Lovstvo

Nikola Markovi

LOVAKO ORUJE I MUNICIJA

Lovako oruje je oruje kojim ovjek (lovac), ispaljujui kroz cijev projektil potisnut gasovima sagorelog baruta, lovi (odstreljuje) divlja. Pod pojmom lovakog oruja podrazumijevamo vatreno oruje raznih vrsta i kalibara koje slui za odstrel lovne divljai razliitih vrsta na razliitim daljinama. Pod osnovnim istorijskim pojmom lovakog oruja mogu se podrazumijevati loveva (ovjekova) pomagala kojima je mogao da odstrijeli (ulovi) neku vrstu divljai koju je koristio za prehranjivanje. Prvo lovako oruje, sa aspekta istorije, bili su najobiniji predmeti iz prirode koje je tadanji praovjek koristio kako bi lake uspio da ulovi neku divlja koja mu je bila neophodna za osnovno preivljavanje. U veini sluajeva bili su to neki komadi drveta (grane) ili kosti krupnijih ivotinja, kojima je tadanji praovjek (pralovac) lovio divlja. Danas se, u razvijenim zemljama svijeta, lovci vraaju drevnom lovu koristei luk i strijelu, ali daleko savremeniju, kojom mogu na velikim daljinama vrlo precizno gaati, odnosno vriti odstrel divljai, no to je samo sporadian pokret malog broja zaljubljenika koji, u vrlo malom procentu od ukupne lovake populacije, na taj nain upranjavaju lov. Danas se ipak, gotovo iskljuivo koristi vatreno oruje koje je predmet naeg razmatranja.

Istorijat lovakog oruja

Razvojem ovjeka razvijao se i pribor za lov jer je njihov razvoj tijesno povezan tokom najranije istorije ovjeanstva. Od momenta kada je ovjek poeo koristiti najprimitivnije oruje, on se ujedno i umno razvijao pa je pronalazio sve novije naine korienja raznih predmeta iz prirode, da bi kasnije, prema svojim umnim sposobnostima i potrebama, poeo oblikovati lovako oruje koje je tako i nastalo. U poetku su korieni razliiti tipovi buzdovana, kojima su udarcem obarali divlja, te zailjeni komadi pravih grana koje su predstavljale primitivna koplja
203

Lovstvo

koja su omoguavala da se divlja ulovi na odreenom rastojanju tako da lovac nije morao dolaziti u direktni kontakt sa esto opasnim ivotinjama. Tadanji praovjek uspijeva da proizvede prvi luk i strijelu, to je u to vrijeme znailo ogroman iskorak za itavo ovjeanstvo. Tako opremljen lovac mogao je da ulovi svoj plijen iz vee daljine pa samim tim da uspjenije i lake obezbijedi hranu za svoju porodicu. Usavravanjem luka i strijele pri kraju ere ekasni domet ovog oruja prelazio je granicu od preko 80 m. Razvoj lovakog oruja kroz istoriju ovjeanstva nije bio tako brz i trajao je milenijumima, da bi tek u 13. vijeku ( preciznije 1264. god. ), prvi put u Evropi, bilo upotrijebljeno najprimitivnije vatreno oruje. Prva vatrena oruja, kojima je barut paljen pomou baklje, bila su teka i nepouzdana, tako da je prolo nekoliko vjekova dok lovako oruje nije postalo praktino i upotrebljivo za uspjean lov divljai. Sve do tih vremena za lov su se koristili luk i strijela, kasnije i samostrel kao mnogo ekasnije lovako oruje. Viemilenijumska praksa uinila je da su se u korienju ovog takozvanog hladnog oruja, lovci toliko izvjetili da su pogaali divlja u trku ili pticu u letu, a njime su se upranjavala i takmienja u gaanju mete. Prva vatrena oruja su se sastojala samo od jedne bronzane cijevi, sa jedne strane zatvorene, za koju se koristio tadanji crni barut, te sloj kuine umjesto epa, pa zrno ili sama i na kraju ponovo sloj kuine. Paljenje se vrilo bakljom kroz rupu na dnu cijevi. Zapaljeni barut je svojim sagorijevanjem razvijao pritisak koji je za to vrijeme velikom snagom izbacivao zrno ili samu u pravcu nianskog cilja. Prve puke su imale primitivni drveni kundak kojim je puka oslanjana na rame radi lakeg nianjenja. Veliki napredak je nainjen kada je izmiljen autonomni sistem za paljenje baruta u cijevi pomou varnice sa kremena (kremenjaa). Najvee dostignue se vezuje za 18. vijek (preciznije 1774. god.), kada su francuski strunjaci pronali korienje ivinog fulminata kao zapaljivog sredstva za paljenje baruta u cijevi. To je bio ogroman napredak u razvoju i od tada dolazi do naglog razvoja vatrenog oruja koje se u to vrijeme koristilo za lov i ratovanje.

204

Lovstvo

Ne mnogo poslije toga napravljen je autonomni metak za vatreno oruje koji je sadrao sve potrebne elemente: kapislu, auru, barut, ep, zrno ili samu i poklopac, tako da se ubrzo prelo na puke koje su punjene posebno pripremljenim mecima sa zadnje strane kroz zatvara a zvale su se ostrague. Tako se i dolo do dananjih lovakih puaka koje se ne razlikuju mnogo. Puka sa prvim integralnim metkom napravljena je u Francuskoj (Lefose). U integralnom metku je bila kapisla, pa ak i udarna igla kapisle iji je jedan kraj virio iz boka dna metka. Ovu iglicu udarao je eki nabijajui je u fulminantnu smjesu kapisle i tako izazivao paljenje kapisle pa i barutnog punjenja (crnog baruta).

Podjela lovakog oruja

Po nainu upotrebe lovako oruje se dijeli na oruje sa glatkim cijevima (samarice) i na oruje sa oluenim (lijebljenim) cijevima - kuglare i kombinovano oruje. Lovako oruje sa glatkim cijevima To je vatreno oruje na kojem je cijev glatka i slui za ispaljivanje metka sa samenim punjenjem. Puka samara - prelamaa sastoji se od glave puke u kojoj su smjeteni mehanizmi, cijevi i kundaka. Glava puke je dio u kojem se nalazi kompletan mehanizam za bravljenje i opaljenje puke na kome se nalazi i konica. Jednim dijelom je vezana za kundak a drugim za cijevi. Cijev lovake puke samarice se po unutranjoj grai sastoji od nekoliko djelova. Leite metka je dio cijevi u koji se stavlja metak. Metak koji se stavlja mora uvijek odgovarati leitu za koji je propisan. Dio leita je znatno ojaan u odnosu na drugi dio cijevi kako bi mogao izdrati pritisak barutnih gasova pri opaljenju metka. Na samom ulazu u cijev odnosno leite, nalazi se jedno malo proirenje u zidu koje prima proirenu ivicu dna lovakog samarskog metka a u internacionalnoj lovakoj literaturi obiljeava se sa R (rub). Leiste metka je bilo u poetku 65mm a danas je duina leita porasla na 70 mm za normalne kalibre, 76 mm za magnume i 89 mm za super magnume.

205

Lovstvo

VANA NAPOMENA - Nikad se u puci ne smije koristiti metak ija je aura dua od leita, jer bi pri opaljenju vrh tijela aure uao u ve sueni dio cijevi preko konusnog prelaza van leita, pa samim tim dolazi do naprezanja materijala cijevi puke to se u veini sluajeva zavri rasprskavanjem cijevi.

Konusni prelaz sa leitem metka do due cijevi (suenje) to je konus od proirenog leita metka do normalne irine due cijevi. Konus je napravljen da bi sameno punjenje iz aure metka lake ulo u cilindrini dio (duu cijevi). Suenje je jednako debljini zida aure lovakog metka tako da je unutranji prenik aure metka priblino jednak preniku due cilindrinog dijela cijevi puke. Dua cijevi je cilindrini dio cijevi koji se prostire od konusnog suenja do oka. To je osnovna i glatka irina cijevi vrlo znaajna za pravilan posip same. Konusni prelaz oka je dio cijevi koji povezuje cilindrinu duu cijevi sa suenim dijelom na ustima (okom). okovi su sueni dio cijevi od konusnog suenja do kraja usta cijevi. Nekad se koristilo univerzalno oruje za lov sitne i krupne divljai da bi, kasnijim usavravanjem tehnologije, poela proizvodnja vie vrsta okova, tako da u zavisnosti od opredjeljenja lovca i vrste divljai koju lovi zavisi i koju e vrstu oka koristiti. Tako je za sitnu divlja razvijeno specino oruje sa glatkim cijevima iz koga se preteno puca samom manjih dimenzija, odnosno metkom u koji se nalazi vei broj zrna. Na ovaj nain je postignut iri snop kojim se ekasnije pogaa sitnija divlja u trku ili letu. Dugo se smatralo da domet samarice zavisi prije svega od duine cijevi, jer dua cijev daje pravilniji i ui posip. Polovinom 19. vijeka je otkriveno da se ugradnjom (okova) - suenja cijevi, postie isti ili jo bolji efekat samenog snopa na meti ili divljai .

206

Lovstvo

ok je suenje cilindrine cijevi pri kraju na 3 do 5 cm od usta cijevi. Samena zrna, koja prolaze kroz cilindrini dio (duu) cijevi, u konusnom prelazu se skupljaju i grupiu tako da na izlasku djeluju kao ui i gui snop prema cilju to daje bolji efekat pogotka. Sada se proizvode puke sa razliitim okovima. U odnosu na suenje podijelili smo ih na: a) b) c) d) e) Cilindar slui za bliska rastojanja etvrtina oka od 0,1 do 0,2 mm za blia gaanja Poluok od 0,3 do 0,7 mm za srednje daleka gaanja Tri etvrtine oka od 0,8 do 1,0 mm za dalja i daleka gaanja Pun ok od 0,9 do 1,1 mm za veoma daleka gaanja

Dua cijevi

Prelazni konus

ok

Promjenljivi okovi, okovi koji se urajuju u standardna leita usta cijevi, su takoe sa karakteristikama kao klasini okovi. U poetku su ugraivani u jednocijevne (poluautomatske) puke a sada se rade po tom principu i na viecijevne samarice.

Poluokovi su univerzalni okovi koji su ve ugraeni u usta cijevi i zatezanjem ili oputanjem daju eljene karakteristike. Ovi okovi se iskljuivo ugrauju u jeftinije modele jednocijevnih samarica (pumparice repetirke i poluautomatske samarice).

207

Lovstvo

Broj cijevi samarica moe da bude razliit tako da ih dijelimo na: JEDNOCIJEVKE, DVOCIJEVKE, TROCIJEVKE, ETVOROCIJEVKE i dr. Neke lovake puke imaju i rezervne cijevi koje su prilagoene mehanizmu (glavi), tako da lovac uz jednu glavu moe koristiti po nekoliko vrsta cijevi u razliitim kalibrima same, kugle ili kombinovane. Jednocijevne puke mogu biti sa vie metaka ako je u pitanju pumparica ili poluautomatska puka, pa i samarica repetirka. Meutim, po naem zakonu se za lov divljai mogu koristiti samarice koje se pune sa najvie 2 metka.

Prelamae su puke sa glatkim ili oluenim cijevima koje se otvaraju i zatvaraju prelamanjem cijevi u glavi puke. Najee su prelamae dvocijevke i trocijevke (drilling) a neto ree jednocijevke i viecijevke. U zavisnosti od poloaja cijevi podijeljene su na: Poloare - kada im je meusobni poloaj cijevi horizontalno poloen (jedna pored druge).

Bokerica - kada im je meusobni poloaj cijevi vertikalan (jedna iznad druge). a druge) Prednost bilo koje od ove dvije vrste samara je teko odrediti i manje vie zavisi od ukusa. Za nijansu prednost ima Bok sistem, zbog boljeg vidnog polja lovca kao i naina bravljenja, no sve u svemu izbor poloaja cijevi za lov vie je stvar ukusa samog lovca.

208

Lovstvo

Lovake puke se po nainu bravljenja dijele na: Repetirke - puke u koje se metak unosi u leite repetiranjem zatvaraa, bilo da su pumparice, poluautomatske ili sa obrtoepnim zatvaraem. Prelamae su puke koje se pune i prazne prelamanjem cijevi u glavi puke. Zabravljivanje ovakvih puaka moe biti jednostruko i dvostruko. Jednostruko je kada ima samo gornje kljueve u glavi. Dvostruko je kada puka ima gornje i donje kljueve, ili dvostruke donje Lovake puke se po nainu opaljenja dijele se na: Klasian sistem koji je ugraen u repetirke sa obrtoepnim zatvaraem,

Lever action (kaubojke),

Slide action (pumparice) i poluautomatske puke.

Kod puaka prelamaa sistem opaljenja je razliit a najei su sljedei sistemi: Orozare, ekiare su puke kod kojih su orozi sa spoljne strane glave puke i napinju se runo. Bli (blitz) je sistem opaljenja koji je sa svim svojim djelovima uvren na ploicu iznad obaraa. Vrlo je jednostavan i funkcionalan, te lak za ienje i odravanje.

209

Lovstvo

Anson Deli (Anson & Deeley) je itav smjeten, ukopan u glavu puke pa s jedne strane slabi samu povrinu glave i vrlo je teak za odravanje. Sistem opaljenja na unutranjim stranama bonih ploica (Seiten Schloss) je sistem koji je ugraen na unutranjim stranama bonih ploica glave puke, a nazvan je po pronalazaima i prvim proizvoaima uvene engleske pukarske radionice Holand & Holand. Ovaj sistem zahtijeva izvanrednu preciznost izrade i materijale veoma visokog kvaliteta. Koriste ga najugledniji svjetski proizvoai Engleske, Holandije, Njemake, Francuske, Rusije, Italije, panije i dr.

Kalibri puaka samara

Kalibar puke je prenik due cijevi. Kalibre kod lovakih puaka samarica utvrdili su Englezi po brojevima koji oznaavaju kalibre, a oznaeni su sa 2 4 8 10 12 14 16 20 24 - 28 32 36. Ovi brojevi u stvari pokazuju koliko se komada jednakih olovnih kugli datog prenika cijevi (kalibra) moe izliti iz jedne funte olova. To znai da ako se iz funte olova mogu izliti samo 2. kugle, prenik e biti oznaen sa 2, a ako se iz funte olova moe izliti 12 jednakih kugli, prenik te kugle bie oznaen sa 12, odnosno ako se iz funte izlije 20 jednakih kugli kalibar kugle e biti oznaen sa 20 itd. Puke najveeg kalibra, kao to je 2 ili 4 koriene su za lov divljih pataka i gusaka u jatima. Danas se veoma rijetko mogu nai u upotrebi, a takoe veliki kalibri 8 i 10 su imali istu namjenu i vrlo rijetko se koriste u Americi. Puke kalibara 12-16 i 20 spadaju u kategoriju najzastupljenijih kalibara irom svijeta, dok su puke kalibara 2832 i 36 dosta rijetke, mada ih jo moemo nai u upotrebi i koriste ih lovci koji su zaljubljeni u male kalibre i lake puke.

Tablica sa oznakama kalibra samara izraenim u milimetrima

Kalibar cijevi Prenik u mm 4 23,4 8 20,8 10 19,3 12 18,2 16 16,8 20 15,7 28 13,8 32 12,7 36/410 10,2

Kalibar 36 se u Americi oznaava kao 410 (0,410 ina).

210

Lovstvo

Od kalibra samarice zavisi koliina same koju sadri metak i teorijski su uvijek ekasniji vei kalibri, a od koliine same zavisi irina samenog snopa kao i ekasniji domet. Posljednjih decenija naroito je poveana proizvodnja magnum kalibara za koje se koriste meci sa aurom od 76 mm u kojoj staje vea koliina baruta i same u odnosu na standardne duine. Neophodno je napomenuti da je duina leita metka oznaena na cijevi granica duine aure koja se smije upotrijebiti, a samim tim magnum municija za samarice se moe upotrijebiti samo u cijevima sa leitem 76 mm i naravno ojaanim mehanizmom bravljenja i zidovima cijevi. Municija normalnih kalibara se smije upotrijebiti u magnum pukama istih kalibara. Ovo je veoma vana napomena jer bi nepaljiv lovac korienjem magnum municije u standardnoj puci mogao da dovede u opasnost ne samo sebe i svoje oruje nego i druge ljude u okolini. Posljednjih nekoliko godina proizvode se puke super magnum sa leitima od 89 mm. Municija za ovakve puke je specijalna i moe se upotrijebiti samo u pukama koje su nainom bravljenja i duinom leita predviene za njenu upotrebu a u sebi sadre ak do 50 grama same. Puke za ovu vrstu municije proizvode se u vie kalibara, ali su u odnosu na standardne vie ojaane pa samim tim i tee tako da za sada nemaju veliku primjenu u lovu. Takoe, imamo i novitete iz Italije gdje se pojavila municija za ekasan domet samenog snopa do 120 m pa i vie, to je za normalnu pa i mangum municiju nezamislivo. To je municija koja ima specijalnu konstrukciju u kojoj je sameno punjenje raspodijeljeno u dvije plastine korpice otvorima okrenutim jedan prema drugom, tako da se sama iz prve normalno okrenute korpice koja se uz ep rasipa standardno do 50 m a sama iz druge korpice (na vrhu metka) je okrenuta za 180 stepeni i leti sa dnom korpice unaprijed sve do oko 70 m daljine kao kompaktan projektil, da bi tek tada poslije okreta sama nastavila sama irei se tek od tog momenta u narednih pedesetak metara. Tako ustvari postoje 2 snopa koja se javljaju jedan iza drugog odnosno jedan poslije drugog. Sameno punjenje sadri preko 50 grama kuglica pa bi puka standardne teine postala pravi aparat za nemilosrdno udaranje o rame i obraz, za ovakvu vrstu municije trebala bi puka koja je teka oko 5kg ali je sigurno da ne postoji ni jedan lovac koji bi sa takvom pukom rado lovio. Normalno, preporuka lovcima je da koriste oruje za lov standardnih karakteristika, sa normalnom municijom koja proizvodi u cijevi pritisak od 400 do 650 bara. Time e i lov predstavljati pravo zadovoljstvo.

211

Lovstvo

Lovako oruje sa oluenim cijevima kuglare

To je oruje u kome je cijev puke iznutra narezana paralelnim, spiralnim ljebovima (olucima). U posljednje vrijeme neki proizvoai lovakih kuglara (Heckler & Koch, Blaser, Kriegho, Steyr-Mannlicher i dr.), unutranjost oluene cijevi bue u obliku spiralnog poligona, u presjeku slinom kvadratu sa zaobljenim uglovima i blago zaobljenim stranama, to se struno naziva poligonalno buenje tih oluenih cijevi. Lovako oruje sa oluenim (lijebljenim) cijevima namijenjeno je za ispaljivanje municije sa zrnom. U lovakom argonu nazvano je kuglom jer su ispaljivana zrna davno nekad imala oblik olovne kugle pa im je zato sada ostao naziv kuglare. Kuglare su namijenjene odstrelu krupne divljai ili divljai visokog lova, reeno lovakim argonom. Oluena cijev puke kuglare sastoji se iz sljedeih djelova: Leite metka je proireni dio cijevi, iznutra je potpuno usklaeno sa prolom i dimenzijama metka koji se u njemu koristi. Prelazni konus leita metka je suenje cijevi od leita metka ka dui cijevi prije ljebova i polja. Ovo konusno suenje u cijevi omoguava prilikom ispaljenja metka lake uvoenje zrna u duu cijevi. Dua cijevi je presjek osnovne cijevi od prelaznog konusa leita metka pa do usta cijevi kao to je reeno, iznutra je narezano (urezano) sa 4, 6 ili vie ljebova (oluka) koji se naizmjenino sa poljima cijevi prostiru itavom duinom due cijevi, paralelno i spiralno uvijeni do usta cijevi. Uvijenost ovih oluka je razliita u zavisnosti od kalibra, npr. kod kalibra 8x57 zavojnost oluka kroz cijev je priblina 2,5 krugova. Spiralno postavljeni oluci (ljebovi) obezbjeuju zrnu rotaciju koja mu daje potrebnu stabilnost i veu preciznost pogotka. Bez ovog rotacionog kretanja zrno nebi imalo pravilno kretanje kroz prostor ve bi se tumbalo ime bi imalo i manju stabilnost pa samim tim manji domet i loiju preciznost. Na spoljnom dijelu cijevi nalaze se mehaniki niani. Prednji je postavljen neposredno iza usta cijevi a zadnji ispred leita metka. Prednji nian je najee u obliku muice, razliitih je dimenzija, najee srebrno bijeli ili crveni dok zadnji nian ini jedna vertikalna ploica postavljena poprijeko na osu due cijevi sa prorezom u sredini sa gornje strane. Imamo klasine (ksne) i podeljive, u zavisnosti od kalibra i puke koju koristimo. Leite za montau optikog niana se montira na gornju povrinu

212

Lovstvo

cijevi gdje je proizvoa ostavio prostor za njegovu montau. Cijevi kuglara i repetirki, najee su ksno urajene ili na drugi nain privrene za sanduk puke za leite metka. Kod novijih tipova karabina (Blaser) cijev sama sadri i leite metka i moe se prema elji vlasnika jednostavno mijenjati, tako da se na jednoj puci mogu mijenjati razliite cijevi u razliitim kalibrima (mali srednji, i magnum), pa jednu puku promjenom kalibra moete prilagoditi za lov odreene vrste ivotinja. Glavna karakteristika kuglara je, kao to je ve reeno, da je cijev iznutra narezana ljebovima (olucima). Izmeu ljebova (oluka) su izdignuti unutranji djelovi cijevi koje nazivamo polje. ljebovi i polja omoguavaju ispaljenom zrnu da se sa svojom kouljicom ulijebi u njih i tako pri opaljenju dobije rotaciono kretanje koje zrnu po izlasku iz cijevi daje pravilnu stabilnost i putanju do cilja. Zahvaljujui rotaciji zrna postignuta je maksimalna preciznost dometa. Kuglare, odnosno puke sa oluenim cijevima, mogu biti razliite konstrukcije (repetirke karabini prelamae ), sa jednom ili dvije cijevi , ili viecijevke. Repetirke ili karabini, koje su ve denisane u prethodnim poglavljima, mogu biti sa jednim ili vie metaka u magacinu. Pored toga, u repetirke karabine spadaju i puke sa razliitim nainom repetiranja, od obrtnoepnog zatvaranja, preko lever action (kaubojke), te pump action (pupmarice), razliitih proizvoaa u razliitim varijantama itd. Kod ovih vrsta puaka, isto kao kod samara, moraju biti plombirane za 2 metka u areru jer su takvi propisi u mnogim zemljama Evrope.

Kuglare prelamae (Kipplauf) su takoe ve denisane. U odnosu na broj cijevi mogu biti jednocijevke, dvocijevke, trocijevke, etvorocijevke i druge. Jednocijevke su puke koje imaju samo 1. cijev, lake su od ostalih i koriste se za lov u veoma tekim terenskim uslovima (visokoplaninski lov) .

213

Lovstvo

Dvocijevke su puke koje imaju 2. cijevi, a po rasporedu cijevi mogu biti horizontalne ili vertikalne .

Trocijevke (drilling) su puke sa 3 cijevi koje mogu biti u raznim kalibrima a obino se proizvodi sa cijevima 2 veeg i 1 manjeg kalibra.

t etvorocijevke su puke sa 4 cijevi koje mogu biti u raznim k lib i ij k k ij i k j i kalibrima, obino se proizvode sa cijevima 2 veeg, 1 srednjeg i 1 manjeg kalibra. Vrlo su rijetke zbog svoje konstrukcije i broja cijevi. Jako su teke i vrlo malo se upotrebljavaju.

214

Lovstvo

Kalibri puaka sa oluenim cijevima

Kalibar puke kuglare je u stvari prenik polja cijevi u milimetrima. Kalibar kod puaka sa oluenim cijevima se u Evropi izraava sa proizvodom: Prenika polja cijevi, kuglare izraene u milimetrima, puta duina aure izraena u milimetrima. Kalibri u Evropi se oznaavaju sa npr. : 6 x 70 R 6,5 x 57 R 7 x 57, 7 x 64, 7 x 65 R, 8 x 57, 9,3 x 74 R., pri emu dodatak R oznaava da je aura sa rubom, to ujedno i znai da je namijenjena za prelamae. Amerikanci imaju svoje oznake kalibara koje su najee izraene u stotim (hiljaditim) djelovima ina (i jos nekih oznaka). Tako npr. puka u kalibru po evropskom standardu 7,62 x 63, u Americi nosi oznaku 30-06, to bi znailo da je kalibarska grupa 30 odnosno 7,62 mm i da je uvedeno u vojno naoruanje 1906 (06) po amerikim oznakama. Tako se u Americi npr. javljaju sljedeci kalibri: 22 long rie, 22 Hornett. 222 Remington, 22-250, 7 Rem/mag, 300 win/mag, 375 H&H itd.

Kombinovano oruje / sama kugla

Kombinovane lovake puke su, kako im samo ime kae, kombinovane od glatke cijevi za samu i oluene za kuglu. Najee su dvocijevke, ree su trocijevke (drilling), dok su rijetko etvorocijevke.

Dvocijevke su puke kod kojih je jedna cijev oluena za kuglu a druga glatka za samu. Kod kombinovanih dvocijevnih puaka sa poloenim cijevima oluena cijev je najee sa desne strane. Oluenu cijev okida uvijek prva obaraa koja moe biti podeljiva. Kod kombinovanih dvocijevnih puaka sa vertikalnim cijevima (Bok) obino je oluena cijev sa donje strane to obezbjeuje stabilniju statiku sigurnost bravljenja puke, jer patron oluene cijevi stvara puno vei pritisak a donja cijev se nalazi u osi centra prelomne osovine. Samim tim takav poloaj cijevi omoguava

215

Lovstvo

mnogo vee pritiske prilikom opaljenja, a sa druge strane, obzirom na poloaj donje cijevi u odnosu na prelomnu osu puke, ispaljeni metak izaziva mnogo manje odskoke jer, kao to je reeno, osa metka je u samoj osi preloma puke. Mana ovakvog rasporeda cijevi je udaljenost ose cijevi od optikog niana pa prilikom pucanja moe doi,, ukoliko lovac ne dri potpuno vertikalno puku, do neeljenog promaaja cilja. Neki proizvoai, kao npr. Zbrojovka, su postavili lijebljenu cijev gornju kod modela ZH, ime je smanjen rizik promaaja usled nepravilnog dranja, ali su zato morali znatno pojaati kljueve na mehanizmu za zatvaranje zbog velikog naprezanja. Posljednjih godina renomirani proizvoa Blaser konstruisao je i proizveo novi sistem bravljenja pod nazivom Blok brava za prelamae (Kipp Blockverschlus). Ovo vrlo kvalitetno zabravljivanje, bez obzira bila ona jednocijevka, dvocijevka ili trocijevka, omoguava korienje i najjaih kalibara metka namijenjenih za sve vrste evropske krupne divljai, a da pri tome glava ne trpi nikakve promjene. Takoe, velika prednost Blasera i kombinovanih puaka je ta to su cijevi slobodnoleee, odnosno mogu se poslije ispaljenja metka slobodno istezati a da pri tome jedna na drugu uopte nemaju bilo kakav uticaj. Ovo je postignuto time to su cijevi meusobno povezane samo u glavi puke, dok se u ostalim djelovima mogu slobodno istezati. Samim tim je izbjegnuta poznata mana (penjanje pogotka) kod kombinovanih puaka. Na pukama kod kojih su cijevi meusobno zaletovane vrsto, itavom svojom duinom, cijev iz koje se puca biva zagrijana, te se istee a druga vrsto zaletovana cijev to ne dozvoljava pa samim tim dolazi do pomenutog penjanja pogotka to strijelac prethodno ne moe primijetiti golim okom. Slina pojava je kod cijevi koja je priljubljena uz drvo kundaka.

Sastavni djelovi lovakih puaka

Cijev (cijevi) Osnovni dio lovake puke je cijev kojih na puci moe da bude jedna, dvije ili vie. Cijevi mogu biti glatke i oluene, ili kombinovane, istih i razliitih kalibara. U prethodnom poglavlju je reeno od kojih djelova se sastoji cijev. Osim toga, na samoj cijevi samarice, kao i kod kuglara, nalaze se niani sa gornje strane. Kod

216

Lovstvo

samarica, kao i kod ostalih puaka, imamo zadnji i prednji nian, s tim to je kod samarica zadnji nian u obliku ine sa gornje strane du itave cijevi. irina ine se kree od 7 do 13 mm. ire ine se koriste za sportske takmiarske puke. Ovaj zadnji nian iako dosta grublji, zadovoljava potrebe samarice s obzirom na irinu samenog snopa u zoni pogotka. Pri vrhu (ustima cijevi) nalazi se muica koja moe biti razliitog oblika i dimenzija kao i kod kuglara. Kod kuglara sa oluenim cijevima mora postojati zadnji i prednji nian, mnogo nije izrade, sa mogunou podeavanja jer se kuglarama gaa na veim rastojanjima gdje je potrebna velika preciznost.

Oluena cijev za kuglu

Glatke cijevi za samu

Glava puke sa bravljenjem U glavi puke je ugraen sistem za bravljenje i opaljenje. Bravljenje je obraeno u prethodnim glavama pa nema potrebe da se ponavlja, treba napomenuti da je kod mnogih jednocijevnih puaka bravljenje obrtnoepno, bilo da se runo repetira ili poluautomatski. Kod prelamaa bravljenje je sa donjim (jednim ili dvostrukim) i gornjim kljuevima. Pardi Grenerom dupli grenerom koji se naziva Kersten ili u najnovije vrijeme gornjim bok bravljenjem za prelamae. Izvlaka je ureaj u glavi puke koji izvlai ispaljeni ili neispaljeni metak iz cijevi (leite metka). Ejektor je izbaciva aure ispaljenog metka. Ima ih vie tipova a najvie su cijenjeni Holand &Holand. Ejektori samo izbacuju auru iz ispaljenog metka pa time znatno ubrzavaju neophodno prepunjavanje puke. Mehanizam za opaljenje puke Mehanizam za opaljenje je kompleksan ureaj koji je smjeten u glavi puke i slui za napinjanje, opaljenje i koenje. Mehanizam za opaljenje je kompletan, sadri udarnu oprugu, udara, okida obara (obarae), elemente za koenje, okidae, poloice za odapinjanje udaraa obarae sa udarnom iglom (sa povratnom opruicom) kod puaka prelamaa, a

217

Lovstvo

kod repetirki (karabina) razliitih varijanti od: udarne opruge, udaraa sa udarnom iglom, i sistema koenja okidaa (obaraa) ili udaraa. Kod novijih karabina repetirki Blaser sa runim napinjanjem udaraa nema sistema za koenje jer je puka sve vrijeme napeta sem neposredno pred opaljenje. Okidai obarai Rije je o ureajima pomou kojih lovac vri okidanje, tj. oslobaa zapetu udarnu oprugu, udara i udarnu iglu koji dovode do opaljenja metka. Okidai - obarae mogu biti dvostepeni sa dva koljena, te okidai sa ubricama (neler ili teher), bilo sa dva obaraa (kod raznih vrsta karabina pa i nekih jednocijevnih prelamaa kuglara) ili sa povratnicom (uglavnom kod jednocijevnih ili viecijevnih prelamaa), ili u poslednje vrijeme samo jednostavniji direktni obarai sa podesivom silom okidanja kao najpogodnije. Pri korienju nelera sa dva obaraa prvo se povlai pripremni obara, koji omoguava lako povlaenje drugog obaraa. neler slui za najnija gaanja. Pri korienju nelera sa povratnicom prvo se itav obara gurne naprijed da bi tako bio pripremljen za osjetljivo i lako okidanje. Korienje direktno podesivog obaraa omoguava laganiji i precizniji pogodak. Magacin metaka sa ili bez arera Kod vie karabina sa vie metaka repetirki ispod sanduka zatvaraa nalazi se magacin za metke. Obino je ugraen u dno sanduka, puni se kod nekih proizvoaa odozgo a kod nekih odozdo, ili je kao arer (izmjenjiv) pa se moe vaditi zajedno sa municijom. areri se kod karabina nove proizvodnje, zbog usklaenosti sa propisom, rade sa 2 ili 3 metka. U veini sluajeva je raen od elinog lima a kod novijih modela puaka je od visoko kvalitetne plastike. Kod poluautomatskih puaka areri su u obliku tube (cijevi) i postavljeni su ispod cijevi puke. U njima su meci smjeteni jedan iza drugog. Konice Nalaze se ili u sklopu samih okidaa ili na vratu kundaka puke, a kod starijih tipova Mausera na samom udarau sa zadnje strane. Takoe su opisivane u prethodnom poglavlju.

218

Lovstvo

Kundak To je dio puke koji povezuje djelove puke i kojim se puka oslanja o rame lovca (strijelca). Kundak je iz jednog dijela, kao to je sluaj kod mnogih karabina, ili iz 2 dijela (kundak i potkundak), bilo da je duinom cijele cijevi puke ili djelimian do odreene duine cijevi. Ako je kundak (potkundak) cijelom duinom do usta cijevi (cijev je obino malo kraa) onda puku nazivamo Stu to bi bukvalno u prevodu znailo Krate. Kundak je izraen najee od biranog orahovog drveta. Najkvalitetniji dio je iz panja, struktura takvog drveta je najkvalitetnija, sa vrlo ukusnim arama, pa je u veini sluajeva skuplja izrada samog kundaka od takvog drveta kod kompletne standardne puke. Kako je tehnologija u svemu napredovala a proizvoai se utrkuju za to veim kvalitetom i povoljnijom cijenom, u zadnjih nekoliko godina poeli su se proizvoditi od laminiranog (slojasto slijepljenog) drveta, kao i od plastike koja je veoma otporna na vlagu i udarce. Plastini kundaci u zadnje vrijeme su mnogo popularni, proizvode se u svim bojama u zavisnosti od zahtjeva trita. Otporniji su na vremenske nepogode i koriste se najvie za tzv. radne puke koje se najvie upotrebljavaju za lov a izrada ovakvih kundaka je mnogo jeftinija od drvenih, ali ipak oni spadaju u kategoriji jeftinijih . Mjere kundaka su za lovca i strijelca najvanija stvar - kako stara poslovica glasi puka gaa, kundak pogaa. Obavezno na puci treba prilagoditi dimenzije kundaka korisniku, to znai da mjere moraju biti usklaene sa visinom vrata lovca , irinom njegovog ramena, visinom oka i duinom podlaktice do savijenog kaiprsta. Pored toga, kundak mora da bude zakrivljen na dolje, u vratu kundaka kako bi visina oka dola tano u liniju gornje ivice niana (ine) kad se gaa mehanikim nianom, ili u osu optikog niana. Zato se u nekoliko razlikuje zakrivljenost kundaka kod puke za gaanje mehanikim nianom u odnosu na puku sa optikim nianom, mada to uvijek nije izvodljivo jer kod kombinovanih puaka koje imaju cijev kugla/ samu gaa se sa standardnom visinom kundaka, ukoliko je ugraen optiki nian glavu i oko morate podesiti sa poloajem optike. Pored zakrivljenog kundaka na dolje, kundak mora da bude zakrivljen za nekoliko stepeni u desno po vertikali (za lovce koji gau desnim okom) a u lijevo ako gau lijevim okom. Time se postie ugodniji poloaj glave i oka pri gaanju. Ovo je posebno znaajno za lov samaricama. Naravno, to je prije svega zato to se samaricom bre gaa, nema dva klasina niana i ina slui kao zadnji nian. U najeoj upotrebi su 2 osnovna tipa kundaka: Engleski (sa malo zakrivljenim gotovo ispravljenim vratom kundaka), Njemaki (sa pitoljskim rukohvatom veeg ili manjeg

219

Lovstvo

zakrivljenja na kom se dosta esto nalazi obrazina na koju se oslanja obraz lovca prilikom pucanja).

Njemaki

Monte carlo

Podeljivi (takmiarski)

Engleski

Peta kundaka samarice je najee obloena bakelitnim, plastinim ili gumenim potkovom. Na kombinovanim pukama ili kuglarama kao i sportskim pukama se ugrauje iskljuivo gumeni mekani amortizer kako bi ublaio trzaj puke. Gumeni amortizer je jako vaan kod puaka kuglara jaeg kalibra za precizno gaanje jer u znatnoj mjeri ublaava trzaj puke, kao i kod puaka koje se koriste za takmienje u gaanju glinenih golubova discipline trap i sket. Umetak za oluene ili glatke cijevi manjih kalibara Odavno je poelo da se u samene cijevi standardnih puaka umeu posebno prilagoene oluene cijevi manjih kalibara iz kojih je mogue ispaljivati municiju sa zavidnom preciznou. Posljednjih godina, s obzirom na pojaano bravljenje novih tipova puaka omogueno je umetanje oluenih cijevi veih kalibara pa je njima omoguen lov krupnijih vrsta evropske lovne divljai. Tako su napravljene oluene umetak cijevi kalibrima od 5,6 mm pa sve do standardnih srednjih kalibara sa manjim pritiscima barutnih gasova od 7 i 8 mm to zadovoljava nune potrebe za lov najkrupnijih vrsta evropske lovne divljai. Danas svaka bolja samarica sa dobrim bravljenjem, sa takvim umetkom moe da poslui ne samo za odstrel srednje krupne divljai nego i one krupne divljai sa najveom tjelesnom teinom. Napravljene su i oluene umetak cjevice manjih kalibara (22 Hornet) i za puku

220

Lovstvo

sa oluenim cijevima veih kalibara kao npr. 9,3 x 74 R kojom se omoguava lov sitnije divljai. Ove se cijevi (umeci) relativno jednostavno postavljaju u cijev puke i isto tako jednostavno podese po visini i po pravcu tako da mogu veoma precizno da se upucaju. Poslije kvalitetnog upucavanja mogue ih je vie puta vaditi i vraati u cijev bez ikakvih posljedica na preciznost pogotka iz njih. Naroito su se pogodne za umetanje pokazale cijevi raznih kalibara manjeg pritiska pa je posljednjih godina napravljen novi posebni kalibar metka malog pritiska, ba namijenjen za umetak cijevi. Kalibar 6 x 70 R se smatra gotovo idealnim za odstrel krupne divljai kao to su srnda, divokoza i dr., a da se pri tome, s obzirom na pritiske koje razvija, moe ugraditi u gotovo svaku samaricu a naroito kombinovanu puku bez obzira na kalibar. Od bezbroj primjera izdvojiemo samo jedan, od kalibra 22 LR, do kalibra (8 x 57 IRS) gdje sami moete prosuditi to se sve ovim kalibrima moe loviti. Kao i kod kombinovanog oruja za ove metke (male kratke cijevi) poeljno je koristiti optiki nian radi bolje preciznosti pogotka.

Umetak sa oluenom cijevi

Ublaiva trzaja Ublaiva trzaja puke je ureaj koji kod skupljih modela proizvoai ugrauju po elji kupca a moe se i posebno ugraditi i njegovo dejstvo je da unekoliko smanji trzaj puke prilikom opaljenja. Trzaj puke je povratni udar puke u rame lovca ili strijelca, kao reakcija na izlazak same ili zrna iz cijevi. Dugogodinja praksa je pokazala da sameno punjenje metka treba da bude maksimalno jedan procenat ukupne teine puke, da bi taj trzaj bio normalan odnosno podnoljiv za strijelca te da cijev ne skae na gore. Kako je npr. punjenje samenog metka za puku kalibra 12 do 36 grama to puka tog kalibra teorijski treba da bude teka od 3 do 3,6 kg da bi absorbovala prekomjerni trzaj. Trzaj tog kuglara umnogome zavisi i od koliine barutnog punjenja pa je trzaj puke sa magnum mecima znatno povean iako je teina zrna nepromijenjena za taj kalibar cijevi. Trzaj kuglare kalibra 300win/mag daleko je vei od trzaja pri opaljenju metka iz istog kalibra i iste teine zrna 30 06 Springeld. Ublaiva trzaja, Mag-na-Port, se poslednjih godina ugrauje prilikom izrade puane ci-

221

Lovstvo

jevi. To su u stvari krai uzduni prorezi cijevi pri ustima, koji slue kao gasna konica i mogu da ublae trzaj puke i do 20%. Postoje drugaiji, mada sve u svemu slini kompezatori trzaja koji se narafe na usta cijevi i koji takoe mogu kao gasne konice da ublae trzaj.
Mag - na - Port

Pored toga, postoje i kompezatori drugih tipova koji se ugrauju u kundak puke, i tek tako mogu da smanje kick stop trzaj i do 20 %. Tu bi mogli da spomenemo ureaj nazvan takoe Kick stop, koji je obina metalna cjevica punjena granulatom Volframa koji pri opaljenju metka absorbuje do 20% trzaja, eliminisanje nesvjesnog straha a time i poboljanje preciznosti pogotka.

Kick Stop

Ureaji za nianjenje
Niani su ureaji za lake pogaanje cilja. Niani se postavljaju na gornji dio cijevi puke i njihova osa mora da bude strogo sinhronizovana sa osom due cijevi puke. Niani mogu da budu raliiti, od najprimitivnije ine i muice na njoj kod samarica, pa sve od najkompletnijih varijabilnijih optikih niana za najdalja gaanja. Mehaniki, otvoreni nian za puku sa glatkim cijevima samaricu Na samaricama je nian najednostavniji i ini ga ina poloena na gornjoj spoljnoj povrini cijevi kod Bok puaka jednocijevki, a kod dvocijevki sa
222

Lovstvo

poloenim cijevima ina se nalazi na spoju izmeu cijevi sa muicom na kraju pri ustima cijevi tako da je nianska linija pojednostavljena obzirom da se gaa samom iji je snop znatno iri od jedinanog zrna iz kuglara. Jedino na kombinovanim pukama, sa kojima se ispaljuju meci sa jedinanim zrnima, ugrauju se klasini prednji i zadnji nian. Mehaniki nian za puke sa oluenim cijevima kuglare Mehaniki nian za kuglare se sastoji iz zadnjeg niana kojeg ini vertikalna ploica sa vertikalnim prorezom po sredini gornjeg dijela ploice, irine oko 1 mm. Ova ploica zadnjeg niana se moe paljivo poprijeko pomijerati na duu osu cijevi kako bi se postigla paralelnost nianske linije sa osom due cijevi. Prednji nian najee ini muica na glatkom stubiu ime se i po visini postie priblina paralelnost nianske linije sa osom due cijevi. Za dalja gaanja zadnji nian se radi kao promjenjivi ili podeljivi preklopni sa 2 ili 3 ksirane daljine gaanja u zavisnosti od udaljenosti mete. Prednji nian muica je preteno ksni i moe se pomijerati samo prilikom upucavanja puke. Optiki nian za oluene (i neoluene) cijevi Optiki niani su takvi niani, koji pored lakeg nalaenja cilja omoguavaju i bolju vidljivost, to je i osnov za lovca ili strijelca s obzirom da imaju optika uvelianja koja lovcu pribliavaju cilj. Uvelianja mogu da budu razna, od 1 do 12 puta za lov, a za streljatvo i do 24 puta ime omoguavaju lovcima i strijelcima mnogo bolje vidno polje, samim tim i uspjenije gaanje na veim daljinama. Posljednja generacija optikih niana omoguava postizanje razliitih promjenljivih uvelianja sa optikim nianom pa takve nazivamo varijabilnim optikim nianom. Varijabilni niani omoguavaju uspjeno gaanje cilja na razliitim daljinama obzirom da se uvelianje moe poveavati i smanjivati pa time i gaanje divljai u pokretu jer je podeljiv za svaku daljinu i omoguava lovcu maksimalno vidno polje, to je jako znaajno za lov divljai u pokretu kao i za gaanje ciljeva u pokretu. Pri izboru optikog niana, naroito onoga sa varijabilnim uvelianjima se mora voditi rauna o tome da se izabere takav optiki nian koji i mehaniki moe da izdri potres od pucanja i najaih kalibara metaka. To je jedini nain da lovac bude zadovoljan sa optikim nianom i da ga uspjeno moe koristiti dui niz godina.

223

Lovstvo

Takoe, prilikom izbora optikog niana treba obratiti panju kako na uvelianje tako i na prenik objektiva od kojeg nam i zavisi koliina svjetlosti koja dopire do oka, pa se za gaanje u slabijim svjetlosnim uslovima moraju koristiti optiki niani sa veim prenicima objektiva a poeljno je i irom tubom, obzirom da se standardno rade tube prenika 25,6 i 30 mm. Ukoliko su oteani uslovi, sumrak, magla i dr. imaete mnogo bolju sliku sa nianom kojemu je prenik tube 30 mm, jer ete samim tim imati veu koliinu svjetlosti do oka, zato se karakteristika optikih niana uvijek izraava sa proizvodom 2 broja. Veliina uvelianja x Prenik objektiva u milimetrima (npr 4 x 32 ili 6 x 42 ili 8 x 56 kod ksnih) a primjer kod varijabilnih 1-4 x 24 ili 1,5 6 x 42 ili 2,5 10 x 48 ili 3-12 x 56 itd.

Za lov divljai u pokretu na manjim razdaljinama treba koristiti optike niane sa manjim uvelianjem, po mogunosti varijabilne od 1 4 puta. Ovim nianom se na manjim rastojanjima sa uvelianjem od 1 dobija veliko vidno polje. To je kao da gaate sa mehanikim nianima. Vrlo je ekasno za lov divljih svinja u pogonu. Za veoma daleka gaanja, od preko 200 m daljine, treba koristiti optike niane sa velikim uveanjima, ak do 10 puta. Obzirom da je divlja na tim daljinama mirna i da je gaate kao ksnu metu imaete manje vidno polje ali zato bolju sliku. Sa veim uvelianjem od 5 puta poeljno je koristiti naslon jer ete, bez obzira na kvalitetnu sliku, imati laganu vibraciju pa time i mogunost promaaja a sa uvelianjem od 8 do 12 puta, ukoliko nijeste dobro utrenirani prilikom nianjenja osjeaete svoj puls. Ipak, kao univerzalni varijabilni optiki nian se moe smatrati od 1,5 6 x 42 koji ima za normalan lov dovoljno uvelianje pa i dovoljan otvor objektiva za kasno veernje i rano jutarnje gaanje. Na optikim nianima su ugraene konanice raliitih tipova koje nam omoguavaju to preciznije nianjenje i to bolji pogodak na veim daljinama. Posljednjih godina se u optike niane ugrauju svjetlosni izvori koji ili osv-

224

Lovstvo

jetljavaju klasinu konanicu optikog niana ili daju u samom centru vidnog polja svjetleu taku. Dakle, sa takvim optikim nianima je dovoljno dovesti svjetleu taku na cilj i opaliti. Ovakvi ureaji su naroito pogodni za nona gaanja. Kod skupljih optikih niana svjetlea taka se moe podeavati prema spoljnim uslovima svijetla tako da lovcu prejaka svjetlost ne bi smetala prilikom nianjenja i odstrela divljai.

Drugi optiki niani Pored klasinih optikih niana sa raznim uvelianjima slike sve vie se prave niani bez uvelianja, ali gotovo uvijek sa svjetleom takicom koja slui za brzo nianjenje pokretnih ciljeva. Takvi ureaji se u zavisnosti od proizvoaa nazivaju Quick point, Aim point, Pro point ili jednostavno ureaj za nianjenje sa svjetleom takom. Vrlo su praktini, proizvode se za kuglare i samare pa ak i za pitolje i revolvere.

225

Lovstvo

Montae za optike niane

Montae su veza izmeu puke i optikog niana. Od kvaliteta ovih montaa umnogome zavisi mogunost iskorienja kvaliteta puke i optikog niana. Optiki niani se na puke montiraju pomou klasinih (ksnih) ili posebnih montaa na kuglarama i samarama. Montae se uglavnom mogu lako i precizno podeavati po pravcu i visini kako bi se optiki niani na puku mogli postaviti tano u niansku liniju. Svaka dobra montaa za optiki nian je za puku vezana sa vie taaka 2 do 4, tako da se ne mogu pojaviti eventualne greke. Najpoznatija etvoronona montaa u svijetu je iz Suhl-a koja, kada je uraena od strane dobrog pukara, predstavlja sam vrh ovog proizvoda. Ovaj zahtjev je razumljiv kada se zna da ova montaa na svojim noicama ima 24 meusobno dodirne povrine a svaka od njih mora da bude besprekorno upasovana jer itav sistem samo tada moe uspjeno da funkcionie.

Svenk montaa EAW je veoma dobra tronona montaa koja je fabriki tako dobro pripremljena da je svaki iole vjestiji lovac moe uspjeno utvrditi na svoju puku bez naknadnih dorada. To je razlog zbog kojeg je moe se rei i postala univerzalna montaa. Posljednjih godina konstruktori su uradili veoma pouzdane montae, kao to je tzv.

Blaserova (jahaa montaa), koja se takoe vezuje u 4 pouzdane take koje su na cijevima Blaserovih puaka fabriki ukopane. Zato se i ova montaa relativno lako postavlja bez ikakvih naknadnih dorada.

226

Lovstvo

Pouzdana je i eka montaa od proizvoaa Zbrojovka (Brno), koja se postavlja ili na rafovima uvrenu inu sa usjeenim lastinim repom ili na lastin rep direktno usjeenu gornju cijev puke.

Sve navedene montae su napravljene tako da podnose viestruko skidanje i postavljanje na puku bez potrebe ikakvih naknadnih upucavanja. Osnov je samo prvo paljivo upucavanje i podeavanje prilikom montae optikog niana da se optiki nian moe bezbroj puta skidati i namijetati bez ikakvih loih posljedica po preciznost oruja. Pored ovih skupih i kvalitetnih montaa, koje trpe viestruko skidanje i namijetanje optikog niana, postoje i jeftinije varijante kojima se optiki nian moe uspjeno uvrstiti ili upucati ali bez mogunosti naknadnog skidanja ili namijetanja. Skidanje i namijetanje optikih niana sa ovakvih montaa zahtijeva ponovno upucavanje puke. U ovu grupu spadaju razne varijante montaa kao to su Wiwer montae. Jeftinije montae, s obzirom da ne podnose skidanje i namijetanje bez posledica, ponekada se prave i sa tzv. tunelom ispod optikog niana kroz koji se moe nianiti i sa klasinim mehanikim nianom. Meutim, mana ovih montaa je ta to su veoma visoke, a samim tim i poloaj optikog niana je mnogo udaljen od oka, tako da lovac glavu mora podeavati prema nianu. Takvi optiki niani nijesu kvalitetni i nijesu preporuljivi za gaanja na veim daljinama.

227

Lovstvo

Dogledi

Dogledi su pomoni optiki ureaji koji lovcu pomau za uspjenije pronalaenje i osmatranje divljai, prije nego to se odlui na hitac. To je dakle, ureaj koji se mnogo vie koristi nego optiki nian. Zato dogled mora biti sastavni dio opreme svakog lovca na krupnu divlja. Dogledi se grubo mogu podijeliti na one sa 2. cijevi i sa 1. cijevi a po uvelianju na ksne i varijabilne. Dogledi sa dvije cijevi sa ksnim ili varijabilnim uveanjima Dogledi se najee proizvode sa dvije cijevi i koriste se za oba oka bez obzira na uvelianje. Svi savremeni dogledi omoguavaju podeavanje otrine posmatranog cilja pa i prilagoavanje na optike karakteristike svakog posebnog oka posmatraa. Savremeni dogledi su izuzetno kvalitetni i otporni na sve prirodne i druge nedae kojima su izloeni u lovitu. Lovac koji koristi dobar dogled nikada nee doi u situaciju da nehotice ne videi dobro puca u neeljeni cilj. Normalni dogledi za osmatranje divljai (lovaki) nemaju ekstremno uvelianje i najese se kreu od 8 do 10 puta. Za osmatranje dogledima sa veim uvelianjima neophodan je vrst oslonac (stativ ili slino) jer se uvelianjem preko 8 puta javlja drhtanje slike koje onemoguava uspjeno osmatranje iz ruku. Neki proizvojai su u svoje najskuplje doglede velikog uvelianja od 20 i vie puta ugradili posebne elektronske stabilizatore slike kojima se osmatrana slika potpuno umiruje. Kvalitetni dogledi su jako skupi, maltene kao i optiki niani, npr. Swarovski, Leica, Zeiss imaju garancije na kvalitet po 30 godina a u zavisnosti od modela kotaju koliko i dobra lovaka puka.

228

Lovstvo

Dogledi sa jednom cijevi (Spektivi) i Teleskopi sa ksnim ili varijabilnim uveanjima Dogledi sa jednom cijevi su manjih gabarita i obino se koriste tako to se dre u ruci. Ovakvi dogledi sa jednom cijevi se koriste za visokoplaninski lov gdje je za lovca znaajan svaki gram teine i opreme. Drugi dogledi sa jednom cijevi se prave za dalja osmatranja sa uvelianjem 20 i vie puta i nazivaju se Spektivi ali se, za razliku od ovih sa malim uvelianjem, moraju koristiti tako to e negdje biti vrsto naslonjeni, upravo zbog ve spomenutog drhtanja slike. Trei dogledi sa jednom cijevi se prave sa izuzetno velikim uvelianjima, koriste se za daleka osmatranja, npr. sa brda na brda, a nazivaju se Teleskopi. Naravno, i ovi dogledi se moraju koristiti iskljuivo sa vrstih i stabilnih postolja. Dogledi sa jednom cijevi mogu biti ksni i varijabilni, potpuno isto kao oni sa dvije cijevi. Ponekada se ovi dogledi, kao prethodno prilagoeni, koriste za direktno fotograsanje divljai. Tu okolnost koriste mnogi ljubitelji fotograja za snimanje divljai u lovitima (foto safari).

Municija
Od pronalaska kompaktnog autonomnog metka za vatreno oruje, meci municija su ravnopravni djelovi lovakog pribora, zajedno sa pukama. Naravno da se ne moe zamisliti upotreba oruja bez odgovarajue municije. Savremena municija, odnosno njeni pojedinani predstavnici meci se sastoje uglavnom od: aure, inicijalnog paljenja (kapisle) barutnog punjenja i projektila. Postoji razlika izmeu municije za puke glatkih cijevi samarice i municije za puke sa oluenim cijevima kuglare. Lovaka municija za oruje sa glatkim cijevima Savremeni lovaki metak za puku glatkih cijevi samarica sastoji se od sljedeih djelova:
229

Lovstvo

a) aure (kartonske, plastine ili (sasvim rijetko) metalne b) kapisle (sa uglavnom 2 najea tipa : evelo i Winchester) c) barutnog punjenjenja (bilo da je u pitanju dimni barut ili mnogo jai bezdimni barut) d) epa (lcanog, kartonskog ili plastinog) e) projektila (samenog ili jedinane kugle).
aura

Sama

Cep

Barut

Kapisla

Mesingano ojaanje

aura

aure za lovaki samarski metak se uglavnom izrauju od kartona, u novije vrijeme od plastike, da bi u poslednjih nekoliko godina karton ponovo dobio prednost iz ekolokih razloga (lake se raspada i tako titi ivotnu sredinu od trajnih otpadaka). I plastine i kartonske aure u svom donjem dijelu, u kome se nalazi barut, imaju iznutra plastina ili kartonska ojaanja. esto takva ojaanja postoje i sa spoljne strane u vidu metalnih izmica razliitih visina koje integralno pokrivaju i dno metka. Mesingane aure su se nekad koristile (a i sada se koriste) u sibirskim djelovima Rusije, gdje to diktiraju ogromni nenaseljeni prostori koji lovca primoravaju da se sam stara o punjenju municije, pa se iz tog razloga koriste mesingane aure koje se mogu mnogo vie puta pripunjavati nego aure od bilo kog drugog materijala.

230

Lovstvo

Kapisla Za inicijalno paljenje baruta u lovakom metku se prave od metalnog tijela u koje je integrisan nakovanj i u koje je izmeu dna kapisle i nakovanja smjeten inicijalni eksploziv. Inicijalni eksploziv je 70-tih godina 18. vijeka, kada je pronaen, pa gotovo do dananjih dana inio ivin fulminat. Ovo sredstvo je davalo veoma sigurnu i jaku varnicu koja je besprekorno palila barutno punjenje. Meutim, mana ovog sredstva je to je pri sagorijevanju hemijski veoma agresivno pa izaziva estoku koroziju i samog oruja. Zato je kasnije otkriven novi inicijalni eksploziv za Sinoksid kapisle sa maksimalnim karakteristikama paljenja koji se radi na bazi smjese olovnog aida koji ne djeluje korozivno na oruje iz koga se ispaljuje niti pri sagorijevanju oslobaa otrovne gasove. Po konstrukciji imamo 2 osnovne grupe kapisla i to tipa Gevelot i tipa Winchester 209 . Razlika izmeu ova 2 tipa kapisla je u tome to je kod kapisle tipa Gevelot itavo tijelo jedinstveno i u njemu je sve sadrano. Kod kapisle tipa Winchester tijelo kapisle je raeno (zbog lake proizvodnje) iz 2 dijela od kojih je jedan tijelo kapisle sa ugraenim nakovanjem a u njega je utisnuta kapica kapisle sa inicijalnim, eksplozivnim punjenjem. Barut Od samog nastanka vatrenog oruja je kao pogonsko sredstvo korien dimni barut, da bi tek krajem 19. vijeka poeli da se koriste i bezdimni baruti . Ovaj tip baruta ne samo da je neznatno razvijao dim pri opaljenju (iz tog razloga ga i nazivaju bezdimni) nego je razvijao mnogo jae pritiske od starog dimnog (crnog) baruta. Bezdimnog baruta imamo 2 tipa: Nitrocelulozni i Nitroglicerinski barut. Nitrocelulozni bezdimni barut je najei tip bezdimnog baruta koji se koristi u lovakoj municiji sa oluenim i neoluenim cijevima. Ovaj barut je neto voluminozniji od Nitroglicerinskog i lake ga je kontrolisati. Nitroglicerinski bezdimni barut je jaih eksplozivnih dejstava pa se koristi u manjim (vrlo precizno odreenim) koliinama prilikom punjenja municije, pogotovo to mu je specina teina vea. Osim toga, on je brizantniji (eksplozivniji) pa se njime mora mnogo paljivije rukovati i nije preporuljiv za individualno korienje.

231

Lovstvo

Dimni barut je ve odavno praktino iskljuen iz standardnog korienja u lovakoj municiji. Meutim, poslednjih decenija i godina se kod lovaca u nekim najrazvijenijim zemljama (SAD) javlja pokret korienja ne samo dosta slabijeg dimnog baruta u lovu nego i puaka kapislara, prednjaa kojima se lovi divlja. Ovaj arhaian nain lova, prema miljenju korisnika, predstavlja moralni ustupak divljai (viteki lov), kojoj se daju vee realne anse za preivljavanje a sebi epitet korektnijeg, snalaljivijeg i boljeg lovca. S obzirom na razliite vrste bezdimnog baruta i na njegove mnogo vee pritiske sa razliitim brzinama sagorijevanja, lovci koji sami pune municiju moraju se strogo pridravati striktnih preporuka prilikom punjenja kako samarske tako i jo mnogo vie municije sa oluenim cijevima. Svaka nesmotrenost moe da zavri ne samo neuspjehom (to i nije neka velika teta) nego katastrofalnim posljedicama ne samo za lovca i njegovo oruje nego i za njegovu okolinu. Inae baruti koji se koriste za samarsku municiju, obzirom na relativno veliki prenik due cijevi i shodno tome mali otpor cijevi, treba da budu brzosagorijevajui, pa se ovi baruti za samarice ni u kom sluaju ne smiju upotrijebiti za punjenje metaka za oluenu cijev koja je relativno ua sa znatno usjeenim ljebovima unutranjem zidu cijevi pa su i otpori prolaska kroz cijev mnogo vei a time i pritisci sagorelih barutnih gasova. Baruti za municiju za puke sa oluenim cijevima su takvi da sporije (progresivno, to e rei postepeno sagorijevaju cijelom duinom cijevi), tako da zrno potiskuju konstantnim i progresivnim pritiskom kroz cijev puke sve do usta cijevi. Ukoliko bi se taj progresivno sagorijevajui barut koristio u municiji za samarice uinak bi bio nikakav, jer bi tako sporo sagorijevajui samu jedva prosuo ispred cijevi. To je jo jedna opomena za one koji sami pune svoju municiju da se strogo dre preporuke proizvoaa i tablica koje su propisane za odnos kapisle, baruta i zrna. ep Izmeu baruta i same se kod klasinog punjenja lovakog samarskog metka postavlja ep. ep ima zadatak da potiskivan gasovima sagorelog baruta ispred sebe gura sameno punjenje. Zato ep mora da bude od materijala koji e kvalitetno da dihtuje i spreava proputanje gasova sagorelog baruta mimo sebe. Tako se iskoristi snaga barutnih gasova za izbacivanje projektila kroz cijev puke. Zato su epovi pravljeni od parana (i mau) impregniranog lca koji je

232

Lovstvo

dovoljno vrst ali i dovoljno elastian, da daje najbolje potiske od svih ostalih epova. Do skoro se, bez obzira na kvalitet ovih epova, na barut ispred epa obavezno stavljao kartonski (plastini) poklopac, zatim se na ep ispod same stavljao drugi poklopac, da bi se, ako se formira metak kruno zatvarao poklopac se stavljao i na vrh metka preko same gdje se i upisivala oznaka same. Naknadna istraivanja su pokazala da na barutno punjenje ispred novijih tipova lcanih epova ne treba stavljati poklopi iz razloga to je lcani ep poboljan i u potpunosti zadovoljava zahtjeve metka. Posljednjih decenija i godina primat u proizvodnji municije za samaru su preuzeli plastini epovi koji su tako oblikovani da daju odlino zaptivanje ali i dobru elastinost, samim tim i kvalitetniji posip. Plastini ep je dovoljno kompaktan pa mu nijesu potrebni nikakvi kartonski poklopii ni ispred ni iza epa. Razvojem tehnologije plastinog epa zajedno sa njim integralno je izlivena korpica za samu. Metak sa ovom vrstom plastinog epa prvih nekoliko metara nakon izlaska iz cijevi nosi samu u korpici da bi se tek poslije toga poela postepeno rasprivati. Osim toga prednost metka sa korpicom za samu je u tome to se periferna zrna same ne taru o zidovima cijevi pa samim tim i ne deformiu u tom smislu. Tako je dobijen metak sa guim posipom same i ekasnijim dometom, a samim tim i boljim uinkom na cilju. Sameno punjenje Iznad epa se u lovaki metak stavlja sameno punjenje. Samu predstavlja odreena koliina olovnih kuglica u zavisnosti od potrebe i vrste divljai za koju je namijenjena. Krupnoa same mora da bude usklaena sa krupnoom divljai koja se lovi kao i sa otpornou lovljene divljai. Shodno tome, sama se pravi u raznim dimenzijama poev od prenika 1,5 pa uglavnom do prenika 6,2 mm, mada postoji i krupnija sama od preko 7 i 8 mm, ali to su ve skupovi pojedinanih projektila koji, svaki za sebe, ima dovoljan prenik i masu da moe da djeluje zasebno na cilj. Krupnoa same se u raznim zemljama razliito obiljeava. Sama se pravi najee od istog olova - meka sama i od olova sa primjesama antimona oko 2% i arsena oko 0,3% - tvrda sama. Ova tvrda sama je povoljnija jer se prilikom opaljenja manje deformie a samim tim pravilnije prostire kroz vazduh to daje bolji pogodak. Neki proizvoai olovne same istu povrinski presvlae slojem hroma ili bakra to je ini tvrom i manje podlonom deformisanju - sve sa eljom za to veom ekasnou na cilju.

233

Lovstvo

S obzirom na otrovnost olova poslednjih godina se u razvijenim zemljama forsira izrada same od mekog gvoa (elina sama), koja je pak zbog svoje manje specine teine, balistiki manje ekasna (ali za razliku od olovne nije toksina, ne truje tlo i vodu u koju upada. Manja ekasnost eline same dovela je do pravljenja same od cinka pa i jo nekih tekih metala ali njihova podobnost, odnosno otrovnost, jo nije totalno ispitana pa ni razjanjena. Pouzdano balistiko pravilo kae da je maksimalni domet samenih zrna u grubom onoliko stotina metara koliko im je milimetara prenik. Sama od 3 mm prenika ima maksimalni domet oko 300 m. Sama od 4,5 mm prenika ima maksimalni domet do 450 m. Sama od 8,55 mm prenika ima maksimalni domet oko 800 m. Jedinana zrna imaju domet od preko 1 km na dalje u zavisnosti od kalibra prenika zrna i barutnog punjenja. Iz navedenog se jasno vidi kolika opasnost prijeti okolini ako lovci nebi pazili kuda usmjeravaju svoje hice, ak i iz ovih, to bi se reklo, bezazlenih samarica. Sportska municija za samarice Sportska municija namijenjena za sportska i streljaka takmienja kao to su discipline: sket, trap i double trap, dugo se upranjavala sa metkom istovjetnim koliinom same koji se koristio za lov - 36 grama za kalibar 12. Kako su sa ovom municijom postizani visoki rezultati Meunarodna streljaka federacija je nastojala da u ovim disciplinama smanji gramau same na 28 grama i na g taj nain otea takmiaru postizanje vrhunskog rezultata. Kako se poslije nekoliko godina uspostavilo da se i sa 28 grama postiu previsoki rezultati Meunarodna streljaka federacija je za takmienje u disciplini trap smanjila koliinu same u metku na svega 24 grama a za sket je ostalo 28 grama. Time to se sket puca sa prenikom same 2 mm a trap sa 2,41mm. U mecima za trap takmienje nalazi se korpica za samu (koncetrator) kako bi posip same bio to gui i vei. U mecima za sket takmienje se ne nalazi korpica za samu ve neki od rasprivaa samenog punjenja sa ciljem da posip bude to iri od samog izlaska iz cijevi.

234

Lovstvo

Oznaavanje krupnoe same u raznim zemljama

EX JUGOSLAVIJA 15 14 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 1 0 00 VAJCARSKA FRANCUSKA

NJEMAKA

VELIKA BRITANIJA

PRENIK u mm

AUSTRIJA

POLJSKA

PANIJA

BELGIJA

ITALIJA

RUSIJA

EKA

1,75 2,00 2,25 2,50 2,75 3,00 3,25 3,50 3,75 4,00 4,25 4,50 4,75 5,00 5.25 5,50

14 12 10 8 6 4 2 0 00

10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 2/0 3/0 4/0 5/0 6/0

10 9 8 6 1/2 6 4 3 OV1 OV2 OV1 OV9 B1 B2

11 9 8 7 6 4 3 2 1 0 4/0 5/0 6/0

10 9 8 6 4 3 BB AA -

10 9 8 7 6 5 4 3 -

10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 2/0 3/0 4/0 5/0 -

9 8 7 5 4 2 1 2/0 3/0 4/0 6/0 7/0

10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 2/0 3/0 4/0 5/0 6/0

14 12 10 8 6 4 2 0 2/0

10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 2/0 5 1/4 5 1/2

10 9 8 7 5 4 3 2 1 B B B 3B T TT F

Potrebno je naglasiti da i pored toga to je navedena oznaka za krupnou same, kod nas je odavno uobiajena i prihvaena jo u toku velike Jugoslavije kada je donijet novi standard za obiljeavanje same (JUS H. D4. 120), po kome se krupnoa same uglavnom oznaava prenikom zrna same izraenim u milimetrima. Kalibri samarske municije Kako je naprijed ve reeno kalibri municije moraju da budu usklaeni sa kalibrom oruja iz koga se ispaljuje. U prethodnim poglavljima smo govorili kako su odreeni i obiljeeni kalibri samarskih puaka i municije.

SAD

235

Lovstvo

Kalibar 12 ima prenik due cijevi 18,2 mm Kalibar 16 ima prenik due cijevi 16,8 mm Kalibar 20 ima prenik due cijevi 15,7 mm Kalibar 28 ima prenik due cijevi 13,8 mm Kalibar 32 ima prenik due cijevi 12,7 mm Kalibar 36 ima prenik due cijevi 10,2 mm Dozvoljena tolerancija iznosi do 0,40mm. Lovaka municija za oruje sa oluenim cijevima Lovaka municija za puke sa oluenim cijevima je mnogo raznovrsnija nego municija za samare. Naravno, svaka je namijenjena za odreeni kalibar cijevi puke iz koje se koristi. Pri tome je kalibar zrna uvijek neto vei od kalibra cijevi (polja cijevi), jer je neophodno da se kouljica zrna utisne u ljebove kako bi mogla da ih prati kreui se kroz cijev. Ovako utisnuto zrno je prinueno da prihvati ne samo translatorno kretanje zbog potiska sagorelih barutnih gasova nego i rotaciono, odnosno da se okree oko svoje ose tokom leta. To je razlog zbog ega je i stabilnost zrna velika na velikim daljinama pa je samim tim i domet neuporedivo vei u odnosu na puku samaru. Isto tako mu je vea preciznost na samom cilju. Kalibar, teina i konstrukcija zrna Kako je reeno, kalibar zrna je primjeren kalibru puke sa oluenim cijevima. Kalibara metaka ima raznih, namijenjenih za odstrel razliitih vrsta divljai a kako su kalibri metka prilagoeni kalibrima cijevi to ih i jedinstveno po kalibrima cijevi i zovemo. Tako moemo navesti samo najee upotrebljavane kalibre metka za puke sa oluenim cijevima bilo da su evropskih ili amerikih oznaka o emu je ve pisano. 22 Mag.; 22 Hornet; 222 Remington; 223 Winchester; 22 250 Mag.; 5,6 x 50 R; 243 Win. ; 6x 70 R; 6 Rem./Mag.; 6x 62 R Frer; 6,5 x 57; 6,5 x 57 R; 7 x 57; 7 x 57 R; 7 x 64; 7 x 65 R; 7 Rem./Mag; 308 Win. ; 7,62 x 54 Rus; 30-06 Spring. ; 30 R Blaser; 300 Win. / Mag.; 8 x 57 IS; 8 x 57 IRS; 8 x 68 S; 8 x 75 RS; 9,3 x 62; 9,3 x 64; 9,3 x 74 R; 375 H&H; 458 Win./Mag. ; 470 nitro expres i dr. Kalibar municije se mora prilagoditi divljai koja se lovi. Tako se najmanji kalibri mogu koristiti samo za najlaku divlja, i to u skladu sa zakonskim propisima. Zakonom o lovstvu predvien je minimalni kalibar municije za lov svake

236

Lovstvo

vrste divljai. Tako je za odstrel srnee divljai, vuka, akala, lisice, odreen najmanji lovni kalibar od 5,6 mm odnosno kalibar 222 Remington. Za odstrel jelena lopatara, muona, divokoze, je minimalan kalibar 6,5 x 57 ispod 243 odnosno 243 Winchester. Za odstrel jelena i divljih svinja je odreen kao minimalan kalibar 7 x 57 na gore. Za municiju ispaljenu iz puke sa oluenom cijevi, pored kalibra jako je znaajna i teina zrna koja mora biti prilagoena teini divljai koja se njime lovi. Stoga je za sitnije primjerke krupne divljai dovoljno zrno manje teine. Npr. za odstrel srnee divljai, vuka, akala, dovoljna teina zrna je od svega 3 do 4 grama dok je npr. za odstrel divljih svinja i jelena potrebna teina zrna od 10 grama i vie. Pored kalibra i teine zrna za odstrel krupne divljai je znaajna i konstrukcija samog zrna. Konstrukcija mora biti takva da se zrno pravilno rasprskava (u obliku peurke), uveavajui svoj prvobitni prenik i do 2,5 puta i da na kraju ostane to vei procenat mase zrna u jednom komadu. Takva je veina savremenih zrna za kuglare, gotovo u svim kalibrima i svim teinama zrna.

Presjek metka

Ponaanje zrna ABC prilikom udarca u tijelo divljai

237

Lovstvo

Balistika

Balistika je nauka koja izuava ponaanje metka poslije ispaljenja, kako u samoj cijevi tako i poslije izlaska iz cijevi. Zato balistiku dijelimo na: unutranju balistiku koja se odnosi na ponaanje ispaljenog metka (projektila) tokom kretanja kroz samu cijev puke, spoljnu balistiku koja se odnosi na ponaanje ispaljenog metka (projektila) tokom leta kroz vazduni prostor poslije izlaska iz cijevi i ciljnu balistiku o ponaanju metka (projektila) prilikom udara u cilj. Unutranja balistika oruja sa glatkim cijevima Sam proces opaljenja metka i kretanja projektila kroz cijev puke je gotovo trenutni proces koji traje svega 0,0022 dijela sekunde, pa ga je teko sagledati i zato ga je potrebno ralaniti na elemente kako bi se uoili detalji. Udarcem udaraa ekia na udarnu iglu, ova udara u kapicu kapisle, sabija inicijalni eksploziv na nakovanj kapisle, pa dolazi do opaljenja inicijalnog eksploziva koji svom snagom svog plamena pali barutno punjenje u metku. Razvijeni gasovi od gotovo trenutnog sagorijevanja barutnog punjenja pod odreenim pritiskom potiskuju ep metka koji pred sobom potiskuje projektil (sameno punjenje ili jedinanu kuglu) u cijev puke i kroz cijev, uveavajui brzinu potiskivanja tokom prolaska kroz cijev, sve do izlaska iz usta cijevi gdje je brzina potiskivanja i najvea. Projektil van cijevi nastavlja svoju putanju teorijski istom brzinom. S obzirom na barute koji se koriste u samaricama sa gotovo trenutnim sagorijevanjem, najvei pritisak barutnih gasova se razvija jo u leitu metka i on iznosi od 450 do 570 bara u zavisnosti od kalibra metka i vrste baruta koji se koristi. Prosjena brzina kod samenih puaka se kree od 330 do 380 m, u zavisnosti od krupnoe same pri standardnom punjenju. Tokom prolaska kroz cijev samarice projektil dospijeva preko konusnog suenja u ok pri emu se periferna zrna same sabijaju u sredite snopa i tako stvaraju gui i ekasniji snop sa ravnomjernim posipom i boljim uinkom na cilj. Uprkos manjeg otpora projektila u glatkoj cijevi samarice i brzine sagorijevanja baruta u cijev, cijev samarice mora da bude dovoljno duga da u njoj sagori cjelokupna koliina barutnog punjenja, pa samarske cijevi moraju da budu duge od 63 do 75 cm.

238

Lovstvo

Unutranja balistika oruja sa oluenim cijevima Sistem opaljenja metka kod oruja sa oluenim cijevima je slian onome kod samarica. Meutim, postoji bitna razlika u prolasku projektila kroz oluenu (lijebljenu) cijev. Naime unutranjost cijevi je narezana sa 4, 6 i vie ljebova koji zrno vode kroz cijev, prisiljavajui ga da se rotira, dajui mu obrtno kretanje koje e mu poslije izlaska iz cijevi omoguiti bolje dranje pravca (stabilizaciju) pa time i preciznije pogaanje cilja. Oluci u cijevi zahtijevaju sasvim druge vrste baruta sa postepenim progresivnim sagorijevanjem koji e poslije opaljenja intezitet sagorijevanja tokom prolaska kroz cijev postepeno poveavati, tako da se i pritisak postepeno progresivno poveava, pa je kod oruja sa oluenim cijevima pritisak najjai na 15 cm od leita metka u dui cijevi, dok je najvea brzina potisnutog zrna kao kod samare na ustima cijevi. Sagorijevanje baruta u oluenim cijevima odvija se progresivno kroz cijelu duinu cijevi, samim tim i duina cijevi mora da bude primjerena (dovoljno duga) pa je najee u zavisnosti od kalibra od 50 do 65 cm kako bi to vei procenat baruta u cijevi sagoreo pa time i predao potpunu energiju projektilu u samoj cijevi. Pritisci sagorelih barutnih gasova u oruju sa oluenim cijevima su mnogo vei nego kod samarica i kreu se od oko 2700 pa do 3750 i vie bara. Zbog velikog otpora zrna u oluenoj cijevi i tako visokog pritiska cijelom duinom zidovi oluene cijevi su deblji cijelom svojom duinom u odnosu na glatke cijevi samarica. Zbog velikog otpora zrna u prolazu kroz oluke nastaje habanje materijala, kouljice zrna (tombaka) koja je meka od cijevi pa u olucima cijevi ostaje sloj skinutog materijala koji se mora redovno istiti zajedno sa ostacima nesagorelog baruta i ai, kako bi se odrala eljena preciznost oruja sa oluenim cijevima. Poetna brzina ispaljenog zrna u ustima cijevi kod oluenih cijevi je mnogo vea nego kod samarica i kree se od oko 670 pa do 1130 i vie m/s.

+ 4 cm

100 m

180

- 2.5 cm

200 m

Balistika kriva - prikaz ponaanja zrna kalibra 30-06 od 9.7 gr. Kegelspitz

239

Lovstvo

Spoljna balistika hica iz oruja sa glatkim cijevima Spoljna balistika prouava ponaanje projektila poslije izlaska iz cijevi do cilja ili pada poslije gubitka energije, odnosno ponaanje projektila tokom kretanja kroz vazduni prostor. Spoljna balistika projektila po izlasku iz cijevi zavisi od poetne brzine projektila, njegove mase i otpora vazduha. Poetna brzina projektila - po naputanju cijevi svaki projektil, pa i sameno punjenje metka samarice ima najveu brzinu kretanja pa ga iz tog razloga i zovemo poetna brzina. Ova brzina bi bila idealna brzina kretanja projektila kroz prostor da ne postoje negativni uticaji otpora vazduha kroz koji se projektil kree i privlaenje zemljine tee (mase projektila). Ova dva negativna uticaja dovode do postepenog smanjenja brzine i kretanja projektila kroz vazduh, tako da projektil poslije izvjesnog vremena gubei brzinu, a pod uticajem zemljine tee pada na zemlju (ako prethodno ne udari u cilj). Zato se deava da, zbog smanjenja brzine, projektil na velikim daljinama gubi mnogo od svoje poetne energije pa se moe desiti da njegova energija bude nedovoljna da probije tijelo divljai, a time se i gubi smisao gaanja na mnogo udaljeni cilj. Energija projektila ili svakog samenog zrna se moe jednostavno izraunati pomou sljedee formule: E = 0,0005 puta (masa projektila u gramima) puta (brzina projektila na kvadrat u metrima u sekundi), Gdje je: E = dobijena energija projektila u dulima. Dakle, energija projektila je upravo srazmjerna masi i kvadratu brzine projektila. Zato energija projektila (ili samenih zrna) sporije opada ako je masa projektila vea odnosno bre opada ako je masa projektila manja. Isto tako energija opada opadanjem brzine projektila i to ne upravo srazmjerno brzini, nego srazmjerno kvadratu brzine.

240

Lovstvo

Brzina samenih zrna ispaljenih iz cilindrine cijevi samarice na raznim daljinama

DALJINA U METRIMA
0 10 20 30 40 2,5 375 m/sek 306 m/sek 251 m/sek 210 m/sek 178 m/sek

PRENIK SAME U mm
3,0 375 m/sek 315 m/sek 266 m/sek 230 m/sek 199 m/sek 3,5 375 m/sek 321 m/sek 277 m/sek 245 m/sek 215 m/sek 4,0 375 m/sek 326 m/sek 285 m/sek 256 m/sek 228 m/sek

Dakle, i padom brzine projektil znaajno gubi energiju, tako npr. sitna sama od 2,5 mm prenika ve na 40 m daljine gubi vie od polovine svoje poetne energije . Zato se pored poetne brzine stalno mora voditi rauna i o energiji projektila jer je u stvari ona odluujui faktor za uspjean odstrel divljai. Oblik, irina i duina samenog snopa Sameni snop po izlasku iz cijevi gubi svoju kompaktnost i iri se, to dalje to vie, kako u irinu tako i u duinu. Zrna same iz centralnog dijela samenog snopa sauvae svoj okrugli oblik, pa e letei kroz vazduh trpjeti manji otpor i imati pravilniju putanju. Periferna zrna koja su u dodiru sa cijevi manje ili vie deformisana, zbog svog nepravilnog oblika a samim tim i otpora vazduha letjee sporije pa e se rasipati na sve strane stvarajui tako snop u obliku lijevka popriline duine. Periferna zrna same nemaju pozitivan uticaj na pogotke, ve naprotiv, predstavljaju opasnost po okolinu zbog nepravilne putanje. Osnovni dio samenog snopa se izduuje u obliku izduenog jajeta sa iljastim dijelom naprijed i nazad. Prednji dio snopa kod puaka normalnih kalibara ima domet od 45 do 50 m. Proireni snop se nakon te daljine lijevkasto iri sve dok samena zrna zbog svog potpunog gubitka energije ne padnu na zemlji. Treba naglasiti da je raspored same i zrna manje vie pravilan samo u osnovnom snopu i to idui ka sreditu snopa pravilnije. iri lijevkasti dio snopa je veoma irok i na daljini od 50 m sa samom prenika 3,5 mm u zavisnosti od oka dostie gotovo 4 m irine, dok je za sitniju samu od 2,5 mm irina snopa na toj daljini preko 5 m .Ovo je veoma vano za lovce jer ih upozorava da se ne smije pucati

Uporedjenje funkcionalnosti (A) plastinog epa sa koncetratorom u odnosu na (B) klasini lcani ep

241

Lovstvo

na divlja koja prolazi blizu nekog drugog lovca, ak ni na petnaestak metara od njih. Dok npr. na daljinama od oko 180 m irina samenog snopa, samenih zrna sa jo uvijek dovoljnom energijom da nekog ozlijedi dostie od 60 do 80 m irine. O krajnjem dometu smo ve govorili, meutim, nije problematina samo irina snopa same nego i njegova duina koja je vea od irine. Ovo naroito dolazi do izraaja pri gaanju pokretnih meta gdje se deava da divlja pogodi sam vrh snopa, njegova sredina ili kraj. Pri tome se deava da divlja bude slabije pogoena nego to je nuno za uspjean odstrel.

Spoljna balistika ispaljenog zrna iz oruja sa oluenim cijevima Spoljna balistika zrna ispaljenog iz oruja sa oluenom cijevi se u mnogome razlikuje od spoljne balistike od samarskog metka. Poetna brzina zrna je brzina zrna po izlasku iz cijevi puke. Ova brzina i u idealnim uslovima bezvazdunog prostora i bez djelovanja privlane sile zemljine tee bila je jednaka cijelom pravolinijskom putanjom zrna od usta cijevi do cilja. Vazduni prostor i zemljina tea negativno utiu na ovu putanju tako da se brzina leta zrna postepeno smanjuje a putanja ima izgled nesimetrine parabole, sa poetkom na ustima cijevi puke i sa krajem na mjestu pada zrna na zemlju. Visina tjemena parabole putanje zavisi od kalibra metka, njegove poetne brzine, teine zrna, veliine njegovog poprenog presjeka i njegovog oblika. Stoga su ovi parametri od izuzetnog znaaja za lovca i za uspjean pogodak. Danas svi proizvoai municije na svojim proizvodima daju veoma detaljnu Tabelu sa balistikim karakteristikama tog metka, kako kalibra u teini tako i modela zrna. Poetna brzina zrna pri izlasku iz cijevi kod kuglara je daleko vea nego kod samarica i kree se od oko 600 m/s pa do 1200 m/s. Kako je zrno kompaktno to e, s obzirom na reenu brzinu, energija biti mnogo vea od energije same. Poetna energija zrna se u grubom kree oko 500 dula ili priblino oko 50 kg / m (1 dul = 0,102 kg/m) kod metka 22 Magnum, pa preko 4000 dula za kalibar 30-06 i sve do desetak hiljada dula kod metaka teih kalibara za lov tropske i krupne divljai. Naravno, da bi se postigla navedena brzina i navedena energija pritisak sagorelih barutnih gasova mora da bude veoma velik, i on se kod kuglara kree od oko 2800 do 4100 bara. Zato bravljenje kod kuglara mora da bude mnogo sigurnije i jae kako bi izdrale ovako velike pritiske. Zbog toga i maksimalni

242

Lovstvo

domet zrna ispaljenih iz kuglara dostie od 3000 do 5000 pa i vie metara (pri povoljnom uglu elevacije kosom hicu). Meutim, ekasni domet za normalan lov krupne divljai je i za kuglare daleko manji i kree se na oko 150 m kada se gaa mehanikim nianom, pa za rezantne kalibre i do preko 250 do 300 m sa dobrim ili dobro upucanim optikim nianom. U nekim, lovno veoma naprednim, zemljama zabranjeno je gaanje na daljine vee od 200 m. Velike daljine gaanja treba izbjegavati jer je veoma velika vjerovatnoa da e doi do neeljenog ranjavanja divljai. S obzirom na kalibre kuglara izbor divljai za lov, preporuka je da se lovci dre sljedeih savjeta pri izboru oruja.
VRSTA DIVLJAI MEDVJED VEPAR LOS JELEN DIVLJE SVINJE MUFLONI DIVOKOZE SRNDAI DIVOKOZE SRNEA DIVLJA VUK VUK I DIVLJA MAKA AKAL I LISICA VELIKI TETREB GRABLJIVICE ZA KARABIN 9,3x64; ili 9,3x62 8x68S; .338Win. Mag. .300 Win. Magnum .300 H&H Magnum 7x66SE VH 7 mm Pem. Magnum 8x64 S; 8x57 IS; .30-06 .308 Win. .280 Rem. 7x75 SE 270 Win; 7x64 6,55x64; 6,5x 57; 7x 57 6,5x54 M.Sh; .243 Win 5,6x50 Mag.; .223 Rem.; .222 Rem. Mag. .22-250 KALIBAR ZA KUGLARU PRELAMAU

9,3x74 R; 8x75 RS

8x65 RS; 8x57IRS .30 R Blaser; 7x75 RSE 7x65 R

6,5x57 R; 6,5x 65 R 7x57 R; 5,6x 57 R; 5,6x52 R; 5,6 x 50 R Mag.; 6x70 R

.222 Rem; .22 Hornet; .22 Win. Mag.

.222 Rem.; .22 Hornet; .22 Win. Mag.

Razni modeli zrna

243

Lovstvo

Ciljna balistika ispaljenog hica iz oruja sa glatkim cijevima Ciljna balistika nam govori kako se ponaa sameno punjenje, odnosno pojedinana zrna same prilikom udara u cilj. Obzirom na brojnost samenih zrna, ona na cilj dejstvuje zajedniki sa ukupnom energijom svih zrna koja pogaaju cilj. Meutim, samo neznatni procenat zrna i snopa pogaa cilj tim to su ciljevi koje gaamo samarom relativno malih dimenzija. Tako se deava da gaajui siluetu jarebice u letu na raznim daljinama pogodi dva puta vei broj zrna ako gaamo sitnom samom od 2,5 mm prenika nego ako istu gaamo krupnijom samom od 3,5 i 4 mm. Efekat pri lovu sa sitnom samom bie mnogo bolji jer, bez obzira na veu energiju svakog posebnog zrna krupnije same, ukupan zbir energije bie bolji pri gaanju sitnom samom (zbog mnogo veeg broja pogodaka). Efekat nervnog oka pri pogotku divljai je takav da prilikom pogotka divljai sa vie zrna makar i sitne same biva zbog nervnog oka momentalno usmrena. Taj efekat je veoma ekasan iako zrna sitne same sa relativno malom energijom uspijevaju da tijelo divljai probiju samo periferno, ne mnogo ispod koe ili perja. Ali, u tim predjelima je mnogo nervnih zavretaka koji pogoeni sa mnogo zrna (samica) izazivaju ve pomenuti nervni ok i momentalnu smrt pogoene divljai. Ako gaamo ciljeve na raznim daljinama bie pogoeni razliitim brojem zrna same sa razliitom energijom. Divlja pogoena na veoj daljini bie pogoena sa nedovoljnim brojem zrna same, pa e izostati nervni ok, a ukupna energija zrna, koja na takvim daljinama pogode cilj bie nedovoljna. U narednoj tabeli su prikazani brojevi pogodaka i ukupna energija na raznim daljinama gaanja sa samom od 3,5 mm prenika i pukom kalibra 12 u siluetu zeca iz okirane cijevi.

Daljina gaanja u metrima

DALJINA GAANJA U METRIMA BROJ ZRNA SAME KOJA JE POGODILA SILUETU ZECA UKUPNA ENERGIJA ZRNA KOJA JE POGODILA SILUETU EA U DULIMA 135 15 20 25 30 35 40 45 50

99

70

48

34

24

17

13

10

1.872

1.049

706

412

255

157

98

64

39

244

Lovstvo

Kao to se iz prednjeg vidi, mnogo je ekasniji lov sitne divljai sa sitnijom samom sa mnogo vie zrna, nego sa krupnijom (sa daleko manjim brojem zrna), tim prije to su ekasne daljine gaanja relativno male i kreu se od 45 do 50 m. Balistiari su poslije detaljnih ispitivanja doli do saznanja o tome koji je minimalan broj zrna same neophodan za momentalno usmrenje divljai od posljedica nervnog oka. Dolo se do sljedeih rezultata:

Vrsta divljai Uslovi pri pogotku ___________________________________________________________________ _ Zec pogoen sa najmanje 5 zrna same od 3,5 mm i minimalnom brzinom same pri pogodku 190 m/s ___________________________________________________________________ _ Jarebica Pogoeni sa najmanje 4 zrna same od 3 mm i Patka minimalnom brzinom pri pogodku 180 m/s m/s ___________________________________________________________________ _

Pri ovakvim uslovima kinetika energija samenih zrna koja pogaaju siluetu gaane divljai bie dovoljna da momentalno usmrti divlja. Daljina na kojima e ovi uslovi biti ispunjeni zavisi, izmeu ostalog, od vrste okova, od kalibara puke, od koliine same u metku i od poloaja tijela divljai u trenutku pogotka (odnosno od veliine gaane siluete divljai). Ekasni domet samarica je daleko ispod maksimalnog dometa i zavisi od: 1. kalibra oruja (vei kalibar ima vei domet ) 2. koliine same ( metak sa veom koliinom same ima gui posip i vei domet) 3. jaine oka puke (jai ok ima gui posip i vei domet) 4. veliine siluete tijela gaane divljai (ekasniji je pogodak ako je silueta vea) . Naravno da e silueta divljai biti manja kada divlja dolazi ili odlazi od lovca pa e i pogodci biti tei. Za samaricu kalibra 12 i metkom punjenim samom

245

Lovstvo

od 3,5 mm maksimalni domet na zeca gaanog bono (najveom povrinom siluete) bie:

Buenje cijevi puke Pun ok 1/1 oka Pola oka oka Cilindar

Ekasan domet u metrima 50 45 40 35 30

Potrebno je napomenuti da je domet puaka u kalibru 16 za oko 3 metra manji od kalibra 12, a kalibru 20 je domet manji za oko 5 m od ekasnog dometa puke kalibra 12. Ciljna balistika ispaljenog zrna iz oruja sa oluenim cijevima Ciljna balistika zrna ispaljenog iz kuglare se u mnogome razlikuje od samarice. Kod kuglara je uvijek ispajleno 1 zrno. Pri udaru zrna u cilj ono svojom energijom prodire duboko u tijelo divljai i deformiui se u obliku peurke ili pak rasprskavajui se svojim djelovima i tako pravi veu ranu i bre usmruje divlja. U novije vrijeme se prave takva zrna koja se kontrolisano deformiu, stvarajui svojim vrnim dijelom peurku do 2,5 puta veu od prvobitnog prenika zrna . Na taj nain stvaraju velike prodore kroz tijelo divljai izazivajui jaka unutranja krvarenja. Ovakav pogodak u vitalne organe dolazi do sigurne i bre smrti divljai. Sama zrna kuglara su tako konstruisana da omoguavaju to efektnije usmrenje divljai ili bar to krai bijeg do smrtonosnog pada. Hidrodinamiki efekat To je efekat koji postiu izuzetno brza zrna ispaljena iz kuglara sa brzinom preko 1000 m/s na ustima cijevi. Pri udaru takvog zrna u tijelo divljai dolazi do eksplozije tenog dijela tkiva (slino pogoenoj konzervi napunjenoj vodom). Pri ovom efektu pored brze smrti pogoene divljai, zbog oteenja velikih krvnih sudova, dolazi i do oteenja ire okoline pogoenog mesnatog i masnog tkiva tijela divljai.

246

Lovstvo

Prikaz: zrna izvadjena iz tijela divljai (A.B.C.)

Rukovanje lovakim orujem

Rukovanje lovakom pukom prije i poslije lova - i prije i poslije lova samarice se, kao uostalom i sve druge vrste oruja, moraju drati rasklopljene (ako ih je mogue rasklopiti) i u futroli za oruje, da bi je sauvali kako od oteenja tokom transporta tako i od zloupotreba. Pred sam lov u lovitu se puka vadi iz futrole ili kofera i sastavlja kako bi bila spremna za upotrebu. Po zavretku lova, samarica se ponovo rasklapa i stavlja u futrolu, te sprema na bezbjednom mjestu. Cijelo vrijeme prije i poslije lova, puka se obavezno dri prazna i oputenog mehanizma za opaljenje. Po zavretku, puka se kui isti i podmae, bez obzira da li je pucano ili ne, pa tek poslije toga stavlja u ormar za oruje. Ovo je veoma vano jer je vei broj puaka osjetljiv na koroziju pa bi u sluaju nepanje korozirale i vremenom se otetile.

Rukovanje lovakom pukom tokom lova Kao to je reeno puka se pripremi za pucanje neposredno pred poetak lova i uvijek se nosi tako da se njome niko ne moe ugroziti, tj. sa cijevima okrenutim prema gore ili dolje. Ukoliko ostrijelite divlja i idete po nju, puku treba obavezno zakoiti a ako je sa spoljnim ekiima obavezno spustiti ekie. Po prekidu lova, ili kada se skupi vie lovaca na jednom mjestu, puku obavezno

247

Lovstvo

treba otvoriti bilo da je u pitanju prelamaa ili repetirka i jedino je bezopasna kada je prazna. Nikada puku ne nositi tako da su joj cijevi uperene u druge lovce, bez obzira to je prazna, jer po staroj poslovici I prazna moe da opali.

Odravanje lovakog oruja

Oruje je najee izraeno od elika, i to u mnogo sluajeva od ugljanikog elika visoke mehanike izdrljivosti. Veoma je podlono koroziji (izuzimajui najsavremenije elike oruja koje je otporno na koroziju). Odmah poslije lova puku je potrebno prebrisati suvom krpom, kako cijev tako i ostale djelove, i dobro nauljati, pa poslije kraeg ekanja cijevi oistiti od ostataka garei i nesagorelih barutnih gasova i eventualnih naslaga olova. Poslije dobrog ienja, puka se podmae kvalitetnim uljem i tek tada stavlja u ormar za oruje. Pored ovog nunog ienja poslije pucanja, ukoliko esto ne idete u lov oruje treba oistiti i podmazati. Oni koji svoje puke, na alost, ne iste jednom u sezoni ne mogu da oekuju da im oruje bude dugovjeno, bez obzira na kvalitet i proizvoaa. Ako su cijevi debelo hromirane, to je est sluaj kod savremenih samarica, usljed neodravanja nee stradati ali zato oe drugi djelovi: mehanizam, spoljne povrine, baskula i dr. Cijevi oruja treba istiti etkicama koje se montiraju na ipke i koje treba da budu priblino primjerene prenicima cijevi koje se iste, pa se zato i koriste etkice koje su namijenjene za odreeni kalibar samare ili kuglare. etkice su od dlaica ili tekstila, kao i od elinih i mesinganih ica koje ne treba preesto upotrebljavati kako ne bi dolo do oteenja cijevi pa i sloja hroma, ako je cijev hromirana. Pored etkica, ienje cijevi se moe uspjeno vriti pomou krpica, u novije vrijeme i epova za odreenu vrstu kalibra. Znaajno je da se kompletno oruje, poslije dobrog detaljnog ienja spolja i iznutra, dobro naulja sprejom namijenjenim za ienje oruja.

Odravanje optikih ureaja

Optike ureaje na oruju, kao i doglede, treba uvijek drati u suvom stanju, istih spoljnih povrina stakla, kako bi uvijek bili spremni za upotrebu. Stakla se iste jelenskom koicom ili mekom krpom namijenjenom za takvu upotrebu.

248

Lovstvo

Pored toga optiki nian treba uvijek podesiti na eljenu otrinu prema svom oku. Doglede treba, prije i poslije lova, nositi u futrolama a na samom terenu ih tititi od pada, udara, vlage i sl. To je osnov da biste ih mogli koristiti dugi niz godina i sa njima uspjeno vrili lov i osmatranje divljai.

Korienje lovakog oruja

Gaanje lovakom pukom samaricom Lovakom pukom samaricom se najee gaaju ciljevi u pokretu (trku ili letu), pa je obuka lovca za takva gaanja veoma vana. Moraju se sinhronizovati svi pokreti lovca, od stava i poloaja tijela pri gaanju, pa sve do odreivanja, preticanja i opaljenja. Pri gaanju divljai veoma su esto u pitanju kosi hici, koji su rezultat kupiranosti terena na kojem se lovi, to jo vie komplikuje problematiku gaanja. Tako e lovac, koji lovi jarebice kamenjarke, u planinskim predjelima stalno biti u prilici da puca koso gore ili koso dolje u zavisnosti u kom smjeru divlja leti. Ta vrsta gaanja je sasvim drugaija u odnosu na gaanje npr. prepelice u ravniarskim djelovima lovita. Deava se da odlian lovac na prepelice ima veoma slabe rezultate u lovu na jarebice kamenjarke i obrnuto. Brzo ubacivanje puke u zgib ramena, stojei ili za vrijeme hoda, uz istovremeno uperene cijevi u izabrani cilj, osnov je tehnike gaanja samaricom statinih ciljeva. Ovu vjebu treba bezbroj puta ponavljati u sobnim uslovima a potom i na terenu. Tek kada postignete tu tehniku moi ete lako da pogodite eljeni cilj. Vjebe gaanja samaricom treba da budu postepene od uvjebavanja gaanja statinih ciljeva do vjebanja gaanja pokretnih ciljeva. Jo pri vjebanju statinih ciljeva treba hitro mijenjati poloaj ciljeva, as sa jedne, as sa druge strane, kako bi se poslije duge naporne vjebe svi pokreti nogu, ruku, tijela, ramena i glave sinhronizovali toliko da se, prilikom svakog ubacivanja puke u

249

Lovstvo

zgib ramena, postie pravilan poloaj cijevi tano prema cilju. Ove vjebe treba upranjavati stalno a posebno pred poetak lovake sezone. Pri vjebi iz stajaeg poloaja ili pri hodu uvijek treba nastojati da je, kod lovca koji gaa sa desnog ramena, lijeva noga u blagom iskoraku, a kod ljevaka obrnuto.

Gaanje pokretnih ciljeva samaricom Pri gaanju pokretnih ciljeva osnovni elemenat koji se mora uzeti u obzir je brzina kretanja lovljene divljai. Naime, pri gaanju divljai, od momenta opaljenja puke do momenta stizanja samenog snopa do cilja, proe izvjesno vrijeme koje zovemo vrijeme leta projektila. Ako je divlja vie udaljena ili je njeno kretanje bre, sameni snop stigne do gaanja divljai sa zakanjenjem. Ako je brzina kretanja divljai velika dolazi do potpunog promaaja. Kako je let same mnogo bri od leta divljai morate uzeti u obzir preticanje. Ako jarebica leti bonom stranom na lovca, brzinom od 20 m/s, na daljini od oko 30 m, gaana samom od 3 mm, sama e do jarebice stii za 0,1 s. Za isti vremenski period, jarebica e preletjeti itavih 2 metra, to znai, ako se gaa u momentu kada je jarebica nanianjena, sama bi stigla sa zakanjenjem od itavih 2 metra. Bio bi to ist promaaj. Da bi se jarebica pogodila potrebno bi bilo gaati sa preticanjem na toj daljini od itavih 2 m. Dakle, pogoci e zavisiti kako od daljine i brzine divljai tako i od brzine ispaljenog samenog punjenja. Zato dajemo srednje vrijednosti brzine divljai u punom trku ili letu kao i srednje brzine leta samenog snopa.

250

Lovstvo

Vrste lovljene divljai

brzina kretanja u m/s

Lisica 12 Zec 13 Prepelica 14 D. golub, Grlica i D. guska 20 Jarebica 23 Divlja patka gluvara 28 Divlja patka krda 50 Vrijeme leta same zavisi od brojnih faktora: 1. poetne brzine samenog snopa 2. otpora vazduha 3. sile privlaenja zemljine tee. Ako se osvrnemo na nau najee korienu samu od 3,0 do 3,5 mm prenika brzina kretanja iznosi: Do daljine gaanja u metrima Do 20 metara daljine Do 30 metara daljine Do 40 metara daljine Vrijeme leta same u sek. 0,016/sek. 0,10 / sek. 0,15 / sek.

Iz prednjih tabela uvijek je mogue izraunati preticanje radi uspjenijeg pogotka po jednostavnoj formuli: Preticanje = Brzina kretanja divljai x vrijeme leta same (Pr = Vd x t) Gdje je Pr = preticanje u metrima Vd = brzina kretanja divljai u m/s t = vrijeme leta same do divljai u sekundama Meutim, takvo odreivanje preticanja je dosta komplikovano i naizgled nerealno, pa se pribjegava praenju cilja sa malim izvlaenjem. Npr. pri gaanju divljai u pokretu pukom treba pratiti cilj, gaajui ga u vrh nosa ili kljuna, ako se kree bono u odnosu na lovca, i prije opaljenja puku izvui neto ispred cilja i tada povui okida ili jo jednostavnije pratiti cilj sa neto prednosti u odnosu na kljun ili nos i okinuti ne zaustavljajui pomijeranje puke u skladu sa kretanjem divljai. Ovaj nain bi mogao i da se preporui kao najednostavniji i najekasniji. Na daljinama do

251

Lovstvo

45 metara preticanje mora biti dvostruko vee od onoga na 35 metara. Na daljinama od oko 25 metara preticanje treba da bude upola manje nego kod daljina od 35metara. Pri kretanju divljai koso u odnosu na poloaj lovca, preticanja su upola manja. Kada divlja bjei pravo od lovca, treba gaati neto iznad nje (zeca u ui ili jarebicu iznad). Kada divlja dolazi ka lovcu treba gaati neto ispod divljai, zeca u prednje ape a jarebicu ispred kljuna. Ipak, pravu mjeru preticanja lovac e najbolje odrediti sam, na osnovu sopstvene prakse i kretanja divljai koju gaa. Gaanje lovakom pukom sa oluenim cijevima Za razliku od samarice, koja od nianskih elemenata ima samo prednju muicu i inu po kojoj se niani, kuglare imaju mehaniki nian sa muicom na vrhu (ustima) cijevi i zadnji ispred leita metka. Samo ovo nam govori da je tehnika gaanja kuglarom bitno razliita u odnosu na gaanje samaricom. Kuglarom se gaa uglavnom samo krupna divlja i to najee kada stoji (sem rijetkih izuzetaka kao to su lov na divlje svinje pogonom i krupne grabljivice). Ostalu divlja gaamo samo u mirovanju ili u sasvim laganom kretanju. U principu, na takvu divlja nikada ne treba pucati kad je u trku, jer su mogua ranjavanja, te prema tome i gubici. To je i osnovni razlog to je neophodno da divlja bude dovoljno udaljena kako bi je kuglarom mogli na miru, neuznemiravanu, gaati. Pri gaanju mehanikim nianima se poklapaju 3 take: zadnji i prednji i cilj. Da bi to uspjeno mogli, mora i oko lovca da bude sposobno da izotri sve ove 3 take. Zadnji nian je standardno podeen za daljinu gaanja oko 100 metara. Ponekad na puci postoje preklopni niani za 2. zadnje ploice, pri emu je ova druga obino podeena za daljinu gaanja na 200 metara. Za mehaniki nian je ta daljina prevelika i ne treba ga nikada koristiti za gaanje preko 150 metara. Radi lakeg gaanja kod puke kuglare su ugraena u mehanizmu pomona sredstva za lake i mirnije okidanje (steher ili sneler). Ovaj ureaj se, po osmotrenoj divljai, prethodno pripremi u poetnom poloaju, da bi kada doe vrijeme okidanja neznatnom silom kaiprsta povukli obarau bez opasnosti da e teko okidanje klasinog obaraa pomjeriti cijelu puku sa cilja. Pri gaanju mehanikim nianom uvijek treba voditi rauna da zadnji nian bude strogo horizontalan (ne kriviti puku). Zatim, da muica u zarezu zadnjeg niana dopire samo do gornje njene povrine i da se uvijek nalazi u sredini. Posljednjih godina, pa i decenija, na kuglarama se koriste optiki niani koji, pored uotravanja samo 2 take, pruaju

252

Lovstvo

mogunost pribliavanja cilja na polovinu, etvrtinu ili jo blie, sa uvelianjem od 1 5 pa sve do 10 12 puta. Najnovije generacije optikih niana su sa varijabilnim (promjenjivim) uvelianjima, kada na istom nianu postoji mogunost podeavanja, uvelianja prema elji i potrebi. Npr.: 1-4 x 24 za blia rastojanja i lov divljai u pokretu ili trku 1,5 6 x 42 univerzalni nian sa svim mogunostima 3 9 x 48 za dalja rastojanja pri gaanju mirnih ciljeva 3 12 x 56 za ekstremno daleka gaanja mirnih ciljeva 6 24 x 42 za takmienje na ekstremno velikim daljinama

Meta srnda

to je uvelianje vee lovcu e se uiniti da je cilj blii. Meutim, ne treba pretjerivati jer sa uvelianjem (privlaenjem), slika cilja postaje nemirnija (zbog muskulature samog lovca), pa samim tim ometa uspjeno gaanje. Od 1,5 6 se smatra univerzalnim optikim nianom, iz razloga to divlja sa 1,5 moete gaati u trku a sa 6 puta na ekstremno velikim daljinama. Sa veim uvelianjima od 6 puta se gaa iskljuivo sa naslona. Konanice u optikom nianu, pomou kojih se gaa eljeni cilj, imamo u vie varijanti a najee su krstii, a posljednjih godina se sve ee ugrauje svijetlea taka.

253

Lovstvo

Poloaj strijelca prilikom pucanja S obzirom da se krupna divlja kuglarom gaa u veini sluajeva kada je mirna, to je i razlika u gaanju kuglarom u odnosu na samaricu prilino razliita. Kuglarom se puca ili stojei bez naslona ako je divlja blizu, a ako pri ruci nema naslona bilo bi dobro da lovac koristi tap za gaanje, kojim bi se posluio kao naslonom. Ako je neko drvo u blizini ili neki panj, ili makar stijena, lovac e se njima posluiti kao naslonom. Isto e se desiti i na eki, kada e lovac kao naslon koristiti ogradu eke ali u svim ovim sluajevima puka se ne smije direktno nasloniti na tvrdu podlogu. Zato se kao podloga naslonu koristi eir, demper, jakna a najpreporuljivije je koristiti ruksak. Samo se tako moe oekivati dobar pogodak. Ukoliko puku oslonimo na tvrdu podlogu prilikom opaljenja e odskoiti i lovac e u veini sluajeva promaiti cilj. Ve opisani nain pripreme puke (sneler) i lovca (to udobnije sjedei, leei, kleei ili stojei poloaj), pri gaanju klasinim nianima su istovjetni kao i kada se gaa optikim nianima. Bitno je da se prije opaljenja dah na momenat zadri i tako puka maksimalno umiri kako bi pogodak bio to bolji. U bilo kojoj poziciji lovac da se nalazi osnov dobrog pogotka je mekano okidanje. Nikada se obaraa ne smije naglo povui.

Izbor oruja sa glatkim cijevima i municija

Kako stara latinska poslovica glasi De gustibus non discuntantum(O ukusima se ne diskutuje), jer bi se neko odluio, ne bez razloga, za jednu ili neku drugu vrstu oruja. Neko voli laku puku radi lakeg rukovanja, a nekome je vanije da puka ima vei ekasni domet pa makar bila i tea. Takoe, neko vie voli bokerice a neko poloare a ima i onih koji se radije odluuju za pumparicu ili poluautomatsku puku. Sama elja lovca je samo jedan faktor koji utie na izbor puke a ima ih jo, da ih ne nabrajamo. Meutim, u uslovima kakvi su nai ipak je najvanija ponuda na tritu. Time i otpadaju gotovo svi ostali faktori elja. Ali, ako pretpostavimo da je mogu slobodan izbor, onda bi se lovac mogao opredijeliti za puku koja mu je primjerena. Zato u principu lovci poetnici i oni koji se ba ne snalaze dobro sa lovakim orujem, treba da se odlue za izbor puke veeg kalibra, sa vie same, a verzirani lovci, sa mnogo lovakog i streljakog iskustva, mogu da se zadovolje i sa lakim i kraim pukama manjih kalibara sa manje samenih zrna.

254

Lovstvo

Jer, ovi lovci su u svakom pogledu vjetiji strijelci, koji uz to nemaju vie onaj poetniki imperativ da moraju da ulove divlja po svaku cijenu. Takvi lovci su kroz praksu ve imali puke sa veim kalibrima ali su kao pravi sladokusci vie orijentisani na lake i ljepe puke a za njih ipak dovoljno ekasne. Dakle, i tu se svodi na staru latinsku izreku O ukusima se ne raspravlja. to se tie izbora granulaicije same za lov pojedinih vrsta treba se drati sledeih preporuka:

VRSTA LOVLJENE DIVLJAI VUK AKAL LISICA LISICA DIVLJA MAKA ZEC DIVLJA GUSKA PATKE GLUVARE JAREBICA GOLUB LJUKA PREPELICE BEKASINE

GRANULACIJA SAME OZNAKA SAME PRENIK ZRNA U mm 4 4,5 6 4,0 8 3,5 10 3,0 12 2,5 14 2,2

Za neke druge vrste divljai treba nai analogiju u odnosu na navedene vrste i tako se odluiti za granulaciju. Pored toga, Zakonom o lovstvu je propisano da se ne smije loviti sa pukama koje sadre vie od 2 samarska metka.

Izbor oruja sa oluenim cijevima i municija za njega

Izbor oruja sa oluenim cijevima mora da bude usklaen sa zahtjevima zakonskih potreba koje odreuju minimalne kalibre za pojedine vrste krupne divljai. Zakonodavac je, pored minimalnog kalibra zbog dovoljne energije zrna, propisao i minimalnu teinu zrna
VRSTA LOVLJENE DIVLJAI MINIMALNO DOZVOLJENO KALIBAR MEDVJED JELEN DIVLJA SVINJA JELEN LOPATAR MUFLON DIVOKOZA SRNEA DIVLJA 7, 64 7, 65 R 7 x 57 7 x 57 R 6,2 x 41 (243 win) 5,6 x 41 (222 Rem) TEINA ZRNA U GRAMIMA 11,0 minimalno 11,0 9,0 minimalno 6,0 minimalno 3,5 minimalno

255

Lovstvo

Pored gornjih ogranienja Zakon brani korienje vojnih puaka i vojnike municije kao i streljakih puaka. Lovcima stoje na raspolaganju vie tipova puaka sa oluenim (ili kombinovanim cijevima). Tu su kuglare, prije svega sa jednim ili vie metaka, karabini (repetirke) pa i poluautomatski karabini. Kuglare - jednocijevne ili dvocijevne prelamae, bilo sa poloenim ili vertikalnim rasporedom cijevi, ili ak trocijevke (drilling) sa razliitim kalibrima i - kombinovane puke sa jednom ili vie oluenih cijevi bez obzira na njihov raspored. Kuglare prelamae su veoma omiljene i posjeduju lakou i ljepotu naroito ako su jednocijevke.

Dvocijevne kuglare su do skoro imale veoma neprijatnu manu da su cijevi vrsto zaletovane cijelom duinom meusobno, pa su pri uzastopnom pucanju pokazivale takozvani efekat penjanja pogodka, ako se pucalo iz donje cijevi, ili pada pogotka ako se pucalo iz gornje cijevi. Ta mana je posljednjih godina otklonjena. Kod renomiranih proizvoaa, kao to su Krieghof, Blaser i dr., ove puke su sada tako konstruisane da su im cijevi sem u samoj glavi gdje su vrsto povezani ostalim svojim dijelom slobodno leee i potpuno su nezavisne jedna od druge. A samim tim uzastopno pucanje vie negativno ne utie na besprekornu preciznost.

Ova vrsta kuglara prelamaa je, pored elegancije, i lagana pa ih mnogi lovci rado koriste bez obzira na njihovu visoku cijenu.

256

Lovstvo

Velika prednost ovih viecijevnih kuglara prelamaa je u tome to omoguavaju bri uzastopni drugi ili ak trei hitac, bez prethodnog prepunjavanja ime su izjednaene sa poluautomatskim karabinima. Proizvode se od najmanjeg do najveeg kalibra ak i za krupne afrike ivotinje gdje je drugi, bri hitac esto spasonosan. Ono to je zajedniko svim kuglarama je da ih treba koristiti ako je mogue sa optikim nianima jer se tako postiu bolji i korektniji rezultati u lovu.

Streljaka takmienja

Da bismo u ovoj vrsti sporta bili uspjeni kao i u drugim, do uspjeha moemo doi stalnim treninzima koji iziskuju velike psiho-zike sposobnosti, koncentraciju, brzinu, te ostale elemente koji su potrebni da bismo postigli vrhunske rezultate. Upucanom strijelcu lov divljai predstavlja pravo zadovoljstvo i sa lakoom vri uspjean odstrel i ne ranjava divlja. Lovaka strelita Razlikujemo sljedee vrste strelita: 1. Nepokretne - pokretne mete (siluete ivotinja) za gaanje kuglarama 2.Strelita za glinene golubove (disciplina Sket i trap) Za bilo koju vrstu strelita morate imati ravnu povrinu sa siguronosnim nasipom a strelite mora odgovarati standardima i zahtjevima Zakona o oruju i lovu. Mora biti udaljeno od naseljenih mjesta i na svojim krajnjim takama vidno oznaeno kao zona opasna za etnju ili rekreaciju. Strelita sa nepokretnim i pokretnim metama se rade za takmienja sa karabinom. U gaanju meta (silueta visoke divljai) vepra, srndaa i dr. na 50 ili 100 m mehanikim nianom, a na 150 i 200 m optikim nianom. Pokretne mete preteno vepra se gaaju do 5m daljine a ksne siluete na veim daljinama.

257

Lovstvo

Strelita za gaanje glinenih golubova Obzirom da je gaanje glinenih golubova olimpijska disciplina od 1900 g. takva strelita zahtijevaju posebne propise i standarde. Disciplinu trap, rov gdje se montiraju maine za izbacivanje golubova mora biti u ravni sa zemljom, duine 20 m, irine oko 2 m i dubine 2,20 m. U njemu se montiraju 15 maina od kojih u zavisno-

Skica Trap strelita

sti od eme svaka mora biti razliito podeena. Pista za strijelce se radi sa 5 pozicija tako da svaki strijelac ispred sebe ima po 3 maine odnosno 3 goluba, od kojih nikad nezna koji e na njegovu komandu jedna od maina izbaciti. Obzirom da strijelac nakon svakog pucanja mijenja mjesto, tako mu u toku serije od 25 golubova rijetko moe izai sa istim pravcem, uglom i visinom. Mjesta gdje se nalaze strijelci udaljena su od rova u koji su smjetene maine 15 m a veza maine sa strijelcem je elektronika povezana mikrofonom tako da strijelac svojim glasom aktivira mainu, odnosno ona izbacuje glinenog goluba u prostor. Da bi strijelac bio uspjean, mora od momenta pozivanja goluba opaliti prvi patron za oko 0,35 s jer je brzina goluba pri izlazu oko 120 km/h. Obzirom da ste udaljeni od maina 15 m ako ne opalite metak za toliki vremenski period golub e biti suvie daleko tako da ga neete pogoditi.

258

Lovstvo

Disciplina skeet je takoe olimpijska disciplina koja se znaajno razlikuje u odnosu na trap. Maine se nalaze u dvije nadzemne kuice. U kojima je

Skica Skeet strelita

smjetena po 1 maina. Pozicije za takmiare su polukrune a ima ih 8. Postiu se bolji rezultati nego u trapu iz razloga to je lake pucati i iz te 2 kuice izlaze potpuno isti golubovi sa istim pravcima samo su termini od trenutka poziva u odnosu na trap razliiti. Kod trap-a na glas momentalno izlijeu, a kod skeet-a postoji od poziva odreeni vremenski interval do izlijetanja goluba. Takoe se razlikuju i puke. Naime, kundak za trap i sket su potpuno razliiti kao i duina cijevi. Za sket se koriste cijevi 60-65 cm a za trap 75-81 cm. Takoe, kod sket-a su cijevi prva cilindar, druga a kod trap-a , pun ok . Kod skeet-a je zbog blizine potreban to iri snop same, a kod trap-a sto gui snop zbog vee daljine. Za jednu i drugu disciplinu se najee koriste puke bokerice kvalitetnijih proizvoaa, koje se i po svojoj cijeni znaajno razlikuju od standardnih puaka. Double Trap (American Trap) Ne mnogo poslije discipline TRAP I SKEET pocela se upranjavati disciplina Double Trap i (American Trap) u toj disciplini kao i kod klasinog trapa strijelci su udaljeni 15m od rova. Za ovu disciplinu koristi se isto strelite kao za trap samo je razlika u tome to na trapu golubove izbacuju 15 maina i na svakoj je razliito podeena visina i ugao izbacivanja goluba, tako da strijelac tokom serije od 25 golubova nikada ne zna pod kojim uglom i visinom e mu maina izbaciti goluba. Kod Double Trapa golubovi izlijeu samo iz dvije srednje maine koje se nalaze po sredini rova i istovremeno izbacuju dva goluba(razliitih smjerova), tako da takmiar u pripremi zna pod kojim uglom e izletjeti golubovi to je kao disciplinu ini

259

Lovstvo

nijasnu lakom od trapa. Gaa se istom pukom kao na klasinom trapu, samo sa manjim okovima i oka zbog manjeg doleta goluba i vee irine samenog snopa.

Odravanje i uvanje lovakog oruja

Svaki rekreativac, da ne govorim o pasioniranim lovcima, sem opreme za lov mora imati i opremu za odravanje i ienje lovakog oruja. Cijevi lovakih puaka su zbog kvaliteta elika u veini sluajeva neotporne na koroziju i razne vrste kisjelina koje se taloe u cijevi. Stoga cijevi, kao i ostali djelovi puke, moramo poslije svakog lova istiti adekvatnim uljima posebno za spolja a posebno za unutra. Na glatkim lijebljenim cijevima na unutranjim djelovima ostane gare barutnih gasova, talog od projektila olova, stoga ukoliko elimo da takva cijev bude kvalitetna vie decenija moramo je istiti. Glavu (baskulu) ili zatvara jednom godinje moramo otvoriti radi podmazivanja mehanizama za paljenje i koenje. Podmazivanje mehanizma se vri rijetkim uljima, ne gustim, i otpornim na niske temperature kako nebi, kod ekstremnih hladnoa, dolo do blokade mehanizma. Glavu puke, ukoliko lovite po kii, treba i vie puta oistiti tokom sezone, kako nebi dolo do korozije. Unutranjost cijevi samara i karabina se najbolje isti spiralnim mesinganim etkicama koje su meke i ne habaju unutranje zidove cijevi. eline etkice se ne smiju upotrebljavati jer trenjem habaju cijev i ostavljaju risove. Prije upotrebe u lovu, unutranjost cijevi treba oistiti od naslage ulja, kako sama ili zrno prilikom izlaska iz cijevi nebi imali otpor. Debeli premazi, posebno zimi na niskim temperaturama, prave potekoe, ne samo u samom mehanizmu puke, ve i u unutranjem dijelu cijevi gdje ukoliko je velik sloj ulja ili masti moe doi do pucanja. Uredno odravanje i podmazivanje oruja e omoguiti lovcu ili strijelcu da ga to oruje kvalitetno slui i vie decenija i da mu rukovanje njime bude pravo zadovoljstvo. Kod kue oruje je najbolje skladititi u zakljuanom ormaru odvojeno od municije. Ukoliko ga drite u konim futrolama moe doi do osteenja bruna i metalnih djelova iz razloga to koa u sebi prilikom tavljenja sadri odreeni procenat kisjeline.

Pribori za ienje oruja

260