Green Garden • broj 42 • siječanj / veljača 2006.

godina VI • cijena 3 KM

Proljetne lukovice Svijet ruža Štetnici smokve Maslinovo ulje Cijepljenje pod koru

3

Riječ urednika
Poštovani čitatelji! Prvi broj glasila Green Garden u ovoj godini na svojim stranicama donosi veći broj uistinu zanimljivih naslova kako iz cvjećarstva, povrćarstva, voćarstva i vinogradarstva tako i aktualnosti iz zaštite bilja. Penjačice, atraktivne biljke, svakim danom postaju sve traženije. Koju vrstu odabrati te kako i na koje mjesto je posaditi da dođu do punog izražaja, bilo cvjetovi ili listovi. Početkom proljeća aktualizira se sadnja proljetnih lukovica, ali i sjetva mnogih jednogodišnjih cvjetnih vrsta. Svakako tu je neizostavna sadnja ruža, po mnogima kraljice vrtnog cvijeća. Veliki broj ljubitelja cvijeća u svojim kućama ili stanovima ima manji ili veći broj kaktusa ili drugih sukulenata. U članku koji obrađuje ovu tematiku možete pročitati sve o uzgoju ovih biljnih vrsta. Ovo je samo dio priloga iz ovog broja glasila, namijenjenih ljubiteljima cvijeća. Stranice namijenjene ljubiteljima povrća donose nekoliko zanimljivih članaka o «zimskim» povrtnim vrstama, radiču, endiviji i raštici, vrstama koje su posebno aktualne u ovim zimskim danima. Krajem zime počinje sjetva mnogih povrtnih kultura u južnim područjima. Što i kako sijati te koje kontejnere koristiti, možete prčitati u okviru tema namijenjenih povrćarstvu. Za voćare je namijenjeno nekoliko zanimljivih članaka vezanih za voćne kulture čiji se plodovi najviše koriste tijekom zimskih mjeseci. Posebno ističemo članak o jabuci i brusnici – vrsti koja je slabo zastupljena na ovim prostorima. Vjerujemo da će voćarima biti zanimljivi prilozi o cijepljenju pod koru te prilog o prstenastom zarezivanju kore kod voćaka, jednoj od pomotehničkih mjera koja se često koristi. Štitaste uši na agrumima zadnjih nekoliko godina rade sve veće štete. Kako zaštititi voćke od ovih štetnika možete pročitati u članku kojeg potpisuje doc. dr. Ivan Ostojić. Osim toga, tu je i prilog o štetnicima smokve koji na određenom području rade manje ili veće štete, a kojima se malo poklanja pažnja. Na stranicama posvećenim kućnim ljubimcima pripremili smo prilog o zamorcu, morskom prasetu, omiljenom kućnom ljubimcu, koji sve češće postaje izbor posebno djece. Vjerujemo da smo kroz odabir tema uspjeli i ovaj broj Green Gardena učiniti zanimljivim većem broju čitatelja, a ako smo nešto propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti. Uredništvo

SADRŽAJ
PENJAČICE UKRAS SVAKE KUĆE PROLJETNE LUKOVICE SVIJET RUŽA KAKTUS UZGOJEN IZ SJEMENA - STVARNOST ILI NE JEDNOGODIŠNJE I DVOGODIŠNJE BILJKE - IGRE BOJA FORZICIJA ::: POTENTILA ::: PAJASMIN CVIJEĆE IZ VLASTITE PROIZVODNJE SJEME - OSNOVA ZA DOBAR UROD SVJEŽI RADIČ ::: POVRĆE U HLADNOM SNU ENDIVIJA RAŠTIKA POVRTNJAK SREDINOM ZIME JABUKA ŠTETNICI SMOKVE BRUSNICA ŠTETNICI U DRVU VOĆAKA RADOVI U VOĆNJAKU TIJEKOM ZIME PRSTENASTO ZAREZIVANJE KORE STAJSKI GNOJ PITANJA I ODGOVORI MASLINOVO ULJE ŠTITASTE UŠI NA AGRUMIMA CIJEPLJENJE POD KORU ŽIŽULA ::: NAJČEŠĆE POGREŠKE PRI SADNJI VOĆAKA ::: ZIMZELENA ILI LISTOPADNA MUŠMULA MED - IZVOR ŽIVOTNE ENERGIJE II. SIMPOZIJ IZ ZAŠTITE BILJA U BiH ::: RIJK ZWAN ZAMORAC ZANIMLJIVOSTI
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Knešpolje b.b. 88220 Široki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Katica Arar, Aida Kohnić, Danko Tolić, Mario Ćubela Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec. Grafičko oblikovanje: Damir Šanje, Marin Musa Tisak: LOGOTIP, Široki Brijeg Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

4 5 6 8 9 10 11 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

BROJ 42 • SIJEČANJ / VELJAČA 2006

Ove se vrste penju uz bilo koju površinu koja im nudi dovoljno snažan oslonac. Zimski jasmin Lapageria sp. pa premda više vole sunčano mjesto. BROJ 42 • SIJEČANJ / VELJAČA 2006 . primjerice. i to u smjeru ili u obrnutom smjeru od kazaljki na satu. Oslonci i načini penjanja Hedera. Polygonum aubertii. bršljan (Hedera). baldschuanicum). ili ih ostaviti da se same penju preko zidova ili nasipa. Za sjenovite zidove okrenute k sjeveru i izložene hladnim vjetrovima najpogodnije su otporne penjačice snažna rasta. primjerice lozika (Parthenocissus) i loza (Vitis coignetiae). Bez obzira na to rastu li uz zidove kuća. Neke se penjačice spiralno obavijaju oko oslonca. i Passiflora caerulea.tražena penjačica Clemantis Neke vrste penjačica same prijanjaju uz oslonac. odnosno vitica. koje će odlično uspijevati bez ikakve zaštite. koje su najčešće preobraženi listovi ili palistići. ing. penjačice unose u vrtni prostor snažnu vertikalnu sastavnicu. kao npr. Zidovi pružaju i zaštitu od slabijih mrazeva. koji su zanimljivi ne samo ljudima nego i pticama te drugim životinjskim vrstama. Mjesto i položaj Da bi se pokazale u punom sjaju i postigle svoj najljepši izgled. Za tu namjenu koriste se biljke poput brdske pavitine (Clematis montana). Penjačice kao ograde Penjačice snažnijeg rasta mogu se upotrijebiti za vrlo brzo zaklanjanje ružnih ograda. Tako se penju bigonija (Bigonia capreolata) i mirisna grahorica (Lathyrus odoratus). npr. zračnim korijenjem. oblik ili namjenu. ali i listopadne. uzgajaju prije svega zbog izvanredne ljepote cvjetova. primjerice. pa će biljke bolje podnositi hladne zimske temperature. ima sasvim dovoljno otpornih penjačica. Ako ih pustimo da rastu bez potpore. Mnoge druge vrste penjačica ovijaju se pomoću nitastih tvorevina. uza stupove ili preko pergola. Neke se panjačice. bez obzira na njegovu veličinu. tvoreći raskošno obojene vodoravne površine. Lapageria rosea. zidova ili građevina. Preobraženim pazušastim izbojcima penje se pasiflora. (Clematis) i neki dragoljubi (Tropaeolum) hvataju za oslonce pomoću kovrčavih peteljki listova. šumska kozja krv (Lonicera periclymenum) i Manettia inflata obavijaju se u smjeru kazaljki na satu. Neke se penjačice samo rasprostiru ili pužu. U hladnijim klimatskim uvjetima osjetljive penjačice treba zaštititi i uzgajati ih uza zidove okrenute prema jugu. Neke se penjačice.4 PENJAČICE – UKRAS SVAKE KUĆE Piše: JosiP BrklJača. Na takvu će mjestu uspješno rasti. Na izrazito sjenovitim mjestima uzgajajte samo zelenolisne bršljane. bogumila (Bougainvillea). ovisno o anatomskim i morfološkim karakteristikama. P. kao Lapageria i Passiflora. jer vrste prošaranih ili žutih listova vole više svjetla. podjednako cijeni zbog mirisa cvjetova. ali ima i onih koje vole hladniji položaj. koje pomažu odabranim vrstama penjačica u njihovu rastu i razvoju. brojne penjačice traže sunčano mjesto s korijenjem u hladu. kao što su npr. ili prihvataljkama. kao npr. zbog veličanstvena bogastva boja listova. dobro će podnositi i sjenovite uvjete. U područjima s umjerenom klimom zaklonjeni zid pruža pogodne mikroklimatske uvjete za uzgoj osjetljivih penjačica egzotične cvatnje. lozika (Parthenocissus) i Schizophragma. dok se druge. primjerice. Međutim. Primjerice. koji u kratko vrijeme tijekom ljeta oblikuje gusti lisnati pokrivač kombiniran s cvatovima sitnih bijelih cvjetova. pa neke služe kao i izvrsni pokrivači tla. Druge pak nisu tako izbirljive. jer će toplina koju odbija zid pomoći bržem odrastanju. posebno vazdazelene vrste. primjerice. a i mogućnost da ih oštete mrazovi mnogo je veća. Treba istaknuti da veći broj penjačica donosi i plodove. Ove vrste penjačica treba privezati za žičane ili drvene rešetke. one se šire uz tlo. a vršnim razne loze. uza zidove i debela stabla. primjerice šumska kozja krv (Lonicera periclymenum). Quisqualis indica i zimski jasmin (Jasminum nudiflorum) koji imaju duge povijene stabljike koje se tek tu i tamo hvataju ili se uopće ne hvataju za oslonce. bilo tzv. peterolisna lozika (Parthenocissus quinquefolia). dok se Ceropegia sandersonii i glicinia (Wisteria sinensis) obavijaju u obrnutom smjeru od kazaljki na satu. ili dvornika (Fallopia baldschuanica. Penjačice s zračnim korijenjem pogodne su i kao pokrivači tla. U svojim prirodnim staništima penjačice se na razne načine penju po drugim biljkama i tako dolaze do prijeko potrebne svjetlosti. – zanimljiv oblik cvijeta P BOUGAINVILLEA – uvijek atraktivna enjačice mogu oplemeniti bilo koji vrtni prostor. syn. U vrtu se uz prirodne oslonce upotrebljavaju i izgrađene konstrukcije. neke vrste kozje krvi i mnogi bršljani. zbog dojmljive mase kremasto bijelih ili ružičastih cvjetova koji cvatu u kasno proljeće. Mnoge se penjačice cijene i zbog ljepote svojih listova.

koje uistinu osiguravaju lijep nemaju zašti. Iz svakog gomolja potjerat će 4 do 6 cvjetnih stapki. liju povrćem. uz obilno zalijevanje.centri u Mostaru i Širokom Brijegu u svojoj krivače tla. Freesia hybrida (frezija) Dahlia hybrida (dalija. za proti u travnjak ili ljetnu sadnju lukovica Sjemenarnini Agromeđu niske po. a ne vrtnim cvijećem. U sušnim područjima. Veliko variranje u visini biljke čine ljiljane pogodnim vrstama za mnoge dijelove vrta. Domovina frezija je karipska oblast u južnoj Africi. Njihovo gomoljasto korijenje osjetljivo je na mraz.(ljiljani. Sada je vrijeme za planiranje i kupnju. Ljiljani su simbol čistoće i nevinosti. Cvjetovi dolaze u svim nijansama duginih boja. Vrlo dobro poznate kao cvijeće za rez. snazi i otpornosti. georgina) Vladarica vrtova od konca ljeta pa do prvih jesenskih mrazeva.izgled vaših cvjetnih gredica krajem proljeća tni omotač pa i početkom ljeta. Ljiljani ne podnose presađivanje i najbolje uspijevaju na mjestu na kojem su jednom posađeni. tako i ove godine. Lukovice uvijek sadite u skupinama. Svojom ljupkošću i opojnim mirisom dotiču i osvajaju. svaka s 10 do 15 mirisnih cvjetova. Za razliku od cvijeta. međusobno se podupiru i nije potreban (dodatni) potporanj. nakon što se prve osuše. po kome je frezija dobila ime. BROJ 42 • SIJEČANJ / VELJAČA 2006 . Iako voli humusno-ilovasto tlo. dobro uspijevaju u pjeskovitom ilovastom tlu. u značenju «mali mač». ispod lukovice se stvori zračni džep pa se ne može ukorijeniti. Da bi gladiole neprestano cvale tijekom cijelog ljeta. Žuti ljiljan znak je brige i boli. Voli sunce. kako je uvriježeno. a tlo plodno i ocjedito. kao aluzija na oblik listova. reći gomolj. Iznad svega. se lako osuše. zaštićeno od vjetra. u Belgiji je uzgojena dalija s dvostrukim cvjetovima i zanimanje se s gomolja prebacilo na cvijet. ali će uspijevati i u polusjeni. koji će spriječiti brzo isparavanje vode. Zadebljalo korijenje ili. Ako biljke ne posadimo na dovoljno sunčano mjesto. i to od 10 naviše iste vrste. danas nije utemeljena. Cvijet ljiljana Ime roda dolazi iz latinskog jezika. potjerat će nove cvjetne stapke. stabljika podnosi Lukovice u AC Sjemenarni Mostar sjenu. Dubina sadnje 1013 cm. Ukrasne lukovice ne podnose teška zbijena tla. aida kohnić rilikom sadnje lukovicu čvrsto utisnite u tlo. Ako se biljke sade u skupini dovoljno blizu jedna druge. tako da baza bude u dodiru sa zemljom. a njihov promjer varira od 5 cm u minijaturnih sorti do 15 cm u divovskih. Sade se u skupinama. zato ljiljane valja sadi. Bogatstvom oblika i boja plijene našu pozornost u vremenu kada je većina vrsta već ocvala. ponudi imaju veliki izbor lukovica različitih L u k o v i c e vrsta i sorti. Zalijevanje je redovito i temeljito. s iznimkom plave. rast će gotovo svugdje. Dubina sadnje: općenito je pravilo da je dubina sadnje 2 do 3 puta veća od veličine (promjera) lukovice. Za sadnju ljiljana izaberite sunčano mjesto u vrtu. Postoje ljiljani za gotovo svaki vrt. 1815. od konca ožujka do sredine travnja. Najčešći razmak sadnje je 8 do 10 cm za sitne lukovice.5 do 30 cm. Redovito zalijevanje je dio koji se ne preskače u uzgoju fezija. razmak sadnje 10-15 cm. Lilium sp. PROLJETNE LUKOVICE Ove lukovice mogu se saditi od ožujka do svibnja. Kupnjom posebno prepariranih gomolja za sadnju na otvorenom počinje naša avantura. Reputacija «teško uzgojivih» biljaka. U posljednjih 30-ak godina hibridi ljiljana imaju nove standarde u veličini cvijeta. Najbolje ih je saditi u skupinama 5-7 biljaka iste boje zajedno.P Piše: Mr. 5 o čemu moramo voditi računa. pa ih sadimo kad prođe opasnost. dobro je oko biljaka staviti sloj sjeckane kore drveća (oko 5cm). Osim kao vrtno cvijeće izvrsne su i za rez.Kao i dosadašnjih. To je cvijet svečanih trenutaka. čak i u kamenjaru ili u balkonskom sandučiću (patuljaste vrste). Andreas Dahli (po kome je biljka nazvana) smatrao je da- Gladiolus sp. a razmak između gomolja je 10 cm. Veličina cvijeta varira u promjeru od 2. macoliki listovi i šesterolatični cvjetovi. ali one će se snaći među trajnicama na rubnom dijelu gredice. Temeljna značajka ove biljke jest: uspravna stabljika. Ako ih ne režemo. stabljike će se iskriviti u potrazi za suncem i dobit ćete nepravilne biljke. sadimo ih od sredine travnja do sredine lipnja u razmacima od 14 dana (jer cvatnja jednog cvjetnog klasa ne traje duže od dva tjedna). Mjesto sadnje mora biti polusjenovito i zaštićeno od vjetra. a 10 do 20 cm za krupnije. na dubinu 5 do 8 cm. a manje su poznate vrtne frezije. Ako je samo spustite u rupu. (gladiola) Dostojanstvenost njenih cvjetnih stapki unosi u vrt jednu novu notu. Lukovice svih sorti ljiljana sade se tako da vršak lukovice bude pokriven slojem zemlje debelim desetak cm. tako da vrh korjenova vrata ostane pokriven slojem zemlje debljine 5 cm. Gredica samo za dalije je idealan način uzgoja. sadi se na dubinu 15 cm. Friedrich Heinrich Theodor Frees njemački botaničar i brodski liječnik. tako da ne dopustimo da ljiljan ostane bez vlage. Sade se koncem travnja za cvatnju od kolovoza do listopada. koji svi gledaju u istom smjeru. Tako ćete dobiti mnogo ljepšu sliku. dalija je vrlo prilagodljiva biljka. u svako dobro drenirano tlo. krin) Gladiole Dalia Sade se na sunčano mjesto. raspon boja obuhvaća cijeli cvjetni spektar.

cvatu nekoliko puta godišnje. mi ćemo se voljeti. Rimljani su čak spavali s njenim laticama. šta si tamo radila ružu sam ti sadila. čista osjećanja -Crvene i bijele ruže zajedno. Poseban miljenik ruža bila je i Napoleonova žena. zida. kažu. Babilona i Perzije. mada i danas. Ova lijepa cvjetna vrsta bila je omiljena kod starih Grka. otpornost na zimu i bolesti čini ove ruže popularnim. Nu-nu-nu. koja je u svojim vrtovima uzgajala preko 250 različitih vrsta ruža. topla i razigrana osjećanja -Ruže bez trnja znače ljubav na prvi pogled -Narančaste. uzgoj ruža počeo je prije najmanje 5000 godina. a ne za sadnju u vrtu. a nerijetko s njima i prekrivali podove. cvjetaju 2 do 3 puta u godini. najljepša cvatnja je ona u proljeće. dugog pupa.Rosa Fragrant Cloud (´Tanellis´) . ing. Potrebno ih je pažljivo orezati da se zadrži njihov niski rast. dok je za Rimljane predstavljala simbol radosti. «Ja te volim!» -Bijele ruže predstavljaju nježni šapat. Međutim. Carica Jozefina. Grm uspravan i uzak.Rosa Gertrude Jekyll (´Ausbord´) Pjesma naših baka: Svijet ruža R Piše: JosiP BrklJača. (grmovi visoki 80 do 130 cm) POLIJANTA HIBRIDNE – krupni cvjetovi skupljeni u štitaste cvatove.Rosa Alecs red (´Cored´) . Dugotrajna cvatnja. ti-ti. Pojedinačni cvjetovi slični su cvjetovima čajevki.ima toga još! Sanjati ružu: nagovještava neki veličanstveni događaj. Cvijet im je pun. (grmovi narastu 50 do 70 cm) MINIJATURNE RUŽE – visina do 40 cm. naročito pogodne za obrubne gredice i sadnju u kamenjaru. PODJELA RUŽA HIBRIDNE ČAJEVKE – ruže srednje visine s izrazito velikim cvjetovima. tako da se nijedna manifestacija u njihovu životu nije mogla zamisliti bez prisutnosti ruža. svih boja i nijansi cvijeta. uža je od davnina stalni čovjekov pratilac.6 Mnogi je smatraju kraljicom kućnih vrtova.» Kraći pregled ružinog jezika: -Crvene ruže izražavaju ljubav. simbol nemogućeg…. Penjačice izrastu od 150 do 300 cm visoko i zato trebaju potporu u vidu: ograde. Rijetki su vrtovi i okućnice u kojima nema barem jedna sadnica ruža. što je bio i cilj uzgoja ove skupine ruža. zbog trnja! BROJ 42 • SIJEČANJ / VELJAČA 2006 . Podrijetlo joj se gubi u dalekoj prošlosti.Rosa ´Climbing Etoile de Hollande´ .Rosa ´Arthur Bell´ .Rosa x centifolia kultivari . što se uočava iz ostavljenih tragova u povijesti Sumera. Možemo slobodno reći da ruža predstavlja biljnu vrstu koja je ostavila najdublje tragove kroz ljudsku povijest.Rosa ´Compassion´ . FLORIBUNDA RUŽE –stabla su tanja i imaju cvjetove u cvatovima. Idealne su za uzgoj cvijeta za rez. Pogodne za sadnju u skupinama. Različitom bojom i veličinom cvijetova privlači poglede prolaznika. Najmirisniji cvjetovi Kombinacija izvrsna mirisa i pouzdana izgleda u uvjetima vrta . RUŽE PENJAČICE – Cvjetovi su veći ili manji.Rosa Double Delight (´Andeli´) . Sadimo ih pojedinačno ili u skupinama. Otporne i duge cvatnje. Cvjetaju cijelo ljeto sitnim. punim i brojnim cvatovima. s ništa manjim zanimanjem. potreba za ljubavlju -Plava ruža. te za uzgoj u cvjetnim loncima. Zbog toga je stekla epitet kraljice vrtnog cvijeća. Zbog toga je rana Kršćanska crkva odbila taj cvjetni simbol rimske izopačenosti da bi je ponovno «prihvatila» te su danas brojni crkveni prozori ukrašeni njenim motivima. per- «Ružo ružice kod babine kućice. Na vrhu svake grane stvara se po jedan cvijet. na kraju izdanka. zadovoljstva i ljubavi. privlači pozornost brojnih pisaca i umjetnika. RUŽE PUZAVICE – pružaju svoje grane po tlu i pokrivaju ga kao gusti cvjetni sag. mada se kod nas koristi upravo za tu namjenu. nježna i suptilna osjećanja -Žute ruže pokazuju. Zastupljene su sa stotinama sorata. znače jedinstvo u ljubavi -Ružičaste ruže simboliziraju. naravno uz izvjesne prepreke. Otporne na smrzavanje. a fosilni ostaci svjedoče da su ruže bile prisutne u Europi. Aziji i Americi prije čak četrdeset milijuna godina.

penjačica. bude 3 do 5 cm ispod površine tla. Mnogi smatraju da su ovo najljepše ikad stvorene ruže. na terasama balkona i sl. SADNJA RUŽA gole (na koje vezujemo njihove duge grane). te lakše prezimljivanje. kako bi se smanjio bujniji vegetativni rast. starih ruža. samo uz kvalitetan sadni materijal. većina starinskih vrtnih vrsta i neke moderne ruže očaravajućih su i raznolikih mirisa s trgovima klinčića. Ono je ružama potrebno za pravilan razvoj vegetativne mase. teško je biti određen. ovisno o vlazi zraka. kreator ovih ruža kombinirao je najbolje elemente “starih ruža” i “modernih ruža” (hibridne čajevke. Možete ih posaditi u većim ili manjim grupama s ljetnim cvijećem i trajnicama ili pak kao pojedinačne biljke kada i njihova dekorativnost dolazi do izražaja. vrt vrlo dugo. s manje dušika. većina ih se mora posve približiti. odgrnemo. D. meda. To je klasa ruža predstavljena još 1969. Druga cvatnja (koja slijedi za 40 dana) potiče se dodatkom gnojiva bez klora. Agrocentri Sjemenarne u Mostaru i Širokom Brijegu za ovu sezonu pripremili su uistinu veliki izbor ruža. oblika šalice ili rozete s brojnim laticama i vrlo mirisnim. namočimo 2 do 6 h u posudi s vodom. god. Nije ih potrebno orezivati i cvatu s prekidima cijelo ljeto. mini ruža. Bilo da ih sadimo prvi put ili pak svoju postojeću kolekciju želimo malo osvježiti i nadopuniti novim primjercima. starosti cvijeta i «nosa» pojedinih vrtlara-nekima će određeni kultivar biti mirisan. Što se tiče mirisa ruže kao osobine. Izboji sadnice treba da su duljine do 20 cm. uokolo patija. U njima najviše možete uživati ako ih posadite u blizini vrata ili prozora. Preko 20 različitih vrsta čajevki. puzavica. raznih mirodija. limuna. oblika i mirisa koji će krasiti vaš. suho i oštećeno korijenje. Sa sadnjom se može započeti i ranije (važno je da zemlja nije smrznuta). Tako je stvore- Ruže se najčešće prodaju kao sadnice golog korijenja omotanog tresetom. mošusa. Potrebno je iskopati 40 cm duboku jamu koju napunimo zrelim stajskim gnojem i prekrijemo slojem dobre zemlje. Austin. IZBOR SADNOG MJESTA Ne zaboravite ružama dati najatraktivnije mjesto u vrtu: pored staza za šetnju. Međutim. a njegov intenzitet tijekom dana može varirati. a potaknuo rast generativnih dijelova biljke –cvijet. te «pravog mirisa ruže». često zvane i ruže Davida Austina. Namjenski preporučamo FLORTIS-ova gnojiva namjenski formulirana za ruže. travnjaka. floribuna i polijanta). * I na kraju nešto za ljubitelje ruža! Engleska ruža. Pravilna sadnja najvažniji je korak u uzgoju ruža. Sadnicu posadimo u zemlju tako da cijepljeno mjesto (zadebljanje na deblu odmah iznad korijenja) ku sadnje i njegu ruža možete osigurati raznobojnost cvjetova. zapakirane u plastičnu vrećicu ili kartonsku ambalažu. ožujak je pravo vrijeme za to. duž stazica ili na zaštićenu položaju u vrtu. Takve su sadnice pogodne za sadnju u jesen ili proljeće. Da pomirišete ruže. Zemlju lagano pritisnemo uz korijen. pravilno dozrijevanje cvijeta i izboja. Kad prođe opasnost od mraza. Ruže zahtijevaju prihranjivanje novim količinama organskog ili mineralnog gnojiva. sve do prvih jesenskih mrazeva. Ruže penjačice vrlo tražene BROJ 42 • SIJEČANJ / VELJAČA 2006 . čak i čaja. Obilno zalijemo. Zbog svojih prednosti i ljepote engleske ruže našle su poklonike diljem svijeta. Kod sadnje u ožujku osobito je važno nagrtanje i stvaranje humka visine oko 15 cm u podnožju ruže radi dodatne zaštite korijena i cijepljenog mjesta od mraza.7 na grupa ruža čiji cvjetovi imaju izgled tzv. uz pergole. Prije sadnje korijen kojem smo odrezali predugo. garantira uistinu odabir za svakoga. a drugima ne. pravilnu tehni- Sadnice ruža MIRIS RUŽE Ruže se već dugo cijene zbog mirisa. krupan cvijet. gdje u ljetnim večerima njihov miris struji u kuću.

čak ni za apsolutne početnike. Kada se pripremljena zemlja malo navlaži. Neki rodovi. Međutim. Među najotpornijim su Opuntia humifusa. aida kohnić 8 Iako to zasigurno nismo znali kaktusi se mogu uzgojiti i iz sjemena. Sedum i čuvarkuća (Sempervivum). kao i neki epifiti. a raspon boja uglavnom se kreće u toplom dijelu spektra. pak. Kaktusi na otvorenom Sjetva u poseban supstrat Tako je sjeme kaktusa nužno posijati u namjensku Flortis zemlju za kaktuse koju trebamo rasporediti u prethodno očišćenu posudu i to u sloju od 5 cm debljine. čak i otporne vrste zahtijevaju dobru propusnost tla-takve vrste dobro uspijevaju u povišenim gredicama iz kojih višak vode slobodno otječe. po njenoj se površini raspoređuje sjeme kaktusa koje se potom blago i utisne pod njenu površinu. sjeme niče za 4-10 dana a biljčice obično imaju oblik malih okruglih glavica različitih boja. posebice iz skupine Agavacea. kako bi bile što zaštićenije. A zašto to nama uopće nije bilo poznato ne treba biti začuđujuće s obzirom da ove bodljikave. sjeme nipošto ne smije biti potpuno pokriveno zemljom. a opet vrlo simpatične biljke uglavnom nabavljamo «kao već gotov proizvod» u cvjećarama. izuzev vrlo krupnih sjemenki kakve imaju opuncije i astrofitumi. Ustvari većina kaktusa se upravo proizvodi. Posuda se nakon toga treba zaštititi staklom ili plastičnom folijom i smjestiti na svijetlo mjesto. stupasti kaktusi imaju pupoljke koji se postupno otvaraju tijekom večeri. mrkve i ostalog povrća. možemo uzgojiti kaktuse i u vlastitoj angažmanu. ali nipošto na izravnu sunčevu svjetlost. Zbog osiguravanja navedene temperature sje- Pažljivim odabirom i vještim raspoređivanjem u vrtovima i u relativno svježijim podnebljima mogu se uzgojiti atraktivne zbirke kaktusa i ostalih sukulenata. Nježni i svilenkasti cvjetovi obično su vrlo veliki u usporedbi s veličinom same biljke. oko rascvale rozete formiraju se brojni sitni izdanci. Danas na tržištu ima nekoliko vrsta hranjiva ali preporučamo ono namjensko za kaktuse i sukulente. ni to više nije nemoguće. Gnojivo se koristi svaka 2-3 tjedna u vrijeme aktivnog rasta biljke. do čega može doći već nakon jedne godine. Međutim. Ovisno o vrsti kaktusa. Tijekom nicanja potrebno je. tople grimizne i živahne crvene boje. obiluju cvato- U razdoblju rasta potrebno je prihranjivati kaktuse i ostale sukulente da budu zdravi. monokarpne. A iako nam se sve to čini malo komplicirano. posao sjetve i proizvodnje kaktusa nije uopće težak. Tako zahvaljujući baš Franchiu uz proljetnu nabavu sjemena rajčice. vima slatkasta mirisa. primjerice južna područja. U pravilu. jer bi to moglo oštetiti stabljike i listove. razmnožava sjetvom sjemena. često iz porodice Mesembryanthemaceae. Ali. Neke pak vrste cvatu vrlo kratko. Prihranjivanje Cvatući kaktusi i drugi sukulenti Supstrat za uzgoj kaktusa Kaktusi – različiti oblici Kaktusi i ostali sukulenti stvaraju profinjene pupoljke i redovito cvatu kada sazriju. a ponovno se zatvaraju u ranim jutarnjim satima. O sim toga. A. osobito neke vrste rodova Echinocereusa i Opuntia. da potaknete cvatnju. otkako je na BH tržište uplovila poznata sjemenska kuća Franchi˝. malo je sukulentnih vrsta koje podnose višak vlage. Neke su vrste. Nakon 2-3 mjeseca preporuča se prvo. ali isto tako i nakon 40 godina. Uz dobru propusnost i puno sunca ljeti. Poluotpornim biljkama treba dobro propusno mjesto i dobra zaštita. Sjeme i gnojivo za kaktuse BROJ 42 • SIJEČANJ / VELJAČA 2006 . tva kaktusa se planira uglavnom za ljetne mjesece. a cvjetovi se pojavljuju odmah nakon zalaska sunca i venu kako odmiče večer. odnosno. noću temperatura može biti nešto niža. Tamo gdje temperature ne padaju ispod 7-10°C. možete nabaviti i odabrano sjeme kaktusa. paprike. Nikada ga nemojte koristiti u razdoblju mirovanja ili ako je tlo suho. Filifera i Beschorneria yuccoides. održavati temperaturu od 20 do 30 stupnjeva C. Mnogi visoki. što znači da venu nakon cvatnje i davanja sjemena. te neke vrste rodova Crassula i Umbilicus. Razumljivo je da se ipak trebam pridržavati nekih osnovnih pravila i zahtijeva biljke. zaklonjen zid. malo je ograničenja za odabir sukulenata za vrtove. primjerice Agave americana i njezi- ni kultivari. U blagim podnebljima s malo mraza uspijevaju i vrste sa spektakularnim razetama. Poželjno ih je smjestiti uz topao. Ipak. Na taj način. a danju viša. a nakon toga i drugo pikiranje u nešto kvalitetniji profesionalni Cultural supstrat za cvijeće. koji počinju cvjetati idućih godina kada sazriju. gdje prevladavaju bogate žute. Svakako. dobro uspijevaju čak i na iznenađujuće niskim temperaturama-iako im nikako ne odgovara kombinacija hladnog i mokrog. brojne pustinjske biljke. uz malo truda i njege.KAKTUS UZGOJEN IZ SJEMENA STVARNOST ILI NE Piše: Mr. da dobro rastu. do danas nismo mogli ni pronaći sjeme kaktusa u poljoljekarnama. čija je matična zemlja Italija. preporučamo ono s oznakom Green Garden.

zelene i bijele vrlo su upotrebljive za ublažava- Na ukupan dojam gredice ne utječe samo boja cvjetova nego isto toliko i tekstura listova te izgled biljaka. Ako rastu pojedinačno. koji ima uspravne srebrenkaste do tamnosive listove. puzajućeg rasta ili penjačice prekrasno djeluju kao vodoravni ili okomiti cvjetni ukrasi. ali ipak pažljivo odaberite nijanse koje će se sukladno upotpunjavati. Kostriš ili staračac (Senacio cineraria) srebrenkastih listova jednostavno se može uzgojiti iz sjemena. ali i prostor u kući kao rezano ili sušeno cvijeće. maćuhice ili petunije) mogu se nabaviti u raznim nijansama. koji se u hladnijim krajevima uzgaja kao poluosjetljiva biljka. Oblici i veličine ovakvih skupina trebaju biti raznoliki da bi se stvorio prirodan neusiljen dojam. Biljke uočljivih listova Veći broj jednogodišnjih biljaka uzgajaju se uglavnom zbog listova koji s jarkim bojama cvjetova tvore ujednačenu ili kontrasnu cjelinu te obogaćuju teksturu gredice ili cvjetnjaka. mirisa. Pored toga što se najčešće upotrebljavaju u cvjetnjacima i posudama. odnosno ako za pozadinu ima ogradu ili živicu. Zato ih treba sijati u skupinama koje će tvoriti nepravilne obojene oblike. Sive. blještave narančaste i crvene. Neke vrste povrća mogu poslužiti kao lisni ures. U ovu skupinu može se ubrojiti i ricinus (Ricinus communis). a zelenilo listova uspješno će sprečavati da takva površina djeluje hladno. smjestite u prednji dio gredice. Ograničiti njihovu upotrebu samo na boje značilo bi zanemariti široku raznolikost listova. Jednogodišnje i dvogodišnje biljke tradicionalno se koriste za postizanje brzog i jeftinog vatrometa boja u vrtnom prostoru. posebno ako se cvatnja planira u kontuinitetu. Njihove će različitosti bolje doći do izražaja. Grupiranje biljaka Jednogodišnje biljke. Za postizanje istog učinka ne bi bilo dobro bijele cvjetove zamijeniti krem bijelim ili ih međusobno pomiješati. recimo sa staze ili travnjaka. tekstura. one mogu u nekoliko mjeseci oživjeti prostor vrta. jedne pored drugih. ove biljke. šćir (Amaranthus) ili visoke suncokrete. a one nižeg rasta. oblikujući uočljiv snažno obojeni prostor. blitva. Cvjetnjak urađen od čisto bijelih cvjetova djeluje svježe i jasno. Obilna cvatnja i bogatstvo boja omogućuje kreiranje brojnih rascvjetalih oblika koji će duže ukrašavati vrt. Često se oblik i tekstura jednogodišnjih biljaka nedovoljno cijeni. zlatnih diskova suncokreta (Heliantus).JEDNOGODIŠNJE I DVOGODIŠNJE BILJKE 9 IGRE BOJA Piše: goran JurilJ. Dodatno zanimanje pobuđuje i raznolikost oblika i veličine. obilno cvatu tjednima pa i mjesecima. posebno na mjestima gdje se boje sastaju. . ing. kao npr. vazdazeleni grm. bilo cvjetova ili listova. Primjerice. ukrasni kupusi ili pak neki jestivi kultivari kelja. Oblik i tekstura gredice Boje Najdojmljivije gredice jednogodišnjih biljaka najčešće su one u kojima se iskorištava ograničen raspon nijansi kao npr. biti sličan onome što ga tvore trajnice unutar tradicionalne gredice zeljastih biljaka. postavite u pozadinu. uspravni cvjetovi vele kadulje (Salvia splendens) ili nepravilna razgranatost biljke Limanthes douglasii znakovito pridonose izgledu i karakteru zasađenih površina. iako npr. cristata) preko kuglastih glavica tratinčica (Bellis perenis) sve do zbijenih glavica u kultivara vratića (Tanacetum parthenium). prigušene ružičaste i ljubičaste ili nježne plave i svijetloljubičaste. Biljke najvišeg rasta. Slično je i s vratićem (Tanacetum ptarmiciflorum). biljke razmjestite po visini. kao što je recimo plavuša (Ageratum). Mnoge jednogodišnje biljke ili one koje se uzgajaju kao jednogodišnje (zijevalica. od npr. Pri planiranju sadnje može se upotrijebiti širok opseg boja. Biljke srednjeg rasta uklonite u međuprostor.igra boja BROJ 42 • SIJEČANJ / VELJAČA 2006 Veliki broj jednogodišnjih biljaka najbolje će izgledati kada samo jednu vrstu ili kultivar uzgajamo na većoj površini. Time ćete postići dojam valovitog prostora punog raznolikosti. neke vrste. ogućnosti upotrebe jednogodišnjih i dvogodišnjih biljaka su brojne koliko i svojstva koja ih krase. Smjestite grupe biljaka kontrasnih tekstura. nepravilno raspoređujući skupine različitih visina. trubastih petunija. primjerice. ove biljke lako mogu ostati osamljene i time oslabiti dojam prostora. onih u gailardije (Gaillardia) nalik na tratin- čice. metličastih ili cilindričnih cvatova pijetlove kreste (Celosia plumosa i C. Iako su kratka životna vijeka. M nje i spajanje blještavih nijansi crvene i plave boje. snopovi končastih listova crnjike (Nigella). Kada se gredica promatra samo iz jednog smjera. kada biljke odrastu. što pruža mogućnost odabira za gotovo svaku situaciju. Njihov će dojam. diPl. Odabir cvjetova vrlo je širok. primorska češlika (Lobularia ma- ritima) ili ljetni plamenac (Phlox drummodii). i oblika koje ove biljke nude. vrtni sljez (Alcera).

a režu se iznad snažnog i zdravog pupa. obično krajem ljeta. i sve do prvih mrazeva. snažnih uspravnih grana. Iako prije cvjeta nego lista. Philadelphus coronarius najčešće je u uzgoju. Sorta Spectabilis s tamnije žutim cvjetovima zauzima vodeće mjesto. Sadnica Forzicije POTENTILA /Petoprsta/ . Uspijeva na svakom tlu i položaju. Ukrasnu vrijednost daju joj cvjetovi koji se pojavljuju od ranog proljeća do konca ljeta. čipkasti listovi. Cvjetovi su krupni. Ocvali izboji se uklanjaju. mnoge parkove i vrtove vraća u šarenu oazu proljetnih boja. Cvate od travnja do listopada. ali zahtijevaju puno svijetla da bi bogatije cvale. Naraste oko 3 m visine. Vrlo su skromne u zahtjevima prema tlu. Sorte uspravna rasta prikladne su za oblikovanje. Svojom izuzetno žutom bojom cvijeta početkom proljeća. pa se vrlo često koriste i kao živice. pa su prikladne za male vrtove. te nagrtanjem i dijeljenjem busa. narančaste i crvene. cvatuće živice te kao okvir za gredice. Sadnica Potentile P PAJASMIN -NAJZAHVALNIJI LJETNI GRM Razmnožava se zelenim reznicama i ključićima. medonosni cvjetovi dolaze u grozdovima. Pomlađena biljka cvjetat će puno kasnije. Potentila fruticosa var. prije listanja. Potentila se sadi pojedinačno ili u skupinama. te gusti. gdje do izražaja dolazi sva njena ljepota. a biljka se poreže do tla. tamnozeleni listovi. po- loženicama u srpnju. pa je to jedno od riješenja kako ih privući u vrt. Naraste do 3 m visine. Forzicija se razmnožava zelenim i zimskim reznicama. Orezuju se neposredno Grm Forzicije nakon cvatnje. ružičaste. Boja cvjetova ovisi o sorti. blistave žute boje. naraste oko 3 m u visinu. Sadnica Pajasmina BROJ 42 • SIJEČANJ / VELJAČA 2006 . kad biljka stasa. nalik šibama i cvijetova u u malim skupinama duž cijelih izboja. Plodove jedu ptice. Uglavnom služi za niske. Vrste u uzgoju Potentila fruticosa niska je i gusta rasta. Potentila fruticosa var. mandshurica ima sivozeleno lišće i bijele cvjetove koji se pojavljuju od svibnja do rujna. ing. Vrlo često se sadi pojedinačno na travnjaku. Povremeno je potrebno provoditi rezidbu zbog podmlađivanja i to u proljeće prije kretanja vegetacije. kompaktne je krošnje. 70-150 cm. arbuscula gotovo da puže po tlu pa je pogodna za kamenjare. Orezuju se stari izboji i oni s ocvalim cvjetovima. a najčešće su bijele ili krem boje. Najčešće vrste Najčešće zastupljena je For- sythia x intermedia. Naraste 1.10 FORZICIJA-ŽUTI UKRASI PARKOVA Piše: JosiP BrklJača. ali za bogatiju cvatnju treba više svjetla. a najčešće se kreće u nijansama žute. počinju se savijati u obliku lukova. Kad završi s cvatnjom razviju se gusti. Cvate od svibnja do lipnja bijelim mirisavim cvjetovima kojih je 5-10 u grozdu. a cvate u lipnju. Mirisavi. Brzog su rasta. Vrsta Forsythia suspensa ima uspravne i tanke grane koje na- kon nekog vremena. Potentila se razmnožava reznicama stabljike u lipnju. Forzicija zauzima značajno mjesto među grmolikim biljnim vrstama. bijelim cvjetovima.5 do 3 m visine. prije nego počnu rasti novi izboji. Nema posebnih zahtijeva za tlom. Forzicija se sadi pojedinačno ili skupno više biljaka. Grane s cvjetnim pupoljcima mogu se krajem prosinca ubrati i staviti u vazu na toplo da bi procvale. Postoje sorte s jednostavnim i ispunjenim cvjetovima.idealna za male vrtove G rmolike potentile nerastu više od 1 metra. Najčešće se sadi pojedinačno ili u skupinama. Dobro podnosi onečišćenje. Philadelphus grandiflorus ajasmin (Philadelphus) jedan je od najzahvalnijih grmova koji cvate ljeti. pa joj odgovara prosječna vrtna zemlja. Vrlo su cijenjeni i niski oblici kao pokrivači tla i biljke za kamenjar. ispunjavaju cijeli grm. B rojni križanci i ukrasni oblici prepoznatljivi su po žutim cvjetovima koji u travnju i svibnju. Gusti cvijetovi svijetlo žute su boje. ponekad s nijansom ružičaste.

I doista je tako. To možete učiniti generativno-sjemenom ili vegetativno-reznicama. što će prištedjeti kasnije presađivanje. ćelava mjesta.11 CVIJEĆE IZ VLASTITE PROIZVODNJE elvedin čolaković. što ima za posljedicu tzv. A ukoliko to niste znali. Nekada se sjeme prodavalo. što je u ovom suvremenom svijetu postalo doslovce apstraktna pojava. Pilirane sjemenke trebalo bi oprezno jednu po jednu polagati u brazdu. ing. može se naklijati kod kuće. grebenicama. celera i dr. I tako je tradicija uzgoja biljaka u vlastitoj režiji prerasla u čitavu jednu znanost. Stoga su sve češće prelazili na vegetativno razmnožavanje dijeljenjem korijenja ili razmnožavanjem poluzrelim i drvenim reznicama. no važno je da glina koja obavija sjemenke. Pilirano sjeme Kod piliranog-obrađenog sjemena svaka je sjemenka «obučena» u glinu i oblikovana u sićušnu kuglicu. a potom ih oprezno posijte u posude ili na otvoreno. Veliki izbor povrtnih vrsta u AC Sjemenarni Sjeme u traci Naklijalo sjeme može se nabaviti i posijati odmah nakon klijanja i kad izbija prvi korjenčić. To je dobar način za sjeme Naklijalo sjeme Sjemenke mogu biti postavljene u papirnate listove-trake. što je korisno za sjeme koje sporo klija u hladnom tlu i prije nicanja može istrunuti. sjemenom su pretežito biljke razmnožavali naši daleki preci koji su s vremenom i uočili kako one koje niknu iz sjemena često nisu identične roditeljskim biljkama. «golo» sjeme. vrsta su dosta sitne pa prilikom sjetve sjeme se neravnomjerno rasporedi po površini. kao obično. Ali. Ta podloga štiti u ranim stadijima klijanje i smanjuje kasnije prorjeđivanje. Sjemenke rasporedite po vlažnom papiru i stavite ih na toplo mjesto. Siju se na uobičajen način. s njima ćemo se puno lakše i više zbližiti u odnosu na već uzgojene. Stoga. već uzgojenu sobnu ili vrtnu biljku. često može biti pomiješana s hranjivom. Ovaj način može biti koristan i kod ispitivanja klijavosti staroga sjemena prije sjetve. ukoliko to već niste. K ažu da kvalitetno sjeme ne može biti skupo. koje se nakon sjetve raspadaju u tlu. za razliku od običnog sjemena. Istina. potom se svaka sjemenka oprezno sije u lonac ili sjetvenu pliticu. no danas se može nabaviti pripremljeno na razne načine koji olakšavaju sjetvu i nicanje. Takvo sjeme se može ravnomjerno rasporediti po sjetvenoj površini. Sjemenke mrkve. Sjeme u traci kojemu su potrebne temperature koje se teško održavaju bez električnog klijališta ili za sjeme čije je nicanje nepouzdano. kao i kod običnog sjemena. Ali. Jer oni u Razmnožavanje položenicama Razmnožavanje dijeljenjem to pradavno vrijeme nisu mogli ni znati kako je uzrok tomu prirodna posljedica miješanja genskog materijala. biljke penjačice poput glicinije i nekih ukrasnih grmova s dovoljno savitljivim izdancima mogli su razmnožiti i položenicama tj. O snova svake proizvodnje jest nabavka kvalitetnog sjemena. a i danas najčešće. Pored toga. zadržava vlagu sve do nicanja. Naklijalo sjeme se danas prodaje u malim plastičnim posudama. pokušajte sami razmnožiti svoje ukrasne biljke koje godinama krase vaš sobni ili vrtni ambijent. gdje to ipak nije moguće. to je puno lakše jer ipak generativno i vegetativno proizvedenim biljkama treba nekoliko godina da ojačaju. Da bi obično sjeme ranije proklijalo. Trake se polažu u brazdu i prekriju zemljom. Pri tomu ćemo uštedjeti nešto novca ali se i malo zabaviti. Do nicanja održavajte ih vlažnima. netom kupljene primjerke. A oni malo sneniji ljubitelji cvijeća ustvrdit će kako je puno lakše i jednostavnije kupiti gotovu. često se postavlja i pitanje možemo li sami razmnožiti svoje lijepe biljke. posebno onog sitnog. ing. SJEME-OSNOVA ZA DOBAR UROD Piše: JosiP BrklJača. BROJ 42 • SIJEČANJ / VELJAČA 2006 . peršina. Sjeme se može nabaviti i kao naklijalo. Jer predivan je i jedinstven osjećaj stvaranja i održavanja novog života.

Kada se on ocijedi. U vodu je dobro staviti i malo limunovog soka a sve kako se cvjetača pri blanši- Grašak idealan za zamrzavanje Špinat . preko šarenih pa sve do onih crveno. Pored toga. dobro očišćen i opran grašak. To je vrlo vrijedna povrtlarska kultura. U sjevernoj Europi najviše je raširen uzgoj korijena za pospješivanje i korištenje novog lišća u svježem stanju kao salata ili kuhan kao prilog. Razlog leži u činjenici kako su Talijani ipak ostavili traga u dalmatinskoj kulturi. Za to vrijeme u ovećem loncu treba zagrijati posoljenu vodu. Kada smo i to učinili.12 Piše: elvedin čolaković. a koristio se kao krmna biljka i kasnija za sušenje i pripremu kavovina. sadržava značajne količine magnezija koji čuva srce. osvrnut ćemo se i na zamrzavanje graška a za što se koristi mlad i neoštećen. Ona pak prilikom otapanja potpuno omekša pa za drugu uporabu nije ni primjerena. ing. da odaberemo.poseban postupak zamrzavanja BROJ 42 • SIJEČANJ / VELJAČA 2006 . ljubičasto obojenog lišća. POVRĆE U HLADNOM SNU Piše: nino rotiM. Osim toga. već 20 godina održava tzv. Ta svima nam je dobro poznato kako se povrće u hladioniku može bez većih poteškoća čuvati i po nekoliko mjeseci. U srednjem vijeku od divljeg radiča nastala je u Europi kulturna biljka cikorija. Koji god. izazivačima truljenja i vrenja bilo kakvu mogućnost razmnožavanja. S druge strane cvjetača se zamrzava cijela ili podijeljena na cvjetiće. pak. Ali. bijela rotkva i krastavci jer smekšaju. možemo ga pakirati u vrećice u čije paketiće se obično stavljaju i listovi kopra. ing. Festival radiča. Kada je sa- svim i ocijeđen. a da pri tomu ne promijeni svoj izgled i okus. premda ima i određenu količinu fosfora i cinka. organskih kiselina te mnoštva vitamina. Nakon toga se i one moraju blanširati i to na taj način što se cijela glavica kuha četiri. koji je našao i druge primjene. Kada pak ona počne vriti. te antioksidansa C i E. folne kiseli- ne i željeza. I dok se ljubiteljima povrća u našoj zemlji na samu spomen gorkih zimskih salata diže kosa na glavi. endivije. nećemo pogriješiti jer u 100 grama radič ima svega desetak kalorija a predstavlja i više nego bogat izvor vlakana. koja se uzgaja prvenstveno zbog zadebljalog korijenja. dakle tvari bitnih za zdravu krv. specifičnim i pomalo gorkastim okusom.. nužno ga je staviti u posudu u kojoj ključa posoljena voda što znači da je i njega prethodno potrebno blanširati u trajanju od 3 do 4 minute. diPl. Dovoljno je samo odabrane. A netom ubrani špinat se na vrlo jednostavan način priprema za zamrzavanje. nedaleko od Verone. Potom špinat potopimo u ledenu vodu nakon čega se ostavlja kako bi se ohladio i iscijedio. vitamina B 6 važnog za pravilan rast i razvoj. zdrave listove špinata očistiti od žilica i dobro isprati pod mlazom vode. Cichorium intibus var. ukrašava i obogaćuje mnoga jela. Čim se grašak malo ohladi i ocijedi. proizvedeno povrće i zamrznuti. tako nastojimo dolaskom hladnijih dana to isto. dovoljno je cvjetaču ohladiti. a ako je podijeljena na cvjetiće. crvene rotkvice. a uzgaja se radi lišća. dostupnom tijekom čitave godine a koje svojom bojom. Na isti način se priprema i drugo lisnato povrće poput blitve i kelja. radič tamnocrveno-ljubičastih listova i bijelih rebara smještenih u relativno čvrstoj glavici. koja povoljno djeluje na probavu i elastičnost krvnih žila i to isključivo zbog sadržaja karakterističnih gorkih tvari (intybina). A povrće poput zelene salate se ne može zamrzavati jer uvene. K ako obično u obiteljskom povrtnjaku proizvodimo više nego nam je to uistinu i potrebno. Karakteristika je ovog varijeteta zadebljali korijen pravilnog oblika. ranju ne bi i raspala. sačuvano na ovaj način povrće ne gubi ni na svojoj kakvoći jer čuvanje namirnica konstantno na niskoj temperaturi oduzima bakterijama. u susjednoj Dalmaciji isti ti ljubitelji povrća oblizuju prste. odvojimo ga na porcije te po potrebi isjeckamo i pakiramo. tako se i boja njihovog lišća kreće od svih nijansi zelene. samo dvije minute.sativum D. Pošto je redoviti sastojak zimnice. Sorta koju posebno slave na toj Sjeme radiča Nasad radiča priredbi jest Radichio di Verona. Svakako da je nužno u tu svrhu koristiti isključivo čvrste i zdrave glavice koje se prethodno trebaju oprati pod mlazom vodom. najbrži i najzdraviji način spremanja namirnica za zimu. U Italiji se jedan ekotip koristi kuhan kao varivo. artičoke i radič (Cichorium intybus) predstavnik je porodice glavočika (Asteraceae). A duboko zamrzavanje je upravo najjednostavniji. u nju se stavlja ocijeđeni špinat i na taj način blanšira 2-3 minuta.C. celera ili peršina. Stoga lako možemo zaključiti kako se radi o nadasve zdravom povrću. SVJEŽI RADIČ zimska poslastica P oput salate. kako danas postoji veliki izbor različitih kultivara radiča. najbolje govori i činjenica kako se u gradu Colonga Veneta. korigirajući tako i njihove prehrambene navike. procijediti i upakirati u vrećice. odnosno. A kolika je popularnost tog lisnatog povrća u Italiji. dok se rajčica zamrzava samo u slučaju ukoliko će se koristiti za kuhanje.

vlagu. Naime. kupus i sl. kad je biljka sasvim suha. Preročito su prikladni za ma potrebi može se pripremanje salata u brati i nešto ranije. Izuzev u vrijeme oštrijih zima kada je možemo prekriti nekom folijom. i zimskom uzgoEndivija pankaliju. nazuberbe. a – ljeto. Pretkulture su joj kupusnjače. Dobro reagira na gnojidbu zrelim stajskim gnojem. Treba dobro gnojeno pješčano tlo. a imaju duboko urezane kultivar. Listovi su najčešće glatki. Endivija ima veliku uporabnu vrijednost koju su poznavali i stari Grci i Rimljani. MOGUĆNOST UZGOJA ZA HLADNIJEG VREMENA Lisnato povrće kao endiviju možemo uzgajati od rane jeseni pa sve do ranog proljeća. oni su je smatrali ljekovitom biljkom zbog nekih njezinih svojstava. U vegetaciji stabljika ima dosta razvijenu rozetu s mnogobrojnim Za komercijalnu proizvodnju a i u manjim vrtovima uzgajaju se sorte širokih listova koje najčešće nazivamo eskariol tip koje se i preporučuju. Listovi su bogati. Naju «žuto srce». mrkva. a mnogi je uzgajaju i za prodaju jer se tada zbog nedostatka drugih vrsta salata može dobro prodati. jer u suprotnom listovi postaju suviše gorki. te mineralima kalcijom. no ne treba pretjerivati. Endivija je pristigla za berU odnosu na kudrave sorte bu kad je rozeta postigla svoju koje su manje važne u sortipunu veličinu karakterističnu za mentu. Uz salatu endivija je najraširenije lisnato povrće koju možemo uzgajati kao zamjenu za salatu.SALATA OD JESENI DO PROLJEĆA ENDIVIJA gusto raspoređenim listovima. Skromnih je zahtjeva uzgoja. gorkim tvarima koje pospješuju probavu. Obično se sadi poslije drugih povrtnih kultura kao špinat. požuone sorte koje imaju tjelih i oštećenih liuspravniji položaj listova. Kultivari zete sasvim su svijetli ili žuti. Mnogi ovu salatu uzgajaju u svojim vrtovima za vlastite potrebe. Ima veliku rozetu koja je blago zdjelasta. Sjeme klija od Ovisno o kultivaru 10 – 12 dana. a ujedno potiče ubrzano izlučivanje toksičnih tvari iz organizma. trebamo je redovito provoditi. Dobro podnose dulje odlaže bersi hladnoću i jesensku ba. upravo ta gorčina je zaslužna za poticanje teka. Pogodno se razvija na lakšim tlima koja su bogata hranjivima. graška i sl. bljene i kovrčave listove i bijele. a ujedno su izvor brojnih vitamina. diPl. Svojim primamljivim izgledom u jesen krasi mnoge vrtove. Potpuno razvijeIako je većina sorti na rozeta endivije endivije namijenjena može dostići prosjeza jesensko – zimski čnu masu od 1 kg. ugostiteljstvu. U jesenskom stova u rozeti. Naime. priEndivija eskariol nosi mogu biti 20zelena – razvija veliSjeme endivije 40 t/ha. Listovi su kolakše uskladiti s povrčavi i blago gorkog trebama tržišta. Endivija eskariol žuta – Odlikuje se listovima žuto – zelene i svjetlije boje. Zbog oskudnog izbora u jesen i zimu lisnato povrće kao endivija je pravi nadomjestak za svježu salatu. 13 ku i blago zdjelastu zelenu rozetu. a unutrašnji listovi rouske naborane listove. krumpira. Kultivari tipa eskoriol otporniji su na niske temperature i ostale nepovoljne uvjete. Što se tiče zalijevanja. željezom i fosforom. kada postigne jerka – zahtijeva pjepunu veličinu roskovita tla koja su dozete. manje uvijeni do naborani s izraženim nazubljenim rubovima listova. pa je berbu rozetu. Što okusa. Sadi se na mjestima ranih kupusnjača. endivija može bro gnojena. postoje i one Bere se rezakoje se mogu uzgajanjem rozete u zoni ti u razdoblju proljeće korjenova vrata. najčešće se koristi u miješanim salatama. ing. To kudravog tipa pored vrlo guste se ranije postizalo vezanjem rorozete i etioliranog «srca» imaete desetak dana prije planirane ju vrlo različito urezane. pa su prikladniji za kasnu jesensku i zimsku berbu u mediVrijeme berbe teranskom području. veći je otpad. BROJ 42 • SIJEČANJ / VELJAČA 2006 . neophodno ga je dodati. Tu nam mogućnost pruža iz razloga što je endivija skromnih uvjeta uzgoja a podnosi i niže temperature tijekom hladnog razdoblja (od 5 do 7ºC) kao i vlagu. preporuča se narezati i nekoliko puta isprati je vodom i gorčina će se ublažiti. zatim bogata je vitaminom C i karotenom. dakle. luk. Razvija još dugo ostati na veću blago zdjelastu polju. SORTE I PRIMJENA Piše: goran JurilJ. Ako je endivija previše gorkog okusa. a može se kuhati i pirjati. Pošto ima tvrđe i žilavije listove od obične salate. Endiviju je najbolje uzgajati u nešto zaštićenijim mjestima od udara vjetra i na lakšim pjeskovitim tlima kao u Hercegovini. Noviji kultivari i bez vezanja imanježne i krhke srednje žile. a ako je tlo oskudno dušičnim gnojivima. Endiviju najčešće koristimo u svježem obliku. Kao cjenjenizatim se očisti od je sorte izdvajaju se svih starih. uzgoj. Listovi su bogati gorkim tvarima. i sezoni uzgoja. a podnosi i niže temperature. Najbolje je uzgajati kasno ljeti i u ranu jesen.

A poznati su mnogi podvarijeteti i forme raštike. Iako se kod nas prepoznaje isključivo pod raštikom. hranjiva. Ali. pak. odnosno. Da se zamijetiti i kako se sve veći broj povrćara preorijentirao na uzgoj ove veoma zahvalne povrtne biljke Raštika. Jelo se dalje. po želji. Slavonci o kulenu. To je jednim dijelom i razumljivo ukoliko u obzir uzmemo činjenicu kako se njeno sjeme još uvijek ne može pronaći u poljoljekarnama nego se i dalje daje iz ruke u ruku. svjedoče i sve veće površine pod ovom povrtlarskom biljkom koja je. nemojte začuditi ako je putujući kroz Ameriku ili Australiju.zimska poslastica Piše: Mario ćuBela. koje kaže da je teže nabaviti njeno sjeme nego proizvesti samu biljku. Prelivena uzavrelom vodom i ocijeđena raštika (izrezana na rezance) se baci na suho meso. Uostalom. a za koje se vrlo rado otimaju i ljudi i stoka. to je i razumljivo kada nam je u sjećanju ostala nezaboravna kao jelo. naši ljudi sa sobom nosili i sjeme raštike. diPl. raštika je ostala omiljeno povrće tijekom hladnih zimskih dana. nećemo pretjerati kažemo li da stanovnici krševite Hercegovine o raštici raspravljaju s jednakom strašću kao. A koliko je navedeno jelo ostavilo traga na Hercegovcima. podlije i začini prema želji. što je znak da raštika plijeni sve veću pozornost kako na selu tako i u struci. Svojom lijepom krošnjom. Tako. A da se na raštici da i dobro zaraditi. Inače. vi raštike se beru tijekom cijele zime a posebno su ukusni ako ih prožme studen. Agrotehnika uzgoja raštike istovjetna je kao i za kupus.14 RAŠTIKA-nezaobilazna u zimskim danima Raštika se najviše uzgaja u Hercegovini. Stoga nemojte dopustiti da se sjeme raštike «izgubi» jer je ipak riječ o visokovrijednom jesenskom povrću. a pred kraj se dodaju još i sitnije kockice krumpira. svijetla i vode prilično skromna kultura. što posljednje dvije godine s krumpirom. u restoranima pronađete upravo na njihovom domaćem jelovniku! BROJ 42 • SIJEČANJ / VELJAČA 2006 . nije bio slučaj. naši roditelji i bake. raštika je po svom kemijskom sastavu jedna od najbogatijih kupusnjača. s malo luka i mrvicu brašna. naborane i mahovinaste. ugodi laganim kuhanjem. M cijenu na tržištu. Ubrzo je za ovu ukusnu kupusnjaču doznalo i lokalno stanovništvo pa se tako. To nimalo nije začuđujuće ukoliko u obzir uzmemo činjenicu kako su nas hraneći. Spomenimo još kako se vršni listovi na stabljici smatraju i najkvalitetnijima. mahuna i grašak. Osoljeno i od dima oprano polumasno suho meso se izreže na kockice i zaprži na finoj masti. za raštiku je karakteristično da je u pogledu tla. zorno svjedoči i podatak da su. 2-4 posto bjelančevina i 100 –200 mg vitamina. kulture dobro gnojenje stajnjakom a koje se s parcele skidaju do polovice kolovoza. premda je posljednjih godina sve češća i u povrtnjacima koji se nalaze u unutrašnjosti naše zemlje. listo- Presadnice raštike u AC Sjemenarni Nasad raštike Način zbog kojeg se stanovnici južnih dijelova naše zemlje u raštiku zaklinju kao najslađe jelo jest varivo s kockicama suhoga mesa. «varali» navodima kako se od ovog povrća brže raste i kako se nadasve dobiva snaga.ing. Ali. nažalost. odlazeći živjeti u druge krajeve. ponekad se i zapitamo jesu li doista govorili istinu ili su navodili one stvari koje se inače djeci i trebaju govoriti. A iako je smatrana sirotinjskom hranom. osim kao zaštita od niskih temperatura šećeri pridonose i nastanku specifičnog okusa raštike. Kao predkulture najbolje joj odgovaraju krumpir. na tu temu će skoro biti gotov i magistarski rad na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. kod kojih je osnovna podjela zasnovana po izgledu lista i to na glatke. primjerice. Zanimljivo je da su listovi osim vitaminima i mineralima u jesen bogati i šećerima koji je štite od hladnoće. ožemo slobodno reći kako je raštika ostavila svoj pečat na svim generacijama koje su odrasle u Hercegovini. nastala zbog različitih križanja među samim kupusnjačama. Dalmaciji i cijelom priobalju. poljima i vrtovima dominira u jesen i početkom zime. Kako se raštika priprema za jelo? Kemijski sastav i uvjeti uzgoja Međutim. kada pogledamo čvrste stanovnike Hercegovine. broskvom ili raštanom. Sadržava oko 20 posto suhe tvari. neki je nazivaju još i lisnatim keljom. Ali. Neki je čak u šali nazivaju i hercegovačkim krumpirom. Inače. posebice tamo gdje su lagani mrazevi od raštike činili pravu poslasticu. raštika se sije u proljeće i ljeto a flanci presađuju do kolovoza. Međutim. aludirajući pritom na činjenicu da raštika redovito ostvaruje visoku Čuvajte sjeme! Kod raštike vrijedi nepisano pravilo. Tako da danas svako naše hercegovačko mjesto ima i svoju specifičnu raštiku. iako je smatrana sirotinjskom hranom raštika je po svom kemijskom sastavu jedna od najbogatijih kupusnjača. Listovi su joj najbolji kada ih malo prožme studen a spomenimo kako se vršni listovi smatraju ujedno i najkvalitetnijima na cijeloj biljci. 2-5 posto šećera. Bilo kako bilo. baš kada drugog povrća nestaje.

Pod tim podrazumijevamo njihovo prozračivanje.obavezno naklijavanje Sjetva povrća u zaštićeni prostor u toplijim područjima Kako ne smijemo zaboraviti ni ranije uskladišteno povrće nužno je zaviriti u trapove i spremišta da bismo zamijetili i otklonili eventualne natrule plodove. koji je oslobođen prisutnosti sjemenki korova i zemljišnih štetnika. A nama je voditi računa da u 2006. za toplijih dana spremišta se trebaju malo i prozračiti. tvornički proizvedenim peletiranim organskim gnojivima. Osim toga. korabica i salata). Da ne bi bilo zabune i nejasnoća. nabavke sjemena i gnojiva. Iz svega navedenog lako se može zaključiti kako povrćari mogu još kratko produljiti svoj zimski san jer je preostalo malo vremena do dolaska toplijih dana. ne smijemo zaboraviti u našim južnim područjima izvršiti gnojidbu i obradu tla za sjetvu ili sadnju ranih kultura. 7-14-21. što se podjednako odnosi na otvoreni i zaštićeni prostor. Time aludiram na obilne i svakodnevne kišne padaline koje već tjednima onemogućuju sve. Barem je tako bilo prijašnjih godina. mukom proizvedenih. jer su na taj način izbjegli kupovanje po novim PDV cijenama. saditi proljetni češnjak i lučice luka. Da- kako. kada će i u samom povrtnjaku biti obilje opsežnih. U odnosu na početak zime sjetva i sadnja povrća dobiva sve veće značenje. riječ je o stajskom gnoju kao komercijalnom proizvodu. cjelodnevnih radova. Pored toga. profi povrćari su ispravno postupili. domaći stajski gnoj se sve više zamjenjuje namjenskim. od danas po stajski gnoj možete doći i u svaku bolje opskrbljenu poljoljekarnu gdje isti možete nabaviti bez bojazni da ćete njegovim razbacivanjem po parceli raširiti korovsku vrstu koju ste ranije godinama mukotrpno i iskorjenjivali. Dakle. Ali. A koju od ovih formulacija pak upotrijebiti posavjetujte se sa stručnim osobljem iz poljoprivredne ljekarne. u ovom vremenskom razdoblju nužno je pripremiti tlo zaštićenog prostora za sjetvu povrću ali i izvršiti njegu presadnica salate i kupusnjača posijanih početkom mjeseca. nužno je svakako u tlo unijeti i odgovarajuću količinu mineralnog gnojiva formulacije 8-16-24. Također. radove u polju. pa i one najmanje. A ukoliko nam vrijeme to dozvoli. približavanjem proljeća potrebno je izvršiti i pripreme oko izbora povrtnih kultura. godinu uđemo opskrbljeni sjemenom povrća. a može se obaviti i sjetva za uzgoj presadnica u zaštićenom prostoru (kupus i kelj proljetni. u južnim krajevima možemo izravno sijati bob i grašak. Kontrola uskladištenog povrća i voća Peletirano organsko gnojivo Supstrati za sjetvu povrća Krumpir. cvjetača proljetna. . zaštitu od bolesti i štetnika kao i veoma dragocjenu mjeru njihove zaštite od hladnoće tijekom noćnih sati. zaštitnim sredstvima i prijeko potrebitim organskim i mineralnim gnojivima. ing. A PDV kao mjera fiskalne politike ne bi bio loš ukoliko bi našim poljoprivrednim proizvođačima uspio pridonijeti barem malo većem i sigurnijem plasmanu njihovih. povtnih proizvoda.POVRTNJAK SREDINOM ZIME P Piše: goran JurilJ. Osim toga. da bi uspjeh bio potpun. o tome neka brinu oni koji su za tu problematiku i zaduženi. Peletirano organsko gnojivo Istina. remda su veći i ozbiljniji proizvođači povrća već izvršili nabavku sjemena i gnojiva onima koji to isto povrće proizvode za vlastite potrebe ta mjera još uvijek prethodi. diPl. Ali. 7-20-30 ili 15-15-15. natapanje.

I što još? Kako sačuvati jabuke? Jabuke se najbolje čuvaju u drvenim gajbicama (holandezima). a slama čuva vlagu. Jer treba znati kako je jabuka bogata vitaminima. ista razara želučanu stjenku i uzrokuje pojavu čira na želucu. Ali najbogatija je. nego i njeni cvjetovi te listovi. Dakle. Međutim. No. Ne treba zanemariti niti jabukovaču koja nastaje alkoholnom fermentaci- jom jabučnog soka. Čaj od njenih pupoljaka bio je pak namijenjen liječenju žutice. bitnim kiselinama (jabučna kiselina) te mineralima prijeko potrebitim za život (kalij. bolest kroz prozor! Ima dosta istine u ovoj staroj narodnoj izreci. kora ovog voća koju zbog primijenjenih pesticida. kalcij. barem tako tvrde kanadski stručnjaci. sprječavaju karijes dok neljuštene liječe od zatvora a ribane od proljeva. oguljene nikad ne ostavljajte da stoje u vodi već ih smjesta dalje preradite. enzimima potrebnim za dobru ravnotežu organizma. U srednjem se vijeku nije savjetovao za lijek samo plod. Ali. Ako pak jabuke kanite prerađivati. ukoliko se koristi u većim količinama. i opravdano. zdraviji i ljepši. rekli bismo. steže tkiva i snižava temperaturu. možemo samo zaključiti kako se u jednoj jedinoj jabuci krije pola ladice lijekova! Barem tako tvrde stručnjaci… BROJ 42 • SIJEČANJ / VELJAČA 2006 . U njihovoj blizini nipošto ne držite krumpir. premda se može pripraviti i kao sirup. njeno konzumiranje je više nego korisno. u malim količinama je preporučljiva za konzumaciju. Idealan bi bio kakav mračni podrumski kutak jer svjetlo uništava vitamine i ubrzava zrenje plodova. često bivamo prisiljeni oguliti. s druge strane i nije baš poželjno jer se u mesu ploda jabuke najvrjedniji sastojci kriju upravo tik ispod tanke kožice. glavobolje. grčeva i otežane probave. Jer bit ćete puno zadovoljniji. I dok čitamo o brojnim ljekovitim svojstvima ovog rajskog voća. pokrivene slamom na temperaturi od pet stupnjeva C. Zašto? Zato jer niska temperatura usporava zrenje. Istraživanja su pokazala da jabuke gomilaju kalcij u kostima bolje nego mlijeko i mliječni proizvodi. pospješuju pamćenje. A sam plod jabuke djeluje umirujuće te oslobađa bronhije i nos od nakupljene sluzi. Oni su ustanovili kako je na vrhu super-zdrave jabučne gomile sorta Crveni delišes koja sadržava i najviše polifenola. ukoliko ste istinski ljubitelji jabuka. A polifenoli su korisne biljne tvari povezane sa smanjenjem rizika od različitih bolesti. Također. uvijek postoje i prve među jednakima. iako su sve jabuke dobre. koji se na suhom i toplom mjestu brzo smežura. Posebice je ljekovit čaj od jabuke u kombinaciji s medom. Jabuka na vrata. Stoga jabuke poslažite u nekoliko redova tako da ih s vremena na vrijeme možete lako prekontrolirati i izbaciti one koje su se počele kvariti. ing. od davnina je poznato kako kora jabuke općenito jača organizam. Na nedostatak vlage posebno je osjetljiv Zlatni delišes. s medicinskog su gledišta i najstariji liječnici veličali kure s jabukama. zaista je vrijeme da ih uvrstite u malo većim količinama. počevši od raka i astme pa sve do dijabetesa. magnezij i fosfor). diPl. 16 obilje visokovrijednih tvari ispod kore Jabuka-obilje vitamina I ako s Evinom i Adamovom jabukom počinju nedaće suvremenog svijeta i čovjeka.JABUKA Piše: Mladen karačić. Osim toga. osjetljivim debelim crijevom ili čirom na želucu. Jabuka bez kore ili u kuhanom obliku preporuča se bolesnicima oboljelim od žuči. od sada ih konzumirajte još više. zateže je i uljepšava ten. i to najčešće protiv očnih bolesti. a ako ih do sada niste imali zastupljene u prehrani. bez sumnje. luk ili kiseli kupus jer treba znati kako jabuke vrlo lako upijaju druge mirise. iako sadržava alkohol. S druge strane. Jer malo koja voćna vrsta ima toliku ljekovi- tost kao jabuka. lako probavljivim šećerima. natrij. Pored toga. Iako je to u jednu ruku. repu. Stoga jabuku jedite uvijek dobro opranu i po mogućnosti s korom jer se ispod nje i nalazi obilje visoko hranjivih tvari. težite tomu da što češće uživate u njenom sirovom plodu jer se time zadržava u cijelosti sadržaj vitamina C. sok od jabuke može vrlo dobro poslužiti i za vanjsku primjenu jer kada se nanese na kožu.

Kasnije prelaze na grane. primjerice smokvin medič. Naraste do 15 mm. ali neki od njih. ali u najnižim preporučenim koncentracijama. Ličinke se nalaze na gornjoj strani lišća ali i na plodovima. Karakterističan je po tome što. Smokvin medič Smokvin medič (Ceroplastes rusci) Smatra se najvažnijim štetnikom smokve na području Hercegovine. Naime. na kojima ženke prezime. žuti i na kraju se osuši. potkornjaka Ličinka smokvina moljca . diazinona. godini posebno na području općine Čitluk. ali neki od njih mogu pričiniti velike štete. mogu pričiniti velike štete. ivan ostoJić prozirnim krilima. zapreda pređom ispod koje se hrani. smokvin moljac i smokvin potkornjak. Suzbijanje se može provesti i u vegetaciji. Odrasla buha je crvenkastosmeđe ili zelenkaste boje. Ličinke smokvina mediča su žutosmeđe boje. Ličinke se javljaju krajem svibnja i u lipnju. ali rijetko kada nanosi veće štete. Prezime jaja na granama smokve. veličine 1-1. Piše: doc. štetnik luči i mednu rosu na koju se naseljavaju gljive čađavice. Početkom kretanja vegetacije javljaju se ličinke koje u početku sišu na mladim listovima. Najradije napada tanje grane. ali treba biti obazriv na izbor pripravaka jer na većinu njih. Tijekom lipnja mjeseca javljaju se odrasli oblici koji jedno vrijeme miruju. Termenjače ili neke druge sorte smokava. a kasnije na naličju listova. Duljina tijela je oko 5 mm. Iako nema većih nasada pod ovom voćkom. Kao značajni štetnici smokve ističu se smokvin medič. s izraženom crvenom nervaturom na Značajan štetnik smokve na području Hercegovine. Kod starijih ženki gube se granice među pločicama pa se uočava smeđe polukuglasto tijelo. U godinama kad se javi u prenamnoženju može napraviti velike štete na smokvama. Bušenjem većeg broja hodnika ubrzava se propadanje grane pa i cijelog stabla. ali i mnoge ukrasne vrste drveća i grmlja. centralna. U godinama kad se javi u većoj brojnosti provode se mjere zaštite koje se odnose na primjenu uljanih organo-fosfornih insekticida u periodu mirovanja vegetacije. smokva reagira odbacivanjem lišća. Dok su mlade. ili na previsoke koncentracije.3 mm. Kod jačeg napada lišće mijenja boju. Kao posljedica sisanja. vinovu lozu. Tenice. Buši poprečni primarni hodnik. kopuliraju nakon čega ženke odlažu jaja na grane. Smokvu napada relativno mali broj štetnika. Štetnik je vrlo specifičnog izgleda. Duljina tijela ovog štetnika iznosi oko 5 mm. Ima tri generacije godišnje. dr. žutozelene boje s crnim točkicama. Osim toga. osim oslablijelih i iscrpljenih stabala smokava. Osim smokve može napasti i agrume. 17 Smokvu napada manji broj štetnika. Petrovače.ŠTETNICI SMOKVE S mokva kao voćna kultura zauzima posebno mjesto među voćnim vrstama na području Hercegovine. Gusjenice izgrizaju lišće. Mužjaci su sitniji i bijele boje. crn i bez sjaja. a na obje strane ličinke buše sekundarne hodnike. Za primjenu u vegetaciji koriste se pripravci na osnovi ometoata. Štete od smokvina mediča prvo se uočavaju na lišću koje se postupno suši i otpada. ali štetnik koji se u većoj brojnosti javlja povremeno. Na području Hercegovine zabilježene su veće štete u 2004. Štete od smokvina moljca Smokvin medič-ličinke BROJ 42 • SIJEČANJ / VELJAČA 2006 Smokvina buha na listu Grane oštećene od smokv. pa za jakog napada ostanu samo žilice. izgrađen je od devet pločica od kojih je najveća. štit ženke koji uzgred podsjeća na oklop kornjače. Gusjenica je vrlo živahna. Suzbija se tijekom vegetacije pripravcima na osnovi ometoata. Zabilježene su štete i na plodićima. Štetnik se može suzbijati i tijekom vegetacije. Štetnik ima jednu generaciju godišnje. malationa. Smokvin moljac (Choreutis nemorana ) Smokvin potkornjak (Hypoborus ficus) Proširen je u svim područjima uzgoja smokava. napada i ona zdrava. Smokvina buha (Homotoma ficus) Čest štetnik smokve na području Hercegovine. a oko nje je raspoređeno osam manjih četverokutnih pločica. ona svojom simbolikom urasta u dušu hercegovačkih voćara. Vrlo brzo se prekrivaju voštanim izlučevinama. no s izborom insekticida treba biti oprezan jer je smokva vrlo osjetljiva na njih posebno na pripravke koji se primjenjuju u obliku emulzije. Prezime ličinke drugog stadija razvoja ili odrasle ženke na granama smokve koje tijekom proljeća legu jaja ispod štita. Mjere zaštite protiv ovog štetnika provode se tijekom mirovanja vegetacije primjenom uljanih-organofosfornih insekticida. gusjenica. Jedna ženka odlaže veliki broj jaja (oko 1000). Odrasli oblik je vrlo sitan. dok su ličinke svijetlozelene boje. Rijetke su okućnice na području Hercegovine u kojima nema barem jedno stablo. osmokutnog izgleda. Jaje je izduljeno i tamnosmeđe boje. Pokrilje je tamnosmeđe boje. Napadnute organe. Kasnije dolazi do sušenja tanjih i debljih grana. a na kraju se može osušiti i cijelo stablo. i 2005. raznosi ih vjetar i na taj način se šire. malationa i drugim pripravcima koji nemaju negativno djelovanje na smokvu. na licu listova vide se brojne bjeličaste točkice. a u jesen se ponovno hrane. diazinona. Ima tri generacije godišnje.

a ako se infekcija pak razvila. pirika (Agropyron repens). u istu skupinu možemo svrstati i borovicu. barem je takvo stanje na tržnicama u sjevernijim dijelovima naše zemlje.). A njih kao da je i previše! Jer treba znati kako se kod navedenih tegoba upravo preporuča svakodnevna uporaba brusnice. njene djelatne tvari uništavaju i bakterije naseljene u ustima. Dakle.). U tu skupinu spadaju preslica (Equisetum arvense L. Osim toga. i kao začin jelima od divljači ili za pripremanje voćnih sokova. kod nas je brusnica relativno nepoznata biljka koju svrstavaju u različite skupine voća. bakteriju uzročnika čira na želucu. U početku su to bijele. kožasti. Međutim. imaju posebno antibakterijsko djelovanje upravo u tom dijelu tijela. Na taj način brusnica sprječava nastanak urinarnih infekcija. Doista ne Brusnica je zimzeleni grmić visok do 25 cm koji najbolje uspijeva u planinskim krajevima. drastično snižava broj bakterija (posebice E. na rubu previnuti. bi vjerovali koliko je velika potražnja za plodovima i sadnicama brusnice u Hercegovini. Kao djelatne tvari ove biljke sadrže eterična ulja. dok se u toploj nam Hercegovini brusnica može pronaći isključivo «prerađena» u razne farmacijske proizvode u ljekarnama. U ljekovite pak svrhe skupljaju se listovi brusnice koji sadržavaju arbutin.). 18 Brusnica B Piše: Mladen karačić. pored ranije opisanih ljekovitih svojstava. S druge strane. gdje god se uzgaja borovnica. saponine. može se bez većih poteškoća uzgajati i brusnica. ljekovitog i aromatičnog bilja a pojedini iz neznanja smatraju kako je riječ o najobičnijem kolaču!!!. erikolin. po suhim i svijetlim crnogoričnim šumama.Brusnica je zimzeleni grmić visok do 25 cm koji najbolje uspijeva u planinskim krajevima. treslovine i druge tvari. po suhim i svijetlim crnogoričnim šumama. a za neke se navodi veći sadržaj soli kalija. sjajni i s kratkom peteljkom. koli) u urinu. iako se o ljekovitim učincima brusnice manje-više sve zna. zečiji trn (Ononodis spinosa L. čini nam se unedogled… Prirodni lijek za Pa kako uopće tegobe mokračnih putova izgleda brusnica ? Postavlja se pitanje zašto je potražnja za brusnicom aktualna tijekom cijele godine. Iznutra su «brašnjavi» pa otud ponegdje za brusnicu i naziv brašnjača. relativno je nepoznata činjenica kako se ipak ne preporuča dugotrajnija uporaba njenih većih količina iz razloga što može dovesti do oštećenja jetre i hemolitičke anemije. flavonoide. latinskog naziva Vaccinum macrocarpon. diPl. cjelovitog ruba. flavonoidi iz brusnice. a tek poslije crvene bobe promjera 6-8 cm s ostatkom čaške na vrhu. Listovi su ovalni. odnosno. I mogli bismo o ljekovitim svojstvima brusnice. Ustvari. Ali. ljupčac i peršin koji pak sadrže eterična ulja zbog kojih ih ne treba rabiti kod upalnih bolesti bubrega i u trudnoći. običasti plodovi brusnice. BROJ 42 • SIJEČANJ / VELJAČA 2006 . sitni. Također. hidrohinon. koji inače s vremenom dovode do raznih bolesti zuba i zubnog mesa. ericinol. vina. S donje strane imaju tamne točkaste žlijezde koje se vide golim okom. Istraživanja su pokazala da sastojci iz brusnice uništavaju i Helicobacter pylori. kopriva (Urtica dioica). u prirodi leži mnogo neiskorištenih darova koje pak moramo oprezno koristiti i to isključivo u suradnji s ovlaštenim farmakolozima. pojavu tamnih mrlja na koži nakon sunčanja. povrća. Biljka cvate od svibnja do srpnja. Bijeli i ružičasti cvjetovi zvonastog oblika razvijaju se u grozdastim cvatovima. Iako je jednim dijelom doista možemo svrstati u sve navedene skupine. pekmeza i rakija. Naime. ing. kamenaca u bubregu i mokraćnom mjehuru pa i kod reumatskih tegoba. bobe brusnice se rabe. Dakle. a plodovi dozrijevaju u kolovozu i rujnu. breza (Betula pendula Roth. Možda bi nam na to najbolje odgovorili svi oni koje muči upala mokraćnih kanala. treba znati kako je brusnica svojim osobinama i uvjetima dospijevanja najsličnija borovnici. na spomen brusnice gotovo svatko prvo pomisli na fine kolačiće BRUSNICA-snaga prirode Biljni diuretici su biljke koje se primjenjuju za ispiranje mokraćnih kanala kod bakterijskih i upalnih bolesti. neizostavni su na tržnicama tijekom ljetnog i rano jesenjeg razdoblja. dok korijen ljupčaca i peršina može izazvati fotosenzibilitet. maslačak (Taraxacum officinale) i sl. Ipak. zahvaljujući posebnim receptorima.

I dok štetnike na listovima i vanjskim dijelovima stabala s lakoćom uništavamo. navedeni štetnici ubušuju se u unutrašnjost grana gdje se. lipi. Navedene rupe se potom trebaju dobro začepiti kalemarskim voskom. Ženka leptira tijekom lipnja i srpnja pomoću legalica leže jaja na koru u sku- pinama. Ipak. lijesku te katkad i vinovu lozu.19 Oštećena grana jabuke Piljevina-znak prisutnosti štetnika u grani ŠTETNICI U DRVU VOĆAKA Piše: nino rotiM. s krilima posutim crnim točkicama. vjetrovitih hercegovačkih dana podložne lomljenju. Kada malo odrastu. Petnaestak dana kasnije izlegu se gusjenice koje se odmah potom ubušuju u koru. A ta proždrljiva gusjenica se da lako prepoznati jer ima crnu glavu i mesnato crvenkastu boju s karakterističnim mirisom na trulo drvo. Znači. Stoga je i velika noćna mora svih hercegovačkih voćara ubojiti tandem granotoč i vrbotoč. Naraste oko 9 cm i gotovo da ne bira žrtvu jer napada čak do 200 vrsta stabala. Iako ni on nije rijedak štetnik (čak naprotiv). od vrbotoča i granotoča možemo samo strepiti nji probirač voćaka od vrbotoča. Naime. gusjenica sljedeće godine nesmetano prodire dublje u drvo gdje buši ovalne plosnate hodnike prema sredini debla. Bilo kako bilo. Za kratko vrijeme unutrašnjost grana ili debla slabi zbog čega su i tijekom hladnijih. Dakle. granotoč se može suzbiti i na taj način što možemo otpiliti jače napadnute grane te ih potom i spaliti. jače napadnuta stabla možemo jedino iskrčiti i upotrijebiti kao ogrjev. osnovna mjera je uočavanje ulaznih rupica nakon čega se kroz njihov otvor guraju žice savinutog vrha u kuku. Granotoč je pak bijeli leptir. doslovce orkanska bura koja s lakoćom lomi napadnute grane ili čak čitava stabla. za razliku od vrbotoča. Među njima moramo posebno istaknuti voćnog sipca. jer osim jabuke. i to vrlo uporno. A u Hercegovini se u napadu zna uočiti i do tridesetak gusjenica po jednom stablu. veličine do 6 cm. predstavlja vrlo opasnog štetnika. Ipak. ing. kruške i trešnje zbog čega «nazovi stručnjaci» često kažu da im je koštićavo voće uništio žilogriz. puno vrbotočcevih žrtava pripisuju upravo njemu. Tomu prije svega pridonosi jaka. Tako je možemo vidjeti i na vrbi. poput vrbotoča. pla- tanu. Pošto zbog vlastitog nemara te rupice često ne zamijetimo. Svojim snažnim vilicama ona dubi drvo dvije godine zbog čega se cijelo stablo suši i konačno propada. razvijaju u njihovom središnjem dijelu praveći manje ili veće hodnike. ovaj ubojiti tandem napada isključivo zdrava stabla. GRANOTOČ. premda ne zaostaju ni njihovi prijatelji «po struci» brojni prstenari i potkornjaci! . S druge strane. prodiru u samo drvo gdje prve godine naprave hodnik dubok 2-3 cm a na čijem se izlazu zapaža crvenkast sok i piljevina. ne napuštajući ih kad ih već jednom napadnu. VRBOTOČ-štetnik debla Malo bi koji voćar i pomislio da veliki sivosmeđi leptir (promjera krila oko 9 cm) kojeg teško može zapaziti u svom voćnjaku (jer leti noću). diPl. Za razliku od drugih štetnika drva voćaka. U stvari. Stoga je i te kako važno s vremena na vrijeme sasvim izbliza pažljivo pregledati koru grana i debla voćaka. jer u špalirnim (dirigiranim) uzgojima prouzrokuje pucanje i lomljenje grana nužnih za formiranje uzgojnih oblika. orah. čiji drveni dijelovi predstavljaju pravu poslasticu za nekoliko štetnih vrsta kukaca. divljim kestenovima te jablanima. javoru. možemo ustvrditi kako je ovaj štetnik ma- Imago vrbotoča BROJ 42 • SIJEČANJ / VELJAČA 2006 Kukuljica granotoča Navedeni štetnici se suzbijaju na istovjetan način. I dok vrbotoč napada isključivo debla starijih voćaka granotoč preferira isključivo grane i MJERE SUZBIJANJA Imago granotoča stabalca mladih voćaka. Gusjenica mu je žute boje s crnim točkicama veličine do 6 cm.štetnik grana Posljednjih godina možemo zamijetiti sve veći broj napadnutih stabala voćaka. granotoča i vrbotoča te voćnu strizibubu. postoji nekoliko štetnih vrsta kukaca koji prave štete ubušujući se u drvene dijelove stabla. jer se upravo po tim rupicama lako otkrije i prisutnost ovih drvenih nametnika. nastojimo štetnu gusjenicu uništiti prvenstveno mehaničkim putem a ako nam to ne pođe za rukom u otvore rupica možemo uštrcavati i insekticide u peterostruko većoj koncentraciji. kruške i trešnje napada još samo dunju. ono što je bitno naglasiti jest činjenica da napadnuta voćna stabla na području Hercegovine vrlo brzo i stradaju. U voćnjaku posebno napada jabuke. Stoga su i štete koje on nanosi voćkama često i veće.

za vedrijih i sunčanijih dana kora voćaka se lagano zagrijava čime one ponovno počinju i «raditi». nije vrijeme za odmaranje jer i za hladnih i snježnih zimskih dana u voćnjaku uvijek ima posla. Zalijepite ljepljivu vrpcu oko debla. Pored navedenih mjera u voćnjaku ne smijemo zanemariti i još jednu. prije Mreže za zaštitu agruma PRSTENASTO ZAREZIVANJE KORE Piše: goran JurilJ. Zbog kolanja sokova pokrenutih tijekom sunčanih dana. 1. Ta mjera umanjuje dotok hranjiva i hormona u korijenje. Rana bi tijekom jeseni trebala zacijeliti i tada možete ukloniti ljepljivu traku. BROJ 42 • SIJEČANJ / VELJAČA 2006 . Dakle. Omotajte vodootpornu ljepljivu traku oko prstena. voćari sve više koriste i kemijska sredstva kojima se prskaju donji dijelovi stabla. dovoljno je mreže postaviti i biljke su nam zaštićene od štetnih glodavaca a što je posebice važno za netom posađene jednogodišnje voćne sadnice. srna i divljih svinja). Najprije izmjerite širinu trake koja na malom stablu mora biti samo 3 mm. ili da ne dodiruje kambijski sloj. prstenasto zarezivanje kore može se primijeniti kao krajnje sredstvo za obuzdavanje vegetativnog rasta i poticanja većeg stvaranja cvjetova. na visini od oko 1 m. Stoga. zbog jače i hladnije zime te mraza. ing. to ove godine nipošto nemojte zaboraviti! Zaštita od mraza Naime. 3. Postavljene plastične mreže ne treba vezati jer se one proširuju kako i sama voćka raste.20 RADOVI U VOĆNJAKU TIJEKOM ZIME N Piše: Mr. U tu svrhu može poslužiti Kunilent R-12 koji svojim mirisom odbija štetnu divljač. Prsten bi trebao biti širok 3 mm-1 cm. Ranu zatvorite s nekoliko slojeva ljepljive vodootporne vrpce. Sljedeće godine stablo bi trebalo proizvesti mnogo više cvijetova. početka zime. aida kohnić e.3 kg kuhinjske soli i 0. Tupom stranom oštrice noža oprezno uklonite prsten kore. Traku uklonite kada rana zacijeli. N a vrlo bujnim jabukama i kruškama (ne i na koštičavim voćkama) koje ne zadovoljavaju urodom. kao zaštitu. a koja se dobije na sljedeći način: u 5 litara vode dodaje se 5 kg gašenog vapna. što će vam pomoći da načinite dva usporedna reza. a time i plodova-jer svaka biljka na ozljeđivanje reagira obnavljanjem. pa se oni nakupljaju u gornjem dijelu stabla. dolaskom noći voćke ostaju nezaštićene što dovodi do opasnog pucanja njihove kore. upravo zbog njihovog neadekvatnog ili nikakvog zaštićivanja. treba ga zaštititi od voluharica i divljači (zečeva. A svi se dobro sjećamo kako je posljednje dvije godine. Potkraj proljeća oko debla uklonite usku traku kore i kambijskog sloja. 0. Usporedne rezove trebali biste načiniti kroz koru i kambijski sloj. bijeljenjem debla odbijamo sunčeve zrake te se kora ne zagrijava a time ne dolazi do njenog pucanja. Cilj bijeljenja debla voćaka je zaštita od pucanja kore. diPl. tako da prekriva ranu. ukoliko to još nismo uradili. Za bijeljenje se rabi suspenzija dobre mazivosti. Međutim. Kako se trenutno voćke nalaze u stanju mirovanja tako mogu izdržati dosta niske temperature. ovisno o starosti i veličini stabla 2. Prije svega. S druge strane. stabla agruma se omotavaju namjenskim mrežama. Prstenasto se zarezivanje mora provesti vrlo pažljivo jer stablo može usahnuti. U tu svrhu dobro dođu zaštitne mreže koje se jednostavno i s lakoćom stavljaju na voćke. Premazivanje se obavlja četkom a premazuje se deblo i račvište grana. U tu svrhu.5 kg močivog sumpora (Chromosul 80 ili Kumulus). početkom zime je dobro obijeliti i debla voćaka kako bi ih zaštitili od pucanja kore. U posljednje vrijeme. u južnoj Hercegovini nastradao veliki broj stabala agruma. Bijeljenje voćaka Pored toga. Cijelom širinom debla nožem izrežite traku kroz koru i kambij- ski sloj do tvrdog drveta i uklonite je. širina se postupno povećava do 1 cm na vrlo velikim stablima. Navedeno bijeljenje voćaka pomaže i uklanjanju mahovine s debla i donjih dijelova krošnje. nužna je zaštita i agruma od mraza i jakih sjevernih vjetrova. koja mora prekrivati ranu bez dodirivanja kambijskog sloja.

Da bi se oni smanjili. kama pristupačna. Proizvode ga sve domaće životinje. poželjno je već u staji dodati dnevno 100-150 grama na 1m2 superfosfata. ali i zagaditi okoliš. zbog sadržaja celuloze. što najčešće ovisi o klimi. Kompost i kompostiranje Kompost je proizvod koji nastaje razgradnjom biljnih ostataka iz domaćinstva. posebno dušik. Stajsko gnojivo Peletirano organsko gnojivo Slama i drugi biljni ostaci kao gnojivo Gnojivo od svinja-bogato dušikom Iako je količina hraniva u slami niska (N –0. mora doći do razgradnje. a gnoj peradi. Zreli stajski gnoj sadrži različite količine hraniva. a vrlo često i manjih količina slame. sadrži znatno više hranjiva nego drugi gnoj zbog velike količine suhe tvari. U uvjetima vlažne klime stajski gnoj se dodaje bliže sjetvi. slama je pogodno organsko gnojivo. što dakako. diPl. povećava se količina fosfora. I dr. a kvaliteta komposta može se popraviti miješanjem s mineralnim gnojivima. a superfosfat djeluje i bakteristatično. Osim slame u tlo se zaorava i kukuruzovina. moguć je gubitak hraniva. Kako bi se potaknula razgradnja celuloze. Za odvoz stajskog gnoja s gnojišta na poljoprivredne površine bira se prohladno i oblačno vrijeme. posebice ako se humifikacija provodi uz pomoć gujavica. a može se miješati s različitim dodacima (slama. odnosno rad mikroorganizama. te mnogi drugi ostaci. pa kulture ne rastu ili su prebujne.STAJSKI GNOJ Gnoj od svinja sadrži više fosfora nego gnoj goveda. Pri aplikaciji stajskog gnoja u tlo mogući su gubici od 2 – 30 % dušika. Stajski gnoj se unosi u različito vrijeme. Slama kao gnojivo pri zaoravanju slame na 100 kg slame dodaje se 1 kg dušika. ovisi o količini gnoja i svojstvima tla. Proces kompostiranja traje nekoliko mjeseci do dvije ili tri godine. U lakšim teksturnim tlima raspadanje stajskog gnoja je brže.5 %. jednim od načina obrade. što je posebno važno na težim tlima. iz stajskog gnoja. bez vjetra. Svinjski gnoj sadrži više fosfora nego gnoj goveda. «sazrijeva». a gnoj od pilića sadrži znatno više hraniva nego drugi gnoj zbog velike količine suhe tvari Piše: Mario ćuBela. a manje fosforno. Prosječna dubina unošenja stajskog gnoja varira od 20-25 cm. česta praksa u Hercegovini. po mogućnosti oranjem. lišće. najmanje šest mjeseci . lišće kupusnjača. Kako bi stajski gnoj bio kvalitetan. ovisno o vrsti životinje ali i načinu pripreme stajnjaka. Da bi hraniva iz komposta postala bilj- Posuda za kompostiranje BROJ 42 • SIJEČANJ / VELJAČA 2006 . pokošena trava. a i ispiranja hraniva su veća. Za stajski gnoj može se općenito reći da je više dušično i kalijevo gnojivo. Superfosfat veže amonijak i smanjuje gubitke dušika. a velike količine dušika gube se kada su temperature visoke i puše vjetar. što uzrokuje «plješine». Tako je koncentracija dušika u pilećem gnoju veća i do pet puta nego u stajskom gnoju drugih životinja. Sastoji se od izmeta i mokrače domaćih životinja. ili pak nakupljanje hraniva u previsokim koncentracijama na tim mjestima. ing. Česti su gubici hranjiva. Slama u tlu popravlja strukturu. jer svježi (nezreli) stajski gnoj može biti fitotoksičan. Formiranje hrpica na njivi. potrebno ga je složiti na gnojištu te ga ostaviti da fermentira. koju obavljaju mikroorganizmi.). Vrlo kvalitetan kompost dobiva se kompostiranjem stajskog gnoja. P –1 % i K1%). Valja naglasiti nužnost momentalnog unošenja gnoja u tlo. što je povoljno za zdravlje stoke. a u uvjetima sušne dosta prije sjetve. 21 S tajski gnoj je najvažnije ali i najstarije organsko gnojivo. posebice pilića.

sadnica-sijanac će rod donijeti puno kasnije u odnosu na cijepljeni orah. odnosno. Kada ste sa sadnjom završili. ribice su veoma osjetljive na glasnu glazbu koja svojim povećanim decibelima doslovce razara njihov osjetljivi organizam. Stoga me zanima na koji način se vrši sadnja živice? Živice se obično sade u jednom redu. kalemljene sadnice oraha i koliko je vremena potrebno da sadnica-sijanac uopće dođe na rod? Unaprijed zahvalan! Istina je da u voćnim rasadnicima uglavnom nemamo zastupljenu sadnicu kalemljenog oraha i da je u ponudi najčešće njegova sadnica-sijanac. Sadnja se izvodi na način da uz trasu živice prethodno nategnete uže uz koje se iskopa jarak dubine 30-50 cm i širine 40-60 cm. Riječ je o podlozi uzgojenoj iz sjemena. Pored toga. pak. A vinogradarska breskva je kao podloga pogodna u toplom i sunčanom podneblju na rastresitim vinogradarskim tlima. Na tlima iznad 5 posto aktivnog vapna dolazi. ali se pritom treba strogo pridržavati uputa za uporabu. ako vam se ne žuri. Aida Kohnić mena sam tražio uzrok ugibanja raznih vrsta ribica u caffe barovima i noćnim klubovima. do pojave ferokloroze ili žućenja lista pa se na takvim terenima prednost daje podlozi križancu između breskve i badema (GF 667) koja podnosi čak do 12 posto fiziološki aktivnog vapna. odnosno.ing. a ukoliko raspolažete s dovoljno prostora istu tu sadnju možete planirati i u dva reda (cik-cak sadnja). Dakle. ing. Jednostavno rečeno. kako bi i živica bila koliko-toliko ujednačena. Ali. S druge strane. U novije vrijeme. Nino Rotim. Riječ je o vrlo zahvalnoj podlozi koja se može upotrijebiti na tlima u kojima je ranije bila posađena breskva ili nektarina na podlozi vinogradarske breskve. Takvim vrstama gnojiva uvijek trebate dati prednost nad onim univerzalnim. Međutim. ograditi živom ogradom. Što može biti potencijalni uzrok tomu? Pošto sam i sam bio suočen sa sličnim poteškoćama. Jer orah je za razliku od drugih voćnih vrsta. kada biljke procvatu. raskošne cvjetnice u vašem vrtu poput hibiskusa. Vedran Lasić va zasade breskve uzgojene na podlozi vinogradarske breskve a u sve korist podizanja novih nasada na GF podlogama. zbog nešto veće cijene navedenih sadnica voćni rasadnici ipak preferiraju klasične vrste na podlozi vinogradarske breskve. kod doziranja tekućeg gnojiva treba biti pažljiv i uvijek radije dodajte premalo nego previše. propusnim za vodu. grmova za koje sam nabavila različite vrste gnojiva. iako sam im osigurao sve (redovito čišćenje filtera i akvarija. BROJ 42 • SIJEČANJ / VELJAČA 2006 . Razumljivo. Onda sam i s malo sreće otkrio pravi razlog. Ispred samog šanka se pored ostalog nalazi i veliki akvarij sa zlatnim ribicama. te svjetlijoj boji listova. čime se razumljivo i produžava nerodno razdoblje sorte uzgojene na takvoj podlozi. primjerice. Nakon opsežnih radnji i temeljitog čišćenja cijelih akvarija te opreme nisam dobivao pozitivan rezultat. Međutim. Što se broja sadnica tiče. Razlog leži u složenosti i poteškoćama kod samih tehnika cijepljenja oraha zbog čega na tržištu imamo i njihovu stalnu nestašicu. počevši od štapića pa sve do njihovih tečnih i granuliranih varijanti. Stoga lončanice u proljeće treba presaditi u namjenske Flortis supstrate ili pak pognojiti. često se nalazim u dvojbi koje gnojivo i upotrijebiti? Lončanice na raspolaganju imaju malo zemlje koja se brzo iscrpi. još je potrebno živicu prikratiti kako biste potakli njeno grananje ali i izvršiti obilno zalijevanje jarka da bi se zemlja slegla i kako bi biljke dobile dovoljne količine vode. dodavanje preparata za regeneraciju vode i ribice čistače). Zato lončanice treba redovito i gnojiti. Međutim. Pri tom trebate znati da u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama možete nabaviti. trebate znati kako ćete sadnice breskve koje se nalaze na GF podlogama malo teže pronaći jer je i sama njihova proizvodnja manje raširena. razlog leži u činjenici da borba protiv kloroze i unošenje u tlo relativno skupih preparata na bazi željeza. da ukoliko želite živicu koja će se brzo zatvoriti.ing. Nino Rotim dipl. za kamelije i sl. Sadnice razmjestite po trasi živice na predviđenim razmacima. onda je dobro u rasadnicama određenu količinu unaprijed i naručiti. ograničen zapravo na samo jednu podlogu. naizmjenično raspoređujući slabije i snažnije sadnice. koja je uopće razlika između dvije navedene podloge? Prije svega.PITANJA I ODGOVORI Sadnja živice Planiram svoju okućnicu od prometnice odvojiti. za hortenzije. Potom je poželjno vilama dodatno prorahliti dno jaraka. Naime. Ako vas to pak može utješiti. dipl. Ukoliko pak. Slijedi zatrpavanje jarka s ostatkom zemlje uz njeno pažljivo zbijanje. Nakon toga iskopanu zemlju iz jarka pomiješajte s Flortis supstratom te manji dio te mješavine nanesite na dno jarka i na tu zemlju položite sadnice. dubrovnika i oleandera trebate gnojiti tekućim varijantama gnojiva svakih 14 dana. Stoga ćemo prednost ipak dati sadnicama proizvedenim na GF podlogama. dugo vre- Namjeravam posaditi malo veći broj sadnica breskve pa me stoga zanima kojim sadnicama treba dati prednost: onima cijepljenim na podlozi vinogradarske breskve ili onima novijim na GF podlogama? Osim toga. na području općine Ljubuški zamijećeno je da sve veći broj voćara poništa- Sadnice cijepljenog oraha Možete li mi objasniti zašto je u voćnim rasadnicima teško pronaći cijepljene. poželjno je dodavati i tekuće gnojivo koje uostalom odmah i djeluje. sadnica-sijanac je pet puta jeftinija od kalemljenih sadnica oraha. 22 Podloge za breskvu Zašto ribice ugibaju Koje gnojivo koristiti za lončanice? U svom domu i vrtu imam mnogo ukrasnih lončanica i Imam caffe bar u centru grada. onda se i sama sadnja planira malo gušće. koje se same ukorjenjuju (primjerice lijeska) ili imaju na raspolaganju veliki broj tipova vegetativnih i generativnih podloga (primjerice jabuka). Po riječima voćara rasadničara to će biti već za 4-5 godina a po praktičnim iskustvima tek za 910 godina. U tu svrhu se mogu primijeniti sporodjelujuća gnojiva u obliku štapića. grmove posadite na preporučenu udaljenost. one ovise od veličine i načina rasta biljne vrste s tim da će vam po nepisanom pravilu za jedan dužni metar trebati od 2 do 5 sadnica. planirate formiranje duge živice za koju će vam trebati mnogo biljaka. Stoga vam jedino preostaje da odaberete između glazbe i ribica. Mr. znatnije povećava troškove proizvodnje i umanjuje dohodak. s količinom vapna do 5 posto. Josip Brkljača. zlatne ribice nakon kraćeg vremenskog razdoblja redovito ugibaju. namjenska gnojiva za azaleje. Jer nedostatak hranjivih tvari očituje se u njihovom slabom rastu i cvatnji. Kako i sami voćari navode. s tim da ipak u tom pogledu ne smijete pretjerivati.

Spomenute zemlje su i glavni izvoznici maslinova ulja. parazita i upala te pospješuju rad jetre i bubrega. Također. To su uostalom potvrdili i znanstvenici koji su dokazali da je jačina gorkog okusa kojeg pojedina ulja izazivaju. Kravlje je mlijeko potrebno «humanizirati» biljnim uljima jer ne sadrže dovoljno esencijalnih masnih kiselina. maslinovo ulje koristi se u liječenju dijabetesa a pored svega koristi se i u raznoraznim dijetama za mršavljenje. o čemu nam svjedoče i brojni zapisi kroz povijest. Osim toga. a pritom zadržati lijep i svjež izgled kože. Koristile su mješavinu maslinova ulja i drugih pripravaka te na taj način štitile i održavale preplanulu kožu dajući joj potrebnu vlažnost i njegu. A ono se koristi kao dobar laksativ te kod ljudi koji imaju poteškoća sa žuči jer sprečava stvaranje žučnog kamenca (dovoljno je uzeti jednu žlicu maslinova ulja prije jela). Tunis. One povoljno utječu na rast i mineralizaciju kostiju. Sama činjenica da su naše bake znale kako maslinovo ulje pomaže održavanju ljepote pomoći će nam da prebrodimo vruće dane u šetnji ili polju. Maslinovo ulje posjeduje i visok sadržaj uljne kiseline s jednakim djelovanjem na rast i mineralizaciju kostiju BROJ 42 • SIJEČANJ / VELJAČA 2006 . tajna lijepe i sjajne kose upravo leži u maslinovu ulju. Stoga ni u kojem slučaju nećete pogriješiti ukoliko koristite maslino ulje na bilo koji način.izvor zdravlja i ljepote Piše: stanislava rotiM Maslinovo ulje jako je važno za zdravlje ljudi. Turska. Maslinovo ulje-izvor zdravlja Preše Plodovi mora uz maslinovo ulje kosu suncem i vjetrom dovoljno premazati pripravkom provjerenim i napravljenim po receptu naših baka. • U dojenačkoj dobi dijete majčinim mlijekom dobiva oko 50 % energije od masnoća. Pripremljenu i dobro ujedinjenu masu nanijeti na kosu a potom dobro utrljati i omotati plastičnom vrećicom koja će zadržati toplinu i pritom omogućiti upijanje hranjivih sastojaka iz nanijete smjese. Eliksir za ljepotu Često pitanje tijekom sunčanih dana je kako zaštititi tijelo od dugotrajnog izlaganja suncu. proporcionalna ljekovitom djelovanju tog ulja. a sve to zahvaljujući nezasićenim masnim kiselinama i svojstvu da povećava dobri kolesterol koji ima svojstvo čišćenja organizma. dodati jednu žlicu maslinova ulja i jednu žlicu konjaka a potom masu dobro ujediniti. kroz kulinarstvo ili masažu. Isto pravilo vrijedi i za ostale gorke namirnice jer u njima ima više ljekovitih tvari koje nas štite od virusa. Maslinovo ulje sadrži malu količinu ovih kiselina u omjeru sličnom majčinom mlijeku. Dragocjen je i antioksidans jer sprečava aktivnost slobodnih radikala. Već u doba Feničana izvozilo se i čuvalo maslinovo ulje u glinenim posudama. gorkih tvari koje sprečavaju pojavu upala. • Španjolska i Italija imaju najveći broj stabala maslina i vodeći su proizvođači maslinova ulja. a njegovim korištenjem manje ćemo konzumirati druge masne tvari koje štetno djeluju na naš organizam. Samo nekoliko kapi maslinovog ulja daje ugodan okus bilo kojem jelu. ruka i leđa. jako dobro se pokazalo i u njezi stopala. lijep i svjež izgled koži Gorko je ljekovito! Jeste li zna- P rema navodima stručnjaka maslina je jedna od najstariji biljaka. iako ga danas kozmetičari koriste i za razne prvoklasne pripravke koji daju zdrav. Potrebno je istući žumanjak. točnije kemijskih sastojaka koji potiču arterosklerozu i uzrok su nekih oblika tumora. Značajni proizvođači su i Grčka. dok Egipćani na svojim rukotvorinama isključivo koriste motive ove vrijedne i plodonosne biljke. Za vrijeme Rimskog Carstva spravom možemo reći da je maslina doživjela svoj puni procvat jer se njen uzgoj proširio po cijelom Sredozemlju. Kolika je vrijednost maslinovog ulja pokazuje nam i sama činjenica da su rimske božice za njegu svog dobro očuvanog tijela koristile raznorazne mirodije napravljene upravo od maslinova ulja. Sprečava također osteoporozu. dok je oštećenu li: što je gorče maslinovo ulje je zdravije jer sadržava više oleokantala. a posebno dobro se pokazalo i kod žena u menopauzi. Osim toga što maslinovo ulje možemo koristiti za njegu i zaštitu kože tijekom sunčanih dana. Važno je znati da maslinovo ulje štiti i čuva srce i arterije te pomaže u preventivi kardiovaskularnih bolesti. Izvor zdravlja Maslinovo ulje korišteno u bilo kojem obliku pomoći će nam da prebrodimo bolesti koje su svakodnevni pratilac u ljudskom životu. što je ulje gorče bolje poništava razorno djelovanje enzima koji izazivaju upalne procese a što je posebno opasno kod reumatoidnog artritisa i upalnih bolesti crijeva. Ovako nanijetu smjesu ostavite da odstoji 10 do 15 min i nakon toga kosu dobro isperite.23 Maslina MASLINOVO ULJE . što nam itekako pomaže u njegovom čišćenju. Koristimo li ga pak pomiješanog zajedno s palentom dobit ćemo jako dobar piling za lice. Italija i SAD su najveći uvoznici. Dakle.

Piše: doc. Štetnik ima 3-4 generacije. Napadnuto lišće žuti i otpada a plodovi kržljaju. Izlučuje obilje medne rose koja prekriva lišće. a na nju se naseljavaju gljive čađavice koje negativno djeluju na samu biljku. najčešći štitaš koji se javlja na agrumima na području južne Hercegovine. ali se može pronaći i na maslini. a zatim ga nekoliko godina nema. Naime. lovorova štitasta uš. eliptična tijela. ali i druge vrste agruma. Neke vrste štitastih ušiju izlučuju mednu rosu. maslinu te brojno ukrasno drveće i grmlje (lovor. Često se može pronaći na bilju i u zatvorenom prostoru. što predstavlja dodatnu poteškoću u suzbijanju. Tijekom godine razvije 3-4 generacije. grančice i plodove. smokvi. Godišnje razvije tri generacije. a lišće postaje crno i ljepljivo. a suhi i topli klimat pogoduje njihovu razvoju. Na mednu se rosu naseljavaju gljive čađavice. a na kraju ugiba i cijela biljka.božju ovčicu Rodoliu cardinalis koja može. Napadnute biljke zaostaju u razvoju. Štit ženke je velik 1. Narančin crvac u prirodi ima svog neprijatelja. U proljeće ženke odlože manji broj jaja. Uš se zadržava na licu lista. oleander. Ista vrsta može se naći na više vrsta biljaka. Uš siše na lišću i mladim grančicama. iscrpljuju i na kraju uzrokuju ugibanje biljke. Lovorova štitasta uš Štitaš koji se često javlja na agrumima. Osim agruma napada smokvu i maslinu ali i ukrasno drveće. Uš najčešće siše na lišću i tanjim grančicama. Nakon izlaska iz jaja ličinke se razilaze po jednogodišnjim izbojima. grane se počinju sušiti. limunov crvac. Limunov crvac je periodički štetnik koji se javlja kroz nekoliko godina. no najčešće prezimljuju ženke. Često se javlja na narančama. Vrećica je dulja i šira od tijela. Ženke idućih generacija odlažu znatno više jaja. štetnik ima jajnu vrećicu bijele boje u koju leže jaja. njih nekoliko radi značajne štete na agrumima. dr. duljine 4-5 mm.5 do 2 mm okrugao. na plodovima te na granama. Crvena štitasta uš Narančin crvac Lovorova štitasta uš na mandarini BROJ 42 • SIJEČANJ / VELJAČA 2006 . pa napadnuti organi pocrne zbog razvoja gljiva čađavica. Štetnik izlučuje obilje medne rose. tijelo je okruženo s 36 voštanih nastavaka. Štetama koje rade. Osim agruma napada najčešće ukrasno grmlje. Limunov crvac na grožđu Crvena štitasta uš agruma Narančin crvac Štetnik koji se lako raspoznaje na svim vrstama agruma. posebno se ističu. premda radi štete i na agrumima i ukrasnom bi- lju. ivan ostoJić Štitaste uši su sitni kukci koji tankim i duguljastim rilcem iz zelenih dijelova biljke sišu sokove. što često ovisi o temperaturi. Prezimiti mogu svi oblici. narančin crvac. prekrivena voskom na kojem se jasno ističe 16 uzdužnih brazdi. ali napada i smokvu. ružmarin). Naime. Uz narančina crvca. crvenkastosmeđe ili žućkastosmeđe boje. Limunov crvac Štetnik koji je na području Hercegovine puno značajniji na vinovoj lozi. vinovoj lozi. koju posjećuju mravi. Uši najčešće napadaju lišće. a dva nastavka na zatku znatno su dulja. Ženka je žutosmeđe boje. Oblik tijela je specifičan. Prva generacija javlja se već početkom travnja. pokrivena voskom. duljine 3-5 mm. U južnim područjima BiH najčešće napada mandarinu i naranču. Narančin crvac ima tijelo crvenkaste boje. Štitaste uši se brzo razmnožavaju i imaju brojno potomstvo. držati pod kontrolom ovog štetnika.24 ŠTITASTE UŠI NA AGRUMIMA Među većim brojem vrsta štitastih ušiju koje rade štete na različitim biljnim vrstama. kod manje brojnosti. djelomično pokriveno voskom. Godišnje razviju veći broj generacija.

Vrh plemke se odreže kosim rezom. Sa suprotne strane zašiljenog reza uklone se komadići drva da se spriječi oštećivanje kore pri umetanju na granu podloge. jer one zasjenjuju plodove u razvoju. Grane većeg 4. cijep oko cijele grane čvrsto zavežite jakim konopcem. Uklonite i grane koje su preguste ili prekrižene s drugima. cjepova. Na grane debljine do 2.5 cm mogu se umetnuti dva cijepa. ostavite najbujniju. Tako se smanji stvaranje brojnih izboja oko rezova. a ostale uklonite Podmlađivanje – redovita pomotehnička mjera Podmlađivanje se provodi na koštičavim voćkama u proljeće ili ljeto.5 cm. BROJ 42 • SIJEČANJ / VELJAČA 2006 . Isto tako koristi se da se iskuša novi kultivar. Na odrezanoj grani načinite okomiti rez dugačak 2. Svaka treba na vrhu imati kosi rez. a zimi na jabukama. duže od godine dana. Kada ste umetnuli dva ili tri pupa. tako da rez bude okrenut prema unutra. Na stablu ostavite jednu ili dvije grane koje se ne režu. Pripremite plemke duge 3 cm. često se događa da smo prilikom podizanja nasada krivo odabrali sortu. Voćarskim voskom premažite izložene površine. promjera mogu imati tri i više. a na dnu zašiljeni rez dug 2. Kako bismo najbrže dobili ono što tražimo. 6. najbolja kao osnova buduće grane. Novu granu orezujete prema uzgojnom obliku postojećeg stabla.5 cm. Ako je grana šira mogu se načiniti tri ravnomjerno raspoređena reza. ravnomjerna raspoređenih. Na bujnim stablima ove se orezivanje preporučuje obaviti postupno. 1. Kada se plemke sjedine s granom.5 cm. Plemke utaknite zašiljenim krajem pod koru. a ako dolazi do međusobnog trenja grane. temeljito orezivanje odjedanput može potaknuti još bujniji vegetativni rast. možete načiniti dva reza (jedan nasuprot drugog). ako se radi o stablima starosti nekoliko godina. Nakon kretanja ostavi se najbujnija plemka . Voćke cijepljene na ovaj način vrlo brzo prorode.Tupom stranom noža odmaknite koru od kambijskog sloja Cijepljenje debljih grana U proljeće se najprije ukloni veći dio grane (60-70 cm debla). Cijep se čvrsto zaveže i površina reza premaže kalemarskim voskom. Na pripremljenoj grani na kori urade se okomiti rezovi za plemke. oštećene ili bolesne grane ili one koje su toliko niske da s plodovima vise sve do tla. ali se u pravilu ostavlja jedna. Dva su načina cijepljenja pod koru. tako da u njih pritječe biljni sok. na postojeću voćku precijepimo novu sortu. Odstranite sve odumrle. 5. Najčešće se koristi kod jabučastih vrsta. Naime. Ako je grana promjera 2. da je odabrana sorta samoneoplodna ili jednostavno posađena voćka ne udovoljava našim prohtjevima. Ovaj način cijepljenja se koristi i da bi se nacijepio oprašivač za susjedna stabla. pa će novi kultivar brzo donijeti plodove. Na svaku granu dolaze po 2-3 pupa. one mogu postati osjetljive na bolesti. Za 3-4 godine novi će kultivar redovito roditi. diPl. ing. Cijepljenje debljih grana i cijepljenje tanjih grana. U rano proljeće odrežite najveći dio glavnih grana (65-70 cm od debla). Ovakav način cijepljenja koristi se kod starijih voćaka. Često se iz plemke razvije više mladica. Za cijepljenje pod koru uzimaju se sa željenog kultivara dormantne plemke od prošlogodišnjeg rasta. Sve veći rezovi moraju se obvezno premazati kalemarskim voskom zbog zaštite. a donji dio zašiljenim rezom. posebice. Ostave se jedna ili dvije manje grane. a ostale se uklone. 3. Tupom stranom oštrice noža oprezno se nadigne kora i pod nju smjesti plemka. 25 Jabuke se često cijepe pod koru Piše: nino rotiM. Rezovima koji su napravljeni pilom obrežu se rubovi.CIJEPLJENJE POD KORU Jedan je od čestih načina cijepljenja voćaka. no ostavlja se samo najbujnija grančica. tako da u njih pritječe biljni sok. kruškama i ostalom jezgričavom voću. 2. jer korijenje i deblo već su utvrđeni.

gdje se podižu i novi plantažni voćnjaci. Zahvaljujući tomu. Istina je da sve voćke ne traže istu veličinu sadnih mjesta. ne skraćuje se korijenov sustav a što je obvezna mjera. slatko. osušeni i kandirani. bajam i dunja imaju nešto manje prodoran korijenov sustav. da dublje rasprostiranje korijena odlikuje jabuku. voćka je višegodišnja biljka koja cijeli svoj životni vijek provodi na jednom te istom mjestu. sadne jame treba pripremiti barem mjesec dana ranije kako bi iste izložili utjecaju mraza i kako bi se one malo «izračile».8 g bjelančevina. Ali.2 x 1. na prvi pogled. odnosno. a nakon sadnje se prikraćuje na visinu od 70 cm. Prije svega.26 OPET TA ŽIŽULA… U našem glasilu Green Garden opširno smo pisali o raznim vrstama egzotičnog i manje poznatog voća i povrća. to u stvarnosti nije tako. 25. odnosno. 6 mg kalcija. Može uspijevati u južnim krajevima naše zemlje i to samo na zaštićenim mjestima od bure i mraza.5 mg željeza ali i aminokiseline tiamin. Sljedećih godina redovito je prikraćujte i krošnju prorjeđujte a mušmula će vas zauzvrat u trećoj ili četvrtoj godini nagraditi prvim plodovima. sokove i likere. mali i probni broj sadnica žižule u Sjemenarni Mostar je u rekordno brzom roku i rasprodat. zbog čega se svaka pogreška kod sadnje skupo plaća i što je najgore teško ispravlja. uostalom.07 g masti. trešnju i orah dok breskva. A pogreške se ogledaju u činjenici da se sadne jame pripremaju. niti jedan članak nije privukao toliko pozornosti kao onaj o voćnoj vrsti zvanoj žižula. predstavlja vrlo jednostavan postupak. plodovi žižule se stavljaju na rane i čireve. Plodovi se pak jedu svježi. Ipak.2 m. Ukoliko zrele plodove osušimo dobit ćemo i više nego učinkovit laksativ. kajsija.1 mg pektina. I zaboravili smo ono najvažnije. Plodovi žižule država 0. sadnicu i ne zalijevaju. Ali. ne trebate očajavati jer je naš rasadnik već opskrbljen dovoljnim brojem njenih sadnica. Prerađuju se u marmeladu. a samljeveno i pomiješano s uljem služi za masažu pri reumatskim tegobama. da ne bismo pogriješili. ing. Jer najskuplje je izgubiti tri do četiri godine vremena potrošenog na njihov beskoristan uzgoj. Iduće godine za vegetacije trebate ostaviti 4-5 najljepših mladica za glavne kosturne grane. Primjenu je našlo i njeno sjeme koje se rabi kao sedativ. pravdajući to vlažnošću zemljišta. Pored toga. dok se u Indiji najčešće pirjaju. 17 g ugljikohidrata. 0. A pojačana potražnja u svijetu za vrlo ukusnim plodovima žižule znatno je povećala uzgoj te voćke u Sredozemlju. ljubitelji voća iz neznanja zatrpavaju mjesto cijepljenja (kalemljenja) te nakon same sadnje. a upotrebljavaju se i za liječenje plućnih bolesti i groznice. Objasnit ćemo i zašto. Druga pogreška odnosi se na kopanje plitkih i uskih sadnih jama u kojima voćka ne može adekvatno napredovati. ZIMZELENA ILI LISTOPADNA MUŠMULA Malo je poznato kako se u voćnim rasadnicima mogu nabaviti i listopadne i zimzelene sadnice mušmula. dok dubina sadne jame treba iznositi barem 70 cm. i puno dekorativnija. a uz činjenicu da je prilično otporna na napad bolesti i štetnika. 1. Za nesmetan rast joj je potrebno 15 četvornih metara. u našim južnim područjima prednost se daje zimzelenoj varijanti koja je. Zanimljiv je i podatak da su zreli plodovi zdrobljeni u vodi vrlo popularno hladno piće u jugoistočnoj Aziji. S druge strane. Pošto u punoj rodnosti može ostvariti i do 70 kg po stablu. riboflavin i niacin te 75 mg vitamina C i 3. Americi i Japanu. s pravom zasjela na sami vrh ljestvice najpoželjnijih voćaka u 2006 godini! NAJČEŠĆE POGREŠKE PRI SADNJI VOĆAKA Iako sama sadnja voćaka. Nemojte se voditi niskom cijenom već nabavu voćnih sadnica vrši- Priprema voćnih sadnica za sadnju Prodaja sadnica u AC Sjemenarni te samo na provjerenim mjestima kako vam se ne bi dogodilo da «kupite mačka u vreći». Dakle. Ali. Naime. Spomenimo još kako 100 grama svježih plodova sa- Piše: Mladen karačić. Sve ostale izbojke na deblu i granama ljeti redovito odstranjujte a druge godine tijekom proljeća glavne grane prikratite na duljinu od 30 cm kako bi se razvila pravilna piramidalna krošnja. rupe treba iskopati tako da one budu načinjene u obliku kvadrata dimenzija 1x1 ili čak 1. Treća pogreška odnosi se na činjenicu da se voćne sadnice sade nepripremljene tj. diPl. Stoga je žižula. svakako joj treba dati prednost na našim okućnicama! Sadnica mušmule BROJ 42 • SIJEČANJ / VELJAČA 2006 . iako smo tek na njenom početku. listopadna mušmula uspijeva čak i na nadmorskim visinama od 9001000 metara. krušku na sjemenjaku. kompot. kopaju neposredno pred sadnju voćaka a što je više nego pogrešno. Pored toga. kalem mjesto mora biti nekoliko cm iznad površine tla a posađena voćna sadnica se treba zaliti s količinom vode od 10-tak litara čak i kada se sadi za kišnog vremena.

gosp. Lako se i gotovo potpuno probavlja te je jedna od rijetkih namirnica koja ima potpunu iskoristivost u organizmu. spominjan i u drevnoj medicini upravo je med. vrijeskov i kaduljin) kristaliziraju.MED-izvor životne energije Nekoć se med koristio za pripravljanje različitih lijekova. tu je veoma bitna i navika pojedinih krajeva. Zablude o kristaliziranom medu! temperature. prednost svakako dajem hercegovačkim vrstama meda koji su protkani tilovinom. raznih vrsta aler- gija. kako kaže moj dobar prijatelj. što znači da mu nije potrebno dodavati aditive koji bi ga čuvali od kvarenja. Tako je još od najstarijih vremena med služio kao jelo i piće za jačanje organizma i kao lijek za mnoge bolesti. Time je ljekovitost meda barem za 10 puta uvećana u odnosu na njegovo stavljanje u tople napitke. S druge strane. Danas se med koristi u medicinske i kozmetičke svrhe. kristalizacija je upravo znak da se radi o pravom. viroza i gripe. Na taj način. pčelari na etiketama staklenki često navode istinitu rečenicu-prirodno svojstvo meda je da kristalizira. kvalitetnom pčelinjem produktu. med je najbolji od svih ugljikohidrata. kroničnog laringitisa. biljkom koja daje poseban «šmek» svim autohtonim hercegovačkim proizvodima. zgrušavanje meda potpuno je prirodna pojava. Ivan Bošnjak iz Širokog Brijega: «med s hercegovačkih prostora je jedinstven zbog kakvoće trava koje možemo pronaći jedino na ovim krševitim područjima. med brzo gubi na kakvoći zbog čega ga uostalom nije uputno ni stavljati u tople napitke poput čaja. Svjesni da potrošači u većini slučajeva žele kupiti samo tekući med. Tako. Možda sam i više nego subjektivan ali bosanske vrste meda su nekako previše blage za moj istančani ukus koji itekako zna prepoznati kvalitetu. kao energetski pripravak koji je omogućavao preživljavanje. Među istočnim narodima se čak smatralo da je med rajski poklon i svemogući lijek. jedno je sigurno. Pošto sam osobno i kušao različite vrste pčelinjih proizvoda. Stoga je naš med prava riznica ljekovitih tvari. ulceroznog kolitisa. ali i kao neizostavna zdrava namirnica… 27 Pčelinjak Pčelar u pregledu košnica Piše: nino rotiM.niz je razloga za korištenje meda u prehrani. kroničnih probavnih smetnji i drugih bolesti. dišnih infekcija. u Hercegovini kažu da nema ništa bez kadulje i vrijeska. Među- tim. Ali. Stoga. med je sam po sebi odličan prirodni konzervans. Dokaz za to je upotrebljiv med stariji od 2000 godina pronađen u antičkim ruševinama u blizini Napulja. žitki ili tečni med je najčešće manje ljekovit jer obično biva i proizveden od nesavjesnih pčelara koji ga uglavnom dobivaju zagrijavanjem na visokim temperaturama. u odnosu na onu koja vlada u košnici. ing. samo je stvar ukusa kojem će se dati prednost. A jedan od najstarijih. hercegovački pčelar. Iako je to neupućenim ljubiteljima meda teško dokazati. Jednostavno rečeno.» Bilo kako bilo. upornog kašlja. kako bi ojačali organizam i time spriječili nastanak i pojavu bolesti. Štoviše. dok se u Bosni cijeni med od bagrema. uslijed visoke Koji je med najbolji? Možemo slobodno ustvrditi kako je svaki med dobar. Rekli bismo da su ti drevni narodi bili u pravu jer med i medni pripravci pokazali su se više nego izvrsnima u liječenju bronhalne astme. toliko je probavljiv da ga naši organi gotovo bez ikakvog opterećenja odmah prenose izravno u krv. A kao ni jedan drugi proizvod. P rvi zimski dani sa sobom donose i opasnosti od prehlada. Zato je tijekom hladnih zimskih dana med s pravom hit namirnica mjeseca! Hercegovački med uvijek na cijeni BROJ 42 • SIJEČANJ / VELJAČA 2006 . Međutim. ljudi sve češće posežu u bogatu riznicu prirodnih lijekova. počevši od meda pa sve do janjetine. to je zato što svaki med ima svoje specifičnosti. diPl. kristalizacija tj. Činjenica je i da pojedine vrste meda brže (repičin i vrbin) a pojedine sporije (bagremov. Spomenimo kako stručnjaci tvrde da se najviše korisnih sastojaka iz meda iskoristi njegovim smještanjem u usnu šupljinu (ispod jezika) uz njegovo lagano otapanje (sisanje).

Rad u šest sekcija ponudio je 53 usmena i 17 poster izlaganja. Nakon prezentiranja svih radova.28 U organizaciji Društva za zaštitu bilja u Bosni i Hercegovini. Ivan Ostojić U Sa skupa u Tesliću organizaciji AC Sjemenarne Mostar u srijedu 11. 2006. agr . U okviru Simpozija održan je i okrugli stol o temi «Organizacija i funkcioniranje uprave BiH za zaštitu zdravlja biljaka». godine održano je predavanje o temi «Novi hibridi tvrtke Rijk Zwaan. krastavca i kupusa. Aida Kohnić Predavanje u AC Sjemenarni BROJ 42 • SIJEČANJ / VELJAČA 2006 . s naglaskom da se ponovno nađemo iduće godine. Doc. posebice onih koji se profesionalno bave proizvodnjom povrća. Od hibrida krastavca najveću pažnju privukao je hibrid pod nazivom Adrian namijenjen za proizvodnju u zaštićenom prostoru. posebno hibridima salate. Veliku pozornost nazočnih poljoprivrednih proizvođača pobudili su hibridi salate: Floreal. u Tesliću je od 14-16. Hotel Kardial bio je domaćin velikom broju sudionika (preko 300). 2005. bio je veliki broj sudionika. s velikim zanimanjem pratilo je izlaganje Eduarda Kratzenbergera. Dobra i Balerina. Markies. I industrija pesticida iskoristila je Simpozij za promociju svojih proizvoda. Posebno treba naglasiti goste-predavače iz Hrvatske. Svakako predavanja nisu mogla proći bez hibrida rajčice. Glavnina izlaganja ipak je posvećena hibridima tvrtke Rijk Zwaan.. Mr. godine održan II.01. dipl. Srbije i Crne Gore. To nije smetalo izlagačima koji su drugog dana Simpozija prezentirali svoje radove da ih predstave na najbolji način i zainteresiraju slušateljstvo te otvore diskusiju. II.. Veliki broj poljoprivrednih proizvođača. tako da je unutar hotela bilo dvadesetak štandova različitih kemijskih kuća iz BiH ali i zemalja u okruženju. ing. Mađarske i Izraela koji su imali izlaganja na zadane teme. organiziranoj drugog dana Simpozija. koji se osvrnuo na primjenu agrotekstila u proizvodnji povrća te prednosti koje takva proizvodnja donosi. Simpozij o zaštiti bilja u BiH. diskusije te usvojenih zaključaka Simpozij je svečano završen. a stručnjaci ove sjemenske kuće posebno ističu Jennu i Abellus. 12. dr. koji su došli iz svih krajeva BiH. rajčice. te primjena agrotekstila u proizvodnji povrća». a zabava je potrajala do ranih jutarnjih sati. Simpozij iz zaštite Rijk Zwan – novosti bilja u BiH u sjemenarstvu Na svečanoj večeri.

Navedeni kavezi su potpuno opremljeni te je osim zamorca na njihovo dno potrebno još samo rasprostrti Friskies bezmirisne drvene strugotine zahvaljujući kojima je i samo čišćenje kaveza bitno olakšano. djeca. grožđa. Uostalom. a što je više nego dovoljno za održavanje njihovih osnovnih životnih funkcija. dobro je povremeno na «jelovnik» staviti i malo svježeg voća i povrća poput špinata. A upravo zbog svoje nezahtijevnosti i jednostavnosti idealan izbor pada na zamorca ili tzv. Biološki podaci Prosječno dožive oko pet godina starosti. Spolno sazrijevaju s 4-6 tjedana života. ptice i akvarijske kornjače. I za kraj jedna napomena. A ovi nam ljupki glodavci to neće uzeti za zlo već će nam naprotiv na minimum naše pažnje itekako znati višestruko zahvaliti. što je ujedno i najvažnije. osim što nisu agresivni i nasrtljivi. celera. pritom. uvijek prijateljski raspoložen prema našim najmilijima. iscjedak iz nosa ili očiju. A upravo u svom velikom asortimanu proizvoda Friskies nudi različite vrste odgovarajućih kaveza za držanje i uzgajanje zamoraca. imaju u ustima vrećice za spremanje hrane. Naime. To naravno nije dobro za njihovo zdravlje pa treba imati mjeru. U takvim slučajevima. što se pak negativno odražava na njihovo zdravstveno stanje. Međutim. hladnoću te strah a opet kada su pretjerano gladni svog vlasnika glasnim skvičanjem na to uporno i upozoravaju. U samom. diareja. a za što im je najpoželjnije osigurati sobni ambijent. BROJ 42 • SIJEČANJ / VELJAČA 2006 . gubitak težine. vrlo su radoznali te bez većih poteškoća rado komuniciraju. kavezu trebamo osigurati mjesto za spavanje. Ali. To znači da oni itekako vole udobnost ali i osjećaju bol. o njemu se vrlo malo piše i govori putem medija. Stoga ih je poželjnije držati pod nadzorom u kavezima gdje im je i samo kretanje bitno ograničeno. jagoda i čega sve ne. Dovoljno je kavez s ovim dražesnim glodavcima postaviti na mjesto zaštićeno od kiše. morsko prase. letargija. rajčice. podložni promjeni raspoloženja. zabavljaju se i istražuju svoju okolinu. odnosno. misleći na hrčke. A upravo je zamorac ili. prije svega. nekoordiniranost pokreta. no zabilježeni su i dvanaestogodišnjaci. paprike. Ipak. zamorci mogu konzumirati doslovce sve vrste povrća i voća izuzev manje-više nepoznatog povrća znamenitog naziva rabarbara. zamorce. djeci. kada im se dozvoli slobodno kretanje unutar kuće ili stana. Kako zamorci poput hrčka. posebno kod dodira. kako ga još vole popularno nazivati. neka to bude uz stanoviti oprez. sunca i hladnog vjetra. mladi zamorci su vrlo sim- patične životinje koje rado skaču.idealni kućni ljubimac ZAMORAC Iako je zamorac relativno čest kućni ljubimac. gubitak dlake. Kada posjetiti veterinara? Hrana za zamorce Zamorce bi trebalo voditi dva puta godišnje na pregled kod veterinara. U tu svrhu nipošto nemojte koristiti novinski papir iz razloga što je olovo s njegove površine veoma toksično za sve vrste zamoraca. pak. Zamorac Hranjenje zamoraca Kavez za zamorce Briga o zamorcu Općenito bi se moglo ustvrditi kako nema pretjerane brige sa zamorcima. jer u suprotnom lako može doći do «nagomilavanja» suvišnih kilograma. Jer nisu rijetki slučajevi da ove radoznale životinje izazovu kratak spoj grickajući električne kablove ili da oštete skupocjeni namještaj testirajući time oštrinu svojih zuba. Međutim. a estrusov ciklus iznosi 15-17 tjedana. nipošto nemojte kavez sa zamorcima stavljati na pod već u tu svrhu potražite adekvatno mjesto na nekom povišenom položaju na kome će se i sami zamorci osjećati puno sigurnije i sretnije. odnosno. Zbog toga ih je potrebno hraniti Friskies hranom za glodavce koja na svojoj ambalaži navodi i potrebne dnevne količine hrane. Riječ je o vrlo zahvalnom kućnom ljubimcu koji je. bombardiraju pitanjima poput ovoga: hoćete li nam ovom prigodom darivati kućnog ljubimca. slično ljudima. vodu te prigodno mjesto za posudicu sa sjemenkama kao i minimum slobodnog prostora za zamorčevo nesmetano kretanje. primijetit ćete oteklinu na njegovim obrazima koja je za njega veoma bolna. često se sjeme trave zabode u meso i izazove upalu. nužno je naglasiti kako se stelja ili drvene strugotine trebaju svakodnevno i mijenjati a sve kako bi izbjegli neugodne mirise kao i pojavu uvijek opasnih bolesti. radi se o ljupkim životinjama koje su. idealan izbor kućnog ljubimca 29 G Piše: vedran lasić otovo nas redovito za vrijeme blagdana i rođendana naši najmiliji. Zamorci su poznati kao velike izjelice pa će jesti doslovce sve dok ih i hranite. Osim toga. Pojave li se pomanjkanje apetita. obvezno konzultirajte veterinara. morsko prase. Period gestacije u zamorca iznosi 59-72 dana. krvarenje te neobično ponašanje. Drugim riječima.

Potrebna su mu. kada su prvi put otkrivene. Kao lijana uvijek raste vrsta C.biljka posvećena Sv. Osim toga. no to. većinom suha staništa i stoga ne potiskuje domaću vegetaciju. no poslije je postao korov. Još jače djeluje prava damijana (T. ne jede ga skoro niti jedna životinja. služe i mnoge druge od preko 200 vrsta roda Jasminum. u studenome 2001. Čaju od njihova lišća pripisuje se okrepljujući diuretički učinak a osim toga smanjuje bolove. BROJ 42 • SIJEČANJ / VELJAČA 2006 . a pronašao ih je 1955. Najduži vijenac od češnjaka Klerodendrum-raste iz suza djevice Prema legendi. Njene čaške su.. a može ga se osjetiti na udaljenosti od 800 m. Vrsta J. čini se. Slične cvjetove kao slomljeno srce ima i vrsta C.. a mogu biti dužine do 5 m. naj …. s perastim listovima i često crvenkastom cijevi vjenčića. obično poput boje vjenčića. a danas se malo koristi. a napravila ga je tvrtka Somerfield Stores Ltd (Velika Britanija). Često se uzgajaju oblici s punim cvjetovima koji nemaju prašnike i mogu se razmnožavati isključivo presadnicama. Jayal na planini Kamet u Himalajima. naj. brzo se razmnožava.30 Velelisna damijana. Biljke su bile Ermania himalayensis i Ranunculus lobatus. Poznat pod imenom «cvijet-strvina».diffusa) čiji se ekstrakti često koriste u sredstvima za seksualnu stimulaciju. jer mu je potrebno tek nekoliko mjeseci od klijanja do zriobe sjemenki. samo nekoliko procvalo u Europi ili SAD-U. S obzirom da nije samo bodljikav. zaštitniku liječnika. Damijanu. Iz njegova sjemena dobiva se ulje koje se nekada koristilo u razne medicinske i tehničke svrhe. Kao ukrasne biljke. ljekarnika i brijača. međutim. Ova biljka je porijeklom iz prašuma Sumatre te ih je od 1878. ispušta odvratan zadah koji se može usporediti s mesom koje se raspada. Biljka koja raste na najvećoj visini Najveća točno izmjerena visina na kojoj su pronađene biljke cvjetnice iznosi 6400 m. no u njemu su sadržane tvari koje izlučuju cijanovodičnu kiselinu. Izložen je U Greenwich parku u Londonu. otvorena. a koji se ponekad smatraju i odvojenim vrstama. već i otrovan. manje te već tijekom cvatnje dobivaju crvenu boju. već svoj naziv zahvaljuje činjenici što su već u srednjem vijeku arapski trgovci donijeli njegove mirisne cvijetove u Europu.D. On je najčešća vrsta od oko 400 vrsta roda Clerodendrum od kojih se mnoge uzgajaju. Najsmrdljiviji cvijet Arapski jasmin – sirovina za parfimerijsku industriju Arapski jasmin ne potječe iz Arabije. capitatum s glavicom bijelih cvjetova i dugim cijevima vjenčića u zelenim čaškama. Indijac N.nudiflorum) koji cvate žutim cvjetovima ukrašava naše vrtove u rano proljeće. klerodendrum izrasta iz suza djevice. Najveća usta na svijetu pripadaju grenlandskom kitu (Balaena mysticetus). u Velikoj Britaniji. međutim.polyanthum. Kada cvjeta (što je rijetko).splendens. nudi se kao sobna biljka. Danas oni služe za aromatiziranje čaja od jasmina te za dobivanje ulja za parfimerijsku industriju. nije točno. dok domaći jasmin (J. i to ne samo u tropima. visine do 4 m i širine do 2. primjerice. Zbog svog navodno ljekovitog učinka biljka je posvećena Sv.99 m. koja također potječe iz tropske Afrike te može rasti kao grm ili lijana. Jezik mu teži otprilike 900 kg.Damjanu. Najduži vijenac od glavica češnjaka bio je dug nevjerojatnih 110. Za hinduse i budiste oni su simbol čistoće i stoga omiljeni žrtveni prinos. zaštitniku liječnika. Do sada se ubrajao u sporiše (Verbenaceae).5 m. ljekarnika i brijača Vele lisna damijana obuhvaća mnoge biljke koje se tek neznatno razlikuju. Amorphophallus titanum je najsmrdljiviji cvijet na svijetu. Naj. prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda Najveća usta Bodljikavi mak-izbjegava ga svaka životinja Bodljikavi mak je u dalekom srodstvu s našim makom (Papaver). Kao ukrasna biljka dospio je u mnoge krajeve.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful