Mr. sc.

Ivan Mrakovčić FILOZOFSKI FAKULTET RIJEKA Odsjek za Politehniku

S K R I P T A

O S N O V E

I N F O R M A T I K E

Rijeka, lipanj 2004. godine

S A D R Ž A J
1. INFORMATIKA ..................................................................................... stranica 3

- pojam, područje i predmet izučavanja - nova zanimanja - informatičko doba 2. OSNOVE TEORIJE INFORMACIJA 3. OBRADA DOKUMENATA - nosioci podataka ............................................... 5 6

................................................................

4. DIGITALNA RAČUNALA ................................................................. - pojam i arhitektura - povjesni razvoj - memorije računala - matematička osnovica rada 5. ULAZNO - IZLAZNE JEDINICE ......................................................

11

32 32

6. SOFTWER RAČUNALA ..................................................................... - upravljački, aritmetički i logički dio računala - programski jezici - uslužni i aplikacijski programi 7. NAČINI ORGANIZACIJE I OBRADE PODATAKA - datoteke podataka - baze podataka - informacijski sustavi 8. PC ( PERSONAL COMPUTER ) - povjesni razvoj i arhitektura ...................

39

.....................................................

76

9. WINDOWS OKRUŽENJE ................................................................... - elementi i tehnike rada - MS OFFICE, izbornici, alati i programi 10. TEXT PROCESORI ............................................................................ .....................

78

82 85

11. OSTALE APLIKACIJE I PROGRAMI NA PC - u - NT Explorer, Excel, Access, Outlook - rad sa disketama, ZIP, CD, DVD - Internet 12. OSNOVE PROGRAMIRANJA - pojam, algoritam - dijagram tijeka - programski jezik BASIC

..........................................................

85

2

1. INFORMATIKA Pojam . kako ljudi meñusobno komuniciraju? - gestama - govorom - pismom - tehničkim pomagalima ... . komuniciranjem su ljudi svoje poglede na realni svijet i zbivanja u njemu formulirali kao modele - sustave, . Sustav: Teorija sustava - nova grana znanosti koja se počela razvijati u okviru Kibernetike, a začetnikom se smatra američki biolog Ludwig von Bertalanffy, koji je 1937.g. prvi put objavio ideju o potrebi stvaranja jedne opće teorije koja bi vrijedila za sve sustave, . postavka: stvarnost ili djelovi stvarnosti oko nas, odnosno realni svijet oko nas, . realno: naša slika o stvarnosti ili realnom svijetu oko nas, koja se stalno mjenja, . definicija: Sustav je skup pojava (komponenata) povezanih po odreñenoj koncepciji koja predstavlja zaokruženu, relativno nezavisnu, cjelinu, . Informacija: povratnom spregom mjenja naše sustave pogleda na svijet, odnosno našu sliku o njemu, . definicija: Informacija je kvalitativni faktor koji odreñuje poziciju nekoga sustava i utjecaj koji taj sustav ima na neki drugi sustav, . Kibernetika: proučava osnove transformacije informacija u dinamičkim sustavima - otac Norbert Wiener (1948.), . definicija: Kibernetika je znanost koja proučava procese prerade, predaje, prijenosa i primitka informacije u svim dinamičkim sustavima, . Informatika: naziv od 1962. u Francuskoj i Americi, francuski "iformatique" je kovanica riječi "information" i "automatique", a engleski od kovanice "automatic data processing" (autom. obrada podataka) i "computer sience" (nauka o kompjuterima - računalima) . definicija: Informatika je znanost sustavnog i efikasnog obrañivanja, osobito uz pomoć automata - informacija kao medija ljudskoga znanja i medija za komuniciranje u području tehnike, ekonomije i društvenih znanosti. Područje izučavanja . osim spomenutih teorija obuhvaća: Lingvistiku, Elektroniku, Elektrotehniku, Matematiku, Psihologiju, Komunikacije, itd. (zadire u sve pore ljudske znanosti), . univerzalni informatičar ne postoji, . smjerovi: uporaba gotovih rješenja (svi), izrada rješenja (analitičari, programeri, sistem - programeri, administratori baza podataka, operateri), ostali (inžinjeri telekomunikacija, tehničari, proizvoñači računalske opreme, nastavnici, prodavači). Predmet izučavanja odnosno bavljenja . što brže i točnije dolaženje do željene informacije (shema 1.1 nivoi), . obuka za sve smjerove, . sigurnost i arhiviranje (čuvanje) podataka, 3

Taktički 3. razvoj novih mogućnosti.1 4 .. učiniti čovjeku život jednostavnijim i lijepšim. prijenos podataka na daljinu. . Strateški 2. . POTREBE ZA INFORMACIJAMA PREMA NIVOIMA 1. Operativni rukovodioci voditelji poslova izvršioci što kako uradi Kontrola procesa obrade CILJ EVI što PLAN OVI UPRAV LJANJE MJERENJE USPJEŠNO STI kako IZVRŠ ENJE uradi SHEMA 1.

Osnove Teorije informacija postavio je Claude Shannon 1948. .razvoj tiskarstva (ulaz pisanih informacija u svaku kuću). sadržaj informacije je jednak broju binarnih znakova koji je u prosjeku potreban da se predstavi bilo kakva vijest čiji nastup nije bio ranije odreñen. . sinusoida itd). .razvoj pisma (bilježenje dogañaja). signali u sebi sadrže odreñenu količinu informacija koja količina pri prijemu izaziva odreñene reakcije. komunikacije mogu biti: . po Shannonu je maksimalni kapacitet komunikacijskoga kanala: Kmax = Wt log2 (1 + P / N) 5 .i to kao teoretska osnova predaje informacija. tehnički uvjeti komponenata sustava prijenosa (šum). . u knjizi "Matematička teorija komunikacija". Morseovi znaci. govor. u početnoj fazi bila je orjentirana komunikacijskim problemima . količina informacije ovisi o sustavu koji je prima. . . Teorija informacija se razvija u dva smjera: matematički i primjenjeni .Duplex veza (Half ili Full duplex). karakteristika signala (kontrola).Simplex veza. da bi informacije mogle biti prenijete trebaju biti kodirane : diskretne informacije su predstavljene nizovima sastavljenim od konačnoga broja elementarnih simbola. . . Telekomunikacijska mreža je skup izvora i prijemnika informacija koji se povezuju prijemnim kanalima i tehničkim ureñajima radi omogućavanja komutacije kanala i upravljanje njima.2. kontinuirane informacije su predstavljene vremenskim funkcijama koje poprimaju neprekinuti niz vrijednosti. .obosmjerne .potvrda). a mjeri se statističkim vrijednostima i vjerojatnosti. .prijenos od čovjeka do čovjeka gestikulacijama.razvoj govora. . . binarni kod. karakteristika vijesti (superponiranje .razvoj dojavne tehnike (danas različiti mediji). faktori koji odreñuju realizaciju optimalnih komunikacijskih sustava su slijedeći : struktura mreže (unajmljena. . razvojni put prijenosa informacija izgledao bi: . komutirana. .jednosmjerne (prijenos obavijesti) . . lokalna). osnovni zadatak komunikacijskoga sustava je: efektivni prijenos raznih vijesti od jednoga objekta ili učesnika do drugoga. g. . . OSNOVE TEORIJE INFORMACIJA . koderi i dekoderi informacija služe za transformaciju informacije u signal i obrnuto. i to što veći broj točnih podataka u zadanome vremenu. informacije se prenose unutar nekoga sustava pomoću odreñenih " signala " (gestikulacija.

. gigabajt (Gb) sadrži 1024 (210) megabajti. . dok je gustoća zapisa . a označava se sa H(x). sve više ljudi seli u tercijalne djelatnosti. odnosno to je iznos informacija koji se mora u prosjeku utrošiti da bi se upoznala bilo koja vijest iz skupa "x". megabajt (Mb) sadrži 1024 (210) kilobajta.računanje 12 bit/sec.500 bitova memorije. . samo održavanje i dodatni nadzor. .može memorirati jedan znak. . . školovanje za sve složeniju tehnologiju. čovjek može u prosjeku svijesno preraditi 25 bitova informacija u sekundi. . . bit (Binary Digit) je najmanji dio memorije i može biti "1" i "0".sviranje 23 bit/sec. uz šum odreñene jačine "N" i jačine signala "P". . 3. ostalo rade automati.mjera valjanosti konstrukcije sustava (novi sustav je bolji kada je entropija manja). .rad na pisaćem stroju 16 bit/sec. znači da će entropija imati maksimalnu vrijednost kada budu svi dogañaji . . . ali pomaže točnosti prijenosa. . pojasnom širinom "W". pentabajt (Pb) sadrži 1024 (210) gigabajti.entropija se smanjuje (sustav je bolji).to je najveća količina informacija (Kmax) koja se može prenijeti u vremenu "t". unutar jednoga sustava. . . .povećanjem stupnja determiniranosti veza meñu elementima i okolinom. . = 1). bajt čini 8 (23) bitova . . smanjenjem broja veza i broja elemenata .mjera za prosuñivanje funkcioniranja sustava (sustav s velikom entropijom vrlo je stabilan i teško ga je reorganizirati). .bajtovi po inču (BPI). kilobajt (Kb) sadrži 1024 (210) bajtova. brzine rada čovjekove memorije kod nekih radnji: . . . u postindustrijsko doba sve je manja uloga pojedinca. problem kako naći informaciju koja nam je potrebna (u tako velikom fondu pisanoga materijala koji se stalno povećava).45 bit/sec. jednako vjerojatni (max. ovdje može pomoći samo Informatika.čitanje 18 . . Redundancija (zalihost) smeta prijenosu podataka jer se isti znakovi više puta prenose. zapamćena tablica množenja zauzima oko 1. Entropija je kvalitativna mjera neodreñenosti neke vijesti prije nego je primljena. sve je usmjereno na prikupljanje informacije kojih najviše ima u pisanim dokumentima. . kapacitet izvora informacija se iskazuje bitom u sekundi (bit/sec) ili bodom. mjerna jedinica entropija se koristi kao : . . OBRADA DOKUMENATA Uvod . . 6 .

. dokumenti (osobna iskaznica. prvi časopis 1665.T .Težak koji je standardizirao kružni tijek informacija i nazvao ga: E .svaka država ima barem jedan)..44 Mb. 300 zn/cm. .diskete 3.vrpce se kreću 5 m/sec.USB diskovi . vozačka dozvola itd). na projektima rade timovi različitih profila stručnjaka. .5 inča. diskovi. akumulacija (biblioteke i dokumentacijski centri).S . jedan od dokumentacijskih centara je i Referalni centar pri sveučilištu u Zagrebu. .ureñaji: COM.komercijalni dokumenti se uništavaju nakon roka. . . datoteka (File) .zbirka podataka. publikacije (primarne.CD . kamere.A E T Ak S A emisija (stvaralac i publiciranje). danas ima u svijetu oko milijun različitih publikacija.prijenos oko 60 Kb/sec. . selekcija. kopirke itd. a one od prije 10 godina zastarjevaju (osim matematičkih i još nekih).analizom se dolazi do klasifikacije koja treba omogućiti vrlo brzo pronalaženje potrebne informacije. sekundarne. shema 3. . to sve pokazuje potrebe za dobro organiziranom službom informacija (informatičari i mreže centara za znanstvene i tehničke informacije). razvijači. . specijalna i tehnička) i dokumentacijski centri (upućuju na izvor informacije . .uporaba informacije.1 na idućoj stranici. .još ne postoji automatska (zbog cijene) : . .kapacitet do 17 Gb.. DVD) : . kapacitet 650 Mb. apsorpcija . svakih 10 godina podvostručuju se . znanstveni radnici danas u svijetu meñusobno surañuju putem dopisivanja. diskete.direktorij .Ak . tercijalne). . . . mikroforme (mikrofilm i mikrofiš) : . Nosioci informacija . e-maila ili Interneta (za sve to je potrebno dobro poznavanje nekoga od svjetskih jezika). CD. . analiza dokumenta .DVD . 7 . . kazete. putovnica. kapacitet 1. imaju IRG. Sreñivanje nosilaca informacija .KWIC indeksi (Key . čitači. simpozija. transmisija do odgovarajućeg mjesta.Word in Contex). godine u Engleskoj (izdalo Kraljevsko filozofsko društvo). kontroleri. . . za to služe biblioteke (opća.diskovi se čitaju brzinom od 1 milion zn/sec. magnetske memorije (vrpce. a jedan od osnivača je B.kapaciteta do 1 GB. . u bibliotekama je metoda pronalaženja putem kartica a može i direktno računalom.

kupnja poklon razmjena obvezatni primjerci fond dokumenata selekcija analiza transformacija izrada indeksa kodiranje izrada baze traženja SHEMA 3.1 mikroforme datoteka 8 .

.Univerzalna Decimalna Klasifikacija . ateizam itd. hijerarhijska klasifikacija (pojam unutar šireg pojma) . relevacija . 9 . psihologija. etika 2 .općenito 1 .masa dokumenata uključena u traženje Ova formula služi za ocjenu djelotvornosti klasifikacijskoga sustava.religija..osnov je podjela na klase i podklase: 0 . E elektronički ureñaji ..dokumenti koji su pronañeni nekom od metoda klasifikacije R = r / m * 100 R .. . R elektronička računala a . UDK klasifikacija (kod nas se upotrebljava) ..relevacija u postocima r . A analogna računala .filozofija.pravi dokumanat koji je tražen m ..

629 10 .000 10.A B A K U S ZA RAČUNANJE DO 1.000 500 100 50 10 5 1 Prikazan je broj 748.000 100.000 1.000 50.000 500.000 5.000.

te COM ureñaj.karakterizira je izgradnja računala uz pomoć mehaničkih kontakata. preteče elektroničkih računala su Abakus strana 9 (još se i danas može vidjeti u uporabi na dalekom istoku) i Logaritmar ili logaritamsko računalo (popularno zvan Šiber). time-sharing rad. releja i vakumskih cijevi.. različiti čitači. Povjesni razvoj elektroničkih računala . . a cijeli rad se odvija na osnovu brojki (digit). razvoj se prati kroz generacije. . sustav elektroničkih sklopova.1) dat je osnovni prikaz računala. daje tražene izlazne podatke. itd. skenera i digitalne kamere. izlazne jedinice (OUTPUT) : sve ulazne osim čitača. na slijedećoj shemi (4.000 vakumskih katodnih cijevi i releja. . a bilo je sastavljeno od 18. ekran s tipkovnicom. on-line i off-line rad.1 TELEKOMUNIKACIJE EXTERNE MEMORIJE Osnovna shema računala . multiprograming. .računa se da je to najveće računalo do sada) 11 . diskovi. a računa se negdje do 1953. i Mark I (rañena za američku vojsku . plus različite vrste štampača. aritmetika i logika. glavna memorija (virtuelna). prevodioci (compileri). INPUT CPU OUTPUT Shema 4.4. 0. ulazne jedinice (INPUT) : diskete. digitalne kamere. itd. vrpce. . IBM -705 (International Business Machine) 1954. real-time rad. koji na temelju ulaznih podataka. skeneri.razvoj feritnih jezgri i elektronskih cijevi . višeprocesorski rad. prvo računalo konstruirao je profesor Eckert (Pensyilvania) s nazivom ENIAC (Electronic Numerical Intergrator And Calculator) 1946. generacija . godine. pomoću unaprijed definiranoga programa. programi : upravljački i radni. 1. . .prva računala su UNIVAC (Universal Automatic Computer) 1951. CD-ovi. načini rada : centralizirana i distribuirana obrada. godine. strojni (object deck). centralna jedinica (CPU . programski jezici: simbolički (source deck). kojih je karakteristika materijal od kojega su konstruirani. DVD-ovi. kazete. .Central Procesor Unit): upravljačka jedinica. DIGITALNA RAČUNALA Pojam i arhitektura . generacija . rad u LAN-u.

biti osnovne karakteristike 8. u odnosu na način memoriranja podataka djele se na magnetske .laserska tehnika .optičke. Honeywell 200. pad cijena . GE serija 600 itd.porast proizvodnje računala posebno PC-a . g. modularna mini računala (IBM serija 1. real-time . dalji razvoj softwerskih produkata (sve skuplji) kao i telekomunikacijske tehnike.opto elektronika (optička obrada podataka).g.Digital Equipment Corporation.razvoj svih komunikacijskih komponenti (Internet) . Honeywell 800. 4. programiranje u assembleru traje negdje do 1960. .intg.do 1970.poznati: IBM 370.). on-line (u direktnom su dostupu) i near . DEC .razvoj novih externih memorija za PC-e.000 aktivnih elemenata po jednom kristalu (chip-u) . pretpostavlja se.. što znači bez programiranja . baze podataka. 12 .time.rad na expertnim sistemima.do cca 1978.) generacija računala u tijeku. početak PC-a i mikroprocesora. generacija ..viši programski jezici.do 1990. bez obzira na njihov sadržaj..Grand Scale Integration) . krugovi (MSI i LSI-Medium i Large Scale Integration) . multiprogramiranje.nekoliko miliona aktivnih elemenata po jednome kristalu . manja. generacija . te počeci rada na direktnom pristupu čovjeka računalu. gledajući odnos prema računalu djele se na off-line (prije se moraju postaviti). godine.dalji razvoj softwera osobito baza podataka te rukovanje s njima.1600 i 7090.)sa preko500.line (nisu u direktnom dostupu ali ih sustav automatski pronalazi) . General Electric GE200 itd.karakteristike: dosta se griju.dalji razvoj laserske tehnike kod externih memorija (DVD) .krugovi veće integracije (GSI . telekomunikacije .. generacija . 7. Burroughs B500. generacije računala se ne mogu točno po godinama definirati čemu pridonose i svijetske firme proizvoñači opreme Memorije računala .računala orjentirana poslovnim primjenama poznata RCA 501. . 3. generacija -integr.1400 . PDP Programmed Data Processor).što će.integrirani krugovi (Integrated Circuits . g.krugovi VELSI (Virtual Extra Large. više pažnje ulazno/izlaznim jedinicama . svi ostali se prilagoñavaju. real . modularne memorije . brža.80. memorija je svaki ureñaj koji omogućuje ubilježavanje i opetovano čitanje upamćenih informacija. multipleksori. generacije računala . generacija . optičke i magnetsko . 5. godine. velikoga su gabarita. RCA Spectar 70. 6.razvoj baza podataka te pretraživanje istih putem Interneta .tranzistori (poluvodićka tehnika) . . brži .visoki razvoj opto elektronike .do 1985. IBM 7070 . . gdje je potrebno odreñeno vrijeme fizičkoga umetanja i pokretanja ureñaja. a posebno softwera za PC-e (Microsoft) .traje do cca 1995. napredak softwera (naplaćivanje).IC) SSI (Small Scale Integration) poznati: IBM serija 360. te veliki napredak robotizacije u proizvodnji osobito automobila .) i VLSI (Virtual Large. 2.znači da je ova (7. CDC 160. ROM memorije . generacija -integrirani krugovi ELSI (Exstra Large.

izrañene su od plastike i presvučene feromagnetskim oksidom koji se može polarizirati (magnetizirati). . dužine 1.radna mem.gustoća zapisa je 80 do 640 bit/cm.. a ROM zadržava . memorije sa sekvencijalnim pristupom a) magnetske vrpce b) magnetske kazete Magnetske vrpce podaci IRG IRG podaci IRG podaci podaci IRG IRG . Izgled blokiranih slogova M S R D D B S PODACI D S PODACI D S PODACI 13 . .kreću se brzinom 5 m/sec-djele se na kanale (staze) i postoje 7 i 9 kanalne (6-bitni i 8-bitni kodovi s kontrolnim bitom). memorije s direktnim pristupom a) magnetski diskovi b) magnetski bubnjevi i kartice (povijest) c) magnetske diskete d) CD.trajna mem. DVD e) USB ureñaji (diskovi) 2. .. . u odnosu na trajnost memoriranja : RAM (Read Assess Memory). širine su 1/2 inča .meñu slogovski razmak). RAM gubi podatke pri isključenju struje . radi što većeg iskorištenja prostora slogovi se blokiraju. ROM (Read only Memory).5 cm. PROM (Programable ROM). EPROM (Erasable PROM). radi inercije pri čitanju podataka oni se ne memoriraju po cijeloj dužini već postoji IRG (Inter Record Gape . Magnetske memorije . prema načinu korištenja dije se u dvije osnovne grupe : 1.

MSR = meñuslogovski razmak DB = podatak o dužini bloka DS = podatak o dužini sloga . bubnjevi su magnetizirani po svojem obodu (plaštu) na kojemu se . 2. SLOGOVI PROMJENA STARO STANJE Shema 4. podjeljeni u slogove i staze zbog adresiranja . znači .200 do 1000 bit/inč. nalaze memorirani podaci. . podaci se čitaju pomoću ureñaja (češlja) za čitanje i pisanje koji ima za svaku stazu posebnu glavu radi brzoga pristupa podacima .za pretpostaviti je da ih više nema niti u uporabi. . 14 .2 PROGRAM AŽURIRANJA STAROGA STANJA LISTA NA ŠTAMPAČU NOVO STANJE Magnetski bubnjevi (Slika 4. pri obradama velikoga broja slogova koji se ažuriraju. vrijeme učitavanja je vrlo malo osobito kod primjerenog faktora blokiranja.2). magnetski bubnjevi su već medij povjesti jer se više ne proizvode .brzina vrtnje bubnja je do 75000 o/min. prednosti sekvencijalne obrade datoteke na magnetskoj vrpci : 1. kreira se nova sekvencijalna datoteka dok stara ostaje sačuvana (Shema 4.1) .

kapacitet 2048 (2Kb) bajtova po stazi. izrañeni su od aluminijskih ploča s magnetiziranim oksidnim slojem na kojemu su memorirani podaci 6 ploča češalj Shema 4. Magnetski diskovi (Shema 4. podaci se upisuju u 128 staza podjeljenih u 16 cilindara (8 staza po cilindru) .4 cm i debljine 0.Slika 4. kartice su smještene u 8 pretinaca (u svakome ih ima 256) a izvlače se specijanim pneumatskim ureñajem i obavijaju oko malog rotirajućeg bubnja (odabir ide pomoću zareza na rubu).2 mm). takoñer su medij prošlosti .1 glave za čitanje i pisanje staze slogovi Magnetske kartice . .6 x 11. .3) . a to su ustvari magnetizirane aluminijske ploče (duljine 40.3 15 .

Magnetske diskete . namjeni i veličini diska.klik na ikonu diskete . na disku se takoñer kao i vrpci slogovi blokiraju radi uštede na prostoru (IRG) pri korištenju većih baza podataka. memorija na diskovima je podjeljena na staze i cilindre radi bržega pristupa podacima kod obrade direktnim pristupom. razvile su se počecima distribuirane obrade kao medij za unos podataka (1980. . staze se računaju po promjeru ploča a cilindar čine sve staze istoga promjera (prikazani disk ima cilindre od po 10 staza).magnetizirano je 10 površina (gornja i donja nisu) . kapacitet od 1.u zaštićenom i zatvorenom prostoru.44 se može povećati odnosno na disketu se može memorirati i više podataka uporabom MS .svaka od njih se može posebno čitati jer postoji 10 glava za čitanje i pisanje na mehanizmu koji se naziva češalj. . . . na PC-ima su diskovi (hard disk) izvedeni od jedne ili više ploča zatvorenih u hermetičkome kućištu . . ploče su promjera 12 inča . isto tako mogu se upotrebljavati pojedinačno (PC) i u baterijama od dva ili više.3 je prikazan magnetski disk sa šest ploča i 12 površina .ZIP (Microsoft programa). zapis na njima se vrši frekventnom modulacijom (FM) . do prije nekoliko godina bilo je potrebno formatirati diskete (podjela na sektore od 512 bajtova i još neke labele). na Shemi 4. a cijeli disk se okreće brzinom do 10. vrijeme pristupa podatku je 5 do 15 milisekundi (Western Digital i Fujitsu) . . .danas već dostižu kapacitet od 80 Gb.5 inča s kapacitetom od 1. prve su bile 8 inča s kapacitetom 128 Kb (više ih nema). . a postoje i veličine 3 inča (Amstrad i Schneider) koje su manje u uporabi. . danas se upotrebljavaju diskete 3.naredba Format u izborniku File).44 Mb .). .000 okr/min .. 16 . ploča može biti od jedne do šest ovisno o proizvoñaču.Data Access Time = Seek Time (pozicioniranje na traženi sektor) + Head Switch Time (prosječno vrijeme za odreñivanje potrebne glave za R/W) + Rotational Latency Time (okretaj ploče diska). a osobito razvojem PC-a. . . . slijedeće su 5. a danas je već uobičajen postupak Modified FM (MFM) kao bolja metoda . postoje fiksni i izmjenjivi (danas sve manje). ili RLL (Run Lenght Limited) metoda s kojom se postiže 50% veći kapacitet. sa svojim kontrolnim ureñajima. g.25 inča i kapaciteta do 512 Kb. a danas nije potrebno (na pakovanju piše Dos Formated) osim starih zaliha (My Computer . .

.ovako pržene diskove moguće je čitati na običnim CD . .uobičajen naziv prženje. a ne urezivanja laserskom zrakom .5 cm. CD-RW (CD-Rewritable). god.sustava kod kojega se na kraju vrpce glava za r/w spušta.ureñajima. 98 okvira čini sektor kao osnovnu logičku jedinicu na CD (znači 98x24 = 2352 bajta).6 cm / sec.vrlo brzi pristup bilo kojem dijelu vrpce dužine 60 ili 90 metara .podaci se upisuju od središta prema vani .brzina prijenosa 80 90 Mb / min. CD-ROM (CD-Read Only Memory) ureñaj . ove najnovije kazete rade na principu serpentina .Magnetske kazete . brzina prijenosa ide oko 600 Kb/sec (300 sektora/sec). a zatim se mjenja smjer vrpce .ovim ureñajem može se snimati i na CD-R medije. i brzine premotavanja 228. gustoće zapisa 315 bit/cm. osnova im je laserska zraka.25 inča kao kod starijih disketa. . radi na principu spaljivanja sloja osjetljive boje . kojima se dostiže brzina pisanja i čitanja preko 10 Mb / sec. to je ustvari magnetska vrpca zatvorena u posebnome kućištu koja služi za sigurnosne arhivske kopije podataka.može se čitati. . memoriranje se vrši laserskom zrakom . predstavnik optičkih memorija je CD (Compact Disk) . brisati i ponovno višestruko upisivati (do tisuću puta) . s nazivom UDF (Universal Disc Format) kao dogradnja ISO 9660 Cross Platform standarda.što omogućuje brži pristup podacima jer se čita i piše s obe strane kretanja vrpce unutar kazete.nastao 1985. . OSTA (Optical Storage Technology Association) predložila je standard za ovaj način snimanja na CD-u.optičke memorije . po 24 bajta čine okvir (frame) koji znači ima 588 kanalnih bitova.Analog Tape) ili DDS (Digital Data Standard). dužine 90 m.udubljenjima nanizanim u neprekidnoj spirali (dužine oko 6 km) od sredine ka obodu diska. . promjera 12 cm s rupom od 1. Program i Lead-Out (završetak). otvor ureñaja je 5. svaki zapis na disku ima Lead-In (uvodni dio za kalibriranje lasera i optičkoga sustava). kod njih se laserska zraka upotrebljava za voñenje magnetske glave R/W kao i za zagrijavanje magnetskoga sloja kod medija gdje je to potrebno. a čitati CD i CD-R medije.može memorirati 12 do 24 Gb (zgusnuto) . Optičke memorije . kapaciteta 200 Kb. . brzine vrpce 7.e. . danas su na tržištu popularne QIC (Quarter-Inc Catridge) 20 Gb i DLT (Digital Linear Tape) 80 Gb. god.od 1995. način zapisa: jedan bajt ima 14+3=17 kanalnih bitova (Eight to Fourten . . 17 . . . . CD-R (CD-Recordable) ureñaj jednokratno zapisuje podatke na diskove. godine (Sonny i Philips) na početku samo u glazbenoj industriji. .62 cm/sec. i prihvaćen je 1995. DAT (Digital . ugrañuje se u sve PC . kapaciteta oko 650 Mb. DAT se uglavnom upotrebljava za audio zapise . zapis samo na jednoj strani.Modulation). nemogućnost upisa (izmjena) podataka. brzine prijenosa 300 bit/sec. Magnetsko .

ovi su bili kapaciteta 16 MB. 512 i do današnjih 1 GB . god. unazad nekoliko godina na sva se računala ugrañuje port (utičnica). bez obzira želi li se koristiti ili ne.ureñaj može čitati i "stare" diskete (1. i na njima nema mogućnosti rada s USB-om. Pioneer. a isto tako zbog navike rada s disketama i velikoga broja fajlova pohranjenih na njima. te brisati i ponovno memorirati .mogu se ugrañivati u računalo ili na njega priključivati .memorije . .nije se održala na tržištu. 64. to je vrlo respektibilna veličina. to je ureñaj veličine signir .ima dva podatkovna sloja po svakoj strani (potrebno ih je okretati). i vjerojatno su to naprave na kojima će se temeljiti budućnost medija za pohranu podataka. . pa čak i dvije. pa dalje 32.veličine iste kao CD.zamjena za disketu . 18 . a to se još nije dogodilo iz jednostavnoga razloga što ima još mnogo starijih tipova PC-a u uporabi. kapacitet memoriranja podataka je 7 do 26 puta veći od CD-a (znači 4.ima laserski servo ureñaj za manipuliranje. . . LS-120 . razvila ih je filmska industrija te je za sada nemoguće masovno korištenje radi zaštite (presnimavanja).kapaciteta 1 do 2 Gb.olovke . vrlo brzo će zamjeniti i diskete i CD-ove. Type II omogućuje vañenje medija koji se može čitati u bilo kojem DVD . Samsung. koja se može ugrañivati u računalo . 256. a već se radi na dvoslojnom DVD-u na kojeg će se moći spremiti 50 Gb (standarde usaglasili: Sony.kapaciteta 100 do 250 Mb . JAZ i SparQ ureñaji .. po volji (kao i na disketama) .ROM ureñaju (s rezervom). dogovoreni su odreñeni standardi zaštite i počela je proizvodnja. Philips. prvi USB . iako spadaju u optičke memorije. s time da ovisno o proizvoñaču mogu se dobiti sve ove veličine. a uzimajući u obzir da se podaci mogu memorirati.RAM ureñaju. ZIP . za operacijske sustave Widows-a od 98 pa dalje nisu potrebni nikakvi driveri već ga OS (Operacijski Sustav) sam prepoznaje. ovaj ureñaj mogao bi poslati diskete i disketne jedinice u " staro željezo " . . na kojega se može memorirati. ili biti odvojena od njega . danas već. godine ustanovljeni su novi standardi DVD-a s plavom laserskom zrakom kraće valne dužine koja može zapisati 27 Gb.disketni ureñaj s disketom od 3. . podaci se čitaju pomoću laserske zrake . . USB . . 2002. . postoji DVD-video i DVD-audio . do jednoga megabajta podataka. Matsushita.44 Mb) . . Sharp i Thomson.promovirana 1994.ureñaj (disk) . posebno su izdvojene kao nešto najnovije. . .izmjenjiva Winchester tehnologija (zatvorene kazete koje u sebi imaju ugrañene magnetske ploče) . . 128. LG.7 do 17 Gb) krajem 1997. za jednostavno uključivanje ovoga medija.5 inča i kapaciteta od 120 Mb podataka .u povjest. . DVD . spada u jedan od sporijih ureñaja za pohranu podataka. postoje dva tipa kazeta koje u sebi imaju disk: Type I potpuno je zatvorena i podaci se mogu čitati samo u DVD .za uporabu je potrebna MPEG2 / Dolby Digital kartica + MMX set instrukcija za dekodiranje . . g.

krajnja desna znamenka ima vrijednost 2^0. slijedeća u lijevo 10^1 itd. - Binarno : Dekadski : - 0 1 10 11 100 101 110 0 1 2 3 4 5 6 111 7 1000 1001 8 9 vrijednost binarnoga broja može se iskazati slično dekadskome : 1 1 0 1 0 1 1x2^5 + 1x2^4 + 0x2^3 + 1x2^2 + 0x2^1 + 1x2^0 preračunato u dekadski imamo : 1x32 + 1x16 + 0x8 + 1x4 + 0x2 + 1x1 = 53 pretvorba binarnoga broja u dekadski metodom uzastopne multiplikacije s 2 : MSD .Most Significant Digit .000 + 900 + 40 + 6 = 1946 Binarni brojevni sustav Kinezi već u XII stoljeću razvijaju sustave s bazom 2 i 5. baza sustava je deset pa svaka znamenka na odreñenome mjestu unutar brojke ima mjesnu vrijednost potencije baze deset.Arapski numerički sustav .znamenka najmanje mjesne vrijednosti 19 . u XII stoljeću uvodi se novi .vrlo teški za izvoñenje računskih operacija. baza binarnoga sustava je dva . svi sustavi koji imaju bazu veću od 2 vrlo su neprikladni za rad digitalnih računala jednostavno zato što je vrlo teško konstruirati elektroničke elemente koji bi imali 3 i više diskretnih stabilnih stanja.Least Significant Digit .sadrži dva simbola: 0 i 1. slijedeća lijeva ima 2^1 itd. Rimski i Egipatski brojevni sustavi donose prednost što se grupe crtica ili štapića zamjenjuju slovom .znamenka najveće mjesne vrijednosti LSD . poboljšanje je stavljanjem crtice ili štapića preko četiri pobrojena predmeta.temelji se na pozicionoj notaciji znakova koji se upotrebljavaju. broj 1946 može se prikazati: - - Znamenka : 1 9 4 6 Mjesna vrijednost : 10^3 10^2 10^1 10^0 Dakle : 1x10^3 + 9x10^2 + 4x10^1 + 6x10^0 1. a sadrži deset simbola i to brojke od 0 do 9. Dekadski brojevni sustav razvio se od Arapskoga i Hinduskoga.Unitarni sustav.Matematička osnovica rada Brojevni sustavi najjednostavniji pomoću štapića ili crtica: za svaki pobrojani predmet dodaje se štapić ili crtica . krajnja desna znamenka ima vrijednost 10^0.

0 . s time da je ostatak LSD.1 MSD Dekadski djeljenju ostatak prvoga djeljenja Dekadski broj se dijeli s 2.0 .djelovi cijelih brojeva ili decimalni brojevi : u dekadskome sustavu pod 0. Pri svakome se piše s desne strane i on predstavlja vrijednost binarnoga broja. 365.MSD 1 1 x 2 + 1 = 3 1 3 x 2 + 0 = 6 0 6 x 2 + 1 = 13 1 13 x 2 + 0 = 26 0 26 x 2 + 1 = 53 LSD 1 Najprije se MSD pomnoži s 2 pa se dodaje jedinica ili nula ovisno o vrijednosti slijedeće binarne znamenke. a posljednjega . 1000000. Posljednji rezultat je vrijednost zadanoga binarnoga broja izražena u dekadskome sustavu. rezultat se dalje dijeli s 2 sve dok se broj ne reducira na 0.0 .1 .1 MSD 64 32 16 8 4 2 1 0 : 2 .0 .0 .381 20 .0 . Rezultat se ponovno pomnoži s 2.0 . dodaje 1 ili 0 itd.1 .381 podrazumjeva se 3 x 10^-1 3 x 1 / 10 = 3 / 10 + + + 8 x 10^-2 8 x 1 / 100 8 / 100 + + + 1 x 10^-3 što daje 1 x 1 / 1000 = 1 / 1000 = 381 / 1000 = 0. brojevi 19. sve do LSD.1 .MSD. 101101101.0 .1 LSD . 64 jesu u binarnome obliku redom 10011.1 .0 LSD . pretvorba dekadskoga broja u binarni metodom uzastopnoga djeljenja s 2 : 19 9 4 2 1 0 : 2 - ili 1 LSD 1 0 0 1 MSD 365 182 91 45 22 11 5 2 1 0 : 2 ili . .

1 / 128 itd.3125 decimalni u binarni metodom uzastopnoga multipliciranja s 2 0 . 783 po bazi 10 ≅ 0 . 056 x 2 LSD 1 itd.25 1 (1.1011 podrazumjeva se 1 x 2^-1 + 0 x 2^-2 + 1 x 2^-3 + 1 x 2^-4 što po dekadskome obračunu iznosi 1x1/2 + 0x1/4 = 1/2 + 0 = (8 + 0 + 2 + 1) / 16 + 1 x 1 / 8 + 1 x 1 / 16 + 1/8 + 1 / 16 = 11 / 16 = = binarni broj iza decimalnoga zareza 1011 = 11 decimalno. 1 / 4 . 78125 21 . ide istim metodama ali suprotnim postupcima : binarni u decimalni metodom uzastopnoga djeljenja s 2 ( 0 . Pretvorba dijelova dekadskoga broja u djelove binarnoga broja i obrnuto. 1 / 16 . 0 . 528 x 2 0 1 . 0101 ) LSD 1 (1 : 2) + 0 = 0.5 0 (0. 264 x 2 0 0 . 783 x 2 1 .625 MSD 0 (0. 1 / 64 .25 : 2) + 0 = 0.5 : 2) + 1 = 1. 566 x 2 MSD 1 1 .625 : 2) = 3125 / 10000 ili = 5 / 16 0.3125 = = 0. 11001 po bazi 2 ≅ 25 / 32 = 0 . 1 / 32 . 1 / 8 . 132 x 2 1 0 .u binarnome sustavu pod 0. pozicije desno od decimalnoga zareza kod binarnih brojeva jesu : 1 / 2 .

binarno) 6875 / 10000 22 . 101 100 . ô broj 6273 po bazi 8 može se prikazati : - = = - 6 2 6 x 8^3 + 2 x 8^2 6 x 512 + 2 x 64 3072 + 128 3259 po bazi 10 + + + 7 7 x 8^1 7x8 56 + + + 3 3 x 8^0 3x1 3 = = konverzije metodom sukcesivnoga množenja ili djeljenja idu isto kao kod binarnoga sustava samo s bazom 8 a ne 2 . slijedeća u lijevo 8^1 itd . dok obrnuto ne vrijedi. djelovi cijeloga broja : 0 . vrši se odvojenom konverzijom.Ovdje treba naglasiti dva važna pravila : Prvo . 1011 0 . oktalni broj 2135 u dekadski : MSD 2 1 3 2 x 8 = 16 + 1 = 17 17 x 8 = 136 + 3 = 139 139 x 8 = 1112 + 5 = 1117 po bazi 10 LSD - 5 konverzija u binarni .uvijek postoji točan decimalni ekvivalent djelova binarnoga broja. Drugo . zatim se rezultati sastave oko decimalnoga zareza. pogodan je za 6-bitne kôdove kod kojih je i nastao . 54 0 . 6875 po bazi 2 ili po bazi 8 ili po bazi 10 ili 11 / 16 44 / 64 ( 0 . krajnja desna znamenka ima vrijednost 8^0 .po tri binarne znamenke : oktalno binarno dekadski - 6 110 3 011 4 0 9 1 001 2 010 4 7 100 111 1 6 7 konverzija binarnoga broja u oktalni ide obrnutim postupkom.konverzija broja koji se sastoji od cijelih brojeva i njihovih djelova. Oktalni brojevni sustav baza sustava je 8 i sadrži simbole od 0 do 7 .

C. Heksadecimalni broj 83F u dekadski : MSD 8 8 x 16 + 3 = 131 3 131 x 16 + F (15) = 2111 LSD - F konverzija u binarni sustav ide sa grupom od 4 znamenke: A 1010 0.B 3 0011 D 1101 ili i l i 10 2 1101 D 1001 9 .brojke od 0 do 9 i slova A. E i F . odnosno 8. 1011 gledano binarno) Načini računanja digitalnih računala .. heksadecimalna brojka A 3 D može se prikazati po bazi 10 : = = - A A (10) x 16^2 A (10) x 256 2560 + + + 3 3 x 16^1 3 x 16 48 + + + D D (13) x 16^0 = D (13) x 1 = 13 = 2621 konverzije metodom sukcesivnoga množenja ili djeljenja idu isto kao kod binarnoga i oktalnoga sustava samo s bazom 16 a ne 2.- Heksadecimalni brojevni sustav baza sustava je 16 i sadrži simbole . pogodan je za prikazivanje adresa u memoriji.djelovi cijelog heksadecimalnog broja (isti zadatak sa kraja prethodnoga slajda) : po bazi 16 11 / 16 ( 0 .u računalu se sve računske operacije izvode zbrajanjem : Zbrajanje binarnih brojeva 0 + 1 + 0 + 1 + pribrojnik pribrojnik = 0 = 1 = 1 = 10 (0 s prijenosom 1) 10011 10111 1010 + 11010 + 101 + 111 101101 11100 + 1001 11010 23 0 0 1 1 . jer bi binarni sistem prikaza bio vrlo nepogodan. D. B. krajnja desna znamenka ima vrijednost 16^0 . slijedeća u lijevo 16^1 itd.

. sve operacije svodi na zbrajanje pomoću komplementa suptrahenda i dodavanjenjem odnosno prijenosom prelazeće jedinice.1 1 .1101 10110 + 10010 101000 + 1 1001 komplement Množenje binarnih brojeva .241 758 mksimalni broj suptrahend komplement suptrahenda . prikaz toga načina dekadskim brojevima: minuend suptrahend 327 . zbrajati više od dva broja dosta je mukotrpno. prikaz toga načina binarnim brojevima: minuend suptrahend 10110 . množenje binarnih brojeva svodi se na zbrajanje s pomakom u lijevo : 110012 * 1012 11001 00000 + 11001 11111012 = = 2510 510 = 12510 110012 * 1112 11001 11001 + 11001 101011112 = = 2510 710 = 17510 . svodi se na sukcesivno oduzimanje odnosno zbrajanje s komplementom : 24 . već kako je navedeno.0 1 . Djeljenje binarnih brojeva . . Oduzimanje binarnih brojeva 0 . računalo zbraja samo dva broja odjednom.10111 1001 11011 .0 0 . te se obično zbrajaju samo dva broja (tako radi i računalo). računalo nije konstruiran da na ovaj način može oduzimati brojeve.1 minuend suptrahend = = = = 0 1 1 (s posudbom od prethodnoga broja) 0 11001 110010 .241 86 327 + 758 1085 + 1 86 999 .10000 .

i obrnuto). bajt i riječ .3. .100111 / 1101 = 11 ovo smo dobili slijedećim postupkom 1001112 11012 11010 1101 1101 1101 0 = = 3910 1310 divizor je tri puta oduziman od dividenda i na kraju je ostatak 0 znači 1 + 1 + 1 = 112 = 310 .koja je ustvari najmanji memorijski element (hardverski) . računalo radi na principu zbrajanja komlementa suptrahenda i rezultat je postignut kada se dobije red jedinica. . . slova ili specijalni znakovi). . svaki znak se može prikazati s jednim bajtom (6 ili 8 bitova).kombinacija odnosno znakova (brojevi.6.. i služi za kontrolu prijenosa (on će biti jedinica kada u bajtu ima neparan broj bitova. većina sustava za elektroničku obradu podataka koriste se . .obično četiri . značenje riječi bit i bajt opisano je na strani OI 07. 25 .4. pri obradi isključivo numeričkih podataka navedeni kôd omogućuje pakovanje tako se dekadske brojke predstavljaju sa 4 bita (1 polubajt) i predznak posebno. riječ je skup bajtova . prethodni primjer prikazan zbrajanjem: + + + + + 100111 110010 1011001 1 11010 10010 101100 1 1101 0010 1111 komplement divizora ( 1101) komplement divizora ( 1101) komplement divizora (1101) red jedinica .poglavlje 4. za bajt se može reći da je najmanja adresibilna jedinica u memoriji.za memoriranje znakova meñunarodnim 8-bitnim kôdom (EBCDIC) . bit je osnovna jedinica računara ali se s njime ne može prikazati niti jedan znak osim logičke funkcije.adresibilna jedinica memorije. Memoriranje podataka u pakovanome obliku . kôd je zasnovan na heksadecimalnom brojevnom sustavu i omogućuje predstavljanje 256 (28) bit . . . za prijenos podataka putem linije svaki bajt dobiva još jedan bit koji se zove bit parnosti (parity check).djeljenje završeno bez ostatka Pojmovi bit. .

. predznak se postavlja u zadnji desni polubajt i to s heksadecimalnim oznakama D (1101) za negativan i C (1100) za pozitivan broj. u pravilu se sve numeričke operacije izvode u pakovanome obliku.32767 ili 2 15 .poluriječ.može se memorirati brojka 0 do + / .1 riječ = 4 bajta = 32 bita = 31 bit za podatke i 1 bit za predznak = FW (Full Word) dupla riječ = 8 bajtova = 64 bita = 63 bita za podatke i 1 bit za predznak = DW (Double Word) 26 . primjer prikaza negativnoga broja 482 (-482) : F nepakovano 0 F 1111 4 0100 F 8 D 1101 2 0010 1111 0000 b a j t 1111 1000 b a j t 4 8 1000 b a j t b a j t 2 D pakovano 0000 0000 b a j t 0000 0000 0100 0010 1101 b a j t b a j t b a j t Memoriranje i obrada binarnih brojeva . riječ i dupla riječ..podaci imaju uvijek istu veličinu polja u koje se memoriraju .za to postoje dva načina : Aritmetika fiksnoga zareza . poluriječ = 2 bajta = 16 bitova = 15 bitova za podatke i 1 bit za predznak = HW (Half Word) . zahtjeva memoriranje podataka pomoću fiksne dužine formata . predznak se uvijek memorira u prvom lijevom bitu formata. . najbrži rad računala postiže se memorirajući numeričke podatke direktno u binarnome obliku .onome u kome računalo i radi . .

u aritmetici kliznoga zareza postoje dvije vrste predznaka : .Aritmetika kliznoga zareza .543 x x x karakteristika 10 3 10 9 10 -3 .znači : relativnim brojevima od 1 do 63 prikazuju se negativni eksponenti od .4 bajta ( 1 + 7 + 24 bita ) format dvostruke točnosti .543 x 10 -3 predznak vrijednosti predznak eksponenta . .1 brojevima od 64 do 128 prikazuju se pozitivni eksponenti od + 1 do + 64 . 0 + + 0. koje su podjeljene tako da se kod pozitivnoga eksponenta dodaje fiksni broj 64.543 0. osnovna je karakteristika posebnoga memoriranja vrijednosti broja a posebno mjesta decimalnoga zareza.543 0.predznak eksponenta odnosno karakteristike : + 0. takav način prikaza omogućuje 27 = 128 kombinacija .000543 = + 0.predznak vrijednosti broja. za prikazivanje predznaka vrijednosti koristi se samo jedan bit. u jednome se programu ne može istovremeno raditi sa obadva formata. a kod negativnoga : 64 .543 61 x 10 -3 543 1 bit 7 bitova . brojevi se prikazuju u obliku potencije s bazom 10 : 543 543000000 0. kod aritmetike kliznoga zareza postoje dva formata : format jednostruke točnosti .broj 64 označuje eksp.8 bajtova (1+7+56 bitova) . a za predznak eksponenta ostalih sedam bitova prvoga lijevoga bajta formata. . 27 . na taj način je karakteristika uvijek plus ( + ) .000543 = = = mantisa 0. .negativni eksponent = relativni eksponent .pozicija.63 do .

BCD kôd (Binary Coded Decimals) ô . vremenskome trenutku standardizacije. kod rada s promjenjivom dužinom formata može se prilagoditi svakoj dužini podatka. 2 7 binarno : 11011 BCD kôd : 0010 0111 dekadski : 27 . što se za prikazivanje jednoga broja koristi uvijek kombinacija od četiri binarna mjesta ili tetrada. suština kôda je u tome. . ovisit će o uporabi načina kodiranja. kod rada s fiksnom dužinom formata slabije je iskorištenje memorije. tetradno prikazivanje brojeva je prikaz svakoga broja sa četiri bita (tetrada). postoji više metoda ovakvoga prikaza podataka koje ovise o proizvoñaču hardwera ili softwera. u nastavku su prikazani neki od najčešće upotrebljavanih. dobiva se iz BCD kôda kada se tetrade pomaknu za tri mjesta. načinu obrade podataka ili nečem drugom . kod zbrajanja u BCD kôdu treba voditi računa o slijedećem pravilu : zbraja se tetrada po terada i kada je zbroj u jednoj veći od 9 (maksimalna dekadska brojka) dodatno se pribroji 0110 2 (prendotetrada) da bi došlo do prijenosa dekadske jedinice 7 + 6 13 10 0111 + 0110 1101 + 0110 0001 0011 1 3 BCD tetrada za broj 7 BCD tetrada za broj 6 BCD pseudotetrada BCD prendotetrada (korektura) 2 BCD tetrade EXCESS . čisti binarni prikaz brojeva nije pregledan za rad čovjeka : 26946 10 = 110100101000010 2 Tetradni kôdovi ô . .. meñutim kako će se podaci unositi i prikazivati nakon obrade.3 kôd ili Stibitz kôd ô ô . Kodiranje znakova . . već je rečeno da računalo u sebi radi samo binarno . znači da se tetradi dodaje binarno 0011. ovim se kôdom otklanja nedostatak BCD kôda kod oduzimanja na primjer : komplement broja 310 odnosno 00112 = 1100 broj kojega nema u BCD sustavu ( maksimalni broj je 910 odnosno 10012 ) 28 . .

simetričan kôd s osobinom da svi neparni brojevi završavaju s jedinicom a parni sa nulom (kao i kod BCD kôda). nazivaju ga i refleksni binarni sustav. kôd je dobio naziv prema meñunarodnoj organizaciji za standarde u EOP .bitnim kôdom odnosno 6 .-3 1011 1010 = 0111 = 0011 1011 + 0001 = 1100 1010 + 0010 = 1100 0111 + 0101 = 1100 0011 + 1001 = 1100 . . . 29 . prikazivanje znakova 6 . odlikuje se svojstvom da se svaki veći broj razlikuje u samo jednoj znamenci.EX. uvijek daje isti binarni broj 1100 . može se zapaziti da zbroj komplementa EXCESS .3 broja i njegovoga binarnoga ekvivalenta. . ovo pruža mogućnost uporabe u ureñajima za analogno digitalnu konverziju. zatim se svaki binarni broj dalje zbraja sa slijedećim i Gray kôd je rezultat toga zbrajanja bez obzira na prijenos jedinice (ona se zanemaruja) : binarno 1 Gray 1 + 1 0 + 1 0 + 0 1 + 0 0 + 1 1 ECMA kôd (European Computer Manufacturing Asociation) ô . . Prošireni i izmjenjivi binarno-decimalni kôd (EBCDIC . kôd je zasnovan na heksadecimalnom sustavu brojeva.baza 10 1 2 = 5 = 9 2 EXCESS-3 0001 0100 0010 0101 = = 0101 1000 = = 1001 1100 kom. . upotrebljava se kod odreñenih vrsta računala gdje je potrebna ušteda memorije te radi spriječavanja redundance .bitnim bajtom pogodnim za oktalni brojevni sustav. .Extended ô Binary Coded Decimal Interchange Côde) . grupa od šest bitova djeli se u ovome sustavu na dvije grupe od po tri bita u kojoj se može prikazati svaka oktalna brojka (maksimalno 78 = 1112 ). . sastoji se od osam pozicija bitova podjeljenih u dvije grupe po četiri plus kontrolni bit koji će biti jedinica kada je u bajtu broj jedinica paran. . prvih pet brojeva (0 do 4) imaju binarni oblik normalan a na drugih pet (5 do 9) dodaje se šestica (srednja dva bita tetrade) : 0 = 0000 1 = 0001 2 = 0010 3 = 0011 4 = 0100 5 = 1011 6 = 1100 7 = 1101 8 = 1110 9 = 1111 Gray kôd ô . Aiken kôd ô .u. pretvorba ide tako da MSD binarnoga broja postaje MSD Gray broja. jer je dovoljno šest bitova za prikaz bilo kojega znaka (uz takva računala postoje tabele oktalnog prikaza znakova).

a prema tome kojim kôdom radi ili kojim je najpogodnije raditi za odreñeni posao. lijevi dio bajta se naziva zonski. zonski dio bajta ima tri a numerički dio četiri bita . ovaj kôd je danas već vrlo malo u uporabi. . 30 . uz oznaku kôda uvijek ide oznaka formata s kojim se radi (6 ili 8 . . . prilikom opisa kôdova moglo se vidjeti da se ne koriste sve moguće kombinacije bitova koje odreñeni kôd pruža .a u drugačijem rasporedu bitova u zonskome dijelu bajta. navedeni prikaz vrijedi za velika slova . . može se ustanoviti da su svi kôdovi predimenzionirani.625 bitova po tetradi). ovaj kôd dakle omogućava 28 = 256 kombinacija položaja bitova što omogućava prikaz svih mogućih brojki. dok su kod malih prva dva bita u zonskome dijelu bajta 10.znači da se može memorirati 128 različitih znakova . u numeričkome dijelu idu bit pozicije brojki 1 do 9 za prve dvije grupe slova i 2 do 9 za treću grupu slova. . ISO . . Osam . Redundancija . ASCII znači American Standard Code of Information Interchange. slova i specijalnih znakova. predimenzioniranost jednoga kôda ili suvišnost kôdnih kombinacija naziva se redundancija.bitni kôd ô . znači da je šest kombinacija viška (0.7 .jedan dio kombinacija koristi se i za neke standardne naredbe računalu (RUN.bitni ASCII kôd u radu računala tipa ô UNIVAC i DIGITAL (PDP).bitni ASCII kôd ô . interesantno je da se u primjeni susreće i šest . napr. . velika i mala slova imaju obrnute kombinacije prva dva bita u zonskome dijelu bajta. .).bitni). . Napomena: za sve navedene kôdove postoje tablice koje se uvijek dobivaju pri kupnji računala.. primjer : riječ bajt memorirana u EBCDIC . . puni naziv: INTERNATIONAL ORGANISATION FOR STANDARDISATION.u : 1100 0010 C B 2 1100 0001 C A 1 1101 0001 D J 1 1110 0011 E T 3 .za prikaz jedne brojke koristi se tetrada od 4 bita što je 24 = 16 kombinacija a imamo svega deset brojki. razlikuje se od EBCDIC . a desni numerički dio. za prikaz slova koriste se slijedeće kombinacije bitova u zonskome dijelu: 11 00 01 10 za slova od A do I za slova od J do R za slova od S do Z . STOP i sl.

7 BITNI KÔD aritmetika kliznog zareza EBCDIC ECMA .kôd ASCII .kôd ASCII .BITNI KÔDOVI 6 . veća redundancija izaziva veće troškove prijenosa ali povećava točnost i omogućava lakše otklanjanje grešaka (potrebno optimalno rješenje).kôd BCD .. redundancija kôda se izračunava prema formuli : RO = BZ1 / BZ2 RO = redundancija odlučivanja BZ1 = broj znakova koji se koriste BZ2 = broj mogućih kombinacija odreñenoga kôda .BITNI KÔDOVI TETRADNI KÔDOVI ISO .kôd AIKEN . Pregled mogućnosti prikazivanja znakova ZNAKOVI BINARNO KODIRANO BINARNI BROJEVI 8 .kôd 31 .kôd aritmetika fiksnog zareza EXCESS-3-kôd GRAY .

6. SOFTWER RAČUNALA Upravljački. skeneri. COM . . ali ne i nedostatno.3 . .ureñaji (Computer Output Microfilm). iz programa ili iz računala. jedan od zadataka programa je i transformacija podataka . osnova za direktnu akciju (isplatne liste . telefonske linije i drugi telekomunikacijski ureñaji. . izlaz (Output) . i obrnuto. periferna memorija može poslužiti centralnoj kao njeno proširenje (virtuelna). ploterski itd. osnova za odgovor računalu i upit o novim podacima. . periferni ureñaji za ulaz (Input).u strojni kod.različitih i istovrsnih. te se prema potrebi pozivaju u centralnu memoriju. laserski . osnova za stvaranje odreñene odluke . zatim terminali odnosno PC . memoriranje i prijenos podataka (posebno područje komunikacija). . posebne ulazne jedinice mogu biti različiti fotoelektrični čitači. numeričko upravljanje strojevima i slično) .mogu biti ulazne i izlazne jedinice.iz ljudima prikladnog načina pisanja . aritmetički i logički dio računala CENTRALNA JEDINICA UPRAVLJAČKA JEDINICA GLAVNA MEMORIJA ARITMETIKA I LOGIKA 32 .IZLAZNE JEDINICE . danas na tržištu postoji veliki asortiman različitih perifernih ureñaja. posebne izlazne jedinice su štampači različitih mogućnosti (linijski .). ULAZNO . .ureñaji. izlazni podaci mogu poslužiti: kao dokument. u boji . . na jednu centralnu jedinicu može biti priključeno više perifernih ureñaja . matrični . na perifernoj memoriji se čuvaju datoteke podataka i programi. 5. . svi ureñaji navedeni u točki 4.. . danas se sve više nastoji standardizirati kôdove računala tako da oni mogu biti kompatibilni odnosno da nema problema za prijenos podataka putem nekog medija ili linije od jednoga računala na drugo računalo.Memorije računara . . tako da je potrebno dobro postaviti projekt potreba firme ili osobnih da se ne investira u nepotrebno. telefonska linija i drugi ureñaji. podaci koji se tretiraju kao ulazni mogu biti: vanjski .

.. . centralna jedinica: u njoj se vrši obrada podataka. . . zato se razlikuju: Batch . RADNI PROGRAMI .analiza prekida (Interrupta). aritmetika i logika: vrši aritmetičke i logičke operacije velikom brzinom. .analiza popunjenosti.kontrola i upravljanje izvoñenjem obrade.aplikacijski programi.kontrola i upravljanje I / O operacijama. operacijski sustavi se meñusobno razlikuju po nizu elemenata kao: tipu računala za koje su izrañeni . različita umrežavanja itd. spremanje i izdavanje podataka. . .Processing (jedan program za drugim). odnosno on čini sustav povezivanja svih upravljačkih.baze podataka. . kapacitetu memorije koju zapremaju . Teleprocessing (obrada na daljinu). . . služi za optimalno iskorištenje svih resursa hardwera i odvijanje procesa obrade podataka bez zastoja i bez gotovo ikakve intervencije čovjeka. Operacijski sustavi . stupnju automatizacije koju pružaju i perifernim jedinicama uključenim u sustav. .programi korisnika. Real-Time (obrada u realnom vremenu . Simultana obrada koja u sebi uključuje mogućnost rada bilo kojeg navedenog načina (više procesora).kontrola i upravljanje multiprogramiranjem. . . glavna memorija: služi za primanje. Time Sharig (podjela vremena). Multiprograming (korištenje vremena perifernih jedinica) . Operacijski sustav računala sačinjavaju svi sustavski programi ugrañeni u njega. . .programi prevodioci (Compileri).Interupt). kontrolnih i standardnih programa.uslužni programi (Utility). upravljačka jedinica: upravlja radom cjelokupnoga sustava na temelju instrukcija (programa) koje je sastavio programer. 33 RADNI PROGRAMI . tipu obrade koju omogućuju . kompletan softwer se može podjeliti: SOFTWARE UPRAVLJAČKI PROGRAMI UPRAVLJAČKI PROGRAMI .

ukomponiraju se externe memorije . Kretanje podataka pri prijenosnoj operaciji glavna memorija ULAZ uprav. . pomoću registara radnog upravljačkog i registra podataka obavlja slijedeće funkcije : . znakovi se prenose iz glavne memorije preko upravljačke jedinice natrag u glavnu memoriju 34 .prije samog izvoñenja upućuju se naredbe ostalim ureñajima koji sudjeluju u izvršenju. to je najvažniji dio CPU.ima kontrolu nad logičkom i aritmetičkom obradom podataka.upravlja odvijanjem programa. Funkcije upravljačke jedinice .i sve to radi potpuno automatski pri startu programa odnosno učitavanju iz memorije. . . iz glavne memorije prenosi se instrukcija po instrukcija u upravljački dio . jed.dekodira se . i logika .upravlja ulazom i izlazom podataka. .upravlja prenošenjem podataka i programa unutar memorije.Funkcije centralne jedinice . . memorira i kontrolira izvoñenje programa te upravlja radom čitavoga sustava. IZLAZ aritmet. na osnovu odreñenih komandi prenose se operandi instrukcija iz memorije u registre. . znači prima . pokreću se ili zaustavljaju I/O ureñaji. memorira i izdaje podatke .

35 . sudjeluju svi djelovi centralne jedinice Kretanje podataka pri logičkoj operaciji glavna memorija ULAZ upravljačka jedinica IZLAZ aritm. IZLAZ aritmet. jedin. znakovi za usporeñivanje iz glavne memorije preko upravljačke jedinice dolaze u aritmetiku i logiku gdje se usporeñuju i tamo ostaju. i logika . i logika .Kretanje podataka pri računskoj operaciji glavna memorija ULAZ uprav.

primanje i izdavanje podataka vrši se preko registara velikim brzinama mjerenim u mili-. podaci se. . . nano . a pozivaju se prema potrebi odnosno prema procesu rada. kod masovnih obrada. . .pogodno za binarni sustav rada: "0" i "1". učitavaju u blokovima . . . .paralelno. logičke operacije se sastoje u usporedbi da li je neki broj veći ili manji od nule. kapacitet se mjeri u bajtovima .. ovisno o konstrukciji sustava aritmetičke operacije se mogu izvoditi na tri načina: . .sekundama .osnovna mjera veličine računala.i piko .logičkoga dijela . . . područja unutar glavne memorije : input area ulaz program work area izlaz output area Komponente sustava EOP (Elektroničke Obrade Podataka) CPU kanal 36 kanal . Funkcije glavne memorije .znak po znak. memorije se izrañuju od fizičkih elemenata koji mogu poprimiti dva stabilna stanja .Funkcije aritmetičko . služi za memoriranje podataka i instrukcija (programa). da li je jednak ili različit od nule.kombinirano. mikro. množenik i produkt). aritmetičke operacije se u principu vrše pomoću tri registra i u svakome će se naći po jedan operand naredbe (kod množenja: množitelj. programi i podaci su pohranjeni na drugome mjestu.u samoj definiciji datoteke naznačena je veličina bloka i sloga koji će biti dat na raspolaganje za obradu.

CD-a .izlaznih jedinica. upravlja transportom magnetske vrpce.meñu upravljačka jedinica A meñu upravljačka jedinica meñu upravljačka jedinica C meñu upravljačka jedinica D disk disk disk ulaz B izlaz vrpca A i B su C i D su vrpca vrpca selektor kanali .) kao i Microsoftovog softwera (90%). obradu izvršiti na drugome sustavu. zato se često može čuti da je neki softwer pa čak i hardwer kompatibilan s IBM . preuzima i predaje podatke kanalu. kada postoji kompatibilnost moguće je. 37 . mogućnost rada na računalu s različitim programima odnosno programima pisanim u različitim programskim jezicima i prevedenim na drugom računalu.predprocesor ..a je postignuta max. upravlja retcima pri štampanju. posjeduje elemente za priključak ulazno .om (najjačom svjetskom firmom u proizvodnji hardwera i softwera. Kompatibilnost računala .. vrlo je bitno da operacijski sustav bude isti a periferne jedinice se lako mogu definirati prije početka izvoñenja programa. . . upravlja ručnim ulazom podataka.brzi multipleks kanali .kontroler . pri padu sustava. kod PC . .. upravlja prijenosom podataka u / iz centralne jedinice. izuzevši Microsoft). na jednu meñu upravljačku se može priključiti više istorodnih jedinica. . . njen softwer je dio ukupnog operacijskog sustava računala. upravlja mehanizmom za čitanje i pisanje kod magnetskih diskova. kompatibilnost zbog perifernih ureñaja (diskete. . itd.spori Meñu upravljačka jedinica . . .

a sve se više razvijaju objektno orijentirani jezici .interpreteri (svaka se naredba odmah prevodi).programski jezici objektno orijentirani.COBOL-u (Common Business Oriented Language) .Programski jezici . . program prevodilac (compiler) prevodi simbolički u strojni kôd. ." C ". . program je skup naredbi SOP-u (sustavu za obradu podataka) kako će izvršiti odreñeni zadatak .klasični programski jezici.piše se u jednome od programskih jezika u simboličkome kôdu. .Pascal. slijedeća podjela može biti prema načinu definiranja zadatka : . " C++ ". danas u svijetu postoji najveći broj programa napisan u višem programskom jeziku . . . . . put do dobivanja radnoga programa : simbolički kôd izvorni program source deck prevodilac compiler strojni kôd prevedeni program object deck povezivanje modula linkage editor radni program 38 program spreman za rad . .viši programski jezici (više koraka).niži programski jezici ili assembleri (jedan korak). .kompajler . danas postoji veliki broj programskih jezika koji se mogu podjeliti u dvije osnovne grupe prema radnji koju svaka naredba izvršava : . .radnji (na engleskome jeziku) koje računalo treba izvršiti.kompajleri (program se cijeli odjednom prevodi). najbolji školski jezici za učenje programiranja jesu interpreter Basic i viši programski jezik .kompajleru . . druga je podjela prema načinu prevoñenja : . Visual Basic i drugi. simbolički kôd predstavljaju kratice . strojni kôd je direktno pristupan računalu (binarni) ali je vrlo nepristupačan programeru.

. osnovni sadržaj programskih jezika jesu instrukcije ili naredbe s kojima se definira : - što uraditi s podatkom, - koja je dužina podatka, - adresa od koje treba preuzeti podatak, - adresa gdje treba obrañeni podatak vratiti, . svaka naredba ima svoj format pomoću kojega se sve to definira, . naredbama se mogu izvršavati slijedeće operacije : - ulazno - izlazne, - prijenosne (za podatke), - prenošenje znakova, - priprema za štampanje, - aritmetičke, - logičke, - pretraživanja, - brisanja, - sortiranja i druge, . svaki programski jezik ima svoja pravila pisanja kao i govorni jezici - znači : semantiku (nauka o značenjima pojedinih riječi), sintaksu ( nauka o smislenom poretku riječi unutar teksta ) i gramatiku (pravila o pisanju i povezivanju riječi i rečenica), . koji će se programski jezik u odreñenome trenutku koristiti odredit će posao koji treba programirati, jer su neki jezici pogodniji za komercijalne aplikacije (Cobol, PL I, C, C++), neki za naučne (Fortran - Formula Translate) itd., . u praksi se pokazalo da je najbolje koristiti onaj programski jezik koji je instaliran i sa kojim programeri znaju raditi. Uslužni i aplikacijski programi . uslužni nam olakšavaju rad, a aplikacijske instaliramo prema potrebama i planovima razvoja elektroničke obrade podataka, . do njih se može doći na slijedeće načine : - kupnjom zajedno s hardwerom pri instalaciji sustava, - kupnjom po potrebi od neke softwerske kuće, - vlastitom "proizvodnjom", - preuzimanjem sa Interneta, . posebno područje programa jesu oni pomoću kojih se kreiraju i održavaju baze podataka (poglavlje 7.2), . stalno postoji razmišljanje da li je bolje formirati vlastitu ekipu za izradu softwera ili kupovati gotovi - ne postoje nekakvi standardi kojima bi se moglo "mjeriti", meñutim, iskustvene norme govore da je bolje s vlastitom ekipom raditi aplikacije koje su specifične i mogu doživljavati česte promjene, dok se standardne i manje aplikacije mogu nabaviti na tržištu, . pri kupnji gotovih softwerskih proizvoda treba voditi računa o edukaciji kadrova , kao i sklapanju takvog ugovora koji će osiguravati rad aplikacije u bilo kojim uvjetima, . kompletna ponuda Microsoft-ovih programa spada u uslužne programe za rad na PC - ima, a mogu se koristiti prilikom izrade vlastitoga softwera - znači aplikacijskih programa. 7. NAČINI ORGANIZACIJE I OBRADE PODATAKA . podatak je svaka informacija o nekom dogañaju ili pojavi koja se može strogo definirati po nazivu i opsegu i koja se može predstaviti slovima ili brojkama na primjer :

39

datum roñenja : 22. 10. 1970. broj zaposlenika : 748 ime i prezime : Ivanka Mikuličić cijena : 45.863,80 telefonski broj : 476891 . ciklus od nastanka podatka do odgovarajuće akcije :

prodavaonice

akcija dnevni izvještaji odluka

potrebne informacije
Elementi ručne obrade podataka . ulaz ili primanje informacija pomoću raznih nosača informacija: - pismena uputstva, - predštampani obrasci, - pismene naredbe, - usmene naredbe, - telefonom ili drugim načinom prijenosa, - osobno iskustvo, . instrukcije odreñuju što učiniti s primljenim informacijama : - ulazne instrukcije, - interne instrukcije, . kôdovi ili simboli za registriranje značenja informacija : - interno dogovoreni, - standardni, . obrada pomoću interne memorije (mozak čovjeka) i logike : - iskustvena, - standardna, 40

. izlaz ili izdvajanje informacija : - pisani tekst, - usmeno ili telefonom, - upis na eksternu memoriju (kartoteka, bilježnica ...). Elementi AOP - automatske obrade podataka . bazira se na gotovo istim principima kao i ručna obrada, . svaki sustav za obradu podataka sastoji se od : - ulaznih jedinica, - centralne jedinice i periferne memorije, - izlaznih jedinica i komunikacija, . osnovne karakteristike AOP jesu : - primanje i izdavanje velikoga broja informacija u kratkom vremenskom intervalu, - zbog velikih mogućnosti eksternih memorija može upamtiti i čuvati "neograničen" broj informacija, - automatski i kontinuirani proces bez angažiranja velikoga broja poslužilaca, - greške u radu isključene ili svedene na minimum, - kompleksnost primjene na svim područjima. Kadrovi kod AOP . direktni izvršioci obrade podataka : - sistem analitičari (organizatori), - programeri, - sistem - programeri, - administratori baze podataka, - inžinjeri komunikacija, - operateri, - tehničari (više specijalista), . indirektni učesnici obrade podataka : - ostali kadrovi koji rade na razvoju, školovanju korisnika, pripremi podataka, skladištenju, distribuciji izlaza itd., . konzumenti rezultata obrade (stranica 3): - rukovodioci (strateški nivo), - voditelji odreñenih resora (taktički nivo), - neposredni "proizvoñači" novih informacija (operativni nivo), Svaka od ovih grupa treba se školovati po posebnome programu. Specifičnosti AOP - vremenski duge pripreme, - potrebni visokostručni kadrovi, - neophodan pravilan izbor hardwera, - neophodan pravilan izbor sistemskoga softwera, - nemogućnost brzih izmjena u programima, - neophodna točnost ulaznih podataka, - specifična dokumentacija, - odgovornost za ispravnost snose svi podjednako :

organizatori programeri korisnici unos podataka

41

te svi zajedno (slogovi odnosno blokovi) koji opisuju nazivom odreñenu količinu entiteta čine datoteku. . . odnosno bilo čega što se može jednoznačno definirati. jedna od definicija: "Datoteka je sreñeni skup istovrsnih slogova o istovrsnim entitetima". sva polja (mogu se grupirati u segmente) koja opisuju odreñeni entitet čine slog podataka. a od koliko će se bajtova sastojati ovisi o samome podatku. polje služi za smještaj odreñenoga podatka ovisno o entitetu kojega s njime opisujemo. . 42 . svi registrirani podaci (slogovi) koji se odnose na promatrani skup entiteta sačinjavaju datoteku podataka. . treba još samo utvrditi zajednički obuhvatni pojam o kojem se entitetu radi. kako je prikazano na prethodnoj shemi. slogovi se blokiraju radi uštede na prostoru i brzine rada. . . u procesu prikupljanja podataka redovito se promatra skup od niz objekata realnog ili apstraktnog karaktera. . datoteka se sastoji iz niza elemenata koji su u meñusobnom hijerarhijskom odnosu.Datoteke podataka DATOTEKA (File) BLOKOVI (Block) slogovi (Record) polja (Field) bajtovi . izdvojiti iz okoline i o čemu se mogu prikupljati informacije. takav objekt promatranja naziva se Entitet.

. po nekome ključu unaprijed definiranom.broj i učestalost promjena. IS . . glavni faktori koji odreñuju način organizacije datoteke: . već se upisuju s podacima za promjenu u posebnu datoteku. vrijeme obrade je neovisno o broju promjena. podjeljeno. . . .. . . slijedi prikaz izgleda svih područja i indeksa: 43 . .veličina datoteke.područja indeksa. . ili se cijela datoteka sortira nakon završetka unosa pomoću "uslužnog" sort programa. . datoteke mogu biti organizirane: sekvencijalno. . . .datoteka je ustvari sekvencijalna sa slogovima poredanim u rastućem redoslijedu u odnosu na odreñeni ključ sloga.direktna samo direktno . kada se u datoteci mijenja jedan slog čitava se datoteka mora prepisati. . obrada datoteke je multiplicirana obrada slogova. .kontinuitet ključeva.nezavisno prijelazno područje podataka. . slogove u datoteci je potrebno tako organizirati da se omogući ekonomičan oblik memoriranja i obrade raspoloživih podataka. Indekssekvencijalno organizirana datoteka .indekssekvencijalna se može obrañivati na obadva načina. indekssekvencijalno. ovaj način najracionalnije koristi prostor eksterne memorije. . ne mogu se u nju dodavati novi slogovi direktno. direktno ili random. pogodan je za obradu datoteka u kojima se podaci u većini slogova mjenjaju u svakoj obradi. . ne postoji veza izmeñu sortirnoga pojma sloga i adrese sloga zato se ne može direktno pristupiti slogu. slogovi se upisuju od početka datoteke jedan za drugim. datoteka ima četiri vrste područja: .pomoćna područja podataka. .zahtjev za brzinom dostupnosti podatku. sekvencijalno organizirana datoteka može se obrañivati samo sekvencijalno . ono samo ovisi o opsegu datoteke.glavno područje podataka. . podaci se mogu sortirati prije unosa. i dodaju na pravo mjesto pri samoj obradi (uvijek cijele datoteke). .rast datoteke. . uporabom posebnih polja indeksa moguće je doći do adrese sloga čime je omogućen direktan pristup. .medijima pogodnim za arhiviranje. pogodna je za arhiviranje jer se može spremiti na magnetsku vrpcu ili kazetu . Sekvencijalno organizirana datoteka .mogućnosti eksternih memorija.

44 . novi slogovi se dodaju na pripadajuće mjesto prema ključu za vrijeme reorganizacije datoteke (inače u pomoćna područja). Pomoćna područja podataka .Područje indeksa GLAVNI INDEKS Master Index INDEKS CILINDRA Cylinder Index Cilindar 0 Indeksna staza 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Pomoćno područje Odvojeni cilindri Nezavisno prijelazno područje Alocation Overflow Area Track Index Glavno područje podataka Primary Area Overflow Area Glavno područje podataka . . u njega se podaci upisuju pri kreiranju i reorganizaciji datoteke. predstavljaju rezervne staze na svakome cilindru za upisivanje prijelaznih slogova koji prema ključu pripadaju tome cilindru. . . pri upisu se točno indeksiraju iza kojega sloga dolaze prilikom reorganizacije datoteke. reorganizacija datoteke se vrši kada su pomoćna i nezavisna pomoćna područja puna.

indeks cilindra (indeksna staza na prethodnoj shemi) označava najveći ključ sloga u svakoj stazi toga cilindra (obično je to 0-ta staza na svakome cilindru osim prvome).definira se tako da se ne vrši često reorganizacija. naš slog s ključem 135 bit će deseti na 6.. . 72003 . 200002. . 4. . 3.. 2004 . 20003 . sastoji se od odreñenoga broja cilindara gdje dolaze prijelazni slogovi koji više nisu imali mjesta u pomoćnome području cilindra. grupe su unaprijed definirane tako da se može vršiti obrada na direktan i sekvencijalan način pristupa podacima.. glavni indeks označava najveći ključ sloga na svakome cilindru glavnoga područja podataka (obično je to 0-ta staza početnoga cilindra datoteke). 5. . 2003. koja je spora. Za ovo 45 . Područja indeksa . . sastoji se od više grupa ključeva koji nisu u redosljedu ali unutar grupe jesu (ima praznina). 2002. 10 . 72002.. 500 15000 120000 250000 . 6. 2. primjer podjeljeno organizirane datoteke sa četiri područja: 1.. . u trećemu 48000 i četvrto područje ima 50000 slogova . . u drugome 13000 . Direktno ili random organizirana datoteka . Baze podataka U svakodnevnoj terminologiji pod bazom podataka podrazumjeva se skup svih podataka koji se u jednoj kompletnoj obradi koriste. korisnik sam daje ili izračunava adresu sloga (programski) iz samoga ključa .... Ova definicija je suviše uopćena. područje se ne mora nalaziti u slijedu na kraju datoteke. omogućava direktan i brz pristup do svakoga sloga podataka. Jedan stvarni sustav baze podataka je znatno više od toga.. svi su ključevi u redosljedu zauzeti odnosno bit će mnogo praznih slogova na memoriji. Efikasno zadovoljavanje različitih zahtjeva Sustav za rukovanje bazama podataka treba osigurati informacije. U svojoj potpunoj izgrañenosti treba osigurati obavljanje nekoliko dodatnih specifičnih funkcija koje ćemo u ovome poglavlju opisati. datoteka ima u prvome području ključeva 500 slogova. stazi). broj cilindara će takoñer ovisiti o broju očekivanih novih dolaza.. 8... Podjeljeno organizirana datoteka . a programi kojima se te datoteke obrañuju čine sistem za rukovanje bazama podataka. . gdje su prema ključu trebali biti smješteni..znači treba postojati direktna veza izmeñu ključa sloga i njegove pozicije na memoriji (ako na stazu stane 25 slogova. 200001.znači ukupno 111500 slogova.. 9. 7. 72001. jer po tome sve datoteke korištene u klasičnoj obradi podataka čine bazu podataka.. . koje se izvode iz podataka u zajedničkoj bazi i stoje na raspolaganju svim korisnicima u zahtjevanom vremenskome roku. 2001.. koliko će se staza definirati za rezervno područje na svakome cilindru ovist će o učestalosti dolaza novih slogova . Nezavisno prijelazno područje . na ovim cilindrima više ne postoji pomoćno područje. organizira se samo na medijima koji to omogućuju (ne može na magnetskoj vrpci i kazeti)..

kao i od logičke strukture baze podataka. Fizička nezavisnost podataka S obzirom da iste podatke koristi više korisnika i više programa. koliko god je moguće. Logička nezavisnost podataka Izmjene u logičkoj strukturi baze podataka ne utječu u značajnoj mjeri na programe koji koriste bazu podataka. Ako. Apsolutna nezavisnost podataka se ne može ostvariti (zato se koristi u definicijama termin "u većini slučajeva"). Svakoj bazi podataka pripada samo jedna shema koja uvijek točno definira fizičku strukturu podataka. DDL pretvara veze i odnose definirane u podshemi na oblik koji odgovara shemi i izvršava potrebne konverzije. Stvarna nezavisnost podataka je zajedničko ostvarenje fizičke i logičke nezavisnosti. meñutim. pronalaženje zapisa na osnovu ključa ili relativne adrese. trebaju ostati nepromjenjeni. ako su programi i ad hoc upiti u većini slučajeva neovisni od načina memoriranja i pristupa podacima. na nivou logičke strukture pomoću nezavisnog. ili sporije i skuplje . ili dijelove tih zapisa. To su operacije kreiranja. a način fizičkoga memoriranja ne treba. Ponekad. naprimjer. Pri tome korisnik treba poznavati samo logičku strukturu podataka. može se definirati na slijedeći način: Fizička nezavisnost podataka jednoga sustava je postignuta onda kada korisnički programi ili ad hoc zahtjevi za informacijom. Nezavisnost može biti dvojaka: fizička i logička. učitavanje zapisa. Svi ostali programi koji koriste iste zapise. 46 . npr. Korisnik. nezavisan od podataka. u većini slučajeva ne zavise od načina memoriranja i pristupa podacima. prema tome. DDL. ispis izmjenjenoga zapisa. Jezik za opis podataka . odnosno postići tzv. Fizička nezavisnost podataka. Za ostvarivanje ovoga potrebno je odvojiti fizički opis podataka od strukture podataka u programu.podshema u jeziku kojim je program napisan . prema tome. treba osigurati opis podataka na tri različita nivoa: . Istovremeno se toj shemi može priključiti više podshema u kojima se podaci mogu ponovno imenovati. umetanje novih zapisa na osnovu ključa ili adrese.DDL Nezavisnost podataka tehnički ostvarujemo pomoću jezika za opis podataka (Data Definition Language). ili shemom.je potrebna takva mogućnost sistematizacije podataka koja isključuje redundantnost i omogućava efikasno izdvajanje i grupiranje po različitim osnovama. potrebno je.DML Jezik za rukovanje podacima (Data Manipulation Language) omogućava korisniku izvršavanje operacija nad bazom podataka koja je definirana jezikom za opis podataka. samom izmjenom načina pristupa podacima značajno se može izmjeniti efikasnost sustava (pretraživanje pomoću indeksne tabele ili neke druge metode). Kod većine sustava za rukovanje bazama podataka toj shemi se priključuju podsheme sa definiranim podacima koje pojedini aplikativni programi koriste iz baze. na nivou korisnika . Baza podataka po pravilu sadrži podatke i opis njihove fizičke strukture. na nivou fizičke strukrure programskog jezika Jezik za rukovanje podacima . Taj opis nazivamo modelom podataka. modificiranja i postavljanje upita u vezi s podacima . po Fryu i Sibleyu. Sustav je. ili drugačije postavljati svoja pitanja. zbog novih zahtjeva u obradi zapis u nekome programu proširimo novim poljem. nezavisnost podataka. samostalnog . potrebno je da ta izmjena povuče za sobom izmjenu samo dotičnoga programa. strukturu memoriranja. učiniti programe i podatke neovisnima jedne od drugih. i opisujemo jezikom za opis podataka. već izmjene osjeća na taj način što rezultate i odgovore dobiva brže i jeftinije. zbog tih izmjena ne treba mijenjati svoje programe. kao i fizičke i logičke veze izmeñu pojedinih podataka. čak i njihov tip i grupiranost mogu biti različiti od strukture definirane u shemi.kada su izmjene napravljene zbog efikasnijeg zadovoljenja zahtjeva nekih drugih korisnika.omogućava otvaranje i zatvaranje baze (točnije onoga dijela koji je definiran odgovarajućom podshemom).

skup tabela podataka . a relacije se postižu povezivanjem sa posebnom tabelom. .svaka za sebe jednoznačna.znači treba definirati prioritete i dozvole korištenja. fiat brava zelena bmv 800 sivo .crna škoda 1000 mb siva mercedes 190 crna citroen ax bijela 47 . . itd. povremene reorganizacije. Vrste baza podataka RELACIJSKA . Sigurnost podataka Sigurnosti podataka treba biti posvećena posebna pažnja baš zbog toga što podatke mogu koristiti mnogi korisnici ..onda su klasične datoteke sa svojim pripadajućim programima efikasnije rješenje od i najboljega sustava za rukovanje bazama podataka. Ukoliko se izmjene odnose na neka od polja iz sheme ili podsheme. ..u tabelama svaka kolona ima svoje ime i čini oblast date relacije..u različitim tabelama mogu biti isti podaci u dvije ili više kolona ali ih naziv kolone identificira kao različite. te dodavanje novih podataka.u jednoj tabeli i jednoj koloni uvijek je jednoznačan podatak.potpuno ili djelomično brisanje zapisa..... .. treba biti strogo definirano i najbolje je za taj posao imati Administratora baze podataka. izmjenu pojedinih polja. Ukoliko se veza izmeñu podataka ograničava samo na podatke unutar jednoga zapisa . Najbolje je pomoću odreñenih lozinki prepustiti sutavu da regulira tu kompletnu problematiku..prednost ove vrste baza podataka je u mogućnosti brzog i jednostavnog definiranja uslova izbora pomoću pravila i načina rada relacijske algebre ..korisnici podataka (dvije grupe): . reguliranje pristupa podacima. Princip rada sustavom za rukovanje bazama podataka Troškovi izgradnje baze podataka i instaliranje sustava za rukovanje bazama . koriste jednostavan jezik za rukovanje podacima. ili se može ugraditi u neki programski jezik višega nivoa (Host Language System). DML može biti samostalan (Self-contained System). kreiranje i održavanje baze podataka. S njime isključivo radi administrator baze podataka. .. a korisnik samo po ovlaštenju za neke radnje.aplikativni programeri (prema zahtjevu korisnika)..problemi različitih korisnika. . Pravila za rukovanje podacima u bazi postavlja Administrator baze podataka prilikom kreiranja odnosno modificiranja baze i njih se treba strogo pridržavati... Osnovne kategorije korisnika baza podataka: .. koriste bazu isključivo za informacije..slijedi primjer : Primjer ove vrste baze izrañena pomoću tri tabele (o automobilima): AUTO regozn RI 243 AV ZG 756 UA PU 427 BC ST 345 JH OS 978 AC marka tip boja snagaKW 55 110 45 120 30 obujamcyl 1100 1800 1000 1900 900 ostalo .nadoknañuju se samo onda kada se istim sustavom mogu riješiti iz zajedničke osnove podataka a različitim grupiranjima .. ona se automatski ažuriraju s tim novinama. . .. . . te modificiranja podataka.... Opis.....

. Zahtjev da se "izvade" imena i adrese svih vlasnika zelenih Fiata.. VLASNIK...adresa): э A&V (A&VX.. .. . na primjer.čvorovi stablastih struktura se nazivaju segmenti a sastoje se iz dijela podataka i pointera (pokazivača na idući segment).opis fizičke strukture baze DBD (Data Base Description) sadrži definiciju svih vrsta 48 ^ .. 22091928 . .. .).regozn ^ A&VX......): uvjeti prenosi u radni prostor W vrijednosti područja iz zagrade.. .. Jadranska 5 domaćica Zagreb. relacija-2..regozn = AUTO....fizička struktura podataka je stablasta i to s jednim stablom (postoje baze s više stabala ali to već nije čista hijerarhijska struktura već postoji kombinacija i drugih sustava za povezivanje više stabala podataka)...marka = fiat ^ AUTOX....... 25051954 .ime. Erdutska 1 muzičar 14081956 . . ...ime = VLASNIK. .područje-1.... M. 03051959 .Tita 34 pomorac Split.. DBS...... Vukovarska 2 umirovljenik Pula.područje-2... A&VX RANGE AUTO. koje vrijednosti se nalaze u poljima opisanih tabela. A&V regozn ime datumkup 21031990 20091980 11121977 01111992 26081983 datumprod 23071996 13031999 23011986 03101998 27071990 ostalo . RI 243 AV Nemet Ana ZG 756 UA Vugrinec Štef PU 427 BC Štefanić Pave ST 345 JH Kalinić Jozo OS 978 AC Mlinar Jakob Po pravilima relacijske algebre naredba : GET W (relacija-1....boja = zelena) u navedenim izrazima specijalni znakovi i izrazi predstavljaju slijedeće: oznaka za logičko " i " э oznaka za " postoji takav element " RANGE definira promjenjive veličine A&VX i AUTOX u koje se postavljaju pronañene vrijednosti HIJERARHIJSKA-većina velikih sustava za obradu podataka koristi ovakav model baze podataka najjednostavniji (IMS.... može se..... a koji zadovoljavaju date uvjete.. 07021978 ...VLASNIK ime Nemet Ana Vugrinec Štef Štefanić Pave Kalinić Jozo Mlinar Jakob adresa zanimanje datumroñ ostalo Rijeka... AUTOX GET W (VLASNIK...segment je najmanja samostalna jedinica koja se predaje korisniku na korištenje i to samo trenutne vrijednosti iz polja podataka a ne pointere. . postaviti na slijedeći način : RANGE A&V. ...ime ^ AUTOX... Hvarska 21 nogometaš Osijek......

.11. Drugi način prikaza je mnogo bolji u ovakvoj strukturi . već mrežnim uvoñenjem veznih zapisa. Prethodni primjer se na više načina može prikazivati hijerarhijski : . 19.. 01. Jozo .. Slijedi prikaz evidencije o automobilima posredstvom mrežnoga modela baze: zapisi tipa AUTO veze vezni zapis RI 243AV . 19. a svaki automobil može zaredom imati više vlasnika. Jakob .90.10. OS 978AC .osnovni segment je VLASNIK a neposredno pdreñeni segment je AUTO koji je ujedno "roditelj" segmenta PREDVLASNIK.. 26..88.više ne može se prikazati jednostavnim hijerarhijskim modelom. 08.90. 07.87. Prikaz ovoga tipa baze pomoću prethodnoga primjera: Svaki vlasnik može istovremeno posjedovati više automobila. ZG 756UA . PU 427BC .86.... MREŽNA -ostvaruje se pomoću veznih zapisa u modelu jednostavne hijerarhije čiji se elementi istovremeno mogu nalaziti u nekoliko hijerarhijskih veza . 26. 20. Kod hijerarhijske strukture je vrlo bitno unaprijed definirati broj segmenata stabla (barem u grubome) radi raspoloživosti memorijskih medija. veze zapisi tipa Nemet Vugrinec VLASNIK Ana . 20..ovaj model baze omogućuje obradu podataka na sva tri opće poznata načina (sekvencijalni.90..08...segmenata i opise veza "djete/roditelj" ili "brat/brat" koje postoje izmeñu segmenata..88. 01.kod složenijih meñuzavisnosti podataka kreira se više vrsta veznih zapisa. random i indekssekvencijalni). Štefanić Kalinić Mlinar Perić Pave .12.86.12.....08. Štef . . ST 345JH . Ta veza tipa više . Vezni zapis obično sadrži i neke podatke koji obično zavise od obadva povezana zapisa.91.84. Petar .09.takav način organizacije baze podataka već prethodi jednom jedinstvenom informacijskom sustavu STANOVNIŠTVA...u mrežnom modelu se u principu mogu ostvariti veze tipa 1:1..11..05.88.osnovni segment je AUTO a djeca su VLASNIK i PREDVLASNIK. 49 . Svaka pojava toga zapisa ostvaruje jednu i samo jednu vezu izmeñu jednoga zapisa tipa AUTO i jednoga zapisa tipa VLASNIK. . 1:n i n:1 .. 01. .04. dok se veze tipa m : n trebaju rastaviti dodavanjem veznih zapisa na dvije veze tipa 1: n.11.

Struktura tabličnog procesora po svojoj prirodi predstavlja odličnu podlogu za bazu podataka jer je svaki slog predstavljen retkom. PC BAZE . a svako polje stupcem.74). mnogo se danas koristi (kratki opis na stranicama 65 . Oracle je objektno relacijski DBMS (Data Base Management System) koji radi s relacijskim tablicama slično Access-u (najviše se koristi s operacijskim sustavom Linux). .61 ). . što još više govori u prilog Excelu.65 .malo se već koristi). Vrlo je vjerojatno da će većinu normalnih potreba zadovoljiti i Excel. .U daljem radu s bazom podataka se više ne pravi nikakva razlika izmeñu veznih i originalnih zapisa . pa je raspoloživom memorijom ograničena i njezina veličina.to je programski jezik za izradu i korištenje baza podataka na PC. .jezik 4. Kreiranje izvješća i grafikona znatno je jednostavnije kada su podaci organizirani kao baza podataka. odnosno nakon analize strukture i korištenja podataka iz baze. unos podataka u bazu. Čitava se radna stranica nalazi u memoriji.u (opisano na stranicama 61 . baze podataka u Excelu ( stranice 50 . . to može biti i prednost. kreiraju (ili izaberu od postojećih). 50 . vrlo je vjerojatno da Excel već koriste kao bazu podataka. analiza strukture podatatka (shema). U najnovijim softwerskim paketima olakšan je rad pomoću predložaka (template) koji se po potrebi. ACCESS programski paket za baze podataka izniknuo kao poboljšana verzija Excelove baze s posebnim naglaskom na organizaciju podataka . . Pristup centralnoj memoriji ipak je znatno brži od pristupa disku. i ako naše potrebe nisu prevelike. Baze podataka u Excelu Prednosti Ako Excel već imamo ne moramo se upuštati u istraživanje tržišta u potrazi za “pravim” programom DB-a. Nedostaci Pri otvaranju radne stranice Excel je učitava s diska u memoriju računala. a da istovremeno može opslužiti svim potrebnim podacima one za kojih i za što je kreirana. Clarion . Glavna prednost specijaliziranih programa DB-a je u tome što dijelove baze podataka mogu učitavati u memoriju prema potrebi.za što su potrebne slijedeće radnje: .72).relacijska baza. pa nema spomenutih ograničenja. Uporabom dodatka Microsoft Query koji se isporučuje uz Excel omogućen je pristup raznorodnim bazama podataka u lokalnoj računalskoj mreži i na velikim računalima. . File Maker programski paket za rad s bazama koje imanju male količine podataka (kratki opis na stranicama 72 . Baza podataka će biti uspješna ako su podaci u njoj uvijek ažurni i sigurni od neovlaštenog pristupa. Svaku bazu podataka je potrebno prije korištenja kreirati . .razlika u nazivu je samo zbog nastajanja tih zapisa. generacije (4GL) namjenjen kreiranju poslovnih aplikacija temeljenih na bazama podataka.može se govoriti o slijedećima : . Iako mnogi toga nisu svijesni. . analiza potreba za podacima (podsheme).uz korištenje Go To naredbe iz izbornika Edit ili na neki drugi način. definiranje načina pristupa podacima (ažuriranje i korištenje postojećih). DBASE III . samostalno izrañena u Wordu .

Potrebno je utvrditi najmanji broj podataka koji je nužan za pravilan rad baze i onda ga proširiti podacima koji povećavaju kvalitetu uporabe. Ukoliko se slogovi meñusobno ne razlikuju.Dizajn baze podataka Prvi korak u kreiranju baze podataka je najteži: treba se oduprijeti želji da se odmah počne s upisom podataka u praznu tablicu. potrebno je dodati polje koje će ih učiniti jedinstvenima. smiju biti dugačka od 1 . . datum i naziv kupca nalaze jedno uz drugo. logičke vrijednosti.) ili koji drugi podatak koji će u kombinaciji s postojećim poljem dati jedinstveni ključ za pronalaženje sloga. Excel vodi računa samo o imenima retka neposredno iznad prvoga sloga. ali samo redak neposredno iznad prvoga sloga podataka ima značenje za Excel. ne smiju postojati dva jednaka imena. Najbolje je nazive polja postaviti u logičkome slijedu i srodne podatke držati na okupu. . Razbijanjem logičkih cijelina na manje dijelove postiže se dodatna učinkovitost. moraju se razlikovati. ne smiju biti brojke (prvi znak). smiju sadržavati tekst ili formule za rad s tekstom. jer kad jednom doñemo do kraja područja više nije moguće dodavati nove slogove bez dodatnoga posla. AB1) treba izbjegavati. imena polja koja sliče adresama ćelija (npr. Polja u bazi podataka moraju biti jedinstvena tj. kôdovi pogrešaka ili praznine (blanks). Ukoliko postoje dva djelatnika s istim imenom i prezimenom. ne smiju se ponavljati informacije iz jednog polja u drugome. te ih stoga obavezno postavimo u stupce bez meñusobnih razmaka i u samo jedan redak. 51 . . ulicu. jer osim što čine osnovu strukture baze podataka polja odreñuju i efikasnost same baze. moguće je imati više redaka s opisom polja. tj.. nužno je uložiti nešto vremena i truda u promišljanje o cilju i načinu kako ga postići. Smještaj imena polja baze podataka Imena polja čine prvi redak baze podataka. Primjer je razbijanje adrese na poštanski broj. Dodatno polje može sadržavati redni broj sloga (1. podatke koje želimo dobiti iz baze i puteve mogućih proširenja. numeričke formule. kućni broj i državu. . Slično kao i imena datoteka ili područja. kraća imena su jednostavnija za pamćenje i dozvoljavaju prikaz većega broja polja na ekranu. Imenovanje polja baze podataka Imena polja su kritični djelovi baze podataka. dodavanjem polja za razne izračune i sl. Sva sortiranja podataka i operacije pretraživanja rabe imena polja i stoga ih treba pažljivo odabrati. .2. Baza je preglednija ako se polja s opisnim podacima kao što su broj računa. Kao i pri dizajnu bilo koje druge aplikacije zasnovane na tabličnom procesoru. iako ih je kasnije moguće mijenjati.255 znakova. Na taj se način postiže jedinstveni sadržaj polja po kojem se onda može pronaći i obrañivati podatak. Potrebno je utvrditi količinu i vrstu podataka s kojima namjeravamo raditi. . Odabir polja (Fields) za slog (Record) baze podataka Odabir polja koja ćemo uvrstiti u slog baze podataka od ključnog je značenja. jer mogu izazvati pogreške u radu makro instrukcija i pogrešne rezultate u radu s bazom podataka. mjesto. U početku je važno usredotočiti se na polja u bazi podataka i to odabir. smještaj i nazive.. očito je potrebno dodati i matični broj djelatnika kako bi ih mogli razlikovati. ali se "plaća" nešto slabijim performansama aplikacije. Dobro je pregledati postojeće podatke i razmisliti postoji li potreba za podjelom logičkih cjelina na manje dijelove. . Od najveće je važnosti predvidjeti dovoljno veliko područje za buduću bazu.3. Veći broj polja pruža veću fleksibilnost u uporabi. i imena polja podlježu sljedećim pravilima : .

Slika 7. Upišemo imena polja u susjedne ćelije u jednom retku tablice. ♦ uporabom vlastitih obrazaca za upis podataka programiranih u makro jeziku ili Visual Bacic-u.1 vidimo imena polja odabrana za primjer rada s bazom podataka. ♦ uvozom podataka iz drugih izvora. možemo ga upisati u tablicu. Započnemo odabirom praznoga retka s dovoljnim brojem praznih redaka ispod njega.Kreiranje baze podataka Kada smo dobro promislili dizajn baze. Zamjetit ćemo da su odabrana polja i formatirana. Pridržavamo se navedenih pravila o dodjeljivanju imena poljima. Upis podataka direktno u tablicu Za kretanje od polja do polja pri upisu podataka. Formatiranje polja ne utječe na rad Excela s bazom podataka. Odaberemo praznu tablicu. ♦ kopiranjem podataka iz druge tablice. opisani slijedećom tablicom : 52 . ili tablicu koja već sadrži podatke.1 Buduća baza podataka nakon upisa imena polja Upis podataka u bazu podataka Slogove podataka moguće je u bazu podataka upisivati na nekoliko načina: ♦ uobičajenim načinom za tablični procesor. rabit će se brži načini rada. ♦ uporabom standardnoga obrasca za upis podataka. Na Slici 7.

kako bi ga vidio pri upisu svakoga sloga i na slijedećem ekranu. CTRL+: Postupak Prihvaća upis i pomiče se jedno polje udesno Prihvaća upis i pomiče se jedno polje ulijevo Prihvaća upis i pomiče se jedno polje dolje * Prihvaća upis i pomiče se jedno polje gore * Kopira podatak iz istog polja prethodnog sloga Kopira formulu iz istog polja prethodnog sloga Upisuje tekući datum Upisuje trenutno vrijeme Tablica 7. Važno je da uz bazu podataka nemamo još neke podatke koji s bazom nemaju veze. Na jednoj tablici možemo imati samo jednu bazu podataka. * Ako pritiskom na tipku ENTER ili SHIFT+ENTER želimo pomak u desnu-lijevu ćeliju (polje). Slijedeća Slika (7. treba odabrati izbornik Tools. Pohranimo upravo kreiranu bazu podataka na disk i prvi je dio posla završen.0 nije potrebno posebno napominjati Excelu da na tablici imamo bazu podataka. brojka. za upis prvoga sloga baze podataka treba odabrati ćeliju točno ispod prvoga naziva polja. Od verzije Excela 5. Upisati podatak i pritisnuti tipku TAB. Podatak može biti tekst.2) prikazuje bazu podataka s upisanih desetak prvih slogova. formula ili bilo koji drugi. te odabrati željenu opciju. 53 . CTRL+. Pri upisu je mudro “fiksirati” (Freeze) redak s imenima polja na ekranu. a iz njega Options i aktivirati kontrolni okvir Move Selection After Enter.Tipka TAB SHIFT+TAB ENTER SHIFT+ENTER CTRL+” CTRL+. već je toga on sam svjestan.1 Tipke za kretanje kroz tablicu pri upisu podataka Bez obzira na odabrani način.

a iz njega naredbu Form .pri dodavanju slogova spriječava pisanje preko postojećih podataka. Odabrati bilo koji podatak iz baze podataka.2 Baza podataka s upisanim prvim slogovima Upis podataka uporabom obrasca za podatke (Slika 7. ♦ kada se dodaje ili briše slog.prikazuje se obrazac za podatke: 54 . ♦ u obrascu se može vidjeti znatno više polja nego u jednome retku ekrana. već sve navedene operacije izvršavaju pritiskom na gumb. 2.Slika 7. zapravo. Glavne su mu značajke : ♦ obrazac za podatke prikazuje samo jedan po jedan slog. a zavisno o veličini ekrana može se vidjeti do 18. Obrazac za podatke može se prikazati na sljedeći način : 1. Excel automatski mijenja adrese područja koje zauzima baza. što olakšava upis i izmjene podataka. Obrazac za podatke je. ♦ pri dodavanju i brisanju slogova obrazac pruža dodatnu razinu sigurnosti . ♦ početnici i korisnici skromnijega informatičkoga znanja ne moraju rabiti naredbe s tablice.3) Baza podataka je snažan alat za obradu podataka. Obrascem za podatke može se upisivati. Za olakšavanje toga posla Excel nudi obrazac za podatke. okvir za dijalog kojim se pojednostavljuje rad s podacima. Odabrati izbornik Data . ali kreiranje i održavanje baze može biti dugotrajan i zamršen posao. brisati i pretraživati podake brzo i jednostavno. mjenjati. a kod brisanja slogova traži potvrdu namjere.

Obrazac za podatke može se rabiti i za izmjene slogova. ali je potrebna odreñena pažnja.izmjene u bazi podataka nije teško napraviti. mjenjati.3 Obrazac za podatke kojim možemo upisivati. ♦ Restore povratak izmijenjenih polja u prethodno stanje. Pokazivač broja sloga nije osjetljiv na redoslijed sortiranja . Sva polja koja su rezultat izračunavanja Excel prikazuje samo kao informativna. Traka s klizačem omogućava brzo kretanje kroz bazu podataka. Obrazac započinje s imenima polja i okvirom za upis svakoga podatka. Izmjena podataka u bazi Većina baza podataka se stalno mijenja i raste . osim za polja nastala kao rezultat izračunavanja ili za zaštićena polja : 55 . ♦ Delete brisanje postojećeg sloga. dodavati. Na obrascu se još nalaze gumbi za : ♦ New dodavanje novog sloga. ♦ Criteria kriterij za traženje sloga. a pokazivač rednoga broja sloga u gornjem desnom kutu kazuje gdje se u bazi trenutno nalazimo. brisati i pretraživati podatke Obrazac za podatke Excel automatski ureñuje prema našem slogu podataka. ♦ FindPrew traži predhodni slog. bez mogućnosti mijenjanja. tj. ♦ Close zatvaranje obrasca. prelaska na sljedeći slog.prvi slog iza retka s imenima polja uvijek je slog broj 1. ♦ Help pomoć.Slika 7.

Po završetku rada kliknuti mišem na gumb Close. Izmjeniti sadržaj svih polja koja treba mijenjati. 2. Stoga je uputno prije prelaska na slijedeći slog dobro provjeriti jesu li izmijenjeni podaci točni. Kada se izmijene podaci i pomakne se na slijedeći slog. Excel će kreirati novi prazni slog podataka. Prikazuje se prazni slog za upis podataka Skok na prvi slog baze podataka Brži način kretanja kroz obrazac za podatke Dodavanje slogova Dodavanje slogova u bazu podataka brza je i jednostavna operacija : 1. a iz njega naredbu Form . Odabrati slog koji želimo mijenjati uporabom trake s klizačem ili gumba Find Next. Odabratio izbornik Data. Excel trajno pohranjuje učinjene izmjene. 2. Korištenje tipkovnice za pomicanje po obrascu za podatke : Tipka ALT+ podvučeno slovo u imenu polja ALT+podvučeno slovo na gumbu TAB SHIFT+TAB ENTER SHIFT+ENTER Strelica prema dolje Strelica prema gore PageDown PageUp CTRL+PageDown CTRL+PageUp Tablica 7.1. 4. Ponoviti 2. 5. Ponoviti 2.2 Rezultat Odabire polje ako se smije mijenjati Izvršava funkciju gumba Pomak na sljedeće polje Povratak na prethodno polje Pomak na sljedeći slog Povratak na prethodni slog Pomak na isto polje u sljedećem slogu Povratak na isto polje u prethodnom slogu Pomak na isto polje 10 slogova dolje Povratak na isto polje 10 deset slogova gore. 5. Po završetku rada kliknuti mišem na gumb Close. Kliknuti mišem na gumb New ili pritisnuti Ctrl+PageDown. 3. 3. i 3. Upisati podatke u polja novoga sloga podataka. točku za svaki novi slog koji se želi dodati. a iz njega naredbu Form. a na mjestu brojača slogova u gornjem desnom kutu upisati New Record (novi slog). 4. točku ovoga naputka za svaki slog koji se želi mijenjati.4. 56 . Ukoliko nisu. . ali svakako prije pomaka na novi slog. kliknuti mišem na gumb Restore za povrat stanja svih polja koje je prethodilo izmjenama. Odabrati izbornik Data.prikazat će se obrazac za podatke s imenom baze u naslovnoj traci.

brojeva i usporedbi [(=) jednako. 4. a složenija će biti opisana u nastavku. bez umetanja novoga retka. Kriterij za pretraživanje baze podataka sastoji se od teksta. Postupak traženja slogova u bazi podataka opisan je u sljedećem naputku: Slika 7. Ponoviti 2. Prilikom pretraživanja usporeñuje se svaki slog sa zadanim kriterijem i prikazuje prvi koji zadovoljava. Odabrati slog podataka kojega se želi izbrisati. točku za svaki slog koji se želi izbrisati. Brisanje slogova Brisanje slogova vrši se na sljedeći način: 1. Odabrati izbornik Data. 5. (>=) veće ili jednako]. 6. Obrascem za podake mogu se izvoditi samo jednostavnija pretraživanja baze podataka. Po završetku rada kliknuti mišem na gumb Close. i 4.4 Obrazac za podatke spreman za upis podataka za pretraživanje 57 . i dati odgovarajuće upozorenje. 3.Excel dodaje nove slogove na kraj baze podataka. Kliknuti mišem na Ok ili pritisnuti Enter kao potvrdu da se stvarno želi izbrisati slog. a iz njega naredbu Form. 3.Excel će upozoriti da će slog biti trajno izbrisan i zatražiti potvrdu naše namjere. (>) veće od. Traženje slogova Excel ima mogućnost traženja jednog ili više slogova u bazi koji zadovoljavaju odreñene kriterije. 2.. Kliknuti mišem na gumb Delete . Prema originalnom Microsoftovom priručniku Excel bi trebao provjeriti nalaze li se podaci u retku neposredno ispod zadnjega retka baze podataka.

6. a u brojaču slogova u gornjem desnom kutu ispisati oznaku Criteria (slika 7. Upisati kriterije za pretraživanje u okvir. “Naziv kupca” je HELIOS i “Iznos” je veći od 1. 4.5 vidimo obrazac za podatke s tri upisana kriterija. Ponoviti 3. a iz njega naredbu Form.5 Obrazac za podatke s upisana tri krierija za pretraživanje baze podataka Operator = > < >= <= <> Opis Jednako Veće od Manje od Veće ili jednako Manje ili jednako Različito od Primjer =1000 >1000 <1000 >=1000 <=1000 <>1000 58 Rezultat Slogovi s poljem koje sadrži 1000 Slogovi s poljem većim od 1000 Slogovi s poljem manjim od 1000 Slogovi s veće ili jednako 1000 Slogovi s manje ili jednakio 1000 Slogovi s poljem različitim od 1000 .02. 5.4) 3. Odabrati izbornik Data .000.prikazat će se prazan slog. . U prikazanome primjeru Excel će tražiti slog u kojemu je “Datum računa” stariji 20. Da bi Excel pronašao slog moraju biti zadovoljena sva tri kriterija.99.1. Slika 7. Kliknuti mišem na gumb Criteria . Za složenija pretraživanja nužno je rabiti višestruke kriterije. Na Slici 7. 2. i 4. točku ovoga naputka za svako sljedeće polje koje se želi rabiti kao kriterij za pretraživanje. Kliknuti mišem na gumb Find Next (sljedeći slog) ili Find Prev (prethodni slog) za prikaz slogova koji odgovaraju zadanim kriterijima. Odabrati polje koje se želi rabiti za pretraživanje.

2.. Odabrati izbornik Data..) Razmaci (blanks) Tablica 7.0.-1. 4.b..b.0.. Želi li se sortirati slogove po još nekom od polja. Iz padajućeg popisa Sort By odabrati ime polja po kojem se želi sortirati slogove.2.c.? Odgovara jednom znaku Odgovara više znakova =”tvtk?” * =”tvtk*” Slogovi s poljem koje sadrži navedeni tekst s bilo kojim znakom na zadnjem mjestu Slogovi s poljem koje sadrži navedeni tekst s proizvoljnim brojem znakova na navedenoj poziciji Tablica 7.. Odabrati bilo koju ćeliju u bazi podataka..) Brojevi (-1.3 Operatori koji se rabe pri postavljanju kriterija za pretraživanje baze podataka Sortiranje podataka (Sort) Sortiranje podataka prema raznim sortnim pojmovima (poljima) jedan je od najčešćih poslova s bazom podataka.. Na taj način možemo vratiti bazu podataka u prijašnje stanje ako doñe do pogreške. Za uspješno sortiranje potrebno je sljedeće : 1.c. Sortiranje baze podataka preureñuje raspored slogova na temelju naziva polja.1. Moguće je izvršiti po jednom ili po više sortirnih pojmova.... a iz njega naredbu Sort ... 5.) Logičke vrijednosti (FALSE prije TRUE) Vrijednosti pogreške (sve se tretiraju jednakim) Razmaci (blanks) Padajući Vrijednosti pogreške (sve se tretiraju jednakim) Logičke vrijednosti (FALSE prije TRUE) Tekst (a. Kliknuti mišem na Ok ili pritisnuti Enter.prikazat će se okvir za dijalog kao na Slici 7. pa je uputno spremiti bazu podataka (Backup) na disk prije početka sortiranja. i to u rastućem ili padajućem redoslijedu za svaki sortirni pojam (polje) posebno...) Tekst (a. jednostavno kada znamo koji gumb treba pritisnuti ili koji okvir za dijalog pozvati. odabrati odgovarajuća imena polja iz padajućeg popisa Then By.4 Redosljed sortiranja Excel uvijek sortira prazne redove ili stupce na kraj... 2.. Excel sortira slogove po slijedećim prioritetima : Rastući Brojevi (. Sortiranje je jedna od operacija kojom odjednom vršimo veliki broj promjena u bazi podataka.6 3. a zatim odabrati način sortiranja: rastući (Ascending) ili padajući (Descending).. 59 .. kao i većina operacija u Excelu.. bez obzira na zadani padajući) redoslijed. (rastući ili Sortiranje podataka u bazi je..1.

ako prepozna redak za koji smatra da sadrži imena polja .padajući popis koji sadrži imena polja u slogu .polje koje otvara dodatne mogućnosti nadzora nad radom Sorta. ako se ipak smatra da prvi redak treba uključiti u sortiranje treba odabrati opciju No Header Row. Sort Options . Case Sensitive .Slika 7.padajući popis koji sadrži imena polja u slogu .zahtjeva od Excela da razlikuje velika i mala slova.Excel normalo sortira retke odozgo nadolje (opcija Sort Top to Botton). Then By . veljača itd).odabrati opciju Sort Left to Right (sortiraj slijeva u desno). prikazano na Slici 7.7 a sadrži sljedeće opcije : First Kay Sort Order .to mogu biti imena mjeseci (sječanj.odabirom jednoga od polja iz ovoga popisa omogućava se ispravno sortiranje u slučaju kada dva ili više polja sortirana po prvom sortirnom pojmu imaju jednake vrijednosti.postavlja vlastiti sortirni redoslijed za polje u Sortu .za slučaj da i nakon prethodna dva sortiranja postoje polja koja imaju jednake vrijednosti .odabir jednoga polja utvrñuje temeljni redoslijed sortiranja.padajući popis koji sadrži imena polja u slogu .6 Okvir za dijalog Sort pruža mogućnost sortiranja slogova u rastućem ili padajućem redoslijedu Okvir za dijalog Sort nudi sljedeće opcije: Sort By . potrebno je odabrati i treće MyList Has-Excel obično uspjeva raspoznati imena polja od podataka u njima . Orientation . 60 . Then By . ne uključuje ga u sortiranje (aktivira opciju Header Row). Želi li se sortirati stupce .

nije obavezno upisati sva tri.7 Okvir za dijalog Sort Options Ako lista uopće nema podataka s imenima. mogu dati pogrešne rezultate. ali jedino neposredno nakon završenog sortiranja. Sortiranje baze po redoslijedu upisa Često je potrebno bazu sortirati u redoslijedu kojim je formirana. Column B itd. Baze podataka . tada se upotrebi imena stupaca (Column A . Isto tako treba oprezno postupati ako se sortira slogove koji sadrže formule.). 61 . slog se sastoji iz dva dijela (max.Dbase III . i područja a formule koje rabe relativno adresiranje. .konstantni dio. Iako Excel nudi tri moguća polja kao sortirne pojmove. Sort može promjeniti adrese. ipak se može sortirati. podaci u slogu . Ukoliko smo pogrješili u sortiranju. a iz njega naredbe Undo Sort. taj redoslijed se može vratiti odabirom izbornika Edit.ili na slijedeći način: predvidjeti već u fazi dizajna baze podataka polje koje sadrži redni broj sloga po redoslijedu unosa podataka. datoteka podataka se sastoji od jednoga ili više slogova. baza podataka se može sastojati od jedne ili više datoteka povezanih posebnim načinom (odreñenim poljima). dakle prije nego što se pritisne bilo koju drugu tipku .promjenjivi dio. .Slika 7. ili pritiskom na tipke Ctrl+Z. 4 Kb) : struktura sloga .

. L (logic) . 4096 bajtova (veći tekstualni blokovi). LIST . dužina polja sadržava broj cijelih mjesta + decimalni zarez + broj decimalnih mjesta.000 i nakon toga naslov za upis strukture sloga : Field 1 2 Name Type Width Dec .upis novih slogova na kraj datoteke ili na početak kada je upisano N nakon unosa strukture sloga.kao i prethodno plus na štampač. 1 bajt (T ili F. LIST imepolja . .max. N (numeric) .izlistat će sve slogove koji u polju Duguje imaju manje od 200 s time da u istome slogu sadržaj polja Potražuje bude veći od 300. USE imedat . 8 bajtova (piše se mm/dd/gg). ako se odmah žele unositi podaci treba upisati Y. D (date) . Y ili N). . .ispis sadržja toga polja (više polja) za sve slogove. Startanje baze ( nakon osmišljavanja strukture) nakon ulaska u Dbase klik . LIST OFF . nakon završetka unosa pojavljuje se pitanje : Input data record now ? ( Y / N ) .max. . završetak unosa slogova ide pomoću Enter na prvom polju ili Ctrl + W ili Ctrl + End.max.postavlja datoteku u uporabu. . Neke od osnovnih naredbi: . CLEAR . slijedi upis podataka o poljima jedno za drugim . kod polja tipa D i L ne traži se niti dužina već odmah ide naprijed.AND.listanje sadržaja slogova bez početnoga rednoga broja..inače automatski. 62 . LIST FOR imepolja = "Pero" (ili = 500) . . LIST imepolja TO PRINT .za neku promjenu unutar strukture sloga.max.za prikaz strukture sloga na ekranu. broj polja u strukturi maximalno 128 . vrste polja mogu biti slijedeće : C (characters) . . .extenzija je . DIR . . .ispis sadržaja svih slogova prema izgledu.brisanje ekrana.Esc za dolazak u naredbeni redak. LIST OFF FOR Duguje < 200 . APPEND .max. MODIFY STRUCTURE . M (memo) . . .daje na ekran pregled svih postojećih datoteka (DBF). . kada su podaci kraći od definirane dužine . LIST STRUCTURE ili DISPLAY STRUCTURE ili tipka F5 . . 19 bajtova (uključujući zarez i decimale). kod polja tipa C ne traži se upis broja decimalnih mjesta.za završetak rada u Dbase. QUIT . kod polja tipa N traži se dužina a zatim broj decimalnih mjesta.DBF. . upis CREATE i klik na Enter nakon čega se dobije : Enter the name of the new file nakon upisa imena datoteke pojavljuje se : Bytes remaining 4. . . 254 bajta.za kraj 2 puta Enter. Potražuje >300 .Enter za skok na iduće polje . .izlistat će sve slogove čiji je sadržaj u imenovanome polju "Pero" (ili 500).

pozicionira se za četiri sloga dalje od trenutne pozicije. . .uklanja oznake za brisanje (treba pozicionirati).DBF . Matematičke operacije: . USE staroime INDEX indexdat . . Promjena imena datoteke: . . prije je treba osloboditi s naredbom CLOSE DATABASE. COUNT . COPY STRUCTURE TO imekopije . .ispiše ukupan broj slogova u datoteci. .ext .nakon promjene imena datoteka sa starim imenom više ne postoji. . Naredbe za upis novoga sloga unutar postojećih: . .DBF TO novoime. Naredbe za sortiranje datoteka: .može i sort po više ključeva. BROWSE . COPY FILE staroime. INSERT . . SORT ON imepolja /D .DBF . EDIT . Naredbe za sortiranje indeksiranjem: .pozicioniranje na slog broj 4. INSERT BEFORE . .kopiraju se samo navedena polja strukture sloga. imepolja2 TO novoime . " ? 2 + 2 " daje odgovor 4. . Naredbe za pregled i promjenu sadržaja u slogovima: .DBF TO novime.daje podatke isto kao EDIT.dobije se izgled strukture za upis podataka .pozicionira se na slog broj dva. RECALL . Naredbe za brisanje: . CHANGE . INDEX ON imepolja TO indexdat . .oduzimanje / djeljenje * množenje ** potenciranje .napr.cijela datoteka. SORT ON imepolja TO novoime. .trajno briše označene slogove. Naredbe za kopiranje datoteka: .DBF . RENAME staroime. naredba " ? " aktivira kalkulator .slog će se upisati ispred pozicioniranoga. REPLACE imepolja WITH novisadržaj . .kopira se samo struktura.daje podatke okomito za pozicionirani slog. i slog se umetne na peto mjesto u datoteci. . ERASE ime. matematički operatori : + zbrajanje .daje podatke vodoravno (za više slogova). zatim slijedi. ovdje je potrebno obratiti pažnju na zadnji slog koji nestaje novim umetanjem. COPY STRUCTURE TO imekopije FIELDS ime. ZAP .ext ili DELETE FILE ime.D = sort po padajućem ključu .stavljanje indeksne datoteke u uporabu.briše datoteku. GOTO 4 .za pozicionirani slog. datoteka koja je trenutno u uporabi ne može se brisati.upišu se.stvara se nova mnogo manja datoteka (samo glavna šifra sloga sortirana po imepolja). DELETE .datum . .pozicionirani slog se označi za brisanje (zvijezdica). GOTO 2 .sort po navedenome ključu (imepolja) u novu datoteku . PACK . neke matematičke funkcije : SQRT ( ) drugi korjen EXP ( ) potenciranje LOG ( ) logaritmiranje 63 .briše sve podatke bez obzira na oznaku. . SKIP 4 . te je uvijek dobro imati nekoliko praznih na kraju..

. . iz cijele datoteke napr : ⇒ iza USE imedat upišemo SUM .Commands (Advanced Set) .isto kao prethodna naredba .broji slogove koji imaju sadržaj polja iznos veći od 500. polje2 = 100 .Getting Started .. ⇒ REPORT FORM imefajla FOR polje1 < 200 .uvjetovano.napredne naredbe 64 . COUNT .Commands (Starter Set) . ime2. ⇒ REPORT FORM imefajla TO PRINT . Formatirano : 1.daje zbroj sadržaja ta dva polja ⇒ SUM FOR ime1= 400 . 6 : 1 .kreiranje baze podataka 5 ..daje zboj sadržaja svih ili samo navedenih numeričkih polja odnosno "uvjetovanih" polja.. TO ukupdat ...prestanak tiskanja LIST TO PRINT .tiska sadržaj ekrana jednokratno DISPLAY TO PRINT ... polje2 FOR ime = "M" .naredbe i funkcije . ⇒ LABEL FORM .izračunava prosjek navedenih polja za slogove u kojima polje ime započinje sa "M". . svaki od ovih djelova sadrži novi MENU napr.to je . SUM .iz kreiranoga fajla daje uvjetovano. .formira se nova datoteka ukupdat sa zbrojevima navedenih polja iz cijele datoteke.polja se ispisuju jedno ispod drugoga. neke od kombinacija matematičkih naredbi : TOTAL ON imepolja1.kreirana lista na ekran i na štampač.daje zbroj svih N polja ⇒ SUM ime1. Tiskanje podataka: .početak rada 2 ..kreirana lista na ekran.How Do I . . . svih ili uvjetovano ⇒ COUNT FOR iznos > 500 . 3 .početne naredbe 2 . imepolja2.... izradom posebnoga podprograma kod prvoga načina potrebno je najprije kreirati fajl izvješća a CREATE REPORT odnosno CREATE LABEL slijedeći uputstva i pitanja iz meni-a.OR..Creating a Database File ..daje prosjek sadržaja navedenih polja ili uvjeta : ⇒ AVERAGE ime1. uporaba kreiranoga fajla ide sa : ⇒ REPORT FORM imefajla . ime2 < 500 . HELP .tiska se ono što je na ekranu bez obzira na početak i završetak stranice USE imedat SET PRINT ON tiska stalno sve sa ekrana LIST OFF SET PRINT OFF . kreiranjem posebnoga fajla (dva načina): a) REPORT FORM b) LABEL FORM 2.. 4 ..glavni izbor 1 .Using an Existing Database F . AVERAGE .daje broj slogova iz datoteke... ime2 .What Is a . dostiže se upisom HELP ili pritiskom na F1 MAIN MENU ..korištenje otvorene baze podataka 6 .kako da .Commands and Functions .AND. Neformatirano .daje prosjek sadržaja polja ⇒ AVERAGE polje1.

♦ nadzor nad podacima . 65 . . . . .naredbe promjene stanja on / of kako su prikazane u Help-u : alternativna uporaba / / . svaka Tablica bi trebala imati jednu temu podataka (napr.svaka Tablica mora imati polje Primarni ključ koji je jedinstven za tu Tablicu.3 . a na početkom rada odmah dolazimo u ASSIST te kada želimo raditi sa naredbenim retkom pritisnemo tipku Esc. .).prikazuje se odnosno izvršava odabrana naredba. dostiže se upisom ASSIST u naredbeni redak. Microsoft Access je sustav upravljanja relacijskim bazama podataka (RDBMS).može se odrediti kome je dozvoljeno čitanje.naredbe postavljanja nečega . ažuriranje ili umetanje podataka. brisanje.Tablice.moguće je odrediti koji će podaci biti pohranjeni u bazu. Nabavom paketa Access dobiva se alat kojim se mogu izvesti jednokorisničke i višekorisničke . mogu se združiti podaci sa srodnim informacijama i izračunavati njihove zbirne vrijednosti. ili tipkom F2.Access . automobili. Mogu se odabirati željena polja.svi podaci se dijele u podskupove . može se odabrati skup informacija i zahtijevati njihovu izmjenu. na ekranu se pojavljuju izbornici .relacijski odnosi se uspostavljalju meñu Tablicama na osnovu jednoga polja podataka koje je zajedničko dvijema Tablicama. sintaksa pri uporabi u odnosu { } . . a to su i glavne funkcije baze podataka: ♦ definiranje podataka . te uz to pamti i odnose kojima su informacije meñusobno povezane. ali i naprednim korisnicima (programerima). Access ima tri osnovne skupine mogućnosti. Smišljanje izrade baze podataka . Baze podataka . filtrirati i sortirati. u MUP-u: stanovnici. U mnogim slučajevima moguće je odrediti i način dijeljenja i izmjene podataka od strane većeg broja korisnika. .upisati jedan od ponuñenih ASSIST .redundantne zapise.podatke je moguće upotrebljavati na mnogo različitih načina. U sklopu paketa Microsoft Access je i snažan programski jezik Visual Basic prilagoñen radu s modulima u relacijskim bazama podataka.smišljanje Tablica: smišljanjem više Tablica. kažnjavanja itd. dio programskoga paketa DB III koji omogućuje odabir naredbi i njihovu sintaksu (princip Windowsa).Access je relacijska baza podataka.funkcije . dosta je bitno da Primarni ključ bude uvijek prvo polje (stupac) u Tablici.SET ON /OFF Commands .mrežne aplikacije. moguće je zadati i način formatiranja podataka i način njihove provjere.pri stvaranju baze podataka (Tablica) treba osigurati da sam dizajn unosa odgovara korisniku.SET TO Commands 5 . dokumenti.Functions 4 . Access je ponajprije namijenjen početnicima korisnicima u izradi vlastitih relacijskih baza podataka na osobnim računalima. kopiranje u drugu tablicu ili kreiranje druge tablice u koju će biti pohranjeni.odabirom one koja je potrebna pritisnemo Enter . obrañuje i pribavlja informacije iz baza podataka. njihov tip te način povezivanja.mora se upisati [ ] - .pritiskom na jednoga od njih dolazi set naredbi . ♦ rukovanje podacima . koje će sadržavati podskupove informacija. izbjegava se ponavljanje podataka u Bazi . a isto tako različiti prikazi i izvještavanja o podacima unutar Tablica. To je programski paket koji pohranjuje.

mjesecu. duljina radnoga staža radi dana godišnjega odmora. bolje je unaprijed smisliti radi rasporeda samih podataka u Bazi podataka i time lakši i učinkovitiji rad računala. pritiskom na tipke Alt + F4. Stvaranje nove baze podataka u Accessu .smišljanje Upita za rukovanje podacima iz Tablica: Upiti će pomoću izbora polja podataka.pokreće se na nekoliko načina ovisno o načinu instaliranja: klik na dugme Start. smišljanje njihovoga izgleda ide u pravcu olakšanoga unosa podataka jer će ponekad biti potrebno unositi i više stotina tisuća podataka.Find . na papiru radi preglednosti i donošenja pravih odluka. omogućiti dobivanje podataka neophodnih za neku konkretnu akciju ili za nastavak obrade u odreñenom smjeru (brisanje izvršenih naloga. . neplaćene članarine.exe . Izveštaji mogu prikazivati različite popise utvrñene posebnim izračunima (maksimalni iznosi odnosno iznosi veći ili manji od neke konstante. dvostruki klik za pokretanje Accessa.u okviru upisati msaccess. Izveštaj se može kreirati bilo kada (ne mora se smišljati prije izrade baze podataka). trajnost proizvoda.dvije su mogućnosti stvaranja Baze podataka: stvaranje prazne Baze podataka ispočetka. iz jedne ili više Tablica. meñutim oni koji će se redovito štampati. ili nešto drugo). te dvostruki klik na nju. 66 . promet u jednome tjednu. ne želimo da onaj koji unosi podatke vidi iznos osobnog dohotka zaposlenika . nakon pojave tražene datoteke na dnu prozora Find. . ka da se nalazimo u Windows Exploreru dovoljno je dvostruki klik na bilo koju Access datoteku (extenzija . jedna od najboljih osobina izrade Obrazaca je ta da ne moraju u njemu biti sva polja iz Tablice (napr.smišljanje Izveštaja koji predstavljaju podatke iz Baze: Izvještajem se podaci smještaju na papir (za razliku od Tablica i Obrazaca koji se uobičajeno koriste za ekranski prikaz) u obliku ugodanome za pregled. kada se nigdje ne može vidjeti Access. klik na Programs i pojavit će se popis instaliranih programa. ili nešto drugo). Pokretanje Accessa .smišljanje Obrazaca za unos podataka: Obrasci mogu biti pojedinačni . kao i posebno izrañenih kriterija.mdb).u popisu Lok In odabrati My Computer i klik na Find Now. . može se potražiti putem Start . različiti prosjeci. . klik na Microsoft Access u popisu i Access će se pokrenuti. Upiti su izvrstan način za praćenje poslovanja jedne firme.najbolje je pri zamišljanju skicirati Tablice. s podacima i vezama meñu njima.za svaku Tablicu ili složeni za unos podataka u dvije ili više Tablica.izlazak se takoñer može ostvariti na nekoliko načina: iz izbornika File aktivirati naredbu Exit.taj podatak se može naknadno automatski dodati iz druge Tablice u koju će unos vršiti netko "od povjerenja"). klikom na dugme Close (x) u gornjem desnom kutu Access prozora. može se napraviti ikona prečaca za Access na Desktopu.

Edit Primary Key ili klik na dugme Primary Key.izmjene širine stupaca ili redova u Tablici idu na slijedeći način: širina stupca . s kursorm na početku prvoga retka počinje unos strukture Tablice .izrada prazne Baze podataka će ići na slijedeći način: pokrenuti Access. . koji pomaže u izradi Tablica.unos podataka u Tablicu može ići i u prikazu Datasheet . za bolju preglednost pri unosu podataka kod Tablica koje imaju velik broj stupaca (polja). za "odmrzavanje" .premještanje i kopiranje podataka se obavlja uobičajenim postupcima . u izborniku Format odabrati Freeze Columns. .dodavanje novih zapisa (slogova) ide jednostavno dodavanjem na dnu Tablice..brisanjem postojećeg i upis novoga. "zamrznuti" stupac (ili stupci) postavit će se na početak Tablice. može se odreñene stupce "zamrznuti": klik na naslov stupca da se označi (selektira).klikom na View dobije se Datasheet (izgled ekrana za unos podataka u Tablicu).brisanje zapisa ide pomoću tipke Delete (ili alat Delete Record) nakon označavanja. nakon unosa svih imena polja treba odrediti polje primarnoga ključa pomoću .treba definirati ime polja i tip podataka u njemu. . . ili zatvoriti Tablicu klikom na Close (x). . a kretanje po poljima (stupcima u Tablici) ide s tipkom Tab.u izborniku Format odabrati Unfreeze All Columns. .Edit . sada se može odmah započeti s unosom podataka .Column Width.otvorit će se prozor Table Design. 67 . .nakon davanja imena Bazi podataka potrebno je kreirati Tablice koje smo zamislili: u prozoru Baze podataka klik na ikonu Tables i zatim dvostruki klik na dugme Create Table in Design View .dvostruki klik na crticu u naslovu stupca proširit će stupac lijevo od toga na veličinu najvećega podatka u njemu . .Paste. Ureñivanje i formatiranje podataka u Tablici . a upotrebljava se samo ako treba na brzinu unijeti podatke prije postavljanja svojstava Tablice: dvostruki klik na Create Table by Entering Data. a klikom na Field Properties u donjem dijelu okvira može se definirati i format podatka. te Ok.klik na View na alatnoj traci.umetanje i brisanje polja (stupaca) ide isto kao u Wordu i Excelu. nakon odabira tipa podatka i pritiskom na tipku Enter kursor se premješta u polje Description radi detaljnijega opisa podatka u polju. u dobivenom prozoru odabrati Blank Database ili klik New na alatnoj traci. te mogu ostati praznine nakon brisanja odreñenih zapisa (slogova).). . radi unosa vrste polja i formata podataka vjerojatno će se trebati prebaciti u Design prikaz .Copy . pri unosu tipa podataka pojavljuje se padajući popis radi izbora tipa..uporabom naredbe iz izbornika Format . nakon unosa naziva polja odmah se unose podaci.treba imati u vidu da se polje AutoNumber ne ažurira automatski.isto tako se poljima može kretati mišem ili tipkovnicom (strelicama).izrada na temelju predloška uporabom mogućnosti čarobnjaka Database Wizard.postavljanjem pokazivača miša na tu crticu i povlačenjem .Cut .Paste ili ili Edit . Field2.. . Obrazaca i drugih objekata. memoriranje s novim imenom u odreñeni direktorij i klik na Create.promjena podataka u poljima obavlja se vrlo jednostavno . za unos imena polja dvostruki klik na naslov stupca (Field1. na kraju klik na Save kako bi dali ime tablici.

Relationships ili klik na dugme Relationships).ureñivanje / promjena odnosa meñu Tablicama ide dvostrukim klikom na liniju odnosa.ponoviti ove radnje i za sve ostale Tablice. na kraju Close. . ureñivanja i dodavanja posebnih kontrola unosa podataka .Format .zatim u donjem prozoru pronaći Tablicu na koju se odnosi Obrazac: Design View . .Tools .u prozoru Baze podataka odabrati Forms.pojavljuje se prozor Edit Relationships .stvara stupčani Obrazac (najviše upotrebljavani).klik na Next i upisati ime Obrasca klik na Finish. zatim klikom na New dobije se izbor načina izrade .Options .prema .stvaranje Obrasca ispočetka .i na kraju Ok. Form Wizard . na kraju ide Save (davanje imena tome Obrascu) i Ok.više (1-n). AutoForm: Tabular . te na kraju Save (pospremiti sve to). zatim unos promjena i na kraju Ok.kada su sva polja prenesena kliknuti na Next i odabrati način rasporeda polja na Obrascu .nakon pojave prozora Show Table klik na Tablicu koju se želi dodati u prozor Relationships.klik na dugme Create. Cascade Delete Related Fields . . i to ponoviti za svaku Tablicu.odabrati Zajedničko polje u Tablici u kojoj je ono primarni ključ.uklanjanje odnosa ide klikom u prozor Relationships (linija povezivanja će se podebljati).Font . .to je odnos jedan .promjena veličine fonta ide uvijek za cijelu tablicu: za promjenu u svim Access Tablicama . AutoForm: Columnar .ne samo radi kontrole već i radi lakšeg i bržeg unosa. za promjenu u odreñenoj Tablici . zatim dugme Add. . AutoForm: Datasheet .visina retka .mjenja se sadržaj povezujućeg polja.povlačenjem ruba prema gore mjenja se visina svih redova u Tablici uporabom naredbe iz izbornika Format .da bi se stvorili odnosi Tablice treba postaviti u prozor Relationships (Tools.najbolji način unosa podataka u Tablice je putem dobro smišljenoga obrasca .čarobnjak omogućuje odabir rasporeda i izgleda obrasca (vrlo pogodno kada nisu potrebna sva polja) .izrada Obrazaca .stvara Obrazac s poljima razvrstanim u redove. 68 . Stvaranje odnosa meñu Tablicama . .briše se sadržaj povezujućeg polja. a postoji nekoliko načina njihove izrade. .svaka Tablica mora imati primarni ključ i da bi mogla imati odnos s nekom drugom Tablicom taj primarni kjuč treba biti i jedno polje u toj drugoj Tablici ali ne primarni ključ .klik na Next i odabrati stil Obrasca . . Stvaranje . ostali načini odnose se na izradu Obrasca kao grafikona ili Pivot tabele (načini izrade uzeti iz Excela).izgled Obrasca kao pri početnom unosu (tablica). Delete i potvrda sa Yes. .Row Height. povući ga i spustiti na polje njegov duplikat (polje s istim imenom) u drugoj Tablici.odabrati polje i Add da bi se premjestilo u popis Sected Fields .pri uključenju opcije Enforce Referential Integrity u prozoru Edit Relationships dobiju se dvije mogućnosti rada pri promjeni polja Primarnoga ključa: Cascade Update Related Fields .dugme Field List iz izbornika View ili alata na traci (prikazat će se popis polja u zasebnome prozoru).jahač Datasheet i nakon odabira kliknuti na Ok. povlačenjem polja iz popisa u prozor Detail kreira se Obrazac. .

Miscellaneous . koji se podaci upisuju ) ili podnožje Obrasca (datum upisa i sl.nove. pokretanje makro naredbe.isti kao prethodni s time da se u njega može upisati stavku koje nema na na popisu. Command Button . spremanje ili poništavanje zapisa.za sortiranje je potrebno kursor postaviti u polje po kojemu se želi sortirati. napr.pravokutnik za upis teksta kreiramo klikom na ikonu "Aa" iz trake Toolbox (ako nije vidljiva "izvadimo" je iz izbornika View).nesortirano stanje treba u izborniku Record odabrati Remove Filter/Sort.izlazak iz Accessa ili otvaranje neke druge aplikacije.klikom na objekt on dobije hvataljke pomoću kojih se može mjenjati veličina . odnosno ostat će ono prvotno .kada se želi prikazati polje koje ne sadrži zadanu vrijednost odabere se Filter Excluding Selection.desni Actions): Record Navigation .odabrati područje (Detail) i pokazat će se polja po prvotnom redoslijedu . Potvrdni okvir .napr. Sortiranje.spremnom za rad na ureñenju izgleda Obrasca .klik na ikonu u Toolboxu dobije se prozor Command Button Wizard sa slijedećim kategorijama (lijevi dio Categories . .klik na gumb Filter by Selection ili iz izbornika Records odabrati Filter by Selection . Record Operations . Gumb prekidača .prostor se dobije postavljanjem kursora na rubnu crtu ispod i povlačenjem na dole . i nakon toga Finish.naredbeni gumb izvodi neku funkciju kada se na njega klikne . .postavljanjem miša uz rub objekta prikaže se otvorena ruka pomoću koje se objekt ( i njegov opis ) može prenještati po prozoru .biranje izmeñu dviju opcija .brisanje. Application .) . zatim se klikne na gumb Sort Ascending ili Sort Descending.kod izmjene redoslijeda polja kretanje tipkom Tab pri unosu podataka bit će poremećeno.postavljanjem miša u lijevi gornji kut pojedinog objekta prikaže zatvorena šaka s kažiprstom i može se posebno mjenjati položaj objekta ili njegovoga opisa.nudi više gumba za unos: Opcijsdki gumb . ispis. posljednji ili prvi zapis.za promjenu po novome treba klik na Auto Order i na kraju Ok.: List Box . prethodni.okvir s popisom stavki za odabir.za svaki odabir stavke opcije skupa ima zaseban gumb. u polju grad se označi sadržaj Rijeka . ponavljanje. . .uključen / isključen. zatim klikom na Design pojavit će se prozor s podlogom u kvadratićima i linijama . otvaranje stranice višestaničnoga obrasca ili zatvaranje obrasca. pokrenuti upit. Form Operations .isto se tako može nešto upisati u zaglavlje ( npr. prema novom rasporedu polja potrebno je: izbornik View . upotrebiti AutoDialer za poziv telefona iz obrasca. filtriranje i indeksiranje Tablica . posebne kontrole se mogu dodavati na Obrasce na slijedeći način: klikom na odreñenu ikonu trake Toolbox razvijamo posebne kontrole i komande. Combo Box .Tab Order .filtriranje ide na način da se označi polje (sadržaj polja) po čemu se želi sort . Option Group .ispis tablice. 69 .za povratak u prijašnje .da bismo napravili novo.Promjena izgleda i dodavanje novih kontrola u Obrasce .u prozoru Baze podataka odabrati Forms.ispis obrazaca.bit će izlistani svi slogovi koji u polju grad imaju sadržaj Rijeka.služi za premještanje na slijedeći. nakon odabira klik na Next i u slijedećem prozoru je moguće odabrati tekst ili sliku gumba.za svaki odabir opcije skupa ima zaseban gumb. . .kojim god načinom je Obrazac kreiran on se može izmjeniti pomoću gumba Design .

Izrada Upita .brisanje zapisa na temelju zadanih kriterija. Make Table Query (Upit za stvaranje tablice) ."Upit" se sastoji od pitanja upućenih bazi podataka putem različitih kriterija razvrstavanja. Pomoću "čarobnjaka" na slijedeći način : otvoriti bazu podataka i odabrati ikonu Queries. poredak tih prikazanih polja. kada treba dodati polja i iz neke druge Tablice treba je otvoriti. ako se sva polja treba dodati klik na Add All (>>).iz izbornika File odabrati Save As Query i na kraju Ok.prikaz u Filter by Form . na kraju Next.jedno ili više polja s lijeve strane koriste se za naslove slogova.služi za usporedbu dviju Tablica i pronalaženje različitih zapisa u njima.filtrirani podaci se mogu i posebno memorirati . Delete Query . broj slogova ili prosjek nekoga polja .novi naziv Upita. "čarobnjaci" za složenije tipove Upita: Crosstab Query Wizard .Upit se može izraditi na dva načina : 1. te Finish. te dodati polja iz nje ona koja nam trebaju. u prozoru Simple Query Wizard odabrati Tablicu iz koje će se selektirati polja. Find Unmatched Query Wizard .na temelju odabranih podataka stvara novu tablicu u bazi podataka. filtriranja i sortiranja podataka. kriterije filtriranja i sortiranja za svako polje.u oknu Field Properties kartice General kliknuti unutar okvira Indexed .prednost im je što se mogu memorirati i koristiti za izradu Tablica.spremiti izmjenu strukture Tablice pod novim imenom .selektira se polje koje se želi indeksirati.služi za usporedbu dviju Tablica i pronalaženje istovjetnih zapisa.ide tako da se Tablicu otvori u Design prikazu . klik na naziv polja i Add (>) da bi se to polje premjestilo u područje Selected Fields.na kraju zatvoriti prikaz View. do ovih "čarobnjaka" se dolazi odabirom ikone Query u prozoru baze podataka i klikom na New.indeksiranje se upotrebljava samo da se računalu olakša pretraga podataka . . . dvostruki klik na Create Query by Using Wizard. Find Duplicates Query Wizard .. 70 . a ostala polja daju neke rezultate izračunavanja.Upiti omogućuju odreñivanje : polja koja će se u njemu prikazati. brisanje zapisa ili kopiranje podataka u drugu Tablicu. ovdje je problem što nema mogućnosti postavljanja parametara za sortiranje i filtriranje zapisa po odreñenim kriterijima. Update Query (Upit za ažuriranje) .pomoću ovoga upita može se promjeniti (ažurirati) stanje u svim slogovima baze podataka. .prikazuju se zbirne vrijednosti kao zbroj. na slijedećem ekranu treba unijeti ime .kopira zapise iz jedne tablice i dodaje ih u drugu. . Append Query (Upit za dodavanje) . .Yes (Duplicates OK) ili Yes (No Duplicates) .

izračun prosjeka vrijednosti polja.upisati potrebni kriterij (napr. klik na Tablicu iz koje će se uzeti polja i zatim Add .Run.Ok.tako ponavljati za svaku Tablicu koja je potrebna i na kraju Close . ⇒ pri korištenju polja Total može se upotrebiti novu formulu i onda kada se već pokrene Upit.u dijaloškom okviru New Report klik na AutoReport: Columnar (u stupcima) ili AutoReport: Tabular (u retcima) . ⇒ Max .zbroj vrijednosti polja.Izvješća se mogu izrañivati na tri različita načina : 1. ⇒ Avg .standardna devijacija vrijednosti u poljima (raspon odstupanja vrijednosti od prosjeka). uklanjanje odabranoga polja ide s File .klik na strelicu i odabir formule za izračun . pomoću osobine AutoReport koja uzima sve zapise tablice i daje sažetak spreman za ispis .u prikazu Query Design klik na polje Criteria u stupcu rešetke .klik na Ok i dobit će se Izvješće prilično jednostavnoga izgleda.klik na ikonu Report u lijevom oknu prozora baze podataka .prikaz najveće vrijednosti iz svih polja.ili dvostrukim klikom na samo polje u Tablici. ⇒ StDev .sve odabrane Tablice bit će prikazane u gornjem dijelu prozora. pokretanje Upita ide s klikom na gumb Run ili na alatnoj traci Query Design odabrati Query .Save .2. može se brzo vratiti u Query Design klikom na Design View. Izrada upita ispočetka : otvoriti bazu podataka i klik na ikonu Queries. 71 . za slijedeći kriterij (ako ga imamo) ide ponovno klik na Criteria i upis samoga uvjeta.postoje slijedeće mogućnosti: ⇒ Sum .otvoriti bazu iz koje se želi Izvješće .i tako redm u slijedeći stupac za slijedeće polje . neki iznos manji od "< 5000").upis naziva . kod tablice vozila želimo izlistati samo one koji su iz Rijeke upisat ćemo u kriterij RI). kada je potpuno kreiran Upit upit treba spremiti pod nekim imenom radi kasnije uporabe .prebrojava broj popunjenih polja. ⇒ Count .prikaz najmanje vrijednosti iz svih polja. kriteriji mogu biti i kod alfanumeričkih polja (npr. kada želimo nekome polju dodati odreñeni izračun kliknemo na gumb Totals na traci s alatima Query Design i redak Total će se pojaviti u mreži upita u donjem dijelu prozora ispod reda Table i tada klik na polje za koje želimo obračun i koje ima numeričke vrijednosti .Delete Columns ili postavljanje kursora na vrh stupca i selektiranjem toga stupca te tipkom Delete brisati stupac. za izmjenu polja Upita ili kriterija. Izrada Izvješća . ⇒ Min .klik na New . dodavanje kriterija za filtriranje podataka . dodavanje polja ide klikom na stupac Field u donjem dijelu prozora i u padajućem izborniku odabir polja .u padajućem popisu na dnu dijaloškog okvira odabrati tablicu iz koje idu podaci za Izvješće . dvostruki klik na Create Query in Design View i pojavit će se Show Table s popisom svih Tablica u bazi podataka.

Osim ovih baza može sadržavati i "kontrolne" podatke kao: loznke. preinake (ako je potrebno) i ispis napravljenoga Izvješća nekom od prethodnih metoda . ali i sustav datoteka u kojem svaka od njih sadrži odreñenu vrstu informacije (relacijska baza).2. bez obzira na to.Nestcape. Za razliku od ostalih programa koji mogu obrañivati izuzetno velike količine podataka FileMaker je konstruiran da omogući brz i jednostavan rad s malim bazama podataka koje se mogu naći u svakome uredu kao: interni telefonski imenik s adresama suradnika i partnera.na slijedećem ekranu se dalje može izabrati odreñeno grupiranje polja i na kraju Next . ponavljaju se prethodni postupci za drugu tablicu . pomoću čarobnjaka Report Wizard .klik na gumb Design na alatnoj traci . dodavanje oznaka (Label). u prvom okviru se odabere polje i odredi mu se smjer sortiranja pomoću gumba uz njega i onda Next .u padajućem popisu odabrati tablicu iz koje će ići polja podataka .izbor stila pisanja i Next. find .na slijedećem ekranu postoje mogućnosti sortiranja podataka po poljima (mogućnost po četiri polja). FileMaker dozvoljava nekoliko različitih zapisa u poljima datoteke: tekst.pronalaženje podataka po zadanim kriterijima. i zato već FileMaker Pro 4. Informacije mogu biti od običnoga teksta. oblikovanje teksta.koji nemaju direktne veze s informacijama u bazi. FileMaker poznaje dva osnovna načina rada s podacima : browse . vrijeme. Relacijska baza može imati više datoteka vezanih odreñenim meñuvezama.prikaz koji se dobio sličan je prikazu Form Design i u njemu se radi na sličan način: označavanje kontrola. što će ovisiti o količini podataka. ali može postojati i samo jedna datoteka ("flat-file" baza). izmjena veličine objekata.klik na Reports dvostruki klik na Create Report by Using Wizard . Podaci koji su skupljeni na jednome mjestu nazivaju se bazom podataka. Danas se već pojavila potreba za prezentacijom podataka na Internetu. pa treću itd. dodavanje izračuna (formula) itd. preko slike do cijelih multimedijalnih zapisa. grafika ili zvuk. skupljaju li se telefonski brojevi. g.File Maker Skupljanje. Takoñer baza može biti jedna jedina datoteka. premještanje objekata. datum.dalje odabrati vrstu rasporeda polja u odjeljku Layout (s desne strane prikaz odabranoga) i Next .) poznati i popularni proizvod firme Claris Corporation koji služi upravo obradi baza podataka.odabrati jednu od ponuñenih kategorija prikaza podataka i klik na Next . Takoñer će uvijek biti potreba za programima koji će uspješno rukovati tim podacima.klik na ikonu Reports i odabir Izvješća kojega se želi prepraviti . Baze podataka . pregled. FileMaker je već dugo (od 1984. 72 . jedino će odreñivati koji se podaci mogu a koji ne mogu obrañivati. . 3. dozvole pristupa i slično . rezultat formule i zbirni rezultat. dodavanje grafike (gumb Image). izrada okvira za upis teksta (Text Box). brisati i mjenjati.klik na ime polja u prozorčiću Available Fields pa na Add (>) da se to polje premjesti u popis Selected Fields i ponoviti taj postupak za sva potrebna polja podataka .podaci se mogu se stvarati.0 posjeduje ugrañeni www server za obradu podataka na udaljenom serveru. Prednost nad ostalima sastoji se u jednostavnosti . obrada i arhiviranje podataka sastavni je dio gotovo svakoga posla ozbiljnoga posla koji se radi na račuanlu. te je na kraju potrebno dati ime Izvješću te klik na Finish. Bazu sačinjava skup podataka koji mogu a ne moraju imati zajedničke karakteristike. broj.ako se pravi Izvješće s poljima iz više tablica. fotografije ili nešto treće. koristeći običan browser . kao i činjenici da je s njime lakše obaviti i neke jednostavnije poslove. podaci o zaposlenicima i klijentima i slično.otvoriti bazu podataka . Bazom podataka se uvijek smatra sustav svih datoteka s podacima i programima za upravljanje njima.

new .upis imena baze . Formular za unos podataka izgleda slično kao u Access-u.dolazi mreža točkica čiju veličinu sami odreñujemo pomoću Mode/Set Rulers.Kreiranje baze ide odpočetka (izbornik File .Part Setup i pojavit će se prozor s popisom svih dijelova uključenih u dokumenat.Create a new file using a template . Pretraživanje podataka ide pomoću Find mode koji daje prazan formular u koji se upisuju vrijednosti koje se traže.za polja koja sadrže više od jedne informacije (radi indeksiranja). desnim klikom na neki objekt dobije se izbornik pomoću kojega se može promjeniti karakteristike objekta: font. boja.fields (formular za definiranje polja . Isto tako svaki formular ima header i footer koji služe za uljepšavanje konačnoga izgleda dokumenta. U Browse mod-u izvršavat će se i sva pretraživanja i pregledi podataka. Create .Create : Auto Enter mogućnost automatskog unosa vrijednosti po odreñenom kriteriju. Select . size .naziv .opcije) .naredba Define .logična provjera podataka nakon unosa.Save). Container fields predstavljaju posebnu vrstu polja koja mogu imati multimedijalni zapis.selektirati to polje . obrub. strelica je alat kojim se obilježava polje ili objekt na kojem se trenutno radi i kojega se može pomicati.mjenja pokazivač miša u dvije crte preko cijeloga dokumenta olakšavajući poravnanje. Najjednostavniji dio FileMakera je Browse mod u koji ćemo se uključiti kada trebamo početi s unosom podataka. Dodavanje novih zapisa ide putem izbornika Mode i naredbe New Record . Takoñer postoje vrijednosne liste (Value lists) koje uvijek imaju točno odreñen repetitivni tip vrijednosti . te klik na željeni zapis.vrsta sadržaja . Nakon unosa kriterija treba 73 . Formatiranje različitih polja u bazi podataka odnosno njenome izlistavanju postiže se uporabom naredbe Text ili Number iz izbornika Format. Unos podataka vrlo je jednostavan: potrebno je importirati (pomoću File .pregled pojedinačnih zapisa.dvostruki klik na odabrani predložak .izbornik File .View as List . odabirom None kao vrstom poravnanja objekti će se vratiti u prvobitno stanje.Create a new empty file . veličina.klik na Create (pri stvaranju nove liste treba prije Create uključiti polje Use custom values i unijeti redom vrijednosti koje će se pojavljivati u listi). odnosno mogu se po njemu polja razmjestiti prema nahoñenju. ovdje se može mjenjati i raspored dijelova prozora odvlačenjem s mišem. Najprije trebamo definirati potrebna polja za bazu . a završili smo s definiranjem i uljepšavanjem polja.u bazu se dodaje novi prazan zapis i odmah će biti ponuñeno popunjavanje podacima. Validation . objekti se mogu i skupno obrañivati selektiranjem (klik na jednoga i zatim shift-klik na ostale) i aktiviranjem Arrange/Group (razbijanje grupe ide s Arrange/Ungroup).dodati neki dio ili Delete za bristi postojeći.naredba Field Format . a mogu se unijeti i upiti s odreñenim logičkim kriterijima. Dijelove formulara može se uključivati ili isključivati po potrebi : izbornik Mode . format.precizno definiranje veličine i položaja objekta na zapisu.jahač Style izabrati Pop-up list using value list .izabrati Define Value Lists i u njegovom izborniku odabrati Name i upisati ime liste .New Record . Pregledavanje podataka može ići na dva načina : Select . grid . a isto tako može se vršiti i uljepšavanje promjenom boje podloge ili grafičkim elementima pomoću alata za crtanje. mjenjati ili brisati. Repeating field . za preciznost postavljanja objekata na zapis može se u izborniku Show uključiti pomagače : T-square .Import) ili pomoću opcije Store file reference aktivirati pokazivač do mjesta gdje se nalazi datoteka koju treba prikazati (na ovaj način se štedi na veličini baze).Ok) ili uporabom predložaka (izbornik File .popis liste zapisa na cijelome ekranu.new . a bit će prikazani poput bilo kojeg drugog podatka.izbornik Format . Unutar njega može se memorirati slika. odabirom Distribute space objekti će se ravnomjerno rasporediti po cijelome prostoru. zvuk ili video sekvenca. podloga.

operator " = = " traži polje sa isključivo definiranim nizom znakova. vježbanje ili nešto drugo. Informacijski sustavi .osnove .moćni alat koji pomaže u različitim varijantama ispisa iz baze..kliknuti na Find i slog će biti pronañen. Zaštita baze podataka postiže se lozinkama s kojima se može zaštiti pojedino polje. Za ispis s obe strane papira dobro je uključiti opciju Facing Pages radi poravnanja lijeve i desne stranice za lakši uvez izlistanoga materijala. a povratak na stanje koje je bilo prije traženja po kriteriju ide sa Mode . lozinke s privilegijama i druge. lozinke grupe.slijedi shematski prikaz informacijskoga sustava : ulaz podataka BAZA PODATAKA prerada podataka izvješća operativni taktički strateški odluke promjene . Na svakoj bazi mora biti nekoliko vrsti lozinki: master (daje sva prava). Prilikom pretraživanja vrlo je bitno razlikovati slijedeće : operator " = " traži polje sa zadanim nizom znakova bez obzira da li u tome polju ima i drugih znakova. samo s imenima polja. . elemenata. grupa.0 omogućava prezentiranje i rad s bazama podataka i na Internetu. 74 realizacija . Novost u FileMaker-u Pro 4. koji će poslužiti za unos podataka..Informacijski sustav je organizirani skup stvarnih podataka . Ispis iz baze podataka može se prilagoditi potrebama a najbitnije je da se mogu ispisivati i prazni formulari. podsustava. Analiza postojećega stanja: procesi koji se obavljaju. Planiranje svih procesa. pojedine grupe slogova itd. lozinke samo za informacije. pojedinačne lozinke. Pri ispisu se može koristiti i ScriptMaker .) koji meñusobno komuniciraju pomoću razmjene informacija transformiranih prema potrebama samoga sustava . upravljanja i odlučivanja unutar sustava.faze razvoja: Studij zahtjeva za projektiranje i izgradnju..informacijskih objekata (djelova.Revert Request. .zadaća mu je: permanentno opskrbljivanje potrebnim informacijama svih razina rada.

postoji mješavina talenata i znanja. ekonomski i kadrovski). Uvoñenje (obuka korisnika. podjela sustava procesa na podsustave. sheme podataka za bazu.timski rad : podjela poslova prema zanimanjima i funkcijama. Razvoj informacijskoga sustava: izrada algoritma za procese i podprocese. . . vrste i načini izvještavanja. radi se prema standardima kvalitete softwerskih proizvoda. Projektiranje novoga sustava: uspostavljanje baze podataka. tablice odlučivanja : metoda za analizu i riješavanje problema odlučivanja definiranjem svih mogućih stanja sustava i aktivnosti koje se moraju izvesti u pojedinim stanjima Primjer : tablicom odlučivanja prikazati slijedeće postavke 1..stabla odlučivanja : metoda za opis unutarnje logike procesa rasčlanjivanjem problema u grane mogućega kretanja stanja podataka sve do konačne akcije Primjer: Prikazati pomoću stabla odlučivanja odluku o povišici za djelatnike od pet na više godina staža. paralelni rad. postavlja se plan rada cijeloga tima (hodogram). softwerski. Testiranja.). opisi tijeka obrada. a da su vrlo efikasni u poslu ili nisu koristili godišnji u zadnje četiri godine: da koristio godišnji u da zadnje 4 god. drfinira se upravljanje projektom.. resursi (hardwerski.zadovoljava zahtjeve relacijske algebre . relacijska. Održavanje kompletnoga sustava.podaci koji kolaju procesima. Strani gosti plaćaju 20 kuna boravišne takse dnevno 75 . objektna) jezik postavljanja upita na temelju primjera QBE (Query By Example) standardni upitni jezik posebno za relacijske baze SQL (Structured Query Language) . staž >= 5 godina ne ne efikasan u poslu da ne povišica povišica da povišica ne povišica . mrežna. programiranje. Dokumentacija.. .baze podataka koje se upotrebljavaju : već rečene (hijerarhijska.

.0. No kako već biva s idejama koje idu ispred svog vremena.što se vidi na ekranu bit će točno tako ispisano). godine. naprotiv. a prvi put ga je iskoristio Hewlett-Packard 1968. nego i uhodane distribucijske kanale: PC se mogao kupiti u dućanima velikih trgovačkih lanaca. WYSIWYG (What you see is what you get . Snaga njegovog hardwera (procesor 8088 kojega je proizvela tada slabo poznata tvrtka Intel. Istini za volju. etablirana tvrtka sa stogodišnjom tradicijom. Bilo je to 1977. tekst editorom.. u Xeroxovom istraživačkom centru Palo Alto proizvedeno je tisuću komada Xeros Altosa.N Y Y Y N N Y X N N X X (D . Domaći gosti plaćaju 10 kuna boravišne takse dnevno 4. Xeros Altos nikada nije napustio laboratorij i izašao na svijetlo dana. eksperimentalnog stolnog računala s mišem.. Značaj PC-a ležao je u činjenici da ga je proizvela jedna velika.. bio inferioran u odnosu na tadašnju konkurenciju. nudio je manje od deset godina starog CP/M-a. Naziv "osobno računalo" ustvari sasvim dobro i pristaje džepnom kalkulatoru. U proteklih dvadeset godina PC je prodan u 850 milijuna primjeraka i potpuno promjenio svijet. No IBM-ov PC ipak je promjenio tijek povjesti.Programmed Data Processor) ili VAX-om. Ethernet mrežom.77 MHz i 16 kB RAM memorije) nije se mogla mjeriti s Appleom II. PC (Personal Computer) uvjet izvršenje neizvršenje Dana 12.2. laserskim pisačima. DEC-ovim PDP-om (Digital Equipment Corporation.. kojeg je napravila tada takoñer nepoznata tvrtka: Microsoft OS. Što je još važnije. Djeca domaćih plaćaju 5 kuna boravišne takse dnevno gost: hrvatski državljan gost: stariji od 12 godina boravišna taksa: 20 kuna boravišna taksa: 10 kuna boravišna taksa: 5 kuna Uporaba znakova : Y . navršilo se dvadeset godina od izlaska prvoga PC-a. koji je lansiran prije dvadeset godina. Djeca stranaca plaćaju 10 kuna boravišne takse dnevno 3. Termin je trinaest godina stariji od IBM-ovog PC-a. grafičkim sučeljem. IBM-ov PC čak nije ni prvi proizvod koji nosi naziv "osobno računalo". Prvo osobno računalo koje se pojavilo na tržištu (a da ga kupci nisu morali sami slagati) bilo je Aple II. kolovoza 2001. Ne zato što je bio napredniji od tadašnjih osbnih računala (koje su do pojave PC-a zvali "mikroračunalima"). Informatički stručnjaci još su manje cjenili operacijski sustav. koji je radio na taktu od 4. Još 1973. PC je 1981.N) - X X prazno 8. IBM ne samo da je posjedovao ime. nije bio prvo osobno računalo. PDP . u promociji džepnog kalkulatora 911A.. jednostavno nazvan Disk Operating System (DOS) 1. Ostala "mikroračunala" proizvodile su male tvrtke 76 . IBM-ov Personal Computer.

jer PC je tada mogao poslužiti za obradu teksta. Ti prvi iskoristivi Windowsi 3. miš i GUI . informatički je div tada bio u sličnoj poziciji kao danas Microsoft: američka je država pokušavala rascjepiti IBM zbog kršenja antimonopolističkih zakona. Mac je tada (a i u slijedećih deset godina) bio daleko moćniji stroj od PC-a. Nakon što je izgubio tržišnu bitku s Compaqom i ostalim "klonovima".mogao ponuditi i atraktivnije aplikacije poput DTP i grafičkih programa i privući nove korisnike. "klonovi" su preuzeli tržišni primat. iskru je opet zapalila jedna mala i nepoznata tvrtka. No kao i u prethodnom slučaju zasluge za to ne možemo pripisati IBM-u. a do 1986. no radilo se o onome što danas zovemo vapourware. Da bi . Godine 1987. Naime. no umjesto zajedničkoga razvoja usljedio je rastanak. Intelu i ostalim "velikima". Internet.) opet se poklopio s početkom nove ere u povjesti PC-a i novim valom interesa za osobno računalo. kalkulacije i eventualno za poneku igricu. Spomenuto grafičko sučelje bilo je tada the next big thing za PC. Nastupila je multimedijalna era. navela je vladu da naposljetku odustane od tužbe. Ostatak PC industrije ("klonovi") jednostavno je ignorirao PS/2. Od brojnih tehnoloških noviteta koje je donijeo PS/2 preživio je samo priključak za tipkovnicu. IBM i Microsoft pokušali su parirati Mac-u novim OSom. Odluka IBM-a da dopusti tim dvjema tvrtkama da prodaju svoje proizvode i trećim tvrtkama . no prvi zaista iskoristivi Windowsi stigli su tek 1990. već se oslonio na nova rješenja kao što je MCA sabirnica i najava OS/2 operativnog sustava s grafičkim sučeljem. kojega su podrugljivo zvali "napuhanim pisaćim strojem" ili "kalkulatorom na steroidima". Microsoftu. sa zadatkom proizvodnje boljega PC-a od PC-a.poput Mac-a .jedna mala tajvanska kompanija. uspjeli su prodati tri milijuna PC-a.80). Dvije su kompanije godinama razvijale novi operativni sustav. Godine 1984. a to je bilo barem pet godina prekasno za ozbiljniju uporabu. izmišljen mnogo ranije (kao što su i osobno računalo.otvorenosti sustava.web browseru Nestcape. Microsoft je dovršio prve Windowse (povjest Windowsa . a ubrzo je promjenila ime.). Izlazak nove generacije Windowsa (`95. valjalo je kritično sučelje DOS-a zamjeniti atraktivnim. pa i kvalitetniji od originala. Firma Creative Labs je za razumnu cijenu ponudio komlet sa 16-bitnom zvučnom karticom Sound Blaster. nego i kod kuće. a prvi uspjeli OS/2 stigao je tri godine kasnije (1993.PS/2. je izašao Macintoch.str. Uspjeh "klonova" ipak je imao i pozitivne posljedice za IBM. postojali i prije PC-a).000 komada. Tajna uspjeha prodora PC-a na tržište leži u objavljivanju tehničkih specifikacija i dozvoli licenciranja . nekoliko je godina ranije "provalio" danas legendarnu rečenicu: "Nema nikakvog razloga zbog kojeg bi bilo tko poželio imati računalo kod kuće". Pet godina nakon izlaska PC-a.ili pak znanstvenici kojima su računala trebala za provoñenje kompliciranih kalkulacija.ili. nastavio se oslanjati na postojeća PC rješenja i razvijati ih neovisno o IBM-u. Compaq. U slijedećih nekoliko godina stotinjak tvrtki je proizvodilo IBM PC kompatibilna računala. jednostavnog sučelja i World Wide Weba pokrenula Internet revoluciju. Ken Olson. IBM je okrenuo ploču.računalnih zanesenjaka. no tek je pravu plimu pokrenula nekako istotobno . srušio je sve rekorde kao najbrže rastuća tvrtka u povijesti. a mnogi od tih "klonova" bili su jeftiniji. a kupovali su ih drugi zanesenjaci . i PC se susreo s opasnom konkurencijom. Taj su cilj ispunili već za godinu dana. osnivač poznatog DEC-a. zvučnicima i tada egzotičnim dodatkom: 1X CDROM-om.x pobudili su novi val interesa za PC. 77 . Godine 1983. je naravno. IBM-ovci se ponose strategijom licenciranja operativnog sustava (od Microsofta) i procesora (od Intela).grafičko korisničko sučelje. Ni u IBM-u kao da nisu vjerovali da će PC uspjeti nametnuti najširoj publici. PC je konačno "progovorio"! Poplava multimedijalnih aplikacija i igara (Doom) učinila ga je privlačnim ne samo za uporabu u uredima. može se reći . i smatraju ga genijalanim potezom koji je promjenio svijet. A tako su ga s pravom zvali. a nisu si mogli priuštiti "pravo" računalo. Proizvoñači osobnih računala opet su zadovoljno trljali ruke: rast prodaje PC-a postao je strelovit. ali tek je kombinacija jeftinih PC-a.ne samo da je Billa Gatesa i Adyja Grovea učinila besramno bogatima. zahvaljujući kojem je većina današnjih korisnika PC-a uopće čula za PS/2. Zvala se Mosaic. koji za razliku od prethodnika nije slijedio dotadašnje standarde. nego je i omogućila cvijetanje "klonova". Činjenica da mnoštvo kompanija proizvodi računala usporediva s IBMovim najuspješnijim proidvodom. predstavio je nasljednika PC-a . user friendly grafičkim sučeljem. osnovan 1982.Graphical User Interfaces . nazvavši se prema svojem najpoznatijem proizvodu . za osobnu uporabu: očekivali su da će za pet godina prodati 250.

a u 2001. prenosivi. U posljednjihn 15 godina u SAD-u je prodano više PC-a od automobila. požalio se Compaqov čelnik Michael Capellas.autor Lotus notesa . Ali u onim najrazvijenijima očekuje se pad: npr.sve prognoze govore o nastavku pada interesa za PC u slijedećim godinama (zasićeno tržište . a 1990. PC je danas. Massachusetts kada je Ivan Sutherland razvio program za crtanje Sketchpad. očekuje se da će se ove godine prodati 5. PC je unijeo revoluciju u način na koji ljudi rade. a kojima je zajedničko to da su mali. raznorodnih ureñaja kao što su web tableti." I zaista.Compiler. oba koncepta primjenjeni su na računalu FLEX 1969. dok im je na poslu PC najvažniji alat za rad trortruko važniji od telefona. 9. izumom Douglasa Engelberta California.godini prodati 6.zadavanja naredbi glasom. U tehnološki nerazvijenim zemljama. ovaj će rast biti i veći. Microsoft je pokazao rezultate Gallupovog istraživanja koji pokazuju kako je PC Amerikancima jednako važan kao televizor.počinje 1962. 2001. sada već ispražnjeni. prodat će se deset puta više PC-a nego automobila. samo zamjenski za već dotrajale). Nema sumnje da će PC još dugo živjeti (i to ne samo u Hrvatskoj). U završnoj diskusiji na navedenoj proslavi PC veterani su se složili o nužnosti novoga sučelja .je li email maksimalni domet PC-a? Ne bih rekao. postao i previše moćan. ali nema sumnje da će ono izgubiti svoj značaj i ulogu u korist Barrettovih "periferija".8 posto više PC-a nego lani. 78 . Još 1980. u Cambridge. komplicirano. nakon dvadesetogodišnje dominacije. prva verzija došla je na tržište 1985.nastavak je već 1964. nakon dvadesetgodišnjeg munjevitog razvoja. koji smatra da PC-i još uvijek nisu dovoljno jednostavni za uporabu: "Svi mi zajedno nismo dovoljno napravili na tome da tehnologiju iskoriste obični ljudi". će vjerojatno ostati zapisana kao godina u kojoj je PC. uče i igraju se" rezimirao je Grove. Njegov tadašnji čelnik Gordon Moore očekivao je da će oni naći široku uporabu . moćno i nespecijalizirano stolno računalo.0 za multitasking. kraljevski položaj PC-a. "Nakon dvadest godina još uvijek lupamo po istoj tipkovnici". Iz njih će vjerojatno jednoga dana izroniti jedan ureñaj koji će zasjeniti popularnost ostalih i preuzeti. . u SAD-u će se u 2001. Na globalnom nivou. nije očekivao da će zaraditi prodajući ih za osobna računala. objavila Windowse za IBM-ov hardwer.firma Microsoft je 1983.u automobilima. prvi put nakon 1981.kupuju se. Možda je vrijeme za nešto jednostavnije! Proizvoñač memorije Intel sedamdesetih je godina počeo proizvoditi i mikroprocesore.3 posto manje PC-a nego u prethodnoj godini . Spomenuto je da je današnji PC moćniji od računala pomoću kojih je NASA čovjeka poslala na Mjesec. godine verzija 3.). koje je radilo metodom prozora (windowsa) s mišem i grafikom. koji je u završnoj diskusiji nakon roñendanske večere iznio viziju PC-a budućnosti kao svojevrsnog središta mobilnih i specijaliziranih računala spojenih na Internet. prodano 835 milijuna PC-a. za pretpostaviti je. No te večeri nitko nije spomenuo jedan drugi IDC-ov podatak (vjerojatno radi slavlja u koje se ne uklapa loši podatak): da je rast prodaje PC-a ove godine zaustavljen. PC ih je počeo koristiti tek kad je Intel proizveo 386 procesor (1985/6. kao što je i Hrvatska. za Microsoft C . PC će živjeti dokle god bude bilo interesa za glomazno. WINDOWS OKRUŽENJE Povijest . ručna računala i mobilni telefoni. . spojeni na Internet i jednostavni za uporabu.kad se požalio kako je moć PC-a danas neikorištena: "devedeset devet posto vremena na poslu trošimo na e-mail . PC veterani su se složili i s osnivačem Lotusa Mitchom Caporom. "U dva desetljeća napretka nakon 1981. U nekoj budućoj povjesti računalstva. Iznesen je podatak (IDC-ov) da je od 1981. No budućnost PC-a možda je najbolje opisao njegov kolega Ray Ozzie . x-y koordinatni pokazivač ekrana (preteča današnjega miša).Na svečanosti povodom 20-godišnjice PC-a sudionici su slavili izum koji je promjenio svijet. počeo silaziti sa scene. jeftini. U pravu je novi Intelov predsjednik Craig Barrett.

izbornici. .početni ekran: mjenjanje programa na ekranu ide slično biranju kanala na televiziji pomoću Shortcut ikona . Start button . . 95b. novim TrueType fontovima i ostalim unapreñenjima . 79 . ME.. voñenje dijaloga . 98. . koristi se Bitmap prikaz WYSIWYG (What you see is what you get) . ikone po izboru korisnika.načela Windovsa jesu: . Network Neighborhood . 2000.postoje ikone grupa i ikone programskih elemenata. . . istovremeno izvoñenje više aplikacija i veza izmeñu njih. ...odabir programa za uključivanje. dozvoljava neposrednu manipulaciju elementima na ekranu.uključivanje u mrežu.korisničko sučelje je način zadavanja naredbi izborom od predočenih.ekrana.nako uključivanja PC-a pojavi se početni ekran Windowsa. 2002 .odabrati New .x. Recycle Bin .može se premještati unutar radnog područja . nudi standardne očekivane elemente: prozori.1 sa većom brzinom rada. brzo ispravljanje prikaza na ekranu. ima estetski prikaz i zadovoljstvo je raditi s njim. naredba se najprije označi zatim aktivira.1992. . Konvencije za rad Aktiviranje Widowsa . .itd. .upravljanje fajlovima. postavljanje nove ikone: jedan klik desnom tipkom miša . .Windows je program grafičkog korisničkog sučelja (GUI . verzija 3. My Computer . .ikone koje se uglavnom postave na početni ekran: ..što omogućava dosljednost u radu.radio je prvenstveno na osobnim računalima s MS DOS operacijskim sustavom.i dalje memoriranje brisanih fajlova. .odabrati program za kojega treba ikonu. . a danas je već prilagoñen i za sve druge operacijske sustave. . brisanje ikone sa ekrana: jedan klik desnom tipkom miša strelicom uperenom u ikonu odabrati Delete .Grafical User Interface).dosada izašle inačice : 3.potvrditi brisanje . za razliku od "normalnog" zadavanja naredbi u slijedu (potrebno pamtiti). naredbe ne treba pamtiti već se izabiru.grafički simboli: predstavljaju različite programe. . Ikone .xx (SP1-SP6). usmjeren je grafički (ikone). Osnove rada . . . 95. XP. i bit će postavljena .sastoji se od slike i opisa ispod nje. . NTx. poboljšanim upravljanjem i memorijom. aplikacije ili datoteke. .

linija naslova . Ostale konvencije .zatvaranje prozora. .za brže pomicanje umjesto strelicom. okvir pomicanja . što je posebno napomenuto pri opisu takvoga postupka. . Elementi prozora kao alati za rad .ponekad je potreban dvostruki.uglavnom strelica. SIZE .tekst fajl . okvira dijaloga ili aplikacije.Miš (Mouse) . .točka unosa .označavanje .linija izbornika (ispod linije naslova) sadrži raspoložive izbornike.naslov prozora . dokumenta.odabir .smanjivanje prozora na ikonu.povećanje prozora do maksimalne veličine.Select znači obilježiti neki element pokazivačem.MENU predstavlja niz naredbi od kojih treba izabrati jednu za izvoñenje (u nekim slučajevima i više).fajl s podacima DOC .tekst fajl EXE .donja proširena .biblioteka OBJ .neke od extenzija u MS DOS-u i njihovo značenje: BAK . grupe imenika ili datoteke (ako dokument nije bio spremljen javlja se "untitled"). . .tekst fajl TXT .sadrži: .i to su: RESTORE .ulazni ureñaj za brzi i jednostavan rad. i Help (pomoć) uz još neke druge prema odreñenoj aplikaciji.desni izlaz iz aplikacije . MOVE .elementi za pomicanje prozora: .za pomicanje po širini.promjena veličine prozora korištenjem tipkovnice.obnova prozora na prijašnju veličinu. . .za pomicanje okomito.Choose znači izvesti obilježeni element ( najčešće dvostrukim pritiskom na miša .pomicanjem po podlozi mehaničko se gibanje kuglice pretvara u elektroničke signale i usmjerava "strelicu" . . rub prozora (vanjska granica) na sve četiri strane.pokazivač.double click ).desna proširena . brzi.izvršni program LIB . .izvršni program DAT .pokazivač miša . . . Edit (ureñivanje).rezervna kopija drugoga fajla COM . MAXIMIZE . te za prijelaz u drugu aplikaciju . 80 . okomita linija .može biti ime aplikacije.srednji povećanje prozora . jedan za drugim pritisak na miša.lijevi smanjenje prozora . .tri kvadratića u desnome kutu . vodoravna linija . znači pritisnuti lijevu tipku. .premještanje prozora korištenjem tipkovnice.gornji prošireni rub .miš ima dvije ili tri tipke čijim se pritiskom pokreće neki postupak.object fajl SYS . a može poprimiti i drugi oblik. .mjesto gdje se nalazimo u dokumentu.izbornk . .većina prozora ima File (datoteka). MINIMIZE . . kontrolni izbornik (lijevi kut) sadrži naredbe za mjenjanje veličine prozora.sistemski fajl TEX . strelice u linijama pomicanja služe za pomicanje unutarnjeg sadržaja prozora u pravcu strelice. pomicanje ili zatvaranje prozora. CLOSE .ukoliko nije izričito napomenuto "pritisnite (odreñenu) tipku miša".

promjena izgleda prozora parametrima iz izbornika View.u izborniku File izabrati Delete .poništavanje označavanja . .izabrati Properties te označiti ili poništiti ono što je potrebno odnosno nepotrebno. Rad s disketama . Meñutim ako je ipak potrebno (neka stara zaliha i sl. držeći pritisnutu tipku miša odvući na novo mjesto (ili Copy .može sadržavati imenike fajlova i direktorije.Select File u izborniku File.do njega se doñe putem Start .izgled Start menu-a: Programs . .označavanje više datoteka vrši se na isti način uz dodatno pritisnutu tipku Ctrl na tipkovnici.Kopiranje diskete na disk ide putem naredbi Copy .daju obavijesti o postupku koji je u tijeku ( " i " .stvaranje novoga imenika . . .Formatiranje disketa se više u principu i ne radi jer dolaze sa tržišta već formatirane.Programs . . Prozori za komuniciranje . . Naredba Start .pronalaženje fajla. . . .slijediti dalja uputstva. . odnosno onoga koji je označen.mogu biti kao odabir neke od ponuñenih alternativa ili traže odreñeni upis (ime novoga fajla ili slično). .zatim Ok. .kliknuti na izbornik File .) to ide: ikona My Computer na početnom ekranu označiti disketni pogon .Paste iz izbornika Edit).startanje upisane Dos naredbe ili otvaranje direktorija Shut Down .daje prikaz svih imenika (direktorija i poddirektorija) i datoteka na disku.označiti.prozor ima dvije polovice : lijeva prikazuje stablo imenika a desna sadržaj radnoga imenika.promjena atributa datoteka .dobiju se aktiviranjem naredbi sa tri točkice iz kontrolnog izbornika.označavanje jedne datoteke vrši se pritiskom na tipku miša čija je strelica usmjerena na ikonu te datoteke. .iz njih se mogu otvoriti i novi prozori za dodatno komuniciranje.Paste ili desni klik i Send to.Grupni prozori .izabrati Send To i Floppy (A:).te Folder i upisati ime. .brisanje datoteke iz imenika . .Kopiranje fajla sa diska na disketu ide isto naredbama Copy i Paste. ili brži postupak: pritisnuti desnu tipku miša na ime fajla u Windows Exploreru . .kopiranje datoteke .prikaz liste ugrañenih programa (klik nakon odabira) Documments . .Kopiranje diskete na disketu ide istim putem ali naredbom Copy Disk. 81 .aktiviranje aplikacije direktno iz Explorera . direktorija ili e-mail poruke Help .važna obavijest). zatim Ok.Windows Explorer.doc fajlova koji su ranije ugrañeni Settings .dvostrukim pritiskom na tipku miša čija je strelica usmjerena na ikonu te aplikacije.u izborniku File New .lista sustavskih komponenti koje želimo promjeniti Find . .information ili " ! " .potrebni su za davanje dodatnih uputstava za izvršenje naredbe.prikaz .iz njega se može pozvati prozor dokumenta. .pomoć Run . te Deselect i Close.mogu sadržavati ikone čijim aktiviranjem dobijemo novi grupni prozor.naredba Format . .izbornik File .prekid rada ili restart računala File Manager program je Windows Explorer (ili Windows NT Explorer) .

imenovanje. upisani tekst se ureñuje pomoću ekrana i tipkovnice dok se god ne postigne odgovarajući oblik. Pogrešno utipkane naredbe se mogu poništiti tipkom Esc. što je ustvari računalni sustav (sklopovska i programska oprema) koji omogućava prireñivanje teksta spremnog za štampanje. Word 97. dvije ili najviše tri tipke na tipkovnici. unutar MS Office verzija do zadnje MS Office XP u koju je integriran Word 2002).copy a file index a document Y .Alati . Bilo je u povjesti mnogo vrsta različitih text procesora a tipični predstavnici su: Word Star. ili sa : Start .Accessories .change togged drive / directory open a nondocument C . Printers ili Taskbar. formatiranje i štampanje vrše istovremeno .dok text procerori omogućuju da se ove radnje vrše odvojeno tj. umnožavanje i drugo.razvijali i programi za pisanje teksta . ispravljanje. brisanje. memoriranje i brisanje dokumenta Edit menu sve mogućnosti rada s tekstom Quick menu brzo pomicanje kursora po ekranu pri radu s tekstom Onscreen menu oblikovanje teksta Block menu premještanje.Programs .pri instalaciji za sve se postavljaju default parametri.rename a file merge print a file O . kopiranje. Kod pisaćega stroja se radnje: pisanje. Primjena WS4 traži uvježbanost. upravo one koje su podebljane na menu -u. te se može govoriti o jednostavnijem i naprednijem editiranju prema tome koliko se koriste sve naredbe koje stoje na raspolaganju. D N P MI T X J - Sve naredbe zadaju se isključivo izborom jedne. postaje nam jasno zašto se uz razvoj različitih programa za računala . Word 95. kopiranje.turn directory off exit WordStar Esc-shorthand help R . Word Perfect i MS Word (Word 6. U vrijeme stvaranja ovoga programa nije još bilo miša. Ta je metoda vrlo praktična i funkcionalna te su je prihvatili i svi dalje u razvoju text procesora. a mogu se podjeliti na tri vrste: 82 . Najpopularniji DTP programi su Ventura Publishing i Page Maker. i tek se ga tada odštampa. štampanje.delete a file table of contents F . pretraživanje. Postoje i drugi srodni programi za obradu teksta kao programi za stolno izdavaštvo (DTP . oblikovanje (formatiranje). uputstva OPENING MENU open a document L . TEXT PROCESORI Kratka povjest pisanja teksta računalom: Posluživši se izrekom Harry Meglera: "Pisana riječ jednako je važna kao i elektron i logička vrata". arhiviranje. te nije moguće raditi s njime. a radi na principu izbornika i odabirom potrebnih radnji iz njih. Izbornici ili menu kod WS4 (skraćeni naziv) jesu: Opening menu otvaranje. memorira itd.programi za prilagoñavanje sustavnih komponenti se svi mogu dobiti putem: Start Settings .run a DOS command 10.text procesori. Word Star 4 Ovaj je program dao osnovne postavke daljem napretku text procesora. Njima se nastoji ubrzati i olakšati radnje pisanja teksta kao: pisanje. U početku primjene ovi su programi služili samo zato da se računalo može upotrebiti umjesto pisaćega stroja.Control Panel.protect a file print a file E .0.Desk Top Publishing). brisanje blokova teksta Protect menu zaštita teksta od izmjena Print menu načini ispisa teksta Help menu pomoć.

kreiranje stupaca na stranici.DTA gdje svaki red čini slog podataka . podnožja i fus nota. Sve glavne i grupne funkcije (ima ih oko 40) pozivaju se pomoću funkcijskih tipki F1 do F10 u kombinaciji s tipkama Alt.pri kreiranju .ponovnim učitavanjem memorirane datoteke s točkastim naredbama one i dalje vrijede. rasporeda funkcija na tipkovnici. riječi i cijelih redova Isto tako je moguće na ekranu vidjeti cijeli upisani tekst prije ispisa. Pokretanje Worda 2. Izašlo je nekoliko poboljšanja . U nastavku je prikazan prijedlog sadržaja kako prići učenju Worda: 1. organizaciji fajlova. Posebna je naredba Merge kojom se pokreće ispis teksta iz osnovne datoteke uz umetanje podataka iz drugih datoteka.vide se na ekranu ali ih računalo pri ispisu izostavlja . Ulaskom u Help izbornik može se dobiti informacija o svakoj pojedinoj opciji. definiranje zabilješki i komentara. a raspored polja treba u svim slogovima biti jednak. naredbe funkcijskim tipkama (od F1 do F10) 3.pomicanje kurzora po upisanome tekstu . formiranje odlomaka. rad s tablicama. MS Word Njegova velika uporaba danas u cijelome svijetu proizlazi iz njegovih . Ctrl i Shift. naredbe iz menu-a (pritiskom na jednu ili dvije tipke u kombinaciji s Ctrl kod Edit menu-a) 2. Naredbom Format postavljaju se parametri za dokument na kojemu trenutno radimo. Uvjet je baze podataka da se svaki slog (zapis) piše u jednome retku tablice . ukošavanje. Pokretanje naredbi 4. mogućnost povezivanja s drugim Windows aplikacijama. stvaranje grafova. rezolucije i boja na ekranu. naredbe s točkom (točkaste naredbe) . Ispis teksta ide naredbom Shift+F7 s kojom se dobije izbornik s mogućnostima namještanja različitih parametara za načine i kvalitetu ispisa. editiranje slika itd. veličine slova. a korištenjem opcije Options može se odabrati broj kopija ispisa i druge mogućnosti. različiti načini prikaza dokumenta. Opcije Setup izbornika omogućuju postavljane parametara za funkcioniranje miša. Naredbe za editiranje su vrlo jednostavne i mogu se podjeliti u dvije grupe: . umetanje slika iz drugih aplikacija. mjere za prikaz trenutne pozicije kurzora i još dosta drugih opcija. posebno formiranih kao tip . Sve ovo su dalje ostali neke vrste standardi pri razvoju daljih text procesora. pisanje ukrasnih tekstova.DTA datoteke svaki se red odjeljuje zarezom. Odabir trake s alatima 83 . memoriranje (i više verzija dokumenta). definiranje zaglavlja. pretraživanje i korekcije teksta.). pisanje formula.1. podebljavanje. Memoriranje dokumenta ide s tipkom F10 uz pitanje da li se želi promjeniti već postojeći dokument ili će se dati ime novoj veziji dokumenta.polja unutar sloga odvojena su tabulatorom. Glavni prozor Worda 3. numeriranje teksta. izrada različitih dijagrama s podacima iz tablica.1 kada je ugrañena uporaba miša i menu-a s padajućim popisom (pull-down menus). kontolu atributa teksta (podcrtavanje. umetanje adresa.brisanje slova.verzija a najrevolucionarnija je 5.definiraju oblik ispisa teksta na papiru . stila pisanja itd. Word Perfect omogućava rad s bazom podataka koja se formira na principu tablice. Word perfekt Sastavljen je 1982. danas već "neograničenih" mogućnosti: unos teksta (ručno. numeriranje stranica. popisi i sortiranje istih. skenerom ili Internetom). a isto tako omogućeno je sortiranje baze kao i izdvajanje podataka koji zadovoljavaju postavljeni uvjet. u firmi Word Perfekt Corporation u američkoj državi Utah.

10 Kreiranje dijagrama pomoću podataka iz tablice 9.9 Računanje u tablici 9.1 Pisanje. Pisanje matematičkih oznaka 22.7 Popisi i sortiranje istih 9. Ispis adresa za omotnice i naljepnice 24. Ostvarenje veze u i meñu dokumentima (Hyperlink) 15. premještanje. Zaštita dokumenta 25.redaka i / ili stupaca 9. Kreiranje stila pisanja 19. Spremanje i pozivanje datoteke 7. Zaglavlja i podnožja 17. OSTALE APLIKACIJE I PROGRAMI NA PC-u Uvodno o NT Exploreru.5 Namještanje širine. brisanje . ćelije.3 Dodavanje. Tablice 9. odlomka. numeriranje teksta 8.čarobnjak za dopise .4 Premještanje ili kopiranje (tablice. kopiranje teksta 8. Cirkularna pisma (Merged Documents) 12. Rad s tekstom 8. Načini prikaza dokumenta 8. Dodatne mogućnosti .8 Ručno crtanje tablice (Draw Table) 9.3 Početak novoga retka.11 Tablica kao baza podataka 9. radu s CD-om.funkcijske tipke 11. redaka. Outlook-u. Namještanje opcija (Tools . Kreiranje sadržaja korištenjem stila 21. elektroničkoj pošti.6 Ureñenje teksta unutar tablice 9.2 Ureñenje ćelija. NT Explorer opisan je u točki 9.2 Unos u dokument (Insert Mode) 8.Options) 26.5. radu s disketama. Kretanje po dokumentu 6. retka. stupaca 9. Ukrasni tekst (WordArt) 14.6 Ispravljanje. Obrasci 11. ZIP-u. (Internet u zasebnoj skripti): .1 Kreiranje tablice 9.retka ili stupca 9. Pisanje u stupcima 20. Numeriranje i prijelom stranice 18.7 Ureñenje zaglavnih redaka (prelaz na novu stranicu) 9. Okviri za odabrane podatke 13. Priprema dokumenta za ispis 16. Ispis dokumenta 23. proredi 8. 84 . traženje i zamjena dijelova teksta 8. visine .12 Sortiranje podataka unutar tablice 10.4 Formatiranje.5 Uporaba alata sa trake s alatima i tipkovnice 8. stupca) 9.

2 Ureñivanje izgleda teksta 3. proslavila je svoj 30. . podsjetnik (Tasks. Rad s grafikonima 4.disciplina koja se bavi sintezom algoritama pri konstrukciji korektnih programa .3 Prijepis.3 Poravnanja sadržaja i prijelomi teksta unutar ćelija 3. te poslao PRVU PORUKU. roñendan. brisanje podataka 2. E X C E L . popularna elektronička pošta. .i sve se to može koristiti povezano s Internetom. 85 . poznatija pod skraćenim nazivom e-mail. redaka i stupaca 2.5 Promjene širine stupaca i visine redaka 3. OSNOVE PROGRAMIRANJA Definicija . Ureñivanje tablice i ispis 3.proces dekompozicije apstraktnog algoritma treba biti upravljan programskim jezikom kojim će na kraju biti izražen. Unos podataka i proračunskih izraza 2.4 Umetanje.dinamičko ponašanje procesa koje program izvršava treba zadovoljiti odreñene zahtjeve.4 Iscrtavanje rubova i sjenčanje ćelija 3. premještanje.. Osnove Excela 1. koji današnje e-mail adrese čini posebnima. Rad sa "stožernim tablicama" 12.prijedlog sadržaja za učenje 1.6 Ispis tablice 4.1 Blokovi podataka 2. .1 Pokretanje. adresar (Address Book). rad s disketama opisan je u točki 9. prethodnici Interneta.2 Načini unosa podataka 2. listopada 1971.5 Rad s formulama i funkcijama 3. dnevnik (Journal). Tomlinson je tada radio za američku vladu na softweru za Arpanet. Microsoft Outlook je program unutar Office paketa koji sadrži (Calendar). godine u kompjuterskom laboratoriju u Americi znanstvenik Ray Tomlinson eksperimentirao je s meñunarodnim elktroničkim sustavom za razmjenu poruka i otkrio način njihova slanja izmeñu računala.njegova statička struktura i njegovo dinamičko ponašanje. Sadržaj prve poruke bio je QWERTYUIOP . odabir i kreiranje grafikona 4.2 Ureñivanje grafikona 4. Notes). Dana 3.1 Vrste. izlazak 1. radne knjige. pomoć. pohranjivanje 2.popis slova gornjega reda tipkovnice (danas je Z umjesto Y).2 Excel prozor.1 Ureñivanje izgleda brojevnih vrijednosti 3. elektroničku poštu (E-mail) .3 Rad s trodimenzionalnim (3-D) grafikonima 5. brisanje i premještanje ćelija. Rad s bazama podataka (posebno obrañeno) 6. . trake s alatima 1.procesi koje program izaziva u vrijeme njegova izvršenja zapravo su istinski predmet postupka programiranja. preglednik (Explorer).3 Radne stranice. znači da postoje dva različita aspekta jednoga programa . Novost koju je tada uveo u poruku bio je znak @ .

informacijskih sustava.prikaz na slijedećoj shemi (Shema br. povjesno gledajući. slijedi programiranje aplikacija u grupi programera .intelektualne mogućnosti čovjeka su mnogo bolje u pogledu shvaćanja statičkih relacija. prvi veći korak u uočavanju programiranja kao posebne kategorije profesionalne aktivnosti učinjen je kada su na tržište došla računala s dekadskom aritmetikom instalirani za poslovne aplikacije . . programski jezik nov . dalji stupanj karakterizira razvoj hadwera u dva pravca : velika računala sa skoro neograničenom virtuelnom memorijom (omogućenom brzim "kanalima" i ogromnim kapacitetima magnetskih diskova). te brži i veći memorijski resursi.zato je od izuzetnoga značaja pitanje : kako konstrukcijom programa smanjiti raskorak izmeñu statičke strukture i njegovoga dinamičkoga ponašanja ? Kratki povjesni razvoj .standardi programskih jezika .programi srednje veličine se već rade pomoću dijagrama tijeka . random externih memorija. on se uglavnom ne ažururira i ne dokumentira . jezika i njihovih prevodilaca (veliko zauzeće memorije). operacijskih sustava.počeci baza podataka.1) . povećanje brzine interne memorije (feritne jezgre). 12. .veliki programi unutar neke "ozbiljne" aplikacije se uglavnom rade "kako treba" . te integrirane obrade.težak za razumjevanje . . države pa i meñudržavni ).e . operacijski sustavi namjenjeni pojedinoj vrsti obrade. informacijski sustavi na raznim nivoima ( poduzeća.ogroman razvoj komletnoga softwera za PC . može se podjeliti u nekoliko faza : .razvijeni prvi simbolički jezici assembleri svaki programer radi cijelu aplikaciju . obrada texta i drugo. grada. nego u zamišljanju procesa koji se razvijaju u vremenu.objektno orjentirani programski jezici. mikrofilmiranje.zadaci koje programer treba obaviti pri izradi jednoga programa su slijedeći : 86 .razvoj sustava programiranja.razvoj procesa programiranja. bržih U/I jedinica. zatim razvoj softwera u pravcu novih programskih jezika namjenjenih odreñenome području rada. ali nakon promjena testiranjem. slijedi razvoj softwera u pravcu olakšanja programiranja te korištenja računalskih resursa putem GUI (Graphical User Interfaces) i Interneta . baze podataka s novim pristupnim i zaštitnim mehanizmima.uobičajeno je da se manje programe direktno unaša u računalo bez ikakve dokumentacije . .baze podataka . programiranje kao potreba u radu a ne kao intelektualno izazovna aktivnost . .slabo razvijen. korisnici računala inžinjeri i/ili matematičari. Faze razvoja programa .. te miniračunala i " inteligentni " terminali ( PC )sve za koncepciju distribuirane obrade.računala s ograničenom memorijom. slijedi stupanj razvoja kojega karakterizira eksplozivni rast računalske tehnologije velikoga kapaciteta i brzine interne i externe memorije . fazu razvoja u kojoj se sada nalazimo karakterizira sve što je za prethodnu fazu rečeno plus počeci rada na programiranju govorom. slabom vanjskom memorijom i ulazom s bušenih papirnih vrpci ili kartica. viših progr. IOCS programa (Input Output Control System) . . .

NE FINI BLOK DIJAGRAM TEST. DOKUME NTACIJA 87 . ispr. PREVEDI PROGRAM NE ispr. DIJAGRAM TEST. NE UNESI PROGRAM detalj 1 detalj 2 ispr. NE NE LANČANO TESTIR.1 ispr. 12. NA STOLU Shema br. NE TESTIRAJ PROGRAM ispr.START STUDIJ ZADATKA KONZULT ACIJE zadat. NE PRIKAZ TIJEKA RADA KOD PROGRAMIRANJA GRUBI BL. NA STOLU KODIRAJ PROGRAM ispr. shvać.

lančano . 5% 4.prevodi . studij zadatka .1 postupak teče na slijedeći način: . 3.1 pokazuje koliko se orijentaciono troši vremena po pojedinim fazama programiranja.ponovno testira. i tako sve do formalno ispravnoga programa . da ništa ne ostane nedefinirano. osim navedenih faza rada. 15% Tabela broj 12.ispravlja greške . 88 . logičko .2.programer detaljno analizira specifikaciju programa. postoji uzrečica: "dokumentacija je ogledalo rada" . 12. testiranje .ponovni unos ispravaka. školovanje 10% čekanje 10% 5. Tabela broj 12. 5. najprije se testira program s malom količinom ispravnih podataka . i cca 20% vremena za školovanje i čekanje na novi zadatak. 4. U organiziranim elektroničkim računskim centrima unos velikih programa obavlja odjel unosa podataka (daktilografkinje podataka).vrlo je bitno. izrada logike programa . a takoñer i eventualne promjene u logici programa ako se odreñenom naredbom predviñeno ne može realizirati. 2. Iz tabele je vidljivo da programer troši .1. slijedi testiranje s kombinacijom ispravnih i neispravnih podataka i ponavljanje cijeloga postupka. ispravljat će se greške unosa naredbi.programerov postupak pisanja naredbi prema dijagramu tijeka na odabranom programskom jeziku . zajedno s testiranjem izmjenama u programu.ispravak pogrešnoga unosa naredbi. dokumentiranje . te će se vršiti formalna kontrola unosa programa . 25% 1.1 : Utrošak vremena kod programiranja Kod detalja 2 na Shemi br. 35% 3. .u slijedu s ostalim programima aplikacije.detalj 1. mjenjati i njegovu dokumentaciju.može se govoriti o tri vrste testiranja : formalno .postupak koji se odvija tijekom cijeloga vremena rada na programu. kodiranje . testiranjem do finoga.promjene u logici tijeka programa.ovisno o načinu unosa programa i njegovoga prevoñenja.dizajniranje (pomoću dijagrama tijeka ili neke druge tehnike) uključuje izradu gotovoga dijagrama tijeka od gruboga. a pri nailasku na nejasnoće treba konzultirati kompetentnu osobu za pojašnjenje nejasnoga detalja.njegovo prevoñenje i ispravljanje uočenih grešaka od strane prevodioca .

Znači "al Horezmi" pretvoreno je u Algorizmi.što je u prijevodu na Hrvatski . Algoritam se može izraziti pomoću dijagrama tijeka ili PDL-om (Program Design Language) ili Pseudo kodom.ako su potrebne ispravke ponavljaju se sve radnje. mogućnost 89 Y= . Primjer izrade algoritma PDL-om: Potrebno je izračunati vrijednost varijable y = f(x) za funkciju zadanu slijedećom slikom: Y Y=4 Y = f(x) Y = x2 X Y=4 -8 -4 2 Shvaćanje zadatka: 4 ako je x2 ako je | x | ako je 4 ako je x 0< -4< x >0 x ≤2 x ≤0 ≤-4 1.tada se rade izmjene na blok-dijagramu i ostaloj dokumentaciji (ukoliko je potrebno) i program se daje u uporabu. mogućnost 4. Izrada algoritma Algoritam .. ispred svakoga pravila piše "Dixit Algorizmi" (Algorizmi je govorio) . Programer je najproduktivniji kada ima računalsko vrijeme na slobodnom raspoloženju . mogućnost 2. ispravno izveden lančani test pokazuje da je program dobar . Algoritmi su pravila obavljanja raznovrsnih zadataka Matematička teorija algoritama se bavi njihovim mogućim oblicima i istraživanjem da bi se ustanovilo kada se neki postupak može nazvati algoritmom. kada je program "istestiran" uporabom svih mogućih kombinacija podataka . U njegovim pravilima za provoñenje aritmetičkih operacija s brojevima zapisanim u dekadskom obliku.odnosno to piše u prijevodu na latinski iz XII stoljeća.pušta se lančani test.što što se može postići Time-sharing sistemom rada računala. ukoliko su i svi drugi programi gotovi .koji je živio u IX stoljeću. a u drugim latinskim tekstovima pretvoreno je u Algoritmus .Algoritam. mogućnost 3. .riječ dolazi od imena arapskoga matematičara Muhamed ibu Musa al Horezmi .u u prijevodu s arapskoga: Muhamed sin Muse iz Horezma .

simboli za nosioce podataka : operacija u centralnoj jedinici magnetski disk 90 .4 onda y: = . mogućnost 4. mogućnost Blok dijagram ili dijagram tijeka sastoji se od slijedećih simbola: . mogućnost 2.Algoritam napisan u PDL-u: ako je x > 2 onda y: = 4 inače ako je x > 0 onda y: = x * x inače ako je x > . mogućnost 3.4 inače y: = 4 kraj programa 1. simboli za obradu podataka (veličina prema potrebi) ulazno / izlazne operacije operacije s podacima modifikacija programa odluka nakon modifikacije priključna točka početak i kraj programa .

. pomoćni simboli : = + * / > < ≤ ≥ x y "dobiva se iz" (A = B.. simboli veza i protoka podataka : tijek programa u smjeru strelice telekomunikacijska veza za prijenos podataka napomena ili objašnjenje obična veza za slijed radnji .) " zbroji " " oduzmi " " pomnoži " " podjeli " " veći " " manji " " jednak i manji " " jednak i veći " " prenesi " x u y 91 ... prijenos B u A.CD .magnetska vrpca štampač ekran magnetska disketa compact disk .

B.Primjer izrade blok dijagrama: Zadana su tri različita broja A. B.prikazani način izrade dijagrama tijeka ima nedostatak: mnogo priključnih točaka . zove se strukturirano programiranje 92 .C USPOREDI B<C USPOREDI A<C E1 ? da B2 ? da C1 B R USPOREDI A<B D3 ? da E1 C1 A R C R PIŠI D3 KRAJ D3 . i C .uvjetnih i bezuvjetnih grananja. START B2 UČITAJ A. što će otežavati održavanje i eventualne izmjene u programu . a pisanje samoga programa je vrlo otežano (izmišljanje imena priključnih točki i ostalo) .treba utvrditi koji je najveći i rezultat ispisati na štampaču. samo slijediti tijek upita i radnji.izrada blok dijagrama a time i programiranja sa što manje ili uopće bez priključnih točki.

93 . što opet pogoduje objektno orjentiranim jezicima..strukturni način izrade dijagrama tijeka za prethodni primjer: START UČITAJ A.struktuirano programiranje se temelji na matematički dokazanom strukturnom teoremu prema kojemu se može svaki program s jednim ulazom i jednim izlazom definirati sa svega tri logičke strukture tijeka: SEKVENCIJA slijed dviju ili više operacija SELEKCIJA ili uvjetno grananje na jednu od dvije ili više operacija i nastavak od zajedničke točke . B.ovakav način izrade dijagrama tijeka dirigirat će i strukturnom načinu programiranja koje je pogodno za stvaranje modula. . . C da A<C B<C da A<B da B R C R A R PIŠI KRAJ .

ITERACIJA ili ponavljanje operacije do ispunjenja uvjeta : DOWHILE DOUNTIL

- programski jezici sadrže adekvatne kontrolne naredbe koje omogućuju jednostavno izražavanje specificiranih logičkih struktura , pa čak i spriječavaju neispravnu logiku programa kada samo njih koristimo - slijedi prikaz programa : 1 A B

2 C

3 D

4 G

5
E

F

H

I

6 J

K

L

M

N

O

P 94

1 = iteracija (DOWHILE ) 2 = selekcija 3 = sekvencija

4 = selekcija 5 = iteracija (DOWHILE) 6 = selekcija (CASE)

- slijedeća slika prikazuje rješenje (algoritam) zadatka sa stranice 89 pomoću blok dijagrama :

ulaz "x"

x >2

y: = 4

x >0

y: = x*x

x>-4

y: = -x

y: = 4

izlaz "y"
Kodiranje - programerov postupak pisanja naredbi prema dijagramu tijeka na odabranom programskom jeziku - ovisno o načinu unosa programa i njegovoga prevoñenja - ispravljat će se greške unosa naredbi - ukoliko su u fazi dizajniranja logike programa obavljeni odgovarajući koraci, onda je kodiranje poluautomatski postupak, za kojega neće biti potrebno mnogo vremena - Pseudo kôd: opisno prikazivanje nekoga modula , ili cijeloga programa , pri strukturnom programiranju korištenjem naredbi programskoga jezika s kojim će se program raditi - primjer pseudo kôda za program prikazan strukturnim dijagramom na stranici 94 : 95

pseudo kôd u PL /I
DOWHILE A FUNKCIJA B ENDDO IF C THEN IF G THEN FUNKCIJA I ELSE FUNKCIJA H ELSE FUNKCIJA D DOWHILW E FUNKCIJA F ENDDO IF K THEN FUNKCIJA K IF L THEN FUNKCIJA L IF M THEN FUNKCIJA M IF N THEN FUNKCIJA N ELSE FUNKCIJA O ELSE ELSE ELSE -

pseudo kôd u ASSEMBLERU
BCT A FUNKCIJA B CLC C BNE D CLC G BNE H FUNKCIJA I B J FUNKCIJA H B J FUNKCIJA D BCT E FUNKCIJA F TRT K, L, M, N, O B K B L B M B N B O FUNKCIJA K B P FUNKCIJA L B P FUNKCIJA M B P FUNKCIJA N B P FUNKCIJA O -

H D J

K L M N O P

Testiranje - što je program bolje istestiran manje će na njemu biti u radu intervencija i lakše uvoñenje promjena, - na shemi br.12.1 (strana 87) prikazani su dijagramski načini testiranja, na strani 88 kratko opisani, i na istoj stranici ( 88) prikazan je utrošak vremena pri testiranju i programiranju, - test podaci su najčešće stvarni podaci - prednost njihova je u tome da se testiranje vrši u uvjetima sličnim stvarnoj situaciji - nedostatak testiranja stvarnim podacima je u tome što su oni već formalno ispravni, - znači , može se zaključiti da je najbolje testiranja obavljati s kombinacijom stvarnih i "umjetnih" podataka pripremljenih baš za tu logiku programa, - po završetku testiranja najbolje je te podatke spremiti kako bi se njima mogli poslužiti za testiranja prilikom bilo kojih promjena i intervencija na programu (ili drugima u lancu). Testiranje na stolu - ovaj način testiranja pridonosi boljoj logici programa jer se pomoću podataka "prolazi" kroz program u svim fazama njegova stvaranja (osobito pri stvaranju algoritma), - na početku će se uvijek "prolaziti" sa ispravnim podacima te dalje sa svim mogućim kombinacijama podataka, 96

.1 Izravno zadavanje naredbi 2. brojevi.spajanje . crta.isto tako se mjere veličine ulazno/izlaznih područja i polja različitih totala. Izvoñenje (pozivanje programa) 97 .slijedi testiranje pomoću ispravnih podataka kako bi se lakše našle i otklonile logičke greške. .test opsežnosti obuhvaća mjerenje vremena izvoñenja svakoga u lancu svih programa jedne aplikacije . nizovi 6. krug) 14. .sintaksa. Funkcije 12. Rad s memorijom 4. .sam lančani test ukazuje na to kako meñusobno programi razmjenjuju podatke.ovakvim načinom testiranja štede se računalski resursi. Varijable i konstante 5.prvo testiranje je ustvari samo prevoñenje programa nakon kojega se ispravljaju formalne i logičke greške u pisanju naredbi koje je prevodilac našao. Memoriranje programa 16. znakovi. Svaka promjena u bilo kojem programu prouzrokovat će ponavljane svih ovih radnji pri testiranju.preporuča se za sve veće programe. interakciju s operacijskim sustavom i bazom podataka te ostalim perifernim ureñajima. Imena. Izbor izmeñu više mogućnosti 9. semantika i gramatika 2.dalje je potrebno potpuno istestirati program sa svim podacima koji su pripremljeni na način naveden u točki Testiranje (stranica 96).2 Programsko zadavanje naredbi 3. PROGRAMIRANJE QBASIC . Petlje u programu 8. Testiranje pomoću računala . Rad sa znakovima .ovdje se može govoriti o dvije vrste testiranja: test opsežnosti i sustavni ili lančani test. Lančano testiranje . Ulaz / Izlaz podataka 7.. kvadrat. Što je QBASIC 2.prijedlog sadržaja za učenje 1. Zadavanje naredbi . Izmjene u programu 17. Ispis programa 15.pretraživanje . pravokutnik. Podprogrami (zaštita programa lozinkom) 10.izdvajanje .zamjena 13. Matematičke operacije 11. . Geometrijski likovi (točka.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful