PREDMET KRIVIČNOG POSTUPKA

Osnovni predmet krivičnog postupka je krivična stvar (krivično djelo). Druga kažnjiva djela (npr. prekršaj) ne mogu biti predmet raspravljanja u krivičnom postupku, jer se o njima raspravlja u posebnom, prekršajnom postupku. Sporedni predmet – imovinskopravni zahtjev, troškovi krivičnog postuka i sl.

MJERE ZA OSIGURANJE PRISUSTVA OSUMNJIČENOG/OPTUŽENOG I USPJEŠNO VOĐENJE KRIVIČNOG POSTUPKA
(ispitno pitanje: mjere za osiguranje prisustva os/os i uspješno vođenje krivičnog postupka) U krivičnom postupku moraju prisustvovati određeni subjekti. Sudija i tužilac prisustvuju po službenoj dužnosti, a za druge subjekte mogu se koristiti mjere procesne prinude. Mjere za osiguranje prisustva os/op nisu krivičnopravne sankcije, nego se njima nastoji ostvariti uspješno vođenje krivičnog postupka, neometano odvijanje krivičnog postupka i dr. Pri odlučivanju o spomenutim mjerama, zakon inzistira na određenim zahtjevima: • Za svje mjere zakonom su propisani uslovi za primjenu • Poštivanje načela srazmjernosti, koje nalaže da se ne primjenjuje teža mjera ako se ista svrha može postići blažom mjerom. • Mjera se mora ukinuti po službenoj dužnosti kad prestanu razlozi koji su je izazvali ili zamjeniti blažom kad za to nastupe zakonski uslovi • Odluku o primjeni mjera donosi sud • Poziv – u pismemon je obliku, a izuzetno u usmenom. To je naredba koju je izdao tužilac ili sud i kojom se osumnjičenom/optuženom naređuje da se, zbog preduzimanje određene procesne radnje, odazove na poziv i dođe u određeno vrijeme na određeno mjesto. Os/op je dužan da se odazove pozivu ili da opravda svoj izostanak, inače se izlaže upotrebi strožije mjere. Do podizanja optužnice pozivanje vrši tužilac, a poslje podizanja optužnice to vrši sud. U pozivu se mora naznačiti i razlog pozivanja i upozorenje da će zbog neodazivanja biti prinudno priveden. Ovo je najlakša mjera za osiguranje prisustva os/op. Dovođenje – je naredba za lišavanje slobode, ali ne i naredba za zatvaranje. Ovo je mjera teža od poziva i zakonske pretpostavke za izdavanje naredbe dovođenja su: • Ako je donijeto rješenje o pritvoru • Ako uredno pozvani os/op ne dođe, a svoj izostanak ne opravda

Ako se nije moglo izvršiti uredno dostavljanje poziva, a iz okolnosti proizilazi da os/op izbjegava primiti poziv Naredbu za dovođenje daje sud. Izuzetno, u hitnim slučajevima, može je dati i tužilac. Ovu naredbu izvršava sudska policija. Izdaje se u pisanom obliku. Mjere zabrane – Ova mjera se odnosi na više različitih, ali i međusobno povezanih zabrana, tj. naredbi koje se mogu odrediti os/op osobi. Tim zabranama i naredbama ograničavaju se određena prava os/op. To su: • Mjere koje se odnose na sprečavanje os/op da pobjegne, da se sakrije ili ode u nepoznato mjesto ili u insotranstvo. Te mjere su: zabrana napuštanja boravišta bez odobrenja suda, privremeno oduzimanje putnih isprava uz zabranu izdavanja novih, zabrana korištenja lične karte za prelazak državne granice BiH (zabrana putovanja) i dužnost osobe da se povremeno javlja određenom organu. • Mjere koje su namijenjene izbjegavanju konfliktnih situacija, a to su: zabrana posjećivanja određenih mjesta ili područja i zabrana sastajanja sa određenim osobama. • Mjere koje za cilj imaju sprečavanje određene aktivnosti koje bi bile štetne za društvenu zajednicu, a to su: privremeno oduzimanje vozačke dozvole i zabrana preduzimanja određenih poslovnih aktivnosti ili službenih dužnosti. Mjere mogu biti izrečene zasebno ili kumulativno. Jamstvo – predviđena je mogućnost da se osoba iz pritvora pusti na slobodu, u zavisnosti od garancije pojavljivanja na suđenju. Osoba kojoj se ima odrediti pritvor ili mu je već određen zbog bojazni da će pobjeći, može se pustiti na slobodu ako on lično ili ko drugi za njega položi jamstvo da do kraja krivičnog postupka neće pobjeći i da se neće kriti. Dakle, uz jamstvo je obavezno i obećanje da se osoba neće kriti i da bez odobrenja neće napustiti svoje boravište. Jamstvo se uvijek određuje u novčanom iznosu, koji se utvrđuje prema težini KD, ličnim i porodičnim prilikama os/op i imovinskom stanju onoga koji daje jamstvo. Jamstvo se određuje po inicijativi op/os ili neke druge osobe. Sud ne može po službenoj dužnosti predložiti ovu mjeru. Ako os/op pobjegne, odredit će se da je vrijednost data kao jamstvo prihod budžeta BiH (jamstvo propada za onog tko ga je dao). (ispitno pitanje – pojam i učinak jamstva) Pritvor – je prinudno zadržavanje os/op na određenom mjestu, koje je obezbjeđeno stražom ili drugom vrstom nadzora uz provođenje određenog režima izvršenja pritvora i postupanja s pritvorenicima. Ovo je najteža mjera od navedenih. (ispitno pitanje: objasnite ustanovu pritvora) Radi zaštite ljudskih prava i sloboda, određeno je da se pritvor može izreći samo pod uslovima propisanim zakonom i samo ako se ista svrha ne može ostvariti nekom drugom mjerom. Razlozi za određivanje pritvora su: 1) Osnovane sumnje da je određena osoba izvršila KD (opći uslov) 2) Ako se krije ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva (poseban uslov)

sudu ili najbližem policijskom organu. Poslje izricanja osuđujuće presude određuje se odlukom sudije. Nakon potvrđivanja optužnice pritvor određuje sudija za prethodno saslušanje. a oslobođen od kazne i sl. sakriti. 2) Lišavanje slobode i zadržavanje – policijski organ može izuzetno privremeno oduzeti slobodu osumnjičenoj osobi. a za ta KD može se izreći kazna zatvora od 3 godine ili više (poseban uslov) 5) Ako se radi o KD za koje se može izreći kazna zatvora od 10 godina ili teža kazna. a koje je posebno teško s obzirom na način izvršenja ili posljedicu KD. Lišavanje sloboe. ako bi puštanje na slobodu rezultiralo stvarnom prijetnjom narušavanja javnog reda (poseban) (ispitno pitanje: navedite opće i posebne razloge za određivanje pritvora) Određivanje pritvora je u isključivoj nadležnosti sudske instance – na prijedlog tužitelja . saučesnike ili prikrivače (poseban uslov) 4) Ako naročite okolnosti opravdavaju bojazan da će ponoviti KD. izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za krivični postupak ili ako naročite okolnosti ukazuju da će ometati krivični postupak utjecajem na svjedoke. ali ne i kazna dugotrajnog zatvora • 4 godine – u slučaju KD za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora Kontrola opravdanosti pritvora vrši se svaka dva mjeseca. Ta se osoba odmah mora predati tužiocu. Opće pravo zadržavanja i lišavanje slobode – Od pritvora treba razlikovati lišavanje slobode koje inače prethodi određivanju pritvora. a produžit će ga vijeće od 3 sudija. kao kratkotrajna i privremena mjera. odnosno vijeća koje je donijelo prvostepenu presudu. . ili da će dovršiti pokušano KD. Postoje dva oblika lišavanja slobode: 1) Opće pravo zadržavanja – zaticanje na izvršenju KD (in flagranti) nije razlog za određivanje pritvora. a produžava ga vijeće od 3 sudija. ak oje optužba odbijena ili ako je proglašen krivim. jer svatko tko je lišen slobode mora odmah biti izveden pred sudiju. – za KD za koje je propisana kazna zatvora do 10 godina • 2 godine – za KD za koje je propisana kazna zatvora preko 10 godina. ali jeste razlog za zadržavanje. Pritvor može trajati najduže: • 1 godinu – za KD za koje je propisana kazna zatvora do 5 godina • 1 godina i 6 mj. ili da će učiniti KD kojim prijeti. Pritvor će se ukinuti ako je optuženi oslobođen od optužbe. Osobu zatečenu na izvršenju KD svatko može zadržati. Svaka osoba ima pravo da pobija odluku o pritvoru žalbom i time ospori zakonitost svog pritvaranja (rok je 24 sata od primanja rješenja o pritvoru).3) Ako postoji osnovana bojazan da će uništiti. predstavlja oduzimanje slobode osobi zbog sumnje da je izvršila KD. O pritvoru sud odlučuje u inokosnom sastavu – u istrazi to će biti sudija za prethodni postupak.

ulaganje žalbe). prijetnja. tužilaštva i drugih organa. ali se mogu preduzimati i na drugom mjestu – npr. načelo zakonitih dokaza). prijetnju. Radnje suda se dijele na radnje odlučivanja i radnje vođenja postupka . To se inače vrši u okviru radnog vremena suda. Što se tiče radnje koja je preduzeta pod uticajem sile ili prijetnje ili drugih sredstava kojim se utiče na volju osobe. Zapisnik piše zapisničar i svrha zapisnika kao pisane isprave je da se procesna radnja sačuva od zaborava. prevaru i zabludu). Vrijeme izvršenja radnji u krivičnom postupku Krivičnoprocesne radnje se moraju izvršavati brzo i u određenom vremenskom preiodu. a ako to nije moguće onda neposredno poslije toga. Kad je riječ o registrovanju procesnih radnji u formi zapisnika. smatra se da ona ne može imati procesnopravne efekte.RADNJE U KRIVIČNOM POSTUPKU Krivičnoprocesne radnje su aktivno (davanje iskaza. narkotici ili druga sredstva koja mogu uticati na slobodu odlučivanja i izražavanja volje prilikom davanja izjave ili priznanja. Procesnu radjnu treba vršiti tako da se u punoj mjeri poštuje ličnost osumnjičenog. koje ima odgovarajuće procesnopravne efekte. Da bi procesna radnja postigla određeni rezultat u postupku. Mjesto izvršenja radnji u krivičnom postupku Po pravilu. preduzetoj u toku krivičnog postupka. Krivičnoprocesne radnje preduzimaju krivičnoprocesni subjekti. potrebno je naglasiti da zakon propisuje da se o svakoj radnji. ona mora biti preduzeta na način kako to određuje zakon (npr. tako da se te radnje dijele na radnje suda i stranaka. te da se ne smije upotrijebiti sila. Sprečavanje i otklanjanje nepravilnih procesnih radnji Postoje : . i/ili pasivno (pravo os/op da šuti) pravnom normom propisano ponašanje krivičnoprocesnog subjekta. psihijatrijskog pregle i dr. Sadržaj radnji u krivičnom postupku Procesnopravno dejstvo može imati samo ona procesna radnja koja je svjesna i voljna (ovo je vezano za silu. prevara. te procesne radnje ostalih sporednih krivičnoprocesnih subjekata. ali i izvan radnog vremena ako je to potrebno (istražne radnje koje ne trpe odlaganje i slično). sve krivičnoprocesne radnje se preduzimaju u sjedištu suda i zgradi suda. sastavlja zapisnik istovremeno kad se radnja obavlja. ako se u toku suđenja sazna da svjedok ili vještak nije u mogućnosti da dođe pred sud ili kod obdukcije ili ekshumacije leša. organa koji vrši radnju. te da bude korišten kao dokaz o toj radnji. tj.

• • Procesne radnje koje su usmjerene na popravljanje nepravilnih procesnih radnji Procesne sankcije za radnje koje nisu preduzete u skladu sa unaprijed propisanim zakonskim uslovima U prvu grupu spadaju: • Konsolidacija ili konvalidacija procesne radnje na način da joj se naknadnim postupanjem daje punovažnost. • Uklanjanjem materijalnih greški kako bi procesna radnja ostala na snazi • Preduzeta procesna radnja se opoziva ako je nepravilna • Može biti preinačena. čime se želi postići zakonom propisani cilj • Radnje se mogu i ponoviti U drugu grupu spadaju: • Prekluzija koja ima posljedicu odbacivanje određene radnje jer je ona preduzeta nakon proteka roka koji je zakonom određen. U krivičnom postupku odluke se donose u obliku: • Presude • Rješenja • Naredbe Presuda je najvažnija odluka koja se donosi u krivičnom postupku i njom se odlučuje o osnovnom i sporednim predmetima krivičnog postupka. • Nedopustivost obuhvata one procesne radnje koje su preduzete izvan zakonskih uslova. bez obzira da li su osnovane ili ne (npr. ulaganje žalbe na odluku protiv koje pravni lijek nije dopušten). • Nepostojeće procesne radnje – to su one radnje za koje ne postoje procesne pretpostavke ODLUKE U KRIVIČNOM POSTUPKU Najvažnije i najčešće odluke su vezane za sud jer se sudskom odlukom konačno rješava krivičnopravni zahtjev koji je nastao izvršenjem KD. bez uklanjanja njenog nedostatka. Donošenje presude je u isključivoj nadležnosti suda. Postoji: • Presuda kojom se optužba odbija • Presuda kojom se optuženi oslobađa od optužbe • Presudu kojom se optuženi proglašava krivim . • Nevaljanost u smislu da neke radnje i njihovi rezultati predstavljaju povod za ulaganje pravnih lijekova. • Neupotrebljivost radnje. Odluka je izjava volje suda ili drugog državnog organa u krivičnom postupku kojom se primjenjuje zakon na konkretno činjenično stanje i ostvaruju pravne posljedice u realnosti. odnosno njenih rezultata ako se onaj tko je preduzimao radnju nije držao zakonskih uslova i procedure.

• Apsolutna . a šta izvršnost) Specifičnost presude i rješenja (za razliku od naredbe) ogleda se u njihovom stupanju na pravnu snagu. Kod vijeća od 3 sudije. Pravosnažna odluka proizvodi pravne posljedice i uređuje određene društvene i pravne odnose na konačan način. protiv rješenja žalba je dozvoljena uvijek kad u zakonu nije izričito zabranjena. pravosnažnost sudske odluke znači da je krivičnopravni zahtjev o kojem se raspravljalo – presuđena stvar (res iudicata). Pravosnažnost je pretpostavka za izvršenje odluke. ali je moguće njeno izricanje i u stadiju optuživanja (nakon prihvatanja izjave o priznanju krivnje ili sporazuma o priznanju krivnje) Rješenjem se ne raspravljaju pitanje KD. naredba o obustavi istrage) ili preduzimanje određenih procesnih radnji (npr.) Uz sud. a krivični postupak konačan završetak. . a ako su odsutne dostavljanjem ovjerenog prepisa odluke. Naredbom se rješavaju pitanja vezana uz tok krivičnog postupka (naredba o provođenju istrage. izreku ili dispozitiv i obrazloženje – naredba nema izražena ova tri dijela. Donošenje i saopćavanje odluka i njihovo dostavljanje Odluke se u krivičnom postupku donose u inokosnom i zbornom sastavu. Razlikujemo: • Formalnu pravosnažnost – sudsku odluku ne mogu pobijati redovnim pravnim lijekom jer on nije dopušten (npr. Pravosnažnost odluka (ispitno pitanje: šta je pravosnažnost. Dakle.ni jedan procesni subjekt ne može više pobijati odluku redovnim pravnim lijekom.Presuda se donosi na glavnom pretresu. • Materijalnu pravosnažnost – znači nemogućnost vođenja novog krivičnog postupka povodom istog KD. Presuda postaje pravosnažna kada se više ne može pobijati žalbom. određivanje pritvora. odluke se donose većinskim glasanjem. prekid postupka zbog duševnog oboljenja i sl. protiv trećestepene presude ili radi proteka roka na žalbu). Protiv prvostepene presude žalba je uvijek dozvoljena. Odluke se saopćavaju osobama usmenim objavljivanjem ako su osobe prisutne. naredba o dovođenju ili pretresanju i sl. Kroz pravosnažnost odluka dobiva konačan sadržaj.) Presuda i rješenje imaju jasno vidljive dijelove: uvod. već određena druga pitanja koja su vezana uz pravne aspekte krivične stvari i koja se postavljaju u toku postupka (npr. protiv drugostepene samo u zakonom predviđenim slučajevima. dok protiv naredbe žalba nije dozvoljena. rješenja mogu donijeti i drugi organi (tužilac). Ove odluke moraju u određenom trenutku dobiti klauzulu pravosnažnosti. njegovog izvršioca i primjene krivičnih sankcija.

sud mora uzeti da ona ne postoji. One činjenice koje idu u korist optuženom. . a u slučaju sumnje da li postoji neka činjenica na štetu optuženog. važno je potpuno utvrditi činjenice koje su od značaja za donošenje zakonite odluke. nastupaju istovremeno. U tome se ogleda razlika između pravosnažnost i izvršnosti. ograničeno je u pogledu broja dokaznih sredstava i usmjereno na ona koja su subjektivna (svjedoci). Prema načelu in dubio pro reo. tužilac i drugi organi moraju jednakom pažnjom ispitivati i utvrđivati kako činjenice koje terete os/op. Sud prilikom odlučivanja o meritumu krivičnopravnog zahtjeva mora potpuno utvrditi sve činjenice važne za presudu. ČINJENICE U KRIVIČNOM POSTUPKU Da bi se ostvario cilj krivičnog postupka. one se smatraju utvrđenima iako su samo vjerovatne. Presuda se izvršava: • Kad je pravosnažna • Kad je kao takva dostavljena • Kad za njeno izvršenje ne postoje zakonske smetnje Presuda se izvršava po službenoj dužnosti i za to je nadležan sud. Zakon propisuje da sud. Dakle. po pravilu. dok drugi nije. a da se nitko nevin nebi osudio. Potpuna – postoji kada je izreka sudske odluke stupila na pravnu snagu u cjeliji. tako i one koje im idu u korist. kao način utvrđivanja činjenica. odnosno ako je to činjenica u korist optuženog.• • • Relativna – neki procesni subjekti mogu pobijati sudsku odluku redovnim pravnim lijekom. Sud zasniva presudu samo na činjenicama i dokazima koji su izneseni na glavnom pretresu. Pravosnažnost i izvršnost. činjenice koje se utvrđuju u krivičnom postupku imaju značaj za konkretni krivični predmet samo onda ako su istinito utvrđene. one činjenice koje idu na štetu optuženom moraju biti utvrđene sa potpunom sigurnošću. pri čemu je sud dužan savjesno ocijeniti svaki dokaz. mora uzeti da ona postoji. Izvršnost odluka Mora se obezbjediti da se odluka donesena u krivičnom postupku izvrši kad su za to ispunjeni zakonski uslovi. Sudska odluka ne može biti izvršna prije nego što stupi na pravnu snagu. Djelimična – jedan dio izreke je stupio na snagu. Dokazivanje. Izvršava se kad se utvrdi da je izvršna i pošto se podnese pismeni nalog o izvršavanju. Izvršnost predstavlja ostvarivanje krivičnopravnog zahtjeva utvrđenog tokom suđenja i sadržanog u pravosnažnoj sudskoj odluci. a to je da pravosnažnost predstavlja uslov za izvršenje presude.

podstrekavanje.da li se u smislu materijalnog krivičnog prava mogu primjeniti krivičnopravne sankcije moraju se utvrditi pravno relevantne činjenice. koje je KD i sl. U traženju odgovora na pitajna: .Tužilac (npr.Sud (ne samo kad donosi presudu nego i u drugim procesnim situacijama) .Vještaci .da li je osoba prema kojoj je upravljen krivičnopravni zahtjev izvršila KD. . Indicije su pravno irelevantne činjenice jer od njih ne zavisi primjena pravne norme i jer posredno doprinose utvrđivanju pravno relevantne činjenice. Vrijedi pravilo da indicije moraju djelovati kao čvrst zatvoren krug koji dozvoljava samo jedan zaključak u odnosu na relevantnu činjenicu i objektivno potpuno isključuje mogućnost drugačijeg zaključka u odnosu na istu činjenicu. umišljaj. ulaganje žalbe na pravostepenu presudu) . izvještaje i sl. isticanje prigovora na optužnicu.Os/op uz pomoć branioca (izjavljivanje žalbe na rješenje o pritvoru. u krivičnom postupku se utvrđuju još i indicije i pomoćne činjenice. One se dijele na: • Materijalnopravne relevantne činjenice (jer od njih zavisi primjena odredaba općeg i posebnog dijela krivičnog zakona) – način izvršenja.) . krajnja nužda. nego samo one na osnovu kojih će se primjeniti materijalno krivično pravo bitno za konkretni krivični događaj.Vrste činjenica koje se utvrđuju u krivičnom postupku (Ispitno pitanje – vrste činjenica koje se utvrđuju na KP) U krivičnom postupku ne utvrđuju se sve činjenice koje su povezane sa KD. ulaže žalbu) . . ali i drugi procesni subjekti i to: . na osnovu jedne indicie se može zaključiti o postojanju pravno relevantne činjenice i tada je rječ o alibiju (ili boravku osumnjičenog na “drugom mjestu” u odnosu na mjesto izvršenja KD). a druge dvije vrste činjenica utvrđuju se samo zbog njihove povezanosti s pravno relevantnim činjenicama.da li je u konkretnom slučaju izvršeno KD. Izuzetno.da li je kriva ili nije kriva za djelo koje joj se stavlja na teret i . obustavlja istragu. • Procesnopravne (to su one od kojih zavisi primjena procesnog krivičnog zakona) Pored pravno relevantnih činjenica. Pomoćne činjenice omogućuju provjeravanje vjerodostojnosti izvora saznanja o pravno relevantnim činjenicama ili indicijama.Ovlaštene službene osobe (kad pripremaju materijal za donošenje naredbe o provođenju istrage jer podnose izvještaj nadležnom tužiocu uz kojeg prilažu fotografije. kad naređuje dovođenje. Razlikuju se od indicija po tome što se njima samo provjeravaju druge činjenice. Tko utvrđuje činjenice? Činjenice utvrđuju organi koji donose odluke. Osnovni predmet utvrđivanja u krivičnom postupku su pravno relevantne činjenice. nehat.

) Način utvrđivanja činjenica u postupku Vlastitim opažanjem organa krivičnog postupka Utvrđivanje činjenica putem iskaza os/op. Os/op ima pravo u toku cijelog krivičnog postupka iznositi dokaze ukoliko to želi radi odbrane. to je izvor iz kojeg se dobiva dokazni osnov 4) Dokaz = predmet + osnov + sredstvo (šta. Dokazivanje obuhvata sve činjenice za koje sud smatra da su potrebne za donošenje pravilne i zakonite odluke. tragovi) • Lični (ili personalni) .to je činjenica koju treba dokazati 2) Dokazni osnov (ili razlog) – to je činjenica koja je već utvrđena i iz koje se izvodi zaključak o postojanju ili nepostojanju činjenice koja se dokazuje 3) Dokazno sredstvo – je izvor iz koga se dobiva činjenica koja je dokazni osnov. nego se uzima da je nikad nije izjavio. općepoznate činjenice. činjenice čijim bi se utvrđivanjem povrijedio identitet presude i optužbe i sl. teret dokazivanja je na onome tko tvrdi suprotno.pomoću njih se utvrđuju činjenice u krivičnom postupku (snimci. pretpostavljene činjenice) . iskaz) (svjedok) Klasifikacija dokaza: (ispitno pitanje: vrste dokaza u krivičnom postupku) • Materijalni (ili stvarni) . Polazeći od presumpcije nevinosti. da li je) (iz čega. svjedoka ili vještaka Utvrđivanje pomoću isprava Korištenje tehničkih snimaka O dokazima i dokazivanju (ispitno pitanje: pojam dokaza i dokazivanja) Dokaz je najčešči izvor saznanja o činjenici koja je predmet utvrđivajna u krivičnom postupku. Teret dokazivanja je na tužiocu.dokazi koji se sastoje u iskazima osoba koje se javljaju kao dokazna sredstva • One kojima se pravno relevantne činjenice utvrđuju neposredno • One kojima se pravno relevantne činjenice utvrđuju posredno • Dokazi optužbe (na štetu optuženog) • Dokazi odbrane (u korist optuženog) • Primarni dokazi (uviđaj lica mjersa ili materijalni dokazi) • Sekundarni dokazi (iskaz svjedoka po čuvenju) Teret dokazivanja je dužnost procesnog subjekta da podnosi dokaze kojima se utvrđuju odlučne činjenice.Činjenice koje se ne treba utvrđivati (to su očite činjenice. isprave.Činjenice koje se ne utvrđuju u krivičnom postupku Činjenice koje se ne utvrđuju dijele se na: . Dokaz obuhvata sljedeće elemente: 1) Predmet dokaza .Činjenice koje se ne smije utvrđivati (činjenice čijim bi se utvrđivanjem povrijedilo načelo zabrane reformatio in peius: da pravni lijek koji je izjavljen u korist optuženoga ne može prouzročiti za njega nepovoljnu odluku suda. Dokazivanje je sredstvo za utvrđivanje činjenica o KD i njegovom izvršiocu. .

po pravilu. PROSTORIJA. sud ne smije zasnivati svoju odluku na nezakonitim dokazima. POKRETNIH STVARI I OSOBA Pretresanje stana. Pretresanje osoba se odnosi kako na osumnjičenog. . ako je vjerovatno da se kod te osobe nalaze predmeti ili tragovi važni za krivični postupak.Pretresanje kod kojeg se osoba ne obavještava o razlozima pretresanja. razlozi za pretresanje moraju biti relevantni i odgovarajući. PRETRESANJE STANA. druge prostorije.Po načelu zakonitosti. nezakoniti dokazi su dokazi pribavljeni na 3 navedena načina. Ovo su.Pretresanje sa sudskom naredbom . nego i kod osoba za koje ne postoji ta sumnja. pa i kod osoba koje su zbog srodstva ili neke druge veze sa os/op oslobođeni dužnosti svjedočenja. ali se za te dokaze saznalo iz dokaza koji su izvorno pribavljeni na nezakonit način (fruit of the poisonous tree) Dakle. Pretresanje je materijalno istraživanje nad osobama i stvarima koje se preduzima s ciljem pronalaženja tragova KD ili predmeta važnih za krivičnim postupak ili s ciljem hvatanja izvršioca KD. Zbog toga preduzimanje uviđaja predstavlja pribavljanje dokaza na nezakonit način.Redovno pretresanje ili pretresanje s prethodnom predajom naredbe za pretresanje osobi kod koje će se ili na kojoj će se izvršiti pretresanje . Utvrđivanje činjenica vršenjem uviđaja ne podliježe zakonom predviđenim uslovima koji se traže za pretresanje. pokretnih stvari i osoba su česte procesne radnje kojima se činjenice utvrđuju vlastitim opažanjem organa krivičnog postupka. Pošto pretresanje stana predstavlja povredu privatnosti. Pravila koja se primjenjuju u toku pretresanja razlikuju: . tako i na svaku drugu osobu koja nije izvršilac KD. Ovime se pokušavaju pronaći tragovi KD i predmeti važni za krivični postupak. Sudska odluka se ne smije zasnivati na: (ispitno pitanje: šta su nezakoniti dokazi) 1) Dokazima pribavljenima na zakonom zabranjen način 2) Dokazima koji su pribavljeni povredama osnovnih ljudskih prava i sloboda 3) Dokazima koji su pribavljeni na dozvoljen način. Pretresanje se može preduzeti ne samo kod osobe za koju se sumnja da je izvršila KD. ali se mogu preduzeti i u kasnijim stadijima krivičnog postupka. hitne istražne radnje. O zakonitosti dokaza sud je dužan voditi pažnju tokom cijelog postupka. prostorija. Objekt pretresanja može biti stan.Pretresaje bez naredbe suda Od pretresanja treba razlikovati uviđaj koji (kao i pretresanje) predstavlja utvrđivanje činjenica vlastitim opažanjem organa krivičnog postupka. te se pretresanje obavlja bez prethodne najave . pokretne stvari ili osobe.

Uslovi za pretresanje: 1) Ako ima dovoljno osnova za sumnju da će se prilikom pretresanja: .otkriti tragovi KD . Međunarodno običajno pravo isključuje pretresanje uvijek kad je isključena krivična jurisdikcija (npr.pronaći izvršilac KD ili njegov saučesnik .Tko je zahtjevao izdavanje naredbe . Dozvoljeno je pretresanje stana i ostalih prostorija osobe koja uživa imunitet po unutrašnjem pravu kako bi se prikupili dokazi o KD ili KO.pronaći predmeti važni za KD 2) Mora kumulativno postojati vjerovatnost da je izvršeno KD U pogledu pretresanja stana i ostalih prostorija osoba koje uživaju pravo imuniteta po međunarodnom pravu primjenjuju se pravila MP. zapisnik o pretresanju Pravni osnov za pretresanje je sudska naredba koja mora biti pismena i obrazložena. Da bi sud mogao donijeti naredbu o pretresanju potreban je zahtjev tužioca ili zahtjev ovlaštene službene osobe.Uputstvo da se oduzeti predmeti donesu u sud .Svrha pretresanja sa opisom stvari i osoba kod kojih se ili nad kojima se treba preduzeti pretresanje .Od pretresanja osoba treba razlikovati tjelesni pregled koji se preduzima bez pristanka osobe koja se pregleda. Sudska naredba za pretresanje mora sadržavati: . Zahtjev se može podnijeti u pismenoj ili usmenoj formi. prostorije ili stvari. Usmena forma se može koristiti samo ako postoji opasnost od odlaganja.Da sud izdaje naredbu . . koja je dobila odobrenje od tužioca da postavlja takav zahtjev. koja zabranjuju ili ograničavaju pretresanje u odnosu na određene osobe. strani ratni brod). nakon čega se mora vratiti sudu.Uputstvo o vremenu izvršenja naredbe . Prije početka pretresanja ovlaštena službena osoba mora dati obavještenje o svojoj funkciji i razlog dolaska i predati naredbu za pretresanje osobi kod koje će se ili na kojoj će se izvršiti pretresanje. a u drugom da se kod tih osoba nalaze predmeti ili tragovi važni za krivični postupak.Izričito ovlaštenje na pretresanje bez prethodne najave . Pravni osnov i postupak pretresanja.Pouka o pravu branioca Ova naredba se mora izvršiti najkasnije 15 dana od izdavanja. Ako je nakon toga službenoj osobi pristup uskraćen. Zakonski uslovi za pretresanje osobe su sljedeći: 1) Kad je vjerovatno da je određena osoba izvršila KD – pretresanje osumnjičenog 2) Kad je vjerovatno da će se pretresanjem pronaći predmeti ili tragovi važni za krivični postupak – pretresanje ostalih osoba U prvom slučaju važno je da postoji vjerovatnost da je ta osoba koja je izvršila KD.

PRIVREMENO ODUZIMANJE PREDMETA I IMOVINE Privremeno oduzimanje predmeta i imovine je mjera procesne prinude kojom se: . ovlaštena službena osoba mora podnijeti izvještaj tužiocu koji će o tome obavjestiti sudiju za prethodni postupak. Korisnik stana će biti pozvan da prisustvuje pretresanju. što je njegovo pravo i dužnost ovlaštene osobe da ga pozove.Radi sigurnosti ljudi i imovine .Ako je potrebno uhvatiti izvršioca KD koji je na djelu zatečen . Zapisuju se i predmeti koji se oduzimaju.Ako se u stanu ili drugoj prostoriji nalazi osoba koju po naredbi suda treba pritvoriti .Omogućavanje efikasno odvijanje krivičnog postupka Ova procesna radnja specifična je za istragu. Osim navedene osobe.Pribavljaju dokazi važni za vođenje krivičnog postupka i donošenje sudske odluke . Da bi se osigurala pravilnost obavljanja pretresanja je prisustvo određenih osoba. pretresanju stana moraju prisustvovati i 2 punoljetna građanina kao svjedoci. kao hitne istražne radnje. Privremeno oduzimanje predmeta i imovine može se pojaviti kao: .Obezbjeđuje sigurnost ljudi i imovine sprečavanjem vršenja KD . Odbijanje prisustvovanja ne sprečava pretresanje. sastavlja se zapisnik koji potpisuje osoba kod koje se ili na kojoj se vrši pretresanje i osobe čija je prisutnost obavezna. ali je moguća i prije započinjanja istrage. O svakom pretresanju.Ako netko zove u pomoć .Privremeno oduzimanje predmeta koji se po KZBiH imaju oduzeti . Izvještaj mora sadržavati razloge ovakvog pretresanja. nije potrebno davati obavještenje. bez svjedoka i to u slučaju: . Ova se radnja preduzima u okviru pretresanja.Ako stanar tog stana to želi . Pretresanje bez sudske naredbe Ovo je izuzetno pretresanje kad se radi o hitnom pretresanju bez sudske naredba. Ukoliko se radi o pretresanju bez prethodne najave.Ako se u stanu ili drugoj prostoriji nalazi osoba koja se tu sklonila od gonjenja Odmah poslje izvršenog pretresa bez sudske naredbe.može se upotrijebiti sila u skladu sa zakonom.Ako je u pitanju osoba koja se mora prinudno dovesti .

Ako postoje osnovi sumnje da je neka osoba izvršila KD koje je povezano sa dobivanjem imovinske koristi.- Privremeno oduzimanje predmeta koji mogu poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku Prikupljanje podataka pohranjenih u PC-u ili sl. niti odgovarati na postavljena pitanja. sud može. Kada tužilac otvara pošiljke moraju prisustvovati dva svjedoka. telegrama i drugih pošiljki za još tri mjeseca. mjera može trajati najduže tri mjeseca.Osoba od koje se nešto privremeno oduzima ima pravo žalbe Pismenu naredbu sa propisanim sadržajem za privremeno oduzimanje predmeta izdaje sud na prijedlog tužioca ili na prijedlog ovlaštene službene osobe koja je dobila ovlaštenje od tužioca. . ODNOSNO OPTUŽENOG Iskaz os/op služi kao dokaz u krivičnom postupku. ima mogućnost davanja iskaza. Kod oduzimanja pisama i pošiljaka. Sadržaj tog iskaza može biti priznanje. narediti banci ili drugoj pravnoj osobi koja vrši financijsko poslovanje. Povremeno se predmeti mogu oduzeti i bez sudske naredbe ako postoji opasnost od odlaganja. poricanje onog što mu se tužbom stavlja na teret ili neka druga izjava kojom pristaje na tvrdnje optužbe o postojanju činjenjica na njegovu štetu. kao i imena osoba za koje se osnovano vjeruje da su uključene u te financijske transakcije ili poslove osumnjičenog. Privremeno oduzimanje imovine se vrši radi onemogućavanja njenog budućeg korištenja ili otuđenja. O privremenom oduzimanju predmeta mora se sastaviti zapisnik i izdati potvrda za oduzete predmete.Odluka kojom se naređuje oduzimanje je pismena . na prijedlog tužioca. Privremeno oduzimanje pisama. Samo iz važnih razloga sud može produžiti primjenu mjere zadržavanja i predaje pisama. Oduzeti predmeti predaju se sudu na čuvanje. Os/op nije dužan dati iskaz. da dostavi podatke o bankovnim depozitima i drugim financijskim transakcijama i poslovima te osobe.Naređuje ga sud na prijelog tužioca . Također. nije dužan da govori istinu tj. telegrama i drugih pošiljki Privremeno oduzimanje dokumentacije Privremeno obustavljanje izvršenja određene financijske transakcije Privremeno oduzimanje imovine radi osiguranja Naredba operateru telekomunikacija Zakon je propisao opća pravila za privremeno oduzimanje: . ISKAZ OSUMNJIČENOG.Pravni osnov oduzimanja se utvrđuje zakonom . O otvaranju se sastavlja zapisnik .

narkotici ili druga sredstva koja mogu uticati na slobodu odlučivanja i izražavanja tokom davanja izjave ili priznanja. Osumnjičeni ima pravo na odbranu i pravično suđenje i s tim u vezi: • Osumnjičenom će se saopćiti za koje KD se tereti i osnovne sumnje protiv njega • Potrebno je osigurati osumnjičeno da se izjasni o djelu koje mu se stavlja na teret i da iznese sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist • Osumnjičeni nije dužan iznijeti svoju odbranu. osim ako je riječ o spisima i predmetima čije bi otkrivanje moglo dovesti u opasnost cilj istrage • Ima pravo na blesplatne usluge prevodioca ako ne razumije ili ne govori jezik koji se koristi prilikom ispitivanja U toku istrage. unakrsnog i dodatnog ispitivanja. Iskaz koji je pribavljen na zabranjen način ne može se zasnivati sudska odluka. niti odgovarati na postavljena pitanja • Na početku ispitivanja osumnjičeni se mora poučiti da ima pravo na branioca prema izboru i da branilac može prisustvovati njegovom ispitivanju. pa i da ga prinudno dovedu na ročište određeno za ispitivanje ukoliko se dobrovoljno ne odazove pozivu. Na glavnom pretresu se ispitivanje odvija kroz kontradiktorno pribavljanje iskaza. organi krivičnog postupka su ovlašteni da ga pozivaju. a za osumnjičenog to je njegovo pravo. Zatim tužilac pristupa unakrsnom ispitivanju. branilac može pristupiti direktnom ispitivanju. preko direktnog. prevara. a onda slijedi dodatno ispitivanje branioca. Nakon što je optuženi iznio svoju odbranu i tako se izjasnio o činjenicama i dokazima . osumnjičenog ispituje tužilac ili ovlaštena službena osoba. kao i da ima pravo na branioca bez naknade u zakonom predviđenim slučajevima • Osumnjičeni ima pravo razmatrati spise i razgledati pribavljene predmete koji mu idu u korist. Ispitivanje osumnjičenog Ispitivanje osumnjičenog je obaveza za organe krivičnog postupka. Na glavnom pretresu optuženi će biti informiran da može iznositi činjenice i predlagati dokaze u svoju korist. svjedocima i vještacima i da može davati obrazloženja u vezi s njihovim iskazima.Ispitivanje osumjičenog u istrazi se razlikuje od ispitivanja optuženog na glavnom pretresu. . Ne smije se upotrijebiti sila. pa i onda kad odluči da ne daje iskaz u postupku. Polazeći od njih. Postoje procesne garancije koje se moraju poštivati prilikom ispitivanja osumnjičenog. prijetnja. Sudija i članovi vijeća također mogu ispitati optuženog. Ispitivanje osumnjičenog počinje nakon prikupljanja ličnih podataka i davanja pouka o pravima odbrane. Osumnjičeni je obavezan da se odazove pozivu. S ciljem da ispitaju osumnjičenog. da može postavljati pitanja saoptuženim. U istrazi tužitelj ima pravo da ispituje osumnjičenog koji ima pravo da zna za koje se KD tereti i nije dužan iznijeti svoju odbranu ili odgovarati na pitanja i sl. ispitivanje treba vršiti tako da se u punoj mjeri poštuje ličnost osumnjičenog.

za vještaka se neće uzeti osoba koja je saslušana kao svjedok. Razlikuju se: 1) Svjedoci koji su neposredno. . Svjedoci se saslušavaju kada postoji vjerovatnoća da će svojim iskazom moći dati obavijesti o KD. Kršenje dužnosti ima sankciju NK do 5. • Svjedoci na glavnom pretresu polažu zakletvu ili daju izjavu prije svjedočenja. Svjedočenje je. optuženi ima pravo da uskrati odgovor na bilo koje pitanje postavljeno od stane branioca. tj.000KM ili prinudno dovođenje (svjedoci koji ne mogu doći radi bolesti i sl. Optuženi može biti i saslušan kao svjedok i tada će biti podvrgnut direktnom i unakrsnom ispitivanju. Također. one moje mogu odbiti svjedočenje. • Dužnost govorenja istine. Kao svjedok se može pojaviti svaka osoba.000KM – ako i poslje toga odbije svjedočenje može se zatvoriti na 30 dana max. kao procesna radnje izvođenja dokaza. • Dužnost svjedočenja postoji za sve osobe osim za one koje ne mogu biti svjedoci. Ne smiju se zaklinjati/davati izjavu osobe koje nisu punoljetne. izvršiocu i drugim važnim okolnostima. tužioca ili suda.U toku ispitivanja optuženog. na temelju vlastitog čulnog zapažanja stekli saznanja o činjenicama koje su predmet utvrđivanja u krivičnom postupku (svjedoci-očevici ili dokaz “prve ruke”) 2) Svjedoci koji su na posredan način saznali činjenice koje su predmet utvrđivanja u krivičnom postupku (svjedok-neočevidac ili “svjedok po čuvenju”) 3) Svjedok djela ili glavni svjedok 4) Dodatni ili sporedni svjedok 5) Dobronamjerni i oni koji daju lažne iskaze 6) Svjedoci koje poziva tužitelj (svjedoci optužbe) i svjedoci koje poziva optuženi/njegov branilac (svjedoci odbrane) Funkcija svjedoka je nespojiva sa drugim procesnim funkcijama. Dužnosti svjedoka Glavne: • Dužnost svjedoka da se odazove na poziv. mogu biti saslušani u svom stanu ili dr.). tužiocem i i drugim organom koji učestvuje u postupku o čulnom opažanju činjenica koje su predmet utvrđivanja u krivičnom postupku. za koje postoji osnovana sumnja da su izvršile ili učestvovale u KD zbog kojeg se saslušaju ilizbog svog duševnog stanja. zakonom regulirano iskazivanje pred sudom. a davanje lažnog iskaza je KD. za to nema procesne sankcije. Odbijanje svjedočenja povlači sankciju od NK 30. Ako se odbije polaganje zakletve ili davanje izjave. SVJEDOCI (Ispitno pitanje: svjedoci) Svjedok je nezamjenjima i od os/op različita osoba koja na poziv organa krivičnog postupka svjedoči o činjenicama koje su predmet utvrđivanja u postupku i o kojima ima čulna zapažanja.

Ako privilegirani svjedok odluči dati iskaz. vojne ili službene tajne • Branioca os/op u pogledu činjenica koje su mu postale poznate u ulozi branioca • Osobu koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja profesionalne tajne (svjerski službenik. Ovim institutom zakonodavac pokušava ublažiti sukob interesa svjedoka tako što će prešutjeti takve . Nije dopušteno saslušati kao svjedoka: • Onoga tko bi svojim iskazom povrijedo dužnost čuvanja državne. liječnik.Sporedne: • Obavijestiti sud. Pored isključenja i oslobođenja od dužnosti svjedočenja. Organ koji vodi postupak dužan je tu osobu prije saslušanja upozoriti na pravo da može odbiti svjedočenje. usvojitelji ili usvojenik os/op Osoba koja je oslobođenja dužnosti svjedočenja uživa privilegiju nesvjedočenja. ali se mora odazvati na poziv za svjedočenje.) • Maloljetnu osobu koja nije sposobna shvatiti značaj prava da mora svjedočiti Svjedočenje mogu odbiti: • Bračni/vanbračni drug os/op • Roditelji ili dijete. ima dužnosti i prava kao i svaki drugi svjedok. advokat. ispovjednik. bilježnik. babica i sl. reda i discipline Prava svjedoka • Human i zakonit odnos pri saslušanju • Upotreba svog jezika • Nadoknada troškova • Zaštita u slučaju svjedočenja pred sudom druge države • Zaštita od vrijeđana. postoji i oslobađanje svjedoka od dužnosti da odgovara na pojedina pitanja. novinar. prijetnji i napada • Oslobođenje od dužnosti svjedočenja Isključenje i oslobođenje od dužnosti svjedočenja i oslobođenje od dužnosti davanja odgovora na pojedina pitanja Postoje osobe koje se ne mogu saslušati kao svjedoci u određenim krivičnim predmetima (isključenje od dužnosti svjedočenja) i one koje su oslobođene od dužnosti svjedočenja u konkretnoj krivičnoj stvari (oslobođenje od dužnosti svjedočenja). tužioca o promjeni adrese ili boravišta • O svom iskazu ne smije razgovarati sa drugim svjedocima • Čuvati kao tajnu određene činjenice ili podatke koje je saznao u toku sprovođenja krivičnog postupka • Podvrgavanje tjelesnom pregledu ako se mora utvrditi da li se na njegovom tijelu nalazi određeni trag ili posljedica KD • Mora pristati da mu uzmu krv i druge liječničke potrebne radnje • Poštvianje suda.

Zaštita svjedoka Nije uređena našim ZKP-om nego posebnim zakonima o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka.kad pitanja svjedoku neposredno postavlja ona stana načiji je prijedlog svjedok pozvan na glavni pretres. Svjedoci se saslušavaju jedan po jedan i u odsustvu drugih svjedoka. nego ga ispituje vijeće sastavljeno od trojice sudija. Direktno ispitivanje . Svjedok koji je dobio imunitet i koji je svjedočio neće se krivično goniti osim za davanje lažnog iskaza. Sugestivna pitanja su zabranjena U ISTRAZI – NA GLAVNOM PRETRESU SU DOZVOLJENA. direktnog i dodatnog ispitivanja. jer će ga istiniti odgovori izložiti krivičnom gonjenju. Radi se o svjedoku koji pristaje na saradnju sa tužiocem jer će mu on dati imunitet. unakrsnom i dodatnom ispitivanju. Svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja ako bi ga istinit odgovor izložio krivičnom gonjenju.činjenice čijim bi saopćavanjem bila narušena ili ugrožena njegova osnovna prava i interesi. Ponovno/dodatno ispitivanje . Kada svjedok dobije status zaštićenog svjedoka. Imunitet svjedoka (Ispitno pitanje: pojam imuniteta svjedoka) Naše procesno pravo poznaje mogućnost davanja imuniteta svjedoku onda kada svjedok pristaje da odgovara na pitanja na koja ima prava da uskrati odgovore. ili dijete i maloljetnik. on se ne ispituje na glavnom pretresu po pravilima o direktnom. zastrašivanja ili sličnih radnji koje su vezane za njegovo svjedočenje. . Poslje općih pitanja o identitetu. bez prisustva stranaka i branioca. kao rezultat prijetnji.ispitivanje svjedoka pripada suprostavljenoj strani. poziva se da iznese sve što mu je poznato o predmetu. upozorava se o tome da je davanje lažnog iskaza KD. Tok saslušanja svjedoka: nakon opominjana o dužnosti govorenja istine i da svjedok ne smije ništa prešutjeti. Svjedok pod prijetnjom je onaj svjedok čija je lična sigurnost ili sigurnost njegove porodice dovedena u opasnost zbog njegovog učešća u postupku. ili svjedok koji smatra da postoji razumna osnova za bojazan da bi takva opasnost vjerovatno proistekla kao posljedica njegovog svjedočenja. Svjedoci daju odgovore usmeno. Unaksrno ispitivanje . svjedoku se mogu postavljati pitanja radi dopune i razjašnjavanja putem unaksrnog. Nakon ovoga.svjedoka ponovno ispituje ona strana koja je prethodno direktno ispitala tog svjedoka. Poučit će se da nije dužan odgovoriti na pojedina pitanja ako će se time izložiti krivičnom gonjenju. Zabranjeno je ispitivanje oštećenog krivičnim djelom o njegovom seksualnom životu prije izvršenog KD. zanimanju i sl. Ugroženi svjedok je svjedok koji je ozbiljno tjelesno ili duševno povrijeđen okolnostima pod kojima je KD izvršeno ili koji pati od ozbiljnih duševnih poremećaja koji ga čine izuzetno osjetljivim.

Rekonstrukcija događaja je posebna vrsta uviđaja. Uviđaj se može preduzeti prije naredbe o sprovođenju istrage (najčešće se vrši u predistražnom postupku). obavezno je da se o uviđaju obavijesti tužilac. O rekonstrukciji se mora sastaviti zapisnik. iako tužilac / ovlaštena službena osoba nisu obavezni obavijestiti os + njegovog branioca o vršenju uviđaja. optuženi i njegov branilac.Traženje. kad uviđaj vrši sud. VJEŠTAČENJE .Provjeravanje odbrane os/op i svjedoka Uviđaj se može obavljati u istrazi i tada ga preduzima tužilac ili ovlaštena službena osoba (o čemu mora obavjestiti tužioca). Uviđaju mogu prisustvovati određeni krivičnoprocesni subjekti. organ koji vodi postupak može odrediti rekonstrukciju događaja koja se vrši tako što će se ponoviti radnje ili situacije u uslovima pod kojima se prema izvedenim dokazima događaj odigrao. odnosno sudija. Rekonstrukciji događaja može se pristupiti u toku cijelog postupka. Ciljevi uviđaja su: . koja se sastoji u naknadnom ponavljanju radnji ili situacija u uslovima pod kojima se krivični događaj odigrao.Proučavanje mogućih načina izvršenja KD na osnovu misaone rekonstrukcije događaja koji su bili osnov za nastanak zabranjene posljedice . Rekonstrukcija događaja – radi provjeravanja izvedenih dokaza ili utvrđivanja činjenica koje su od značaja za razjašnjenje stvari. s tim što ovu radnju u istrazi vrši tužioc. otkrivanje i osiguranje tragova KD . Na glavnom pretresu uviđaj vrši raspravno vijeće.Sastavljanje i provjeravanje moguće verzije o KD i njegovom izvršiocu .UVIĐAJ I REKONSTRUKCIJA DOGAĐAJA (Ispitno pitanje: objasnite uviđaj i rekonstrukciju) Uviđaj je procesna radnja kojom organ krivičnog postupka vlastitim opažsnjrm utvrđuje važne činjenice i rezultat utvrđivanja unosi u zapisnik o uviđaju. Rekonstrukcija se ne smije vršiti tako da se njome vrijeđa javni red i moral ili se dovodi u opasnost život ili zdravlje ljudi. a dalje to čini sud. U istrazi mogu prisustvovati osumnjičeni i njegov branilac. Može prisustvovati i oštećeni. Uviđaj se preduzima kada je za utvrđivanje neke važne činjenice u postupku potrebno neposredno opažanje. U kasnijim stadijima.

Dužnosti vještaka su: • Odazvati se pozivu (uz sankciju od 5. (Ispitno pitanje: pojam vještačenja) Vještak je nezainteresovana osoba koja raspolaže posebnim stručnim znanjem i koju je tužilac ili sud pozvao da mu pomogne prilikom utvrđivanja važnih činjenica u krivičnom postupku.Na glavnom pretresu Vještak ne može biti osoba koja se odredila kao svjedok. Tom ročištu može prisustvovati osumnjičeni i njegov branilac (tužioc ih nije dužan o tome obavjestiti). Može se preduzeti i kao hitna istražna radnja.U istrazi . Vještak posjeduje posebnu stručnu spremu i znanje. odnosno sudu dostaviti svoj izvještaj • Dužan je dati istinit nalaz i mišljenje (lažno vještačenje je KD) • Mora prije svjedočenja na glavnom pretresu položiti zakletvu ili dati izjavu .Vještačenje je procesna radnja u okviru koje vještak. osoba koja je oslobođena dužnosti svjedočenja ili oštećeni. Tu se preduzima direktno.U predistražnom postupku . dok svjedoku takvo znanje nije potrebno. Svjedok svjedoči o činjenicama koje je opazio u prošlosti. a nikada prilikom odlučivanja o primjeni pravne norme. i tada vještačenje naređuje ovlaštena službena osoba. a vještak daje nalaz i mišljenje opažajući činjenice u sadašnjosti tj.U okviru sudskog obezbjeđenja dokaza u toku istrage i postupka istraživanja . branilac i sud. Kad se vještačenje obavlja odmah u istrazi. primjenjuje naučna i stručna znanja. tužioc će odrediti ročište na kome će vještak pregledati predmet vještačenja i nakon toga dati nalaz i mišljenje. Vještak treba pomagati organu krivičnog postupka isključivo u utvrđivanju činjenica. za vrijeme postupka. Na glavnom pretresu vještake mogu angažirati stranke. Vještačenje se preduzima: .000KM) • Dužan je tužiocu. kao osoba koja raspolaže posebnim naučnim ili stručnim znanjem i umijećem. Pismeni nalaz i mišljenje vještaka bit će prihvaćeno kao dokazni materijal samo ako je vještak svjedočio na glavnom pretresu. vještine i medote na činjenice koje predstavljaju predmet vještačenja. Pismenu naredbu za vještačenje izdaje tužilac ili sud. Vještačenje se sastoji iz 2 dijela: 1) Nalaz – neposredno čulno opažanje ili posmatranje predmeta vještačenja 2) Mišljenje – izvođenje zaključaka prema pravilima struke ili nauke iz utvrđenih činjenica Svjedok i vještak nisu isto. Ako je vještačenje naređeno na inicijativu suda – vještaku prvo pitanja postavlja sud. unakrsno i dodatno ispitivanje vještaka.

transportnih sredstava i predmeta koji stoje u vezi sa njima • Korištenje prikrivenih istražitelja i informatora • Simulirani i kontrolisani otkup predmeta i simulirano davanja potkupnine .Prava • • • • • • vještaka su: Sloboda iskaza (nedopušten je pritisak na vještaka ili iznuđivanje iskaza) Pravo na upotrebu svog jezika Pravo da se upozna sa predmetom vještačenja i podacima koji su potrebni za davanje nalaza i mišljenja Pravo na nagradu Pravo na nadoknadu troškova Pravo na zaštitu u slučajom svjedočenja pred sudom druge države (Ispitno pitanje: obavezne vrste vještačenja) Vrste vještačenja • • • • • • • Vještačenje u slučaju sumnjive smrti ili sudsko medicinsko vještačenje Toksikološko vještačenje ili vještačenje u slučaju sumnje na trovanje Vještačenje tjelesnih povreda Tjelesni pregled i druge radnje Psihijatrijsko vještačenje u slučaju sumnje na isključenje ili smanjenje uračunjivosti Knjigovodstveno vještačenje ili vještačenje poslovnih knjiga Obavljanje DNA analize O obaveznom vještačenju se govori kada je po zakonu obavezno preduzeti vještačenje. POSEBNE ISTRAŽNE RADNJE (Ispitno pitanje: posebne istražne radnje) Posebne istražne radnje su specifične mjere kojima se za potrebe suzbijanja složenih oblika kriminaliteta privremeno ograničavaju osnovna prava i slobode čovjeka. Obavezna vještačenja su: 1) U slučaju sumnje da je smrt prouzrokovana KD (sudskomedicinsko vještačenje) 2) Sumnje na trovanje (toksikološko) 3) Tjelesne povrede (vještačenje tjelesnih povreda) 4) Sumnje u uračunjivost os/op (psihijatrijsko vještačenje) Sud ne mora prihvatiti nalaz i mišljenje vještaka i tada uvijek može tražiti novo vještačenje. To su: • Nadzor i tehničko snimanje telekomunikacija • Pristup kompjuterskim sistemima • Nadzor i tehničko snimanje prostorija • Tajno praćenje i tehničko snimanje osoba.

KZBiH Presuda kojom se optuženi oslobađa od optužbe (raspravlja se o glavnoj stvari): a) Ako djelo za koje se optuženi optužuje nije zakonom propisano kao KD (nužna odbrana. preduzeća. pronalaženje osumnjičenog. b) Sprovede istragu u skladu sa zakonom c) Daje imunitet u skladu sa zakonom d) Zahtjeva dostavljanje informacija od strane državnih organa.) h) Obavlja i druge poslove određene zakonom • Zakonski razlozi za donošenje oslobađađajuće presude Po čl. 35 ZKP: 1. rukovođenja i nadzora nad istragom. pravnih i fizičkih osoba u BiH e) Izdaje pozive i naredbe i predlaže izdavanje poziva i naredbi u skladu s ovim zakonom f) Podiže i zastupa optužnicu pred sudom g) Podnosi pravne lijekove (red. Tužitelj ima pravo i dužan je da: a) Odmah po saznanju da postoje osnovi sumnje da je počinjeno KD preduzme potrebne mjere u cilju njegovog otkrivanja i sprovođenja istrage. 284. Osnovno pravo i osnovna dužnost tužitelja je otkrivanje i gonjenje učinitelja KD koja su u nadležnosti suda 2.. krajnja nužda) b) Ako postoje okolnosti koje isključuju KO optuženog – neuračunjivost .• Nadzirani prijevoz i isporuka predmeta KD Navedene istražne radnje: • Moraju se uvijek propisati zakonom • Primjenjuju se samo onda kada se na drugi način ne mogu prikupiti dokazi • Primjenjuju se samo uz postojanje određenog stepena sumnje da je osoba izvršila KD propisane težine • Primjenjuju se uz prethodnu saglasnost suda i pod njegovim nadzorom • Moraju se vremenski ograničiti Razlozi za primjenu posebnih istražnih radnji (ispitno pitanje) • Protiv osobe za koju postoji osnovi sumnje da je sama ili s drugim osobama učestovala ili učestvuje u izvršenju KD • Nemogućnost pribavljanja dokaza na bilo koji drugi način • Za KD za koja se može izreći kazna zatvora od 3 godine ili teža kazna • Na osnovu naredbe sudije za prethodni postupak • Predviđeni su rokovi za preduzimanje posebnih istražnih radnji DOPUNE (3 ispitna pitanja): • Dužnost i prava tužioca po čl. i van.

Uz sud. kojom se optuženi oslobađa od optužbe i presudu kojom se optuženi proglašava krivim. Postoji presuda kojom se optužba odbija. već druga pitanja koja su vezana za tu krivičnu stvar. postupka. njegovog izvršioca i primjene krivičnopravnih sankcija. Rješenje – se ne raspravljaju pitanja KD. rješenja i naredbe mogu donijeti i drugi organi koji učestvuju u k. postupku (npr. rješenja i naredbe Presuda – najvažnija odluka koja se donosi u k. Donosi je isključivo sud. postupku i njom se odlučuje o osnovnim i sporednim predmetima k. tužioc) . Naredba – njom se rješavaju pitanja vezana uz tok krivičnog postupka ili preduzimanje određenih procesnih radnji .c) Ako nije dokazano da je optuženi počinio KD za koje se optužuje – nema dokaza • Razlika između presude.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful