Uvod u praktično korištenje PC-a

Ekonomski fakultet u Sarajevu Katedra za menad`ment i informacione tehnologije

UVOD U PRAKTI^NO KORI[TENJE PERSONALNOG KOMPJUTERA

Sarajevo, 2004.

Naziv djela: UVOD U PRAKTI^NO KORI[TENJE PERSONALNOG KOMPJUTERA Izdanje: prvo Godina izdanja: 2004. Glavni urednik: dr Milo{ TRIFKOVI], Dekan Urednik: dr Hasan MURATOVI] Izdava~: Ekonomski fakultet u Sarajevu Recenzenti: dr Hasan MURATOVI]; dr Nedjeljko BILI] Autori: dr Zlatko LAGUMD@IJA dr Nijaz BAJGORI] dr Aida HABUL mr Zlatan [ABI] mr Savo STUPAR Tarik ZAIMOVI] Kemal KA^APOR Dragan IVANOVI] Tihomir VESELINOVI] Lektor: Rade MARKOVI] Fotografija i grafi~ki dizajn: Adnan HAD@I] Tehni~ko ure|enje i obrada: Samira SALIHBEGOVI] [tampa: Arch Design d.o.o Za {tampariju: Esad ^ESOVI] CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 004.382.7 (075.8) (076) 004.451 (075.8) (076) 004.7 (075.8) (076) UVOD u prakti~no kori{tenje personalnog kompjutera / [autori Zlatko Lagumd`ija ... [et al.]. Sarajevo : Ekonomski fakultet, 2004. - 242 str. : ilustr. ; 24 cm ISBN 9958-605-59-7 1. Lagumd`ija, Zlatko COBISS.BH-ID 13318662 Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta broj 04-15-2708-1/04 od 25.06.2004. godine, publikacija je proizvod iz ~lana 19. ta~ka 10. Zakona o porezu na promet poizvoda i usluga na ~iji se promet na pla}a porez na promet proizvoda.

KRATAK SADR@AJ KNJIGE

1.
1.1. 1.2. 1.3. 1.4.

Windows XP ..................................................................................................5 Uvod ..................................................................................................................9 Windows Explorer ............................................................................................23 Pode{avanje va{eg kompjutera............................................................................41 [ta je to novo donio Windows XP? ..............................................................59 Kompjuterske mre`e i Internet ..............................................................63
Komunikacija u lokalnoj mre`i ........................................................................67 Me|usobno povezane lokalne mre`e ............................................................91 Internet ............................................................................................................93 Web pretra`iva~i ............................................................................................111 Dial-up networking - spajanje na Internet ....................................................117 Sigurnost podataka ........................................................................................125

2.
2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6.

3.

3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.5. 3.6.

Adobe Acrobat ..........................................................................................133 Uvod u Adobe Acrobat ................................................................................137 Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata............................................140 Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF ............................150 Konvertovanje prezentacije PowerPointa ....................................................160 Konvertovanje Excelovog dokumenta i po~etak pregleda ..........................164 Konvertovanje i slanje datoteke kao attachmenta u Microsoft Outlooku..............................................................168 3.7. Razmatranje parametara bezbjednosti ........................................................170 UNIX i otvorene platforme ..................................................................177
Nastanak i razvitak Unixa ............................................................................181 Verzije Unixa ..................................................................................................185 Upravljanje datotekama ................................................................................189 X-Windows ....................................................................................................203 Pojam platforme ............................................................................................206 Otvorenost platformi ....................................................................................208 Otvoreni softver ............................................................................................210

4.
4.1. 4.2. 4.3. 4.4. 4.5. 4.6. 4.7.

5.

U~enje na daljinu ......................................................................................213

5.1. [ta je to u~enje na daljinu? ............................................................................217 5.2. U~enje na daljinu sa Moodleom ..................................................................223

.

MICROSOFT WINDOWS XP .

.

..............................................................................................................................................................................................................30 Brisanje foldera i dokumenata .................20 1............. Windows Explorer ............................................................................... Windows XP 1... Uvod ........37 Pretra`ivanje (Search) ......................................................................27 Premještanje foldera ............................................................................................31 Otvaranje dokumenata iz Windows Explorera.....................................2...........................................................................................................................................30 Recycle Bin.....19 Ure|ivanje više otvorenih prozora na Desktopu.........................32 Selektovanje više dokumenata / foldera...................................................................................................................................................................................................................................................................................................................18 Otvaranje više prozora istovremeno ................................18 Pristupanje traci menija ...15 PROZORI (WINDOWS) ................................................18 Pomjeranje prozora .......................................................................................................................................37 ............................23 Pokretanje Windows Explorera ..............................11 Ikone (Icons) ............................................................................................................................................................23 Elementi Windows Explorera..............................................................15 Dio za obavještavanje (Notification area) ..................................................................................12 Dugme Start (Start button) ...............................29 Kopiranje foldera i dokumenata ..............12 Programska traka (Taskbar)........18 Mijenjanje veli~ine prozora.........................................10 DESKTOP ............24 Pregledanje sadr`aja vašeg kompjutera ....................................................................................................................24 Kreiranje novih foldera......................................................9 Pokretanje Windows XP-a ..10 Gašenje kompjutera.....23 RAD SA WINDOWS EXPLOREROM ............................23 UVOD ......................16 Elementi prozora ......................................................................13 Traka za brzo pokretanje programa (Quick launch toolbar)...................................................DETALJAN SADR@AJ 1..........................................................................................................................15 Upotreba Help and Supporta ..................................................................................1.............16 RAD SA PROZORIMA POMO]U TASTATURE ............................

..........................46 Add or Remove Programs .......................45 CONTROL PANEL .........................................51 Instalacija lokalnog printera ...... Šta je to novo donio Windows XP? ......................................43 Autostart naj~eš}e korištenih programa ...................................................................................................................1..............................................59 ..............................................................4..41 Šta su to kratice (Shortcuts)? ...........42 Uklanjanje shortcuta sa Desktopa ..............................54 Date and Time...............................................................47 Display........43 Stavljanje shortcuta na Quick Launch toolbar ....................................................................................................................................................................................57 1...................................................................46 Otvaranje Control Panela................ Podešavanje vašeg kompjutera ................................................................49 Fonts ......................................41 Shortcuts (Kratice) ......................................................................................................................................52 Instalacija mre`nog printera..................................................................................54 Regional and Language Options.............................................................41 Stavljanje shortcuta na Desktop.................................................................................................................................................................3.............50 Printers and Faxes ........

bi}e vam relativno lako nau~iti i rad u XP-u. jer svaka nova verzija Windowsa se u stvari dobrim dijelom oslanja na one prethodne. kada se sastavi i kompletira. Da prvo razjasnimo {ta je to uop{te operativni sistem (u daljem tekstu OS)? Kompjuter je vjerovatno jedina ma{ina na svijetu koja. kao i za sam rad.1.1. Windowsa 98. te Windowsa ME.MICROSOFT WINDOWS XP Uvod 9 1. po~ev od Windowsa 3. Tek sa instaliranjem OS-a kompjuter postaje mo}na ma{ina koja umnogome mo`e unaprijediti i olak{ati ~ovjekov rad i `ivot. Ona je u {iroku upotrebu uvela rad sa svima jasnim i lako razumljivim sli~icama – ikonama (eng. Windowsa 2000. Dakle. U ovoj lekciji objasni}emo neke osnovne karakteristike ovog sistema. Windowsa NT. . Ako ste nekada imali priliku da radite sa jednim od operativnih sistema MS Windows. Upravo tu le`i tajna uspjeha kompanije Microsoft. MICROSOFT WINDOWS XP 1. omogu}ava korisniku da izdaje naredbe ma{ini i da vr{i neke izmjene u osnovnim postavkama same ma{ine – kompjutera. iskustvo). XP je nastao na Microsoftovoj NT-mre`noj platformi. OS je softver – program koji svoj toj gvo`|uriji (doslovan prevod kompjuterskog termina hardver /eng. Samo ime ovog OS-a. Ono {to mi kao korisnici vidimo rade}i sa kompjuterom predstavlja njegov grafi~ki interfejs – vezu izme|u ma{ine i ~ovjeka. OS kontroli{e rad kompjutera. za razliku od prija{njih sistema koji su koristili samo tekstualni interfejs. Postoje tri izdanja namijenjena razli~itim tipovima korisnika. Windows XP dolazi kao logi~an nastavak ~itave serije operativnih sistema Microsoft Windows. icons). Windowsa 95. hardware/ daje svrhu i smisao). Uvod Operativni sistemi Windows ve} du`e vremena predstavljaju naj~e{}e upotrebljavane operativne sisteme za personalne kompjutere u cijelom svijetu. tj. tako da je korisnik morao kucati sve naredbe koje je `elio dati kompjuteru. {to bi trebalo da zna~i da rad sa ovim operativnim sistemom predstavlja jedno potpuno novo iskustvo. {to je iziskivalo daleko vi{e vremena za u~enje ~itavog seta naredbi. ne slu`i ni~emu niti na njemu mo`ete uraditi bilo {to. Korisnik je morao znati ta~nu sintaksu svake naredbe. skra}enica XP dolazi od engleske rije~i ”experience” (do`ivljaj.

U dana{nje vrijeme je to naj~e{}e Windows XP. Windows XP 64-Bit Edition zadovoljava potrebe specijalizovanih korisnika koji se bave visoko zahtjevnim kompjutingom. uradite slijede}e: kliknite na dugme START kliknite na dugme SHUT DOWN u malom prozor~i}u izaberite opciju Shut down (Slika 1-1) kliknite OK . Ako ste do sada koristili Windows 98 ili Windows ME. jer }ete u protivnom dobiti poruku: ”Non Sistem disk or disk error. Ga{enje kompjutera Jedna od naj~e{}ih gre{aka po~etnika u radu sa kompjuterom je postupak ga{enja kompjutera. CD Drive). ve} sam kompjuter u~itava i pokre}e instalirani operativni sistem. kao i stabilnost i pouzdanost sistema Windows 2000. matemati~kim modeliranjem.10 Uvod MICROSOFT WINDOWS XP Windows XP Home Edition predstavlja najbolji izbor za ku}ne korisnike. Pokretanje Windows XP-a U ve}ini slu~ajeva. ovo je novi Windows za vas. samom kupovinom kompjutera dobijate neki od operativnih sistema instaliran na njemu. provjerite da li imate slu~ajno neku disketu u flopi drajvu (eng. npr. Replace and press any key when ready”. prije nego {to pritisnete dugme Power za pokretanje kompjutera. Da biste kompjuter isklju~ili na jedini ispravan na~in. U oba slu~aja morate prvo ukloniti disketu / CD iz svog drajva. korisnik ne pokre}e direktno OS. Floppy drive) ili CD-ROM u CD drajvu (eng. Zato }emo ga objasniti na samom po~etku ovog poglavlja. Kada kompjuter uklju~ite on }e automatski pokrenuti va{ OS – Windows XP. Zapamtite: Va{ kompjuter nije TV-aparat i NE SMIJETE ga gasiti samo pritiskom na dugme Power on / off. Windows XP Professional je verzija namijenjena poslovnim korisnicima koji `ele pouzdan rad u mre`i preduze}a i jednostavno kori{tenje PC-a na radnom mjestu. Kao i kod pokretanja svakog drugog OS-a. U tom slu~aju jednostavno uradite ono {to vam se ka`e: uklonite disketu ili CD iz drajva i pritisnite bilo koju tipku na tastaturi – sistem }e se restartovati i kompjuter }e pokrenuti Windows XP. kao i prenosnih ra~unara. Windows XP sjedinjuje najbolje osobine ovih operativnih sistema. Dakle.

Nakon POST-a. a zatim unesete svoju lozinku (password). Na Desktopu se nalaze Ikone (Icons). DESKTOP Kada kona~no uklju~ite kompjuter. Log off. ALT i DELETE. Programska traka (Taskbar) i dugme Start (Start Button). Pritisnite istovremeno tipke CTRL. on }e ostati uklju~en i. Task manager i Cancel. jer su to uobi~ajeni termini u kompjuterskoj literaturi. te }e vam biti potrebni u daljem radu. Change password. na ekranu va{eg kompjutera pojavit }e se ono {to nazivamo Desktopom. Desktop je uvijek prisutan. Shut Down. ali mu niko ne}e mo}i pristupiti sve dok ga ne otklju~ate pritiskom opet iste kombinacije tipki Ctrl. a ~ak i kada otvorite neki program ili dokument koji ga prekriju. To predstavlja tzv. a kako to sve izgleda na ekranu va{eg kompjutera mo`ete vidjeti na slici 1-2. Ako izaberete opciju LOCK COMPUTER. nastavi}e da to radi i dalje.MICROSOFT WINDOWS XP Uvod 11 Slika 1-1: Prozor Shut down Kompjuter mo`ete ugasiti ili samo zaklju~ati i na slijede}i na~in. Izaberite opciju Shut down i kliknite na OK. kao i njegove sastavne dijelove. . on je uvijek u pozadini va{eg ekrana. i dobit }ete prozor sa nekoliko opcija: Lock computer. Traka za brzo pokretanje programa (Quick Launch toolbar) i Dio za obavje{tenja (Notification area). na ekranu }ete vidjeti neke tehni~ke podatke o samom kompjuteru. Potrudite se da nau~ite i engleske nazive za pojedine dijelove Desktopa. Kompjuter }e se ugasiti. Detaljno }emo objasniti sve ono {to vidite na Desktopu. Power-On-Self-Test (POST) i najbolje rje{enje je da pustite kompjuter da taj test uradi do kraja. {to bi se moglo slobodno prevesti kao ”radni sto”. Alt i Delete. ako je ne{to radio.

vjerovatno je sakrivena. Ikone mo`ete lako dodavati ili brisati sa Desktopa kreiraju}i na taj na~in radno okru`enje koje vama odgovara. Ako slu~ajno ne vidite programsku traku na va{em kompjuteru. ve} svaki korisnik postavlja na Desktop ikone onih programa koje `eli. One predstavljaju odre|ene programe koji su instalirani na va{em kompjuteru.12 Uvod MICROSOFT WINDOWS XP ikone (Icons) Dugme Start (Start button) Traka za brzo pokretanje programa (Quick launch toolbar) Programska traka (Taskbar) Prostor za obavještavanje (Notification area) Slika 1-2: Desktop Detaljnije }emo objasniti sastavne dijelove Desktopa: Ikone (Icons) Ono {to odmah uo~avamo na Desktopu su razne sli~ice. Ona omogu}ava brzi pristup programima koje naj~e{}e koristite. alatka za brzo pokretanje programa (Quick launch toolbar) i prostor za obavje{tenja (Notification area). Da biste je u~inili vidljivom. Svaki program koji instalirate na svom kompjuteru ne}e automatski dobiti i svoju ikonu na Desktopu. tzv. Programi sa Desktopa se pokre}u dvostrukim klikom lijeve tipke mi{a na `eljenu ikonu. ikone (icons). Na njoj se nalazi dugme Start (Start button). Programska traka (Taskbar) Na samom dnu Desktopa nalazi se programska traka (Taskbar). morate se svojim pokaziva~em (strelicom koja pokazuje .

Za razliku od prija{njih OS-a Windows. da Taskbar dr`ite zaklju~anim kako ne bi slu~ajno pomakli ili promijenili veli~inu Taskbara. a zatim otpustite tipku mi{a. tj. Kada kliknete na ovo dugme. Jednostavno kliknite desnom tipkom mi{a na Taskbar. ne pu{taju}i dugme mi{a. Da biste ~ekirali ili od~ekirali (isklju~ili) ovu opciju. otvara se tzv. lijevo od dijela za obavje{tavanje. povu~ete prema vrhu ekrana. potrebno je da na praznom prostoru programske trake. preporu~ujem vam da ovu opciju dr`ite ~ekiranu. i. Slika 1-3: Upotreba dugmeta Start . pritisnete lijevo dugme mi{a i. koji je podijeljen u dva vertikalna dijela. Ako se ipak ne pojavi. dr`e}i ga. meni Start. sve navedene radnje sa Taskbarom u XP-u mo`ete izvr{iti samo ako nije ~ekirana (uklju~ena) opcija Lock the Taskbar. kliknete desnom tipkom mi{a i u otvorenom meniju izaberete opciju koju `elite. Dugme Start (Start button) Pomo}u dugmeta Start mo`ete pokrenuti bilo koji program instaliran na va{em kompjuteru. mo`da je sasvim su`ena pa }ete morati da je ”razvu~ete”. povucite na stranu koju `elite. Ako ste po~etnik.MICROSOFT WINDOWS XP Uvod 13 va{e kretanje mi{em po ekranu) spustiti na samo dno ekrana i programska traka }e se sama pojaviti. To uradite na slijede}i na~in: Pomaknete pokaziva~ (pointer) na dno Desktopa. Otpustite dugme mi{a i Taskbar }e ostati na izabranoj lokaciji. Programska traka bi sada trebalo da se vidi u dnu Desktopa. kao na slici 1-3. Taskbar mo`ete postaviti i horizontalno na va{ Desktop. prema `elji.

Help and Support. a na desnoj naj~e{}e kori{tene foldere (My Documents. tzv. otvara se dodatni meni sa grupom programa. Control Panel. i tu vr{ite izbor programa. potrebno je da mi{em samo poka`ete na strelicu All Programs. kao na slici 1-4. i na desnoj strani }e se otvoriti lista svih programa koje imate na kompjuteru. Pokretanje programa sa ove liste vr{ite jednim klikom lijevom tipkom mi{a na ime `eljenog programa. Search. programska grupa. kao i ostale alatke Windowsa XP (My Computer. Da biste vidjeli sve programe koji su instalirani na va{em kompjuteru. Primijetit }ete da se pored nekih programa na ovom meniju nalaze dodatne strelice.). Svaki put kada instalirate neki novi program. My Music). My Network Places.. XP je ovdje tako|er uveo jednu novinu – opciju My Recent Documents gdje mo`ete vidjeti 15tak zadnje kori{tenih dokumenata. Ovo je veoma korisna opcija koja skra}uje traganje i otvaranje nedavno otvaranih dokumenata. XP prati programe koje naj~e{}e koristite i automatski ih smje{ta na lijevoj strani ovog menija. Ako pre|ete mi{em preko te strelice. My Pictures. Slika 1-4 : Prikaz svih programa . ovaj spisak se automatski a`urira i naziv novoinstaliranog programa }e se pojaviti na ovom spisku.14 Uvod MICROSOFT WINDOWS XP Za razliku od prija{njih verzija OS-a Windows..

Slika 1-5: Pode{avanje vremena i datuma U ovom dijelu Desktopa }ete tako|er dobijati tzv. bilo da radite u jednoj od Microsoft Office aplikacija ili nekom drugom programu. kao i pode{avanje va{e vremenske zone. a {to }e detaljnije biti obja{njeno u poglavlju o Control Panelu. – update).MICROSOFT WINDOWS XP Uvod 15 Traka za brzo pokretanje programa (Quick launch toolbar) Ova traka omogu}uje brzo pokretanje programa. XP-ov Help se sa vremena na vrijeme automatski a`urira (eng. npr. . te stoga ne vidite njegovu ikonu. a zatim na Help and Support Pritiskom na funkcionalnu tipku F1 na va{oj tastaturi U oba slu~aja na va{em Desktopu }e se otvoriti prozor kao na slici 1-6. Dvostrukim klikom na sat otvarate prozor Date and Time Properties koji pru`a mogu}nost promjene vremena i datuma. pritiskom na F1 dobit }ete prozor Help u kojem }ete na}i ono {to vam je potrebno za rad sa tom aplikacijom. Dio za obavje{tavanje (Notification area) Ovaj dio sadr`i sistemski sat i ikone aktivnih programa (programa koji trenutno rade). ili da postoji neki update na Internetu koji biste trebali uraditi i sl. Upotreba Help and Supporta Windows XP nudi pomo} u radu putem funkcije Help. Ustvari. normalno pod uslovom da ste konektovani na Internet. Veoma je korisna ako `elite pokrenuti neki program kada je va{ Desktop ve} pokriven nekom drugom aplikacijom. o tome da je va{ kompjuter priklju~en na Internet ili na lokalnu mre`u. Ovu funkciju mo`ete pozvati na jedan od dva na~ina: Klikom na dugme Start. Ovaj na~in dobijanja Helpa pritiskom na F1 je gotovo standardan na~in za pozivanje Helpa u bilo kojoj aplikaciji. Zna~i. Kada mi{em poka`ete na sat. te opciju automatske sinhronizacije sata sa Internet Time serverom (slika 1-5). to je alternativa pokretanju programa preko dugmeta Start. u malom prozor~i}u iznad sata pojavit }e se dan i datum. message pop-ups – razna obavje{tenja od strane va{eg kompjutera.

Rad sa prozorima pru`a zaista velike mogu}nosti. mo`ete lako prelaziti iz jednog prozora u drugi. spu{tati ih u programsku traku i sl. prebacivati sadr`aj iz jednog prozora u drugi itd. Prozore mo`ete slobodno pokretati po Desktopu. prozori. mijenjati njihovu veli~inu. Na va{em Desktopu mo`ete istovremeno imati vi{e otvorenih prozora. Na slici 1-7 je otvoren dokument pod nazivom WINDOWS XP12. Traka sa alatkama Naslovna traka Traka menija Kontrolna dugmad Slika 1-7: Elementi prozora Naslovna traka je dio prozora u kojem se nalazi naziv dokumenta koji je otvoren. . i to u programu Microsoft Word. Elementi prozora Svaki prozor Windowsa se sastoji od karakteristi~nih elemenata koji su prikazani na slici 1-7.16 Uvod MICROSOFT WINDOWS XP Slika 1-6: Prozor Help PROZORI (WINDOWS) Karakteristika svakog operativnog sistema Windows (po tome je dobio i ime) su tzv. kao i naziv programa.

jedan dio opcija (npr. Save) svoj dokument. Kako izgleda padaju}i meni opcije File. Microsoft Word) imaju posebnu opciju zatvaranja otvorenog dokumenta. mada je njen sadr`aj razli~it od programa do programa.MICROSOFT WINDOWS XP Uvod 17 Kontrolna dugmad se koriste uglavnom za kontrolu veli~ine otvorenog prozora. Pazite da prije zatvaranja sa~uvate (eng. File. Na ovaj na~in mo`ete dobiti samo predefinisane veli~ine prozora. Danas ve}ina programa (ali ne svi) imaju kontrolu zatvaranja dokumenta. Edit. Kada `elite da tako sklonjeni dokument ponovo imate na Desktopu. Srednje dugme ima dvije funkcije u zavisnosti od trenutne veli~ine prozora. klikom na ovo dugme }ete ga dovesti do tzv. a posebno zatvaranja cijelog programa. uradite to na slijede}i na~in: Klikom na dugme Maximize / Restore (srednje dugme u desnom gornjem uglu) dovedite prozor na tzv. klikom na ovo dugme ga maksimizirate. prozor }e se smanjiti i bi}e predstavljen samo jednim dugmetom u dnu ekrana. Kada kliknete na dugme Minimize (prvo dugme sa lijeve strane). View. Traka sa alatkama ustvari sadr`i neke naj~e{}e kori{tene opcije iz trake menija. Zatvaranjem prozora zatvaraju se i program i dokument koji je otvoren. ve} ga samo sklanjate sa Desktopa. Ako `elite veli~inu prozora odrediti prema svojim potrebama. Krajnje desno dugme (X) zatvara prozor. dropdown menu).. Ve} smo objasnili kako mo`ete mijenjati veli~inu svakog prozora uz pomo} kontrolnih dugmadi. Kada je prozor maksimiziran. samo kliknite na njegovo dugme u dnu ekrana i dokument je ponovo tu. Slika 1-8: Padaju}i meni opcije File . To je dodatni broj opcija skriven iza jedne osnovne opcije. Ipak. Svaka od opcija u ovoj traci obi~no ima tzv. Neki programi (npr.) je konstantan za sve programe ili barem ve}inu njih. jer }ete u protivnom izgubiti sve ono {to ste radili u njemu. slobodne veli~ine koju mo`ete mijenjati po `elji. ali ne i program. Kada je prozor ve} u slobodnoj veli~ini. mo`ete vidjeti na slici 1-8. Traka menija je tako|er sastavni dio svakog prozora. ali je njihovim smje{tanjem na traku sa alatkama pristup olak{an i ubrzan. Na ovaj na~in ne zatvarate program niti dokument. Tako u Wordu klikom na donje dugme za zatvaranje (X) zatvarate otvoreni dokument. slobodnu veli~inu.. padaju}i meni (eng. tako da }ete nakon klika na dugme za zatvaranje prozora (u slu~aju da niste sa~uvali njegov sadr`aj) dobiti pitanje da li `elite da sa~uvate sadr`aj dokumenta.

Pritiskom na `eljenu strelicu na tastaturi promijenite veli~inu prozora i na kraju pritisnite tipku Enter. pomjerajte prozor po Desktopu. Na taj na~in ste promijenili veli~inu prozora. Na sredini prozora }ete dobiti kursor koji pokazuje u sva ~etiri smjera. pritisnite kombinaciju tipki Alt i F (za opciju File). . jer se u dana{nje vrijeme sve operacije na kompjuteru obavljaju preko mi{a. Pritisnite lijevu tipku mi{a i. Kada do|ete do `eljene opcije. pritisnite tipku Enter i prozor }e ostati na novoj lokaciji. povla~ite mi{a u `eljenom pravcu. Zna se desiti da se mi{ jednostavno ”zamrzne”. Kada izaberete `eljenu lokaciju. Odaberite opciju Move i onda strelicama na tastaturi pomjerajte prozor po Desktopu. kliknite lijevom tipkom mi{a na traku sa naslovom (Title Bar) i. Dalje se kroz traku menija i njene opcije kre}ete strelicama na tastaturi. i u tom slu~aju jedini na~in da sa~uvate dokument ili zatvorite program je upravo preko tastature. pa pritisnite tipku Enter i va{ dokument }e biti spa{en. pritisnite tipku Enter i otvorit }e se padaju}i meni kroz koji se tako|er mo`ete kretati strelicama. Mijenjanje veli~ine prozora Da biste otvorili kontrolni meni. Pomjeranje prozora Da biste pomjerili prozor. Kada ste zadovoljni njegovom pozicijom. Prvi na~in je pritiskom na tipku Alt. otpustite dugme mi{a i prozor }e ostati na izabranoj lokaciji. a `eljenu opciju dobijete opet pritiskom na tipku Enter. Strelicama na tastaturi do|ite na opciju Size i pritisnite tipku Enter. ako `elite da spasite dokument koji je otvoren. dr`e}i je. iskustvo je pokazalo da je u nekim situacijama vrlo korisno poznavati izdavanje osnovnih naredbi putem tastature. pointer) }e se pretvoriti u dvostranu strelicu. Da biste prozor pomakli na drugu lokaciju na Desktopu. Drugi na~in pristupanja opcijama iz trake menija je da pritisnete kombinaciju tipki Alt i podvu~enog slova odre|ene opcije. RAD SA PROZORIMA POMO]U TASTATURE Iako }e vam se ova opcija u~initi nepotrebnom. dr`e}i tipku mi{a. Tako. ponovo otvorite kontrolni meni kombinacijom tipki Alt i Space. naprimjer. ~ime }e se ozna~iti prva opcija iz trake menija (File). i na taj na~in }ete mijenjati veli~inu prozora prema va{oj `elji. Pristupanje traci menija Traci menija i njenim opcijama mo`ete pristupiti na dva na~ina. potrebno je da pritisnete kombinaciju tipki Alt i Space.18 Uvod MICROSOFT WINDOWS XP Pomjeranjem mi{a do same ivice prozora pokaziva~ (eng. a zatim u otvorenom padaju}em meniju strelicom do|ite na opciju Save.

MICROSOFT WINDOWS XP Uvod 19 Otvaranje vi{e prozora istovremeno Jedna od sjajnih karakteristika svih OS-a Windows je da istovremeno mo`ete otvoriti vi{e razli~itih prozora. Adobe Acrobat i Calculator. Slika 1-9: Otvaranje vi{e prozora istovremeno Slika 1-10: Meni za ure|ivanje na~ina prikazivanja vi{e prozora . Na slici 1-9 su otvorene tri aplikacije: Microsoft Word.

npr. Kada na taj dio kliknete desnom tipkom mi{a. dobijete meni kao na slici 1-10. Odmah do podru~ja za obavje{tavanje (Notification area) u desnom dijelu programske trake. . Slika 1-11: Cascade Windows Opcija Tile Windows Horizontally dat }e. Tu mo`ete izabrati jednu od ponu|enih opcija kako da XP uredi prozore na va{em Desktopu. mo`ete raditi samo u aktivnom prozoru. Opcija Tile Windows Vertically }e ta dva prozora prikazati na slijede}i na~in (slika 1-13). Cascade Windows ure|uje sve otvorene prozore na takav na~in da od svakog prozora vidite samo njihove naslovne trake. Kako da u~inite prozor aktivnim? Jednostavno kliknite bilo gdje u okviru prozora kojeg `elite da aktivirate i taj prozor postaje aktivan. nalazi se prazni dio trake na kojem nema ikona. kao na slici 1-11.20 Uvod MICROSOFT WINDOWS XP Pazite! Kada radite sa vi{e otvorenih prozora. kao na slici 1-12. dva programa u dva prozora jedan ispod drugog. Ure|ivanje vi{e otvorenih prozora na Desktopu Otvorene prozore na Desktopu mo`ete urediti na sljede}i na~in.

MICROSOFT WINDOWS XP Uvod 21 Slika 1-12: Tile Windows Horizontally Slika 1-13: Tile Windows Vertically .

U tom slu~aju otvorite. . Opcija Show the Desktop }e pokazati va{ Desktop. a vama zatreba neki od programa lociranih na Desktopu. Ovo je veoma prakti~no rje{enje. englesku verziju dokumenta i novi. kod prevo|enja dokumenata. prazan dokument u kojem kucate prevod. npr. {to je naro~ito korisno kada je cijeli ekran pokriven prozorom nekog aktivnog programa.22 Uvod MICROSOFT WINDOWS XP Kada upotrijebiti opcije Tile Windows? Ove opcije su veoma korisne kod paralelnog rada na dva dokumenta koja stalno morate upore|ivati. npr.

foldere i sl. a zatim odaberite My Documents. Pokretanje Windows Explorera Postoji vi{e na~ina da pokrenete ovaj program. ako `elite da vidite {ta sve imate na svom kompjuteru. pa odaberite All Programs > Accessories > Windows Explorer. Dakle. koristit }ete ovaj program. da prebacujete dokumente. ali }emo navesti dva osnovna. ili kliknite na Start. Samo ime (”istra`iva~”) mu kazuje {ta je njegova osnovna namjena – istra`ivanje sadr`aja kompjutera.MICROSOFT WINDOWS XP Windows Explorer 23 1. Elementi Windows Explorera Elementi i izgled prozora Windows Explorera su prikazani na slici 1-14. To morate uraditi vi sami – normalno uz pomo} programa kao {to je Windows Explorer. ali ni najbolja ma{ina ne}e mo}i da organizuje va{e podatke i dokumente na vama prihvatljiv na~in. Ovaj program je veoma koristan za funkcionalnu organizaciju va{ih dokumenata. vrijeme je da zavirite malo dublje u svoj kompjuter. Windows Explorer UVOD Sada kada ste nau~ili kako da obavljate osnovne radnje na Desktopu.. naslovna traka meni traka traka sa alatkama adresna traka traka "radnje sa fajlovima i folderima" traka "druga mjesta" traka "detalji" Slika 1-14: Windows Explorer .2. Kliknite na Start. Morate zapamtiti da }e sam kompjuter umnogome olak{ati va{ rad. Program koji }ete sigurno najvi{e koristiti u svom radu jeste Windows Explorer.

Desktop. npr. Details – prikazuje detaljne informacije o trenutno izabranoj (ozna~enoj) lokaciji.. Na Slika 1-15: Ikona foldera ”Nalozi” takav na~in organizovat }ete svoje dokumente na jasan i svima . 2003 itd. My Computer. preimenovanje. Desna strana prozora Windows Explorera uvijek prikazuje sadr`aj onoga {to se pregleda. daju}i joj neko svrshishodno i jasno ime.). Other Places – prikazuje listu drugih lokacija na va{em kompjuteru (Desktop. traka sa alatkama). Kulturolo{ka strana knowledge menad`menta. brisanje. Folder je mo`da najbolje objasniti njegovim direktnim prevodom na na{ jezik – fascikla. dokumentu ili folderu. {tampanje itd. Svrha foldera je prvenstveno u funkcionalnoj organizaciji va{ih dokumenata na kompjuteru. kao i adresna traka. fascikla koju kreira korisnik.. npr. {to predstavlja jednu od razlika Windows XP-a i ostalih operativnih sistema Windows.24 Windows Explorer MICROSOFT WINDOWS XP Prozor Windows Explorera je podijeljen u tri dijela: gornji. kopiranje. Da prvo objasnimo {ta je to folder. 2001. lijevi i desni. File and Folder Tasks – obezbje|uje brz pristup radnjama koje `elite poduzeti sa dokumentima / folderima sa desne strane prozora (kreiranje. 2000. RAD SA WINDOWS EXPLOREROM Pregledanje sadr`aja va{eg kompjutera Ve} smo rekli da }ete sa Windows Explorerom mo}i lako da kreirate. kao i ve}i broj slika (Cascade. My Network Places).). traka menija. a {ta fajl (u novije vrijeme se sve vi{e upotrebljava izraz dokument).. dokumente i programe. nekoliko Word dokumenata (Ihya.. Samo ukratko }emo dati nazive i svrhu ovih traka. Na gornjem dijelu se nalaze sve one trake koje smo ve} opisali kao sastavne dijelove svakog prozora Windowsa (naslovna traka. Kada kliknete na jednu od ponu|enih opcija. a u okviru tog foldera mo`ete kreirati i druge podfoldere. U primjeru na slici 1-14 se vidi sadr`aj foldera My Documents. otvarate ili bri{ete foldere. Lijevi dio prozora se naziva Explorer bar i sastoji se od tri padaju}e trake (drop-down bars).).. My Music. ~iju svrhu }emo objasniti ne{to kasnije.. na desnoj strani prozora se prika`e sadr`aj te lokacije.). To je dakle mjesto na ra~unaru. mo`ete ih organizovati u folder kojem }ete dati ime. Nalozi. gdje se mo`e vidjeti da on sadr`i jo{ nekoliko podfoldera (Adobe. a {ta program. Zna~i. ako imate ve}i broj dokumenata kreiranih u du`em vremenskom nizu.

Pored ikone svakog Slika 1-16: Ikone dokumenata dokumenta nalazi se naziv dokumenta (Annex_ftp. file) je. imate na izboru dva na~ina da to u~inite. ve} to mo`e biti bilo kakav audio fajl. Kada `elite vidjeti sadr`aj nekog drugog foldera ili drajva. kao na slici 1-15. Slika 1-18: Meni Adresne trake . sadr`aj floppy diskete. Tako. Windows Explorer predstavlja ove dokumente sa razli~itim sli~icama (ikonama).). mo`emo krenuti u obja{njavanje rada sa njima u programu Windows Explorer. slika ili video zapis. najjednostavnije re~eno. 1. CD-a. u zavisnosti od programa u kojem su kreirani ti dokumenti. Me|utim. Pod pojmom dokument u dana{nje vrijeme se ne podrazumijeva klasi~ni dokument kao ekvivalent papirnom dokumentu. Programi (eng. ako `elite da vidite sadr`aj nekog drugog foldera ili druge lokacije na svom kompjuteru (npr. Sada kad smo objasnili razlike izme|u foldera. kao na slici 1-18. Folderi i podfolderi u Windows Exploreru su predstavljeni sli~icom `ute fascikle. programs) ili aplikacije. Slika 1-17: Po defaultu (zadane. Sve su to dokumenti. 29 KB). dokument kreiran u nekom od programa. tj. Windows Ikona programa Explorer }e uvijek otvoriti i prikazati sadr`aj foldera My Documents. Ve} smo spominjali Adresnu traku kao jednu od karakteristika prozora Windows Explorera. dokumenata i programa. sihtarica02). npr. jednom kliknite lijevom tipkom mi{a na strelicu koja se nalazi na desnom kraju adresnog prozora i otvori}e se podmeni. sa nazivom programa ispod slike.MICROSOFT WINDOWS XP Windows Explorer 25 razumljiv na~in. program MS Excel na slici 1-17. sa imenom foldera pored (ili ispod) slike. Fajl (eng. Microsoft Excel Worksheet) i veli~ina dokumenta u kilobajtima (38 KB. dokumenti kreirani u MS Wordu i MS Excelu }e u Windows Exploreru biti predstavljeni kao na slici 1-16. flash memorije i sl. predodre|ene postavke kompjutera). U Exploreru se svaki program predstavlja razli~itom sli~icom (ikonom). npr. vrsta dokumenta (Microsoft Word Document. su specijalno napisani nizovi instrukcija koje kompjuter razumije i koje izvr{ava u cilju obavljanja nekog zadatka.

u traci Details (detalji) }e se prikazati osnovni podaci o izabranoj lokaciji kao {to su naziv. Ako `elite da otvorite odre|eni folder i vidite njegov sadr`aj. Local Disk C:. Slika 1-19: My Computer Dvostrukim klikom lijeve tipke mi{a na `eljeni drajv }e se prikazati cjelokupni sadr`aj izabrane lokacije. Drugi na~in da do|ete do `eljene lokacije ili foldera na va{em kompjuteru je sljede}i: u traci ”Druga mjesta” (Other places) jednom kliknite lijevom tipkom mi{a na ikonu My Computer. kao na slici 1-19. i u desnom dijelu Explorerovog prozora }e se prikazati sadr`aj izabrane lokacije sa svim folderima i dokumentima koji se tu nalaze. kao na slici 1-20. slobodni prostor i ukupna memorijska veli~ina lokacije. Jednom kliknite lijevom tipkom mi{a na `eljenu lokaciju.). 2.26 Windows Explorer MICROSOFT WINDOWS XP Tu imate prikaz svih drajvova i lokacija na va{em kompjuteru (Floppy. Kada otvorite odre|enu lokaciju na va{em kompjuteru. na kojoj su prikazani detalji o lokalnom disku ozna~enom kao lokalni disk C:. fajl sistem. i na desnoj strani Explorera }e se prikazati svi drajvovi (lokacije) na va{em kompjuteru. New Volume D: itd. potrebno je da u desnom prozoru Explorera kliknete dva puta lijevom tipkom mi{a na ikonu `eljenog foldera. Slika 1-20: Traka ”Detalji” .

Uzmimo. i u desnom dijelu prozora }e se odmah pojaviti ikona novog foldera sa nazivom New folder. ovaj novi folder je automatski ozna~en i spreman da ga preimenujete. ali i unutar nekog ve} postoje}eg foldera. na lokalnom disku C: ili na floppy disketi A:). kao na slici 1-21. U adresnoj traci. Ve} smo objasnili da je podfolder u stvari isto {to i folder. naprimjer. `elimo kreirati podfolder .MICROSOFT WINDOWS XP Windows Explorer 27 Kreiranje novih foldera Novi folder mo`ete kreirati direktno na nekom drajvu (npr. pod opcijom My Computer odaberite Local disk C: U desnom prozoru }e se prikazati sadr`aj svih postoje}ih foldera na lokalnom disku. samo {to je podfolder smje{ten u neki ve} postoje}i folder. U traci Radnje sa fajlovima i folderima kliknite na opciju Make a new folder. tj. novi folder Slika 1-21: Kreiranje novog foldera Kao {to vidite na slici. Da biste to uradili. da `elite kreirati novi folder na va{em lokalnom hard disku (koji je naj~e{}e ozna~en sa slovom C:). Recimo da u folderu Downloads iz gornjeg primjera. samo otipkajte `eljeni naziv i na taj na~in ste kreirali `eljeni folder. Uzmimo za primjer da `elite kreirati jedan podfolder. Otvorite Windows Explorer na jedan od dva ve} opisana na~ina (Start>My Documents ili Start>All Programs>Accessories>Windows Explorer). da mu date neki svrsishodniji naziv. i tada ga nazivamo podfolderom.

28 Windows Explorer MICROSOFT WINDOWS XP Music. i zavr{ili ste kreiranje podfoldera Music u folderu Downloads. pa iz otvorenog padaju}eg menija odaberite opciju New. locirajte se na mjesto gdje `elite kreirati novi folder. . kao na slici 1-22 koji. tj. Slika 1-22: Kreiranje novog foldera Kada kliknete na ponu|enu opciju New>Folder. daljnji postupak je isti kao i u prvom primjeru. U desnom prozoru Explorera sada kliknimo dva puta na folder Downloads. odaberite opciju Make a new folder. tj. i dobi}emo prikaz sadr`aja odabranog foldera. u koji `elimo da smje{tamo sve downloadovane muzi~ke fajlove. zatim iz trake menija odaberite opciju File. Ponovite postupak koji je obja{njen u prvom primjeru. sve postoje}e dokumente u ovom folderu kao i eventualne podfoldere. Otvori}e se dodatni meni. dodijelite va{em novom podfolderu novo ime – Music. i odaberimo Local disk C:. Kreiranje foldera i podfoldera mo`ete izvr{iti i na jo{ jedan na~in. Ponovo otvorite Windows Explorer. Kako da to izvedemo? Ponovo otvorimo Windows Explorer. izme|u ostalih opcija. nudi opciju Folder.

pokazuju}i sada i neke nove opcije. Izabiranje lokacije za prenos foldera . Traka Radnje sa fajlovima i folderima (File and Folder Tasks. na kojoj je selektovan folder Documents and Settings. selektujte ga u desnom prozoru Explorera jednim klikom lijeve tipke mi{a na njegovu ikonu. a zatim kliknete na Slika 1-24. kao na slici 1-23. nalazi se u lijevom dijelu Explorerovog prozora) promijeni}e svoj sadr`aj. i otvori}e se prozor Move items (Slika 1-24) u kojem. na ve} opisani na~in. I ovdje Windows Explorer pru`a mogu}nost lagane manipulacije sa svim va{im dokumentima i folderima. bolju lokaciju. izaberete `eljenu lokaciju.MICROSOFT WINDOWS XP Windows Explorer 29 Premje{tanje foldera Da biste svoje dokumente organizovali na {to bolji na~in. Opcija Move za premještanje foldera na novu lokaciju Slika 1-23: Premje{tanje foldera Lijevom tipkom mi{a kliknite jednom na opciju Move this folder. morat }ete ponekad da premjestite neke foldere ili dokumente na drugu. Kada `elite premjestiti odre|eni folder.

tra`iti da potvrdite va{ izbor za brisanje foldera / dokumenta. imate i njegovu kopiju na nekom drugom mjestu na va{em kompjuteru. ali sada iz trake Radnje sa fajlovima i folderima (File and Folder Tasks) izaberite opciju Copy this folder / file. tj. s tim da poslije selektovanja `eljenog foldera ili dokumenta iz trake Radnje sa fajlovima i folderima (File and Folder Tasks) odaberete opciju Delete (Bri{i). Brisanje foldera i dokumenata Brisanje foldera i dokumenata obavljate na gotovo na istovjetan na~in kao i njihovo premje{tanje. izbacuju}i prozor kao na slici 1-25. sigurnosti radi. a zatim kliknite na dugme Copy. ali se sada njegova kopija nalazi i na novoodabranoj lokaciji. . Na ovaj na~in va{ dokument / folder ostaje na prvobitnoj lokaciji. pored dokumenta / foldera koji se nalaze na originalnoj lokaciji. vi{e se ne nalazi na staroj lokaciji. Nakon toga Slika 1-25: Potvrda brisanja kompjuter }e. Sa opcijom Move odabrani folder ili dokument se premje{ta na novu lokaciju.30 Windows Explorer MICROSOFT WINDOWS XP dugme Move (premjesti). Na ve} obja{njen na~in izaberite lokaciju gdje `elite da iskopirate va{ folder / dokument. Kopiranje foldera i dokumenata Ponekad }e se pojaviti potreba da. Ponovite postupak ozna~avanja `eljenog foldera / dokumenta.

kantu za otpatke – Recycle Bin. restore) va{ dokument. samo sa jednom razlikom: u prvoj traci na lijevoj strani prozora (traka File and Folders tasks kod Explorera) dobit }ete traku Recycle Bin Tasks koja nudi dvije opcije: Opcija: "Isprazni kantu za otpatke" Opcija: "Obnovi ovu stavku" Slika 1-27: Prozor Recycle Bin 1. sigurnosti radi. ostavlja u ovu Kantu za otpatke. ~ija ikona se. pojavi}e se prozor (Slika 1-27) kao kod Windows Explorera. i 2. Restore this item . uvijek nalazi na va{em Desktopu (Slika 126). tako da jo{ uvijek mo`ete da vratite (eng. Empty the Recycle Bin. gre{kom izbri{ete dokument ili folder koji Slika 1-26: Ikona vam je jo{ uvijek potreban. on se. tako da Kante za otpatke se izbrisani dokumenti i folderi ne bri{u trajno. zajedno sa svim dokumentima. Kada otvorite Recycle Bin (dvostrukim klikom lijeve tipke mi{a na ikonu).MICROSOFT WINDOWS XP Windows Explorer 31 Pazite! Prilikom brisanja izabranog foldera bri{ete sve podfoldere koji se u njemu nalaze. Recycle Bin Ne o~ajavajte ako slu~ajno. ve} se smje{taju u tzv. Microsoft je predvidio takvu mogu}nost. Kada izbri{ete neki dokument ili folder sa va{eg kompjutera. po defaultu.

kada kliknete na njega u Explorer Baru. XP }e sam odrediti kojim programom }e otvoriti taj dokument. Da biste izabrali odgovaraju}i prikaz. kliknite na dugme View. ili 2. dok opcija Restore this item (obnovi ovu stavku) ponovo vra}a odabrani dokument ili folder na njegovo originalno mjesto. Icons – prikazuje samo ikone i imena svakog fajla / foldera. da na Webu na|e odgovaraju}i program (morate biti konektovani na Internet). npr. ako je `eljeni dokument ura|en u Microsoft Wordu (ekstenzija . Explorer nudi vi{e na~ina prikazivanja sadr`aja na desnoj strani prozora. Tiles – prikazuje informacije o svakom fajlu / folderu ispod njegovog imena. Tako.32 Windows Explorer MICROSOFT WINDOWS XP Opcija Empty the Recycle Bin (isprazni kantu za otpatke) definitivno bri{e va{e ve} izbrisane dokumente sa kompjutera. . List – prikazuje sadr`aj odre|ene lokacije na kompjuteru u vidu liste. Svi folderi i fajlovi koji ne sadr`e slike prikazuju se kao velike ikone. Otvaranje dokumenata iz Windows Explorera Svaki od foldera ili fajlova (dokumenata) mo`ete otvoriti direktno iz Explorera dvostrukim klikom lijevom tipkom mi{a na ikonu fajla / foldera. Kada kliknete na bilo koju ikonu odre|enog dokumenta. a zatim na jednu od ponu|enih opcija: Thumbnails – prikazuje sadr`aj svih slika u folderima kao male thumbnail sli~ice. XP }e automatski pozvati Word. U slu~aju da poku{ate otvoriti odre|eni dokument za koji je potreban program kojeg nemate instaliran na kompjuteru. a zatim slijedite upute. da sami izaberete program sa liste Uklju~ite opciju koja vam vi{e odgovara i kliknite na dugme OK. Explorer prepoznaje ekstenziju dokumenta (troslovnu Slika 1-28: Izbor programa oznaku iza naziva dokumenta) i na osnovu toga poziva odre|eni program. a zatim otvoriti navedeni dokument.doc). XP }e pokazati poruku da ne mo`e otvoriti taj dokument i ponudit }e dvije opcije (kao na slici 1-28): 1.

na kojoj je prikazan sadr`aj jednog foldera. datum i vrijeme kada je zadnji put fajl modificiran. objasnit }emo je malo detaljnije. Application. Kada odaberete opciju View>Details. foldera ili programa na odabranoj lokaciji. a kolona Date Modified pokazuje datum i vrijeme kada je svaki dokument zadnji put modificiran (mijenjan njegov sadr`aj). a folderi na za~elje. Explorer }e prikazati sadr`aj odabrane lokacije kao na slici 1-29. Kolona Name (Ime) prikazuje ikone i imena svih dokumenata. Primijetit }ete da se pod ovom opcijom sadr`aj u desnom prozoru prikazuje u ~etiri odvojene kolone: Name. Kolona Type (Tip. Ako kliknete lijevom tipkom . File Folder i sl. Veli~ina foldera se ne prikazuje. Kolona Size (Veli~ina) prikazuje veli~inu svakog dokumenta ili programa u kilobajtima. Microsoft Word document. Type i Date Modified. JPEG Image. uklju~uju}i veli~inu fajla. tip. vrsta) pokazuje vrstu dokumenta (tekst dokument. Size. Po{to je ova opcija prikazivanja sadr`aja u Exploreru Slika 1-29: Opcija Details veoma korisna.). Mo`ete primijetiti da su u prvoj koloni svi dokumenti stavljeni na vrh kolone.MICROSOFT WINDOWS XP Windows Explorer 33 Details – prikazuje detaljne informacije o svakoj ikoni.

sortiranje }e se izvr{iti tako da }e folderi biti na dnu kolone. i to od najmanjeg (na vrhu kolone) ka najve}em (na dnu kolone). ali u koloni ispod foldera.34 Windows Explorer MICROSOFT WINDOWS XP mi{a na dugme sa oznakom Name. tako|er po opadaju}em redoslijedu (na vrhu kolone }e biti zadnje slovo alfabeta). a sve ostale dokumente }e sortirati po abecedi (alfabetu). a ispod njih sve dokumente po opadaju}em nizu. a ostali dokumenti iznad njih. Kada kliknite na dugme Date. tako da }e na vrhu kolone postaviti prvo foldere. redoslijed dokumenata }e se promijeniti. Explorer }e izvr{iti sortiranje po po~etnom slovu tipa dokumenta. Nakon klika na dugme Type (Tip). tako da }e zadnji modifikovani dokument biti na dnu kolone. Modified Explorer }e sortirati sadr`aj tako da }e na vrh kolone prvo postaviti sve foldere (bez obzira na datum njihove modifikacije). Ako kliknete na dugme Size (Veli~ina). Ako kliknete jo{ jednom na ovo dugme. Explorer }e sortirati sav sadr`aj foldera prema veli~ini dokumenata. Ako jo{ jedanput kliknete na ovo dugme. sortiranje }e se obaviti u opadaju}em nizu. Explorer }e sortirati sav sadr`aj odabranog foldera tako da }e na vrh kolone postaviti prvo foldere. i to po abecedi (u stvari engleskom alfabetu). a ostale dokumente }e tako|er poredati po abecedi. Ako kliknete na ovo dugme jo{ jednom. tako da }e sada na vrhu kolone stajati najve}i dokumenti. tj. sortiranje }e se izvr{iti tako da }e svi folderi biti Slika 1-30: Opcija Show in Groups .

Kada odaberete ovu opciju. Iste opcije sortiranja mo`e dobiti u Exploreru odabiru}i iz trake menija opciju View>Arrange Icons by (Name. Tako|er imate i mogu}nost rotiranja slike u jednu ili drugu stranu. Explorer }e prikazati sadr`aj odabranog foldera kao na sljede}oj slici (Slika 1-30). osim njegovog lijevog dijela gdje je sada na pregledniji na~in prikazan kompletan sadr`aj va{eg kompjutera. Opcija View>Arrange Icons by nudi jo{ jednu izvanredno korisnu mogu}nost: opciju Show in Groups. Sve {to smo do sada rekli o Windows Exploreru predstavlja njegovu novu verziju.MICROSOFT WINDOWS XP Windows Explorer 35 smje{teni na dnu kolone. a na vrhu kolone }e biti dokument koji je zadnji modifikovan. Explorer }e izvr{iti sortiranje po vremenu modifikacije (sat i minut). Za korisnike starijih verzija Microsoft Windowsa. Dobit }ete prozor kao na slici 1-31. sa . dobro poznati izgled Windows Explorera koji je ne{to druga~iji od navedenog. uz mogu}nost brzog pregleda svih slika pomo}u dugmeta Next ili Previous. sav sadr`aj foldera se sortira u grupe istih vrsta dokumenata: grupa Folderi. klikom na dugme Date Modified. grupa Microsoft Excel Worksheet itd. U tom slu~aju Explorer izgleda kao na slici 1-32. Kada otvorite folder u kojem imate vi{e slika mo`ete izabrati View – opciju Filmstrip. ili jednostavnije – kliknite na ikonu Folders na alatnoj traci. Da bi dobili takav izgled Explorera potrebno je da u meniju View odaberete opciju Explorer bar>Folders. Dakle. grupa JPEG Image. Size. Dugme "Slijede}a" Dugme "Prethodna" Dugme "rotiraj ulijevo" Dugme "rotiraj udesno" Slika 1-31: Filmstrip XP nudi jo{ jednu novinu. karakteristi~nu za XP. Ako su svi dokumenti u odabranom folderu modifikovani ili kreirani istog dana. XP nudi i stari. Type i Modified). Mo`ete primijetiti da je kompletan prozor Windows Explorera ostao isti.

Kako se izvodi ta tehnika? I ovdje u principu imamo dva na~ina izvr{avanja ove tehnike.36 Windows Explorer MICROSOFT WINDOWS XP Slika 1-32: Explorer Bar . Drag and Drop tehnikom (prevuci i spusti). Kada kliknete lijevom tipkom mi{a na znak “+”. Pored nekih foldera nalazi se znak “+”. . Objas-ni}emo obje. Oznaka za otvoren folder Oznaka za neotvoren folder Ovakav izgled Windows Explorera pru`a mogu}nost za jo{ lak{e preSlika 1-33: Otvoreni folderi mje{tanje i kopiranje foldera i dokumenata sa jedne na drugu lokaciju.Folders svim folderima i lokacijama. folder se otvori i ispod njega se prika`u svi podfolderi. a znak “+” se pretvori u znak “–” (Slika 1-33). {to zna~i da takav folder u sebi sadr`i jo{ neke podfoldere. To mo`ete izvesti tzv.

. Dobit }ete prozor kao na slici 1-34. Izaberite `eljenu opciju iz ovog menija jednim klikom lijevom tipkom mi{a i zavr{ili ste posao. otpustite tipku Ctrl i dalje radite sa ovom grupom dokumenata {ta `elite. XP Explorer nudi opciju Search (Tra`i). kliknite na zadnji dokument u nizu. Selektovanje vi{e dokumenata / foldera Ako `elite premjestiti. i.MICROSOFT WINDOWS XP Windows Explorer 37 1. 2. Pretra`ivanje (Search) ^esto se desi (naro~ito po~etnicima) da zaborave gdje su smjestili neki fajl. Drugi na~in je veoma sli~an ovom prvom. otpustite tipku mi{a. a zatim ponovite gore navedeni postupak Drag and Drop. Create Shortcut i Cancel. ne pu{taju}i tipku Shift. Kada ste zavr{ili selektovanje. kopirati ili izbrisati vi{e dokumenata ili foldera odjednom. Ako se dokumenti / folderi koje `elite premjestiti. iskoristite mogu}nost Explorera da selektuje vi{e dokumenata odjednom. potrebno je da. a zatim izabrati opciju Search. Svi dokumenti izme|u prvog i posljednjeg dokumenta }e se selektovati. Da biste pokrenuli navedenu opciju. Na taj na~in mo`ete izvr{iti samo premje{tanje va{eg foldera / dokumenta na novu lokaciju. tj. a zatim pritisnite dugme Shift na tastaturi. lokacije gdje `elite premjestiti ili iskopirati va{ dokument / folder. Copy. Zatim. kopirati ili izbrisati ne nalaze u jednom nizu ve} su razbacani na vi{e lokacija. povu~ete bilo koju od ozna~enih ikona. otpustite tipku mi{a. Kada do|ete nad ikonu foldera gdje `elite premjestiti va{ folder / dokument. Ne pu{taju}i tipku mi{a. folder ili sliku. ili pritisnite kombinaciju tipki CTRL i E. kliknite na dugme View>Explorer Bar>Search. Pritisnite tipku Ctrl na tastaturi. koriste}i tehniku Drag and Drop. Ako `elite ovaj niz dokumenata premjestiti na novu lokaciju. u Explorerovom desnom prozoru kliknite jednom lijevom tipkom mi{a na prvi dokument u nizu. U desnom prozoru Windows Explorera kliknite lijevom tipkom mi{a na folder / dokument koji `elite premjestiti. Da ne biste gubili vrijeme tra`e}i po kompjuteru izgubljeni fajl otvaraju}i svaki folder ili dokument. jedan do drugog. Kada do|ete nad ikonu foldera. ne pu{taju}i je. bilo bi veoma neprakti~no da to morate uraditi jedan po jedan dokument / folder. kliknete desnom tipkom mi{a. pojavi}e se meni sa opcijama Move. Ako se dokumenti koje `elite selektovati nalaze u nizu. Razlika je u tome {to na ikonu dokumenta / foldera kojeg `elite premjestiti ili kopirati na novu lokaciju. selektujte ih na slijede}i na~in. i ~itav niz }e se premjestiti na `eljeno mjesto. klikajte lijevom tipkom mi{a na sve one dokumente koje `elite ozna~iti. I ovu radnju mo`ete izvr{iti na dva na~ina. Opciju Search mo`ete dobiti i tako {to }ete kliknuti na dugme Start. U tom slu~aju. prevucite njegovu ikonu u lijevi prozor Explorera.

kao {to su: slike. navest }emo jedan primjer. svi fajlovi i folderi (All files and folders) – pretra`uje sve vrste fajlova ili foldera kompjutere ili ljude (Computers or People) – Upisali smo dio naziva tra`enog tra`i kompjutere ili korisnike na lokalnoj mre`i dokumenta informacije iz centra Help and Support (Information in Help and Support center) – daje isti rezultat kao i opcija Search u opciji Windows Help Da bismo detaljnije objasnili na~in tra`enja odre|enog dokumenta. npr. Excel itd. video) – tra`i samo navedene vrste fajlova dokumenti (Documents) – tra`i samo specifi~ne dokumente. Word.38 Windows Explorer MICROSOFT WINDOWS XP Opcija za tra`enje Word dokumenata Slika 1-34: Pretra`ivanje Ovaj prozor nudi vi{e opcija za pretra`ivanje. muzika ili video (Pictures. music. Slika 1-35: Kriteriji za Search .

mo`emo jo{ vi{e suziti podru~je pretra`ivanja navode}i puno ime ili samo dio naziva na{eg dokumenta. te smo to i upisali kao tra`eni kriterij. Ve} na ovom nivou mo`emo zapo~eti pretra`ivanje klikom na . Kako da prona|ete ovaj dokument u {to kra}em vremenu? Otvorite opciju Search na jedan od ve} opisanih na~ina. U na{em primjeru odabrali smo tra`eni dokument Slika 1-36: Rezultat pretrage opciju “Don’t remember” – dakle. kreiran u Microsoft Wordu. Dakle. kao {to je to dijelu }e pokazati novi set opcija za pretra`ivanje. naprimjer. da ste zaboravili gdje ste sa~uvali jedan radni nalog za putovanje u Biha}. kao na slici 1-35. i prozor u lijevom opciju za tra`enje ove vrste dokumenata. ako se sje}amo.MICROSOFT WINDOWS XP Windows Explorer 39 Uzmimo. ne sje}amo se kada smo kreirali na{ dokument. Slijede}i kriterij koji nam se nudi je “All or part of the document name” – dakle. Ove opcije nude nam mogu}nost da suzimo podru~je pretra`ivanja preciziraju}i vrijeme kada je tra`eni dokument kreiran ili zadnji put modifikovan. sve ~ega se sje}ate je to da je dokument napisan u Microsoft Wordu i da se u njemu spominju rije~i “nalog” i “Biha}”. i dobit }ete ve} opisani prozor Search. i sada `elite da ga prona|ete. U navedenom primjeru se samo sje}amo da je u nazivu bila rije~ “Nalog”. Po{to znamo da se radi o dokumentu kreiranom u Microsoft Wordu odabrat }emo ozna~eno na slici 1-34.

kao na slici 1-36. i kao rezultat pretrage smo dobili spisak svih Word dokumenata koji u svom nazivu imaju rije~ “Nalog”. ako znamo. Ovaj pro{ireni set opcija nam nudi mogu}nost da preciziramo rije~ ili frazu koja se pojavljuje u tra`enom dokumentu.40 Windows Explorer MICROSOFT WINDOWS XP dugme Search. prije nego {to smo kliknuli na dugme Search. koriste}i opciju Use advanced search options. ili u kojem Upisali smo rije~ "Biha}" koja se pojavljuje u našem dokumentu Precizirali smo da se tra`eni dokument nalazi na lokalnom disku ozna~enom sa C: Slika 1-37: Advanced search options Slika 1-38: Rezultat Advanced searcha . U prethodnom koraku. dobili bismo prozor sa pro{irenim setom kriterija za pretra`ivanje (Slika 1-37). Tako|er mo`emo precizirati. U tom slu~aju. mogli smo jo{ vi{e suziti podru~je pretra`ivanja. Me|u dobijenim rezultatima pretrage nalazi se i tra`eni dokument pod nazivom “Radni nalog Biha}”. Mi smo u ovim opcijama upisali rije~ “Biha}”. lokaciju na{eg dokumenta (na kojem disku.

Pode{avanje va{eg kompjutera Kao {to smo rekli na samom po~etku. Prilikom instaliranja OS-a. . uvidite da je do sada obja{njavani na~in rada sa kompjuterom (izborom iz trake menija. {to }e umnogome olak{ati va{ svakodnevni rad. izbrisali ste samo sli~icu sa Desktopa – originalni fajl ostaje netaknut. Zato }e biti potrebno da neke postavke prilagodite svojim `eljama i potrebama. otvaranje programa i sl. Shortcuts (Kratice) Kada du`e radite sa kompjuterom. Najva`nija razlika (na koju morate obratiti naro~itu pa`nju) izme|u ikone shortcut i originalne ikone jeste u tome {to originalna ikona u stvari predstavlja originalni program.) relativno spor proces. od izbora ikona koje }e se nalaziti na va{em Desktopu. {to ba{ i nije preporu~ljivo.3. Mijenjanje nekih postavki kompjutera je poprili~no opasan posao. pa sve do rada samog operativnog sistema. svaki kompjuter dolazi sa instaliranim operativnim sistemom. pogotovo ako ne posjedujete dovoljno znanja za to. Zbog toga u ovom priru~niku ne}emo objasniti sve opcije ve} }emo se zadr`ati na onim manje opasnim. pode{avanja va{e konekcije na Internet. stru~no lice koje to obavlja izvr{i i neke postavke koje vama mo`da i ne odgovaraju. [ta su to kratice (Shortcuts)? Shortcuti su sli~ice (ikone) koje obezbje|uju lak{i i br`i pristup programima. Ako izbri{ete (slu~ajno ili namjerno) originalnu ikonu. Ako je izbri{ete. folder ili dokument koji je predstavljen Ikona ikonom shortcut. fajla ili foldera. ikona shortcut predstavlja ustvari samo kraticu do originalnog programa. dokumentima ili folderima gdje god da se oni nalaze na va{em kompjuteru. Da biste ubrzali svoj rad. Dvostruki klik mi{em na ikonu shortcut ima isti efekat kao i dvostruki klik Slika 1-39: na originalnu ikonu – pokre}e se program. fajl ili folder. mo`ete koristiti neke kratice i trikove. Ovu ikonu mo`ete staviti tamo gdje vam odgovara – naj~e{}e shortcut je to sam Desktop ili Traka za brzo pokretanje programa (Quick Launch toolbar).MICROSOFT WINDOWS XP Pode{avanje va{eg kompjutera 41 1. a itekako potrebnim svakom korisniku. ali sa malom strelicom u donjem lijevom uglu (Slika 1-39). Za razliku od originalne. izbrisali ste i taj fajl. folder ili program. Ikone shortcuts izgledaju kao i originalne ikone.

Shortcut mo`ete napraviti i iz Windows Explorera. naziv ikone }e biti Shortcut to.. Jednostavno na originalnu ikonu kliknite desnom tipkom mi{a i iz menija izaberite opciju Send to.. . Pritisnite desnom tipkom mi{a originalnu ikonu i. Da biste postavili shortcut na Desktop. povucite ikonu na Desktop i otpustite tipku mi{a. dr`e}i tipku pritisnutu. Windows XP nudi i drugi na~in postavljanja shortcut ikone na Desktop. Zatim kliknite na dugme Finish i dobili ste isti rezultat kao i u prvom slu~aju. Pojavit }e se mali meni iz kojeg odaberete opciju Create Shortcut Here. otvorite Windows Explorer i prona|ite originalnu ikonu programa ili foldera za kojeg `elite postaviti shortcut. a zatim izbri{ete dio Shortcut to. Kliknite desnom tipkom mi{a na prazan prostor na Desktopu i iz menija izaberite New>Shortcut. vidite po strelici u donjem lijevom uglu ikone. Slika 1-40: ^arobnjak za Shortcut Kliknite na dugme Browse i na|ite program ili folder za koji `elite kreirate shortcut na Desktopu. Pojavit }e se prozor Shortcut Wizard koji izgleda kao na slici 1-40. a iz podmenija opciju Desktop (Create Shortcut) (Slika 1-41). Po defaultu..42 Pode{avanje va{eg kompjutera MICROSOFT WINDOWS XP Stavljanje shortcuta na Desktop Desktop je vjerovatno naj~e{}e kori{teno mjesto za stavljanje shortcuta. Da je to shortcut.. i na Desktopu }e se pojaviti shortcut ikona `eljenog programa ili foldera. Kao i obi~no. koji samo oduzima prostor na Desktopu. a ne originalna ikona. Kliknite na dugme Next i otkucajte ime za va{ shortcut (ako slu~ajno ne `elite originalno ime).. Uobi~ajeno je da se naziv ikone preimenuje tako {to na nju kliknete desnom tipkom mi{a i izaberete opciju Rename.

on ipak ima i svojih nedostataka.. radite sa nekim programom koji potpuno prekrije va{ Desktop. imate dvije mogu}nosti da je vratite nazad: Kliknite desnom tipkom mi{a na prazan prostor Desktopa i izaberite opciju Undo Delete. Iako se taj izbor ~ini logi~nim. pa }ete po`eliti da uklonite neke ikone koje vam nisu toliko potrebne.dvostrukim klikom lijevom tipkom mi{a otvorite Recycle Bin (~ija ikona se nalazi na Desktopu).. To mo`ete vrlo jednostavno obaviti desnim klikom mi{a na ikonu koju `elite izbrisati i izborom opcije Delete iz menija.MICROSOFT WINDOWS XP Pode{avanje va{eg kompjutera 43 Opcija "Desktop " za postavljanje shortcut ikone na Desktop Slika 1-41: Postavljanje shortcuta iz Windows Explorera Uklanjanje shortcuta sa Desktopa Mo`e se desiti da vremenom pretrpate va{ Desktop sa shortcut ikonama. Stavljanje shortcuta na Quick Launch toolbar Naj~e{}e kori{teno mjesto za stavljanje shortcuta je Desktop. ili . vi vi{e niste u stanju da direktno pristupite nekoj novoj shortcut . Kada. Morat }ete jo{ jednom potvrditi svoju `elju da izbri{ete izabranu ikonu i ikona shortcut je izbrisana. Ako nenamjerno izbri{ete neku ikonu sa Desktopa. naprimjer. i izbrisana ikona }e se ponovo pojaviti na Desktopu. kliknite na izbrisanu ikonu desnom tipkom mi{a i izaberite opciju Restore.

mo`ete ikone ~esto kori{tenih programa smjestiti direktno na Traku za brzo pokretanje programa. Ako poku{ate da prebacite ikonu nekog programa iz menija Start>All Programs. Ako Traka za brzo pokretanje programa sadr`i vi{e ikona nego {to je to mogu}e istovremeno prikazati. te na taj na~in promijenite veli~inu Trake. va{e shortcut ikone }e uvijek biti dostupne. samo otpustite tipku mi{a i ikona }e biti premje{tena. Da biste na traci dobili i imena ikona iz ovog menija. Ako Traka za brzo pokretanje programa nije vidljiva na va{em Taskbaru. Ako ste zadovoljni novom lokacijom. Polo`aj ikona na Traci mo`ete urediti po sopstvenoj `elji – jednostavno kliknite desnom tipkom mi{a na odre|enu ikonu i. U takvom slu~aju mo`ete kliknuti desnom tipkom mi{a na Traku za brzo pokretanje programa i izabrati opciju Show Desktop. do|ite pokaziva~em mi{a na grupu ta~kica koje se nalaze na i na lijevoj i na desnoj ivici Trake. a iz menija koji }e se pojaviti odaberite opciju Move Here. ne pu{taju}i je (Drag and drop). Ako ne vidite ove grupe ta~kica. onda povucite ikonu sa Desktopa dr`e}i pritisnutu desnu tipku mi{a. kliknite desnom tipkom mi{a na Taskbar i pod opcijom Toolbars izaberite Quick Launch. kliknite desnom tipkom mi{a na prazan prostor Trake. povucite ikonu na Traku. Otpustite dugme mi{a i ikona }e se pojaviti na Traci. a zatim je prebacite ili iskopirate na Traku za brzo pokretanje programa. zna~i da je Traka zaklju~ana (Locked). povucite je na `eljeno mjesto. Pojavi}e se mala crna linija koja }e vam pokazati gdje }e ikona biti smje{tena. morate uraditi slijede}e: Kliknite desnom tipkom mi{a na Taskbar. de{ava se da ikonu prebacite na Traku. pritisnite lijevu tipku mi{a i povucite udesno ili ulijevo. Ako `elite da promijenite veli~inu ikona na va{oj Traci za brzo pokretanje programa. kliknite na strelice (>>) u gornjem desnom uglu Trake i pokazat }e se sve postoje}e ikone. jednostavno kliknite tipkom mi{a na ikonu i. i u meniju View izaberite Large ili Small Icons. i ako je ~ekirana opcija Lock the Taskbar. Da biste izbjegli nepotrebne klikove mi{em. Na taj na~in. Kada se pokaziva~ pretvori u dvostruku strelicu. Isti efekat mo`ete posti}i i povla~enjem ikone iz Windows Explorera na Traku. U tom slu~aju morate prvo otklju~ati Traku na na~in kako smo to ve} opisali. otpustite tipku mi{a. Kada do|ete na `eljenu lokaciju na Traci. izaberite opciju Show Text. Ako `elite odre|enu shortcut ikonu koja ve} postoji na Desktopu iskopirati na Traku za brzo pokretanje programa. Da biste stavili `eljene ikone na ovu traku.44 Pode{avanje va{eg kompjutera MICROSOFT WINDOWS XP ikoni na Desktopu. Opcija Show . od~ekirajte je. ali se ime programa izbri{e sa menija All Programs. Ako vi{e volite da ikonu sa Desktopa pomaknete na Traku. Ako `elite da pro{irite ili da smanjite Traku za brzo pokretanje programa. ne pu{taju}i tipku. Najjednostavnije rje{enje je da ipak napravite Shortcut ikonu na Desktopu na ve} opisani na~in.

kao {to se vidi na slici 1-42. kliknite desnom tipkom mi{a na `eljenu ikonu i iz otvorenog menija izaberite opciju Delete. Zatim povucite va{u ikonu u ovaj podmeni. kliknite desnom tipkom mi{a i iz otvorenog menija izaberite Delete. Ako `elite da uklonite neku ikonu sa Trake. u opciji Startup. Ako `elite da izbacite program sa ove liste. Na taj na~in ste dodali `eljeni program me|u ostale programe koji se pokre}u automatski. Autostart naj~e{}e kori{tenih programa XP pru`a mogu}nost da programe koje ~esto koristite postavite tako da se automatski pokre}u ~im uklju~ite va{ kompjuter. i desnom tipkom mi{a kliknite na ikonu programa kojeg `elite staviti u autostart. Opcija "Startup" Spisak programa koji se automatski pokre}u Slika 1-42: Start-up Kako da dodate ili izbri{ete ikonu iz Autostart menija? Kliknite na Start >All Programs. Shortcuti va{ih automatski pokrenutih programa nalaze se u meniju All Programs.MICROSOFT WINDOWS XP Pode{avanje va{eg kompjutera 45 Title }e na mjestu va{e Trake prikazati naziv Quick Launch. Povucite izabranu ikonu do ikone Startup i pri~ekajte dok se ne otvori startup podmeni. . i tek tada otpustite tipku mi{a.

46 Pode{avanje va{eg kompjutera MICROSOFT WINDOWS XP CONTROL PANEL Control Panel predstavlja komandnu tablu va{eg kompjutera. Ovakav prozor predstavlja novodizajnirani izgled Control Panela koji se pojavio sa XP-om. mo`ete dovesti do toga da va{ kompjuter ne radi kako treba ili ~ak da potpuno prestane raditi. Kao {to smo ve} rekli na po~etku ovog poglavlja. U suprotnom. a zatim iz desnog dijela prozora izaberite (jednim klikom lijeve tipke mi{a) opciju Control Panel. ali mo`ete i instalirati ili deinstalirati programe. ili u Windows Exploreru na traci Other places izaberite My Computer. mi{. U oba slu~aja dobit }ete prozor kontrolne table koji izgleda kao na slici 1-43. datuma i sl. na~in prikazivanja brojeva. a zatim iz iste trake Control Panel. displej. modem itd.. U gornjem lijevom uglu ovog prozora je opcija Switch to Classic View Slika 1. kao {to su tastatura. kao i promijeniti sve vrste regionalnih postavki: jezik.43: Control Panel . razli~ite fontove (vrste slova). printer. Tu mo`ete napraviti postavke za ve}inu perifernih ure|aja na kompjuteru. Otvaranje Control Panela Control Panel mo`emo otvoriti na slijede}i na~in: kliknite na dugme Start. prilikom rada na mijenjanju postavki va{eg kompjutera treba biti izuzetno pa`ljiv i mijenjati samo one postavke za koje ste sigurni da znate {ta zna~e. nazvan Category View. valutu.

nepotrebno optere}uju}i va{ hard disk. Ali. samo obrisati ikonu programa. razlike su sasvim male. Naro~ito kod deinstalacije programa nije dovoljno. Kao {to smo i rekli. tako da je pristup tim ure|ajima ne{to br`i. U novoj verziji su samo pojedini ure|aji organizovani u kategorije. tako da. ne}emo obja{njavati sve opcije Control Panela ve} }emo se zadr`ati samo na onim najneophodnijim. ako samo izbri{ete program sa kompjutera. kada izaberete `eljeni ure|aj iz bilo koje verzije Control Panela. Slika 1-44: Klasi~ni izgled Control Panela Koja verzija Control Panela je bolja? U su{tini. jer svaki program prilikom instalacije razbaca po va{em kompjuteru niz pomo}nih fajlova (naj~e{}e sa oznakom . Prva od takvih opcija je: Add or Remove Programs Ova opcija slu`i za instaliranje novih i deinstaliranje nepotrebnih programa. otvara se potpuno isti prozor Properties sa karakteristikama odabranog ure|aja. {to je korisno za one koji su se ve} navikli na njegov stari izgled (Slika 1-44). ovi fajlovi ostaju.dll).MICROSOFT WINDOWS XP Pode{avanje va{eg kompjutera 47 koja daje standardni (stari) izgled Control Panela. npr. .

otvorit }e se prozor koji }e od vas tra`iti da locirate instalacioni fajl klikom na dugme Browse. Druga opcija u ovom prozoru je Add New Programs. kada god otvorite prozor Add or Remove. a zatim kliknite na dugme Change / Remove. Nju koristite prilikom instaliranja novih programa. Kada ga locirate.48 Pode{avanje va{eg kompjutera MICROSOFT WINDOWS XP Kada otvorite ovu opciju. pojavljuje se prozor ~iji su osnovni elementi i opcije prikazane na slici 1-45. Obi~no instalacioni fajl ima naziv Setup. ili da instalirate neku od komponenti Windowsa (drajver. a zatim }e automatski izbrisati program i sve pripadaju}e fajlove. Opcija za mijenjanje ili uklanjanje Opcija za dodavanje novih programa Opcija za dodavanje ili uklanjanje komponenti XP-a Opcija za postavku defaultnih programa Spisak instaliranih programa Slika 1-45: Add or Remove Programs Po defaultu.exe. update i sl. kliknite na dugme Open. Kada kliknete na ovu opciju. Kompjuter }e jo{ jednom zatra`iti potvrdu va{e namjere da deinstalirate odabrani program. i instalacija }e po~eti.) Ako izaberete opciju instalacije sa CD-a ili floppyja. Ako izaberete opciju Windows . Odaberite program koji `elite deinstalirati jednim klikom lijeve tipke mi{a na ime programa u Spisku instaliranih programa. XP }e ponuditi dvije alternative: da instalirate neki program sa CD-a ili floppy diskete.exe ili Install. XP }e ga otvoriti sa otvorenom opcijom Change or Remove Programs.

i u spisku Background. ako `elite dodati neku od komponenti (npr. Ako `elite da kao pozadinu Desktopa postavite neku sliku (mo`da va{u ili . i slijedite upute. Kada odaberete `eljenu pozadinu. i pozadina va{eg Desktopa }e dobiti novi izgled. kliknite na dugme Browse. a zatim iz spiska raspolo`ivih Screen savera izaberite onaj koji . kliknite na dugme Screen saver.MICROSOFT WINDOWS XP Pode{avanje va{eg kompjutera 49 Update. Slijede}a opcija Control Panela o kojoj }emo re}i ne{to vi{e je opcija: Display Kada kliknete na ovu opciju otvorit }e se prozor Display Properties. kao na slici 1-46. pa OK). kliknite na dugme Slika 1-46: Karakteristike Displaya Apply (primijeni). Sa ovom opcijom dodajete ili uklanjate neke od komponenti XP-a. kliknite Next. Ako `elite na va{ kompjuter postaviti neki Screen saver (slika ili animacija koja se uklju~uje nakon odre|enog perioda neaktivnosti na kompjuteru. a zatim na dugme OK. Kada otvorite ovu opciju. fax service) ~ekirajte bijeli kvadrati} pored `eljene komponente. a u svrhu ~uvanja – {tednje va{eg ekrana).. a zatim prona|ite lokaciju na kojoj je smje{tena `eljena slika i ponovite gornji postupak (Apply. a mi }emo objasniti samo neke od njih. {to zna~i da su te komponente ve} instalirane. kliknite na dugme Next i dalje slijedite upute XP-a. od~ekirajte `eljenu komponentu. gdje }ete izabrati odre|eni update. CD-u ili disketi.. Ako `elite da ih deinstalirate. vidjet }ete da pored pojedinih komponenti XP-a postoje ~ekirani kvadrati}i. klikajte na pojedine pozadine. U gornjem dijelu prozora }ete odmah mo}i vidjeti kako izgledaju odabrane pozadine. a zatim klikom na dugme Install now zapo~eti instalaciju. Kako da podesite pozadinu va{eg Desktopa? Kliknite na dugme Desktop. Suprotno tome. Na ovom prozoru ima vi{e opcija za mijenjane raznih postavki. Slijede}a opcija ovog prozora je Add / Remove Windows Components. XP }e vas prebaciti na Microsoftov web site (pod uslovom da ste konektovani na Internet).?) koju imate na kompjuteru.

U prostoru Double-click speed promijenite kliza~em `eljenu brzinu u pravcu Slow za manju brzinu.. a zatim u njegovom Settingsu u prostoru Custom Text otkucajte `eljeni tekst. iz menija File odaberete opciju Install New Font. Kada `elite dodati novi font. Odaberite `eljenu rezoluciju povla~e}i kliza~ na opciji Screen Resolution. Kao Screen saver mo`ete postaviti i neki va{ tekst. a onda iz menija File odaberete opciju Delete. Deinstalaciju odre|enog fonta vr{ite tako {to u prozoru Fonts kliknete na `eljeni font. a mi }emo opisati neke od njih. Pod dugmetom Pointers dobit }ete mogu}nost da promijenite izgled va{eg pointera (pokaziva~ kretanja mi{a) koji je po defaultu predstavljen strelicom. pa OK) Klikom na dugme Settings otvorit }e se postavka va{eg ekrana u vezi sa rezolucijom i kvalitetom boja. Na kraju svake izmjene opcija Desktopa ponovite istu zavr{nu proceduru (Apply. kao na slici 1. te odaberite na~in njegovog pojavljivanja i kretanja po Desktopu u prostoru Motion. . instalaciju novih fontova.minutes. i otvori}e se prozor koji }e vam omogu}iti da locirate novi font na nekom od drajvova i foldera va{eg kompjutera. Slijede}a opcija Control Panela o kojoj }emo re}i ne{to vi{e je opcija: Fonts Ova opcija omogu}ava prikaz svih instaliranih fontova (Font je skra}eni naziv za tip slova). Na kraju kliknite na dugme OK.47. Mo`da `elite promijeniti postavku va{eg mi{a? Kliknite na ikonu Mouse u Control Panelu i otvorit }e se prozor sa postavkama va{eg mi{a. Opcija Turn on Click Lock omogu}it }e vam da kod prebacivanja foldera / dokumenta tehnikom Drag and drop ne morate dr`ati pritisnutu tipku mi{a sve vrijeme. ovdje mo`ete podesiti brzinu dvostrukog klika kojim otvarate foldere / dokumente. Tako|er. i novi font }e biti instaliran. te deinstaliranje nepotrebnih fontova. Odredite mu karakteristike pojavljivanja klikom na dugme Settings i vrijeme neaktivnosti nakon kojeg }e se Screen saver pokrenuti u prozoru Wait.. ili Fast za ve}u brzinu dvostrukog klika. Dugme Buttons pru`a mogu}nost da promijenite defaultnu postavku mi{a kod koje je primarna tipka mi{a uvijek ona lijeva. Uradite to na slijede}i na~in: Odaberite u spisku raspolo`ivih Screen savera 3D Text. ve} }ete isti efekat posti}i kratkim klikom na `eljenu ikonu. ~ekirajte kvadrati} Switch primary and secondary buttons. Ako `elite da primarna tipka bude desna. I ovdje imate vi{e Tabova (dugmadi).50 Pode{avanje va{eg kompjutera MICROSOFT WINDOWS XP vam se svidi. a kvalitet boje izaberite izme|u predefinisanih opcija Color Quality.

MICROSOFT WINDOWS XP Pode{avanje va{eg kompjutera 51 Slika 1-47: Postavka mi{a Za zavr{etak bilo koje od navedenih opcija va`i ista zavr{na procedura koja je ve} opisana (klik na Apply. [ta je to defaultni printer? Defaultni printer je onaj printer kojeg korisnik `eli naj~e{}e koristiti. Uobi~ajeno je da je na jednom kompjuteru instalirano vi{e printera ili ~ak i fax. tako da ga svaka aplikacija na kompjuteru automatski odabire za {tampanje nakon izbora opcije Print. kao na slici 1-48. [tampanje na bilo kojem drugom printeru korisnik mora izri~ito naglasiti nakon odabira pomenute opcije Print. Na gornjoj slici mo`ete vidjeti koji su to sve printeri instalirani na ovom kompjuteru. Slijede}a opcija Control Panela o kojoj }emo govoriti je opcija: Printers and Faxes Dvostruki klik na ovu ikonu otvara prozor u kojem }ete vidjeti koji su to sve printeri ({tampa~i) instalirani na va{em kompjuteru. pa OK). ali mo`ete uo~iti da je jedan od printera ozna~en strelicom ( ). To predstavlja oznaku defaultnog printera. .

i iz padaju}eg menija odaberite opciju Set as Default Printer. Zavisno od toga koju vrstu navedenih printera `elite instalirati. potrebno je da na svom kompjuteru instalirate neophodni softver (drajvere). obi~no preko LPT1 porta (fizi~ki port je. Lokalni printer – printer priklju~en direktno na va{ kompjuter. i XP }e sam prepoznati o kojem modelu printera se radi.52 Pode{avanje va{eg kompjutera MICROSOFT WINDOWS XP Oznaka za defaultni printer Slika 1-48: Printeri Kako da podesite odre|eni printer kao defaultni ? Veoma lako. novom printeru. 2. kliknite desnom tipkom mi{a na ikonu printera kojeg `elite ozna~iti kao defaultni. XP pokazuje svoju pravu snagu u odnosu na sve druge operativne sisteme Windows. Takav sistem rada se naziva Plug . U ve}ini slu~ajeva bit }e dovoljno da samo priklju~ite novi printer na va{ kompjuter. 3. “uti~nica” na koju spajate odre|eni ure|aj). te }e sam i instalirati sve potrebne drajvere. najjednostavnije re~eno. Prema na~inu kako su spojeni sa va{im kompjuterom mo`emo razlikovati tri vrste printera: 1. Ako `elite da {tampate na nekom drugom. Kada otvorite prozor Printers and faxes. Strelica koja ozna~ava defaultni printer }e se automatski pojaviti kod izabranog printera. Mre`ni printer – printer priklju~en na neki od kompjutera na lokalnoj mre`i. Instalacija lokalnog printera Kod instalacije bilo kojih novih perifernih ure|aja. uklju~ite ga (Power On). Mre`ni printer sa mre`nom karticom – printer priklju~en direktno na lokalnu mre`u kao poseban mre`ni ure|aj. postupak instalacije se donekle razlikuje.

Normalno. kliknite na Next i Slika 1-49: ^arobnjak za instaliranje printera Wizard }e vas voditi dalje u instalaciji novog printera. XP }e prepoznati novi printer i instalirati potrebne drajvere.MICROSOFT WINDOWS XP Pode{avanje va{eg kompjutera 53 and Play (uklju~i i radi). kao i podopciju Automatically detect and install my plug and play printer.. ve} }e sam XP instalirati sve potrebne drajvere za takvu vrstu printera. or a printer attached to another computer (mre`ni printer ili printer priklju~en na neki drugi kompjuter na mre`i) Po{to smo rekli da `elimo instalirati lokalni printer. Ako sve pro|e kako treba. kojom ka`emo XP-u da `elimo da on sam prepozna i instalira na{ novi printer. XP }e ponuditi dvije alternative na izbor: Local printer attached to this computer (lokalni printer priklju~en na ovaj kompjuter) i A network printer. To je zaista zna~ajno pobolj{anje kod priklju~ivanja perifernih ure|aja na kompjuter u odnosu na sve druge OS-e Windows. nije potrebno da instalirate softver za taj printer. Ako ipak koristite klasi~ni LPT1 port (jo{ uvijek uobi~ajeni port za spajanje printera na kompjuter). printer mora biti povezan sa kompjuterom odgovaraju}im kablom i uklju~en (Power on). a ikona i naziv novog printera }e se . Za razliku od ostalih OS-a Windows. a zatim odaberite opciju Add a printer (dodaj printer).. Ako kojim slu~ajem XP ne prepozna novi printer. U prozoru koji }e se slijede}i otvoriti (Slika 1-49). ako koristite lokalni printer skop~an na va{ USB port ili Infrared port. XP }e vas obavijestiti da. ~ekirajmo opciju Local printer. postupite na slijede}i na~in: Otvorite opciju Printers and Faxes u Control Panelu.

Ako ne znate ove podatke. Dobit }ete jo{ jedan prozor koji }e vas obavijestiti da ste kompletirali instalaciju mre`nog printera pod imenom . i u dobijenom prozoru }ete imati mogu}nost da odre|eni lokalni printer dijelite sa drugim korisnicima (sharing). Nakon zavr{enog postupka instalacije. a XP }e vas u slijede}em prozoru upitati da li `elite da koristite taj printer kao defaultni? Odaberite Yes ili No. Ako znate ime i lokaciju mre`nog printera. a zatim kliknite na dugme Next.. Ovaj prozor ima dva taba: Regional Options i Languages. dozvolite {tampanje samo od 08 do 16 tako da izvan tog vremena niko ne mo`e {tampati na va{em printeru).. Vrlo upotrebljiva opcija Control Panela je: Regional and Language Options Kada otvorite ovu opciju... Ozna~ite opciju Connect to this printer .. mo`ete odmah ukucati te podatke u prostor Name. XP otvara ovaj prozor sa otvorenim tabom Regional Options. XP }e vas obavijestiti da je prona{ao i instalirao novi printer i ponudit }e vam da od{tampate test page (testnu stranicu).54 Pode{avanje va{eg kompjutera MICROSOFT WINDOWS XP pokazati u opcijama Printers and faxes.. i ikona novog mre`nog printera }e se pojaviti u opcijama Printers and faxes u Control Panelu.. da postavite vremenska ograni~enja za kori{tenje va{eg printera (npr... na kompjuteru . Instalacija mre`nog printera Opet otvorite opciju Printers and Faxes u Control Panelu.. XP }e pokazati prozor koji sadr`i podatke o imenima kompjutera na mre`i. ali sada u otvorenom prozoru ozna~ite opciju A network printer. Kliknite Next. i oznakom default – yes ili no. Ozna~ite opciju Yes.. Po defaultu. Kliknite na ime kompjutera na koji je priklju~en mre`ni printer. a zatim odaberite opciju Add a printer (dodaj printer). npr. Postavku svakog instaliranog printera mo`ete mijenjati po svojim `eljama.. Kliknite Finish. \\server\laser. dobijate prozor kao na slici 1-50... da promijenite port na koji je priklju~en. u skladu sa svojim `eljama i ponovo kliknite Next. – Name. kliknite mi{em u ovaj prostor Name.. da podesite neke sigurnosne postavke (security) ili neke postavke samog ure|aja (Device settings). odaberite Properties iz padaju}eg menija. Na ovom mjestu mo`ete postaviti neke opcije koje }e . or a printer attached to another computer.. i na printeru }e se od{tampati testna stranica (pod uslovom da je sve u redu). te ime printera (ako imate takav) koji je priklju~en direktno na mre`u kao mre`ni ure|aj. a XP }e sam ubaciti njegovu punu adresu u prostor pod nazivom Printer:. Kliknite na ikonu `eljenog printera desnom tipkom mi{a.

valute. na~in prikazivanja brojeva. ili 2. npr. XP na ovom tabu nudi dvije mogu}nosti: 1. da neku od predodre|enih postavki podesite prema svojim `eljama klikom na dugme Customize Ako po`elite da izvr{ite neke promjene u regionalnim postavkama i kliknete na dugme Customize. Currency – gdje vr{ite pode{avanje prikaza valute (umjesto hrvatske kune mo`ete izabrati ameri~ki dolar ili Euro). Time – gdje vr{ite pode{avanje prikaza vremena (npr. pa nam je najbli`a postavka susjedne Hrvatske). vremena i datuma (u kratkoj i dugoj verziji).MICROSOFT WINDOWS XP Pode{avanje va{eg kompjutera 55 Predodre|eni set regionalnih postavki postavite na Croatian Dugme Customize za mijenjanje Predodre|enog seta regionalnih postavki Slika 1-50: Regional and Language Options koristiti svi va{i programi. 12-satni ili 24-satni prikaz). . Bosne i Hercegovine nema jo{ uvijek na ovom spisku. otvorit }e se prozor Customize Regional Options (slika 1-51). da izaberete ve} predodre|eni set regionalnih postavki odabiraju}i naziv dr`ave (na`alost. Date – gdje vr{ite pode{avanje prikaza datuma. sa ~etiri taba: Numbers – gdje vr{ite pode{avanje prikaza brojeva.

56 Pode{avanje va{eg kompjutera MICROSOFT WINDOWS XP Tab Languages daje mogu}nost da vidite i mijenjate jezik i metode unosa teksta. Da biste dobili tu opciju kliknite na tab Languages. dok }ete klikom na Key Settings dobiti Slika 1-51: Prozor Customize Regional Options Izbor jezika koji }e se koristiti kao defaultni Dugme za izbor opcije za prikaz izabranog jezika na Taskbaru Dugme za izbor kombinacije tipki za promjenu jezika i tastaure Slika 1-52: Opcije taba Languages . a zatim na dugme Details. Na samom dnu prozora mo`ete uo~iti dugmad Language Bar i Key Settings. Klikom na Language Bar dobit }ete mogu}nost da XP prika`e izabrani jezik u Taskbaru ili ne.~.}. kako biste imali mogu}nost na{ih karakteristi~nih znakova ({. i otvorit }e se prozor kao na slici 1-52. odaberite Croatian.|). U prostoru za izbor jezika koji }ete koristiti kao automatsku postavku za unos teksta. U ovom prozoru mo`ete podesiti i jo{ neke opcije.

Slika 1-53: Date and Time Properties Podesite vašu vremensku zonu ovdje ^ekirajte ovaj kvadrati} ako `elite da XP automatski promijeni vrijeme kod prelaska na "ljetno racunanje vremena" Slika 1-54: Pode{avanje vremenske zone . Time Zone i Internet Time. Nakon bilo kakve promjene morate kliknuti na dugme Apply. i tzv. sa tri taba: Date & Time. Obi~no je ta kombinacija tipki lijevi Alt i Shift. a zatim OK da bi promjene bile prihva}ene i zapam}ene. Keyboard layout – postavku tastature. I na kraju poglavlja o Control Panelu da detaljnije objasnimo jo{ samo jednu opciju: Date and Time Klikom na opciju Date and Time u Control Panelu. switch – kombinaciju tipki koju treba pritisnuti da bi promijenili jezik unosa teksta. ali se nudi opcija da to promijenite u Ctrl i Shift.MICROSOFT WINDOWS XP Pode{avanje va{eg kompjutera 57 mogu}nost da podesite tzv. Pod tabom Date & Time mo`ete podesiti datum. otvorit }e se prozor Date and Time Properties (Slika 1-53). godinu i vrijeme.

58 Pode{avanje va{eg kompjutera MICROSOFT WINDOWS XP Pod tabom Time Zone podesite va{u vremensku zonu. Na slici 1-54 je prikazan izbor vremenske zone za Sarajevo. Slika 1-55: Internet sinhronizacija sata . Pod tabom Internet Time dobit }ete mogu}nost da podesite svoj kompjuter tako da automatski vr{i uskla|ivanje sistemskog sata sa nekim od Time servera na Internetu (Slika 155). ova opcija ima smisla samo ako imate konekciju na Internet. Normalno. i ~ekirajte opciju Automatically adjust clolck for daylight saving changes ako `elite da XP sam izvr{i promjenu vremena po~etkom i krajem perioda koji je ozna~en kao “Ljetno ra~unanje vremena”. ^ekirajte ovu opciju ako `elite da XP automatski vrši sinhronizaciju vašeg sistemskog sata Odaberite time server na Internetu sa kojim `elite sinhronizovati vaš sistemski sat.

4. settings Desktopa kao i Favorite listu.MICROSOFT WINDOWS XP [ta je to novo donio Windows XP? 59 1. obi~no se korisnici koji su koristili staru verziju pitaju: “Da li je stvarno ova nova verzija bolje od ove koju ve} imam?” Poku{at }emo odgovoriti koje su to novine koje je donio XP u odnosu na starije verzije Windowsa. i kada dobijete prozor kao na slici 1-56. Svaki user ima svoj privatni My Documents folder. Dobra osobina XP-a je ta {to je omogu}io zaklju~avanje Taskbara kao i Toolbara (opcija Lock) da bi se sprije~ilo njihovo slu~ajno pomjeranje. Rad sa Explorerom je olak{an i pobolj{an novim Explorer Barom na lijevoj strani prozora Explorer. a zatim i opciju Standard ili Clear Type. koji sada automatski prati koje programe naj~e{}e koristite i stavlja ih u lijevi prozor menija Start. tako da imate lak{i i br`i pristup. {to se de{ava kod po~etnika. pogotovo na notebook kompjuterima i ravnim (Flat) monitorima. odaberite metod Smooth edges. Ono {to }ete prvo uo~iti je novi vizuelni dizajn grafi~kog interfejsa XP-a. Logiranje sa odre|enim accountom je olak{ano novim interfejsom na Welcome ekranu. Omogu}eno je i ure|enje informacija koje }ete dobijati pod opcijom View>Details tako da dobijete one informacije o fajlovima koje vas interesuju. pa Properties). Zna~ajno pobolj{anje je XP donio i na polju Multi User upotrebe. Za razliku od ostalih OS-a Windows. Omogu}ena je i opcija ure|ivanja menija Start (desni klik na Start. otvorite Start>Control Panel>Display> Appearance. [ta je to novo donio Windows XP? Kada god se pojavi neka nova verzija Windows operativnog sistema. redizajniran je izgled i funkcija menija Start. koji omogu}ava brz pristup osnovnim radnjama. izazivaju}i paniku. kao i drugim lokacijama na kompjuteru. Naro~ito pogodna opcija je pregledanje foldera koji sadr`e slike u . Da biste omogu}ili ili isklju~ili ovu opciju Slika 1-56: CrystalType Display (enable ili disable). Moramo napomenuti da se ovdje ne radi samo o uljep{avanju Desktopa ve} o upotrebi sasvim nove tehnologije CrystalType Display koja daje mnogo o{triju sliku. Odluku prepu{tamo vama.

Microsoft nudi novu opciju za rje{enje ovog problema: Signed drivers – set drajvera za koje Microsoft garantuje da rade pod XP-om. Olak{ano je pode{avanje bilo koje mre`ne konekcije. Ako imate CD pisa~. kliknite desnom tipkom mi{a na zipovani fajl i izaberite opciju Extract all. Jo{ jedan na~in snimanja muzi~kih CD-a (ako imate CD pisa~). Ugra|ena podr{ka za rad sa ZIP fajlovima – Kompresovani ZIP fajlovi se tretiraju kao compressed folders. Search Tool je obezbijedio novu alatku Search Companion. Ako ipak instalirate neki drajver za koji utvrdite da ne odgovara va{em OS-u. mo`ete “pr`iti” CD-ove direktno sa va{eg hard diska jednostavnom Drag and Drop tehnikom. govora kao i mno{tva efekata. Mo`ete napraviti listu pjesama u Media Playeru. Jedan od najve}ih problema pri radu sa velikim brojem ure|aja priklju~enih na va{ ra~unar je nekompatibilnost odgovaraju}ih drajvera sa va{im OS-om. TV-a. putem New Connection Wizarda. Omogu}eno je dodavanje muzike. desnom tipkom mi{a kliknite na `eljeni fajl. i iz drop down menija izaberite opciju Send To>Compressed Folder. Web Publishing – olak{ano je publikovanje va{ih sadr`aja na Webu. Thumbnails view. Opcija Filmstrip je tako|er jedna novina za pregledanje ve}eg broja slika iz odre|enog foldera. Media Player 8 – player koji obezbje|uje podr{ku za veliki broj audio i vizuelnih formata. Pobolj{ana podr{ka za digitalne kamere i skenere – vi{e nije potreban neki tre}i softver za rad sa ovim vrstama ure|aja. ili klikom na desnu tipkom mi{a i izborom opcije Send To > Writable CD. Photo Printing Wizard – omogu}eno je {tampanje fotosa direktno iz foldera. Nabrojat }emo neke alate: Windows Movie Maker – omogu}ava da sami kreirate svoje li~ne video filmove sa va{e video kamere. Da dodate fajl u ovaj folder. . Mo`ete kopirati muziku sa LP-a. gdje svaku sliku koja se nalazi u folderu vidite kao malu Thumbnail sli~icu. XP nudi opciju Roll back – povratak na stari drajver. VCR-a ili bilo kojeg ure|aja koji priklju~ite na va{ kompjuter. koja obezbje|uje centralizovane alate za sve vrste pretra`ivanja. Da odzipujete fajl. bilo da se radi o Dial upu. Ovi drajveri su digitalno ovjereni da bi se osigurala njihov kvalitet i pouzdanost rada pod XP-om. Nikad lak{e. LAN ili VPN konekciji. a zatim kliknuti na dugme Copy to CD or Device.60 [ta je to novo donio Windows XP? MICROSOFT WINDOWS XP tzv. bez upotrebe nekog drugog grafi~kog programa. DVD i video – mo`ete gledati DVD u Media Playeru ili preko cijelog ekrana. Jedno od najve}ih pobolj{anja XP nudi u oblasti Multimedije. Personalni Firewall – XP dolazi sa ugra|enim ICF-om (Internet Connection Firewall) kojim mo`ete za{titi jedan kompjuter ili ~itavu mre`u od ne`eljenih hakerskih upada u va{ sistem.

glasovno ili slikovno. Windows Messenger: Lak na~in na koji odmah mo`ete da komunicirate sa kolegama i slu`bom za podr{ku.MICROSOFT WINDOWS XP [ta je to novo donio Windows XP? 61 Pouzdanost i kompatibilnost je drasti~no pobolj{ana. Pritom vi{e aplikacija mo`e da se izvr{ava istovremeno. a ako se ipak pojavi neki problem. pored daljinskog pristupa svim podacima i aplikacijama na kancelarijskom ra~unaru. koji omogu}ava stabilan i siguran rad. pri ~emu kvalitet prenosa nikad nije bio bolji. Sistem {ifrovanih datoteka: Transparentno {ifrovanje datoteka slu~ajno generisanim klju~em obezbje|uje visok nivo za{tite od hakera i kra|e podataka. Veliki broj programa napisanih za druge OS-e }e bez problema raditi na XP-u. Pored toga. Udaljena pomo}: Omogu}ava da va{ prijatelj ili stru~njak za IT (informacione tehnologije) daljinski kontroli{e va{ ra~unar da bi demonstrirao neki proces ili da bi pomogao u rje{avanju nekog problema. Samo ako ste radili sa prija{njim verzijama Windowsa. kao i vra}anje u normalan re`im rada nakon toga. Sve u svemu. prelazak u stanje Standby ili Hibernation je br`e. Pobolj{ana podr{ka za notebook ra~unare: Pobolj{ana podr{ka za notebook ra~unare omogu}uje da isti obim posla mo`ete da zavr{ite na putu kao i u kancelariji. Windows XP je prvi operativni sistem koji koristi bezbjednosnu tehnologiju 802. mo`emo re}i da je Microsoft kona~no izbacio jedan pouzdan operativni sistem. mo}i }ete razumjeti koliko je XP pouzdaniji OS od svih dosada{njih.1x kao dodatnu mjeru za{tite informacija. Komponenta System Restore automatski pravi lako prepoznatljive ta~ke povratka koje mo`ete iskoristiti za vra}anje ra~unara u prethodno vrijeme. kod ku}e ili u javnim “vru}im ta~kama” ne zahtjeva nikakvo konfigurisanje. . Pobolj{ane performanse / Vi{eprocesni rad: Ovo zna~i da korisnici mogu izvr{avati svoje najzahtjevnije aplikacije i u isto vreme imati dobro vrijeme odziva sistema. bilo da se radi u stand-alone modu ili u mre`nom okru`enju. Restauracija sistema: Omogu}ava korisnicima i administratorima da vrate ra~unar u prethodno stanje. To omogu}ava pristup do svih va{ih podataka i aplikacija ~ak i kada niste u kancelariji. Windows XP Professional pobolj{ava najnoviju tehnologiju koja je primijenjena za produ`etak rada baterije u sistemu Windows 2000. ako notebook ra~unar radi pod sistemom Windows XP. Onlajn status va{ih kontakata mo`ete neprekidno da pratite i da izaberete da sa njima komunicirate tekstualno. Udaljena radna povr{ina (Remote Desktop): Omogu}ava daljinski pristup ra~unaru sa drugog ra~unara koji radi pod Windowsom 95 ili novijim sistemom. Pored toga. mo`ete ga rije{iti koriste}i Compatibility mode. efikasno i stabilno. Podr{ka za be`i~no umre`avanje: Be`i~no povezivanje korisnika sa mre`om na poslu.

.

KOMPJUTERSKE MRE@E .

.

..........................................................................................................................METAPRETRA@IVA^I ..................................................................................................106 Traka sa alatima...........................91 WAN .....................................................114 Google .......104 INTERNET BROWSER ..........................112 LookSmart ....................................................................................67 KOMPJUTERI U BLI@OJ OKOLINI .............................82 Kako se sporazumijevaju ma{ine .yahoo........................................................www......111 SUBJECT DIRECTORIES ...91 2........................................................................................................................www............................METROPOLITAN AREA NETWORK......WIDE AREA NETWORK ......................www.............................................................2..............................com ................................about......................83 Mre`ni hardver ....................askjeeves.................com .....79 KAKO PUTUJU PODACI ..............................108 2.............................91 MAN ......................................88 2...1..............................115 AskJeeves .................116 .......................DETALJAN SADR@AJ 2...............83 Topologije ........................................ Me|usobno povezane lokalne mre`e ................................................... Internet ..............................looksmart.93 DOBA INTERNETA ............................................www.....................com ..................com........................................com..........................TEMATSKI KATALOZI ........................................ Kompjuterske mre`e 2.............................................................113 PRETRA@IVA^I ..........................................................71 Zajedni~ko kori{tenje ure|aja ........................................................... Komunikacija u lokalnoj mre`i.........................................com ......................................114 METASEARCH TOOLS .............111 About..........4..............................................................................................................102 Chat........................................................................................................................Elektronska po{ta .............................................................................................111 Yahoo! .......www.................105 Url / Search bar..68 Pristup dijeljenim dokumentima ..93 WWW ..................................108 Radni prostor Web browsera ..................................107 Statusna traka ...............................95 E-mail ...................................3.................................98 News grupe ............................................google.............................................................93 Od kompjutera do mre`e mre`a ....................................67 Zajedni~ko kori{tenje dokumenata ................................................................................ Web pretra`iva~i .....................................

.............................................117 Kablovska veza ......................117 Iznajmljena linija .......................................................................................................................................................................................128 Mjere predostro`nosti ................119 Pozivanje ISP-a ................. Sigurnost podataka ..............................................117 Modemska veza ........................118 KONFIGURISANJE WINDOWSA XP ZA MODEMSKI PRISTUP .............................................................................................................................................131 .................117 NA^INI POVEZIVANJA NA ISP .....................................2......6............................................................................................5............................128 Antivirusni programi .............125 [ta je kompjuterski virus? ............................125 Kako se virusi {ire? ..............................................131 Firewall .............125 ZA[TITA OD KOMPJUTERSKIH VIRUSA ................................................. Dial-up networking ..............................................................................129 ZA[TITA PODATAKA OD NAPADA PUTEM MRE@E ..................................................................................................117 Be`i~ni pristup .............................spajanje na Internet ....123 2..............................................................................

2. koriste}i opciju “My Network Places”. Isto tako.KOMPJUTERSKE MRE@E Komunikacija u lokalnoj mre`i 67 2. Ove mre`e omogu}avaju ljudima i odjelima u firmi da me|usobno poslovno komuniciraju i obra|uju informacije. KOMPJUTERI U BLI@OJ OKOLINI Potra`ite ikonu “My Network Places” na desktopu kompjutera i kliknite dva puta lijevim tasterom mi{a. Isto tako. Ne}emo se upu{tati u obja{njavanje kako treba pripremiti kompjuter da bi to bilo mogu}e. i to uz pomo} tehnologije. Kompjuterska mre`a koja povezuje kompjutere na relativno malom prostoru. razmjenjuju zaklju~ke i efikasnije koriste opremu i ostale kompjuterske resurse. kompjuteri unutar firme se povezuju.1. Stoga je i veoma jednostavan softver za razmjenu podataka na lokalnim mre`ama postao sastavni dio operativnih sistema kompjutera. Tre}i na~in da pristupite kompjuterskoj mre`i je da otvorite “My Computer” ili . Prenos podataka u ovakvim mre`ama je veoma brz i ve} je na takvom nivou da u praksi rijetko predstavlja bitno ograni~enje za poslovanje firme. To zna~i da i same firme moraju da utvrde potrebu interne timske saradnje u cilju potpunog iskori{tenja svojih ljudskih i tehni~kih potencijala. ostavljamo za neke druge lekcije ili kompjuterske eksperte. KOMPJUTERSKE MRE@E @ivimo u vremenu timskog rada i kooperativnog obra|ivanja podataka. Pretpostavit }emo da je kompjuter spojen u mre`u i da je sve ve} pripremljeno. reda veli~ine jedne zgrade. a kako se to konkretno radi. Komunikacija u lokalnoj mre`i Radi interne komunikacije i zajedni~kog rada. naziva se lokalna mre`a ili LAN – Local Area Network. Pogledajmo kako u praksi izgledaju neki od na~ina kori{tenja lokalnih kompjuterskih mre`a. zajedni~ki donose odluke. kompjuterskoj mre`i mo`ete pristupiti putem menija “Start”. te se tako kreiraju kompjuterske mre`e. udru`ivanje i vanjska kooperacija i komunikacija sa drugim kompanijama se moraju strate{ki iskoristiti da bi se efikasno konkurisalo na svjetskom tr`i{tu.

odaberete “My Network Places”. potrebno je to na neki na~in omogu}iti. Zajedni~ko kori{tenje dokumenata Sharing ili dijeljenje foldera Da bi neko pristupio podacima na va{em kompjuteru (i obrnuto). ili ih direktno koristite. onda je i o~ekivano da ne vidite foldere koji se nalaze na kompjuterima u lokalnoj mre`i. onda ih kopirate sa jednog kompjutera na drugi kori{tenjem istih koraka kao da radite na lokalnom kompjuteru. slika koju vidite je malo komplikovanija. Kada se prika`e sadr`aj prozora “My Network Places”. Sadr`aju foldera pristupate klikom na ikonu foldera. Ako se desi da ne vidite foldere koji se nalaze na kompjuterima u lokalnoj mre`i firme. Ukoliko u njemu ima dokumenata. on mo`e razli~ito izgledati na razli~itim kompjuterima. to zna~i da niko od va{ih kolega nije dozvolio na svom kompjuteru da vi to vidite. Pokrenite folder “My .68 Komunikacija u lokalnoj mre`i KOMPJUTERSKE MRE@E U svakom prozoru Windows Explorera u kojem vidite ovu opciju mo`ete do}i do mre`nog okru`enja Slika 1-1: Ikona mre`e na desktopu Slika 2-2: “My Network Places” “My Documents” (ili bilo koji drugi prozor Windows Explorera). i na lijevoj strani prozora. pa krenimo redom. Svaka ikona foldera u prozoru predstavlja mre`no dijeljeni folder na kompjuterima koji su u lokalnoj mre`i. Ukoliko se radi o ku}nom kompjuteru koji ~esto nije povezan sa drugim kompjuterima. Taj proces omogu}avanja ostalim korisnicima mre`e da vide va{e foldere i dokumente naziva se Sharing ili dijeljenje foldera / resursa. u sekciji “Other Places”. U kompjuterskoj mre`i neke firme. Postoji nekoliko na~ina da zapo~nete dijeljenje foldera na kompjuteru.

Selektujte folder “My Videos” tako {to }ete kliknuti na njega. te odaberete opciju “Properties”. Na taj na~in pokre}e se program~i} “Properties” sa direktno aktiviranom srednjom karticom “Sharing”. po automatizmu je uklju~ena opcija “Do not share this folder”. Kao {to vidite na slijede}oj slici. {to zna~i da folder nije bio dostupan drugim korisnicima sa mre`e. U lijevom dijelu tog prozora kliknite na opciju “Share this folder”. Ista opcija se mo`e pokrenuti ako kliknete desnim tasterom mi{a na taj folder. To je dobro. jer niko ne mo`e pristupiti va{im dokumentima dok vi to eksplicitno ne dozvolite.KOMPJUTERSKE MRE@E Komunikacija u lokalnoj mre`i 69 Slika 2-3: Selektujte folder za dijeljenje Documents” iz menija “Start”. Slika 2-4: Kartica Properties .

70

Komunikacija u lokalnoj mre`i

KOMPJUTERSKE MRE@E

Kliknite na opciju “Share this folder” i sve opcije u toj grupi postat }e aktivne. Sistem }e ponuditi da za mre`no ime u opciji “Share name” iskoristite postoje}e ime foldera. Vi mo`ete, a i ne morate prihvatiti Dodajte ponu|eno ime. Nekada je zna~ajno da komenatar ili opis foldera na svom disku imate druga~iji sistem davanja imena folderima od imenovanja za mre`ni pristup, o ~emu }emo govoriti ne{to kasnije. Po`eljno je da upi{ete komentar u prostor za opis funkcije ovog foldera, te da na taj na~in pojasnite i uputite korisnike iz mre`e u to koja je namjena ovog foldera. Ovo je dobro ako imate Slika 2-5: Kartica Properties foldere za razli~ite korisnike, a pogotovo ako imate ve}i broj mre`no dostupnih foldera i korisnika. Na taj na~in i sebi i ostalim korisnicima mo`ete samo olak{ati i pomo}i. Ukoliko se radi o dokumentima ~ije kopiranje mo`e uzrokovati veliki saobra}aj u kompjuterskoj mre`i, ili o dokumentima koji trebaju biti otvoreni ili pregledani u isto vrijeme od samo jednog korisnika, onda postavite ograni~enje na broj korisnika koji pristupaju ovom folderu. Pojasnit }emo malo kasnije ~emu slu`e opcije “Pemissions” i “Cashing”, a ako nemate posebnih zahtjeva u vezi sa sigurno{}u dokumenata, u smislu koji dokument korisnici mogu snimati, a kod kojeg samo ~itati sadr`aj foldera, onda kliknite na dugme “OK”. ^estitamo! Upravo ste omogu}ili svojim kolegama i korisnicima kompjuterske mre`e da sa svojih kompjutera mogu pristupiti, vidjeti i koristiti dokumente iz tog foldera. U prozoru Windows Explorera primijetit }ete da je ikona foldera “My Videos” ne{to izmijenjena. Sa donje strane foldera se pojavila ruka koja i vizuelno upozorava da je sadr`aj tog foldera „kao na dlanu“ dostupan sa Slika 2-6: Ruka ispod ikone ostalih kompjutera putem kompjuterske mre`e. dijeljenog foldera

KOMPJUTERSKE MRE@E

Komunikacija u lokalnoj mre`i

71

Pristup dijeljenim dokumentima Sada }emo pristupiti folderu kojeg smo upravo ponudili kao dijeljeni mre`ni resurs. Da to napravimo, potrebno je da upoznamo nekoliko novih pojmova. Prvi je pojam radne grupe ili mre`ne domene u kojoj se na{ kompjuter nalazi, a drugi pojam je ime kompjutera u mre`i. Radna grupa ili domena i ime kompjutera Svi kompjuteri u kompjuterskoj mre`i moraju biti svrstani u neke logi~ke radne grupe. To pojednostavljuje administriranje i odr`avanje kompjuterske opreme i olak{ava rje{avanje problema u kompjuterskoj mre`i. S druge strane, to nam omogu}ava da kompjutere u razli~itim odjelima firme za{titimo i odvojimo tako da samo oni kompjuteri koji su u istoj grupi imaju pristup odre|enim podacima i resursima. Iz tog razloga su proizvo|a~i operativnih sistema u svoje proizvode ugradili podr{ku da sve ovo bude jednostavno za krajnjeg korisnika. Pa, da vidimo u kojoj se radnoj grupi (Workgroup) nalazi na{ kompjuter. Iz menija “Start” pokrenite folder “Control Panel”.

Pokrenite ikonu System

Slika 2-7: Ikone u Control Panelu

72

Komunikacija u lokalnoj mre`i

KOMPJUTERSKE MRE@E

Prona|ite i kliknite na ikonu “System” u “Control Panelu”. Kada se pokrene program za pregled i pode{avanje sistema, odaberite karticu “Computer Name”. U dijelu “Full computer name” uo~it }ete naziv “office84”, te u dijelu Domain naziv “efsa”.

Naziv našeg ra~unara je office84, a naše radne grupe ili domene je efsa

Slika 2-8: System Properties – Computer Name

Ime ili naziv kompjutera je jedinstven naziv kompjutera u nekoj lokalnoj mre`i. Molimo vas da negdje zapi{ete ili upamtite ove parametre, jer su nam, kao {to }ete vidjeti u nastavku teksta, potrebni da bismo se snalazili u kompjuterskoj mre`i. U ovom slu~aju, to su domena EFSA i kompjuter OFFICE84. Iz menija Start pokrenite opciju “My Network Places”. Nakon toga, kliknite na “Add a network place” i pokrenut }e se takozvani ~arobnjak (Wizard), ili uputstvo “korak po korak” za dodavanje nekog dijeljenog resursa u ovaj folder. Nakon {to pro~itate poja{njenje i kliknete <Next>, pojavit }e se jo{ jedan korak sa obja{njenjem, pa i tu kliknite <Next>. U koraku na slijede}oj slici se o~ekuje da navedete direktan “put” do foldera ~ije dokumente `elite da koristite. Po{to se vizuelno mnogo lak{e pamti, a i radi situacija kada se mijenja mre`na struktura firme, najbolji na~in je da kliknete na dugme “Browse”, te potra`ite kompjuter na kojem se nalazi dijeljeni folder.

KOMPJUTERSKE MRE@E

Komunikacija u lokalnoj mre`i

73

Slika 2-9: Prvi korak ~arobnjaka

Slika 2-10: ^arobnjak Add Network Place

74 Komunikacija u lokalnoj mre`i KOMPJUTERSKE MRE@E Nakon {to prona|ete konkretan kompjuter. ponudit }e vam se svi dijeljeni resursi tog kompjutera. Osim foldera. iz prethodnog poglavlja odaberite (selektujte) taj folder i kliknite “OK”. mre`no dijeljeni mogu biti i printeri ili drugi ure|aji. samo {to }e u dijelu “Internet or network address” biti upisan put do tog foldera. Kako nas u ovom slu~aju zanima samo folder “My Videos”. Vratit }ete se automatski na prethodni prozor. Klikom na <Next>. kompjuter }e ponuditi opciju da Slika 2-11: ^arobnjak Add Network Place Slika 2-12: Mre`ni folder . u ovom slu~aju kompjuter Office84 u domeni Efsa.

te da postoje i br`i na~ini da do|ete do istih rezultata. onda do istog foldera mo`ete do}i i na slijede}i na~in: kliknite u lijevom dijelu Explorera na opciju “My Network Places” na samom dnu Slika 2-13: Pronala`enje mre`nih resursa koriste}i Windows Explorer liste. kao na slici 2-12. Kada odaberete svoju radnu grupu ili domenu. onda se prika`u svi kompjuteri koji se u njoj nalaze. To je dato na slici 2-14. u prozoru iz kojeg smo i zapo~eli ovu aktivnost. primijetit }ete da nema neke razlike u odnosu na dokumente na lokalnom disku. nakon ~ega }e se pojaviti prozor sa zaklju~kom u kojem kliknete na dugme “Finish”. Kada selektujete konkretan kompjuter i folder o kojem smo govorili do sada (“My Videos”). Ako koristite standardni pogled Windows Explorera. mo`ete vidjeti mre`ni folder “My Videos on Office84”.KOMPJUTERSKE MRE@E Komunikacija u lokalnoj mre`i 75 prihvatite ponu|eno ime foldera ili da upi{ete neko drugo. Sada. pa opciju “Microsoft Windows Network” kao na slici 2-13. a nakon toga selektujte “Entire Network”. Uz malo prakse. vidjet }ete da “wizard” i nije potreban. . U desnom dijelu Windows Explorera se prika`u sve radne grupe ili domene organizacije u ~ijoj se mre`i nalazi va{ kompjuter.

Po{to je to ~esta potreba u poslovanju. sortirati ih. kao i kopirati. koji ste ranije definisali kao mre`no dijeljeni resurs. Kliknite na opciju “Properties”. Za{tita od neovla{tenog pristupa dijeljenim dokumentima Koriste}i Windows Explorer. prona|ite u folderu “My documents” folder “My Videos”. vidjet }emo u slijede}em odjeljku kako se radi za{tita od brisanja. brisati i snimati. pa onda na . izmjena i ~itanja dijeljenih dokumenata. naravno ako je to dozvolio korisnik koji je kreirao mre`ni dijeljeni resurs.76 Komunikacija u lokalnoj mre`i KOMPJUTERSKE MRE@E Slika 2-14: Prona|ite svoju radnu grupu ili domenu Slika 2-15: Selektujte u lijevom prozoru Explorera dijeljeni folder i vidjet }ete sadr`aj Mo`ete mijenjati pogled na dokumente.

Uo~it }ete da je po automatizmu dodan korisnik “Everyone” sa pravom ~itanja dokumenata. naravno. Primijetit }ete da se u donjem dijelu pojavilo jo{ jedno novo dugme – “New Share”. Na slici vidite da imate mogu}nost da dodijelite prava “Full control”. U gornjem dijelu prozora se pojavljuju imena korisnika kompjuterske mre`e. Pomo}u dugmeta “Add” i “Remove” dodajete ili bri{ete pojedine korisnike i njihova prava. Drugi korisnici }e mo}i da sa sadr`ajem dijeljenog foldera rade sve {to i sa sadr`ajem svojih foldera: mo}i }e obrisati datoteke ili podfoldere. Ako izaberete opciju “Full control”. {to podrazumijeva ~itanje. tj. To zna~i da ovaj folder i dokumenti u njemu mogu biti dostupni svim korisnicima kompjuterske mre`e. Sada kliknite na dugme “Permissions”. ukoliko vam to zatreba. Ono nam omogu}ava da se po istom principu napravi novi dijeljeni folder.KOMPJUTERSKE MRE@E Komunikacija u lokalnoj mre`i 77 opciju “Sharing” kao na slijede}oj slici. pisanje i brisanje ili samo ~itanje dokumenata ili pak izmjene istih. to zna~i da dajete puni pristup folderu. dodati nove ili mijenjati njihove sadr`aje. Ovo je nekada veoma zgodno: date puni pristup i neko Slika 2-16: Kartica Properties dijeljenog foldera ima dodatno dugme New Share Slika 2-17: Odre|ivanje prava na dijeljene resurse . u donjem dijelu vidite koja prava imaju za upis i ~itanje fajlova u datom folderu. Kad ih selektujete. Prozor koji se pojavi se sastoji od dva dijela. da isti folder mre`no prika`ete kao razli~ite lokacije sa razli~itim pravima i imenima.

nego ~ak ni njegovo ~itanje ne}ete dozvoliti svakome. sve se pode{ava na isti na~in kao {to se pode{avaju prava jednog korisnika ili grupe. va{ sistem }e tra`iti od kompjutera koji pristupaju da provjeri identitet korisnika koji mu pristupa. Ovo je dodatna i veoma korisna za{tita. Naravno. Kada imate vi{e korisnika. S druge strane. ovo mo`e biti i veoma opasno. jer omogu}ava da drugima date na raspolaganje neke podatke bez straha da }e ih uni{titi. ali ne}e ih mo}i mijenjati ili brisati. Klikom na opciju “Add”. Uz malo vje`be. Izaberete li opciju “Read”. U svakom slu~aju. pojavit }e se prozor kao na slijede}oj slici: Pomo}u ovog prozora dodajete nove korisnike ili ~ak grupe korisnika va{eg dijeljenog foldera.78 Komunikacija u lokalnoj mre`i KOMPJUTERSKE MRE@E drugi “na daljinu” doda na va{ kompjuter neki dokument ili koriguje neki koji ste vi napravili. Tek kad va{ kompjuter provjeri identitet korisnika. Onaj ko ne zna ko su korisnici kojima ste dozvolili pristup ne}e ni{ta mo}i da uradi sa sadr`ajem dijeljenog foldera. za ovo morate poznavati malo naprednije elemente kori{tenja kompjuterske mre`e. dozvolit }e pristup Slika 2-18: Dodavanje novih mre`nih korisnika folderu. drugi korisnici }e mo}i samo otvarati datoteke i podfoldere unutar dijeljenog foldera. Ne samo da ne}ete dozvoliti mijenjanje sadr`aja foldera. . Njihov kompjuter }e tra`iti od njih da ukucaju {ifru i proslijedit }e je va{em kompjuteru. vidjet }ete da to nije veliki problem. kao ni dodavati nove. Neko vam mo`e slu~ajno ili namjerno obrisati va`ne dokumente ili u dijeljeni folder “natrpati” toliko dokumenata da vam potpuno potro{i prostor na disku. kao i imena korisnika kojima `elite omogu}iti specifi~na prava. Ovo je veoma va`na opcija. Ovo je zgodan na~in da fleksibilno za{titite svoje podatke.

kompjuter koji ste odabrali realno sadr`i jo{ mnogo drugih foldera. kopiranje. Zajedni~ko kori{tenje ure|aja Dijeljenje {tampa~a [tampa~ priklju~ite na svoj kompjuter i kroz kabl kojim je on priklju~en mo`ete {tampati dokumente. nije ba{ sve isto. a naro~ito Internet mre`a. Dovoljan . dodavanje i brisanje datoteka i foldera) radite na sasvim normalan na~in kao i sa svojim datotekama i folderima. neke u susjednoj kancelariji. premje{tanje. Na sasvim standardan na~in jednostavno iskopirate neki dokument sa foldera na svom kompjuteru na folder na nekom drugom kompjuteru. Prvo. Sve je toliko jednostavno da ubrzo prestajete razmi{ljati o mre`i kao o ne~em {to je bitno druga~ije od kompjutera koji je ispred vas.KOMPJUTERSKE MRE@E Komunikacija u lokalnoj mre`i 79 I. ali ih vi ne vidite. U skladu sa ovim ograni~enjima. Razmjena dokumenata je kroz ovakav na~in rada trivijalna. Ovo je veoma korisno. principijelno ga mogu koristiti i svi ostali kompjuteri spojeni na tu istu mre`u. apsolutno je nepotrebno imati 20 {tampa~a. Ovo je sjajno rije{en na~in rada na lokalnoj mre`i. nemate punu kontrolu foldera i datoteka kao na svom kompjuteru. bez obzira na to {to su neke na va{em kompjuteru. Koristite foldere i datoteke na vrlo prirodan i jednostavan na~in. Ali. Jedina razlika u odnosu na lokalno kopiranje koje se de{ava unutar jednog kompjutera je u brzini. a ako je u pitanju gradska. sve standardne operacije (otvaranje. a neke u drugom dijelu grada. Ako je kompjuter spojen na lokalnu kompjutersku mre`u. 20 kompjutera spojenih u mre`u. recimo. I drugo. mo`emo pristupiti njegovom sadr`aju kao da radimo za kompjuterom Office84. Ipak. da ponovimo. Tada su vam na raspolaganju sve opcije koje koristite i kada radite sa dokumentima na lokalnom disku. Na lokalnoj mre`i se osjeti malo sporije kopiranje. brzina mo`e biti bitno manja. Kada otvorimo mre`no dijeljeni folder “My Videos”. Imajte na umu da se nalazite u standardnom prozoru Windows Explorera dok pregledate sadr`aj foldera nekog drugog kompjutera u mre`i. Prava pristupa su definisana na na~in obja{njen u predstavljanju postupka davanja foldera na dijeljenje. Vidite samo one foldere koje je vlasnik kompjutera dao na dijeljenje. va`no je upamtiti da je princip potpuno isti. mada tako izgleda. Sa folderima i dokumentima do kojih ste do{li preko mre`e mo`ete raditi samo ono {to je njihov vlasnik dozvolio. i ta datoteka putem mre`e zavr{i na kompjuteru koji mo`e biti kilometrima udaljen od vas. Ako imate.

na veoma sli~an na~in dijeljenju foldera.80 Komunikacija u lokalnoj mre`i KOMPJUTERSKE MRE@E je jedan i svi }e mo}i {tampati dokumente. U{teda je vi{e nego o~igledna. Kada kliknete na “Properties”. Kliknite desnim dugmetom mi{a na njega da do|ete do opcije “Properties”. Sada. vjerovatno je samo po sebi jasno Slika 2-20: Kartica Properties – Sharing odabranog printera . Prvo do|ete do liste {tampa~a koji su spojeni na va{ kompjuter. a onda na “Printers”. Evo kako dajete svoj {tampa~ na kori{tenje drugima. Kliknite na dugme “Start”. zatim na “Settings”. Tu odaberete karticu “Sharing”. S obzirom na to da su hardverske i softverske komponente mre`e ve} sada veoma jeftine. ulazite u definisanje osobina {tampa~a. treba da defini{ete dijeljenje nekog od {tampa~a. Slika 2-19: Sadr`aj foldera Printers and Faxes Sve {to treba da uradite jeste da taj jedan {tampa~ spojite na jedan kompjuter i podesite da on dozvoljava ostalim kompjuterima u mre`i da preko njega {tampaju. samo u{tedom na broju potrebnih {tampa~a mo`ete otplatiti cijelo ulaganje u izgradnju mre`e. Po{to ste ve} upoznali karticu za dijeljenje foldera. Dobit }ete izborni prozor na kojem su pobrojani {tampa~i koje mo`ete koristiti.

. Slika 2-21: Kartica Properties za odabrani {tampa~ Ku}ica “List in Directory” omogu}ava da taj {tampa~ bude vidljiv i za one sisteme koji ga i ne tra`e direktno. Uklju~enjem opcije “Shared As:” dozvoljavate kori{tenje {tampa~a kroz mre`u i aktivirate ostale opcije kojima to pobli`e opisujete. U istom smislu slu`i i funkcija “Additional drivers”.KOMPJUTERSKE MRE@E Komunikacija u lokalnoj mre`i 81 {ta treba da uradite. koja omogu}ava da na tom {tampa~u mogu {tampati i operativni sistemi koji nisu identi~ni verziji va{eg sistema. To je samo pomo} operativnim sistemima servera i kompjutera u mre`i da otkriju dijeljene {tampa~e. Uklju~ena opcija “Not Shared” zna~i: “Ovaj {tampa~ koristim samo ja. Ostali }e ga kroz mre`u vidjeti po ovom imenu. direktno sa svog kompjutera. stvarno ime {tampa~a mo`e biti sasvim druga~ije. Niko ne mo`e kroz mre`u ni{ta {tampati na njemu”. Sli~no dijeljenju foldera. U ku}ici “Share Name:” dajete mre`no ime {tampa~u.

Kada sve ovo popunite i kliknete na “OK”. [tampa~i “Laserski printer” i “Microsoft office document” nemaju “kabl” u ikoni. To pode{avate na kartici “General”. Vjerovatno vam ne}e biti svejedno kada vam u kancelariju po~nu ulaziti nepoznati ljudi da bi sa va{eg {tampa~a pokupili stotine svje`e od{tampanih stranica. Nema velike koristi od {tampanja dokumenata ako nemate pojma gdje je od{tampani papir. Tek tada je mogu}e {tampanje. Njegova ikona ima pri dnu nacrtan mali kabl koji simbolizuje povezivanje kroz mre`u. U roku od nekoliko sekundi. Na slici dole se mo`e vidjeti da ikone koje simbolizuju mre`ne i lokalne {tampa~e nisu iste. [tampa~i “Microsoft Office Document”. veoma je va`no da bude poznato gdje se stvarno nalazi {tampa~ koji se koristi kroz mre`u. To zna~i da su to lokalni {tampa~i koji se direktno spajaju na kompjuter. dali ste {tampa~ na kori{tenje drugima. Dodavanje {tampa~a u listu {tampa~a je obja{njeno u lekciji koja opisuje “Control Panel”. [tampa~ “Laserski printer” ima . on se pojavljuje kao ikona u listi {tampa~a i svi programi koji koriste {tampanje mogu ga koristiti. Jednostavno. zar ne? Kori{tenje {tampa~a kroz mre`u Kada neki kompjuter podijeli svoj {tampa~ sa drugima. Pogledajte kako se to radi u toj lekciji. Nekada je ovo veoma va`no. kod kojih je prili~no svejedno gdje se oni fizi~ki nalaze. Na kartici “Security” pode{avate ko sve mo`e {tampati i upravljati va{im {tampa~em. svi sa mre`e }e ga mo}i koristiti. Mre`ni {tampa~ “Oliva on Exit” nije direktno vezan na kompjuter nego se do njega dolazi kroz mre`u.82 Komunikacija u lokalnoj mre`i KOMPJUTERSKE MRE@E Za razliku od kompjutera u mre`i. “Laserski printer” i “Oliva on Exit” su {tampa~i sa razli~itim detaljima i ikonama. Bez obzira na to da li je {tampa~ direktno vezan za kompjuter ili kompjuter do njega dolazi kroz mre`u. kompjuter ga mora imati na svojoj listi {tampa~a. Postupak dodavanja {tampa~a sa mre`e u listu je veoma sli~an dodavanju lokalnog {tampa~a (onog koji je direktno Slika 2-22: Pogled na razli~ite {tampa~e vezan na kompjuter). Korisnici koji ho}e ne{to {tampati na njemu ga moraju dodati u listu {tampa~a na svom kompjuteru. posao jo{ nije zavr{en. Nakon {to {tampa~ koji je na mre`i dodate u listu.

koji se nazivaju paketi podataka. I jeste jednostavno. Od samog po~etka razvoja kompjuterske industrije postoje poku{aji da se kompjuteri me|usobno pove`u. u tom periodu su mre`e toliko napredovale da su postale sastavni dio gotovo svakog segmenta `ivljenja. i ve}ina ure|aja podr`ava mogu}nost rada na razli~itim brzinama razmjene podataka. kablovi. K AKO PUTUJU PODACI Ovo zvu~i veoma jednostavno. tako se i kompjuteri sporazumijevaju pridr`avaju}i se odre|enih pravila i standarda. koji se na slici vidi kao lokalni {tampa~. Napominjemo da {tampa~ “Microsoft office document”. Ono {to je komplikovano jesu tehnologije koje su potrebne da bi se to izvelo na takav na~in da bude korisno. Me|utim. Kako se sporazumijevaju ma{ine Onako kako se ljudi sporazumijevaju samo u situacijama kada znaju zajedni~ki jezik. telefax). To zna~i da je taj {tampa~ dat drugima na kori{tenje kroz mre`u. Mre`ni hardver U tom periodu evoluirali su i standardni ure|aji i oprema koja je potrebna za povezivanje kompjutera. pokazalo se da su potrebne kompleksne kompjuterske i komunikacijske tehnologije da bi to povezivanje bilo dovoljno dobro i isplativo. jer se komunikacija na Internetu odvija najvi{e putem ovih protokola. Najpoznatiji protokoli za komunikaciju izme|u ra~unara u lokalnim i drugim mre`ama su skup protokola TCP/IP. multifunkcionalna zamjena za {tampa~ (npr. Svaki paket je kodiran po uputama nekog standarda za komunikaciju – protokola. U okviru protokola i postavki protokola na kompjuteru se defini{u i softverske ili IP adrese ra~unara. Dakle. Iako je to principijelno jednostavno. zatim IPX/SPX. kompjuterom mo`ete poslati i fax.KOMPJUTERSKE MRE@E Komunikacija u lokalnoj mre`i 83 nacrtanu ruku koja simbolizuje dijeljenje. Brzine protoka podataka savremenih lokalnih mre`a se kre}u u rasponu od 10 Mb u sekundi do 1 Gb u sekundi. Zato se tek za period od posljednjih desetak godina mo`e re}i da donosi masovno kori{tenje kompjuterskih mre`a. To je. razli~iti koncentratori . a ~ijim izborom prakti~no i defini{emo izgled kompjuterske mre`e. Transmission Control Protocol i Internet Protocol su najzastupljeniji. Svi podaci se pakuju u manje grupe podataka (nula i jedinica). ali to nije tema ove lekcije. ustvari. nije pravi {tampa~. o ~emu }e biti rije~i malo kasnije. To su prije svega mre`na kartica kompjutera. te protokol NetBios.

te usmjeriva~i (eng. gotovo svaki kompjuter koji kupite ve} ima ugra|enu mre`nu karticu. hub) sa svojim varijacijama i ure|ajima sli~ne namjene (eng. Ukoliko veli~ina mre`e preraste broj priklju~aka na samom ure|aju. o kojoj govorimo u narednom odjeljku. kao i za pravilno predstavljanje kompjutera u mre`i. a ni sa tehni~kog aspekta. switch). Hubovi imaju minimalan broj elektronskih komponenti koje omogu}avaju povezivanje sa du`inom kablova do kompjutera od . Pa. Mre`na kartica Mre`na kartica povezuje kompjuter na mre`u. svaki kompjuter ima i svoju adresu na mre`i. Va`no je upamtiti da je na mre`noj kartici upisana hardverska adresa. Ovo je naj~e{}a situacija u dana{njim lokalnim mre`ama koje su izvedene u obliku logi~ke zvijezde. a o softverskoj adresi }e biti rije~i ne{to kasnije. Kao {to smo ranije govorili. Ona je dio kompjutera u koji se uklju~uje mre`ni kabl i na taj na~in se uspostavlja komunikacioni kanal sa ostalim kompjuterima u mre`i. router) i modemi. Mi }emo spomenuti samo one koji se naj~e{}e mogu sresti u na{em poslovnom okru`enju. Slika 2-23: Mre`na kartica sa priklju~cima za razli~ite kablove Slika 2-24: Koncentrator ili hub Hub U lokalnoj mre`i. ^ak i ako to nije slu~aj. nabavka i ugradnja ovog ure|aja danas nisu problem ni sa finansijskog. po|imo redom. U vrijeme pisanja ovog teksta. ili hub zamjenjujemo novijim sa vi{e priklju~aka.84 Komunikacija u lokalnoj mre`i KOMPJUTERSKE MRE@E (eng. onda povezujemo nekoliko hubova u niz. hub (koncentrator) predstavlja centralni ure|aj na koji se spajaju kablovi koji idu od mre`nih kartica na kompjuterima. Isto tako. Ona je zadu`ena za pretvaranje podataka u elektri~ni signal koji putuje kablom. svaki kompjuter ima svoje ime u kompjuterskoj mre`i.

Na ovaj na~in se mogu formirati virtualne lokalne mre`e (VLAN) ili grupe kompjutera koji ~esto razmjenjuju podatke bez obzira na njihovu fizi~ku lokaciju u zgradi. danas hubove sve vi{e zamjenjuju switch ure|aji. switch je neizbje`an u mre`ama sa velikim brojem kompjutera. Hub primi signal od nekog kompjutera i proslijedi ga svim kompjuterima koji su na njega spojeni. Time se elimini{e svako nepotrebno slanje podataka kroz komunikacijske kanale i ure|aje. Iako se cijena ovih ure|aja vi{estruko razlikuje od cijena hubova sa istim brojem priklju~aka. ne optere}uju}i tim podacima ostale kompjutere (kao u slu~aju huba). Zbog te osobine. Za funkcionisanje switcha je. Router . softver koji omogu}ava programiranje. Na taj na~in switch uspostavlja virtuelni tunel izme|u dva kompjutera koji razmjenjuju podatke. pode{avanje i nadzor samog ure|aja i pravila rada mre`e.KOMPJUTERSKE MRE@E Komunikacija u lokalnoj mre`i 85 maksimalno sto metara. Fizi~ki se skoro i ne razlikuje od hub ure|aja. i to usporava komunikaciju u lokalnoj ra~unarskoj mre`i. On ne provjerava kojem kompjuteru je signal upu}en. Svaki ure|aj (kompjuter. Nemaju mogu}nost ni potrebu bilo kakvih pode{avanja. potreban i operativni sistem. Switch Switch upravlja protokom podataka kori{tenjem fizi~kih adresa kompjutera koje se nalaze kodirane u podacima koji putuju mre`om. {tampa~ ili Slika 2-25: Preklopnik ili switch drugi hub) priklju~ujemo po jednim odgovaraju}im kablom redom u priklju~ke huba – i lokalna mre`a je fizi~ki povezana. osim Slika 2-26: Usmjeriva~ ili router elektronike. cijena im je pristupa~na i potrebno ih je samo uklju~iti u napajanje. tj. {to vi{estruko pove}ava kvalitet i brzinu same komunikacije.

tj. jesu ure|aji koji se nazivaju usmjeriva~i (eng. bridge). Iako malih dimenzija. router). Slika 2-28: Koaksijalni kabl u presjeku i sa konektorima Integrated Services Digital Network – ISDN). koriste kod povezivanja razli~itih LAN mre`a u MAN i WAN mre`e. segmenata mre`e. fiber-opti~ke kablovske linije. u kombinaciji sa modemima i mre`nim mostovima (eng. mikrotalasne i druge sisteme. ve} su potrebni posebni ure|aji koji prilago|avaju na~in rada kompjutera ili lokalne mre`e na~inu radu konkretne komunikacijske linije. digitalne telefonske linije (eng. satelitske. Kod ovakvog povezivanja se kompjuteri ne mogu direktno spajati. ovi ure|aji se. . Veza izme|u razli~itih podmre`a. Zbog toga se takve mre`e dijele u podmre`e sistemom adresiranja kompjutera. Modem Globalne i gradske kompjuterske mre`e koriste razne tehnologije za povezivanje kompjutera i lokalnih mre`a: obi~ne telefonske linije. Oni osiguravaju da komunikacija u okviru jedne podmre`e ne optere}uje ostale segmente mre`e i na taj na~in obezbje|uju bolju propusnost komunikacionih kanala. Zbog ove osobine. to su u su{tini kompjuterski sistemi koji imaju specijaliziran operativni sistem i zahtijevaju pode{avanje od strane stru~njaka. Samo se podaci koji su stvarno namijenjeni nekom drugom segmentu mre`e usmjeravaju prema tom segmentu.86 Komunikacija u lokalnoj mre`i KOMPJUTERSKE MRE@E Saobra}aj podataka u lokalnim mre`ama koje imaju veliki broj kompjutera ne mo`e biti adekvatno kontrolisan i mo`e do}i do zagu{enja.

Mre`a koja tako nastane je opisana u slijede}em poglavlju (Bus topologija). kabl sa upredenim paricama (UTP / STP) i fiber-opti~ki kabl. Sli~an ovom kablu je i obi~an televizijski koaksijalni kabl (RG59) koji se koristi za kablovski pristup Internetu. Kompjuterske mre`ne kartice povezuju se putem T-spojeva na kablu. Slika 2-30: Fiber-opti~ki kabl u presjeku i sa konektorima Kada se govori o koaksijalnom kablu.KOMPJUTERSKE MRE@E Komunikacija u lokalnoj mre`i 87 Slika 2-29: Kabl sa upredenom paricom (UTP) u presjeku i sa konektorima Mediji za prenos podataka – kablovi U zavisnosti od toga kako planirate spojiti kompjutere u mre`u i koje ure|aje }ete koristiti za tu svrhu. U praksi se naj~e{}e koriste tri vrste kablova: koaksijalni kabl. . zavisi i koje }ete kablove odabrati. naj~e{}e se misli na tip Thinnet (RG58) koji je bio ~esto zastupljen kod lineranog povezivanja kompjutera.

88 Komunikacija u lokalnoj mre`i KOMPJUTERSKE MRE@E Koaksijalni kabl se polako zamjenjuje sve popularnijim kablom sa upredenim paricama koji mo`e biti bez metalnog oklopa (UTP) i sa njim (STP). i be`i~ni handheld kompjuter je dominantan prenosni medij u dana{njim kompjuterskim mre`ama. Ima ve}u brzinu prijenosa signala. te mikrotalasne tehnologije. U zapadnim zemljama su svi davaoci telefonskih usluga u svoju ponudu uklju~ili i pristup Internetu sa mobitela. Ovo Slika 2-31: “Be`i~ni hub” ili pristupna ta~ka. Be`i~ne mre`e – wireless Prodorom mobilne telefonije zapo~et je trend sveop}eg be`i~nog povezivanja kako na poslovnom planu tako i u doma}instvima. Podaci se u obliku svjetlosnih impulsa prenose kroz plasti~na i staklena vlakna. ve}u du`inu izme|u ure|aja. sa svog kompjutera. Be`i~na razmjena podataka podrazumijeva kori{tenje infracrvenih talasa. jer je osjetljiv na savijanje i prelamanje. Fiber-opti~ki kabl omogu}ava veoma brz prijenos podataka. Vrlo je sli~an klasi~nom telefonskom kablu (koji ima dvije upredene parice). a nije osjetljiv na elektri~na polja i prislu{kivanja. parice su upredene da se ne stvara magnetno polje koje izaziva smetnje. Danas je sve ~e{}i u lokalnim mre`ama velikih kompanija. izuzetno je jeftin. Znatno je skuplji od prethodno opisanih tipova kabla. pa se naj~e{}e koristi kao ki~ma velikih korporacijskih mre`a. U oba slu~aja radi se o ~etiri para upredenih bakarnih `ica. jednostavan za rad i otporan na mehani~ka o{te}enja. a te`e se postavlja. Infracrvenim povezivanjem mobitela i kompjutera mo`ete koristiti e-mail i ostale Internet servise sa bilo koje lokacije ili iz automobila. radiotalasa. Zbog toga {to prenose signal putem elektri~nih impulsa. U lokalnim mre`ama. u praksi se naj~e{}e sre}u ure|aji koji putem radiotalasa omogu}avaju umre`avanje. .

access point). Ovaj ure|aj je povezan na klasi~nu kompjutersku mre`u putem kabla. to jest pristupna ta~ka (eng. Oba Slika 2-33: Topologija zvijezde . ili se olak{ava rad korisnicima sa prenosnim kompjuterima. i kao takav predstavlja pro{irenje lokalne mre`e. Na drugoj strani.KOMPJUTERSKE MRE@E Komunikacija u lokalnoj mre`i 89 Na taj na~in se u mre`e povezuju kompjuteri u zgradama gdje nije mogu}e izvesti kablovsku instalaciju. Potreban je Slika 2-32: Linearna ili BUS topologija “be`i~ni hub”. kompjuteri moraju biti opremljeni mre`nom karticom za be`i~ni prijenos podataka.

a mana je situacija prekida bilo gdje na mre`i kada cijela mre`a prestaje funkcionisati.90 Komunikacija u lokalnoj mre`i KOMPJUTERSKE MRE@E ure|aja umjesto kabla imaju antene koje emituju i primaju radiosignal. Sve ostalo je skoro identi~no kao i kod kompjuterske mre`e sa kablovima. a to prouzrokuje duge periode servisiranja. sigurnosti podataka o kojoj se jo{ uvijek vode rasprave i rastojanja koje je ograni~eno snagom radiosignala. razlikujemo tri osnovne kategorije (ili jednom rije~ju topologije). konektore za spajanje i terminatore na krajevima kabla. Zvijezda – Kompjuteri su me|usobno spojeni mre`om u obliku zvijezde. Glavno ograni~enje je broj . Slika 2-34: Topologija prstena Topologije Kompjuteri se u lokalne mre`e spajaju kablovima. U zavisnosti od logi~kog i fizi~kog rasporeda kompjutera i ostalih komponenti mre`e. a u sredini zvijezde se nalazi hub ili switch – mre`ni ure|aj koji ih uvezuje. Na krakovima zvijezde su kompjuteri. mo`e biti te{ko prona}i uzrok kvara. Kabl koji se ovdje koristi je kabl sa upredenom paricom. i to: BUS topologija – kompjuteri su me|usobno linearno spojeni jednim kablom. Nije potreban nijedan dodatni ure|aj kao {to je hub ili switch. koaksijalni kabl. Kada mre`a ima vi{e od deset kompjutera. Prednosti su jednostavnost. Ovakvo povezivanje kompjutera zahtijeva mre`nu karticu na kompjuterima. cijena i pro{irivost. osim brzine koja je deklarisana oko 11 Mb u sekundi.

KOMPJUTERSKE MRE@E Me|usobno povezane lokalne mre`e 91 2. Primjer takve mre`e jeste povezivanje dvije ili vi{e filijala jedne firme u jednom gradu. kao {to su elektri~na. mada su one bitno manje nego kod lokalnih mre`a. MAN – METROPOLITAN AREA NETWORK Gradska mre`a je kompjuterska mre`a koja povezuje kompjutere i lokalne mre`e na rastojanjima od nekoliko stotina metara do nekoliko desetina kilometara. Ovakvim mre`ama je mogu}a razmjena podataka izme|u bilo koje dvije ta~ke na planeti. Kompjuterska industrija prati ove . Neki ekonomski razvijeni gradovi ~ak razvijaju kompjutersku mre`nu infrastrukturu na sistemati~an na~in sli~no klasi~nim infrastrukturnim mre`ama. vodovodna. a i samo spajanje i kori{tenje su komplikovaniji. I u ovakvim mre`ama je mogu}e posti}i sasvim dobre brzine prenosa podataka. Zamislite samo koliko bi ko{talo da se razvu~e kabl od Tokija do Helsinkija.2. ali kao posljedicu tog vi{estrukog “prespajanja” dobijate bitno lo{ije performanse. Osnovna razlika izme|u ovakvih mre`a i prethodne dvije klase je u tome {to one nisu zasnovane na iznajmljenim komunikacijskim linijama. jer se na podru~ju jednog grada kompjuteri jo{ uvijek mogu povezati iznajmljenim komunikacijskim linijama (linije koje su odvojene za permanentno povezivanje kompjutera) dovoljno niske cijene. povezivanje na globalnom nivou je toliko zna~ajno i korisno da se danas svijet lagano pretvara u jednu ogromnu globalnu mre`u. WAN – WIDE AREA NETWORK Globalna mre`a je kompjuterska mre`a kojom je mogu}e povezati kompjutere i druge mre`e (LAN i MAN) bez ikakvog prostornog ograni~enja. Tako dobre performanse je mogu}e posti}i. gradske mre`e (Metropolitan Area Network) i globalne kompjuterske mre`e (Wide Area Network). Brzine prenosa su sve ve}e. Kombinovanjem linija na kra}im rastojanjima je mogu}e uspostaviti komunikaciju {irom planete. Ova podjela je uslovno data po veli~ini podru~ja koje obuhvata neka kompjuterska mre`a. Gradske mre`e su veoma korisne i sve vi{e se koriste. Me|usobno povezane lokalne mre`e Evolutivni razvoj kompjuterskih mre`a je iskristalisao tri osnovne klase mre`a: lokalne kompjuterske mre`e (Local Area Network). Najbolji primjer uspjeha i jednostavnosti kori{tenja globalnih mre`a je Internet. kanalizaciona itd. a i kori{tenje je sve jednostavnije. naj~e{}e unutar jednog grada. Brzine prenosa su neuporedivo manje u odnosu na lokalne mre`e. Me|utim. U posljednje vrijeme se napretkom komunikacijskih tehnologija sve vi{e bri{u jasne granice u ovakvoj podjeli (naro~ito izme|u lokalnih i gradskih mre`a).

Kada se ka`e “na isti ili sli~an na~in”. Sve vi{e postaje svejedno na kojoj su geografskoj udaljenosti umre`eni kompjuteri – kori{tenje je isto. misli se na na~in kori{tenja mre`a. . u tako optimisti~nim predvi|anjima budu}nosti mre`a.92 Me|usobno povezane lokalne mre`e KOMPJUTERSKE MRE@E Slika 2-35: Nekoliko povezanih lokalnih mre`a promjene i nudi rje{enja kori{tenja mre`a koja su veoma sli~na u bilo kojem tipu mre`e. mre`u koristimo na isti na~in bez obzira na to gdje su kompjuteri. vrlo kratko }emo se osvrnuti na nekoliko na~ina kako se oni spajaju. Naravno da se i u TAN konceptu bazni tehnolo{ki nivo bitno razlikuje ovisno od udaljenosti izme|u kompjutera. Nama je bitno da. Manje nam je bitno kako je to tehnolo{ki omogu}eno. ovakav koncept profilira mogu}u budu}nost kompjuterskih mre`a – totalno umre`avanje planete na isti ili sli~an na~in bez obzira na udaljenosti. Mada nikada ne}e biti svejedno koliko su udaljeni kompjuteri u mre`i. a to je ono {to je nama najinteresantnije. Ovaj novi koncept se naziva TAN – Total Area Network ili totalno umre`avanje. Da bismo jo{ bolje shvatili kako kompjuteri funkcioni{u u mre`ama.

Svaka od tih mre`a je neovisno uspostavljena i odr`avana od strane razli~itih akademskih. istra`iva~ki rad i povezivanje sa drugim profesionalcima. One kompanije koje nemaju korporativne sajtove su mo`da ba{ u ovom trenutku u fazi kreiranja strategije prezentiranja svoje kompanije na Internetu i njegovog kori{tenja u svrhu komunikacije sa postoje}im i potencijalnim kupcima i dobavlja~ima. ustvari. Internet je unio revolucionarne promjene u `ivote ljudi. Na po~etku su samo postavljeni bazni standardi povezivanja na osnovu kojih je izgra|ena prvobitna. na~in na koji rade. ~itanje vijesti iz razli~itih dijelova svijeta i konsultacije sa svojim profesorima i nastavnicima samo su najava onoga {to }ete sami otkriti. i ljudi na na{im prostorima se sve vi{e oslanjaju na Internet kada ~itaju novine. probat }emo ovim poglavljem da vam pomognemo da od{krinete vrata prema informacijama i servisima koji }e vam pro{iriti vidike i pobuditi ma{tu. gradske ili globalne). Virtuelne {kole unose nova zna~enja u na{ obrazovni sistem. Mnogi mijenjaju posao i tra`e zaposlenje objavljuju}i svoje biografije na Web sajtovima za zapo{ljavanje. Polako ali sigurno.3. potraga za zaposlenjem. Internet se nakon toga stvorio sam od sebe. punopravni dio. Posjeta virtuelnim muzejima. ne zna koliko stvarno ima kompjutera povezanih u Internet mre`u. Od kompjutera do mre`e mre`a Internet je mre`a me|usobno povezanih kompjuterskih mre`a {irom svijeta koje komuniciraju i razmjenjuju informacije. E-mail je najpoznatiji servis ili usluga Interneta. vojnih i nevladinih institucija. a milioni ljudi {irom svijeta rade u virtuelnim firmama. Na Internet se ne povezuju samo pojedina~ni kompjuteri. Tako danas niko. Mnogi satima tra`e najbolje mjesto za odmor i najpovoljnije uslove za putovanja. {koluju se. kupuju ili biraju mjesto za odmor. igraju igrice i tra`e posao i poslovne prilike. mala globalna mre`a.KOMPJUTERSKE MRE@E Internet 93 2. kao i drugih javnih i privatnih profesionalnih organizacija i pojedinaca. ne izlaze}i iz svojih domova. . Postavljeni standardi su takvi da svako ko se pove`e na bilo koji dio Interneta odmah postaje njegov novi. Za vas koji niste imali priliku da pretra`ujete Internet. a mo`da i najzaslu`niji za brzi prodor Interneta ne samo u na{e firme ve} i u na{e domove. nego i cijele mre`e (lokalne. Internet DOBA INTERNETA Mnogi ve} znaju da je Internet sjajan medij za informisanje i komuniciranje. }akulaju sa svojim prijateljima na drugim kontinentima ili razmjenjuju e-mailove. vremensku prognozu. Tako|e. kupovina knjiga. ne treba mnogo obja{njavati ni to da stvaranje ovakve mre`e nikako nije moglo biti realizovano kroz jedan projekt ili plan.

a od nekih manje. I to je to. a neke ne. “Stanford Research Institute”. je dobio zadatak da na|e na~in za komunikaciju me|u vojnim sredi{tima Amerike ~ak i u slu~aju nuklearnog napada. Kad se misli na Internet. To olak{ava kretanje paketa od jednog do drugog kompjutera sve dok paket ne do|e do finalnog kompjutera – primaoca. Kada spojite svoj kompjuter na Internet. Me|utim. ali bez Interneta bi bilo nemogu}e pristupiti Webu. . Ovo je osnova realizacije kompjuterske mre`e. Kompjuteri koji daju neke usluge kroz mre`u (Internet) nazivaju se serveri. Ta jednostavnost kori{tenja i jeste tajna uspjeha Interneta. pogre{no je re}i “koristiti Internet”.. Ima raznih usluga – neke su besplatne. To su World Wide Web (WWW) i elektronska po{ta (E-mail). 1973 – Nastaje TCP (Transmission Control Protocol) koji defini{e na~in komunikacije. 1974 – Prvi put se pominje termin Internet.Packet switching predstavlja podjelu podataka u datagrame ili male pakete koji u sebi imaju informaciju o po{iljaocu i primaocu. Desetak godina kasnije se na mre`u ArpaNet spajaju razli~ite civilne organizacije i male mre`e.. iz vladine agencije “RAND Corporation”. ~esto se ka`e Net. Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave u okviru Ministarstva za odbranu formiraju Agenciju za napredne istra`iva~ke projekte (Advanced Research Projects Agency – ARPA). U svakom slu~aju.94 Internet KOMPJUTERSKE MRE@E “Ko je po~eo rat?”: 1957 – SSSR je lansirao Sputnjik. A danas i mi. a time i nad vojnim potencijalima za kontranapad. prvi vje{ta~ki Zemljin satelit. Internet bi mogao postojati bez Weba. “University of California” u Santa Barbari i “University of Utah”. a i ne odnose se na istu stvar. 1962 – Paul Baran.. od nekih imate vi{e koristi. pravilno je re}i da mo`emo koristiti usluge Interneta. Mi }emo se u ovoj lekciji koncentrisati na dva Internet servisa koji su najva`niji i najpopularniji. i spajala je ~etiri ~vora: “University of California” u Los Angelesu. ve}ina se koristi na veoma jednostavan na~in. World Wide Web ili samo Web. ustvari. Ako do|e do gubitka paketa sa podacima na bilo kojem ~voru. po{iljalac ga mo`e poslati ponovo. Agencija je imala zadatak da bude vode}a u razvoju tehnologije koja }e se primjenjivati u vojne svrhe. ovi izrazi imaju sasvim drugo zna~enje.. Kao odgovor na to. I. Njegov idejni projekat je obuhvatao slijede}i tekst: “. “ 1968 – ARPA je potpisala ugovor o izgradnji ARPAnet-a sa firmom BBN. Fizi~ka mre`a je izgra|ena 1969. onda mo`ete “do}i” do tih servera i koristiti njihove usluge – servise.

Da biste pristupili Webu. tj. tj. ~ini Web sajt (site). otprilike globalna ili svjetska mre`a) ili samo Web je Internet servis pomo}u kojeg je mogu}e na jednostavan na~in do}i do podataka. Web stranica je vezivni element tih podataka. video fajlova i grafi~kih animacija. najve}i i najpoznatiji Internet Service Provider u na{oj zemlji. Grupa tematski povezanih stranica na jednoj lokaciji. morate svoj kompjuter povezati na Internet mre`u. naprimjer. BihNet je. u novije vrijeme sve vi{e.KOMPJUTERSKE MRE@E Internet 95 WWW World Wide Web – WWW (te{ko prevodivo. Web sajtu pristupate tako {to u program za pretra`ivanje Weba upi{ete njegovu Web adresu ili URL (Uniform resource locator). Od ku}e to povezivanje naj~e{}e izvodimo pomo}u modema. firmu koja je posrednik izme|u nas i Internet mre`e. Web adresi. Osnovna ideja Weba je jednostavna. zvuka i. ure|aja koji koristi telefonsku liniju za spajanje. To su skupovi me|usobno povezanih tekstova. Na Internet spojite WWW server. informacije o vladama i firmama. Na server stavite Web stranice. kurseve u~enja na daljinu i mnoge druge stvari koje vas zanimaju ili ne. slika. Slika 2-36: Prikaz Web stranice u Internet Exploreru . tj. Me|u milionima Web stranica mo`ete na}i najnovije vijesti. Pomo}u modema va{ kompjuter poziva Internet Service Providera (ISP).

te u kojoj zemlji se nalaze. www. na Internetu se ~esto upotrebljavaju FTP (File Transfer Protocol) i News za ~itanje newsgrupa. kao i jo{ cijeli niz razli~itih protokola koje mi kao korisnici ne moramo znati.efsa. Na taj na~in je omogu}eno onima koji objavljuju informacije na Internetu da te informacije prezentiraju na standardiziran na~in. Ovo je ujedno i naj~e{}i protokol za pretra`ivanje Weba. tj.htm Ime dokumenta koji }e biti prikazan – u ovom slu~aju html Web stranica.ba/site/index. Tako se Web browser upu}uje na kojem jeziku da pristupi serveru da bi se razumjeli i da bi ispravno prikazao tra`eni fajl. /site/ Naziv foldera (site) na disku servera u kojem se nalazi www dokument. tj.ba/site/index.efsa. bez obzira gdje se nalazite – bitno je samo da ste spojeni na Internet. I to je sve – veoma jednostavno.unsa. softveru za pregledanje Weba.htm. ulica.unsa. U domeni (domenskom imenu) Ekonomskog fakulteta mo`emo definisati slijede}e elemente: .unsa. Razdvojimo Web adresu Ekonomskog fakulteta na komponente i pojasnimo ih: http://www. Ako znate tu adresu. ali izuzetno korisno. index. Dio adrese koji se nalazi iza duplih kosih crta (//) – www. To je jedinstveno ime Internet servera. ka`e da o~ekuje http (HyperText Transfer Protocol) dokument.efsa.ba/site/index.ba – je adresa servera ili domensko ime. ili domensko ime servera.efsa. Taj prvi dio URL-a (http prije prve kose crte) defini{e na~in pristupanja serveru – protokol. grad. kanton. i sastoji se uvijek od najmanje dva dijela odvojena ta~kom.htm http: Protokol za pristup informacijama na WWW. Mo`e biti i drugi tip dokumenta (. Na taj na~in se Web browseru. mo`ete Web stranice sa Web sajta vidjeti na svom ekranu. Domena (domain name) – http://www. Uvijek ima najmanje dva dijela odvojena ta~kom.unsa.pdf.ba Adresa. Organizacija imena je hijerarhijska i definisana je usvojenim pravilima za imenovanje organizacija u zavisnosti od tipa i posla kojim se bave. Od ostalih protokola.jpg i sli~no) Protokol – http://www.htm. i URL se de{ifrira na sli~an na~in. zgrada i stan). Kao {to se po{tanska adresa de{ifruje od op{teg prema konkretnom (dr`ava.efsa. . domena.unsa. tako da i oni kojima one trebaju mogu jednostavnije do}i do njih.96 Internet KOMPJUTERSKE MRE@E URL – WEB adresa Ova adresa ima istu funkciju kao i po{tanska adresa stana u svakodnevnom `ivotu.

To su takozvane top (vr{ne) domene: aero – avionske kompanije biz – poslovne domene com – komercijalne domene coop – poslovne korporacije edu – edukacijske ustanove gov – vladine organizacije info – informativne ku}e mil – vojne domene name – privatne. Web server Ekonomskog fakulteta efsa. pa specifi~na organizacija (Ekonomski fakultet).ba/site/index. li~ne domene pojedinaca net – domene mre`nih resursa org – domene neprofitnih organizacija museum – muzeji pro – profesionalne organizacije Folder – http://www.KOMPJUTERSKE MRE@E Internet 97 Web adresa .efsa. prvo ide oznaka roditeljske domene (dr`ava). zatim tip organizacije (univerzitet).URL Web stranica Slika 2-37: Prikaz Web stranice u Internet Exploreru www. te konkretan kompjuterserver (WWW server).htm.unsa. tj. Univerzitet u Sarajevu ba Bosna i Hercegovina Gledano s desna na lijevo. I u svjetskim okvirima je organizacija imena i domena veoma sli~na. Na ovaj na~in se sajtovi mogu . Ekonomski fakultet unsa. a ono {to slijedi poslije imena domene jeste folder na serveru u kojem se nalazi tra`eni dokument. osim za ameri~ke domene koje nemaju oznaku zemlje.

kemal. tako|e. U ovom slu~aju.ba/site/index. odnosno.com domene Googlea. upi{ete e-mail adresu primaoca.htm {to nam govori da se radi o Web stranici.ba. najboljeg pretra`iva~a dana{njice segmentirati. i slanje poruka na druge adrese. E-mail – Elektronska po{ta Mo`ete poslati e-mail poruku i primiti je od bilo koga sa Internet e-mail adresom.ba/nastava Web stranice namijenjene nastavnom procesu. na kraju se nalazi naziv fajla.unsa. Na Internetu postoje Mail serveri. Ti serveri nude sljede}e usluge: dodjela e-mail adrese nekom ko ho}e koristiti elektronsku po{tu.98 Internet KOMPJUTERSKE MRE@E Slika 2-38: Primjer . Ideja elektronske po{te je. sli~no Web adresi). I. Dokument – http://www.efsa. ako imate e-mail adresu (adresa na koju mo`ete primati elektronsku po{tu. Slanje je jednostavno: koriste}i neki program za e-mail. to jest dokumentu koji je snimljen u html formatu koji je razumljiv putem http protokola. npr. onda na tu adresu mo`ete primati po{tu. Web sajt Ekonomskog fakulteta ima u folderu http://www. Ukratko.edu. to je index.unsa.htm.efsa. naprimjer. pa. primanje poruka na tu adresu. Danas je to skoro svako ko koristi bilo koju uslugu Interneta. sa nje mo`ete slati po{tu.kacapor@enet. veoma jednostavna. dodate naslov poruke i tekst i kliknete ikonicu za slanje – i to je .

imati svoj mail server.kacapor@enet. e-mail server primaoca onda proslijedi poruku programu za e-mail kojeg koristi primalac. S lijeve strane znaka @ nalazi se korisni~ko ime (user name) i obi~no je to dio korisnikovog imena. To je veoma korisno u poslovnom svijetu. poruke prebacuju sa servera na kompjuter primaoca putem e-mail klijenta. Domena – kemal. to jest. ako osobi znate ime.ba je dio e-mail adrese desno od znaka @ i identificira domenu kompanije koja pru`a uslugu e-maila. i imati program za primanje i slanje elektronske po{te. U tom trenutku se.kacapor@enet. E-mail adresa je veoma sli~na Web adresi zato {to se adresa mail servera formira sli~no kao i adresa Web servera. onda mo`ete i pretpostaviti i njenu e-mail adresu. naprimjer.kacapor@enet. U nekim organizacijama standardizirani su na~ini kreiranja user namea kod e-mail adresa tako da. ali ne mora biti.edu. Kada nekom po{aljete e-mail poruku.edu. Poruka je oti{la prema va{em e-mail serveru. Va{a e-mail adresa je va{a online identifikacija. kemal. ona se proslijedi u roku od nekoliko sekundi do maksimalno par minuta.ba : Korisni~ko ime – kemal. da biste koristili e-mail morate: biti spojeni na Internet. I mail server ima adresu koja se sastoji od rije~i razdvojenih ta~kom.KOMPJUTERSKE MRE@E Internet 99 to. Ovo sve funkcioni{e veoma jednostavno i brzo. Spajanje na Internet i dobijanje usluga nekog mail servera obja{njeno je u lekciji o konfigurisanju kompjutera za rad sa Internetom. koji }e se pobrinuti da ona stigne do e-mail servera primaoca. i ova mora biti poznata drugima da bi vam slali poruke. imati svoju e-mail adresu.ba. Poruka ostaje na e-mail serveru primaoca sve do trenutka kada se ta osoba prijavi na server da bi pro~itala poruke. a u ovoj lekciji }emo se koncentrisati na kori{tenje e-mail adresa i programa za elektronsku po{tu. onda }e ta adresa biti komponovana od va{eg korisni~kog imena (ime po kojem vas prepoznaje server. bez obzira na to gdje se po{iljalac i primalac nalaze. Ako vam neki mail server dodijeli e-mail adresu. Pod tom domenom je registriran i va{ e-mail . naj~e{}e. Potpuno identi~no kao va{a po{tanska adresa. Dakle.edu. Uporedite to sa brzinom klasi~ne po{te. a to ne mora biti va{e pravo ime) na tom serveru i adrese samog servera. E-mail adresa uvijek ima dva dijela koji su me|usobno odvojeni znakom @.

Za kraj. da napomenemo jo{ jedan na~in kori{tenja e-mail servisa – Web Mail. video. Na`alost. tj. bit }e vam vjerovatno nepojmljivo kako ste bez toga mogli `ivjeti tolike godine. tako i mail serveri komuniciraju sa e-mail programima korisnika na njima razumljivim jezicima. Taj fajl mo`e biti program.100 Internet KOMPJUTERSKE MRE@E server. Razlika je u tome {to komunikaciju sa mail serverom obavljate kroz Slika 2-39a: Izgled prve strane Web Mail servisa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu . To su POP (Post Office Protocol) i SMTP (Simple Mail Transfer Protocol) protokoli. tj. To je Internet servis koji je izuzetno koristan. va{a firma. I kao {to Web browseri komuniciraju sa Web serverima. Danas ve}ina e-mail klijenata omogu}ava da u svojim e-mail porukama koristite fotografije i animacije i da tekst formatirate kao u Microsoft Wordu. fakultet ili bilo koja druga organizacija. Nije to nikakva nova vrsta po{te. I dalje mora postojati mail server koji se brine o va{im porukama. I dalje stvar funkcioni{e na potpuno isti na~in. samo {to poruke {aljete i primate kroz Web. ~iji se elementi pode{avanja vi{e obja{njavaju u lekciji sa e-mail klijentom – Microsoft Outlookom. Kada jednom osjetite blagodeti takvog na~ina komuniciranja. nepo`eljni i {tetni program o kojem }e kasnije biti rije~i. obavezno koristite e-mail. zvuk. ili tekst dokument. to ~esto mo`e biti i virus. To mo`e biti Internet Service Provider. neku datoteku da je po{aljete uz poruku. Ako ste korisnik Interneta. Va`na osobina e-mail komunikacije je da uz poruku mo`ete prika~iti fajl. to je tako|e e-mail.

Ako koristite Web Mail. . nije te{ko prona}i kompjuter priklju~en na Internet. Slika 2-39b: Izgled prve strane Web Mail servisa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Ovakav na~in rada ima mnogo prednosti. Kada ste na putu. Naime. I tre}e. ako koristite neki e-mail program. ne treba vam nikakav e-mail program. recimo. Jo{ jedna pogodnost Web Maila je u tome {to na Internetu postoje serveri koji nude tu uslugu besplatno kao javni servis. dovoljan je Web browser.KOMPJUTERSKE MRE@E Internet 101 Web. ne morate ni{ta konfigurisati na kompjuteru sa kojeg provjeravate svoju po{tu – dovoljno je u browser ukucati pravu adresu. putujete. a ona uklju~uje i dodjeljivanje e-mail adrese i sve ostale usluge mail servera. Drugo. rad sa browserom je veoma jednostavan. Prvo.com. dovoljno je da koristite njegov Web browser. ni{ta ne morate pode{avati na kompjuteru va{eg doma}ina. To mo`e biti malo nezgodno kada. pa ne morate ni{ta novo da u~ite. kako se zovete i sli~no. mnogo je te`e ubijediti njegovog vlasnika da vam dozvoli da mu prekonfiguri{ete njegov e-mail program. vjerovatno i najva`nije. Jedna od adresa na kojoj mo`ete dobiti sve te usluge je www. morate ga konfigurisati tako da on “zna” gdje je va{ mail server.hotmail. U Web browseru ukucate odgovaraju}u adresu i dobijete Web stranicu kroz koju mo`ete poslati poruke ili pro~itati pristigle poruke.

jedan prema vi{e. odnosno Web. a da koristite neki od javnih Web Mail servisa kao svoju e-mail uslugu.hotmail. Mogu}e rje{enje ovog drugog problema je da od svog davaoca usluga Interneta uop}e i ne tra`ite e-mail uslugu. mo`da kao {to je telefon napravio u trenutku kada je izmi{ljen. Isto tako. E-mail programi nude mnogo vi{e funkcija i mogu}nosti od Web Maila. a e-mail mo`e biti jedan na jedan. Vi{e bi odgovarao naziv elektronske diskusione grupe. davalac Internet usluga mail servera mora imati podr{ku za Web Mail. a mnogi to uop}e nemaju.com Jedina mana ovakvog na~ina kori{tenja elektronske po{te je udobnost rada. Podaci se. s tom razlikom da je telefon komunikacija jedan na jedan. nego samo spajanje na Internet. E-mail je kao posljedicu svoje ekspanzije napravio fantasti~ne promjene u poslovnom svijetu. Naziv News grupe ba{ i nije odgovaraju}i. ili vi{e ka vi{e. . sli~no kao kod Weba. I ne samo to: e-mail je dokumentovana komunikacija. News grupe To je elektronska verzija oglasne plo~e. a i brzina pristupa porukama je bolja. ~uvaju na USENET serverima. jer ne mo`ete na}i prave vijesti.102 Internet KOMPJUTERSKE MRE@E Slika 2-39c: Besplatni e-mail na www.

dok je rec. pokrenut }e se newsreader klijent koji }e odmah pristupiti serveru i pokupiti naslove dostupnih tema. soc (dru{tvo).music. sci (nauka) i comp (kompjuteri). Za u~estvovanje u diskusijama vam je potreban klijentski program newsreader.madonna. Neke od naj~e{}ih su news.sport. rec (rekreacija). Teme imaju svoje podteme u okviru mati~ne news grupe.KOMPJUTERSKE MRE@E Internet 103 Slika 2-40: News grupe Na desetinama hiljada news grupa diskutuje se o hiljade tema. rec. On je uglavnom besplatan i dolazi uz Web browser. Kori{tenje je veoma sli~no mail klijentu. po~ev{i od omiljenih glumaca pa do profesionalnih tema i pitanja. Poruke su organizirane u vidu threada ili niti tako da se rasprave mogu tematski pratiti.bih. sa fokusom na narodnu muziku.folk je naziv za muzi~ki orijentisanu news grupu o temi rekreacije. Naprimjer.fan.tennis o tenisu. ali to nije i pravilo.madonna ili news://news. Mo`ete poslati i ~itati poruke sa usenet servera odabrane teme (news grupe). a ne samo hronolo{ki kao kod e-maila.net. U ve}ini slu~ajeva news grupe su besplatne. Madonini fanovi diskutuju o svojoj omiljenoj pjeva~ici na news grupi alt.fan. Ako upi{ete u adresnu traku Web browsera news://alt. . News grupe su organizovane po temama.ba.

{to zna~i da se odvija u realnom vremenu. nevidljivoj za ostale na serveru. tzv. Za razliku od e-mail komunikacije.104 Internet KOMPJUTERSKE MRE@E Chat Internet je u svakom trenutku prepun virtuelnih razgovora u pisanoj formi. Chat je. . bez potrebe za kori{tenjem chat klijentskih programa. Prednost u odnosu na klasi~an razgovor i diskusiju jeste anonimnost koju mo`ete sa~uvati ako `elite. gdje ljudi razgovaraju oko va`nih i neva`nih. Slika 2-41: Chat Kod grupnih chat diskusija ~esto postoje tematska odvajanja po malim grupama – “sobama”. Oni to rade koriste}i protokol Internet Relay Chat (IRC). koje u privatnoj konverzaciji. chatova. situacija u kojoj dvoje ili vi{e ljudi tipkaju tekst koji je odmah vidljiv na ekranu “sagovornika”. koji omogu}ava korisnicima da razgovaraju pojedina~no ili da se uklju~e u grupne razgovore. omogu}avaju diskusiju. ustvari. chat zahtijeva istovremeni anga`man svih u~esnika u diskusiji. Danas postoje “webolike” varijacije na ovu temu. ili privatnih i poslovnih stvari. pa mnogi serveri nude usluge chata putem Web browsera.

Dakle. to je sve! Slika 2-42: Internet Explorer . a njihovo kori{tenje je veoma jednostavno. Prili~no je svejedno koji }ete koristiti. pokazat }emo na primjeru Internet Explorera. naglom internetizacijom dru{tva. Pokrenete Internet Explorer. pa u jedan jedini prostor pri vrhu ekrana u koji mo`ete ne{to kucati. Pretpostavljamo da smo spojeni na Internet.KOMPJUTERSKE MRE@E Internet 105 INTERNET BROWSER Veliki dio ~ovje~anstva je promijenio svoje navike. jer svi funkcioni{u na sli~an na~in. da je sve “na{timano” kako treba i kre}emo (o spajanju na Internet i konfigurisanju kompjutera za kori{tenje Weba pogledajte u lekciji o konfigurisanju kompjuterske mre`e). Ve}ina tih programa je besplatna. morate imati takav jedan program na svom kompjuteru. upi{ete adresu nekog Web servera. a dva trenutno najpopularnija su Internet Explorer i Netscape Navigator. na~in `ivljenja. Web stranice se pregledaju pomo}u posebnih programa koji se zovu Web browseri. u~enja i kupovine. i na centralnoj povr{ini dobijete po~etnu Web stranicu sa tog servera. Kori{tenje Weba se svodi na kori{tenje podataka sa Web servera do kojih dolazite pomo}u Web browsera. Ima mnogo razli~itih Web browsera. Vjerovali ili ne. Kako se to radi. pritisnete tipku <Enter>. Taj globalni trend uzrokovan je naglim sni`avanjem cijena kompjuterske tehnologije i jo{ va`nije.

Sve {to jo{ mo`e da se ka`e svodi se na kratko poja{njenje dodatnih komandi Web browsera i na neke savjete o pretra`ivanju Weba. Slika 2-43: Netscape Navigator Url / Search bar Taj prostor u koji ste upravo upisali adresu Web sajta nekada se naziva adresna traka. Ona omogu}ava upisivanje url ili Web adrese `eljenog Web sajta. ovu adresu mo`ete i kopirati i prenijeti pomo}u funkcije Paste. U trenutku kada pregledate neki sajt. u tom dijelu browsera vidi se ta~na lokacija na Web serveru i naziv dokumenta koji vidite. ^itajte {ta ste dobili na ekranu i bit }e vam jasno {ta dalje. U desnom dijelu ovog prostora postoji dugme padaju}e liste prethodno posje}ivanih stranica.106 Internet KOMPJUTERSKE MRE@E Nema prakti~no ni{ta su{tinski drugo da se ka`e o kori{tenju Weba. Pogledajte sliku koja ilustruje kako izgleda ekran Web browsera. Slika 2-44: Prostor za upisivanje Web adrese . Isto tako. Po~etna stranica vodi dalje do novih stranica.

KOMPJUTERSKE MRE@E

Internet 107

Da biste posjetili ponovo neki od ovih sajtova, jednostavno ih selektujete sa te liste. Rekli smo da, kada ukucate adresu Web servera, dobijete po~etnu stranicu ili Home Page tog servera. Na tom istom serveru vjerovatno ima jo{ mnogo drugih stranica. Slika 2-45: Historija upisivanih Web adresa Po~etna stranica vodi dalje do drugih stranica, a te druge stranice do nekih drugih i tako dalje. Na taj na~in surfate po Webu. Pri tipi~nom surfanju (ovo je termin koji se naj~e{}e koristi za opisivanje aktivnosti pregledanja i pretra`ivanja Weba), najvi{e interakcije sa browserom ide putem trake sa alatima i putem hot linkova (hiperlinkova) na Web stranicama. Traka sa alatima

Slika 2-46: Traka sa alatima sadr`i sve opcije koje postoje u menijima, ali su jednostavnije

Najva`nije komande na traci (toolbaru) su slijede}e: Back – tokom pregledanja Interneta }ete vidjeti nekoliko Web stranica jednu za drugom. Ova funkcija omogu}ava da se vratite natrag na stranicu ili sajt koji ste ranije pregledali. Forward – ako ste se pomo}u funkcije Back vra}ali nazad na ranije pregledane stranice, koristite ovu funkciju da vidite Web stranicu koju ste pregledali nakon one koju trenutno vidite. Stop – koristite Stop da biste zaustavili, tj. prekinuli svaki prijenos podataka sa servera prema browseru i obrnuto, od browsera prema serveru. Browser }e nakon toga prikazati posljednji Web sajt koji je bio potpuno u~itan. Refresh – ova funkcija omogu}ava da ponovo u~itate teku}i dokument. Koristi se za slu~ajeve gre{aka pri u~itavanju ili izmjene nekih informacija u me|uvremenu, pa je potrebno osvje`iti stranicu.

108 Internet

KOMPJUTERSKE MRE@E

Home – ovo dugme vas vodi na Web adresu koju ste ranije postavili kao osnovnu stranicu va{eg browsera; mo`da adresu va{eg fakulteta ili firme. Kako se to radi, vidjet }emo kasnije na primjeru. Favorites – kod Internet Explorera postoji lista Favorites koja omogu}ava da vidite listu sajtova i stranica ~ije ste adrese namjenski memorisali. Kod Netscapea se ista funkcija krije pod nazivom Bookmarks. Obi~no su to va`nije Web adrese koje pregledate ~e{}e, ili Web strane sa posebnim sadr`ajem na ~ije ponovno pronala`enje ne `elite da gubite vrijeme. Statusna traka Nalazi se ispod radnog prostora browsera na samom dnu. Na statusnoj traci se vidi status prenosa podataka (“Finding site: www.efsa.unsa.ba” , “Connecting to site”, “Web site not found”, “Waiting for reply”).

Slika 2-47: Statusna traka ima vizuelni prikaz prijenosa podataka od servera prema kompjuteru

Radni prostor Web browsera

Slika 2-48: Ikone Web browsera

Radni prostor browsera je mjesto na kojem se prikazuju dokumenti. Dokumente pregledate koriste}i scroll bar sa strane ili tipke Page Up i Page Down na tastaturi.

KOMPJUTERSKE MRE@E

Internet 109

Na~in na koji se kre}ete kroz tu strukturu izuzetno je jednostavan. Ako pomjerate pokaziva~ mi{a po Web stranici, on }e na nekim slikama ili dijelovima teksta promijeniti svoj oblik iz strelice u malu ruku koja ka`iprstom pokazuje na taj dio stranice (slika sa desne strane). Kada se to desi, to zna~i da je to veza na neku novu stranicu (hiperlink). Ako kliknete na tom mjestu i pri~ekate par sekundi, na ekranu }e se pojaviti nova stranica. Na ovaj na~in ste oti{li malo dublje u strukturu tog Web servera. Obi~no i ova stranica u sebi ima mnogo linkova na druge stranice i sadr`aje, a ponekad i na potpuno nove Web servere. Ova mjesta na koja kliknete da biste do{li do novih stranica nazivaju se hiperlinkovi. Lijevim klikom na hiperlink otvarate naredni dokument. Desnim klikom na hiperlink pozivate meni na kojem postoje opcije kao {to su dodavanje linka u listu Favorites, snimanje dokumenta, {tampanje i sl. Hiperlink mo`e pokazivati na bilo {ta: na novu stranicu na Web serveru, na neku od stranica na nekom sasvim drugom Web serveru, na sliku, na video ili audio klip, na neku datoteku koju mo`ete kopirati na svoj kompjuter itd. Na {ta god da pokazuje hiperlink, uvijek je u pitanju nova Web adresa. Naro~ito je bitno da ta adresa uop}e ne mora biti na istom Web serveru – ona mo`e biti na bilo kojem Web serveru u svijetu. Ovime se dobija fantasti~na jednostavnost i fleksibilnost u stvaranju Web struktura ~ime su, u logi~kom smislu, potpuno pobrisana ograni~enja fizi~kih rastojanja. Kada gledate neke stranice koje zajedno ~ine sasvim logi~nu cjelinu, sasvim je mogu}e da ste nekoliko puta elektronski optr~ali planetu, jer se te stranice nalaze na Web serverima {irom svijeta. Nije ni bitno gdje su stvarno ti serveri; bitno je da su stranice povezane hiperlinkovima u jednu cjelinu. Jedna od konvencija je da se po~etne stranice na serverima obi~no sastoje od tri dijela. Prvi dio je gotovo uvijek www. Drugi dio adrese je najva`niji i predstavlja obi~no ime koje govori “o ~emu se radi”. Naprimjer, ako `elite pogledati po~etnu stranicu Web servera industrije automobila Audi, na mjestu druge rije~i }ete upisati audi. Tre}i dio adrese ozna~ava na~in poslovanja ili domenu nosioca Web servisa. Dakle, ako se spajate na Audi, onda je posljednji dio vjerovatno “com”, {to ozna~ava “komercijalno”. Ako se spajate, naprimjer, na univerzitet Stanford onda }e tre}a rije~ biti vjerovatno “edu”, {to je skra}eno za “edukacija”. Ponovo nagla{avamo da ovo nisu pravila nego samo konvencije, pa kada logikom tih konvencija sklopite adrese www.audi.com i www.stanford.edu, to uop}e ne zna~i da te adrese postoje – samo je vrlo vjerovatno da postoje. Jednostavno treba da probate ukucati adresu u browser i vidite {ta }e se desiti.

110 Internet

KOMPJUTERSKE MRE@E

Slika 2-49: Web stranica automobilske firme Audi

Adresa se ne mora sastojati samo od tri dijela. Nema ograni~enja koliko ih mo`e biti. Tu nema nikakvih posebnih pravila i konvencija, pa ipak, jedna od konvencija je malo vi{e

Slika 2-50: E-net centar Ekonomskog fakulteta

I. Drugi alati }e vam pomo}i da prona|ete iglu. rezultati }e biti bolji. Kada jednom razvijete odre|eni mehanizam pretra`ivanja. kao u svakoj biblioteci. pronalazak i izdvajanje korisnih materijala mo`e trajati veoma dugo. Web je velika. To su baze podataka koje online organiziraju Web sajtove u hijerarhijsku kategorizaciju. ali je jo{ uvijek najobuhvatniji i najbolji indeks na Webu.4. SUBJECT DIRECTORIES – TEMATSKI K ATALOZI Ovo su kao oni klasi~ni katalozi koji su nekada postojali u klasi~nim bibliotekama. Morate jednostavno razviti vlastitu strategiju za pretra`ivanje. on samo sadr`i najva`nije informacije o temi. zatim mo`da opet na drugi poddirektorij sve dok ne na|ete ne{to {to ima veze sa onim {to tra`ite. Ova kolekcija Web sajtova je mala po Internet standardima.KOMPJUTERSKE MRE@E Web pretra`iva~i 111 2. Tematski katalog nije previ{e opse`an. Ustvari. Yahoo! – www. tematski katalog mo`ete zamisliti kao alat koji vam poma`e da prona|ete “plast sijena”. Yahoo mo`ete pretra`ivati na dva na~ina: Mo`ete prelistavati kategorije tako {to }ete kliknuti na oglasni tematski katalog na po~etnoj stranici. Ne mo`ete ga jednostavno upitati: “Ko je najve}i donator politi~ke kampanje u mom gradu?“ i ~ekati nekoliko sekundi na odgovor. Me|utim. Internet }e samo pametne istra`iva~e u~initi pametnijim. Svaka kategorija ima podkategorije koje su linkovane sa Web stranicama koje sadr`e informacije o datoj temi. neorganizirana i vrlo promjenjljiva biblioteka. Knjige ionako ne}e sa police same do}i u va{e ruke. Web pretra`iva~i Internet nije kao kompjuter iz TV-serije Star Trek. Media Magazine Tra`enje informacija na Internetu mo`e se uporediti sa poku{ajem da uhvatite kap vode iz velikog hidranta. zatim kliknete na odgovaraju}i poddirektorij.yahoo. .com Yahoo! je me|u najpopularnijim tematskim katalozima i zaslu`uje po~asno mjesto u Va{oj listi favorite (omiljenih) linkova. morate puno raditi da biste prona{li ono {to vam zaista treba. Sa nekoliko klju~nih rije~i za kratko vrijeme mo`ete preplaviti ekran listama linkova koji sadr`e informacije koje bi mogle biti ono {to tra`ite. Ne i one druge! Julian Sher.

Mo`ete koristiti ovaj sajt tako da pretra`ujete resurse prona|ene od strane ovih eksperata. Oni vam mogu pomo}i da prona|ete neke specifi~ne informacije. Ona iznajmljuje ljude koji pretra`uju i “kopaju” po Webu tra`e}i originalni sadr`aj i najbogatije resurse informacija. ili da po{aljete pitanje direktno About. Yahoo! je idealno mjesto za brzi pronalazak op{tih informacija. Ukoliko Yahoo ne mo`e da prona|e ono {to tra`ite.com Ili. .com Nekada zvana Mining Company. mo`ete koristiti pretra`iva~ tako|e na po~etnoj stranici za pretra`ivanje kompletne Yahoo kolekcije Web sajtova po klju~noj rije~i.about. ovo je mre`a sajtova sa ekspertnim vodi~ima. About. pa i sajtova sa kojih mo`ete po~eti sa daljnjim pretragama specijaliziranih informacija.com-ovom vodi~u koji }e vam poslati odgovor na e-mail adresu. a onda prave kolekciju najvrednijih sajtova iz date oblasti ekspertize. ponudit }e druge pretra`iva~e na dnu stranice sa rezultatima pretra`ivanja.112 Web pretra`iva~i KOMPJUTERSKE MRE@E Slika 2-50a: Yahoo.com – www.

Ukoliko vam se doista veoma `uri i hitno vam je potrebna neka informacija.com LookSmart je druga kolekcija kvalitetnih Web sajtova. Look Smart obe}ava da }e neko od 200 editora prona}i ono {to tra`ite i poslati na va{u e-mail adresu.com LookSmart – www. mo`ete dobiti va{ odgovor u toku jednog sata. te {ta tra`ite. pregledanje i kategorizaciju samo onoga {to oni smatraju korisnim i va`nim. . LookSmart zapo{ljava vi{e od 200 editora za pretra`ivanje Weba. mo`ete kliknuti na link za LookSmartov jedinstven alat – Look SmartLive. Tu }e se od vas zahtijevati da date neke informacije tipa ko ste i ~ime se bavite. lako pretra`ive direktorije sa poznatim kategorijama i podkategorijama. a svi su dostupni kroz dobro organizirane.looksmart. onda samo kliknete na LookSmartLive Express i.KOMPJUTERSKE MRE@E Web pretra`iva~i 113 Slika 2-51: About. Ako ne mo`ete prona}i ono {to tra`ite. uz male tro{kove.

. oni dodaju opisni materijal u svoj indeks ili bazu o prona|enoj stranici ili dokumentu. Kao i tematski katalozi. oni koriste programe zvane roboti ili spajderi koji pretra`uju Web. Google – www. ili koliko se permanentno pojavljuje.google. Tiho i uporno ovi programi idu od hiperlinka do hiperlinka i. Umjesto toga. Ali.com Google je veoma brzo stekao reputaciju najefektivnijeg pretra`iva~a zato {to je bio prvi koji je koristio novu formulu za sortiranje i rangiranje rezultata.com PRETRA@IVA^I Pretra`iva~i su najsofisticiraniji i najobuhvatniji alati koje mo`ete koristiti za pretra`ivanje informacija na Webu. pretra`iva~i ne pretra`uju cijeli Web niti koriste ljudske resurse za pregledanje i ure|ivanje lista korisnih Web sajtova.114 Web pretra`iva~i KOMPJUTERSKE MRE@E Slika 2-52: Looksmart. Stariji pretra`iva~i generalnije rangiraju rezultate prema tome koliko puta se termin po kojem se pretra`uje pojavljuje na stranici. oni nisu tako intuitivni kao tematski katalozi i ne rade svi na isti na~in. kada na|u novi dokument.

DirectHit – www.com. .com. Ovdje }emo napomenuti da postoji jo{ veliki broj pretra`iva~a koji su popularni.com Googleov sofisticirani program rangira Web stranice na osnovu toga koliko je termin popularan na drugim popularnim i va`nim Web stranicama. oti}i }ete direktno na www.microsoft. Excite – www.com. Ovo nije ba{ toliko korisno koliko izgleda zato {to oni koriste samo najprostije pretrage na svakom od najve}ih pretra`iva~a.altavista.com. pa se oni dosta te{ko snalaze sa kompleksnim izrazima u pretra`ivanju. Naprimjer.KOMPJUTERSKE MRE@E Web pretra`iva~i 115 Slika 2-53: Google. koji poma`u da se sna|ete u {umi informacija na Internetu. i kliknete “I’m feeling lucky”. Kada pretra`ujete na Googleu. mo`ete da potpuno presko~ite pretra`ivanje liste rezultata i da odete direktno na prvi rezultat na listi tako {to kliknete na dugme “I’m feeling lucky”. Naprimjer.excite. sofisticirani i sveobuhvatni kao {to su AltaVista – www. METASEARCH TOOLS – METAPRETRA@IVA^I To su sajtovi koji omogu}avaju da unesete upit u nekoliko pretra`iva~a istovremeno. ukoliko unesete ime Microsoft.hotbot.directhit. HotBot – http://www. Nije ba{ jednostavno izvr{iti prefinjeniju pretragu. ve}ina sajtova koji sadr`e linkove na pojedina~ne stranice je mnogo bolja od stranice koja }e se pojaviti na vrhu top-liste rezultata Googleovog pretra`iva~a.com.

116 Web pretra`iva~i KOMPJUTERSKE MRE@E AskJeeves – www. Slika 2-54: Ask.com . ali nije za komplikovanije pretra`ivanje.askjeeves. Sjajan je za jednostavnija pitanja. On daje rezultate koji odgovaraju na pitanja najbli`a onom koje ste postavili.com Ovo je popularni alat za pretra`ivanje koji je idealan za istra`iva~e zato {to omogu}ava da postavljate pitanja na jednostavnom engleskom jeziku radije nego u preciznim terminima pretra`ivanja.

5. Niko danas ne zna koliko ta~no ima ISP-a.KOMPJUTERSKE MRE@E Dial-up networking . Ovdje mo`emo spomenuti i povezivanje na Internet putem satelita. Na ovaj na~in i nastaje Internet. Cijena je ne{to vi{a u odnosu na pristup putem telefonskog sistema. {irokopojasnog pristupa. Be`i~ni pristup Ovaj tip povezivanja koristi odre|en vid elektromagnetnog prijenosa podataka. Razvojem digitalne tehnologije.spajanje na Internet 117 2. grad ili prosto kompanija `eli da ima mogu}nost kori{tenja Interneta tada se okupi ekipa ljudi i opreme i odlu~i se na koji susjedni. biti dva ili vi{e ISP-a na koje }e se novi ISP spojiti. Iznajmljena linija To je veza na ISP koja se ~esto koristi za povezivanje kompanija i institucija. regija. te se zato ovakav tip veze na Internet naziva i “stalna veza” i spada u kategoriju tzv. koja omogu}ava kristalno jasnu sliku i nemije{anje signala koji putuju kroz iste “`ice”. Kablovska veza Kablovski televizijski sistemi su prvobitno bili zami{ljeni kao sistemi za isporuku kvalitetnih televizijskih signala u na{e domove. naravno. Prave}i Internet Service Provider i spajaju}i ga sa susjednim ISP-ima. i u ve}ini slu~ajeva u svijetu i jesu. Za kori{tenje ovog sistema je potreban i specifi~an kablovski modem i. Zbog brzine protoka podataka od 1 Mbps do 10 Mbps. ustvari. To mogu. . Internet je. Kada neka dr`ava. ve} egzistiraju}i ISP. U posebnom ugovoru sa telekomom dobijate “privatnu” vezu izme|u va{e firme i ISP-a. novostvoreni ISP postaje integralni dio Interneta. koje zahtijeva i skuplji hardver i ima ve}u cijenu od ostalih spomenutih tipova pristupa. mre`a ISP-a cijelog svijeta. se `ele spojiti. Danas je ovaj pristup vrlo ~esto u ponudi na{ih ISP-a. ali je komfor u radu neuporedivo ve}i. Dial-up networking – spajanje na Internet NA^INI POVEZIVANJA NA ISP ISP je osnova Interneta. Na krajevima se nalaze modemi koji tu vezu odr`avaju stalnom. ve}ina kompanija koje pru`aju uslugu kablovske televizije u svojoj ponudi imaju i kablovski pristup Internetu. kablovska infrastruktura u zgradi u kojoj `ivite. kablovska infrastruktura je mogla biti iskori{tena za jo{ neke servise. Antena za prijem i oda{iljanje signala sa podacima je obi~no direktno usmjerena na pristupnu ta~ku va{eg ISP-a.

POP3 User Name i Password – E-mail korisni~ko ime i lozinka. Nije mogu}e korisni~ko ime sa jednog ISPa primijeniti u drugom ISP-u.0 kbps. Te informacije }emo sada samo pobrojati. Ako ste postali jedan od korisnika bilo kojeg ISP-a u Bosni i Hercegovini. koja omogu}ava brzine do 128. Pretpostavlja se da imate kompjuter. ali je neophodan za komforno kori{tenje WWW servisa i e-mail komunikaciju uz kori{tenje attachmenta.118 Dial-up networking . mo`ete po~eti sa konfigurisanjem va{eg kompjutera za kori{tenje Interneta. . minimum brzine i nije tehni~ki uslov.8 kbps.0 kbps. te da on ima instaliran modem (interni ili eksterni) koji za ovaj tip veze podr`ava minimalnu brzinu od 28. Svaki od ISP-a dodjeljuje vam druga~ije korisni~ko ime i lozinku. a koja za obi~nu telefonsku liniju maksimalno mo`e biti 56.spajanje na Internet KOMPJUTERSKE MRE@E Slika 2-55: Be`i~no povezivanje Modemska veza Za povezivanje na Internet putem telefonske linije je potrebno da imate odgovaraju}i hardver i korisni~ki ra~un nekog od Internet service providera. ali }e svaka od njih kasnije u tekstu biti posebno obra|ena: User Name i Password – va{e korisni~ko ime i lozinka za ulazak u sistem. Telefonski brojevi koje zovete da biste koristili Internet usluge. U su{tini. Principi su potpuno isti. Zapamtite da od ISP-a morate dobiti par informacija koje }e vam omogu}iti da postanete korisnik Internet usluga. Veoma ~esto se korisni~ko ime za ulazak u sistem (prva ta~ka) i korisni~ko ime za kori{tenje e-mail servisa poklapaju. U ovaj tip povezivanja spada i povezivanje putem ISDN linije.

Opcije koje se nakon toga pojave omogu}avaju direktno pode{avanje predefinisanih. pa kliknite na dugme <Next> (prethodna slika). Otvorite ikonicu “Create a new connection” i dobit }ete prozor pod imenom “Welcome to the New Connection Wizard”. Njih mo`ete vidjeti nakon odabira prve opcije sa naredne slike. 1. Slika 2-56: Network Connection Wizard.KOMPJUTERSKE MRE@E Dial-up networking . korak 2. To su obi~no velike kompanije u svjetskim okvirima. Nakon toga imate mogu}nost izbora izme|u nekoliko tipova veza koje ovdje ne}emo posebno obja{njavati. ISP-a. morate znati sve gore navedene informacije. u na{oj zemlji. potrebno je da slijedite nekoliko koraka: 1. Izaberite opciju “Connect to the Internet” kao na slijede}oj slici. U Control Panelu (Start>Settings) otvorite “Network Connections”. Ovaj program se koristi za pravljenje odgovaraju}e veze za spajanje na va{eg ISP-a. Trenutno. 3. pa zatim kliknite na <Next>.spajanje na Internet 119 KONFIGURISANJE WINDOWSA XP ZA MODEMSKI PRISTUP Da biste kompjuter sa operativnim sistemom Windows XP spojili na Internet. naj~e{}e locirane u SADu. od ove opcije nemamo koristi. . Da biste izvr{ili sva neophodna pode{avanja. defaultnih.

odaberite opciju “Use the CD I got from an ISP” i presko~ite sve naredne korake. Program sa CD-a }e obaviti sve umjesto vas. korak Mnogi ISP-i investiraju u razvoj pomo}nih programa koje vam daju na CD-u nakon potpisivanja ugovora. korak .120 Dial-up networking . 2. Ti programi omogu}avaju automatsko pode{avanje svih parametara potrebnih za spajanje na taj ISP. 3. ubacite ga u CD drive.spajanje na Internet KOMPJUTERSKE MRE@E Slika 2-57: Network Connection Wizard. Slika 2-58: Network Connection Wizard. Ukoliko ste od svog ISP-a dobili takav CD.

odaberite opciju “Set up my connection manually” i kliknite <Next>. 4. korak Od ranije pomenutih tipova veze na Internet.KOMPJUTERSKE MRE@E Dial-up networking . odaberite opciju “Connect using a dial-up modem”. Slika 2-60: Network Connection Wizard – imenujte svog ISP-a . Slika 2-59: Network Connection Wizard.spajanje na Internet 121 U suprotnom.

klikom na <Next> dobijate posljednji prozor za kreiranje nove konekcije. .122 Dial-up networking . Ovo je upravo ono radi ~ega pla}ate pretplatu ISP-u. npr. Slika 2-61: Network Connection Wizard – upi{ite broj telefona Mi }emo upisati telefonski broj BihNeta. On vas sumarno obavje{tava da ste uspje{no zavr{ili kreiranje konekcije kojoj ste dali ime. BihNet. `elite da koristite za ovu konekciju. Nakon klika na <Next> dobijate prozor za upisivanje va{eg korisni~kog imena i lozinke. ovaj prozor vam nudi da izaberete koji od modema. broj 1499. Nakon upisivanja imena. Detektovanje modema je automatsko pod uslovom da ste ga ranije dodali koriste}i program “Phone and modem options” u Control Panelu. u slu~aju da ih imate vi{e. npr. Naredna slika pokazuje izgled posljednjeg prozora programa New Connection Wizard za spajanje na Internet Service Providera. U njemu upisujete telefonski broj na kojem se nalazi va{ ISP. Nakon {to ste zavr{ili upisivanje ovih podataka. Klikom na dugme <Finish> zavr{ili ste i kreirali mogu}nost da nazovete broj va{eg ISP-a. sa pregledom postavki koje ste odabrali.spajanje na Internet KOMPJUTERSKE MRE@E U prvom prozoru ovog programa upisujete ime va{eg ISP-a. U prozoru jednostavno upi{ete va{e korisni~ko ime i lozinku. klikom na dugme <Next> dobijate naredni prozor ovog programa. Ovo korisni~ko ime se odnosi na ime i lozinku koja vam daje dozvolu za spajanje na ISP. Tako|e.

Spajanje zapo~injete dvostrukim klikom na shortcut ikonu konekcije na desktopu kompjutera. koriste}i novokreiranu konekciju. ili iz menija Start odaberete Settings>Network connections.KOMPJUTERSKE MRE@E Dial-up networking .spajanje na Internet 123 Slika 2-62: Network Connection Wizard – podaci korisnika Slika 2-63: Network Connection Wizard na kraju Pozivanje ISP-a Sada ste spremni za spajanje na Internet posredstvom ISP-a. .

{to }e rezultirati balon~i}em u Sistem Trayu (desni ugao na taskbaru. sa porukom da ste spojeni na BihNet. Kliknite dugme <Dial>! Statusni prozor }e pokazivati trenutno stanje procesa povezivanja na ISP. Pokrenite svoj Internet browser i u`ivajte! @elimo vam puno uspjeha u pronala`enju korisnih informacija na Webu! . pored sata).124 Dial-up networking .spajanje na Internet KOMPJUTERSKE MRE@E Slika 2-65: Statusni prozor za vrijeme pozivanja Slika 2-64: Pozivanje ISP-a Slika 2-66: Obla~i} sa porukom da je veza uspostavljena Pojavit }e se prozor kao na gornjoj slici. te informacijom o brzini prenosa podataka. a u kojem ne morate ni{ta mijenjati ako ste sve ispravno napravili pri kreiranju konekcije.

procjena je bila od 1.000 razli~itih virusa. godini. Bolje re~eno. Slika 2-67: Virusna mapa svijeta kompanije McAfee . godini. Pojavljivanje novih virusa u posljednje vrijeme nije pitanje dana nego minuta.000 do 2. godini. broj je varirao od 4. oni predstavljaju najve}u prijetnju sistemima.500 do vi{e od 7.6. U 1990. dok je 1998. U 1996. procjene su se kretale od 600 do 1. broj se popeo na vi{e od 10. jer ne zaobilaze ni manje atraktivne ciljeve.000. godina vidjela 20. Sigurnost podataka ZA[TITA OD KOMPJUTERSKIH VIRUSA U posljednih nekoliko godina. programa ~iji je zadatak da nanesu {tetu i onesposobe kompletan kompjuterski sistem ili njegov dio. intenzivan razvoj kompjuterskih mre`a.500 virusa. svi smo mi njihova potencijalna meta. i pojavom pove}anog broja virusa.KOMPJUTERSKE MRE@E Sigurnost podataka 125 2. U 1992. Sredinom 1994. S obzirom na na~in i brzinu kojom se {ire.000 razli~itih virusa. informacionih sistema za podr{ku poslovnim sistemima i Interneta kao mre`e svih mre`a rezultirao je.300 virusa. procjene broja virusa su se kretale od 200 do 500. a u 1991. na`alost. tj.

Naravno. aktivira sam korisnik. Ovi virusi se “ka~e” za programske fajlove (uglavnom izvr{ne.bat. Save) da aktivira virus u trenutku kada se ta komanda pokrene. Naprimjer.exe. brzo {iri od sistema do sistema. Inficira aplikacije. i automatski se pokre}u i po~inju {irenje kada otvorite dati dokument u odgovaraju}oj aplikaciji. da izazove pad kompletnog sistema.sys itd. Ova lekcija }e dati nekoliko korisnih savjeta kako da se za{titite od virusa. godini. Lako je pretpostaviti da ih u trenutku pisanja ovog teksta ima mnogo. sli~no biolo{kom virusu. jednostavno. Pisani u jednostavnom makro jeziku. virusi su obi~ni programi i svoj “posao” obavljaju tako {to ih. i to u trenutku kada se pokre}e izvorni program. u ve}ini slu~ajeva. [teta mo`e biti takva da bri{e datoteke sa kompjutera ili ih trajno o{teti. Kompjuterski virus se. godini je bilo vi{e od 50. Dokument koji je inficiran makro virusom modificira neku predefinisanu ~esto kori{tenu komandu (naprimjer. [ta je kompjuterski virus? Kompjuterski virus je softverski proizvod – program koji je napisan sa ciljem da prilikom izvr{avanja napravi {tetu na inficiranom kompjuteru. godine. ^esto je napisan na na~in koji mu omogu}uje samostalno razmno`avanje i {irenje sa jednog kompjutera na drugi. a oko 250 virusa se pojavljivalo svakog mjeseca 2002. osim ovih. mnogo vi{e. zatim o{teti fajlove samog operativnog sistema ili. Ova vrsta virusa mo`e onemogu}iti podizanje operativnog sistema kompjutera.126 Sigurnost podataka KOMPJUTERSKE MRE@E U 2000. ovi virusi inficiraju Microsoft Office aplikacije kao {to su Word i Excel zbog ugra|enog programskog makro jezika “Visual Basic for Application” (VBA) u kome se i pi{u ovi virusi. pokre}u. virus inficira asocirane dokumente i druge aplikacije kad god se pokrene. U trenutku pokretanja aplikacije.) i to u trenutku kada se otvaraju. Word makro virusi se pokre}u prilikom otvaranja Word dokumenata u Word aplikaciji. .com. postoje makro virusi i za druge aplikacije. Virus mo`e biti isprogramiran tako da je u mogu}nosti da bri{e datoteke sa kompjutera ili ih trajno o{teti. 400 se pojavilo u 2001. {to zna~i da sami sebe “ka~e” na druge sli~ne aplikacione dokumente. Boot sektor je prostor na disku kojem se prvo pristupa nakon uklju~enja kompjutera. ^ak su kreatori virusa stvorili takve File Virus Macro Virus . tj. Mada ih ima raznovrsnih. . Boot Sector Virus Mijenja boot sektor na disku ili se ugra|uje u isti.000 virusa. . sa ekstenzijama . [irenje je ostvareno na taj na~in {to sami sebe “dodaju” drugim programskim fajlovima. Makro virusi su generalno “samoizvr{ni”. mijenja fajlove samog operativnog sistema ili generi{e saobra}aj na kompjuterskoj mre`i tako da u potpunosti onemogu}i normalan rad i razmjenu podataka.

ali su vezani za Internet i veoma su aktuelni. Nove varijante postoje}ih virusa se pojavljuju svake godine. koriste}i kôd VBA. . izuzetno je te{ko detektovati ga pomo}u antivirusnih alata. na sve adrese iz va{eg adresara.. koje }ete instalirati na svoj kompjuter. zvao se “Koncept” i napadao je Word dokumente. Predstavljaju viruse koji se zasnivaju na ve} postoje}im virusima (kao njihova nadgradnja i “unapre|enje”). a neki vas obavje{tavaju da ste “zara`eni” i da treba da obri{ete kompletan disk. naprimjer. naprimjer. koji “bombarduje” pojedine posje}ene i popularne Web sajtove i online sisteme sa automatskim zahtjevima za podacima. Ovakvu vrstu napada je te`e locirati i otkloniti. ali se u praksi rijetko sre}e. prenose putem e-maila. tako da nijedan drugi posjetilac ne mo`e da pristupi `eljenom servisu. e-mail poruke koje ne ~ine ni{ta lo{e na sistemu. Naprimjer. Nisu zapravo virusi u pravom smislu rije~i. Distributed Denial of Ovo je naprednija verzija DoS “napasti”. Skriva svoje prisustvo do odre|enog datuma ili kombinacije trigera koji ga aktiviraju. i na taj na~in se dobije sinhronizovan napad sa vi{e lokacija. mo`ete na}i na Internetu neke na prvi pogled korisne program~i}e. Inficira i fajlove i boot sektor – dvostruka opasnost koja nekoliko puta iznova inficira kompjuter prije nego bude uklonjena. godine. Teoretski. koja skriveno pokre}e iste programe Service Attack (DDoS) i sa drugih sistema. izvr{avati u pozadini zlo}udne procese (kao {to je. postoje i tzv. Mijenja kôd kad god se proslije|uje sa ma{ine na ma{inu. Pored nabrojanih varijanti virusa.KOMPJUTERSKE MRE@E Sigurnost podataka 127 Multipartite Virus Polymorphic Virus Stealth Virus Trojanski virusi E-mail crvi Varijante virusa (Variants) viruse da se. tj. naro~ito kada su napadnuti neki od najve}ih Web portala (AOL. Kada ih pokrenete..): Ovo je program sli~an trojancu. a rezultat su nastojanja kreatora virusa da prevare antivirusni softver. sigurno ste ~uli i za slijede}e viruse koji nisu “pravi” virusi. Na ovaj na~in se dati sajtovi zagu{uju i na kraju blokiraju. Denial of Service (DoS) Pored svega nabrojanog. ali ove poruke donose la`ne vijesti o novim virusima. pored svoje navodne funkcije. Neki preporu~uju da istu vijest prenesete svima iz va{eg adresara i na taj na~in zagu{uju mail sisteme. slanje va{ih lozinki na odre|ene adrese). To su zapravo e-mail poruke koje se pona{aju kao virusi i koji {alju sopstvene kopije preko e-mail klijenta. ve} su to lukavi i {tetni programi koji su zamaskirani unutar nekih naoko korisnih aplikacija ili dokumenata. Yahoo!. oni }e. Prvi makro virus se pojavio 1994. “Virus Hoax Messages”.

Ve}ina modernih programa za e-mail.128 Sigurnost podataka KOMPJUTERSKE MRE@E Kako se virusi {ire? Na~in njihovog {irenja je tako|e raznovrstan. U naj~e{}i na~in {irenja virusa spada i naj~e{}e kori{teni Internet servis – elektronska po{ta (e-mail). Neki virusi iskori{tavaju i sigurnosne propuste u popularnim e-mail klijentima i nije ~ak ni potrebno ru~no pokrenuti prilog – samim ~itanjem poruke aktivirat }e se virus. ~esto ne prikazuju kojeg je tipa prika~eni fajl nego prikazuju samo njegovo ime. nego desnim klikom. Svaka elektronska poruka sa attachmentom je u principu nesigurna. potrebno je se pridr`avati osnovnih pravila za za{titu podataka kao {to su redovno arhiviranje podataka i provjera ispravnosti arhivskih kopija. obrisati datoteke ili slati va{e datoteke tre}im osobama. trojan i sl. te snimite attachment na disk. kompjuterski virus je mogu}e dobiti i na druge na~ine: u news grupi. nemojte ga odmah otvoriti. a me|u njima i oni najpopularniji. kakav naslov ili sadr`aj imala. crv. va{ antivirusni program }e ga otkriti. Ovo je ve} stanje koje zahtijeva va{u intervenciju. pa opcija Save. Attachmente nemojte pokretati dvostrukim klikom mi{a. ispravna instalacija kompjuterske opreme. Ako je u njemu neki poznati virus. prostim pritiskom mi{a na njega (u okviru za attachmente) program }e se pokrenuti. bez obzira od koga bila. Ako antivirusni program nakon snimanja datoteke na disk nije prijavio virus. te bez obzira na naziv i tip dodatka poruke (u ve}ini . to ne zna~i da datoteka u sebi ne sadr`i maliciozni kôd (npr. preko IRC-a ili putem downloada neprovjerenog fajla. Virusi preno{eni e-mailom obi~no dolaze u obliku poruke od poznatog ili nepoznatog po{iljaoca koji vas u tekstu nagovara da pokrenete prilog uz poruku. postoje jo{ neke procedure i pravila koja omogu}avaju sigurniji rad na Internetu i sa elektronskom po{tom. Pored op{tih pravila. Mjere predostro`nosti Mnogo je lak{e boriti se sa virusima ukoliko se u odr`avanju sistema usvoje sigurnosna pravila i procedure kojima se mo`e izbje}i veliki rizik. Pokretanjem priloga pokre}e se virus koji mo`e u~initi bilo {ta – nastaviti se masovno {iriti dalje s va{eg kompjutera. Ukoliko je poslan izvr{ni fajl. Potrebno je virus o~istiti i uraditi ostale mjere predostro`nosti koje bi sprije~ile dalju {tetu.. Dovoljno je da samo dobijete inficiranu e-mail poruku ili posjetite neki Web sajt. virus). Attachmenti Ukoliko se desi da dobijete poruku koja ima attachment (fajl prika~en uz poruku). Prije svega. uklju~uju}i izniman oprez s pravima korisnika na dijeljenim resursima (mre`ni diskovi i drugi kompjuteri na mre`i). operativnog sistema i aplikacija. Pored e-maila.

Fajlovi koje preuzimate sa Web ili FTP adresa nisu ni{ta druga~iji od attachmenta. kao bezazlena tekstualna datoteka. Korisno je tako|e postaviti konfiguraciju Windowsa i Internet browsera. Najbolja za{tita od mre`nih virusa jeste zdrava doza opreza.TXT. odnosno ekstenzije attachmenta.ZIP. te primjena svih preporu~enih patcheva (ispravke programa i operativnog sistema) su od velike va`nosti za sigurnost kompjuterskog sistema. PowerPoint prezentacije po{aljite u PowerPoint 95 (verzija 7) formatu. mo`e sadr`avati maliciozni izvr{ni kôd. Ekstenzije nekih izvr{nih datoteka (npr.scr” nije Word dokument u RTF formatu. Antivirusni programi Rad kompjuterskog sistema. ako ne i vi{e. datoteka “Procitaj_me. bilo da se radi o jednom ili desetinama kompjutera. SHS) nikada ne}e biti vidljive u popularnim aplikacijama kao {to je.exe” nije arhiva ve} program. jer ovi formati ne mogu sadr`avati makro naredbe. Sa njima je potrebno biti isto toliko oprezan.KOMPJUTERSKE MRE@E Sigurnost podataka 129 slu~ajeva korisnicima je te{ko da sami ocijene da li je dodatak poruke rizi~an ili ne). Na tr`i{tu danas . jer }e datoteka “Pismo. koje attachmente otvarate.vbs” ne sadr`i tekst. ve} izvr{na datoteka koja mo`e sadr`avati maliciozne Windows programe ili makro naredbe.RTF. Za{tita od virusa nije komplikovan proces. ali zahtijeva pedantnost – kad ste na Internetu. socijalni in`enjering) kako bi prevarili korisnike – npr. Ovakva praksa sigurno u ve}ini slu~ajeva nije dozvoljena unutar jedne organizacije. Windows Explorer. va`i i za attachmente iz news grupa.exe) od drugih korisnika ne bi trebalo primati niti ih slati putem elektronske po{te. npr. Izvr{ne programe (. datoteka “Arhiva. Antivirusni programi {tite od virusa. Zbog ovakvog na~ina rada nekih programa lako je mogu}a zabuna.TXT” – dakle. datoteka “Vidi_ovo. tako da uvijek vidite ekstenzije datoteka. crva.shs” u Windows Exploreru biti predstavljena kao “Pismo. Word datoteke drugima {aljite kao RTF (Rich Text Format). kao i programa za rad sa elektronskom po{tom. koje programe preuzimate sa Web ili FTP adresa.TXT. ali ne i od bugova (gre{aka u programima i operativnom sistemu). kao i kome vjerujete. Redovno informisanje o novim virusima i stanju sigurnosti. ve} izvr{ni kôd u obliku Visual Basic Scripta. Autori virusa i drugih malicioznih programa koriste razne trikove (tzv. da znate ta~no {ta radite. trojanskih konja i sli~nih malicioznih kôdova. provjerite svaki fajl koji preuzimate. Sve {to smo rekli za e-mail attachmente. Dakle. danas je nezamisliv bez programa koji omogu}avaju adekvatnu antivirusnu za{tiitu. ustvari. dok. jer tada ne mogu sadr`avati makroe. a sadr`aj Excel datoteka kao CSV (Comma Separated Values) datoteku.

scan). ali i druga preduze}a ne obavje{tavaju korisnike o virusima i drugim rizicima slanjem ne`eljene elektronske po{te. Antivirusni program je neophodno redovno odr`avati i dogra|ivati (eng. Ovo su kompleksni i “`ivi” programi. koji je jednostavan za upotrebu i {titi va{ ra~unar od {tete koja mo`e nastati aktivno{}u virusa.130 Sigurnost podataka KOMPJUTERSKE MRE@E postoji veliki broj proizvo|a~a antivirusnih programa. Proizvo|a~i antivirusnih programa. za dezinfekciju. odnosno. kako bi bio spreman prepoznati i najnovije viruse. To je mo}an softverski alat. Kompleksni su utoliko {to se sastoje od vi{e dijelova. Virus Definitions Update). Svi moderni antivirusni programi imaju nekoliko komponenti. ~i{}enje zara`enih programa (eng. Ove komponente su naj~e{}e dio za provjeru fajlova (eng. a neki ~ak nude skeniranje va{eg kompjutera putem Interneta. Norton Antivirus Jedan od najpoznatijih antivirusnih programa je svakako Norton AntiVirus. clean) i stalno aktivni dio koji nadgleda ulazno-izlazne operacije na kompjuteru i provjerava da li se mo`da tu kre}e i neki virus. Na svakom kompjuteru bi trebalo da bude instaliran najmanje jedan antivirusni program. Nakon pokretanja. a nazivamo ih “`ivima” zato {to zahtijevaju odr`avanje i pa`nju. ve} takvu uslugu trebate od njih sami zatra`iti. otvorit }e se jedan prozor koji izgleda ovako: Slika 2-68: Norton AntiVirus .

ZA[TITA PODATAK A OD NAPADA PUTEM MRE@E Firewall Firewall je za{titni zid (“vatreni zid”) izme|u va{eg kompjutera i Interneta. Postoje personalni i vi{ekorisni~ki za{titni zidovi. Glavni dio programa je radni dio koji je podijeljen u dva dijela. Principi su vrlo sli~ni. a sav potencijalno opasan promet ostat }e blokiran na firewallu. i ne zaboravite podatak o broju virusa koji se mjese~no pojavi. karantina ili izolacije. Druga va`na opcija je pregled ili scan fajlova na disku va{eg ra~unara. bilo putem modema ili mre`ne kartice. U lijevom dijelu ekrana vidimo spisak komandi koje mo`emo da odaberemo. datotekama s lozinkama. Firewall za{titom se svakako pove}ava nivo sigurnosti va{eg kompjutera. kao i opcija brisanja. . ilegalna distribucija programa itd. uz dinamiku pojave desetina virusa dnevno. Tre}a opcija o kojoj treba voditi ra~una jeste “Real Time Protection” – rezidentno ~i{}enje i pregledanje svih fajlova i programa koje sistem koristi i koji se nalaze u memoriji u svakodnevnom radu ra~unara. Od vas se o~ekuje da ka`ete koje foldere ili cijele diskove `elite pregledati i da podesite {ta }e antivirusni softver uraditi sa fajlom koji je zara`en virusom. Na raspolaganju su opcije “~i{}enja”. Mogu}i razlog ne~ijeg neovla{tenog pristupa tu|em kompjuteru mo`e biti pristup osnovnim i bankovnim podacima. Isto tako. pa su time i izlo`eniji napadima. oni mogu biti hardverski ili softverski.KOMPJUTERSKE MRE@E Sigurnost podataka 131 To {to vidimo na ekranu funkcionalno predstavlja ve}inu antivirusnih programa. posebno rizi~nu grupu predstavljaju korisnici koji su stalno prisutni na mre`i. Bez redovne nadogradnje. Personalni firewall je obi~no program koji se pokrene kada ste spojeni na mre`u. pokretanje napada vrste “denial of service” na popularne Web stranice. va{ antivirusni softver postaje beskoristan. Sve ostalo su finese i osobenosti razli~itih programa. Postoje tri stvari na koje treba obratiti pa`nju. Prva je opcija Live Update koja slu`i za redovnu nadogradnju programa i antivirusnih definicija. Pritom. Takva nadogradnja se obavlja putem Internet veze i omogu}ava “dobru informisanost” va{eg antivirusnog softvera o novim virusnim opasnostima koje kompanija otkrije i za koje se proizvode za{titne tehnike i komponente. Za{tita se ostvaruje nametanjem ograni~enja na dolazni promet i blokiranjem neovla{tenog pristupa kompjuteru. dok je u desnom dijelu prikaz opcije koju smo izabrali.

132 Sigurnost podataka KOMPJUTERSKE MRE@E Slika 2-69: Firewall Firewall za{tita ne mo`e za{tititi kompjuter od primanja virusa putem e-mail poruke ili downloada trojanskog konja s Web stranice. Samo po{tivanjem ove kompletne procedure se mo`e re}i da ste rizik od {tete smanjili na minimum. Sretno! . ali ne i neutralizirali u potpunosti. te zbog toga obavezno treba koristiti i antivirusnu za{titu. nadogra|ivati svoj softver – naro~ito klju~nim nadopunama – i kreirati sigurnosne kopije va`nijih datoteka. ~e{}e mijenjati svoje lozinke.

ADOBE ACROBAT .

.

................................................................................................................153 POSTIZANJE BEZBJEDNOSTI DATOTEKE ADOBE PDF-a ........................................................................................................................... LINIJA ALATA I DUGMADI ZA ZADATKE .....................................................................................DETALJAN SADR@AJ 3............................144 ZAKLJU^AVANJE ALATNIH TRAKA .......... Adobe Acrobat 3...........150 KONVERTOVANJE WORDOVIH NASLOVA I STILOVA U PDF MARKERE (OBILJE@IVA^E) .147 Prikazivanje panela..........................................................................143 PRILAGO\AVANJE ALATNIH TRAKA .................2.....................................158 ............................................................137 O ACROBATU ......................147 Promjena prikaza panela ............................................ Upoznavanje radne povr{ine Adobe A crobata ..............................145 KRETANJE PO DOKUMENTU ...............155 O LOZINKAMA I BEZBJEDNOSTI DOKUMENTA.............................138 Pravljenje datoteke Adobe PDF-a .....................................................................151 KONVERTOVANJE WORDOVIH KOMENTARA U NAPOMENE PDF-a .............137 O ADOBE PDF-u ..145 VRA]ANJE ALATNIH TRAKA NA PRVOBITNO MJESTO .......................................156 KONVERTOVANJE WORDOVE DATOTEKE .... Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF ...........................................140 KORI[]ENJE ACROBATOVIH ALATKI.......................................................................................................................................................138 3..............................................................................142 KORI[]ENJE MENIJA TOOLS ...............................145 Prelistavanje dokumenta.......1..147 3........................140 BIRANJE ALATA ............................................143 PRIPAJANJE ALATNIH TRAKA ...........................................................................................................156 PROMJENA PARAMETARA KONVERZIJE ...................145 KORI[]ENJE PANELA ACROBATA ..............................3.......................... Uvod u Adobe A crobat ..................................

.......160 KONVERTOVANJE I SLANJE PREZENTACIJE E-MAILOM .........................................................................3......164 PO^ETAK PREGLEDA PREKO E-MAILA ..............................................165 3.172 OTVARANJE DATOTEKE ZA[TI]ENE LOZINKOM .....................160 O DATOTECI PROGRAMA POWERPOINT .. Konvertovanje i slanje datoteke kao attachmenta u Microsoft Outlooku ...............170 DODAVANJE BEZBJEDONOSNIH PARAMETARA DATOTEKAMA PDF-a .............................................168 3........................................................ Razmatranje parametara bezbjednosti ...........164 PROVJERA PARAMETARA KONVERZIJE .....................................4................171 DODAVANJE LOZINKE ...164 KONVERTOVANJE CIJELE RADNE SVESKE ......................................................................................................5...............................7..............................6..................................160 PROVJERA PARAMETARA KONVERZIJE ...................162 3.................. Konvertovanje prezentacije PowerPointa koja se {alje e-mailom ......... Konvertovanje Excelovog dokumenta i po~etak pregleda .......176 ......................................

odnosno datoteka. Da bismo mu to omogu}ili. ili kompletnu instalaciju Adobe Acrobata. Ovo nije fizi~ki ve} virtuelni {tampa~. kao driver printera na sistemu koji pravi datoteku. Dakle. To je sli~no opciji Save As ili eksportu u drugi format. iz aplikacija Microsoft Officea. Uvod u Adobe Acrobat O ADOBE PDF-u Pri razmjeni podataka.0). treba je {tampati (komanda Print) ne na fizi~ki ve} na virtuelni {tampa~ Adobe PDF ili Acrobat PDF Writer Printer Driver. stilovi formatiranja. ve} je dovoljan Adobe Acrobat Reader. U takvim slu~ajevima je korisno imati instaliran Acrobat PDF Writer kao driver printera ili virtuelni {tampa~ (u ranijim verzijama Acrobata). a zatim Adobe Acrobat Standard ili Professional. kojim se zadr`avaju svi fontovi. sve boje i grafika bilo kojeg izvornog dokumenta. morate instalirati prvo Microsoft Office. Korisnik kome se datoteka {alje treba da ima instaliran bar Acrobat Reader. Pretpostavimo da korisnik kome {aljete datoteku kreiranu u AutoCadu nema instaliran AutoCad na svom ra~unaru. Ovo }e napraviti istu datoteku u formatu PDF sa ekstenzijom PDF. Datoteke ovog formata se mogu kreirati iz bilo kojeg programa koji podr`ava tu opciju.1. ADOBE ACROBAT 3. Biranjem komande Print. Adobe PDF (Portable Document Format) je univerzalni format datoteke. pa }e se u svakoj aplikaciji Microsoft Officea pojaviti komande ili dugmad za kreiranje PDF dokumenata. te se izborom {tampe na taj virtuelni {tampa~ vr{i konvertovanje teku}e datoteke u format PDF. ukoliko `elite da kreirate dokumente u PDF-u. Naime. pojavljuje se dijalo{ki okvir Print. nije rijedak slu~aj da onaj kome se datoteka {alje nema instaliran program kojim se ta vrsta datoteke otvara.ADOBE ACROBAT Uvod u Adobe Acrobat 137 3. npr. koji . ili ne poznaje dovoljno njegovo kori{}enje. a potrebno je da vidi sadr`aj te datoteke. te PDF Maker ili Distiller (u novijim verzijama Acrobata). Za u~itavanje (pregledavanje sadr`aja) te datoteke nije potreban originalni program (u ovom primjeru AutoCad) u kome je datoteka napravljena. moramo na ra~unaru sa kojeg {aljemo taj dokument imati instaliran Acrobat PDF Writer (ranije verzije Adobe Acrobata) ili Adobe PDF (verzija 6. po izradi datoteke u originalnom programu. bez obzira na to koja aplikacija i platforma su kori{}ene za njegovo kreiranje.

Postoji vi{e na~ina: . Datoteke Adobe PDF-a su kompaktne i mogu da se dijele i ~itaju. po njima se mo`e kretati i mogu da se {tampaju u identi~nom izgledu kako ih je kreator osmislio. Izgled dokumenata PDF-a prilikom {tampanja je unaprijed predvi|en. ali ne i njihovo mijenjanje. bez obzira na to koji se ra~unarski sistem ili platforma koristi za ~itanje tih dokumenata. pa je onda konvertovati ponovo u format PDF. bi}e dovoljno da otvori datoteku u formatu PDF (koja je usput i mnogo manje veli~ine) u ovom programu. fontove i formatiranje teksta kao u elektronskim dokumentima. da radite s tim dokumentom. Za izmjene datoteka PDF-a je potreban Adobe Acrobat Standard ili Professional. Korisnicima programa Adobe Acrobat treba savjetovati da ne prave izmjene u datotekama PDFa zbog toga {to taj program nije predvi|en za to. pa na njoj treba praviti izmjene. Osnovne karakteristike datoteka PDF-a su: Adobe PDF zadr`ava identi~an raspored. Uveli~avanje prikaza stranice u PDF-u se mo`e mijenjati pomo}u kontrola u Acrobat Readeru ili Acrobat Professionalu. Ova mogu}nost je posebno korisna kod uve}anja grafike ili dijagrama koji sadr`e slo`ene detalje. npr. pa i ne posjeduje velike mogu}nosti za izmjenu datoteka. sa odgovaraju}im marginama i prelomom strane. da ga ~itate ili od{tampate. ako korisnik kome se datoteka {alje ima instaliran Adobe Acrobat Reader. Osim toga. Dakle. u pitanju tabela koja je pretvorena u datoteku PDF-a. Ako je. npr. jer Adobe Acrobat Reader omogu}ava samo ~itanje datoteka u formatu PDF. Datoteke PDF-a se mogu za{tititi lozinkama da bi se „zaklju~ale“ u cilju sprje~avanja ne`eljenih izmjena ili {tampanja. Dokumenti PDF-a mogu da sadr`e vi{e jezika na istoj stranici.) u datoteci PDF-a.138 Uvod u Adobe Acrobat ADOBE ACROBAT je jednostavniji za upotrebu i dostupan je na Internetu besplatno. sitnih prepravki teksta i sl. mnogo je te`e praviti izmjene (osim izmjena fontova. japanski i engleski. mnogo je efikasnije i jednostavnije napraviti izmjene u originalnoj datoteci. Pravljenje datoteke Adobe PDF-a Proces rada i tip dokumenata koje koristite odre|uju na koji na~in }ete napraviti datoteku u PDF-u. ili radi ograni~avanja pristupa povjerljivim dokumentima. O ACROBATU Acrobat Standard ili Professional omogu}ava da pravite dokumente u formatu prenosivog dokumenta (PDF).

Skenirajte {tampana dokumenta i konvertujte ih u Adobe PDF. Koristite komandu Print za pravljenje Adobe PDF-ova direktno iz zajedni~kih multimedijalnih aplikacija.1: Dugme Convert to Adobe PDF u Microsoft Wordu Koristite Adobe PDF Maker za pravljenje datoteka Adobe PDF-a na osnovu datoteka iz Microsoft Officea za aplikacije Windowsa. ^e{}e kori{}ene na~ine pravljenja datoteka PDF-a }emo opisati na narednim stranicama. ure|ivanje stranica ili ure|ivanje slika. uklju~uju}i i one koje su napravljene pomo}u programa za crtanje.1). .ADOBE ACROBAT Uvod u Adobe Acrobat 139 Koristite Distiller za pretvaranje skoro svake datoteke u format Adobe PDF. Koristite komandu Create PDF from Web Page da biste u~itali web stranice i konvertovali ih u Adobe PDF. i zatim ih otvorite u Acrobatu. Treba samo da pritisnete dugme sa nazivom Convert to Adobe PDF na liniji alata Microsoft Officea (slika 3. Koristite komande Create PDF za brzo pretvaranje raznovrsnih formata datoteka u Adobe PDF. Slika 3.

Separatorska linija Linija alata File sadr`i dugmad Open. kako se otvaraju dodatne linije alata i kako se sve one raspore|uju na ekranu. Pomo}u dugmadi za zadatke na liniji alata pristupate dodatnim komandama i liniji alata. Sign. Dugme Picture Tasks nije na raspolaganju ukoliko odgovaraju}a datoteka nije otvorena). Naziv linije alata }ete vidjeti ako pokaziva~ mi{a postavite na separatorsku liniju palete alata. Email i Search. LINIJA ALATA I DUGMADI ZA ZADATKE Kada prvi put pokrenete Acrobat Professional. Odaberite strelicu koja se nalazi u desnom dijelu dugmeta bilo kog zadatka da biste vidjeli meni sa komandama. Linija alata Tasks sadr`i dugmad Create PDF. uklju~uju}i i one skrivene. i saznati kako se biraju alatke. prikazuje se podrazumijevani skup linija alata i dugmadi zadataka. za pomjeranje sadr`ine prozora. . Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata KORI[]ENJE ACROBATOVIH ALATKI. Linije alata sadr`e alatke i komande koje se naj~e{}e koriste za upravljanje datoteka Adobe PDF-a.2. Separatorska linija se nalazi na po~etku svake palete alata. kao i za rotiranje stranica.140 Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata ADOBE ACROBAT 3. U ovom dijelu }ete se upoznati sa podrazumijevanim linijama alata i dugmadima za zadatke. Create PDF from Web Page. Picture Tasks i eBooks (Podrazumijeva se da je dugme eBooks skriveno. Secure. uve}anje ili smanjenje uve}anja. Print. Save. biranje teksta i slika. kao i vezu sa prozorom How To za taj zadatak. Review & Comment. Advanced Editing. odgovaraju}im alatkama i linijama alata.

Zoom Out i Magnification. Fit Width. Linija alata Basic sadr`i alatke Hand. Fit Page. Select Text i Snapshot. . dugmeta Picture Tasks nema na paleti alatki Tasks ukoliko niste otvorili neki dokument koji sadr`i slike izra|ene u nekom od programa iz porodice Adobe Photoshop. kao i pripadaju}e skrivene alatke. Tako|e. Actual Size. kao i pripadaju}e skrivene alate. ili ako niste otvorili neku datoteku PDF-a napravljenu pomo}u Acrobata od izvorne datoteke JPEG.ADOBE ACROBAT Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata 141 Napomena: Komande koje vam stoje na raspolaganju variraju zavisno od platforme. Linija alata Zoom sadr`i alate Zoom In.

BIRANJE ALATA Podrazumijevana alatka u Acrobatu je alatka Hand (sa sli~icom {ake). 1. . prilikom pomjeranja u okviru dokumenta. 4. Kliknite na dugme Actual Size da biste prikazali stranicu u prirodnoj veli~ini (100%). Kliknite bilo gdje unutar okvira dokumenta. Primijetit }ete da pokaziva~ mi{a. Neku drugu alatku pokrenut }ete tako {to }ete pritisnuti njenu ikonu na liniji alata. 2. Dugme zadataka How To. poprima oblik lupe.142 Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata ADOBE ACROBAT Linija alata Rotate View sadr`i alatke za rotiranje u smjeru kretanja kazaljke na satu i za rotiranje u obrnutom smjeru. Odaberite alatku Zoom In. 3. Odabrani alat uglavnom ostaje aktivan sve dok ne odaberete sljede}i. Prikaz dokumenta je uve}an.

Kliknite na strelicu koja se nalazi pored alatke Zoom In. Odaberite alatku Hand. Kada zavr{ite sa istra`ivanjem. Napomena: Ako pritisnete razmaknicu. da pristupate i skrivenim alatkama. Prisustvo strelice ili malog trougla desno od ikone alatke ukazuje na postojanje dodatnih skrivenih alatki. tako|e. . ^im se otvori spisak dodatnih alatki. Neko vrijeme posvetite istra`ivanju alatki kojima mo`ete pristupiti iz ovog menija.ADOBE ACROBAT Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata 143 5. odaberite komandu Show Selection Toolbar. Sli~ica otvorene {ake mijenja se u sli~icu lupe sa znakom minus. Ponovo kliknite bilo gdje unutar dokumenta. Meni Tools je. obavezno ponovo odaberite alatku Hand. zapravo. 7. 1. ^im pustite razmaknicu. 2. Prikaz dokumenta se vra}a na prirodnu veli~inu (100%). pa odaberite alatku Zoom Out. Sada }ete istoj alatki pristupiti preko menija Tools. PRIPAJANJE ALATNIH TRAK A Skrivene alatke se mogu ~esto prikazati na posebnoj liniji alata koju }ete pripojiti podru~ju namijenjenom za glavnu liniju sa alatima. Alatke za koje mo`ete da se opredijelite su prikazane na jednoj plutaju}oj liniji alatki. KORI[]ENJE MENIJA TOOLS Pomo}u menija Tools mo`ete. Kliknite na strelicu koja se nalazi pored alatke Select Text (desni dio tog dugmeta). Nju mo`ete ili zadr`ati u stanju u kojem se nalazi ili je pripojiti ostalim linijama alata. pri ~emu povr{inu predvi|enu za linije alata (Toolbars) ne morate zatrpavati nepotrebnim linijama alata. Odaberite alatku Hand. Odaberite Tools>Zoom>Zoom Out. najpogodnije sredstvo za pristupanje brojnim skrivenim alatkama. U prethodnom dijelu lekcije ste upotrijebili strelicu koja se nalazi pored alatke Zoom In da otkrijete alatku Zoom Out. mo`ete privremeno da se vratite alatki Hand iako istovremeno imate odabranu neku drugu alatku. 6. ta druga alatka ponovo postaje odabrana. 1.

a potom View>Toolbars. Odaberite opciju View>Toolbars>Tool Button Labels da biste sve natpise sakrili ili prikazali. I sam Acrobat automatski sakriva natpise. . Linija alata Basic }e se ponovo prikazati ako desnim tasterom mi{a kliknete na povr{inu namijenjenu alatnim linijama. prikazati ili sakriti pritiskanjem desnog tastera mi{a unutar povr{ine namijenjene linijama alata. Uvje`bajte premje{tanje linije alata na novu poziciju. biraju}i zatim naziv linije iz dobivenog menija. odaberite alatku Hand. povucite njenu separatorsku liniju (ta~kasta uspravna linija na po~etku svake linije alata) ili naslovnu liniju (Title Bar) i spustite je na povr{inu namijenjenu za liniju alata. Pored naziva svake linije alata koja je trenutno vidljiva pojavljuje se znak potvrde. Liniju sa alatima mo`ete. taj prostor mo`ete da pove}ate sakrivanjem natpisa na dugmadima alatki. PRILAGO\AVANJE ALATNIH TRAK A Linije alata mo`ete da prilagodite tako {to }ete one koje naj~e{}e koristite postaviti na najpogodnije mjesto. pa iz menija odaberite naziv linije sa alatima (recimo. bilo unutar povr{ine namijenjene za alatne linije. Linije sa alatima mo`ete da pomjerate na novo mjesto unutar povr{ine koja je namijenjena za njih. prevucite liniju alata iz gornjeg u donji red. ~im se povr{ina za linije alata ispuni. ona po~inje da se prikazuje na ekranu. Liniju alata premje{tate povla~enjem njene separatorske linije. Nakon toga je vratite u prvobitni polo`aj i ponovo je pri~vrstite. ako odaberete naziv nepotvr|ene linije alata. S druge strane. 3. linije alata mo`ete da premje{tate sa povr{ine namijenjene u te svrhe u okvir dokumenta ili u navigacioni okvir. pa iz menija odaberete Basic. tako|e. Primjera radi. Napomena: Ukoliko pretrpate povr{inu namijenjenu za linije sa alatima otvaranjem i nekih skrivenih linija.144 Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata ADOBE ACROBAT 2. Uvje`bajte kako se linije alata premje{taju sa povr{ine predvi|ene za njih i kako se vra}aju na njih. Tako|e. Uvje`bajte sakrivanje i prikazivanje raznih kombinacija linija alata. Da biste pripojili plutaju}u liniju alata. Da biste sakrili neku liniju sa alatima. Povr{ina predvi|ena za linije alata mo`e da sadr`i do tri reda razli~itih linija. 2. bilo u okviru dokumenta. Basic). doti~na linija postaje sakrivena. 1. i to selektivno. Biranjem naziva ozna~ene linije alata. Otpustite taster mi{a kada linija alata zauzme novo mjesto.

ili mo`ete da okre}ete stranice kao kod klasi~ne knjige. Eksperimenti{ite sa otvaranjem i zatvaranjem alatnih traka. kliknite na dugme Navigation Pane na statusnoj liniji ili odaberite aktivnu karticu da biste sakrili navigacioni okvir. kao i za pode{avanje uve}anja njegovog prikaza. mo`ete da pomjerate dokument pomo}u trake za pomjeranje sadr`aja na desnoj strani prozora. mo`ete na preskok do}i do konkretne stranice kori{}enjem statusne linije pri dnu prozora ili minijaturnih prikaza stranice u panelu Pages. odnosno statusnu liniju pri dnu okvira dokumenta. mo`ete da se vratite njihovom podrazumijevanom rasporedu biranjem komande View>Toolbars>Reset Toolbars.ADOBE ACROBAT Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata 145 ZAKLJU^AVANJE ALATNIH TRAK A Ukoliko prilagodite raspored linija sa alatima na povr{ini namijenjenoj za to. Linije alata }ete otklju~ati ako ponovo odaberete komandu View>Toolbars>Lock Toolbars. Ovu komandu mo`ete da koristite za resetovanje zaklju~anih linija sa alatima. kliknite na dugme First Page na statusnoj liniji. odaberite komandu View>Toolbars>Lock Toolbars. kao i sa njihovom pomjeranjem na novo mjesto. VRA]ANJE ALATNIH TRAK A NA PRVOBITNO MJESTO Nakon preraspore|ivanja linija sa alatima. . Kada su linije alata zaklju~ane. Ako je potrebno. Naprimjer. Preporu~ujemo da ne zaklju~avate konfiguracije linija alata sve dok se ne uvjerite koje alatne linije naj~e{}e koristite. Prelistavanje dokumenta 1. 1. 2. samo {to ih prethodno morate otklju~ati da biste im ponovo promijenili raspored. koriste}i dugmad za pretra`ivanje na alatnoj traci Navigation (za koju se podrazumijeva da je zatvorena). Tako|e. pa. separatorske linije su skrivene. Plutaju}u liniju alata ne mo`ete zaklju~ati na jednom mjestu. Postupkom zaklju~avanja o~uvat }e se raspored linija sa alatima ~ak i nakon zatvaranja i ponovnog pokretanja Acrobat Professionala. Da biste sa~uvali raspored linija sa alatima na povr{ini namijenjenoj za to. KRETANJE PO DOKUMENTU Acrobat nudi razne na~ine za kretanje po dokumentu PDF-a. mo`ete da sa~uvate njihov raspored zaklju~avanjem. ukoliko ve} niste na prvoj stranici dokumenta.

146 Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata

ADOBE ACROBAT

2. Kliknite na dugme Fit Width za pode{avanje {irine prikaza. 3. Provjerite da li je uklju~eno dugme Single Page za prikaz pojedina~ne stranice na statusnoj liniji. 4. Odaberite alatku Hand na alatnoj traci, pa pokaziva~ mi{a postavite na dokument. Dr`ite pritisnut taster mi{a. Zapazit }ete da je pokaziva~ sada poprimio oblik zatvorene {ake. 5. Prevla~ite pokaziva~em mi{a sa sli~icom zatvorene {ake gore-dolje u prozoru da biste sliku premjestili s jednog na drugo mjesto na ekranu. Ovo umnogome podsje}a na pomjeranje komadi}a papira lijevo-desno po povr{ini radnog stola. 6. Pritisnite tipke Enter ili Return da bi se prikazao sljede}i dio stranice. Mo`ete da pritisnete tipke Enter ili Return vi{e puta uzastopno da biste dokument pregledali od po~etka do kraja u sekcijama veli~ine ekrana. 7. Kliknite na dugme Fit Page da bi se u prozoru prikazala cijela strana. Ako je potrebno, kliknite na dugme First Page da biste se vratili na prvu stranicu. 8. Pokaziva~ mi{a postavite na strelicu nadolje na vertikalnoj traci za pomjeranje sadr`aja, pa taster mi{a pritisnite jedanput. Sadr`aj dokumenta se automatski pomjera i na ekranu se prikazuje cijela strana 2. Sljede}i postupak obja{njava kako }ete kontrolisati pomjeranje i prikazivanje stranica u PDF-u. 9. Kliknite na dugme Continuous za kontinuirani prikaz, a nakon toga koristite traku za pomjeranje sadr`aja da biste pre{li na stranicu 3. Opcija Continuous prikazuje stranicu za stranicom, kao kadrove na filmskoj traci. 10. Sada kliknite na dugme sa natpisom Continuous - Facing na statusnoj liniji da bi se prikazao naspramni redoslijed stranica, ali tako da su one sa lijeve strane okrenute ka stranicama na desnoj strani, kao kod reklamnog panoa ili otvorene knjige. 11. Kliknite na dugme First Page da biste se vratili na prvu stranicu. Po{tuju}i konvencije koje va`e za {tampane knjige, i dokument PDF-a uvijek po~inje stranicom koja se nalazi desno. 12. Kliknite na dugme Single Page za prikaz pojedina~ne strane da biste se vratili prvobitnom rasporedu stranice. Mo`ete da koristite polje za stranice na statusnoj liniji da biste se direktno prebacili na odre|enu stranicu.

ADOBE ACROBAT

Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata 147

13. Pokaziva~ mi{a pomjerajte preko polja za teku}i broj stranice sve dok ne poprimi oblik Ikursora, pa pritisnite taster mi{a da bi se istakao broj teku}e stranice (npr. 3 of 9). 14. Upi{ite broj 4 da bi se broj teku}e stranice promijenio, a potom pritisnite tipke Enter ili Return. Trebalo bi da se nakon ovoga na ekranu pojavi ~etvrta stranica. Traka za vertikalno pomjeranje po sadr`aju dokumenta tako|e omogu}ava da pre|ete na konkretnu stranicu. 15. Po~nite da povla~ite navi{e kliza~ na traci za vertikalno pomjeranje sadr`aja. Dok ga povla~ite, pojavljuje se statusno polje stranice. Kada se u statusnom polju javi stranica broj 1, otpustite taster mi{a i bi}e prikazan sadr`aj `eljene stranice.

KORI[]ENJE PANELA ACROBATA Acrobat ima panele koji poma`u prilikom organizovanja i pra}enja obilje`iva~a dokumenta, ili markera (Bookmarks), minijaturnih prikaza stranice (Pages), komentara (Comments), potpisa (Signatures), ~lanaka (Layers) i krajnjih odredi{ta (Destination). Paneli mogu da se pri~vrste uz navigacioni okvir ili mogu da plutaju na radnoj povr{ini. Tako|e se mogu me|usobno grupisati. U ovom dijelu knjige }ete bli`e upoznati navigacioni okvir i njegove panele.
Prikazivanje panela Paneli se mogu prikazati na razne na~ine. Posvetite izvjesno vrijeme eksperimentisanju sa nekoliko tehnika: Da bi navigacioni okvir bio prikazan sve vrijeme dok radite, kliknite na karticu (jaha~ ili jezi~ak) panela kojeg `elite da otvorite, ili na dugme Navigation Pane na statusnoj liniji koja se nalazi pri dnu Acrobatovog prozora. Navigacioni okvir }ete zatvoriti klikom na karticu aktivnog panela (panela kojeg u datom trenutku gledate), ili klikom na dugme Navigation Pane. Za prikazivanje, odnosno skrivanje nekog panela, odaberite njegov naziv iz menija View>Navigation Tabs. Ukoliko je navigacioni okvir zatvoren, nijedan naziv nije ozna~en. Naziv panela koji je trenutno aktivan je ozna~en znakom potvrde. Promjena prikaza panela Prikazivanje panela se mo`e mijenjati na razne na~ine. Ako je potrebno, kliknite na dugme za navigacioni okvir na statusnoj liniji da biste otvorili navigacioni okvir, a nakon toga eksperimenti{ite sa nekoliko tehnika pomo}u kojih mo`ete da mijenjate prikaz panela:

148 Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata

ADOBE ACROBAT

Da biste promijenili {irinu navigacionog okvira kada je on vidljiv, vucite za njegovu desnu grani~nu liniju. Da biste jedan panel stavili u prednji plan, ispred vi{e drugih panela, kliknite na njegovu karticu. Da biste panel smjestili u sopstveni plutaju}i prozor, prevucite njegovu karticu u okvir dokumenta. Panel se vra}a u navigacioni okvir kada njegovu karticu prevu~ete nazad u navigacioni okvir, ali tako da vu~ete ne za njegov title bar, nego za naslov plutaju}e kartice, koji se nalazi ispod title bara. Da biste prikazali meni Options za neki panel, kliknite na dugme Options na vrhu tog panela. Prevla~enjem odaberite komandu. Da biste sakrili meni panela iz kojeg ni{ta niste odabrali, mi{em kliknite bilo gdje u praznom prostoru navigacionog okvira.

Napomena: Prozor Comments, koji se otvara pri dnu okvira dokumenta, ima jedinstven skup dugmadi i komandi zahvaljuju}i kojima je olak{ano upravljanje komentarima u dokumentu PDF-a. Ovako izgleda Acrobatova radna povr{ina sa dosad pomenutim panelima i alatima:

ADOBE ACROBAT

Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata 149

Potpune informacije o tome koje su Microsoftove aplikacije podr`ane (kao i verzije tih aplikacija) mo`ete da pro~itate na Web lokaciji firme Adobe Systems Inc.0. Prilikom izrade dokumenta Adobe PDF-a na osnovu postoje}eg dokumenta Worda.150 Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF ADOBE ACROBAT 3. Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF PDF Maker se automatski instalira prilikom instaliranja Acrobat Standarda ili Professionala. Hiperveze }e biti sa~uvane u dokumentu Worda. pa provjerite da li je PDF Maker 6. U slu~aju da i dalje ne vidite dugmad i meni Acrobata. mo`ete pomo}u funkcije Help. bez obzira na to da li imaju aplikaciju Word ili ne. UNIX). retroaktivno da instalirate dugmad i meni PDF Makera. zahvaljuju}i kojima njihovi dokumenti imaju {iru primjenu. Ukoliko neku Slika 3. u Acrobatu. samo {to }e biti podjednako dostupna ~itaocima na svim platformama (Mac OS.2: Meni Adobe PDF u Microsoft Wordu aplikaciju Microsoft Officea instalirate nakon obavljenog instaliranja Acrobat Professionala. morate na svom ra~unaru da imate instalirane aplikacije Microsoft Officea prije nego {to po~nete sa instaliranjem Acrobat Professionala. mo`ete stilove i naslove iz Worda da konvertujete u Acrobatove obilje`iva~e (markere). . Windows.3. Ovaj meni i navedena dugmad slu`e za kontrolisanje parametara koji se koriste prilikom konvertovanja u format Adobe PDF. Va{a datoteka Adobe PDF-a }e izgledati isto kao Wordova i zadr`a}e istu funkcionalnost. odaberite opciju View>Toolbars u aplikaciji Officea.adobe. za slanje datoteke PDF-a preko e-maila i za pode{avanje procesa pregleda e-maila bez napu{tanja aplikacija Officea. ozna~en znakom potvrde.com) Napomena: Da bi se dugmad i meni PDF Makera pravilno instalirali. a koristi se za kreiranje datoteka Adobe PDF-a iz aplikacija Microsoft Officea. U procesu pregleda korisnici mogu i da dodaju Wordove komentare. Korisnici Worda veoma ~esto upotrebljavaju razli~ite stilove za zaglavlja i prave hiperveze. a komentare u Acrobatove napomene. Dugmad za konvertovanje u format Adobe PDF i meni Adobe PDF se automatski dodaju liniji sa alatima i liniji menija u aplikacijama Officea. Detect and Repair. (www.

Kreirajte datoteku Stilovi. otvorite panel Styles and Formatting biranjem Format>Styles and Formatting da biste pogledali opcije za stilove i formatiranje. 3. Slika 3. pa kliknite da biste formirali ta~ku umetanja (kursor). . 2. pa kada se napi{e komentar koji glasi: „Ispraviti pravopisnu gre{ku“. To se radi komandom Insert>Comment. Tako|e.3: Odaberite naslov da bi se pokazao naziv Wordovog stila Sada postavite pokaziva~ mi{a na naslov „Naslov 1”. Ako je potrebno. Ove informacije }e vam biti korisne prilikom konvertovanja Wordovih stilova u markere u formatu Adobe PDF. U sljede}em dijelu lekcije }ete se uvjeriti da se ovaj komentar pretvara u Acrobatovu napomenu u dokumentu PDF-a. ~iji sadr`aj se nalazi u prilogu. pa kliknite da biste formirali ta~ku umetanja. a zatim dva puta kliknite na datoteku Stilovi.doc. Primijetit }ete u polju za naziv stila da Wordov stil nosi naziv „Naslov 1“. Pokrenite Microsoft Word.ADOBE ACROBAT Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF 151 KONVERTOVANJE WORDOVIH NASLOVA I STILOVA U PDF MARKERE (OBILJE@IVA^E) Da najprije analiziramo datoteku Worda koju }ete konvertovati u format Adobe PDF. Primijetit }ete da Wordov stil nosi naziv „Naslov“. obratite pa`nju na to da je dokumentu pridodat i Wordov komentar kojim se zahtijeva ispravljanje pravopisne gre{ke. Odaberite komandu File>Open. Pokaziva~ mi{a postavite na rije~ „Naslov“. on se mo`e prikazati ili sakriti komandom View>Markup. 1.

Kod PowerPointa i Excela }e se pojaviti samo kartice Settings i Security. u dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera. Svi stilovi naslova. Ako koristite Word. najprije morate da identifikujete te naslove i stilove u dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera. Kartice koje stoje na raspolaganju u ovom dijalo{kom okviru varira}e zavisno od toga koju aplikaciju Microsoft Officea koristite.2). Slika 3. 1. od prvog (Heading 1) do devetog (Heading 9). odaberite komandu Adobe PDF>Change Conversion Settings (slika 3. provjerite da li }e se primijenjeni stilovi konvertovati u markere kada pravite datoteku u Adobe PDF-u.152 Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF ADOBE ACROBAT Ako Wordov dokument sadr`i naslove i stilove koje `elite da konvertujete u markere (obilje`iva~e) u formatu Adobe PDF. Na Wordovoj liniji menija. dostupne su kartica Word i kartica Bookmarks. Ne morate da mijenjate parametre konverzije u Adobe PDF da biste ovih devet stilova preina~ili u markere Adobe PDFa. automatski se konvertuju zadr`avaju}i istu hijerarhiju.4: Kartica Bookmarks . Dijalo{ki okvir Acrobat PDF Makera je mjesto na kojem defini{ete parametre koji kontroli{u konvertovanje datoteka iz Microsoftove aplikacije u format Adobe PDF.doc nisu formatirani kori{}enjem nekog od devet stilova za naslove. S obzirom na to da naslovi koji su kori{}eni u datoteci Stilovi.

Sada }ete nau~iti kako se provjerava da li je komentar u Wordovom dokumentu konvertovan u napomenu u dokumentu Adobe PDF-a. U datoteci Stilovi. 3. pa se na taj na~in prikazuje njihova ta~na hijerarhija. Naprotiv. 5. koji ukazuje na to da }e obilje`iva~ biti napravljen za ovaj stil. Po{to je ovaj nivo naslova podre|en glavnom naslovu “Naslov”. Odaberite dugme OK da biste prihvatili parametre i zatvorili dijalo{ki okvir. Naslov 2. hijerarhijski nivo ovog obilje`iva~a PDF-a. pa kliknite u to prazno polje. Naslov 1. Ponovo se pojavljuje znak u obliku krsti}a. Naslov 2. i Naslov 4 – stilovi kojima su kreirani naslovi ovog priru~nika). 4. stilu „Naslov 2“. I ovdje }ete zapaziti da se nivo automatski postavlja na vrijednost 1. odredite level 3. KONVERTOVANJE WORDOVIH KOMENTARA U NAPOMENE PDF-a Komentare kojima ste propratili Wordov dokument ne morate da izgubite prilikom konvertovanja tog dokumenta u format Adobe PDF.doc su kori{teni stilovi za formatiranje naslova (Naslov. Odaberite karticu Bookmarks. Primijetit }ete da je nivo automatski pode{en na vrijednost 1. Naslov 1. 6. tako da obilje`iva~i PDF-a postanu ugnije`|eni. Svi parametri koje zadajete na kartici Bookmarks va`e samo za konvertovanje Wordovih dokumenata. klikom na broj 1 ga promijenite na vrijednost 2. pa kliknite u to prazno polje.ADOBE ACROBAT Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF 153 2. Promjenom na nivo 2. zapravo. Kliknite na broj 1 u koloni Level. koji ukazuje na to da }e obilje`iva~ biti napravljen za ovaj stil. Pomjeraju}i sadr`aj ekrana. konvertovani Wordovi komentari postaju sastavni dio procesa pregleda u Acrobatu. stilu “Naslov 3”. Provjerite da li su ovi stilovi konvertovani u markere PDF-a. Pojavljuje se znak u obliku krsti}a. Pokaziva~ mi{a postavite na prazan kvadrati} u koloni Bookmarks u produ`etku reda koji po~inje rije~ima „Naslov 1“. Naslov 3. u produ`etku reda koji po~inje rije~ima „Naslov 1“. dodijelite level 4 itd. Naslov 3 i Naslov 4. pregledajte spisak obilje`iva~a i stilova da biste prona{li stilove Naslov. Pokaziva~ mi{a postavite na prazan kvadrati} u koloni Bookmarks. . Ova kartica je mjesto na kojem odre|ujete koji }e se Wordovi naslovi i stilovi konvertovati u markere (obilje`iva~e) Adobe PDF-a. To je. 7. ovi markeri se ugnije`|uju pod markerom prvog nivoa “Naslov”. pa iz padaju}eg menija odaberite vrijednost 2. To isto uradite sa ostalim stilovima. u produ`etku reda koji po~inje rije~ima „Naslov“.

154

Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF

ADOBE ACROBAT

Najprije }ete Wordove komentare sakriti da ne biste preopteretili stranicu u dokumentu Adobe PDF-a (Ukoliko ne sakrijete komentare, na stranici PDF-a }e se pojaviti slika komentara, istovremeno sa Acrobatovom napomenom koja odgovara datom Wordovom komentaru.). 1. U Wordu, odaberite komandu View>Markup da biste sakrili Wordov komentar. (Ova opcija mo`da nije dostupna, {to zavisi od operativnog sistema.) 2. Na Wordovoj liniji menija, odaberite Adobe PDF>Change Conversion Settings. 3. Kliknite na karticu Word u dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera, pa provjerite da li je opcija Convert Comments to Notes potvr|ena. 4. U prozoru Comments vidjet }ete jedan komentar koji treba uklju~iti. Provjerite da li je polje u koloni Include potvr|eno. 5. Boju napomene u dokumentu Adobe PDF-a }ete promijenti ukoliko otvorite ikonu u koloni Color i uzastopnim klikanjem mi{em pregledate koje sve boje stoje na raspolaganju. Mi }emo se, npr. opredijeliti za `utu.

Slika 3.5: Odaberite boju za napomenu PDF-a i ozna~ite da li }e se ona automatski zatvarati

ADOBE ACROBAT

Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF 155

1. Da bi se napomena automatski otvorila u dokumentu PDF-a, kliknite na polje u koloni Notes Open. Uvijek mo`ete, ako to kasnije po`elite, da zatvorite napomenu u dokumentu PDF-a.

POSTIZANJE BEZBJEDNOSTI DATOTEKE ADOBE PDF-A Ima vi{e na~ina na koje mo`ete svoje dokumente Adobe PDF-a da u~inite bezbjednim. Bezbjednost mo`ete da postignete pomo}u lozinke koja neovla{}enim korisnicima onemogu}uje otvaranje, mijenjanje, pa ~ak i {tampanje va{eg dokumenta. Zatim, pristup dokumentu PDF-a mo`ete da ograni~ite na prethodno definisani spisak korisnika, a mo`ete i sami da odredite status nekog dokumenta. Ovdje }ete nau~iti kako za{tititi dokument lozinkom da biste osujetili namjeru neovla{}enih korisnika da otvore dokument. 1. Kliknite na karticu Security u dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera da biste pregledali koje sve bezbjedonosne parametre mo`ete primijeniti na dokumentu PDF-a kojeg pravite. Primijetit }ete da nikakva bezbjednost nije odre|ena za dokument Adobe PDF-a koji pravite. Me|utim, po{to je rije~ o kopiji dokumenta koja slu`i samo za internu upotrebu, dodat }ete za{titu pomo}u lozinke, {to zna~i da }e dokument mo}i da otvore isklju~ivo korisnici kojima je lozinka poznata, ~ime je mogu}nost da se dokument prije vremena objelodani {iroj javnosti svedena na minimum. 2. Pogledajte polje ispred natpisa Require a Password to Open the Document. Opcija je odabrana kada njeno polje sadr`i znak potvrde.

Sada }ete postaviti lozinku pomo}u koje se dokument otvara: 3. U polje za tekst Document Open Password upi{ite lozinku. Pazite da ne zaboravite svoju lozinku! Nju }ete koristiti i vi i va{e kolege, pa, ako je zaboravite, niko ne}e mo}i da otvori va{ dokument. Sljede}e {to }ete uraditi jeste upoznavanje sa op{tim parametrima konverzije. 4. Odaberite karticu Settings. Da biste mogli da pregledate op{te parametre konverzije, morate najprije ponovo da upi{ete lozinku koju ste maloprije postavili. 5. Ponovo upi{ite svoju lozinku. Kliknite na dugme OK da biste zatvorili dijalo{ki okvir koji se odnosi na potvrdu.

156

Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF

ADOBE ACROBAT

O LOZINK AMA I BEZBJEDNOSTI DOKUMENTA Prilikom izrade dokumenata Adobe PDF-a, autori mogu da koriste bezbjedonosne lozinke da bi ograni~ili mogu}nosti otvaranja, {tampanja, pa ~ak i ure|ivanja dokumenta. Dokumenti PDFa koji posjeduju ta bezbjedonosna ograni~enja zovu se dokumenti sa ograni~enim pristupom. Pobolj{anje bezbjednosti dokumenta mo`e se ostvariti primjenom sljede}ih metoda: Zabrana otvaranja, ure|ivanja i {tampanja (pro~itajte „Adding passwords and setting security options” u sistemu Complete Acrobat 6.0 Help), Ograni~avanje pristupa dokumentu PDF-a korisnicima sa utvr|enog spiska; odre|ivanje korisnika koji mogu da ure|uju dokument u procesu koji se naziva {ifrovanje (pro~itajte ,,Encrypting PDF files for a list of recipients” u sistemu Complete Acrobat 6.0 Help), Certifikovanje dokumenta PDF-a, {to zna~i da, kada je dokument certifikovan, zabranjeno je uno{enje izmjena (pro~itajte „Certifying a document” u sistemu Complete Acrobat 6.0 Help), Promjena parametara dozvole pristupa reprodukciji filmova i zvu~nih sekvenci (pro~itajte „Setting Trust Manager preferences” u sistemu Complete Acrobat 6.0 Help).
Kada vam neko po{alje dokument PDF-a sa ograni~enim pristupom, mo`da }ete morati da upi{ete lozinku da biste ga otvorili. Ako je dokument {ifrovan, mo`da ne}ete mo}i da ga otvorite bez dozvole osobe koja je dokument kreirala. Pored toga, dokumenti sa ograni~enim pristupom ili certifikovani dokumenti }e mo`da onemogu}iti da {tampate svoje datoteke ili da iskopirate informacije u neku drugu aplikaciju. Ukoliko imate problema prilikom otvaranja dokumenta PDF-a, ili ukoliko vam je ograni~ena mogu}nost kori{}enja odre|enih funkcija, stupite u vezu sa autorom dokumenta.

PROMJENA PARAMETARA KONVERZIJE Kasnije u ovom poglavlju, koristit }ete druga~iji skup parametara konverzije prilikom izrade jedne manje datoteke koja je pogodnija za slanje e-mailom kao prilo`eni dokument. Me|utim, u ovom dijelu, koristit }ete podrazumevane parametre konverzije. Napomena: Parametri konverzije, koji se zadaju na kartici Settings i kartici Security u dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera, ostaju na snazi sve dok ih ne promijenite. Ukoliko, naprimjer, u procesu konverzije primijenite za{titu pomo}u lozinke, obavezno uklonite parametar za{tite pomo}u lozinke u dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera, u slu~aju da ne `elite da ova bezbjednost va`i za naredne konverzije.

ADOBE ACROBAT

Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF 157

1. U dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera, odaberite strelicu pored menija Conversion Settings. Ovaj meni navodi prethodno definisane parametre konverzije koji se koriste za izradu datoteka Adobe PDF-a. Ve}ini korisnika su dovoljni sljede}i prethodno definisani parametri: High Quality, Press Quality, Smallest File Size i Standard. Ako treba da prilagodite parametre konverzije, koristite dugme Advanced Settings da biste pristupili dijalo{kom okviru Adobe PDF Settings. Da biste vidjeli obja{njenje za podrazumijevane parametre konverzije, odaberite naziv konverzije na meniju Conversion Settings. Opis se prikazuje pored informacione ikone. Koristite strelice za kretanje navi{e i nani`e da biste pregledali cijeli tekst ukoliko je opis du`i od dva reda.

Slika 3.6: Opis svakog podrazumijevanog parametra konverzije prikazuje se ispod menija Conversion Settings

2. Odaberite opciju Standard iz menija Conversion Settings. 3. Provjerite da li je opcija View Adobe PDF Result uklju~ena. Kada je ova opcija uklju~ena, Acrobat Professional se automatski pokre}e, a datoteka Adobe PDF-a koju ste napravili prikazuje se odmah po zavr{etku konverzije. Provjerite da li je opcija Enable Accessibility and Reflow with Tagged PDF uklju~ena. Pravljenjem dokumenta PDF-a sa oznakama se olak{ava pristup va{im datotekama.

U dijalo{kom okviru Save Adobe PDF As upi{ite naziv svoje datoteke i snimite je.8 . 6. Odaberite komandu File>Save da biste svoj rad sa~uvali. KONVERTOVANJE WORDOVE DATOTEKE 1. sada ste spremni da konvertujete svoju Wordovu datoteku u format Adobe PDF. Slika 3. Status konverzije je prikazan u polju za poruku Acrobat PDF Makera. morat }ete da upi{ete lozinku koju ste postavili ranije u ovoj lekciji. Slika 3. Kliknite na dugme OK da bi va{i parametri postali va`e}i. 2.7 3. Umjesto toga. 5. Datoteka je konvertovana u format Adobe PDF. dokument se ne}e automatski otvoriti. Po{to ste definisali parametre koji }e se koristiti u konverziji. ali }ete je najprije snimiti. U dijalo{ki okvir Password upi{ite lozinku i kliknite na dugme OK. Po{to ste obezbijedili dokument lozinkom da biste neovla{}enim korisnicima onemogu}ili njegovo otvaranje. Samo kliknite na dugme Convert to Adobe PDF na Wordovoj liniji alata.158 Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF ADOBE ACROBAT 4.

10.ADOBE ACROBAT Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF 159 Acrobat prikazuje va{u konvertovanu datoteku. Mo`ete da konvertujete vi{e datoteka iz Officea. zapazit }ete da su markeri automatski formirani. odaberite dugme za zatvaranje na njoj da biste je zatvorili. Iza|ite iz Microsoft Worda. pa kliknite na dugme OK. Primijetit }ete da je Wordov komentar pretvoren u otvorenu napomenu Adobe PDF-a. i to prema istoj hijerarhiji kao u Wordovom dokumentu. Kada odaberete karticu sa natpisom Bookmarks u navigacionom prozoru. 4. i da ih objedinite u jednu datoteku PDF-a kori{}enjem komande Create From Multiple Files u Acrobatu. Odaberite komandu File>Exit da biste zatvorili Acrobat Professional. 5. svi dokumenti koje pravite koriste}i Acrobat PDF Maker zahtijevat }e upisivanje lozinke da biste mogli da ih otvorite. 8. U Wordu odaberite komandu Adobe PDF>Change Conversion Settings. i to razli~itih tipova. a potom kliknite na polje Require a Password to Open the Document da bi se ova opcija isklju~ila. U dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera odaberite karticu Security. odaberite komandu File>Close da biste svoj rad sa~uvali i zatvorili. 7. . Ukoliko ne isklju~ite ovu opciju. Kada zavr{ite sa pregledom datoteke. 9. Po{to ste napomenu pro~itali. Odaberite marker Naslov 1. 6.

primijetit }ete sve karakteristi~ne znakove za nabrajanje. omogu}ava se da prezentacija bude prikazana na bilo kom sistemu koji ima instaliran ina~e besplatan softver Adobe Reader. Tako|e.). Isto tako.ppt. Konvertovanjem svoje prezentacije iz PowerPointa u format Adobe PDF. a zatim kliknite na komandu Open.160 Konvertovanje prezentacije PowerPointa koja se {alje e-mailom ADOBE ACROBAT 3. Odaberite komandu View>Slide Show.4. Svi ovi elementi pojavit }e se u datoteci Adobe PDF-a koju pravite (Naprimjer. trepere}a animacija se ne}e sa~uvati. O DATOTECI PROGRAMA POWERPOINT 1. konvertovat }ete prezentaciju iz PowerPointa u Adobe PDF i poslati je preko e-maila. U ovom dijelu priru~nika. Najprije }ete pregledati datoteku u PowerPointu. Konvertovanje prezentacije PowerPointa koja se {alje e-mailom Prezentacije PowerPointa su efikasno sredstvo za proslje|ivanje va{ih poruka. 2. Pritisnite tipku Esc da biste se vratili normalnom prikazu PowerPointa. ali je problem u tome {to ni svako mjesto koje na Internetu posje}ujete ni svaka osoba kojoj `elite da uputite prezentaciju nemaju sistem sa instaliranim Microsoft PowerPointom. 4. PROVJERA PARAMETARA KONVERZIJE Najprije }ete provjeriti podrazumijevane parametre Adobe PDF-a da biste bili sigurni da oni odgovaraju va{im potrebama. mo`ete e-mailom da po{aljete svoju prezentaciju kao verziju PDF-a svim osobama koje posjeduju Adobe Reader. Mjesta prelaza sa jedne na drugu stranicu su o~uvana. Pokrenite Microsoftov PowerPoint. . Prvo {to se zapa`a je primjena prelaza u prezentaciji. te druge elemente koje sadr`i svaka prezentacija. pri tom ne napu{taju}i aplikaciju PowerPoint ni za trenutak. Odaberite bilo koju datoteku sa ekstenzijom . Pritisnite tipku Enter da biste pre{li na drugu stranicu. 3. ali }e sve informacije biti prisutne. Oni }e tu prezentaciju vidjeti u originalnom obliku koji ste osmislili. Odaberite komandu File>Open.

Ako namjeravate da ovu datoteku po{aljete e-mailom ve}em broju ljudi. 2.9: Odaberite prethodno definisane parametre konverzije kojima se dobija datoteka najmanje veli~ine Prilago|avanje parametara konverzije obavit }ete pomo}u dugmeta Advanced Settings. Nikakvi bezbjedonosni parametri nisu zadati za konverziju. Kliknite na karticu Settings. {to je i pravilno. Koristit }ete podrazumijevane parametre za sve ostale opcije konverzije. po`eljno je da datoteka bude {to manja. Kada biste htjeli da dodate bezbjedonosne parametre. 5. Security. 3.ADOBE ACROBAT Konvertovanje prezentacije PowerPointa koja se {alje e-mailom 161 1. 4. dijalo{ki okvir Acrobat PDF Makera imao je ~etiri kartice: Settings. Kliknite na strelicu pored teksta Conversion Settings da biste otvorili meni. to biste uradili na isti na~in kao {to je opisano u dijelu “Postizanje bezbjednosti datoteke Adobe PDF-a”. ovaj dijalo{ki okvir ima samo kartice Settings i Security. Odaberite komandu Adobe PDF>Change Conversion Settings. Kod PowerPointa. kada ste konvertovali Wordovu datoteku. a zatim odaberite opciju Smallest File Size. Word i Bookmarks. . Ranije u ovoj lekciji. U dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera odaberite karticu Security. Slika 3. budu}i da `elite da va{u datoteku PDF-a mo`e svako da otvori i pogleda. Pravljenjem dokumenta PDF-a sa oznakama se olak{ava pristup va{im datotekama. Provjerite da li je opcija Enable Accessibility and Reflow with Tagged PDF uklju~ena.

2.10 . 1. Na liniji alata PowerPointa kliknite na dugme Convert to Adobe and E-mail. U dijalo{kom okviru Save Adobe PDF File As odaberite Save da biste datoteku sa~uvali pod nekim nazivom i sa ekstenzijom . 3. KONVERTOVANJE I SLANJE PREZENTACIJE E-MAILOM Sada ste spremni da svoju prezentaciju PowerPointa konvertujete u Adobe PDF i po{aljete e-mailom primjenjuju}i samo jedan lak postupak. popunite red koji se odnosi na naziv teme i upi{ite poruku koju `elite. Konverzija u format Adobe PDF se prikazuje u prozoru za pra}enje toka procesa. Slika 3. Od vas se o~ekuje samo da popunite informacije o primaocu poruke i da upi{ete poruku. Kliknite na dugme OK da biste prihvatili parametre i zatvorili dijalo{ki okvir. kao test.162 Konvertovanje prezentacije PowerPointa koja se {alje e-mailom ADOBE ACROBAT 6. Predla`emo da poruku po{aljete samom sebi.pdf. U novootvoreni prozor za elektronsku poruku upi{ite podatke o primaocu. Va{a podrazumijevana aplikacija koju {aljete e-mailom otvara se automatski. a u prilogu se dostavlja va{ dokument Adobe PDF-a.

5. 6. a zatim attachment u formatu PDF. I to je sve. Provjerite svoju datoteku PDF-a. Napravili ste verziju svoje prezentacije PowerPointa u PDF-u i poslali je e-mailom uop{te ne napu{taju}i PowerPoint. odaberite dugme Single Page na statusnoj liniji da biste pregledali jednu po jednu stranicu prezentacije. pa tako izgledom podsje}a na prezentacije PowerPointa. odaberite komandu Send ili Send Message. Kada zavr{ite sa pregledom datoteke PDF-a koju ste kreirali i poslali e-mailom. Nakon toga. Ako je potrebno. Ako ste datoteku PDF-a poslali na vlastitu e-mail adresu. dvostrukim klikom odaberite datoteku koju ste kreirali sa komandom Convert to Adobe PDF and E-Mail. U jednoj od narednih lekcija nau~it }ete kako se pravi datoteka PDF-a koja se otvara u prikazu preko cijelog ekrana. Verzija ove prezentacije u PDF-u je tako|e sa~uvana na va{em disku. 7.ADOBE ACROBAT Konvertovanje prezentacije PowerPointa koja se {alje e-mailom 163 4. . koristite dugmad Next Page i Previous Page da biste se kretali od jedne do druge strane. 8. Kada ste spremni da po{aljete poruku. otvorite najprije aplikaciju elektronske po{te. zatvorite je i iza|ite iz Acrobat Professionala. Zatvorite datoteku PDF-a i iza|ite iz PowerPointa. Ukoliko datoteku PDF-a niste poslali sebi.

Odaberite komandu Adobe PDF>Change Conversion Settings. Slika 3.164 Konvertovanje Excelovog dokumenta i po~etak pregleda ADOBE ACROBAT 3. KONVERTOVANJE CIJELE RADNE SVESKE Ako konvertujete Excelovu datoteku u format Adobe PDF jednostavnim klikom na dugme za konvertovanje u Adobe PDF na Excelovoj liniji alata. 1. Ne morate da brinete oko definisanja namjenske veli~ine stranice. morate najprije da odaberete opciju Convert Entire Workbook. Odaberite opciju Adobe PDF>Convert Entire Workbook. Acrobatov proces pregleda e-maila nudi i mo}ne alate za upravljanje datotekama i komentarima zahvaljuju}i kojima je pregled znatno olak{an. . Konvertovanje Excelovog dokumenta i po~etak pregleda U prethodnom poglavljima saznali ste kako se lako pravi datoteka PDF-a iz aplikacije Microsoft Officea i na koji na~in je {aljete prijateljima i kolegama elektronskom po{tom bez napu{tanja aplikacije Microsoft Officea. Pored upravljanja procesom slanja elektronskom po{tom. PROVJERA PARAMETARA KONVERZIJE Parametri koje Acrobat PDF Maker koristi za konvertovanje Excelovih datoteka se zadaju na isti na~in kao za Word i PowerPoint. obavit }ete konver ziju samo aktivnog radnog lista. a nije uklju~ena kada nema znaka potvrde (podrazumijeva se da je isklju~ena). Ukoliko `elite da konvertujete sve radne listove u svesci.11 Napomena: Va{ Excelov radni list automatski }e dobiti iste dimenzije kao list hartije u {tampa~u. U ovom dijelu napravit }ete datoteku PDF-a iz Excelovog dokumenta i zapo~eti proces pregleda u kojem se ta datoteka {alje e-mailom odabranim osobama. Ova opcija je uklju~ena kada se na njoj nalazi znak potvrde.5.

lak{e }ete iz njih kopirati tabelarne podatke u aplikacije sa tabelarnim prora~unima. komentari se automatski dodaju u mati~nu kopiju datoteke PDF-a. PO^ETAK PREGLEDA PREKO E-MAILA Kada datoteku {aljete e-mailom na pregled. Kada primalac otvori ovu instalacionu datoteku. budu}i da `elite da va{u datoteku PDF-a mo`e svako da otvori i pogleda. Kada kreirate datoteke PDF-a sa oznakama. Pravljenjem dokumenta PDF-a sa oznakama se tako|e olak{ava pristup va{im datotekama. Ako `elite da dodate bezbjedonosne parametre. istovremeno se otvara datoteka PDF-a.ADOBE ACROBAT Konvertovanje Excelovog dokumenta i po~etak pregleda 165 2. Kliknite na dugme OK da bi parametri konverzije postali va`e}i i da biste zatvorili dijalo{ki okvir. ustvari. Sada }ete provjeriti da li za datoteku sa kojom trenutno radite postoje nazna~eni bezbjedonosni parametri. S druge strane. od vas }e se zahtijevati da datoteku snimite. Tako|e. koriste}i dugme Convert to Adobe PDF and Send for Review. {to je i pravilno. vi. Prilago|avanje parametara konverzije obavit }ete pomo}u dugmeta Advanced Settings. zajedno sa uputstvima za dodavanje i vra}anje komentara. Nikakvi bezbjedonosni parametri nisu zadati za konverziju. Provjerite da li je opcija Enable Accessibility and Reflow with Tagged PDF uklju~ena. Kliknite na dugme Convert to Adobe PDF and Send for Review. ili da biste poslali podsjetnike ~itaocima. . U dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera odaberite opciju Smallest File Size iz menija Conversion Settings. mo`ete da koristite funkciju Review Tracker da biste pozvali i druge ~itaoce da se priklju~e ovom procesu. kada otvorite komentare koje ste primili od ~italaca. U dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera odaberite karticu Security. 1. 3. to mo`ete uraditi na isti na~in kao {to je opisano u dijelu „Postizanje bezbjednosti datoteke Adobe PDF-a”. Koristit }ete podrazumijevane vrijednosti za sve ostale parametre konverzije. Prije svega. datoteku PDF-a pakujete u jednu FDF instalacionu datoteku. s obzirom na to da }ete datoteku PDF-a slati elektronskom po{tom. 4. Sada }ete svoju Excelovu datoteku konvertovati i poslati na pregled.

Vi treba samo da popunite podatke o primaocu. od vas }e se zatra`iti da upi{ete vlastitu e-mail adresu. pa upi{ete poruku. Slika 3. pa kliknite na dugme OK.166 Konvertovanje Excelovog dokumenta i po~etak pregleda ADOBE ACROBAT 2. Kada budete spremni da po{aljete poruku. Zatvorite datoteku sa ekstenzijom . Napomenu li~ne prirode dodat }ete ako mi{em kliknete u prozor za elektronsku poruku da biste formirali ta~ku umetanja. a potom kliknite na dugme OK. Ako je ovo prvi put da koristite dugme za konvertovanje u Adobe PDF i slanje na pregled. Mo`ete dodati jo{ neka obavje{tenja ako `elite. Uputstva za pregled se ve} nalaze u tijelu elektronske poruke. Upi{ite elektronsku adresu prijatelja ili kolege u dijalo{ki okvir Send by Email for Review. 4.pdf. U dijalo{kom okviru Save Adobe PDF File As odaberite komandu Save da biste datoteku sa~uvali pod nekim nazivom i ekstenzijom . 6. To je adresa na koju }e se komentari pregleda vra}ati.xls i iza|ite iz Microsoft Excela.12 Napomena: Proces konvertovanja u Adobe PDF i slanja na pregled zahtijeva da po{iljalac i primalac budu na dva odvojena sistema. Proces se ne}e pravilno odvijati ako poruku {aljete epo{tom na vlastitu adresu. 3. Konverzija u format Adobe PDF prikazuje se u prozoru za pra}enje toka procesa. 5. Acrobat koristi ovu e-mail adresu kao povratnu adresu za komentare koje dostavljaju ~itaoci. Uradite to. Acrobat se automatski pokre}e. . odaberite komandu Send i postupite prema svim uputstvima koja se prikazuju na ekranu da biste zavr{ili proces slanja e-maila. Va{ dokument Adobe PDF-a (u FDF omota~u) se prila`e u novom prozoru za slanje elektronske poruke.

Predla`emo da izvjesno vrijeme provedete eksperimenti{u}i sa kolegama kojima }ete slati svoj dokument na pregled.13 Slika 3.14 Funkciju pregleda putem e-maila ne mo`ete da izvedete ako nemate barem jo{ jednog u~esnika. .ADOBE ACROBAT Konvertovanje Excelovog dokumenta i po~etak pregleda 167 Slika 3.

datoteke formata slike. PostScript. pa kliknite na dugme Open. Odaberite neku tekstualnu datoteku. tekstualne datoteke i datoteke HTML.15 2. 3. koje omogu}uje da datoteke konvertujete u format Adobe PDF i da konvertovanu datoteku po{aljete e-mailom kao prilog. Konvertovanje i slanje datoteke kao attachmenta u Microsoft Outlooku Acrobat Professional dodaje Microsoft Outlooku jedno dugme za prilaganje datoteke Adobe PDF-a. kliknite na dugme Attach as Adobe PDF da biste otvorili dijalo{ki okvir Choose File to Attach as Adobe PDF. Na liniji alata nove e-mail poruke. U podr`ane tipove datoteka spadaju: datoteke Microsoft Officea.6. . Otvorite Microsoft Outlook i kliknite na dugme New (ili na komandu New>Mail Message) da biste otvorili novu poruku elektronske po{te.168 Konvertovanje i slanje datoteke kao attachmenta u Microsoft Outlooku ADOBE ACROBAT 3. postavi}e vam se pitanje da li `elite da prilo`ite nekonvertovanu datoteku. Slika 3. Dugme Attach as Adobe PDF vidjet }ete samo u prozoru sa natpisom New Mail ili New Discussion. bez napu{tanja aplikacije Outlook. 1. Napomena: Ako je tip datoteke takav da se ne mo`e konvertovati u datoteku Adobe PDF-a.

pdf. aplikacija koja vr{i kreiranje PDF-a mo`e se pokrenuti u pozadini i automatski se zatvoriti kada se konverzija zavr{i. . zavisno od tipa datoteke. Kada zavr{ite. 5. iza|ite iz Microsoft Outlooka. U dijalo{kom okviru Save Adobe PDF Files As sa~uvajte datoteku pod istim imenom. snima se na odabranom mjestu na ra~unaru. a kopija te datoteke u PDF-u se prila`e u novu e-mail poruku u Microsoft Outlooku. napi{ete tekst svoje e-mail poruke i odaberete komandu Send.ADOBE ACROBAT Konvertovanje i slanje datoteke kao attachmenta u Microsoft Outlooku 169 Slika 3. ali sa ekstenzijom . Izvorna datoteka konvertuje se u format Adobe PDF. Vi treba samo da upi{ete podatke o primaocu. Polje za poruku pokazuje napredovanje konverzije a.16 4.

170 Razmatranje parametara bezbjednosti ADOBE ACROBAT 3. Kada otvorite dokument koji ima ograni~eni pristup ili neku vrstu bezbjednosti koja je na njemu primijenjena. Ove opcije nisu opisane u ovom priru~niku.17: Bezbjedonosni parametri jedne datoteke PDF-a . Klikom na ovu ikonu se otvara dijalo{ki okvir koji saop{tava detaljnije podatke o ograni~enjima koja va`e za doti~ni dokument. Odaberite komandu File>Open i otvorite bilo koju datoteku PDF-a na kojoj su postavljena ograni~enja. Razmatranje parametara bezbjednosti Acrobat Professional omogu}ava digitalno potpisivanje dokumenta ili certifikovanje dokumenta da biste potvrdili njegovu sadr`inu u trenutku potpisivanja ili certifikovanja. 2. Slika 3. To }ete posti}i dodavanjem bezbjednosti svojim datotekama Adobe PDF-a. vidjet }ete ikonu u donjem dijelu. 1.7. Me|utim. primijetit }ete da je komanda Sign This Document ispisana blijedosivom bojom. postoje situacije kada }ete jednostavno po`eljeti da ograni~ite pristup dokumentu. na lijevoj strani statusne linije. Kada kliknete na dugme Sign na alatnoj traci Acrobat.

Nakon toga. Odaberite komandu File>Close da biste zatvorili datoteku koja ima postavljena ograni~enja. ograni~iti tipove radnji koje oni smiju da izvr{e na va{im datotekama. 6. U Acrobat Professionalu se nudi nekoliko na~ina na koje mo`ete posti}i bezbjednost dokumenta: Mo`ete na svoje datoteke primijeniti za{titu lozinkom da biste korisniku nametnuli ograni~enje u pogledu onoga {ta sa njima smije da radi. Kliknite na dugme Secure na alatnoj traci Acrobata. Kada pro~itate sve {to vas zanima. tako|e. pa }ete i ovoga puta zapaziti da su sve alatke za davanje komentara i tekstualno markiranje svijetlosive. . mo`ete da zabranite {tampanje i ure|ivanje va{ih datoteka. Mo`ete obezbijediti ~ak i datoteke koje primate od drugih. izuzev kada je tvorac dokumenta ograni~io broj osoba koje mogu mijenjati parametre bezbjednosti. Odaberite komandu Tools>Commenting>Show Commenting Toolbar. kliknite na dugme Close da biste zatvorili alatnu traku Commenting. Mo`ete primijeniti za{titu lozinkom u nastojanju da ograni~ite pristup osobama kojima dozvoljavate da mijenjaju parametre bezbjednosti na va{im datotekama. a to je razlog za{to su nazivi ovih alatki ispisani blijedom bojom na alatnoj traci Commenting (koraci 2 i 3). certifikacija ne postaje neva`e}a ako korisnik napravi odobrene tipove izmjena. primijetit }ete da potpisivanje i komentarisanje nisu dozvoljeni. Kako pogled spu{tate niz spisak. Naprimjer. 4. DODAVANJE BEZBJEDONOSNIH PARAMETARA DATOTEK AMA PDF-a Svojim datotekama Adobe PDF-a mo`ete dodati bezbjedonosne parametre u trenutku kada ih pravite ili kasnije. Dijalo{ki okvir navodi sve dozvoljene i sve nedozvoljene radnje. Mo`ete primijeniti za{titu lozinkom da biste osobama kojima dozvoljavate da otvaraju va{e datoteke ograni~ili pristup. komandom Cancel zatvorite dijalo{ki okvir Document Properties.ADOBE ACROBAT Razmatranje parametara bezbjednosti 171 3. Sada poku{ajte izmijeniti parametre bezbjednosti za jednu svoju datoteku. 5. ili dodavanje komentara u njih. Mo`ete {ifrovati svoje datoteke i na taj na~in ograni~iti pristup na prethodno definisani skup korisnika i. Za razliku od digitalnog potpisa. Mo`ete certifikovati svoje dokumente da biste potvrdili sadr`inu i dozvolili korisnicima da naprave odre|ene vrste izmjena. pa iz menija odaberite komandu Display Restrictions and Security.

18: Karakteristike datoteke PDF-a bez bezbjedonosnih parametara . kao i pristup osobama kojima dozvoljavate da mijenjaju parametre bezbjednosti. 1. dodat }ete za{titu lozinkom da biste ograni~ili pristup osobama koje smiju da otvaraju dokument. Mo`ete dodati lozinku Document Open (za otvaranje dokumenta) tako da samo korisnici koji znaju lozinku mogu otvarati dokument.172 Razmatranje parametara bezbjednosti ADOBE ACROBAT U ovom dijelu knjige. dodat }ete za{titu lozinkom svojoj datoteci sa logotipom tako da niko ne mo`e da promijeni njenu sadr`inu i da neovla{}eni korisnici ne mogu da otvaraju i koriste tu datoteku. DODAVANJE LOZINKE Postoje dvije vrste lozinki za za{titu dokumenata Adobe PDF-a. Odaberite komandu File>Open i otvorite bilo koju datoteku PDF-a u kojoj imate sliku kreiranu u programu Adobe Photoshop i za koju niste postavljali bezbjedonosne parametre. U ovom dijelu knjige. odnosno lozinku Permissions (za dozvole) tako da samo korisnici koji znaju lozinku mogu mijenjati dozvole za dokument. Slika 3.

Prije svega. odlu~it }ete koji tip bezbjednosti `elite da dodate. ukoliko mislite da neki korisnici jo{ uvijek rade u Acrobatu 4. Slika 3.ADOBE ACROBAT Razmatranje parametara bezbjednosti 173 2. Ako ste sigurni da svi va{i korisnici imaju Acrobat 5 ili novije verzije. Kliknite na dugme OK da biste zatvorili dijalo{ki okvir Adobe Picture Tasks. . 3. a zatim odaberite komandu Display Restrictions and Security. Ali. klikom na strelicu odaberite Password Security.19: Postavljanje za{titne lozinke na dokument Najprije }ete zadati nivo kompatibilnosti. Iz okvira Security Method. Me|utim. Ovdje se podrazumijeva nivo kompatibilnosti sa Acrobatom 5 ili novijim verzijama. imajte na umu da je to ni`i nivo {ifrovanja. 4. ovaj nivo kompatibilnosti je odgovaraju}i. Automatski se otvara dijalo{ki okvir Password Security Settings. Kliknite na natpis Security u lijevom okviru. odnosno da je mogu}nost de{ifrovanja ve}a. Kliknite na dugme Secure koje se nalazi na alatnoj traci Acrobat. treba da postavite vrijednost na Acrobat 3 and later. Na ovu datoteku nije primijenjena nikakva za{tita.

Kliknite na dugme OK da bi izmjene postale va`e}e. . Napomena: Lozinka za otvaranje i lozinka za dozvole ne smiju da budu iste. Mo`da je bolja i jednostavnija varijanta da na sigurnom mjestu sa~uvate neza{ti}enu kopiju dokumenta. {tampanje na niskoj rezoluciji. Mi smo upisali Adobe345. Mi smo u primjeru sa slike koristili Acrobat 3 and later. Ako lozinku zaboravite. 8. ure|ivanja i bezbjednosti za datoteku PDF-a. pa upi{ite svoju lozinku. Iz menija Changes Allowed odaberite tip izmjena koje }ete korisnicima dozvoliti da prave. ne mo`ete je iz dokumenta povratiti. 6. U meniju Printing Allowed odlu~ite da li }ete dozvoliti {tampanje uop{te. 7. Ne zaboravite da se u lozinkama razlikuju velika i mala slova. Napomena: Obavezno zapisujte svoje lozinke na sigurno mjesto. Mi smo odabrali High Resolution. pa upi{ite svoju lozinku. and Signing i tako korisnicima dozvolili da prokomentari{u sadr`aj datoteke. Mi smo upisali Adobe678. Pod natpisom Permission kliknite u polje pored opcije Use a Password to Restrict Printing and Editing of the Document and its Security Settings. Mi smo se opredijelili za Commenting.20: Dijalo{ki okvir kojim se potvr|uje {ifra za otvaranje dokumenta PDF-a Ovu lozinku koristit }ete zajedno sa svima onima za koje `elite da mogu otvarati dokument. ili {tampanje na visokoj rezoluciji. Filling in Form Fields.174 Razmatranje parametara bezbjednosti ADOBE ACROBAT 5. 9. Kliknite na prazno polje pored opcije Require a Password to Open the Document. 10. Slika 3. Sada }ete dodati drugu lozinku koja kontroli{e lica kojima je dozvoljeno da mijenjaju parametre {tampanja. Odaberite nivo kompatibilnosti iz menija Compatibility.

kliknite na dugme OK. Kliknite na dugme OK da bi se zatvorio dijalo{ki okvir Document Properties. Nakon toga. pa jo{ jednom na isto dugme da bi se zatvorio okvir sa upozorenjem. . 13. 12.21: Postavljanje ostalih bezbjedonosnih parametara dokumenta PDF-a 11. 14. Sada provjerite bezbjednost koju ste upravo dodali svojoj datoteci. 15. U drugom dijalo{kom okviru ponovo upi{ite lozinku za dozvole. kliknite na dugme OK. Mi smo upisali Adobe678. Detaljnije informacije o primijenjenoj bezbjednosti dobit }ete ako kliknete na dugme Show Details. Zapazit }ete da su se radnje koje stoje na raspolaganju korisnicima izmijenile. Odaberite komandu File>Save da biste sa~uvali svoj rad i primijenili izmjene koje se ti~u bezbjednosti. Mi smo upisali Adobe345.ADOBE ACROBAT Razmatranje parametara bezbjednosti 175 Slika 3. Nakon toga. pa jo{ jednom na isto dugme da bi se zatvorio okvir sa upozorenjem. Odaberite komandu File>Close da biste zatvorili svoju datoteku PDF-a. U prvom dijalo{kom okviru ponovo upi{ite lozinku za otvaranje.

U dijalo{kom okviru Document Properties poku{ajte da izmijenite Security Method sa Password Security na No Security. Acrobat tra`i da upi{ete lozinku za dozvole. Komandom File>Close zatvorite datoteku ne ~uvaju}i izmjene. Mi smo upisali Adobe345 i kliknuli na dugme OK. 3. 6. 5. . pa zatim odaberite komandu Display Restrictions and Security.176 Razmatranje parametara bezbjednosti ADOBE ACROBAT OTVARANJE DATOTEKE ZA[TI]ENE LOZINKOM 1. Sada }ete testirati lozinku za dozvole. 2. Kliknite na dugme Secure na alatnoj traci. Zatim. pa jo{ jednom na isto dugme. 4. Kliknite na dugme OK da bi se zatvorio dijalo{ki okvir Document Properties. Mi smo upisali Adobe678 i kliknuli na dugme OK. Od vas se zahtijeva da upi{ete potrebnu lozinku da bi se datoteka otvorila. Sva ograni~enja su sada eliminisana iz datoteke. Odaberite komandu File>Open i ponovo otvorite datoteku PDF-a sa slikom koja je ra|ena u programu Adobe Photoshop. 7. jo{ jednom kliknite na dugme OK da bi se zatvorio dijalo{ki okvir Adobe Picture Tasks (ako u toj datoteci imate sliku iz programa Photoshop).

UNIX I OTVORENE PLATFORME .

.

...................5...........196 MIME TIPOVI SADR@AJA DATOTEKA .....................................................................................................................................................................191 Pregled sadr`aja datoteke .........181 4........................... Otvoreni softver .................................................................200 4...........................................................197 Simboli~ki i ~vrsti linkovi ........................210 NEKOLIKO POPULARNIH PAKETA NA BAZI OTVORENOG SOFTVERA ..........................................................................194 Manipulacije datotekama i direktorijima .........................................................................208 4........................197 SPECIJALNE DATOTEKE ..............................189 STAZE ..............................3..........................................................................................................2................6..............................193 Prava pristupa ..................7....................206 4......................................1.................... Verzije Unixa ............................................... Upravljanje datotekama ..............................187 4.......................................... UNIX i otvorene platforme 4.............................4...............................................................................198 MONTIRANJE I DEMONTIRANJE SISTEMA DATOTEKA ................192 Rad sa direktorijima .............................................................. Nastanak i razvitak Unixa ........................................ X-Windows .211 ........................186 Verzije Linuxa .....................................................197 Znakovni i blok ure|aji ............. Otvorenost platformi ...............................................................................203 4.................................................................................................................DETALJAN SADR@AJ 4......189 NAREDBE U UNIXU ZA RAD SA DATOTEKAMA....187 Distribucije Linuxa ... Pojam platforme ................185 LINUX .........................................................................

.

trebao je znati upravljati razli~itim ulazno-izlaznim ure|ajima i omogu}iti jednostavno pohranjivanje podataka u datoteke i direktorije. UNIX I OTVORENE PLATFORME 4.1.UNIX I OTVORENE PLATFORME Nastanak i razvitak Unixa 181 4. nastavili sa razvojem pojednostavljene verzije Multicsa. testiranje i pokretanje korisni~kih programa. pa su za vlastite potrebe. Zbijaju}i pomalo {alu sa napu{tenim megaprojektom Multics. rade}i za Bell laboratorije unutar telekomunikacionog koncerna AT&T. pa su Bell laboratorije zainteresiranim korisnicima. skupa sa drugim istra`iva~ima sa univerziteta i istra`iva~kih laboratorija. Nastanak i razvitak Unixa Operativni sistem Unix je napravio prvi iskorak izvan istra`iva~kih laboratorija 1974. odnosno firme koje su osnovnu verziju Unixa dopunjavale raznim korisnim aplikacijama i takve ih dalje licencirali krajnjim korisnicima. po~ele davati Unix bez naknade. Projekt Multics nije dovr{en u okviru predvi|enog vremena i bud`eta. Thompson i Ritchie su svoj sistem nazvali Unix. Drugo. . U nekoliko prethodnih godina oni su. kada su ga u jednom stru~nom ~lanku opisali njegovi tvorci Ken Thompson i Dennis Ritchie. Me|utim. Jedan od razloga za to bila je ~injenica da AT&T prema federalnim propisima nije mogao prodavati i licencirati kompjuterski softver. Prije svega. radili na dizajnu ambiciozno zami{ljenog sistema pod nazivom Multics ~iji je razvoj financirala jedna agencija ameri~kog Ministarstva odbrane. pa je ubrzo i napu{ten. kome je ime dao njihov kolega iz Bell laboratorija Brian Kernighan. sistem je trebao omogu}iti jednostavnu komunikaciju sa korisnikom i pisanje. Novi su se korisnici oslanjali na dokumentaciju koja je dolazila uz sistem i koju su napisali njegovi autori ili drugi istra`iva~i. godine. tako da ih korisnici mogu dijeliti ako to `ele. mahom u akademskoj zajednici. ali i bez podr{ke i odr`avanja. Interes korisnika i rastu}a popularnost Unixa doveli su do toga da su se 1977. Sistem kojega su razvijali trebao je odgovoriti na nekoliko elementarnih zahtjeva. Unix je uskoro po~eo da sti~e poklonike u akademskom svijetu i me|u kompjuterskim stru~njacima. godine pojavili prvi “Value Added Resellers”. Thompson i Ritchie nisu se mogli pomiriti s neuspjehom.

te da su naj~e{}e ma{ine na kojima je sedamdesetih i osamdesetih godina radio Unix pripadale porodici ra~unara PDP i kasnijoj VAX. . logi~kom razdvajanju sistema i korisni~kog interfejsa. Unix je odlikovala mala hardverska zahtjevnost. Upravo u vrijeme njegovog nastanka. a da o brzini rada i ne govorimo. CDC i druge kompjuterske korporacije prodavale velikim firmama. Ra~unar na kome su Thompson i Ritchie izgradili prvi sistem Unix imao je vi{e nego skromne osobine: 16 KB (kilobajta. sa eksperimentalne na drugu i ne{to ja~u ma{inu. taj nedostatak je postepeno potiskivan rastu}om brzinom ra~unara i pobolj{anjima kompajlera C. bile su potrebne tek manje izmjene u izvornom kodu. ^injenica da je Unix napisan u programskom jeziku C. katalizirala je njegovo {irenje i uskoro skoro da nije bilo modela kompjutera za koju nije postojala neka verzija Unixa. koju su napisali u asembleru za PDP. godine. Oni se mogu sumirati na slijede}i na~in: sistem ima jednostavan korisni~ki interfejs preko koga korisnici mogu izvr{iti `eljene funkcije. Svoj su posao uradili tako dobro da se C uskoro pro{irio i na sve ostale oblasti programiranja i postao fakti~ki standard. ostvariv{i primat koji i danas dr`i njegov nasljednik C++. te uniformnom upravljanju ulazno-izlaznim ure|ajima. Digital Corporation. programski jezik C su razvili Richie i Khernigan upravo za potrebe pisanja Unixa. 1KB=1024 bajta) memorije za operativni sistem. Osnovni principi dizajna sistema Unix ostali su manje-vi{e isti od njegovog nastanka do danas. Stoga nije ni ~udo da su univerziteti u SAD po~eli na{iroko kupovati mini-ra~unare za svoje laboratorije i istra`iva~ke centre. Zapravo. Jedan od glavnih principa u razvoju sistema Unix bio je naglasak na jasnoj strukturi. Razmi{ljaju}i o tome kako da prenesu svoju prvu verziju. To je pribli`no deset hiljada puta manje memorije i osamdeset hiljada puta manje prostora na disku nego {to je imao prosje~an PC u ekonomskoj klasi 2003. firma koju su osnovali IBM-ovi stru~njaci. tvorci Unixa su napravili do tada nevi|en presedan i ponovo napisali cjelokupan kod operativnog sistema u vi{em programskom jeziku C koji nije ovisio o proizvo|a~u kompjutera i ugra|enom hardveru. koji je znatno bli`i ~ovjeku od asemblera u kojem su pisani svi raniji operativni sistemi. Me|utim. Tvorci Unixa su bili svjesni da je verzija C njihovog operativnog sistema nekih 20-40% manje efikasna od asemblerske verzije. 8 KB memorije za korisni~ke programe i 512 KB tvrdog diska.182 Nastanak i razvitak Unixa UNIX I OTVORENE PLATFORME Od samoga po~etka. izbacila je na tr`i{te PDP liniju mini-ra~unara koji su malim i srednjim kompanijama za desetinu cijene nudili mogu}nost automatske obrade podataka koja je do tada bila isklju~ivo u domenu “ozbiljnih” i velikih ra~unarskih sistema koje su IBM. Da bi se Unix prenio na neki novi model kompjutera.

isti proboj poku{ati i drugi operativni sistemi. prije svih Windows i MacOS. sa pojavom PC AT ra~unara sa procesorom Intel 80286. I Unix i Internet su se po~eli razvijati u istim ili barem vrlo srodnim istra`iva~kim centrima. proizvodili su svoje verzije koje su omogu}avale dizajnerima i drugim specijalistima rad sa zahtjevnim aplikacijama kao {to su ra~unarske simulacije i grafi~ko modeliranje. kao {to su Silicon Graphics i Sun Microsystems. Postoji mnogo faktora kojima Unix duguje svoju popularnost. u drugoj polovini devedesetih. . po uzoru na Unix. te kasnijih 486 i Pentiuma. pru`a uniforman i jednostavan pristup hardverskim ure|ajima povezanim na sistem.UNIX I OTVORENE PLATFORME Nastanak i razvitak Unixa 183 sadr`i osnovne funkcije koje omogu}avaju da se kompleksniji programi grade od manje kompleksnih dijelova. proizvo|a~i grafi~kih radnih stanica. pale su i zadnje barijere za kori{tenje Unixa i operativnih sistema pravljenih po njegovom uzoru na personalnim ra~unarima. Me|u njih sigurno spada i ~injenica da je Unix nastao i nastavio biti prili~no otvorena platforma. a Unix je bio prvi “mre`ni” operativni sistem spreman za Internet. Mnogi od tih programskih paketa postali su pisani ili nepisani standardi u svojim oblastima. koristi konzistentan format za datoteke – vidi ih kao nizove bajtova – {to pojednostavljuje pisanje korisni~kih programa. o ~emu }e vi{e rije~i biti u narednom poglavlju. te sistem skriva hardversku organizaciju ra~unara od korisnika i time omogu}ava pisanje programa koji rade na najrazli~itijim modelima ra~unara. Druga bitna snaga koja je vremenom oja~ala poziciju i pro{irila upotrebu Unixa bilo je {irenje Interneta. tako i op}e namjene. sistemskog i aplikativnog. Pojava mikroprocesora je zna~ila novu revoluciju u razvoju i {irenju Unixa. Prve varijante Unixa na personalnim ra~unarima pojavljuju se sredinom osamdesetih. Me|u ostale faktore spada i ~injenica da je tokom decenija za Unix razvijeno veoma mnogo softvera. Dok su prvi personalni ra~unari bili nedovoljno hardverski mo}ni za izvr{avanje Unixa. Pojavom procesora 80386. To je uslovilo da su razni operativni sistemi bazirani na Unixu u samom po~etku postali normalan izbor za mre`ne servere. naro~ito u akademskim krugovima. Unix je vi{ekorisni~ki i vi{eprocesni sistem u kojem svaki korisnik mo`e imati nekoliko istovremeno pokrenutih procesa. iako }e kasnije. koristi hijerarhijski sistem datoteka koji omogu}uje lako upravljanje i odr`avanje. kako specijalisti~kog. istra`iva~kim laboratorijama i me|u specijalistima u pojedinim oblastima. tako da je osnovni mre`ni softver za Internet pisan na Unixu.

a ne o kori{tenju pojedine verzije nekog od proizvo|a~a ili distributera ovog operativnog sistema.184 Nastanak i razvitak Unixa UNIX I OTVORENE PLATFORME Noviji sistemi inspirirani Unixom. npr. a onda za sve ostale platforme. Zbog toga i mo`emo govoriti o osnovama kori{tenja Unixa op}enito. jedan od glavnih razloga za trajnu popularnost Unixa i operativnih sistema razvijenih na njegovoj osnovi sastoji se u tome {to kada korisnik savlada osnove kori{tenja jednog od tih sistema. kao {to je Linux. Oracle prvo objavljuje prve verzije svojih sistema za upravljanje bazama podataka za Linux. postali su do te mjere standardne serverske platforme da. . prakti~no biva osposobljen za osnovno kori{tenje svih ostalih. Ali.

godine definirala je klju~ne mehanizme za Internet komunikaciju kao {to su sockets. i mnoga druga rje{enja ubrzo su preuzeta u drugim distribucijama Unixa. ~ije su verzije uskoro postale poznate po skra}enici BSD (eng. operativni sistem Solaris. posebno na personalnim ra~unarima. a Digital Research sistem pod nazivom Ultrix za ra~unare VAX. sistem je do`ivio {est izdanja. Verzija koja se ozna~ava kao 4. od po~etka devedesetih. godine je dalji razvoj iza{ao iz laboratorija i pre{ao djelimi~no u ruke drugih organizacija. Naime. paralelan onome u USG-u. a me|u njima je i FreeBSD – besplatna verzija na principu otvorenog koda.2BSD i koja se pojavila 1984. Drugi va`an pravac razvoja. odvijao se na kalifornijskom sveu~ili{tu Berkeley.UNIX I OTVORENE PLATFORME Verzije Unixa 185 4. Neka od pobolj{anja koja je donio System V odnosila su se i na mogu}nost da Unix obavlja poslove u tzv. Hewlett-Packard je za svoje servere razvio HP/UX. posebno kada je rije~ o komercijalnim verzijama sistema. Jo{ je `ivlje bilo u akademskim i istra`iva~kim krugovima koji su aktivno radili na novim rje{enjima koja }e u devedesetim godinama uticati ne samo na komercijalna rje{enja Unixa. Verzije Unixa Ve} u prvih nekoliko godina u kojim su se istra`ivanja na razvoju Unixa odvijala prvenstveno u Bell laboratorijima. kao {to su Windows i MacOS. a zatim. Berkeley Software Distribution). realnom vremenu. a Sun Microsystems je na bazi izdanja BSD-a razvijao za svoje radne stanice najprije SunOS. Kao glavni rezultat i uskoro referentna verzija koja je razvijena pod okriljem USG-a. koji je i sam od svoje pojave 1983. Rad u realnom vremenu zna~i da sistem garantira reakciju na vanjske doga|aje unutar deklariranog maksimalnog vremenskog perioda. ve} i na mnoge druge operativne sisteme. nastao je poznati Unix System V. Nove verzije BSD-a su nastavile izlaziti sve do danas. Ta. Unixova scena je bila i ostala prili~no `iva. AT&T je formirao svoju sistemsku grupu Unix (USG) koja je nastavila razvoj sistema oboga}uju}i ga raznim novim osobinama. kao i novim operativnim sistemima baziranim na njemu ili po uzoru na njega. {to je zna~ajno pridonijelo mogu}nostima njegovoga kori{tenja u upravljanju ure|ajima i kontroli industrijskih procesa. Od po~etka osamdesetih pojavljivale su se i druge verzije na specifi~nim platformama. a 1977. godine preko deceniju i pol do`ivljavao nova izdanja. Va`no obilje`je Unixa je njegova standardizacija. po~ev{i od organizacije . Kao {to mo`emo vidjeti. Me|unarodna organizacija za standardizaciju (ISO) je sredinom osamdesetih izdala standard pod nazivom POSIX koji je obuhvatio niz aspekata koji se o~ekuju od operativnog sistema.2. Na Intelovim platformama pojavila se Microsoftova verzija pod nazivom Xenix.

npr. Jedan savjetodavni odbor (u kojem sudjeluje i Linus Torvalds) razmatra razne dodatke. Za kraj mo`emo re}i da je Unix zajedni~ko ime za niz operativnih sistema koji su razvijani na istim principima dizajna i koji podlije`u istim standardima funkcionalnosti POSIX. a kasnije i MacOS X. Sve do druge polovine devedesetih godina. Microsoftova linija operativnih sistema Windows NT. te predlagali pobolj{anja. LINUX Linux je operativni sistem ~iju je prvu verziju 1992. I mnogi drugi noviji sistemi izabrali su POSIX kao jezgro svoje funkcionalnosti. {to zna~i da svako mo`e pristupiti izvornom kodu operativnog sistema smje{tenom u centralnom repozitoriju i dalje ga koristiti i modificirati u skladu sa licencom. sistemi Unix su predstavljali veliki dio serverskih platformi i radnih stanica. 2000 i XP u sebi sadr`i podsistem POSIX i podr`ava izvr{avanje programa kompatibilnih sa POSIX-om. inspiriran Minixom. U daljem razvoju Linuxa sudjelovale su stotine i hiljade ljudi {irom svijeta koji su izvorni kod sistema podvrgavali kriti~koj analizi. a ne samo na pojedinoj distribuciji. jednom minimalisti~kom verzijom Unixa koju je radi lak{eg podu~avanja sistemskog programiranja razvio profesor Andrew Tanenbaum. pronalazili i otklanjali gre{ke (bugove). uklju~uje ih u novu verziju sistema. do skupa sistemskih funkcija koje sistemi kompatibilni sa POSIX-om moraju podr`avati za pravljenje korisni~kih programa. godine napisao Linus Torvalds. ali su na personalnim ra~unarima bili slabo zastupljeni. o kojoj }e vi{e rije~i biti u dijelu posve}enom otvorenim platformama.186 Verzije Unixa UNIX I OTVORENE PLATFORME podataka na disku i kontrole pristupa. Tako. Razvoj Linuxa je decentraliziran. Postojanje standarda POSIX zna~i da se veliki broj programa mo`e koristiti na svim verzijama Unixa. Linux je razvijan po principima otvorenog softvera i licenciran je pod licencom GPL. preko alata i jednog broja korisni~kih programa. Za ekspanziju Unixa na personalnim ra~unarima zaslu`na je pojava operativnih sistema Linux. modifikacije i podverzije i. Od svoga po~etka. testirali kako se sistem pona{a na najrazli~itijim hardverskim konfiguracijama i re`imima primjene. Ve}ina developera razvija specifi~ne segmente Linuxa i zatim svoju verziju vra}a u centralni repozitorij kao novu podverziju. ako ocijeni da su do`ivjeli provjeru u praksi i da zadovoljavaju izvjesne kriterije kvaliteta i funkcionalnosti. . Ta prenosivost programa Unix sa jednog sistema na drugi funkcionira tako {to alati koji dolaze uz sisteme Unix omogu}avaju kompilaciju izvornog koda programa da bi se dobio izvr{ni program prilago|en ciljnom ra~unaru.

uslu`nih i aplikativnih programa. Prvi broj (x) ozna~ava glavni broj verzije. razlika izme|u produkcione i teku}e stabilne verzije je analogna razlici izme|u stabilne i nestabilne verzije.y. Distribucije se razlikuju prije svega po repertoaru softvera kojega uklju~uju i po instalacionim programima. Trenutno je glavna verzija Linuxa 2. Me|u mnogim distribucijama izdvajamo: RedHat Jedna od najpopularnijih distribucija sa mno{tvom softvera za primjene koje mogu varirati od korisni~kih radnih stanica do serverskih sistema. Produkciona verzija Linuxa u trenutku pisanja nosi oznaku 2. samo ovaj put ne sa stanovi{ta stabilnosti funkcioniranja samog operativnog sistema. a teku}a stabilna verzija 2. a tre}i (z) reviziju.com. Da bi se dokazala stabilnost neke verzije. Od desktop okru`enja.6.redhat. Parne vrijednosti ozna~avaju stabilne. koje pored samog kernela Linux sadr`e i stotine pomo}nih. Prelazak iz jedne u drugu glavnu verziju ozna~ava fundamentalno unapre|enje kapaciteta. Iako su obje verzije stabilne. podverzije ~ija stabilnost jo{ nije dokazana). na tr`i{tu postoji mno{tvo distribucija Linuxa.UNIX I OTVORENE PLATFORME Verzije Unixa 187 Verzije Linuxa Verzije Linuxa se ozna~avaju sa tri broja odvojena ta~kama. funkcionalnosti i unutra{nje organizacije sistema. i ozna~avaju se brojevima koji po~inju od nule. ve} stabilnog su`ivota operativnog sistema i seta standardnih uslu`nih i aplikativnih programa koji se u praksi naj~e{}e koriste. ova distribucija podr`ava KDE i GNOME.z. Po{to bi za skoro sve korisnike upotreba takvog golog jezgra bila vi{e nego neprakti~na. Linux je jedan od operativnih sistema sa najrigoroznijim kriterijima stabilnosti u radu. a distribuira se besplatno ili u vidu komercijalnih paketa koji podrazumijevaju OpenLinux . Vi{e informacija mo`ete saznati na www. Distribucije Linuxa Sam Linux je jezgro operativnog sistema (eng. kernel) sa pripadnim modulima (u koje spadaju i pogonski programi ili driveri za pojedine ure|aje) sa tek nekoliko najosnovnijih pomo}nih programa koji omogu}uju pripremu diska za instalaciju sistema i pokretanje sistema pri paljenju ra~unara. drugi broj (y) ozna~ava podverziju. Revizija ozna~ava korake koji nastaju naj~e{}e otklanjanjem uo~enih bugova u teku}oj verziji. po shemi x.20. a neparne nestabilne verzije (ili preciznije. Podverzije ozna~avaju bitna unapre|enja unutar iste glavne verzije.4.1. Caldera OpenLinux je namijenjen prije svega komercijalnoj upotrebi. potrebno je da protekne neko vrijeme u toku kojega }e sistem biti podvrgnut testovima primjene na razli~itim hardverskim konfiguracijama i u raznim re`imima rada.

org.com. Od desktop okru`enja sadr`i KDE i GNOME. kao {to je Novell NetWare Client. Jedna od novijih distribucija. kao i niz komercijalnih programskih paketa.linuxmandrake. Vi{e informacija mo`ete saznati na www. . Naglasak je na kompatibilnosti sa POSIX-om. AdabasD baza podataka. i jedna sa najve}im porastom u svijetu.org. prvenstveno namijenjena onima koji `ele eksperimentirati sa Linuxom prije nego {to ga instaliraju na kompjuter. Partition Magic.knoppix. Vi{e informacija na www. Jedna od prvih distribucija Linuxa koja je u potpunosti nekomercijalni proizvod kojega odr`ava volonterska mre`a programera. odnedavno u vlasni{tvu Novella. Jedna od distribucija u usponu.com. Originalna njema~ka distribucija. Sadr`i podr{ku za komercijalni softver. Dodatne informacije mo`ete potra`iti na www.188 Verzije Unixa UNIX I OTVORENE PLATFORME SuSE Debian Mandrake Knoppix Calderinu tehni~ku podr{ku i sadr`e komercijalni softver.com. Odlikuje je jednostavnost u instalaciji i kori{tenju i prilago|enost prosje~nom korisniku.calderasystems. Star Office i drugi. Vi{e informacija mo`ete na}i na adresi www. a odr`ava i poslovnu saradnju sa firmama Sun i Corel. U cijelosti se pokre}e sa CD-ROM-a. Ne{to vi{e mo`ete na}i na www. sa dosta istih karakteristika kao i kod distribucije RedHata.debian.suse.

root) direktoriju. Svaki program u Unixu ima svoj teku}i direktorij. onda je naziv datoteke potrebno uokviriti znacima navoda. u principu ovisi od toga kako operativni sistem i korisnici organiziraju svoje podatke. kako kod naredbi. 1 2 Unix koristi znak '/' za razliku od Windowsa u kome se koristi znak obrnute kose crte '\'. korisni~ki programi i sami korisnici organiziraju podatke sa kojima rade. iz njih drugi itd. . ali u razli~itim direktorijima. Datoteke u razli~itim direktorijima. [to se ti~e davanja imena datotekama. bez obzira da li imaju isto ili razli~ito ime. Iz root direktorija se granaju drugi direktoriji. Radi prenosivosti datoteka sa sistema na sistem. Datoteku bismo mogli definirati kao imenovani skup podataka. Ina~e. path) koja mo`e biti apsolutna ili relativna. koji se ozna~ava znakom kose crte ‘/’1. Ta hijerarhijska organizacija se predstavlja stablom direktorija koje po~inje u takozvanom korijenskom (eng. tako da. operativni sistem smatra fizi~ki razli~itim2. poput datoteka. Kao {to smo ranije rekli. koristimo stazu (eng. na ra~unarskom sistemu mo`e se nalaziti proizvoljan broj datoteka sa istim imenom. u principu ono zavisi i od na~ina na koji operativni sistem.. Izuzetak su tzv. Unix je dizajniran tako da korisniku pru`i hijerarhijski organiziran sistem datoteka. Kako }e stablo direktorija biti organizirano u konkretnom slu~aju. zadnje promjene i zadnjeg pristupa o kojima }e biti rije~i ne{to kasnije. ve} i direktorij u kome se nalazi. sve do prakti~no proizvoljne dubine. podrazumijeva}e se datoteka u teku}em direktoriju. tako i kod naziva datoteka. STAZE Da bismo potpuno odredili datoteku sa lokacijom na kojoj se ona nalazi u Unixovom hijerarhijski organiziranom sistemu. o kojima }e više rije~i biti kasnije. moramo navesti ne samo njeno ime. datoteka ima i niz drugih atributa. pri davanju imena predla`e se izbjegavanje znakova koji ne pripadaju engleskom alfabetu. Pored imena.UNIX I OTVORENE PLATFORME Upravljanje datotekama 189 4. Direktoriji. Da bismo u potpunosti odredili datoteku. Upravljanje datotekama Datoteke su osnovne jednice upravljanja podacima na sistemu Unix. Sistemi Unix u principu prave razliku izme|u malih i velikih slova. {to treba imati na umu. imaju ime i druge atribute.3. simboli~ki i tvrdi linkovi. Ako se u imenu datoteke koriste razmaci ({to se iz istih razloga ne preporu~uje). ako za neku operaciju na datoteci navedemo samo ime datoteke. poput datuma i vremena kreiranja.

Korisni~ke datoteke korisnik mo`e organizirati kako `eli. ve} od teku}eg direktorija. Ponekad se kod relativnih staza uka`e potreba da se ode jedan nivo iznad. Ili. staza /etc/passwd odnosi se na sistemsku datoteku sa podacima o korisnicima u direktoriju “etc” u koji se dolazi direktno iz korijenskog direktorija. Tada relativna staza slika. pa u direktorij “joe”. Pretpostavimo da je teku}i direktorij /home/joe.’3 (dvije ta~ke) koji ozna~ava direktorij iznad i 3 Navodnike '' ovdje koristimo da bismo izbjegli miješanje sa znakovima interpunkcije. npr. home). po~etni direktorij korisnika joe. Na sistemima Unix korisnik dobija vlastiti poddirektorij ~ije je ime jednako korisni~kom imenu. Prepoznajemo ih po tome {to ne po~inju znakom ‘/’ ili ‘~’. da damo druge primjere. Tako..190 Upravljanje datotekama UNIX I OTVORENE PLATFORME Apsolutna staza po~inje od korijenskog direktorija. Tako staza ~/Documents/pismo ozna~ava datoteku “pismo” u direktoriju “Documents” unutar korisnikovog po~etnog direktorija. Znak “tilda” mo`emo iskoristiti i da bismo ukazali na po~etni direktorij nekog drugog korisnika.jpeg pokazuje na sliku u po~etnom direktoriju korisnika “mama”. ne po~inju od korijenskog direktorija sistema datoteka.jpeg ima isto zna~enje kao /home/joe/slika. Relativne staze. Tako je /home/joe “doma}i” (eng. a Documents/pismo kao /home/joe/Documents/pismo. korisnik mo`e skra}eno ozna~iti dio koji se odnosi na po~etni direktorij sa valovitom crticom (znak “tilda”). tako da se njihova imena i lokacije ne mogu mijenjati – kao u slu~aju pomenute datoteke /etc/passwd. staza /home/joe/Documents/pismo ozna~ava datoteku sa nazivom “pismo” koji se nalazi u direktoriju “Documents” do koga se dolazi prelaskom iz korijenskog direktorija u direktorij “home”. Elementi staze se me|usobno odvajaju kosom crtom. a lociran je u /home. Korisnik sistema Unix u principu ne mora znati gdje se nalazi njegov po~etni direktorij. a staza /vmlinuz na sistemsku datoteku “vmlinuz” koja se nalazi u korijenskom direktoriju. Kod upisivanja apsolutne staze neke datoteke. staza ~/mama/slika.jpeg. Neke datoteke (i direktorije) koristi sam operativni sistem. i sadr`i nazive svih direktorija kojima se mora pro}i od korijenskog direktorija do direktorija u kojem se nalazi datoteka. te samog imena datoteke. Za to Unix rezervira prividni direktorij sa oznakom ‘. Naprimjer. Navodnici nisu dio staza i naredbi u Unixu. . niti od po~etnog direktorija korisnika. za razliku od apsolutnih. ili jednostavnije.

jpeg. 4 5 6 I na jedne i na druge nazive odnose se ista ograni~enja u pogledu du`ine i dopuštenih znakova. Unix prikazuje i direktorij ./Pictures/fido. datoteke ~ija se imena zavr{avaju sa . a ne na datoteku. staza “. Oznake u uglastim zagradama predstavljaju opcije koje se mogu. ve} na direktorije. (jedna ta~ka) koji ozna~ava teku}i direktorij. ako `elimo obaviti neku operaciju nad stazom zadatom kao ~/Documents/pismo/. a “.1 navedene su neke od naj~e{}ih naredbi u Unixu za rad sa datotekama6. ali i ne moraju navesti. Pri unosu naredbi. Naredbe upisujemo u teku}i redak i njihovo izvr{enje pokre}emo pritiskom na tipku Enter. Pored direktorija “. kao i drugih naredbi u Unixu je da se one unesu preko tastature bilo na fizi~kom terminalu ili u terminal prozoru grafi~kog okru`enja kao {to je X Windows.1.exe. one sa zavr{etkom . {to se obi~no naziva ekstenzijom ili nastavkom. odnosno Backspace. . Zbog toga ponekad mo`e biti te{ko zaklju~iti da li se staza odnosi na datoteku ili na direktorij.. npr. kod kojih }emo izvršne programe prepoznati po nastavku . Izvr{ne verzije programa na Unixu obi~no se pohranjuju u datoteke bez ekstenzije5. ipak je uvrije`ena praksa da se na vrstu ili smisao podataka u datoteci na neki na~in uka`e i kroz njen naziv../. Tako.doc su dokument ra|en u nekom tekst procesoru itd. koja zavise od karakteristika korištenog sistema datoteka. Ovo je razli~ito od Windowsa.jpeg” kao /home/mama/ slika.jpeg” ima isto zna~enje kao i /home/joe/Pictures/fido. Uobi~ajen na~in za zadavanje ovih.jpeg.. NAREDBE U UNIXU ZA RAD SA DATOTEK AMA U tabeli 4..UNIX I OTVORENE PLATFORME Upravljanje datotekama 191 pojavljuje se u svakom direktoriju osim u korijenskom (jer iznad korijenskog direktorija nema ni{ta). tako {to se na njegov kraj dodaju ta~ka i kratka slovna oznaka tipa.txt obi~no sadr`e tekstualnu informaciju. mo`emo se na uobi~ajeni na~in koristiti strelicama i tipkama Del. Unix }e javiti gre{ku ukoliko taj direktorij ne postoji ili ako se staza u stvari odnosi na datoteku “pismo”.”. Da bismo naglasili da se neka staza koju zadajemo odnosi na direktorij. Iako sam operativni sistem ne name}e nikakve razlike u nazivima datoteka i direktorija4. Tako. na kraj staze mo`emo dodati kosu crtu. tako i direktoriji imaju svoje staze. staze /etc i ~/Documents se ne odnose na datoteke./mama/slika. kao {to se vidi na slici 4. Naprimjer. Kao i datoteke. Ako nam je teku}i direktorij /home/joe/Documents.

vrlo je vjerovatno da }emo na ekranu imati hrpu besmislenih znakova. cat datoteka less datoteka Opis Promjena teku}eg direktorija Prikaz teku}eg direktorija Pravljenje novog direktorija Brisanje postoje}eg direktorija Prikaz liste datoteka Promjena prava pristupa Premje{tanje datoteka i direktorija Kopiranje datoteka i direktorija Brisanje datoteka i direktorija Prikaz sadr`aja tekstualne datoteke Tabela 4. Naravno.192 Upravljanje datotekama UNIX I OTVORENE PLATFORME Slika 4. ve} binarnog sadr`aja..1: xterm: terminal prozor pod X Windowsima Naredba cd [dir] Pwd mkdir novi-dir rmdir dir ls [-lhgFC.1: Naj~e{}e naredbe u Unixu za rad sa datotekama Pregled sadr`aja datoteke Ako `elimo pregledati sadr`aj tekstualne datoteke. ako datoteka nije tekstualna.] [staza] chmod [-R] prava datoteka. na raspolaganju nam je naredba cat koja }e njen sadr`aj prikazati na ekranu. mv {ta gdje cp [-R] {ta gdje rm [-R] datoteka... ....

ova naredba }e nas vratiti u po~etni korisni~ki direktorij.txt prst. Ako `elimo oti}i u direktorij iznad.. koji }e obrisati ba{ sve (uklju~uju}i i eventualne poddirektorije) – ali vodite ra~una da na ve}ini verzija Unixa posljedice ove komande ne mogu biti poni{tene: brisanje je trajno i nepovratno! Pregled sadr`aja direktorija dobija se naredbom ls. Na po~etku listinga ispisana je ukupna veli~ina svih datoteka u direktoriju7.txt Unix-datoteke. Rad sa direktorijima Prelazak u drugi direktorij. posti`e se naredbom cd. trebamo pritisnuti tipku Q. Bez zadatih argumenata. Ako `elimo dobiti dodatne informacije o datotekama. tu }e nam informaciju ispisati naredba pwd.lyx~ Slika 4. mo`emo iskoristiti mnogobrojne opcije ove naredbe. Da bismo iza{li iz pregleda datoteke sa less. Ako se izostavi naziv direktorija.lyx Dio 2’b. kao u ~esto kori{tenoj formi ls -lhF koja daje izlaz sa slike 4. Direktorij se mo`e obrisati naredbom rmdir.tex d2.’. Za pregled du`ih datoteka mo`emo koristiti naredbu less. relativna ili apsolutna staza direktorija koji se treba kreirati. Home i End. koji time postaje teku}i. .lyx~ Unix-datoteke2.txt dcb. jer se prostor datotekama na disku ne dodjeljuje "knap". 7 Ovo treba uzeti sa rezervom iz dva razloga.lyx strukt. Direktorij koji nije prazan se mo`e obrisati naredbom rm -R.txt Unix-datoteke.pdb Dio 2. koji predstavlja jednostavno spisak datoteka u direktoriju.txt dop2-1.3.lyx Dio2-2. Naredba ls tipi~no daje izlaz kao na slici 4. zauze}e fizi~kog prostora na disku mo`e biti ve}e.tex strukt. Prvo. koja nam omogu}ava da se kroz datoteku kre}emo strelicama ili tipkama PgUp.html strukt. Ako smo zaboravili u kome se direktoriju nalazimo (koji direktorij je teku}i).postfix dcb.UNIX I OTVORENE PLATFORME Upravljanje datotekama 193 Naredba cat mo`e biti nezgodna za kori{tenje ako je tekstualna datoteka du`a nego {to mo`e stati na ekran. ova naredba daje pregled teku}eg direktorija. idragan@linux:~/Documents/efsa/prirucnik> ls Dio 2’a.txt Unix-datoteke. a drugo.2: Primjer izlaza naredbe ls Opcija -l nala`e naredbi ls da umjesto spiska datoteka u vi{e stubaca poka`e detaljne informacije sa pojedinom linijom za svaki element direktorija. Novi direktoriji se kreiraju komandom mkdir ~iji je argument naziv.2. ali treba voditi ra~una da ova naredba vra}a gre{ku ako direktorij nije potpuno prazan. PgDn. u prikazanoj veli~ini ne u~estvuju poddirektoriji.tex Dio2-2.prefix dio2-1.pdb Unix-datoteke2. to mo`emo uraditi sa ‘cd .txt Unix-datoteke2.

1K 2004-03-10 20:43 Dio2-2. pri ~emu bilo koje od ovih slova mo`e biti zamijenjeno crticom (znak za minus).5K 2004-03-15 22:14 Unix-datoteke2. prvi znak je crtica.txt -rw-r—r— 1 idragan users 12K 2004-03-15 21:15 Unix-datoteke. Da bismo razumjeli prava pristupa.txt -rw-r—r— 1 idragan users 15 2004-03-15 22:12 dcb.txt -rwxr-xr-x 1 idragan users 4. a slovo x pravo izvr{avanja programa koji je kodiran u datoteci (naravno.tex drwxr-xr-x 2 idragan users 4. pogledajmo prvo. a kod direktorija d. Zatim slijede tri grupe po tri znaka koje predstavljaju prava pristupa datoteci u tzv. . Prva grupa od tri slova u notaciji u-g-o8 odnosi se na prava korisnika kome datoteka pripada.194 Upravljanje datotekama UNIX I OTVORENE PLATFORME idragan@linux:~/Documents/efsa/prirucnik> ls -lhF total 268K -rwxr-xr-x 1 idragan users 4.tex -rw-r—r— 1 idragan users 17K 2004-03-15 22:32 Unix-datoteke2. Ta polja definiraju korisnika i grupu kojima datoteka pripada.txt -rw-r—r— 1 idragan users 4.txt Slika 4.0K 2004-03-16 09:14 analiza/ -rw-r—r— 1 idragan users 4. user-group-others.3K 2004-03-10 11:55 Dio2-2.lyx -rw-r—r— 1 idragan users 17K 2004-03-15 22:23 Unix-datoteke2. Ostali posebni tipovi datoteka imaju svoje slovne oznake na prvom mjestu. tre}e i ~etvrto polje u redu.lyx~ -rw-r—r— 1 idragan users 8.pdb* -rw-r—r— 1 idragan users 9.0K 2004-03-09 14:21 dop2-1.txt* -rw-r—r— 1 idragan users 4. Slovo r ozna~ava pravo ~itanja datoteke.0K 2004-03-09 14:17 Dio 2. ako njen sadr`aj zaista 8 eng.prefix -rw-r—r— 1 idragan users 8. slovo w ozna~ava pravo pisanja.lyx -rwxr-xr-x 1 idragan users 8.txt -rwxr-xr-x 1 idragan users 170 2004-03-09 14:17 Dio 2’b.1K 2004-03-10 20:44 d2. Kod regularnih datoteka. u-g-o formatu.pdb -rw-r—r— 1 idragan users 4.3: Primjer izlaza ls -lhF naredbe Prava pristupa Prvi element u liniji predstavlja atribute datoteke – njen tip i prava pristupa.9K 2004-03-16 09:13 Unix-datoteke.0K 2004-03-09 14:17 Dio 2’a.4K 2004-03-15 20:49 Unix-datoteke.2K 2004-03-09 14:22 dio2-1. mijenjanja i brisanja datoteke. Troslovna oznaka prava je oblika rwx.postfix -rw-r—r— 1 idragan users 165 2004-03-15 22:14 dcb. koja ozna~ava odsustvo pripadaju}eg prava.

UNIX I OTVORENE PLATFORME Upravljanje datotekama 195 predstavlja program kojega sistem Unix mo`e izvr{iti). niko nema pravo da datoteku izvr{i. Iza imena datoteka koje se mogu izvr{iti.2. To zna~i da korisnik kome datoteka pripada mo`e da je ~ita i pi{e. Naprimjer.3 datoteka d2.txt nepristupa~nom za sve druge korisnike sistema (prava pristupa postaju rw. kao {to je prikazano na tabeli 4. Na slici 4. sa ‘chmod 600 d2. a 640 sa rw-r...3 za direktorij analiza. prava grupe su u pravilu ista ili manja od prava korisnika. Tako je pravo pristupa 755 ekvivalentno sa rwx-r-xr-x.. opcija -F naredbe ls stavlja zvjezdicu. svakoj troslovnoj oznaci pridru`uje se jedna cifra od 0 do 7..3 predstavlja veli~inu datoteke u bajtima. ali ne i da je mijenjaju ili obri{u). s time da x. Cifra 0 1 2 3 Slovna oznaka ——x -w-wx Cifra 4 5 6 7 Slovna oznaka r— r-x rwrwx Tabela 4. Da vidimo jedan primjer. tako da je svuda gdje bi moglo do}i slovo x stavljen znak minus. a tre}a troslovna grupa prava svih drugih korisnika. koja se dobija tako {to se sabere 4 za r. megabajtima ili gigabajtima (oznake M i G). dok svi ostali korisnici (uklju~uju}i i korisnike iz grupe kojoj datoteka pripada) mogu samo da je ~itaju. ispred imena. .txt ima prava pristupa obilje`ena sa rwr—r—. Druga troslovna grupa predstavlja prava ostalih korisnika u grupi kojoj pripada datoteka..txt’ u~init }emo datoteku d2. Na sistemima Unix je uobi~ajeno predstavljanje prava pristupa oktalnim brojevima.2: Oktalni i troslovni zapisi prava pristupa Pravo pristupa datotekama koje nam pripadaju mo`emo promijeniti naredbom chmod. 2 za w i 1 za x. Prava pristupa za direktorije se obilje`avaju analogno. Naime. Opcija -h naredbe ls ovaj podatak prikazuje u ~itljivom obliku gdje se kod ve}ih datoteka veli~ina predstavlja u kilobajtima (oznaka K). S obzirom da je rije~ o tekstualnoj datoteci koja ne sadr`i neki izvr{ni program. umjesto prava izvr{enja koje nema smisla za direktorije..-. [esti podatak u redu.. Iako Unix to ne name}e kao obavezu.. a prava svih drugih korisnika ista ili manja od prava grupe. ozna~ava pravo korisnika da koristi taj direktorij kao svoj teku}i i da pregleda njegov sadr`aj. Peti podatak u svakom redu sa slike 4.-). kao {to mo`emo vidjeti na slici 4. a iza direktorija kosu crtu. predstavlja datum i vrijeme kreiranja datoteke.

196 Upravljanje datotekama UNIX I OTVORENE PLATFORME Uz sve navedeno.txt dio2. korisnik root je jedini koji mo`e promijeniti korisnika ili grupu kojima datoteka pripada. d-n ciljni-dir’. Ujedno. prakti~no smo datoteku d2.. na kraju. kojega }e sistem prije izvr{avanja naredbe mv zamijeniti nizom imena datoteka koje mu odgovaraju. pri ~emu se mo`e promijeniti njihovo ime. a u sebi sadr`e znak minus iza koga slijedi niz koji nije prazan i iza njega. Na ovom mjestu }emo re}i nekoliko rije~i o zgodnom mehanizmu Unixa koji se zove globbing. pretpostavimo da sve datoteke sa ekstenzijom . nastavak . koja. Manipulacije datotekama i direktorijima Datoteke i direktoriji se mogu premje{tati na drugo mjesto.txt. koja predstavlja uzorak za pretra`ivanje.txt preimenovali u dio2. Umjesto nabrajanja svih datoteka sa nastavkom . Drugi poseban simbol je upitnik. Krajnji efekt je isti kao i da smo upisali sve nazive ru~no. Naime. Tako bi ‘cp -R analiza analiza2’ napravila kopiju sadr`aja direktorija analiza pod nazivom analiza2. Kopiranje datoteka se vr{i naredbom cp. Naprimjer.txt.txt. U ovom obliku se vi{e datoteka ili direktorija premje{taju u ciljni direktorij pod istim imenima.txt `elimo premjestiti u direktorij analiza.txt’. Stoga postupajte pa`ljivo sa naredbama tipa ‘rm -R *’ i sli~nim. za razliku od mv uvijek pravi fizi~ku kopiju originalnih podataka. Brisanje datoteka se posti`e naredbom rm iza koje slijedi jedan ili vi{e argumenata. Ova naredba }e odbiti brisanje direktorija ako nije navedena pomenuta opcija -R. a nekada ni izvodljivo ako se radi o stotinama datoteka. Jedan na~in bio bi da iza naredbe mv ukucamo imena svih datoteka. za koju se od korisnika ne tra`i nikakva potvrda. Zvjezdica zamjenjuje proizvoljan niz znakova u imenu. imajmo na umu da prava pristupa ne va`e za administratora (ili superkorisnika. potrebno je uklju~iti opciju -R. Prvi oblik kori{tenja ove naredbe: ‘mv datoteka-ili-dir-1 datoteka-ili-dir-2’ premje{ta prvi argument na mjesto i pod ime opisano drugim argumentom. a da bismo naglasili da se radi o ovom drugom slu~aju upotrebe. koji zamjenjuje jedan znak.txt zamjenjuje sva imena koja po~inju sa ‘d’.txt. Jo{ jednom napominjemo da je na najve}em broju sistema Unix brisanje podataka nepovratna operacija. uzorak d*-? *. mo`emo staviti oznaku *. Uzorak * zamjenjuje sve datoteke. na kraj naziva ciljnog direktorija stavljamo kosu crtu.. Ako `elimo kopirati direktorije sa njihovim cjelokupnim sadr`ajem. a ima analogne slu~ajeve upotrebe. {to naj~e{}e nije prakti~no. Poseban slu~aj kori{tenja ovog oblika naredbe je promjena imena datoteke ili direktorija – ako izvr{imo ‘mv d2. kako se jo{ ~esto naziva) koji na sistemima Unix ima korisni~ko ime root. Drugi oblik je ne{to slo`eniji i ima izgled ‘mv d-1 d-2 . . koji mo`e biti prazan. i to naredbom mv. Da bismo premjestili samo jednu datoteku u ciljni direktorij pod istim imenom.

dot . character) i blok ure|aje.h Opis Neformatirani ~isti tekst HTML sadr`aj Web stranica Slike u JPEG formatu Dokument ra|en u MS Wordu Izvr{ni program Izvorni kod programa u jeziku C Tabela 4. Zadatak je programa da interpretiraju sadr`aj datoteke na ispravan na~in. Naredba file za zadanu datoteku. Unix koristi i niz specijalnih tipova datoteka.jpeg . Znakovni ure|aji se 9 Svi MIME tipovi imaju oblik glavni-tip/podtip.jpg. koji je samo jedan od upu}uju}ih elemenata. na Unixu je na raspolaganju niz mehanizama pored nastavka imena. . ali i “zavirivanja” u sadr`aj datoteke daje format sadr`aja datoteke skra}eno nazvan Multipurpose Internet Mail Extensions (MIME). svaka datoteka je prosto niz bajtova. Rije~ je jednostavno o tome da se koncept datoteke nalazi toliko duboko u srcu Unixa da su ga kreatori ovog operativnog sistema preuzeli i za mno{tvo stvari koje se direktno ne odnose na zapisivanje i pristup ure|enim skupovima podataka na memorijskim medijima kakav je hard disk. Mime tip text/plain text/html image/jpeg application/msword application/x-executable text/x-c Ekstenzije .UNIX I OTVORENE PLATFORME Upravljanje datotekama 197 MIME TIPOVI SADR@AJA DATOTEK A Ako trebate utvrditi koju vrstu podataka neka datoteka sadr`i. Sa stanovi{ta Unixa kao operativnog sistema. Tabela 4. . . Znakovni i blok ure|aji Prve dvije kategorije specijalnih datoteka odnose se na ure|aje priklju~ene na ra~unarski sistem. koji se opet dijele na znakovne (eng.htm. ali ih ne treba mije{ati sa stazama i direktorijima. .c.3 prikazuje neke naj~e{}e kori{tene MIME tipove i pripadaju}e ekstenzije9.3: MIME tipovi sadr`aja datoteka SPECIJALNE DATOTEKE Pored regularnih datoteka.txt .doc. na osnovu nastavka imena. Ove tipove datoteka ne treba mije{ati sa ranije definiranim MIME tipovima sadr`aja datoteka. koje predstavljaju skupove podataka fizi~ki zapisane na nekom memorijskom mediju kao {to je tvrdi disk. .html .

/dev/dvd ili /dev/cdwriter. /dev/hda2 itd. Dva mehanizma kojima se to posti`e nazivaju se ~vrstim i simboli~kim linkovima. me|u znakovne ure|aje se ubrajaju i ure|aji koji se spajaju pomo}u infracrvenog. sam operativni sistem ne memorira ono {to se preko komunikacionog kanala upi{e i pro~ita. znakovni ure|aji se ~itaju i pi{u znak po znak. Za svaki znakovni ure|aj Unix kreira specijalnu datoteku u direktoriju /dev. preko koga datoteci pristupamo po imenu. Atributi znakovnih ure|aja po~inju sa slovom “c”. drugom printeru priklju~enom na USB /dev/lpUSB1. drugi /dev/ttyS1 itd. Tipi~ni znakovni ure|aji su terminali i modemi priklju~eni na serijske linije. za razliku od znakovnih ure|aja. sistem u zadanom direktoriju kreira prvi ~vrsti link.3. On ozna~ava koliko ~vrstih linkova . a ne pojedina~nim znakovima. Upisivanje u znakovni ure|aj u praksi zna~i slanje znakova preko komunikacionog kanala. Particije na hard disku ugra|enom u PC na kojem se izvr{ava Unix imaju tipi~no pridru`ene datoteke /dev/hda1. ~iji su parametri postoje}e i novo ime. /dev/sdb1 itd. koji smo u obja{njavanju komande ls do sada presko~ili. ne postoji “originalni” i “dodati” link. U principu. Drugi na~in da se ovo ka`e je da se vi{e od jedne datoteke mo`e odnositi na iste fizi~ke podatke na disku. Blok ure|aji. ravnopravni – drugim rije~ima. Svi ~vrsti linkovi koji su kreirani nad istim podacima su. Ovdje }emo objasniti zna~enje broja koji se pojavljuje odmah iza atributa datoteke na slici 4. Atributi specijalnih datoteka za blok ure|aje po~inju sa znakom “b”. Simboli~ki i ~vrsti linkovi Specifi~nost Unixovog sistema datoteka je da podaci koji su sadr`ani u datoteci mogu imati vi{e imena.. Sistemi Unix prepoznaju ve}inu popularnih flash USB memorija i predstavljaju ih kao SCSI diskove. U novije vrijeme. Tipi~ni predstavnici blok ure|aja su tvrdi diskovi i drugi memorijski mediji koji su i ina~e organizirani po blokovima. ^vrsti linkovi su me|usobno potpuno ravnopravni. Tako. Kao {to im ime govori. ili pak {tampa~i priklju~eni na paralelni interfejs.198 Upravljanje datotekama UNIX I OTVORENE PLATFORME pona{aju kao komunikacioni kanali. obavljaju ~itanje i pisanje podataka u paketima ili blokovima. CD i DVD ure|aji se mogu naj~e{}e prona}i pod /dev/cdrom. teletype). sa stanovi{ta sistema. ure|aju PDA koji se priklju~uje na USB tipi~no /dev/ttyUSB1 itd. npr. a ~itanje se svodi na ~ekanje da preko toga kanala pristigne niz znakova koji se vra}aju kao pro~itani tekst. Druge ~vrste linkove nad istim podacima mo`emo kreirati u bilo kome direktoriju i pod bilo kojim imenom na istom disku komandom ln. Kada tek kreiramo datoteku. Specijalna datoteka pridru`ena printeru priklju~enom na prvi paralelni port je obi~no /dev/lp0. prvi serijski ure|aj ima oznaku /dev/ttyS0. USB ili FireWire interfejsa. Oznaka tty u imenu koristi se kao posljedica ~injenice da su prilikom nastanka Unixa najra{ireniji znakovni ure|aji bili teleprinteri (eng. a SCSI diskovi kao /dev/sda1.

txt d3. koji predstavlja sinonim za njega.txt.” u direktoriju x1 kojega operativni sistem automatski kreira za svaki novi direktorij i koji se odnosi na direktorij iznad.txt’. U suprotnom. idragan@linux:~/Documents/efsa/prirucnik> ln -s d2. Nedostatak simboli~kih linkova je taj da ako promijenimo ime datoteke ili direktorija na kojega se simboli~ki link odnosi.txt koji se odnosi na istu datoteku kao i d1.”. po{to operativni sistem ~vrste linkove tretira jednako. Razlog je taj {to Unix.. ve} kao dvije potpune kopije sadr`aja datoteke d1.4 vidimo detaljne podatke o datotekama d2.txt’ napravimo novi ~vrsti link d3. Kao ni ~vrsti.txt. kopiranje }e proizvesti samo jednu fizi~ku kopiju datoteke d2. u svakom direktoriju kreira prividni direktorij “. bri{u naredbom rm.-r. .txt lrwxrwxrwx 1 idragan users 6 2004-03-18 14:22 d3.txt nakon odgovaraju}e naredbe za kreiranje linkova. ako kreiramo simboli~ki link sa ‘ln -s d2. Me|utim. Za regularne datoteke taj broj je naj~e{}e jedinica. simboli~ki linkovi ne zauzimaju prostor na disku. ve} i na druge simboli~ke linkove. da sa ‘ln d2.txt -> d2.UNIX I OTVORENE PLATFORME Upravljanje datotekama 199 postoji nad istim podacima. npr. poput ~vrstih. Uzmimo. Simboli~ki linkovi su drugi i ne{to fleksibilniji mehanizam kojim mo`emo iste podatke u~initi pristupa~nim na vi{e mjesta u sistemu datoteka. ali ne kao linkovi. Prema tome. Ako bismo u direktoriju analiza napravili novi direktorij x1. poku{aj pristupa preko simboli~kog linka vra}a gre{ku.txt idragan@linux:~/Documents/efsa/prirucnik> ls -lhF d*.txt i kopiju simboli~kog linka.txt i d3.txt Slika 4. Unix ne dopu{ta da korisnik pravi ~vrste linkove na direktorije. a osim toga korisni~ki programi mogu prepoznati simboli~ki link i tako izbje}i dupliciranje podataka. onda bi broj ~vrstih linkova direktorija analiza porastao na tri zbog linka “. kako smo ve} rekli. ve} samo na datoteke. Ako obri{emo datoteku naredbom rm.txt d3. Simboli~ki linkovi se. Na slici 4. {to zna~i da se datoteka ne pojavljuje pod vi{e od jednog imena.1 idragan users 4.4: Primjer rada sa linkovima Simboli~ki linkovi se mogu odnositi ne samo na datoteke i direktorije (ili njihove ~vrste linkove). Simboli~ki linkovi imaju prednost da se mogu odnositi na direktorije i podatke na drugom disku ili memorijskom mediju.txt’. sa ‘mv d2. S druge strane.txt -rw-r.txt d3. desi}e se da u ciljnom direktoriju budu kreirane nove datoteke. postoje dva ~vrsta linka na direktorij. vidje}emo da je kod direktorija analiza ova vrijednost dva. ako pogledamo bolje. podaci }e biti obrisani sa diska samo ako je to bio zadnji preostali ~vrsti link na podatke. Ako `elimo iskopirati podatke iz teku}eg direktorija sa cp.1K 2004-03-18 12:54 d2.. na primjer. bri{e se samo link.txt x. ve} samo u strukturi direktorija.

mount). disketa ili flash memorija. Windowsa. U `argonu se ta operacija naziva montiranje (eng. Da bismo razumjeli za{to Unix zahtijeva montiranje i demontiranje sistema datoteka. kao {to je prikazano na slici 4. Ako CD-ROM kojem odgovara ure|aj /dev/cdrom montiramo na lokaciju /media/cdrom.cnt Desktop Stalni Autorun. npr. posjeduje svoj glavni direktorij iz koga se dalje grana njegovo stablo direktorija. Svaki memorijski medij. “F:” i dalje. To montiranje vr{imo naredbom mount. potrebno je montirati glavni direktorij s memorijskog medija na neko mjesto u hijerarhijskom sistemu datoteka. kao {to je CD-ROM. ure|aj /dev/cdrom montiran je na poziciju /media/cdrom. U Unixovom hijerarhijskom sistemu datoteka.5: Montiranje (mount) medija CD-ROM Kao {to na toj slici mo`emo vidjeti. O tome gdje se {ta treba montirati brigu vodi sistem. a disketa (ure|aj /dev/fd0) na lokaciju /media/floppy itd. unmount). s druge strane. idragan@linux:~> mount /dev/cdrom idragan@linux:~> ls /media/cdrom Aplikacije BugCD. Svaki red datoteke /etc/fstab odgovara jednom paru ure|aja i lokacije za monta`u. CD-ROM (ure|aj /dev/cdrom) na direktorij /media/cdrom. kod kojih se kod pristupa podacima treba navesti na kome ure|aju se nalaze. sa “/” i koji naj~e{}e odgovara glavnom direktoriju particije diska na kome je sistem instaliran. ovisno o broju ugra|enih diskova. prisjetimo se da ovaj operativni sistem koristi apstrakciju hijerarhijskog sistema datoteka. “E:”. dok ostali ure|aji dobijaju oznake “D:”.hlp Multimedija Zabava Slika 4. disketa oznaku “A:”. Da bi podaci na tom mediju postali vidljivi. potrebno je da se sadr`aj toga memorijskoga medija pojavi negdje u Unixovom hijerarhijskom sistemu datoteka. Tako u Windowsima glavni disk (na kome je operativni sistem i ve}ina podataka i programa) ima oznaku “C:”.6. postoji samo jedan korijenski (eng. a podaci o tome su upisani u datoteci /etc/fstab.exe Internet Utility BugCD BugCD. root) direktorij koji se ozna~ava. za razliku od.200 Upravljanje datotekama UNIX I OTVORENE PLATFORME MONTIRANJE I DEMONTIRANJE SISTEMA DATOTEK A Da bismo na Unixovoj ma{ini pristupili podacima koji su pohranjeni na nekom vanjskom memorijskom ure|aju. broju particija na svakom disku itd. a obrnuta demontiranje (eng. kao {to smo ve} rekli. Tako vidimo da se glavni direktorij particije Linux na hard disku (ure|aj /dev/hda6) montira kao korijenski direktorij sistema datoteka (“/”). me|utim.inf BugCD. onda }e se sve datoteke i podaci sa medija CD-ROM pojaviti u direktoriju /media/cdrom. . ~iji se primjer mo`e vidjeti na slici 4.5. DVD-ROM.

posebno u grafi~kom re`imu rada. ro. hot plugging) i tipi~no ure|aj /dev/ ure|aj dobija lokaciju za montiranje /media/ ure|aj.users. mo`e dovesti do neispravnog upisa podataka. Naviknuti da u Windowsima ~esto ne{to ne radi. nakon {to su mu pristupali11.noauto. .ro. uklanjanje medija “na silu”.sync noauto. ali se demonta`a mora napraviti ru~no.6: Sadr`aj datoteke /etc/fstab Ukoliko se koriste flash memorije ili drugi vanjski ure|aji koji se spajaju preko USB ili FireWire interfejsa. Ako zadamo mount bez parametara. Za flash memorije ure|aj je obi~no /dev/sda110 .user.ro.user. ~esto se neiskusni korisnici zbune kada primijete da pritisak na dugme za izbacivanje CD-ROM-a ili DVD-ROM-a ne reagira na sistemima Unix.. Pojedine verzije sistema Unix mogu koristiti druga~ije nazive. . Po{to operativni sistem vr{i djelomi~nu pohranu podataka sa memorijskog medija u glavnoj memoriji. .UNIX I OTVORENE PLATFORME idragan@linux:~> cat /etc/fstab /dev/hda6 / /dev/hda1 /windows/C /dev/hda2 /windows/D /dev/hda5 swap devpts /dev/pts proc /proc usbdevfs /proc/bus/usb /dev/cdrecorder /media/cdrecorder /dev/cdrom /media/cdrom /dev/fd0 /media/floppy /dev/pda1 /media/pda1 Upravljanje datotekama 201 ext2 ntfs ntfs swap devpts proc usbdevfs auto auto auto auto defaults ro.gid=5 defaults noauto unhide. klik na sli~icu CD-ROM-a automatski vr{i montiranje.. 10 11 Ovdje je rije~ o naj~e{}im shemama imenovanja ure|aja i dodjele lokacija za montiranje. Da bismo izbacili montirani CD-ROM. noauto. Argument naredbe mount mo`e biti bilo naziv ure|aja. sistem ih prepoznaje i dopisuje u /etc/fstab. Razlog za to je taj {to na sistemima Unix. tako da se mogu montirati.users. unhide. Zapravo.exec 11 00 00 00 00 . pri=42 mode=0620. . bilo monta`na ta~ka iz /etc/fstab. manje iskusni korisnici ~ak znaju i restartati ra~unar da bi izvadili CD-ROM.noauto.. disketu.. .. 00 (Neki redovi su skra}eni zbog u{tede prostora) Slika 4.. Ovaj proces automatskog prepoznavanja naziva se vru}e priklju~enje (eng. dobi}emo spisak trenutno montiranih ure|aja. ili otka~ili montiranu flash memoriju potrebno je da izvr{imo demonta`u. . dakle bez demonta`e.

U grafi~kom okru`enju. tipi~no trebamo kliknuti desnim mi{em na sli~icu medija i odabrati opciju Unmount ili Eject. . mo`emo izdati komandu ‘umount ure|aj-ili-ta~kamonta`e’.202 Upravljanje datotekama UNIX I OTVORENE PLATFORME Da bismo demontirali memorijski medij. a kod CD/DVD-ure|aja na raspolaganju nam je i naredba eject koja pored demonta`e otvara vrata i izbacuje medij.

4. kao {to su Macintosheva Aqua. Naime. industrijski dizajn. kao poseban modul koji se pokre}e na ma{inama Unix i koji upravlja prikazom grafike na ekranu i interakcijom korisnika sa sistemom. specifikacija onoga {to sistem treba raditi i kako sa njim trebaju komunicirati sistemski i korisni~ki programi. Tipi~an izgled ekrana u sesiji X-Windows dat je na slici 4. ~ija se teku}a verzija zove X11R6 (jedanaesta verzija.7. grafi~ko okru`enje za operativne sisteme Unix se pojavilo relativno rano – jo{ po~etkom osamdesetih godina – i u to se vrijeme koristilo mahom na grafi~kim radnim stanicama. ve} su pojedini proizvo|a~i kao Sun Microsystems i Silicon Graphics pravili namjenske radne stanice koje su se uglavnom koristile za trodimenzionalno modeliranje. Zapravo. u skladu s tim. te besplatni XFree86 koji se uglavnom koristi u distribucijama Linuxa i FreeBSD-a. ta okru`enja nerijetko uklju~uju ~itavu svitu korisni~kih programa i pomo}nih programa koji zna~ajno pojednostavljuju i olak{avaju kori{tenje ra~unara. Unix ne oskudijeva sa programima u grafi~kom okru`enju koje ne samo da se mo`e mjeriti sa konkurencijom. X-Windows Iako se smatra operativnim sistemom ~ije je dominantno obilje`je rad sa naredbama u komandnoj liniji i. niti definira kako trebaju izgledati prozori na ekranu. Na tr`i{tu se nalazi nekoliko komercijalnih i besplatnih X servera. mi{em i menijima. prije svega.UNIX I OTVORENE PLATFORME X-Windows 203 4. Sunov CDE ili besplatni i otvoreni GNOME. Prakti~no svi noviji sistemi Unix dolaze sa nekom varijantom X-a. . Osim {to upravljaju izgledom i organizacijom radnog prostora. Sistem X ne pru`a neposredno elemente korisni~kog interfejsa (menije). To je zadatak takozvanih Desktop okru`enja koja se naslanjaju na X. simulaciju i sl. prosje~ni personalni ra~unari u to doba nisu bili dovoljno brzi i dovoljno hardverski mo}ni da bi korisnicima ponudili udoban rad sa prozorima. ra~unarsku animaciju. KDE i Windowmaker. sistemom ~ije je kori{tenje slo`enije i manje udobno. Na slici 4. Sam X je. uklju~uju}i one koji dolaze u sklopu operativnih sistema MacOS X i Solaris za ra~unare Macintosh i radne stanice Sun. ikonicama. {esto izdanje).10 vidi se jedan primjer izgleda ekrana u desktop okru`enju Aqua na MacOS X-u. izgledom i pona{anjem prozora. Za potrebe radnih stanica razvijen je sistem X Windows (koji se ~esto naziva i samo X). ve} je u pojedinostima i prevazilazi. vizualizaciju velikih skupova podataka. projektovanje.

10: Sesija u X-Windowsima (MacOS X) .7: Sesija u X-Windowsima (KDE) Slika 4.204 X-Windows UNIX I OTVORENE PLATFORME Slika 4.

Stoga sve tradicionalne naredbe Unixa i dalje ostaju dostupne u tekstualnom modu kori{tenjem virtualnih terminala pod X-om kroz programe xterm. icons). ^esto uslu`ni programi X-a pru`aju korisni~ki interfejs za bazne sistemske naredbe. virtualnih radnih povr{ina. meniji (eng. program xmount omogu}uje korisniku da preko menija. Jedna od karakteristika X-a je da omogu}ava vi{e uporednih sesija. od kojih svaka po~inje prijavom na sistem. menus) i pokaziva~i (eng. ve} da se naslanja na njega. odnosno radnih povr{ina koje imaju istu pozadinu. rvxt ili konsole. te oznake aktivnih programa. npr. 12 Pod pokaziva~em se misli na strelicu ili drugu ekransku oznaku pozicije mi{a. Tako. Osnovni element grafi~kog okru`enja je radna povr{ina ili Desktop.UNIX I OTVORENE PLATFORME X-Windows 205 Kao i u Windowsima. Unutar svake sesije. kao i ostale korisne informacije. To zna~i da se korisnici s jedne platforme mogu vrlo jednostavno sna}i na drugoj. prozora i ikonica memorijskih ure|aja izvr{i monta`u ili demonta`u sistema datoteka tako {to u pozadini poziva naredbu mount sa odgovaraju}im parametrima. U dnu radne povr{ine obi~no se nalazi traka sa po~etnim menijem iz koga se mogu pokretati programi poslagani u kategorije. X mo`e korisniku ponuditi nekoliko virtualnih desktopa. Za razliku od Windowsa. na kome se nalaze sli~ice koje ozna~avaju datoteke. {to zna~i: prozori (eng. sistemske objekte (kao {to je kanta za recikla`u) i programe. pointers)12. . {to zna~i da vi{e korisnika mo`e uporedno raditi sa programima na istoj ma{ini. X je dizajniran tako da ne zamjenjuje dijelove tradicionalnog Unixa. a pru`aju vi{e mjesta i ve}u preglednost u razmje{taju prozora. ikonice (eng. i to uz minimalna prilago|avanja. teku}i datum i vrijeme. grafi~ka okru`enja na osnovu X-a koriste filozofiju koja se ~esto ozna~ava skra}eno sa WIMP. windows).

platforme Linux itd. Brojevi 32 i 64 ozna~avaju veli~inu paketa podataka u bitima koju mikroprocesor mo`e obraditi u jednoj instrukciji. Pojam platforme ^esto se u stru~noj literaturi i u materijalima koji opisuju pojedine informati~ke produkte nailazi na pojam platforme. Ovo vrijedi pod uvjetom da je ma{inski program zapisan u formi koju operativni sistem mo`e prepoznati i koristiti. IA64 ili PowerPC. kao {to su vezna logika.5. . Naime. uklju~uju}i i operativne sisteme. Ili. ali je njihov vlastiti re`im rada dodatno oboga}en novim instrukcijama i ve}om propusnom mo}i16. komunikacija procesora sa grafi~kim podsistemom itd. Symmetric MultiProcessing). mo`emo pro~itati da su njime podr`ane platforme IA32 (ili i386). Pentium Pro. Pod hardverskim platformama podrazumijevamo prije svega vrstu mikroprocesora koji ~ini srce ra~unarskog sistema. Mikroprocesori platforme IA64 mogu izvr{avati ma{inske programe pisane za platformu IA32. Drugim rije~ima. Pentium MMX. interne sabirnice. U opisima nekog softvera na}i }emo da postoje verzije za platforme Windows. sistemske platforme ozna~avaju prije svega operativni sistem pod kojim ra~unar radi. proizvo|a~i kao {to je Intel standardiziraju i druge aspekte ra~unarskog hardvera. Pentium II. Pentium.206 Pojam platforme UNIX I OTVORENE PLATFORME 4. zajedni~ka osobina im je da su me|usobno kompatibilini (ili uklopivi) na nivou ma{inskih instrukcija. Da bi omogu}ili univerzalniju primjenu platformi zasnovanih na svojim procesorima. 486. koje se zbog kori{tenja specifi~nog hardvera ili posebne arhitekture ra~unara smatraju posebnim IA32-SMP (od eng. isti ma{inski program radi na svakoj platformi IA3214. U svim ovim slu~ajevima mo`emo re}i da se pojam platforma odnosi na neophodne hardverske ili sistemske komponente sistema na kojem dati informati~ki produkt mo`e raditi. Platforme IA3213 ~ine prakti~ki preko 99% tr`i{ta PC-a i uklju~uju sve vrste PC-a u koje su ugra|ivani Intelovi mikroprocesori 80386. Sa druge strane. Proizvo|a~ ovih mikroprocesora nije sam Intel. Iako ~ini njen centralni dio. Iako se ti sistemi mogu zna~ajno razlikovati po ostalom ugra|enom hardveru. III i IV. Krajem 2003. godine pojavila se nova platforma IA6415. mikroprocesor nije i jedina odrednica platforme. ve} za to 13 14 15 16 IA32 je skra}enica za Intelovu 32-bitnu arhitekturu. postoje vi{eprocesorske hardverske platforme zasnovane na IA32. korisni~ki programi u pravilu ne pristupaju direktno hardveru. ve} AMD. Naprimjer. kada ~itamo opise nekog sistemskog softvera. platforme Unix.

onda je DBMS (eng. Ako se informacioni sistem zasniva na bazama podataka. I kona~no. Kod umre`enih ra~unara izuzetno va`an dio platforme su protokoli koji predstavljaju skup konvencija i pravila za komunikaciju izme|u ra~unara. Me. Microsoft SQL i druge platforme. Informix. bilo da je rije~ o pojedina~nom ra~unaru ili o mre`i koja ~ini podlogu informacionog sistema. Za svaku od tih platformi.UNIX I OTVORENE PLATFORME Pojam platforme 207 koriste usluge operativnog sistema. MacOS X i dr. 2000. najlogi~niji izbor su protokol TCP/IP. odnosno pokaziva~e na druge hipertekst dokumente. postoje ~itave kolekcije alata i poslovnih aplikacija. Database Management System) koji upravlja podacima tako|er bitan element platforme. kao i za mnoge druge. i format HTML hipertekst dokumenata. HTTP-a i HTML-a mo`emo objediniti pod nazivom Web platforma. . SAP. koje se odnose na softver koji je podloga za rad aplikativnih programa. 98. 17 Rije~ hipertekst ozna~ava vrstu dokumenta koji osim teksta mo`e sadr`ati slike i druge vrste multimedijalnih sadr`aja. kao i formati za razmjenu podataka koji definiraju formu u kojoj se podaci prenose od jednog ra~unara do drugog. Kombinaciju kori{tenja TCP/IP-a. koji je Internet standard. XP i 2003) i Unix (sa varijantama za Linux. Naprimjer. pri ~emu ta forma ne treba biti ovisna o operativnom sistemu. Naprimjer.). vi{eplatformski rad. postoje poslovne aplikacije za Oracle. iako postoje alati za tzv. Me|u naj~e{}im sistemskim platformama za PC-e su Windows (sa varijantama 95. Softver se obi~no pi{e za neku sistemsku platformu. ako umre`eni sistem `eli koristiti hipertekst dokumente17 . protokol HTTP za razmjenu zahtjeva i odgovora na zahtjeve. postoje aplikativne platforme. kao i linkove.

operativni sistemi. pod uvjetom da odgovara specifikaciji19.com). Informacije o ovoj sistemskoj platformi mo`ete na}i na www. odnosno da za to sklopite poseban licencni ugovor.6. na~elo otvorenosti se kr{i ako ste prinu|eni da postanete korisnik nekog alata da biste mogli pristupiti njegovoj dokumentaciji.w3c. baze podataka i mre`ni protokoli i standardni formati podataka jako dobro dokumentirani. knjige pojedinih autora koje se bave nekom platformom naj~e{}e nisu besplatne. Javu je razvio Sun Microsystems (java. kao i za Internet aplikacije. pored autora platforme. Razvojem ove dvije specifikacije upravlja World Wide Web Consortium. . Microsoft je poku{ao proizvesti svoju donekle promijenjenu verziju Jave pod nazivom J++. potrebno je da bude dobro dokumentirana. XML je prakti~no standard za razmjenu podataka izme|u poslovnih aplikacija. a iako se ne pravi po principu koda. Obi~no su svi mikroprocesori.linux. tako da i drugi. odlikuje je jasna specifikacija. da bi jedna platforma mogla biti nazvana otvorenom. Java – Java je programski jezik razvijen za pravljenje aplikacija na najrazli~itijim hardverskim i sistemskim platformama. od prenosnih ure|aja do mainframe servera.org. GNU/Linux – Jedan od najpopularnijih operativnih sistema baziranih na Unixu na personalnim ra~unarima. Me|u najpoznatijim elementima otvorenih platformi nalaze se: HTML i XML – Ovo su dva najra{irenija standarda za razmjenu podataka na Internetu. ako dokumentacija platforme nije slobodno dostupna.208 Otvorenost platformi UNIX I OTVORENE PLATFORME 4. Otvorenost platformi O~ito. Me|utim. 18 19 Naravno. ali je morao odustati od promjene specifikacije i izbaciti vlastiti jezik pod nazivom C#. tako da svaka softverska ku}a koja to `eli mo`e napraviti “svoju” verziju Jave. imaju mogu}nost da je koriste. Javu su kao osnovu svojih poslovnih sistema prihvatile velike korporacije kao {to su IBM i Oracle. da za to u|ete u poseban program za korisnike ili developere.org). skra}eno W3C (za vi{e informacija pogledajte www. Linux ne samo da je u potpunosti dokumentiran. {to zna~i da programer ili korisnik platforme uvidom u odgovaraju}u tehni~ku dokumentaciju mo`e do}i do svih relevantnih informacija u vezi sa njenim kori{tenjem. Naprimjer. ve} je razvijan po principu otvorenog softvera.sun. downloadom sa Interneta) bilo po nekoj minimalnoj razumnoj cijeni koja se odnosi na {tampu i dostavu materijala18. tako da svako mo`e do}i do izvornog koda jezgra sistema. bez obzira da li ste njen korisnik ili ne. Specifikacija i druga dokumentacija otvorenih platformi i njihovih komponenata mora biti dostupna bilo besplatno (npr. onda se ona ni u kom slu~aju ne mo`e nazvati otvorenom.

SAP-DB. koji se ina~e nalazi u srcu SAP-ove mre`e poslovnih aplikacija.mysql. odnosno dinami~ke Web stranice. . u rangu Oraclea i MS SQL-a. MySQL je brzi DBMS koji se danas naj{ire primjenjuje za Web-aplikacije.com). koji se odnedavno distribuira pod nazivom “MaxDB” je mo}an i robustan DBMS za poslovne primjene.UNIX I OTVORENE PLATFORME Otvorenost platformi 209 MySQL i SAP-DB – Ovo su dvije baze podataka koje na principu otvorenog softvera proizvode fime MySQL-AB i SAP u me|usobnoj suradnji (www.

Bez obzira na to {to je besplatan. mora postojati publicirani na~in kako se do izvornog koda mo`e do}i uz minimalnu cijenu njegove distribucije. a ne “slobodno poslu`ivanje”20. Kao i druga licencna prava. Izvedeni softver – Licenca mora dozvoliti modifikacije i pravljenje izvedenog softvera koji se mogu distribuirati pod istim licencnim pravima kao i originalni softver. Izvorni kod programa – Programi moraju uklju~iti izvorni kod i moraju omogu}iti distribuciju izvornog koda kao i kompilirane verzije. . Me|utim. Pristalice pokreta otvorenog softvera rado nagla{avaju da se pojam “sloboda” ovdje koristi u smislu “slobodan govor”. Namjerno zbrkan izvorni kod nije dopu{ten. a mo`e od izvedenog softvera zahtijevati kori{tenje drugog naziva ili oznake verzije.210 Otvoreni softver UNIX I OTVORENE PLATFORME 4. Licenca ne mo`e zahtijevati pla}anje autorskih prava ili druge naknade za takvu prodaju. 20 Free as in "free speech". not in "free beer". Integritet autorovog koda – Licenca mo`e zabraniti distribuciju modificiranog autorovog izvornog koda samo u slu~aju da se njome predvi|a distribucija “zakrpa” na taj kod. Izvorni kod mora biti preferirana forma u kojoj programer mo`e modificirati program. LGPL. Otvoreni softver se ~esto naziva i slobodnim ili besplatnim softverom. a po mogu}nosti besplatnim downloadom preko Interneta. kao ni me|uforme tipa izlaza iz pretkompajlera. otvoreni softver nije ni{ta manje za{ti}en zakonom kao intelektualno vlasni{tvo svojih tvoraca. Otvoreni softver dolazi uz jednu od GPL.7. Otvoreni softver Princip otvorenog sofvera je jedan od novijih revolucioniraju}ih koncepata u softverskoj industriji. Definicija otvorenog softvera isti~e slijede}e elemente: Slobodna redistribucija – Licenca ne spre~ava bilo koga da softver proda ili da bez naknade kao dio {ire softverske distibucije koja sadr`i programe iz vi{e razli~itih izvora. MPL ili QPL iz kojih proizilaze prava korisnika softvera. to ne zna~i da je svaki softver koji mo`emo dobiti bez naknade ujedno i otvoren. i ona su za{ti}ena zakonom. Licenca mora omogu}iti distribuciju “zakrpanog” softvera. Tamo gdje se neka forma proizvoda ne distribuira skupa sa izvornim kodom.

Distribucija licence – Prava koja su vezana za otvoreni softver moraju se primjenjivati i na sve one kojima je on dalje distribuiran. Licenca otvorenog softvera mo`e korisniku skrenuti pa`nju na odre|ene propise i ograni~enja.UNIX I OTVORENE PLATFORME Otvoreni softver 211 Nediskriminacija pojedinaca ili grupa – Licenca ne mo`e diskriminirati bilo koga pojedinca ili grupu korisnika. npr. Op}enitost upotrebe – Licencna prava ne mogu ovisiti o tome da li se otvoreni softver distribuira kao zaseban proizvod ili kao dio neke {ire softverske distribucije.com). Mo`e prili~no korektno ~itati i pisati dokumente u formatima Word. OpenOffice ima verzije za Windows. trenutno u verziji 1. Opera ~ak ima verziju i za PDA ili ru~ne ra~unare.org) i Opera (www. . npr. Excel i PowerPoint. Mozilla (www. kriptografski i kriptoanaliti~ki programi).org) su dva preglednika (browsera) Interneta za niz platformi. NEKOLIKO POPULARNIH PAKETA NA BAZI OTVORENOG SOFTVERA Ovdje }emo navesti tri popularna aplikativna paketa razvijana po principu otvorenog softvera: OpenOffice (www.1. ne mo`e zahtijevati da se otvoreni softver distribuira samo sa drugim otvorenim softverom.opera. ne mo`e zahtjevati da se otvoreni softver koristi samo na sistemskim platformama Linux ili Windows.openoffice. Zabrana ograni~enja na drugi softver – Licenca ne mo`e nametati zahtjeve na drugi softver koji se skupa distribuira. Neke zemlje. ili po nekom drugom kriteriju. Nediskriminacija vrsta djelatnosti – Licenca ne mo`e ograni~avati oblasti primjene otvorenog softvera tako {to }e ih dijeliti na profitne ili neprofitne. Linux. Tehnolo{ka neutralnost – Licenca ne mo`e davati prednost bilo kojoj tehnologiji ili stilu komunikacije s drugim softverom ili sa korisnikom. npr. uklju~uju}i Linux i Windows. Svi oni kojima se softver distribuira imaju ista prava kao i oni kojima je prvobitno distribuiran.org) – Uredski paket u klasi Microsoft Officea. poput SAD.mozilla. bez obaveze sklapanja posebne licence sa originalnim distributerom. MacOS X i druge platforme. imaju propise koji ograni~avaju pravo distribucije odre|enih vrsta softvera (kao {to su. ali ih sama ne mo`e sadr`ati.sun. Komercijalna verzija paketa OpenOffice je StarOffice kojega proizvodi Sun Microsystems (www.

.

U^ENJE NA DALJINU .

.

............DETALJAN SADR@AJ 5.........2.............................................224 Podaci o kursu ........................................................................................................................................................................................................................226 Prijavna stranica................................................................................................... U~enje na daljinu sa Moodleom .............................................233 KVIZOVI ....231 ZADACI I RADIONICE (WORKSHOPS) .................................................................................................... [ta je to u~enje na daljinu? .....................................................................223 PREDUVJETI ZA KORI[TENJE ...................................238 .................................218 WEBUKACIJA .............................................................................230 RESURSI .........................................................................................237 OCJENE I URE\IVANJE PROFILA .......217 SVAKI PO^ETAK JE TE@AK ...........235 FORUMI .....................227 GLAVNA STRANICA KURSA ..........1........................................... U~enje na daljinu 5.............223 PRIJAVA NA SAJT MOODLE ............................221 5..........................................219 A GDJE SMO MI? ....................................................................................................................................................................................

.

Tehnologija sa po~etka pri~e je u stvari skupo znanje opredmetovano u proizvodima {iroke potro{nje. ukoliko se ne prilagodi novim trendovima u dru{tvu i poslovanju. Sve ukazuje na to da edukacijski sistem. Znanje koje nau~imo iz godine u godinu traje sve kra}e i kra}e. te raditi svoj profesionalni posao putem Interneta. Obrazovani kadrovi predstavljaju izvor ekonomske mo}i firme i njenu osnovnu kompetitivnu prednost. Zamislite pozori{ni komad ~iji se scenario mijenja tokom izvo|enja. ostvaruju}i enormne profite. magacina. Konzervirano znanje vi{e ne postoji. dok krug ljudi koji imaju potrebu za obnavljanjem znanja postaje sve {iri i {iri. Prema najavama vode}ih proizvo|a~a. uskoro bismo mogli o~ekivati me|usobno povezane ku}anske aparate i inteligentne hladnjake koje mo`emo nadzirati putem Interneta.1. Pravila u ekonomiji i nauci se brzo mijenjaju tako da opstaju samo one kompanije koje efikasno i brzo reaguju i ~iji zaposleni efikasno prepoznaju nova pravila i nau~e nova znanja. diskutovati o va`nim temama na forumima i news grupama. parkinga i putovanja. i u kojem glumci nisu sigurni da }e im nau~eni tekst u narednom trenutku biti upotrebljiv. bez tro{kova zakupa kancelarijskog prostora. Generalni trend u svijetu je uraditi {to vi{e ne napu{taju}i svoj stan: kupiti knjige. naglom napredovanju u razvoju i brzom zastarijevanju tek stvorenih high-tech proizvoda. Posebno to va`i za segment koji se odnosi na edukaciju odraslih. njenom brzom prodoru u sve sfere `ivota. Danas se u sli~nom nezavidnom polo`aju nalaze menad`eri svih jakih kompanija na tr`i{tu. U^ENJE NA DALJINU 5. .U^ENJE NA DALJINU [ta je to u~enje na daljinu? 217 5. zatim profesionalno usavr{avanje i specijalisti~ku edukaciju ljudi koji rade u firmama i ~iji opstanak i dalji napredak na radnom mjestu predstavljaju glavnu pokreta~ku silu za kontinuiranu edukaciju. polako postaje ko~nica njihovog razvoja. [ta je to u~enje na daljinu? U dana{nje vrijeme puno se pri~a o tehnologiji. Koncentrirana edukacija u kojoj grupa studenata fizi~ki okru`uje predava~a se vi{e i ne smatra tako efektivnim na~inom u~enja. avionske karte i ostale potrep{tine. Formiraju se virtuelne firme u kojima rade zaposleni sa razli~itih kontinenata koji odr`avaju sastanke putem audio i video konferencija.

Napredniji nastavnici koji su se pokazali kao dobri predava~i u {kolama dobijali su priliku da prezentiraju svoje predava~ko umije}e {irokim narodnim masama putem TV i radio-programa. Takav pristup se defini{e kao distance learning. ona je bila mogu}a putem klasi~ne po{te i telefona. Me|utim. Definicija termina u~enje na daljinu nagla{ava: razdvojenost predava~a i polaznika u vremenu i / ili prostoru.218 [ta je to u~enje na daljinu? U^ENJE NA DALJINU Mnogo perspektivniji na~in je distribuirani pristup obuci i edukaciji. U~enje na daljinu u tom periodu nije imalo jednu va`nu edukativnu komponentu nastavnog procesa. nisu svi dobri poznavaoci {kolske materije bili televizijski talenti koji mogu zadr`ati pa`nju njima nevidljive publike. distance education ili u~enje na daljinu. komunikacija . a to je dvosmjerna komunikacija ili povratna sprega izme|u studenta i nastavnika. profesionalno usavr{avanje (kao i obavezni oblici obrazovanja) ulazi u jednu novu eru. uz pomo} elektronskih i komunikacionih tehnologija. U tradicionalnom obrazovnom procesu. sara|ivati na zajedni~kim dokumentima i idejama. komunikacija me|u nastavnicima. Kvalitet nastavnog procesa u velikoj mjeri zavisi od saradnje i komunikacije glavnih u~esnika u procesu i mo`e se uo~iti nekoliko tipova komunikacije: komunikacija nastavnik – student. Naravno. ve} i u razli~itim zemljama i na razli~itim kontinentima. Poslovni ljudi iz razli~itih zemalja i sa razli~itih kontinenata mogu razmenjivati informacije. Praksa pokazuje da. nekontinuiranu komunikaciju izme|u studenta i predava~a potpomognutu nekim vidom tehnologije. SVAKI PO^ETAK JE TE@AK Prvi oblici u~enja na daljinu su se pojavili u Evropi kroz dopisne kurseve kori{tenjem klasi~ne po{te i pisama. Prostorna dimenzija komunikacije odnosi se na to da li u~esnici u komunikaciji moraju biti na istom mjestu da bi komunicirali. a ne samo od strane predava~a. upravljanje procesom u~enja od strane studenta. komunikacija me|u studentima. u kojem i polaznici kursa i predava~i mogu biti ne samo u odvojenim zgradama. studirati zajedno ili razmjenjivati iskustva. i bili su zanimljivi sve do polovine pro{log vijeka kada se pojavljuju edukativni radijski i televizijski programi. ali nikada nije mogla biti efikasna za ve}i broj studenata.

mogu}e je upravljati procesom u~enja i predavanja u realnom vremenu. Ovakav pristup pomo}u Interneta omogu}ava saradnju u bilo koje vrijeme. Sve {to je potrebno jeste ra~unar sa pristupom Internetu. ali sada na jednom vi{em nivou u pogledu brzine. Sada je sigurno da edukativna ustanova koja se odlu~i za kori{tenje e-maila u svom radu i komunikaciji sa studentima mora podr`ati mailing liste. Postoji nekoliko opcija za komunikaciju putem Interneta i isto tako nekoliko softverskih pomagala koja mogu podr`ati tu komunikaciju. i mogu}nosti interaktivne multimedijalne prezentacije informacija (formatirani tekstualni dokumenti. Drugim rije~ima. WEBUK ACIJA Polje elektronske saradnje nudi veliki broj alata i softverskih proizvoda koji imaju potencijal koji mo`e iz korijena izmijeniti trenutno stanje procesa nastave i profesionalnog usavr{avanja. zvuk.U^ENJE NA DALJINU [ta je to u~enje na daljinu? 219 izme|u predava~a i polaznika seminara se odvijala u klasi~noj u~ionici i bilo je potrebno da i jedni i drugi budu prisutni na istom mjestu. zasnovan na odgovorima studenta. foruma). koriste}i alate kao {to su e-mail. S druge strane. promjena u planu nastave seminara i rasporedu sati. udaljenosti i raznolikosti dostupnog i prenosivog nastavnog materijala i sadr`aja. Serveri mailing lista su efikasan metod za slanje e-mail poruka velikim ili specifi~nim ciljanim grupama studenata i poslovnih partnera i idealan na~in za ogla{avanje sastanaka. Sam proces komunikacije ima i vremensku dimenziju koja se odnosi na to da li u~esnici u komunikaciji moraju biti anga`ovani u istom vremenskom intervalu. Krenimo sa opcijama asinhronog komuniciranja: World Wide Web – WWW je zbog jednostavnosti i intuitivnosti kori{tenja sa jedne strane. elektronska saradnja ili saradnja u elektronskom obliku spaja ljude elektronski. Na taj na~in defini{emo sinhronu i asinhronu komunikaciju. na jednostavniji na~in do|u do nastavnih materijala u elektronskoj formi. Zahvaljuju}i tome. Prvo su se pojavili nastavni materijali na lokalnim web serverima {kola i fakulteta. {to u nastavni proces u~enja na daljinu uvodi povratnu spregu od studenata prema nastavniku. . video zapis) sa druge strane. zatim putem mailing lista. Bulletin Board Systema (diskusionih grupa. broja studenata. omogu}avaju}i studentima da pored redovne (klasi~ne) nastave. putem Interneta. bez obzira na mjesto i udaljenost. ili pristupom na sajtove World Wide Weba. slika. ispitnih rokova. E-mail je naj~e{}i oblik online komunikacije i jedan od osnovnih razloga eksplozivnog razvoja Interneta. mo`emo se vratiti principima klasi~ne edukacije: individualni kontakt sa svakim studentom. online chata i audio i video konferencija. brzo prihva}en u edukaciji {irom svijeta.

220 [ta je to u~enje na daljinu? U^ENJE NA DALJINU Diskusione grupe – Najvi{e zamjerki na obi~ni e-mail dolazi iz ~injenice da liste na bazi klasi~nog e-maila imaju linearnu hronolo{ku strukturu.). Chat server mo`e imati vi{e odvojenih "soba" za razgovore o razli~itim temama. jer su poruke sa razli~itim temama poredane u istu hronolo{ku listu. vide isti dokument i istovremeno rade na njemu. koji je primjenjiv i u radnom okru`enju u firmama. U chat komunikaciji zasnovanoj na tekstu. a onda unutar te "misaone niti" sortirati po hronologiji ili po{iljaocu. dogovori itd. Me|u opcijama sinhronog komuniciranja je Internet chat ili pisana konverzacija koja se razlikuje od gore navedenih tipova komunikacije zato {to se doga|a u realnom vremenu i obi~no u vremenski kratkom periodu. U sistemima podr{ke profesionalnom usavr{avanju. Chat se organizira putem chat servera koji mo`e biti javni ili privatni . Svaki u~esnik dobije drugu boju za pisanje. sama priroda ljudskog rezonovanja dovodi do situacija da jedna pozitivno provokativna poruka generi{e niz odgovora (subkonverzacija) samo na tu temu. a propusni opseg Interneta sve ve}i kao i njegova dostupnost. Kada student na ra~unaru otkuca re~enicu. javljaju se i novi na~ini kori{tenja. server mailing liste ima neki vid sigurnosnog sistema tako da samo studenti sa pravom pristupa odre|enom kursu ili seminaru mogu pristupiti ~itanju i slanju poruka. te se javila potreba za druga~ijom organizacijom diskusionih grupa. Audio i video konferencije – Kako digitalizacija slike i zvuka postaje sve jeftinija. konac. pa je stoga izvrstan na~in da se nastavni proces osvje`i mi{ljenjima i razgovorom sa vanjskim ekspertima. on ne zahtijeva fizi~ki blisko rastojanje u~esnika. Me|utim. Elektronska tabla je veoma koristan alat kada su u pitanju nastavne teme koje po svojoj prirodi uklju~uju vizuelizaciju (grafi~ki prikaz. . Elektronske table (electronic whiteboards) omogu}avaju da putem ra~unara svi u~esnici u raspravi. Poruke se mogu prvo grupisati u temu zapo~etu nekom porukom (thread.u vlasni{tvu edukacijske ustanove ili same firme. skice. bez obzira na udaljenost. nit). Naknadno ~itanje i pretra`ivanje je mukotrpno. ona se pojavi na ra~unaru sugovornika i obrnuto. Svi u~esnici moraju imati klijentski softver za crtanje i pisanje po tabli. Na taj na~in je olak{ano pretra`ivanje poruka. eng. U slu~aju struktuiranije diskusione grupe koje imaju zadu`enu osobu . tako da svi znaju ko je {ta napisao. jer tekstualna komunikacija zahtijeva kratku i jasnu raspravu o temi ili projektu.moderatora ili predava~a koji kontroli{e i pozitivno usmjerava sadr`aj. Klijentski softver je obi~no besplatan tako da je svima dostupan. poruke se distribuiraju od strane moderatora. Poseban dodatni pedago{ki efekat je taj {to studenti u~e kori{tenje elektronskog medija za komunikaciju i saradnju. Osim toga. Dobra strana ovog na~ina komunikacije je {to nema puno "praznog hoda" i dugih uvodnih re~enica. u~esnici mogu vidjeti na ekranu ono {to ostali u~esnici tipkaju na svojim ra~unarima u realnom vremenu. nevezano za generalnu temu diskusije.

Sami studenti se moraju upoznati sa novim na~inom komunikacije. Polaznici seminara pohranjuju informacije u zajedni~ku bazu podataka i povla~e podatke iz nje po potrebi. Ako su za to potrebni neuobi~ajeni sistemi za prenos i prikaz podataka. Online kursevi i pristup svjetskim centrima za edukaciju na daljinu polako dobijaju zna~aj na ovim prostorima. i samo privilegovanim dostupan. kao i da komuniciraju me|usobno. kori{tenje stranih eksperata u oblastima koje kod nas nisu zastupljene. otvaraju nove vidike u edukativnom i poslovnom svijetu.U^ENJE NA DALJINU [ta je to u~enje na daljinu? 221 Do sada veoma skupi. A GDJE SMO MI? Pri kreiranju efektivnih kurseva za u~enje na daljinu. ve} i na potrebne tehni~ke pretpostavke za uspje{an prenos edukativnog sadr`aja. mora se obratiti pa`nja ne samo na ciljeve nastave. postao je dostupan i obi~nim korisnicima zahvaljuju}i Internetu. odr`avanje multipoint sastanaka i ekspertnih grupnih sastanaka. kontrolom i rasporedom svog vremena i preuzeti odgovornost za uspje{nost svog u~enja. Predava~ mora osposobiti i navesti studente da komuniciraju sa njim. Ovaj centar kao pridru`eni ~lan Global Development Learning mre`e .Menad`ment znanja. ali nije izvodljiv iz razloga udaljenosti i zauzetosti. seminarske radove.agencijom CIDA i Univerzitetom iz Alberte formiranjem E-NET Centra. {to uz stalna a`uriranja stvara nepresu{no bogatstvo znanja za kasnija podsje}anja i jednostavno a`uriranje u skladu sa novim dostignu}ima ekonomije. Ova tehnologija omogu}ava u~esnicima da diskutuju. raspravljaju probleme i dijele ideje i u onim slu~ajevima kada je potreban susret lice u lice. Osim toga. Ovo uklju~uje projekte.Interactive Distance Learning program MIT Centra i Soros fondacije. Ekonomski fakultet u Sarajevu imao je nekoliko pionirskih programa na tom polju . Online certificirani kursevi programiranja u saradnji sa Univerzitetom Loyola iz Chicaga koji su kulminirali saradnjom sa kanadskim partnerima . kao i adaptaciju tradicionalnih metoda predavanja novom okru`enju koje u ve}ini slu~ajeva ne omogu}ava vizuelni kontakt izme|u studenta i nastavnika. istra`iva~ku dokumentaciju ili kontakt informacije. onda oni moraju biti dostupni svim polaznicima. efektivni kursevi za u~enje na daljinu tra`e intenzivnu pripremu od strane predava~a. potrebe i karakteristike studenata i nastavnika. Arhiviranje i organizacija podataka su nu`ne i korisne prate}e pojave elektronske komunikacije koje stvaraju jednu novu nau~nu disciplinu . Sami podaci mogu biti u formi referenci na druge podatke ili web stranice ili u formi dokumenata. Brza povezivanja. na~in prenosa slike i zvuka preko satelita. te u~estvuju u pitanjima i diskusijama.

kapital je previ{e skup da bi ga povjerili neznalicama. . ideje i mi{ljenja. uklju~uju}i sve moderne alate telekomunikacija. ima jednu zna~ajnu ekonomsku opravdanost. kao jedna od opcija usavr{avanja. a sa stanovi{ta firme ili zaposlenog kandidata. a da dobije znanja doma}ih i stranih eksperata. kursevi distance learninga mu omogu}avaju da seminare prilagodi svom slobodnom vremenu i prostoru. i sve je jasnije da i u edukaciji vladaju zakoni tr`i{ta . Sistem u~enja uz pomo} tehnologije omogu}ava stidljivim polaznicima seminara i onima koji se te{ko usmeno izra`avaju da poka`u svoja znanja. Aspekt koji kod nas mo`e imati poseban zna~aj jeste da i hendikepiranim osobama. Sama priroda pisane komunikacije zahtijeva od u~esnika da pa`ljivo formuli{u svoje odgovore i da promi{ljeno reaguju na nove ideje. profesionalnih organizacija. koji radi i tra`i fleksibilnost. svijet virtualne edukacije. Distance learning. Polako ali sigurno se kreira eduspace. uz sticanje vje{tine timskog rada i virtuelne saradnje. omogu}imo uklju~ivanje u informacioni svijet i nova znanja. .222 [ta je to u~enje na daljinu? U^ENJE NA DALJINU Svjetske banke ima pristup nastavnom sadr`aju iz razli~itih dijelova svijeta. koji nema vremenskih i geografskih ograni~enja. ~ije je kretanje ote`ano. kao i tehnologije za kreiranje i prozvodnju multimedijalnog sadr`aja potrebna finansijska ulaganja u opremu i obuku timova samih edukatora. Grani~ni tro{kovi za svakog narednog kandidata koji poha|a kurs su minimalni gledano iz ugla ustanove. Ova kategorija edukacionih centara ima zna~ajnu ulogu u periodima nakon studija i zapo{ljavanja. saradnji sa svojim kolegama iz firme. elektronskih knjiga i elektronskih biblioteka u razli~itim zemljama. Obrazovani kadrovi u firmi su izvor ekonomske mo}i. edukacijskih ustanova i pojedinaca {irom svijeta dovodi i u na{e prostore znanja koja su bila privilegija samo visokorazvijenih zemalja. Vidljivo je da su za integraciju razli~itih medija za distribuciju seminara. Povezivanje firmi.

modema.sa Internet Explorerom verzije 5 ili novijim. Dakle.com ili http://www. ADSL-a.net. Jednako dobro }e poslu`iti i neki Netscape Navigator.U^ENJE NA DALJINU U~enje na daljinu sa Moodleom 223 5. a skoro isto tako dobro i neka starija verzija Internet Explorera. U Bosni i Hercegovini. lako }ete do}i do nje ako ispunite prvi preduvjet. iz Internet kafea. kao {to su http://www. pa samim time i besplatan za upotrebu i za studente i za nastavnike. Moodle se koristi za podr{ku nastavi na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.yahoo.com. preko lokalne mre`e. poslu ili privatno ve} nemate adresu za elektronsku po{tu (e-mail adresu).org.sjedi{te. od eng. obavje{tenja.mo`ete raditi od ku}e. Osim toga. PREDUVJETI ZA KORI[TENJE Da biste kao student mogli koristiti Moodle. Tako|er. U~enje na daljinu sa Moodleom Moodle je sistem zasnovan na Webu za podr{ku u~enju na daljinu.usa. site . postojalo je oko hiljadu registriranih sajtova Moodle1 u 74 zemlje svijeta. to ne treba da bude isti ra~unar svaki put .moodle. univerzitetske biblioteke ili laboratorije. Sve informacije o Moodleu mogu se dobiti na adresi http://www. kojima studenti mogu zatim pristupati u toku nastavnoga procesa. ukoliko na fakultetu. Uostalom. ako ne i uvijek. mo`ete je besplatno dobiti na jednom od za to specijaliziranih sajtova.uklju~uju}i Me. kako kada stignete. Ako 1 Rije~ sajt koristimo u smislu lokacije na Internetu. kako bi vam elektronski po{tari mogli s vremena na vrijeme prikazati reklame svojih sponzora. Cijena kori{tenja njihovih usluga je ta {to svojoj po{ti mo`ete pristupati samo preko Weba. Moodle je otvoreni softver. raditi sa ma{inama u Windowsu. pitanja i druge sadr`aje na web stranicu. Adresa za elektronsku po{tu – Ako je ve} nemate. poslu`it }e svaki operativni sistem i skoro svaki Internet preglednik (browser). kablovske veze ili na drugi na~in. To zna~i da nastavnici mogu pomo}u njega postaviti materijale. http://www.hotmail. za najugodnije kori{tenje poslu`it }e Windowsi 98 ili noviji . . U trenutku pisanja ovog teksta. trebat }e vam: Ra~unar sa pristupom Internetu – Poslu`it }e svaki ra~unar koji ima mogu}nost povezivanja na Internet.2. 2000 i XP . Budu}i da }ete naj~e{}e.

prije nego {to po~nete raditi. 2 Doslovno: kola~i}. Hotmailu. Po~etna stranica na koju se sti`e kod svih sajtova Moodle izgleda kao na slici 5. Podsjetimo se jo{ jednom da se disketa javlja pod oznakom 'A:'. Tako|er. kako biste eventualno mogli na njih snimiti nastavne materijale sa stranice.com. Ipak. adresa je http://www. Naprimjer. ali }e vrlo vjerovatno stati na flash memoriju. bilo bi po`eljno da uz sebe imate nekoliko spremnih disketa.unsa. koje tipi~no imaju kapacitet od 32 MB navi{e. najbolje je da otvorite Windows Explorer na lokaciji My Computer (obi~no u gornjem lijevom dijelu pozadine ekrana). npr. Primanje kola~i}a sa datog sajta mo`ete omogu}iti kod Mozille ili Netscape Navigatora opcijom iz menija Tools>Cookie Manager>Unblock Cookies from this Site. ne}e pravilno prepoznati priklju~enu flash USB memoriju. Kada se poku{ate prijaviti na sajt Moodle..ako neka datoteka koju skidate sa sajta ima vi{e od 1. {to vam u svakom slu~aju ne}e olak{ati posao. Kod Internet Explorera trebate odabrati opciju Tools>Internet Options.1. One su pogodnije od disketa zato {to imaju zna~ajno ve}i kapacitet . ili vas mogu pitati za odgovaraju}e drajvere. za Ekonomski fakultet u Sarajevu. kao {to je Windows 95. PRIJAVA NA SAJT MOODLE Svaki sajt Moodle je autonoman i nema veze sa ostalim. bit }ete obavije{teni ako je preglednik postavljen tako da ne podr`ava cookies.224 U~enje na daljinu sa Moodleom U^ENJE NA DALJINU otvorite korisni~ko ime korisnik na.. Jo{ vam bolje mo`e poslu`iti neka od sada popularnih flash memorija koje se priklju~uju na USB interfejs. a da biste prona{li pod kojim slovom se javlja flash USB memorija (koju operativni sistem tretira kao disk). ne}e stati na disketu. te u listi koja }e se otvoriti prona|ite odjeljak Cookies i na oba pitanja odaberite Enable.efsa. vodite ra~una da neke starije verzije Windowsa. gdje bi se taj ure|aj trebao javiti na zadnjem mjestu pod nazivom poput "Removable disk". unutar njega na Custom Level. pa u dijalo{kom prozoru koji }e se otvoriti kliknuti na naslov Security.ba/nastava/ (u ovom slu~aju ne zaboravite da unesete zadnju kosu crtu). morate znati gdje se nalazi na Webu. onda }e va{a e-mail adresa biti: korisnik@hotmail. Ukoliko predvi|ate da }ete se ~esto na}i u situaciji da sajtu Moodle pristupate sa nekog drugog ra~unara. potrebno je da obavite jednu malu provjeru da li va{ Internet preglednik podr`ava ne{to {to se naziva cookie2. ..4 MB (megabajta). Prema tome.

text encoding). uputstva i linkove. razvrstanih po kategorijama. U Mozilli ili Netscapeu to radite kroz opcije View>Character Coding>More>East European>Central European nakon ~ega birate tip kodiranja. ISO-8559-2. te tip univerzalnog kodiranja Unicode poznat kao UTF-8. I kona~no. U gornjem desnom uglu po~etne stranice nalazi se link sa oznakom Prijava koji }e vas odvesti na prijavnu stranicu. Po{to se na nju dolazi i kada `elimo pristupiti kursu. . poznat i kao cp 1250. Stranice na na{em jeziku naj~e{}e koriste jedan od tri tipa kodiranja: Windows 1250. Sli~no se radi i u Internet Exploreru opcijama View>Encoding>More>Central European (tip). Ono {to vam se mo`e desiti pri dolasku na glavnu stranicu sajta Moodle je da na{a slova sa dijakriticima ne vidite pravilno prikazana. sa desne strane nalazi se kratka pozdravna poruka koja upu}uje na sadr`aj sajta. U na{em slu~aju.1: Po~etna stranica sajta Moodle U sredi{njem dijelu stranice nalaze se novosti i najave.U^ENJE NA DALJINU U~enje na daljinu sa Moodleom 225 Slika 5. a sajt se mo`e organizirati i tako da sredi{nji dio umjesto najava zauzima katalog kurseva. Taj nedostatak mo`ete poku{ati otkloniti eksplicitnim zadavanjem na~ina kodiranja teksta (eng. katalog kurseva je slijeva ispod glavnog menija koji tipi~no sadr`i pregled novosti (samo najnovije stavke se prikazuju u sredi{njem dijelu). prvo }emo objasniti ovo drugo. tako|er poznat i kao latin2.

Drugim rije~ima. Sli~ica sa licem ozna~ava da je pristup kursu mogu} i gostima. Slika 5. jer one reguliraju ko ima pravo pristupiti stranici kursa.2 je svaki kurs unutar kategorije "Dodiplomski studij" prikazan u zasebnoj rubrici.226 U~enje na daljinu sa Moodleom U^ENJE NA DALJINU Ako kliknemo na kategoriju kurseva koju imamo u pregledu. Naziv kursa je ujedno link koji nas vodi na stranicu kursa. Od posebnog zna~aja su sli~ice lica i klju~a koje se mogu nalaziti pored naslova. ako to ranije niste u~inili.2 gdje se vide kursevi u kategoriji "Dodiplomski studij" Courseware Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. za pristup kursevima bez .2: Pregled kurseva u kategoriji Podaci o kursu Na slici 5. a prije toga na prijavnu stranicu ako ve} nismo prijavljeni (na {to ukazuje link Prijava u vrhu stranice). dobit }emo ne{to poput sadr`aja na slici 5. odnosno registriranim korisnicima sajta Moodle.

a od registriranih korisnika zahtijeva poznavanje klju~a kako bi mogli biti upisani na njega. do}i }ete na prijavnu stranicu koja izgleda kao na slici 5.2 je dostupan svim posjetiteljima sajta Moodle. odnosno nastavnik koji vodi kurs da bi kontrolirao prava pristupa. Gosti uvijek imaju samo pasivni pristup i ne mogu mijenjati bilo koji aspekt sadr`aja sajta Moodle ili pojedinog kursa. Registriranim korisnicima klju~ treba samo jednom.U^ENJE NA DALJINU U~enje na daljinu sa Moodleom 227 ove oznake morat }ete se registrirati na doti~nom sajtu Moodle i dobiti korisni~ko ime i lozinku. osim ako se oni ne opredijele za otvaranje korisni~ke prijave. sistem uop{te ne}e registrirati njihovu posjetu. Uobi~ajena procedura da biste posjetili ili se upisali na kurs koji zahtijeva poznavanje klju~a. ili su se ve} registrirali na ovom sajtu. Tre}a mogu}nost na dnu desne strane je predvi|ena za slu~aj da registrirani korisnik zaboravi svoju {ifru. kao {to vidimo. je da se obratite nastavniku i zatra`ite njegovu dozvolu.Dr Fikret ^au{evi}". Klik na dugme Po{alji mi moje podatke e-po{tom vodi nas do slike 5. Ova kombinacija je ujedno i najrigoroznije pravilo kojim se na sajtu Moodle mo`e ograni~iti pristup. nastavnik mo`e promijeniti klju~ kada god `eli. Umjesto toga. koji nije ni{ta drugo nego {ifra koju zadaje predava~. a sistem }e nam na tu adresu poslati poruku sa {ifrom. mogu}e su i kombinacije. odnosno anonimne posjetitelje sajta Moodle.4. Korisnici koji su se ranije registrirali trebaju unijeti svoje korisni~ko ime i {ifru u prostor predvi|en za to i kliknuti na dugme Prijava.2 je kurs "026 Finansijska tr`i{ta i institucije .dr Sead Kreso" je na slici 5. upisni klju~. [tavi{e. Dakle. Prijavna stranica Kada kliknete na naziv kursa. . Naravno. {to je mogu}nost koju niko od nas ne mo`e zanemariti. anonimni korisnici mogu kliknuti na dugme Prijava kao gost. kada se odlu~e upisati na kurs.3. kurs "016 Finansije . Tu trebamo unijeti svoju e-mail adresu koju smo upisali prilikom registracije. Kursevi koji su obilje`eni sli~icom lica koja simbolizira korisnika otvoreni su i za goste. Druga sli~ica je znak klju~a i zna~i da onaj ko `eli pristupiti stranici kursa mora znati tzv. odnosno anonimno. bili oni registrirani ili ne. Primjer je kurs "029 Ekonomija Evrope" koji zabranjuje svaki anonimni pristup. Lijeva strana je rezervirana za one koji `ele pristupati kursevima kao gosti. kako biste mogli pristupiti kursu. nakon ~ega stari klju~ prestaje da va`i osim za korisnike koji su ve} upisani na kurs. Posjetiteljima sajta koji `ele pristupiti kursu kao gosti je klju~ potreban kod svake takve posjete. Primjer takvog kursa na slici 5. Naravno.

Slika 5. sa detaljnjim obja{njenjem i instrukcijama.3: Izgled prijavne stranice Lijeva strana prijavne stranice rezervirana je za slu~aj pravljenja novog korisni~kog ra~una ili korisni~ke prijave.5. Klikom na link novi korisni~ki ra~un dolazimo na prijavni obrazac prikazan na slici 5.228 U~enje na daljinu sa Moodleom U^ENJE NA DALJINU Slika 5.4: Slu~aj izgubljene {ifre .

5: Prijavni obrazac za novog korisnika Klju~ni podaci su korisni~ko ime i {ifra preko kojih se vr{e prijave na sajt. prezimenu i mjestu `ivljenja korisnika. budu}i da se preko nje vr{i verifikacija otvaranja nove korisni~ke prijave. E-mail adresa je tako|er klju~an podatak. ako unesete pogre{nu ili nepostoje}u e-mail adresu. Ta verifikacija se sastoji u tome da sistem na navedenu adresu {alje elektronsku poruku u kojoj je naveden jedinstveni aktivacioni link za datog korisnika. tako da trebate birati ono koje je. Nakon {to primite poruku sa verifikacionim linkom i kliknete na njega ili ga upi{ete u adresno polje Internet preglednika.U^ENJE NA DALJINU U~enje na daljinu sa Moodleom 229 Slika 5. . i taj }ete podatak morati unijeti na ovom mjestu. a vi dobijate pitanje da li `elite da se prijavite na odabrani kurs. a sa druge prepoznatljivo. Na sajtu ne mogu postojati dva korisnika sa istim korisni~kim imenom. dovoljno kratko. U slu~aju da se za pristup kursu zahtijeva upisni klju~. tako da }ete cijeli postupak morati obnoviti. sa jedne strane. registracija }e biti potvr|ena. Prema tome. Ostali podaci na prijavnom obrascu su prili~no standardni. aktivacioni link }e biti pogre{no proslije|en i ne}e do}i do vas. Radi se o stvarnom imenu.

U vrhu stranice se nalazi naslov kursa. Traka ispod naslova sa lijeve strane sadr`i oznaku pozicije na kojoj se nalazi. Me|utim. sistem }e nas prebaciti na glavnu stranicu kursa. Sve oznake. ako u situaciji sa slike 5. Slika 5. tematski i vremenski.6: Glavna stranica kursa Glavna stranica kursa obiluje elementima ~iju }emo namjenu na ovom mjestu ukratko opisati. Sredi{nji dio stranice je najva`niji jer predstavlja sadr`aj kursa.230 U~enje na daljinu sa Moodleom U^ENJE NA DALJINU GLAVNA STRANICA KURSA Kada smo se prijavili ili odabrali da kursu pristupimo kao gosti. koja mo`e izgledati kao na slici 5. U su{tini. a sa desne strane podatak o tome da li ste i pod kojim imenom prijavljeni i link Odjava s kojim zavr{avate sesiju sa sistemom Moodle. osim zadnje.6. Naprimjer. Kod . postoje dvije naj~e{}e forme u kojima se kurs na sajtu Moodle mo`e organizirati. ta se oznaka sastoji od oznake po~etne stranice sajta i skra}ene oznake kursa. su ujedno i linkovi koji nas vode na odre|enu cjelinu.6 kliknemo na link Nastava do}i }emo ponovno na po~etnu stranicu sajta. Kada ste na po~etnoj strani kursa. time ne}emo biti odjavljeni i mo}i }emo se vratiti na kurs ili oti}i na neki drugi.

Prepoznajemo ga po sli~ici lista papira pored imena. ima u obje vrste organizacije kursa isto zna~enje uvoda. a u gornjem zaglavlje s nazivom kursa i trakom kojom je prikazana lokacija resursa. koja nije numerirana. U donjem dijelu je prikazan sadr`aj resursa. S lijeve strane se nalazi i okvir Osobe preko kojega student mo`e vidjeti koji su sve korisnici registrirani za ovaj kurs ili izvr{iti modifikaciju profila. kao {to je prikazano na slici 5. Aktivnosti }emo u nastavku obraditi jednu po jednu. Na dnu sa lijeve strane nalazi se okvir Moji kursevi u kojem su nabrojani svi kursevi na kojima je korisnik registriran. Da bismo pristupili resursu. Tra`ene rije~i treba upisati u predvi|eni prostor i pritisnuti dugme Pretraga foruma. RESURSI Glavnina nastavnih materijala koji ~ine sadr`aj kursa je objedinjena pod nazivom resurs. Kako }e konkretan kurs biti organiziran. trebamo kliknuti na link koji ozna~ava njegovo ime. tako|er obilje`ena brojem. Stranica resursa je podijeljena na dva dijela. svakoj sedmici kursa odgovara jedna rubrika. 2 itd. Treba imati na umu da za promjenu {ifre treba znati postoje}u {ifru. Prva rubrika u sredi{njem dijelu. nastavnik dijeli materiju kursa u cjeline koje se u srednjem dijelu pojavljuju u rubrikama numeriranim brojevima 1. {to nas odvodi na sadr`aj resursa. U na{em .U^ENJE NA DALJINU U~enje na daljinu sa Moodleom 231 tematske strukture kursa. Ispod pretrage nalazi se korisnikov administracioni okvir.. Ni`e se nalazi okvir Pretra`ivanje pomo}u kojeg se mogu pretra`ivati diskusioni forumi kursa po klju~nim rije~ima. Stavke koje se nalaze u tematskim ili vremenskim rubrikama u sredi{njem dijelu nazivaju se aktivnostima kursa i njihov popis po vrstama aktivnosti mo`e se dobiti klikom na neku od vrsta aktivnosti u okviru Aktivnosti s lijeve strane. Sa desne strane nalazi se okvir Zadnje novosti u kome se pojavljuju najave i novosti koje nastavnik stavlja na glavnu stranicu kursa.. ovisi o nastavniku i gradivu koje se njime obra|uje. Ona naj~e{}e sadr`i link na diskusione forume vezane za kurs (link Forum novosti). Kod vremenske strukture. kao i druge materijale koje nastavnik stavi.7. Ovdje korisnik mo`e pregledati ocjene koje je dobio iz raznih aktivnosti pritiskom na link Ocjene. ili promijeniti {ifru pod kojom se prijavljuje. uklju~uju}i postavljanje aktivnosti i prijave korisnika. a ispod njega okvir u kome se mogu vidjeti skorije aktivnosti na kursu.

u Netscapeu / Mozilli. Resurs mo`e biti ~isti. u Internet Exploreru. Isti efekt se posti`e i ako kliknemo na link Resursi. kao i ve}ina grafi~kih . Tekstualni i HTML resursi bit }e uvijek dobro prikazani. unutar okvira Aktivnosti sa glavne stranice kursa (v. rije~ je o resursu pod nazivom "069 Menad`ment informacionih tehnologija". link na neku web stranicu. ve} i skinuti sa Interneta.. ili prakti~no bilo kakva datoteka. Ako kliknemo na predzadnji link u traci ispod naslova kursa. dobit }emo pregled svih resursa kursa. Zadnji link u traci zaglavlja ozna~ava sam resurs.. Iz liste u gornjem desnom uglu zaglavlja mo`emo sko~iti na glavnu stranicu kursa ili bilo koju drugu aktivnost. odnosno Save Link As. referenca na sadr`aj nekog djela.232 U~enje na daljinu sa Moodleom U^ENJE NA DALJINU Slika 5. sliku 5. Ako resurs `elimo ne samo pregledati. Moodle omogu}uje nastavnicima da u kurs uklju~uju najrazli~itije vrste resursa. Excela. kao na slici 5. Kako }e resurs biti prikazan u donjem dijelu stranice ovisi o tome kako je pode{en ra~unar za kojim radite. to mo`emo uraditi desnim klikom na zadnji element stranice i odabirom opcije Save Target As. Klik na bilo koji element vodi nas na odgovaraju}u lokaciju... dokument Worda.. neformatirani tekst.8. odnosno njegovu lokaciju. HTML tekst (sadr`aj Web stranice)..7: Sadr`aj resursa primjeru. PowerPointa. koji nosi oznaku Resursi.6).

3 Radionica se koristi kao prevod za eng. nastavnici obi~no tra`e i odgovaraju}u vrstu aktivnog sudjelovanja u savladavanju gradiva. ali je za pregled pojedinih dokumenata potrebno imati instalirane odgovaraju}e programe. ZADACI I RADIONICE (WORKSHOPS) Osim {to studentima omogu}uju da pristupaju raznim materijalima. uvijek ga mo`ete snimiti u datoteku i odnijeti tamo gdje ga mo`ete pregledati ili od{tampati.U^ENJE NA DALJINU U~enje na daljinu sa Moodleom 233 Slika 5. bez obzira da li je ra~unar za kojim radite pode{en da mo`e pregledati neki tip resursa. {to prije svega dobija oblik zadataka i radionica3. Excelu ili PowerPointu.8: Pregled resursa kursa zapisa. Internet preglednik }e obi~no ponuditi da snimite sadr`aje koji su mu nepoznati. workshop. . Dakle. odnosno za koje nema instaliranih programa. a Adobe Acrobat Reader ako `elite pregledati dokumente u formatu PDF. Tako morate imati instaliran Microsoft Office ako `elite pregledati dokumente u Wordu.

9: Opis zadatka Zadatak prepoznajemo po sli~ici lista papira u ruci. Naravno. mo`emo kliknuti na link Specimen Assessment Form. nakon ~ega dobijamo uzorak obrasca za ocjenjivanje radionice. Ona se mora nalaziti na ra~unaru na kome radite. Ako `elimo vidjeti po kojim elementima se radionica ocjenjuje.).. ona }e biti poslana. Bez obzira da li se radi o zadatku u kojem morate poslati svoj rad na opisani na~in ili o nekoj drugoj aktivnosti (npr. poslati elektronsku po{tu itd. otvoriti ra~un.. kao i najve}u ocjenu koja se mo`e dobiti za ura|en zadatak. nakon {to pro~itate zadatak. Na dnu stranice nalazi se prostor za upis datoteke koja }e se poslati kao rad. nastavnik ocjenjuje aktivnost po isteku njenoga roka i bodove koje smo dobili mo`emo vidjeti me|u ocjenama. Radionicu prepoznajemo po sli~ici na kojoj se vide korisnici i listovi papira. Kao {to mo`emo vidjeti. Da ne biste morali pisati njenu punu stazu. stranica opisa zadatka sadr`i i rok do koga on treba biti ura|en. Radionica (workshop) se razlikuje od zadatka po tome {to se ocjenjuje po nekoliko elemenata umjesto jedinstveno. . kao na slici 5.234 U~enje na daljinu sa Moodleom U^ENJE NA DALJINU Slika 5. Zadatkom se od studenta mo`e tra`iti da napravi rad kojega }e u elektronskoj formi podnijeti na ocjenjivanje.9. i potra`iti je na uobi~ajen na~in. imate vremena do navedenog roka da datoteku sa ura|enim zadatkom po{aljete. Kona~no. mo`ete pritisnuti dugme Browse. klikom na Upload ove datoteke. Primjer radionice vidimo na slici 5. a kada kliknemo na njega dolazimo na stranicu na kojoj je zadatak opisan.10.

nastavnik mo`e omogu}iti da student vi{e puta preda rad. i kod radionica vrijedi da ih "ru~no" ocjenjuje nastavnik nakon {to su predate ili nakon {to istekne rok za njihovu predaju. Slika 5.10: Opis radionice Kao i kod zadataka. I kod radionica i kvizova.U^ENJE NA DALJINU U~enje na daljinu sa Moodleom 235 Slika 5.11: Po~etna stranica kviza .

236 U~enje na daljinu sa Moodleom U^ENJE NA DALJINU Slika 5.13: Podaci o ura|enom kvizu .12: Glavna stranica kviza Slika 5.

13. Slika 5. i jedni sa drugima. odgovor mo`e sadr`ati i prika~enu datoteku. Pored pregledanja foruma. Primjer glavne stranice kviza se vidi na slici 5.U^ENJE NA DALJINU U~enje na daljinu sa Moodleom 237 Interneta ili je u tome imao ne~iju pomo}. Kviz prepoznajemo po sli~ici lista papira na kome se nalazi kva~ica. dolazimo na po~etnu stranicu kviza kao na slici 5. FORUMI Forumi predstavljaju sredstvo pomo}u kojega studenti mogu sa nastavnikom. trebamo imati na umu da nastavnici mogu ograni~iti koliko se puta kviz mo`e raditi. Kada damo odgovore na sva pitanja. Sa glavne stranice kursa mo`emo do}i na forume klikom na naslov foruma. kao {to se mo`e vidjeti na slici 5.14. ostvariti komunikaciju i ulaziti u diskusije o temama u vezi sa kursem.14: Diskusija na forumu .11. Ukoliko se odlu~imo da radimo kviz klikom na dugme Oprobaj se sada na kvizu. Pored teksta. kao na slici 5. ispred kojeg se nalazi slika dva lica u dijalogu. poslije ~ega }e se pokazati podaci o ura|enom kvizu. Kada kliknemo na naslov kviza.12. klikom na dugme Sudjeluj u raspravi na ovu temu mo`emo unijeti svoje odgovore na ono {to je napisano u forumu. samoocjenjivanje je prakti~niji i prihvatljiviji na~in provjere znanja kome pribjegavaju nastavnici na sajtovima Moodle. trebamo kliknuti na dugme Sa~uvaj moje odgovore u dnu stranice. Slanje odgovora vr{imo klikom na dugme Spasi promjene na dnu stranice.

16: Osobni profil korisnika . To }e nas dovesti do pregleda aktivnosti koje nose ocjenjivanje i skupljenih bodova kao na slici 5.. u okviru Administracija sa lijeve strane.15.238 U~enje na daljinu sa Moodleom U^ENJE NA DALJINU OCJENE I URE\IVANJE PROFILA Teku}e stanje ocjena ili skupljenih bodova mo`emo provjeriti ako sa glavne stranice kursa pratimo link Ocjene. Slika 5.15: Aktivnosti koje se ocjenjuju i skupljeni bodovi Slika 5..

promijeniti {ifru ili se ispisati sa Slika 5.U^ENJE NA DALJINU U~enje na daljinu sa Moodleom 239 Slika 5.18: Modifikacija korisni~kog profila .17: Promjena pristupne {ifre Ukoliko `elimo promijeniti podatke koje smo dali prilikom otvaranja korisni~kog ra~una (posebno je to va`no u slu~aju promjene e-mail adrese).

Da bismo sa~uvali promjene. ~ijim posredstvom mo`emo mijenjati osobne podatke i upravljati njihovom dostupno{}u drugim korisnicima sajta Moodle.240 U~enje na daljinu sa Moodleom U^ENJE NA DALJINU teku}eg kursa. Na kraju trebamo kliknuti na dugme Promjena {ifre. Tako dolazimo do stranice osobnog profila. Ukoliko kliknemo na dugme Modifikacija profila.16. dobit }emo obrazac sa slike 5. trebamo unijeti postoje}u {ifru i dva puta novu .17. Ukoliko kliknemo na dugme Promjena {ifre. . na kraju trebamo kliknuti na dugme A`urirani profil u dnu strane. otvorit }e nam se obrazac kao na slici 5.~isto da se ne bi dogodilo da zbog gre{ke u kucanju sami sebi onemogu}imo pristup. Da bismo promijenili {ifru. prikazane na slici 5.18. Isti link se nalazi i u dnu svake stranice kojoj pristupamo. mo`emo na glavnoj stranici kursa kliknuti na link sa na{im imenom i prezimenom koji se nalazi u gornjem desnom uglu.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful