Matematiˇcke metode u prometu

zbirka zadataka
H. Paˇsagi´c
B. Ivankovi´c
N. Kapetanovi´c
18. listopada 2010.
1
Uvod
Zbirka zadataka nastala je tijekom viˇsegodiˇsnjeg rada sa studentima druge
godine studija na Fakultetu prometnih znanosti. U potpunosti se prati
gradivo udˇzbenika ”Matematiˇcke metode u prometu”, dr. H. Paˇsagi´ca u ko-
jem se nalaze detaljna objaˇsnjenja postupaka kojima se rjeˇsavaju problemi i
zadaci.
U zbirci su zadani problemi ˇcije rjeˇsavanje pretpostavlja vjeˇstinu konstru-
iranja matematiˇckih modela i njihovo rjeˇsavanje.
Zbirka zadataka namijenjena je uˇcenju uz upotrebu udˇzbenika i redovito
pra´cenje predavanja i vjeˇzbi.
Zbirka zadataka izlazi prvi put i usprkos detaljnim pregledima i htijenju
da ne bude pogreˇsaka, bit ´cemo zahvalni svima koji ´ce nam na pogreˇske
ukazati.
Listopad, 2004.
Autori
2
Sadrˇzaj
1 Baza i baziˇcno rjeˇsenje 5
1.1 Problemi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
1.2 Sustavi linearnih jednadˇzbi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
1.3 Baziˇcna rjeˇsenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
1.4 Zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
1.5 Problemski zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
2 Geometrijsko rjeˇsavanje problema linearnog programiranja 27
2.1 Linearne nejednadˇzbe s dvije nepoznanice . . . . . . . . . . . 27
2.2 Maksimum i minimum linearne funkcije dvije varijable na
konveksnom skupu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
2.3 Problemski zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
3 Numeriˇcko rjeˇsavanje linearnog problema - simpleks metoda 37
3.1 Jedan primjer . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
3.2 Simpleks metoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
3.3 Rjeˇsenje standardnog problema minimuma-Charnesova M pro-
cedura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
3.4 Ispitni zadaci iz numeriˇckog rjeˇsavanja
linearnog problema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44
3.5 Problemski zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
4 Teorija linearnog programiranja 58
4.1 Dual standardnog problema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
4.2 Numeriˇcko rjeˇsavanje duala uz oˇcitavanje rjeˇsenja poˇcetnog
problema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
4.3 Sloˇzeniji numeriˇcki primjeri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
4.4 Problemski zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
5 Problemi transporta i distribucije 69
5.1 Formulacija transportnog problema . . . . . . . . . . . . . . . 69
5.2 Zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70
5.3 Degeneracija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
5.4 Otvoreni problem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
5.5 Problemski zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76
5.6 Zadaci s ispita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
3
6 Razliˇcite modifikacije transportnog problema 79
6.1 Promjena koeficijenata funkcije cilja . . . . . . . . . . . . . . 79
6.2 Nedopustive komunikacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
6.3 Ograniˇceni kapaciteti komunikacija . . . . . . . . . . . . . . . 81
6.4 Minimizacija vremena transporta . . . . . . . . . . . . . . . . 82
6.5 Problemski zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84
6.6 Razni zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85
6.7 Problemski zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87
7 Transportna mreˇza 89
7.1 Ispitni zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
7.2 Problemski zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96
8 Primjeri pismenih zada´ca 98
4
1 Baza i baziˇcno rjeˇsenje
1.1 Problemi
1.
ˇ
Cep i boca zajedno koˇstaju 11 kuna. Boca je 10 kuna skuplja od ˇcepa.
Koliko koˇsta boca, a koliko ˇcep?
2. Koliko je u dvoriˇstu koza, a koliko kokoˇsi, ako imaju ukupno 22 noge i
8 glava?
3. Test sadrˇzi 20 pitanja. Toˇcan odgovor donosi 4 pozitivna boda, a
netoˇcan 3 negativna boda. Kandidat je skupio 38 bodova. Koliko
je kandidat imao toˇcnih odgovora?
4. Za dva kruha i tri litre mlijeka treba dati 18 kuna, a za tri kruha i pola
litre mlijeka 11 kuna. Kolika je cijena kruha, a kolika mlijeka?
5. Vinarija raspolaˇze dvijema vrstama vina: prvom je cijena 27.5kn/l,
drugom 22.5kn/l. Kupac ˇzeli kupiti 100hl vina po cijeni od prosjeˇcno
24kn/l. Koliko treba uzeti prvog, a koliko drugog vina?
6. Pas goni zeca koji se nalazi 100 zeˇcjih skokova ispred njega. Dok pas
skoˇci ˇcetiri skoka, zec skoˇci pet. Ako 7 zeˇcjih skokova iznosi koliko i 4
pse´ca, koliko pas mora naˇciniti skokova da bi dostigao zeca?
7. Autobusu od Andrijeva do Brankova treba po voznom redu, odredeno
vrijeme. Ako vozi prosjeˇcno 50km/h, stiˇze sat prije, a ako vozi 35km/h,
kasni dva sata. Koliko je vrijeme predvideno za put i kolika je uda-
ljenost dvaju mjesta?
8. Dva biciklista voze kruˇznom stazom duljine 900m. Prvi vozi brˇze i
prestiˇze drugog svakih 18 minuta. Kada bi vozili u suprotnim smje-
rovima, susretali bi se svake 2 minute. Kolikim brzinama voze?
9. Za jednim automobilom koji je krenuo iz grada krene nakon pola sata
drugi i stigne ga nakon 2.5 sata voˇznje. Oba vozila produˇzila su voˇznju
u istom smjeru i nakon jednog i po sata brˇzi je bio 24km ispred sporijeg.
Kolike su bile srednje brzine ovih automobila?
5
Problem 10. Pas goni lisicu koja ima 60 skokova prednosti. Lisica napravi
tri skoka dok pas naˇcini dva. Tri pse´ca skoka iznose koliko i 7 lisiˇcjih
skokova. Koliko ´ce skokova morati napraviti pas da sustigne lisicu?
Rjeˇsenje: odabir varijabli:
x. . . . . . broj skokova psa
y . . . . . . broj skokova lisice
postavljanje problema:
(60 + y) : x = 7 : 3
za istu duljinu koju mjerimo u razliˇcitim koracima i
y : x = 3 : 2
za broj skokova koji su u istom vremenu uˇcinile ˇzivotinje. Nakon toga
rijeˇsimo zadatak kao sustav dviju linearnih jednadˇzbi s dvije nepoznan-
ice.
Rjeˇsenja problema. Teˇzi dio rjeˇsavanja je postavljanje problema:
- odabir nepoznanica
- postavljanje jednadˇzbi.
1. x-cijena boce; y-cijena ˇcepa; x + y = 11;
x −y = 1; x = 10.5kn, y = 0.5kn.
2. x-broj koza, y-broj kokoˇsi. 4x + 2y = 22, x + y = 8,
3 koze i 5 kokoˇsi.
3. x-broj toˇcnih, y-broj netoˇcnih; 4x −3y = 38; x + y = 20;
14 toˇcnih, 6 netoˇcnih.
4. x-cijena kruha, y-cijena mlijeka, 2x + 3y = 18; 3x +
1
2
y = 11;
kruh koˇsta 3kn, mlijeko 4kn.
5. x-broj litara po 27.5kn, y-broj litara po 22.5kn;
27.5x+22.5y
100
= 24;
x + y = 100; x = 30l, y = 70l.
6. x-broj koraka koje pretrˇci zec, a y-broj koraka koje pretrˇci pas do
hvatanja zeca. (100 + x) : y = 7 : 4; x : y = 5 : 4; x = 250,
y = 200.
6
7. t-vrijeme po voznom redu, l-udaljenost. 50km/h =
l
t−1
;
35km/h =
l
t+2
; t = 8h, l = 350km.
8. v-brzina brˇzeg, u-brzina sporijeg. 18 =
900
v−u
; 2 =
900
v+u
.
v = 250m/min, u = 200m/min.
9. v, u-brzina brˇzeg, odnosno sporijeg: 2.5 =
2.5h
v−u
; 1.5 =
24
v−u
,
v = 32km/h, u = 16km/h.
7
1.2 Sustavi linearnih jednadˇzbi
Linearna jednadˇzba u nepoznanicama
x
1
, x
2
, . . . , x
n
je izraz oblika
α
1
x
1
+ α
2
x
2
+ . . . + α
n
x
n
= β.
Sustav od m linearnih jednadˇzbi s n nepoznanica glasi:
α
11
x
1
+ . . . + α
1n
x
n
= β
1
α
21
x
1
+ . . . + α
2n
x
n
= β
2
.
.
. =
.
.
.
α
m1
x
1
+ . . . + α
mn
x
n
= β
m
Rjeˇsenjem sustava smatramo svaku uredenu n-torku

1
, γ
2
, . . . , γ
n
),
koja supstitucijom:
x
k
= γ
k
, k = 1, . . . , n
u sve jednadˇzbe, prevodi jednadˇzbe u numeriˇcke identitete.
Matriˇcni zapis sustava je matriˇcna jednadˇzba:
AX = B
gdje je A matrica sustava ˇciji su elementi koeficijenati uz nepoznanice, a
tipa je m×n, X je jednostupˇcana matrica tipa n×1 i B je jednostupˇcana
matrica tipa m×1.
Egzistencija rjeˇsenja: postavlja se pitanje koji su nuˇzni i dovoljni uvjeti
da bi sustav imao barem jedno rjeˇsenje. Takvi se sustavi zovu rjeˇsivi,
mogu´ci ili kompatibilni. Ako sustav ne dopuˇsta ni jedno rjeˇsenje,
kaˇzemo da je nerjeˇsiv, nemogu´c ili inkompatibilan.
8
Primjer 1. Rijeˇsite slijede´ci sustav:
3x + 2y = 4
x −4y = 8
Rjeˇsavanje: pomnoˇzi li se prva jednadˇzba s 2, dobiva se sustav:
6x + 4y = 8
x −4y = 8.
Ako se prva jednadˇzba pribroji drugoj, novi sustav je:
6x + 4y = 8
7x = 16.
Dijeljenjem druge jednadˇzbe brojem 7 sustav izgleda ovako:
6x + 4y = 8
x =
16
7
.
Mnoˇzenjem druge jednadˇzbe s −6 i dodavanjem prvoj, sustav ima novi
zapis:
4y =
−40
7
x =
16
7
Dijeljenjem prve jednadˇzbe s 4, sustav
y =
−10
7
x =
16
7
ima konaˇcan oblik iz kojeg se ispisuje rezultat u obliku jednostupˇcaste
matrice:
_
x
y
_
=
_
16
7
−10
7
_
U naizgled mukotrpnom naˇcinu rjeˇsavanja treba uoˇciti da se izmjenjuju
dva zahvata na sustavu:
9
- mnoˇzenje jedne jednadˇzbe brojem = 0
- dijeljenje jednadˇzbe brojem = 0
- dodavanje jedne jednadˇzbe drugoj.
Nakon navedenih zahvata sistem jednadˇzbi ostaje ekvivalentan u smislu
da se ne mijenjaju rjeˇsenja sistema.
Primjer 2. Rijeˇsite sustav:
2x −3y = 2
−6x + 9y = 3
Mnoˇzenjem prve jednadˇzbe s 3 i dodavanjem drugoj dobiva se sustav
2x −3y = 2
0 = 3
koji zbog nemogu´cnosti ispunjenja druge jednakosti nema rjeˇsenja.
Jedinstvenost rjeˇsenja: postavlja pitanje uz koje ´ce uvjete sustav imati
jedno jedino rjeˇsenje. Primjer sustava koji ima viˇse rjeˇsenja:
3x −4y = 12
−6x + 8y = −24
Rjeˇsenje: Pomnoˇzi se prva jednadˇzba brojem 2 i doda drugoj, dobiva
se sustav:
3x −4y = 12
0 = 0
koji ima beskonaˇcno mnogo rjeˇsenja. Nekoliko rjeˇsenja moˇzemo zapisati
u tablici:
x 4 0 1 2
y 0 −3
−9
4
−1.5
Praktiˇcno je zapisati rjeˇsenje u matriˇcnom obliku:
_
x
y
_
=
_
4
3
y + 4
y
_
=
_
4
0
_
+ y ·
_
4
3
1
_
,
quady ∈ R.
10
Zapisivanje skupa rjeˇsenja izvodi se u matriˇcnom obliku.
Primjer 3. Rjeˇsite sustav:
x −3y + 2z = −1
x + 9y + 6z = 3
x + 3y + 4z = 1
Mnoˇzenjem prve jednadˇzbe s −1 i dodavanjem drugoj i tre´coj jednadˇzbi
dobiva se sustav:
x −3y + 2z = −1
12y + 4z = 4
6y + 2z = 2
Dijeljenjem druge jednadˇzbe s −2 i dodavanjem tre´coj, dobiva se:
x −3y + 2z = −1
12y + 4z = 4
0 = 0
Ako druga jednadˇzba podijeli s -2 i doda prvoj:
x −9y = −3
12y + 4z = 4
0 = 0
Konaˇcno se dijeljenjem druge jednadˇzbe brojem 4 dobiva sustav
x −9y = −3
3y + z = 1
0 = 0
iz kojeg se ispisuje postupak za dobivanje rjeˇsenja u matriˇcnom, odnosno
vektorskom obliku:
_
¸
_
x
y
z
_
¸
_ =
_
¸
_
−3
0
1
_
¸
_ + t ·
_
¸
_
9
1
−3
_
¸
_ ,
gdje je t ∈ R parametar koji generira rjeˇsenja.
11
Pitanja egzistencije i jedinstvenosti rjeˇsenja sustava jednadˇzbi zadiru u
teoriju Linearne algebre. Pristupaˇcno izlaganje linearne algebre nalazi
se u [4].
Rjeˇsavanje sustava provodi se Gauss-Jordanovom metodom eliminacije,
a opisano je pregledno u [5]. Takvo rjeˇsavanje je i ekonomiˇcno, jer
iskljuˇcuje prepisivanje oznaka za nepoznanice i znakova jednakosti.
Proˇsirena matrica sustava iz Primjera 3 glasi:
_
¸
_
1 −3 2 −1
1 9 6 3
1 3 4 1
_
¸
_ .
Prvi stupac ˇcine koeficijenti prve nepoznanice po jednadˇzbama sustava.
Naziva se vektoromkoeficijenata nepoznanice ili varijable x. Analogno
za drugi i tre´ci stupac.
ˇ
Cetvrti stupac ˇcine koeficijenti koji se u jednadˇzbama nalaze na desnim
stranama jednakosti. Oni se nazivaju slobodnim koeficijentima.
Elementarna transformacija nad retcima matrice jedan je od slijede´cih
zahvata:
1. Zamjena poretka dviju redaka matrice
2. Mnoˇzenje nekog retka matrice brojem razliˇcitim od nule
3. Pribrajanje jednog retka matrice nekom drugom retku matrice
Gauss - Jordanova metoda eliminacije rjeˇsava sustav elementarnim trans-
formacijama nad retcima proˇsirene matrice sustava. Gauss-Jordanovom
metodom rijeˇsite sustave i zapiˇsite njihova rjeˇsenja:
Primjer 4. Rijeˇsite sustav:
2x −3y + 5z = 1
x + 2y −2z = 2
3x −y −z = 3
12
Proˇsirena matrica sustava:
_
¸
_
2 −3 5 1
1 2 −2 2
3 −1 −1 3
_
¸
_
Mnoˇzenjem drugog retka s -2 i dodavanjem prvom retku, a zatim
mnoˇzenjem istog retka s -3 i dodavanjem tre´cem, nova proˇsirena ma-
trica sustava glasi:
_
¸
_
0 −7 9 −3
1 2 −2 2
0 −7 5 −3
_
¸
_
Prvi redak pomnoˇzi se s -1 i doda tre´cem, dok se sam prvi redak podijeli
s -7. Nakon toga se novonastali prvi redak pomnoˇzen brojem -2 doda
drugom i dobiva se
_
¸
_
0 1
−9
7
3
7
1 2 −2 2
0 0 −4 0
_
¸
_
Nakon dijeljenja tre´ceg retka sa 4, a zatim mnoˇzenja novodobivenog
retka s -2 i dodavanja drugom i konaˇcno dijeljenja tre´ceg retka brojem
4, proˇsirena matrica ima izgled
_
¸
_
0 1
−9
7
3
7
1 0
4
7
2
0 0 1 0
_
¸
_
Konaˇcno, nakon mnoˇzenja tre´ceg retka s −
7
4
i dodavanja drugom, te
nakon mnoˇzenja tre´ceg retka sa
7
9
i dodavanja prvom, dobiva se matrica:
_
¸
_
0 1 0
3
7
1 0 0 2
0 0 1 0
_
¸
_
neposredno se moˇze ispisati rjeˇsenje:
_
¸
_
x
y
z
_
¸
_ =
_
¸
_
2
3
7
0
_
¸
_
13
Zadatak 5. Rijeˇsite i zapiˇsite rjeˇsenja u matriˇcnom obliku:
x
1
+ 2x
2
+x
3
= 4
2x
1
−x
2
−3x
3
= 2
x
1
−8x
2
−9x
3
= −8
5x
1
+ 5x
2
= 14
Rjeˇsavanje. Proˇsirena matrica sustava:
_
¸
¸
¸
_
1 2 1 4
2 −1 −3 2
1 −8 −9 −8
5 5 0 14
_
¸
¸
¸
_
Prvi redak mnoˇziti s -2 i dodati drugom, zatim isti redak mnoˇziti s -1
i dodati tre´cem i konaˇcno, pomnoˇziti ponovo prvi redak s -5 i dodati
ˇcetvrtom, da bi se dobila matrica:
_
¸
¸
¸
_
1 2 1 4
0 −5 −5 −6
0 −10 −10 −12
0 −5 −5 −6
_
¸
¸
¸
_
Nakon mnoˇzenja drugog retka s -2 i dodavanja tre´cem, zatim oduz-
imanja drugog retka od tre´ceg retka i dijeljenja samog drugog retka
brojem -5, matrica glasi:
_
¸
¸
¸
_
1 2 1 4
0 1 1
6
5
0 0 0 0
0 0 0 0
_
¸
¸
¸
_
Ako se drugi redak pomnoˇzi s -1 i doda prvom retku, dobiva se matrica
_
¸
¸
¸
¸
_
1 1 0
14
5
0 1 1
6
5
0 0 0 0
0 0 0 0
_
¸
¸
¸
¸
_
14
iz koje neposredno rjeˇsenje glasi:
_
¸
_
x
1
x
2
x
3
_
¸
_ =
_
¸
_
14/5 −x
2
x
2
6/5 −x
2
_
¸
_
=
_
¸
_
14/5
0
6/5
_
¸
_ + x
2
·
_
¸
_
−1
1
−1
_
¸
_ ,
gdje je x
2
∈ R parametar.
Zadatak 6. Rijeˇsite sustav:
6x
1
+ 4x
2
+ 5x
3
+ 2x
4
+ 3x
5
= 1
3x
1
+ 2x
2
+ 4x
3
+ x
4
+ 2x
5
= 3
3x
1
+ 2x
2
−2x
3
+ x
4
= −7
9x
1
+ 6x
2
+ x
3
+ 3x
4
+ 2x
5
= 2
Rjeˇsenje:
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
x
1
x
2
x
3
x
4
x
5
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
=
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
0
0
13
19
−34
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
+ x
1
·
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
1
0
0
−3
0
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
+ x
2
·
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
0
1
0
−2
0
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
,
gdje su x
1
, x
2
∈ R parametri kojima se generira beskonaˇcno mnogo
rjeˇsenja. Ovo rjeˇsenje je, za razliku od rjeˇsenja u prethodnom zadatku,
ima dva parametra.
Zadatak 7. Rijeˇsite Gauss-Jordanovom metodom sustav
2x
1
+ 7x
2
+ 3x
3
+ x
4
= 6
3x
1
+ 5x
2
+ 2x
3
+ 2x
4
= 4
9x
1
+ 4x
2
+ x
3
+ 7x
4
= 2
Rjeˇsenje:
_
¸
¸
¸
_
x
1
x
2
x
3
x
4
_
¸
¸
¸
_
=
_
¸
¸
¸
_
−2/11
10/11
0
0
_
¸
¸
¸
_
+ t ·
_
¸
¸
¸
_
1/11
−5/11
1
0
_
¸
¸
¸
_
+ s ·
_
¸
¸
¸
_
−9/11
1/11
0
1
_
¸
¸
¸
_
,
15
gdje su t = x
3
i s = x
4
parametri koji generiraju rjeˇsenja.
Napomena: Sustave obavezno rijeˇsite sami. Ispravnost dobivenih rjeˇsenja
provjerite uvrˇstavanjem, jer se parametri koje ste dobili ne moraju po-
dudarati s navedenim parametrima. Ako sustave rijeˇsite, lakˇse ´cete
razumijeti slijede´ce poglavlje. U njemu se navode razlozi nepodudaranja
oblika rjeˇsenja i naˇcin izbora varijabli koje imaju ulogu parametara.
16
1.3 Baziˇcna rjeˇsenja
U op´cenitom zapisu rjeˇsenja sistema javljaju se parametri koji generi-
raju rjeˇsenja.
Baziˇcna rjeˇsenja sustava jednadˇzbi su ona rjeˇsenja, za koja su parametri
jednaki nuli. U petom zadatku, proˇsirena matrica sustava imala je
konaˇcan izgled:
_
¸
¸
¸
¸
_
1 1 0
14
5
0 1 1
6
5
0 0 0 0
0 0 0 0
_
¸
¸
¸
¸
_
iz kojeg je ispisano rjeˇsenje:
_
¸
_
x
1
x
2
x
3
_
¸
_ =
_
¸
_
14/5 −x
2
x
2
6/5 −x
2
_
¸
_
=
_
¸
_
14/5
0
6/5
_
¸
_ + x
2
·
_
¸
_
−1
1
−1
_
¸
_ ,
Ako se za vrijednost parametra x
2
uvrsti 0, dobiveno rjeˇsenje zovemo
baziˇcnim:
_
¸
_
x
1
x
2
x
3
_
¸
_ =
_
¸
_
14/5
0
6/5
_
¸
_
Varijable x
1
i x
3
nazivaju se baziˇcnim varijablama. Ponekad se baziˇcnim
rjeˇsenjima nazivaju i pojedinaˇcne vrijednosti:
x
1
= 14/5
x
3
= 6/5.
Varijabla x
2
je nebaziˇcna varijabla i njena je vrijednost u baziˇcnom
rjeˇsenju jednaka nuli.
Koeficijenti baziˇcne varijable u stupcu posljednje proˇsirene matrice sus-
17
tava, ˇcine jedan od vektora baze vektorskog 4-dimenzionalnog prostora:
x
1
x
3
_
¸
¸
¸
_
1
0
0
0
_
¸
¸
¸
_
_
¸
¸
¸
_
0
1
0
0
_
¸
¸
¸
_
Op´cenito, koeficijenti baziˇcnih varijabli, tj. odgovaraju´ci stupci posljed-
nje transformacije proˇsirene matrice sustava su neki od vektora baze
m-dimenzionalnog prostora R
m
(za m-broj redaka, odnosno jedndˇzbi):
_
_
_
_
_
_
_
_
_
1
0
.
.
.
0
0
_
_
_
_
_
_
_
_
_
;
_
_
_
_
_
_
_
_
_
0
1
.
.
.
0
0
_
_
_
_
_
_
_
_
_
; . . .
_
_
_
_
_
_
_
_
_
0
0
.
.
.
0
1
_
_
_
_
_
_
_
_
_
Vaˇzna napomena je da baziˇcno rjeˇsenje nije jednoznaˇcno. Ako se u Za-
datku 5, u posljednjo proˇsirenoj matrici, prvi redak pomnoˇzi s -1 i doda
drugom, nova matrica je
_
¸
¸
¸
_
1 1 0
14
5
−1 0 1 −
8
5
0 0 0 0
0 0 0 0
_
¸
¸
¸
_
.
Sada su vrijednosti baziˇcnih varijabli
x
2
= 14/5
x
3
= −8/5.
Nebaziˇcna varijabla je x
1
i ona u baziˇcnom rjeˇsenju ima vrijednost 0.
Ako se pak u posljednjoj matrici doda drugi redak prvom, a zatim isti,
drugi, redak podijeli s -1:
_
¸
¸
¸
_
0 1 1
6
5
1 0 −1
8
5
0 0 0 0
0 0 0 0
_
¸
¸
¸
_
,
18
dobiva se matrica iz koje se ispisuje baziˇcno rjeˇsenje:
x
1
= 8/5
x
2
= 6/5
x
3
= 0.
Broj baziˇcnih rjeˇsenja u op´cem sluˇcaju manji je ili jednak:
_
n
rangA
_
gdje je n broj nepoznanica, a rangA rang matrice sustava A, odnosno
najve´ci mogu´ci broj stupaca koji izgledaju kao gore navedeni baziˇcni
vektori, a mogu se dobiti elementarnim transformacijama nad retcima
matrice sustava A.
1.4 Zadaci
U sljede´cim zadacima odredite sva baziˇcna rjeˇsenja sustava jednadˇzbi:
1.
10x
1
+ x
2
+ 10x
3
= 20
15x
1
+ 3x
2
+ 5x
3
= 15
Rjeˇsenje zadatka su slijede´ca baziˇcna rjeˇsenja:
_
¸
_
3
−10
0
_
¸
_ ;
_
¸
_
0
2
9/5
_
¸
_ ;
_
¸
_
1/2
0
3/2
_
¸
_ .
Pozitivna baziˇcna rjeˇsenja sustava su u prometu od osobitog
znaˇcaja, jer su rjeˇsenja prirodno nenegativne veliˇcine. Zato se
prvo navedeno baziˇcno rjeˇsenje naziva nemogu´cim baziˇcnim
rjeˇsenjem.
2.
2x
1
+ 2x
2
−5x
3
−5x
4
= 3
−x
1
−3x
2
+ 6x
3
+ 3x
4
= 4
19
Rjeˇsenje. Mogu´ca baziˇcna rjeˇsenja:
_
¸
¸
¸
_
29
0
0
11
_
¸
¸
¸
_
;
_
¸
¸
¸
_
38/7
0
11/7
0
_
¸
¸
¸
_
,
a nemogu´ca baziˇcna rjeˇsenja:
_
¸
¸
¸
_
17/4
−11/4
0
0
_
¸
¸
¸
_
;
_
¸
¸
¸
_
0
−38/3
−17/3
0
_
¸
¸
¸
_
;
_
¸
¸
¸
_
0
−29/9
0
−17/9
_
¸
¸
¸
_
;
_
¸
¸
¸
_
0
0
29/15
−38/15
_
¸
¸
¸
_
.
3.
x
1
+ 2x
2
+x
3
= 7
2x
1
−x
2
+ 2x
3
= 6
x
1
+ x
2
+ 3x
3
= 12
Rjeˇsenje. Jedno jedino mogu´ce baziˇcno rjeˇsenje:
_
¸
_
1/2
33/10
8/5
_
¸
_ .
4.
2x
1
−3x
2
+ 5x
3
+ 7x
4
= 1
4x
1
−6x
2
+ 2x
3
+ 3x
4
= 2
2x
1
−3x
2
−11x
3
−15x
4
= 1
Rjeˇsenje ovog zadatka, radi njegova oblika, navodi se u cijelosti.
Proˇsirenoj matrici sustava
_
¸
_
2 −3 5 7 1
4 −6 2 3 2
2 −3 −11 −15 1
_
¸
_
20
prvi se redak mnoˇzi s -2 i dodaje drugom retku, zatim se prvi redak
oduzima od tre´ceg i, konaˇcno, sam prvi redak se dijeli brojem 2 i
dobiva se:
_
¸
_
2 −3 5 7 1
0 0 −8 −11 0
0 0 −16 −22 0
_
¸
_ .
Slijedi mnoˇzenje drugog retka brojem -2 i dodavanje tre´cem, a
zatim dijeljenje drugog retka brojem -8. Nakon toga se u matrici
_
¸
_
2 −3/2 5/2 7/2 1/2
0 0 1 11/8 0
0 0 0 0 0
_
¸
_
mnoˇzi drugi redak s −5/2 i dodaje prvom:
_
¸
_
1 −3/2 0 1/16 1/2
0 0 1 11/8 0
0 0 0 0 0
_
¸
_ ,
i slijedi baziˇcno rjeˇsenje:
_
¸
¸
¸
_
x
1
x
2
x
3
x
4
_
¸
¸
¸
_
=
_
¸
¸
¸
_
1/2
0
0
0
_
¸
¸
¸
_
.
Uoˇciti da je x
3
baziˇcna varijabla i da je njena vrijednost jednaka
nuli.
Degenerirana baziˇcna varijabla je ona baziˇcna varijabla koja ima vri-
jednost nula. Baziˇcno rjeˇsenje u kojem je bar jedna varijabla degene-
rirana naziva se degeneriranim baziˇcnim rjeˇsenjem.
Zadatak 5. Da li postoje pozitivna baziˇcna rjeˇsenja sustava linearnih jed-
nadˇzbi:
3x
1
+ 2x
2
+ 5x
3
+ 4x
4
= 3
2x
1
+ 3x
2
+ 6x
3
+ 8x
4
= 5
x
1
−6x
2
−9x
3
−20x
4
= −11
4x
1
+ x
2
+ 4x
3
+ x
4
= 2 ?
21
ˇ
Zelimo li dobiti pozitivna baziˇcna rjeˇsenja, desne strane jednakosti
moraju biti pozitivne. U zadanom sustavu treba tre´cu jednadˇzbu
pomnoˇziti s −1. Tako se dobiva sustav, ˇcija proˇsirena matrica izgleda:
_
¸
¸
¸
_
3 2 5 4 3
2 3 6 8 5
−1 6 9 20 11
4 1 4 1 2
_
¸
¸
¸
_
Ako se zahtijeva da, primjerice, x
1
bude baziˇcna varijabla, tada jedinica
budu´ceg stupca - baziˇcnog vektora ne smije biti na mjestu na kojem
je sada negativni broj. Da se nakon elementarnih transformacija nebi
pojavile negativne vrijednosti u stupcu slobodnih koeficijenata, prije
odabira kljuˇcnog elementa treba analizirati omjere elemenata stupca b
- slobodnih koeficijenata i pozitivne elemente stupca x
1
- koeficijenata
uz nepoznanicu x
1
:
3 : 3
5 : 2
2 : 4
Vode´ci element koji ´ce odrediti jedinu jednadˇzbu u kojoj ´ce se javiti
x
1
bit ´ce element s najmanjim omjerom. Na mjestu tog elementa u
novoj, transformiranoj matrici stajat ´ce 1, dok ´ce na ostalim mjestima
u stupcu biti 0.
U ovom sluˇcaju to je koeficijent 4 iz ˇcetvrtog retka, odnosno jednadˇzbe.
Prva elementarna transformacija je dijeljenje ˇcetvrtog retka brojem 4:
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
3 2 5 1 3
2 3 6 8 5
−1 6 9 20 11
1
1
4
1
1
4
1
2
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
Novonastali redak dodaje se tre´cem, zatim se taj isti redak mnoˇzi s -2
i pribraja drugom. Na kraju se ˇcetvrti redak mnoˇzi brojem -3 i dodaje
22
prvom. Tako se dobiva matrica:
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
0
5
4
2 −2
3
2
0
5
2
4
15
2
4
0
25
4
10
81
4
23
2
1
1
4
1
1
4
1
2
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
Sada se analogno traˇzi pozitivna baziˇcna vrijednost za x
2
. Analiziraju´ci
omjere slobodnih koeficijenata i pozitivnih koeficijenata uz nepoznanicu
x
2
, dobiva se:
min
_
¸
¸
¸
¸
¸
_
¸
¸
¸
¸
¸
_
3
2
:
5
4
,
4 :
5
2
,
23
2
:
25
4
,
1
2
:
1
4
_
¸
¸
¸
¸
¸
_
¸
¸
¸
¸
¸
_
=
3
2
:
5
4
,
pa je vode´ci ili kljuˇcni element koeficijent
5
4
uz x
2
iz prvog retka,
odnosno jednadˇzbe. Mnoˇze´ci prvi redak razlomkom
4
5
, dobiva se:
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
0 1
8
5

8
5
6
5
0
5
2
4
15
2
4
0
25
4
10
81
4
23
2
1
1
4
1
1
4
1
2
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
Prvi redak treba redom mnoˇziti s −
5
2
, −
25
4
i −
1
4
i simultano dodavati
drugom, tre´cem i ˇcetvrtom retku. Nova proˇsirena matrica sustava glasi:
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
0 1
8
5

8
5
6
5
0 0 0
23
2
1
0 0 0
121
4
4
1 0
3
5
13
20
1
5
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
Sada se baziˇcna varijabla traˇzi u x
4
. Izbjegavaju´ci negativnosti u
stupcu slobodnih koeficijenata, analiziraju se omjeri slobodnih koefi-
cijenata i odgovaraju´cih pozitivnih koeficijenata ˇcetvrtog stupca koji
23
pripadaju varijabli x
4
:
min
_
¸
¸
_
¸
¸
_
1 :
23
2
,
4 :
121
4
,
1
5
:
13
20
_
¸
¸
_
¸
¸
_
= 1 :
23
2
Drugi redak treba mnoˇziti s
23
2
da se na ˇcetvrtom mjestu dobije 1. Novo
nastali se drugi redak simultano sada mnoˇzi redom brojevima:
8
5
, −
121
4
i
13
20
uz istovremeno dodavanje prvom, tre´cem i ˇcetvrtom retku. Izgled
konaˇcne matrice:
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
0 1
8
5
0
154
115
0 0 0 1
2
23
0 0 0 0
63
46
1 0
3
5
0
33
230
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
.
Iz posljednje proˇsirene matrice sustava ispisuje se nenegativno baziˇcno
rjeˇsenje (baziˇcno mogu´ce rjeˇsenje):
x
1
=
33
230
x
2
=
154
115
x
3
= 0
x
4
=
2
23
24
1.5 Problemski zadaci
1. Brzina helikoptera ve´ca je za 70km/h od brzine automobila. Duljina
leta kojeg u punoj brzini preleti helikopter i duljina puta ˇsto ga za isto
vrijeme moˇze prije´ci automobil odnose se kao 15 : 8. Koliko brzo moˇze
i´ci helikopter, a koliko automobil?
2. Kupac je platio hlaˇce i jaknu za gotovinu. Popust na hlaˇce bio je 5%,
na jaknu 4%, pa je kupac ”uˇstedio” 160 kuna. Da je popust na hlaˇce
bio 6%, a na jaknu 8%, kupac bi ”uˇstedio” 240 kuna. Koliko su koˇstale
hlaˇce, a koliko jakna?
3. Rijeˇsite sustav Gauss - Jordanovom metodom i zapiˇsite rjeˇsenje u vek-
torskom obliku:
3x
1
−5x
2
+ 2x
3
+ 4x
4
= 2
7x
1
−4x
2
+ x
3
+ 3x
4
= 5
5x
1
+ 7x
2
−4x
3
−6x
4
= 3
4. Napiˇsite rjeˇsenje sustava u matriˇcnom obliku:
2x
1
+ 5x
2
−8x
3
= 8
4x
1
+ 3x
2
−9x
3
= 9
2x
1
+ 3x
2
−5x
3
= 7
x
1
+ 8x
2
−7x
3
= 12
5. Odredite mogu´ca baziˇcna rjeˇsenja sustava:
(a)
2x
1
+ x
2
+ 5x
3
= 5
x
1
+ 2x
2
+ x
3
= 4
(b)
x
1
−x
3
+ x
4
−x
5
= 1
x
2
+ x
3
+ 4x
4
+ 2x
5
= 4
−7x
4
+ 3x
5
= 0
25
Rjeˇsenja problemskih zadataka:
1. v-brzina helikoptera, u-brzina automobila, v = u + 70, v : u = 15 : 8,
v = 150km/h, u = 80km/h.
2. h-cijena hlaˇca, j-cijena jakne, 5%· h + 4%· j = 160, 6%· h + 8%· j = 240,
h = 2000kn, j = 1500kn.
3.
_
¸
¸
¸
_
x
1
x
2
x
3
x
4
_
¸
¸
¸
_
=
_
¸
¸
¸
_
0
5
−13/2
21/2
_
¸
¸
¸
_
+ t ·
_
¸
¸
¸
_
1
1
9
−4
_
¸
¸
¸
_
4. Sustav nema rjeˇsenja.
5. (a)
_
_
_
5
0
−1
_
_
_ je nemogu´ce baziˇcno rjeˇsenje, a
_
_
_
2
1
0
_
_
_,
_
_
_
0
5/3
2/3
_
_
_ su mogu´ca
baziˇcna rjeˇsenja.
(b) degenerirana mogu´ca baziˇcna rjeˇsenja su:
_
_
_
_
_
_
_
1
4
0
0
0
_
_
_
_
_
_
_
,
_
_
_
_
_
_
_
5
0
4
0
0
_
_
_
_
_
_
_
i
_
_
_
_
_
_
_
1
0
4
0
0
_
_
_
_
_
_
_
, a
nedegenerirano je
_
_
_
_
_
_
_
21/13
0
0
6/13
14/13
_
_
_
_
_
_
_
.
26
2 Geometrijsko rjeˇsavanje problema linearnog
programiranja
2.1 Linearne nejednadˇzbe s dvije nepoznanice
Rjeˇsavanje nejednadˇzbe s dvije nepoznanice opisano je u [5] prilikom odredivanja
domene funkcije dvije varijable. Tehnika rjeˇsavanja linearne jednadˇzbe s dvije
nepoznanice jednostavnija je jer zahtijeva znanje o crtanju pravca u ravnini i
elementarnom odredivanju poluravnine ˇcije toˇcke zadovoljavaju nejednadˇzbu.
1. Skicirajte rjeˇsenje nejednadˇzbe:
2x −3y ≥ 6.
2. Skicirajte u koordinatnoj ravnini skup rjeˇsenja sustava nejednadˇzbi:
(a) x ≥ −3, x ≤ 2, y ≤ 2, x −y −4 ≤ 0
(b) 2x −3y −2 ≤ 0, 2x −3y −2 ≥ 0, y ≤ 2
(c) 4x −3y + 5 ≤ 0, x + y −4 ≥ 0, 2x −5y −1 ≥ 0
2.2 Maksimum i minimum linearne funkcije dvije var-
ijable na konveksnom skupu.
1. Odredite maksimum funkcije f(x, y) na konveksnom skupu :
(a) f(x, y) = x + 2y; 3x −2y ≥ −6, 3x +y ≥ 3, x ≤ 3
(b) f(x, y) = x + 3y −2; x + y −7 ≤ 0, 2x + 3y −18 ≤ 0,
x ≤ 5, x, y ≥ 0
2. Odredite minimum funkcije f(x, y) uz slijede´ca ograniˇcenja:
(a) f(x, y) = 6x + 4y; x +y ≥ 2, x ≥
1
2
, y ≤ 4, x −y ≤ 0
(b) f(x, y) = 3x −2y + 10; x −2y + 4 ≥ 0, x + y −5 ≤ 0,
x −3 ≤ 0, x, y ≥ 0
3. Potrebno je prevesti teret na dvije relacije. Vrijeme obrta na prvoj
relaciji je 1.4 sata, a na drugoj 1.1 sat. Radno vrijeme je 6.5 sati.
Odredite broj obrta na svakoj relaciji tako da radno vrijeme bude mak-
simalno iskoriˇsteno.
27
Rjeˇsenje:
x
1
. . . broj obrta na prvoj relaciji,
x
2
. . . broj obrta na drugoj relaciji
max(1.4x
1
+ 1.1x
2
)
1.4x
1
+ 1.1x
2
≤ 6.5
x
1
, x
2
≥ 0
Traˇze li se cjelobrojna rjeˇsenja, treba ispitati funkciju cilja na toˇckama
unutar trokuta, a koje imaju cjelobrojne koordinate.
Nije teˇsko prepoznati da je toˇcka maksimuma (3, 2) a maksimumz
max
=
6, 4 sata.
4. Na svaku kolonu od sto vozila koja kre´ce iz grada A dolazi u pratnji
jedna radionica, dva vozila tehniˇcke pomo´ci i dva motocikla. Na isto
takvu kolonu koja kre´ce iz grada B u pratnji su dvije radionice, jedno
vozilo tehniˇcke pomo´ci, no nema motocikla. Jedna kolona koja ide
iz grada A preveze 3000t tereta, dok kolona iz grada B preveze 2500t.
Na raspolaganju je 1000 vozila, 16 radionica i isto toliko vozila tehniˇcke
pomo´ci, te 14 motocikala. Koliko je kolona potrebno formirati u svakom
gradu, tako da prijevoz tereta bude maksimalan?
Rjeˇsenje:
GRAD GRAD resursi
A B
vozila 100 100 1000
radionice 1 2 16
teh. pom. 2 1 16
motori 2 − 14
teret kolone 3000 2500
broj kolona x
1
x
2
Iz tablice zapisujemo model:
max(3000x
1
+ 2500x
2
)
100x
1
+ 100x
2
≤ 1000
x
1
+ 2x
2
≤ 16
28
2x
1
+ x
2
≤ 16
2x
1
≤ 14
x
1
, x
2
≥ 0.
Rjeˇsenje: z
max
= 28000t, koji se postiˇze za
x
1
= 6, x
2
= 4.
5. Grafiˇckom metodom rijeˇsite problem maksimalnog koriˇstenja kapaciteta
u poduze´cu koje izradjuje dva proizvoda:P
1
, P
2
koji prolaze kroz tri
grupe strojeva: S
1
, S
2
, S
3
. Vrijeme u satima i kapaciteti strojeva dani
su tabliˇcno:
STROJEV I V RIJEMEP
1
V RIJEMEP
2
KAPACITETI
S
1
10 10 8000
S
2
10 30 18000
S
3
20 10 14000
UKUPNO 40 50 40000
Rjeˇsenje:
Ako je x
1
broj komada proizvoda P
1
, a x
2
broj proizvoda P
2
,matematiˇcki
model problema je:
max(40x
1
+ 50x
2
)
10x
1
+ 10x
2
≤ 8000
10x
1
+ 30x
2
≤ 18000
20x
1
+ 10x
2
≤ 14000
x
1
, x
2
≥ 0
Rjeˇsenje je z
max
(300, 500) = 37000h, ˇsto predstavlja 92.5% iskoriˇstenog
vremena.
6. Rijeˇsite problem grafiˇckom metodom:
min(20x
1
+ 40x
2
)
6x
1
+ x
2
≥ 18
29
x
1
+ 4x
2
≥ 12
2x
1
+ x
2
≥ 10
x
1
, x
2
≥ 0
(rjeˇsenje problema: z
min
(4, 2) = 160.)
7. Rijeˇsite linearni problem:
max(x
1
+ 2x
2
)
−x
1
+ x
2
= 1
x
1
, x
2
≥ 0
(nema optimalnog rjeˇsenja jer funkcija cilja neograniˇceno raste.)
8. Napiˇsite rjeˇsenja slijede´ceg problema:
max(12x
1
+ 18x
2
)
2x
1
+ 3x
2
≤ 33
x
1
+ x
2
≤ 15
x
1
+ 3x
2
≤ 27
x
1
, x
2
≥ 0
(problem ima beskonaˇcno mnogo rjeˇsenja, a to su toˇcke spojnice T
3
T
4
,
gdje je T
3
= (12, 3), a T
4
= (6, 7).)
9. Rijeˇsite problem:
max(x
1
+ 3x
2
)
−x
1
+ x
2
≤ 20
x
1
+ x
2
≤ 30
2x
1
+ 2x
2
≥ 0
x
1
−x
2
≤ 10
x
1
, x
2
≥ 0
(rjeˇsenje: z
max
(5, 25) = 80)
30
10. Dva proizvoda, P
1
i P
2
prolaze u procesu proizvodnje kroz dva stroja,
S
1
i S
2
. U jedinici vremena na stroju S
1
mogu se obraditi 20 komada
proizvoda P
1
i 40 komada P
2
. Na stroju S
2
mogu se u jedinici vremena
obraditi po 30 komada bilo proizvoda P
1
, bilo P
2
.U proces proizvodnje
ugradjene su i dvije linije montaˇze. U jedinici vremena mogu montirati
najviˇse 15 komada P
1
i 25 komada P
2
. Dobitak po proizvodu P
1
je
5, a po P
2
10 kuna. Sastavite program proizvodnje koji ´ce u danim
uvjetima maksimalizirati dobitak.
(Rjeˇsenje:
Zadatak se svodi na problem:
max(5x
1
+ 10x
2
)
x
1
20
+
x
2
40
≤ 1
x
1
30
+
x
2
30
≤ 1
x
1
≤ 15
x
2
≤ 25
x
1
, x
2
≥ 0
ˇcije je rjeˇsenje: max(5, 25) = 275.)
11. Iz dvije vrste namirnica treba, uz minimalne troˇskove, sastaviti dnevni
obrok koji sadrˇzi bar 3000 kalorija i 100g bjelanˇcevina. Poznato je da
1kg namirnica prve vrste sadrˇzi 2000cal i 100g bjelanˇcevina, dok 1kg
druge namirnice sadrˇzi 4000cal i 200g bjelanˇcevina. Sastavite najjef-
tiniji obrok uzevˇsi u obzir da jedan kilogram prve namirnice koˇsta 6kn,
a druge 9kn.
( Rjeˇsenje: uzeti samo 0.75kg namirnica druge vrste, ˇsto koˇsta 6.75kn.
Napomena: Od 1980. godine, umjesto kalorija u upotrebi je dˇzul
(1cal = 4190J).)
12. Tvornica stoˇcne hrane proizvodi dvije vrste smjesa kukuruza, zobi i
pˇsenice prema ovoj tablici:
kukuruz zob pˇsenica
1.smjesa 90% 10% nema
2.smjesa 70% 20% 10%
31
Pretpostavimo da tvornica ostvaruje dobit od 27 dolara po toni prve i 21
dolar po toni druge smjese. Neka tvornica raspolaˇze s 1800t kukuruza,
1000t zobi i 600t pˇsenice. Koliko tona svake smjese treba proizvesti da
se maksimalizira ukupna dobit, ako sva proizvodnja moˇze biti prodana,
a proces mijeˇsanja jednako stoji za svaku smjesu.
( Rjeˇsenje: svaka toˇcka segmenta koji spaja (0,
18000
7
) i (2000, 0). Mak-
simalna dobit je 54000 dolara.)
13. Neko poduze´ce ima dva skladiˇsta smjeˇstena u dva razliˇcita grada. Roba
se iz tih skladiˇsta transportira u tri robne ku´ce koje su smjeˇstene u
druga tri grada. Troˇskovi prijevoza po jedinici vremena, kapaciteti
skladiˇsta i zahtjevi robnih ku´ca dani su pregledno u tablici:
R
1
R
2
R
3
kapaciteti
S
1
4 2 1 15
S
2
1 3 5 25
zahtjevi 10 20 10
( Rjeˇsenje:
Neka je x koliˇcina robe koju vozimo iz S
1
u R
1
, a y neka je koliˇcina robe
koju vozimo iz S
1
u R
2
. Ostale su vrijednosti odredene. Zahtjevamo
li pozitivnost svih preveˇzenih koliˇcina, dobivamo uvjete i dobiva se
minimalni troˇsak od 75 novˇcanih jedinica.)
14. Velika gradska prijevozniˇcka tvrtka ˇzeli nabaviti 300 kamiona nosivosti
po 3600 i 1200 kilograma, tako da oni zajedno u samo jednoj voˇznji
mogu natovariti barem 432t robe. Kamioni se kupuje na kredit. Mjeseˇcna
rata za svaki ve´ci kamonˇci´c iznosi 3300, dok za manji 2800 Eura. Za ot-
platu poduze´ce ne moˇze mjeseˇcno izdvojiti viˇse od 924000 Eura. Jedan
prijevoz ve´cim vozilom donosi oko 320, a manjim 360 Eura. Koliko
bi tvrtka trebala kupiti ve´cih, a koliko manjih kamiona, pa da ostvari
najve´cu dobit za jednu voˇznju dnevno?
(rjeˇsenje: 30 ve´cih i 270 manjih, dobit po danu je 106800 Eura.)
15. Poduze´ce proizvodi skije za trˇcanje i za slalom. Proizvodi se u odjelu
za proizvodnju, kapaciteta 216 sati i odjelu za finalizaciju kapaciteta
48 sati. Skije za trˇcanje treba 12 sati raditi i 2 sata sastavljati, dok
skije za slalom treba 8 sati raditi i 2 sata sastavljati. Koliko kojih raditi
32
u danim uvjetima, ako skije za trˇcanje donose profit od 40$, a slalom
skije 30$. Pod skijama podrazumijeva se par skija.
(rjeˇsenje: treba proizvesti 6 pari skija za trˇcanje i 18 pari skija za
slalom, ˇsto ´ce donijeti 780$ profita .)
16. Potrebno je uvesti trajektnu liniju koja bi dnevno u oba smjera mogla
prevesti barem 2500 automobila, a ne bi potroˇsila dnevnu zalihu od 800
litara goriva. Na raspolaganju su dva tipa trajekata. Ve´ci u jednom
smjeru vozi 200 automobila, potroˇsi pritom 30 litara goriva, a ukupni
troˇsak jedne voˇznje je 800kn. Manji u jednom smjeru potroˇsi 40 litara
gorva, moˇze prevesti 160 automobila, a troˇsak takve voˇznje je 650kn.
Ako ve´ci u jednom danu napravi ukupno 10 voˇznji, a manji 8, koliko bi i
kojih plovila trebalo nabaviti, pa da roˇskovi budu ˇsto manji? Obavezno
izraˇcunajte minimalni dnevni troˇsak.
(Rjeˇsenje:
varijable:
- varijable:
- x
1
· · · broj ve´cih trajekata
- x
2
· · · broj manjih trajekata
- funkcija cilja: min(10 · 800x
1
+ 8 · 650x
2
)
- uvjeti:
10 · 200x
1
+ 8 · 160x
2
≥ 2500
10 · 30x
1
+ 8 · 40x
2
≤ 800
x
1
, x
2
≥ 0
U domeni se promatraju samo toˇcke s cjelobrojnim koordinatama
i nalazi se da je najbolje uzeti 2 manja trajekta uz minimalni
dnevni troˇsak od 104000kn.)
17. Planira se tjedna proizvodnja dva proizvoda P
1
i P
2
. Do finalnog
proizvoda materijal prolazi tri faze obrade: F
1
, F

i F
3
. Tjedni ka-
pacitet za svaku fazu je 840 radnih sati. Za prvi proizvod P
1
potrebno
je 1 sat za fazu F
1
, 2 sata za fazu F
2
i 1/2 sata za tre´cu fazu, F
3
. Za
drugi proizvod P
2
potrebno je 2 sata rada u prvoj fazi, 36 minuta u
drugoj fazi i 20 minuta rada u tre´coj fazi.
33
Kako treba planirati proizvodnju, odnosno koliko treba izraditi komada
prvog proizvoda P
1
, a koliko komada drugog proizvoda P
2
da bi zarada
bila maksimalna, ako je cijena prvog proizvoda po komadu 200 kuna,
a drugog 300kn.
Napisati matematiˇcki model i problem rijeˇsiti grafiˇcki.
(Rjeˇsenje:
Matematiˇcki model koji se ispisuje iz tablice:
F
1
F
2
F
3
P
1
1 2 1/2
P
2
2 3/5 1/3
840 840 840
i glasi:
max(200x
1
+ 300x
2
)
x
1
+ 2x
2
≤ 840
2x
1
+ 0.6x
2
≤ 840
0.5x
1
+ 0.33x
2
≤ 840
x
1
, x
2
≥ 0
i konaˇcno daje maksimalnu zaradu od 33600kn za 168 proizvoda P
1
.
34
2.3 Problemski zadaci
1. Odredite minimum i maksimum linearnih funkcija uz navedene uvjete:
(a)
f(x
1
, x
2
) = 3x
1
+ 2x
2
x
1
+ x
2
≤ 6
x
1
−2x
2
≤ 2
x
1
≥ 1
x
2
≤ 4
x
1
, x
2
≥ 0
(b)
f(x
1
, x
2
) = 2x
1
+ 2x
2
x
1
+ x
2
≥ 3
−x
1
+x
2
≤ 2
x
2
≤ 4
x
1
, x
2
≥ 0
2. Jedno poduze´ce proizvodi dva proizvoda i za njihovu obradu koristi
ˇcetiri stroja. Raspoloˇzivo vrijeme na strojevima je redom: 16, 10, 16
i 12 sati. Za obradu svakog proizvoda prvog tipa na strojevima treba
raditi redom: 2,2,4 i 0 sati, dok za obradu svakog proizvoda drugog tipa
treba po 4,1,0 i 4 sata. Ako je zarada po svakom proizvodu prvog tipa
dvije kune, a po svakom proizvodu drugog tipa tri kune, kako planirati
proizvodnju da poduze´ce ostvari maksimalnu dobit?
3. U okviru jednog poduze´ca rade dvije tvornice a proizvodi se prodaju u
tri skladiˇsta. Prva tvornica radi 10000 artikala, a druga 5000. Skladiˇsta
prodaju po 4000, 8000 i 3000 komada. Cijene prijevoza po komadu
dana su tabliˇcno. Odredite plan transporta s minimalnim troˇskovima
i izraˇcunajte te troˇskove.
S
1
S
2
S
3
T
1
3kn 3kn 2kn
T
2
6kn 5kn 1kn
35
Rijeˇsenja problemskih zadataka:
1. zadatak
a) x
1
= 4.67 x
1
= 1 b) x
1
= 3
x
2
= 1.33 x
2
= 0 x
2
= 0
f
max
= 16.67 f
min
= 3 f
min
= 6 f
max
→∞
2. Treba proizvoditi 4 proizvoda prvog i 2 drugog tipa, uz zaradu od 14kn.
3. Minimalni troˇsak transporta je 43000 novˇcanih jedinica. Iz T
1
u S
1
slati 4000, a u S
2
6000 komada, dok iz T
2
u S
2
slati 2000 a u S
3
3000
komada.
36
3 Numeriˇcko rjeˇsavanje linearnog problema -
simpleks metoda
Baziˇcno mogu´ce rjeˇsenje sustava linearnih jednadˇzbi u ovom je poglavlju
jedan od kljuˇcnih pojmova.
3.1 Jedan primjer
Primjer pokazuje vezu mogu´cih baziˇcnih rjeˇsenja linearnog sustava i mogu´cih
rjeˇsenja linearnog problema.
Primjer 1:
max(2x
1
+ 3x
2
)
4x
1
+ 5x
2
≤ 16
−2x
1
+ 3x
2
≤ 3
x
1
, x
2
≥ 0
Grafiˇcko rjeˇsavanje vodi na mogu´ca rjeˇsenja linearnog problema:
O(0, 0); A(0, 1); B(
3
2
, 2); C(4, 0).
Numeriˇcko rjeˇsavanje daje baziˇcna mogu´ca rjeˇsenja sustava:
4x
1
+ 5x
2
+ u
1
= 16
−2x
1
+ 3x
2
+ u
2
= 3
Prvo mogu´ce baziˇcno rjeˇsenje je
_
_
_
_
_
x
1
x
2
u
1
u
2
_
_
_
_
_
=
_
_
_
_
_
0
0
16
3
_
_
_
_
_
Drugo mogu´ce baziˇcno rjeˇsenje je
_
_
_
_
_
x
1
x
2
u
1
u
2
_
_
_
_
_
=
_
_
_
_
_
4
0
0
11
_
_
_
_
_
37
Tre´ce mogu´ce baziˇcno rjeˇsenje je:
_
_
_
_
_
x
1
x
2
u
1
u
2
_
_
_
_
_
=
_
_
_
_
_
0
1
11
0
_
_
_
_
_
ˇ
Cetvrto mogu´ce baziˇcno rjeˇsenje:
_
_
_
_
_
x
1
x
2
u
1
u
2
_
_
_
_
_
=
_
_
_
_
_
3
2
2
0
0
_
_
_
_
_
.
Ako se uzmu u obzir samo prve dvije komponente, one predstavljaju
koordinate toˇcaka koje su mogu´ca rjeˇsenja grafiˇckog problema.
Simpleks metoda ne analizira sva baziˇcna rjeˇsenja, ve´c postoji algoritam
koji dovodi do baziˇcnog mogu´ceg optimalnog rjeˇsenja uz najkra´ci broj
koraka. Algoritam je pregledno opisan u sljede´cem poglavlju.
3.2 Simpleks metoda
Problem
max(2x
1
+ 3x
2
)
4x
1
+ 5x
2
≤ 16
−2x
1
+ 3x
2
≤ 3
x
1
, x
2
≥ 0,
dodavanjem varijabli u
1
i u
2
, prevodi se u kanonski oblik:
max(2x
1
+ 3x
2
+ 0u
1
+ 0u
2
)
4x
1
+ 5x
2
+ u
1
= 16
−2x
1
+ 3x
2
+ u
2
= 3
x
1
, x
2
, u
1
, u
2
≥ 0.
38
Simpleks tablica:
c
j
2 3 0 0
c
B
x
1
x
2
u
1
u
2
b
0 u
1
4 5 1 0 16
0 u
2
-2 3 0 1 3
z
j
−c
j
-2 -3 0 0 0
Poˇcetno baziˇcno mogu´ce rjeˇsenje sistema je:
_
¸
¸
¸
_
x
1
x
2
u
1
u
2
_
¸
¸
¸
_
=
_
¸
¸
¸
_
0
0
16
3
_
¸
¸
¸
_
,
a vrijednost funkcije cilja je nula.
Najnegativnija vrijednost z
j
− c
j
daje novu baziˇcnu varijablu, tako da
´ce u tom stupcu biti baziˇcni vektor. Radi zahtjeva pozitivnosti varijable
x
2
, komponenta 1 novog baziˇcnog vektora bit ´ce u onom retku koji ima
najmanji nenegativni omjer komponente iz stupca b i odgovaraju´ce pozitivne
vrijednosti u stupcu od x
2
:
b : x
2
.
Taj redak je u ovom primjeru 2. redak, budu´ci je
3 : 3 < 16 : 5.
Dakle, vode´ci element u stupcu ispod x
2
je 3. Elementarnim transforma-
cijama nad retcima dolazi se do nove tablice:
c
j
2 3 0 0
c
B
x
1
x
2
u
1
u
2
b
0 u
1
22
3
0 1
−5
3
11
0 x
2
−2
3
1 0
1
3
1
z
j
−c
j
-4 0 0 1 3
Baziˇcno mogu´ce rjeˇsenje sada je:
_
¸
¸
¸
_
x
1
x
2
u
1
u
2
_
¸
¸
¸
_
=
_
¸
¸
¸
_
0
1
11
0
_
¸
¸
¸
_
.
39
Funkcija cilja jednaka je 3.
Iz ove tablice negativna vrijednost z
1
−c
1
= −4 pokazuje da nova baziˇcna
varijabla mora biti x
1
, a komponenta 1 novog baziˇcnog vektora bit ´ce u
stupcu ispod varijable x
1
. Alternative za vode´ci element nema, jer radi svoje
negativnosti to ne moˇze biti element u drugom retku. Nova tablica tako
izgleda:
c
j
2 3 0 0
c
B
x
1
x
2
u
1
u
2
b
2 x
1
1 0
3
22
−5
22
3
2
3 x
2
0 1
1
11
2
11
2
z
j
−c
j
0 0
6
11
1
11
9
Ovo je konaˇcna tablica, jer nema viˇse negativnih z
j
−c
j
.
ˇ
Citamo optimalno rjeˇsenje:
x
1
=
3
2
x
2
= 2
f
max
= 9
Zadatak. Linearni problem
max(3x
1
+ 2x
2
)
x
1
−x
2
≤ 3
−x
1
+ 2x
2
≤ 8
x
1
≤ 4
x
1
+ 2x
2
≤ 12
x
1
, x
2
≥ 0
rijeˇsite grafiˇcki, a zatim raˇcunski. Ucrtajte ”put” kojim simpleks pro-
cedura putuje do rjeˇsenja.
(rjeˇsenje: f
max
= 20; (x
1
, x
2
) = 4, 4)
Zadatak. Rijeˇsite linearni problem:
max(2x
1
+ x
2
+ x
3
)
2x
1
+ x
2
+ x
3
≤ 20
6x
1
+ 3x
2
+ 2x
3
≤ 50
2x
1
+ x
2
+ 2x
3
≤ 30
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
40
(rjeˇsenje: f
max
= 20; x
1
= 5; x
2
= 0; x
3
= 10.
Charnesovom M procedurom rjeˇsavaju se problemi ˇciji uvjeti nisu tipa
manje ili jednako.
41
3.3 Rjeˇsenje standardnog problema minimuma-Charnesova
M procedura
Zadatak 1 Grafiˇckom metodom rijeˇsite linearni problem:
max(3x
1
+ 2x
2
)
x
1
−x
2
≤ 3
−x
1
+ 2x
2
≤ 8
x
1
≤ 4
x
1
+ 2x
2
= 12
x
1
, x
2
≥ 0
Zadatak 2 Numeriˇcki rijeˇsite linearni problem prvog zadatka.
Rjeˇsavanje zadatka poˇcinje konstrukcijom kanonskog oblika prob-
lema:
Zadatak 3 Rijeˇsite problem grafiˇckom metodom:
min(x
1
+ 2x
2
)
x
1
−x
2
≤ 4
2x
1
+ 3x
2
≥ 18
x
1
, x
2
≥ 0
Zadatak 4 Rijeˇsite problem iz tre´ceg zadatka numeriˇcki.
Rjeˇsenje se izvodi Charnesovom M procedurom. Problem iz prvog
zadatka prelazi u problem:
min(x
1
+ 2x
2
+ 0u
1
+ 0v
1
+Mw
1
)
x
1
−x
2
+ +u
1
= 4
2x
1
+ 3x
2
−v
1
+w
1
= 18
x
1
, x
2
, u
1
, v
1
, w
1
≥ 0
Simpleks tablica ima slijede´ci izgled:
c
j
1 2 0 0 M
c
B
x
1
x
2
u
1
v
1
w
1
b
0 u
1
1 -1 1 0 0 4
M w
1
2 3 0 -1 1 18
z
j
−c
j
2M −1 3M −2 0 −M 0 18M
42
Analiza z
j
−c
j
ide u smjeru nalaˇzenja najpozitivnije vrijednosti. Ona
pokazuje novu baziˇcnu varijablu i stupac u kojem treba konstru-
irati baziˇcni vektor. Kljuˇcni element treba traˇziti na potpuno
identiˇcan naˇcin radi zahtjeva za nenegativnosti varijabli. Nova je
tablica:
c
j
1 2 0 0 M
c
B
x
1
x
2
u
1
v
1
w
1
b
0 u
1
5
3
0 1
−1
3
1
3
10
2 x
2
2
3
1 0
−1
3
1
3
6
z
j
−c
j
1
3
0 0
−2
3
−M 12
Nova baziˇcna varijabla biti ´ce x
1
, a u stupcu ispod x
1
treba konstru-
irati novi baziˇcni vektor. Nova tablica sada je
c
j
1 2 0 0 M
c
B
x
1
x
2
u
1
v
1
w
1
b
1 x
1
1 0
3
5
−1
5
1
5
6
2 x
2
0 1
−2
5
−1
5
1
5
2
z
j
−c
j
0 0
−1
5
−2
3
−M 10
Ovo je konaˇcna tablica i optimalno rjeˇsenje je:
x
1
= 6
x
2
= 2,
f
min
= 10
Zadatak 5. Numeriˇcki rijeˇsite linearni problem:
max(12x
1
+ 10x
2
+ 12x
3
)
x
1
+ x
2
+ x
3
= 20
x
1
+ x
3
≤ 10
x
2
≥ 5
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
(Rjeˇsenje problema je:
x
1
= 10; x
2
= 10; x
3
= 0; f
max
= 220.)
43
Zadatak 6. Rijeˇsite linearni problem:
min(8x
1
+ 12x
2
+ 2x
3
+ 6x
4
)
4x
1
+ 6x
2
+ 3x
3
+ 2x
4
≤ 80
3x
1
+ x
2
+ 5x
3
+ x
4
≥ 60
2x
1
+ 5x
2
+ 3x
4
= 40
x
1
, x
2
, x
3
, x
4
≥ 0
(rjeˇsenje: x
1
= x
2
= 0; x
3
= 9.33; x
4
= 13.33; f
min
= 98.67)
(ili rjeˇsenje problema je:
x
1
= x
2
= 0; x
3
= 9
1
3
; x
4
= 13
1
3
; f
min
= 98
2
3
.)
Zadatak 7. Rijeˇsite problem:
max(8x
1
+ 5x
2
+ x
3
)
2x
1
+ x
2
+ 2x
3
≥ 10
x
1
+x
2
−x
3
≤ 5
4x
1
+ x
2
−2x
3
≤ 7
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
(Rjeˇsenje: f
max
→∞.)
3.4 Ispitni zadaci iz numeriˇckog rjeˇsavanja
linearnog problema
1. Rijeˇsite linearni problem:
max(9x
1
+ 24x
2
+ 9x
3
)
x
1
+ 8x
2
+ 2x
3
≤ 10
3x
1
+ 16x
2
+x
3
≤ 25
x
1
+ 16x
2
+ 2x
3
≤ 30
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
(rjeˇsenje: x = 8; x
2
= 0; x
3
= 1; f
max
= 81)
44
2. Rijeˇsite numeriˇcki:
max(2x
1
+ 4x
2
+ x
3
+x
4
)
x
1
+ 3x
2
+ x
4
≤ 4
2x
1
+ x
2
≤ 3
x
2
+ 4x
3
+ x
4
≤ 3
x
1
, x
2
, x
3
, x
4
≥ 0
(rjeˇsenje: x
1
= 1; x
2
= 1; x
3
= 0.5; x
4
= 0; f
max
= 6.5)
3. Rijeˇsite linearni problem simpleks metodom i provjerite rjeˇsenje grafiˇcki:
max(3x
1
+ 5x
2
)
3x
1
+x
2
≤ 33
x
1
+x
2
≤ 13
5x
1
+ 8x
2
≤ 80
x
1
, x
2
≥ 0
(rjeˇsenje: x
1
= 0; x
2
= 10; f
max
= 50)
4. Rijeˇsite linearni problem:
max(2x
1
+ 3x
2
+ 5x
3
)
x
1
+ 3x
2
+ 4x
3
≤ 5
2x
1
+ x
2
−3x
3
≤ 4
−2x
1
−x
2
+ 3x
3
≤ −4
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
(rjeˇsenje: x
1
= 2.818; x
2
= 0; x
3
= 0.545; f
max
= 7.1818) uputa:
posljednju nejednadˇzbu potrebno je pomnoˇziti s −1, radi nenegativnosti
baziˇcnog rjeˇsenja)
5. Rijeˇsite numeriˇcki linearni problem:
max(x
1
+ 3x
2
+ x
3
)
x
1
+ 2x
2
−x
3
≥ 6
4x
1
−x
2
+ x
3
≤ 12
x
1
+ 3x
2
−2x
3
≤ 6
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
45
(rjeˇsenje: x
1
= 0; x
2
= 30; x
3
= 42; f
max
= 132)
6. Rijeˇsiti linearni problem:
min(x
1
+ 2x
2
+ 4x
3
)
x
1
+ x
2
+x
3
≤ 5
4x
1
−2x
2
−x
3
≤ 12
x
1
−x
3
= 0
2x
1
+ x
2
+ 3x
3
= 6
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
(rjeˇsenje: x
1
= 1.2; x
2
= 0; x
3
= 1.2; f
min
= 6)
7. Rijeˇsite linearni problem :
max(12x
1
+ 10x
2
+ 12x
3
)
x
1
+ x
2
+ x
3
= 20
4x
1
+ 4x
3
≤ 40
x
2
≥ 5
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
(rjeˇsenje: x
1
= 10; x
2
= 10; x
3
= 0; f
max
= 220)
8. Numeriˇcki rijeˇsite linearni problem:
min(8x
1
+ 12x
2
+ 14x
3
)
2x
1
−3x
2
−2x
3
≤ 0
x
1
−x
2
+ 2x
3
≥ −1
2x
1
+ 3x
2
−7x
3
≥ 2
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
(rjeˇsenje: x
1
= 0; x
2
= 0.667; x
3
= 0; f
min
= 8)
9. Rijeˇsite:
min(x
1
+ 2x
2
+x
3
)
x
1
−x
2
+x
3
≤ 2
x
1
+ x
2
+x
3
= 4
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
(rjeˇsenje: x
1
= 3; x
2
= 1; x
3
= 0; f
min
= 5)
46
10. Rijeˇsite linearni problem:
max(4x
1
−10x
2
+ 8x
3
+ 2x
4
)
−x
1
−5x
2
−9x
3
+ 6x
4
≤ 2
−3x
1
+ x
2
−x
3
−3x
4
≥ −10
2x
1
−6x
2
+ 7x
3
−8x
4
≥ 100
x
1
, x
2
, x
3
, x
4
≥ 0
(rjeˇsenja: x
1
= 0; x
2
= 30; x
3
= 40; x
4
= 0; f
max
= 20)
11. Rijeˇsite linearni problem:
max(2x
1
+ x
2
+ x
3
)
x
1
+ x
2
+ 2x
3
≥ 9
x
2
+ x
3
≤ 9
x
1
+ x
2
+ x
3
≤ 10
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
(rjeˇsenje: x
1
= 10; x
2
= x
3
= 0; f
max
= 20)
12. Rijeˇsiti linearni problem:
min(2x
1
+ 4x
2
+ 6x
3
)
x
1
+ x
2
+ x
3
≤ 14
4x
1
−2x
2
−x
3
≤ 10
x
1
+ x
3
≥ 0
x
1
+ 2x
2
+ 3x
3
= 6
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
(rjeˇsenje: x
1
= x
2
= 0; x
3
= 2; f
min
= 12)
13. Odredite rjeˇsenje slijede´ceg linearnog problema:
max(0.5x
1
+ 0.3x
2
+ 0.6x
3
)
x
1
+ x
2
+ x
3
≤ 20
x
1
+ x
3
≥ 8
x
2
+ x
3
≤ 18
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
(rjeˇsenje: x
1
= 2; x
2
= 0; x
3
= 18; f
max
= 11.8)
47
14. Numeriˇcki rijeˇsite linearni problem:
min(2x
1
+ 3x
2
+ 5x
3
)
x
1
+ 3x
2
+ 4x
3
≤ 5
2x
1
+ x
2
−3x
3
≤ 4
−2x
1
−x
2
+ 3x
3
≤ −4
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
(rjeˇsenje: x
1
= 2; x
2
= 0; x
3
= 0; f
min
= 4)
15. Nadite rjeˇsenje problema:
max(2x
1
+ 4x
2
+ x
3
+x
4
)
x
1
+ 4x
2
+ 4x
3
+ 2x
4
≤ 7
x
1
+ 8x
2
+ 3x
4
≥ 9
2x
1
+ 2x
2
+ 4x
3
+ x
4
≤ 6
x
1
, x
2
, x
3
, x
4
≥ 0
(rjeˇsenje: x
1
= 1.67; x
2
= 1.33; x
3
= 0; x
4
= 0; f
max
= 8.67)
16. Rijeˇsite naznaˇceni linearni problem:
max(2x
1
+ 4x
2
−2x
3
)
x
1
+ 2x
2
−x
3
≥ 6
5x
1
+x
2
≤ 18
x
1
+ 3x
2
−2x
3
≤ 6
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
(rjeˇsenje: x
1
= 0; x
2
= 18; x
3
= 24; f
max
= 24)
17. Rijeˇsite linearni problem:
max(8x
1
+ 12x
2
+ 2x
3
+ 6x
4
)
4x
1
+ 6x
2
+ 3x
3
+ 2x
4
≤ 80
3x
1
+ x
2
+ 5x
3
+ x
4
≥ 60
2x
1
+ 5x
2
+ 3x
4
= 40
x
1
, x
2
, x
3
, x
4
≥ 0
(rjeˇsenje: x
1
= 20; x
2
= 0; x
3
= 0; x
4
= 0; f
max
= 160, x
4
je degeneri-
rana baziˇcna varijabla)
48
18. Rijeˇsite numeriˇcki:
max(6x
1
+ 12x
2
+ 3x
3
+ 3x
3
)
x
1
+ 3x
2
+ x
4
≤ 4
2x
1
+ x
2
≤ 3
x −2 + 4x
3
+ x
4
≤ 3
x
1
, x
2
, x
3
, x
4
≥ 0
(rjeˇsenje: x
1
= 1; x
2
= 1; x
3
= 0.5; x
4
= 0; f
max
= 19.5)
19. Rijeˇsiti linearni problem:
max(2x
1
+ 6x
2
+ x
3
)
2x
1
+ 4x
2
−2x
3
≥ 12
4x
1
−x
2
+ x
3
≤ 12
x
1
+ 3x
2
−2x
3
≤ 6
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
(rjeˇsenje: x
1
= 0; x
2
= 30; x
3
= 42; f
max
= 222)
20. Brodogradiliˇste gradi brodove od 500,600 i 800 Brt. Za izgradnju
brodova treba 6,9 i 15 mjeseci. Brodogradiliˇste ima na raspolaganju
jedan slobodan dok. Doˇsla je narudˇzba za 10 brodova koji zajedno
trebaju imati preko 5600Brt. Napravite plan izgradnje brodova koji ´ce
imati najkra´ce vrijeme gradnje.
(rjeˇsenje: matematiˇcki model:
x
1
. . . broj brodova od 500Brt
x
2
. . . broj brodova od 600Brt
x
3
. . . broj brodova od 800Brt
min(6x
1
+ 9x
2
+ 15x
3
)
x
1
+ x
2
+x
3
= 10
500x
1
+ 600x
2
+ 800x
3
≥ 5600
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
rjeˇsenje: x
1
= 8; x
2
= 0; x
3
= 2; min = 78 mjeseci.)
49
21. Potrebno je nabaviti zrakoplove za gaˇsenje poˇzara. Na trˇziˇstu su zrako-
plovi nosivosti 25t po cijeni od 4 milijuna kuna, zatim oni nosivosti od
20t po 3 milijuna i od 40t sa cijenom od 5 milijuna. Oˇcekuje se da
´ce odjednom trebati bar 240t vode, ali je u bazi mogu´ce imati na-
jviˇse 8 zrakoplova. Napravite plan kupnje koji ´ce zahtijevati ˇsto manje
troˇskove.
Rjeˇsenje:
x
1
, . . . broj zrakoplova nosivosti 25t
x
2
, . . . broj zrakoplova nosivosti 20t
x
3
, . . . broj zrakoplova nosivosti 40t
matematiˇcki model:
min(4x
1
+ 3x
2
+ 5x
3
)
25x
1
+ 20x
2
+ 40x
3
≥ 240
x
1
+ x
2
+x
3
≤ 8
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
(rjeˇsenje: x
1
= 0; x
2
= 0; x
3
= 6; f
min
= 30 milijuna kuna.)
22. U restoranu je mogu´ce imati stolove za 4,6 i 8 ljudi. Stol za ˇcetvero
koˇsta 800kn, stol za ˇsestero 900kn, a stol za osmero koˇsta 1000kn.
Oˇcekuje se odjednom najmanje 240 gostiju. U stolove se namjerava
investirati najviˇse 45000kn. Oˇcekuje se da odjednom mora biti bar 20
stolova za ˇcetiri osobe. Koliko kojih stolova nabaviti da bi restoran
mogao odjednom primiti ˇsto je mogu´ce viˇse gostiju.
(Model:
Neka su x
1
, x
2
, x
3
redom brojevi stolova za 4, 6 i 8 ljudi. Tada je
matematiˇcki problem:
max(4x
1
+ 6x
2
+ 8x
3
)
x
1
≥ 20
800x
1
+ 900x
2
+ 1000x
3
≤ 45000
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
rjeˇsenje: x
1
= 20; x
2
= 0; x
3
= 29; max = 312 gostiju.)
23. Kompozicija no´cnog vlaka ima bar jedna spava´ca kola, bar dvoja kola
prvog razreda, dok su ostali vagoni drugog razreda. Spava´ca kola pri-
maju 30 putnika, vagon prvog razreda 60, a vagoni drugog razreda po
50
90. Mora se sloˇziti kompozicija za bar 600 putnika. Troˇsak spava´cih
kola je 400kn na no´c, vagon prvog razreda koˇsta 250kn na no´c, dok
vagon drugog razreda koˇsta 100kn po jednoj no´ci. Kako sastaviti kom-
poziciju koja moˇze primiti oˇcekivani broj putnika, a da ima najmanje
troˇskove?
(Rjeˇsenje:
- nepoznanice koje treba odrediti su: broj spava´cih kola x
1
, te
vagona prvog i drugog razreda: x
2
i x
3
.
- cilj je minimizirati funkciju
400x
1
+ 250x
2
+ 100x
3
- uz uvjete:
30x
1
+ 60x
2
+ 90x
3
≥ 600
x
1
≥ 1
x
2
≥ 2
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
rjeˇsenje: x
1
= 1; x
2
= 2; x
3
= 5; f
min
= 1400 kuna)
24. Znamo da pri iznajmljivanju apartmana od 40m
2
prihod iznosi 5kn/m
2
,
apartman od 50m
2
donosi zaradu od 4kn/m
2
, dok pri najmu apartmana
od 80m
2
prihod je 3kn/m
2
, sve za jedan dan iznajmljivanja. Isto tako
svjesni smo mogu´cnosti najma za najviˇse 10 najmanjih apartmana, 18
srednjih i samo 5 najve´cih apartmana dnevno. Gradjevinski je izvedivo
napraviti toˇcno 14 apartmana korisne povrˇsine od najviˇse 1000m
2
. Ko-
liko je kojih apartmana tada najisplativije graditi? Kolika ´ce biti dobit
od najma u jednoj sezoni, ako ona traje 80 dana?
(Rjeˇsenje:
- x
1
. . . broj apartmana od 40m
2
- x
2
. . . broj apartmana od 50m
2
- x
3
. . . broj apartmana od 80m
2
51
- model:
max(200x
1
+ 200x
2
+ 240x
3
)
x
1
+ x
2
+ x
3
= 14
40x
1
+ 50x
2
+ 80x
3
≤ 1000
x
1
≤ 10
x
2
≤ 18
x
3
≤ 5
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
(rjeˇsenje: x
1
= 9; x
2
= 0; x
3
= 5; f
max
= 3000 kuna; ukupno po sezoni:
240000 kuna.)
25. Za prehranu u nekom periodu raspoloˇzive su tri vrste konzervi, ˇciji je
osnovni sastav:
tip konzerve kalorija vitaminaC(mg)
1 2000 50
2 1500 100
3 1000 60
U tom periodu treba konzumirati barem 600mg vitamina C. Kojih
deset konzervi odabrati da bi se, pored dovoljne koliˇcine vitamina,
konzumirala i maksimalna koliˇcina kalorija, ako nije raspoloˇzivo viˇse
od 6 konzervi tipa 1. Problem rijeˇsite numeriˇcki.
(rjeˇsenje: 6 tipa 1 i 4 tipa 2, donosi 18000cal)
Napomenuti treba ponovo da su cal medjunarodno zabranjena jedinica
za energiju.
26. Tvornica automobila izraduje tri vrste vozila u tri pogona. Tehniˇcko
tehnoloˇski uvjeti proizvodnje kao i dobit po svakom pojedinom vozilu
dani su u tablici:
koriˇstenje resursa po jedinici proizvoda
pogon automobili kombi vozila kamioni Resursi
I 2 2 1 100
II 0 1 2 100
III 3 1 0 90
dobit u tisu´cama 15 20 25
Odredite optimalni plan proizvodnje i izraˇcunajte dobit tog plana.
52
(najbolje je napraviti 25 automobila i 50 kamiona, ˇsto ´ce donijeti 1, 525.000
kuna.)
27. U auto parku imamo sljede´ce vrste kamiona:
NOSIVOST UKUPNA TE
ˇ
ZINA broj kamiona
5t 7.5t 5
3t 4.5t 6
8t 12t 4
Dobit po jednoj preveˇzenoj toni na kamionu od 5t nosivosti iznosi
100kn, na kamionu nosivosti 3t dobit po toni je 70kn, dok 1t preveˇzena
na najve´cem kamionu donosi 120kn. Treba napraviti konvoj od 12
kamiona tako da ukupna dobit koju ´ce transport donijeti bude najve´ca.
Kakav ´ce biti sastav konvoja, ako njegova ukupna teˇzina ne smije biti
ve´ca od 120t? Kolika je najve´ca mogu´ca dobit?
(rjeˇsenje: 5 ×5t; 3 ×3t; 4 ×8t; maksimalna dobit je 6970 kuna.)
28. Za oˇcuvanje ˇcovjekova zdravlja i radne sposobnosti u 24 sata treba
uzeti najmanje 400g masti, 480g bjelanˇcevina, 640g ugljikohidrata i
12g vitamina. U 100g salame ima 25g bjelanˇcevina i 50g masti. U
100g kukuruznog kruha ima 5g bjelanˇcevina, 2g masti, 45g ugljiko-
hidrata i 0.4g vitamina. 100g jetrica imaju 20g bjelanˇcevina, 4g masti,
3g ugljikohidrata i 0.8g vitamina. Jabuke imaju 1g masti, 14g ugljiko-
hidrata i 0.5g vitamina. Ako 1kg kruha koˇsta 5kn, salame 30kn, jetrica
20kn i jabuka 10kn, napravite najjeftiniji jelovnik za jednog ˇcovjeka,
tako da udio kruha bude najviˇse 1kg
(Rjeˇsenje:
matematiˇcki model:
- x
1
- salama u kg
- x
2
- kukuruzni kruh u kg
- x
3
- jetrica u kg
- x
4
- jabuke u kg
min(30x
1
+ 5x
2
+ 20x
3
+ 10x
4
)
250x
1
+ 50x
2
+ 200x
3
≥ 480
53
500x
1
+ 20x
2
+ 40x
3
+ 10x
4
≥ 400
450x
2
+ 30x
3
+ 140x
4
≥ 640
4x
2
+ 8x
3
+ 5x
4
≥ 12
x
2
≤ 1
x
1
, x
2
, x
3
, x
4
≥ 0.
Nakon 5 iteracija najuporniji rjeˇsavaˇci trebali bi dobiti jelovnik za
61.79kn, koliko koˇstaju 63dag salame, kilogram kruha, 1.36kg jetrica i
1.07kg jabuka. Postoje programi koji iteracije prepuˇstaju raˇcunalima.)
54
3.5 Problemski zadaci
1. Rijeˇsite problem:
max(4x
1
+ 6x
2
+ 2x
3
)
2x
1
+x
2
−x
3
≤ 1
x
1
+ x
2
+x
3
= 6
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
2. Rijeˇsite linearni problem:
min(x
1
+ 2x
2
+x
3
)
x
1
−x
2
+x
3
≤ 2
x
1
+ x
2
+x
3
= 4
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
3. Linearni problem rijeˇsite numeriˇcki:
max(x
1
+x
2
+ x
3
)
10x
1
+ 5x
2
+ 6x
3
≥ 30
14x
1
+ 7x
2
+ 8x
3
= 56
6x
1
+ 3x
2
+ 4x
3
≤ 36
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
4. Rijeˇsiti problem linearnog programiranja:
min(x
1
+ 2x
2
−x
3
+ 4x
4
−x
5
+ 6x
6
)
2x
1
−x
2
+ x
3
≤ 2
x
2
−x
3
−x
4
≤ 3
x
3
+x
4
−x
5
≥ 4
x
5
+ x
6
= 7
x
1
, x
2
, x
3
, x
4
, x
5
, x
6
≥ 0
55
5. Rijeˇsiti linearni problem:
min(8x
2
+ 14x
3
)
x
1
+ x
2
+ x
3
≤ 4
4x
1
−2x
2
−x
3
≤ 10
x
1
−x
3
= 10
x
1
+ 2x
2
+ 3x
3
= 6
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
6. U avionu postoje sjedala I, II i III klase. Ukupan broj sjedala je 120.
Ispitivanja su pokazala da po jednom letu ima barem 10 putnika za I
klasu, barem 30 za II klasu i barem 40 koji su zadovoljni III klasom.
Ako karte koˇstaju 100, 50 i 20 dolara, koliko kojih sjedala bi trebalo
postojati, pa da se po letu zaradi najviˇse?
7. Dva proizvoda, P
1
i P
2
, kad se izradjuju, prolaze kroz tri stroja: S
1
, S
2
i
S
3
. Vrijeme obrade u satima po jedinici proizvoda i kapaciteti strojeva
dani su u tablici:
stroj S
1
stroj S
2
stroj S
3
proizvod P
1
12 13 10
proizvod P
2
14 7 11
kapaciteti 240 210 90
Proizvod P
1
prodaje se po cijeni od 15 novˇcanih jedinica, a proizvod
P
2
po cijeni od 6 novˇcanih jedinica. Kako treba planirati proizvodnju
da se ostvari maksimalna dobit? Problem rijeˇsite numeriˇcki.
56
Rjeˇsenja problemskih zadataka
1. max = 26, za x
1
= 0; x
2
= 3.5; x
3
= 2.5
2. min = 5, za x
1
= 3; x
2
= 1; x
3
= 0
3. max = 8, za x
2
= 8; x
1
= x
3
= 0
4. min = 0, za x
2
= 9; x
3
= 11; x
5
= 7
5. skup mogu´cih rjeˇsenja je prazan skup.
6. dobro bi bilo postojati 50 mjesta I klase, 30 druge i 40 tre´ce, a maksi-
malna dobit bi bila 7300$, iako takva razdioba nije realna.
7. 9 komada P
1
daje maksimalnu dobit od 135 novˇcanih jedinica.
57
4 Teorija linearnog programiranja
4.1 Dual standardnog problema
Standardni problem maksimuma ima oblik
max(
n

i=1
c
i
x
i
)
n

i=1
a
ji
x
i
≤ b
j
, j = 1, . . . k
n

i=1
a
li
x
i
= b
l
, l = k + 1, . . . m
x
i
≥ 0, i = 1, . . . p,
gdje j = 1, . . . k i l = k, . . . m znaˇci da op´cenito u standardnom modelu
maksimuma moˇze biti zadano k nejednadˇzbi,a ostalih n − k su jed-
nadˇzbe. Isto tako, op´cenito ne moraju biti sve varijable restringirane:
x
1
, . . . x
p
≥ 0 znaˇci da je samo prvih p varijabli restringirano. Dobro
je znati da se simpleks procedurom ne mogu rjeˇsavati problemi u
kojima postoje nerestringirane varijable.
Dualni problem zadanog standardnog problema maksimuma glasi:
min(
m

i=1
b
i
y
i
)
m

i=1
a
ij
y
i
≥ c
j
, j = 1, . . . p
m

i=1
a
ij
y
i
= c
j
, j = p + 1, . . . n
y
i
≥ 0, i = 1, . . . k
Dobro je uoˇciti da broj nejednadˇzbi kod poˇcetnog problema odgovara
broju restringiranih varijabli dualnog problema. Dual dualnog prob-
lema ponovo je poˇcetni problem. Dualni problemi imaju iste vrijednosti
ekstrema funkcije cilja.
58
Zadaci:
1. Rijeˇsite linearni problem grafiˇcki preko duala, tako da odredite samo
minimalnu vrijednost:
min(20x
1
+ x
2
+ 5x
3
)
10x
1
+ x
2
+ 10x
3
≥ 20
15x
1
+ 3x
2
+ 5x
3
≥ 15
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0.
(rjeˇsenje: f
min
= 11)
2. Napisati dual linearnog problema:
min(4y
1
−2y
2
+ 2y
3
)
y
1
−y
2
+ y
3
≥ 3
y
1
−y
2
≥ 2
y
1
, y
2
, y
3
≥ 0.
Rijeˇsite grafiˇcki dualni problem, i istaknite minimalnu vrijednost funkcije
cilja poˇcetnog problema.
(rjeˇsenje: f
min
= 10)
3. Grafiˇckom metodom odredite minimum linearnog problema preko du-
ala:
min(18x
1
+ 12x
2
+ 84x
3
−6x
4
)
−2x
1
+ 2x
2
+ 4x
3
−2x
4
= 10
3x
1
−3x
2
+ 9x
3
−3x
4
≥ 15
x
1
, x
2
, x
3
, x
4
≥ 0.
(rjeˇsenje: f
min
= 180)
4. Zadan je problem:
max(21x
1
+ 24x
2
+ 16x
3
)
x
1
+ 2x
2
+ 2x
3
≤ 5
3x
1
+ 3x
2
+ x
3
≤ 4
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0.
59
Za zadani problem napiˇsite dualni i grafiˇcki rijeˇsite taj dualni problem.
(dualni problem:
min(5y
1
+ 4y
2
)
y
1
+ 3y
2
≥ 21
2y
1
+ 3y
2
≥ 24
2y
1
+ y
2
≥ 16
y
1
, y
2
≥ 0,
ˇcije je rjeˇsenje: f
min
= 47.8, za y
1
= 5.4, y
2
= 5.2.)
5. Postavite dualni problem, pa grafiˇckom metodom odredite maksimum
funkcije:
max(x
1
+ 3x
2
+ 2x
3
−3x
5
−x
6
)
2x
1
+ 2x
2
+ x
3
+ x
4
+ 2x
5
+ x
6
= 1
4x
1
+ 3x
2
−x
3
−2x
4
−x
5
+ 2x
6
= 1
x
1
, x
2
, x
3
, x
4
, x
5
, x
6
≥ 0
(rjeˇsenje: dualni problem
min(y
1
+ y
2
)
2y
1
+ 4y
2
≥ 1
2y
1
+ 3y
2
≥ 3
y
1
−y
2
≥ 2
y
1
−2y
2
≥ 0
2y
1
−y
2
≥ −3
y
1
+ 2y
2
≥ −1
nema restringirane varijable radi jednakosti u uvjetima poˇcetnog prob-
lema: f
max
= 1.6)
60
6. Grafiˇckom metodom, preko duala, odredite minimum funkcije
6x
1
+ 12x
2
+ 14x
3
uz uvjete:
x
1
+ 2x
2
+ 3x
3
≥ 10
5x
1
+ 7x
2
+ 6x
3
≥ 30
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0.
(rjeˇsenje: f
min
= 51.11)
7. Grafiˇckom metodom, preko duala, odredite minimum funkcije
10x
1
+ 7x
2
+ 12x
3
uz uvjete:
x
1
+ x
2
+ x
3
≥ 7
2x
1
+ x
2
+ x
3
≥ 4
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0.
(rjeˇsenje: f
min
= 49)
8. Odredite grafiˇcki maksimum funkcije preko duala:
max(40x
1
−18x
2
−16x
3
−72x
4
)
5x
1
−x
2
+ 7x
3
−9x
4
≤ 20
8x
1
−x
2
−8x
3
−16x
4
= 30
x
1
, x
2
, x
3
, x
4
≥ 0.
(rjeˇsenje: f
max
= 160)
9. Rijeˇsiti dual problema
min(6x
1
+ 5x
2
−15x
3
)
x
1
+ x
2
−2x
3
≥ 6
3x
1
+ 2x
2
−5x
3
≥ 9
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0.
(rjeˇsenje: f
max
→∞)
61
10. Odredite minimalnu vrijednost funkcije 4x
1
+2x
2
+18x
3
+3x
4
uz uvjete:
2x
1
+ 2x
2
−5x
3
−5x
4
≥ 3
−x
1
−3x
2
+ 6x
3
+ 3x
4
≥ 4
x
1
, x
2
, x
3
, x
4
≥ 0,
rjeˇsavanjem dualnog problema.
(rjeˇsenje: f
min
= 50)
11. Napiˇsite dual problema
min(20x
1
+ x
2
+ 5x
3
)
10x
1
+ x
2
+ 10x
3
= 20
15x
1
+ 3x
2
+ 5x
3
= 15
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
i odredite minimum grafiˇckom metodom.
(rjeˇsenje: f
min
= 11)
12. Za linearni problem:
min(−4y
1
+ 7y
2
−7y
3
+ 17y
4
+ 23y
5
)
−y
1
+ 3y
2
−3y
3
−3y
4
+ 5y
5
≥ 2
−2y
1
−4y
2
−y
3
+ 5y
4
−y
5
≥ 3
y
1
, y
2
, y
3
, y
4
, y
5
≥ 0
minimum nadite rjeˇsavaju´ci dualni problem grafiˇckom metodom.
(rjeˇsenje: f
min
= 33)
62
4.2 Numeriˇcko rjeˇsavanje duala uz oˇcitavanje rjeˇsenja
poˇcetnog problema
Rijeˇsite pomo´cu dualnog problema i napiˇsite optimalno rjeˇsenje zadanog
problema.
1. Rijeˇsite linearni problem
min(3x
1
+ x
2
+ 2x
3
)
3x
1
−2x
2
+ 4x
3
≥ 18
x
1
+ 2x
2
+x
3
≥ 9
2x
1
+x
2
−2x
3
≥ 6
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
(rjeˇsenje: minimum funkcije podudara se s maksimumom dualnog prob-
lema, a vrijednosti baziˇcnih varijabli oˇcitavamo u retku z
j
−c
j
zavrˇsne
tablice dualnog problema pod u
1
, u
2
i u
3
: x
1
= 4.826; x
2
= 1.371; x
3
=
1.971; f
min
= 18.17;)
2. Rijeˇsite linearni problem:
min(x
1
+ 3x
2
+ 5x
3
)
2x
1
−3x
2
−2x
3
≤ 0
x
1
−x
2
+ 2x
3
≥ −1
2x
1
+ 3x
2
−7x
3
≥ 2
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
(rjeˇsenje: x
1
= 0.5; x
2
= 0.33; x
3
= 0; f
min
= 1.5)
3. Rijeˇsiti LP
min(8x
1
+ 6x
2
+ x
3
)
2x
1
+ 2x
2
+ x
3
≥ 6
4x
2
+ x
3
≥ 8
2x
2
+ x
3
≥ 2
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
(rjeˇsenje: x
1
= 0; x
2
= 0; x
3
= 8; f
min
= 8;)
63
4. Rijeˇsite problem linearnog programiranja:
min(3x
1
+ x
2
+ 2x
3
)
7x
1
+ 2x
2
−x
3
≥ 7
4x
3
≥ 5
4x
1
−x
2
≥ 6
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
(rjeˇsenje: x
1
= 1.5; x
2
= 0; x
3
= 1.25; f
min
= 7)
5. Rijeˇsite linearni problem:
min(3x
1
+ 5x
2
+x
3
)
x
1
+ x
2
−x
3
≥ 5
2x
1
−x
2
≥ 6
x
1
+ x
2
+ 3x
3
≥ 9
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
(rjeˇsenje: x
1
= 6; x
2
= 0; x
3
= 1; f
min
= 19)
6. Simpleks procedurom rijeˇsite linearni problem:
min(2x
1
+ 3x
2
+ x
3
)
x
1
+ 3x
2
+ 4x
3
≥ 3
x
1
−x
2
+ 3x
3
≥ 1
3x
1
+ 2x
2
−x
3
≥ 2
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
(rjeˇsenje: x
1
= 0.856; x
2
= 0; x
3
= 0.538; f
min
= 2.23;)
7. Rijeˇsite problem linearnog programiranja:
min(x
1
+ 2x
2
+ 3x
3
)
6x
1
+ x
2
−2x
3
≥ 5
x
1
+ x
2
+ x
3
≥ 2
−x
1
−x
2
+ 3x
3
≥ 3
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
(rjeˇsenje: x
1
= 1.313; x
2
= 0; x
3
= 1.438; f
min
= 5.625)
64
8. Rijeˇsite dualom linearni problem:
min(8x
1
+ 12x
2
+ 14x
3
)
2x
1
−3x
2
−2x
3
≤ 0
x
1
−x
2
+ 2x
3
≥ −1
2x
1
+ 3x
2
−7x
3
≥ 2
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
(rjeˇsenje: x
1
= 0; x
2
= 0.666; x
3
= 0; f
min
= 8)
9. Rijeˇsiti LP
min(10x
1
+ 5x
2
+x
3
)
2x
1
+ 2x
2
+ x
3
≥ 6
4x
2
+ x
3
≥ 8
2x
2
+ x
3
≥ 2
x
1
, x
2
x
3
≥ 0
(rjeˇsenje: x
1
= 0; x
2
= 0; x
3
= 8; f
min
= 8)
10. Rijeˇsite problem linearnog programiranja:
min(3x
1
−x
2
+ 7x
3
)
3x
1
−2x
2
+ 4x
3
≥ 18
3x
1
+ 2x
2
+ x
3
≥ 9
2x
1
+ x
2
−2x
3
≥ 6
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
(rjeˇsenje: x
1
= 6; x
2
= 0; x
3
= 0; f
min
= 18)
11. Rijeˇsite problem
min(2x
1
+ 3x
2
−4x
3
)
2x
1
−3x
2
−2x
3
≤ 0
x
1
−x
2
+ 2x
3
≥ −1
2x
1
+ 3x
2
−7x
3
≥ 2
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
(rjeˇsenje: x
1
= 0; x
2
= 0.666; x
3
= 0; f
min
= 2)
65
4.3 Sloˇzeniji numeriˇcki primjeri
1. Simpleks metodom rijeˇsite problem:
max(10x
1
−x
2
+ 42x
3
−52x
4
)
2x
1
−x
2
−x
3
−3x
4
= −2
3x
1
−2x
2
+ 3x
3
= −7
3x
1
−x
2
−4x
3
−x
4
≥ −1
−3x
1
+ 2x
2
−2x
3
+ 2x
4
≤ 9
x
1
, x
2
, x
3
, x
4
≥ 0
(rjeˇsenje: f
max
= 188, za x
1
= 13; x
2
= 26; x
3
= 2; x
4
= 0;).
2. Odredite min(x
2
−3x
3
+ 2x
5
) uz uvjete:
x
1
+ 3x
2
−x
3
+ 2x
5
= 7
−2x
2
+ 4x
3
+x
4
= 12
−4x
2
+ 3x
3
+ 8x
5
+x
6
= 10
x
i
≥ 0, i = 1, . . . , 6
(rjeˇsenje: f
min
= −11; x
1
= 0; x
2
= 4; x
3
= 5; x
4
= 0; x
5
= 0; x
6
= 11).
3. Simpleks metodom nadite maksimum funkcije
x
1
+ 2x
2
+ 3x
3
+ x
4
+ 2x
5
+ 3x
6
+ x
7
uz uvjete:
x
1
+ x
2
+ 2x
3
+ 3x
4
+ 2x
5
+ 3x
6
+ x
7
= 7
2x
1
+ 3x
2
+ x
3
+ x
4
+ 3x
5
+ 2x
6
+ 2x
7
= 8
x
1
+ 2x
2
+ 3x
3
+ 2x
4
+ 0.5x
5
+ x
6
+ 2x
7
= 6
2x
1
+ x
2
+ 3x
3
+ x
4
+ 2x
5
+ 3x
6
+ 2x
7
= 7
x
i
≥ 0, i = 1, . . . , 7
(rjeˇsenje: f
max
= 137/16, x
1
= 0, x
2
= 25/16, x
3
= 3/8, x
4
= 3/16,
x
5
= 0, x
6
= 11/8, x
7
= 0)
66
4.4 Problemski zadaci
1. Preko duala grafiˇcki odredite rjeˇsenje problema:
max(18x
1
+ 12x
2
−20x
3
)
6x
1
+ x
2
−x
3
≤ −1
x
1
+ 4x
2
−x
3
≤ 1
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
2. Rijeˇsite linearni problem:
min(2x
1
−3x
2
+ x
3
)
x
1
−2x
2
−3x
3
≥ 12
3x
1
−x
2
+ 2x
3
≥ 15
x
1
+ x
2
−x
3
≥ 10
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
3. Dvoriˇste prodajnog salona za automobile moˇze primiti do 40 automo-
bila. Nabavna cijena FIAT Una je 5000, Tempre 6000, a Brave 7500
Eura. Ako salon naruˇci barem 40 automobila, dobiva rabat i to: na
Una 6%, Tempru 8% i na Bravu 10%. Salon raspolaˇze sa 225000 Eura
za nabavku automobila. Planirajte nabavu koja donosi najve´ci rabat.
4. U voznom parku imamo veliki broj vozila nosivosti deset, pet i tri tone.
Za transport moramo odabrati deset vozila koja ´ce biti u stanju prevesti
ukupno 70t robe. Kako to uˇciniti uz minimalnu potroˇsnju, ako znamo
da najve´ci kamioni troˇse 20l/100km, srednji 16l/100km, a najmanji
10l/100km.
5. Rijeˇsite numeriˇcki linearni problem:
max(x
1
+ 3x
2
+x
3
)
2x
1
+ 3x
2
−x
3
≥ −1
−x
1
+x
3
≤ 5
x
2
= x
3
x
1
, x
2
, x
3
≥ 0
67
Rjeˇsenja problemskih zadataka:
1. f
max
= −20
2. f
min
= 24 za: x
1
= 12; x
2
= x
3
= 0
3. Pametno je naruˇciti 30 Una i 10 Brava, ˇsto donosi rabat od 16500 Eura.
Ukoliko rabat tvornica daje odmah, pri prodaji automobila, tada se
dobiva da je bolje uzeti 22 Una i 18 Brava, ˇsto donosi rabat od 20122
Eura.
4. Uputiti 6 desetotonaca i 4 trotonca. Oni ´ce na 100km troˇsiti minimal-
nih 160l goriva ukupno.
5. f
max
→∞.
68
5 Problemi transporta i distribucije
5.1 Formulacija transportnog problema
Zadatak. Rijeˇsite grafiˇckom metodom problem prijevoza kave iz dvije prˇzionice
P
1
i P
2
u diskonte D
1
, D
2
i D
3
, ako su troˇskovi, ponuda i potraˇznja kao
u tablici:
D
1
D
2
D
3
a
i
P
1
3 7 4 40
P
2
3 5 9 56
b
j
22 38 36
(rjeˇsenje: T = 400)
Rjeˇsavanje transportnog problema moˇze se razdijeliti u tri etape:
- odredivanje poˇcetnog baziˇcnog rjeˇsenja
- ocjena optimalnosti dobivenog rjeˇsenja
- promjena plana
Metode odredivanja poˇcetnog baziˇcnog mogu´ceg rjeˇsenja su:
- dijagonalna metoda ili metoda sjeverozapadnog kornera
- metoda najmanje cijene
- VAM - metoda ili Vogelova metoda
Metode ocjenjivanja optimalnosti rjeˇsenja transportnog problema su:
- Stepping-stone metoda
- MODI ili modificirana Stepping-stone metoda
Promjena plana koji nije optimalan, provodi se jedino Stepping - stone
metodom.
69
5.2 Zadaci
1. Odredite plan transporta tako da ukupni troˇskovi budu minimalni.
Ponuda, potraˇznja i jediniˇcni troˇskovi dani su u tablici:
O
1
O
2
O
3
O
4
O
5
a
i
I
1
5 7 8 3 1 300
I
2
2 4 9 5 9 600
I
3
9 11 4 7 9 400
I
4
6 7 9 9 11 700
b
j
150 350 350 500 650
(rjeˇsenje: T = 9650)
2. Zrno pˇsenice sa ˇcetiri lokacije treba transportirati u tri silosa. Na prvoj
lokaciji ubrano je 400t, na drugoj 500t, na tre´coj 800t i na ˇcetvrtoj 500t
pˇseniˇcnog zrna. Kapaciteti silosa su: 700t prvog, 800t drugog i 700t
tre´ceg. Odredite minimalne troˇskove transporta pˇseniˇcnog zrna ako su
tablicom dani troˇskovi transporta jedne tone zrna s i-te lokacije u j-ti
silos.
S
1
S
2
S
3
L
1
1 4 3
L
2
7 1 5
L
3
4 8 3
L
4
4 2 8
(rjeˇsenje: T = 4200)
3. Transportni je problem zadan tabliˇcno:
O
1
O
2
O
3
O
4
a
i
I
1
3 15 6 4 90
I
2
1 8 10 5 75
I
3
4 3 6 10 35
b
j
50 50 85 15
Zadan je plan:
x
11
= 25, x
13
= 50, x
14
= 15, x
21
= 25, x
22
= 50, x
33
= 35
70
Poboljˇsavajte zadani plan do optimalnog Steping-stone metodom. Odre-
dite plan transporta sa minimalnim troˇskom i izraˇcunajte troˇsak
(rjeˇsenje: T = 855)
4. Nadjite optimalni plan i izraˇcunajte minimalni troˇsak
P
1
P
2
P
3
P
4
P
5
S
1
6 12 14 8 11 95
S
2
10 12 10 3 15 55
S
3
12 15 7 14 4 80
35 50 40 70 35
(rjeˇsenje: T = 1530)
5.3 Degeneracija
Poˇcetno baziˇcno mogu´ce rjeˇsenje je degenerirano radi postojanja zatvorenog
potproblema. Ako je kod konstrukcije poˇcetnog baziˇcnog rjeˇsenja jednom
baziˇcnom varijablom mogu´ce istovremeno zadovoljiti i ponudu i potraˇznju,
ostaviti jedno, ili ponudu ili potraˇznju, i to ono kod kojeg su jediniˇcne cijene
nepopunjenih polja pojedinaˇcno manje od drugog.
1. Rijeˇsiti transportni problem:
O
1
O
2
O
3
a
i
I
1
3 1 4 50
I
2
5 8 3 40
I
3
2 1 6 85
I
4
4 5 0 15
b
j
90 75 25
(rjeˇsenje: T = 375)
2. Rijeˇsite transportni problem i izraˇcunajte minimalne troˇskove trans-
porta
71
O
1
O
2
O
3
O
4
I
1
1 1 6 4 90
I
2
1 8 10 5 75
I
3
4 3 6 2 35
50 50 85 15
(rjeˇsenje: T = 725)
3. Rijeˇsite problem transporta, nadite optimalni plan i izraˇcunajte mini-
malni troˇsak toga plana
a
i
4 3 6 15 90
2 8 7 3 70
4 5 1 10 30
b
j
50 40 85 15
(rjeˇsenje: T = 630)
4. Rijeˇsite transportni problem:
O
1
O
2
O
3
a
i
I
1
10 12 0 10
I
2
8 4 3 15
I
3
6 9 4 10
I
4
7 8 5 5
b
j
20 5 15
(rjeˇsenje: T = 170)
5. Rijeˇsite transportni problem zadan tablicom:
O
1
O
2
O
3
O
4
a
i
I
1
8 1 2 9 50
I
2
5 7 5 3 50
I
3
2 3 9 4 75
b
j
40 55 60 20
(rjeˇsenje: T = 475)
72
6. Iz tri rudnika kapaciteta redom 300, 250 i 450 tona iskopanih dnevno,
vozi se ugljen u tri prodajna skladiˇsta ogrijeva: S
1
, S
2
i S
3
. Dnevne
potrebe tih skladiˇsta su redom 300, 400 i 300 tona dnevno. Izraˇcunajte
najmanju cijenu prijevoza. Cijene prijevoza po jednoj toni iz prvog
rudnika u skladiˇsta redom iznose: 1, 3 i 2 novˇcane jedinice. Cijena po
toni za prijevoz iz drugog rudnika u skladiˇsta je 5, 7 i 10, dok iz tre´ceg
redom 3, 1, i 4 novaca.
(rjeˇsenje: T = 2400)
7. Zadan je transportni problem s ˇcetiri ishodiˇsta i tri odrediˇsta. Poˇcetno
baziˇcno rjeˇsenje odredite metodom sjeverozapadnog kuta, a zatim STEP-
PING STONE metodom odredite optimalno rjeˇsanje. Izraˇcunajte min-
imalne troˇskove.
O
1
O
2
O
3
a
i
I
1
10 12 0 20
I
2
8 4 3 30
I
3
6 9 4 20
I
4
7 8 5 10
b
j
40 10 30
(rjeˇsenje: T = 340)
8. Odrediti plan transporta sa minimalnim troˇskovima i izraˇcunati troˇsak:
P
1
P
2
P
3
P
4
P
5
S
1
8 18 16 9 10 90
S
2
10 12 10 3 15 50
S
3
12 15 7 14 4 80
30 50 40 70 30
(rjeˇsenje: T = 1840)
73
5.4 Otvoreni problem
Otvoren je problem u kojem je

i
a
i
=

j
b
j
Problem zatvaramo dodavanjem retka ili stupca. Jediniˇcne su cijene u do-
danom retku ili stupcu jednake nuli. Ukoliko je ponuda ve´ca od potraˇznje,
dodaje se stupac i baziˇcno rjeˇsenje u tom stupcu predstavlja koliˇcinu koja
ne´ce biti distribuirana. U suprotnom, dodaje se redak i baziˇcno rjeˇsenje u
tom retku predstavlja koliˇcinu robe koja ne´ce biti dostavljena.
1. Rijeˇsiti transportni problem, izraˇcunati ukupne troˇskove transporta, a
sve za prijevoz robe iz ˇcetiri skladiˇsta u tri potroˇsaˇcka centra
P
1
P
2
P
3
a
i
S
1
12 14 2 35
S
2
10 6 5 45
S
3
8 11 6 30
S
4
9 8 7 25
40 40 20
(rjeˇsenje: T = 610)
2. Rijeˇsiti transportni problem:
P
1
P
2
P
3
ponuda
S
1
0 12 10 30
S
2
8 4 3 40
S
3
6 9 4 25
S
4
7 8 5 20
potraˇznja 35 35 15
(rjeˇsenje: T = 610)
3. Gradevinsko poduze´ce ima pet gradiliˇsta i ˇcetiri naselja za svoje dje-
latnike. Kapacitet prvog naselja je 200 radnika, drugog 100, tre´ceg 150
i ˇcetvrtog 50 radnika. Za prvo gradiliˇste potrebno je 150, za drugo
isto toliko, za tre´ce 50, ˇcetvrto 60 i za peto 90 radnika. Ako je cijena
74
prijevoza jednog radnika od i-tog naselja do j-tog gradiliˇsta zadana
tablicom, nadite optimalni plan prijevoza radnika i izraˇcunati mini-
malne troˇskove prijevoza:
G
1
G
2
G
3
G
4
G
5
N
1
4 1 2 5 3
N
2
2 1 8 3 5
N
3
4 8 7 1 2
N
4
6 2 5 7 4
(rjeˇsenje: T = 940)
4. Rijeˇsite transportni problem i izraˇcunajte minimalni troˇsak transporta:
O
1
O
2
O
3
O
4
a
i
I
1
11 21 13 8 1210
I
2
4 7 10 13 1100
I
3
8 6 11 4 730
b
j
95 325 415 800
(rjeˇsenje: T = 10285)
5. Treba na´ci optimalni program transporta iz tri ishodiˇsta u ˇcetiri odrediˇsta
na temelju podataka o jediniˇcnim troˇskovima, ponudi i potraˇznji. Izraˇcunati
minimalne troˇskove transporta.
O
1
O
2
O
3
O
4
I
1
2 5 9 6 50
I
2
1 7 3 8 60
I
3
5 9 4 4 60
15 40 65 50
(rjeˇsenje: T = 630)
6. Na skladiˇstima je redom po 60,70 i 55 tona robe mjeseˇcno.
ˇ
Sest robnih
ku´ca mjeseˇcno potraˇzuju redom po 20,40,30,55,15 i 35 tona robe. Je-
diniˇcni troˇskovi prijevoza iz prvog skladiˇsta u svaku od prodavaonica
iznose redom: 3,2,2,3,3 i 1 kunu. Iz drugog skladiˇsta: 2,0,1,1,0 i 1 kunu.
Iz tre´ceg:1,4,3,4,2 i 0 kuna. Odredite optimalni plan prijevoza i ukupni
troˇsak. (rjeˇsenje: T = 185).
75
5.5 Problemski zadaci
1. Na ˇcetiri kolodvora ima redom 28, 22, 36 i 14 vagona.
ˇ
Sest stanica
treba redom: 20, 15, 17, 12, 8 i 28 vagona. Udaljenosti kolodvora i stan-
ica dane su tablicom. Napravite plan prijevoza tako da umnoˇzak broja
vagona i kilometara bude najmanji.
S
1
S
2
S
3
S
4
S
5
S
6
K
1
20 27 30 35 40 45
K
2
18 35 40 42 50 20
K
3
40 30 35 25 48 40
K
4
21 45 28 32 40 44
2. Transportni problem zadan je tablicom:
O
1
O
2
O
3
O
4
a
i
I
1
3 1 0 2 8000
I
2
2 3 4 0 7000
I
3
7 5 6 3 10000
I
4
1 1 0 1 3000
b
j
6500 7800 2500 9700
Odredite minimalne troˇskove transporta.
3. Nadjite optimalni plan prijevoza i izraˇcunajte minimalni troˇsak trans-
portnog problema zadanog tablicom u kojoj su navedeni ponuda, po-
traˇznja i jediniˇcni troˇskovi transporta.
O
1
O
2
O
3
a
i
I
1
3 1 5 150
I
2
3 1 2 200
I
3
2 2 1 250
I
4
4 4 6 350
I
5
2 0 3 400
b
j
900 200 400
76
Rjeˇsenja problemskih zadataka :
1. 2647 vagonskih kilometara
2. T = 45600 novˇcanih jedinica
3. T = 2950 novˇcanih jedinica.
5.6 Zadaci s ispita
1. Na´ci optimalni plan transporta iz tri skladiˇsta u ˇcetiri odrediˇsta. Je-
diniˇcni troˇskovi, kapaciteti skladiˇsta i potraˇznja odrediˇsta dani su u
tablici:
O
1
O
2
O
3
O
4
I
1
3 15 6 4 50
I
2
10 8 10 5 75
I
3
4 3 6 10 35
50 50 85 15
(rjeˇsenje: problem zatvoriti dodavanjem retka I
4
kapaciteta 40, je-
diniˇcnih cijena 0, minimalni T = 900)
2. Rijeˇsite transportni problem prijevoza koji ´ce minimizirati iznos tonskih
kilometara, ako su kilometraˇze izmedju tvornica i opskrbnih centara,
kao ponuda tvornica i potraˇznja centara u tonama dani u tablici:
C
1
C
2
C
3
Ponuda
T
1
25 35 30 160
T
2
30 40 40 160
T
3
35 55 45 160
T
4
15 50 30 240
Potraˇznja 160 280 320
(rjeˇsenje: T
min
= 23600)
3. Transportni je problem zadan tablicom:
O
1
O
2
O
3
O
4
a
i
I
1
15 15 40 40 80
I
2
9 8 10 15 125
I
3
23 3 6 42 45
b
j
50 60 95 10
77
Poˇcetno baziˇcno rjeˇsenje odredite metodom sjeverozapadnog kornera.
Poboljˇsavajte poˇcetni plan do optimalnog MODI metodom.
(rjeˇsenje: T
min
= 2075).
4. Rijeˇsite transportni problem, ako svaki neisporuˇceni transformator donosi
ˇstetu od 10 novˇcanih jedinica. Koliˇcine proizvedenih transformatora
potraˇznja za njima i jediniˇcne cijene transporta dani su tabliˇcno:
C
1
C
2
C
3
C
4
a
i
P
1
3 4 2 0 240
P
2
4 3 5 1 280
P
3
2 3 2 4 250
b
j
180 160 220 180
(rjeˇsenje: T = 1670, 30 transformatora ostaje u P
2
).
5. Rijeˇsite transportni problem: nadjite optimalni plan transporta i izraˇcunajte
minimalni troˇsak ako se drugom raˇcunskom centru treba isporuˇciti
bar 50% traˇzenih raˇcunala. Troˇskovi transporta, koliˇcine raˇcunala na
raspolaganju i potrebe za raˇcunalima dani su tablicom:
R
1
R
2
R
3
R
4
a
i
I
1
2 5 9 6 80
I
2
1 7 3 8 120
I
3
5 9 4 4 160
b
j
100 40 150 110
(rjeˇsenje: nakon fiktivnog retka uvodi se stupac R

2
u kojem je potraˇznja
20, stvarne jediniˇcne cijene podudarne su s cijenama u stupcu R
2
, dok je
fiktivna cijena M ≥ 3 · max(c
ij
). Ponuda u stupcu R
2
mijenja se na 20.
Nakon uobiˇcajene procedure, minimalni troˇsak je 1140.)
6. Rijeˇsite transportni problem, tako da se iz svakog silosa otkupi bar
polovica ˇzita. Koliˇcina ˇzita u silosima, potraˇznja otkupnih stanica i
cijene po toni ˇzita dani su tabliˇcno:
O
1
O
2
O
3
O
4
a
i
S
1
4 3 4 4 200
S
2
4 3 6 2 180
S
3
4 2 4 3 150
b
j
80 60 120 80
(rjeˇsenje: T = 1080, tre´ci je silos ispraˇznjen).
78
6 Razliˇcite modifikacije transportnog prob-
lema
6.1 Promjena koeficijenata funkcije cilja
Koeficijenti funkcije cilja u transportnom problemu su jediniˇcni trˇskovi trans-
porta. Velike vrijednosti jediniˇcnih troˇskova nespretne su za ”ruˇcno” raˇcunanje.
Dokazano je da se plan transporta ne mijenja, ako se u retku, odnosno
stupcu, svakoj jediniˇcnoj cijeni oduzme ista vrijednost.
Ako se otvoreni problem zatvara dodavanjem stupca, jediniˇcne cijene u
dodanom stupcu moraju biti medusobno jednake i to jednake:
max
i
{c
ij
},
gdje je svaka pojedina c
ij
minimalna jediniˇcna cijena u svakom od redaka
poˇcetnog, otvorenog problema.
Ako se otvoreni problem zatvara dodavanjem retka, jediniˇcne cijene u
dodanom retku opet moraju biti medusobno jednake i to
max
j
{c
ij
},
gdje je svaka pojedina c
ij
minimalna jediniˇcna cijena u svakom od stupaca
poˇcetnog, otvorenog problema.
Zadaci:
1. Na ˇzeljezniˇckim kolodvorima nalazi se redom: 12, 24, 30 i 18 vagona.
ˇ
Zeljezniˇcke stanice trebaju u nekom periodu po 24, 20, 30 i 20 vagona.
Prvi je kolodvor udaljen od svake stanice redom po 120, 200, 150 i 145
kilometara. Drugi je kolodvor udaljen od stanica 95, 80, 160 i 220km.
Od tre´ceg je 180, 130, 50 i 60 kilometara do svake od stanica i ˇcetvrtog:
200, 180, 190 i 100. Napravite takav plan transporta vagona da je
umnoˇzak vagona i kilometara minimalan.
(rjeˇsenje:x
1,1
= 12, x
2,1
= 4, x
2,2
= 20, x
3,3
= 30, x
4,4
= 18, x
5,1
=
8, x
5,4
= 2, (vag · km)
min
= 6720).
2. Rijeˇsite transportni problem prijevoza nafte iz tri rafinerije u pet gradova,
tako da ukupni tonski kilometri budu najmanji. Ponuda i potraˇznja u
tonama, kao i kilometraˇza dani su tabliˇcno:
79
G
1
G
2
G
3
G
4
G
5
a
i
R
1
85 100 75 80 70 100
R
2
65 75 85 90 95 105
R
3
90 90 70 65 50 80
b
j
35 55 60 50 45
(rjeˇsenje: minimalno 16625tkm).
6.2 Nedopustive komunikacije
Nedopustiva komunikacija iz i-tog ishodiˇsta u j-to odrediˇste elegantno se
rjeˇseva supstitucijom
c
ij
= M, M > 3max(c
ij
)
i MODI metodom izbjegava se baziˇcno rjeˇsenje u kojem bi x
ij
bila baziˇcna
varijabla.
Zadaci:
1. Tri kolodvora A,B i C imaju na raspolaganju 60, 80 i 100 vagona.
Izraˇcunajte optimalni plan transporta, ako prva stanica treba 40, druga
60, tre´ca 80 i ˇcetvrta 50 vagona. Troˇskovi transfera iz prvog kolodvora
do odgovaraju´cih stanica su 1, 2, 3 i 4, iz drugog 4, 3, 2 i 0 , a iz tre´ceg
0, 2, 2 i jednu novˇcanu jedinicu. Koliki je najmanji troˇsak transporta,
a koliko je pove´canje troˇskova u sluˇcaju da dodje do prekida pruge od
kolodvora C do stanice broj 3.
(T = 280,ako se uzme c

3,3
= M ≥ 3 · max(c
ij
) dobiva se T

= 330 i
pove´canje od 50 novˇcanih jedinica.)
2. Tri solane proizvode dnevno redom 60,80 i 90 tona soli. Gradovi A,B,C
i D potraˇzuju dnevno po 50,60,40 i 30 tona soli. Transportni troˇskovi
po jednom kilogramu soli iz prve solane do svakog od gradova iznose
redom 2,1,0 i 3 kune. Troˇskovi prijevoza iz druge po kilogramu iznose
redom: 4,1,3 i 3 kune, a prijevoz po kili soli iz tre´ce solane u svaki od
gradova iznosi 2,3,0 i 1 kunu. Odredite onaj plan prijevoza koji ´ce biti
najjeftiniji. Izraˇcunajte minimalni troˇsak transporta i izraˇcunajte za
koliko se pove´ca troˇsak ako se ukinu prodavaonice prve i tre´ce solane u
gradu C?
(rjeˇsenje: T = 190000kn, troˇsak se pove´ca za ∆T = 120000kn)
80
6.3 Ograniˇceni kapaciteti komunikacija
Ograniˇceni kapaciteti komunikacija sloˇzen je zahtjev na transportni problem.
Postupak je detaljno objaˇsnjen u [1], pa se ˇcitatelj moli da obavezno prouˇci
taj dio u udˇzbeniku.
Zadaci:
1. Iz tri rudnika R
1
, R
2
i R
3
kapaciteta redom po 300, 250 i 450 tona
dnevno, vozi se ugljen u tri prodajna skladiˇsta ogrjeva: S
1
, S
2
, S
3
.
Dnevne potrebe tih skladiˇsta su redom 300, 400 i 300 tona. Na svaku
relaciju smijemo poslati najviˇse do 200t. Cijene prijevoza po toni
ugljena iz R
1
su: 1, 3, 2, iz R
2
: 5, 7, 10, a iz R
3
: 3, 1, 4 novˇcane jedinice.
(rjeˇsenje: T = 3250 novˇcanih jedinica)
2. Mljekara sa ˇcetiri svoja pogona snabdijeva mlijekom tri naselja. Dnevni
kapaciteti pogona, potrebe naselja i jediniˇcne cijene transporta u odnosu
na hektolitre dani su u tablici:
N
1
N
2
N
3
P
1
15 6 7 100
P
2
7 4 11 55
P
3
11 12 5 49
P
4
4 8 10 96
40 120 50
Napravite takav plan transporta da troˇskovi budu minimalni. Ako na
svaku relaciju moˇzete poslati najviˇse 50hl mlijeka, izraˇcunajte razliku
u troˇskovima takvog plana i plana bez zahtjeva.
(rjeˇsenje: T
ogr
= 1072, T
norm
= 1022, razlika je 50 novˇcanih jedinica )
81
6.4 Minimizacija vremena transporta
Koeficijenti u funkciji cilja sada se interpretiraju kao duljina putovanja. Za-
htjev se sastoji u tome da ˇsto manja koliˇcina robe bude na najduljem putu.
Zadaci
1. Izuzetno opasan plin treba prevesti ˇzeljeznicom. Proizvodnja plina,
potraˇznja i vremena transporta u satima zadana su tabliˇcno:
O
1
O
2
O
3
O
4
proizvodnja
P
1
3 15 6 4 55
P
2
10 8 10 5 80
P
3
4 3 6 10 40
potrebe 55 55 90 20
(rjeˇsenje: Najbolje ˇsto se moˇze posti´ci je da 5t putuje iz P
2
u O
3
10h).
2. U Republici Hrvatskoj iznenada je donesen zakon da se kamioni moraju
transportirati ˇzeljeznicom. U Rijeci, Zadru,
ˇ
Sibeniku i Splitu trebamo
redom 180, 160, 90 i 100 vagona za prijevoz kamiona. Kotoriba, Dobova,
Ploˇce i Vinkovci imaju na raspolaganju redom:120, 160, 80 i 150 vagona.
Udaljenosti kolodvora u Rijeci do spomenutih odrediˇsta iznosi redom:
280, 170, 300 i 500km. Udaljenost kolodora u Zadru do spomenutih
odrediˇsta su redom: 450, 360, 280 i 600km.
ˇ
Sibenik je udaljen redom
do spomenutih odrediˇsta 560, 420, 180 i 680km, dok je iz Splita do
odrediˇsta po 600, 500, 100 i 780 kilometara. Napravite plan prijevoza
po kojem najmanje vagona putuje najve´com kilometraˇzom.
(rjeˇsenje: 130 vagona ipak ´ce putovati 600km od Vinkovaca do Zadra
i to ´ce biti vagoni koji ´ce najdalje putovati.)
3. Zadan je transportni problem gdje veliˇcine c
ij
= t
ij
oznaˇcavaju vremena
transporta u satima. Nadjite minimalno vrijeme svih dostava, ako one
poˇcinju istovremeno:
O
1
O
2
O
3
O
4
a
i
I
1
6 4 3 5 80
I
2
7 4 3 5 70
I
3
8 7 4 3 50
b
j
60 60 60 20
(rjeˇsenje: 60 jedinica putuje 6 sati i to se ne moˇze popraviti.)
82
4. Riba se izlovljava u uzgajaliˇstima I
1
, I
2
, I
3
. Svako jutro riba kre´ce put
ribarnica koje se nalaze u mjestima R
1
, R
2
, R
3
i R
4
. Iz uzgajaliˇsta I
1
do ribarnica prijevoz traje redom: 2,5,9 i 6 sati. Da bi iz I
2
riba doˇsla
u spomenute ribarnice treba po 1,7,3 i 8 sati. Konaˇcno, prijevozi iz I
3
traju 5,9, te po 4 sata do ribarnica R
3
i R
4
. Treba napraviti takav plan
da je ˇsto je mogu´ce manje ribe na najduljem putu. Na uzgajaliˇstima je
na raspolaganju: 80t, 120t, 160t dnevno, a ribarnice potraˇzuju redom:
100t, 40t, 150t i 110t dnevno.
(rjeˇsenje: 110t ribe putovat ´ce 4
h
, dok ´ce ostala riba putovati kra´ce. )
83
6.5 Problemski zadaci
1. Ponuda izvora i potraˇznja odrediˇsta transportnog problema zadana je tabli-
com. Interpretiramo li c
ij
kao vremena potrebna za izvrˇsenje svakog po-
jedinog transporta, odredite takav plan da ukupno vrijeme transporta bude
najkra´ce i da ˇsto je mogu´ce manje tereta putuje najdulje.
O
1
O
2
O
3
O
4
a
i
I
1
2 5 9 6 10
I
2
4 7 3 8 80
I
3
5 3 5 0 60
b
j
40 10 15 100
2. Rijeˇsite transportni problem zadan tablicom:
O
1
O
2
O
3
a
i
I
1
15 40 40 160
I
2
9 15 15 250
I
3
23 42 42 90
b
j
19 42 42
Za koliko bi se pove´cao troˇsak, kada bi traˇzili da potpuno ispraznimo tre´ci
izvor?
3. Korporacija ima 4 ˇse´cerane mjeseˇcnog kapaciteta 50, 60, 80 i 100 tona. Gradovi
koji potraˇzuju ˇse´cer trebaju redom 75, 80, 90 i 45 tona mjeseˇcno. Udaljenost
ˇse´cerana i gradova dani su tabliˇcno, a vi napravite plan u kojem ´ce tonski
kilometri biti minimalni. Za koliko ´ce se pove´cati mjeseˇcni tonski kilometri,
ako zbog vremenskih neprilika budu odsjeˇceni druga ˇse´cerana i prvi grad?
G
1
G
2
G
3
G
4
S
1
45 45 60 100
S
2
40 55 55 90
S
3
55 65 65 85
S
4
65 60 70 75
4. Ribarnica ima ˇcetiri ribarske luke u kojima se dnevno izlovi po 7t robe. Iz
tih luka riba se dostavlja u pet gradova, koji dnevno potraˇzuju 4, 5, 6, 8 i 9
tona ribe. Ako se iz prve luke do gradova riba dostavi za 3, 4, 2, 5 i 6 sati, iz
druge za 4, 2, 3, 1 i 5 sati, iz tre´ce za 1, 2, 3, 3 i 4h, te iz ˇcetvrte treba 5, 2, 1, 3
i 4 sata. Zadatak je napraviti plan po kojem ´ce riba najkra´ce biti na cesti.
84
Rjeˇsenja problemskih zadataka
1. 15 jedinica robe putuje 8 vremenskih jedinica, dok ostala roba putuje
kra´ce.
2. T
0
= 1431; T
prazan tre´ ci
= 3614; ∆T = 2183 novˇcanih jedinica.
3. T
0
= 16625; T
odsjeˇ ceno
= 16925; ∆T = 300 novˇcanih jedinica.
4. 5t ´ce putovati 4h, dok ´ce ostala roba putovati kra´ce.
6.6 Razni zadaci
1. Na kolodvorima A, B, C i D nalazi se redom 45,55,30 i 45 praznih
vagona. Oni su u odredjenom periodu potrebni u stanicama 1,2,3,i 4,
redom po 50,40,30 i 20 vagona. Ako su jediniˇcni troˇskovi prijevoza
vagona iz kolodvora A u stanice 2,1,3,4 novˇcane jedinice; iz B: 3,1,1,2;
iz kolodvora C: 4,2,3,3, a iz kolodvora D: 1,4,2 i 3 novˇcane jedinice,
nadjite optimalni plan transporta praznih vagona i izraˇcunajte naj-
manji mogu´ci troˇsak tog transporta.
(rjeˇsenje: T = 165 novˇcanih jedinica)
2. Nadjite optimalno rjeˇsenje transportnog problema: iz ˇcetiri tvornice
obu´ce kapaciteta 8, 9, 12 i 16 tisu´ca pari mjeseˇcno treba cipele dostaviti
do ˇcetiri grada koji mjeseˇcno potraˇzuju 7, 10, 6 i 15 tisu´ca pari. Prijevoz
po jednom paru cipela iz prve tvornice u gradove redom iznosi: 1,2,3,4
kn; iz druge tvornice: 3,2,5,6 kuna, iz tre´ce: 0,5,1,4 kune i iz ˇcetvrte:
0,2,0 i 1 kunu. Izraˇcunajte najmanji mogu´ci troˇsak.
(rjeˇsenje: T = 40000kn)
3. Iz tri cementare cement se prevozi do tri gradiliˇsta. Dnevni kapaciteti
cementa, potrebe gradiliˇsta i jediniˇcni troˇskovi prijevoza dani su tabliˇcno:
G
1
G
2
G
3
a
i
C
1
3 4 2 120
C
2
7 1 4 80
C
3
2 3 5 150
b
j
70 180 50
Nadjite plan transporta koji ´ce imati minimalni troˇsak i izraˇcunajte taj
troˇsak. (rjeˇsenje: T = 640)
85
4. Tri prˇzionice ispeku mjeseˇcno redom po: 10,15 i 25 tona kave. Kava se iz
prˇzionica transportira u ˇcetiri prodajna srediˇsta i to: prvo traˇzi 5 tona,
drugo 10, tre´ce 20 i ˇcetvrto 15. Troˇskovi transporta po jednoj toni iz
prve prˇzionice u svako od prodajnih srediˇsta redom iznose: 800,300,500
i 200 kuna. Za drugu prˇzionicu oni su redom: 400,100,600 i 700 kuna.
Tre´ca prˇzionica ima po toni troˇsak do prodajnih mjesta: 100,900,400 i
300 kuna. Treba izraˇcunati minimalni troˇsak i na´ci odgovaraju´ci plan.
(rjeˇsenje: T = 14000 kuna).
5. Tabliˇcno je zadan transportni problem s jediniˇcnim troˇskovima pri-
jevoza:
O
1
O
2
O
3
O
4
O
5
a
i
I
1
20 9 24 21 19 12
I
2
26 22 13 1 8 14
I
3
16 13 25 2 3 7
I
4
11 25 4 5 6 10
b
j
8 11 9 7 8
Odredite optimalni plan prijevoza iz zadanih ishodiˇsta u odrediˇsta i
izraˇcunajte minimalni troˇsak prijevoza.
(rjeˇsenje: T = 322)
6. Rijeˇsite transportni problem i izraˇcunajte ukupni troˇsak transporta,
poˇstuju´ci ograniˇcenje od 100 jedinica koje se mogu poslati na svaku od
relacija.
O
1
O
2
O
3
a
i
I
1
6 14 8 100
I
2
6 10 18 140
I
3
3 1 4 150
b
j
130 180 90
Za koliko se pove´ca troˇsak, ako je onemogu´cena komunikacija I
3
O
2
.
(rjeˇsenje: T
0
= 1850; T
1
= 2780; ∆T = 830 novˇcanih jedinica viˇse)
86
6.7 Problemski zadaci
1. Rijeˇsite transportni problem i izraˇcunajte minimalni troˇsak transporta.
Za koliko se pove´ca troˇsak ako dode do prekida komunikacije I
2
O
4
?
O
1
O
2
O
3
O
4
a
i
I
1
10 15 11 8 1200
I
2
5 8 12 3 850
I
3
9 4 10 20 1030
b
j
1610 240 450 780
2. Rijeˇsite transportni problem ako je maksimalno mogu´ce optere´cenje
komunikacije 50. Izraˇcunajte minimalni troˇsak.
O
1
O
2
O
3
O
4
a
i
I
1
8 1 2 9 50
I
2
5 7 5 3 50
I
3
2 3 9 4 75
b
j
40 55 60 20
3. Zadan je transportni problem tablicom u kojoj su navedena vremena
prijevoza:
O
1
O
2
O
3
O
4
O
5
a
i
I
1
15 20 25 15 15 50
I
2
10 25 20 40 30 100
I
3
12 18 24 30 36 150
b
j
75 35 45 85 60
Odredite plan transporta da vrijeme najve´ce dostave bude minimalno.
4. Na´ci optimalni plan transporta iz dva skladiˇsta u ˇsest centara potroˇsnje.
Jediniˇcni troˇskovi, kapaciteti skladiˇsta i potraˇznje centara dani su u
tablici:
C
1
C
2
C
3
C
4
C
5
C
6
2 4 7 1 3 8 40
5 6 12 9 1 2 50
10 7 20 50 5 8
87
Rjeˇsenja problemskih zadataka
1. T
0
= 23210; T
prekid
= 23210, pa pove´canja nema.
2. T = 475 i uvjet je odmah postignut.
3. 95 jedinica robe putuje 30 vremenskih jedinica i to se ne moˇze popraviti.
4. T = 363 novˇcanih jedinica.
88
7 Transportna mreˇza
Transportna mreˇza je orijentirani graf bez petlje, s jednim ulaznim ˇcvorom
i jednim izlaznim ˇcvorom. Praktiˇcno je mreˇzu zadati matricom incidencije.
Ako je element matrice jednak nuli, znaˇci da ne postoji luk iz i-tog ˇcvora u
j-ti. Elemente matrice razliˇcite od nule moˇzemo interpretirati na dva naˇcina:
- udaljenost jednosmjerne komunikacije iz i-tog u j-ti ˇcvor
- kapacitet jednosmjerne komunikacije iz i-tog u j-ti ˇcvor
Nema algoritma za crtanje transportne mreˇze i samo u nekim sluˇcajevima
transportna mreˇza ispada planarna: komunikacije se sijeku samo u ˇcvorovima.
Ako se komunikacije sijeku izvan ˇcvorova, sjeciˇsta se interpretiraju kao da su
denivelirana.
7.1 Ispitni zadaci
1. Zadana je matrica transportne mreˇze
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
0 40 24 40 0 0 0
0 0 16 0 18 0 0
0 0 0 0 14 36 0
0 0 50 0 0 0 38
0 0 0 0 0 44 60
0 0 0 0 42 0 80
0 0 0 0 0 0 0
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
Ako elemente matrice interpretiramo kao udaljenosti ˇcvorova, odredite
najkra´ci put kroz mreˇzu. Zatim elemente interpretirajte kao kapacitete
lukova, pa odredite maksimalni tok kroz mreˇzu. Provjerite vrijednost
maksimalnost toka nalaˇzenjem reza minimalnog kapaciteta.
(rjeˇsenje: l = 78; T = 98, rez minimalnog kapaciteta je {1, 2} ∪
{3, . . . , 7}).
89
2. Nacrtajte transportnu mreˇzu zadanu matricom. Odredite najkra´ci put,
nadjite maksimalni tok i rez minimalnog kapaciteta.
A =
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
0 30 12 80 0 0 0 0
0 0 30 25 30 0 0 0
0 18 0 30 50 0 0 0
0 0 0 0 25 0 50 0
0 0 0 25 0 20 25 0
0 0 0 0 0 0 28 35
0 0 0 0 0 25 0 50
0 0 0 0 0 0 0 0
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
(rjeˇsenje: l = 115; 1 − 2 − 5 − 6 − 8; T = 85, rez minimalnog
kapaciteta je {1, . . . , 7} ∪ {8}.)
3. Na´ci maksimalni tok i minimalni put transportne mreˇze zadane matri-
com:
M=
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
0 25 30 50 0 0 0 0 0
0 0 16 0 18 0 0 0 0
0 0 0 0 14 36 0 0 0
0 0 50 0 0 38 0 0 0
0 0 0 0 0 0 44 60 0
0 0 0 0 42 0 0 80 0
0 0 0 0 0 0 0 36 50
0 0 0 0 0 0 0 0 70
0 0 0 0 0 0 0 0 0
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
(najkra´ci put je 137: 1 − 2 − 5 − 7 − 9, a maksimalni tok 105, rez
minimalnog kapaciteta: {1} ∪ {2, . . . , 9}).
90
4. Transportna je mreˇza zadana matricom ˇciji elementi predstavljaju ka-
pacitete lukova transportne mreˇze:
M=
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
0 40 35 0 0 15 0 0 0
0 0 0 15 20 0 0 0 0
0 0 0 0 0 10 25 0 0
0 0 0 0 10 0 0 10 25
0 0 0 0 0 0 0 40 0
0 0 0 0 15 0 15 35 0
0 0 0 0 0 0 0 0 10
0 0 0 0 0 0 0 0 25
0 0 0 0 0 0 0 0 0
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
Odredite rez minimalnog kapaciteta i taj kapacitet.
(rjeˇsenje: rez {1, 2, 3, 5, 7, 8} ∪ {4, 9} ima minimalni kapacitet T = 50)
5. Transportna je mreˇza zadana matricom.
M=
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
0 45 55 60 0 0 0 0
0 0 0 15 0 60 30 0
0 0 0 0 45 0 0 0
0 0 0 0 5 0 40 0
0 0 0 0 0 0 10 50
0 0 0 0 0 0 0 30
0 0 0 0 0 5 0 65
0 0 0 0 0 0 0 0
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
Elemente matrice interpretirajte kao kapacitete komunikacija i odredite
rez minimalnog kapaciteta. Koliki je taj kapacitet? Odredite najkra´ci
put.
(rjeˇsenje:T = 135; rez minimalnog kapaciteta je {1, 3, 4}∪{2, 5, 6, 7, 8},
najkra´ci put je 110: 1 −2 −7 −6 −8)
91
6. Zadana je matrica transportne mreˇze:
M=
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
0 30 40 50 0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 20 0 60 0 0 0
0 40 0 0 0 50 0 0 0 0
0 0 30 0 0 20 0 0 30 0
0 0 0 0 0 10 10 30 0 0
0 0 0 0 0 0 0 20 0 0
0 0 0 0 0 0 0 30 0 10
0 0 0 0 0 0 0 0 10 40
0 0 0 0 0 0 0 0 0 20
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
Nacrtajte transportnu mreˇzu odredite najkra´ci put kroz mreˇzu i mak-
simalni tok.
(rjeˇsenje: najkra´ci put l = 70 : 1 − 2 − 5 − 7 − 10, maksimalni tok:
T = 70; rez minimalnog kapaciteta: {1, . . . , 9} ∪ {10}. )
7. U transportnoj mreˇzi zadanoj matriˇcno odredite najkra´ci put, najve´ci
mogu´ci tok i rez minimalnog kapaciteta.
T =
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
0 50 60 0 0 0 0 0 0
0 0 40 30 20 0 0 0 0
0 0 0 0 10 10 0 0 0
0 0 0 0 0 0 40 0 0
0 0 0 30 0 15 25 10 0
0 0 0 0 0 0 0 45 0
0 0 0 0 0 0 0 10 35
0 0 0 0 0 0 5 0 45
0 0 0 0 0 0 0 0 0
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
(rjeˇsenje: l = 120 : 1 −2 −5 −8 −7 −9, T = 70, rez: {1, 2, 3} ∪
{4, 5, 6, 7, 8, 9})
92
8. Zadana je matrica A transportne mreˇze. Nacrtajte mreˇzu. Odredite
najkra´ci put, nadite maksimalni tok i rez minimalnog kapaciteta.
A =
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
0 20 40 60 0 0 0
0 0 50 20 30 0 0
0 0 0 70 20 0 0
0 0 0 0 15 20 0
0 0 0 30 0 50 0
0 0 0 0 0 0 120
0 0 0 0 0 0 0
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
(rjeˇsenje: l = 180, 1 −2 −4 −6 −7; T = 60, rez: {1, 2, 3, 4, 5} ∪
{6, 7})
9. Zadana je matrica A transportne mreˇze. Nacrtajte mreˇzu i odredite
najkra´ci put, maksimalni tok i rez minimalnog kapaciteta.
A =
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
0 30 12 80 0 0 0 0
0 0 30 25 30 0 0 0
0 18 0 30 50 0 0 0
0 0 0 0 25 0 50 0
0 0 0 25 0 20 25 0
0 0 0 0 0 0 28 35
0 0 0 0 0 25 0 50
0 0 0 0 0 0 0 0
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
(rjeˇsenje: l = 115, 1−2−5−6−8; T = 85, rez: {1, . . . , 7}∪{8})
10. Matrica transportne mreˇze zadana je s A. Odredite rez minimalnog
kapaciteta, maksimalni tok i najkra´ci put kroz mreˇzu.
A =
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
0 30 45 0 0 0
0 0 15 20 0 0
0 0 0 10 15 0
0 0 0 0 0 35
0 0 0 20 0 25
0 0 0 0 0 0
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
(rjeˇsenje: rez minimalnog kapaciteta: {1, 2, 3, 4} ∪ {5, 6}, tok: T = 50,
najkra´ci put l = 85, 1 −2 −4 −6.)
93
11. Interpretiraju´ci elemente matrice kao duljine lukova transportne mreˇze,
odredite najkra´ci put. Zatim, tumaˇce´ci ˇclanove matrice A kao ka-
pacitete lukova, odredite maksimalni tok i rez minimalnog kapaciteta.
Matrica je zadana:
A =
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
0 30 45 0 0 0
0 0 0 10 35 0
0 25 0 0 10 0
0 0 0 0 20 40
0 0 0 0 0 45
0 0 0 0 0 0
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
(rjeˇsenje: l = 80, 1 −2 −4 −6; T = 55, rez: {1, 2, 3} ∪ {4, 5, 6})
12. U transportnoj mreˇzi zadanoj matricom odredite najkra´ci put, maksi-
malni tok i rez minimalnog kapaciteta.
M=
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
0 25 30 0 0 0 0 0 0
0 0 30 15 10 0 0 0 0
0 0 0 0 15 5 0 0 0
0 0 0 0 0 0 30 0 0
0 0 0 25 0 5 15 10 0
0 0 0 0 0 0 0 35 0
0 0 0 0 0 0 0 10 35
0 0 0 0 0 0 15 0 45
0 0 0 0 0 0 0 0 0
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
(rjeˇsenje: l = 85, 1 − 2 − 5 − 7 − 9; T = 45, rez: {1, 2, 3} ∪
{4, . . . , 9})
94
13. Matricom je zadana transportna mreˇza. Nacrtajte mreˇzu. Odredite
najkra´ci put, a zatim i maksimalan tok, tako da elemente matrice pois-
tovjetite s udaljenostima medju ˇcvorovima, a zatim ih interpretirajte
kao kapacitete prometnica u jedinici vremena.
T =
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
0 50 85 65 0 0 0 0 0 0
0 0 20 0 35 0 10 0 0 0
0 0 0 20 45 0 0 60 0 0
0 0 0 0 0 30 0 0 35 0
0 0 0 0 0 0 0 45 0 0
0 0 20 0 0 0 0 0 40 0
0 0 0 0 25 0 0 45 0 40
0 0 0 0 0 0 0 0 0 55
0 0 0 0 0 0 0 60 0 25
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
(rjeˇsenje: l = 100, 1−2−7−10; T = 90, rez: {1, 2, 3, 4, 5, 6, 8, 9}∪
{7, 10})
95
7.2 Problemski zadaci
1. Zadana je matrica A transportne mreˇze. Nacrtajte mreˇzu. Odredite
najkra´ci put, nadite maksimalni tok i rez minimalnog kapaciteta.
A =
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
0 30 45 0 0 0
0 0 15 20 0 0
0 0 0 10 15 0
0 0 0 0 0 35
0 0 0 20 0 25
0 0 0 0 0 0
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
2. Zadana je matrica transportne mreˇze. Na´ci maksimalni tok i najkra´ci
put.
T =
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
0 12 14 22 0 0 0 0 0
0 0 10 0 11 0 0 0 0
0 0 0 0 9 20 0 0 0
0 0 27 0 0 21 0 0 0
0 0 0 0 0 0 24 32 0
0 0 0 0 23 0 0 42 0
0 0 0 0 0 0 0 20 27
0 0 0 0 0 0 0 0 37
0 0 0 0 0 0 0 0 0
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
3. Zadana je matrica A transportne mreˇze. Nacrtajte mreˇzu. Odredite
najkra´ci put, nadjite maksimalni tok i rez minimalnog kapaciteta.
A =
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
0 30 45 0 0 0
0 0 0 10 35 0
0 25 0 0 10 0
0 0 0 0 20 40
0 0 0 0 0 45
0 0 0 0 0 0
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
96
Rjeˇsenja problemskih zadataka
1. Najkra´ci put iznosi 85 duljinskih jedinica, maksimalni tok je 45, dok je
rez minimalnog kapaciteta {1, 2, 3} ∪ {4, 5, 6}.
2. Maksimalni tok je 48, najkra´ci put 74.
3. Najkra´ci put je 80, maksimalni tok 55, a rez minimalnog kapaciteta:
{1, 2, 3} ∪ {4, 5, 6}.
97
8 Primjeri pismenih zada´ca
Najvaˇznija stvar za ve´cinu studenata su ispiti. Ispit iz Matematiˇckih metoda
u prometu sastoji se od pismenog i usmenog dijela.
Za izlazak na usmeni, potrebno je zadovoljiti na pismenom dijelu ispita.
Pismeni dio ispita sastoji se od ˇcetiri zadatka. Prvi zadatak vezan je uz
grafiˇcko rjeˇsavanje linearnog problema. Drugi zadatak linearnog programi-
ranja rjeˇsava se numeriˇcki. Tre´ci je transportni problem, a ˇcetvrti je vezan
uz transportnu mreˇzu.
Budu´ci se radi o raˇcunanju, inzistira se na toˇcnosti, pa se gledaju samo
zadaci koji imaju toˇcna rjeˇsenja.
Prvi zadatak donosi jedan bod, drugi i tre´ci po dva i ˇcetvrti jedan bod.
Student koji je skupio barem tri boda zadovoljio je na pismenom dijelu ispita.
98
Matematiˇcke metode u prometu
1. Rijeˇsite problem linearnog programiranja grafiˇckom metodom:
max(4x + 10y)
x + 4y ≤ 24
6x + 2y ≤ 42
x + y ≤ 9
x, y ≥ 0
2. Rijeˇsite linearni problem numeriˇcki:
max(6x + 12y + 3z)
x + 3y ≤ 4
2x + y ≤ 3
y + 4z ≤ 3
x, y, z ≥ 0
3. Rijeˇsite transportni problem i izraˇcunajte ukupni troˇsak transporta:
O
1
O
2
O
3
a
i
I
1
6 14 8 100
I
2
6 10 18 140
I
3
3 1 4 150
b
j
130 180 90
4. Zadana je matrica transportne mreˇze:
M=
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
0 40 24 40 0 0 0
0 0 16 0 18 0 0
0 0 0 0 14 36 0
0 0 50 0 0 0 38
0 0 0 0 0 44 60
0 0 0 0 42 0 80
0 0 0 0 0 0 0
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
.
Elemente matrice interpretirajte kao udaljenosti ˇcvorova i izraˇcunajte
najkra´ci put kroz mreˇzu. Zatim elemente matrice interpretirajte kao
kapacitete lukova i nadjite maksimalni tok kroz mreˇzu.
99
Matematiˇcke metode u prometu
1. Poduze´ce izraduje dva tipa proizvoda od tri sirovine. Od prve sirovine ima
na raspolaganju 15, od druge 7 i od tre´ce 5 jedinica. Pri izradi jedinice prvog
proizvoda potroˇsi po jednu jedinicu svake sirovine, pri izradi jedinice drugog
proizvoda potroˇsi tri jedinice prve i jednu jedinicu druge sirovine. Prodajva
cijena prvog proizvoda je dvije, a drugoga jednu novˇcanu jedinicu. Kako
planirati proizvodnju, da bi utrˇzak od prodaje proizvoda bio najve´ci?
2. Na trˇziˇstu imamo tri vrste teretnih zrakoplova razliˇcitih nosivosti:40t, 50t, 10t.
Prijevoz jedne tone tereta donosi dobit od 7500kn. Tereta ima u izobilju,
ali je ograniˇcen broj struˇcnjaka za dnevno servisiranje letjelica.
Od 130 raspoloˇzivih mehaniˇcara po tri su potrebna za pregled najve´cih let-
jelica, dok je po jedan potreban za svaku manju letjelicu.
Od 100 elektriˇcara, dvojica trebaju za svaki zrakoplov od 50t, a po trojica
za svaki zrakoplov od 40t.
Struˇcnjaka za pregled navigacionih uredjaja ima 110, od kojih za letjelice od
40t treba po jedan, a za 50-tonce trebaju po ˇcetvorica.
Koliko kojih trakoplova kupiti, ako svi imaju istu cijenu, a ˇzelimo zaraditi
ˇsto je mogu´ce viˇse? Svaki zrakoplov dnevno napravi po jedan let.
3. Na skladiˇstima se nalazi redom po 60, 70 i 55 tona robe mjeseˇcno.
ˇ
Sest robnih
ku´ca mjeseˇcno potraˇzuju redom po 20, 40, 30, 55, 15 i 35 tona robe. Jediniˇcni
troˇskovi prijevoza iz prvog skladiˇsta u svaku od prodavaonica iznose redom
3, 2, 2, 3, 3 i 1 kunu. Iz drugog skladiˇsta 2, 0, 1, 1, 0 i 1 kunu. Iz tre´ceg:
1, 4, 3, 4, 2 i 0 kuna. Odredite optimalni plan prijevoza i ukupni troˇsak.
4. Zadana je matrica kapaciteta lukova transportne mreˇze.
T =
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
0 25 26 34 0 0 0 0 0
0 0 13 0 14 0 0 0 0
0 0 0 0 10 23 0 0 0
0 0 38 0 0 28 0 0 0
0 0 0 0 0 0 27 40 0
0 0 0 0 26 0 0 45 0
0 0 0 0 0 0 0 23 30
0 0 0 0 0 0 0 0 40
0 0 0 0 0 0 0 0 0
_
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
¸
_
.
Nadjite rez minimalnog kapaciteta.
100
Rjeˇsenja prvog oglednog primjera ispita:
1. x = 4; y = 5; max = 66
2. x = y = 1; z =
1
2
3. T = 1850 novˇcanih jedinica.
4. l = 78; T = 98; rez: {1, 2} ∪ {3, 4, 5, 6, 7}.
Rjeˇsenja drugog oglednog primjera:
1. Mudro je proizvesti 5 komada prvog i dva drugog proizvoda, uz mak-
simalni utrˇzak od 12 novˇcanih jedinica.
2. Ako se nabavi 18 letjelica od 40t, 23 od 50t i 43 od 10t, tada oni mogu
prevest 2300t i maksimalno zaraditi 17, 250.000kn.
3. T = 185
4. Rez: {1, 2, 3, 4, 5, 6, 8} ∪ {7, 9}.
Literatura
[1] Paˇsagi´c H.:Matematiˇcke metode u prometu, FPZ, Zagreb, 2003.
[2] Proskurjakov I.V.: Sbornik zadaˇc po lineinoi algebre, Nauka, Moskva,
1984.
[3] Stoˇsi´c V.:Matematiˇcka natjecanja uˇcenika osnovnih ˇskola, HMD, Zagreb,
1994.
[4] Horvati´c K.:Linearna Algebra I, II, III, Matematiˇcki odjel PMF-a
Sveuˇciliˇsta u Zagrebu i HMD, Zagreb, 1995.
[5] Kovaˇc Striko E.: Matematika II, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb,
1999.
[6] Pavkovi´c-Svrtan-Veljan: Matematika-zbirka zadataka s uputama i
rjeˇsenjima,
ˇ
Skolska knjiga, Zagreb, 1983.
101

Uvod

Zbirka zadataka nastala je tijekom viˇegodiˇnjeg rada sa studentima druge s s godine studija na Fakultetu prometnih znanosti. U potpunosti se prati gradivo udˇbenika ”Matematiˇke metode u prometu”, dr. H. Paˇagi´a u koz c s c jem se nalaze detaljna objaˇnjenja postupaka kojima se rjeˇavaju problemi i s s zadaci. U zbirci su zadani problemi ˇije rjeˇavanje pretpostavlja vjeˇtinu konstruc s s iranja matematiˇkih modela i njihovo rjeˇavanje. c s Zbirka zadataka namijenjena je uˇenju uz upotrebu udˇbenika i redovito c z pra´enje predavanja i vjeˇbi. c z Zbirka zadataka izlazi prvi put i usprkos detaljnim pregledima i htijenju da ne bude pogreˇaka, bit ´emo zahvalni svima koji ´e nam na pogreˇke s c c s ukazati. Listopad, 2004. Autori

2

Sadrˇaj z
1 Baza i baziˇno rjeˇenje c s 1.1 Problemi . . . . . . . . . . 1.2 Sustavi linearnih jednadˇbi z 1.3 Baziˇna rjeˇenja . . . . . . . c s 1.4 Zadaci . . . . . . . . . . . . 1.5 Problemski zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 . 5 . 8 . 17 . 19 . 25 27 27 27 35 37 37 38 42 44 55

2 Geometrijsko rjeˇavanje problema linearnog programiranja s 2.1 Linearne nejednadˇbe s dvije nepoznanice . . . . . . . . . . . z 2.2 Maksimum i minimum linearne funkcije dvije varijable na konveksnom skupu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.3 Problemski zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 Numeriˇko rjeˇavanje linearnog problema - simpleks metoda c s 3.1 Jedan primjer . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.2 Simpleks metoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.3 Rjeˇenje standardnog problema minimuma-Charnesova M pros cedura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.4 Ispitni zadaci iz numeriˇkog rjeˇavanja c s linearnog problema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.5 Problemski zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 Teorija linearnog programiranja 4.1 Dual standardnog problema . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.2 Numeriˇko rjeˇavanje duala uz oˇitavanje rjeˇenja poˇetnog c s c s c problema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.3 Sloˇeniji numeriˇki primjeri . . . . . . . . . . . . . . . . . . z c 4.4 Problemski zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 Problemi transporta i distribucije 5.1 Formulacija transportnog problema 5.2 Zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . 5.3 Degeneracija . . . . . . . . . . . . 5.4 Otvoreni problem . . . . . . . . . 5.5 Problemski zadaci . . . . . . . . . 5.6 Zadaci s ispita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

58 . 58 . 63 . 66 . 67 . . . . . . 69 69 70 71 74 76 77

3

.2 Nedopustive komunikacije . . . .5 Problemski zadaci . .4 Minimizacija vremena transporta . 79 79 80 81 82 84 85 87 7 Transportna mreˇa z 89 7. . .3 Ograniˇeni kapaciteti komunikacija . . . 6. . . . . . . . . . . . . .2 Problemski zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . 96 8 Primjeri pismenih zada´a c 98 4 . . . . . . . . . . . . 6. . . . . . . .1 Ispitni zadaci . . . . . . . . . . . .7 Problemski zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6. . . . . . . . . . . . 6. . . . . . . .6 Razni zadaci . . . . 89 7. . 6. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1 Promjena koeficijenata funkcije cilja . . . . . . . . . .6 Razliˇite modifikacije transportnog problema c 6. . . . . . . . . c 6. . .

z Kolike su bile srednje brzine ovih automobila? 5 .1 Baza i baziˇno rjeˇenje c s Problemi ˇ 1. Cep i boca zajedno koˇtaju 11 kuna. Test sadrˇi 20 pitanja. Kupac ˇeli kupiti 100hl vina po cijeni od prosjeˇno z c 24kn/l. Kolika je cijena kruha. Pas goni zeca koji se nalazi 100 zeˇjih skokova ispred njega.5 sata voˇnje. Prvi vozi brˇe i z z prestiˇe drugog svakih 18 minuta. Za dva kruha i tri litre mlijeka treba dati 18 kuna. odredeno vrijeme. Oba vozila produˇila su voˇnju z z z u istom smjeru i nakon jednog i po sata brˇi je bio 24km ispred sporijeg. a za tri kruha i pola litre mlijeka 11 kuna. Koliko je vrijeme predvideno za put i kolika je udaljenost dvaju mjesta? 8. Ako vozi prosjeˇno 50km/h. s c Koliko koˇta boca. Ako 7 zeˇjih skokova iznosi koliko i 4 c c c c pse´a. Kandidat je skupio 38 bodova. a koliko ˇep? s c 2. Boca je 10 kuna skuplja od ˇepa. Dva biciklista voze kruˇnom stazom duljine 900m. a koliko kokoˇi. Toˇan odgovor donosi 4 pozitivna boda. koliko pas mora naˇiniti skokova da bi dostigao zeca? c c 7.1 1. Koliko treba uzeti prvog.5kn/l. Koliko c je kandidat imao toˇnih odgovora? c 4. a ako vozi 35km/h. Vinarija raspolaˇe dvijema vrstama vina: prvom je cijena 27. a kolika mlijeka? z 5. a z c netoˇan 3 negativna boda.5kn/l. Autobusu od Andrijeva do Brankova treba po voznom redu. Koliko je u dvoriˇtu koza. susretali bi se svake 2 minute. c z kasni dva sata. zec skoˇi pet. ako imaju ukupno 22 noge i s s 8 glava? 3. Za jednim automobilom koji je krenuo iz grada krene nakon pola sata drugi i stigne ga nakon 2. Kolikim brzinama voze? 9. a koliko drugog vina? 6. stiˇe sat prije. drugom 22. Dok pas c skoˇi ˇetiri skoka. Kada bi vozili u suprotnim smjez rovima.

Problem 10. Lisica napravi tri skoka dok pas naˇini dva. x : y = 5 : 4. y-broj netoˇnih. x-cijena kruha. . Rjeˇenja problema. x = 30l. Nakon toga c z rijeˇimo zadatak kao sustav dviju linearnih jednadˇbi s dvije nepoznans z ice.5kn. 2 kruh koˇta 3kn.5kn.5x+22. 3 koze i 5 kokoˇi.postavljanje jednadˇbi. x + y = 11. 4. 3x + 1 y = 11. x + y = 8. x = 10. mlijeko 4kn. x + y = 100. a y-broj koraka koje pretrˇi pas do hvatanja zeca. 27. Koliko ´e skokova morati napraviti pas da sustigne lisicu? c Rjeˇenje: odabir varijabli: s x . s 2.odabir nepoznanica . broj skokova psa y . c x − y = 1. x-cijena boce. c c 14 toˇnih. . .5y 100 = 24. y = 0. c c x + y = 20. . 6 . x = 250. 6 netoˇnih. s 5. broj skokova lisice postavljanje problema: (60 + y) : x = 7 : 3 za istu duljinu koju mjerimo u razliˇitim koracima i c y:x=3:2 za broj skokova koji su u istom vremenu uˇinile ˇivotinje. y = 200. x-broj koza. z 1. .5kn. 4x + 2y = 22. Tri pse´a skoka iznose koliko i 7 lisiˇjih c c c skokova. . x-broj koraka koje pretrˇi zec. x-broj toˇnih. 4x − 3y = 38. . y-cijena ˇepa. y-cijena mlijeka. . x-broj litara po 27.5kn. s 3. y = 70l. . c c 6. 2x + 3y = 18. Teˇi dio rjeˇavanja je postavljanje problema: s z s . . Pas goni lisicu koja ima 60 skokova prednosti. y-broj litara po 22. (100 + x) : y = 7 : 4. y-broj kokoˇi.

v−u 1. u = 200m/min. 18 = z v = 250m/min. u-brzina brˇeg. v−u 9. l-udaljenost.5 = z v = 32km/h. v-brzina brˇeg.5h . 8. odnosno sporijeg: 2.5 = 7 . u-brzina sporijeg. 2. t−1 2= 900 .7. t = 8h. 50km/h = l 35km/h = t+2 . 900 . v. u = 16km/h. l = 350km. v+u 24 . t-vrijeme po voznom redu. v−u l .

. . . . . c s s kaˇemo da je nerjeˇiv. . .2 Sustavi linearnih jednadˇbi z x1 . nemogu´ ili inkompatibilan. . . + αn xn = β. αm1 x1 + . . Egzistencija rjeˇenja: postavlja se pitanje koji su nuˇni i dovoljni uvjeti s z da bi sustav imao barem jedno rjeˇenje. γ2 . Ako sustav ne dopuˇta ni jedno rjeˇenje. . . x 2 . z z c Matriˇni zapis sustava je matriˇna jednadˇba: c c z AX = B gdje je A matrica sustava ˇiji su elementi koeficijenati uz nepoznanice. a c tipa je m×n.1. . . . + α1n xn = β1 α21 x1 + . . k = 1. prevodi jednadˇbe u numeriˇke identitete. γn ). . s s mogu´i ili kompatibilni. X je jednostupˇana matrica tipa n×1 i B je jednostupˇana c c matrica tipa m × 1. Takvi se sustavi zovu rjeˇivi. + α2n xn = β2 . . . n u sve jednadˇbe. . Linearna jednadˇba u nepoznanicama z Sustav od m linearnih jednadˇbi s n nepoznanica glasi: z α11 x1 + . . . . . z s c 8 . x n je izraz oblika α1 x1 + α2 x2 + . koja supstitucijom: x k = γk . = . + αmn xn = βm Rjeˇenjem sustava smatramo svaku uredenu n-torku s (γ1 .

dobiva se sustav: s z z 6x + 4y = 8 x − 4y = 8. sustav ima novi z z zapis: −40 7 16 x = 7 Dijeljenjem prve jednadˇbe s 4. sustav z 4y = −10 7 16 x = 7 ima konaˇan oblik iz kojeg se ispisuje rezultat u obliku jednostupˇaste c c matrice: 16 x 7 = −10 y 7 y = U naizgled mukotrpnom naˇinu rjeˇavanja treba uoˇiti da se izmjenjuju c s c dva zahvata na sustavu: 9 . novi sustav je: z 6x + 4y = 8 7x = 16. 7 Mnoˇenjem druge jednadˇbe s −6 i dodavanjem prvoj. Rijeˇite slijede´i sustav: s c 3x + 2y = 4 x − 4y = 8 Rjeˇavanje: pomnoˇi li se prva jednadˇba s 2. Dijeljenjem druge jednadˇbe brojem 7 sustav izgleda ovako: z 6x + 4y = 8 16 x = .Primjer 1. Ako se prva jednadˇba pribroji drugoj.

Nekoliko rjeˇenja moˇemo zapisati c s s z u tablici: x 4 0 1 2 −9 y 0 −3 4 −1. 10 4 y 3 +4 y +y· 1 4 3 4 0 .5 Praktiˇno je zapisati rjeˇenje u matriˇnom obliku: c s c x y = = quady ∈ R.dodavanje jedne jednadˇbe drugoj.mnoˇenje jedne jednadˇbe brojem = 0 z z .dijeljenje jednadˇbe brojem = 0 z . dobiva s z z se sustav: 3x − 4y = 12 0 = 0 koji ima beskonaˇno mnogo rjeˇenja. s Primjer 2. c s Jedinstvenost rjeˇenja: postavlja pitanje uz koje ´e uvjete sustav imati s c jedno jedino rjeˇenje. Rijeˇite sustav: s 2x − 3y = 2 −6x + 9y = 3 Mnoˇenjem prve jednadˇbe s 3 i dodavanjem drugoj dobiva se sustav z z 2x − 3y = 2 0 = 3 koji zbog nemogu´nosti ispunjenja druge jednakosti nema rjeˇenja.. Primjer sustava koji ima viˇe rjeˇenja: s s s 3x − 4y = 12 −6x + 8y = −24 Rjeˇenje: Pomnoˇi se prva jednadˇba brojem 2 i doda drugoj. . z Nakon navedenih zahvata sistem jednadˇbi ostaje ekvivalentan u smislu z da se ne mijenjaju rjeˇenja sistema.

Zapisivanje skupa rjeˇenja izvodi se u matriˇnom obliku. z 1 −3 gdje je t ∈ R parametar koji generira rjeˇenja. Rjeˇite sustav: x − 3y + 2z = −1 x + 9y + 6z = 3 x + 3y + 4z = 1 Mnoˇenjem prve jednadˇbe s −1 i dodavanjem drugoj i tre´oj jednadˇbi z z c z dobiva se sustav: x − 3y + 2z = −1 12y + 4z = 4 6y + 2z = 2 Dijeljenjem druge jednadˇbe s −2 i dodavanjem tre´oj. s 11      . s c s Primjer 3. odnosno s c vektorskom obliku:  x −3 9        y  =  0  + t ·  1 . dobiva se: z c x − 3y + 2z = −1 12y + 4z = 4 0 = 0 Ako druga jednadˇba podijeli s -2 i doda prvoj: z x − 9y = −3 12y + 4z = 4 0 = 0 Konaˇno se dijeljenjem druge jednadˇbe brojem 4 dobiva sustav c z x − 9y = −3 3y + z = 1 0 = 0 iz kojeg se ispisuje postupak za dobivanje rjeˇenja u matriˇnom.

Takvo rjeˇavanje je i ekonomiˇno. Rijeˇite sustav: s  2x − 3y + 5z = 1 x + 2y − 2z = 2 3x − y − z = 3 12 . c z Naziva se vektorom koeficijenata nepoznanice ili varijable x. Oni se nazivaju slobodnim koeficijentima.Jordanova metoda eliminacije rjeˇava sustav elementarnim transs formacijama nad retcima proˇirene matrice sustava. 1 3 4 1 Prvi stupac ˇine koeficijenti prve nepoznanice po jednadˇbama sustava.Pitanja egzistencije i jedinstvenosti rjeˇenja sustava jednadˇbi zadiru u s z teoriju Linearne algebre. Mnoˇenje nekog retka matrice brojem razliˇitim od nule 3. s a opisano je pregledno u [5]. Analogno za drugi i tre´i stupac. c Proˇirena matrica sustava iz Primjera 3 glasi: s  1 −3 2 −1    1 9 6 3 . Zamjena poretka dviju redaka matrice z c 2. Rjeˇavanje sustava provodi se Gauss-Jordanovom metodom eliminacije. jer s c iskljuˇuje prepisivanje oznaka za nepoznanice i znakova jednakosti. Gauss-Jordanovom s metodom rijeˇite sustave i zapiˇite njihova rjeˇenja: s s s Primjer 4. Elementarna transformacija nad retcima matrice jedan je od slijede´ih c zahvata: 1. Pribrajanje jednog retka matrice nekom drugom retku matrice Gauss . Pristupaˇno izlaganje linearne algebre nalazi c se u [4]. c ˇ Cetvrti stupac ˇine koeficijenti koji se u jednadˇbama nalaze na desnim c z stranama jednakosti.

te c z c 4 nakon mnoˇenja tre´eg retka sa 7 i dodavanja prvom. nakon mnoˇenja tre´eg retka s − 7 i dodavanja drugom. dok se sam prvi redak podijeli z c s -7.Proˇirena matrica sustava: s  2 −3 5 1    1 2 −2 2  3 −1 −1 3 Mnoˇenjem drugog retka s -2 i dodavanjem prvom retku. proˇirena matrica ima izgled s   0 1   1 0 0 0 −9 7 4 7 1 2   0 3 7  Konaˇno. dobiva se matrica: z c 9  0 1 0 3 7    1 0 0 2  0 0 1 0 neposredno se moˇe ispisati rjeˇenje: z s   x 2    3   y = 7  z 0 13    . nova proˇirena maz c s trica sustava glasi:   0 −7 9 −3    1 2 −2 2  0 −7 5 −3 Prvi redak pomnoˇi se s -1 i doda tre´em. a zatim mnoˇenja novodobivenog c z retka s -2 i dodavanja drugom i konaˇno dijeljenja tre´eg retka brojem c c 4. Nakon toga se novonastali prvi redak pomnoˇen brojem -2 doda z drugom i dobiva se   0 1 −9 3 7 7    1 2 −2 2  0 0 −4 0 Nakon dijeljenja tre´eg retka sa 4. a zatim z mnoˇenjem istog retka s -3 i dodavanjem tre´em.

Zadatak 5. Rijeˇite i zapiˇite rjeˇenja u matriˇnom obliku: s s s c x1 + 2x2 + x3 2x1 − x2 − 3x3 x1 − 8x2 − 9x3 5x1 + 5x2 Rjeˇavanje. zatim oduzz c imanja drugog retka od tre´eg retka i dijeljenja samog drugog retka c brojem -5. da bi se dobila matrica: c      4 1 2 1 0 −5 −5 −6 0 −10 −10 −12 0 −5 −5 −6      Nakon mnoˇenja drugog retka s -2 i dodavanja tre´em. zatim isti redak mnoˇiti s -1 z z i dodati tre´em i konaˇno. dobiva se matrica z       1 0 0 0 1 1 0 0 0 1 0 0 14 5 6 5     0   0 14 . Proˇirena matrica sustava: s s      = = = = 4 2 −8 14 1 2 1 4 2 −1 −3 2 1 −8 −9 −8 5 5 0 14      Prvi redak mnoˇiti s -2 i dodati drugom. pomnoˇiti ponovo prvi redak s -5 i dodati c c z ˇetvrtom. matrica glasi:      1 0 0 0 2 1 0 0 1 4 1 6  5   0 0  0 0  Ako se drugi redak pomnoˇi s -1 i doda prvom retku.

iz koje neposredno rjeˇenje glasi: s

x1 14/5 − x2     x2  x2  =   x3 6/5 − x2
 

14/5 −1    =  0  + x2 ·  1  ,  6/5 −1 gdje je x2 ∈ R parametar. Zadatak 6. Rijeˇite sustav: s 6x1 + 4x2 + 5x3 + 2x4 + 3x5 3x1 + 2x2 + 4x3 + x4 + 2x5 3x1 + 2x2 − 2x3 + x4 9x1 + 6x2 + x3 + 3x4 + 2x5 Rjeˇenje: s
               + x1        ·         + x2   

= = = =

1 3 −7 2
    ·        ,   

x1 x2 x3 x4 x5

      =      

0 0 13 19 −34

1 0 0 −3 0

0 1 0 −2 0

gdje su x1 , x2 ∈ R parametri kojima se generira beskonaˇno mnogo c rjeˇenja. Ovo rjeˇenje je, za razliku od rjeˇenja u prethodnom zadatku, s s s ima dva parametra. Zadatak 7. Rijeˇite Gauss-Jordanovom metodom sustav s 2x1 + 7x2 + 3x3 + x4 = 6 3x1 + 5x2 + 2x3 + 2x4 = 4 9x1 + 4x2 + x3 + 7x4 = 2 Rjeˇenje: s
              , 

x1 x2 x3 x4

    =  

−2/11 10/11 0 0

    +t·  

1/11 −5/11 1 0

    +s·  

−9/11 1/11 0 1

15

gdje su t = x3 i s = x4 parametri koji generiraju rjeˇenja. s Napomena: Sustave obavezno rijeˇite sami. Ispravnost dobivenih rjeˇenja s s provjerite uvrˇtavanjem, jer se parametri koje ste dobili ne moraju pos dudarati s navedenim parametrima. Ako sustave rijeˇite, lakˇe ´ete s s c razumijeti slijede´e poglavlje. U njemu se navode razlozi nepodudaranja c oblika rjeˇenja i naˇin izbora varijabli koje imaju ulogu parametara. s c

16

1.3

Baziˇna rjeˇenja c s

U op´enitom zapisu rjeˇenja sistema javljaju se parametri koji generic s raju rjeˇenja. s Baziˇna rjeˇenja sustava jednadˇbi su ona rjeˇenja, za koja su parametri c s z s jednaki nuli. U petom zadatku, proˇirena matrica sustava imala je s konaˇan izgled: c   1 1 0 14 5    0 1 1 6   5     0 0 0 0  0 0 0 0 iz kojeg je ispisano rjeˇenje: s
   

x1 14/5 − x2     x2  x2  =   x3 6/5 − x2
 

14/5 −1     =  0  + x2 ·  1  , 6/5 −1 Ako se za vrijednost parametra x2 uvrsti 0, dobiveno rjeˇenje zovemo s baziˇnim: c     x1 14/5      x2  =  0  x3 6/5 Varijable x1 i x3 nazivaju se baziˇnim varijablama. Ponekad se baziˇnim c c rjeˇenjima nazivaju i pojedinaˇne vrijednosti: s c x1 = 14/5 x3 = 6/5. Varijabla x2 je nebaziˇna varijabla i njena je vrijednost u baziˇnom c c rjeˇenju jednaka nuli. s Koeficijenti baziˇne varijable u stupcu posljednje proˇirene matrice susc s

17

Nebaziˇna varijabla je x1 i ona u baziˇnom rjeˇenju ima vrijednost 0.. Ako se u Zaz datku 5. . 1  c s c Vaˇna napomena je da baziˇno rjeˇenje nije jednoznaˇno.. redak podijeli s -1:      0 1 0 0 1 1 6 5 0 −1 8 5 0 0 0 0 0 0 18    . drugi. a zatim isti. . tj. . nova matrica je      1 −1 0 0 1 0 0 0 0 14 5 1 −8  5 . odnosno jedndˇbi): z                           . 0   0 0 . . koeficijenti baziˇnih varijabli. c c s Ako se pak u posljednjoj matrici doda drugi redak prvom.  . . . u posljednjo proˇirenoj matrici. .. prvi redak pomnoˇi s -1 i doda s z drugom.  0 0  0 0  Sada su vrijednosti baziˇnih varijabli c x2 = 14/5 x3 = −8/5.         0   0   0        1 0 .tava. 0   0 1 . odgovaraju´i stupci posljedc c c nje transformacije proˇirene matrice sustava su neki od vektora baze s m-dimenzionalnog prostora Rm (za m-broj redaka. ˇine jedan od vektora baze vektorskog 4-dimenzionalnog prostora: c      x1 1 0 0 0           x3 0 1 0 0      Op´enito.

a rangA rang matrice sustava A. jer su rjeˇenja prirodno nenegativne veliˇine.  2  . Broj baziˇnih rjeˇenja u op´em sluˇaju manji je ili jednak: c s c c n rangA gdje je n broj nepoznanica. Zato se c s c prvo navedeno baziˇno rjeˇenje naziva nemogu´im baziˇnim c s c c rjeˇenjem. a mogu se dobiti elementarnim transformacijama nad retcima matrice sustava A. s 2. 1. 10x1 + x2 + 10x3 = 20 15x1 + 3x2 + 5x3 = 15 Rjeˇenje zadatka su slijede´a baziˇna rjeˇenja: s c c s       3 0 1/2        −10  .  0  . odnosno najve´i mogu´i broj stupaca koji izgledaju kao gore navedeni baziˇni c c c vektori. 0 9/5 3/2 Pozitivna baziˇna rjeˇenja sustava su u prometu od osobitog c s znaˇaja.4 Zadaci U sljede´im zadacima odredite sva baziˇna rjeˇenja sustava jednadˇbi: c c s z 1.dobiva se matrica iz koje se ispisuje baziˇno rjeˇenje: c s x1 = 8/5 x2 = 6/5 x3 = 0. 2x1 + 2x2 − 5x3 − 5x4 = 3 −x1 − 3x2 + 6x3 + 3x4 = 4 19 .

navodi se u cijelosti. s Proˇirenoj matrici sustava s  2 −3 5 7 1  4 −6 2 3 2    2 −3 −11 −15 1 20  .  3.Rjeˇenje. Mogu´a baziˇna rjeˇenja: s c c s      29 0 0 11       . radi njegova oblika. 8/5 4.  a nemogu´a baziˇna rjeˇenja: c c s      17/4 −11/4 0 0       . x1 + 2x2 + x3 = 7 2x1 − x2 + 2x3 = 6 x1 + x2 + 3x3 = 12 Rjeˇenje. 2x1 − 3x2 + 5x3 + 7x4 = 1 4x1 − 6x2 + 2x3 + 3x4 = 2 2x1 − 3x2 − 11x3 − 15x4 = 1 Rjeˇenje ovog zadatka.   38/7 0 11/7 0    .   0 −38/3 −17/3 0       . Jedno jedino mogu´e baziˇno rjeˇenje: s c c s   1/2    33/10  .   0 0 29/15 −38/15    .   0 −29/9 0 −17/9       .

 0  0 0 0 0 0 i slijedi baziˇno rjeˇenje: c s       x1 x2 x3 x4       =   1/2 0 0 0    . Da li postoje pozitivna baziˇna rjeˇenja sustava linearnih jedc s nadˇbi: z 3x1 + 2x2 + 5x3 + 4x4 2x1 + 3x2 + 6x3 + 8x4 x1 − 6x2 − 9x3 − 20x4 4x1 + x2 + 4x3 + x4 21 = = = = 3 5 −11 2 ? . Nakon toga se u matrici  2 −3/2 5/2 7/2 1/2  0 1 11/8 0   0  0 0 0 0 0 mnoˇi drugi redak s −5/2 i dodaje prvom: z   1 −3/2 0 1/16 1/2  0 1 11/8 0  .   0 0 0 0 −16 −22 0 Slijedi mnoˇenje drugog retka brojem -2 i dodavanje tre´em. Degenerirana baziˇna varijabla je ona baziˇna varijabla koja ima vric c jednost nula.prvi se redak mnoˇi s -2 i dodaje drugom retku.  Uoˇiti da je x3 baziˇna varijabla i da je njena vrijednost jednaka c c nuli. Baziˇno rjeˇenje u kojem je bar jedna varijabla degenec s rirana naziva se degeneriranim baziˇnim rjeˇenjem. a z c zatim dijeljenje drugog retka brojem -8. zatim se prvi redak z oduzima od tre´eg i. konaˇno. c s Zadatak 5. sam prvi redak se dijeli brojem 2 i c c dobiva se:   2 −3 5 7 1  −8 −11 0  .

slobodnih koeficijenata i pozitivne elemente stupca x1 . Tako se dobiva sustav. desne strane jednakosti c s moraju biti pozitivne. dok ´e na ostalim mjestima c c u stupcu biti 0. U zadanom sustavu treba tre´u jednadˇbu c z pomnoˇiti s −1. tada jedinica c budu´eg stupca . Da se nakon elementarnih transformacija nebi pojavile negativne vrijednosti u stupcu slobodnih koeficijenata. ˇija proˇirena matrica izgleda: z c s      3 2 −1 4 2 3 6 1 5 4 3 6 8 5 9 20 11 4 1 2      Ako se zahtijeva da. prije odabira kljuˇnog elementa treba analizirati omjere elemenata stupca b c .ˇ Zelimo li dobiti pozitivna baziˇna rjeˇenja.baziˇnog vektora ne smije biti na mjestu na kojem c c je sada negativni broj. U ovom sluˇaju to je koeficijent 4 iz ˇetvrtog retka. x1 bude baziˇna varijabla. c c z Prva elementarna transformacija je dijeljenje ˇetvrtog retka brojem 4: c                 3 2 5 1 3 2 3 6 8 5 −1 6 9 20 11 1 1 1 1 1 4 4 2 Novonastali redak dodaje se tre´em.koeficijenata uz nepoznanicu x1 : 3:3 5:2 2:4 Vode´i element koji ´e odrediti jedinu jednadˇbu u kojoj ´e se javiti c c z c x1 bit ´e element s najmanjim omjerom. transformiranoj matrici stajat ´e 1. zatim se taj isti redak mnoˇi s -2 c z i pribraja drugom. Na kraju se ˇetvrti redak mnoˇi brojem -3 i dodaje c z 22 . Na mjestu tog elementa u c novoj. odnosno jednadˇbe. primjerice.

tre´em i ˇetvrtom retku. − 25 i − 1 i simultano dodavati z 2 4 4 drugom. dobiva se: z z c           Prvi redak treba redom mnoˇiti s − 5 .     3 5 2 min 23 25 = : .     1 1       :4 2 pa je vode´i ili kljuˇni element koeficijent c c           8 0 1 8 −5 6 5 5 5 15 0 2 4 2 4 0 25 10 81 23 4 4 2 1 1 1 4 1 4 1 2 5 4 uz x2 iz prvog retka.  2 4  2 : 4. 4 odnosno jednadˇbe. dobiva se:  3 5   2 : 4. analiziraju se omjeri slobodnih koeficijenata i odgovaraju´ih pozitivnih koeficijenata ˇetvrtog stupca koji c c 23 .prvom. Tako se dobiva matrica:           0 0 0 1 5 4 5 2 25 4 1 4 2 −2 4 15 2 81 10 4 1 1 4  3 2   4    23   2  1  2 Sada se analogno traˇi pozitivna baziˇna vrijednost za x2 . Mnoˇe´i prvi redak razlomkom 5 . Analiziraju´i z c c omjere slobodnih koeficijenata i pozitivnih koeficijenata uz nepoznanicu x2 . Izbjegavaju´i negativnosti u c z c stupcu slobodnih koeficijenata.        4 : 5. Nova proˇirena matrica sustava glasi: c c s           0 0 0 1 1 8 −8 6 5 5 5 23 0 0 2 1 0 0 121 4 4 13 3 0 5 20 1 5           Sada se baziˇna varijabla traˇi u x4 .

tre´em i ˇetvrtom retku.     Iz posljednje proˇirene matrice sustava ispisuje se nenegativno baziˇno s c rjeˇenje (baziˇno mogu´e rjeˇenje): s c c s x1 = x2 x3 x4 33 230 154 = 115 = 0 2 = 23 24 . Novo c nastali se drugi redak simultano sada mnoˇi redom brojevima: 8 . − 121 z 5 4 uz istovremeno dodavanje prvom.pripadaju varijabli x4 : min  4 :    23   1: 2.      121 . Izgled c c           konaˇne matrice: c 0 0 0 1 1 8 0 5 0 0 1 0 0 0 0 3 0 5 154 115 2 23 63 46 33 230      . 4 1 13 : 20 5 =1:    23 2 Drugi redak treba mnoˇiti s z i 13 20 23 2 da se na ˇetvrtom mjestu dobije 1.

Odredite mogu´a baziˇna rjeˇenja sustava: (a) 2x1 + x2 + 5x3 = 5 x1 + 2x2 + x3 = 4 (b) x1 − x3 + x4 − x5 = 1 x2 + x3 + 4x4 + 2x5 = 4 −7x4 + 3x5 = 0 25 .5 Problemski zadaci 1. a koliko automobil? c 2. Duljina c leta kojeg u punoj brzini preleti helikopter i duljina puta ˇto ga za isto s vrijeme moˇe prije´i automobil odnose se kao 15 : 8. a koliko jakna? c 3. a na jaknu 8%.Jordanovom metodom i zapiˇite rjeˇenje u veks s s torskom obliku: 3x1 − 5x2 + 2x3 + 4x4 = 2 7x1 − 4x2 + x3 + 3x4 = 5 5x1 + 7x2 − 4x3 − 6x4 = 3 4. Napiˇite rjeˇenje sustava u matriˇnom obliku: s s c 2x1 + 5x2 − 8x3 4x1 + 3x2 − 9x3 2x1 + 3x2 − 5x3 x1 + 8x2 − 7x3 = = = = 8 9 7 12 c c s 5. Popust na hlaˇe bio je 5%. Brzina helikoptera ve´a je za 70km/h od brzine automobila. Koliko brzo moˇe z c z i´i helikopter. pa je kupac ”uˇtedio” 160 kuna. Rijeˇite sustav Gauss . Koliko su koˇtale s s hlaˇe. c c na jaknu 4%. Kupac je platio hlaˇe i jaknu za gotovinu.1. kupac bi ”uˇtedio” 240 kuna. Da je popust na hlaˇe s c bio 6%.

h = 2000kn. j = 1500kn. a  1 . a   26 . h-cijena hlaˇa.Rjeˇenja problemskih zadataka: s 1. v = u + 70.     3. 5% · h + 4% · j = 160. 6% · h + 8% · j = 240. u = 80km/h. u-brzina automobila. v : u = 15 : 8. v = 150km/h.  5/3  su mogu´a 2/3 0 −1 baziˇna rjeˇenja. v-brzina helikoptera. s 5.         5 0 4 0 0          i      1 0 4 0 0     .  x1 x2 x3 x4       =   0 5 −13/2 21/2        +t·   1 1 9 −4      4. c 2. c s     (b) degenerirana mogu´a baziˇna rjeˇenja su:  c c s       nedegenerirano je        21/13 0 0 6/13 14/13     . Sustav nema rjeˇenja. j-cijena jakne. 0 2 5       c c c s (a)  0  je nemogu´e baziˇno rjeˇenje.   1 4 0 0 0      .

x. (a) f (x.1 sat. y) uz slijede´a ograniˇenja: c c (a) f (x. 2. Odredite maksimum funkcije f (x. x≤3 1. Odredite broj obrta na svakoj relaciji tako da radno vrijeme bude maksimalno iskoriˇteno. x + y ≥ 2. a na drugoj 1. 2x − 3y − 2 ≥ 0. Odredite minimum funkcije f (x. Tehnika rjeˇavanja linearne jednadˇbe s dvije s z nepoznanice jednostavnija je jer zahtijeva znanje o crtanju pravca u ravnini i elementarnom odredivanju poluravnine ˇije toˇke zadovoljavaju nejednadˇbu. x ≤ 2. 3. Potrebno je prevesti teret na dvije relacije. c c z 1. x + y − 4 ≥ 0. y ≥ 0 3x − 2y ≥ −6. 3x + y ≥ 3. s z 2. (b) f (x. x ≤ 5.5 sati. y ≤ 4. x + y − 7 ≤ 0. Skicirajte rjeˇenje nejednadˇbe: s z 2x − 3y ≥ 6. Skicirajte u koordinatnoj ravnini skup rjeˇenja sustava nejednadˇbi: (a) x ≥ −3. y) = x + 3y − 2. x − 3 ≤ 0. 2. Vrijeme obrta na prvoj relaciji je 1. y) = 6x + 4y. x−y−4≤0 y≤2 2x − 5y − 1 ≥ 0 (b) 2x − 3y − 2 ≤ 0. y ≥ 0 x − 2y + 4 ≥ 0.2 2.2 Maksimum i minimum linearne funkcije dvije varijable na konveksnom skupu. y) = x + 2y. (c) 4x − 3y + 5 ≤ 0.1 Geometrijsko rjeˇavanje problema linearnog s programiranja Linearne nejednadˇbe s dvije nepoznanice z Rjeˇavanje nejednadˇbe s dvije nepoznanice opisano je u [5] prilikom odredivanja s z domene funkcije dvije varijable. y) na konveksnom skupu : 2x + 3y − 18 ≤ 0. y ≤ 2. x + y − 5 ≤ 0. y) = 3x − 2y + 10. s 27 . Radno vrijeme je 6. x.4 sata. x−y ≤0 (b) f (x. 1 x ≥ 2.

broj obrta na prvoj relaciji. .1x2 ≤ 6. dva vozila tehniˇke pomo´i i dva motocikla. Na svaku kolonu od sto vozila koja kre´e iz grada A dolazi u pratnji c jedna radionica. 4. 16 radionica i isto toliko vozila tehniˇke c pomo´i. dok kolona iz grada B preveze 2500t. jedno c vozilo tehniˇke pomo´i. 2) a maksimum zmax = s c 6.Rjeˇenje: s x1 . . pom. broj obrta na drugoj relaciji max(1. treba ispitati funkciju cilja na toˇkama z s c unutar trokuta. 2 1 16 motori 2 − 14 teret kolone 3000 2500 broj kolona x1 x2 Iz tablice zapisujemo model: max(3000x1 + 2500x2 ) 100x1 + 100x2 ≤ 1000 x1 + 2x2 ≤ 16 28 . x2 . 4 sata.4x1 + 1. x 2 ≥ 0 Traˇe li se cjelobrojna rjeˇenja. . Na raspolaganju je 1000 vozila. Jedna kolona koja ide c c iz grada A preveze 3000t tereta. te 14 motocikala.5 x1 . Koliko je kolona potrebno formirati u svakom c gradu. Nije teˇko prepoznati da je toˇka maksimuma (3. no nema motocikla.4x1 + 1. Na isto c c takvu kolonu koja kre´e iz grada B u pratnji su dvije radionice. tako da prijevoz tereta bude maksimalan? Rjeˇenje: s GRAD GRAD resursi A B vozila 100 100 1000 radionice 1 2 16 teh.1x2 ) 1. a koje imaju cjelobrojne koordinate. .

x 2 ≥ 0 Rjeˇenje je zmax (300. a x2 broj proizvoda P2 . P2 koji prolaze kroz tri c grupe strojeva: S1 . Rjeˇenje: zmax = 28000t. x2 = 4. 6. ˇto predstavlja 92. x2 ≥ 0. koji se postiˇe za s z x1 = 6. S3 . S2 . 500) = 37000h. Grafiˇkom metodom rijeˇite problem maksimalnog koriˇtenja kapaciteta c s s u poduze´u koje izradjuje dva proizvoda:P1 . Rijeˇite problem grafiˇkom metodom: s c min(20x1 + 40x2 ) 6x1 + x2 ≥ 18 29 V RIJEM EP1 10 10 20 40 V RIJEM EP2 10 30 10 50 KAP ACIT ET I 8000 18000 14000 40000 . 5.5% iskoriˇtenog s s s vremena.matematiˇki c model problema je: max(40x1 + 50x2 ) 10x1 + 10x2 ≤ 8000 10x1 + 30x2 ≤ 18000 20x1 + 10x2 ≤ 14000 x1 .2x1 + x2 ≤ 16 2x1 ≤ 14 x1 . Vrijeme u satima i kapaciteti strojeva dani su tabliˇno: c ST ROJEV I S1 S2 S3 U KU P N O Rjeˇenje: s Ako je x1 broj komada proizvoda P1 .

Napiˇite rjeˇenja slijede´eg problema: s s c max(12x1 + 18x2 ) 2x1 + 3x2 ≤ 33 x1 + x2 ≤ 15 x1 + 3x2 ≤ 27 x1 . a T4 = (6. x 2 ≥ 0 (rjeˇenje: zmax (5.x1 + 4x2 ≥ 12 2x1 + x2 ≥ 10 x1 . 25) = 80) s 30 . c s c gdje je T3 = (12. Rijeˇite linearni problem: s max(x1 + 2x2 ) −x1 + x2 = 1 x1 . 3). Rijeˇite problem: s max(x1 + 3x2 ) −x1 + x2 ≤ 20 x1 + x2 ≤ 30 2x1 + 2x2 ≥ 0 x1 − x2 ≤ 10 x1 . x 2 ≥ 0 (problem ima beskonaˇno mnogo rjeˇenja. 2) = 160. 7). a to su toˇke spojnice T3 T4 . x 2 ≥ 0 (nema optimalnog rjeˇenja jer funkcija cilja neograniˇeno raste.) 9.) s 7.) s c 8. x 2 ≥ 0 (rjeˇenje problema: zmin (4.

Sastavite najjefz c tiniji obrok uzevˇi u obzir da jedan kilogram prve namirnice koˇta 6kn. zobi i c pˇenice prema ovoj tablici: s kukuruz 90% 70% 31 zob 10% 20% pˇenica s nema 10% 1. ( Rjeˇenje: uzeti samo 0. U jedinici vremena mogu montirati z najviˇe 15 komada P1 i 25 komada P2 . 25) = 275. godine. s s s Napomena: Od 1980.75kg namirnica druge vrste. S1 i S2 . x2 ≥ 0 ˇije je rjeˇenje: max(5. s s a druge 9kn. Poznato je da z c 1kg namirnica prve vrste sadrˇi 2000cal i 100g bjelanˇevina. Dva proizvoda. umjesto kalorija u upotrebi je dˇul z (1cal = 4190J). P1 i P2 prolaze u procesu proizvodnje kroz dva stroja. sastaviti dnevni s obrok koji sadrˇi bar 3000 kalorija i 100g bjelanˇevina. Na stroju S2 mogu se u jedinici vremena obraditi po 30 komada bilo proizvoda P1 .) c s 11. Dobitak po proizvodu P1 je s 5. bilo P2 .75kn. a po P2 10 kuna.smjesa 2.U proces proizvodnje ugradjene su i dvije linije montaˇe. uz minimalne troˇkove.) 12.smjesa . dok 1kg z c druge namirnice sadrˇi 4000cal i 200g bjelanˇevina. Tvornica stoˇne hrane proizvodi dvije vrste smjesa kukuruza. Iz dvije vrste namirnica treba. (Rjeˇenje: s Zadatak se svodi na problem: max(5x1 + 10x2 ) x1 x2 + ≤1 20 40 x1 x2 + ≤1 30 30 x1 ≤ 15 x2 ≤ 25 x 1 .10. Sastavite program proizvodnje koji ´e u danim c uvjetima maksimalizirati dobitak. ˇto koˇta 6. U jedinici vremena na stroju S1 mogu se obraditi 20 komada proizvoda P1 i 40 komada P2 .

Poduze´e proizvodi skije za trˇanje i za slalom. Neko poduze´e ima dva skladiˇta smjeˇtena u dva razliˇita grada. kapaciteta 216 sati i odjelu za finalizaciju kapaciteta 48 sati. ako sva proizvodnja moˇe biti prodana. a manjim 360 Eura. dok c skije za slalom treba 8 sati raditi i 2 sata sastavljati. Proizvodi se u odjelu c c za proizvodnju. Koliko c bi tvrtka trebala kupiti ve´ih. 0). z a proces mijeˇanja jednako stoji za svaku smjesu. Za otc cc platu poduze´e ne moˇe mjeseˇno izdvojiti viˇe od 924000 Eura.Pretpostavimo da tvornica ostvaruje dobit od 27 dolara po toni prve i 21 dolar po toni druge smjese. Velika gradska prijevozniˇka tvrtka ˇeli nabaviti 300 kamiona nosivosti c z po 3600 i 1200 kilograma.) c s s c 13.) s c 14. Maks c 7 simalna dobit je 54000 dolara. Ostale su vrijednosti odredene. Neka tvornica raspolaˇe s 1800t kukuruza. Roba se iz tih skladiˇta transportira u tri robne ku´e koje su smjeˇtene u s c s druga tri grada. dok za manji 2800 Eura. Kamioni se kupuje na kredit. a koliko manjih kamiona. kapaciteti s skladiˇta i zahtjevi robnih ku´a dani su pregledno u tablici: s c R1 4 1 10 R2 2 3 20 R3 1 5 10 kapaciteti 15 25 S1 S2 zahtjevi ( Rjeˇenje: s Neka je x koliˇina robe koju vozimo iz S1 u R1 . Zahtjevamo li pozitivnost svih preveˇenih koliˇina. pa da ostvari c najve´u dobit za jednu voˇnju dnevno? c z (rjeˇenje: 30 ve´ih i 270 manjih. z 1000t zobi i 600t pˇenice. Skije za trˇanje treba 12 sati raditi i 2 sata sastavljati. tako da oni zajedno u samo jednoj voˇnji z mogu natovariti barem 432t robe. Koliko kojih raditi 32 . Koliko tona svake smjese treba proizvesti da s se maksimalizira ukupna dobit. 18000 ) i (2000. Mjeseˇna c rata za svaki ve´i kamonˇi´ iznosi 3300. Jedan c z c s prijevoz ve´im vozilom donosi oko 320. dobivamo uvjete i dobiva se z c minimalni troˇak od 75 novˇanih jedinica. a y neka je koliˇina robe c c koju vozimo iz S1 u R2 . dobit po danu je 106800 Eura. Troˇkovi prijevoza po jedinici vremena.) s c 15. s ( Rjeˇenje: svaka toˇka segmenta koji spaja (0.

F3 .u danim uvjetima. a manji 8.funkcija cilja: min(10 · 800x1 + 8 · 650x2 ) . (rjeˇenje: treba proizvesti 6 pari skija za trˇanje i 18 pari skija za s c slalom. a slalom c skije 30$.uvjeti: 10 · 200x1 + 8 · 160x2 ≥ 2500 10 · 30x1 + 8 · 40x2 ≤ 800 x1 . potroˇi pritom 30 litara goriva. F” i F3 .) s 17.x2 · · · broj manjih trajekata . pa da roˇkovi budu ˇto manji? Obavezno s s izraˇunajte minimalni dnevni troˇak. a ukupni s troˇak jedne voˇnje je 800kn. ako skije za trˇanje donose profit od 40$. 2 sata za fazu F2 i 1/2 sata za tre´u fazu. z s z Ako ve´i u jednom danu napravi ukupno 10 voˇnji. Planira se tjedna proizvodnja dva proizvoda P1 i P2 . Ve´i u jednom c smjeru vozi 200 automobila.x1 · · · broj ve´ih trajekata c . ˇto ´e donijeti 780$ profita . a ne bi potroˇila dnevnu zalihu od 800 s litara goriva. x 2 ≥ 0 U domeni se promatraju samo toˇke s cjelobrojnim koordinatama c i nalazi se da je najbolje uzeti 2 manja trajekta uz minimalni dnevni troˇak od 104000kn. c 33 . Manji u jednom smjeru potroˇi 40 litara s z s gorva.) s c 16. Za prvi proizvod P1 potrebno je 1 sat za fazu F1 . a troˇak takve voˇnje je 650kn. c s (Rjeˇenje: s varijable: . Do finalnog proizvoda materijal prolazi tri faze obrade: F1 .varijable: . Na raspolaganju su dva tipa trajekata. koliko bi i c z kojih plovila trebalo nabaviti. Pod skijama podrazumijeva se par skija. Za c drugi proizvod P2 potrebno je 2 sata rada u prvoj fazi. moˇe prevesti 160 automobila. Tjedni kapacitet za svaku fazu je 840 radnih sati. Potrebno je uvesti trajektnu liniju koja bi dnevno u oba smjera mogla prevesti barem 2500 automobila. 36 minuta u drugoj fazi i 20 minuta rada u tre´oj fazi.

6x2 0. ako je cijena prvog proizvoda po komadu 200 kuna.33x2 x1 . Napisati matematiˇki model i problem rijeˇiti grafiˇki. odnosno koliko treba izraditi komada prvog proizvoda P1 .Kako treba planirati proizvodnju. c 34 . a drugog 300kn. x 2 F1 F2 F3 1 2 1/2 2 3/5 1/3 840 840 840 ≤ ≤ ≤ ≥ 840 840 840 0 i konaˇno daje maksimalnu zaradu od 33600kn za 168 proizvoda P1 .5x1 + 0. c s c (Rjeˇenje: s Matematiˇki model koji se ispisuje iz tablice: c P1 P2 i glasi: max(200x1 + 300x2 ) x1 + 2x2 2x1 + 0. a koliko komada drugog proizvoda P2 da bi zarada bila maksimalna.

Prva tvornica radi 10000 artikala. Za obradu svakog proizvoda prvog tipa na strojevima treba raditi redom: 2. Odredite minimum i maksimum linearnih funkcija uz navedene uvjete: c 2. 10.4 i 0 sati.3 Problemski zadaci (a) f (x1 . Odredite plan transporta s minimalnim troˇkovima c s i izraˇunajte te troˇkove. a po svakom proizvodu drugog tipa tri kune.2. 8000 i 3000 komada. Ako je zarada po svakom proizvodu prvog tipa dvije kune. dok za obradu svakog proizvoda drugog tipa treba po 4. x2 ) = 2x1 + 2x2 x1 + x2 ≥ 3 −x1 + x2 ≤ 2 x2 ≤ 4 x1 .2. Raspoloˇivo vrijeme na strojevima je redom: 16. U okviru jednog poduze´a rade dvije tvornice a proizvodi se prodaju u c tri skladiˇta. kako planirati proizvodnju da poduze´e ostvari maksimalnu dobit? c 3. Cijene prijevoza po komadu dana su tabliˇno. 16 c z i 12 sati. Jedno poduze´e proizvodi dva proizvoda i za njihovu obradu koristi ˇetiri stroja.0 i 4 sata. c s S1 3kn 6kn S2 3kn 5kn S3 2kn 1kn T1 T2 35 .1. x 2 ≥ 0 (b) f (x1 . x 2 ≥ 0 1. x2 ) = 3x1 + 2x2 x1 + x2 ≤ 6 x1 − 2x2 ≤ 2 x1 ≥ 1 x2 ≤ 4 x1 . a druga 5000. Skladiˇta s s prodaju po 4000.

67 x1 = 1 b) x1 = 3 x2 = 0 x2 = 0 fmin = 3 fmin = 6 fmax → ∞ 2. Minimalni troˇak transporta je 43000 novˇanih jedinica.33 fmax = 16. a u S2 6000 komada. 3.67 x2 = 1. dok iz T2 u S2 slati 2000 a u S3 3000 komada.Rijeˇenja problemskih zadataka: s 1. uz zaradu od 14kn. zadatak a) x1 = 4. Treba proizvoditi 4 proizvoda prvog i 2 drugog tipa. 36 . Iz T1 u S1 s c slati 4000.

0). 1). 0). 2 Numeriˇko rjeˇavanje daje baziˇna mogu´a rjeˇenja sustava: c s c c s 4x1 + 5x2 + u1 = 16 −2x1 + 3x2 + u2 = 3 Prvo mogu´e baziˇno rjeˇenje je c c s             x1 x2 u1 u2 x1 x2 u1 u2     =   0 0 16 3 Drugo mogu´e baziˇno rjeˇenje je c c s            =   4 0 0 11      37 . 2). B( . s Primjer 1: max(2x1 + 3x2 ) 4x1 + 5x2 ≤ 16 −2x1 + 3x2 ≤ 3 x1 . C(4.1 Jedan primjer Primjer pokazuje vezu mogu´ih baziˇnih rjeˇenja linearnog sustava i mogu´ih c c s c rjeˇenja linearnog problema. A(0. c 3.3 Numeriˇko rjeˇavanje linearnog problema c s simpleks metoda Baziˇno mogu´e rjeˇenje sustava linearnih jednadˇbi u ovom je poglavlju c c s z jedan od kljuˇnih pojmova. x 2 ≥ 0 Grafiˇko rjeˇavanje vodi na mogu´a rjeˇenja linearnog problema: c s c s 3 O(0.

x2 . u1 . prevodi se u kanonski oblik: max(2x1 + 3x2 + 0u1 + 0u2 ) 4x1 + 5x2 + u1 = 16 −2x1 + 3x2 + u2 = 3 x1 .  0 Ako se uzmu u obzir samo prve dvije komponente. one predstavljaju koordinate toˇaka koje su mogu´a rjeˇenja grafiˇkog problema. c c s c Simpleks metoda ne analizira sva baziˇna rjeˇenja. c 3.2 Simpleks metoda max(2x1 + 3x2 ) 4x1 + 5x2 ≤ 16 −2x1 + 3x2 ≤ 3 x1 . Problem dodavanjem varijabli u1 i u2 . u2 ≥ 0.Tre´e mogu´e baziˇno rjeˇenje je: c c c s      x1 x2 u1 u2       =   0 1 11 0      ˇ Cetvrto mogu´e baziˇno rjeˇenje: c c s      x1 x2 u1 u2   3 2   2   =   0    . ve´ postoji algoritam c s c koji dovodi do baziˇnog mogu´eg optimalnog rjeˇenja uz najkra´i broj c c s c koraka. Algoritam je pregledno opisan u sljede´em poglavlju. 38 . x2 ≥ 0.

Dakle. Taj redak je u ovom primjeru 2.  0 u2 −5 3 1 3 1 b 11 1 3 Baziˇno mogu´e rjeˇenje sada je: c c s x1 x2 u1 u2      =   0 1 11 0 39 . redak. tako da c ´e u tom stupcu biti baziˇni vektor. Radi zahtjeva pozitivnosti varijable c c x2 . Najnegativnija vrijednost zj − cj daje novu baziˇnu varijablu. komponenta 1 novog baziˇnog vektora bit ´e u onom retku koji ima c c najmanji nenegativni omjer komponente iz stupca b i odgovaraju´e pozitivne c vrijednosti u stupcu od x2 : b : x2 .Simpleks tablica: cj cB 0 0 zj u1 u2 −cj      2 x1 4 -2 -2  3 x2 5 3 -3  0 u1 1 0 0  0 u2 0 1 0 b 16 3 0 Poˇetno baziˇno mogu´e rjeˇenje sistema je: c c c s x1 x2 u1 u2     =   0 0 16 3   . Elementarnim transformac cijama nad retcima dolazi se do nove tablice: cj cB 0 0 zj u1 x2 −cj      2 x1 22 3 −2 3 -4 3 x2 0 1 0  0 u1 1 0 0    . vode´i element u stupcu ispod x2 je 3.  a vrijednost funkcije cilja je nula. budu´i je c 3 : 3 < 16 : 5.

jer nema viˇe negativnih zj − cj . Nova tablica tako z izgleda: cj 2 3 0 0 cB x 1 x 2 u1 u2 b 3 2 x1 1 0 22 −5 3 22 2 1 2 3 x2 0 1 11 11 2 6 1 zj −cj 0 0 11 11 9 Ovo je konaˇna tablica. Rijeˇite linearni problem: s max(2x1 + x2 + x3 ) 2x1 + x2 + x3 6x1 + 3x2 + 2x3 2x1 + x2 + 2x3 x1 . 4) s Zadatak. x 2 . Ucrtajte ”put” kojim simpleks pros c c cedura putuje do rjeˇenja. x 2 ≤ ≤ ≤ ≤ ≥ 3 8 4 12 0 rijeˇite grafiˇki. Alternative za vode´i element nema. Iz ove tablice negativna vrijednost z1 − c1 = −4 pokazuje da nova baziˇna c varijabla mora biti x1 . a komponenta 1 novog baziˇnog vektora bit ´e u c c stupcu ispod varijable x1 . x 3 40 ≤ ≤ ≤ ≥ 20 50 30 0 . c s ˇ Citamo optimalno rjeˇenje: s 3 x1 = 2 x2 = 2 fmax = 9 Zadatak. x2 ) = 4.Funkcija cilja jednaka je 3. s (rjeˇenje: fmax = 20. a zatim raˇunski. jer radi svoje c negativnosti to ne moˇe biti element u drugom retku. (x1 . Linearni problem max(3x1 + 2x2 ) x1 − x 2 −x1 + 2x2 x1 x1 + 2x2 x1 .

x1 = 5. s s c Charnesovom M procedurom rjeˇavaju se problemi ˇiji uvjeti nisu tipa manje ili jednako. x2 = 0. 41 . x3 = 10.(rjeˇenje: fmax = 20.

v 1 . x 2 ≥ 0 Zadatak 4 Rijeˇite problem iz tre´eg zadatka numeriˇki.3 Rjeˇenje standardnog problema minimuma-Charnesova s M procedura max(3x1 + 2x2 ) x1 − x 2 −x1 + 2x2 x1 x1 + 2x2 x1 .3. u 1 . s c c Rjeˇenje se izvodi Charnesovom M procedurom. Problem iz prvog s zadatka prelazi u problem: min(x1 + 2x2 + 0u1 + 0v1 + M w1 ) x1 − x2 + +u1 = 4 2x1 + 3x2 − v1 + w1 = 18 x1 . x 2 . x 2 c s Zadatak 1 Grafiˇkom metodom rijeˇite linearni problem: ≤ ≤ ≤ = ≥ 3 8 4 12 0 c s Zadatak 2 Numeriˇki rijeˇite linearni problem prvog zadatka. w 1 ≥ 0 Simpleks tablica ima slijede´i izgled: c cj cB 0 M zj u1 w1 −cj 1 2 x1 x2 1 -1 2 3 2M − 1 3M − 2 42 0 u1 1 0 0 0 v1 0 -1 −M M w1 0 1 0 b 4 18 18M . Rjeˇavanje zadatka poˇinje konstrukcijom kanonskog oblika probs c lema: s c Zadatak 3 Rijeˇite problem grafiˇkom metodom: min(x1 + 2x2 ) x1 − x2 ≤ 4 2x1 + 3x2 ≥ 18 x1 .

Ona z pokazuje novu baziˇnu varijablu i stupac u kojem treba konstruc irati baziˇni vektor. a u stupcu ispod x1 treba konstruc c irati novi baziˇni vektor. Nova tablica sada je c cj cB 1 2 zj x1 x2 −cj 1 x1 1 0 0 2 x2 0 1 0 0 u1 0 v1 M w1 1 5 1 5 3 5 −2 5 −1 5 −1 5 −1 5 −2 3 −M b 6 2 10 Ovo je konaˇna tablica i optimalno rjeˇenje je: c s x1 = 6 x2 = 2. Kljuˇni element treba traˇiti na potpuno c c z identiˇan naˇin radi zahtjeva za nenegativnosti varijabli. x 2 .) = ≤ ≥ ≥ 20 10 5 0 43 . x2 = 10. fmin = 10 Zadatak 5. Nova je c c tablica: 1 2 0 0 M cj cB x 1 x 2 u1 v 1 w1 b −1 1 5 0 1 0 u1 10 3 3 3 2 1 2 x2 1 0 −1 6 3 3 3 1 −2 zj −cj 3 0 0 −M 12 3 Nova baziˇna varijabla biti ´e x1 . x 3 (Rjeˇenje problema je: s x1 = 10.Analiza zj − cj ide u smjeru nalaˇenja najpozitivnije vrijednosti. fmax = 220. x3 = 0. Numeriˇki rijeˇite linearni problem: c s max(12x1 + 10x2 + 12x3 ) x1 + x2 + x3 x1 + x3 x2 x1 .

x 2 . fmax = 81) s 44 1. 1 x3 = 9 .33.Zadatak 6. x 3 (rjeˇenje: x = 8.) 3 Zadatak 7. fmin = 98.4 Ispitni zadaci iz numeriˇkog rjeˇavanja c s linearnog problema max(9x1 + 24x2 + 9x3 ) x1 + 8x2 + 2x3 3x1 + 16x2 + x3 x1 + 16x2 + 2x3 x1 . x 2 .67) s (ili rjeˇenje problema je: s x1 = x2 = 0. 3 2 fmin = 98 . 3 1 x4 = 13 . x3 = 1. x3 = 9.33. x 2 . Rijeˇite linearni problem: s min(8x1 + 12x2 + 2x3 + 6x4 ) 4x1 + 6x2 + 3x3 + 2x4 3x1 + x2 + 5x3 + x4 2x1 + 5x2 + 3x4 x1 . x 4 ≤ ≥ = ≥ 80 60 40 0 (rjeˇenje: x1 = x2 = 0. x4 = 13. x 3 (Rjeˇenje: fmax → ∞. Rijeˇite linearni problem: s ≤ ≤ ≤ ≥ 10 25 30 0 . Rijeˇite problem: s max(8x1 + 5x2 + x3 ) 2x1 + x2 + 2x3 x1 + x2 − x3 4x1 + x2 − 2x3 x1 . x2 = 0. x 3 .) s ≥ ≤ ≤ ≥ 10 5 7 0 3.

1818) uputa: s posljednju nejednadˇbu potrebno je pomnoˇiti s −1.818. x 2 (rjeˇenje: x1 = 0. fmax = 6. x 3 45 ≥ ≤ ≤ ≥ 6 12 6 0 . x3 = 0. x 3 ≤ ≤ ≤ ≥ 5 4 −4 0 ≤ ≤ ≤ ≥ 33 13 80 0 (rjeˇenje: x1 = 2. x 3 . x4 = 0. x 4 ≤ ≤ ≤ ≥ 4 3 3 0 (rjeˇenje: x1 = 1. x 2 . Rijeˇite linearni problem simpleks metodom i provjerite rjeˇenje grafiˇki: s s c max(3x1 + 5x2 ) 3x1 + x2 x1 + x 2 5x1 + 8x2 x1 . Rijeˇite numeriˇki linearni problem: s c max(x1 + 3x2 + x3 ) x1 + 2x2 − x3 4x1 − x2 + x3 x1 + 3x2 − 2x3 x1 . x 2 .5) s 3. x 2 . fmax = 7. x2 = 1. x3 = 0.5. fmax = 50) s 4. x2 = 0. Rijeˇite numeriˇki: s c max(2x1 + 4x2 + x3 + x4 ) x1 + 3x2 + x4 2x1 + x2 x2 + 4x3 + x4 x1 . x2 = 10.545. radi nenegativnosti z z baziˇnog rjeˇenja) c s 5. Rijeˇite linearni problem: s max(2x1 + 3x2 + 5x3 ) x1 + 3x2 + 4x3 2x1 + x2 − 3x3 −2x1 − x2 + 3x3 x1 .2.

x 3 c s 8. x2 = 0. x3 = 0.(rjeˇenje: x1 = 0. x3 = 1. fmin = 8) s . x 2 . x3 = 0. Rijeˇite: s min(x1 + 2x2 + x3 ) x1 − x2 + x3 ≤ 2 x1 + x2 + x3 = 4 x1 .2. x 3 9. x2 = 1. fmin = 6) s (rjeˇenje: x1 = 10. fmax = 220) s (rjeˇenje: x1 = 0. x3 = 42. Rijeˇite linearni problem : s max(12x1 + 10x2 + 12x3 ) x1 + x2 + x3 4x1 + 4x3 x2 x1 . x2 = 30. Numeriˇki rijeˇite linearni problem: min(8x1 + 12x2 + 14x3 ) 2x1 − 3x2 − 2x3 x1 − x2 + 2x3 2x1 + 3x2 − 7x3 x1 . x2 = 10. Rijeˇiti linearni problem: s min(x1 + 2x2 + 4x3 ) x1 + x2 + x3 4x1 − 2x2 − x3 x1 − x3 2x1 + x2 + 3x3 x1 . x 2 .667. x 2 . x2 = 0. x3 = 0. fmax = 132) s 6. x 3 7. x 2 . x 3 ≥ 0 (rjeˇenje: x1 = 3. fmin = 5) s 46 ≤ ≥ ≥ ≥ 0 −1 2 0 = ≤ ≥ ≥ 20 40 5 0 ≤ ≤ = = ≥ 5 12 0 6 0 (rjeˇenje: x1 = 1.2.

x 3 (rjeˇenje: x1 = 2. x 3 (rjeˇenje: x1 = 10. x3 = 40. Rijeˇite linearni problem: s max(2x1 + x2 + x3 ) x1 + x2 + 2x3 x2 + x3 x1 + x2 + x3 x1 . x 4 ≤ ≥ ≥ ≥ 2 −10 100 0 (rjeˇenja: x1 = 0.3x2 + 0. fmax = 11. Odredite rjeˇenje slijede´eg linearnog problema: s c max(0.6x3 ) x1 + x2 + x3 x1 + x3 x2 + x3 x1 .5x1 + 0. x3 = 18. x 3 (rjeˇenje: x1 = x2 = 0.8) s 47 ≤ ≥ ≤ ≥ 20 8 18 0 ≤ ≤ ≥ = ≥ 14 10 0 6 0 ≥ ≤ ≤ ≥ 9 9 10 0 . fmax = 20) s 11. x 2 . Rijeˇiti linearni problem: s min(2x1 + 4x2 + 6x3 ) x1 + x2 + x3 4x1 − 2x2 − x3 x1 + x3 x1 + 2x2 + 3x3 x1 . x2 = x3 = 0. x 2 . x3 = 2. x 2 . fmin = 12) s 13. x 3 .10. x4 = 0. fmax = 20) s 12. x2 = 30. x2 = 0. Rijeˇite linearni problem: s max(4x1 − 10x2 + 8x3 + 2x4 ) −x1 − 5x2 − 9x3 + 6x4 −3x1 + x2 − x3 − 3x4 2x1 − 6x2 + 7x3 − 8x4 x1 . x 2 .

fmin = 4) s 15. x2 = 1. fmax = 8. x3 = 0.33. Rijeˇite naznaˇeni linearni problem: s c max(2x1 + 4x2 − 2x3 ) x1 + 2x2 − x3 5x1 + x2 x1 + 3x2 − 2x3 x1 . x4 = 0. x2 = 0. x3 = 0. Nadite rjeˇenje problema: s max(2x1 + 4x2 + x3 + x4 ) x1 + 4x2 + 4x3 + 2x4 x1 + 8x2 + 3x4 2x1 + 2x2 + 4x3 + x4 x1 .67) s 16. x 4 ≤ ≥ = ≥ 80 60 40 0 (rjeˇenje: x1 = 20. x 2 .67. x4 = 0. x 3 . fmax = 24) s 17. x 4 ≤ ≥ ≤ ≥ 7 9 6 0 ≤ ≤ ≤ ≥ 5 4 −4 0 (rjeˇenje: x1 = 1. x 2 . x 2 . Rijeˇite linearni problem: s max(8x1 + 12x2 + 2x3 + 6x4 ) 4x1 + 6x2 + 3x3 + 2x4 3x1 + x2 + 5x3 + x4 2x1 + 5x2 + 3x4 x1 . Numeriˇki rijeˇite linearni problem: c s min(2x1 + 3x2 + 5x3 ) x1 + 3x2 + 4x3 2x1 + x2 − 3x3 −2x1 − x2 + 3x3 x1 . x2 = 18. x 3 ≥ ≤ ≤ ≥ 6 18 6 0 (rjeˇenje: x1 = 0. x 3 . x 3 (rjeˇenje: x1 = 2. x 2 . x2 = 0. x3 = 24.14. x4 je degeneris rana baziˇna varijabla) c 48 . x3 = 0. fmax = 160.

x 2 .5. broj brodova od 800Brt min(6x1 + 9x2 + 15x3 ) x1 + x2 + x3 = 10 500x1 + 600x2 + 800x3 ≥ 5600 x1 . x4 = 0. . x 3 ≥ ≤ ≤ ≥ 12 12 6 0 (rjeˇenje: x1 = 0. fmax = 222) s 20. x3 = 2. broj brodova od 500Brt x2 . x 2 . . min = 78 mjeseci. x 3 . Brodogradiliˇte ima na raspolaganju s jedan slobodan dok. x3 = 42. . Doˇla je narudˇba za 10 brodova koji zajedno s z trebaju imati preko 5600Brt. x2 = 30. . Za izgradnju s brodova treba 6. x2 = 0. broj brodova od 600Brt x3 .600 i 800 Brt.18. Brodogradiliˇte gradi brodove od 500. Rijeˇite numeriˇki: s c max(6x1 + 12x2 + 3x3 + 3x3 ) x1 + 3x2 + x4 2x1 + x2 x − 2 + 4x3 + x4 x1 .9 i 15 mjeseci. x 2 . x 4 ≤ ≤ ≤ ≥ 4 3 3 0 (rjeˇenje: x1 = 1. fmax = 19. x2 = 1. . x 3 ≥ 0 rjeˇenje: x1 = 8. .5) s 19. c (rjeˇenje: matematiˇki model: s c x1 . x3 = 0. Rijeˇiti linearni problem: s max(2x1 + 6x2 + x3 ) 2x1 + 4x2 − 2x3 4x1 − x2 + x3 x1 + 3x2 − 2x3 x1 .) s 49 . Napravite plan izgradnje brodova koji ´e c imati najkra´e vrijeme gradnje.

bar dvoja kola c c prvog razreda. Potrebno je nabaviti zrakoplove za gaˇenje poˇara.21. Spava´a kola pric maju 30 putnika. Na trˇiˇtu su zrakos z zs plovi nosivosti 25t po cijeni od 4 milijuna kuna. broj zrakoplova nosivosti 40t matematiˇki model: c min(4x1 + 3x2 + 5x3 ) 25x1 + 20x2 + 40x3 ≥ 240 x1 + x2 + x3 ≤ 8 x1 . fmin = 30 milijuna kuna. x2 = 0. x 2 . stol za ˇestero 900kn. x2 . 6 i 8 ljudi.6 i 8 ljudi. . broj zrakoplova nosivosti 25t x2 . U stolove se namjerava c investirati najviˇe 45000kn. a vagoni drugog razreda po 50 . . s s s Oˇekuje se odjednom najmanje 240 gostiju. s c s (Model: Neka su x1 . x3 redom brojevi stolova za 4. s Rjeˇenje: s x1 . a stol za osmero koˇta 1000kn. . . Koliko kojih stolova nabaviti da bi restoran c mogao odjednom primiti ˇto je mogu´e viˇe gostiju.) s 23. Kompozicija no´nog vlaka ima bar jedna spava´a kola. ali je u bazi mogu´e imati nac c jviˇe 8 zrakoplova. . . Stol za ˇetvero koˇta 800kn. Oˇekuje se da c ´e odjednom trebati bar 240t vode. Tada je matematiˇki problem: c max(4x1 + 6x2 + 8x3 ) x1 ≥ 20 800x1 + 900x2 + 1000x3 ≤ 45000 x1 . x2 = 0. x 3 ≥ 0 rjeˇenje: x1 = 20. vagon prvog razreda 60. . x 3 ≥ 0 (rjeˇenje: x1 = 0. x 2 . Oˇekuje se da odjednom mora biti bar 20 s c stolova za ˇetiri osobe. zatim oni nosivosti od 20t po 3 milijuna i od 40t sa cijenom od 5 milijuna. . x3 = 29. broj zrakoplova nosivosti 20t x3 . dok su ostali vagoni drugog razreda. max = 312 gostiju. Napravite plan kupnje koji ´e zahtijevati ˇto manje s c s troˇkove. x3 = 6. .) s c c 22. U restoranu je mogu´e imati stolove za 4.

. . Isto tako svjesni smo mogu´nosti najma za najviˇe 10 najmanjih apartmana. Gradjevinski je izvedivo c napraviti toˇno 14 apartmana korisne povrˇine od najviˇe 1000m2 . Znamo da pri iznajmljivanju apartmana od 40m2 prihod iznosi 5kn/m2 . x2 = 2.x2 . Troˇak spava´ih z s c kola je 400kn na no´. ako ona traje 80 dana? (Rjeˇenje: s .x3 .x1 . dok c s c vagon drugog razreda koˇta 100kn po jednoj no´i. . fmin = 1400 kuna) s 24. vagon prvog razreda koˇta 250kn na no´.nepoznanice koje treba odrediti su: broj spava´ih kola x1 . x3 = 5. x 3 ≥ ≥ ≥ ≥ 600 1 2 0 rjeˇenje: x1 = 1. a da ima najmanje z c troˇkove? s (Rjeˇenje: s . sve za jedan dan iznajmljivanja. broj apartmana od 50m2 . 18 c s srednjih i samo 5 najve´ih apartmana dnevno. broj apartmana od 80m2 51 . Koc s s liko je kojih apartmana tada najisplativije graditi? Kolika ´e biti dobit c od najma u jednoj sezoni. . apartman od 50m2 donosi zaradu od 4kn/m2 . Kako sastaviti koms c poziciju koja moˇe primiti oˇekivani broj putnika. x 2 .cilj je minimizirati funkciju 400x1 + 250x2 + 100x3 .90. broj apartmana od 40m2 .uz uvjete: 30x1 + 60x2 + 90x3 x1 x2 x1 . . te c vagona prvog i drugog razreda: x2 i x3 . dok pri najmu apartmana od 80m2 prihod je 3kn/m2 . . Mora se sloˇiti kompozicija za bar 600 putnika. .

x 3 = ≤ ≤ ≤ ≤ ≥ 14 1000 10 18 5 0 (rjeˇenje: x1 = 9. x2 = 0. Za prehranu u nekom periodu raspoloˇive su tri vrste konzervi. c konzumirala i maksimalna koliˇina kalorija.) 25. pored dovoljne koliˇine vitamina. ˇiji je z c osnovni sastav: tip konzerve kalorija vitaminaC(mg) 1 2000 50 2 1500 100 3 1000 60 U tom periodu treba konzumirati barem 600mg vitamina C. Tvornica automobila izraduje tri vrste vozila u tri pogona. Problem rijeˇite numeriˇki. s c (rjeˇenje: 6 tipa 1 i 4 tipa 2. c 52 . Tehniˇko c tehnoloˇki uvjeti proizvodnje kao i dobit po svakom pojedinom vozilu s dani su u tablici: koriˇtenje s resursa po jedinici proizvoda pogon automobili kombi vozila kamioni Resursi I 2 2 1 100 II 0 1 2 100 3 1 0 90 III dobit u tisu´ama c 15 20 25 Odredite optimalni plan proizvodnje i izraˇunajte dobit tog plana. Kojih deset konzervi odabrati da bi se. ako nije raspoloˇivo viˇe c z s od 6 konzervi tipa 1. fmax = 3000 kuna. x 2 .model: max(200x1 + 200x2 + 240x3 ) x1 + x2 + x3 40x1 + 50x2 + 80x3 x1 x2 x3 x1 . donosi 18000cal) s Napomenuti treba ponovo da su cal medjunarodno zabranjena jedinica za energiju.. 26. ukupno po sezoni: s 240000 kuna. x3 = 5.

ˇto ´e donijeti 1.4g vitamina. Za oˇuvanje ˇovjekova zdravlja i radne sposobnosti u 24 sata treba c c uzeti najmanje 400g masti. dok 1t preveˇena z na najve´em kamionu donosi 120kn. c 3g ugljikohidrata i 0. 480g bjelanˇevina. jetrica s 20kn i jabuka 10kn. 640g ugljikohidrata i c 12g vitamina. na kamionu nosivosti 3t dobit po toni je 70kn. maksimalna dobit je 6970 kuna. Jabuke imaju 1g masti.) 27.salama u kg . 2g masti. ako njegova ukupna teˇina ne smije biti c z ve´a od 120t? Kolika je najve´a mogu´a dobit? c c c (rjeˇenje: 5 × 5t.000 s c kuna.kukuruzni kruh u kg .x1 . U 100g salame ima 25g bjelanˇevina i 50g masti. Ako 1kg kruha koˇta 5kn.) s 28.x3 .x4 . U c 100g kukuruznog kruha ima 5g bjelanˇevina. 4g masti. U auto parku imamo sljede´e vrste kamiona: c ˇ NOSIVOST UKUPNA TEZINA broj kamiona 5t 7. 4 × 8t. 525. c c Kakav ´e biti sastav konvoja.(najbolje je napraviti 25 automobila i 50 kamiona. 3 × 3t. 100g jetrica imaju 20g bjelanˇevina. salame 30kn. Treba napraviti konvoj od 12 c kamiona tako da ukupna dobit koju ´e transport donijeti bude najve´a. 45g ugljikoc hidrata i 0.jetrica u kg . 14g ugljikohidrata i 0. napravite najjeftiniji jelovnik za jednog ˇovjeka.5t 6 8t 12t 4 Dobit po jednoj preveˇenoj toni na kamionu od 5t nosivosti iznosi z 100kn.x2 .5t 5 3t 4.8g vitamina. c tako da udio kruha bude najviˇe 1kg s (Rjeˇenje: s matematiˇki model: c .jabuke u kg min(30x1 + 5x2 + 20x3 + 10x4 ) 250x1 + 50x2 + 200x3 ≥ 480 53 .5g vitamina.

kilogram kruha. Postoje programi koji iteracije prepuˇtaju raˇunalima. x 2 .) s c 54 . x 3 . x 4 ≥ ≥ ≥ ≤ ≥ 400 640 12 1 0. 1.79kn.36kg jetrica i s 1. Nakon 5 iteracija najuporniji rjeˇavaˇi trebali bi dobiti jelovnik za s c 61.07kg jabuka.500x1 + 20x2 + 40x3 + 10x4 450x2 + 30x3 + 140x4 4x2 + 8x3 + 5x4 x2 x1 . koliko koˇtaju 63dag salame.

x 5 . x 3 ≥ 0 s c 3. x 6 ≥ = ≤ ≥ 30 56 36 0 ≤ ≤ ≥ = ≥ 2 3 4 7 0 55 . Linearni problem rijeˇite numeriˇki: max(x1 + x2 + x3 ) 10x1 + 5x2 + 6x3 14x1 + 7x2 + 8x3 6x1 + 3x2 + 4x3 x1 . x 3 . Rijeˇiti problem linearnog programiranja: s min(x1 + 2x2 − x3 + 4x4 − x5 + 6x6 ) 2x1 − x2 + x3 x2 − x3 − x4 x3 + x4 − x5 x5 + x6 x1 . x 3 4. Rijeˇite linearni problem: s min(x1 + 2x2 + x3 ) x1 − x2 + x3 ≤ 2 x1 + x2 + x3 = 4 x1 .3. Rijeˇite problem: s 2. x 2 .5 Problemski zadaci max(4x1 + 6x2 + 2x3 ) 2x1 + x2 − x3 ≤ 1 x1 + x2 + x3 = 6 x1 . x 2 . x 4 . x 2 . x 3 ≥ 0 1. x 2 .

Vrijeme obrade u satima po jedinici proizvoda i kapaciteti strojeva dani su u tablici: stroj S1 12 14 240 stroj S2 13 7 210 stroj S3 10 11 90 proizvod P1 proizvod P2 kapaciteti Proizvod P1 prodaje se po cijeni od 15 novˇanih jedinica. Ukupan broj sjedala je 120. a proizvod c P2 po cijeni od 6 novˇanih jedinica. pa da se po letu zaradi najviˇe? s 7. P1 i P2 . Rijeˇiti linearni problem: s min(8x2 + 14x3 ) x1 + x2 + x3 4x1 − 2x2 − x3 x1 − x3 x1 + 2x2 + 3x3 x 1 . prolaze kroz tri stroja: S1 .5. Kako treba planirati proizvodnju c da se ostvari maksimalna dobit? Problem rijeˇite numeriˇki. Ispitivanja su pokazala da po jednom letu ima barem 10 putnika za I klasu. 50 i 20 dolara. barem 30 za II klasu i barem 40 koji su zadovoljni III klasom. kad se izradjuju. x2 . s c 56 . koliko kojih sjedala bi trebalo s postojati. Ako karte koˇtaju 100. II i III klase. U avionu postoje sjedala I. x3 ≤ ≤ = = ≥ 4 10 10 6 0 6. S2 i S3 . Dva proizvoda.

x3 = 2. 30 druge i 40 tre´e.5. za x1 = 0. min = 0. max = 8. za x1 = 3. x2 = 1. dobro bi bilo postojati 50 mjesta I klase. x5 = 7 5. x3 = 0 3. a maksic malna dobit bi bila 7300$. x1 = x3 = 0 4.Rjeˇenja problemskih zadataka s 1. za x2 = 8. 9 komada P1 daje maksimalnu dobit od 135 novˇanih jedinica. max = 26. 7. skup mogu´ih rjeˇenja je prazan skup. x2 = 3. x3 = 11. c s 6. za x2 = 9. c 57 . iako takva razdioba nije realna.5 2. min = 5.

. i=1 yi ≥ 0. gdje j = 1. . . . xp ≥ 0 znaˇi da je samo prvih p varijabli restringirano. j = 1. . . . . . . op´enito ne moraju biti sve varijable restringirane: z c x1 . p. i=1 n ali xi = bl . . . . .1 Teorija linearnog programiranja Dual standardnog problema n Standardni problem maksimuma ima oblik max( i=1 n ci xi ) aji xi ≤ bj . . Dualni problem zadanog standardnog problema maksimuma glasi: m min( i=1 m bi yi ) aij yi ≥ cj . . Dobro c je znati da se simpleks procedurom ne mogu rjeˇavati problemi u s kojima postoje nerestringirane varijable. m i = 1. i=1 xi ≥ 0. .4 4. Dobro je uoˇiti da broj nejednadˇbi kod poˇetnog problema odgovara c z c broju restringiranih varijabli dualnog problema. . . . . k i=1 m aij yi = cj . . Dual dualnog problema ponovo je poˇetni problem. p j = p + 1. . Dualni problemi imaju iste vrijednosti c ekstrema funkcije cilja. k i l = k. .a ostalih n − k su jedz z nadˇbe. 58 . m znaˇi da op´enito u standardnom modelu c c maksimuma moˇe biti zadano k nejednadˇbi. . . n i = 1. Isto tako. k l = k + 1. j = 1. .

x3 ≥ 0. y3 ≥ 0.Zadaci: 1. x2 . Rijeˇite grafiˇki dualni problem. i istaknite minimalnu vrijednost funkcije s c cilja poˇetnog problema. Napisati dual linearnog problema: min(4y1 − 2y2 + 2y3 ) y1 − y2 + y3 ≥ 3 y1 − y2 ≥ 2 y1 . (rjeˇenje: fmin = 180) s 4. (rjeˇenje: fmin = 11) s 2. Zadan je problem: max(21x1 + 24x2 + 16x3 ) x1 + 2x2 + 2x3 ≤ 5 3x1 + 3x2 + x3 ≤ 4 x1 . Grafiˇkom metodom odredite minimum linearnog problema preko duc ala: min(18x1 + 12x2 + 84x3 − 6x4 ) −2x1 + 2x2 + 4x3 − 2x4 = 10 3x1 − 3x2 + 9x3 − 3x4 ≥ 15 x1 . 59 . x4 ≥ 0. c (rjeˇenje: fmin = 10) s 3. tako da odredite samo s c minimalnu vrijednost: min(20x1 + x2 + 5x3 ) 10x1 + x2 + 10x3 ≥ 20 15x1 + 3x2 + 5x3 ≥ 15 x1 . Rijeˇite linearni problem grafiˇki preko duala. x3 ≥ 0. x3 . x2 . y2 . x2 .

x 3 .8. y2 ≥ ≥ ≥ ≥ 21 24 16 0. x 2 . Postavite dualni problem. za y1 = 5.) c s 5.Za zadani problem napiˇite dualni i grafiˇki rijeˇite taj dualni problem. x 4 . x 5 .6) 60 .4.2. pa grafiˇkom metodom odredite maksimum c funkcije: max(x1 + 3x2 + 2x3 − 3x5 − x6 ) 2x1 + 2x2 + x3 + x4 + 2x5 + x6 = 1 4x1 + 3x2 − x3 − 2x4 − x5 + 2x6 = 1 x1 . y2 = 5. x 6 ≥ 0 (rjeˇenje: dualni problem s min(y1 + y2 ) 2y1 + 4y2 2y1 + 3y2 y1 − y2 y1 − 2y2 2y1 − y2 y1 + 2y2 ≥ ≥ ≥ ≥ ≥ ≥ 1 3 2 0 −3 −1 nema restringirane varijable radi jednakosti u uvjetima poˇetnog probc lema: fmax = 1. ˇije je rjeˇenje: fmin = 47. s c s (dualni problem: min(5y1 + 4y2 ) y1 + 3y2 2y1 + 3y2 2y1 + y2 y1 .

odredite minimum funkcije c 6x1 + 12x2 + 14x3 uz uvjete: x1 + 2x2 + 3x3 ≥ 10 5x1 + 7x2 + 6x3 ≥ 30 x1 . x2 . x3 ≥ 0. Rijeˇiti dual problema s min(6x1 + 5x2 − 15x3 ) x1 + x2 − 2x3 ≥ 6 3x1 + 2x2 − 5x3 ≥ 9 x1 . x4 ≥ 0. (rjeˇenje: fmax = 160) s 9. x3 ≥ 0. x2 . x3 . x2 . (rjeˇenje: fmin = 51. x2 . odredite minimum funkcije 10x1 + 7x2 + 12x3 uz uvjete: x1 + x2 + x3 ≥ 7 2x1 + x2 + x3 ≥ 4 x1 . Odredite grafiˇki maksimum funkcije preko duala: max(40x1 − 18x2 − 16x3 − 72x4 ) 5x1 − x2 + 7x3 − 9x4 ≤ 20 8x1 − x2 − 8x3 − 16x4 = 30 x1 . (rjeˇenje: fmax → ∞) s 61 . (rjeˇenje: fmin = 49) s c 8.6.11) s c 7. Grafiˇkom metodom. preko duala. preko duala. Grafiˇkom metodom. x3 ≥ 0.

c (rjeˇenje: fmin = 11) s 12. x 3 ≥ 0 i odredite minimum grafiˇkom metodom. x 2 . y 5 ≥ 0 minimum nadite rjeˇavaju´i dualni problem grafiˇkom metodom. y 2 . y 3 . x4 ≥ 0. s c c (rjeˇenje: fmin = 33) s 62 . Za linearni problem: min(−4y1 + 7y2 − 7y3 + 17y4 + 23y5 ) −y1 + 3y2 − 3y3 − 3y4 + 5y5 ≥ 2 −2y1 − 4y2 − y3 + 5y4 − y5 ≥ 3 y1 . x2 . Odredite minimalnu vrijednost funkcije 4x1 +2x2 +18x3 +3x4 uz uvjete: 2x1 + 2x2 − 5x3 − 5x4 ≥ 3 −x1 − 3x2 + 6x3 + 3x4 ≥ 4 x1 . y 4 . s (rjeˇenje: fmin = 50) s 11.10. rjeˇavanjem dualnog problema. Napiˇite dual problema s min(20x1 + x2 + 5x3 ) 10x1 + x2 + 10x3 = 20 15x1 + 3x2 + 5x3 = 15 x1 . x3 .

1. Rijeˇite linearni problem s min(3x1 + x2 + 2x3 ) 3x1 − 2x2 + 4x3 x1 + 2x2 + x3 2x1 + x2 − 2x3 x1 . Rijeˇite linearni problem: s min(x1 + 3x2 + 5x3 ) 2x1 − 3x2 − 2x3 x1 − x2 + 2x3 2x1 + 3x2 − 7x3 x1 .371.17.5) s 3. fmin = 1. x 2 . a vrijednosti baziˇnih varijabli oˇitavamo u retku zj − cj zavrˇne c c s tablice dualnog problema pod u1 . x 3 (rjeˇenje: x1 = 0. x2 = 0. x3 = 8.826.33.971. u2 i u3 : x1 = 4. x 3 ≥ ≥ ≥ ≥ 18 9 6 0 (rjeˇenje: minimum funkcije podudara se s maksimumom dualnog probs lema.2 Numeriˇko rjeˇavanje duala uz oˇitavanje rjeˇenja c s c s poˇetnog problema c s s Rijeˇite pomo´u dualnog problema i napiˇite optimalno rjeˇenje zadanog s c problema. x 3 ≤ ≥ ≥ ≥ 0 −1 2 0 (rjeˇenje: x1 = 0. x3 = 1. x 2 . fmin = 8. x2 = 1.5.4. Rijeˇiti LP s min(8x1 + 6x2 + x3 ) 2x1 + 2x2 + x3 4x2 + x3 2x2 + x3 x1 . x 2 . x3 = 0.) s 63 ≥ ≥ ≥ ≥ 6 8 2 0 .) 2. x2 = 0. fmin = 18.

) s 7. fmin = 5. x 2 . x3 = 1. x3 = 0.4.438. x2 = 0. x2 = 0. x 3 (rjeˇenje: x1 = 6. fmin = 7) s 5. x 2 . x3 = 1.23. fmin = 2. Simpleks procedurom rijeˇite linearni problem: s min(2x1 + 3x2 + x3 ) x1 + 3x2 + 4x3 x1 − x2 + 3x3 3x1 + 2x2 − x3 x1 .5. Rijeˇite linearni problem: s min(3x1 + 5x2 + x3 x1 + x2 − x 3 2x1 − x2 x1 + x2 + 3x3 x1 . x 3 ≥ ≥ ≥ ≥ 5 2 3 0 (rjeˇenje: x1 = 1. x3 = 1. x 3 ≥ ≥ ≥ ≥ 3 1 2 0 ) ≥ ≥ ≥ ≥ 5 6 9 0 (rjeˇenje: x1 = 0. x2 = 0. x 2 . x 3 ≥ ≥ ≥ ≥ 7 5 6 0 (rjeˇenje: x1 = 1.538.625) s 64 .856. x2 = 0. Rijeˇite problem linearnog programiranja: s min(3x1 + x2 + 2x3 ) 7x1 + 2x2 − x3 4x3 4x1 − x2 x1 .313.25. x 2 . Rijeˇite problem linearnog programiranja: s min(x1 + 2x2 + 3x3 ) 6x1 + x2 − 2x3 x1 + x2 + x3 −x1 − x2 + 3x3 x1 . fmin = 19) s 6.

x2 = 0. x 3 ≤ ≥ ≥ ≥ 0 −1 2 0 ≥ ≥ ≥ ≥ 18 9 6 0 ≥ ≥ ≥ ≥ 6 8 2 0 (rjeˇenje: x1 = 0. x 2 .8.666. Rijeˇiti LP s min(10x1 + 5x2 + x3 ) 2x1 + 2x2 + x3 4x2 + x3 2x2 + x3 x1 . x 3 ≤ ≥ ≥ ≥ 0 −1 2 0 (rjeˇenje: x1 = 0. x 2 x3 (rjeˇenje: x1 = 0. fmin = 18) s 11. fmin = 8) s 9. x 2 . Rijeˇite dualom linearni problem: s min(8x1 + 12x2 + 14x3 ) 2x1 − 3x2 − 2x3 x1 − x2 + 2x3 2x1 + 3x2 − 7x3 x1 . Rijeˇite problem linearnog programiranja: s min(3x1 − x2 + 7x3 ) 3x1 − 2x2 + 4x3 3x1 + 2x2 + x3 2x1 + x2 − 2x3 x1 . x 3 (rjeˇenje: x1 = 6. x3 = 0. x3 = 0. x2 = 0. x2 = 0. x3 = 8. Rijeˇite problem s min(2x1 + 3x2 − 4x3 ) 2x1 − 3x2 − 2x3 x1 − x2 + 2x3 2x1 + 3x2 − 7x3 x1 . fmin = 2) s 65 . x2 = 0. x 2 . fmin = 8) s 10. x3 = 0.666.

. i = 1. x2 = 4. i = 1. x2 = 25/16. Odredite min(x2 − 3x3 + 2x5 ) uz uvjete: x1 + 3x2 − x3 + 2x5 = 7 −2x2 + 4x3 + x4 = 12 −4x2 + 3x3 + 8x5 + x6 = 10 xi ≥ 0. za x1 = 13. x3 = 2. Simpleks metodom nadite maksimum funkcije x1 + 2x2 + 3x3 + x4 + 2x5 + 3x6 + x7 uz uvjete: x1 + x2 + 2x3 + 3x4 + 2x5 + 3x6 + x7 2x1 + 3x2 + x3 + x4 + 3x5 + 2x6 + 2x7 x1 + 2x2 + 3x3 + 2x4 + 0.). x3 = 3/8. x1 = 0. s 3. . x4 = 3/16. x6 = 11). . . x 4 1. 6 (rjeˇenje: fmin = −11. x 2 . x4 = 0. x5 = 0. x7 = 0) 66 . .5x5 + x6 + 2x7 2x1 + x2 + 3x3 + x4 + 2x5 + 3x6 + 2x7 xi = = = = ≥ 7 8 6 7 0. . x6 = 11/8. x4 = 0. 7 (rjeˇenje: fmax = 137/16. s 2. . x1 = 0.3 Sloˇeniji numeriˇki primjeri z c max(10x1 − x2 + 42x3 − 52x4 ) 2x1 − x2 − x3 − 3x4 3x1 − 2x2 + 3x3 3x1 − x2 − 4x3 − x4 −3x1 + 2x2 − 2x3 + 2x4 x1 . x 3 . s x5 = 0.4. Simpleks metodom rijeˇite problem: s = = ≥ ≤ ≥ −2 −7 −1 9 0 (rjeˇenje: fmax = 188. x3 = 5. . x2 = 26.

Dvoriˇte prodajnog salona za automobile moˇe primiti do 40 automos z bila. x 2 . a najmanji c s 10l/100km. x 2 . Rijeˇite linearni problem: s min(2x1 − 3x2 + x3 ) x1 − 2x2 − 3x3 3x1 − x2 + 2x3 x1 + x2 − x3 x1 . x 2 . Preko duala grafiˇki odredite rjeˇenje problema: c s 2. Nabavna cijena FIAT Una je 5000. Ako salon naruˇi barem 40 automobila. ako znamo c s da najve´i kamioni troˇe 20l/100km.4 Problemski zadaci max(18x1 + 12x2 − 20x3 ) 6x1 + x2 − x3 ≤ −1 x1 + 4x2 − x3 ≤ 1 x1 . Za transport moramo odabrati deset vozila koja ´e biti u stanju prevesti c ukupno 70t robe. x 3 ≥ ≥ ≥ ≥ 12 15 10 0 3. Kako to uˇiniti uz minimalnu potroˇnju. Rijeˇite numeriˇki linearni problem: s c max(x1 + 3x2 + x3 ) 2x1 + 3x2 − x3 −x1 + x3 x2 x1 . Salon raspolaˇe sa 225000 Eura z za nabavku automobila. pet i tri tone.4. srednji 16l/100km. 5. U voznom parku imamo veliki broj vozila nosivosti deset. Tempre 6000. Tempru 8% i na Bravu 10%. a Brave 7500 Eura. x 3 ≥ 0 1. Planirajte nabavu koja donosi najve´i rabat. x 3 ≥ ≤ = ≥ −1 5 x3 0 67 . c 4. dobiva rabat i to: na c Una 6%.

Uputiti 6 desetotonaca i 4 trotonca. fmax → ∞. ˇto donosi rabat od 16500 Eura. c s Ukoliko rabat tvornica daje odmah. 4. fmax = −20 2. fmin = 24 za: x1 = 12. x2 = x3 = 0 3. 68 . Pametno je naruˇiti 30 Una i 10 Brava. ˇto donosi rabat od 20122 s Eura. 5.Rjeˇenja problemskih zadataka: s 1. Oni ´e na 100km troˇiti minimalc s nih 160l goriva ukupno. tada se dobiva da je bolje uzeti 22 Una i 18 Brava. pri prodaji automobila.

Stepping-stone metoda .metoda ili Vogelova metoda Metode ocjenjivanja optimalnosti rjeˇenja transportnog problema su: s .1 Problemi transporta i distribucije Formulacija transportnog problema Zadatak.odredivanje poˇetnog baziˇnog rjeˇenja c c s .MODI ili modificirana Stepping-stone metoda Promjena plana koji nije optimalan.metoda najmanje cijene .dijagonalna metoda ili metoda sjeverozapadnog kornera . 69 .ocjena optimalnosti dobivenog rjeˇenja s .promjena plana Metode odredivanja poˇetnog baziˇnog mogu´eg rjeˇenja su: c c c s . ako su troˇkovi. Rijeˇite grafiˇkom metodom problem prijevoza kave iz dvije prˇionice s c z P1 i P2 u diskonte D1 .VAM . D2 i D3 . ponuda i potraˇnja kao s z u tablici: D1 3 3 22 D2 7 5 38 D3 4 9 36 ai 40 56 P1 P2 bj (rjeˇenje: T = 400) s Rjeˇavanje transportnog problema moˇe se razdijeliti u tri etape: s z . provodi se jedino Stepping .stone metodom.5 5.

2 Zadaci 1. x22 = 50. x14 = 15. na drugoj 500t. x21 = 25. S1 L1 1 L2 7 L3 4 L4 4 (rjeˇenje: s S2 S3 4 3 1 5 8 3 2 8 T = 4200) 3. potraˇnja i jediniˇni troˇkovi dani su u tablici: z c s O1 O2 O3 O4 5 7 8 3 2 4 9 5 9 11 4 7 6 7 9 9 150 350 350 500 O5 1 9 9 11 650 ai 300 600 400 700 I1 I2 I3 I4 bj (rjeˇenje: T = 9650) s 2. Na prvoj s c lokaciji ubrano je 400t. Odredite plan transporta tako da ukupni troˇkovi budu minimalni. Transportni je problem zadan tabliˇno: c O1 3 1 4 50 O2 15 8 3 50 O3 6 10 6 85 O4 4 5 10 15 ai 90 75 35 I1 I2 I3 bj Zadan je plan: x11 = 25. s Ponuda. Kapaciteti silosa su: 700t prvog. 800t drugog i 700t s c tre´eg. x13 = 50. Zrno pˇenice sa ˇetiri lokacije treba transportirati u tri silosa. x33 = 35 70 . Odredite minimalne troˇkove transporta pˇeniˇnog zrna ako su c s s c tablicom dani troˇkovi transporta jedne tone zrna s i-te lokacije u j-ti s silos. na tre´oj 800t i na ˇetvrtoj 500t c c pˇeniˇnog zrna.5.

3 Degeneracija Poˇetno baziˇno mogu´e rjeˇenje je degenerirano radi postojanja zatvorenog c c c s potproblema. Ako je kod konstrukcije poˇetnog baziˇnog rjeˇenja jednom c c s baziˇnom varijablom mogu´e istovremeno zadovoljiti i ponudu i potraˇnju. ili ponudu ili potraˇnju. Nadjite optimalni plan i izraˇunajte minimalni troˇak P1 6 10 12 35 P2 12 12 15 50 P3 14 10 7 40 P4 8 3 14 70 P5 11 15 4 35 S1 S2 S3 95 55 80 (rjeˇenje: T = 1530) s 5.Poboljˇavajte zadani plan do optimalnog Steping-stone metodom. c 1. i to ono kod kojeg su jediniˇne cijene z c nepopunjenih polja pojedinaˇno manje od drugog. Rijeˇiti transportni problem: s O1 3 5 2 4 90 O2 1 8 1 5 75 O3 4 3 6 0 25 ai 50 40 85 15 I1 I2 I3 I4 bj (rjeˇenje: T = 375) s 2. c c z ostaviti jedno. Odres dite plan transporta sa minimalnim troˇkom i izraˇunajte troˇak s c s (rjeˇenje: T = 855) s c s 4. Rijeˇite transportni problem i izraˇunajte minimalne troˇkove transs c s porta 71 .

Rijeˇite transportni problem zadan tablicom: s O1 I1 8 I2 5 I3 2 bj 40 (rjeˇenje: s O2 O3 1 2 7 5 3 9 55 60 T = 475) O4 9 3 4 20 ai 50 50 75 72 . Rijeˇite transportni problem: s O1 10 8 6 7 20 O2 12 4 9 8 5 O3 0 3 4 5 15 ai 10 15 10 5 I1 I2 I3 I4 bj (rjeˇenje: T = 170) s 5. Rijeˇite problem transporta. nadite optimalni plan i izraˇunajte minis c malni troˇak toga plana s ai 6 15 90 7 3 70 1 10 30 85 15 bj 4 2 4 50 3 8 5 40 (rjeˇenje: T = 630) s 4.I1 I2 I3 O1 1 1 4 50 O2 1 8 3 50 O3 6 10 6 85 O4 4 5 2 15 90 75 35 (rjeˇenje: T = 725) s 3.

s O1 10 8 6 7 40 O2 12 4 9 8 10 O3 0 3 4 5 30 ai 20 30 20 10 I1 I2 I3 I4 bj (rjeˇenje: T = 340) s 8. 400 i 300 tona dnevno. (rjeˇenje: T = 2400) s 7. 3 i 2 novˇane jedinice. Zadan je transportni problem s ˇetiri ishodiˇta i tri odrediˇta. Izraˇunajte mins c imalne troˇkove. Iz tri rudnika kapaciteta redom 300. Poˇetno c s s c baziˇno rjeˇenje odredite metodom sjeverozapadnog kuta. 7 i 10. 1. dok iz tre´eg s c redom 3. 250 i 450 tona iskopanih dnevno. Dnevne s potrebe tih skladiˇta su redom 300. vozi se ugljen u tri prodajna skladiˇta ogrijeva: S1 . a zatim STEPc s PING STONE metodom odredite optimalno rjeˇanje.6. S2 i S3 . Izraˇunajte s c najmanju cijenu prijevoza. i 4 novaca. Cijena po s c toni za prijevoz iz drugog rudnika u skladiˇta je 5. Cijene prijevoza po jednoj toni iz prvog rudnika u skladiˇta redom iznose: 1. Odrediti plan transporta sa minimalnim troˇkovima i izraˇunati troˇak: s c s P1 8 10 12 30 P2 P3 18 16 12 10 15 7 50 40 P4 9 3 14 70 P5 10 15 4 30 S1 S2 S3 90 50 80 (rjeˇenje: T = 1840) s 73 .

Za prvo gradiliˇte potrebno je 150. tre´eg 150 c i ˇetvrtog 50 radnika. U suprotnom.4 Otvoreni problem ai = i j Otvoren je problem u kojem je bj Problem zatvaramo dodavanjem retka ili stupca. dodaje se redak i baziˇno rjeˇenje u c c s tom retku predstavlja koliˇinu robe koja ne´e biti dostavljena. Ukoliko je ponuda ve´a od potraˇnje. Ako je cijena c c 74 . Rijeˇiti transportni problem: s P1 0 8 6 7 35 P2 12 4 9 8 35 P3 10 3 4 5 15 ponuda 30 40 25 20 S1 S2 S3 S4 potraˇnja z (rjeˇenje: T = 610) s 3. Rijeˇiti transportni problem. za drugo c s isto toliko. c z dodaje se stupac i baziˇno rjeˇenje u tom stupcu predstavlja koliˇinu koja c s c ne´e biti distribuirana. ˇetvrto 60 i za peto 90 radnika. Kapacitet prvog naselja je 200 radnika. Gradevinsko poduze´e ima pet gradiliˇta i ˇetiri naselja za svoje djec s c latnike. c c 1. a s c s sve za prijevoz robe iz ˇetiri skladiˇta u tri potroˇaˇka centra c s s c P1 P2 12 14 10 6 8 11 9 8 40 40 P3 2 5 6 7 20 ai 35 45 30 25 S1 S2 S3 S4 (rjeˇenje: T = 610) s 2.5. Jediniˇne su cijene u doc danom retku ili stupcu jednake nuli. drugog 100. za tre´e 50. izraˇunati ukupne troˇkove transporta.

Treba na´i optimalni program transporta iz tri ishodiˇta u ˇetiri odrediˇta c s c s na temelju podataka o jediniˇnim troˇkovima.55.0 i 1 kunu. s s 75 . ponudi i potraˇnji.70 i 55 tona robe mjeseˇno.2 i 0 kuna.40. s O1 O2 O3 O4 I1 2 5 9 6 50 I2 1 7 3 8 60 I3 5 9 4 4 60 15 40 65 50 (rjeˇenje: T = 630) s ˇ 6. Iz drugog skladiˇta: 2. Izraˇunati c s z c minimalne troˇkove transporta. Na skladiˇtima je redom po 60.15 i 35 tona robe.0. s Iz tre´eg:1. Odredite optimalni plan prijevoza i ukupni c troˇak.3. (rjeˇenje: T = 185).4. Sest robnih s c ku´a mjeseˇno potraˇuju redom po 20. Rijeˇite transportni problem i izraˇunajte minimalni troˇak transporta: s c s O1 11 4 8 95 O2 O3 21 13 7 10 6 11 325 415 O4 ai 8 1210 13 1100 4 730 800 I1 I2 I3 bj (rjeˇenje: T = 10285) s 5.2.3 i 1 kunu. Jec c z diniˇni troˇkovi prijevoza iz prvog skladiˇta u svaku od prodavaonica c s s iznose redom: 3.1.1. nadite optimalni plan prijevoza radnika i izraˇunati minic malne troˇkove prijevoza: s G1 4 2 4 6 G2 1 1 8 2 G3 2 8 7 5 G4 5 3 1 7 G5 3 5 2 4 N1 N2 N3 N4 (rjeˇenje: T = 940) s 4.3.2.30.4.prijevoza jednog radnika od i-tog naselja do j-tog gradiliˇta zadana s tablicom.

12. Napravite plan prijevoza tako da umnoˇak broja z vagona i kilometara bude najmanji. 17. 36 i 14 vagona. z c s O1 3 3 2 4 2 900 O2 O3 1 5 1 2 2 1 4 6 0 3 200 400 ai 150 200 250 350 400 I1 I2 I3 I4 I5 bj 76 . Sest stanica c treba redom: 20.5. potraˇnja i jediniˇni troˇkovi transporta. s 3. 15. Na ˇetiri kolodvora ima redom 28. Nadjite optimalni plan prijevoza i izraˇunajte minimalni troˇak transc s portnog problema zadanog tablicom u kojoj su navedeni ponuda.5 Problemski zadaci ˇ 1. S1 20 18 40 21 S2 27 35 30 45 S3 30 40 35 28 S4 35 42 25 32 S5 40 50 48 40 S6 45 20 40 44 K1 K2 K3 K4 2. Udaljenosti kolodvora i stanica dane su tablicom. 8 i 28 vagona. 22. Transportni problem zadan je tablicom: O1 O2 O3 O4 ai I1 3 1 0 2 8000 I2 2 3 4 0 7000 I3 7 5 6 3 10000 I4 1 1 0 1 3000 bj 6500 7800 2500 9700 Odredite minimalne troˇkove transporta.

Rijeˇite transportni problem prijevoza koji ´e minimizirati iznos tonskih s c kilometara. T = 45600 novˇanih jedinica c 3. minimalni T = 900) c 2. 2647 vagonskih kilometara 2.6 Zadaci s ispita 1. z kao ponuda tvornica i potraˇnja centara u tonama dani u tablici: z C1 T1 25 30 T2 T3 35 T4 15 Potraˇnja 160 z C2 35 40 55 50 280 C3 30 40 45 30 320 Ponuda 160 160 160 240 (rjeˇenje: Tmin = 23600) s 3. jes diniˇnih cijena 0. Jec s c s diniˇni troˇkovi. ako su kilometraˇe izmedju tvornica i opskrbnih centara. T = 2950 novˇanih jedinica.Rjeˇenja problemskih zadataka : s 1. Transportni je problem zadan tablicom: I1 I2 I3 bj O1 15 9 23 50 O2 15 8 3 60 O3 40 10 6 95 O4 40 15 42 10 ai 80 125 45 77 . Na´i optimalni plan transporta iz tri skladiˇta u ˇetiri odrediˇta. kapaciteti skladiˇta i potraˇnja odrediˇta dani su u c s s z s tablici: O1 O2 O3 O4 I1 3 15 6 4 50 I2 10 8 10 5 75 I3 4 3 6 10 35 50 50 85 15 (rjeˇenje: problem zatvoriti dodavanjem retka I4 kapaciteta 40. c 5.

Rijeˇite transportni problem. ako svaki neisporuˇeni transformator donosi s c ˇtetu od 10 novˇanih jedinica. koliˇine raˇunala na z c s c c raspolaganju i potrebe za raˇunalima dani su tablicom: c R1 R2 R3 R4 ai I1 2 5 9 6 80 I2 1 7 3 8 120 I3 5 9 4 4 160 bj 100 40 150 110 (rjeˇenje: nakon fiktivnog retka uvodi se stupac R2 u kojem je potraˇnja s z 20. Rijeˇite transportni problem. c c s Poboljˇavajte poˇetni plan do optimalnog MODI metodom. s 4. s c z 78 . potraˇnja otkupnih stanica i z c z z cijene po toni ˇita dani su tabliˇno: z c S1 S2 S3 bj O1 4 4 4 80 O2 3 3 2 60 O3 4 6 4 120 O4 4 2 3 80 ai 200 180 150 (rjeˇenje: T = 1080.) c s s 6. Troˇkovi transporta. Nakon uobiˇajene procedure. dok je c fiktivna cijena M ≥ 3 · max(cij ). Koliˇine proizvedenih transformatora s c c potraˇnja za njima i jediniˇne cijene transporta dani su tabliˇno: z c c P1 P2 P3 bj C1 3 4 2 180 C2 C3 4 2 3 5 3 2 160 220 C4 0 1 4 180 ai 240 280 250 (rjeˇenje: T = 1670. s 5. Koliˇina ˇita u silosima. Ponuda u stupcu R2 mijenja se na 20. tako da se iz svakog silosa otkupi bar polovica ˇita. s c (rjeˇenje: Tmin = 2075). minimalni troˇak je 1140. 30 transformatora ostaje u P2 ). stvarne jediniˇne cijene podudarne su s cijenama u stupcu R2 . tre´i je silos ispraˇnjen). Rijeˇite transportni problem: nadjite optimalni plan transporta i izraˇunajte s c minimalni troˇak ako se drugom raˇunskom centru treba isporuˇiti s c c bar 50% traˇenih raˇunala.Poˇetno baziˇno rjeˇenje odredite metodom sjeverozapadnog kornera.

160 i 220km. 180. x2. 150 i 145 kilometara. 130. jediniˇne cijene u c dodanom retku opet moraju biti medusobno jednake i to maxj {cij }. Od tre´eg je 180. x4. s tako da ukupni tonski kilometri budu najmanji. kao i kilometraˇa dani su tabliˇno: z c 79 .4 = 2. x2. 200.1 = s 8.1 = 4. jediniˇne cijene u c dodanom stupcu moraju biti medusobno jednake i to jednake: maxi {cij }. 50 i 60 kilometara do svake od stanica i ˇetvrtog: c c 200. c Zadaci: z c 1. 2.3 = 30. ako se u retku. c s c c Dokazano je da se plan transporta ne mijenja. 30 i 18 vagona. c Ako se otvoreni problem zatvara dodavanjem retka. gdje je svaka pojedina cij minimalna jediniˇna cijena u svakom od redaka c poˇetnog. c Prvi je kolodvor udaljen od svake stanice redom po 120. 30 i 20 vagona. x3. odnosno stupcu. otvorenog problema. Drugi je kolodvor udaljen od stanica 95. z (rjeˇenje:x1. x5.1 = 12.4 = 18.6 6. otvorenog problema.1 Razliˇite modifikacije transportnog probc lema Promjena koeficijenata funkcije cilja Koeficijenti funkcije cilja u transportnom problemu su jediniˇni trˇkovi transc s porta. 20. svakoj jediniˇnoj cijeni oduzme ista vrijednost. Na ˇeljezniˇkim kolodvorima nalazi se redom: 12. Velike vrijednosti jediniˇnih troˇkova nespretne su za ”ruˇno” raˇunanje. x5. Ponuda i potraˇnja u z tonama. 80. 190 i 100. Rijeˇite transportni problem prijevoza nafte iz tri rafinerije u pet gradova. (vag · km)min = 6720). c Ako se otvoreni problem zatvara dodavanjem stupca.2 = 20. ˇ Zeljezniˇke stanice trebaju u nekom periodu po 24. Napravite takav plan transporta vagona da je umnoˇak vagona i kilometara minimalan. 24. gdje je svaka pojedina cij minimalna jediniˇna cijena u svakom od stupaca c poˇetnog.

Transportni troˇkovi z s po jednom kilogramu soli iz prve solane do svakog od gradova iznose redom 2.B. c s a koliko je pove´anje troˇkova u sluˇaju da dodje do prekida pruge od c s c kolodvora C do stanice broj 3. (T = 280. 3 i 4. a iz tre´eg c c 0. druga c 60.80 i 90 tona soli. Izraˇunajte optimalni plan transporta. 2. tre´a 80 i ˇetvrta 50 vagona. Zadaci: 1. 3. 2.3. Odredite onaj plan prijevoza koji ´e biti c najjeftiniji. Tri solane proizvode dnevno redom 60.0 i 1 kunu. M > 3max(cij ) i MODI metodom izbjegava se baziˇno rjeˇenje u kojem bi xij bila baziˇna c s c varijabla.ako se uzme c∗ = M ≥ 3 · max(cij ) dobiva se T ∗ = 330 i 3.0 i 3 kune.1. troˇak se pove´a za ∆T = 120000kn) s s c 80 . Tri kolodvora A.1. Koliki je najmanji troˇak transporta.60. s 6.C i D potraˇuju dnevno po 50. 80 i 100 vagona. 2 i 0 . Gradovi A. ako prva stanica treba 40.3 pove´anje od 50 novˇanih jedinica.40 i 30 tona soli. 2 i jednu novˇanu jedinicu.3 i 3 kune. Izraˇunajte minimalni troˇak transporta i izraˇunajte za c s c koliko se pove´a troˇak ako se ukinu prodavaonice prve i tre´e solane u c s c gradu C? (rjeˇenje: T = 190000kn. a prijevoz po kili soli iz tre´e solane u svaki od c gradova iznosi 2.) c c 2. Troˇkovi transfera iz prvog kolodvora c c s do odgovaraju´ih stanica su 1. iz drugog 4. Troˇkovi prijevoza iz druge po kilogramu iznose s redom: 4.2 Nedopustive komunikacije Nedopustiva komunikacija iz i-tog ishodiˇta u j-to odrediˇte elegantno se s s rjeˇeva supstitucijom s cij = M.R1 R2 R3 bj G1 85 65 90 35 G2 100 75 90 55 G3 75 85 70 60 G4 80 90 65 50 G5 70 95 50 45 ai 100 105 80 (rjeˇenje: minimalno 16625tkm).B i C imaju na raspolaganju 60.

s (rjeˇenje: Togr = 1072. 7. Na svaku s relaciju smijemo poslati najviˇe do 200t. S3 . Dnevni c kapaciteti pogona. S2 . Cijene prijevoza po toni s ugljena iz R1 su: 1. R2 i R3 kapaciteta redom po 300. Tnorm = 1022.3 Ograniˇeni kapaciteti komunikacija c Ograniˇeni kapaciteti komunikacija sloˇen je zahtjev na transportni problem. 250 i 450 tona dnevno. 10. 4 novˇane jedinice.6. pa se ˇitatelj moli da obavezno prouˇi s c c taj dio u udˇbeniku. 1. Ako na s svaku relaciju moˇete poslati najviˇe 50hl mlijeka. 400 i 300 tona. 3. c (rjeˇenje: T = 3250 novˇanih jedinica) s c 2. Mljekara sa ˇetiri svoja pogona snabdijeva mlijekom tri naselja. iz R2 : 5. a iz R3 : 3. c z Postupak je detaljno objaˇnjen u [1]. 2. z Zadaci: 1. razlika je 50 novˇanih jedinica ) s c 81 . izraˇunajte razliku z s c u troˇkovima takvog plana i plana bez zahtjeva. vozi se ugljen u tri prodajna skladiˇta ogrjeva: S1 . potrebe naselja i jediniˇne cijene transporta u odnosu c na hektolitre dani su u tablici: N1 N2 N3 P1 15 6 7 100 P2 7 4 11 55 P3 11 12 5 49 P4 4 8 10 96 40 120 50 Napravite takav plan transporta da troˇkovi budu minimalni. Iz tri rudnika R1 . s Dnevne potrebe tih skladiˇta su redom 300.

300 i 500km. Dobova. Sibeniku i Splitu trebamo z redom 180. c z (rjeˇenje: 130 vagona ipak ´e putovati 600km od Vinkovaca do Zadra s c i to ´e biti vagoni koji ´e najdalje putovati. Izuzetno opasan plin treba prevesti ˇeljeznicom. 80 i 150 vagona. s s z c 2.6. Udaljenost kolodora u Zadru do spomenutih ˇ odrediˇta su redom: 450. 170.) s z 82 . Sibenik je udaljen redom s do spomenutih odrediˇta 560. 360.4 Minimizacija vremena transporta Koeficijenti u funkciji cilja sada se interpretiraju kao duljina putovanja. c Udaljenosti kolodvora u Rijeci do spomenutih odrediˇta iznosi redom: s 280. 90 i 100 vagona za prijevoz kamiona. U Rijeci.) c c 3. Proizvodnja plina. dok je iz Splita do s odrediˇta po 600. Napravite plan prijevoza s po kojem najmanje vagona putuje najve´om kilometraˇom. 500. Zadan je transportni problem gdje veliˇine cij = tij oznaˇavaju vremena c c transporta u satima. U Republici Hrvatskoj iznenada je donesen zakon da se kamioni moraju ˇ transportirati ˇeljeznicom. 100 i 780 kilometara. 180 i 680km. ako one poˇinju istovremeno: c I1 I2 I3 bj O1 6 7 8 60 O2 4 4 7 60 O3 3 3 4 60 O4 5 5 3 20 ai 80 70 50 (rjeˇenje: 60 jedinica putuje 6 sati i to se ne moˇe popraviti. s c Zadaci z 1. potraˇnja i vremena transporta u satima zadana su tabliˇno: z c O1 O2 O3 O4 proizvodnja P1 3 15 6 4 55 P2 10 8 10 5 80 P3 4 3 6 10 40 potrebe 55 55 90 20 (rjeˇenje: Najbolje ˇto se moˇe posti´i je da 5t putuje iz P2 u O3 10h). Zadru. 160. Kotoriba. 280 i 600km. Zahtjev se sastoji u tome da ˇto manja koliˇina robe bude na najduljem putu. 420. Ploˇe i Vinkovci imaju na raspolaganju redom:120. Nadjite minimalno vrijeme svih dostava. 160.

Na uzgajaliˇtima je s c s na raspolaganju: 80t. Treba napraviti takav plan da je ˇto je mogu´e manje ribe na najduljem putu. 150t i 110t dnevno. 160t dnevno. Da bi iz I2 riba doˇla s u spomenute ribarnice treba po 1. I2 . 40t. ) s c c c 83 .9. te po 4 sata do ribarnica R3 i R4 . Iz uzgajaliˇta I1 s do ribarnica prijevoz traje redom: 2. R2 . Svako jutro riba kre´e put s c ribarnica koje se nalaze u mjestima R1 . prijevozi iz I3 c traju 5. a ribarnice potraˇuju redom: z 100t.5. dok ´e ostala riba putovati kra´e.7. Konaˇno. I3 . R3 i R4 . (rjeˇenje: 110t ribe putovat ´e 4h . Riba se izlovljava u uzgajaliˇtima I1 .4.9 i 6 sati.3 i 8 sati. 120t.

Interpretiramo li cij kao vremena potrebna za izvrˇenje svakog pos jedinog transporta. Ponuda izvora i potraˇnja odrediˇta transportnog problema zadana je tabliz s com. Zadatak je napraviti plan po kojem ´e riba najkra´e biti na cesti. Rijeˇite transportni problem zadan tablicom: s I1 I2 I3 bj O1 15 9 23 19 O2 40 15 42 42 O3 40 15 42 42 ai 160 250 90 Za koliko bi se pove´ao troˇak. Iz tih luka riba se dostavlja u pet gradova. 80 i 100 tona. 1. 4. a vi napravite plan u kojem ´e tonski s c c c kilometri biti minimalni. 2. 8 i 9 z tona ribe. 3 c c i 4 sata. 3. 60. 6. 2. 80. 2.5 Problemski zadaci 1. Ako se iz prve luke do gradova riba dostavi za 3. 90 i 45 tona mjeseˇno. Za koliko ´e se pove´ati mjeseˇni tonski kilometri. 2. 3 i 4h. c c c ako zbog vremenskih neprilika budu odsjeˇeni druga ˇe´erana i prvi grad? c s c S1 S2 S3 S4 G1 45 40 55 65 G2 45 55 65 60 G3 60 55 65 70 G4 100 90 85 75 c 4. c c 84 . 5 i 6 sati. 1 i 5 sati. Ribarnica ima ˇetiri ribarske luke u kojima se dnevno izlovi po 7t robe. kada bi traˇili da potpuno ispraznimo tre´i c s z c izvor? 3. c s c I1 I2 I3 bj O1 2 4 5 40 O2 5 7 3 10 O3 9 3 5 15 O4 6 8 0 100 ai 10 80 60 2.6. iz druge za 4. koji dnevno potraˇuju 4. te iz ˇetvrte treba 5. Korporacija ima 4 ˇe´erane mjeseˇnog kapaciteta 50. odredite takav plan da ukupno vrijeme transporta bude najkra´e i da ˇto je mogu´e manje tereta putuje najdulje. Gradovi s c c koji potraˇuju ˇe´er trebaju redom 75. Udaljenost z s c c ˇe´erana i gradova dani su tabliˇno. iz tre´e za 1. 3. 5.

Rjeˇenja problemskih zadataka s 1. 15 jedinica robe putuje 8 vremenskih jedinica, dok ostala roba putuje kra´e. c 2. T0 = 1431; Tprazan
tre´i c

= 3614; ∆T = 2183 novˇanih jedinica. c

3. T0 = 16625; Todsjeˇeno = 16925; ∆T = 300 novˇanih jedinica. c c c c c 4. 5t ´e putovati 4h, dok ´e ostala roba putovati kra´e.

6.6

Razni zadaci

1. Na kolodvorima A, B, C i D nalazi se redom 45,55,30 i 45 praznih vagona. Oni su u odredjenom periodu potrebni u stanicama 1,2,3,i 4, redom po 50,40,30 i 20 vagona. Ako su jediniˇni troˇkovi prijevoza c s vagona iz kolodvora A u stanice 2,1,3,4 novˇane jedinice; iz B: 3,1,1,2; c iz kolodvora C: 4,2,3,3, a iz kolodvora D: 1,4,2 i 3 novˇane jedinice, c nadjite optimalni plan transporta praznih vagona i izraˇunajte najc manji mogu´i troˇak tog transporta. c s (rjeˇenje: T = 165 novˇanih jedinica) s c 2. Nadjite optimalno rjeˇenje transportnog problema: iz ˇetiri tvornice s c obu´e kapaciteta 8, 9, 12 i 16 tisu´a pari mjeseˇno treba cipele dostaviti c c c do ˇetiri grada koji mjeseˇno potraˇuju 7, 10, 6 i 15 tisu´a pari. Prijevoz c c z c po jednom paru cipela iz prve tvornice u gradove redom iznosi: 1,2,3,4 kn; iz druge tvornice: 3,2,5,6 kuna, iz tre´e: 0,5,1,4 kune i iz ˇetvrte: c c 0,2,0 i 1 kunu. Izraˇunajte najmanji mogu´i troˇak. c c s (rjeˇenje: T = 40000kn) s s 3. Iz tri cementare cement se prevozi do tri gradiliˇta. Dnevni kapaciteti cementa, potrebe gradiliˇta i jediniˇni troˇkovi prijevoza dani su tabliˇno: s c s c C1 C2 C3 bj G1 3 7 2 70 G2 4 1 3 180 G3 2 4 5 50 ai 120 80 150

Nadjite plan transporta koji ´e imati minimalni troˇak i izraˇunajte taj c s c troˇak. (rjeˇenje: T = 640) s s 85

4. Tri prˇionice ispeku mjeseˇno redom po: 10,15 i 25 tona kave. Kava se iz z c prˇionica transportira u ˇetiri prodajna srediˇta i to: prvo traˇi 5 tona, z c s z drugo 10, tre´e 20 i ˇetvrto 15. Troˇkovi transporta po jednoj toni iz c c s prve prˇionice u svako od prodajnih srediˇta redom iznose: 800,300,500 z s i 200 kuna. Za drugu prˇionicu oni su redom: 400,100,600 i 700 kuna. z Tre´a prˇionica ima po toni troˇak do prodajnih mjesta: 100,900,400 i c z s 300 kuna. Treba izraˇunati minimalni troˇak i na´i odgovaraju´i plan. c s c c (rjeˇenje: T = 14000 kuna). s c c s 5. Tabliˇno je zadan transportni problem s jediniˇnim troˇkovima prijevoza: I1 I2 I3 I4 bj O1 20 26 16 11 8 O2 9 22 13 25 11 O3 24 13 25 4 9 O4 21 1 2 5 7 O5 19 8 3 6 8 ai 12 14 7 10

Odredite optimalni plan prijevoza iz zadanih ishodiˇta u odrediˇta i s s izraˇunajte minimalni troˇak prijevoza. c s (rjeˇenje: T = 322) s 6. Rijeˇite transportni problem i izraˇunajte ukupni troˇak transporta, s c s poˇtuju´i ograniˇenje od 100 jedinica koje se mogu poslati na svaku od s c c relacija. I1 I2 I3 bj O1 6 6 3 130 O2 O3 14 8 10 18 1 4 180 90 ai 100 140 150

Za koliko se pove´a troˇak, ako je onemogu´ena komunikacija I3 O2 . c s c (rjeˇenje: T0 = 1850; T1 = 2780; ∆T = 830 novˇanih jedinica viˇe) s c s

86

6.7

Problemski zadaci

1. Rijeˇite transportni problem i izraˇunajte minimalni troˇak transporta. s c s Za koliko se pove´a troˇak ako dode do prekida komunikacije I2 O4 ? c s I1 I2 I3 bj O1 O2 O3 O4 10 15 11 8 5 8 12 3 9 4 10 20 1610 240 450 780 ai 1200 850 1030

2. Rijeˇite transportni problem ako je maksimalno mogu´e optere´enje s c c komunikacije 50. Izraˇunajte minimalni troˇak. c s I1 I2 I3 bj O1 8 5 2 40 O2 1 7 3 55 O3 2 5 9 60 O4 9 3 4 20 ai 50 50 75

3. Zadan je transportni problem tablicom u kojoj su navedena vremena prijevoza: I1 I2 I3 bj O1 15 10 12 75 O2 20 25 18 35 O3 25 20 24 45 O4 15 40 30 85 O5 15 30 36 60 ai 50 100 150

Odredite plan transporta da vrijeme najve´e dostave bude minimalno. c c s s s 4. Na´i optimalni plan transporta iz dva skladiˇta u ˇest centara potroˇnje. Jediniˇni troˇkovi, kapaciteti skladiˇta i potraˇnje centara dani su u c s s z tablici: C1 C2 C3 C4 C5 C6 2 4 7 1 3 8 40 5 6 12 9 1 2 50 10 7 20 50 5 8

87

Tprekid = 23210.Rjeˇenja problemskih zadataka s c 1. 3. pa pove´anja nema. 95 jedinica robe putuje 30 vremenskih jedinica i to se ne moˇe popraviti. T = 363 novˇanih jedinica. T = 475 i uvjet je odmah postignut. T0 = 23210. z 4. 2. c 88 .

7}).7 Transportna mreˇa z Transportna mreˇa je orijentirani graf bez petlje. . z (rjeˇenje: l = 78. Elemente matrice razliˇite od nule moˇemo interpretirati na dva naˇina: c z c c . s jednim ulaznim ˇvorom z c i jednim izlaznim ˇvorom.1 Ispitni zadaci              1. T = 98. 7. c c z Ako je element matrice jednak nuli. . Zatim elemente interpretirajte kao kapacitete c z lukova. s {3. odredite c najkra´i put kroz mreˇu. pa odredite maksimalni tok kroz mreˇu. sjeciˇta se interpretiraju kao da su c s denivelirana. z c Ako se komunikacije sijeku izvan ˇvorova.kapacitet jednosmjerne komunikacije iz i-tog u j-ti ˇvor c Nema algoritma za crtanje transportne mreˇe i samo u nekim sluˇajevima z c transportna mreˇa ispada planarna: komunikacije se sijeku samo u ˇvorovima. Praktiˇno je mreˇu zadati matricom incidencije. Zadana je matrica transportne mreˇe z 0 40 24 40 0 0 0  0 0 16 0 18 0 0   0 0 0 0 14 36 0   0 0 50 0 0 0 38    0 0 0 0 0 44 60   0 0 0 0 42 0 80   0 0 0 0 0 0 0  Ako elemente matrice interpretiramo kao udaljenosti ˇvorova. .udaljenost jednosmjerne komunikacije iz i-tog u j-ti ˇvor . rez minimalnog kapaciteta je {1. Provjerite vrijednost z maksimalnost toka nalaˇenjem reza minimalnog kapaciteta. . 2} ∪ 89 . znaˇi da ne postoji luk iz i-tog ˇvora u c c j-ti.

Odredite najkra´i put.2. Na´i maksimalni tok i minimalni put transportne mreˇe zadane matricom:         M=         0 25 30 50 0 0 0 0 0 0 0 16 0 18 0 0 0 0    0 0 0 0 14 36 0 0 0   0 0 50 0 0 38 0 0 0   0 0 0 0 0 0 44 60 0    0 0 0 0 42 0 0 80 0   0 0 0 0 0 0 0 36 50    0 0 0 0 0 0 0 0 70  0 0 0 0 0 0 0 0 0  (najkra´i put je 137: 1 − 2 − 5 − 7 − 9.         A=       0 30 12 80 0 0 0 0 0 0 30 25 30 0 0 0 0 18 0 30 50 0 0 0 0 0 0 0 25 0 50 0 0 0 0 25 0 20 25 0 0 0 0 0 0 0 28 35 0 0 0 0 0 25 0 50 0 0 0 0 0 0 0 0                (rjeˇenje: l = 115. . . 1 − 2 − 5 − 6 − 8. Nacrtajte transportnu mreˇu zadanu matricom. rez c minimalnog kapaciteta: {1} ∪ {2. . z c nadjite maksimalni tok i rez minimalnog kapaciteta. . 9}). . .) T = 85. a maksimalni tok 105. . 90 . s kapaciteta je {1. . 7} ∪ {8}. rez minimalnog c z 3.

6. Transportna je mreˇa zadana matricom. 2. 3. 7. 5. 5. 3. Koliki je taj kapacitet? Odredite najkra´i c put. z         M=       0 45 55 60 0 0 0 0 0 0 0 15 0 60 30 0    0 0 0 0 45 0 0 0   0 0 0 0 5 0 40 0    0 0 0 0 0 0 10 50   0 0 0 0 0 0 0 30    0 0 0 0 0 5 0 65  0 0 0 0 0 0 0 0  Elemente matrice interpretirajte kao kapacitete komunikacija i odredite rez minimalnog kapaciteta. rez minimalnog kapaciteta je {1. Transportna je mreˇa zadana matricom ˇiji elementi predstavljaju kaz c pacitete lukova transportne mreˇe: z          M=        0 40 35 0 0 15 0 0 0 0 0 0 15 20 0 0 0 0    0 0 0 0 0 10 25 0 0   0 0 0 0 10 0 0 10 25   0 0 0 0 0 0 0 40 0    0 0 0 0 15 0 15 35 0   0 0 0 0 0 0 0 0 10    0 0 0 0 0 0 0 0 25  0 0 0 0 0 0 0 0 0  Odredite rez minimalnog kapaciteta i taj kapacitet. 8} ∪ {4. 4} ∪ {2.4. (rjeˇenje:T = 135. s najkra´i put je 110: 1 − 2 − 7 − 6 − 8) c 91 . 7. (rjeˇenje: rez {1. 8}. 9} ima minimalni kapacitet T = 50) s 5.

6. ) 7. 2. c         T =         0 50 60 0 0 0 0 0 0 0 0 40 30 20 0 0 0 0    0 0 0 0 10 10 0 0 0   0 0 0 0 0 0 40 0 0   0 0 0 30 0 15 25 10 0    0 0 0 0 0 0 0 45 0   0 0 0 0 0 0 0 10 35    0 0 0 0 0 0 5 0 45  0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 − 2 − 5 − 8 − 7 − 9.6. . . rez: {1. U transportnoj mreˇi zadanoj matriˇno odredite najkra´i put. rez minimalnog kapaciteta: {1. najve´i z c c c mogu´i tok i rez minimalnog kapaciteta. Zadana je matrica transportne mreˇe: z           M=          0 30 40 50 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 20 0 60 0 0 0 0 40 0 0 0 50 0 0 0 0 0 0 30 0 0 20 0 0 30 0 0 0 0 0 0 10 10 30 0 0 0 0 0 0 0 0 0 20 0 0 0 0 0 0 0 0 0 30 0 10 0 0 0 0 0 0 0 0 10 40 0 0 0 0 0 0 0 0 0 20 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0                     Nacrtajte transportnu mreˇu odredite najkra´i put kroz mreˇu i makz c z simalni tok. 3} ∪  (rjeˇenje: l = 120 : s {4. 7. 5. maksimalni tok: s c T = 70. 9} ∪ {10}. 9}) 92 . (rjeˇenje: najkra´i put l = 70 : 1 − 2 − 5 − 7 − 10. T = 70. . . 8.

8. Nacrtajte mreˇu i odredite z z najkra´i put. T = 85. 2. Nacrtajte mreˇu. c        A=      0 20 40 60 0 0 0  0 0 50 20 30 0 0   0 0 0 70 20 0 0   0 0 0 0 15 20 0    0 0 0 30 0 50 0   0 0 0 0 0 0 120   0 0 0 0 0 0 0 T = 60. Odredite z z najkra´i put. 4} ∪ {5. c z      A=     0 30 45 0 0 0 0 0 15 20 0 0    0 0 0 10 15 0   0 0 0 0 0 35    0 0 0 20 0 25  0 0 0 0 0 0  (rjeˇenje: rez minimalnog kapaciteta: {1. s 1 − 2 − 5 − 6 − 8. 7}) 1 − 2 − 4 − 6 − 7. 1 − 2 − 4 − 6. 7} ∪ {8}) 10. nadite maksimalni tok i rez minimalnog kapaciteta. s {6. . 6}. . tok: T = 50. 2. 3. 4. Odredite rez minimalnog z kapaciteta. Zadana je matrica A transportne mreˇe. maksimalni tok i rez minimalnog kapaciteta. rez: {1. 3. Zadana je matrica A transportne mreˇe. 5} ∪  (rjeˇenje: l = 180. Matrica transportne mreˇe zadana je s A. 9. maksimalni tok i najkra´i put kroz mreˇu. c        A=        0 30 12 80 0 0 0 0 0 0 30 25 30 0 0 0 0 18 0 30 50 0 0 0 0 0 0 0 25 0 50 0 0 0 0 25 0 20 25 0 0 0 0 0 0 0 28 35 0 0 0 0 0 25 0 50 0 0 0 0 0 0 0 0                (rjeˇenje: l = 115. .) c 93 . s najkra´i put l = 85. rez: {1. .

. odredite maksimalni tok i rez minimalnog kapaciteta. 9}) 94 . 6})  (rjeˇenje: l = 80. s 1 − 2 − 4 − 6. Matrica je zadana:      A=     0 30 45 0 0 0 0 0 0 10 35 0    0 25 0 0 10 0   0 0 0 0 20 40    0 0 0 0 0 45  0 0 0 0 0 0 T = 55. . Zatim. U transportnoj mreˇi zadanoj matricom odredite najkra´i put. rez: {1. 5. Interpretiraju´i elemente matrice kao duljine lukova transportne mreˇe. 3} ∪ {4. . tumaˇe´i ˇlanove matrice A kao kac c c c pacitete lukova. . T = 45. 12. 3} ∪  (rjeˇenje: l = 85. maksiz c malni tok i rez minimalnog kapaciteta.11.          M=        0 25 30 0 0 0 0 0 0 0 0 30 15 10 0 0 0 0    0 0 0 0 15 5 0 0 0   0 0 0 0 0 0 30 0 0   0 0 0 25 0 5 15 10 0    0 0 0 0 0 0 0 35 0   0 0 0 0 0 0 0 10 35    0 0 0 0 0 0 15 0 45  0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 − 2 − 5 − 7 − 9. s {4. 2. 2. rez: {1. c z odredite najkra´i put.

          T =          0 50 85 65 0 0 0 0 0 0  0 0 20 0 35 0 10 0 0 0   0 0 0 20 45 0 0 60 0 0   0 0 0 0 0 30 0 0 35 0    0 0 0 0 0 0 0 45 0 0   0 0 20 0 0 0 0 0 40 0    0 0 0 0 25 0 0 45 0 40   0 0 0 0 0 0 0 0 0 55   0 0 0 0 0 0 0 60 0 25   0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1−2−7−10.13. Matricom je zadana transportna mreˇa. 9}∪  (rjeˇenje: l = 100. a zatim ih interpretirajte c kao kapacitete prometnica u jedinici vremena. T = 90. a zatim i maksimalan tok. tako da elemente matrice poisc tovjetite s udaljenostima medju ˇvorovima. Nacrtajte mreˇu. 2. 5. s {7. 8. 6. 3. 4. rez: {1. Odredite z z najkra´i put. 10}) 95 .

Nacrtajte mreˇu. c      A=     0 30 45 0 0 0 0 0 15 20 0 0    0 0 0 10 15 0   0 0 0 0 0 35    0 0 0 20 0 25  0 0 0 0 0 0  2.         T =         0 12 14 22 0 0 0 0 0 0 0 10 0 11 0 0 0 0    0 0 0 0 9 20 0 0 0   0 0 27 0 0 21 0 0 0   0 0 0 0 0 0 24 32 0    0 0 0 0 23 0 0 42 0   0 0 0 0 0 0 0 20 27    0 0 0 0 0 0 0 0 37  0 0 0 0 0 0 0 0 0  z z 3. nadite maksimalni tok i rez minimalnog kapaciteta. Zadana je matrica transportne mreˇe. Odredite najkra´i put.7. nadjite maksimalni tok i rez minimalnog kapaciteta. c      A=     0 30 45 0 0 0 0 0 0 10 35 0    0 25 0 0 10 0   0 0 0 0 20 40    0 0 0 0 0 45  0 0 0 0 0 0  96 . Nacrtajte mreˇu.2 Problemski zadaci 1. Na´i maksimalni tok i najkra´i z c c put. Zadana je matrica A transportne mreˇe. Zadana je matrica A transportne mreˇe. Odredite z z najkra´i put.

najkra´i put 74. 3} ∪ {4. Najkra´i put je 80.Rjeˇenja problemskih zadataka s c 1. 5. 2. maksimalni tok je 45. 5. 6}. 6}. maksimalni tok 55. c 3. Najkra´i put iznosi 85 duljinskih jedinica. 3} ∪ {4. Maksimalni tok je 48. a rez minimalnog kapaciteta: c {1. 97 . dok je rez minimalnog kapaciteta {1. 2. 2.

c s Prvi zadatak donosi jedan bod. 98 . Tre´i je transportni problem. a ˇetvrti je vezan s c c c uz transportnu mreˇu. pa se gledaju samo c c c zadaci koji imaju toˇna rjeˇenja. Prvi zadatak vezan je uz c grafiˇko rjeˇavanje linearnog problema.8 Primjeri pismenih zada´a c Najvaˇnija stvar za ve´inu studenata su ispiti. Pismeni dio ispita sastoji se od ˇetiri zadatka. drugi i tre´i po dva i ˇetvrti jedan bod. Ispit iz Matematiˇkih metoda z c c u prometu sastoji se od pismenog i usmenog dijela. Za izlazak na usmeni. z Budu´i se radi o raˇunanju. Drugi zadatak linearnog programic s ranja rjeˇava se numeriˇki. inzistira se na toˇnosti. c c Student koji je skupio barem tri boda zadovoljio je na pismenom dijelu ispita. potrebno je zadovoljiti na pismenom dijelu ispita.

  0 0 0 0 0 44 60   0 0 0 0 42 0 80   0 0 0 0 0 0 0  Elemente matrice interpretirajte kao udaljenosti ˇvorova i izraˇunajte c c najkra´i put kroz mreˇu. z 99 . Rijeˇite transportni problem i izraˇunajte ukupni troˇak transporta: I1 I2 I3 bj O1 6 6 3 130 O2 O3 14 8 10 18 1 4 180 90 ai 100 140 150 4. z ≤ ≤ ≤ ≥ 4 3 3 0 ≤ ≤ ≤ ≥ 24 42 9 0 s c s 3.Matematiˇke metode u prometu c 1. y 2. y. Zadana je matrica transportne mreˇe: z        M=      0 40 24 40 0 0 0  0 0 16 0 18 0 0   0 0 0 0 14 36 0   0 0 50 0 0 0 38  . Zatim elemente matrice interpretirajte kao c z kapacitete lukova i nadjite maksimalni tok kroz mreˇu. Rijeˇite linearni problem numeriˇki: s c max(6x + 12y + 3z) x + 3y 2x + y y + 4z x. Rijeˇite problem linearnog programiranja grafiˇkom metodom: s c max(4x + 10y) x + 4y 6x + 2y x+y x.

2. 100 . 4. 3.Matematiˇke metode u prometu c 1. a po trojica c za svaki zrakoplov od 40t. 1.         T =        0 25 26 34 0 0 0 0 0 0 0 13 0 14 0 0 0 0    0 0 0 0 10 23 0 0 0   0 0 38 0 0 28 0 0 0   0 0 0 0 0 0 27 40 0  . 40. Pri izradi jedinice prvog c proizvoda potroˇi po jednu jedinicu svake sirovine. Od 100 elektriˇara. Jediniˇni c c z c troˇkovi prijevoza iz prvog skladiˇta u svaku od prodavaonica iznose redom s s 3. 3. 70 i 55 tona robe mjeseˇno. Na trˇiˇtu imamo tri vrste teretnih zrakoplova razliˇitih nosivosti:40t. 55. s c s ˇ s c 3. Iz drugog skladiˇta 2. Sest robnih ku´a mjeseˇno potraˇuju redom po 20. Struˇnjaka za pregled navigacionih uredjaja ima 110. Iz tre´eg: s c 1. Zadana je matrica kapaciteta lukova transportne mreˇe. s z 4. od druge 7 i od tre´e 5 jedinica. da bi utrˇak od prodaje proizvoda bio najve´i? z c zs c 2. dok je po jedan potreban za svaku manju letjelicu. 4. a za 50-tonce trebaju po ˇetvorica. Odredite optimalni plan prijevoza i ukupni troˇak. 2. 3 i 1 kunu. c c Od 130 raspoloˇivih mehaniˇara po tri su potrebna za pregled najve´ih letz c c jelica. 2 i 0 kuna. a drugoga jednu novˇanu jedinicu. Prijevoz jedne tone tereta donosi dobit od 7500kn. dvojica trebaju za svaki zrakoplov od 50t. Poduze´e izraduje dva tipa proizvoda od tri sirovine. pri izradi jedinice drugog s proizvoda potroˇi tri jedinice prve i jednu jedinicu druge sirovine. ako svi imaju istu cijenu. Od prve sirovine ima c na raspolaganju 15. Tereta ima u izobilju. Kako c planirati proizvodnju. c Koliko kojih trakoplova kupiti.  0 0 0 0 26 0 0 45 0    0 0 0 0 0 0 0 23 30   0 0 0 0 0 0 0 0 40  0 0 0 0 0 0 0 0 0  Nadjite rez minimalnog kapaciteta. 30. ali je ograniˇen broj struˇnjaka za dnevno servisiranje letjelica. 0 i 1 kunu. a ˇelimo zaraditi z ˇto je mogu´e viˇe? Svaki zrakoplov dnevno napravi po jedan let. 50t. 0. 1. Na skladiˇtima se nalazi redom po 60. 15 i 35 tona robe. Prodajva s cijena prvog proizvoda je dvije. od kojih za letjelice od c 40t treba po jedan. 10t.

s c c [2] Proskurjakov I. Rjeˇenja drugog oglednog primjera: s 1. 3.: Sbornik zadaˇ po lineinoi algebre. T = 185 4. Zagreb. c 1999. 7}. 6. Zagreb. 9}. uz maksimalni utrˇak od 12 novˇanih jedinica. Mudro je proizvesti 5 komada prvog i dva drugog proizvoda. Fakultet prometnih znanosti. tada oni mogu prevest 2300t i maksimalno zaraditi 17. 5. 4.:Matematiˇka natjecanja uˇenika osnovnih ˇkola. 5. z c 2.000kn.: Matematika II. FPZ. Matematiˇki odjel PMF-a c c Sveuˇiliˇta u Zagrebu i HMD. z = 1 2 3. 2} ∪ {3. Literatura [1] Paˇagi´ H. 2. Zagreb. Zagreb.:Matematiˇke metode u prometu. c 4. 2003. [6] Pavkovi´-Svrtan-Veljan: Matematika-zbirka zadataka s uputama i c ˇ rjeˇenjima. Zagreb. max = 66 2. 3. T = 1850 novˇanih jedinica. III. rez: {1.V. 6. Nauka. 1995. Ako se nabavi 18 letjelica od 40t. c 1984. Moskva. Skolska knjiga. [3] Stoˇi´ V. y = 5.:Linearna Algebra I. HMD. c s [5] Kovaˇ Striko E. l = 78. 8} ∪ {7. II. x = y = 1. [4] Horvati´ K. 1983. x = 4. T = 98. 4. sc c c s 1994. 250.Rjeˇenja prvog oglednog primjera ispita: s 1. 23 od 50t i 43 od 10t. s 101 . Rez: {1.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful