You are on page 1of 23

Univerzitet u Beogradu Fakultet organizacionih nauka Laboratorija za elektronsko poslovanje

Seminarski rad

E-zdravstvena kartica kao finansijski dokument

profesor

student

Prof. dr Vojkan Vaskovi

Dejan Musi 873/09

Sadraj:

Sadraj..2 I. UVOD...3 II. E - zdravstvo....................................................................................................................4 II.1 Ciljevi E - zdravstva...................................................................................................6 II.2 Komponente E - zdravstva ........................................................................................7 III. Elektronska zdravstvena kartica ...................................................................................8 III.1 Elektronska zdravstvena kartica - osnovne informacije...........................................8 III.2 Prednosti E - zdravstvene kartice.............................................................................9 III.3 E - zdravstvena kartica u Srbiji..............................................................................10 III.4 E - zdravstvena kartica u Evropi............................................................................12 III.5 E - zdravstvene kartice u Sloveniji........................................................................13 IV. E - zdravstvena platna kartica (Medical credit card)...................................................16 IV.1 Uvoenje E zdravstvenih platnih kartica............................................................16 IV.2 Zdravstvene platne kartice u USA.........................................................................17 IV.3 Prednosti i mane zdravstvene platne kartice..........................................................19 V. Zakljuak.......................................................................................................................21 VI. Literatura......22

I.

UVOD

Kao i u svim drugim delatnostima, i u zdravstvu se javlja potreba za inovativnim reenjima, za implementacijom informacionih sistema koji bi olakali skladitenje i centralizovanu administraciju kompletne medicinske dokumentacije, doprineli utedi vremena i prostora, poboljali proces prepisivanja lekova, vodili statistiku o angaovanim finansijskim sredstvima, olakali meusobnu komunikaciju i samim tim unapredili rad slubi i svakog od lekara ponaosob. Informacioni sistemi i korienje usluga e-zdravstva mogu bitno da poboljaju dostupnost zdravstvene zatite i kvalitet zdravstvenih usluga, a omoguavaju i poveanje efikasnosti i produktivnosti u zdravstvu. Savremene informacione tehnologije sutinski menjaju poloaj pacijenta i njegovu ulogu u procesu leenja. On od pasivnog objekta postaje aktivan uesnik tog procesa. Pacijent je oduvek na svoje izleenje gledao kao na meavinu meusobnih uticaja dobre volje i umenosti lekara, udljivosti birokratizovanog zdravstvenog sistema i viih sila. Njegovo je bilo da plati i da eka da se sve te sile umilostive i otklone njegovu boljku. Nove tehnologije oveku prvi put u istoriji daju mogunost da sam donosi odluke koje se tiu njegove dobrobiti i da ima kontrolu nad izborom, kvalitetom i cenom zdravstvenih usluga koje plaa. U potrazi za upotrebljivim informacijama su svi: korisnici zdravstvene zatite (pacijenti), lekari, ostalo medicinsko osoblje, zdravstvene ustanove, organizacije osiguranja i nadlena vladina tela. Svi oni imaju mo da lako i brzo prikupljaju i razmenjuju informacije iz svog ambijenta ili iz okruenja. Uvoenje e-zdravstva eliminie papir kao medij i omoguava da se svi podaci o pacijentu i njegovom zdravstvenom statusu belee u elektronskoj formi. Putem Internet tehnologija pacijent u svako doba moe nesmetano stei uvid u to u kojoj se fazi nalazi reavanje njegovog problema. Internet pacijentu moe da poslui i kao sredstvo pomou kojeg e moi da sazna mnoge korisne informacije i da na osnovu steenih znanja vri bolji izbor izmeu velikog broja ponuaa zdravstvenih usluga. Potovanje utvrenih procedura i standarda primenjenih u razvijenim sistemima zdravstvene zatite garant su visoke racionalizacije ljudskih i tehnolokih resursa, breg odgovora na nove izazove u preventivi i leenju, ostvarivanju novih naunih dostignua iz oblasti i ukupnom poveanju kvaliteta rada ustanova.

II. E - zdravstvo
E-zdravstvo (prevod eng. izraza e-health) oznaava korienje modernih INFORMACIONO KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJA (IKT) da bi se udovoljilo potrebama graana, pacijenata, zdravstvenih strunjaka, ustanova koje pruaju zdravstvene usluge i kreatora zdravstvene politike. Zdravstvo je sektor za koji su podjednako zainteresovani svi lanovi drutva, to znai da bi njegovo poboljanje koristilo svim graanima, budui da svaki pojedinac ima pravo na najprimereniju i najekonominiju medicinsku uslugu, koja uz to stvara najmanje nelagodnosti. Primena IKT u medicini unapreuje efikasnost, rezultate i kvalitet medicinskih i poslovnih procesa koje sprovode odgovarajue ustanove, struno osoblje, pacijenti, osiguravajua drutva i drava sa ciljem da se pobolja zdravstveno stanje pacijenta. Poloaj i uloga pacijenta u tom procesu se menjaju i on ima aktivnu ulogu, umesto dosadanje pasivne. E-zdravstvo korenito menja pristup leenju, jer ne koristi papir kao medijum, nego se sve informacije o pacijentu i njegovom stanju zapisuju elektronski, to sa druge strane olakava pristup tim podacima, bilo lokalno ili putem interneta. Podaci su dostupni bez obzira na to gde se nalaze pacijent i zdravstveni radnici ili pak gde se podaci uvaju. Informacioni sistem koji se koristi za pruanje medicinskih usluga postaje u potpunosti nevaan. Pacijent je jedini vlasnik tih informacija. Njegov lekar, zdravstvena ustanova u kojoj se lei, fond osiguranja i drava samo su ovlaeni subjekti koji mogu dobiti ogranien pristup podacima da bi ispunili svoje obaveze, ali samo na osnovu pacijentovog izriitog odobrenja. Pacijent uvek moe da zatrai bilo koju informaciju i da je dobije u elektronskom obliku. Lekar i zdravstvena ustanova mogu koristiti ove informacije samo za unapred odreenu svrhu. Zahvaljujui internetu, pacijent moe da naui mnogo vie o svojoj bolesti, razliitim metodama leenja i njihovoj uspenosti, ustanovama koje pruaju odgovarajue leenje, uslovima, trokovima terapije i osiguranju. Zdravstvena zatita je i ekonomska kategorija. Uvoenje elektronskog poslovanja spreava neopravdan rast cena te zatite, odrava kvalitet medicinskih usluga i onemoguava smanjenje obima pacijentovih prava. To je rezultat niskih trokova izgradnje nezavisnih informacionih sistema i sistema za pruanje podrke u donoenju odluka, rasta produktivnosti zaposlenih, korienja interneta u lanac zdravstvene zatite. Zahvaljujui modelu e-zdravstva, svi uesnici u tom lancu mogu da rade efikasnije, da smanje trokove transakcija i prue pravu informaciju u realnom vremenu. Pruanje medicinskih usluga je pojednostavljeno, a racionalnija distribucija medicinskog

materijala je dala dobre rezultate u smislu utede, budui da je lako blagovremeno analizirati rezerve i naruiti i izabrati najbolju ponudu na tritu. Raspolaganje pravim informacijama omoguava pripremu tanih izvetaja o korienju bolnikih kapaciteta i broju zauzetih postelja. Istovremeno se jednostavnije nadzire leenje i proverava razmena informacija. Analiza izvetaja kri put stratekom planiranju i jasnoj drutvenoj i demografskoj slici nacije. Neki od aspekata primene e-zdravstva mogu se ogledati kroz sledee: Telemedicina, koja obuhvata skup postupaka i upotrebu IKT u pruanju usluga zdravstvene zatite. Na prenos zdravstvenih informacija ne utie razdaljina izmeu lekara i pacijenta, niti odredite prualaca usluge ili opreme, pod uslovom da se pacijent moe povezati u mreu. Mnogi realizovani telemedicinski projekti pokazali su da telemedicina znaajno utie na poboljanje zdravlja ena i dece u seoskim oblastima. Ona se primenjuje u svakoj fazi i za svaku metodu zdravstvene zatite. Telekonsultacije omoguavaju daljinski pristup informacijama koje se uvaju u bazama znanja ili putem kontakata sa specijalistima. Teledijagnostika omoguava da lekar koji je udaljen od pacijenta moe da postavi dijagnozu. Telenadzor omoguava zdravstvene ustanove. nadzor fiziolokih parametara pacijenata izvan

Telekonzilijum omoguava da nekoliko medinskih strunjaka s razliitih lokacija stupe u vezu putem konferencijskog poziva. Teleobrazovanje i teleobuka imaju za cilj obuavanje medicinskog osoblja, kao i pruanje pomoi za korienje IKT opreme za telemedicinu i udaljenih baza podataka koje nisu nuno povezane s medicinom.

II.1 Ciljevi E - zdravstva

Osnovni ciljevi E-zdravstva: Stvaranje potpuno integrisanog zdravstvenog sistema Stvaranje uslova za odrivo finansiranje sistema Merenje kljunih pokazatelja stanja sistema zdravstvene zatite (dostupnost, jednakost, kvalitet, efikasnost i odrivost) Razvoj i unapreenje upravljanja: donoenje odluka zasnovanih na dokazima Smanjenje trokova: kroz on line komunikaciju se viestruko smanjuju trokovi transakcija, poveava brzina i tanost u odnosu na upravljanje papirima Eliminaciju prostorne - geografske udaljenosti: barijere vezane za putovanje i saobraaj premoavaju se efikasnom komunikacijom kako za potrebe pacijenata, tako i za potrebe zdravstvenih radnika Poveavnje transparentnosti i dostupnosti informacija Poveanje raspoloivosti usluga: obezbeenje raznovrsnih usluga (za pacijente, zdravstvene radnike, pravna lica), poveavanje njihove dostupnosti i sadraja Poboljanje rada administracije: kompjuterizacija, integracija finansija, kadrova, upravljanja i kontrola trokova

podsticaj razvoja: razvoj i napretka drutva i podsticaj zdravog ivota.

Principi koje IKT treba da zadovolji: Ouvanje privatnosti i poverljivosti linih zdravstvenih podataka; Visok kvalitet zdravstvenih informacija; Efikasnost i upotrebljivost zdravstvenog informacionog sistema; Optimalna upotreba zdravstvenih podataka.

Uvoenjem e-zdravstva u zdravstveni sistem zemlje dolazi do promena: u nainu rukovoenja i nainu donoenja odluka, nainu obavljanja poslovnih transakcija, nainu obrazovanja i usavravanja, nainu planiranja i izvetavanja, nainu organizovanja institucija i dostavljanja informacija.

Uvoenje e-zdravstva u ogromnoj je meri izmenilo polje zdravstva, jer je sveprisutni i optedostupni Internet (Web) redukovao trokove izgradnje zasebnih komunikacionih infrastruktura u svakoj organizaciji ponaosob.

II.2 Komponente E - zdravstva

U komponente E - zdravstva spadaju: ZIS (Zdravstveni informacioni sistem), Ekarton, E-recept, LZK (lini zdravstveni karton) i E - zdravstvena kartica. S obzirom da je tema ovog seminarskog rada jasno koncipirana i odnosi se samo na E - zdravstvenu karticu i njenu primenu kao platnog sredstva - dokumenta neemo se udaljavati od sutine teme i objanjavati svaku od ovih komponenti ponaosob. U nastavku seminarskog rada, u poglavlju br. III bie detaljno opisana Elektronska zdravstvena kartica, njena upotreba i prednosti, zatim njeno uvoenje i trenutno stanje u naoj zemlji kao i pilot projekat u Valjevu, zatim projekti i trenutno stanje u nekoliko razvijenih zemalja u Evropi a posebno e biti opisan sistem elektronskih zdravstvenih kartica u Sloveniji koja predstavlja jedan od najboljih i najkompleksnijih sistema u Evropi i samim tim, primer i uzor na koji se svakako treba ugledati i ije iskustvo treba iskoristiti. U Sloveniji ve funkcionie sistem zaduivanja lekova na zdravstvenu karticu a u nastavku bie dat pregled kroz itavu istoriju implementacije pomenutog sistema.

U poglavlju br. IV bie detaljno opisan sistem korienja i plaanja pomou E zdravstvenih kartica kao i primeri najrazvijenih zemalja u kojima je ovaj sistem zaiveo.

III. Elektronska zdravstvena kartica

III.1 Elektronska zdravstvena kartica - osnovne informacije

Elektronska zdravstvena kartica (e-knjiica) je ustvari elektronska kartica koji treba da zameni tradicionalne zdravstvene knjiice. Najee se izrauje kao multifunkcionalna pametna kartica (JAVA, .NET,..) koja nije samo drugaija po obliku, ve i po funkciji. U odnosu na prethodne, elektronska zdravstvena kartica raspolae sa mikroipom koji moe memorisati i preneti podatke i informacije. Zahvaljujui ovakvoj zdravstvenoj kartici, pacijentima se omoguava da nose klju za svoje line zdravstvene podatke uvek sa sobom. Na taj nain se ne mogu izgubiti nijedne vane informacije koje se mogu lake i bre razmeniti sa lekarima. Sam izgled, odnosno dizajn elektornske zdravstvene kartice obino odreuje zdravstveno osiguranje zemlje koja izdaje kraticu. Uobiajno je da se na prednjoj strani kartice nalazi fotografija pacijenta koja dokazuje da je pacijent vlasnik kartice (to nije bio sluaj sa prethodnom zdravstvenom knjiicom) kao i informacije o osnovnim podacima pacijenta: ime i prezime, datum roenja, broj osiguranja. Takoe uobiajno je da se podaci koji su promenljivi kao to su: adresa pacijenta, informacije o kompaniji u kojoj pacijent radi ili nosiocu zdravstvenig osiguranja, status osiguranja, informacije o izabranom lekaru, ali i neki drugi medicinski podaci: oznaka kvrne grupe, informacije o alergijama uvaju u memoriji krtice. Na slikama 2 i 3, prikazane su zdravstvene kartice nekih od susednih zemalja.

Slika 2

Slika 3

III.2 Prednosti E - zdravstvene kartice

Prednosti uvoenja elektronske zdravstvene kartice mogu se ogledati i kroz: 1. Brzo i lako auriranje osnovnih podataka osiguranika. Izmene, kao na primer adrese ili statusa osiguranja (odnosno zdravstvenog sertifikata osiguranja), se mogu trenutno aurirati.

2. Skladitenje elektronskih recepta na samoj kartici. Recepti se mogu prenosti u elektronskom obliku pomou pametnih kartica. Lekar moe memorisati propisani lek na samoj zdravstvenoj kartici pacijenta. Prepisani recept se izitava iz memorije kartice kada pacijent ode u apoteku da preuzme lek. Na taj nain se iskljuuju potekoe zbog itljivosti recepta a i smanjuje se administracija oko izdavanja recepata (overavanje i popunjavanje zaglavlja recepata).

3. Memorisanje kritinih podataka. U sluaju nude lekar hitne pomoi mora brzo da deluje. Zahvaljujui zdravstvenoj kartici lekar je odmah obaveten o informacijama koje spaavaju ivot kao to su alergije, hronina oboljenja ili podnoljivost lekova pacijenta.

4. Dokumentacija o lekovima: zahvaljujui dokumentaciji o lekovima lekar na prvi pogled vidi koji lekovi su vam ve prepisani. Na taj nain se mogu izbei nepotrebna dupliranja recepta i uzajamna dejstva lekova. 9

5. Elektronska dokumentacija pacijenta: vane informacije kao to su izvetaji operacije, rezultati laboratorije ili rendgen slike, moete po elji sauvati u elektronskom obliku. Na taj nain poveavate bezbednost terapije od strane vaeg lekara.

6. Lekovi koji se podiu na recept se direktno zaduuju na karticu tako da ona ima istu ulogu kao i platna kartica.

U sistemu e-zdravstva svaki osiguranik dobija svoj sopstvenu elektronsku zdravstvenu karticu sa fotografijom. U zemljamama koja se ve uvela e-zdravstvo uobiajno je da deca starosti ispod 15 godina kao i osiguranici, kojima nije mogue napraviti fotografiju iz zdravstvenih razloga, dobijaju karticu bez fotografije. Polazei od predpostavke da zatita linih podataka ima najvei prioritet, uvoenjem elektronskih zdravstvenih kartica to se nee promeniti. Zatita od neovlaenog pristupa bez pristanka pacijenta, odnosno imaoca elektronske zdravstvene kartice, ne moe niko pristupiti poverljivim podacima na njegovoj zdravstvenoj kartici. Pacijent sam odluuje da li e se i koji medicinski podaci memorisati i ko sme koje dokumente pogledati. Pristanak pristupu podataka pacijent daje sa zdravstvenom karticom i sa tajnim brojem (PIN) tajni broj ini karticu korisnikovim linim kljuem. Takoe, svi lekari i apotekari dobijaju svoju sopstvenu ID karticu koja takoe moe biti pametna kartica. Ove kartice izdaju se od strane Lekarske i Apotekaske komore i predstavljaju klju pomou koga lekari i apotekari otkljuavaju/zakljuavaju pojedine informacije. Termini zakljuavanja i otkljuavanja se primenjuju kao sinonim na kripto zatitu koja se kod e-zdravstva pimenjuje zbog zatite linosti pojedinca odnosno zatite zdravstvenih informacija.

III.3 E - zdravstvena kartica u Srbiji

Elektronske kartice - knjiice poinju da funkcioniu u gotovo svim zemljama u okruenju, gde su graani ve zamenili stare dokumente, pri emu nove knjiice znae komotniji sistem rada jer njihova overa nee zahtevati odlazak na alter RZZO-a. RZZO je uradio bazu osiguranika sa svim matinim podacima, koji sada daju mogunost da se ide bre ka informatizaciji zdravstva.

10

Nove zdravstvene knjiice, koje e najkasnije za dve do tri godine imati svi graani u Srbiji, omoguie bri i laki pregled kod lekara i podizanje lekova u apotekama bez administriranja. ekanje u redu na alterima bie zamenjeno automatima koji e izgledati kao bankomati i u njima e graani knjiice da overavaju. Automati e biti postavljeni u svim filijalama Republikog zavoda za zdravstveno osiguranje, ali i u bolnicama, gde e pacijenti moi da provere da li im je poslodavac uplatio doprinos. S druge strane, ni poslodavci nee morati umesto zaposlenih da knjiice overavaju. Kada poslodavac uplati zdravstveno osiguranje Poreskoj upravi, ona e sve podatke i uplatu proslediti RZZO-u. Nakon toga, centralni informatiki sistem RZZO-a poslae svim terminalima u Srbiji da je doprinos za te osiguranike uplaen. Krajnji rezultat je da osiguranik guranjem kartice u aparat brzo i lako overi knjiicu. Na njoj ostaje peat koji pokazuje do kada knjiica - kartica vai. E - kartica e imati najsavremenije elemente zatite, kako ne bi bila falsifikovana. Imae ip koji e u sebi sadrati matine podatke osiguranika. Ovi podaci ve se nalaze na papirnim knjiicama, a to su matini broj, ime i prezime, adresa, ifra osiguranja. Imae svoj broj, tako da e biti poznato kome je izdata, a bie podreena i osobama sa invaliditetom, odnosno slepima i slabovidima. Pilot projekat uvoenja elektronskih knjiica poee da se sprovodi u Valjevu tek poto budu napravljene prve analize i u ostalim krajevima Srbije i u skladu s tim oekuje se da e tokom 2013. godine svi graani Srbije dobiti elektronske zdravstvene knjiice. Valjevo je izabrano zato to su u potpunosti kompjuterski povezani domovi zdravlja, bolnice i apoteke sa RZZO. Ceo projekat kotae oko 300.000 evra, u ta je ukljuena i cena elektronskih zdravstvenih knjiica za osiguranike u Valjevskom okrugu. Pilot-projekat najverovatnije e trajati godinu dana, a u RZZO kau da e tada znati sve prednosti i mane, tako da e imati vremena da projekat usavre. Elektronska knjiica izgledae kao bankovna kartica. Bie uraena po standardima Evropske unije, od kvalitetnog polikarbonata, zbog ega e rok trajanja biti deset godina. E - zdravstvene kartice graane e kotati 2,4 evra. Nove zdravstvene knjiice - kartice e izraivati Zavod za izradu novanica, a na njoj e biti matini podaci koji se i sada nalaze u zdravstvenoj knjiici. Do kraja 2013. godine u Srbiji e biti izdato oko sedam miliona elektronskih zdravstvenih knjiica, koliko ima osiguranika. Ceo projekat kotae oko 20 miliona evra. Meutim, nova zdravstvena knjiica nee sadrati nijedan zdravstveni podatak o osiguraniku, zato to ti podaci ne bi mogli da stanu u karticu. Dobar primer je Slovenija, koja je kartice uvela 2001. godine. Oni su zdravstvene podatke osiguranika unosili u kartice i brzo su svima kartice bile prebukirane. Zbog toga su se vratili na sistem koji e biti uveden u Srbiji.

11

U Srbiji jo uvek nema nikakvih zvaninih informacija o tome da li e se lekovi i drugi trokovi leenja upisivati tj. zaduivati na zdravstvene kartice kao i predvianja kada bi to eventualno moglo da pone. Na slici 4. prikazan je izgled buduih elektronskih kartica u naoj zemlji.

Slika 4

III.4 E - zdravstvena kartica u Evropi

Od sredine 2004. godine u Evropskoj Uniji postoji evropska zdravstvena kartica (EHIC - European Health Insurance Card). Ona je uvedena 1. juna 2004. godine i korak po korak do 31. decembra 2005. u svim dravama prihvaena. Od 1. januara 2006. godine se kartica koristi u Belgiji, Bugarskoj, Danskoj, Nemakoj, Estoniji, Finskoj, Francuskoj, Grkoj, Irskoj, Italiji, Letoniji, Litvaniji, Luksemburgu, Malti, Holandiji, Austriji, Poljskoj, Portugalu, Rumuniji, vedskoj, Slovakoj, Sloveniji, paniji, ekoj Republici, Maarskoj, Velikoj Britaniji, Kipru, Islandu, Lihtentajnu i u vajcarskoj. Ona zamenjuje inostranu zdravstvenu knjiicu E 111. Evropska zdravstvena kartica ima preko 180 miliona korisnika irom EU. Korisnicima ove kartice (oko 35% od ukupnog broja Evropljana) osiguran je tretman u svim zemljama jednak onome koji imaju u vlastitoj zemlji. Na slici 5 prikazana je evropska zdravstvena kartica.

12

Slika 5

Svaka drava regulie izdavanje evropske zdravstvene kartice za sebe. Poneka zdravstvena osiguranja izdaju tu karticu, a druge koriste mogucnost prelaznog vremena i izdaju samo provizornu karticu. Ipak, znaajna je razlika u broju imalaca kartice meu zemljama. U Italiji, Austriji, ekoj i vicarskoj skoro celokupna populacija posjeduje karticu, dok je u Bugarskoj, Rumuniji, Grkoj, Poljskoj i paniji ima manje od 5 % stanovnitva. Razlika se delimino moe objasniti time to je u nekim zemljama poput Italije, Austrije i eke ova kartica ugraena s druge strane nacionalnih kartica zdravstvenog osiguranja. Nemaka je donela odluku da od januara 2007. pone izdavanje zdravstvenih knjizica sa ipom (preko 80 miliona) i projekat je u toku. U isto vreme Francuska je odlucila da osavremeni svoju zdravstvenu karticu (koja vec ima ip) i da uvede PKI smart card tehnologiju (Sezam Vitale 2). Vlada Austrije odluila je da od 2010 godine pone izdavanje druge generacije elektronskih zdravstvenih kartica i zameni 4.6 miliona kartica prve generacije. Druga generacija kartica e imati elektronski sertifikat vakcinacije koji e automatski podsetiti korisnika kad vakcinacija treba da se primi - obnovi. Takoe, kartica e biti od velike koristi pacijentima koji imaju visoki krvni pritisak ili dijabetis jer e biti u programu Disease Management Programme to osigurava da su njihovi podaci uvek dostupni.

III.5 E zdravstvene kartice u Sloveniji

Slovenija je prva zemlja koja je uvela elektronsku zdravstvenu karticu u celoj zemlji. Sistem elektronskih zdravstvenih kartica u Sloveniji uveden je jo leta 2000-te

13

godine i od tada se susreo sa mnogim problemima pa se svakako pri uvoenju E zdravstvenih kartica u naoj zemlji trebaju iskoristiti iskustva i prednosti sa kojima raspolau Slovenci. U daljem tekstu, prikazana je istorija uvoenja elektronskih kartica u Sloveniji kao i izgled stare i nove kartice (slika 5 i slika 6).

Slika 5

Slika 6

ISTORIJA UVOENJA ELEKTRONSKIH KARTICA U SLOVENIJI

Septembar 1995: poetak projekta; Oktobar 1995 - Februar 1998: analiza, dizajn kartice sistema, pripreme za uvoenje; Mart - Jun 1998: eksperimentalno uvoenje sistema kartica u Sava dolini; 14

Jun 1998 - Septembar 1999: eksperimentalna evaluacija uvod i priprema za nacionalno uvoenje; Oktobar 1999 - Jun 2000: uvoenje sistema nacionalne kartice, postepeno, po regionima, uz jednako vaenje starih zdravstvenih kartica i nove kartice; Oktobar 2000: kartica postaje jedini validan dokument za sticanje prava na zdravstveno osiguranje, dobija medunarodnu nagradu Sesame 2000. za najbolje i najsveobuhvatnije reenje u oblasti zdravstvene zatite. Jun 2001: Prvo uvoenje dodatnih usluga - sa karticom na samouslunim terminalima bi bilo odobreno pravo na zdravstvenu zatitu za vreme boravka u inostranstvu Septembar 2001: Pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Slovenije postavljanje meuinstitucionalnog projektnog odbora za proirenje kartica April 2002: kartica je dobila funkciju medicinskog kartona u Kranju regionu Mart - jun 2003: kartica je dobila funkciju medicinskog kartona svuda u Sloveniji; Maj 2003: Prezentacija KZZ (Kartica zdravstvenega zavarovanja) na e-Health ministarskoj konferenciji u Briselu, kao jedanog od najuspenijih primera informacionih tehnologija u zdravstvu; Decembar 2003: ukljuivanje Triglava, zdravstvenog osiguranja u KZZ; Mart 2004: Poetak prikupljanja dobrovoljnih odluka da e posthumno donirati organe i tkiva za transplantaciju u Maribor regionu i snimanje ove odluke na nju (karticu); April 2004: objavljivanje informacija pod naslovom "Zdravlje" sa savetima o zdravom ivotu na samouslunim terminalima; Maj 2004: izdavanje obrasca E111 (za obavljanje hitnih medicinskih usluga tokom boravka u inostranstvu) putem samouslunih terminala; Jun 2004: pokretanje pitanja evropskih zdravstvena knjiica; Oktobar 2004: nadogradnja bezbednost servera; Februar - jun 2005: prelazak na ADSL - samousluni terminali u mrei; Jun - oktobar 2005: odobreno ekperimentalno upisivanje lekova na zdravstvenu karticu (KZZ); Avgust 2005: M. Zorkic dobila je nagradu za najboljeg mladog autora na Svetskom kongresu medicinske informatike MIE 2005 u enevi za prezentaciju projekta " Unos odobrenih lekova na karticu "; Novembar 2005: Nadogradnja transakcijsko-komunikacijskog servera; Septembar 2004 - Februar 2007: Implementacija meunarodnog projekta IncoHEALTH Novembar 2005 - Septembar 2006: izgradnja koncepta obnove KZZ; Mart 2006: uvodenje Netc@rds usluga u Pomurje; Maj 2006: zavretak nacionalne uredbe o upisivanju lekova na karticu; Oktobar 2006: poetak projekata NOVA KZZ i on-line ZZ Novembar 2006: Nadogradnja operativnog sistema i komunikacija sa serverom za transakcije; Januar 2007: M. Suelj Nagrada " DROPS award 2007" za najznaajnija dostignua u oblasti zdravstvene knjiice na konferenciji OMNICARD; April 2007: M. Zorkic je dobio nagradu na konferenciji Dani slovenacke informatike 2007 za "Projekat NETC@RDS - jednostavan pristup medicinskim uslugama u inostranstvu";

15

Oktobar 2008: ekperimentalno uvoenje direktan pristup podacima (on-line sistem) u Optoj bolnici "Dr Derganc Franje Asikog" u Njujorku; Oktobar 2008: poetak izdavanja nove kartice profesionalnim korisnicima (onima sa ueem u on line sistemu) Novembar 2008: pocetak izdavanja novih kartica zdravstvenog osiguranja; Mart 2009: uvodenje on-line sistema i izdavanje novih profesionalnih kartica; April 2010: DSI je na konferenciji za zdravstveno osiguranje dobio nagradu za najbolji projekat u oblasti informacionih tehnologija u 2010 godini za obnovu projekta KZZ: Razvoj nove KZZ, PK i PKI sistema, i on-line zdravstveno osiguranje; Jul 2010: uvoenje on-line sistema Univerzitetskog medicinskog centra u Ljubljani; Jul 2010: uklanjanje samouslunih terminala Januar 2011: Poetak projekta Pristup podacima osiguranika zdravstvenog osiguranja

IV. E - zdravstvena platna kartica (Medical credit card)

IV.1 Uvoenje E zdravstvenih platnih kartica


16

Zadnjih nekoliko godina u zapadnim zemljama, koje su ve postigle visok stepen razvijenosti zdravstvenog informacionog sistema, stalno se radi na unapreivanju i proirivanju usluga koje se nude korisnicima. Slovenija je najbolji primer za zemlju koja je postigla visok stepen razvoja u oblasti zdravstvene zatite. Ovo je prva zemlja koje je uspela da uvede E - zdravstvenu karticu na podruju cele drave. Ve vie od 10 godina u ovoj zemlji se upotrebljava elektronska zdravstvena kartica. Od maja meseca 2006 godine, lekovi se mogu upisivati na zdravstvenu karticu. Uvoenje novih funkcija u E - zdravstvene kartice ima veliki broj prednosti, kako za same korisnike zdravstvenih usluga tako i za osiguranja i fondove zdravstvene zatite. Korist je obostrana. Korisnici zdravtvene zatite imaju irok dijapazon usluga, lake, bre i pouzdanije obavljaju sve poslove vezane za njihovo leenje, identifikaciju, overavanje kartica, prepisivanje i plaanje lekova, a fondovi ostvaruju velike utede u angaovanim sredstvima, odnosno vremenu i novcu. Ukratko, itav sistem dobija na vrednosti i pouzdanosti. Pre svega, prvo treba razjasniti neke osnovne funkcije i pojmove vezane za zdravstvene platne kartice. Zdravstvene platne kartice slue iskljuivo za plaanje medicinskih trokova i lekova i ne mogu se upotrebiti u druge svrhe. Zdravstvene platne kartice su trend i predmet diskusije u zapadnim zemljama koje ve imaju razvijene zdravstvene informacione sisteme, i ostale komponente elektronskog zdravstva (Erecept, E-zdravstveni karton, E-zdravstvenu karticu), dobro razvijenu i integrisanu mreu samouslunih terminala kao i visok stepen zatite podataka, to podrazumeva razvijene i kompleksne bezbedonosne mehanizme. Ulaganja ovih zemalja, u sektor zdravstvene zatite, na istraivanja i inovacije u zdravstvu, su enormna. Izdavanje zdravstvenih platnih kartica nije vie privilegija samo dravnihnacionalnih institucija, zavoda i osiguranja. Velike, multinacionalne kompanije su uvidele prednost izdavanja istih i nain da se obogate kroz otplaivanje kredita, finansiranje i refinansiranje korisnika zdravstvenih usluga.

IV.2 Zdravstvene platne kartice u USA

U Americi, zdravstvene platne kartice su dostigle najvii nivo. Naime, ovde se nalazi najvei broj kompanija, najvea je konkurencija, najpovoljniji su krediti a zdravstvene platne kartice se vie koriste ovde nego u svim ostalim zemljama sveta zajedno.

17

S obzirom da se recesija nastavlja i da je nezaposlenost sve vea, sve vie Amerikanaca ima tekoe da plati svoje medicinske trokove. Ovo su naravno primetile kompanije koje se bave analizom trita i ivotnog standarda i odmah su nale nain da zarade i dodatno zadue ve prezadueno stanovnitvo. Danas u Americi postoji veliki broj kompanija koje se bave finansiranjem vaih medicinskih trokova uz odreen interest odnosno kamatu. Ove kompanije na razno razne naine pokuavaju da vas privuku nudei vam bezbroj pogodnosti i usluga. One angauju i upoljavaju ljude koji smiljaju primamljive slogane, prave slike sa nasmejanim i bezbrinim korisnicima, ulau ogromne pare u reklamiranja preko svih moguih medija (Internet, televizija, radio...), prave primamljive ponude i programe, dizajniraju primaljive broure, Web sajtove i ostalo. Kompanija Cerner Corp. je jedna od najuspenijih IT zdravstvenih kompanija koja se bavi unapreivanjem i proirivanjem usluga koje se nude korisnicima Ezdravstvenih kartica. Kim Hlobik, potpredsednik Cerners Healthe Exchange, smatra da je trenutni sistem za plaanje zdravstvenih usluga neefikasan sa velikim nepotrebnim trokovima. Cerner u saradnji sa First Data Health radi na formiranju posebnih servisa i usluga za pruanje zdravstvene zatite koji bi trebalo da unaprede postojei sistem plaanja i omogue svim drutvenim slojevima da dobiju brzu i kvalitetnu zdravstvenu uslugu. Oni smatraju da novi sistem (Medical Credit Card) znaajno unapreuje sistem zdravstvene zatite, znaajno ubrzavaju transakcije i eleminiu nepotrebne trokove. Osnovne utede se ostvaruju prilikom postupka obrauna tj. procesiranja. Takoe jedna od glavnih ideja je eleminisanje provajdera koji pruaju zdravstvene usluge kao i smanjenje greaka. Cerner predstavlja lidera u oblasti tehnikih i informacionih dostignua u oblasti zdravstvene zatite i njihova reenja su licencirana u preko 8500 objekata irom sveta. Ova multinacionalna kompanija, vredna vie milijardi dolara, osnovana je jo 1979. godine sa ciljem da prui svojim klijentima nenadmaenu vrednost i zadovoljstvo, za vie informacija: http://www.cerner.com . CareCredit je kompanija koja vam nudi mnogobrojne mogunosti i pogodnosti prilikom korienja njihovih zdravstvenih platnih kartica. CareCredit omoguava da svaki troak koji napravite plaate na 6, 12, 18 ili 24 rate, da koristite kartice za plaanje estetskih operacija, stomatolokih, kozmetikih i veterinarskih usluga. Polako postaje jasno da zdravstvene platne kartice ne slue vie samo za ono osnovno zdravstveno osiguranje, tj. za plaanje primarne zdravstvene zatite. Za vie informacija: http://www.carecredit.com . Samim tim, zdravstvene platne kartice nisu ni nastale iz onih humanih pobuda kako bi omoguili svim slojevima drutva da se lee pristupano i kvalitetno kao i da je glavni cilj uteda vremena i eleminisanje nepotrebnih trokova i greaka. AccessOne MedCard ( http://www.accessonemedcard.com ) je jo jedna od kompanija koja vam nudi kreditiranja vaih medicinskih trokova preko svojih

18

zdravstvenih platnih kartica. Moto njihovog poslovanja je transparentnost, redukovanje medicinskih trokova i zdravstveni tedni rauni (HSA - Health Savings Accounts). MedKey ( http://www.medkeyinc.com ) je kompanija koja pokuava da vas privue sa sloganima Ne proveravamo vau kreditnu sposobnost, Poslednje o emu treba da razmiljate kad vam je potrebna medicinska pomo je nain na koji ete platiti vae medicinske trokove. Zar ne deluje malo udno sam slogan Ne proveravamo vau kreditnu sposobnost? Tu se krije smisao cele poruke. Ako ih ne interesuje dal ste kreditno sposobni i kako ete platiti vae trokove to znai da oni nisu tu da bi vama pomogli ve samo da bi vas obavezali i uterali u jo vee kredite i trokove sa kamatama i drugim nepogodnostima. Za pomenute kompanije koje se bave finansiranjem zdravstvenih trokova za svoje korisnike, firme GE Money, Citibank i JPMorgan Chase izdaju (proizvode) kartice. Sve je vie razliitih tipova zdravstvenih platnih kartica, one se razlikuju po nainu plaanja kreditne ili debitne (prepaid) zdravstvene platne kartice, po kreditnim limitima, po vrstama korienih usluga hirurke operacije, stomatoloke usluge, estetske, kozmetike pa ak i veterinarske usluge, po podruju vaenja nacionalne i internacionalne, i po visini kamatne stope. S obzirom da je konkurencija sve vea, svaka od kompanija pokuava da napravi to privlaniju ponudu i bori se za svakog potencijalnog korisnika. Vie nije potrebno da vi odlazite u njihove objekte, moete se prijaviti u lekarskoj ordinaciji ili online. Doktori imaju odreene beneficije pa neete retko uti da vam savetuju da izaberete ba odreenu zdravstvenu platnu karticu koja moda i ne odgovara vaim potrebama. Ako aplicirate online odmah e vam pronai provajdera u vaoj neposrednoj blizini koji pripada mrei izdavaoca kartice. Prema istraivanjima u Americi, najpopularnije zdravstvene platne kartice (medical credit card) su na jugu USA i to u Teksasu, Tenesiju, Severnoj Karolini i Dordiji. Pretpostavlja se da je to posledica nedostatka osiguranog stanovnitva u ovim dravama koji ne mogu da plate svoje trokove leenja pa moraju da se oslanjaju na dodatna sredstva finansiranja.

IV.3 Prednosti i mane zdravstvene platne kartice

Zdravstvene platne kartice su predmet svakodnevne diskusije. One svakako imaju svoje prednosti i mane. U nastavku rada govorie se o razlozima zato bi trebali da imate odnosno nemate zdravstvenu platnu karticu (medical credit card).

19

Osnovne informacije zdravstvenih platnih (kreditnih) kartica: 0% kamate za promotivni period (obino 12 meseci) limit kartica varira u rasponu od 1.000$ do 25.000$ biranje naina i plana za otplaivanje kredita automatski obraun, unapreeni proces plaanja

Prednosti zdravstvenih platnih kartica su oigledne: lake i jednostavne za upotrebu, brzo obavljanje transakcija, nije potrebno da imate ke kod sebe, smanjenje greaka, minimizirani trokovi procesiranja (obrauna), bolja evidencija trokova, mogunost odloenog plaanja, plaanje na vie rata... Mane su takoe brojne. Najvee se svakako odnosi na kamate (interest) a posebno na penale koje plaate ukoliko ste zakasnili ili propustili neku od rata (APR je termin koji se koristi u Americi za godinju kamatnu stopu, to je akronim od rei Annual Percentage Rate). Beverly Blair Harzog, urednik sajta CardRatings.com, kae da ovi trokovi mogu iznositi i do 25% od ukupne vrednosti pozajmice. Jo jedan od problema moe biti to to zakasnele i proputene uplate zdravstvenih platnih kartica e automatski biti prijavljene kreditnim biroima i moe podstai vie kamatne stope na drugim kreditnim karticama. Deava se takoe i da se pokrene postupak plaanja penala i prijave kreditnom birou bez prethodnog obavetenja i upozorenja korisnika. Refundiranje je teko dobiti. Neki provajderi zdravstvenih usluga mogu traiti da se unapred plate neke skuplje operacije (Pr. ugraivanje zubnih implanta). Ako iz nekog razloga odluite da odete kod drugog provajdera moete imati problema da raskinete ugovor i povratite va novac. Doktorima odgovaraju zdravstvene kreditne kartice zato to automatski mogu da naplate svoje usluge. Ne moraju vie da ekaju naplatu i plaanje u ratama. Doktori mogu imati i neke skrivene agende, trokove. S obzirom da doktori esto imaju razne beneficije od strane provajdera odnosno kompanija koje pruaju ovakav vid usluga, ne retko se deava da vas oni ohrabruju da se prijavite ili ak preporuuju nepovoljne zdravstvene kreditne kartice, odnosno one sa najgorim uslovima i rokovima otplata kredita. Ova meanja izmeu zdravstvene zatite i finansijskih usluga dosegla su velike razmere pa su poela i prva upozorenja. Njujorki dravni tuilac, Andrew Cuomo, nedavno je izdao sudske naloge za kompanije CareCredit, ChaseHealthAdvance, Citi Health Card i na neke provajdere u

20

njihovim mreama kako bi se istraio taj odnos koji se naziva predatorsko pozajmljivanje zdravstvene zatite (predatory health care lending). Inae, istraga je zatraena od strane potroaa (korisnika) sa preko vie stotina albi. Lori Swanson, dravni tuilac iz Minesote, pokrenula je tube protiv 2 razliite kiropraktiarske klinike, izmeu ostalog jedna klinika je prijavila pacijente za CareCredit zdravstvene kreditne kartice bez njihovog odobrenja. S druge strane, Stephen White, potparol CareCredit, jedne od najveih kompanija koja finansira zdravstvene trokove svojih korisnika, kae da vie od 80% vlasnika CareCredit kartica isplati svoje raune pre isteka promotivnih perioda, na nain koji njima najvie odgovara i ne snose nikakve kamate. Pored toga, on istie prednost kartica zato to smanjuju administrativne poslove sa kojima se zdravstveni radnici susreu kada je u pitanju obraun i isplate svojih usluga. Ono to je takoe iznenaujue je da broj odraslih osoba ispod 65 godina bez zdravstvenog osiguranja je neto vie od 20%. Amerikanci troe oko 300 milijardi dolara godinje na out of pocket medicinske trokove. 25%, odnosno 74 milijarde dolara pripisuju se standardnim kreditnim karticama. Vie od 79 miliona Amerikanaca se bore da plate zdravstvene trokove. 60%, od 1,5 miliona bankrotstava koje su proglasili Amerikanci prole godine, je zbog zdravstvenih rauna.

V.

Zakljuak

Ironino, ali zdravstvene platne kartice najvie odgovaraju ljudima koji ve imaju finansijska sredstva za plaanje trokova ali obino osobe sa ogranienim sredstvima se prijavljuju za njih, rekao je Mark Rukavina, izvrni direktor Access Project-a i ko-autor studije o medicinskom dugu. 21

"Ako ne moete da prijutite velike medicinske trokove, onda stavljanje tih trokova na kreditne kartice - dodavanje taksi i kamata je najgora stvar koju moete da uradite. To vam nee pomoi da budete u mogunosti da finansirate svoje medicinske trokove. To e vas oterati samo dublje u dugove! " poruka je Mile Koffman sa Georgetown Univerziteta. Prilikom apliciranja za zdravstvene platne kartice treba biti jako oprezan, posebno obratiti panju na uslove korienja, informisati se o promotivnim periodima, kamatama i penalima koje plaate ukoliko propustite ratu, zatim o limitima kartice kao i posebnim pogodnostima nainima i rokovima otplate koje sami definiete. Ve je pomenuto da zdravstvene platne kartice koje izdaju velike, multinacionalne kompanije irom sveta nisu nastale iz humanih pobuda kako bi omoguili svim slojevima drutva da se lee pristupano i kvalitetno kao i da je glavni cilj uteda vremena i eleminisanje nepotrebnih trokova i greaka. Meutim, mislim da svakako treba iskoristiti brojne prednosti koje zdravstvene platne kartice pruaju. Budunost implementacije E - zdravstvenih kartica, zdravstvenih platnih kartica, kao i drugih perspektivnih projekata u oblasti zdravstva u Srbiji u najveoj meri zavisi od promena u domaem pravnom sistemu, strategije razvoja E-zdravstva i sredstava finansiranja.

VI. Literatura

Umesto zdravstvene knjiice kartica sa ipom, Svetlana Vukajlovi, (izvor Blic, 5. avgust 2010)

22

Are Medical Credit Cards the Answer for the Uninsured?, Craig A. Conway, J.D, novembar 2009 Reforms to Protect American Credit Card Holders, The White House, 22 maj. 2009 Europska zdravstvena kartica obiljeava petu godinu postojanja, Sarajevo 10. jul 2009 E - zdravstvo, seminarski rad iz predmeta E-uprava, Dejan Musi 2010, FON, Beograd Mesto informacionih tehnologija u Zdravstvenom sistemu Republike Srbije, Informatika u Zdravstvu, Doc. dr Nevena Karanovi, 2008 Uloga informacionih tehnologija u zdravstvenom sistemu Srbije, Nada Teodosijevi, Beograd, 2009.

http://www.rzzo.rs/ - Zavod za zdravstveno osiguranje Srbije http://www.zzzs.si/ - Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije http://www.zdravlje.gov.rs/ - Ministarstvo Zdravlja, Republika Srbija http://www.cerner.com - Kompanija Cerner http://www.carecredit.com - CareCredic Co. http://www.accessonemedcard.com - MedCard - Access One http://www.medkeyinc.com - MedKey http://www.spendonlife.com/blog/medical-credit-cards - Medical Credit Cards: Should You Get One? http://www.ehow.com/about_4618833_medical-credit-cards.html - About Medical Credit Cards http://mamedicallaw.com/ - vesti i novosti iz sveta medicine http://www.nytimes.com/2010/11/27/health/27patient.html - The New York Times - Think Twice Before Signing Up for That Medical Credit Card http://www.creditcards.com/credit-card-news/medical-health-care-credit-cards-warning-signs-1267.php Medical credit cards: Watch for these warning signs

23

You might also like