegovo znanje i trud)  biljni svijet (flora) u turizmu ima višestruko značenje. polja tulipana u Nizozemskoj. pa ih zato svrstavamo u kompleksne turističke motive kretanja  tri su osnovna geografska elementa koji tvore svaki pejzaž:  sastav tla i geomorfološki oblici  vegetacija  čovjek i njegov utjecaj na pejzaž  prirodne pejzaže možemo grupirati u tri velike skupine i više podskupina:  planinski (alpski. dekorativno. ukrajinski. ali i u izgradnji brojnih receptivnih kapaciteta. sjevernoamerički. uz klimu.. od ishrane i odijevanja do korištenja životinja kao vučne snage  bogatstvo divljači u šumskim prostranstvima i riba u vodama stvara u turizmu mogućnosti za sportsko-rekreativne i zabavne manifestacije. fotosafari.  primorski (dalmatinski tip obale. vinogradi južne Francuske. sekvoje u sjevernoj Americi. iskorištavanju i širenju najveće značenje ima čovjek. Hidrogeografski turistički resursi…  usmjerenost i masovnost turističkih kretanja pokazuje kako su. pirinejski. ribolov. runolist na Velebitu i sl.. andaluzijski. hidrografski elementi najprivlačniji čimbenici suvremenog turizma.

koja ima turističku vrijednost i može imati značajnu ulogu u privlačenju turista 37 . u moru Cres-Lošinj. rukotvorine. Žumberak – Samoborsko gorje. Krka. Mura-Drava. Čikat (Mali Lošinj). Vransko jezero. Crveno i Modro jezero. Varaždinsko groblje. običaji. spomenik parkovne arhitekture (122) – Arboretum Trsteno itd. Marjan. Motovunska šuma. regionalni park (2) – Moslavačka gora. područje Sutinskih toplica. jer zahvaća čitav spektar materijalne i duhovne kulture jednoga naroda. neposrednost. pjesme. uslužnost. Kornati. Vražji prolaz i Zeleni vir. Papuk. Hušnjakovo (Krapina). umjetničke i manifestacijske te ambijentalne resurse Kulturno-povijesni turistički resursi…  sačuvani ostaci prošlih civilizacija i njihova tehnološka dostignuća. urbanističke cjeline. ornitološki rezervati na otocima Prviću i Cresu. narodno graditeljstvo. pristupačnost. Limski kanal – more. DRUŠTVENI TURISTIČKI RESURSI  društveni turistički resursi su sve pojave. spomenici i pojedini objekti. a stvorili su ih narodi ili etničke skupine u davnoj ili bliskoj prošlosti  razlikujemo kulturno-povijesne. objekte. ali i otvoreni pejzaži sjevernoameričke prerije. sve što čini život jednoga naroda  narodne igre. umjetnička ostvarenja u kiparstvu i slikarstvu te drugim granama umjetnosti mogu biti vrlo privlačni turistički resursi  pri odabiru destinacije i planiranju svoga turističkog putovanja na većinu turista veliki utjecaj ima bogatstvo kulturno-povijesnih resursa. narodne nošnje. Mljet. područje Istarskih toplica.        Sjeverni Velebit.ravnicama Engleske. Hajdučki i Rožanski kukovi. posebni rezervat (83) – šumske vegetacije na Lokrumu. Japetić. Zlatni rat. spomenik prirode (116) – Modra špilja. mentalitet ili druge socijalne osobine naroda (gostoljubivost. kulinarstvo. Lastovsko otočje. Risnjak. park prirode (11) – Medvednica. Učka. ruska tundra ili kineska lesna polja)  ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE (458):  strogi rezervat (2) – Bijele i Samarske stijene. Telašćica. značajni krajobraz (79) – Rovinjsko priobalno područje. Trakošćan. njihov estetski stupanj i njihova znamenitost Etnosocijalni turistički resursi…  grupa etnosocijalnih turističkih resursa vrlo je heterogena. koja kod čovjeka stvaraju potrebu za kretanjem da bi zadovoljio svoje turističke potrebe  oni sadržaji za koje su vezani atributi estetskog i znamenitog. etnosocijalne. Biokovo. park-šuma (35) – Maksimir. Velebit. Paklenica. Kopački rit. procese i događanja.  nacionalni park (8) – Plitvička jezera. temperament) predstavljaju posebnu i kompleksnu grupu atraktivnosti. Lonjsko polje. Brijuni. Odransko polje.

tehnici izvedbe ili funkciji predstavljaju za turiste posebnu privlačnost – pojedini gospodarski objekti kao što su hidroelektrane. morske luke i drugi prometni objekti i komunikacije. pa njihov utjecaj na atraktivnost drugih resursa može biti značajan 38 . a koje po svom izgledu. manje urbane prostore kao što su trgovi i drugi urbani prostori. viteške i povijesne igre. zabavne. sportsko-rekreacijski objekti. glazbenoj i kazališnoj umjetnosti  ovisno o stupnju atraktivnosti. razvoj. sportske. često bilježe velik turistički posjet. likovnoj. umjetničke. regije ili zemlje u cjelini i time obogaćuju sadržaj boravka i stvaraju mogućnosti veće potrošnje turista  turizam značajno utječe na njihov postanak. ali su i dobra osnova za očuvanje i bolje vrednovanje vlastitog identiteta Umjetnički turistički resursi…  umjetnički resursi nisu samo spomenici iz povijesnog i kulturnog razvoja nekog naroda. turističkom valorizacijom socio-kulturnih resursa ne samo da se postižu pozitivni materijalni efekti. folklorne. često pogrešnih negativnih stavova i predrasuda o karakteristikama nekih naroda ili etničkih skupina. arhitektonske posebnosti. a izuzetno i u obliku manifestacija mogu djelovati i kao samostalni motivi turističke ponude Manifestacijski turistički resursi…  velike kulturne i druge manifestacije značajno povećavaju stupanj atraktivnosti turističkog mjesta. poslovne te kongresne ili stručne manifestacije ili skupove Ambijentalni turistički resursi…  manje ili veće prostorne cjeline koje je stvorio čovjek svojim radom i umijećem. zračne luke. umjetnički su resursi i dostignuća uglavnom dopunska ponuda u turizmu. nego se njihovom prezentacijom kod turista stvara dobra osnova za mijenjanje. različiti tipovi naselja i drugo  svojim estetskim svojstvima i svojstvom znamenitosti ovi resursi rijetko mogu samostalno djelovati u privlačenju turista. već i suvremena dostignuća u arhitekturi. vrijeme održavanja pa i kvalitetu  manifestacije prema vrsti možemo podijeliti na: kulturne.

prehrane i usluživanja pića).UGOSTITELJSKA DJELATNOST – smještaj i prateće usluge Uvodno  ugostiteljstvo je uslužna gospodarska djelatnost koja se bavi pružanjem ugostiteljskih usluga u za to posebno opremljenim ugostiteljskim objektima  čine ga hotelijerstvo (objekti za pružanje usluga smještaja. ugostiteljstvo apsorbira najveći udio turističke potrošnje u Hrvatskoj 39 . restauraterstvo (objekti za pružanje usluga prehrane i usluživanja pića) i kavanarstvo (objekti za pružanje usluga usluživanja pića)  ugostiteljstvo je uslužna gospodarska djelatnost koja predstavlja jednu od temeljnih komponenti sustava turizma i osnovu za njegov razvoj Ugostiteljstvo – glavna poveznica u sustavu turizma ATRAKCIJE REKREACIJA PRIJEVOZ SMJEŠTAJ USLUŽIVANJ HRANE I E PIĆA USLUGE U TURIZMU ZABAVA I DOGAĐAJII POSREDNIŠT VO U TURIZMU TRGOVINA  ugostiteljstvo je važna djelatnost koja generira značajan dio prihoda od turizma i osigurava brojne mogućnosti zapošljavanja  među svim djelatnostima koje sudjeluju u sustavu turizma.

svečanostima žetve i sl. utemeljitelj luksuznog hotelijerstva  Ellsworth Statler (1863-1928) – “Gost je uvijek u pravu”. taj je prihod zauvijek izgubljen. sigurnosti i čistoći  s obzirom da se radi o uslužnoj djelatnosti. prvi luksuzni hotel u Europi po uzoru na američke „grand hotele“ …veliki hotelijeri…  César Ritz (1850-1918) – “kralj hotelijera i hotelijer za kraljeve”. moguće je u većoj mjeri usluge standardizirati (ali ne u potpunosti!)  veliku većinu prihoda djelatnost ostvaruje pružanjem usluga turistima  najkvalitetniji i najsadržajniji oblik smještaja u turizmu je hotelski smještaj (s najvišim stupnjem iskorištenosti) Povijest razvitka ugostiteljstva  prve naznake ugostiteljske djelatnosti pojavile su se 4000 godina prije n.e. suvremeno ugostiteljstvo obilježava:  gosti pri donošenju odluke vode računa o kvaliteti usluge. a Crkva preuzima ulogu pružatelja usluga prehrane i smještaja za putnike  1765. kod Sumerana u Mezopotamiji (pojava taverni – prvih oblika ugostiteljskih objekata)  smatra se da su Egipćani prvi započeli s pružanjem usluga koje predstavljaju preteču današnjem ugostiteljstvu: za sudionike na vjerskim festivalima.g. kreator hotelskih standarda  Conrad Hilton (1887-1979) – prvi hotelijer koji je otvorio hotel u inozemstvu i utemeljitelj hotelskog planiranja  John Willard Marriott (1900-1985) – zaposlenici su ključni za uspjeh hotelskog poduzeća  Ernest Henderson (1897-1967) i Robert Moore (1896-1986) – osnivači hotelskog lanca Sheraton  Kemmons Wilson (1913-2003) – osnivač hotelskog lanca Holiday Inn  Paul Dubrule i Gerard Pélisson – osnivači korporacije Accor … 40 . pružanje usluga je nedjeljivo (neodvojivo) od korištenja usluga  neuskladištivost ugostiteljskih usluga – npr. ako se propusti prilika iznajmiti sobu za određenu noć.)  u doba Rimskog carstva putovanja su bila relativno sigurna zbog razvijenog cestovnog sustava gdje se u cestovnim objektima počinju pružati ugostiteljske usluge  u Pompejima je otkriven niz malih restorana koji su najvjerojatnije bili prvi restoranski lanac  u feudalizmu se putuje uglavnom zbog vjerskih razloga (Rim. ali i zbog sudjelovanja ili prisustvovanja na Olimpijskim i drugim igrama (Nemejske. Pitijske i sl.g. organizirali su hranu i prenoćište  u Staroj Grčkoj putovalo se zbog vjerskih razloga (Delfi). u Londonu otvoren je Hotel Savoy. u Parizu Boulanger otvara prvi restoran  1889. međutim troškovi (fiksni) i dalje ostaju  iako su poslovni postupci (pružanje usluga) u ugostiteljstvu većinom rutinski. Sveta zemlja).

g. čiji stav odražava na prvom mjestu spremnost u pružanju usluge  sustav cjelovitog upravljanja kvalitetom naziva se TQM (engl. Zagreb broji 300 ugostiteljskih objekata (13 za smještaj)  1884. otvoren je hotel Rivijera u Poreču… Usluga u ugostiteljstvu  kvaliteta usluge.g. sagrađena je prva turistička kuća na Plitvičkim jezerima  1868. otvoren je hotel Therapia u Crikvenici  1903. prvi hospicij na Hvaru  1810. a moraju ispunjavati minimalne uvjete propisane za pojedinu vrstu ugostiteljskih objekata  minimalni uvjeti odnose se na uređenje i opremu te usluge u ugostiteljskim objektima  s obzirom na vrstu ugostiteljskih usluga koje pružaju.g. organizacije. a u mnogim slučajevima i veću važnost od interijera.  kao preduvjet za kvalitetnu uslugu postavlja se imperativ odabira osoblja. otvoren je hotel Palace u Hvaru  1905. otvoren je hotel Rivijera u Puli  1910.g. bilo u direktnom (recepcioner) ili indirektnom susretu (donosi sud o kvaliteti rada sobarice prema pospremljenoj sobi) Ugostiteljski objekti  ugostiteljske usluge pružaju se u ugostiteljskim objektima. Total Quality Management) – potpuna predanost ostvarenju maksimalnog zadovoljstva gosta kao najvažnijeg cilja. 2006):  hoteli. uređeni i opremljeni za pružanje ugostiteljskih usluga. otvoren prvi veliki hotel Pruckner u Zagrebu  1861. kao neopipljive kategorije. kroz kontinuirane napore svih zaposlenika na svim razinama (to podrazumijeva ponajprije uslugu po mjeri – nestandardiziranu)  “trenutak istine” (J.g. otvoren prvi hotel Miramar u Dubrovniku  1870.g.g. koji su namijenjeni. prvi hospicij za strance u palači Sponza u Dubrovniku  1561.g.g. otvoren je hotel Vindobona u Malom Lošinju i renata u velom Lošinju  1890.…počeci razvoja smještajnih objekata u Hrvatskoj…  1347. otvoren je Grand hotel u Zadru  1895. može biti kompetitivni čimbenik u izboru hotela – ima jednaku. financijske stabilnosti. kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj  restorani i barovi  catering objekti i objekti jednostavnih usluga 41 . otvoren hotel K gradu Trstu u Samoboru  1840.g.g. moderne tehnologije. Carlzon) – koncept prema kojem gost donosi zaključak o kvaliteti hotela u svakom trenutku u kojem se sreće s osobljem hotela. ugostiteljski objekti razvrstavaju se u skupine (ZUD. otvoren je hotel Croatia (Palace) u Zagrebu  1908.g.g.g. opreme itd. izgrađen je prvi turistički hotel Kvarner u Opatiji  1887.

…klasifikacija objekata… HOTEL KAMP SMJEŠTAJ U DOMAĆINSTVU soba apartman studio apartman kuća za odmor kamp u domaćinstvu OSTALI OBJEKTI hostel odmaralište prenoćište planinarski dom lovački dom hotel baština hotel aparthotel turističko naselje turistički apartman pansion kamp kamp naselje kampiralište kamp odmorište 42 .

)  wellness i spa objekti.I. tenis i sl. a na temelju propisanih standarda  kategorizacija se provodi kroz propisivanje tehničkih uvjeta (uređenja i opremanja objekata) i usluga što ih objekti određene kategorije moraju pružati te određivanjem kvalitete održavanja objekata  kategorije smještajnih objekata označavaju se odgovarajućim brojem zvjezdica 43 . tereni za golf.RESTORANI BAROVI OSTALI OBJEKTI objekti jednostavnih ugostiteljskih usluga catering objekti restoran gostionica zdravljak zalogajnica pečenjarnica pizzeria slastičarnica restoran i drugi objekti brze prehrane kavana noćni bar disco-bar caffe-bar pivnica buffet krčma konoba klet …objekti pratećih usluga  objekti za pružanje usluga zabave i rekreacije:  sportski tereni i objekti koji turistima omogućavaju bavljenje sportsko-rekreacijskim aktivnostima raznih vrsta (npr. namijenjeni pružanju usluga igara na sreću  objekti za organiziranje sastanaka i konferencija – M. koji osiguravaju doživljaje različitih vrsta. ovisno o tematici  casino. koji uglavnom služe za opuštanje  tematski i zabavni parkovi.E. industry Kategorizacija objekata  predstavlja svrstavanje objekata iste vrste u kategorije jednake ili približno jednake kvalitete.C.

vrlo veliki do 500 i megahoteli preko 500 soba)…  cijena/razina kvalitete (luksuzni . odmorišni. veliki do 300. obiteljski. wellness.mid-price hotels.economy hotels. kongresni.…kategorizacija hotela… za postojeće objekte HOTEL APARTHOTEL TURISTIČKO NASELJE TURISTIČKI APARTMAN PANSION  do   do   do  za novoizgrađene objekte  do   do   do   do  standard i komfor  do  komfor Klasifikacija hotela  s aspekta tržišta. u predgrađu. srednje niže cijene . uz glavne prometnice. s ograsničenom uslugom. državni)  razdoblje poslovanja (cjelogodišnji. na obali…)  motiv dolaska gosta (poslovni. institucionalni. aparthotel…)  veličina (mali do 75 soba. niske cijene .luxury hotels. srednji do 150. primorski.upscale hotels. planinski …)  mikrolokacija (uz zračnu luku. visokokvalitetni . hoteli se klasificiraju prema kriterijima kao što su:  lokacija (gradski.budget hotels)  vlasništvo (privatni. sezonski 44 . u središtu grada. casino…)  vrsta usluga (s punom uslugom. srednje cijene .

Obilježja malih obiteljskih hotela PROIZVOD obično do 40 soba restoran i bar mogućnost pružanja usluga i u ostalim sadržajima: manje prostorije za sastanke wellness.  obično su u vlasništvu malih i srednjih poduzetnika koji obiteljski upravljaju ovim hotelima Analiza strukturnih i tržišnih obilježja hotelijerstva u Hrvatskoj (stanje 2008. privatnom smještaju (oko 44%) i kampovima (oko 23%). današnje je hrvatsko hotelsko tržište podijeljeno u dva osnovna segmenta: 1.7 tisuća hotelskih postelja u registriranim i kategoriziranim hotelskim objektima  hotelska ponuda u Hrvatskoj uglavnom je srednje razine kvalitete 45 .o.o. koja i upravljaju ovim hotelima (uključuju više hotela u istoj destinaciji. mali hotelski objekti  u pravilu s manje od 40 soba.  uglavnom posluju u okviru destinacijskih hotelskih poduzeća. ili obrt vlastiti kapital subvencionirano kreditno financiranje gotovinske i negotovinske povlastice za vlasnika ORGANIZACIJA I ZAPOSLENOST vlasnik i menadžer u jednoj osobi vlasnik definira koncept i uređenje objekta jednostavna i fleksibilna organizacija racionalno zapošljavanje briga o ukupnoj isplativosti hotela Prednosti i nedostaci poslovanja malih obiteljskih hotela PREDNOSTI NEDOSTACI fleksibilniji u prilagodbi tržišnim trendovima osobnost vlasnika u upravljanju personalizirani odnos prema gostu mogućnost izrazite diferencijacije ograničene mogućnosti širenja skuplja nabava nedostatak upravljačkih znanja ograničene mogućnosti napredovanja zaposlenika Smještajni objekti u Hrvatskoj  najveći dio smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj nalazi se u tzv. veliki hotelski objekti  u pravilu s više od 150 soba. društvena poduzeća) 2. godine) ukazuje na sljedeće:  Hrvatska raspolaže s 565 hotela i 98.-ih godina kada je započela sustavna izgradnja hotela  s obzirom na organizacijsku strukturu hotelskog portfelja i prosječnu veličinu hotelskih objekata. fitnes TRŽIŠTE specijalizirana tržišta pretežno individualni gosti personalizirani odnos s gostom VLASNIŠTVO I FINANCIRANJE vlasnik pojedinac ili obitelj pravni oblik – d. a predstavljaju nasljeđe prošlog društvenog sustava u kojem su sustavno građeni hotelski kapaciteti kojima su upravljala tzv. a tek manji dio čine hoteli (13%) i ostali objekti (20%) – takva struktura posljedica je visoke sezonalnosti turističkog prometa  hotelijerstvo se u Hrvatskoj počelo u većoj mjeri razvijati od 1960.

g. koji su sagrađeni 1960. Adriastar Hotels & Adriastar Orebić.-ih i 1970. Premier Small Luxury Hotels ofSmall Luxury Hvar 1 the World Hotels of the World UKUPNO: 33  u Hrvatskoj u razdoblju nakon 1995. 4 Resorts Omiš. Iberostar Hotels Iberostar 3 Dubrovnik The Leading Hotels ofThe Leading Hotels Hvar. Sheraton. Rovinj 2 the World Ltd.  velik dio hotelskog poslovanja u Hrvatskoj se stvara u hotelima koji imaju između 100 do 200 soba. Le Meridien Falkensteiner Hotels Falkensteiner Zadar. Four Points by Starwood Hotels Zagreb. a pogotovo s razvijenim tržištima Sjeverne Amerike i Azije  danas u Hrvatskoj djeluje 15-ak globalnih i regionalnih međunarodnih hotelskih lanaca. ali još uvijek pretežito u okvirima danog proizvoda (sunce i more). gotovo polovica (48%) hotelskih soba nalazi se u hotelima kategoriziranim s 3 zvjezdice. Lopud Cavtat.522 1.-ih godina te namijenjeni masovnom. znatno se ulaže u podizanje kvalitete postojećih hotela. 46 .354 987 352 696 680 178 209 151 147 254 286 94 102 54 7. Mali International 4 Hotels&Resorts Lošinj Hotels&Resorts Supetar. a koja uključuju oko 50 hotela s oko 10. nediferenciranom tržištu  međunarodni hotelski brendovi u Hrvatskoj su prisutni u maloj mjeri i čine oko 15% ukupnih hotelskih kapaciteta.966 Sol Umag Westin. a hoteli u njihovom sastavu nalaze se uglavnom u destinacijama priobalnog područja i u Zagrebu  u Hrvatskoj se značajan dio hotelske ponude nalazi u neprivatiziranim poduzećima. znatno manje nego u usporedbi s europskim hotelskim tržištem (gdje je brendirano oko 1/3 hotela). Split 3 Sheraton.000 hotelskih postelja te određeni broj kampova Međunarodni hotelski brendovi prisutni u Hrvatskoj Hotelska kompanija Sol Melia Hotels Hotelski brand Destinacija Broj Broj smještajnih objekata jedinica 5 2. U 2008. godini je preostalo neprivatizirano 15 hotelskih poduzeća u kojima je država većinski vlasnik. Punat 4 Vienna Vienna International Opatija. of the World Rezidor SAS The Regent Zagreb 1 Hospitality Arcotel Hotels Arcotel Allegra Zagreb 1 Hilton Group Hilton Dubrovnik 1 Rixos Hotels & Resorts Rixos Dubrovnik 1 Kempinski hotel Kempinski Hotels Savudrija 1 Adriatic World Hotels AG World Hotels Opatija 1 Best WesternBest Western Zagreb 1 International Inc.

116 461. Nekoliko velikih hotelskih grupacija (Valamar. Maistra. Accor Choice Hotels International Best Western International Starwood Hotels & Resorts Worldwide Carlson Hotels Worldwide Global Hyatt Corp.g. za rekonstrukcije hotela je karakterističan pokušaj uvođenja novih proizvoda (najčešće wellnessa)  od ukupnih hotelskih investicija nakon 1995.570 4.000 3.698 452.  kompanije koje upravljaju hotelima (bez obzira jesu li ili nisu vlasnici hotela kojima upravljaju).249 502.871 5. Blue Sun i Jadranski luksuzni hoteli) raspolaže s oko 25-30% ukupnih hotelskih kapaciteta u Hrvatskoj (Čižmar. godine.576 537.. okupljalo je 227 članica  osnovni cilj – okupljanje hotelijera i restoratera radi zaštite i promicanja zajedničkih strukovnih interesa svojih članica Hotelijerstvo u svijetu  suvremeno svjetsko hotelijerstvo. 2008: 29)  u Hrvatskoj djeluje Hrvatska udruga hotelijera i restoratera (HUH) – slobodna i dobrovoljna udruga hotelijerskih i restoraterskih djelatnika (pravnih i fizičkih osoba) sa sjedištem u Republici Hrvatskoj  HUH je osnovan 2002. čine:  kompanije koje se bave izgradnjom i razvojem hotela te posjeduju hotelske objekte.094 550. greenfield investicije  u tijeku je proces konsolidacije vlasništva nad hotelskim portfeljem Hrvatske. tzv. u svom najširem značenju.600 135. a ne posjeduju hotele niti njima upravljaju Najveće hotelske kompanije svijeta (2007. a u 2008.  franšizne kompanije koje razvijaju hotelske lance.035 897 969 721 148 84 179 167 119 81 76 306 151 187 Hotelski lanac 47 . sjedište je u Opatiji.027 308.544 2. oko 95% se odnosi na renoviranja ili na rekonstrukcije hotela. Plava Laguna.999 3. a tek nekoliko na nove razvojne projekte.535 146.636 274. Broj soba 585.001 Prosječna Broj veličina hotela hotela 3.g.949 6.) RB Hotelska kompanija 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 InterContinental Hotels Group Wyndham Hotel Group Marriot International Hilton Hotels Corp.

pod menadžment ugovorom ili u hotelskom (marketinškom) savezu s obzirom na poslovni oblik.) i u prodaji (mogućnost rezerviranja preko interneta ili centralnih rezervacijskih sustava)  hotelska grupacija može biti:  lokalna skupina hotela koji promoviraju destinaciju  skupina neovisnih hotela koji su geografski široko rasprostranjeni i međusobno ne konkuriraju  primjeri hotelskih grupacija (konzorcija) su npr. Design Hotels i sl. ovisno o interesima razvoja i udruživanja odnosno o stupnju kontrole lanca nad hotelima.  hotelske menadžment kompanije i  hotelske konzorcije odnosno marketinške saveze    većina hotelskih lanaca postavlja određene standarde. 48 . Best Western. lanca motela građenih uz američke autoceste od tada do danas razvilo se stotine raznovrsnih lanaca diljem svijeta – procjena: danas je oko 60% ukupnih hotelskih kapaciteta u svijetu dio nekog hotelskog lanca u suvremenoj svjetskoj hotelskoj praksi postoji nekoliko različitih vrsta afilijacija (pridruživanja) između hotela i hotelskog lanca. Supranational Hotels. nacionalno. troškove marketinga. regionalno ili internacionalno.  hoteli u hotelskoj grupaciji uglavnom dijele korporativne troškove kao npr. koji osiguravaju konzistentnost kvalitete u svim objektima u sastavu lanca:  minimalni povrat na ulaganje po sobi (vlasničke kompanije)  standardni poslovni postupci rada (menadžment kompanije)  standardi hotelske marke i proizvoda (menadžment kompanije. franšize i hotelski konzorciji) Hotelska grupacija  hotelska grupacija ili hotelski konzorcij je marketinški savez uglavnom vlasnički neovisnih hotela koji se udružuju s ciljem unapređenja vlastite tržišne atraktivnosti i dostupnosti potencijalnim gostima  fokus u hotelskim grupacijama je marketing sa zajedničkim rezervacijskim sustavom te standardima kvalitete. odnosno organizacija koja    konkurira na hotelskom tržištu bilo lokalno. hotelski lanac je sustav hotela udruženih temeljem određenih interesa. dok zadržavaju neovisnost vlasništva i upravljanja hotelom  koristi za članove hotelskog konzorcija se ostvaruju u marketingu (proizvodne oznake. The Leading Hotels of the World. to jest o poslovnom obliku lanca vrste afilijacija između hotela i hotelskog lanca mogu biti sljedeće:  hotel može biti u potpunom vlasništvu i pod upravljanjem hotelskog lanca  hotel može biti unajmljen. pod franšizom. brošure itd. katalozi. a sastoji se od više hotela sličnog koncepta ili teme nastali su u SAD-u sredinom 20. hotelski lanci uključuju:  vlasničke kompanije. REZolutions. stoljeća osnivanjem "Holiday Inn"-a.

temeljem kojeg joj povjerava upravljanje hotelom  hotelska menadžment kompanija za svoje usluge obračunava naknade za upravljanje (menadžment naknade). a vrijednost brenda se temelji na njegovoj percepciji u očima potrošača  hotelski brendovi obično koriste slogane koji predstavljaju njihove atribute i koristi odnosno koji ih razlikuju Hotelski odjeli  operativni odjeli – recepcija. hrana i piće. ili kao određeni fiksni iznos po izvršenoj rezervaciji preko rezervacijskog sustava Ugovor o franšizi  ugovor između hotelskog lanca i vlasnika hotela. već dobiva franšiznu naknadu  franšizna naknada uobičajeno se sastoji od jednokratne ulazne naknade koja se plaća prilikom zaključivanja ugovora o franšizi te stalne mjesečne naknade koja se plaća tijekom cijelog trajanja ugovora. marketinga te centralnog rezervacijskog sustava  davatelj franšize (hotelski lanac) nema vlasničkog ili financijskog interesa u hotelu. pojam. 1 – 3% od prihoda smještaja)  rezervacijska naknada – obračunava se u postotku na prihod soba ostvaren putem rezervacijskog sustava. sigurnost) – ne prihoduju direktno. simbol. financije i kontroling. financijska institucija ili druga pravna osoba koja u vlasništvu ima hotel kao dugoročno ulaganje u nekretnine  hotelska menadžment kompanija je kompanija koju je vlasnik hotela unajmio da profesionalno upravlja hotelom u ime i za račun  vlasnik hotela s hotelskom menadžment kompanijom sklapa Ugovor o upravljanju hotelom (Menadžment ugovor). domaćinstvo. fitnes i ostala rekreacija)  troškovne jedinice (marketing. naknada za trening osoblja i slično) Hotelski brend  naziv. budući da hotelske menadžment kompanije u pravilu nisu vlasnici hotela kojima upravljaju  vlasnik hotela može biti fizička osoba. incentive) menadžment naknada – obračunava se u postotku na ostvarenu bruto operativnu dobit hotela . telefoni. održavanje. održavanje. kojim hotelski lanac omogućava vlasniku korištenje imena i identiteta lanca (hotelskog brenda) te standardnih poslovnih postupaka.engl. tehničko-tehnoloških standarda. sigurnost i ljudski resursi  odjeli u hotelu se mogu dijeliti i na:  prihodovne – generiraju prihod kroz prodaju usluga ili proizvoda (sobe. 1. financije i kontroling. GOP – Gross Operating Profit (npr. nabava. nabava. najam prostora. a često se ugovaraju i razne druge naknade (naknada za oglašavanje. hrana i piće (zovu se još i prihodovni jer ostvaruju prihod)  odjeli podrške – marketing i prodaja. i to:  osnovna (engl. base) menadžment naknada – obračunava se u postotku na ostvareni ukupni prihod hotela (npr. 7 – 10% od GOP-a)  naknada za marketing – obračunava se u postotku na ostvareni ukupni prihod ili prihod smještaja (npr. ljudski resursi.Suvremeni koncepti upravljanja u hotelijerstvu  u suvremenom hotelijerstvu su vlasnička i upravljačka funkcija uglavnom odvojene. nego omogućavaju redovno funkcioniranje prihodovnih jedinica 49 . dizajn ili bilo koja njihova kombinacija koja se koristi za identificiranje hotelskih proizvoda ili usluga i njihovo razlikovanje od konkurentskih  brend predstavlja jamstvo konzistentnosti kvalitete i koristi se da bi privukao lojalne potrošače.5 – 3% od ukupnog prihoda hotela)  stimulativna (engl.

6.) Mill i Morrison-ov model 50 . putovanje. destinaciju i marketinške mehanizme  komponente su međusobno povezane ponajprije kroz protok informacija te putovanje iz emitivne u receptivnu zemlju  značajnu ulogu u tom procesu imaju turistički posrednici. ali konceptualizacija njihovog međusobnog odnosa još uvijek zahtjeva istraživanje Model pristupa putovanju i turizmu  objašnjava turizam kao proces razmjene između ponude i potražnje koji integrira 4 komponente: tržište. 1992. MEĐUZAVISNOST TURIZMA I PROMETA Odnos turizma i prometa  veza između turizma i prometa je duboka i kompleksna  uloga i značaj prometa kao integralne komponente razvoja turizma predmet je izučavanja od 1970-ih godina  postoje razlike u pristupu izučavanja prometa kao faze u kratkotrajnim prometnim tokovima na prometnom tržištu i kompleksnosti putovanja čiji je motiv turističko putovanje  nedvojbeno je da je promet bitan i neophodan element turističkog sustava. prijevoznička poduzeća i drugi subjekti koji omogućuju turističko iskustvo (Mill i Morrison.

nužan za turistički razvoj i uspjeh. bržim i sigurnijim prometnim sustavom koji pogoduje rastu i širenju turizma  smještaj. treba promet i ostale objekte pogodne za pojedinu vrstu turizma  prometne veze su početni (inicijalni) i sastavni dio turizma i predstavljaju i potencijalni faktor razvoja. prihvaćanje novih tehnologija i odgovarajućih tehnika masovnog marketinga u prometu utječu na kontinuirani rast turizma u svijetu Prometna infrastruktura  unutar prometnog sustava središnje mjesto zauzima konkretna prometna infrastruktura (građevinski objekti i ostali tehnički uređaji) i to prvenstveno:  cestovna prometna infrastruktura  željeznička prometna infrastruktura  infrastruktura zračnog prometa  infrastruktura pomorskog prometa  infrastruktura riječnog prometa  infrastruktura poštansko-telekomunikacijskog sustava 51 . te putovanja povezana s bilo kojim drugim svakidašnjim obavezama) Fokus istraživanja prometa  istraživanje prometa fokusirano je na:  obilježja pojedinih vrsta putovanja  učestalost pojedinih vrsta putovanja  stvaranje baza podataka kao osnove za druga ciljana istraživanja Uloga prometa u turizmu  razvoj turizma je pod velikim utjecajem razvoja prometa. isto kao i bilo koja druga individualna aktivnost. a promjene u strukturi troškova i konkurencija utječu na smanjivanje cijena i kvalitativno poboljšanje među vrstama prijevoza što pogoduje turizmu  integracija domaćeg i međunarodnog prometnog sustava te koordinacija s drugim zemljama pridonosi boljoj protočnosti turističkih tokova te rastu domaćeg i inozemnog turizma  tehnološki razvoj ima značajan utjecaj na vrste prijevoza u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju i rezultira efikasnijim. održavanje i funkcioniranje prometne infrastrukture unutar dobro osmišljene cjelovite prometne politike sa ciljem udovoljavanja sadašnjoj i budućoj tehnologiji i potražnji ključ je uspješnog prometnog sustava koji potiče rast turizma  cijene prijevoza utječu na elastičnost prometne potražnje. i ograničavajući faktor za prometne tokove. treba usporedno rasti s rastom prometa da bi zadovoljio sve veću i raznoliku potražnju u turizmu i prometu  zadovoljavajući razvoj i opremanje terminala i pratećih objekata.Međuzavisnost turizma i prometa  asimetričnost važnosti međusobnog odnosa  mogućnost ili nemogućnost funkcioniranja jednog bez drugog (može li promet bez turizma?)  u izučavanju tog međuodnosa istraživanja se fokusiraju na analizu korisnosti putovanja i utvrđivanje jesu li turistička putovanja dovoljno različita od drugih vrsta derivirane potražnje (putovanja na posao i u školu. kvaliteta ponuđene prometne usluge također utječe na vrstu turističkih tokova  planirani razvoj. ali je u isto vrijeme i u funkciji razvoja prometa  turizam je masovna pojava te. sustavno unapređenje infrastrukture.

fly & drive. Internet usluge.kratka i duga  trajanje putovanja .turistička .poslovna .privatna (osobna) Promet i razvoj turizma u destinaciji  razvoj turističke destinacije ovisi o stupnju razvijenosti:  vlastite prometne infrastrukture  prometne infrastrukture njenih glavnih emitivnih tržišta  prometne infrastrukture glavnih konkurenata  determinante prometne strukture turističke destinacije:  prometno-geografski položaj destinacije  struktura turista  porijeklo turista Pristupi u razvoju prometa u destinaciji  u planiranju i razvoju prometnog sustava turističke destinacije treba voditi računa o stvarnim potrebama turizma i prometnu politiku uskladiti s turističkom politikom  u pristupu planiranju prometa za potrebe neke turističke destinacije možemo govoriti o 4 dimenzije prometa:  model “getting there” (vanjska prometna dostupnost)  promet u destinaciji (unutarnja prometna dostupnost)  prateći uslužni objekti (PUO) uz prometne pravce  promet u mirovanju 52 .Vrste prometa…  željeznički putnički promet – međunarodni promet. promet podzemnim i nadzemnim željeznicama. Determinante odabira prijevoznog sredstva  odabir prijevoznog sredstva ovisit će o:  razini raspoloživih informacija  postojećim alternativama  lakoći dostupnosti informacija i alternativnih vrsta prijevoza  izboru destinacije  trajanju putovanja  načinu na koje je ono organizirano Klasifikacija putovanja  putovanja se mogu podijeliti s obzirom na:  dužinu putovanja . poštanske usluge. drive & sail. prigradski promet.jednodnevna i višednevna  svrhu putovanja . domaći promet.  kombinirani putnički promet . željeznice na kombinirani pogon. drive & rail. tramvajski promet.svakodnevna (uobičajena) . žičare. TV.adhezijske željeznice.  prijenos vijesti i informacija . zupčaste željeznice. iznajmljivanje mobitela i dr.  putnički promet brdskim željeznicama . promet u funkciji dovoza putnika zrakoplovnim kompanijama.telefonske usluge. business centri. fly & rail.

. učestalost.) Pristupi organizaciji prometa za potrebe turizma  koncept “transport for tourism”  prijevoz nije cilj nego nužnost. hrana i piće. odnosno pješice. pranje. mjesna i lokalna prometna infrastruktura i organizacija prometa  prihvatljivi uvjeti – cijena prijevoza. stanice javnog prijevoza. zelena parkirališta i sl. jer turist mora nekako doći u destinaciju da bi realizirao svoje turističke potrebe  dominira načelo korisnosti (odnos utrošenog vremena i novca)  izvedena potražnja (iz ukupne turističke potražnje)  dominira trošak. udobnost.…vanjska prometna dostupnost…  mogućnost dolaska u konkretnu destinaciju (jednu točku u prostoru) nekim prijevoznim sredstvom od ishodišta putovanja (iz bilo koje točke u prostoru) pod prihvatljivim uvjetima s obzirom na svrhu putovanja. komfor. gorivo.  razmještaj POU ovisi o prometno-ekonomskim faktorima i turističkoj atraktivnosti lokacije za odmorište  vizualna komunikacija s ambijentalnim zanimljivostima …promet u mirovanju  parkirališta – višekatne nadzemne ili podzemne garaže. plutajuće garaže. informiranje. a ne kao korisnost)  koncept “ustupak za ustupak” (turisti rade kompromis između vremena i novca koje se troši na neko putovanje)  značaj pojedinih vrsta prometnih sredstava razlikuju se ovisno o krajnjoj destinaciji  integriranost različitih vrsta prijevoznih sredstava pri putovanju u jednu destinaciju  koncept “transport as tourism”  promet kao čimbenik omogućavanja turizma u nekoj destinaciji  integralni dio turističkog doživljaja 53 . fiziološke potrebe. noćenje. a ne korisnost (u ekonomici turizma promet se prikazuje kao trošak. sigurnost.putovi koji su namijenjeni isključivo nemotornom prometu  virtualna mobilnost kao zamjena za stvarna putovanja  javne kampanje za razvoj svijesti građana (smanjenje uporabe osobnih vozila. manji servisne usluge). sigurnost.  odgovarajuća turistička signalizacija  prilagođenost osobama s posebnim potrebama …prateći uslužni objekti (PUO) uz prometne pravce…  višefunkcionalni prostori uz autoceste namijenjeni zadovoljavanju osnovnih i dodatnih potreba putnika i vozila (odmor vozača i putnika. cijena.  sustavi “parkiraj i vozi” i “parkiraj i hodaj”  područja smirenog prometa – korištenje fizičkih prepreka kojima se prisiljava vozače na smanjenje brzine  “zeleni putovi”.. osobne preferencije …unutrašnja prometna dostupnost…  mogućnost dolaska do pojedinih odredišta u turističkoj destinaciji nekim prijevoznim sredstvom. od objekta smještaja ili neke druge polazišne točke u destinaciji pod prihvatljivim uvjetima s obzirom na svrhu putovanja  gradska. povećanje uporabe alternativnih načina prijevoza i sl.  relativna prometna dostupnost – prometna dostupnost iz određenog ishodišta putovanja  integralna prometna dostupnost – zbroj i ocjena pojedinačnih dostupnosti iz različitih izvorišta putovanja  determinante dostupnosti: trajanje putovanja. brzina. parkirališta.

posljedice na zdravlje i načini savladavanja  pojava bolesti vezanih uz putovanja – bolest ekonomske klase (DVT – Deep Vein Thrombosis)  odnos SARS-a i putovanja  putovanje je lokalni problem učinilo globalnim  utjecaj na ekonomski i turistički rast  utjecaj na poslovanje prijevozničkih i drugih poduzeća u turizmu  odnos kvaliteta usluge prijevoza i razine sigurnosti  pojava bolesti. sigurnosne mjere i sl. panoramske vožnje autobusima. nego model zasnovan na doživljaju (promoviranje atraktivnosti prometa – panoramski vlakovi. krstarenja. i nije više samo komponenta omogućavanja pristupa)  nudi drugačiju perspektivu destinacije  nije dominantan troškovni model. tematske rute) Interdisciplinarni pristup istraživanju prometa i turizma  odnos putovanja i zdravlja  putovanje dovodi do promjene normalnog okruženja u kojem su ljudi navikli živjeti što utječe na zdravlje putnika  prisutnost straha od letenje. kompatibilnost informacijskih sustava. integralni dio turističke ponude (promet je inkorporiran u turističku ponudu. posebice zemaljskog prijevoza (prijevoza vlakom i autobusom)  istraživanje faktora koji utječu na percepciju putnika o kvaliteti prijevoza s ciljem podizanja razine kvalitete  utjecaj povećanja mjera sigurnosti na kvalitetu prijevoza  nesmetana zamjena prijevoznih sredstava (raspoloživost. političkih nestabilnosti i terorističkih napada potencirali su pitanje kvalitete i sigurnosti prijevoza (za vrijeme putovanja i u tranzitu)  EU postavlja kao prioritet povećanje razine kvalitete prijevoza.)  primjena marketinga u kopnenom prijevozu  nedostatna primjena marketinške koncepcije u kopnenom prijevozu  prelazak s operativnih strategija na marketinški orijentirane strategije (uvažavanje želja i potreba putnika)  utjecaj na promjenu imidža pojedinih prijevoznih sredstava  odnos prometa i održivog razvoja turizma  istraživanje pozitivnih i negativnih utjecaja pojedinih vrsta prometa  usklađivanje planiranja razvoja turizma i planiranja razvoja prometne infrastrukture  de-marketing upotrebe pojedinih vidova prijevoz i promoviranje atraktivnog i ekološki prihvatljivog prijevoza 54 .

Struktura korištenja prijevoznih sredstava u međunarodnom turizmu 2007. % 48.3 4. Prijevozno sredstvo 1993.8 2005. % 51.2 8.7 2002.6 2000.5 26.3 5.5 Trendovi u europskim turističkim putovanjima prema European Travel Commission (ETC)  automobil ostaje dominantno prijevozno sredstvo (>70%)  negativan pritisak na putovanja autobusima  nastavak udruživanja u dugolinijskom zračnom prometu i porast novih sekundarnih destinacija u prometu LCC  unapređenje željezničkog prometa i porast njegove uloge  rastuća potražnja na tržištu krstarenja 55 .7 9.7 6.5 10.8 31. % 50.6 9.5 33.8 2001.1 36.g.9 Osobni automobil/ 54.1 5.2 36.2 34.2 11.g.1 2007.5 10. % 45. VRSTA PRIJEVOZA Zračni prijevoz Kopneni prijevoz Vodeni prijevoz Željeznički prijevoz Udio u % 47 42 7 4 Struktura korištenja prijevoznih sredstava Nijemaca za odlazak na odmor u razdoblju 1993 – 2007.8 10.0 6. % 47. % 49.9 8. % 1994.1 autodom Zrakoplov Autobus Vlak 24.4 9.

5 2007. autodom.  podaci o prometu i turizmu su često nekonzistentni i postoje različita gledišta u definiranju pojmova koji se prate.9 - Prometni sustav Hrvatske kao turističke destinacije  sinkroniziran razvoj svih prometnih grana  usmjerenost k potrebama Hrvatske kao turističke destinacije  uvažavati činjenicu odakle i kako nam dolazi najveći broj turista Ključni elementi u budućem razvoju prometa za potrebe turizma  potreba za inovacijama.0 12.4 0.2 1997.g.5 0.3 2001.  glavni izvori podataka na međunarodnoj razini:  EUROSTAT  UNWTO  European Travel Commission 56 .Struktura korištenja prijevoznih sredstava za odlazak na odmor domaćih i stranih turista u Hrvatskoj u razdoblju 1987 – 2007.8 0. motocikli.2 5.0 10.5 5.8 2. Prijevozno sredstvo 1987. % 85.9 2004. % 84.8 12.3 0.7 Automobil.7 3. 57.4 7.4 1.6 1. marketingom i vodstvom ponudi da bi se moglo učinkovito upravljati potražnjom – putnik mora biti u centru pažnje  prihvaćanje principa održivog razvoja turizma i sagledavanje uloge prometa:  smanjivanje svih vrsta štetnih emisija  minimiziranje eksternih učinaka Problemi u izučavanju turizma i prometa  nedostatak koordinacije u prikupljanju podataka na nacionalnoj i međunarodnoj razini. % 1994.0 15. % 79.2 28.9 3. % 81. kamp kućica.6 0.0 7. % 66.4 1.3 0.7 8.4 iznajmljeni automobili Autobus Zrakoplov Vlak Brod/Jahta/Trajekt 9.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful