Ekonomski fakultet u Sarajevu Katedra za menad`ment i informacione tehnologije

UVOD U PRAKTI^NO KORI[TENJE PERSONALNOG KOMPJUTERA

Sarajevo, 2004.

Naziv djela: UVOD U PRAKTI^NO KORI[TENJE PERSONALNOG KOMPJUTERA Izdanje: prvo Godina izdanja: 2004. Glavni urednik: dr Milo{ TRIFKOVI], Dekan Urednik: dr Hasan MURATOVI] Izdava~: Ekonomski fakultet u Sarajevu Recenzenti: dr Hasan MURATOVI]; dr Nedjeljko BILI] Autori: dr Zlatko LAGUMD@IJA dr Nijaz BAJGORI] dr Aida HABUL mr Zlatan [ABI] mr Savo STUPAR Tarik ZAIMOVI] Kemal KA^APOR Dragan IVANOVI] Tihomir VESELINOVI] Lektor: Rade MARKOVI] Fotografija i grafi~ki dizajn: Adnan HAD@I] Tehni~ko ure|enje i obrada: Samira SALIHBEGOVI] [tampa: Arch Design d.o.o Za {tampariju: Esad ^ESOVI] CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 004.382.7 (075.8) (076) 004.451 (075.8) (076) 004.7 (075.8) (076) UVOD u prakti~no kori{tenje personalnog kompjutera / [autori Zlatko Lagumd`ija ... [et al.]. Sarajevo : Ekonomski fakultet, 2004. - 242 str. : ilustr. ; 24 cm ISBN 9958-605-59-7 1. Lagumd`ija, Zlatko COBISS.BH-ID 13318662 Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta broj 04-15-2708-1/04 od 25.06.2004. godine, publikacija je proizvod iz ~lana 19. ta~ka 10. Zakona o porezu na promet poizvoda i usluga na ~iji se promet na pla}a porez na promet proizvoda.

KRATAK SADR@AJ KNJIGE

1.
1.1. 1.2. 1.3. 1.4.

Windows XP ..................................................................................................5 Uvod ..................................................................................................................9 Windows Explorer ............................................................................................23 Pode{avanje va{eg kompjutera............................................................................41 [ta je to novo donio Windows XP? ..............................................................59 Kompjuterske mre`e i Internet ..............................................................63
Komunikacija u lokalnoj mre`i ........................................................................67 Me|usobno povezane lokalne mre`e ............................................................91 Internet ............................................................................................................93 Web pretra`iva~i ............................................................................................111 Dial-up networking - spajanje na Internet ....................................................117 Sigurnost podataka ........................................................................................125

2.
2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6.

3.

3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.5. 3.6.

Adobe Acrobat ..........................................................................................133 Uvod u Adobe Acrobat ................................................................................137 Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata............................................140 Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF ............................150 Konvertovanje prezentacije PowerPointa ....................................................160 Konvertovanje Excelovog dokumenta i po~etak pregleda ..........................164 Konvertovanje i slanje datoteke kao attachmenta u Microsoft Outlooku..............................................................168 3.7. Razmatranje parametara bezbjednosti ........................................................170 UNIX i otvorene platforme ..................................................................177
Nastanak i razvitak Unixa ............................................................................181 Verzije Unixa ..................................................................................................185 Upravljanje datotekama ................................................................................189 X-Windows ....................................................................................................203 Pojam platforme ............................................................................................206 Otvorenost platformi ....................................................................................208 Otvoreni softver ............................................................................................210

4.
4.1. 4.2. 4.3. 4.4. 4.5. 4.6. 4.7.

5.

U~enje na daljinu ......................................................................................213

5.1. [ta je to u~enje na daljinu? ............................................................................217 5.2. U~enje na daljinu sa Moodleom ..................................................................223

.

MICROSOFT WINDOWS XP .

.

............................... Windows XP 1........................37 .........................................27 Premještanje foldera ......................................................12 Dugme Start (Start button) .......................................................................15 Dio za obavještavanje (Notification area) .................18 Pomjeranje prozora ..............................23 RAD SA WINDOWS EXPLOREROM ............................................32 Selektovanje više dokumenata / foldera.......................................... Uvod ...............................9 Pokretanje Windows XP-a ...............30 Recycle Bin....................................................................16 Elementi prozora ....................23 UVOD ......................................................18 Pristupanje traci menija .16 RAD SA PROZORIMA POMO]U TASTATURE ...............................................18 Mijenjanje veli~ine prozora.................................................................31 Otvaranje dokumenata iz Windows Explorera...................37 Pretra`ivanje (Search) .................................................................................................................................................................................................................................... Windows Explorer ....................12 Programska traka (Taskbar)..............................................................................2...................15 Upotreba Help and Supporta ..............23 Pokretanje Windows Explorera ................................24 Kreiranje novih foldera.....................................10 Gašenje kompjutera........................19 Ure|ivanje više otvorenih prozora na Desktopu.............................................................................................................................................23 Elementi Windows Explorera.....................................................................................DETALJAN SADR@AJ 1.......................................................................................................................................30 Brisanje foldera i dokumenata .........................18 Otvaranje više prozora istovremeno .....................................................................15 PROZORI (WINDOWS) ...................................11 Ikone (Icons) ...............................................................................................................24 Pregledanje sadr`aja vašeg kompjutera ...........................................29 Kopiranje foldera i dokumenata ..........................................................................................................................................................................................................................................................1......................................................................13 Traka za brzo pokretanje programa (Quick launch toolbar).....10 DESKTOP .................................................20 1....................................................................................................................................

.....................49 Fonts ........................................................................ Šta je to novo donio Windows XP? .................................................................................................................................................................47 Display.....................59 .................................................46 Otvaranje Control Panela...................................................50 Printers and Faxes ........54 Regional and Language Options.....................57 1.........................46 Add or Remove Programs .................................................51 Instalacija lokalnog printera ..............52 Instalacija mre`nog printera............................................................................................................................................................................................................41 Stavljanje shortcuta na Desktop......................... Podešavanje vašeg kompjutera .........................................................3......................................................................................................................................................................................................................................................................41 Šta su to kratice (Shortcuts)? ............41 Shortcuts (Kratice) ...............................................................................54 Date and Time...............................................45 CONTROL PANEL .........43 Stavljanje shortcuta na Quick Launch toolbar .................................................1...4...43 Autostart naj~eš}e korištenih programa ..................................42 Uklanjanje shortcuta sa Desktopa ...................

bi}e vam relativno lako nau~iti i rad u XP-u. Da prvo razjasnimo {ta je to uop{te operativni sistem (u daljem tekstu OS)? Kompjuter je vjerovatno jedina ma{ina na svijetu koja. tako da je korisnik morao kucati sve naredbe koje je `elio dati kompjuteru. Dakle. Upravo tu le`i tajna uspjeha kompanije Microsoft. iskustvo). Windowsa 2000. Postoje tri izdanja namijenjena razli~itim tipovima korisnika. skra}enica XP dolazi od engleske rije~i ”experience” (do`ivljaj. te Windowsa ME. Windows XP dolazi kao logi~an nastavak ~itave serije operativnih sistema Microsoft Windows. Ono {to mi kao korisnici vidimo rade}i sa kompjuterom predstavlja njegov grafi~ki interfejs – vezu izme|u ma{ine i ~ovjeka. tj. omogu}ava korisniku da izdaje naredbe ma{ini i da vr{i neke izmjene u osnovnim postavkama same ma{ine – kompjutera. {to bi trebalo da zna~i da rad sa ovim operativnim sistemom predstavlja jedno potpuno novo iskustvo. Windowsa NT. XP je nastao na Microsoftovoj NT-mre`noj platformi. OS je softver – program koji svoj toj gvo`|uriji (doslovan prevod kompjuterskog termina hardver /eng. Uvod Operativni sistemi Windows ve} du`e vremena predstavljaju naj~e{}e upotrebljavane operativne sisteme za personalne kompjutere u cijelom svijetu. kada se sastavi i kompletira. za razliku od prija{njih sistema koji su koristili samo tekstualni interfejs. {to je iziskivalo daleko vi{e vremena za u~enje ~itavog seta naredbi.MICROSOFT WINDOWS XP Uvod 9 1. Ako ste nekada imali priliku da radite sa jednim od operativnih sistema MS Windows. Ona je u {iroku upotrebu uvela rad sa svima jasnim i lako razumljivim sli~icama – ikonama (eng. hardware/ daje svrhu i smisao). Windowsa 98. kao i za sam rad. Tek sa instaliranjem OS-a kompjuter postaje mo}na ma{ina koja umnogome mo`e unaprijediti i olak{ati ~ovjekov rad i `ivot. jer svaka nova verzija Windowsa se u stvari dobrim dijelom oslanja na one prethodne.1.1. icons). Samo ime ovog OS-a. Korisnik je morao znati ta~nu sintaksu svake naredbe. ne slu`i ni~emu niti na njemu mo`ete uraditi bilo {to. MICROSOFT WINDOWS XP 1. Windowsa 95. po~ev od Windowsa 3. . OS kontroli{e rad kompjutera. U ovoj lekciji objasni}emo neke osnovne karakteristike ovog sistema.

npr. matemati~kim modeliranjem. korisnik ne pokre}e direktno OS. Floppy drive) ili CD-ROM u CD drajvu (eng. Zato }emo ga objasniti na samom po~etku ovog poglavlja. jer }ete u protivnom dobiti poruku: ”Non Sistem disk or disk error. ve} sam kompjuter u~itava i pokre}e instalirani operativni sistem. Dakle. U oba slu~aja morate prvo ukloniti disketu / CD iz svog drajva. Ga{enje kompjutera Jedna od naj~e{}ih gre{aka po~etnika u radu sa kompjuterom je postupak ga{enja kompjutera. Windows XP 64-Bit Edition zadovoljava potrebe specijalizovanih korisnika koji se bave visoko zahtjevnim kompjutingom. kao i stabilnost i pouzdanost sistema Windows 2000. Replace and press any key when ready”. kao i prenosnih ra~unara. Pokretanje Windows XP-a U ve}ini slu~ajeva. Windows XP sjedinjuje najbolje osobine ovih operativnih sistema. Kao i kod pokretanja svakog drugog OS-a. U dana{nje vrijeme je to naj~e{}e Windows XP. prije nego {to pritisnete dugme Power za pokretanje kompjutera. Kada kompjuter uklju~ite on }e automatski pokrenuti va{ OS – Windows XP. ovo je novi Windows za vas. uradite slijede}e: kliknite na dugme START kliknite na dugme SHUT DOWN u malom prozor~i}u izaberite opciju Shut down (Slika 1-1) kliknite OK . provjerite da li imate slu~ajno neku disketu u flopi drajvu (eng.10 Uvod MICROSOFT WINDOWS XP Windows XP Home Edition predstavlja najbolji izbor za ku}ne korisnike. Ako ste do sada koristili Windows 98 ili Windows ME. U tom slu~aju jednostavno uradite ono {to vam se ka`e: uklonite disketu ili CD iz drajva i pritisnite bilo koju tipku na tastaturi – sistem }e se restartovati i kompjuter }e pokrenuti Windows XP. Da biste kompjuter isklju~ili na jedini ispravan na~in. Zapamtite: Va{ kompjuter nije TV-aparat i NE SMIJETE ga gasiti samo pritiskom na dugme Power on / off. Windows XP Professional je verzija namijenjena poslovnim korisnicima koji `ele pouzdan rad u mre`i preduze}a i jednostavno kori{tenje PC-a na radnom mjestu. CD Drive). samom kupovinom kompjutera dobijate neki od operativnih sistema instaliran na njemu.

. Nakon POST-a. a zatim unesete svoju lozinku (password). na ekranu va{eg kompjutera pojavit }e se ono {to nazivamo Desktopom. Change password. a ~ak i kada otvorite neki program ili dokument koji ga prekriju. Detaljno }emo objasniti sve ono {to vidite na Desktopu. jer su to uobi~ajeni termini u kompjuterskoj literaturi. ako je ne{to radio. te }e vam biti potrebni u daljem radu. Na Desktopu se nalaze Ikone (Icons). a kako to sve izgleda na ekranu va{eg kompjutera mo`ete vidjeti na slici 1-2. {to bi se moglo slobodno prevesti kao ”radni sto”. Programska traka (Taskbar) i dugme Start (Start Button). na ekranu }ete vidjeti neke tehni~ke podatke o samom kompjuteru. ALT i DELETE. ali mu niko ne}e mo}i pristupiti sve dok ga ne otklju~ate pritiskom opet iste kombinacije tipki Ctrl. i dobit }ete prozor sa nekoliko opcija: Lock computer. Desktop je uvijek prisutan. Power-On-Self-Test (POST) i najbolje rje{enje je da pustite kompjuter da taj test uradi do kraja. To predstavlja tzv.MICROSOFT WINDOWS XP Uvod 11 Slika 1-1: Prozor Shut down Kompjuter mo`ete ugasiti ili samo zaklju~ati i na slijede}i na~in. Kompjuter }e se ugasiti. Potrudite se da nau~ite i engleske nazive za pojedine dijelove Desktopa. nastavi}e da to radi i dalje. Shut Down. Pritisnite istovremeno tipke CTRL. Traka za brzo pokretanje programa (Quick Launch toolbar) i Dio za obavje{tenja (Notification area). on }e ostati uklju~en i. kao i njegove sastavne dijelove. Izaberite opciju Shut down i kliknite na OK. DESKTOP Kada kona~no uklju~ite kompjuter. on je uvijek u pozadini va{eg ekrana. Ako izaberete opciju LOCK COMPUTER. Task manager i Cancel. Log off. Alt i Delete.

Na njoj se nalazi dugme Start (Start button). One predstavljaju odre|ene programe koji su instalirani na va{em kompjuteru. Programi sa Desktopa se pokre}u dvostrukim klikom lijeve tipke mi{a na `eljenu ikonu. alatka za brzo pokretanje programa (Quick launch toolbar) i prostor za obavje{tenja (Notification area). morate se svojim pokaziva~em (strelicom koja pokazuje . Svaki program koji instalirate na svom kompjuteru ne}e automatski dobiti i svoju ikonu na Desktopu.12 Uvod MICROSOFT WINDOWS XP ikone (Icons) Dugme Start (Start button) Traka za brzo pokretanje programa (Quick launch toolbar) Programska traka (Taskbar) Prostor za obavještavanje (Notification area) Slika 1-2: Desktop Detaljnije }emo objasniti sastavne dijelove Desktopa: Ikone (Icons) Ono {to odmah uo~avamo na Desktopu su razne sli~ice. ve} svaki korisnik postavlja na Desktop ikone onih programa koje `eli. tzv. Ikone mo`ete lako dodavati ili brisati sa Desktopa kreiraju}i na taj na~in radno okru`enje koje vama odgovara. Ona omogu}ava brzi pristup programima koje naj~e{}e koristite. Da biste je u~inili vidljivom. Ako slu~ajno ne vidite programsku traku na va{em kompjuteru. vjerovatno je sakrivena. ikone (icons). Programska traka (Taskbar) Na samom dnu Desktopa nalazi se programska traka (Taskbar).

Ako se ipak ne pojavi. Taskbar mo`ete postaviti i horizontalno na va{ Desktop. pritisnete lijevo dugme mi{a i. Ako ste po~etnik. Da biste ~ekirali ili od~ekirali (isklju~ili) ovu opciju. koji je podijeljen u dva vertikalna dijela. preporu~ujem vam da ovu opciju dr`ite ~ekiranu. Otpustite dugme mi{a i Taskbar }e ostati na izabranoj lokaciji. a zatim otpustite tipku mi{a. mo`da je sasvim su`ena pa }ete morati da je ”razvu~ete”. Dugme Start (Start button) Pomo}u dugmeta Start mo`ete pokrenuti bilo koji program instaliran na va{em kompjuteru. Kada kliknete na ovo dugme.MICROSOFT WINDOWS XP Uvod 13 va{e kretanje mi{em po ekranu) spustiti na samo dno ekrana i programska traka }e se sama pojaviti. Jednostavno kliknite desnom tipkom mi{a na Taskbar. Za razliku od prija{njih OS-a Windows. tj. lijevo od dijela za obavje{tavanje. da Taskbar dr`ite zaklju~anim kako ne bi slu~ajno pomakli ili promijenili veli~inu Taskbara. prema `elji. Programska traka bi sada trebalo da se vidi u dnu Desktopa. otvara se tzv. kliknete desnom tipkom mi{a i u otvorenom meniju izaberete opciju koju `elite. meni Start. ne pu{taju}i dugme mi{a. kao na slici 1-3. To uradite na slijede}i na~in: Pomaknete pokaziva~ (pointer) na dno Desktopa. povu~ete prema vrhu ekrana. dr`e}i ga. i. Slika 1-3: Upotreba dugmeta Start . sve navedene radnje sa Taskbarom u XP-u mo`ete izvr{iti samo ako nije ~ekirana (uklju~ena) opcija Lock the Taskbar. povucite na stranu koju `elite. potrebno je da na praznom prostoru programske trake.

kao na slici 1-4. i tu vr{ite izbor programa. Control Panel.14 Uvod MICROSOFT WINDOWS XP Za razliku od prija{njih verzija OS-a Windows. otvara se dodatni meni sa grupom programa. programska grupa. My Pictures. Help and Support. Pokretanje programa sa ove liste vr{ite jednim klikom lijevom tipkom mi{a na ime `eljenog programa. Primijetit }ete da se pored nekih programa na ovom meniju nalaze dodatne strelice.. ovaj spisak se automatski a`urira i naziv novoinstaliranog programa }e se pojaviti na ovom spisku. My Network Places.). Slika 1-4 : Prikaz svih programa . My Music). a na desnoj naj~e{}e kori{tene foldere (My Documents. Search. i na desnoj strani }e se otvoriti lista svih programa koje imate na kompjuteru. kao i ostale alatke Windowsa XP (My Computer.. Svaki put kada instalirate neki novi program. potrebno je da mi{em samo poka`ete na strelicu All Programs. XP je ovdje tako|er uveo jednu novinu – opciju My Recent Documents gdje mo`ete vidjeti 15tak zadnje kori{tenih dokumenata. Ako pre|ete mi{em preko te strelice. XP prati programe koje naj~e{}e koristite i automatski ih smje{ta na lijevoj strani ovog menija. tzv. Ovo je veoma korisna opcija koja skra}uje traganje i otvaranje nedavno otvaranih dokumenata. Da biste vidjeli sve programe koji su instalirani na va{em kompjuteru.

pritiskom na F1 dobit }ete prozor Help u kojem }ete na}i ono {to vam je potrebno za rad sa tom aplikacijom. u malom prozor~i}u iznad sata pojavit }e se dan i datum. Ovu funkciju mo`ete pozvati na jedan od dva na~ina: Klikom na dugme Start. Veoma je korisna ako `elite pokrenuti neki program kada je va{ Desktop ve} pokriven nekom drugom aplikacijom. Upotreba Help and Supporta Windows XP nudi pomo} u radu putem funkcije Help. Dvostrukim klikom na sat otvarate prozor Date and Time Properties koji pru`a mogu}nost promjene vremena i datuma. npr. Zna~i. ili da postoji neki update na Internetu koji biste trebali uraditi i sl. bilo da radite u jednoj od Microsoft Office aplikacija ili nekom drugom programu. Dio za obavje{tavanje (Notification area) Ovaj dio sadr`i sistemski sat i ikone aktivnih programa (programa koji trenutno rade). normalno pod uslovom da ste konektovani na Internet. Ovaj na~in dobijanja Helpa pritiskom na F1 je gotovo standardan na~in za pozivanje Helpa u bilo kojoj aplikaciji. o tome da je va{ kompjuter priklju~en na Internet ili na lokalnu mre`u. . Slika 1-5: Pode{avanje vremena i datuma U ovom dijelu Desktopa }ete tako|er dobijati tzv. Kada mi{em poka`ete na sat. to je alternativa pokretanju programa preko dugmeta Start. XP-ov Help se sa vremena na vrijeme automatski a`urira (eng. a zatim na Help and Support Pritiskom na funkcionalnu tipku F1 na va{oj tastaturi U oba slu~aja na va{em Desktopu }e se otvoriti prozor kao na slici 1-6. te opciju automatske sinhronizacije sata sa Internet Time serverom (slika 1-5). a {to }e detaljnije biti obja{njeno u poglavlju o Control Panelu. kao i pode{avanje va{e vremenske zone. te stoga ne vidite njegovu ikonu. message pop-ups – razna obavje{tenja od strane va{eg kompjutera. Ustvari. – update).MICROSOFT WINDOWS XP Uvod 15 Traka za brzo pokretanje programa (Quick launch toolbar) Ova traka omogu}uje brzo pokretanje programa.

Rad sa prozorima pru`a zaista velike mogu}nosti. kao i naziv programa. mo`ete lako prelaziti iz jednog prozora u drugi. Na slici 1-7 je otvoren dokument pod nazivom WINDOWS XP12. .16 Uvod MICROSOFT WINDOWS XP Slika 1-6: Prozor Help PROZORI (WINDOWS) Karakteristika svakog operativnog sistema Windows (po tome je dobio i ime) su tzv. Traka sa alatkama Naslovna traka Traka menija Kontrolna dugmad Slika 1-7: Elementi prozora Naslovna traka je dio prozora u kojem se nalazi naziv dokumenta koji je otvoren. Prozore mo`ete slobodno pokretati po Desktopu. prebacivati sadr`aj iz jednog prozora u drugi itd. Elementi prozora Svaki prozor Windowsa se sastoji od karakteristi~nih elemenata koji su prikazani na slici 1-7. prozori. Na va{em Desktopu mo`ete istovremeno imati vi{e otvorenih prozora. spu{tati ih u programsku traku i sl. mijenjati njihovu veli~inu. i to u programu Microsoft Word.

Traka menija je tako|er sastavni dio svakog prozora. Na ovaj na~in ne zatvarate program niti dokument. dropdown menu). mada je njen sadr`aj razli~it od programa do programa. Traka sa alatkama ustvari sadr`i neke naj~e{}e kori{tene opcije iz trake menija. Edit. padaju}i meni (eng. samo kliknite na njegovo dugme u dnu ekrana i dokument je ponovo tu. Ipak. Kada je prozor ve} u slobodnoj veli~ini. slobodne veli~ine koju mo`ete mijenjati po `elji. Pazite da prije zatvaranja sa~uvate (eng. a posebno zatvaranja cijelog programa. Svaka od opcija u ovoj traci obi~no ima tzv.MICROSOFT WINDOWS XP Uvod 17 Kontrolna dugmad se koriste uglavnom za kontrolu veli~ine otvorenog prozora. slobodnu veli~inu. Microsoft Word) imaju posebnu opciju zatvaranja otvorenog dokumenta.. uradite to na slijede}i na~in: Klikom na dugme Maximize / Restore (srednje dugme u desnom gornjem uglu) dovedite prozor na tzv. Ve} smo objasnili kako mo`ete mijenjati veli~inu svakog prozora uz pomo} kontrolnih dugmadi. klikom na ovo dugme ga maksimizirate. Ako `elite veli~inu prozora odrediti prema svojim potrebama. tako da }ete nakon klika na dugme za zatvaranje prozora (u slu~aju da niste sa~uvali njegov sadr`aj) dobiti pitanje da li `elite da sa~uvate sadr`aj dokumenta. ve} ga samo sklanjate sa Desktopa. File. Tako u Wordu klikom na donje dugme za zatvaranje (X) zatvarate otvoreni dokument. ali je njihovim smje{tanjem na traku sa alatkama pristup olak{an i ubrzan. Slika 1-8: Padaju}i meni opcije File . ali ne i program. mo`ete vidjeti na slici 1-8.. Krajnje desno dugme (X) zatvara prozor. View. jer }ete u protivnom izgubiti sve ono {to ste radili u njemu. Na ovaj na~in mo`ete dobiti samo predefinisane veli~ine prozora. Kada `elite da tako sklonjeni dokument ponovo imate na Desktopu. Zatvaranjem prozora zatvaraju se i program i dokument koji je otvoren. Srednje dugme ima dvije funkcije u zavisnosti od trenutne veli~ine prozora. Kada kliknete na dugme Minimize (prvo dugme sa lijeve strane). Kako izgleda padaju}i meni opcije File. jedan dio opcija (npr. To je dodatni broj opcija skriven iza jedne osnovne opcije. Neki programi (npr. Danas ve}ina programa (ali ne svi) imaju kontrolu zatvaranja dokumenta. Save) svoj dokument.) je konstantan za sve programe ili barem ve}inu njih. Kada je prozor maksimiziran. prozor }e se smanjiti i bi}e predstavljen samo jednim dugmetom u dnu ekrana. klikom na ovo dugme }ete ga dovesti do tzv.

Pomjeranje prozora Da biste pomjerili prozor. pa pritisnite tipku Enter i va{ dokument }e biti spa{en. ~ime }e se ozna~iti prva opcija iz trake menija (File). Kada do|ete do `eljene opcije. i u tom slu~aju jedini na~in da sa~uvate dokument ili zatvorite program je upravo preko tastature. potrebno je da pritisnete kombinaciju tipki Alt i Space. Dalje se kroz traku menija i njene opcije kre}ete strelicama na tastaturi. Zna se desiti da se mi{ jednostavno ”zamrzne”. jer se u dana{nje vrijeme sve operacije na kompjuteru obavljaju preko mi{a. iskustvo je pokazalo da je u nekim situacijama vrlo korisno poznavati izdavanje osnovnih naredbi putem tastature. Drugi na~in pristupanja opcijama iz trake menija je da pritisnete kombinaciju tipki Alt i podvu~enog slova odre|ene opcije. a zatim u otvorenom padaju}em meniju strelicom do|ite na opciju Save. pritisnite kombinaciju tipki Alt i F (za opciju File). Na taj na~in ste promijenili veli~inu prozora.18 Uvod MICROSOFT WINDOWS XP Pomjeranjem mi{a do same ivice prozora pokaziva~ (eng. . dr`e}i tipku mi{a. Kada izaberete `eljenu lokaciju. dr`e}i je. Pritisnite lijevu tipku mi{a i. pritisnite tipku Enter i prozor }e ostati na novoj lokaciji. pomjerajte prozor po Desktopu. Prvi na~in je pritiskom na tipku Alt. Tako. Na sredini prozora }ete dobiti kursor koji pokazuje u sva ~etiri smjera. kliknite lijevom tipkom mi{a na traku sa naslovom (Title Bar) i. Strelicama na tastaturi do|ite na opciju Size i pritisnite tipku Enter. Da biste prozor pomakli na drugu lokaciju na Desktopu. povla~ite mi{a u `eljenom pravcu. naprimjer. RAD SA PROZORIMA POMO]U TASTATURE Iako }e vam se ova opcija u~initi nepotrebnom. Odaberite opciju Move i onda strelicama na tastaturi pomjerajte prozor po Desktopu. ponovo otvorite kontrolni meni kombinacijom tipki Alt i Space. i na taj na~in }ete mijenjati veli~inu prozora prema va{oj `elji. ako `elite da spasite dokument koji je otvoren. Pristupanje traci menija Traci menija i njenim opcijama mo`ete pristupiti na dva na~ina. Kada ste zadovoljni njegovom pozicijom. pritisnite tipku Enter i otvorit }e se padaju}i meni kroz koji se tako|er mo`ete kretati strelicama. Pritiskom na `eljenu strelicu na tastaturi promijenite veli~inu prozora i na kraju pritisnite tipku Enter. Mijenjanje veli~ine prozora Da biste otvorili kontrolni meni. a `eljenu opciju dobijete opet pritiskom na tipku Enter. otpustite dugme mi{a i prozor }e ostati na izabranoj lokaciji. pointer) }e se pretvoriti u dvostranu strelicu.

Adobe Acrobat i Calculator.MICROSOFT WINDOWS XP Uvod 19 Otvaranje vi{e prozora istovremeno Jedna od sjajnih karakteristika svih OS-a Windows je da istovremeno mo`ete otvoriti vi{e razli~itih prozora. Slika 1-9: Otvaranje vi{e prozora istovremeno Slika 1-10: Meni za ure|ivanje na~ina prikazivanja vi{e prozora . Na slici 1-9 su otvorene tri aplikacije: Microsoft Word.

Cascade Windows ure|uje sve otvorene prozore na takav na~in da od svakog prozora vidite samo njihove naslovne trake. Kako da u~inite prozor aktivnim? Jednostavno kliknite bilo gdje u okviru prozora kojeg `elite da aktivirate i taj prozor postaje aktivan. Tu mo`ete izabrati jednu od ponu|enih opcija kako da XP uredi prozore na va{em Desktopu.20 Uvod MICROSOFT WINDOWS XP Pazite! Kada radite sa vi{e otvorenih prozora. dobijete meni kao na slici 1-10. Ure|ivanje vi{e otvorenih prozora na Desktopu Otvorene prozore na Desktopu mo`ete urediti na sljede}i na~in. kao na slici 1-11. . kao na slici 1-12. dva programa u dva prozora jedan ispod drugog. Slika 1-11: Cascade Windows Opcija Tile Windows Horizontally dat }e. Kada na taj dio kliknete desnom tipkom mi{a. Odmah do podru~ja za obavje{tavanje (Notification area) u desnom dijelu programske trake. mo`ete raditi samo u aktivnom prozoru. nalazi se prazni dio trake na kojem nema ikona. Opcija Tile Windows Vertically }e ta dva prozora prikazati na slijede}i na~in (slika 1-13). npr.

MICROSOFT WINDOWS XP Uvod 21 Slika 1-12: Tile Windows Horizontally Slika 1-13: Tile Windows Vertically .

U tom slu~aju otvorite. npr. englesku verziju dokumenta i novi. Ovo je veoma prakti~no rje{enje. {to je naro~ito korisno kada je cijeli ekran pokriven prozorom nekog aktivnog programa. Opcija Show the Desktop }e pokazati va{ Desktop. . prazan dokument u kojem kucate prevod. npr. kod prevo|enja dokumenata. a vama zatreba neki od programa lociranih na Desktopu.22 Uvod MICROSOFT WINDOWS XP Kada upotrijebiti opcije Tile Windows? Ove opcije su veoma korisne kod paralelnog rada na dva dokumenta koja stalno morate upore|ivati.

Windows Explorer UVOD Sada kada ste nau~ili kako da obavljate osnovne radnje na Desktopu. a zatim odaberite My Documents.. ali ni najbolja ma{ina ne}e mo}i da organizuje va{e podatke i dokumente na vama prihvatljiv na~in. Morate zapamtiti da }e sam kompjuter umnogome olak{ati va{ rad. Elementi Windows Explorera Elementi i izgled prozora Windows Explorera su prikazani na slici 1-14. naslovna traka meni traka traka sa alatkama adresna traka traka "radnje sa fajlovima i folderima" traka "druga mjesta" traka "detalji" Slika 1-14: Windows Explorer . Program koji }ete sigurno najvi{e koristiti u svom radu jeste Windows Explorer.2.MICROSOFT WINDOWS XP Windows Explorer 23 1. koristit }ete ovaj program. Dakle. Samo ime (”istra`iva~”) mu kazuje {ta je njegova osnovna namjena – istra`ivanje sadr`aja kompjutera. foldere i sl. pa odaberite All Programs > Accessories > Windows Explorer. Pokretanje Windows Explorera Postoji vi{e na~ina da pokrenete ovaj program. To morate uraditi vi sami – normalno uz pomo} programa kao {to je Windows Explorer. Ovaj program je veoma koristan za funkcionalnu organizaciju va{ih dokumenata. vrijeme je da zavirite malo dublje u svoj kompjuter. da prebacujete dokumente. ali }emo navesti dva osnovna. ako `elite da vidite {ta sve imate na svom kompjuteru. ili kliknite na Start. Kliknite na Start.

npr.. mo`ete ih organizovati u folder kojem }ete dati ime. kopiranje. Da prvo objasnimo {ta je to folder. Desna strana prozora Windows Explorera uvijek prikazuje sadr`aj onoga {to se pregleda. 2000. 2001. Zna~i. gdje se mo`e vidjeti da on sadr`i jo{ nekoliko podfoldera (Adobe. a {ta program.). kao i ve}i broj slika (Cascade. My Computer. U primjeru na slici 1-14 se vidi sadr`aj foldera My Documents. Na Slika 1-15: Ikona foldera ”Nalozi” takav na~in organizovat }ete svoje dokumente na jasan i svima . Details – prikazuje detaljne informacije o trenutno izabranoj (ozna~enoj) lokaciji. ako imate ve}i broj dokumenata kreiranih u du`em vremenskom nizu.. Lijevi dio prozora se naziva Explorer bar i sastoji se od tri padaju}e trake (drop-down bars). na desnoj strani prozora se prika`e sadr`aj te lokacije. a u okviru tog foldera mo`ete kreirati i druge podfoldere. traka menija. Nalozi. Kada kliknete na jednu od ponu|enih opcija. npr. {tampanje itd. otvarate ili bri{ete foldere.. Desktop. Folder je mo`da najbolje objasniti njegovim direktnim prevodom na na{ jezik – fascikla. {to predstavlja jednu od razlika Windows XP-a i ostalih operativnih sistema Windows.). fascikla koju kreira korisnik. kao i adresna traka. nekoliko Word dokumenata (Ihya.. a {ta fajl (u novije vrijeme se sve vi{e upotrebljava izraz dokument). 2003 itd.). ~iju svrhu }emo objasniti ne{to kasnije. Other Places – prikazuje listu drugih lokacija na va{em kompjuteru (Desktop. Samo ukratko }emo dati nazive i svrhu ovih traka. dokumente i programe. Svrha foldera je prvenstveno u funkcionalnoj organizaciji va{ih dokumenata na kompjuteru. File and Folder Tasks – obezbje|uje brz pristup radnjama koje `elite poduzeti sa dokumentima / folderima sa desne strane prozora (kreiranje. RAD SA WINDOWS EXPLOREROM Pregledanje sadr`aja va{eg kompjutera Ve} smo rekli da }ete sa Windows Explorerom mo}i lako da kreirate. traka sa alatkama). preimenovanje. daju}i joj neko svrshishodno i jasno ime. Na gornjem dijelu se nalaze sve one trake koje smo ve} opisali kao sastavne dijelove svakog prozora Windowsa (naslovna traka.. My Network Places).). dokumentu ili folderu. brisanje. To je dakle mjesto na ra~unaru.. My Music. lijevi i desni.24 Windows Explorer MICROSOFT WINDOWS XP Prozor Windows Explorera je podijeljen u tri dijela: gornji. Kulturolo{ka strana knowledge menad`menta.

dokumenti kreirani u MS Wordu i MS Excelu }e u Windows Exploreru biti predstavljeni kao na slici 1-16. ve} to mo`e biti bilo kakav audio fajl. Sada kad smo objasnili razlike izme|u foldera. mo`emo krenuti u obja{njavanje rada sa njima u programu Windows Explorer. npr. Folderi i podfolderi u Windows Exploreru su predstavljeni sli~icom `ute fascikle. tj. Windows Explorer predstavlja ove dokumente sa razli~itim sli~icama (ikonama). Programi (eng. Sve su to dokumenti. u zavisnosti od programa u kojem su kreirani ti dokumenti. Pored ikone svakog Slika 1-16: Ikone dokumenata dokumenta nalazi se naziv dokumenta (Annex_ftp. Kada `elite vidjeti sadr`aj nekog drugog foldera ili drajva. sadr`aj floppy diskete. vrsta dokumenta (Microsoft Word Document. dokumenata i programa. imate na izboru dva na~ina da to u~inite. Ve} smo spominjali Adresnu traku kao jednu od karakteristika prozora Windows Explorera. Slika 1-18: Meni Adresne trake . programs) ili aplikacije. sa nazivom programa ispod slike. kao na slici 1-18. program MS Excel na slici 1-17. Windows Ikona programa Explorer }e uvijek otvoriti i prikazati sadr`aj foldera My Documents. Me|utim. sihtarica02). sa imenom foldera pored (ili ispod) slike. U Exploreru se svaki program predstavlja razli~itom sli~icom (ikonom). flash memorije i sl. Pod pojmom dokument u dana{nje vrijeme se ne podrazumijeva klasi~ni dokument kao ekvivalent papirnom dokumentu. najjednostavnije re~eno. Tako. Microsoft Excel Worksheet) i veli~ina dokumenta u kilobajtima (38 KB. predodre|ene postavke kompjutera). su specijalno napisani nizovi instrukcija koje kompjuter razumije i koje izvr{ava u cilju obavljanja nekog zadatka. kao na slici 1-15. jednom kliknite lijevom tipkom mi{a na strelicu koja se nalazi na desnom kraju adresnog prozora i otvori}e se podmeni. npr. 29 KB).MICROSOFT WINDOWS XP Windows Explorer 25 razumljiv na~in. 1. Slika 1-17: Po defaultu (zadane. file) je. slika ili video zapis. ako `elite da vidite sadr`aj nekog drugog foldera ili druge lokacije na svom kompjuteru (npr. dokument kreiran u nekom od programa. Fajl (eng.). CD-a.

Local Disk C:.26 Windows Explorer MICROSOFT WINDOWS XP Tu imate prikaz svih drajvova i lokacija na va{em kompjuteru (Floppy. u traci Details (detalji) }e se prikazati osnovni podaci o izabranoj lokaciji kao {to su naziv. i na desnoj strani Explorera }e se prikazati svi drajvovi (lokacije) na va{em kompjuteru. Ako `elite da otvorite odre|eni folder i vidite njegov sadr`aj. na kojoj su prikazani detalji o lokalnom disku ozna~enom kao lokalni disk C:. fajl sistem. Kada otvorite odre|enu lokaciju na va{em kompjuteru. Jednom kliknite lijevom tipkom mi{a na `eljenu lokaciju. kao na slici 1-20. slobodni prostor i ukupna memorijska veli~ina lokacije. potrebno je da u desnom prozoru Explorera kliknete dva puta lijevom tipkom mi{a na ikonu `eljenog foldera. Slika 1-19: My Computer Dvostrukim klikom lijeve tipke mi{a na `eljeni drajv }e se prikazati cjelokupni sadr`aj izabrane lokacije. Drugi na~in da do|ete do `eljene lokacije ili foldera na va{em kompjuteru je sljede}i: u traci ”Druga mjesta” (Other places) jednom kliknite lijevom tipkom mi{a na ikonu My Computer. 2. Slika 1-20: Traka ”Detalji” . i u desnom dijelu Explorerovog prozora }e se prikazati sadr`aj izabrane lokacije sa svim folderima i dokumentima koji se tu nalaze. New Volume D: itd. kao na slici 1-19.).

Recimo da u folderu Downloads iz gornjeg primjera. ali i unutar nekog ve} postoje}eg foldera. U adresnoj traci. da mu date neki svrsishodniji naziv. samo {to je podfolder smje{ten u neki ve} postoje}i folder. Ve} smo objasnili da je podfolder u stvari isto {to i folder. tj. `elimo kreirati podfolder . ovaj novi folder je automatski ozna~en i spreman da ga preimenujete. Uzmimo za primjer da `elite kreirati jedan podfolder. i u desnom dijelu prozora }e se odmah pojaviti ikona novog foldera sa nazivom New folder.MICROSOFT WINDOWS XP Windows Explorer 27 Kreiranje novih foldera Novi folder mo`ete kreirati direktno na nekom drajvu (npr. Otvorite Windows Explorer na jedan od dva ve} opisana na~ina (Start>My Documents ili Start>All Programs>Accessories>Windows Explorer). kao na slici 1-21. U traci Radnje sa fajlovima i folderima kliknite na opciju Make a new folder. i tada ga nazivamo podfolderom. da `elite kreirati novi folder na va{em lokalnom hard disku (koji je naj~e{}e ozna~en sa slovom C:). novi folder Slika 1-21: Kreiranje novog foldera Kao {to vidite na slici. Uzmimo. pod opcijom My Computer odaberite Local disk C: U desnom prozoru }e se prikazati sadr`aj svih postoje}ih foldera na lokalnom disku. Da biste to uradili. naprimjer. na lokalnom disku C: ili na floppy disketi A:). samo otipkajte `eljeni naziv i na taj na~in ste kreirali `eljeni folder.

Slika 1-22: Kreiranje novog foldera Kada kliknete na ponu|enu opciju New>Folder. daljnji postupak je isti kao i u prvom primjeru. Kako da to izvedemo? Ponovo otvorimo Windows Explorer. . u koji `elimo da smje{tamo sve downloadovane muzi~ke fajlove. tj. kao na slici 1-22 koji. locirajte se na mjesto gdje `elite kreirati novi folder. Kreiranje foldera i podfoldera mo`ete izvr{iti i na jo{ jedan na~in. tj. nudi opciju Folder. U desnom prozoru Explorera sada kliknimo dva puta na folder Downloads. i dobi}emo prikaz sadr`aja odabranog foldera. pa iz otvorenog padaju}eg menija odaberite opciju New.28 Windows Explorer MICROSOFT WINDOWS XP Music. zatim iz trake menija odaberite opciju File. i odaberimo Local disk C:. izme|u ostalih opcija. dodijelite va{em novom podfolderu novo ime – Music. Ponovo otvorite Windows Explorer. odaberite opciju Make a new folder. i zavr{ili ste kreiranje podfoldera Music u folderu Downloads. sve postoje}e dokumente u ovom folderu kao i eventualne podfoldere. Ponovite postupak koji je obja{njen u prvom primjeru. Otvori}e se dodatni meni.

a zatim kliknete na Slika 1-24. nalazi se u lijevom dijelu Explorerovog prozora) promijeni}e svoj sadr`aj. Traka Radnje sa fajlovima i folderima (File and Folder Tasks. I ovdje Windows Explorer pru`a mogu}nost lagane manipulacije sa svim va{im dokumentima i folderima. na kojoj je selektovan folder Documents and Settings. bolju lokaciju. morat }ete ponekad da premjestite neke foldere ili dokumente na drugu. selektujte ga u desnom prozoru Explorera jednim klikom lijeve tipke mi{a na njegovu ikonu. Opcija Move za premještanje foldera na novu lokaciju Slika 1-23: Premje{tanje foldera Lijevom tipkom mi{a kliknite jednom na opciju Move this folder. i otvori}e se prozor Move items (Slika 1-24) u kojem. na ve} opisani na~in. Kada `elite premjestiti odre|eni folder. Izabiranje lokacije za prenos foldera .MICROSOFT WINDOWS XP Windows Explorer 29 Premje{tanje foldera Da biste svoje dokumente organizovali na {to bolji na~in. kao na slici 1-23. izaberete `eljenu lokaciju. pokazuju}i sada i neke nove opcije.

Brisanje foldera i dokumenata Brisanje foldera i dokumenata obavljate na gotovo na istovjetan na~in kao i njihovo premje{tanje. Nakon toga Slika 1-25: Potvrda brisanja kompjuter }e. vi{e se ne nalazi na staroj lokaciji. s tim da poslije selektovanja `eljenog foldera ili dokumenta iz trake Radnje sa fajlovima i folderima (File and Folder Tasks) odaberete opciju Delete (Bri{i). ali se sada njegova kopija nalazi i na novoodabranoj lokaciji. Ponovite postupak ozna~avanja `eljenog foldera / dokumenta. izbacuju}i prozor kao na slici 1-25. Na ovaj na~in va{ dokument / folder ostaje na prvobitnoj lokaciji. tj. ali sada iz trake Radnje sa fajlovima i folderima (File and Folder Tasks) izaberite opciju Copy this folder / file. tra`iti da potvrdite va{ izbor za brisanje foldera / dokumenta.30 Windows Explorer MICROSOFT WINDOWS XP dugme Move (premjesti). a zatim kliknite na dugme Copy. Na ve} obja{njen na~in izaberite lokaciju gdje `elite da iskopirate va{ folder / dokument. Sa opcijom Move odabrani folder ili dokument se premje{ta na novu lokaciju. pored dokumenta / foldera koji se nalaze na originalnoj lokaciji. . sigurnosti radi. Kopiranje foldera i dokumenata Ponekad }e se pojaviti potreba da. imate i njegovu kopiju na nekom drugom mjestu na va{em kompjuteru.

samo sa jednom razlikom: u prvoj traci na lijevoj strani prozora (traka File and Folders tasks kod Explorera) dobit }ete traku Recycle Bin Tasks koja nudi dvije opcije: Opcija: "Isprazni kantu za otpatke" Opcija: "Obnovi ovu stavku" Slika 1-27: Prozor Recycle Bin 1. zajedno sa svim dokumentima. Kada izbri{ete neki dokument ili folder sa va{eg kompjutera. kantu za otpatke – Recycle Bin. Empty the Recycle Bin.MICROSOFT WINDOWS XP Windows Explorer 31 Pazite! Prilikom brisanja izabranog foldera bri{ete sve podfoldere koji se u njemu nalaze. tako da Kante za otpatke se izbrisani dokumenti i folderi ne bri{u trajno. Microsoft je predvidio takvu mogu}nost. Recycle Bin Ne o~ajavajte ako slu~ajno. gre{kom izbri{ete dokument ili folder koji Slika 1-26: Ikona vam je jo{ uvijek potreban. pojavi}e se prozor (Slika 1-27) kao kod Windows Explorera. restore) va{ dokument. i 2. Kada otvorite Recycle Bin (dvostrukim klikom lijeve tipke mi{a na ikonu). sigurnosti radi. po defaultu. Restore this item . ~ija ikona se. tako da jo{ uvijek mo`ete da vratite (eng. ve} se smje{taju u tzv. uvijek nalazi na va{em Desktopu (Slika 126). ostavlja u ovu Kantu za otpatke. on se.

XP }e sam odrediti kojim programom }e otvoriti taj dokument. Otvaranje dokumenata iz Windows Explorera Svaki od foldera ili fajlova (dokumenata) mo`ete otvoriti direktno iz Explorera dvostrukim klikom lijevom tipkom mi{a na ikonu fajla / foldera. XP }e pokazati poruku da ne mo`e otvoriti taj dokument i ponudit }e dvije opcije (kao na slici 1-28): 1.doc). a zatim slijedite upute. . List – prikazuje sadr`aj odre|ene lokacije na kompjuteru u vidu liste. kliknite na dugme View. ako je `eljeni dokument ura|en u Microsoft Wordu (ekstenzija . dok opcija Restore this item (obnovi ovu stavku) ponovo vra}a odabrani dokument ili folder na njegovo originalno mjesto. npr. XP }e automatski pozvati Word. Explorer nudi vi{e na~ina prikazivanja sadr`aja na desnoj strani prozora. da sami izaberete program sa liste Uklju~ite opciju koja vam vi{e odgovara i kliknite na dugme OK. kada kliknete na njega u Explorer Baru. Icons – prikazuje samo ikone i imena svakog fajla / foldera. Tako. Tiles – prikazuje informacije o svakom fajlu / folderu ispod njegovog imena. a zatim otvoriti navedeni dokument. Da biste izabrali odgovaraju}i prikaz. a zatim na jednu od ponu|enih opcija: Thumbnails – prikazuje sadr`aj svih slika u folderima kao male thumbnail sli~ice. da na Webu na|e odgovaraju}i program (morate biti konektovani na Internet). Svi folderi i fajlovi koji ne sadr`e slike prikazuju se kao velike ikone. ili 2.32 Windows Explorer MICROSOFT WINDOWS XP Opcija Empty the Recycle Bin (isprazni kantu za otpatke) definitivno bri{e va{e ve} izbrisane dokumente sa kompjutera. U slu~aju da poku{ate otvoriti odre|eni dokument za koji je potreban program kojeg nemate instaliran na kompjuteru. Kada kliknete na bilo koju ikonu odre|enog dokumenta. Explorer prepoznaje ekstenziju dokumenta (troslovnu Slika 1-28: Izbor programa oznaku iza naziva dokumenta) i na osnovu toga poziva odre|eni program.

foldera ili programa na odabranoj lokaciji. Kolona Type (Tip. Veli~ina foldera se ne prikazuje. a folderi na za~elje. Kolona Size (Veli~ina) prikazuje veli~inu svakog dokumenta ili programa u kilobajtima. a kolona Date Modified pokazuje datum i vrijeme kada je svaki dokument zadnji put modificiran (mijenjan njegov sadr`aj). vrsta) pokazuje vrstu dokumenta (tekst dokument. Kada odaberete opciju View>Details. Primijetit }ete da se pod ovom opcijom sadr`aj u desnom prozoru prikazuje u ~etiri odvojene kolone: Name. JPEG Image. tip. Po{to je ova opcija prikazivanja sadr`aja u Exploreru Slika 1-29: Opcija Details veoma korisna. Microsoft Word document. Size.). na kojoj je prikazan sadr`aj jednog foldera. datum i vrijeme kada je zadnji put fajl modificiran. uklju~uju}i veli~inu fajla. File Folder i sl. Ako kliknete lijevom tipkom . objasnit }emo je malo detaljnije.MICROSOFT WINDOWS XP Windows Explorer 33 Details – prikazuje detaljne informacije o svakoj ikoni. Mo`ete primijetiti da su u prvoj koloni svi dokumenti stavljeni na vrh kolone. Explorer }e prikazati sadr`aj odabrane lokacije kao na slici 1-29. Type i Date Modified. Application. Kolona Name (Ime) prikazuje ikone i imena svih dokumenata.

a ostali dokumenti iznad njih. sortiranje }e se obaviti u opadaju}em nizu. a ostale dokumente }e tako|er poredati po abecedi. Nakon klika na dugme Type (Tip). tako da }e sada na vrhu kolone stajati najve}i dokumenti. Ako kliknete na ovo dugme jo{ jednom. Kada kliknite na dugme Date.34 Windows Explorer MICROSOFT WINDOWS XP mi{a na dugme sa oznakom Name. Explorer }e sortirati sav sadr`aj foldera prema veli~ini dokumenata. i to od najmanjeg (na vrhu kolone) ka najve}em (na dnu kolone). sortiranje }e se izvr{iti tako da }e folderi biti na dnu kolone. tj. tako da }e zadnji modifikovani dokument biti na dnu kolone. Explorer }e sortirati sav sadr`aj odabranog foldera tako da }e na vrh kolone postaviti prvo foldere. Ako kliknete na dugme Size (Veli~ina). tako|er po opadaju}em redoslijedu (na vrhu kolone }e biti zadnje slovo alfabeta). ali u koloni ispod foldera. Ako jo{ jedanput kliknete na ovo dugme. Modified Explorer }e sortirati sadr`aj tako da }e na vrh kolone prvo postaviti sve foldere (bez obzira na datum njihove modifikacije). sortiranje }e se izvr{iti tako da }e svi folderi biti Slika 1-30: Opcija Show in Groups . Explorer }e izvr{iti sortiranje po po~etnom slovu tipa dokumenta. redoslijed dokumenata }e se promijeniti. tako da }e na vrhu kolone postaviti prvo foldere. a sve ostale dokumente }e sortirati po abecedi (alfabetu). Ako kliknete jo{ jednom na ovo dugme. i to po abecedi (u stvari engleskom alfabetu). a ispod njih sve dokumente po opadaju}em nizu.

Da bi dobili takav izgled Explorera potrebno je da u meniju View odaberete opciju Explorer bar>Folders. sa . sav sadr`aj foldera se sortira u grupe istih vrsta dokumenata: grupa Folderi. U tom slu~aju Explorer izgleda kao na slici 1-32. uz mogu}nost brzog pregleda svih slika pomo}u dugmeta Next ili Previous. Dugme "Slijede}a" Dugme "Prethodna" Dugme "rotiraj ulijevo" Dugme "rotiraj udesno" Slika 1-31: Filmstrip XP nudi jo{ jednu novinu. Kada odaberete ovu opciju. grupa Microsoft Excel Worksheet itd. Dakle. Ako su svi dokumenti u odabranom folderu modifikovani ili kreirani istog dana. dobro poznati izgled Windows Explorera koji je ne{to druga~iji od navedenog. klikom na dugme Date Modified. Za korisnike starijih verzija Microsoft Windowsa. XP nudi i stari. Type i Modified). Mo`ete primijetiti da je kompletan prozor Windows Explorera ostao isti. Explorer }e izvr{iti sortiranje po vremenu modifikacije (sat i minut). Explorer }e prikazati sadr`aj odabranog foldera kao na sljede}oj slici (Slika 1-30). Tako|er imate i mogu}nost rotiranja slike u jednu ili drugu stranu. Iste opcije sortiranja mo`e dobiti u Exploreru odabiru}i iz trake menija opciju View>Arrange Icons by (Name. Opcija View>Arrange Icons by nudi jo{ jednu izvanredno korisnu mogu}nost: opciju Show in Groups. karakteristi~nu za XP.MICROSOFT WINDOWS XP Windows Explorer 35 smje{teni na dnu kolone. Sve {to smo do sada rekli o Windows Exploreru predstavlja njegovu novu verziju. grupa JPEG Image. Dobit }ete prozor kao na slici 1-31. Size. osim njegovog lijevog dijela gdje je sada na pregledniji na~in prikazan kompletan sadr`aj va{eg kompjutera. Kada otvorite folder u kojem imate vi{e slika mo`ete izabrati View – opciju Filmstrip. a na vrhu kolone }e biti dokument koji je zadnji modifikovan. ili jednostavnije – kliknite na ikonu Folders na alatnoj traci.

. folder se otvori i ispod njega se prika`u svi podfolderi. Objas-ni}emo obje. Oznaka za otvoren folder Oznaka za neotvoren folder Ovakav izgled Windows Explorera pru`a mogu}nost za jo{ lak{e preSlika 1-33: Otvoreni folderi mje{tanje i kopiranje foldera i dokumenata sa jedne na drugu lokaciju. Drag and Drop tehnikom (prevuci i spusti).36 Windows Explorer MICROSOFT WINDOWS XP Slika 1-32: Explorer Bar . To mo`ete izvesti tzv. a znak “+” se pretvori u znak “–” (Slika 1-33). Kako se izvodi ta tehnika? I ovdje u principu imamo dva na~ina izvr{avanja ove tehnike. Kada kliknete lijevom tipkom mi{a na znak “+”.Folders svim folderima i lokacijama. Pored nekih foldera nalazi se znak “+”. {to zna~i da takav folder u sebi sadr`i jo{ neke podfoldere.

selektujte ih na slijede}i na~in. kopirati ili izbrisati ne nalaze u jednom nizu ve} su razbacani na vi{e lokacija. Pretra`ivanje (Search) ^esto se desi (naro~ito po~etnicima) da zaborave gdje su smjestili neki fajl. iskoristite mogu}nost Explorera da selektuje vi{e dokumenata odjednom. ili pritisnite kombinaciju tipki CTRL i E. Create Shortcut i Cancel. otpustite tipku mi{a. a zatim izabrati opciju Search. Dobit }ete prozor kao na slici 1-34. prevucite njegovu ikonu u lijevi prozor Explorera. Zatim. kliknete desnom tipkom mi{a. koriste}i tehniku Drag and Drop. Ako se dokumenti / folderi koje `elite premjestiti. otpustite tipku mi{a. a zatim pritisnite dugme Shift na tastaturi. potrebno je da. kliknite na zadnji dokument u nizu. tj.MICROSOFT WINDOWS XP Windows Explorer 37 1. Ako se dokumenti koje `elite selektovati nalaze u nizu. otpustite tipku Ctrl i dalje radite sa ovom grupom dokumenata {ta `elite. jedan do drugog. Kada do|ete nad ikonu foldera. kliknite na dugme View>Explorer Bar>Search. folder ili sliku. Drugi na~in je veoma sli~an ovom prvom. ne pu{taju}i je. Ako `elite ovaj niz dokumenata premjestiti na novu lokaciju. I ovu radnju mo`ete izvr{iti na dva na~ina. Kada ste zavr{ili selektovanje. U tom slu~aju. u Explorerovom desnom prozoru kliknite jednom lijevom tipkom mi{a na prvi dokument u nizu. Na taj na~in mo`ete izvr{iti samo premje{tanje va{eg foldera / dokumenta na novu lokaciju. Copy. klikajte lijevom tipkom mi{a na sve one dokumente koje `elite ozna~iti. Selektovanje vi{e dokumenata / foldera Ako `elite premjestiti. kopirati ili izbrisati vi{e dokumenata ili foldera odjednom. XP Explorer nudi opciju Search (Tra`i). Da ne biste gubili vrijeme tra`e}i po kompjuteru izgubljeni fajl otvaraju}i svaki folder ili dokument. i ~itav niz }e se premjestiti na `eljeno mjesto. i. . Pritisnite tipku Ctrl na tastaturi. pojavi}e se meni sa opcijama Move. ne pu{taju}i tipku Shift. 2. Svi dokumenti izme|u prvog i posljednjeg dokumenta }e se selektovati. lokacije gdje `elite premjestiti ili iskopirati va{ dokument / folder. bilo bi veoma neprakti~no da to morate uraditi jedan po jedan dokument / folder. Opciju Search mo`ete dobiti i tako {to }ete kliknuti na dugme Start. povu~ete bilo koju od ozna~enih ikona. Ne pu{taju}i tipku mi{a. Kada do|ete nad ikonu foldera gdje `elite premjestiti va{ folder / dokument. Razlika je u tome {to na ikonu dokumenta / foldera kojeg `elite premjestiti ili kopirati na novu lokaciju. U desnom prozoru Windows Explorera kliknite lijevom tipkom mi{a na folder / dokument koji `elite premjestiti. Izaberite `eljenu opciju iz ovog menija jednim klikom lijevom tipkom mi{a i zavr{ili ste posao. Da biste pokrenuli navedenu opciju. a zatim ponovite gore navedeni postupak Drag and Drop.

video) – tra`i samo navedene vrste fajlova dokumenti (Documents) – tra`i samo specifi~ne dokumente. Word. Excel itd. npr.38 Windows Explorer MICROSOFT WINDOWS XP Opcija za tra`enje Word dokumenata Slika 1-34: Pretra`ivanje Ovaj prozor nudi vi{e opcija za pretra`ivanje. kao {to su: slike. svi fajlovi i folderi (All files and folders) – pretra`uje sve vrste fajlova ili foldera kompjutere ili ljude (Computers or People) – Upisali smo dio naziva tra`enog tra`i kompjutere ili korisnike na lokalnoj mre`i dokumenta informacije iz centra Help and Support (Information in Help and Support center) – daje isti rezultat kao i opcija Search u opciji Windows Help Da bismo detaljnije objasnili na~in tra`enja odre|enog dokumenta. music. muzika ili video (Pictures. navest }emo jedan primjer. Slika 1-35: Kriteriji za Search .

Kako da prona|ete ovaj dokument u {to kra}em vremenu? Otvorite opciju Search na jedan od ve} opisanih na~ina. te smo to i upisali kao tra`eni kriterij. U navedenom primjeru se samo sje}amo da je u nazivu bila rije~ “Nalog”. ne sje}amo se kada smo kreirali na{ dokument. sve ~ega se sje}ate je to da je dokument napisan u Microsoft Wordu i da se u njemu spominju rije~i “nalog” i “Biha}”. i dobit }ete ve} opisani prozor Search. Po{to znamo da se radi o dokumentu kreiranom u Microsoft Wordu odabrat }emo ozna~eno na slici 1-34. Ve} na ovom nivou mo`emo zapo~eti pretra`ivanje klikom na . mo`emo jo{ vi{e suziti podru~je pretra`ivanja navode}i puno ime ili samo dio naziva na{eg dokumenta. kreiran u Microsoft Wordu. kao {to je to dijelu }e pokazati novi set opcija za pretra`ivanje. kao na slici 1-35. naprimjer.MICROSOFT WINDOWS XP Windows Explorer 39 Uzmimo. Slijede}i kriterij koji nam se nudi je “All or part of the document name” – dakle. da ste zaboravili gdje ste sa~uvali jedan radni nalog za putovanje u Biha}. i prozor u lijevom opciju za tra`enje ove vrste dokumenata. Dakle. ako se sje}amo. Ove opcije nude nam mogu}nost da suzimo podru~je pretra`ivanja preciziraju}i vrijeme kada je tra`eni dokument kreiran ili zadnji put modifikovan. i sada `elite da ga prona|ete. U na{em primjeru odabrali smo tra`eni dokument Slika 1-36: Rezultat pretrage opciju “Don’t remember” – dakle.

i kao rezultat pretrage smo dobili spisak svih Word dokumenata koji u svom nazivu imaju rije~ “Nalog”. Tako|er mo`emo precizirati. ili u kojem Upisali smo rije~ "Biha}" koja se pojavljuje u našem dokumentu Precizirali smo da se tra`eni dokument nalazi na lokalnom disku ozna~enom sa C: Slika 1-37: Advanced search options Slika 1-38: Rezultat Advanced searcha . kao na slici 1-36. prije nego {to smo kliknuli na dugme Search. lokaciju na{eg dokumenta (na kojem disku. Me|u dobijenim rezultatima pretrage nalazi se i tra`eni dokument pod nazivom “Radni nalog Biha}”. dobili bismo prozor sa pro{irenim setom kriterija za pretra`ivanje (Slika 1-37). Mi smo u ovim opcijama upisali rije~ “Biha}”. ako znamo. Ovaj pro{ireni set opcija nam nudi mogu}nost da preciziramo rije~ ili frazu koja se pojavljuje u tra`enom dokumentu. koriste}i opciju Use advanced search options. mogli smo jo{ vi{e suziti podru~je pretra`ivanja. U prethodnom koraku. U tom slu~aju.40 Windows Explorer MICROSOFT WINDOWS XP dugme Search.

izbrisali ste samo sli~icu sa Desktopa – originalni fajl ostaje netaknut. Ako izbri{ete (slu~ajno ili namjerno) originalnu ikonu. Zbog toga u ovom priru~niku ne}emo objasniti sve opcije ve} }emo se zadr`ati na onim manje opasnim. folder ili dokument koji je predstavljen Ikona ikonom shortcut. Da biste ubrzali svoj rad.MICROSOFT WINDOWS XP Pode{avanje va{eg kompjutera 41 1. od izbora ikona koje }e se nalaziti na va{em Desktopu. pa sve do rada samog operativnog sistema. dokumentima ili folderima gdje god da se oni nalaze na va{em kompjuteru. Prilikom instaliranja OS-a. fajl ili folder. Za razliku od originalne. Ikone shortcuts izgledaju kao i originalne ikone. Zato }e biti potrebno da neke postavke prilagodite svojim `eljama i potrebama. Dvostruki klik mi{em na ikonu shortcut ima isti efekat kao i dvostruki klik Slika 1-39: na originalnu ikonu – pokre}e se program. {to }e umnogome olak{ati va{ svakodnevni rad. izbrisali ste i taj fajl. pode{avanja va{e konekcije na Internet.3. . stru~no lice koje to obavlja izvr{i i neke postavke koje vama mo`da i ne odgovaraju. Pode{avanje va{eg kompjutera Kao {to smo rekli na samom po~etku. svaki kompjuter dolazi sa instaliranim operativnim sistemom. Najva`nija razlika (na koju morate obratiti naro~itu pa`nju) izme|u ikone shortcut i originalne ikone jeste u tome {to originalna ikona u stvari predstavlja originalni program. Ako je izbri{ete. [ta su to kratice (Shortcuts)? Shortcuti su sli~ice (ikone) koje obezbje|uju lak{i i br`i pristup programima. mo`ete koristiti neke kratice i trikove. a itekako potrebnim svakom korisniku. Ovu ikonu mo`ete staviti tamo gdje vam odgovara – naj~e{}e shortcut je to sam Desktop ili Traka za brzo pokretanje programa (Quick Launch toolbar). pogotovo ako ne posjedujete dovoljno znanja za to. otvaranje programa i sl. ali sa malom strelicom u donjem lijevom uglu (Slika 1-39). folder ili program. {to ba{ i nije preporu~ljivo. ikona shortcut predstavlja ustvari samo kraticu do originalnog programa.) relativno spor proces. Shortcuts (Kratice) Kada du`e radite sa kompjuterom. Mijenjanje nekih postavki kompjutera je poprili~no opasan posao. fajla ili foldera. uvidite da je do sada obja{njavani na~in rada sa kompjuterom (izborom iz trake menija.

Kao i obi~no. Zatim kliknite na dugme Finish i dobili ste isti rezultat kao i u prvom slu~aju. otvorite Windows Explorer i prona|ite originalnu ikonu programa ili foldera za kojeg `elite postaviti shortcut. Da biste postavili shortcut na Desktop.42 Pode{avanje va{eg kompjutera MICROSOFT WINDOWS XP Stavljanje shortcuta na Desktop Desktop je vjerovatno naj~e{}e kori{teno mjesto za stavljanje shortcuta. Kliknite desnom tipkom mi{a na prazan prostor na Desktopu i iz menija izaberite New>Shortcut. Da je to shortcut. dr`e}i tipku pritisnutu. a zatim izbri{ete dio Shortcut to. Slika 1-40: ^arobnjak za Shortcut Kliknite na dugme Browse i na|ite program ili folder za koji `elite kreirate shortcut na Desktopu. Pritisnite desnom tipkom mi{a originalnu ikonu i. povucite ikonu na Desktop i otpustite tipku mi{a. Kliknite na dugme Next i otkucajte ime za va{ shortcut (ako slu~ajno ne `elite originalno ime). Shortcut mo`ete napraviti i iz Windows Explorera. Pojavit }e se prozor Shortcut Wizard koji izgleda kao na slici 1-40.. vidite po strelici u donjem lijevom uglu ikone.. i na Desktopu }e se pojaviti shortcut ikona `eljenog programa ili foldera. Jednostavno na originalnu ikonu kliknite desnom tipkom mi{a i iz menija izaberite opciju Send to.. a iz podmenija opciju Desktop (Create Shortcut) (Slika 1-41). koji samo oduzima prostor na Desktopu. Uobi~ajeno je da se naziv ikone preimenuje tako {to na nju kliknete desnom tipkom mi{a i izaberete opciju Rename. Po defaultu. . naziv ikone }e biti Shortcut to.. Pojavit }e se mali meni iz kojeg odaberete opciju Create Shortcut Here.. a ne originalna ikona. Windows XP nudi i drugi na~in postavljanja shortcut ikone na Desktop.

pa }ete po`eliti da uklonite neke ikone koje vam nisu toliko potrebne.dvostrukim klikom lijevom tipkom mi{a otvorite Recycle Bin (~ija ikona se nalazi na Desktopu). naprimjer. ili .. radite sa nekim programom koji potpuno prekrije va{ Desktop. Morat }ete jo{ jednom potvrditi svoju `elju da izbri{ete izabranu ikonu i ikona shortcut je izbrisana..MICROSOFT WINDOWS XP Pode{avanje va{eg kompjutera 43 Opcija "Desktop " za postavljanje shortcut ikone na Desktop Slika 1-41: Postavljanje shortcuta iz Windows Explorera Uklanjanje shortcuta sa Desktopa Mo`e se desiti da vremenom pretrpate va{ Desktop sa shortcut ikonama. imate dvije mogu}nosti da je vratite nazad: Kliknite desnom tipkom mi{a na prazan prostor Desktopa i izaberite opciju Undo Delete. vi vi{e niste u stanju da direktno pristupite nekoj novoj shortcut . kliknite na izbrisanu ikonu desnom tipkom mi{a i izaberite opciju Restore. on ipak ima i svojih nedostataka. To mo`ete vrlo jednostavno obaviti desnim klikom mi{a na ikonu koju `elite izbrisati i izborom opcije Delete iz menija. Stavljanje shortcuta na Quick Launch toolbar Naj~e{}e kori{teno mjesto za stavljanje shortcuta je Desktop. Iako se taj izbor ~ini logi~nim. Ako nenamjerno izbri{ete neku ikonu sa Desktopa. i izbrisana ikona }e se ponovo pojaviti na Desktopu. Kada.

44 Pode{avanje va{eg kompjutera MICROSOFT WINDOWS XP ikoni na Desktopu. Ako vi{e volite da ikonu sa Desktopa pomaknete na Traku. Ako `elite da pro{irite ili da smanjite Traku za brzo pokretanje programa. kliknite na strelice (>>) u gornjem desnom uglu Trake i pokazat }e se sve postoje}e ikone. Ako ne vidite ove grupe ta~kica. onda povucite ikonu sa Desktopa dr`e}i pritisnutu desnu tipku mi{a. kliknite desnom tipkom mi{a na prazan prostor Trake. zna~i da je Traka zaklju~ana (Locked). Pojavi}e se mala crna linija koja }e vam pokazati gdje }e ikona biti smje{tena. va{e shortcut ikone }e uvijek biti dostupne. Da biste izbjegli nepotrebne klikove mi{em. samo otpustite tipku mi{a i ikona }e biti premje{tena. otpustite tipku mi{a. Ako Traka za brzo pokretanje programa sadr`i vi{e ikona nego {to je to mogu}e istovremeno prikazati. ali se ime programa izbri{e sa menija All Programs. Opcija Show . Ako poku{ate da prebacite ikonu nekog programa iz menija Start>All Programs. ne pu{taju}i tipku. Ako `elite da promijenite veli~inu ikona na va{oj Traci za brzo pokretanje programa. Ako Traka za brzo pokretanje programa nije vidljiva na va{em Taskbaru. de{ava se da ikonu prebacite na Traku. kliknite desnom tipkom mi{a na Taskbar i pod opcijom Toolbars izaberite Quick Launch. morate uraditi slijede}e: Kliknite desnom tipkom mi{a na Taskbar. od~ekirajte je. jednostavno kliknite tipkom mi{a na ikonu i. Na taj na~in. Otpustite dugme mi{a i ikona }e se pojaviti na Traci. do|ite pokaziva~em mi{a na grupu ta~kica koje se nalaze na i na lijevoj i na desnoj ivici Trake. Da biste na traci dobili i imena ikona iz ovog menija. Kada se pokaziva~ pretvori u dvostruku strelicu. mo`ete ikone ~esto kori{tenih programa smjestiti direktno na Traku za brzo pokretanje programa. te na taj na~in promijenite veli~inu Trake. izaberite opciju Show Text. povucite je na `eljeno mjesto. U takvom slu~aju mo`ete kliknuti desnom tipkom mi{a na Traku za brzo pokretanje programa i izabrati opciju Show Desktop. U tom slu~aju morate prvo otklju~ati Traku na na~in kako smo to ve} opisali. i u meniju View izaberite Large ili Small Icons. pritisnite lijevu tipku mi{a i povucite udesno ili ulijevo. Najjednostavnije rje{enje je da ipak napravite Shortcut ikonu na Desktopu na ve} opisani na~in. Ako `elite odre|enu shortcut ikonu koja ve} postoji na Desktopu iskopirati na Traku za brzo pokretanje programa. Kada do|ete na `eljenu lokaciju na Traci. ne pu{taju}i je (Drag and drop). povucite ikonu na Traku. a zatim je prebacite ili iskopirate na Traku za brzo pokretanje programa. Isti efekat mo`ete posti}i i povla~enjem ikone iz Windows Explorera na Traku. Da biste stavili `eljene ikone na ovu traku. i ako je ~ekirana opcija Lock the Taskbar. a iz menija koji }e se pojaviti odaberite opciju Move Here. Ako ste zadovoljni novom lokacijom. Polo`aj ikona na Traci mo`ete urediti po sopstvenoj `elji – jednostavno kliknite desnom tipkom mi{a na odre|enu ikonu i.

i tek tada otpustite tipku mi{a. Autostart naj~e{}e kori{tenih programa XP pru`a mogu}nost da programe koje ~esto koristite postavite tako da se automatski pokre}u ~im uklju~ite va{ kompjuter. Shortcuti va{ih automatski pokrenutih programa nalaze se u meniju All Programs. Ako `elite da izbacite program sa ove liste. Povucite izabranu ikonu do ikone Startup i pri~ekajte dok se ne otvori startup podmeni.MICROSOFT WINDOWS XP Pode{avanje va{eg kompjutera 45 Title }e na mjestu va{e Trake prikazati naziv Quick Launch. kao {to se vidi na slici 1-42. i desnom tipkom mi{a kliknite na ikonu programa kojeg `elite staviti u autostart. kliknite desnom tipkom mi{a i iz otvorenog menija izaberite Delete. Ako `elite da uklonite neku ikonu sa Trake. u opciji Startup. . kliknite desnom tipkom mi{a na `eljenu ikonu i iz otvorenog menija izaberite opciju Delete. Opcija "Startup" Spisak programa koji se automatski pokre}u Slika 1-42: Start-up Kako da dodate ili izbri{ete ikonu iz Autostart menija? Kliknite na Start >All Programs. Zatim povucite va{u ikonu u ovaj podmeni. Na taj na~in ste dodali `eljeni program me|u ostale programe koji se pokre}u automatski.

. Tu mo`ete napraviti postavke za ve}inu perifernih ure|aja na kompjuteru.46 Pode{avanje va{eg kompjutera MICROSOFT WINDOWS XP CONTROL PANEL Control Panel predstavlja komandnu tablu va{eg kompjutera. Ovakav prozor predstavlja novodizajnirani izgled Control Panela koji se pojavio sa XP-om. mi{. nazvan Category View. ili u Windows Exploreru na traci Other places izaberite My Computer. mo`ete dovesti do toga da va{ kompjuter ne radi kako treba ili ~ak da potpuno prestane raditi. printer. U oba slu~aja dobit }ete prozor kontrolne table koji izgleda kao na slici 1-43. U suprotnom. kao {to su tastatura. modem itd. kao i promijeniti sve vrste regionalnih postavki: jezik. ali mo`ete i instalirati ili deinstalirati programe. displej. valutu. na~in prikazivanja brojeva. a zatim iz iste trake Control Panel. razli~ite fontove (vrste slova). Otvaranje Control Panela Control Panel mo`emo otvoriti na slijede}i na~in: kliknite na dugme Start.43: Control Panel . a zatim iz desnog dijela prozora izaberite (jednim klikom lijeve tipke mi{a) opciju Control Panel. Kao {to smo ve} rekli na po~etku ovog poglavlja. datuma i sl. prilikom rada na mijenjanju postavki va{eg kompjutera treba biti izuzetno pa`ljiv i mijenjati samo one postavke za koje ste sigurni da znate {ta zna~e. U gornjem lijevom uglu ovog prozora je opcija Switch to Classic View Slika 1.

{to je korisno za one koji su se ve} navikli na njegov stari izgled (Slika 1-44).MICROSOFT WINDOWS XP Pode{avanje va{eg kompjutera 47 koja daje standardni (stari) izgled Control Panela. razlike su sasvim male. ako samo izbri{ete program sa kompjutera. npr. tako da je pristup tim ure|ajima ne{to br`i. Slika 1-44: Klasi~ni izgled Control Panela Koja verzija Control Panela je bolja? U su{tini. kada izaberete `eljeni ure|aj iz bilo koje verzije Control Panela. otvara se potpuno isti prozor Properties sa karakteristikama odabranog ure|aja. Kao {to smo i rekli.dll). jer svaki program prilikom instalacije razbaca po va{em kompjuteru niz pomo}nih fajlova (naj~e{}e sa oznakom . samo obrisati ikonu programa. U novoj verziji su samo pojedini ure|aji organizovani u kategorije. Ali. Prva od takvih opcija je: Add or Remove Programs Ova opcija slu`i za instaliranje novih i deinstaliranje nepotrebnih programa. Naro~ito kod deinstalacije programa nije dovoljno. ovi fajlovi ostaju. . tako da. nepotrebno optere}uju}i va{ hard disk. ne}emo obja{njavati sve opcije Control Panela ve} }emo se zadr`ati samo na onim najneophodnijim.

kliknite na dugme Open. Ako izaberete opciju Windows . XP }e ga otvoriti sa otvorenom opcijom Change or Remove Programs. a zatim }e automatski izbrisati program i sve pripadaju}e fajlove. i instalacija }e po~eti. a zatim kliknite na dugme Change / Remove. Odaberite program koji `elite deinstalirati jednim klikom lijeve tipke mi{a na ime programa u Spisku instaliranih programa. pojavljuje se prozor ~iji su osnovni elementi i opcije prikazane na slici 1-45. otvorit }e se prozor koji }e od vas tra`iti da locirate instalacioni fajl klikom na dugme Browse. kada god otvorite prozor Add or Remove. Kada kliknete na ovu opciju. Druga opcija u ovom prozoru je Add New Programs. update i sl.48 Pode{avanje va{eg kompjutera MICROSOFT WINDOWS XP Kada otvorite ovu opciju.exe ili Install. Kompjuter }e jo{ jednom zatra`iti potvrdu va{e namjere da deinstalirate odabrani program. ili da instalirate neku od komponenti Windowsa (drajver.) Ako izaberete opciju instalacije sa CD-a ili floppyja. Kada ga locirate. Obi~no instalacioni fajl ima naziv Setup.exe. Nju koristite prilikom instaliranja novih programa. Opcija za mijenjanje ili uklanjanje Opcija za dodavanje novih programa Opcija za dodavanje ili uklanjanje komponenti XP-a Opcija za postavku defaultnih programa Spisak instaliranih programa Slika 1-45: Add or Remove Programs Po defaultu. XP }e ponuditi dvije alternative: da instalirate neki program sa CD-a ili floppy diskete.

. pa OK). klikajte na pojedine pozadine. kao na slici 1-46. vidjet }ete da pored pojedinih komponenti XP-a postoje ~ekirani kvadrati}i. fax service) ~ekirajte bijeli kvadrati} pored `eljene komponente. Ako `elite da kao pozadinu Desktopa postavite neku sliku (mo`da va{u ili . Ako `elite na va{ kompjuter postaviti neki Screen saver (slika ili animacija koja se uklju~uje nakon odre|enog perioda neaktivnosti na kompjuteru. Ako `elite da ih deinstalirate. a zatim klikom na dugme Install now zapo~eti instalaciju. gdje }ete izabrati odre|eni update. Kada odaberete `eljenu pozadinu. kliknite na dugme Next i dalje slijedite upute XP-a.?) koju imate na kompjuteru. od~ekirajte `eljenu komponentu. a zatim na dugme OK. Na ovom prozoru ima vi{e opcija za mijenjane raznih postavki. Kada otvorite ovu opciju.. Slijede}a opcija Control Panela o kojoj }emo re}i ne{to vi{e je opcija: Display Kada kliknete na ovu opciju otvorit }e se prozor Display Properties. a zatim prona|ite lokaciju na kojoj je smje{tena `eljena slika i ponovite gornji postupak (Apply.MICROSOFT WINDOWS XP Pode{avanje va{eg kompjutera 49 Update. U gornjem dijelu prozora }ete odmah mo}i vidjeti kako izgledaju odabrane pozadine. kliknite na dugme Screen saver. Sa ovom opcijom dodajete ili uklanjate neke od komponenti XP-a. kliknite na dugme Browse. ako `elite dodati neku od komponenti (npr. {to zna~i da su te komponente ve} instalirane. i slijedite upute. kliknite Next. Suprotno tome. Slijede}a opcija ovog prozora je Add / Remove Windows Components. i u spisku Background. Kako da podesite pozadinu va{eg Desktopa? Kliknite na dugme Desktop. CD-u ili disketi. kliknite na dugme Slika 1-46: Karakteristike Displaya Apply (primijeni). XP }e vas prebaciti na Microsoftov web site (pod uslovom da ste konektovani na Internet). a zatim iz spiska raspolo`ivih Screen savera izaberite onaj koji . a u svrhu ~uvanja – {tednje va{eg ekrana). i pozadina va{eg Desktopa }e dobiti novi izgled. a mi }emo objasniti samo neke od njih.

Odaberite `eljenu rezoluciju povla~e}i kliza~ na opciji Screen Resolution. a kvalitet boje izaberite izme|u predefinisanih opcija Color Quality. Kada `elite dodati novi font. a mi }emo opisati neke od njih. i novi font }e biti instaliran. Kao Screen saver mo`ete postaviti i neki va{ tekst. Slijede}a opcija Control Panela o kojoj }emo re}i ne{to vi{e je opcija: Fonts Ova opcija omogu}ava prikaz svih instaliranih fontova (Font je skra}eni naziv za tip slova). ili Fast za ve}u brzinu dvostrukog klika.minutes. iz menija File odaberete opciju Install New Font. i otvori}e se prozor koji }e vam omogu}iti da locirate novi font na nekom od drajvova i foldera va{eg kompjutera. Pod dugmetom Pointers dobit }ete mogu}nost da promijenite izgled va{eg pointera (pokaziva~ kretanja mi{a) koji je po defaultu predstavljen strelicom. . a zatim u njegovom Settingsu u prostoru Custom Text otkucajte `eljeni tekst. te deinstaliranje nepotrebnih fontova. Ako `elite da primarna tipka bude desna. instalaciju novih fontova. Tako|er.. Uradite to na slijede}i na~in: Odaberite u spisku raspolo`ivih Screen savera 3D Text. ovdje mo`ete podesiti brzinu dvostrukog klika kojim otvarate foldere / dokumente. ~ekirajte kvadrati} Switch primary and secondary buttons. Na kraju svake izmjene opcija Desktopa ponovite istu zavr{nu proceduru (Apply. U prostoru Double-click speed promijenite kliza~em `eljenu brzinu u pravcu Slow za manju brzinu. kao na slici 1. Odredite mu karakteristike pojavljivanja klikom na dugme Settings i vrijeme neaktivnosti nakon kojeg }e se Screen saver pokrenuti u prozoru Wait. a onda iz menija File odaberete opciju Delete. ve} }ete isti efekat posti}i kratkim klikom na `eljenu ikonu. pa OK) Klikom na dugme Settings otvorit }e se postavka va{eg ekrana u vezi sa rezolucijom i kvalitetom boja. I ovdje imate vi{e Tabova (dugmadi). Deinstalaciju odre|enog fonta vr{ite tako {to u prozoru Fonts kliknete na `eljeni font.. Opcija Turn on Click Lock omogu}it }e vam da kod prebacivanja foldera / dokumenta tehnikom Drag and drop ne morate dr`ati pritisnutu tipku mi{a sve vrijeme. te odaberite na~in njegovog pojavljivanja i kretanja po Desktopu u prostoru Motion. Mo`da `elite promijeniti postavku va{eg mi{a? Kliknite na ikonu Mouse u Control Panelu i otvorit }e se prozor sa postavkama va{eg mi{a. Dugme Buttons pru`a mogu}nost da promijenite defaultnu postavku mi{a kod koje je primarna tipka mi{a uvijek ona lijeva.47.50 Pode{avanje va{eg kompjutera MICROSOFT WINDOWS XP vam se svidi. Na kraju kliknite na dugme OK.

. [ta je to defaultni printer? Defaultni printer je onaj printer kojeg korisnik `eli naj~e{}e koristiti. Na gornjoj slici mo`ete vidjeti koji su to sve printeri instalirani na ovom kompjuteru. ali mo`ete uo~iti da je jedan od printera ozna~en strelicom ( ). kao na slici 1-48. To predstavlja oznaku defaultnog printera. tako da ga svaka aplikacija na kompjuteru automatski odabire za {tampanje nakon izbora opcije Print.MICROSOFT WINDOWS XP Pode{avanje va{eg kompjutera 51 Slika 1-47: Postavka mi{a Za zavr{etak bilo koje od navedenih opcija va`i ista zavr{na procedura koja je ve} opisana (klik na Apply. pa OK). Slijede}a opcija Control Panela o kojoj }emo govoriti je opcija: Printers and Faxes Dvostruki klik na ovu ikonu otvara prozor u kojem }ete vidjeti koji su to sve printeri ({tampa~i) instalirani na va{em kompjuteru. [tampanje na bilo kojem drugom printeru korisnik mora izri~ito naglasiti nakon odabira pomenute opcije Print. Uobi~ajeno je da je na jednom kompjuteru instalirano vi{e printera ili ~ak i fax.

najjednostavnije re~eno.52 Pode{avanje va{eg kompjutera MICROSOFT WINDOWS XP Oznaka za defaultni printer Slika 1-48: Printeri Kako da podesite odre|eni printer kao defaultni ? Veoma lako. Instalacija lokalnog printera Kod instalacije bilo kojih novih perifernih ure|aja. Mre`ni printer sa mre`nom karticom – printer priklju~en direktno na lokalnu mre`u kao poseban mre`ni ure|aj. kliknite desnom tipkom mi{a na ikonu printera kojeg `elite ozna~iti kao defaultni. i XP }e sam prepoznati o kojem modelu printera se radi. te }e sam i instalirati sve potrebne drajvere. i iz padaju}eg menija odaberite opciju Set as Default Printer. Prema na~inu kako su spojeni sa va{im kompjuterom mo`emo razlikovati tri vrste printera: 1. uklju~ite ga (Power On). Ako `elite da {tampate na nekom drugom. Strelica koja ozna~ava defaultni printer }e se automatski pojaviti kod izabranog printera. postupak instalacije se donekle razlikuje. novom printeru. 2. Kada otvorite prozor Printers and faxes. Zavisno od toga koju vrstu navedenih printera `elite instalirati. 3. “uti~nica” na koju spajate odre|eni ure|aj). Takav sistem rada se naziva Plug . U ve}ini slu~ajeva bit }e dovoljno da samo priklju~ite novi printer na va{ kompjuter. potrebno je da na svom kompjuteru instalirate neophodni softver (drajvere). XP pokazuje svoju pravu snagu u odnosu na sve druge operativne sisteme Windows. Mre`ni printer – printer priklju~en na neki od kompjutera na lokalnoj mre`i. Lokalni printer – printer priklju~en direktno na va{ kompjuter. obi~no preko LPT1 porta (fizi~ki port je.

a ikona i naziv novog printera }e se . Normalno. ako koristite lokalni printer skop~an na va{ USB port ili Infrared port.MICROSOFT WINDOWS XP Pode{avanje va{eg kompjutera 53 and Play (uklju~i i radi). U prozoru koji }e se slijede}i otvoriti (Slika 1-49). XP }e ponuditi dvije alternative na izbor: Local printer attached to this computer (lokalni printer priklju~en na ovaj kompjuter) i A network printer. nije potrebno da instalirate softver za taj printer. kao i podopciju Automatically detect and install my plug and play printer. printer mora biti povezan sa kompjuterom odgovaraju}im kablom i uklju~en (Power on). or a printer attached to another computer (mre`ni printer ili printer priklju~en na neki drugi kompjuter na mre`i) Po{to smo rekli da `elimo instalirati lokalni printer. Ako kojim slu~ajem XP ne prepozna novi printer. Za razliku od ostalih OS-a Windows. ve} }e sam XP instalirati sve potrebne drajvere za takvu vrstu printera. XP }e vas obavijestiti da. XP }e prepoznati novi printer i instalirati potrebne drajvere. To je zaista zna~ajno pobolj{anje kod priklju~ivanja perifernih ure|aja na kompjuter u odnosu na sve druge OS-e Windows. a zatim odaberite opciju Add a printer (dodaj printer). ~ekirajmo opciju Local printer. Ako ipak koristite klasi~ni LPT1 port (jo{ uvijek uobi~ajeni port za spajanje printera na kompjuter). kojom ka`emo XP-u da `elimo da on sam prepozna i instalira na{ novi printer.. postupite na slijede}i na~in: Otvorite opciju Printers and Faxes u Control Panelu. kliknite na Next i Slika 1-49: ^arobnjak za instaliranje printera Wizard }e vas voditi dalje u instalaciji novog printera. Ako sve pro|e kako treba..

. kliknite mi{em u ovaj prostor Name.. Postavku svakog instaliranog printera mo`ete mijenjati po svojim `eljama. XP }e vas obavijestiti da je prona{ao i instalirao novi printer i ponudit }e vam da od{tampate test page (testnu stranicu). Ovaj prozor ima dva taba: Regional Options i Languages. Kliknite Finish. te ime printera (ako imate takav) koji je priklju~en direktno na mre`u kao mre`ni ure|aj. Kliknite na ikonu `eljenog printera desnom tipkom mi{a. Vrlo upotrebljiva opcija Control Panela je: Regional and Language Options Kada otvorite ovu opciju. npr.. or a printer attached to another computer. XP otvara ovaj prozor sa otvorenim tabom Regional Options. Na ovom mjestu mo`ete postaviti neke opcije koje }e . Dobit }ete jo{ jedan prozor koji }e vas obavijestiti da ste kompletirali instalaciju mre`nog printera pod imenom .. i u dobijenom prozoru }ete imati mogu}nost da odre|eni lokalni printer dijelite sa drugim korisnicima (sharing). XP }e pokazati prozor koji sadr`i podatke o imenima kompjutera na mre`i. i ikona novog mre`nog printera }e se pojaviti u opcijama Printers and faxes u Control Panelu... a XP }e vas u slijede}em prozoru upitati da li `elite da koristite taj printer kao defaultni? Odaberite Yes ili No. a XP }e sam ubaciti njegovu punu adresu u prostor pod nazivom Printer:.. Kliknite na ime kompjutera na koji je priklju~en mre`ni printer... Ozna~ite opciju Connect to this printer . ali sada u otvorenom prozoru ozna~ite opciju A network printer.. Nakon zavr{enog postupka instalacije. a zatim odaberite opciju Add a printer (dodaj printer).. odaberite Properties iz padaju}eg menija. Ozna~ite opciju Yes. Kliknite Next. – Name... Ako znate ime i lokaciju mre`nog printera. dobijate prozor kao na slici 1-50. a zatim kliknite na dugme Next.. da promijenite port na koji je priklju~en.54 Pode{avanje va{eg kompjutera MICROSOFT WINDOWS XP pokazati u opcijama Printers and faxes. da podesite neke sigurnosne postavke (security) ili neke postavke samog ure|aja (Device settings). \\server\laser. i na printeru }e se od{tampati testna stranica (pod uslovom da je sve u redu). da postavite vremenska ograni~enja za kori{tenje va{eg printera (npr. Instalacija mre`nog printera Opet otvorite opciju Printers and Faxes u Control Panelu. Po defaultu. Ako ne znate ove podatke. i oznakom default – yes ili no... u skladu sa svojim `eljama i ponovo kliknite Next. dozvolite {tampanje samo od 08 do 16 tako da izvan tog vremena niko ne mo`e {tampati na va{em printeru). na kompjuteru . mo`ete odmah ukucati te podatke u prostor Name.

na~in prikazivanja brojeva. vremena i datuma (u kratkoj i dugoj verziji). da neku od predodre|enih postavki podesite prema svojim `eljama klikom na dugme Customize Ako po`elite da izvr{ite neke promjene u regionalnim postavkama i kliknete na dugme Customize. ili 2. Date – gdje vr{ite pode{avanje prikaza datuma.MICROSOFT WINDOWS XP Pode{avanje va{eg kompjutera 55 Predodre|eni set regionalnih postavki postavite na Croatian Dugme Customize za mijenjanje Predodre|enog seta regionalnih postavki Slika 1-50: Regional and Language Options koristiti svi va{i programi. npr. da izaberete ve} predodre|eni set regionalnih postavki odabiraju}i naziv dr`ave (na`alost. pa nam je najbli`a postavka susjedne Hrvatske). valute. Time – gdje vr{ite pode{avanje prikaza vremena (npr. 12-satni ili 24-satni prikaz). sa ~etiri taba: Numbers – gdje vr{ite pode{avanje prikaza brojeva. XP na ovom tabu nudi dvije mogu}nosti: 1. . Bosne i Hercegovine nema jo{ uvijek na ovom spisku. otvorit }e se prozor Customize Regional Options (slika 1-51). Currency – gdje vr{ite pode{avanje prikaza valute (umjesto hrvatske kune mo`ete izabrati ameri~ki dolar ili Euro).

a zatim na dugme Details.|). Na samom dnu prozora mo`ete uo~iti dugmad Language Bar i Key Settings.~. kako biste imali mogu}nost na{ih karakteristi~nih znakova ({.}. Da biste dobili tu opciju kliknite na tab Languages. dok }ete klikom na Key Settings dobiti Slika 1-51: Prozor Customize Regional Options Izbor jezika koji }e se koristiti kao defaultni Dugme za izbor opcije za prikaz izabranog jezika na Taskbaru Dugme za izbor kombinacije tipki za promjenu jezika i tastaure Slika 1-52: Opcije taba Languages . odaberite Croatian.56 Pode{avanje va{eg kompjutera MICROSOFT WINDOWS XP Tab Languages daje mogu}nost da vidite i mijenjate jezik i metode unosa teksta. Klikom na Language Bar dobit }ete mogu}nost da XP prika`e izabrani jezik u Taskbaru ili ne. U prostoru za izbor jezika koji }ete koristiti kao automatsku postavku za unos teksta. U ovom prozoru mo`ete podesiti i jo{ neke opcije. i otvorit }e se prozor kao na slici 1-52.

MICROSOFT WINDOWS XP Pode{avanje va{eg kompjutera 57 mogu}nost da podesite tzv. i tzv. godinu i vrijeme. Time Zone i Internet Time. sa tri taba: Date & Time. Keyboard layout – postavku tastature. I na kraju poglavlja o Control Panelu da detaljnije objasnimo jo{ samo jednu opciju: Date and Time Klikom na opciju Date and Time u Control Panelu. switch – kombinaciju tipki koju treba pritisnuti da bi promijenili jezik unosa teksta. Nakon bilo kakve promjene morate kliknuti na dugme Apply. Obi~no je ta kombinacija tipki lijevi Alt i Shift. a zatim OK da bi promjene bile prihva}ene i zapam}ene. ali se nudi opcija da to promijenite u Ctrl i Shift. Slika 1-53: Date and Time Properties Podesite vašu vremensku zonu ovdje ^ekirajte ovaj kvadrati} ako `elite da XP automatski promijeni vrijeme kod prelaska na "ljetno racunanje vremena" Slika 1-54: Pode{avanje vremenske zone . Pod tabom Date & Time mo`ete podesiti datum. otvorit }e se prozor Date and Time Properties (Slika 1-53).

^ekirajte ovu opciju ako `elite da XP automatski vrši sinhronizaciju vašeg sistemskog sata Odaberite time server na Internetu sa kojim `elite sinhronizovati vaš sistemski sat. ova opcija ima smisla samo ako imate konekciju na Internet. Pod tabom Internet Time dobit }ete mogu}nost da podesite svoj kompjuter tako da automatski vr{i uskla|ivanje sistemskog sata sa nekim od Time servera na Internetu (Slika 155).58 Pode{avanje va{eg kompjutera MICROSOFT WINDOWS XP Pod tabom Time Zone podesite va{u vremensku zonu. Normalno. Na slici 1-54 je prikazan izbor vremenske zone za Sarajevo. Slika 1-55: Internet sinhronizacija sata . i ~ekirajte opciju Automatically adjust clolck for daylight saving changes ako `elite da XP sam izvr{i promjenu vremena po~etkom i krajem perioda koji je ozna~en kao “Ljetno ra~unanje vremena”.

Logiranje sa odre|enim accountom je olak{ano novim interfejsom na Welcome ekranu. settings Desktopa kao i Favorite listu.MICROSOFT WINDOWS XP [ta je to novo donio Windows XP? 59 1. izazivaju}i paniku. Svaki user ima svoj privatni My Documents folder. Moramo napomenuti da se ovdje ne radi samo o uljep{avanju Desktopa ve} o upotrebi sasvim nove tehnologije CrystalType Display koja daje mnogo o{triju sliku. pa Properties). Da biste omogu}ili ili isklju~ili ovu opciju Slika 1-56: CrystalType Display (enable ili disable).4. Za razliku od ostalih OS-a Windows. [ta je to novo donio Windows XP? Kada god se pojavi neka nova verzija Windows operativnog sistema. Zna~ajno pobolj{anje je XP donio i na polju Multi User upotrebe. tako da imate lak{i i br`i pristup. obi~no se korisnici koji su koristili staru verziju pitaju: “Da li je stvarno ova nova verzija bolje od ove koju ve} imam?” Poku{at }emo odgovoriti koje su to novine koje je donio XP u odnosu na starije verzije Windowsa. Ono {to }ete prvo uo~iti je novi vizuelni dizajn grafi~kog interfejsa XP-a. odaberite metod Smooth edges. otvorite Start>Control Panel>Display> Appearance. pogotovo na notebook kompjuterima i ravnim (Flat) monitorima. Omogu}ena je i opcija ure|ivanja menija Start (desni klik na Start. Odluku prepu{tamo vama. koji sada automatski prati koje programe naj~e{}e koristite i stavlja ih u lijevi prozor menija Start. a zatim i opciju Standard ili Clear Type. Omogu}eno je i ure|enje informacija koje }ete dobijati pod opcijom View>Details tako da dobijete one informacije o fajlovima koje vas interesuju. {to se de{ava kod po~etnika. kao i drugim lokacijama na kompjuteru. Naro~ito pogodna opcija je pregledanje foldera koji sadr`e slike u . koji omogu}ava brz pristup osnovnim radnjama. i kada dobijete prozor kao na slici 1-56. redizajniran je izgled i funkcija menija Start. Rad sa Explorerom je olak{an i pobolj{an novim Explorer Barom na lijevoj strani prozora Explorer. Dobra osobina XP-a je ta {to je omogu}io zaklju~avanje Taskbara kao i Toolbara (opcija Lock) da bi se sprije~ilo njihovo slu~ajno pomjeranje.

mo`ete “pr`iti” CD-ove direktno sa va{eg hard diska jednostavnom Drag and Drop tehnikom. Personalni Firewall – XP dolazi sa ugra|enim ICF-om (Internet Connection Firewall) kojim mo`ete za{titi jedan kompjuter ili ~itavu mre`u od ne`eljenih hakerskih upada u va{ sistem. Nabrojat }emo neke alate: Windows Movie Maker – omogu}ava da sami kreirate svoje li~ne video filmove sa va{e video kamere. gdje svaku sliku koja se nalazi u folderu vidite kao malu Thumbnail sli~icu. VCR-a ili bilo kojeg ure|aja koji priklju~ite na va{ kompjuter. TV-a. DVD i video – mo`ete gledati DVD u Media Playeru ili preko cijelog ekrana.60 [ta je to novo donio Windows XP? MICROSOFT WINDOWS XP tzv. Jedan od najve}ih problema pri radu sa velikim brojem ure|aja priklju~enih na va{ ra~unar je nekompatibilnost odgovaraju}ih drajvera sa va{im OS-om. ili klikom na desnu tipkom mi{a i izborom opcije Send To > Writable CD. koja obezbje|uje centralizovane alate za sve vrste pretra`ivanja. Da odzipujete fajl. Opcija Filmstrip je tako|er jedna novina za pregledanje ve}eg broja slika iz odre|enog foldera. bez upotrebe nekog drugog grafi~kog programa. desnom tipkom mi{a kliknite na `eljeni fajl. Ugra|ena podr{ka za rad sa ZIP fajlovima – Kompresovani ZIP fajlovi se tretiraju kao compressed folders. govora kao i mno{tva efekata. Search Tool je obezbijedio novu alatku Search Companion. Nikad lak{e. Ovi drajveri su digitalno ovjereni da bi se osigurala njihov kvalitet i pouzdanost rada pod XP-om. Microsoft nudi novu opciju za rje{enje ovog problema: Signed drivers – set drajvera za koje Microsoft garantuje da rade pod XP-om. bilo da se radi o Dial upu. Jedno od najve}ih pobolj{anja XP nudi u oblasti Multimedije. Photo Printing Wizard – omogu}eno je {tampanje fotosa direktno iz foldera. Ako ipak instalirate neki drajver za koji utvrdite da ne odgovara va{em OS-u. Thumbnails view. Web Publishing – olak{ano je publikovanje va{ih sadr`aja na Webu. . Media Player 8 – player koji obezbje|uje podr{ku za veliki broj audio i vizuelnih formata. i iz drop down menija izaberite opciju Send To>Compressed Folder. putem New Connection Wizarda. Olak{ano je pode{avanje bilo koje mre`ne konekcije. Mo`ete napraviti listu pjesama u Media Playeru. kliknite desnom tipkom mi{a na zipovani fajl i izaberite opciju Extract all. Ako imate CD pisa~. a zatim kliknuti na dugme Copy to CD or Device. Mo`ete kopirati muziku sa LP-a. LAN ili VPN konekciji. XP nudi opciju Roll back – povratak na stari drajver. Omogu}eno je dodavanje muzike. Pobolj{ana podr{ka za digitalne kamere i skenere – vi{e nije potreban neki tre}i softver za rad sa ovim vrstama ure|aja. Jo{ jedan na~in snimanja muzi~kih CD-a (ako imate CD pisa~). Da dodate fajl u ovaj folder.

Sistem {ifrovanih datoteka: Transparentno {ifrovanje datoteka slu~ajno generisanim klju~em obezbje|uje visok nivo za{tite od hakera i kra|e podataka. Pored toga. koji omogu}ava stabilan i siguran rad. kod ku}e ili u javnim “vru}im ta~kama” ne zahtjeva nikakvo konfigurisanje. kao i vra}anje u normalan re`im rada nakon toga. bilo da se radi u stand-alone modu ili u mre`nom okru`enju. efikasno i stabilno. pri ~emu kvalitet prenosa nikad nije bio bolji.1x kao dodatnu mjeru za{tite informacija. Pritom vi{e aplikacija mo`e da se izvr{ava istovremeno. mo`emo re}i da je Microsoft kona~no izbacio jedan pouzdan operativni sistem. Restauracija sistema: Omogu}ava korisnicima i administratorima da vrate ra~unar u prethodno stanje. ako notebook ra~unar radi pod sistemom Windows XP. Udaljena pomo}: Omogu}ava da va{ prijatelj ili stru~njak za IT (informacione tehnologije) daljinski kontroli{e va{ ra~unar da bi demonstrirao neki proces ili da bi pomogao u rje{avanju nekog problema. Veliki broj programa napisanih za druge OS-e }e bez problema raditi na XP-u. Windows XP je prvi operativni sistem koji koristi bezbjednosnu tehnologiju 802. Pobolj{ane performanse / Vi{eprocesni rad: Ovo zna~i da korisnici mogu izvr{avati svoje najzahtjevnije aplikacije i u isto vreme imati dobro vrijeme odziva sistema. mo}i }ete razumjeti koliko je XP pouzdaniji OS od svih dosada{njih. Samo ako ste radili sa prija{njim verzijama Windowsa. Podr{ka za be`i~no umre`avanje: Be`i~no povezivanje korisnika sa mre`om na poslu. Udaljena radna povr{ina (Remote Desktop): Omogu}ava daljinski pristup ra~unaru sa drugog ra~unara koji radi pod Windowsom 95 ili novijim sistemom. To omogu}ava pristup do svih va{ih podataka i aplikacija ~ak i kada niste u kancelariji. Pored toga. glasovno ili slikovno. Onlajn status va{ih kontakata mo`ete neprekidno da pratite i da izaberete da sa njima komunicirate tekstualno. Pobolj{ana podr{ka za notebook ra~unare: Pobolj{ana podr{ka za notebook ra~unare omogu}uje da isti obim posla mo`ete da zavr{ite na putu kao i u kancelariji.MICROSOFT WINDOWS XP [ta je to novo donio Windows XP? 61 Pouzdanost i kompatibilnost je drasti~no pobolj{ana. mo`ete ga rije{iti koriste}i Compatibility mode. Windows XP Professional pobolj{ava najnoviju tehnologiju koja je primijenjena za produ`etak rada baterije u sistemu Windows 2000. prelazak u stanje Standby ili Hibernation je br`e. pored daljinskog pristupa svim podacima i aplikacijama na kancelarijskom ra~unaru. . Sve u svemu. a ako se ipak pojavi neki problem. Windows Messenger: Lak na~in na koji odmah mo`ete da komunicirate sa kolegama i slu`bom za podr{ku. Komponenta System Restore automatski pravi lako prepoznatljive ta~ke povratka koje mo`ete iskoristiti za vra}anje ra~unara u prethodno vrijeme.

.

KOMPJUTERSKE MRE@E .

.

.............................71 Zajedni~ko kori{tenje ure|aja ....111 About...............google....................www...............................................................................91 MAN .................105 Url / Search bar...........................................................................Elektronska po{ta .............................. Internet .............................................................................. Me|usobno povezane lokalne mre`e ......................................METROPOLITAN AREA NETWORK.................................................................................................93 WWW .............................................................................................116 ........................................................112 LookSmart ....................................................................111 SUBJECT DIRECTORIES .................................4....................yahoo.....................................................................114 Google ...........................91 WAN ..........TEMATSKI KATALOZI ................108 2......................com .....looksmart....................com.....79 KAKO PUTUJU PODACI ........................................68 Pristup dijeljenim dokumentima .............askjeeves................................... Kompjuterske mre`e 2...................................................DETALJAN SADR@AJ 2......... Komunikacija u lokalnoj mre`i........67 Zajedni~ko kori{tenje dokumenata ..........................................................................................www...............................................................3...................88 2....com ......................................91 2.............................111 Yahoo! .............................................................................................108 Radni prostor Web browsera .......................................................................................www.............................................................115 AskJeeves ...............2...............................................................................................................................106 Traka sa alatima................................................1.........com.................67 KOMPJUTERI U BLI@OJ OKOLINI ..................................................................102 Chat....114 METASEARCH TOOLS .......................93 DOBA INTERNETA .................com ..........................................83 Topologije .........about.....................com ...83 Mre`ni hardver ..............................................98 News grupe ..........................................................................................WIDE AREA NETWORK ...................................................................................................107 Statusna traka ................................93 Od kompjutera do mre`e mre`a ...........104 INTERNET BROWSER ................www......82 Kako se sporazumijevaju ma{ine .............................. Web pretra`iva~i ...........................................113 PRETRA@IVA^I .....................................www.METAPRETRA@IVA^I .............95 E-mail ....................................

..................125 [ta je kompjuterski virus? ..............................................................................117 NA^INI POVEZIVANJA NA ISP ....................................................................................6........................................................................................................................................................118 KONFIGURISANJE WINDOWSA XP ZA MODEMSKI PRISTUP ....... Sigurnost podataka ...................................................................... Dial-up networking .............................................................117 Modemska veza ........119 Pozivanje ISP-a ....................................................................................................................117 Kablovska veza ...................................123 2.............................131 ....125 Kako se virusi {ire? .............................117 Iznajmljena linija .........................................................................117 Be`i~ni pristup ...............131 Firewall ............................128 Mjere predostro`nosti .............................................................................spajanje na Internet .............................................................5..........128 Antivirusni programi ................................................................................................................................129 ZA[TITA PODATAKA OD NAPADA PUTEM MRE@E .125 ZA[TITA OD KOMPJUTERSKIH VIRUSA ......................2....

Komunikacija u lokalnoj mre`i Radi interne komunikacije i zajedni~kog rada. Ne}emo se upu{tati u obja{njavanje kako treba pripremiti kompjuter da bi to bilo mogu}e. KOMPJUTERSKE MRE@E @ivimo u vremenu timskog rada i kooperativnog obra|ivanja podataka. kompjuteri unutar firme se povezuju. reda veli~ine jedne zgrade. naziva se lokalna mre`a ili LAN – Local Area Network. Isto tako. Pogledajmo kako u praksi izgledaju neki od na~ina kori{tenja lokalnih kompjuterskih mre`a. To zna~i da i same firme moraju da utvrde potrebu interne timske saradnje u cilju potpunog iskori{tenja svojih ljudskih i tehni~kih potencijala. Tre}i na~in da pristupite kompjuterskoj mre`i je da otvorite “My Computer” ili . udru`ivanje i vanjska kooperacija i komunikacija sa drugim kompanijama se moraju strate{ki iskoristiti da bi se efikasno konkurisalo na svjetskom tr`i{tu. i to uz pomo} tehnologije. zajedni~ki donose odluke. Prenos podataka u ovakvim mre`ama je veoma brz i ve} je na takvom nivou da u praksi rijetko predstavlja bitno ograni~enje za poslovanje firme. te se tako kreiraju kompjuterske mre`e. Isto tako. Ove mre`e omogu}avaju ljudima i odjelima u firmi da me|usobno poslovno komuniciraju i obra|uju informacije. Pretpostavit }emo da je kompjuter spojen u mre`u i da je sve ve} pripremljeno. razmjenjuju zaklju~ke i efikasnije koriste opremu i ostale kompjuterske resurse.KOMPJUTERSKE MRE@E Komunikacija u lokalnoj mre`i 67 2. Stoga je i veoma jednostavan softver za razmjenu podataka na lokalnim mre`ama postao sastavni dio operativnih sistema kompjutera. 2. Kompjuterska mre`a koja povezuje kompjutere na relativno malom prostoru. koriste}i opciju “My Network Places”. KOMPJUTERI U BLI@OJ OKOLINI Potra`ite ikonu “My Network Places” na desktopu kompjutera i kliknite dva puta lijevim tasterom mi{a.1. kompjuterskoj mre`i mo`ete pristupiti putem menija “Start”. a kako se to konkretno radi. ostavljamo za neke druge lekcije ili kompjuterske eksperte.

u sekciji “Other Places”. onda je i o~ekivano da ne vidite foldere koji se nalaze na kompjuterima u lokalnoj mre`i. slika koju vidite je malo komplikovanija. Postoji nekoliko na~ina da zapo~nete dijeljenje foldera na kompjuteru. Kada se prika`e sadr`aj prozora “My Network Places”. Ukoliko u njemu ima dokumenata. Taj proces omogu}avanja ostalim korisnicima mre`e da vide va{e foldere i dokumente naziva se Sharing ili dijeljenje foldera / resursa. U kompjuterskoj mre`i neke firme.68 Komunikacija u lokalnoj mre`i KOMPJUTERSKE MRE@E U svakom prozoru Windows Explorera u kojem vidite ovu opciju mo`ete do}i do mre`nog okru`enja Slika 1-1: Ikona mre`e na desktopu Slika 2-2: “My Network Places” “My Documents” (ili bilo koji drugi prozor Windows Explorera). Pokrenite folder “My . on mo`e razli~ito izgledati na razli~itim kompjuterima. odaberete “My Network Places”. i na lijevoj strani prozora. Sadr`aju foldera pristupate klikom na ikonu foldera. Ukoliko se radi o ku}nom kompjuteru koji ~esto nije povezan sa drugim kompjuterima. Zajedni~ko kori{tenje dokumenata Sharing ili dijeljenje foldera Da bi neko pristupio podacima na va{em kompjuteru (i obrnuto). ili ih direktno koristite. pa krenimo redom. Ako se desi da ne vidite foldere koji se nalaze na kompjuterima u lokalnoj mre`i firme. onda ih kopirate sa jednog kompjutera na drugi kori{tenjem istih koraka kao da radite na lokalnom kompjuteru. Svaka ikona foldera u prozoru predstavlja mre`no dijeljeni folder na kompjuterima koji su u lokalnoj mre`i. potrebno je to na neki na~in omogu}iti. to zna~i da niko od va{ih kolega nije dozvolio na svom kompjuteru da vi to vidite.

po automatizmu je uklju~ena opcija “Do not share this folder”.KOMPJUTERSKE MRE@E Komunikacija u lokalnoj mre`i 69 Slika 2-3: Selektujte folder za dijeljenje Documents” iz menija “Start”. Na taj na~in pokre}e se program~i} “Properties” sa direktno aktiviranom srednjom karticom “Sharing”. U lijevom dijelu tog prozora kliknite na opciju “Share this folder”. Ista opcija se mo`e pokrenuti ako kliknete desnim tasterom mi{a na taj folder. Selektujte folder “My Videos” tako {to }ete kliknuti na njega. jer niko ne mo`e pristupiti va{im dokumentima dok vi to eksplicitno ne dozvolite. Kao {to vidite na slijede}oj slici. te odaberete opciju “Properties”. {to zna~i da folder nije bio dostupan drugim korisnicima sa mre`e. To je dobro. Slika 2-4: Kartica Properties .

70

Komunikacija u lokalnoj mre`i

KOMPJUTERSKE MRE@E

Kliknite na opciju “Share this folder” i sve opcije u toj grupi postat }e aktivne. Sistem }e ponuditi da za mre`no ime u opciji “Share name” iskoristite postoje}e ime foldera. Vi mo`ete, a i ne morate prihvatiti Dodajte ponu|eno ime. Nekada je zna~ajno da komenatar ili opis foldera na svom disku imate druga~iji sistem davanja imena folderima od imenovanja za mre`ni pristup, o ~emu }emo govoriti ne{to kasnije. Po`eljno je da upi{ete komentar u prostor za opis funkcije ovog foldera, te da na taj na~in pojasnite i uputite korisnike iz mre`e u to koja je namjena ovog foldera. Ovo je dobro ako imate Slika 2-5: Kartica Properties foldere za razli~ite korisnike, a pogotovo ako imate ve}i broj mre`no dostupnih foldera i korisnika. Na taj na~in i sebi i ostalim korisnicima mo`ete samo olak{ati i pomo}i. Ukoliko se radi o dokumentima ~ije kopiranje mo`e uzrokovati veliki saobra}aj u kompjuterskoj mre`i, ili o dokumentima koji trebaju biti otvoreni ili pregledani u isto vrijeme od samo jednog korisnika, onda postavite ograni~enje na broj korisnika koji pristupaju ovom folderu. Pojasnit }emo malo kasnije ~emu slu`e opcije “Pemissions” i “Cashing”, a ako nemate posebnih zahtjeva u vezi sa sigurno{}u dokumenata, u smislu koji dokument korisnici mogu snimati, a kod kojeg samo ~itati sadr`aj foldera, onda kliknite na dugme “OK”. ^estitamo! Upravo ste omogu}ili svojim kolegama i korisnicima kompjuterske mre`e da sa svojih kompjutera mogu pristupiti, vidjeti i koristiti dokumente iz tog foldera. U prozoru Windows Explorera primijetit }ete da je ikona foldera “My Videos” ne{to izmijenjena. Sa donje strane foldera se pojavila ruka koja i vizuelno upozorava da je sadr`aj tog foldera „kao na dlanu“ dostupan sa Slika 2-6: Ruka ispod ikone ostalih kompjutera putem kompjuterske mre`e. dijeljenog foldera

KOMPJUTERSKE MRE@E

Komunikacija u lokalnoj mre`i

71

Pristup dijeljenim dokumentima Sada }emo pristupiti folderu kojeg smo upravo ponudili kao dijeljeni mre`ni resurs. Da to napravimo, potrebno je da upoznamo nekoliko novih pojmova. Prvi je pojam radne grupe ili mre`ne domene u kojoj se na{ kompjuter nalazi, a drugi pojam je ime kompjutera u mre`i. Radna grupa ili domena i ime kompjutera Svi kompjuteri u kompjuterskoj mre`i moraju biti svrstani u neke logi~ke radne grupe. To pojednostavljuje administriranje i odr`avanje kompjuterske opreme i olak{ava rje{avanje problema u kompjuterskoj mre`i. S druge strane, to nam omogu}ava da kompjutere u razli~itim odjelima firme za{titimo i odvojimo tako da samo oni kompjuteri koji su u istoj grupi imaju pristup odre|enim podacima i resursima. Iz tog razloga su proizvo|a~i operativnih sistema u svoje proizvode ugradili podr{ku da sve ovo bude jednostavno za krajnjeg korisnika. Pa, da vidimo u kojoj se radnoj grupi (Workgroup) nalazi na{ kompjuter. Iz menija “Start” pokrenite folder “Control Panel”.

Pokrenite ikonu System

Slika 2-7: Ikone u Control Panelu

72

Komunikacija u lokalnoj mre`i

KOMPJUTERSKE MRE@E

Prona|ite i kliknite na ikonu “System” u “Control Panelu”. Kada se pokrene program za pregled i pode{avanje sistema, odaberite karticu “Computer Name”. U dijelu “Full computer name” uo~it }ete naziv “office84”, te u dijelu Domain naziv “efsa”.

Naziv našeg ra~unara je office84, a naše radne grupe ili domene je efsa

Slika 2-8: System Properties – Computer Name

Ime ili naziv kompjutera je jedinstven naziv kompjutera u nekoj lokalnoj mre`i. Molimo vas da negdje zapi{ete ili upamtite ove parametre, jer su nam, kao {to }ete vidjeti u nastavku teksta, potrebni da bismo se snalazili u kompjuterskoj mre`i. U ovom slu~aju, to su domena EFSA i kompjuter OFFICE84. Iz menija Start pokrenite opciju “My Network Places”. Nakon toga, kliknite na “Add a network place” i pokrenut }e se takozvani ~arobnjak (Wizard), ili uputstvo “korak po korak” za dodavanje nekog dijeljenog resursa u ovaj folder. Nakon {to pro~itate poja{njenje i kliknete <Next>, pojavit }e se jo{ jedan korak sa obja{njenjem, pa i tu kliknite <Next>. U koraku na slijede}oj slici se o~ekuje da navedete direktan “put” do foldera ~ije dokumente `elite da koristite. Po{to se vizuelno mnogo lak{e pamti, a i radi situacija kada se mijenja mre`na struktura firme, najbolji na~in je da kliknete na dugme “Browse”, te potra`ite kompjuter na kojem se nalazi dijeljeni folder.

KOMPJUTERSKE MRE@E

Komunikacija u lokalnoj mre`i

73

Slika 2-9: Prvi korak ~arobnjaka

Slika 2-10: ^arobnjak Add Network Place

samo {to }e u dijelu “Internet or network address” biti upisan put do tog foldera. kompjuter }e ponuditi opciju da Slika 2-11: ^arobnjak Add Network Place Slika 2-12: Mre`ni folder . ponudit }e vam se svi dijeljeni resursi tog kompjutera. iz prethodnog poglavlja odaberite (selektujte) taj folder i kliknite “OK”. Osim foldera.74 Komunikacija u lokalnoj mre`i KOMPJUTERSKE MRE@E Nakon {to prona|ete konkretan kompjuter. Kako nas u ovom slu~aju zanima samo folder “My Videos”. Klikom na <Next>. u ovom slu~aju kompjuter Office84 u domeni Efsa. mre`no dijeljeni mogu biti i printeri ili drugi ure|aji. Vratit }ete se automatski na prethodni prozor.

a nakon toga selektujte “Entire Network”. u prozoru iz kojeg smo i zapo~eli ovu aktivnost. Kada selektujete konkretan kompjuter i folder o kojem smo govorili do sada (“My Videos”). nakon ~ega }e se pojaviti prozor sa zaklju~kom u kojem kliknete na dugme “Finish”. vidjet }ete da “wizard” i nije potreban. Sada. onda se prika`u svi kompjuteri koji se u njoj nalaze. te da postoje i br`i na~ini da do|ete do istih rezultata. U desnom dijelu Windows Explorera se prika`u sve radne grupe ili domene organizacije u ~ijoj se mre`i nalazi va{ kompjuter. pa opciju “Microsoft Windows Network” kao na slici 2-13. Ako koristite standardni pogled Windows Explorera. Uz malo prakse. kao na slici 2-12.KOMPJUTERSKE MRE@E Komunikacija u lokalnoj mre`i 75 prihvatite ponu|eno ime foldera ili da upi{ete neko drugo. Kada odaberete svoju radnu grupu ili domenu. . To je dato na slici 2-14. mo`ete vidjeti mre`ni folder “My Videos on Office84”. onda do istog foldera mo`ete do}i i na slijede}i na~in: kliknite u lijevom dijelu Explorera na opciju “My Network Places” na samom dnu Slika 2-13: Pronala`enje mre`nih resursa koriste}i Windows Explorer liste. primijetit }ete da nema neke razlike u odnosu na dokumente na lokalnom disku.

sortirati ih. naravno ako je to dozvolio korisnik koji je kreirao mre`ni dijeljeni resurs. koji ste ranije definisali kao mre`no dijeljeni resurs.76 Komunikacija u lokalnoj mre`i KOMPJUTERSKE MRE@E Slika 2-14: Prona|ite svoju radnu grupu ili domenu Slika 2-15: Selektujte u lijevom prozoru Explorera dijeljeni folder i vidjet }ete sadr`aj Mo`ete mijenjati pogled na dokumente. vidjet }emo u slijede}em odjeljku kako se radi za{tita od brisanja. brisati i snimati. Kliknite na opciju “Properties”. kao i kopirati. prona|ite u folderu “My documents” folder “My Videos”. Po{to je to ~esta potreba u poslovanju. Za{tita od neovla{tenog pristupa dijeljenim dokumentima Koriste}i Windows Explorer. izmjena i ~itanja dijeljenih dokumenata. pa onda na .

naravno. da isti folder mre`no prika`ete kao razli~ite lokacije sa razli~itim pravima i imenima. Ono nam omogu}ava da se po istom principu napravi novi dijeljeni folder. Ovo je nekada veoma zgodno: date puni pristup i neko Slika 2-16: Kartica Properties dijeljenog foldera ima dodatno dugme New Share Slika 2-17: Odre|ivanje prava na dijeljene resurse . Uo~it }ete da je po automatizmu dodan korisnik “Everyone” sa pravom ~itanja dokumenata. {to podrazumijeva ~itanje. ukoliko vam to zatreba. Prozor koji se pojavi se sastoji od dva dijela. Sada kliknite na dugme “Permissions”. to zna~i da dajete puni pristup folderu. Drugi korisnici }e mo}i da sa sadr`ajem dijeljenog foldera rade sve {to i sa sadr`ajem svojih foldera: mo}i }e obrisati datoteke ili podfoldere. U gornjem dijelu prozora se pojavljuju imena korisnika kompjuterske mre`e. Pomo}u dugmeta “Add” i “Remove” dodajete ili bri{ete pojedine korisnike i njihova prava. Kad ih selektujete. pisanje i brisanje ili samo ~itanje dokumenata ili pak izmjene istih. u donjem dijelu vidite koja prava imaju za upis i ~itanje fajlova u datom folderu. Na slici vidite da imate mogu}nost da dodijelite prava “Full control”. tj. Ako izaberete opciju “Full control”. dodati nove ili mijenjati njihove sadr`aje. Primijetit }ete da se u donjem dijelu pojavilo jo{ jedno novo dugme – “New Share”. To zna~i da ovaj folder i dokumenti u njemu mogu biti dostupni svim korisnicima kompjuterske mre`e.KOMPJUTERSKE MRE@E Komunikacija u lokalnoj mre`i 77 opciju “Sharing” kao na slijede}oj slici.

Onaj ko ne zna ko su korisnici kojima ste dozvolili pristup ne}e ni{ta mo}i da uradi sa sadr`ajem dijeljenog foldera. sve se pode{ava na isti na~in kao {to se pode{avaju prava jednog korisnika ili grupe. dozvolit }e pristup Slika 2-18: Dodavanje novih mre`nih korisnika folderu. pojavit }e se prozor kao na slijede}oj slici: Pomo}u ovog prozora dodajete nove korisnike ili ~ak grupe korisnika va{eg dijeljenog foldera. Ovo je veoma va`na opcija. ovo mo`e biti i veoma opasno. . Tek kad va{ kompjuter provjeri identitet korisnika. Ne samo da ne}ete dozvoliti mijenjanje sadr`aja foldera. va{ sistem }e tra`iti od kompjutera koji pristupaju da provjeri identitet korisnika koji mu pristupa. drugi korisnici }e mo}i samo otvarati datoteke i podfoldere unutar dijeljenog foldera.78 Komunikacija u lokalnoj mre`i KOMPJUTERSKE MRE@E drugi “na daljinu” doda na va{ kompjuter neki dokument ili koriguje neki koji ste vi napravili. ali ne}e ih mo}i mijenjati ili brisati. Ovo je dodatna i veoma korisna za{tita. Klikom na opciju “Add”. U svakom slu~aju. nego ~ak ni njegovo ~itanje ne}ete dozvoliti svakome. vidjet }ete da to nije veliki problem. Uz malo vje`be. Neko vam mo`e slu~ajno ili namjerno obrisati va`ne dokumente ili u dijeljeni folder “natrpati” toliko dokumenata da vam potpuno potro{i prostor na disku. Ovo je zgodan na~in da fleksibilno za{titite svoje podatke. Njihov kompjuter }e tra`iti od njih da ukucaju {ifru i proslijedit }e je va{em kompjuteru. Kada imate vi{e korisnika. S druge strane. Naravno. kao ni dodavati nove. Izaberete li opciju “Read”. kao i imena korisnika kojima `elite omogu}iti specifi~na prava. jer omogu}ava da drugima date na raspolaganje neke podatke bez straha da }e ih uni{titi. za ovo morate poznavati malo naprednije elemente kori{tenja kompjuterske mre`e.

Razmjena dokumenata je kroz ovakav na~in rada trivijalna. recimo. bez obzira na to {to su neke na va{em kompjuteru. kopiranje. mada tako izgleda. kompjuter koji ste odabrali realno sadr`i jo{ mnogo drugih foldera. premje{tanje. Dovoljan . Vidite samo one foldere koje je vlasnik kompjutera dao na dijeljenje. Kada otvorimo mre`no dijeljeni folder “My Videos”. nemate punu kontrolu foldera i datoteka kao na svom kompjuteru. Na sasvim standardan na~in jednostavno iskopirate neki dokument sa foldera na svom kompjuteru na folder na nekom drugom kompjuteru. Ovo je veoma korisno. Imajte na umu da se nalazite u standardnom prozoru Windows Explorera dok pregledate sadr`aj foldera nekog drugog kompjutera u mre`i. Koristite foldere i datoteke na vrlo prirodan i jednostavan na~in. dodavanje i brisanje datoteka i foldera) radite na sasvim normalan na~in kao i sa svojim datotekama i folderima. ali ih vi ne vidite. Sa folderima i dokumentima do kojih ste do{li preko mre`e mo`ete raditi samo ono {to je njihov vlasnik dozvolio. Prava pristupa su definisana na na~in obja{njen u predstavljanju postupka davanja foldera na dijeljenje. va`no je upamtiti da je princip potpuno isti. a naro~ito Internet mre`a. a neke u drugom dijelu grada. Ipak. Ali. Ovo je sjajno rije{en na~in rada na lokalnoj mre`i. U skladu sa ovim ograni~enjima. Jedina razlika u odnosu na lokalno kopiranje koje se de{ava unutar jednog kompjutera je u brzini. principijelno ga mogu koristiti i svi ostali kompjuteri spojeni na tu istu mre`u. Na lokalnoj mre`i se osjeti malo sporije kopiranje. Prvo. brzina mo`e biti bitno manja.KOMPJUTERSKE MRE@E Komunikacija u lokalnoj mre`i 79 I. i ta datoteka putem mre`e zavr{i na kompjuteru koji mo`e biti kilometrima udaljen od vas. sve standardne operacije (otvaranje. nije ba{ sve isto. Ako je kompjuter spojen na lokalnu kompjutersku mre`u. Ako imate. mo`emo pristupiti njegovom sadr`aju kao da radimo za kompjuterom Office84. a ako je u pitanju gradska. 20 kompjutera spojenih u mre`u. neke u susjednoj kancelariji. Zajedni~ko kori{tenje ure|aja Dijeljenje {tampa~a [tampa~ priklju~ite na svoj kompjuter i kroz kabl kojim je on priklju~en mo`ete {tampati dokumente. apsolutno je nepotrebno imati 20 {tampa~a. Sve je toliko jednostavno da ubrzo prestajete razmi{ljati o mre`i kao o ne~em {to je bitno druga~ije od kompjutera koji je ispred vas. I drugo. da ponovimo. Tada su vam na raspolaganju sve opcije koje koristite i kada radite sa dokumentima na lokalnom disku.

S obzirom na to da su hardverske i softverske komponente mre`e ve} sada veoma jeftine. ulazite u definisanje osobina {tampa~a. U{teda je vi{e nego o~igledna. Prvo do|ete do liste {tampa~a koji su spojeni na va{ kompjuter. na veoma sli~an na~in dijeljenju foldera. treba da defini{ete dijeljenje nekog od {tampa~a. zatim na “Settings”. Dobit }ete izborni prozor na kojem su pobrojani {tampa~i koje mo`ete koristiti. Tu odaberete karticu “Sharing”. Evo kako dajete svoj {tampa~ na kori{tenje drugima. samo u{tedom na broju potrebnih {tampa~a mo`ete otplatiti cijelo ulaganje u izgradnju mre`e. Kada kliknete na “Properties”. Po{to ste ve} upoznali karticu za dijeljenje foldera. Kliknite na dugme “Start”. Sada. vjerovatno je samo po sebi jasno Slika 2-20: Kartica Properties – Sharing odabranog printera . Kliknite desnim dugmetom mi{a na njega da do|ete do opcije “Properties”.80 Komunikacija u lokalnoj mre`i KOMPJUTERSKE MRE@E je jedan i svi }e mo}i {tampati dokumente. a onda na “Printers”. Slika 2-19: Sadr`aj foldera Printers and Faxes Sve {to treba da uradite jeste da taj jedan {tampa~ spojite na jedan kompjuter i podesite da on dozvoljava ostalim kompjuterima u mre`i da preko njega {tampaju.

Niko ne mo`e kroz mre`u ni{ta {tampati na njemu”. Uklju~enjem opcije “Shared As:” dozvoljavate kori{tenje {tampa~a kroz mre`u i aktivirate ostale opcije kojima to pobli`e opisujete. direktno sa svog kompjutera. Sli~no dijeljenju foldera. stvarno ime {tampa~a mo`e biti sasvim druga~ije. koja omogu}ava da na tom {tampa~u mogu {tampati i operativni sistemi koji nisu identi~ni verziji va{eg sistema. Uklju~ena opcija “Not Shared” zna~i: “Ovaj {tampa~ koristim samo ja. Slika 2-21: Kartica Properties za odabrani {tampa~ Ku}ica “List in Directory” omogu}ava da taj {tampa~ bude vidljiv i za one sisteme koji ga i ne tra`e direktno. . To je samo pomo} operativnim sistemima servera i kompjutera u mre`i da otkriju dijeljene {tampa~e. U ku}ici “Share Name:” dajete mre`no ime {tampa~u. U istom smislu slu`i i funkcija “Additional drivers”. Ostali }e ga kroz mre`u vidjeti po ovom imenu.KOMPJUTERSKE MRE@E Komunikacija u lokalnoj mre`i 81 {ta treba da uradite.

“Laserski printer” i “Oliva on Exit” su {tampa~i sa razli~itim detaljima i ikonama. Nekada je ovo veoma va`no. Korisnici koji ho}e ne{to {tampati na njemu ga moraju dodati u listu {tampa~a na svom kompjuteru. Bez obzira na to da li je {tampa~ direktno vezan za kompjuter ili kompjuter do njega dolazi kroz mre`u. Na kartici “Security” pode{avate ko sve mo`e {tampati i upravljati va{im {tampa~em. Dodavanje {tampa~a u listu {tampa~a je obja{njeno u lekciji koja opisuje “Control Panel”. [tampa~i “Microsoft Office Document”. veoma je va`no da bude poznato gdje se stvarno nalazi {tampa~ koji se koristi kroz mre`u. U roku od nekoliko sekundi. Vjerovatno vam ne}e biti svejedno kada vam u kancelariju po~nu ulaziti nepoznati ljudi da bi sa va{eg {tampa~a pokupili stotine svje`e od{tampanih stranica. Postupak dodavanja {tampa~a sa mre`e u listu je veoma sli~an dodavanju lokalnog {tampa~a (onog koji je direktno Slika 2-22: Pogled na razli~ite {tampa~e vezan na kompjuter). Na slici dole se mo`e vidjeti da ikone koje simbolizuju mre`ne i lokalne {tampa~e nisu iste. Pogledajte kako se to radi u toj lekciji. kod kojih je prili~no svejedno gdje se oni fizi~ki nalaze. Mre`ni {tampa~ “Oliva on Exit” nije direktno vezan na kompjuter nego se do njega dolazi kroz mre`u. kompjuter ga mora imati na svojoj listi {tampa~a. Tek tada je mogu}e {tampanje. svi sa mre`e }e ga mo}i koristiti. Nakon {to {tampa~ koji je na mre`i dodate u listu. To zna~i da su to lokalni {tampa~i koji se direktno spajaju na kompjuter. zar ne? Kori{tenje {tampa~a kroz mre`u Kada neki kompjuter podijeli svoj {tampa~ sa drugima. Nema velike koristi od {tampanja dokumenata ako nemate pojma gdje je od{tampani papir. Kada sve ovo popunite i kliknete na “OK”. on se pojavljuje kao ikona u listi {tampa~a i svi programi koji koriste {tampanje mogu ga koristiti. dali ste {tampa~ na kori{tenje drugima.82 Komunikacija u lokalnoj mre`i KOMPJUTERSKE MRE@E Za razliku od kompjutera u mre`i. [tampa~ “Laserski printer” ima . Njegova ikona ima pri dnu nacrtan mali kabl koji simbolizuje povezivanje kroz mre`u. posao jo{ nije zavr{en. Jednostavno. To pode{avate na kartici “General”. [tampa~i “Laserski printer” i “Microsoft office document” nemaju “kabl” u ikoni.

Svaki paket je kodiran po uputama nekog standarda za komunikaciju – protokola. multifunkcionalna zamjena za {tampa~ (npr. nije pravi {tampa~. koji se na slici vidi kao lokalni {tampa~.KOMPJUTERSKE MRE@E Komunikacija u lokalnoj mre`i 83 nacrtanu ruku koja simbolizuje dijeljenje. Napominjemo da {tampa~ “Microsoft office document”. koji se nazivaju paketi podataka. To zna~i da je taj {tampa~ dat drugima na kori{tenje kroz mre`u. kompjuterom mo`ete poslati i fax. ali to nije tema ove lekcije. kablovi. Zato se tek za period od posljednjih desetak godina mo`e re}i da donosi masovno kori{tenje kompjuterskih mre`a. te protokol NetBios. Mre`ni hardver U tom periodu evoluirali su i standardni ure|aji i oprema koja je potrebna za povezivanje kompjutera. Me|utim. Od samog po~etka razvoja kompjuterske industrije postoje poku{aji da se kompjuteri me|usobno pove`u. ustvari. Dakle. Iako je to principijelno jednostavno. telefax). razli~iti koncentratori . To su prije svega mre`na kartica kompjutera. Kako se sporazumijevaju ma{ine Onako kako se ljudi sporazumijevaju samo u situacijama kada znaju zajedni~ki jezik. tako se i kompjuteri sporazumijevaju pridr`avaju}i se odre|enih pravila i standarda. a ~ijim izborom prakti~no i defini{emo izgled kompjuterske mre`e. Brzine protoka podataka savremenih lokalnih mre`a se kre}u u rasponu od 10 Mb u sekundi do 1 Gb u sekundi. jer se komunikacija na Internetu odvija najvi{e putem ovih protokola. Svi podaci se pakuju u manje grupe podataka (nula i jedinica). i ve}ina ure|aja podr`ava mogu}nost rada na razli~itim brzinama razmjene podataka. Ono {to je komplikovano jesu tehnologije koje su potrebne da bi se to izvelo na takav na~in da bude korisno. o ~emu }e biti rije~i malo kasnije. To je. I jeste jednostavno. u tom periodu su mre`e toliko napredovale da su postale sastavni dio gotovo svakog segmenta `ivljenja. K AKO PUTUJU PODACI Ovo zvu~i veoma jednostavno. U okviru protokola i postavki protokola na kompjuteru se defini{u i softverske ili IP adrese ra~unara. Najpoznatiji protokoli za komunikaciju izme|u ra~unara u lokalnim i drugim mre`ama su skup protokola TCP/IP. zatim IPX/SPX. Transmission Control Protocol i Internet Protocol su najzastupljeniji. pokazalo se da su potrebne kompleksne kompjuterske i komunikacijske tehnologije da bi to povezivanje bilo dovoljno dobro i isplativo.

hub (koncentrator) predstavlja centralni ure|aj na koji se spajaju kablovi koji idu od mre`nih kartica na kompjuterima. nabavka i ugradnja ovog ure|aja danas nisu problem ni sa finansijskog. a o softverskoj adresi }e biti rije~i ne{to kasnije. ^ak i ako to nije slu~aj. switch). Mre`na kartica Mre`na kartica povezuje kompjuter na mre`u.84 Komunikacija u lokalnoj mre`i KOMPJUTERSKE MRE@E (eng. Ona je dio kompjutera u koji se uklju~uje mre`ni kabl i na taj na~in se uspostavlja komunikacioni kanal sa ostalim kompjuterima u mre`i. hub) sa svojim varijacijama i ure|ajima sli~ne namjene (eng. svaki kompjuter ima i svoju adresu na mre`i. Kao {to smo ranije govorili. Isto tako. kao i za pravilno predstavljanje kompjutera u mre`i. Pa. Ona je zadu`ena za pretvaranje podataka u elektri~ni signal koji putuje kablom. Va`no je upamtiti da je na mre`noj kartici upisana hardverska adresa. te usmjeriva~i (eng. gotovo svaki kompjuter koji kupite ve} ima ugra|enu mre`nu karticu. onda povezujemo nekoliko hubova u niz. router) i modemi. Slika 2-23: Mre`na kartica sa priklju~cima za razli~ite kablove Slika 2-24: Koncentrator ili hub Hub U lokalnoj mre`i. svaki kompjuter ima svoje ime u kompjuterskoj mre`i. Ukoliko veli~ina mre`e preraste broj priklju~aka na samom ure|aju. a ni sa tehni~kog aspekta. Mi }emo spomenuti samo one koji se naj~e{}e mogu sresti u na{em poslovnom okru`enju. ili hub zamjenjujemo novijim sa vi{e priklju~aka. Hubovi imaju minimalan broj elektronskih komponenti koje omogu}avaju povezivanje sa du`inom kablova do kompjutera od . o kojoj govorimo u narednom odjeljku. Ovo je naj~e{}a situacija u dana{njim lokalnim mre`ama koje su izvedene u obliku logi~ke zvijezde. po|imo redom. U vrijeme pisanja ovog teksta.

Nemaju mogu}nost ni potrebu bilo kakvih pode{avanja. ne optere}uju}i tim podacima ostale kompjutere (kao u slu~aju huba). {to vi{estruko pove}ava kvalitet i brzinu same komunikacije. Switch Switch upravlja protokom podataka kori{tenjem fizi~kih adresa kompjutera koje se nalaze kodirane u podacima koji putuju mre`om. potreban i operativni sistem. pode{avanje i nadzor samog ure|aja i pravila rada mre`e. {tampa~ ili Slika 2-25: Preklopnik ili switch drugi hub) priklju~ujemo po jednim odgovaraju}im kablom redom u priklju~ke huba – i lokalna mre`a je fizi~ki povezana. Time se elimini{e svako nepotrebno slanje podataka kroz komunikacijske kanale i ure|aje. danas hubove sve vi{e zamjenjuju switch ure|aji. cijena im je pristupa~na i potrebno ih je samo uklju~iti u napajanje. On ne provjerava kojem kompjuteru je signal upu}en. softver koji omogu}ava programiranje. Fizi~ki se skoro i ne razlikuje od hub ure|aja. Iako se cijena ovih ure|aja vi{estruko razlikuje od cijena hubova sa istim brojem priklju~aka. switch je neizbje`an u mre`ama sa velikim brojem kompjutera. Za funkcionisanje switcha je. Na taj na~in switch uspostavlja virtuelni tunel izme|u dva kompjutera koji razmjenjuju podatke. tj. Svaki ure|aj (kompjuter. Router .KOMPJUTERSKE MRE@E Komunikacija u lokalnoj mre`i 85 maksimalno sto metara. Na ovaj na~in se mogu formirati virtualne lokalne mre`e (VLAN) ili grupe kompjutera koji ~esto razmjenjuju podatke bez obzira na njihovu fizi~ku lokaciju u zgradi. i to usporava komunikaciju u lokalnoj ra~unarskoj mre`i. Hub primi signal od nekog kompjutera i proslijedi ga svim kompjuterima koji su na njega spojeni. osim Slika 2-26: Usmjeriva~ ili router elektronike. Zbog te osobine.

ovi ure|aji se. digitalne telefonske linije (eng. koriste kod povezivanja razli~itih LAN mre`a u MAN i WAN mre`e. Modem Globalne i gradske kompjuterske mre`e koriste razne tehnologije za povezivanje kompjutera i lokalnih mre`a: obi~ne telefonske linije. Slika 2-28: Koaksijalni kabl u presjeku i sa konektorima Integrated Services Digital Network – ISDN). . mikrotalasne i druge sisteme. u kombinaciji sa modemima i mre`nim mostovima (eng. Oni osiguravaju da komunikacija u okviru jedne podmre`e ne optere}uje ostale segmente mre`e i na taj na~in obezbje|uju bolju propusnost komunikacionih kanala. Veza izme|u razli~itih podmre`a. jesu ure|aji koji se nazivaju usmjeriva~i (eng. bridge). to su u su{tini kompjuterski sistemi koji imaju specijaliziran operativni sistem i zahtijevaju pode{avanje od strane stru~njaka. Kod ovakvog povezivanja se kompjuteri ne mogu direktno spajati. Zbog ove osobine. satelitske. Samo se podaci koji su stvarno namijenjeni nekom drugom segmentu mre`e usmjeravaju prema tom segmentu. fiber-opti~ke kablovske linije. Zbog toga se takve mre`e dijele u podmre`e sistemom adresiranja kompjutera. Iako malih dimenzija. ve} su potrebni posebni ure|aji koji prilago|avaju na~in rada kompjutera ili lokalne mre`e na~inu radu konkretne komunikacijske linije. tj. segmenata mre`e.86 Komunikacija u lokalnoj mre`i KOMPJUTERSKE MRE@E Saobra}aj podataka u lokalnim mre`ama koje imaju veliki broj kompjutera ne mo`e biti adekvatno kontrolisan i mo`e do}i do zagu{enja. router).

. Kompjuterske mre`ne kartice povezuju se putem T-spojeva na kablu. U praksi se naj~e{}e koriste tri vrste kablova: koaksijalni kabl. Sli~an ovom kablu je i obi~an televizijski koaksijalni kabl (RG59) koji se koristi za kablovski pristup Internetu.KOMPJUTERSKE MRE@E Komunikacija u lokalnoj mre`i 87 Slika 2-29: Kabl sa upredenom paricom (UTP) u presjeku i sa konektorima Mediji za prenos podataka – kablovi U zavisnosti od toga kako planirate spojiti kompjutere u mre`u i koje ure|aje }ete koristiti za tu svrhu. Mre`a koja tako nastane je opisana u slijede}em poglavlju (Bus topologija). zavisi i koje }ete kablove odabrati. naj~e{}e se misli na tip Thinnet (RG58) koji je bio ~esto zastupljen kod lineranog povezivanja kompjutera. kabl sa upredenim paricama (UTP / STP) i fiber-opti~ki kabl. Slika 2-30: Fiber-opti~ki kabl u presjeku i sa konektorima Kada se govori o koaksijalnom kablu.

Be`i~na razmjena podataka podrazumijeva kori{tenje infracrvenih talasa. i be`i~ni handheld kompjuter je dominantan prenosni medij u dana{njim kompjuterskim mre`ama. Infracrvenim povezivanjem mobitela i kompjutera mo`ete koristiti e-mail i ostale Internet servise sa bilo koje lokacije ili iz automobila. pa se naj~e{}e koristi kao ki~ma velikih korporacijskih mre`a. U oba slu~aja radi se o ~etiri para upredenih bakarnih `ica. izuzetno je jeftin. U lokalnim mre`ama. te mikrotalasne tehnologije.88 Komunikacija u lokalnoj mre`i KOMPJUTERSKE MRE@E Koaksijalni kabl se polako zamjenjuje sve popularnijim kablom sa upredenim paricama koji mo`e biti bez metalnog oklopa (UTP) i sa njim (STP). jednostavan za rad i otporan na mehani~ka o{te}enja. Ovo Slika 2-31: “Be`i~ni hub” ili pristupna ta~ka. Ima ve}u brzinu prijenosa signala. Podaci se u obliku svjetlosnih impulsa prenose kroz plasti~na i staklena vlakna. radiotalasa. jer je osjetljiv na savijanje i prelamanje. Vrlo je sli~an klasi~nom telefonskom kablu (koji ima dvije upredene parice). u praksi se naj~e{}e sre}u ure|aji koji putem radiotalasa omogu}avaju umre`avanje. ve}u du`inu izme|u ure|aja. Zbog toga {to prenose signal putem elektri~nih impulsa. a te`e se postavlja. U zapadnim zemljama su svi davaoci telefonskih usluga u svoju ponudu uklju~ili i pristup Internetu sa mobitela. Fiber-opti~ki kabl omogu}ava veoma brz prijenos podataka. Be`i~ne mre`e – wireless Prodorom mobilne telefonije zapo~et je trend sveop}eg be`i~nog povezivanja kako na poslovnom planu tako i u doma}instvima. a nije osjetljiv na elektri~na polja i prislu{kivanja. parice su upredene da se ne stvara magnetno polje koje izaziva smetnje. sa svog kompjutera. . Danas je sve ~e{}i u lokalnim mre`ama velikih kompanija. Znatno je skuplji od prethodno opisanih tipova kabla.

kompjuteri moraju biti opremljeni mre`nom karticom za be`i~ni prijenos podataka.KOMPJUTERSKE MRE@E Komunikacija u lokalnoj mre`i 89 Na taj na~in se u mre`e povezuju kompjuteri u zgradama gdje nije mogu}e izvesti kablovsku instalaciju. Oba Slika 2-33: Topologija zvijezde . i kao takav predstavlja pro{irenje lokalne mre`e. Potreban je Slika 2-32: Linearna ili BUS topologija “be`i~ni hub”. Na drugoj strani. Ovaj ure|aj je povezan na klasi~nu kompjutersku mre`u putem kabla. to jest pristupna ta~ka (eng. access point). ili se olak{ava rad korisnicima sa prenosnim kompjuterima.

konektore za spajanje i terminatore na krajevima kabla. U zavisnosti od logi~kog i fizi~kog rasporeda kompjutera i ostalih komponenti mre`e. cijena i pro{irivost. sigurnosti podataka o kojoj se jo{ uvijek vode rasprave i rastojanja koje je ograni~eno snagom radiosignala. Slika 2-34: Topologija prstena Topologije Kompjuteri se u lokalne mre`e spajaju kablovima. Glavno ograni~enje je broj . Sve ostalo je skoro identi~no kao i kod kompjuterske mre`e sa kablovima. Na krakovima zvijezde su kompjuteri. Kabl koji se ovdje koristi je kabl sa upredenom paricom. Zvijezda – Kompjuteri su me|usobno spojeni mre`om u obliku zvijezde. a mana je situacija prekida bilo gdje na mre`i kada cijela mre`a prestaje funkcionisati. Kada mre`a ima vi{e od deset kompjutera. osim brzine koja je deklarisana oko 11 Mb u sekundi. a u sredini zvijezde se nalazi hub ili switch – mre`ni ure|aj koji ih uvezuje. mo`e biti te{ko prona}i uzrok kvara.90 Komunikacija u lokalnoj mre`i KOMPJUTERSKE MRE@E ure|aja umjesto kabla imaju antene koje emituju i primaju radiosignal. Nije potreban nijedan dodatni ure|aj kao {to je hub ili switch. a to prouzrokuje duge periode servisiranja. Ovakvo povezivanje kompjutera zahtijeva mre`nu karticu na kompjuterima. Prednosti su jednostavnost. i to: BUS topologija – kompjuteri su me|usobno linearno spojeni jednim kablom. razlikujemo tri osnovne kategorije (ili jednom rije~ju topologije). koaksijalni kabl.

jer se na podru~ju jednog grada kompjuteri jo{ uvijek mogu povezati iznajmljenim komunikacijskim linijama (linije koje su odvojene za permanentno povezivanje kompjutera) dovoljno niske cijene. kanalizaciona itd. Brzine prenosa su sve ve}e.2. MAN – METROPOLITAN AREA NETWORK Gradska mre`a je kompjuterska mre`a koja povezuje kompjutere i lokalne mre`e na rastojanjima od nekoliko stotina metara do nekoliko desetina kilometara. a i samo spajanje i kori{tenje su komplikovaniji. Gradske mre`e su veoma korisne i sve vi{e se koriste. Ovakvim mre`ama je mogu}a razmjena podataka izme|u bilo koje dvije ta~ke na planeti. ali kao posljedicu tog vi{estrukog “prespajanja” dobijate bitno lo{ije performanse. Me|utim. Brzine prenosa su neuporedivo manje u odnosu na lokalne mre`e. Me|usobno povezane lokalne mre`e Evolutivni razvoj kompjuterskih mre`a je iskristalisao tri osnovne klase mre`a: lokalne kompjuterske mre`e (Local Area Network). I u ovakvim mre`ama je mogu}e posti}i sasvim dobre brzine prenosa podataka. mada su one bitno manje nego kod lokalnih mre`a. Kompjuterska industrija prati ove . gradske mre`e (Metropolitan Area Network) i globalne kompjuterske mre`e (Wide Area Network). Tako dobre performanse je mogu}e posti}i. Primjer takve mre`e jeste povezivanje dvije ili vi{e filijala jedne firme u jednom gradu. Neki ekonomski razvijeni gradovi ~ak razvijaju kompjutersku mre`nu infrastrukturu na sistemati~an na~in sli~no klasi~nim infrastrukturnim mre`ama. povezivanje na globalnom nivou je toliko zna~ajno i korisno da se danas svijet lagano pretvara u jednu ogromnu globalnu mre`u. Najbolji primjer uspjeha i jednostavnosti kori{tenja globalnih mre`a je Internet. a i kori{tenje je sve jednostavnije. naj~e{}e unutar jednog grada. WAN – WIDE AREA NETWORK Globalna mre`a je kompjuterska mre`a kojom je mogu}e povezati kompjutere i druge mre`e (LAN i MAN) bez ikakvog prostornog ograni~enja. kao {to su elektri~na. Zamislite samo koliko bi ko{talo da se razvu~e kabl od Tokija do Helsinkija. Ova podjela je uslovno data po veli~ini podru~ja koje obuhvata neka kompjuterska mre`a. Kombinovanjem linija na kra}im rastojanjima je mogu}e uspostaviti komunikaciju {irom planete.KOMPJUTERSKE MRE@E Me|usobno povezane lokalne mre`e 91 2. vodovodna. Osnovna razlika izme|u ovakvih mre`a i prethodne dvije klase je u tome {to one nisu zasnovane na iznajmljenim komunikacijskim linijama. U posljednje vrijeme se napretkom komunikacijskih tehnologija sve vi{e bri{u jasne granice u ovakvoj podjeli (naro~ito izme|u lokalnih i gradskih mre`a).

a to je ono {to je nama najinteresantnije. Ovaj novi koncept se naziva TAN – Total Area Network ili totalno umre`avanje. Mada nikada ne}e biti svejedno koliko su udaljeni kompjuteri u mre`i. u tako optimisti~nim predvi|anjima budu}nosti mre`a. Da bismo jo{ bolje shvatili kako kompjuteri funkcioni{u u mre`ama. Sve vi{e postaje svejedno na kojoj su geografskoj udaljenosti umre`eni kompjuteri – kori{tenje je isto. ovakav koncept profilira mogu}u budu}nost kompjuterskih mre`a – totalno umre`avanje planete na isti ili sli~an na~in bez obzira na udaljenosti. Naravno da se i u TAN konceptu bazni tehnolo{ki nivo bitno razlikuje ovisno od udaljenosti izme|u kompjutera.92 Me|usobno povezane lokalne mre`e KOMPJUTERSKE MRE@E Slika 2-35: Nekoliko povezanih lokalnih mre`a promjene i nudi rje{enja kori{tenja mre`a koja su veoma sli~na u bilo kojem tipu mre`e. Nama je bitno da. Kada se ka`e “na isti ili sli~an na~in”. . misli se na na~in kori{tenja mre`a. mre`u koristimo na isti na~in bez obzira na to gdje su kompjuteri. vrlo kratko }emo se osvrnuti na nekoliko na~ina kako se oni spajaju. Manje nam je bitno kako je to tehnolo{ki omogu}eno.

vremensku prognozu. Svaka od tih mre`a je neovisno uspostavljena i odr`avana od strane razli~itih akademskih. igraju igrice i tra`e posao i poslovne prilike. Postavljeni standardi su takvi da svako ko se pove`e na bilo koji dio Interneta odmah postaje njegov novi. Internet DOBA INTERNETA Mnogi ve} znaju da je Internet sjajan medij za informisanje i komuniciranje. {koluju se. vojnih i nevladinih institucija. kao i drugih javnih i privatnih profesionalnih organizacija i pojedinaca. kupuju ili biraju mjesto za odmor. . probat }emo ovim poglavljem da vam pomognemo da od{krinete vrata prema informacijama i servisima koji }e vam pro{iriti vidike i pobuditi ma{tu. a mo`da i najzaslu`niji za brzi prodor Interneta ne samo u na{e firme ve} i u na{e domove. E-mail je najpoznatiji servis ili usluga Interneta. gradske ili globalne). a milioni ljudi {irom svijeta rade u virtuelnim firmama.KOMPJUTERSKE MRE@E Internet 93 2. istra`iva~ki rad i povezivanje sa drugim profesionalcima. na~in na koji rade. One kompanije koje nemaju korporativne sajtove su mo`da ba{ u ovom trenutku u fazi kreiranja strategije prezentiranja svoje kompanije na Internetu i njegovog kori{tenja u svrhu komunikacije sa postoje}im i potencijalnim kupcima i dobavlja~ima. Od kompjutera do mre`e mre`a Internet je mre`a me|usobno povezanih kompjuterskih mre`a {irom svijeta koje komuniciraju i razmjenjuju informacije. ne treba mnogo obja{njavati ni to da stvaranje ovakve mre`e nikako nije moglo biti realizovano kroz jedan projekt ili plan. Polako ali sigurno. Tako danas niko. Mnogi satima tra`e najbolje mjesto za odmor i najpovoljnije uslove za putovanja. kupovina knjiga. Za vas koji niste imali priliku da pretra`ujete Internet. Mnogi mijenjaju posao i tra`e zaposlenje objavljuju}i svoje biografije na Web sajtovima za zapo{ljavanje. ne zna koliko stvarno ima kompjutera povezanih u Internet mre`u. Na po~etku su samo postavljeni bazni standardi povezivanja na osnovu kojih je izgra|ena prvobitna. Na Internet se ne povezuju samo pojedina~ni kompjuteri. Posjeta virtuelnim muzejima. ~itanje vijesti iz razli~itih dijelova svijeta i konsultacije sa svojim profesorima i nastavnicima samo su najava onoga {to }ete sami otkriti. potraga za zaposlenjem. Tako|e.3. nego i cijele mre`e (lokalne. }akulaju sa svojim prijateljima na drugim kontinentima ili razmjenjuju e-mailove. Virtuelne {kole unose nova zna~enja u na{ obrazovni sistem. mala globalna mre`a. i ljudi na na{im prostorima se sve vi{e oslanjaju na Internet kada ~itaju novine. punopravni dio. ne izlaze}i iz svojih domova. Internet se nakon toga stvorio sam od sebe. Internet je unio revolucionarne promjene u `ivote ljudi. ustvari.

Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave u okviru Ministarstva za odbranu formiraju Agenciju za napredne istra`iva~ke projekte (Advanced Research Projects Agency – ARPA).. pogre{no je re}i “koristiti Internet”. “University of California” u Santa Barbari i “University of Utah”. A danas i mi. ve}ina se koristi na veoma jednostavan na~in. Mi }emo se u ovoj lekciji koncentrisati na dva Internet servisa koji su najva`niji i najpopularniji. Kao odgovor na to..94 Internet KOMPJUTERSKE MRE@E “Ko je po~eo rat?”: 1957 – SSSR je lansirao Sputnjik. 1962 – Paul Baran. Desetak godina kasnije se na mre`u ArpaNet spajaju razli~ite civilne organizacije i male mre`e. a neke ne. a od nekih manje. Ta jednostavnost kori{tenja i jeste tajna uspjeha Interneta. Fizi~ka mre`a je izgra|ena 1969.Packet switching predstavlja podjelu podataka u datagrame ili male pakete koji u sebi imaju informaciju o po{iljaocu i primaocu. iz vladine agencije “RAND Corporation”. Ako do|e do gubitka paketa sa podacima na bilo kojem ~voru. Ovo je osnova realizacije kompjuterske mre`e. Kompjuteri koji daju neke usluge kroz mre`u (Internet) nazivaju se serveri. . a time i nad vojnim potencijalima za kontranapad. pravilno je re}i da mo`emo koristiti usluge Interneta. 1973 – Nastaje TCP (Transmission Control Protocol) koji defini{e na~in komunikacije.. onda mo`ete “do}i” do tih servera i koristiti njihove usluge – servise. U svakom slu~aju. Internet bi mogao postojati bez Weba. 1974 – Prvi put se pominje termin Internet. je dobio zadatak da na|e na~in za komunikaciju me|u vojnim sredi{tima Amerike ~ak i u slu~aju nuklearnog napada. Me|utim. To olak{ava kretanje paketa od jednog do drugog kompjutera sve dok paket ne do|e do finalnog kompjutera – primaoca. “ 1968 – ARPA je potpisala ugovor o izgradnji ARPAnet-a sa firmom BBN. To su World Wide Web (WWW) i elektronska po{ta (E-mail). a i ne odnose se na istu stvar. i spajala je ~etiri ~vora: “University of California” u Los Angelesu. ali bez Interneta bi bilo nemogu}e pristupiti Webu. Njegov idejni projekat je obuhvatao slijede}i tekst: “. Kad se misli na Internet. Ima raznih usluga – neke su besplatne.. Kada spojite svoj kompjuter na Internet. od nekih imate vi{e koristi. I to je to. ~esto se ka`e Net. ovi izrazi imaju sasvim drugo zna~enje. ustvari. Agencija je imala zadatak da bude vode}a u razvoju tehnologije koja }e se primjenjivati u vojne svrhe. World Wide Web ili samo Web. “Stanford Research Institute”. po{iljalac ga mo`e poslati ponovo. I. prvi vje{ta~ki Zemljin satelit.

morate svoj kompjuter povezati na Internet mre`u. firmu koja je posrednik izme|u nas i Internet mre`e. video fajlova i grafi~kih animacija. Da biste pristupili Webu. u novije vrijeme sve vi{e. Web sajtu pristupate tako {to u program za pretra`ivanje Weba upi{ete njegovu Web adresu ili URL (Uniform resource locator). slika. Web stranica je vezivni element tih podataka. Web adresi. tj. tj. Pomo}u modema va{ kompjuter poziva Internet Service Providera (ISP). Osnovna ideja Weba je jednostavna. kurseve u~enja na daljinu i mnoge druge stvari koje vas zanimaju ili ne. otprilike globalna ili svjetska mre`a) ili samo Web je Internet servis pomo}u kojeg je mogu}e na jednostavan na~in do}i do podataka. Grupa tematski povezanih stranica na jednoj lokaciji. naprimjer. Na server stavite Web stranice. To su skupovi me|usobno povezanih tekstova. Slika 2-36: Prikaz Web stranice u Internet Exploreru . ure|aja koji koristi telefonsku liniju za spajanje. ~ini Web sajt (site). Na Internet spojite WWW server. BihNet je.KOMPJUTERSKE MRE@E Internet 95 WWW World Wide Web – WWW (te{ko prevodivo. zvuka i. informacije o vladama i firmama. Me|u milionima Web stranica mo`ete na}i najnovije vijesti. najve}i i najpoznatiji Internet Service Provider u na{oj zemlji. Od ku}e to povezivanje naj~e{}e izvodimo pomo}u modema. tj.

unsa. softveru za pregledanje Weba. I to je sve – veoma jednostavno. Na taj na~in se Web browseru. index.htm Ime dokumenta koji }e biti prikazan – u ovom slu~aju html Web stranica.efsa. tj. na Internetu se ~esto upotrebljavaju FTP (File Transfer Protocol) i News za ~itanje newsgrupa. ili domensko ime servera.ba/site/index.ba Adresa.efsa. ulica. Kao {to se po{tanska adresa de{ifruje od op{teg prema konkretnom (dr`ava. Na taj na~in je omogu}eno onima koji objavljuju informacije na Internetu da te informacije prezentiraju na standardiziran na~in.ba – je adresa servera ili domensko ime. Ovo je ujedno i naj~e{}i protokol za pretra`ivanje Weba. ka`e da o~ekuje http (HyperText Transfer Protocol) dokument. Razdvojimo Web adresu Ekonomskog fakulteta na komponente i pojasnimo ih: http://www. Organizacija imena je hijerarhijska i definisana je usvojenim pravilima za imenovanje organizacija u zavisnosti od tipa i posla kojim se bave.ba/site/index.jpg i sli~no) Protokol – http://www. Dio adrese koji se nalazi iza duplih kosih crta (//) – www. Uvijek ima najmanje dva dijela odvojena ta~kom. Taj prvi dio URL-a (http prije prve kose crte) defini{e na~in pristupanja serveru – protokol. grad.unsa. te u kojoj zemlji se nalaze.unsa. i sastoji se uvijek od najmanje dva dijela odvojena ta~kom.htm http: Protokol za pristup informacijama na WWW. kao i jo{ cijeli niz razli~itih protokola koje mi kao korisnici ne moramo znati. tako da i oni kojima one trebaju mogu jednostavnije do}i do njih.efsa.htm.unsa.96 Internet KOMPJUTERSKE MRE@E URL – WEB adresa Ova adresa ima istu funkciju kao i po{tanska adresa stana u svakodnevnom `ivotu.ba/site/index. Tako se Web browser upu}uje na kojem jeziku da pristupi serveru da bi se razumjeli i da bi ispravno prikazao tra`eni fajl. mo`ete Web stranice sa Web sajta vidjeti na svom ekranu. tj.efsa. zgrada i stan). Ako znate tu adresu. bez obzira gdje se nalazite – bitno je samo da ste spojeni na Internet. i URL se de{ifrira na sli~an na~in. Od ostalih protokola.efsa.unsa. Domena (domain name) – http://www.pdf.htm. U domeni (domenskom imenu) Ekonomskog fakulteta mo`emo definisati slijede}e elemente: . kanton. domena. www. Mo`e biti i drugi tip dokumenta (. /site/ Naziv foldera (site) na disku servera u kojem se nalazi www dokument. To je jedinstveno ime Internet servera. ali izuzetno korisno. .

a ono {to slijedi poslije imena domene jeste folder na serveru u kojem se nalazi tra`eni dokument. To su takozvane top (vr{ne) domene: aero – avionske kompanije biz – poslovne domene com – komercijalne domene coop – poslovne korporacije edu – edukacijske ustanove gov – vladine organizacije info – informativne ku}e mil – vojne domene name – privatne.efsa. pa specifi~na organizacija (Ekonomski fakultet). osim za ameri~ke domene koje nemaju oznaku zemlje. li~ne domene pojedinaca net – domene mre`nih resursa org – domene neprofitnih organizacija museum – muzeji pro – profesionalne organizacije Folder – http://www. tj. Na ovaj na~in se sajtovi mogu .htm. Web server Ekonomskog fakulteta efsa. te konkretan kompjuterserver (WWW server).ba/site/index. prvo ide oznaka roditeljske domene (dr`ava). zatim tip organizacije (univerzitet).KOMPJUTERSKE MRE@E Internet 97 Web adresa . Univerzitet u Sarajevu ba Bosna i Hercegovina Gledano s desna na lijevo. I u svjetskim okvirima je organizacija imena i domena veoma sli~na.URL Web stranica Slika 2-37: Prikaz Web stranice u Internet Exploreru www.unsa. Ekonomski fakultet unsa.

htm. i slanje poruka na druge adrese. U ovom slu~aju. npr. Ideja elektronske po{te je. tako|e. kemal.efsa.unsa.kacapor@enet. Danas je to skoro svako ko koristi bilo koju uslugu Interneta. dodate naslov poruke i tekst i kliknete ikonicu za slanje – i to je . najboljeg pretra`iva~a dana{njice segmentirati. Ti serveri nude sljede}e usluge: dodjela e-mail adrese nekom ko ho}e koristiti elektronsku po{tu.ba/site/index. to jest dokumentu koji je snimljen u html formatu koji je razumljiv putem http protokola. Na Internetu postoje Mail serveri. pa. E-mail – Elektronska po{ta Mo`ete poslati e-mail poruku i primiti je od bilo koga sa Internet e-mail adresom. upi{ete e-mail adresu primaoca. sli~no Web adresi). Dokument – http://www.com domene Googlea. to je index. na kraju se nalazi naziv fajla. Slanje je jednostavno: koriste}i neki program za e-mail.ba/nastava Web stranice namijenjene nastavnom procesu. odnosno.edu. Web sajt Ekonomskog fakulteta ima u folderu http://www. veoma jednostavna. primanje poruka na tu adresu.htm {to nam govori da se radi o Web stranici. ako imate e-mail adresu (adresa na koju mo`ete primati elektronsku po{tu. onda na tu adresu mo`ete primati po{tu. sa nje mo`ete slati po{tu. Ukratko.ba. naprimjer.efsa.98 Internet KOMPJUTERSKE MRE@E Slika 2-38: Primjer .unsa. I.

edu. S lijeve strane znaka @ nalazi se korisni~ko ime (user name) i obi~no je to dio korisnikovog imena. imati svoj mail server.kacapor@enet.KOMPJUTERSKE MRE@E Internet 99 to. E-mail adresa uvijek ima dva dijela koji su me|usobno odvojeni znakom @. Va{a e-mail adresa je va{a online identifikacija.ba je dio e-mail adrese desno od znaka @ i identificira domenu kompanije koja pru`a uslugu e-maila. ali ne mora biti. E-mail adresa je veoma sli~na Web adresi zato {to se adresa mail servera formira sli~no kao i adresa Web servera. poruke prebacuju sa servera na kompjuter primaoca putem e-mail klijenta. a u ovoj lekciji }emo se koncentrisati na kori{tenje e-mail adresa i programa za elektronsku po{tu. Potpuno identi~no kao va{a po{tanska adresa. U tom trenutku se. I mail server ima adresu koja se sastoji od rije~i razdvojenih ta~kom. ona se proslijedi u roku od nekoliko sekundi do maksimalno par minuta. Kada nekom po{aljete e-mail poruku. Dakle. to jest.ba : Korisni~ko ime – kemal. U nekim organizacijama standardizirani su na~ini kreiranja user namea kod e-mail adresa tako da. ako osobi znate ime. koji }e se pobrinuti da ona stigne do e-mail servera primaoca. Domena – kemal. bez obzira na to gdje se po{iljalac i primalac nalaze. naj~e{}e. Poruka ostaje na e-mail serveru primaoca sve do trenutka kada se ta osoba prijavi na server da bi pro~itala poruke. naprimjer. a to ne mora biti va{e pravo ime) na tom serveru i adrese samog servera. onda }e ta adresa biti komponovana od va{eg korisni~kog imena (ime po kojem vas prepoznaje server. Spajanje na Internet i dobijanje usluga nekog mail servera obja{njeno je u lekciji o konfigurisanju kompjutera za rad sa Internetom.edu. kemal. Poruka je oti{la prema va{em e-mail serveru.kacapor@enet. Ovo sve funkcioni{e veoma jednostavno i brzo. onda mo`ete i pretpostaviti i njenu e-mail adresu.edu. imati svoju e-mail adresu. Pod tom domenom je registriran i va{ e-mail . Ako vam neki mail server dodijeli e-mail adresu. da biste koristili e-mail morate: biti spojeni na Internet. To je veoma korisno u poslovnom svijetu.ba. i imati program za primanje i slanje elektronske po{te. e-mail server primaoca onda proslijedi poruku programu za e-mail kojeg koristi primalac.kacapor@enet. i ova mora biti poznata drugima da bi vam slali poruke. Uporedite to sa brzinom klasi~ne po{te.

fakultet ili bilo koja druga organizacija. I dalje mora postojati mail server koji se brine o va{im porukama. Ako ste korisnik Interneta. To su POP (Post Office Protocol) i SMTP (Simple Mail Transfer Protocol) protokoli. Va`na osobina e-mail komunikacije je da uz poruku mo`ete prika~iti fajl. va{a firma. Danas ve}ina e-mail klijenata omogu}ava da u svojim e-mail porukama koristite fotografije i animacije i da tekst formatirate kao u Microsoft Wordu. neku datoteku da je po{aljete uz poruku. tj. nepo`eljni i {tetni program o kojem }e kasnije biti rije~i. ili tekst dokument. zvuk. video. to ~esto mo`e biti i virus. Na`alost. obavezno koristite e-mail. samo {to poruke {aljete i primate kroz Web. Razlika je u tome {to komunikaciju sa mail serverom obavljate kroz Slika 2-39a: Izgled prve strane Web Mail servisa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu . I kao {to Web browseri komuniciraju sa Web serverima. bit }e vam vjerovatno nepojmljivo kako ste bez toga mogli `ivjeti tolike godine. Za kraj. ~iji se elementi pode{avanja vi{e obja{njavaju u lekciji sa e-mail klijentom – Microsoft Outlookom. Kada jednom osjetite blagodeti takvog na~ina komuniciranja.100 Internet KOMPJUTERSKE MRE@E server. To je Internet servis koji je izuzetno koristan. tako i mail serveri komuniciraju sa e-mail programima korisnika na njima razumljivim jezicima. To mo`e biti Internet Service Provider. tj. I dalje stvar funkcioni{e na potpuno isti na~in. da napomenemo jo{ jedan na~in kori{tenja e-mail servisa – Web Mail. to je tako|e e-mail. Taj fajl mo`e biti program. Nije to nikakva nova vrsta po{te.

pa ne morate ni{ta novo da u~ite. U Web browseru ukucate odgovaraju}u adresu i dobijete Web stranicu kroz koju mo`ete poslati poruke ili pro~itati pristigle poruke. dovoljan je Web browser. Prvo. Jo{ jedna pogodnost Web Maila je u tome {to na Internetu postoje serveri koji nude tu uslugu besplatno kao javni servis.com. ako koristite neki e-mail program.KOMPJUTERSKE MRE@E Internet 101 Web. dovoljno je da koristite njegov Web browser. putujete. morate ga konfigurisati tako da on “zna” gdje je va{ mail server. ni{ta ne morate pode{avati na kompjuteru va{eg doma}ina. vjerovatno i najva`nije.hotmail. mnogo je te`e ubijediti njegovog vlasnika da vam dozvoli da mu prekonfiguri{ete njegov e-mail program. ne treba vam nikakav e-mail program. Naime. Kada ste na putu. ne morate ni{ta konfigurisati na kompjuteru sa kojeg provjeravate svoju po{tu – dovoljno je u browser ukucati pravu adresu. Slika 2-39b: Izgled prve strane Web Mail servisa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Ovakav na~in rada ima mnogo prednosti. . Jedna od adresa na kojoj mo`ete dobiti sve te usluge je www. recimo. nije te{ko prona}i kompjuter priklju~en na Internet. To mo`e biti malo nezgodno kada. I tre}e. kako se zovete i sli~no. Drugo. a ona uklju~uje i dodjeljivanje e-mail adrese i sve ostale usluge mail servera. Ako koristite Web Mail. rad sa browserom je veoma jednostavan.

ili vi{e ka vi{e. mo`da kao {to je telefon napravio u trenutku kada je izmi{ljen. odnosno Web. Naziv News grupe ba{ i nije odgovaraju}i. I ne samo to: e-mail je dokumentovana komunikacija. a mnogi to uop}e nemaju.hotmail. Podaci se. News grupe To je elektronska verzija oglasne plo~e. . Vi{e bi odgovarao naziv elektronske diskusione grupe. Mogu}e rje{enje ovog drugog problema je da od svog davaoca usluga Interneta uop}e i ne tra`ite e-mail uslugu. davalac Internet usluga mail servera mora imati podr{ku za Web Mail. E-mail programi nude mnogo vi{e funkcija i mogu}nosti od Web Maila. jer ne mo`ete na}i prave vijesti.102 Internet KOMPJUTERSKE MRE@E Slika 2-39c: Besplatni e-mail na www. jedan prema vi{e. a e-mail mo`e biti jedan na jedan. Isto tako. s tom razlikom da je telefon komunikacija jedan na jedan. a i brzina pristupa porukama je bolja. nego samo spajanje na Internet. E-mail je kao posljedicu svoje ekspanzije napravio fantasti~ne promjene u poslovnom svijetu. a da koristite neki od javnih Web Mail servisa kao svoju e-mail uslugu. sli~no kao kod Weba.com Jedina mana ovakvog na~ina kori{tenja elektronske po{te je udobnost rada. ~uvaju na USENET serverima.

sci (nauka) i comp (kompjuteri). rec (rekreacija). Naprimjer.net. Madonini fanovi diskutuju o svojoj omiljenoj pjeva~ici na news grupi alt.fan. Mo`ete poslati i ~itati poruke sa usenet servera odabrane teme (news grupe).folk je naziv za muzi~ki orijentisanu news grupu o temi rekreacije. dok je rec. On je uglavnom besplatan i dolazi uz Web browser.fan. Kori{tenje je veoma sli~no mail klijentu.sport.ba. rec. Za u~estvovanje u diskusijama vam je potreban klijentski program newsreader. U ve}ini slu~ajeva news grupe su besplatne. a ne samo hronolo{ki kao kod e-maila.madonna ili news://news. Poruke su organizirane u vidu threada ili niti tako da se rasprave mogu tematski pratiti.madonna. pokrenut }e se newsreader klijent koji }e odmah pristupiti serveru i pokupiti naslove dostupnih tema. ali to nije i pravilo. Neke od naj~e{}ih su news. News grupe su organizovane po temama. sa fokusom na narodnu muziku.bih. po~ev{i od omiljenih glumaca pa do profesionalnih tema i pitanja. Ako upi{ete u adresnu traku Web browsera news://alt. soc (dru{tvo).music.tennis o tenisu. Teme imaju svoje podteme u okviru mati~ne news grupe. .KOMPJUTERSKE MRE@E Internet 103 Slika 2-40: News grupe Na desetinama hiljada news grupa diskutuje se o hiljade tema.

pa mnogi serveri nude usluge chata putem Web browsera. Slika 2-41: Chat Kod grupnih chat diskusija ~esto postoje tematska odvajanja po malim grupama – “sobama”. . Chat je. situacija u kojoj dvoje ili vi{e ljudi tipkaju tekst koji je odmah vidljiv na ekranu “sagovornika”. ustvari. ili privatnih i poslovnih stvari. bez potrebe za kori{tenjem chat klijentskih programa. {to zna~i da se odvija u realnom vremenu. chatova. koje u privatnoj konverzaciji.104 Internet KOMPJUTERSKE MRE@E Chat Internet je u svakom trenutku prepun virtuelnih razgovora u pisanoj formi. koji omogu}ava korisnicima da razgovaraju pojedina~no ili da se uklju~e u grupne razgovore. gdje ljudi razgovaraju oko va`nih i neva`nih. Oni to rade koriste}i protokol Internet Relay Chat (IRC). Danas postoje “webolike” varijacije na ovu temu. Prednost u odnosu na klasi~an razgovor i diskusiju jeste anonimnost koju mo`ete sa~uvati ako `elite. tzv. nevidljivoj za ostale na serveru. chat zahtijeva istovremeni anga`man svih u~esnika u diskusiji. omogu}avaju diskusiju. Za razliku od e-mail komunikacije.

KOMPJUTERSKE MRE@E Internet 105 INTERNET BROWSER Veliki dio ~ovje~anstva je promijenio svoje navike. Kako se to radi. jer svi funkcioni{u na sli~an na~in. pokazat }emo na primjeru Internet Explorera. Dakle. Web stranice se pregledaju pomo}u posebnih programa koji se zovu Web browseri. na~in `ivljenja. naglom internetizacijom dru{tva. morate imati takav jedan program na svom kompjuteru. a njihovo kori{tenje je veoma jednostavno. Pokrenete Internet Explorer. Kori{tenje Weba se svodi na kori{tenje podataka sa Web servera do kojih dolazite pomo}u Web browsera. Taj globalni trend uzrokovan je naglim sni`avanjem cijena kompjuterske tehnologije i jo{ va`nije. upi{ete adresu nekog Web servera. i na centralnoj povr{ini dobijete po~etnu Web stranicu sa tog servera. Ima mnogo razli~itih Web browsera. da je sve “na{timano” kako treba i kre}emo (o spajanju na Internet i konfigurisanju kompjutera za kori{tenje Weba pogledajte u lekciji o konfigurisanju kompjuterske mre`e). Vjerovali ili ne. pa u jedan jedini prostor pri vrhu ekrana u koji mo`ete ne{to kucati. u~enja i kupovine. a dva trenutno najpopularnija su Internet Explorer i Netscape Navigator. to je sve! Slika 2-42: Internet Explorer . pritisnete tipku <Enter>. Ve}ina tih programa je besplatna. Pretpostavljamo da smo spojeni na Internet. Prili~no je svejedno koji }ete koristiti.

106 Internet KOMPJUTERSKE MRE@E Nema prakti~no ni{ta su{tinski drugo da se ka`e o kori{tenju Weba. U desnom dijelu ovog prostora postoji dugme padaju}e liste prethodno posje}ivanih stranica. U trenutku kada pregledate neki sajt. Pogledajte sliku koja ilustruje kako izgleda ekran Web browsera. Slika 2-43: Netscape Navigator Url / Search bar Taj prostor u koji ste upravo upisali adresu Web sajta nekada se naziva adresna traka. ovu adresu mo`ete i kopirati i prenijeti pomo}u funkcije Paste. Ona omogu}ava upisivanje url ili Web adrese `eljenog Web sajta. Sve {to jo{ mo`e da se ka`e svodi se na kratko poja{njenje dodatnih komandi Web browsera i na neke savjete o pretra`ivanju Weba. Po~etna stranica vodi dalje do novih stranica. Isto tako. u tom dijelu browsera vidi se ta~na lokacija na Web serveru i naziv dokumenta koji vidite. Slika 2-44: Prostor za upisivanje Web adrese . ^itajte {ta ste dobili na ekranu i bit }e vam jasno {ta dalje.

KOMPJUTERSKE MRE@E

Internet 107

Da biste posjetili ponovo neki od ovih sajtova, jednostavno ih selektujete sa te liste. Rekli smo da, kada ukucate adresu Web servera, dobijete po~etnu stranicu ili Home Page tog servera. Na tom istom serveru vjerovatno ima jo{ mnogo drugih stranica. Slika 2-45: Historija upisivanih Web adresa Po~etna stranica vodi dalje do drugih stranica, a te druge stranice do nekih drugih i tako dalje. Na taj na~in surfate po Webu. Pri tipi~nom surfanju (ovo je termin koji se naj~e{}e koristi za opisivanje aktivnosti pregledanja i pretra`ivanja Weba), najvi{e interakcije sa browserom ide putem trake sa alatima i putem hot linkova (hiperlinkova) na Web stranicama. Traka sa alatima

Slika 2-46: Traka sa alatima sadr`i sve opcije koje postoje u menijima, ali su jednostavnije

Najva`nije komande na traci (toolbaru) su slijede}e: Back – tokom pregledanja Interneta }ete vidjeti nekoliko Web stranica jednu za drugom. Ova funkcija omogu}ava da se vratite natrag na stranicu ili sajt koji ste ranije pregledali. Forward – ako ste se pomo}u funkcije Back vra}ali nazad na ranije pregledane stranice, koristite ovu funkciju da vidite Web stranicu koju ste pregledali nakon one koju trenutno vidite. Stop – koristite Stop da biste zaustavili, tj. prekinuli svaki prijenos podataka sa servera prema browseru i obrnuto, od browsera prema serveru. Browser }e nakon toga prikazati posljednji Web sajt koji je bio potpuno u~itan. Refresh – ova funkcija omogu}ava da ponovo u~itate teku}i dokument. Koristi se za slu~ajeve gre{aka pri u~itavanju ili izmjene nekih informacija u me|uvremenu, pa je potrebno osvje`iti stranicu.

108 Internet

KOMPJUTERSKE MRE@E

Home – ovo dugme vas vodi na Web adresu koju ste ranije postavili kao osnovnu stranicu va{eg browsera; mo`da adresu va{eg fakulteta ili firme. Kako se to radi, vidjet }emo kasnije na primjeru. Favorites – kod Internet Explorera postoji lista Favorites koja omogu}ava da vidite listu sajtova i stranica ~ije ste adrese namjenski memorisali. Kod Netscapea se ista funkcija krije pod nazivom Bookmarks. Obi~no su to va`nije Web adrese koje pregledate ~e{}e, ili Web strane sa posebnim sadr`ajem na ~ije ponovno pronala`enje ne `elite da gubite vrijeme. Statusna traka Nalazi se ispod radnog prostora browsera na samom dnu. Na statusnoj traci se vidi status prenosa podataka (“Finding site: www.efsa.unsa.ba” , “Connecting to site”, “Web site not found”, “Waiting for reply”).

Slika 2-47: Statusna traka ima vizuelni prikaz prijenosa podataka od servera prema kompjuteru

Radni prostor Web browsera

Slika 2-48: Ikone Web browsera

Radni prostor browsera je mjesto na kojem se prikazuju dokumenti. Dokumente pregledate koriste}i scroll bar sa strane ili tipke Page Up i Page Down na tastaturi.

KOMPJUTERSKE MRE@E

Internet 109

Na~in na koji se kre}ete kroz tu strukturu izuzetno je jednostavan. Ako pomjerate pokaziva~ mi{a po Web stranici, on }e na nekim slikama ili dijelovima teksta promijeniti svoj oblik iz strelice u malu ruku koja ka`iprstom pokazuje na taj dio stranice (slika sa desne strane). Kada se to desi, to zna~i da je to veza na neku novu stranicu (hiperlink). Ako kliknete na tom mjestu i pri~ekate par sekundi, na ekranu }e se pojaviti nova stranica. Na ovaj na~in ste oti{li malo dublje u strukturu tog Web servera. Obi~no i ova stranica u sebi ima mnogo linkova na druge stranice i sadr`aje, a ponekad i na potpuno nove Web servere. Ova mjesta na koja kliknete da biste do{li do novih stranica nazivaju se hiperlinkovi. Lijevim klikom na hiperlink otvarate naredni dokument. Desnim klikom na hiperlink pozivate meni na kojem postoje opcije kao {to su dodavanje linka u listu Favorites, snimanje dokumenta, {tampanje i sl. Hiperlink mo`e pokazivati na bilo {ta: na novu stranicu na Web serveru, na neku od stranica na nekom sasvim drugom Web serveru, na sliku, na video ili audio klip, na neku datoteku koju mo`ete kopirati na svoj kompjuter itd. Na {ta god da pokazuje hiperlink, uvijek je u pitanju nova Web adresa. Naro~ito je bitno da ta adresa uop}e ne mora biti na istom Web serveru – ona mo`e biti na bilo kojem Web serveru u svijetu. Ovime se dobija fantasti~na jednostavnost i fleksibilnost u stvaranju Web struktura ~ime su, u logi~kom smislu, potpuno pobrisana ograni~enja fizi~kih rastojanja. Kada gledate neke stranice koje zajedno ~ine sasvim logi~nu cjelinu, sasvim je mogu}e da ste nekoliko puta elektronski optr~ali planetu, jer se te stranice nalaze na Web serverima {irom svijeta. Nije ni bitno gdje su stvarno ti serveri; bitno je da su stranice povezane hiperlinkovima u jednu cjelinu. Jedna od konvencija je da se po~etne stranice na serverima obi~no sastoje od tri dijela. Prvi dio je gotovo uvijek www. Drugi dio adrese je najva`niji i predstavlja obi~no ime koje govori “o ~emu se radi”. Naprimjer, ako `elite pogledati po~etnu stranicu Web servera industrije automobila Audi, na mjestu druge rije~i }ete upisati audi. Tre}i dio adrese ozna~ava na~in poslovanja ili domenu nosioca Web servisa. Dakle, ako se spajate na Audi, onda je posljednji dio vjerovatno “com”, {to ozna~ava “komercijalno”. Ako se spajate, naprimjer, na univerzitet Stanford onda }e tre}a rije~ biti vjerovatno “edu”, {to je skra}eno za “edukacija”. Ponovo nagla{avamo da ovo nisu pravila nego samo konvencije, pa kada logikom tih konvencija sklopite adrese www.audi.com i www.stanford.edu, to uop}e ne zna~i da te adrese postoje – samo je vrlo vjerovatno da postoje. Jednostavno treba da probate ukucati adresu u browser i vidite {ta }e se desiti.

110 Internet

KOMPJUTERSKE MRE@E

Slika 2-49: Web stranica automobilske firme Audi

Adresa se ne mora sastojati samo od tri dijela. Nema ograni~enja koliko ih mo`e biti. Tu nema nikakvih posebnih pravila i konvencija, pa ipak, jedna od konvencija je malo vi{e

Slika 2-50: E-net centar Ekonomskog fakulteta

4. ali je jo{ uvijek najobuhvatniji i najbolji indeks na Webu. kao u svakoj biblioteci. neorganizirana i vrlo promjenjljiva biblioteka. Ne mo`ete ga jednostavno upitati: “Ko je najve}i donator politi~ke kampanje u mom gradu?“ i ~ekati nekoliko sekundi na odgovor. morate puno raditi da biste prona{li ono {to vam zaista treba. Sa nekoliko klju~nih rije~i za kratko vrijeme mo`ete preplaviti ekran listama linkova koji sadr`e informacije koje bi mogle biti ono {to tra`ite. zatim mo`da opet na drugi poddirektorij sve dok ne na|ete ne{to {to ima veze sa onim {to tra`ite. Tematski katalog nije previ{e opse`an. Yahoo! – www. Ustvari.com Yahoo! je me|u najpopularnijim tematskim katalozima i zaslu`uje po~asno mjesto u Va{oj listi favorite (omiljenih) linkova. Ne i one druge! Julian Sher. rezultati }e biti bolji. SUBJECT DIRECTORIES – TEMATSKI K ATALOZI Ovo su kao oni klasi~ni katalozi koji su nekada postojali u klasi~nim bibliotekama. Kada jednom razvijete odre|eni mehanizam pretra`ivanja. pronalazak i izdvajanje korisnih materijala mo`e trajati veoma dugo. Svaka kategorija ima podkategorije koje su linkovane sa Web stranicama koje sadr`e informacije o datoj temi.KOMPJUTERSKE MRE@E Web pretra`iva~i 111 2.yahoo. Internet }e samo pametne istra`iva~e u~initi pametnijim. Drugi alati }e vam pomo}i da prona|ete iglu. Morate jednostavno razviti vlastitu strategiju za pretra`ivanje. Media Magazine Tra`enje informacija na Internetu mo`e se uporediti sa poku{ajem da uhvatite kap vode iz velikog hidranta. To su baze podataka koje online organiziraju Web sajtove u hijerarhijsku kategorizaciju. Ova kolekcija Web sajtova je mala po Internet standardima. Me|utim. tematski katalog mo`ete zamisliti kao alat koji vam poma`e da prona|ete “plast sijena”. . Yahoo mo`ete pretra`ivati na dva na~ina: Mo`ete prelistavati kategorije tako {to }ete kliknuti na oglasni tematski katalog na po~etnoj stranici. I. zatim kliknete na odgovaraju}i poddirektorij. on samo sadr`i najva`nije informacije o temi. Web pretra`iva~i Internet nije kao kompjuter iz TV-serije Star Trek. Knjige ionako ne}e sa police same do}i u va{e ruke. Web je velika.

ponudit }e druge pretra`iva~e na dnu stranice sa rezultatima pretra`ivanja.com – www. ovo je mre`a sajtova sa ekspertnim vodi~ima. About. mo`ete koristiti pretra`iva~ tako|e na po~etnoj stranici za pretra`ivanje kompletne Yahoo kolekcije Web sajtova po klju~noj rije~i. Ona iznajmljuje ljude koji pretra`uju i “kopaju” po Webu tra`e}i originalni sadr`aj i najbogatije resurse informacija. Yahoo! je idealno mjesto za brzi pronalazak op{tih informacija. Oni vam mogu pomo}i da prona|ete neke specifi~ne informacije. Mo`ete koristiti ovaj sajt tako da pretra`ujete resurse prona|ene od strane ovih eksperata. a onda prave kolekciju najvrednijih sajtova iz date oblasti ekspertize.com Ili. ili da po{aljete pitanje direktno About. pa i sajtova sa kojih mo`ete po~eti sa daljnjim pretragama specijaliziranih informacija.com Nekada zvana Mining Company. Ukoliko Yahoo ne mo`e da prona|e ono {to tra`ite.com-ovom vodi~u koji }e vam poslati odgovor na e-mail adresu.about.112 Web pretra`iva~i KOMPJUTERSKE MRE@E Slika 2-50a: Yahoo. .

KOMPJUTERSKE MRE@E Web pretra`iva~i 113 Slika 2-51: About.com LookSmart – www. Ako ne mo`ete prona}i ono {to tra`ite. Look Smart obe}ava da }e neko od 200 editora prona}i ono {to tra`ite i poslati na va{u e-mail adresu. te {ta tra`ite. uz male tro{kove. Ukoliko vam se doista veoma `uri i hitno vam je potrebna neka informacija.com LookSmart je druga kolekcija kvalitetnih Web sajtova. mo`ete dobiti va{ odgovor u toku jednog sata. a svi su dostupni kroz dobro organizirane. pregledanje i kategorizaciju samo onoga {to oni smatraju korisnim i va`nim. mo`ete kliknuti na link za LookSmartov jedinstven alat – Look SmartLive. Tu }e se od vas zahtijevati da date neke informacije tipa ko ste i ~ime se bavite. . onda samo kliknete na LookSmartLive Express i. LookSmart zapo{ljava vi{e od 200 editora za pretra`ivanje Weba. lako pretra`ive direktorije sa poznatim kategorijama i podkategorijama.looksmart.

Tiho i uporno ovi programi idu od hiperlinka do hiperlinka i.com PRETRA@IVA^I Pretra`iva~i su najsofisticiraniji i najobuhvatniji alati koje mo`ete koristiti za pretra`ivanje informacija na Webu. oni dodaju opisni materijal u svoj indeks ili bazu o prona|enoj stranici ili dokumentu. pretra`iva~i ne pretra`uju cijeli Web niti koriste ljudske resurse za pregledanje i ure|ivanje lista korisnih Web sajtova. ili koliko se permanentno pojavljuje.114 Web pretra`iva~i KOMPJUTERSKE MRE@E Slika 2-52: Looksmart.com Google je veoma brzo stekao reputaciju najefektivnijeg pretra`iva~a zato {to je bio prvi koji je koristio novu formulu za sortiranje i rangiranje rezultata. oni nisu tako intuitivni kao tematski katalozi i ne rade svi na isti na~in. Kao i tematski katalozi. Google – www. kada na|u novi dokument. Stariji pretra`iva~i generalnije rangiraju rezultate prema tome koliko puta se termin po kojem se pretra`uje pojavljuje na stranici. oni koriste programe zvane roboti ili spajderi koji pretra`uju Web. Umjesto toga. . Ali.google.

com.directhit.hotbot.com. Nije ba{ jednostavno izvr{iti prefinjeniju pretragu. HotBot – http://www. Kada pretra`ujete na Googleu. DirectHit – www. METASEARCH TOOLS – METAPRETRA@IVA^I To su sajtovi koji omogu}avaju da unesete upit u nekoliko pretra`iva~a istovremeno. Naprimjer. Ovdje }emo napomenuti da postoji jo{ veliki broj pretra`iva~a koji su popularni. Ovo nije ba{ toliko korisno koliko izgleda zato {to oni koriste samo najprostije pretrage na svakom od najve}ih pretra`iva~a.altavista.microsoft.KOMPJUTERSKE MRE@E Web pretra`iva~i 115 Slika 2-53: Google.com. pa se oni dosta te{ko snalaze sa kompleksnim izrazima u pretra`ivanju. .com. ukoliko unesete ime Microsoft. ve}ina sajtova koji sadr`e linkove na pojedina~ne stranice je mnogo bolja od stranice koja }e se pojaviti na vrhu top-liste rezultata Googleovog pretra`iva~a. Excite – www.excite. sofisticirani i sveobuhvatni kao {to su AltaVista – www. Naprimjer. i kliknete “I’m feeling lucky”.com. mo`ete da potpuno presko~ite pretra`ivanje liste rezultata i da odete direktno na prvi rezultat na listi tako {to kliknete na dugme “I’m feeling lucky”. koji poma`u da se sna|ete u {umi informacija na Internetu. oti}i }ete direktno na www.com Googleov sofisticirani program rangira Web stranice na osnovu toga koliko je termin popularan na drugim popularnim i va`nim Web stranicama.

Slika 2-54: Ask.com Ovo je popularni alat za pretra`ivanje koji je idealan za istra`iva~e zato {to omogu}ava da postavljate pitanja na jednostavnom engleskom jeziku radije nego u preciznim terminima pretra`ivanja. ali nije za komplikovanije pretra`ivanje.116 Web pretra`iva~i KOMPJUTERSKE MRE@E AskJeeves – www.askjeeves. Sjajan je za jednostavnija pitanja. On daje rezultate koji odgovaraju na pitanja najbli`a onom koje ste postavili.com .

Antena za prijem i oda{iljanje signala sa podacima je obi~no direktno usmjerena na pristupnu ta~ku va{eg ISP-a. ali je komfor u radu neuporedivo ve}i. To mogu. Kablovska veza Kablovski televizijski sistemi su prvobitno bili zami{ljeni kao sistemi za isporuku kvalitetnih televizijskih signala u na{e domove. koja omogu}ava kristalno jasnu sliku i nemije{anje signala koji putuju kroz iste “`ice”. Kada neka dr`ava. se `ele spojiti. Internet je. Dial-up networking – spajanje na Internet NA^INI POVEZIVANJA NA ISP ISP je osnova Interneta. Niko danas ne zna koliko ta~no ima ISP-a. Prave}i Internet Service Provider i spajaju}i ga sa susjednim ISP-ima. regija. biti dva ili vi{e ISP-a na koje }e se novi ISP spojiti. mre`a ISP-a cijelog svijeta.5. koje zahtijeva i skuplji hardver i ima ve}u cijenu od ostalih spomenutih tipova pristupa. Na krajevima se nalaze modemi koji tu vezu odr`avaju stalnom. Na ovaj na~in i nastaje Internet. Iznajmljena linija To je veza na ISP koja se ~esto koristi za povezivanje kompanija i institucija.KOMPJUTERSKE MRE@E Dial-up networking . Cijena je ne{to vi{a u odnosu na pristup putem telefonskog sistema. ustvari.spajanje na Internet 117 2. U posebnom ugovoru sa telekomom dobijate “privatnu” vezu izme|u va{e firme i ISP-a. naravno. Razvojem digitalne tehnologije. ve}ina kompanija koje pru`aju uslugu kablovske televizije u svojoj ponudi imaju i kablovski pristup Internetu. Za kori{tenje ovog sistema je potreban i specifi~an kablovski modem i. . {irokopojasnog pristupa. ve} egzistiraju}i ISP. te se zato ovakav tip veze na Internet naziva i “stalna veza” i spada u kategoriju tzv. i u ve}ini slu~ajeva u svijetu i jesu. Zbog brzine protoka podataka od 1 Mbps do 10 Mbps. kablovska infrastruktura je mogla biti iskori{tena za jo{ neke servise. Ovdje mo`emo spomenuti i povezivanje na Internet putem satelita. grad ili prosto kompanija `eli da ima mogu}nost kori{tenja Interneta tada se okupi ekipa ljudi i opreme i odlu~i se na koji susjedni. novostvoreni ISP postaje integralni dio Interneta. Be`i~ni pristup Ovaj tip povezivanja koristi odre|en vid elektromagnetnog prijenosa podataka. kablovska infrastruktura u zgradi u kojoj `ivite. Danas je ovaj pristup vrlo ~esto u ponudi na{ih ISP-a.

ali }e svaka od njih kasnije u tekstu biti posebno obra|ena: User Name i Password – va{e korisni~ko ime i lozinka za ulazak u sistem. te da on ima instaliran modem (interni ili eksterni) koji za ovaj tip veze podr`ava minimalnu brzinu od 28. Pretpostavlja se da imate kompjuter. .0 kbps. U ovaj tip povezivanja spada i povezivanje putem ISDN linije. U su{tini. Veoma ~esto se korisni~ko ime za ulazak u sistem (prva ta~ka) i korisni~ko ime za kori{tenje e-mail servisa poklapaju.8 kbps. Telefonski brojevi koje zovete da biste koristili Internet usluge.0 kbps. POP3 User Name i Password – E-mail korisni~ko ime i lozinka. a koja za obi~nu telefonsku liniju maksimalno mo`e biti 56. ali je neophodan za komforno kori{tenje WWW servisa i e-mail komunikaciju uz kori{tenje attachmenta. mo`ete po~eti sa konfigurisanjem va{eg kompjutera za kori{tenje Interneta. koja omogu}ava brzine do 128. Ako ste postali jedan od korisnika bilo kojeg ISP-a u Bosni i Hercegovini. Svaki od ISP-a dodjeljuje vam druga~ije korisni~ko ime i lozinku.spajanje na Internet KOMPJUTERSKE MRE@E Slika 2-55: Be`i~no povezivanje Modemska veza Za povezivanje na Internet putem telefonske linije je potrebno da imate odgovaraju}i hardver i korisni~ki ra~un nekog od Internet service providera. Zapamtite da od ISP-a morate dobiti par informacija koje }e vam omogu}iti da postanete korisnik Internet usluga.118 Dial-up networking . Nije mogu}e korisni~ko ime sa jednog ISPa primijeniti u drugom ISP-u. minimum brzine i nije tehni~ki uslov. Te informacije }emo sada samo pobrojati. Principi su potpuno isti.

naj~e{}e locirane u SADu. Izaberite opciju “Connect to the Internet” kao na slijede}oj slici. morate znati sve gore navedene informacije. Trenutno. . 1. korak 2. U Control Panelu (Start>Settings) otvorite “Network Connections”. Slika 2-56: Network Connection Wizard. pa zatim kliknite na <Next>. Da biste izvr{ili sva neophodna pode{avanja. ISP-a. Otvorite ikonicu “Create a new connection” i dobit }ete prozor pod imenom “Welcome to the New Connection Wizard”. pa kliknite na dugme <Next> (prethodna slika). u na{oj zemlji. Nakon toga imate mogu}nost izbora izme|u nekoliko tipova veza koje ovdje ne}emo posebno obja{njavati. od ove opcije nemamo koristi.spajanje na Internet 119 KONFIGURISANJE WINDOWSA XP ZA MODEMSKI PRISTUP Da biste kompjuter sa operativnim sistemom Windows XP spojili na Internet. Njih mo`ete vidjeti nakon odabira prve opcije sa naredne slike. 3. To su obi~no velike kompanije u svjetskim okvirima.KOMPJUTERSKE MRE@E Dial-up networking . Opcije koje se nakon toga pojave omogu}avaju direktno pode{avanje predefinisanih. Ovaj program se koristi za pravljenje odgovaraju}e veze za spajanje na va{eg ISP-a. potrebno je da slijedite nekoliko koraka: 1. defaultnih.

Program sa CD-a }e obaviti sve umjesto vas.120 Dial-up networking . korak . Ukoliko ste od svog ISP-a dobili takav CD. Ti programi omogu}avaju automatsko pode{avanje svih parametara potrebnih za spajanje na taj ISP. Slika 2-58: Network Connection Wizard. odaberite opciju “Use the CD I got from an ISP” i presko~ite sve naredne korake. korak Mnogi ISP-i investiraju u razvoj pomo}nih programa koje vam daju na CD-u nakon potpisivanja ugovora. 3.spajanje na Internet KOMPJUTERSKE MRE@E Slika 2-57: Network Connection Wizard. 2. ubacite ga u CD drive.

4. korak Od ranije pomenutih tipova veze na Internet.spajanje na Internet 121 U suprotnom.KOMPJUTERSKE MRE@E Dial-up networking . odaberite opciju “Set up my connection manually” i kliknite <Next>. Slika 2-60: Network Connection Wizard – imenujte svog ISP-a . Slika 2-59: Network Connection Wizard. odaberite opciju “Connect using a dial-up modem”.

Slika 2-61: Network Connection Wizard – upi{ite broj telefona Mi }emo upisati telefonski broj BihNeta. Nakon klika na <Next> dobijate prozor za upisivanje va{eg korisni~kog imena i lozinke.122 Dial-up networking . Detektovanje modema je automatsko pod uslovom da ste ga ranije dodali koriste}i program “Phone and modem options” u Control Panelu. Nakon upisivanja imena. U prozoru jednostavno upi{ete va{e korisni~ko ime i lozinku.spajanje na Internet KOMPJUTERSKE MRE@E U prvom prozoru ovog programa upisujete ime va{eg ISP-a. npr. . sa pregledom postavki koje ste odabrali. u slu~aju da ih imate vi{e. Tako|e. Nakon {to ste zavr{ili upisivanje ovih podataka. klikom na <Next> dobijate posljednji prozor za kreiranje nove konekcije. ovaj prozor vam nudi da izaberete koji od modema. Klikom na dugme <Finish> zavr{ili ste i kreirali mogu}nost da nazovete broj va{eg ISP-a. npr. U njemu upisujete telefonski broj na kojem se nalazi va{ ISP. Ovo je upravo ono radi ~ega pla}ate pretplatu ISP-u. `elite da koristite za ovu konekciju. Ovo korisni~ko ime se odnosi na ime i lozinku koja vam daje dozvolu za spajanje na ISP. BihNet. klikom na dugme <Next> dobijate naredni prozor ovog programa. Naredna slika pokazuje izgled posljednjeg prozora programa New Connection Wizard za spajanje na Internet Service Providera. On vas sumarno obavje{tava da ste uspje{no zavr{ili kreiranje konekcije kojoj ste dali ime. broj 1499.

. ili iz menija Start odaberete Settings>Network connections. Spajanje zapo~injete dvostrukim klikom na shortcut ikonu konekcije na desktopu kompjutera.KOMPJUTERSKE MRE@E Dial-up networking .spajanje na Internet 123 Slika 2-62: Network Connection Wizard – podaci korisnika Slika 2-63: Network Connection Wizard na kraju Pozivanje ISP-a Sada ste spremni za spajanje na Internet posredstvom ISP-a. koriste}i novokreiranu konekciju.

Kliknite dugme <Dial>! Statusni prozor }e pokazivati trenutno stanje procesa povezivanja na ISP. sa porukom da ste spojeni na BihNet.spajanje na Internet KOMPJUTERSKE MRE@E Slika 2-65: Statusni prozor za vrijeme pozivanja Slika 2-64: Pozivanje ISP-a Slika 2-66: Obla~i} sa porukom da je veza uspostavljena Pojavit }e se prozor kao na gornjoj slici. Pokrenite svoj Internet browser i u`ivajte! @elimo vam puno uspjeha u pronala`enju korisnih informacija na Webu! . te informacijom o brzini prenosa podataka. pored sata). a u kojem ne morate ni{ta mijenjati ako ste sve ispravno napravili pri kreiranju konekcije.124 Dial-up networking . {to }e rezultirati balon~i}em u Sistem Trayu (desni ugao na taskbaru.

na`alost.000 do 2. svi smo mi njihova potencijalna meta. godini.500 virusa. Slika 2-67: Virusna mapa svijeta kompanije McAfee . oni predstavljaju najve}u prijetnju sistemima. jer ne zaobilaze ni manje atraktivne ciljeve. informacionih sistema za podr{ku poslovnim sistemima i Interneta kao mre`e svih mre`a rezultirao je. procjene broja virusa su se kretale od 200 do 500. Sredinom 1994. Sigurnost podataka ZA[TITA OD KOMPJUTERSKIH VIRUSA U posljednih nekoliko godina.6.KOMPJUTERSKE MRE@E Sigurnost podataka 125 2. godini. godini. i pojavom pove}anog broja virusa. Pojavljivanje novih virusa u posljednje vrijeme nije pitanje dana nego minuta. Bolje re~eno.300 virusa. U 1990.500 do vi{e od 7. broj se popeo na vi{e od 10. godina vidjela 20.000. dok je 1998.000 razli~itih virusa. broj je varirao od 4. tj. programa ~iji je zadatak da nanesu {tetu i onesposobe kompletan kompjuterski sistem ili njegov dio. U 1996. procjene su se kretale od 600 do 1. intenzivan razvoj kompjuterskih mre`a. a u 1991. procjena je bila od 1.000 razli~itih virusa. S obzirom na na~in i brzinu kojom se {ire. U 1992.

postoje makro virusi i za druge aplikacije. Ova lekcija }e dati nekoliko korisnih savjeta kako da se za{titite od virusa. osim ovih. [teta mo`e biti takva da bri{e datoteke sa kompjutera ili ih trajno o{teti. zatim o{teti fajlove samog operativnog sistema ili. Naravno. . brzo {iri od sistema do sistema. Dokument koji je inficiran makro virusom modificira neku predefinisanu ~esto kori{tenu komandu (naprimjer. mijenja fajlove samog operativnog sistema ili generi{e saobra}aj na kompjuterskoj mre`i tako da u potpunosti onemogu}i normalan rad i razmjenu podataka. i automatski se pokre}u i po~inju {irenje kada otvorite dati dokument u odgovaraju}oj aplikaciji. 400 se pojavilo u 2001.000 virusa.exe.bat. godine. Kompjuterski virus se. sa ekstenzijama . ^ak su kreatori virusa stvorili takve File Virus Macro Virus . virusi su obi~ni programi i svoj “posao” obavljaju tako {to ih. {to zna~i da sami sebe “ka~e” na druge sli~ne aplikacione dokumente. virus inficira asocirane dokumente i druge aplikacije kad god se pokrene. U trenutku pokretanja aplikacije. da izazove pad kompletnog sistema. Inficira aplikacije. ovi virusi inficiraju Microsoft Office aplikacije kao {to su Word i Excel zbog ugra|enog programskog makro jezika “Visual Basic for Application” (VBA) u kome se i pi{u ovi virusi. Mada ih ima raznovrsnih. a oko 250 virusa se pojavljivalo svakog mjeseca 2002. Naprimjer.) i to u trenutku kada se otvaraju. godini je bilo vi{e od 50. jednostavno. u ve}ini slu~ajeva. Boot sektor je prostor na disku kojem se prvo pristupa nakon uklju~enja kompjutera. Boot Sector Virus Mijenja boot sektor na disku ili se ugra|uje u isti. pokre}u. Ova vrsta virusa mo`e onemogu}iti podizanje operativnog sistema kompjutera. Pisani u jednostavnom makro jeziku. Ovi virusi se “ka~e” za programske fajlove (uglavnom izvr{ne. sli~no biolo{kom virusu. i to u trenutku kada se pokre}e izvorni program. Virus mo`e biti isprogramiran tako da je u mogu}nosti da bri{e datoteke sa kompjutera ili ih trajno o{teti. Lako je pretpostaviti da ih u trenutku pisanja ovog teksta ima mnogo. [ta je kompjuterski virus? Kompjuterski virus je softverski proizvod – program koji je napisan sa ciljem da prilikom izvr{avanja napravi {tetu na inficiranom kompjuteru.com. . Save) da aktivira virus u trenutku kada se ta komanda pokrene. tj. mnogo vi{e. godini. aktivira sam korisnik.sys itd. [irenje je ostvareno na taj na~in {to sami sebe “dodaju” drugim programskim fajlovima.126 Sigurnost podataka KOMPJUTERSKE MRE@E U 2000. Word makro virusi se pokre}u prilikom otvaranja Word dokumenata u Word aplikaciji. ^esto je napisan na na~in koji mu omogu}uje samostalno razmno`avanje i {irenje sa jednog kompjutera na drugi. Makro virusi su generalno “samoizvr{ni”. .

Yahoo!. ve} su to lukavi i {tetni programi koji su zamaskirani unutar nekih naoko korisnih aplikacija ili dokumenata. godine. Predstavljaju viruse koji se zasnivaju na ve} postoje}im virusima (kao njihova nadgradnja i “unapre|enje”). izuzetno je te{ko detektovati ga pomo}u antivirusnih alata. mo`ete na}i na Internetu neke na prvi pogled korisne program~i}e. izvr{avati u pozadini zlo}udne procese (kao {to je. Denial of Service (DoS) Pored svega nabrojanog. Prvi makro virus se pojavio 1994. a neki vas obavje{tavaju da ste “zara`eni” i da treba da obri{ete kompletan disk. To su zapravo e-mail poruke koje se pona{aju kao virusi i koji {alju sopstvene kopije preko e-mail klijenta.. na sve adrese iz va{eg adresara. koja skriveno pokre}e iste programe Service Attack (DDoS) i sa drugih sistema. a rezultat su nastojanja kreatora virusa da prevare antivirusni softver. naprimjer. koji “bombarduje” pojedine posje}ene i popularne Web sajtove i online sisteme sa automatskim zahtjevima za podacima. koje }ete instalirati na svoj kompjuter. Ovakvu vrstu napada je te`e locirati i otkloniti. postoje i tzv. koriste}i kôd VBA. ali se u praksi rijetko sre}e. Distributed Denial of Ovo je naprednija verzija DoS “napasti”.. Naprimjer. ali ove poruke donose la`ne vijesti o novim virusima. sigurno ste ~uli i za slijede}e viruse koji nisu “pravi” virusi. .): Ovo je program sli~an trojancu. Pored nabrojanih varijanti virusa. naro~ito kada su napadnuti neki od najve}ih Web portala (AOL. e-mail poruke koje ne ~ine ni{ta lo{e na sistemu. naprimjer. Mijenja kôd kad god se proslije|uje sa ma{ine na ma{inu. Inficira i fajlove i boot sektor – dvostruka opasnost koja nekoliko puta iznova inficira kompjuter prije nego bude uklonjena. tako da nijedan drugi posjetilac ne mo`e da pristupi `eljenom servisu. slanje va{ih lozinki na odre|ene adrese). “Virus Hoax Messages”. ali su vezani za Internet i veoma su aktuelni. prenose putem e-maila. Nisu zapravo virusi u pravom smislu rije~i. Kada ih pokrenete. Na ovaj na~in se dati sajtovi zagu{uju i na kraju blokiraju. Neki preporu~uju da istu vijest prenesete svima iz va{eg adresara i na taj na~in zagu{uju mail sisteme.KOMPJUTERSKE MRE@E Sigurnost podataka 127 Multipartite Virus Polymorphic Virus Stealth Virus Trojanski virusi E-mail crvi Varijante virusa (Variants) viruse da se. zvao se “Koncept” i napadao je Word dokumente. Nove varijante postoje}ih virusa se pojavljuju svake godine. Teoretski. oni }e. Skriva svoje prisustvo do odre|enog datuma ili kombinacije trigera koji ga aktiviraju. pored svoje navodne funkcije. i na taj na~in se dobije sinhronizovan napad sa vi{e lokacija. tj.

prostim pritiskom mi{a na njega (u okviru za attachmente) program }e se pokrenuti. va{ antivirusni program }e ga otkriti.. nemojte ga odmah otvoriti. Attachmenti Ukoliko se desi da dobijete poruku koja ima attachment (fajl prika~en uz poruku). uklju~uju}i izniman oprez s pravima korisnika na dijeljenim resursima (mre`ni diskovi i drugi kompjuteri na mre`i). operativnog sistema i aplikacija. pa opcija Save. Ako je u njemu neki poznati virus. Svaka elektronska poruka sa attachmentom je u principu nesigurna. Potrebno je virus o~istiti i uraditi ostale mjere predostro`nosti koje bi sprije~ile dalju {tetu. trojan i sl. ispravna instalacija kompjuterske opreme. Pokretanjem priloga pokre}e se virus koji mo`e u~initi bilo {ta – nastaviti se masovno {iriti dalje s va{eg kompjutera. obrisati datoteke ili slati va{e datoteke tre}im osobama. Pored op{tih pravila.128 Sigurnost podataka KOMPJUTERSKE MRE@E Kako se virusi {ire? Na~in njihovog {irenja je tako|e raznovrstan. U naj~e{}i na~in {irenja virusa spada i naj~e{}e kori{teni Internet servis – elektronska po{ta (e-mail). Ve}ina modernih programa za e-mail. Virusi preno{eni e-mailom obi~no dolaze u obliku poruke od poznatog ili nepoznatog po{iljaoca koji vas u tekstu nagovara da pokrenete prilog uz poruku. Attachmente nemojte pokretati dvostrukim klikom mi{a. preko IRC-a ili putem downloada neprovjerenog fajla. virus). Prije svega. kakav naslov ili sadr`aj imala. crv. potrebno je se pridr`avati osnovnih pravila za za{titu podataka kao {to su redovno arhiviranje podataka i provjera ispravnosti arhivskih kopija. te snimite attachment na disk. to ne zna~i da datoteka u sebi ne sadr`i maliciozni kôd (npr. Neki virusi iskori{tavaju i sigurnosne propuste u popularnim e-mail klijentima i nije ~ak ni potrebno ru~no pokrenuti prilog – samim ~itanjem poruke aktivirat }e se virus. Ovo je ve} stanje koje zahtijeva va{u intervenciju. kompjuterski virus je mogu}e dobiti i na druge na~ine: u news grupi. Ukoliko je poslan izvr{ni fajl. te bez obzira na naziv i tip dodatka poruke (u ve}ini . nego desnim klikom. ~esto ne prikazuju kojeg je tipa prika~eni fajl nego prikazuju samo njegovo ime. Mjere predostro`nosti Mnogo je lak{e boriti se sa virusima ukoliko se u odr`avanju sistema usvoje sigurnosna pravila i procedure kojima se mo`e izbje}i veliki rizik. postoje jo{ neke procedure i pravila koja omogu}avaju sigurniji rad na Internetu i sa elektronskom po{tom. a me|u njima i oni najpopularniji. Dovoljno je da samo dobijete inficiranu e-mail poruku ili posjetite neki Web sajt. Pored e-maila. bez obzira od koga bila. Ako antivirusni program nakon snimanja datoteke na disk nije prijavio virus.

danas je nezamisliv bez programa koji omogu}avaju adekvatnu antivirusnu za{tiitu. provjerite svaki fajl koji preuzimate. Windows Explorer.exe) od drugih korisnika ne bi trebalo primati niti ih slati putem elektronske po{te. SHS) nikada ne}e biti vidljive u popularnim aplikacijama kao {to je. ako ne i vi{e. dok. Korisno je tako|e postaviti konfiguraciju Windowsa i Internet browsera.TXT” – dakle. ali ne i od bugova (gre{aka u programima i operativnom sistemu). Zbog ovakvog na~ina rada nekih programa lako je mogu}a zabuna.TXT. Sve {to smo rekli za e-mail attachmente. da znate ta~no {ta radite. kao i programa za rad sa elektronskom po{tom. crva. jer ovi formati ne mogu sadr`avati makro naredbe.RTF. odnosno ekstenzije attachmenta. Najbolja za{tita od mre`nih virusa jeste zdrava doza opreza. Ovakva praksa sigurno u ve}ini slu~ajeva nije dozvoljena unutar jedne organizacije. te primjena svih preporu~enih patcheva (ispravke programa i operativnog sistema) su od velike va`nosti za sigurnost kompjuterskog sistema. PowerPoint prezentacije po{aljite u PowerPoint 95 (verzija 7) formatu. jer }e datoteka “Pismo. Dakle. Word datoteke drugima {aljite kao RTF (Rich Text Format). datoteka “Arhiva. Fajlovi koje preuzimate sa Web ili FTP adresa nisu ni{ta druga~iji od attachmenta.exe” nije arhiva ve} program. mo`e sadr`avati maliciozni izvr{ni kôd. Sa njima je potrebno biti isto toliko oprezan. Izvr{ne programe (. Autori virusa i drugih malicioznih programa koriste razne trikove (tzv. npr. Na tr`i{tu danas .scr” nije Word dokument u RTF formatu. Ekstenzije nekih izvr{nih datoteka (npr. ustvari. Za{tita od virusa nije komplikovan proces. koje programe preuzimate sa Web ili FTP adresa. Antivirusni programi {tite od virusa. socijalni in`enjering) kako bi prevarili korisnike – npr. koje attachmente otvarate. datoteka “Vidi_ovo. Redovno informisanje o novim virusima i stanju sigurnosti. bilo da se radi o jednom ili desetinama kompjutera.vbs” ne sadr`i tekst. a sadr`aj Excel datoteka kao CSV (Comma Separated Values) datoteku.KOMPJUTERSKE MRE@E Sigurnost podataka 129 slu~ajeva korisnicima je te{ko da sami ocijene da li je dodatak poruke rizi~an ili ne). ve} izvr{ni kôd u obliku Visual Basic Scripta.shs” u Windows Exploreru biti predstavljena kao “Pismo. datoteka “Procitaj_me. tako da uvijek vidite ekstenzije datoteka. ali zahtijeva pedantnost – kad ste na Internetu. kao bezazlena tekstualna datoteka.ZIP. jer tada ne mogu sadr`avati makroe. Antivirusni programi Rad kompjuterskog sistema. va`i i za attachmente iz news grupa.TXT. trojanskih konja i sli~nih malicioznih kôdova. ve} izvr{na datoteka koja mo`e sadr`avati maliciozne Windows programe ili makro naredbe. kao i kome vjerujete.

kako bi bio spreman prepoznati i najnovije viruse. a neki ~ak nude skeniranje va{eg kompjutera putem Interneta. Proizvo|a~i antivirusnih programa. Kompleksni su utoliko {to se sastoje od vi{e dijelova. Na svakom kompjuteru bi trebalo da bude instaliran najmanje jedan antivirusni program. Nakon pokretanja. za dezinfekciju. clean) i stalno aktivni dio koji nadgleda ulazno-izlazne operacije na kompjuteru i provjerava da li se mo`da tu kre}e i neki virus. otvorit }e se jedan prozor koji izgleda ovako: Slika 2-68: Norton AntiVirus . scan). ~i{}enje zara`enih programa (eng. To je mo}an softverski alat.130 Sigurnost podataka KOMPJUTERSKE MRE@E postoji veliki broj proizvo|a~a antivirusnih programa. odnosno. Norton Antivirus Jedan od najpoznatijih antivirusnih programa je svakako Norton AntiVirus. Antivirusni program je neophodno redovno odr`avati i dogra|ivati (eng. ve} takvu uslugu trebate od njih sami zatra`iti. Ove komponente su naj~e{}e dio za provjeru fajlova (eng. Svi moderni antivirusni programi imaju nekoliko komponenti. koji je jednostavan za upotrebu i {titi va{ ra~unar od {tete koja mo`e nastati aktivno{}u virusa. a nazivamo ih “`ivima” zato {to zahtijevaju odr`avanje i pa`nju. ali i druga preduze}a ne obavje{tavaju korisnike o virusima i drugim rizicima slanjem ne`eljene elektronske po{te. Virus Definitions Update). Ovo su kompleksni i “`ivi” programi.

Bez redovne nadogradnje. ZA[TITA PODATAK A OD NAPADA PUTEM MRE@E Firewall Firewall je za{titni zid (“vatreni zid”) izme|u va{eg kompjutera i Interneta. pa su time i izlo`eniji napadima. i ne zaboravite podatak o broju virusa koji se mjese~no pojavi. Mogu}i razlog ne~ijeg neovla{tenog pristupa tu|em kompjuteru mo`e biti pristup osnovnim i bankovnim podacima. Na raspolaganju su opcije “~i{}enja”. Personalni firewall je obi~no program koji se pokrene kada ste spojeni na mre`u. Firewall za{titom se svakako pove}ava nivo sigurnosti va{eg kompjutera. Druga va`na opcija je pregled ili scan fajlova na disku va{eg ra~unara. datotekama s lozinkama. Od vas se o~ekuje da ka`ete koje foldere ili cijele diskove `elite pregledati i da podesite {ta }e antivirusni softver uraditi sa fajlom koji je zara`en virusom. Sve ostalo su finese i osobenosti razli~itih programa. Pritom. pokretanje napada vrste “denial of service” na popularne Web stranice. Za{tita se ostvaruje nametanjem ograni~enja na dolazni promet i blokiranjem neovla{tenog pristupa kompjuteru. Principi su vrlo sli~ni. Isto tako. Prva je opcija Live Update koja slu`i za redovnu nadogradnju programa i antivirusnih definicija. uz dinamiku pojave desetina virusa dnevno. oni mogu biti hardverski ili softverski. dok je u desnom dijelu prikaz opcije koju smo izabrali. bilo putem modema ili mre`ne kartice. Takva nadogradnja se obavlja putem Internet veze i omogu}ava “dobru informisanost” va{eg antivirusnog softvera o novim virusnim opasnostima koje kompanija otkrije i za koje se proizvode za{titne tehnike i komponente. Postoje tri stvari na koje treba obratiti pa`nju. ilegalna distribucija programa itd. U lijevom dijelu ekrana vidimo spisak komandi koje mo`emo da odaberemo. Tre}a opcija o kojoj treba voditi ra~una jeste “Real Time Protection” – rezidentno ~i{}enje i pregledanje svih fajlova i programa koje sistem koristi i koji se nalaze u memoriji u svakodnevnom radu ra~unara. kao i opcija brisanja. Postoje personalni i vi{ekorisni~ki za{titni zidovi. posebno rizi~nu grupu predstavljaju korisnici koji su stalno prisutni na mre`i. . Glavni dio programa je radni dio koji je podijeljen u dva dijela.KOMPJUTERSKE MRE@E Sigurnost podataka 131 To {to vidimo na ekranu funkcionalno predstavlja ve}inu antivirusnih programa. a sav potencijalno opasan promet ostat }e blokiran na firewallu. karantina ili izolacije. va{ antivirusni softver postaje beskoristan.

Sretno! . te zbog toga obavezno treba koristiti i antivirusnu za{titu. Samo po{tivanjem ove kompletne procedure se mo`e re}i da ste rizik od {tete smanjili na minimum. ali ne i neutralizirali u potpunosti. nadogra|ivati svoj softver – naro~ito klju~nim nadopunama – i kreirati sigurnosne kopije va`nijih datoteka. ~e{}e mijenjati svoje lozinke.132 Sigurnost podataka KOMPJUTERSKE MRE@E Slika 2-69: Firewall Firewall za{tita ne mo`e za{tititi kompjuter od primanja virusa putem e-mail poruke ili downloada trojanskog konja s Web stranice.

ADOBE ACROBAT .

.

..........2.. Upoznavanje radne povr{ine Adobe A crobata ......158 .......153 POSTIZANJE BEZBJEDNOSTI DATOTEKE ADOBE PDF-a .....................147 Prikazivanje panela......................................145 KORI[]ENJE PANELA ACROBATA ..................................................................................................145 Prelistavanje dokumenta............151 KONVERTOVANJE WORDOVIH KOMENTARA U NAPOMENE PDF-a ..........................................................137 O ADOBE PDF-u ..................................138 Pravljenje datoteke Adobe PDF-a ....................................................................................142 KORI[]ENJE MENIJA TOOLS ..............................DETALJAN SADR@AJ 3........................................143 PRIPAJANJE ALATNIH TRAKA .......137 O ACROBATU ................................1............................................ LINIJA ALATA I DUGMADI ZA ZADATKE .........................147 3......................................................................................................................................................................145 KRETANJE PO DOKUMENTU ............................................................................................150 KONVERTOVANJE WORDOVIH NASLOVA I STILOVA U PDF MARKERE (OBILJE@IVA^E) ............140 BIRANJE ALATA ... Uvod u Adobe A crobat ...........140 KORI[]ENJE ACROBATOVIH ALATKI.................................................................147 Promjena prikaza panela ................................................................................................156 KONVERTOVANJE WORDOVE DATOTEKE ............ Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF ......................... Adobe Acrobat 3........144 ZAKLJU^AVANJE ALATNIH TRAKA ..........................................................................................................3..........155 O LOZINKAMA I BEZBJEDNOSTI DOKUMENTA......................145 VRA]ANJE ALATNIH TRAKA NA PRVOBITNO MJESTO ..............................................................156 PROMJENA PARAMETARA KONVERZIJE .....................................................................138 3............................................................................143 PRILAGO\AVANJE ALATNIH TRAKA ......................................

176 ..............................................................160 O DATOTECI PROGRAMA POWERPOINT .........170 DODAVANJE BEZBJEDONOSNIH PARAMETARA DATOTEKAMA PDF-a ............................ Konvertovanje prezentacije PowerPointa koja se {alje e-mailom ... Konvertovanje Excelovog dokumenta i po~etak pregleda .......6.162 3...........................................160 PROVJERA PARAMETARA KONVERZIJE .......................................................................... Razmatranje parametara bezbjednosti ....4...5.....164 KONVERTOVANJE CIJELE RADNE SVESKE .............................................................160 KONVERTOVANJE I SLANJE PREZENTACIJE E-MAILOM ........................165 3.................................................164 PROVJERA PARAMETARA KONVERZIJE .............7.......................................171 DODAVANJE LOZINKE ................................................168 3............3................................... Konvertovanje i slanje datoteke kao attachmenta u Microsoft Outlooku ....................................................................172 OTVARANJE DATOTEKE ZA[TI]ENE LOZINKOM ...............164 PO^ETAK PREGLEDA PREKO E-MAILA ........................

Da bismo mu to omogu}ili. iz aplikacija Microsoft Officea. kao driver printera na sistemu koji pravi datoteku. kojim se zadr`avaju svi fontovi. To je sli~no opciji Save As ili eksportu u drugi format.0). Korisnik kome se datoteka {alje treba da ima instaliran bar Acrobat Reader. a zatim Adobe Acrobat Standard ili Professional. moramo na ra~unaru sa kojeg {aljemo taj dokument imati instaliran Acrobat PDF Writer (ranije verzije Adobe Acrobata) ili Adobe PDF (verzija 6. treba je {tampati (komanda Print) ne na fizi~ki ve} na virtuelni {tampa~ Adobe PDF ili Acrobat PDF Writer Printer Driver.ADOBE ACROBAT Uvod u Adobe Acrobat 137 3. Za u~itavanje (pregledavanje sadr`aja) te datoteke nije potreban originalni program (u ovom primjeru AutoCad) u kome je datoteka napravljena. te PDF Maker ili Distiller (u novijim verzijama Acrobata). Naime. koji . Adobe PDF (Portable Document Format) je univerzalni format datoteke. Pretpostavimo da korisnik kome {aljete datoteku kreiranu u AutoCadu nema instaliran AutoCad na svom ra~unaru. po izradi datoteke u originalnom programu. a potrebno je da vidi sadr`aj te datoteke. npr. stilovi formatiranja. Uvod u Adobe Acrobat O ADOBE PDF-u Pri razmjeni podataka. sve boje i grafika bilo kojeg izvornog dokumenta. pojavljuje se dijalo{ki okvir Print. Datoteke ovog formata se mogu kreirati iz bilo kojeg programa koji podr`ava tu opciju. U takvim slu~ajevima je korisno imati instaliran Acrobat PDF Writer kao driver printera ili virtuelni {tampa~ (u ranijim verzijama Acrobata). Biranjem komande Print. ili kompletnu instalaciju Adobe Acrobata. nije rijedak slu~aj da onaj kome se datoteka {alje nema instaliran program kojim se ta vrsta datoteke otvara. Ovo nije fizi~ki ve} virtuelni {tampa~. ADOBE ACROBAT 3. Ovo }e napraviti istu datoteku u formatu PDF sa ekstenzijom PDF. bez obzira na to koja aplikacija i platforma su kori{}ene za njegovo kreiranje. pa }e se u svakoj aplikaciji Microsoft Officea pojaviti komande ili dugmad za kreiranje PDF dokumenata. morate instalirati prvo Microsoft Office. Dakle. ukoliko `elite da kreirate dokumente u PDF-u. te se izborom {tampe na taj virtuelni {tampa~ vr{i konvertovanje teku}e datoteke u format PDF.1. ve} je dovoljan Adobe Acrobat Reader. odnosno datoteka. ili ne poznaje dovoljno njegovo kori{}enje.

) u datoteci PDF-a. Uveli~avanje prikaza stranice u PDF-u se mo`e mijenjati pomo}u kontrola u Acrobat Readeru ili Acrobat Professionalu. bez obzira na to koji se ra~unarski sistem ili platforma koristi za ~itanje tih dokumenata. sitnih prepravki teksta i sl. O ACROBATU Acrobat Standard ili Professional omogu}ava da pravite dokumente u formatu prenosivog dokumenta (PDF). Osnovne karakteristike datoteka PDF-a su: Adobe PDF zadr`ava identi~an raspored. bi}e dovoljno da otvori datoteku u formatu PDF (koja je usput i mnogo manje veli~ine) u ovom programu. Izgled dokumenata PDF-a prilikom {tampanja je unaprijed predvi|en. Ova mogu}nost je posebno korisna kod uve}anja grafike ili dijagrama koji sadr`e slo`ene detalje. Korisnicima programa Adobe Acrobat treba savjetovati da ne prave izmjene u datotekama PDFa zbog toga {to taj program nije predvi|en za to. mnogo je te`e praviti izmjene (osim izmjena fontova. Postoji vi{e na~ina: . Datoteke PDF-a se mogu za{tititi lozinkama da bi se „zaklju~ale“ u cilju sprje~avanja ne`eljenih izmjena ili {tampanja. pa na njoj treba praviti izmjene. Datoteke Adobe PDF-a su kompaktne i mogu da se dijele i ~itaju. ali ne i njihovo mijenjanje. Osim toga. mnogo je efikasnije i jednostavnije napraviti izmjene u originalnoj datoteci. Pravljenje datoteke Adobe PDF-a Proces rada i tip dokumenata koje koristite odre|uju na koji na~in }ete napraviti datoteku u PDF-u. fontove i formatiranje teksta kao u elektronskim dokumentima. ili radi ograni~avanja pristupa povjerljivim dokumentima. da radite s tim dokumentom. Dakle. pa i ne posjeduje velike mogu}nosti za izmjenu datoteka. da ga ~itate ili od{tampate. ako korisnik kome se datoteka {alje ima instaliran Adobe Acrobat Reader.138 Uvod u Adobe Acrobat ADOBE ACROBAT je jednostavniji za upotrebu i dostupan je na Internetu besplatno. Za izmjene datoteka PDF-a je potreban Adobe Acrobat Standard ili Professional. npr. sa odgovaraju}im marginama i prelomom strane. Dokumenti PDF-a mogu da sadr`e vi{e jezika na istoj stranici. npr. u pitanju tabela koja je pretvorena u datoteku PDF-a. japanski i engleski. jer Adobe Acrobat Reader omogu}ava samo ~itanje datoteka u formatu PDF. Ako je. po njima se mo`e kretati i mogu da se {tampaju u identi~nom izgledu kako ih je kreator osmislio. pa je onda konvertovati ponovo u format PDF.

1: Dugme Convert to Adobe PDF u Microsoft Wordu Koristite Adobe PDF Maker za pravljenje datoteka Adobe PDF-a na osnovu datoteka iz Microsoft Officea za aplikacije Windowsa. i zatim ih otvorite u Acrobatu. Slika 3. uklju~uju}i i one koje su napravljene pomo}u programa za crtanje. Koristite komande Create PDF za brzo pretvaranje raznovrsnih formata datoteka u Adobe PDF. ^e{}e kori{}ene na~ine pravljenja datoteka PDF-a }emo opisati na narednim stranicama. Koristite komandu Create PDF from Web Page da biste u~itali web stranice i konvertovali ih u Adobe PDF. Koristite komandu Print za pravljenje Adobe PDF-ova direktno iz zajedni~kih multimedijalnih aplikacija.ADOBE ACROBAT Uvod u Adobe Acrobat 139 Koristite Distiller za pretvaranje skoro svake datoteke u format Adobe PDF.1). . Treba samo da pritisnete dugme sa nazivom Convert to Adobe PDF na liniji alata Microsoft Officea (slika 3. Skenirajte {tampana dokumenta i konvertujte ih u Adobe PDF. ure|ivanje stranica ili ure|ivanje slika.

Odaberite strelicu koja se nalazi u desnom dijelu dugmeta bilo kog zadatka da biste vidjeli meni sa komandama. U ovom dijelu }ete se upoznati sa podrazumijevanim linijama alata i dugmadima za zadatke. kako se otvaraju dodatne linije alata i kako se sve one raspore|uju na ekranu. Sign. Separatorska linija Linija alata File sadr`i dugmad Open. kao i vezu sa prozorom How To za taj zadatak. kao i za rotiranje stranica. Linije alata sadr`e alatke i komande koje se naj~e{}e koriste za upravljanje datoteka Adobe PDF-a.140 Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata ADOBE ACROBAT 3. Pomo}u dugmadi za zadatke na liniji alata pristupate dodatnim komandama i liniji alata. . uklju~uju}i i one skrivene. Print. i saznati kako se biraju alatke. odgovaraju}im alatkama i linijama alata. Review & Comment. prikazuje se podrazumijevani skup linija alata i dugmadi zadataka. Separatorska linija se nalazi na po~etku svake palete alata. Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata KORI[]ENJE ACROBATOVIH ALATKI. LINIJA ALATA I DUGMADI ZA ZADATKE Kada prvi put pokrenete Acrobat Professional. Dugme Picture Tasks nije na raspolaganju ukoliko odgovaraju}a datoteka nije otvorena). Picture Tasks i eBooks (Podrazumijeva se da je dugme eBooks skriveno. uve}anje ili smanjenje uve}anja. Save. Create PDF from Web Page. Linija alata Tasks sadr`i dugmad Create PDF.2. Secure. Naziv linije alata }ete vidjeti ako pokaziva~ mi{a postavite na separatorsku liniju palete alata. za pomjeranje sadr`ine prozora. Advanced Editing. Email i Search. biranje teksta i slika.

Select Text i Snapshot. Fit Width. Zoom Out i Magnification. Linija alata Basic sadr`i alatke Hand. Fit Page.ADOBE ACROBAT Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata 141 Napomena: Komande koje vam stoje na raspolaganju variraju zavisno od platforme. kao i pripadaju}e skrivene alate. dugmeta Picture Tasks nema na paleti alatki Tasks ukoliko niste otvorili neki dokument koji sadr`i slike izra|ene u nekom od programa iz porodice Adobe Photoshop. Actual Size. ili ako niste otvorili neku datoteku PDF-a napravljenu pomo}u Acrobata od izvorne datoteke JPEG. . Tako|e. Linija alata Zoom sadr`i alate Zoom In. kao i pripadaju}e skrivene alatke.

Primijetit }ete da pokaziva~ mi{a. Odabrani alat uglavnom ostaje aktivan sve dok ne odaberete sljede}i. . Kliknite na dugme Actual Size da biste prikazali stranicu u prirodnoj veli~ini (100%).142 Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata ADOBE ACROBAT Linija alata Rotate View sadr`i alatke za rotiranje u smjeru kretanja kazaljke na satu i za rotiranje u obrnutom smjeru. 1. Neku drugu alatku pokrenut }ete tako {to }ete pritisnuti njenu ikonu na liniji alata. poprima oblik lupe. 4. 3. 2. prilikom pomjeranja u okviru dokumenta. BIRANJE ALATA Podrazumijevana alatka u Acrobatu je alatka Hand (sa sli~icom {ake). Kliknite bilo gdje unutar okvira dokumenta. Dugme zadataka How To. Odaberite alatku Zoom In. Prikaz dokumenta je uve}an.

Kliknite na strelicu koja se nalazi pored alatke Select Text (desni dio tog dugmeta). pri ~emu povr{inu predvi|enu za linije alata (Toolbars) ne morate zatrpavati nepotrebnim linijama alata. Neko vrijeme posvetite istra`ivanju alatki kojima mo`ete pristupiti iz ovog menija. Odaberite alatku Hand. pa odaberite alatku Zoom Out. Napomena: Ako pritisnete razmaknicu. Kliknite na strelicu koja se nalazi pored alatke Zoom In. odaberite komandu Show Selection Toolbar. ^im pustite razmaknicu. mo`ete privremeno da se vratite alatki Hand iako istovremeno imate odabranu neku drugu alatku. obavezno ponovo odaberite alatku Hand. Alatke za koje mo`ete da se opredijelite su prikazane na jednoj plutaju}oj liniji alatki. KORI[]ENJE MENIJA TOOLS Pomo}u menija Tools mo`ete. Odaberite Tools>Zoom>Zoom Out. Prisustvo strelice ili malog trougla desno od ikone alatke ukazuje na postojanje dodatnih skrivenih alatki.ADOBE ACROBAT Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata 143 5. 6. zapravo. U prethodnom dijelu lekcije ste upotrijebili strelicu koja se nalazi pored alatke Zoom In da otkrijete alatku Zoom Out. 2. PRIPAJANJE ALATNIH TRAK A Skrivene alatke se mogu ~esto prikazati na posebnoj liniji alata koju }ete pripojiti podru~ju namijenjenom za glavnu liniju sa alatima. Sli~ica otvorene {ake mijenja se u sli~icu lupe sa znakom minus. . 1. Prikaz dokumenta se vra}a na prirodnu veli~inu (100%). tako|e. 7. Ponovo kliknite bilo gdje unutar dokumenta. Nju mo`ete ili zadr`ati u stanju u kojem se nalazi ili je pripojiti ostalim linijama alata. ^im se otvori spisak dodatnih alatki. Odaberite alatku Hand. Meni Tools je. Sada }ete istoj alatki pristupiti preko menija Tools. Kada zavr{ite sa istra`ivanjem. ta druga alatka ponovo postaje odabrana. da pristupate i skrivenim alatkama. najpogodnije sredstvo za pristupanje brojnim skrivenim alatkama. 1.

Nakon toga je vratite u prvobitni polo`aj i ponovo je pri~vrstite. . linije alata mo`ete da premje{tate sa povr{ine namijenjene u te svrhe u okvir dokumenta ili u navigacioni okvir. povucite njenu separatorsku liniju (ta~kasta uspravna linija na po~etku svake linije alata) ili naslovnu liniju (Title Bar) i spustite je na povr{inu namijenjenu za liniju alata. odaberite alatku Hand. Da biste pripojili plutaju}u liniju alata. pa iz menija odaberete Basic. Linija alata Basic }e se ponovo prikazati ako desnim tasterom mi{a kliknete na povr{inu namijenjenu alatnim linijama. biraju}i zatim naziv linije iz dobivenog menija. ona po~inje da se prikazuje na ekranu. Liniju alata premje{tate povla~enjem njene separatorske linije. doti~na linija postaje sakrivena. Otpustite taster mi{a kada linija alata zauzme novo mjesto. Odaberite opciju View>Toolbars>Tool Button Labels da biste sve natpise sakrili ili prikazali. tako|e. Uvje`bajte kako se linije alata premje{taju sa povr{ine predvi|ene za njih i kako se vra}aju na njih. Povr{ina predvi|ena za linije alata mo`e da sadr`i do tri reda razli~itih linija. prikazati ili sakriti pritiskanjem desnog tastera mi{a unutar povr{ine namijenjene linijama alata. 2. bilo unutar povr{ine namijenjene za alatne linije. Linije sa alatima mo`ete da pomjerate na novo mjesto unutar povr{ine koja je namijenjena za njih. I sam Acrobat automatski sakriva natpise. pa iz menija odaberite naziv linije sa alatima (recimo. taj prostor mo`ete da pove}ate sakrivanjem natpisa na dugmadima alatki. ako odaberete naziv nepotvr|ene linije alata. Uvje`bajte sakrivanje i prikazivanje raznih kombinacija linija alata.144 Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata ADOBE ACROBAT 2. Tako|e. Da biste sakrili neku liniju sa alatima. i to selektivno. 3. ~im se povr{ina za linije alata ispuni. Pored naziva svake linije alata koja je trenutno vidljiva pojavljuje se znak potvrde. S druge strane. bilo u okviru dokumenta. Biranjem naziva ozna~ene linije alata. Primjera radi. PRILAGO\AVANJE ALATNIH TRAK A Linije alata mo`ete da prilagodite tako {to }ete one koje naj~e{}e koristite postaviti na najpogodnije mjesto. prevucite liniju alata iz gornjeg u donji red. Liniju sa alatima mo`ete. a potom View>Toolbars. Napomena: Ukoliko pretrpate povr{inu namijenjenu za linije sa alatima otvaranjem i nekih skrivenih linija. 1. Uvje`bajte premje{tanje linije alata na novu poziciju. Basic).

1. Da biste sa~uvali raspored linija sa alatima na povr{ini namijenjenoj za to. Eksperimenti{ite sa otvaranjem i zatvaranjem alatnih traka. kliknite na dugme Navigation Pane na statusnoj liniji ili odaberite aktivnu karticu da biste sakrili navigacioni okvir. pa. kliknite na dugme First Page na statusnoj liniji. kao i sa njihovom pomjeranjem na novo mjesto. koriste}i dugmad za pretra`ivanje na alatnoj traci Navigation (za koju se podrazumijeva da je zatvorena). odnosno statusnu liniju pri dnu okvira dokumenta. KRETANJE PO DOKUMENTU Acrobat nudi razne na~ine za kretanje po dokumentu PDF-a. Tako|e. mo`ete da pomjerate dokument pomo}u trake za pomjeranje sadr`aja na desnoj strani prozora. mo`ete da sa~uvate njihov raspored zaklju~avanjem. mo`ete na preskok do}i do konkretne stranice kori{}enjem statusne linije pri dnu prozora ili minijaturnih prikaza stranice u panelu Pages. ukoliko ve} niste na prvoj stranici dokumenta.ADOBE ACROBAT Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata 145 ZAKLJU^AVANJE ALATNIH TRAK A Ukoliko prilagodite raspored linija sa alatima na povr{ini namijenjenoj za to. Naprimjer. Preporu~ujemo da ne zaklju~avate konfiguracije linija alata sve dok se ne uvjerite koje alatne linije naj~e{}e koristite. Plutaju}u liniju alata ne mo`ete zaklju~ati na jednom mjestu. Prelistavanje dokumenta 1. Linije alata }ete otklju~ati ako ponovo odaberete komandu View>Toolbars>Lock Toolbars. Kada su linije alata zaklju~ane. VRA]ANJE ALATNIH TRAK A NA PRVOBITNO MJESTO Nakon preraspore|ivanja linija sa alatima. ili mo`ete da okre}ete stranice kao kod klasi~ne knjige. Ako je potrebno. samo {to ih prethodno morate otklju~ati da biste im ponovo promijenili raspored. separatorske linije su skrivene. . Postupkom zaklju~avanja o~uvat }e se raspored linija sa alatima ~ak i nakon zatvaranja i ponovnog pokretanja Acrobat Professionala. mo`ete da se vratite njihovom podrazumijevanom rasporedu biranjem komande View>Toolbars>Reset Toolbars. 2. kao i za pode{avanje uve}anja njegovog prikaza. Ovu komandu mo`ete da koristite za resetovanje zaklju~anih linija sa alatima. odaberite komandu View>Toolbars>Lock Toolbars.

146 Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata

ADOBE ACROBAT

2. Kliknite na dugme Fit Width za pode{avanje {irine prikaza. 3. Provjerite da li je uklju~eno dugme Single Page za prikaz pojedina~ne stranice na statusnoj liniji. 4. Odaberite alatku Hand na alatnoj traci, pa pokaziva~ mi{a postavite na dokument. Dr`ite pritisnut taster mi{a. Zapazit }ete da je pokaziva~ sada poprimio oblik zatvorene {ake. 5. Prevla~ite pokaziva~em mi{a sa sli~icom zatvorene {ake gore-dolje u prozoru da biste sliku premjestili s jednog na drugo mjesto na ekranu. Ovo umnogome podsje}a na pomjeranje komadi}a papira lijevo-desno po povr{ini radnog stola. 6. Pritisnite tipke Enter ili Return da bi se prikazao sljede}i dio stranice. Mo`ete da pritisnete tipke Enter ili Return vi{e puta uzastopno da biste dokument pregledali od po~etka do kraja u sekcijama veli~ine ekrana. 7. Kliknite na dugme Fit Page da bi se u prozoru prikazala cijela strana. Ako je potrebno, kliknite na dugme First Page da biste se vratili na prvu stranicu. 8. Pokaziva~ mi{a postavite na strelicu nadolje na vertikalnoj traci za pomjeranje sadr`aja, pa taster mi{a pritisnite jedanput. Sadr`aj dokumenta se automatski pomjera i na ekranu se prikazuje cijela strana 2. Sljede}i postupak obja{njava kako }ete kontrolisati pomjeranje i prikazivanje stranica u PDF-u. 9. Kliknite na dugme Continuous za kontinuirani prikaz, a nakon toga koristite traku za pomjeranje sadr`aja da biste pre{li na stranicu 3. Opcija Continuous prikazuje stranicu za stranicom, kao kadrove na filmskoj traci. 10. Sada kliknite na dugme sa natpisom Continuous - Facing na statusnoj liniji da bi se prikazao naspramni redoslijed stranica, ali tako da su one sa lijeve strane okrenute ka stranicama na desnoj strani, kao kod reklamnog panoa ili otvorene knjige. 11. Kliknite na dugme First Page da biste se vratili na prvu stranicu. Po{tuju}i konvencije koje va`e za {tampane knjige, i dokument PDF-a uvijek po~inje stranicom koja se nalazi desno. 12. Kliknite na dugme Single Page za prikaz pojedina~ne strane da biste se vratili prvobitnom rasporedu stranice. Mo`ete da koristite polje za stranice na statusnoj liniji da biste se direktno prebacili na odre|enu stranicu.

ADOBE ACROBAT

Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata 147

13. Pokaziva~ mi{a pomjerajte preko polja za teku}i broj stranice sve dok ne poprimi oblik Ikursora, pa pritisnite taster mi{a da bi se istakao broj teku}e stranice (npr. 3 of 9). 14. Upi{ite broj 4 da bi se broj teku}e stranice promijenio, a potom pritisnite tipke Enter ili Return. Trebalo bi da se nakon ovoga na ekranu pojavi ~etvrta stranica. Traka za vertikalno pomjeranje po sadr`aju dokumenta tako|e omogu}ava da pre|ete na konkretnu stranicu. 15. Po~nite da povla~ite navi{e kliza~ na traci za vertikalno pomjeranje sadr`aja. Dok ga povla~ite, pojavljuje se statusno polje stranice. Kada se u statusnom polju javi stranica broj 1, otpustite taster mi{a i bi}e prikazan sadr`aj `eljene stranice.

KORI[]ENJE PANELA ACROBATA Acrobat ima panele koji poma`u prilikom organizovanja i pra}enja obilje`iva~a dokumenta, ili markera (Bookmarks), minijaturnih prikaza stranice (Pages), komentara (Comments), potpisa (Signatures), ~lanaka (Layers) i krajnjih odredi{ta (Destination). Paneli mogu da se pri~vrste uz navigacioni okvir ili mogu da plutaju na radnoj povr{ini. Tako|e se mogu me|usobno grupisati. U ovom dijelu knjige }ete bli`e upoznati navigacioni okvir i njegove panele.
Prikazivanje panela Paneli se mogu prikazati na razne na~ine. Posvetite izvjesno vrijeme eksperimentisanju sa nekoliko tehnika: Da bi navigacioni okvir bio prikazan sve vrijeme dok radite, kliknite na karticu (jaha~ ili jezi~ak) panela kojeg `elite da otvorite, ili na dugme Navigation Pane na statusnoj liniji koja se nalazi pri dnu Acrobatovog prozora. Navigacioni okvir }ete zatvoriti klikom na karticu aktivnog panela (panela kojeg u datom trenutku gledate), ili klikom na dugme Navigation Pane. Za prikazivanje, odnosno skrivanje nekog panela, odaberite njegov naziv iz menija View>Navigation Tabs. Ukoliko je navigacioni okvir zatvoren, nijedan naziv nije ozna~en. Naziv panela koji je trenutno aktivan je ozna~en znakom potvrde. Promjena prikaza panela Prikazivanje panela se mo`e mijenjati na razne na~ine. Ako je potrebno, kliknite na dugme za navigacioni okvir na statusnoj liniji da biste otvorili navigacioni okvir, a nakon toga eksperimenti{ite sa nekoliko tehnika pomo}u kojih mo`ete da mijenjate prikaz panela:

148 Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata

ADOBE ACROBAT

Da biste promijenili {irinu navigacionog okvira kada je on vidljiv, vucite za njegovu desnu grani~nu liniju. Da biste jedan panel stavili u prednji plan, ispred vi{e drugih panela, kliknite na njegovu karticu. Da biste panel smjestili u sopstveni plutaju}i prozor, prevucite njegovu karticu u okvir dokumenta. Panel se vra}a u navigacioni okvir kada njegovu karticu prevu~ete nazad u navigacioni okvir, ali tako da vu~ete ne za njegov title bar, nego za naslov plutaju}e kartice, koji se nalazi ispod title bara. Da biste prikazali meni Options za neki panel, kliknite na dugme Options na vrhu tog panela. Prevla~enjem odaberite komandu. Da biste sakrili meni panela iz kojeg ni{ta niste odabrali, mi{em kliknite bilo gdje u praznom prostoru navigacionog okvira.

Napomena: Prozor Comments, koji se otvara pri dnu okvira dokumenta, ima jedinstven skup dugmadi i komandi zahvaljuju}i kojima je olak{ano upravljanje komentarima u dokumentu PDF-a. Ovako izgleda Acrobatova radna povr{ina sa dosad pomenutim panelima i alatima:

ADOBE ACROBAT

Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata 149

UNIX). retroaktivno da instalirate dugmad i meni PDF Makera. Detect and Repair. . U slu~aju da i dalje ne vidite dugmad i meni Acrobata. (www.0. odaberite opciju View>Toolbars u aplikaciji Officea. bez obzira na to da li imaju aplikaciju Word ili ne. Potpune informacije o tome koje su Microsoftove aplikacije podr`ane (kao i verzije tih aplikacija) mo`ete da pro~itate na Web lokaciji firme Adobe Systems Inc. Windows. Dugmad za konvertovanje u format Adobe PDF i meni Adobe PDF se automatski dodaju liniji sa alatima i liniji menija u aplikacijama Officea. Hiperveze }e biti sa~uvane u dokumentu Worda. pa provjerite da li je PDF Maker 6. Korisnici Worda veoma ~esto upotrebljavaju razli~ite stilove za zaglavlja i prave hiperveze. ozna~en znakom potvrde. Ovaj meni i navedena dugmad slu`e za kontrolisanje parametara koji se koriste prilikom konvertovanja u format Adobe PDF.com) Napomena: Da bi se dugmad i meni PDF Makera pravilno instalirali. zahvaljuju}i kojima njihovi dokumenti imaju {iru primjenu. Ukoliko neku Slika 3.3. U procesu pregleda korisnici mogu i da dodaju Wordove komentare. mo`ete pomo}u funkcije Help. za slanje datoteke PDF-a preko e-maila i za pode{avanje procesa pregleda e-maila bez napu{tanja aplikacija Officea.150 Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF ADOBE ACROBAT 3. morate na svom ra~unaru da imate instalirane aplikacije Microsoft Officea prije nego {to po~nete sa instaliranjem Acrobat Professionala. a komentare u Acrobatove napomene. Va{a datoteka Adobe PDF-a }e izgledati isto kao Wordova i zadr`a}e istu funkcionalnost. Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF PDF Maker se automatski instalira prilikom instaliranja Acrobat Standarda ili Professionala. samo {to }e biti podjednako dostupna ~itaocima na svim platformama (Mac OS. u Acrobatu.2: Meni Adobe PDF u Microsoft Wordu aplikaciju Microsoft Officea instalirate nakon obavljenog instaliranja Acrobat Professionala. mo`ete stilove i naslove iz Worda da konvertujete u Acrobatove obilje`iva~e (markere). Prilikom izrade dokumenta Adobe PDF-a na osnovu postoje}eg dokumenta Worda.adobe. a koristi se za kreiranje datoteka Adobe PDF-a iz aplikacija Microsoft Officea.

Odaberite komandu File>Open. . pa kliknite da biste formirali ta~ku umetanja (kursor). Ako je potrebno. U sljede}em dijelu lekcije }ete se uvjeriti da se ovaj komentar pretvara u Acrobatovu napomenu u dokumentu PDF-a. Primijetit }ete da Wordov stil nosi naziv „Naslov“. Slika 3. 3. Kreirajte datoteku Stilovi. obratite pa`nju na to da je dokumentu pridodat i Wordov komentar kojim se zahtijeva ispravljanje pravopisne gre{ke.3: Odaberite naslov da bi se pokazao naziv Wordovog stila Sada postavite pokaziva~ mi{a na naslov „Naslov 1”. 1. To se radi komandom Insert>Comment. ~iji sadr`aj se nalazi u prilogu. on se mo`e prikazati ili sakriti komandom View>Markup. Pokrenite Microsoft Word. a zatim dva puta kliknite na datoteku Stilovi. 2.ADOBE ACROBAT Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF 151 KONVERTOVANJE WORDOVIH NASLOVA I STILOVA U PDF MARKERE (OBILJE@IVA^E) Da najprije analiziramo datoteku Worda koju }ete konvertovati u format Adobe PDF. Tako|e. pa kada se napi{e komentar koji glasi: „Ispraviti pravopisnu gre{ku“. otvorite panel Styles and Formatting biranjem Format>Styles and Formatting da biste pogledali opcije za stilove i formatiranje. Pokaziva~ mi{a postavite na rije~ „Naslov“. pa kliknite da biste formirali ta~ku umetanja. Primijetit }ete u polju za naziv stila da Wordov stil nosi naziv „Naslov 1“.doc. Ove informacije }e vam biti korisne prilikom konvertovanja Wordovih stilova u markere u formatu Adobe PDF.

Kartice koje stoje na raspolaganju u ovom dijalo{kom okviru varira}e zavisno od toga koju aplikaciju Microsoft Officea koristite. 1. najprije morate da identifikujete te naslove i stilove u dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera. od prvog (Heading 1) do devetog (Heading 9). Svi stilovi naslova. Ako koristite Word. odaberite komandu Adobe PDF>Change Conversion Settings (slika 3. automatski se konvertuju zadr`avaju}i istu hijerarhiju. S obzirom na to da naslovi koji su kori{}eni u datoteci Stilovi.152 Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF ADOBE ACROBAT Ako Wordov dokument sadr`i naslove i stilove koje `elite da konvertujete u markere (obilje`iva~e) u formatu Adobe PDF.doc nisu formatirani kori{}enjem nekog od devet stilova za naslove. u dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera. Na Wordovoj liniji menija. Kod PowerPointa i Excela }e se pojaviti samo kartice Settings i Security.2). dostupne su kartica Word i kartica Bookmarks. Slika 3. provjerite da li }e se primijenjeni stilovi konvertovati u markere kada pravite datoteku u Adobe PDF-u. Ne morate da mijenjate parametre konverzije u Adobe PDF da biste ovih devet stilova preina~ili u markere Adobe PDFa.4: Kartica Bookmarks . Dijalo{ki okvir Acrobat PDF Makera je mjesto na kojem defini{ete parametre koji kontroli{u konvertovanje datoteka iz Microsoftove aplikacije u format Adobe PDF.

To je. Naprotiv. 6. 4. Provjerite da li su ovi stilovi konvertovani u markere PDF-a. Primijetit }ete da je nivo automatski pode{en na vrijednost 1. Pokaziva~ mi{a postavite na prazan kvadrati} u koloni Bookmarks u produ`etku reda koji po~inje rije~ima „Naslov 1“. 7. Odaberite dugme OK da biste prihvatili parametre i zatvorili dijalo{ki okvir. To isto uradite sa ostalim stilovima. 5. stilu „Naslov 2“. pregledajte spisak obilje`iva~a i stilova da biste prona{li stilove Naslov. Kliknite na broj 1 u koloni Level. KONVERTOVANJE WORDOVIH KOMENTARA U NAPOMENE PDF-a Komentare kojima ste propratili Wordov dokument ne morate da izgubite prilikom konvertovanja tog dokumenta u format Adobe PDF. koji ukazuje na to da }e obilje`iva~ biti napravljen za ovaj stil. Naslov 2. Naslov 3 i Naslov 4. . i Naslov 4 – stilovi kojima su kreirani naslovi ovog priru~nika). Sada }ete nau~iti kako se provjerava da li je komentar u Wordovom dokumentu konvertovan u napomenu u dokumentu Adobe PDF-a. pa kliknite u to prazno polje. Ponovo se pojavljuje znak u obliku krsti}a. tako da obilje`iva~i PDF-a postanu ugnije`|eni. Naslov 1. Naslov 1.ADOBE ACROBAT Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF 153 2. I ovdje }ete zapaziti da se nivo automatski postavlja na vrijednost 1. stilu “Naslov 3”. hijerarhijski nivo ovog obilje`iva~a PDF-a. zapravo. u produ`etku reda koji po~inje rije~ima „Naslov“. Pomjeraju}i sadr`aj ekrana. Svi parametri koje zadajete na kartici Bookmarks va`e samo za konvertovanje Wordovih dokumenata. pa kliknite u to prazno polje. odredite level 3. Promjenom na nivo 2. Naslov 3. ovi markeri se ugnije`|uju pod markerom prvog nivoa “Naslov”. Pokaziva~ mi{a postavite na prazan kvadrati} u koloni Bookmarks. Naslov 2. koji ukazuje na to da }e obilje`iva~ biti napravljen za ovaj stil. Ova kartica je mjesto na kojem odre|ujete koji }e se Wordovi naslovi i stilovi konvertovati u markere (obilje`iva~e) Adobe PDF-a.doc su kori{teni stilovi za formatiranje naslova (Naslov. klikom na broj 1 ga promijenite na vrijednost 2. pa iz padaju}eg menija odaberite vrijednost 2. Odaberite karticu Bookmarks. 3. u produ`etku reda koji po~inje rije~ima „Naslov 1“. dodijelite level 4 itd. pa se na taj na~in prikazuje njihova ta~na hijerarhija. konvertovani Wordovi komentari postaju sastavni dio procesa pregleda u Acrobatu. U datoteci Stilovi. Po{to je ovaj nivo naslova podre|en glavnom naslovu “Naslov”. Pojavljuje se znak u obliku krsti}a.

154

Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF

ADOBE ACROBAT

Najprije }ete Wordove komentare sakriti da ne biste preopteretili stranicu u dokumentu Adobe PDF-a (Ukoliko ne sakrijete komentare, na stranici PDF-a }e se pojaviti slika komentara, istovremeno sa Acrobatovom napomenom koja odgovara datom Wordovom komentaru.). 1. U Wordu, odaberite komandu View>Markup da biste sakrili Wordov komentar. (Ova opcija mo`da nije dostupna, {to zavisi od operativnog sistema.) 2. Na Wordovoj liniji menija, odaberite Adobe PDF>Change Conversion Settings. 3. Kliknite na karticu Word u dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera, pa provjerite da li je opcija Convert Comments to Notes potvr|ena. 4. U prozoru Comments vidjet }ete jedan komentar koji treba uklju~iti. Provjerite da li je polje u koloni Include potvr|eno. 5. Boju napomene u dokumentu Adobe PDF-a }ete promijenti ukoliko otvorite ikonu u koloni Color i uzastopnim klikanjem mi{em pregledate koje sve boje stoje na raspolaganju. Mi }emo se, npr. opredijeliti za `utu.

Slika 3.5: Odaberite boju za napomenu PDF-a i ozna~ite da li }e se ona automatski zatvarati

ADOBE ACROBAT

Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF 155

1. Da bi se napomena automatski otvorila u dokumentu PDF-a, kliknite na polje u koloni Notes Open. Uvijek mo`ete, ako to kasnije po`elite, da zatvorite napomenu u dokumentu PDF-a.

POSTIZANJE BEZBJEDNOSTI DATOTEKE ADOBE PDF-A Ima vi{e na~ina na koje mo`ete svoje dokumente Adobe PDF-a da u~inite bezbjednim. Bezbjednost mo`ete da postignete pomo}u lozinke koja neovla{}enim korisnicima onemogu}uje otvaranje, mijenjanje, pa ~ak i {tampanje va{eg dokumenta. Zatim, pristup dokumentu PDF-a mo`ete da ograni~ite na prethodno definisani spisak korisnika, a mo`ete i sami da odredite status nekog dokumenta. Ovdje }ete nau~iti kako za{tititi dokument lozinkom da biste osujetili namjeru neovla{}enih korisnika da otvore dokument. 1. Kliknite na karticu Security u dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera da biste pregledali koje sve bezbjedonosne parametre mo`ete primijeniti na dokumentu PDF-a kojeg pravite. Primijetit }ete da nikakva bezbjednost nije odre|ena za dokument Adobe PDF-a koji pravite. Me|utim, po{to je rije~ o kopiji dokumenta koja slu`i samo za internu upotrebu, dodat }ete za{titu pomo}u lozinke, {to zna~i da }e dokument mo}i da otvore isklju~ivo korisnici kojima je lozinka poznata, ~ime je mogu}nost da se dokument prije vremena objelodani {iroj javnosti svedena na minimum. 2. Pogledajte polje ispred natpisa Require a Password to Open the Document. Opcija je odabrana kada njeno polje sadr`i znak potvrde.

Sada }ete postaviti lozinku pomo}u koje se dokument otvara: 3. U polje za tekst Document Open Password upi{ite lozinku. Pazite da ne zaboravite svoju lozinku! Nju }ete koristiti i vi i va{e kolege, pa, ako je zaboravite, niko ne}e mo}i da otvori va{ dokument. Sljede}e {to }ete uraditi jeste upoznavanje sa op{tim parametrima konverzije. 4. Odaberite karticu Settings. Da biste mogli da pregledate op{te parametre konverzije, morate najprije ponovo da upi{ete lozinku koju ste maloprije postavili. 5. Ponovo upi{ite svoju lozinku. Kliknite na dugme OK da biste zatvorili dijalo{ki okvir koji se odnosi na potvrdu.

156

Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF

ADOBE ACROBAT

O LOZINK AMA I BEZBJEDNOSTI DOKUMENTA Prilikom izrade dokumenata Adobe PDF-a, autori mogu da koriste bezbjedonosne lozinke da bi ograni~ili mogu}nosti otvaranja, {tampanja, pa ~ak i ure|ivanja dokumenta. Dokumenti PDFa koji posjeduju ta bezbjedonosna ograni~enja zovu se dokumenti sa ograni~enim pristupom. Pobolj{anje bezbjednosti dokumenta mo`e se ostvariti primjenom sljede}ih metoda: Zabrana otvaranja, ure|ivanja i {tampanja (pro~itajte „Adding passwords and setting security options” u sistemu Complete Acrobat 6.0 Help), Ograni~avanje pristupa dokumentu PDF-a korisnicima sa utvr|enog spiska; odre|ivanje korisnika koji mogu da ure|uju dokument u procesu koji se naziva {ifrovanje (pro~itajte ,,Encrypting PDF files for a list of recipients” u sistemu Complete Acrobat 6.0 Help), Certifikovanje dokumenta PDF-a, {to zna~i da, kada je dokument certifikovan, zabranjeno je uno{enje izmjena (pro~itajte „Certifying a document” u sistemu Complete Acrobat 6.0 Help), Promjena parametara dozvole pristupa reprodukciji filmova i zvu~nih sekvenci (pro~itajte „Setting Trust Manager preferences” u sistemu Complete Acrobat 6.0 Help).
Kada vam neko po{alje dokument PDF-a sa ograni~enim pristupom, mo`da }ete morati da upi{ete lozinku da biste ga otvorili. Ako je dokument {ifrovan, mo`da ne}ete mo}i da ga otvorite bez dozvole osobe koja je dokument kreirala. Pored toga, dokumenti sa ograni~enim pristupom ili certifikovani dokumenti }e mo`da onemogu}iti da {tampate svoje datoteke ili da iskopirate informacije u neku drugu aplikaciju. Ukoliko imate problema prilikom otvaranja dokumenta PDF-a, ili ukoliko vam je ograni~ena mogu}nost kori{}enja odre|enih funkcija, stupite u vezu sa autorom dokumenta.

PROMJENA PARAMETARA KONVERZIJE Kasnije u ovom poglavlju, koristit }ete druga~iji skup parametara konverzije prilikom izrade jedne manje datoteke koja je pogodnija za slanje e-mailom kao prilo`eni dokument. Me|utim, u ovom dijelu, koristit }ete podrazumevane parametre konverzije. Napomena: Parametri konverzije, koji se zadaju na kartici Settings i kartici Security u dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera, ostaju na snazi sve dok ih ne promijenite. Ukoliko, naprimjer, u procesu konverzije primijenite za{titu pomo}u lozinke, obavezno uklonite parametar za{tite pomo}u lozinke u dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera, u slu~aju da ne `elite da ova bezbjednost va`i za naredne konverzije.

ADOBE ACROBAT

Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF 157

1. U dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera, odaberite strelicu pored menija Conversion Settings. Ovaj meni navodi prethodno definisane parametre konverzije koji se koriste za izradu datoteka Adobe PDF-a. Ve}ini korisnika su dovoljni sljede}i prethodno definisani parametri: High Quality, Press Quality, Smallest File Size i Standard. Ako treba da prilagodite parametre konverzije, koristite dugme Advanced Settings da biste pristupili dijalo{kom okviru Adobe PDF Settings. Da biste vidjeli obja{njenje za podrazumijevane parametre konverzije, odaberite naziv konverzije na meniju Conversion Settings. Opis se prikazuje pored informacione ikone. Koristite strelice za kretanje navi{e i nani`e da biste pregledali cijeli tekst ukoliko je opis du`i od dva reda.

Slika 3.6: Opis svakog podrazumijevanog parametra konverzije prikazuje se ispod menija Conversion Settings

2. Odaberite opciju Standard iz menija Conversion Settings. 3. Provjerite da li je opcija View Adobe PDF Result uklju~ena. Kada je ova opcija uklju~ena, Acrobat Professional se automatski pokre}e, a datoteka Adobe PDF-a koju ste napravili prikazuje se odmah po zavr{etku konverzije. Provjerite da li je opcija Enable Accessibility and Reflow with Tagged PDF uklju~ena. Pravljenjem dokumenta PDF-a sa oznakama se olak{ava pristup va{im datotekama.

Umjesto toga. Datoteka je konvertovana u format Adobe PDF. U dijalo{ki okvir Password upi{ite lozinku i kliknite na dugme OK. KONVERTOVANJE WORDOVE DATOTEKE 1. 6. Samo kliknite na dugme Convert to Adobe PDF na Wordovoj liniji alata.7 3. 2. morat }ete da upi{ete lozinku koju ste postavili ranije u ovoj lekciji. Slika 3. Status konverzije je prikazan u polju za poruku Acrobat PDF Makera. Odaberite komandu File>Save da biste svoj rad sa~uvali.8 . sada ste spremni da konvertujete svoju Wordovu datoteku u format Adobe PDF. U dijalo{kom okviru Save Adobe PDF As upi{ite naziv svoje datoteke i snimite je. Kliknite na dugme OK da bi va{i parametri postali va`e}i. Po{to ste obezbijedili dokument lozinkom da biste neovla{}enim korisnicima onemogu}ili njegovo otvaranje. dokument se ne}e automatski otvoriti.158 Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF ADOBE ACROBAT 4. Slika 3. ali }ete je najprije snimiti. Po{to ste definisali parametre koji }e se koristiti u konverziji. 5.

Kada zavr{ite sa pregledom datoteke. U dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera odaberite karticu Security. 9. 5. a potom kliknite na polje Require a Password to Open the Document da bi se ova opcija isklju~ila. 10. Mo`ete da konvertujete vi{e datoteka iz Officea. Odaberite komandu File>Exit da biste zatvorili Acrobat Professional. 6. i to prema istoj hijerarhiji kao u Wordovom dokumentu. zapazit }ete da su markeri automatski formirani.ADOBE ACROBAT Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF 159 Acrobat prikazuje va{u konvertovanu datoteku. svi dokumenti koje pravite koriste}i Acrobat PDF Maker zahtijevat }e upisivanje lozinke da biste mogli da ih otvorite. 7. odaberite komandu File>Close da biste svoj rad sa~uvali i zatvorili. Iza|ite iz Microsoft Worda. 8. Kada odaberete karticu sa natpisom Bookmarks u navigacionom prozoru. Primijetit }ete da je Wordov komentar pretvoren u otvorenu napomenu Adobe PDF-a. U Wordu odaberite komandu Adobe PDF>Change Conversion Settings. odaberite dugme za zatvaranje na njoj da biste je zatvorili. 4. Ukoliko ne isklju~ite ovu opciju. Po{to ste napomenu pro~itali. pa kliknite na dugme OK. . Odaberite marker Naslov 1. i to razli~itih tipova. i da ih objedinite u jednu datoteku PDF-a kori{}enjem komande Create From Multiple Files u Acrobatu.

4.160 Konvertovanje prezentacije PowerPointa koja se {alje e-mailom ADOBE ACROBAT 3.ppt. 3. Pritisnite tipku Esc da biste se vratili normalnom prikazu PowerPointa. Oni }e tu prezentaciju vidjeti u originalnom obliku koji ste osmislili. . Isto tako.4. Mjesta prelaza sa jedne na drugu stranicu su o~uvana. Pokrenite Microsoftov PowerPoint. a zatim kliknite na komandu Open. primijetit }ete sve karakteristi~ne znakove za nabrajanje. ali }e sve informacije biti prisutne. Pritisnite tipku Enter da biste pre{li na drugu stranicu. Konvertovanjem svoje prezentacije iz PowerPointa u format Adobe PDF. Svi ovi elementi pojavit }e se u datoteci Adobe PDF-a koju pravite (Naprimjer. Tako|e. Konvertovanje prezentacije PowerPointa koja se {alje e-mailom Prezentacije PowerPointa su efikasno sredstvo za proslje|ivanje va{ih poruka. konvertovat }ete prezentaciju iz PowerPointa u Adobe PDF i poslati je preko e-maila. Prvo {to se zapa`a je primjena prelaza u prezentaciji. ali je problem u tome {to ni svako mjesto koje na Internetu posje}ujete ni svaka osoba kojoj `elite da uputite prezentaciju nemaju sistem sa instaliranim Microsoft PowerPointom. Odaberite komandu File>Open. Najprije }ete pregledati datoteku u PowerPointu. trepere}a animacija se ne}e sa~uvati.). omogu}ava se da prezentacija bude prikazana na bilo kom sistemu koji ima instaliran ina~e besplatan softver Adobe Reader. O DATOTECI PROGRAMA POWERPOINT 1. mo`ete e-mailom da po{aljete svoju prezentaciju kao verziju PDF-a svim osobama koje posjeduju Adobe Reader. 2. pri tom ne napu{taju}i aplikaciju PowerPoint ni za trenutak. U ovom dijelu priru~nika. te druge elemente koje sadr`i svaka prezentacija. Odaberite komandu View>Slide Show. Odaberite bilo koju datoteku sa ekstenzijom . PROVJERA PARAMETARA KONVERZIJE Najprije }ete provjeriti podrazumijevane parametre Adobe PDF-a da biste bili sigurni da oni odgovaraju va{im potrebama.

3.ADOBE ACROBAT Konvertovanje prezentacije PowerPointa koja se {alje e-mailom 161 1. Kliknite na strelicu pored teksta Conversion Settings da biste otvorili meni. Nikakvi bezbjedonosni parametri nisu zadati za konverziju. 2. to biste uradili na isti na~in kao {to je opisano u dijelu “Postizanje bezbjednosti datoteke Adobe PDF-a”. Ako namjeravate da ovu datoteku po{aljete e-mailom ve}em broju ljudi. U dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera odaberite karticu Security. 4. 5. Odaberite komandu Adobe PDF>Change Conversion Settings. Word i Bookmarks. Provjerite da li je opcija Enable Accessibility and Reflow with Tagged PDF uklju~ena. Kod PowerPointa. a zatim odaberite opciju Smallest File Size. Security. Ranije u ovoj lekciji. po`eljno je da datoteka bude {to manja. Slika 3. Pravljenjem dokumenta PDF-a sa oznakama se olak{ava pristup va{im datotekama. dijalo{ki okvir Acrobat PDF Makera imao je ~etiri kartice: Settings. Kliknite na karticu Settings. ovaj dijalo{ki okvir ima samo kartice Settings i Security. Kada biste htjeli da dodate bezbjedonosne parametre. {to je i pravilno. budu}i da `elite da va{u datoteku PDF-a mo`e svako da otvori i pogleda. kada ste konvertovali Wordovu datoteku. Koristit }ete podrazumijevane parametre za sve ostale opcije konverzije. .9: Odaberite prethodno definisane parametre konverzije kojima se dobija datoteka najmanje veli~ine Prilago|avanje parametara konverzije obavit }ete pomo}u dugmeta Advanced Settings.

U dijalo{kom okviru Save Adobe PDF File As odaberite Save da biste datoteku sa~uvali pod nekim nazivom i sa ekstenzijom . 3.10 . Slika 3.162 Konvertovanje prezentacije PowerPointa koja se {alje e-mailom ADOBE ACROBAT 6. 2. a u prilogu se dostavlja va{ dokument Adobe PDF-a. Kliknite na dugme OK da biste prihvatili parametre i zatvorili dijalo{ki okvir. Konverzija u format Adobe PDF se prikazuje u prozoru za pra}enje toka procesa. U novootvoreni prozor za elektronsku poruku upi{ite podatke o primaocu. Na liniji alata PowerPointa kliknite na dugme Convert to Adobe and E-mail. Va{a podrazumijevana aplikacija koju {aljete e-mailom otvara se automatski. popunite red koji se odnosi na naziv teme i upi{ite poruku koju `elite.pdf. 1. kao test. Od vas se o~ekuje samo da popunite informacije o primaocu poruke i da upi{ete poruku. KONVERTOVANJE I SLANJE PREZENTACIJE E-MAILOM Sada ste spremni da svoju prezentaciju PowerPointa konvertujete u Adobe PDF i po{aljete e-mailom primjenjuju}i samo jedan lak postupak. Predla`emo da poruku po{aljete samom sebi.

a zatim attachment u formatu PDF. 8. dvostrukim klikom odaberite datoteku koju ste kreirali sa komandom Convert to Adobe PDF and E-Mail. I to je sve. otvorite najprije aplikaciju elektronske po{te. Ako ste datoteku PDF-a poslali na vlastitu e-mail adresu. pa tako izgledom podsje}a na prezentacije PowerPointa. Kada zavr{ite sa pregledom datoteke PDF-a koju ste kreirali i poslali e-mailom. 7. 6. Ako je potrebno. odaberite komandu Send ili Send Message. Kada ste spremni da po{aljete poruku. zatvorite je i iza|ite iz Acrobat Professionala. . Ukoliko datoteku PDF-a niste poslali sebi. odaberite dugme Single Page na statusnoj liniji da biste pregledali jednu po jednu stranicu prezentacije. Napravili ste verziju svoje prezentacije PowerPointa u PDF-u i poslali je e-mailom uop{te ne napu{taju}i PowerPoint. Verzija ove prezentacije u PDF-u je tako|e sa~uvana na va{em disku. U jednoj od narednih lekcija nau~it }ete kako se pravi datoteka PDF-a koja se otvara u prikazu preko cijelog ekrana. Zatvorite datoteku PDF-a i iza|ite iz PowerPointa. 5. Nakon toga. koristite dugmad Next Page i Previous Page da biste se kretali od jedne do druge strane.ADOBE ACROBAT Konvertovanje prezentacije PowerPointa koja se {alje e-mailom 163 4. Provjerite svoju datoteku PDF-a.

164 Konvertovanje Excelovog dokumenta i po~etak pregleda ADOBE ACROBAT 3. Ova opcija je uklju~ena kada se na njoj nalazi znak potvrde. Acrobatov proces pregleda e-maila nudi i mo}ne alate za upravljanje datotekama i komentarima zahvaljuju}i kojima je pregled znatno olak{an. KONVERTOVANJE CIJELE RADNE SVESKE Ako konvertujete Excelovu datoteku u format Adobe PDF jednostavnim klikom na dugme za konvertovanje u Adobe PDF na Excelovoj liniji alata. Slika 3. morate najprije da odaberete opciju Convert Entire Workbook.5. Ukoliko `elite da konvertujete sve radne listove u svesci.11 Napomena: Va{ Excelov radni list automatski }e dobiti iste dimenzije kao list hartije u {tampa~u. PROVJERA PARAMETARA KONVERZIJE Parametri koje Acrobat PDF Maker koristi za konvertovanje Excelovih datoteka se zadaju na isti na~in kao za Word i PowerPoint. obavit }ete konver ziju samo aktivnog radnog lista. a nije uklju~ena kada nema znaka potvrde (podrazumijeva se da je isklju~ena). Konvertovanje Excelovog dokumenta i po~etak pregleda U prethodnom poglavljima saznali ste kako se lako pravi datoteka PDF-a iz aplikacije Microsoft Officea i na koji na~in je {aljete prijateljima i kolegama elektronskom po{tom bez napu{tanja aplikacije Microsoft Officea. 1. . Pored upravljanja procesom slanja elektronskom po{tom. Ne morate da brinete oko definisanja namjenske veli~ine stranice. Odaberite opciju Adobe PDF>Convert Entire Workbook. U ovom dijelu napravit }ete datoteku PDF-a iz Excelovog dokumenta i zapo~eti proces pregleda u kojem se ta datoteka {alje e-mailom odabranim osobama. Odaberite komandu Adobe PDF>Change Conversion Settings.

zajedno sa uputstvima za dodavanje i vra}anje komentara. . Koristit }ete podrazumijevane vrijednosti za sve ostale parametre konverzije. 4. mo`ete da koristite funkciju Review Tracker da biste pozvali i druge ~itaoce da se priklju~e ovom procesu. ustvari. {to je i pravilno. Tako|e. S druge strane. U dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera odaberite karticu Security. Kada kreirate datoteke PDF-a sa oznakama. vi. PO^ETAK PREGLEDA PREKO E-MAILA Kada datoteku {aljete e-mailom na pregled. istovremeno se otvara datoteka PDF-a. to mo`ete uraditi na isti na~in kao {to je opisano u dijelu „Postizanje bezbjednosti datoteke Adobe PDF-a”. Nikakvi bezbjedonosni parametri nisu zadati za konverziju.ADOBE ACROBAT Konvertovanje Excelovog dokumenta i po~etak pregleda 165 2. Sada }ete provjeriti da li za datoteku sa kojom trenutno radite postoje nazna~eni bezbjedonosni parametri. Kliknite na dugme Convert to Adobe PDF and Send for Review. kada otvorite komentare koje ste primili od ~italaca. s obzirom na to da }ete datoteku PDF-a slati elektronskom po{tom. 3. Kada primalac otvori ovu instalacionu datoteku. lak{e }ete iz njih kopirati tabelarne podatke u aplikacije sa tabelarnim prora~unima. koriste}i dugme Convert to Adobe PDF and Send for Review. U dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera odaberite opciju Smallest File Size iz menija Conversion Settings. Provjerite da li je opcija Enable Accessibility and Reflow with Tagged PDF uklju~ena. Prije svega. komentari se automatski dodaju u mati~nu kopiju datoteke PDF-a. budu}i da `elite da va{u datoteku PDF-a mo`e svako da otvori i pogleda. ili da biste poslali podsjetnike ~itaocima. Kliknite na dugme OK da bi parametri konverzije postali va`e}i i da biste zatvorili dijalo{ki okvir. Prilago|avanje parametara konverzije obavit }ete pomo}u dugmeta Advanced Settings. Ako `elite da dodate bezbjedonosne parametre. Pravljenjem dokumenta PDF-a sa oznakama se tako|e olak{ava pristup va{im datotekama. od vas }e se zahtijevati da datoteku snimite. datoteku PDF-a pakujete u jednu FDF instalacionu datoteku. Sada }ete svoju Excelovu datoteku konvertovati i poslati na pregled. 1.

3. Uputstva za pregled se ve} nalaze u tijelu elektronske poruke. 5. Acrobat se automatski pokre}e.xls i iza|ite iz Microsoft Excela. Ako je ovo prvi put da koristite dugme za konvertovanje u Adobe PDF i slanje na pregled. odaberite komandu Send i postupite prema svim uputstvima koja se prikazuju na ekranu da biste zavr{ili proces slanja e-maila. Vi treba samo da popunite podatke o primaocu. Zatvorite datoteku sa ekstenzijom .166 Konvertovanje Excelovog dokumenta i po~etak pregleda ADOBE ACROBAT 2. Va{ dokument Adobe PDF-a (u FDF omota~u) se prila`e u novom prozoru za slanje elektronske poruke. 6. 4. Upi{ite elektronsku adresu prijatelja ili kolege u dijalo{ki okvir Send by Email for Review. Uradite to. pa kliknite na dugme OK. U dijalo{kom okviru Save Adobe PDF File As odaberite komandu Save da biste datoteku sa~uvali pod nekim nazivom i ekstenzijom .pdf. a potom kliknite na dugme OK. Acrobat koristi ovu e-mail adresu kao povratnu adresu za komentare koje dostavljaju ~itaoci. Kada budete spremni da po{aljete poruku. Slika 3. pa upi{ete poruku. od vas }e se zatra`iti da upi{ete vlastitu e-mail adresu. .12 Napomena: Proces konvertovanja u Adobe PDF i slanja na pregled zahtijeva da po{iljalac i primalac budu na dva odvojena sistema. To je adresa na koju }e se komentari pregleda vra}ati. Mo`ete dodati jo{ neka obavje{tenja ako `elite. Napomenu li~ne prirode dodat }ete ako mi{em kliknete u prozor za elektronsku poruku da biste formirali ta~ku umetanja. Konverzija u format Adobe PDF prikazuje se u prozoru za pra}enje toka procesa. Proces se ne}e pravilno odvijati ako poruku {aljete epo{tom na vlastitu adresu.

ADOBE ACROBAT Konvertovanje Excelovog dokumenta i po~etak pregleda 167 Slika 3. .13 Slika 3. Predla`emo da izvjesno vrijeme provedete eksperimenti{u}i sa kolegama kojima }ete slati svoj dokument na pregled.14 Funkciju pregleda putem e-maila ne mo`ete da izvedete ako nemate barem jo{ jednog u~esnika.

6. Konvertovanje i slanje datoteke kao attachmenta u Microsoft Outlooku Acrobat Professional dodaje Microsoft Outlooku jedno dugme za prilaganje datoteke Adobe PDF-a. Otvorite Microsoft Outlook i kliknite na dugme New (ili na komandu New>Mail Message) da biste otvorili novu poruku elektronske po{te.168 Konvertovanje i slanje datoteke kao attachmenta u Microsoft Outlooku ADOBE ACROBAT 3. koje omogu}uje da datoteke konvertujete u format Adobe PDF i da konvertovanu datoteku po{aljete e-mailom kao prilog. Napomena: Ako je tip datoteke takav da se ne mo`e konvertovati u datoteku Adobe PDF-a. Na liniji alata nove e-mail poruke. Slika 3. Odaberite neku tekstualnu datoteku. postavi}e vam se pitanje da li `elite da prilo`ite nekonvertovanu datoteku. kliknite na dugme Attach as Adobe PDF da biste otvorili dijalo{ki okvir Choose File to Attach as Adobe PDF. pa kliknite na dugme Open. bez napu{tanja aplikacije Outlook. 1.15 2. . Dugme Attach as Adobe PDF vidjet }ete samo u prozoru sa natpisom New Mail ili New Discussion. datoteke formata slike. U podr`ane tipove datoteka spadaju: datoteke Microsoft Officea. PostScript. 3. tekstualne datoteke i datoteke HTML.

5.ADOBE ACROBAT Konvertovanje i slanje datoteke kao attachmenta u Microsoft Outlooku 169 Slika 3.pdf. aplikacija koja vr{i kreiranje PDF-a mo`e se pokrenuti u pozadini i automatski se zatvoriti kada se konverzija zavr{i. napi{ete tekst svoje e-mail poruke i odaberete komandu Send. ali sa ekstenzijom .16 4. iza|ite iz Microsoft Outlooka. a kopija te datoteke u PDF-u se prila`e u novu e-mail poruku u Microsoft Outlooku. snima se na odabranom mjestu na ra~unaru. U dijalo{kom okviru Save Adobe PDF Files As sa~uvajte datoteku pod istim imenom. Vi treba samo da upi{ete podatke o primaocu. zavisno od tipa datoteke. . Polje za poruku pokazuje napredovanje konverzije a. Kada zavr{ite. Izvorna datoteka konvertuje se u format Adobe PDF.

Slika 3. Ove opcije nisu opisane u ovom priru~niku. primijetit }ete da je komanda Sign This Document ispisana blijedosivom bojom.7. 1. Kada kliknete na dugme Sign na alatnoj traci Acrobat. Klikom na ovu ikonu se otvara dijalo{ki okvir koji saop{tava detaljnije podatke o ograni~enjima koja va`e za doti~ni dokument. na lijevoj strani statusne linije.17: Bezbjedonosni parametri jedne datoteke PDF-a . Razmatranje parametara bezbjednosti Acrobat Professional omogu}ava digitalno potpisivanje dokumenta ili certifikovanje dokumenta da biste potvrdili njegovu sadr`inu u trenutku potpisivanja ili certifikovanja. Kada otvorite dokument koji ima ograni~eni pristup ili neku vrstu bezbjednosti koja je na njemu primijenjena. Odaberite komandu File>Open i otvorite bilo koju datoteku PDF-a na kojoj su postavljena ograni~enja. 2.170 Razmatranje parametara bezbjednosti ADOBE ACROBAT 3. Me|utim. To }ete posti}i dodavanjem bezbjednosti svojim datotekama Adobe PDF-a. postoje situacije kada }ete jednostavno po`eljeti da ograni~ite pristup dokumentu. vidjet }ete ikonu u donjem dijelu.

Odaberite komandu Tools>Commenting>Show Commenting Toolbar. 5. Mo`ete primijeniti za{titu lozinkom da biste osobama kojima dozvoljavate da otvaraju va{e datoteke ograni~ili pristup. Kliknite na dugme Secure na alatnoj traci Acrobata. tako|e. Nakon toga. izuzev kada je tvorac dokumenta ograni~io broj osoba koje mogu mijenjati parametre bezbjednosti. Mo`ete {ifrovati svoje datoteke i na taj na~in ograni~iti pristup na prethodno definisani skup korisnika i. Mo`ete certifikovati svoje dokumente da biste potvrdili sadr`inu i dozvolili korisnicima da naprave odre|ene vrste izmjena. 6. . mo`ete da zabranite {tampanje i ure|ivanje va{ih datoteka. Dijalo{ki okvir navodi sve dozvoljene i sve nedozvoljene radnje. Kako pogled spu{tate niz spisak. Kada pro~itate sve {to vas zanima. DODAVANJE BEZBJEDONOSNIH PARAMETARA DATOTEK AMA PDF-a Svojim datotekama Adobe PDF-a mo`ete dodati bezbjedonosne parametre u trenutku kada ih pravite ili kasnije. certifikacija ne postaje neva`e}a ako korisnik napravi odobrene tipove izmjena. komandom Cancel zatvorite dijalo{ki okvir Document Properties. pa iz menija odaberite komandu Display Restrictions and Security. a to je razlog za{to su nazivi ovih alatki ispisani blijedom bojom na alatnoj traci Commenting (koraci 2 i 3). ili dodavanje komentara u njih.ADOBE ACROBAT Razmatranje parametara bezbjednosti 171 3. Mo`ete primijeniti za{titu lozinkom u nastojanju da ograni~ite pristup osobama kojima dozvoljavate da mijenjaju parametre bezbjednosti na va{im datotekama. U Acrobat Professionalu se nudi nekoliko na~ina na koje mo`ete posti}i bezbjednost dokumenta: Mo`ete na svoje datoteke primijeniti za{titu lozinkom da biste korisniku nametnuli ograni~enje u pogledu onoga {ta sa njima smije da radi. Odaberite komandu File>Close da biste zatvorili datoteku koja ima postavljena ograni~enja. 4. Naprimjer. Za razliku od digitalnog potpisa. primijetit }ete da potpisivanje i komentarisanje nisu dozvoljeni. kliknite na dugme Close da biste zatvorili alatnu traku Commenting. pa }ete i ovoga puta zapaziti da su sve alatke za davanje komentara i tekstualno markiranje svijetlosive. ograni~iti tipove radnji koje oni smiju da izvr{e na va{im datotekama. Mo`ete obezbijediti ~ak i datoteke koje primate od drugih. Sada poku{ajte izmijeniti parametre bezbjednosti za jednu svoju datoteku.

kao i pristup osobama kojima dozvoljavate da mijenjaju parametre bezbjednosti. odnosno lozinku Permissions (za dozvole) tako da samo korisnici koji znaju lozinku mogu mijenjati dozvole za dokument. Odaberite komandu File>Open i otvorite bilo koju datoteku PDF-a u kojoj imate sliku kreiranu u programu Adobe Photoshop i za koju niste postavljali bezbjedonosne parametre. DODAVANJE LOZINKE Postoje dvije vrste lozinki za za{titu dokumenata Adobe PDF-a. 1. dodat }ete za{titu lozinkom da biste ograni~ili pristup osobama koje smiju da otvaraju dokument.172 Razmatranje parametara bezbjednosti ADOBE ACROBAT U ovom dijelu knjige. Mo`ete dodati lozinku Document Open (za otvaranje dokumenta) tako da samo korisnici koji znaju lozinku mogu otvarati dokument. dodat }ete za{titu lozinkom svojoj datoteci sa logotipom tako da niko ne mo`e da promijeni njenu sadr`inu i da neovla{}eni korisnici ne mogu da otvaraju i koriste tu datoteku. U ovom dijelu knjige. Slika 3.18: Karakteristike datoteke PDF-a bez bezbjedonosnih parametara .

Ovdje se podrazumijeva nivo kompatibilnosti sa Acrobatom 5 ili novijim verzijama. Me|utim.19: Postavljanje za{titne lozinke na dokument Najprije }ete zadati nivo kompatibilnosti. Prije svega. Slika 3. ovaj nivo kompatibilnosti je odgovaraju}i. odlu~it }ete koji tip bezbjednosti `elite da dodate. Kliknite na dugme Secure koje se nalazi na alatnoj traci Acrobat. treba da postavite vrijednost na Acrobat 3 and later. Ali. Kliknite na natpis Security u lijevom okviru. ukoliko mislite da neki korisnici jo{ uvijek rade u Acrobatu 4. . 4. Kliknite na dugme OK da biste zatvorili dijalo{ki okvir Adobe Picture Tasks. imajte na umu da je to ni`i nivo {ifrovanja. odnosno da je mogu}nost de{ifrovanja ve}a. 3. Ako ste sigurni da svi va{i korisnici imaju Acrobat 5 ili novije verzije. a zatim odaberite komandu Display Restrictions and Security. Na ovu datoteku nije primijenjena nikakva za{tita. klikom na strelicu odaberite Password Security. Automatski se otvara dijalo{ki okvir Password Security Settings.ADOBE ACROBAT Razmatranje parametara bezbjednosti 173 2. Iz okvira Security Method.

ure|ivanja i bezbjednosti za datoteku PDF-a. Pod natpisom Permission kliknite u polje pored opcije Use a Password to Restrict Printing and Editing of the Document and its Security Settings. 7.174 Razmatranje parametara bezbjednosti ADOBE ACROBAT 5. and Signing i tako korisnicima dozvolili da prokomentari{u sadr`aj datoteke. ne mo`ete je iz dokumenta povratiti. Napomena: Lozinka za otvaranje i lozinka za dozvole ne smiju da budu iste. pa upi{ite svoju lozinku. 6. Mi smo u primjeru sa slike koristili Acrobat 3 and later. Filling in Form Fields. Sada }ete dodati drugu lozinku koja kontroli{e lica kojima je dozvoljeno da mijenjaju parametre {tampanja. Mi smo odabrali High Resolution. Mi smo se opredijelili za Commenting. . Iz menija Changes Allowed odaberite tip izmjena koje }ete korisnicima dozvoliti da prave. ili {tampanje na visokoj rezoluciji. {tampanje na niskoj rezoluciji. 8. pa upi{ite svoju lozinku. Kliknite na prazno polje pored opcije Require a Password to Open the Document. U meniju Printing Allowed odlu~ite da li }ete dozvoliti {tampanje uop{te. Ako lozinku zaboravite. Mi smo upisali Adobe678. 10. Kliknite na dugme OK da bi izmjene postale va`e}e. Mi smo upisali Adobe345. Slika 3.20: Dijalo{ki okvir kojim se potvr|uje {ifra za otvaranje dokumenta PDF-a Ovu lozinku koristit }ete zajedno sa svima onima za koje `elite da mogu otvarati dokument. Ne zaboravite da se u lozinkama razlikuju velika i mala slova. Odaberite nivo kompatibilnosti iz menija Compatibility. Napomena: Obavezno zapisujte svoje lozinke na sigurno mjesto. Mo`da je bolja i jednostavnija varijanta da na sigurnom mjestu sa~uvate neza{ti}enu kopiju dokumenta. 9.

U prvom dijalo{kom okviru ponovo upi{ite lozinku za otvaranje. . Detaljnije informacije o primijenjenoj bezbjednosti dobit }ete ako kliknete na dugme Show Details. pa jo{ jednom na isto dugme da bi se zatvorio okvir sa upozorenjem. Zapazit }ete da su se radnje koje stoje na raspolaganju korisnicima izmijenile.ADOBE ACROBAT Razmatranje parametara bezbjednosti 175 Slika 3. Nakon toga. 14. Sada provjerite bezbjednost koju ste upravo dodali svojoj datoteci. kliknite na dugme OK. 15. Odaberite komandu File>Save da biste sa~uvali svoj rad i primijenili izmjene koje se ti~u bezbjednosti. Mi smo upisali Adobe678. Mi smo upisali Adobe345. 12. pa jo{ jednom na isto dugme da bi se zatvorio okvir sa upozorenjem. kliknite na dugme OK. Nakon toga.21: Postavljanje ostalih bezbjedonosnih parametara dokumenta PDF-a 11. Odaberite komandu File>Close da biste zatvorili svoju datoteku PDF-a. 13. Kliknite na dugme OK da bi se zatvorio dijalo{ki okvir Document Properties. U drugom dijalo{kom okviru ponovo upi{ite lozinku za dozvole.

Zatim. 3. 7. Mi smo upisali Adobe345 i kliknuli na dugme OK.176 Razmatranje parametara bezbjednosti ADOBE ACROBAT OTVARANJE DATOTEKE ZA[TI]ENE LOZINKOM 1. 6. Kliknite na dugme OK da bi se zatvorio dijalo{ki okvir Document Properties. Odaberite komandu File>Open i ponovo otvorite datoteku PDF-a sa slikom koja je ra|ena u programu Adobe Photoshop. pa zatim odaberite komandu Display Restrictions and Security. Sva ograni~enja su sada eliminisana iz datoteke. Acrobat tra`i da upi{ete lozinku za dozvole. 5. 4. jo{ jednom kliknite na dugme OK da bi se zatvorio dijalo{ki okvir Adobe Picture Tasks (ako u toj datoteci imate sliku iz programa Photoshop). pa jo{ jednom na isto dugme. . Kliknite na dugme Secure na alatnoj traci. 2. Od vas se zahtijeva da upi{ete potrebnu lozinku da bi se datoteka otvorila. Sada }ete testirati lozinku za dozvole. U dijalo{kom okviru Document Properties poku{ajte da izmijenite Security Method sa Password Security na No Security. Mi smo upisali Adobe678 i kliknuli na dugme OK. Komandom File>Close zatvorite datoteku ne ~uvaju}i izmjene.

UNIX I OTVORENE PLATFORME .

.

.............................................................. Verzije Unixa ............181 4......... Pojam platforme ..............................................................185 LINUX .........................................DETALJAN SADR@AJ 4...........................................................197 Simboli~ki i ~vrsti linkovi .............5...................................203 4.....................................................................................211 .....197 Znakovni i blok ure|aji ................................................................................208 4................................187 4.................................194 Manipulacije datotekama i direktorijima .......................................................197 SPECIJALNE DATOTEKE .................................6...........187 Distribucije Linuxa ...................................................................................7........................................................................................3............................................................................4............................................................................198 MONTIRANJE I DEMONTIRANJE SISTEMA DATOTEKA ....................... Upravljanje datotekama .. X-Windows .............................................186 Verzije Linuxa ........................................................................193 Prava pristupa ..........................................................................................196 MIME TIPOVI SADR@AJA DATOTEKA ..................................................189 STAZE ........1................200 4............... UNIX i otvorene platforme 4........2.....................189 NAREDBE U UNIXU ZA RAD SA DATOTEKAMA.............................. Otvorenost platformi .................................................................... Otvoreni softver .... Nastanak i razvitak Unixa ...................................................................................................................................192 Rad sa direktorijima .210 NEKOLIKO POPULARNIH PAKETA NA BAZI OTVORENOG SOFTVERA ...191 Pregled sadr`aja datoteke ...........................................206 4........

.

kome je ime dao njihov kolega iz Bell laboratorija Brian Kernighan. po~ele davati Unix bez naknade. radili na dizajnu ambiciozno zami{ljenog sistema pod nazivom Multics ~iji je razvoj financirala jedna agencija ameri~kog Ministarstva odbrane. sistem je trebao omogu}iti jednostavnu komunikaciju sa korisnikom i pisanje. Sistem kojega su razvijali trebao je odgovoriti na nekoliko elementarnih zahtjeva. Me|utim. Novi su se korisnici oslanjali na dokumentaciju koja je dolazila uz sistem i koju su napisali njegovi autori ili drugi istra`iva~i. Interes korisnika i rastu}a popularnost Unixa doveli su do toga da su se 1977. . UNIX I OTVORENE PLATFORME 4. trebao je znati upravljati razli~itim ulazno-izlaznim ure|ajima i omogu}iti jednostavno pohranjivanje podataka u datoteke i direktorije. godine pojavili prvi “Value Added Resellers”. testiranje i pokretanje korisni~kih programa. Unix je uskoro po~eo da sti~e poklonike u akademskom svijetu i me|u kompjuterskim stru~njacima. pa su za vlastite potrebe. Thompson i Ritchie nisu se mogli pomiriti s neuspjehom. pa je ubrzo i napu{ten. kada su ga u jednom stru~nom ~lanku opisali njegovi tvorci Ken Thompson i Dennis Ritchie. tako da ih korisnici mogu dijeliti ako to `ele. skupa sa drugim istra`iva~ima sa univerziteta i istra`iva~kih laboratorija. Jedan od razloga za to bila je ~injenica da AT&T prema federalnim propisima nije mogao prodavati i licencirati kompjuterski softver. Zbijaju}i pomalo {alu sa napu{tenim megaprojektom Multics.1. Thompson i Ritchie su svoj sistem nazvali Unix. U nekoliko prethodnih godina oni su. ali i bez podr{ke i odr`avanja. nastavili sa razvojem pojednostavljene verzije Multicsa. rade}i za Bell laboratorije unutar telekomunikacionog koncerna AT&T. Prije svega. mahom u akademskoj zajednici. pa su Bell laboratorije zainteresiranim korisnicima.UNIX I OTVORENE PLATFORME Nastanak i razvitak Unixa 181 4. godine. Nastanak i razvitak Unixa Operativni sistem Unix je napravio prvi iskorak izvan istra`iva~kih laboratorija 1974. odnosno firme koje su osnovnu verziju Unixa dopunjavale raznim korisnim aplikacijama i takve ih dalje licencirali krajnjim korisnicima. Projekt Multics nije dovr{en u okviru predvi|enog vremena i bud`eta. Drugo.

Stoga nije ni ~udo da su univerziteti u SAD po~eli na{iroko kupovati mini-ra~unare za svoje laboratorije i istra`iva~ke centre. CDC i druge kompjuterske korporacije prodavale velikim firmama. ^injenica da je Unix napisan u programskom jeziku C. koju su napisali u asembleru za PDP. Zapravo. godine. To je pribli`no deset hiljada puta manje memorije i osamdeset hiljada puta manje prostora na disku nego {to je imao prosje~an PC u ekonomskoj klasi 2003. Da bi se Unix prenio na neki novi model kompjutera. ostvariv{i primat koji i danas dr`i njegov nasljednik C++. Me|utim. sa eksperimentalne na drugu i ne{to ja~u ma{inu. Digital Corporation. 1KB=1024 bajta) memorije za operativni sistem. Razmi{ljaju}i o tome kako da prenesu svoju prvu verziju. 8 KB memorije za korisni~ke programe i 512 KB tvrdog diska. Tvorci Unixa su bili svjesni da je verzija C njihovog operativnog sistema nekih 20-40% manje efikasna od asemblerske verzije. . bile su potrebne tek manje izmjene u izvornom kodu. Ra~unar na kome su Thompson i Ritchie izgradili prvi sistem Unix imao je vi{e nego skromne osobine: 16 KB (kilobajta. taj nedostatak je postepeno potiskivan rastu}om brzinom ra~unara i pobolj{anjima kompajlera C. Oni se mogu sumirati na slijede}i na~in: sistem ima jednostavan korisni~ki interfejs preko koga korisnici mogu izvr{iti `eljene funkcije. Unix je odlikovala mala hardverska zahtjevnost. te uniformnom upravljanju ulazno-izlaznim ure|ajima. Upravo u vrijeme njegovog nastanka. a da o brzini rada i ne govorimo. Jedan od glavnih principa u razvoju sistema Unix bio je naglasak na jasnoj strukturi. katalizirala je njegovo {irenje i uskoro skoro da nije bilo modela kompjutera za koju nije postojala neka verzija Unixa. te da su naj~e{}e ma{ine na kojima je sedamdesetih i osamdesetih godina radio Unix pripadale porodici ra~unara PDP i kasnijoj VAX. tvorci Unixa su napravili do tada nevi|en presedan i ponovo napisali cjelokupan kod operativnog sistema u vi{em programskom jeziku C koji nije ovisio o proizvo|a~u kompjutera i ugra|enom hardveru. Osnovni principi dizajna sistema Unix ostali su manje-vi{e isti od njegovog nastanka do danas. Svoj su posao uradili tako dobro da se C uskoro pro{irio i na sve ostale oblasti programiranja i postao fakti~ki standard.182 Nastanak i razvitak Unixa UNIX I OTVORENE PLATFORME Od samoga po~etka. logi~kom razdvajanju sistema i korisni~kog interfejsa. izbacila je na tr`i{te PDP liniju mini-ra~unara koji su malim i srednjim kompanijama za desetinu cijene nudili mogu}nost automatske obrade podataka koja je do tada bila isklju~ivo u domenu “ozbiljnih” i velikih ra~unarskih sistema koje su IBM. koji je znatno bli`i ~ovjeku od asemblera u kojem su pisani svi raniji operativni sistemi. firma koju su osnovali IBM-ovi stru~njaci. programski jezik C su razvili Richie i Khernigan upravo za potrebe pisanja Unixa.

Postoji mnogo faktora kojima Unix duguje svoju popularnost. tako i op}e namjene. te sistem skriva hardversku organizaciju ra~unara od korisnika i time omogu}ava pisanje programa koji rade na najrazli~itijim modelima ra~unara. u drugoj polovini devedesetih. proizvodili su svoje verzije koje su omogu}avale dizajnerima i drugim specijalistima rad sa zahtjevnim aplikacijama kao {to su ra~unarske simulacije i grafi~ko modeliranje. Prve varijante Unixa na personalnim ra~unarima pojavljuju se sredinom osamdesetih. pru`a uniforman i jednostavan pristup hardverskim ure|ajima povezanim na sistem. sa pojavom PC AT ra~unara sa procesorom Intel 80286. Dok su prvi personalni ra~unari bili nedovoljno hardverski mo}ni za izvr{avanje Unixa. naro~ito u akademskim krugovima. iako }e kasnije. o ~emu }e vi{e rije~i biti u narednom poglavlju. Unix je vi{ekorisni~ki i vi{eprocesni sistem u kojem svaki korisnik mo`e imati nekoliko istovremeno pokrenutih procesa. I Unix i Internet su se po~eli razvijati u istim ili barem vrlo srodnim istra`iva~kim centrima. sistemskog i aplikativnog. pale su i zadnje barijere za kori{tenje Unixa i operativnih sistema pravljenih po njegovom uzoru na personalnim ra~unarima. isti proboj poku{ati i drugi operativni sistemi. proizvo|a~i grafi~kih radnih stanica. koristi hijerarhijski sistem datoteka koji omogu}uje lako upravljanje i odr`avanje. Me|u njih sigurno spada i ~injenica da je Unix nastao i nastavio biti prili~no otvorena platforma. To je uslovilo da su razni operativni sistemi bazirani na Unixu u samom po~etku postali normalan izbor za mre`ne servere. Pojava mikroprocesora je zna~ila novu revoluciju u razvoju i {irenju Unixa. prije svih Windows i MacOS. istra`iva~kim laboratorijama i me|u specijalistima u pojedinim oblastima. Druga bitna snaga koja je vremenom oja~ala poziciju i pro{irila upotrebu Unixa bilo je {irenje Interneta. . koristi konzistentan format za datoteke – vidi ih kao nizove bajtova – {to pojednostavljuje pisanje korisni~kih programa. Me|u ostale faktore spada i ~injenica da je tokom decenija za Unix razvijeno veoma mnogo softvera. Mnogi od tih programskih paketa postali su pisani ili nepisani standardi u svojim oblastima. kako specijalisti~kog. Pojavom procesora 80386. te kasnijih 486 i Pentiuma. po uzoru na Unix. tako da je osnovni mre`ni softver za Internet pisan na Unixu.UNIX I OTVORENE PLATFORME Nastanak i razvitak Unixa 183 sadr`i osnovne funkcije koje omogu}avaju da se kompleksniji programi grade od manje kompleksnih dijelova. a Unix je bio prvi “mre`ni” operativni sistem spreman za Internet. kao {to su Silicon Graphics i Sun Microsystems.

npr. Ali. . a onda za sve ostale platforme. kao {to je Linux. jedan od glavnih razloga za trajnu popularnost Unixa i operativnih sistema razvijenih na njegovoj osnovi sastoji se u tome {to kada korisnik savlada osnove kori{tenja jednog od tih sistema.184 Nastanak i razvitak Unixa UNIX I OTVORENE PLATFORME Noviji sistemi inspirirani Unixom. Oracle prvo objavljuje prve verzije svojih sistema za upravljanje bazama podataka za Linux. prakti~no biva osposobljen za osnovno kori{tenje svih ostalih. Zbog toga i mo`emo govoriti o osnovama kori{tenja Unixa op}enito. postali su do te mjere standardne serverske platforme da. a ne o kori{tenju pojedine verzije nekog od proizvo|a~a ili distributera ovog operativnog sistema.

a Digital Research sistem pod nazivom Ultrix za ra~unare VAX. Hewlett-Packard je za svoje servere razvio HP/UX. Naime. paralelan onome u USG-u. a zatim. ve} i na mnoge druge operativne sisteme. Neka od pobolj{anja koja je donio System V odnosila su se i na mogu}nost da Unix obavlja poslove u tzv. Na Intelovim platformama pojavila se Microsoftova verzija pod nazivom Xenix. realnom vremenu. AT&T je formirao svoju sistemsku grupu Unix (USG) koja je nastavila razvoj sistema oboga}uju}i ga raznim novim osobinama. Jo{ je `ivlje bilo u akademskim i istra`iva~kim krugovima koji su aktivno radili na novim rje{enjima koja }e u devedesetim godinama uticati ne samo na komercijalna rje{enja Unixa. Va`no obilje`je Unixa je njegova standardizacija. Verzija koja se ozna~ava kao 4. godine definirala je klju~ne mehanizme za Internet komunikaciju kao {to su sockets. Kao glavni rezultat i uskoro referentna verzija koja je razvijena pod okriljem USG-a. odvijao se na kalifornijskom sveu~ili{tu Berkeley. i mnoga druga rje{enja ubrzo su preuzeta u drugim distribucijama Unixa. kao {to su Windows i MacOS. ~ije su verzije uskoro postale poznate po skra}enici BSD (eng. Rad u realnom vremenu zna~i da sistem garantira reakciju na vanjske doga|aje unutar deklariranog maksimalnog vremenskog perioda. a me|u njima je i FreeBSD – besplatna verzija na principu otvorenog koda. posebno kada je rije~ o komercijalnim verzijama sistema. Me|unarodna organizacija za standardizaciju (ISO) je sredinom osamdesetih izdala standard pod nazivom POSIX koji je obuhvatio niz aspekata koji se o~ekuju od operativnog sistema. a Sun Microsystems je na bazi izdanja BSD-a razvijao za svoje radne stanice najprije SunOS. koji je i sam od svoje pojave 1983. Verzije Unixa Ve} u prvih nekoliko godina u kojim su se istra`ivanja na razvoju Unixa odvijala prvenstveno u Bell laboratorijima. godine je dalji razvoj iza{ao iz laboratorija i pre{ao djelimi~no u ruke drugih organizacija. nastao je poznati Unix System V. Od po~etka osamdesetih pojavljivale su se i druge verzije na specifi~nim platformama. Nove verzije BSD-a su nastavile izlaziti sve do danas. od po~etka devedesetih. Ta. po~ev{i od organizacije .2BSD i koja se pojavila 1984. Unixova scena je bila i ostala prili~no `iva. a 1977.UNIX I OTVORENE PLATFORME Verzije Unixa 185 4. sistem je do`ivio {est izdanja. Kao {to mo`emo vidjeti. kao i novim operativnim sistemima baziranim na njemu ili po uzoru na njega. posebno na personalnim ra~unarima. Berkeley Software Distribution). Drugi va`an pravac razvoja. operativni sistem Solaris. godine preko deceniju i pol do`ivljavao nova izdanja. {to je zna~ajno pridonijelo mogu}nostima njegovoga kori{tenja u upravljanju ure|ajima i kontroli industrijskih procesa.2.

uklju~uje ih u novu verziju sistema. preko alata i jednog broja korisni~kih programa. {to zna~i da svako mo`e pristupiti izvornom kodu operativnog sistema smje{tenom u centralnom repozitoriju i dalje ga koristiti i modificirati u skladu sa licencom. Ve}ina developera razvija specifi~ne segmente Linuxa i zatim svoju verziju vra}a u centralni repozitorij kao novu podverziju. Linux je razvijan po principima otvorenog softvera i licenciran je pod licencom GPL. godine napisao Linus Torvalds.186 Verzije Unixa UNIX I OTVORENE PLATFORME podataka na disku i kontrole pristupa. modifikacije i podverzije i. te predlagali pobolj{anja. a kasnije i MacOS X. testirali kako se sistem pona{a na najrazli~itijim hardverskim konfiguracijama i re`imima primjene. Microsoftova linija operativnih sistema Windows NT. Za ekspanziju Unixa na personalnim ra~unarima zaslu`na je pojava operativnih sistema Linux. pronalazili i otklanjali gre{ke (bugove). npr. sistemi Unix su predstavljali veliki dio serverskih platformi i radnih stanica. Od svoga po~etka. 2000 i XP u sebi sadr`i podsistem POSIX i podr`ava izvr{avanje programa kompatibilnih sa POSIX-om. inspiriran Minixom. a ne samo na pojedinoj distribuciji. Jedan savjetodavni odbor (u kojem sudjeluje i Linus Torvalds) razmatra razne dodatke. I mnogi drugi noviji sistemi izabrali su POSIX kao jezgro svoje funkcionalnosti. Postojanje standarda POSIX zna~i da se veliki broj programa mo`e koristiti na svim verzijama Unixa. Sve do druge polovine devedesetih godina. o kojoj }e vi{e rije~i biti u dijelu posve}enom otvorenim platformama. Ta prenosivost programa Unix sa jednog sistema na drugi funkcionira tako {to alati koji dolaze uz sisteme Unix omogu}avaju kompilaciju izvornog koda programa da bi se dobio izvr{ni program prilago|en ciljnom ra~unaru. Za kraj mo`emo re}i da je Unix zajedni~ko ime za niz operativnih sistema koji su razvijani na istim principima dizajna i koji podlije`u istim standardima funkcionalnosti POSIX. jednom minimalisti~kom verzijom Unixa koju je radi lak{eg podu~avanja sistemskog programiranja razvio profesor Andrew Tanenbaum. ali su na personalnim ra~unarima bili slabo zastupljeni. LINUX Linux je operativni sistem ~iju je prvu verziju 1992. do skupa sistemskih funkcija koje sistemi kompatibilni sa POSIX-om moraju podr`avati za pravljenje korisni~kih programa. . U daljem razvoju Linuxa sudjelovale su stotine i hiljade ljudi {irom svijeta koji su izvorni kod sistema podvrgavali kriti~koj analizi. Tako. ako ocijeni da su do`ivjeli provjeru u praksi i da zadovoljavaju izvjesne kriterije kvaliteta i funkcionalnosti. Razvoj Linuxa je decentraliziran.

com.redhat.UNIX I OTVORENE PLATFORME Verzije Unixa 187 Verzije Linuxa Verzije Linuxa se ozna~avaju sa tri broja odvojena ta~kama. razlika izme|u produkcione i teku}e stabilne verzije je analogna razlici izme|u stabilne i nestabilne verzije. a teku}a stabilna verzija 2. potrebno je da protekne neko vrijeme u toku kojega }e sistem biti podvrgnut testovima primjene na razli~itim hardverskim konfiguracijama i u raznim re`imima rada. kernel) sa pripadnim modulima (u koje spadaju i pogonski programi ili driveri za pojedine ure|aje) sa tek nekoliko najosnovnijih pomo}nih programa koji omogu}uju pripremu diska za instalaciju sistema i pokretanje sistema pri paljenju ra~unara. i ozna~avaju se brojevima koji po~inju od nule. Revizija ozna~ava korake koji nastaju naj~e{}e otklanjanjem uo~enih bugova u teku}oj verziji. uslu`nih i aplikativnih programa. a tre}i (z) reviziju.z.4. Vi{e informacija mo`ete saznati na www.20. ova distribucija podr`ava KDE i GNOME. Prelazak iz jedne u drugu glavnu verziju ozna~ava fundamentalno unapre|enje kapaciteta. samo ovaj put ne sa stanovi{ta stabilnosti funkcioniranja samog operativnog sistema. Produkciona verzija Linuxa u trenutku pisanja nosi oznaku 2. Od desktop okru`enja. funkcionalnosti i unutra{nje organizacije sistema. Caldera OpenLinux je namijenjen prije svega komercijalnoj upotrebi.1. koje pored samog kernela Linux sadr`e i stotine pomo}nih. a neparne nestabilne verzije (ili preciznije. ve} stabilnog su`ivota operativnog sistema i seta standardnih uslu`nih i aplikativnih programa koji se u praksi naj~e{}e koriste.y. Da bi se dokazala stabilnost neke verzije. Iako su obje verzije stabilne. podverzije ~ija stabilnost jo{ nije dokazana). Distribucije se razlikuju prije svega po repertoaru softvera kojega uklju~uju i po instalacionim programima.6. Prvi broj (x) ozna~ava glavni broj verzije. Me|u mnogim distribucijama izdvajamo: RedHat Jedna od najpopularnijih distribucija sa mno{tvom softvera za primjene koje mogu varirati od korisni~kih radnih stanica do serverskih sistema. Distribucije Linuxa Sam Linux je jezgro operativnog sistema (eng. Po{to bi za skoro sve korisnike upotreba takvog golog jezgra bila vi{e nego neprakti~na. Podverzije ozna~avaju bitna unapre|enja unutar iste glavne verzije. drugi broj (y) ozna~ava podverziju. po shemi x. Linux je jedan od operativnih sistema sa najrigoroznijim kriterijima stabilnosti u radu. Parne vrijednosti ozna~avaju stabilne. Trenutno je glavna verzija Linuxa 2. na tr`i{tu postoji mno{tvo distribucija Linuxa. a distribuira se besplatno ili u vidu komercijalnih paketa koji podrazumijevaju OpenLinux .

odnedavno u vlasni{tvu Novella. Star Office i drugi. Od desktop okru`enja sadr`i KDE i GNOME.188 Verzije Unixa UNIX I OTVORENE PLATFORME SuSE Debian Mandrake Knoppix Calderinu tehni~ku podr{ku i sadr`e komercijalni softver.debian. i jedna sa najve}im porastom u svijetu. Vi{e informacija mo`ete na}i na adresi www. prvenstveno namijenjena onima koji `ele eksperimentirati sa Linuxom prije nego {to ga instaliraju na kompjuter. AdabasD baza podataka.com. Jedna od distribucija u usponu. Jedna od novijih distribucija.com. Ne{to vi{e mo`ete na}i na www. Vi{e informacija mo`ete saznati na www. Dodatne informacije mo`ete potra`iti na www. Partition Magic.org. Odlikuje je jednostavnost u instalaciji i kori{tenju i prilago|enost prosje~nom korisniku. Vi{e informacija na www. Sadr`i podr{ku za komercijalni softver.calderasystems. kao i niz komercijalnih programskih paketa. U cijelosti se pokre}e sa CD-ROM-a. sa dosta istih karakteristika kao i kod distribucije RedHata.com.suse. . kao {to je Novell NetWare Client. Naglasak je na kompatibilnosti sa POSIX-om. Originalna njema~ka distribucija.knoppix. Jedna od prvih distribucija Linuxa koja je u potpunosti nekomercijalni proizvod kojega odr`ava volonterska mre`a programera.org. a odr`ava i poslovnu saradnju sa firmama Sun i Corel.linuxmandrake.

Datoteku bismo mogli definirati kao imenovani skup podataka. Ta hijerarhijska organizacija se predstavlja stablom direktorija koje po~inje u takozvanom korijenskom (eng. Upravljanje datotekama Datoteke su osnovne jednice upravljanja podacima na sistemu Unix. root) direktoriju. Da bismo u potpunosti odredili datoteku. tako i kod naziva datoteka. operativni sistem smatra fizi~ki razli~itim2. koji se ozna~ava znakom kose crte ‘/’1. pri davanju imena predla`e se izbjegavanje znakova koji ne pripadaju engleskom alfabetu. Datoteke u razli~itim direktorijima. Iz root direktorija se granaju drugi direktoriji. Direktoriji. sve do prakti~no proizvoljne dubine. iz njih drugi itd. Kako }e stablo direktorija biti organizirano u konkretnom slu~aju. [to se ti~e davanja imena datotekama. u principu ovisi od toga kako operativni sistem i korisnici organiziraju svoje podatke.. Radi prenosivosti datoteka sa sistema na sistem. na ra~unarskom sistemu mo`e se nalaziti proizvoljan broj datoteka sa istim imenom. bez obzira da li imaju isto ili razli~ito ime. o kojima }e više rije~i biti kasnije. poput datuma i vremena kreiranja. korisni~ki programi i sami korisnici organiziraju podatke sa kojima rade. 1 2 Unix koristi znak '/' za razliku od Windowsa u kome se koristi znak obrnute kose crte '\'. path) koja mo`e biti apsolutna ili relativna. u principu ono zavisi i od na~ina na koji operativni sistem. imaju ime i druge atribute. moramo navesti ne samo njeno ime. Izuzetak su tzv. Unix je dizajniran tako da korisniku pru`i hijerarhijski organiziran sistem datoteka. podrazumijeva}e se datoteka u teku}em direktoriju. STAZE Da bismo potpuno odredili datoteku sa lokacijom na kojoj se ona nalazi u Unixovom hijerarhijski organiziranom sistemu. . simboli~ki i tvrdi linkovi. tako da. ali u razli~itim direktorijima. Kao {to smo ranije rekli.3. poput datoteka. Ina~e. ve} i direktorij u kome se nalazi. Pored imena. onda je naziv datoteke potrebno uokviriti znacima navoda. ako za neku operaciju na datoteci navedemo samo ime datoteke. Svaki program u Unixu ima svoj teku}i direktorij.UNIX I OTVORENE PLATFORME Upravljanje datotekama 189 4. Ako se u imenu datoteke koriste razmaci ({to se iz istih razloga ne preporu~uje). {to treba imati na umu. koristimo stazu (eng. Sistemi Unix u principu prave razliku izme|u malih i velikih slova. zadnje promjene i zadnjeg pristupa o kojima }e biti rije~i ne{to kasnije. datoteka ima i niz drugih atributa. kako kod naredbi.

Znak “tilda” mo`emo iskoristiti i da bismo ukazali na po~etni direktorij nekog drugog korisnika. Na sistemima Unix korisnik dobija vlastiti poddirektorij ~ije je ime jednako korisni~kom imenu. a Documents/pismo kao /home/joe/Documents/pismo. pa u direktorij “joe”. staza /home/joe/Documents/pismo ozna~ava datoteku sa nazivom “pismo” koji se nalazi u direktoriju “Documents” do koga se dolazi prelaskom iz korijenskog direktorija u direktorij “home”. npr. home). a lociran je u /home. Navodnici nisu dio staza i naredbi u Unixu. staza /etc/passwd odnosi se na sistemsku datoteku sa podacima o korisnicima u direktoriju “etc” u koji se dolazi direktno iz korijenskog direktorija. staza ~/mama/slika. Pretpostavimo da je teku}i direktorij /home/joe. te samog imena datoteke.. Ponekad se kod relativnih staza uka`e potreba da se ode jedan nivo iznad. Relativne staze. Tako je /home/joe “doma}i” (eng.jpeg.jpeg pokazuje na sliku u po~etnom direktoriju korisnika “mama”. a staza /vmlinuz na sistemsku datoteku “vmlinuz” koja se nalazi u korijenskom direktoriju. Tada relativna staza slika. Prepoznajemo ih po tome {to ne po~inju znakom ‘/’ ili ‘~’. Naprimjer. ne po~inju od korijenskog direktorija sistema datoteka. ili jednostavnije. Za to Unix rezervira prividni direktorij sa oznakom ‘.190 Upravljanje datotekama UNIX I OTVORENE PLATFORME Apsolutna staza po~inje od korijenskog direktorija. korisnik mo`e skra}eno ozna~iti dio koji se odnosi na po~etni direktorij sa valovitom crticom (znak “tilda”). Elementi staze se me|usobno odvajaju kosom crtom. po~etni direktorij korisnika joe. Tako.jpeg ima isto zna~enje kao /home/joe/slika. Korisni~ke datoteke korisnik mo`e organizirati kako `eli.’3 (dvije ta~ke) koji ozna~ava direktorij iznad i 3 Navodnike '' ovdje koristimo da bismo izbjegli miješanje sa znakovima interpunkcije. Ili. tako da se njihova imena i lokacije ne mogu mijenjati – kao u slu~aju pomenute datoteke /etc/passwd. da damo druge primjere. za razliku od apsolutnih. Kod upisivanja apsolutne staze neke datoteke. niti od po~etnog direktorija korisnika. ve} od teku}eg direktorija. . Neke datoteke (i direktorije) koristi sam operativni sistem. i sadr`i nazive svih direktorija kojima se mora pro}i od korijenskog direktorija do direktorija u kojem se nalazi datoteka. Korisnik sistema Unix u principu ne mora znati gdje se nalazi njegov po~etni direktorij. Tako staza ~/Documents/pismo ozna~ava datoteku “pismo” u direktoriju “Documents” unutar korisnikovog po~etnog direktorija.

odnosno Backspace. 4 5 6 I na jedne i na druge nazive odnose se ista ograni~enja u pogledu du`ine i dopuštenih znakova. Naredbe upisujemo u teku}i redak i njihovo izvr{enje pokre}emo pritiskom na tipku Enter. Uobi~ajen na~in za zadavanje ovih. Unix }e javiti gre{ku ukoliko taj direktorij ne postoji ili ako se staza u stvari odnosi na datoteku “pismo”. a ne na datoteku. Pored direktorija “.UNIX I OTVORENE PLATFORME Upravljanje datotekama 191 pojavljuje se u svakom direktoriju osim u korijenskom (jer iznad korijenskog direktorija nema ni{ta). Tako. staza “.. kao {to se vidi na slici 4. NAREDBE U UNIXU ZA RAD SA DATOTEK AMA U tabeli 4.exe../. kao i drugih naredbi u Unixu je da se one unesu preko tastature bilo na fizi~kom terminalu ili u terminal prozoru grafi~kog okru`enja kao {to je X Windows. tako i direktoriji imaju svoje staze. ali i ne moraju navesti. Ako nam je teku}i direktorij /home/joe/Documents. koja zavise od karakteristika korištenog sistema datoteka. Naprimjer.1 navedene su neke od naj~e{}ih naredbi u Unixu za rad sa datotekama6. Oznake u uglastim zagradama predstavljaju opcije koje se mogu. mo`emo se na uobi~ajeni na~in koristiti strelicama i tipkama Del.jpeg. staze /etc i ~/Documents se ne odnose na datoteke. Unix prikazuje i direktorij ./Pictures/fido. Tako. Pri unosu naredbi. one sa zavr{etkom . tako {to se na njegov kraj dodaju ta~ka i kratka slovna oznaka tipa. Izvr{ne verzije programa na Unixu obi~no se pohranjuju u datoteke bez ekstenzije5.1.”./mama/slika. Da bismo naglasili da se neka staza koju zadajemo odnosi na direktorij. (jedna ta~ka) koji ozna~ava teku}i direktorij. a “. {to se obi~no naziva ekstenzijom ili nastavkom. ve} na direktorije. Iako sam operativni sistem ne name}e nikakve razlike u nazivima datoteka i direktorija4.jpeg” kao /home/mama/ slika. ipak je uvrije`ena praksa da se na vrstu ili smisao podataka u datoteci na neki na~in uka`e i kroz njen naziv. Kao i datoteke. datoteke ~ija se imena zavr{avaju sa ..jpeg. . kod kojih }emo izvršne programe prepoznati po nastavku . Ovo je razli~ito od Windowsa. ako `elimo obaviti neku operaciju nad stazom zadatom kao ~/Documents/pismo/. Zbog toga ponekad mo`e biti te{ko zaklju~iti da li se staza odnosi na datoteku ili na direktorij.jpeg” ima isto zna~enje kao i /home/joe/Pictures/fido. npr.txt obi~no sadr`e tekstualnu informaciju.doc su dokument ra|en u nekom tekst procesoru itd.. na kraj staze mo`emo dodati kosu crtu.

.. mv {ta gdje cp [-R] {ta gdje rm [-R] datoteka.. . cat datoteka less datoteka Opis Promjena teku}eg direktorija Prikaz teku}eg direktorija Pravljenje novog direktorija Brisanje postoje}eg direktorija Prikaz liste datoteka Promjena prava pristupa Premje{tanje datoteka i direktorija Kopiranje datoteka i direktorija Brisanje datoteka i direktorija Prikaz sadr`aja tekstualne datoteke Tabela 4. ako datoteka nije tekstualna.1: xterm: terminal prozor pod X Windowsima Naredba cd [dir] Pwd mkdir novi-dir rmdir dir ls [-lhgFC. ve} binarnog sadr`aja.] [staza] chmod [-R] prava datoteka... na raspolaganju nam je naredba cat koja }e njen sadr`aj prikazati na ekranu.192 Upravljanje datotekama UNIX I OTVORENE PLATFORME Slika 4.. vrlo je vjerovatno da }emo na ekranu imati hrpu besmislenih znakova.1: Naj~e{}e naredbe u Unixu za rad sa datotekama Pregled sadr`aja datoteke Ako `elimo pregledati sadr`aj tekstualne datoteke. Naravno.

Novi direktoriji se kreiraju komandom mkdir ~iji je argument naziv. tu }e nam informaciju ispisati naredba pwd.txt prst. 7 Ovo treba uzeti sa rezervom iz dva razloga.lyx Dio 2’b. mo`emo iskoristiti mnogobrojne opcije ove naredbe. u prikazanoj veli~ini ne u~estvuju poddirektoriji. Direktorij se mo`e obrisati naredbom rmdir. . trebamo pritisnuti tipku Q..txt dop2-1. ova naredba }e nas vratiti u po~etni korisni~ki direktorij. Prvo.2: Primjer izlaza naredbe ls Opcija -l nala`e naredbi ls da umjesto spiska datoteka u vi{e stubaca poka`e detaljne informacije sa pojedinom linijom za svaki element direktorija.html strukt. koji predstavlja jednostavno spisak datoteka u direktoriju.pdb Unix-datoteke2.pdb Dio 2.txt dcb. Rad sa direktorijima Prelazak u drugi direktorij. Direktorij koji nije prazan se mo`e obrisati naredbom rm -R. Na po~etku listinga ispisana je ukupna veli~ina svih datoteka u direktoriju7.lyx strukt.lyx~ Slika 4. ali treba voditi ra~una da ova naredba vra}a gre{ku ako direktorij nije potpuno prazan. to mo`emo uraditi sa ‘cd . Home i End. jer se prostor datotekama na disku ne dodjeljuje "knap".txt Unix-datoteke. Bez zadatih argumenata. kao u ~esto kori{tenoj formi ls -lhF koja daje izlaz sa slike 4. Naredba ls tipi~no daje izlaz kao na slici 4. relativna ili apsolutna staza direktorija koji se treba kreirati. Ako `elimo dobiti dodatne informacije o datotekama.3.’. idragan@linux:~/Documents/efsa/prirucnik> ls Dio 2’a.txt Unix-datoteke2. ova naredba daje pregled teku}eg direktorija.tex d2.UNIX I OTVORENE PLATFORME Upravljanje datotekama 193 Naredba cat mo`e biti nezgodna za kori{tenje ako je tekstualna datoteka du`a nego {to mo`e stati na ekran. Za pregled du`ih datoteka mo`emo koristiti naredbu less. zauze}e fizi~kog prostora na disku mo`e biti ve}e. koji time postaje teku}i.lyx~ Unix-datoteke2. Ako se izostavi naziv direktorija.tex strukt. PgDn. Da bismo iza{li iz pregleda datoteke sa less. koji }e obrisati ba{ sve (uklju~uju}i i eventualne poddirektorije) – ali vodite ra~una da na ve}ini verzija Unixa posljedice ove komande ne mogu biti poni{tene: brisanje je trajno i nepovratno! Pregled sadr`aja direktorija dobija se naredbom ls. Ako `elimo oti}i u direktorij iznad.postfix dcb. posti`e se naredbom cd.lyx Dio2-2.tex Dio2-2.prefix dio2-1.txt Unix-datoteke. koja nam omogu}ava da se kroz datoteku kre}emo strelicama ili tipkama PgUp.2.txt Unix-datoteke. a drugo. Ako smo zaboravili u kome se direktoriju nalazimo (koji direktorij je teku}i).

lyx -rw-r—r— 1 idragan users 17K 2004-03-15 22:23 Unix-datoteke2.2K 2004-03-09 14:22 dio2-1. slovo w ozna~ava pravo pisanja.txt -rwxr-xr-x 1 idragan users 4. prvi znak je crtica.txt* -rw-r—r— 1 idragan users 4.0K 2004-03-16 09:14 analiza/ -rw-r—r— 1 idragan users 4. a kod direktorija d.194 Upravljanje datotekama UNIX I OTVORENE PLATFORME idragan@linux:~/Documents/efsa/prirucnik> ls -lhF total 268K -rwxr-xr-x 1 idragan users 4. mijenjanja i brisanja datoteke. Kod regularnih datoteka. koja ozna~ava odsustvo pripadaju}eg prava.pdb* -rw-r—r— 1 idragan users 9.9K 2004-03-16 09:13 Unix-datoteke.prefix -rw-r—r— 1 idragan users 8.0K 2004-03-09 14:17 Dio 2.txt Slika 4.lyx -rwxr-xr-x 1 idragan users 8. tre}e i ~etvrto polje u redu. u-g-o formatu.txt -rwxr-xr-x 1 idragan users 170 2004-03-09 14:17 Dio 2’b. user-group-others.0K 2004-03-09 14:17 Dio 2’a.0K 2004-03-09 14:21 dop2-1.pdb -rw-r—r— 1 idragan users 4.postfix -rw-r—r— 1 idragan users 165 2004-03-15 22:14 dcb.1K 2004-03-10 20:44 d2.lyx~ -rw-r—r— 1 idragan users 8.3K 2004-03-10 11:55 Dio2-2. Ta polja definiraju korisnika i grupu kojima datoteka pripada.tex -rw-r—r— 1 idragan users 17K 2004-03-15 22:32 Unix-datoteke2.4K 2004-03-15 20:49 Unix-datoteke. a slovo x pravo izvr{avanja programa koji je kodiran u datoteci (naravno. pogledajmo prvo. Da bismo razumjeli prava pristupa. Troslovna oznaka prava je oblika rwx.5K 2004-03-15 22:14 Unix-datoteke2.3: Primjer izlaza ls -lhF naredbe Prava pristupa Prvi element u liniji predstavlja atribute datoteke – njen tip i prava pristupa. Prva grupa od tri slova u notaciji u-g-o8 odnosi se na prava korisnika kome datoteka pripada.1K 2004-03-10 20:43 Dio2-2.txt -rw-r—r— 1 idragan users 15 2004-03-15 22:12 dcb. Zatim slijede tri grupe po tri znaka koje predstavljaju prava pristupa datoteci u tzv.txt -rw-r—r— 1 idragan users 12K 2004-03-15 21:15 Unix-datoteke. ako njen sadr`aj zaista 8 eng. Ostali posebni tipovi datoteka imaju svoje slovne oznake na prvom mjestu. Slovo r ozna~ava pravo ~itanja datoteke. . pri ~emu bilo koje od ovih slova mo`e biti zamijenjeno crticom (znak za minus).tex drwxr-xr-x 2 idragan users 4.txt -rw-r—r— 1 idragan users 4.

a prava svih drugih korisnika ista ili manja od prava grupe.UNIX I OTVORENE PLATFORME Upravljanje datotekama 195 predstavlja program kojega sistem Unix mo`e izvr{iti). Naprimjer..3 datoteka d2. Naime..txt’ u~init }emo datoteku d2. Da vidimo jedan primjer. Iza imena datoteka koje se mogu izvr{iti.txt nepristupa~nom za sve druge korisnike sistema (prava pristupa postaju rw. dok svi ostali korisnici (uklju~uju}i i korisnike iz grupe kojoj datoteka pripada) mogu samo da je ~itaju. Druga troslovna grupa predstavlja prava ostalih korisnika u grupi kojoj pripada datoteka. svakoj troslovnoj oznaci pridru`uje se jedna cifra od 0 do 7. . koja se dobija tako {to se sabere 4 za r.. ispred imena.3 za direktorij analiza.2. Tako je pravo pristupa 755 ekvivalentno sa rwx-r-xr-x. Peti podatak u svakom redu sa slike 4.3 predstavlja veli~inu datoteke u bajtima. To zna~i da korisnik kome datoteka pripada mo`e da je ~ita i pi{e...-. predstavlja datum i vrijeme kreiranja datoteke.. megabajtima ili gigabajtima (oznake M i G). S obzirom da je rije~ o tekstualnoj datoteci koja ne sadr`i neki izvr{ni program. 2 za w i 1 za x.txt ima prava pristupa obilje`ena sa rwr—r—. a iza direktorija kosu crtu.2: Oktalni i troslovni zapisi prava pristupa Pravo pristupa datotekama koje nam pripadaju mo`emo promijeniti naredbom chmod. [esti podatak u redu. kao {to mo`emo vidjeti na slici 4. Na sistemima Unix je uobi~ajeno predstavljanje prava pristupa oktalnim brojevima. Prava pristupa za direktorije se obilje`avaju analogno.-). Cifra 0 1 2 3 Slovna oznaka ——x -w-wx Cifra 4 5 6 7 Slovna oznaka r— r-x rwrwx Tabela 4. s time da x. kao {to je prikazano na tabeli 4. tako da je svuda gdje bi moglo do}i slovo x stavljen znak minus. Opcija -h naredbe ls ovaj podatak prikazuje u ~itljivom obliku gdje se kod ve}ih datoteka veli~ina predstavlja u kilobajtima (oznaka K). a 640 sa rw-r. ozna~ava pravo korisnika da koristi taj direktorij kao svoj teku}i i da pregleda njegov sadr`aj. sa ‘chmod 600 d2. ali ne i da je mijenjaju ili obri{u). Iako Unix to ne name}e kao obavezu. umjesto prava izvr{enja koje nema smisla za direktorije. niko nema pravo da datoteku izvr{i... opcija -F naredbe ls stavlja zvjezdicu. a tre}a troslovna grupa prava svih drugih korisnika. prava grupe su u pravilu ista ili manja od prava korisnika. Na slici 4.

potrebno je uklju~iti opciju -R. Prvi oblik kori{tenja ove naredbe: ‘mv datoteka-ili-dir-1 datoteka-ili-dir-2’ premje{ta prvi argument na mjesto i pod ime opisano drugim argumentom. kojega }e sistem prije izvr{avanja naredbe mv zamijeniti nizom imena datoteka koje mu odgovaraju. za razliku od mv uvijek pravi fizi~ku kopiju originalnih podataka. Drugi oblik je ne{to slo`eniji i ima izgled ‘mv d-1 d-2 . Brisanje datoteka se posti`e naredbom rm iza koje slijedi jedan ili vi{e argumenata.. Naime.txt dio2. Uzorak * zamjenjuje sve datoteke. Umjesto nabrajanja svih datoteka sa nastavkom .. korisnik root je jedini koji mo`e promijeniti korisnika ili grupu kojima datoteka pripada. Poseban slu~aj kori{tenja ovog oblika naredbe je promjena imena datoteke ili direktorija – ako izvr{imo ‘mv d2. nastavak . Na ovom mjestu }emo re}i nekoliko rije~i o zgodnom mehanizmu Unixa koji se zove globbing. kako se jo{ ~esto naziva) koji na sistemima Unix ima korisni~ko ime root. Zvjezdica zamjenjuje proizvoljan niz znakova u imenu. prakti~no smo datoteku d2. koji mo`e biti prazan. na kraj naziva ciljnog direktorija stavljamo kosu crtu. Jo{ jednom napominjemo da je na najve}em broju sistema Unix brisanje podataka nepovratna operacija. Tako bi ‘cp -R analiza analiza2’ napravila kopiju sadr`aja direktorija analiza pod nazivom analiza2.txt. a ima analogne slu~ajeve upotrebe. Ako `elimo kopirati direktorije sa njihovim cjelokupnim sadr`ajem. uzorak d*-? *. a da bismo naglasili da se radi o ovom drugom slu~aju upotrebe. d-n ciljni-dir’.txt zamjenjuje sva imena koja po~inju sa ‘d’. za koju se od korisnika ne tra`i nikakva potvrda.txt.txt. Ova naredba }e odbiti brisanje direktorija ako nije navedena pomenuta opcija -R. a nekada ni izvodljivo ako se radi o stotinama datoteka. koji zamjenjuje jedan znak. {to naj~e{}e nije prakti~no. Drugi poseban simbol je upitnik. pri ~emu se mo`e promijeniti njihovo ime. Krajnji efekt je isti kao i da smo upisali sve nazive ru~no. mo`emo staviti oznaku *. koja. . Stoga postupajte pa`ljivo sa naredbama tipa ‘rm -R *’ i sli~nim.txt preimenovali u dio2.196 Upravljanje datotekama UNIX I OTVORENE PLATFORME Uz sve navedeno.txt. Kopiranje datoteka se vr{i naredbom cp.txt `elimo premjestiti u direktorij analiza.txt’. i to naredbom mv. Manipulacije datotekama i direktorijima Datoteke i direktoriji se mogu premje{tati na drugo mjesto. a u sebi sadr`e znak minus iza koga slijedi niz koji nije prazan i iza njega. koja predstavlja uzorak za pretra`ivanje. pretpostavimo da sve datoteke sa ekstenzijom . Da bismo premjestili samo jednu datoteku u ciljni direktorij pod istim imenom. Naprimjer. na kraju. U ovom obliku se vi{e datoteka ili direktorija premje{taju u ciljni direktorij pod istim imenima. Ujedno. imajmo na umu da prava pristupa ne va`e za administratora (ili superkorisnika. Jedan na~in bio bi da iza naredbe mv ukucamo imena svih datoteka.

Rije~ je jednostavno o tome da se koncept datoteke nalazi toliko duboko u srcu Unixa da su ga kreatori ovog operativnog sistema preuzeli i za mno{tvo stvari koje se direktno ne odnose na zapisivanje i pristup ure|enim skupovima podataka na memorijskim medijima kakav je hard disk.doc. Znakovni i blok ure|aji Prve dvije kategorije specijalnih datoteka odnose se na ure|aje priklju~ene na ra~unarski sistem. . ali ih ne treba mije{ati sa stazama i direktorijima. . character) i blok ure|aje. Tabela 4. ali i “zavirivanja” u sadr`aj datoteke daje format sadr`aja datoteke skra}eno nazvan Multipurpose Internet Mail Extensions (MIME).jpeg . na osnovu nastavka imena. .3: MIME tipovi sadr`aja datoteka SPECIJALNE DATOTEKE Pored regularnih datoteka.htm.dot . na Unixu je na raspolaganju niz mehanizama pored nastavka imena.html . Mime tip text/plain text/html image/jpeg application/msword application/x-executable text/x-c Ekstenzije . . koji je samo jedan od upu}uju}ih elemenata. Unix koristi i niz specijalnih tipova datoteka.c. koje predstavljaju skupove podataka fizi~ki zapisane na nekom memorijskom mediju kao {to je tvrdi disk. Sa stanovi{ta Unixa kao operativnog sistema.UNIX I OTVORENE PLATFORME Upravljanje datotekama 197 MIME TIPOVI SADR@AJA DATOTEK A Ako trebate utvrditi koju vrstu podataka neka datoteka sadr`i.3 prikazuje neke naj~e{}e kori{tene MIME tipove i pripadaju}e ekstenzije9. Zadatak je programa da interpretiraju sadr`aj datoteke na ispravan na~in. svaka datoteka je prosto niz bajtova.txt . .jpg. koji se opet dijele na znakovne (eng. Znakovni ure|aji se 9 Svi MIME tipovi imaju oblik glavni-tip/podtip.h Opis Neformatirani ~isti tekst HTML sadr`aj Web stranica Slike u JPEG formatu Dokument ra|en u MS Wordu Izvr{ni program Izvorni kod programa u jeziku C Tabela 4. Ove tipove datoteka ne treba mije{ati sa ranije definiranim MIME tipovima sadr`aja datoteka. Naredba file za zadanu datoteku.

Sistemi Unix prepoznaju ve}inu popularnih flash USB memorija i predstavljaju ih kao SCSI diskove. Upisivanje u znakovni ure|aj u praksi zna~i slanje znakova preko komunikacionog kanala. Particije na hard disku ugra|enom u PC na kojem se izvr{ava Unix imaju tipi~no pridru`ene datoteke /dev/hda1. Dva mehanizma kojima se to posti`e nazivaju se ~vrstim i simboli~kim linkovima. sam operativni sistem ne memorira ono {to se preko komunikacionog kanala upi{e i pro~ita. sistem u zadanom direktoriju kreira prvi ~vrsti link. Simboli~ki i ~vrsti linkovi Specifi~nost Unixovog sistema datoteka je da podaci koji su sadr`ani u datoteci mogu imati vi{e imena. teletype). me|u znakovne ure|aje se ubrajaju i ure|aji koji se spajaju pomo}u infracrvenog. ravnopravni – drugim rije~ima. USB ili FireWire interfejsa. obavljaju ~itanje i pisanje podataka u paketima ili blokovima. Tipi~ni znakovni ure|aji su terminali i modemi priklju~eni na serijske linije. Kada tek kreiramo datoteku.. /dev/sdb1 itd. koji smo u obja{njavanju komande ls do sada presko~ili. U novije vrijeme. Svi ~vrsti linkovi koji su kreirani nad istim podacima su. sa stanovi{ta sistema. ~iji su parametri postoje}e i novo ime. a ne pojedina~nim znakovima. Atributi znakovnih ure|aja po~inju sa slovom “c”. drugi /dev/ttyS1 itd. CD i DVD ure|aji se mogu naj~e{}e prona}i pod /dev/cdrom. Atributi specijalnih datoteka za blok ure|aje po~inju sa znakom “b”. Druge ~vrste linkove nad istim podacima mo`emo kreirati u bilo kome direktoriju i pod bilo kojim imenom na istom disku komandom ln. prvi serijski ure|aj ima oznaku /dev/ttyS0. za razliku od znakovnih ure|aja. /dev/dvd ili /dev/cdwriter. Drugi na~in da se ovo ka`e je da se vi{e od jedne datoteke mo`e odnositi na iste fizi~ke podatke na disku. ure|aju PDA koji se priklju~uje na USB tipi~no /dev/ttyUSB1 itd. Oznaka tty u imenu koristi se kao posljedica ~injenice da su prilikom nastanka Unixa najra{ireniji znakovni ure|aji bili teleprinteri (eng. preko koga datoteci pristupamo po imenu. Tako. ne postoji “originalni” i “dodati” link. Blok ure|aji. Kao {to im ime govori. Specijalna datoteka pridru`ena printeru priklju~enom na prvi paralelni port je obi~no /dev/lp0. On ozna~ava koliko ~vrstih linkova .3. Za svaki znakovni ure|aj Unix kreira specijalnu datoteku u direktoriju /dev. ^vrsti linkovi su me|usobno potpuno ravnopravni. ili pak {tampa~i priklju~eni na paralelni interfejs. /dev/hda2 itd.198 Upravljanje datotekama UNIX I OTVORENE PLATFORME pona{aju kao komunikacioni kanali. U principu. npr. drugom printeru priklju~enom na USB /dev/lpUSB1. znakovni ure|aji se ~itaju i pi{u znak po znak. Tipi~ni predstavnici blok ure|aja su tvrdi diskovi i drugi memorijski mediji koji su i ina~e organizirani po blokovima. Ovdje }emo objasniti zna~enje broja koji se pojavljuje odmah iza atributa datoteke na slici 4. a ~itanje se svodi na ~ekanje da preko toga kanala pristigne niz znakova koji se vra}aju kao pro~itani tekst. a SCSI diskovi kao /dev/sda1.

Ako obri{emo datoteku naredbom rm. Ako bismo u direktoriju analiza napravili novi direktorij x1. kako smo ve} rekli.”. Simboli~ki linkovi se.txt’. simboli~ki linkovi ne zauzimaju prostor na disku.txt Slika 4. S druge strane. onda bi broj ~vrstih linkova direktorija analiza porastao na tri zbog linka “.txt idragan@linux:~/Documents/efsa/prirucnik> ls -lhF d*. po{to operativni sistem ~vrste linkove tretira jednako. Simboli~ki linkovi imaju prednost da se mogu odnositi na direktorije i podatke na drugom disku ili memorijskom mediju. bri{u naredbom rm.txt nakon odgovaraju}e naredbe za kreiranje linkova. u svakom direktoriju kreira prividni direktorij “. idragan@linux:~/Documents/efsa/prirucnik> ln -s d2. ako kreiramo simboli~ki link sa ‘ln -s d2.1K 2004-03-18 12:54 d2. bri{e se samo link. Ako `elimo iskopirati podatke iz teku}eg direktorija sa cp.. vidje}emo da je kod direktorija analiza ova vrijednost dva. podaci }e biti obrisani sa diska samo ako je to bio zadnji preostali ~vrsti link na podatke.1 idragan users 4. a osim toga korisni~ki programi mogu prepoznati simboli~ki link i tako izbje}i dupliciranje podataka. ali ne kao linkovi. Razlog je taj {to Unix. Na slici 4. Za regularne datoteke taj broj je naj~e{}e jedinica.UNIX I OTVORENE PLATFORME Upravljanje datotekama 199 postoji nad istim podacima. Simboli~ki linkovi su drugi i ne{to fleksibilniji mehanizam kojim mo`emo iste podatke u~initi pristupa~nim na vi{e mjesta u sistemu datoteka. poput ~vrstih. U suprotnom.txt.txt i kopiju simboli~kog linka.4 vidimo detaljne podatke o datotekama d2.txt -> d2. da sa ‘ln d2.txt d3.txt’. Uzmimo. sa ‘mv d2.txt i d3. na primjer. poku{aj pristupa preko simboli~kog linka vra}a gre{ku.txt d3.txt x. ve} kao dvije potpune kopije sadr`aja datoteke d1. desi}e se da u ciljnom direktoriju budu kreirane nove datoteke. kopiranje }e proizvesti samo jednu fizi~ku kopiju datoteke d2. ako pogledamo bolje.” u direktoriju x1 kojega operativni sistem automatski kreira za svaki novi direktorij i koji se odnosi na direktorij iznad.. Kao ni ~vrsti.-r. ve} samo na datoteke. .txt d3. Unix ne dopu{ta da korisnik pravi ~vrste linkove na direktorije.txt koji se odnosi na istu datoteku kao i d1. ve} i na druge simboli~ke linkove. Prema tome. Nedostatak simboli~kih linkova je taj da ako promijenimo ime datoteke ili direktorija na kojega se simboli~ki link odnosi. koji predstavlja sinonim za njega. postoje dva ~vrsta linka na direktorij.4: Primjer rada sa linkovima Simboli~ki linkovi se mogu odnositi ne samo na datoteke i direktorije (ili njihove ~vrste linkove). {to zna~i da se datoteka ne pojavljuje pod vi{e od jednog imena. Me|utim. ve} samo u strukturi direktorija.txt.txt -rw-r. npr.txt lrwxrwxrwx 1 idragan users 6 2004-03-18 14:22 d3.txt’ napravimo novi ~vrsti link d3.

U Unixovom hijerarhijskom sistemu datoteka. idragan@linux:~> mount /dev/cdrom idragan@linux:~> ls /media/cdrom Aplikacije BugCD. prisjetimo se da ovaj operativni sistem koristi apstrakciju hijerarhijskog sistema datoteka. unmount).hlp Multimedija Zabava Slika 4. “E:”. Tako vidimo da se glavni direktorij particije Linux na hard disku (ure|aj /dev/hda6) montira kao korijenski direktorij sistema datoteka (“/”). a disketa (ure|aj /dev/fd0) na lokaciju /media/floppy itd. a obrnuta demontiranje (eng. sa “/” i koji naj~e{}e odgovara glavnom direktoriju particije diska na kome je sistem instaliran. potrebno je montirati glavni direktorij s memorijskog medija na neko mjesto u hijerarhijskom sistemu datoteka. Windowsa.cnt Desktop Stalni Autorun. posjeduje svoj glavni direktorij iz koga se dalje grana njegovo stablo direktorija. dok ostali ure|aji dobijaju oznake “D:”. broju particija na svakom disku itd. Ako CD-ROM kojem odgovara ure|aj /dev/cdrom montiramo na lokaciju /media/cdrom. a podaci o tome su upisani u datoteci /etc/fstab.exe Internet Utility BugCD BugCD. disketa ili flash memorija. kao {to je CD-ROM. To montiranje vr{imo naredbom mount. potrebno je da se sadr`aj toga memorijskoga medija pojavi negdje u Unixovom hijerarhijskom sistemu datoteka. ure|aj /dev/cdrom montiran je na poziciju /media/cdrom. Da bi podaci na tom mediju postali vidljivi. me|utim. npr. Tako u Windowsima glavni disk (na kome je operativni sistem i ve}ina podataka i programa) ima oznaku “C:”. mount). Svaki memorijski medij. postoji samo jedan korijenski (eng. CD-ROM (ure|aj /dev/cdrom) na direktorij /media/cdrom. ovisno o broju ugra|enih diskova. “F:” i dalje. kao {to je prikazano na slici 4. Svaki red datoteke /etc/fstab odgovara jednom paru ure|aja i lokacije za monta`u. s druge strane. kao {to smo ve} rekli. U `argonu se ta operacija naziva montiranje (eng. onda }e se sve datoteke i podaci sa medija CD-ROM pojaviti u direktoriju /media/cdrom.200 Upravljanje datotekama UNIX I OTVORENE PLATFORME MONTIRANJE I DEMONTIRANJE SISTEMA DATOTEK A Da bismo na Unixovoj ma{ini pristupili podacima koji su pohranjeni na nekom vanjskom memorijskom ure|aju.5: Montiranje (mount) medija CD-ROM Kao {to na toj slici mo`emo vidjeti. kod kojih se kod pristupa podacima treba navesti na kome ure|aju se nalaze.6. disketa oznaku “A:”. O tome gdje se {ta treba montirati brigu vodi sistem. DVD-ROM. Da bismo razumjeli za{to Unix zahtijeva montiranje i demontiranje sistema datoteka. za razliku od. ~iji se primjer mo`e vidjeti na slici 4.5.inf BugCD. root) direktorij koji se ozna~ava. .

Da bismo izbacili montirani CD-ROM. 00 (Neki redovi su skra}eni zbog u{tede prostora) Slika 4.UNIX I OTVORENE PLATFORME idragan@linux:~> cat /etc/fstab /dev/hda6 / /dev/hda1 /windows/C /dev/hda2 /windows/D /dev/hda5 swap devpts /dev/pts proc /proc usbdevfs /proc/bus/usb /dev/cdrecorder /media/cdrecorder /dev/cdrom /media/cdrom /dev/fd0 /media/floppy /dev/pda1 /media/pda1 Upravljanje datotekama 201 ext2 ntfs ntfs swap devpts proc usbdevfs auto auto auto auto defaults ro.ro. Razlog za to je taj {to na sistemima Unix. Za flash memorije ure|aj je obi~no /dev/sda110 . ili otka~ili montiranu flash memoriju potrebno je da izvr{imo demonta`u.user. .noauto. Naviknuti da u Windowsima ~esto ne{to ne radi. klik na sli~icu CD-ROM-a automatski vr{i montiranje. 10 11 Ovdje je rije~ o naj~e{}im shemama imenovanja ure|aja i dodjele lokacija za montiranje.. . Ako zadamo mount bez parametara. Ovaj proces automatskog prepoznavanja naziva se vru}e priklju~enje (eng. Argument naredbe mount mo`e biti bilo naziv ure|aja. dakle bez demonta`e.users. .sync noauto... disketu.6: Sadr`aj datoteke /etc/fstab Ukoliko se koriste flash memorije ili drugi vanjski ure|aji koji se spajaju preko USB ili FireWire interfejsa. pri=42 mode=0620. .user. Pojedine verzije sistema Unix mogu koristiti druga~ije nazive. uklanjanje medija “na silu”. manje iskusni korisnici ~ak znaju i restartati ra~unar da bi izvadili CD-ROM.. dobi}emo spisak trenutno montiranih ure|aja.gid=5 defaults noauto unhide.. Po{to operativni sistem vr{i djelomi~nu pohranu podataka sa memorijskog medija u glavnoj memoriji.. sistem ih prepoznaje i dopisuje u /etc/fstab. unhide. ali se demonta`a mora napraviti ru~no.users. ro. . nakon {to su mu pristupali11.ro.noauto. . noauto. tako da se mogu montirati. mo`e dovesti do neispravnog upisa podataka. ~esto se neiskusni korisnici zbune kada primijete da pritisak na dugme za izbacivanje CD-ROM-a ili DVD-ROM-a ne reagira na sistemima Unix. posebno u grafi~kom re`imu rada.exec 11 00 00 00 00 . Zapravo. bilo monta`na ta~ka iz /etc/fstab. hot plugging) i tipi~no ure|aj /dev/ ure|aj dobija lokaciju za montiranje /media/ ure|aj.

mo`emo izdati komandu ‘umount ure|aj-ili-ta~kamonta`e’. U grafi~kom okru`enju.202 Upravljanje datotekama UNIX I OTVORENE PLATFORME Da bismo demontirali memorijski medij. . tipi~no trebamo kliknuti desnim mi{em na sli~icu medija i odabrati opciju Unmount ili Eject. a kod CD/DVD-ure|aja na raspolaganju nam je i naredba eject koja pored demonta`e otvara vrata i izbacuje medij.

Na slici 4. To je zadatak takozvanih Desktop okru`enja koja se naslanjaju na X. Unix ne oskudijeva sa programima u grafi~kom okru`enju koje ne samo da se mo`e mjeriti sa konkurencijom. Za potrebe radnih stanica razvijen je sistem X Windows (koji se ~esto naziva i samo X). Sistem X ne pru`a neposredno elemente korisni~kog interfejsa (menije). specifikacija onoga {to sistem treba raditi i kako sa njim trebaju komunicirati sistemski i korisni~ki programi. ra~unarsku animaciju. industrijski dizajn. kao {to su Macintosheva Aqua. kao poseban modul koji se pokre}e na ma{inama Unix i koji upravlja prikazom grafike na ekranu i interakcijom korisnika sa sistemom.10 vidi se jedan primjer izgleda ekrana u desktop okru`enju Aqua na MacOS X-u. Tipi~an izgled ekrana u sesiji X-Windows dat je na slici 4. Sunov CDE ili besplatni i otvoreni GNOME. sistemom ~ije je kori{tenje slo`enije i manje udobno. Osim {to upravljaju izgledom i organizacijom radnog prostora. Sam X je. te besplatni XFree86 koji se uglavnom koristi u distribucijama Linuxa i FreeBSD-a. KDE i Windowmaker. Prakti~no svi noviji sistemi Unix dolaze sa nekom varijantom X-a. ~ija se teku}a verzija zove X11R6 (jedanaesta verzija. . Na tr`i{tu se nalazi nekoliko komercijalnih i besplatnih X servera. Naime. mi{em i menijima.7. projektovanje. grafi~ko okru`enje za operativne sisteme Unix se pojavilo relativno rano – jo{ po~etkom osamdesetih godina – i u to se vrijeme koristilo mahom na grafi~kim radnim stanicama. vizualizaciju velikih skupova podataka. u skladu s tim. izgledom i pona{anjem prozora. X-Windows Iako se smatra operativnim sistemom ~ije je dominantno obilje`je rad sa naredbama u komandnoj liniji i. ikonicama. {esto izdanje). uklju~uju}i one koji dolaze u sklopu operativnih sistema MacOS X i Solaris za ra~unare Macintosh i radne stanice Sun.UNIX I OTVORENE PLATFORME X-Windows 203 4.4. niti definira kako trebaju izgledati prozori na ekranu. ve} je u pojedinostima i prevazilazi. simulaciju i sl. prosje~ni personalni ra~unari u to doba nisu bili dovoljno brzi i dovoljno hardverski mo}ni da bi korisnicima ponudili udoban rad sa prozorima. ve} su pojedini proizvo|a~i kao Sun Microsystems i Silicon Graphics pravili namjenske radne stanice koje su se uglavnom koristile za trodimenzionalno modeliranje. Zapravo. prije svega. ta okru`enja nerijetko uklju~uju ~itavu svitu korisni~kih programa i pomo}nih programa koji zna~ajno pojednostavljuju i olak{avaju kori{tenje ra~unara.

10: Sesija u X-Windowsima (MacOS X) .204 X-Windows UNIX I OTVORENE PLATFORME Slika 4.7: Sesija u X-Windowsima (KDE) Slika 4.

Unutar svake sesije. teku}i datum i vrijeme. rvxt ili konsole. program xmount omogu}uje korisniku da preko menija. X je dizajniran tako da ne zamjenjuje dijelove tradicionalnog Unixa. windows). a pru`aju vi{e mjesta i ve}u preglednost u razmje{taju prozora. grafi~ka okru`enja na osnovu X-a koriste filozofiju koja se ~esto ozna~ava skra}eno sa WIMP. 12 Pod pokaziva~em se misli na strelicu ili drugu ekransku oznaku pozicije mi{a. ^esto uslu`ni programi X-a pru`aju korisni~ki interfejs za bazne sistemske naredbe. ve} da se naslanja na njega. te oznake aktivnih programa. U dnu radne povr{ine obi~no se nalazi traka sa po~etnim menijem iz koga se mogu pokretati programi poslagani u kategorije. pointers)12.UNIX I OTVORENE PLATFORME X-Windows 205 Kao i u Windowsima. na kome se nalaze sli~ice koje ozna~avaju datoteke. Osnovni element grafi~kog okru`enja je radna povr{ina ili Desktop. menus) i pokaziva~i (eng. ikonice (eng. odnosno radnih povr{ina koje imaju istu pozadinu. i to uz minimalna prilago|avanja. X mo`e korisniku ponuditi nekoliko virtualnih desktopa. sistemske objekte (kao {to je kanta za recikla`u) i programe. virtualnih radnih povr{ina. Tako. od kojih svaka po~inje prijavom na sistem. Stoga sve tradicionalne naredbe Unixa i dalje ostaju dostupne u tekstualnom modu kori{tenjem virtualnih terminala pod X-om kroz programe xterm. kao i ostale korisne informacije. meniji (eng. Za razliku od Windowsa. npr. icons). {to zna~i da vi{e korisnika mo`e uporedno raditi sa programima na istoj ma{ini. {to zna~i: prozori (eng. To zna~i da se korisnici s jedne platforme mogu vrlo jednostavno sna}i na drugoj. prozora i ikonica memorijskih ure|aja izvr{i monta`u ili demonta`u sistema datoteka tako {to u pozadini poziva naredbu mount sa odgovaraju}im parametrima. . Jedna od karakteristika X-a je da omogu}ava vi{e uporednih sesija.

mikroprocesor nije i jedina odrednica platforme. Naprimjer. platforme Unix. mo`emo pro~itati da su njime podr`ane platforme IA32 (ili i386). korisni~ki programi u pravilu ne pristupaju direktno hardveru. Proizvo|a~ ovih mikroprocesora nije sam Intel. Pentium MMX. godine pojavila se nova platforma IA6415. Pentium Pro. Pentium. zajedni~ka osobina im je da su me|usobno kompatibilini (ili uklopivi) na nivou ma{inskih instrukcija. uklju~uju}i i operativne sisteme. ali je njihov vlastiti re`im rada dodatno oboga}en novim instrukcijama i ve}om propusnom mo}i16. kada ~itamo opise nekog sistemskog softvera. Krajem 2003. komunikacija procesora sa grafi~kim podsistemom itd. Da bi omogu}ili univerzalniju primjenu platformi zasnovanih na svojim procesorima. ve} AMD. . ve} za to 13 14 15 16 IA32 je skra}enica za Intelovu 32-bitnu arhitekturu. Ili. Mikroprocesori platforme IA64 mogu izvr{avati ma{inske programe pisane za platformu IA32. Pojam platforme ^esto se u stru~noj literaturi i u materijalima koji opisuju pojedine informati~ke produkte nailazi na pojam platforme. Iako se ti sistemi mogu zna~ajno razlikovati po ostalom ugra|enom hardveru. Drugim rije~ima. kao {to su vezna logika. III i IV.5. proizvo|a~i kao {to je Intel standardiziraju i druge aspekte ra~unarskog hardvera.206 Pojam platforme UNIX I OTVORENE PLATFORME 4. postoje vi{eprocesorske hardverske platforme zasnovane na IA32. sistemske platforme ozna~avaju prije svega operativni sistem pod kojim ra~unar radi. platforme Linux itd. U svim ovim slu~ajevima mo`emo re}i da se pojam platforma odnosi na neophodne hardverske ili sistemske komponente sistema na kojem dati informati~ki produkt mo`e raditi. Symmetric MultiProcessing). isti ma{inski program radi na svakoj platformi IA3214. Ovo vrijedi pod uvjetom da je ma{inski program zapisan u formi koju operativni sistem mo`e prepoznati i koristiti. Naime. Platforme IA3213 ~ine prakti~ki preko 99% tr`i{ta PC-a i uklju~uju sve vrste PC-a u koje su ugra|ivani Intelovi mikroprocesori 80386. Pentium II. IA64 ili PowerPC. U opisima nekog softvera na}i }emo da postoje verzije za platforme Windows. Brojevi 32 i 64 ozna~avaju veli~inu paketa podataka u bitima koju mikroprocesor mo`e obraditi u jednoj instrukciji. 486. Iako ~ini njen centralni dio. koje se zbog kori{tenja specifi~nog hardvera ili posebne arhitekture ra~unara smatraju posebnim IA32-SMP (od eng. Sa druge strane. Pod hardverskim platformama podrazumijevamo prije svega vrstu mikroprocesora koji ~ini srce ra~unarskog sistema. interne sabirnice.

Naprimjer. onda je DBMS (eng. XP i 2003) i Unix (sa varijantama za Linux. protokol HTTP za razmjenu zahtjeva i odgovora na zahtjeve. SAP. kao i linkove. Ako se informacioni sistem zasniva na bazama podataka.UNIX I OTVORENE PLATFORME Pojam platforme 207 koriste usluge operativnog sistema. Microsoft SQL i druge platforme. kao i za mnoge druge. iako postoje alati za tzv. 17 Rije~ hipertekst ozna~ava vrstu dokumenta koji osim teksta mo`e sadr`ati slike i druge vrste multimedijalnih sadr`aja. koje se odnose na softver koji je podloga za rad aplikativnih programa. Database Management System) koji upravlja podacima tako|er bitan element platforme. kao i formati za razmjenu podataka koji definiraju formu u kojoj se podaci prenose od jednog ra~unara do drugog. Informix. Softver se obi~no pi{e za neku sistemsku platformu. vi{eplatformski rad. ako umre`eni sistem `eli koristiti hipertekst dokumente17 . Za svaku od tih platformi. koji je Internet standard. 2000. MacOS X i dr.). postoje aplikativne platforme. HTTP-a i HTML-a mo`emo objediniti pod nazivom Web platforma. Kombinaciju kori{tenja TCP/IP-a. odnosno pokaziva~e na druge hipertekst dokumente. Naprimjer. postoje ~itave kolekcije alata i poslovnih aplikacija. . i format HTML hipertekst dokumenata. Me. postoje poslovne aplikacije za Oracle. Kod umre`enih ra~unara izuzetno va`an dio platforme su protokoli koji predstavljaju skup konvencija i pravila za komunikaciju izme|u ra~unara. 98. Me|u naj~e{}im sistemskim platformama za PC-e su Windows (sa varijantama 95. bilo da je rije~ o pojedina~nom ra~unaru ili o mre`i koja ~ini podlogu informacionog sistema. pri ~emu ta forma ne treba biti ovisna o operativnom sistemu. najlogi~niji izbor su protokol TCP/IP. I kona~no.

tako da svako mo`e do}i do izvornog koda jezgra sistema. tako da svaka softverska ku}a koja to `eli mo`e napraviti “svoju” verziju Jave. Linux ne samo da je u potpunosti dokumentiran. Otvorenost platformi O~ito. imaju mogu}nost da je koriste. Javu je razvio Sun Microsystems (java. na~elo otvorenosti se kr{i ako ste prinu|eni da postanete korisnik nekog alata da biste mogli pristupiti njegovoj dokumentaciji. Obi~no su svi mikroprocesori.linux.org. knjige pojedinih autora koje se bave nekom platformom naj~e{}e nisu besplatne.w3c.6. . {to zna~i da programer ili korisnik platforme uvidom u odgovaraju}u tehni~ku dokumentaciju mo`e do}i do svih relevantnih informacija u vezi sa njenim kori{tenjem. ve} je razvijan po principu otvorenog softvera. da za to u|ete u poseban program za korisnike ili developere. pod uvjetom da odgovara specifikaciji19. onda se ona ni u kom slu~aju ne mo`e nazvati otvorenom. pored autora platforme. GNU/Linux – Jedan od najpopularnijih operativnih sistema baziranih na Unixu na personalnim ra~unarima.org). Me|u najpoznatijim elementima otvorenih platformi nalaze se: HTML i XML – Ovo su dva najra{irenija standarda za razmjenu podataka na Internetu. od prenosnih ure|aja do mainframe servera. odnosno da za to sklopite poseban licencni ugovor. baze podataka i mre`ni protokoli i standardni formati podataka jako dobro dokumentirani.sun. Razvojem ove dvije specifikacije upravlja World Wide Web Consortium.com). XML je prakti~no standard za razmjenu podataka izme|u poslovnih aplikacija. Microsoft je poku{ao proizvesti svoju donekle promijenjenu verziju Jave pod nazivom J++. tako da i drugi. a iako se ne pravi po principu koda. Informacije o ovoj sistemskoj platformi mo`ete na}i na www. Specifikacija i druga dokumentacija otvorenih platformi i njihovih komponenata mora biti dostupna bilo besplatno (npr. downloadom sa Interneta) bilo po nekoj minimalnoj razumnoj cijeni koja se odnosi na {tampu i dostavu materijala18. 18 19 Naravno. operativni sistemi. bez obzira da li ste njen korisnik ili ne.208 Otvorenost platformi UNIX I OTVORENE PLATFORME 4. Java – Java je programski jezik razvijen za pravljenje aplikacija na najrazli~itijim hardverskim i sistemskim platformama. Javu su kao osnovu svojih poslovnih sistema prihvatile velike korporacije kao {to su IBM i Oracle. potrebno je da bude dobro dokumentirana. kao i za Internet aplikacije. da bi jedna platforma mogla biti nazvana otvorenom. skra}eno W3C (za vi{e informacija pogledajte www. odlikuje je jasna specifikacija. Me|utim. Naprimjer. ali je morao odustati od promjene specifikacije i izbaciti vlastiti jezik pod nazivom C#. ako dokumentacija platforme nije slobodno dostupna.

SAP-DB.UNIX I OTVORENE PLATFORME Otvorenost platformi 209 MySQL i SAP-DB – Ovo su dvije baze podataka koje na principu otvorenog softvera proizvode fime MySQL-AB i SAP u me|usobnoj suradnji (www. MySQL je brzi DBMS koji se danas naj{ire primjenjuje za Web-aplikacije. .com). koji se ina~e nalazi u srcu SAP-ove mre`e poslovnih aplikacija. u rangu Oraclea i MS SQL-a. koji se odnedavno distribuira pod nazivom “MaxDB” je mo}an i robustan DBMS za poslovne primjene.mysql. odnosno dinami~ke Web stranice.

to ne zna~i da je svaki softver koji mo`emo dobiti bez naknade ujedno i otvoren. LGPL. Licenca ne mo`e zahtijevati pla}anje autorskih prava ili druge naknade za takvu prodaju. kao ni me|uforme tipa izlaza iz pretkompajlera. Me|utim. a mo`e od izvedenog softvera zahtijevati kori{tenje drugog naziva ili oznake verzije. Namjerno zbrkan izvorni kod nije dopu{ten. not in "free beer". mora postojati publicirani na~in kako se do izvornog koda mo`e do}i uz minimalnu cijenu njegove distribucije. otvoreni softver nije ni{ta manje za{ti}en zakonom kao intelektualno vlasni{tvo svojih tvoraca.210 Otvoreni softver UNIX I OTVORENE PLATFORME 4. Definicija otvorenog softvera isti~e slijede}e elemente: Slobodna redistribucija – Licenca ne spre~ava bilo koga da softver proda ili da bez naknade kao dio {ire softverske distibucije koja sadr`i programe iz vi{e razli~itih izvora. Otvoreni softver Princip otvorenog sofvera je jedan od novijih revolucioniraju}ih koncepata u softverskoj industriji. Izvorni kod programa – Programi moraju uklju~iti izvorni kod i moraju omogu}iti distribuciju izvornog koda kao i kompilirane verzije. Licenca mora omogu}iti distribuciju “zakrpanog” softvera. Tamo gdje se neka forma proizvoda ne distribuira skupa sa izvornim kodom. . Izvedeni softver – Licenca mora dozvoliti modifikacije i pravljenje izvedenog softvera koji se mogu distribuirati pod istim licencnim pravima kao i originalni softver. Izvorni kod mora biti preferirana forma u kojoj programer mo`e modificirati program. 20 Free as in "free speech". Bez obzira na to {to je besplatan. a ne “slobodno poslu`ivanje”20. Otvoreni softver dolazi uz jednu od GPL. Otvoreni softver se ~esto naziva i slobodnim ili besplatnim softverom. Integritet autorovog koda – Licenca mo`e zabraniti distribuciju modificiranog autorovog izvornog koda samo u slu~aju da se njome predvi|a distribucija “zakrpa” na taj kod. MPL ili QPL iz kojih proizilaze prava korisnika softvera. Kao i druga licencna prava. Pristalice pokreta otvorenog softvera rado nagla{avaju da se pojam “sloboda” ovdje koristi u smislu “slobodan govor”.7. i ona su za{ti}ena zakonom. a po mogu}nosti besplatnim downloadom preko Interneta.

Opera ~ak ima verziju i za PDA ili ru~ne ra~unare. Licenca otvorenog softvera mo`e korisniku skrenuti pa`nju na odre|ene propise i ograni~enja.com). ne mo`e zahtjevati da se otvoreni softver koristi samo na sistemskim platformama Linux ili Windows. uklju~uju}i Linux i Windows. MacOS X i druge platforme. imaju propise koji ograni~avaju pravo distribucije odre|enih vrsta softvera (kao {to su. Komercijalna verzija paketa OpenOffice je StarOffice kojega proizvodi Sun Microsystems (www. OpenOffice ima verzije za Windows. npr. poput SAD.1. Mozilla (www. Zabrana ograni~enja na drugi softver – Licenca ne mo`e nametati zahtjeve na drugi softver koji se skupa distribuira. npr. npr. Linux.org) – Uredski paket u klasi Microsoft Officea. Mo`e prili~no korektno ~itati i pisati dokumente u formatima Word. kriptografski i kriptoanaliti~ki programi). Distribucija licence – Prava koja su vezana za otvoreni softver moraju se primjenjivati i na sve one kojima je on dalje distribuiran. Op}enitost upotrebe – Licencna prava ne mogu ovisiti o tome da li se otvoreni softver distribuira kao zaseban proizvod ili kao dio neke {ire softverske distribucije. . ne mo`e zahtijevati da se otvoreni softver distribuira samo sa drugim otvorenim softverom.sun.org) su dva preglednika (browsera) Interneta za niz platformi. ali ih sama ne mo`e sadr`ati.opera. Tehnolo{ka neutralnost – Licenca ne mo`e davati prednost bilo kojoj tehnologiji ili stilu komunikacije s drugim softverom ili sa korisnikom. Excel i PowerPoint. ili po nekom drugom kriteriju.org) i Opera (www. Svi oni kojima se softver distribuira imaju ista prava kao i oni kojima je prvobitno distribuiran.mozilla.openoffice. bez obaveze sklapanja posebne licence sa originalnim distributerom. Nediskriminacija vrsta djelatnosti – Licenca ne mo`e ograni~avati oblasti primjene otvorenog softvera tako {to }e ih dijeliti na profitne ili neprofitne. NEKOLIKO POPULARNIH PAKETA NA BAZI OTVORENOG SOFTVERA Ovdje }emo navesti tri popularna aplikativna paketa razvijana po principu otvorenog softvera: OpenOffice (www. trenutno u verziji 1. Neke zemlje.UNIX I OTVORENE PLATFORME Otvoreni softver 211 Nediskriminacija pojedinaca ili grupa – Licenca ne mo`e diskriminirati bilo koga pojedinca ili grupu korisnika.

.

U^ENJE NA DALJINU .

.

.....................................................2...221 5........................................................................................................223 PREDUVJETI ZA KORI[TENJE ............................................................ [ta je to u~enje na daljinu? ........................................................................................................................................................................................1............................................233 KVIZOVI ......................................................219 A GDJE SMO MI? ............................................................................DETALJAN SADR@AJ 5............................................................................................................................................................................................................................................................................. U~enje na daljinu 5........227 GLAVNA STRANICA KURSA ............................................238 ............. U~enje na daljinu sa Moodleom ...............................226 Prijavna stranica........................................................................................................217 SVAKI PO^ETAK JE TE@AK ..........................218 WEBUKACIJA .......................235 FORUMI ................231 ZADACI I RADIONICE (WORKSHOPS) ................223 PRIJAVA NA SAJT MOODLE ..230 RESURSI .......................237 OCJENE I URE\IVANJE PROFILA ................................224 Podaci o kursu ...

.

U^ENJE NA DALJINU 5. Obrazovani kadrovi predstavljaju izvor ekonomske mo}i firme i njenu osnovnu kompetitivnu prednost. magacina. Znanje koje nau~imo iz godine u godinu traje sve kra}e i kra}e. . polako postaje ko~nica njihovog razvoja. Formiraju se virtuelne firme u kojima rade zaposleni sa razli~itih kontinenata koji odr`avaju sastanke putem audio i video konferencija. Posebno to va`i za segment koji se odnosi na edukaciju odraslih. naglom napredovanju u razvoju i brzom zastarijevanju tek stvorenih high-tech proizvoda. Pravila u ekonomiji i nauci se brzo mijenjaju tako da opstaju samo one kompanije koje efikasno i brzo reaguju i ~iji zaposleni efikasno prepoznaju nova pravila i nau~e nova znanja. te raditi svoj profesionalni posao putem Interneta. i u kojem glumci nisu sigurni da }e im nau~eni tekst u narednom trenutku biti upotrebljiv. Tehnologija sa po~etka pri~e je u stvari skupo znanje opredmetovano u proizvodima {iroke potro{nje. Danas se u sli~nom nezavidnom polo`aju nalaze menad`eri svih jakih kompanija na tr`i{tu. Generalni trend u svijetu je uraditi {to vi{e ne napu{taju}i svoj stan: kupiti knjige. zatim profesionalno usavr{avanje i specijalisti~ku edukaciju ljudi koji rade u firmama i ~iji opstanak i dalji napredak na radnom mjestu predstavljaju glavnu pokreta~ku silu za kontinuiranu edukaciju. parkinga i putovanja. uskoro bismo mogli o~ekivati me|usobno povezane ku}anske aparate i inteligentne hladnjake koje mo`emo nadzirati putem Interneta. bez tro{kova zakupa kancelarijskog prostora.1. Sve ukazuje na to da edukacijski sistem. dok krug ljudi koji imaju potrebu za obnavljanjem znanja postaje sve {iri i {iri. Zamislite pozori{ni komad ~iji se scenario mijenja tokom izvo|enja. [ta je to u~enje na daljinu? U dana{nje vrijeme puno se pri~a o tehnologiji. diskutovati o va`nim temama na forumima i news grupama. avionske karte i ostale potrep{tine. njenom brzom prodoru u sve sfere `ivota. Konzervirano znanje vi{e ne postoji.U^ENJE NA DALJINU [ta je to u~enje na daljinu? 217 5. Prema najavama vode}ih proizvo|a~a. ukoliko se ne prilagodi novim trendovima u dru{tvu i poslovanju. Koncentrirana edukacija u kojoj grupa studenata fizi~ki okru`uje predava~a se vi{e i ne smatra tako efektivnim na~inom u~enja. ostvaruju}i enormne profite.

ali nikada nije mogla biti efikasna za ve}i broj studenata. nekontinuiranu komunikaciju izme|u studenta i predava~a potpomognutu nekim vidom tehnologije. Praksa pokazuje da. U tradicionalnom obrazovnom procesu. profesionalno usavr{avanje (kao i obavezni oblici obrazovanja) ulazi u jednu novu eru. Naravno. uz pomo} elektronskih i komunikacionih tehnologija. nisu svi dobri poznavaoci {kolske materije bili televizijski talenti koji mogu zadr`ati pa`nju njima nevidljive publike. distance education ili u~enje na daljinu. a to je dvosmjerna komunikacija ili povratna sprega izme|u studenta i nastavnika. Kvalitet nastavnog procesa u velikoj mjeri zavisi od saradnje i komunikacije glavnih u~esnika u procesu i mo`e se uo~iti nekoliko tipova komunikacije: komunikacija nastavnik – student. U~enje na daljinu u tom periodu nije imalo jednu va`nu edukativnu komponentu nastavnog procesa. Takav pristup se defini{e kao distance learning. Definicija termina u~enje na daljinu nagla{ava: razdvojenost predava~a i polaznika u vremenu i / ili prostoru. ve} i u razli~itim zemljama i na razli~itim kontinentima. komunikacija me|u nastavnicima. Poslovni ljudi iz razli~itih zemalja i sa razli~itih kontinenata mogu razmenjivati informacije. u kojem i polaznici kursa i predava~i mogu biti ne samo u odvojenim zgradama. Prostorna dimenzija komunikacije odnosi se na to da li u~esnici u komunikaciji moraju biti na istom mjestu da bi komunicirali. sara|ivati na zajedni~kim dokumentima i idejama. komunikacija .218 [ta je to u~enje na daljinu? U^ENJE NA DALJINU Mnogo perspektivniji na~in je distribuirani pristup obuci i edukaciji. SVAKI PO^ETAK JE TE@AK Prvi oblici u~enja na daljinu su se pojavili u Evropi kroz dopisne kurseve kori{tenjem klasi~ne po{te i pisama. a ne samo od strane predava~a. Me|utim. ona je bila mogu}a putem klasi~ne po{te i telefona. Napredniji nastavnici koji su se pokazali kao dobri predava~i u {kolama dobijali su priliku da prezentiraju svoje predava~ko umije}e {irokim narodnim masama putem TV i radio-programa. studirati zajedno ili razmjenjivati iskustva. upravljanje procesom u~enja od strane studenta. komunikacija me|u studentima. i bili su zanimljivi sve do polovine pro{log vijeka kada se pojavljuju edukativni radijski i televizijski programi.

elektronska saradnja ili saradnja u elektronskom obliku spaja ljude elektronski. Ovakav pristup pomo}u Interneta omogu}ava saradnju u bilo koje vrijeme. na jednostavniji na~in do|u do nastavnih materijala u elektronskoj formi. zasnovan na odgovorima studenta. Sam proces komunikacije ima i vremensku dimenziju koja se odnosi na to da li u~esnici u komunikaciji moraju biti anga`ovani u istom vremenskom intervalu.U^ENJE NA DALJINU [ta je to u~enje na daljinu? 219 izme|u predava~a i polaznika seminara se odvijala u klasi~noj u~ionici i bilo je potrebno da i jedni i drugi budu prisutni na istom mjestu. promjena u planu nastave seminara i rasporedu sati. Krenimo sa opcijama asinhronog komuniciranja: World Wide Web – WWW je zbog jednostavnosti i intuitivnosti kori{tenja sa jedne strane. video zapis) sa druge strane. broja studenata. slika. i mogu}nosti interaktivne multimedijalne prezentacije informacija (formatirani tekstualni dokumenti. Postoji nekoliko opcija za komunikaciju putem Interneta i isto tako nekoliko softverskih pomagala koja mogu podr`ati tu komunikaciju. ispitnih rokova. udaljenosti i raznolikosti dostupnog i prenosivog nastavnog materijala i sadr`aja. koriste}i alate kao {to su e-mail. Drugim rije~ima. Serveri mailing lista su efikasan metod za slanje e-mail poruka velikim ili specifi~nim ciljanim grupama studenata i poslovnih partnera i idealan na~in za ogla{avanje sastanaka. WEBUK ACIJA Polje elektronske saradnje nudi veliki broj alata i softverskih proizvoda koji imaju potencijal koji mo`e iz korijena izmijeniti trenutno stanje procesa nastave i profesionalnog usavr{avanja. brzo prihva}en u edukaciji {irom svijeta. Sve {to je potrebno jeste ra~unar sa pristupom Internetu. ili pristupom na sajtove World Wide Weba. putem Interneta. omogu}avaju}i studentima da pored redovne (klasi~ne) nastave. Bulletin Board Systema (diskusionih grupa. bez obzira na mjesto i udaljenost. {to u nastavni proces u~enja na daljinu uvodi povratnu spregu od studenata prema nastavniku. online chata i audio i video konferencija. mo`emo se vratiti principima klasi~ne edukacije: individualni kontakt sa svakim studentom. S druge strane. ali sada na jednom vi{em nivou u pogledu brzine. foruma). Zahvaljuju}i tome. E-mail je naj~e{}i oblik online komunikacije i jedan od osnovnih razloga eksplozivnog razvoja Interneta. mogu}e je upravljati procesom u~enja i predavanja u realnom vremenu. Prvo su se pojavili nastavni materijali na lokalnim web serverima {kola i fakulteta. Na taj na~in defini{emo sinhronu i asinhronu komunikaciju. Sada je sigurno da edukativna ustanova koja se odlu~i za kori{tenje e-maila u svom radu i komunikaciji sa studentima mora podr`ati mailing liste. zatim putem mailing lista. zvuk. .

ona se pojavi na ra~unaru sugovornika i obrnuto. Klijentski softver je obi~no besplatan tako da je svima dostupan. dogovori itd. Osim toga. U chat komunikaciji zasnovanoj na tekstu. Audio i video konferencije – Kako digitalizacija slike i zvuka postaje sve jeftinija.). poruke se distribuiraju od strane moderatora. javljaju se i novi na~ini kori{tenja. sama priroda ljudskog rezonovanja dovodi do situacija da jedna pozitivno provokativna poruka generi{e niz odgovora (subkonverzacija) samo na tu temu. U sistemima podr{ke profesionalnom usavr{avanju. Svi u~esnici moraju imati klijentski softver za crtanje i pisanje po tabli. on ne zahtijeva fizi~ki blisko rastojanje u~esnika. Dobra strana ovog na~ina komunikacije je {to nema puno "praznog hoda" i dugih uvodnih re~enica. Me|u opcijama sinhronog komuniciranja je Internet chat ili pisana konverzacija koja se razlikuje od gore navedenih tipova komunikacije zato {to se doga|a u realnom vremenu i obi~no u vremenski kratkom periodu.220 [ta je to u~enje na daljinu? U^ENJE NA DALJINU Diskusione grupe – Najvi{e zamjerki na obi~ni e-mail dolazi iz ~injenice da liste na bazi klasi~nog e-maila imaju linearnu hronolo{ku strukturu. Elektronske table (electronic whiteboards) omogu}avaju da putem ra~unara svi u~esnici u raspravi. te se javila potreba za druga~ijom organizacijom diskusionih grupa. Poruke se mogu prvo grupisati u temu zapo~etu nekom porukom (thread. eng. u~esnici mogu vidjeti na ekranu ono {to ostali u~esnici tipkaju na svojim ra~unarima u realnom vremenu. Poseban dodatni pedago{ki efekat je taj {to studenti u~e kori{tenje elektronskog medija za komunikaciju i saradnju. server mailing liste ima neki vid sigurnosnog sistema tako da samo studenti sa pravom pristupa odre|enom kursu ili seminaru mogu pristupiti ~itanju i slanju poruka. jer tekstualna komunikacija zahtijeva kratku i jasnu raspravu o temi ili projektu. Me|utim. Kada student na ra~unaru otkuca re~enicu.u vlasni{tvu edukacijske ustanove ili same firme. skice. U slu~aju struktuiranije diskusione grupe koje imaju zadu`enu osobu . a propusni opseg Interneta sve ve}i kao i njegova dostupnost. jer su poruke sa razli~itim temama poredane u istu hronolo{ku listu.moderatora ili predava~a koji kontroli{e i pozitivno usmjerava sadr`aj. nevezano za generalnu temu diskusije. . Naknadno ~itanje i pretra`ivanje je mukotrpno. Elektronska tabla je veoma koristan alat kada su u pitanju nastavne teme koje po svojoj prirodi uklju~uju vizuelizaciju (grafi~ki prikaz. koji je primjenjiv i u radnom okru`enju u firmama. Svaki u~esnik dobije drugu boju za pisanje. vide isti dokument i istovremeno rade na njemu. bez obzira na udaljenost. pa je stoga izvrstan na~in da se nastavni proces osvje`i mi{ljenjima i razgovorom sa vanjskim ekspertima. Chat server mo`e imati vi{e odvojenih "soba" za razgovore o razli~itim temama. nit). a onda unutar te "misaone niti" sortirati po hronologiji ili po{iljaocu. konac. Na taj na~in je olak{ano pretra`ivanje poruka. Chat se organizira putem chat servera koji mo`e biti javni ili privatni . tako da svi znaju ko je {ta napisao.

Polaznici seminara pohranjuju informacije u zajedni~ku bazu podataka i povla~e podatke iz nje po potrebi. kontrolom i rasporedom svog vremena i preuzeti odgovornost za uspje{nost svog u~enja. seminarske radove. kao i da komuniciraju me|usobno. Ekonomski fakultet u Sarajevu imao je nekoliko pionirskih programa na tom polju . kori{tenje stranih eksperata u oblastima koje kod nas nisu zastupljene. Arhiviranje i organizacija podataka su nu`ne i korisne prate}e pojave elektronske komunikacije koje stvaraju jednu novu nau~nu disciplinu . Brza povezivanja. postao je dostupan i obi~nim korisnicima zahvaljuju}i Internetu. mora se obratiti pa`nja ne samo na ciljeve nastave. Ova tehnologija omogu}ava u~esnicima da diskutuju. Osim toga. Online certificirani kursevi programiranja u saradnji sa Univerzitetom Loyola iz Chicaga koji su kulminirali saradnjom sa kanadskim partnerima . onda oni moraju biti dostupni svim polaznicima. na~in prenosa slike i zvuka preko satelita. otvaraju nove vidike u edukativnom i poslovnom svijetu. kao i adaptaciju tradicionalnih metoda predavanja novom okru`enju koje u ve}ini slu~ajeva ne omogu}ava vizuelni kontakt izme|u studenta i nastavnika.agencijom CIDA i Univerzitetom iz Alberte formiranjem E-NET Centra. Ovo uklju~uje projekte. Ako su za to potrebni neuobi~ajeni sistemi za prenos i prikaz podataka. Predava~ mora osposobiti i navesti studente da komuniciraju sa njim. ve} i na potrebne tehni~ke pretpostavke za uspje{an prenos edukativnog sadr`aja. Sami studenti se moraju upoznati sa novim na~inom komunikacije.U^ENJE NA DALJINU [ta je to u~enje na daljinu? 221 Do sada veoma skupi. i samo privilegovanim dostupan. istra`iva~ku dokumentaciju ili kontakt informacije. Sami podaci mogu biti u formi referenci na druge podatke ili web stranice ili u formi dokumenata. te u~estvuju u pitanjima i diskusijama. raspravljaju probleme i dijele ideje i u onim slu~ajevima kada je potreban susret lice u lice. A GDJE SMO MI? Pri kreiranju efektivnih kurseva za u~enje na daljinu. efektivni kursevi za u~enje na daljinu tra`e intenzivnu pripremu od strane predava~a. Ovaj centar kao pridru`eni ~lan Global Development Learning mre`e . Online kursevi i pristup svjetskim centrima za edukaciju na daljinu polako dobijaju zna~aj na ovim prostorima. ali nije izvodljiv iz razloga udaljenosti i zauzetosti. odr`avanje multipoint sastanaka i ekspertnih grupnih sastanaka.Interactive Distance Learning program MIT Centra i Soros fondacije. {to uz stalna a`uriranja stvara nepresu{no bogatstvo znanja za kasnija podsje}anja i jednostavno a`uriranje u skladu sa novim dostignu}ima ekonomije. potrebe i karakteristike studenata i nastavnika.Menad`ment znanja.

. Ova kategorija edukacionih centara ima zna~ajnu ulogu u periodima nakon studija i zapo{ljavanja. koji nema vremenskih i geografskih ograni~enja. i sve je jasnije da i u edukaciji vladaju zakoni tr`i{ta . Polako ali sigurno se kreira eduspace. Aspekt koji kod nas mo`e imati poseban zna~aj jeste da i hendikepiranim osobama. koji radi i tra`i fleksibilnost. kao jedna od opcija usavr{avanja. Vidljivo je da su za integraciju razli~itih medija za distribuciju seminara. ima jednu zna~ajnu ekonomsku opravdanost. uz sticanje vje{tine timskog rada i virtuelne saradnje. Obrazovani kadrovi u firmi su izvor ekonomske mo}i. a sa stanovi{ta firme ili zaposlenog kandidata. Grani~ni tro{kovi za svakog narednog kandidata koji poha|a kurs su minimalni gledano iz ugla ustanove. omogu}imo uklju~ivanje u informacioni svijet i nova znanja. a da dobije znanja doma}ih i stranih eksperata. kursevi distance learninga mu omogu}avaju da seminare prilagodi svom slobodnom vremenu i prostoru. ideje i mi{ljenja. uklju~uju}i sve moderne alate telekomunikacija. Povezivanje firmi. Sistem u~enja uz pomo} tehnologije omogu}ava stidljivim polaznicima seminara i onima koji se te{ko usmeno izra`avaju da poka`u svoja znanja. elektronskih knjiga i elektronskih biblioteka u razli~itim zemljama. ~ije je kretanje ote`ano.222 [ta je to u~enje na daljinu? U^ENJE NA DALJINU Svjetske banke ima pristup nastavnom sadr`aju iz razli~itih dijelova svijeta. profesionalnih organizacija. saradnji sa svojim kolegama iz firme. . Sama priroda pisane komunikacije zahtijeva od u~esnika da pa`ljivo formuli{u svoje odgovore i da promi{ljeno reaguju na nove ideje. kao i tehnologije za kreiranje i prozvodnju multimedijalnog sadr`aja potrebna finansijska ulaganja u opremu i obuku timova samih edukatora.kapital je previ{e skup da bi ga povjerili neznalicama. svijet virtualne edukacije. Distance learning. edukacijskih ustanova i pojedinaca {irom svijeta dovodi i u na{e prostore znanja koja su bila privilegija samo visokorazvijenih zemalja.

a skoro isto tako dobro i neka starija verzija Internet Explorera. U Bosni i Hercegovini. Moodle se koristi za podr{ku nastavi na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. kako bi vam elektronski po{tari mogli s vremena na vrijeme prikazati reklame svojih sponzora.uklju~uju}i Me. za najugodnije kori{tenje poslu`it }e Windowsi 98 ili noviji . . modema. ako ne i uvijek. kao {to su http://www.yahoo. Osim toga.hotmail. Cijena kori{tenja njihovih usluga je ta {to svojoj po{ti mo`ete pristupati samo preko Weba. Ako 1 Rije~ sajt koristimo u smislu lokacije na Internetu. Uostalom. mo`ete je besplatno dobiti na jednom od za to specijaliziranih sajtova. iz Internet kafea.org.mo`ete raditi od ku}e.2. kojima studenti mogu zatim pristupati u toku nastavnoga procesa. ADSL-a. to ne treba da bude isti ra~unar svaki put .net. Adresa za elektronsku po{tu – Ako je ve} nemate. poslu ili privatno ve} nemate adresu za elektronsku po{tu (e-mail adresu).com ili http://www.com. U~enje na daljinu sa Moodleom Moodle je sistem zasnovan na Webu za podr{ku u~enju na daljinu. 2000 i XP . U trenutku pisanja ovog teksta. Moodle je otvoreni softver. PREDUVJETI ZA KORI[TENJE Da biste kao student mogli koristiti Moodle. Tako|er. kablovske veze ili na drugi na~in. raditi sa ma{inama u Windowsu. ukoliko na fakultetu.sa Internet Explorerom verzije 5 ili novijim. pitanja i druge sadr`aje na web stranicu.sjedi{te.usa.U^ENJE NA DALJINU U~enje na daljinu sa Moodleom 223 5. Budu}i da }ete naj~e{}e.moodle. obavje{tenja. Jednako dobro }e poslu`iti i neki Netscape Navigator. site . od eng. preko lokalne mre`e. pa samim time i besplatan za upotrebu i za studente i za nastavnike. Sve informacije o Moodleu mogu se dobiti na adresi http://www. To zna~i da nastavnici mogu pomo}u njega postaviti materijale. kako kada stignete. lako }ete do}i do nje ako ispunite prvi preduvjet. postojalo je oko hiljadu registriranih sajtova Moodle1 u 74 zemlje svijeta. Dakle. trebat }e vam: Ra~unar sa pristupom Internetu – Poslu`it }e svaki ra~unar koji ima mogu}nost povezivanja na Internet. poslu`it }e svaki operativni sistem i skoro svaki Internet preglednik (browser). univerzitetske biblioteke ili laboratorije. http://www.

za Ekonomski fakultet u Sarajevu. pa u dijalo{kom prozoru koji }e se otvoriti kliknuti na naslov Security. 2 Doslovno: kola~i}. te u listi koja }e se otvoriti prona|ite odjeljak Cookies i na oba pitanja odaberite Enable. Ipak. ne}e stati na disketu. Po~etna stranica na koju se sti`e kod svih sajtova Moodle izgleda kao na slici 5. unutar njega na Custom Level. morate znati gdje se nalazi na Webu. Kada se poku{ate prijaviti na sajt Moodle. Primanje kola~i}a sa datog sajta mo`ete omogu}iti kod Mozille ili Netscape Navigatora opcijom iz menija Tools>Cookie Manager>Unblock Cookies from this Site.4 MB (megabajta). ne}e pravilno prepoznati priklju~enu flash USB memoriju. Jo{ vam bolje mo`e poslu`iti neka od sada popularnih flash memorija koje se priklju~uju na USB interfejs. Hotmailu. bilo bi po`eljno da uz sebe imate nekoliko spremnih disketa. Kod Internet Explorera trebate odabrati opciju Tools>Internet Options. Prema tome. potrebno je da obavite jednu malu provjeru da li va{ Internet preglednik podr`ava ne{to {to se naziva cookie2. najbolje je da otvorite Windows Explorer na lokaciji My Computer (obi~no u gornjem lijevom dijelu pozadine ekrana). kako biste eventualno mogli na njih snimiti nastavne materijale sa stranice.. Naprimjer. gdje bi se taj ure|aj trebao javiti na zadnjem mjestu pod nazivom poput "Removable disk". prije nego {to po~nete raditi.. adresa je http://www. . Podsjetimo se jo{ jednom da se disketa javlja pod oznakom 'A:'.efsa. Tako|er. bit }ete obavije{teni ako je preglednik postavljen tako da ne podr`ava cookies.ba/nastava/ (u ovom slu~aju ne zaboravite da unesete zadnju kosu crtu). koje tipi~no imaju kapacitet od 32 MB navi{e. onda }e va{a e-mail adresa biti: korisnik@hotmail. ali }e vrlo vjerovatno stati na flash memoriju. vodite ra~una da neke starije verzije Windowsa.com. {to vam u svakom slu~aju ne}e olak{ati posao. PRIJAVA NA SAJT MOODLE Svaki sajt Moodle je autonoman i nema veze sa ostalim.1. ili vas mogu pitati za odgovaraju}e drajvere. npr. kao {to je Windows 95. Ukoliko predvi|ate da }ete se ~esto na}i u situaciji da sajtu Moodle pristupate sa nekog drugog ra~unara..224 U~enje na daljinu sa Moodleom U^ENJE NA DALJINU otvorite korisni~ko ime korisnik na.unsa. One su pogodnije od disketa zato {to imaju zna~ajno ve}i kapacitet .ako neka datoteka koju skidate sa sajta ima vi{e od 1. a da biste prona{li pod kojim slovom se javlja flash USB memorija (koju operativni sistem tretira kao disk).

Po{to se na nju dolazi i kada `elimo pristupiti kursu. a sajt se mo`e organizirati i tako da sredi{nji dio umjesto najava zauzima katalog kurseva. prvo }emo objasniti ovo drugo. te tip univerzalnog kodiranja Unicode poznat kao UTF-8. uputstva i linkove. U gornjem desnom uglu po~etne stranice nalazi se link sa oznakom Prijava koji }e vas odvesti na prijavnu stranicu. Taj nedostatak mo`ete poku{ati otkloniti eksplicitnim zadavanjem na~ina kodiranja teksta (eng.1: Po~etna stranica sajta Moodle U sredi{njem dijelu stranice nalaze se novosti i najave. ISO-8559-2. katalog kurseva je slijeva ispod glavnog menija koji tipi~no sadr`i pregled novosti (samo najnovije stavke se prikazuju u sredi{njem dijelu). Sli~no se radi i u Internet Exploreru opcijama View>Encoding>More>Central European (tip). Stranice na na{em jeziku naj~e{}e koriste jedan od tri tipa kodiranja: Windows 1250. poznat i kao cp 1250. I kona~no. razvrstanih po kategorijama.U^ENJE NA DALJINU U~enje na daljinu sa Moodleom 225 Slika 5. U na{em slu~aju. U Mozilli ili Netscapeu to radite kroz opcije View>Character Coding>More>East European>Central European nakon ~ega birate tip kodiranja. sa desne strane nalazi se kratka pozdravna poruka koja upu}uje na sadr`aj sajta. . text encoding). Ono {to vam se mo`e desiti pri dolasku na glavnu stranicu sajta Moodle je da na{a slova sa dijakriticima ne vidite pravilno prikazana. tako|er poznat i kao latin2.

226 U~enje na daljinu sa Moodleom U^ENJE NA DALJINU Ako kliknemo na kategoriju kurseva koju imamo u pregledu. a prije toga na prijavnu stranicu ako ve} nismo prijavljeni (na {to ukazuje link Prijava u vrhu stranice). dobit }emo ne{to poput sadr`aja na slici 5. Naziv kursa je ujedno link koji nas vodi na stranicu kursa. odnosno registriranim korisnicima sajta Moodle.2 gdje se vide kursevi u kategoriji "Dodiplomski studij" Courseware Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.2 je svaki kurs unutar kategorije "Dodiplomski studij" prikazan u zasebnoj rubrici. za pristup kursevima bez . Drugim rije~ima. jer one reguliraju ko ima pravo pristupiti stranici kursa. Slika 5. Od posebnog zna~aja su sli~ice lica i klju~a koje se mogu nalaziti pored naslova.2: Pregled kurseva u kategoriji Podaci o kursu Na slici 5. ako to ranije niste u~inili. Sli~ica sa licem ozna~ava da je pristup kursu mogu} i gostima.

odnosno anonimno. koji nije ni{ta drugo nego {ifra koju zadaje predava~. Naravno. nakon ~ega stari klju~ prestaje da va`i osim za korisnike koji su ve} upisani na kurs.3. odnosno anonimne posjetitelje sajta Moodle. sistem uop{te ne}e registrirati njihovu posjetu. Ova kombinacija je ujedno i najrigoroznije pravilo kojim se na sajtu Moodle mo`e ograni~iti pristup. Uobi~ajena procedura da biste posjetili ili se upisali na kurs koji zahtijeva poznavanje klju~a. Gosti uvijek imaju samo pasivni pristup i ne mogu mijenjati bilo koji aspekt sadr`aja sajta Moodle ili pojedinog kursa. anonimni korisnici mogu kliknuti na dugme Prijava kao gost. Tre}a mogu}nost na dnu desne strane je predvi|ena za slu~aj da registrirani korisnik zaboravi svoju {ifru. Naravno. a od registriranih korisnika zahtijeva poznavanje klju~a kako bi mogli biti upisani na njega. do}i }ete na prijavnu stranicu koja izgleda kao na slici 5.Dr Fikret ^au{evi}". kako biste mogli pristupiti kursu.U^ENJE NA DALJINU U~enje na daljinu sa Moodleom 227 ove oznake morat }ete se registrirati na doti~nom sajtu Moodle i dobiti korisni~ko ime i lozinku. kao {to vidimo. Prijavna stranica Kada kliknete na naziv kursa. . Kursevi koji su obilje`eni sli~icom lica koja simbolizira korisnika otvoreni su i za goste. Dakle. Umjesto toga.4. ili su se ve} registrirali na ovom sajtu.2 je kurs "026 Finansijska tr`i{ta i institucije . kada se odlu~e upisati na kurs. odnosno nastavnik koji vodi kurs da bi kontrolirao prava pristupa. Primjer je kurs "029 Ekonomija Evrope" koji zabranjuje svaki anonimni pristup. Lijeva strana je rezervirana za one koji `ele pristupati kursevima kao gosti. Primjer takvog kursa na slici 5. bili oni registrirani ili ne. Tu trebamo unijeti svoju e-mail adresu koju smo upisali prilikom registracije. Druga sli~ica je znak klju~a i zna~i da onaj ko `eli pristupiti stranici kursa mora znati tzv. osim ako se oni ne opredijele za otvaranje korisni~ke prijave. Registriranim korisnicima klju~ treba samo jednom. a sistem }e nam na tu adresu poslati poruku sa {ifrom. {to je mogu}nost koju niko od nas ne mo`e zanemariti. nastavnik mo`e promijeniti klju~ kada god `eli. [tavi{e.2 je dostupan svim posjetiteljima sajta Moodle. Korisnici koji su se ranije registrirali trebaju unijeti svoje korisni~ko ime i {ifru u prostor predvi|en za to i kliknuti na dugme Prijava. Klik na dugme Po{alji mi moje podatke e-po{tom vodi nas do slike 5. kurs "016 Finansije .dr Sead Kreso" je na slici 5. mogu}e su i kombinacije. je da se obratite nastavniku i zatra`ite njegovu dozvolu. upisni klju~. Posjetiteljima sajta koji `ele pristupiti kursu kao gosti je klju~ potreban kod svake takve posjete.

228 U~enje na daljinu sa Moodleom U^ENJE NA DALJINU Slika 5. Klikom na link novi korisni~ki ra~un dolazimo na prijavni obrazac prikazan na slici 5. sa detaljnjim obja{njenjem i instrukcijama. Slika 5.5.4: Slu~aj izgubljene {ifre .3: Izgled prijavne stranice Lijeva strana prijavne stranice rezervirana je za slu~aj pravljenja novog korisni~kog ra~una ili korisni~ke prijave.

aktivacioni link }e biti pogre{no proslije|en i ne}e do}i do vas. registracija }e biti potvr|ena. tako da }ete cijeli postupak morati obnoviti. Nakon {to primite poruku sa verifikacionim linkom i kliknete na njega ili ga upi{ete u adresno polje Internet preglednika. tako da trebate birati ono koje je. U slu~aju da se za pristup kursu zahtijeva upisni klju~. a sa druge prepoznatljivo.5: Prijavni obrazac za novog korisnika Klju~ni podaci su korisni~ko ime i {ifra preko kojih se vr{e prijave na sajt. prezimenu i mjestu `ivljenja korisnika. dovoljno kratko. i taj }ete podatak morati unijeti na ovom mjestu. Ostali podaci na prijavnom obrascu su prili~no standardni. Ta verifikacija se sastoji u tome da sistem na navedenu adresu {alje elektronsku poruku u kojoj je naveden jedinstveni aktivacioni link za datog korisnika. ako unesete pogre{nu ili nepostoje}u e-mail adresu. a vi dobijate pitanje da li `elite da se prijavite na odabrani kurs. E-mail adresa je tako|er klju~an podatak. budu}i da se preko nje vr{i verifikacija otvaranja nove korisni~ke prijave. . Radi se o stvarnom imenu. Prema tome. Na sajtu ne mogu postojati dva korisnika sa istim korisni~kim imenom.U^ENJE NA DALJINU U~enje na daljinu sa Moodleom 229 Slika 5. sa jedne strane.

Sve oznake. Kada ste na po~etnoj strani kursa. U su{tini.6 kliknemo na link Nastava do}i }emo ponovno na po~etnu stranicu sajta. osim zadnje. time ne}emo biti odjavljeni i mo}i }emo se vratiti na kurs ili oti}i na neki drugi.230 U~enje na daljinu sa Moodleom U^ENJE NA DALJINU GLAVNA STRANICA KURSA Kada smo se prijavili ili odabrali da kursu pristupimo kao gosti. ako u situaciji sa slike 5. Me|utim. a sa desne strane podatak o tome da li ste i pod kojim imenom prijavljeni i link Odjava s kojim zavr{avate sesiju sa sistemom Moodle. Sredi{nji dio stranice je najva`niji jer predstavlja sadr`aj kursa. sistem }e nas prebaciti na glavnu stranicu kursa. su ujedno i linkovi koji nas vode na odre|enu cjelinu. ta se oznaka sastoji od oznake po~etne stranice sajta i skra}ene oznake kursa. tematski i vremenski. U vrhu stranice se nalazi naslov kursa. postoje dvije naj~e{}e forme u kojima se kurs na sajtu Moodle mo`e organizirati. Traka ispod naslova sa lijeve strane sadr`i oznaku pozicije na kojoj se nalazi. koja mo`e izgledati kao na slici 5.6.6: Glavna stranica kursa Glavna stranica kursa obiluje elementima ~iju }emo namjenu na ovom mjestu ukratko opisati. Naprimjer. Slika 5. Kod .

Ona naj~e{}e sadr`i link na diskusione forume vezane za kurs (link Forum novosti). Ovdje korisnik mo`e pregledati ocjene koje je dobio iz raznih aktivnosti pritiskom na link Ocjene. Tra`ene rije~i treba upisati u predvi|eni prostor i pritisnuti dugme Pretraga foruma. U donjem dijelu je prikazan sadr`aj resursa. Ispod pretrage nalazi se korisnikov administracioni okvir. Prva rubrika u sredi{njem dijelu. Sa desne strane nalazi se okvir Zadnje novosti u kome se pojavljuju najave i novosti koje nastavnik stavlja na glavnu stranicu kursa... ima u obje vrste organizacije kursa isto zna~enje uvoda. Stavke koje se nalaze u tematskim ili vremenskim rubrikama u sredi{njem dijelu nazivaju se aktivnostima kursa i njihov popis po vrstama aktivnosti mo`e se dobiti klikom na neku od vrsta aktivnosti u okviru Aktivnosti s lijeve strane. Kako }e konkretan kurs biti organiziran.U^ENJE NA DALJINU U~enje na daljinu sa Moodleom 231 tematske strukture kursa. nastavnik dijeli materiju kursa u cjeline koje se u srednjem dijelu pojavljuju u rubrikama numeriranim brojevima 1. Ni`e se nalazi okvir Pretra`ivanje pomo}u kojeg se mogu pretra`ivati diskusioni forumi kursa po klju~nim rije~ima. {to nas odvodi na sadr`aj resursa. Da bismo pristupili resursu. Aktivnosti }emo u nastavku obraditi jednu po jednu. 2 itd. uklju~uju}i postavljanje aktivnosti i prijave korisnika. koja nije numerirana. Kod vremenske strukture.7. svakoj sedmici kursa odgovara jedna rubrika. kao {to je prikazano na slici 5. Na dnu sa lijeve strane nalazi se okvir Moji kursevi u kojem su nabrojani svi kursevi na kojima je korisnik registriran. Prepoznajemo ga po sli~ici lista papira pored imena. kao i druge materijale koje nastavnik stavi. trebamo kliknuti na link koji ozna~ava njegovo ime. a u gornjem zaglavlje s nazivom kursa i trakom kojom je prikazana lokacija resursa. RESURSI Glavnina nastavnih materijala koji ~ine sadr`aj kursa je objedinjena pod nazivom resurs. Treba imati na umu da za promjenu {ifre treba znati postoje}u {ifru. tako|er obilje`ena brojem. a ispod njega okvir u kome se mogu vidjeti skorije aktivnosti na kursu. ili promijeniti {ifru pod kojom se prijavljuje. ovisi o nastavniku i gradivu koje se njime obra|uje. U na{em . S lijeve strane se nalazi i okvir Osobe preko kojega student mo`e vidjeti koji su sve korisnici registrirani za ovaj kurs ili izvr{iti modifikaciju profila. Stranica resursa je podijeljena na dva dijela.

6). Ako kliknemo na predzadnji link u traci ispod naslova kursa. Zadnji link u traci zaglavlja ozna~ava sam resurs. Resurs mo`e biti ~isti. unutar okvira Aktivnosti sa glavne stranice kursa (v. dokument Worda.232 U~enje na daljinu sa Moodleom U^ENJE NA DALJINU Slika 5.. odnosno njegovu lokaciju. u Netscapeu / Mozilli. ili prakti~no bilo kakva datoteka.. to mo`emo uraditi desnim klikom na zadnji element stranice i odabirom opcije Save Target As. sliku 5. referenca na sadr`aj nekog djela. neformatirani tekst.. Moodle omogu}uje nastavnicima da u kurs uklju~uju najrazli~itije vrste resursa. Tekstualni i HTML resursi bit }e uvijek dobro prikazani. Iz liste u gornjem desnom uglu zaglavlja mo`emo sko~iti na glavnu stranicu kursa ili bilo koju drugu aktivnost. rije~ je o resursu pod nazivom "069 Menad`ment informacionih tehnologija".. kao i ve}ina grafi~kih . PowerPointa.7: Sadr`aj resursa primjeru. Ako resurs `elimo ne samo pregledati. ve} i skinuti sa Interneta. kao na slici 5. Excela.. link na neku web stranicu. u Internet Exploreru. HTML tekst (sadr`aj Web stranice). Klik na bilo koji element vodi nas na odgovaraju}u lokaciju.. Isti efekt se posti`e i ako kliknemo na link Resursi. odnosno Save Link As.8. koji nosi oznaku Resursi. dobit }emo pregled svih resursa kursa. Kako }e resurs biti prikazan u donjem dijelu stranice ovisi o tome kako je pode{en ra~unar za kojim radite.

3 Radionica se koristi kao prevod za eng. Dakle. nastavnici obi~no tra`e i odgovaraju}u vrstu aktivnog sudjelovanja u savladavanju gradiva. uvijek ga mo`ete snimiti u datoteku i odnijeti tamo gdje ga mo`ete pregledati ili od{tampati. {to prije svega dobija oblik zadataka i radionica3. ali je za pregled pojedinih dokumenata potrebno imati instalirane odgovaraju}e programe. Internet preglednik }e obi~no ponuditi da snimite sadr`aje koji su mu nepoznati. workshop. ZADACI I RADIONICE (WORKSHOPS) Osim {to studentima omogu}uju da pristupaju raznim materijalima. Tako morate imati instaliran Microsoft Office ako `elite pregledati dokumente u Wordu. a Adobe Acrobat Reader ako `elite pregledati dokumente u formatu PDF.8: Pregled resursa kursa zapisa.U^ENJE NA DALJINU U~enje na daljinu sa Moodleom 233 Slika 5. bez obzira da li je ra~unar za kojim radite pode{en da mo`e pregledati neki tip resursa. odnosno za koje nema instaliranih programa. Excelu ili PowerPointu. .

. ona }e biti poslana. imate vremena do navedenog roka da datoteku sa ura|enim zadatkom po{aljete. Da ne biste morali pisati njenu punu stazu. poslati elektronsku po{tu itd.. stranica opisa zadatka sadr`i i rok do koga on treba biti ura|en.9: Opis zadatka Zadatak prepoznajemo po sli~ici lista papira u ruci. kao i najve}u ocjenu koja se mo`e dobiti za ura|en zadatak. Radionicu prepoznajemo po sli~ici na kojoj se vide korisnici i listovi papira. mo`ete pritisnuti dugme Browse. i potra`iti je na uobi~ajen na~in. Kona~no. Primjer radionice vidimo na slici 5. nastavnik ocjenjuje aktivnost po isteku njenoga roka i bodove koje smo dobili mo`emo vidjeti me|u ocjenama. a kada kliknemo na njega dolazimo na stranicu na kojoj je zadatak opisan.234 U~enje na daljinu sa Moodleom U^ENJE NA DALJINU Slika 5. Ona se mora nalaziti na ra~unaru na kome radite. Zadatkom se od studenta mo`e tra`iti da napravi rad kojega }e u elektronskoj formi podnijeti na ocjenjivanje.).9. kao na slici 5.10. otvoriti ra~un. nakon {to pro~itate zadatak. Naravno. Radionica (workshop) se razlikuje od zadatka po tome {to se ocjenjuje po nekoliko elemenata umjesto jedinstveno. klikom na Upload ove datoteke. Ako `elimo vidjeti po kojim elementima se radionica ocjenjuje. Na dnu stranice nalazi se prostor za upis datoteke koja }e se poslati kao rad. mo`emo kliknuti na link Specimen Assessment Form.. Bez obzira da li se radi o zadatku u kojem morate poslati svoj rad na opisani na~in ili o nekoj drugoj aktivnosti (npr. Kao {to mo`emo vidjeti. nakon ~ega dobijamo uzorak obrasca za ocjenjivanje radionice.

Slika 5.10: Opis radionice Kao i kod zadataka. i kod radionica vrijedi da ih "ru~no" ocjenjuje nastavnik nakon {to su predate ili nakon {to istekne rok za njihovu predaju. I kod radionica i kvizova.U^ENJE NA DALJINU U~enje na daljinu sa Moodleom 235 Slika 5. nastavnik mo`e omogu}iti da student vi{e puta preda rad.11: Po~etna stranica kviza .

13: Podaci o ura|enom kvizu .12: Glavna stranica kviza Slika 5.236 U~enje na daljinu sa Moodleom U^ENJE NA DALJINU Slika 5.

dolazimo na po~etnu stranicu kviza kao na slici 5. Kviz prepoznajemo po sli~ici lista papira na kome se nalazi kva~ica. Sa glavne stranice kursa mo`emo do}i na forume klikom na naslov foruma. kao {to se mo`e vidjeti na slici 5.12. ispred kojeg se nalazi slika dva lica u dijalogu. Ukoliko se odlu~imo da radimo kviz klikom na dugme Oprobaj se sada na kvizu. Pored pregledanja foruma. Kada damo odgovore na sva pitanja.13. poslije ~ega }e se pokazati podaci o ura|enom kvizu. Kada kliknemo na naslov kviza. Pored teksta.14. Primjer glavne stranice kviza se vidi na slici 5. ostvariti komunikaciju i ulaziti u diskusije o temama u vezi sa kursem.11. odgovor mo`e sadr`ati i prika~enu datoteku. trebamo kliknuti na dugme Sa~uvaj moje odgovore u dnu stranice. klikom na dugme Sudjeluj u raspravi na ovu temu mo`emo unijeti svoje odgovore na ono {to je napisano u forumu. Slika 5. trebamo imati na umu da nastavnici mogu ograni~iti koliko se puta kviz mo`e raditi. i jedni sa drugima. FORUMI Forumi predstavljaju sredstvo pomo}u kojega studenti mogu sa nastavnikom. samoocjenjivanje je prakti~niji i prihvatljiviji na~in provjere znanja kome pribjegavaju nastavnici na sajtovima Moodle. kao na slici 5.14: Diskusija na forumu .U^ENJE NA DALJINU U~enje na daljinu sa Moodleom 237 Interneta ili je u tome imao ne~iju pomo}. Slanje odgovora vr{imo klikom na dugme Spasi promjene na dnu stranice.

15: Aktivnosti koje se ocjenjuju i skupljeni bodovi Slika 5... u okviru Administracija sa lijeve strane. Slika 5. To }e nas dovesti do pregleda aktivnosti koje nose ocjenjivanje i skupljenih bodova kao na slici 5.15.238 U~enje na daljinu sa Moodleom U^ENJE NA DALJINU OCJENE I URE\IVANJE PROFILA Teku}e stanje ocjena ili skupljenih bodova mo`emo provjeriti ako sa glavne stranice kursa pratimo link Ocjene.16: Osobni profil korisnika .

18: Modifikacija korisni~kog profila . promijeniti {ifru ili se ispisati sa Slika 5.17: Promjena pristupne {ifre Ukoliko `elimo promijeniti podatke koje smo dali prilikom otvaranja korisni~kog ra~una (posebno je to va`no u slu~aju promjene e-mail adrese).U^ENJE NA DALJINU U~enje na daljinu sa Moodleom 239 Slika 5.

na kraju trebamo kliknuti na dugme A`urirani profil u dnu strane.240 U~enje na daljinu sa Moodleom U^ENJE NA DALJINU teku}eg kursa. ~ijim posredstvom mo`emo mijenjati osobne podatke i upravljati njihovom dostupno{}u drugim korisnicima sajta Moodle. . prikazane na slici 5.16. dobit }emo obrazac sa slike 5. Isti link se nalazi i u dnu svake stranice kojoj pristupamo. Da bismo promijenili {ifru. mo`emo na glavnoj stranici kursa kliknuti na link sa na{im imenom i prezimenom koji se nalazi u gornjem desnom uglu.~isto da se ne bi dogodilo da zbog gre{ke u kucanju sami sebi onemogu}imo pristup. Na kraju trebamo kliknuti na dugme Promjena {ifre. trebamo unijeti postoje}u {ifru i dva puta novu . Tako dolazimo do stranice osobnog profila. otvorit }e nam se obrazac kao na slici 5. Ukoliko kliknemo na dugme Modifikacija profila. Da bismo sa~uvali promjene.18.17. Ukoliko kliknemo na dugme Promjena {ifre.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful