You are on page 1of 3

Karakteristike Montesori obrazovanja Heterogene starosne grupe Deca su podeljena u grupe tako da razlika u godinama nije vea od 3.

Mladja deca tako imaju priliku da ue dok posmatraju stariju decu, dok stariji svoja znanja prenose mladjima , ime pokazuju dublji smisao razumevanja a istovremeno stiu samopouzdanje i odgovornost. Uionica je drutvo samo za sebe, koje podstie jednake mogunosti za sve i gde dete moe socijalno da se razvija. Samo-obrazovanje Montesori pristup je okrenut detetu i omoguava svakom da se pojedinano razvije u atmosferi koja podstie saradnju a ne takmienje. Edukacija svakog deteta se najbolje realizuje kroz spontanu aktivnost u okruenju koje ne podstie takmienje, i iji je rezultat radost uenja i disciplina. Takvo okruenje razvija deiju unutranju motivaciju i vodi ih ka aktivnom ueu u sopstvenom obrazovanju, istraivanju okoline, sopsobnosti da ue kroz lina iskustva. Pipremljena sredina - ovaj pojam u Montesori pedagogiji podrazumeva uionicu koja je organizovana tako da odgovori potrebama svakog deteta i njegovim interesovanjima. Namestaj, prostor i predmeti su prilagodjeni dejem uzrastu i razvoju. Vana odlika Montesori materijala je da u sebi sadre takozvanu kontrolu greke koja je od sutinskog znaaja za razvoj dece, i na takav nain vodi dete do saznanja to je efikasnije od objanjenja odraslog. Pripremljenu sredinu karakteriu i sloboda u izboru materijla, sloboda da okrije svoje mogunosti, da spozna granice svoje slobode kao i slobode drugih. Ovakav pristup kao krajnji rezultat daje samo-disciplinu. Obrazovanje ula Budui da se bave istraivanjem sveta oko sebe, ula otvaraju put znanju. Montesori obrazovanje ula nudi detetu kju za istraivanje spoljanjeg sveta. Upoznavanje boja, oblika, mirisa, visine, debljine i drugih osobina predmeta je osnova intelektualne edukakacije u Montesori pedagogiji, jer omoguava aktivno uee mozga i pokreta u procesu inteligentne aktivnosti. Dete dobija obrazovanje koje je od neprocenjive vrednosti za razvoj i usavravanje veina posmatranja, poredjenja, rasudjivanja.

Marija Montesori i njena metoda Rodjena je u Italiji 1870.godine. Njeno ime se danas uglavnom povezuje sa predkolskim obrazovanjem dece, mada u svetu postoje osnovne i srednje kole koje rade pa principima Montesori pedagogije. Ostala je zapamena i po tome to je bila prva ena doktor medicine u Italiji, ali i obrazovana u oblasti psihologije i filozofije. Marija Montesori je jedan od prvih pravih naunika u oblasti obrazovanja i vaspitanja dece koja je ponudila svetu u teorijskom i praktinom smislu kompletno nauno zasnovanu pedagogiju. Njen rad je zasnovan na temeljnom posmatranju deteta i njegovog prirodnog razvoja. Praktina primena vie od 100 godina pokazala

da je Montesori metod odlian izbor ne samo za vaspitanje ve i za obrazovanje. Sutina Montesori folozofije je kreiranje uslova koji pospeuju i razvijaju najvee deije potencijale u duhovnom, fizikom i intelektualnom smislu. Ona je uila decu da potuju individualne razlike, sa naglaskom na socijalniu interakciju i obrazovanje celokupne linosti pre nego poduavanje neke konkretne jedinice znanja. Montesori praksa je uvek aktuelna i dinamina jer prati razvoj svakog deteta pojedinano. Kada su fizike, mentalne, duhovne i emocionalne potrebe deteta zadovoljene, dete je uzbudjeno i sreno i samim tim vie motivisano za igru i uenje. Veoma vana karakteristika Montesori pedagogije da ne posmatra decu kao odrasle u malim telima ve prati njihov razvoj i razmiljanje. Potuje jedinstvenost svakog deteta, a osnov svega je da deca treba da budu slobodna, otvorena za uspeh i uenje bez ogranienja i kritikovanja. Svi apekti razvoja celovite ovekove linosti morali bi biti tretirani podjednako.

Zato Montesori? Mnoge kole su transformisale proces uenja i otkrivanja, koji je prirodan, u stresnoi esto neprijatno iskustvo. Pa sve vie istraivanja o motivisanosti dece u koli dobija rezultate koji pokazuju da to su deca starija motivisanost je sve manja. Izgleda kao da gledamo na kole iz perspektive biznisa. Uvek aktuelne teme su visoki standardi,takmienje,i smatramo da su deca odgovorna. A zaboravljamo da su kole zapravo tu da podstiu i neguju deiji razvoj a ne da dajuproizvod. Cilj Montesori pedagogije je da pripremi decu za ivot, a ne samo za upis na fakultet. irom sveta nae kole rade na tome da motiviu,oslobode, i ohrabre mlade ljude da postanu ljudi puni samopuzdanja koji misle svojom glavom, kreativno reavaju probleme, koji poseduju emotivnu i duhovnu ravnoteu, razvijene interpersonalne vetine, saoseanje i moralnu hrabrost. Ovakav pristup u radu sa decom, u situaciji kada treba da se upoznaju sa novim jezikom omoguava deci da na prirodan nain jezik i usvoje bez prepreka, bez takmienja, ve spontano onako kako usvajaju imaternji jezik. Stoga metoda Montesori ne insistira iskljuivo na uenju i samo uenju, zasipanju deteta injenicama, iako je krajnji rezultat rada sa decom gotovo uvek sticanje dovoljno elementrnih znanja koja slue kao dobra osnova za kasnije obrazovanje. Postoji puno uspenih ljudi u svetu koji su se obrazovali u Montesori kolama. Treba pomenuti nobelovca Gabriela Garciu Marqueza ,a medju njima su i osnivai Googla, Larry Page i Sergy Brin, bez kojih danas virtuelni svet interneta ne bi bio isti. Evo ta su oni rekli: Obojica smo ili u Montesori kolu i mislim da je takav pristup u obrazovanju, bez praenja normi i strogih pravila, motivisanost na rad, upoznavanje sa svetom,uenje i rad na malo drugaiji nain, doprineo naem uspehu

You might also like