Osvrt na Aristotelovu metafiziku

Neki filozofi prije njega poznavali su neke od prvih po ela. U uvodnim razmatranjima Platon poku ava pokazati kako je Ätra ena mudrost³ istovjetna s njegovim shva anjem filozofije. Zagreb. No nitko nije postavio cjelovit nauk o etiri uzroka koji su dovoljni za 1 . neki su vi e. Ustroj je sljede i prema pojedinim poglavljima: Te nja za znanjem i stupnjevi znanja (1) . Kritika predplatonskog shva anja (8) . J. time je metafizika (to jest: prvotna filozofija) i op i nauk o bitku. dok su u knjizi Lambda predmet prve filozofije po ela kretanja.o bo anstvu. (980a25). te ko je prosuditi.pr.ÄSvi ljudi te e znanju po naravi. Eta i Theta kao neprijeporne cjeline. djelo koje ne isklju uje ni popravke. .iz njegovog poimanja prvotne filozofije kao istra ivanje po ela i uzroka bi a kao bi a. Mnijenja prvih filozofa o uzrocima i po elima (3-5) . kako tvrde neki anti ki izvori. Aristote. XXXVI-VII). 1992. hr. Kritika Platonova u enja (9) .. te o nepokretnome pokretalu (ili pokreta u). Da li je to zaista bila Aristotelova ostav tina s izvornim rukopisima predavanja. Ali ini se kako ima razloga povjerovati da je naslov izvorno mogao ozna ivati (ili prema Aristotelu osobno. Me usobno se prili no razlikuju.³ 2. koja su manje-vi e povezana i isprepletena. (p. Zaklju na razmatranja (10). ni dvostrukosti. Metafizika. Narav mudrosti (2) . Hrvatska sveu ili na naklada. ÄMetafizika je na in razmi ljanja oko stanovite skupine pitanja. nego je u istoimenome djelu naziva ili mudrost ili prvotna mudrost. Aristotelova Metafizika nesumnjivo je najutjecajnije djelo u povijesti filozofije. a Platon i pitagorovci polazili od oblika kao uzroka. Ovdje se ona shva a kao znanost o prvim po elima. Sam Aristotel metafiziku nigdje ne naziva metafizikom. ni nepovezanosti. La Metaphysique. no postoji suglasnost samo glede knjiga Zeta. Aristotel. ili prema njegovom u eniku Eudemu ) i sam predmet knjige: znanost o stvarima koje su iza ili dolaze poslije naravi (ili prirode).I. tj. Tako su jonski filozofi znali za tvarni uzrok. 1981. Zaklju ak i sa etak toga doksografskog izvje a te odnos tih u enja spram vlastitog u enja o etiri uzroka (7) .³ 1. Pariz.. ALPHA ( KNJIGA I) Ova je knjiga vrlo rano uvodno predavanje. ni ponavljanja. U Aristotelovoj Metafizici sakupljeno je 14 razli itih spisa. Platonovo u enje o po elima (6) . budu i da i o samom naslovu djela ima pozama an broj polemika. usko povezana i paralelno nastajala s drugom knjigom Fizike.. A. nastalih u razli itim periodima njegove djelatnosti. Empedoklo i Anaksagora tuma ili uzrok kretanja. Tricot. neki manje srodni tematski i doktrinalno.

obja njenje svih pojava. samo u metafizici mo emo imati egzaktnost matemati ke metode. Tako se npr. pa postoje opravdane dvojbe kako to izvje e daje potpuno krivu sliku o njegovim prethodnicima. ne u prou avanju prirode. U prvom dijelu prvog poglavlja obja njava pojam i svrhu aporija. Prema Aristotelu. U prvome poglavlju filozofija se definira kao razmatranje istine. U tre em poglavlju Aristotel ukratko obrazla e svoje u enje o prota aitia odnosno o prvim uzrocima. BETA (KNJIGA III) Ovdje aristotel daje pregled osnovnih problema prve filozofije u vidu 15 aporija. jer bi u tome slu aju spoznaja bila nemogu a. U preostalim poglavljima diskutira pojedine aporije. matemati ka to nost ne mo e zahtijevati u svim znanostima . To zna i da niti filozofija prirode niti fizika kao znanstvena disciplina ne mogu primjenjivati matemati ku egzaktnost. to tek oblikom dobiva odre enje)  Causa efficiens (djelatni uzrok koji daje neposredan impuls nekoj promjeni)  Causa finalis (svrha i cilj svakog nastanka i promjene) U obja njenju spram metafizi ke problematike stoji. Me utim. Rije je o sljede im aporijama: 2 . nego samo u onoj znanosti iji je predmet ono to je netvarno. ALPHA ELATTON (KNJIGA II) Budu i da se trdicionalno ozna uje s malim alpha. Na in kako su prikazani odaju vrlo nagla en protuplatonski stav. Ovo je fragment sastavljen od triju razli itih dijelova. njegovo izvje e pro eto je vlastitim u enjem o uzrocima te prikazano terminologijom iz vlastite filozofije. jasno je da je naknadno dodano u korpus od 13 kjiga koje su bile numerirane od Alpha do Nu. u drugome daje kratak pregled niza od 14 aporija. da predmet te filozofijske znanosti nije bi e kao takvo. Tema tre eg poglavlja je pitanje metode i njezina ovisnost o predmetu znanosti. te iznosi etiri klju na termina:  Causa formalis (pojam oblika ili forme s ontolo kog motri ta)  Causa materialis (ono to je neodre eno. Drugo je poglavlje posve eno dokazu da se u nizu uzroka ne mo e i i u beskona no. nego teorija o prvim uzrocima procesa u smislu filozofije prirode. Zato i pretpostavlja filozofiju prirode kao prvu filozofijsku disciplinu.

poglavlje: Jo o nekim pogre nim u enjima koja po ivaju na osporavanju na ela protuslovlja. Jesu li na ela op a ili pojedina na? 13. 8.poglavlje: Diskusija o valjanosti na ela protuslovlja. Prou ava li jedna jedina znanost sve vrste uzroka? Bavi li se ona tako er Ädokaznim na elima³ .onim na elima ili aksiomima ija se neposredna valjanost pretpostavlja u dokazivanju? Ako su ousiai predmet znanosti.odredbama koje su s njime izmjenjive. pa je identitet odredba bi a koja mu se pridijeva kao takvomu. Ima isto toliko rodova bi a koliko i rodova jednoga. jesu li predmet jedne ili vi e znanosti? Postoje li pored osjetilnih i neosjetilne ousiai? Prou ava li jedna te ista znanost i ousiai i njihova sumbebekota? Jesu li radije rodovi ili sastavni dijelovi ne ega archai i stoicheia? Imaju li karakter na ela radije summa genera ili infimae species? Pored tvarnoga postoje li i drugi odvojivi.poglavlje: Predmet filozofove znanosti su i axiomata. Jesu li na ela propadljivih i nepropadljivih stvari istovjetna? 11. no to je znanje o samome bi u. kao bi u. ne o nekom na neki na in odre enom bi u.1. Jesu li to on kai to hen zaista ousiai ton onton ili nisu? 12. prema onome prvotnom smislu. 3. osim znanosti koja se bavi po elima i uzrocima. zasebni uzroci odnosno postoji li i ta drugo pored pojedina noga? Jesu li na ela jedno brojem ili rodom? 10. U prvom poglavlju bi e je predmet znanja (episteme!). 4. Osnovni problem te knjige je znanost o bi u kao bi u (episteme tou ontos he on) i odredbama koje mu pripadaju kao takvomu. 2.. tj. 7. 3. Za to pored osjetilnog treba pretpostaviti i eide? Presudna pozadina toga cijelokupnoga sklopa aporija je postoji li. 4. a to je ousia. iako je izraz Äbi e³ vi esmislen.poglavlje: Znanost o bi u kao bi u razlikuje se od pojedina nih znanosti . Jesu li matemati ki objekti ousiai i ako je tako. uvijek se koristi pros hen. GAMMA (KNJIGA IV) Ustroj je sljede i: 1. tj.poglavlje: Osporavanje na ela protuslovlja od strane Protagore i pobijanje njegovih argumenata. Rije je dakle o izvornom znanju koje se odnosi na svako bi e.poglavlje: Bi e sa svojim vi estrukim zna enjima mo e biti predmet jedne znanosti. tj. 7. A postoji toliko razli itih podru ja znanosti koliko ima razli itih ousiai. jesu li odvojeni od osjetilnih stvari? 15.poglavlje: Principium exclusi medii.6. primjerice na elo protuslovlja koje Aristotel prikazuje kao svoj najsigurniji princip. 8. jedna takva znanost iji je isklju iv predmet ousia. Postoje li po ela dunamei? 14. 5. 3 . Svako bi e je primjerice istovjetno samo sa sobom. 6. Aristotel razla e odnos izme u bi a i jednoga kao i eide jednoga te na e znanje o njima. Bi e i jedno istovjetni su i predstavljaju mia phusis. 5. 9. 2.

savr enstvo (teleion).mo nost (dunamis). EPSILON (KNJIGA VI) Tema knjige su razli ita pitanja o on he on. 13. 22.li enost (steresis). Izraz aidion prvotnog zna enja Ävje no³. Cijelo se poglavlje mo e podijeliti na etiri ulomka: A) Autor suprotstavlja posebne znanosti koje se bave nekim odre enim podru jem bi a i op u znanost o bi u kao takvome.cjelina (holon). ÄVje no³ kao predmet prve filozofije odnosi se na op u valjanost najvi ih na ela koju izu ava ta tra ena znanost. 14. bi e ne kao bi e nego bi e ukoliko je promjenjivo.dio (meros).rod (genos). 25. 24. Ono to jest na takav na in nije predmet znanstvena motrenja i razmatranja. jer su to uzroci onoga to je vidljivo od bo anskoga. razvrstani su sljede e: 1. 15.jedno (hen).prva nje i potonje (protera kai hustera). Osim toga za njega nema postojanja i nestajanja.po elo (arche). 11. 29.stanje (hexis). tj.raspolo enje (diathesis). onda to nije ni matematika ni fizika nego prva filozofija. Akineton se odnosi na najvi u nebesku sferu. 7.iz (od) ega (ek tinos). Za sve je uzroke nu no da su vje ni.istovjedbe (tauta).uzrok (aition). 5. pa je zapravo rije o leksikonu metafizi kih pojmova.kakvo (poion). op e valjanosti). 2. B) Primjer znanosti koja izu ava bi e ne kao bi e nego nego u njegovoj posebnosti. D) Dalje slijedi obja njenje izraza kata sumbebekos.bi e (on). Sve to je prema prigotku ima i takve uzroke. 27. koji su obra eni sustavno prema strogim kriterijima a i njihov izbor nije slu ajan. Rije je o pojmovima isklju ivo iz metafizike. Ako je aidion.DELTA (KNJIGA V) Ova je knjiga leksikon filozofijskih pojmova. Predmet njezina izu avanja je ousia koje u sebi ima po elo kretanja i mirovanja. na nepokretno pokretalo. 4. 30. Kada ne bi bilo bitka prema 4 . 21. Tako postoje tri teoreti ke filozofijske discipline: matematika.nema procesa iji je uzrok bi e prema prigotku. jedan odre eni rod bi a (genos ti tou ontos).na elo (stoicheion). jest phusike episteme. 16. 6.po emu (kath' ho). posebno za one koji su predmet prve filozofije. 19.koliko (poson).prema emu (pros ti).opreke (antikeimena).granica (peras).imati (echein). Razlog za to je u tome to je bi e prema prigotku srodno nebi u. 26.okrnjeno (kolobon).nu no (anagkaion). 12. 9. 3.bivstvo (ousia). 20.trpnost (pathos). 23.la no (pseudos). 18. Po izvjesnom smislenom redu. 10. 17. Izraz choriston odnosi se na eidos i njegovu izdvojivost iz tvari.narav (phusis). fizika i teologika.prigodak (sumbebekos). daje dojam nekakva neprekinuta trajanja (u smislu svevremenske. 28. 8. akineton i choriston predmet jedne teoreti ke znanosti. C) Jedna druga posebna znanost jest matematika iji predmet ne podlije e promjenama poput prirodnih procesa.

Gamma. Tvar postoji samo na na in mo nosti. Da li je Äbivstvo³ isto to i Äbit³ odnosno Ädefinicija pojma³. Pitanje Ä to je ousia (bivstvo)?³ prva je i jedina zada a filozofije. Mijenjaju se zapravo samo sastavine od oblika i tvari. Aristotel nagla ava kako se ni u kojem slu aju ne mogu navesti uvjeti onoga to jest ili se zbiva kata sumbebekos. op e (to katholou). Op e ne mo e biti ousia. daje etiri odgovora: bit (to ti en einai). Aristotel zaklju uje da je bivstvo prvotno i bezuvjetno bit. Promjenama ne podlije e eidos (ili kako se jo ka e morphe). Aristotel nikada ne bi to on ozna io kao choriston. a i bit je neuni tiva kao i hule. Kao mogu e. mo nosti ili realne mogu nosti) i energeia (kineti ki. kompozicijski i stilski jednu cjelinu. Eta i Theta ine tematski. Epsilon te tre e i pete knjige Fizike. i podmet (to hupokeimenon). sve bi se zbivalo isklju ivo prema nu nosti. drugo mogu e motri te bi a za koje aristotel ne uvodi neki vi i. Cijela knjiga Eta tematski je nastavak prethodne. Ovdje su povezane stvari koje su potpuno nespojive. bi e je za njega analo ki pojam. U diskusiji prili no izbjegava ontolo ke teme odnosno izri ito ontolo ki pristup pa se cijela knjiga doimlje kao logi ka rasprava. zna enje sposobnosti. zajedni ki pojam). u stanju je udjelovljenja. dok se bit na druge kategorije odnosi samo u drugotnome smislu. ETA (KNJIGA VIII) & THETA (KNJIGA IX) Knjige Zeta. pripisuje li se bit i slo evinama i da li je pojedina na stvar istovjetna sa svojom biti. Ukoliko je oblikovana. te Aristotel na kraju zaklju uje da je samo eidos u istinskome smislu ousia. KAPPA (KNJIGA XI) Kniga je postaristotelovska kompilacija iz knjiga Beta. IOTA (KNJIGA X) Predstavlja samostalno predavanje o pojmovima to on kai to hen (bi e i jedno) te o srodnim pojmovima. Veliki dio knjige posve en je mnogobrojnim definicijama i pojmovnim odredbama. rod (to genos). Glavni predmet rasprave svih triju knjiga jesu ousiai aisthetai. Problem kad i pod kojim je uvjetima eidos zaista prisutan u bi ima rje ava uvo enjem modalnih izraza dunamis (kineti kog zna enja. Svojim postojanjem dokazuje da nisu svi procesi determinirani nu no u.prigotku. ZETA (KNJIGA VII). ali se ipak razlikuju u jednome: Pojmovi hule i eidos esto se gotovo istozna no zamjenjuju s pojmovima dunamis i energeia. 5 .

Zarana je zastupao shva anje da zaista izdvojeno postoje samo osjetilna bivstva i da je takvo bivstvo tode ti. Pretpostavka Aristotelove kritike razli itih u enja o naravi matemai kih predmeta jest shva anje da su matemati ki predmeti pojmovi koji postoje samo u mi ljenju (en to logo monom). nego tako da je po elo svakoga pojedina noga njegova narav. U tome se kontekstu prvi put spominju izrazi Äbog³ i Äum³. MU (KNJIGA XIII) Tema je ove knjige postoji li ne to drugo pored osjetilnih stvari to je vje no i nepromjenjivo te kritika u enja o idejama i brojevima. No u svojem u enju o na elima procesualnosti vra a se uvo enjem nepokretnoga pokretala na prili no platonske pozicije. naro ito akinetoi ousiai aidioi. o Platonovom u enju o jednome odnosno vi emu i manjemu kao uzrocima bi a te ponovno o u enjima o idealnim brojevima. esto i sedmo poglavlje postuliraju vrhovni princip prema kojemu se ravnaju svi prirodni procesi. odnosno da oni postaju entelecheia kada se mi njima bavimo. a to isto vrijedi i za njegovo u enje o dobru kao krajnjem cilju zbivanja u prirodi. Knjige Lambda. Mu i Nu objedinjuje zajedni ka tema koju bismo mogli odrediti kao istinita i la na transcedencija. upravo onaj element koji je Aristotel na njima najvi e odbijao. Sve je ure eno u skladu s najvi im Dobrom i Jednim. a knjige Mu i Nu bave se pitanjem ontolo koga statusa ideja i matemati kih predmeta odnosno kritikom njihove navodne transcedencije. a ne samo toiouton ti.LAMBDA (KNJIGA XII) Samostalno i u sbi zatvoreno predavanje o bivstvu. koja je njihova svrha i ujedno prvi uzrok. Od samog po etka Aristotel se bavio pitanjem izdvojena bivstva. Aristotel pretpostavlja hijerarhiju bivstava i me u njima postulira neko vrhovno bivstvo. NU (KNJIGA XIV) U toj se knjizi raspravlja o u enjima Akademije o prvim principima. Predmet knjige Lambda je vje no i nepokretno bivstvo. Sadr i 10 poglavlja od kojih prvih pet rje avaju pitanje kako su mogu e promjene i to je zapravo nepromjenjivo u promjenjivome. a to je transcedentalno bivstvo odnosno prvo nepokretno pokretalo. ali nipo to na jednak na in. 6 . a to je prvo pokretalo ili proton kinuon. kako je Aristotel pripisivao Platonu. a to je karakter izdvojenosti (choriston). No prvo nepokretno pokretalo ipak zadr ava jedan bitni element Platonovih ideja.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful