1.

FINANCIJSKI SASTAV – KARAKTERISTIKE I ZADACI Financijski sastav je skup tržišta i tehnika koje omogućavaju trgovanje novcem, a određen je društveno-ekonomskom strukturom svakog gospodarskog sustava. U financijskom sustavu možemo razlikovati 3 različita područja: a) financijske institucije (monetarne i nemonetarne), b) područje ponude i potražnje (javljaju se sektori koji mogu biti suficitarni i deficitarni) c) novčano potraživanje. Zadaci financijskog sustava: 1. mobilizairati sva novčana sredstva koja mogu poslužiti kao zajam i prenijeti ih – transferirati od štediša onima koji ih trebaju za potrošnju ili za investiranje. 2. raspoloživi novčani kapital usmjeriti u one pothvate koji su profitabilni i ekonomski opravdani. Uz formiranje dovoljnog kapitala i njegovu uspješnu alokaciju, financijski sustav ima i slijedeće funkcije: 1. štedna funkcija → transfer štednje (iz suficitarnih sektora u deficitarne sektore) 2. platežna funkcija (osigurati dovoljan broj šalterskih mjesta i bankovnih institucija) 3. gospodarsko-politička funkcija mora podržavati temeljne strateške ciljeve gospodarske politike 4. alokativna funkcija je najvažnija jer mora osigurati mehanizme koji će štednju alocirati u najprofitnije grane i projekte 5. funkcija čuvanja kupovne moći domicilne valute 6. kreditna funkcija ( dostupnost financijskih sredstava svakom gospodarskom subjektu) 7. funkcija sigurnosti i likvidnosti (mogućnost brzog pretvaranja vrijednosnih papira u novac) Model financijskog sustava svake zemlje obuhvaća nosioce ponude i potražnje, financijske instrumente – potraživanja, financijske institucije i financijske tokove koji integrirani u financijskim tržištima omogućavaju usmjeravanje novčanih viškova na ona mjesta proizvodnje i prometa gdje su oni potrebni i koja mogu ispuniti vladajuće tržišne uvjete. Eksterni čimbenici koji utječu na financijski sustav su: globalizacija – elektronički novac i virtualno bankarstvo jačanje 3 ekonomsko financijska pola (SAD, Japan, EU) nastajanje megabanaka – financijske godzile obujam financijskih transakcija je višestruko veći od obujma svjetske proizvodnje i trgovine 5. financijski posrednici se ponašaju po modelu “svi nude sve” (financijski supermarket) 6. stanovništvo traži nove oblike investiranja (mirovinski i investicijski fondovi, osiguravajuće kompanije) 1. 2. 3. 4. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Interni čimbenici su: intenziviranje procesa privatizacije banaka kontrakcija i okrupnjavanje bankarstva znanje i sposobnosti postaju sve važniji resursi poduzetničko ponašanje i konkurencija među bankama jača primjena zakona o stečaju i ovrsi moguć period političke nestabilnosti približavanje EU otvorit će međunarodne financijske izvore tehnološke inovacije igraju sve važniju ulogu jača strah od dominacije stranog kapitala
1

2. PONUDA I POTRAŽNJA FINANCIJSKIH SREDSTAVA U financijskom sustavu javljaju se 4 temeljna sektora: država poduzeća stanovništvo inozemstvo. Svaki od ovih sektora stvara sredstva i troši sredstva. Najvažniji nositelj ponude financijskih viškova su kućanstva i pojedinci, a najvažniji sektori potražnje su poslovna poduzeća i država. Ovakav sektorski raspored ponude i potražnje ne znači da u sektoru poduzeća nema suficitarnih jedinica, a u sektoru stanovništva deficitarnih jedinica već upućuje na osnovne sektorske odnose glede ponude i potražnje na financijskim tržištima. Štednja sektora stanovništva se formira iz plaća, a može se investirati u realne ili u financijske investicije. U svim je zemljama štednja ovog sektora veća od ulaganja u investicijsku potrošnju. Poduzeća formiraju svoje prihode prodajom roba i usluga. Njihova bruto štednja koju čine zadržana dobit i amortizacija nije dostatna za financiranje njihovih potreba. Država svoju štednju formira iz poreza. Ona je u većini zemalja sve aktivniji sudionik i sve značajniji dužnik na financijskim tržištima. Sektor inozemstvo, definiran odnosom izvoza i uvoza, upućuje na priljev ili odljev stranog kapitala na nacionalno tržište. On može varirati. U formiranju nacionalne štednje osobna štednja obično sudjeluje sa ½, poduzetnička sa 1/3 dok preostali dio pripada državi. 3. FINANCIJSKA POTRAŽIVANJA I INSTRUMENTI Financijsko potraživanje je mogućnost da vlasnik za uloženi dohodak dobije uloženi iznos uvećan za prinos u obliku kamata ili dividendi. Financijska potraživanja imaju oblik pisanih ugovora, tj. sve više oblik vrijednosnog papira (blagajnički zapis, obveznica). Kupnja financijskog potraživanja za novčanosuficitarne jedinice obično znači zamjenu jednog likvidnog oblika imovine (novac) za drugi manje likvidan oblik koji osigurava veći budući prinos. Financijska potraživanja u obliku vrijednosnica tržištu su prilagođeni oblik, odnosno instrument kojim se trguje na financijskim tržištima. Osim klasičnih instrumenata depozita i kredita, dionica i obveznica postoji mnoštvo izvedenih financijskih instrumenata koji su “skrojeni” prema sklonostima i potrebama sve šireg kruga investitora. Razlike u dospijeću, utrživosti (likvidnosti), prinosima, rizicima, poreznom tretmanu i sl., omogućavaju brojne kombinacije i nude svakom subjektu mogućnosti financijskih investicija i strukturiranja portfelja financijske imovine. Financijski mehanizmi ili tokovi su promjene stanja financijskih instrumenata, a mogu biti: posredni i neposredni. 4. IZRAVNO (DIREKTNO) FINANCIRANJE Direktno financiranje se odvija bez posrednika. DSU izdaje obećanje plaćanja i to obećanje plaćanja kupuje SSU. Ta obećanja plaćanja SSU ima u svojoj aktivi ( to je njemu imovina koja će donijeti prinos). SSU je zamjenio jedan oblik svoje imovine (novac) za financijsko potraživanje (npr. dionica, obveznica). Zadnjih 10 godina uloga direktnog financiranja raste zbog toga što se: a) otklanja problem krojenja duga, te postoji ciljna skupina za koju se emitiraju vrijednosni papiri, problem krojenja duga se stavlja na nižu razinu b) ovo tržište je veleprodajno tržište i kod direktnog financiranja je onemogućen pristup individualnim investitorima i dužnicima. Izravno financiranje ima više ograničenja. teško je “skrojiti” takva potraživanja koja će
2

5. FINANCIJSKA INTERMEDIJACIJA (INDIREKTNO FINANCIRANJE) Indirektno financiranje je način prijenosa novčanih sredstava od krajnjih pozajmljivača krajnjim uzajmljivačima, kada se između njih pojavljuje financijski posrednik ili intermedijar. Intermedijar kupuje direktna financijska potraživanja jednih karakteristika i pretvara ih u indirektna potraživanja drugih karakteristika. Ti intermedijari su financijske institucije (komercijalne banke, štedionice, štedno-kreditne zadruge, mirovinski fond, skrbničke institucije itd.), a one prikupljaju sredstva na više načina: a) u obliku depozita b) prodajom osiguranja c) uplatom udjela kod otvorenih i zatvorenih financijskih fondova d) polozima na transakcijske račune itd. glavne prednosti intermedijacije u odnosu na direktno financiranje: mogućnost kreiranja potraživanja različitih nominacija → intermedijacija denominacija financijske institucije disperziraju rizik → intermedijacija rizika mogućnost mijenjanja dospijeća potraživanja → intermedijacija dospijeća (polozi jednog dospijeća, a potraživanja drugog) 4. mijenjanje stupnja likvidnosti → intermedijacija likvidnosti (intermedijator je u mogućnosti preprodavati potraživanje) 5. informacijska intermedijacija
 1. 2. 3.

6. “ISTINE” O RAZVIJENIM FINANCIJSKIM SUSTAVIMA
1.

2. 3. 4.
5.

razvijeni financijski sustavi osim banaka uključuju i mnoštvo nebankovnih institucija → čine usluge jeftinijima niveliraju i unutarsektorske manjkove (osim međusektorske) prema poticajima s tržišta omogućavaju imovinsko-financijsko restrukturiranje regulatori su kamatnih stopa i očekivanja o budućim dohocima putem cijena dionica i prinosa po financijskoj aktivi zbog utjecaja na nacionalno gospodarstvo to je najreguliraniji dio gospodarskog sustava

7. FINANCIJSKA PIRAMIDA očekivani prinos / rizik
junk bonds obične dionice preferencijalne dionice; neosigurani krediti neosigurane obveznice; neosigur. štedni ulozi kod banaka državne zadužnice; osigurane obveznice; hipotekarne obveznice gotovina; osigurani štedni ulozi; transakcijski računi

3

EU. EU) liberalizirani su propisi i omogućena sloboda međunarodnoga kolanja novca i kapitala. SUVREMENE POJAVE U FINANCIJAMA I UZROCI PROMJENA a) b) c) d)  a) b) c) d) e) f) Promjene u financijskim sustavima uočavaju se: na primjenjivanim financijskim instrumentima u tehnikama i tehnologiji financiranja u pojavi novih financijskih institucija u regulaciji Poseban poticaj brzim promjenama daje računalna tehnologija Opći činitelji promjena u financijskim sustavima bili su: porast vjerovanja u snagu tržišta u postizanju ekonomskih i socijalnih ciljeva naftna kriza 70-ih godina povećana štednja kao rezultat razdoblja stabilnoosti i rasto u nerazvijenim zemljama smanjenje stopa inflacije u 80-im godinam i rast povjerenja u vrijednosnice nova financijska tržišta i instrumenti uvedeni zbog prevladavanja nesigurnosti u razdobljima inflacije i plivajućih tečajeva razvoj tehnologije i dostupnost jeftinih računala 9. mnoge korporacije imaju bolji bonitet od banaka i novčana se potraživanja prema njima na tržištu prihvaćaju bez rezervi. Uzroci pojave disintermedijacije su: 1. raspoloživa sredstva. Ovaj standardni izgled piramide svaki investitor korigira ovisno o nizu čimbenika i motiva. Prema vrhu piramide sve manji iznosi ulažu se u sve rizičnije oblike imovine i sve većeg mogućeg prihoda. a rastu depoziti u money-market fondovima. Na samom vrhu piramide ulaganja mali su iznosi uloženik u instrumente visokog rizika. INTERNACIONALIZACIJA FINANCIJA Nakon 70-ih godina nastupa razdoblje naglog rasta međunarodnog financiranja. a krajnji zajmodavci i krajnji zajmoprimci posluju izravno.Financijska piramida prikazuje strukturu financijske imovine neke osobe prema kriterijima sigurnosti i profitabilnosti. 2. brokerske kuće i posebni bankovni odjeli. stanje na tržištu. spol. Prednost disintermedijacije je mogućnost krojenja duga. Posebno snažno internacionalizaciji pridonosi razvoj tehnologije. DISINTERMEDIJACIJA Disintermedijacija je pojava preseljenja novčanih sredstava s indirektnog na direktno i neposredovano tržište. 4 . Portfelj imovine uređuje se tako da su pri osnovici piramide najsigurniji instrumenti manjeg prihoda kako bi se osigurala široka i stabilna osnova piramide (imovine). a od velikog su značaja dob. Proces disintermedijacije primjetan je i kao preseljavanje novčanih fondova iz financijskih posrednika s ograničenjima kamatnih stopa u one čija djelatnost nije podvrgnuta takvim ograničenjima. Zbog nacionalnih interesa. preferencije likvidnosti i sl. 8. te ne postoje državni limiti (administrativni) što rezultira time da depoziti u bankama padaju. čime se zaobilazi posrednička uloga financijskih institucija. kod disintermedijarnog tržišta se kamatna stopa neposredno ugovara. Japan i zbog harmonizacije propisa unutar regionalnih zajednica (npr. sporazumijevanja u trokutu SAD. 10. Pri određivanju portfelja stručnu pomoć investitorima pružaju profesionalni analitičari financijskog tržišta i savjetnici. karakterne crte.

radi osiguranja vlasnika banaka i bančinih dioničara. liberalizacija propisa o bankarskom poslovanju. monetarnoj kontroli monetarnih institucija. Bez obzira na vlasništvo. 11. Da bi aktivu učinili nerizičnom. koja omogućava uredne evidencije. REGULACIJA U FINANCIJAMA Bankovni sustav je najregularniji dio svakog gospodarstva zbog toga da bi osigurali suficitarne sektore. a propast jedne banke povlači za sobom propast drugih banaka (domino efekt). Za uspješnu primjenu sekuritizacije nužna je računalna tehnologija. angažman države (kroz sustav kupovine ili jamčenja hipotekarnih kredita) i odgovarajuća porezna politika. Instrumentima državnog duga trguje se na svim važnijim tržištima. banka je javno dobro. kamate i dividende isplaćuju se u više valuta i u više zemalja za istu vrijednosnicu. a POOL se briše iz bilance. garancije) 10% = -------A + AIS 5 . Taj POOL se povjerava trećoj osobi na čuvanje koja se brine o naplati potraživanja. Deregulacija je uklanjanje brojnih regulatornih odredbi koje su određivale osnivanje i poslovanje banaka. a osnovni pokretački činitelj im je razlika u prinosima. DEREGULACIJA. Ti papiri moraju imati iste iznose visine anuiteta i datume dospijeća kao i potraživanja u aktivi kompanije. snižava troškove i omogućava “krojenje” raznovrsnih skupova potraživanja. Međunarodni sustav financiranja donosi rizike tečajnih razlika. godine. To je proces kreiranja utrživih vrijednosnih papira na temelju neutržive aktive. Nacionalna OTC tržišta uvrštavaju i inozemne vrijednosnice. Svaki subjekt u skladu s vlastitim motivima premješta se sa tržišta na tržište. ali i drugih financijskih institucija. kreditnom riziku i dr. likvidnosti i promjena kamatnih stopa. Uvođenje jedinstvene europske valute (Eura) još je jedan značajan korak k integraciji i internacionalizaciji financijskih tržišta. a svjetsko tržište postalo je složen spoj nacionalnih i posebnih međunarodnih financijskih tržišta: a) eurotržišta b) offshore tržišta c) tržišta državnog duga d) deviznog tržišta. Dionice i obveznice kotiraju i na više burzi u inozemstvu. a takve vrijednosnice su vrijednosnice osigurane aktivom. a zove se Zakon o regulaciji. Takvo se financiranje naziva “financiranje na osnovi aktive”. Međunarodno financijsko tržište je veleprodajno tržište. Sekuritizaciju su razvile financijske organizacije i velike korporacije da bi iz bilance izvukle potraživanja podložna promjenama kamatnih stopa. U cilju ove reguliranosti postoje posebne institucije koje kontroliraju banke. Ograničenje bankama: JAMSTVENI KAPITAL JK 10% = -----------------------------------------------------------------------AKTIVA + AKTIVNE IZVANBILANČNE STAVKE (akreditivi. 12.Nacionalna tržišta su internacionalizirana. tj. a u RH je to Sektor bonitetne i prudencijalne kontrole banaka. kompletnu aktivu stavljamo na hrpu. ali je već stvorio i zaštitne mehanizme. Propašću banke najviše gubi zajednica. Prva ga je donijela SAD 1980. sastavljamo “pool”. Pojava deregulacije naziva se još regulacija u financijama. SEKURITIZACIJA AKTIVE Sekuritizacija je pozajmljivanje na otvorenom tržištu putem vrijednosnih papira. na temelju njega emitiramo udjelne vrijednosne papire ili obveznice. REGULACIJA. Deregulacijom se omogućio ulaz bankama na financijsko tržište i brokersko dilerske aktivnosti. Off-shore kompanije osnivaju svoje podružnice koje nisu zahvaćene strogim propisima koji za osnivače vrijede u njihovim sjedištima.

. Elektroničko bankarstvo je ukinulo teritorijalna ograničenja. godine smatra se razdobljem tehnološke revolucije u financijama koja još traje.13. prihvaćanje i najmanjih poslova i servisiranje malih štediša. UTJECAJ ELEKTRONIKE Razdoblje nakon 1970. POS teminala i sustava plaćanja računa telefonom. 6 . Temeljne posljedice su što: a) financijska tržišta postaju konkurentnija i djelotvornija b) marže financijskog poslovanja su niže c) fininancijske usluge su jeftinije. TEHNOLOŠKA REVOLUCIJA U FINANCIJAMA.. te omogućilo internacionalizaciju u financijama. Inovacije se pojavljuju kao novi procesi: a) ATM b) POS terminali c) automatski kliring (ACH) d) drive-in bankarstvo e) SWIFT. b) regulaciji. informacije i sl. otvarati depozitne račune. pribavljati izvode. c) poreznim propisima. Elektronski prijenos novca (EFT ili EPT) odvija se preko bankomata kao kompjuterizirane zamjene za blagajničke poslove (ATM strojevi) ili jednostavnijih varijanti “isporučitelja gotovine” (Cash Dispenser). Na taj način je moguće otplaćivati kredite. Putem SWIFT naloga se obavljaju sve financijske transakcije jedne banke sa bankama u inozemstvu. 14. POS terminali (point of sale) instalirani su na prodajnom mjestu i omogućuuju plaćanje karticom. tehnološki je onemogućeno da jedan čovjek da SWIFT nalog. godine.. Elektronika je omogućila bankama poslovanje sa milijunima građana (retail banking – maloprodajno bankarstvo). Temeljena je na kompjuterkom sustavu u kojem svaka banka ima svoj kod. najsigurnije i najjeftinije obavljaju međunarodna plaćanja. plaćati račune. Uvođenje “elektroničkog bankarstva” je smanjilo troškove i ubrzalo bankarske poslove. Kod je razdijeljen na 3 dijela. d) napretku tehnologije i znanosti. Telebanking je obavljanje bankovnih poslova iz kuće ili iz ureda terminalima koji ih povezuju s bankovnim računalima. Inovacije se pojavljuju kao novi proizvodi: a) nul-kupon ili zero-kupon obveznice b) junk bonds c) debt-equity i druge zamjene (swap) d) prodaja vrijednosnica uz duboki diskont e) štednotransakcijski računi. Tehnologija je bankama omogućila uvođenje novih proizvoda i obavljanje onih poslova koje do tada nisu radile. Uzroci inovacija su: a) u promjenjivoj inflaciji i kamatnim stopama. FINANCIJSKE INOVACIJE Brojne financijske inovacije javljaju se iz 2 razloga: a) to je zadržavanje postojećeg tržišnog udjela b) povećanje postojećeg tržišnog udjela. U mrežu je uključeno 4000 banaka.. preko koje se najbrže. U međunarodnim plaćanjima dominantnu ulogu preuzela je mreža SWIFT koju je osnovalo udruženje za međunarodne međubankovne financijske telekomunikacije 1973. prenositi sredstva s računa na račun.

država se javlja na fin. a često se nude i porezne olakšice. TREASURIES → su zadužnice države.000-50. visoka prihoda. oni ne uključuju žiro i tekuće račune. Država se na fin. indikator su kretanja na tržištu.000 kn pokrivala u 100%. RH je do 1997. Svaka banka dužna je uplatiti Agenciji jednokratno 0. Nakon toga. note (1-10 godina) i obveznice (preko 10 godina. ULOGA DRŽAVE NA FINANCIJSKOM TRŽIŠTU Država je najvažniji regulator financijskog sustava. likvidne su i njima se trguje na svjetskom tržištu 4. a otkupiti ih može jedino država. one kao i note donose polugodišnju kamatu koja se oporezuje). njihov najveći izdavatelj je SAD jer je to najveći transfer za pokriće duga SAD-a. sinonim ulaganja u vrijednosne papire visoke kvalitete.15. prodaje se s popustom ili diskontom). tržišta je ministarstvo financija koje izdaje: blagajničke zapise (do 1 godine. To je nerizični plasman niskog prinosa. kotiraju na Treasury marketu u SAD-u. Na financijskom tržištu su instrument ulaganja najmanjeg rizika jer za njih jamči država. Ona zakonima regulira monetarno područje. papiri lokalne samouprave). Državni vrijed. 7 . TREASURY BILL → trezorske mjenice. maksimalne sigurnosti. dugoročne obveznice. oslobođene poreza na prinos i sl. Moralni hazard je situacija u kojoj se bančina uprava počinje osjećati presigurnom jer zna da će njene probleme sanirati država. godine imala 2 sustava osiguranja depozita: štedni ulog do 30. SUSTAV OSIGURANJA DEPOZITA ILI ŠTEDNIH ULOGA Sustav osiguranja depozita polazi od pretpostavke da prosječni štediša nije u stanju procijeniti bonitet banke ili štedionice. stanogradnje itd. štedni certifikati. Postoje dvije vrste državnih vrijednosnih papira: a) utrživi → kojima se može trgovati na sekundarnom tržištu b) neutrživi → koji se izdaju neposredno državnim agencijama. Štedni ulozi su kunska i devizna novčana sredstva fizičkih osoba. kreditni i novčani sustav. Zbog toga se osigurava jedan dio štednih uloga. GILT EDGED SECURITIES → obveznice. Država obavlja nadzor monetarnom i prudencijalnom kontrolom putem centralne banke ili posebnih državnih agencija. papira su izuzetno značajne municipalne note (vrijed. Poseban sudionik fin. papire na tržištu kapitala i tržištu novca gdje se natječe s ostalim sudionicima tržišta. uvjete emisije vrijednosnih papira i funkcioniranje financijskog tržišta. Osim državnih vrijed. 45% javnog duga pokriva se zadužnicama 17. vrijednosni papiri sa “zlatnim rubom”.3% temeljnog kapitala i onda kvartalno 0. zaduživati se kod banaka i kod centralne banke. a od 30. može prodavati fin. svi štedni ulozi su osigurani do iznosa 100. Dospijeće im je 1 godina. poslovanje banaka. blagajnički zapisi u Americi.tnom iznosu.000 kn i te uloge isplaćuje Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. aktivu (čisti swap). Osim toga. razvoj poljoprivrede. To su nerizični plasmani niskih prinosa. kotiraju na treasury marketu (specijalno tržište za te vrijednosne papire) 3. papire kao što su blagajnički zapisi. 16.000 kn u 75%-tnom iznosu. DRŽAVNI VRIJEDNOSNI PAPIRI I NJIHOVO TRŽIŠTE Državni vrijednosni papiri su vrijednosnice koje izdaje država kako bi došla do sredstava potrebnih za financiranje javnih potreba ili za pokriće proračunskog deficita. 2. tržištu javlja i preko izvanproračunskih agencija za poticanje izvoza.6% od iznosa štednih uloga. papiri su začajni jer se po njima određuju referentne stope novčanog tržišta. U potražnji za financijskim sredstvima država izdaje vrijed. izdaju ih ministarstva financija ili državne agencije. Državni vrijednosni papiri su: 1. BOT → su državne vrijednosnice Italije. tržištu kroz politiku javnog duga → da bi nabavila dodatna sredstva ona može povećati poreze ili emitirati vrijed.

garantne agencije). 2. kredit po gospodarskim sektorima. depoziti a vista (po viđenju) 3. poslovi platnog prometa 3.. depozitno-kreditni kompleks su banke i štedionice. akceptni. Postoje razne vrste kredita: 1. clearing institucije. 8 . 7. nemonetarne (nedepozitne): državni i privatni mirovinski fondovi. a karakteristika ima je da simultano primaju depozite i odobravaju kredite. Postoje 4 vrste depozitnih sredstava: 1. hipotekarni. monetarne (depozitne): banke. Nedepozitne institucije ulaze u čisto bankarsko područje.. INSTITUCIJE Teško je povući granicu između depozitnih i nedepozitnih financijskih institucija jer depozitne ulaze i u investicijsko poslovanje. oročeni depoziti. kontokorentni. FINANCIJSKE INSTITUCIJE – POJAM Financijske institucije su intermedijari na financijskom tržištu. depoziti posebnih namjena. blagajne uzajamne pomoći. leasing i faktoring tvrtke. investicijske banke. 4. avalni. štedionice. poštanske štedionice. državne agencije. U užem smislu. a nedepozitne ulaze u čisto bankovno poslovanje. ali ne smiju kreirati obveze primanjem depozita. sredstva na transakcijskim računima 2. 4.18. 19. 2. institucije socijalnog osiguranja. te za svoj posao zaračunavaju kamate. a onda taj novac plasiraju u obliku kredita. Glavni instrument plasiranja depozita je kredit. osiguravatelji života i imovine. savjetodavni poslovi Financijske institucije dijelimo na: 1. Nedepozitne institucije sve su interesantnije financijske institucije koje se bave financijskim derivatima (fortfaiting. institucije koje su izdavači kreditnih kartica. financijske kompanije i konglomerati. poslovi kupoprodaje valuta 4. investicijski fondovi. a mogu biti: a) vezani uz kredit b) preduvjet za obavljanje određenog posla Depozitne institucije moraju posebnu brigu voditi o likvidnosti s obzirom da imaju funkciju multiplikacije novca. 5. 6. depo poslovi (poslovi čuvanja vrijednosti) 2. potrošački. brokeri i dealeri itd. 3. lombardni. kreditne unije i štedno-kreditne zadruge. hipotekarne štedionice. DEPOZITNO-KREDITNI KOMPLEKS I NEDEPOZITNE FINANCIJ. stambena društva. one prikupljaju novčana sredstva. Mogu obavljati čitav niz neutralnih poslova: 1. poslovi trgovanja s vrijednosnim papirima za račun drugih 5.

BANKOVNI HOLDING je oblik okrupnjavanja banaka u kojem jedna banka kupuje udjel u drugoj banci. sigurnost i rentabilnost. sve su univerzalnog oblika. f) multinacionalne banke i g) ostale banke (trgovačke. bankovni konzorcij. Holding može biti: 1. emisijom dionica. Razvojne banke sredstva prikupljaju emisijom obveznica. Banka je ono poduzeće koje dobije odobrenje za rad u skladu s posebnim zakonom o bankama. zbog lakšeg obavljanja poslova. Novčana sredstva banka prikuplja primanjem depozita i plasira ih uglavnom u kredite. banka se definira kao financijska institucija koja u pasivi bilance ima depozite koji su po svojoj prirodi novac.). a to su žiro i tekući računi. Najvažnije među njima su investicijske banke. KOMERCIJALNE I RAZVOJNE BANKE Komercijalne banke su banke kratkoročnog financiranja tekuće proizvodnje i prometa. građevinska). b) komercijalne banke (depozitne. kontrolne). Razvojne banke su banke koje odobravaju dugoročne kredite. a banka koju kupuju naziva se banka “kćer”. Hrvatski zakon o bankama određuje banku kao “dioničko društvo čiji je predmet poslovanja primanje novčanih depozita i davanje kredita i drugih plasmana”. Jednobankovni holding nastaje kada banka “majka” kontrolira jednu banku i više nebankovnih financijskih podružnica.). a na odobrene kredite naplaćuje aktivnu kamatu. Cilj preuzimanja je kontrola porezne politike i to preko organizacije i top managementa. iz kojih se izvodi profitabilnost. Oblici okrupnjavanja banaka su: bankovni holding. d) razvojne banke (hipotekarna. kratkoročna oročenja i posuđena kratkoročna sredstva od drugih banaka. mulitnacionalna banka i kupovni ili bankovni sindikat. PBZ – podružnica Krapina. Banka kćer zadržava pravnu samostalnost. OBLICI OKRUPNJAVANJA BANAKA Do udruživanja banaka dolazi zbog ostvarivanja više profitabilnosti. Općenito. c) investicijske banke. Dubrovnik) i 2. DEFINICIJA I OBJAŠNJENJE BANAKA Banka je najvažnija financijska posrednička institucija. baveći se uz to i financijskim uslugama (posredovanje u domaćem i međunarodnom platnom prometu. boljeg poreznog tretmana. kreditne). a vista depoziti. lakšeg obavljanja međunarodnog poslovanja. poljoprivredna. a u aktivi uglavnom ima kredite. jednobankovni (npr. 3 temeljna postulata bankovnog poslovanja su likvidnost. oročavanjima. javnih ustanova i međunarodnih kredita. Ona koja kupuje udjel naziva se banka “majka” ili “vršna” banka. Izvori sredstava su im kratkoročni. tržištima itd. Na prikupljene depozite banka plaća pasivnu. izbjegavanja zakonskih propisa i sl. 21. Multibankovna holding grupa nastaje kada jedna banka ili nebankovna tvrtka posjeduje više banaka i nebankovnih financijskih institucija. uzimanjem dugoročnih kredita. 22. Razvojne banke nemaju značajne monetarne efekte jer im je cilj retransfer sredstava. e) poslovne banke. 9 . podružnica ili subsidijarija. RH nema investicijskih banaka.20. klirinške itd. na fin. Vrste banaka: a) centralne banke (emisijske. multibankovni. formiranjem zajedničkih fondova i pribavljanjem sredstava države.

Nakon 1980. brokeri i dealeri. a negdje i osigurati depozite. sve banke su ušle u konzorcij koji se zvao Udružena banka RH i sve su morale davati dio svojih depozita. 8. U štedne depozitne institucije ubrajamo: štedionice. 3. te one moraju izdvajati obveznu rezervu. Za trajanja konzorcija banke zadržavaju pravnu samostalnost. Banke udružuju samo dio svog poslovanja. tekućim i žiro računima. ali su isto tako dužne i izdvajati obveznu rezervu. kreditna udruženja. da bi se pokrio dug Privredne banke. 4. raznovrsni fondovi. Temelje se na principu uzajamnosti i međusobne pomoći. štedne depozitne institucije). U internacionalnom je vlasništvu i posluje na međunarodnom tržištu. financijske kompanije. faktoring i leasing institucije. obavljaju ih za ograničeni segment tržišta (kao npr. Štedne depozitne institucije nadziru isti organi kao i banke. 10 . ŠTEDNE DEPOZITNE INSTITUCIJE Jedan od tradicionalnih oblika ulaganja stanovništva je i ulaganje kod raznovrsnih depozitnih štednih institucija. Depoziti su im do određenih limita osigurani kod posebnih državnih institucija. obavljaju samo jedan od tih poslova (kao npr. ŠTEDIONICE se javljaju prije 200 godina. 5. investicijske banke. Npr. godine u većini zemalja mogu uzajmljivati od središnje banke. kredittne zadruge. 24. 7. Profit zarađuje na razlici tečajeva i na razlici cijena na pojedinim financijskim tržištima. NEBANKOVNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE Nebankovne financijske institucije se razlikuju od banaka po tome što ne obavljaju depozitno-kreditne poslove kao svoju osnovnu djelatnost.BANKOVNI KONZORCIJ je ugovorno povezivanje banaka koje dolazi slobodnom voljom banaka radi određenog posla kojeg nisu u stanju obaviti pojedinačno (kreditiranje nekog investicijskog projekta). Ciljevi konzorcija mogu biti kratkoročni (npr. 23. Izvori sredstava su: a) imovinsko štedni računi. štedne depozitne institucije (štedionice. odobravanje kredita) ili trajni (održavanje likvidnosti). ugovorne štedne institucije (osiguravatelji života i imovine. 9.štedno-kreditne zadruge. Zbog zaštite malih štediša pod kontrolom su države. fortfaiting. Osnivaju se na kapitalskoj osnovi i sudionici su financijskog tržišta. štednokreditne zadruge. odobravaju kredite) ili naprosto nisu odgovarajućim zakonima uvrštene u skupinu institucija koje se mogu nazivati bankama. investicijski fondovi. blagajne uzajamne pomoći). 10. Centralna banka kontrolira štedionice. Najvažnije nebankovne institucije su: 1. štedne banke. stambena društva. državni i privatni mirovinski fondovi). b) depoziti po štednim. 2. 6. poštanske štedionice. MULTINACIONALNA BANKA je ona koja obavlja sve bankovne poslove. c) udjelni računi i d) štedni planovi. državne agencije (poljoprivredne. a konzorcijem rukovodi “vršna” banka koja se naziva gestor. KUPOVNI ili BANKOVNI SINDIKAT je grupa investicijskih banaka koja prema sporazumu upisnika kupuje novo izdanje vrijednosnica velike vrijednosti od emitenta s ciljem raspodjele investitorima na primarnom financijskom tržištu. razvojne stambene) itd.

U zadnje vrijeme gube na značenju. POŠTANSKE ŠTEDIONICE u pravilu ne kreditiraju svoje članove. Neuposlene viškove ulažu u različite plasmane. d) emisijama certifikata o depozitu namijenjenih poduzećima e) pozajmicama većih iznosa na financijskom tržištu. u prvo vrijeme unutar određenih zajednica ili prema djelatnosti članova. ali i fonda zajedničkog investiranja. stambene i osobne kredite građanima članovima. U RH ne postoji kao posebna štedna institucija. četvrti. Prikupljaju kratkoročne oblike osobne štednje i plasiraju ih u dugoročne stambene kredite osigurane hipotekom. ŠTEDNO-KREDITNE ZADRUGE osnivaju se radi dodjele kredita članicama zadruge. studenti sveučilišta i dr. Nisu sudionici financijskog tržišta. Uživaju porezne olakšice. Najčešće su stambene štedno kreditne zadruge. godine) omogućila osnivanje “stambenih štedionica” koje bi uz predviđenu državnu potporu trebale ispunjavati one ciljeve koje su u nekim zemljeme u prošlosti uspješno ostvarivala stambena društva. Računi štednje u njima nazivaju se udjelni računi na temelju kojih se stječe pravo upravljanja. na načelu uzajamnosti. već se prikupljena sredstva usmjeravaju u programe komunalne infrastrukture na području gdje je štednja prikupljena. radnici tvornice. U njih se udružuju stanovnici nekog sela. Kod nas su marginalizirani (moraju se reorganizirati u poslovne banke). ulaze u poslovanje s kreditnim karticama. KREDITNE ZADRUGE su manje štedne institucije u vlasništvu članova štediša. c) posebnim planovima s poreznim olakšicama. a danas šire strukturu svojih komitenata pretvarajući se u kapitalske organizacije koje svojim dioničarima dijele dividendu. 25. hipotekarne banke. Odobravaju uglavnom potrošačke. Udružuju se u sustave → sustavi štedionica su moćni financijski posrednici. putničkim čekovima i ulažu u likvidne državne vrijednosnice. b) štednim depozitima. Odobravaju kredite samo članovima. 11 . Osnivaju se na lokalnoj razini. Svojevrsne su blagajne uzajamne pomoći kakve postoje i kod nas u pojedinim poduzećima i institucijama. ali ne dijele dividendu. sigurnosti za malog štedišu i čekovnom platnom prometu za široki krug građana. Pod nadzorom su države koja im povremeno daje i financijsku potporu. RH je Zakonom o fondu za dugoročno financiranje stanogradnje uz potporu države i Zakonom o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje (1997.U aktivi su najčešće stambeni i osobni krediti. financiraju i farmerske objekte i industriju. Uspjeh im se temeljio na raširenosti i dostupnosti poštanskih šaltera. grada. Sredstva prikupljaju štednim ulozima. zbog čega se i osnivaju. Kao zadruge se najčešće registriraju poduzeća koja se bave financijskim posredovanjem. pozajmicama i emisijom vrijednosnica. već je korist članova u višim kamatama na štednju i nižim na kredite. sve do financiranja izvoza. Osim odobravanja stambenih kredita članovima. U pravilu uživaju porezne olakšice i neprofitne su institucije. Danas se preko njih građanima plasiraju i različite državne zadužnice. STAMBENA DRUŠTVA (BUILDING SOCIETES) Stambena društva imaju osobine štedno-kreditne institucije. Sredstva prikupljaju: a) raznovrsnim štednim planovima namijenjenim fizičkim osobama – običnim i posebnim udjelnim računima. Krediti su osigurani hipotekom.

industrije. Pribavljaju sredstva iz doprinosa članova za vrijeme radnog vijeka u zamjenu za obećanja isplate mjesečne mirovine po odlasku u mirovinu. ali ga mogu uplaćivati i pojedinci. privatni mirovinski fondovi – fondovi iz područja usluga. trgovine. U slučaju bolesti. gro njih su mala osiguravajuća društva (15 društva ima udjel u ukupnoj premiji manji od 3%.. fond direktora FED-a 2. Jedino je slobodno ulaganje u 100%-tnom iznosu u državne vrijednosne papire.. (SAD) na željeznici .American Express Company. Osnovna svrha osiguravatelja je disperzija velikih i kumuliranih rizika. U RH ima 27 osiguravajućih društva. Postoje 3 vrste osiguranja: 1. obvezna. životna i imovinska 2. Zdravstveno osiguranje omogućava nadoknadu ekonomskog gubitka zbog rizika gubitka zdravlja.26. a 12 društva manje od 1%). Osiguravatelji također akumuliraju sredstva za razvoj gospodarstva. vojska. granska osiguranja – gdje se opasnosti uključuju u jednu grupu ili granu Osiguravatelji po zakonu mogu ulagati: a) odobravati zajmove pravnim i fizičkim osobama b) ulagati u vrijednosne papire c) ulagati u zemljišta i građevinske objekte d) ulagati u depozite banaka. Kod američkih mirovinskih fondova postoje dvije značajke: 1. dobrovoljna. UGOVORNE ŠTEDNE INSTITUCIJE (Mirovinski fondovi i osiguravatelji) MIROVINSKI FONDOVI su vrsta ugovorne štedne organizacije.) kod napuštanja poduzeća zadržavaju pravo na uplaćeni iznos. Mirovinskim fondovima upravljaju ili banke ili financijske kompanije. Policom osiguranja života osiguravateljna tvrtka obećava platiti određenu odštetu korisnicima u slućaju osiguranikove smrti ili samom osiguraniku iznos osiguranja ako doživi dospijeće police. Likvidnost im nije problem jer mogu precizno predvidjeti budući priljev. Primarna ulaganja mirovinskih fondova su: a) dugoročne korporacijske obveznice b) sigurne obične dionice c) dugoročne hipoteke d) depoziti kod banaka. Postoje dvije vrste fondova: 1. 12 . OSIGURAVATELJI ŽIVOTA I IMOVINE prikupljaju sredstva dugoročnim ugovornim aranžmanima i plasiraju ih na tržištu kapitala. Uplaćuju ga obično tvrtke za svoje zaposlene. policija. državni mirovinski fondovi – prosvjeta. Mirovinski fondovi su neprofitne institucije što znači da stečenim prihodima povećavaju uplate. Prvi fond nastao je 1875.) mogu svoja sredstva prenijeti na drugu osobu. osiguravatelj nadoknađuje troškove bolničkog liječenja i slične troškove. Osiguravatelji imaju 3 velika značenja: a) gospodarsko b) socijalno c) psihološko. Sva ova ulaganja su jako restriktivna (samo 20% premije mogu ulagati u zajmove). 2. što ovisi o opsegu zdravstvenog osiguranja. individualna i socijalna 3.

nema primarnog novca. otkup cjelokupne emisije. 29. INVESTICIJSKE BANKE I INVESTICIJSKO BANKARSTVO 1933. akvizicije ili stjecanje kontrole nad drugim poduzećem. Investicijske banke obavljaju 6 poslova: 1. BROKERI I DEALERI Brokeri i dealeri su specijalisti za prodaju i kupnju vrijednosnica na sekundarnim financijskim tržištima. Ti sektori obavljaju ovih 6 poslova. ne obavlja multiplikaciju depozita. bave se savjetovanjem i strukturiranjem portfelja svojih klijenata. mešetari koji pružaju tržišnu uslugu ne preuzimajući rizike. ali sve naše banke imaju sektore za investicijsko bankarstvo. Taj proces je počeo 1975. odvojene su investicijska i komercijalna banka. Osim brokera vrijednosnica postoje i specijalizirani brokeri za određena tržišta. usluge klijentima na sekundarnom tržištu 5. Najveći dio sredstava potrebnih za poslovanje brokera i dealera osigurava se kreditima od banaka i sredstvima klijenata na posebnim računima koja se koriste za kupnju vrijednosnica. u kontaktu su s većinom sudionika tržišta. rasprodaja emisije preko dealera 3. Tako pribavljene izvore plasiraju “na malo” u obliku kredita stanovništvu i poduzećima. Tvrtke za potpunu brokersku uslugu posluju sa širokim krugom investitora. Diskontni brokeri su brokerske kuće američkog financijskog tržišta koje. hipotekarni brokeri. već sa klijentom ugovaraju fiksni iznos naknade. FINANCIJSKE KOMPANIJE Financijske kompanije osnivaju velike proizvođačke i trgovačke korporacije.27. Banke osnivaju financijske kompanije da bi ulazile u nebankovne financijske poslove koji su im obično zabranjeni ili ogrničeni. operacije za vlastiti račun. Investicijske banke su financijski specijalisti koji pomažu emitentima vrijednosnica pri njihovoj emisiji i rasprodaji na primarnom financijskom tržištu. Brokeri su posrednici između kupaca i prodavača koji posluju za njihov račun i naplaćuju posredovanje u obliku provizija – naknada. uzimanjem kredita od banaka i emisijom dionica. Posluju na veliko i specijaliziraju se za manji broj vrijednosnica ili usluga. fuzije i druge operacije imovinsko-financijskog restrukturiranja 6. očekujući dobit i preuzimajući rizike promjena cijena i kamatnih stopa. klijentima pružaju uži obujam usluga i uz znatno nižu cijenu od uobičajene.g. U RH ne postoji niti jedna investicijska banka. savjetovanje emitenta i investitora (kupca) o mogućnostima prodaje emisije 4. ali i sa dealerima. kao npr. pri čemu banka preuzima rizik 2. osiguravateljna društva i druge financijske institucije. Obično ne posluju uz proviziju. kupujući i prodajući vrijednosnice za vlastiti račun. Investicijska banka nije depozitna institucija. i prva banka koja je stvorila nukleus bila je Privredna banka – formiran je odjel za trgovanje vrijednosnim papirima. Brokeri su tržišni posrednici. 28. 13 . već sredstva pribavljaju “na veliko” emisijama komercijalnih papira i dugoročnih obveznica (3/4 izvora). banke. za razliku od ostalih brokera. ima posredničku ulogu. g. Dealeri nastupaju kao principali. Financijske kompanije ne uzimaju depozite od široke javnosti. Glavni im je zadatak da kao specijalisti osiguraju kratkoročne i srednjeročne kredite potrošnji i poduzećima. Posluju sa širokom javnošću.

pravima članova. Takve kompanije obično su vlasništvo zainteresiranih proizvođača ili trgovaca. b) smanjuju prometne troškove transakcija na veliko. koji prikupljaju novčana sredstva široke javnosti (individualnih investitora). Interes organizatora fonda je u naknadama koje ubire. ali ne daju pravo upravljanja ili je to pravo ograničeno. 14 . a kod zatvorenog 4 milijuna kuna. Udjeli se razlikuju od dionica jer daju pravo na dobit iz plasmana fonda. u mogućnostima da u fond ukomponira vrijednosnice koje sam posjeduje. neki strukturiraju portfelj kombinirajući dionice i obveznice.Velike korporacije osnivaju financijske kompanije da bi ušle u financijske poslove. Razlikuju se po pravnom statusu. a mogu biti i u vlasništvu banaka. Investicijske fondove mogu osnivati i njima upravljati samo posebna društva za upravljanje fondovima. neki nose fiksni prihod i sl. a u nas bi im odgovarao naziv interne banke. Poslovne financijske kompanije financiraju posebne potrebe poduzeća kao npr. c) osiguravaju likvidnost i odgovorno profesionalno upravljanje d) omogućavaju porezne olakšice. osiguravajuća društva. ali obavljaju i one profitabilne financijske poslove koje inače ne bi obavljala kao proizvođačka poduzeća. Novčana su sredstva članova udjeli u fondu pa članovi ulaganjem stječu udjelne certifikate. motivima ulaganja. Osnovna podjela razlikuje otvorene i zatvorene fondove. Potrošačke financijske kompanije izravno odobravaju kredite potrošačima uglavnom za kupnju robe. Temeljni kapital društva mora iznositi 1 milijun kuna kod otvorenog fonda. Fondova ima više vrsta. Usporavajući čimbenici mogli bi biti plitkoća. FONDOVI ZAJEDNIČKOG INVESTIRANJA . banke i investicijske kuće. Sve više preuzimaju i poslove leasinga. registrirani kao tvrtke.d. Pri tom su financijske kompanije odvojene od poslovanja korporacije koja ih osniva. koja se osnivaju kao d. Motiv osnivanja im je financiranje prodaje proizvoda korporacije (osnivača) kreditiranjem kupaca. kućnim banakma. 3. u vezivanju depozita kod sebe i sl. Vrste financijskih kompanija su: 1.INVESTICIJSKI FONDOVI Fondovi zajedničkog investiranja su institucionalni investitori. osiguravaju novčani kapital za vlastite potrebe. metodama kupnje i prodaje udjela. Investicijski fondovi nove su financijske institucije u hrvatskom financijskom sustavu i od njih se očekuje brz i uspješan razvoj. Najčvršća interesna veza uspostavlja se internim ugovorima korporacija i internih financijskih podružnica koje financiraju veleprodaju i otkupljuju potraživanja korporacija. 2. leasing ili kupnju potraživanja uz diskont – faktoringom.o. nerazvijenost i netransparentnost sekundarnog tržišta. Prodajne financijske kompanije financiraju kupce uglavnom otkupom kreditnih ugovora od maloprodaje ili dealera koji prodaju proizvode tvrtke osnivača. Financijske kompanije često se nazivaju korporacijskim bankama. Pojedinačnom investitoru fondovi pružaju mogućnost: a) širenja portfelja i izbjegavanja rizika. ili d. organizaciji. Osnivači fonda preuzimaju na sebe profesionalno upravljanje. 30. osnovnoj strukturi ulaganja. Do sada su u RH osnovani samo Hrvatski domovinski fond i Proinvest fond Kaptol banke Zagreb. nekad i kratkoročne financijske instrumente. financiranja obnove kuća i sl. Odobrenje za osnivanje fonda mora dati Komisija za vrijednosne papire. Kroz financijske kompanije. ali ostvaruju njezine interese. ali manjim dijelom i poduzeća i financijskih institucija – i plasiraju ih u dugoročne. Neki fondovi ulažu u opće dionice. naknadama organizatoru. financiranje vlastite proizvodnje ili zarada na financijskim transakcijama.o. poduzeća odvijaju financiranje od proizvodnje ili prodaje. kreditnih kartica.

(Unit Trust. Ti sektori ne nailaze na potporu privatnog kapitala. već se “pool” prodaje po ponuđenoj cijeni. garancijama. domaće izvoznike. Ulaganjem novca u fond kreiraju se novi udjeli i povećava se veličina fonda. poslova)  Izvori sredstava su proračun. Izvori financiranja u zatvorenima sustavima su: a) proračunska sredstva b) selektivni krediti centralne banke c) doprinosi poduzeća. stipendije studenata. refinancira izvozna potraživanja. Osnovna djelatnost je financiranje izvoza kapitalnih dobara. financijske institucije s potporom države bave se kreditima. Money Market Mutual Funds) Zatvoreni fond (closed-end fund) formira “pool” vrijednosnih papira. pozajmice na eurotržištu. središnja banka. Zatvoreni fond je izuzetno siguran i kod njega se radi o vrijednosnim papirima najvišeg boniteta. HABOR je Hrvatska banka za obnovu i razvoj. Fond je na zahtjev člana dužan reotkupiti prodane udjele pa svaki takav reotkup znači smanjivanje broja udjela i veličine fonda. sredstava) EXIM banka provodi financijsku politiku na području izvoza i uvoza. otkupom potraživanja i emisijom obveznica. Tu nema limitiranja sa početnom cijenom. Kreditira zajmoprimce izvan SAD-a (poduzeća. emisija obveznica. Otvoreni fondovi egzistiraju u 34 zemlje. NAV po udjelu se dobije podjelom ukupne vrijednosti fonda s brojem udjela. kreditira inokupce. izvoz. sekuritizacijom. Udjeli se prodaju na sekundarnom tržištu ili se mogu ponuditi reorganizatoru fonda. Broj udjela je fiksan i ne može se vršiti reotkupljivanje. 1. poljoprivreda. Vrijednost udjela i fonda kalkulira se dnevno kao NAV vrijednost ili neto vrijednost fonda: to je ukupna vrijednost svih vrijednosnica u fondu umnoženih s njihovom dnevnom tržišnom cijenom uvećana za vrijednost ostale aktive. Izvori sredstava: 70% osiguravaju osnivači. KfW-Njemačka) b) privatne institucije u vlasništvu banaka (AKA-Njemačka) c) javno-privatna udruženja (Francuska. Najzačajnije su u SAD-u GSE (1996.HERMES-Njemačka →osigur. izvozne financijske institucije i osiguravatelji: a) državne institucije (EXIM banka-SAD. OTVORENI I ZATVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Otvoreni fondovi (open-end fund) imaju promjenivi broj udjela. godine su imale preko 1600 mlrd. izvoz. 65% EXIM banka. Kamatna stopa na njene kredite je 1% manja od kamate komercijalnih banaka. 15 . DRŽAVNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE Državne financijske institucije preuzimaju financiranje sektora ili grana koje su od interesa za državu. Vlasnici su 28 njemačkih banaka. Kod ovog fonda ne postoje ograničenja u broju udjela i takvi se fondovi povećavaju odnosno smanjuju zavisno od ponude i potražnje za udjelima. 2.31. emitira ga i prodaje u kratkom roku. a 30% pribavlja reeskontom mjenica kod centralne banke. To su: stambena izgradnja. vlade). Osigurava izvozne kredite na rok od 181 dan do 5 godina. Uobičajena konstrukcija kod financiranja izvoznog posla: 15% financira kupac. U otvorenim sustavima osim državnih sredstava privlače se i sredstva iz privatnih izvora. Svrha ovih institucija je da se ovi sektori ne financiraju isključivo iz proračunskih sredstava već da se pokuša uključiti i privatni kapital. AKA je privatna kompanija sa ograničenom odgovornošću. Sredstva joj osigurava država. 20 % komercijalna banka. (Investment Trust. i b) od zajmoprimca za preostalih 85% traži pokriće u mjenici ili promesi. Da bi dala kredit zajmoprimcu traži ispunjenje dva uvjeta: a) zajmoprimac mora osigurati 15% sredstava od izvoznog posla. Mutual Fund. pozajmice od poslovnih banaka. Real Estate Investment Trust) 32. Osim osiguranja.

disperzija rizika kroz strukturiranje portfelja (krediti stanovništvu. 2. FINANCIJSKA TRŽIŠTA – ULOGA I FUNKCIJE Financijska tržišta čine osobe. g.Financira privatne kredite s rokom dužim od jedne godine. tržišta vlasničkih udjela na kojima se trguje dionicama i od njih izvedenim oblicima. KONKURENCIJA BANAKA I NEBANKOVNIH INSTITUCIJA Od 70-ih godina.  U Francuskoj 1960. Posebno forsira kredite izravno inozemnim kupcima. brisanje granica između likvidnih i nelikvidnih sredstava (blagajnički zapis se može trenutno pretvoriti u gotovinu na Zapadu. g. i) izvozna potraživanja. d) kredita. u strukturi 300 najvećih financijskih institucija banke su činile 41%. 33. Najčešća podjela financijskih tržišta je na: 1. c) državnih vrijednosnih papira.  1975. g) potraživanja po kreditnim karticama. 34. e) opcija. h) leasing. g.. U praksi postoji niz tržišta: a) tržišta dionica. je udjel aktive banaka u ukupnoj iznosio 60%. tržište kapitala.6%. tržište novca i kratkoročnih vrijednosnih papira. Uloga financijskog tržišta je: 1. kod nas za 93 dana) 3.  Takav trend smanjenja udjela banaka u financijskim tržištima prati trend nestajanja banaka s financijskog tržišta (zatvaranje). poduzećima) 4. prilagođavanje ročnosti izvora i plasmana (mora posojati ročna usklađenost između kratkoročne aktive i pasive i dugoročne aktive i pasive) 5. tržišni udjel banaka bio 57%. Traži 10 – 15% sudjelovanja kupca u poslu. b) obveznica. samo 19. državi. g. a koncem 90-ih 25%. financijski instrumenti. kapitala i deviza i određuju cijene po kojima se ta razmjena obavlja. pojava novih konkurenata (direktnog tržište i financijskih posrednika) dovodi do despecijalizacije banaka i njihovog preoblikovanja ne samo u univerzalne banke već i u financijske institucije “potpune usluge”. Financijska tržišta dijelimo na: 1. rastresanje imovine – imovinsko financijsko restrukturiranje (financijsko tržište omogućuje da iz svoje aktive i pasive izbacimo sve rizično. kakve nastoje postati i sve druge financijske institucije. banka ovako rigidnom definicijom svojih poslova nije mogla zadovoljiti sve zahtjeve svojih komitenata i zahtjeve tržišta → banke se počinju okretati novim financijskim proizvodima  Taj trend rezultira da je u SAD-u 1946. nekamatonosno) 2. Razlozi despecijalizacije banaka su: 1. 3. 1990. f) futures tržišta. tokovi i tehnike koji na posebnim mjestima ili u uređenim sustavima trgovanja omogućuju razmjenu novčanih viškova i manjkova. Na tom su području dva velika konkurenta: a) mirovinski fondovi b) osiguravatelji života i imovine. novca. a početkom 90-ih 27%.. kreditna tržišta na kojima se trguje zadužnicama i kreditima 2. devizno tržište. zbog regulacije su u nepovoljnijem položaju → bankama se administrativnim mjerama limitirala visina kamatnih stopa 2. dezinvestiranje odnosno bijeg iz određenih plasmana 16 . tj.

INSTITUCIONALNI I INDIVIDUALNI INVESTITORI Štediše svoja sredstva ulažu najčešće u obliku depoozita. Depoziti se pretvaraju u depozite a vista i nose kamatu. INVESTITORI. a novom emisijom obveznica uzajmljuju se dodatna dugoročna novčana sredstva. d) zaklade. 6. poslovnu i kreditnu sposobnost. a emisiju prodaju na sekundarnom tržištu. a sve ostale prodaje odvijat će se na sekundarnom tržištu. a to je temeljna razlika štediše od investitora. Velike investicijske banke najčešće otkupljuju emisiju i tako preuzimaju rizik. i onda te male unite zajednički plasiraju na tržište kao “pool”. b) mirovinski fondovi. Prodajom emisije vrijednosnica prikuplja se nova novčana štednja ili trenutno nezaposleni novac. 5. Sekundarno tržište je posebno organizacijski i pravno regulirano da bi se zaštitili sudionici. a emitentima pri utvrđivanju tržišne pozicije. 36. ocjena. a veličinom utječu na cijene i uvjete na tržištu. Institucionalni investitori mogu imati različite organizacijske oblike. Funkcija sekundarnog financijskog tržišta je održavanje likvidnosti sudionika i 17 . 3. pouzdanost. određivanje uspjeha emisije. Činom ulaganja oni ne biraju plasman svojih sredstava. odnosno vrijednosnice se prodaju prije njihovog dospijeća. Institucionalni investitor kupuje najveći dio vrijednosnih papira na financijskom tržištu. Novom emisijom dionica povećava se kapital izdavatelja. distribucija. Sve poslove za poduzeće na primarnom tržištu obavljaju investicijske banke: 1. Tu se mijenjaju vlasnici već emitiranih vrijednosnica. mijenjanje oblika imovine prema prinosima 7. 2. Zato se ovo tržište zove i transakcijsko tržište. Institucionalni investitori za razliku od individualnih investitora disperziraju rizik i to tako da formiraju različitu strukturu ulaganja. vrste i cijene vrijednosnih papira. Posebno značenje na primarnom tržištu imaju informacije: a) bonitetu emitenta vrijednosnica i b) rejtingu tvrtke. Ocjene o bonitetu i rejtingu emitenta služe investitorima pri ocjeni rizika. 4.6. analiza tržišta. Bonitet je izraz koji sintetički izražava vrijednost. raspisivanje poziva na upis. vrednovanje sudionika tržišta 35. e) sindikalni fondovi i f) trust institucije → one prikupljaju udjele i štednju od velikog broja malih investitora. to mogu biti: a) banke. registracija emisije. PRIMARNO FINANCIJSKO TRŽIŠTE Primarno (emisijsko) tržište je ono na kojem se prodaju nova izdanja vrijednosnica. 7. ŠTEDIŠE. 37. SEKUNDARNO FINANCIJSKO TRŽIŠTE Na sekundarnom financijskom tržištu se odvija stalna kupoprodaja već emitiranih vrijednosnih papira koji su u ruke investitora došli prethodnom rasprodajom na primarnom tržištu. c) osiguravatelji. a time i cijene vrijednosnice na emisijskom tržištu. Izdavanjem vrijednosnica i njihovom rasprodajom završava život toga instrumenta na primarnom tržištu. ili tržište “druge ruke”.

Na ovom tržištu se trguje bankovnim likvidnim rezervama i kratkoročnim vrijed. U inozemstvu na ovom tržištu sudjeluju i nebankovni subjekti (fondovi. veleprodajno.000 vrijednosnih papira. 18 . b) certifikati o depozitu (CD). Posao se zaključuje telefonom. telefaksom ili teleksom. Najveći promet na sekundarnom tržištu ostvaruje se preko burzovnog tržišta. Trguje se samo listiranim – uvrštenim vrijednosnicama. ali mogu biti uvrštene i na burzama. Burzovni indeksi i prosjeci pokazatelji su stanja na burzovnim tržištima.). Dospijeće kratkoročnih vrijednosnih papira koji kotiraju na ovom tržištu je od nekoliko dana do 1 godine. Burza je pokazatelj stanja i kretanja privrede. 4. neto-aktiva. Dospijeće likvidnih rezervi banaka je od jednog do 1 godine. d) bankovni akcepti (B/A). osiguravatelji.. telefaksom.oslobađanje novčanih sredstava za plasmane. S&P 500. OTC FINANCIJSKO TRŽIŠTE OTC tržište (over the country) drugi je važan oblik organiziranog sekundarnog tržišta. 39. Pri tome se na burzi najviše trguje običnim dionicama. omogućava i ukamaćivanje kratkoročnih viškova novca. To su ovi instrumenti: a) blagajnički zapisi. organizirati skupove dioničara i iznositi u javnost financijske informacije. Na američkom OTC tržištu kotira 40. Na njemu se trguje dionicama i obveznicama manjih ili novijih tvrtki koje najčešće nisu. broj dionica ponuđenih javnosti. U svijetu ga je 1971. minimalne tržišne vrijednosti. i “iz ruke u ruku”. od kojih je aktivno 15. Osim održavanja likvidnosti. godine formiralo udruženje američkih dealera kao sustav automatskih kotacija na mreži spojenih računala (dealeru je u svakom trenutku ostvarena mogućnost da sazna ponudbenu i kupovnu cijenu). GOSPODARSKE FUNKCIJE Temeljni zadatak novčanog tržišta je svakodnevna opskrba banaka novcem. c) komercijalni papiri (CP). BURZA VRIJEDNOSNICA Burza vrijednosnica je organizirano i centralizirano fizičko mjesto trgovanja dionicama i obveznicama na kojem članovi burze trguju prema specifičnom skupu pravila i regulacije i to kao posrednici (brokeri) ili za vlastiti račun (dealeri. NOVČANO TRŽIŠTE: SUDIONICI.. Transakcije se obavljaju najčešće u bankama. a i ne mora sudjelovati na ovom tržištu. minimalni broj vlasnika po 100 dionica i sl. Ovo tržište se dijeli na podtržišta. obveznicama. Gospodarska funkcija je prilagodba likvidnosti banaka i ostalih sudionika tog tržišta. a cilj je ostvarenje likvidnosti koja omogućuje tekuća plaćanja komitenata. 6. Centralna banka može. traderi). 5. kao što su: a) tržište certifikata o depozitu. a dnevno se trguje sa oko 3. e) sporazumi o reotkupu (REPOS). INSTRUMENTI. na burzama. NASDAQ i Nikkey. Dokaz o ispunjavanju uvjeta za uvrštenje: 1. na OTC tržištu. 3. Tvrtka mora podnositi godišnja i periodična izvješća. teleksom. 2. 38. bez fizičkog susreta sudionika. Novčano tržište je nepersonalno. 40. broj krupnih dioničara. b) tržište bankarskih akcepata c) tržište federalnih fondova.000. Organizacijska struktura je organizirana kao udruženje članova.000 vrijednosnih papira. godišnja dobit. smanjujući oportunitetni trošak njihovog držanja u likvidnom (novčanom) obliku. papirima. posluje se “na riječ” – telefonom. Indeksi su: DJIA. a ponešto i preferencijalnim dionicama.

a rokovi dospijeća su im: a) blagajnički zapisi → 13 do 52 tjedna. c) obveznice lokalnih vlasti. regulatorne i nadzorne institucije. SUDIONICI. 43. INSTRUMENTI NOVČANOG TRŽIŠTA Likvidne rezerve banaka kod središnje banke pozajmljuju se na kratke rokove od jednog do nekoliko dana (daily money. Kratkoročne dužničke vrijednosnice imaju vrlo mali rizik neplaćanja ili su potpuno nerizične (blagajnički zapisi države ili središnje banke). overnight money). e) korporacijske dionice. a obveza su države. Banke. d) bankovni akcepti → 30 do 180 dana. Njena uloga je važna jer komisija izdaje certifikat da određeni vrijednosni papir ispunjava uvjete kotacije na burzi. c) komercijalni papiri → 1 do 270 dana. Izuzetno se ovi krediti odobravaju i na osnovi pokretnih (prometnih) 19 . TRŽIŠTE KAPITALA: FUNKCIJE. Navedeni instrumenti obično su potraživanja središnjih banaka. Vraćanje kredita osigurano je realnim pokrićem dužnika: a) stambenim i gospodarskim zgradama. na više dana. centralna banka. e) REPO sporazumi → 1 do 15 dana. f) dugoročni krediti banaka (pojavljuju se kao predmet trgovanja sitnih investitora). do opoziva (call money). INSTRUMENTI Tržište kapitala je skup institucija. Na ovom tržištu se pojavljuje i komisija za odobravanje izdavanja vrijednosnih papira. poduzeća i tvrtki za poslovanje s vrijednosnicama. Svi odreda visokog su stupnja utrživosti. na mjesec dana ili do 1 godine. d) zemljištem. štedionice i specijalizirane hipotekarne institucije odobravaju ga građanima i poduzećima na osnovi pokrića u nekretninama. Na ovom tržištu kupuju se i prodaju instrumenti s dospijećem preko 1 godine. financijskih instumenata i mehanizama pomoću kojih se dugoročno slobodna sredstva štednje prenose od suficitarnih deficitarnim jedinicama koje ulažu u fiksne fondove i opremu. Mnoge institucije na ovom tržištu su posrednici koji povezuju kratkoročna i dugoročna tržišta. Rokovi vraćanja ovih kredita su od 10 do 20. b) poslovnim prostorom.41. Kredit se odobrava u iznosu nižem (50 – 80%) od prometne ili procijenjene vrijednosti nekretnine. Dužničke instumente kupuju kućanstva i pojedinci direktno preko institucionalnih investitora. Moguće je uspostaviti i više hipoteka na istoj nekretnini pod uvjetom da su pravno uređeni redoslijed i prioriteti kreditora. Sigurnost vraćanja kredita nije u bonitetu dužnika već u vrijednosti nekretnine. d) hipotekarne obveznice i note. 42. c) skladištima. ustanove kreditnog rejtinga. b) državne obveznice. Banke i druge depozitne institucije imaju ih i u pasivi i u aktivi što ovisi o individualnoj razini likvidnosti. poslovne banke. moći iz prodajne vrijednosti nekretnine naplatiti svoje potraživanje. HIPOTEKARNI KREDIT Hipotekarni kredit posebna je vrsta izrazito dugoročnog kredita. što kreditoru osigurava da će. b) utrživi certifikati o depozitu → 14 do 120 dana. a to su: a) korporacijske obveznice. brokerske i dealerske institucije. a izuzetno i do 30 godina. ako dužnik ne izvršava uredno svoje obveze po kreditu. Sudionici su: investicijske banke.

London. Ne sudjeluju: manje banke. a predstavlja devizne aranžmane s dnevnom cijenom i izvršenjem zaključene transakcije u roku 2 radna dana. 90 ili 180 dana. poduzeća. Frankfurt. tj. Transakcije na deviznom tržištu odvijaju se na relaciji: 1. i 4. 3. 44. Cijene koje se formiraju na devizno tržištu su: a) ponuđene (bid) → cijene po kojima je kupac spreman kupovati devize i b)zahtijevane (offered ili asked) → cijene po kojima je prodavalac spreman prodati devize. brokeri i dealeri. Trgovanje se odvija na specijaliziranim deviznim burzama i u sutavu povezanih banaka. između komercijalnih banaka i njihovih filijala u inozemstvu ili s korespondentima u inozemstvu. Nagloj sekuritizaciji i razvoju sekundarnog tržišta pridonosi pravno reguliranje. DEVIZNO TRŽIŠTE Devizno je tržište dio ukupnog financijskog tržišta. komercijalni kupci deviza (kompanije) i centralne banke. HIPOTEKARNO TRŽIŠTE I SEKURITIZACIJA HIPOTEKARNIH POTRAŽIVANJA Hipotekarno tržište je podvrsta tržišta kapitala. Visoki iznosi i dugi rokovi hipotekarnog kredita imobiliziraju aktivu kreditora. Razvoju ovog tržišta kroz sustav garantiranja i osiguranja hipotekarnih kredita znatno potpomaže država. odnosno razmjenjuju devize. s efektivnom realizacijom u standardnim ugovorenim rokovima od 30. 45. Devizni tečaj formira se pod utjecajem ponude i potražnje i predstavlja cijenu 1 jedinice strane valute izraženu brojem jedinica domaće valute. Zurich.sredstava velike vrijednosti. poslovne banke – komitenti. To se odnosi na standardne hipotekarne kredite. ali i jedan od njegovih najvažnijih pojedinačnih oblika u razvijenim zemljama. 2. hipotekarne institucije ili posebne državne hipotekarne agencije emitiraju dugoročne dužničke vrijednosnice (obveznice i note) ili udjelne certifikate i rasprodaju ih javnosti. Rokovi i dinamika isplata po obveznicama usklađeni su sa rokovima i dinamikom otplata hipotekarnih kredita koji im služe kao kolateral. Na osnovi odobrenih hipotekarnih kredita i budućeg priljeva po otplatama glavnice i kamata. Tokio. Devizno tržište nije centralizirano već ga čini svjetska mreža sudionika međusobno povezanih suvremenim komunikacijskim sredstvima. Zbog jednostavnosti hipotekarni su krediti u svijetu u širokoj primjeni. Devizno tržište je tržište potpune konkurencije što znači da ni jedan sudionik ne može utjecati na cijenu. između poslovnih banaka u zemlji. filijale stranih banaka. što i kredite i hipotekarne zadužnice čini nerizičnima. Sudionici su: komercijalne banke. Važno je napomenuti da hipotekarna institucija i dalje ostaje vlasnikom hipoteka koje je stekla na osnovi dodijeljenih hipotekarnih kredita. Zato se potraživanjima osiguranim hipotekom sve češće trguje na sekundarnom tržištu hipoteka. na veličinu ponude i potražnje za devizama. državna potpora i nadzor i osiguranje hipotekarnih kredita od strane države. Singapore. Devizno tržište može se podijeliti na 2 podtržišta: promptno (spot) devizno tržište zadovoljava funkciju devizne likvidnosti transaktora. a još više na raznovrsne sekuritizirane oblike hipotekarnog kredita. a isplata kamata i glavnice obveznica osigurana je otplatama iz prethodno odobrenih hipotekarnih kredita. Dijeli se na: a) devizne burze u svjetskim centrima i b) interbankovno devizno tržište. između centralnih banaka. Temeljni mu je zadatak opskrbiti sudionike stranim sredstvima plaćanja za plaćanje uvoza. a na njemu se prema utvrđenim uvjetima i pravilima trguje stranim valutama. 20 . Veliki centri su:New York. kao što su brodovi i avioni. Na tržištu postoje velike komercijalne banke (market makersi) koje su u svakom trenutku spremne prodati i kupiti devize. i terminsko (forward) devizno tržište obuhvaća transakcije s isporukom deviza preko 2 dana.

g. održavanje likvidnosti banaka i štednih depozitnih institucija 3. Ne posluje izravno s poduzećima. poslovi analiza. Samostalnost se osigurava imenovanjem članova uprave koje obično imenuje sabor. b) od kamata na vrijednosnice koje drži u aktivi. U prosincu 1997. Samostalnost osigurava središnjoj banci neovisnost u vođenju novčane politike. reguliranje količine novca u optjecaju i kreditne aktivnosti banaka (održavanje likvidnosti privrede) → Ovu funkciju centralna banka ostvaruje instrumentima monetarno-kreditne politike: eskontnom-diskontnom stopom. no devizna burza još nije ugledala svjetlost dana. Središnja banka je neprofitna institucija. uveden je i trajni hrvatski novac – kuna. Tržište novca organizacijski je institucionalizirano. a odgovorna Hrvatskom državnom saboru. Karakteristike su: svaka centralna banka ima monopol na izdavanje novca. 6. a krajem svibnja 1994. neovisna o državnoj administraciji. zabranom uključivanja članova vlade u uprave središnjih banaka. statistike. 1991. Temeljni joj je zadatak očuvanje vrijednosti nacionalnog novca i utjecanje monetarnom politikom na gospodarska kretanja. najvažnija monetarna institucija i vrhovna novčana vlast svake moderne države. Najvažnije funkcije središnje banke su: 1. Ponekad se naziva i banka banaka.U RH se trguje između ovlaštenih banaka. ponekad selektivnom kreditnom politikom ili izravnim kvantitativnim određivanjem kreditne aktivnosti banaka. a sve više i sustav depozitno-kreditnih financijskih institucija. Troškove poslovanja pokriva: a) prihodima od kamata na kredite poslovnim bankama.. politikom obvezne rezerve. HNB je znatno izmjenila instumentarij reguliranja količine novca u opticaju: 21 . FUNKCIJE I KARAKTERISITKE SREDIŠNJE BANKE Središnja banka je posebna. i sve banke dužne su kod nje držati obveznu rezervu. održavanje međunarodne likvidnosti. ostvarivanje međudržavnih financijskih sporazuma i suradnje i sl. tj. suradnja s međunarodnim i regionalnim monetarnim i financijskim institucijama. a po uzoru na razvijene zemlje formirana je Narodna banka Hrvatske. između banke i komitenta. formiranjem deviznih pričuva. Po svojim funkcijama i karakteristikama bitno se razlikuje od svih drugih financijskih institucija jer kontrolira zakonima uspostavljeni jedinstveni novčani. HRVATSKI FINANCIJSKI SUSTAV – STRUKTURA. briga za bilancu plaćanja propisivanjem monetarnih mjera koje na nju utječu. deviznom kontrolom. hrvatskog dinara u prosincu 1991. emisija novca: središnje banke su jedine institucije koje su od države ovlaštene emitirati tzv. zabranom dugoročnog kreditiranja. PROBLEMI. pribavljanja informacija i prikupljanja podataka 7. kupnju državnih vrijednosnica. g. središnja banka dobila je naziv HNB. 46. ali isto tako uskraćuje državi mogućnost da svoje potrebe financira iz primarne emisije središnje banke (bez stvarnog pokrića). godine učinjena je valutna reforma. Monetarno osamostaljivanje utvrđeno je uvođenjem privremenog novca. kupnjom i prodajom vrijednosnica na otvorenom tržištu. određeni poslovi za račun države 47. PROMJENE Korjenite promjene u financijskom sustavu počele su odmah po osamostaljivanju RH. 4. sudjelovanjem na deviznom tržištu. primarni novac kroz kreditiranje banaka. kupovinu deviza i sl. 2. kreditni i bankovni sustav. c) od prihoda koje ostvari plasmanom deviznih pričuva. Kao pasivna protustavka ovim poslovima u bilanci središnje banke nalaze se depoziti banaka i gotovina središnje banke u opticaju 5. reguliranjem i kontrolom platnog prometa i kreditnih poslova s inozemstvom. između HNB-a i ovlaštenih banaka. g.

6. znatno je liberaliziran devizni režim. diskontnu politiku. brine se o održavanju opće likvidnosti u plaćanjima prema inozemstvu. HNB podržava ciljeve ekonomske politike. kadrovsko i poslovno restrukturiranje koje je u najvećim bankama otpočelo 1997. 49. PIF . i deviznim REPO operacijama. INSTRUMENTI HNB-a ZA REGULIRANJE KOLIČINE NOVCA U OPTICAJU Za reguliranje količine novca u opticaju HNB primjenjuje 5 instrumenata: 1. poslovi fiskalnog agenta za državu i 4. poslovi refinanciranja. 48. središnja depozitarna agencija). 22 . Agencija za osiguranje depozita i sanaciju banaka. Dolazi do reforme sustava domaćih plaćanja. politiku otvorenog tržišta.discount window-a i politike otvorenog tržišta. 2.privatizacijski investicijski fondovi). Financijske institucije u RH: HNB. mirovinski fondovi). odgovorna je za stabilnost valute i 2. investicijski fondovi (investicijski fondovi univerzalnog tipa. a ostale nebankovne financijske institucije ili još ne postoje ili ne djeluju kao tržišne fin. Varaždinsko tržište vrijednosnica. štedno-kreditne zadruge. HRVATSKA NARODNA BANKA HNB je banka drugog stupnja zato što su njene funkcije drugog stupnja: 1. štedionice. opću likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu. g. Prvi pravac promjena u proteklom razdoblju bio je usmjeren stvaranju zakonodavstva koje će omogućiti nastajanje i značajniju ulogu i onih financijskih institucija koje uz banke obično čine infrastrukturu razvijenih financijskih tržišta. organiziran je i sustav kreditnih odnosa sa inozemstvom. Zagrebačka burza. transakcije vrijednosnih papira. Da bi HNB ostvarila ciljeve. depozitne financijske institucije (banke. izdavači kreditnih kartica). 3. Deviznim zakonom iz listopada 1993. nedepozitne financijske institucije: ugovorne štedne institucije (osiguravateljne institucije. kupnjom i prodajom blagajničkih zapisa. ali samo u mjeri koja ne ugrožava njena 2 temeljna cilja. izdaje novčanice i gotov novac.1. g. 3. 2. institucije. utvrđuje količinu novca u opticaju. HNB ima dva temeljna cilja: 1. obavlja određene poslove za RH. Komisija za vrijednosne papire. brokerske tvrtke – društva za poslovanje vrijednosnicama. usklađuje informacijski sustav za svoje potrebe. 2. ali i njihovu sanaciju i organizacijsko. ona poduzima čitav niz mjera: 1. utvrđuje opću likvidnost banaka. 4. HNB je odgovorna za stabilnost cijena i za likvidnost i solventnost ukupnog bankovnog sustava. Institucionalno uređenje tržišta vrijednosnih papira započeto je Zakonom o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima kojim je utvrđen zadovoljavajući zakonski okvir primarnog i sekundarnog – transakcijskog tržišta vrijednosnica. 5. Takvo stanje banaka nametnulo je potrebu donošenja tržištu odgovarajućeg zakona o bankama. umnoženi problemima ratnih razaranja i tranzicijskim problemima bili su prisutni u naslijeđenim “starim” hrvatskim bankama. Za RH karakteristična je dominacija univerzalniha banaka. Tržište novca. Problemi iz prethodnog socijalističkog sustava u kojem su banke bile “distributeri” kredita. 3. ostale financijske institucije (leasing tvrtke. 2. uvođenjem “prozorčića” . modernizacijom sustava obvezne rezerve. emitiranje primarnog novca. 4. ostalo (ZAP. stambene štedionice).

specijalna prava vučenja pri MMF-u. 5. 2. 5. HNB dolazi do deviznih rezervi: kupnjom deviza od banaka na aukcijama povlačenjem tranši od MMF-a iz prihoda od kamata na devizne depozite prinosom od portfolio managementa prodajom efektivnih kuna stranim bankama Bruto devizne rezerve su: aranžmani sa MMF-om sredstva prikupljena s obvezom reotkupa (SWAP aranžmani) blagajnički zapisi u stranoj valuti sredstva poslovnih banaka na deviznim računima HNB-a 23 .3. rezervna tranša pri MMF-u. 3. 6. vrijednosni papiri koji glase na konvertibilnu stranu valutu. kvalitativnu politiku (emisijom primarnog novca stimuliramo gospodarske sektore). politiku obvezne rezerve. 2. 4. DEVIZNE REZERVE: STRUKTURA I VRSTE Devizne rezerve trebaju osigurati međunarodnu likvidnost zemlje u uvjetima interne konvertivbilnosti kune. kojima raspolažu HNB i ovlaštene banke.  1. 50. 3. potraživanja HNB i ovlaštenih banaka u konvertibilnim devizama na računima u inozem 2. 4. efektivna strana valuta  Ukupne devizne rezerve dijele se na dvije kategorije: a) kojima upravlja HNB: efektiva u trezoru i stalne devizne rezerve b) kojima upravljaju ovlaštene banke  1. 3. 4. monetarno zlato u vlasništvu RH. kvantitativnu politiku (u visokoj inflaciji limitiranje plasmana) i 5. 2. Održavanje likvidnosti prema inozemstvu HNB ostvaruje: rukovanjem deviznim rezervama propisuje obvezu banaka da drže određeni iznos u devizama kupuje i prodaje valutu RH u inozemstvu propisuje opseg i strukturu korištenja inozemnih kredita osigurava provedbu platnih ugovora s inozemstvom zaduživanjem u inozemstvu 52. 4. 5. 4. 3. ODRŽAVANJE MEĐUNARODNE LIKVIDNOSTI KAO FUNKCIJA HNB 1. 3. HNB određuje likvidnost poslovnih banaka kroz 7 mjera: propisuje obveznu rezervu propisuje posebnu rezervu likvidnosti za rizične poslove (za avaliranje ili garantiranje) propisuje minimalni iznos sredstava koje banke moraju držati kod sebe propisuje ročnu strukturu izvora i plasmana odobrava kredite za likvidnost poslovnim bankama propisuje uvjete kreditne sposobnosti banaka određuje datum od kojega je banka nelikvidna i o tome obavještava ZAP 51. 6. 6. 2. Devizne rezerve čine: 1. 7. 4. ODRŽAVANJE LIKVIDNOSTI BANAKA KAO FUNKCIJA HNB-a 1. 5.

utvrđuje opseg i namjenu zaduživanja i odobravanja financijskih kredita  1. u instrumente financijskih institucija 5. 4. depozite. 2. 5. središnjih banaka. čekova i drugih vrijednosnica 5. 3. vrijednosne papire. to može samo sa sredstvima koje je kupila na aukcijama. Pri reguliranju kreditnih odnosa s inozemstvom HNB uzima u obzir: stupanj vanjske zaduženosti iznos deviznih pričuva ročnost obveza i potraživanja strukturu primljenih i datih kredita po vrstama druge čimbenike važne za održavanje međunarodne likvidnosti 54. REGULIRANJE PLATNOG PROMETA S INOZEMSTVOM U okviru ove zadaće HNB: 1. Ulaganja u jednu zemlju su ograničena na 30%. Devizne rezerve se mogu ulagati u slijedeće instrumente: 1. Međunarodne devizne rezerve se ulažu kod međunarodnih financijskih institucija. sporazume o reotkupu. 2. osigurava provedbu platnih i financijskih ugovora s inozemstvom 2. Kod jedne banke može biti najviše 5% deviznih rezervi s tim da tih 5% ne smije preći 2% kapitala te banke. propisuje obvezu obavještavanja o namjeri zaključivanja kreditnog posla s inozmstvom 2. Udio USA i EURA u strukturi rezervi može varirati ± 5% od udjela tih valuta u strukturi plaćanja uvoza i otplate kredita. odobrava poslovanje sa stranim sredstvima plaćanja u zemlji (mala ovlaštenja) 4. eventualne raskide ugovora o kreditu 5. a ne može blagajničkim zapisima. 4. propisuje način i uvjete iznošenja i unošenja u zemlju domaće i strane valute. komercijalnih banaka i investicijskih kuća. propisuje način obavljanja mjenjačkih poslova 24 . izdaje bankama ovlaštenja za obavljanje platnog prometa i kreditnih odnosa s inozemstvom (velika ovlaštenja) 3. propisuje obveze podnošenja određene dokumentacije 4. devize kupljene na domaćem tržištu HNB sa bruto deviznim rezervama upravlja pasivno što znači da ako HNB želi braniti tečaj kune na deviznom tržištu. osim za SAD i Njemačku 50%. otplate. Zemlja mora imati investicijski rejting barem AA. 10% deviznih rezervi dnevno mora biti likvidno. a ročnost tih papira je slijedeća: a) državni vrijednosni papiri do 3 godine b) ostali instumenti financijskih organizacija do 1 godine c) depoziti. u management (sredstvadana na ulaganje stranim investitorima). propisuje obvezu podnošenja prijave o zaključenom ugovoru po svim zaključenim kreditnim poslovima s inozemstvom 3.5. 3. prati korištenje. Portfolio management je ulaganje u vrijednosne papire . certifikati i reotkup do 3 mjeseca d) prosjek papira ne smije biti veći od 6 mjeseci 53. REGULIRANJE KREDITNIH ODNOSA SA INOZEMSTVOM  Posebni utjecaj HNB na zasnivanje kreditnih odnosa s inozemstvom ogleda se u tome što: 1. Portfolio management može iznositi najviše do 15% deviznih rezervi.

organizira međunarodni platni promet i daje tehnička uputstva za njegovo obavljanje 55. da li je banka prešla limit. staroj deviznoj štednji u protuvrijednosti 2. i 1997. Ovlaštenje za obavljanje platnog prometa i kreditnih poslova s inozemstvom posjeduju 53 banke. 56. godine 87% banaka bilo je u privatnom i pretežito u privatnom vlasništvu. obveznu rezervu.. U 1997. hrvatska je Vlada preuzela najveći gubitak u bilancama banaka po tzv. odobrava posebne načine plaćanja i naplate s inozemstvom. Privatne banke sudjelovale su sa 64% u ukupnoj aktivi i sa 61% u ukupnom kapitalu bankovnog sektora. To je posao ministarstva financija. Već u ožujku 1990. Devizna dokumentirana kontrola prati ispravnost izvozne i uvozne dokumentacije. prati ostverivanje kapitalnih koeficijenata. Ukupno 9 banaka u državnom vlasništvu raspolagalo je sa 29. USD i većim dijelom dodijeljene javnim i velikim poduzećima radi podmirenja njihovih obveza prema bankama. Ta je imovina krajem 1997. dozvole za rad. prodaje efektivne kune inozemnim bankama 8. Krajem 1997. talijanskih (2) i njemačkih banaka (2). 3. bonitetni nadzor: bonitetna i prudencijalna kontrola 2. nespecijalizirane i regionalne. ali i značajan napredak učinjen nakon 1990. kuna.o. u RH djelovalo je 60 banaka. osnovane su 32 privatne banke 6 subsidiarija starih banaka. Glavnina bankarstva koncentrirana je u Zagrebu. iznsila 5 mlrd. U svibnju 1991.8% kapitala. Sama obrada je zakonski limitirana na 6 mj.) prikuplja i analizira podatke o poslovnim bankama (najviše gleda koliko su banke izložene deviznom riziku. devizna dokumentirana kontrola Bonitetna kontrola kontrolira izloženost banke. izdane su državne obveznice u iznosu od 1 mlrd. Prema pravnom statusu 56 banaka su d. likvidnost i kuporodaju deviza). da li je koristila kredit za likvidnost. 2.) onsite kontrola → to su izvješća koja rade inspektori HNB-a u poslovnim bankama (na licu mjesta). plaćanja unaprijed. i na zakonskom uređenju sustava i na njegovom funkcionalnom osposobljavanju. produljavanje rokova naplate i sl. ali je i unutrašnjost zadovoljavajuće pokrivena.5 mlrd. 8 novoosnovanih banaka u vlasništvu su austrijskih (4).d. brine o unošenju deviza u zemlju u propisanim rokovima itd. dekadska. STANJE U BANKOVNOM SEKTORU REPUBLIKE HRVATSKE Analiza stanja u hrvatskom bankarskom sustavu ukazuje na otvorene ili prikrivene probleme. a te podatke prati banka na temelju 24 indikatora likvidnosti. 7.) offsite kontrola → bave se analizama poslovnog bankarstva na temelju obrađenih podataka koje nam šalju banke. iznos međubankarskih kredita i utvrđuje minimalnu likvidnost banaka (za svaku banku). Hrvatske banke su univerzalne. Glavni problem hrvatskih banaka u proteklom razdoblju bio visoki udjel imobilizirane aktive. Čitav sektor je odgovoran za pripremu i analizu dokumentacije za osnivanje banaka i izbor predsjednika i članova uprave. a 4 banke su d. Provedba mjera monetarno-kreditne politike analizira žiro račune poslovne banke. Najveći dio nenaplativih kredita banke su pretvorile u trajne vlasničke udjele u poduzećima.6. USD.o. radi dnevna. obnovile dozvole poslovanja. Dvije banke izgubile su tijekom 1995. Od toga su 24 banke 1989. Prudencijalna kontrola: 1. provedba mjera monetarno-kreditne politike 3. Nakon 1989. KONTROLA I NADZOR BANAKA Dijeli se u 3 grupe poslova: 1. kvartalna i godišnja izvješća. Prema ocjeni HNB u strukturi ukupne bilance banaka udjel dobre aktive iznosi 25 .

g. pripajanja i preuzimanja banaka. Ciljevi Zakona o bankama su: a) privatizirati banke.). Slavonska i Privredna banka Zagreb. b) osloboditi banke utjecaja politike. RH je preuzela zakon o bankama kojeg je donijela Jugoslavija.88. Da bi postao član polaže kod nje ispit da bi dobio licencu. TIJELA (ORGANI) BANKE 1. skupština – čine ju dioničari. sastaju se 1 put godišnje da bi razmotrili financijsko izvješće banke 59. f) banka okrenuta tržišnom poslovanju. CILJEVI HRVATSKIH ZAKONA O BANKAMA Do 1993. e) uvođenje tržišnog kriterija u poslovanje banaka. 58. 57.9%. Pri uvođenju Zakona se pazilo da ne izazove lomove. Njemačko-austrijski model je korigiran 1998. 2. godine i iz 1998. s tim da je područje nadzora i kontrole banaka rađeno pod utjecajem MMF-a i Banke za međunarodne obračune ili izravnanja (BIS).d. I prvi i drugi zakon su rađeni na temelju njemačko-austrijskog modela. g) razviti konkurenciju među bankama. U njemu se banka prvi put definira kao d. a član ne može biti onaj koji je član Savjeta HNB ili član Nadzornog odbora bilo svoje ili neke druge banke. Zakon iz 1993. Najveća privatna banka je Croatia banka (1989. operativna aktiva banaka premala je da bi zadovoljila potražnju što uvjetuje visoke kamatne stope banaka. Problem imobiliziranosti aktive pokazuje se kao problem prihoda banaka jer veći dio ove aktive ne nosi prihod ili je on minimalan. Sanaciji su podvrgnute Splitska. a udjel loše aktive 11. POSLOVANJE I VRSTE BANAKA U RH Imamo 2 zakona iz 1993. Ključnim problemima hrvatskog bankarstva mogu se označiti: a) loša kvaliteta aktive. najčešće se sastaje 1 put mjesečno 3. godine smjernicama EU. godine koji je restriktivniji. b) loša kreditna politika i pozajmljivanje povezanim osobama. Nadzorni odbor – u njemu ne može biti član savjeta HNB ili zaposlenik HNB-a. Treba imati pravni ili ekonomski fakultet. Riječka. Ovakve probleme određuje stanje u 10 najvećih starih banaka koje imaju najveće značenje jer je visoka koncentracija bankarstva i oligopolska struktura bankovnog sustava. OSNIVANJE. Preostala. Uprava mora brojati najmanje 2 člana. Često nadzorni odbor na sebe preuzima odobravanje plasmana preko milijun maraka. stečaja. godine je koncipiran u 2 sistema: a) treba liberalizirati ulazak novih banaka na tržište b) pojačana bonitetna kontrola banaka (dana su veća ovlaštenja) 26 . c) previsoke kamatne stope i neiskustvo u procesima likvidacije.1%. d) liberalizirati ulazak inozemnog kapitala. c) isključiti dužnike iz nadzornih odbora.

20 mil. Koeficijenti se temelje na bančinom kapitalu koji se sastoji od: a) temeljni kapital banke koji banka dobiva prilikom osnutka putem emisije bančinih dionica 27 . Savjet HNB-a mora odgovoriti u roku od 6 mjeseci od dana zaprimanja zahtjeva. banci se izdaje odobrenje za obavljanje svih ili samo pojedinih bankovnih poslova. jamstva. odobravati sve vrste depozita. poslovati sa čekovima. imati depozite u domaćoj i stranoj valuti 2. Osnivači banke mogu biti i pravne i fizičke osobe s tim da broj osoba Zakon nigdje ne spominje. kredita i garancija 3. poslovati sa: a) opcijama. godine. kuna) c) banke s velikim ovlaštenjem (inicijalni kapital je 60 mil. Zahtjev za davanje odobrenja za rad banke osnivači podnose HNB-u. Sve hrvatske banke dijelimo na: a) banke s malim ovlaštenjem (inicijalni kapital je 20 mil. kuna) Banke s malim ovlaštenjem mogu raditi slijedeće poslove: 1. dozvolu) za osnivanje banke daje Savjet HNB-a. HNB može i odbiti davanje odobrenja. tehnologijom. izdavati vrijednosne papire 5. ali Zakon propisuje obvezu reciprociteta. imena članova uprave i nadzornog odbora 7. a u pojedinim slučajevima može ga i ukinuti. c) kreditnim karticama i mogu se koristiti: d) leasingom i e) factoringom u poslovanju Banke s velikim ovlaštenjem osim poslova malih i srednjih banaka mogu obavljati i kreditne poslove s inozemstvom. financijsko stanje osnivača 6. Oblik i sadržaj zahtjeva propisuje HNB. obavljati platni promet 6. obavljati mjenjačke poslove 3. odobravati kredite. broj osnivača i podatke o njima 5.. 40 ili 60 mil. U slučaju pozitivnog ishoda. zavisno od kapitala s kojim se raspolaže treba priložiti i detaljan opis poslova 4. Odobrenje (licencu. statut buduće banke 2. b) terminskim ugovorima. Da bi osnivač stekao više od 10% dionica banke mora za to dobiti posebno odobrenje HNB-a. mjenicama i certifikatima Banke s srednjim ovlaštenjem mogu osim prethodnih poslova: 1. Implikacija je da samo jedna fizička osoba može osnivati banku. kuna) b) banke s srednjim ovlaštenjem (inicijalni kapital je 40 i više mil. kadrovima. Cilj je svake banke da dobije srednje ili veliko ovlaštenje jer su provizije po deviznim poslovima visoke što utječe na povoljnu bilancu poslovnih banaka. kuna). garancije domaćim pravnim i fizičkim osobama 4. banke se mogu organizirati isključivo kao dionička društva. Uz zahtjev se mora priložiti: 1. Novoosnovane banke ne smiju 3 godine po osnivanju obavljati bankovne poslove prikupljanja depozita i štednje građana u domaćoj i stranoj valuti. dokaz da se raspolaže prostorom.. dokaz da se raspolaže s kapitalom (20. Strane osobe isto mogu biti osnivači. OGRANIČENJA PREUZIMANJA PREVELIKIH RIZIKA (IZLOŽENOST BANKE) Da banka ne bi upadala u rizik postoji grupa koeficijenata koje je propisala HNB i oni se moraju poštivati.Prema Zakonu iz 1998. Dionice banke glase na ime. a ona znači da stranac može biti osnivač banke ako u njegovoj zemlji naša osoba može osnovati banku.  60. kuna je minimalni iznos kapitala koji banka mora mati i uplatiti prije upisa u sudski registar 3. otvarati akreditive 2.

strojevi) na razini banke čini 70% jamstvenog kapitala b) NOVI ZAKON: 1.NMK → najveći mogući kredit jednom zajmoprimcu mogao je biti 30% jamstvenog kapitala 4.) velika izloženost prema 1 osobi = 10% JK . oprema. on može ući u iznos bančinog kapitala najviše do iznosa temeljnog kapitala Zbroj ova dva kapitala čini jamstveni kapital banke (JK=TK+DK).) sve izloženosti = 400% JK . ŠTEDNOKREDITNE ZADRUGE. ŠTEDIONICE. da bi 1 osoba dobila taj kredit treba postojati jednoglasna odluka nadzornog odbora 5.) 1 osoba = 25% JK .) dioničari sa 3% dionica banke = 5% JK . STAMBENE ŠTEDIONICE 28 . jamstva).) VK + RA = 70% JK . 1.velika izloženost je 10% jamstvenog kapitala prema 1 osobi.ukupna suma svih velikih izloženosti je 400% jamstvenog kapitala 6.) NMK = 30% JK .) JK / AK + AIS = 8% .) Σ dioničara sa preko 5% dionica = 25% JK . adekvatnosti kapitala 2.banka može biti izložena prema jednoj osobi do 25% jamstvenog kapitala 0. sve takve dioničare banka zbraja.ako dioničar ima preko 5% dionica banke. Ova aktiva je ponderirana po stupnjevima rizika + aktivne izvanbilančne stavke (to su potencijalne obveze banke – akreditivi.) VK = 20% JK . i krediti koje takvi dioničari koriste ne smiju preći 25% jamstvenog kapitala  dionice banke se ne mogu koristiti kao sredstvo osiguranja kod te banke (dioničari poništavaju kapital banke)  koeficijenti su značajni zbog toga što u slučaju odstupanja HNB može dati poslovnoj banci rok za usklađenje ili uvesti povjerenika: a) off side kontrola banke b) on side kontrola banke 61.suma velikog kredita i najvećeg mogućeg kredita na razini banke je mogla biti 200% jamstvenog kapitala 5.novi Zakon o bankama je koeficijent adekvatnosti kapitala digao na 10% 2. bez obzira koliki je.stari Zakon je imao koeficijent VK → veliki kredit jednom zajmoprimcu nije smio preći 20% jamstvenog kapitala 3.dopunski kapital koji se sukcesivno stvara kroz bančino poslovanje.dioničar se nebi smio zaduživati kod svoje banke 4. jedna osoba → pravni entitet koji sam odgovara za svoje obveze) .dioničari koji imaju do 3% dionica banke mogu koristiti kredit najviše u visini 5% jamstvenog kapitala . Po starom Zakonu o bankama prvi i osnovni koeficijent je odnos jamstvenog kapitala i bančina aktiva. garancije.) VK + NMK = 200% JK .po starom Zakonu ovaj odnos nije smio biti manji od 8% → koef.veliki kredit + ulaganja u realnu aktivu RA (zgrade.) JK / AK + AIS = 10% .novi Zakon definira povezanu osobu i jednu osobu (povezana osoba → u pozadini stoji 1 vlasnik.

Štedionice su uređene kao kapitalske institucije. nisu sudionici financijskih tržišta. U RH ima 27 osiguravajućih društva. Poslovanje nadzire financijska policija.12. To je neprofitna institucija koja posluje po načelima likvidnosti i sigurnosti. Osnivački kapital štedionica ne može biti manji od milijun DEM. b) voditi zadrugarima žiro i tekuće račune i platni promet u zemlji c) odobravati kredite Odobrenje za rad izdaje Ministarstvo financija uz mišljenje HNB-a. Ulogu štedionica prema novom Zakonu o bankama preuzimaju banke malih ovlaštenja. Štedni ulozi nisu osigurani kod Agencije za osiguranje deepozita i sanaciju banaka. i ukoliko na dan 26. tekuće račune i depozitno poslovanje građana i radnji. izgradnje i kupnje stanova. Članovi su ravnopravni bez obzira na veličinu zadružnog udjela koji posjeduju. a 11 kao d. U RH postoje od 1998. neprofitne štedno-kreditne zadruge (potrošačke zadruge). 62. Sredstva plasiraju isključivo članovima zadruge. Osnivaju ih banke ili štedionice. Izvori sredstava su im stabilni jer je štednja srednjeročna i dugoročna. nisu imale minimalni kapital propisan Zakonom dužne su najkasnije do kraja 2001. Osnivaju se na lokalnoj razini. Slobodna sredstva koja ne iskoristi za odobravanje kredita građanima štedionica može koristiti za odobravanje kredita malim i srednjim poduzećima. a vode štednju samo u kunama. Ta je potpora namijenjena mladim obiteljima do 35 godina starosti.o. Sve štedionice su u privatnom vlasništvu..1998. NEBANKOVNE ORGANIZACIJE U RH Nebankovne organizacije su osiguravatelji života i imovine. Krajem 1997.d. Štedionice imaju obvezu: a) dostaviti podatke HNB-u b) izdvajati obvezne rezerve c) pribaviti suglasnost pri izboru uprave. gro tih osiguravajućih društava su mala osiguravajuća društva. Vlasnici im mogu biti i domaće i strane osobe. godine u RH je poslovalo 33 štedionice. krediti su osigurani hipotekom. godine. U RH su pod tim nazivom u osnovi ozakonjene uzajamne. banka za obnovu i razvoj). od čega su 22 bile organizirane kao d.d. moraju se preregistrirati u d. ali izmjenama zakona omogućeno im je i poslovanje s devizama. kupnje i opremanja građevinskih zemljišta. Štedno-kreditne zadruge su mješovite ili dioničke financijske organizacije. Njom upravljaju skupština. to su najčešće poduzeća koja se bave financijskim posredovanjem. Sve štedionice. Zadruga može: a) prikupljati štedne uloge u domaćoj valuti od zadrugara. godine povećati temeljni kapital na iznos od najmanje 20 milijuna kuna ili će se nad njom provesti postupak likvidacije. Štedionica prikuplja štednju građana u domaćoj valuti. nadzorni odbor i upravitelj zadruge. Za njih jamče zadrugari svojim udjelima. Stambene štedionice su specijalizirane štednodepozitne institucije koje prikupljaju namjensku štednju s ciljem financiranja izgradnje obiteljskih kuća. Postoje 2 tendencije: a) koncentracija i okrupnjavanje 29 . za potrebe stambene izgradnje. Država im pruža potporu iz državnog proračuna preko posebnog fonda koji se vodi u HBOR-(Hrv.000 kuna. koje prikupljaju štedne udjele i odobravaju kredite članovima ali i nečlanovima. obavljati platni promet u zemlji za građane i radnje odobravati kredite u prvom redu građanima. Pribavljaju sredstva prikupljanjem uloga svojih članova ili uzimanjem kredita od poslovnih banaka. ukoliko nastavljaju s poslovanjem. Ukupan iznos zadružnih udjela prilikom osnivanja zadruge ne može iznositi manje od 100. a viškove može plasirati bankama.o. Štedionca može: voditi žiro račune.

b) na ime (indosamentom) ili donosioca (predajom). samo 6.1995.). a vlasnicima udio u dobiti ili likvidacijskoj masi. Sva su društva osnovana kao d. DIONICE . a vlasnici najvećeg broja društava su domaće pravne i fizičke osobe. nema kratkoročnih zadužnica. 63. Zakonom je uređeno: a) emitiranje VP javnom ponudom b) definirane su osobe ovlaštene za obavljanje poslova u svezi s VP c) njihove ovlasti d) burze e) zabrane i ograničenja poslova u svezi s VP f) zaštita investitora g) središnja depozitarna agencija h) prijenos vlasništva i i) drugi elementi o kojima ovisi učinkovitost i regularnost tržišta VP BLAGAJNIČKI ZAPIS je kratkoročni VP (rok dospijeća do 1 godine. To su dugoročni VP bez utvrđenog dospijeća.). društva za upravljanje investicijskim fondovima) d) poduzimanje mjera za uspješno funkcioniranje tržišta VP e) propisivanje sadržaja informacija f) određivanje mjera – uvjeta koje moraju zadovoljiti oni koji se profesionalno bave trgovanjem VP U RH to je tržište još u nastajanju. Društvo njima osigurava poslovni kapital. investicijski fondovi. Dio društva je u državnom vlasništvu.d. godine zaoštrava uvjete poslovanja posebno u pogledu zaštite osiguranika i preuzimanja velikih rizika. godine (NN107 / 27. uobičajeno 91 i 182 dana).3 mlrd kuna.b) da će osiguravajući portfelj završiti u rukama ino-kupaca. Najčešće se dijele na: a) prioritetne ili redovne. a novi zakon iz 1997. Djelatnost osiguravajućih društva regulirana je Zakonom o osiguranju (1994. 30 . Nadzor nad osiguravajućim društvima provodi Direkcija za nadzor. Postoje: a) kunski b) devizni blagajnički zapisi. a zdravstveno osiguranje je također malo. U RH funkcija mu je održavanje likvidnosti i instrument je politike otvorenog tržišta (strerilizacija količine novca u opticaju). U literaturi se još zovu i trezorske mjenice. godine bruto premija osiguravatelja je preko 4. izdatnici VP. Početkom 2000. TRŽIŠTE VRIJEDNOSNICA U RH Temelji se na Zakonu o izdavanju i prometu vrijednosnih papira iz 19955.7%. Komisija za vrijednosne papire ima 5 članova i odgovara Saboru koji ju i bira. Izdaje ga Ministarstvo financija i HNB. Struktura premija je nepovoljna jer je samo 15% životno osiguranje (u Europi preko 50%). dionice iz privatizacije. dio je u mješovitom vlasništvu zajedno sa stranim osobama.12. funkcije komisije za vrijednosne papire: a) izdavanje dozvole za emisiju b) nadgledanje pravila trgovanja c) nadziranje društava za poslovanje s VP (burze. Najveće osiguravajuće društvo je “Croatia osiguranje” iz Zagreba. dugoročne obveznice denominirane u kunama. nezavisna je i samostalna.korporativni VP koji prezentira dio vlasništva dioničke tvrtke. javljaju se blagajnički zapisi.

Volks banka 4. kao posljedicu toga što u tim zemljama rastu investicije koje domaća štednja ne može omogućiti 2. Uloga banaka u tim tokovima: 1.9%. a ta integracija temelji se na nekoliko pokazatelja: a) burzovni indeks zagrebačkog tržišta kapitala (CROBEX) se kreće u uskoj korelaciji sa cijenama dionica hrvatskih tvrtki na londonskoj burzi b) većina europskih banaka i velikih financijskih grupacija je prisutna na hrvatskom financijskom tržištu . razviti sekundarno tržište koje će osiguravati likvidnost 3. Glavni uzrok financijske promjene je: a) spremnost prodaje domaćih banaka. razviti nekreditne tehnike financiranja – prvenstveno sekuritizaciju 31 . pravo udjela u dobiti) c) obveznice bez kupona (prodaju se uz duboki diskont.OBVEZNICE su zajmovni dugoročni VP. dolazi do snažne liberalizacije u istočnoj Europi. NUŽNOST DOGRADNJE FINANCIJSKOG SUSTAVA RH Hrvatski financijski sustav je duboko integriran u europski financijski sustav. a mogu ih emitirati sve pravne osobe. izdiferencirati strukturu imovine poduzeća na čitav niz VP preko kojih će poduzeće biti u mogućnosti kreirati svoju likvidnost 2. a kvalitetna procjena rizka pokazuje da vrijedi investirati u tranzicijske zemlje. Podaci pokazuju da proces ulaska velikih banaka na tržište zemalja u tranziciji nije motivirano smanjenjem troškova nego smanjenjem rizika. jugoistočnoj Aziji i Južnoj Americi Temeljni interes stranih banaka da dođu na naše tržište je bio: 1. na financijskim tržištima raste potražnja za međubankovnim financijskim posrednicima 4. Na području dogradnje financijskog sustava potrebno je: 1.-1989. banke su počele dovlačiti kapital u zemlje gdje je on bio izuzetno skup.najveća grupacija su Zagrebačka i Varaždinska banka koje čine 1/3 hrvatske bankarske industrije. na razvijenim financijskim tržištima došlo je do pada neto kamatne stope 3. Ako ih emitira poduzeće zovu se korporativne obveznice. Raifaissen banka (ima najprofitabilniju mrežu u tranzicijskim zemljama) 2. Erstesteiermarkische banka . Svi ovi globalni trendovi su se poklopili sa domaćim pozitivnim trendom – proces rehabilitacije velikih državnih banaka. posljedica toga je da su banke u mogućnosti procijeniti međunarodne rizike. a posljednji podatak je 9. banke počinju snažno razvijati vlastite analitičke odjele. česte su u Americi). Razlikuju se s obzirom na: a) karakter naknade b) amortizaciju c) osiguranje d) opcije Najčešće su: a) obveznice s fluktuirajućim stopama (prinos ili prema tržišnoj stopi ili prema referentnim financijskim institucijama) b) participativne obveznice (niska kamatna stopa. 64. širenjem poslovanja banaka na nova tržišta banke diverzificiraju rizik 3. potkraj 1999. godine je aktivna kamatna stopa iznosila 19%. b) globalni trendovi koje strane banke donose na naše tržište. Hypo banka 3.najveća osiguravateljska kuća je Allianz osiguranje. bankarska kriza u SAD-u (1988. Na hrvatskom tržištu su prisutne 4 velike banke: 1.) i valutna kriza u Europi 2. Trend je padanje aktivnih kamatnih stopa na financijskom tržištu.

eskontni – diskontni kredit. izdavanje akreditiva i garancija. da država postane glavni sudionik na financijskom tržištu (poljoprivreda. riješiti problem osiguravatelja i mirovinskih fondova 65. neutralne ili komisijske poslove → oni koje banka kao posrednik obavlja za račun klijenta. PO NAČELU FUNKCIONALNOSTI: 1. PO BILANČNO . rambursni. pasivne poslove → oni kojima banka prikuplja sredstva. investicijski – razvojni. dugoročni II. lombardni. akceptni i avalni kredit b) dugoročni: hipotekarni. platni promet. zaduživanje kod drugih banaka. deviza. eskontiranje vlastitih mjenica b) dugoročni: emisija dionica. 4. stanovništvu ponuditi široke mogućnosti kreditiranja 8. dugoročni krediti iz inozemstva 2. Oni su najobuhvatniji i od njih svaka banka živi. kontrolno upravni i administrativni poslovi III. prodaju različitih vrijednosnih papira i mjenjačkih poslova. obračunavajući i naplaćujući aktivne kamate. a mogu biti: a) kratkoročni: kontokorentni kredit. akcepta. Postoje 3 temeljne podjele: I. kratkoročni 2. oročeni depoziti. aktivne poslove → oni kojima banka stvara financijska potraživanja prema klijentima. rješavati se instrumentarija. preuzimanje jamstava i posredovanje kod izdavanja. PO ROČNOSTI: 1. jamstva i drugih oblika financijske aktive plasiraju raspoloživa sredstva svog financijskog potencijala. razbiti monopol banaka razvojem ostalih financijskih institucija 6.4. To su: depo poslovi. stvarajući financijske obveze prema klijentu. posredničko-komisioni poslovi 4. koje su u pravilu veće od pasivnih.ANALITIČKOM OBILJEŽJU: 1. stambena izgradnja) 5. javnih ustanova i institucija. U neutralnim poslovima banke naplaćuju proviziju na usluge klijentu u platnom prometu. a mogu biti: a) kratkoročni: emisija novca. blagajnički zapisi i druge zadužnice. potrošački (fakultativni) krediti U aktivnim bankarskim poslovima banke kao vjerovnici preko kredita. izdavanje obveznica.) KRATKOROČNI PASIVNI BANKOVNI POSLOVI 32 . 3. izvoz. dugoročni depoziti države. U vlastitim poslovima banke na financijskom tržištu aktiviraju raspoložive financijske viškove kreiranjem financijskih oblika i time potiču mobilnost štednje. eskonta. poslovi mobilizacije i koncentracije sredstava 2. tehnika i djelatnika banaka koje podržavaju tržišno poslovanje 7. depoziti po viđenju. vlastiti poslovi 5. valuta i dragocijenih kovina za tuđi račun. kupnja i prodaja VP. 66. vlastite poslove → oni poslovi koje banka obavlja za vlastiti račun.) BANKOVNI POSLOVI Bankovni poslovi su oni poslovi koje banka obavlja na zahtjev klijenta ili temeljem zakonskih propisa. kreditni poslovi 3.

otkup nekog potraživanja prije njegova dospijeća uz odbitak kamata. 2. Specifičnost je kod diskontnog kredita da nema provjere boniteta komitenta i nema procedure ugovaranja kredita. provizija i troškova. Reeskont je značajan za 33 . 69.  Kratkoročni pasivni bankovni poslovi su : 1. 3. Banka uzima kredit eskontirajući mjenice samo prvoklasnih dužnika kod druge banke. Eskontiranjem imalac sredstava eskontira mjenice uz naknadu (eskontna kamata).) DEPOZITI PO VIĐENJU Depoziti po viđenju ili a vista depoziti su novčana sredstva na računu u banci koja klijent koristi bez prethodne najave. koje je stekla iz poslova eskontnog kreditiranja (pretvaranje aktivnog posla u pasivni). Diskont se obračunava prema modelu diskontnog računa. a imalac mjenica eskontom dolazi do likvidnih sredstava. tako da se od nominalne vrijednosti po kojoj će po dospijeću biti iskupljeni odbije iznos kamata od dana upisa ili kupovine do dospijeća. način prodaje kratkoročnih vrijednosnih papira (npr. a stopa po kojoj je kamata obračunana zove se diskontna stopa ili eskontna stopa. blagajnički zapis i komercijalni zapis) uz popust. Diskontni kredit je kratkoročni bankovni kredit na temelju mjeničnog pokrića. a sredstva stoje na računu). Eskont mjenice ima svoju cijenu odnosno kamatu. Ako su namijenjeni štednji onda se nazivaju kvazi novcem.U pasivnim bankarskim poslovima banke kao dužnici kreiraju financijske obveze na osnovi kojih obračunavaju i isplaćuju pasivne kamate klijentima. kamate obračunate od dana kupovine mjenice do dana njezina dospijeća koje se odbijaju od mjenične svote pri njezinu otkupu prije roka. eskontiranje vlastitih mjenica. diskontna stopa. a može ih prebaciti i na drugi račun. Obračunana kamata pri eskontu mjenica zove se diskont.) REDISKONT – REESKONT Reeeskont je kratkoročno zaduživanje banaka kod drugih banaka. Granični trošak držanja depozira po viđenju je bitan jer donosi ili minimalnu ili negativnu kamatu (visoka inflacija. već po visini oročenih depozita.)  DISKONT – ESKONT. Kvaliteta banke se nikada ne gleda po visini depozita a vista. Jedino što banku interesira je bonitet mjenice. kamatna stopa središnje banke bankama na odobrene kredite ili ponuđena na zadužnice državnog trezora. a da bi ona bila bonitetna mora imati: a) rok dospijeća 10 – 90 dana b) robno pokriće (u pravilu se financijska mjenica ne može diskontirati) c) kao dokaz valjanosti barem 3 sigurna potpisa Eskont je mjeničnopravna radnja kojom se obavlja naplata mjenice prije njezina dospijeća. Iz njih se odobravaju zajmovi. stavljanje kredita u tečaj čime su prva karika u procesu multiplikacije. prodaje usluga. emisija novca 2. 4. ESKONTNI KREDIT Značenje diskonta: 1. knjiže se u pasivi bilance banke i na njih banka plaća pasivnu kamatu Oni su najlikvidniji dio imovine. depoziti po viđenju 3. zaduživanje kod drugih banaka 4. blagajnički zapisi i druge zadužnice 5. 67. Kratkoročni pasivni bankovni poslovi su oni kojima banka prikuplja sredstva. 68. a čine 2/3 novca u opticaju. stvarajući financijske obveze prema klijentu. Izvor ovih sredstava može biti produkt robnih transakcija.

Banka naplaćuje čuvanje zaloga.banke koje se bave eskontnim kreditiranjem jer putem njega dolaze do likvidnih sredstava. od nekoliko dana do tri mjeseca (90 dana). Rediskontna stopa po kojoj centralna banka prima mjenice poslovnih banaka je referentna kamatna stopa za kredite poslovnih banaka. To je dužnički instrument za održavanje likvidnosti i smatra se nerizičnim instrumentom. Ako tržišna vrijednost predmeta padne ispod razine odobrenog kredita. a odlikuje se sigurnošću i umjerenim prihodima. odnosno do konačne isplate kredita. Mjenicu može reeskontirati i centralna banka.) LOMBARD Lombardni kredit je kratkoročni aktivni bankovni posao koji se odobrava na temelju zaloga pokretnih vrijednosti (zlato. banka može tražiti dopunu zaloga. Relombard je značajan za likvidnost banke jer se lako sklapa i otkazuje. poslovi iz kojih proizlaze. umjetnički predmeti. Rediskontna politika je instrument centralne banke za reguliranje kreditne aktivnosti poslovnih banaka: a) utvrđivanje kvalitete mjenice b) utvrđivanje reeskontne/rediskontne stope Kod rediskontne politike važan je: rok dospijeća mjenica. središnje banke i državne agencije. visina – plafon mjenice. Mogu ga izdati ministarstva financija. poslovne banke. Komercijalna metoda diskontiranja je u uvjetima visoke inflacije neupotrebljiva D = C • n • i / 365 C – nominalni iznos mjenice n – broj dana do dospijeća p – diskontna stopa i – kamatna stopa ⇒ i = p / 100 Maksimalni iznos diskonta teži nominalnoj vrijednosti mjenice kada diskontna stopa teži u (beskonačnost) – raste. Uobičajeno dospijeće 34 . To je vrijednosni papir s rokom dospijeća do 1 godine. a mogu i teritorijalno-političke zajednice i nebankovne financijske institucije. Prodaje se uz diskont (što znači da mu je cijena kod prodaje niža od nominalne). 71. Ako dužnik ne može otplatiti kredit.) BLAGAJNIČKI ZAPISI Blagajnički zapis je kratkoročni pasivni bankovni posao. Kad je zalog VP onda on mora kotirati dnevno na burzi.) RELOMBARD Relombard je zaduživanje banke kod druge banke. banka ima pravo prodati založena dobra kako bi se naplatila. U inozemstvu postoje banke koje se bave samo lombardnim poslovanjem. Lombardne kredite daju banke i zalagaonice u određenom postotku (50 . a najčešće kod centralne banke na temelju zaloga po odobrenom lombardnom kreditu. Rediskontna politika se upotrebljeva kao sinonim za reeskont. Dužnik za čitavo to vrijeme ostaje vlasnik predmeta. U Hrvatskoj ga izdaje HNB. Osim poslovnih banaka i centralne banke ove poslove mogu obavljati i diskontne kuće. a po dospijeću isplaćuje se nominalna vrijednost zapisa. vrijednosni i komercijalni papiri) u kraćim rokovima. kada ih vraćaju dužniku. dragocijene kovine. Rokovi su do 2 tjedna. a najčešće 15-20 dana. broj avala. Dodatna prednost jee zarada iz razlike kamatnih stopa eskonta i reeskonta.70%) od procijenjene ili prometne vrijednosti založenih dobara koje preuzimaju do njihova iskupa. 70. one zarađuju na razlici. a najčešće nekoliko dana. 72.

oročeni depoziti 3.) DIONICE I KAPITAL BANKE Temeljni kapital ili glavnica banke je kapital koji banka stječe prilikom osnutka putem emisije bančinih dionica. gubici iz prethodnih godina 2. zadržana dobit 5. a glavna karakteristika im je da preko njih centralna banka provodi politiku otvorenog tržišta. gubitak iz tekuće godine 35 . dobrovoljne i obvezatne  Bitni elementi blagajničkih zapisa: 1. Mogu glasiti na ime ili na donosioca. Banka može tijekom poslovanja emitirati novu emisiju dionica da bi povećala svoj temeljni kapital.  Dugoročni pasivni bankovni poslovi su: 1. U tim je poslovima banka u ulozi dužnika te je u obvezi prema vlasnicima sredstava. on može ući u iznos bančinog kapitala najviše do iznosa temeljnog kapitala. svota. mora sadržavati naziv i sjedište izdavatelja 3. Temeljni kapital je glavni dio jamstvenog kapitala. potpis ovlaštene osobe koja je zapis izdala Kod nas je blagajnički zapis jedan od najrigidnijih instrumenata reguliranja količine novca u opticaju. Banka ga drži u pasivi i kapital je zadnja linija obrane i s druge strane temelj kreditne aktivnosti preko multiplikatora. U Americi su aukcije jedanput mjesečno i rokovi su 52 tjedna. na papiru treba biti naznačeno da je to blagajnički zapis 2. dospijeće.) DUGOROČNI PASIVNI BANKOVNI POSLOVI Pasivni bankovni poslovi su poslovi prikupljanja i koncentracije novčanih sredstava od brojnih subjekata u bankovno-kreditni sustav. uplaćene povlaštene dionice 3.  Temeljni kapital se sastoji od: 1. uplaćene obične dionice 2. rezerve formirane za otkup vlastitih dionica Σ bruto temeljni kapital banke  Odbici su slijedeći: 1. 73. bez obzira koliki je. Dionice banke mogu biti: a) obične ili redovne i b) preferencijalne ili povlaštene. kunske i devizne 2. Kapital banke nije fond jer je replasiran. Sinonimi za blagajnički zapis su trezorski zapisi ili trezorske mjenice. emisija dionica 2. kapitalna dobit ili gubitak 6. O iznosu i ročnoj strukturi pasivnih bankovnih poslova ovisi iznos i ročna struktura aktivnih bankovnih poslova. javnih ustanova i institucija 4. Aukcije u HNB-u su najčešće 2 puta tjedno i kamatna stopa na blagajničke zapise je čak referentniji pokazatelj od eskontne stope jer se formira pod djelovanjem ponude i potražnje. dugoročni krediti iz inozemstva 74. izdavanje obveznica 5.  Blagajnički zapisi HNB-a se dijele na: 1. Dopunski kapital je onaj koji se sukcesivno stvara kroz bančino poslovanje.mu je 91 ili 182 dana. regulirajući količinu novca u optjecaju. naziv osobe koja je upisala blagajnički zapis 4. rezerve formirane na teret dobiti 4. dugoročni depoziti države. Prema kriteriju funkcionalnosti ti su poslovi izvori sredstava s kojima banke posluju i iskazuju se u pasivi njezine bilance.

Emitirati obveznicu mogu sve pravne osobe.  nematerijalna imovina otkupljene vlastite dionice potraživanja i potencijalne obveze osigurane vlastitim dionicama kredit kojim su kupljene dionice banke Kada se ovi odbici oduzmu od bruto kapitala banke dobijemo neto kapital banke. Oročeni depoziti zarađuju kamatnjak koji je viši od kamatnjaka na depozite po viđenju. česte su i participativne obveznice koje daju udjel u poslovnom rezultatu. 2. Za banke su oročeni depoziti povoljniji od ostalih (po viđenju. a imaju fiksnu kamatnu stopu  bitni elementi su: 1. 6. Deponent se odriče njegove upotrebe na određeno vrijeme i ne mogu se koristiti za dnevna plaćanja. mogu glasiti na ime i na donosioca 2.) DEFINIRANJE I OBJAŠNJENJE BANKOVNOG KREDITA 36 . i dr.) jer su slobodni za plasiranje dok traje rok oročavanja. Najčešći oblik je depozit s otkaznim rokom. To je instrument tržišta kapitala. naziv i sjedište izdavatelja 3.  1.  karakteristike obveznica: 1.) OROČAVANJE DEPOZITA Oročeni depozit je novčani depozit na posebnom računu banke. 2.) Obveznice su dugoročni pasivni bankovni posao. 77. Što je duže razdoblje oročavanja veći je kamatnjak. To su dugoročni zajmovni VP. naziv upisnika obveznice i oznaka ako glasi na donositelja 4. mogu se javiti sa fiksnom kamatnom stopom. 4. mora stajati oznaka da je obveznica 2. mjesto i datum izdavanja 8. Obveznice su pismene isprave kojima se emitent obvezuje da će vlasniku obveznice u određeno vrijeme i s određenom dinamikom isplatiti iznos naznačen u obveznici plus kamate → isplatiti anuitet.   1. s fluktuirajućim stopama. serijski broj obveznice 9. 5. potpisi ovlaštenih osoba izdavatelja 76. depozita tržišta novca. Mogu se podići nakon što prođe utvrđeni rok ili ako se prethodno najavi podizanje.3. Kada ih emitiraju dionička društva onda ih zovemo korporativne obveznice. svota 5. visina kamatne stope 6. OBVEZNICE 75. Dopunski kapital banke se sastoji od: posebnih rezervi za neindentificirane gubitke instrumenti sekundarne likvidnodsti Σ bruto dopunski kapital banke Odbici su slijedeći: posebne rezerve i potraživanja potencijalne obveze osigurane instrumentima sekundarne likvidnosti Kada se ovi odbici oduzmu od bruto dopunskog kapitala banke dobivamo dopunski kapital koji ulazi u jamstveni kapital samo do iznosa neto kapitala. Oročeni depoziti mogu se razročiti samo pod uvjetima koji su regulirani ugovorom → obračunava se niža kamatna stopa na sredstva u banci. rokovi otplate glavnice i kamata 7. a visina raste s dužinom oročenja.

prema mogućnosti korištenja: a) fiksni b) u tranšama c) revolving (obrčući krediti) 78. pasivni: a) emisija novca b) depoziti po viđenju c) zaduživanje kod drugih banaka d) blagajnički zapisi i druge zadužnice e) eskontiranje vlastitih mjenica 37 . prema kamati: a) fiksni b) varijabilni 10. prema namjeni: a) krediti za obrtna sredstva b) krediti za investicijsku potrošnju 6. po ročnosti: a) kratkoročni ( do 1 godine) b) srednjeročni (od 1 do 5 ili 10 godina) c) dugoročni (s rokom dužim od 5 ili 10 godina. a vraća u novcu b) bankovni kredit 2. hipoteke. prema subjektima koji odobravaju kredite: a) komercijalni → odobrava se u robi. Kod odobravanja kredita javlja se kolateral u obliku depozita.)  KRATKOROČNI BANKOVNI POSLOVI Kratkoročni bankovni poslovi mogu biti: 1. prema valuti: a) kunski b) devizni 9. prema načinu osiguranja: a) otvoreni → temelje se na povjerenju b) pokriveni → polog može biti VP. hipoteka. prema svrsi: a) proizvođački b) potrošački 5. prema državnom domicilu: a) tuzemni b) inozemni 8. zavisno od pristupa) 4. aktivni: a) kontokorentni kredit b) eskontni – diskontni kredit c) lombardni kredit d) rambursni kredit e) akceptni kredit f) avalni kredit 2.vjerovanje)  krediti se dijele: 1. (“kredere” . prema predmetu na koji glase krediti: a) naturalni b) novčani 3. pokretna imovina 7.Bankovni kredit je ustupanje novčanih sredstava od strane banke ili kreditora dužniku ili debitoru na određeni rok uz obvezu povrata i plaćanja pripadajuće kamate.

obveza banke je samostalna i neovisna 5. 9 mil. tražiocu avala banka osigurava jamstvo 3. Na korišteni dio kredita (npr. sredstava → cijelu ugovorenu svotu). Takvoj mjenici se podiže vrijednost i lakše cirkulira. nego provizija 6.) KONTOKORENTNI KREDITI Kontokorentni kredit je kratkoročni aktivni bankovni posao. 1 mil. U EU 40% svih kredita su kontokorentni krediti (različit od minusa na tekućem računu). Korištenje kredita se obračunava po danima. sezonskih prilagođavanja komitenata 2. što je veći avalni limit i mjenica je kvalitetnija 81. Ovakvi krediti su prisutni u međunarodnom robnom prometu pri odgođenom plaćanju. a prema ugovoru.) AKCEPTNI I AVALNI KREDITI Karakteristika akceptnog kredita je da banka ne stavlja komitentu na raspolaganje novčana sredstva nego bančin ugled i kreditnu sposobnost pa se zato nazivaju “krediti za preuzimanje obveze”. a na neiskorišteni dio kredita (npr. služi samo za plaćanje robe. Banka se obvezuje da će isplatiti mjenicu ako trasant ne izvrši svoju obvezu – ne iskupi mjenicu o dospijeću. Banka akceptira mjenice koje na nju trasira korisnik kredita.) RAMBURSNI KREDIT dokumenti pokriće RAMBUR SNA BANKA dokumenti + mjenica akceptirana mjenica BANKA UVOZNIKA dokumenti pokriće BANKA IZVOZNIKA akceptirana mjenica ugovor roba dokumenti + mjenica UVOZN IZVOZ BROD 38 . nenovčani kredit (nije klasičan kredit) 2.) komitent plaća banci proviziju u iznosu od najčešće 1. na njega se ne plaća kamata. 80. Banka traži plaćanje provizije od uvoznika i pokriće za avalni limit. Kod avalnog kredita banka daje aval komitentu na njegove mjenične obveze do ugovorenog avalnog limita. nego je sigurnost banke u poznavanju komitenata.  karakteristike avalnog kredita: 1. To je kredit odobren po tekućem računu komitenta. Iz prvog slijedećeg priljeva se kredit isplaćuje. gdje su neujednačeni priljevi i odljevi sredstava najčešći rok je 3 mjeseca i taj se rok onda obnavlja. avalni kredit ulazi u kategoriju kredita za preuzimanje obveze. Najčešće se daje kof kupnje robe na kredit uvoznicima.5% (zbog toga što banka u svojoj likvidnosti osigurava svih 10 mil. Isto kao i akceptni kredit.79. Temeljem ovog kredita mogu se izdavati nalozi za plaćanje iznad raspoloživih sredstava na računu. Kod njega je bitno da nema kolaterala.) pravna osoba plaća kamatu. a takva mjenica se ne upotrebljava za diskontiranje 4.  kontokorentni kredit je prisutan kod: 1.

4. faza: počinje zaključivanjem kupoprodajnog ugovora između kupca uvoznika i prodavatelja izvoznika. 2. opozivi nepotrvrđeni ramburs → kod tog rambursa se rambursna banka pismeno ne obvezuje da će akceptirati mjenicu 2. a banka izvoznika da će je eskontirati. banka uvoznika je u zemlji uvoznika.  Kod ovih kredita je bitna namjena: a) razvoj b) modernizacija c) ulaganja u opremu  najčešći oblici ovog kredita su: a) investicijski krediti 39 . Predmet su konkurentske borbe. a izvoznik se naplaćuje iz akceptirane mjenice. faza: uvoznik daje nalog svojoj banci da mu na teret njegovih sredstava ili danog pokrića otvori rambursni kredit kod rambursne banke koja će akceptirati mjenicu. Upotrebljava se kod plaćanja robe s dugim transoprtom. ali se posrednička banka (banka izvoznika) ne obvezuje da će mjenicu eskontirati. Potrošački krediti su strogo namjenski za točno određenu robu.  82. dok ramburana banka može biti u trećoj zemlji. U ugovoru mora pisati da će se plaćanje izvršiti mjenicom koju će akceptirati rambursna banka u trećoj zemlji. banka izvoznika izvješćuje izvoznika da mu je spremna predati akcept. rambursno kreditiranje ima 5 faza: 1. a po nekima i iznad 1 godine. visinom kamate 3. 5. Najčešće srećemo indirektni ramburs kod kojeg se javlja 5 sudionika (na slici: uvoznik. izvoznik. 3. a prednosti se odiguravaju: 1. Predmet kreditiranja su dobra za koje se mora štedjeti duže vrijeme → trajna potrošna dobra (prisilno se štedi na rok na koji je odobren kredit). Ovdje se radi o 2 poslovna partnera koji se ne poznaju niti nemaju povjerenje jedan u drugoga. neopozivi potvrđeni ramburs → rambursna banka se obvezuje da će akceptirati mjenicu.) DUGOROČNO KREDITIRANJE Dugoročno kreditiranje je na rok iznad 5 ili 10 godina. faza: domaća banka zaključuje s rambursnom bankom ugovor na temelju kojega rambursna banka akceptira na nju vučenu mjenicu. faza: banka uvoznika predaje dokumente uvozniku radi preuzimanja robe. Tu mjenicu dostavlja banci izvoznika sa nalogom da akcept izruči izvozniku tek kada on preda dokumente o otpremi robe. Omogućuje potrošnju iznad raspoloživih sredstava građana čime je omogućena prodaja robe.) POTROŠAČKI KREDIT Potrošački ili konzumni kredit je izuzetno važan instrument ekonomske politike. neopozivi nepotvtđeni ramburs → kod njega se rambursna banka obvezuje da će akceptirati mjenicu. Rambursni kredit u slučaju da se partneri bolje poznaju može ići direktno od banke uvoznika do banke izvoznika (nema rambursne banke). rokom vraćanja 2. Kada primi dokumente šalje ih rambursnoj banci. 3. faza: kada primi nalog rambursne banke. Banka izvoznika je u zemlji izvoznika. Rokovi su od nekoliko mjeseci do 5 godina. visinom depozita 83. banke uvoznika i izvoznika i rambursna banka).Rambursni kredit je akceptni karedit koji banka otvara uvozniku robe za plaćanje uvoza robe uz pokriće robnih dokumenata koji su na nju preneseni.  postoje 3 vrste rambursa: 1.

84. Kod limitiranog naloga banka obavlja kupovinu do visine tečaja koji je naveden u nalogu.) POSREDNIČKI BANKOVNI POSLOVI Posrednički bankovni poslovi (neutralni ili komisioni bankovni poslovi) su oni koje banka kao posrednik obavlja za račun klijenta. a kod slobodnog naloga banka obavlja kupovinu polazeći od interesa svoga komitenta. na realnu hipoteku c) ovi krediti su rizičniji zbog dugog roka otplate d) tehnika odobravanja ovih kredita je drugačija i zahtijeva poseban stručni kadar Kod investicijskih kredita banka ne analizira imovinu tvrtke nego cjelokupno poslovanje.) UVJETI KREDITNE SPOSOBNOSTI Uvjete kreditne sposobnosti propisuje banka u aktu o kreditnoj politici banke. Nenovčani depoziti mogu biti razna pokretna vrijednost. Da bi ga obavila. Kod vrijednosnih papira u ugovor osim čuvanja može biti uvedena i klauzula o rukovanju s VP. zemljište. deviza. Da bi obavila ovaj posao banka mora imati pisani nalog svoga komitenta koji može biti limitiran ili slobodan.b) hipotekarni krediti  ovi krediti imaju posebna obilježja: a) veća kamatna stopa koja osigurava rentabilnost ulaganja u investiciju b) imaju drukčije realno pokriće → najčešće je to zalog banke na izgrađeni objekt.  opći uvjeti: 40 . Banka naplaćuje proviziju (u promilima od iznosa transakcije) 87. Oni su najobuhvatniji i od njih svaka banka živi. 86. prodaju različitih vrijednosnih papira i mjenjačkih poslova. DEVIZA.) DEPO POSLOVI – ČUVANJE I UPRAVLJANJE VRIJEDNOSTIMA Depo poslovi obuhvaćaju primanje nenovčanih depozita. valuta i dragocijenih kovina za tuđi račun d) preuzimanje jamstava i posredovanje kod izdavanja e) izdavanje akreditiva i garancija. 85. VALUTA I ZLATA ZA TUĐI RAČUN To je najčešći neutralni posao od svih komisionih poslova. banka se mora pojaviti na burzi → mora imati ovlaštenje za burzovnog posrednika.) KUPOPRODAJA VP.  Dvije su vrste depozita: a) zapečačeni depoi → zatvoreni b) nezapečećeni depoi → otvoreni Banka može deponentu osigurati i sef. a najčešće su to: a) vrijednosni papiri b) police osiguranja c) deponirane štedne knjižice d) zlato e) nakit Za čuvanje takvih pokretnih vrijednosti banka sa deponentom sklapa ugovor. Kod velikih investicija banka traži garanciju države ili prvoklasne inozemne banke. U neutralnim poslovima banke naplaćuju proviziju na usluge klijentu u platnom prometu.  To su: a) depo poslovi b) platni promet c) kupnja i prodaja VP.

1. 2. 3. 4. 5. 

1. 2.

analiza tekuće likvidnosti komitenta (cash flow analiza) → najčešće aktive i pasive rentabilnost i uspješnost poslovanja → banka analizira odnos između duga i tekućih prihoda operativna efikasnost komitenta → urednost u izvršenju obveza prema vjerovnicima stupanj zaduženosti poduzeća → banka procjenjuje kreditni rizik stupanj integriranosti komitenta i banke → koji postotak depozita komitent drži kod banke, da li obavlja platni promet kod te banke... specifični → 2 područja: sredstva osiguranja kredita provjera namjenskog korištenja kredita PROCEDURA ODOBRAVANJA BANKOVNIH KREDITA

88.)

1. 2. 3. 4. 5.

1.
2.

3.

4.

5. 6.

7. 8.

banka mora voditi računa o: svrhi kreditiranja kreditnoj sposobnosti i bonitetu komitenta doprinosu kunskog i deviznog potencijala banke urednosti podmirivanja ranijih obveza kvaliteti instrumenata poslovanja 8 koraka prijema i obrade zahtjeva: kontakt s komitentom utvrđivanje kreditne sposobnosti i boniteta komitenta → temelji se na 2 koraka: a) subjektivna analiza → temelji se na intervjuu putem kojeg se dolazi do spoznaje o analizi managementa, tržišta i okruženja poduzeća... b) objektivna analiza → njome prikupljamo podatke iz financijskih izvješća komitenta i bona 1 (depoziti) i bona 2 (nelikvidnost, promet preko tekućeg računa) ZAP-a. ugovaranje instrumenata osiguranja: a) založno pravo nad stvarima i pravima b) oročeni polog u domaćoj i stranoj valuti c) garancija druge banke d) solidarno ili subsidijarno jamstvo e) cesija f) mjenica i obračunski ček g) dokument o zaplijeni računa ili plaće (kod fizičkih osoba) izrada kreditnog prijedloga → sastoji se od 3 dijela: a) informacije o poslovanju poduzeća b) prijedlog odluke → sadrži elemente odobravanja plasmana c) model koji projicira bilancu poduzeća u narednim godinama - ako zahtjev prelazi 100.000 DEM odobrava ga sektor kreditnih poslova donošenje odluke na kreditnom odboru → kreditni odbor čine stručnjaci unutar banke sklapanje ugovora u puštanje kredita u tečaj → nakon odluke kreditnog odbora stručne službe izrađuju ugovor o plasmanu. Kad potpisuje ugovor komitent predaje banci instrumente osiguranja. Nakon toga stručna služba, uz odobrenje sektora kreditne kontrole, prebacuje sredstva na žiro račun komitenta virmanom koji mora imati 2 ovlaštena potpisnika naplata potraživanja → provode ih kreditni analitičari u suradnji sa službom računovodstva kontrola boniteta i klasifikacija dužnika → obavlja se najmanje 2 puta godišnje na temelju: a) novih financijskih izvješća poduzeća b) utvrđivanjem stanja na terenu c) na temelju podataka ZAP-a.
41

Na temelju ovih podataka provodi se reklasifikacija dužnika u određenu rizičnu skupinu. 89.)
 1.

“CJENICI” BANKE

Svaka banka ima 2 cjenika u pisanom obliku: pravilnik o kamatnim stopama gdje je kamatna stopa cijena bankovnih usluga. Pasivne kamatne stope formiraju se po troškovnom principu, dok se aktivne kamatne stope formiraju po tržišnom principu. Razlika između pasivnih i aktivnih kamatnih stopa je kamatna marža i odlazi u bilancu uspjeha. 2. tarifa ili naknada za usluge →provizije koje banka naplaćuje za obavljanje uslužnih poslova, a sastoje se od fiksnog iznosa, postotaka ili promila. Između banaka su veće razlike u tarifama nego u kamatnim stopama. 90.) KREDITIRANJE IZVOZA

Pod kreditiranjem podrazumijevamo kunsko dopunsko kreditiranje izvoza u zemlji.  obuhvaća 2 posla: 1. osiguranje izvoznih kredita 2. financijska podrška izvozu  Sudionici izvoznog kreditiranja su: a) izvoznici b) poslovne banke c) specijalizirane financijske institucije d) centralne banke (kroz sustav selektivnog kreditiranja) Kod kratkoročnog financiranja ( do 1 godine, naplata u gotovu kroz 60-90 dana) izvozniku se nadoknađuje postotak sredstava koji je zaleđen u robi.  Instrumenti kratkoročnog financiranja su: diskont, garancija, lombard, akcept, fortfaiting. Kod dugoročnog financiranja osnovni problem je nalaženje dugoročno slobodnih sredstava. Za dugoročno financiranje se najčešće osniva posebna financijska institucija sa velikim inicijalnim kapitalom.  Te institucije mogu biti: a) dio državnog aparata (Japan, VB) b) državne agencije (Exim u SAD-u) c) privatna institucija uz potporu države (Heimes u Njemačkoj) d) javno-privatne firma (Francuska)  Izvori sredstava za izvozna financiranje su: a) državni proračun b) centralna banka c) državni fondovi d) sredstva socijalnog osiguranja e) pozajmice na financijskom tržištu f) sredstva iz diskonta mjenica itd.  Oblici financiranja: a) refinanciranje nacionalnih izvoznika b) direktno odobravanje kredita zajmoprimcima u inozemstvu c) garantiranje izvoznih kredita d) kreditiranje inozemnih vlada e) mješovito kreditiranje f) tehnička pomoć g) osiguranje izvoznih poslova
42

Karakteristika ovih kredita: a) imaju niže kamatne stope b) provizija je također niža

Postoji nekoliko vrsta ovih kredita: a) krediti za izvoz robe i usluga b) krediti za proizvodnju i pripremu robe za izvoz c) krediti za izvoz robe na komercijalni kredit d) krediti za izvoz robe na konsignacijska skladišta To su sve reeskontni krediti.
 

a) b) c) d)

Osim ovih kredita imamo: kredit dobavljača kredit kupca kredit banke banci izvozno osiguranje KREDIT BANKE KUPCU I KREDIT BANKE BANCI KUPCA

91.)

Kod kredita banke kupcu komercijalne banke ili državne agencije odobravaju kredit inozemnom kupcu izravno, bez sudjelovanja izvoznika. Na taj način izvoznik prodaje robu za gotovo jer mu je osigurana naplata poslije obavljenog posla. Kompletnu brigu o financiranju preuzima kreditor pa se izvoznik može usmjeriti na komercijalne uvjete prodaje. Ova tehnika se primjenjuje kod velikih izvoznih poslova. Da bi kreditor bio siguran da će uvoznik vratiti kredit, kreditor traži da kupac pribavi kontra garanciju neke poznate banke u zemlji uvoznika. Pribavljanje kontra garancije otežava realizaciju kreditiranja kupca. Krediti kupcu nazivaju se financijski krediti. Kod kredita banke banci kupca banka izvoznika ili državna agencija za financiranje izvoza izravno kreditira inozemnu banku. Na temelju odobrenog kredita inozemna banka za račun kupca plaća izvoznika. Ova tehnika omogućava izvozniku naplatu neposredno poslije izvoza robe, oslobađajući ga pritom rizika financijskih i pravnih aranžmana, rizika naplate, prigovora iz osnovnog posla i osiguravanja kadrova iz pdručja međunarodnog prava i financiranja. Ugovaranje ovakvih kredita je veoma lako jer je kreditni odnos uspostavljen između banaka uvoznika i izvoznika. Naši izvoznici rijetko uživaju ovakvu podršku banaka. 92.) KOMERCIJALNI KREDIT INOZEMSTVU – KREDIT DOBAVLJAČA

Komercijalni krediti inozemstvu su krediti koje prodavatelj robe daje kupcu u robi (trgovački krediti), s tim da ga kupac vrati u novcu u ugovorenom roku. Riječ je o prodaji robe na kredit. Prodavatelj kod odobravanja kredita mora poznavati kreditnu sposobnost odnosno bonitet kupca. Rizik se osigurava garancujom banke, koju preporuči banka prodavatelja robe ili mjenicom kupca.  U cilju utvrđivanja kreditne sposobnosti kupca potrebno je: a) temeljito utvrditi njegovu poslovnu i kreditnu sposobnost b) kupoprodajnim ugovorom i drugim instrumentima naplate prodane robe osigurati njenu naplatu.  Bonitet je potrebno utvrditi temeljem: a) visine i strukture kapitala dužnika b) likvidnosti raspoloživog kapitala c) visine i strukture potraživanja i dugovanja d) financijskog rezultata i urednosti poslovanja e) izvršenja preuzetih obveza
43

Banka uvjetuje od koga ćemo kupiti robu (tj.) BANKOVNA KREDITNA LINIJA Bankovna linija su različiti prešutni ili izričiti oblici međusobnog kreditiranja banaka. izvoznika).  Karakteristika: a) prodaje se roba slabije kvalitete b) odvojeni su kreditni i komercijalni dijelovi posla  postoji nekoliko podvarijanti ovog kreditiranja: a) “buyers” krediti → banka može direktno kreditirati inozemnog kupca b) “bank-to-bank” krediti → banka kreditira banku uvoznika s tim da se iz tako odobrenog kredita financiraju kupčeve nabavke u zemlji kreditora. pomaganje primjene multilateralnih sistema plaćanja po tekućim transakcijama između zemalja članica (bez valutnih ograničenja) 1.f) poslovnog ugleda i povjerenja  Pored navedenog potrebno je ispitati: a) vanjskotrgovinske odnosno devizne propise zemlje kupca b) likvidnost u plaćanjima c) mogućnost transfera deviza u ugovorenom roku. To je kreditiranje na određeni rok. Za izvoznika je ovaj način povoljniji od klasičnog kreditiranja dobavljača jer nema rizika naplate. a može biti sa ili bez naplate provizija. pri čemu je ugovorom o kreditu određena namjena korištenja kredita što znači da je robni kredit financijski kredit s namjenom.  imamo 5 vrsta bankovnih linija: a) sporazum o međusobnom kreditiranju u poslovima platnog prometa b) sporazum o kreditiranju u poslovima održavanja likvidnosti c) krediti banke banci u svrhu financiranja izvoza d) linija koja ide od međunarodnih financijskih institucija prema domaćim bankama za financiranje posebnih namjena e) od banke poduzeću → linija na kratki rok pri čemu je iznos linije limitiran 95. olakšavanje širenja i ravnomjernog razvijanja međunarodne trgovine radi održavanja visokog stupnja zaposlenosti i razvoja gospodarstva zemalja članica kao osnovne svrhe njihove ekonomske politike 3. Za izvoznika ovi krediti predstavljaju opterećenje jer su vezani uz osnovni posao i jer traže financijska i pravna utanačenja. 93. Podatke o bonitetu kupca prodavatelj može dobiti od svoje banke ili specijaliziranih agencija. ali ti su krediti marginalni u odnosu na direktno kreditiranje dobavljača od strane izvoznika. unapređenje stabilnosti tečajeva i održavanje pravilnih intervalutarnih odnosa između zemalja članica 4. Ovakve kredite odobravaju banke i specijalizirane institucije za financiranje izvoza kupcima u inozemstvu (uvoznicima). i cijena kredita i carina terete inozemnog kupca.) ROBNI I FINANCIJSKI KREDITI INOZEMSTVU To je uzimanje kredita u inozemstvu za uvoz robe i usluga ili davanje kredita za izvoz robe i usluga. Izvoznik može refinancirati ovakav kredit kod poslovne banke ili državne agencije. 44 .) TEMELJNI ZADACI MMF-a unapređenje međunarodnog monetarnog razvoja suradnjom zemalja članica kroz permanentni sustav konzultiranja i suradnji 2. 94. Osnovna značajka je da ovi krediti nisu konkurentni jer svi troškovi. Kreditor odobrava zajmotražiocu financijski kredit radi financiranja kupnje roba i plaćanje usluga. Hrvatske banke mogu inozemstvu odobravati robne i financijske kredite radi izvoza robe i usluga.

Osnovana je 1955. služiti kao centar za davanje savjeta o svim pitanjima međunarodnih plaćanja 5. a potpisivanjem Statuta od 31 zemlje članice 1956. poticanje privatnih investicija u inozemstvu putem garancija. pomaganje dugoročnog ravnomjernog razvoja međunarodne trgovine i održavanja ravnoteže u platnim bilancama 4. 96. 4. 5. Članice Korporacije mogu biti samo zemlje članice Svjetske banke. 7. osnivanje Konzorcija za kreditiranje prioritetnih programa razvoja   1. 45 .uklanjanje deviznih restrikcija koje su štetne po međunarodnu trgovinu i sprečavaju njen rast 6. Osnovna djelatnost IFC jest gospodarski razvoj zemalja članica kroz financiranje razvoja. organiziranje i pružanje tehničke pomoći 2. UVJETI I KRITERIJI ODOBRAVANJA KREDITA funkcije Međunarodne banke za obnovu i razvoj su: 1. sudjelovanja u kreditima i dopunjavanjem privatnih investicija financijskim sredstvima iz vlastitog kapitala banke 3. modernizaciju i proširenje privatnih proizvodnih poduzeća. IFC je započela s radom.)  IBRD FUNKCIJE. 6.) IFC – MEĐUNARODNA FINANCIJSKA KORPORACIJA Međunarodna financijska korporacija (International Finance Corporation) je međunarodna financijska institucija koja zajedno s Međunarodnim udruženjem za razvoj (IDA) i Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD) čini Svjetsku banku. usklađivanje vlastitih kredita ili garancija s drugim međunarodnim izvorima financiranja posebne djelatnosti Banke su: 1. 2. 3. njena središnja banka ili druga slična ustanova kod donošenja odluke o kreditu Banka daje prioritet ekonomski najkorisnijim i najhitnijim projektima Banka financira konkretne projekte razvoja i iznos zajma mora biti iskorišten samo za svrhe za koje je zajam odobren Banka odobrava kredite samo u slučaju da je sigurna da zemlja tražilac kredita nije mogla dobiti povoljniji kredit od ostalih financijskih institucija svaka zemlja članica koja želi koristiti kredit kod Svjetske banke mora prethodno zaključiti sporazum o reguliranju predratnih dugova 97. Kod odobravanja kredita i davanja garancija Banka se pridržava slijedećih kriterija: odobrava kredite prema komercijalnim kriterijima (daju se krediti i garantiraju se samo ekonomski opravdani projekti) financiranje Svjetske banke mora biti praćeno štednjom od strane zemlje zajmoprimatelja kredite koje Banka odobrava na području zemlje članice obvezno garantira vlada zemlje članice. pomaganje obnove i razvoja gospodarstva zemljama članicama i ponovnog prilagođavanja mirnodopskim potrebama 2. IFC ne može financirati državna poduzeća već samo privatna. osnivanje Instituta za ekonomski razvoj i obučavanje kadrova 3. Motiv osnivanja bio je davanje većeg utjecaja privatnom kapitalu i slobodnije financiranje privatnog sektora gospodarstva bez uvjetovanja državne garancije za dane kredite. pružanje pomoći iz svojih sredstava zemljama članicama fonda kako bi mogle popraviti poremećaje u platnim bilancama popunjavanjem trenutnih manjkova u bilancama plaćanja 7.

46 . uživa imunitet i oslobođeno je plaćanja svih poreza i dadžbina u vezi sa svojim poslovanjem.  IDA osim privrednih projekata kreditira: a) komunalne projekte b) projekte stambene izgradnje c) izgradnju kulturnih objekata i d) druge infrastrukturne projekte za brži ekonomski. Zajedno s Međunarodnom financijskom korporacijom (IFC) i Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD) čini Svjetsku banku. sa svrhom podmirenja tražbina ili naplata potraživanja. Članice IDA mogu biti samo one zemlje koje su članice IBRD. rukovodstvom i osobljem. 90% industrijski razvijene zemlje uplaćuju u konvertibilnim valutama dok nerazvijene zemlje ovaj dio uplaćuju u svojoj nacionalnoj valuti. Osnovana je zato što nerazvijene zemlje nisu mogle koristiti kredite Svjetske banke za financiranje infrastrukturnih nekomercijalnih projekata. IFC je poslovna razvojna banka koja kreditira privatna poduzeća uz naplatu kamate. Rok otplate kredita je 50 godina. Prvenstvo u financiranju razvoja privatnog sektora gospodarstva imaju poduzeća u zemljama u razvoju. 98. 10% udjela svaka zemlja članica IDA prve i druge grupe uplaćuju u konvertibilnim valutama 2. Svoje odluke Savjet guvernera donosi na godišnjoj skupštini koja se održava zajedno sa skupštinom Svjetske banke i Međunarodnog udruženja za razvoj. poslovanjem. Savjet guvernera i Savjet uprave Svjetske banke istodobno su i vrhovni upravni organi IFC. Financira samo one projekte privatnih investitora koji imaju puno ekonomsko opravdanje.IFC je samostalna pravna osoba s vlastitim kapitalom. Prema obilježjima poslovanja. IDA ima status pravne osobe. Uvjet za financiranje jeste da privatni investitor nije mogao osigurati potrebna sredstva na tržištu kapitala po povoljnim uvjetima. koji će biti rentabilni i čiji će investitori moći uredno plaćati diospijele otplate. Korporacija sudjeluje do 50% vrijednosti investicijskog objekta. a obuhvaća sva plaćanja između pravnih i fizičkih osoba. a otplata kredita počinje teći tek nakon 10 godina. Ostatak osigurava privatno poduzeće vlastitim udjelom u financiranju.  Zemlje članice IDA podijeljene su na: a) grupu razvijenih zemalja i b) nerazvijenih zemalja.  Utvrđeni početni kapital dijeli se na 2 dijela: 1. 99. Krediti koje odobrava IDA odobravaju se beskamatno uz naplatu niske provizije od 0. Idućih 10 godina otplaćuje se 1% kredita godišnje. Razvrstavanje zemalja u ove dvije grupe izvršeno je prema stupnju razvoja gospodarstva i visini dohotka.) POJAM I VRSTE PLATNOG PROMETA Platni promet je neutralni bankovni posao. Svrha IDA je da unapređuje ekonomski razvoj i poveća produktivnost i da na taj način podiže životni standard u manje razvijenim područjima.  IFC koristi: a) direktno financiranje investicija određenog investitora b) posredno financiranje investicija kupnjom dionica i obligacija investitora. a u daljnjih 30 godina otplaćuje se po 3% godišnje. IDA je započela s radom 1960. ali je usko povezana sa Svjetskom bankom.) IDA – MEĐUNARODNO UDRUŽENJE ZA RAZVOJ Međunarodno udruženje za razvoj (International Development Association) je međunarodna financijska institucija koja pomaže ekonomski razvoj zemalja u razvoju.75% godišnje. društveni i kulturni razvoj.

Platni promet je malim dijelom gotovinski. Obavljaju ga banke. Značajka instrumenata plaćanja je da su standardni za elektroničku obradu i 47 . 100. banke i štedionice. poduzeća vode svoja sredstva od 1962.) KARAKTERISTIKE I FAKTORI RAZVIJENOSTI SUSTAVA PLATNOG PROMETA  a) b) c) d) e)  Karakteristike: obavljajući platni promet banka je blagajnik klijenata racionalizira upotrebu klijentovih obrtnih sredstava pridonosi sigurnosti naplate povećava koeficijent obrtaja sredstava omogućava centralizaciju i mobilizaciju sredstava faktori efikasnosti platnog prometa: 1. a od 1993. depozitu ili uplati svote. certifikati o depozitu. kvalitetom regulacije 5. pošte 6. Za građane. poštanski i čekovni zavodi. carinskim. U širem smislu su to VP koji se dobrovoljno ili zakonskom prisilom primaju za podmirenje potraživanja. žiro centrale 4. kod ZAP-a.  platni promet vode: 1. pri čemu se jedna valuta pretvara u drugu U RH. klirinške institucije. blagajnički zapisi. asegnacijom. pravnim i drugim sustavima. Temelje se na odobrenom kreditu. poštansko-čekovni zavodi 3. kod Službe društvenog knjigovodstva (SDK).) ZAMJENICE NOVCA (NOVČANI SUROGATI. cesijom. broj uplatno-isplatnih mjesta 3. poštanske marke itd. Centralna banka i poslovne banke organiziraju dnevni kliring preko posebno organizirane klirinške kuće. 102. Međunarodni platni promet obavljaju isključivo banke s velikim ovlaštenjem (banke ovlaštene za devizno-valutne i kreditne poslove s inozemstvom). obveznice. banke 2. Udjel plaćanja gotovim novcem iznosi 3-4%. a najvećim dijelom se vrši knjižnim prijenosom novčanih svota od dužnika na vjerovnika. klirinške institucije 5. platni promet obavljaju pošte. isplatom tuđeg duga. To su: čekovi. ZAP ta sredstva evidentira kao depozite kod poslovnih banaka s kojima su poduzeća sklopila ugovor. s različitim valutnim. žiro centrale. U svim slučajevima kontrolu nad platnim prometom ima centralna banka.Značajno je: može se obaviti bez novčanog prijenosa. Pravi surogati ne ovise o prethodnom pokriću.) INSTITUCIJE OBRAČUNA PLATNOG PROMETA U inozemstvu platni promet najčešće nije pravno reguliran. tehnička i tehnološka razina sustava 101. nego imaju fiktivno pokriće u obliku kredita (to su mjenice). kvalitetom obračuna između banaka i drugih institucija platnog prometa 4. broj institucija koje obavljaju platni promet 2. kompenzacijom. porezne vrijednosnice. štedionice  platni promet se dijeli na: a) tuzemni koji čini sustav plaćanja između fizičkih i pravnih osoba istoga državnoga područja b) međunarodni koji čini sustav plaćanja između rezidenata različitih zemalja. SUPSTITUTI) Novčani surogati služe umjesto valutnog novca kao sredstvo prometa i plaćanja.

) UNUTRAŠNJI PLATNI PROMET Domaći platni promet uređen je Zakonom o platnom prometu. Banka svoje aktivnosti obavlja na temelju prodaje i zaloga zlata na ime i račun pojedinih središnjih banaka ili upravljanjem i investiranjem određenog dijela deviznih rezervi središnjih banaka. Banka obavlja i funkciju koordinacijskog centra za stabilnost valutnih odnosa. primjena propisa 2. kao i funkciju pomoćnoga organa Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. 3. a prema njemu obuhvaća plaćanje između sudionika preko računa kod ovlaštenih organizacija. primjena ovih načela rezultira: platni se promet mora obavljati na jednak način bez obzira na organizaciju i sudionike vlasnik novca odlučuje o njegovom korištenju depozitna i regionalna pripadnost i prostorna udaljenost ne smiju utjecati na slobodno kretanje sredstava treba omogućiti obavještavanje sudionika o stanju sredstava i te podatke koristiti za vođenje monetarne politike. dakle.optičko čitanje. služi kao spona centralnih banaka i njihovih međusobnih plaćanja. Banka odobrava isključivo kratkoročne kredite za održavanje vanjske likvidnosti pod povoljnijim uvjetima od komercijalnih banaka (kamatna stopa je 1/3 od tekuće tržišne). 4. elektronička mreža  1. 3. USD. korištenje propisanog oblika plaćanja 7. Članovi obavještavaju klirinšlu kuću elektronskim putem da prenesu potraživanja na račun druge tvrtke unutar iste klirinške kuće. Banke nastoje zadržati plaćanja prema komitentima druge banke (jer takva sredstva ulaze u kreditni potencijal banke) pa je često cijena plaćanja ovisna o brzini. a manjim dijelom od doprinosa središnjih banaka. oko 10% ukupnih svjetskih deviznih rezervi). uz uvjet da deponiraju određeni dio svojih zlatnih i deviznih rezervi. Žiro centrale se udružuju u žiro savez. žiro savez → na temelju ugovora povezuje banke. 2. 4. Klirinška kuća provjerava istinitost transakcije kod oba člana i nakon toga je izvršava. BIS je profitna organizacija koja svoja sredstva osigurava ponajprije temeljem svojih aktivnosti. institucije obračuna platnog prometa: BIS (Banka za međunarodna plaćanja) → središte joj je u Baselu. štedionice i zadružne saveze radi što šireg žiro prometa i obračuna. poštansko-čekovni zavodi → obavljaju usluge čekovnog plaćanja i čekovnog obračuna između poslovnih subjekata 2. ravnopravnost plaćanja 6. ravnopravnost sudionika 5.  Osnovna načela unutarnjeg prometa su: 1. klirinške ustanove → služe za kliring financijskih potraživanja svojih članova. slobodno kretanje novčanih sredstava 4. 103.  1. zaštita interesa vlasnika novca 3. računi kod ovlaštenih organizacija: 48  . Više od 80% središnjih banaka u svijetu ima depozite u BIS (1991. Od 1960. iznosili su oko 70 mlrd. Vode tekuće račune članova i obrađuju naloge plaćanja u koncentričnim krugovima. Banka je dioničko društvo centralnih banaka i privatnih dioničara (ima 29 centralnih banaka). Središnjim bankama zemalja članica.

uvjete koje moraju ispunjavati banke da bi obavljale platni promet 4. Žiro račun se otvara u organizacijskoj jedinici ZAP-a. Žiro račune građana vode banke i oni podliježu fiskalnoj obvezi. račun za naplatu javnih prihoda Oko 90% platnog prometa se obavi unutar 24 sata. pa je višak prihoda nad rashodima ZAP-a prihod državnog proračuna. račun za redovito poslovanje 2.  funkcije HNB na području platnog prometa: 1. 49 . Prevladava stav da je ZAP neprofitna institucija. Žiro račun se ne ukamaćuje kod institucije ovlaštene za platni promet.1. obračunski račun 4. praćenje i iskazivanje stanja sredstava na računima i njihove solventnosti 5. 3. izvršenja plaćanja putem HSVP (hrvatski sustav velikih plaćanja) i NSK (nacionalni klirinški sustav. te vodi svoja slobodna novčana sredstva. Upravni odbor ZAP-a potvrđuje Savjet HNB. 105. a žiro račun poslovne banke kao depozit kod centralne banke. kontrola platnog prometa i rukovanje gotovim novcem 5. račun za obavljanje novčanog prometa organizacijskog dijela sudionika 3. Žiro račun nebankovnog subjekta istovremeno se vodi kao depozit kod poslovne banke (temeljem ugovora). od naknada na temelju ugovora (statističko izvješće za državne institucije) i od ostalih naknada.) ŽIRO RAČUN Žiro račun je račun preko kojega vlasnik obavlja plaćanje dospijelih obveza i naplate svojih potraživanja. evidencije. Osim platnog prometa. ZAP ima funkciju kontrole. vode račune pravnih i fizičkih osoba i obavljaju platni promet po tim računima (štedionice vode račune samo za fizičke osobe) 2. ne smije biti dugovan.  1. ZAP ostvaruje prihod od naknada za obavljanje platnog prometa. Nadzor nad poslovanjem ZAP-a ima HNB. Unutrašnji platni promet nadzire: ZAP financijska policija državni ured za reviziju centralna banka (ako ga obavljaju banke) 104.) BANKE I PLATNI PROMET U ZEMLJI banke i štedionice imaju 5 funkcija: 1. Specifičnost je da mu je saldo uvijek aktivan. Upravni odbor se sastoji od generalnog direktora i 4 člana koje imenuje HNB. 2. primanje uplata dnevnog utržka u korist pravnih i fizičkih osoba 4. Najčešće je Zakonom određeno da svaka fizička i pravna osoba može imati samo jedan žiro račun i taj račun podliježe društvenom nadzoru i kontroli i može se blokirati za iznos dospijelih obveza. 4. propisuje način obavljanja platnog prometa 2. primanje uplata od fizičkih osoba u korist računa ovlaštenih organizacija 3. sudjelovanje u sustavu velikih plaćanja i nacionalnom klirinškom sustavu Banke drže sredstva koja se evidentiraju kod ZAP-a kao depozite po viđenju.) ZAVOD ZA PLATNI PROMET ZAP je samostalna organizacija ovlaštena za obavljanje platnog prometa u zemlji i ima svojstvo pravne osobe. uvjete otvaranja računa 3.  106. statistike i pružanja informacija.

) GOTOVINSKI PLATNI PROMET Gotovinski platni promet čine uplate i isplate u gotovom novcu (1/4). ali se prima s povjerenjem. Gotovinu koristimo kod: a) isplate plaća b) otkupa poljoprivrednih proizvoda c) akontacije za službena putovanja  Gotovinsko plaćanje se nastoji zamijeniti polugotovinskim odnosno bezgotovinskim plaćanjima. Kredit se istodobno evidentira i na dugovnoj strani aktivnog tekućeg računa. a nema pokriće u zlatu ili vrijednosnicama (npr. Tekući račun je instrument bezgotovinskog plaćanja i izvor za kontokorentno kreditiranje. Fiducijarnom novcu (papirnom novcu) je vrijednost neznatna. dok se ček ne mora primiti. a kamatni obračun im je zajednički.107. Oba računa čine jedinstveni tekući račun komitenta. koji se honoriraju na teret računa. Banke ili druge financijske institucije obično besplatno obavljaju platni promet za vlasnike računa. Država nastoji smanjiti gotovinski platni promet jer joj radi poteškoće u kontroliranju novca u opticaju. To je račun koji se ne ukamaćuje i na kojem se vode novčana sredstva kojima vlasnik može raspolagati bez ograničenja. Žiro račune građana vode banke i oni podliježu fiskalnoj obvezi. U europskom postupku kontokorentnog kredita. Primanje fiat novca je obvezatno. s tim da se u dogovorenom roku to poslovanje saldira. 108. Gotov novac se naziva fiat novac. odobreni kredit evidentira se na pasivnom tekućem računu i predstavlja jedinstvenu imovinsku cjelinu s ostalim potraživanjima korisnika prema tekućem računu. Gotovinski platni promet je razvijen unutar sektora stanovništva. U međunarodnim plaćanjima takvo se plaćanje iznimno rijetko koristi. i između stanovništva i pravnih osoba. Karakteristike gotovog novca: država ga je proglasila zakonskim sredstvom plaćanja. korisnik tekućeg računa može ući u dugovni saldo (ili do visine odobrenog kredita ili do razine priljeva u nekom vremenskom razdoblju). kao što su kartice i čekovi.  a) b) c) d) 4 izvora sredstava na tekućem računu: uplata gotovine žiro doznake (svaka uplata na žiro račun se automatski uplaćuje na tekući račun) sredstva iz prodaje vrijednosnih papira otvaranje kredita (stavljanje kredita u tečaj) Vlasnik ovog računa ovlašten je na izdavanje čekova.) TEKUĆI I ŽIRO RAČUNI GRAĐANA Tekući račun je račun na kojem se kronološki knjiže potraživanja i obveze iz poslovnog odnosa banke i komitenta. 109. papirni novac koji nije konvertibilan u zlato). U američkom postupku.) BEZGOTOVINSKI PLATNI PROMET I INSTRUMENTI PLAĆANJA 50 .

Od vjerovnika se traže potrebne mjere budnosti i pomnje. 6. VP imaju osobinu: dokaznih isprava → potpisi na njima utvrđuju postojanje obveza određenih vrsta pismene obveze → obveze koje proistječu iz VP moraju biti izražene u pismenom obliku što znači da ih mogu dati osobe s pasivno-pravnom sposobnošću potpisujući VP u određenom svojstvu: trasanta. regresni obveznik. njime se definitivno podmiruju tražbine i smatramo ga sredstvom primarne likvidnosti. akreditiv 4. jednostranost obvezivanja → VP su u pravilu prezentacijske isprave što znači da imalac VP mora o roku dospijeća predočiti papir dužniku radi isplate. avalist ili intervenient. 4.  a) 110. s tim da pri takvoj naplati ima pravo biranja pojedinih ili svih obveznika. akceptanta. mjenične obveze. Obavlja se deponentnim novcem. samostalnost obvezivanja → na taj način svaki potpisnik VP samostalno odgovara njegovu imaocu. imamo 2 grupe instrumenata bezgotovinskog platnog prometa: dužnički → inicijativa za plaćanje dolazi od dužnika. uz potpis. a u protivnom se protiv njega provodi brz i djelotvoran sudski postupak. te nikakve okolnosti koje postoje izvan njega ne mogu obvezu izmijeniti. Ne navodi se razlog njihovog izdavanja.  1. preknjižavanjem s računa na račun u institucijama platnog prometa. strogost → zahvaljujući ovoj osobini VP postaju glavni sigurni instrumenti gospodarskog prometa. i takav je instrument virmanski nalog b) vjerovnički → inicijativu ima vjerovnik. samo od onih koji su VP potpisali prije njega. Tom zgodom dužnik plaća svotu na koju VP glasi u skladu sa sadržajem isprave ne tražeći pri tome od njegova imaoca nikakvu protučinidbu osim uručenja VP uz prethodni upis klauzule kvitiranja izraženu riječima “primio” ili sl. što znači da oni moraju 51 . kreditna kartica itd. obračunski ček 2. ne držeći se slijeda njihova obvezivanja. smatraju se apstraktnim jer ne ovise o pravnom uzroku dugovanja. 3. mjenica 3. odnosno. Depozitni novac je denominiran u novčanoj valuti. npr. U odnosu na mjenice i čekove strogost se odnosi na vjerovnike i dužnike. 2.) OSOBINE I VRSTE VRIJEDNOSNIH PAPIRA Vrijednosni papiri su isprave u kojima su navedeni podaci o pojedinim pravnim odnosima: obvezama i tražbinama. indosanta i sl. konstitutivne isprave → emitiranje VP. 2.  1. 5. apstraktnost obvezivanja → obveze. a instrumenti su: 1. uvjet je postojanja upisane obveze i prava inkorporiranosti tražbine → VP postaje samostalni objekt koji se na financijskom tržištu može prodavati i kupovati posebne osobine VP: solidarnost obvezivanja koja proistječe iz VP upućuje imaoca neplaćenog VP na naplatu svote na koju VP glasi zajedno s kamatama i troškovima. naplatni nalog 5. bezuvjetnost obvezivanja → takvu vrstu obveze određuje sam VP. ne ovise o osnovnom poslu ili materijalnopravnom razlogu zbog kojeg je izdana.Bezgotovinski platni promet je cilj svakog razvijenog platnog prometa. Dužnik mora ispuniti obvezu striktno prema sadržaju mjenice ili čeka. 4. 3. bilo kao glavni dužnik.

2. blagajnički i komercijalni zapisi. ček.pravodobno obavljati mjenično odnosno čekovno-pravne čini. Ostvareni dohodak ovisan je o: a) količini uloženih sredstava b) vremenskom trajanju ulaganja i pripadajućem riziku c) gospodarskim kretanjima d) gospodarskoj opravdanosti ulaganja i sl. čekovi i sl. 5. te vrijednosnice koje imaju prvenstveno špekulativnu namjenu. prvenstveno robu (skladišnica. itd. mjenice. podizanja tužbe i sl. U pravilu. 4. Najčešći oblici su: . . dužničke) → obveznice i komercijalni zapisi prema izdatniku: a) VP poduzeća b) VP države c) VP lokalnih organa vlasti d) VP banaka e) VP drugih financijskih institucija i sl u odnosu na rok dospijeća: a) kratkoročni VP → prenosivi VP s rokom dospijeća do 1 godine. 4. poput: prezentacije. koje se odražava i na novčanom području u pogledu povećanja odnosno smanjenja kupovne moći novca. Od presudnog je utjecaja opće gospodarsko stanje zemlje. a to su: sigurnost → osobina zahvaljujući kojoj se plasirana svota za kupnju papira nakon isteka određenog vremena vraća kupcu papira u odgovarajućoj visini.d. obveznica.  1. očuvanje realne vrijednosti → predstavlja zadržavanje kupovne moći u VP uloženih novčanih sredstava na približno istoj razini. likvidnost → likvidnost VP čini njegovu posebnu odliku. protestiranja.) prema prihodu: a) VP sa stalnim prihodom b) VP sa promjenjivim prihodom c) VP koji ne donose prihod već samo obvezuju prema namjeni: a) vlasničke (equity) → predstavljaju idealan udio u vlasništvu nekog d. Stupanj likvidnosti ovisi o trajanju ulaganja i vrsti VP. rentabilnost → predstavlja odnos između uloženih sredstava i prihoda kao rezultata takvog ulaganja. 3. prema sadržaju ili objektu na koji glase: a) komercijalni VP → predstavljaju stanovito pravo na predmete. 2. (dionice) b) kreditne (zajmovne. a da se pri toj transformaciji postigne odgovarajuća brzina i vrijednost. VP raspolažu sa određenim kvalitetama uz pomoć kojih mogu nesmetano cirkulirati na tržištu.blagajnički i komercijalni zapisi 52  1. teretnica) b) novčani ili “pravi” VP → predstavljaju isprave kojima se dokazuje pravo na neku sumu novca (mjenica. Postoje kratkoročne vrijednosnice koje donose fiksni prihod. 3. vrste VP: dionice. obveznice. ulaganja u VP trebala bi rezultirati većim prihodom od ulaganja u najpovoljniji depozit po viđenju kod banke. notificiranja. Ovisi o: a) bonitetu emitenta VP b) bonitetu eventualnog jamca c) realnosti i gospodarskoj opravdanosti pothvata u koji se ulažu sredstva prikupljena emisijom VP. a sastoji se od mogućnosti pretvaranja potraživanja iz VP u gotov novac ili žiro potraživanje.

. prenosivi tovarni list. tj.) b) VP s uvjetovanom odredbenom klauzulom → potrebna je uz ime korisnika i odredbena klauzula (pomorski konosman.  vrste mjenica:  a) I.) 111. U ODNOSU NA PRIVREDNE POTREBE KREDITIRANJA I PLAĆANJA: 1. polica transportnog osiguranja itd. Mjenica je instrument multipliciranih plaćanja dospjelih obveza. isplati označenu svotu vjerovniku (remitentu) ili da to učini po njegovoj naredbi.mjenice čekovi b) dugoročni VP → izdavač ih prodaje radi prikupljanja dugoročnih novčanih sredstava ili radi špekulacije. a) b) c) 2. Dijele se na: trasirana mjenica na vlastitu naredbu → vrijednosnica u kojoj je ista osoba trasant i remitent. ona je novčani surogat u užem smislu. 1. skladišnica. ona glasi na naredbu njezina izdavaoca vlastita trasirana mjenica → trasant ju izdaje na samog sebe. robne ili trgovačke mjenice i poslovne mjenice II. što znači da je trasant i trasat ista pravna ili fizička osoba. U ODNOSU NA MJENIČNO PRAVNU FORMU: trasirana ili tuđa mjenica → izdavatelj mjenice (trasant) nalaže drugoj osobi (trasatu) da bezuvjetno.kratkoročne državne obveznice . u roku naznačenom na mjenici. jer su njome omogućena obračunska plaćanja bez potrebe opstojnosti pokrića u vidu bilo kakve vrste depozita. prema načinu određivanja imaoca prava: a) po naredbi b) na donosioca c) na ime  VP “po naredbi” se dijele na: a) presumptivne VP → za prenosivost putem indosamenta i nije potrebna klauzula naredbe (mjenica. ili predstavljaju relativni udio u vlasništvu. To su: dionice i obveznica 6. Prema uvjetima označenim na mjenici ima formu naputnice. 53 . Predstavlja zadužnicu jer se trasant obvezuje njezinom ovlaštenom imaocu – remitentu ili indosataru isplatiti određenu novčanu svotu po samome sebi.potvrde o depozitu . teretnica. Gospodarski značaj mjenice očituje se u nekoliko oblika: instrument kreditiranja → najvažniji b) instrument plaćanja c) instrument jamstva. vlastita sola mjenica → ona kod koje se trasant obvezuje da će o dospijeću sam isplatiti određenu novčanu svotu remitentu ili na njegovu naredbu drugom imaocu mjenice i to u skladu s njezinim sadržajem – ima formu zadužnice.) MJENICA – VRSTE MJENICA Mjenica je VP izdan u zakonski propisanom obliku. komisiona trasirana mjenica → izdaje trasat u svojstvu komisionara za račun treće osobe komitenta. s rokom dospijeća preko 1 godine. na način da u nastavku klauzule o valuti napiše naslov ili tvrtku te treće osobe – komitenta. Dugoročne vrijednosnice su one koje su u potpunosti isplaćene ili će biti na neki drugi način realizirane u dugom roku. ček na ime itd. kojim je izražena obveza isplate određene svote novca.

kreditnih i financijskih mjenica VP nastali davanjem na kredit određene svote gotovog novca ili vrijednosti robe u potrošačke svrhe. . kratkoročne i dugoročne (pokazne. a koju prihvaća (akceptira) i uručuje kupac dobavljaču uz nakanu da time privremeno podmiri svoju obvezu. korisnik akceptacijskog kredita obvezuje se će za svaku po banci akceptiranu mjenicu doznačiti pokriće prije njezinog dospijeća. koji duže traju jer se neprestano obnavljaju. 3. Tako akceptiranu mjenicu nazivamo financijskom mjenicom. 2. U ovoj mjenici banka-kreditor ima ulogu jamca. koja predstavlja VP kojim se na dulji rok osiguravaju uspostavljeni kreditni odnosi između banke-kreditora i korisnika kredita.akceptacijskom mjenicom banka odobrava svom komitentu mjenični akceptacijski kredit. revolving krediti i krediti za povremena kreditna prekoračenja). mjenicu po viđenju (a vista) → mora se platiti u trenutku predočenja na isplatu zbog čega nije podobna biti sredstvom plaćanja jer izuskuje štetnu imobilizaciju gotovog novca kod mjeničnog dužnika. U ovoj mjenici banka-kreditor ima ulogu trasata (dužnika). koji je srodan mjeničnom akceptacijskom kreditu.avaliranjem mjenica osigurava se. Odobravajući takav kredit banka dozvoljava komitentu trasirati na nju mjenicu do iskorištenja odobrenog akceptacijskog kredita. Rok dospijeća kratkoročne mjenice kreće se u vremenu od 3 tjedna do 3 mjeseca i to za kredite na području proizvodnje i prometa. a mogu se svrstati u 3 osnovne grupe: . iznimku čine prekomorske mjenice u međunarodnim plaćanjima. u skladu sa Zakonskim odredbama. Akceptacijska mjenica utanačuje se na 2 načina: • bez pokrića → prakticiraju banke s komitentima s kojima već dugo vremena uspješno posluju • s pokrićem → uobičajen u poslovnim kontaktima s nepoznatim korisnicima kredita uz zalaganje robe. financijske i novčane mjenice a) kreditne mjenice → VP koji se temelje na odobrenim bankovnim kreditima. kreditne.pokazne ili mjenice po viđenju dospijevaju u trenutku predočenja na isplatu. Nužna pretpostavka za avaliranu bankovnu mjenicu je po banci odobreni avalni kredit. Zbog robnog značenja. kratkoročni. njezina pravodobna isplata. Bez obzira radi li se o o kreditiranju prve ili druge vrste. . u gospodarskom prometu ne može funkcionirati kao novčani surogat. pa time imaju ulogu novčanog surogata prvog reda. Razlikujemo 2 podvrste: 1. one supstituiraju novac u platnome prometu. dok se u poljoprivrednoj proizvodnji ovaj rok može produljiti i do 9 mjeseci. b) poslovna mjenica je podvrsta robne ili trgovačke mjenice → ona se obično koristi kao instrument osiguranja vjerovnikovih interesa kod sklapanja raznovrsnih poslovnih utanačenja. b) financijske mjenice → su izdane mjenice po osnovi odobrenog bankovnog kredita (sezonski.trasirane i vlastite sola mjenice su podvrste kratkoročnih mjenica. banka stavlja određena sredstva na raspolaganje komitentu putem odgovarajućih transakcijskih računa. 54 . c) novčane mjenice → one su za razliku od robnih. Vrsta osiguranja koju je korisnik kontokorentnog kredita dužan dati banci kreditoru najčešće je u vidu mjeničnog akcepta. Odobravajući takve vrste kredita. VP i sl. trgovačke mjenice podobna su sredstva kreditiranja i plaćanja. a dato i dnevne) a) kratkoročne mjenice se u platnom prometu upotrebljavaju u cilju skore realizacije odnosno naplate. Zbog svog potrošačkog značaja ova mjenica iako sredstvo kreditiranja. a javljaju se u gospodarskom prometu kao akceptacijske i avalirane mjenice. što znači da ne može biti sredstvo plaćanja.a) robna ili trgovačka mjenica → ona mjenica kojoj je temelj izdavanja roba isporučena i preuzeta na dug. .

trasant. tj. već kao instrument jamstva. 2. tj. izdaje odnosno retrasira mjenicu na bilo kojeg prednika plativu samo u prednikovu mjestu stalnog boravka. trasant može mjenicu domicilirati. povratna ili regresna mjenica → to je trasirana mjenica s rokom dospijeća po viđenju izdana od regredijenta. Kako se zbog takvog preobražaja mjenica ne može indosirati nego samo cedirati (ustupiti). bianco ili nepotpuna mjenica → pravno valjani VP na kojemu mjenični dužnik u ulozi trasanta potpiše in bianco s nakanom preuzimanja mjeničnopravne obveze. budući da se mogu u svako doba po potrebi pretvoriti u novac putem eskonta i reeskonta. eventualne kamate i sl. usklađuje poslovne i financijske mogućnosti i termine dospijeća ovakvih mjenica. bilo u mjestu prebivanja akceptanta. 6. zbog čega se ona ne koristi u platnom prometu. dobre i loše mjenice dobre mjenice → one kod kojih su potpisnici: akceptant. niti može poslužiti kao sredstvo plaćanja. usmjeriti njezino plaćanje na mjesto i adresata gdje će biti plaćena bez poteškoća. Tu ubrajamo i mjenicu po viđenju na kojoj je trasant odredio da se ne smije podnijeti na isplatu prije označenog roka . 55 . “platite u roku 2 mjeseca od dana”. Takva mjenica je nepotpuna. To znači da on prigodom izdavanja mjenice ne popunjuje na tiskanici druge bitne potrepštine nego samo stavlja svoj potpis. jer mjenični dužnik znajući točan datum dospijeća svoje obveze.dnevne mjenice → dospijevaju na naplatu na točno određeni kalendarski dan. ona se ne može ni eskontirati. Dugoročna mjenica se zbog nemogućnosti skore mobilizacije likvidnih novčanih sredstava ne prima kao novčani surogat. prvenstveno predstavlja instrument jamstva. One su sposobne postati novčanim surogatima jer ih svatko prima umjesto isplate. kada je akceptira poznata banka. može ih se indosirati plaćajući na taj način dospjelu obvezu. osobe koja ostvarujući svoje zavratno (regresno) mjenično pravo. zavratna. a dobiva propisanu pravnu formu tek nakon ispunjenja nužnih elemenata. Koriste se u platnom prometu. trasanta ili u nekom drugom mjestu. 7. 4. Rekta mjenice mogu biti: kratkoročne i dugoročne. Regredijent u ulozi retrasanta izdaje zavratnu mjenicu da bi putem nje na jednostavniji način ostvario svoju mjeničnu tražbinu jer nije uspio naplatiti prvotnu mjenicu običnim regresom. Npr. a) domicilirane mjenice → u interesu brze i sigurne naplate dužne svote. opskrbivši da rekta klauzulom: “ne po naredbi”. odnosno. Zavratnom mjenicom regredijent naplaćuje uz prvotnu nerealiziranu mjenicu i druge naknade: troškove. 5. s tim da o tome obavijesti trasata kako bi on sa svoje strane mogao dati potrebne upute domicilijatu radi raspolaganja pokrićem. avalisti i indosanti osobe (pravne ili fizičke) koje uživaju povjerenje u pogledu kreditne sposobnosti. pa time pružaju dovoljnu garanciju za plaćanje u roku dospijeća. on će ovaj prenosivi VP transformirati u neprenosivi VP. od dana prezentiranja. Ova mjenica se ne domicilira. Imamo 2 vrste: a) određeno domicilirana mjenica → kada trasant prigodom domiciliranja uz mjesto plaćanja navede i osobu (pravnu ili fizičku) koja će mjenicu isplatiti. .b) mjenicu koja dospijeva u određeno vrijeme po viđenju → kao sredstvo plaćanja ima nešto veću ulogu jer dospijeva na naplatu za neko vrijeme od dana akcepta ili dana protesta ako je disakceptirana ili kad protest nije podignut.a dato mjenice → dospijevaju na određeno vrijeme od dana njihova izdanja (a dato). Takva mjenica. b) neodređeno domicilirana mjenica → ako trasant prigodom domiciliranja upiše na mjenici samo mjesto plaćanja rekta ili neprenosive mjenice → ako trasant ne želi mjenicom pribaviti kratkoročni kredit ili njome plaćati dospjelu obvezu. Trasant je jedini ovlašten mjenicu domicilirati. nego ostvariti drugi cilj pri kome cirkulacijsko svojstvo mjenice nije nužno. 8.

mjesto plaćanja 6. 5. 112. a za sola bezuvjetno obećanje plaćanja određene svote novca 3.) OSOBE U MJENIČNOM POSLU I NJIHOVE OBVEZE U mjeničnom poslu sudjeluju osobe kojima taj posao daje određena ovlaštenja (vjerovnici) i osobe kojima mjenica predstavlja obvezu (dužnici). indosatar (žiratar) je novi korisnik 7. ako ga takvim označi trasant. potpis izdavaoca mjenice – trasanta  1. Uzrok su nepovjerenja u čitav sustav kreditiranja i bezgotovinskog plaćanja. 6. pomirbene i obročne. indosant. dan mjeničnog dospijeća 5. 4. ili avalist (za one koji podliježu regresnoj obvezi ili svi osim akceptanta) 9. izdatnik (trasant) je osoba koja izdaje mjenicu 2. 8. 9. 3. regredijent je sljednik koji to pravo ostvaruje 11. za trasiranu bezuvjetni nalog. lažne i izmišljene. tezovnik (trasat) je osoba na koju trasant usmjeruje nalog plaćanja određene mjenične svote 3. intervenijent je akceptira. te sve one mjenice na kojima se nalaze potpisi kreditno nesposobnih osoba. domicilijat je neka treća osoba koja o dospijeću plaća mjenicu. 7. ime trasata (samo trasirana mjenica) 4. oznaka mjenice 2. ime korisnika mjenice – remitenta 7. indosant (žirant) je prenositelj prava 6.b) loše mjenice → nepotpune i ispravljene mjenice.  bitne potrepštine trasirane i vlastite sola mjenice 1. korisnik (remitent) je mjenični vjerovnik 5. avalist je mjenični jamac 8. 1.) MJENIČNE POTREPŠTINE Zakon o mjenici ne definira njen pojam već određuje za trasiranu i vlastitu sola mjenicu samo njihove bitne potrepštine bez kojih se određena isprava ne može smatrati mjenicom. tj plaća mjenicu po potrebi. mjesto i dan izdanja mjenice 8. regresat je mjenični obveznik protiv kojega se ostvaruje regresno pravo 10. te povratka primitivnim i neracionalnim oblicima podmirenja dugova gotovinom. 2. 56 . prihvatnik (akceptant) je glavni mjenični dužnik 4. Radi efikasnijeg i racionalnijeg utvrđivanja uzajamnih građanskopravnih i gospodarskih odnosa sudionika mjeničnog prometa. praksa je kreirala niz klauzula (nebitne potrepštine) koje olakšavaju mjenični promet. nebitne potrepštine trasirane i vlastite sola mjenice klauzula valute klauzula pokrića izvještajna avizo klauzula klauzula “na naredbu” rekta klauzula kamatna klauzula oznaka “bez obveze” oznaka “bez protesta” ili “bez troškova” oznaka duplikata 113. u mjestu trasata ili trasantova prebivališta. prosvjednik je osoba protiv koje se podiže protest 12.

prvoklasne banke i financijske organizacije → proste 2. Akcept potpisuje trasat. Kao akcept vrijedi i sam trasatov potpis kad je stavljen na licu mjenice. “primljena”. osim ako je u pitanju potpis trasata ili trasanta. dok u poslovima financijskih i drugih vrsta bankovnih kredita. potpis druge osobe 2. bezuvjetno obećanje plaćanja 2. smatra se da je dan za trasanta. Isplata mjenice može se za cijelu mjeničnu svotu ili za izvjestan dio osigurati avalom. Glavni dužnik promissory note je njezin izdavatelj. zalog pokretne osobne imovine trasanta 4. mjeničnim jamstvom. Izražava se rječju “priznajem”. Ako se to ne vidi. uobičajeno je da izdavalac uz promissory note uručuje dobavljači odnosno kreditoru i određene dokumente poput : a) odluke upravnog odbora za zaduživanje putem promissory note b) relevantne podatke o bonitetu avaliste c) u uvjetima devizne kontrole: ovlaštenje za zaduženje u inozemstvu izdano od nadležnog organa uz prikaz mogućnosti pravodobne otplate glavnice i kamata d) banke → zadnju bilancu i specifikum ovlaštenih potpisnika banke  bitne potrepštine: 1. U svakoj trasiranoj mjenici trasant može odrediti da se ona podnese na akceptiranje naznačujući ili ne naznačujući za to rok.Akcept se piše na samoj mjenici. U trgovačkim poslovima kupac robe na kredit izdaje promissory note u korist dobavljača. koji daje bezuvjetno obećanje plaćanja izraženo riječima “We promise to pay this promissory note”. “kao jamac”. Smatra se da je trasat odbio akceptiranje mjenice ako je napisani akcept precrtao prije nego što je mjenicu vratio. Aval se daje na mjenici ili na alonžu i potpisuje ga avalista. korisnik kredita putem promissory note daje isto takvo obećanje banci ili ustanovi od koje je dobio kredit. Avalista odgovara onako kako odgovara osoba za koju jamči. “kao poruk” ili nekim drugim izrazom istog značenja. poduzeća i kompanije uz dodatna osiguranja →personal promissory note  osiguranje promese može biti: 1. garancija banke 3. Ovo osiguranje može dati treća osoba ili čak i netko od potpisnika mjenice. Izražava se riječima “per aval”. 115. Kad isplati mjenicu. odnosno promesa (zadužnica) je posebna vrsta vlastite sola mjenice kojom se trasant bezuvjetno obvezuje platiti korisniku ili po njegovoj naredbi ili donosiocu svotu na koju ovaj VP glasi. Iz danoga avala treba vidjeti za koga je dan.) PRIHVAT (AKCEPT) MJENICE. Trasant može isto tako odrediti da se mjenica ne podnosi na akceptiranje prije određenog vremena. svota novca koju će trasant isplatiti 3. kao i protiv onih koji su njemu po mjenici odgovorni (pravo na regres). Za davanje avala dovoljan je potpis na licu mjenice. korisnika promisssory note 57 .  izdavati ih mogu samo: 1. hipoteka na nekretninama trasanta (uključujući avione i brodove) 6.114.  Radi veće sigurnosti naplate potraživanja. Akcept mora biti bezuvjetan. bezuvjetno mu obećavajući isplatu određene svote. Akceptom se trasat obvezuje da mjenicu plati o dospjelosti. avalista stječe pravo iz mjenice protiv onoga za koga je jamčio.) PROMESA – PROMISSORY NOTE Promissory note. ali ga trasat može ograničiti na jedan dio mjenične svote. VP koje trasant posjeduje 5. “prihvaćena” ili nekom drugo riječju istoga značenja. AVAL Imatelj trasirane mjenice može sve do dospjelosti podnijeti mjenicu na akceptiranje trasatu u mjestu njegova prebivanja. ugovor o prodaji kojim je predviđeno da remitent zadržava pravo vlasništva na prodanoj robi dok trasan ne izvrši plaćanje.

remitentu iz pokrića (čekovni. U širem smislu se promissory notama označavaju svi VP na osnovi kojih dužnici prihvaćaju apsolutnu obvezu plaćanja u ugovorenom roku. prenosivosti i bezuvjetnosti cirkulraju na financijakim tržištima. pohranom raspoloživog novca u bankama. iznos koji je na njoj upisan u jednoj valuti može o dospijeću biti po određenom tečeju isplaćen i u drugoj valuti 3. postiže se brža i racionalnija cirkulacija novčane mase. promesa uz označenu svotu može nositi i kamate 2. prijenos prava iz promese može se realizirati indosamentom i cesijom. tekući. pa se time ublažavaju često teške posljedice kreditne restrikcije. tj. dakle. žiro račun) koji trasant ima kod trasata. što ima odraza na emisiju centralne banke 4.4.) POTREPŠTINE ČEKA 58 . odnosno ako je bioanco indosament jedini ili zadnji u nizu naleđa 5. Engleskočekovno pravo i američka praksa o čeku ne zahtiijevaju bezuvjetnu opstojnost novčanog pokrića. svi prenosivi kreditni instrumenti koji zbog svoje univerzalnosti. svota promese može dospijevati i isplaćivati se obročno 4. “Plaćanje po prispjeću broda”. sudionici čekovnog prometa oslobađaju se poslovanja s gotovinom i rizika koje takvo poslovanje donosi (krađa. zahvaljujući indosiranju. sporazum između između trasanta i remitenta → ovim sporazumom se remitent obvezuje da će primljeni ček prezemtirati na isplatu prvenstveno trasatu.) i ostvaruju kamate na novčana sredstva deponirana u banci 2. koristeći ček kao novčani surogat stvaraju se zamjenice novca. ali i predajom ako se radi o papiru “na donosioca”. mjesto i dan izdanja 2. odnosno imaoci zadržavaju apsolutno pravo bezuvjetne naplate potraživanja. nego dopuštaju trasiranje čeka i na odobreni bankovni kredit – realno ili fiktivno pokriće. a posebice verižnom plaćanju. palež. u okviru postojećeg pokrića. te korištenjem čekova za svrhe plaćanja. gospodarski značaj čeka: 1. 116.  1. oslobađa se gotovina za depozitno multipliciranje i kreditiranje 3. mjesto i dan plaćanja  specifičnosti: 1. potpis trasanta  nebitne potrepštine: 1. 2.) ČEK Ček je VP izdan u formi propisanoj zakonom. pri izdavanju promese njihovo dospijeće se može terminirati i na nepdređeni dan. Izdavanju čeka radi podmirenja obveza prethode 2 sporazuma: sporazum između trasanta i trasata → ovim sporazumom (izričitim ili prešutnim) utanačuje se obveza trasanta da pribavi na svome računu kod trasata potrebno pokriće uz istodobnu dužnost trasata da isplati na njega izdane čekove. troškovi prijevoza itd. npr.  117. kojim trasant nalaže trasatu isplatu određene svote imaocu čeka. Posrijedi su. dok se trasantova obveza očituje u dužnosti podmirbe na čeku označene svote uvjetno odnosno samo ako to ne učini iz bilo kojeg razloga trasat.

2. naleđovnik je osoba na koju je ček prenesen prednik i sljednik zavratnik ili regredijent je osoba koja ostvaruje to pravo regresat je zavratni obveznik ili svaki njegov prednik prosvjednik je osoba koja podiže protest prosvjedovnik je osoba protiv koje se podiže protest 119. žiratar. 1. a time i ekonomičnije korištenje raspoloživih deviznih sredstava. 118. naleđnik je prenosilac prava indosatar. 4. a može se obavljati ili u devizama i kunama ili za zemlje s kojima nije utvrđen načina plaćanja u konvertibilnim devizama. One postaju devize kada se pošalju u inozemstvo i odobre deviznom računu. žirant. O dobro organiziranom platnom prometu s inozemstvom ovisi brzina plaćanja. izdatnik ili trasant je osoba koja izdaje ček trasat je onaj koji treba platiti ček korisnik ili remitent indosant. stečeno po bilo kojoj osnovi i bez obzira na način raspolaganja. Kod bilateralnog ugovora javlja se mogućnost plaćanja nekonvertibilnim valutama čime se omogućava slobodnija cirkulacija novčanih tokova. Efektivne strane novčanice na blagajni ili u trezoru nisu devize nego strana valuta. 4. 6. 5.  devize mogu biti u obliku: 59 . putem otvorenih tekućih računa. 9. Konvertibilnim devizama se obavljaju plaćanja i naplate sa zemljama s kojima je zaključen multilateralni ugovor i sa zemljema s kojima je zaključen bilateralni ugovor. što neposredno utječe na platnu bilancu zemlje. 10. Ovaj se platni promet obavlja putem ovlaštenih banaka u zemlji i inozemstvu s kojima domaće banke imaju poslovne veze. 3. 3. 2. 3. 5. 120.) DEVIZE I VALUTE Devize su sredstvo međunarodnih plaćanja. Problem koji se javlja je konverzija jedne valute u drugu.  bitne potrepštine čeka: oznaka čeka bezuvjetni uput ili nalog trasatu ime trasata mjesto plaćanja mjesto i dan izdanja potpis trasanta nebitne potrepštine čeka: rekta klauzula oznaka remitenta oznaka naredbe oznaka duplikata oznaka “donosiocu” oznaka “samo za obračun” 1. 5. 4. 6.) KARAKTERISTIKE PLATNOG PROMETA S INOZEMSTVOM Riječ je o platnom prometu osoba različitih država.) OSOBE U ČEKOVNOM POSLU 1. Predstavljaju potraživanje od druge zemlje koje glasi na stranu valutu. 6. 8. 7. 2.

Svrha ovog određivanja je razgraničenje prava i obveza pojedinih subjekata. vodi takvoj banci ili kod nje ima otvorene račune u domicilnoj ili drugoj valuti. 5. Nerezident je inozemna osoba. 4. obračun između obračunskih središta dvije zemlje u stabilnoj valuti (valuta neke treće zemlje) za vrijednost uvoza/izvoza uz utvrđivanje salda (pozitivan ili negativan za jednu zemlju). 6. dok u užem smislu korespondentne banke moraju razmijeniti SWIFT ključeve. dok se one koje nemaju otvorene nostro i loro račune nazivaju indirektnim ili sekundarnim korespondentima. Često se banke s međusobno otvorenim nosto i loro računima nazivaju direktnim ili prvoklasnim korespondentima. međusobna plaćanja između država temelje se na prijeboju potraživanja 60 . posredstvom nacionalnog obračunskog središta 2.  Obračun može biti dvojak: 1.) SUSTAV KLIRINŠKIH PLAĆANJA – CENTRALIZIRANI PLATNI PROMET Klirinški – centralizirani platni promet → kompenziranje vrijednosti uvoza vrijednosšću izvoza. čekovi. 2.1. U gospodarstvu se upotrebljava i kao dan dospijeća nekog potraživanja. 122. a u širem smislu skup zakonskih propisa koji reguliraju novčani sustav jedne zemlje. Takav novac predstavlja neograničeno zakonsko sredstvo plaćanja. korespondentne banke su one koje samo razmijene godišnja izvješća o poslovanju.) REZIDENTI I NEREZIDENTI.) KORESPONDENTNE BANKE Korespondentna banka je depozitna banka za drugu banku (najčešće u zemlji). te za račun banke depozitara pruža sve uobičajene bankarske usluge na području na kojem posluje. 123.  Kod klirinškog platnog prometa: 1. ili prebijanje međusobnog dugovanja i potraživanja država preko klirinškog računa bez upotrebe deviza. obveznice) prenosive tražbine kod inozemnih banaka i financijskih institucija obračunske jedinice specijalnih prava vučenja inozemnog gotovog novca elektronskih izvješća o međunarodnim dugovanjima i potraživanjima Valuta je u užem smislu službena novčana jedinica neke zemlje. Prema zakonu rezidenti su sve pravne i fizičke osobe sa stalnim boravkom u nekoj zemlji. odnosno svaka fizička ili pravna osoba koja stalno boravi u inozemstvu bez obzira na državljanstvo. bez obzira na državljanstvo. 121. Zakon nerezidente ne definira nego ih tretira kao ostale osobe. liste ovlaštenih potpisnika i pravilnike o kamatnim stopama i tarifi naknada. obračun uplata uvoznika s naplatama izvoznika jedne zemlje u njihovim nacionalnim valutama. Kriterij za određivanje domaće osobe je boravište ili rezidencija. Danas se pod pojmom valute najčešće podrazumijeva efektivni strani novac. Valuta ili važenje prvobitno se temelji na zakonskoj odredbi kojom se jedan metal određuje za metal važenja iz kojega se kuje novac. U širem smislu. 3. isključena je svaka slobodna prodaja i kupnja valuta zemalja ugovornica na tržištima tih zemalja (isključena konvertibilnost). a ne državljanstvo. VP koji glase na stranu valutu (mjenice. RAČUNI DEVIZNIH TUZEMACA I INOZEMACA Rezident je fizička ili pravna osoba koju zakon tretira kao domaću osobu za koju vrijede odredbe o deviznoj i poreznoj kontroli i slični oblici reguliranja.

3. 2. Pod plaćanjem podrazumijevamo plaćanje u inozemstvu koje se obavlja po nalogu domaćeg subjekta uz uplatu kunske protuvrijednosti.  1. isključen je drugi način plaćanja. U ovom slučaju ovlaštena banka je ona koja isplaćuje kunsku protuvrijednost. u platnom se sporazumu ugovara ugovorna zlatna ili valutna klauzula. što znači da se izvozniku plaća iz uplata uvoznika u nacionalnoj valuti izvoznika. Sve transakcije se obavljaju u domaćoj valuti. a za vrijednost kredita upotrebljavaju se pojmovi alarmni iznos i plafon. Tri najpoznatija obrasca su: 1. 125. 3. 2. 1450 obrazac → nalog za izvršenje doznake u inozemstvu 2.) MANIPULATIVNI KREDIT I LIKVIDIRANJE KLIRINŠKOG SALDA Manipulativni kredit je dug na klirinškom računu do kojeg dolazi zbog nepodudaranja uvoza i izvoza robe i usluga utvrđenih robnim listama zemalja koje su ugovorile klirinški način obračuna međusobne razmjene. te se saldo na klirinškom računu zemalja ugovornica može korisiti samo za plaćanja u zemlji ugovornica Prema tome. U praksi se veličina ovog kredita najčešće kreće oko 20% vrijednosti međusobne robne razmjene.2. ili tijekom godina na zahtjev vjerovničke strane isplatom salda u konvertibilnoj valuti. Može se likvidirati i u konvertibilnim valutama po isteku sporazuma. Plaćanja u inozemstvu se obavljaju putem doznaka. Svrsishodnost kliringa ovisi o: strukturi uvoza i izvoza dinamici priljeva i odljeva po klirinškom računu cijenama roba veličini robnih lista korespondentskih odnosa banaka u dvije zemlje Razlikujemo: totalni kliring čisti kliring kombinirani kliring multilateralni kliring 124. Likvidiranje klirinškog salda – kliring se regulira platnim sporazumom između zemalja ugovornica klirinških plaćanja. a ostatak (ako nije likvidiran cjelokupni salodo) likvidira se u zlatu ili konvertibilnom valutom. inkasa. 4. 1451 obrazac → nalog za otvaranje akreditiva 3. Da bi se potraživanja na klirinškom računu zaštitila od promjene vrijednosti obračunske valute u kojoj se vodi klirinški račun. 1451A obrazac → izvješće o isplati iz akreditiva 126.  1. a samo se iznimno može ugovoriti kao jednostran. Najčešće je to isporuka robe u ugovorenom roku. Ugovaranje manipulativnog kredita podrazumijeva da je on obostran. swing.) SUSTAV PLAĆANJA U KONVERTIBILNIM DEVIZAMA Pod naplatom podrazumijevamo isplaćivanje kunske protuvrijednosti pravnim osobama temeljem izvoza robba i usluga. čeka itd. 4. 5.) BANKOVNA DOZNAKA 61 . U poslovnim se odnosima za manipulativni kredit koriste još i slijedeći pojmovi: marginalni ili granični kredit. cilj kliringa je uzajamni obračun između zemalja uz eliminiranje stvarnih (efektivnih) plaćanja – plaćanja bez upotrebe konvertibilnih deviza. Taj srednji tečaj je ustvari vlastiti tečaj banke. Znači ovlaštena banka obrađuje naplatu u roku od 2 dana od dana kada je ovavještena po izvršenoj naplati po srednjem tečaju na dan obrade. repro-kredit.

nerobna doznaka → plaćanje usluga.) DOKUMENTARNA NAPLATA – INKASO Dokumentarnu naplatu – inkaso koriste poslovni partneri koji se međusobno dobro poznaju i uživaju povjerenje. Nedostatak: može se koristiti samo tijekom radnog vremena banke.  1. tovarni list)  1. 4. Vrste inkasa: običan – nerobni inkaso → na naplatu se šalju VP koji nisu vezani uz otpremu robe (mjenice. 6. troškova 5. faktura. U kupoprodajni ugovor unose kluzulu “plaćanje uz dokument”.  vrsta naplata: 62 .. obična doznaka 2. Kreditno pismo najčešće glasi na ime. bezuvjetna doznaka → za njeno izvršenje se ne zahtijeva uvjet podjela prema načinu transfera: 1. dokumentarni – robni inkaso → na naplatu se šalju robni dokumenti koji su predviđeni ugovorom (faktura.  1. sadržaj kreditnog pisma: oznaka kreditnog pisma maksimalni iznos rok naziv banke kojoj se upućuje ime korisnika mjesto i datum izdavanja potpis banke izdavatelja kreditna pisma dijelimo na: posebno kreditno pismo → naslovljeno samo na jednu banku cirkularno kreditno pismo → upućuje se većem broju banaka 128. čekovi. obveznice) 2. avans. swift doznaka  127..  bankovne doznake se dijele na: 1. telefaks doznaka 3. a moguće ga je koristiti u različitim bankama i državama. 2. 3. uvjetna doznaka → prije isplate mora se izvršiti određena obveza 6. Prednost: sam korisnik ga osobno nosi. 2. 7. 5. robna doznaka → mora imati pokriće (vrijednost robe.Nalogodavac izdaje pismeni nalog banci s kojom ima kontokorentne ili korespondentne odnose u inozemstvu da određenoj osobi isplati u nalogu navedeni iznos određene valute (nalog 1450). loro doznaka → transfer deviza u našu zemlju od inozemne banke 3.) KREDITNA PISMA Kreditno pismo je pismeni nalog banke upućen drugoj banci da u granicama određenog vremenskog razdoblja i iznosa izvrši isplatu korisniku kreditnog pisma.) 4. nostro doznaka → transfer deviznih sredstava u inozemstvu 2. konosman.

Može se najviše koristiti u uzajamnim plaćanjima jer omogućava multiplicirana plaćanja bez posebnih pravnih formaliteta u pogledu prijenosa. tj. Za neke kartice banka zahtijeva polaganje depozita. Neke od funkcija kreditnog odbora može preuzeti nadzorni odbor banke (npr.. za banku → povećava se bezgotovinski platni promet 130. označen je izdavatelj. poslije opoziva kartice. Usmjeravajući kreditne plasmane u ekonomski opravdane projekte. ima specifične oznake. kojim se regulira poslovna i kreditna politika banke. specijalizirane kreditne kartice – American Express 2.. deponenata. nostro naplata → domaća banka prima nalog od domaćeg subjekta da bi realizirala naplatu u inozemstvu. 63 . Koliko će kreditnih odbora (kreditni odbor banke. kupovinu proizvoda i podizanje gotovine. univerzalne kreditne kartice – izdaju ih banke Kod plaćanja čekom koriste se identifikacijske kartice banke koje se dobivaju na temelju ugovora između banke i korisnika. za vlasnika → plaćanje na duži rok 2.” b) zamjenjive ili alternativne oznake o donosiocu → “Platite na ovaj ček na teret našeg žiro računa broj 30104-601-5002 po naredbi poduzeća “ABC”. O efikasnom. dužnika. I u zemlji i u inozemstvu se koristi za plaćanje usluga. Kreditna kartica javlja se krajem 50-ih godina.” c) bez ikakve oznake korisnika.loro naplata → domaća banka prima od izvoznika ili ino-banke nalog da pozove uvoznika da isti otkupi dokumente 2. osobe u dokumentarnoj naplati: nalogodavac (izvoznik) predaje dokumente svojo banci s nalogom da ih naplati od kupca 2.) KREDITNE KARTICE  1. stručnom i pravilnom radu kreditnog odbora ovisi uspješno poslovanje banke i realizacija njenih kreditnih funkcija. Kazne: korištenje kartice nakon proteka roka. pa zbog toga podsjeća na novčanicu. za isporučitelja proizvoda → veći promet 3. inkaso banka primljene dokumente podnosi dužniku na naplatu 4. sastav i djelokrug rada kreditnog odbora. veliki investicijski projekti).) VRSTE ČEKOVA a) OVISNO O OSOBI KORISNIKA ČEKA (REMITENTA): 1. bianko ček → na njemu se samo nalazi potpis izdatnika (trasanta). glasi na ime i prezime korisnika. sektora i direkcije) imati banka. Banka najčešće određuje gornju granicu transakcije. ali i usmjerava ekonomsku aktivnost i razvoj zemlje. broj članova..  Prednosti: 1. 67. Izdaje se u unikatu.. kreditni odbor osigurava interese vlasnika banke.  kreditne kartice se dijele: 1. ček na donosioca može biti: a) izričite oznake o donosiocu →“Platite na ovaj ček na teret našeg žiro računa broj 30104-601-5002 donosiocu kuna. banka nalogodavca (dostavna banka) od nalogodavca prima dokumente na naplatu i šalje ih inkaso banci 3. ili donosiocu kuna. dužnik iskupljuje dokumente i izvršava preuzetu obvezu 129.) KREDITNI ODBOR Kreditni odbor je tijelo banke koje je zaduženo za odobravanje kredita na temelju izvješća stručnih službi. Svoje odluke kreditni odbor donosi na temelju normativnog akta banke. 1. utvrđuje se statutom ili odlukom skupštine banke.

”. Zbog toga jer prijenosni ček ne mora u tekstu sadržavati oznaku da je ček. zbog čega ovu vrstu čekova svrstavamo među vjerovničke instumente bezgotovinskih i u pravilu obračunskih plaćanja. rekta ček → uz ime korisnika sadrži i rekta klauzulu kojom trasant zabranjuje prijenos čeka indosamentom.obračunski ček može u prometu cirkulirati putem indosamenta.. Oduzimanje svojstva indosabiliteta čeku.. ček na naredbu → VP na kojemu je klauzula naredbe napisana uz ime remitenta. čini ovaj VP instrumentom nepodobnim za svrhe brojnijeg plaćanja.”.. b) 1. Upotrebljavaju se i u žutoj.obračunski ček u tekstu sadrži klauzulu da je ček. ali samo u obliku i s djelovanjem običnog ustupa (cesije). Npr. “Platite na ovaj ček na teret našeg žiro računa broj 30104-601-5002 poduzeću “ABC”. da se određena svota novca knjižno prenese s njegova računa na račun vjerovnika (korisnika) u istom ili drugom mjestu. Ova klauzula izrijekom ovlašćuje remitenta da svoje pravo iz čeka može naleđom (indosamentom) prenijeti na drugog korisnika. “Platite na ovaj ček na teret našeg žiro računa broj 30104601-5002 poduzeću “ABC”. ali ne i po njegovoj naredbi. krosirani. što znači da ga njegov imalac može naplatiti samo preko banke. Uz posredstvo takvog naloga imalac žiro računa ili tekućeg računa nalaže trasatu-banci. Naplata čekovne svote može se realizirati jedino obračunom i preknjiženjem svote na koju obračunski ček glasi s računa trasanta u korist računa remitenta odnosno indosatara.ček na ime → na njemu se nalazi samo ime korisnika ili remitenta. d) prekriženi. zelenoj. Namjena mu je da i na prvi pogled upozori trasata (banku) da prezentant čeka na isplatu mora biti samo neka banka. b) prijenosni ček ili virmanski nalog → predstavlja uobičajenu i najčešću čekovnu formu koja se koristi u razvijenom žiro prometu.. Kako su ti čekovi obično tiskani na papiru bijele osnove. NAČIN I NAMJENU PLAĆANJA: novčani čekovi su pismene naputnice s kojima trasant upućuje trasata da isplati određenu svotu na teret njegovih novčanih sredstava: a) blagajnički ili gotovinski ček → plaćevni instrument pomoću kojega se podmiruju obveze u gotovini. dok prijenosni ček takve klauzule nema . a kod prijenosnog čeka taj opoziv djeluje i prije roka. a ne korisniku doznake (remitentu). Rekta ček se može prenijeti na drugu osobu. Kako su obično tiskani na papiru crvene osnove ili crvenim slovima. Npr. sprečavanje mogućnosti njegove neovlaštene isplate. tako im se u prometu uvriježio naziv “bijeli ček”. Krosirati 64 . 3. plavoj i smeđoj boji. Njih primaju vjerovnici neposredno od dužnika u svrhu naplate potraživanja. Taj precrtaj stavlja ili trasant ili bilo koji drugi imalac čeka. barirani ček → s prednje strane je prekrižen dvjema usporednim crtama. iako se ta prednost može nadoknaditi bilo obračunskim bilo prekriženim čekom. 4. te što izdatnik šalje ovaj ček neposredno banci. što znači da se ne može pravno konstituirati kao čekovna isprava. kuna. Svrha prekriženom čeku jednim dijelom slična je svrsi obračunskog čeka. tj.  Razlike između obračunskog i prijenosnog čeka: . Večina pravnih poimanja smatra da prijenosni ček o nije ček u jurističkom smislu. kuna.opoziv obračunskog čeka djeluje tek istekom roka propisanog za predočenje na isplatu. “Platite na ovaj ček na teret našeg žiro računa broj 30104-601-5002 po naredbi poduzeća “ABC”. što je izdatnik ovakvog naloga ovlašten opozvati ga i prije isteka roka za predočenje na isplatu tako da taj opoziv trasat mora respektirati.. kuna. Npr.. u prometu ih nazivaju “crvenim čekovima”. Prednost rekta čeka ogleda se u mogućnosti sprečavanja njegova nezakonitog unovčenja.”. U ODNOSU NA PREDMET. što on nema svojstvo indosabiliteta. a prijenosni ček ne . c) obračunski ček → koristi se kao sredstvo neodgodivih plaćanja. 2.

65 . Uručuje ga također banka-trasat građanima vlasnicima tekućih odnosno žiro računa. Banka izdaje građanima onoliko blanketa limitiranih čekova koliki je saldo njihova potraživanja kod nje. koji propisuju bezuvjetnu opstojnost novčanog pokrića kod banke (trasata). danas se u nas ne koriste u platnom prometu jer je postupak s njima jako složen da bi se ostvarilo besprijekorno evidentiranje njihova cirkuliranja u gospodarskom prometu. banaka koje se pod određenim uvjetima (npr. te svim zainteresiranim osobama i za gotov novac. jer do te svote banka preuzima obvezu isplate korisnicima. Rok naplate ovog čeka je u pravilu 6 mjeseci računajući od dana njegova izdanja. Svota na koju ček u apoenima glasi je otisnuta okruglim brojkama. Također neke središnje banke zabranjuju emisiju takvih čekova jer smatraju da se na taj način u platnom prometu zemlje pojavljuje VP koji postaje nova novčanica. Razlikujemo dvije vrste precrtaja: opći i posebni . prakticiraju se u anglosaksonskim zemljama i SAD. zbog čega podsjeća na novčanicu. Limitirani čekovi u užem smislu i čekovi stalne svote. Takve čekove u SAD nazivaju “Overchecks”. potrebno je da izdatnik čekova prigodom njihova trasiranja ispuni na čeku svotu u okviru limita. a) limitirani ček u užem smislu uručuje banka-trasat onim građanima imaocima žiro i tekućih računa koji to od nje zatraže zbog plaćanja roba i usluga. što znači da se on može indosiranjem prenositi i da se njime na taj način mogu obavljati potrebna plaćanja. Kada banka isporuči građanima blankete ovih čekova. Prekriženi ček može se bez ikakvog ograničenja staviti u promet. 2. VP. bez obzira o kojoj je banci riječ. tj. Brisanje precrtaja ili tvrtke određene banke smatra se prekršajem koji se kažnjava. u skladu s odredbama njihovih zakona o čeki. Budući da za te čekove banka preuzima obvezu isplate. d) 1. . Naš Zakon o čeku ne poznaje efektne čekove. već na određenu količinu efekata. jer joj posebni precrtaj daje ovlaštenje zakonitog prezentanta čeka na isplatu. te kod svih korespondenata spomenute banke. b) limitirani ček stalne svote (ček u apoenima) je podvrsta limitiranog čeka u užem smislu. c) 1. pa je prema tome ovo vlastiti trasirani ček. što znači da u zemlji dolazi do uvođenja paralelne valute.posebno prekriženi ček ima između poprijeko povučenih usporednih crta označeno tvrtku određene banke kojoj se smije isplatiti čekovna svota. Banka-trasat ove vrste čekova ujedno je i njihov izdatnik (trasant). reciprocitet) suglase obavljati usluge ovakve vrste.(barirati) se može bilo koji ček. tj. To su VP koje trasanti mogu izdavati i na temelju fiktivnog pokriće. Prezentant čeka na isplatu može biti samo banka. kreditni čekovi pored depozitnih. robe itd. ona za ukupnu svotu svih limita uručenih čekova. ali se to najčešće radi s čekom na donosioca. e) cirkularni ček → može se naplatiti u svim sjedištima banke (trasata). blokira odnosno rezervira sredstva na žiro ili tekućem računu građana. 2. na temelju kojega imaoci računa mogu trasirati čekove. efektni čekovi su VP koji ne glase na novčane svote. odobrenog kredita. Općenito prekriženi ček može se pretvoriti u u posebno prekriženi.općenito prekriženi ček je instument plaćanja na kojemu su s prednje strane poprijeko povučene dvije usporedne crte između kojih nije ništa označeno ili je napisana riječ “banka” odnosno izraz istog značenja. tj. ali ne i obratno. U ODNOSU NA VRSTU POKRIĆA: depozitni čekovi → njih primjenjuju u svom poslovanju banke zemalja kontinentalne Europe. U ODNOSU NA KOLIČINU ISPLATNE SVOTE: limitirani čekovi su instrumenti plaćanja za koje banka-trasat utvrđuje maksimalnu svotu do koje se oni mogu ispostaviti.

već na čekovnoj kartici. ustanove ili fizičke osobe u inozemstvu trasiraju na neku banku u svojoj zemlji. nelimitirani čekovi su VP koje njihovi izdatnici popunjavaju na željene svote bez ikakva limitiranja.) U prometu plaćanja s inozemstvom pojavljuju se slijedeće vrste čekova i njima srodnih plaćevnih instrumenata: 1.limitirani ček s čekovnom karticom → izdatnik čeka je u pravilu građanin imalac tekućeg računa kod određene banke. čekovi koje domaće ovlaštene banke trasiraju na svoje direktne korespondente u inozmestvu. kojom banka jamči naplatu čeka uz uvjete navedena na poleđini čekovne kartice. Prigodom trasiranja čeka i uručenja korisniku (remitentu) trasant se predstavlja korisniku specijalnom čekovnom karticom banketrasata. all right ili Good. Kako je sigurnost ovakvih čekova relativno slaba u odnosu na njihovu ispravnost i mogućnost naplate s obzirom na raspoloživo pokriće. certified. Ime remitenta označuje se redovito prigodom trasiranja ovoga čeka. Jedan od uvjeta je i taj da ček ne premašuje svotu utvrđenog limita. 1. ČEKOVI MEĐUNARODNIH PLAĆANJA 68. obračunske (klirinške) valute i čekove na kune. preuzimanje obveze isplate. takvi čekovi primaju se bez teškoća za svrhe plaćanja i naplata. razlikujemo čekove: konvertibilne valute. banka ne označuje na samom čeku. loro čekovi 3. tj. c) e) 1. Praktično shvaćanje smatra udaljenim čekom i onaj ček kojemu je mjesto izdanja i plaćanja isto. bilo na temelju realnog bilo fiktivnog pokrića. tzv. Takav 66 . a u ovisnosti o raspoloživom saldu na računima kod banke-trasata. a rjeđe u dvije strane zemlje.  U našim odnosima plaćanja s inozemstvom pojavljuju se obično slijedeći bankovni čekovi: 1. različitom od mjesta izdanja. nostro čekovi. oni se u našim bankama preuzimaju samo na inkaso (naplatu). udaljeni ček je onaj VP kojemu je mjesto izdanja različito od mjesta plaćanja. 2. prihvaća (akceptira) odnosno certificira (potvrđuje) ček upisujući na njemu jednu od ovih klauzula: Accepted. Prema valuti na koju spomenuti čekovi glase. 2. čekovi koje strane banke trasiraju na druge inozemne banke u istoj ili rjeđe drugoj stranoj zemlji 1. s čijim sadržajem remitent mora biti upoznat. depozita odnosno kredita kojim mogu raspolagati. na zahtjev izdatnika-trasanta čeka. tzv. U ODNOSU NA MJESTO IZDANJA I PLAĆANJA: mjesni ček je instrument plaćanja izdan i naplativ u istom mjestu. Dakle. d) akreditivni čekovi istovjetni su s čekom stalne svote. čekovi koje američke banke trasiraju na naše iseljeničke organizacije u Usa 2. tj. uz uvjet da se takav ček šalje nakon izdanja remitentu (korisniku) s prebivalištem u drugom mjestu. bankovni ček → pod bankovnim čekom u međunarodnom prometu podrazumijeva se onakav ček kod kojega su trasant i trasat dvije različite inozemne banke u istoj. banka-trasat kod koje trasant ima odgovarajuće pokriće. bez slanja na inkaso otkupiti prigodom prezentiranja radi isplate. Ako su banke označene kao trasat i trasant iole u svijetu poznate. Da bi ovi čekovi mogli bez teškoća. a koristili su se kod nas prije puno godina za otkup poljoprivrednih proizvoda. zajedno s oznakom mjesta i dana izdanja. osobni nebankovni ček (personalni ili privatni) → to su čekovi koje razne tvrtke. čekovi koje strane banke trasiraju na naše banke u zemlji.

Kanadi i zemljama Južne Amerike. putni (traveller′ s) ček je limitirani instrument plaćanja koji se koristi u međunarodnom putničkom prometu. 3. ali bez osobite garancije za isplatu jer takvim vidiranjem banka-trasat samo potvrđuje da izdavalac čeka raspolaže potrebnim pokrićem u momentu trasiranja čeka. bilo vlastitim bilo posredničkim. 100. 250. Izdaju ih banke i turističke agencije. 5. a sastoji se u davanju potvrde na čeku o opstojnosti pokrića u tom momentu. ček predstavlja doznaku novčane svote trasanta remitentu kod trasata. GBP. 100. platežno očitovanje njegova izdatnika. 3. Markiranje ipak ne obvezuje bankutrasata koja je ček tako označila. Ovi čekovi glase na okrugle svote otiskane na prednjoj strani u odgovarajućoj valuti: USD. New York na svote od 10. 500 USD. te da je usporedbom utvrdila istovjetnost potpisa danih prrigodom certificiranja s potpisima iz specimena. itd. Certificiranjem osobnog čeka banka-trasat potvrđuje da trasant raspolaže potrebnim pokrićem i ujedno da je ona rezervirala (blokirala) odgovarajuću svotu radi naplate čeka. i to po dnevnom kupovnom tečaju za odnosne valute na dan realizacije čeka. 10. markiranje (Engleska) → poslije zaključenog dnevnog obračuna u clearingprometu. 10. 20. 50. Treba napomenuti da se svjetski čekovni promet koristi iz praktičnih razloga certificiranjem čekova radi olakšavanja međunarodnih plaćanja. 100. 50. Na taj način prihvaćeni ili potvrđeni privatni inozemni ček postaje certificirani ček. Temeljem iznesenog zaključujemo da se sa sigurnošću može ostvariti naplata samo onih privatnih čekova koje su certificirale banke u SAD. uz uvjet da naša banka-prezentant raspolaže specimenom potpisa banke-akceptanta. na svim isplatnim mjestima u svijetu. 20. Kako se u ostalim zemljema Europe. 67 . smatra da oznaka prihvata na čeku nije niti napisana. American Express Company. vidiranje (Francuska) → klauzulama “vise”. Westminsters Bank Ltd. Putni čekovi angloameričkih izdanja ne mogu se smatrati čekovima u pravom značenju te riječi. banka se certificiranjem obvezuje kao isključivi čekovni dužnik isplatiti svotu čeka njegovu korisniku u okviru toga roka. London. 3000 ATS. Za razliku od drugih čekova. U stanovitom smislu putni čekovi imaju značaj internacionalne banknote jer im je nominalna vrijednost otisnuta u okruglim svotama i jer se mogu unovčiti u raznovrsnim nacionalnim valutama bez ikakve najave. Raznih engleskih banaka kao što su Lloyds Bank Ltd. Najpoznatiji traveller′ s čekovi jesu čekovi izdanja: 1. 5. Thomas Cook and Son Lts. 2. po naredbi korisnika. od 2. sve do izminuća roka propisanog za predočenje čeka na isplatu. kojim on preuzima ujedno i obvezu “will pay” za isplatu čekovne svote. te USD 10. DEM itd. pa i u nas. kao i GBP od 2. Austrijskih banaka pod nazivom Oesterreichischer Reisescheck u nominalnim vrijednostima od 500. 50 GBP.akcept ili certifikaciju potpisuju uz otisak štambilja ovlaštene osobe banke-trasata na prednoj strani čeka uz upis datuma prihvata ili potvrde. 500 DEM. Kanadi i Južnoj Americi. 50. U nekim zemljama kontinentalne Europe i Engleskoj koriste se određeni surogati akcepta koji međutim nemaju za banku-trasata unaprijed navedeno obvezno-pravno djelovanje: 1. zbog čega se banka ne obvezuje i na ostale postupke navedene kod certificiranja (akceptiranja). Prema tome. 1000. Time korisnik čeka stječe prednost pred ostalim prezentantima prigodom slijedećeg klirinškog obračuna. korisnik ga kupuje odnosno plaća pri preuzimanju. dok je putni ček spomenutih izdanja. 20. to takva oznaka nema ni čekovnopravnog učinka. kod kojega je trasant i trasat ista pravna osoba (ista banka). Ovakav način certificiranja čekova razvio se u velikim razmjerima u SAD. 2. 5. Njemačkih banaka pod nazivom Deutche Reisescheck u nominalnim vrijednostima od 50. jer u smislu usvojenih konvencija u Ženevi. 4. posvuda u svijetu.

Pojedini primjerci ovih čekova su limitirani određenom maksimalnom svotom u ovisnosti o propisima koji vrijede u zemlji njegova porijekla. Prigodom kupnje korisnik potpisuje ček u gornjem lijevom kutu u prisutnosti radnika banke. euroček → unificirani bankovni ček koji se upotrebljava u međunarodnom prometu kao jednostavno sredstvo plaćanja. U svrhu sprečavanja mogućnosti naplate putnog čeka od neovlaštene osobe. banke ili ovlaštenog mjenjača mora biti istovjetan s onim na čekovnoj karti. treba ga upisati na poleđini trasiranog euročeka. a osim toga euročekovi nemaju unaprijed tiskan iznos za ispatu ili korištenje pa ih 68 . 6. Euročekom se može podizati gotovina na svim bankomatima i mjenjačkim šalterima i direktno platiti roba i usluge kod mnogih trgovinskih i drugih organizacija diljem zemalja Europe i Mediterana. 5. kontinentalne (europske) putne čekove izdaje banka za banku. 3. ako čekovna karta ima broj. Na temelju usvojenih principa za uspostavu sustava jedinstvenog euročeka. tada se moraju slagati o trasantu euročeka: ime. Svota maksimalnog limita vidljiva je na poleđini čekovne karte. Korisnici takvih čekova mogu ih naplatiti po tečajnoj vrijednosti i u valuti one zemlje u kojoj se nalaze. prihvaćenih u okviru euroček sustava. zbog čega se trasant i trasat kod ovih čekova različite pravne osobe. korisnik ponovno potpisuje ček u donjem odnosno gornjem lijevom kutu. 2. a kod nekih engleskih putnih čekova kupac se tom zgodom potpisuje u donjem lijevom kutu. Banka emitenttrasat euroček instrumenata garantira naplatu svakog isplaćenog euročeka ukoliko se isplatno mjesto pridržavalo općih i posebnih pravila o isplati. kako se euroček može trasirati i unovčiti u okviru uvjeta navedenih na poleđini čekovne karte. Suvremeni euročekovi se izrađuju s kodnim linijama na kojima su podaci potrebni za obradu unaprijed tiskani OCR slovima. Služi za bezgotovinsko plaćanje ili podizanje gotovine. banka odnosno ustanova koja isplaćuje ček odbija od svote euročeka svoju proviziju. utvrđeni su i opći propisi za njegovo izdavanje i korištenje: 1.Za razliku od angloameričkih. Ako broja konta na čekovnoj karti nema. Usporedbom ovih potpisa utvrđuje se legitimnost čekovnog prezententa. i to u gornjem i donjem lijevom kutu. 4. euroček se danas mijenja bez teškoća na tisućama inozemnih bankovnih i mjenačkih šaltera. na čekovnoj tiskanici su označena mjesta za potpis korisnika. potrebno ga je prezentirati na naplatu u roku do kojega vrijedi ova karta. broj računa (konta) i naziv banke-trasata na euročeku mora se slagati s istim elementima na čekovnoj karti. Kada ček realizira. što omogućuje optičko čitanje i elektronski zapis i prijenos podataka potrebnih za automatski nacionalni i međunarodni međubankovni obračun i obračun u odnosu na komitenta. Obvezno ga prati euroček garantna kartica. pojedinačno izdani euroček ne može glasiti na svotu koja premašuje onu navedenu na čekovnoj karti odnosno njezinu protuvrijednost u stranoj valuti. 7. potpis izdavaoca euročeka koji se upisuje na ček u prisutnosti blagajnika. izdani i isplaćeni euroček treba prezentirati banci-trasatu u roku od 20 dana od dana njegova izdanja. predočivši tom prigodom ček zajedno s čekovnom (garantnom) kartom banci odnosno ustanovi kod koje ga realiziraju. 4. pred radnikom banke odnosno ovlaštenog mjenjača gdje se ček naplaćuje. Iako novijeg datuma izdanja. prezime ili njegovi inicijali. Blankete putnih čekova šalju njihovi izdavaoci svojim korespondentima radi prodaje zainteresiranim kupcima. Nema dvojbe da je to najbolji znak brzo stečene popularnosti i povjerenja svih sudionika ovog veoma brojnog novčanog prometa u međunarodnim plaćanjima. Euročekovi i euroček garantne kartice za komitente su jako prihvatljivi jer se računi komitenata terete unaprijed kao kod putnih čekova.

Postal money order → poštanska međunarodna uputnica. a naša banka trasat. dok su inozemne banke trasati. To znači da izdavalac popunjava pred radnikom banke – kupca euroček nužnim podacima ispisujući svotu u odgovarajućoj valuti i u okviru dozvoljenom na čekovnoj kartici. a glasi obično na 100 dolara s rokom valjanosti od 3 mjeseca računajući od dana izdanja. nakon odbitka provizije od ukupne nominalne kunske protuvrijednosti. 4. 2. te na kune. Currency Credit Card → koje trasira Skandinaviska Banken. izdaju oh zajmoprimci sa svrhom da posluže zajmodavcima kao garancija za pravodobni povrat zajma. Loro čekovi mogu se trasirati na konvertibilne i klirinške valute. kvazi čekovi 1. 5. 6. usluge o kojima je riječ odnose se na plaćanje troškova popravka i prijevoza automobila. Isplata tako popunjenog i potpisanog euročeka ostvaruje se u kunama po dnevnom kupovnom tečaju za odnosnu valutu na dan realizacije čeka. Memorandum čekovi → uobičajeni u SAD. Touring bonovi → sve što je navedeno za SOS International Cheques vrijedi u stanovitom smislu i za touring bonove. Slično postupku trasiranja ostalih limitiranih čekova koje popraćuju čekovne karte. 2. što znači da građani zemalja članica mogu putem pošte upućivati određene novčane svote u druge zemlje. bank money order → bankovni nalozi plaćanja kod kojih je ista banka trasat i trasant. loro i nosto čekovi 1. invalidnina i drugih socijalnih davanja.je moguće koristiti u nacionalnoj valuti zemlje korištenja u željenom iznosu odnosne zemlje. To znači da je čekovima ove vrste inozemna banka trasant. specijalni čekovi 1. U pravilu. nostro čekove trasiraju naše banke na banke u inozemstvu s kojima su uspostavile korespondentni odnos. na samu sebe. Ima ih više vrsta: Express money order izdaje American Express Company sa namjenom da posluži svrhama putovanja. tj. su fizičke osobe: domaće i strane. Stockholm. uvjet za takvo izdavanje čeka jest prethodno uspostavljeni korespondentni odnos i uzajamni sporazum zainteresiranih u ovom poslu. 7. To je instrument međunarodnih plaćanja sličan putničkom čeku. putnike i prtljagu te slične troškove. 69 . liječenje i prijevoz putnika. tako i trasanti euročekova mogu i više puta dnevno izdati i unovčiti svoje čekove. u pravilu. osnovali su poseban sustav pretplata na određene usluge koje automobilisti budu zatrebali na putu. plaćanje raznih taksa i troškova sa svrhom ostvarenja određenih prava koja se odnose na automobil. euročekovi glase na valutu zemlje banke-trasata. placi tako izdanih čekova. 2. Foreign money order je plaćevni nalog usmjeren na inozemstvo koji trasira određena banka na sebe. Ove bonove koriste članovi austrijskih auto klubova. 5. Korisnici (remitenti) loro čekova. 3. Ove čekove trasiraju ovlaštene ustanove u SAD na državnu blagajnu SAD. Prema tome u čekovima ove vrste naše banke djeluju u svojstvu trasanta. a kod nas se isplaćuju u kunama. Ovakav postupak primjenuju naše ovlaštene banke pri trasiranju čekova koji glase na konvertibilne valute. držeći se pri tomu jedino ograničenja u pogledu limita ne+avedenog na poleđini čekovne kartice za svaki pojedini izdani ček. loro čekove trasiraju inozemne banke na naše domaće banke. SOS International Cheques → auto-klubovi mnogih zemalja u nastojanju da svojim članovima maksimalno olakšaju i osiguraju putovanja po inozemstvu. Treasurer čekovi → koriste se za isplate mirovina.

PRIJENOS ČEKA ILI MJENICE U čekovnom poslu uobičajene su 2 vrste naleđa (prijenosa): Redovitom ili vlasničkom naleđom prenosi korisnik čeka sva svoja prava iz čeka na novog vlasnika. Na poleđini. 2. naplatu i preuzimanje mjenične svote od mjeničnog placa itd. nakon čega to potpisuje. Nepotpuni (bianco) indosament sadrži samo potpis indosanta na poleđini. zalog pravodobnog vraćanja duga. ona se smatra nenapisanom. prokura indosament je prijenos mjenice s posebnom nakanom. tada se u čekovnom prometu to rješava produžetkom ili alonžom. Time dosadašnji vlasnik čeka postaje indosant. 4.  1. trasanta itd. Ako se na određenom čeku obavi toliki broj naleđa da više ne preostaje prostora za nove. On ovlašćuje zastupnika da poduzima sve što je potrebno za očuvanje njegovih prava. tj. Punovlasni. čime se otklanja mogućnost bilo kakve zloupotrebe. Uz ime opunomoćenika stavlja se klauzula “vrijednost na naplatu” ili slično. b) nepotpunom ili bijelom. 70 . 2. Njime ovlašćuje korisnik mjenice novog imaoca prokura-indosatara.)  1. To je papir istih dimenzija poput čeka koji se na njega prilijepi. a novi indosatar.3. Prava s obzirom na učinke: a) učinak indosabilnosti → svaki stečnik dobija pravo prijenosa mjenice bez ograničenja b) obligatorni učinak → daje indosataru samostalno pravo raspolaganja mjeničnom tražbinom c) garancijski učinak → omogućuje regresno pravo prema indosantima prednicima Potpunim indosamentom zakoniti imalac mjenice ispisuje puni naziv novog stečnikaindosatara na poleđini ili na prednjoj strani mjenice. osim čeka na donosioca koji se prenosi običnom predajom. da bi mu time pružio sigurnost. svrstavamo ga među instrumente slične čekovima međunarodnih plaćanja zbog toga jer se on danas često koristi za podmirbu ugostiteljskih usluga u međunarodnom turističkom prometu. akceptanta. nakon toga. Indosament na donosioca vrijedi kao i bianco indosament. razlikujemo: Redoviti odnosno vlasnički indosament → na indosatara se prenose sva mjeničnoobvezna prava na mjeničnu tražbinu. tj. već samo naziv (tvrtku) i potpis indosanta. a ako je ograničen nekom klauzulom. Prednja strana alonža popuni sadržajem čeka s napomenom da se radi o njegovom nastavku. Da bi bianco naleđa bila punovaljana ona mora biti napisana na poleđini čeka ili na poleđini njegova alonža. Povratni idosament se može indosirati i na trasata. Taj prijenos se može obaviti na dva načina: a) potpunom naleđom → dosadašnji vlasnik čeka (remitent) daje prijenosnu izjavu na poleđini čeka navodeći njome i ime novog vlasnika na kojega ček prenosi. Kreditna karta 69. Založnim indosamentom korisnik mjenice prepušta svome vjerovniku tražbinu po odnosnoj mjenici. popunjava se iduća naleđa tako da se slova prvog reda ispisuju dijelom na čeku a dijelom na alonžu. 3. bianco naleđom → obavlja se tako da ona ne sadrži ni prijenosnu izjavu ni ime indosatara. Zakon o čeku određuje da indosament mora biti bezuvjetan. Vaučer → nije ček već obična namira (blagajnička dokaznica). U odnosu na pravo iz mjenice koje se indosamentom prenosi. Punovlasnom naleđom vlasnik čeka ostvaruje svoja prava iz čeka posredstvom zastupnika. da mu kao njegov opunomoćenik ostvari neko od subjektivnih mjeničnih prava: prezentacije radi akcepta ili radi isplate. Svaki ček koji glasi na naredbu kao i onaj koji te klauzule nema prenosi se indosamentom.

akceptira ili negocira uz predaju ugovorenih dokumenata i u skladu s odredbama i uvjetima akreditiva (prema definiciji Međunarodne trgovačke komore u Parizu). ovlašćuje drugu banku da takvo plaćanje izvrši. naplatiti izvezenu robu jer mu takvu isplatu osigurava banka. akceptira ili negocira mjenice koje će korisnik vući na nalogodavca ili na akreditivnu banku.  1. potvrđujuća banka je posrednička banka koja prema korisniku preuzima čvrstu obvezu isplate akreditivnog iznosa pod uvjetima iz akreditiva. Suština međunarodnog dokumentarnog akreditiva sastoji se u tome da inozemni kupac (uvoznik) kao nalogodavac stavlja određenoj banci na raspolaganje kupovnu cijenu (ili s njom ima drugačiji sporazum o pokriću) u korist dobavljača (izvoznika) u drugoj zemlji. SUDIONICI I NJIHOVE OBVEZE U AKREDITIVNOM POSLU 3. 70. negocirajuća banka je banka ovlaštena da korisniku isplati akreditivni iznos uz prezentaciju uvjetovanih dokumenata. 3. Broj uključenih sudionika ovisi o: dosadašnjoj poslovnoj suradnji uvoznika i izvoznika. s tim da mu banka ovaj iznos. Predstavlja svaki sporazum po kojem banka (akreditivna banka) u skladu sa instrukcijama komitenta (nalogodavca. 3. 2. ili 2. akreditivna banka je banka uvoznika. Izvoznik je osiguran da će u trenutku predaje otpremnih i robnih dokumenata navedenih u akreditivu i pod pretpostavkom da je udovoljio ostalim uvjetima iz akreditiva. treba izvršiti plaćanje trćoj osobi (korisniku). 2. Uz ove osobe. Primjena dokumentarnog akreditiva omogućava zaštitu ineresa stranaka u akreditivnom poslovanju. Ovo je obično bankovna veza akreditivne banke u zemlji izvoznika koja prihvaća dokumente i otkupljuje mjenice te ih dostavlja akreditivnoj banci. naveden u akreditivu isplati. “vrijednost kao zalog” ili tome slično.) MEĐUNARODNI DOKUMENTIRANI AKREDITIV Instrument je domaćih. ali je praktično i pravo sankcioniran i općeprihvaćen kao najrašireniji instrument međunarodnih plaćanja. u akreditivnom poslu pojavljuju se i drugi sudionici: avizirajuća banka je izvještavajuća banka koja korisniku šalje izvješće o otovrenom akreditivu i njegovim uvjetima. 4. Osobe u poslovanju s dokumentiranim akreditivima su: nalogodavac u međunarodnoj razmjeni u pravilu je uvoznik koji izdaje nalog svojoj ili kojoj drugoj banci za otvaranje akreditiva. a koji mu osiguravaju raspolaganje predmetnom isporukom. 71. korisnik akreditiva obično je prodavalac (izvoznik) koji će prezentiranjem ugovorenih dokumenata na naplatu i ispunjenjem ostalih uvjeta navedenih u akreditivu steći pravo naplate akreditivnog iznosa. 2.Uz njegovo ime se ispisuje klauzula “vrijednost za osiguranje”. ne preuzimajući nikakvih obveza u pogledu isplate akreditiva. po svojoj prirodi. transakcije odvojene od prodajnih i drugih ugovora na kojima su inače zasnovani i po kojima banke namaju obveze. uvoznika) 1. Akreditivi su. mjenice plati. Izvještavajuća banka je vrlo je često i isplatna. ili da mu isplati. koja otvara (izdaje) akreditiv. isplatna banka isplaćuje akreditiv po nalogu akreditivne banke.)  1.  1. bonitetu partnera 71 . banka izvoznika ili banka u trećoj zemlji. povjerenju. Kupac je osiguran da će banka naplatiti samo one dokumente koji su u akreditivu izričito propisani. ili po njegovom nalogu isplatiti ili akceptirati mjenicu vučenu od korisnika. čak ako se akreditiv i poziva na ugovor. pod uvjetom da korisnik banci unutar određenog vremena preda u akreditivu navedene i točno opisane dokumente.

) upućuju na sigurnost naplate. Ugovaranjem revolving akreditiva izbjegava se izdavanje novih naloga za otvaranje i dolazi do automatskog obnavljanja. Prenošenje akreditiva obavlja se prema odredbama i uvjetima koji su određeni u originalnom akreditivu. 9. prodavalac) obično i nema namjeru isporučiti robu nego prenosi akreditiv na drugog korisnika. potvrđivanje akreditiva i poskupljuje plaćanje akreditivom (za 1%). Potrebno pokriće je manje. nepotvrđeni neopozivi akreditiv je onaj akreditiv kod kojega akreditivna banka izravno izvješćuje korisnika o otvorenom akreditivu ili ga izvješćuje preko svog korespondenta u zemlji korisnika. 72. neopozivi akreditiv predstavlja čvrstu obvezu za banku da će ispuniti preuzete obveze. USD 700. To je onaj akreditiv na osnovu kojega korisnik ima pravo da banci. U svakom akreditivu mora biti jasno naznačeno da li je opoziv ili neopoziv. 8. Ovaj akreditiv će se otvoriti ako elementi na osnovu kojih se ocjenjuje sigurnost naplate (bonitet inozemnog partnera. a provizija bankama plaća se prema stvarno obavljenim tranšama. nostro) akreditivi su akreditivi što ih otvaraju domaći uvoznici u korist inozemnih prodavalaca (izvoznika). revolving (rotativni) akreditiv je akreditiv koji se obrće. ili bilo kojoj banci ovlaštenoj da izvrši negociranje. Ovaj se iznos određuje navođenjem sume ili broja rotacija prvog akreditivnog iznosa (npr. poznatosti i uhodanosti poslovnih odnosa banaka i sl. obični (jednokratni) akreditiv gasi se jednokratnim iskorištenjem akreditivnog iznosa.. a to znači da se akreditiv ne može opozvati bez pristanka korisnika.) VRSTE MEĐUNARODNIH DOKUMENTIRANIH AKREDITIVA 1. 5. ukoliko se ispunjeni akreditivni uvjeti. rotira. opozivi akreditiv može u svako doba biti izmjenjen ili opozvan bez prethodnog izvješća korisniku. 4. potvrđeni neopozivi akreditiv je onaj kojim još neka banka (uz akreditivnu) preuzima solidarnu odgovornost i obveze kako ih je preuzela i akreditivna banka. Istovremeno. prenosivi akreditiv može se prenositi samo ako je izričito navedeno da je prenosiv. stvarnog isporučioca. stabilne političke. dolazeći (izvozni. Obnavljanje akreditiva traje dok se ne dostigne određeni maksimalni iznos. Uz sigurnost koju pruža. sve do ternutka isplate. izda uputstva da akreditiv u cjelini ili djelomice stavi na raspolaganje jednoj ili nekolicini trećih stranaka (drugih korisnika). Nasuprot jednokratnom akreditivu. Korištenje pojedinih tranši može se uvjetovati vremenski. ali uvijek do maksimalno određenog iznosa.4. Izvoznik je zahvaljujući konfirmaciji dvostruko osiguran da će biti isplaćen. koja je pozvana izvršiti isplatu ili akceptiranje. 6. što je posebno važno kod sukcesivnih isporuka. monetarne i druge prilike. Obveza banke postoji sve dok se svi sudionici ne slože s mijenjanjem ovakve obveze. Prenošenje akreditiva nije pogodno niti za kupca niti za banku ali pruža prodavaču (preprodavaču) mogućnost financiranja i prodaje roba bez angažiranja vlastitih sredstava i ostvarenje zarade u razlici u cijeni. povjerenje na osnovu dugogodišnjeg poslovanja. neopozivi je samo onaj akreditiv u kojem je izričito naglašeno da je neopoziv.. Pravo opozivanja akreditiva ima nalogodavac. osim ako se ne zahtijeva da ostane (osim u fakturi). kod ove vrste akreditiva iskorištenjem akreditivnog iznosa ne dolazi do njegova gašenja nego se on vraća na početni iznos. a da ovaj ne ulazi ni u kakvu obvezu prema korisniku. 2. odlazeći (uvozni. 72 . prvi korisnik ostaje u obvezi prema nalogodavcu kako je to kupoprodajnim ugovorom utvrđeno. Ime nalogodavca akreditiva mijenja se imenom prvog korisnika. Akreditiv se može prenijeti samo jednom. svjetski poznata akreditivna banka. akreditiv po viđenju (gotovinski) se isplaćuje po prezentaciji dokumenata. 7. 3. Ova vrsta akreditiva je gotovo nestala zbog nesigurnosti kojoj je korisnik izložen. a ako takve naznake nema akreditiv se smatra opozivim. Kod prijenosa akreditiva korisnik akreditiva (izvoznik. 10. Prema svemu što je rečeno za opozivi akreditiv.000 ili 100. loro) akreditivi su akreditivi što ih inozemni uvoznici otvaraju domaćim izvoznicima.000 x 7 rotiranja). negociranja ili akceptiranja trata.

u zamjenu akceptirati mjenicu. u uvjetima razvijenog eskontnog tržišta. terminski akreditiv je akreditiv kod kojeg između prezentacije dokumenata i isplate akreditivne vrijednosti mora proći određeno vrijeme. Umjesto isplate u gotovini. plaćanje obveza indosiranjem (prijenosom) potraživanja na svog vjerovnika ili čekanje na naplatu do roka dospijeća. Crvenom tintom unosi se (po nalogu kupca) u akreditiv klauzula da se isporučiocu ima isplatiti dio akreditivnog iznosa kao avans. 13. Novi akreditiv otovren je na osnovu prvoga ali u ovom slučaju postoje 2 akreditiva. Istovremeno preko nje (akreditivne banke) izdaje nalog posredničkoj banci u zemlji izvoznika da prodavaocu (izvozniku) dade neopozivo pismeno obećanje da će mu. 17. negocijacijski akreditiv pojavljuje se u poslovnim odnosima sa zemljama Dalekog Istoka i s angloameričkim područjem. 16. 12. Ovakav akcept poznate banke. 18. a obično proizlaze iz boljeg položaja kupca na tržištu i predstavljaju kreditiranje kupca. Ovi akreditivi nepogodni su za prodavaoca. akreditivna banka dostavlja svom korespondentu pokriće. omogućava izvozniku eskontiranje mjenice prije roka dospijeća (ako mu je potreban novac). Za izvoznika je posao zaključen podnošenjem dokumenata i isplatom mjenice od strane banke korespondenta. DOKUMENTI U AKREDITIVNOM POSLU 73 73. Ugovarati uvijek treba tako da domicil akreditiva bude u zemlji. reeksportni akreditiv je akreditiv koji se pojavljuje kod uvoza i izvoza u reeksportnim poslovima. uz prezentaciju ugovorenih dokumenata. Reeksportno poduzeće od kupca traži otvaranje akreditiva u svoju korist. već tek kada kupac iskupi mjenicu. Konraakreditiv) otvara se kada akreditiv nije prenosiv ili kad postoje druge za korisnika neodgovarajuće okolnosti. a nostro akreditiv za reeksporno poduzeće je akreditiv što ga otvara svom dobavljaču. Loro akreditiv mora biti usklađen s nostro akreditivom na taj način što će reeksportno poduzeće imati dovoljno vremena da pribavi potrebne dokumente i na osnovu njih iskoristi loro akreditiv iz izvoznog posla. akreditiv je domiciliran u inozemstvu u svim ostalim slučajevima (kod banke u zemlji inozemnog partnera ili kod banke u nekoj trećoj zemlji). akceptacijski akreditiv pojavljuje se u poslovnim odnosima sa zemljama Zapada (naročito sa USA). akreditiv sa crvenom klauzulom predstavlja odstupanje od pravila da se akreditivni iznos isplaćuje poslije prezentacije dokumenata ili isplatom mjenice. a svom dobavljaču otvara akreditiv.11. 19.) . Za izvršenu isplatu po mjenici (otkup). Kod ovog akreditiva postupak je slijedeći: Kupac (uvoznik) izdaje nalog za otvaranje akreditiva svojoj banci. Ovaj akreditiv rijetko se pojavljuje u našoj praksi. Kod ovog akreditiva pojavljuju se zapravo 2 vrste akreditiva: loro i nostro. ispuni li svoju obvezu predajom uvjetovanih dokumenata do roka važenja. Kod ovog akreditiva prodavalac vuče mjenicu na kupca. po prezentaciji dokumenata izvoznik dobija samo akcept banke iz svoje zemlje na mjenici koju je trasirao na nju. a ne na kupca bio bi to običan akreditiv. bez podnošenja akreditivnih dokumenata. Vrlo mu je slična vrsta pa se čak upotrebljava kao sinonim “Packing credit”. Zbog toga se izvoznici osiguravaju zahtijevajući da vuku mjenicu na kupca ali po nalogu kupčeve banke ili tražeći potvrdu banke u svojoj zemlji. Unovčenjem mjenice kod negocijacijske banke cijeli posao nije za prodavaoca završen. 14. 15. Kupčeva banka ovlašćuje svog korespondenta da otkupi mjenicu. podakreditiv (Back-to-back. akreditiv je domiciliran u zemlji (kod nas) ako se isplata obavlja kod nas. koju će izvoznik vući na nju do visine fakturne vrijednosti. Loro akreditiv je akreditiv što ga reeksportnom poduzeću otvara kupac. Kad bi prodavalac vukao mjenicu na banku. od kojih prvi akreditiv korisnik ustupa banci a drugi koristi stvarni isporučilac robe. nalog za isplatu predstavlja opozivi akreditiv jer prodavalac vuče mjenicu na banku – korespondenta u svojoj zemlji.

Akreditiv se može prenositi samo ako je izričito označen kao prenosiv. trgovačke fakture 4. certifikati o inspekciji 8. Banke ne preuzimaju nikakvu obvezu ili odgovornost za formu. akceptiranje ili negociranje. težine. točnost. količine. falsifikat. Kod bankovne garancije obveza banke je potpuno samostalna i neovisna o osnovnom poslu i njen sadržaj ovisi isključivo o volji stranaka koje sudjeluju u bankovnoj garanciji. stanja. 76. kvalitete. Banke ne preuzimaju nikakve obveze u pogledu opisa. certifikati o porijeklu 6. uslugama ili drugim obvezama. U svakom akreditivu mora biti jasno naznačeno da li je opoziv ili neopoziv. osiguravatelja ili drugih osoba. 3. a ne robom. Uobičajeni dokumenti su: 1. 1. pravno značenje bilo kojeg dokumenta. 4. 1. Sve instrukcije o otvaranju i izmjenama akreditiva trebaju biti kompletne i precizne. certifikati težine 7. izvršavanje obveza ili ugled pošiljaoca. liste pakiranja 10.) JEDINSTVENA PRAVILA ZA DOKUMENTARNE AKREDITIVE Pravila o poslovanju s dokumentiranim akreditivima u velikoj su mjeri ujednačena “Jedinstvenim pravilima i običajima za dokumentirane akreditive” što ih je donijela i povremeno ih revidira Međunarodna trgovačka komora u Parizu. autentičnost. 75. banka će platiti ako glavni dužnik ne plati. ili za opće i posebne uvjete propisane dokumentima. kod bankovnog jamstva obveza banke je akcesorne (sporedne) prirode i ovisi o izvršenju obveze glavnog dužnika. Svako uputstvo treba točno navoditi dokumente na osnovi kojih će se izvršiti plaćanje. kao ni za propuste. Bankovna garancija se razvila iz bankovnog jamstva koji se banka “Ugovorom o jamstvu” obvezuje da će namiriti vjerovnika ako glavni dužnik ne namiri dug. Dispozitivnog su karaktera i primjenjuju se na sve dokumentarne akreditive i obvezuju sve zainteresirane strane ukoliko nije ugovoreno drugačije. dokumenti ukrcaja 2. Svako uputstvo treba točno navoditi dokumente na osnovi kojih će se izvršiti plaćanje. 2. isporuke. To je subsidijarna obveza jer se javlja tek u drugom redu. prevoznika. kojim određena banka garantira korisniku bankovne garancije da će njen komitent o ugovorenom roku izvršiti sve preuzete obveze navedene u bankovnoj garanciji prema korisniku garancije i ukoliko ih on ne izvrši da će ih izvršiti sama banka. Najznačajniji je sadržaj garancije jer on predstvlja obvezu banke. težinske liste i sl. konzularne fakture 5. Banke su dužne ispitati sve dokumente s razumnom pozornošću da bi utvrdile da li su po svom izgledu u skladu s odredbama akreditiva. potpunost.U akreditivnom poslu sve se stranke bave dokumentima. vezana je uz osnovni dug dužnika – samo pojačava obvezu glavnog dužnika. certifikati o analizi 9. Pravila u prihvaćena u 175 zemalja. vrijednosti ili uopće postojanja robe koju dokumenti predstavljaju. dokumenti o osiguranju 3.) BANKOVNA GARANCIJA Bankovna garancija je poseban instrument osiguranja plaćanja i izvršenja ugovornih obveza u ugovorenom roku. 74. 5. ambalaže. akceptiranje ili negociranje.) VRSTE BANKOVNIH GARANCIJA 74 . plaćevnu sposobnost. 2. tj.

4. odnosno nadoknaditi štetu koju pretrpi korisnik garancije zbog neizvršenja ugovorene radnje. Prema tome. Supergarancija može biti izdana kao jamstvo za već izdanu garanciju određene banke. davanje avansa i slično. bezuvjetna bankovna garancija → banka-garant izvršava preuzete obveze u ugovorenom roku na prvi poziv korisnika jer nalogodavac obvezu nije izvršio. Domaća banka – nalogodavac za izdavanje protugarancije u obvezi je prema inozemnoj banci za izdanu protu-garanciju. nalogodavac tu obvezu ne izvrši. 3. dok je inozemna banka u obvezi prema korisniku protu-garancije. 5. činidbene bankovne garancije – garancije za dobro izvršenje posla izdaju se za specijalne poslove u kojima banka nalogodavca garantira korisniku da će njen komitent izvršiti ugovoreni posao onako kako je to u ugovoru naznačeno. izvršenje ugovora. Nakon ispunjenja uvjeta korisnika garancije. Kod činidbene garancije banka-garant se ne obvezuje da će sama izvršiti ugovorenu radnju. Protu-garancija (kontra-garancija). Prema tome. solidarna bankovna garancija → komitent banke-nalogodavac garancije i bankagarant odgovaraju za preuzete obveze solidarno. korisnik garancije nije obvezan prije korištenja ispuniti bilo kakav uvjet ili radnju. posredna garancija → u vanjskotrgovinskom prometu prilikom ugovaranja specijalnih poslova. bankovne protu-garancije mogu biti: pokrivene. izvršiti u potpunosti ukoliko njen komitent. navedenu u garanciji. Na traženje korisnika garancije banka izvršava obvezu iz garancije bez izuzetaka i ispitivanja da li je korisnik izvršio obvezu ili ne. a u suprotnom slučaju imamo loro garanciju. U ovakvim slučajevima domaća poduzeća koja sudjeluju u takvim poslovima. Iznos koji će platiti banka-garant može se ustanoviti unaprijed u maksimalnom iznosu. isplatiti ugovoreni iznos. garancija postaje bezuvjetna i banka izvršava preuzete obveze ukoliko nalogodavac ne izvrši preuzetu obvezu o ugovorenom roku. ukoliko komitent nalogodavac garancije ne izvrši ugovorenu činidbu. obična (čista) bankovna garancija je ona kojom banka-garant jamči korisniku garancije da će obezu. Kada bankovnu protu garanciju izdaje inozemna banka. da pod svojim imenom i pod svojom odgovornošću izda protugaranciju na određeni iznos i prema sadržaju njene garancije u korist inozemnog korisnika – poslovnog partnera njenog komitenta. ili u obliku penala koji će banka isplatiti korisniku garancije. kao što su licitacije.S obzirom na izvršenja same obveze banke. a može 75 . već da će. već garanciju koristi čim nalogodavac nije izvršio preuzetu obvezu. namjenu bankovne garancije i ostale specifičnosti. uvjetna bankovna garancija → korisnik se obvezuje da će prije korištenja ispuniti ugovorom preuzete obveze. inozemnim propisima često je određeno da bankovne garancije za te poslove izdaje banka u zemlji korisnika garancije. Kod dospijeća ugovorene obveze korisnik garancije može tražiti izvršenje preuzetih obveza bilo od garantirajuće banke. ako to ne učini njen komitentsuugovarač u poslu. izdaju svojoj banci u zemlji nalog da njen inozemni korespondent u određenoj zemlji izda garanciju u korist određenog korisnika u inozemstvu. korisnik garancije traži od glavnog dužnika izvršenje ugovorene obveze i ukoliko on ne izvrši preuzetu obvezu. po nalogu domaće banke – u korist inozemnog korisnika garancije . bilo od nalogodavca garancije po svom izboru. Na temelju takvog naloga domaća banka daje nalog svom korespondentu u zemlji korisnika garancije. Ovisno o načinu reguliranja pokrića za izdanu protu-garanciju. bankovne garancije se dijele na slijedeće vrste: 1. djelomično pokrivene i nepokrivene. obraća se banci da je ona izvrši. imamo nostro garanciju. 2. Super-garancija se redovito javlja kada korisnik garancije nema puno povjerenja u bankugaranta i traži dodatno osiguranje u super-garanciji određene značajnije banke. Ova garancija pruža korisniku garancije sigurnost u poslu i jamstvo za solidnost i uredno poslovanje poslovnog partnera koga njegova banka dobro poznaje i za njega garantira na temelju njegvog urednog i solidnog poslovanja.

garancija u korist carinarnice → ovom garancijom banka se obvezuje da će nalogodavac vratiti u inozemstvo privremeno uvezenu robu. 7. Ove obveze su potpuno samostalne i međusobno neovisne.) POTREPŠTINE I SADRŽAJ BANKOVNIH GARANCIJA Kod bankovne garancije forma i sadržaj nisu propisani zakonom i ovise o volji stranaka. a može ga dati i banka koja je izdala prvu garanciju. špediterske garancije → ovim garancijama banka garantira brodaru da će domaći uvoznik ili njegov špediter u ugovorenom roku predati konosman koji brodarskom poduzeću nije bio predan prilikom preuzimanja robe. garancija za vraćanje transportnih sredstava → ovom se garancijom banka obvezuje da će kupac robe vratiti vagone. Kada nalog za izdavanje super-garancije daje isti nalogodavac tada je on u obvezi prema ovim bankama. odnosno. da će banka nadoknaditi odgovarajuću protuvrijednost za transportna sredstva. ovisno o konkretnim uvjetima posla za koji se izdaje bankovna garancija. cisterne i slična sredstva za transport određene robe i ukoliko on to o ugovorenome roku ne učini. 4. Ovisno o dogovoru i ugovorenim odnosima nalog za izdavanje super-garancije drugoj banci može dati isti nalogodavac po čijem je nalogu izdana prva garancija.nalogodavac za izdavanje garancije. garancije za uvoz opreme na kredit 3.  Kod garancija za plaćanje najčešće se javljaju slijedeće vrste garancija: 1. 6. da će platiti prodanu robu s konsignacijskog skladišta prema ugovorenim uvjetima i o ugovorenim rokovima i da će izvršiti sve ostale radnje navedene u ugovoru o zastupanju. Nostro garancije izdaju domaće ovlaštene banke po nalogu domaćeg subjekta vanjskotrgovinskog posla. konsignacijske garancije → u ovoj garanciji banka-garant jamči inozemnom vlasniku robe da će zastupničko poduzeće . 3. Ova se garancija redovito izdaje u visini propisanog postotka od ponuđene cijene i služi kao kaucija za kvalitetno izvršenje radova.biti i potpuno samostalna nova obveze druge banke za isti posao. U okviru nostro garancija najčešće se javljaju garancije za plaćanje i ćinidbene garancije. garancije za dobro izvršenje ugovorenih obveza → ovim garancijama ovlaštena banka garantira inozemnom suugovaraču u vanjskotrgovinskom poslu. odnosno po nalogu uvoznika. ukoliko nalogodavac za izdavanje garancije dobiva radove na licitaciji. ukoliko on to ne učini. da će nalogodavac sigurno prihvatiti posao ako ga dobije na licitaciji. ukoliko robu zadrži. Dugogodišnja praksa u poslovanju bankovnim garancijama domaćih i inozemnih banaka stvorila je 76 . garancije za korištenje financijskih kredita kod inozemnih banaka ili drugih financijskih institucija u inozemstvu  U okviru činidbenih nostro garancija najčešće se javljaju slijedeće vrste garancija: 1. licitacijska garancija → ona se javlja kod udjela domaćih poduzeća na inozemnim licitacijama – najčešće prigodom izvođenja investicijskih radova u inozemstvu. 5. da će nalogodavac garancije izvršiti preuzetu obvezu na način kako je utvrđeno u samom ugovoru. odnosno da će. garancija za vraćanje povratne ambalaže → ovlaštena banka-garant obavezuje se da će kupac robe – nalogodavac za izdavanje garancije vratiti primljenu povratnu ambalažu i. garancije za uvoz sirovina i drugog reprodukcijskog materijala na kredit 2. platiti odgovarajuću carinu. vratiti robu s konsignacijskog skladišta u slučaju prestanka ugovora o zastupanju. garancije za nabavu strojeva i ostale građevinske mehanizacije koju će koristiti u izvođenju investicijskih radova u inozemstvu 4. da će banka nadoknaditi prodavaocu robe štetu – redovito u visini vrijednosti povratne ambalaže koja nije vraćena prodavaocu. 77. dužnika ili obveznika izvršenja određene činidbe u korist stranog poslovnog partnera. 2.

Kod ugovaranja roka trajanja bankovne garancije treba u samoj garanciji predvidjeti da li će se ugovoreni rok produljivati ili ne. sjedištem i adresom. naziv i sjedište korisnika garancije. datum izdavanja 4. Iznimno se u praksi javljaju i daju bankovne garancije i usmenim putem. 3. telefonski i telegrafski s oznakom najbitnijih elemenata s tim da se kasnije ovakva bankovna garancija potvrđuje pismeno. s oznakom svih potrebnih elemenata koji zahtijeva sam posao i ugovorena bankovna garancija. predmet i opseg garancije. odredbe o vraćanju bankovne garancije pitanja koja nisu odgovorena: . vrijeme stupanja na snagu bankovne garancije 2. naziv i sjedište banke koja izdaje garanciju. javljaju se i nebitni elementi bankovnih garancija. b) Bitni elementi bankovne garancije su slijedeći: 1. Banka koja izdaje garanciju potvrđuje svoju obvezu potpisom ovlaštenih osoba na način kojim ona potpisuje svoje obveze. kao što su: 1. Korisnika garancije treba navesti u bankovnoj garanciji s punim naslovom. Prema toj praksi oblik i bitni elementi (potrepštine) bankovne garancije su slijedeći: a) Oblik bankovne garancije: bankovna garancija se redovno izdaje u pismenom obliku. Pored navedenih bitnih elemenata. KLIRINŠKA OBRAČUNSKA JEDINICA → 77 . Rok trajanja bankovne garancije redovito se ugovara u vezi s rokom izvršenja obveze dužnika po poslu za koji se daju garancije. Predmet i opseg garancije predstvlja bitni element bankovne garancije i njime se točno određuje obveza banke. 2. Tako je u ovom elementu potrebno istaknuti i osnovne elemente zaključenog posla o kojima se želi učiniti ovisnom obvezu banke. Ovaj element predstavlja u suštini i samu bankovnu garanciju i treba biti ugovoren i formuliran precizno i sa svim potrebnim detaljima obveze. broj bankovne garancije 3.određeni oblik i sadržaj bankovnih garancija. s tim da je rok trajanja same garancije redovito dulji za određeni broj dana. da ne bi kasnije došlo do nepotrebnog spora između osoba koje se javljaju u garanciji.PUTNI (TRAVELLER′ S) ČEKOVI → pogledaj pitanje 68. Redovito se u bankovnu garanciju unose slijedeći podaci posla za koje se daje garancija: a) datum i broj ugovora b) točan naziv robe ili protučinidbe c) vrijednost i rok isporuke robe d) rok plaćanja garantirane obveze e) visina i uvjeti plaćanja kamata f) ugovoreni načini plaćanja g) rok važnosti garancije h) svi ostali elementi zaključenog posla koji su zanimljivi za izdavanje garancije 4. vrijeme trajanja bankovne garancije.KREDITNI ODNOSI S INOZEMSTVOM I VRSTE KREDITA → pogledaj pitanje 26. .