You are on page 1of 60

InfoKOM Broj 46 Oktobar 2011.

Uvodnik
Cijenjeni itaoci

Izdava: VANJSKOTRGOVINSKA / SPOLJNOTRGOVINSKA KOMORA BOSNE I HERCEGOVINE Ureivaki kolegij: Bruno Boji Amir Zuki Prof. dr. Faruk Jaarevi Velibor Peuli Almira Huseinovi Igor Gavran Aida Ali Vanjski saradnici: Elvira Ahmetovi, savjetnik Duda Adovi edomir Spasojevi Almir Terzi Adresa: Vanjskotrgovinska komora BiH - INFOKOM Branislava ureva 10 71000 Sarajevo Kontakt: Aida Ali Sluba za informiranje Tel: +387 33 56 62 72 Fax: +387 33 21 42 92 E-mail: aida.alic@komorabih.ba Dizajn i priprema: Vedad Voloder tampa: BEMUST d.o.o. Tira: 2000

burna previranja na bh. politikoj sceni i iekivanje formiranja vlasti, u proteklim danima oktobra zasjenile su nogometne utakmice i nastupi bh. reprezentacije u borbi za plasman na Evropsko prvenstvo 2012. Pored spektakularne igre domaeg tima, koja je u potpunosti zaokupila pozornost bh. graana i medija, veliko interesovanje javnosti vladalo je i za dogaaje koje je organizirala ili podrala Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine. Predstavnici vie od 20 medijskih kua pratili su zasjedanje radnih grupa Foruma privrednih komora CEFTA 2006, koje je organizirala VTK BiH, a iji e zakljuci biti razmatrani u Parizu na zasjedanju Zajednikog odbora CEFTA 2006. Uspjean nastup bh. kompanija na najveem sajmu prehrambenih proizvoda i tehnologija GIDA u Turskoj i najveem sajmu hrane na svijetu ANUGA u Kelnu, gdje su domai privrednici ostvarili desetine poslovnih kontakata i dobili konkretne narudbe, povean broj turista u BiH, 81. mjesto Elektroprivrede BiH na listi TOP 100 najveih kompanija jugoistone Evrope, samo su neke od pozitivnih tema o kojima govorimo u ovom broju InfoKoma. Na stranicama koje slijede oekuju vas i druge brojne aktuelne teme. Gosti InfoKoma su direktor Aluminija d.d. Mostar Ivo Bradavica i direktorica Direkcije za evropske integracije Vijea ministara BiH Nevenka Savi. itajte InfoKom! U ime Ureivakog kolegija, Aida Ali

Izdvajamo iz sadraja....

10za InfoKom direktor Aluminija d.d. Mostar otvoreno Ivo Bradvica,


Godinu emo zavriti u plusu
Kada je Ivo Bradvica doao u Aluminij, nekadanji gigant guio se u viemilionskim dugovima. 2009. godina okonana je s minusom od 40 miliona, 2010. sa gubitkom od 13,4 miliona, dok e 2011. godinu Aluminij pozitivno okonati. Milionski gubici umanjeni su zahvaljujui mjerama tednje, koje su poduzete na internom planu. Koniari tekueg poslovanja su: uvoz opreme, uvoz zamjenskih dijelova, uvoz sirovina i repromaterijala za proizvodnju, carinske garancije, plaanje PDV-a prilikom uvoza, nabavka energenata na domaemu tritu, finansiranje i visoka kamata na obrtna sredstva, nepostojanje olakica za izvoznike.

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

13Samo jedna kompanija iz BiH meu sto najveih

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

U naim medijima gotovo nezapaeno je prola vijest da se samo jedna kompanija iz Bosne i Hercegovine nala na listi TOP 100 najveih kompanija jugoistone Evrope, koje ne posluju u finansijskom sektoru. Radi se o Elektroprivredi BiH, koja je zauzela 81. mjesto na toj listi. Kompanije su rangirane prema visini ukupnog prihoda ostvarenog u 2010. godini, a u postupku rangiranja su obuhvaene kompanije iz svih drava bive SFRJ plus Rumunija, Bugarska, Moldavija i Albanija. TOP 100 listu je objavio SeeNews u partnerstvu sa savjetodavnom kuom AT Keerney i Euromoni tor International.

18tete u Libiji vee od prvobitno procijenjenih 110 miliona eura


>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

Pred menadmentom kompanija koje su bile angaovane u Libiji postavljen je ozbiljan zadatak kako i na koji nain opstati i preivjeti kolaps koji su doivjeli. Prekidom radova i naputanjem trita zbog ratnih sukoba u Libiji dolo je do gubitka trita i ugovorenih poslova, a s druge strane to je direktni udar na likvidnost kompanija, kojima je neophodna finansijska pomo. Dok se tete jo uvijek sumiraju, trai se nain kako servisirati nastale obaveze prema bankama, finansijskim institucijama, dobavljaima i podugovaraima koji su vezani za trite Libije.

21Forum privrednih komora CEFTA 2006

U Sarajevu je zasjedao Forum privrednih komora CEFTA 2006, koji je osnovan s ciljem da se putem meukomorske saradnje i dijaloga prui podrka privredi da maksimizira pozitivne efekte stvaranja zone slobodne trgovine u regionu. Zakljuci sa ovog skupa bit e razmatrani narednog mjeseca u Parizu na novom zasjedanju Foruma.

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

42Besplatna TIR elektronska preddeklaracija dostupna i u BiH

Od 5. 10. 2011. TIR elektronska preddeklaracija (TIR EPD) poela se praktino primjenjivati i u Bosni i Hercegovini, Bjelorusiji i Gruziji. Bosna i Hercegovina je prva zemlja Balkanske regije, koja nije lanica Evropske unije, a koja koristi TIR EPD.

InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

Energoinvest u Etiopiji gradi 150 kilometara dalekovoda

sa sjeditem na teritoriji BiH, a za koje je obaveza vraanja prenesena na RS, da u predvienom roku predaju svoje zahtjeve u Agenciju za posrednike, informatike i finansijske usluge. Poslije verifikacije, uslijedit e isplata iznosa verifikovane tednje u maksimalnom iznosu od 2.000 KM ili ukupnom iznosu do 2.000 KM, dok e razlika verifikovanog iznosa i gotovinske isplate biti izvrena emisijom obveznica.

instant kafu Viscafe. To je dvadeseti novi proizvod te kompanije u 2011. godini. Viscafe se proizvodi u etiri okusa: Viscafe classic, Viscafe strong, Viscafe club i Viscafe milk + coffee. Rije je o popularnim 3 u 1 i 2 u 1 mjeavinama instant kafe, mlijeka i eera, sa varijantama klasinog, jakog i okoladnog ukusa, kao i instant kafe bez eera. Planirano je i dalje proirenje asortimana instant kafa sa dodatnom ambalaom razliitih veliina, kreiranom prema potrebama trita, kao to su staklenke do pola kilograma punjenja kafom, zatim pakovanja za 10 oljica, itd. Viscafe 3 in 1 i Viscafe 2 in 1 su proizvodi koji su nedostajali Vispakovoj irokoj paleti programa kafa.

Treina radnika u privredi RS neredovno prima plau


Treina radnika u privredi RS neredovno ili s velikim zakanjenjem prima plau, to je odavno bio znak za uzbunu. Kolektivni ugovori se sve manje potuju, a potpredsjednik Sindikata RS za privredu Mile Ribi upozorava da je sankcioniranje takvog stanja u opisu posla nadlenih kontrolnih organa u RS, ali da tu izostaju znaajniji rezultati. Plae zaposlenih u pojedinim granama privrede u RS nisu se mijenjale etiri do pet godina ni za jednu marku, a u nekim djelatnostima su manje za 30 do 45 posto u odnosu na prosjene u RS. To sve govori, kae Ribi, u kakvoj je situaciji privreda u RS, jer odnos zarada i vrijednost potroake korpe nije ni 50 posto. Velika potraivanja radnika utopila su se i u neefikasnost kontrolnih organa, a Ribi upozorava i na neuinkovita rjeenja inspektora rada i sudske presude kada su u pitanju prava radnika.

Otpravnik poslova u Ambasadi BiH u Kairu Muhamed engi, na poziv etiopske vlade, prisustvovao je u Adis Abebi ceremoniji potpisivanja ugovora izmeu sarajevskog Energoinvesta i etiopske vlade o izgradnji 150 kilometara dugog dalekovoda, saopilo je Ministarstvo vanjskih poslova BiH. Vrijednost ugovora je 45 miliona dolara, a radovi e trajati dvije godine. Potpisnici ugovora o ovom poslovnom poduhvatu su generalni direktor Energoinvesta Demal Vlahovljak, a u ime etiopske vlade Meheret Debebe, glavni menader nacionalne elektroenergetske kompanije.

Vlada RS e sufinansirati hiljadu pripravnika

Verifikacija stare devizne tednje do 31. decembra

Vlada RS e sufinansirati zapoljavanje 850 pripravnika sa visokom i 150 pripravnika sa viom strunom spremom. Vlada je dala saglasnost na Nacrt projekta zapoljavanja pripravnika sa visokom i viom strunom spremom u RS pod nazivom Znanjem do posla, rekla je efica Biroa Vlade RS za odnose s javnou Vera Saji. Finansiranje ovog projekta e se vriti na nain da Zavod za zapoljavanje RS uestvuje sa 6.680.049 KM, a poslodavci sa 4.588.561 KM, tako da ukupna finansijska vrijednost projekta iznosi 11.268.610 KM rekla je Saji.

Posao u Krivaji za 500 radnika

Vispak na trite plasirao novi proizvod Viscafe


Vlada RS usvojila je Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o postupku verifikovanja potraivanja i gotovinskih isplata po osnovu rauna stare devizne tednje u RS. Time se otvara novi rok za verifikaciju, koji e trajati dva mjeseca, i to od 1. novembra do 31. decembra 2011. godine. Pozvane su sve osobe koje se do sada nisu prijavljivale za verifikaciju stare devizne tednje, ija sredstva su bila deponovana u bankama 4

Bosanskohercegovaka prehrambena industrija Vispak plasirala je na trite novu

Ministar energetike, rudarstva i industrije Federacije BiH Erdal Trhulj kazao je da su aktivnosti Vlade i uprave Krivaje Zavidovii na pokretanju proizvodnje u tom preduzeu pri kraju. Dogovoreno je da se InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

otvori novi podraun za Krivaju, kako bi mogla poslovati. Vlada FBiH e donijeti odluku o upuivanju 400 hiljada KM iz budeta za pokretanje proizvodnje u Krivaji. To znai da e na posao biti pozvano oko 500 radnika. Vlada je jo jednom kazala da nema novca za upuivanje pomoi radnicima, ali smo dogovorili da Krivaja moe dio sredstava koje dobije za pokretanje proizvodnje iskoristiti za finansijsku pomo radnicima kazao je ministar Trhulj.

Obuka novoizabranih miritelja i arbitara

U Banjoj Luci je upriliena obuka novoizabranih arbitara i miritelja u okviru Agencije za mirno rjeavanje radnih sporova RS, koja je startala sa radom u julu prole godine s ciljem vansudskog i mirnog rjeavanja radnih sporova. Direktor Agencije Borislav Radi podsjetio je da je cilj ove javne ustanove da u roku od 30 dana, besplatno, efikasno, dobrovoljno i uz aktivnu i strunu pomo miritelja, odnosno arbitara, donosi prihvatljiva rjeenja i za radnike i za poslodavce. On je rekao da se time rastereuju sudovi od ovih sporova, ali prua i vea pravna sigurnost i radnicima i poslodavcima, stabiliziraju socijalne prilike, eliminiu loe ekonomske posljedice industrijskih odnosa, te smanjuje pritisak na socijalne fondove. Radi je podsjetio da je Ekonomsko-socijalni savjet RS u martu prole godine izabrao prvih 20 miritelja i 12 arbitara za teritoriju RS, kojima se pridruuje 20 novih miritelja i etiri nova arbitra.

BH Telecom je 5. septembra predstavio novu uslugu MojaWeb TV, koja korisniku omoguava praenje raznih TV programa putem interneta, to znai da je omogueno praenje TV programa na raunaru, tabu ili mobilnom telefonu putem MojaWeb TV nove usluge BH Telecoma. Kako je saopeno iz BH Telecoma, MojaWeb TV je usluga koja omoguava koritenje raunara, laptopa, tableta ili smartphonea kao dodatnog TV ekrana brzo, jednostavno i kvalitetno. Koritenje MojaWeb TV usluge je omogueno korisnicima usluga BH Telecoma koji imaju internet pristup, a za gledanje TV programa na raunaru potrebno je posjetiti stranicu: www.bhtelecom.ba/webtv.html. U testnom periodu, koji e trajati od 6. septembra do 31. decembra 2011. godine, omogueno je besplatno koritenje MojaWeb TV usluge za sve postojee pretplatnike usluge ADSL i fiksnog pristupa internetu BH Telecoma i to: za korisnike ADSL internet usluge sa neogranienim saobraajem (netFlat paketi, MojaTV paketi sa internet pristupom, TopInternet paketi) i za korisnike usluge fiksnog pristupa internetu (paket Business Pro, Business i Eduka). MojaWeb TV usluga e u testnom periodu biti omoguena i ADSL pretplatnicima paketa net 1G, ali e se saobraaj koji budu ostvarivali prilikom praenja WebTV sadraja naplaivati u skladu sa vaeim cjenovnikom.

Brojke
695.711
zaposlenih osoba registrirano je u julu ove godine u pravnim subjektima u BiH, podaci su Agencije za statistiku BiH.

0,1

posto iznosila je deflacija u BiH u augustu ove godine u odnosu na juli, rekao je na konferenciji za novinare zamjenik direktora Agencije za statistiku BiH Fadil Fati.

813

maraka iznosila je prosjena neto augustovska plaa u RS i vea je i nominalno i realno za 0,2 posto od julske, podaci su Zavoda za statistiku RS.

401,6

miliona KM iznosila je vrijednost izvrenih graevinskih radova preduzea u FBiH u augustu 2011. godine, i u odnosu na prosjenu vrijednost 2010, vea je za 18,5 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

73.000

metara kubnih ili 5,9 posto bila je vea proizvodnja umskih sortimenata u FBiH u periodu januar august 2011. u odnosu na isti period 2010. godine.

423,3

miliona maraka iznosio je izvoz FBiH u augustu 2011, to je za sedam posto manje u odnosu na juli 2011. Vrijednost uvoza je 860,8 miliona KM i manja je za jedan posto u odnosu na juli.

0,2

Proizvodnja u BiH poveana za 5,3 posto

posto nii je ukupan indeks potroakih cijena u FBiH u augustu u odnosu na prethodni mjesec, podaci su Federalnog zavoda za statistiku. Za osam mjeseci ove, u odnosu na isti period prethodne godine, ukupan indeks potroakih cijena u FBiH vii je za 3,6 posto.

50

radnika zaposlila je firma Koteks iz Tenja u novootvorenom proizvodno- skladinom i izlobenom prostoru. Vrijednost novootvorenog pogona je oko tri miliona KM.

BH Telecom: MojaWeb TV besplatna u testnom periodu

Rast ukupne proizvodnje u Bosni i Hercegovini u augustu ove godine u odnosu na prosjek 2010. godine iznosi je 5,3 posto, u odnosu na august 2010. rast proizvodnje je 4,5 posto, dok u odnosu na juli 2011. pad proizvodnje iznosi 1,1 posto. Zamjenik direktora Agencije za statistiku BiH Fadil Fati kazao je na konferenciji za novinare u Sarajevu da je u podruju vaenja ruda i kamena rast industrijske proizvodnje u BiH u odnosu na prosjenu mjesenu proizvodnju iz 2010. godine iznosi 29,4 posto, a u odnosu na august 2010. godine 18,9 posto.

442.226

Zaposlenih osoba registrovano je u FBiH u julu ove godine, to predstavlja poveanje za 0,2 posto u odnosu na juni.

4,4

posto opala je industrijska proizvodnja u Kantonu Sarajevo u prvih sedam mjeseci ove u odnosu na isti period 2010. godine. Istovremeno, u FBiH industrijska proizvodnja je ostvarila rast od 4,9 posto.

50

miliona eura predloeno je zaduenje za projekat hidroelektrane Cijevna tri na rijeci Bosni, o emu je raspravljala Narodna skuptina Republike Srpske. Kredit bi dao Kreditni zavod za obnovu iz Frankfurta.

InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

MARIBORSKA lIVARnA OBjAVIlA KOnKURS zA OUVAnjE VODA

BIll GATES I DAljE nAjBOGATIjI nA SVIjETU

350.000 ljudi ije bogatstvo prelazi 2,5 miliona funti. Oekuje se da e novi inspektori naplatiti kazni u iznosu od dvije milijarde funti. Do kraja mandata ovog parlamenta, do 2015. godine, trebalo bi zaraditi sedam milijardi funti, naglasio je ef trezora Deni Aleksander.

Godinju Forbesovu listu najbogatijih ponovo predvodi utemeljitelj Micorsofta Bill Gates s imovinom od 59 milijardi dolara, ak pet milijarda veom nego prethodne godine. I dok je Gates od 1994. svake godine najbogatiji Amerikanac, prvi put na listu deset najbogatijih, u dobi od 81. godine, uao je George Soros. Biznismen se pojavio na sedmom mjestu s imovinom od 22 milijarde dolara, nakon to je zahvaljujui ulaganjima u zlato i dionice svoje bogatstvo poveao za 7,8 milijardi dolara. Svakome ko se naao meu 20 najbogatijih imetak je porastao tokom protekle godine. Izuzetak je samo Warren Buffet ije se bogatstvo smanjilo s 45 na 39 milijardi dolara. No, ipak je zauzeo visoko drugo mjesto. Listu prebogate desetorke ine: Bill Gates, Warren Buffett, Larry Ellison, Charles Koch, David Koch, Christy Walton, George Soros, Sheldon Adelson, Jim Walton te Alice Walton.

cRnA GORA: PETInA STRAnAcA TROI VIE OD 100 EURA DnEVnO

BRITAnSKI POREznIcI U lOVU nA BOGATAE

Britanci e dodatno zaposliti oko 2.250 novih poreskih inspektora, kojima je glavni zadatak obraun sa bogataima koji zakidaju dravi porez, pie list Independent, prenosei informaciju sa konferencije Liberalnih demokrata u Birmingemu. Bit e to lov na poreske dunike, na 6

Gotovo petina stranih turista u Crnoj Gori troi vie od 100 eura dnevno, rezultati su istraivanja svjetske kompanije za platne usluge Visa o navikama stranih turista u Crnoj Gori. Oko 40 posto turista smatra da su cijene u Crnoj Gori konkurentne drugim mediteranskim destinacijama, dok isti procenat posjetilaca misli da su trokovi boravka neto vii. Dvije treine stranih turista koji su ove godine boravili u Crnoj Gori tedjeli su za ljetovanje oko est mjeseci, dok 60 posto njih planiralo je da potroi istu sumu novca kao i lani. Vie od polovine turista na odmoru ostane od etiri do 10 dana, a dnevno po osobi potroe od 31 do 50 eura, dok oko 17 posto posjetilaca tokom dana na crnogorskom primorju potroi vie od 100 eura. Istraivanje kompanije Visa pokazalo je da se oko 53 posto turista za ljetovanje u Crnoj Gori odluilo zbog preporuke porodice i prijatelja, 23 posto ispitanika na odmor se uputilo poslije pretraivanja interneta, dok su mediji imali uticaj na 11 posto posjetilaca. Kako pokazuju rezultati istraivanja, veina turista u Crnoj Gori boravi u privatnom smjetaju (55 posto) i hotelima (30,5 posto).

Mariborska livarna objavila je konkurs Armalovog fonda za ouvanje voda za kolsku 2011/2012. godinu, saopila je Agencija Dialog. Na konkurs se mogu prijaviti osnovne kole iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore i Kosova. kolama koje budu izradile najoriginalnije plakate o temi vode, Mariborska livarna e omoguiti struni susret o temi potronje vode i pokloniti armature svoje priznate robne marke Armal, kao i druge sanitarne dodatke koji e dati doprinos ekoloki osvijetenoj koli, odgovornoj prema vodi i okoliu. Glavni cilj Armalovog fonda je podsticanje mladih na aktivan i pozitivan odnos prema okoliu i prirodi, kao i pomo kolama da postanu ekoloki osvjetenije.

VIDOEVIU PETI MAnDAT nA ElU HGK

Nadan Vidoevi osvojio je peti uzastopni mandat predsjednika Hrvatske gospodarske komore (HGK). Vidoevi je osvojio 55 od ukupno 61 glasa lanova Skuptine HGK. Njegovi protukandidati Boris Solomun i Gordan ani osvojili su samo simbolinu podrku, svaki po tri glasa. Nadan Vidoevi je kao temelj svoga programa istakao donoenje Deklaracije o Hrvatskoj kao drutvu i dravi blagostanja. U njoj novi/stari predsjednik HGK istie promjene koje se dogaaju u svijetu i navodi nunost da im se Hrvatska prilagodi. Vidoevi je istaknuo i potrebu za uvozom kvalitetne radne snage bez koje, prema njegovim rijeima, nije mogu znaajniji rast hrvatske privrede. Inae, kandidaturu za elnog ovjeka HGK podnijelo je est kanInfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

didata koji su ispunjavali uvjete. No, kako troje od njih nije Upravnom odboru HGK predoilo svoj program, bili su diskvalificirani iz izbornog procesa.

RASPISAn MEUnARODnI nATjEAj zA BRIjUnI RIVIjERU

Brojke
4,54
posto vlasnitva u podgorikom Kombinatu aluminijuma (KAP) ostvarila je kompanija Adcapital Montenegro. Na Montenegroberzi prodate su akcije KAP-a sa rauna Fjorda, 3,65 posto po 3,3 eura, kao i 0,7 posto akcija firme Laderna Internacional za ukupno oko 1,58 miliona eura.

nEKTARU DATA SAGlASnOST zA KUPOVInU FRUKTAlA

Kompanija Nektar iz Bake Palanke je od Komisije za zatitu konkurencije Srbije dobila saglasnost za preuzimanje slovenskog Fruktala iji je udio od 93,73 posto kupila od Pivovarne Lako. Komisija je saglasnost objavila na svojoj internet stranici, a regionalni poslovni portali piu da Nektar treba dobiti jo etiri saglasnosti tijela nadlenih za zatitu trinog nadmetanja i to iz Slovenije, Makedonije, BiH i Hrvatske. Akcionari Pivovarne Lako su na Skuptini poetkom augusta odobrili prodaju slovenskog proizvoaa sokova iz Ajdovine Nektaru, koji e preuzeti i dugove Fruktala. Njegovom prodajom Pivovarna Lako smanjit e dug prema bankama za 48 miliona eura.

InDIjcI PREUzIMAjU PODGORIKI KOMBInAT AlUMInIjUMA


Indijska kompanija Vedanta Resources ozbiljno je zainteresovana da preuzme upravljanje podgorikim Kombinatom aluminijuma (KAP). Vedanta je u komunikaciji sa Vladom Crne Gore iskazala spremnost da uloi u proizvodne i preraivake kapacitete KAP-a, kao i da u srednjem roku rijei kljuni problem trajno snabdijevanje strujom podgorike fabrike. Da su namjere Indijaca ozbiljne, svedoi podatak da su za raun Vedante razliiti posrednici kupili oko est posto akcija KAP-a, piu crnogorski mediji. Brokeri ocjenjuju da je cilj indijske kompanije da na berzi obezbijedi kupovinu 21 posto akcija kako bi, sa Vladinih 29,36 posto, imala kontrolni paket akcija podgorike fabrike. Inae, indijska kompanija je bila uesnik na tenderu za privatizaciju KAP-a 2005. godine kada je zauzela etvrto mjesto. Na istom tenderu, pobijedio je aktuelni ruski vlasnik CEAC, ijim dosadanjim upravljanjem nisu zadovoljni predstavnici izvrne vlasti u Crnoj Gori.

Raspisan je meunarodni natjeaj za izbor najboljih investitora za provedbu razvojnog projekta Brijuni Rivijera na lokacijama Otok Sv. Katarina-Monumenti, Hidrobaza i Pineta, a ponude e se otvarati 16. januara 2012. godine. Natjeaj je prema BOT modelu (eng. build, operate and transfer, odnosno izgraditi, upravljati i prenijeti). Razvojni projekat Brijuni Rivijera na lokaciji Otok Sv. Katarina-Monumenti (Pula) provodi se dodjelom koncesija za luke nautikog turizma te prava graenja i slunosti na kopnenom dijelu lokacije, sve na rok od 50 godina, a na lokaciji Hidrobaza (Pula) i Pineta (Faana) provodi se modelom prava graenja i slunosti na rok od 66 godina. Natjeaj je, kako je bilo najavljeno nakon sjednice Povjerenstva za realizaciju i provedbu projekta Brijuni Rivijera, objavljen u listovima Allgemeine Zeitung, Financial Times, Jutarnji list, Veernji list i Glas Istre. Na lokaciji Hidrobaza, smjetenoj nasuprot Brijunskog otoja, predvieni su hoteli ukupnog kapaciteta do 1.000 kreveta, s etiri do pet zvjezdica, a ostala povrina je zona namijenjena sportu i rekreaciji.

15,1

posto iznosila je stopa siromatva u SAD-u i bila najvia od 1993, pokazuju nove zvanine statistike. U proloj godini u siromatvu je ivjelo 46,2 miliona Amerikanaca, 2,6 miliona vie nego u 2009. godini.

962.000

automobila diljem svijeta povui e japanski proizvoa automobila Honda Motor Co. radi otklanjanja problema s prekidaem za podizanje prozora i raunarskim sistemom, saopeno je iz ove kompanije.

65

posto produktivnosti rada u zemljama EU dostignuto je u Srbiji u 2010. godini, objavilo je Ministarstvo finansija Srbije u Izvjetaju o razvoju Srbije 2010. godine. Produktivnost rada, kako je saopeno, poveana je za 2,8 posto.

289,5

miliona eura iznosio je izvoz Crne Gore zakljuno sa augustom, ili 44 posto vie nego u istom periodu prole godine, saopeno je iz Monstata.

500

miliona dolara iznosi vrijednost izvoza tekstilnog sektora u Srbiji za sedam mjeseci ove godine, to je na nivou itave 2010. godine, a oekuje se da bi do kraja 2011. mogla dostii ak 800 miliona dolara.

43.000

zAUSTAVljEn PRIVREDnI RAST U EU


Evropska komisija upozorila je da e se privredni rast u zoni eura do kraja godine gotovo zaustaviti zbog evropske dunike krize i potresa na finansijskim tritima. U najnovijim ekonomskim prognozama komisija je ocijenila da e trend slabog rasta potrajati do proljea, ali je iskljuila mogunost recesije, javio je AP. Komisija privredni rast u sedamnaestolanoj zoni eura u etvrtom kvartalu ove godine prognozira na samo 0,1 posto nakon rasta od 0,2 posto u treem tromjeseju. Na nivou 27-lane EU u posljednja tri mjeseca ove godine Komisija oekuje rast od 0,2 posto. Komisija navodi da su perspektive evropskog ekonomskog rasta neizvjesne i da postoji rizik da prognoza bude smanjena.

rubalja (1.038 eura) iznosit e ovogodinja prosjena plaa u Moskvi, izjavio je gradonaelnik ruske prijestonice Sergej Sobjanjin na konferenciji gradskog odbora partije Jedinstvena Rusija.

13,79

milijardi eura iznosio je javni dug Srbije na kraju augusta ove godine, to je 41,7 posto bruto domaeg proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija Srbije.

3,6

posto iznosila je godinja stopa inflacije u Crnoj Gori u augustu i bila je vea za 0,6 posto od julske, dok je mjesena inflacija u augustu zabiljeila rast od 0,7 posto, saopeno je iz Monstata.

40.000

radnika planira otpustiti ameriki finansijski gigant Bank of Amerika (BofA), u okviru oekivanog stezanja kaia, objavio je Wall Street Journal.

InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

INTERVJU >>>

Aktivnosti
8

komore
U Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine uspjeno je proveden certifikacijski audit primjene sistema okolinskog upravljanja prema zahtjevima standarda EN ISO 14001:2004. Certifikacijski audit je provela renomirana certifikacijska kua TVadria d.o.o. Sarajevo. Auditom je provjerena primjena zahtjeva standarda u svim procesima koji se odvijaju u VTK BiH. Provjerom je potvrena potpuna implementiranost i kvalitetna primjena sistema u svakodnevnom radu Komore, kao i usklaenost sa zakonodavstvom Bosne i Hercegovine u ovoj oblasti. Ovim inom Komora je jo jednom potvrdila opredijeljenost, ne samo prema zahtjevima standarda upravljanja kvalitetom prema ISO 9001:2008, nego i prema zahtjevima okolinskog upravljanja prema ISO 14001:2004.

TVadria d.o.o. Sarajevo potvrdio potpunu primjenu sistema okolinskog upravljanja u VTK

Acquis auditori poeli s ocjenjivanjem kompanija


Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, kao partner iz Bosne i Hercegovine, uestvuje u realizaciji projekta PACE (Partners for Acquis Compliance and Energy Efficiency), koji zajedniki implementiraju Eurokomora i privredne komore iz regiona. Duljko Hasi, obueni acquis strunjak-auditor, 6. i 7. oktobra u preduzeima Profita Biha i Asiks Bosanski Petrovac izvrio je procjenu usklaenosti njihovog poslovanja sa zakonodavstvom i standardima Evropske unije (tzv. acquis audit). Izvjetaji prikazuju da postoje odreeni problemi u primjeni acquisa i u nivou opeg poznavanja normi i standarda EU. Do kraja novembra 2011. godine ovlateni acquis auditor e posjeivati jo 14 domaih firmi na terenu i procjenjivati usklaenost sa zakonodavstvom i standardima Evropske unije u oblastima zatite okolia, zdravlja i sigurnost na radu, prehrambenih proizvoda, hemijski proizvoda i proizvoda na koje se odnosi CE znak (tehniki proizvodi). Takoer, Duljko Hasi je iskoristio priliku i razgovarao sa privrednim i politikim aktivom opine Bosanski Petrovac. Istaknuto je da VTK BiH moe pomoi u boljem i racionalnijem koritenju raspoloivih resursa (obnovljivih izvora energije, poljoprivrede, turizma i zdrave hrane) ove opine koritenjem sredstava IPA projekata. Kljuni problem za ovu opinu predstavlja sistem vodosnabdijevanja.

Susret predstavnika metalskog sektora regiona


U punoj sali Privredne komora Zeniko-dobojskog kantona, poetkom oktobra odrani su privredni i poslovni susreti, te bilateralni razgovori sa predstavnicima metalske industrije iz Srbije, Hrvatske i BiH. To je nastavak meukomorske saradnje u regionu u ovoj oblasti koja je u prethodnom periodu rezultirala uspjenim poslovnim ugovorima. Nakon pozdravnih rijei te upoznavanja svih prisutnih sa mjestom, ulogom i znaajem metalskog sektora u regionu, odrani su bilateralni razgovori izmeu firmi, oko 50 prijavljenih razgovora, te okrugli sto o unapreenju saradnje automobilskih klastera u regionu. Zakljuak je da ovakve susrete treba i dalje odravati, koristiti mogunosti koje posjedujemo u regionu, posebno dijagonalnu kumulaciju koju Sporazum CEFTA omoguuje, u interesu svih firmi, te zajedniko nastupanje na treim tritima.

InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

>>>
Organizacija treninga i seminara u privrednim komorama zemalja CEFTA-e
U periodu od 19. do 21. septembra 2011. godine predstavnici Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine boravili su u Dubrovniku na seminaru Organizacija treninga i seminara u privrednim komorama zemalja CEFTA-e. Cilj seminara je razvoj novih programa treninga, seminara i radionica za lanove i uposlenike komora, te uspostavljanje veza na projektima i programima prekogranine saradnje, finansiranim iz fondova EU. Seminaru su prisustvovali predstavnici komore UNMIK-a, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonija, Moldavija i Bosne i Hercegovine. Dvodnevni seminar je organiziran na nain da je kroz tematske cjeline i praktini rad ukazano na: potrebu za edukacijom poslovne zajednice/lanova komore, nain odabira tema, metodologiju i izraunavanje trokova. Na seminaru je razgovarano o iskustvima komora u regionu u organiziranju edukacija, nainima izrade i realiziranja projekata, te prijedlozima za nove oblike edukacije lanica i uposlenika i moguim oblicima meukomorske saradnje putem programa edukacije.

VTK BiH uputila inicijativu graevinske operative za pruanje pomoi


Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je nadlenim institucijama uputila inicijativu graevinske operative za pruanje pomoi u sanaciji stanja u kompanijama, izazvanog prekidom radova u Libiji. Inicijativa sa konkretnim prijedlozima mjera za sanaciju postojeeg stanja u kompanijama i informacija o direktnim tetama u iznosu od oko 110 miliona eura, upuena je na adrese Predsjednitva Bosne i Hercegovine, Vijea ministara Bosne i Hercegovine, Vlade Federacije BiH, Vlade Republike Srpske i Vlade Distrikta Brko.

Uspjean nastup bh. kompanija na sajmu Anuga 2011

Nameti na informatiku opremu i druge ureaje


U prostorijama Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine odrana je prva sjednica Odbora Grupacije uvoznika informatike opreme Vanjskotrgovinske komore BiH. Povod za odravanje sastanka bila je aktuelna Odluka o uvoenju nameta na informatiku opremu i druge ureaje te vrste koja je nedavno objavljena u Slubenom glasniku BiH. Pored toga, na sjednici je zakljueno da se uvoznici informatike opreme susreu s razliitim problemima, zbog ega e u skorije vrijeme poduzeti odreene korake prema dravnim institucijama kako bi se poeli rjeavati.

InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

Aktivnosti

komore
9

est bosanskohercegovakih kompanija iz oblasti proizvodnje prehrambenih artikala sudjelovalo je na najveem sajmu hrane na svijetu Anuga 2011, od 8. do 12. oktobra u Kelnu, gdje su ostvarili preko 200 poslovnih kontakata. Nastup na ovom sajmu organizirala je Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, uz podrku USAID- Sida FARMA projekta. Na zajednikom tandu svoje proizvode su predstavili Sava Semberija iz Bijeljine, Mladegs pak iz Prnjavora, Voar iz Brkog, Heko iz Bugojna, Kua prirode iz Kaknja i Smrak iz Zvornika, dok su predstavnici kompanija Halilovi, Eco Line, Prijedoranka i drugi bili posjetioci sajma koji su ponudili svoje proizvode izlagaima zainteresiranim za saradnju. Anuga je najvei sajam hrane i pia na svijetu i predstavlja, ne samo odlino mjesto za uspostavu poslovnih kontakata, nego i mjesto na kojem se moe prikupiti mnotvo novih ideja i doi do informacija o trendovima u proizvodnji hrane. Sa preko 6.500 izlagaa i oko 150.000 posjetilaca, uglavnom poslovnih ljudi iz cijelog svijeta, Anuga je nezaobilazna destinacija za sve one koji ele nai svoje mjesto na svjetskom tritu hrane.

INTERVJU >>> Ivo Bradvica, direktor Aluminija d.d. Mostar otvoreno za InfoKom

Godinu emo zavriti u plusu

Kada je Ivo Bradvica doao u Aluminij, nekadanji gigant guio se u viemilijunskim dugovima. 2009. godina okonana je s minusom od 40 milijuna, 2010. sa gubitkom od 13,4 milijuna, dok e 2011. godinu Aluminij pozitivno okonati. Milijunski gubici umanjeni su zahvaljujui mjerama tednje, koje su poduzete na internom planu. Koniari tekueg poslovanja su: uvoz opreme, uvoz zamjenskih dijelova, uvoz sirovina i repromaterijala za proizvodnju, carinska jamstva, plaanje PDV-a u prigodi uvoza, nabava energenata na domaem tritu, financiranje i visoka kamata na obrtna sredstva, nepostojanje olakica za izvoznike.

Razgovarao: Darko juka Foto: Darko juka

I
10

vo Bradvica, direktor jednog od najveih izvoznika u BiH, tvornice Aluminij d.d. Mostar, dao je intervju za ovaj broj glasila InfoKom, otvoreno progovorivi o poslovanju i o stratekim planovima mostarske tvornice, ali i o potekoama s kojima se godinama susreu, o odnosu s dravom, kao i o mjerama kojima kane pribjei kako bi otklonili posljedice svjetske financijsko-gospodarske krize.

Koliki izvoz je ostvario Aluminij d.d. Mostar u prvom polugoditu 2011. godine i koliko je to u odnosu na isto razdoblje prole godine? U prvom redu, treba podsjetiti na to kako je Aluminij prolu godinu zakljuio s gubitkom od 13,4 milijuna KM, a godinu prije (2009.) s neto vie od 41 milijun KM gubitka. Ipak, prvo polugodite 2011. zavrili smo pozitivno te ne dvojimo kako emo i kalendarsku godinu zavriti pozitivno. Aluminij je u prvih est mjeseci 2011. godine ostvario tono 240.712.669,00 KM izvoza. S obzirom na to da smo u prvih est mjeseci 2010. godine izvezli 195.335.858,00 KM, u ovoj smo godini, dakle, zabiljeili rast od 23,23%. Plan izvoza za drugi dio ove godine otprilike je jednak kao i provedba u prvoj polovici te e, s velikom sigurnou govorim, biti ispunjen. InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

>>>
Koji su kljuni problemi u izvozu i to to drava moe uiniti kako bi pomogla, odnosno ima li Aluminij, kao najvei izvoznik, uope potporu drave? Aluminij nema nikakvu potporu od strane drave, a svakodnevno se, kao izvozno orijentirana tvornica, susree s brojnim potekoama. Najznaajniji koniari naega tekueg poslovanja su: uvoz opreme, uvoz zamjenskih dijelova, uvoz sirovina i repromaterijala za proizvodnju, carinska jamstva, plaanje PDV-a u prigodi uvoza, nabava energenata (u prvom redu elektrine energije) na domaemu tritu, financiranje i visoka kamata na obrtna sredstva, nepostojanje poticaja i drugih oblika olakica za izvoznike. Kako bismo, usmjereni na izrazito visoku kakvou svojih proizvoda, dodatno unaprijedili svoju ponudu, ujedno i poveali uinkovitost proizvodnje, nuno je stalno ulagati u obnovu stare i u nabavku nove, skupocjene opreme. Zato smo ogoreni injenicom to moramo na tu robu plaati carinu od 6% ili 11% te ishoditi carinska jamstva od poslovnih banaka. U 21. je stoljeu osobito paradoksalno to oprema koja doprinosi ouvanju okolia (primjerice, filtri za smanjenje isputanja tetnih plinova) potpada pod viu carinsku stopu od ak 11%, premda bi, kao i uvozni zamjenski dijelovi, morala u cijelosti biti osloboena plaanja i carine i PDV-a, bez obzira na to to se PDV naknadno vraa. Kakva su Vam iskustva s dravnom administracijom? Trpimo stalne potekoe kod pribavljanja nunih odobrenja (graevinskih, okolinih), sve zbog sporosti dravne administracije, ali i poradi jako sloene zakonske regulative. No, vratimo se prethodnom, mara je u aluminijskoj industriji skromna pa je osjetljiva na visinu kamatne stope koja je kod domaih komercijalnih banaka prilino visoka. Stoga smatramo kako bi drava trebala osigurati znatno jeftinije financijsko praenje izvoza, to moe putem ustroja nove izvozne banke, ustroja sektora financiranja izvoza kod postojee Razvojne banke ili, pak, subvencioniranjem kamatne stope kod poslovnih banaka. Smatramo kako bi se naroito trebalo usmjeriti na uspostavljanje povoljnih kreditnih linija za pripremanje proizvodnje, kao i za kreditiranje izvoza, to je u svijetu uobiajeno. Aluminij sada ima otvoreno 7.500.000,00 KM carinskih jamstava, na to plaamo naknade od kojih koristi imaju samo komercijalne banke. Aktivne bi izvoznike trebalo osloboditi pribavljanja carinskih jamstava kod uvoza sirovina i repromaterijala. Tako je i s PDV-om, ije nam izmirivanje naruava kratkoronu likvidnost. to je s energentima? Kod nabavke energenata, Aluminij je diskriminiran u odnosu na sve ostale potroae u BiH. Jedini smo potroa koji je primoran dio svojih potreba uvoziti, odnosno pribavljati na slobodnom tritu. Plaamo najskuplju cijenu elektrine energije u BiH, a s obzirom na to da neprekidno troimo 24 sata dnevno 365 dana u godini iste koliine el. energije, zasluili smo status posebnog potroaa i povoljnije uvjete. Upravo zbog Aluminija, elektroprivrede ne moraju drastino smanjivati proizvodnju niti im termoelektrane trpe oscilacije u radu. Dravni su poticaji za Aluminij potpuno izostali, premda smo ve vie od 10 godina aktivan izvoznik i u samom vrhu po koliini godinjeg izvoza na razini drave. to se tie Aluminija, drava bi trebala podrati na izvoz jer je na udio u ukupnom izvozu itekako znaajan. Poticaje vidimo ili kao novane, po izvezenoj jedinici proizvoda, ili subvencioniranjem trokova el. energije. Lani ste, krajem prosinca, javno obeali ovu godinu zavriti pozitivno. Kakvo je stanje deset mjeseci poslije? Dioniari Aluminija su i na posljednjoj Skuptini, odranoj u kolovozu, pokazali u kolikoj mjeri podupiru rad ove uprave. Ta potpora, zajedno s ostvarenim rekordnim ishodima u proizvodnji iz prve polovice ove godine, u svim naim pogonima, InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

ohrabruju me u mom uvjerenju kako emo godinu zakljuiti s dobitkom. Dakle, i dalje sam izrazit optimist, to vie, uvjereniji sam sada nego prije, bez obzira i na velike vanjske utjecaje koji ne prestaju prijetiti. Naime, cijena aluminija strahovito je pala, a cijene svih sirovina koje uvozimo izrazito su narasle, te od srpnja trpimo gubitke od otprilike dva milijuna amerikih dolara mjeseno. No, koliko oekujem oporavak svjetskoga trita, jo vie vjerujem u nae vlastite snage i sposobnosti i ve pola godine pripremamo manevarski prostor za loa vremena. Uspjeli smo prodati hidrat koji je bio zarobljen u Glinici od 1992. godine i postigli smo dosta dobru cijenu za njega. Krenuli smo i s uklanjanjem razorene tvornice glinice, kako bismo oistili taj plato i iskoristili ga za neke nove projekte, a ostvarujemo nemalu zaradu i na starom eljezu koje reemo i prodajemo. Najavili ste programe dodatnih internih mjera tednje? Praktino su zavreni, a rije je o tri nepopularna, ali nuna programa za na opstanak i za vraanje na onu razinu na kojoj smo poslovali prije krize: zbrinjavanje tehnolokog vika, potom djelatnika koji su stekli uvjete za odlazak u prijevremene mirovine i, na koncu, invalida druge kategorije. Nema novih zapoljavanja i pomlaivanja kadra visokoobrazovanim ljudima ako se ne rijeimo vika, i to u obliku onih pojedinaca koji danas nisu u cijelosti neophodni za rad Aluminija, makar ne punih osam sati dnevno. Viak ljudi nam optereuje produktivnost, ali taj viak ne ini onih 90% valjanih djelatnika koji ne trebaju strahovati niti za sebe niti za svoje obitelji. Njih nikakva recesija ne moe ugroziti. Viak su nam oni drugi, oni koji vie nisu za ove sredine i, svjestan sam, teret je prvoga ovjeka, i ljudi koji s njim ine tvorniki menadment, vui i bolne rezove, ako to zahtjeva spaavanje nae kue i onih 90% djelatnika koje spomenuh. Dakle, ne moemo utjecati na cijenu aluminija niti na cijene ulaznih sirovina, ali na ovo moemo. Miljenja svjetskih analitiara oko novoga vala recesije stalno variraju, a trenutano je jedinom konstantom da cijena aluminija pada, dok cijene ulaznih sirovina osjetno rastu? Cijena aluminija uvijek se kree ciklino, a sada nam je nesrea vea u tomu to cijene ulaznih sirovina rastu ili, pak, nagovjetavaju rast. S druge strane, svjetske zalihe metala sve su vee i to za nas nije dobro. To nam je, pak, pokazatelj kako bismo se i mi trebali poeti ponaati krajem ove godine, kada budemo s partnerima ugovarali koliine metala za prodaju tijekom sljedee godine. Tonije, bit emo prisiljeni prema svim partnerima, u zemlji i u svijetu, ponaati se onako kako se trite bude ponaalo prema nama. Nema, dakle, vie vezivanja cijene 11

>>>

za Londonsku burzu metala, nego emo cijenu odreivati unaprijed, a tko od partnera ne bude spreman na to, neka trai metal negdje drugdje. U protivnom smo siguran gubita, a to neu dopustiti! Partnerima emo pravodobno najaviti promjene u nainu naega rada, odrediti cijenu s kojom smo na nitici i dodati onoliki postotak s kojim emo biti pozitivni. Dakako, ostavit emo si i mogunost prilagodbe cijene uvjetima na tritu. Zato bi samo Aluminij trpio ove sulude cijene elektrine energije u dravi? Neka sad rastu do nebesa, ali rast e i cijena metala pa neka izdri tko moe, a bit e zanimljivo vidjeti kako e se elektroprivrede opravdati kada budu uzrokom toga poremeaja na tritu metala, poglavito u BiH, ali i u Europi, kod svih naih kupaca. Raunam na injenicu da je Aluminij, ipak, u velikoj prednosti u odnosu na druge poslovne subjekte u BiH jer smo mi prepoznatljiv brend u svijetu i ne vee nas se za poimanje koje strani ulagai imaju o ovoj dravi. Dostatno je kazati da sve poslove ulaganja baziramo na partnerskim odnosima sa svjetskim divovima, a nikad se dosad nismo za ulaganja obratili niti jednoj razini vlasti u BiH, niti jednoj bh. instituciji, agenciji, ak niti jednoj banci u BiH. Mi komuniciramo samo sa svijetom, a svijet trai nas pa ve sada razmiljamo o itekako vrijednim prijedlozima i ponudama iz Izraela, Njemake, Italije. Izgradnja plinske pei u krugu Aluminija Najavili ste nekoliko stratekih projekata u koja Aluminij nee ulagati svoja sredstva, poput ugradnje rotacijske pei za recikliranje otpadnog aluminija, potom nove linije za proizvodnju legirane ice, nove linije za lijevanje malih ingota Izmeu svega nabrojanoga posebno je odjeknula najava o izgradnji plinske centrale u krugu Aluminija? Plinskim se centralama okree cijeli zapadni svijet, napose nakon odluke njemakih vlasti o ukidanju nuklearki, to e, oito je, slijediti i druge razvijene zemlje. Zato se trai rjeenje u obnovljivim izvorima energije. Plinske centrale istovjetne onoj o kojoj mi razmiljamo, a rije je o centrali kapaciteta 425 MW godinje, posljednjih su godina izgraene su Austriji, Ita12

liji, Portugalu, Engleskoj, Irskoj i Bugarskoj i tamonji su korisnici izrazito zadovoljni. Tim bismo kapacitetom u cijelosti zadovoljili nae godinje potrebe za strujom i imali bismo jo 200 MW za prodaju, i to prema trinim cijenama, to je ista zarada. Zemljopisni nam je poloaj takav da taj viak moemo prodati reverzibilnoj hidroelektrani u Svitavi, za potrebe njezina rada nou. Dakle, dovest emo se u situaciju prodavati struju poduzeu od kojega ju kupujemo godinama. Imajui u vidu da je planiran prolazak plinovoda, Jadranskoga koridora, kroz Mostar za otprilike dvije godine, opredijelili smo se za tu plinsku centralu, za iju izgradnju trebaju ukupno tri godine. Prednost nam je u tomu to jedna takva nie blizu, u Hrvacama, s pomou sredstava iz jedne turske zaklade, s kojom smo i mi stupili u kontakt pa otuda imamo ponueno i iskustvo i sredstva. No, konana odluka jo nije donesena? Nije. I dalje ralanjujemo informacije i vaemo to nam je isplativije. Naime, za tu plinsku centralu imamo jake kontakte u Izraelu, a u meuvremenu su nam Talijani ponudili jo zanimljiviji program. Rije je o spoju uporabe plina i proizvodnje solarne energije. Naa Hercegovina, Baevii poglavito, imaju obilje sunca, a Talijani nam nude jednu osuvremenjenu ameriku tehnologiju za proizvodnju solarne energije. Takva je ugraena na Siciliji pa emo ju vidjeti iz prve ruke, a cjelokupna bi stala na plato Glinice koju emo ukloniti i, to je bitno, tamo ve imamo dovedenu svu infrastrukturu. Kako se tu radi o obnovljivoj, zelenoj energiji, ponudili su nam koritenje sredstava iz talijanskih zaklada, a s obvezom ulaganja 15% od ukupnih sredstava s nae strane. No, i za to smo ve iznali rjeenje jer su i tih 15% spremna uloiti dva naa velika poslovna partnera. Premda bismo se mogli i mi kreditno zaduiti, banke nas doslovce vuku za rukave, nije vrijeme za to. S ponosom istiem kako smo u potpunosti isplatili kredit koji smo imali kod WestLB banke i sada imamo jako mala strana zaduenja. Na tomu kanimo i ostati.

InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

TEMA >>>

Samo jedna kompanija iz BiH meu sto najveih


Dok se veina medija i dalje bavi tzv. velikim temama, kada e biti formiran Savjet ministara i da li e se politiari dogovoriti oko toga, veoma malo se ukazuje na ovu, blago reeno, poraznu injenicu, da Bosna i Hercegovina praktino nema velikih kompanija. Kada bi ova lista bila pravljena za Evropu, ili za istonu i srednju Evropu, ne bi bilo iznenaujue to nema kompanija iz BiH, imajui u vidu konkurenciju s kojom bi se suoile. Meutim, u konkurenciji zemalja iz jugoistone Evrope, samo jedna kompanija na listi je vie nego skroman rezultat. Na ovim stranicama smo ve vie puta naglaavali da samo velike kompanije mogu biti istinski motor razvoja jedne zemlje i da male i srednje kompanije ne mogu uspjeno poslovati bez velikih, jer nemaju kome prodati svoje proizvode i usluge. Kada se sve to uzme u obzir, jasno je zato bi pred ovom injenicom trebala zvoniti zvona na uzbunu.

Pie: edomir Spasojevi naim medijima skoro nezapaeno je prola vijest da se samo jedna kompanija iz Bosne i Hercegovine nala na listi TOP 100 najveih kompanija iz jugoistone Evrope, koje ne posluju u finansijskom sektoru. Radi se o Elektroprivredi BiH, koja je zauzela 81. mjesto na toj listi. Kompanije su rangirane prema visini ukupnog prihoda ostvarenog u 2010. godini, a u postupku rangiranja su obuhvaene kompanije iz svih drava bive SFRJ, plus Rumunija, Bugarska, Moldavija i Albanija. TOP 100 listu je objavio SeeNews u partnerstvu sa savjetodavnom kuom AT Keerney i Euromonitor International. na vrhu liste kompanije iz naftnog sektora Na vrhu liste TOP 100 najveih kompanija jugoistone Evrope nale su se uglavnom kompanije iz naftnog sektora. Najvei ukupan prihod u 2010. godini ostvarila je rumunska kompanija OMV Petrom SA u visini od 3,627 milijardi eura. U narednoj tabeli dato je prvih deset kompanija sa liste, sa njihovim pokazateljima:

Kada se analizira itava lista od 100 najveih kompanija i kada se pogleda struktura po dravama, moe se doi do veoma zanimljivih podataka. Listom apsolutno dominiraju kompanije iz Rumunije. Ta injenica je jednim dijelom logina s obzirom na to da je Rumunija prostorno najvea i najmnogoljudnija od svih zemalja jugoistone Evrope. Ipak, odgovor ne moe biti samo u veliini Rumunije jer je gotovo polovina, odnosno 47 kompanija na listi iz te zemlje. Ne treba biti veliki ekonomski strunjak da se iz ove injenice zakljui da je u prethodnom periodu Rumunija napravila velike korake u privlaenju znaajnih svjetskih investitora i da je na bazi toga stvorila veliki broj veoma jakih kompanija, koje su sada znaajni igrai na evropskom tritu. iroj javnosti je najpoznatiji primjer kompanije Automobile Dacia SA koja je na listi zauzela etvrto mjesto. Ne tako davno automobili marke Dacia su bili predmet ala i na naim prostorima, a o nekom prodoru na evropsko trite nije moglo biti ni govora. Danas ta fabrika, koju je privatizovao francuski Renault, ostvaruje godinji prihod od 2,7 milijardi eura i stabilno je pozicionirana na tritu automobila, naroito onih jeftinijih, nie klase i lako dostupnih.

InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

13

>>>

U narednoj tabeli data je struktura kompanija sa liste TOP 100 po dravama: DrAvA rumunijA BugArskA slovenijA HrvAtskA srBijA BosnA i HercegovinA mAkeDonijA ukupno Broj preDuzeA nA listi 47 14 13 13 11 1 1 100

nismo najgori Cinici bi odmah primijetili da nismo najgori. Crna Gora, Albanija, Moldavija i Kosovo nemaju nijednog predstavnika na ovoj listi. To naravno nije neka utjeha. S izuzetkom Moldavije sve ove zemlje su dosta manje od BiH. Takoe, radi se o zemljama sa kojima BiH ostvaruje znatan spoljnotrgovinski suficit, to ukazuje da su njihove ekonomije jo vie oslonjene na uvoz i da je domai ekonomski razvoj na relativno niskom nivou. Razvoj ekonomije i jaanje velikih kompanija koje bi bile nosioci razvoja mora biti jedan od prioriteta svake vlasti u budunosti. To se moe postii na vie naina. Za neke je ve, naalost, kasno. U Bosni i Hercegovini mnogi predratni giganti iz oblasti elektronske, mainske ili metalske industrije vie ne postoje. Da je na vrijeme npr. banjaluki ajavec privatizovan od strane nekog od svjetskih divova iz oblasti elektronske industrije, moda bi smo danas imali neku nau Daiju sa godinjim prihodom veim od milijardu eura. Za takve projekte ve je kasno. Zato teite mora biti na ulaganjima u one grane u kojima bi u budunosti mogla da se razvijaju velika preduzea, kao to su elektroenergetika, naftna industrija, rudarstvo, metalska industrija i sl. Teite se mora staviti na strane investitore (s obzirom na to da je domaa akumulacija nedovoljna) i na tzv. greenfield investicije. U tom sluaju moemo se nadati da emo za desetak godina imati mnogo vei broj kompanija iz BiH na listi top 100 kompanija jugoistone Evrope.

Ova tabela jo jasnije pokazuje da broj kompanija na listi nije uslovljen veliinom ili brojem stanovnika neke drave. Hrvatska ima slian broj stanovnika i povrinu kao i BiH, a ima ak 13 kompanija na listi, kao i Slovenija koja je upola manja. Mnogi e rei da Slovenija nije relevantna za poreenje, ali svakako jeste Srbija, koja ja prola kroz sve nedae vezane za ratna zbivanja na podruju bive SFRJ, imala je i uvedene sankcije od strane UN-a, najveu inflaciju u istoriji, pa ipak trenutno ima 11 kompanija na ovoj listi. Imajui u vidu geografski poloaj, veliinu i potencijale Bosne i Hercegovine minimalan broj kompanija, na listi TOP 100 najveih kompanija jugoistone Evrope, koji bi mogao biti zadovoljavajui bio bi izmeu 5 i 10 kompanija. 14

InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

TEMA >>> Neefikasno upravljanje energetskim sektorom u naoj zemlji

BiH gubi oko 40 posto proizvedene energije


Energetska intenzivnost u BiH je izuzetno visoka i procjenjuje se da iznosi 0,77 tone po 1.000 dolara BDP-a. Poreenja radi, to je etiri puta vie nego prosjek u EU i u zemljama lanicama OECD-a. BiH biljei velike gubitke i u distribuciji energije, takoer u iznosu od oko 40 posto proizvedene energije, najvie zbog zastarjelih pogona i tehnologije u toplanama. BiH biljei velike gubitke i u koritenju energije.
Pogrena politika socijalne cijene struje

Pie: Rudija Adovi

Obnovljivi izvori Niska potroaka cijena elektrine energije demotivira privatne investicije u obnovljive izvore energije, a zemlja time zaostaje i u tehnolokom razvoju. Loe upravljanje energetskim sektorom odraava se negativno i na poljoprivredu, okoli, turizam i druge grane privrede. Stoga se pred BiH nalazi kljuna dilema: nastaviti sa praksom kao do sada i garantovati siromatvo buduim generacijama ili promijeniti politiku upravljanja energetskim sektorom, okreui se prema racionalizaciji proizvodnje i distribucije, obnovljivim izvorima energije i ulaganju u energetsku efikasnost, odnosno pravljenjem iskoraka u razvoju, upozoreno je na skupu. Pomonica federalnog ministra za energetiku, industriju i rudarstvo Amira Pintul istaknula je da je pripremljen set zakona iz oblasti energije, a da je Zakon o elektrinoj energiji proslijeen u parlamentarnu proceduru u formi nacrta. Zakon o koritenju obnovljivih izvora energije i efikasne ekogeneracije je u formi prednacrta proslijeen Vladi FBiH, dok su zakoni o nafti i energetskoj efikasnosti u formi radne verzije. Kako je naglasila, do kraja ove godine oekuje se da e biti pripremljeni tekstovi zakona o gasu na entitetskom nivou, o energiji kao krovnog zakona i zakona o istraivanju nafte i prirodnog gasa. 15

ciklusu proizvodnje, distribucije i potronje energije u BiH ostvaruju se ogromni gubici. Ista koliina energije ostvaruje etiri puta manje nacionalnog bruto proizvoda nego u prosjenoj zemlji Evropske unije, a duplo vie zagaenja, dok posljedice ovakvog stanja snose graani ove zemlje. Ovi alarmantni podaci sadrani su u dokumentu Upravljanje energetskim sektorom i siromatvo u BiH, koji je Centar za politike i upravljanje (CPU) predstavio u Sarajevu na okruglom stolu Kljuna razvojna dilema BiH: Upravljanje energetskim sektorom. Upozoreno je da cijena grijanja i elektrine energije predstavlja samo dio trokova. Skriveni trokovi nalaze se u izdvajanju sredstava za subvencije energetskim postrojenjima, pokrivanje trokova koje ostvaruju toplane i loim uslovima ivota u velikom broju domainstava tokom zimskih mjeseci. Kada drutvo plati sve te trokove, ostane manje sredstava za prehranu, odjeu, obrazovanje, zdravstvo, infrastrukturu i investicije u poboljanje energetske efikasnosti. InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

>>>

Sa skupa u Sarajevu: Pripremljen set zakona Predsjednik Odbora za energetiku, industriju i rudarstvo u Parlamentu FBiH Slavia uur upozorio je da nisu definirane perspektive gasa i da fokus ne treba iskljuivo stavljati na elektrinu energiju, te istakao potrebu edukacije javnosti o efikasnoj potronji elektrine energije. Goran Dosti iz CPU-a preventivom protiv daljeg rasta siromatva vidi postepenu racionalizaciju proizvodnje i distribucije, obnovljive izvore energije i ulaganje u energetsku efikasnost. Direktive EU predstavljaju svojevrsnu mapu puta za BiH i od kljune su vanosti za poboljanje standarda stanovnitva istakao je Dosti. Iskustva iz susjedne Hrvatske u kontekstu eurointegracionih obaveza prezentirao je prof. dr. eljko Tomi, profesor na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva u Zagrebu i ef radne grupe za pristupne pregovore Hrvatske sa EU za poglavlje energetike. BiH, ukoliko ne moe na vrijeme ispuniti direktive EU, moe, poput Hrvatske, traiti prijelazni period za ispunjenje odreenih obaveza kazao je Tomi. On je akcenat stavio na efikasnost troenja elektrine energije, da cijene elektrine energije moraju pokriti trokove proizvodnje, te na konkurentnost, odnosno na smanjenje dravnih subvencija. Dodao je da BiH treba imati jake regulatore i administrativne kapacitete ukoliko eli ubrzati proces pregovora sa EU. Politike tenzije Predstavnik EU Johann Hesse bio je kategorian s porukom da su obaveze BiH prema ve potpisanom Ugovoru o energetskoj zajednici jasno naznaene i da se oekuje da naa zemlja te obaveze i ispuni. On je, u kontekstu elektrine energije, ukazao na znaaj zakonske legislative, jer se, kako je kazao, pravni okvir tumaio na razliite naine, to je rezultiralo odreenim politikim tenzijama. Zato vrimo skrining, koji se koristi u posljednjoj fazi pri16 stupa EU, ali ga kod vas koristimo sada jer to smatramo neophodnim kazao je Hesse. Na skupu je istaknuto da postoji indicija da je sada pravo vrijeme za promjenu paradigme u energetskom sektoru. Prvo, politika subvencija i ulaganja u prevaziene vidove proizvodnje dosegla je stepen ekonomske neodrivosti. Drugo, proces evropskih integracija i meunarodno potpisani sporazumi predstavljaju ansu da se BiH prikljui trendovima u EU i time prigrabi ansu za reforme koje e garantovati odrivi razvoj. Trendovi koji su aktuelni u EU o pitanju ulaganja u obnovljive izvore energije zapravo su komplementarni sa odrivim razvojem, a ulaganje u energetsku efikasnost u BiH proizvelo bi viestruku korist s obzirom na trenutno stanje, te obezbijedilo veliki povrat na investicije u relativno kratkom roku. Klju uspjeha nalazi se u promjeni naina kojim se upravlja javnim dobrima. Bez strukturne reforme, prema kojoj se javna sredstva ulau transparentno i odgovorno, nije mogue dizajnirati ni implementirati politiku energetskog sektora u korist graana, istaknuto je na skupu. Inae, dokument CPU-a analizira nain proizvodnje i potronje energije u BiH u kontekstu odrivog razvoja i uticaja koji upravljanje energetikom ima na siromatvo u BiH, te predlae neke mjere u cilju reforme. Zakljuuje da postoje tri generalna scenarija koji se nameu u politici energetskog sektora. Prvi je scenario prema kojem zemlja ulae u obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost kako bi se racionalizirala potronja i ojaali lokalni kapaciteti proizvodnje energije onoliko koliko dozvoljavaju klimatsko-geografski i tehnoloki uslovi. Drugi je scenario prema kojem se energetska strategija bazira uglavnom samo na uvozu istih energenata, poput skupog prirodnog gasa i tehnologije proizvedene u inostranstvu. Trei scenario je business as usual prema kojem se nastavlja sa politikom kao do sada, a to u sluaju BiH znai neproporcionalno velika eksploatacija lignita, slaba energetska efikasnost, subvenInfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

>>>
Politika socijalnih subvencija pokazala se dugorono tetnom U zemljama nekadanjeg istonog bloka cijene elektrine energije nisu bile liberalizirane do iste mjere kao na zapadu. One su bile vie socijalne, subvencionirane od strane drave. Istovremeno kada su zapadne zemlje odluile posvetiti veu panju obnovljivim izvorima energije, pa ak i subvencionirati proizvoae i potroae obnovljivih izvora energije kako bi smanjili zagaenje okolia, stimulirali inovacije i poveali energetsku sigurnost, bive zemlje istonog bloka su poele sa liberalizacijom trita energije, to je, izmeu ostalog, rezultiralo i poskupljenjem cijena elektrine energije. Dugogodinja politika socijalnih subvencija pokazala se ne samo neodrivom, ve i dugorono tetnom. Tako su zemlje istonog bloka znatno zaostale i u tehnolokom razvoju i u nivou investicija u energetiku. Promjene koje su nastupile liberalizacijom trita i poskupljenje cijena energije teko su pogodili ionako osiromaeno stanovnitvo, ali su bili neophodni kako bi se uhvatio korak sa razvijenim zemljama. Subvencioniranje cijena i veliki uticaj drave u planiranju razvoja energetskog sektora nisu rezultirali uspostavljanjem stimulirajueg ambijenta za privatna ulaganja i tehnoloke inovacije. cioniranje neprofitabilnih energetskih postrojenja i neizvravanje obaveza proizalih iz ECSEE (Energetska zajednica Jugoistone Evrope.) Energetska intenzivnost Prema podacima Svjetske banke, energetska intenzivnost u BiH je izuzetno visoka i procjenjuje se da iznosi 0,77 tone po 1.000 dolara BDP-a. Poreenja radi, to je etiri puta vie nego prosjek u EU i u zemljama lanicama OECD-a. Prosjena evropska zemlja za istu koliinu utroene energije proizvede etiri puta vie nacionalnog dohotka nego BiH. Godinja potronja elektrine energije po glavi stanovnika u BiH iznosi oko 2.320 kWh, dok je prosjena potronja u zemljama EU oko 6.145 kWh po glavi stanovnika. Visoka energetska intenzivnost ukazuje na velike gubitke koji iznose oko 40 posto ukupno proizvedene energije. Naprimjer, energetski miks izvora energije u BiH podijeljen je na oko 45 posto izvora iz hidropotencijala i 55 posto izvora iz uglja loe kvalitete lignita. Ovaj omjer u FBiH je jo drastiniji, 65 posto naprema 35 posto u korist lignita. Prosjena cijena za ugalj koju energetska postrojenja plaaju pri nabavci nije dovoljna da pokrije trokove eksploatacije rudnika koji su veliki zbog slabe produktivnosti radne snage (0,4 tone godinje proizvodnje u FBiH po uposleniku) i koritenja zastarjele opreme. BiH biljei velike gubitke i u distribuciji energije, takoer u iznosu od oko 40 posto proizvedene energije, najvie zbog zastarjelih pogona i tehnologije u toplanama, te zbog nedostatka pogona za kombinovanu proizvodnju grijanja i energije. I za ove gubitke drava izdvaja subvencije. Konano, BiH biljei velike gubitke i u koritenju energije. Procjenjuje se da bar 30 posto energije grijanja propada zbog loe izolacije stambenih zgrada i privatnih kua i zbog loeg kvaliteta ureaja za ogrevno drvo. Vie od 60 posto stanovnitva za grijanje koristi drvo. Kada cijena elektrine energije, nafte i ostalih energenata raste, onda raste i cijena ogrevnog drveta koje je skuplje u BiH nego drugdje u Evropi, ili se drvo pribavlja ilegalnim obeumljavanjem, esto najkvalitetnijeg drveta. InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011. Dakle, kako se zakljuuje, energija u BiH potie iz nesrazmjerno velikog udjela lignita, to ima negativan uticaj na produktivnost i efikasnost svih sektora privrede. Proizvodnja lignita podrazumijeva kopanje jalovine i lignita. Kopanje, transport i odlaganje jalovine i lignita u BiH proizovodi vei obim transporta nego cjelokupna poljoprivreda, industrija, stanovnitvo i uvoz skupa. Kada bi rudnici lignita u BiH radili na nivou produktivnosti i koritenja mainerije kao u rudnicima u EU, mogli bi iskopati isti broj tona materijala, ali bi to predstavljalo 3-4 puta manje energije jer je energetski sadraj lignita toliko puta manji nego kod kamenog uglja koji je glavni oslonac energetske industrije u EU. Mjereno u energetskim jedinicama, produktivnost rudnika bila bi i dalje etiri puta manja. Zaostatak u produktivnosti od etiri puta u tako velikom dijelu privrede navodi na zakljuak da privreda BiH ne bi imala uporedivu ukupnu produktivnost ak i kada bi sve druge grane privrede imale produktivnost iznad prosjeka EU, upozorava se u analizi CPU-a. Uteda trokova Prema navodima Regulatorne komisije za elektrinu energiju u FBiH (FERK), izdate su 22 dozvole za rad i 10 prethodnih dozvola za izgradnju malih hidroelektrana. Regulatorna komisija za energetiku RS odobrila je sedam dozvola za proizvodnju elektrine energije iz malih hidroelektrana. Investitori nisu ni traili dozvole za proizvodnju elektrine energije iz drugih obnovljivih izvora energije. Izuzetak ini dozvola za izgradnju izdata od strane FERK-a za malu vjetroelektranu Motre 1 u Visokom. Prema propisima FERK-a, svako postrojenje koje proizvodi elektrinu energiju, ukljuujui postrojenja koja proizvode energiju za vlastite potrebe, mora dobiti dozvolu od Regulatorne komisije, tako da evidencija FERK-a jasno pokazuje da nije postojao interes za izgradnju solarnih ili elektrana koje koriste biomasu. Strategija energetskog sektora u RS i prijedlog strategije u FBiH ne posveuju veliku panju podsektorima energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije. Paradigma se nije bitno promijenila od trendova iz 60-ih i 70-ih godina prolog vijeka. Prema tome, sve i da postoji jedinstvena strategija energetskog sektora na nivou BiH, pitanje je kakva bi ona bila i da li bi graani od nje imali velike koristi, kae se u dokumentu CPU-a. Ne postoje statistiki podaci ni adekvatna analiza koji bi tano pokazali koji je potencijal u BiH za utedu trokova energije u javnom i privatnom sektoru. Neke studije procjenjuju da je mogue ostvariti ukupnu utedu energije do 30 posto. Naprimjer, programi energetske efikasnosti u Bugarskoj pokazali su da je potencijal utede u javnim kolama 40 posto, a u Srbiji 44 posto. Ovako velike utede znae i jako brzu isplativost investicija. Nema razloga da vjerujemo kako je taj potencijal u BiH znatno drugaiji. Zapravo, ne postoje mjere u ekonomiji koje su isplativije za BiH u ovom trenutku nego mjere ulaganja u energetsku efikasnost u javnom sektoru, zakljuuje se u analizi CPU-a.

17

ANALIZA >>>

tete u Libiji vee od prvobitno procijenjenih 110 miliona eura


Pred menadmentom kompanija koje su bile angaovane u Libiji postavljen je ozbiljan zadatak kako i na koji nain opstati i preivjeti kolaps koji su doivjeli? Prekidom radova i naputanjem trita zbog ratnih sukoba u Libiji dolo je do gubitka trita i ugovorenih poslova, a s druge strane to je direktni udar na likvidnost kompanija, kojima je neophodna finansijska pomo. Dok se tete jo uvijek sumiraju, trai se nain kako servisirati nastale obaveze prema bankama, finansijskim institucijama, dobavljaima i podugovaraima koji su vezani za trite Libije.
Piu: E. Ahmetovi i D. Kalajdisalihovi anjskotrgovinska komora BiH je kroz Asocijaciju graevinarstva i IGM VTK BiH u saradnji sa 12 kompanija koje su izvodile radove u Libiji, sagledala i izvrila procjenu tete koju su ove kompanije pretrpjele prekidom svojih aktivnosti i naputanjem libijskog trita. Odbor Asocijacije graevinarstva i IGM VTK BiH je na proirenoj sjednici 30. septembra 2011. godine o toj temi vodio posebnu sjednicu. Shodno raspravi i zakljucima sa ove sjednice Odbora Asocijacije konstatovano je da e, s obzirom na trenutna deavanja i saznanja kompanija o devastaciji i otuenju zaostale opreme i materijala u Libiji, ranije procijenjena direktna teta od cca 110 miliona eura biti sigurno vea i da treba inovirati sagledavanje teta. U strukturi teta najvei iznos iskazan je po osnovu zaliha proizvodnje (neispostavljenih faktura) u iznosu cca 46,7 miMilionski gubici po svim osnovama 659,1 milion eura vrijednost ugovorenih radova u Libiji 54,5 miliona eura planirana dobit od ovih poslova 662,7 miliona eura vrijednost radova pred ugovaranjem 15,9 miliona eura vrijednost bankarskih garancija 1,2 miliona eura trokovi bankarskih garancija 7,7 miliona eura kreditna zaduenja kompanija za realizaciju poslova u Libiji 15,2 miliona eura vrijednost opreme bh. kompanija koja je ostala u Libiji 8,4 miliona eura vrijednost materijala koji je ostao u Libiji 307 hiljada eura kotala je evakuacija cca 800 radnika iz Libije 3,9 miliona eura iznose neizmirena dugovanja kompanija prema radnicima po osnovu plaa liona eura, ispostavljenih, a nenaplaenih faktura u iznosu cca 28,8 miliona eura te zaostale opreme u iznosu od 25,4 miliona eura. Stav i miljenje Odbora Asocijacije je da su situacija i problemi kompanija donedavno angaovanih u Libiji preveliki da bi ih kompanije same prevazile. Pojedinano posmatrano, najvee gubitke su ostvarili Energoinvest d.d. Sarajevo, Hidrogradnja d.d. Sarajevo, irbegovi Co. Graanica i Neimarstvo a.d. Trebinje, u iznosima veim od sedam miliona eura. Gubitak trita finansijski iscrpio kompanije Problemi izazvani prekidom radova u Libiji i nemogunost upoljavanja osloboenih kapaciteta u zemlji, iscrpili su kompanije do mjere da je sa finansijskog aspekta upitan njihov dalji rad. Zato je, smatra Odbor Asocijacije, neophodno u prvoj fazi osigurati njihovu sanaciju, a u drugoj fazi, poveanim angamanom u zemlji, obezbijediti njihovu stabilizaciju i jaanje. Odbor apeluje na nadlene dravne, entitetske i druge organe u BiH da putem razvojnih banaka sagledaju mogunost pruanja finansijske pomoi kompanijama i njihovim kooperantima angaovanim u Libiji za isplatu linih dohodaka radnika vraenih iz Libije, tekuu likvidnost kompanija, te obaveze iz potraivanja tih kompanija prema podizvoaima, kooperantima i dobavljaima. Takoer se trai da nadleni organi na svim nivoima ubrzaju aktivnosti na realizaciji investicija, a prije svega u saobraajnoj infrastrukturi i energetici, kako bi se poveanim radom finansijski ojaale ve iscrpljene graevinske kompanije iz Libije i time stvorili uslovi za njihov angaman kako na domaem tako i na stranim tritima. Od Predsjednitva BiH, Vijea ministara i Ministarstva vanjskih poslova BiH oekuje se da svojim aktivnostima u UN-u i EU iniciraju razrjeenje problema naplate potraivanja bosanskohercegovakih kompanija angaovanih u Libiji i doprinesu njihovom povratku na to trite.

18

InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

OTKRIVAMO >>> ta sve trae kompanije iz Bosne i Hercegovine u nekadanjim republikama bive SFRJ kao svoju imovinu (I)

Potraivanja vrijedna stotine miliona maraka


Za neusaglaena potraivanja iz Centralnog registra pasivne podbilance za koja je postojala validna dokumentacija, podnesene su tube radi naplate potraivanja iz pasivne podbilance u Republici Srbiji podnesena je 21 tuba, a ukupna vrijednost sporova je 60.506.442,49 USD, 3.053.005,19 GBP i 278.353,71 , dok su u Republici Hrvatskoj podnesene tri tube ija je vrijednost sporova 12.978.508,80 USD.
Za Sarajevo osiguranje evidentirano je 11 stvari koje se nalaze na prostorima nekadanje SFRJ, i to devet u Srbiji i po jedna u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Javno preduzee Elektroprivreda d.d. Sarajevo ima devet stvari koje potrauje, i to sedam u Hrvatskoj, a dvije u Crnoj Gori. Prema evidenciji po tri stvari potrauju kompanije Rudnik mrkog uglja Tuzla (dvije u Srbiji i jedna u Hrvatskoj) i Merkur d.d. Mostar (sve tri u Hrvatskoj). Utvreno je i potraivanje, i to po dvije stvari, preduzea Hepok d.d. Mostar (po jedna u Srbiji i Hrvatskoj), Rudnik mrkog uglja urevik ivinice (po jedna u Srbiji i Hrvatskoj), Rudnik mrkog uglja Banovii (jedna u Sloveniji i jedna u Hrvatskoj radi se o suvlasnitvu na Hotelu uro Salaj, Gradac) te ipad export-import d.d. Sarajevo (po jedna u Srbiji i Hrvatskoj Luka ibenik). Po jednu stvar prema evidenciji potrauju kompanije Bosnalijek d.d. Sarajevo (Srbija), Fabrika duhana Mostar (Hrvatska), Hidrogradnja d.d. Sarajevo (Hrvatska), Rudnik mrkog uglja Kakanj (Hrvatska), Pretis d.d. Vogoa (Unis Pretis Nis d.o.o, Srbija), Zrak Holding d.d. Sarajevo (Srbija) te eljezara Zenica d.o.o. Zenica (Slovenija udio u studentskom domu u Ljubljani). Sve ove stvari preduzea evidentirala je Agencija za privatizaciju u FBiH. Naime, u skladu sa lanom 35(a) Zakona o poetnoj bilanci stanja preduzee i banaka (Slubene novine Federacije BiH, br. 12/98, 40/99, 47/06, 38/08 i 65/09) Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH formirala je i vodi Centralni registar stvari, prava i obaveza iz pasivne podbilance. Agencija je za povrat imovine iskazane u pasivnoj podbilanci zakljuila ugovore o zastupanju sa advokatima u Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji. novana potraivanja Kada su u pitanju prava potraivanja (deblokirana i naplaena potraivanja), evidentirano je da se radi o potraivanjima 19

Pie: Almir Terzi

pet republika nekadanje SFRJ, sada samostalnih drava (Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Makedoniji i Crnoj Gori) samo 20 kompanija iz Federacije Bosne i Hercegovine potrauje ukupno ak 248 stvari tih preduzea, koje se procjenjuju na vie stotina miliona KM. Najvie tih stvari, njih 196, evidentirano je u Hrvatskoj, Srbiji 43, po etiri u Sloveniji i Crnoj Gori te jedna u Makedoniji. Ko ta trai Kada su u pitanju kompanije iz FBiH, samo eljeznice FBiH su iskazale potraivanja 129 nekretnina, od kojih su tri odmaralita, a ostalih 126 radi se o mostovima, tunelima, skretnicama, atrnjama i staninim zgradama na Unskoj pruzi i pruzi od Gabele Polja do Ploa (sve u Republici Hrvatskoj). eljeznice FBiH u svojoj pasivnoj bilanci iskazale su i pokretne stvari (ukupno 283 stvari). Radi se o vagonima i lokomotivama koje su se zatekle na prostoru bive SFRJ, od kojih je i jedna kompozicija voza koja se nalazila na remontu u Zrenjaninu (Republika Srbija). Kompanija Agrokomerc d.d. Velika Kladua potrauje ukupno 38 stvari i to 29 u Hrvatskoj, est u Srbiji te po jednu u Sloveniji, Crnoj Gori i Makedoniji. Za Rudnik mrkog uglja Breza evidentirano je potraivanje 16 stvari, sve u Hrvatskoj, a za Fabriku duhana Sarajevo i KTK Visoko po 12. Naime, FDS ih u Srbiji ima osam, Hrvatskoj tri, a Sloveniji jednu, dok je za KTK Visoko navedeno da se svih 12 nalaze u Srbiji, dok je u Hrvatskoj evidentirano i da je formirano preduzee na imovini ove bh. kompanije. InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

>>>
preduzea iz oblasti namjenske i nenamjenske industrije koja su iskazana u pasivnoj podbilanci u skladu sa propisima o privatizaciji u Federaciji BiH. Iznos sredstava naplaenih iz pasivne podbilance je 5.964.074,96 USD (Odluka o prijenosu sredstava iz pasivne podbilance, broj: 05-19-5170/05 od 21. decembra 2005. godine koju je donio Upravni odbor Agencije za privatizaciju Federacije BiH) i odnose se na preduzea sa podruja Federacije BiH, u skladu sa lanom 20. Zakona o poetnoj bilanci stanja preduzea i banaka. Odlukom o prijenosu sredstava pasivne podbilance sa Escrow rauna VM broj: 169/06 od 31. augusta 2006. godine, Vijee ministara Bosne i Hercegovine raspodijelilo je i prenijelo sredstva u iznos od 5.964.864,96 USD, a koja se odnose na preduzea sa sjeditem u Federaciji Bosne i Hercegovine, na Agenciju za privatizaciju u Federaciji BiH, izuzev sredstava koja se odnose na Famos Holding Sarajevo i FAST a.d. Istono Sarajevo u iznosu od 563.198,90 USD. Novana sredstva su naplaena u 2007. godini, a raspored je izvrila Vlada Federacije BiH u skladu sa Uredbom o nainu koritenja naplaenih novanih sredstva iz pasivne podbilance preduzea i banaka (Slubene novine Federacije BiH, broj 63/06). Iraki dug to se tie usaglaenih i naplaenih potraivanja temeljem irakog duga, stanje je sljedee. Nakon potpisivanja Aneksa I Ugovora o reguliranju meusobnih odnosa (26. novembra 2010. godine) i sudskog poravnanja (32.P.953/2010) od 29. novembra 2010. godine pred Privrednim sudom u Beogradu o isplati novanih sredstava temeljem irakog duga, na poseban raun Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH 1. decembra 2010. godine uplaen je iznos od 41.447.591,95 USD. Novana sredstva u iznosu od 407.409,57 USD ostala su na posebnom depozitnom raunu J.P. SDPR Yugimport Beograd, sve do razrjeenja problema nastalih u vezi sa swift porukom Thai Military Bank Public Company Limited od 16. oktobra 2010. godine kojom se aktivira kontra garancija br. 1868 izdata od Narodne banke Jugoslavije Vojni servis, te je u toku postupak u cilju naplate ovog iznosa. Vlada Federacije BiH Odlukom o raspodjeli novanih sredstava iz pasivne podbilance V. broj: 851/2010 od 2. decembra 2010. godine (Slubene novine Federacije BiH, broj 84/10) raspodijelila je novana sredstva: - iznos od 14.986.339,96 KM privrednom drutvu Energoinvest d.d. Sarajevo, u skladu sa Odlukom Vlade Federacije BiH V. broj: 143/09 od 18. februara 2009. godine (Slubene novine Federacije BiH, broj 13/09); - iznos od 43.000.000,00 KM na raun Federalnog zavoda PIO/MIO na ime pokria neisplaenih obaveza prema Federalnom zavodu PIO/MIO, u skladu sa Uredbom o nainu koritenja naplaenih novanih sredstava iz pasivne podbilance preduzea i banaka (Slubene novine Federacije BiH, broj 63/06); - preostali iznos Agenciji za privatizaciju u Federaciji BiH. Obveznice Polovinom 2006. godine Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH inicirala je pokretanje aktivnosti prema Jubmes banci a.d. iz Beograda radi naplate potraivanja temeljem civilnih poslova (izvoenja graevinskih radova i izvoza roba u Irak u razdoblju od 1984. do 1990. godine). Jubmes banka a.d. Beograd je tokom 2005. godine kod Ureda za usaglaavanje irakog duga blagovremeno registrirala i usaglasila sva komercijalna potraivanja pa tako i potraivanja preduzea iz Federacije Bosne i Hercegovine, bez konsultacija sa preduzeima. Potraivanja su u skladu sa uvjetima Pariskog kluba restrukturirana (obraun i pripis kamate za period od 1990. do 31. decembra 2005. godine, otpis 80 % tako formiranih potraivanja, konverzija neotpisanih 20% potraivanja u nove obveznice Republike Irak, ija glavnica dospijeva u 16 jednakih polugodinjih rata od 2020. do 2028. godine, pri emu se kamata po stopi od 5,8% obraunava i plaa vlasnicima obveznica polugodinje). Jubmes banka a.d. Beograd se direktno obraala preduzeima na podruju Federacije BiH koja su imala potraivanja temeljem civilnih poslova, te onima koji su dokazali pravni kontinuitet prenijela obveznice. Za preduzea PZ Integra Sarajevo, DD Bitas Sarajevo, UPI Sarajevo i ipad d.d. Sarajevo, koja nemaju pravnog sljednika, Vlada Federacije BiH je donijela Odluku o davanju ovlasti za prenos obveznica Republike Irak na Agenciju za privatizaciju u Federaciji BiH V. broj: 186/ 2009 od 12. marta 2009. godine. Jubmes banka a.d. Beograd i Agencija za privatizaciju u FBiH potpisale su Ugovor o regulisanju meusobnih odnosa br. 05-19-590-3/09 od 17. juna 2009. godine, te Aneks ugovora od 4. augusta 2009. godine. Na skrbniki raun Agencije 8. septembra 2009. godine izvren je prijenos obveznica Republike Irak u nominalnom iznosu od 960.000,00 USD. Tube i obaveze Za preostala neusaglaena potraivanja iz Centralnog registra pasivne podbilance, za koja je postojala validna dokumentacija, a temeljem Odluke o davanju ovlasti za zastupanje pred sudovima u dravama nastalim raspadom bive SFRJ, V. broj 250/07 od 30. maja 2007. godine koju je donijela Vlada Federacije BiH, Agencija je blagovremeno odabrala advokate i podnijela tube radi naplate potraivanja iz pasivne podbilance. U Republici Srbiji podnesena je 21 tuba. Ukupna vrijednost sporova je 60.506.442,49 USD (amerikih dolara), 3.053.005,19 GBP (britanskih funti) i 278.353,71 (eura). Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH je podnijela i pet tubi za potraivanja preduzea BNT Holding Novi Travnik i jednu tubu za potraivanja preduzea Famos Holding d.d. Sarajevo koji su u nadlenosti kantonalnih agencija. U Crnoj Gori podnesene su tri tube, a vrijednost sporova je 68.733,13 . U Republici Makedoniji podnesena je jedna tuba, a vrijednost spora je 25.000 . Kada je u pitanju Republika Hrvatska podnesene su tri tube. Vrijednost sporova je 12.978.508,80 USD, od kojih se jedna tuba odnosi na BNT Holding Novi Travnik i jedna tuba na Famos Holding d.d. Sarajevo. Preduzea iz nadlenosti Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH iskazala su i obaveze prema dobavljaima kao i temeljem kreditnih zaduenja prije rata u ukupnom iznosu od 58.708.573,00 KM. U novembarskom broju InfoKoma donosimo pregled registra pasivne podbilance koji su evidentirale kantonalne agencije u Federaciji BiH.

20

InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

TEMA >>> Forum privrednih komora CEFTA 2006

U Sarajevu se okupili predstavnici regionalnih privrednih komora

U Sarajevu su zasjedale radne grupe Foruma privrednih komora CEFTA 2006, koji je osnovan s ciljem da se putem meukomorske saradnje i dijaloga prui podrka privredi da maksimizira pozitivne efekte stvaranja zone slobodne trgovine u regionu. Zakljuci sa ovog skupa bit e razmatrani narednog mjeseca u Parizu na zasjedanju Zajednikog odbora CEFTA 2006.

Pie: Igor Gavran

vogodinje predsjedavanje Bosne i Hercegovine Pododborom za tehnike barijere trgovini (TBT) i netarifne barijere (NTB) CEFTA 2006 praeno je i predsjedavanjem Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Radnom grupom za TBT i NTB. Na sastanku ove radne grupe konstatovano je da jo uvijek nije u potpunosti uspostavljena zona slobodne trgovine, zakljuno s 31. decembrom 2010. godine, to je jedan od ciljeva i prioriteta CEFTA-e 2006. Ovakva konstatacija ilustrirana je brojnim konkretnim primjerima barijera slobodnoj trgovini, meu kojima su najee: komplici-

rane procedure na graninim prijelazima, nedostatak meunarodno priznatih akreditacionih i certifikacionih tijela i nedovoljan broj ovlatenih laboratorija i institucija, nepriznavanje certifikata o kvalitetu na izvoznim tritima, neusklaenost domaih standarda i tehnike regulative s meunarodnim standardima, nedostatak adekvatne saobraajne i druge infrastrukture, korupcija i krijumarenje, nekorektno postupanje inspekcijskih organa u nekim lanicama CEFTA-e, uvoenje i primjena novih propisa u jednom broju lanica, koji spreavaju nesmetano poslovanje i trgovinu, itd. Pozitivan primjer iz prakse prisutne u Crnoj Gori, to bi bilo korisno da i ostale lanice koriste, jeste Savjet za eliminaciju barijera na unutranjem planu, koji je formirala Vlada Crne Gore i s Upravom carina su uspostavljena tzv. Otvorena vrata za direktan kontakt. 21

InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

>>>

Hrvatska istupa iz cEFTA-e 2006 Na sastanku Radne grupe za poljoprivredu i SPS najvie panje je posveeno aktuelnim barijerama slobodnoj trgovini u CEFTA-i i moguim posljedicama oekivanog istupanja Hrvatske iz ovog sporazuma i pristupanja Evropskoj uniji. Zakljueno je da e nakon ove promjene vanjskotrgovinska razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda izravno ovisiti o usklaenosti zakonodavstva ostalih lanica CEFTA-e 2006 sa zahtjevima Evropske unije. Zbog toga e lanice CEFTA-e, odnosno njihove nadlene institucije, morati ubrzati postupak usklaivanja nacionalne legislative, kako bi omoguili neometanu vanjskotrgovinsku razmjenu. Komore su se sloile da e od nacionalnih nadlenih institucija zahtijevati zakljuivanje Protokola o uzajamnom priznavanju sanitarnih i fitosanitarnih certifikata, u cilju smanjenja problema u prometu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Takoer se zahtijeva dosljedna primjena CEFTA-e 2006 u meusobnoj trgovini ovim proizvodima. Radna grupa za poljoprivredu i SPS oekuje da e ocjena eksperata OECD-a o stanju i pojavi necarinskih barijera trgovini u prioritetnim sektorima u regiji doprinijeti objektivnijem sagledavanju ovog problema i pronalaenju efikasnijih rjeenja za uklanjanje postojeih i spreavanje pojave novih prepreka.

Dijagonalna kumulacija porijekla proizvoda Sredinja tema sastanka Radne grupe za carine i pravila porijekla bila je dijagonalna kumulacija porijekla proizvoda u CEFTA-i 2006, kako dosadanja iskustva u njenoj implementaciji, tako i mogunosti njene primjene u narednom periodu. Dijagonalna kumulacija porijekla proizvoda ocijenjena je jednom od najvanijih postavki koje stvaraju zdrav osnov za formiranje i razvoj regionalnog trita. Dosadanji pozitivni efekti proistekli iz dijagonalne kumulacije pravila porijekla bili bi znatno bolji da su privrednici dovoljno upoznati i educirani o mogunostima koje se nude dijagonalnom kumulacijom porijekla proizvoda. Takoer je zakljueno da je neophodno poticati aktivnosti na pristupu i potpisivanju regionalne Pan-euro mediteranske (PEM) konvencije o preferencijalnim pravilima porijekla proizvoda, uz jau inicijativu poslovne zajednice. Naglaena je potreba ubrzanja procesa edukacije putem razliitih oblika obrazovanja na svim nivoima u oblasti pravila porijekla proizvoda uz uee svih zainteresiranih (carinskih uprava, komorskog sistema i nadlenih ministarstava). Ponovo je iznijeta potreba da se objavi informativni vodi za pravila o porijeklu robe u regiji, a ije izdavanje bi podrao partnerski projekt DIHK-CEFTA. U izradi ovog vodia uestvovali bi predstavnici komorskog sistema, carinskih uprava i nadlenih ministarstava. Neophodno je ubrzanje procesa bilateralne liberalizacije trgovine sa zemljama lanicama mediteranskog partnerstva EU putem ekonomskog i finansijskog partnerstva i dalje uspostavljanje zone slobodne trgovine s ciljem integriranja mediteranskih partnera u glavni privredni sistem u regiji, tj. sistem Evropske unije. Neophodna je dalja liberalizacija u oblasti usluga, stvaranje jednakih uslova za investicije te nastavak rada na promoviranju jedinstvenih uslova za javne nabavke u regionu i postizanje neophodne konkurentnosti.

nastaviti rad na jaanju osiguravaa Radna grupa za osiguranje u svom radu se fokusirala na mogunosti saosiguranja u CEFTA-i 2006, liberalizacije aktuarstva i usklaivanja industrije osiguranja s meunarodnim standardima i zahtjevima Evropske unije. Zakljueno je da e se u narednom periodu nastaviti rad na jaanju saradnje osiguravaa u CEFTA-i 2006, ureenju pravnog okvira za postupnu liberalizaciju saosiguranja i aktuarstva i pokrenuti aktivnosti edukacije svih relevantnih aktera u osiguranju.

22

InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

TEMA >>>

Manifest Foruma metalaca BiH


Uz uee preko 100 prisutnih poslodavaca, sindikata, komora i nadlenih organa svih nivoa, u organizaciji Vanjskotrgovinske komore BiH, USAID-Sida Projekta, Ekonomskog instituta i ZEDA-e, 4. oktobra 2011. u sklopu meunarodnog sajma ZEPS-Intermetal odran je peti Forum metalske industrije BiH 2011. Tom prilikom usvojen je Manifest Foruma metalaca BiH 2011, ije dijelove prenosimo.
etalska industrija, oko koje su okupljeni poslodavci, sindikati i komore, izraava svoje stavove prema vladama u BiH o potrebi vee panje i poduzimanja aktivnih mjera za ubrzanje razvoja metalske industrije. Metalska industrija die svoj glas zbog injenice da u 2010. godini stvara 4,2% BDP-a BiH, ostvaruje 37,9% izvoza roba BiH, sudjeluje u investicijama sa 4,2% i zapoljava 5,3% uposlenih u privredi BiH. Iako respektivni, to su opadajui podaci, to ukazuje na to da oporavak metalske industrije ide uz smanjenje njenog udjela u svim navedenim indikatorima u odnosu na stanje 2008. godine. Posebno zabrinjava pad zaposlenosti i gubitak oko 4.300 radnih mjesta u 2010. u odnosu na stanje 2008. godine. 1. Metalska industrija trai da politike reforme ponu bez odlaganja, jer samo tako moemo prevazii ekonomsku blokadu u kojoj se danas BiH nalazi i koja je najvie iskazana zastojem u prilivu stranih direktnih investicija. 2. Novi koncept ekonomskog razvoja u BiH mora se vratiti industriji kao okosnici razvoja i zapoljavanja. Industrijske politike za metalski sektor treba da daju odgovor na pitanja kako generirati to vei broj novih industrijskih kapaciteta, kako restrukturirati polumrtve dravne firme iz ovog sektora, kako podii izvoznu konkurentnost i kako osigurati rast investicija i zaposlenosti. 3. Metalska industrija od vlada trai da poveaju potranju za proizvodima ovog sektora putem bre i efikasnije realizacije javnih investicija u izgradnju i rekonstrukciju cesta, eljeznica, elektroenergetike i drugih oblasti. 4. Neodriva je situacija u kojoj se oporavak metalske industrije odvija uz gubitak hiljada radnih mjesta. Da bi se poveao potencijal zapoljavanja, potrebno je osigurati povoljnije kredite i drugih izvora finansiranja, smanjiti poreska optereenja za investitore u novu opremu i tehnologije te ubrzati restrukturiranje dravnih firmi. 5. Metalci trae da se izvre reforme razvojno-investicijskih banaka u entitetima te da se u to kraem roku pojaa potencijal Izvozno-kreditne agencije BiH. Bez tih promjena uvjeti kreditiranja od 15 godina i kamata od 2 do 4%, kakve uiva naa konkurencija preko svojih razvojnih banaka, bit e samo pusti san za kompanije metalskog sektora. 6. Zabrinjavajue opadanje investicija zahtijeva da se razviju nove politike promocije stranih direktnih investicija (SDI), posebno u oblasti greenfield investicija. Strane investitore treba stimulirati raznim poreskim beneficijama da reinvestiraju dobit u BiH. S druge strane, Vlada bi trebala staviti na dnevni red pitanje realizacije razvojnih programa nekih velikih svjetskih firmi koji su bili dijelovi njihovih privatizacijskih ponuda zbog kojih su dobili povoljne uvjete kupovine poduzea u BiH (Arcelor Mittal, Volkswagen i drugi). Isto tako, treba pokrenuti pitanje zato su strani investitori iznevjereni u pogledu uvjeta koji su im obeavani u slobodnim zonama BiH (Vogoa, Visoko i drugi). 7. Metalski sektor trai da se to prije osposobi lokalna dravna institucija za izdavanje certifikata o kvalitetu, koji svaInfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

kog naeg izvoznika u zemlji izvoza kota oko 50.000 eura i da se pone sa izdavanjem certifikata sa znakom CE za izvoz u EU. Treba unaprijediti promociju izvoza, tako da mala i srednja poduzea imaju laki pristup sajmovima i izlobama na ciljnim tritima. Izvoznici ve imaju pozitivna iskustva iz funkcioniranja klastera u automobilskoj industriji, a inicijalna sredstva za klastere malih i mikro poduzea trebalo bi osigurati koristei program Firma USAID. Za izvoz malih i mikro poduzea trebalo bi formirati trgovake kue koje e objediniti njihov izvoz na naelima izvoznog upravljanja ili izvoznih trgovakih kua i za to donijeti odgovarajue zakonske propise. 8. Niska finalizacija je visok strukturalni problem i zato treba kreirati razvojne programe finalizacije od kojih se posebno istiu programi finalizacije na bazi aluminija. Nerazumljiva je postojea situacija pretenog izvoza primarnog aluminija, umjesto da se aluminij prerauje u zemlji, grade dodatni preraivaki kapaciteti i osigurava rast zaposlenosti. 9. Pred Vladom FBiH e se nai Strategija razvoja nauno-istraivakog rada u FBiH sa poetnim izdvajanjem sredstava iz budeta FBiH i kantona od 1% BDP-a za finansiranje NIR-a. I Vlada RS je obeala podii nivo sredstava za istraivanje na 1% BDP-a ve u narednoj godini. Neodlonu panju treba posvetiti zacrtavanju projekata NIR-a i saradnje sa univerzitetima u kompanijama metalskog sektora. Od infrastrukture prioritet su graenje mree istraivakorazvojnih centara, tehnolokih inkubatora, poslovnih i industrijskih zona za bru implementaciju rezultata NIR-a. U ovom podruju trai se aktivnost drave, entiteta, kantona i lokalnih zajednica. 10. Ponuda radne snage u mnogim sluajevima ne zadovoljava potrebe metalskog sektora. Potrebno je osigurati resurse za stalne dokvalifikacije radnika putem centara za profesionalno usavravanje koje treba razvijati na osnovama javno-privatnog partnerstva, posebno za radnike koji ostaju bez posla. 11. Steajevi su nezaobilazan nain rjeavanja nagomilanih problema u poduzeima metalskog sektora, uglavnom onih koja nisu uspjela da se restrukturiraju, bez obzira na to da li su privatizirana ili ne. Steajeve treba usmjeravati ka reorganiziranju i novom poetku za poduzea bez tereta dospjelih finansijskih obaveza. 12. U stvaranju uvjeta za realizaciju ambicioznih ciljeva ubrzanog razvoja metalskog sektora izuzetno je vaan socijalni dijalog poslodavaca i sindikata kao predstavnika radnika uz aktivno sudjelovanje vlada. Zajedniki cilj kroz socijalni dijalog treba da bude ouvanje radnih mjesta i stvaranje novih radnih mjesta za koja metalski sektor nudi brojne mogunosti. 13. Razvoj u metalskom sektoru podrazumijeva usklaeno djelovanje kompanija, vlada i sindikata na graenju konkurentnosti, povoljnog ambijenta i socijalne kohezije kao bitnih uvjeta konkurentnosti.

23

TEMA >>> Zasjedao Odbor Asocijacije drvne industrije i umarstva

Drvna industrija i umarstvo trae podrku drave

U Vanjskotrgovinskoj komori BiH sredinom septembra odran je sastanak Odbora Asocijacije drvne industrije i umarstva. Kao jedan od znaajnijih sektora privrede umarstvo i drvna industrija moraju imati potporu drave. S tim u vezi dati su konkretni prijedlozi, s ijom realizacijom bi se trebao poboljati poloaj drvne industrije i umarstva.

Pie: Selma Baagi ozitivni izvozni rezultati pokazuju da je drvna industrija veliki potencijal kojem drava treba posvetiti veu panju. Uesnici sastanka su se sloili da Vijee ministara BiH u saradnji sa razvojnim bankama Federacije i RS treba da omogui davanje povoljnijih kreditnih sredstava za izvoz i pripremu izvoza, te da u saradnji sa nadlenim ministarstvima na nivou Bosne i Hercegovine nae adekvatne mehanizme za stimulisanje izvozno orijentisanih firmi iz oblasti drvne industrije. Od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine oekuje se da donese ekonomske mjere koje e destimulisati izvoz trupaca. Saradnja izmeu umarstva i drvne industrije mora biti transparentna i na trinim osnovama. Preduzea umarstva sa firmama iz drvne industrije treba da prave ugovore o isporuci sirovine na dui rok, kako bi preraivai imali sigurnost u obezbjeenju sirovinom. Bitno je i da se sistem obrazovanja u srednjim kolama prilagodi potrebama privrede. 24

Izvozni katalog drvne industrije BiH Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine planira izdavanje novog izvoznog kataloga drvne industrije Wood Industry Bosnia and Herzegovina i CD direktorija. To e biti jedini katalog i CD direktorij drvne industrije u kojem e se promovirati firme sa cijelog podruja Bosne i Hercegovine. Katalog i CD e se tampati na engleskom, njemakom i bosanskom jeziku, a distribuirat e se na svim znaajnijim sajmovima u zemlji i inozemstvu. Takoer, bit e dostavljen ambasadama, predstavnitvima, domaim i stranim institucijama i delegacijama koje budu posjeivale Vanjskotrgovinsku komoru Bosne i Hercegovine. Katalog, koji e se tampati u tirau od 2.000 komada, i CD e se raditi po oblastima (namjetaj, graevinska stolarija, montane drvene kue, ploe i furnir).

InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

poslovne 1219:Layout 1

9/29/2011

2:36 PM

Page 46

TEMA >>>

6. konferencija kvaliteta Bosne i Hercegovine

KVALITET - ULAZNICA U DRU[TVO USPJE[NIH


Hotel Tuzla u Tuzli, od 9. do 11. novembra/studenog 2011. godine
Organizatori Konferencije:
Zlatni sponzor:

Pokrovitelji Konferencije:

Tematika Konferencije:
Srijeda, 9. 11. 2011. ^etvrtak, 10. 11. 2011. Petak, 11. 11. 2011.
od 18:00 do 21:00 Okrugli sto Slu~ajevi dobre prakse u certificiranju sistema kvaliteta

od 10:00 do 17:00 od 9:00 do 13:00

Infrastruktura kvaliteta u BiH

Razmjena iskustava iz prakse

Vi{e informacija i program Konferencije mo`ete na}i na web stranici: www.kvalitet.ba

Pozivamo Vas da se prijavite za u~e{}e na Konferenciji. Rok za prijavu je 4. 11. 2011. godine.

S obzirom na to da je broj u~esnika ograni~en, molimo Vas da popunjen prijavni obrazac za u~e{}e na Konferenciji po{aljete {to prije, a najkasnije do 4. 11. 2011., na e-mail slemes@unze.ba ili na faks broj 032/246-612. Kotizaciju za u~e{}e na Konferenciji, u iznosu od 200,00 KM, odnosno 100,00 KM ako ste ~lan Asocijacije za kvalitet u BiH, mo`ete uplatiti na: Asocijacija za kvalitet u Bosni i Hercegovini, Fakultetska 1, 72000 Zenica Broj `iro-ra~una: 134-010-0000196836 kod Investiciono-komercijalne banke Zenica sa naznakom: 6. konferencija kvaliteta. Kotizacija obuhvata: prisustvo prezentacijama, u~e{}e na Okruglom stolu, certifikat o u~e{}u na Konferenciji, {tampane materijale s prezentacijama, primjerak Poslovnih novina, koktel dobrodo{lice (9. 11.), sve~ani ru~ak (10. 11.) i osvje`enja na pauzama. Za registrovane u~esnike Konferencije obezbije|en je poseban popust na cijenu smje{taja u hotelu Tuzla. Za rezervaciju smje{taja zainteresovani se mogu obratiti turisti~koj agenciji Respect iz Zenice, na telefon/faks 032/404-707, ili e-mail info@respect.ba.

InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

25

ANALIZA >>>

Zabrinjavajui rast nelikvidnosti


Prema posljednjem nepotpunom izvjetaju Centralne banke Bosne i Hercegovine, krajem augusta 2011. godine po osnovu kanjenja u otplati kredita, poreskih dugovanja i dugovanja prema dobavljaima blokirano je preko 30.000 iro rauna pravnih lica. Naalost, ni posljednji kao ni raniji izvjetaji Centralne banke nisu alarmirali nadlene institucije i organe drave da poduzmu efikasne mjere i aktivnosti, kako bi se zaustavili postojei negativni trendovi i koliko-toliko ublaile njihove posljedice. Ovo dodatno i iz razloga to je u razvijenoj Evropskoj uniji, kojoj Bosna i Hercegovina tei, nepojmljivo neplaanje preuzetih obaveza nakon isteka zakonski odreenih ili ugovorima reguliranih rokova plaanja i to EU, u cilju zatite od mogue nelikvidnosti novih lanica, primjenjuje posebnu direktivu o spreavanju kanjenja plaanja u komercijalnim transakcijama.
dnja i sa njom radna mjesta, tako da naspram stagnacije ukupne zaposlenosti i opadanja zaposlenosti u proizvodnim djelatnostima galopirajua nezaposlenost prijeti da se izjednai sa zaposlenou. Ono to je u svemu ovome dodatno zabrinjavajue jeste injenica da se broj blokiranih iro rauna iz mjeseca u mjesec poveava. Naalost, ni posljednji kao ni raniji izvjetaji Centralne banke nisu alarmirali nadlene institucije i organe drave da poduzmu u finansijskoj teoriji i razvijenoj evropskoj poduzetnikoj praksi primijenjene efikasne mjere i aktivnosti, kako bi se zaustavili postojei negativni trendovi i koliko-toliko ublaile njihove posljedice. Hrvatska dostigla rekordnu nelikvidnost Republika Hrvatska je u prvoj polovini septembra 2011. godine dostigla rekordnu nelikvidnost od 40 milijardi kuna nenaplaenih potraivanja (15,2 milijarde KM), kojima su istekli valutni rokovi plaanja, to je dvostruko vie nego 2001. godine, tj. prije 10 godina i to iznosi cca 80% novca u opticaju. Ovo dalje znai da je u Republici Hrvatskoj 84.692 pravnih lica ili svaka trea firma nelikvidna, s tim to se broj nelikvidnih/insolventnih pravnih lica koja ulaze u blokadu poveava mjeseno za cca 1.800 ili 2,2%, dok ih vrlo malo izlazi iz blokade. Alarmantna je injenica da se samo u posljednje dvije godine iznos neizvrenih osnova za plaanje gotovo udvostruio (za ak 18,7 milijardi kuna), dok se broj blokiranih pravnih lica, tj. onih koji ne isplauju plae, poreze niti doprinose poveao za ak 28.000. Blic-anketa koju je za Eukonomist proveo Hendal pokazala je jo porazniju injenicu: da se s nenaplaenim potraivanjima mui svako drugo preduzee, i to u situaciji kada InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

Pie: prof. dr. sc. Devad abi akonski propisi i dobra poslovna praksa pouzdanih poslovnih partnera zahtijevaju plaanje obaveza u rokovima njihova dospijea. Nelikvidnost kao nesposobnost plaanja obaveza u rokovima njihova dospijea dovodi subjekte pod udar zakonskih sankcija i rezerviranost dobavljaa i ostalih povjerilaca. Sa rastom nelikvidnosti opada kreditna sposobnost, to onda, po principu domino efekta, kao posljedicu ima jo veu nelikvidnost i u krajnjem trajnu blokadu iro rauna. Slijede tube i pokretanje steajnih postupaka od strane kupaca i ostalih povjerilaca u cilju prinudne naplate nenaplaenih potraivanja. Prinudne naplate i steajni postupci obezvreuju postojeu imovinu i umanjuju kapital vlasnika i po pravilu dovode do totalne prodaje i time promjene vlasnika. Novi vlasnici u veini sluajeva naputaju postojeu djelatnost, otputaju zaposlene i okreu se unosnijoj i broj zaradi. Upravo nelikvidnosti sve vie optereuje privredu Bosne i Hercegovine i koi njen ekonomski rast. Prema posljednjem nepotpunom izvjetaju Centralne banke Bosne i Hercegovine, krajem augusta 2011. godine po osnovu kanjenja u otplati kredita, poreskih dugovanja i dugovanja prema dobavljaima blokirano je preko 30.000 iro rauna pravnih lica. Ovim je zaustavljena i do daljnjeg odloena isplata plaa zaposlenih, a takoer i onemogueno uredno snabdijevanje inputima, to ozbiljno ugroava normalno odvijanje proizvodnje i prometa i to je, budui da najee vodi ka steaju i likvidaciji, u sveopoj recesiji strano. Time je, ne samo zaustavljen razvoj i otvaranje novih radnih mjesta, ve ugroena i postojea proizvo26

>>>

se ugovaraju iznimno dugi rokovi plaanja, to problem ini jo veim. Kako upozoravaju neki analitiari, problem nelikvidnosti hrvatske privrede je jo vei jer zahtjeve za prinudne naplate i steajeve malih podnose monopolisti i veliki, koji se ne boje protumjera. Za razliku od njih, mali, koji u strahu da ne izgube velike za partnere pristaju na ucjene i daju robu na iznimno duge rokove plaanja, koji se ni kao takvi ne potuju, dok u nabavkama pristaju na kratke rokove pa i avanse. Kako je aktuelna hrvatska Vlada prije nekoliko mjeseci krenula u borbu protiv nelikvidnosti prijavama za prinudnu naplatu i pokretanjem steajnih postupaka, to znai da svakom treem pravnom licu u Hrvatskoj prijeti blokada iro rauna, a mnogima od njih i steajevi. U proteklih nekoliko mjeseci, koliko se provodi postupak o prinudnoj naplati, podneseno je vie od 6.000 prijava i pokrenuto 2.000 steajnih postupaka. Posljedica ovoga je gubitak radnih mjesta i poveanje broja nezaposlenih na berzama rada. Tako se u prvoj polovini septembra 2011. godine na berze rada prijavilo dodatnih 19 hiljada nezaposlenih. Ovo kao posljedicu ima usporeni rast BDP-a od skromnih 0,8 posto, pad poreskih prihoda i deficit vanjskotrgovinske razmjene od 15 milijardi kuna (5,7 milijardi KM). Veina finansijskih analitiara u Hrvatskoj (Biznet, Busines.hr, Fina i dr.) ukazuju upravo na prinudnu naplatu poreza, carina, doprinosa i sl. putem blokada iro rauna od strane nadlenih poreznih i drugih institucija i pokretanje steajnih postupaka kao glavne uzroke nelikvidnosti hrvatske privrede. Pored njih, takoer, ukazuju i na posljedice recesije, zabranu komercijalnim bankama da odobravaju kratkorone kredite pravnim licima iji su rauni blokirani zbog neplaenih obaveza i izostanak pomoi Evropske centralne banke za finansijsku konsolidaciju privreda zemalja na putu za pristup EU. Identina situacija je i u Srbiji, u kojoj se nelikvidnost privrede i siromatvo stanovnitva identificiraju ka najvei problemi. Kanjenje u plaanju na nivou EU proizvodi gubitak od 23,6 milijardi eur Kanjenje u plaanju i u Evropskoj uniji postaje sve vie uobiajena pojava i razlog je svake etvrte insolventnosti, to na godinjem nivou donosi gubitak od 23,6 milijardi eura. Ogromna je, meutim, razlika u tome kako se administracije i institucije odnose prema tom problemu u zemljama okruenja i EU. lanice EU ve sedmu godinu primjenjuju, dodue s razliitim InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

uspjesima, direktivu o spreavanju kanjenja plaanja u komercijalnim transakcijama. Evropska unija, koja i sama ima problem zvani nelikvidnost, u cilju njegovog uspjenog rjeavanja i trajnog eliminiranja od 2004. godine primjenjuje posebnu direktivu, prema kojoj se sva plaanja imaju izvriti u roku do 30 dana, u kom roku se ne zaraunavaju kamate. Ukoliko dunik ne izvri plaanje u tom roku, nakon to primi fakturu ili drugi adekvatan zahtjev za plaanjem, predvieno je automatsko naplaivanje kamata, i to u visini zbira referentne kamatne stope Evropske centralne banke uveane za najmanje sedam posto, to iznosi minimalno 10%. Evropska unija je najavila i daljnje pojednostavljenje procedura naplate potraivanja. Primjena ove direktive u Bosni i Hercegovini, uz ostale mikro i makro mjere, znaajno bi poboljala ukupnu likvidnost, posebno malih preduzea. Posebna direktiva o spreavanju kanjenja plaanja u komercijalnim transakcijama Kako je vidljivo, likvidnost kao sposobnost plaanja obaveza u rokovima njihova dospijea predstavlja mjerilo kvaliteta finansiranja i temelj njegove uspjenosti, kako na nivou svakog pojedinanog subjekta tako i na makro nivou. U razvijenoj Evropskoj uniji, kojoj Bosna i Hercegovina tei, nepojmljivo je neplaanje preuzetih obaveza nakon isteka zakonski odreenih ili ugovorima reguliranih rokova plaanja. Unija u cilju zatite od mogue nelikvidnosti novih lanica primjenjuje posebnu direktivu o spreavanju kanjenja plaanja u komercijalnim transakcijama. Kako se Bosna i Hercegovina nalazi u procesu pribliavanja i time integriranja u EU i kako se, pored niza drugih nepovoljnih okolnosti broj pravnih lica kontinuirano smanjuje i kao posljedica rastue nelikvidnosti i steajeva, nadleni dravni organi i institucije bi pod hitno trebale i morale posvetiti vie panje rjeavanju ovoga problema. Ovo na nain da na bazi finansijske teorije i uspjene poduzetnike prakse Evropske unije uspostavi sisteme za njegovo kontrinuirano praenje i efikasno obuzdavanje i kontroliranje, kakve s vie ili manje uspjeha primjenjuju gotovo sve zemlje okruenja. (Autor je savjetnik za makroekonomski sistem u VTK BiH.)

27

TEMA >>> XIV Meunarodni simpozij FEB-a i URR-a FBiH

Raunovodstvena profesija u funkciji unapreenja poslovanja


U Neumu je od 15. do 17. septembra 2011. godine odran XIV Meunarodni simpozij Finansijsko-ekonomskog biroa Sarajevo (FEB) i Udruenja raunovoa i revizora Federacije BiH (URR FBiH) pod nazivom Raunovodstvena profesija u funkciji unapreenja poslovanja, na kome je referate i rezultate svojih istraivanja podnijelo preko 40 eksperata iz oblasti raunovodstvene i revizijske struke i nauke iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije i Srbije kao i predstavnici institucija i organa Federacije BiH. Koliki znaaj ovom tradicionalnom nauno-strunom skupu pridaje privreda Bosne i Hercegovine, zorno pokazuje i injenica da je organizaciju simpozija i tampanje zbornika finansijski i organizacijski pomoglo preko 50 vodeih kompanija u Bosni i Hercegovini.
Pie: prof. dr. sc. Devad abi koristan i po etrnaesti put zaredom se potvrdio kao tradicionalno mjesto susreta eksperata raunovodstvene i revizijske struke, saopenja jednogodinjih rezultata istraivanja i steenih iskustava, prognoza i najava buduih nacionalnih i globalnih dogaaja i aktivnosti u funkciji unapreenja poslovanja kako na mikro tako i na makro nivou. Kako licencirane raunovoe i revizori, tako i sami autori koji su bili u prilici pratiti izlaganja svojih kolega, nakon Simpozija postali su uistinu bogatiji za znanje kao nevidljivi kapital i sigurno orue u uspjenom savladavanju brojnih izazova raunovodstvene i revizijske struke i nauke u konkretnoj privrednoj praksi. Svi referati su tampani u zborniku na preko 700 stranica, a prezentacije su dostupne na stranici FEB-a: www.feb.ba. novine u raunovodstvenoj praksi Svi uesnici Seminara saglasni su s ocjenom da raunovodstvena i revizijska profesija, poslovne evidencije koje vodi i revidirani finansijski izvjetaji kao njihov rezultat sa aktuelnom globalizacijom, uz ISO i standarde okolinskog upravljanja postaju uistinu resurs i nezamjenjiva osnova za voenje poslovne politike kompanija i fer predstavljanje njihovih ostvarenih rezultata poslovanja. U ovom cilju, pored primjene vaeih meunarodnih raunovodstvenih standarda i meunarodnih revizijskih standarda, kontinuirane edukacije i obnavljanja licenci za svaku poslovnu godinu od strane nacionalnih raunovodstvenih i revizijskih regulatornih tijela u skoroj budunosti e biti uvedeno u praksu licenciranje raunovoa i revizora od strane meunarodnih regulatornih tijela i monitoring kontinuiranog praenja profesionalnosti i nezavisnosti rada licenciranih raunovoa i revizora i poduzimanje adekvatnih sankcija za nepotivanje zahtjeva raunovodstvene i revizorske struke i etike. Planirano je i uvoenje posebnog raunovoe kao funkcije kontinuiranog izvjetavanja vlasnika korporacija, identino kontrolorima, koji kontinuirano izvjetavaju i savjetuju menadment korporacija o materijalno-finansijskom poslovanju i mogunostima njegovog racionaliziranja i unapreenja. Raunovodstvena i revizijska struka i nauka od finansijskih trita u Bosni i Hercegovini oekuju da u saradnji sa Centralnom bankom Bosne i Hercegovine, a na osnovu iskustava sa globalnom finansijskom krizom iz 2008. godine, ponude privredi nove, povoljnije proizvode i usluge kao svoj ulog i doprinos smanjenju negativnih posljedica recesije i mogue nove globalne finansijske krize, u svom dugoronom interesu i u partnerskom odnosu sa privredom.

eminar pod nazivom Raunovodstvena profesija u funkciji unapreenja poslovanja pratilo je preko 500 uesnika, veinom raunovoa i revizora Federacije BiH iz privrede, javnog i neprofitnog sektora, ali i menadera, kontrolora, internih kontrolora i internih revizora, finansijskih strunjaka i strunjaka plansko-analitikih slubi i budetiranja. Najvaniji rezultati istraivanja, stavovi i planirane aktivnosti saopene na simpoziju se mogu ukratko rezimirati u sljedeem. Glavna vizija strategije IFAC-a (Meunarodna federacija raunovoa) i PAIB-a (Poslovni komitet profesionalnih raunovoa) u narednom periodu glasi: Prepoznavanje profesionalnih raunovoa kao voa i stratekih partnera u graenju dugoronog i stabilnog uspjeha organizacije. Stabilnost uspjeha organizacije ili ekonomska stabilnost organizacije e se u budunosti cijeniti putem njene: ekonomske vrijednosti iskazane u profitabilnosti, likvidnosti, zaduenosti i finansijske stabilnosti; drutvene odgovornosti u racionalnom i efikasnom koritenju prirodnih i ostalih resursa; odgovornosti prema ivotnoj sredini. Seminar doprinio unapreenju raunovodstvene i revizijske struke Zakljuci i preporuke Simpozija e biti dostavljeni resornom Ministarstvu finansija Federacije BiH, ije zakone i druge propise najvie provode raunovoe i revizori i koje izdaje licence revizorima koji osnivaju drutva za obavljanje revizije. Zakljuci e takoer biti dostavljeni i Revizorskoj komori Federacije BiH i Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. Prema jedinstvenoj ocjeni monitoring timova, zaduenih za praenje rada Simpozija i svoenje rezultata i pripremu zakljuaka, Simpozij je po svim tematskim oblastima bio inovativan, time i aktuelan i Dobar raunovoa najbolji finansijski savjetnik Nema uspjenog menadmenta, posebno promatrano na dugi rok, bez vjerodostojnih i fer finansijskih izvjetaja kao zavrnih produkata raunovodstva. Nema vjerodostojnih i fer finansijskih izvjetaja kao zavrnih produkata raunovodstva, bez profesionalnih, tj. strunih i nezavisnih raunovoa i revizora. Nema profesionalnih raunovoa i revizora, bez kontinuirane edukacije, predanosti struci i odanosti primjeni strukovnih standarda i vaeih zakona.

28

InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

INTERVJU >>> Nevenka Savi, direktorica Direkcije za evropske integracije Vijea ministara BiH

SSP je ugovor kojim se drava potpisnica obavezuje na provoenje niza mjera od znaaja za ekonomiju

Zakon o sistemu dravne pomoi je vrlo vaan i njime se omoguava poticaj privrednog razvoja i obezbjeuje kontrola i transparentnost u dodjeli dravnih sredstava, a svrha dravne pomoi je, izmeu ostalog, da podri ekonomski razvoj u izrazito nerazvijenim ili podrujima sa visokom stopom nezaposlenosti. Meu prioritetima koji su naglaeni i nakon etvrtog sastanka Privremenog odbora za stabilizaciju i pridruivanje, jesu izrada i usvajanje strategije o malim i srednjim preduzeima, zakona o zatiti okolia, zakona o prevozu opasnih materija, zakona o gasu, seta propisa u oblasti energije, kao i izmjene Zakona o javnim nabavkama BiH i entitetskih zakona o javnim preduzeima.

Razgovarao: Almir Terzi

rednosti koje e bh. privrednicima i kompanijama donijeti stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju (SSP) samo su jedan od segmenata o kojem u intervjuu za InfoKom govori Nevenka Savi, direktorica Direkcije za evropske integracije (DEI) Vijea ministara BiH. Sa direktoricom DEI-ja razgovarali smo i o prijedlogu zakona o sistemu dravne pomoi u BiH, ije je donoenje jedan od vanih zadataka koje treba ispuniti naa drava iz obaveza PrivremeInfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

nog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima sa EU, kao i o prioritetima, prvenstveno iz oblasti ekonomije, koje BiH treba ispuniti kako bi ostvarila to bre prikljuenje EU. Jedno od nezaobilaznih pitanja bila je i saradnja Vanjskotrgovinske komore BiH i Direkcije za evropske integracije BiH, koja e u narednom periodu biti intenzivirana. Vaan zakon o dravnoj pomoi Koje e prednosti donijeti stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju (SSP-a) za bh. privrednike, graane uope? Prednosti koje e primjena SSP-a donijeti u odnosu na Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima izmeu EU 29

>>>
i BiH koji je ve u primjeni, sadrane su u oblastima kretanja radnika, poslovnog nastanjivanja, pruanja usluga i kretanja kapitala. To, izmeu ostalog, znai da e SSP omoguiti bh. firmama da pokreu privredne djelatnosti na teritoriji EU pod ne manje povoljnim uslovima koji vrijede i za privredna drutva u dravama lanicama. Istovjetan tretman u oblasti pruanja usluga posebno e koristiti prevoznicima, dok privrednici najbolje znaju koliki je znaaj slobodnog kretanja kapitala. Takoer, primjeri zemalja regiona pokazali su da je nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju u njima dolo do znaajnog porasta stranih investicija. SSP je, ustvari, ugovor kojim se drava potpisnica obavezuje na provoenje niza mjera od znaaja za ekonomiju. Investitorima je to jasan poticaj, a gdje su investicije, tu su i nova radna mjesta. Kada govorimo o zakonu o dravnoj pomoi, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH spremilo je nacrt novog teksta tog akta, koji je usaglaen kao kompromisno rjeenje sa entitetima. Koliko je i zato vano da imamo ovaj zakon? ta dobivamo njegovim usvajanjem? Usvajanje zakona o sistemu dravne pomoi je jedna od obaveza iz Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima izmeu EU i BiH. Rije je o vrlo vanom zakonu koji omoguava poticaj privrednog razvoja i obezbjeuje kontrolu i transparentnost u dodjeli dravnih sredstava. Svrha dravne pomoi je, izmeu ostalog, da podri ekonomski razvoj u izrazito nerazvijenim ili podrujima sa visokom stopom nezaposlenosti, da potakne ciljane privredne djelatnosti, ublai tete nastale elementarnim nepogodama ili pomogne realizaciju projekata od interesa za drutvo. Pri tome zakon o sistemu dravne pomoi treba da osigura da dodjela pomoi bude realizovana prema jasno utvrenim i transparentnim kriterijima koritenja i kontrole, u skladu sa acquis communautaireom i principima trine ekonomije i konkurentnosti. Usklaenost propisa sa EU Osim zakona o dravnoj pomoi, koje su to jo pravne norme iz oblasti ekonomije koje vlasti Bosne i Hercegovine trebaju usvojiti u skladu sa zahtjevima to breg prikljuenja Evropskoj uniji? Meu prioritetima koji su naglaeni i nakon etvrtog sastanka Privremenog odbora za stabilizaciju i pridruivanje, odranog krajem juna, nalaze se izrada i usvajanje strategije o malim i srednjim preduzeima, zakona o zatiti okolia, zakona o prevozu opasnih materija, zakona o gasu, seta propisa u oblasti energije, kao i izmjene Zakona o javnim nabavkama BiH i entitetskih zakona o javnim preduzeima. Zakon o popisu stanovnitva, takoer, treba to prije usvojiti jer on nije samo uslov za podnoenje kredibilnog zahtjeva za lanstvo BiH u EU i davanje odgovora na upitnik Evropske komisije, ve je neophodan za naredne faze integracije. Bez preciznih statistikih podataka gotovo je nemogue adekvatno programirati razvoj i usmjeriti pomo iz fondova EU s ciljem odgovora na izazove integracije. Paralelno sa donoenjem zakonske regulative iz EU imamo stalna upozorenja kako je nuno da se ubrza proces usaglaavanja propisa u BiH sa onim evropskim (acquis communautaire). Prema informacijama Direkcije za evropske integracije BiH, koliko smo do sada uspjeli u tome i koliko nas, zapravo, jo posla eka na tom putu? Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju nastala je obaveza usklaivanja domaeg zakonodavstva sa acquisem. Predlagai propisa koje razmatraju Vijee ministara BiH i Parlamentarna skuptina BiH obavezni su da dostave miljenje Direkcije uz predloeni propis i tome su institucije pristupile vrlo odgovorno. Rije je o vrlo zahtjevnom i obimnom poslu. 30 Direkcija je samo u proloj godini pripremila 132 miljenja na propise, odnosno 550 od osnivanja, s tim to prije potpisivanja SSP-a usklaivanje propisa nije bilo obaveza ve se odvijalo na dobrovoljnoj bazi. Acquis je materija koja neprekidno raste, zbog ega se esto naziva pokretnom metom. Deceniju ranije acqius je imao 30 hiljada stranica, danas je ta brojka premaila 100 hiljada. U pripremi je dokument pod nazivom Program integrisanja, koji e, izmeu ostalog, identifikovati rokove i odgovorne institucije za provoenje obaveza iz procesa stabilizacije i pridruivanja, to e olakati i praenje usklaivanja domaih propisa sa acquisem. Prednosti i anse za privrednike Prema sadanjoj poziciji BiH na putu ka EU, odnosno gledano prvenstveno kroz SSP, ta biste ocijenili kao prednosti i mogunosti koje privreda i privrednici trebaju i mogu iskoristiti za sebe? Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima izmeu EU i BiH otvorio je trite zemalja EU za gotovo sve proizvode iz BiH koji su prema pravilima EU provjereni i sigurni za koritenje. No, da biste na trite EU izvezli industrijski ili prehrambeni artikal, potrebno je osigurati da je on izraen u skladu sa direktivama EU koje se na njega odnose, da su proizvodni procesi kontrolisani i da je inspekcija EU odobrila izvoz, a sve pod pretpostavkom da je sistem slubene kontrole u dravi izvoznici priznat u institucijama EU. Imajui ovo u vidu, BiH za sada direktno izvozi samo sirovu ribu i kou. Izvoziti je mogue i posredstvom firme iz EU, koja u tom sluaju dokazuje usklaenost proizvoda sa pravilima trita EU, ali time proizvod poskupljuje, odnosno postaje manje konkurentan. Privrednici u prvom redu trebaju znati koje su njihove obaveze u pogledu uea u trinoj utakmici sa EU i procijeniti obim i trokove promjena koje nuno nastaju u procesu prilagoavanja pravilima koja u toj utakmici vae. Vano je da bh. privrednici iskoriste svaku priliku za transfer znanja (tzv. know-how) putem seminara i direktnih kontakata sa poslovnim subjektima u EU i regionu, kako bi to prije savladali izazove konkurentnosti. Bitno je i da organizovano i argumentovano od nadlenih institucija trae i prate ispunjenje njihovog dijela posla koji omoguava koritenje svih prednosti otvorenog trita u skladu sa odredbama SSP-a. Dok BiH eka na ispunjavanje uslova kako bi imala kredibilnu aplikaciju na osnovu koje e dobiti status kandidata za EU, za sada su nam na raspolaganju samo dvije komponente Instrumenata pretpristupne pomoi (IPA fondova) Pomo u tranziciji i izgradnji institucija i Prekogranina saradnja. Kada govorimo o IPA fondovima i komponentama koje su nam dostupne, gdje u njima vidite ansu za razvoj i unapreenje privrede putem tih projekata? Komponenta I IPA-e usmjerena je na tranziciju i razvoj institucija. Najveim dijelom je rije o projektima tehnike pomoi institucijama uprave da razviju kapacitete za ispunjenje kriterija za lanstvo. Zbog ublaavanja efekata svjetske ekonomske krize za prethodne dvije godine dio IPA sredstava alociran je i na infrastrukturne projekte, ali prva komponenta, generalno, ne finansira ovu vrstu projekata. Druga komponenta usmjerena je na prekograninu saradnju, tj. projekte koje aplikanti iz BiH zajedniki osmiljavaju i provode sa regionalnim partnerima. Korisnici druge komponente, izmeu ostalih, mogu biti jedinice lokalne i regionalne uprave, razvojne agencije, organizacije koje se bave zatitom i promocijom kulture, turizmom, ouvanjem prirodne sredine, obrazovanjem i sl. Preostale tri komponente pretpristupne pomoi e Bosni i Hercegovini postati dostupne sticanjem kandidatskog statusa i uvoenjem decentralizovanog sistema upravljanja pretpristupnom pomoi. Meutim, osim pretpristupne pomoi, BiH moe da koristi InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

>>>

i Programe Evropske unije. Jedan od njih, za koji je uee BiH u pripremi, jeste tzv. CIP, odnosno Okvirni program za konkurentnost i inovacije iji su korisnici, izmeu ostalih, mala i srednja preduzea. CIP ima tri potprograma, a namijenjen je jaanju konkurentnosti preduzea, razvoju informatikog drutva i veoj upotrebi obnovljivih izvora energije. Takoer, na raspolaganju je i Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) koji udruuje sredstva Evropske komisije, Vijea Evropske razvojne banke, Evropske banke za obnovu i razvoj i bilateralnih donatora. Fokusiran je na sektor energije, okolia, transporta i razvoja privatnog preduzetnitva. Pogodnosti kandidatskog statusa Koliko je zapravo znaajno, posebno sa aspekta privrede BiH, da to prije dobijemo status kandidata za lanstvo u EU, s obzirom na otvaranje mogunosti za koritenje tri dodatne komponente IPA fondova? ta e nam donijeti uee u aplikaciji za te vrste projekata, odnosno koje privilegije? Kada postane kandidat za lanstvo u EU, BiH e moi da koristi i preostale tri komponente IPA-e: regionalni razvoj, razvoj ljudskih potencijala i ruralni razvoj. Komponenta regionalnog razvoja, na primjer, finansira infrastrukturne projekte u oblastima zatite okoline, saobraaja kao i programe koji potiu konkurentnost. Komponenta razvoja ljudskih resursa je usmjerena na podrku zapoljavanju, obrazovanju i socijalnoj inkluziji. Komponenta ruralnog razvoja potie razvoj poljoprivrede i ruralnih podruja. Tri spomenute komponente, na primjer, omoguavaju finansiranje projekata u domenu obnove pruga, rijenih plovnih puteva, upravljanja otpadom, jaanja konkurentnosti malih i srednjih preduzea, jaanja trita rada i sl. Osim direktne razvojne koristi, koritenje komponenti IPA-e koje e postati dostupne kada BiH bude kandidat omoguava odlinu pripremu za povlaenje novca iz strukturnih i Kohezionog fonda EU, koji su na raspolaganju iskljuivo lanicama. Iz Evropske komisije, ali i diplomatsko-konzularnih predstavnitava EU u BiH permanentno upozoravaju na nedostatak informacija koje se zapravo odnose na mogunosti koritenja sredstava koje izdvaja Bruxelles. Dijelite li takvo miljenje i ta je nuno uiniti kako bi se privrednici, ali i graani vie informirali o tim mogunostima koje pruaju aplikacije za projekte EU? Direkcija za evropske integracije znaajan dio resursa ulae na promociju finansijske pomoi Evropske unije. Osim informacija na internet stranici www.dei.gov.ba, Direkcija je izdala i distribuirala mnotvo informativnog materijala o transnacionalnim i programima prekogranine saradnje, programima InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

EU (raniji programi Zajednice) te organizovala ili uestvovala u radionicama o koritenju fondova EU. Puno informacija o mogunostima koritenja sredstava koje izdvaja EU pruaju i euroinfocentri irom BiH. Uprkos tome, Direkcija svakodnevno dobija upite i zahtjeve firmi i pojedinaca za dodjelom sredstava iz IPA-e. To govori da bi nivo razumijevanja svrhe pretpristupne pomoi i fondova mogao biti mnogo vei, pa iako dostupnih informacija ima mnogo, ima i prostora za dodatno informisanje i promociju. Obuka i saradnja Obuka i usavravanje u smislu pristupanja BiH integracijama EU, sasvim je sigurno, imaju veoma vanu ulogu. Direkcija za evropske integracije BiH tome posveuje posebnu panju, ne samo kada su u pitanju dravni slubenici, ve i mediji. Kakvi su planovi u ovom segmentu u narednom periodu? Na ta e biti dat poseban naglasak? Jedna od nadlenosti Direkcije je i edukacija slubenika u oblasti evropskih integracija. Samo u proloj godini Direkcija je organizovala 70 seminara, koje je pohaalo 1.500 slubenika. Ovog ljeta Direkcija je promovisala e-learning module i time postala prva u regionu koja je omoguila dravnim slubenicima uenje na daljinu, posredstvom internet stranice www.dei. gov.ba. Kada govorimo o predstavnicima sedme sile, u okviru druge faze EU Awareness projekta, Direkcija od jeseni planira odravanje niza novinarskih radionica koje e im olakati izvjetavanje o procesu evropskih integracija. Takoer, u sklopu navedenog projekta odran je inicijalni sastanak savjetodavnog medijskog odbora, koji ine glavni i odgovorni urednici medija u BiH, a ija je svrha ojaati saradnju Direkcije i medijskih kua s ciljem pravovremenog i kompetentnog informisanja javnosti o procesu evropskih integracija i profilisanja novinara za pisanje o ovoj temi. Vanjskotrgovinska komora BiH i Direkcija za evropske integracije BiH postigle su do sada znaajan broj zajednikih aktivnosti. ta je to to su u narednom periodu planovi saradnje ove dvije institucije? Sesije Evropskog poslovnog kluba koje organizuje Euro-info korespondentni centar o temama iz domena evropskih integracija od znaaja za privredu su forum kojem Direkcija doprinosi strunom diskusijom i jaa kontakte sa poslovnom zajednicom. One e i ubudue biti jedan od naina saradnje naih institucija. Takoer, inicirana je meusobna razmjena informativnog materijala za biltene, kao i postavljanje tzv. banera Direkcije i Komore na njihovim internet stranicama.

31

EICC >>> Pojmovnik evropskih integracija

Okvirni program za konkurentnost i inovacije

CIP

IP (Okvirni program za konkurentnost i inovacije) je program Zajednice uspostavljen u finansijskoj perspektivi 2007-2013. godina, a njegova vrijednost je 3,621 milijarda eura. Cilj tog programa je podsticanje konkurentnosti evropskih preduzea, podravanje inovativnosti, osiguravanje boljeg pristupa finansijama te podrke poslovanju u regijama. Takoer, cilj mu je podsticanje boljeg koritenja informacionih i komunikacionih tehnologija i pomo u razvoju informacionog drutva te poveanje koritenja obnovljivih izvora energije i energetske uinkovitosti CIP se sastoji od tri potprograma: - Program za poduzetnitvo i inovacije (EIP) usmjeren je na olakavanje pristupa finansijama za pokretanje i razvoj malih i srednjih preduzea te podsticanje ulaganja u inovativne aktivnosti, stvaranje ambijenta za razvoj saradnje malih i srednjih preduzea te podsticanje svih oblika inovacija u preduzeima. - Program podrke politikama u oblasti informacionih i komunikacionih tehnologija (ICT PSP) usmjeren je na

podsticanje inovacija i konkurentnosti putem ireg prihvatanja i efikasnog koritenja informacionih i komunikacionih tehnologija od strane graana, vlada i kompanija. - Inteligentna energija u Evropi (IEE) program usmjeren na poboljanje trinih uslova koji e osigurati ouvanje energije te podsticanje koritenja obnovljivih izvora energije ine ga etiri potprograma: SAVE unapreenje racionalnog koritenja energije, posebno u oblasti industrije; ALTENER promocija novih oblika energije; STEER podrka samoobnovljivim izvorima energije i goriva koja se koriste u transportu; COOPENER podrka izvorima obnovljive energije i korisnost energije u zemljama u razvoju. Bosni i Hercegovini je na osnovu Okvirnog sporazuma o opim principima uea BiH u programima Zajednice (2004/2007.) otvorena mogunost pristupa za sva tri CIP-ova potprograma: EIP, ICT PSP, IEE. (Tekst preuzet iz Pojmovnika evropskih integracija)

BiH pokrenula proceduru za pristupanje cIP-u Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine je pokrenulo zvaninu proceduru za pristupanje CIP-u, odnosno potprogramu EIP, te bi se uskoro moglo oekivati zakljuivanje Memoranduma o razumijevanju izmeu Ministarstva i Evropske komisije. Na taj nain bi se ozvaniilo pristupanje Bosne i Hercegovine ovom potprogramu. Potprogram za poduzetnitvo i inovacije (EIP) ima cilj, izmeu ostalog, pruanje podrke malim i srednjim preduzeima putem finansiranja u razliitim fazama njihovog nastajanja i razvoja, pruanje podrke regionalnim poduzetnikim centrima, meunarodnom povezivanju preduzea kao i pruanje podrke preduzeima sa ciljem efikasnije upotrebe prirodnih resursa, spreavanja zagaivanja okoline i sl. U implementaciji Programa kljunu ulogu ima Evropska poduzetnika mrea (Enterprise Europe Network EEN) u Bosni i Hercegovini, iji je koordinator Euro info korespondentni centar Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine. Posebna panja bi se posvetila pruanju podrke potencijalnim podnosiocima projektnih prijedloga kako bi se to uspjenije povukla finansijska sredstva.

32

InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

TEMA >>>

Poslovna saradnja
oktobar 2011.

Potovani itatelji, putem Evropske preduzetnike mree (EEN), iji smo lan, prua nam se mogunost da vam pronaemo odgovarajueg poslovnog partnera u inostranstvu. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je putem Euro info korespondentnog centra BiH, kao jednog od svojih sektora, lanica ove mree od 2009. godine. Mrea broji preko 600 organizacija u 49 zemalja, meu kojima su sve zemlje Evropske unije. U ovom broju predstavljamo vam novih 10 ponuda poslovne saradnje kompanija koje smo izdvojili za oktobarsko izdanje magazina InfoKom. Rije je o ponudama preduzea iz razliitih zemalja koja su iskazala interes za pronalaskom poslovnog partnera u naoj zemlji. Sve ove ponude dostupne su nam putem baze poslovne saradnje mree EEN kojoj imaju pristup sve lanice ove mree. Na taj nain se prua mogunost i preduzeima iz Bosne i Hercegovine da dostave ponude, koje e biti dostupne u ovoj zajednikoj bazi podataka. InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

Bilo da elite stupiti u kontakt s preduzeima ije ponude objavljujemo u nastavku ili elite da se ponuda vaeg preduzea nae u bazi podataka EEN mree, molimo da nas kontaktirate putem e-maila: jadranka.stany@komorabih.ba. Ukoliko se odluite da se ponuda vaeg preduzea objavi na EEN mrei, nakon ispunjavanja obrasca koji moete dobiti putem gore navedene e-mail adrese, ponudu vaeg preduzea unosimo u bazu podataka poslovne saradnje mree EEN, koja se dalje objavljuje u poslovnim magazinima ili internet stranicama centara u zemljama u kojima traite poslovnog partnera. Zainteresovana preduzea se putem centara u svojim dravama obraaju nama radi dobijanja podataka i na taj nain vas direktno povezujemo s poslovnim partnerom. Ove usluge su u potpunosti besplatne. U ovom broju magazina InfoKom predstavljamo vam sljedee poslovne ponude:

33

>>>

34

InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

SASE >>>

Deset tekih godina


Prva transakcija na Sarajevskoj berzi vrijednosnih papira obavljena je 12. aprila 2002. godine. Radilo se o prometu 3.099 konvertibilnih maraka dionicama VGT osiguranja i Investicijskog fonda BIG. Od tada do danas SASE je registrovala promet od 3.798.252.635 KM. Protekla decenija je obiljeena neprekidnim edukacijama i treninzima uposlenika SASE, koji su uz pomo domaih eksperata kontinuirano radili na unapreenju trita kapitala i njegovom izlasku iz krize. Veoma je znaajno da je od strane Beke berze izraunat i objavljen BATX, prvi indeks bh. trita kapitala, koji prati kretanje cijena est najveih i najlikvidnijih kompanija sa Sarajevske i Banjaluke berze.

Pie: Elvira Ahmetovi

eset godina postojanja Sarajevska berza obiljeila je organizirajui estu meunarodnu konferenciju, ovaj put pod nazivom: Oporavak trita kapitala dugoroan trend ili? Pitanje je ostalo nedoreeno ba kao i situacija na berzi, koju investitori zaobilaze u irokom luku. Dovoljno je pogledati analize o trgovanju pa uoiti da unazad pet godina na Sarajevskoj berzi trguju uglavnom ulagai iz BiH. S vremena na vrijeme stranci odrade pokoju milionsku transakciju, uglavnom kako bi rasprodali preostale dionice, a rijetko da bi investirali u kupovinu novih. Do preokreta je dolo 2007. godine kada je Sarajevska berza imala fantastian uzlet trgovanja do iznosa veeg od jedne milijarde KM. Ako je 2007. bila godina velikog uspjeha na bh. berzama, godine koje su uslijedile su bile godine katastrofe, u kojima se godinji promet sve vie topio. Kako se moe vidjeti iz priloenih statistika, Sarajevskoj berzi ni pet godina nije dovoljno da bi dostigla nivo iz 2007. InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

godine. Na to je utjecao cijeli niz faktora, poev od globalne finansijske krize, preko politike nestabilnosti, sporog provoenja ekonomskih reformi u BiH, pa sve do indolentnosti federalnih vlasti prema tritu kapitala.

goDinA 2007. goDinA 2008. 2009. 2010. 1.polugoDite 2011. ukupno

izvor SASE

iznos trgovAnjA u km 1.274.340.166,00 iznos trgovAnjA u km 477.079.376,00 219.085.458,00 108.554.379,00 83.957.025,00 888.676.238,00

35

>>>

Finansiranje putem trita kapitala Svima je jasno da oporavak trita nije lagan proces i da je potrebno dosta vremena da se ono stabilizuje. Moda oporavak ne bi bio tako teak, da je drava na vrijeme ispunila svoja obeanja i poela s prodajom velikih paketa atraktivnog dravnog kapitala. Godinama ekajui da se to desi, investitori su se ohladili i izgubili interes za dionicama BH Telecoma, Elektroprivrede, Bosnalijeka itd. Investitori su se okrenuli ka novim trita te ih vie ne zanimaju ni javne aukcije putem kojih drava nudi manjinske pakete dionica. Trite kapitala dugo je vapilo za novim trinim materijalom, a nakon viegodinjih priprema, drava je izdala obveznice po osnovu stare devizne tednje i potraivanja od ratnih teta. Pravo osvjeenje trita kapitala su i municipalne obveznice. Opina Teanj prva je u Federaciji emitirala municipalne obveznice, a nakon nje na taj korak odluila se i Opina Cazin. Izdavanje municipalnih obveznica (obveznice zajednica lokalne samouprave) vrlo je popularan nain prikupljanja kapitala u razvijenom svijetu, ali i u naem bliem okruenju. Prije nekoliko godina emitovani su prvi komercijalni zapisi, no naalost osim FIS-a, nijedna druga kompanija poslije nije se usudila da to uradi. Za svaku pohvalu je to je u proteklom periodu Vlada Federacije emitovala prve trezorske zapise. Iskustva sa emitovanjem trezorskih zapisa pozitivna su jer je potranja bila dvostruko vea od ponude, dok su trokovi 36

zaduivanja bili niski, znatno nii nego kod kreditnog zaduivanja u komercijalnim bankama. Ovaj finansijski instrument i u budunosti moe biti koriten za rjeavanje kratkoronih problema sa odravanjem likvidnosti. Trite kapitala dosta napredovalo Kada pogledamo unatrag, vidimo da je trita kapitala u proteklom periodu dosta napredovalo. Uveden je novi berzovni indeks SASX-30, poveana vidljivost trita, na Sarajevsku berzu su stigli i novi dioniari iz Turske, unaprijeena su pravila trgovanja itd. Pritisak nelikvidnosti mnogi nisu izdrali, te su na tritu ostali oni najizdrljiviji. Brokerske kue koje se vie nisu mogle nositi s teretom rastuih obaveza su se ugasile, poput Premium brokera, AA kapital brokersa, NBC-a. to se tie Sarajevske berze, njima i ostalim uesnicima na tritu kapitala treba estitati na trudu da u ovim tekim vremenima berzu odre u ivotu.

InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

BLSE >>>

Nastavak rasta tokom jeseni?

Jesen je na Banjalukoj berzi poela u skladu sa oekivanjima, slino kao i ranijih godina. Promet je porastao, a i cijene hartija od vrijednosti, naroito investicionih fondova su imale rast. Teko je u ovom trenutku prognozirati da li e se taj trend nastaviti i moemo li oekivati ponovo dva-tri mjeseca rasta, prije zimskog zatija. U sluaju da se ostvare takva kretanja, 2011. godina bi mogla biti najbolja godina na Banjalukoj berzi jo od 2008.

Pie: edomir Spasojevi

raj sezone godinjih odmora donio je, kao i obino, oivljavanje prometa na Banjalukoj berzi. Ukupan promet od 28 miliona KM nije lo za Banjaluku berzu, pogotovo imajui u vidu injenicu da je u redovnom prometu akcijama i obveznicama ostvareno gotovo devet miliona KM. Indeksi su uglavnom porasli, pa i sa tog aspekta investitoInfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

ri nemaju razloga za nezadovoljstvo. Trgovanje obveznicama je ponovo bilo dominantno, tako da se potvruje injenica da su obveznice postale najznaajniji trini materijal Banjaluke berze. Posljednjih dana u medijima se dosta govorilo o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim drutvima. Savez udruenja malih akcionara RS otro je kritikovao usvajanje izmjena i dopuna Zakona o privrednim drutvima, uz upozorenje da se tim zakonskim aktom tajkunima omoguava legalizacija ratne i poslijeratne pljake u preduzeima. Mali akcionari su uputili dopis Vijeu naroda Narodne skuptine Republike Srpske sa zahtjevom da uloi veto na usvajanje ovog zakona. Ipak, klubovi poslanika sva tri naroda su ih jedinstveno odbili, tako da je zakon proao parlamentarnu proceduru. Savez udruenja malih akcionara RS upozorio je ranije da se izmjenama i dopuna37

>>>
FIRS snano porastao U septembru je Indeks investicionih fondova (FIRS) ostvario veliki rast od ak 11,98 %. Vrijednost ovog indeksa je porasla sa 1.727,33 poena, koliko je vrijedio krajem avgusta, na 1.934,33 poena na kraju septembra. Ovaj indeks se ponovo pribliio granici od 2.000 poena. Vrijednost druga dva indeksa Banjaluke berze je uglavnom stagnirala. Berzanski indeks Republike Srpske (BIRS) ostvario je blagi pad od 0,26 % i na kraju septembra njegova vrijednost je iznosila 936,15 poena. Indeks preduzea iz sistema Elektroprivrede RS (ERS 10) u septembru je blago porastao, za 1,76% i njegova vrijednost je iznosila 998,04 poena. Na godinjem nivou sva tri indeksa su i dalje u plusu, s tim da je najizraeniji rast ERS 10, koji je porastao za ak 51,48 % u odnosu na kraj septembra prole godine. Trina kapitalizacija Banjaluke berze u septembru 2011. godine je porasla za 1,24 %, ponovo je prela granicu od 4 milijarde KM i iznosila je 4,032 milijardi KM. Obveznice najtrgovanije u septembru Ukupan promet Banjaluke berze u septembru je iznosio 28,1 milion KM. Najvee uee u tom prometu imala je javna ponuda obveznica sa 18,5 miliona KM prometa ili 65,25 % ukupnog prometa. Kada se tome doda i gotovo 5,8 miliona KM redovnog prometa od obveznica, vidljivo je da je promet obveznicama inio vie od 85 % ukupnog prometa na Banjalukoj berzi u septembru. Na tako veliki promet obveznica najvie je uticala emisija obveznica robne kue Boska a.d. Banja Luka u iznosu od 15 miliona KM. Obveznice su emitovane na period od 12 godina s kamatnom stopom od sedam odsto. Iz sredstava koja je na ovaj nain prikupila Boska izmirie oko 6,8 miliona KM dugovanja prema Poreskoj upravi RS, a bie izvreno i poravnanje dugovanja prema komercijalnim bankama, koja premauju 5,33 miliona KM, te obaveze prema dobavljaima u iznosu od 5,52 milion KM. Na elu liste TOP 10 najtrgovanijih hartija od vrijednosti u septembru 2011. nale su se, naravno, obveznice izmirenja ratne tete (Tabela). Kada se posmatra promet po lanovima berze, najvei ukupan promet u septembru 2011. ostvario je Balkan Investment Bank a.d. Banja Luka sa 30,87% ukupnog prometa. Monet broker a.d. Banja Luka je ostvario najbolje rezultate u segmentu redovnog prometa sa 24,56% redovnog prometa.

Osnovano udruenje centar za unapreenje korporativnog upravljanja U Banjoj Luci je osnovano udruenje Centar za unapreenje korporativnog upravljanja, iji su prioritetni ciljevi unapreenje i primjena standarda korporativnog upravljanja u saradnji sa kompanijama iz privatnog i javnog sektora, osiguravajuim drutvima, bankama i drugim pravnim licima. Na osnivakoj skuptini prisustvovalo je 40 lanova Udruenja, a za direktora je izabran dr Zoran Babi. Iz Udruenja pozivaju sve ekonomiste da se ukljue u rad i doprinesu njegovom razvoju i jaanju. ma Zakona o privrednim drutvima legalizira pljakaka privatizacija, pretvaraju akcionarska drutva u njihova tajkunska privatna preduzea te otima imovina malih akcionara graana RS i drave i to sa samo 22,22 posto glasova (akcija s pravom glasa), ime bi mali akcionari narod praktino bili izbrisani sa spiska ivih. Ako bi ovaj zakon proao sve ostale procedure, tajkuni bi do 30. juna 2012. narod (male akcionare) i dravu matirali u tri poteza: sazvae skuptinu akcionara objavljivanjem poziva samo putem internet stranice Banjaluke berze, donijee sve bitne odluke nekvalifikovanom veinom s 22,22 posto od ukupnog broja glasova i isplatie, istisnuti, nesaglasne akcionare po ranije obezvrijeenim cijenama akcija, tvrdi Savez udruenja malih akcionara RS. Ostaje nada da ove tvrdnje malih akcionara nee negativno uticati na trgovanje na Banjalukoj berzi i da nee dodatno destimulisati potencijalne investitore na tritu kapitala u Republici Srpskoj.

38

InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

NAFTNA KOLUMNA >>>

Pogreni depovi
Kao kada akumulator automobila ostane bez struje, tako su ogromne injekcije novca u ekonomije razvijenih zemalja trebale da startaju motore, odnosno privrede ovih zemalja. Naalost, novac je otiao u pogrene depove. Fondovi su kanalisani u depove bogatih bankara i investitora koji su novac uloili u kupovinu dionica, raznih vrijednosnih papira i ostalih roba, meu kojima je najvanija nafta. Ponovo je stvoren balon napuhanih cijena od dionica, nekretnina pa sve do zlata i nafte.
a bi se pokrenuli ekonomski motori razvijenih zemalja, novac je trebao otii u depove obinog naroda, kome najvie treba. Narod bi ta sredstva odmah potroio na robe i usluge, to bi pokrenulo privredu. Umjesto toga, narodu su nametnute surove ekonomske mjere: poveani su porezi, smanjene plae, radnici otputeni. Nezaposleni radnici ne mogu otplatiti dugove koje su politiari napravili. Nije ni udo da je ekonomski rast ponovo posustao, a svjetska privreda ponovo na ivici kolapsa. Opasna faza svjetske privrede Svjetska privreda je ula u novu, opasnu fazu. Ovo je prva reenica u septembarskom izdanju Ekonomskih pogleda na svjetsku privredu (World Economic Outlook) Meunarodnog monetarnog fonda. ak i ako izbjegnemo novu finansijsku (a time i ekonomsku) krizu, MMF oekuje smanjen privredni rast u 2012. godini za 0,7% u razvijenim zemljama i za 0,3% u zemljama u razvoju. Ova situacija je posebno komplikovana zbog neizvjesnosti u vezi sa politikim odgovorom na trenutnu krizu. Ovo je kulisa na kojoj naftno trite igra sporednu ulogu. Bez ovih neizvjesnosti, trite izgleda relativno uravnoteeno. Grafikoni ispod su odlian pokazatelj fundamentalnih faktora ponude i potranje za naftom. Prvi grafikon pokazuje koliine brodskih kapaciteta unajmljenih za prevoz nafte, a drugi cijene za prevoz ovih koliina nafte. I jedne i druge se malo razlikuju od kretanja u posljednje tri godine.

Pie: Adnan Imirovi

neizvjesnost ostaje Posljednji izvjetaj Meunarodne agencije za energetiku (International Energy Agency), u skladu sa MMF-om, oekuje smanjenje potranje za naftom u 2012. godini za 0,4 miliona barela dnevno. Ponuda nafte u augustu ove godine je poveana za jedan milion barela dnevno, uglavnom zbog poveane proizvodnje u Junoj Americi. Generalno, vie je nego dovoljno nafte na svjetskom tritu. Meutim, ista agencija zakljuuje: Neizvjesnost u vezi sa ekonomskim i finansijskim prospektima je bila uzrok volatilnih cijena nafte u augustu i septembru. Ako se grka kriza ne rijei vrlo brzo, pad cijena nafte bi mogao biti puno vei. Zvui poznato? Citat je iz InfoKoma broj 29, u maju 2010. godine, naftna kolumna Grki jogurt. Od tada smo imali malo vie ili malo manje grke krize, ali ona ni do danas nije rijeena. Politiari nastavljaju sa sastancima, a neizvjesnost ostaje.

InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

39

PRAVNA REGULATIVA >>>

Saobraajne nezgode koje uzrokuju neosigurana/nepoznata lica


Trenutna situacija u bh. saobraaju ukazuje na sve vei rast neosiguranih motornih vozila koja uestvuju u saobraaju. U sluaju da saobraajnu nezgodu izazove neosigurano ili nepoznato vozilo, postavlja se pitanje: Kako naplatiti tetu? Za takve situacije je formiran Zatitni fond FBiH, ija je osnovna funkcija da zatiti oteene strane od neodgovornih i neosiguranih uesnika u saobraaju.
Pie: Mehmed Spaho

atitni fond FBiH isplauje tetu na osnovu lana 16. Zakona o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti, po kojem je obavezan oteenim stranama nadoknaditi nematerijalnu tetu u sluaju smrti ili fizike povrede i materijalne tete uzrokovane u saobraajnim nesreama kada: - vozilo koje je skrivilo saobraajnu nezgodnu ostane nepoznato, Zatitni fond je obavezan platiti naknadu samo u sluaju smrti ili fizikih povreda na teritoriji FBiH; - vozilo nije osigurano, a u vlasnitvu je lica koje ima prebivalite u FBiH; - protiv drutva za osiguranje registriranog u FBiH pokrenut postupak posebne likvidacije zbog steaja ili zbog oduzimanja dozvole za rad, zbog neispunjenja finansijskih obaveza po Zakonu o drutvima za osiguranje u privatnom osiguranju ili Zakona o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti.

U trenutku kada oteeno lice dobije isplatu od Zatitnog fonda FBiH, nastaje regresno potraivanje prema licu koje je odgovorno za nastalu tetu. Meutim, primjeri vansudskog rjeavanja potraivanja su rijetki te u veini sluajeva se u sudskom postupku realizuje regresni zahtjev, to odgovornom licu samo stvara dodatne nepotrebne trokove sudskog postupka. Registrujte vozilo na vrijeme Zbog velikog broja predmeta regresnog potraivanja uvijek se savjetuje vozaima da redovno produavaju obaveznu registraciju i osiguranje vozila kako bi izbjegli mogue neugodnosti. Sama injenica da je u nezgodi uestvovalo neosigurano vozilo, ne podrazumijeva automatsku odgovornost Zatitnog fonda FBiH. Princip objektivne odgovornosti u smislu lana 154. ZOO moe se primijeniti samo u sluaju kada nije mogue utvrditi iskljuivu krivicu jednog imaoca motornog vozila. Meutim, u veini sluajeva pored osnova da je vozilo neosigurano potrebno je i dokazati propust vozaa neosiguranog vozila za nastalu tetu da bi se primijenila obaveza naknade tete od Zatitnog fonda FBiH. Ovakav stav iz sudske prakse je vidljiv iz presude Vrhovnog suda FBiH br: 64 0 P 005900 09 Rev.

40

InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

TEMA >>>

Remont pruge Sarajevo apljina


Sa svojim projektima modernizacije eljeznike infrastrukture, eljeznice FBiH su, kao javno preduzee, meu najjaim investitorima u BiH. U sklopu ovog procesa vri se i ureenje dijela staninih slubenih zgrada u stanicama: Drenica, Grabovica, Raka Gora, Ratani i Mostar teretna.

Pie:Vahid ozo

raevinski radovi na remontu pruge Sarajevo apljina privode se kraju. Planirani termin zavretka ovih radova je 22. novembar 2011. godine. U toku je obavljanje zavrnih graevinskih radova na gornjem stroju i to na dionici Ratani Mostar apljina (Projekat PT-2) i na dionici elebii Jablanica Drenica (Projekat PT-01). Preostali dio radova (Ugovor PT-02) odnosi se na otklanjanje primjedbi Nadzornog organa i Komisije FBiH. Radovi definisani Ugovorom PT-01 odnose se na: postavljanje kilometarskih i hektometarskih oznaka, ienje kanala, ureenje sporednih staninih kolosjeka, zamjenu portala i stubova KM kao i njihovu antikorozivnu zatitu, usklaivanje parametara kontaktne mree novoizvedenoj niveleti pruge, zamjenu zastorne prizme na PT-1 u tunelima te ugradnju novih skretnica u slubenim mjestima Ostroac i elebii. Materijali koji su koriteni za glavnu opravku gornjeg stroja u skladu su sa evropskim normama (betonski pragovi, ina 60E1, zastorni materijal eruptivnog porijekla, elastini privrsni pribor), a to se odnosi i na materijale u oblasti elektrotehnikih kapaciteta.

Glavna opravka pruge izvrena je po postojeoj trasi i veina radova odnosi se na gornji stroj, tako da nisu poveavane ranije projektovane brzine. Stupanjem na snagu novog reda vonje skratit e se vrijeme putovanja vozova u odnosu na stanje prije glavne opravke i to za 15 minuta. U sklopu ovog procesa vri se i ureenje dijela staninih slubenih zgrada u stanicama: Drenica, Grabovica, Raka Gora, Ratani i Mostar teretna. Takoer, i dalje se nastavlja klasifikacija polovnog i starog materijala. Polovan materijal (pragovi, ine, pribor, reciklirani tucanik, skretnice) sukcesivno se distribuira na sva podruja infrastrukture FBiH. Do sada je po podrujima infrastrukture distribuirano oko 10.000 pragova sa priborom, 8,5 km ina te 1.600 m3 recikliranog tucanika. Proces upotrebe polovnog materijala i dalje e se nastaviti, ime e se smanjiti trokovi odravanja infrastrukture. Elektrotehniki radovi Radovi na obnovi i postavljanju nove signalizacije poeli su 20. jula 2010. godine, a rok za zavretak ovih radova je 20. juli 2012. godine. Radovi na signalizaciji podrazumijevaju izgradnju novih generacija upotrebljivih sigurnosnih staninih sistema, za cestovne prelaze, meustaninu zavisnost i elektrino napajanje signalno-sigurnosnih ureaja. Novi elektronski ureaji ugradit e se u slubenim mjestima: Grabovica, Drenica, Raka Gora, Ratani i Mostar teretna. Revitalizacija postojeih signalno-sigurnosnih elektrorelejnih ureaja izvrit e se u slubenim mjestima: elebii, Ostroac, Jablanica, itomislii, urmanci i apljina. Na itavom dijelu pruge, koja je predmet glavne opravke, uvodi se sigurnosni sistem meustanine zavisnosti. Novi sigurnosni sistem zatite cestovnih prelaza izvrit e se kod prelaza: Baevii, itomislii, Struge i Gabela. Radi se o ureajima nove generacije koji prelaz tite svjetlosno-zvunim signalom i polubranicima.

juni dio Koridora Vc Prva dionica duine 53 km remontovane pruge Dravna granica sa RH apljina Mostar Raka Gora, sveano je putena u saobraaj 3. 6. 2011. godine u Mostaru. Za ovu zavrenu dionicu vrijednost Ugovora iznosi 25 miliona eura. Sukcesivno su nastavljeni radovi i na dionici Konjic Raka Gora, a vrijednost tog Ugovora je 26 miliona eura. Ovome treba dodati i 11,7 miliona eura za projekat signalizacije na dionici Konjic apljina. Obnovom pruge na junom dijelu Koridora Vc, eljeznice FBiH daju svoj doprinos razvoju eljeznikog sektora u BiH. InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

41

TEMA >>>

Besplatna TIR elektronska preddeklaracija dostupna i u BiH

Od 5. 10. 2011. TIR elektronska preddeklaracija (TIR EPD) se poela praktino primjenjivati i u Bosni i Hercegovini, Bjelorusiji i Gruziji. Bosna i Hercegovina je prva zemlja na Balkanu, koja nije lanica Europske unije, a koja koristi TIR EPD.

Piu: D. Milievi i z. Sinanovi

ao rezultat produktivne suradnje izmeu Meunarodne unije cestovnog prijevoza iz eneve (IRU), Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine i Udruge meunarodnih cestovnih prijevoznika Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (AIRH), u bosanskohercegovaki carinski sustav uspjeno je integrirana TIR EPD aplikacija. To znai da je Bosna i Hercegovina prva zemlja Balkanske regije, koja nije lanica Europske Unije, a koja koristi TIR EPD. Nositelji TIR karneta sada mogu svoje elektronske TIR podatke besplatno dostaviti carini Bjelorusije, Gruzije i Bosne i Hercegovine za transporte koji se pod TIR karnetom obavljaju i preko teritorija ovih zemlja. Na ovaj nain, znaajno se smanjuje zadravanje na graninim prijelazima, a samim tim i trokovi transporta. 42

IRU TIR EPD je besplatan i dostupan je korisnicima TIR karneta u sljedeih 18 zemalja: Bjelorusija, Gruzija, Bosna i Hercegovina, Estonija, Moldavija, Finska, Poljska, Francuska, Rumunjska, Belgija, Njemaka, Slovaka, Bugarska, Maarska, Slovenija, eka Republika, Latvija, Litvanija. Rad na proirenju primjene TIR-a U narednom periodu oekuje se intenziviranje napora IRU-a, carinskih organa i prijevoznikih udruga Austrije, Hrvatske, Grke, Irana, Italije, Kazahstana, Makedonije, Maroka, Nizozemske, Ruske Federacije, Srbije, panjolske, Turske, Ukrajine i Uzbekistana, kako bi se dodatno proirilo podruje primjene TIR EPD-a. Aplikaciji IRU TIR EPD moe se pristupiti preko linka: www.tirepd.org.

InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

EICC >>>

CEMT 2012 - Ima li pilota u avionu?


Ministarstvo komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine objavilo je poziv prijevoznicima za dostavljanje zahtjeva za raspodjelu CEMT dozvola za 2012. godinu, kao i blie kriterije raspodjele. Kriteriji su takvi da vjerovatno ni ove godine neemo biti poteeni galame nezadovoljnih prijevoznika. Stoga se s pravom treba pitati koliko e jo godina prijevoznici podnositi razne eksperimente u neemu to se zove raspodjela CEMT dozvola?
Pie: zijad Sinanovi svom obavjetenju, Ministarstvo je, potpuno neosnovano, odluilo da se ni vozila EURO/3 ni vozila EURO/4 nee moi kandidirati za italijanski CEMT (a to znai ni obavljati prijevoze za Italiju na osnovu CEMT dozvole). Podaci Ministarstva govore da prijevoznici raspolau sa velikim brojem vozila EURO/3 i EURO/4 standarda, te da je broj ovih vozila priblino jednak broju EURO/5 vozila. Upravo zbog toga nije jasno ime se rukovodilo Ministarstvo da CEMT dozvole za Italiju vae samo za EURO/5 vozila. Pored toga, iako je Pravilnikom (l. 18.) precizno definirano da se u prvoj redovnoj raspodjeli vri raspodjela svih CEMT dozvola, a da Ministarstvo moe organizirati i raspodjelu u ponovnom postupku za u datom roku nepreuzete, neraspodijeljene, oduzete ili vraene CEMT dozvole, Ministarstvo je oigledno odluilo da se ne rukovodi vaeim propisima, nego da prema ustaljenoj praksi 5% CEMT dozvola ostavi u rezervi za rjeavanje prigovora i albi, nazivajui to ponovnom raspodjelom. Istovremeno, neraspodijeljene dozvole, Ministarstvo planira raspodijeliti u redovnom postupku, akrobatskim smanjivanjem potrebnog broja bodova za 0,2 to e neminovno dovesti do nejednakosti u postupku. Po ko zna koji put se pokazala tanom nespretna izjava jednog rukovodioca Ministarstva: Mi pravilnike ne donosimo radi uposlenika Ministarstva, nego radi prijevoznika i prijevoznici ih moraju potovati. Da je kojim sluajem drugaije i da se potuju odredbe Pravilnika, Ministarstvo bi nakon provedenog postupka objavilo preliminarnu listu te nakon rjeavanja prigovora i albi, objavilo konanu listu raspodjele CEMT dozvola. U sluaju da neko od prijevoznika ne preuzme dozvolu ili ostane nepodijeljenih dozvola, organiziralo bi ponovnu raspodjelu. Nakon ovoga, samo po sebi se namee pitanje: Ima li pravnika u ovom Ministarstvu? nakaradni kriteriji Prologodinja raspodjela dozvola pokazala je da su tehniki kriteriji bili potpuno nakaradno postavljeni, zbog ega su i rezultati bili isti takvi. Podjela je faktiki vrena uvaavajui prijevoznike, a ne njihove prijevozne kapacitete. Dodatni eksperiment bilo je i nagraivanje u iznosu do 20% prijevoznika po osnovu urednog dostavljanja izvjetaja o koritenju CEMT dozvola, koji je pojedinim prijevoznicima pomogao da dobiju zahtijevanu dozvolu, dok je za veliki broj prijevoznika bio beznaajan jer im ni za raspoloivi broj bodova bez nagraivanja nije dodijeljen potreban broj dozvola. U elji da se ove godine osigura jednako vrednovanje bodova svakog prijevoznika, bez razmatranja pitanja da li u Ministarstvu ima i inenjera, ponudili smo vrlo jednostavnu formulu koja se ogleda u ponderisanju dozvola prema njihovoj vaInfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011. nosti i izraunu korektivnog koeficijenta dijeljenjem ukupnog broja bodova svih prijevoznika sa iznosom dobijenim mnoenjem raspoloivog broja dozvola sa njihovim odgovarajuim ponderom. No, Ministarstvo nije htjelo primijeniti ovu formulu, nego se upustilo u paualno odreivanje koeficijenta 1,6 za austrijski CEMT i 1,3 za italijanski CEMT. Zato e ponovo biti paualna i raspodjela u kojoj svaka pria o jednakosti u postupku nema utemeljenja. Koliko godina treba proi da prijevoznici na svojim leima podnose razne eksperimente u neemu to se zove raspodjela CEMT dozvola? Vjerovatno, jo puno, jer niko ne razmilja o kriterijima koji e osigurati zakonit kontinuitet u obavljanju posla na odreenom podruju, umjesto licemjernog kriterija koji se naziva samostalno odreivanje prioritetne dozvole, zbog kojeg se jednom dijelu prijevoznika zahtjevi realiziraju u 100% iznosu, dok se drugima zahtjevi realiziraju u 30% iznosu i pored dovoljnog broja bodova. Interesantno je da je Ministarstvo, u svom obavjetenju, prilino zamotano istaklo da prijevoznik mora imati vaeu licencu, to stvara bojazan da e mimo Zakona i Pravilnika prihvatati i zahtjeve prijevoznika koji nemaju licencu za obavljanje meunarodnog cestovnog prijevoza tereta koju izdaje upravo to Ministarstvo (jedino vaea licenca za meunarodni cestovni prijevoz). Kopiranje propisa Posebno zabrinjava injenica da Ministarstvo potpuno lagodno donosi odluku da onemogui dobijanje italijanske CEMT dozvole za vozila EURO/3 i EURO/4, kao da je bilo ime pomoglo prijevoznicima u obnavljanju voznog parka. A moglo je pomoi... Moglo je pomoi da je u skladu sa ustaljenom praksom kopiranja propisa iz Republike Hrvatske usput kopiralo i propise kojima je Hrvatska: - u 2010. osigurala subvencije prijevoznicima za nabavku novih vozila u iznosu od oko 10 miliona KM; - u 2011. smanjila administrativne takse za austrijski CEMT na oko 800 KM (u BiH je 1.000 KM); - u 2011. smanjila administrativne takse za italijanski CEMT na oko 470 KM (u BiH je 1.000 KM); - u 2011. smanjila administrativne takse za grki i CEMT za ostale zemlje na oko 400 KM (u BiH je 500 KM); - u 2011. smanjila administrativne takse za bilateralne (jednokratne) dozvole na oko 1,3 KM (u BiH je 10 KM). Previe je toga to ukazuje da je sasvim izvjesno, da ni ove godine neemo biti poteeni, postfestum, ali ipak opravdane vriske, dreke i galame nezadovoljnih prijevoznika. Ukoliko to i ne bude sluaj, potpuno javno, uputit u svoju ispriku pilotu aviona zvanog Ministarstvo, zbog pitanja: Ima li pilota u avionu?

43

TEMA >>>

Pravilan utovar siguran transport


Veina drava ima zakonom propisane uslove da teret mora biti postavljen na vozilo tako da ne moe ugroziti lica niti druge poiljke i ne moe se izgubiti tokom prevoza ili spasti sa vozila. Svake godine evidentira se veliki broj nezgoda na putevima kao posljedica nestrunog obezbjeenja tereta. Visine ekonomskih posljedica se mogu pretpostaviti, a nastale su kao posljedica neznanja.
Cjelokupno osoblje ukljueno u logistiki, transportni proces, od prijema zahtjeva do realizacije usluge, mora biti ukljueno u trening programe i edukaciju na polju obezbjeenja i rasporeda tereta te optimizacije iskorienja tovarnog sanduka. Naravno, samo osposobljeno osoblje, svako u svojoj fazi, moe doprinijeti sigurnom utovaru tereta, transportu i istovaru. Svaka posmatrana faza je na svoj nain osjetljiva. Svakako, vano je istai da voza prije svega mora vladati vjetinama i znanjem koji proizlaze iz domena rasporeda tereta, djelovanja odreenih sila koje uzrokuje teina i energija kretanja, posebno u pogledu sila koje djeluju na teret robe i prevozne jedinice tokom transporta. Polazni osnovni zahtjev je opremiti vozilo adekvatnom opremom, alatima, ureajima i materijalima neophodnim za siguran utovar i obezbjeenje tereta. Radnje i operacije treba u skladu sa procedurama u potpunosti sprovesti prije transporta, kontrolisati tokom transporta i u vrijeme pauza, to je preduslov sigurnog transportnog procesa.

Pie: doc. dr Velibor Peuli a pravilnost utovara, raspored, slaganje i uvrivanje tereta u tovarnom prostoru i optereenje vozila odgovoran je voza. On zbog toga mora prisustvovati utovaru i kontrolisati: raspored, slaganje, vezivanje, uvrivanje i obezbjeenje tereta, a po potrebi oznaavanje (etiketiranje), ako se radi o utovaru i prevozu opasnih materija. Pored toga, voza mora kontrolisati i koliinu tereta koja se utovara u vozilo u okvirima tehniki dozvoljenih parametara nosivosti vozila.

Standardi vezivanja tereta Raspored tereta i njegovo obezbjeenje Veliki procenat tete na poiljkama, tokom prevoza, nastaje na mjestima utovara, pretovara, usputnih operacija skladitenja i dr. esto se teta deava, neposredno ili posredno, tokom utovara/pretovara na terminalima, na primjer izmeu razliitih vidova transporta ili izmeu razliitih pretovarnih jedinica. Iz tog razloga vrijedi pokuati planirati minimalan broj usputnih operacija ili optimizirati da se sa mjesta utovara po strogo planiranoj ruti iskoriste tehnologije kombinovanog transporta, a smanji ili ak izbjegne broj pretovara na druga transportna sredstva, a da kvalitet isporuke bude osiguran. Zato, vano mjesto zauzima raspored tereta, njegovo obezbjeenje na tovarnom sanduku, ne manje bitno mjesto zauzima i optimizacija rasporeda i iskorienja, smjetanje i pakovanje tereta u transportnu jedinice.

Posljedica loeg slaganja/vezivanja tereta Zakonski uslovi i zdrav razum zahtijevaju da svaki teret koji se prevozi drumskim prevozom bude osiguran, bez obzira na duinu putovanja. Prvenstveno radi zatite ljudi koji se bave utovarom, istovarom i upravljaju vozilom, ali i radi drugih uesnika u saobraaju, pjeaka, same eksploatacije i optereenja vozila. Svako pomjeranje vozila sa neosiguranim teretom moe imati nesagledive posljedice, ukljuujui i ljudske rtve. Testirati vozilo prije vonje tereta Sa pravne take gledita, odgovornost za utovar/istovar treba da preuzme voza, u okviru svoje nadlenosti, kao i osoba(e) koja je bila zaduena za pripremu. U praksi esto voza mora da preuzme unaprijed zadatu poiljku, koja je esto neosigurana, neambalairana, zapeaena prikolica ili poluprikolica ili zapeeen kontejner jo jedna esta situacija u kojoj operacije utovara vri poiljalac, bez prisustva vozaa. No, u ovakvim sluajevima menadment unaprijed zadatim vrijednostima Ugovora mora da zatiti vozaa, a samim tim i svoju kompaniju od moguih loih posljedica kao plod loeg slaganja, rasporeivanja i/ili vezivanja tereta. No, u ovakvim situacijama voza treba da uradi kratki test ponaanja vozila pod teretom. Iskusan, vjetinama i znanjem naoruan voza, u brzom testu nakon pokretanja moe primijetiti eventualne promjene koje InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

Primjer: Posljedice loeg planiranja i obezbjeenja tereta u transportu 44

>>>
su rezultat loeg, neadekvatnog naina slaganja i obezbjeenja tereta u tovarnom sanduku. Voza, u skraenoj proceduri provjerava stabilnost pri izvoenju radnji sa vozilom unutar proizvodnog kruga s ciljem testiranja ponaanja vozila pod optereenjem. Dakle, sve ukljuene strane moraju biti svjesne svojih odgovornosti. Ne moe se konstatovati da je u svim okolnostima voza jedina osoba odgovorna za optereenje koje nosi njegovo vozilo. U nekim dravama zakonske obaveze od drugih uesnika u transportnom lancu trae da posvete posebnu panju utovaru i sigurnom slaganju tereta. Planiranje je klju za postizanje efikasnog, pouzdanog i sigurnog prevoza tereta. Budite mudri pred dogaaj! Drugim rijeima planirajte svoje poslove i zadatke dobro i vi ete izbjei mnogo neprijatnih iznenaenja. Velike utede mogu se postii planiranjem utovara, rasporedom tereta, njegovim vezivanjem, odnosno obezbjeenjem tereta. Izbor odgovarajueg tipa nosaa tereta, kao i obezbjeivanje i vezivanje tereta, pri emu treba razmotriti mogunost i specifinost tereta, te njegove mogue kombinacije i optimizacije, od izuzetne su vanosti za realizaciju transportnog zadatka ili kvaliteta pruanja usluge. Uvijek saznati to vie podataka o teretu, tehniko-eksploatacionim karakteristikama, prevoznom sredstvu koje e biti korieno, da li e to biti kombinovani prevoz, a zatim izaberite optimalno vozilo koje zadovoljava zahtjeve tereta. objekta ne zavisi od svoje okoline, to je identino na Zemlji, Mjesecu ili u svemiru. Teina je sila usljed gravitacije. Gravitacija je vlasnitvo kojim se mase privlae jedna na drugu. Centar gravitacije objekta je prosjek distribucije mase u okviru tog objekta. Ako je masa na objektu ravnomjerno rasporeena, centar gravitacije objekta je identian svojoj geometrijskoj sredini (na primjer, centar gravitacije homogene kocke ili sfere bi bio centar te kocke ili sfere). Ako masa objekta nije ravnomjerno rasporeena, njen centar gravitacije e biti tamo gdje je objekat tei. Za pravilnost utovara, raspored, slaganje i uvrivanje tereta u tovarnom prostoru i optereenje vozila odgovoran je voza. On zbog toga mora prisustvovati utovaru i kontrolisati: raspored, slaganje, vezivanje, uvrivanje i obezbjeenje tereta, a po potrebi oznaavanje (etiketiranje), ako se radi o utovaru i prevozu opasnih materija. Pored toga, voza mora kontrolisati i koliinu tereta koja se utovara u vozilo u okvirima tehniki dozvoljenih parametara nosivosti vozila. Primjeri dobre prakse obezbjeenja tereta vezivanje tereta

Valjkasti tereti: Strelice pokazuju glavne sile koje je potrebno obuzdati

Standardi izdrljivosti djelovanja sila na pojedine dijelove tovarnog sanduka Prevoz motornih i prikljunih vozila Osnovni kriterijum pri utovaru motornih i prikljunih vozila je da se vozilo moe opteretiti do nosivosti, uz uslov da se ne prekorai osovinsko optereenje. Ovo su vrlo vani parametri i karakteristike korienja svih kategorija motornih i prikljunih vozila, pa o njima voza posebno mora voditi rauna. Ako se vozilo optereti vie od nosivosti, moe doi do otkaza i havarije na pojedinim dijelovima i sklopovima vozila, a najee na: transmisiji, sistemu za vjeanje i oslanjanje, pneumaticima, sistemu za upravljanje i koenje, tovarnom sanduku i motoru. Preoptereenim vozilom je oteano upravljanje i koenje, a potronja goriva je poveana, ime se poveava i zagaivanje ivotne sredine. U ovim situacijama motor radi u pregrijanom reimu rada, pa su kvarovi na motoru ei, posebno na sistemu za hlaenje, zaptivaima, plastinim i gumenim dijelovima. Masa i teina se razlikuju po svojoj prirodi. Vano je da se shvati razlika u cilju da razumijemo principe obezbjeenja tereta. Masa je vlasnitvo materije. Bilo koji objekat (bilo da je pero, blok, cigla, kamion) ima masu, koja je neraskidivo povezana sa koliinom materije (tj. njene gustine). Masa nekog

Blokiranje krutim vezama

Blokiranje vreama i pregradama

Primjeri vezivanja tereta

InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

45

SAJMOVI >>>

Recesija (ni)je ostavila traga na sajmovima


U Sarajevu je odrana sjednica Upravnog odbora Meunarodne asocijacije sajmova centralne Evrope CEFA (Central European Fair Alliance). Negativan efekt globalne recesije ne trpe u istoj mjeri svi sajmovi.
oslije dueg vremena, a nakon ponovo uspostavljenih kontakata sa generalnim sekretarom CEFA-e (Centralnoevropska sajamska alijansa) tokom prvog trening seminara za organizatore sajmova u BiH, koji je krajem prole godine organizovala VTK BiH uz podrku Grupacije organizatora sajmova VTK BiH, u Centru Skenderija je krajem septembra 2011. odrana sjednica Upravnog odbora CEFA-e (CEFA Steering Committee Meeting). Sjednici je prisustvovala veina lanova ove Alijanse. Iztok Britzl, predstavnik Ljubljanskog sajma iz Slovenije, prezentirao je informaciju o ponovnoj aplikaciji ovog sajma za prijem u lanstvo CEFA-e, to je nakon diskusije Upravnog odbora ocijenjeno pozitivnim i takva preporuka e biti data Generalnoj skuptini CEFA-e, ukoliko do idue godine ovaj sajam ispuni sva tri uslova za priznavanje. Veina bh. sajmova ima nii organizacioni kvalitet Kao poseban gost, sjednici Upravnog odbora CEFA-e je prisustvovao i sekretar Grupacije organizatora sajmova u VTK BiH Muris Pozderac, koji je tokom svog obraanja dao generalni pregled sajamske industrije u Bosni i Hercegovini sa brojanim pokazateljima o ukupnoj zatvorenoj i otvorenoj povrini sajmita koje domai organizatori koriste, broju domaih i stranih izlagaa kao i o ukupnom broju posjetilaca tokom protekle godine, napomenuvi da su ovo podaci koje su Grupaciji dostavili organizatori veih sajmova u BiH. Osim ovih pokazatelja, osvrnuo se i na negativne efekte globalne recesije koju i izlagai, ali i domai organizatori sajmova itekako osjeaju. S obzirom na to da veina bh. sajmova uglavnom ima nii organizacioni kvalitet u odnosu na meunarodne standarde, definitivno je primjetno smanjenje izlagaa na veem broju sajamskih manifestacija, dok je kod jednog manjeg dijela sajmova broj izlagaa ostao isti. Alija Isovi, v.d. generalnog direktora Centra Skenderija, istie da i Sarajevski sajam trpi negativne utjecaje globalne rece-

sije, to je primjetno po broju izlagaa i koliini zakupljenog prostora za izlaganja. On kae da je to posebno uoljivo na primjeru Sajma gradnje i obnove, koji je nekada bio najvei domai specijalizirani sajam, ali posljednje dvije godine nije ni blizu ni po povrini niti po broju izlagaa. Ipak, Isovi istie i pozitivne pomake i navodi primjer specijaliziranog Sajma namjetaja i pratee drvne industrije INTERIO i Sajma knjige i uila koji i pored recesije u posljednje vrijeme biljee pozitivan trend. Sarajevski sajam je jedini u BiH koji je lan Meunarodne unije sajmova (UFI), a kao takav i lan Meunarodne asocijacije sajmova centralne Evrope (CEFA), koja danas broji 22 punopravna lana.

lanovi cEFA-e su: Beogradski sajam Srbija, Sajam Bolzano Italija, Romexpo Italija, Hungexpo Maarska, Jadranski sajam Crna Gora, Celjski sajam Slovenija, ICM Slovenija, Sajam Graz Austrija, Kartner sajam Austrija, Minhenski sajam Njemaka, GHM Njemaka, Novosadski sajam Srbija, Meunarodni sajam Plovdiv Bugarska, Sajam Pordenone Italija, NIC Rumunija, Skopski sajam Makedonija, IEC Bugarska, Klik Expo Grupa Albanija, MMI Austrija, Sajam Be Austrija, Moldexpo Moldova, Sarajevski sajam BiH te CBBS Hrvatska. nova strategija cEFA-e I Franz Reisbeck, generalni sekretar CEFA-e, kazao je da negativan efekt globalne recesije ne trpe u istoj mjeri svi sajmovi, te da se recesija znatno vie odrazila na sajmove nie kvalitete. Sajmovi najvieg kvaliteta imali su prilino uspjenu prethodnu sezonu. Od druge polovine 2010. ponovo smo uoili odreeni napredak u posjeenosti i nainu na koji su organizirani sajmovi kazao je Reisbeck. Upravni odbor CEFA-e je razmatrao i novu strategiju koja se odnosi na promoviranje rada ove Asocijacije. Prema rijeima Eve Seisser, koja je imenovana za novu glasnogovornicu CEFA-e, izmeu ostalog, strategija obuhvata i uspostavljanje bloga. U poetku taj blog bi koristio lanovima CEFA-e za razmjenu iskustava i informacija, a pripremljena je i prezentacija namijenjena lanovima CEFA-e koju e oni moi prezentirati svojim sagovornicima i poslovnim partnerima.

46

InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

SAJMOVI >>>

Bosanskohercegovakim proizvoaima GIDA otvorila vrata turskog trita

Pet bh. kompanija koje se bave proizvodnjom smrznutog voa i povra, te ljekovitog bilja, sudjelovalo je na sajmu GIDA u Turskoj, gdje su ostvarili dragocjene poslovne kontakte. Konkretne narudbe kupaca ve pristiu. Nastup na ovom sajmu organiziran je uz finansijsku podrku Vanjskotrgovinske komore BiH.
ske, dok je 51 izlaga bio strani. Takoer, sajam je u posjetilo oko 27.106 posjetilaca, od toga 24.402 iz Turske, a 2.704 iz inostranstva. VTK finansijski podrala izlagae iz BiH Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine/Agencija za promociju izvoza u saradnji sa UNDP-om je putem njihovog programa Lanci vrijednosti u zapoljavanju odluila pruiti finansijsku podrku kompanijama za izlaganje na ovom sajmu, i to iz nekoliko razloga: GIDA je najvaniji i glavni sajam prehrambene industrije u Turskoj, te ini kljunu platformu za prehrambeni sektor, na kome se predstavljaju novi brendovi i inovacije u prehrambenoj industriji; posjeduje jaku strateku lokaciju i odlian meunarodni poslovni potencijal, jer spaja trita Mediterana, Bliskog Istoka, Balkana, CIS zemlje i trita Rusije; odrava se u pravo vrijeme u najprestinijem sajamskom centru u Turskoj gdje najjae nacionalne i internacionalne kompanije izlau svoje proizvode i brendove. Cilj izlaganja na ovom sajmu je bio na jednom mjestu organizovati promociju kompanija iz Bosne i Hercegovine i stvoriti prilike za produbljivanje poslovnih odnosa i stvaranje no47

Pie: ejla Deli IDA je najvei sajam prehrambenih proizvoda i tehnologija u Turskoj, koji spaja lokalne i meunarodne proizvoae i brendove, te stvara neprocjenjivu platformu za razmjenu njihovih proizvoda i poboljanje poslovanja. Svake godine ovaj sajam prikuplja desetine hiljada posjetilaca iz cijelog svijeta. Stanovnitvo Turske broji oko 76.805.524 (na 17. mjestu u svijetu). Domae cijene hrane su visoke, te je trenutni uvoz hrane u Tursku za 20 % vei nego u prethodnoj godini. Postoji vea potranja za proizvodima kao to su energetska pia, zdrava hrana i gotova jela, s obzirom na to da je sve vie enske populacije zaposleno. Postoje neki proizvoai spomenutih proizvoda, meutim, postoji i ogromna mogunost za internacionalne kompanije u ovoj oblasti. Povrina sajmita iznosi 40.000 m2, od kojih 25.000 m2 otpada na sajam GIDA, a preostalih 15.000 m2 na sajam IPACK, na kojem su se predstavile razliite tehnologije za prehrambenu industriju i najnovija dostignua u toj oblasti. U 2011. na ovim prestinim sajmovima uestvovalo je 235 izlagaa iz TurInfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

>>>
najava sajmova i manifestacija u BiH u oktobru 2011. 4-9. 10. 2011. 18. Generalni bh. sajam ZEPS u Zenici
Organizator: DD Poslovni sistem RMK

4-9. 10. 2011. 8. Meunarodni sajam ZEPS INTERMETAL u Zenici

vih, te omoguiti proizvoaima da ostvare kontakte sa turskim proizvoaima, ali i mnogim drugim. Organizator ovog sajma je kompanija koja se bavi organizacijom meunarodnih sajmova irom svijeta sa sjeditem u Velikoj Britaniji. Neki od poznatih sajmova prehrambenih proizvoda koje ova kompanija organizuje irom svijeta su: Worldfood Ukrajina (u Kijevu), Worldfood Rusija (u Moskvi), Worldfood Azerbejdan itd. Organizatori su se potrudili da bosanskohercegovakim kompanijama, koje su izlagale na sajmu GIDA u Istanbulu prvi put, nita ne nedostaje, te je sve to utjecalo na openito pozitivan dojam kada je organizacija ovog sajma u pitanju. Dobar uinak izlaganja na sajmu Na sajmu je izlagalo pet kompanija iz Bosne i Hercegovine, i to: Pharmamed d.o.o. Travnik, KGH d.o.o. Mostar, Faveda d.o.o. Sarajevo, Halilovi d.o.o. Sarajevo i umski plod d.o.o. Prozor-Rama. Na ovom sajmu su izlagale kompanije iz Bosne i Hercegovine koje se bave proizvodnjom smrznutog voa i povra, te ljekovitog bilja, s obzirom na to da Turska spomenute proizvode preteno uvozi. Svakoj kompaniji je naruena i dodatna oprema, to je takoer finansirano iz budeta VTK BiH i UNDP-a. Bosanskohercegovake kompanije koje su izlagale na sajmu GIDA u Istanbulu izrazile su zadovoljstvo svojim nastupom. Kategorije proizvoda koje su se izlagale ovom prilikom su definitivno traene na turskom tritu, pogotovo kada su umski plodovi u pitanju. Sve kompanije su imale konkretne razgovore koji su rezultirali ve konkretnim narudbama. Kompanija umski plod je dobila narudbe za cijeli asortiman umskih plodova (borovnice, brusnice, ipurak, gljive itd.), kako u smrznutom obliku, tako i u svjeem i suenom. Generalno se moe istai da postoji velika potranja za umskim plodovima i gljivama u Turskoj. Kompanija Faveda je dobila narudbe od nekoliko firmi za svoj proizvodni program. Pharmamed i KGH su prvi put uope izlagali na sajmovima u Turskoj, te je primarni cilj bio ispitivanje trita i interes za njihovim proizvodima. Kompanija Halilovi iz Sarajeva je takoer dobila konkretne narudbe i to za ajeve i neka eterina ulja, mada su mnoge kompanije bile iznenaene to kompanija Halilovi izlae ba na sajmu prehrambenih proizvoda, jer po namjeni spomenutih proizvoda, trebala bi izlagati na sajmovima kozmetike industrije, ali sirovina koju koriste spada u ljekovito bilje. Takoer, napomena u Katalogu izlagaa da posjeduju certifikat ORGANIC za svoje proizvode kompaniji Halilovi dovelo je nekoliko dodatnih kontakata.

Organizator: DD Poslovni sistem RMK Program izlaganja: rude i sirovine za proizvodnju metala, poluproizvodi i finalni proizvodi od metala, maine i alati za preradu metala kao i sve druge pratee djelatnosti metalske industrije.

5-10. 10. 2011. SAM 2011 15. Meunarodni sajam automobila u Banjoj Luci

Organizator: Banjaluki velesajam d.o.o. Program izlaganja: automobili, kamioni, rezervni dijelovi, gorivo, mazivo, autokozmetika

12-15. 10. 2011. DOBOJ EXPO 2011 15. Sajam malih i srednjih preduzea, preduzetnitva i firmi u osnivanju

Organizator: Privredna komora RS, Podruna privredna komora Doboj Program izlaganja: Sve proizvodne i uslune djelatnosti malih i srednjih preduzea, preduzetnitva i firmi u osnivanju; maine za obradu drveta i metala; alati; proizvodi od plastike, drveta, metala, kamena, stakla itd; prehrambeni proizvodi; cvjearstvo; hemijski proizvodi; tekstil; proizvodi od koe i obua; namjetaj; informacione tehnologije; automatika i elektronika; umjetniki zanati i dr.

8 12. 9. 2011. BEE FEST

9. Meunarodni festival pelarstva i pelarske opreme u Sarajevu Program izlaganja: med i ostali pelinji proizvodi, oprema za pelarstvo, ljekovito bilje monokomponentno, ajne mjeavine, preparati od ljekovitog bilja, preparati na bazi ljekovitog bilja i pelinjih proizvoda, literatura o pelarstvu.

27-30. 10. 2011. Sajam sporta 2011. u Sarajevu

- Dani lova i ribolova - Festival zdravog ivota Organizator: Centar Skenderija Sarajevski sajam Program izlaganja: sportska oprema, sport u slobodno vrijeme, zimski sportovi, kampovanje, penjanje, alpinizam, organizacija raznih sportskih putovanja, sport i igre za djecu, izgradnja sportskih terena, sportovi sa loptom, sportovi na otvorenom i u zatvorenom prostoru, biciklizam, motorni sportovi, sportska avijacija, fitness i rehabilitacija, vodeni sportovi, igra i zabava, drugi sportovi, sportske asocijacije i klubovi, organizacija sportskih dogaaja, marketing i sponzorstvo u sportu, zdravstvo i sport, lov, ribolov, odjea i dodatna oprema, lovako oruje i dodaci za oruje, sve to je potrebno lovakim psima, lovaka stanita, festival zdravlja, hrana, emocionalno zdravlje, ovisnosti, sigurnost i prevencija bolesti, zdravlje i putovanja, vjebanje, prva pomo, ljepota.

48

InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

SAJMOVI >>>

Promocija kompanija na sajmu MIDEST 2011

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (Agencija za promociju izvoza Bosne i Hercegovine BHEPA i Sektor za privredu: Asocijacija metalskog i elektro sektora industrije BiH), u partnerstvu sa USAID-Sida FIRMA projektom, organizuje uee bh. kompanija na sajmu metalske industrije MIDEST 2011, koji e biti odran u Parizu u periodu od 15. do 18. novembra 2011.
Tri izlagaa iz BiH Na sajmu e ove godine svoje proizvode prezentovati tri bosanskohercegovake kompanije: TT Kabeli iz irokog Brijega, Unis Tok iz Kalesije i Mikroelektronika iz Banje Luke. Pored navedenih izlagaa, Sarajevska regionalna razvojna agencija (SERDA) organizuje posjetu osam kompanija iz oblasti metalske industrije sa podruja regije Sarajevo, i to: Uniklima, UNIS Fagas, Unis Group, Energoinvest TDS, Termoaparati, Famos AD, Denemi i Metalprodukt. Kao i svake godine, sajam MIDEST 2011 e biti popraen brojnim manifestacijama, seminarima, izlobama i prezentacijama. U sklopu sajma se tradicionalno odravaju prezentacije kompanija u paviljonima namijenjenim za Trade Villages, tj. prostorima sa specijalnom opremom u svrhu promocije kompanija iz cijelog svijeta.

Pie: Adela Vukoti-Terek IDEST 2011 je vodei svjetski sajam posveen industrijskom podugovaranju i B2B susretima. Svake godine, tokom etiri dana koliko traje ovaj sajam, podugovarai i kupci se mogu osvrnuti i sagledati posljednja dostignua iz oblasti koju obuhvata podugovaraka industrija, trenutnu situaciju na tritu te se tako povezati sa regionalnim i meunarodnim partnerima. MIDEST je kljuna platforma za meunarodne dobavljae industrijskog podugovaranja. To je sajam na kojem se sklapaju poslovni ugovori, ponude iz oblasti metalske, plastine i elektronske industrije. Svake godine, prosjeno svoje proizvode prezentuje 1.750 firmi iz spomenutih oblasti. Preko 40% izlagaa su meunarodne kompanije koje dolaze iz vie od 40 zemalja. Statistika iz 2010. godine biljei prisustvo 40.424 profesionalca i strunjaka, dok je sajam posjetilo 14% kupaca iz inostranstva (70 zemalja). InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

49

BERZA INFORMACIJA >>> InfoCentar

Cijena kukuruza u stalnom padu


Najveim promjenama u proteklom periodu je svakako propraena cijena kukuruza, koja je i dalje u stalnom padu. Pad cijene je nastavljen i proteklog mjeseca, pa se cijena kukuruza spustila za dodatnih 40,00 eura/t. Najpovoljnije ponude su i dalje sa trita Srbije, odakle se kukuruz najvie i uvozi.
Najnia cijena novog vjetaki ili prirodno suvog kukuruza standardnog kvaliteta, tj. do 14% vlage, poetkom prolog mjeseca kretala se od 185,00 eura/t, dok se isti kukuruz poetkom oktobra nudio od 146,00 eura/t. Sirov kukuruz 14-16% vlage se ve moe kupiti po cijeni od 140,00 eura/t. Proizvoai u okruenju se ale na slabiji prinos, a mjestimino i na kvalitet kukuruza, ali bez obzira na to, ponuda je znatno pojaana, a cijene sve nie. Kao razlog tome proizvoai u Srbiji navode nizak vodostaj Dunava i slab izvoz ka drugim tritima. Otkupna cijena kukuruza na domaem tritu se kree od 0,33 do 0,35 KM/kg, zavisno od procenta vlage, ali zbog niske uvozne cijene kod domaih proizvoaa vlada vee interesovanje za uvoz kukuruza. Smanjen uvoz penice Cijena penice u proteklom mjesecu je bez bitnijih pomjeranja. Zbog loije prodaje brana na domaem tritu uvoz je znatno smanjen. Blai pad cijene je jedino zabiljeen kada su u pitanju ponude sa trita Maarske, gdje je cijena blago pala za 5,00 eura/t, a kao razlog tome maarski izvoznici navode povoljan kurs eura u odnosu na maarsku valutu. Penica boljeg kvaliteta se i dalje najvie uvozi iz Maarske, gdje se cijena poboljivaa kretala od 198,00 do 205,00 eura/t, dok se penica kvaliteta B1 nudila po cijenama od 187,00 do 198,00 eura/t. Najnie cijene penice su i dalje sa trita Srbije, odakle se penica nudila po cijenama od 174,00 do 185,00 eura/t, zavisno od kvaliteta. Ponude penice sa trita Hrvatske su se kretale od 180,00 do 200,00 eura/t. Cijena domae penice se kretala od 0,39 do 0,45 KM/kg + PDV. Raznolika ponuda itarica Jeam je sa trita Maarske nuen po cijenama od 185,00 do 187,00 eura/t, dok su se ponude sa trita Srbije kretale od 182,00 do 194,00 eura/t, zavisno od klase jema. Ponude na domaem tritu su se kretale od 0,42 do 0,47 KM/kg + PDV. Ponude zobi sa trita Maarske kretale su se od 180,00 do 196,00 dok je zob sa trita Hrvatske nuena po cijenama od 180,00 do 188,00 eura/t. Nuena cijena na domaem tritu se kretala od 0,43 do 0,46 KM/kg + PDV. Sojina sama je imala blai pad cijene i kretala se od 0,65 do 0,75 KM/kg + PDV na domaem tritu, dok su se ponude sa trita Slovenije kretale od 292,00 do 326,00 eura/t za samu 46% proteina. Suncokretova sama je nuena po cijenama od 0,34 do 0,45 KM/kg + PDV, dok su se uvozne ponude kretale od 142,00 do 165,00 eura/t zavisno od trita i procenta proteina. 50 InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

BERZA INFORMACIJA >>> InfoCentar

Ponovni pad cijena prehrambenih roba

U toku proteklog mjeseca cijene prehrambenih roba biljeile su izvjesne promjene. Silazni trend se zadrao kada su u pitanju cijene brana, ulja i eera. Pad ovih ivotnih namirnica uslovljen je dobrim prinosima itarica i uljarica kako na domaem tritu tako i u regionu. Trine cijene roba u poljoprivredi imaju veliki uticaj na cijene roba u prehrani te se njihov pad odraava i na pad cijene prehrambenih artikala.
Cijena domaeg eera je pala sa 1,49 KM na 1,452 KM/kg + PDV. Ovaj pad cijene prate i uvozni eer poput brazilskog ili indijskog, ija je cijena u prosjeku za oko 0,05 KM/kg nia u odnosu na eer domae proizvodnje. U odnosu na septembar, cijena je pala za oko 5 posto. U veleprodajama se cijena brazilKretanje cijena od 10. 9. do 10. 10. 2011.

skog eera kree od 1,453 do 1,512 KM/kg + PDV, u zavisnosti od kvaliteta (icumsa). U lukama izvozna cijena ovog eera je pala sa 650,00 eura na 630,00 eura/t i u narednom periodu se oekuju i dalje oscilacije u cijeni. Uvoznici diktiraju cijene Zbog velike ponude uvoznog brana, koje je i dalje povoljnije od domaeg, pojedini mlinovi su spustili cijene svojih proizvoda za oko 0,05 KM/Kg i trenutno se T-500 nudi od 0,53 do 0,752 KM/kg + PDV, a T-400 od 0,60 do 0,74 KM/kg + PDV. Cijena penice u Maarskoj je u blagom padu pa se u narednom periodu oekuje i pad cijene brana na domaem tritu. Izvozna cijena brana T-500 iz Srbije pala je za 10,00 eura/t, to je za oko 3,9 % nia cijena u odnosu na protekli mjesec. Prinosi uljarica su i dalje u padu na Maarskoj berzi. Cijena uljane repice je pala za 4,66 eura/t, a suncokretovog zrna za 25,00 eura/t. Cijena suncokretovog Floriol ulja na domaem tritu je pala za 0,044 KM/l i trenutno se kree od 2,22 do 2,65 KM/l + PDV. Bimal je takoe snizio svoje cijene ulja za 0,08 KM/l i cijena se kree od 2,22 do 2,30 KM/l + PDV. Na domaem tritu je i dalje najprodavanije Iskon ulje i cijena mu je trenutno 2,22 KM/l + PDV.

InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

51

BERZA INFORMACIJA >>> InfoCentar

Graevinarstvo u sve loijoj situaciji

Pad graevinskih aktivnosti u proloj graevinskoj sezoni bitno je uticao i na ovogodinje rezultate u graevinarstvu. Glavni problem koji mui veinu graevinara je nedostatak investicija, izostanak podrke domaim firmama na tenderima koje raspisuju dravni organi, kao i loa situacija u oblasti stanogradnje.

Ovogodinja graevinska sezona se pokazala kao vrlo nepovoljna za izvoae kao i za veletrgovce. Smanjenje potranje je neminovno dovelo do smanjenja trgovine graevinskim robama. Armaturna mrea i betonsko gvoe u toku ljetnih mjeseci su imali nepromijenjene vrijednosti, ali je poetak septembra donio nove promjene u cijeni ovih artikala. Tona armaturne mree, kod domaih proizvoaa i veletrgovaca se za sada nudi po cijeni od 1.174,00 KM/t + PDV, dok se rebrasto eljezo u ipci i dalje kree od 1.028,00 do 1.057-1.087 KM/t + PDV. U najveem jeku sezone i domai proizvoai cementa izali su sa novim cijenama svojih proizvoda. Kakanjska cementara je poetkom augusta snizila cijene za 10 KM/t, tako da nova ponuda za kvalitet PC 450 iznosi 161,00 KM/t + PDV. lo plasman domaih proizvoda Cijene opekarskih proizvoda su se uglavnom zadrale na istim vrijednostima kao i u prethodnom periodu. Domai proizvoai su zbog loije potranje odobravali trgovake rabate i nudili akcijske ponude bloka i opeke. Takoe, veliki broj trgovaca orijentisao se na uvoz blokovske robe sa trita Srbije i Hrvatske te je i to znatno uticalo na loiji plasman domaih proizvoda. Najpovoljnija ponuda giter bloka 25x19x19 iznosi 0,49 KM/kom + PDV.

Drvoprerada izborila mjesto na tritu EU Porast proizvodnje kao i izvoza zabiljeen je jedino u drvopreradi. Na tritu EU zabiljeen je porast potranje za namjetajem i poluproizvodima od punog drveta, tako da su proizvoai iz BiH pronali svoje mjesto na tom tritu prvenstveno dobrim kvalitetom kao i konkurentnim cijenama svojih proizvoda.
Kretanje cijena od 10. 9. do 10. 10. 2011.

52

InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

TEMA >>>

Predstavljena najmodernija rjeenja u oblasti tampe


Asocijacija grafike i papirne industrije Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine bila je organizator prezentacije Profesional Printing Solutions. Cilj prezentacije je bio upoznavanje strunih kadrova i menadmenta firmi grafike industrije Bosne i Hercegovine sa kompletnim rjeenjima u oblasti tampe koja e firmama donijeti profit, bilo da je rije o najsavremenijoj opremi, sistemima, softverima ili know-how.

Pie: Selma Baagi

ova rjeenja u oblasti tampe prate svjetske trendove i inovacije, a oslanjaju se na dugogodinje iskustvo i saradnju sa vodeim svjetskim proizvoaima kao to su: HP Indigo, Atlantic Zeiser, Sramag SAS-SMAG, Schmedt, Grafotronic, Scodix, Nikka RD. Najvea panja u prezentaciji je posveena HP Indigo tehnologiji. Sa preko 55% trinog udjela u svijetu i preko 90% u regionu, u broju instalacija digitalnih maina, produktivnosti preko 50.000 tabaka mjeseno, godinjim rastom od 30%, HP Indigo je lider, kako u uvoenju novih tehnologija u tampu, tako i u njihovoj primjeni na sve veem broju aplikacija. Sa HP Indigo mainama za tampu danas se u svijetu odtampa preko 10 milijardi tabaka godinje, a u regiji preko pet miliona mjeseno, sa godinjim rastom od 25%. injenica da danas u Evropi ima 10 korisnika sa vie od 10 maina i preko 100 korisnika sa dvije i vie maina, govori u prilog tome koliko HP Indigo digitalne prese preuzimaju primat u biznisu tampe danas i opravdavaju investiciju. HP Indigo tehnologija sadri maine za komercijalnu tampu, maine za tampu knjiga i photo book aplikacije te maine za tampanje etiketa, fleksilne ambalae i kartonae. Atlantic Zeiser je svjetski lider u sistemskoj integraciji svojih zaokruenih rjeenja kod korisnika koji zahtijevaju varijabilnu tampu i tampu kodiranih i personaliziranih podataka. Ima primjenu u mnogim granama: grafika industrija, industrija plastinih kartica, telekomunikacije, farmaceutska i kozmetika industrija, bankarstvo i finansije, ambalana industrija

i proizvodnja etiketa. Maine Atlantic Zeiser koriste se za izradu veoma zahtjevnih proizvoda: platne, telefonske i ID kartice, ekovi, ulaznice, loto, novanice i pasoi, naljepnice, pakovanja i folije. Sramag SAS-SMAG su specijalizirane maine za konfekcioniranje i zavrnu obradu etiketa, maine za sito tampu iz role malih i srednjih tiraa, kao visokokvalitetnih etiketa. Grafotronic obuhvata veoma konkurentne maine koje nude kompletna rjeenja za etikete i fleksibilnu ambalau. Grafotronic maine sadre: maine za ricanje, uzduno rezanje, premotavanje i inspekciju etiketa s opcijama flexo tampe u jednoj i dvije boje, u irinama od 280 do 380 mm. Scodix je maina koja nudi vrhunsko rjeenje za parcijalno lakiranje i 3D embosing. Scodix omoguuje kompletno unapreenje procesa digitalne tampe, automatska je podrka velikom broju materijala i idealan je za: poslovne aplikacije (broure, fascikle, katalozi), potroake aplikacije (pozivnice, estitke, kalendari, albumi), industrijske aplikacije (ambalaa, etikete). Schmedt su maine koje nude kompletno rjeenje za sve vrste finalne dorade i poveza knjiga: maine za pripremu knjinog bloka, maine za izradu tvrdih korica, maine za finalnu obradu knjiga i maine za foliotampu. Nikka je sistem integracija za 100% kontrolu kvaliteta tampe. Nikka kamere pomau smanjenju broja greaka prilikom tampanja i samim tim smanjuju otpad. ALIS sistemi mogu se integrisati na prese, kao i na premotae. Svaki Nikka model je opremljen touch screen ekranom i jednostavan je za upravljanje.

InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

53

TEMA >>> kola malog biznisa

Za uspjeh je potrebno znanje


Trina ekonomija bazirana je na preduzetnitvu. Privatna inicijativa pokazala se najuspjenijim pokretaem ekonomske aktivnosti, razvoja i napretka. Svake godine se u svijetu pokree sve vie novih biznisa. Veliki broj ovih biznisa se ugasi nakon prve godine, ali se sljedee godine pojavljuje veliki broj novih. I tako stalno iz godine u godinu. Rast preduzetnitva u posljednjim decenijama je rezultat promjene cjelokupnog poslovnog okruenja, brzog razvoja informacionih tehnologija i razvoja uslunog sektora.
Pie: dr. sc. Almir Petek vi profit i rast. Tako da je prije samog pokretanja potrebno mnogo odgovora na mnogo pitanja. S druge strane, samo pokretanje posla nije problem. Svako, ko ima barem minimum sredstava, moe pokrenuti sopstveni biznis, ali problem poinje nakon registracije posla i preuzimanja tako stvorenih obaveza. Tenja za napretkom i uspjehom izloena je stalnoj opasnosti od gubitka i propasti, to preduzetnika/preduzetnice treba initi racionalnim i efikasnim. Dinamika savremenog biznisa pred preduzetnike postavlja mnoge izazove koji se, izmeu ostalog, ogledaju u brzom zastarijevanju znanja, tehnolokom progresu i globalnoj konkurenciji. Stoga ne udi to je prvi od prioriteta u Charter for Small EnInfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

azliiti su razlozi zato ljudi pokreu svoj posao: dobre ideje (mada ideje jesu potreban, ali ne i dovoljan uslov za uspjeh), talent, nezavisnost i sloboda, dokazivanje sebi i svojoj sredini, status, preivljavanje, imitiranje drugih itd. Samo pokretanje posla je jedan dio preduzetnikog procesa. Pokretanje biznisa i njegovo uspjeno voenje je slika sa vie elemenata koji se moraju uklopiti da bi se ostvarili krajnji cilje54

>>>
terprises upravo obrazovanje i obuka. Kao prioriteti su navedeni i pristup internetu i internet poslovanje. Zabluda je da svi ljudi mogu biti preduzetnici, kao i da su svi preduzetnici uspjeni. Mnogi misle da se raate kao preduzetnik, ali to nije tano. Sigurno je da e genetski faktori, talenat ili odrastanje u odreenom okruenju pozitivno uticati na osobu, ali za uspjeh je potrebno puno (stalnih) ulaganja i potrebna su iroka znanja o preduzetnitvu. Edukacija o preduzetnitvu Nedostatak znanja o preduzetnitvu i uspjenom pokretanju biznisa je ogroman problem sa kojima se suoavaju mnogi budui preduzetnici u Bosni i Hercegovini. Stoga se projekat Daj ideju postani preduzetnica, koji je tokom septembra i oktobra 2011. godine implementirala Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine u saradnji sa Fondacijom za socijalno ukljuivanje u BiH i Federalnim zavodom za zapoljavanje, dobar primjer kako bi se trebalo raditi na sistematskom obuavanju buduih preduzetnika i preduzetnica. Projekat je namijenjen obuci nezaposlenih ena sa podruja Sarajeva, optina Vogoa i Ilida, koje imaju najmanje srednju strunu spremu i prijavljene su na biro za zapoljavanje krae od 12 mjeseci. U projekat je ukljueno oko 140 ena odabranih iz grupe od 230 prijava. Cilj projekta je podizanje kompetentnosti nezaposlenih ena na tritu rada putem osposobljavanja za aktivno traenje posla, samozapoljavanje i ukljuivanje u informaciono drutvo. Projekat je pruio dvije vrste obuke: Edukacija o preduzetnitvu kola malog biznisa i Informatiko opismenjavanje E-inkluzija kroz ECDL Start kolu raunara. kolu malog biznisa su vodili predavai sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Kroz 13 trosatnih sesija, polaznice su sticala potrebna znanja o savremenom poslovanju, posebno o registraciji biznisa, istraivanju trita, menadmentu, marketingu, finansijama, organizaciji, meunarodnom poslovanju, osnovama poslovnog prava, stratekoj orijentaciji i poslovnom planiranju, itd. Prezentovani su i naini finansiranja poslovanja i odnosa sa finansijskim institucijama te vjetine aktivnog traenja posla. Sve polaznice su nakon kompletiranja kole malog biznisa stekle dovoljno znanja za samostalnu izradu poslovnog plana na bazi svoje poslovne ideje prilike. ciljevi u potpunosti ostvareni Kroz informatiko poslovanje polaznice su stekle dovoljno znanja za uspjeno koritenje informacionih i komunikacionih alata za poslovanje, kao i razumijevanje savremenog informacionog tehnolokog konteksta (e-poslovanje). Dodatni poticaj za polaznice je i organizacija takmienja na bazi dostavljenih poslovnih planova. Dva najbolje ocijenjena poslovna plana e, osim finansijske podrke za osnivanje preduzea, dobiti i konsultantsku pomo monitoring tokom prva tri mjeseca poslovanja. Ovo takmienje daje dodatnu vrijednost projektu i pomak od teorijske edukacije ka praktinim aspektima poslovanja. Osim pruanja savremenih znanja o preduzetnitvu i informacionim tehnologijama, projekat ima dodatnu socijalnu dimenziju ohrabrivanja ena koje su ostale bez posla za aktivnije ukljuivanje u drutvo putem ekonomskog osnaivanja u smislu pokretanja sopstvenog posla i valorizacije svojih znanja i kapaciteta, ali i aktivnijeg ukljuenja u traenje novog zaposlenja. S druge strane, nastala je neformalna mrea polaznica koje

e sigurno dalje zajedno raditi i saraivati, ostvarujui sinergetske efekte. Moe se stoga rei da su ciljevi socijalne inkluzije i umreavanja u potpunosti ostvareni. Model za budue interdisciplinarne preduzetnike obuke Ovaj projekt bi trebao posluiti kao model za budue interdisciplinarne preduzetnike obuke koje daju dovoljno znanja za samostalno pokretanje posla i koritenje informacionih i komunikacionih tehnologija. Moe se oekivati da e se obuke ovog tipa intenzivirati i na taj nain pomoi razvoj i konkurentnost domae ekonomije, poveati nivo zaposlenosti i unaprijediti kvalitet ivota u zajednici. Iskustva ovog projekta pokazuju da postoji stvarna potreba za preduzetnikom obukom, ali i sistemskim pristupom obuavanju buduih preduzetnika u Bosni i Hercegovini putem uvoenja obaveznih predmeta iz oblasti preduzetnitva u programe edukacije na nivou srednjih kola i univerziteta.

InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

55

TEMA >>>

Menadment znanjem

Glavni izazov menadmenta dananjice je upravljanje znanjem. Ono danas doivljava eksponencijalni rast, nove tehnologije mijenjaju stare iz dana u dan. to smo znali juer, danas je ve prevazieno. ivimo u informatikom dobu gdje internet i globalna komunikacija (elektronsko poslovanje, rad na daljinu, uenje na daljinu, e-government, e-economy) zauzimaju kljuno mjesto. Shodno tome, upravljanje znanjem otvara mnoga pitanja na koja je potrebno dati relevantne odgovore.

Pie: mr.sc Ehlimana Spahi

Odgovor na ovo pitanje je veoma jednostavan uenjem i stalnom obukom. Meutim, realizacija ovako jednostavnog odgovora podrazumijeva mnogo ulaganja i aktivnosti. Veina kompanija u svijetu izdvaja znaajna sredstva za obuke, a raspon izdvajanja kree se od 1,5 do 10 % budeta godinjih zarada. Menadment informacija i ljudi Sve organizacije, profitne i neprofitne, moraju postati svjesne znaaja unapreivanja znanja i vjetina uposlenika, a samim tim i organizacije kao cjeline. Svaki uposlenik mora da ui i razvija svoje kompetencije, svaka organizacija mora postati organizacija koja ui. Samo organizacije svjesne ovih injenica mogu pravovremeno odgovoriti na izazove koje pred njih stavlja okruenje. Kljuna poslovna aktivnosti svih organizacija mora postati menadment znanjem. Ova aktivnost podrazumijeva integriranje stjecanja i primjene znanja u svim strategijama, politikama i praksama na svim nivoima organizacije. U praksi to znai identifikaciju i mapiranje intelektualnih potencijala organizacije, generiranje novog znanja i upoznavanje sa najboljim naiInfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

ljuna pitanja su: ta je to znanje, kako ono nastaje i koje vrste znanja postoje. Znanje nastaje preradom podataka i klasifikacijom informacija. Sposobnost ljudi da koriste informacije za rjeavanje sloenih problema i sposobnost prilagoavanju promjenama naziva se znanjem. Moemo razlikovati eksplicitno znanje i implicitno znanje. Postoje brojne definicije znanja, ali u dananje vrijeme znanje se sve vie razumijeva kao kompetentnost. Kompetentnost ini pet meusobno povezanih elemenata: eksplicitna znanja (nastala formalnim obrazovanjem), vjetine (razvijene treningom i praksom), iskustvo, vrijednosti i drutvene mree. Nakon to smo odgovorili na prethodno postavljeno pitanje, otvara se sljedee gorue pitanje, a ono glasi: Kako upravljati znanjem koje je podlono stalnim promjenama? 56

Kljuno mjesto zauzima ovjek Ne umanjujui znaaj menadmenta informacijama, bitno je istai da u menadmentu znanjem kljuno mjesto zauzima ovjek koji sve navedene sisteme informacija stavlja u funkciju ostvarivanja rezultata. Stoga je menadment ljudima, odnosno upravljanje ljudskim resursima, strateka upravljaka funkcija dananjice.

>>>

nom rada i tehnologijama. Kada govorimo o menadmentu znanjem, moemo govoriti o menadmentu informacija i menadmentu ljudima. Menadment informacija podrazumijeva primjenu: ekspertskih sistema, vjetake inteligencije, sistema rukovoenja i raspolaganja bazom podataka. U ovaj vid menadmenta znanjem ubraja se i groupware (grupni rad za podrku kompjutera), razliiti softveri za podrku u odluivanju, semantike mree, relacione i predmetne baze podataka. Ne umanjujui znaaj menadmenta informacijama, bitno je istai da u menadmentu znanjem kljuno mjesto zauzima ovjek koji sve navedene sisteme informacija stavlja u funkciju ostvarivanja rezultata. Stoga je menadment ljudima, odnosno upravljanje ljudskim resursima, strateka upravljaka funkcija dananjice. Svaka odgovorna organizacije trebala bi imati odjele za upravljanje ljudskim resursima. Osnovne funkcije koje obavljaju ovi odjeli su: analiza posla, planiranje ljudskih resursa, regrutovanje i selekcija kandidata, obuka i razvoj uposlenika, ocjenjivanje performansi; utvruju sistem zarada i reguliraju interni tok uposlenika od ulaska u organizaciju do njenog naputanja. U kontekstu menadmenta znanjem posebno je znaajan segment aktivnosti koji se odnosi na obuku i razvoj uposlenika. Cilj obuke ili treninga zaposlenih je unaprijediti njihove radne sposobnost na nain da se obukom postignu promjene u specifinim znanjima, sposobnostima, vjetinama i stavovima. Odjeli za upravljanje ljudskim resursima imaju obavezu da utvrde postojanje potrebe za obukom uposlenika. Identifikovanje potreba za obukom moe se vriti na vie nivoa: na nivou organizacije, na nivou radnog mjesta, na individualnom i grupnom nivou. Kljuno je utvrditi kome je obuka namijenjena, ko izvodi obuku i koje se vjetine i znanja ele unaprijediti. Obuka se obino odvija u etiri podruja: bazina pismenost (pisanje, itanje, raunanje), bazina tehnika znanja (odravanje tehnike ekspertize zaposlenih), interpersonalne sposobnosti (komunikacija, meuljudski odnosi, pregovaranje) i konceptualno-integrativne sposobnosti (strateko i operativno planiranje, organizaciono planiranje, kreiranje poslovnih politika). Od presudnog je znaaja i odabir metode obuke. Mogu se razlikovati dvije metode: informaciona metoda (jednosmjerna komunikacija) i eksperimentalna metoda (interakcija izmeu instruktora i polaznika obuke). Prvi nain obuke pogodniji je za prijenos znanja, a drugi nain za razvoj vjetina. Mogue je napraviti i podjelu prema mjestu odravanja obuke. Shodno tome razlikujemo obuku na radnom mjestu, obuku u organizaciji i obuku izvana organizacije. Svaka organizacija sam proces obuke mora prilagoditi vlastitim potrebama, uzimajui u obzir ve spomenute mogunosti. Razvoj uposlenika Sljedea znaajna aktivnost koju provode odjeli za upravljanje ljudskim resursima, a direktno je vezana za menadment znaInfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

njem, jeste razvoj uposlenika. Prvenstveno je neophodno napraviti razliku izmeu obuke i razvoja uposlenika. Obuka, kao to smo u prethodnom dijelu izlaganja ve naveli, podrazumijeva osposobljavanje uposlenika za obavljanje trenutnog posla. Razvoj uposlenika podrazumijeva proces pripremanja uposlenika za budue zahtjeve nekih novih poslovnih aktivnosti. Razvoj uposlenika podrazumijeva formalno obrazovanje, radno iskustvo, odnose sa drugim ljudima. Budui da se radi o procesu, razvoj uposlenika podrazumijeva implementaciju vie faza. Kljune faze su: identifikovanje razvojnih potreba uposlenika, izbor razvojnih ciljeva, definisanje aktivnost kako bi se ostvarili ciljevi, uspostavljanje indikatora za mjerenje realizacije ciljeva i utvrivanje vremenskog toka aktivnosti. Od presudnog je znaaja prepoznati potrebe uposlenika te omoguiti napredovanje i razvoj karijere kako uposlenici ne bi napustili organizaciju usljed nezadovoljstva i nerazumijevanja. Pored obrazovnog dijela, razvoj uposlenika ima i jo jednu znaajnu funkciju, a to je zadravanje kvalitetnih ljudi i unapreenje kvaliteta i konkurentnosti. Postojanje i funkcioniranje odjela za upravljanje ljudskim resursima od presudnog je znaaja za menadment znanjem. Menadment znanjem ima cilj da unaprijedi fleksibilnost organizacije i njenu sposobnost pravovremenog reagovanja na promjene u poslovnom okruenju. Sam menadment znanjem obuhvata vie aktivnosti, no kljunim moemo smatrati: analizu postojeeg znanja, definisanje ciljeva znanja, generiranje i razvoj novog znanja, prenos znanja, koritenje znanja i mjerenje i vrednovanje znanja. Sve ove aktivnosti, kao to smo ve ranije istakli, obavljaju odjeli za upravljanje ljudskim resursima. Za kvalitetno upravljanje znanjem, kljuno je postojanje odjela za upravljanje ljudskim resursima u punom kapacitetu. Mogue je navesti vie razloga zbog ega je menadment znanjem neophodan svim organizacijama. Kljuni razlozi su, na prvom mjestu, otra konkurencija koja namee potrebu za stalnim inovacijama, skraeno vrijeme za stjecanje novih iskustava i znanja, potreba da se znanjem usmjerava rastua sloenost poslovanja, poslovne aktivnosti danas se uglavnom zasnivaju na informacijama to u konanici namee potrebu za permanentnim uenjem. Menadment znanjem je nunost u novoj ekonomiji. Preduvjet za menadment znanjem je postojanje efikasnog i funkcionalnog odjela za upravljanje ljudskim resursima. Ovaj odjel ima zadatak da osmisli i provede obuku i razvoj uposlenika i na taj nain organizaciju uini organizacijom koja ui. Samo organizacije koje ue ostaju konkurentne i uspjene. Na osnovu svega navedenog namee se jo jedno kljuno pitanje upueno itateljima: Da li vam je potreban dodatni motiv da odmah osnujete i u funkciju stavite odjel za upravljanje ljudskim resursima i svoju organizaciju uinite organizacijom koja ui?

57

MALA KOLA PRODAJE >>>

Ukoliko je to recesija, neka traje

U svim krizama do sada se gradilo i tako e biti i dalje. Pitanje koje se postavlja je samo ko e to da radi. Prave poslove stvaraju osobe koje su u svom poslu s vremenom uspjele stvoriti primjerno pouzdanje. S obzirom na to da im je kupac na prvom mjestu, takve osobe drue se sa istomiljenicima i uspijevaju odravati poslove.

58

InfoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

>>>

Pie: Evgen Gec

d kupaca se ivi i bez njih se propada! To je pravilo prodaje, koje je ve odavno aktuelno i tako e biti i ubudue. Klasian nain prodaje se postepeno mijenja i postupci dolaska do kupaca dobivaju novu vrijednost. To je prednost koja moe biti velik izazov za sve koji se suoavaju sa padom prodaje. I u prodajnoj komunikaciji se sve ee upotrebljava rije recesija. Moglo bi se ak rei da je za neke ta magina rije postala sinonim za izgovore na koje nema konkretnih odgovora ili rjeenja. U jednom od udruenja poduzetnika primijetio sam poseban bed sa jasnom porukom: Otklanjamo saradnju u recesiji. Znai, elimo saradnju sa kvalitetnim poduzetnicima, takvima koji konkretno poznaju svoje prodajne ciljeve i koji imaju usavrene pristupe do svih u prodajnom lancu. Ne elimo, dakle, saradnju s onima kojima je sve teko i nemogue, odnosno s onima koji ekaju rjeenja od tree ponekad i nepoznate strane. Svaki od poslova ovisi od nas samih, brzine mijenjanja strategija i prilagoavanja odreenim okolnostima. Evergreen prodaja u takvim situacijama gubi svoju vrijednost. Udruivanje interesa, motiviranje napredno usmjerenih pojedinaca posebno voditelja i efikasno sklapanje potencijala prednosti su i vrijednosti u kojima ima jo mjesta za kvalitetno stvaranje. Samo odravanje trenutne situacije, bez novih poduhvata, spreava sile koje su neophodne za suoavanje u nepovoljnim situacijama. Da je navedeno istinito, potvruje jedan od primjera srednje velike graevinske kompanije, iji je direktor imao zanimljivu izjavu: Ukoliko je to recesija, neka traje. Kako to mislite, bilo je nae pitanje, kada je graevinarstvo u krizi? U svim krizama do sada se gradilo i tako e biti i dalje. Pitanje koje se postavlja je samo ko e to da radi, bio je njegov odgovor. Prave poslove stvaraju osobe koje su u svom poslu s vremenom uspjele stvoriti primjerno pouzdanje. I mi smo imali mogunost biti vea kompanija od sadanjih okvira, ali interes je svoju snagu prenosio na kvalitet zaposlenih, izvoenje njihovih radova i maksimalno zadovoljstvo kupaca. Znai, cilj je bio zado-

voljan kupac i manje kapitala. Danas se u poslu druimo sa istomiljenicima i zato uspijevamo odravati poslove. Zanimljivo je i to da dobivamo poslove koji su sve zahtjevniji, to znai prihvaenje veih odgovornosti i posljedino izazova, odnosno bolje zarade. Posebno rado ukljuujemo u poslove i manje poduzetnike koji prethodno nisu, zbog razliitih okolnosti, imali mogunosti uklopiti se u vee projekte. Njihova prednost u fleksibilnosti i specijalizaciji prua napredne tehnike koje su danas za njih novo efikasno sredstvo za stvaranje. Prelazimo u eru manjih kompanija Ukoliko bismo se opredijelili za kompanije u razvoju, moglo bi se primijetiti da je to stvarno tako. U razgovorima sa nekima koji odravaju IT sisteme pokazuje se kako svoje programe sve ee prilagoavaju manjim kompanijama. Manji je rizik, ali tee je pridobiti nove korisnike. Vei je troak ulaganja u nove poslove, ali su zato dugoroniji. Prilagoavanje funkcionalnosti programa manjim kompanijama poveava njihovu efikasnost i, to je najvanije, trokovi zato nisu pretjerani. Da li to moe initi lananu reakciju koja se moe proslijediti i u prodajnim sferama, pokazat e vrijeme. U mislima sam imao vraanje u manje prodajne subjekte sa boljim interaktivnim nastupom i objektivnim pristupom kupcima. Dobri prodavai ili komercijalisti postaju sve traeniji i vrijednost njihovog rada postaje sve vea. Zaista prelazimo u eru manjih kompanija? Kada se svijet koji se vrti oko tehnologije okree u tom smjeru, pogotovo je i put ve opredijeljen. Fleksibilnost i prilagoavanje tom putu moe tako doprinijeti novim sferama poduzetnitva koje svakako utiu na kvalitet rada. I opet se zatvara jedan od krugova poduzetnitva i otvara se novi. Novi potencijali, nova ulaganja i mogunosti. Znai, nita drugaije od nekih prevrata u proteklom razdoblju. Razlika je jedino u tome to e u dananjoj eri takvi prevrati biti sve ei, to nije najbolje za one koji u poslovima tragaju za dugoronom sigurnou. Najvea sigurnost je brzo prilagoavanje, savremeno znanje, fleksibilnost i korektno udruivanje interesa.