Biblioteka

uDIBENICII
Glavni urednik:
Simo ES1C
R&enzentl:
mr. Izet GAIme
Sabaheta lVIZDIC
MUHOVIC
Tehnicki ureanici:
Jilduza i Selmir PA)AlETOVIC
KorektOr:
Branka KRKO
Znak izdavaca:
Nesim TAHIROVIC
DiP
Studio BOSANSKA RIIK
ClP" KataiogildCija u publihciji
Nadon.lna i univerzite\>f;a biblioteka
Bosne i Hen:egovine, Sarajevo
53{D7S.2)
SKOKO, AI.iza
l
HZIKA8 : udEbenik za 8. razred o>OOVt'I€ !ko[e
! Alila Skoko, Kasim lmamovic.· Tuna: IkIsansb
rijet , 1004.. 180 ill. : ilulK ; 2& em.-
(Udllienici i prirucnid)
ISSN 99SPrJ2..041·7
1. IrThlmovii, Kasim
COBISS.BH·ID 135257&6
lzdavae:
"BOSANSKA Rljt{'
Tuzla
75000 TUZIA· Trioi em!af 'Sjeniak', I spr;lt
le[lfax: 00 387 /35{251 50s
Mobitcli: (161/194·1&2, (161/194·163, 061/725-449 i (161/579·735
e-mail: >.esic@bih.netb<.web:WIIW.bosanska..
Stampa: GRAfOTISAK Grude . Prvo izcianje, 1004.
© iklsan5karija'
,
VlieCe'Z3 odabir udtbenika MinistarsM obrazovanjaTnauke Vlade Federacija Bosne i Herregovine na sjednici
od 12.7.2004. godine RjeSenjem broj 05-38-2975104- 123 odobrilo jt ovaj udlbenik z. upoirebu U osnovnim Skolama,
i

I
Aziza SKOKO
Kasim IMAMOVIC
F I Z I KA
za 8. razred osnClvne skClle
BOSANSKA RIjEC TUZLA
2004.
I
I
I
l
1
i
~ ~ J
I
I
1
I ElEKTRICNE POJAVE
Sa elektricnim pojavama se susrecemo vrlo cesto,
bila kada su u pitanju atmosferske nepogode iii elek-
tricna energija koju svakodnevno koristimo. Nikad
prije u historiji nijedno novo otkrice nije u taka
kratkom vremenu udarilo sliean petat na sve pore
Ijudskoga zivota. Teska nam je danas i zamisliti kaka
bi izgledao zivot bez svih elektricnih pomagala,
masina j uredaja na kaje sma navikli: biti bez radija,
televizije, e!ekricnog osvjetljenja, ali, takoder i bez
automobila Ger ne bi bilo elektricnog paljenja), bez
lifta, bez aviona itd. Gradske ulice izgledale bi
druga.Cije jer bi umjesto danasnjih ulicnih svjetiljki
stajali fenjeri, dok bi tramvaje vukli kanji, iii bi vozili
na paru kao male parne lokomotive. Racunar koji je
taliko izmijenio slrku nase stvarnosti bio bi nepoznat
te dan as ne bismo citali ovaj tekst uraaen pomocu
njega.
Razvoj nauke 0 elektricnim pojavama, skoro se moze uporediti sa dostignuCima kao sto su
pronalazak pisma iii stamparije.
Ljudi su elektricitet upoznali davno, ali su njegovu prirodu otkrili mnogo kasnije. Proucavan-
jem elektricnih pojava od davnih vremena do danas uspjeli su dobiti struju, taj magicni fluid u
neogranicenim koliCinama. Danas bez elektricne energije skoro da i ne bismo mogli zamisliti
savremeni naCin iivljenja.
Upoznat cemo elektricitet: kako nastaje, kako se tijela naelektr'iSu, sta tjera cestice da se usm-
jereno krecu, kako dobiti elektricnu struju.
Prica pocinje od starog grckog
fHozofa Talesa iz Mileta i njegovih
razmisljanja 0 zagonelnim iskrama
koje se javljaju trenjem cilibara
(elektron), i vodi do modernih
istrazivaca: Gilberta, Franklina,
Galvanija, Volte, Ersteda, Faradeja i
Tesle.
5
..................................... .......... -----------------------------

1.1 ElEKTROSTATIKA
Kolii'ina naboja
Prv! dokazi e!ektricnog dejstva dobiveni su trenjem odredenih materi-
jata (vune, cilibara, i 51.), pri cemu naelektrisano tije[o maze da privlaci
neke sitne predmete.
Primjecujemo da se kosa (51. 1) prilikom cesljanja maze naelektrisati.
Kada skidamo odjevne predmete ad vune mazerna cuti pucketanje. Aka
vunenom tkaninom trljamo lenjir iii neki drugi plasticni predmet
primjecujemo da on privlaCi papirice.
Iz primjera mozemo zakljuCiti da postoje dvije vrste pozitivna j nega-
51.1. tivan vrsta elektriciteta.
p';imjer-1,:, Mozemo izvest_( St ;k __ ga
naelektrisemo vidjet cerna -kako . ,
Pdmjer .2': '
se naelektrisati t' staklena sipka, €
plasticna sipka naelektrise'trenjem o'
(.1.1. 3.). privlaCe .i\n •.
papira. je dakaz'.no <lase sta"'ena
s,ip4' trenje,m, nfJe.1e,kt.riSe ,p!):z;itiyno, a poliviniM<a
iii, sipka;.'ne,gativno.
Primjer 3: Trenjem naelektrisi
'ist() .naelektrisi d\iije pQlivinih,ke; I

islo se'dogada ak.op"ibliziim"d'vije
'ako i p.lasticnu
.
Na osnovu ogleda mozemo zakljuciti da se tijela privlace ako su naelektrisana razlicitim
vrstama elektriciteta, a odbijaju ako su naelektrisana istom vrstom elektriciteta.
6

...•. : .•.' ... ' .•.•.•••.. '.: .....• ..
'.,"" .. ",
";-'4;
1

I.
,
't
Naelektrisanje je svojstvo tijela koje potice od njegove osnovne gradivne jedinice, atoma.
Atom se sastoji od jezgra i omotaca. U jezgru se nalaze protoni i neutroni, a oko jezgra velikom
brzinom kruze ele!ctroni.
Protoni i elektroni razlikuju se po masi, ali imaju istu kolicinu nae!ektrisanja, suprotnog
predznaka. U normal nom stanju atom je elektricki neutralan jer ima lsti broj protona i elektrona.
Kada trljamo neki predmet, vanjski elektroni napustaju atom tako da on tada ima viSka pozi-
tivno naelektrisanih proton a, pa je pozitvno naelektrisan, a onaj atom koji primi elektrone posta-
je negativno naelektrisan.
Elektroni su, dakle, nosiod elektridteta.
Pojavu smanjivanja iii povecavanja broja elektrona u nekom tijelu zovemo naelektrisavanje
tijela.
Atom kojeg napusti elektron postaje pozitivan jon, dok atom koji primi elektron postaje
negativan jon. Na (sl. 1.6) vidimo neutralan atom gdje je koli-Cina negativnog i poztivnog
naboja u ravnotezi, dok na slid (sl. 1.7) vidimo atom koji je napustio elektron i postao
van jon.
"su 105," Stari Grd.
Tides",
r
,od ovog saz·
nania se'" nije., moogit :odm:aldo: .'skoro dva
sljedeca britaitskt pri,rodn-
jak VtUjam Glibert:(lS44-!16iJ3)
P.oceO .. .. y njegovoj
knj,izi (lat.,.-ti;'ela. slicna
navOdf da' posto;i 'jos,
imaju siic,!e osobine.;
pryi otkr,i" l:ia
i ",pojam'
ja.
Sto 'godina kAsnije,.
(I), 'otkrio je
da ledno'na drugo
ne samo.pry"lacnom silom, !tec,-j odbojnom.
Fizicar Charles' ,A. ·Coulombs
otkrio je iJormi.Ilisao, zakon,'o' medtld;elovan-
ju .tij.eloi.;
.•... ........ ..
""OlO
N
E\.ecifl.O
N
."\
o
Model atoma, u jezgru se nalaze pro-
toni i elektorrii, oko jezgra kruze elek-
troni
P=+-e-
To je istina,
ali koliCina naboja
"am je ista
7
,1.1.6
Pobjegao sam!!
,1.1.7
Elektricni naboj je osnovno svojstvo naelektrisanih cestica.
!stu ko!icinu naboja imaju i proton i elektron, ali suprotnog predznaka. U prirodi ne postoji
manji naboj ad ovog naboja koji imaju proton i elektron. On se naziva elementarni naboj.
Elementarni nabo; iznosi 1 e = 1,6 10·
19
c.
naboj protona ::: e naboj elektrona ::: -e
til
i +e
Slika prikazuje atom koji izgubi elektron, Slika 'prikazuje atom koji' prilni elekttori; p'Osta-
postaje pozitivan jon je jon .
VeliCina koja karakterise mjeru naelektrisanih tijela zove se kolicina naboja iii elektriciteta,
a jednaka je proizvodu broja cestica j elementarnog naboja.
q = ne
Kolicina naboja kao velicina ima oznaku q, a njena mjerna jedinica u 51 je 1 kulon, i kao
mjerna jedinica oznacava se sa C. Odavde mozemo izracunati koliko naelektrisanih cestica je
potrebno da bi tijelo ima!o naboj od jednog kulona:
q 1C
n=-= =0,62510
19
e 1,610·
19
C
Zaklj'ucujemo da naelektrisano tijelo treba imati manjak, odnosno viSak e!ektrona da bi
imaJo naboj od jednog kulona.
8
-1-
,
Primjer 4: Kada protrljamo
tijeJoJrznom na- njega prede
1,2 -,: '.1 013 elektrona. Kolikom
ko!iclnbm :'elektric:iteta se' onp
naelektrisalo? -
e =1,6;10.
19
C
n = nt:',
q ,",)i'
q =1,2'111Pe 1,610 -19 C
q =1,!i2·10'6 C = 1,92 !IC
Slika prikazuje koliko je velika kolicina elementarnog
naboja potrebna da hi se tijelo naelekhisalo
koliCinom naboja od -1 C.
II
velicina
II
kolicina naboia
II
II
oznaka veliCine
II
q
II
mjerna jedinica
II
kulon
II
oznaka mjerne ;edinice

Primjer 5: -!zvesti jednostavan ogled nae!ektrisavanja
tijeia;- Uzmemo- balon kaoma slici trljajmo -ga {) kosiL
Balon ce se naelektrisati negtivno.
Ookaz zaovo je- a-ko ga primaknemo poztivno naelek-
trisnnoj staklenoj'sipci on,'ce se-zalijepiti: Ak6
nem? naelektrlsanQ] on ce pasti
na iemlju. Sam,i _izvedite __ desava,
_ ,kojn 5U naelektrisana istom, a sta sa tijelirri-a koja su "
v!:Stama '
j
Primjer 6: NaelektriSfte-cesalj trijanjem-o:kosu i. prh'nak: g!llllllill
nite rn1azu vode koji tete_ iz c€sme,--mlaz ce se"pomjedti u ,
stranu Sta mislite zastor . . I.
II
II
-:!t1
70?111
9
PokuSajte sam; IZVESTI IEDAN STATICKI EKSPERIMENT.
STA IE POTREBNO
* Jedna macka iii komad necega 5tO je ma!javo (ne morate koristiti macku; zimska jakna ce
sasvim lijepo posluziti). Dakle ipak je bolje da karistite jaknu.
* Nadite tamnu sahu sa
cilimom (moze i itison)
gdje ima davolina prostora
da pomjerate jaknu okolo.
* Ugasite svijetla i napipa-
jte jaknu u mraku.
* Polako pocnite da vucete
po 6!imu jaknu koja leii
na jednoj stranL Sta se
desava?
* Pokusajte razlicite brzine i posmatrajte sta ce se desiti.
!iTA SE DOGADA
Macke, i drugi maljavi predmeti ce nagomilati elektricitet kada ih vucete :preko,:
Mazda ce te vidjeti i varnice kako bljeskaju izmedu mace i cili!f1a!- elektricitet se
formira IZ sljedeceg razloga: kada su razliCiti materijali {recimo; dli
l11
.'l kontaktu,
jednome od njih se mogu elektroni viSe "dopasti" nego drugom. Taj
trone na svoju stranu. Pomjeranjem jakne preko eilima, povecavate povrsinu koja je
izlozena ciiimu, te tako povecavate i naboj koji se prenosi dok se ne desi P,UCi<ET!\NJE!
Mogu cak i varnice da lete!
Sta treba znatil
- Oa se atom sastoji iz istog broja pozitivno naelektrisanih cestica protona j negativno
naelektrisanih restica efektrona ida je on elektricki neutralan.
- Oa 5U elektroni koji napustaju atom nosioci eJektriciteta, ana} atom koji ima manjak e/ek-
trona, nae/ektrisan je pozitivno, a onaj koj; ima visak elektrona, negativno.
- Najmanja ko/iCina naelektrisanja u prirodi koja maze postojati samostalno, jednaka jel
naelektrisanju protona iii elektrona.
- KoliCina elektriciteta nJ tije/u je q :::: ne
- jedinica za koliCinu efektriciteta u 51 je kulon (C)
- Tijefa mogu biti naelektrisana pozitivno (+) i negativno (-).
- Tijela koja su naefektrisana istam vrstam elektriciteta se odbijaju, a razliCitom privlace.
10
ODGOVORI NA SLJEDECA
PlTANIA
1. Cemu je jednakanajmanja kolicina
naelektrisanja koja moze postojati u
prirodi?
2. Oa Ii tijelo moze biti naelektrisano sa
1,6'10 -20 (1
3. Iz kojih se cestica sastoji atom?
4. Kako se ponasaju tijela koja se na-
elektrisu istom vrstom e!ektridteta, a
naau se b!izu jedno drugome?
5. Kako se ponasaju tijela naelektrisana
razliCitim vrstama elektriciteta kad su
blizu jed no drugome?
5. PogJedaj stiku a i b koja od ove dvije
slike je ispravna?
6. Razmisli 0 slid c, zasto je miS negati
N
van, sir pozitivan? Pokusaj objasniti.
11
Zakon 0 odrZanju elektriciteta
Prilikom naelektrisavanja tijela De stvara se novi eJektricitet,
nego se sarno vrsi njegova preraspodjela.
Dodir je, osim trenja, jos jedan "aCin na koji se tijelo moze
naelektrisati. Elektricitet pre1azi sa jednog tijela na drugo, tako
da broj protona i elektrona ostaje uvijek isti. Ovim se potvrduje
zakon 0 odrzanju elektriciteta. U svim procesima
vanja tijela nosioci naelektrisanja se De stvaraju i De unistavaju,
vee se sarno razdvajaju U okviru istog tijela, iii prelaze sa
jednog liiel. na drugo.
" "
Pritnjer 2::_ Ovt) - dokaiati,:-:t'ako sto, nekim naelektrisanim, tijelom dOflirnemo
drugo, -nenaelektrisano tiielo, vidjet cerno da ce i, drugo tUelo
Elektroskop iii elektrometar
Sprave koje nam pokazuju da Ii je neko tijelo naelektrisano zovu se elektroskopi.
Pomocu elektroskopa moze se mJeriti stepen naelektrisanosti nekog tijela.
Ovo je jednostavan uredaj, a sastoji se od:
- spoljasnje rnetalne kutije,
- rnetalne sipke
- listica od aluminija.
Gomji diD je provueen kroz izolator i zavrsava se kuglom iii plocom. Kada elektroskop
nerno sa tijelorn koje je naelektrisano,.listiCi se rasire (51.2.0). od kolicine elektriciteta
koja je dovedena na lisHee ugao otklona moze biti ved iii manji. Elektrometar je sliean elek-
troskopu, odnosno on sadrzi jos i skalu na kojoj se moze mjeriti skretanje kazaljke ad nultog
poloiaja (51 2.1)
12
Provodnici izoiatori
Primjer 1: Izvedimo?gled sa ,dYil
elektrq5kopa tako stojedan elek-
troskQP 'naelektriserrio. dodlro:tn
naelektrisanom staklehom a
drugi 'isto tako 'naleJektrisanom plas-
U"cnom vr-
simo, sve, 'dok .. se njihovi listi6i;,,:ne
rasire db,istQR rastojanja,
sma in naelektrisali istim koliCinama
ele1<trlC.iteta,' ali 'suprotnog predznaka.
Ako, kugle elektroskopa dodirnemo metalnoni sipkom, listifi ce se sastavitL Mozemo
takljuCiti sljedece: da su se jednake kolicine naelektrisanja ponistile, a metafna sipka se u
dvom slucaju pokazala kao provodnik.
Zavisno od braja elektrona u vanjskim Ijuskama, tijela se dijele na provodnike i izo!atore.
Metali su najbalji provodn1ci (51.2.4), zato 'Sto imaju mali bra; e!ektrona u vanjskim
Osim metala, dobri provodnici su grafit, vlazna zemlja i ljudsko tijelo, dok slabim provodnlcl-
rna (izolatorima) nazivamo vazduh, gumu, drvo, ulje i sl.
Slika pokazuje da je Ijudsko tijelo
provodnik; djevojka dodiruje generator
koji je naelektrisan i kosa se podigla jer
se elektricitet prenio od ruke do kose.
51.2.4
Slika pokazuje da su elementi na lijevoj strani
periodnog sistema provodnici,
a na deshoj izolatori.
Primjer 2: Kada gazlmo -riogama po tepih,u,
cujemo pucketanje; aka poslije toga dodiniema
kvaku vidjet cerno ,!skru",:,Mi sma, ,u ovom
slucaju",staticki elektiidtet koji,'smo 'primiri sa
padlage'<prenijeli :f\a
•. 1 ... "
Kaka 5e" po nasa '<u
ovon"i'slucaju 'ljudsko
tijelo?
13
14
U ovom generatoru se pokrece traka
od izolacionog materijala, koji se
naelektrise prilikom dodira sa cetkicama.
Ovaj generator vrsi stalno razdvajanje
elektricnih nahoja.
Pokusajle ,ami NAPRAVITI JEONOSTAVNI ElEKTROSKOP
POTREBNI MATERIJAL:
~ bbicna staklena ti:!gla
~ vera spjalica
• kamadic' bakarne trake duge aka 20 em.
- vase nalivpero
- da na sebi imate vuneni dzemper
Bas sam se
naelektrisao!!!
1 - Uzmite teglu okacite spajalicu i preko nje prebacite bakarnu traku, kao na slici.
2 ~ Protrljajte perc 0 rukav vaseg dzempera
3 ~ Ootaknite olovkom vrh spajalice i vidjecete da ce se JistiCi razdvojiti.
Objasnjenje
Kada smo perc naelektrisali trljanjem 0 vunu j njime dotakli spajaJicu, elektricitet se pre-
nio na bakarni listie i on se naelektrisao. Posto se naelektrisao istom vrstom elektriciteta
li5tiCi su se razdvojili. Znaci da pomocu ovakvog elektroskopa moiemo dokazati da Ii je
neko tijelo naelektrisano,
Sta treba znati?
- Prilikom naelektrisavanja tijela ne stvara se novi elektricitet, nego se sarno vrSi njegova
preraspodjela.
U svim procesima naelektrisavanja tijela nosioci naeJektrisanja se ne stvaraju i ne uniStava-
ju, vee se samo razdvajaju u okviru istog tijela, iii prelaze sa jednog tijela na drugo.
- Osim meta/a, dobd provodnici su grafit, vlaina zemlja i Ijudsko tfjelo.
- Sprave koje nam pokazuju da Ii je neko tijelo naelektrisano zovu se elektroskopi.
- 7ijela se dijele na provodnike i izolatore
ODGOVORI NA SLJEDECA PITANJA
1. Kako glasi zakon 0 odrianju koliCine elektriciteta?
2. Za sta sluzi elektroskop?
3. Da !i je vazduh dobar provodnik elektriciteta?
4. Sta su izolatori?
Kulonov zakon
Da su tijela naelektrisana mozerno zakljuciti po njihovorn medudjeJovanju.
Sila kojom naelektrisana tijeta djeluju jedna na druge zove se elektrostaticka sila iii
Kulonova sila.
Zakon 0 rnedudjeJovanju naelektrisanih tijela formulisao je francuski fizicar Kulon/ pa je po
njernu ovaj zakon dobio ime i poznat je kao Kulonov zakon.
Intenzitet sHe kojom medusobno djeluju dva nepokretna naelektrisana tackasta tijela pro-
porcionalan je proizvodu njihovih kolicina elektriciteta, a obrnuto proporcionalan kvadratu
medusobnog rastojanja (sl. 2.7). Intenzitet Kulonove sile zavisi +F-F
i od dielektricke propustljivosti sredine u kojoj se naelektrisan- Qll1,i --+--........- ~ qz
ja nalaze. 1+--,---.1
(oj
Matematicka formulacija Kulonovog zakona
+=f- ~ ~ L _ ' ______~ ___~ ~ Q J 4
1+--,---.1
,bJ
,12.7
1
gdje je k = --- e = Er e 0 Er je relativna dieJektricna propustljivost sredine.
4l1l!
eo je dielektricna propustljivost vakuuma Eo = 8,85 • 10 -12 C
2
/Nm2
pa moterno pisatl izraz za elektrostaticku sHu kada se tije!a naJaze u vaku.umu:
1
F=
15
Sila kao vektorska veliCina predstavljena je na slikama, zelenim strelicama (vektorima), (51.
2.6), Po duzini ovih strelica vidimo da je njen intenzitet veCi sto se kugllce nalaze na manjem
rastojanju.

Sila kojom dvije "\
W-- pozitivno naelektY·
kuglice dje/uju, je


Sila KUlorn aVille,
Kulonova sila ima slicnosti sa gravitacionom silom:
- jacina obiju sila opada sa kvadratom rastojanja,
- kulonova sila je proporcionalna prozvodu kolicina naelektrisanja
- gravitaciona sila je proporcionalna proizvodu masa
Pored toga postoje razlike u prirodi ovih dviju sila:
gravitaciqna sila je jakQ s!aba djeluje na veoma velikim rasto
janjima je Ku!onova sila jaca i djeluje na malim rastojanjima
gravitaciona sila je sarno privlacna"
- sila je i privlacna i ·odbojna
gravitadona sila ne zavisi od sredine
- Kuionova zavisi i ima najveci intenzitet u vakuumu.
gravitaciona sila djeluje izmedu svih tijela koja imaju masu
- elektricna sarno ako su tijela naelektrisana.
naci J€zultujucu silu koja dje!uje .na nega.tivno
vrhu trougla. I
Sila- ..fi?zitiynog naefektrisanja i naeiektrisarija na vrhu je
prlvlacna.; . ... . . .. ...
Sila nae,',ektrisanja' Je.
tujuca zbj"rom metodom pa'ralelogranla
i.ma smje( kao: na'slid ·(oznaka· Fn.
16
F=y--
Matematicki izraz za
intenzitet gravitacione
sHe
F=k--
Matematicki izraz
za intenzitet
Kulonove sile
P.ri,mjer 2:, Dvije naelektrisane kuglice jedna sa nabojem 5 .:sa nabojem 3 J.iC:,
su udaljene 5 cm. Kollka je elektricna.sila kojomjednakuglicadjelujena drugu u
vakuumu?
Ovaj u,raditi u.neko!iko etapa:,
1) Zapis.ati zadete velicine
Ql=·S'I)C
qi",g·j.tC
r = 5 em
F=l
formulu z.a, trazenu veliCinu
q,- q2
F=!<:-. -
,2
3) Pdkledati da veliCine s'e nalaze imamo.··zadate. 'U o.vom ·s{ucaju
potrebne ..'\' :l.\, .. ,..
4), Prije nego. :5to.' uvrstimo. provjerimo. da Ii su sve }edinice u 51. Kao S:to vidimo nisu, kolicina
elektriciteta.treba biti izrazena u kulonima, a duzina umetrima. Pa ih moramo. izraziti"
mo na sljeded natin:
q1 = S'nC= S 1O-
9
C
q2 =3'/lC = 3 1O:
6
C
r = S'cm = .510-
2
m
k = 9'10
9
Nm2/C2
4} Sada·uvrstfma
q,-Q2 9'10
9
Nm
2
/C2S'lO-9C 3'10,6C
F = k --. =
,2 (5·1O·2m)2
5) Radi lakseg ralunanja. napraviti redo.slijed la'ko :5to. cemo koeficijente stavW jedne
po.red . drugih,. stepeqe isto tako. Po.re.dati za drugim i na kraju napisati sve. I.njeroe
jedinke, na sljedeCi naCin:
·Q,··Q2

f =k'" .; = =5,4·10-.
2
N
,2
25
Ponovifj"kiJ.l(fpretVor,lti manje jedinice·.u vete iJ
Kad 20 kCp';tvaramo ukulone uradleemo tako sto cenio dvadeset mnoiiti sa hiljadu (toliko
puta je kilokuloh veei Qd.kulonal iii sa 10
3
",> 20 kC = 20 '1000 C = 20 '10
3
e
Kad pretvaramo20 me u kulone to cemo dijefiti sa 1 OOOltoliko putaje milikulon manji od
kulona) iii sa 1(15 iii cemo mnozitisa 10-
3
=>.20.niC = 20, 1000 C =20 '10-
3
C.
U slucaju da SU prefiksi veci iii manji \liSe puta morati iznos mnoziti iii
dijellti sa mflicin,·tavisno da Wse'radi 0 pretvaranju manjih iii vecih jedinica.
-" -
17
Elektricno polje
U sedmom razredu sma uem da materiju Cine fizicka tijela i fizicka polja.
Da su porja poseban vid postojanja materije koju ne materna vidjeti, ali dokaz 0 njihovom
postojanju ogleda se u medudjelovanju sa drugim tijelima.
Taka medudjelovanje naelektrisanih tijela, maierna asim preko Kulonovog zak'ona, posma.
trati preko elektricnog polja. Elektricno polje 5vojim dje!ovanjem uzrokuje promjene u prostoru.
Svako naelektrisano tijelo oko sebe stvara elektricno polje.
P'irnjer:OkQ rhetalnihkugli postoji
-pelje koje .,djeJuje 'privlacno-
iii odbojnonadrugukuglicu klatna(si.
b, c), Aka kugfice odniaknemo' na
vece rastojimje njihov otklon ce _ bid
manjl XsHka"cj; _ da,
Citi: Da elektrostaticka slla gpada'sa kva-:,
dratom"rastojanjilf j
elektricnog polja opada sa
a) b)
Graficki eJektricno polje se moze predstaviti pomocu linija
sila. Smjer linija sila elektricnog polja uzet je smjer kretanja poz-
itivnog naeJektirsanja. Zato linije sila kod pozitivno naele-
ktrisanog tijela imaju smjer od .tijela, a negativno naelektri-
sanog, ka tijelu (51. 2.8). Na (s!. 3.0) vidimo linije sila elektricnog
polja izmectu dva tijela naelektrisana elektridtetom suprotnog
.predznaka, dok na (sl. 3.1) linije sila kod naelektrisanja istog
predznaka. Kod homoge"nog elektricnog polja Cija je jacina jed-
naka u svakoj tacki, linije sila su para!elne (51. 3.2).
18
t
---2':
....... f7 VlJ .;-
\6 4/
''\,
I
a)
"p'limjeri:'<) Lihi'je, 'sila ek!ktl-icI1OO _
polja'moierrio,predstaviti
aib,;iipomocu_griza POStl,
tpg po Jicjnusovom-ulju (51. c)_
c)
WIlL
,
,
I
I
1
Elektricno polje opisuje se velicinom koja se zove
jacina elektricnog polja. Oznaeava se sa E. laCina polja
je vektorska velicina.
jacina elektricnog polja u nekoj tacki brojno je jedna-
ka sili kojom to tijelo djeluje na jedinicu kolicine elek-
triciteta koja se nalazi u toj tarkio
F
E= --
q
Jacina elektricnog polja je vektorska velicina.
Pravac i smjer vektora jacine elektricnog polja isti je
kao i elektrostaticke sileo
Aka je q1 = q2 =q umjesta F piSema
q2 q
F = k --dobieerno da je E = k
r2 r2
oznaka mjerne
jedinice
NjC
Primjer; Kolika je jaCina e!ektricnog polja udaljenog 1 xm od_sredista'metalne naelek ..
trisane 'kug!e, ciji je naboj 5 j.lC
, =lcm=10·
Z
-m
'1=Sf1C=S'1iGC -
- q _-Nm
2
E =k -----
5 10.
6
C
=S-10·2 _
N
_-
,2, C2
(10·
2
m)2 - C
Sta treba znati?
.. Oa Kulonova si!a zavisi ad rastojanja ida opada sa kvadratom istog
f
a direktno je propor-
cionalna koJiCinama efektriciteta na tije/ima .
.. Elektrostaticka sUa je vektorska veliCina j zavisi ad sredine u kojaj se nalaze naelektrisane
cestice, Ona ima najveCi intenzitet u vakuumu.
- Druga veliCina kojom opisujemo medudjelovanje naelektrisanih cestica je jacina
elektricnog polja, koja je takoder vektorska vefiCina,
.. Jedinica za jaCinu elektriCnog po/ja je N/C
- Uzajamno dje/ovanje izmedu naelektrisanih tijela prenosi se preko elektricnog po/ja .
Oogovorom je uzeto da je smjer finija sila elektricnog polja ad pozitivnog ka negativnom
tJjefu.
19
ODGOVORI NA SlJEDECA PlTANJA
1. Sa koje se dvije velicine moze opisati elektricno polje?
2. U tjemenima jednakostranicnog troug!a nalaze se tfi naelelektrisane cestice kajc imaju istu
kolicinu elektriciteta ql1 q2 i Q3' kao na slici, Odrediti pravac i smjer rezultirajuce sile na silu koja
djeluje na q31 koja se nalazi na vrhu trougla, q3 je naelktrisano negativnim, a ql i q2 pozitivnim
nabojem.
3. Izracunati intenzitet Kulonove sile kojom djeluju dva tijela naelektrisana koliCinama elektricite-
ta 0,5 J.lC i 10 JlC, a nalaze se na rastojanju 10 em.
4, Na tijelo naelektrisano kolicinom elektriciteta 2.5 me, postavljeno u neku tacku elektricnog
polja djeluje sila od 10 N. Kolika je jacina elektricnog polja u toj taCki?
Rj 3: F "" 450 Nt Rj 4: E = 25'10
3
N/C
Eleklricni potencijal i napon
Dosada smo medudjelovanje nae!ektrisanih tijela opisivali sHorn kojom se tijela
trisana razlicitom vrstom elektriciteta privlace, a istom vrstom odbijaju. Sva naelektrisana tijela
u elektricnom polju drugih naelektrisanih tije!a imaju energiju. Pa osim elektrostaticke sile i
jacine elekiricnog polja kao vektorskih velicina, ove pojave mozemo opisati energetskim
velicinama, to su elektricni potencijal i napon. U mehanici smo naveli da je potencijalna
energija tijela sposobnost tijela da vrsi neki rad, pri tome tijelo mijenja svoj polozaj. Takode
naelektrisano tijelo koje se nalazi u polju nekog drugog naelektrisanja ima elektrostaticku
potencijalnu energiju.
Primjer; Loptica, (sl. ,a) Sf; nalazi na visini h
iznad __zemljine .povrSine, zbog svog- 'poJrizaja
ima<gral(iJaciQmi.votencijalnu; energiju"_
Ef> = mgh
Naelektrisano lijelo (sl.b)q koje se nalazi u
elektricnom polju naelektrisanja Q,posjeduje
energiju koja se naziva elektrostatiCka
potencijalnaenergija.
qQ
Ep=k - .. -...
r
20
a
!
I
]

1
l
'J
1
I
I
1
I
Rad u elektricnom polju
Ako se naelektrisano tijelo dovede u elektricno polje drugog tijela i pomjera iz tacke A u
tacku B sila elektricnog polja vrsi rad, koji je jednak smanjenju potencijalne energije.
kQq kQq 1 1
AAB= EpB-EPA = ----- =kQq(- - -) A B
rB rA rB rA ' __ __ •..
OrA 0 rB
Slika 3.1 i 3.2 prikazuje pomjeranje
naelektrisanja pod dejstvom elektircne sHe,
kada se potencijalna energija smanjuje.
Ako se naelektrisano tijelo pomjerilo
nasuprot elektricnog polja, onda kazemo da
neka vanjska sUa vrsi rad kao na slici 3.3 i 3.4,
pomjera tijelo nasuprot linija sila elektricnog
polja. Rad je negativan dobijamo povecanje
potencijalne energije tijela koje se pomjera.
Jedinica za potencijalnu energiju kao i za
mehanicku je dzul (I).
Eiektricni potencijal i napon
Umjesto potencijalnom energijom u elektrostatlci se obicno
b
b

a
.....
...
V= 10V

a
....
sluzimo fizickom velicinom e!ektricni potencijal
l
iii razlikom potencijala.
51. 3.1
. .
.
51.3.3
51. 3.4
, Potencijal V u nekoj tacki polja odreden je odnosom potencijalne energije u toj tacki polja
i naelektrisanja dovedenog u tu tacku.
EpA kq
=--=--
Q
Jedinica za potencijal je volt. 1 V = -
C
Sada izraz za r.ad elektrostaticke site mozemo pisati na sljedeCi nacin:
Ako pretpostavimo da je potencijal beskonacno daleke tacke jednak nulil mozemo reCi:
Kao mjera potencijala u eIektricnom po.lju uzima se rad koji je potrebno izvrsiti da hi se
jedinicni pozitivni naboj prenio iz beskonacnosti u tu tacku.
Razliku potencijala nazivamo naponom, Qznacava se sa U. Izmedu dvije tacke u elektricnom
poljurazlika potencijalaili napon, lznosi ;edan volt, ako pri pr.enosenju naelektrlsanja od
jednog kulona iz jedne u drugu izvrSi rad od jednog diula.---
21
se koliCiJla € 1, J.tC iz tacke A u tacku B poHa
pbtrebnojeobavitiriitiod 20 ;t!: Kolikajerazlikil potencijala iii napon izmed" iiI, t.leaka?
Q=l p.C=10-6 ( . .,
A =.30 III =30.10.
6
)
Railika potencijala je: U
AB
. '" VB.: VA
.>" A"sF'Q(J; .
Iz'veze rada '
·,AAB 30 10.
6
j
U=- .. ==30V
Qf) 10.
6
.(
Pozitivno naelektrisano tijelo ima pozitivan, dok negativno naelektrisano tijelo ima
van potencijal. Elektroni se krecu ad mjesta nizeg ka mjestu sa visim potencijalom. Potencijal
zemlje je uzet kao nula. Elektroni iz zemlje se krecu ka tijelu sa pozitivnim nabojem, a nega-
tivno nabijene cestice se krecu ka zemlji.
Povrsine u polju oko naeleictrisanog tijela koje u svakoj tacki imaju isti potencijal zovu se
ekvipotencijafne povrsine, (sl. 3.5) Ijubicastim linijama su prikazane ekvipotencijaine povrSrne,
a zefenim linije sUa eleldricnog polja.
++++++++
TA
d'
1c
8
Jacina elektricnog polja i napon
odnosno potencijai su fizicke veli-
cine kojima opisujemo elektricno
tN AC = Ed polje. Medu njima postoji veza i
znajuci jednu mozemo izracunati
_______ -=51::..::3:::.6:.. drugu velieinu.
elektricno polje.
lzvescemo ovu vezu za homogeno
Rad pri pomjeranju naboja Q (51. 3.6) u homogenom elektricnom
polju izmedu tacaka A i C na rastojanje d je:
22
A = Fs A = QEd, ako je
u=
pa se jaCina elektricnog polja moze izraziti preko napona:
U
E=-
d
A
Q
tada je U = Ed


1

j
I
I
!
i
I
I
I
!
lz ove relacije mozemo izvesti jedinicu za jaCinu elektricnog polja, volt po metru. Ona je
ekvivalentna jedinici njutnu po kulonu .
v
)C-1 NmC·1 N
-=---= =
m m m C
Pri'mier 2: Dvije:paraleine suprotno naelektrisane pioce--A i __ na
nju 2 em. Napon izmeduploea je 2000 V, Kolika je jaeina elektricnogpolja medu
ploi'ama?
d 2-"",;"210 .2 m
U=2001YV
U 2000\1
E=.-= =10
5
d· .2.10.:
2
m
v
m
Sta treba znati?
Svako naelektrisanje u elektricnom polju ima odredenu elektrostaticku potencijalnu
energiju.
- Kao mjera potencijala u elektricnom polju uzima se rad koji je potrebno izvrsiti da bi
se jedinicni pozitivni naboj prenio lz beskonacnosti u tu tacku.
- Rad koji je izvrsen da bi se nae!ektrisana kuglica premjestila iz tacke a u tacku b,
nasuprot djelovanju elektrostaticke sile jednak je razlie] potencijalnlh energija, odnos-
no proizvodu naelektrisanja i razlike potencijala: A::::: q(Vb - Va)
- VeliCina (Vb - Va) ::::: U - nazlva se napon.
- Mazema pisati da je A ::::: qU. lz cega slijedi da je U ::::: Nq
- Mjerna jediniea za patencija! I napan je 1 V::::: 1J/1 C -
- Potencija! je ska!arna veliCina.
ODGOVORI NA SLJEDECA PITANJA
1. Na racun koje energije se vrsi rad kada u elektricnom polju dode do kretanja naelek-
trisan]h cestica?
2. Od cega zavisi izvrseni rad sUa u elektricnom polju?
3. (emu je jednak elektricni potencijal?
4. Sa koje dvije veliCine se moze opisati elektricno polje?
5. Koja je jedinica za elektricni potencijal?
6. Tijela naelektrisano kolicinom elektridteta 100 Ile, nalazi se u tack] polja gdje je
elektricni potencijal 500 V. Kolika je elektrostaticka potencijalna energija toga tijela?
7. Izracunati fad koji se izvrsi da se tijela naelektrisana nabajem od 0,1 me premjesti
iz jedne u drugu tacku polja, ako je napon izmedu tacaka polja 10 V.
Rj. 6: Ep '" S·1O-
2
J Rj. 7: A "" 10-
3
J
..
. ..
23
Elektricna influencija
'it!: ....
! a
sl. 3.8
Vee sma nautili da se tijela
najcesce mogu naelektrisati
trljanjem (51. 3.7a) iii dodi-
rom, to jest, kada naelekM
trisano tijelo dodirne tijeJo
kaje nije naelektrisano, ono
ce mu prenijeti dio svog na-
boja i taka ga naeJektrisati. Osim na ovaj nacin, tijeJa
se rnogu naelektrisati i bez direktnog kontakta (dodira).
Ako naelektrisanu staklenu sipku primaknemo elek-
troskopu (51. 3.8), pri tome ne dodirnemo vrh elek-
troskopa, vidjet cerna da _ ce listie na eJektroskopu
napraviti otklon (51. 3.9), Metalna placa na vrhu eJek-
.... sl. 3.9 :roskopa,' pod dejstvom el".ktrii'nog polja staklene
slpke, negatlvno se naelektnse, a kazaljke pozitivno.
Kada .uklonimo sipku eiektroskop se panovo razelektrise zato sto se iste kolicine naboja na jed-
nom I drugom kraju poniste.
se ti;elo naeiektrise posredstvom eiektricnog polja drugog tijela naziva se elektricna
mfiuenclJa.
Jz prethodnog primjera vidimo da se elektroskop
nlje trajno naeJektrisao, iniluencijom se tijela mogu
sl. 4.0 i trajno naelektrisati. Kad se provodnlk A i B spoje
(sl. 4.0), ako 1m priblizimo naelektrisanu staklenu
sipku, pod dejstvom elektrii'nog polja staklene
sipke doCi ce do preraspodjele naelektrisanja u
provodniku. Na kraju koji je bILl] provodniku
pojavice se negativo naeJektrisane cestice, a pozi-
tivne cestice ce se po zakonu odbijanja pojaviti u
. . dijelu B provodnika. Ako uklonimo sipku provodnik
ce raze!ektnsatl. Medutim, razdvojimo Ii provodnik A i B dok se jos nalazi u e!ektricnom
polJu stakJene sipke, provodnik A i B ostace trajno naelektrisani, A negativno, a B pozitivno.
2: '-'Ka'da metalnim
A JOB primaknemo naelektrisanu staklenu
lfpku, strana kugle okrenuta prema lipci naelek-_
ttisace se-negativno, a 'strana okrenuta prenia,kugli
B pozitivno. Kakav bi zakljui'ak izveli za kuglu 81
Koja bit], naefektrisana a koja'
negativno? - ---- -
kugliB doC; dopreraspodjele elel<"
take), da ce' S"okrenutil-_kugll A',b,iti
'iiegativno naelektirsiuia'.' "' "
24
Raspored naelektrisanja na provodniku
Po nae!ektrisanoj metalnoj kugli naboj je ravnomjerno
rasporeaen, a to je posljedica meausobnog odbijanja
istoimeno naelektrisanih cestica. Izvan mielektrisane ku-
gle, s ukupnim naelektrisnajem Q, elektricno polje izgle-
da kao polje tackastog naboja, jer u prostoru unutar me-
talne kugle, suplje iii pune, nema naboja.
Ako uzmemo bilo koju tacku unutar kugle i u nju
stavimo pozitivan nabol, (51. 4.2) tada 5vaka cestica djelu-
je na naboj odbojnom sHomo Kada se vektorski saberu
odbo]ne sHe, kojima na probni nabo] djeluju svi
povrsinski naboji, rezultirajuca sila na probn! nabol bit ce
jednaka nulL
Naboj se ravnomjerno rasporeduje sarno
na povrsinamasfernog tijela, dok se na po-
vrsinama nepravilnog oblika on
reduje-gusce na siljatim (sl. 4.3) povrSina-
rna, a rjede na ravnim.
Elektricno poije unutar naelektrisane
gle je jednako nuli. Na povrsini kugle iii
bilo kojoj tacki njene unutrasnjosti,
djal je isti, a opada sa rastojanjem od
kugle.
I --"'5ta treba znati?
i- Da se tijelo, osim trenjem i dodirom, moze naelektrisati i djelovanjem elektricnog polja dru-
i gog tijela bez direktnog kontakta. Ovakav nacin naelektrisanja tijela zove se influencija. j
!nf!uencijom se tijel0 moze naelektrisati trenutno, ali i trajno. I
i- Na sfernom metal nom provodniku elektricitet se rasporeduje ravnomjerno. I
1- Elektricno polje unutar sfernog provodnika jednako je nuli. i
I "
ODGOVORI NA Sl)EDECA PITANjA:
1. Kako se zove nacin naelektrisavanja bez neposrednog dodira?
2. Kako se prenosi uzajamno elektricno dejstvo dva tije!a?
3. Objasni zasto je nae!ektrisanje metalne sfere ravnomjerno rasporedeno po njenoj
povrsini?
4. Koliko lznosl elektricno polje u centru kugle?
5. Koji uredaji rade na principu elektricne indukcije?
--
25
Eiektricni kapacitet provodnika
Rijec kapacitet sigurno ste culi, redmo kapacitet stadiona, iii kapacitet pluca.
Magri bismo red da ana u prvom slucaju znaCi koliko stadion maze primiti gledalaca, pa bi
analogno tome, rijec elektricni kapacitet provodnika mogla da znaci koju kolicinu
provodnik moze primiti.
Elektrii'ni kapacitet provodnika lavisi od niegovih geometrijskih karakteristika kao i od
elektricnih 5vojstava sredine u kojoj se nalaze. Oka pozitivno naelektrisane provodne kugle
potencijal je manji dok povecavamo rastojanje od kugle. Najvecu vrijednost potencijal ima na
povrsini kugle. Na povrsini kugle ili bilo kojoj tacki njene unutrasnjosti, potencijal je i5ti. Kad
negativno naelektrisane kugle imamo negativne vrijednosti potencijaia.
lz prethodno navedenog gradiva smo vidjeli da potencija! provodne kugle na samoj kugli ne
zavisi od poluprecnika, on je isti na bilo kojem rastojanju od centra. Povecanje potencijala na
kugli se moze postid povecanjem koliCine elektriciteta.
KoliCina naelektrisanja na tijelu srazmjerna je potencijalu.
q = C . V, gdje je C elektricni kapacitet tijela. lzmedu q i V postoji konstantan odnos
q, q, q3
=-= const
V, V,
q
Ovaj odnos predstavlja elektricni kapacitet provodnika C = __
V
Elektricni kapadtet provodnika jednak je kolicniku kolicine naelektrisanja j postignutog
elektricnog potencijala. .
Jedinica za kapacitet je farad (F).
se svoJstvo provodnika da pri istom potencijalu mogu da
sadrze razhClte kohcme naelektnsanJa, naziva se elektricni kapacitet.
Kapacitet od 1 farada ima provodnik (iji se potencijal promijeni za 1 volt kada mu se
kolicina naelektrisanja promijeni za 1 kulon.
Kapaeitet od jednog farada nema cak ni zemlja, tako da u praksi upotrebljavamo manje
jedinice.
!I vefiCina lIelektricni kapacitet II
!I olnaka vefiCine II C ii
mjerna jedinica" farad jl
II olnaka mierne jedinice II 1 F .I
26
II mikrofarad 111J1C = 10-
6
F II
" nanofarad 111 nC = 10-
9
F II
II pikofarad hc = 10-
12
F II
Primjer 1: :Ako 1zoiovano{ metalnoj kugli
trometrom/, dovodinio kusa!i<;:om kolicinu nae!ektrisanja,
elektrometat 'ce"pokaiivatb-da 'je:poroncijat proporcionaian -
dovedenom naboju. (fje je kuciSte:spojeno'sa,_
zetnlfoh\pdkazuje'ratliktfpoten-Cijala izmeau nabijene kug:..
Ie r iemlje: '
i/lOOO V, a kolicina Kolikije
.'. .
V ='1'OOON;i:i, . .'
q 9
". . ..•. q'Y'J' 50(10- C
C"'.z-' '" = SQ'10-12F
Y .1000·V
Elektricni kapacitet kondenzatora
Kondenzator je uredaj ko]i moze da akumulira elektricni naboj.
Kondenzator je urec1aj koji se sastoji od dva provodnika razdvojena izolatorom ko]i sluzi za
skupljan]e pozitivnog naboja na jendoj, a negativnog na drugoj provodnoj plocL Ako su provod-
nlei paralelne ploce, onda se uredaj zove plocasti kondenzator. .
Kapacitet kondenzatora nam pokazuje koju kolicinu naboja mozemo akumulirati na njego-
vim plocama da bi napon izmedu njih bie jedan volt.
Elektricni kapacitet se definise kao kolicnik koliCine naelektrisania na jednoj od ploca
denzatora i napona izmedu ploca kondenzatora.
Primj-er 1: Dvij-e metalne, A_I B!
cene su na izolatorima na slid. Aka placu
A pozitivno, a placa'S je uzem-
Ijena, elektronf'ce iz'zemlje preCi na'plocu B
ibog inffuencije sye dotle dok se
koHcin'e ,naelektrisanja: na plocama ,ne izjed-
nace.
C=
q
u
27
Kapacitet ploi'astog kondenzatora
Najjednostavniji je uredaj plocasti kondenzator sastavljen od dvije medusobno paralelne
metalne ploce izmedu kojih je izolator (slika a).
Kapacitet kondenzatora je veCi, ako stavimo izolator koji ima veeu dielektricnu pro-
pustljivost od zraka.
E = Eo'Er
Matematicki izraz za kapacitet plocastog kon-
denzatora je:
4------/( Povrsina
C = £2- --o1f " ploca

Dieleketricna Rastojanje '\
propiistljivost medu
izolatora plocama

E = Br Eo e,. je dielektricna propustljivost sredine,
to vakuuma iznosi £0 = 8,85 10"12 C
2
/Nm2
Kapacitet plocastog kondenzatora je
vea sto je, povrsina ploea veca, a raz-
mak medu ploeama man;i.
"','-'-'" '--
Ptimjer 2: P!ocasti kondenzator crja je povrsina stran-ita--l c-m.), -ako su rnu ploce uda-
Ijene 0,5 em, a izmeau-ploca'nalazi'se parafin Cija je dielektircna propustljTvost fr::;: 2,2.
Kollki"· kapacitet?
28
S
C=E-.-=
d
10'4
m
2
1-'---= 19,47 . 1O-
12
C
2
!Nrri
2
=J894710-16F
m 0,005
C = 38·94 10-
4
p F
Spajanje kondenzatora
Kondenzatori su sastavni dijelovi mnogih elektrienih aparata, radio-televizijskih aparata,
raeunara i 51. Kondenzatori se mogu vezivati paralelno i serijski. Osnovni cilj koji treba postiCi
vezivanjem kondenzatora je smanjenje il! povecanje kapadteta baterije.
Serijska veza: Ako na jednu ploeu kondenzatora ·kapaciteta C, dovedemo naboj q i druga
ploca, kaa 5to smo rekli se naelektri5e istom kolicinam naelektrisanja suprotnog predznaka, te
aka serijski spojimo kondenzatore, jednak naboj ce biti akumuliran na plocama
Q Q Q
u, = - , U
2
= -, U
3
= - ,
C
1
C
2
C
3
Q Q Q Q
-=-+-+-
Ce C
1
C
2
C
3
Kada jednacinu podijelimo sa Q, dobijamo matematicki izraz za serijsku vezu kondenzatora:
Ukupni kapacitet ave baterije se smanjuje.
Redprocna vrijednost ekvivalentnog kapadteta serijski vezanih kondenzatora jednaka je zbiru
redprocnih vrijednosti kapaciteta pojedinih kondenzatora.
Paralelna veza: Kada kondenzatore spojimo paralelno tada svi imaju isti napon,
Ql = CIU; Q2 = C
2
U;
Ukupna ko!iCina elektriciteta ove baterije je:
Q=Q1+Q2
iii, Ce U = C
1
U + C2Ui kada jednaeinu podijelimo sa U dobijamo
matematicki izraz za paralelnu vezu kondenzatora
Ce=C
1
+C
2
Ekvivalentni kapacitet ovako vezane baterije se povecava.
Ekvivalentni kapacitet para!e!no vezanih kondenzatora jednak je zbiru
kapaciteta pojedinacnih kondenzatora,
....

--u
29
su' prvi'uredaji 't.i kojima se maze akumulirati
neka veta koliCina elektriciteta. Prv! takav tip kondenzaiora
je Lajdenska boca. Oblijepljena Je,spoJja i iznutm-metalnom
ioHjom, a preko metalne sipke dO,vodi naelektrisanje.
nj,enjem maze dod do varnicenja, ,sto pokazuje da ie, unutar
b()ce ,akumulirana koHCina elektriciteta., Na i,ednoin
mjestu u' Bibliji se u detalje, 5 velfkoffi' opis-vje
masina'u kojoj se etektricitet stvara'o trenjemvazduha;o svile"-"
ne zavjese i gomilao u kutiji konstruisanoJ ho kondenzator.
Covjek je upoznaoprirodu metod kakotijela
rppze' naeJektrisati, sada je pomocu kondenzatQra __ i
kakd'taj elektricitet sakupiti i satuvati na jed nom mjestu:-'
Pritnjer"f: ::rH -kondenzatpra:_ imaju kapacitet c.
1
'_* 'fpF, C
2
;;;; 5' pf i C
3
=
Kollki im 'je,ekvivalentni kapacitet ako su vezani:
a) serijski '
8 pC
b)piralelrio
a) ekvIvalentni kapacitet kod seri;ske veze'je dat relacijom:
1 1 1 1
=
+- +-- =--,+'-- +_._=
C
e
C
1
C
e
= 0,75pF
C
2
C
3
IpF 5pF 8pF
l-t. . 1.:-- .... 1.11 ..·.· .
L;r·
1
40+8+5
40pF
b) ekvivalentni kapacitet kod veze je dat
Ce '" C
1
+ C2+ C
3
.Ce.", IpF + 5pf +.8pF = 14pF
Sta treba znati?
.. 40pF
=7=>C.=--
53
-II
c,
.... ,.,
• Fizicka veJiCina, kojom se karakterise svojstvo provodnika da pri istam potencijaiu mogu
da sadrze razikite ko!iCine naelektrisanja, naziva se elektricni kapacitet C = QJV
Sprave za akumuliranje elektriciteta lOVU se kondenzatori.
Kapacitet plocastog kondenzatora zavisi od dielektricke propustljivosti sredine i njegovih
dimenzija: veci je sto je veca povrsina ploca, a manje rastojanje medu njima.
Kondenzatore -u bateriju mozemo vezati redna i par"aJelno,
1-_______ -'--____________ -1 '
30
OOGOVORI NA SLJEOECAPITM\lJA
1: __:_zayisi,kClPacitet provoclnika?, _; '_: '_ " ,<_: "";
I. Karla se provoQnik naelektrise koliCi.nom ad 60 n(, tada je potenci,
Koliki jeelektricni k.pacitet ovog provadnika? .
. ..... .. . .
4. Odeeg. zavisikapacitetplocastog kondenzaMal. ... ..
5. Plpeas!i kondenzator napravljen je ad kruznih metalnih ploca poluprecnika 0:01 m, ras- •
tOj"nje inedu pIOC3
lll
a}e,Q,l p,loce'su uronjene u vodu Er;;;; 81. Koliki je
DvOg _ ' ',,' ,i- ,,"
6."Dva kondenzatora Cl=. 20 j.l.F i,e2 7' 20 J1F spojena su redno',a zatim p9-ralelno.
lzracumitr ekyivalentni kapacitet U oba slucaja.
_5". Rj: 225,lpri
31
...

I
,


kulonbva sila
jacina,"
elektrii'nog
polja
elektrostaticka
potencijalna
rad u
elektricnom
, polju,
elektricni
potencijal
e!ektriCni napon
provodnika

kapacitet
konderizatora
elektricni
kapacitet
plocastog
kondenzatofil
za paralelnu
q = ne
q1" q2
F=k
,2
F
,
U
E= __
E=k-'-"
E=
-
q
,2
it
qQ
Ep = k
AAB=EpA"EpB =kQq(-" -)
rS rA
AAB = EPB-EPA = Q (VB - VA);
AAB = QU
VA =-- =--
Q ,
q
C=--
V
q
C=--
U
S
(= e--
d
1
--= --+--+--
C
e
(1 C
2
C
3

32 __ ___ _____ L-_________________ -J
Elektricne pojave u atmosferi
Dosadasnjim proucavanjima je dokazano
da je zemlja negativno naelektrisana, smjer
elektricnog polja zemlje je vertikalno nanize.
Pored toga, molekuli vazduha koji se nalaze
visoko iznad zemlje, jonizirani su pod utica-
jem zracenja iz kosmosa i obrazuju pozi-
tivno naelektrisani sloj vazduha koji se love
jonosfera.
lzmedu ova dva sloja postaji jako elek-
trieno polje. Temperatura donjih slojeva vaz-
duha znatno je visa od temperature gornjih,
sto dovodi do strujanja vazduha, vodena
para vlaznog yazduha se ohladi i kondenzu-
je u kapljice. Trenjem kapljica 0 molekule
vazduha stvara se elektricitet. Tako oblak
postaje naelektrisan. On zatim naelektrise
druge oblake i predmete na zemlji i tu poja-
YU naziYamo influencijom.
Kada napon izmeau oblaka i Zemlje dostigne Yrijednost od nekoliko mitiona volti, dode do
elektricnog prainjenja iii kratkotrajnog strujnog luka. Ovo praznjenje naziva se munja iii gram.
Munja moze biti duga vise kilometara, nekoliko sekundi poslije svjetlosnog bljeska cuje se grm-
Ijavina. Ova razlika u vremenu pojave munje i grmljavine je posljedica razlicite brzine prosti-
ranja svjetlosti i zvuka.
Jonizovan vazduh joj je
pokvario frizuru.
33
Kako se kroz historiju razvijala ideja 0 munji i gromu
Starim Grcima gram je predstavljao
jedno ad Zevsovih oruzja kaje je za njega
naCiniia Minerva, boiica mudrosti. U nekim
sredinama sanke Ojeda Mraza po cijelom
5vijetu vuku jeleni po imenu Donner
Ijavina) i Blitzen (munja).
Preokret u razmisljanjima 0 fenomenu
groma dogodio se sredinom 18. vijeka zah-
valjujuci radu i fascinantnim ogledima
Benjamina Franklina. On je pomocu njih
dokazao da je gram elektricna pojava te je
konstruisao i gromobrane kojirna su se
objekti i Ijudi u njima mogli zastititi. To je
svakako bio ogroman korak naprijed, no trebaro je proteCi jos dosta vremena da njegove ideje
budu prihvacene u nauci i u praksi.
$ljedeCi veCi napredak dogodio se krajem 19. vijeka, kad su naucnicima za istrazivanja
postali dostupni fotografski i spektroskopski alati. Struju groma meau prvima je uspio izmjeriti
njemacki naucnik Pockels koji je mjerio jaCinu magnetskog polja kojeg bi uzrakovao gram te
posredno, preko tog podatka izracunavao jaCinu struje groma (1897 1900).
Savremena istrazivanja zapocinju 5 radom C.T.R. Wilsona ko;i je prvi vrsio mjerenja
elektricnog polja da bi odredio strukturu
naboja u oblacima koji sudjeluju u atmos-
ferskim praznjenjima. Wilson je svajim
radom puna doprinio-dana.snjem razumije-
vanju tih fenomena, a za izum "oblacne
komore" (Cloud Chamber) dobio je j
Nobelovu nagradu.
Nauka je dalje napredovala malim
koracima sve do munjevitog razvoja
tehnologije i mjernih tehnika i instrumenata
u sezdesetim godinama 20. vijeka. Taj
razvoj je dania nove mogucnosti izucavan-
ja, ali j potrebu za efikasnijim stiCenjem
objekata i vozila (aviona i svemirskih letjel-
rcaL te raznih tehnickih (elektronickih) naprava osjetljivih na prenapone koji mogu nastati kao
posljedica udara groma.
OGLED SA ZMAJEM
Za dokazivanje svoje teorije da elektricitet nastaje prHikom udara groma, Benjamin Franklin je imao
mnogo ideja. Prva ideja je bila privuCi elektricitet na vrh tornja crkve u Filadelfiji. Kako je za izgradnju
tornja trebalo dosta vremena, sjetio se da bi bilo lakSe priblliiti se obladma koji su "bogati" gromovima.
Za tu Franklin je zmaj. Na toga zmaja bila je zeljezna zica (koja je treba!a privuCi
elektnc.lteO, a na fubovlma konCl od konoplje. Nakon sto je konstruisao zmaja, Franklin je otiSao u
podrucJa koja su bila poznata po grmljavinama. Kako se bojao podrugfvanja i podsmjehfvanja, nije
govano 0 svoJlm planavlma, nega Je uz pamoe svoga slna otlsao u polje i za viljeme oluJe dlgao
zmaJa u zrak. Za vrlJeme ogleda nJlh dvojlca su koristili sjenicu kao zastitu od udata groma. Ekspenment
34
u pocetku nije davao paznje vrijedne rezultate. U trenutku kad je
vee posumnjao u postojanost svoje teorije, uoeio je da su konci
konop(je medusobno razmaknutL !zgledali su kao cia je svaki od
njih spojen na zaseban strujni pravodnik. Kako se poslije navodi u
rukopisima, osjeeaj koji je u tom trenutku osjetio u svom tfjelu nije
nikada zaboravio. Kako bi los viSe ucvrstio vlastitu teoriju elek·
triciteta, na kraju konca je pricvrstio kljuc i zmaja ponovo dignuo
sto blize obladma. Nakon odredenog vremena na
kraju kljuca se pojavila evidentna i jasno vidljiva elektricna Iskra.
U trenutku kad je kiSa smocila konac i kljuc istl su akumulirali znat-
nu koliCinu elektriciteta. Franklin je 1752. godine dokazao posto-
janost svoje teorije. Medutim, ona je dugo vremena ostala misteri-
ozna i maglovita, jer Franklin svoje zabiljeske nije objavio. $ve sto
je 0 dogaaajima toga dana zabiljefeno objavio je petnaest godlna
pos!ije J.Presteley koristeCi FrankHnove zabiljeske. OSim pokusa
zmajem, Franklin je svoju teoriju pokusao dokazati i na druge
nacine.
Na vrhu dimnjaka svoje kuce je pricvrstio zeljezni stap kako bi privukao gromove. eljezni stap je bia
dugacak otprilke 2,80 metara. Na danju stranu stapa Franklin je pricvrstio ficu, a istu proveo kroz stak-
lenu cijev i spojia na zvonce u hodniku. Drugo zvonee se nalazilo 15 em od prvog, a izmeau njih je na
svilenom koncu visila mjedena kuglica. Drugo zvonce je zicom bilo uzemljeno na pumpu za vodu u
dvoristu. Svaki put kad je doslo da udara groma, zeljezni stap na vrhu krova je proveo elektricitet i zvona
su se oglasavala. Ponekad je koliCina elektriciteta bila dovoljna da osvjetli Citav hodnik tako da je po nje-
govim rijeCima "mogao bez problema pronaei Iglu". Zvona su se og!a.savala testo sto se maze vidjeti 1z
pisma njegove supruge koja ga u njemu moli da joj objasni kako da iskljuCi tu uspravu" koja zvoni goto-
vo za vrijeme svakog nevremena.
ZASTITNE MJERE ZA COVJEKA
Unatoc mnogim istrazivanjima mehanizma nastanka groma i poduzimanja zastitnih mjera u
njegovom djeiovanju, broj nastradaHh se vremenom povecava. Taj broj je narocit.o vetik na
otvorenom prostoru jer sve vise Ijudi pokusava pronaCi spas od svakodnevnih obveza i guzve u
raznim odmoristima u prirodL Ako je udar groma izravan tada viSe od 60% pogodenih Ijudi
odmah izgubi zivot, dok na onima koji su izlozeni neposrednom djelovanju ostaju traje
posljedice (paraliziranost nekih dijelova tijela, ostecenja vida i sluha i opekotine viseg stup-nja).
Braj unesrecenih u zat.vorenim prostorima je zbog postojanja gromobranske zastite ipak manji.
Paznja!!!
Ako grmi, a nalazite se na otvorenom, nemojte stajati uspravno da ne histe bili visi od predmeta u
okolini. Ne driite blizu sebe metalne predmete, ne smijete stajati ispod drveta iii usamljenih objekatal!!
Pri!Djer 1: KAKO IZRACi.JNATI UDALJENOSTOD·UDARA GROMA
Vjerujeino da su semn9gi !judi barem jednom u iIvotu,· na kOjoj udaljenosti od,njih
je udario gram, To je mogyceJzracunati na vdo jednostavan 'nat';in:- Kad .vidimo munju,
pocnemo brojati sekunde,dok-2e cujemo grmJjav1nU .. ,Broj sekundi'pomno.zimo,-btzinom
zvuka u zraku koja pribUino340 ",letara u,sekundL Rezultatje"upra:vo ,onq 5to
trai.llno, udaljenost na udado (u metrima). Pri tome. svjedosU
koja jznosi pribHzno 3QQ OOp" kiJpmetara u sekundi zanemarili jer ne na, racun
35
36
577g.
p.n. e.
1663
1729
1733
1745
Francuski fizicar Shades Dufay
(1698 -17,9) otkrio je da postoj€
dvije vrste elekfriciteta: e'lektricitet
stakla i elektricitet smole. Kasnije je
Franklin uvea pojam pozitivni i neg-
ativni eJektricitet.
E. C. von Kleist (1700 -1748)
da se stvaraju naro(lto jaka elektricna
prainjenja kada se boca punl sa tecnoscu
i pri tom se drzi u ruei. Pokazalo se da se
tecnost moze zamijeniti jednim metalnim
slojem na unutrasnjoj strani boce, U ovoj
bod moze se nagomilavati elektricitet.
TakozY{l.na Lajdenska boca predstavlja
predhodnike ostalih kondenzatora.
Laldenska boca
I
j
!
1
........•
1
'j
.
i
1
1
1
.
. ,
1752
1752
Amerikanac, Benjamin Franklin (1706 -
1790), uvea je pojam elektridteta, On
I r,m,o"" zmaja ispitivao elektricitet koji
nastaje prilikom grmljav1ne, otkrio efe-
kat djelovanja slljka i napravio prvi gro-
mobran.
Francuz, Thomas F. Dalibard
- 1779), dokazao je da elektricitet
koji se javlja kod atmosferskih nepogoda
proizvodi iste varnice koje su primijece-
ne pr1 radu masine za elektriziranje.
37
1785
1867
1933
38
Fizicar, Charles A.
Coulombs (1736 -
1806), otkrio je i for-
mulisao zakon 0
meaudjeJovanju
naelektrisanih tijela.
Viliam Holts (1836-1913) napravio je
masinu za eiektriziranje sa dvije naspram-
ne elektrizirajuce ploce, influentnu masinu.
Robert van de Graff (1901-1967), konstru-
isao je trakasti generator kojim se maze
akumulirati veca koliCina elektriciteta i
time postiCi veCi potencijal. I danas se u
visoko-skolskim ustanovama koristi za
ubrzanje naelektrisanih cestica.
1.2 ElEKTRICNA STRUJA
Ranije smo proucavali staticki e!ektricitet, koji se javlja prelaskom elektrona sa jednog atoma
na drugi. lzveli smo izvjesne zakljucke 0 prirodi naboja i vrstama naboja, kao i medudjelova-
nju naelektrisanih tijela upoznavanjem zakona po kojima se ponasaju naelektrisane cestice,
gavori!i smo 0 kondenzatoru mjestu gdje se moze akumulirati elektricitet.
Treba znati da, kad kazemo statitki eiektricitet, nije djec 0 naelektrisanim cesticama koje se
nalaze u stanju potpunog mirovanja. Naprotiv, cestice se
nalaze u stanju stalnog haoticnog kretanja u svim pravci-
rna i smjerovima, ali tako da mi ovakvo kretanje ne
osjecamo kao neko strujanje elektriciteta. Efekat se
maze osjetiti samo kada se sve naelektrisane cestice
Nesredeno kretanje cestica krecu u jed nom smjeru.
lJsmjereno (sredeno) kretanje naelektrisanih cestica
(elektrona i jona) naziva se elektricna struja.
Da bismo dobili elektricnu struju tj. kretanje cestica u
jed nom pravcu i smjeru, potrebno je djelovati nekom
silom koja bi te cestice natjerala na usmjereno kretanje.
Uredeno kretanje cestica Uslov za protok struje u provodniku je postojanje
stalnog eiektricnog polja.
Primjer 1:
- Vodena struja je kretanje cestiCa \/bde u jed,nom
pravcu i srnjeru
-.saobracajni tok je kretanja automobila.
.,. e'lektricna:struja je usmjereno hfetanje naelektrisanifi
cestiC3.
Kada u provodniku postoji elek-
trieno polje, na sve naelektrisane
eestice u njemu djeluju elektriene
sile u iednom pravcu, a smjer zav-
isi od vrste naboja. Svaka eestica
oa taj nacin stice komponentu
brzine u pravcu te sile, tako kretan-
je cestice postaje ureaeno.
Pokazali smo na primjeru nae!ektrisane provodne kugle da je potendjal u bilo kojoj tacki
kugle istl, a da je elektricno polje jednako null.
Primje.r,2: .Iz.vedimo.ogled sa,
Kugle" do razlicltih' potencijqla
kao'na Ako kugl'e 'spojimo.provod,nikom; "u
ojeniu ce,se,pojaviti e[ektricna .struja.' Ova sUD-
ja' ce ,teei:, 5V€, se koliCina elek-
tric1teta ne prenese ,fl,9,drugu kuglu, to jest do
momenta dQk im sepotef1r:ijali neizjednace.
Kada se ,potentijali izjednac'e nestahe
polja" u ,1' time i elek-
tricne struje.-· ,
39
40
Struja bi proticaJa da kugJe imaju
razljCite potencijale-kao na slid. Posta
kugle nisu spojene provodnikom nema
protoka elektriciteta.
o
A
B
Kada kugJe
naelektrisanje ce protjecati kroz pro-
I V","'" sye dok se potencijali ne izjed-
nace.
A
B
Sada su potencijali izjednaceni, nema
strujanja naelektrisanih cestica
0·.··.···0

1
.1
"
Ako izmedu tacaka provodnika postoji razlika potencijala, onda ce u provodniku postojati
i elektricno polje koje je uslov za usmjereno kretanje naelektrisanih cestica.
Nosioci elektricne stfuje kroz metalne provodnike su slobodni elektronL
U rastvorima nekih soli (NaCI) dolazi do elektroliticke disocijacije, gdje se molekuli soli
razlazu na pozitivne jane metala (Na+) i negativne jane kise!1nskog ostatka (en. Ovakav rastvor
moze provoditi elektricnu 'Struju, a nosioci elektriCne struje u njemu su jonL Rastvor se love
elektrolit. SHean se proces dogada i u gasovima, stvaraju se slobodni joni gasova.
Dakle, elektricnu struju u tecnostima i gasovima cini usmjereno kretanje jona.
Izvori struje
Sta je potrebno da bisrno obezhijedili dugotrajniji protok elektriciteta kroz provodnik?
Oa bismo imali stalnu struju, treba oddavati stalnu razliku potencijala izmedu krajeva
provodnika, mora se neprekidno nadoknadivati elektricitet koji se prenese sa jedne kugle na
drugu. Isto taka, da bismo imali stalni protok tecnasti kroz cijev C, moran blsmo odrzavati stal
M
nu razliku nivoa vade. Ko ce nadoknadivati elektricitet koji se prenese sa kugle A na kuglu B iz
prethodhih primjera?
Elektricitet mora nadoknadivati neka vanjska sila koja ce vrsiti rad na razdvajanju
tridteta. Ta vanjska sila zove se elektrornotorna sila.
Pumpa vrsi rad,
omogucava stalni protok
vode
Elektricni izvor vrsi rad,
omogucava protok
triciteta.
li;;;;
"'
Uredaji kojirna se postiie odrzavanje trajnog eiektricnog polja zovu se izvori u kojima se
stvara elektromotorna sila.
U svakom izYoru vrsi se rad na razdvajanju P9zitivnih od
tiyno naelektrisanih cestica na racun neke druge energije (hemij-
ske, toplotne iii syjetlosne energije).
sematski prikaz
izvora struje
41
Svaki Izvor ima dva prikljucka izmedu kojih se odrzava napon, a to su polovi izvora, Pol
prema kojem se krecu negativno naelektrisane cestice zove se pozitivan pol, a po! od kojeg se
krecu je negativni pol izvora.

Neki od izvora elektricne struje
Elektromotorna sila
Kada se prvodnik prikljuCi na izvor struje, medu polovima, zbog rada koji vrsi izvor na razd-
vajanju elektriciteta, stvara se razlika potencijaia iii napon, koji se naziva elektromotorna sila.
Elektromotorna sila je energetska veliCina i ona je uzrok protoka struje kroz kolo,
Elektromotorna sila izvora jednaka je kolicniku rada koji izvrse vanjske sile na pomjeranju
elektriciteta od jednog kulona sa jednog pola na drugi.
A
E=-
q
Jedinica za elektromotornu silu je jedan volt, odnosno ona toliko iznosi, ako vanjske sile
izvrse rad od jednog dzula oa premjestanju elektriciteta od jednog kulona.
. J
lV=l--
C
Sta treba znatH
- Elektricnu struju predstavlja usmjereno kretanje naelektrisanih cestica.
- Uslov za usrnjereno kretanje naelektrisanih cestica je postojanje stalnog elektricnog polja
u provodniku,
- Stalno elektricno polje u provodniku odrzava elektircni izvor.
- Elektricnu struju u tecnostima i gasovirna cini usmjereno kretanje jona,
- Elektromotorna sUa izvora jednaka je radu ko]i izvrse vanjske sHe na premjestanju elek-
triciteta sa jednog pola na drugi.
POKUSAJ ODGOVORITI NA SLJEDECA PlTANJA
1. Sta je elektricna struja?
2. Koji je uslov za usmjereno kretanje naelektrisanih cestica?
3, Ko obezbjeduje sta!no elektricno polje u provodniku?
4. Koje vrste baterija znas?
5. Koji su to izvori struje?
6. Cemu je jednaka-elekrornotorna silajzvora struje?
42
,
OTKRICE PRVOG IzXiORA STRUJE
Sprava za mjerenje elektricnog napona zove
se voltmetar.
Ako polevi izvora ne mijenjaju predznak,
radi se 0 izvoru jednosmjerne struje, a ako
mljenjaju predznak onda se takva struja zove
naizmjenicna struja,
Izvori za jednosmjernu struju su galvanski
elementi, akumulatori i isprav1iaci. Izvori za
naizmjenicnu struju su generatori.
U samom pocetku proucavanja elektridteta nije se
otislo daleko, pojavile su se elektrizirajuCe
na kojima su se trenjem mogH pobud.iti vrlo vis_ok!
jednosmjerni naponi. Na ovaj nacin proizvedeni bli-
cevi bili su u prvom redu veorna izrafeni, ali elek-
trostaticki generatori davali su natalcst, dosta
vrlo malu struju, koja nije nudila mnogo prostora za
eksperimentisanje,
Tek na kraju 17. v'ljeka pronalaskom Lajdenske boce,
Kada polove izvora spajamo provodnikom,
nikada ih ne smijemo spojiti direktno bez potro"
saca jer je to kratki spoj,
Primarni elektricni izvori
Princip rada Voltinog galvanskog
elementa
U staklenu posudu stavi se rastvor vode 'I
sumporne kiseline 10%. U rastvor se potope
je ploce od razlicitih metala, jedna ploCice je
od bakra druga od cinka.
Rastvor se zove elektrolit, a plocke elektro-
de.
Ako elektrode spojimo pro-
vodnikorn sa mjeracem on ce
pokazivati da u provodniku ima
struje, Struja nastaje na racun
hemijske reakcije koja se odvija
u elektrolitu. U elektroHtu dnk
se rastvara i u rastvor odlaze
pozitivni (Zn+t) joni. Tako da
cinkova elektroda postaje nega"
tivna, a bakarna elektroda koja
a kasnije i prve baterije dolazi do promjena. .
Sasvim slucajno, talijanski prirodnjak, Luigi Galvam
je izvodio eksperiment sa zabljim noiicama i .uspi?
je ostvariti kratkotraini protok struje. Galvanl, kOjl
nije bio flziCar vee se bavio anatomiiom, sakupljao
je prirodne sastojke, medu kojima i zablje. nozice
da bi izvodio ekspenmente,
Nozice je okacio 0 gvozdenu
sipku. RadeCi neki ogled dota-
kao je bakarnom ;l:icom mmen!
nerv nozica, usljed cega je dos-
10 do njihovog grcenja. Galvani
je shvatio da je doslo do proto-
ka struje, ali je mislio da se radi
a zivotinjskom elektricitetu.
Posto je zivotinjsko tijelo elek-
troUt, odvijala se hemijska reak-
cila, na racun tije hemijske
energije je doslo do razdvajanja
elektriciteta.
Volta, (1745,1827), je imao razumijevanja
Galvanijeve eksperimente. Izmedu ostalog, on Je
1792. na'pisao da Galvanijevi eksperimenti daju
rezultat u proizvodnji elektridteta i da je efekat
metala na njemu samome, a ne fivofmjski e!ek-
tridtet. On je na osnovU ovakvog saznanja napravio
se neznatno rastvara pozitivna. Svaka baterija
radi na ovom principu elektrode se od razlicitih
metala poto-pe u elektrolit, gdje dolaz; do hem;-
jske reakcije.
prvU bateriju koja se zove
Voltin galvanski element.
1800. god, Volta je pravio
red od nekoliko tanjira sa sla-
nom vodom, koje je naizmje-
nieno spojio trakama od
kalaja i bakra, Zbog hemijske
reakcije koja se odvijala
izmedu ova dva metala, ba-
teri]a je stvarala pokretni elek-
koji je duze vrije
me
tekao kroz metalnu iku. poSta
je ova baterija lmala svoje
nedostatke, Ijudi su poeeli da
eksperimentiSu i izradivali su
sve bolje i bolje baterije.
43
leldanseov galvanski elemenat
Za vokmen Hi dzepnu bateriju u praks! se najcesce primjenjuje leklanseov eJemenat. U
rastvor amonijumhlorida (NH
4
C!) u cincanu posudu stavimo amonijum hlorid dok se U sredini
baterije nalaz! ugljeni staph::. Ovdje cink sluii kao I
negativna elektroda, a ugljeni stapic kao pozitivna
elektroda. Razlika potencijaJa lzmedu polova Dve
baterije 12nosl 1,5 V. Od cincanog poJa j bakarnog
dijela izvode se dvije plocke koje predstavljaju
polove baterije. Pri radu Leklanseovog elementa trosi
se elektrolit j cinkana elektroda.
1: maze posluziti _ krastavac (slika 'ria-
zabod€ffi_o,vi,lluske,bd'ra;?:lic_itih metala doCi ce- do razd-
vajanj(i'_elektricit€!ta, prik!juc1tema]u sijalku, (jDa ce zasvijetliti.
Pokusajle ,ami NAPRAVITI BATERIJU
Bateriju mozete napraviti i sami aka imate dva razlicita metala i
trolit. Kaa elektrolit yam maze posluziti i limun, krampir, krastavac,
paradajz i sl.
Na slici je narandza, na dva kraja narandze zabodena su dva razliCita
materijala sak narandze je u ovam slucaju elektrolit. Aka krajeve
metala spbjimo sa mjeracem, on ce pakazati da u kolu ima sturje.
Sekundarni izvori elektricne struje
Olovni akumulator
AkumuJatori imaju primjenu,
pokretanje matora, za
jetlenje, 5irenu j 5ignalna
u savremenoj elektrotehnici. Koriste se u automobilima za
svjetla.
Olovni akumulator sastoji
se od dvije olovne ploce
potopIjene u vodeni rastvor
sumporne kisetine (H
2
S0
4
),
44
Oa bi akumulator mogao da bude elektricni izvor mora
se prethodno napuniti, to mozema uraditi aka polove
jimo sa nekim izvorom istosmjerne struje. Ploca koja je
bila spojena na poz'ltivni pol izvora struje pokriva se
jem alava oksida. Prilikom upotrebe akumulatara
nja energija se pretvara u elektricnu. Napon izmedu plota
akumulatora je 2 V. Ako se veze vise napunjenih celija u
akumulatorsku bateriju dobice se visi elektricni napon.
Pared olovnih postoje i celicni akumulatori.
Fotoelementi

Pri asvjetljenju nekih elemenata kao sta je seJen, silieijum i svjetlosna
energija se pretvara u elektr'lcnu, pa se avaj metal koristi u fotoelementima.
Elementi koji mogu svjetlosnu energiju pretvoriti u elektricnu zovu se
fotoelemnti. Ovi elementi se primjenjuju kod satelitskih antena i
brodova.
I
:.
n
I
1
1
.1
I
J
1
I
1
I
c
1
l
Termoelementi
Osim baterija kaje rade na prineipu hemijskih
ja imama i izvore struje koje koriste toplotnu energiju
takve izvare nazivamo termoelementi, ove elemente cine
spoj dva razHcita metala koja 5e zagrjiavaju da razliCite
temperature. Izmedu krajeva ovog elementa javJja se
elektricni napon.
Bez
baterije sam
ne mogu sVijetlHil1!
Pokusajte sami: Pagledajte sliku i pokusajte napraviti
onD sto vidite na sliei, sta mislite da Ii ce struje bitl u
sijalic1?
Kako se zovu tecnosti koje provade elektricnu
ju?
pozitivan sir w negativan mis pokazuju
kako su razliciti naboji razdvojeni
na jedan i drugi kraj baterije.
45
Spajanje elektricnih izvora
Kad nam je potrebna jaca e!ektricna struja iii viSj
napon, pojedini lzvori povezuju se u baterije. Izvore
mozemo vezati serijski (redno) i paralelno.
Aka bi vezali izvore taka da pozitivan pol jedne
baterije vezemo za pozitivan pol druge (redna
izmeau istih polova vezemo potrosae), U slucaju
ovakve veze struje ne bi bila u kolu.
Kao dva slana (51. 1.1) koji su suprotstavljeni jedan
drugom taka i sile kojim dejeluju su i5tOg pravca, a
suprotnog smjera pa je rezultirajuca sila nula.
Kada (51. 1.2) spojimo dvije baterije taka sto
zitivan pol jedne baterije vezemo sa negativnim
polom druge baterije, dobit cerna jacu struju. Primjer
sila kojom djeluju dva slana kOja se krecu u istom
pravcu i istam smjeru se sabiraju, pa imamo dva puta
"eeu silu.
Serijska veza:
-Kod serijske veze elementi se vezuju tako 5tO se
pozitivan pol jednog elementa vezuje za negativan
pol drugog elementa, na jednom kraju baterije ostaje
slobodan jedan negativni pol, dok na drugom kraju
ostaje slobodan jedan pozitivni pol baterije. (51. 1.2)
Prj serijskom spajanju elemenata u hateriju, elek-
tromotorna sUa baterije jednaka je zbiru elektromo·.
tornih sila svakog elementa.
Paraielna veza:
Kod paralelne veze napon na krajevima svake ba-
terije je isti (sf. 1.3)
Elektromotorna sila veze jednak je elektrorno-
torno; sili jedne baterije.
Ako baterije nisu istog napona, tada je napon veze
jednak naponu baterije kOja ima najvecu vrijednost
napona.
l! se spajaju sarno lzvori iste vrste.
46
Primjer '-1: Sfika' serijsku vezu 4 'baterije
napona od po .1;5 V,. Ukupan napon ove baterije. je
. . .1'"E1+£2+E) + £4 .
=1,SV +J,S.V+l,S Y+.1,S V=6 V
Prilnjer 2; Snk'lPok"?'uJeparalelnu' vezu 4 'baterije napona ad pO.1 ,5.Y .
Ukupan napon ave b.terije je . .. ..
. . 11 ;. E2 = E) = i,5\1 .
Redno vezani izvori struje
liS·iJd1i :?=iiJifd'J
Serijski vezani izvori struje
Sta treba znati?
- Svaki izvor vrsi rad na racun neke druge vrste eneregije: ga{vanski fotoefement
svjetJosne, a termoelement topfotne energije.
- Primarni izvori elektricne struje su Valtin galvanski element i Lekfanseov element
- Sekundarni elektricni izvori su akumulatori, fotoelement i termoelement.
- Oa bismo napravili bateriju potrebno je imati elektrade ad dva razliCita metala i elektorlit.
lzvore moterna vezivati serijski i paralelno.
POKUSAJ ODGOVORITI NA SlJEDECA PlTANJA
1. Objasni princip rada Voltinog elementa?
6. Koji su to sekundarni izvori struje?
7. Sta je to elekromotorna sib izvora struje?
9. Na korn principu radi Leklan5eov element?
10. Sta se ostvaruje serijskom vezorn elektricnih izvora?
11. Sta se ostvaruje paralelnom vezom?
47
Strujno kolo
Elektricno kolo, U opstem slucaju, predstavlja skup izvora i potroSaca koji su pomocu
provodnika povezani u zatvoreno strujno kola u kojem se uspostavlja elektricna struja, odnos-
no u kojoj je ostvarena mogucnost prenosa elektricne energije ad izvora do potrosaca.
1. Elektricna baterija kako smo vee opisali predstavlja izvor elekJricne energije, u kome se,
u procesu transformacije hemijske energije u elektricnu, na njegovim krajevima stvara elek-
friena sila - elektromotorna sila (EMS), koja je u stanju da pokrece i usmjerava slobodne
nosioce elektriciteta.
2. Provodnici, tj. spo;ni vodovi koji povezu;u izvore i
prijemnike elektricnog kola izraduju se od dobrih provod-
nih materijala: bakar, aluminijum, itd.
J??5\ \7./2 ..... ':
stri.ij-m.l)l-ovoonik, Od bakame ike
3. Ako se zelj prekinuti elektricna struja, onda strujno
kolo na ;ednom mjestu treba prekinuti. Funkcija prekida eleKtricnog kola ostvaruje se pomocu
prekidaca iii kontakta. .
4. U potrosace elektricne energije spada;u: rasvjetna tijela, elektricni grijaci _ termogeni
otpornici, elektricni motori itd. U njima se elektricna energija transformiSe u neki drugi vid
energije: toplotnu, svjetlosnu, mehanicku itd.
Primjer"l :

."..
A /¥ ___
V .
Napon u provodniku


a Zatvoreno strujno kola
b
Mozemo zakljuciti sljedece: Ako imamo izvor struje provodnik, potrosac i prelddac
mozemo !lapraviti ;ednostavno strujno kolo.
48
I
i
I
I
I
I
w

11
I

I
J
I
I
1
j
I
1
J
I
j
Ponekad u kola mozemo ukljuCiti i elektricne mjerne instrumente i to volmetar (sprava za
mjerenja elektricnog napona) koji se vezuje parale!no sa potrosacem i ampermetar (sprava za
mjerenje jaCine struje) koja se u kola vezuje serijski. . '" .
Strujni krug mozerno predstaviti i sematski, ranije smo dal! sematskl pnkaz lzvora elektncne
struje. Sematska oznaka za provodnik slika a, potrosac je na slid h, prekidac slika C, a semats-
ki prikaz jednostavnog strujnog kola mozemo vidjetl na slid d.
a
b c
Smjer struje je suprotan smjeru kojim se krecu
eiektroni kroz provodnik.
d
+
Smjer struje je uzet kao smjer elektricnog polja u provodniku od
olu dok se elektroni krecu od negativnog ka poztivnom polu. Ova] smJer uzet IZ hlstonJsklh
i zadrazan je zato 5to uredeno kretanje cestica u jendom smjeru lma iste posljedice kao
uredeno kretanje cestica u suprotnom smjeru.
Primjer.'3:
smjer' kretanja eiekt61'na
+
Pokuiajte sami: STRUjNO KOLO
smjer kretq:nja naef/ce5t1ca";'
+ ,-+
+ + + +
+ + +
'"
'"
)I
+ + +
4' + +
Smjer struje
Sijalica stvarno
'5vj,etmn da
strliJa prot,ice kroz
-ave ike!
49
laCina elektricne struje
jaCinu struje, veliCinu koja karekterise usmjereno kreta-
nje naelektrlsanlh cestica, mazerna uparediti sa vodenim
)
tokom. Kako jacina vodene struje zavisi ad koliCine vade koja u sekundi prode kroz popreeni
presjek vodene cijevi, to i jacina struje zavisi ad kolicine elektriciteta koj; protekne za neko vri-
jeme kroz popreeni presjek provodnika, pa jaCinu struje mozemo definisati na sljedeci naCin:
Ako tokom vremena kroz neki poprecni presjek provodnika pyotekne u jednom smjeru
koliCina naboja q, tada jaCinu struje mozemo iskazati odnosom
q
1=-
t
lektricne struje
amper
A
r
miliamper
mikroamper
kiloamper
megaamper
Primjer 1: Kr:,oz porvodnik za jednu sekundu protekne 10
1
,60 elek-
trona. Kolika je jacina struje.u tom provodniku-? "
1) tapisatrz,adate velicine
n=.10
16
1=.1 s
e=1,6'10,
19
C'
2) Napisati formulu za trai,enu velicinu
q
1=-
I
IllmA= lD-3A!
1 [IA = 1O-
6
A
lkA=10
3
A
lMA= 10
6
A
3).P.ogledati kOje se nalazeo
q, ali ga zna.mo naelektrisanje ___ i
q = n e =1,6·10·3C ' ..
4) Prije, Ii ,SU, __ __ EVe
jedinice i izracumlmo. ':>'._' ,
.
1 = -.' - ¥I, _ 1,6'10 -3A ,,1,6 iliA
lIS
50
!
I
I
I
1
1
;
I
I
I
,I
Sta treba znati?
- Elektricno kola, u opstem s/ucaju, predstavlja skup izvora i potrosaca koji su pomocu
provodnika povezani u zatvorenu strujno kolo u kojem se uspostav/ja elektricna struja,
odn0500 u kojaj je ostvarena magucnost prenosa elektricne energije od izvora do prijemnika.
--Smjer struje je uzet suprotno kretanju elektrona, kao smjer elektricnog polja od pozitivnog
ka negativnom polu.
-laCina struje se mjeri odnosom koJiCine elektriciteta j vremena proticanja.
- jedinica za jaCinu struje jedna je od sedam osnovnih veliCina i zove se amper.
(1A = IC/s)
POKUSAJ ODGOVORITI NA SlJEDECA PITANJA
1. Nabroj elemente strujnog kola.
2. Nacrtaj semat<;ki prikaz strujnog kola.
3. Cemu je jednaka jaCina struje.
4. Koja je jedinica za jacinu struje?
5. Kolika je jaCina struje kada kroz provodnik protekne 240 C kolicina elektriciteta, u tra-
janju cd dva minuta?
Rj:2A;
Elektricni mjerni instrumenti
- Instrument koji sluzi za mjerenje jacine elektricne struje zove se ampermetar.
- Instrumentj za mjerenje razlike elektricnog potencijala odnosno napona zovu se voltmetri.
Ovi instrumenti s!icno izgledaju ali se razlikuju po oznakama. Oznake su A za ampermetar
i V za voltmetar.
51
Arnpermetar se prikljucuje u kolo serijski sa potrosacem, njegov unutrasnji otpor treba biti
sto manji.
Voltmetar se veze paralelno sa potrosacem. Unutrasnji otpor voltmetra treba da je sto veCi u
odnosu na krajeve provodnika na koji se otpornik priklju(uje, da ne bi uticao na smanjenje
napona u kolu.
Prilikom ukljuCivanja mjernih instrumenata u strujno kolo moramo voditi racuna 0 tome da
Ii su mjerni instrumenti namijenjeni za mjerenje jednosmjerne ili naizmjenicne struje, treba
obratiti paznju koHki je mjerni opseg instrumenata, kao i da polove vezemo kako je oznaceno
sa + za +.
Ampermetar za mjerenje vrlo slabe elektricne struje manje ad 1 rnA naziva se mijiampermetar.
Primjer 1: Slika,a- kako vezati amper'metar 'b, strujnd kolD, slika b je sematsKi prikaz.
a
52
antene
Napon
termo-
elementa
Napon
<,eHjske
membrane
Napon
baterije
Mjerene vrijednosti napona
r - - - - - ~ - - - - - - - , - - ,
100 mV
1,5 V
6V
Napon
akurnulatora
Napon
opasan
po zivot
Napon
koji koristimo
u nasim
Naizmjenicni
napon
linijski
Napon
generatora
Napon
elektricnog
voda
Napon
nastao
elektricnim
prainjenjem
8
nov
100
MV
53
Veza izmedu jaCine struje i napona-otpora
Neka je napan na nekim krajevima provodnika U i nek pod uticajem tog napona kroz
provodnik tece struja l. Tada se fizicka velicina otpor provodnika moze definisati kao odnos
napona i jacine sturje.
U
R=-
I
Primjenom razlicitih napona uvijek cerno mjerenjem dobiti razlicite vrijednosti jaCine struje.
I to izraiavamo preko odnosa koji sma napisali.
Jedinica za elektricni otpor je om Q, a jednaka je odnosu jedinice za napan V i jaCinu stru-
je A.
Otpor od jednog oma (1 0) ima onaj provodnik kroz koji teee struja od jednog ampera (1 A)
kad se oa njegove krajeve prikljuCi napan ad jednog volta (1 V)
V
pa mozemo napisati 1 g = 1--
A
Prhhjer 1; Izvesc,erno-sljede,ci ogled da'bismo ustanovHl i jacine
'struje: "0
cerna --strufnCJ kola' U' kaje cerna vezati t-·,,·,· ''.'. --'
ampe'}met.;tr i'voltemtar i otpornik tOji ce u toku ispi¥ ',,'
tivanjil ostati
Ako pri naponu U voltmetar'-p6kazuje jacinu struje !,
-vrijednost napona ;ta dva put
ClI
dva puta
ce_se-povecafU jac.ina struJe. Ako povecavamo 'napon
dalje_tako sto povecamo tri puta vidjet eenio da ce se
i struja srazOllern"Q",pov.OC'a:-;ati_ toliko -puta.
U, It
U2=2U,
Uj;3U,
12=21,
13 = 31,
PomoCli ovog, __
,izraz za
bilo na,
primjer;- prekrijemo
ga prstomidobilemo.U = HI
iii R = tllli ,.U/R
54
Ova zavisnost gdje se
na struje linearno paveeava sa
pavecanjem napona maze se
predstaviti linearnom funkci-
jom. Gdje na x asu nanosima
vrijednosti napona, a na y osu
vrijednosti stuje. Tada cerno
dobiti pravu linearnu funkciju,
koja prolazi kroz koordinatni
pocetak tipa y = kx, a mi
mozemo napisati
_._ tJ = RI .
iii da su napon i jacina elektricne struje diniktno srazmjern(-'
U
1
: U
2
= 11 : 12
'I',··



;!
I.
j!

:1
1
I
·1
I
I
I
j
veliCina
oznaka veliCine
Kratki spoj. Aka se polovi baterije spoje
provodnikom zanemarljivo malog otpora,
tada je struja u kolu rnaksimalna
mjerna jedinica om
E
Imax= __
oznaka mjerne jed
Za ovakav slucaj mozemo reCi da je elektricni izvor kratko spojen.
Pril!1jer 2: Ako hocerno ispitati u kakvom SU odr-losl..! j'aCina_ stuje j elektricni otpor, sas--
tavit cemo s'irujno kolo takci 5tO necemo mijenjati vrijednost napona sarno (emO mijenjati
vrijednost velicina koje ispitujemo. U ovom siucaju uzet cerna tri razlidta otpornika R1J R2
i R3, povecamo Ii otpor dva puta, jacina struje ce se smanjiti za Istu vrijedncist'.
R
"
1
,
• (\j\
J1 \J
R,= 2 . R, 11_=---
- 2
1,
13 =--
3
Omov zakon za dio kola
Kaka vidimo jaCina elektricne struje se smanjuje sa povecanjem otpora, otpor i struja stoje u
obrnutoj srazmjeri,
I,: I, = R, : R,.
Pisat cerna da je jaCina struje u zavisnesii od otpara provodnika jednaka:
R
E,r
U
1=--
R
Jacina struje za dio strujnog kola srazmjerna je naponu, a
obrnuto srazmjerna spoljasnjem otporu.
Ovaj izraz predstavlja Omov zakon za dio strujnog kola.
Omov zakon vazi sarno za metalne provodnike. Ne i za
sko tijel0.
55
, -Primtef,'\f; :/«(OZ- prQvodnik i:protidH;tfuja jacine ,5 -otpor 2 kQ.
KoHki je napon:na ovogpmvodnika?
.U= ? " ..
R.=2kl1
1=5mA
U =RI
R=un=2J03n
1=5mA=510'3, A
Sada uvrstimo U = RI = 210
3
ri 5 10-
3
A;' 10 V
Omov zakon za cijelo strujno kolo.
.R
.. ,1i'19rl
.
Kada se zatvori strujno kolo nosioci elektriciteta se krecu i nailaze u spoljasnjem dijelu kola
na otpor R, a kroz lzvor na otpor r, koji se zove unutrasnji otpor izvora. jaCina struje je ista u
svim dijelovima kola zato sto se naelektrisane cestice ne mogu nagomilavati na jed nom
tu. U ovom kolu slika a ukupan napon je upravo elektromotorna sila E, ukupan otper je jednak
zbiru spoljasnjeg otpora i unutrasnjeg otpora izvora. Pa je na osnovu Omovog zakona:
E
1=---
R+r
Ovaj oblik Omovog zakona vaii za cijelo strujno kolo:
jacina elektricne struje u zatvorenom elektricnom kolu, srazmjerna je eiektromotornoj sili
izvora, a obrnuto srazmjerna zbiru spoljasnjeg i unutrasnjeg otpora strujnog kola.
Ova jednaCina moze se napisati na ovaj nacin:
IR+lr=E
gdje je RI pad napona dijeJa strujnog kola. Napon se
moze izracunati pomocu'izraza:
U = E - Ir
Elektromotorna sila (napon na izvoru) manji je za pad
napona na unutrasnjem otporu izvora.
Kada je prekidac otvoren, nema ni pada napona na
unutrasnjem otporu onda je U = E
tece struja, je ..12 V.,Ako kroz akumu-
AI fjapQn, se sm.anji 8-,5 V, Koliki mu
E- Irdobi)amo r _ E.- U 12 V,8,5
.6A
56
Sta treba znati?
- VefiCine koje se mogu rnjeriti u strujnom kofu su jaCina struje, efektricni napon i otpor.
- Sprava za mjerenje jaCine struje zove se ampermetar
- Sprava za mjerenje elektricnog napona zove se voltmetar .
- Ampermetar se vezuje serijski U strujno koro, a voltmetar parafe/no.
- Omov zakon za dio strujnog kola moierno iskazati izrazom 1= UjR
- Omov zakon za cijelo strujno kolo mozemo iskazati izrazom I :== E/(R+r)
jedinica elektricnog otpora je jedan om (1 [2.).
POKU5AI ODGOVORITI NA SllEDECA PlTANIA
1. Kako se zovu instrumenti za mjerenje jacine elektricne struje i napona,u strujnom
kalu?
2. Kako se u strujno kolo vezuje voltmetar, a kako ampermetar?
3. Kakve su otpornosti ampermetra i voltmetra?
4. Napisati izraz za Omov zakona za dio i cijelo strujno kolo?
5. Kada je napon U jednak elektromotornoj sUi izvora?
6. Kolika jacina elektricne struje protice kroz potroSac otpora 440 0., prikljucenog na
izvor elektricnog napona od 220 V?
Zasto se javlja elektricni otpor?
Elektricni optor je fizicka velicina koja predstavlja mjeru optora usmjerenom kretanju
naelektrisanih cestica. Obiljeiava sa R.
Kada provodnik prikljucimo na izvor struje, elektroni dobijaju komponentu brzine i krecu se
ubrzano kroz provodnik, ali vremenom njihova brzina postaje konstantna, 5to nije u skladu sa
drugim Njutnovim zakonom. Jer ako na elektrone djeluje 5talna sila oni bi trebali imati 5talno
ubrzanje. Zasto brzina postaje stalna kao da je prestalo djelovanje sile?
To je zato sto elektroni dio energije
ju molekulima kristalne resetke provodnika sa
kojima se stalno sudaraju. Molekuli na racun
te energije osciluju oko ravnoteznog po!ozaja,
a provodnik se zagrijava.
Na slid vidimo provodne iiee razliCite
debljine, sand zakljuciti kroz koji od
ova dva jlrovodilikaJe proteklo viSe
nalektrisanih--ceStiCa '
Znaci, cestice u samom provodniku se
stavljaju usmjerenom kretanju. Ova pojava se
naziva otporom provodnika.
57
Od cega zavisi elektricni otpor provodnika?
p'rimier 1-: -, Uzecemo na istoj
()tpornfKe -razlicite duiine, jedan duzJne ,( ({rugi
,duLine 21 od istog materijaia !h, -y kola.
Kad ukljuCimo - ,U ko!o. -na krac,erh
:provodniku kraCi"ampermetar ce pokazati civa_ puta ' 2f'
vedeu duzina •. ••.•.c. ...... ...... A.·· ..·,":.· .•.• ,.
iJ_ '{os rucena,', 10 znaci ,c otpor provo 01, AnillX» ',_ ,1111:
povecanjern i srazmjeran
govoj duzini. S
R= 1
, .-'" '- ',- .. ,:':, "-
Primjer 2: Kada zelimo probati kako e{ektr-icn'{"
,otpor zavisi ,od deb!jine' 'p'ro:vodnika_,uzecemo iste
'nletale, isti,h 'razli{itih debljina. Jedan provad-
:,nik pop,recnog_ presjeka_ 's, ofu_,gi, sa, dva
puta vecim p'oprecnim presjekdm 25, zapazit cemp,
ce kada struju propustimo kroz deblji"provodni('
ampermetar za:2S pokazivati dva puta"vecu_jacinu
elektriCrle struje, sto znaCi da je otpor dVJ puta manjt,
pa mozemo,zakljuciti da je otpor provodnika obrnu-
to ,srazr:njeran poprecnog prt;:sjeka provodnika.
", 1

"S

I
...... W{ ••
I
•..•. .•...... '.' .....•...
' 2S
fli"
jfi spojfmo U strujuo kolo54 vidjet ce:mv Bakai' -
°da ce,>p'd,Ka:zivati,
;.,' ,da otpor oct kojeg
je ,+zrazHi zavisnost
elektricnog otpora' ,provoclrl'ika: ?l vrste malerrjaJa, Alumirtjium
uvodi se veHc,ina koja se naziva specificni elektricni
otpor provodnika, koja se obeljetava sa p
R=p
Specificni elektricni otpor provodnika je elektricni otpor koji ima provodnik duiine 1 m, i
poprecnog·presjeka 1 m
2
• za specificni provodnik3 je Om. .
58
Na osnovu iznesenog Izraz za elektricni otpor provodnika mozemo napisati kao:
S
I

S
U tabeli su date vrijednosti spedficnog
otpora provodnika za neke supstance.
Mogli bismo reCi da je elektricni otpor provod-
nika srazmjeran duzini provodnika, obrnuto sraz-
mjcran povrsini poprecnog presjeka, a zavisi i od
vrste materijala od kojeg je provodnik napravljen.
E!ektircni otpor zavisi i od temperature: ako se
poveca temperatura zlee od zeljeza, njen otpor se
povisi, dok se kod nekih drugih meta!a pri zagrija-
vanju otpor ne mijenja. Kod nekih metala smanji-
vanjem temperatura na veoma niske vrijednosti
skoro da nestaje optora. Smanjenje e!ektricnog
otpora skoro do nule zove se superprovodljivost.
Kod nekih izolatora otpor se sa ja6m zagrijava-
njem smanjuje pa ani postaju provodniei, kao sto
je staklo, porcu!an i 51.
Primjer",4: Napravite kolo kao nJ' sOci, stak-
lenu c'ijev koja je sa strane spoj_e_na sa razlicitirn
metalima natrijuma i gvozda i veiite je u struj-
no kola. Staklo je izolator i_kadkol9 prikljuci-
rna na napon' od'220V., '
Kada pribltzimo jedan drugom
kroz staklo se,pocne zagrijavati, tako
zagr'ijanb staklo postaje provodnik elektri'cne
struje. Ook struja teee kroz staklenu cijev ana se
sve vise zagrijava _I struja iJ hjoj bude.sve jab,
MeduHm iagrijavanjem staklo::rneksa i:_na kraJ-u
se,otopil:tako da se strujno koJp_prekine.
U tokLi Oyog eksperimenta staklo, zbog- prom-
jene '!,emperature, 'proae kroz fa:.i:e ad db,brag
izafatc;ra do dobrog provodnika.
Vrsta materijala Specificni otpor
Srebro
Bakar
Aluminijum
Volfram
Gvoide
Nikal
(ek.s
Slaklen.
cijev
(Qm)
1,6 -10-
8
1,7 -10-
8
2,8 ,10-
8
5,5 -10-
8
1,0 -10-
7
4,2 -10-
7
11 -10-
7
59
Elektricni otpornici
Uredaji pomocu kojih se mijenja elektricni otpor, a samim tim
i jacina struje u kolu, zovu se elektricni otpornici.
Oni su napravljeni od tvari velikog specificnog otpora.
Najcesce se primjenjuje otpornik sa klizeCim kontaktom. Na valjkasto tijelo ad izolatora na-
motana je liea cd mangana, cekasa iii neke druge legure, iznad nje se nalazi deblja metalna
sipka po kojoj klizi metalni kontakt. Pomjeranjem iiee moze se mijenjati otpor.
Za jace otpore koristi se otpornik 5 rucicom. On se sastoji lz vise otpornih fica zategnutih
na metal nom ramu. Kad se pomjera ruCica, mijenja se atpor.
Otpornici kojima se stvarna vrijednost otpora neznatno mijenja pod razlicitim radnim uslovi-
rna i ne moze se podesavati nakan sto je otpornik proizveden zovu se stalni otpornici.
Osim njih postoje i otpornici kojima se vrijednost moze mijenjati (podesavati) mehanickim
putem (zakretanjem osovine iii pomicanjem kHzaea) pa ih nazivamo promjenljivim otpornici-
rna iii potenciometrima. Koriste se kad zbog namjene treba nji-
hoy otpor eesto mijenjati pri radu. Postoje i polupromjen!jivi
(trimerski) otpornici, ako se pri ugaaanju elektrienog sklopa njl-
hoy otpor podesi i viSe se ne mijenja. Za otpornike kao i za
druge elektriene uredaje koristc se sematske oznake:
-sematska oznaka za stalni otpornik (51. a),
• promjenljivi otpornik (sl. b)
- na slid c prikazana je sematska oznaka potenciometra.
Sprava za mjerenje optora zove, se ommetar.

(sl. a)
...----1
1
1-4
Neke vrste otpornika
A
60
,
c
1-___ -.,-__ -' B

(sl.e)
Poteridrimetar
Slika kako svijetli bez
otpornika j kada je olpornik ukljucen u
Primjer 1: Jzracunajmo koliki je otpor bakarne'zice dlrge T km,
presjeka' 0,5 rr)l11
2
. ' " --,
I=Hm'=10
3
m
S =,O,5mm
2
=0,510" 6 m
2
p=1,710·
8
{lm' '
I
R= p-', -,' - =1,7'10 .,8 Ll m = 340
S 0,510·
6
m
2
Sta treba znati?
Elektricni otpor provodnika je srazmjeran dulini provodnika, obrnuto srazmjeran povrsini
poprecnog presjeka, a zavisi i od vrste materijafa od kojeg je provodnik napravljen.
Otpor zavisi i od temperature .
Matematicki elektricni atpor moierna iskazati forrnufam
I
R=p-
5
Elektricni otpor provodnika irna svoju mjernu-jedinicu koja se zove om.
Uredaji kojima se mijenja elektricni atpor zovu se otpornici.
Imamo stalne i promjenljive otporn(ke.
POKUSA) ODGOVORITI NA SL)EDECA PITANjA
1. Ako tre]s kroz gomilu Ijudi i stalno se sudaras sa nekim od njih, da Ii ce tvoja brzina biti
uvijek ista?
2. Zasto se javlja elektricni otpor?
3. Od cega zavisi otpor proyodnika?
4. Napisati matematicki izraz za otpor proyodnika.
5. Sta je to specificni otpor provodnika?
q. Izracunaj koliko mora biti dug bakarni proYodnik poprecnog presjeka 1 mm
2
, da bi mu
otpor bio 2 Q.
.
61
Kirhofova pravila
Za elektricno kolo znacajni su sljedeCi po;rnovi:
(YOR predstavlja mjesto u kolu u kame se struja grana.
GRANA je diD elektricnog kola koji povezuje dva cvora i u kojoj se nalazi jedan ili viSe
elemenata.
KONTURA je zatvorena elektricna linija u kajoj se uspostavlja struja, a U slozenom kolu
obuhvata dvtje j vise grana.
U slucaju s!ozenih strujnih kola, struja U svakoj grant strujnog kola maze se izracunati
pomocu dva pravila koja se zovu Kirhofova pravila. Kirhofova pravila se primjenjuju na (:vorove
j konture.
Prvo Kirhofovo pravilo glasi: algebarski zbir svih struja koje
ulaze u cyor jednak je zbiru svih struja koje izlaze iz njega.
••.••...•.14 .• ' ..... ,
Ovo pravilo proizilazi iz zakona 0 odrzanju naelektrisa-
nja. Posmatrajuci evor na sHei 1.1 matema napisati:
13 .. IS ....... stu
Prvo Kirhofava pravila maze se primijeniti na svaki c:vor, razgranatog kala, taka da moierna
napisati onoHko jednacina koliko ima cvarova.
Drugo Kirhofovo pravilo odnosi se na strujnu konturu.
Orugo Kirhofovo pravilo glasi: da zbir svih elektromotornih sila u kolu jednak zbiru svih pado-
va napona na otpornicima u kolu.
62
Na slid 1.2 ukupnu elektromotornu silu mozerna
predstaviti formulom:
E1 + EZ = R1 1 + RZ 1 + R3 1 + '1 1 + 'z 1
U primjeni Kirhofovih pravila treba voditi racuna 0
sljededm stvarima:
1. Po volji se pretpostavi smjer struje kroz svaki otpor-
nik, ako je taj smjer koji ste uzeli ispravan dobicete na
kraju pozitivnu vrijednost struje, ako je neispravan do-
bicete negativnu vrijednost.
2. Elektromotornu silu uzimamo sa pozitivnim pred·
znakom, ako pri kruienju naidemo prvo na negativan
pol izvora, a 5 negativnim predzankom ako prvo nal-
demo na pozitivan pol izvora.
3. Pad napona se uzima sa pozitivnim predznakom
ako se pretpostavljeni smjer struje kroz taj otpornik
padudara sa smjerom obilaska konture, a sa negativn-
im predznakom, ako je pretpostavljeni smjer
suprotan smjeru obilaska kontura.
Primjena Kirhofovih pravila na strujni krug
Primjer 1';
Prvo moiemo prim,ijeniti u t,acki pa, i7:ll =-1
2
_:fi,J
Kirhofovog prilvila kontu'ru 1 dobi-jamo "- "- , '
he""I, K.1+12R2
na konturu 2_ dobij'amo
,Ez,:,}zR
z
+ 13
K
"
Dobili smo sistem od tri jednacine,
pomocu koga mozemo nact tri

B E2
"C C
13
L--_A.....,!..:-t_12 _---.J t
Spajanje otpornika
Serijska veza
Otpornike u strujno ko!o moiemo spojiti
na dva nacina i to jedan za drugim (redno ) iii
jedan naspram drugog (paralelno).
Kod redne (serijske) veze otpornika jaCina
struje je konstanta, zato sto se struja ne grana.
I = const.
51.1.1
Na krajevima svakog otpornika postoji odrea-en napon, na slid
1.1 to su padovi napona U
1f
U
2
i U
3
U kupan pad napona dije!a strujnog kola jednak je zbiru poje-
dinacnih padova napona na otpornicima.
U = U, + U
z
+ U
3
RI = R,1 + RZI + R31 izdvojimo zajednicko I
R 1 = 1 (R, +R
2
)
pa dobijamo izraz za serijsku vezu otpornika
E
R = R, + R
Z
+ R3
Kod serijske veze ukupan otpor redno vezanil:t otpornika jednak
. je zbiru pojedinacnih otpora u kolu --
Slika pokazuje redno vezi-
vanje otpornika
63
Paralelna veza
Kod paralelne veze (51.1.1) kon5tantan je napon na krajevima para lei no vezanih otpornika.
U = const.
Posto dolazi do grananja struje ukupna struja po prvom Kirhofovom pravilu bice jednaka
zbiru pojedinacnih struja
1 = 11 + 12 +12 E
Primijenimo Omov zakon za dio strujnog kola:
odakle slijedi da je:
U U U U
U
R=-
1
U
1=-
R
_= -+ - + - kada U izdvojimo ispred zagrade
R R1 R2 R3
U 1 1 1
_;::: U (-+- + - ) dobijamo izraz za paralelnu vezu otpornika
R Rl R2 R3
1 1 1 1 ...wiJ; ..
-=-+-+ -
R R1 R2 R3
Prj paralelnom spajanju otpornika reciprocna vrijednost ukup·
nog otpora jednaka je zbiru reciprocnih vrijednosti pojedinacnih

U kolu se otpornid mogu vezati redno i paralelno to jest kom·
binovano, u zavisnosti ad toga kakav otpor zelimo postici.
Fig ..... 4
Slika pokazuje paralelno
vezivanje otpornika.
'"'VVV-
.. n
- \
sl:lka
povezival'lje
64
Pokusajte sami:
Vise ptpornika spojite paralelno iii
to. Spravom za mjerenje otpora ommetrom, izmje-
rite pojedinacne otpore, kao otpore veze. Isto tako
,za i
sttuje·'i ott
kao i na R,ezultate kQje dobijete
mjerenjern uporedite sa rezuitatima koje sie dobili
racunanjem.
Primjer 1: .Nad ekvivalentni otpor tri s,erijski, vezana otpornika Qtpora Rl ::::,-,1 Q, R2':= 'zg
iR3 3Q. . . ' ...
a) kad su vezani redno
b) kad su vezani paralelno
a) R .. lh+R
2
+ R3 = 1lJ + 20 + 30=60
b)
1 1··;:11··1 1 1 0+3'+2 11 60
-=-+- +- =--+-- +--- =::-- =>R =-.-· ..-·=.o,5<tfi
R R1 R2 R3 1 0 20 30 ; 60 60 11
Sta treba znati?
_ Prva Kirhafovo pravi/o glasi: algebarski zbir svih struja koje ulaze u evar jednak je zbiru
svih struja koje iz/aze IZ njega.
_ Orugo Kirhofovo pravifo glasi: da je zbir svih elektromotornih sila u ko/u jednak zbiru svih
padova napona na otpornicima u kolu.
_ Kod sefljske veze ukupan atpor redno vezanih otpornika jednak je zbiru pojedinacnih otpo·
ra u ko/u
. Pri paraJelnom spajanju otpomika reciprocna vrUendost ukupnog olpora jednaka je zbiru
reciprocnih vrijednosti pojedinacnih otpara.
POKUSAJ ODGOVOIRTI NA SLJEDECA PlTANJA
1. Objasni serijsku vezu-otpornika, nadi koliki je ukupni otpor redno vezanih otpora ako
je prvi 3 0, a drugi 4 O?
2. Objasni paralelnu vezu, izracunaj .ukupni otpor za iste vrijednosti kao u prvom slucaju.
3. Kako glasi prvo Kirhofovo pravilo? Napisi matematicki izraz.
4. Formulisi II Kirhofovo pravilo i napisi matematicki izraz.
Rad, snaga i energija elektricne struje
Pri prolasku elektricne struje kroz provodnik, elek-
troni uvijek dio 5voje potencijalne energije predaju
molekulima provodnika. Na racun ove energije molekul1
provodnika osciluju oko svog polozaja, a to se manifes-
tuje zagrijevanjem provodnika. Ako kroz provodnik tece
elektricna struja on se zagrije. Ako je elektricna struja
jaka zica se moze i istopiti.
Rad koji vrsi struja jednak je razlici potencijainih
energija. Na kraju otpornika tacka A potencijalna energi-
ja je-jeanaka EPA' a na kraju EpB pa rad fTIozemo
pisati kao
A = EPA - EPA = qU
A B
65
Rad koji izvrSi elektricna struja u provodniku jednak je proizvodu kolicine naelektrisanja i
napona na krajevirna tog provodnika.
Posto je q =Jt tada je rad jednak
A=:; Ult,
Rad elektricne struje jednak je proizvodu napona jacine struje i vremena.
Kada primijenimo Omov zakon, rad moiemo izraziti ina sljedeCi nacin: U ::::: RI tada je rad
jednak
A = RI21
iii I = U/R tada izraz za rad moiemo pisati
V2
A=-
R
Jedinica za elektricni rad je diul pa moiemo reCi da:
Eletkricna struja izvrsi rad od jednog dzula kada 'za vrijerne od jedne sekunde u provodniku
teee struja stalne jaline od jednog ampera kroz dio strujnog kola na cijim krajevima vlada
napon od jednog volta.
1J = 1 VAs
Snagu mozemo definisati kolilnikom rada (A) i vremena (t).
A VII
p=-=-
I I
p= VI
Snaga elektricne struje jednaka je proizvodu napona i jacina struje.
Jedinica za snagu je vat dobi!a je ime po Diemsu Vatu lW = lVA
U praksi se koriste i vece jediniee KW, MW i sliena.
Pretvaranje elektricne energije u unutrasnju energiju (Dzulov zakon)
Rekli smo ranije da prilikom kretanja kroz provodnik elektroni gube dio energije, da taj dio
predaju molekulima provodnika tako da se provodnik zagrijava i dio elektriene energije se pret-
vara u top!otu. Ta kolicina toplote jednaka je radu elektricne struje(u idea!nim uslovima}.
A =:; Q posto je A :;;; Ult onda je i Q ::::: Ult. Kada napon zamjenimo U :;;; RI po Omovom
zakonu tada ce kolicina toplote biti jednaka
Q = 12RI
Mozemo reCi da je kolilina topiote koja se oslobodi u provodniku kroz koji teee struja
ka proizvodu jaCine struje, elektricnog otpora provodnika i vremena proticanja.
66
velicina elektricna sna
oznaka velicine
p
mjerna jed
"""""il---...........
val
lW
Primjer 1: lzracunatf a) izvrSenj, fild eJektdcne _struje
5 V za vrijeme qd 3 min blkolika snilga se. pritome
1=0,4A ..
V =5V
t= 3 min.", 180 s
a) A =Vlt = 5Y0,4 A 180 s = 360 J
b) P = VI =.5 V 0,4 A = 2
Toplotno djelovanje elektricne struje irna siroku primjenu u razliCitim uredajima za zagrija-
vanje. Tu spadaju i sijalica, razni mjerni i regulacioni uredaji. Efektricni grijaCi se izraauju od
eekas ilee. Pored velikog specificnog otpora, eekas ima visoku temperaturu topljenja. GrijaCi
imaju primjenu kod stednjaka, pegli, bojlera, resoa itd. Osnovni element svakog od ovih uredaja
je termostat, koji regulise temperaturni opseg. Kod elektricnih peCi koriste se specijalni grijaci,
temperatura u njima moie se regulisati od 100 - 2000
0
C
Tennicki osiguraci stite svaku instalaciju. Svaki elektricni uredaj mora imati ugraden osigu-
rae. Oni stite instalaciju ad nedozvoljeno velikih jaCina struje.
Pfimjer,'2: Ako je struje taCflQ_mozemo izrae,unaii energi-
ju koja se potrosi za neko vrijeme.
E=P!
Kad znaino koliko kO,sta Jedan kilovatcas energije maiernn izracunati koliki racun- za_stru:-
ju trebamo -platitL"Utro.sena-energijt;l,se' iii dzulima:_
Primjer: Ako sijaliea "ima_ 150 W
a) koliko ce' sijalica potrQ,siti za ,1,5 dana
r
ako radi po 1 O'sati anevno?
b) koliko treba platiti za akb jedan kWh kosta 0,1 KM?
Ukupno casova za 15 dana t= 15 . 1 Qh = 150h
Utrosena energija je E ;::: 150W . 150h "" 22500 \Vh ili E == 22,500 k\Vh_
energije,.o '
Ako kilovat kosta 0, fKM za utrosenu energiju treba p!atiti
E = 22,500 . Q,l KM = 2,25 KM
67
!ita treba znati?
- Rad elektricne struje jednak je proizvodu napona jaCine struje i vremna.
-A = UII
- jediniea za elektricni rad je diul.
- Snaga elektricne struje jednaka je proizvodu napona i jaCina struje.
- Jediniea za snagu je vat.
- KoliCina toplote koju provodnik predaje okolini jednaka je radu eJektricne struje.
- Top/atno djelovanje elektricne struje ima siroku primjenu u razliCitim uredajima za zagri-
68
javanje.
POKUSA] ODGOVORITI NA Sl]EDECA PITAN]A
1. (emu je jednak rad koji elektricna struja vrsi u elektricnom kolu?
2. Sta je to elektricna snaga?
3. Kaje su jedinice za rad j snagu?
4. Sta je Dzulova topiota?
5. Koliki rad izvrsi elektricna struja aka za pet minuta prenese koliCinu e!ektirciteta ad 10
kulona, pri naponu ad 10 V?
6. Kotika je snaga otpornika ad 1,5 n , kad njime teee struja od 1 A?
RJ.S:A=100J RJ.6:P-::::l,5W-
(
.:")
.,.. .... ...
- ...
... "A' ....


llr+-
,',
RII
R,
....-

j'
II

Jo
.. 13

Rli
I"',
E
R
J
R,
!:.
RII

I
R,.
'-- 1'--
rl'£
••
lIIll
veza izvo-
ra el. struje
El =E2=E3···=E
n

..:..
E = El + E2 + E3
jacinaelektriene
q
stru;.
1=--
, I
i
,
Omov zakol1
U
za dio
1=--
R
Omov zakon la
E
djelo slriljno kolo
1=--
R+r
I
I' ,olpor provodnika R=p-
.. .
S
.
prvo KirhOfovo
11 = 12 + 13 + 14
pravilo
I'
' ". ,
drugo Kirhofovo
E =Rll+ R21
provllo
....... .
redna .voz. nh ni.
R = Rl + R2 + R3 '" + Rn
".,
lea
1 1 1 1 1
paralolna . vez.
--=-+-+--
otpornika
R
Rl R2 R3
A = UIt, A = RI
2
t
• ,struj,
U2
I····
.
A=--
R
snaga elektricne'
A UII
slrujo
P=-=- P= UI
t t
.-
.. diulovatoplota .
Q= 12Rt

69
70
11
'··.1·
,
'I',
,
,
j
71
1.3 MAGNETIZAM
U Ma!oj Aziji U okolini mjesta Magnezija neko-
liko vijekova prije nase ere, pronadena je gvozdena
ruda koja ima svojstvo da privlaCi i trajno drzi sitne
gvozdene predmete. Ova je rucla poznata kao
nefit Oanas se svako tijelo koje ima takve osobine
naziva magnet, a sarna pojava djelovanja magneta
zove se magnetizam.
Magnetit je prirodni magnet, dok imamo i vjes-
tacke magnete, kao sto je kobalt, gvozae, volfram
itd. To su materijali koji su vjestacki stekli magnet-
na 5Yojstva.
Magnetna svojstva duze zadrzavaju prirodni
magneti, pa ih zato -zQvemo stalni magneti.
Vjestacki magneti se prave U obliku potkovice,
magnetene igle, magnetne sipke, cilindra itd.
Svaki magnet ima dva pola sjeverni j juini.
Polavi se oznacavaju slovima N i S. Rekli sma da je elektricna
palje prastar aka naelektrisanog tijela u kame se osjeea dejst-
vo elektricne sile isto taka, magnetno polje je prostor aka mag-
neta u kame se osjeea dejstvo magnetne sile. Na ovom prim-
jeru mozemo vidjeti kako izgledaju linije sUa magnetnog po\ja;
one su zatvorene kruznice, kaje prolaze kroz magnet, ne
prekidaju se na povrsini magneta, vee prolaze kroz njega, dok

izviru iz lTl,aglli;!ta,
krbi njega
72
linije sila elektricnog polja poCi-
nju na pozitivnom, a zavrsavaju
na negativnom naelektrisanju,
Magnetne linije sila su zatvorene
neprekidne linije. Dogovorom je
uzeto' da linije sUa izlaze iz
vernog ro1a, a ulaze u juini pol
Magnet uqbli1<'9"itkovice

I
Magl)etna igla pokazuje,linije sila
slutaju kada
r'nilgnet postavimo-na'_karton s
opilicima.
Magnetne linije sila su gusce na polovima.
Prim;_er 1; Kada po kart()nsKoj kutiji- pospemo sitne cerna da ce se
ani gusto U. ()pliku 'koncentricnih ,krl)znica rasporedlti ako palDva a'oesta riede" na
oko -kojih se opiljei najvise grupiSu' nazivaju se'magiletili
ispod kako se opiljei rasporeduju po kartonu kada se poloy!
prj bl ize. jeciandrugom.
Odbijanje medu istim polovima magneta kada
posmatramo opiljke
linije sila karla se isti _
polovi magneta odbijaju
Privlacenje medu razliCitim polovima magneta,
kada posmatramo opiljke
linije sUa karla se razliciti
polovi n:'agneta-privlace
73
Atomi nenamagnetisanog gvozda iii celika imaju nepravilno
oscilovanje u svim pravcima. Kada im se u blizini nade magnet,
komad gvozda ili celika se namagnetise - zapravo, atomi nje-
gove strukture pocinju da osciluju pravilno, u uredenoj
turi.
Ova po;ava da se predmeti od zetjeza i drugi predmeti namag-
netisu kada se nadu u polju stalnog magneta, zove se magnetna
influencija (51.1.1 J.
Ako magnetnu sipku prepolo-
virno (51. 1.6), vidjet eerno da ee
oba dijela irnati ista magnetna
svojstva kao magnet kao cjelina.
Ako podijeHmo taj magnet dalje
na sve sitnije dijelove'vidjeeemo
da svaki dio ima ista svojstva, da ce jedna njegova strana biti
sjeverni pol, a druga juzni, pa mozemo govoriti 0 e!ementarnom
magnetu. Najrnanji magneti od kojih je sastavljen svaki magnet,
nazivaju se elementarni magneti.
Magnetno polje planete Zemlje
PokuSajte sami: Probajte kako se ponasaju magneti kada djeluju
jedni na druge, kada se primaknu isti 'polov! jedan drugom i kada
se priblize razliCiti polovi. Postavite sitne spajalice na karton ispod
postavite magnet Pomjerajte magnet ispod kartona. Sta ee se desi-
ti sa spajalicama?
Oa Ii ee ostati u stanju mirovanja?
PokuSa;te pecati pomocu magneta.
Od papira napravite rib ice izreiite ih i
na vrhove im pribbte spajalice. Na
drvenu sipku okaCitc magnet i pri-
maknite ribicama kao na slid.
Da Ii ste sta upec€ali, objasnite ZdstO je
ovako "pecanje" jednostavnije nego
inace?
74
Planeta Zemlja je jedan veliki magnet Njeno
magnetno polje prostire se na oka 80 000 km
udaljenosti ·od povrsine. Geografski Sjeverni i
juzni pol ne poklapaju se uvijek sa magnet-
nim sjevernim i juznim polom Zemlje,
Zemljino magnetno polje je pokretljivo. Niko
zasigurno ne zna zbog cega se Zemlja pona-
sa kao veliki magnet.
Za sada oko ovog pitanja postoje sarno
pretpostavke.
Pravac koji spaja magneten polove Zemlje
zove se magnetna osa Zemlje. Ova osa se ne poklapa sa osom rotacije Zemlje, vee stoji pod
izvjesnim uglom.
Siobodna magnetna igla, na povrsini Zemlje orjentise se u
pravcu magnetskih polova Zemlje i lezi u ravni magnetskog
meridijana.
Ugao izmedu Zemljinog magnetnog i geografskog meridijana
zove se dektinacioni ugao, mjeri se magnetnom iglom.
Osim toga linije sila magnetnog polja ne idu horizontal no sa
njenom povrsinom, vee sa horizontalom grade neki ugao.
Laka namagnetisana igla koja moze da se obrce oko
tikalne ose zove se magnetna igla (51. 1.7)
Kompas
Linijom geografski
PQ,lovi, m<lgnetnom}glo.m
magnetni .pol()vi. Vidimo da se
Kompas je covjekov izum i naprava koja mu pomaie da
se orijentise u prostoru.
. ne
To je zapravo mali, lagani magnet u obliku tanke plocice-kazaUke
koja moze slobodno da se okrece oko svog centra. Jedan kraj te
kazaljke, kada se ova umiri, uvijek pokazuje sjever, a drugi kraj
pokazuje jug, uz uslov da se kompas ne nalazi u blizini nekog magne-
ta, odnosno u nekom magnetnorn polju. Na ovaj nacin kompas ocitava
magnetno polje planete Zemlje, i sama, kako sma rekli,jedan
ve!iki magnet Kada' kazaljka pokaze pravac sjever-jug; svi OSfali
geografski pravci se takoae mogu precizno odrediti.
75
Sta je uzrok magnetnih pojava?
Da Ii je elektricna struja uzrok magnetnih pojava iii je
postojanje stalnih magneta uzrok pojave elektircne
Uzrok svih magnetnih pojava je elektricna struJa ona
postoji U svim magnetima, ali se to ne opaza.
naelektrisanih cestica ima u svim supstancama, all Je
nesredeno. Veza rnagneta duboko je skrivena u
mikrostrukturi ovih metala. U nekim tvarima ova kretanja
su orijentisana, i te su tvari stalni magneti.
Ljudi cesto koriste_ kompas da
bi se orjentisati
u prostoru
(sL a) i (sL p'okazuje je kr:tanje .u_
,dej5tvo je I.<ao na (51. b) ! (s!. b) usmJerenOl deJstvo se oSJeh.
sl.b
__ m_O_ji_l_l!__
76
II
I
Jedna od pojava vezanih za_ Zemlji_
1l
(J1agnetizam jeste p()java ,llaZvana "polatna'
svjetiost
U
(Auroiii 'ltorea'lis) koja zapravo 'predstavlja izuzetno interesantnu svjetlosnu iwjll se
moze vidjeti-u- najsjeve,mi;im dijelovima Zemljine kugle i u' blizini Sjevernog pola, kada se naelek:-
.risane, -cesiice 'svjetlosti -stignu iznad- zemljine atmosfere !creeD duz linija sUa 'zemljirlog magnetnog
polja. polova SO gusee,te se cestice odbijaju od polova pa se
izntedu-poloVCL' '-- , -; ,',,:-
. ., .. ....• ,. . ...' ..
SUke polame sv}etlosU
Sta treba znati?
- Oko svih tijela koje naz;vamo magnet;ma postoji magnetno polje.
- Na mjestima gdje je priv/acenje najace nafaze se polav; magneta.
- Svaki magnet ima dva po/a - sjeverni i juinL
- Istoimeni magnetni palavi se odbijaju, a raznoimen; privlace.
- Laka namagnetisana igla kOja moie da se obrce oko vertikalne ose ZOV€ se magnetna igla.
Zemlja je, takodel;- namagnetisana, njeni magnetni polovi ne poklapaju se sa geografskim
- Na juinom geografskom po/u nalazi se sjevemi magnetski pol Zemlje, dok s€ na sjever-
nom geografskom palu nalazi fuinl magnetni pol Zem/je.
- Magnetni i geografski meridijani se ne poklapaju, oni zaklapaju odredeni ugao koji se
zove ugao deklinacije.
- Kompas je sprava koja sluif za orijentaciju u prostoru.
POKUSAJ ODGOVORITI NA SlJEDECA PITANJA
L Sta su to magnetni polovi?
2. Formuli5ite zakon 0 uzajamnom djelovanju magnetnih p%va.
3. Staje magnetno polfe i kako se one maie eksperimentalno prikazati?
4. Kakav paloiaj zauzima magnetna 19la na po/ovima Zemfje?
5. Kakva je-5prava kompas i za sta na?lsfuii?
77
Magnetno polje elektricne struje
Rekli smQ da elektricna struja irna hemijsko dejstvo u elektrolitima i toplotno dejstvo. Osim
ovih elektricna struja ima i magnetno dejstvo.
Danski fizicar [rsted otkrio je da struja ima i magnetno dejstvo. Magnetna igla skrece kada
se naoe u bUzln! provodnika sa strujom. Iz ovog zapaianja mazerno izvest! zakljucak da
provodnik sa strujom stvara magnetno polje koje djeluje na polje stalnog magneta i zato igla
skrece odnosno napravi atklon u nekom pravcu.
U kojem pravcu ce igla iZVfsiti atklon zavisi od smjera struje.
Iz ogleda zakljucujemo da aka provodnika kroz koji protice elektricna struja postoji magnet-
no polje. Smjer Bnlja sila magnetskog polja zavisi ad smjera struje, moze se odrediti pravilom
desne sake:
Primjer'l: lznad
netne igle (orijentls_ane- U srnjeru sjevet'-jugr;:ona
ce - s.e zakren'uti kad :struju propusfimo kroz
provodTlik.
Ako 'promijenirnR struje, profll,ijenit-:,(e-'s,e:'1
smjer otkloria' igle: -' ".--
Primjer2: Ako po kartonu kroz koji smn provukli pr0v
provddnik pospemo op,iljke od,zeljeza, kad propustimo
struju"kroz- provodilik opiljci ce se sloziti,u vidu
tricnih krugova.
Primjer 3: 'Ako 'desnu prstiju, postavimo
i.inad provodnika
r
tako da]e dian okreriut magnetnoj _igli,
Kpja 5e nalazi ispod prov.odnika, onda palac pokatuje
sinjer okretaja sjevernog magt1etndg' _ pala, a prsti
ruke smjer struje.
78
Magnetno polje pravolinjiskog strujnog provodnika
Provodnik kroz:koji protice struja
oznacena 1:utom strelicom; zelene
krufne I!nije smjer linija
sila magnetnog polja.
Oa bismo znali kako izgleda magnetno polje pravolini*
jskog provodnika pokazali sma na primjeru broj 3.
Krugovi koje formiraju zeljezni opiljci pokazuju kako
izgledaju linije sila magnetnog poJja.
Smjer linija sila magnetnog polja pravolinijskog provod-
nika mjenja se sa smjerom struje.
Sto mozemo dakazati aka umjesto gvozdenih opiljaka
koristimo magnetne igle. Promjenom smjera struje kroz
provodnik igle skrenu za 180°.
Linije sila magnetnog polja pravolinijskog provodnika sa
strujom su koncentricni krugovi sa centrom u svakom
provodniku, aravan u kojoj Ide normalna je na pravac
provodnika.
Dakle promjenom smjera struje mijenja se i smjer magnetnog polja oko provodnika. Postoji
nekoliko pravila za odredivanje smjera linija slla magnetnag polja. Jedno od njih je pravilo
desne sake.
Drugo pravilo je pravilo zavrtnja iii sarafa.
Prirnjer 4: .Ako;,se ,sakom -desne ruke obavije strujni provodnik,
ispruzeni palac pokazuje smjer proticanja struje, onda ce prsti
pakazivati smjer linija sila magnetnog polja,
Primjer,- S': Aka se zavrtanj obrce taka da se pomjera duz
strujnog provodnika i smjera struje, onda smjer okretanja
zavrtn ja pokazu je magnetnog polj-a.
Karakteristicna velicina magnetnog polja kao i elektricnog i gravitacionog je njegova jacina.
lacina magnetnog polja zavisi od rastojanja od provodnika i opada sa povecanjem rastojanja,
zavisria je 'j oQ i njeg9ya raste sa porastom jacine stru-
, . d 'k ' , "'''' "'''i !",y' ,,' ','
Je u prQvo m u. .'-' ._- - -
79
jacina magnetnog polja se oznacava sa H. Matematicki izraz za jacinu magnetnog polja
pravolinijskog strujnog provodnika je:
H=--
2m
jedinica za jaCinu magnetnog polja je am per kroz metar (Aim)
velicina jaCina magnetnog polja
oznaka velicine H
mjerna jedinica amper kroz metar
oznaka mjerne jedinice Aim
Magnetno polje kruzne struje
Stika pokazuje kako mag¥
netna'igla'skrece'u pravcu
magnetnih linija sila, kada
kroz- 'provodnik-propustimo
struji",,'-
Ako je metalni provodnik savijen u krug, magnetne linije sila ovog provodnika imaju izgled
kao na slid a. Ove Iinije sila provodnik veCinom obuhvata, tako da je jaCina magnetnog polja
najveca u provodniku.
jaCina magnetnog polja H U sredistu strujnog provodnika kroz koji protice struja
a
80
I
H=--
2r
gdje je r poluprecnik kruga.
kruzni provodnik
Primjer t: Kroi'pravolinijski-provodnik teee struja od 0,1 A, kolika
polja na rastojanju 10 cmbd-provodnika?
f = 0;1 A
r = tfi'd'n = 10-
1
';;
. I Ii,1A 0,1 A
H=-. _ .. --'---'-'--=---';0,16--·
2l'1t. 210-
1
m3,14 .0,62 m m
Magnetsko polje solenoida
Provodnik sa vise navoja, najcesce kru.lnih cini solenoid. Smjer
struje je isti u svakom navoju. Unutar navoja solenoida polje je
homogeno, dok je izvan navoja vrlo slabo.
Krajevi solenoida predstavljaju magnetske polove. Njih mo-
.lemo odrediti pravilom desne sake.
Jacina magnetnog polja solenoida data je relacijom:
nl
H=--
I
+
Unutar solenoida magnetno polje je homogeno. jacina magnetnog polja kod solenoida
zavlsi od jaCine struje u njegovim namotajima, du.line solenoid a, kao i broja namotaja.
n - broj navoja /- duzina solenoida
I - jacina struje
Oa bismo odredili koji magnetni po! se nalazi na neko; od
strana solenoida koristimo se pravilom desne sake koje glasi:
Obuhvatirno Ii navoje des nom sakom tako da struja kroz
navoje tece u smjeru od korijena sake prema vrhovima prstiju,
rasireni otklonjeni palac pokazuje sjeverni magnetni pol.

N
\. ',,-- -
sol,'no,ida se ponasaju -kao magnetni pplavi sto- mozerna vidjeti' iz .
prilrnj"r.; iIi6()iavk,iol:?i'vij"mo zicom i -prikljucimo na Izvor struje, krajevi
polavi !ito 5e vid!, kad'a 'primaknemo magnetnu iglu jed-
r promjeni smjerl p,rlvuCi drugi pol ,igie.
81
Magnetna indukcija.
Magnetno polje se karakterise magnetnom indukcijom. Oznaka ave veliCine je B. To je vek-
torska veliCina odreaena 5vojim intenzitetom, pravcem j smjerom. Intenzitet avog vektora je
veei tama gdje su linije polja gu5ce. Pravac vektora magnetne indukcije poklapa se sa pravcem
tangente na [inije magnetnog polja, a smjer je odreaen smjerom Ilnija magnetnog polia.
Vezu izmedu brojne vrijednosti jacine magnetnog polja i brojne vrijednosti magnetne induk-
dje mozemo izraziti formulom
B = I1H
gdje je J1 = IJ.o J..Lr apsolutni magnetn! permabilitet sredine, IJo permabilitet vakuma, Ilr rel-
ativni permabiI itet sredine. U 51 permabilitet iznosi:
J.IA> = 4n: 10·
7
Tm/A.
Jedinica za magnetnu indukciju je testa (T), dobila je ime po Nikoli Tesli, naucniku koji je
puno ucino za razvoj nauke iz oblasti
Broj linija magnetnog po!ja koje prolaze kroz neku povrsinu 5 naziva se magnetni fluks j
oznacava 5e sa CP, ako je magnetno polje homogeno i ako je njegova indukdja B, onda je
netni fluks kroz povrsinu 5, koja je normalna na pravac tinija magnetnog polja odreden
jednacinom
<P = B S
Dakle, magnetni fluks homogenog magnetnog polja kroz povrsinu koja je normalna na
pravac vektora magnetne indukcije jednak je proizvodu intenziteta magnetne indukcije tog
polja i povrsine.
jedinica za magnetni fluks je veber i oznacava se sa Wb, na osnovu definicije magnetnog
fluksa
lWb = 1 T m'
velicina
!
magnetna ftuks velicina
oznaka veliCine
I
<P oznaka velicine
mjerna jedinica
I
veber""
" mjerna jedinica
oznaka mjerne jedinice 1 Wb oznaka mjerne jedinice
Magnetne osobine tvari
Tvari (;iji je relativni magnetni permabilitet veei nego sto je u
vakumu zovu se paramagnetske tvari. To 5U aluminijum, platina,
volfram itd.
Tvari Ciji je reJativni magnetni permabilitet manji nego u
mu zovu se dijamagnetske tvari. To su bizmut, alava itd.
Feromagnetici su tvari Cija je magnetizadja jako velika i ani
znatno povecavaju magnetnu indukciju. To su zeljezo, nikal, ko·
bait i njibave legure.
. Na slici je jxikazana. strukura feromagneta._
82
magnetna indukci;a
B

tesla
"',
",

Elektromagnet
Aka u solenoid stavimo zeljezno jezgro mag·
netno polje u njemu ce se povecati. Ovakav so·
lenoid naziva se elektromagnet. Elektromagnet
je utoliko jaci ;ito ima veti broj navoja j sto je
jaca struja u njemu.
Primjena elektromagneta je mnogostruka i
znacajna (elektricno zvono, telefon, telegraf re·
leji dinamo maSine i sl.)
Primje,r'l: ,Uimemo _(kao na siit:i)- i navoja-
iice:_, Kroz- zieu propusti.mo _Ekser se-
tome je sto priv!aCi api!jke ieljeza. Ako iskljuCimo struju ekser ee sf;;
magnetisati.
PokuSajte sami NAPRAVITI ElEKTROMAGNET
Potreban materijal:
· ekser
• provodnik dui:ine 1
- baterija
• spajalica
Magnetna dizalica
83
4: Navoj sa jezgrom od nikla dugacak 10 em ima 400 navoja. Relativni' perma-
bihet nikla je 300. Jacina struje kroz navaj je 0,2 A. Kalika je:
m(ignetnog polja navoja?
b)· Magnetna indukcija unutar navoja!
0=400
1=0,2 A
2,n;;Jiiij"lm:
!U' "30? '.. . .. .. /i
.. .
. nf 4000,2A A
a)H - 800
m
. b) IlrH" 4" 10·
7
Tm!A. 300;800 A. ..;301440010.
7
T" 0,3.01 T
II!
Sta treba znati?
- Oko provodnika kroz ko}i tete efektricna struja stvara se magnetno polje.
- Linije sila magnetnog polja pravolinijskog provodnika sa strujom su koncentricni sa
centrom U svakom provodniku, aravan u kojoj lete norma/na je na pravac provodntka.
- Smjer magnetnih linija zavisi od sm}era struje.
- Smjer magnetnih linija si/a odredujemo pravilom desne sake.
- Osnovna karakteristika magnetnog polja je njegova jaCina H.
- Druga veliCina koja karakteriSe magnetno polje je magnetna indukClja B. Ona zavisi od
jaCine polja ali i od sredine i svojstava sredine u kojo} sc magnet nalazi.
- Treca ve!icina je magnetni f/uks tP, jednak proizvodu magnetne indukcije i povrsine nor-
maine na linije si/a magnetnog polja.
- Elektromagnet}e ka/em sa jezgrom od tefjeza. '
84
POKUSAI ODGOVORITI NA SllEDECA PlTANIA
1. Kako se ponaSa provodnik sa strujom u blizini nekog magneta?
2. Kakve su linije sila pravolinijskog provodnika sa strujom?
3. Cernu je jac!na magnetnog polja solenoida?
4. Od cega zavisi magnetna indukcija?
5. Sta je magnetni fluks?
6. Da Ii je jace magnetno polje solenoida sa tri iii sa trideset navoja?
7. Solenoid sa 300 navoja ima jezgro od zeljeza liji je magnetni permabilitet 3000, duzina
solenoida je 20 em. Ako mu kroz navoje mu protice struja jacine 0,2 A, kolika je:
a) magnetnog,polja unutar navoja?
b) magnetna- indukcija uDutar navoja?
Dejstvo magnetnog polja na provodnik sa strujom
Probat cerno kako stalni magnet djeluje na provodnik sa elektricnom strujom. Smjer kreta-
nja provodnika zavisit ce od smjera struje u samom provodniku.
Primjer'·l: Uiet' cerno magnet u'obHku potkovice. Okaciti strujn!pr()vodnik
pokret{jivi konac, tako cia 5e moze kretati f pustavimo ga normal no na,"linije sila magnetnog
polja sta!nog magneta. Kada ukljuCimo struju j ona protekne kroz provodnik, lao slo
ranije' reklL struja'(.(e ,stvoriti ,
stve-nO' magnetno -polje koje- ce
djelovati na magnetno po!je stal-
nog magneta. Rezultat ovog djel.o-
vanja bit ce otklon provodnika u
nekom smjeru (provodnik ce biti
izbacen van' iz unutrasnjostr pot
7
:
kovicastog magneta .. ili uvucen
unutra).
Smjer kretanja provodnika odredicemo pornocu pravi-
F la lijeve sake koje g!asi:
Ako se dian lijeve sake postavi tako da linije sila uviru
u njega, a elektricna struja protice od korijena sake
prema vrhovima prstiju, provodnik ce se kretati u smjeru
otklonjenog palca.
Sila koja nastaje kao posljedica medudjelovanja dva
magnetna polja zove se elektrodinamicka sila iii
Amperova sila.
Ova sila zavisi od jaCine struje u provodniku, mag-
netske indukcije i duzine onog djela provadnika kaji presijeca magnetne linije sila.
Mazerna napisati:
F = 811
Iz ove formule izvedena je definicija za teslu (1 T)
poslo je B = FIll
H=l N/Am
Indukcija magnetnog polja jeiedan lesla (1 T), ako ono djeluje
silom od 1 N na provodnik duiine od 1 m koji je okomit na magnet-
nu silnicu.
Kretanje provQQnika u
polju stalnog
85
Uzajamno dejstvo dva strujna provodnika
Kako djeluju dva provodnika sa strujom jedan na drugi? Uzajam-
no dejstvo strujnih provodnika je, ustvari, uzajamno dejstvo nji-
hovih magnetnih polja. Struje kroz ova dva provodnika mogu biti
istog i suprotnog smjera. Taka imamo dva slucaja medudjelova-
nja ovih strujnih provodnika.
Slucaj kada su smjerovi struje isti: U ovom slucaju linije sila mag-
netnog polja, dva provodnika imaju suprotan smjer, pa je rezul-
tat njihovog medudjelovanja slabljenje magnetnog polja izmedu
dva provodnika, ali je zato polje izvan ovih provodnika jace pa
se oni privlace.
SllIcaj kad su suprotni: sad se desava suprotno od
prethodnog siucaja - slabije magnetno poije izvan provodika, a
jaca polje izmedu dva',provodnika, pa se usljed ovoga provodni-
ci odbijaju.
Ispitivanja su pokazala da ovakvo medudjelovanje zavisi od
jacina 11 i 12 struja u provodnicima, rastojanja r medu provodnicima, duzine provodnika, kao
i magnetske permabilnosti sredine u kojima se provodnici nalaze.
Sila kojom se privlace iii odbijaju dva strujna provodnika jednaka je proizvodu jacina struja
koje proticu kroz provodnike J njihove duzine, a obrnuto srazmjerna rastojanju izmedu
provodnika.
h 12
-
-
t- -t
86
Definicija Ampera
Definicija Ampera se zasniva na prethodno datoj reladji, za silu medudjelovanja dvije para-
lelne struje.
Prema ovoj definiciji jatinu struje od jednog ampera ima stalna elektricna struja koja
proticuci kroz dva paralelna beskonacno duga provodnika, koji se nalaze u vakuumu, n'a ras-
tojanju 1 m, izaziva silu uzajamnog dejstva 2'10"7 N na svakom metru duzine.
- -
-
0,2 J!N t 0,2 J!N
I
j; 1
-
-1 m
I· •
Pokus.jte sami DOKAZATI DA PROVODNIK SA STRUIOM STVARA MAGNETNO POlIE:
Posrnatrajte sHku. Limun ce yam posluziti kao elektrolit. U njega zabddite novcic i alumini-
j5ku plocicu (dva raz!icita meta!a). Kada dade do hemijske reakcfje u limunu on Yam maze
pos[uziti ka'o izvor struje. U kartonsku kutiju stavite kompas i kutiju omotajte izo[ovanom
zicom. Kada je spojimo sa -bakarnim novcicem i a[uminijumskom
Potreban materijal:
-limun
-, i,lluminska plocica
" bakarni novCic
- kompa.$
- kartonska
p!ocom, kroz provodnik ce proteci 5truja.
Kako ce se ponasati rilagnetna ig!a?
Objasnite p05tupak i izvedite zak!jucak na
osnovu eksperimenta.
87
Sta treba znatB
- Kada se provodnik sa strujom nade u magnetnom pofju stalnog magneta na njega ce djelova-
ti pofje stalnog magneta taka sto ce ga pomjeriti uhjevo iii udesno, zavisno od smjera struje.
- Ova sUa koja pokrece provodnik sa strujom u pol}t1stafnog magneta zove se Amperova sila.
-'Matematicki izraz za Amperovu silu je F = liB.
- Smjer atk/ona provodnika zavisi ad sri1jera struje.
- Ova strujna provodnika medusobno djeluju privlacnom iii odbojnom silom. Privlacna je aka
su struje u provodnicima istog smjera, a odbojna ako su razliCitog smjera.
- Matematicki izraz za silu medudjelovanja dva provodnika je: F= 11121/r2n
- Definicija ampera: jaCinu struje od jednog ampera ima stalna elektricna struja koja protjece
kroz dva paralelna beskonacno duga provodnika koji s€ nalaze u vakuumu na rastojanju od
1 m
t
izazivaju6 sHu uzajamnog dejstva 2'10-
7
N na svakom metru duline.
POKU5AJ ODGOVORITI NA SlJEDECA PlTANJA
1. Sta se desava sa provodnikom kroz koji teee e!ektriena struja, aka se nade u polju stalnog
magneta?
2. Kako se zove sila kojom stalni magnet svojim magnetnim poljem dje!uje na provadnik sa
strujom?
3. Napis! izraz za Amperovu silu.
4. Aka je magnetna indukcija jednaka 2 tesle, duzina provodnika 0,5 metara, a jaCina stru-
je u provadniku 5 ampera, nadi koHki je intenz.itet Amperove sile!
5. Napisati izraz za silu medudjelovanja izmedu dva paralelna pravolinijska strujna provod-
nika.
88
Rekli smo da struja ima trostruko dejstvo, toplotno, hemijsko i magnetno, ovdje cerno vid-
jeti nekoliko primjera prakticne primjene ovakvih dejstava elektricne struje
Sijalica
Vrele zavojnice
Osiguraci
Mjerac struje sa usi-
janom zicom
provodi
elektricnu strl:lill,
Galvanski
elementi
TOPLOTNO DEJSTVO
HEMIJSKO DEJSTVO
Rasvjeta, pokazatelj
jacine struje
Grijac i i ploca za
grijanje
Termicki osiguraci stite
svaku instalaciju
Mjeri jaCinu struje
Eleklrolil
Fabrikacija
zeljeza
89
Elektromagnet
Releji
Instrumenti sa
obrtnim kalemom
Galvanometar
Instrument sa
pokretnim
gvozdem
Paralelni provodnid
kroz koje protice struja
Elektricno
zvonce
MAGNETNO OEISTVO
FIZIOLOSKO OEISTVO
Fiziolosko dejstvo struje nastaje pri prolasku struje krol tijelo
covjeka iii nekog drugog zivog bica. Posljedice su ugiavnom
grcenje misiea, a mogu nastati i smrtne posljedice ovog djelo·
vanja. Naravno u medicini se dijelom i ovaj utica; koristi kao
pozitivni efekt za odredeno doziranje pri lijecenju.
90
Naslid
elektormagnet
privlaci opiljke
Ukljucivanje
strujnih kola
Mjeri male
jacine struje
Mjeri jacinu
naizmjenicne struje
Definisana jedinica
jacine struje
Radi na principu
elektromagneta
Elektromagnetna indukcija
U dosadasnjem izlaganju dokazali smo da
je elektricna struja neodvojiva ad magnetnog
polja. Oersted je pokazao da se magnetno
polje stvara usmjerenim kretanjem
sanih cestica. Covjek je sebi postavio ohrnuto
pitanje, ako struja moze proizvesti magnetno
polje, moze Ii se desiti ohrnuto, da magnetno
polje proizvede struju. Cim se krenulo sa
takvom pretpostavkom, pocelo se sa
mentima u tom pravcu. Nairne Majk! Faradej je
pokusao pomocu magnetnog polja stalnog
magneta da dobije elektricnu struju, kako je on
rekao "pretvoriti magnetizam u elektridtet
l
'.
On je izveo rnnogo eksperimenata i taj njegov
eksperimentalni rad trajao je dugi niz godina.
Faradej je primakao magnetnu sipku
vodniku koji je bio namotan u obliku kalema.
Kalem je vezao za osjetljivi galvanometar. Ook
je unosio magnet kroz provodnik kazaljka gal-
vanometra je skrenula. Kada je magnet stajao
unutar navoja kazaljka galvanometra je bila na
nuli. Kada je pomjerao magnet sa ciljem da ga
ilvuce iz navoja, kazaljka je ponovo skrenula
sada na suprotnu stranu.
lz prethodnog ogleda mozemo zaldjuCiti slje·
dere: Da u provodniku koji se nalazi u
netskom polju koje se mijenja nastaje
trieno polje to jest indukuje se elektromotorna
sila. Ovakva sila zove se indukovana elektro-
motorna sila, a struja koja se tada javija u
provodniku indukovana elektricna struja.
A sama pojava zove se elektromagnetska
indukcija.
Oersted
je elektrienom. strujom
netnu iglu. '
je,napravio ''','' 1
,,' __ ,,:_:,' __
u -'
dao j,e
(Ampere' Marie; '1775-1863). Nit: osoov#:
Oerstedovog mkriCa,_ Amper dolazi na idelu da
magnetne pojave- mogu"sv.esti na
Oa bi potvrdio ow h!potelU, Amper
niz Tako_"pokaz,uje
lelni pravolinijski_ provodnici privlace _ kada
kro:( teku. struje j'ttl!lsrnjera, aodbjjaju
kada,; Takode,
Amper ,provodnikci sale-
p0na...;Ukaomagnetikada ·kroznjih
protife stroja. ,'" -- __ , _ "
faradeI _je, 1831., godinei,;, ,sve,:,:,te,
krunisa_Ct izjavom je:-usp,io'-da jz
dobiie--elektricitet;, ame;.je',u:Stv¥i
c,ip }edne -, ?,ove, I
novu eru/_-ne; sarno' t
prakticne __ ,
,- pronalasci: n'eprocenjive,:
vrtoglavom brzmom. _
grat; ,sijalica, "motor, oscUato-rni
transformator, -:zr,aci,:radium,: r"die
_s.ve to, uz- ninoge---druge_ r:e_voludol1arne
"dubokO- iZtiljeri,ilo
covje(;anstva. Za 84,godine sUii,:_iz
iivog ,dlibara i magnetne rude: pretvorenaje u
snagu koja sve br-ze i brie -'okrece
tockove progresa.
91
_ Elektromagnetna indukcija se opaza kada se umjesto stalnog magneta, u kalem sa navoji-
ma uvuce e!ektromagnet dobijen prolaskom struje kroz zavojnicu.
_ Elektromagnetna indukcija se opaza isto kada se u blizini nadu dva je
jedan prikljucen na Izvor struje, a drugi za Ako
i ponovo ukljucujemo struju, U okolini provodmka ce se mlJen.latl magnetno polle, sto ce
dovesti do pojave indukovane elektricne struje u drugom provodmku.
Silo na koji DaciD da se mijenja magnetno polje u okolini provodnika kroz koji oe elek-
triena struja, u samom provodoiku ce dod do pojave indukovane elektromotorne slle.
Odnosno do pojave elektromagnetne indukcije.
Dakle postoje dva uzajamna procesa: .
_ provodnik kroz koji protice elektricna struja, u prostoru oko sebe stvara
_ isto tako, ako se provodnik kroz koji ne protice elektricna struja nade u promJenJIJlvom
magnetnom potju, u njemu ce se indukovati elektricna'struja.
',rimjer:' M?Z,emo ,Izvestf_i pgled :,kao'_,na
'Dva
na v,_kolo
sa -prekida?em koji zatyararno j otvaral!)o:po
potrebi." Drugi, omotaq,_,_oko, ,Kada
otvar(lmo 'j zatvaramo,>preki,dac" kaza1jka
kompasa'ce pokazuje,da se:u
'Sorn-,pr()Yodnikti
'la,' jer se' aka
polje: .
lencovo pravilo
Za odredivanje smjera indukovane struje primjenjuje se Lencovo
pravi!o. . ..
!zvescemo ogled kao na slici (1.2). UredaJ se sastoJ! od stalnog
magneta, u Cijoj blizini se nataz! lahki pokretni prsten objesen .0
pokretljivoj niti. Kad zatvoreni aluminijski prsten
stalnog magneta, prsten ce nastojati da se izmakne I otklon! !Z polla
stalnog magneta. Uvlacenjem prstena u polje magneta u prstenu .se
indukuje struja, a prsten je zatvoren krug. Prema lencovom pravdu
smjer struje je takav da proizvede magnetno polje koje je suprotno
smjeru polja magneta.. .
Otklon prstena je posljedica medudjelovanja magnetnog- polJa
solenoida i magnetnog samog prstena ..
Smjer indukovane struje uvijek je takav da ona da promjenu magnetnog fluksa,_,
odnosno, da sprijeci promjene koje dovode do nlene mdukClJe.
92
Faradejev je zakon elektromagnetne indukcije
Indukovana struja i napon mogu se javiti, ne samo kretanjem stalnog magneta kroz provod-
nik, magnetno polje se moze mijenjati ako se provodnik, kroz koji nije propustena elektricna
struja, pocne kretati u polju stalnog magneta izmedu njegovih polova. Struja se u ovom slucaju
mijenja sa promjenom smjera kretanja provodnika. Ako je duzina provodnika I, indulcija mag-
netnog polja stalnog magneta Cije linije sile provodnik presijeca S, a v brzina provodnika, onda
mozemo napisati matematicki izraz za indukovanu elektromotornu silu za ovaj slucaj:
E = Blv
Na osnovu opisanih eksperimenata mozemo izvesti zakon elektro-
magnetne indukcije.
Indukovana elektromotorna sila u provodniku zavisi od promjene
magnetnog fluksa. Pri svakom povecanju magnetnog fluksa struja pro-
tjece u jednom smjeru, a pri smanjenju u drugom smjeru.
Farade; je zakon elektromagnetne indukcije formulisao 1831.
godine, pa se on zove Faradejev zakon elektromagnetne indukcije
koji glasi:
lndukovana elektromotorna sila u zatvorenom kolu proporcionaina je brzini promjene mag-
netnog fluksa.
Ovaj zakon se moze izraziti i matematicki:
Li<l>
E=---
Znak minus je zato 5to se prema Lencovom pravilu indukovana e!ektromotorna sila protivi
pojavi kojom je iZ3zvana, a to je promjena magnetnog fluksa.
Pokusajle sami DOKAZATI DA POMjERANjEM STALNOG MAGNETA U KAlEMU NA
KOME jE NAMOTANA IZOLOVANA ZICA SE MOZE INDUKOVATI ELEKTRICNA STRUjA.
Postupiti kao na slici. Na kalem od kartona namotati provodnik, spojiti ga sa provodnikom
namotanim na ku.tiju u kojoj se nalazi kompas. Zatim uvlaCiti i izviaCiti magnet iz kalema.
Sta primjecujete? Objasnite eksperiment i sami izvedite zakljucak.
Potreban materijal:
-kalem
-stalni fllagnet
-kompas
·kartonska
93
94
Sta treba znati?
• Provodnik kroz koji protjece elektricna struja u prostoru oko sebe stvara magnetno polje.
Faradej je svojim ogledom dokazao: ako se mijenja magnetno polje pored provodnika-sa
strujom, u njemu ce se pojaviti indukovana elektricna struja i indukovana elektromotorna
sila.
• Kada na bilo koji nacio 'mijenjamo jacinu magnetnog polja, kretan;em provodnika iii prom-
jenom jacine struje, u drugom provodniku indukovat ce se elektricna struja.
· Za indukovanu elektromotornu silu i elektricnu struju vazi lencovo pravilo koje glasi:
smjer indukovane struje uvijek je takav da ona nastoji da ponisti promjenu magnetnog fluk·
sa, odnosno da sprijeci promjene koje dovode do njene indukcije.
• Indukovana elektromotorna sila u zatvorenom kolu proporcionalna je brzini promjene
magnetnog fluksa. Ovaj zakon se moze izraziti i matematicki:
E = - AW/At
POKUSAJ ODGOVOIRTI NA SlJEDECA PlTANJA
1. Sta je to elektromagnetna indukcija?
2. Objasni Faradejev ogled.
3. Na koje se sve nacine moze indukovati elektromotorna sila?
4. Kako glasi lencovo pravilo?
5. Napisati izraz za Faradejev zakon elektromagnetne indukcije.
Elektricni generatori
Elektromagnetna indukcija se koristi u gen-
eratorima za proizvodnju elektricne energije
Generator je uredaj kojim se naizrnjenicna
struja danas proizvodi u vodenim, termalnim i
atomskfm elektranama. Ovaj uredaj mehanicku
energiju pretvara u elektricnu. Osim mehanic.
ke energije vode muie se koristiti i termalna
energija fosilnih goriva kao stu je ugali, cak i
atomska energija se moze pretvarati u elek.
trienu. Dok generator mehanicku energiju vode
pretvara u elektricnu, elektromotor elektricnu
energiju pretvara u mehanicku.
Generator se sastoji od: mnostva navoja od
fice koja rotira u polju stalnog magneta.
Krajevi zavoja su spojeni sa dva metalna prste.
na koji su medusobno izolovani. Po. tim prsten.
o.vima klize ugljene cetkice i tako cine vezu
izmedu rotora generatora i spuljasnjeg strujnog
kruga. Na jednoj od cetkica je pol, a na
goj + pol.
Princip rada generatora objasnit cerno na
ureaaju koji se sa-stoji od polja homogenog
magneta obeljezenog sa N j 5 (si. 1.1.) u kome
se nalazi ram od bakarne i.ice, ram je prfcvrscen
na osovinu i tako se okrece. Krajevi rama vezani
su za metalne prstenove 1 i 2, koji su utvraeni
na tu osovinu, ali su cd nje i medusobno Izolo*
vani.
II
II
Na oba prstena nalijezu cetkice iii kolekturi.
Uredajf koje sma -do :sada:upozn·ali ,sur influ..:.
ato.rna maSina, galvanski-e.lementi, ;Ucumula.
tori. Sv-e su to. -izvQri strl,lj,g kojt' pr-Oizvode
stalnu ,elek:ttomotornu silu." , -Dni u kolu
odrzavaju struJu ist""smjer, •• i
Sigurno:vain je
daje galvanski element (baterija) iii
lato.r, izvori koji koriste,-eriergiju, hemijskih
reakcija,' nije bi' sei'iadovoljUe
Po.trebe dana5njice -i, RaSe, po--
trebe za elektricnofR ,energijom 'u svakod-
ilevno.m zivotu.
ko_ri_stimo c_i;i
je izvor _ generato_r.
,i _ dinarna bicikla/ taka dok vi
okrecete_peda1e _ -. "
Generato.r moze bili 'i. izv(jr -jednosmjerne
struje. Ovakvi generatori nazivajQ se_
diname.
£lektromoto.r
95
Karla obrcemo ram njegovi dijelovi presijeca-
ju Iinije sila magnetnog polja, a kroz povrsinu
rama mijenja se fluks magnetnog polja. Pri prom-
jeni fluksa indukuje se elektromotoma sila na
krajevima provodnika.
U toku jednog punog obrtanja rama, induko-
van a elektromotorna sila i elektricna struja mijen-
jaju svoje vrijednosti. Kada se ram nalazi u
poeetnom polozaju sl. b, jacina indukovane stru-
I
sl.1.1

I
Lr
+
je i napona dostigne svoju maksimalnu vrijednost. Kada se ram okrene od 0
0
do 90
0
,
vana struja je jednaka nulL
Pri obrtanju rama od ad 90
0
do 180
0
indukovana elektricna struja mjenja svoj smjer, dostize
svoju maksimalnu vrijednost, a!i u suprotnom (negativnom) smjeru zato 5to su ivice zamijenile
svoj polozaj. Kada se ram ok rene od 180
0
do 270
0
napon i jacina indukovane elektricne stru-
je imaju. vrijednost nula. Na kraju, pri obrtanju rama od 270
0
do 360
0
, EMS i jaCina induko-
vane struje, raste i dostize svoju maksimalnu vrijednost.
Mozemo zakljuciti da pri jednom punom obrtaju rama, EMS i indukovana elektricna stru-
ja, po dva puta dostizu nultu i maksimalnu vrijednost.
Naizmjenicna struja
Struja koja naizmjenicno mijenja smjer i jacinu zove se naizmjenicna struja.
Naizmjenicna struja je struja koju koristimo u nasim domaCinstvima. Sta se desava"kada vri-
jednost indukovane EMS i elektriene struje padne na nulu? Ove promjene se ne registruju zato
sto elektricna struja u jednoj sekundi 50 padne na nulu i 50 puta dostigne svoju maksimal"
nu vrijednost.
Ugao za koji se okrene ram naziva se faza. Vrijeme trajanja jednog obrtaja T naziva se peri-
od naizmjeniene struje, a broj okretaja provodnika u nekoj vremenskoj jediniei (sekundi) zove
se ueestalost iii frekvencija f. Jediniea za ucestalost je 1 here iii 1 Hz. Grafik naizmjenicne stru-
je je kriva sinusoida prikazana na slid ispod.
fl
.
. ', fl.;" iii,'" t/,.'"' til,·,· ',:
, " f' ;
. -
" ",
10

96
Prednost naizmjenicne nad jednosmjernom strujom dokazao je Nikola Tesla. Dobijanje
naizmjenicne struie zasnovano je na principu elektromagnetne indukcije. Uredaji u kojima
nastaje naizmjenicna struja rekli smo nazivaju se elektricni generatori.
Transformatori
Uredaj koji sluzi da bismo prema potrebi mogli
mijenjati napon/ a time i jacinu elektricne struje/ zove
se transformator.
Ovaj uredaj sluzi za transformaciju struje koja se
prenosi na da!jinu. Kod ovakvog prijenosa napon se
povecava do velikih vrijednosti, sto uslovljava srazm-
jerno smanjenje jacine struje. Snaga u transformatoru
uvijek ostaje nepromijenjena, a pomocu transformato-
ra se moze smanjivati i napon.
Transformator se sastoji od gvozdenog jezgra na
kome su namotana dva kalema. Primarni, na koji se
prikljucuje e!ektricni iZVOf/ i sekundarni na koji se ISekundar transformatoral
prikljucuje potrosae. Od broja navoja u primaru i
sekundaru zavisi da Ii transformator sluzi za pretvaranje veceg napona u manji iii obrnuto.
Napon na primaru Up i napoo na sekundaru Us odnose se kao broj namotaja na primaru i
sekundaru.
jacine struja na primaru i sekundaru odnose se u obrnutoj srazmjeri.
Mozemo rea da se napon i elektricna struja na primaru i sekundaru stoje u obrnutoj
porciji.
Na osnovu zakona 0 odrzanju energije
snaga na primaru mora bitit jednaka snazi u
sekundaru


97
Sta treba znam
_ Generator; su uredaji u kojima se proizvodi istosmjema ; naizmjenicna struja.
Struja koja se indukuje u generatoru nazivamo naizmjenicna struja zato sto stalna mijenja
smjer i jaCinu.
_ Osim generatora za naizmjenicnu struju, postoje i generatori za jednosmjemu struju koji se
zovu diname.
_ Generator mehaniCku energiju vode pretvara u elektricnu, a elektromotor je uredaj koji
elektricnu energiju pretvara u mehanicku.
_ VeliCine koje karakterisu naizmjenicnu struju 5u period i irekvencija.
_ Transformatori su sprave u kajima se mole mijenjati napon i jaCina struje.
_ Transfarmator S€ sastoji ad rama ad leljeznog jezgra sa namatajima na aba kraja rama,
mamim i sekundamim.
_ Odnos napana na primaru i sekundaru transformatara je isti kao i odnas navoja na ova dva
kalema, dak je odnos jaCina struja u obmutoj proparciji sa brojem navoja.
ODGOVORI NA Sl)EDECA PlTANJA
1. Objasni sta je naizmjenicna struja.
2. Kako se zovu uredaji koji proizvode naizmjenicnu struju?
3. Sta je period, a sta frekvendja?
4. Koja je razlika izmedu generatora i e!ektromotora?
5. Koja je uloga transformatora?
6. Kakav je odnos struje i napona na primaru i sekundaru transformatora?
98
o
jacina'magnetnog polja
pntvolinijskog
strujoog;provodnika
st,ujnog
fluks
Amperova sila.

indukcije
Odnos jacine struje i napona na
primaru i sekundaru
transforinatora.
H =---
21"Jt
I
H =-----
2r
nl
H = -----
f
F = BII
F =J1O JlI' ---
21t ,
E = BIv
tiP
E=---
AI
Up : Us = np : Os
Is:lp=np:os
Up : Us = Is : Ip
Pp = P
s
iii Upl
p
= Us Is
99
../ ..'.'•...•••.•.••.•.•' .. '
LJ
100
Dug je put elektricne struje do niiSih domova
Polazi odavdje, elek-
trane su izvori energije
Razvodne kutije su
mjesta od kojih se
struja grana u
uticnice na zidu
J
Sa konzole struja
doiazi do razvodnih
kutija
koristiti elek
M
trienu sruju za bilo koji
uredaj, koji vam je
potreban: bojler, lampu,
sijalicu itd.
Kako struja u miliamperima moze
uticati na covjeka
Sa elektricnom strujom treba postupati
oprezno, pocev od elektricnih vodova do
elektricnih kosilica, cak j mala kolicina
elektriciteta vas moie povrijediti.
Elektricitet uvijek lrafi put ka zemlji.
Morate paziti. da oe doticete elektricne
vodove. Ako stc pomislili da mozele,
zato sto ptice mogu sjediti na
rna, prevarili ste se. Ptice oe mogu bili
izlozene elektricnom udaru zato sto, dok
sjede na kablu voda, De dotieu
zemlju.
Oakle, daleko od vodova!
Ne smije se penjati po drvecu blizu vodova niti postavljati Ijestve
blizu njih.
Radio aparate i druge elektricne uredaje ne smijete driati blizu
bazena za plivanje, niti im se pribliiavati dok ste mokri. Nikada ne
dodirujte elektricne uredaje koji su napolju, kao sto je automat za
sokove i grickalice, ako stojite u lokvi vode iii ako pada kisa. Ne
igrajte se instaladjama iii drugom elektricnom opremom oko zgra-
da.
Uvijek budite na odstojanju od bilo koje stvari na kojoj
"VISOK NAPON!!!
101
Visoki naponi i velike jaCine elektricne struje mogu biti opasni. Evo nekoliko sav;eta koji mogu biti
korisni za vas!!!
NE!!!
Kada dode do kratkog spoja elektricna struja
moze izazvati pozar
Kako se u takvim slueajevima treba ponaSati?
1. Udaljiti se s mjesta pozara i traiiti pornoc
2. Mora se obavi;estiti vatrogasna sluzha.
3. Pozar uzrokovan elektrienim kvarovima ne
smije se gasiti vodom.
4. Za ovako nastali pozar potrebno je imati
hernijski vatrogasni aparat.
Nemojte zaboraviti da niste Ben Franklin,
zato igru sa zmajevima igrajte na
bezbjednijem mjestu ad ovoga na sHeil!!
102
Nikada ne gurajte strane
predmete iii prste u
prikljucke na zidu iii pred-
mete kao Sio je viljuska, da
\liste izvadili nesto iz tostera'
koj; je ukljucen;
Nikada De ukljucujte radio iii susilo
kosu blizu kade sa vodom!!!
Ovako ka:ds(eriie, utienke nije
bezbjedno.-
Nikada nemQjte, preopteretiti elektricne sa previse utit_nica iii produznih
smijete izvlciti utienicu iz utikaca vukud_Z3.-kabl.
- -
TV iii
'. fe'l' ...
$.;oahui!e u
ako
su yam ruk'e mokre.
- , , "-{-----.
Budite sigurni da kQristile produzne kablove. Preopterecenje njQze-__
da se kabl pregrije, izolacija istopi i ogoli liivu zicu'• OgoJjene :iice mogu izazvatfvar.._ '
- nicu i prouzrokovati vatru. --
103


Da Ii znate da ima preko 500 vrsta riba koje proizvode izvjesnu kolicinu elektriciteta?
Jedna ad njih je elektricna jegu!ja, Ove jegulje djeluju paput baterije i mogu osloboditi
izmedu 350 i 650 valti elektriciteta. U pokretu moze emitovati elektricne impulse, do 25 u
no) sekundi. Jegulja duzine 6 metara moze proizvesti toliko elektriciteta da upali 12 kucnih sijal-
iea. Ova vrsta jegulja zivi u Amazonu, Njih nije preporucljivQ drzati kao kucne Ijubimce,
Neke koscate .ribe
imaju specijalne pore
na glavama koje im
pomazu prj detekciji
elektricnih struja. Ovo
dodatno cu 10 im po-
maze da se orjentiSu i
nadu lovinu u tamnim
muljevitim vodama.
Druga stvorenja, kao sto je svjetleca buba emituje syjetlost koja nije elektricne prirode, Ova
svjetl6st nastaje kao rezultat hemijske reakcije i zove se bioluminiscencija.
Postojl i vrsta meduza 'koje su bioluminiscentne, Duboko u okeanima je 'mracno, bica emi-
tuju svjetlost radi navigacije, samoodbrane i lova.
104
Napretkom nauke ° elektricnim pojavama mi smo, ustvari, napredovali!
Fosilna goriva
reakcije Sunceva
energija
lzvor! energije koji mogu pokretati generator za proizvodnju -naiznifenicne struje su raznovfsni
od mehanicke energije vode, fosilnih goriva do nuklearne energije.
105
106
Here (Heinrich Hertz,
je 1888. godine
u berlinskoj Akademiji
ka objavio rezultate svojih
eksperimenata koji su potvr-
divali postojanje eilE I
magnetnih talasa. Here je po-
kazao da elektromagnetni
tala5i imaju iste osobine
i svjetlosni talasi. Taka je
potvrdena Maksvelova teo-
rija koja i danas vaiL
James Clerk Maxwell
(1831·1879)
James Clerk Maxwell,
.genijalni
gleski teoreticar i
mentalni fizicar. Postavio je
teoriju elektormagnetskog
polja, Cime je dokazao po-
vezanost elektricnog i mag-
netnog poJja. Teoretski je
objasnio mnoge Faradejeve
pronafaske.
Nikola Tesla 1943)
roden u Srniljanu kad Gos-
! VeCi dio iivota,
proveo u SAD. Dao je oka
hiljadu pronalazaka, posta-
via je osnovne principe
diotehnike. Pry! je izveo
ogled sa teledirigovanjem
pomocu elektromagnetnih
talasa.
107
II OSCILOVANjE I TALASI
Oscilovanje
U svakodnevnom iivotu se mogu posmatrati kretanja koja se
poslije izvjesnog vremena ponavljaju kao sto su kretanja tijela po
zatvorenoj putanji, kretanje cilindra motora i sl.
Takva kretanja se nazivaju periodicna kretanja. razmatracemo kre-
tanje, Ovdje ce- biti analiziran takav slucaj periodicnog kretanja u
kome se tije!o krece cas u jed nom, cas U suprotnom smjeru, oko
jednog mjesta koje se zove ravnotezni polozaj.
Ovakvo kretanje se javlja kada se neko tijelo iii sistem izvedu iz
stanja stabilne ravnoteze.
Ocsilatorno kretanje cerno posmatrati kroz kretanje matematickog
klatna.
Klatno ie svako tijelo koje se nalazi u stanju stabilnc ravnoteze.
Oscilovanje klatna u horizontalnoj ravni zove se prosto periodicno osdlovanje.
Kretanje koje se u vremenskim periodima ponavlja zove se periodicno kretanje iii oscilatorno
kretanje.
se nalazi U stanju
ra"rioteie i kret'anje loptice
108
,
I
'[
I
OsciJovanje smo mogli posmatrati na istezanju opruge koja se poslije izvoaenja iz
ravnoteznog polozaja ponovo vraca u pocetni polozaj zbog dejstva elasticnih sila. Ovakve vrste
oscilacija zovu se mehanicke oscilaciije.
Svako oscilatorno kretanje opisuje se sledeCim velitinama:
Prillljer '1: D'okse Ijuljatena Jjuljasci vi ds:cilujete. Ako vas' neko' gura j brze se krecete' ,
su_ucestalije sto znaci da-oscifujete vecom frekve-ndjom.
- Jedna oscilacija je kretanje koje je izvrseno izmedu dva uzastopno jednaka stanja kretanja.
t
- Period (T) je vrijeme za koje se izvrsi jedna osdlacija T :;:: --
n
gdje je t vrijeme za za koje se izvrsi n oscilacija.
- Frekvencija oscilovanja je broj oscilacija u jed no; sekundi f :;::
1 T
jedinic. je here (Hz) 1 Hz --
5
___ Primjer -2: Koliki je' periodoscilovanja, ako tijelo za 10 sekundi izvrsi 40' 9scilacija?
n 40 .

t
= ,.,........,..-=0,25s
n 40
Talasi
Kada se periodicno (oscilatorno) kretanje prenosi
sa jedne na drugu cesticu sredine, onda se takvo
tanje naziva talasno kretanje iii talasi.
Sigurno ste posmatrali morske ta!ase, sumu kako
se talasa, klasje psenice itd. Ako uzmemo konopac,
eiji je jedan kraj uevrscen i drzimo ga u ruei, prim-
jeticemo pomjeranja duz konopca. Ova pomjeranja
su takode ta!asi.
Mjesto pocetka oscilovanja naziva se izvor talasa.
Na s!ici vidimo kakav ta!as nastaje aka je izvor
tackast. -
109
Aka umjesto kamena uzmemo neku ravnu dasku i djeiujemo na vodu, formirace se ravni
talas.
Kruzni talas lma bdjeg koj! se formira na sredini talasa, dok je brijeg ravnog talasa dio prav-
ca. Ako ih posmatramo izdvojeno, nazivamo ih talasnim frontom.
Smjer kretanja talasnog fronta je normal an na sam talasni front i zovemo ga zrak talasa.
Primjer 1; Kilo kiip vode,kime n3-mirnu pavrsinu,
adniah S_B formini. nii'uzastopnih fala'sa -u vi_dli kon-
centricnih krugova, kab' na dat{)j,slici.
(est_ice, vode_:povezane su ,elastlcnim silama taka
da svaka, od njih,_ nage-pod udarom kame-
na; dio energije predaje' sljedecoj, cestici koju
potisne, ali se Gna po inerciji vrati gore .. Os(ilo,-
vanje cestice vode gore-dolie -pocne' se'jJrenositi na
osta!e cestice vode, pa i one pocnu oscilovatl.
Dakle, cestice vode predaju energiju jedna drUg'oj i
nastave- kretanje -kaje mi vidiOib kao ,koncentricne,
krugove.
Cestice vode predaju energiju jedna
drugoj i nastave kretanje koje mi vidimo
kao koncentricne krugove. Energija se
moze prenositi putem talasa u nekoj
dini. U ovom slucaju ta sredina je voda,
Kada se neki poremecaj ravnoteze
lja uzastopno kroz neku sredinu, nastaje
periodican
Primjer 2: Pokusati pomjeriti brod u kadi sa slike, to mozemo
uciniti ako na njega djelujemo sHorn pomjerivsi ga izvrsiti rad preda-
juCi jedan di.o::e,nergije b,rodicu. , _ _ y
Mozerno i pomoCu oscifacija vodenih ,
jeti energiju ria brodic i na taj na'tin ga pbmjeriti. Ako ubacimo
prf:'!,'cIhlet koji ce izazvati,talase -u kadi, njihova sirenje dovesce do
pomjeranja broda. Ovo govori :kako. s,e (energija) moze
prenositi putem, talasa preko eiasticne sreqjne. Ta, sredina u avom
slucaju su' vode. .
110
I
Vrste talasa
Po naCinu oscilovanja ta!ase dijelimo na transverzalne i longitudinalne.
Transverzalni (poprecni) talasi uticu na
sitne cestice neke materije na taj naCin da
ona poCinje vibrirati pod pravim uglovima u
odnosu na pravac ta!asa. longitudinalni
(uzduzni) talasi uticu na cestice tako da
materija potinje da vibrira u istom smjeru u
kojem se krecu i sami ta!asi. Elektromagnetni
talasi, kao sto su naprimjer, (rendgen-
ski zraci) ne uticu na materiju tako da vibri-
ra, nego prolaze kroz nju.
ttl1 t ttll!
Smjer osdlovan;a cestica kod transverza1nih talasa

Smjer oscilovanja cestica kod longitudinalnih talasa
Smjer talasa
Smjer talasa
Transverzalni i longitudinalni ta!asi mogu se modeHrati pomocu opruge. Brzo pomjeranje
jednog kraja opruge gore-dolje salje transverzalne talase dul. opruge, dok guranje jednog kraja
opruge ka unutrasnjosti opruge s·a!je longitudinalne talase dut opruge.
(a)
(b)
111
Otkrice X-zraka
1895. godine Rentgen je otkrio da kristaH barijum-platinodjani-
da sijaju karla se postave u blizini katodne djevi (staklene cijevi sa
fluorescentnim ekranom na jednom kraju koja stvara snap nega-
tivno naelektrisanih cestica), cak i kad je cijev prekrivena
kartonom. On je zakljuCio da je novi oblik energije bio emitovan iz
cijevi ida, nasuprot svjetlosti, ova energija maze da prolazi kroz
karton uticuCi da kristali sijaju. Rentgen je nazvao Dve talase X-
zracima.
Otkrice radio - talasa
1887. godine je Hajnrih Here pokazao da S€ elektromagnetni mogu ?r?s:irati .
veliku daljinu. U 5vom eksperimentu pokazao je da se radio-talas! mogu odasllJatt, prostlfat!
slobodno kroz prostar, a zatim prikupljati u istam obliku u kojem su pos!ati.
112
Radio
talasi
Vidljiva X zrad
@ (reoogen)

'1

Miske
frekvencije
Induktivni
kalem stvara
visoki nap on
Stvaranje radio-talasa
Stvaranje elektricne iskre
Mikrotalasi
Iskra
liea prima
talase
Radio
t.lasi
Gama
zraci
"--""",,,
Visoke
frekvencije
l
Reflektor fokusira
radlo-talase
""'" Male
" " iskre
Primjer 1: Element; tala,.

Dolina
- (i'ri;egJd9lina su' od- polozaJa
- Amplitqdatalasaje!l1a1<sirrialn? ,aslojanje odbrijega do os. uz.kojuosdluj<dalas.
"'je rastojanjeizmed!ldva brijegatalasa(dv. susjednamaksimuma iii

Period sirenja talasa (T) predstavlja vrijeme jedne oscilacija,
Frekfencija (f) iii ucestalost, predstavlja broj oscilacija koji djelic sredine izvrsi u sekundi.
Brzina talasa je brzina kojom se premjes-ta jedan poremecaj.
Brzina sirenja talasa jednaka je koliciliku talasne duzine i perioda oscilovanja.
A
v=--
T
Period T jednak je reciprocnoj vrijednosti frekfencije T = 1/f, pa brzinu mozerno izraziti i
preko frekfendje, pa je
v = "'I
Brzina sirenja talasa jednaka je proizvodu talasne duzine i frekvencije.
+1 Sirenje talasa mozemo predstaviti grafikom (sinu-
soidom).
J
113
-Primjer.2:, Meh;micki talas se kroz ,neku -sredi_hu prost,ire brzip?m 5000m!s, a-period
osdlovanja cestlca:sredineje 0,0045. Kolika je
v:5000m/s
T= 0, 00 4.
1,.,;,1
1,.= T' V= 5000 ml,' 0,004 5= 20m
Osnovne karakteristike talasa
Pojave kod talasa
Svi talasi ponasaju se na cetiri nacina.
Refleksija (odbijanje) se dogada kada talasi naldu na neku prepreku i zatim se odbiju ad nje
i vrate u prvu sredinu.
Refrakcija (prelamanje) se dogada kada materija, kroz koju talasi prolaze iz jedne sredine u
drugu, (naprimjer, kada talasi IZ vazdusne prelaze u vodenu sredinu), mijenjaju brzinu i mogul
takoder, promijeniti i pravac rasprostiranja.
Difrakcija se dogaaa kada talasi naiau na uski otvor i kada se zatim naglo rasprostru u svim
pravcima na njegovom izlazu.
Interferencija (slaganje) nastaje kao rezultat susreta dva talasa koji zatim iii slabe, iii
pojacavaju (oscilacije se pojacavaju).
Talas mijenja pravac kretanja kada naide na granicnu povrsinu. Ovo mjenjanje pravca
uslovljeno je razlicitim fizickim osobinama sredine. Odbijeni talas mijenja pravac kretanja, a
brzina mu po brojnoj vrijednosti ostaje ista u odnosu na upadni talas.
51. 1.1
n
114

I
!
Sta se desava kada talasi naidu na
prepreku, recirno tatas vade? Ako postavi-
mo prepreku na kretanje vodenog talasa on
ce se vratiti u istu sredinu (odbiti). Ako
postavimo prepreku kao na slid 1.1 vidjet
cerno da ce se talas odbiti pod istim uglo-
pod kojim je dosao na prepreku.
Odbijanje talasa mozemo predstaviti kao na slid 1.2, upadni talas pod uglom a. kojl upad-
ni ta!as zaktapa sa normalom n na povrsinu predstavljaju upadni ugao, a odbojni talas i ugao
ko]l zaklapa odbojni talas sa normatom na povrsinu je odbojni ugao.
Mjerenjem se moze zaktjuciti da su ovi uglovi jednaki:
a =
Kad se tatas nade na granici izmedu dvije sredine, on ne
samo da mijenja pravac vee mijenja i brzinu svog prostiranja.
Jedan dio talasa se odbija, neke cestice koie osciluju ne pro-
laze u novu sredinu. Reflektovani talas vraea se u suprotnom
smjeru, a prolazni taJas proJazi kroz granicu kOja razdvaja
dvije sredine razliCite gustine i rnijenja brzinu. I slucaj prolas-
ka taiasa kroz dvije razlicite sredine mozerno predstaviti
pomoeu zraka.
Ako talas vode pada pod nekim uglom na povrsinu vade,
dio koil prode imaee manju brzinu. Kada talas prolazi IZ rjede
u guscu sredinu, brzina mu se smanjuje u tom slucaju je:
a >
Ako je obrunto, brzina mu se povecava, tada je:
a <
Sta treba znati?
M Neke vrste talasa prenose energJju kroz materiju tako sto Cine da materija vibrira. Postoje dva
tipa takvih talasa.
- Transverzalni (poprecni) talas; uticu na sitne cestice neke materije na taj naCin da ona potinje
vibrirati pod pravim uglovima U odnosu na pravac ta/asa.
- Longitudinalni (uzdutni) talasi uticu na cestice tako da materija potinje vibrirati u istam
smjeru u kojem se krecu i sami talasi.
- Brzina sirenja talasa jednaka je proizvodu talasne duzine i frekvencije.
H Svi talasi pokazuju cetiri osnovna tipa ponasanja: refrakcije, difrakcije, refleksije L interferen-
cije.
115
ODGOVORI NA SlJEDECA PlTANJA
1. Sta talas prenosi kroz sredinu?
2. Sta su transverzalni, a sta longitudinaln! talasi?
3. Sta je amplituda?
,4. (emu je jednaka brzina talasa?
5. Sta je talasna duzina?
6. Sta je frekvencija?
7. Koja je jedinica za frekvenciju?
8. KoHka je brzina talasa aka mu je talasna duzina 0,2 m, a period 6 s?
9. Kad nastaje odbijanje talasa?
10. Kad se javlja prelamanje talasa?
Zvuk
Zvuk je pojava koju osjecamo tulom sluha, Zvuk se kroz vazduh i neke druge sredine siri
posredstvom zvucnih talasa. Zvucni talasi su longitudinalni i prenose se kroz sve materijalne
sredine i sva agregatna stanja.
Pr'irrijer'l:,U untr?snjosti ljudskbg uha postaji bubna opna koja ima
ulogu· '-zvucne, Mehanicke zvucne vibracije. dospijevaju
do_:bubne,_QpnCi preko tri sitne kosCicc, a ,to su: cekic, nakovanj i
utengija:, -:Poslije '-toga' ,se" tl zvucni talasi pretvarajLi u hernijs-k"e
impulse/krecu',senervlma 00 centra za zvuk koji se nalazi.u rnozgu.
Nase uho moze da opaz.a zvucne oscilacije Cije su frekvencije u granicama od 20 Hz do
20.000 Hz.
Zvuk, ctje su frekvencije manje od 20 Hz, naziva se infra zvuk, a oscilacije frekvencije vece
od 20.000 Hz ultra zvuk.
Zivotinje imaju mnogo siri
spektar cujnosti zvuka.
Slijepi mis, na primjer,
cuje", zvuke ,i. do 6 puta
veee frekvencije od mak-
simalne koju cuje Ijudsko
uho.
116

Do 25 000 Here ..
I
,
i
Zvucni talasi do nas obicno dospijevaju vazduhom, Meautim, zvuk se prostire i kroz gusce
sredine od cije gustine zavisi i brzina prostiranja talasa. Zvuk se kroz tvari prenosi tako sto se
talasne cestice (atomi) sudaraju j vracaju u prvobitni po!ozaj, a sve pod dejstvom molekulskih
elasticnih sila. Posto u vakuumu ne postoje molekuli koji hi prenosiii zvucni talas, zvuk se kroz
vakuum ne moze prenositi.
I'rimje,2'N?sliciVidimO Indijancakoji prislo.
'n'j? topot konja ,i--o(ijeni' da 11
dqlazi"pasnost. IQdijanac je uho prislonio na
zatc sto 'lVl!k mnogq prie'putuje kroz zem!ju
riego kf'oz vazduh. ' -
,Prilnjer 3: Oa 5e z,vuk ne prostire vakuuf!! mozemo-dokazati .tako3ta
rna pod sfakleno Lyoha iz koi,eg je predho_dno vazduh, PU5tim9 zvonQ ,da z\lon!,
niSta:se_nece (uti ,sto dokazujed3 se kroz vakuum zyuk ne prostire_.
Izvori zvuka
Tijelo Cije oscilacije izazivaju zvucne talase nazivaju se zvucni izvori.
VeliCine frekfencija, period i brzina zvuka karakterisu i zvucne taiase kao i sve druge talase.
Zvuk koji ima istu frekvenciju naziva se ton, Pojam Ilfrekvencija" odnosi se na broj talasa koji
5e proizvedu u sekundi, a varijacije u frekvenciji zvuka proizvode njegovu visinu, odnosno,
zvuk visokog iii niskog tonaliteta.
Visina tona zavisi od frekvencije, a boja tona zavisi od
vrsta i broja harmonijskih elemenata u oscilaciji.
Zvukovi koji imaju razlicitu amplitudu oscilovanja
vaju se sumovi.
Svakodnevno slusamo raznovrsne zvukove, ali menu
njima dovo!jno jasno razlikujemo muzicke tonove od
sumova. Prvi se, naprimjer, odnose na pjevanje i zvukove
zategnutih zica. Sum je rezu!tat veoma s!ozenog, neperio-
dicnog osci!ovanja i po amplitudama i po frekvencijama.
su zvukovi Cije oscilacije nisu periodicnog karaktera
pa se ne mogu raz!agati na proste harmonijske elemente. Sumovi se javljaju pri radu motora,
udarima, ekspiozijama,,,
U laboratorijama se cesto kao lzvor zvuka koristi zvucna
viljuska.
. I \ ...•

... ..............
: .. ..•........ .0t
117
Izvori zvuka mogu biti i muzicki instrumenti
Svaki predmet moze da bude izvor zvuka ako se dovede u osdlovanje, medutim, koriste se
samo predmeti koji zadovoljavaju odredene kriterijume, npr., jacinu zvuka iii frekvenciju. Kada
se istegnuta fica napne ona proizvede zvuk koji je previse slab da bi nasao primjenu u muzici,
medutim, dejstvom rezonantne kutije na instrumentu zvuk se pojacava. Longitudinalni ta[asi
izazivaju oscilovanje ce5tica duz ose prostiranja talasa, dok transverzalni izazivaju oscilovanje
cestica u normal nom pravcu u odnosu na pravac osci[ovanja. Sto se tice muzike, treba primi-
jetiti da se transverzalni zvucni tala51 formiraju kod gudackih / zicanih instrumenata i kod uda-
raljki, dok se longitudinalni talasi formiraju kod duvackih instrumenata.
118
~ I
Brzina zvuka
Brzina zvuka nije ap50[utna kao brzina svjetlosti, vee maze da varira. Prosjecna brzina pro-
stiranja zvuka je 344 mis, pri cemu se zvuk u vodi prostire brze jer se vibracije brze prostiru
kroz tecnu sredinu. Brzina zvuka zavisi od elasticnih svojstava i gustine sredine kroz koju se
prostire, kaa i od temperature. Zavisno ad temperature brzina zvuka u vazduhu se krece od 330
do 400 mis. U zraku na 0° C je 331 mis, a na 20° C je 343 m/s.
U vadi je brzina znatno veca j iznosi oko 1450 mls. U morskoj vodi brzina zvuka je nesto
veca zbog vece gustine usljed rastvorenih soli. Kroz CVfste supstancije brzina zvuka je jos veca
i maze iznositi ida nekoliko hiljada metara u sekundi.
Brzinu zvuka mozemo izracunati preko formule:
S
v=--
t
gdje je s rastojanje koje prede lvucni talas, t vrijeme prostiranja.
Mozemo zapaziti da najduza talasna duZina koju rnozemo cuti iznosi 17 m (za 20 Hz) a
najkraca 17 mm (20 KHz)
Jedinica za jacinu zvuka dobila je ime po pronalazacu telefona Grahamu Bellu, i zove se
bel (8). Obicno se upotrebljava manja jedinica, decibel (znak dB). Ako je. izvor zvuka prejak
moze ostetiti nas sluh, isto kao 5:to i buka lose utice na sluh.
Nivoi jacine nekih zvucnih izvora:
Probijanje zvucnog zida
Neki avioni su U stanju da lete brzinom vecom od brzine
zvuka. Kada avion tokom leta nadmasi tu brzinu (sto je poz-
nato kao llprobijanje zvucnog zida
ll
) on se, zapravo, probija
kroz talase zvuka koji su se prostirali ispred njega stvarajuCi
snazan zvuk slican eksploziji.
Priblizavanje zvucnoj harijeri
119
PokuSajte sami
OOKAZATI OA BRZINA PROSTIRANJAZVUKABYUKAZAVISI 00 SREOINE.
Izvedi ogled kao na slici: nekoHko casa napuni vcidom do' razliC,itQg nivoa i kucni viljuskom
o rub svake caSe. Koja casa proizvodi najvisi zvuk; a:kbla, n'ajnizi? Zasto?
Rezonanca
Kako nastaje ova pojava?
Sva tijela vibriraju odredenom frekvencijom, odnosno ucesta-
loscu. Do rezonance dolazi karla se frekVencija vibradje nekog
tijela poklopi sa frekvencijom neke druge vibracije. Zbog ove
pojave, naprimjer, vojnici nikada ne marsiraju u stroju kada pre-
laze preko mosta jer bi se frekvencija vibracije njioovog marsa
mogla pok!opiti sa frekvencijom vibracije mosta i eak je povecati,
5to bi dovelo do pucanja njegove konstrukcije i rusenja.
1940. godine us!jed jakih udara vjetra i rezonance popucao je
i srusio se veliki most preko rijeke Takoma u drzavi Vasington.
Isto tako, visok tonalitet jakog zvuka i, odredene frekvencije mogu slomiti lomljive predmete
u njegovoj okalini (naprimjer, staklene case).
120
Rezonanca dovodi do lomljenja manjih staklenih
A predmeta, kao naprimjer casa.

Doplerov efekat nastaje kada se dva zvucna izvora
priblizavaju jedan drugom zvuk jaee cujemo, kad se
udaljavaju slabije. Frekvencija zvucnih talasa se
povecava kada se automibil sa upaljenom sirenom pri-
blizava, a smanjuje kada se udaljava od slusaoca .
, I I
, I
.,
I
Primjef1-: Ako ste svi'ra _ idu{i
ulicorn, zapaziJi ste,da drugaCiJe zvuk akQ __ se nalazi,mo
na,razlicitim mjestIrn.a., Ka'd vidi
n1
0 svira-ca- ciJ'jerri6 i, nlske' i
visoke zvucne -frekvelicije. Ali kada--svirac zade" i.za ugla, tada
cujemo -sarno 'niske. frekvencije.
Ultrazvucni talasi
Zvucni talasi se kao veCina talasa odbijaju, kada
naidu na neku prepreku.
Sigurno ste primijetili da kada se nadete ispred
prepreke kao sto je stijena, koja je dovoljno udaljena
ad vas i izvora zvuka, c:ucete eho iii jeku, sto znaCi da
se zvucni talas odbio.
Mehanicki talasi Cija je frekvencija veca od 20 000 Hz zoyu se ultrazvucni talasi.
Ultrazvucni talasi imaju relativno malu ta!asnu duzinu a visoku frekvenciju, onl se mogu
dobiti u vidu usmjerenih snopova, sliena snopovima svjetlosti. Snopovi ultrazvuka na!aze siroku
primjenu u lokalizovanju pojedinih predmeta, naprimjer podmornica u vod] morskog dna. Ovo
se radi na principu odbijanja ultrazvucnih talasa.
izracunati dubrtHf -
121
Pokusajte sami: Kako mozemo vidjeti zvucne talase?
Zvucne talase mozemo vidjeti pomocu osciloskopa.
Osciloskop mo.zete napravitit i sami.
Materijal koj'i je potreban:
· prazna aluminijska konzerva
- plastelin iii selotejp
- jedan balon i gumica
· komadiC ogledalca
· dicpna lampa.
Otvaracem odstraniti dna konzerve, taka cete dobiti djev sirokog atvora. Isijecite komad
gume ad balona za puhanje. Zatim ga zategnite preko jednog otvara konzerve i pricvrstite
gumicom. Komadic ogledala zalijepite za sredinu gumene membrane. Konzervu stavite na
sto j pricvrstite lijepkom iii plastelinom. Uperite svjetlo prema povrsini membrane tako_da se
svjetlost odbije i pojavi na zidu. Sada pricajte u eijev.
Sta se vidi na zidu?
122
Vibracije preko okolnog zraka
prenose se do gumene membrabne na
dnu cijevi. PrateCi vibracije malo
dalce pomjera snop svjetlosti koji
dolaze do lampe, tako da odraz zvucnih
talasa se vidi na zidu.
y
t
T--......
Period· za
!zvrSiL ...

oscllovanji\
. ie bra;' oSciladi'
u jednoj sekundi
Brzina zvuka
Sta treba znati
,
':1 - Talasi koje opaiamo culom sluha zoyu se lvueni talasi.
:;1"i - Zvucni talasi su longitudinalni talasi.
- Brzina zvuka zavisi od sredine u kojoj se siri.
- Zvuk se ne prostire kroz vakuum.
t
T=-
n
1
T
v=-
T
V = Ai
s
v=--
t
- Zvukovi iste frekvencije nazivaju se tonovi, dok se zvukovi razliCitih frekvencija nazivaju
sumovi.
ODGOVORI NA SllEDECA PITAN1A
1. Sta je zvucni talas?
2. ad cega zavisi brzina zvuka?
3. Da Ii se zvuk prostire kroz vakuum?
4. St. je tonl
Sta je sum?
6. Kako glasi zakon odbijanja zvuka?
7. Izracunati brzinu zvuka u vodi ako mu je talasna duzina 3,1 m, a frekvencija 145,3 Hz.
8. St'-je ehol .-
123
austrijski
car bavio se astrono,1
mijom, optikom i
naukom 0 zvuku (aku-
stikom). Otkrio je po-
jaVti da posmatarac
osjeca povecanje visi-
ne- tona kada m ~ se
zvuka
:lava. -pC). - tijernu
ovaj ef¢ka,t dobio
DQplerQv eiei<at.
124
izumio je fOll0!lraf
zapis zvuka. Zvuk
i izaziva osciliJvanje
koje se prenosi na ostrLi
koja ga utiskuje na folij"
ispod nje.
Americke novine 0 pronalasku Grahama Bella
iii SVJETlOST
Svjetlost nismo morali proucavati da
bismo znali za njeno postojanje, jer svjetlost
je stara koliko i svemir. Svjetlost registrujemo
culorn vida. Zraci svjetlosti nas bude iz
jutarnjeg sna. Cak i kad je mrak mi palimo
sijalicu, taj izvor svjetlosti koji smo sami
napravili, jer nase budno oka uvijek treba
svjetlost. U svakom slucaju, svjetlost je intri-
girajuca pojava, a njena priroda je vijekovima
predstavljala zagonetku.
Nije ni cudo sto je covjek ovu svoju
nasusnu potrebu poceo proucavati.
Proucavao je njenu prirodu, naCin nasta-
janja, brzinu njenog kretanja, razmatraa
moze Ii se mijenjati ta brzina i 51. JOS uvijek je
nejasno, na primjer da Ii je brzina svjetlosti
bila uvijek ista?
Covjek je naucio da preusmjeri i
prelomi svjetlosni zrak, da dobije
laserske zrake. Dosao je do mnogih
tehnoloskih pronalazaka koje je kasnije
koristio U svakodnevnom iivotu, upravo
proucavajuci svjetlost. Cak je brzinu
svjetlosti, pod odredenim uslovima,
uspio smanjiti i zaustaviti svjetlosne
zrake i konzervirati ih.
Proucavanjem svjetlosti doslo se do
tehnoloskih otkrica kOja su isla od
svijece do lasera, od lupe do Huble
teleskopa, naseg umjetnog IIOkal!, cijj
pogled luta vasionskim prostranstvima.
125
Sta je to svjetlost?
Njutn je postavio teoriju po kojo; je svjetlost protok
veoma malih cestica korpuskula, cije kretanje podlijeze
zakonima mehanike.
U isto vrijeme Kristijan Hajgens je postavio svoju talasnu
teoriju sv;etlosti. Talasna priroda svjetlosti je kasnije potvr-
dena teorijom 0 odbijanju, pre!amanju, difrakciji itd.
Kasnijim istrazivanjima utvrdeno je da svjet!ost ima i
nu i korpuskularnu (cesticnu) prirodu. Cestica svjetlosti naziva se foton.

- Gdje sam,.,?
o koji je moj moment obr-
tanja .. ) Oh, gdje sam.. '?
Zasto vidimo stvari koje ne emituju svjetlost?
Svjetlosni talasi su vrsta
tromagnetnih talasa, slicni su
radiotalasima.
Svjetlost koju vidimo zaverno
bijela ,vjello,!.
Postoje svjetlosni tala51 kaje mi
ne mozemo Yidjeti. To su
veni svjetlosni zraci, koji imaju
vece talasne dUline od talasne
dUline vidljive svjetlosti, i ultra-
Ijubieasti zraci koji imaju manje
talasne duzine od vidljive svjet-
losti.
Spektar vidljive (bijele)
svjetlosti
Kada svijetli sijaJica mi svuda vidimo svjetlost, sto znaci da
5e svjetl05t prostire U 5vim smjerovima. Aka postavimo zaklon
sa atvorom, uzan svjetlo5ni snap ce 5e kretati kraz taj otvor.
Zrak sv;etlosti predstavlja zamisljen pravac kojim opisuje-
rno vrlo tanak snop svjetlosti.
ZahvljujuCi odbijanju svjetlosti mi vidimo stvari oko nas
iako one ne svijetle. Svjetlost, koja dolazi od Sunca iii nekog
drugog svjetlosnog izvora, odbija se od tijela koja-posmatramo i tako stvara slika
meta. .' ;-"
126
Primjer 1: Posmatrajte sliku .
Pokusajte odgovoriti_ kako- coyjl;k -moze cilati krijigu, da 'Ii je to slucaj' a, b, c -in 'd?
Posmatrajte Mi v,idimo kF1jigu zata st.a je'syjetlost
Na 'siici v[dimo, koje:.: Mjesec, zauz{ma' prLobi-
1asku oku Zemlje. Sa samo, Mjese-
ca koji, SU o5vij(;!tlje!1J
Sunceva svietlost obasjava hram, odbija Se od njega j stife do oka posmatraca.
127
Izvori svjetlosti
Tijela koja zrace svjetlost nazivaju se izvori
losti.
Izvori svjetlosti mogu biti sekundarni i primarni.
Sunce i zvijezde su prirodni izvori svjetlosti, a
svijeca, sijalica su vjestacki izvori svjetlosti.
U svjetlosnim izvorima se hemi;ska, elektricna
atomska i drugi oblici energije pretvaraju u svjetlost.
Sunce
128
Prirodni izvori svjetlosti
Svjetlost od Sunea stile od sloja fotosfere koji je
debljine oko 200 km. Temperatura foIosiere iznosi
oko 5770 K.
Z:Vijezde u agoniji su veoma daleko lIudaljena sunca",
H>lkatJlsu U ,agoniji svjetlost ovih zvijezda obasjava naSu
planetu.
Meteori su sitna neheska tijela (kamenje, komadi leda
i slicno), kad se nadu u Zemljinoj atmosferi oni se
uzare cak jedan dio prede u tecno stanje, sarno' -mali
dio ovih tijela dospije na Zemljinu
Munja nastaje pri elektricnom prainjenju, pri tome
obasjava dijelove Zemljine povrSine.
Polarna svjetlost nastaje kada ztaci koji dolaze sa
$,unca qilidu na Zemljino polje.j skreeu
blizi!li Zemljinilt 'PQlova.
Lav'a nastaje prilikom erupcije vulkana; kao i sva
, la ufarena tijela, ona svijetli. Ufarena tijela sjtj.je -
cfvenom svjetloscu, dok manje ugrijana tijela sjaje
bijelom svjetloseu; .-
;·$vije6a
larulja
cijev
Svjetleea
dioda
Buba kQja
svjetil'
(svitaej
Vjestacki izvori svjetlosti
'.
Prj hemijskoj reakciji sagorijevanja nastaje plarri-eri
koji svijetli, svijeca se dugo vremena koristila kao
jedini svijetieCi izvor.
U sijalici (farulji) protokom elektricne struje
fica se jako ugrije, tako da vlakno u si;alid
pocinje da svijetli.
Kod fluorscentne cijevi kad se uspostavi napon
emituju se elektroni koji se sudaraju sa atomima
gasa u cijevi posticu ih na svjetlucan;e.
Tin;alica je manja tamna fluorscentna cijev.
Kod poluprovodnicke diode granicni poluprovodoi
510;, direktno se potice na svjetljenje.
Ova svjetlost se zove bilumiscentna svjetlost ;tt,d!,. H
je kao rezultat hemijskih reakcija javlja se jos
nekih insekata.
/",.
129
Kako se svjetlost prostire?
Svjet!ost se prostire velikom brzinom i pravolinijski. Dokaz za ovakvo prostiranje svjetlosti
je pojava sjenke i polusjenke i pomracenje Sunca i Mjeseca.
Pokusamo Ii svjetlost posmatrati kroz neku djev mozemo vidjeti sYietiosni zrak na kraju cije-
vi, a aka je zakrivimo zrak ne materna vidjeti. To je iOs jedan dokaz 0 pravolinijskom prosti-
Tanju svjetlosnih zraka. Prastor kroz koji se svjetlost maze prostirati naziva se opticka sredina.
Aka je ta sredina homogena, svjetlost se kroz nju moze prostirati bez savijanja i prelamanja.
,Primjer" _1:_ Ogled trcba izvesti u
zamr9CenQj 'prostoriji pomocu tackastbg
izvora svjetlosti: Aka osvijetlimo
na li,qjJ ce se pojavitL njegova sjenka, '
Ako [zvpr nije tacka5t nego su njegove
dimenzHe vece LJ t;ldno5U na predrriet,
osim na iidu ce '5'(;> pojavit i polus"
jenka.
p'rimjer, Pomracenje SUr1c;:a, i Mjeseca
POj,Jva, pomracenja Sunca i Mjeseca Je jedna ad posljedica pravolinijskog prostiranja 'svjet-
losti. Ako MJesec nade II istoj rav_nf i fstom, pravcu Sun,ca _1 Zemljet,on, moze dje-:
' ,," -
Pomracenje Mjeseca nastaje karla su Sunce, Mjesec t,
Tamna komora
Tamna komora je zatvorena kartonska kutija sa jednim otvorom.
Zraci svjetlosnog izvora padaju kroz otvor prednje strane komore, a
zbog pravolinijskog prostiranja svjetlosti na zadnjoj strani formira se
izvrnut lik svjetlosnog izvora iii osvijetljenog predmeta.
Tarnna kornora je jos jedan _dQ_kaz da se prostire
pravolinifski. Na slid desno vidimo kako se formira lik unutar tamne
komore.
130
Na slid vic;limo"kilkO-hunna kQmo_ra izgleda spolja i .. eteCa
,U se na identican' nacht '
Od naziva komora potice rijec
Brzina svjetlosti
Brzina svjet!osti je velika u odnosu na ostale brzine u prirodi i ima stalnu vrijednost.
Brzina svjetlosti je bila predmet rasprave jos u stara vremena; vodila,se rasprava 0 tome'da
Ii je konacna iii beskonacna.
Danski astronom Olaf Remer (51. 1.1.) odredio je (1675) brzinu prostiranja svjetlosti na
osnovu posmatranja jupiterovih mjeseca. Ovo je bilo epohalno otkrice za to vrijeme.
Kada je posmatrao pomracenje jednog jupiterovog mjeseca. ustanovio je vrijeme jednog nje--
govog ulaska i izlaska iz sjenke, tada je Zemlja bila najbliza Jupiteru.
Pola godine kasnije, kada je Zemlja bila naidalje od Jupitera, primijetio je da izlazak
jupiterovog mjeseca kasni 1000 s. Remer je shvatio da je svjetlosti tada trebalo da prede
300000000 kilometara vise nego u prvom slucaju. Pomocu formule c = sit izracunao je da je
brzina svjetiosti 300000 km/s.
Svjetlost putuje brzinom od oko 300000 kilometara u sekundi, tako da Sunceva svjetlost do
Zemlje prede put od 149 miliona kilometara za svega 8 minuta! Da biste imali predstavu oovoj
brzini, redmo da bi automobil, karla hi mogao, ovu razdaljinu savladao tek nakon 177 godina
Uo ako bi se, neprestano kretao brzinom od 100 kilometara na sat! iii jos jednostavnije - svjet-
lost putuje toliko brzo da u jednoj sekundi moze da obide Zemljinu kuglu citavih 7 puta!
,GalilefjeJ6_67 :iimjeriti ,na
,()k,o milju U_i 1;t; ktn covjeka koji
K.too--bi prv.i covjek_ da
ueini. je mjf!rila,vrijeme kada su-prv.a i drill?
Ovim :,eksi'fdmel1tom, se ,nije, m9gla_ izracunati brzina svjetloSti, ali _do -da
svjeUosI putuj. mn"ll0 bdeodzvuka. '. ..• .
Tacna vrijednost brzine svjetlosti dobivena savre-
menim mjerenjem je 299729458 km/s.
Vrijednost brzine svjetlosti danas je odredena sa
tolikom predznoscu da je jedinica za duzinu defin-
isana na osnovu brzine 'svjetlosti.
Metar je duiina koju svjetlost prede u vakuumu za
vrijeme od 299729458 dijela sekunde.
132
Posada "Apola" je sletjela na povrsinu Mjeseca 1969. godine i
lamo je postavila posebno ogledalo usmjereno prema Zemlji. Sa
Zemlje je poslat laserski zrak i izmjereno je vrijeme potrebno
zraku da stigne i vrati se od Mjeseca. Pomocu ovog
ta lahko je izmjerena udaljenost Mjeseea od Zemlje.
Sta treba znati?
- Svjetlost je elektromagnetni talas, svjetlost je i testica.
- Predmete vidimo tako sto ih svjetlost osvjetljava i odbija 5e prema nasem oku.
Svjetlost se prostire pravolinijski.
Dokaz za pravolinijsko prostiranje svjetlosti je pojava- sjenke i polusjenke, pomracenje
Sunca i Mjeseca, kao i tamna komora.
-Izvori svjetfosti mogu biti prirodni (Sunce) i vjestacki (slja/iea, svljeca) koji se drugaCije zovu
i izvori hladne svjetlosti.
- Brzinu 5vjetiosti u vakuumu prvi je izracunao Remer:. ona je iznosila 300000 km/s.
Brzina svjetlosti u vodi, vazduhu, staklu i dijamantu.
ODGOVORI NA SlJEDECA PITANJA
1. Objasni prirodu svjetlosti.
2. Sta je svjetlosni zrak?
3. Kakvi mogu biti izvori sv;etlosti?
4. Nabroj dokaze za pravolinijsko prostiranje svjetlosti.
5. KoUka je brzina svjetlosti u vazduhu?
Mozemo Ii kontrolisati svjetlosH
Svjetlost moiemo konfrolisati jer u prirodi neke tvari upijaju
svjetlosne zrake. To su erne tvari kao, na primjer, ugali. Neke tvari
propustaju svjetlosne zrake i takve se tvari zovu ·prozirne tvari,
kao, na prirnjer, staklo. Tvari koje odbijaju svjetlosne zrake iii
bijele tvari su, u ovom slueaju, ogledala. Na osnovu ovakvog
ponaSanja svjetiosti postoje tri osnovna nacina kontrolisanja
svjetlosti:
1) Zaustavljanje njenog prostiranja nekim predmetom (tada
dobijamo sjenku);
2) Promjena njene ravne putanje stvaranjem odbljeska
(pomo"u ogledal.), naziv. se REFlEKSIJA(odbijanje);
3) Promjena njene putanje propustanjem svjetlosti kroz neku
providnu rnateriju kao sto je voda iii staklo. Ovo se naziva
REFRAKCljA (prelamanje) i na toj osnovi funkcionisu razne vrste
optilkih sotiva i pomagala.
-
I
Postoje i drugi nacini da se promijeni putanja svjetlosti, ali
to zavisi od njene talasne prirode. Neki naucnici tvrde da i
gravitacija nebeskih tijela mijenja putanju sv;etlosti, ali to se
odnosi sarno na snaznu gravitadju velikih zvijezda i drugih
nebeskih tijela u vasioni.
Zasto je vaznQ svjetlost?
133
Mnogo vainih i korisnih uredaja koje upotrehljavamo u svakodnevnom zivotu funkcionise
iii zavisi od sposohnosti nekog njihovog dijela da stvori, kontrolise iii detektuje svjetlost na
razne nacine. Prije svega to su nase oci i vid, zatim naoeare, kontaktna sociva, sociva za
vizijske j fiimske kamere i fotokopir i dvogledi i teleskopi,
mikroskopi i lupe, projektori raznih vrsta, CO plejeri, citaCi u
spijunski i meteoroloski sateliti, medicinski aparati, sistemi za koriStenje solarne energlJe I
mnogi drugi.
Odbijanje iii refleksija svjetlosti
Pojavu odbijanja
ve svjetlosti sigurno ste vee
primijetili, Kada imate malo
ogledalo, moiete svjetlost
koja padne na njegovu
povrsinu usmjeriti gdje
teo Primijetili ste kako se na
vodenoj povrsini ogleda
krajolik slika a. Ove pojave
su posljedica odbijanja
svjetlosti.
Bi;ele povrsine iii ogle-
dala odbijaju veanu sunce-
vih zraka.
Postoje ravna i sferna
ogledala. Sferna ogledala se
dijele na konkavna slika b i
konveksna slika c (izdublje-
na i ispupcena)
,:i
,
I
I
,
Ravna ogledala
Ravna ogledala su povrsine na koje je nanesen sloj srebra aluminijuma hroma i nikla, ona
odbijau 96% svjetlosti. To su povrsine sa kojih se moze odblti snop svjetlosti bez rasipanja.
Ovakvo odbijanje zovemo ogledalsko odbijanje. Postavimo ravno ogledalo, ako prvo usmjeri-
mo zrak normal no na povrsinu, on ee se odbiti u istom pravcu. Ali probajmo na ravnu ogleda·
10 usmjeriti zrak pod nekim uglom ex slika 1.12.
Zrak AD zove se upadni zrak, prava ON je normal a na povrsinu, ,a zrak DB odbojni zrak.
Ugao ex je upadni ugao, a ugao odbojni ugaa. Iz ovog ogleda mozemo zak!juciti da je odbo-
jn] ugao uvijek jednak upadnom uglu. Prl tome upadni zrak normal a i odbojni zrak leze u istoj
ravni. Na slid 1.2 vidimo odbijanje zraka svjetlosti ad povfsine ravnog ogledala.
1.2
Zakon odbijanja svjetlosti
Upadni ugao koji svjetlosni zrak zaklapa sa nor-
malom i odbojni ugao koii odbojni zrak zaklapa sa
normaiom su ;ednaki zajedno sa normalom oni
grade ravan koja je na granicnu povrsinu.
Primjer 1: Svjetlost' o'odbijanju
losti. Kod ravnog og!edaJa odbijanJe Je pravilnO'sHka a"I' ar. Klda---povrsine'_,nisu rayne f1ego
hrapave, slika b i svjetl6sti' je difuzno kao na slid, difuzno odbijanje se naziva
ras'ipanje svjetlosti. ' .
135
Slika predmeta u ravnom ogledalu
Sliku nekog predmeta u ravnom ogledalu
mozemo konstruisati crtezom pomoeu svjetiosnih
zraka, shodno zakonu 0 odbijanju svjetlosti, slika
a. Na crteiu odaberemo dvije tacke te iz njih
povucemo zrake i nademo tacku gdje se sjeku
hovi produieci. Mjesta gdje se sijeku produzeci
zraka predstavijaju prividnu sliku predmeta.
Primjer sa svijecom stika h.
Kada stojlmo pred ravnim ogledalom vidimo
svoj lik. Kako je on postavljen U odnosu na nas?
Prakticna primjena ogiedala
Slika predmeta u ravnorn ogledalu jednaka je
velicini predmeta, na istom je rastojanju od
meta, ali je imaginarna i nalazi se sa druge strane
ogledala U odnosu na predmet, a jasno je da zraci ne
mogu proCi kroz ogledalo. Takoder, desna strana lika
predmeta u ogledalu odrazava lijevu stranu stvarnog
predmeta, 1 obrnuto, lijeva strana odrazava desnu.
Ogledala imaju primjenu u izradi optickih instrumenata, ier pomoeu njih mozemo podesno
mijenjati pravac prostiranja zraka. .
JedDo od takvih sredstava je periskop. On se sastoji od dva paralelno postavljena ogled ala.
Periskop se u podmornicama koristi za posmatranje iznad povrsine vode.
/
•·· ___ ·'di··
...
136
Pokusajte sam; Izvesti madionicarski trik, koji je opisao jedan vas vrsnjak.
Gledao sam madionicara dok je izvodio trik. U casi je bila zapaljena svijeca, uzeo je posudu
sa vodom j slpao u casu. Strepio sam i cekao kad ce se svijeca ugasiti, ali, gle c'uda, to se nije
dogodil0. Nije se dogodilo nl kad je voda kvasila plamen, niti kad je njen nlvo bio visi od
plamena.
BiD sam radoznao j pitao madionicara da mi objasni kako mu je to uspjelo.
U pocetku nije htio, ali je na kraju ipak objasnio svoj "trik".
Postavio je uspravno staklenu plocu/ a ispred ploce je stavio zapaljenu svijecu. lza proce
stavio je istu takvu svijecu uTonjenu u casu 5 vodom. Plamen koji se vidio u casi je bio
men koji je davala svijeca 5 druge strane stakla. Ovo je bila prava 1!optiCka varka
n

Kasnije sam cuo da se mnogo trikova moze izvesti pomocu ogledala.
137
Sferna ogledala
Sferna ogledala predstavljaju uglalanu
povrsinu koja je manji dio sfere istog
poluprecnika. Sferna ogledala mogu biti:
- ispupcena iii konveksna i
- udubljena iii konkavna.
Konkavna ogledala su sabirna, a kon-
veksna rasipna ogledala.
Za svaki zrak koji se odbija od povrsine
sfernog ogledala vail zakon odbijaoja, koji
kaze da upadni ugao mora biti jednak
odbojnom uglu. Posto je povrsina sferna,
odbijeni zfaci sijeku glavnu opticku Osu U
jednoj tacki koja se naziva fokus iii fiza.
Aka bi postavili termometar u fokus
ogledala vidjeli bismo da se temperatura
naglo povecava. Ovo nam govori da su
svjetlosni zfaci nosioci toplotne energije.
Nekad se razvije tolika kolicina toplote u ziti sfemog ogledala da moze nastati p!amen.
Ova mazerna probati aka list papira pastavima u iizu sfernag ag!eda!a, usmjerima agleda-
10 tako da zraci padaju na njegovu povrsinu; poslije prelamanja svi zraci prolaze kroz zizu gdje
ce se pojaviti plamen, papir ce se zapaliti.
Arhimed, grcki mislilac i prirodnja", kazu da je pota-
pao rimske brodove koristed v'elika sferna ogledala,
usmjeravao ih na jedra rimskih lada i tako u
odbrani svog rodnog grada::,od Rimljana.
138
Karakteristicni elementi sfernog ogledala su:
1. centar krivine ogledala C, koji odgovara centru
sferne povrsine od koje je ogledalo postalo
2. poluprecnik krivine (r)
3. tjeme ogledala (T)
4. glavna opticka osa ogledala koja prolazi kroz
tjeme ogledala, iiiu i centar zakrivljenosti
5. iiia sfernog ogledala F koja se nalazi na
polovici rastojanja od centra sfernog ogledala
6. zizn. d.ljin. sfernog ogled.l. (f = r/2) iednak.
polovini poluprecnika ogled.I •.
Da bi konstruisali gdje se nalazi lik kod izdub-
Ijenog sfernog ogledala moramo prvo reci koji su to
karakteristicni zraci ogledala.
Prvi karakteristican zrak (slika 1) je paralelan
glavnoj optiCkoj osi pada na ogledalo u tacki A i
poslije odbijanja prolazi kroz iizu ogledaia.
Drugi karakteristican zrak (sUka 2), prolazi kfOZ·
iiiu ogiedaia i odbija se paraieino glavnoj optickoj
osi
Tred karakteristican zrak (slika 3) pada na tjeme
ogledala T i odbija se pod istim uglom
Cetvrti karakteristican zrak (slika 4) prolazi kroz
centar krivine ogledala, poslije odbijania vraca se u
istom pl'avcu i ponovo prolazi kroz centar.
1
c
c
2
c
139
Kako cerno odrediti rnjesto gdje se nalazi lik kod sfernog ogledala?
Da bismo odredili gdje se nalazi lik kod izdubljenog
sfernog agledala morama znati palozaj predmeta. Uk se
farmira na rnjestu presjeka karakteristicnih zraka sfernog
ogledala.
a) Ako se predmet (51. a) nalazi izmedu fokusa i tjeme-
na nece se formirati realan lik. Uk A181 ce se formi-
I'ati sa druge strane ogledala biCe uveean, uspravan
i imaginaran.
b) Ako se predmet AB (sl. b) nalazi iza centra z a k r i v ~
Ijenosti lik Al B1 ce se formirati izmedu centra krivM
ine i fokusa bice izvrnut, umanjen i realan.
c) Ako se predmet AB (sl. c) nalazi izmedu centra krivine i fokusa lik A1Bl ce se formirati
iza centra krivine, biCe izvrnut, uvecan i real an.
d) Ako se predmet AS (sl. d) nalazi u centru krivine 'lik A1Bl ce se nalaziti takode u centru
krivine, bice obrnut i realan.
a b
c
d
140
lednaCina preslikavanja sfernog ogled ala
Kaka mazerna izracunati velicinu lika na kojem rastajanju ad ogledala se nalazi i kakav je
lik?
Ova jednacina povezuje:
a - udaljenosl predmela od ogledala
b - udaljenosl slike (lika) od ogledala
c ~ liznu daljinu f, odnosno poluprecnik ogledala r.
Moguce je izracunati jednu ad ovih velicina, ako su poznate druge dvije.
Ove veliCine mozerna izracunati pomocu jednacine preslikavanja koja je data relacijom
1 1 1
--+--=--
a b f
Ako je p velicina predmeta, a s velicina slike iii lika, tada kolicnik !inearne velicine slike i
linearne veliCine predmeta predstavlja uvecanje ogledala
koje rnozemo izraziti i odnosom
s
u=-
p
b
u=-
a
Ako je udaljenast predmeta manja od udaljenosti lika ad tjemena agledala a < b, lik je
uvecan u > 1, a za b < a lik je umanjen.
141
Primjena sfernih ogledala je viSestruka. Pdmjenjuju se uvijek karla je usmje-
riti u jednom pravcu. Ovakvu ulogu sferna ogledala imaju farova na korl retrovizo-
ra, dzepnih lampi, te projekcionih aparata, kao- i kod reflektora koji osvjetlja-vaju velike povrSine.
Svaka od ovih primjena podrazumijeva da se izvor svjetlosti nalazi u iiZi ogledala tako da se moze
dobiti paralelan snop svjetlosti.
Primjer 1; '<1-;:: 0,5_ m; a_zizua daljina ,ovog og!eda!a je 0,25 m.,kolik,? je udaljena slika i
koliko je uvecanje .o'vag ogledala? -
f;:: 0,25 m' - ,
a =,O,S-m-
b=?
u ;::'?
1 1
- + _'-:":,,;:: --" ;;;::"-:':';';:: -. -. •
a b f b f a
1 a-f fa O,125m
-_';:: --,;::> b,;::,- .. - =i> b ,- ::;; 0,5 m
b fa a-.f 0,15
b 0,5 m
u = -- ,,----;:: 1 VeliCina predmeta ista je kao I veHCina Uka.
a 0,5 m
Predmet kao i lik nalaze l.l zakrivljenosti.
142
Sta treba znatH
- SV;;lka ugfacana ravna povrSina mole pas/utiti kao agledafo.
- Za svjetlost vaii zakon 0 odbijanju kao i za ostale talase.
- Upadni ugao, koji svjetlosni zrak zak/apa sa norma/om, jednak je odbojnbm ugJu kaj;
odbojn; zrak zaklapa sa norma/om.
- Uk koji se dabija kad ravnog ogledaJa nalazi se na istam rastojanju ad predmeta, ali sa
druge strane ogledala.
- Zakrivljena ogledala mogu bit; ;spupcena j udubljena.
- Uk kod zakrivljenih ogledala molemo odrediti i graficki pomocu karakteristicnih zraka.
- JednaCina presJikavanja izdubljenih ogJedaJa:
1 1
f
--+
a b
ODGOVORI NA SLIEDECA PlTANIA
1. Kako glasi zakon odbijanja za ravno ogledalo?
2. Nabroj karakteristicne zrake kod sfernog ogledala.
3. Kada se, kod sfernog ogleda!a, dobija imaginaran lik?
4. Napisati jednaCinu preslikavanja.
5. Ako se predmet nalazi na rastojanju 6,5 em od tjemena konkavnog og!edala, a zizna
daljina mu je 3 em, na kojem ce se rastojanju od tjemena pojaviti slika? Objasni kakva
ce biti sitka i izracunaj odnos presHkavanja,
143
Prelamanje (refrakcija) svjetlosti
Svjetlosni zraci, kada se nadu na granici izmedu dvije opticke sredine razlicite
mijenjaju brzinu kretanja. Brzina svjetlosti je najveca u vakuumu, zatim u a ,u
drugoj sredini njena brzina je manja i zavisi od opticke gustine sredin,e. Kao I tala:l, ,I
svjetlosni snop, kada se naoe na granid dvije prozracne povrsinc, djelimlcno se odblJa, dJe,l!-
micno prelazi u drugu sredinu, gdje, zbog promjene brzine, mijenja pravac svog prostlranJa,
oSlm u s!ucaju kad na datu povrsinu pada pod uglom od 0
0
,
Ova pojava naziva se preiamanje svjetlosti. Primijetili sma da kada stojimo u vodi, nase
nage izgledaju krace, to je, ustvari, posljedica prelamanja svjetlosti.
Primjer 1: Aka ,stavimQ ?iovku u --posudu, sa_ vodom pod, ,h'ekirn
uglom, na granici vade- i_ vazduha, alovka, ceJzgledati _prelomljena,
zbog lorna' zraka svjetlosti.
Primjer 2: Posmatrajte na slid Iljevo izgleda kao da se veslo u vodi prelomito.
Na slid desno veslo je, kako vidimo, isto samo zrak svjetlosti je u vodi promijenio pravac
prostiranja-;- pa- je_ to r_ailo'g sto_veslb'taka izgleda.
Na -r0javi prelamanja iii refrakdje svjetlosti funkcioniSu mnoga opticka pomagala.
144
Da blsmo posmatrali prelamanje
svjetlosti, treba koso usmjeriti zrak
ka normall na povrsinu koja
vaja dvlje sredine, npr: vazduh je
sredina 1, a voda sredina 2.
Ugao koji "svjetlo$l1i, zrak zaklapa
sa normaloiti zove,se'_upadni ugao,
a ugao" koji -zrak koji' presao u
drugu- sredinu zaklapa-- sa
10m, zove se prelomni ugao.
Sa slike a vidimo da je upadni
ugao veCi od p'relomnog, zato sto
svjetlost prelazi -ii opticki rjede u
opticki guscu sredinu.
Ako bi !ie- zrak' kretao obrnuto, iz
gusce 3 u rjedu sredinu 4, tada bi
upadni' ugao bio manji od prelom-
nag slika b.
Prelamanje svjetlosti zavisi od njene brzine. Svjetlost tma raziiCite brzine u razlicitim
rna, a odnos ovih brzina daje indeks prelamanja svietlosti.
Indeks prelamanja svjetiosti obiljezava se sa n.
!ndeks prelamanja, U odnosu na vakuum, nazivamo apsolutnim indeksom prelamanja svjetlosti
Co
n=--
C
gdje je Co brzina svjetlosti u vakuumu, a c brzina svjetlosti u dato] sredini.
Pri prelasku svjetlosti iz vazduha kroz staklo, indeks prelamanja mozemo izraziti kao:
C
v
n=-
C
s
Primjei'!"Kolika je brzina svjetlosti u vodl, ako je indeks
f)rehfmimja u voai U o'dnosu' na vakllum 1 ,33 nv :::: 1,33
t =300000
300000 kmis
1,33
145
Prelamanje svjetlosti kroz ploeu
Tijela sa dvije nasprarnne paralelne povrsine nazivaju se opticke ploce.
Prim;er: Stavimo staklenu plocu na ,sto,_ a 'is-pod
nje prethodno. .stavimo olovku. Pogledajmo, kakq -iz&leda
oloyk,a, s!<1kle,ne jna sHeil., Ovo" materno
Qbjasniti pojavom pf€;lamanja svJ.etlosti kroz
Ako na povrsinu staklene ploce uputimo
losni zrak pod nekim uglom (slika b), ugao
prelomli.enog zraka ce biti manji od upadnog,
jer je staklo opticki gusCa sredina od vazduha.
KreeuCi se dalje svjetlosni zrak izlazi iz staklene
ploce, staklo propusta veanu zraka to je
na sredina. U ovom slucaju je upadni ugao zraka
jer je svjetlosti iz stakla manji od prelomnog
ugla. Svjetlost se siri kao talas i ona posjeduje
svajstvo da ne gubi na brzini prilikom prolaska
b kroz neku sredinu, to jest, ona u svakoj sredini
ima konstantnu brzinu kretanja, opet ce u vaz-
duhu imati istu brzinu taka da ce prelomni ugao
bit! kao upadni ugao pri ulasku na plocu.
Vidimo da dolazi do izvjesnog paralelnog pomjeranja svjetlosnog zraka iii svjetlosni zrak izlazi
na izvjesnom odstojanju od kojeg je usao i zato vidimo ovakvu sliku kroz ploeu.
Totalna refleksija
U nekim situacijama aka posmatramo predmet kroz staklenu kadu napunjenu vodom, vidjet
cema ga na istom mjestu gdje se i na!azi, Zasto gar kao u prethodnim slucajevima, ne vidimo
pomjerenog iii umanjenog, objasnicemo na primjeru?
Primje'r '2: Aka polukruinu plocu okrenemo tako da IRIII ••••••
Z'rak s"jetlos{( pada ,pod nekim uglom na fljenu pcwrsiilli;, pbsma:'
tracemo 10m svjetlosti na, granici' ave' dYije-- pbV(sine, Aka
povecava:n0 ugao upadnog zraka prema harm_aHI
da'li ce zrak s.vjetlosti' preci Jz stakla u vazduh, Vidjecemo cia za
sve -vece":,/liglove,,,svjedo$'t. pred u rjedu sredinu (e'_"s,e
odQiti: 0(( pOYfsinf,. ' '
146
Do ave pojave dalazi zato sto svjetlosni zrak
pada pod pravim uglom, Aka mijenjamo ugao
posmatranja, vidimo lik ke]i je pomjeren u
odnosu na predmet. Aka se predmet posmatra
5 donje strane, kroz vodu, posmatrac vidi vrh
predmeta u produzetku svjetlosnog zraka,
Kada svjetlost prelazi iz vode u vazduh,
da se na granici ove dvije povrsine ponasa kao
ravno ogledalo.
Zasto svjetlost odbija zrake koje dolaze do
njene povrsine?
Kada zraci svjetlosti prelaze iz vode u vazduh
prelomni zrak je veCi od upadnog. Povecanjem upadnog ugla povecava se i prelomni ugao
svjetlosnog zraka. Kada upadni ugao povecavamo, prelomni ugao d05tigne vrijedno5t 90
0
.
Pre!omljeni zrak tada postaje paralelan granicnoj povrsini izmeau vazduha i vode, klizi po ovo]
povrsini (51 e). Dakle, zraci koji padaju na povrsinu vode pod veCim upadnim uglom od
granicnog, odbijaju 5e kao od ogledala. Ova pojava zove 5e totalna refleksija.
Totalna refleksija nastaje kada svjetlosni zrak dolazi iz optieki gusce u optieki rjedu sredinu,
pod uglom koji je vea od granicnog ugla za te dvije sredine. Cranieni ugao je ona; upadni ugao
ciji je prelomni ugao 90°.
Totalna ref!eksija se primjenjuje ked svjetlovoda. To su veoma tanke
cijevi u kojima se svjetlost na kraju cijevi, zbog mnogo uzastopnih pot-
punih odbijanja, vidi skoro bez gubitaka. Svjetlost, dakle, putuje kroz
potpuno savijen kabL Ovakve cijevi koriste se u telefoniji, kod
senja informaeija i slika. Koriste se u modernoj medicini za posmatra-
nje unutrasnjih organa i bezopasnije su od rendgenskih zraka,
Totalna refleksija se moze vrsiti kroz prizrnu, a tada vidimo da dolazi
do potpunog odbijanja zraka. Ovakve prizme koriste se cesto kod
optickih instrumenata umjesto ogledala (sl. 3).
Totalnu refleksiju svjetlosnih zraka vidimo i na datim slikama.
Pokusajte sami zakljueiti gdje oko v!,9i lik na posljednjoj slid?
147
Totalna refleksija stvara fatamorganu. Princip totalne refleksije
primjenjuje se u izradi optickih vlakana koja sluze kao provodnici
svjetlosti, oni se koriste kako smo rekli u medicini i s!uze za POSM
matranje unutrasnjih organa.
Prelamanje svjetlosti kroz opticku prizmu
Svjetlost se prelama kroz 5ve proM
pustljive opticke sredine, pa i kroz
opticku prizmu. Opticka prizma
stavlja apticku sredinu koja je
ogranicena sa dvije rayne povrsine
koje nisu paralelne.
Pojavu prelamanja svjetlosti kroz
prizmu posmatramo na crtezu koji
predstavlja osnovu trostrane prizme.
Granicne povrsine ove prizme
grade ugao y." Prelamanje svjetlosti
posmatrat cema kao prelamanje
nekog svjetlosnog zraka A.
Posta prelazi iz opticki rjede u
opticki guscu sredinu, zrak se prela-
ma ka norma Ii, a pri izlasku lz
prizme, ad normale. Pravd upadnih i
prelomnih zraka medu sobom zaklapaju neki ugao
ako vldi zrak A1 na izlazu kao na slid.
Ugao skretanja kod prizme zavisi od indeksa prelamanja sredine i upadnog ugla zraka, kao
i od prelomnog ugla "( prizme.
148
Razlaganje svjetlosti
Svjet!ost se maze raz!oziti, pad odredenim uslovima.
Prilikam prolaska kroz prizmu ona se razlaze na spektar
boja. Bijela svjetlost se razlaze na sedam osnovnih boja.
Te su boje: crvena, narandzasta, zuta, zelena, plava, modra
i Ijubicasta.
Zasto dolazi do razlaganja (disperzije) svjetlosti?
Disperzija svjetiosti se javlja zato sto pojedine boje
spektra imaju razlicitu talasnu duzinu, odnosno brzinu
prostiranja.
NajviSe se prelama Ijubicasta, a najmanje crvena
svjetlost.
Dakle, bijela svjetlost se sastoji od obojenih svjetlosti
i Ona je s!ozena svjetlost posto se moze razloziti na boje.
Pojavu razlaganja sv;etlosti nazivamo disperzijom svjet-
losti.
Poslije kiSe cesto na nebu vidimo dugu. Disperzija
svjetlosti se vrsi u kapljicama kise. Znaci, ovih sedam
bOja je spektar bije!e svjetlosti. Ougine boje (ini sedam
osnovnih boja iz kojih se sastoji bijela svjetlost. Crvena
svjetlost, koja se najmanje prelama, lma najvecu talasnu
duzinu, dok najmanju talasnu duzinu lma ljubicasta boja
spektra.
Nju'tn je "propusfafud
bijelu svjetlost "kroz staklenu prizmu.
149
Nas.tanak duge
Duga nastaje kad zrak svjet!osti pro[az{ krozkapljice vade
rasprsene u zraku. Maze se vidjetI kaq kiSa na jednom
dijeiu neba, a sunce sja na drugom dijelu. Da bi. se,moglo
vidjeti dugu, sunce mora biti. ita posmatraca koji je Qkrenut
prema kisi. Centar duge jetacno ,nasuprot s,unca. ,
5to je sunce blLze horizontu, vidi se veCi dio duge"Zasunce
na, _ hodzontu, vidjeH bismo. dugu ,kao P?!ovicu kruga sa
najvisom tackom luka 42 stepena iznad horizonta,
Sunceva 5Vjetlost-se' sastoJi od spektra raztl_Ciiih'talasnifi
dufina' koje "nase 'aka vidi kao -razfiCite bole.:- Svjetlost
razlicitih_boJa gledana zajedno izgledanam kao ·bijda
lost: Pri ulasku u kap vade dalazi" do lorna -(r'efrakcije)
sunceve 5vjetiosti, 5to uzrQkuje da,se
je tatasi razlicltill kojih se
sastoji,svjetlost RaZlicite
lostr se ,pod Svjetlost
manjih tal,<;lSnih S(tI9mi jace
ad, svjetlpst,i
PojavaJazdvajanja svjetlostl'na svoje
ponente,5e difrakdja( a"moie':se,vidjeti
i naprizmi" ' < ';>,",'" , ' "
14, svake kapi sartl0 jedna- od;Jioja dcilaz! do
aka posmatraca. To mo7..emo ,pogledati na
primjeru clvije kapi 0<;1 kojih 'se jedna nalazi
viSe od druge. ,5, obziro
ITl
da se zrake
raz(fcitih ,boja ,(talasn[h, 'duljina) "razlicito
lome, iz kapi koj!l se'nalazi viSe do
traca ce doel (rvena svjetlost, 'a ix' ntie kapi
do posmatraca ce doC'i'ljubieasta'svjetlost.
Vidimo da se zatoboje duge mijerijaju od .-
crvene na vrhu do,ljubicaste na 'dnu
150
Zasto vidimo boje?
Razni objekti izgledaju nam obojeni zbog nacina na
ko;i reflektuju svjetlost. Bijela sunceva svjetlost iii svjetlost
sija!ice sadrie sve boje spektra. Kada bije!a svjetlost padne
na neki objekt, taj objekt reflektuje jednu iii vise boja, a
upija sve ostate. Ref!ektovane boje, iii njihova mjesavina,
predstavljaju boju tog objekta na primjer, ze!eni objekt
reflektuje zelenu boju, a upija sve ostale. Objekt koji
reflektuje sve boje spektra je bijefe boje, a objekt koji ne
reflektuje nj jednu boju, tj. upija sve boje spektra, je erne
boje.
Kada bijeia svjetlost padne na leda papagaia (na slid), njegovo
perje reflektuje plavu boju upijajud sve ostale, pa mi vidimo da
papagaj ima plavo perje.
Pokusajte sami: Napraviti dugu bez kise
1. Na komadu kartona velicine nekoliko miHmetara napr'aviti malu rupu i postaviti karton
na sto.
2. Ugasiti svjetlo i zamraCiti prostoriju. Snop svjet!osti iz dzepne lampe usmjeriti na rupu
u kartohu. Tacka snopa svietlosti pojavice se na podlb:Zi papfra Koji je zaliiepljen na zid.
3. Na sto, izmedu kartona i papira na zidu, postaviti prizmu, taka da snop svjetlosti pro-
lazi kroz prizmu. Tada ce se na papiru pojaviti duga iii spektar boja. Mijenjate Ii polozaj
prizme, -5ta se desava?
4. Uzmite sada drugu prizmu i postavite je paralelno i simetricno sa prvom. Pomjerajte
drugu prizmu sve dok ne dobijete uski snop svjetlosti, isti onakav kakav ste imali na pocetku.
Druga prizma dugine boje ponoyo pretvara u bije!u svjetlost. Pokusajte objas,niti tu pQjavu?
151
152
Sta treba znafI?
Svjetfost, pri pre/asku iz jedne u drugu sredinu razliCite gustine, mijenja brzinu
nja. Pos/jedica ove pojave je prelamanje svjet/osti.
- indeks prelamanja svjetlosti: n = c/c
s
.
Pri. prolasku svjet/osti kroz staklenu p/ocu, pod nekim ugfom razliCitim od pravog ugla,
do/azi do paralelnog pomjeranja zraka, sto je posljedica dvostrukog prelamanja svjet/osti.
Kada svjet/ost pre/azi iz gusce u rjedu sredinu, u momentu kada je granicni ugao tolik; da
je prelomni 9oo i za vece uglove ad granicnog, dolazi do totalne refleksije svjetlosnog
zraka.
- SVjet/ost se preJama i kroz prizmu.
- Bijela svjet/ost se moze razlozia na spektar ad sedam baja. Ova pojava se naziva disperz-
ija svjet/osti.
- Boje vidimo zato sto objekti kOje gledamo na raz/iCit naCin reffektuju svjet/ost
- Pojave prelamanja, odbijanja i totalne refleksije svjetlosti se koriste pri izradi raznih
optickih instrumenata.
ODGOVORI NA SlJEDECA PlTANIA
1. Objasni prelamanje svjetlosti, izracunaj indeks prelamanja u vodi, ako znamo da je brzi-
na svjetlosti u vodi 225000 km/s, ako je brzina svjetlosti u vazduhu priblizno 300000 km/s.
2. Sta se desava sa svjetlosnim zrakom koji prode kroz stak!enu plocu?
3. Sta je totalna refleksija?
4. Kroz koje se materije prelama svjet!ost?
5. Kako se moze razloziti bijela svjetlost?
6. Zbog cega se boje spektra razliCito pre!amaju?
I
II
Opticka soCiva
Opticka soc iva su providna tije!a koja su ogranicena sa dvije
sferne povrsine ili sa jednom sfernom, a jed nom ravnom
povrsinom, Obicno se prave od stak!a iii nekog drugog
providnog materijala.
Soc iva se dijele na rasipna (udubljena soc iva) i sabirna
(ispupcena sociva).
Rasipna su na sredini najtanja, dok su sabirna na sredini
najdeblja.
kao na slid lijevo;"ra'sipa;u 'svj'etiosn:' Ako,
koji, ce izgledati umanjeno slika desno,
Primjer 2': Sabi,rna: kao na slici lijevo, sal-)iraju-- zrake- svjetlosti. Ako '
ktoz sabirno,'s.()c'ivo, predmete koji c'e izgledati uvecana,slika desno.
Karakteristicni elementi soCiva su:
1. linija koja je normalna na obje
granicne sredine iii osa simetrije
sociva naziva se glavna opticka osa
sociva,
2. Prelomne-plohe sotiva,
3. Socivo ima dva centra zakriv-
Ijenosti,
4. Dvije fize soliva,
5. Optilki centar sociva,
6. Dvije iiine daljine.
+
Tanko sabirno soi'ivo
Kada propustimo snap paralelnih
suncevih zraka kroz ovo saeiva ani ce
se pre!omiti i pri izlasku sabrati u jed-
noj tacki iizi soCiva. Aka U ovoj tacki
postavimo papir on ce se zapa!iti.
Kako sma rekli soCivo lma dvije zizne
daljine, zizne daljine zavise od sredine
u kojoj se sadvo na!azi. Karakteristicni
zraci saciva su:
zrak paralelan glavnoj optickoj
osi poslije prelamanja prolazi kroz
iizu sotiva sa suprotne strane.
zrak koji prolazi kroz opticki centar sotiva ponovo
se vraca kroz opticki centar sotiva.
- zrak koji prolazi kroz iiiu prelama se i krece se
parale!no g!avnoj optickoj osi sa druge sativa.
Kakvu sliku daje tanka sabirno solivo?

je pred
l11
'et udaljen od
soCiva <:- -od same
zizne na zak-
I !onu ne mOZ:es'se, dobiti real-
na slika,_
uspravan i nalazi se
sa iste nalazi
I
Ako je predmet udaljen od
sotiva vise od dvostruke
iizne daljine, na zaklonu s
I
druge strane sotiva stvara
se realna umanjena slika
I
izmedu iize i dvostruke
zizne daljine. I
Ako je predmet udaljen
od ziz-
nu zaklonu 5
druge stvara
I
se realna,
I u dalJ!m i
! 5 druge
154
\
-,;;1
,
,
se predmet
ravni kada
tastojanje jednako l'iin§li
slika se dobihlt#
.
Kako se pale olimpi;ske baklje?
Za svake olimpijske igre pali se olimpijska vatra u Grekoj koja je koli-
jevka ovih igara. U zizi kapljice rose (koja se ponasa kao soeivo)
pokupe se suneevi zraci od Cije top!ote se pojavi p!amen, ta se vatra
prenese na baklju i gori dok god traju oiimpijske igre. Na ovaj natin
cesto nastaju i sumski poiarl, zato sto se kapljica rose ponasa kao
soCivo.
lednacina preslikavanja sabirnog soCiva
Jednacina preslikavanja za sabirno socivo ima oblik kao jednacina preslikavanja sfernih
ogledal.:
1
-- +, --=--

b f
Zbir redprocnih vrijednosti_daljina predmeta i daljine lika je konstantna velicina i jedna-
·ka je reciprocnoj vrijednosti iifne daljine.
Opticka moe sociva
Sociva karekterise njegova opticka moe iii dioptrija, koja je jednaka reciprocnoj
ti iiine daljine
1
D=-
f
Rasipno soCivo rasipa prelomljene zrake, lik kod rasipnog sotiva bez obzira na polozaj
predmeta je umanjen, uspravan i imaginaran.
Kako god· da predmet rasipno
_sotivo uvijek daje uspravnu realnu i uma
njenu sliku predmeta.
155
Prirnjer dioptrilu sociva eija je'zizna daljina Q,5
f = O,5m
D= ?
1 1
r)=
. f 0,51)1
dipotrija sociva'je i
Sta treba znati?
- Opticko so6vo je prozirno tljelo koje je sa strana omedeno zakrivfjenim fucnim povrsinama.
Sotiva mogu biti sabirna i rasipna.
- Elementi sotiva su: gJavna opticka Gsa, opticki centar sotiva,centri zakrivljenosti
l
lile i dvije
iilne dafjine.
- Slika koju daje sabirno sotivo moze biti realna i imaginarna, dok jesfika koju daje rasipno
sotivo uvijek imaginarna .
• JednaCina preslikavanja sativa je: 1/i = l/a + 1/b
- Dioptnja soCiva je jednaka reciprocnoj vrJiednosti iiine daljine.
ODGOVORI NA SLJEDECA PITANJA
1. Sta je
2. Koje vrste sociva poznajemo?
3. Koje su karakteristike sabirnog sociva?
4. Kakav lik moze biti kod sabirnog sotiva?
5. Kakav tik moze biti kod rasipnog sociva?
6. NapiSi jednacinu preslikavanja za sotivo.
7. Kolika je dioptrija soCiva cija je iizna daljina sociva 0,20 metara?
156
I
'I
Organ covjecijeg tijela pomocu kojeg registrujemo svjetlost je oko. ako je prirodan opticki
instrument.
Njegovi dijelovi se prouca-
vaju u biologiji, ali ovdje cemo
istaCi neke asnavne dijelave
aka:
Na prednjem dijelu, na slici,
oka ima jedna opticko soeivo
kroz koje prolazi optieka osa.
Ziza se na!azi na optickoj osi
blizu dna unutrasnjasti oka, gdje
se stvara slika predmeta koje
gledamo.
Dalekovidno oka vidi premete na da_ljinu
Kratkovidno ako vidi premeie na blizinu.
Pr'irnjer, 1:, K()d darekoyidnog oka_ omjer je 'prekratak
da bi slika>Oa bi ovakvo okiymoglo imati jasniju sliku
koriste se'nao-cari sastaklima od rasipnih sociva.
oka, Ciji je omjer du'ii nego sto je potrebno
koriste S€\ sa stakHma ,od sabirnih saciva-.
157
Naocari pomagala za vid dalekovidnost i
kratkovidnost, nosile su se jos od davnina.

i raSlpmm sOC1Vlma. OVlm durbtnom Je otkno da I Jupiter
ima svoje satelite (mjesece). Otkrio je, takode, da mjesec
ima neravnu povrsinu.
I
I
[
158
Mikroskop iz
1845. g.
Mikroskop sluzi za otkrivanje vrlo sicusnih
tije!a; isto kao durbin iii teleskop koristi se
Socivima. Pronalazak mikroskopa i tele-
skopa ornogucio je covjeku upoznavanje
makro i mikro 5vijeta.
Mikroskop iz
1879. g.
J
. __________ .J
Cesto nam je potrebno neko opticko pomagalo da bismo vidjeli stvari koje su daleko, iii, da bismo
poveeali stvari koje su tako male da ih ne moierno primijetiti golim okom.
U optickim uredajima se kombinuju opticka tijela: sociva, 9gledala i prlzrne.
lupa koristi za
povecavanje sit-
nih predmeta
,pC ''lIIIiI.iirl..lli koji se nalaze na
, - malom rastoj-
anju. Uvecanje
(srednje)
Mikroskop islo
kao lupa slufi za
uveeanje pred-
meta sarno sto.
mu je uvecanje
puno jace.
Dijaprojektor
preslikava
(uvecava)
dijelove folije
kroz objektiv na
ekran.
Teleskop
uvecanje
udaljenog
predmeta
r.p,·ed,neta n.
ravan •
159
LASERI
Otkrice U optici, kaje je obiUeziio dvade-
seti vijek, zasigurno je laser. To je uredaj
sa optickim rezonatorom keji se sastOji iz
sfernih ogledala usmjerenih jed no prema
drugom na veoma ma!om rastojanju i
emituje fatone svjetlosti. Laseri su korisni
zbog svojih jedinstvenih karakteristika:
monokromaticnosti, usmjerenosti, ve!ikog
sjaja i veHke koherencije. laseri imaju
siroku primjenu u nauci, posebno u med-
kini kao zamjena hirurskim skalpelima.
160
Painja!
Preostalim zdravim okom ne
gledaj u laser!!!
SA LASERIMA TREBA RUKOVATI OPREZNO!
1. Oirektni snop lasera ne smije se usmjeriti U oko_ Posljedica gledanja u snop bilo kojeg
lasera (pa i IInajobicnijeg
ll
laserskog pokazivaca) moie biti potpuoo sljepilo. Reflektirani
snop jednako je opasan za oko kao i direktni snop.
2. Dugotrajnije gledanje laserskog svjetia rasprsenog na difuzno reflektirajucoi povrsini
(papir, npr.) takoder moze smetati vasim ocima.
3. Kad laser nije u upotrebi, iskljucite gao Kad radi, provjerite da Ii postoje nezeljene
refleksije laserskog snopa na staklenim iii metalnim predmetima koriStenim u eksperi-
mentu (npr., na otvoru sociva fotodiode, iii na metalnom nosacu iotodiode).
Jednalina preslika- 1 1 1
v'anja srernQg +--=--
ogle
dal
_

b f
5
U=--
Vved,"je sfemog
p
ogled_l_
b
U=--
a
Co
n=--
Apsolulni indeks i
c
relalivni prelamanja
,viello,li
Cv
n=-
Cs
Opticka moe sotiva 1
iii dioptrij_ D=-
f
161
162
1 (I\ieksand"ijal) U svom radu "Optica"
linijama i opisao zakon I
zraci potitu i2: oelju
izmei1u ocigledoe
u oku,
(Alei<sandrlja). U prevodu IZ 12.
na latinski koji je pripisan Ptc)ii.,m"ju,
rill""'f,,kdiie ukljucujud atmosfersku refrakdju.
ugao refrakcije proporclonalan uglu nagiba
(takodje zoan kao Alhazen) (roden u
koristio je sfericna i parabollcna
e: aberacije. On je takode j
proizvedenLl pomocu soCiva i atmosfersku
fadovl su prevedeni oa latinski j posta Ii dostupni
m;.',vrc)psi<im nauCnicima.
Bejkn (Engleska). Bio je sljedbenik
prosirio je Gros'etesteov rad na optici. On je
konacna i da se prostire kroz sredinu
zvuka. U svom "Opus Maius" Sejkn je
studije magnifikacijemalihpredmetakofist.eCi
i sugerisaa je da bi se ana mogla koristiti kad
vida. On je fenomen duge pripisao reflekSiji
o pojedine kapljice kise.
(Holandija). Konstruis3o je slozeni
€ soC!vima za objektiv 1 dlvergentriim
;i,Otalija) konstruisao je
H i poceo da ga koristi za
svoj te!eskop Calileo je rar)ortirac
otkrica uk!jucujuCi i to da Jupiter ima
"r"ku"o je odrediti brzinu svjetlosti.
U svom radu
Opisao je razlaganje bijele
krot prizmu. 1668 - Kao rjeSenje
koja se pokazuje kod ref,'aktivnih
pIYi reflektivni teleskop. 1672
'<;'OO"'i;;;i sunceve svjetlosti dok
Ijer,a l<raijE'/sk,om Udruzenju. Njutn je
sastavljena od svjetala razlicitih
pomocu stakla do razliCitih dometa.

detaljnih posmatranja
i je da je brzina svjetlosti
moze se dobit! vrijednost od oko
(Holandija). U svojoj komunikaciji sa
izoio je na razmatranje svoju talasnu
u njegovom djelu: Tralte de Lumiere, 1
svjetlost emitovana kroz prodorni
j elasticnih cestica, od kojih svaka
izvor malih talasa. Na ovoj
od poznatih karakteristika prelSt;'i,anj.
refrakciju u kalcitu otkrivenu
u Engleskoj). Obezbijedio
fu0ns,,'iraju':; interferendju svjetlosti. 1
I rotadju ravn! polarizovane
kroz staklo u magnetskom polju (Faradejev
Maksvel (Skotska). Iz njegovih studij" ie,dni',Cir',a
i magnetno polje, pronadeno je da
talasa trebala, u granicama do;,voljer,ih,!;,
s!>'''irne,1ta, biti ista kao i brzina svjetlostL
je svjetlost vrsta elektromagnetskog ta!asa.
163
164
Edison (USA). Razvio je
pamuk kao izvor
je kao prakticnu napravu.
n (Njemacka).
ni.,efekat na osnovi da je wi,Ptlc>;tkv,,"t!:
su kasnije postal] poznat] kao
David Bar (Danska). Bor
po kojoj se pretpostavlja
stabilne orbite sa dobro del'inis.,
Opisao prvi laser.
u Hjuz [strazivackim
sipku sintetickog rubina kao ". __
Meidi (USA). Grupa na
demonstrira!a prvi laser sa
165
"Iilloolt!,"i
1<l-1\trl);1
, , I

dl\eMp1(;:,

'""'lUpi(.t;,
Alfa cestice moze zaustaviti obicni papir, beta cestice
tabla od aluminijum, dok gama zraci prolaze i kroz
debl;u olovnu plocu.
Alfa-raspad: Ispustanje je
proces koji se naziva alfa-raspad. ]ezgro
koje nastaje pri alfa-raspadu ce imati
drugaciju masu i naelektrisanje od origi-
nalnog jezgra. Maseni bra; A nastalog
jezgra se smanjuje za cetiri, a redni bra;
za dva u odnosu na pocetno jezgro.
ProlazeC! kraz supstancu,
postepeno gubi energiju dok se na kraju
ne zaustavi.
Beta-raspad: su nega-
tivno naelektrisani elektroni koje emituje
jezgro. Kako je masa e!ektrona samo
mali dio atomske mase, masa jezgra koje prolazi kroz se sarno malo promijeni.
Prakticno, maseni broj ostaje nepromijenjen. jezgro' ne saddi elektrone. Ustvari,
nastaje onda kada se neutron mijenja u proton u okviru jezgra, on se raspada na proton i elek-
tron. Tada se braj protona, a time i atomski brai povecava za jedan, maseni broj ostaje nepromi-
jenjen. Energija koja se oslobodi u toku beta-raspada se objasnjava Cinjenicom da je masa
pocetnog izotopa veca od sabranih masa produkata raspada. Masa se konvertuje u energiju bas
kao 5to je Ajnstajn (Einstein) predvidio.
Uran- Radijum - Olovo
alia i beta raspad urana, kod alfa raspada redni broj se smanjuje za
dva, a'beta raspada poveeava za jedan. Uranijum se raspada u torijum ,radon
"- ina kraju raspada postaje stabilno olovo.
Gama-zracenje
abicno prati i Gama zraci su, vfsta e!ektromagnetskog
zracenja kaje rezu!tuje iz prer;:tspodjele naelektrisanja u samom jezgru.--Gama-zrak je foto'n
velike energije. Jedina stvar po kojoj se gama-zrak razlikuje od vidljivog fotona, emitovanog ii''''
168
sijalice, je njegova talasna duzina; talasna duzina gama-zraka je mnogo kraca. Za kompleksna
jezgra postojl mnago nacina na koje protoni i neutroni mogu biti postavljeni u samom jezgru.
Gama-zraci se mogu emitovati kada nukleus prolazi kroz promjenu iz jednog obHka u
drugi.
Na primjer, ovo se maze desiti kada oblik jezgra pretrpi promjenu. Kada nukleus emituje
ne mijenja se nl atomski ni maseni broj:
Period poluraspada izotopa C
14
je 5730 godina, stoga je ova; izotop vazan za odredivanje
staresti arheoloskog malerijala.
Period poluraspada se moze prikazati primjerom raspada urana, kao na slid.
Primjer: Vrijeme koje je potrehno ;a raspad
polovine atoma, u hilo kojoj data] kolicini
radioaktivnog izolopa, naziva se period poluras-
pada -'tog j'1otopa. Svaki' pojedinacnl' izatop :ima
svoje wijeme: poluraspacia. Na primjer;' period
po!uraspada izotopa 238lFje 4,5-:milijardi'8odimL
Tj. za 4,5 milljardi godina, 'polovin-a: ukupne
koliCi,ne izotopa 238U na Zem!ji, (eSC raspasti na
druge clemente. Za sljedecih 4,5 milijardi godina
nestace pola od preostale kdlicine 238U. Jedna
cetvrtina originalQ'e malerije- ce na_lemlji
posliJe 9 milijardi godina.
No ___ ,,.. pocetni
broj prisutnih ___ ---l....N == __
poslije t = T 2
RAZGOVOR DVA STARA ATOMA
169
IV ATOMSKA I NUKlEARNA FIZIKA
Atomska fjzika proucava zakone kruzenja elektrona oka jezgra, a nuklearna fizika proucava
atomsko jezgro i zakone koji u njemu vladaju.
Supstanca se sastoji ad veoma nialih cestica molekula i atoma.
Atom je najmanja cestica nekog elementa koja ima osobine tog elementa.
Molekul se sastoji ad vise istih iii razliCitih atoma.
Rijec atom potite ad grcke rijeci, a znaci
Elektron nedjeljiv.
Atom se sastoji od:
negativnih elektrona koji kruze oko
gra
- pozitivnih protona
M "eutrona koji se nalaze u jez-
gru.
U unutrasnjosti atoma djeluju privlacne
sile, jezgro i elektroni se privlace i to odrfava
stabllnost atoma.
Atom vodonika ima jedan elektron i jedan
proton i najjednostavniji je atom.
Jezgro najtezeg period nag elementa urani-
juma ima 92 protona i njegov redni broj je
Z; 92
masa protona 1,67243 10 -27 kg
masa neutrona 1,6747410 -27 kg
masa elektrona 9,1110-
31
kg
Broj protomi u jezgru (Zf std:ove atomski 'qn
ocJr'eauje koji hemijski element pre.cistav,lja atom. U
si$temu e!ementi su prema,
,rastucem atomskom broi':!. . , '
Broj neutrona'jt(oznacen kao N.
Atomska masa.jezg,a (A) je zbiratomskog broja i
. broja.neutrona (Z +N).
166
Izatapi su jegra kaja imaju jednak bra] pratona, a razlicit brai neutrona. RazliCit im je i atom-
ski bra; A.
Dati element moze imati mnogo raziicitih izotopa koji se medusobno razlikuju po broju
neutrona koji se nalaze u jezgru.
U neutralnom atomu broj elektrona je jednak broju protona u jezgru.
Kada sma uCili a elektricitetu rekli sma da e!ektron moze da napusti atom, dok su cest1ce u
jezgru vezane Jakim nuklearnim silama. Nuklearne sHe su najjate siie u prirodi, djeluju na
veoma malom rastojanju, oko nm, na veCim ra5tojanjima njihovo djelovanje se ne
osjeca.
Kada postoji odreden braj protona i neutrona u jezgru atom je stabllan, kada ovaj broj nije
u pogodnom omjeru jezgra 5U nestabilna. Do sada je poznato 112 elemenata koji variraju od
najlakseg, vodonika, do skoro otkrivenog, jos bezimenog elementa 112. Svi element! tezi od
uranijuma su vjestacki napravljeni. Medu elementima postoji oko 270 stabilnih izotopa i vise
od 2000 nestabilnih izotopa.
Kada su jezgra nestabilna ti elementi su radioaktivni.
U prirodi postoje elementi koji su prirodno radioaktivni; ova pojava se lOVe prirodna
radioaktivnost.
RADIOAKTIVNOST
1896. Henri Bekerel (Henri Becquerel), franeus-
ki fizicar, je radio na jedinjenjima koja sadrze ele-
ment uranij. Na njegovo iznenadenje, otkrio je da
na fotografskoj ploCi, koja treba da stiti od svjet-
losti, ostaju neki maglov!ti tragovi, kada se ova
uranijeva jedinjenja nalaze u blizini place, cak i
kad je ona uvijena u erni papir. Ova zamagljenja
5U nagovjestavala da neka vrsta zracenja prolazi
kroz plocu.
Nekoliko materijala razliCitih od uranija su,
takoder, emitovali ove prodorne zrake. Materijali
koji emituju ovu Vfstu zracenja su oznaceni kao
radioaktvini i pralaze kroz fazu koja se zove
radioaktivno raspadanje. 1899. Ernest Ruterford
(Ernest Rutherford) je otkrio da uranijeva jedinjen-
ja proizvode tri razlicite vrste radijacije. Odvojio je
radijaeije prema njihovim prodornim spo50bnosti-
ma i nazvao ih prema prva tri slova grckog alfabe-
ta, alia, beta i gama radijacija .
ex - zracenje se moze zaustaviti listom papira.

Ruterford je kasnije pokazao da je alfa - cestica, U stvari, jezgro
atoma helija.
- cestiee su kasnije identifikovane kao elektroni velikih brz-
ina. Se5t milimetara aiuminija je potrebno da bi se zaustavila
vecina beta - cestica .
. . ":/ - zraci, za koje je utvrdeno da su to fotoni (elektromagnet-
ski taia5i), velike energije. Da bi se zaustavilii potreban je 10 em
debeo blok ad olova.
167
iie-he, Ja imam
mnogo ,energije!

'.
energija+energija =
mnogo energije!
Brzina kojom se raspada radioaktivno jezgro zove
se aktivnost To je broj raspada u jedinici vremena, a
jedinica je bekerel (Bq-1/s).
Ako se ;ezgra dovol;no pribliie mogu medusobno
da djeluju preko jakih nuklearnih sila i mogu da se
dese reakcije izmedu ;ezgara. Kao j hemijske reakcija,
nuklearne reakdje mogu biti egzotermne (energija se
oslobada) iii endotermne (energija se vezuje). Dve
osnovne grupe nuklearnih reakcija su:
Fisija i fuzija.
Fisija
1932. engleski fizicar i dobitnik Nobelove nagrade Dzejms Cedvik (sir James Cbadwick) je
otkrio neutron. Nekoliko godina kasnije, Enrico Fermi i njegovi saradnici su u Rimu otkrili da
se bombardovanjem razliCitih elemenata neutronima stvaraju novi, radioaktivni elementi.
235 U 236 U 89 K
92
1
92! r

6t
spori neutron r A \
144 B
56 a
1939. godine njemacki hemicari Oto Han (Otto Hahn) i Fric Strasman (Fdtz Strassman) su
neutronima oombardova!i rastvore uranijevih soli. Otkrili su, kasnije, da je nastao barij. Ova
zagonetka je rijesena nekoliko sedmica kasnije, Produkt koji nastaje ovom reakcijom je samo
jedan od moguCih ob!ika. Fisijom moze nastati hilo koja kombinacija lakSih jezgara, sve dok
zbir protona i neutrona u novonastalim jezgrima ne prelazi bro; u pocetnom jezgru.
Najpoznatija fisija nastaje kada spori neutron ude u u jezgro uranija 235, slika iznad. On se
u jezgru veze sa ostalim jezgrima i nastaje uranijum 236. Pri tome se emituje ogromna
ja vezanja koja pobuduje nastalo slozeno jezgro na raspadanje. Ovaj spod neutron lancano, po
sistemu bilijar-kuglica, pobuauje ostale cestice na oscilovanje, ali ove cestice su mnogo brie,
koji kasnije, kako vidimo, pobuduju ostale neutrone i dolazi do !ancane reakcije, Pri avom pro-
cesu oslobada se ogromna kolicina energije, Pri svakoj fisiji 1 kg uranija oslobodi se energija od I
821013 J. Otkud ovolika energija? Nuklearnom reakcijom, masa atoma prije cijepanja veca je
od mase dobijenih dijelova. ZastQ ,s_e-oslobada ovo!ika kolicina energije( Kakva·veza postoji ,- j:
izmedu mase i energije? - <-"-"':,,'"
170
Ovu vezu dao je Albert Ajnstajn, kojom je objasnio da se dio
mase pretvorlo u energiju i time dao svoju cuvenu relaciju
izmedu mase, energije i brzine svjetlosti
E;: me
2
Fisija je proces koji se u svemiru odvija mllijardama godina,
Kao sto je vee pomenuto, ljudi nisu fisiju koristili sarno za
proizvodnju atomskih bombi, vee i za proizvodnju energije u
nuklearnim postrojenjima. Interesantna je cinjenica da, lako je
covjek proizveo prvi nuklearni reaktor prije samo 50 godina, pro-
ces fisije se odvijao u unutrasnjosti Zemlje u nas!agama uranija u
Zapadnoj Africi, prije dvije milijarde godina.
Fuzija
Fuzija je nuklearni proces u kame se dva lahka jezgra kombinuju da bi se stvorilo jed no, teze
jezgro. Primjer fuzije, koji je veoma valan za termonuklearno oruzje i u buducnosti za nuk-
learne reaktore, je reakdja izmeau dva razliCita vodikova izotopa da bi se stvorio izotop helija:
Deuterijum Helijum
" jHe

Tricijum
Energija
• Fuzija • 6n
Neutron
Ova reakcija oslobada koliCinu energije koja je viSe od milion puta veca cd one koja se dobi-
ja obicnom hemijskom reakcijom. Takva velika koliCina energije se u procesu fuzlje oslobada
kada se dva !ahka jezgra spoje. Pri tom spajanju nastaje jezgro eija je masa manja ad zbira masa
pocetnih jezgara. lako je fuzija energetski pogodna reakdja za lahka jezgra, ne moze da se desi
pod normalnim uslovima na Zemlji jer je potrebno da se utrosi velika koliCina energije. Zbog
toga sto su aba jezgra, kOja ulaze u reakciju, pozitivno naelektrisana, dolazi do Jakog elektro-
statickog odbijanja kada se spajaju, Samo kada se veoma jako stisnu jedan blizu drugog, osjeti
se uticaj jakih sila, kaje mogu da nadjacaju ove elektrostaticke sile j izazovu sjedin-
javanje jezgara,
fuzije se odvijaju vee milijardama godina U svemiru.
Ustvari, reakcije fuzije su lzvori energije vecine zvijezda, pa tako i naseg Sunca. Naucnici
- su uspjeli da proizvedu reakciju fuzije na Zemlji tek u posljednjih sezdesetak godina, U
pocetku su se radila istrazivanja malih razmjera, u kojima se reakGija fuzije rijetko
171
Meautim, ovi prvi eksperimenti su kasnije doveli do razvoja termonuklearne fuzije (hidro-
genska iii termonuklearna bomba).
Nuklearni reaktori
Nuklearna reakcija je, nazalost, prvo iskoristena za dobijanje nuklearnog oruzja. Tek 1955.
godine u Zenevi je odrzana prva medunarodna konferencija za miroljubivo koristenje nuklearne
energije. Narednih godina ulozeni su posebni napori u razvoj nuklearnih reaktora. Nuklearni
reaktori su posebni uredaji u kojima se odvijaju kontroHsane nuklearne reakcije.
Kao gorivo, u nuklearnim reaktorima se koriste uranijevi izotopi, plutonij, a ponekad i torij,
Dio energije oslobodene u reakciji, lspoljava se u vidu topiote, koja se moze advoditi iz nuk-
learnog reaktora i iskoristiti za pokretanje raznih toplotnih masina (npr. parnih turbinal.
Osnovni dijelavi svakog reaktora (slika) su: nuklearno gorivo, moderator (usporivac), upravl-
jacke sipke, reflektor, sistem za hladenje i zastitni sistem.
Nuklearni reaktori mogu biti homogeni i heterogeni. U homogenim reaktorima nuklearno
gorivo se nalazi u obliku rastvora iii praha, a u heterogenim reaktorima u obliku posebnih polu-
ga (sipki).
172
Prve nuklearne reakcije upotrjebljene su u ratne svrhe
Nuklearno oruzje je jzgradeno na principu kOfistenja nekontrolisane nuklearne, odnosno,
termonuklearne reakdje, pri kojaj se u malom vremenskom periodu oslobode vel ike koliCine
energije i radioaktivnih produkata. Tipicni predstavnici Dve vrste oruija su nuklearna (atomska)
bomba i termonuklearna (hidrogenska) bomba.
Nuklearna (atomska) bomba
Kao eksploziv nuklearne bombe koriste se izotopi urana 92U235, torij 90Th232 j plutonij
94Pu239. Taj eklsploziv najcesce cine dva ili vise komada nuklearnog materija!a, obicno u
obliku dvije po!usfere, kaje su prije aktiviranja bombe medusobno razdvojene, Masa svake
sfere je manja od kriticne mase (aka 20 kg), a zbirna masa je veca ad kriticne mase, Na taj naCin
se sprijecava proces lancane reakcije sve dok se nuklearna bomba ne aktivira.
U trenutku aktiviranja bombe dijelovi nuklearnog eksploziva se dovode u kompaktnu cje-
linu, pri cemu potinje proces nekontrolisane nuklearne reakcije, odnosno, eksplozija bombe.
Aktiviranje se vrsi pomocu obicne eksplozivne supstancije (upaljaca). Ova 5upstancija se nalazi
u specijalnom sudu, izgradenom od metala veHke gustine, Ciji zidovi sluze i kao reflektor neu-
trona. Prilikom eksplozije nuklearne bombe ispoljavaju se trl osnovna dejstva: udarno
(mehanicko), toplotno i radioaktivno.
Udarno (mehanicko)
dejstvo proizvodi ta!as
jako sabijenog vazduha
(udarni tala5). Udarni
talas se krece radijalno u
svim pravcima. Na rasto-
janjima manjim od jed-
nog kilometra, njegov
udar ne mogu da izdrze
ni armirano - betonske
gradevine. Pri udaru, ziva
bica mogu da zadobiju
povrede, neposredno (oba-
ranje), posredno (udarom
predmeta koji se ruse),
itd. Usljed nagle prom-
jene vazdusnog pritiska
dolazi j do ostecenja
covjekovih unutrasnjih
organa, potresa mozga,
pucanja bubne opne.
Toplotno dejstvo je
posljedica toplotnog zra-
cenja uzarene vatrene
!opte u kOj?i temperatu.ra, u eksplozije, do-stize neko!iko desetina kelvina.
173
Brzi neutroni i gama-zraci koji se javljaju pri eksploziji, mogu da budu-smrtonosni i do neko-
lika kilometara ad mjesta eksplozije. Nista manje nisu opasna ni naknadna zracenja (alfa- i
beta-cestica) koja ostavljaju teske posljedice i na mjestima na kojima uopste nema drugih dejs-
tava.
Hidrogenska (termonuklearna) bomba
Hidrogenska bomba funkcionise na principu fuzionog procesa, ko]i je mogue sarno pri
velikim temperaturama. Struktura termonuklearne bombe izg!eda otprilike ovako: u centru se
nalazi atomska bomba; okruzuje ga omotac koji je, ustvari, jedinjenje litlja i deutrija; oko ovog
omotaca se nalazi stit, debeli vanjski omotac, najcesee naprav!jen od materijala koji je
podloz.an procesu fisije, koji ddi sve komponente na okupu da bi se dobila moenija eksplozi-
ja. Neutroni IZ atomske eksplozije uzrokuju spajanje vodikovih jezgara i dobijanje hetija, trlei-
ja i energije. Eksplozija atomske bomhe stvara visoke temperature neophodne za proces fuzije,
kOj! slijedi, (za spajanje deuterija i trieija potrebna je·temperatura od 50,000,000
0
C a za spa-
janje tricija i tricija, 400,000,000°C).
Kao i druge vrste nuklearnih eksplozija, eksp!ozija hidrogenske bombe stvara veoma visoke
temperature u trenutku ekspiozije, blizu svog jezgra. U ovoj zoni, skora sva materija koja se tu
nade, ispari i formira gas pod velikim pritiskom. Pri iznenadnom poveeanju pritiska, (pritisak je
daleko veei od atmosferskog), ovaj gas se siri od centra u obliku jakog udarnog talasa, eija jaCina
opada kako se udaljava od centra eksplozije. Ova] tabs, koji sadrii vecinu oslobodeRe ~ n e r g i ­
je, je odgovoran za glavni dio destruktivnog mehanickog efekta nuklearne eksplozije. Sirenje
udarnog talasa i njegovi efekti veoma zavise od toga da Ii se eksplozija desila u vazduhu, pod
vodom ili pod zemljom. Oa biste bolje shvatili jaCinu ove bombe, morate zamisliti sljedeee:
jaCina svih eksplozija koje su se desile u toku Drugog 5vjetskog rata, zajedno iznosi IIsamd 2
megatone, sto je 20% jacine jedne hidrogenske bombel Do sada ni jedna hidrogenska bomba
nije iskoristena u ratne svrhe, ali su, i pored toga, vrsena nuklearna testiranja ove vrste- bombe.
174
Sta treba znati?
- Atom se sastoji ad jezgra u kome se nafaze protoni i neutroni i atomskog omotaca u
kojem su smjesteni elektroni.
- Broj protona oznacen je sa rednim brojem Z broj neutrona N
r
amasa atoma sa A.
- Sile koje drie cestice jezgra na okupu zovu se nukfearne sife i to su najjace sife u priro-
di.
- Radioaktivnost je pretvaranje jezgara jednog elementa u jezgra drugog elementa.
~ Alfa-cestice imaju dva protona i dva neutrona (jezgra hefija).
- Beta-cestice 5U efektroni koji dolaze iz jezgra, a gama--zraci su vrsta zracenja sa veoma
ma/im tafasnim duiinama.
- Nuklearna fisija je proces cijepanja jezgara teskih atoma uz oslobadanje vefike energi-
je.
- Fuzija je spajanje izotopa atoma vodika u atom helija, ove reakcije se desavaju na Suncu
i zvijezdama.
ODGOVORI NA SllEDECA PITANJA
1. Objasni strukturu atoma.
2. Koje su vrste radioaktivnih elemenata?
3. Sta su izotopi?
4. Kakvi su alfa, beta i gama-zraci?
5. Sta je radioaktivni raspad?
6. Objasni nuklearnu fjsiju.
7. Zasto se smanjuje masa atoma nakon nuklearne reakcije?
8. Sta je nuk!earna fuzija, gdje se odvijaju ovakve reakcije?
175
176
su napravili Marfa
Pierre Curie) 1902,
IBIJ!,iizolo,'ali radioaktivni element
kasnije je Ajnstajn
svoju teoriju relativnosti.
teoriji, ako bismo
masu u
velike
veliki korak su
(Ernest Rutherford) i
kada su opisali strukturu
je sastavljen ad pozitivhP
jezgra i negativno
Oni su .
iii da
Enriko Fermi (Enrico Fermi), naucnik iz
Itle","lilVio te,ke atome bombardujuCi ih
IIc'lillItMledutim, on nije shvatio da je pastigao

u Berlinu, Oto Han (Otto
(fritz Strassman) su
i dasH do velikog otkrica ..
proizveli nuklearnu fisiju. T
II energiju - 33 godine poslije pmllav'ljal!}
IIc!\jnlitaj,.ov'e teorije.
,U'.'I,U'". 1945., americki avion Enola Gay, ispuslio,1I!
bombu na Hirosimu u Japanu.
je nastradalo preko 140000 Ijudi.,
1945. SAD su ispustile drugu
na japanski grad Nagasaki.
II uda,ljerlo milju od cilja ali je ipak
Od radioaktivnog" zracenja -sada'
In'adaiu sakata djeca poslije vise od 50 godina.
u novinama poslije nall"'"a,'
II i Nag.saku.
177
1. ELEKTRICNE POjAVE
1.1. ELEKTROSTATIKA
SADRZAj:
Ko!icina naboja ................................ -................................................................. ,.. 6
Zakon 0 odrzanju elektriciteta ................................................ ,.............. 12
Elektroskop iii elektrometar .............. . ....................................................... ,........ 12
Provodnici i izolatori ............................................................................. ,............... 13
Kulonov zakon ...................................... ,. . ............................................ ..
Elektricno polje ................. ,. .................................................................. , ................. .
Elektricni potencijal i napon ................................................................................. ..
Rad u elektricnom polju .......................................................................... ..
Elektricni potencijal i napon ............................................................................... .
Elektricna influencija .. .,................... . ................................................... .
Raspored naelektrisanja na provodnik .............................................. ..
Elektricni kapacitet ...................................................................... ..
Elektricni kondenzatori ................... .. ............... .
Kapacitet plocastog kondenzatora ................................ ..
Spajanje kondenzatora ........................................................... .
15
18
20
21
21
24
25
26
27
28
29
Elektricne pojave u atmosferi ....................................................... 33
Historija razvoja naucne misli 0 elektricnim pojavama .............. ................ 34
1.2. ELEKTRICNA STRUjA
Izvori struje ............ ............................................................•.................................... 41
Elektromotorna sila ........................ ................... . ................... 42
Princip rada Voltinog galvanskog. elementa .............................................................. 43
Leklanseov galvanski element ............................. .................................................... 44
Olovni akumulatori ............................................... : ...... , .. , ...... , .. , ...... , ............... ,.;.,.... 44
Fotoelementi ....................................................................... " ................... , ........... . 45
Termoelementi ................................................ ,.............. 45
Kako vezati izvore elektricne struje? ................................ ................. ..................... 46
Strujno kolo, sta nam je potrebno da bismo napravili strujno kolo? ....... ................. 48
Jacina e!ektricne struje ..................................................................... ................... 50
E!ektricni mjerni instrumenti ...................................... .,............................................ 51
Veza izmedu jacine struje i napona ......................................................................... 54
Omov zakon za dio strujnog kola ............................................................................ 55
Omov zakon za cijelo strujno kola ................. ........................................................ 56
Elektricni otpor ........................................................................................................ 57
Elektricni otpornici ....... ., .................................................................. , .......... .,.......... 60
Kirhofova pravila ., .. , ..... , ..... , ..... , .............. , .. , ....... , .. , ....... , ......... " ......... , ... , .... , .. ,........ 62
Primjena Kirhofovih pravila na strujni krug .............................................................. 63
Spajanje otpornika ............... .,........................................................ ......................... 63
Rad, snaga i energija elektricne struje ............................................. ,........................ 65
Pretvaranje energije u unutrasnju energiju - Dzulov zakon ...... _ 66
178
1.3. MAGNETIZAM
- Stalni magneti - magnetne linije sUa ......................................................................... 72
Magnetno polje planete Zemlje ............................... ,............................................... 74
Magnetno polje elektricne struje .............................................................................. 78
Magnetno polje pravolinijskog strujnog provodnika ................................................ 79
Magnetno polje kruine struje .................................................................................. 80
Magnetno polje solenoid a .......................................... ................. .......................... 81
Magnetna indukcija ............... , ........ , ........ , ...... _ ................. ,., ... ;................................ 82
Elektromagnet ......................................................................................................... 83
Dejstvo magnetnog polja na provodnik sa strujom - Amperova sUa ......................... 85
Uzajamno dejstvo dva strujna provodnika ............................................................... 86
Definicija ampera .................................................................................................... 87
Toplotno dejstvo struje ............................................................................................. 89
Magnetno dejstvo struje ........................................ .................................................. 90
Fizio!osko dejstvo struje ........ ,......................... ........................................................ 90
Elektromagnetna indukcija ............. , .. , .. , ................. , ...... , .. , .. , ............................. , .. ,.. 91
Lencovo pravilo ................... _.................... .............................................................. 92
Faradeiev zaken elektromagnetne indukcije ............................ _.............................. 93
Elektricni generated .............................................................................................. 95
Naizmjenicna struja ........................... ..................................... ............................... 96
Transformatori ........................................................................ ,.. .............................. 97
Put elektricne struje do domova ............................................................................ 100
M}ere pri radu 5 elektricnom strujom ................................... "............. 1 01
HlStonjat ............................................................................................................... 105
2. OSCILACIjE
Oscilovanje ............................................................................................. 108
Talasi .............................................. ,' ................................................................... 109
Vrste talasa .............. ............................... . ................... ,....................... 111
Otkric'e X-zraka ................................ , ............................... , ...................................... 112
Otkrice radiota!asa , ................................................................................................. 112
Ponasanje talasa .................................................. " ...................................... " .......... 113
Zvuk ........................................................................................................................ 116
Izvori zvuka ................................................................................ ; ........................... 117
lzvori zvuka kod muzickih instrumenata ................................................................. 118
Brzina zvuka ....................... ...... -, ......... " ................................................................ 119
Odbijanje zvucnih talasa ...................... " ........................................... ., ................... 120
Kako mozemo vidieti zvucne ta!ase? , .............. , .. . .. .. ................. 122
Historijat ........................................... ..................................................................... 124
179
3. SVJETLOST
Sta je svjetlost? ........................................................................................................ 126
Prirodni izvori svjetlosti .......................................................................................... 128
lzvori hladne svjetlosti __ ............................................................... , ..... ." ................. 129
Kaka se svjetlost prostire? ........................................................................... 130
Pojava sjenke i polusjenke .. , ........... , .......................... ,., .......................................... 130
Brzina prostiranja svjetlosti ........................................................................ 131
Mozemo Ii da kontro!iSemo svjetlost? ............................................................... , ..... 133
Odbijanje [Ii reflek;ija svjetlosti , ............................................................................. 134
Praktiena primjena og!edala .......................... ....................... ................................. 136
Sferna ogledala ....................................................................................................... 138
Jednaeina preslikavanja sfernog ogledala ......................... , ..................................... 141
Prelamanje svjetlosti ..................................... : ......................................................... 144
Refrakcija kroz vodu .............................................................................................. 144
Prelamanje svjetlosti kroz plocu ............................................................................. 146
Totalna refleksija ...................... .............................................................................. 146
Prelamanje svjetlosti kroz optieku prizmu .......................................................... " .. 148
Razlaganje svjetlosti ............................................................................................... 149
Ogled - kako napraviti dugu? .................................................................................. 151
Kako vidimo boje? .................................................................................................. 151
Optieka sociva ...................................................................................................... 153
Tanko sabirno soelvo ................. .......................... ................... ........................... 154
Kakvu sliku daje sabirno soeivo? ........................................................................... 154
JednaCina preslikavanja sabirnog soeiva ................. ............................................... 155
Primjena optiekih elemenata ......................... ............................................... 159
Laseri .......................................... ............... ...................... ....... ............................... 160
Historijat ................................................................................................................ 162
4. ATOMSKA I NUKLEARNA FIZIKA
Radioaktivnost ...................................................................................................... . 167
Fisija ....................................................................................................................... 170
Fuzija ...................................................................................................................... 171
Nuklearni reaktor ............ , ......................................................... ' ............................. 172
Nuklearna bomba ................................................................................................... 173
Hidrogenska bomba ................................................................................................ 174
Historijski osvrt na otkrice i upotrebu radioaktivnih elemenata ............................... 176
180

I ElEKTRICNE POJAVE
Sa elektricnim pojavama se susrecemo vrlo cesto,

bila kada su u pitanju atmosferske nepogode iii elektricna energija koju svakodnevno koristimo. Nikad prije u historiji nijedno novo otkrice nije u taka
kratkom vremenu udarilo sliean petat na sve pore Ijudskoga zivota. Teska nam je danas i zamisliti kaka bi izgledao zivot bez svih elektricnih pomagala,

I I
I l
1

masina j uredaja na kaje sma navikli: biti bez radija, televizije, e!ekricnog osvjetljenja, ali, takoder i bez
automobila Ger ne bi bilo elektricnog paljenja), bez

lifta, bez aviona itd. Gradske ulice izgledale bi

druga.Cije jer bi umjesto danasnjih ulicnih svjetiljki stajali fenjeri, dok bi tramvaje vukli kanji, iii bi vozili
na paru kao male parne lokomotive. Racunar koji je taliko izmijenio slrku nase stvarnosti bio bi nepoznat te dan as ne bismo citali ovaj tekst uraaen pomocu njega. Razvoj nauke 0 elektricnim pojavama, skoro se moze uporediti sa dostignuCima kao sto su pronalazak pisma iii stamparije. Ljudi su elektricitet upoznali davno, ali su njegovu prirodu otkrili mnogo kasnije. Proucavanjem elektricnih pojava od davnih vremena do danas uspjeli su dobiti struju, taj magicni fluid u neogranicenim koliCinama. Danas bez elektricne energije skoro da i ne bismo mogli zamisliti savremeni naCin iivljenja. Upoznat cemo elektricitet: kako nastaje, kako se tijela naelektr'iSu, sta tjera cestice da se usmjereno krecu, kako dobiti elektricnu struju. Prica pocinje od starog grckog fHozofa Talesa iz Mileta i njegovih razmisljanja 0 zagonelnim iskrama koje se javljaju trenjem cilibara (elektron), i vodi do modernih istrazivaca: Gilberta, Franklina, Galvanija, Volte, Ersteda, Faradeja i Tesle.

~~J

i
5

1

I

I

.....................................~···~i..........----------------------------~±
";-'4;
-~

1.1 ElEKTROSTATIKA
Kolii'ina naboja
Prv! dokazi e!ektricnog dejstva dobiveni su trenjem odredenih materijata (vune, cilibara, i 51.), pri cemu naelektrisano tije[o maze da privlaci

't

,
1
I.

neke sitne predmete. Primjecujemo da se kosa (51. 1) prilikom cesljanja maze naelektrisati. Kada skidamo odjevne predmete ad vune mazerna cuti pucketanje. Aka vunenom tkaninom trljamo lenjir iii neki drugi plasticni predmet
primjecujemo da on privlaCi papirice. Iz primjera mozemo zakljuCiti da postoje dvije vrste pozitivna j nega-

51.1.

tivan vrsta elektriciteta.

p';imjer-1,:, Mozemo izvest_( i~~_~~s~van _o.g~e4, :e~lj~m:: ;k_~da_ ga t:re~;,'~~;~_o, naelektrisemo vidjet cerna -kako pr~vla_ci_~i~~~ ktm1~~i,c~,_paJlira; . ,

St

Naelektrisanje je svojstvo tijela koje potice od njegove osnovne gradivne jedinice, atoma. Atom se sastoji od jezgra i omotaca. U jezgru se nalaze protoni i neutroni, a oko jezgra velikom brzinom kruze ele!ctroni. Protoni i elektroni razlikuju se po masi, ali imaju istu kolicinu nae!ektrisanja, suprotnog predznaka. U normal nom stanju atom je elektricki neutralan jer ima lsti broj protona i elektrona. Kada trljamo neki predmet, vanjski elektroni napustaju atom tako da on tada ima viSka pozitivno naelektrisanih proton a, pa je pozitvno naelektrisan, a onaj atom koji primi elektrone postaje negativno naelektrisan. Elektroni su, dakle, nosiod elektridteta. Pojavu smanjivanja iii povecavanja broja elektrona u nekom tijelu zovemo naelektrisavanje tijela. Atom kojeg napusti elektron postaje pozitivan jon, dok atom koji primi elektron postaje negativan jon. Na (sl. 1.6) vidimo neutralan atom gdje je koli-Cina negativnog i poztivnog naboja u ravnotezi, dok na slid (sl. 1.7) vidimo atom koji je napustio elektron i postao poziti~ van jon.

-:;;Iei(trifue::'pojav~,' ()~k~ili "su 105," Stari
Pdmjer .2': 1"r~niem" p~in~c~' :~vil~ne, tbnin,~; "m~ze" ' se naelektrisati t' staklena sipka, (sl.1.2)""d,€t~,,:$;e,; plasticna sipka naelektrise'trenjem o' .vunenu,'·tka~"

,c;ti,lw~ Jwj~ ,~,)~:,grck9m,~zf,JVe'elekt.ron, r otu~a poti~e nUiv~eleMricitet. ovog saz·

Grd. Tides", i:z,.''MiI~>i~<~prirJ:Iij~~~: .,~~!ektrisanj~:

,od

privlaCe .i\n•.ko\""qi~e papira. ~ ogh,d~m je dakaz'.no <lase sta"'ena s,ip4' trenje,m, nfJe.1e,kt.riSe ,p!):z;itiyno, a poliviniM<a
iii, pl~ticna sipka;.'ne,gativno.

ni~u (.1.1. 3.). Obi~sipk"

nania se'" nije., moogit :odm:aldo: .'skoro dva sljedeca mnenija,:~,e ~ok, britaitskt pri,rodnjak VtUjam Glibert:(lS44-!16iJ3) nij~'p'onovno P.oceO.. prouqy~tl,: elektric~et.. y njegovoj knj,izi "Corpo,r,~.,'Electri~,": (lat.,.-ti;'ela. slicna Cili~,ar",),;,se navOdf da' posto;i 'jos, ~nogQ"
tije~>koja imaju siic,!e osobine.; Bend~in franldi~je pryi otkr,i" l:ia ~toled\lije,.Yrs!e

ele~riciteta i ,.~Ve(l ",pojam' elt}.!5t~i9'!~, .~abo-­

'::~:'~~i~l:;~: Primjer 3: Trenjem naelektrisi 'ist() ta~o .naelektrisi d\iije pQlivinih,ke; I
,drug~j ~vije,,~tak.l_ene_

ja.

islo se'dogada ak.op"ibliziim"d'vije 'ako 'pribliz,imo'stakf.~rJu i p.lasticnu
priv~ace;

Sto 'godina kAsnije,. ~~dona:c~lnik"Maldbuma (I), Nj,ema,~oj)r, ~? ~(ln,'~uericke, 'otkrio je da -nae,l~ktrisana'tijela.djeluju ledno'na drugo ne samo.pry"lacnom silom, !tec,-j odbojnom. Fizicar Charles' ,A. ·Coulombs (1736~1806),

.

otkrio je iJormi.Ilisao, zakon,'o' medtld;elovanju naele~risanih .tij.eloi.; .•... ........

..

Model atoma, u jezgru se nalaze protoni i elektorrii, oko jezgra kruze elektroni

Na osnovu ogleda mozemo zakljuciti da se tijela privlace ako su naelektrisana razlicitim vrstama elektriciteta, a odbijaju ako su naelektrisana istom vrstom elektriciteta.

~
...•.:.•.' .•.•.•••..'.: ~.

"""".~ .....• ..
...'
'.,""

N ""OlO
E\.ecifl.ON ."\

.. " ,

o

P=+-

e-

To je istina, ali koliCina naboja "am je ista

6

7

iznosi 1 e = 1. Elementarni nabo.edinice I~i~.Uzmemo. U prirodi ne postoji Slika prikazuje koliko je velika kolicina elementarnog naboja potrebna da hi se tijelo naelekhisalo koliCinom naboja od -1 C. ali suprotnog predznaka. On se naziva elementarni naboj. q = ne Kolicina naboja kao velicina ima oznaku q.'ce se-zalijepiti: Ak6 ga'primak~ nem? ne~ativn~ naelektrlsanQ] _pl~~ticnojj..-1- .a-ko ga primaknemo poztivno naelektrisnnoj staklenoj'sipci on. i kao mjerna jedinica oznacava se sa C.1.".7 q =1.6.1L1 Slika prikazuje atom koji izgubi elektron.1.njega prede 1. naboj protona ::: e naboj elektrona ::: -e velicina II II kolicina naboia II oznaka veliCine q II II II mjerna jedinica kulon II I II II oznaka mjerne .2~10 nt:'.ipci on ce pasti VeliCina koja karakterise mjeru naelektrisanih tijela zove se kolicina naboja iii elektriciteta.610·19 C Zaklj'ucujemo da naelektrisano tijelo treba imati manjak. a sta sa tijelirri-a koja su naEJ~ktti'sana r~ticitim v!:Stama elektri~iteta? ~ " ' j q 1C n=-= =0.~_e _ desava. Odavde mozemo izracunati koliko naelektrisanih cestica je potrebno da bi tijelo ima!o naboj od jednog kulona: na iemlju.balon kaoma slici trljajmo -ga {) kosiL Balon ce se naelektrisati negtivno.92 !IC Elektricni naboj je osnovno svojstvo naelektrisanih cestica.)i' .i _izvedite zakljucak}ta:. -:!t1 70?111 ~1. prh'nak: nite rn1azu vode koji tete_ iz c€sme. Sam. odnosno viSak e!ektrona da bi imaJo naboj od jednog kulona.1 013 elektrona. . Kolikom ko!iclnbm :'elektric:iteta se' onp naelektrisalo? e =1. p'Ostaje 'negativa~ jon .!i2·10'6 C = 1.6 10·19 c. s~}iIeli~a _ .)~ !~~~~~~i. 8 9 .10.62510 19 e 1.--mlaz ce se"pomjedti u stranu Sta mislite zastor .~c~~~~.e .1. a jednaka je proizvodu broja cestica j elementarnog naboja.i.: '. Ookaz zaovo je. Primjer 6: NaelektriSfte-cesalj trijanjem-o:kosu i. postaje pozitivan jon i +e Slika 'prikazuje atom koji' prilni elekttori. 19 C n = 1. Primjer 4: Kada protrljamo tijeJoJrznom na.kojn 5U naelektrisana istom.610 -19 C q =1.2'111Pe 1. !stu ko!icinu naboja imaju i proton i elektron. til Primjer 5: -!zvesti jednostavan ogled nae!ektrisavanja tijeia.2 -. a njena mjerna jedinica u 51 je 1 kulon. g!llllllill I.6 Pobjegao sam!! . q ~ ~.1. . manji naboj ad ovog naboja koji imaju proton i elektron.

zimska jakna ce sasvim lijepo posluziti). Iz kojih se cestica sastoji atom? 4. N Sta treba znatil .Tijefa mogu biti naelektrisana pozitivno (+) i negativno (-).jedinica za koliCinu efektriciteta u 51 je kulon (C) .ielek­ trone na svoju stranu. Oa Ii tijelo moze biti naelektrisano sa 1. Dakle ipak je bolje da karistite jaknu. . 1. povecavate povrsinu ki~n~: koja je izlozena ciiimu. Kako se ponasaju tijela naelektrisana razliCitim vrstama elektriciteta kad su blizu jed no drugome? 5.KoliCina elektriciteta nJ tije/u je q :::: ne . * Ugasite svijetla i napipajte jaknu u mraku. te tako povecavate i naboj koji se prenosi dok se ne desi P.Najmanja ko/iCina naelektrisanja u prirodi koja maze postojati samostalno.Oa se atom sastoji iz istog broja pozitivno naelektrisanih cestica protona j negativno naelektrisanih restica efektrona ida je on elektricki neutralan. PogJedaj stiku a i b koja od ove dvije slike je ispravna? 6. ima visak elektrona.S~atickj' elektricitet se formira IZ sljedeceg razloga: kada su razliCiti materijali {recimo. zasto je miS negati van. .Tijela koja su naefektrisana istam vrstam elektriciteta se odbijaju. Cemu je jednakanajmanja kolicina naelektrisanja koja moze postojati u prirodi? * Nadite tamnu sahu sa cilimom (moze i itison) gdje ima davolina prostora da pomjerate jaknu okolo. jednaka jel naelektrisanju protona iii elektrona.: cilima~ Mazda ce te vidjeti i varnice kako bljeskaju izmedu mace i cili!f1a!. * Polako pocnite da vucete po 6!imu jaknu koja leii na jednoj stranL Sta se desava? * Pokusajte razlicite brzine i posmatrajte sta ce se desiti. ana} atom koji ima manjak e/ektrona. 10 11 .ODGOVORI NA SLJEDECA PlTANIA PokuSajte sam. i drugi maljavi predmeti ce nagomilati elektricitet kada ih vucete :preko. Taj materiJaJ~e:priv~e.'l '~rzJ1or~: kontaktu. Kako se ponasaju tijela koja se naelektrisu istom vrstom e!ektridteta. . nae/ektrisan je pozitivno. a razliCitom privlace. STA IE POTREBNO * Jedna macka iii komad necega 5tO je ma!javo (ne morate koristiti macku. a naau se b!izu jedno drugome? 5. Pomjeranjem jakne preko eilima.UCi<ET!\NJE! Mogu cak i varnice da lete! 2. sir pozitivan? Pokusaj objasniti.Oa 5U elektroni koji napustaju atom nosioci eJektriciteta. . a onaj koj. jednome od njih se mogu elektroni viSe "dopasti" nego drugom. IZVESTI IEDAN STATICKI EKSPERIMENT. Razmisli 0 slid c. dli l11.6'10 -20 (1 3. negativno. !iTA SE DOGADA Macke.

na drugo.listica od aluminija.4 Slika pokazuje da su elementi na lijevoj strani periodnog sistema provodnici. sve. drvo. se njihovi listi6i. -nenaelektrisano tiielo.!skru". drugo tUelo nael~ktrisatt " " Elektroskop iii elektrometar Sprave koje nam pokazuju da Ii je neko tijelo naelektrisano zovu se elektroskopi.Mi sma. vrsimo. Pomocu elektroskopa moze se mJeriti stepen naelektrisanosti nekog tijela. Elektricitet pre1azi sa jednog tijela na drugo. Elektrometar je sliean elektroskopu..u. Primjer 2: Kada gazlmo -riogama po tepih.spoljasnje rnetalne kutije.iteta.:ktr{~t. osim trenja. . nekim naelektrisanim. Osim metala. ulje i sl. Ako. cujemo pucketanje. nego se sarno vrsi njegova preraspodjela. Kada elektroskop dodjr~ nerno sa tijelorn koje je naelektrisano. tijelom dOflirnemo drugo.sto. aka poslije toga dodiniema kvaku vidjet cerno .dYil Prilikom naelektrisavanja tijela De stvara se novi eJektricitet. odnosno on sadrzi jos i skalu na kojoj se moze mjeriti skretanje kazaljke ad nultog 51.rnetalne sipke .listiCi se rasire (51. Gomji diD je provueen kroz izolator i zavrsava se kuglom iii plocom. dobri provodnici su grafit. a sastoji se od: Zavisno od braja elektrona u vanjskim Ijuskama.zn~Pda sma in naelektrisali istim koliCinama ele1<trlC. gumu. e!ektrona u vanjskim Ijuska~~. . listifi ce se sastavitL Mozemo takljuCiti sljedece: da su se jednake kolicine naelektrisanja ponistile.ipkom~. dok slabim provodnlclrna (izolatorima) nazivamo vazduh. dodlro:tn naelektrisanom staklehom sip:k~T/ ~ a drugi 'isto tako 'naleJektrisanom plasU"cnom s. vidjet cerno da ce ~~ i. Kaka po nasa '< 5e" 1 . Dodir je.2.istQR rastojanja.1) Slika pokazuje da je Ijudsko tijelo provodnik.:.Zakon 0 odrZanju elektriciteta Provodnici izoiatori Primjer 1: Izvedimo?gled sa .staticki elektiidtet koji. ." ~ ~ 13 ovon"i'slucaju 'ljudsko tijelo? 12 .U r~z~~.0). jos jedan "aCin na koji se tijelo moze elektrq5kopa tako stojedan elektroskQP 'naelektriserrio. vlazna zemlja i ljudsko tijelo. ~b. Pritnjer 2::_ Ovt) -~oiem'o dokaiati. tijela se dijele na provodnike i izo!atore.'smo 'primiri sa padlage'<prenijeli :f\a poloiaja (51 2.2.:ne rasire db. djevojka dodiruje generator koji je naelektrisan i kosa se podigla jer se elektricitet prenio od ruke do kose. .:-:t'ako sto. Ovo je jednostavan uredaj. 'dok . iii prelaze sa jednog liiel.. naelektrisati. vee se sarno razdvajaju U okviru istog tijela.2.' ali 'suprotnog predznaka.. a metafna sipka se u dvom slucaju pokazala kao provodnik.. zato 'Sto imaju mali bra. Ovim se potvrduje zakon 0 odrzanju elektriciteta. Metali su najbalji provodn1ci (51. Naele~trLsavanje.4).:u •. a na deshoj izolatori. U svim procesima naelektrisa~ vanja tijela nosioci naelektrisanja se De stvaraju i De unistavaju. ~avisno od kolicine elektriciteta koja je dovedena na lisHee ugao otklona moze biti ved iii manji. tako da broj protona i elektrona ostaje uvijek isti.u ovom slucaju". kugle elektroskopa dodirnemo metalnoni sipkom.

7 gdje je k =--4l1l! 1 e =Er e 0 Er je relativna dieJektricna propustljivost sredine.. 2. Intenzitet sHe kojom medusobno djeluju dva nepokretna naelektrisana tackasta tijela proporcionalan je proizvodu njihovih kolicina elektriciteta.7ijela se dijele na provodnike i izolatore ODGOVORI NA SLJEDECA PITANJA 1. ..Osim meta/a. iii prelaze sa jednog tijela na drugo.. dobd provodnici su grafit. elektricitet se prenio na bakarni listie i on se naelektrisao.Uzmite teglu okacite spajalicu i preko nje prebacite bakarnu traku.1 (oj Matematicka formulacija Kulonovog zakona +=f.. U svim procesima naelektrisavanja tijela nosioci naeJektrisanja se ne stvaraju i ne uniStavaju.da na sebi imate vuneni dzemper 1 .vase nalivpero .umu: 1 F= 14 15 .. 2.Bas sam se naelektrisao!!! U ovom generatoru se pokrece traka od izolacionog materijala. Znaci da pomocu ovakvog elektroskopa moiemo dokazati da Ii je neko tijelo naelektrisano. eo je dielektricna propustljivost vakuuma Eo = 8. vlaina zemlja i Ijudsko tfjelo.. bbicna staklena ti:!gla ~ vera spjalica • kamadic' bakarne trake duge aka 20 em. Ovaj generator vrsi stalno razdvajanje elektricnih nahoja.. Posto se naelektrisao istom vrstom elektriciteta li5tiCi su se razdvojili. nego se sarno vrSi njegova preraspodjela. 4.i --+--. Sta treba znati? . Intenzitet Kulonove sile zavisi +F-F i od dielektricke propustljivosti sredine u kojoj se naelektrisanQll1.7). 1+--.---. a obrnuto proporcionalan kvadratu medusobnog rastojanja (sl.---. koji se naelektrise prilikom dodira sa cetkicama. Kako glasi zakon 0 odrianju koliCine elektriciteta? Za sta sluzi elektroskop? Da !i je vazduh dobar provodnik elektriciteta? Sta su izolatori? Kulonov zakon Pokusajle .~ qz ja nalaze. vee se samo razdvajaju u okviru istog tijela.12..~~L_' ______ ~ ___~~QJ 4 1+--. . . 2 ~ Protrljajte perc 0 rukav vaseg dzempera 3 ~ Ootaknite olovkom vrh spajalice i vidjecete da ce se JistiCi razdvojiti.85 • 10 -12 C2/Nm2 pa moterno pisatl izraz za elektrostaticku sHu kada se tije!a naJaze u vaku.1 . kao na slici.Sprave koje nam pokazuju da Ii je neko tijelo naelektrisano zovu se elektroskopi. Objasnjenje Kada smo perc naelektrisali trljanjem 0 vunu j njime dotakli spajaJicu. . Sila kojom naelektrisana tijeta djeluju jedna na druge zove se elektrostaticka sila iii Kulonova sila. Zakon 0 rnedudjeJovanju naelektrisanih tijela formulisao je francuski fizicar Kulon/ pa je po njernu ovaj zakon dobio ime i poznat je kao Kulonov zakon.Prilikom naelektrisavanja tijela ne stvara se novi elektricitet.ami NAPRAVITI JEONOSTAVNI ElEKTROSKOP POTREBNI MATERIJAL: ~ Da su tijela naelektrisana mozerno zakljuciti po njihovorn medudjeJovanju. 3.bJ .

ati zadete velicine W-. Dvije naelektrisane kuglice jedna sa nabojem 5 ~C!. Kad 20 kCp'.l(fpretVor. izraziti" to.. odboj. I '10-4~ Ponovifj"kiJ..gravitaciona sila je proporcionalna proizvodu masa Pored toga postoje razlike u prirodi ovih dviju sila: gravitaciqna sila je jakQ s!aba ~!I<l:.niC = 20.~ P. Prije nego....6). -" - . u.\.drugih. se. provjerimo.Sila kao vektorska veliCina predstavljena je na slikama. na sljedeCi naCin: j~dan za drugim i na kraju napisati sve. trazenu veliCinu q...mjer 2:. (51.\d.2 (5·1O·2m)2 5) Radi lakseg ralunanja. je pozitivno naelektY· Ql=·S'I)C qi". Sila izn)"ed. Sila.~.g·j.tivno ·Q.'. cemo koeficijente stavW jedne po.·tavisno da Wse'radi 0 pretvaranju manjih iii vecih jedinica.kulonal iii sa 103 ". .na nega.> 20 kC = 20 '1000 C = 20 '103 e Kad pretvaramo20 me u kulone to cemo dijefiti sa 1OOOltoliko putaje milikulon manji od kulona) iii sa 1(15 iii cemo mnozitisa 10-3 =>.6C F=k-- F = k . 4). mo.c!.~ruga ..vom ·s{ucaju potrebne veIicjne. 1000 C =20 '10-3 C. naelek~risal1je:.' uvrstimo.lti manje jedinice·..~~tj~~~ nae. stepeqe isto tako..j~ u"'~6rmuJj sv~.raditi u. a-. 1) Zapis.. . .j~di~ice iJ ~nje..-Q2 9'109 Nm 2/C2S'lO-9C 3'10.i..#~:j.-'--. ~ gravitaciona sila djeluje izmedu svih tijela koja imaju masu .~ 16 17 ..neko!iko etapa:.re.510-2 m k = 9'109 Nm2/C2 4} Sada·uvrstfma q.. U slucaju da SU prefiksi veci iii manji ~ilj9n.j:'?1..sila kojomjednakuglicadjelujena drugu u vakuumu? Ovaj zadata~ c~m9..izrn~tW: fi?zitiynog naefektrisanja i naeiektrisarija na vrhu je prlvlacna. .slijed la'ko :5to.. . Po.red ..~.dati jedinke.~ve ko.~.. .a. elektriciteta.u vete iIi·vec~.'-"--~--.:~:?ko naci J€zultujucu silu koja dje!uje .··Q2 f 9·5-310910-910·6~mYc2·(C'C)135 1O-6~1. Kollka je elektricna. kolicina H..njeroe Matematicki izraz za intenzitet Kulonove sile Pr~mi~r.'?a.~siu:adate..J:.jacina obiju sila opada sa kvadratom rastojanja. Kulonova sila ima slicnosti sa gravitacionom silom: .~ijirvektbrskitT1 zbj"rom metodom pa'ralelogranla i. . F=!<:-.-­ =5.ri.4·10-.ei(~) = 25 =k'" .. Kao S:to vidimo nisu.el~ktrostaticka sila je i privlacna i ·odbojna ~ gravitadona sila ne zavisi od sredine . .'\' :l. Pa ih moramo. ..na .2N vrhu trougla.treba biti izrazena u kulonima. med~sobno su udaljene 5 cm..'re~~' r~ tujuca SIIa. 2. djeluje na veoma velikim rasto janjima do~ je Ku!onova sila jaca i djeluje na malim rastojanjima ~ gravitaciona sila je sarno privlacna" .ma smje( kao: na'slid ·(oznaka· Fn.Kuionova zavisi i ima najveci intenzitet u vakuumu. da Ii su sve }edinice u 51.:sa nabojem 3 J. = ~-~~"-'-'--~.elektricna sarno ako su tijela naelektrisana.. .2 . zelenim strelicama (vektorima). I. . :5to.tvaramo ukulone uradleemo tako sto cenio dvadeset mnoiiti sa hiljadu (toliko puta je kilokuloh veei Qd.tC r = 5 em F=l 2}'Nap~sati • ~ ~".. 'U o.kulonova sila je proporcionalna prozvodu kolicina naelektrisanja .20. Po duzini ovih strelica vidimo da je njen intenzitet veCi sto se kugllce nalaze na manjem rastojanju.iC:.radi~· mo na sljeded natin: F=y-- q1 = S'nC= S 1O-9C q2 =3'/lC = 3 1O:6C Matematicki izraz za intenzitet gravitacione sHe r = S'cm = . .··zadate.ektrisanja' Je.o~b~n~ formulu z.~-- ~ Sila kojom dvije "\ ~\ kuglice dje/uju.=.z~rriQ napraviti redo...2 3) Pdkledati da veliCine s'e nalaze imamo.li \liSe puta ~nda ces~ morati iznos mnoziti iii dijellti sa mflicin. a duzina umetrima....q2 Sila KUlorn aVille.

njihovom Taka medudjelovanje naelektrisanih tijela.:.- q Jacina elektricnog polja je vektorska velicina.tijela.predznaka..--~-_/ ''\. Svako naelektrisano tijelo oko sebe stvara elektricno polje. Pravac i smjer vektora jacine elektricnog polja isti je kao i elektrostaticke sileo iii odbojnonadrugukuglicu klatna(si. dratom"rastojanjilf t~koA~~. 'sila ek!ktl-icI1OO _ polja'moierrio.Druga veliCina kojom opisujemo medudjelovanje naelektrisanih cestica je jacina elektricnog polja.1) linije sila kod naelektrisanja istog predznaka. koja je takoder vektorska vefiCina. a~ b. =lcm=10·Z-m '1=Sf1C =S'1iGC - q _-Nm 2 E =k ---. Primjer..2). -mp~~ino. Kod homoge"nog elektricnog polja Cija je jacina jednaka u svakoj tacki. jacina elektricnog polja u nekoj tacki brojno je jednaka sili kojom to tijelo djeluje na jedinicu kolicine elektriciteta koja se nalazi u toj tarkio Da su porja poseban vid postojanja materije koju ne materna vidjeti. 4/ I a) I I Oogovorom je uzeto da je smjer finija sila elektricnog polja ad pozitivnog ka negativnom tJjefu. 18 1 19 .. _-iakrtll~ ~ak6 Citi: Da elektrostaticka slla gpada'sa kva-:.(/'-. a) ce _ bid Aka je q1 = q2 =q umjesta F piSema q2 q oznaka mjerne r2 b) c) F = k . Smjer linija sila elektricnog polja uzet je smjer kretanja pozitivnog naeJektirsanja..8). c)_ .nt~n:t. Zato linije sila kod pozitivno naelektrisanog tijela imaju smjer od . trati preko elektricnog polja.L aib. ka tijelu (51..lC .=9-109~ . Elektricno polje U sedmom razredu sma . ali dokaz postojanju ogleda se u medudjelovanju sa drugim tijelima...- "p'limjeri:'<) Lihi'je. .~----i Sta treba znati? . C2 =S-10·2 _ N _2m)2 (10· C 5 10. t ---2': ..:Jt~t elektricnog polja opada sa rtl~tolan1eni.dobieerno da je E = k r2 jedinice NjC Graficki eJektricno polje se moze predstaviti pomocu linija sila. 3... Oa Kulonova si!a zavisi ad rastojanja ida opada sa kvadratom istogf a direktno je proporcionalna koJiCinama efektriciteta na tije/ima . f7 \6 VlJ . Elektrostaticka sUa je vektorska veliCina j zavisi ad sredine u kojaj se nalaze naelektrisane cestice. Jedinica za jaCinu elektriCnog po/ja je N/C . 3. 3. _ da. ciji je naboj 5 j. Kolika je jaCina e!ektricnog polja udaljenog 1 xm od_sredista'metalne naelek. posma. 2.6 C WIlL .. trisane 'kug!e. linije sila su para!elne (51.djeJuje 'privlacno- F E= . . laCina polja je vektorska velicina..predstaviti ~i.' j i...\. a negativno naelektrisanog. Na (s!. tpg po Jicjnusovom-ulju (51. uem da materiju Cine fizicka tijela i fizicka polja. c). P'irnjer:OkQ rhetalnihkugli postoji -~!ektricno -pelje koje . . Ona ima najveCi intenzitet u vakuumu. Oznaeava se sa E. maierna asim preko Kulonovog zak'ona..2. Aka kugfice odniaknemo' na vece rastojimje njihov otklon manjl XsHka"cj. dok na (sl.Uzajamno dje/ovanje izmedu naelektrisanih tijela prenosi se preko elektricnog po/ja . Elektricno polje 5vojim dje!ovanjem uzrokuje promjene u prostoru. 0 Elektricno polje opisuje se velicinom koja se zove jacina elektricnog polja.iipomocu_griza POStl.0) vidimo linije sila elektricnog polja izmectu dva tijela naelektrisana elektridtetom suprotnog .

r a Ako pretpostavimo da je potencijal beskonacno daleke tacke jednak nuli l mozemo reCi: Kao mjera potencijala u eIektricnom po. 3. postavljeno u neku tacku elektricnog polja djeluje sila od 10 N.! ODGOVORI NA SlJEDECA PlTANJA 1.. a ql i q2 pozitivnim I ] Rad u elektricnom polju Ako se naelektrisano tijelo dovede u elektricno polje drugog tijela i pomjera iz tacke A u tacku B sila elektricnog polja vrsi rad. 3. Takode naelektrisano tijelo koje se nalazi u polju nekog drugog naelektrisanja ima elektrostaticku potencijalnu energiju.. .3 1 b Eleklricni potencijal i napon Dosada smo medudjelovanje nae!ektrisanih tijela opisivali sHorn kojom se tijela naelek~ trisana razlicitom vrstom elektriciteta privlace. pri tome tijelo mijenja svoj polozaj. Odrediti pravac i smjer rezultirajuce sile na silu koja djeluje na q31 koja se nalazi na vrhu trougla. ove pojave mozemo opisati energetskim velicinama.povrSine.5 J.enosenju naelektrlsanja od jednog kulona iz jedne ta~ke u drugu izvrSi rad od jednog diula.. lznosi . • a V= 10V 51. Rad je negativan dobijamo povecanje potencijalne energije tijela koje se pomjera.posjeduje iZvjesn~ energiju Eiektricni potencijal i napon .) A rB rA rB rA '__-:".1 ...2 prikazuje pomjeranje naelektrisanja pod dejstvom elektircne sHe.'poJrizaja ima<gral(iJaciQmi. Qznacava se sa U. OrA rB nabojem. 3. energiju"_ Ef> = mgh Naelektrisano lijelo (sl. b • a . Potencijal V u nekoj tacki polja odreden je odnosom potencijalne energije u toj tacki polja i naelektrisanja dovedenog u tu tacku. Sa koje se dvije velicine moze opisati elektricno polje? 2. Kolika je jacina elektricnog polja u toj taCki? ~ 1 l 'J 0 1 I Rj 3: F "" 450 Nt Rj 4: E = 25'103 N/C I I Slika 3.lC i 10 JlC. 51. (sl. EpA kq =--=-- Q Jedinica za potencijal je volt.a) Sf. a istom vrstom odbijaju.. nalazi na visini h iznad _ zemljine . Razliku potencijala nazivamo naponom.. Izracunati intenzitet Kulonove sile kojom djeluju dva tijela naelektrisana koliCinama elektriciteta 0. koji je jednak smanjenju potencijalne energije..votencijalnu. kQq kQq 1 1 B AAB= EpB-EPA = .3.. to su elektricni potencijal i napon.. qQ Ep=k . Na tijelo naelektrisano kolicinom elektriciteta 2.. Izmedu dvije tacke u elektricnom poljurazlika potencijalaili napon. a nalaze se na rastojanju 10 em.. Loptica. Primjer. ..lju uzima se rad koji je potrebno izvrsiti da hi se jedinicni pozitivni naboj prenio iz beskonacnosti u tu tacku. .ad elektrostaticke site mozemo pisati na sljedeCi nacin: koja se naziva elektrostatiCka potencijalnaenergija. U mehanici smo naveli da je potencijalna energija tijela sposobnost tijela da vrsi neki rad.edan volt.. onda kazemo da neka vanjska sUa vrsi rad kao na slici 3... . zbog svog.4. pomjera tijelo nasuprot linija sila elektricnog polja.=kQq(. 4. 1V = C Sada izraz za r. ako ~e pri pr.5 me... q3 je naelktrisano negativnim.. 51. kada se potencijalna energija smanjuje. Jedinica za potencijalnu energiju kao i za mehanicku je dzul (I).b)q koje se nalazi u elektricnom polju naelektrisanja Q. Sva naelektrisana tijela u elektricnom polju drugih naelektrisanih tije!a imaju energiju. Ako se naelektrisano tijelo pomjerilo nasuprot elektricnog polja.4 Umjesto potencijalnom energijom u elektrostatlci se obicno sluzimo fizickom velicinom e!ektricni potencijall iii razlikom potencijala.--- 20 21 .1 i 3. Pa osim elektrostaticke sile i jacine elekiricnog polja kao vektorskih velicina.. -.~_ _'~•.3 i 3. U tjemenima jednakostranicnog troug!a nalaze se tfi naelelektrisane cestice kajc imaju istu kolicinu elektriciteta ql1 q2 i Q3' kao na slici.

.VeliCina (Vb . Rj..10.Va) ::::: U ..Kao mjera potencijala u elektricnom polju uzima se rad koji je potrebno izvrsiti da bi se jedinicni pozitivni naboj prenio lz beskonacnosti u tu tacku.nazlva se napon. 3. I tada je U = Ed A = Fs A = QEd.-= . Jacina elektricnog polja i napon ++++++++ odnosno potencijai su fizicke velicine kojima opisujemo elektricno 8 TA d' tN AC = Ed polje.leaka? p.5) Ijubicastim linijama su prikazane ekvipotencijaine povrSrne.3 J . Na racun koje energije se vrsi rad kada u elektricnom polju dode do kretanja naelektrisan]h cestica? 2. '" VB.Potencija! je ska!arna veliCina. 7: A "" 10. lzvescemo ovu vezu za homogeno elektricno polje. Izracunati fad koji se izvrsi da se tijela naelektrisana nabajem od 0. Elektroni se krecu ad mjesta nizeg ka mjestu sa visim potencijalom. .= = 3 0 V Qf) 10.AAB U =.6 ) lz ove relacije mozemo izvesti jedinicu za jaCinu elektricnog polja. Napon izmeduploea je 2000 V. . Ona je ekvivalentna jedinici njutnu po kulonu .. odnosno proizvodu naelektrisanja i razlike potencijala: A::::: q(Vb . . drugu velieinu. ako je u= A Q pa se jaCina elektricnog polja moze izraziti preko napona: U E=d I I ! . a negativno nabijene cestice se krecu ka zemlji.. 3.C=10-6 ( . lz cega slijedi da je U : : : Nq . ' ·.Va) .6:. .10.Mazema pisati da je A ::::: qU.>" Iz'veze rada I ! n~po. Potencijal zemlje je uzet kao nula.30 III =30. ako je napon izmedu tacaka polja 10 V. 22 23 ."210 . Sta treba znati? ~ Svako naelektrisanje u elektricnom polju ima odredenu elektrostaticku potencijalnu Povrsine u polju oko naeleictrisanog tijela koje u svakoj tacki imaju isti potencijal zovu se ekvipotencijafne povrsine. (emu je jednak elektricni potencijal? 4.::3:::.Mjerna jediniea za patencija! I napan je 1V::::: 1J/1 C .-~_ =105 d· . (sl. . Kolika je jaeina elektricnogpolja medu ploi'ama? d ~ 2-"".. I Pri'mier 2: Dvije:paraleine suprotno naelektrisane pioce--A i ~__ nal~e-. -=---= v )C-1 m NmC·1 m N m = C • j Q=l . nalazi se u tack] polja gdje je elektricni potencijal 500 V.6) u homogenom elektricnom polju izmedu tacaka A i C na rastojanje d je: ODGOVORI NA SLJEDECA PITANJA 1. a zefenim linije sUa eleldricnog polja. Rad pri pomjeranju naboja Q (51. Koja je jedinica za elektricni potencijal? 6. J.tC prenijer~ iz tacke A u tacku B poHa pbtrebnojeobavitiriitiod 20 . volt po metru. dok negativno naelektrisano tijelo ima negati~ van potencijal.6.t!: Kolikajerazlikil potencijala iii napon izmed" iiI. _ _ _ _ _ _ _-=51::.~ ~ 1 ~rini. nasuprot djelovanju elektrostaticke sile jednak je razlie] potencijalnlh energija.:2 m m Railika potencijala je: UAB . 6: Ep '" S·1O-2 J Rj.: VA .1 me premjesti iz jedne u drugu tacku polja.n~ do~ij~m6': 30 10.2 m U=2001YV v U 2000\1 E=.ef't:Dcfbi se koliCiJla na€{i~-'~tri_sanjaod 1.2.Rad koji je izvrsen da bi se nae!ektrisana kuglica premjestila iz tacke a u tacku b.se na rastoja~ nju 2 em. Kolika je elektrostaticka potencijalna energija toga tijela? 7.6 j A"sF'Q(J. Elektroni iz zemlje se krecu ka tijelu sa pozitivnim nabojem. Tijela naelektrisano kolicinom elektridteta 100 Ile. t.( Pozitivno naelektrisano tijelo ima pozitivan. Sa koje dvije veliCine se moze opisati elektricno polje? 5. Od cega zavisi izvrseni rad sUa u elektricnom polju? 3. Medu njima postoji veza i 1c znajuci jednu mozemo izracunati i energiju.. A =.

. ono ce mu prenijeti dio svog naboja i taka ga naeJektrisati. 3.elo naeiektrise posredstvom eiektricnog polja drugog tijela naziva se elektricna mfiuenclJa.. a kazaljke pozitivno. jer u prostoru unutar metalne kugle. Kako se prenosi uzajamno elektricno dejstvo dva tije!a? 3. a opada sa rastojanjem od slpke. osim trenjem i dodirom.' pod dejstvom el".2) tada 5vaka cestica djeluje na naboj odbojnom sHomo Kada se vektorski saberu odbo]ne sHe. dok se na povrsinama nepravilnog oblika on raspo~ reduje-gusce na siljatim (sl.~ se ti.. Kako se zove nacin naelektrisavanja bez neposrednog dodira? 2. ali i trajno.. pod dejstvom elektrii'nog polja staklene sipke doCi ce do preraspodjele naelektrisanja u provodniku. dopreraspodjele elel<" negativno? - --- - 1. Ako naelektrisanu staklenu sipku primaknemo elektroskopu (51. Kakav bi zakljui'ak izveli za kuglu 81 Koja ~. naefektrisana poi:itivn~l: a koja' t~klteta. iniluencijom se tijela mogu i trajno naelektrisati. Osim na ovaj nacin. rezultirajuca sila na probn! nabol bit ce jednaka nulL . elektricno polje izgleda kao polje tackastog naboja.0 kugle.~ kugliB doC. poten~ djal je isti.iti 'iiegativno naelektirsiuia'.9). !nf!uencijom se tijel0 moze naelektrisati trenutno. kojima na probni nabo] djeluju svi povrsinski naboji. Kada . moze naelektrisati i djelovanjem elektricnog polja drui iI ODGOVORI NA Sl)EDECA PITANjA: ~- --"'5ta treba znati? 1- gog tijela bez direktnog kontakta. a rjede na ravnim. Ako uzmemo bilo koju tacku unutar kugle i u nju stavimo pozitivan nabol.3) povrSinarna. Koji uredaji rade na principu elektricne indukcije? -- 24 25 . 3. negatlvno se naelektnse. Kad se provodnlk A i B spoje (sl. 3. a pozitivne cestice ce se po zakonu odbijanja pojaviti u .9 nom I drugom kraju poniste. sl. Ovakav nacin naelektrisanja tijela zove se influencija.uklonimo sipku eiektroskop se panovo razelektrise zato sto se iste kolicine naboja na jed- ~ojava d. Objasni zasto je nae!ektrisanje metalne sfere ravnomjerno rasporedeno po njenoj povrsini? 4. a to je posljedica meausobnog odbijanja istoimeno naelektrisanih cestica.j'. Metalna placa na vrhu eJek- Po nae!ektrisanoj metalnoj kugli naboj je ravnomjerno rasporeaen.0). Jz prethodnog primjera vidimo da se elektroskop nlje trajno naeJektrisao. nema naboja.kugli B pozitivno. dijelu B provodnika. ako 1m priblizimo naelektrisanu staklenu sl. Izvan mielektrisane kugle. 3. a B pozitivno. Na sfernom metal nom provodniku elektricitet se rasporeduje ravnomjerno. A negativno. I i " I j i:'Pri~j'e~: 2: '-'Ka'da ne~aelektrisanim lfpku. (51. Koliko lznosl elektricno polje u centru kugle? 5. Elektricno poije unutar naelektrisane ku~ gle je jednako nuli.' "' " 5igur~o "e. Ako uklonimo sipku provodnik ce ~e raze!ektnsatl. metalnim ~Jlgl~ma A JOB primaknemo naelektrisanu staklenu I i. Elektricno polje unutar sfernog provodnika jednako je nuli. Medutim. . vidjet cerna da _ce listie na eJektroskopu napraviti otklon (51. razdvojimo Ii provodnik A i B dok se jos nalazi u e!ektricnom polJu stakJene sipke.8). 4.Elektricna influencija Raspored naelektrisanja na provodniku Vee sma nautili da se tijela najcesce mogu naelektrisati 'it!: . Na kraju koji je bILl] provodniku pojavice se negativo naeJektrisane cestice. to jest.8 se rnogu naelektrisati i bez direktnog kontakta (dodira). take). Na povrsini kugle iii bilo kojoj tacki njene unutrasnjosti. 4. 4. strana kugle okrenuta prema lipci naelek-_ ttisace se-negativno. da ce' str~na S"okrenutil-_kugll A'. suplje iii pune.b. 3.Da se tijelo. a'strana okrenuta prenia.tt~WI(~e bit].ktrii'nog polja staklene Naboj se ravnomjerno rasporeduje sarno na povrsinamasfernog tijela..7a) iii dodi- rom. s ukupnim naelektrisnajem Q. 4. tijeJa sl. a ! trljanjem (51. kada naelekM trisano tijelo dodirne tijeJo kaje nije naelektrisano. pri tome ne dodirnemo vrh elektroskopa. sipku. :roskopa.. provodnik A i B ostace trajno naelektrisani.

Kapacitet od 1 farada ima provodnik (iji se potencijal promijeni za 1 volt kada mu se kolicina naelektrisanja promijeni za 1 kulon.'. Kondenzator je urec1aj koji se sastoji od dva provodnika razdvojena izolatorom ko]i sluzi za skupljan]e pozitivnog naboja na jendoj.. V.Eiektricni kapacitet provodnika Rijec kapacitet sigurno ste culi. q = C . rijec elektricni kapacitet provodnika mogla da znaci koju kolicinu naboj~ provodnik moze primiti. KoliCina naelektrisanja na tijelu srazmjerna je potencijalu. a kolicina naelektriS\l~~~9pC Kolikije . gdje je C elektricni kapacitet tijela. II olnaka mierne jedinice II 26 ~ !I !I vefiCina olnaka vefiCine lIelektricni kapacitet II II C farad 1F i II I mikrofarad 111J1C = 10-6 F II II I mjerna jedinica" . pa bi analogno tome.1000·V Y q. ~Jektromotaf (fje je kuciSte:spojeno'sa.' zavisi od poluprecnika.. lz prethodno navedenog gradiva smo vidjeli da potencija! provodne kugle na samoj kugli ne kapact\~t~Q~.. naziva se elektricni kapacitet. . lzmedu q i V postoji konstantan odnos . elektrometat 'ce"pokaiivatb-da 'je:poroncijat proporcionaian dovedenom naboju.".C = SQ'10-12F . Povecanje potencijala na kugli se moze postid povecanjem koliCine elektriciteta._ zetnlfoh\pdkazuje'ratliktfpoten-Cijala izmeau nabijene kug:.I jl " nanofarad 111 nC = 10-9 F pikofarad = 10-12 F hc 27 .provodni. .pre!a~l6? sye dotle dok se koHcin'e . potencijal je i5ti. a placa'S je uzemIjena. Elektricni kapacitet kondenzatora C = __ V Ovaj odnos predstavlja elektricni kapacitet provodnika q Elektricni kapadtet provodnika jednak je kolicniku kolicine naelektrisanja j postignutog elektricnog potencijala. Ie r iemlje: ' Elektrii'ni kapacitet provodnika lavisi od niegovih geometrijskih karakteristika kao i od elektricnih 5vojstava sredine u kojoj se nalaze.i:i. V V. q C= u Primj-er 1: Dvij-e metalne. on je isti na bilo kojem rastojanju od centra. Kad negativno naelektrisane kugle imamo negativne vrijednosti potencijaia. .: A_I B! uc~r~­ cene su na izolatorima k~lO na slid.ne izjednace. . Jedinica za kapacitet je farad (F). .... Magri bismo red da ana u prvom slucaju znaCi koliko stadion maze primiti gledalaca. Elektricni kapacitet se definise kao kolicnik koliCine naelektrisania na jednoj od ploca kon~ denzatora i napona izmedu ploca kondenzatora. Kapacitet kondenzatora nam pokazuje koju kolicinu naboja mozemo akumulirati na njegovim plocama da bi napon izmedu njih bie jedan volt.z-' '" 9 q'Y'J' 50(10. Oka pozitivno naelektrisane provodne kugle potencijal je manji dok povecavamo rastojanje od kugle. q. C"'.~o~s~. tako da u praksi upotrebljavamo manje jedinice. pk~_ce.}provodnika i/lOOO V. elektronf'ce iz'zemlje preCi na'plocu B ibog inffuencije j. a negativnog na drugoj provodnoj plocL Ako su provodnlei paralelne ploce.:om kolicinu nae!ektrisanja. redmo kapacitet stadiona. . Aka placu A naelektrj~emo pozitivno. Najvecu vrijednost potencijal ima na povrsini kugle. V ='1'OOON. Kapaeitet od jednog farada nema cak ni zemlja. q3 =-= const . q ".naelektrisanja: na plocama .. dovodinio kusa!i<.lo'!lS. Kondenzator je uredaj ko]i moze da akumulira elektricni naboj.? Pri:Wi~r2:got~nCij. iii kapacitet pluca.•. . Primjer 1: :Ako 1zoiovano{ metalnoj kugli spoj~noJ -sa'-elek~ trometrom/.a~. Na povrsini kugle ili bilo kojoj tacki njene unutrasnjosti. onda se uredaj zove plocasti kondenzator. F~zicka ~~~iCina ~~jom se kara~ter~se svoJstvo provodnika da pri istom potencijalu mogu da sadrze razhClte kohcme naelektnsanJa.

U-: m =J894710-16F 0. je dielektricna propustljivost sredine. jednak naboj ce biti akumuliran na plocama Q Q Q =. -ako su rnu ploce uda- '-- ~?1~ Ijene 0. I~ d 10'4m 2 1 . Serijska veza: Ako na jednu ploeu kondenzatora ·kapaciteta C.'. raeunara i 51. povrsina ploea veca. E = Eo'Er u. Kapacitet kondenzatora je veCi. Kollki"· kapacitet? ..5 em. dovedemo naboj q i druga ploca. --u Ekvivalentni kapacitet para!e!no vezanih kondenzatora jednak je zbiru kapaciteta pojedinacnih kondenzatora. Q Q Q Q -=-+-+Ce C1 C2 C3 Kada jednacinu podijelimo sa Q. kaa 5to smo rekli se naelektri5e istom kolicinam naelektrisanja suprotnog predznaka. 1O-12 C2!Nrri 2 . dobijamo matematicki izraz za serijsku vezu kondenzatora: Matematicki izraz za kapacitet plocastog kondenzatora je: C= /d~~=~ Rastojanje '\ medu plocama £2. radio-televizijskih aparata.85 10"12 C2/Nm2 crja je povrsina stran-ita--l S C=E-.47 . C1 C2 C3 pustljivost od zraka. Paralelna veza: Kada kondenzatore spojimo paralelno tada svi imaju isti napon. Ce U = C1U + C2Ui kada jednaeinu podijelimo sa U dobijamo matematicki izraz za paralelnu vezu kondenzatora Ce=C 1+C 2 Ekvivalentni kapacitet ovako vezane baterije se povecava. Redprocna vrijednost ekvivalentnog kapadteta serijski vezanih kondenzatora jednaka je zbiru redprocnih vrijednosti kapaciteta pojedinih kondenzatora.."/~I.). a razmak medu ploeama man. Ukupna ko!iCina elektriciteta ove baterije je: Q=Q1+Q2 iii. Osnovni cilj koji treba postiCi vezivanjem kondenzatora je smanjenje il! povecanje kapadteta baterije..005 C = 38·94 10-4 p F 28 29 . U2 = .--o1f 4------/( Povrsina " ploca Ukupni kapacitet ave baterije se smanjuje. ako stavimo izolator koji ima veeu dielektricnu pro- Spajanje kondenzatora Kondenzatori su sastavni dijelovi mnogih elektrienih aparata. a izmeau-ploca'nalazi'se parafin Cija je dielektircna propustljTvost fr::. te aka serijski spojimo kondenzatore. Q2 = C2U.Kapacitet ploi'astog kondenzatora Najjednostavniji je uredaj plocasti kondenzator sastavljen od dvije medusobno paralelne metalne ploce izmedu kojih je izolator (slika a). Dieleketricna propiistljivost izolatora '---~/ Kapacitet plocastog kondenzatora je vea sto je.. E = Br Eo e.i.' .: 2. Kondenzatori se mogu vezivati paralelno i serijski. U3 = . to vakuuma iznosi £0 = 8.2..'-'-'" Ptimjer 2: P!ocasti kondenzator c-m. Ql = CIU.= 19.-= "'..

1 = l-t. 1.+_. lzracumitr ekyivalentni kapacitet U oba slucaja. ~~pacitet DvOg konde~zatora? _ ' '. C2 .ske veze'je dat relacijom: 1 1 1 40+8+5 .l. kojom se karakterise svojstvo provodnika da pri istam potencijaiu mogu da sadrze razikite ko!iCine naelektrisanja.pacitet ovog provadnika? . ... vezati redna (serijs~i) i par"aJelno.·.ednoin mjestu u' Bibliji se u detalje..~~ga_ :_zayisi.n kakd'taj elektricitet sakupiti i satuvati na jed nom mjestu:-' OOGOVORI NA SLJEOECAPITM\lJA 1: Od.ekvivalentni kapacitet ako su vezani: a) serijski ' b)piralelrio a) ekvIvalentni kapacitet kod seri. opis-vje masina'u kojoj se etektricitet stvara'o trenjemvazduha.Q.+'-. . I.a zatim p9-ralelno. Plpeas!i kondenzator napravljen je ad kruznih metalnih ploca poluprecnika 0:01 m. naziva se elektricni kapacitet C = QJV ~ Sprave za akumuliranje elektriciteta lOVU se kondenzatori..loce'su uronjene u vodu Er.i.vodi ~ naelektrisanje. ~ Kapacitet plocastog kondenzatora zavisi od dielektricke propustljivosti sredine i njegovih dimenzija: veci je sto je veca povrsina ploca. 5 velfkoffi' pr_etizno~cu.". Covjek je upoznaoprirodu naboja~'otkriQ metod kakotijela rppze' naeJektrisati.75pF -II c.e2 7' 20 J1F spojena su redno'..11.. a manje rastojanje medu njima.. '_: ' _ " .<_: "".z~ nj."Dva kondenzatora Cl=...spoJja i iznutm-metalnom ioHjom.=--.=-C2 C3 IpF 5pF 8pF Ce C1 40pF ~QpF 53 Ce = 0.i kojima se maze akumulirati neka veta koliCina elektriciteta.r· b) ekvivalentni kapacitet kod a.lpri lll Pritnjer"f: ::rH -kondenzatpra:_ imaju kapacitet c. 40pF + .kClPacitet provoclnika?. L.··. .' . Karla se provoQnik naelektrise koliCi.. zavisikapacitetplocastog kondenzaMal..F i....:--. IpF + 5pf +. Oblijepljena Je. Pril. 8 pC _5".}·. 20 j.. tada je nj~gov potenci. Na i.. .5~ . 5' pf i C3 = Kollki im 'je. _.~.~::·. . sada je pomocu kondenzatQra__ i1~sa9.. . Ce '" C1+ C2+ C3 . 5." 6.··. Prv! takav tip kondenzaiora je Lajdenska boca.sto pokazuje da ie..akumulirana v~lika koHCina elektriciteta.i _~acj._= =7=>C.lacijo~: I.l C~f p.• 3.Ce. ras. 1 -_ _ _ _ _ _ _-'--_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _-1 ~ Kondenzatore -u bateriju mozemo ' 30 31 .l<akvajesyrh~kondenzatoral tOj"nje inedu pIOC3 a}e.'K~tJdehi~tori su' prvi'uredaji 't. Koliki je ~lektrlcni jaI2~V. unutar b()ce . 81.·1. a preko metalne sipke dO... . .8pF = 14pF Sta treba znati? • Fizicka veJiCina. .. Koliki jeelektricni k.o svile"-" ne zavjese i gomilao u kutiji konstruisanoJ ho kondenzator..+-. .enjem maze dod do varnicenja. Odeeg.· 1 paraleln~ veze je dat re. 4.1 '_* 'fpF.nom ~Iektriciteta ad 60 n(. Rj: 225. . .

• elektrostaticka potencijalna qQ Ep = k rad u elektricnom AAB=EpA"EpB =kQq(-" .b9ja. molekuli vazduha koji se nalaze jacina.+-Ce (1 C2 C3 Jonizovan vazduh joj je pokvario frizuru. Ovo praznjenje naziva se munja iii gram.~ I . elektricni potencijal VA =-. koli~ina ~a.2 Pored toga.+-.) rS rA . Kada napon izmeau oblaka i Zemlje dostigne Yrijednost od nekoliko mitiona volti.VA).~ktdcni C=-V kapacitet konderizatora q C=-U elektricni kapacitet plocastog kondenzatofil (= e-d S 1 --= . dode do elektricnog prainjenja iii kratkotrajnog strujnog luka.2 visoko iznad zemlje. .. sto dovodi do strujanja vazduha.. .. Tako oblak postaje naelektrisan. smjer elektricnog polja zemlje je vertikalno nanize. 32 _ _~_"-_u~ _ _~L-~_____L-_________________-J _ ~~ za paralelnu 33 . Trenjem kapljica 0 molekule vazduha stvara se elektricitet. Ova razlika u vremenu pojave munje i grmljavine je posljedica razlicite brzine prostiranja svjetlosti i zvuka. Elektricne pojave u atmosferi q = ne Dosadasnjim proucavanjima je dokazano q1" q2 kulonbva sila F=k da je zemlja negativno naelektrisana. nekoliko sekundi poslije svjetlosnog bljeska cuje se grmIjavina. jonizirani su pod utica- E= q it U jem zracenja iz kosmosa i obrazuju pozitivno naelektrisani sloj vazduha koji se love jonosfera. AAB AAB = EPB-EPA = Q (VB . = QU lzmedu ova dva sloja postaji jako elektrieno polje. e!ektriCni napon q provodnika eli:.. E=k-'-" . Munja moze biti duga vise kilometara. On zatim naelektrise druge oblake i predmete na zemlji i tu pojaYU naziYamo influencijom. polju.=-Q . Temperatura donjih slojeva vazduha znatno je visa od temperature gornjih." elektrii'nog polja E= __ F . vodena para vlaznog yazduha se ohladi i kondenzuje u kapljice.

dok-2e cujemo grmJjav1nU. osjeeaj koji je u tom trenutku osjetio u svom tfjelu nije nikada zaboravio.vidimo munju. Paznja!!! Ako grmi. Na danju stranu stapa Franklin je pricvrstio ficu. Benjamin Franklin je imao mnogo ideja.lteO. Kako se bojao podrugfvanja i podsmjehfvanja. Za vrlJeme ogleda nJlh dvojlca su koristili sjenicu kao zastitu od udata groma. nega Je uz pamoe svoga slna otlsao u polje i za viljeme oluJe dlgao zmaJa u zrak. dok na onima koji su izlozeni neposrednom djelovanju ostaju traje posljedice (paraliziranost nekih dijelova tijela. nemojte stajati uspravno da ne histe bili visi od predmeta u okolini. a izmeau njih je na svilenom koncu visila mjedena kuglica. U trenutku kad je vee posumnjao u postojanost svoje teorije.. Drugo zvonee se nalazilo 15 em od prvog. Kako bi los viSe ucvrstio vlastitu teoriju elek· triciteta. jer Franklin svoje zabiljeske nije objavio. Za tu p~iliku Franklin je ~onstruisa? zmaj. . To je mogyceJzracunati na vdo jednostavan 'nat'. Prva ideja je bila privuCi elektricitet na vrh tornja crkve u Filadelfiji. To je svakako bio ogroman korak naprijed. na kraju konca je pricvrstio kljuc i zmaja ponovo dignuo sto blize "gromovitim~ obladma. Savremena istrazivanja zapocinju 5 radom C. Kako se poslije navodi u rukopisima.letara u. vijeka. $ljedeCi veCi napredak dogodio se krajem 19. Wilson je svajim radom puna doprinio-dana. Nakon odredenog vremena na kraju kljuca se pojavila evidentna i jasno vidljiva elektricna Iskra.savala testo sto se maze vidjeti 1z pisma njegove supruge koja ga u njemu moli da joj objasni kako da iskljuCi tu uspravu" koja zvoni gotovo za vrijeme svakog nevremena.zimo.R.snjem razumijevanju tih fenomena. U trenutku kad je kiSa smocila konac i kljuc istl su akumulirali znatnu koliCinu elektriciteta. On je pomocu njih dokazao da je gram elektricna pojava te je konstruisao i gromobrane kojirna su se objekti i Ijudi u njima mogli zastititi. ~mob~inu svjedosU koja jznosi pribHzno 3QQ OOp" kiJpmetara u sekundi zanemarili jer ne utlc~ na.· z~pj. kad su naucnicima za istrazivanja postali dostupni fotografski i spektroskopski alati. Preokret u razmisljanjima 0 fenomenu groma dogodio se sredinom 18. vijeka. godine dokazao postojanost svoje teorije. Nauka je dalje napredovala malim koracima sve do munjevitog razvoja tehnologije i mjernih tehnika i instrumenata u sezdesetim godinama 20.JNATI UDALJENOSTOD·UDARA GROMA 34 35 .80 metara. preko tog podatka izracunavao jaCinu struje groma (1897 ~ 1900). Pri tome. no trebaro je proteCi jos dosta vremena da njegove ideje budu prihvacene u nauci i u praksi.T. Braj unesrecenih u zat. ona je dugo vremena ostala misteriozna i maglovita. vijeka zahvaljujuci radu i fascinantnim ogledima Benjamina Franklina. ali j potrebu za efikasnijim stiCenjem objekata i vozila (aviona i svemirskih letjelrcaL te raznih tehnickih (elektronickih) naprava osjetljivih na prenapone koji mogu nastati kao posljedica udara groma. $ve sto je 0 dogaaajima toga dana zabiljefeno objavio je petnaest godlna pos!ije J. ne smijete stajati ispod drveta iii usamljenih objekatal!! OGLED SA ZMAJEM Za dokazivanje svoje teorije da elektricitet nastaje prHikom udara groma. Wilsona ko. eljezni stap je bia dugacak otprilke 2.i je prvi vrsio mjerenja elektricnog polja da bi odredio strukturu naboja u oblacima koji sudjeluju u atmosferskim praznjenjima. Franklin je otiSao u podrucJa koja su bila poznata po grmljavinama. Kako je za izgradnju tornja trebalo dosta vremena.vorenim prostorima je zbog postojanja gromobranske zastite ipak manji.Kako se kroz historiju razvijala ideja Starim Grcima gram je predstavljao jedno ad Zevsovih oruzja kaje je za njega 0 munji i gromu u pocetku nije davao paznje vrijedne rezultate. uoeio je da su konci naCiniia Minerva. broj nastradaHh se vremenom povecava. ZASTITNE MJERE ZA COVJEKA Unatoc mnogim istrazivanjima mehanizma nastanka groma i poduzimanja zastitnih mjera u njegovom djeiovanju. Medutim.njih je udario gram.sekundL Rezultatje"upra:vo . Ne driite blizu sebe metalne predmete. Svaki put kad je doslo da udara groma. pocnemo brojati sekunde. Franklin je svoju teoriju pokusao dokazati i na druge nacine.Presteley koristeCi FrankHnove zabiljeske. racun Pri!Djer 1: KAKO IZRACi. a za izum "oblacne komore" (Cloud Chamber) dobio je j Nobelovu nagradu. boiica mudrosti. Drugo zvonce je zicom bilo uzemljeno na pumpu za vodu u dvoristu. Ekspenment Vjerujeino da su semn9gi !judi barem jednom u iIvotu. Zvona su se og!a. Nakon sto je konstruisao zmaja.tali na kOjoj udaljenosti od.je:-gro~: udado (u metrima).llno. udaljenost na k~joj. Na vrhu dimnjaka svoje kuce je pricvrstio zeljezni stap kako bi privukao gromove. a istu proveo kroz staklenu cijev i spojia na zvonce u hodniku. U nekim sredinama sanke Ojeda Mraza po cijelom 5vijetu vuku jeleni po imenu Donner (grm~ Ijavina) i Blitzen (munja). OSim pokusa zmajem.Broj sekundi'pomno.in:.onq 5to trai. nije mko~e govano 0 svoJlm planavlma. ostecenja vida i sluha i opekotine viseg stup-nja).-btzinom zvuka u zraku koja izno~J pribUino340 ".o vetik na otvorenom prostoru jer sve vise Ijudi pokusava pronaCi spas od svakodnevnih obveza i guzve u raznim odmoristima u prirodL Ako je udar groma izravan tada viSe od 60% pogodenih Ijudi odmah izgubi zivot. zeljezni stap na vrhu krova je proveo elektricitet i zvona su se oglasavala. Ponekad je koliCina elektriciteta bila dovoljna da osvjetli Citav hodnik tako da je po njegovim rijeCima "mogao bez problema pronaei Iglu". Franklin je 1752. Struju groma meau prvima je uspio izmjeriti njemacki naucnik Pockels koji je mjerio jaCinu magnetskog polja kojeg bi uzrakovao gram te posredno. Taj razvoj je dania nove mogucnosti izucavanja. konop(je medusobno razmaknutL !zgledali su kao cia je svaki od njih spojen na zaseban strujni pravodnik. a nalazite se na otvorenom. Na ~rhu toga zmaja bila je zeljezna zica (koja je treba!a privuCi elektnc. Taj broj je narocit.Kad . a na fubovlma konCl od konoplje. sjetio se da bi bilo lakSe priblliiti se obladma koji su "bogati" gromovima.

U ovoj bod moze se nagomilavati elektricitet. . e.9) otkrio je da postoj€ dvije vrste elekfriciteta: e'lektricitet stakla i elektricitet smole. dokazao je da elektricitet koji se javlja kod atmosferskih nepogoda proizvodi iste varnice koje su primijecene pr1 radu masine za elektriziranje.n.o"" zmaja ispitivao elektricitet koji nastaje prilikom grmljav1ne.m. p.• 1 'j i 1729 1 1 1 . otkrio efekat djelovanja slljka i napravio prvi gromobran. Benjamin Franklin (1706 1790). Francuski fizicar Shades Dufay (1698 -17. Thomas F. On I 1663 j 1752 I r. Laldenska boca 36 37 .na Lajdenska boca predstavlja predhodnike ostalih kondenzatora.1779). TakozY{l. Pokazalo se da se 1745 tecnost moze zamijeniti jednim metalnim slojem na unutrasnjoj strani boce.. C. ! 1 . Kasnije je Franklin uvea pojam pozitivni i neg- 1733 ativni eJektricitet. 1752 Francuz. Dalibard . E.'f---::::~-------"i da se stvaraju naro(lto jaka elektricna prainjenja kada se boca punl sa tecnoscu i pri tom se drzi u ruei. Amerikanac. von Kleist (1700 -1748) zapaZiO~je. uvea je pojam elektridteta.577g.

provod. konstruisao je trakasti generator kojim se maze akumulirati veca koliCina elektriciteta i time postiCi veCi potencijal.r.potentijali izjednac'e nestahe e!e~tricnog. a smjer zavisi od vrste naboja. koji se javlja prelaskom elektrona sa jednog atoma na drugi. dyij~ p'ro~vodne Kugle" naelektris~Hle do razlicltih' potencijqla kao'na ~I.fl. Svaka eestica cestiC3. Uredeno kretanje cestica Uslov za protok struje u provodniku je postojanje 1867 Viliam Holts (1836-1913) napravio je masinu za eiektriziranje sa dvije naspramne elektrizirajuce ploce. I danas se u visoko-skolskim ustanovama koristi za ubrzanje naelektrisanih cestica. Coulombs (1736 1806). Primje. Pokazali smo na primjeru nae!ektrisane provodne kugle da je potendjal u bilo kojoj tacki kugle istl. Naprotiv. stalnog eiektricnog polja. lJsmjereno (sredeno) kretanje naelektrisanih cestica (elektrona i jona) naziva se elektricna struja.2 ElEKTRICNA STRUJA Ranije smo proucavali staticki e!ektricitet.teei:.9.' Ova sUDja' ce . Efekat se maze osjetiti samo kada se sve naelektrisane cestice Nesredeno kretanje cestica krecu u jed nom smjeru.oyod.Iz.nom pravcu i srnjeru -. Primjer 1: .1. otkrio je i formulisao zakon 0 meaudjeJovanju naelektrisanih tijela. kad kazemo statitki eiektricitet. Treba znati da. e'lektricna:struja je usmjereno hfetanje naelektrisanifi 1933 Robert van de Graff (1901-1967).se. tako kretanje cestice postaje ureaeno.-· . ali tako da mi ovakvo kretanje ne osjecamo kao neko strujanje elektriciteta. "u ojeniu ce.drugu kuglu. Charles A. a da je elektricno polje jednako null. kao i medudjelovanju naelektrisanih tijela upoznavanjem zakona po kojima se ponasaju naelektrisane cestice.struja. potrebno je djelovati nekom silom koja bi te cestice natjerala na usmjereno kretanje.ogled sa. Kada se . lzveli smo izvjesne zakljucke 0 prirodi naboja i vrstama naboja. na sve naelektrisane eestice u njemu djeluju elektriene sile u iednom pravcu. 38 39 .Vodena struja je kretanje cestiCa \/bde u jed.pojaviti e[ektricna . polja" u pr.vedimo.. Da bismo dobili elektricnu struju tj.1' time i elektricne struje. nije djec 0 naelektrisanim cesticama koje se nalaze u stanju potpunog mirovanja.!)i~u-l . 1785 Fizicar. oa taj nacin stice komponentu brzine u pravcu te sile. Kada u provodniku postoji elektrieno polje. Ako kugl'e 'spojimo.2: .nikom.saobracajni tok je kretanja automobila. cestice se nalaze u stanju stalnog haoticnog kretanja u svim pravcirna i smjerovima. . to jest do momenta dQk im sepotef1r:ijali neizjednace. gavori!i smo 0 kondenzatoru mjestu gdje se moze akumulirati elektricitet.. influentnu masinu. d~k se ii:~j~5na koliCina elektric1teta ne prenese . 5V€. kretanje cestica u jed nom pravcu i smjeru.

treba oddavati stalnu razliku potencijala izmedu krajeva provodnika. o A B Izvori struje Sta je potrebno da bisrno obezhijedili dugotrajniji protok elektriciteta kroz provodnik? Kada kugJe naelektrisanje ce protjecati kroz pro- IV".Ako izmedu tacaka provodnika postoji razlika potencijala. Posta kugle nisu spojene provodnikom nema U rastvorima nekih soli (NaCI) dolazi do elektroliticke disocijacije.. sematski prikaz izvora struje 40 1 . mora se neprekidno nadoknadivati elektricitet koji se prenese sa jedne kugle na drugu.··. moran blsmo odrzavati stal nu razliku nivoa vade. nema Elektricni izvor vrsi rad. a nosioci elektriCne struje u njemu su jonL Rastvor se love elektrolit.. Ta vanjska sila zove se elektrornotorna sila. "' 0·. omogucava stalni protok vode li.···0 A~B U svakom izYoru vrsi se rad na razdvajanju P9zitivnih od nega~ tiyno naelektrisanih cestica na racun neke druge energije (hemijske. M A B Pumpa vrsi rad. Isto taka. omogucava protok elek~ triciteta. Ovakav rastvor moze provoditi elektricnu 'Struju."'" nace.. protoka elektriciteta. stvaraju se slobodni joni gasova. gdje se molekuli soli razlazu na pozitivne jane metala (Na+) i negativne jane kise!1nskog ostatka (en. Nosioci elektricne stfuje kroz metalne provodnike su slobodni elektronL Struja bi proticaJa da kugJe imaju razljCite potencijale-kao na slid. sye dok se potencijali ne izjed- Oa bismo imali stalnu struju. Dakle. Ko ce nadoknadivati elektricitet koji se prenese sa kugle A na kuglu B iz prethodhih primjera? Elektricitet mora nadoknadivati neka vanjska sila koja ce vrsiti rad na razdvajanju elek~ tridteta. SHean se proces dogada i u gasovima. strujanja naelektrisanih cestica Uredaji kojirna se postiie odrzavanje trajnog eiektricnog polja zovu se izvori u kojima se stvara elektromotorna sila. onda ce u provodniku postojati i elektricno polje koje je uslov za usmjereno kretanje naelektrisanih cestica.1 41 " . Sada su potencijali izjednaceni. elektricnu struju u tecnostima i gasovima cini usmjereno kretanje jona. da bismo imali stalni protok tecnasti kroz cijev C. toplotne iii syjetlosne energije).

4. je imao razumijevanja ~a Galvanijeve eksperimente. Tek na kraju 17. Ako elektrode spojimo provodnikorn sa mjeracem on ce pokazivati da u provodniku ima struje. de. Galvanl. . poSta je ova baterija lmala svoje nedostatke. A E=q Jedinica za elektromotornu silu je jedan volt. koja nije nudila mnogo prostora za eksperimentisanje.jske reakcije. a po! od kojeg se krecu je negativni pol izvora. talijanski prirodnjak. pojavile su se elektrizirajuCe ma~ine. Luigi Galvam je izvodio eksperiment sa zabljim noiicama i . Ako polevi izvora ne mijenjaju predznak. na'pisao da Galvanijevi eksperimenti daju rezultat u proizvodnji elektridteta i da je efekat metala na njemu samome. Primarni elektricni izvori Nozice je okacio 0 gvozdenu sipku. a plocke elektroenergije je doslo do razdvajanja elektriciteta. jedna ploCice je troUt. Kada polove izvora spajamo provodnikom. a bakarna elektroda koja se neznatno rastvara pozitivna.Stalno elektricno polje u provodniku odrzava elektircni izvor. . 3. Izvori za naizmjenicnu struju su generatori. ali je mislio da se radi a zivotinjskom elektricitetu. koji se naziva elektromotorna sila. 2.Elektricnu struju u tecnostima i gasovirna cini usmjereno kretanje jona. bateri]a je stvarala pokretni elektricite~ koji je duze vrije me tekao kroz metalnu iku. zbog rada koji vrsi izvor na razdvajanju elektriciteta. medu kojima i zablje. nozice da bi izvodio ekspenmente. do hem. v'ljeka pronalaskom Lajdenske boce. ali elektrostaticki generatori davali su natalcst. . On je na osnovU ovakvog saznanja napravio prvU bateriju koja se zove Voltin galvanski element. odnosno ona toliko iznosi. a ako mljenjaju predznak onda se takva struja zove naizmjenicna struja. cila. Tako da cinkova elektroda postaje nega" tivna. Pol prema kojem se krecu negativno naelektrisane cestice zove se pozitivan pol. 6. . usljed cega je dos10 do njihovog grcenja. Volta je pravio red od nekoliko tanjira sa slanom vodom. nikada ih ne smijemo spojiti direktno bez potro" saca jer je to kratki spoj. Izvori za jednosmjernu struju su galvanski elementi. god. OTKRICE PRVOG IzXiORA STRUJE Kada se prvodnik prikljuCi na izvor struje.uspi? je ostvariti kratkotraini protok struje. . a to su polovi izvora.1827).Elektromotorna sUa izvora jednaka je radu ko]i izvrse vanjske sHe na premjestanju elektriciteta sa jednog pola na drugi. gdje dolaz. U elektroHtu dnk se rastvara i u rastvor odlaze pozitivni (Zn+t) joni.Svaki Izvor ima dva prikljucka izmedu kojih se odrzava napon. 1800. U rastvor se potope dvi~ Posto je zivotinjsko tijelo elekje ploce od razlicitih metala. J lV=l-C Sta treba znatH . Elektromotorna sila izvora jednaka je kolicniku rada koji izvrse vanjske sile na pomjeranju elektriciteta od jednog kulona sa jednog pola na drugi. Volta. Struja nastaje na racun hemijske reakcije koja se odvija u elektrolitu. na racun tije hemijske Rastvor se zove elektrolit.l:icom mmen! Princip rada Voltinog galvanskog nerv nozica. stvara se razlika potencijaia iii napon. Na ovaj nacin proizvedeni blicevi bili su u prvom redu veorna izrafeni. Ijudi su poeeli da eksperimentiSu i izradivali su sve bolje i bolje baterije. • Elektromotorna sila Neki od izvora elektricne struje Sprava za mjerenje elektricnog napona zove se voltmetar. (1745. a kasnije i prve baterije dolazi do promjena. on Je 1792. 43 42 . . Elektromotorna sila je energetska veliCina i ona je uzrok protoka struje kroz kolo. Sasvim slucajno. radi se 0 izvoru jednosmjerne struje. 5. Izmedu ostalog. akumulatori i isprav1iaci. . koje je naizmjenieno spojio trakama od kalaja i bakra. dosta lo~u'l vrlo malu struju. U samom pocetku proucavanja elektridteta nije se otislo daleko. POKUSAJ ODGOVORITI NA SLJEDECA PlTANJA Sta je elektricna struja? Koji je uslov za usmjereno kretanje naelektrisanih cestica? Ko obezbjeduje sta!no elektricno polje u provodniku? Koje vrste baterija znas? Koji su to izvori struje? Cemu je jednaka-elekrornotorna silajzvora struje? 1. RadeCi neki ogled dotakao je bakarnom . sumporne kiseline 10%. odvijala se hemijska reakod bakra druga od cinka. medu polovima. a ne fivofmjski e!ektridtet. kOjl nije bio flziCar vee se bavio anatomiiom. sakupljao je prirodne sastojke.Uslov za usrnjereno kretanje naelektrisanih cestica je postojanje stalnog elektricnog polja u provodniku. ako vanjske sile izvrse rad od jednog dzula oa premjestanju elektriciteta od jednog kulona.Elektricnu struju predstavlja usmjereno kretanje naelektrisanih cestica. na kojima su se trenjem mogH pobud. Zbog hemijske reakcije koja se odvijala izmedu ova dva metala. Svaka baterija radi na ovom principu elektrode se od razlicitih metala poto-pe u elektrolit.iti vrlo vis_ok! jednosmjerni naponi. Galvani elementa je shvatio da je doslo do protoU staklenu posudu stavi se rastvor vode 'I ka struje.

U U rastvor amonijumhlorida (NH 4C!) u cincanu posudu stavimo amonijum hlorid dok se baterije nalaz! ugljeni staph::. w Pokusajte sami: Pagledajte sliku i pokusajte napraviti onD sto vidite na sliei. Pokusajle . Termoelementi I . Ovi elementi se primjenjuju kod satelitskih antena i svemir~skih brodova. Elementi koji mogu svjetlosnu energiju pretvoriti u elektricnu zovu se fotoelemnti. se elektrolit j cinkana elektroda. Pri radu Leklanseovog elementa trosi Oa bi akumulator mogao da bude elektricni izvor mora se prethodno napuniti. 5irenu j 5ignalna svjetla.do razdvajanj(i'_elektricit€!ta. Ploca koja je bila spojena na poz'ltivni pol izvora struje pokriva se sla~ jem alava oksida.ami NAPRAVITI BATERIJU Bateriju mozete napraviti i sami aka imate dva razlicita metala i elek~ trolit. u savremenoj elektrotehnici. Bez baterije sam ne mogu sVijetlHil1! ce Sekundarni izvori elektricne struje Olovni akumulator AkumuJatori imaju primjenu. I c l 1 44 45 . Aka krajeve metala spbjimo sa mjeracem. silieijum i svjetlosna energija se pretvara u elektr'lcnu. Pri asvjetljenju nekih elemenata kao sta je seJen. l~ I :. a ugljeni stapic kao pozitivna elektroda. krastavac. Razlika potencijaJa lzmedu polova Dve baterije 12nosl 1. I J I 1 1 pozitivan sir negativan mis pokazuju kako su razliciti naboji razdvojeni na jedan i drugi kraj baterije. ~ko prik!juc1tema]u sijalku.5 V. to mozema uraditi aka polove spo~ jimo sa nekim izvorom istosmjerne struje. Od cincanog poJa j bakarnog dijela izvode se dvije plocke koje predstavljaju polove baterije. Ako se veze vise napunjenih celija u akumulatorsku bateriju dobice se visi elektricni napon. Pared olovnih postoje i celicni akumulatori. za osv~ jetlenje. Koriste se u automobilima za pokretanje matora.?:lic_itih metala doCi ce. Fotoelementi ~'P~i~jer 1: K~~"~lekttolit maze posluziti _krastavac (slika . ove elemente cine spoj dva razHcita metala koja 5e zagrjiavaju da razliCite temperature. krampir.lluske. pa se avaj metal koristi u fotoelementima. Ovdje cink sluii kao I sredini negativna elektroda.vi. na dva kraja narandze zabodena su dva razliCita materijala sak narandze je u ovam slucaju elektrolit. Kaa elektrolit yam maze posluziti i limun. (jDa ce zasvijetliti. paradajz i sl. Napon izmedu plota akumulatora je 2 V. sta mislite da Ii ce struje bitl u sijalic1? Kako se zovu tecnosti koje provade elektricnu stru~ ju? Olovni akumulator sastoji se od dvije olovne ploce potopIjene u vodeni rastvor sumporne kisetine (H 2S04). Na slici je narandza._ ~ada 'riakrtije~_kt~~tavca zabod€ffi_o.leldanseov galvanski elemenat Za vokmen Hi dzepnu bateriju u praks! se najcesce primjenjuje leklanseov eJemenat. Izmedu krajeva ovog elementa javJja se elektricni napon.d~sno). on pakazati da u kolu ima sturje. Prilikom upotrebe akumulatara unutras~ nja energija se pretvara u elektricnu.1 n 1 1 Osim baterija kaje rade na prineipu hemijskih reakei~ ja imama i izvore struje koje koriste toplotnu energiju takve izvare nazivamo termoelementi.bd'ra.

S Y+.5.3) . a suprotnog smjera pa je rezultirajuca sila nula. 1. . . . . Ako baterije nisu istog napona. tada je napon veze jednak naponu baterije kOja ima najvecu vrijednost napona.5 V. "eeu silu. lzvore moterna vezivati serijski i paralelno. Paraielna veza: Kod paralelne veze napon na krajevima svake baterije je isti (sf. Objasni princip rada Voltinog elementa? Koji su to sekundarni izvori struje? Sta je to elekromotorna sib izvora struje? Na korn principu radi Leklan5eov element? Sta se ostvaruje serijskom vezorn elektricnih izvora? Sta se ostvaruje paralelnom vezom? l! Pilt~rije se spajaju sarno lzvori iste vrste.1) koji su suprotstavljeni jedan drugom taka i sile kojim dejeluju su i5tOg pravca.Oa bismo napravili bateriju potrebno je imati elektrade ad dva razliCita metala i elektorlit..V+l.1.1'"E1+£2+E) + £4 . ad . Izvore mozemo vezati serijski (redno) i paralelno. 7.2) spojimo dvije baterije taka sto po~ zitivan pol jedne baterije vezemo sa negativnim polom druge baterije.S. . (51.5\1 . pa imamo dva puta Primjer '-1: Sfika' pok~uje serijsku vezu 4 'baterije napona od po . Primjer sila kojom djeluju dva slana kOja se krecu u istom pravcu i istam smjeru se sabiraju. je . Serijska veza: -Kod serijske veze elementi se vezuju tako 5tO se pozitivan pol jednog elementa vezuje za negativan pol drugog elementa.Y . dok na drugom kraju ostaje slobodan jedan pozitivni pol baterije. Sta treba znati? POKUSAJ ODGOVORITI NA SlJEDECA PlTANJA Elektromotorna sila veze jednak je elektrornotorno. 10. dobit cerna jacu struju. .Sekundarni elektricni izvori su akumulatori. fotoelement i termoelement.1. U slucaju ovakve veze struje ne bi bila u kolu. 1. E2 = E) = i. 11 .SV +J. 6. elektromotorna sUa baterije jednaka je zbiru elektromo·. sili jedne baterije. na jednom kraju baterije ostaje slobodan jedan negativni pol.S V=6 V Prilnjer Snk'lPok"?'uJeparalelnu' vezu 4 'baterije napona pO. 1.1 Ukupan napon ave b.terije je . Kada (51. Aka bi vezali izvore taka da pozitivan pol jedne baterije vezemo za pozitivan pol druge (redna izmeau istih polova vezemo potrosae). pojedini lzvori povezuju se u baterije. 9. 2. 11. 46 47 . tornih sila svakog elementa. =1. Kao dva slana (51. . a termoelement topfotne energije.2) Redno vezani izvori struje liS·iJd1i :?=iiJifd'J Serijski vezani izvori struje Prj serijskom spajanju elemenata u hateriju.. .Primarni izvori elektricne struje su Valtin galvanski element i Lekfanseov element . 1. Ukupan napon ove baterije. 1. .Spajanje elektricnih izvora Kad nam je potrebna jaca e!ektricna struja iii viSj napon.Svaki izvor vrsi rad na racun neke druge vrste eneregije: ga{vanski hemijske~ fotoefement svjetJosne..

".~ Strujni krug mozerno predstaviti i sematski.u izvore i \7. svjetlosnu. tj... U potrosace elektricne energije spada. u procesu transformacije hemijske energije u elektricnu.-+ + + + + I I ~ + + ++ '" )I" ' + + + 4' + + Smjer struje Pokuiajte sami: STRUjNO KOLO Sijalica stvarno ~naci da strliJa prot. prekidaca iii kontakta. 4.' u provodniku "-~- + . ~ ~ ~ I w 11 I ~ Smjer struje je uzet kao smjer elektricnog polja u provodniku od ~zi~ivnog k~ ne?ati~~o~ olu dok se elektroni krecu od negativnog ka poztivnom polu. spo. aluminijum.. Od bakame ike kolo na .l)l-ovoonik. na njegovim krajevima stvara elekfriena sila . a sematski prikaz jednostavnog strujnog kola mozemo vidjetl na slid d.ni vodovi koji povezu. ranije smo dal! sematskl pnkaz lzvora elektncne struje. ~azl~ga Primjer. U opstem slucaju. . . Elektricna baterija kako smo vee opisali predstavlja izvor elekJricne energije. Ako se zelj prekinuti elektricna struja. U njima se elektricna energija transformiSe u neki drugi vid energije: toplotnu.Strujno kolo Elektricno kolo.'3: A V .. 1. prekidac slika C. onda strujno stri. I 48 I j J 49 .. Sematska oznaka za provodnik slika a. '" .ednostavno strujno kolo.elektromotorna sila (EMS). u kome se. potrosac i prelddac mozemo !lapraviti . 3. predstavlja skup izvora i potroSaca koji su pomocu provodnika povezani u zatvoreno strujno kola u kojem se uspostavlja elektricna struja.u: rasvjetna tijela. itd. 2. elektricni motori itd. koja je u stanju da pokrece i usmjerava slobodne nosioce elektriciteta. Napon /¥ ___ struj~ smjer' kretanja eiekt61'na smjer kretq:nja naef/ce5t1ca"./2 . Ova] smJer uzet IZ hlstonJsklh i zadrazan je zato 5to uredeno kretanje cestica u jendom smjeru lma iste posljedice kao uredeno kretanje cestica u suprotnom smjeru.etmn • I I 1 b J t~:::. mehanicku itd.ice kroz -ave ike! '5vj.\'\~\~~~ ' : prijemnike elektricnog kola izraduju se od dobrih provod- I i I Ponekad u kola mozemo ukljuCiti i elektricne mjerne instrumente i to volmetar (sprava za mjerenja elektricnog napona) koji se vezuje parale!no sa potrosacem i ampermetar (sprava za mjerenje jaCine struje) koja se u kola vezuje serijski. elektricni grijaci _ termogeni otpornici. odnosno u kojoj je ostvarena mogucnost prenosa elektricne energije ad izvora do potrosaca.~+ a Zatvoreno strujno kola j 1 Mozemo zakljuciti sljedece: Ako imamo izvor struje provodnik. J??5\ a b c d + nih materijala: bakar. potrosac je na slid h. Funkcija prekida eleKtricnog kola ostvaruje se pomocu . Primjer"l : I Smjer struje je suprotan smjeru kojim se krecu eiektroni kroz provodnik.ednom mjestu treba prekinuti. Provodnici.ij-m.

6·10'19C =1. 2.6'10.161. 3.1..~s.19C' Elektricni mjerni instrumenti 2) Napisati formulu za trai.oz porvodnik za jednu sekundu protekne 101 elek.jedinica za jaCinu struje jedna je od sedam osnovnih veliCina i zove se amper.60 trona. --Smjer struje je uzet suprotno kretanju elektrona.LJ-.6·10·3C '._' .Ei'lO·3C 1 = -.. 4.'.mo naelektrisanje ele~tron~. mazerna uparediti sa vodenim ) tokom.ogledati da. Nabroj elemente strujnog kola."~f. . _ 1.:~. Oznake su A za ampermetar i V za voltmetar.Instrumentj za mjerenje razlike elektricnog potencijala odnosno napona zovu se voltmetri. i~. kao smjer elektricnog polja od pozitivnog ka negativnom polu. q·.6A lkA=10 3A lMA= 10 6A POKUSAJ ODGOVORITI NA SlJEDECA PITANJA 1. ..enu velicinu q 3).: Ii . tada jaCinu struje mozemo iskazati odnosom 1=t q .6 iliA I I 51 50 I . (1A = IC/s) lektricne struje amper r miliamper IllmA= lD-3A! 1[IA = 1O.I . 1=I I I I ! .¥I.~irli~~.1~.:_ ~I:.~.Nema'!)otadalo q. predstavlja skup izvora i potrosaca koji su pomocu provodnika povezani u zatvorenu strujno kolo u kojem se uspostav/ja elektricna struja. 5.ki prikaz strujnog kola. veliCinu koja karekterise usmjereno kretanje naelektrlsanlh cestica. u trajanju cd dva minuta? mikroamper kiloamper A megaamper Rj:2A.._ _ i ~roj .ri019"d. protekne za neko vrijeme kroz popreeni presjek provodnika.P.elektrona~' q = n e =>1I. 1 1 .UmoJ~~ovje.posto zna. Nacrtaj semat<. ali ga mOie.lisv"'velil!i~e kOje se nalazeo formulitm~ono~ad*e.i:Sada'uvfstimo'-JJ'formulu i izracumlmo.10 16 1=. sy.SU. ':>'.u tom provodniku-? " 1) tapisatrz._ :~.."Sf.Instrument koji sluzi za mjerenje jacine elektricne struje zove se ampermetar.1 s e=1.(~~. -laCina struje se mjeri odnosom koJiCine elektriciteta j vremena proticanja. Kako jacina vodene struje zavisi ad koliCine vade koja u sekundi prode kroz popreeni presjek vodene cijevi. Kolika je jacina struje. pa jaCinu struje mozemo definisati na sljedeci naCin: Ako tokom vremena kroz neki poprecni presjek provodnika pyotekne u jednom smjeru koliCina naboja q.o. u opstem s/ucaju. to i jacina struje zavisi ad kolicine elektriciteta koj.~:~'i~~Ci.adate velicine n=. lIS .J7..v. Ovi instrumenti s!icno izgledaju ali se razlikuju po oznakama.QJ11 za~~tku EVe jedinice su::. Primjer 1: Kr:. Cemu je jednaka jaCina struje.Elektricno kola. n~~~~. 4) Prije. Koja je jedinica za jacinu struje? Kolika je jaCina struje kada kroz provodnik protekne 240 C kolicina elektriciteta.~~.laCina elektricne struje Sta treba znati? jaCinu struje. odn0500 u kojaj je ostvarena magucnost prenosa elektricne energije od izvora do prijemnika.6'10 -3A .

a. njegov unutrasnji otpor treba biti sto manji.5 V Napon generatora Napon elektricnog voda 6V Napon nastao elektricnim prainjenjem 100 MV 52 53 .--. Ampermetar za mjerenje vrlo slabe elektricne struje manje ad 1rnA naziva se mijiampermetar. Voltmetar se veze paralelno sa potrosacem. slika b je sematsKi prikaz.eHjske membrane 100 mV Naizmjenicni napon linijski Napon baterije 1. Napon opasan po zivot a Napon termoelementa Napon koji koristimo u nasim 8 nov Napon <. Unutrasnji otpor voltmetra treba da je sto veCi u odnosu na krajeve provodnika na koji se otpornik priklju(uje. Mjerene vrijednosti napona r-----~-------. kao i da polove vezemo kako je oznaceno sa + za +. Prilikom ukljuCivanja mjernih instrumenata u strujno kolo moramo voditi racuna 0 tome da antene Napon akurnulatora Ii su mjerni instrumenti namijenjeni za mjerenje jednosmjerne ili naizmjenicne struje. da ne bi uticao na smanjenje napona u kolu. Primjer 1: Slika.kako vezati amper'metar 'b. strujnd kolD.Arnpermetar se prikljucuje u kolo serijski sa potrosacem. treba obratiti paznju koHki je mjerni opseg instrumenata.

_ ~! dobiti pravu linearnu funkciju.U = HI mozemo napisati iii R= tllli .tr i'voltemtar i otpornik tOji ce u toku ispi¥ tivanjil ostati neproiiiijenj~n.·.ta dva putClI dva puta ce_se-povecafU jac. otpor i struja stoje u obrnutoj srazmjeri. Izvesc.OC'a:-. \J Prhhjer 1.ina struJe. a na y osu vrijednosti stuje... Ne i za Ijud~ sko tijel0.! j'aCina_ stuje j elektricni otpor. = R. U veliCina oznaka veliCine mjerna jedinica oznaka mjerne jed om Kratki spoj.izraz za koja prolazi kroz koordinatni bilo kojQ'~.·· • • • U 1=-R E. It U2=2U. sas-tavit cemo s'irujno kolo takci 5tO necemo mijenjati vrijednost napona sarno (emO mijenjati vrijednost velicina koje ispitujemo.'.U/R _.. a jednaka je odnosu jedinice za napan V i jaCinu struje A. Uj. a mi ga prstomidobilemo..ati_ toliko -puta. povecamo Ii otpor dva puta.: I. U ovom siucaju uzet cerna tri razlidta otpornika R1J R2 i R3.erno-sljede.. jacina struje ce se smanjiti za Istu vrijedncist'. R.i -vrijednost napona .Veza izmedu jaCine struje i napona-otpora Neka je napan na nekim krajevima provodnika U i nek pod uticajem tog napona kroz provodnik tece struja l. I. Omov zakon vazi sarno za metalne provodnike.! I. Ako povecavamo 'napon dalje_tako sto povecamo tri puta vidjet eenio da ce se i struja srazOllern"Q". mozemOJ~ko'na<i .l!'. I to izraiavamo preko odnosa koji sma napisali.r . Ovaj izraz predstavlja Omov zakon za dio strujnog kola.1.ci ogled da'bismo ustanovHl v~zu'fzmedu'mipona_ i jacine 'struje: Napr~vit cerna --strufnCJ kola' U' kaje cerna vezati t-·. Otpor od jednog oma (1 0) ima onaj provodnik kroz koji teee struja od jednog ampera (1 A) kad se oa njegove krajeve prikljuCi napan ad jednog volta (1 V) V pa mozemo napisati 1g = 1 . POy~c~<}ino.. Omov zakon za dio kola Kaka vidimo jaCina elektricne struje se smanjuje sa povecanjem otpora. 2 1. . Aka se polovi baterije spoje provodnikom zanemarljivo malog otpora. . R 1• (\j\ " J1 11_=--R. tada je struja u kolu rnaksimalna E Imax= _ _ R=I Primjenom razlicitih napona uvijek cerno mjerenjem dobiti razlicite vrijednosti jaCine struje.' 13 =-3 --' ampe'}met. Tada cerno PomoCli ovog. a obrnuto srazmjerna spoljasnjem otporu. primjer. Ova zavisnost gdje se jaCi~ na struje linearno paveeava sa pavecanjem napona maze se predstaviti linearnom funkcijom.~ j! Jacina struje za dio strujnog kola srazmjerna je naponu.A Za ovakav slucaj mozemo reCi da je elektricni izvor kratko spojen. : R. :1 I I j 1 ·1 54 U1 : U 2 = 11 : 12 I I 55 .~' prekrijemo pocetak tipa y = kx. Gdje na x asu nanosima vrijednosti napona. Pisat cerna da je jaCina struje u zavisnesii od otpara provodnika jednaka: R 12=21. Pril!1jer 2: Ako hocerno ispitati u kakvom SU odr-losl.. U. "0 '.trilZil1.~Ii~ine. na.· ''. 13 = 31._ tJ = RI .3U.pov. iii da su napon i jacina elektricne struje diniktno srazmjern(-' 'I'.= 2 . Ako pri naponu U voltmetar'-p6kazuje jacinu struje !. Jedinica za elektricni otpor je om Q. Tada se fizicka velicina otpor provodnika moze definisati kao odnos napona i jacine sturje.:~rii.

elektroni dobijaju komponentu brzine i krecu se ubrzano kroz provodnik.unutrasf1jj. Kako se zovu instrumenti za mjerenje jacine elektricne struje i napona. cestice u samom provodniku se suprot~ stavljaju usmjerenom kretanju. 1.. srazmjerna je eiektromotornoj sili izvora.lik.prQvodnik i:protidH. U ovom kolu slika a ukupan napon je upravo elektromotorna sila E. Molekuli na racun te energije osciluju oko ravnoteznog po!ozaja.. Kada je prekidac otvoren.U= ? " . Napisati izraz za Omov zakona za dio i cijelo strujno kolo? 5.Omov zakon za cijelo strujno kolo mozemo iskazati izrazom I :== E/(R+r) jedinica elektricnog otpora je jedan om (1 [2.).Sprava za mjerenje elektricnog napona zove se voltmetar. Pd:~J~. IR+lr=E gdje je RI pad napona dijeJa strujnog kola.. a obrnuto srazmjerna zbiru spoljasnjeg i unutrasnjeg otpora strujnog kola. efektricni napon i otpor. Jer ako na elektrone djeluje 5talna sila oni bi trebali imati 5talno ubrzanje.Jl!t...~osi 2 kQ. Kada je napon U jednak elektromotornoj sUi izvora? 6. sand moz~te zakljuciti kroz koji od ova dva jlrovodilikaJe proteklo viSe nalektrisanih--ceStiCa ' Znaci.~~r . .. Ova jednaCina moze se napisati na ovaj nacin: kalu? 2. -Primtef.U 12 V. a provodnik se zagrijava. Ova pojava se naziva otporom provodnika.tfuja jacine .. Pa je na osnovu Omovog zakona: E 1=--R+r Ovaj oblik Omovog zakona vaii za cijelo strujno kolo: jacina elektricne struje u zatvorenom elektricnom kolu.u strujnom Kada se zatvori strujno kolo nosioci elektriciteta se krecu i nailaze u spoljasnjem dijelu kola na otpor R. Koliki mu je. ~~ R=un=2J03n 1=5mA=510'3.:~r~J~. Obiljeiava sa R.Irdobi)amo r _ E. .~~~it.Sprava za mjerenje jaCine struje zove se ampermetar . .Q.~~i:t_~~?.Omov zakon za dio strujnog kola moierno iskazati izrazom 1= UjR .5 ~A.8.' 10 V POKU5AI ODGOVORITI NA SllEDECA PlTANIA Omov zakon za cijelo strujno kolo. a voltmetar parafe/no.anji 8-..'\f..~mu!atof tece struja. :/«(OZ. koji se zove unutrasnji otpor izvora.5 V. Kakve su otpornosti ampermetra i voltmetra? 4.C)tP9r. Zasto brzina postaje stalna kao da je prestalo djelovanje sile? To je zato sto elektroni dio energije preda~ ju molekulima kristalne resetke provodnika sa kojima se stalno sudaraju. a kako ampermetar? 3.6A Na slid vidimo provodne iiee razliCite debljine. Napon se moze izracunati pomocu'izraza: U = E . 56 57 .!a~Q(''Prpt~~n.-otpor 'p}~~~d~ik~ 'j. A Sada uvrstimo U = RI = 2103 ri 5 10-3 A.~ AI fjapQn.1i'19rl . prikljucenog na izvor elektricnog napona od 220 V? Zasto se javlja elektricni otpor? Elektricni optor je fizicka velicina koja predstavlja mjeru optora usmjerenom kretanju naelektrisanih cestica... Kada provodnik prikljucimo na izvor struje. .~8Q . 12 V.Ampermetar se vezuje serijski U strujno koro.R .r{1:~::.' E. a kroz lzvor na otpor r. Kako se u strujno kolo vezuje voltmetar.VefiCine koje se mogu rnjeriti u strujnom kofu su jaCina struje.Ako kroz akumu- ~.=2kl1 1=5mA U =RI Sta treba znati? .~.~. nema ni pada napona na unutrasnjem otporu onda je U = E -. 5to nije u skladu sa drugim Njutnovim zakonom.. vrijedn~~t'hapona je .5 Xtli. se sm. R. KoHki je napon:na lraje~inia ovogpmvodnika? . ali vremenom njihova brzina postaje konstantna. Kolika jacina elektricne struje protice kroz potroSac otpora 440 0. ukupan otper je jednak zbiru spoljasnjeg otpora i unutrasnjeg otpora izvora.. jaCina struje je ista u svim dijelovima kola zato sto se naelektrisane cestice ne mogu nagomilavati na jed nom mjes~ tu.Ir Elektromotorna sila (napon na izvoru) manji je za pad napona na unutrasnjem otporu izvora.

porcu!an i 51. Ook struja teee kroz staklenu cijev ana se sve vise zagrijava _I struja iJ hjoj bude.· · . koja se obeljetava sa p R=p Qt:~jr~I~. .7 -10-8 2. "- I 1.. Smanjenje e!ektricnog otpora skoro do nule zove se superprovodljivost.•.duLine 21 od istog materijaia (u~DuCiti Kad ukljuCimo arTiper~etar .. zapazit cemp.znaci ..' str~je" S~Q.7 4. Uzecemo na istoj temper~t~rl R~p­ ()tpornfKe -razlicite duiine.":. 'proae kroz fa:.7 R=~ "S 1 (ek..~~..E~~t\~[~e.:D~. S U tabeli su date vrijednosti spedficnog otpora provodnika za neke supstance. .....zakljuciti da je otpor provodnika obrnuto . Slaklen. tako zagr'ijanb staklo postaje provodnik elektri'cne struje. . jedan duzJne . R= 1 Mogli bismo reCi da je elektricni otpor provodnika srazmjeran duzini provodnika. 2S 1. . cijev 58 59 .od deb!jine' 'p'ro:vodnika_. staklenu c'ijev koja je sa strane spoj_e_na sa razlicitirn metalima natrijuma i gvozda i veiite je u strujno kola. .( ({rugi . sto znaCi da je otpor dVJ puta manjt. '~a ce kada struju propustimo kroz deblji"provodni(' . Vrsta materijala Srebro Bakar Specificni otpor (Qm) Primjer 2: Kada zelimo probati kako e{ektr-icn'{" .. kao sto je staklo. -y kola. '.Ka:zivati. AnillX» '.(:tl~.recnog_ presjeka_ 's.U ko!o. pa mozemo.c a)~ otpor provoPdro:k~~n.•. njen otpor se povisi.6 -10-8 1. Staklo je izolator i_kadkol9 prikljucirna na napon' od'220V. obrnuto srazmjcran povrsini poprecnog presjeka. ·. vedeu ~a povecanjern du...~rtji1[a oct kojeg je .PfoyD~nika i srazmjeran nje~govoj duzini..0 -10. pop.~(l~riivlIen pr()Y~9~t~.da otpor za~J?fJ?sf.c.otpor zavisi . sa. o~: r:z~1c~tj~:e~al~~. ofu_.._znacj . ' Kada pribltzimo meta!'ne>~fje!ove jedan drugom kroz cije\~.'-:'.1111: 10 01. uvodi se veHc..:b. ·.. dok se kod nekih drugih meta!a pri zagrijavanju otpor ne mijenja.'-:'.ra~!iCite vrlle(:!nd~irfraclfi~t el~ktrtcn~ Specificni elektricni otpor provodnika je elektricni otpor koji ima provodnik duiine 1 m.+zrazHi zavisnost elektricnog otpora' .s jfi spojfmo U strujuo kolo54 anjJ)errnetf'o.I~TO .. MeduHm iagrijavanjem staklo::rneksa i:_na kraJ-u se.. Jedan provad:. j_t~_Ci~u ~tr~Le.'. .gi. isti.da)e duzina "ar~ste •._' staklo se.10-8 5.emperature.2 -10-7 11 -10.t:~~z~~. dva puta vecim p'oprecnim presjekdm 25.:sjeka provodnika.•.nik ce~..h duiina~ 'razli{itih debljina.brag izafatc.1-••. vidjet ce:mv . W{ • •. Primjer".'.Zine.8 .promjene '!.•.:':. ..erh :provodniku kraCi"ampermetar ce pokazati civa_ puta iJ_ '{os rucena.• na !h.-.uzecemo iste 'nletale. U tokLi Oyog eksperimenta staklo. ~ ne~?lka.ra do dobrog provodnika.~ fli" Bakai' Alumirtjium °da ce.srazr:njeran v~!icini poprecnog prt.ina koja se naziva specificni elektricni otpor provodnika...'~'-:~'1:~~....•. ".'-<'-:'.i:e ad db. zbog.4: Napravite kolo kao nJ' sOci._ .Od cega zavisi elektricni otpor provodnika? p'rimier Na osnovu iznesenog Izraz za elektricni otpor provodnika mozemo napisati kao: I 1-: -.sve jab.>p'd.\r6~t. Kod nekih metala smanjivanjem temperatura na veoma niske vrijednosti skoro da nestaje optora.i'k{ . - S ' 2f' S A ..provoclrl'ika: ?l vrste malerrjaJa..lq_'l)Zeti.~. E!ektircni otpor zavisi i od temperature: ako se poveca temperatura zlee od zeljeza. i poprecnog·presjeka 1 m2• Jedini~a za specificni otp~r provodnik3 je Om.. I· I ' ~ . a zavisi i od vrste materijala od kojeg je provodnik napravljen.- .5 -10-8 .pocne zagrijavati.-'" '- '..otopil:tako da se strujno koJp_prekine. Aluminijum Volfram Gvoide Nikal ampermetar za:2S pokazivati dva puta"vecu_jacinu elektriCrle struje._~~. krac.1%l."1"~1~1·-!. Kod nekih izolatora otpor se sa ja6m zagrijavanjem smanjuje pa ani postaju provodniei.

.5 rr)l11 2 . (sl. Za otpornike kao i za druge elektriene uredaje koristc se sematske oznake: Sta treba znati? ~ -sematska oznaka za stalni otpornik (51. da bi mu otpor bio 2 Q. Otpor zavisi i od temperature . Elektricni otpor provodnika je srazmjeran dulini provodnika. obrnuto srazmjeran povrsini poprecnog presjeka.. iznad nje se nalazi deblja metalna sipka po kojoj klizi metalni kontakt.-_ _-' B ~t-G. Koriste se kad zbog namjene treba njihoy otpor eesto mijenjati pri radu. Primjer 1: Jzracunajmo koliki je otpor bakarne'zice dlrge T km.7'10 .----11 .na slid c prikazana je sematska oznaka potenciometra.510" 6 m2 p=1. bez otpornika j kada je olpornik ukljucen u koIQ~. On se sastoji lz vise otpornih fica zategnutih I R= p-'. Postoje i polupromjen!jivi (trimerski) otpornici. Otpornici kojima se stvarna vrijednost otpora neznatno mijenja pod razlicitim radnim uslovirna i ne moze se podesavati nakan sto je otpornik proizveden zovu se stalni otpornici.8 Ll m S 0. da Ii ce tvoja brzina biti uvijek ista? 2.710· 8{lm' ' Najcesce se primjenjuje otpornik rucicom. Poteridrimetar 60 61 . Sprava za mjerenje optora zove. Neke vrste otpornika 5 Elektricni otpor provodnika irna svoju mjernu-jedinicu koja se zove om. b) . . Matematicki elektricni atpor moierna iskazati forrnufam I R=p- . Kad se pomjera ruCica. Pomjeranjem iiee moze se mijenjati otpor. a) hoy otpor podesi i viSe se ne mijenja. Slika po~uje kako svijetli sij~iica.. 5. Zasto se javlja elektricni otpor? 3.'. Napisati matematicki izraz za otpor proyodnika. ' " --. Uredaji kojima se mijenja elektricni atpor zovu se otpornici. 1-4 ~-. Sta je to specificni otpor provodnika? q. a).-. se ommetar.5mm2 =0.~ (sl. _p()vr~ine'popre~h_o~.. Za jace otpore koristi se otpornik 5 I=Hm'=103 m S =. sa klizeCim kontaktom. A c 1-_ _ _-. Oni su napravljeni od tvari velikog specificnog otpora.Elektricni otpornici Uredaji pomocu kojih se mijenja elektricni otpor. a samim tim i jacina struje u kolu. zovu se elektricni otpornici. Ako tre]s kroz gomilu Ijudi i stalno se sudaras sa nekim od njih... cekasa iii neke druge legure.. Osim njih postoje i otpornici kojima se vrijednost moze mijenjati (podesavati) mehanickim putem (zakretanjem osovine iii pomicanjem kHzaea) pa ih nazivamo promjenljivim otpornicirna iii potenciometrima. • promjenljivi otpornik (sl..~" Izracunaj koliko mora biti dug bakarni proYodnik poprecnog presjeka 1 mm 2.=1. presjeka' 0. Imamo stalne i promjenljive otporn(ke. mijenja se atpor. a zavisi i od vrste materijafa od kojeg je provodnik napravljen..e) POKUSA) ODGOVORITI NA SL)EDECA PITANjA 1. :". Od cega zavisi otpor proyodnika? 4. Na valjkasto tijelo ad izolatora namotana je liea cd mangana. ako se pri ugaaanju elektrienog sklopa njl.510· 6 m2 = 340 na metal nom ramu.O.

..•. ••.rnovi: (YOR predstavlja mjesto u kolu u kame se struja grana... Pad napona se uzima sa pozitivnim predznakom ako se pretpostavljeni smjer struje kroz taj otpornik padudara sa smjerom obilaska konture. Na slid 1... a 5 negativnim predzankom ako prvo naldemo na pozitivan pol izvora. E Na krajevima svakog otpornika postoji odrea-en napon.!j~". zato sto se struja ne grana.}zRz+ 13K" Dobili smo sistem od tri jednacine.. ako je taj smjer koji ste uzeli ispravan dobicete na kraju pozitivnu vrijednost struje.••. GRANA je diD elektricnog kola koji povezuje dva cvora i u kojoj se nalazi jedan ili viSe Primjena Kirhofovih pravila na strujni krug Primjer 1'. a sa negativnim predznakom. Elektromotornu silu uzimamo sa pozitivnim pred· znakom.. ~obiv?rrioda i7:ll =-1 2 Primjeno~ dr:~gog Kirhofovog prilvila n~ kontu'ru 1 dobi-jamo "..2 ukupnu elektromotornu silu mozerna predstaviti formulom: E1 + EZ = R1 1 + RZ 1 + R3 1 + '1 1 + 'z 1 U primjeni Kirhofovih pravila treba voditi racuna 0 sljededm stvarima: 1. a obuhvata dvtje j vise grana. + RZ + R3 Kod serijske veze ukupan otpor redno vezanil:t otpornika jednak . Otpornike u strujno ko!o moiemo spojiti na dva nacina i to jedan za drugim (redno ) iii jedan naspram drugog (paralelno).ijeniti u t.". pomocu koga mozemo nact tri nepoznat~_vel. Prvo Kirhof?v?pr~vilo moiemo prim. taka da moierna napisati onoHko jednacina koliko ima cvarova. KONTURA je zatvorena elektricna linija u kajoj se uspostavlja struja...~" suprotan smjeru obilaska kontura.icine. U svakoj grant strujnog kola maze se izracunati pomocu dva pravila koja se zovu Kirhofova pravila....1 + RZI + R31 izdvojimo zajednicko I R 1 = 1 (R. 2.• ' ... ako je pretpostavljeni smjer stn. razgranatog kala. Ovo pravilo proizilazi iz zakona 0 odrzanju naelektrisanja. Ra~motd2emJ -prirnie(h~'sljedet'of:slid.!.' _:fi. Drugo Kirhofovo pravilo odnosi se na strujnu konturu.1. + Uz + U3 RI = R. y~ stu 13 .:... struja j konture.:-t_12_ .. +R2) pa dobijamo izraz za serijsku vezu otpornika R = R. Orugo Kirhofovo pravilo glasi: da zbir svih elektromotornih sila u kolu jednak zbiru svih padova napona na otpornicima u kolu.. U slozenom kolu he""I. je zbiru pojedinacnih otpora u kolu -. 3. Kirhofova pravila se primjenjuju na (:vorove . Posmatrajuci evor na sHei 1.. na slid 1. ako je neispravan dobicete negativnu vrijednost...1 matema napisati: ~.1+12R2 B E2 na konturu 2_ dobij'amo U slucaju s!ozenih strujnih kola. IS .~_ Slika pokazuje redno vezivanje otpornika 62 63 .Ez.. J "C C 51. ako pri kruienju naidemo prvo na negativan pol izvora.Kirhofova pravila Za elektricno kolo znacajni su sljedeCi po. U = U. K. 14 ..J elemenata.acki . . Kod redne (serijske) veze otpornika jaCina struje je konstanta.1 t Prvo Kirhofava pravila maze se primijeniti na svaki c:vor.. Spajanje otpornika Serijska veza L--_A.~!. I = const. 13 Prvo Kirhofovo pravilo glasi: algebarski zbir svih struja koje ulaze u cyor jednak je zbiru svih struja koje izlaze iz njega. pa. Po volji se pretpostavi smjer struje kroz svaki otpornik.1 to su padovi napona U1f U2 i U3 U kupan pad napona dije!a strujnog kola jednak je zbiru pojedinacnih padova napona na otpornicima.

.5<tfi . Na kraju otpornika tacka A potencijalna energija je-jeanaka EPA' a na d~ugo~ kraju EpB pa rad fTIozemo pisati kao A = EPA . Spravom za mjerenje otpora ommetrom.ukupni otpor za iste vrijednosti kao u prvom slucaju.1) kon5tantan je napon na krajevima para lei no vezanih otpornika... _ Orugo Kirhofovo pravifo glasi: da je zbir svih elektromotornih sila u ko/u jednak zbiru svih padova napona na otpornicima u kolu.. R2':= 'zg .n - \ sl:lka pJk~ujtfk9.1..+ . Ako kroz provodnik tece elektricna struja on se zagrije. Slika pokazuje paralelno vezivanje otpornika. vezana otpornika Qtpora Rl ::::. iR3 ~ 3Q.+ . POKUSAJ ODGOVOIRTI NA SLJEDECA PlTANJA _= -+ R R1 U U U +- U kada U izdvojimo ispred zagrade R2 R3 1 1 1 1 -=-+-+ R U 1 1 1 _. nadi koliki je ukupni otpor redno vezanih otpora ako je prvi 3 0.Nad ekvivalentni otpor tri s. Objasni paralelnu vezu. 60 11 11 60 R=1 odakle slijedi da je: U 1=R Sta treba znati? _ Prva Kirhafovo pravi/o glasi: algebarski zbir svih struja koje ulaze u evar jednak je zbiru svih struja koje iz/aze IZ njega.o. 0+3'+2 60 E b) 1 R 1··.za mjerel1j~ str~~e i nap~m~ izmi~rite jacin~ sttuje·'i na~oti ott p()j~dinacniin qtp. paralelno iii mjesovi~ to. 4..=>R =-. elektroni uvijek dio 5voje potencijalne energije predaju molekulima provodnika. a) kad su vezani redno b) kad su vezani paralelno a) R .1 Q. Pri prolasku elektricne struje kroz provodnik.) dobijamo izraz za paralelnu vezu otpornika R Rl R2 R3 . _ Kod sefljske veze ukupan atpor redno vezanih otpornika jednak je zbiru pojedinacnih otpo· ra u ko/u . ' . R1 R2 R3 Prj paralelnom spajanju otpornika reciprocna vrijednost ukup· nog otpora jednaka je zbiru reciprocnih vrijednosti pojedinacnih ~tpora. lh+R2 + R3 U = const.= . Primjer 1: .+ . Rad. u zavisnosti ad toga kakav otpor zelimo postici. kao otpore veze. Na racun ove energije molekul1 provodnika osciluju oko svog polozaja. a to se manifestuje zagrijevanjem provodnika.+ . ... izmjerite pojedinacne otpore. Fig . 4 1. 3. Isto tako instrumeot~ma . izracunaj .ezultate kQje dobijete mjerenjern uporedite sa rezuitatima koje sie dobili racunanjem...+ . Posto dolazi do grananja struje ukupna struja po prvom Kirhofovom pravilu bice jednaka zbiru pojedinacnih struja 1 = 11 + 12 +12 Primijenimo Omov zakon za dio strujnog kola: = 1lJ + 20 + 30=60 1 20 1 30 . a drugi 4 O? 2.wiJ. Objasni serijsku vezu-otpornika.Paralelna veza Kod paralelne veze (51.hh::irn~ kao i na krajevim~ yeze~ R.-. Pri paraJelnom spajanju otpomika reciprocna vrUendost ukupnog olpora jednaka je zbiru reciprocnih vrijednosti pojedinacnih otpara. snaga i energija elektricne struje Pokusajte sami: '"'VVV. Formulisi II Kirhofovo pravilo i napisi matematicki izraz. Vise ptpornika spojite ~erijski.-·-·=.=--+-..mbinovah~ povezival'lje otpomi~.erijski.!lr. U kolu se otpornid mogu vezati redno i paralelno to jest kom· binovano. Ako je elektricna struja jaka zica se moze i istopiti. A B Rad koji vrsi struja jednak je razlici potencijainih energija. Kako glasi prvo Kirhofovo pravilo? Napisi matematicki izraz.::: U ( ..:11··1 R1 R2 R3 10 .EPA = qU 64 65 .- U =::-...

Rad koji izvrSi elektricna struja u provodniku jednak je proizvodu kolicine naelektrisanja i napona na krajevirna tog provodnika. Posto je q =Jt tada je rad jednak A=:; Ult, Rad elektricne struje jednak je proizvodu napona jacine struje i vremena.
Kada primijenimo Omov zakon, rad moiemo izraziti ina sljedeCi nacin: U : : : RI tada je rad

velicina oznaka velicine mjerna jed

elektricna sna

p

"""""il---........... val
lW

jednak A = RI21
iii I = U/R tada izraz za rad moiemo pisati

V2 A=R Jedinica za elektricni rad je diul pa moiemo reCi da: Eletkricna struja izvrsi rad od jednog dzula kada 'za vrijerne od jedne sekunde u provodniku teee struja stalne jaline od jednog ampera kroz dio strujnog kola na cijim krajevima vlada napon od jednog volta.

Primjer 1: lzracunatf a) izvrSenj, fild eJektdcne _struje jai:i~" O,.4I~kilfil~li~' 5 V za vrijeme qd 3 min blkolika snilga pritome 1=0,4A .. V =5V t= 3 min.", 180 s a) A =Vlt =5Y0,4 A 180 s = 360 J

se.

b) P = VI =.5 V 0,4 A = 2

1J = 1 VAs
Snagu mozemo definisati kolilnikom rada (A) i vremena (t).
Toplotno djelovanje elektricne struje irna siroku primjenu u razliCitim uredajima za zagrijavanje. Tu spadaju i sijalica, razni mjerni i regulacioni uredaji. Efektricni grijaCi se izraauju od eekas ilee. Pored velikog specificnog otpora, eekas ima visoku temperaturu topljenja. GrijaCi imaju primjenu kod stednjaka, pegli, bojlera, resoa itd. Osnovni element svakog od ovih uredaja je termostat, koji regulise temperaturni opseg. Kod elektricnih peCi koriste se specijalni grijaci, temperatura u njima moie se regulisati od 100 - 20000 C Tennicki osiguraci stite svaku instalaciju. Svaki elektricni uredaj mora imati ugraden osigurae. Oni stite instalaciju ad nedozvoljeno velikih jaCina struje.

A VII p=-=I I
p= VI Snaga elektricne struje jednaka je proizvodu napona i jacina struje.

Jedinica za snagu je vat dobi!a je ime po Diemsu Vatu lW = lVA U praksi se koriste i vece jediniee KW, MW i sliena.

Pfimjer,'2: Ako je poz~ata}nagi,l'i~vQra_ei;rdricne struje taCflQ_mozemo izrae,unaii energiju koja se potrosi za neko vrijeme.

Pretvaranje elektricne energije u unutrasnju energiju (Dzulov zakon)
Rekli smo ranije da prilikom kretanja kroz provodnik elektroni gube dio energije, da taj dio predaju molekulima provodnika tako da se provodnik zagrijava i dio elektriene energije se pretvara u top!otu. Ta kolicina toplote jednaka je radu elektricne struje(u idea!nim uslovima}. A =:; Q posto je A :;;; Ult onda je i Q : : : Ult. Kada napon zamjenimo U :;;; RI po Omovom zakonu tada ce kolicina toplote biti jednaka Q = 12RI

Kad znaino koliko kO,sta kilovatcas energije maiernn izracunati koliki racun- za_stru:ju trebamo -platitL"Utro.sena-energijt;l,se' izra~a-yayatSekundama iii dzulima:_ Primjer: Ako sijaliea "ima_ 5nag~ 150 W a) koliko ce' sijalica energij~_ potrQ,siti za ,1,5 dana r ako radi po 1O'sati anevno? b) koliko treba platiti za utfO~enu e~ergiju akb jedan kWh kosta 0,1 KM? Ukupno casova za 15 dana t= 15 . 1Qh = 150h Utrosena energija je E ;::: 150W . 150h "" 22500 \Vh ili E == 22,500 k\Vh_ energije,.o ' Ako kilovat kosta 0, fKM za utrosenu energiju treba p!atiti

Jedan

E=P!

E =22,500 . Q,l KM

=2,25 KM

Mozemo reCi da je kolilina topiote koja se oslobodi u provodniku kroz koji teee struja jedna~ ka proizvodu kva~rata jaCine struje, elektricnog otpora provodnika i vremena proticanja.

66

67

veza izvora el. struje
i,,}:MP~t ve~a_~~ora ..:.. ~J.strule

El =E2=E3···=En E = El + E2 + E3

(

\-~ ~ Ht:~~ .,.. .... ,,,~(:l£/i ... - ... ~ '~tJ}jJ .... ... "A'

.:")
i

jacinaelektriene stru;.
,

q 1=-,
I

1~,•
llr+-

Omov zakol1 za dio

U 1=-R

,',
R,

RII

Omov zakon la
djelo slriljno kolo

E 1=-R+r

....-

I~
!ita treba znati?
- Rad elektricne struje jednak je proizvodu napona jaCine struje i vremna. -A = UII - jediniea za elektricni rad je diul. - Snaga elektricne struje jednaka je proizvodu napona i jaCina struje. - Jediniea za snagu je vat. - KoliCina toplote koju provodnik predaje okolini jednaka je radu eJektricne struje. - Top/atno djelovanje elektricne struje ima siroku primjenu u razliCitim uredajima za zagrijavanje.
II

j'

I' ,olpor provodnika
.. ~'.
~

I R=pS
11 = 12 + 13 + 14

Jo

~

~..., ..1 3

.

prvo KirhOfovo pravilo

Rli
E

I'

'

".

,
E =Rll+ R21
.

I"',

drugo Kirhofovo provllo
.......

RJ R,

!:.

redna .voz.

nh

ni.

".,
1

lea

R = Rl + R2 + R3 '" + Rn 1 1 1 1 --=-+-+-R Rl R2 R3 A = UIt, A = RI 2t U2 A=-R A UII P = - = - P= UI t t
.~

POKUSA] ODGOVORITI NA Sl]EDECA PITAN]A

RII ~I

I

R,.

paralolna .vez. otpornika

'-- 1'--

1. (emu je jednak rad koji elektricna struja vrsi u elektricnom kolu? Sta je to elektricna snaga? 3. Kaje su jedinice za rad j snagu? 4. Sta je Dzulova topiota? 5. Koliki rad izvrsi elektricna struja aka za pet minuta prenese koliCinu e!ektirciteta ad 10 kulona, pri naponu ad 10 V? 6. Kotika je snaga otpornika ad 1,5 n , kad njime teee struja od 1 A?

rl'£

2.

lIIll

••

I····

.

• ,struj,

snaga elektricne'
slrujo .. diulovatoplota .

RJ.S:A=100J

RJ.6:P-::::l,5W-

Q= 12Rt

68

69

11

,

'··.1·

70

'I',
j

, ,

71

1.3 MAGNETIZAM
U Ma!oj Aziji U okolini mjesta Magnezija nekoliko vijekova prije nase ere, pronadena je gvozdena ruda koja ima svojstvo da privlaCi i trajno drzi sitne

gvozdene predmete. Ova je rucla poznata kao mag~
nefit Oanas se svako tijelo koje ima takve osobine

naziva magnet, a sarna pojava djelovanja magneta

zove se magnetizam. Magnetit je prirodni magnet, dok imamo i vjestacke magnete, kao sto je kobalt, gvozae, volfram
itd. To su materijali koji su vjestacki stekli magnetna 5Yojstva. Magnetna svojstva duze zadrzavaju prirodni

magneti, pa ih zato -zQvemo stalni magneti.

Magl)etna igla pokazuje,linije sila magn:~tn~,polia,:u slutaju kada r'nilgnet postavimo-na'_karton s opilicima.

Magnetne linije sila su gusce na polovima.

Prim;_er 1; Kada po kart()nsKoj kutiji- pospemo sitne opiljke'--gvaida:vidJ~t cerna da ce se ani gusto U. ()pliku 'koncentricnih ,krl)znica rasporedlti ako palDva magn~ta, a'oesta riede" na srecj,Jf!h~,~~,~og:~m~,g,n~tJ-:' :~je5ta- oko -kojih se opiljei najvise grupiSu' nazivaju se'magiletili po\~vj>.eoit~daj~Q,.n~'s1ikama ispod kako se opiljei rasporeduju po kartonu kada se poloy! prj bl ize. jeciandrugom.

Vjestacki magneti se prave

U

obliku potkovice,

magnetene igle, magnetne sipke, cilindra itd. Svaki magnet ima dva pola sjeverni j juini.

Polavi se oznacavaju slovima N i S. Rekli sma da je elektricna palje prastar aka naelektrisanog tijela u kame se osjeea dejstvo elektricne sile isto taka, magnetno polje je prostor aka magneta u kame se osjeea dejstvo magnetne sile. Na ovom primjeru mozemo vidjeti kako izgledaju linije sUa magnetnog po\ja; one su zatvorene kruznice, kaje prolaze kroz magnet, ne prekidaju se na povrsini magneta, vee prolaze kroz njega, dok linije sila elektricnog polja poCinju na pozitivnom, a zavrsavaju na negativnom naelektrisanju,
Magnetne linije sila su zatvorene neprekidne linije. Dogovorom je uzeto' da linije sUa izlaze iz sje~ vernog ro1a, a ulaze u juini pol
magnet~.

Odbijanje medu istim polovima magneta kada posmatramo opiljke

Privlacenje medu razliCitim polovima magneta, kada posmatramo opiljke

izviru iz lTl,aglli;!ta, prOt~e' krbi njega

M"gn~;;;;lIii~nii' ~Ji~i

Magnet uqbli1<'9"itkovice
.privla~,i ,n.mle:!~iode

linije sila karla se isti _ polovi magneta odbijaju

linije sUa karla se razliciti polovi n:'agneta-privlace

72

I

73

Atomi nenamagnetisanog gvozda iii celika imaju nepravilno oscilovanje u svim pravcima. Kada im se u blizini nade magnet, komad gvozda ili celika se namagnetise - zapravo, atomi njegove strukture pocinju da osciluju pravilno, u uredenoj struk~ turi. Ova po;ava da se predmeti od zetjeza i drugi predmeti namagnetisu kada se nadu u polju stalnog magneta, zove se magnetna influencija (51.1.1 J. Ako magnetnu sipku prepolovirno (51. 1.6), vidjet eerno da ee oba dijela irnati ista magnetna svojstva kao magnet kao cjelina. Ako podijeHmo taj magnet dalje na sve sitnije dijelove'vidjeeemo da svaki dio ima ista svojstva, da ce jedna njegova strana biti sjeverni pol, a druga juzni, pa mozemo govoriti 0 e!ementarnom magnetu. Najrnanji magneti od kojih je sastavljen svaki magnet, nazivaju se elementarni magneti.

Planeta Zemlja je jedan veliki magnet Njeno magnetno polje prostire se na oka 80 000 km udaljenosti ·od povrsine. Geografski Sjeverni i juzni pol ne poklapaju se uvijek sa magnetnim sjevernim i juznim polom Zemlje, Zemljino magnetno polje je pokretljivo. Niko zasigurno ne zna zbog cega se Zemlja ponasa kao veliki magnet. Za sada oko ovog pitanja postoje sarno pretpostavke. Pravac koji spaja magneten polove Zemlje zove se magnetna osa Zemlje. Ova osa se ne poklapa sa osom rotacije Zemlje, vee stoji pod izvjesnim uglom. Siobodna magnetna igla, na povrsini Zemlje orjentise se u pravcu magnetskih polova Zemlje i lezi u ravni magnetskog meridijana. Ugao izmedu Zemljinog magnetnog i geografskog meridijana zove se dektinacioni ugao, mjeri se magnetnom iglom. Osim toga linije sila magnetnog polja ne idu horizontal no sa njenom povrsinom, vee sa horizontalom grade neki ugao.

Magnetno polje planete Zemlje
PokuSajte sami: Probajte kako se ponasaju magneti kada djeluju jedni na druge, kada se primaknu isti 'polov! jedan drugom i kada se priblize razliCiti polovi. Postavite sitne spajalice na karton ispod postavite magnet Pomjerajte magnet ispod kartona. Sta ee se desiti sa spajalicama? Oa Ii ee ostati u stanju mirovanja?
Laka namagnetisana igla koja moze da se obrce oko tikalne ose zove se magnetna igla (51. 1.7)
ver~

PokuSa;te pecati pomocu magneta.
Od papira napravite rib ice izreiite ih i na vrhove im pribbte spajalice. Na drvenu sipku okaCitc magnet i primaknite ribicama kao na slid. Da Ii ste sta upec€ali, objasnite ZdstO je ovako "pecanje" jednostavnije nego

Kompas

Linijom s~"prikazani geografski PQ,lovi, m<lgnetnom}glo.m magnetni .pol()vi. Vidimo da se

inace?

74

Kompas je covjekov izum i naprava koja mu pomaie da se orijentise u prostoru. To je zapravo mali, lagani magnet u obliku tanke plocice-kazaUke koja moze slobodno da se okrece oko svog centra. Jedan kraj te kazaljke, kada se ova umiri, uvijek pokazuje sjever, a drugi kraj pokazuje jug, uz uslov da se kompas ne nalazi u blizini nekog magneta, odnosno u nekom magnetnorn polju. Na ovaj nacin kompas ocitava magnetno polje planete Zemlje, koj;~fje i sama, kako sma rekli,jedan ve!iki magnet Kada' kazaljka pokaze pravac sjever-jug; svi OSfali geografski pravci se takoae mogu precizno odrediti.

.

ne pokl~paju.

75

• . ' ..namagnetisana./-f.ma postoji magnetno polje.sila"~zn~d polova SO gusee.tritY:}. Jedna od najinte~esantni.najsjeve.im dijelovima Zemljine kugle i u' blizini Sjevernog pola. dok s€ na sjevernom geografskom palu nalazi fuinl magnetni pol Zem/je.-ot) sl. -.mjer~vi~a . Kret~n!a naelektrisanih cestica ima u svim supstancama.b .llaZvana "polatna' svjetiostU (Auroiii 'ltorea'lis) koja zapravo 'predstavlja izuzetno interesantnu svjetlosnu poja~ iwjll se moze vidjeti-u. ~.~').'. .--...Sta je uzrok magnetnih pojava? Da Ii je elektricna struja uzrok magnetnih pojava iii je postojanje stalnih magneta uzrok pojave elektircne ~truje? Uzrok svih magnetnih pojava je elektricna struJa ona postoji U svim magnetima.Magnetni i geografski meridijani se ne poklapaju. ali se to ne opaza. U nekim tvarima ova kretanja su orijentisana..:.Istoimeni magnetni palavi se odbijaju.u_ s~'i. .linij~_. a raznoimen. privlace.mi..<ao na (51. i te su tvari stalni magneti.~__ m_O_ji_l_l!__~~ Sta su to magnetni polovi? Formuli5ite zakon 0 uzajamnom djelovanju magnetnih p%va.sjeverni i juinL . b) usmJerenOl deJstvo se oSJeh. Veza rnagneta duboko je skrivena u mikrostrukturi ovih metala.dej5tvo se-"1e'. POKUSAJ ODGOVORITI NA SlJEDECA PITANJA L 2. kada se naelek:.l :.. . 5...ih pojava vezanih za_ Zemlji_1l (J1agnetizam jeste p()java .~ .risane. b) ! (s!. . SUke polame sv}etlosU Ljudi cesto koriste_ kompas da bi se orjentisati u prostoru Sta treba znati? P-r!~'j~:~-:'. takodel. . -cesiice 'svjetlosti -stignu iznad.Na juinom geografskom po/u nalazi se sjevemi magnetski pol Zemlje.:~o je kr~tanle I. (sL a) i (sL .:~\i. oni zaklapaju odredeni ugao koji se zove ugao deklinacije. . .zemljine atmosfere !creeD duz linija sUa 'zemljirlog magnetnog polja. Magnetn~. ~ Zemlja je.Na mjestima gdje je priv/acenje najace nafaze se polav. ...te se cestice odbijaju od magn~nih polova pa se kre6f~~vaJllO izntedu-poloVCL' '-.vamo magnet.. . p'okazuje ka(~a je ~eko kr:tanje .. njeni magnetni polovi ne poklapaju se sa geografskim . Staje magnetno polfe i kako se one maie eksperimentalno prikazati? Kakav paloiaj zauzima magnetna 19la na po/ovima Zemfje? Kakva je-5prava kompas i za sta na?lsfuii? 76 I II 77 .Laka namagnetisana igla kOja moie da se obrce oko vertikalne ose ZOV€ se magnetna igla.Oko svih tijela koje naz. all Je nesredeno. 3.. . magneta.Kompas je sprava koja sluif za orijentaciju u prostoru. 4.sJ~ti.t). .. .Svaki magnet ima dva po/a .

zavisria je 'j oQ -.u vidu kOJiCen~ tricnih krugova.acin~ elek~ricne st~~je i njeg9ya ~~Qjna vrijed~ost raste sa porastom jacine stru. ' . Promjenom smjera struje kroz provodnik igle skrenu za 180°.Je u prQvodm u.Magnetno polje elektricne struje Rekli smQ da elektricna struja irna hemijsko dejstvo u elektrolitima i toplotno dejstvo. Smjer Bnlja sila magnetskog polja zavisi ad smjera struje.iljke od.' .se . Smjer linija sila magnetnog polja pravolinijskog provodnika mjenja se sa smjerom struje. ispruzeni palac pokazuje smjer proticanja struje. zelene krufne I!nije pokaz~ju smjer linija sila magnetnog polja.Ako. Jedno od njih je pravilo desne sake.:ona ce .provodilik opiljci ce se sloziti.odnika. kad propustimo struju"kroz.S': Aka se zavrtanj obrce taka da se pomjera duz strujnog provodnika i smjera struje.. Primjer2: Ako po kartonu kroz koji smn provukli pr0v provddnik pospemo op. .'-' - 78 79 .s.prov~dnlk lznad mag~ netne igle (orijentls_ane. a prsti ispru~ ~'ene ruke smjer struje.inad provodnika r tako da]e dian okreriut magnetnoj _igli.U srnjeru sjevet'-jugr. desne sake: Primjer'l: P05tavimo. Magnetna igla skrece kada se naoe u bUzln! provodnika sa strujom.sakom -desne ruke obavije strujni provodnik. Postoji nekoliko pravila za odredivanje smjera linija slla magnetnag polja.er struje. profll. Kpja 5e nalazi ispod prov. Danski fizicar [rsted otkrio je da struja ima i magnetno dejstvo. 'k . lacina magnetnog polja zavisi od rastojanja od provodnika i opada sa povecanjem rastojanja. Dakle promjenom smjera struje mijenja se i smjer magnetnog polja oko provodnika. onda palac pokatuje sinjer okretaja sjevernog magt1etndg' _ pala. Iz ogleda zakljucujemo da aka provodnika kroz koji protice elektricna struja postoji magnetno polje.. Linije sila magnetnog polja pravolinijskog provodnika sa strujom su koncentricni krugovi sa centrom u svakom provodniku. aravan u kojoj Ide normalna je na pravac provodnika.e zakren'uti kad :struju propusfimo kroz provodTlik. moze se odrediti pravilom Krugovi koje formiraju zeljezni opiljci pokazuju kako izgledaju linije sila magnetnog poJja. U kojem pravcu ce igla iZVfsiti atklon zavisi od smjera struje.' '._. Prirnjer 4: .e:'1 smjer otkloria' igle: -' ". ovih elektricna struja ima i magnetno dejstvo.-- Provodnik kroz:koji protice struja oznacena 1:utom strelicom. Primjer 3: 'Ako 'desnu rukt.(e-'s. onda ce prsti pakazivati smjer linija sila magnetnog polja.. Drugo pravilo je pravilo zavrtnja iii sarafa.ijenit-:.y' . Sto mozemo dakazati aka umjesto gvozdenih opiljaka koristimo magnetne igle. "'''' "'''i !". Osim Magnetno polje pravolinjiskog strujnog provodnika Oa bismo znali kako izgleda magnetno polje pravolini* jskog provodnika pokazali sma na primjeru broj 3. Ako 'promijenirnR _'s~. Iz ovog zapaianja mazerno izvest! zakljucak da provodnik sa strujom stvara magnetno polje koje djeluje na polje stalnog magneta i zato igla skrece odnosno napravi atklon u nekom pravcu. Karakteristicna velicina magnetnog polja kao i elektricnog i gravitacionog je njegova jacina.h prstiju.zeljeza. Primjer. postavimo i.!~jspruzen. onda smjer okretanja zavrtn ja pokazu je ~mjer magnetnog polj-a.

-- - sol.14 m velicina oznaka velicine mjerna jedinica oznaka mjerne jedinice jaCina magnetnog polja H amper kroz metar Aim Stika pokazuje kako mag¥ netna'igla'skrece'u pravcu magnetnih linija sila. ~+ \.duzina solenoida I .0. Njih mo.lnih cini solenoid.ida se ponasaju -kao magnetni pplavi sto. a kruzni provodnik 80 81 . Unutar navoja solenoida polje je homogeno.jacina struje Oa bismo odredili koji magnetni po! se nalazi na neko.'- + Magnetno polje kruzne struje Ako je metalni provodnik savijen u krug. 2l'1t.J~t~~.I Ii. kao i broja namotaja.. jacina magnetnog polja kod solenoida zavlsi od jaCine struje u njegovim namotajima..~~k~r~'~'. iIi6()iavk.line solenoid a.'no.1 A . Ove Iinije sila provodnik veCinom obuhvata.~~ N (~/._ --'---'-'--=---'..broj navoja /. jaCina magnetnog polja H U sredistu strujnog provodnika kroz koji protice struja I H=-2r gdje je r poluprecnik kruga.1A 0.jacina magnetnog polja se oznacava sa H. prilrnj"r. Krajevi solenoida predstavljaju magnetske polove. rasireni otklonjeni palac pokazuje sjeverni magnetni pol. 210-1m3. najcesce kru.iol:?i'vij"mo izolov~fnom zicom i -prikljucimo na Izvor struje. '.lemo odrediti pravilom desne sake.. Matematicki izraz za jacinu magnetnog polja pravolinijskog strujnog provodnika je: Primjer t: Kroi'pravolinijski-provodnik teee struja od 0.l~Jagme. du. dok je izvan navoja vrlo slabo. kolika J~"JaclHa::n.:~(t:~. krajevi ·~. najveca u provodniku.1 A H=-2m jedinica za jaCinu magnetnog polja je am per kroz metar (Aim) r =tfi'd'n =10-1 '. od strana solenoida koristimo se pravilom desne sake koje glasi: Obuhvatirno Ii navoje des nom sakom tako da struja kroz navoje tece u smjeru od korijena sake prema vrhovima prstiju.. kad'a 'primaknemo magnetnu iglu jedr promjeni smjerl p. .'provodnik-propustimo Magnetsko polje solenoida Provodnik sa vise navoja. tako da je jaCina magnetnog polja nl H=-- I Unutar solenoida magnetno polje je homogeno.mozerna vidjeti' iz . magnetne linije sila ovog provodnika imaju izgled kao na slid a. Jacina magnetnog polja solenoida data je relacijom: struji".tiih~iiH~~': polja na rastojanju 10 cmbd-provodnika? f = 0. n .t"i polavi !ito 5e vid!.igie. ~-.1 A.-s.rlvuCi c~ drugi pol m~gnetne' .0.16--· . Smjer struje je isti u svakom navoju. kada kroz.62 m H=-.

ito ima veti broj navoja j sto je jaca struja u njemu. onda je mag~ netni fluks kroz povrsinu 5. To 5U aluminijum. To je vektorska veliCina odreaena 5vojim intenzitetom. Na slici je jxikazana.:4_Qk~?-.trenutn(}.. Tvari Ciji je reJativni magnetni permabilitet manji nego u vaku~ mu zovu se dijamagnetske tvari.i '. fluksa lWb = 1 T velicina oznaka veliCine mjerna jedinica m' velicina magnetna indukci..r'l: .'~ tome je sto priv!aCi api!jke ieljeza.o J. platina. ativni permabiI itet sredine. Pravac vektora magnetne indukcije poklapa se sa pravcem tangente na [inije magnetnog polja. Magnetno polje se karakterise magnetnom indukcijom.a -~ Magnetna dizalica ! magnetna ftuks I I <P veber"" Wb " oznaka velicine mjerna jedinica oznaka mjerne jedinice ". dobila je ime po Nikoli Tesli. U 51 permabilitet iznosi: IJo permabilitet vakuma.~~motamo '~ise navoja. alava itd.IA> = 4n: 10·7Tm/A.namagnetis~o . Primjena elektromagneta je mnogostruka i znacajna (elektricno zvono. To su bizmut. telegraf re· leji dinamo maSine i sl.) B = I1H gdje je J1 = IJ. Intenzitet avog vektora je veei tama gdje su linije polja gu5ce.i~ci:i-dv~h¢ puno ucino za razvoj nauke iz oblasti elektromagn~tizma. ..Lr apsolutni magnetn! permabilitet sredine._ Potreban materijal: · ekser • provodnik dui:ine 1 .mo struJ~: _Ekser se. jedinica za magnetni fluks je veber i oznacava se sa Wb.. ko· bait i njibave legure. raz~ magnetisati. Oznaka ave veliCine je B. na osnovu definicije magnetnog iice:_. koja je normalna na pravac tinija magnetnog polja odreden jednacinom <P = B S Dakle. ~!istalna strukura feromagneta. Feromagnetici su tvari Cija je magnetizadja jako velika i ani znatno povecavaju magnetnu indukciju. Broj linija magnetnog po!ja koje prolaze kroz neku povrsinu 5 naziva se magnetni fluks j oznacava 5e sa CP. pravcem j smjerom. Ako iskljuCimo struju ekser ee sf. telefon. Ilr relPrimje. nikal.Magnetna indukcija. B tesla ~- "'. Kroz. a smjer je odreaen smjerom Ilnija magnetnog polia.Uimemo J. Jedinica za magnetnu indukciju je testa (T). magnetni fluks homogenog magnetnog polja kroz povrsinu koja je normalna na pravac vektora magnetne indukcije jednak je proizvodu intenziteta magnetne indukcije tog polja i povrsine. Elektromagnet je utoliko jaci . To su zeljezo.baterija • spajalica 82 83 .zieu propusti.iji je relativni magnetni permabilitet veei nego sto je u vakumu zovu se paramagnetske tvari. PokuSajte sami NAPRAVITI ElEKTROMAGNET oznaka mjerne jedinice 1 Magnetne osobine tvari Tvari (. Vezu izmedu brojne vrijednosti jacine magnetnog polja i brojne vrijednosti magnetne indukdje mozemo izraziti formulom Elektromagnet Aka u solenoid stavimo zeljezno jezgro mag· netno polje u njemu ce se povecati. Ovakav so· lenoid naziva se elektromagnet. naucniku koji je :ks~r _(kao na siit:i). volfram itd. ako je magnetno polje homogeno i ako je njegova indukdja B.

' F Smjer kretanja provodnika odredicemo pornocu pravila lijeve sake koje g!asi: Ako se dian lijeve sake postavi tako da linije sila uviru u njega.. . stve-nO' magnetno -polje koje.(e . ce Sta treba znati? . ~. Ova sila zavisi od jaCine struje u provodniku.Jiiij"lm: ~r' 1=0. Kada ukljuCimo struju j ona protekne kroz provodnik.polja unutar navoja? b) magnetna. kolika je: a) ja~ina magnetnog.Oko provodnika kroz ko}i tete efektricna struja stvara se magnetno polje. .301440010.2 A !U' /i .2 A. Okaciti strujn!pr()vodnik na'la~ko' pokret{jivi konac. Solenoid sa 300 navoja ima jezgro od zeljeza liji je magnetni permabilitet 3000. jednak proizvodu magnetne indukcije i povrsine normaine na linije si/a magnetnog polja. Relativni' permabihet nikla je 300.ce djelovati na magnetno po!je stalnog magneta. Kalika je: a)Jat:in~ Dejstvo magnetnog polja na provodnik sa strujom Probat cerno kako stalni magnet djeluje na provodnik sa elektricnom strujom. . Cernu je j~dnaka jac!na magnetnog polja solenoida? 4. b) e=~H.800 A m .3. tako cia 5e moze kretati f pustavimo ga normal no na.4ltl0·7Tm!ki .Linije sila magnetnog polja pravolinijskog provodnika sa strujom su koncentricni k~ugovi sa centrom U svakom provodniku. Mazerna napisati: POKUSAI ODGOVORITI NA SllEDECA PlTANIA F = 811 Iz ove formule izvedena je definicija za teslu poslo je B = FIll H=l N/Am (1 T) 1. ako ono djeluje silom od 1 N na provodnik duiine od 1 m koji je okomit na magnetnu silnicu.7 T" 0.. . .n. aravan u kojoj lete norma/na je na pravac provodntka.Elektromagnet}e ka/em sa jezgrom od tefjeza. ili uvucen unutra). II! . lao slo ranije' reklL struja'(. a)H "30? '. Kretanje provQQnika u polju stalnog magn.indukcija uDutar navoja? Indukcija magnetnog polja jeiedan lesla (1 T).Pfi~er 4: Navoj sa jezgrom od nikla dugacak 10 em ima 400 navoja.2 A. Rezultat ovog djel.Osnovna karakteristika magnetnog polja je njegova jaCina H.stvoriti sop~ . .ovanja bit ce otklon provodnika u nekom smjeru (provodnik biti izbacen van' iz unutrasnjostr pot7: kovicastog magneta .Druga veliCina koja karakteriSe magnetno polje je magnetna indukClja B. . . Ona zavisi od jaCine polja ali i od sredine i svojstava sredine u kojo} sc magnet nalazi. magnetske indukcije i duzine onog djela provadnika kaji presijeca magnetne linije sila. Kako se ponaSa provodnik sa strujom u blizini nekog magneta? 2. Sta je magnetni fluks? 6. Ako mu kroz navoje mu protice struja jacine 0. Od cega zavisi magnetna indukcija? 5. Kakve su linije sila pravolinijskog provodnika sa strujom? 3. Da Ii je jace magnetno polje solenoida sa tri iii sa trideset navoja? 7.. .Smjer magnetnih linija si/a odredujemo pravilom desne sake...~ta 84 85 .2A . Jacina struje kroz navaj je 0. 300. .800 A. duzina solenoida je 20 em. nf 4000. .. a elektricna struja protice od korijena sake prema vrhovima prstiju. provodnik ce se kretati u smjeru otklonjenog palca.Treca ve!icina je magnetni f/uks tP. Sila koja nastaje kao posljedica medudjelovanja dva magnetna polja zove se elektrodinamicka sila iii Amperova sila."linije sila magnetnog polja sta!nog magneta.Smjer magnetnih linija zavisi od sm}era struje.01 T Primjer'·l: Uiet' cerno magnet u'obHku potkovice.'lW IlrH" 4" 10·7Tm!A. m(ignetnog polja u~u~ar navoja? b)· Magnetna indukcija unutar navoja! 0=400 l~lo 2. Smjer kretanja provodnika zavisit ce od smjera struje u samom provodniku.

jte sami DOKAZATI DA PROVODNIK SA STRUIOM STVARA MAGNETNO POlIE: Posrnatrajte sHku. Kada je spojimo sa -bakarnim novcicem i a[uminijumskom p!ocom. Taka imamo dva slucaja medudjelovanja ovih strujnih provodnika. dva provodnika imaju suprotan smjer. Struje kroz ova dva provodnika mogu biti Definicija Ampera Definicija Ampera se zasniva na prethodno datoj reladji. 1 - I I· • Pokus. - - - 0. a jaca polje izmedu dva'.2 J!N j.Uzajamno dejstvo dva strujna provodnika Kako djeluju dva provodnika sa strujom jedan na drugi? Uzajamno dejstvo strujnih provodnika je. kroz provodnik ce proteci 5truja.$ . Kada dade do hemijske reakcfje u limunu on Yam maze pos[uziti ka'o izvor struje.-t 86 - - -. i. Slucaj kada su smjerovi struje isti: U ovom slucaju linije sila magnetnog polja. istog i suprotnog smjera.slabije magnetno poije izvan provodika. a obrnuto srazmjerna rastojanju izmedu provodnika. ali je zato polje izvan ovih provodnika jace pa se oni privlace. Limun ce yam posluziti kao elektrolit.kartonska Objasnite p05tupak i izvedite zak!jucak na osnovu eksperimenta. Potreban materijal: Kako ce se ponasati rilagnetna ig!a? -limun h 12 t. koji se nalaze u vakuumu. Ispitivanja su pokazala da ovakvo medudjelovanje zavisi od jacina 11 i 12 struja u provodnicima. pa je rezul- tat njihovog medudjelovanja slabljenje magnetnog polja izmedu dva provodnika.kompa. 87 . U kartonsku kutiju stavite kompas i kutiju omotajte izo[ovanom zicom. uzajamno dejstvo njihovih magnetnih polja. Prema ovoj definiciji jatinu struje od jednog ampera ima stalna elektricna struja koja proticuci kroz dva paralelna beskonacno duga provodnika. SllIcaj kad su smjer~vi ~truja suprotni: sad se desava suprotno od prethodnog siucaja . Sila kojom se privlace iii odbijaju dva strujna provodnika jednaka je proizvodu jacina struja koje proticu kroz provodnike J njihove duzine.provodnika. duzine provodnika.lluminska plocica " bakarni novCic . za silu medudjelovanja dvije paralelne struje. n'a rastojanju 1 m. rastojanja r medu provodnicima. pa se usljed ovoga provodnici odbijaju. kao i magnetske permabilnosti sredine u kojima se provodnici nalaze. U njega zabddite novcic i aluminij5ku plocicu (dva raz!icita meta!a).2 J!N t -1 m 0. ustvari. izaziva silu uzajamnog dejstva 2'10"7 N na svakom metru duzine.

4. Napis! izraz za Amperovu silu. pokazatelj jacine struje Vrele zavojnice Grijac i i ploca za grijanje POKU5AJ ODGOVORITI NA SlJEDECA PlTANJA Sta se desava sa provodnikom kroz koji teee e!ektriena struja. provodi elektricnu strl:lill.itet Amperove sile! 5.7 N na svakom metru duline. ovdje cerno vidjeti nekoliko primjera prakticne primjene ovakvih dejstava elektricne struje TOPLOTNO DEJSTVO Sijalica Rasvjeta. a odbojna ako su razliCitog smjera. Osiguraci Termicki osiguraci stite svaku instalaciju Mjerac struje sa usijanom zicom Mjeri jaCinu struje HEMIJSKO DEJSTVO Vode~i' ra~t~'or. -'Matematicki izraz za Amperovu silu je F = liB. Eleklrolil Galvanski elementi Fabrikacija zeljeza 88 89 . toplotno.Definicija ampera: jaCinu struje od jednog ampera ima stalna elektricna struja koja protjece kroz dva paralelna beskonacno duga provodnika koji s€ nalaze u vakuumu na rastojanju od 1 mt izazivaju6 sHu uzajamnog dejstva 2'10. Privlacna je aka su struje u provodnicima istog smjera. .Smjer atk/ona provodnika zavisi ad sri1jera struje. 1. aka se nade u polju stalnog magneta? 2.Sta treba znatB . Rekli smo da struja ima trostruko dejstvo. Aka je magnetna indukcija jednaka 2 tesle. Kako se zove sila kojom stalni magnet svojim magnetnim poljem dje!uje na provadnik sa strujom? 3. nadi koHki je intenz.Kada se provodnik sa strujom nade u magnetnom pofju stalnog magneta na njega ce djelovati pofje stalnog magneta taka sto ce ga pomjeriti uhjevo iii udesno. .5 metara.Ova strujna provodnika medusobno djeluju privlacnom iii odbojnom silom.Ova sUa koja pokrece provodnik sa strujom u pol}t1stafnog magneta zove se Amperova sila. . . a jaCina struje u provadniku 5 ampera. duzina provodnika 0.Matematicki izraz za silu medudjelovanja dva provodnika je: F= 11121/r2n . Napisati izraz za silu medudjelovanja izmedu dva paralelna pravolinijska strujna provodnika. zavisno od smjera struje. hemijsko i magnetno.

ve to.uje da.Ukaomagnetikada ·kroznjih protife stroja.te. ~..! vrtoglavom brzmom. ' Arag~J je.ilo . .io'-da jz m~g!1~~ dobiie--elektricitet. godinei. Ovakva sila zove se indukovana elektromotorna sila. lz prethodnog ogleda mozemo zaldjuCiti slje· dere: Da u provodniku koji se nalazi u mag~ netskom polju koje se mijenja nastaje elek~ trieno polje to jest indukuje se elektromotorna sila. Ook je unosio magnet kroz provodnik kazaljka galvanometra je skrenula.g .ove..'' 1 Sjb~k-telll1ostdb~. -_r. _ :_~' " faradeI _je. Oersted je pokazao da se magnetno polje stvara usmjerenim kretanjem naelektri~ sanih cestica. Nairne Majk! Faradej je pokusao pomocu magnetnog polja stalnog magneta da dobije elektricnu struju.i~.:_:. niz e~perimena'@~ Tako_"pokaz.' __ .-'se' . ?.. ~asi~e:". Kada je magnet stajao unutar navoja kazaljka galvanometra je bila na nuli.esti na elektri~': Oa bi potvrdio ow h!potelU..dlibara i magnetne rude: pretvorenaje u kiklops~.: r"die ~ _s.: yri'e_dl~Q~t~'--n... JJ~~. On je izveo rnnogo eksperimenata i taj njegov eksperimentalni rad trajao je dugi niz godina.k~~~i . Cim se krenulo sa takvom pretpostavkom. .~-.ninoge---druge_ r:e_voludol1arne pronalaske~ "dubokO. kazaljka je ponovo skrenula sada na suprotnu stranu. Faradej je primakao magnetnu sipku pro~ vodniku koji je bio namotan u obliku kalema.sve.pronalasci: n'eprocenjive.mogu"sv."~-"':.postiga"'~"faii!!l'~!l~~~: Elektricno zvonce Radi na principu elektromagneta FIZIOLOSKO OEISTVO Fiziolosko dejstvo struje nastaje pri prolasku struje krol tijelo covjeka iii nekog drugog zivog bica. _-indukci~mi "motor.-<fOr-o­ grat.... ~nt'~: I za~~ novu eru/_-ne. Nit: osoov#: Oerstedovog mkriCa.~~~/~~IW. da magnetno polje proizvede struju. 90 91 .e francuski'ffZi~ar'I\Di~~i (Ampere' An"~.~'!_: str~j~. 1831. netnu iglu.~--.'~:'.. ~prinos u-' prOUfavailjlt'~~J~~~::' tromagn~ti~rrla. '''.d.aci. Oersted i. _ 'Telegraf. ako struja moze proizvesti magnetno polje. a struja koja se tada javija u provodniku indukovana elektricna struja...~9l.elektrldteta~: '~_ . .ip }edne -.~i~r~ivanja. dao j. kako je on rekao "pretvoriti magnetizam u elektridtetl '. sarno' ~\lcno.. . __ .napravio .:_iz iivog .e krunisa_Ct izjavom da. Amper vrSi. A sama pojava zove se elektromagnetska indukcija. Za 84. Amper p~kazuje'aase. uz. snagu koja sve br-ze i brie -'okrece tockove progresa..entge_n~k.~ je:-usp.ri.>1¥l~. Kalem je vezao za osjetljivi galvanometar..:radium.v~. oscUato-rni transformator.t prakticne pri~jene--. us~i~l). Covjek je sebi postavio ohrnuto pitanje.MAGNETNO OEISTVO Elektromagnetna indukcija Elektromagnet Naslid elektormagnet privlaci opiljke U dosadasnjem izlaganju dokazali smo da je elektricna struja neodvojiva ad magnetnog polja.£i~.' __ .~prqti'-().i -:zr.elektfQ~g"ef"".:?':' Amper~N~jv~. ame..:~iv(ltne ~.se-'p_~ra~ lelni pravolinijski_ provodnici privlace _kada kro:( Qii~ teku.~piq:'~~.:t. moze Ii se desiti ohrnuto. strujom -u.iZtiljeri.. Naravno u medicini se dijelom i ovaj utica.anstva.:. pocelo se sa eksperi~ mentima u tom pravcu.u:Stv¥i otkrio"prin~ c. Kada je pomjerao magnet sa ciljem da ga ilvuce iz navoja.je'.'" . koristi kao pozitivni efekt za odredeno doziranje pri lijecenju. aodbjjaju kada.provodnikci sale~oid p0na. struje j'ttl!lsrnjera. ta.godine neuhvatlji.. Posljedice su ugiavnom grcenje misiea.sijalica. '1775-1863). ._ Amper dolazi na idelu da ~se magnetne pojave.:._smjer~~_ Takode. a mogu nastati i smrtne posljedice ovog djelo· vanja. sUii.1. Releji Ukljucivanje strujnih kola Instrumenti sa obrtnim kalemom Galvanometar Mjeri male jacine struje Instrument sa pokretnim gvozdem Mjeri jacinu naizmjenicne struje Paralelni provodnid kroz koje protice struja Definisana jedinica jacine struje je elektrienom. Marie.sl~v~: covje(.

Ako je duzina provodnika I. u samom provodoiku ce dod do pojave indukovane elektromotorne slle. sto ce dovesti do pojave indukovane elektricne struje u drugom provodmku. .o ~rekldacem !sklJ. je zakon elektromagnetne indukcije formulisao 1831. a to je promjena magnetnog fluksa.emo . Kad zatvoreni aluminijski prsten u. ~d ~O!ih je jedan prikljucen na Izvor struje.na -'51i~i. Na kalem od kartona namotati provodnik.~lek~ricna stru~ 'la.2). Sta primjecujete? Objasnite eksperiment i sami izvedite zakljucak. Pri svakom povecanju magnetnog fluksa struja protjece u jednom smjeru. .. pa se on zove Faradejev zakon elektromagnetne indukcije '.k~mpasa.pr()Yodnikti indukov. Dakle postoje dva uzajamna procesa: . Zatim uvlaCiti i izviaCiti magnet iz kalema.: 'Sorn-.polJa solenoida i magnetnog p_o!). a drugi za galvan~met~r. u Cijoj blizini se nataz! lahki pokretni prsten objesen pokretljivoj niti.9~~. Prema lencovom pravdu smjer struje je takav da proizvede magnetno polje koje je suprotno KOME jE NAMOTANA IZOLOVANA ZICA SE MOZE INDUKOVATI ELEKTRICNA STRUjA. u njemu ce se indukovati elektricna'struja. smjeru polja magneta. u prostoru oko sebe stvara magne~no.se indukuje struja.>preki. 'Dva Prdy(). Faradejev je zakon elektromagnetne indukcije Indukovana struja i napon mogu se javiti. . E = Blv Na osnovu opisanih eksperimenata mozemo izvesti zakon elektromagnetne indukcije.a.. Ovaj zakon se moze izraziti i matematicki: Li<l> E=--- polje: ._._ Elektromagnetna indukcija se opaza kada se umjesto stalnog magneta. ne samo kretanjem stalnog magneta kroz provodnik. spojiti ga sa provodnikom namotanim na ku. UredaJ se sastoJ! od stalnog magneta.\1~r'fl. _ isto tako.dac" kaza1jka kompasa'ce sk~et~!i.t1a. 92 93 . ako se provodnik kroz koji ne protice elektricna struja nade u promJenJIJlvom magnetnom potju. prsten ce nastojati da se izmakne I otklon! !Z polla stalnog magneta. U okolini provodmka ce se mlJen.u-c~Jem. Farade. a pri smanjenju u drugom smjeru. odnosno. indulcija magnetnog polja stalnog magneta Cije linije sile provodnik presijeca S. n~"slici ie~an prjklju~eri na b'~tetUu_spojenu v. Otklon prstena je posljedica medudjelovanja magnetnog. . Uvlacenjem prstena u polje magneta u prstenu . magnetno polje se moze mijenjati ako se provodnik.0 Potreban materijal: -kalem -stalni fllagnet -kompas ·kartonska ._. godine.!1i~a. omotaq. . !zvescemo ogled kao na slici (1.rimjer:' M?Z. Indukovana elektromotorna sila u provodniku zavisi od promjene magnetnog fluksa.pojavi~~:"magnetno koji glasi: lndukovana elektromotorna sila u zatvorenom kolu proporcionaina je brzini promjene magnetnog fluksa. Ako ~~aln.. u kalem sa navojima uvuce e!ektromagnet dobijen prolaskom struje kroz zavojnicu. ~?zemo r~d: Smjer indukovane struje uvijek je takav da ona ~~stoj~ da po~iSti promjenu magnetnog fluksa.. onda mozemo napisati matematicki izraz za indukovanu elektromotornu silu za ovaj slucaj: Silo na koji DaciD da se mijenja magnetno polje u okolini provodnika kroz koji oe pr~tice elektriena struja. a prsten je zatvoren krug.latl magnetno polle.kao'_.s~o pokazuje. ~oiJe.~~.." Drugi. Odnosno do pojave elektromagnetne indukcije. k~(). da sprijeci promjene koje dovode do nlene mdukClJe.Izvestf_i pgled :.~la. Postupiti kao na slici.t1. _ provodnik kroz koji protice elektricna struja. a v brzina provodnika.da se:u . pocne kretati u polju stalnog magneta izmedu njegovih polova.d.tiju u kojoj se nalazi kompas.o i ponovo ukljucujemo struju._oko. kroz koji nije propustena elektricna struja.' jer se' aka provodnika.Kada otvar(lmo 'j zatvaramo._kolo sa -prekida?em koji zatyararno j otvaral!)o:po potrebi. Znak minus je zato 5to se prema Lencovom pravilu indukovana e!ektromotorna sila protivi pojavi kojom je iZ3zvana.~ samog prstena . _ Elektromagnetna indukcija se opaza isto kada se u blizini nadu dva pr?v~dnik. Pokusajle sami DOKAZATI DA POMjERANjEM STALNOG MAGNETA U KAlEMU NA lencovo pravilo Za odredivanje smjera indukovane struje primjenjuje se Lencovo pravi!o.vucem~ ~ pol~e stalnog magneta. Struja se u ovom slucaju mijenja sa promjenom smjera kretanja provodnika.

Napisati izraz za Faradejev zakon elektromagnetne indukcije. kretan. Na jednoj od cetkica je ~ pol." . _ -. Krajevi rama vezani su za metalne prstenove 1 i 2. u njemu ce se pojaviti indukovana elektricna struja i indukovana elektromotorna sila. trienu. ke energije vode muie se koristiti i termalna energija fosilnih goriva kao stu je ugali.sur influ.Elektricni generatori Sta treba znati? • Provodnik kroz koji protjece elektricna struja u prostoru oko sebe stvara magnetno polje. cak i atomska energija se moze pretvarati u elek. Na koje se sve nacine moze indukovati elektromotorna sila? 4. -izvQri strl. Objasni Faradejev ogled.' nije ~ovo. Princip rada generatora objasnit cerno na ureaaju koji se sa-stoji od polja homogenog magneta obeljezenog sa N j 5 (si. o. • Kada na bilo koji nacio 'mijenjamo jacinu magnetnog polja.elek:ttomotornu silu.) u kome se nalazi ram od bakarne i.g:" bicikla/ taka dok vi okrecete_peda1e ona. NajceS~e ko_ri_stimo ~izmi~nicnu 'struj~_. ali su cd nje i medusobno Izolo* vani.energijom 'u svakodilevno. II II £lektromoto. odnosno da sprijeci promjene koje dovode do njene indukcije.J. Ovaj uredaj mehanicku energiju pretvara u elektricnu.r moze bili 'i. 3. • Indukovana elektromotorna sila u zatvorenom kolu proporcionalna je brzini promjene magnetnog fluksa.kolu odrzavaju struJu st"'~". Po. POKUSAJ ODGOVOIRTI NA SlJEDECA PlTANJA 1. ..vima klize ugljene cetkice i tako cine vezu izmedu rotora generatora i spuljasnjeg strujnog kruga. Ovakvi generatori nazivajQ se_ diname. Uredajf koje sma -do :sada:upozn·ali . Ovaj zakon se moze izraziti i matematicki: E = . galvanski-e.lj. RaSe.:. ato. Kako glasi lencovo pravilo? 5.trebe dana5njice uuazVo.AW/At Elektromagnetna indukcija se koristi u generatorima za proizvodnju elektricne energije Generator je uredaj kojim se naizrnjenicna struja danas proizvodi u vodenim.m zivotu.em provodnika iii promjenom jacine struje.r 94 95 . ~il>pri~cJptrgeneratora ra_~i . u drugom provodniku indukovat ce se elektricna struja.g kojt' pr-Oizvode stalnu .j~fR -i. termalnim i atomskfm elektranama. Dok generator mehanicku energiju vode pretvara u elektricnu.1.r. hemijskih reakcija. " Generato. Sta je to elektromagnetna indukcija? 2.•• i Sigurno:vain je daje galvanski element (baterija) iii lato. Generator se sastoji od: mnostva navoja od fice koja rotira u polju stalnog magneta. Na oba prstena nalijezu cetkice iii kolekturi. po-trebe za elektricnofR . koji su utvraeni na tu osovinu. izv(jr -jednosmjerne struje.ljna~-da' bi' sei'iadovoljUe Po. Sv-e su to. tim prsten.c_i.-eriergiju. ram je prfcvrscen na osovinu i tako se okrece. izvori koji koriste. elektromotor elektricnu energiju pretvara u mehanicku. na koji su medusobno izolovani. Krajevi zavoja su spojeni sa dva metalna prste.-Dni u -~.Ucumula.i _ dinarna . 1.'''n''1 ist""smjer. Osim mehanic. a na dru~ goj + pol. tori.i je izvor _ generato_r.ice. · Za indukovanu elektromotornu silu i elektricnu struju vazi lencovo pravilo koje glasi: smjer indukovane struje uvijek je takav da ona nastoji da ponisti promjenu magnetnog fluk· sa.V~Se.rna maSina.Svije~li.lementi. Faradej je svojim ogledom dokazao: ako se mijenja magnetno polje pored provodnika-sa strujom.

iii.'"' til.. Ugao za koji se okrene ram naziva se faza." fl . Pri promjeni fluksa indukuje se elektromotoma sila na krajevima provodnika. ~. Uredaji u kojima nastaje naizmjenicna struja rekli smo nazivaju se elektricni generatori. . EMS i indukovana elektricna struja. Napon na primaru Up i napoo na sekundaru Us odnose se kao broj namotaja na primaru i sekundaru. Sta se desava"kada vrijednost indukovane EMS i elektriene struje padne na nulu? Ove promjene se ne registruju zato sto elektricna struja u jednoj sekundi 50 put~ padne na nulu i 50 puta dostigne svoju maksimal" nu vrijednost. Grafik naizmjenicne struje je kriva sinusoida prikazana na slid ispod. Snaga u transformatoru uvijek ostaje nepromijenjena. fl. a kroz povrsinu rama mijenja se fluks magnetnog polja.1. sto uslovljava srazmjerno smanjenje jacine struje. Jediniea za ucestalost je 1 here iii 1 Hz. dostize svoju maksimalnu vrijednost. Kada se ram ok rene od 1800 do 2700 napon i jacina indukovane elektricne struje imaju. I I Lr Prednost naizmjenicne nad jednosmjernom strujom dokazao je Nikola Tesla. " . Primarni. U toku jednog punog obrtanja rama. vrijednost nula. Kada se ram nalazi u sl.1 poeetnom polozaju sl. a!i u suprotnom (negativnom) smjeru zato 5to su ivice zamijenile svoj polozaj. pri obrtanju rama od 2700 do 3600 . a broj okretaja provodnika u nekoj vremenskoj jediniei (sekundi) zove se ueestalost iii frekvencija f. jacina indukovane struje i napona dostigne svoju maksimalnu vrijednost.. Transformator se sastoji od gvozdenog jezgra na kome su namotana dva kalema.~.'" " t/. Ovaj uredaj sluzi za transformaciju struje koja se prenosi na da!jinu. Kod ovakvog prijenosa napon se povecava do velikih vrijednosti. indukovan a elektromotorna sila i elektricna struja mijen• jaju svoje vrijednosti. Na kraju.~. - Na osnovu zakona 0 odrzanju energije snaga na primaru mora bitit jednaka snazi u sekundaru ~/. Naizmjenicna struja je struja koju koristimo u nasim domaCinstvima.. Mozemo zakljuciti da pri jednom punom obrtaju rama.· '. Mozemo rea da se napon i elektricna struja na primaru i sekundaru stoje u obrnutoj pro~ porciji. Kada se ram okrene od 0 0 do 900 . na koji se prikljucuje e!ektricni iZVOf/ i sekundarni na koji se ISekundar transformatoral prikljucuje potrosae.·. 10 O~----~~-------T------~~------~ 96 97 . Dobijanje naizmjenicne struie zasnovano je na principu elektromagnetne indukcije. b. po dva puta dostizu nultu i maksimalnu vrijednost.. . Vrijeme trajanja jednog obrtaja T naziva se period naizmjeniene struje. jacine struja na primaru i sekundaru odnose se u obrnutoj srazmjeri.. EMS i jaCina indukovane struje. induko~ vana struja je jednaka nulL Pri obrtanju rama od ad 900 do 180 0 indukovana elektricna struja mjenja svoj smjer. " . Od broja navoja u primaru i sekundaru zavisi da Ii transformator sluzi za pretvaranje veceg napona u manji iii obrnuto.'. raste i dostize svoju maksimalnu vrijednost. Naizmjenicna struja Struja koja naizmjenicno mijenja smjer i jacinu zove se naizmjenicna struja.Karla obrcemo ram njegovi dijelovi presijecaju Iinije sila magnetnog polja.: f' . a pomocu transformatora se moze smanjivati i napon. + Transformatori Uredaj koji sluzi da bismo prema potrebi mogli mijenjati napon/ a time i jacinu elektricne struje/ zove se transformator.

Kako se zovu uredaji koji proizvode naizmjenicnu struju? 3.21t . pri~ mamim i sekundamim. Kakav je odnos struje i napona na primaru i sekundaru transformatora? fluks Amperova sila. a sta frekvendja? 4. Struja koja se indukuje u generatoru nazivamo naizmjenicna struja zato sto stalna mijenja smjer i jaCinu. su uredaji u kojima se proizvodi istosmjema . 99 . _ Transfarmator S€ sastoji ad rama ad leljeznog jezgra sa namatajima na aba kraja rama. _ Osim generatora za naizmjenicnu struju. E= BIv Fafa(b~jev j~ z~kon elektr4mag~etne indukcije tiP E=--AI Up : Us = np : Os Is:lp=np:os Up : Us = Is : Ip Pp = Ps iii Upl p = Us Is o 98 Odnos jacine struje i napona na primaru i sekundaru transforinatora.Sta treba znam ~ _ Generator. Koja je uloga transformatora? 6. _ Transformatori su sprave u kajima se mole mijenjati napon i jaCina struje.ujnog ~'ovmlniL:a =----2r I nl H = ----- f ODGOVORI NA Sl)EDECA PlTANJA 1. F = BII F =J1O JlI' . _ Generator mehaniCku energiju vode pretvara u elektricnu. naizmjenicna struja. jacina'magnetnog polja pntvolinijskog strujoog. a elektromotor je uredaj koji elektricnu energiju pretvara u mehanicku. 2. Koja je razlika izmedu generatora i e!ektromotora? 5. postoje i generatori za jednosmjemu struju koji se zovu diname. Sta je period. _ VeliCine koje karakterisu naizmjenicnu struju 5u period i irekvencija. _ Odnos napana na primaru i sekundaru transformatara je isti kao i odnas navoja na ova dva kalema.. dak je odnos jaCina struja u obmutoj proparciji sa brojem navoja.provodnika H =--21"Jt H st. Objasni sta je naizmjenicna struja.

koji vam je potreban: bojler. Nikada ne dodirujte elektricne uredaje koji su napolju.. prevarili ste se. Ako stc pomislili da mozele. daleko od vodova! koristiti elek M LJ / ~ .' '... Ne smije se penjati po drvecu blizu vodova niti postavljati Ijestve blizu njih. Ptice oe mogu bili izlozene elektricnom udaru zato sto. Radio aparate i druge elektricne uredaje ne smijete driati blizu bazena za plivanje. ' •. sijalicu itd. dok sjede na kablu voda. elektrane su izvori energije J Sa konzole struja doiazi do razvodnih kutija Sa elektricnom strujom treba postupati oprezno. Ne igrajte se instaladjama iii drugom elektricnom opremom oko zgra- da.. De dotieu zemlju. Uvijek budite na odstojanju od bilo koje stvari na kojoj pise·~· 100 "VISOK NAPON!!! 101 . cak j mala kolicina elektriciteta vas moie povrijediti.•••.•. lampu. ako stojite u lokvi vode iii ako pada kisa.•. Razvodne kutije su mjesta od kojih se Morate paziti. zato sto ptice mogu sjediti na vodovodi~ struja grana u uticnice na zidu rna.••. da oe doticete elektricne vodove. '. niti im se pribliiavati dok ste mokri.Dug je put elektricne struje do niiSih domova Kako struja u miliamperima moze uticati na covjeka Polazi odavdje. pocev od elektricnih vodova do elektricnih kosilica. . kao sto je automat za sokove i grickalice.• trienu sruju za bilo koji uredaj. Elektricitet uvijek lrafi put ka zemlji.. Oakle.

Za ovako nastali pozar potrebno je imati hernijski vatrogasni aparat. da \liste izvadili nesto iz tostera' koj. N. ~u\!i~o~riielll!'.oahui!e u I<adi. preopteretiti elektricne pdkljuc~_e sa previse utit_nica iii produznih kabloya. Nikada De ukljucujte radio iii susilo ~ ~~ kosu blizu kade sa vodom!!! Ovako ka:ds(eriie. 3. 4.l~olako-ne smijete izvlciti utienicu iz utikaca vukud_Z3.Visoki naponi i velike jaCine elektricne struje mogu biti opasni. TV iii '. Mora se obavi. Udaljiti se s mjesta pozara i traiiti pornoc 2.le!<t"~no ako su yam ruk'e mokre. fe'l' .I<a<lanell)pii~korist~iradio.-kabl.. i//\o/.- Budite sigurni da kQristile isprav~e produzne kablove. Evo nekoliko sav. Preopterecenje njQze-__u~rdJ(~~tr+~r da se kabl pregrije._Ne"iraj!e<niSla.. Pozar uzrokovan elektrienim kvarovima ne smije se gasiti vodom.!"'-~">::YV!. .eta koji mogu biti korisni za vas!!! NE!!! Kada dode do kratkog spoja elektricna struja moze izazvati pozar Kako se u takvim slueajevima treba ponaSati? 1. Nemojte zaboraviti da niste Ben Franklin.. "-{-----.nicu i prouzrokovati vatru. zato igru sa zmajevima igrajte na bezbjednijem mjestu ad ovoga na sHeil!! Nikada nemQjte.l<ada - - Nikada ne gurajte strane predmete iii prste u prikljucke na zidu iii predmete kao Sio je viljuska._ ' . ~~ri$1lieili'val!trpiltako $._W-$'Y!f/$§1/fP!!j~~ 102 103 . utienke nije bezbjedno. izolacija istopi i ogoli liivu zicu'• OgoJjene :iice mogu izazvatfvar. -- - .estiti vatrogasna sluzha. je ukljucen..

Fosilna goriva H~mijske reakcije Sunceva energija 104 lzvor! energije koji mogu pokretati generator za proizvodnju -naiznifenicne struje su raznovfsni od mehanicke energije vode. Ova vrsta jegulja zivi u Amazonu. Njih nije preporucljivQ drzati kao kucne Ijubimce. U pokretu moze emitovati elektricne impulse. do 25 u jed~ no) sekundi. Druga stvorenja. samoodbrane i lova.ribe imaju specijalne pore na glavama koje im pomazu prj detekciji elektricnih struja.tI1'~ Da Ii znate da ima preko 500 vrsta riba koje proizvode izvjesnu kolicinu elektriciteta? Jedna ad njih je elektricna jegu!ja. Ova svjetl6st nastaje kao rezultat hemijske reakcije i zove se bioluminiscencija. 105 . Duboko u okeanima je 'mracno. kao sto je svjetleca buba emituje syjetlost koja nije elektricne prirode. napredovali! . fosilnih goriva do nuklearne energije. Ove jegulje djeluju paput baterije i mogu osloboditi izmedu 350 i 650 valti elektriciteta. Ovo dodatno cu 10 im pomaze da se orjentiSu i nadu lovinu u tamnim muljevitim vodama.~i ~i Neke koscate . Postojl i vrsta meduza 'koje su bioluminiscentne. Jegulja duzine 6 metara moze proizvesti toliko elektriciteta da upali 12 kucnih sijaliea. bica emituju svjetlost radi navigacije. • Napretkom nauke ° elektricnim pojavama mi smo. ustvari.

Here (Heinrich Hertz. Here je pokazao da elektromagnetni tala5i imaju iste osobine i svjetlosni talasi. Postavio je teoriju elektormagnetskog polja. proveo u SAD. godine u berlinskoj Akademiji nau~ ka objavio rezultate svojih James Clerk Maxwell (1831·1879) James Clerk Maxwell. Dao je oka hiljadu pronalazaka. Taka je potvrdena Maksvelova teorija koja i danas vaiL . Teoretski je objasnio mnoge Faradejeve pronafaske. Pry! je izveo ogled sa teledirigovanjem pomocu elektromagnetnih talasa. 106 107 . postavia je osnovne principe ra~ diotehnike.genijalni en~ gleski teoreticar i eksperi~ mentalni fizicar. Cime je dokazao povezanost elektricnog i magnetnog poJja. 1857~1894) je 1888. Nikola Tesla (1856~ 1943) eksperimenata koji su potvrdivali postojanje eilE'ktro~ I magnetnih talasa. (1831~1879) roden u Srniljanu kad Gos! VeCi dio iivota.

OsciJovanje smo mogli posmatrati na istezanju opruge koja se poslije izvoaenja iz ravnoteznog polozaja ponovo vraca u pocetni polozaj zbog dejstva elasticnih sila.:: . sumu kako se talasa. primjeticemo pomjeranja duz konopca. t klatna. Ovdje ce... klasje psenice itd. oko jednog mjesta koje se zove ravnotezni polozaj.. t~~10.Jedna oscilacija je kretanje koje je izvrseno izmedu dva uzastopno jednaka stanja kretanja. Ako vas' neko' gura j brze se krecete' . ako tijelo za 10 sekundi izvrsi 40' 9scilacija? n ~ 40 . kretanje cilindra motora i sl.oja se stanjBiS~"bilne .:.Frekvencija oscilovanja je broj oscilacija u jed no.biti analiziran takav slucaj periodicnog kretanja u kome se tije!o krece cas u jed nom. vase_oscil~cije Ovakvo kretanje se javlja kada se neko tijelo iii sistem izvedu iz stanja stabilne ravnoteze. Kretanje koje se u vremenskim periodima ponavlja zove se periodicno kretanje iii oscilatorno kretanje.-=0. Na s!ici vidimo kakav ta!as nastaje aka je izvor tackast.. 10. cas U suprotnom smjeru.Period (T) je vrijeme za koje se izvrsi jedna osdlacija T :. Oscilovanje klatna u horizontalnoj ravni zove se prosto periodicno osdlovanje. Takva kretanja se nazivaju periodicna kretanja. eiji je jedan kraj uevrscen i drzimo ga u ruei. '[ I I Sigurno ste posmatrali morske ta!ase. - 108 109 . Ocsilatorno kretanje cerno posmatrati kroz kretanje matematickog ...n gdje je t vrijeme za za koje se izvrsi n oscilacija..pgtinje~: ___ Primjer -2: Koliki je' periodoscilovanja..s~ = . Ova pomjeranja su takode ta!asi..~..:: 1 T jedinic. Ako uzmemo konopac. Svako oscilatorno kretanje opisuje se sledeCim velitinama: Prillljer '1: D'okse Ijuljatena Jjuljasci vi ds:cilujete. . su_ucestalije sto znaci da-oscifujete vecom frekve-ndjom.s t T~-.. oka~"Q~!q. onda se takvo kre~ tanje naziva talasno kretanje iii talasi. . razmatracemo kretanje.- nalazi U stanju $t~b!lne 5 ra"rioteie i kret'anje loptice . Mjesto pocetka oscilovanja naziva se izvor talasa.!). Klatno ie svako tijelo koje se nalazi u stanju stabilnc ravnoteze...iil. Ovakve vrste oscilacija zovu se mehanicke oscilaciije.25s 40 n Talasi Kada se periodicno (oscilatorno) kretanje prenosi sa jedne na drugu cesticu sredine.II OSCILOVANjE I TALASI Oscilovanje U svakodnevnom iivotu se mogu posmatrati kretanja koja se poslije izvjesnog vremena ponavljaju kao sto su kretanja tijela po zatvorenoj putanji.. sekundi f :. je here (Hz) 1 Hz ~ .

dok guranje jednog kraja opruge ka unutrasnjosti opruge s·a!je longitudinalne talase dut opruge. X~zraci (rendgenski zraci) ne uticu na materiju tako da vibrira. opruge. cestici koju potisne. longitudinalni (uzduzni) talasi uticu na cestice tako da materija potinje da vibrira u istom smjeru u kojem se krecu i sami ta!asi. s.e u~icaj (energija) moze prenositi putem.vanje cestice vode gore-dolie -pocne' se'jJrenositi osta!e cestice vode.koncentricne.a cestica kod transverza1nih talasa Smjer talasa Smjer talasa Cestice vode predaju energiju jedna drugoj i nastave kretanje koje mi vidimo kao koncentricne krugove. Energija se moze prenositi putem talasa u nekoj sre~ dini._ k~d4. • Smjer oscilovanja cestica kod longitudinalnih talasa Transverzalni i longitudinalni ta!asi mogu se modeHrati pomocu opruge. jeti energiju ria brodic i na taj na'tin ga pbmjeriti. Transverzalni (poprecni) talasi uticu na sitne cestice neke materije na taj naCin da ona poCinje vibrirati pod pravim uglovima u odnosu na pravac ta!asa. adniah S_B formini. pa i one pocnu oscilovatl. sredina u avom slucaju su' £~tite vode.talase -u kadi. nego prolaze kroz nju. Smjer kretanja talasnog fronta je normal an na sam talasni front i zovemo ga zrak talasa.rodicu. Primjer 2: Pokusati pomjeriti brod u kadi sa slike.elastlcnim silama taka da svaka. Ta. od njih. nazivamo ih talasnim frontom. nii'uzastopnih fala'sa -u vi_dli koncentricnih krugova. Ako ubacimo n~ki prf:'!._ _ y Mozerno i pomoCu oscifacija vodenih cestic(lrOdnosnotalasa"prefli~ . Ako ih posmatramo izdvojeno. talasa preko eiasticne sreqjne. .kretanje -kaje mi vidiOib kao . Os(ilo. na ttl1 t ttll! Smjer osdlovan. kao sto su naprimjer. Brzo pomjeranje jednog kraja opruge gore-dolje salje transverzalne talase dul. vode_:povezane su .Aka umjesto kamena uzmemo neku ravnu dasku i djeiujemo na vodu. krugove. Kilo kiip vode.. U ovom slucaju ta sredina je voda. nastaje periodican ~las. dok je brijeg ravnog talasa dio pravca.o::e. (a) do I (b) 110 111 . Elektromagnetni talasi. to mozemo uciniti ako na njega djelujemo sHorn pomjerivsi ga izvrsiti rad predajuCi jedan di. njihova sirenje dovesce pomjeranja broda. ali se Gna po inerciji vrati gore . Kruzni talas lma bdjeg koj! se formira na sredini talasa. formirace se ravni talas. Kada se neki poremecaj ravnoteze ponav~ lja uzastopno kroz neku sredinu. . Primjer 1. Dakle.se nage-pod udarom kamena. Ovo n~m govori :kako. cestice vode predaju energiju jedna drUg'oj i nastave. kab' na dat{)j.nergije b. Vrste talasa Po naCinu oscilovanja ta!ase dijelimo na transverzalne i longitudinalne.'cIhlet koji ce izazvati. (est_ice. dio energije predaje' sljedecoj.kime n3-mirnu pavrsinu.slici.

kojuosdluj<dalas.. Otkrice radio . godine je Hajnrih Here pokazao da S€ elektromagnetni t~lasi mogu ?r?s:irati n~ slobodno kroz prostar.(i'ri. r-~~~~~--~~~~. Brzina talasa je brzina kojom se premjes-ta jedan poremecaj.. uz. veliku daljinu. _ud~ijenp_~. tala.- Radio talasi @ Vidljiva sVjetlost"~ \I_~' (reoogen) X zrad '1 UI~ralju~ic _~a~zracl ~~A._-i~(i¢e od.ra~noteinog polozaJa . pa brzinu mozerno izraziti i preko frekfendje.talasa 1887. U 5vom eksperimentu pokazao je da se radio-talas! mogu odasllJatt.~j\l Gama zraci Mikrotalasi Period sirenja talasa (T) predstavlja vrijeme jedne oscilacija.egJd9lina su' na~~ce. predstavlja broj oscilacija koji djelic sredine izvrsi u sekundi. +1 Sirenje talasa mozemo predstaviti grafikom (sinu- " J Stvaranje radio-talasa Stvaranje elektricne iskre 112 113 . . prostlfat! . godine Rentgen je otkrio da kristaH barijum-platinodjanida sijaju karla se postave u blizini katodne djevi (staklene cijevi sa fluorescentnim ekranom na jednom kraju koja stvara snap nega- Primjer 1: Element.aslojanje odbrijega do os.Otkrice X-zraka 1895. cak i kad je cijev prekrivena kartonom. On je zakljuCio da je novi oblik energije bio emitovan iz cijevi ida. "'I 1l-+->f---~~--f---'l~1 soidom). Frekfencija (f) iii ucestalost.lasi Iskra l" Reflektor fokusira radlo-talase Male iskre Brzina sirenja talasa jednaka je proizvodu talasne duzine i frekvencije. -Talasnadu~ina "'je rastojanjeizmed!ldva brijegatalasa(dv. pa je v= Induktivni kalem stvara visoki nap on liea prima talase ""'" Radio t.. nasuprot svjetlosti. A v=-- Miske Visoke frekvencije frekvencije T Period T jednak je reciprocnoj vrijednosti frekfencije T= 1/f. "--""". Rentgen je nazvao Dve talase X- Dolina zracima.Amplitqdatalasaje!l1a1<sirrialn? . a zatim prikupljati u istam obliku u kojem su pos!ati. ova energija maze da prolazi kroz karton uticuCi da kristali sijaju. Brzina sirenja talasa jednaka je koliciliku talasne duzine i perioda oscilovanja. tivno naelektrisanih cestica). susjednamaksimuma iii minimufn":)~.

004 5= 20m Sta se desava kada talasi naidu na prepreku. a-period osdlovanja cestlca:sredineje 0. kroz koju talasi prolaze iz jedne sredine u drugu. Reflektovani talas vraea se u suprotnom smjeru.0045.Brzina sirenja talasa jednaka je proizvodu talasne duzine i frekvencije.Transverzalni (poprecni) talas. I slucaj prolaska taiasa kroz dvije razlicite sredine mozerno predstaviti pomoeu zraka. a brzina mu po brojnoj vrijednosti ostaje ista u odnosu na upadni talas.1 vidjet cerno da ce se talas odbiti pod istim uglopod kojim je dosao na prepreku. Odbijanje talasa mozemo predstaviti kao na slid 1. difrakcije. (naprimjer. 1. . uticu na sitne cestice neke materije na taj naCin da ona potinje vibrirati pod pravim uglovima U odnosu na pravac ta/asa. Ako talas vode pada pod nekim uglom na povrsinu vade. Svi talasi pokazuju cetiri osnovna tipa ponasanja: refrakcije. mijenjaju brzinu i mogul takoder. Meh. Postoje dva tipa takvih talasa. on ne samo da mijenja pravac vee mijenja i brzinu svog prostiranja. Kolika je tala5na~. promijeniti i pravac rasprostiranja. Interferencija (slaganje) nastaje kao rezultat susreta dva talasa koji zatim iii slabe. upadni talas pod uglom a. . kada talasi IZ vazdusne prelaze u vodenu sredinu). kojl upadni ta!as zaktapa sa normalom n na povrsinu predstavljaju upadni ugao. Difrakcija se dogaaa kada talasi naiau na uski otvor i kada se zatim naglo rasprostru u svim pravcima na njegovom izlazu. Ovo mjenjanje pravca uslovljeno je razlicitim fizickim osobinama sredine.2:.= T' V= 5000 ml. 00 4.. a prolazni taJas proJazi kroz granicu kOja razdvaja dvije sredine razliCite gustine i rnijenja brzinu. Odbijeni talas mijenja pravac kretanja. Refleksija (odbijanje) se dogada kada talasi naldu na neku prepreku i zatim se odbiju ad nje i vrate u prvu sredinu. Kada talas prolazi IZ rjede u guscu sredinu.1 1. Refrakcija (prelamanje) se dogada kada materija. . Mjerenjem se moze zaktjuciti da su ovi uglovi jednaki: a = ~ Kad se tatas nade na granici izmedu dvije sredine.ire brzip?m 5000m!s. a odbojni talas i ugao ~ ko]l zaklapa odbojni talas sa normatom na povrsinu je odbojni ugao. dio koil prode imaee manju brzinu.2.. iii pojacavaju (oscilacije se pojacavaju). Talas mijenja pravac kretanja kada naide na granicnu povrsinu.' 0.micki talas se kroz .1 n Sta treba znati? Neke vrste talasa prenose energJju kroz materiju tako sto Cine da materija vibrira.. brzina mu se povecava.zina? v:5000m/s T= 0.-Primjer. recirno tatas vade? Ako postavimo prepreku na kretanje vodenog talasa on ce se vratiti u istu sredinu (odbiti). refleksije Linterferencije. tada je: I ! a < ~ 51. 1. Ako postavimo prepreku kao na slid 1. neke cestice koie osciluju ne prolaze u novu sredinu.~.neku -sredi_hu prost.Longitudinalni (uzdutni) talasi uticu na cestice tako da materija potinje vibrirati u istam smjeru u kojem se krecu i sami talasi... ~I a > ~ Ako je obrunto. brzina mu se smanjuje u tom slucaju je: Osnovne karakteristike talasa Pojave kod talasa Svi talasi ponasaju se na cetiri nacina. M H 114 115 . Jedan dio talasa se odbija.

~en vazduh. Pojam Ilfrekvencija" odnosi se na broj talasa koji 5e proizvedu u sekundi.sto dokazujed3 se kroz vakuum zyuk ne prostire_.vuk ne prostire . zvuk se kroz vakuum ne moze prenositi. a varijacije u frekvenciji zvuka proizvode njegovu visinu. 5. udarima. : ::~Ii!.eg je predho_dno .2'N?sliciVidimO Indijancakoji 'n'j? . zvuk se prostire i kroz gusce sredine od cije gustine zavisi i brzina prostiranja talasa.~. ctje su frekvencije manje od 20 Hz. Kad se javlja prelamanje talasa? Zvuk Zvuk je pojava koju osjecamo tulom sluha.Prilnjer 3: Oa 5e z.~roz vakuuf!! mozemo-dokazati . Zvukovi koji imaju razlicitu amplitudu oscilovanja nazi~ vaju se sumovi.• ~ 116 117 .4.to su: cekic.2 m.. I'rimje.~_ rna pod sfakleno Lyoha iz koi. niSta:se_nece (uti .da z\lon!.izvu. i ~ Do 25 000 Here .j.000 Hz. naziva se infra zvuk. ._QpnCi preko tri sitne kosCicc. neperiodicnog osci!ovanja i po amplitudama i po frekvencijama.~mbrane~' Mehanicke zvucne vibracije. Svakodnevno slusamo raznovrsne zvukove. ali menu njima dovo!jno jasno razlikujemo muzicke tonove od sumova..--stayi.U untr?snjosti ljudskbg uha postaji bubna opna koja ima ulogu· '-zvucne. Posto u vakuumu ne postoje molekuli koji hi prenosiii zvucni talas. odnosno.a zvucne oscilacije Cije su frekvencije u granicama od 20 Hz do 20. Zvuk se kroz vazduh i neke druge sredine siri posredstvom zvucnih talasa. I . VeliCine frekfencija.senervlma 00 centra za zvuk koji se nalazi. '- j~ prislo.nazerrilju'''da:Euje topot konja .ODGOVORI NA SlJEDECA PlTANJA 1. nakovanj i utengija:.. Zvuk se kroz tvari prenosi tako sto se talasne cestice (atomi) sudaraju j vracaju u prvobitni po!ozaj. Meautim. ~umovi su zvukovi Cije oscilacije nisu periodicnog karaktera pa se ne mogu raz!agati na proste harmonijske elemente. -:Poslije '-toga' . .~"-o".i--o(ijeni' da 11 dqlazi"pasnost. 7.t·. zvuke . ekspiozijama. T. . 3.. .•. dospijevaju do_:bubne. Prvi se. Izvori zvuka Tijelo Cije oscilacije izazivaju zvucne talase nazivaju se zvucni izvori. Zvucni talasi su longitudinalni i prenose se kroz sve materijalne sredine i sva agregatna stanja.. a sve pod dejstvom molekulskih elasticnih sila. Slijepi mis. Sta talas prenosi kroz sredinu? Sta su transverzalni.000 Hz ultra zvuk. zvuk visokog iii niskog tonaliteta.. Zvuk. a boja tona zavisi od vrsta i broja harmonijskih elemenata u oscilaciji. a . a sta longitudinaln! talasi? Sta je amplituda? (emu je jednaka brzina talasa? Sta je talasna duzina? Sta je frekvencija? Koja je jedinica za frekvenciju? Zvucni talasi do nas obicno dospijevaju vazduhom.u rnozgu.. Sum je rezu!tat veoma s!ozenog. PU5tim9 zvonQ . Sumovi se javljaju pri radu motora. . period i brzina zvuka karakterisu i zvucne taiase kao i sve druge talase. Nase uho moze da opaz. U laboratorijama se cesto kao lzvor zvuka koristi zvucna viljuska. na primjer.i. .. Pr'irrijer'l:..tako3ta zvonce. 8. 2. a oscilacije frekvencije vece od 20.se" tl zvucni talasi pretvarajLi u hernijs-k"e impulse/krecu'. KoHka je brzina talasa aka mu je talasna duzina 0. do 6 puta veee frekvencije od maksimalne koju cuje Ijudsko uho. IQdijanac je uho prislonio na z~rh!ju zatc sto 'lVl!k mnogq prie'putuje kroz zem!ju riego kf'oz vazduh. 6. odnose na pjevanje i zvukove zategnutih zica. I \ . .f~. Visina tona zavisi od frekvencije. naprimjer. Zvuk koji ima istu frekvenciju naziva se ton. a period 6 s? 9.I. .0t . . . Zivotinje imaju mnogo siri spektar cujnosti zvuka. Kad nastaje odbijanje talasa? 10. cuje"..

probija kroz talase zvuka koji su se prostirali ispred njega stvarajuCi snazan zvuk slican eksploziji. v=-t gdje je s rastojanje koje prede lvucni talas. isto kao 5:to i buka lose utice na sluh. izvor zvuka prejak moze ostetiti nas sluh. t vrijeme prostiranja. Ako je. U morskoj vodi brzina zvuka je nesto veca zbog vece gustine usljed rastvorenih soli. kaa i od temperature. Kada se istegnuta fica napne ona proizvede zvuk koji je previse slab da bi nasao primjenu u muzici. Priblizavanje zvucnoj harijeri 118 119 . Zavisno ad temperature brzina zvuka u vazduhu se krece od 330 do 400 mis. Longitudinalni ta[asi izazivaju oscilovanje ce5tica duz ose prostiranja talasa. Mozemo zapaziti da najduza talasna duZina koju rnozemo cuti iznosi 17 m (za 20 Hz) a najkraca 17 mm (20 KHz) ~ I Jedinica za jacinu zvuka dobila je ime po pronalazacu telefona Grahamu Bellu. Obicno se upotrebljava manja jedinica. decibel (znak dB). vee maze da varira. dok transverzalni izazivaju oscilovanje cestica u normal nom pravcu u odnosu na pravac osci[ovanja. zapravo. dejstvom rezonantne kutije na instrumentu zvuk se pojacava. Sto se tice muzike. koriste se samo predmeti koji zadovoljavaju odredene kriterijume. pri cemu se zvuk u vodi prostire brze jer se vibracije brze prostiru kroz tecnu sredinu. a na 20° C je 343 m/s. Prosjecna brzina prostiranja zvuka je 344 mis. U vadi je brzina znatno veca j iznosi oko 1450 mls. dok se longitudinalni talasi formiraju kod duvackih instrumenata. medutim.Brzina zvuka Brzina zvuka nije ap50[utna kao brzina svjetlosti. Brzina zvuka zavisi od elasticnih svojstava i gustine sredine kroz koju se prostire. U zraku na 0° C je 331 mis. i zove se bel (8). jacinu zvuka iii frekvenciju.. Kada avion tokom leta nadmasi tu brzinu (sto je poznato kao llprobijanje zvucnog zidall ) on se. Brzinu zvuka mozemo izracunati preko formule: S Izvori zvuka mogu biti i muzicki instrumenti Svaki predmet moze da bude izvor zvuka ako se dovede u osdlovanje. medutim. treba primijetiti da se transverzalni zvucni tala51 formiraju kod gudackih / zicanih instrumenata i kod udaraljki. Kroz CVfste supstancije brzina zvuka je jos veca i maze iznositi ida nekoliko hiljada metara u sekundi. npr. Nivoi jacine nekih zvucnih izvora: Probijanje zvucnog zida Neki avioni su U stanju da lete brzinom vecom od brzine zvuka.

sto znaCi da se zvucni talas odbio.c~jemo zvuk akQ_ se nalazi. 5to bi dovelo do pucanja njegove konstrukcije i rusenja. Mehanicki talasi Cija je frekvencija veca od 20 000 Hz zoyu se ultrazvucni talasi. 1940. Ka'd vidi n10 svira-ca. vojnici nikada ne marsiraju u stroju kada prelaze preko mosta jer bi se frekvencija vibracije njioovog marsa mogla pok!opiti sa frekvencijom vibracije mosta i eak je povecati. Rezonanca dovodi do lomljenja manjih staklenih A predmeta. onl se mogu dobiti u vidu usmjerenih snopova.da drugaCiJe . kad se udaljavaju slabije. c:ucete eho iii jeku. a smanjuje kada se udaljava od slusaoca . Snopovi ultrazvuka na!aze siroku primjenu u lokalizovanju pojedinih predmeta.PokuSajte sami OOKAZATI OA BRZINA PROSTIRANJAZVUKABYUKAZAVISI 00 SREOINE.. Ultrazvucni talasi Rezonanca Kako nastaje ova pojava? Sva tijela vibriraju odredenom frekvencijom.vri~tG" • . Izvedi ogled kao na slici: nekoHko casa napuni vcidom do' razliC. Doplerov efekat nastaje kada se dva zvucna izvora priblizavaju jedan drugom zvuk jaee cujemo. Frekvencija zvucnih talasa se povecava kada se automibil sa upaljenom sirenom priblizava. izracunati dubrtHf . I I . I . staklene case). Sigurno ste primijetili da kada se nadete ispred prepreke kao sto je stijena. koja je dovoljno udaljena ad vas i izvora zvuka. odredene frekvencije mogu slomiti lomljive predmete u njegovoj okalini (naprimjer. zapaziJi ste. Koja casa proizvodi najvisi zvuk. godine us!jed jakih udara vjetra i rezonance popucao je i srusio se veliki most preko rijeke Takoma u drzavi Vasington. Do rezonance dolazi karla se frekVencija vibradje nekog tijela poklopi sa frekvencijom neke druge vibracije. Ali kada--svirac zade" i. I 120 121 . frekvencije. Zbog ove pojave. a:kbla. kao naprimjer casa.razlicitim mjestIrn.za ugla. naprimjer.. nlske' i visoke zvucne -frekvelicije. odnosno ucestaloscu. naprimjer podmornica u vod] morskog dna. sliena snopovima svjetlosti. kada naidu na neku prepreku.a. n'ajnizi? Zasto? Primjef1-: Ako ste nekada:'sr~'i/~~!icn{)g SYir~-C~_-¥oJi svi'ra _ idu{i ulicorn.ciJ'jerri6 i. Ovo se radi na principu odbijanja ultrazvucnih talasa. visok tonalitet jakog zvuka i. Zvucni talasi se kao veCina talasa odbijaju. tada cujemo -sarno 'niske. Ultrazvucni talasi imaju relativno malu ta!asnu duzinu a visoku frekvenciju.mo na.itQg nivoa i kucni viljuskom o rub svake caSe. Isto tako.

Da Ii se zvuk prostire kroz vakuum? 4. Zatim ga zategnite preko jednog otvara konzerve i pricvrstite gumicom. St'-je ehol . . a frekvencija 145. Sada pricajte u eijev. Brzina zvuka s v=-t Sta treba znati .zete napravitit i sami.3 Hz. t Period· (T)i~\lilien>e za k()j~. je tonl 5~ Sta je sum? 6.1"i Talasi koje opaiamo culom sluha zoyu se lvueni talasi.. PrateCi vibracije malo ogle~ dalce pomjera snop svjetlosti koji dolaze do lampe.1 m..Brzina zvuka zavisi od sredine u kojoj se siri. ie bra. . Zvucni talasi su longitudinalni talasi. Uperite svjetlo prema povrsini membrane tako_da se . 8. ':1 :. . tako da odraz zvucnih talasa se vidi na zidu.' oSciladi' u jednoj sekundi T svjetlost odbije i pojavi na zidu. Komadic ogledala zalijepite za sredinu gumene membrane. taka cete dobiti djev sirokog atvora. Isijecite komad gume ad balona za puhanje. Sta je zvucni talas? 2.- 122 123 . i<!lnajj.y Pokusajte sami: Kako mozemo vidjeti zvucne talase? Zvucne talase mozemo vidjeti pomocu osciloskopa. dok se zvukovi razliCitih frekvencija nazivaju sumovi.-. St.Zvuk se ne prostire kroz vakuum. . Kako glasi zakon odbijanja zvuka? 7. - ODGOVORI NA SllEDECA PITAN1A 1. Frekveo~ijcl oscllovanji\ 1 · komadiC ogledalca · dicpna lampa. Izracunati brzinu zvuka u vodi ako mu je talasna duzina 3. Konzervu stavite na sto j pricvrstite lijepkom iii plastelinom. Sta se vidi na zidu? v=T V = Ai Vibracije preko okolnog zraka prenose se do gumene membrabne na dnu cijevi.. Materijal koj'i je potreban: · prazna aluminijska konzerva .~e !zvrSiL .plastelin iii selotejp .Zvukovi iste frekvencije nazivaju se tonovi. Otvaracem odstraniti dna konzerve.cil~cii~.' t T=n Osciloskop mo. .jedan balon i gumica T . ad cega zavisi brzina zvuka? 3.

1 mijom.iii SVJETlOST Svjetlost nismo morali proucavati da bismo znali za njeno postojanje. Nije ni cudo sto je covjek ovu svoju nasusnu potrebu poceo proucavati. brzinu njenog kretanja. JOS uvijek je nejasno. Americke novine 0 pronalasku Grahama Bella 124 125 . Cak je brzinu svjetlosti. upravo proucavajuci svjetlost. cijj pogled luta vasionskim prostranstvima. Proucavanjem svjetlosti doslo se do tehnoloskih otkrica kOja su isla od svijece do lasera. Cak i kad je mrak mi palimo sijalicu. svjetlost je intrigirajuca pojava. a njena priroda je vijekovima predstavljala zagonetku. Otkrio je pojaVti da posmatarac osjeca povecanje visine. -pC). pod odredenim uslovima. naseg umjetnog IIOkal!. Zvuk i izaziva osciliJvanje koje se prenosi na ostrLi koja ga utiskuje na folij" ispod nje. U svakom slucaju. da dobije laserske zrake.t dobio DQplerQv eiei<at. Proucavao je njenu prirodu. naCin nastajanja. Zraci svjetlosti nas bude iz jutarnjeg sna. taj izvor svjetlosti koji smo sami napravili. razmatraa moze Ii se mijenjati ta brzina i 51.tona kada m~ se zvuka :lava.tijernu ovaj ef¢ka. optikom i naukom 0 zvuku (akustikom). uspio smanjiti i zaustaviti svjetlosne zrake i konzervirati ih. jer nase budno oka uvijek treba svjetlost. austrijski car bavio se astrono. . Dosao je do mnogih tehnoloskih pronalazaka koje je kasnije koristio U svakodnevnom iivotu. Svjetlost registrujemo culorn vida. izumio je fOll0!lraf zapis zvuka. jer svjetlost je stara koliko i svemir. od lupe do Huble teleskopa. na primjer da Ii je brzina svjetlosti bila uvijek ista? Covjek je naucio da preusmjeri i prelomi svjetlosni zrak.

' . Aka postavimo zaklon sa atvorom.coyjl.: Mjesec. pre!amanju. U isto vrijeme Kristijan Hajgens je postavio svoju talasnu teoriju sv.!tlje!1J suncev~ITt sYietlo~~u. Postoje svjetlosni tala51 kaje mi ne mozemo Yidjeti.etlosti predstavlja zamisljen pravac kojim opisujerno vrlo tanak snop svjetlosti. Primjer 1: Posmatrajte sliku .svjerl_o$ti. Kasnijim istrazivanjima utvrdeno je da svjet!ost ima i tala5~ nu i korpuskularnu (cesticnu) prirodu.. -in - r ~ Svjetlosni talasi su vrsta elek~ tromagnetnih talasa.Sta je to svjetlost? Njutn je postavio teoriju po kojo. ZahvljujuCi odbijanju svjetlosti mi vidimo stvari oko nas iako one ne svijetle.idimo kF1jigu zata st. da 'Ii je to slucaj' a. i ultraIjubieasti zraci koji imaju manje talasne duzine od vidljive svjetlosti. Svjetlost koju vidimo zaverno bijela . Sa Zel11lj~ ~ddimo samo. cije kretanje podlijeze zakonima mehanike. sto znaci da 5e svjetl05t prostire U 5vim smjerovima.? o koji je moj moment obrtanja . ) Oh.etlosti. SU o5vij(. odbija Se od njega j stife do oka posmatraca. 126 127 . gdje sam . uzan svjetlo5ni snap ce 5e kretati kraz taj otvor.!. c 'd? Posmatrajte ~retanje zra~a. zauz{ma' prLobi1asku oku Zemlje.a je'syjetlost obasja~/a. Zrak sv.-" Sunceva svietlost obasjava hram. Cestica svjetlosti naziva se foton. Mi v. b. odbija se od tijela koja-posmatramo i tako se+~_oku stvara slika pl'ed~ meta. je svjetlost protok veoma malih cestica korpuskula. . Talasna priroda svjetlosti je kasnije potvrdena teorijom 0 odbijanju. Na 'siici v[dimo. koja dolazi od Sunca iii nekog drugog svjetlosnog izvora. Svjetlost.vjello.. PQloz~je_ koje:. To su infracr~ veni svjetlosni zraci.. difrakciji itd. Pokusajte odgovoriti_ kako. '? radiotalasima. ~ Spektar vidljive (bijele) svjetlosti Zasto vidimo stvari koje ne emituju svjetlost? Kada svijetli sijaJica mi svuda vidimo svjetlost. koji imaju vece talasne dUline od talasne dUline vidljive svjetlosti. slicni su ~ Gdje sam.. dii~lo\le Mjeseca koji.k -moze cilati krijigu.

e. pri tome obasjava dijelove Zemljine povrSine.. Temperatura foIosiere iznosi oko 5770 K. kao i sva osta~ . Izvori svjetlosti mogu biti sekundarni i primarni. elektricna atomska i drugi oblici energije pretvaraju u svjetlost.j skreeu blizi!li Zemljinilt 'PQlova.alid pocinje da svijetli. H je kao rezultat hemijskih reakcija javlja se jos nekih insekata./". U svjetlosnim izvorima se hemi.ska. direktno se potice na svjetljenje. Buba kQja svjetil' (svitaej Ova svjetlost se zove bilumiscentna svjetlost . Sunce Z:Vijezde u agoniji su veoma daleko lIudaljena sunca".alica je manja tamna fluorscentna cijev. svijeca se dugo vremena koristila kao jedini svijetieCi izvor. 129 .tt. Prirodni izvori svjetlosti larulja Svjetlost od Sunea stile od sloja fotosfere koji je debljine oko 200 km. U sijalici (farulji) protokom elektricne struje fica se jako ugrije. tako da vlakno u si.d!. sarno' -mali dio ovih tijela dospije na Zemljinu povrsinu~ Munja nastaje pri elektricnom prainjenju. Polarna svjetlost nastaje kada ztaci koji dolaze sa $.. komadi leda i slicno).unca qilidu na Zemljino f11agn~lOo polje. H>lkatJlsu U . . Sunce i zvijezde su prirodni izvori svjetlosti. Svjetleea dioda Kod poluprovodnicke diode granicni poluprovodoi 510. dok manje ugrijana tijela sjaje Tin. la ufarena tijela.Izvori svjetlosti Tijela koja zrace svjetlost nazivaju se izvori svjet~ losti. cijev Kod fluorscentne cijevi kad se uspostavi napon emituju se elektroni koji se sudaraju sa atomima gasa u cijevi posticu ih na svjetlucan..agoniji svjetlost ovih zvijezda obasjava naSu planetu. . kad se nadu u Zemljinoj atmosferi oni se uzare cak jedan dio prede u tecno stanje. 128 '. Ufarena tijela sjtj. bijelom svjetloseu.·$vi je6a Prj hemijskoj reakciji sagorijevanja nastaje plarri-eri koji svijetli. Lav'a nastaje prilikom erupcije vulkana. Meteori su sitna neheska tijela (kamenje. sijalica su vjestacki izvori svjetlosti. a Vjestacki izvori svjetlosti svijeca.je cfvenom svjetloscu. ona svijetli.

1. . kada je Zemlja bila naidalje od Jupitera. vodila." Pomracenje Mjeseca nastaje karla su Sunce. Ako s~ MJesec nade II istoj rav_nf i fstom.se rasprava 0 tome'da Ii je konacna iii beskonacna.bm~ra. Brzina svjetlosti je bila predmet rasprave jos u stara vremena. Brzina svjetlosti Brzina svjet!osti je velika u odnosu na ostale brzine u prirodi i ima stalnu vrijednost. osim ~j~n:ke na iidu ce '5'(. ' Od naziva komora potice rijec . a zbog pravolinijskog prostiranja svjetlosti na zadnjoj strani formira se izvrnut lik svjetlosnog izvora iii osvijetljenog predmeta.:a.. pravcu izrm~_gu Sun. neprestano kretao brzinom od 100 kilometara na sat! iii jos jednostavnije . Zraci svjetlosnog izvora padaju kroz otvor prednje strane komore. Danski astronom Olaf Remer (51. ~J1lOraje'.ldno5U na predrriet. Svjetlost putuje brzinom od oko 300000 kilometara u sekundi. Aka je ta sredina homogena. ' ce Ako [zvpr nije tacka5t nego su njegove ~ dimenzHe vece LJ t. 1.U _~ojoj se na identican' nacht formira. primijetio je da izlazak jupiterovog mjeseca kasni 1000 s. p'rimjer. Pokusamo Ii svjetlost posmatrati kroz neku djev mozemo vidjeti sYietiosni zrak na kraju cije- vi.p..!no'~akJon. Pola godine kasnije.Kako se svjetlost prostire? Svjet!ost se prostire velikom brzinom i pravolinijski. Remer je shvatio da je svjetlosti tada trebalo da prede 300000000 kilometara vise nego u prvom slucaju.Jva.:~. pomracenja Sunca i Mjeseca Je jedna ad posljedica pravolinijskog prostiranja 'svjetlosti.eteCa d~aSnje kamer~ . moze dje-: limicno. 130 . Ovo je bilo epohalno otkrice za to vrijeme. tako da Sunceva svjetlost do Zemlje prede put od 149 miliona kilometara za svega 8 minuta! Da biste imali predstavu oovoj brzini. a aka je zakrivimo zrak ne materna vidjeti. Kada je posmatrao pomracenje jednog jupiterovog mjeseca. Na slid vic.qjJ se pojavitL njegova sjenka.> pojavit i polus" jenka. redmo da bi automobil. ' . Na slid desno vidimo kako se formira lik unutar tamne komore. Prastor kroz koji se svjetlost maze prostirati naziva se opticka sredina. 2~ Pomracenje SUr1c..l.svjetlost putuje toliko brzo da u jednoj sekundi moze da obide Zemljinu kuglu citavih 7 puta! Tarnna kornora je jos jedan _dQ_kaz da se svje!~ost prostire pravolinifski. karla hi mogao.Primjer" _1:_ Ogled trcba izvesti u zamr9CenQj 'prostoriji pomocu tackastbg izvora svjetlosti: Aka osvijetlimo pre~_lJ1et! na li.ltL?unq. ustanovio je vrijeme jednog nje-govog ulaska i izlaska iz sjenke. tada je Zemlja bila najbliza Jupiteru.. svjetlost se kroz nju moze prostirati bez savijanja i prelamanja. ovu razdaljinu savladao tek nakon 177 godina Uo ako bi se.iIi. Tamna komora Tamna komora je zatvorena kartonska kutija sa jednim otvorom. Mjesec t.on.ca _1 Zemljet. i Mjeseca POj.potp. To je iOs jedan dokaz 0 pravolinijskom prostiTanju svjetlosnih zraka.limo"kilkO-hunna kQmo_ra izgleda spolja i iznutra~_Tamua.) odredio je (1675) brzinu prostiranja svjetlosti na osnovu posmatranja jupiterovih mjeseca. Pomocu formule c = sit izracunao je da je brzina svjetiosti 300000 km/s. Dokaz za ovakvo prostiranje svjetlosti je pojava sjenke i polusjenke i pomracenje Sunca i Mjeseca.

2..~ ot~d~}~. Pomocu ovog eksperimen~ ta lahko je izmjerena udaljenost Mjeseea od Zemlje.).~ je mjf!rila. (pomo"u ogledal. ona je iznosila 300000 km/s.etlosti. Nabroj dokaze za pravolinijsko prostiranje svjetlosti. Neke tvari propustaju svjetlosne zrake i takve se tvari zovu ·prozirne tvari. kao i tamna komora.:?:r~~om da ueini. udaljen.Obj~dampe:.~.i covjek_ otkrio_"s~t)l':l' . vazduhu.na'·dr.Sta treba znati? .Svjetlost je elektromagnetni talas.mp~(.br. Brzina svjetlosti u vodi.a~. mn"ll0 bdeodzvuka. se REFlEKSIJA(odbijanje).'~jne:po~o :iimjeriti b~in'u s\ijetl(Jstlt'~"~§-J. Neki naucnici tvrde da i gravitacija nebeskih tijela mijenja putanju sv.~g~m-. ali to zavisi od njene talasne prirode. Sa Zemlje je poslat laserski zrak i izmjereno je vrijeme potrebno zraku da stigne i vrati se od Mjeseca. svljeca) koji se drugaCije zovu i izvori hladne svjetlosti.i­ jegU:.od"drtJ. Vrijednost brzine svjetlosti danas je odredena sa tolikom predznoscu da je jedinica za duzinu definisana na osnovu brzine 'svjetlosti. kao. pomracenje Sunca i Mjeseca. KoUka je brzina svjetlosti u vazduhu? I Mozemo Ii kontrolisati svjetlosH Svjetlost moiemo konfrolisati jer u prirodi neke tvari upijaju svjetlosne zrake. Zasto je vaznQ ko~trolisati svjetlost? Posada "Apola" je sletjela na povrsinu Mjeseca 1969. ali to se odnosi sarno na snaznu gravitadju velikih zvijezda i drugih nebeskih tijela u vasioni.t. Sta je svjetlosni zrak? 3.etlosti? 4.na ktn ODGOVORI NA SlJEDECA PITANJA 1. staklo.~og covjeka koji je. To su erne tvari kao. G~iileo . . na primjer.a i drill? .'$ja~' . na prirnjer.K. ali GaliI~o"j.o milju U_i 1. ogledala. Tvari koje odbijaju svjetlosne zrake iii bijele tvari su. Ovo se naziva REFRAKCljA (prelamanje) i na toj osnovi funkcionisu razne vrste optilkih sotiva i pomagala. ugali.Predmete vidimo tako sto ih svjetlost osvjetljava i odbija 5e prema nasem oku. se .~. 132 133 .nije.~~ _do . m9gla_ izracunati brzina svjetloSti. ~ Svjetlost se prostire pravolinijski. ~ Dokaz za pravolinijsko prostiranje svjetlosti je pojava. -Izvori svjetfosti mogu biti prirodni (Sunce) i vjestacki (slja/iea. naziv.• .sjenke i polusjenke.eksi'fdmel1tom. staklu i dijamantu. godine i lamo je postavila posebno ogledalo usmjereno prema Zemlji.~~~':.~:ln. '.~' isto~ lam~. Na osnovu ovakvog ponaSanja svjetiosti postoje tri osnovna nacina kontrolisanja svjetlosti: 1) Zaustavljanje njenog prostiranja nekim predmetom (tada dobijamo sjenku)..GalilefjeJ6_67~.~b.fi~an _~vJ~k "'~Jao. u ovom slueaju. Objasni prirodu svjetlosti. brij~ .Qje.()k.su bile~pOkr~elle'.~~.vrijeme kada su-prv. . Metar je duiina koju svjetlost prede u vakuumu za vrijeme od 299729458 dijela sekunde.za~(ju(':~ -da svjeUosI putuj.NekalreCa:'oso. svjetlost je i testica. 3) Promjena njene putanje propustanjem svjetlosti kroz neku providnu rnateriju kao sto je voda iii staklo.. 5. Kakvi mogu biti izvori sv.latnpe~ Ovim :. Postoje i drugi nacini da se promijeni putanja svjetlosti.too--bi prv. .Brzinu 5vjetiosti u vakuumu prvi je izracunao Remer:. . 2) Promjena njene ravne putanje stvaranjem odbljeska - Tacna vrijednost brzine svjetlosti dobivena savre- menim mjerenjem je 299729458 km/s. isto.

kontaktna sociva. Na slid 1. ' .ednaki zajedno sa normalom oni grade ravan koja je normaln~ na granicnu povrsinu.12. slika b i b"'9qbijanl~ svjetl6sti' je difuzno kao na slid. projektori raznih vrsta. Kada imate malo ogledalo. Prije svega to su nase oci i vid. I Zakon odbijanja svjetlosti Upadni ugao koji svjetlosni zrak zaklapa sa normalom i odbojni ugao koii odbojni zrak zaklapa sa normaiom su .:i. ona odbijau 96% svjetlosti. mikroskopi i lupe.2 . To su povrsine sa kojih se moze odblti snop svjetlosti bez rasipanja.ele povrsine iii ogledala odbijaju veanu suncevih zraka."a~ spijunski i meteoroloski sateliti. difuzno odbijanje se naziva ras'ipanje svjetlosti. .ogl~dala'odb-iJa:u skfad~. Bi. dvogledi i teleskopi. sistemi za koriStenje solarne energlJe I mnogi drugi. on ee se odbiti u istom pravcu.2 vidimo odbijanje zraka svjetlosti ad povfsine ravnog ogledala. Postoje ravna i sferna ogledala. CO plejeri. fotokopir i telefax~masine. medicinski aparati. Ovakvo odbijanje zovemo ogledalsko odbijanje. Prl tome upadni zrak normal a i odbojni zrak leze u istoj ravni. zatim naoeare. kontrolise iii detektuje svjetlost na razne nacine. Odbijanje iii refleksija svjetlosti Pojavu odbijanja Sunce~ ve svjetlosti sigurno ste vee primijetili. Sferna ogledala se dijele na konkavna slika b i konveksna slika c (izdubljena i ispupcena) Ravna ogledala Ravna ogledala su povrsine na koje je nanesen sloj srebra aluminijuma hroma i nikla. prava ON je normal a na povrsinu. Ove pojave su posljedica odbijanja svjetlosti. Zrak AD zove se upadni zrak. moiete svjetlost koja padne na njegovu povrsinu usmjeriti gdje zeli~ teo Primijetili ste kako se na vodenoj povrsini ogleda krajolik slika a. 135 . I . a ugao ~ odbojni ugaa. ako prvo usmjerimo zrak normal no na povrsinu. ar. Postavimo ravno ogledalo. Ali probajmo na ravnu ogleda· 10 usmjeriti zrak pod nekim uglom ex slika 1. Primjer 1: Svjetlost' se:'od:ravn~K.Mnogo vainih i korisnih uredaja koje upotrehljavamo u svakodnevnom zivotu funkcionise iii zavisi od sposohnosti nekog njihovog dijela da stvori. citaCi bar~kodova u prodavnica!. Kod ravnog og!edaJa odbijanJe Je pravilnO'sHka a"I' Klda---povrsine'_.-sa~akoribm o'odbijanju svjet~ losti. 1.nisu rayne f1ego hrapave. sociva za tele~ vizijske j fiimske kamere i foto~aparate. Iz ovog ogleda mozemo zak!juciti da je odbojn] ugao uvijek jednak upadnom uglu.a zrak DB odbojni zrak. Ugao ex je upadni ugao.

Periskop se u podmornicama koristi za posmatranje iznad povrsine vode. Slika predmeta u ravnorn ogledalu jednaka je velicini predmeta. Plamen koji se vidio u casi je bio p!a~ men koji je davala svijeca 5 druge strane stakla. Kada stojlmo pred ravnim ogledalom vidimo svoj lik. to se nije dogodil0. Prakticna primjena ogiedala Ogledala imaju primjenu u izradi optickih instrumenata. 1 obrnuto. U casi je bila zapaljena svijeca.. Mjesta gdje se sijeku produzeci zraka predstavijaju prividnu sliku predmeta. / •·· _ _ _ ·'di·· ~'i' . JedDo od takvih sredstava je periskop. ali je na kraju ipak objasnio svoj "trik". na istom je rastojanju od pred~ meta. niti kad je njen nlvo bio visi od plamena. U pocetku nije htio. shodno zakonu 0 odbijanju svjetlosti. lijeva strana odrazava desnu. lza proce stavio je istu takvu svijecu uTonjenu u casu 5 vodom.. ier pomoeu njih mozemo podesno mijenjati pravac prostiranja zraka. Primjer sa svijecom stika h. ali je imaginarna i nalazi se sa druge strane ogledala U odnosu na predmet. Postavio je uspravno staklenu plocu/ a ispred ploce je stavio zapaljenu svijecu. a jasno je da zraci ne mogu proCi kroz ogledalo. slika a. Takoder. uzeo je posudu sa vodom j slpao u casu. BiD sam radoznao j pitao madionicara da mi objasni kako mu je to uspjelo. Kako je on postavljen U odnosu na nas? Pokusajte sam. ali. Izvesti madionicarski trik. Nije se dogodilo nl kad je voda kvasila plamen. desna strana lika predmeta u ogledalu odrazava lijevu stranu stvarnog predmeta. koji je opisao jedan vas vrsnjak. On se sastoji od dva paralelno postavljena ogled ala. gle c'uda.Slika predmeta u ravnom ogledalu Sliku nekog predmeta u ravnom ogledalu mozemo konstruisati crtezom pomoeu svjetiosnih zraka. . Strepio sam i cekao kad ce se svijeca ugasiti. Gledao sam madionicara dok je izvodio trik. 136 137 . Na crteiu odaberemo dvije tacke te iz njih povucemo zrake i nademo tacku gdje se sjeku nji~ hovi produieci. Ovo je bila prava 1!optiCka varka n • Kasnije sam cuo da se mnogo trikova moze izvesti pomocu ogledala.

Arhimed.l. Za svaki zrak koji se odbija od povrsine sfernog ogledala vail zakon odbijaoja. d. iiiu i centar zakrivljenosti 5. Ova mazerna probati aka list papira pastavima u iizu sfernag ag!eda!a. Aka bi postavili termometar u fokus ogledala vidjeli bismo da se temperatura naglo povecava. kazu da je potapao rimske brodove koristed v'elika sferna ogledala. Drugi karakteristican zrak (sUka 2).I•. Posto je povrsina sferna. Sferna ogledala mogu biti: Karakteristicni elementi sfernog ogledala su: 1 . usmjerima agleda10 tako da zraci padaju na njegovu povrsinu. grcki mislilac i prirodnja". c c 2 Prvi karakteristican zrak (slika 1) je paralelan glavnoj optiCkoj osi pada na ogledalo u tacki A i poslije odbijanja prolazi kroz iizu ogledaia. odbijeni zfaci sijeku glavnu opticku Osu U jednoj tacki koja se naziva fokus iii fiza. poslije prelamanja svi zraci prolaze kroz zizu gdje ce se pojaviti plamen. prolazi kfOZ· iiiu ogiedaia i odbija se paraieino glavnoj optickoj osi ogleda~a. a kon- veksna rasipna ogledala. centar krivine ogledala C. poslije odbijania vraca se u istom pl'avcu i ponovo prolazi kroz centar. poluprecnik krivine (r) 3.ljin. iiia sfernog ogledala F koja se nalazi na polovici rastojanja od centra sfernog ogledala 6.udubljena iii konkavna. koji odgovara centru sferne povrsine od koje je ogledalo postalo 2. zizn. glavna opticka osa ogledala koja prolazi kroz tjeme ogledala. Nekad se razvije tolika kolicina toplote u ziti sfemog ogledala da moze nastati p!amen. (f = r/2) iednak. Tred karakteristican zrak (slika 3) pada na tjeme ogledala T i odbija se pod istim uglom Cetvrti karakteristican zrak (slika 4) prolazi kroz centar krivine ogledala. Ovo nam govori da su svjetlosni zfaci nosioci toplotne energije.ispupcena iii konveksna i .Sferna ogledala Sferna ogledala predstavljaju uglalanu povrsinu koja je manji dio sfere istog poluprecnika. Da bi konstruisali gdje se nalazi lik kod izdubIjenog sfernog ogledala moramo prvo reci koji su to karakteristicni zraci ogledala.od Rimljana. tjeme ogledala (T) 4. Konkavna ogledala su sabirna. papir ce se zapaliti. koji kaze da upadni ugao mora biti jednak odbojnom uglu. usmjeravao ih na jedra rimskih lada i tako po~agao u odbrani svog rodnog grada::. 1. polovini poluprecnika ogled. c 138 139 . sfernog ogled.

odnosno poluprecnik ogledala r. a) Ako se predmet (51. Moguce je izracunati jednu ad ovih velicina. c) Ako se predmet AB (sl.udaljenosl predmela od ogledala b . a) nalazi izmedu fokusa i tjemena nece se formirati realan lik. c d 140 141 . d) nalazi u centru krivine 'lik A1Bl ce se nalaziti takode u centru krivine. biCe izvrnut. Ove veliCine mozerna izracunati pomocu jednacine preslikavanja koja je data relacijom 1 1 1 --+--=-a b f Ako je p velicina predmeta. Uk A181 ce se formiI'ati sa druge strane ogledala biCe uveean. tada kolicnik !inearne velicine slike i linearne veliCine predmeta predstavlja uvecanje ogledala s u=- p koje rnozemo izraziti i odnosom b a b u=a Ako je udaljenast predmeta manja od udaljenosti lika ad tjemena agledala a < b. b) Ako se predmet AB (sl. umanjen i realan. uspravan i imaginaran. a s velicina slike iii lika. bice obrnut i realan. a za b < a lik je umanjen.udaljenosl slike (lika) od ogledala c ~ liznu daljinu f. b) nalazi iza centra zakriv~ Ijenosti lik Al B1 ce se formirati izmedu centra krivM ine i fokusa bice izvrnut. uvecan i real an.Kako cerno odrediti rnjesto gdje se nalazi lik kod sfernog ogledala? Da bismo odredili gdje se nalazi lik kod izdubljenog sfernog agledala morama znati palozaj predmeta. c) nalazi izmedu centra krivine i fokusa lik A1Bl ce se formirati iza centra krivine. lik je uvecan u > 1. Uk se farmira na rnjestu presjeka karakteristicnih zraka sfernog lednaCina preslikavanja sfernog ogled ala Kaka mazerna izracunati velicinu lika na kojem rastajanju ad ogledala se nalazi i kakav je ogledala. lik? Ova jednacina povezuje: a . d) Ako se predmet AS (sl. ako su poznate druge dvije.

::'? - 1 + _'-:":.~jetlosti usmjeriti u jednom pravcu. na kojem ce se rastojanju od tjemena pojaviti slika? Objasni kakva ce biti sitka i izracunaj odnos presHkavanja. Napisati jednaCinu preslikavanja. .5 m Predmet kao i lik s~ nalaze l. a zizna daljina mu je 3 em.:: 0. '<1-. Kada se.Za svjetlost vaii zakon 0 odbijanju kao i za ostale talase..l !=en~ru zakrivljenosti.f b 0..:: --.. te projekcionih aparata..-.? je udaljena slika i koliko je uvecanje .i kod reflektora koji osvjetlja-vaju velike povrSine.... Ako se predmet nalazi na rastojanju 6. Kako glasi zakon odbijanja za ravno ogledalo? 2..15 -_'. kao.::"-:':'. 0. Nabroj karakteristicne zrake kod sfernog ogledala. odbojn. Primjer 1. Ovakvu ulogu sferna ogledala imaju ~od farova na automobilu~ korl retrovizora.:: -. ali sa druge strane ogledala. zrak zaklapa sa norma/om.JednaCina presJikavanja izdubljenih ogJedaJa: 1 1 --+ f a b Primjena sfernih ogledala je viSestruka.125m ::... dobija imaginaran lik? 4. kod sfernog ogleda!a. . koji svjetlosni zrak zak/apa sa norma/om.Uk koji se dabija kad ravnog ogledaJa nalazi se na istam rastojanju ad predmeta. dzepnih lampi.::> b.S-m. . ..'.o'vag ogledala? f.:: 1 VeliCina predmeta ista je kao I veHCina Uka.ovog og!eda!a je 0.Uk kod zakrivljenih ogledala molemo odrediti i graficki pomocu karakteristicnih zraka. • a b f b f 1 1 a-f fa a O. Svaka od ovih primjena podrazumijeva da se izvor svjetlosti nalazi u iiZi ogledala tako da se moze dobiti paralelan snop svjetlosti.SV.25 m' a =. a 0. .spupcena j udubljena. 142 143 . b fa a-.. Pdmjenjuju se uvijek karla je po~_~~~_no_snop.-. - b=? u .lka ugfacana ravna povrSina mole pas/utiti kao agledafo. 3.5 em od tjemena konkavnog og!edala.----.:: 0. 5. a_zizua daljina .5_ m. ODGOVORI NA SLIEDECA PlTANIA 1.5 m 0.:: --" .=i> b .Zakrivljena ogledala mogu bit.25 m..::. jednak je odbojnbm ugJu kaj..Sta treba znatH .kolik.5 m u = . .O.Upadni ugao. .

iz gusce 3 u rjedu sredinu 4. nazivamo apsolutnim indeksom prelamanja svjetlosti Primjer 2: Posmatrajte v~sl~ca na slid Iljevo izgleda kao da se veslo u vodi prelomito. alovka. djelimlcno se odblJa. kada se nadu na granici izmedu dvije opticke sredine razlicite gustine~ mijenjaju brzinu kretanja. Ako bi !ie. Prelamanje svjetlosti zavisi od njene brzine. 144 145 . i_ Sa slike a vidimo da je upadni ugao veCi od p'relomnog. a c brzina svjetlosti u dato] sredini. Co n=-C gdje je Co brzina svjetlosti u vakuumu.33 =300000 ~111!S.l!micno prelazi u drugu sredinu. sa_ vodom pod.I svjetlosni snop. tada bi upadni' ugao bio manji od prelomnag slika b. Ugao koji "svjetlo$l1i. Da blsmo posmatrali prelamanje svjetlosti. Na -r0javi prelamanja iii refrakdje svjetlosti funkcioniSu mnoga opticka pomagala. Primjer 1: Aka .h'ekirn uglom. nase nage izgledaju krace. !ndeks prelamanja. to je. ustvari. npr: vazduh je sredina 1.e. Pri prelasku svjetlosti iz vazduha kroz staklo. kada se naoe na granid dvije prozracne povrsinc.sa norma~ 10m. ako je indeks f)rehfmimja u voai t U o'dnosu' na vakllum 1 .se'_upadni ugao. kako vidimo. a voda sredina 2. mijenja pravac svog prostlranJa.vazduha.zrak' kretao obrnuto..stavimQ ?iovku u --posudu.je_ to r_ailo'g sto_veslb'taka izgleda. sa normaloiti zove. zbog promjene brzine. a ugao" koji -zrak koji' presao u drugu. zrak zaklapa oSlm u s!ucaju kad na datu povrsinu pada pod uglom od 00 . Na slid desno veslo je. gdje. Indeks prelamanja svjetiosti obiljezava se sa n.u sva~o~ drugoj sredini njena brzina je manja i zavisi od opticke gustine sredin. treba koso usmjeriti zrak ka normall na povrsinu koja razd~ vaja dvlje sredine. Brzina svjetlosti je najveca u vakuumu. zove se prelomni ugao.33 300000 kmis 1. U odnosu na vakuum. na granici vade. posljedica prelamanja svjetlosti. Svjetlost tma raziiCite brzine u razlicitim sredina~ rna.sredinu zaklapa-. Ova pojava naziva se preiamanje svjetlosti. ceJzgledati _prelomljena. a . indeks prelamanja mozemo izraziti kao: Cv n=Cs Primjei'!"Kolika je brzina svjetlosti u vodl. . . Kao I ost~h tala:l. a odnos ovih brzina daje indeks prelamanja svietlosti. Primijetili sma da kada stojimo u vodi.pa. isto samo zrak svjetlosti je u vodi promijenio pravac prostiranja-. zato sto svjetlost prelazi -ii opticki rjede u opticki guscu sredinu.33 nv :::: 1. zatim u vazd~hu. ~ dJe.Prelamanje (refrakcija) svjetlosti Svjetlosni zraci. zbog lorna' zraka svjetlosti.

prelomni ugao d05tigne vrijedno5t 900 . dakle. U ovom slucaju je upadni ugao zraka jer je svjetlosti iz stakla manji od prelomnog ugla.. Pokusajte sami zakljueiti gdje oko v!./liglove. Totalnu refleksiju svjetlosnih zraka vidimo i na datim slikama. Prim. Aka povecava:n0 ugao upadnog zraka prema harm_aHI p05. Totalna refleksija U nekim situacijama aka posmatramo predmet kroz staklenu kadu napunjenu vodom.e odQiti: 0(( g'r~n_icne pOYfsinf.pbV(sine. 3). jer je staklo opticki gusCa sredina od vazduha. pbsma:' tracemo 10m svjetlosti na. kakq -iz&leda Ako na povrsinu staklene ploce uputimo svjet~ losni zrak pod nekim uglom (slika b)._ a 'is-pod oloyk. Kada upadni ugao povecavamo. zbog mnogo uzastopnih potpunih odbijanja.9i lik na posljednjoj slid? 146 147 . Do ave pojave dalazi zato sto svjetlosni zrak pada pod pravim uglom. ne vidimo pomjerenog iii umanjenog.. granici' ave' dYije-.. Svjetlost se siri kao talas i ona posjeduje svajstvo da ne gubi na brzini prilikom prolaska b kroz neku sredinu. to jest.a. Povecanjem upadnog ugla povecava se i prelomni ugao svjetlosnog zraka. Ovakve prizme koriste se cesto kod optickih instrumenata umjesto ogledala (sl. Aka se predmet posmatra 5 donje strane. Ovo" materno Qbjasniti pojavom pf€. a tada vidimo da dolazi do potpunog odbijanja zraka.enog zraka ce biti manji od upadnog. Totalna refleksija nastaje kada svjetlosni zrak dolazi iz optieki gusce u optieki rjedu sredinu.Prelamanje svjetlosti kroz ploeu Tijela sa dvije nasprarnne paralelne povrsine nazivaju se opticke ploce..ne pl?c. kroz vodu.'11atra~erhO da'li ce zrak s.~. Aka mijenjamo ugao posmatranja. nje prethodno.er: Stavimo deblj~ staklenu plocu na . Totalna refleksija se moze vrsiti kroz prizrnu.etlosti kroz pjo~u. Koriste se u modernoj medicini za posmatranje unutrasnjih organa i bezopasnije su od rendgenskih zraka. Zasto svjetlost odbija zrake koje dolaze do njene povrsine? Kada zraci svjetlosti prelaze iz vode u vazduh prelomni zrak je veCi od upadnog. staklo propusta veanu zraka to je prozir~ na sredina.vjetlosti' preci Jz stakla u vazduh.stavimo olovku. neka~ da se na granici ove dvije povrsine ponasa kao ravno ogledalo. Svjetlost. ona u svakoj sredini ima konstantnu brzinu kretanja. upadni ugao ciji je prelomni ugao 90°. putuje kroz potpuno savijen kabL Ovakve cijevi koriste se u telefoniji. Ova pojava zove 5e totalna refleksija. KreeuCi se dalje svjetlosni zrak izlazi iz staklene ploce. Dakle.pod nekim uglom na fljenu pcwrsiilli. To su veoma tanke cijevi u kojima se svjetlost na kraju cijevi..sto. isp?. Vidjecemo cia za sve -vece":. kod preno~ senja informaeija i slika. odbijaju 5e kao od ogledala. Vidimo da dolazi do izvjesnog paralelnog pomjeranja svjetlosnog zraka iii svjetlosni zrak izlazi na izvjesnom odstojanju od kojeg je usao i zato vidimo ovakvu sliku kroz ploeu.lamanja svJ. s!<1kle. ugao prelomli. Pogledajmo. . posmatrac vidi vrh predmeta u produzetku svjetlosnog zraka. Cranieni ugao je ona.~ jna sHeil.svjedo$'t. Pre!omljeni zrak tada postaje paralelan granicnoj povrsini izmeau vazduha i vode. Kada svjetlost prelazi iz vode u vazduh. objasnicemo na primjeru? Primje'r '2: Aka polukruinu stakl~_nu plocu okrenemo tako da Z'rak s"jetlos{( pada . opet ce u vazduhu imati istu brzinu taka da ce prelomni ugao bit! kao upadni ugao pri ulasku na plocu. Zasto gar kao u prethodnim slucajevima. n~ce pred u rjedu sredinu ve~ (e'_"s. pod uglom koji je vea od granicnog ugla za te dvije sredine. zraci koji padaju na povrsinu vode pod veCim upadnim uglom od granicnog. vidimo lik ke]i je pomjeren u odnosu na predmet. vidi skoro bez gubitaka. klizi po ovo] povrsini (51 e). ' ' IRIII• • • • • •~1 Totalna ref!eksija se primjenjuje ked svjetlovoda. vidjet cema ga na istom mjestu gdje se i na!azi.

Pojavu prelamanja svjetlosti kroz prizmu posmatramo na crtezu koji predstavlja osnovu trostrane prizme. Bijela svjetlost se razlaze na sedam osnovnih boja. Zasto dolazi do razlaganja (disperzije) svjetlosti? Disperzija svjetiosti se javlja zato sto pojedine boje spektra imaju razlicitu talasnu duzinu. ako vldi zrak A1 na izlazu kao na slid. kao i od prelomnog ugla "( prizme. Prilikam prolaska kroz prizmu ona se razlaze na spektar boja. Te su boje: crvena. a najmanje crvena svjetlost. Posta prelazi iz opticki rjede u opticki guscu sredinu. Pojavu razlaganja sv. Dakle. Disperzija svjetlosti se vrsi u kapljicama kise. plava. lma najvecu talasnu duzinu. Granicne povrsine ove prizme grade ugao y. pa i kroz opticku prizmu. modra i Ijubicasta. pad odredenim uslovima. ovih sedam bOja je spektar bije!e svjetlosti. narandzasta. Opticka prizma pred~ stavlja apticku sredinu koja je ogranicena sa dvije rayne povrsine koje nisu paralelne. Nju'tn je ""~obio"spektarJJOja "propusfafud ~ bijelu svjetlost "kroz staklenu prizmu.etlosti nazivamo disperzijom svjetlosti." Prelamanje svjetlosti posmatrat cema kao prelamanje nekog svjetlosnog zraka A. zuta. Pravd upadnih i prelomnih zraka medu sobom zaklapaju neki ugao ~. Razlaganje svjetlosti Svjet!ost se maze raz!oziti. 148 149 . dok najmanju talasnu duzinu lma ljubicasta boja spektra. Poslije kiSe cesto na nebu vidimo dugu. oni se koriste kako smo rekli u medicini i s!uze za POSM matranje unutrasnjih organa. koja se najmanje prelama. odnosno brzinu prostiranja. zrak se prelama ka norma Ii. Ougine boje (ini sedam osnovnih boja iz kojih se sastoji bijela svjetlost. Prelamanje svjetlosti kroz opticku prizmu Svjetlost se prelama kroz 5ve proM pustljive opticke sredine. NajviSe se prelama Ijubicasta. ad normale. Znaci. Ugao skretanja kod prizme zavisi od indeksa prelamanja sredine i upadnog ugla zraka.Totalna refleksija stvara fatamorganu. Princip totalne refleksije primjenjuje se u izradi optickih vlakana koja sluze kao provodnici svjetlosti. a pri izlasku lz prizme. Crvena svjetlost. bijela svjetlost se sastoji od obojenih svjetlosti i Ona je s!ozena svjetlost posto se moze razloziti na boje. zelena.

Tada ce se na papiru pojaviti duga iii spektar boja.>. Kada bijeia svjetlost padne na leda papagaia (na slid).ljubicaste na 'dnu dug~. vidi se veCi dio duge"Zasunce na. tj.i . je erne boje.<. isti onakav kakav ste imali na pocetku. Mijenjate Ii polozaj prizme. 'a ix' ntie kapi do posmatraca ce doC'i'ljubieasta'svjetlost. Vidimo da se zatoboje duge mijerijaju od .boja .svjetlost RaZlicite talasI1ELduzine.{ljubi_casta) S(tI9mi jace ad. predstavljaju boju tog objekta ~ na primjer. taj objekt reflektuje jednu iii vise boja.pod razli_c}ti~ u~I~~. . 5to je sunce blLze horizontu. Svjetlost manjih tal. taka da snop svjetlosti prolazi kroz prizmu. PojavaJazdvajanja svjetlostl'na svoje kom~ ponente. a upija sve ostate. se. upija sve boje spektra. postaviti prizmu. obziro ITl da se zrake raz(fcitih .Nas. Pomjerajte drugu prizmu sve dok ne dobijete uski snop svjetlosti. njegovo perje reflektuje plavu boju upijajud sve ostale. Objekt koji reflektuje sve boje spektra je bijefe boje.od. .(talasn[h. 2. Maze se vidjetI kaq kiSa p~da na jednom dijeiu neba.pogledati na primjeru clvije kapi 0<. sunce mora biti. iii njihova mjesavina.'" . Pokusajte sami: Napraviti dugu bez kise 1.svjet~ lostr se J9~ ..se razdvo~ je tatasi razlicltill talasni~_dUiina"od kojih se sastoji.". a sunce sja na drugom dijelu. svjetlpst. Ref!ektovane boje. izmedu kartona i papira na zidu. Bijela sunceva svjetlost iii svjetlost sija!ice sadrie sve boje spektra. Tacka snopa svietlosti pojavice se na podlb:Zi papfra Koji je zaliiepljen na zid.tanak duge Duga nastaje kad zrak svjet!osti pro[az{ krozkapljice vade rasprsene u zraku. Na sto..i reflektuju svjetlost.1 kojih 'se jedna nalazi viSe od druge.:. vidjeH bismo. 3. Sunceva 5Vjetlost-se' sastoJi od spektra raztl_Ciiih'talasnifi dufina' koje "nase 'aka vidi kao -razfiCite bole.moglo vidjeti dugu. Druga prizma dugine boje ponoyo pretvara u bije!u svjetlost.crvene na vrhu do. _ hodzontu.Svjetlost razlicitih_boJa gledana zajedno izgledanam kao ·bijda -sviet~ lost: Pri ulasku u kap vade dalazi" do lorna -(r'efrakcije) sunceve 5vjetiosti. Da bi. ' " 1 . a upija sve ostale.unca. pa mi vidimo da papagaj ima plavo perje.nasuprot s. 5to uzrQkuje da. Zasto vidimo boje? Razni objekti izgledaju nam obojeni zbog nacina na ko. Kada bije!a svjetlost padne na neki objekt.Jioja dcilaz! do 4 aka posmatraca. -5ta se desava? 4.lSnih duzif1~'. Pokusajte objas. dugu . 'duljina) "razlicito lome. svake kapi sartl0 jedna. Ugasiti svjetlo i zamraCiti prostoriju. Snop svjet!osti iz dzepne lampe usmjeriti na rupu u kartohu.5e ZOIJ~. iz kapi koj!l se'nalazi viSe do proma~ traca ce doel (rvena svjetlost.emo .5.kao P?!ovicu kruga sa najvisom tackom luka 42 stepena iznad horizonta. Centar duge jetacno . Na komadu kartona velicine nekoliko miHmetara napr'aviti malu rupu i postaviti karton na sto.~edh taJ~'s~ih :d~i. difrakdja( a"moie':se.vidjeti i naprizmi" ' < '. ita posmatraca koji je Qkrenut prema kisi. Uzmite sada drugu prizmu i postavite je paralelno i simetricno sa prvom.jna'{ct:Yena). To mo7.niti tu pQjavu? 150 151 . ze!eni objekt reflektuje zelenu boju. a objekt koji ne reflektuje nj jednu boju.

ras.. 4. Optilki centar sociva. dolazi do totalne refleksije svjetlosnog zraka. linija koja je normalna na obje granicne sredine iii osa simetrije sociva naziva se glavna opticka osa sociva. ako je brzina svjetlosti u vazduhu priblizno 300000 km/s. izracunaj indeks prelamanja u vodi. predmete koji c'e izgledati uvecana.SVjet/ost se preJama i kroz prizmu. Socivo ima dva centra zakrivIjenosti. da je prelomni 9oo i za vece uglove ad granicnog. a jed nom ravnom povrsinom. Ako ' posm~tfamo ktoz sabirno. .()c'ivo. odbijanja i totalne refleksije svjetlosti se koriste pri izradi raznih optickih instrumenata. Rasipna su na sredini najtanja.zrake. Svjetfost. Ova pojava se naziva disperzija svjet/osti. Zbog cega se boje spektra razliCito pre!amaju? Primjer 2': Sabi."ra'sipa.Boje vidimo zato sto objekti kOje gledamo na raz/iCit naCin reffektuju svjet/ost . ~ Pri. 152 . ~ ODGOVORI NA SlJEDECA PlTANIA 1. pri pre/asku iz jedne u drugu sredinu razliCite gustine.o~ivc). ~ Kada svjet/ost pre/azi iz gusce u rjedu sredinu. 5. . u momentu kada je granicni ugao tolik. .~ajuizgled kao na slici lijevo. Sta se desava sa svjetlosnim zrakom koji prode kroz stak!enu plocu? 3. 2. + Karakteristicni elementi soCiva su: 1. .rna: sodi~a. 2.u zr~'~e 'svj'etiosn:' Ako.Bijela svjet/ost se moze razlozia na spektar ad sedam baja. Dvije fize soliva. do/azi do paralelnog pomjeranja zraka. Pos/jedica ove pojave je prelamanje svjet/osti. kao na slid lijevo. ce izgledati umanjeno slika desno.indeks prelamanja svjetlosti: n = c/cs. 6. ako znamo da je brzina svjetlosti u vodi 225000 km/s.I Sta treba znafI? II Opticka soCiva Opticka soc iva su providna tije!a koja su ogranicena sa dvije sferne povrsine ili sa jednom sfernom. Sta je totalna refleksija? 4. sal-)iraju-.p"e(jm'ete koji. Kako se moze razloziti bijela svjetlost? 6. i.'s. sto je posljedica dvostrukog prelamanja svjet/osti.svjetlosti.prlb. prolasku svjet/osti kroz staklenu p/ocu. pod nekim ugfom razliCitim od pravog ugla. Prelomne-plohe sotiva. Objasni prelamanje svjetlosti. dok su sabirna na sredini najdeblja. Kroz koje se materije prelama svjet!ost? 5. mijenja brzinu prostira~ nja. Obicno se prave od stak!a iii nekog drugog providnog materijala.Pojave prelamanja. Soc iva se dijele na rasipna (udubljena soc iva) i sabirna (ispupcena sociva). 3. Dvije iiine daljine.slika desno.

Kako se pale olimpi.. se vraca kroz opticki centar sotiva.s. -.b f uspravan i lI.. I \ Opticka moe sociva Sociva karekterise njegova opticka moe iii dioptrija. na slika.~znoJ dalJ!m i 5 druge strane'soCiv~~ I ! 154 Kako god· da po~aVimo predmet rasipno _sotivo uvijek daje uspravnu realnu i uma njenu sliku predmeta. zato sto se kapljica rose ponasa kao soCivo..ske baklje? Za svake olimpijske igre pali se olimpijska vatra u Grekoj koja je kolijevka ovih igara. uspravan i imaginaran.~.Tanko sabirno soi'ivo Kada propustimo snap paralelnih suncevih zraka kroz ovo saeiva ani ce se pre!omiti i pri izlasku sabrati u jednoj tacki iizi soCiva. Aka U ovoj tacki ~_ad se predmet nal~if. Ako je predmet udaljen od soCiva'z~q:F.r zaklonu 5 druge strane<~jva stvara se realna. 155 . . ~H. lik kod rasipnog sotiva bez obzira na polozaj predmeta je umanjen. ~ zrak koji prolazi kroz opticki centar sotiva ponovo . Karakteristicni zraci saciva su: ~ zrak paralelan glavnoj optickoj osi poslije prelamanja prolazi kroz iizu sotiva sa suprotne strane. koja je jednaka reciprocnoj ti iiine daljine 1 D=vrijednos~ I I Ako je predmet udaljen od sotiva vise od dvostruke iizne daljine.9struku ziznu daljinU)_-7::~.. zizne daljine zavise od sredine u kojoj se sadvo na!azi.: 1 I !onu ~ soCiva AkO je pred l11'et udaljen od nianjE~ <:. U zizi kapljice rose (koja se ponasa kao soeivo) pokupe se suneevi zraci od Cije top!ote se pojavi p!amen. .~ nalazi pr~dmet. Kakvu sliku daje tanka sabirno solivo? lednacina preslikavanja sabirnog soCiva Jednacina preslikavanja za sabirno socivo ima oblik kao jednacina preslikavanja sfernih ogledal. Kako sma rekli soCivo lma dvije zizne daljine.1 postavimo papir on ce se zapa!iti.~igdje na zakne mOZ:es'se.~.zrak koji prolazi kroz iiiu prelama se i krece se parale!no g!avnoj optickoj osi sa druge strant~ sativa.. I f Rasipno soCivo rasipa prelomljene zrake. ~tznoj ravni kada mut~: tastojanje jednako l'iin§li :~aljini slika se dobihlt# :~konacnosti .+.= .~.. Na ovaj natin cesto nastaju i sumski poiarl.y:~can nalazi se sa iste str~n~}g~je .n: I u dvostrukOk. na zaklonu s druge strane sotiva stvara se realna umanjena slika izmedu iize i dvostruke zizne daljine. . ta se vatra prenese na baklju i gori dok god traju oiimpijske igre.~~ij':Ymaginaran • Zbir redprocnih vrijednosti_daljina predmeta i daljine lika je konstantna velicina i jedna·ka je reciprocnoj vrijednosti iifne daljine.-od same zizne da1jin~._ t]~.~~.~ste ~elic!. dobiti real- .

Elementi sotiva su: gJavna opticka Gsa. l gledamo.(.20 metara? Dalekovidno oka vidi premete na da_ljinu Kratkovidno ako vidi premeie na blizinu. 7. • JednaCina preslikavanja sativa je: 1/i = l/a + 1/b .krat~ovj. Njegovi dijelovi se proucavaju u biologiji.5 f = O.5m D= ? 1 1 r)= ~_=_ ~:~'-Z'_Ilt~t . K()d darekoyidnog oka_ u-rilJtra~nji omjer je 'prekratak da bi se._~iqj~la' slika>Oa bi ovakvo okiymoglo imati jasniju sliku koriste se'nao-cari sastaklima od rasipnih sociva.fnog oka.Dioptnja soCiva je jednaka reciprocnoj vrJiednosti iiine daljine. Kakav tik moze biti kod rasipnog sociva? 6. Sta je socivo~ 2.Opticko so6vo je prozirno tljelo koje je sa strana omedeno zakrivfjenim fucnim povrsinama. ODGOVORI NA SLJEDECA PITANJA 1.Slika koju daje sabirno sotivo moze biti realna i imaginarna. Koje vrste sociva poznajemo? 3. .Prirnjer 1. Ciji je omjer du'ii nego sto je potrebno koriste S€\ h~oCare sa stakHma . Kod'. 156 157 . oka ima jedna opticko soeivo kroz koje prolazi optieka osa. Sotiva mogu biti sabirna i rasipna. na slici.zracunati dioptrilu sociva eija je'zizna daljina Q. Kolika je dioptrija soCiva cija je iizna daljina sociva 0. dok jesfika koju daje rasipno sotivo uvijek imaginarna . NapiSi jednacinu preslikavanja za sotivo. Ziza se na!azi na optickoj osi blizu dna unutrasnjasti oka. gdje se stvara slika predmeta koje dipotrija sociva'je i Sta treba znati? . ali ovdje cemo istaCi neke asnavne dijelave aka: Na prednjem dijelu.centri zakrivljenosti lile i dvije iilne dafjine.f 0. Kakav lik moze biti kod sabirnog sotiva? 5. Pr'irnjer. opticki centar sotiva.~'-!.od sabirnih saciva-. 1:.51)1 'I I Organ covjecijeg tijela pomocu kojeg registrujemo svjetlost je oko. ako je prirodan opticki instrument. Koje su karakteristike sabirnog sociva? 4. .

. mu je uvecanje puno jace.-ko-r-i.. takode. 158 159 .pC ''lIIIiI...-m----------I i raSlpmm sOC1Vlma. g.k-o-P-. g. Otkrio je.-'-e-'-a-b.. nosile su se jos od davnina. preslikava (uvecava) dijelove folije kroz objektiv na ekran. Mikroskop iz 1879.. U optickim uredajima se kombinuju opticka tijela: sociva. 9gledala i prlzrne. [ Teleskop uvecanje udaljenog predmeta Mikroskop iz 1845. 1 I I ~-a-li-le-o-c-al-il-e)-'J-'~'-iz-ra-d-i-o-p-rV-i-t-e-le-.Cesto nam je potrebno neko opticko pomagalo da bismo vidjeli stvari koje su daleko.J r.p.·ed._ _ _ _ _ _ _ _ _ _.rn-. lupa koristi za povecavanje sitnih predmeta .-te-c-.neta ravan • n.iirl. isto kao durbin iii teleskop koristi se Socivima. iii. OVlm durbtnom Je otkno da I Jupiter ima svoje satelite (mjesece). Uvecanje (srednje) Naocari pomagala za vid dalekovidnost i kratkovidnost. da mjesec ima neravnu povrsinu. da bismo poveeali stvari koje su tako male da ih ne moierno primijetiti golim okom. Pronalazak mikroskopa i teleskopa ornogucio je covjeku upoznavanje makro i mikro 5vijeta.lli koji se nalaze na malom rastojanju.-. Mikroskop islo kao lupa slufi za uveeanje predmeta sarno sto. Dijaprojektor J Mikroskop sluzi za otkrivanje vrlo sicusnih tije!a.

3. LASERI Otkrice U optici.. Kad laser nije u upotrebi.) takoder moze smetati vasim ocima. na otvoru sociva fotodiode. usmjerenosti. 5 Painja! Preostalim zdravim okom ne gledaj u laser!!! Vved. Oirektni snop lasera ne smije se usmjeriti U oko_ Posljedica gledanja u snop bilo kojeg lasera (pa i IInajobicnijegll laserskog pokazivaca) moie biti potpuoo sljepilo.SA LASERIMA TREBA RUKOVATI OPREZNO! 1. 2.li c Cv n=Cs Opticka moe sotiva iii dioptrij_ 1 D=- f 160 161 . To je uredaj sa optickim rezonatorom keji se sastOji iz sfernih ogledala usmjerenih jed no prema drugom na veoma ma!om rastojanju i emituje fatone svjetlosti. laseri imaju siroku primjenu u nauci. provjerite da Ii postoje nezeljene refleksije laserskog snopa na staklenim iii metalnim predmetima koriStenim u eksperimentu (npr. iii na metalnom nosacu iotodiode). Dugotrajnije gledanje laserskog svjetia rasprsenog na difuzno reflektirajucoi povrsini (papir.viello. Reflektirani snop jednako je opasan za oko kao i direktni snop."je sfemog ogled_l_ U=-p b U=-- a Co n=-- Apsolulni indeks i relalivni prelamanja . kaje je obiUeziio dvadeseti vijek. zasigurno je laser. posebno u medkini kao zamjena hirurskim skalpelima. iskljucite gao Kad radi. ve!ikog sjaja i veHke koherencije. Laseri su korisni Jednalina preslikav'anja srernQg ogledal _ 1 1 1 +--=-- • b f zbog svojih jedinstvenih karakteristika: monokromaticnosti. npr.

U prevodu IZ 12.~~a':I~~~.. u granicama do. s!>'''irne. Obezbijedio fu0ns. U svojoj komunikaciji sa izoio je na razmatranje svoju talasnu u njegovom djelu: Tralte de Lumiere. Njutn je sastavljena od svjetala razlicitih pomocu stakla do razliCitih dometa..vrc)psi<im nauCnicima.Cir'. Iz njegovih studij" ie.i. Na ovoj od poznatih karakteristika prelSt. od kojih svaka izvor malih talasa.:i~.~~osnovu detaljnih posmatranja i je da je brzina svjetlosti moze se dobit! vrijednost od oko proizvedenLl pomocu soCiva i atmosfersku fadovl su prevedeni oa latinski j posta Ii dostupni m.. On je takode i j ~tt~~~~~~iN:la.ih. refrakciju u kalcitu otkrivenu (Holandija). pronadeno je da talasa trebala.1J..kdiie ukljucujud atmosfersku refrakdju.. (takodje zoan kao Alhazen) (roden u e: iiQ.:t..U svom radu 1(I\ieksand"ijal) U svom radu "Optica" I linijama i opisao zakon zraci potitu i2: oelju izmei1u ocigledoe ~buhva'aju u oku. rill""'f.'OO"'i. ugao refrakcije proporclonalan uglu nagiba Opisao je razlaganje bijele krot prizmu.Kao rjeSenje koja se pokazuje kod ref.Otalija) konstruisao je H i poceo da ga koristi za svoj te!eskop Calileo je rar)ortirac otkrica uk!jucujuCi i to da Jupiter ima "r"ku"o je odrediti brzinu svjetlosti.~~.'iraju':. biti ista kao i brzina svjetlostL je svjetlost vrsta elektromagnetskog ta!asa.om Udruzenju.!. Bejkn (Engleska). U svom "Opus Maius" Sejkn je studije magnifikacijemalihpredmetakofist..~:~I. na latinski koji je pripisan Ptc)ii. 1668 . Maksvel (Skotska). Konstruis3o je slozeni ~o"y€.v2je~. (Alei<sandrlja).anj. koristio je sfericna parabollcna aberacije.rg"nt"im soC!vima za objektiv 1 dlvergentriim u Engleskoj).~Io~:sti konacna i da se prostire kroz sredinu j (Holandija). 1 I rotadju ravn! polarizovane kroz staklo u magnetskom polju (Faradejev ?~~i~~. interferendju svjetlosti.a i magnetno polje. i!~i~~:. 1672 '<.'i.i sunceve svjetlosti dok Ijer. 162 163 . 1 svjetlost emitovana kroz prodorni elasticnih cestica.s.voljer. On je \~ zvuka.a l<raijE'/sk.'aktivnih pIYi reflektivni teleskop.eCi i sugerisaa je da bi se ana mogla koristiti kad idefe~!iv'nog vida.'.dni'.1ta.'..~~~e. Bio je sljedbenik prosirio je Gros'etesteov rad na optici. On je fenomen duge pripisao reflekSiji o pojedine kapljice kise.m"ju.

Bor po kojoj se pretpostavlja stabilne orbite sa dobro del'inis. Razvio je pamuk kao izvor ienil'r"j~."t!: su kasnije postal] poznat] kao David Bar (Danska). ni. n (Njemacka).tkv. __ ". u Hjuz [strazivackim sipku sintetickog rubina kao ". Opisao prvi laser.. Grupa na demonstrira!a prvi laser sa 164 165 ..Edison (USA).~" Meidi (USA).Ptlc>.. je kao prakticnu napravu..efekat na osnovi da je wi.

ne izotopa 238U na Zem!ji. Gama-zraci se mogu emitovati kada nukleus prolazi kroz promjenu iz jednog obHka u drugi. on se raspada na proton i elektron.1 .m<1ri><:l~ likm~dx\. Kada nukleus emituje gama~zrake ne mijenja se nl atomski ni maseni broj: Period poluraspada izotopa C14 je 5730 godina..t.:tspodjele naelektrisanja u samom jezgru.Radijum . No _ _ _. Gama-zracenje Gama~zracenje abicno prati alfa~ i beta~zracenje.' period po!uraspada izotopa 238lFje 4. Maseni bra. Jedina stvar po kojoj se gama-zrak razlikuje od vidljivog fotona. u hilo kojoj data] kolicini radioaktivnog izolopa. talasna duzina gama-zraka je mnogo kraca. Na primjer. Tada se braj protona. Period poluraspada se moze prikazati primjerom raspada urana. Uranijum se raspada u torijum . beta~raspad nastaje onda kada se neutron mijenja u proton u okviru jezgra. sijalice.. maseni broj ostaje nepromijenjen.5 milijardi godina nestace pola od preostale kdlicine 238U. alfa~cestica postepeno gubi energiju dok se na kraju ne zaustavi. izotop vazan za odredivanje staresti arheoloskog malerijala. pocetni broj prisutnih _ _ _---l."Iilloolt!. kao na slid. Beta-raspad: Beta~cestice su negativno naelektrisani elektroni koje emituje jezgro.radon "ina kraju raspada postaje stabilno olovo. Za kompleksna jezgra postojl mnago nacina na koje protoni i neutroni mogu biti postavljeni u samom jezgru. ProlazeC! kraz supstancu. masa jezgra koje prolazi kroz beta~raspad se sarno malo promijeni.. Za sljedecih 4. ovo se maze desiti kada oblik jezgra pretrpi promjenu. Primjer: Vrijeme koje je potrehno . ]ezgro koje nastaje pri alfa-raspadu ce imati drugaciju masu i naelektrisanje od originalnog jezgra. Ustvari.. jezgro' ne saddi elektrone. Energija koja se oslobodi u toku beta-raspada se objasnjava Cinjenicom da je masa pocetnog izotopa veca od sabranih masa produkata raspada. beta cestice tabla od aluminijum. Jedna cetvrtina originalQ'e malerije. Masa se konvertuje u energiju bas kao 5to je Ajnstajn (Einstein) predvidio.:.Olovo Alfa cestice moze zaustaviti obicni papir.. Gama zraci su.--Gama-zrak je foto'n velike energije. naziva se period poluras- pada -'tog j'1otopa.t dl\eMp1(. Uran. Svaki' pojedinacnl' izatop :ima svoje wijeme: poluraspacia. 'polovin-a: ukupne koliCi.5 milljardi godina. A nastalog jezgra se smanjuje za cetiri.N == _ _ poslije t = T 2 RAZGOVOR DVA STARA ATOMA Pri~n alia i beta raspad urana. ..ce ost~t-i na_lemlji posliJe 9 milijardi godina. stoga je ova. emitovanog ii'''' 168 169 . a'beta raspada poveeava za jedan. je njegova talasna duzina. '""'lUpi(. za dva u odnosu na pocetno jezgro. Kako je masa e!ektrona samo mali dio atomske mase. Alfa-raspad: Ispustanje alfa~cestica je proces koji se naziva alfa-raspad.u olovnu plocu. vfsta e!ektromagnetskog zracenja kaje rezu!tuje iz prer.a raspad polovine atoma.. maseni broj ostaje nepromijenjen.5-:milijardi'8odimL Tj."i 1<l-1\trl). Prakticno. Na primjer. (eSC raspasti na druge clemente. kod alfa raspada redni broj se smanjuje za dva. za 4. a redni bra. I ). dok gama zraci prolaze i kroz debl. a time i atomski brai povecava za jedan.

Atom vodonika ima jedan elektron i jedan proton i najjednostavniji je atom. Molekul se sastoji ad vise istih iii razliCitih atoma.zraci. U unutrasnjosti atoma djeluju privlacne sile. jezgro atoma helija. ex . Izatapi su jegra kaja imaju jednak bra] pratona.cestica. vodonika. A.":/ .lja atom.jezg. kada ovaj broj nije u pogodnom omjeru jezgra 5U nestabilna.6747410 -27 kg 9.rastucem atomskom broi':!. Kada sma uCili a elektricitetu rekli sma da e!ektron moze da napusti atom. Na njegovo iznenadenje. . ' Broj neutrona'jt(oznacen kao N. Medu elementima postoji oko 270 stabilnih izotopa i vise Supstanca se sastoji ad veoma nialih cestica molekula i atoma. ~ .cestiee su kasnije identifikovane kao elektroni velikih brzina.cestica . emitovali ove prodorne zrake. RADIOAKTIVNOST 1896. U stvari. Materijali koji emituju ovu Vfstu zracenja su oznaceni kao radioaktvini i pralaze kroz fazu koja se zove radioaktivno raspadanje. cak i kad je ona uvijena u erni papir. takoder. do skoro otkrivenog.zracenje se moze zaustaviti listom papira. otkrio je da na fotografskoj ploCi.. franeuski fizicar.67243 10 -27 kg 1. za koje je utvrdeno da su to fotoni (elektromagnetski taia5i). Nuklearne sHe su najjate siie u prirodi. jos bezimenog elementa 112. Rijec atom potite ad grcke rijeci. Dati element moze imati mnogo raziicitih izotopa koji se medusobno razlikuju po broju neutrona koji se nalaze u jezgru. Nekoliko materijala razliCitih od uranija su. dok su cest1ce u jezgru vezane Jakim nuklearnim silama. 167 . koja treba da stiti od svjetlosti. Kada postoji odreden braj protona i neutrona u jezgru atom je stabllan. Atom se sastoji od: ~ negativnih elektrona koji kruze oko jez~ gra . Ruterford je kasnije pokazao da je alfa . kada se ova uranijeva jedinjenja nalaze u blizini place. a nuklearna fizika proucava atomsko jezgro i zakone koji u njemu vladaju. . ~eutralnih "eutrona koji se nalaze u jez- gru. velike energije. Atomska masa. oko 10~15 nm. Da bi se zaustavilii potreban je 10 em Jezgro najtezeg period nag elementa uranijuma ima 92 protona i njegov redni broj je Z. . djeluju na veoma malom rastojanju.pozitivnih protona M od 2000 nestabilnih izotopa. . ostaju neki maglov!ti tragovi. 1899. 92 masa protona masa neutrona masa elektrona 1. U p~riodnom si$temu e!ementi su p()r~dani prema. Odvojio je radijaeije prema njihovim prodornim spo50bnostima i nazvao ih prema prva tri slova grckog alfabeta.1110-31 kg • Broj protomi u jezgru (Zf std:ove atomski broj~ 'qn ocJr'eauje koji hemijski element pre.IV ATOMSKA I NUKlEARNA FIZIKA Atomska fjzika proucava zakone kruzenja elektrona oka jezgra. Se5t milimetara aiuminija je potrebno da bi se zaustavila vecina beta . broja. Svi element! tezi od uranijuma su vjestacki napravljeni. Ova zamagljenja 5U nagovjestavala da neka vrsta zracenja prolazi kroz plocu.cistav. Atom je najmanja cestica nekog elementa koja ima osobine tog elementa. na veCim ra5tojanjima njihovo djelovanje se ne osjeca. Do sada je poznato 112 elemenata koji variraju od najlakseg. a znaci Elektron nedjeljiv. a razlicit brai neutrona. Ernest Ruterford (Ernest Rutherford) je otkrio da uranijeva jedinjenja proizvode tri razlicite vrste radijacije. RazliCit im je i atom- ski bra. Kada su jezgra nestabilna ti elementi su radioaktivni. beta i gama radijacija . U prirodi postoje elementi koji su prirodno radioaktivni. alia. je radio na jedinjenjima koja sadrze element uranij. jezgro i elektroni se privlace i to odrfava stabllnost atoma.a (A) je zbiratomskog broja i .neutrona (Z +N). ova pojava se lOVe prirodna radioaktivnost. 166 debeo blok ad olova. U neutralnom atomu broj elektrona je jednak broju protona u jezgru. Henri Bekerel (Henri Becquerel).

pozitivno naelektrisana. reakcije fuzije su lzvori energije vecine zvijezda. teze jezgro. ZastQ . Fisija 1932. pobuauje ostale cestice na oscilovanje.. kako vidimo. Naucnici . sve dok zbir protona i neutrona u novonastalim jezgrima ne prelazi bro.ezgara. Ja imam mnogo kim~ticke .ezgra dovol. pa tako i naseg Sunca. ne moze da se desi pod normalnim uslovima na Zemlji jer je potrebno da se utrosi velika koliCina energije. Zbog toga sto su aba jezgra. Dve osnovne grupe nuklearnih reakcija su: Fisija i fuzija. Fisijom moze nastati hilo koja kombinacija lakSih jezgara.od mase dobijenih dijelova.s_e-oslobada ovo!ika kolicina energije( Kakva·veza postoji izmedu mase i energije? <-"-"':. Samo kada se veoma jako stisnu jedan blizu drugog. ljudi nisu fisiju koristili sarno za proizvodnju atomskih bombi. Fuzija Fuzija je nuklearni proces u kame se dva lahka jezgra kombinuju da bi se stvorilo jed no. Kao j hemijske reakcija. On se u jezgru veze sa ostalim jezgrima i nastaje uranijum 236.iie-he. ~ ~ ~He jHe ~H • ~ Energija • Fuzija Neutron 6n 1939. engleski fizicar i dobitnik Nobelove nagrade Dzejms Cedvik (sir James Cbadwick) je otkrio neutron. Pri tome se emituje ogromna energi~ ja vezanja koja pobuduje nastalo slozeno jezgro na raspadanje. godine njemacki hemicari Oto Han (Otto Hahn) i Fric Strasman (Fdtz Strassman) su neutronima oombardova!i rastvore uranijevih soli.energije! • energija+energija = mnogo energije! '. prije dvije milijarde godina.su uspjeli da proizvedu reakciju fuzije na Zemlji tek u posljednjih sezdesetak godina. lako je covjek proizveo prvi nuklearni reaktor prije samo 50 godina. ali ove cestice su mnogo brie. koji je veoma valan za termonuklearno oruzje i u buducnosti za nuklearne reaktore.'" I j: Ova reakcija oslobada koliCinu energije koja je viSe od milion puta veca cd one koja se dobija obicnom hemijskom reakcijom. kOja ulaze u reakciju. lako je fuzija energetski pogodna reakdja za lahka jezgra.no pribliie mogu medusobno da djeluju preko jakih nuklearnih sila i mogu da se dese reakcije izmedu . u kojima se reakGija fuzije rijetko desavala~ 170 171 . je reakdja izmeau dva razliCita vodikova izotopa da bi se stvorio izotop helija: 235 1 Q-. energije i brzine svjetlosti E. Najpoznatija fisija nastaje kada spori neutron ude u u jezgro uranija 235. Pri tom spajanju nastaje jezgro eija je masa manja ad zbira masa pocetnih jezgara. Nekoliko godina kasnije. Pri svakoj fisiji 1 kg uranija oslobodi se energija od 821013 J. Ustvari. Produkt koji nastaje ovom reakcijom je samo jedan od moguCih ob!ika. Re~kdje fuzije se odvijaju vee milijardama godina U svemiru. Brzina kojom se raspada radioaktivno jezgro zove se aktivnost To je broj raspada u jedinici vremena. koji kasnije. Otkud ovolika energija? Nuklearnom reakcijom. kojom je objasnio da se dio mase pretvorlo u energiju i time dao svoju cuvenu relaciju izmedu mase. Enrico Fermi i njegovi saradnici su u Rimu otkrili da se bombardovanjem razliCitih elemenata neutronima stvaraju novi. Ako se . da je nastao barij.: me 2 Fisija je proces koji se u svemiru odvija mllijardama godina. Interesantna je cinjenica da. Takva velika koliCina energije se u procesu fuzlje oslobada kada se dva !ahka jezgra spoje. radioaktivni elementi. Ova zagonetka je rijesena nekoliko sedmica kasnije.. vee i za proizvodnju energije u nuklearnim postrojenjima. dolazi do Jakog elektrostatickog odbijanja kada se spajaju. u pocetnom jezgru. nuklearne reakdje mogu biti egzotermne (energija se oslobada) iii endotermne (energija se vezuje). ~. U pocetku su se radila istrazivanja malih razmjera. Pri avom procesu oslobada se ogromna kolicina energije. kasnije. Ovu vezu dao je Albert Ajnstajn. osjeti se uticaj jakih n~k!earnih sila. Ovaj spod neutron lancano. masa atoma prije cijepanja veca je .-8~+ ene~g1Ja 6t spori neutron r 92 U 236 U 89 K 92! 36~ r A \ Deuterijum Helijum ~H " 144 B 56 a Tricijum ~a~+-:. po sistemu bilijar-kuglica. Kao sto je vee pomenuto. pobuduju ostale neutrone i dolazi do !ancane reakcije. Primjer fuzije. a jedinica je bekerel (Bq-1/s). Otkrili su. slika iznad. kaje mogu da nadjacaju ove elektrostaticke sile j izazovu sjedinjavanje jezgara. proces fisije se odvijao u unutrasnjosti Zemlje u nas!agama uranija u Zapadnoj Africi.

ra. 172 173 . parnih turbinal. u nuklearnim reaktorima se koriste uranijevi izotopi. Narednih godina ulozeni su posebni napori u razvoj nuklearnih reaktora. posredno (udarom predmeta koji se ruse). odnosno. Prve nuklearne reakcije upotrjebljene su u ratne svrhe Nuklearno oruzje je jzgradeno na principu kOfistenja nekontrolisane nuklearne. ovi prvi eksperimenti su kasnije doveli do razvoja termonuklearne fuzije (hidrogenska iii termonuklearna bomba). Ova 5upstancija se nalazi u specijalnom sudu. sistem za hladenje i zastitni sistem. a ponekad i torij. Osnovni dijelavi svakog reaktora (slika) su: nuklearno gorivo. upravljacke sipke. Usljed nagle promjene vazdusnog pritiska dolazi j do ostecenja covjekovih unutrasnjih organa. neposredno (obaranje). ziva bica mogu da zadobiju povrede. pri kojaj se u malom vremenskom periodu oslobode vel ike koliCine energije i radioaktivnih produkata. moderator (usporivac). Masa svake sfere je manja od kriticne mase (aka 20 kg). prvo iskoristena za dobijanje nuklearnog oruzja. Dio energije oslobodene u reakciji. Pri udaru. koja se moze advoditi iz nuklearnog reaktora i iskoristiti za pokretanje raznih toplotnih masina (npr. toplotno i radioaktivno. Kao gorivo. Nuklearni reaktori su posebni uredaji u kojima se odvijaju kontroHsane nuklearne reakcije. Toplotno dejstvo je posljedica toplotnog zracenja uzarene vatrene !opte u kOj?i temperatu. pri cemu potinje proces nekontrolisane nuklearne reakcije. reflektor. njegov udar ne mogu da izdrze ni armirano . obicno u obliku dvije po!usfere. u trenutk~ eksplozije. termonuklearne reakdje. odnosno. plutonij. lspoljava se u vidu topiote.betonske gradevine. eksplozija bombe. Nuklearni reaktori Nuklearna reakcija je. Prilikom eksplozije nuklearne bombe ispoljavaju se trl osnovna dejstva: udarno (mehanicko). a zbirna masa je veca ad kriticne mase. ga (sipki). U homogenim reaktorima nuklearno gorivo se nalazi u obliku rastvora iii praha. a u heterogenim reaktorima u obliku posebnih polu- Nuklearna (atomska) bomba Kao eksploziv nuklearne bombe koriste se izotopi urana 92U235. izgradenom od metala veHke gustine. Taj eklsploziv najcesce cine dva ili vise komada nuklearnog materija!a. godine u Zenevi je odrzana prva medunarodna konferencija za miroljubivo koristenje nuklearne energije. kaje su prije aktiviranja bombe medusobno razdvojene. torij 90Th232 j plutonij 94Pu239. pucanja bubne opne. Tek 1955. Aktiviranje se vrsi pomocu obicne eksplozivne supstancije (upaljaca). potresa mozga. Tipicni predstavnici Dve vrste oruija su nuklearna (atomska) bomba i termonuklearna (hidrogenska) bomba. U trenutku aktiviranja bombe dijelovi nuklearnog eksploziva se dovode u kompaktnu cjelinu.Meautim. Udarni talas se krece radijalno u svim pravcima. Nuklearni reaktori mogu biti homogeni i heterogeni. Ciji zidovi sluze i kao reflektor neutrona. do-stize neko!iko desetina m!li~na kelvina. nazalost. Na taj naCin se sprijecava proces lancane reakcije sve dok se nuklearna bomba ne aktivira. Udarno (mehanicko) dejstvo proizvodi ta!as jako sabijenog vazduha (udarni tala5). Na rastojanjima manjim od jednog kilometra. itd.

Pri iznenadnom poveeanju pritiska. ispari i formira gas pod velikim pritiskom. okruzuje ga omotac koji je. beta i gama-zraci? Sta je radioaktivni raspad? Objasni nuklearnu fjsiju. . eksp!ozija hidrogenske bombe stvara veoma visoke temperature u trenutku ekspiozije. je odgovoran za glavni dio destruktivnog mehanickog efekta nuklearne eksplozije.000. 4. trleija i energije. ali su. Eksplozija atomske bomhe stvara visoke temperature neophodne za proces fuzije. sto je 20% jacine jedne hidrogenske bombel Do sada ni jedna hidrogenska bomba nije iskoristena u ratne svrhe. skora sva materija koja se tu nade. koji sadrii vecinu oslobodeRe ~nergi­ je. kOj! slijedi. 400. U ovoj zoni.i beta-cestica) koja ostavljaju teske posljedice i na mjestima na kojima uopste nema drugih dejstava.Brzi neutroni i gama-zraci koji se javljaju pri eksploziji. morate zamisliti sljedeee: jaCina svih eksplozija koje su se desile u toku Drugog 5vjetskog rata. (pritisak je daleko veei od atmosferskog). zajedno iznosi IIsamd 2 megatone. ~ Alfa-cestice imaju dva protona i dva neutrona (jezgra hefija).Sile koje drie cestice jezgra na okupu zovu se nukfearne sife i to su najjace sife u priro- di. (za spajanje deuterija i trieija potrebna je·temperatura od 50. . blizu svog jezgra. . ovaj gas se siri od centra u obliku jakog udarnog talasa. gdje se odvijaju ovakve reakcije? 174 175 . Nista manje nisu opasna ni naknadna zracenja (alfa. vrsena nuklearna testiranja ove vrste. Koje su vrste radioaktivnih elemenata? Sta su izotopi? Kakvi su alfa. Oa biste bolje shvatili jaCinu ove bombe.Fuzija je spajanje izotopa atoma vodika u atom helija. Sirenje udarnog talasa i njegovi efekti veoma zavise od toga da Ii se eksplozija desila u vazduhu. 7.Radioaktivnost je pretvaranje jezgara jednog elementa u jezgra drugog elementa. Kao i druge vrste nuklearnih eksplozija. . .Nuklearna fisija je proces cijepanja jezgara teskih atoma uz oslobadanje vefike energije.0000 C a za spajanje tricija i tricija. a gama--zraci su vrsta zracenja sa veoma ma/im tafasnim duiinama. i pored toga. Ova] tabs. koji ddi sve komponente na okupu da bi se dobila moenija eksplozija. jedinjenje litlja i deutrija. Sta treba znati? . Objasni strukturu atoma.Atom se sastoji ad jezgra u kome se nafaze protoni i neutroni i atomskog omotaca u kojem su smjesteni elektroni.000. mogu da budu-smrtonosni i do nekolika kilometara ad mjesta eksplozije. . debeli vanjski omotac. Neutroni IZ atomske eksplozije uzrokuju spajanje vodikovih jezgara i dobijanje hetija. ODGOVORI NA SllEDECA PITANJA 1.Broj protona oznacen je sa rednim brojem Z broj neutrona N r amasa atoma sa A. 5.Beta-cestice 5U efektroni koji dolaze iz jezgra. 2. oko ovog omotaca se nalazi stit. ove reakcije se desavaju na Suncu i zvijezdama. Zasto se smanjuje masa atoma nakon nuklearne reakcije? Sta je nuk!earna fuzija. 6. 8. eija jaCina opada kako se udaljava od centra eksplozije. Hidrogenska (termonuklearna) bomba Hidrogenska bomba funkcionise na principu fuzionog procesa.bombe. pod vodom ili pod zemljom. Struktura termonuklearne bombe izg!eda otprilike ovako: u centru se nalazi atomska bomba. najcesee naprav!jen od materijala koji je podloz.an procesu fisije. 3.000°C). ustvari. ko]i je mogue sarno pri velikim temperaturama.

:~~I\~ II:~~~~:'~ proizveli nuklearnu fisiju. teoriji.ljerlo milju od cilja ali je ipak Od radioaktivnog" zracenja -sada' In'adaiu sakata djeca poslije vise od 50 godina. II uda..Enriko Fermi (Enrico Fermi). Oto su . i dasH do velikog otkrica ..saku. americki avion Enola Gay. je nastradalo preko 140000 Ijudi. ispuslio.ke atome bombardujuCi ih IIc'lillItMledutim."lilVio te.:~:~. lI~tut. T II energiju .'ali radioaktivni element 1902. i~~'~~:.U'".rfolrd veliki korak su (Ernest Rutherford) i kada su opisali strukturu je sastavljen ad pozitivhP jezgra i negativno Oni su .33 godine poslije pmllav'ljal!} IIc!\jnlitaj. iii da 11'~f. ako bismo masu u velike bombu na Hirosimu u Japanu.'I.i~~~' 176 177 . naucnik iz Itle"..U'..9:~38. ~a~~s~. I lif~~:~~~~1:.ov'e teorije.(fritz Strassman)Han (Otto u Berlinu. SAD su ispustile drugu It:!~=. on nije shvatio da je pastigao su napravili Marfa Pierre Curie) IBIJ!.' II i Nag.iizolo. 1945.~: na japanski grad Nagasaki.1I! kasnije je Ajnstajn svoju teoriju relativnosti. 1945.:~i~!~natPisi u novinama poslije nall"'"a.

.. _. .................................................................. ELEKTROSTATIKA Ko!icina naboja ............. ................ ............. sta nam je potrebno da bismo napravili strujno kolo? ....... .................................................................. ...................................... ....................... "....... Rad..........................................~preza pri radu 5 elektricnom strujom ........... ........................ ............. Elektricni otpornici ............................................................Dzulov zakon ................................. ............ .. 86 Definicija ampera ..... " ............................................................................................. ....... .......................................................................... .... 93 Elektricni generated ....... ................. .. " ............... ............................................. .......... ........................... ........................ .............. .................................................... .. Izvori zvuka ..... .................................. .................... ... ............................................................................. Elektromotorna sila ......................................Stalni magneti ..... ..............................SADRZAj: 1..................................................... ............................ ..... ...................... Kirhofova pravila .. .............. Strujno kolo..............................................Amperova sUa ................................................ 78 Magnetno polje pravolinijskog strujnog provodnika .................. ... Zvuk .......... Elektricni potencijal i napon .... 74 Magnetno polje elektricne struje .. ...... ..................................................................................... ........ ........ ....... ....................................................................................................... .................. ................... 90 Elektromagnetna indukcija ............................................................... ............ ........................... ......................................... " ....... 96 Transformatori ............ ........................... .................. .... ....... . 72 Magnetno polje planete Zemlje . Elektricne pojave u atmosferi ........... 79 Magnetno polje kruine struje ..... ............. ............................................. Termoelementi ............................................................................................ ............... Elektricni otpor ................ Leklanseov galvanski element .............................................................. . ................. ........... Kako mozemo vidieti zvucne ta!ase? .............. " .............................................. ....... Vrste talasa .................................... .................................... Odbijanje zvucnih talasa .................... snaga i energija elektricne struje .............. ....... . .................. ............... ....................................................................... . 83 Dejstvo magnetnog polja na provodnik sa strujom ................. 12 12 13 15 18 20 21 21 24 25 26 27 28 29 33 34 1........................ 6 Zakon 0 odrzanju elektriciteta ....... ........................... .......................................... .. Rad u elektricnom polju ..... ........ ......................................... .................. Primjena Kirhofovih pravila na strujni krug ................................ 87 Toplotno dejstvo struje ...-. ......... ... 90 Fizio!osko dejstvo struje .... .. ................................................ Elektricno polje .......................................................... ~........... ...... Pretvaranje ~jektricne energije u unutrasnju energiju ............. ........... ..... .........................magnetne linije sUa ....... .................... ............................................................................. ......................... ........................... Historija razvoja naucne misli 0 elektricnim pojavama ................... .............................. ............................................... ......................... Historijat ............................................................................... ............... ........... ..................... 80 Magnetno polje solenoid a .......................................................................................... ......................... Spajanje otpornika ................................ ........................................................ E!ektricni mjerni instrumenti ....................................... ....................................................................... Elektricni kondenzatori ............................. Provodnici i izolatori ............... ..... ....................... ........ ...... ................................................. Elektricni kapacitet ......................................................... Kapacitet plocastog kondenzatora ................... ............ Otkric'e X-zraka ....................................... Talasi ...................................... ................_ 41 42 43 44 44 1......... " ...... ELEKTRICNA STRUjA Izvori struje ...... ...................................... ........................................ Kulonov zakon .. 97 Put elektricne struje do domova ................... :... 105 2.... OSCILACIjE Oscilovanje ........................ Princip rada Voltinog galvanskog........................................................... Olovni akumulatori . 108 109 111 112 112 113 116 117 118 119 120 122 45 45 46 48 50 51 54 55 56 57 60 62 63 63 65 66 124 178 179 ................................ 92 Faradeiev zaken elektromagnetne indukcije ............................................................................ 89 Magnetno dejstvo struje .............. .... Elektroskop iii elektrometar ... ................................................. ...................... .......... ............................ ............................................................ 91 Lencovo pravilo .... MAGNETIZAM ..................... ............... elementa ......... 81 Magnetna indukcija .... ....................................... ELEKTRICNE POjAVE 1. . ..................................................................................... Omov zakon za dio strujnog kola . .................................................................. ........................................................•.............................. .............................. ..2............................................................... 95 Naizmjenicna struja ............. _......................................... ........................................................ Jacina e!ektricne struje ............................... Omov zakon za cijelo strujno kola ........... ......................... Kako vezati izvore elektricne struje? ................................................ .............................. Ponasanje talasa .................. ....... ..... _ .......... " ................................................... .. Elektricna influencija .................... Elektricni potencijal i napon ........ ........................................................................ ............. ......... ........ Spajanje kondenzatora ............................................ .................................................................... Brzina zvuka ............... 85 Uzajamno dejstvo dva strujna provodnika .................................................................................. ............................... ...................................... ........ ..................................3.......... ................ lzvori zvuka kod muzickih instrumenata ..................... ....................... Otkrice radiota!asa ................................. ...... 100 M}ere . Fotoelementi ............ 101 HlStonjat ............................... .................. .... .1................................ Veza izmedu jacine struje i napona ......... Raspored naelektrisanja na provodnik .......................... ............. ............................................... 82 Elektromagnet ............... .....' ....................................

....................... 151 Kako vidimo boje? ......... .. 162 4.........ija svjetlosti ................................................................. .......... 136 Sferna ogledala ....... 146 Prelamanje svjetlosti kroz optieku prizmu ........................ ....... ......... ................................................................................................................... 144 Prelamanje svjetlosti kroz plocu ...................................................................................................................................... 146 Totalna refleksija .. ................................. ................... .......................................... ........... 141 Prelamanje svjetlosti ............................................................................................... 154 JednaCina preslikavanja sabirnog soeiva ........................................................... 173 Hidrogenska bomba .................................................................. Pojava sjenke i polusjenke ............................. 128 129 130 130 131 133 134 Praktiena primjena og!edala .......................................... lzvori hladne svjetlosti __ . 176 180 ........................................................... 160 Historijat ................................................................................................ .............................................. ATOMSKA I NUKLEARNA FIZIKA Radioaktivnost ............................ 144 Refrakcija kroz vodu ............................................................................................. .......... 151 Optieka sociva ............................... Kaka se svjetlost prostire? ............. 154 Kakvu sliku daje sabirno soeivo? .......................................................................... Mozemo Ii da kontro!iSemo svjetlost? ................................... 155 Primjena optiekih elemenata ................................................................................................................ 148 Razlaganje svjetlosti ..... ..........................................................................................3....................................................................... 159 Laseri ........................... .... Odbijanje [Ii reflek................... ......................... " .............................................................. ..... 172 Nuklearna bomba ............................................................................... 138 Jednaeina preslikavanja sfernog ogledala ......................................... ......................................................................................... 174 Historijski osvrt na otkrice i upotrebu radioaktivnih elemenata ................. 153 Tanko sabirno soelvo ...................................................... ..................................................................................................................... ........................................................................................................................................................................................... 149 Ogled ................ 126 Prirodni izvori svjetlosti ........................kako napraviti dugu? ................................... ....................................................................................: ................................................... ' ...... .................................................................. ......................................................." ............................ 170 Fuzija ................. 167 Fisija ................. Brzina prostiranja svjetlosti .............................................................................. .......................................... ..................................................... .......................... SVJETLOST Sta je svjetlost? .... . 171 Nuklearni reaktor .....

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful