KONTEJNERSKI TERMINALI

Tehničko-tehnološka obilježja kontejnerskih terminala j j j Lučki kontejnerski terminali Željeznički kontejnerski i huckepack terminali j j p Robno – transportni centri

Tehničko – tehnološka obilježja kontejnerskih terminala
Kontejnerizacija kao transportni sustav predstavlja skup određenog broja uzajamno povezanih i međusobno zavisnih elemenata koji čine relativno samostalnu cjelinu. j Kontejnerizacija je integralni transportni sustav koji pruža mogućnost prijevoza od “vrata do vrata“ ili od p g p j “terminala do terminala” u kombiniranom kopnenom, pomorskom i zračnom transportu. Kao službeni početak razvoja kontejnerizacije uzima se 1966. godina, kada je američki brod Fairland s prvim teretom u kontejnerima uplovio u luku Bremenhaven.

Elementi kontejnerskoga transportnog lanca Rijeka Zagreb Z b

savitljivo složene posude itd. cisterne. Definicija Međunarodne organizacije za D fi i ij M đ d i ij standardizaciju (ISO) glasi: Kontejner je transportni sud (spremište) pravokutnog presjeka sljedećih obilježja: a) trajnog je oblika.Kontejneri su posebni spremnici (transportni sanduci. sadržaja . Kontejneri l kš K t j i olakšavaju prijevoz robe k išt j j ij b korištenjem jednog ili više prijevoznih sredstava i transportnih puteva a ujedno su opremljeni uređajima za lakše rukovanje pri prekrcaju iz jednog transportnog sredstva u drugo.) koji su dovoljno otporni da mogu osigurati višestruku upotrebu. otporan za višestruku upotrebu. b) konstruiran je tako da omogućava prijevoz robe s jednim ili više transportnih sredstava bez pretovara svog sadržaja.

smanjenje broja prijevoznih isprava i carinskih formalnosti. Prednosti k t j P d ti kontejnerizacije su višestruke. e) zapremnine je najmanje 1 m3. Primjena kontejnera utječe i na brzinu transporta. jer se roba praktički pojavljuje u postupku prekrcaja samo dvaput i to na početku (ukrcaj) i na kraju transportnog procesa (iskrcaj). pakiranja. . d) lako se puni i prazni prazni. brži i jeftiniji prekrcaj. mogućnost upotrebe kontejnera kao pri remenog skladišnog prostora i dr privremenog dr.c) opremljen je uređajima za lako i brzo rukovanje. j i ij iš t k jer kontejneri u prijevozu pružaju niz pogodnosti kao što je: smanjenje oštećenja robe ušteda robe. ušteda radne snage. Time se j p g p ( j) postiže i veća sigurnost pri rukovanju s teretom. manja mogućnost krađe. te smanjuju lomovi i oštećenja robe.

te znatno veću sigurnost prijevoza i prekrcaja (smanjuju se rizici od loma. vlage. . univerzalni kontejneri namijenjeni prijevozu ambalažiranog tereta. specijalni kontejneri namijenjeni prijevozu jednog ili nekoliko i t k lik istovrsnih t t za k ji se moraju osigurati ih tereta koji j i ti posebni uvjeti prijevoza.Poboljšanjem brzine ukrcaja i iskrcaja tereta smanjuje se vrijeme obrta prijevoznih sredstava i vrijeme boravka broda u luci. krađe itd.) Kontejneri se prema namjeni dijele u dvije osnovne skupine: k i 1. 2. Primjena kontejnerizacije omogućuje i veću iskoristivost prijevoznih sredstava.

Presjek kontejnerskog broda .

Mali kontejneri su zapremnine od 1 m3 do 3 m3 (nosivosti 1-3 tone) a p ( ) srednji volumena od 3 m3 do 10 m3 (nosivosti 5-30 tona). .ISO utvrdila je tehničke uvjete za gradnju kontejnera. plastične. drvene.Kontejneri se prema materijalu od kojeg su izrađeni dijele na: čelične drvene gumene plastične čelične. olovne i kontejnere izrađene od legura. teški kontejneri obuhvaćaju sve jedinice volumena iznad 10 m3 (nosivosti 5-30 tona). Prema tim uvjetima kontejneri se svrstavaju u p četiri skupine. aluminijske. gumene. Prema korisnoj nosivosti razlikuju se: 1. Međunarodna organizacija za standardizaciju . 2. laki kontejneri (mali i srednji). Te uvjete prihvatila je i Međunarodna željeznička unija UIC.

.

44 2.44 2.standardima Kategorija duljina Dimenzije (metara) širina Nosivost visina (tona) 10 20 25 30 10 stopa 20 stopa 30 stopa 40 stopa t 3.19 12 19 2.44 2.44 2.44 2 44 .44 2 44 2.44 2.09 9.06 6.44 2.Izmjere kontejnera prema ISO .12 12.

Različite izvedbe kontejnera .

Prema konstrukciji kontejneri se dijele na: 1. kontejneri za međunarodni transport. 2. kontejneri s krovom koji se mogu otvarati s vratima na čelu i boku za prijevoz tereta u pakiranom ili rasutom stanju različite granulacije. . 2 k j i lokalni 3. 3 kontejnere sa ili bez uređaja za samoiskrcaj samoiskrcaj. sklopive. 1 sklopive 2. univerzalni zatvoreni kontejneri sa vratima na čelu ili na boku b k za prijevoz pakiranog k ij ki komadnog ili paletiziranog t t d l ti i tereta. kontejneri za unutrašnji transport 2. Prema vrsti tereta koji se prevozi razlikuju se: 1. kontejneri za l k l i transport. nesklopive i 3. Prema mjestu korištenja kontejneri se mogu razvrstati na: 1.

šljunka. 4. 6. itd 5. raznih prozvoda metalne industrije i ostale robe koja podnosi atmosferske promjene. kontejneri sa niskim stranicama za prijevoz teških vozila i koleta koleta. tekućeg plina itd. 8. 8 kontejneri za prijevoz stoke stoke. kontejneri platforme za prijevoz vangabaritnih tereta.3. otvoreni kontejneri s pokrivačem ili bez njega ("open top ) top") za prijevoz ugljena. koksa. granuliranog kamena. 7. kontejneri cisterne za prijevoz tekućina. . kontejneri za prijevoz praškastih materijala i ostale sitnozrnaste robe robe.

4. k t j i t i kontejneri ti jedne bj t kontejneri s otvorenim krovom i stranicama. tank 3 "tank" kontejneri ili kontejneri cisterne za tekućine i komprimirane plinove. "temperaturni" kontejneri koji se dijele na: izolacijske.Svi tipovi kontejnera koji se koriste u pomorskom transportu mogu se razvrstati u šest skupina: g p 1. kontejneri sa pola visine i kontejneri sa prirodnom ventilacijom. u koje se svrstavaju zatvoreni k t j i s vratima s j d ili s obje strane. "flat containers" koji imaju samo podlogu ili temelj. rashladne (frigo) i grijane kontejnere. kontejneri platforme tzv. . 3. 5. 6. 2. kontejneri za prijevoz generalnog tereta. "bulk" kontejneri ili kontejneri za prijevoz rasutih tereta (ukrcaj pod tlakom ili slobodnim padom). skeletni kontejneri. kontejneri specijalne namjene koji se dijele u dvije skupine: kontejneri za prijevoz stoke i sklopivi kontejneri.

datum izrade kontejnera. .fizička i kemijska svojstva tereta. .identifikacijski broj.dopuštena težina pri slaganju.veličina.naziv zemlje k j j i d l potvrdu o sigurnosti.Čimbenici koji utječu na izbor vrste kontejnera su: . . dimenzije i volumen tereta i .najveća brutto težina i . Na svakom kontejneru nalaze sljedeće oznake i podaci: . i lj koja je izdala d i i .težina tereta. .

koji predstavlja posebno izgrađen i opremljen objekt namijenjen prekrcaju kontejnera izravnim ili j j p j j posrednim rukovanjem između morskih brodova i kopnenih prijevoznih sredstava. Kontejnerski terminal povezuje najmanje d j j j dva prometna sustava a za t t uspješno odvijanje procesa upotrebljavaju se specijalizirana prekrcajna sredstava sredstava.Lučki kontejnerski terminali Lučki kontejnerski terminal dio je lučkog sustava sustava. . Posredno rukovanje koje prevladava na lučkim kontejnerskim terminalima zbog sve većeg raskoraka u veličini kapaciteta broda i kopnenih vozila. ali i mogućnosti učinkovite organizacije tehnološkog procesa.

Kontejnerski terminal Brajdica .

Grafički prikaz prekrcajnog procesa na lučkome kontejnerskom terminalu primjenom posrednog prekrcaja .

generaciju. brodovi Kontejnerski brodovi. . brodarstvu Razvitak kontejnerskog RO-RO prometa i prometa ostalog unitiziranog tereta zahtijevao je s obzirom na svoja ekonomska (troškovi) i tehnološka (brži obrt broda) obilježja novi p ) j j prometno-tehnološki proces p prekrcaja tereta u luci.Lučki su se kontejnerski terminali razvijali pod izravnim utjecajem promjena u morskom brodarstvu. U početku su se kontejneri prevozili u konvencionalnim brodovima često prilagođavanim za prijevoz kontejnera. a zatim i specijalizirani kontejnerski i celularni kontejnerski brodovi. da bi se odmah zatim počeli diti j ij l k t j ki ti graditi najprije polukontejnerski. čiji je razvoj bio vrlo intenzivan i j g j danas doživljava već VI.

35000 1000 – 2000 2 × 29500 do 26 III.55000 2500 . 35000 .4000 2 × 44000 do 33 . 15000 .45000 1500 – 3000 2 × 36750 19 – 22 IV. 15000 .Razvitak kontejnerskih brodova Generacija Nosivost (t) Nosivost u TEU Snaga stroja (kW) Brzina u čvorovima (čv) do 23 I. 35000 .30000 500 – 1300 do 23500 II.

odkotrljaj-dokotrljaj) c) FLO-FLO brodovi (Float on-Float off. doplutaj-odplutaj). . Prednosti kontejnerskih brodova u odnosu na klasične linijske brodove za generalne terete ogledaju se prije svega u činjenici što kontejnerski brodovi zahtijevaju znatno kraće vrijeme ukrcaja i iskrcaja tereta u luci što ih čini efikasnijim i ekonomski i tehnološki savršenijim. podigni-spusti) ) ( p g p ) b) RO-RO brodovi (Roll on-Roll off.U razvitku pomorskog prometa kontejnera važnu ulogu imale su različite vrste brodova koji se u osnovi mogu podijeliti u tri skupine: a) LO-LO brodovi (Lift in-Lift off.spreder pomoću kojeg se kontejneri ukrcavaju u brod ili iskrcavaju iz broda na obalu. Ukrcaj i iskrcaj kontejnera može se izvoditi brodskom ili lučkom kontejnerskom dizalicom koja ima specijalni hvatač .

Usporedba prosječnih tehnoloških vremena kontejnerskog i klasičnoga li ij k broda (%) kl ič linijskog b d Vrsta broda Prosječni boravak Prosječni boravak j j u lukama u plovidbi Klasični linijski brod Kontejnerski brod 47 % 53 % 32 % 68 % .

koje imaju terminale manjeg kapaciteta (Feeder terminals). pa je stoga razvitak terminala potrebno zasnivati na odnosu glavne i pomoćnih kontejnerskih luka. .Eksploatacijski troškovi velikih kontejnerskih brodova su takvi da ne postoji ekonomska opravdanost pristajanja u manjim lučkim kontejnerskim terminalima. danas u svijetu postoji manji broj glavnih luka (Mother port) koje imaju jedan (ili više likih) l i terminal (M th t i l (Mother terminal) i k j se i l) iz kojeg velikih) glavni t promet disperzira u veći broj pomoćnih luka. Prema toj koncepciji raspodjele pomorskog prometa kontejnera.

Odnos glavne i pomoćnih kontejnerskih luka .

Komponente koje čine tipičan kontejnerski terminal jesu: pristan. parkirališna površina. prostor za ulaz na terminal s operativnom zgradom i dr. . c) povećanjem prometa kontejnera koji prema procjenama UNCTAD-a treba iznositi 30000 do 50000 kontejnera u prve tri godine. skladišna prekrcajna mehanizacija. skladište za punjenje kontejnera.Planiranje i razvitak svakog kontejnerskog terminala ima svoja posebna obilježja iz dosadašnjeg razvitka obilježja. mehanizacija radionica za popravak i inspekciju kontejnera. lučkih kontenerskih terminala mogu se uočiti izvjesne pravilnosti koje se ponavljaju: a) u početnoj fazi kontejnerski terminali pojavljuju se kao specijalizirani dijelovi luke. opremanju i užoj specijalizaciji u funkciji razvitka posebnog lučkog kontejnerskog terminala terminala. obalne kontejnerske dizalice. skladište otpreme. pristupa se izgradnji. b) nakon izvjesnog vremena pojavljuje se potreba za izgradnjom i opremanjem višenamjenskog terminala sa dijelom specijalizirane kontejnerske opreme.

Lučki kontejnerski terminal .

potrebnih 5-8 ha po pristanu danas su zahtjevi 20 ha i više po pristanu. Duljina pristana ovisi o veličini brodova koji se očekuju. Zahtjevi za povećanjem površine kontejnerskog terminala stalno rastu Dok se nekad govorilo o rastu. . brodskoj liniji. pravcu kretanja (iskrcaj/ukrcaj). liniji a posebno se odjeljuju prazni kontejneri kontejneri. tipu.Pristan za kontejnerske brodove duži je od konvencionalnih pristana jer su i kontejnerski brodovi veći. po težini. ako je moguće. Pristan bi trebao biti smješten na "marginalnoj" obali. jer na terminalu postoje potrebe za premještanjem kontejnera radi selekcioniranja po odredištu. a prema iskustvenim podacima ne bi smjela biti manja od 260 m. To je iz razloga što je slaganje u visinu bolje izbjegavati.

Zadržavanje kontejnera na kontejnerskom terminalu na temelju provedenih istraživanja tijekom 80 tih 80-tih godina dali su sljedeće rezultate: 1. a s druge strane postoji neefikasnost kao posljedica slabog planiranja.7 dana dana.5 dana. slabog korištenja opreme i opće poslovne politike politike. . Pri planiranju kontejnerskog terminala često ima pogrešnih procjena u predviđanju njihove produktivnosti. p j S jedne strane postoji prekapacitiranost kojoj pogoduje i nepovoljna ekonomska situacija u kojoj je promet manji. 1 kontejneri s uvoznim teretom . 3. 3 prazni kontejneri . a naročito broja i kapaciteta prekrcajnih sredstava. kontejneri s izvoznim teretom .20 dana dana. 2.

Prostor kontejnerskog 15. Potrebno je najprije odrediti veličinu onih dijelova terminala za koje se unaprijed zna da iziskuju veću površinu. slaganja.prostor za p kontejnerske obalne dizalice i kolosijeci. a na improviziranim kontejnerskim pristanima oko 15 000 m2.000 m2. a to je ponajprije površina operativne ši j j ij ši i obale i površina slagališta. . Najčešće je situacija takva da je prekrcajni sustav (iskrcaj i ukrcaj kontejnera) brži od samog rukovanja na terminalu tj. skupljanja i otpreme. P ši operativne obale za jedan pristan i ti b l j d i t iznosi oko i k Površina 35.000 pristana obuhvaća tri zone: p prekrcaj širine 30-50 m na kojem su j j .Jedan od osnovnih problema je neizbalansiranost raznih podsustava unutar terminala i neusklađenost s kopnenim prometnim sustavom. koji zauzima 10% ukupne površine pristana.

inspekcije.prostor za primanje i otpremu kopnenih transportnih sredstava koji je udaljen od obale i sastoji se od pristupnih cesta i manipulativnog prostora.1 ha za 1000 t kontejnera) I . Prostor za servisne funkcije sastoji se od parkirališta osobnih automobila. garaža.prostor za skladištenje. radničkih trgovina. skladišta alata i opreme. a obuhvaća oko 5% površine pristana . ambulante i uredskih prostorija. carine. a namijenjen je za pristana skladištenja kontejnera (kod straddle sustava oko 0. Prijemno-otpremne površine služe za ukrcaj i iskrcaj k t j i j k ši i t kontejnera. a zauzimaju oko 7% površine pristana. na koji se odnosi oko 55% ukupne površine pristana. a obuhvaća 23% ukupne površine pristana..

Pristani za kontejnerske brodove i prostori za skladištenje kontejnera na terminalu Brajdica .

Operativna površina kontejnerskog terminala .

kontejnerski brodovi pete generacije od 6400 TEU: oko 7 ha Za planiranje površine slagališta kao najvažnijeg dijela kontejnerskog terminala može se upotrijebiti dijagram.kontejnerski brodovi prve generacije od 600 do 1300 TEU: 1 ha .kontejnerski brodovi treće generacije od 3000 TEU: 4 ha i više .kontejnerski brodovi druge generacije od 2000 TEU: 3 ha .kontejnerski brodovi četvrte generacije od 4000 TEU: oko 5.5 ha .Najmanje potrebne površine ovisno o vrsti kontejnerskih brodova iznose: . .

Procjena potrebne površine slagališta kontejnerskog terminala t i l .

Visina slaganja kontejnera i zauzetost površine ovisno o vrsti upotrijebljenoga prekrcajnog sredstva ti t ij blj k j dt Visina slaganja (u kontejnerima) Prikolice Kontejnerski prijenosnika K t j ki ij ik (straddle carrier) Kontejnerski prijenosnik (strdadle carrier) Kontejnerski prijenosnik (strdadle carrier) Portalni prijenosnik (transtainer) Portalni prijenosnik (transtainer) Portalni prijenosnik (transtainer) 1 1 2 3 2 3 4 Površina za TEU (u m2) 65 30 15 10 15 10 7.5 .

.prostor za opasni teret .postrojenja za vaganje t j j j .carinu .radionice za održavanje vozila i prekrcajnih sredstava .ranžiranje željezničkih vagona .rashladne kapacitete .pregled i popravak oštećenih k l d k š ć ih kontejnera j .prostor za vozače itd t č itd.Kontejnerski terminal zahtijeva odgovarajuće prostore za: .željeznički i cestovni pristup .parkiranje cestovnih vozila ki j t ih il .upravne zgrade d .

RO-RO (horizontalni) sustav i kombinirani LO-RO sustav koji prevladavaju u zoni skladišne. To su LO-LO (vertikalni) sustav koji prevladava u zoni operativne površine luke. primopredajne i servisne zone terminala.Kontejnerski terminali se opremaju sa dva osnovna sustava u tri verzije rukovanja iz kojih proizlaze načini prekrcaja i skladištenja kontejnera. Na operativnoj obali nalaze se specijalne obalne kontejnerske di li za i k j i ukrcaj k k j k dizalice iskrcaj k j kontejnera u j brodove. t . Tehnologija kretanja p gj j prekrcajnih sredstava na kontejnerskom terminalu unaprijed je točno definirana sustavom jednosmjernih putova. Prekrcajna sredstva poslužuju i p j prijemno otpremnu zonu. Na skladištu se nalaze prekrcajna sredstva (pokretna kontejnerska mehanizacija) za prijenos i slaganje kontejnera.

d ) . Nosivost suvremenih k t j N i t ih kontejnerskih mostova i kih t iznosi od i d 300-500 kN. Specijalan tretman za slučaj opasnosti (npr. Provedenim postupkom automatizacije znatno se poboljšala i sigurnost rada kontejnerskih dizalica što pretpostavlja: 1. p j . udara vjetra. pa se često nazivaju i kontejnerskim prekrcajnim mostovima. 2. isključivanje u slučaju preopterećenja.). Sigurno usmjeravanje signala u programirane upravljače. Automatizacijom rada kontejnerskih dizalica prekrcajni učinak povećan je na 30 do 50 kontejnera na sat.Obalne kontejnerske dizalice najčešće se konstrukcijski izvode u obliku prekrcajnih mostova. i dr. s dohvatom od 45 i više metara.

Obalne kontejnerske dizalice kreću se po tračnicama. a za zahvat i prijenos kontejnera upotrebljavaju kruti ili podesivi h t č k t j d i i hvatač kontejnera (spreder). 4. Sinhronizirana kontrola rada pomoću analognih i p g digitalnih uređaja.3. hidraulična kliješta i dr. dizalice . Zaštita od preopterećenja (mjerenje težine i torzionih momenata). (senzori. 5. kao što su jačina i smjer vjetra opasnost od neželjenih udara vjetra. Mjerenje mogućih negativnih utjecaja.). k ji se ( d ) koji pomiče zajedno sa voznim kolicima duž mosta dizalice. Bilježenje raznih interferencija i grešaka u radu pomoću monitora sa video displeyom i/ili printerom. odbojnici. 6.

Radni ciklus kontejnerske dizalice pri ukrcajuiskrcaju broda b d .

Elementi transportnog sustava kontejnerskog terminala .

sljedeći tipovi dizalica: . .Standard Post Panamax .Extra Post-Panamax .visina podizanja tereta .Tehnička obilježja koja determiniraju rad obalne kontejnerske dizalice jesu: .b i vožnje k li ( brzina ž j kolica (voznog vitla) itl ) .Panamax .veličina dohvata ispod 44 m od obalne tračnice .dohvat veći od 48 m.nosivost ispod hvatača (spredera) .brzina podizanja tereta.d h t prema moru ( d obalne t č i ) dohvat (od b l tračnice) .dohvat od 44 do 48 m . Veličina dohvata prema moru u suvremenim j V liči d h i je uvjetima osnovno mjerilo dimenzija odnosno veličine kontejnerskih dizalica prema kojem se razlikuju dizalica.

Za izračunavanje učinka dizalica potrebno je uzeti u razmatranje još dva bitna elementa a to su: prosječno vrijeme rada di li ( tj d ) i odnos i ij d dizalica (na tjedan) d između 20 i đ 40 stopnih kontejnera u ukupnom prometu kontejnera za pojedinu luku luku. Učinak Q bi se tako mogao izraziti kao produkt broja g p j ciklusa na sat i koeficijenta k koji predstavlja TEU za određeni tip kontejnera. i učinak bi trebalo računati stavljajući u TEU ima.Prilikom kvantificiranja učinka obalnih kontejnerskih dizalica potrebno je uzeti u obzir stvarne prekrcajne učinke. Kako se kod kontejnerskih terminala promet izražava u TEU-ima. odnos ukupan broj TEU-a. a to se postiže ako se uzme ukupan godišnji kontejnerski promet na terminalu. i vrijeme trajanja ciklusa. Q = nc ⋅ k (TEU/h) .

40 TEU 30 FT 1.postotni udio pojedine vrste kontejnera u ukupnom prometu terminala.00 Ako je p j poznat učinak u TEU-ima po satu i udio p j p pojedine vrste kontejnera. pi .40 TEU 48 FT 2.20 TEU 45 FT 2.65 TEU 40 FT 2 00 TEU 2. p ki .50 TEU 53 FT 2.00 TEU 43 FT 2. broj ciklusa na sat može se izračunati na osnovi formule: nc = Q / Σ ki ⋅ pi gdje je: Q – učinak izražen u TEU-ima po satu.vrijednost TEU-a za pojedinu vrstu kontejnera.25 TEU 28 FT 1. terminala .15 TEU 24 FT 1.Vrijednosti su koeficijenta k za pojedine veličine kontejnera sljedeće: j 20 FT 1.

Kriteriji vrednovanja transportnog puta kontejnera na kontejnerskom terminalu .

Lučke mobilne dizalice su prekrcajna sredstva univerzalne namjene koja se često upotrebljavaju za ukrcaj i iskrcaj broda na višenamjenskim i kontejnerskim terminalima. Fleksibilnost i mogućnost primjene lučke mobilne dizalice u različitim segmentima lučko-transportnog rada rezultat je njene neograničene horizontalne pokretljivosti. Za rukovanje kontejnerima u lučkim i kopnenim terminalima upotrebljava se posebna pokretna h i ij mehanizacija. .

Radno područje lučke mobilne dizalice .

Pokretna mehanizacija na kontejnerskom terminalu .

čeoni viličari 5. prijevoz kontejnera do servisnih radionica i dr. portalni prijenosnici s bočnim rukovanjem 3. transport kontejnera do broda. traktori i tegljači za vuču prikolica ili poluprikolica i ostala prijevozno-prekrcajna sredstva prijevozno prekrcajna sredstva. prikolice.U tehnološkom procesu rada kontejnerskih terminala primjenjuju se prijevozno-prekrcajna sredstva koja se mogu svrstati u sljedeće skupine: 1. bočni viličari 4. . portalni p j p prijenosnici s čeonim rukovanjem ( j (s frontalnim slaganjem i razlaganjem) 2. vagona ili kamiona. prijenos kontejnera na terminalu. utovar i istovar kontejnera iz vagona i cestovnih prikolica. Pokretna mehanizacija upotrebljava se za izvršavanje sljedećih tehnoloških operacija: prihvat kontejnera. t di li 5 autodizalice 6. slaganje kontejnera na skladištu terminala.

. što omogućuje prekrcajni učinak od 980 tona/h sa 10 do 35 radnih ciklusa u satu. Nosivost portalnih prijenosnika velikog raspona najčešće je 305 kN. 350 kN ili 400 kN.7 do 6 minuta. P t lT t i ž titi d d Portal Transtainera može premostiti 5 do 15 redova kontejnera složenih u 3 do 4 reda u visinu. Radni ciklus pri prekrcaju jednog kontejnera iznosi 1. dizalice) Portalni prijenosnici velikog raspona (slika 36) konstrukcijski su izvedeni u obliku p j portala p čijem se po j gornjem dijelu kreće vozno vitlo sa hvatačem za kontejnere.Portalni prijenosnik velikog raspona (transtainer) Portalni prijenosnici velikog raspona koji se često p j g p j nazivaju i mosnim dizalicama mogu se kretati na gumenim kotačima (RTG dizalice) ili po tračnicama (RMG dizalice).

većoj mogućnosti oštećenja kontejnera i češćim potrebama održavanja hidrauličkog sustava. Prednost im je i u izvanrednom korištenju skladišne površine za slaganje kontejnera. . selektivnost.Prednost posebno dolazi do izražaja pri slaganju kontejnera po tzv "blok sustavu" kada nije nužna tzv. Nedostaci su u potrebi za kretanjem isključivo po ravnim površinama. "blok-sustavu".

Portalni prijenosnik velikog raspona (transtainer) .

. bez obzira na duljinu i prilaz.Portalni prijenosnik malog raspona (straddle carrier) Prijenosnici ovog tipa specijalizirani su prijenosnici za kontejnere za rad na suvremenim kontejnerskim terminalima. a omogućuje dizanje i učvršćivanje kontejnera. b) portalni nosač otvoren na vrhu (open top portal frame straddle carrier) koji ima otvor na vrhu. Postoje uglavnom tri različita tipa: a) portalni nosač (portal frame straddle carrier) kod kojeg vozač kontrolira vožnju i ukrcaj. Duljina kontejnera ograničena je otvorom postroja prijenosnika. te može rukovati s bilo kojom duljinom kontejnera i prići kontejneru s bilo koje strane. a omogućuje dizanje i učvršćivanje kontejnera. c) portalni teleskopski nosač koji ima teleskopski postroj.

što uzrokuje kratko trajanje radnog ciklusa i velike radne učinke. Kreću se na gumenim kotačima koji se mogu zakretati pod kutom od 360o. a uglavnom se upotrebljavaju za rad na kraćim udaljenostima npr. . transport kontejnera od broda do slagališta i obratno. Najčešće prenose samo jedan kontejner. Nedostatak portalnih prijenosnika malog raspona je slabo korištenje prostora i duže vrijeme provedeno u održa anj održavanju.Osnovno im je tehničko obilježje velika radna brzina.

Portalni prijenosnik malog raspona (straddle carrier) .

Pogoni se najčešće motorom SUI sa hidrauličkim prijenosom i uređajem za dizanje. . te ih po potrebi slagati u tri visine.Bočni prijenosnik (side loader) Ova vrsta prijevozno-prekrcajnih sredstava može . Prednost bočnih prijenosnika malog raspona je jednostavno rukovanje i velika manevarska sposobnost. iskrcavati i prenositi kontejnere sa strane bočno. p j ukrcavati.

Bočni portalni prijenosnik “Belotti” B67b .

Bočni viličar Kontejnerima rukuje pomoću hvatača koji se nalazi paralelno s uzdužnom osi sredstva. prostora te može manipulirati teretom po dužini u smjeru kretanja. Bočni viličar omogućuje veću iskoristivost skladišnog prostora. jer ima uređaj koji se može bočno izvući. . dok se čeoni viličar za utovar i istovar tereta mora okrenuti u radnom prostoru kako bi se postavio okomito u odnosu na teret.

Bočni viličar za prekrcaj kontejnera .

Za d Z rad na k t j kontejnerskim t ki terminalima upotrebljavaju i li t blj j se viličari nosivosti 300 do 500 kN koji mogu s obzirom na izvedbu teleskopa i broj vodilica slagati do 5 kontejnera u visinu. .Čeoni viličar (fork lift) Čeoni viličari imaju veoma značajnu ulogu u unutarnjem transportu luka i terminala. Većina kontejnera za tu s u ima ug ađe e o o e u eć a o ej e a a u svrhu a ugrađene otvore dnu u koje ulaze vilice viličara.

Primjena čeonog viličara i autodizalice pri prekrcaju i slaganju kontejnera l j k t j .

. Prednosti upotrebe autodizalice ogledaju se prije svega u njenoj izuzetnoj mobilnosti i višestrukoj namjeni.Autodizalice Za raznovrsne namjene u lukama se p je juju i a a o s e a je e u a a primjenjuju različite vrste i tipovi autodizalica nosivosti 25 do 1000 kN. Pri prekrcaju kontejnera upotrebljavaju se autodizalice nosivosti 300 do 500 kN. te prekrcavati raznovrsne teške jedinične terete terete. koje rade sa posebnim h t č b i hvatačem k t j kontejnera ( (sprederom). a po d ) potrebi mogu raditi i sa kukom.

U tablici je prikazana primjena portalnih prijenosnika i mosnih dizalica (RTG i RMG) prema udjelu u osnovnim operacijama na slagalištu. .Dva osnovna tehnološka procesa na slagalištu jesu slaganje i prekrcaj kontejnera na cestovna vozila i željezničke vagone.

.

Prometno-tehnološki na lučkome kontejnerskom terminalu Teret s broda može biti upućen na tri alternativna načina kroz obalni prekrcajni sustav, pa se tako razlikuje: - direktan sustav prekrcaja - poludirektan sustav prekrcaja - indirektan sustav prekrcaja Metode rukovanja kontejnera na kontejnerskom terminalu mogu se razvrstati na: 1. slaganje kontejnera pomoću poluprikolice - šasije 2. 2 slaganje kontejnera pomoću portalnog prijenosnika (straddle-carrier) 3. slaganje kontejnera p g j j pomoću pokretne mosne p kontejnerske dizalice 4. kombinirane metode.

Moduli slaganja kontejnera - tlocrt

Skladišta za kontejnere Skladišta Skl dišt su i izgrađeni objekti ili pripremljeni prostori đ i bj kti i lj i t i na smještaj i čuvanje kontejnera od trenutka preuzimanja do vremena njihove otpreme. Skladišta za kontejnere dijele se u dvije skupine: g 1. Otvorena skladišta - slagališta 2. Zatvorena skladišta Slagalište kontejnera kao posebna vrsta skladišta, služi za prihvat tereta koji nije osjetljiv na vremenske utjecaje. Zauzima najveći dio površine suvremenih kontejnerskih terminala To je posebna vrsta terminala. otvorenog skladišta na koje se slaže većina kontejnera koji se zadržavaju na području terminala, osim onih k t j i ih kontejnera k ji su na popravku ili pod koji k d posebnim režimom održavanja. Suvremeni kontejnerski terminali imaju osigurane obrađene (asfaltirane) površine uz brodski pristan od oko 100.000 do 200.000 m2

vremenu otpreme. Kontejneri se slažu u odnosu na smjer operativne obale: paralelno. brodskim linijama. okomito i pod kutem od 45o u obliku "riblje kosti" " iblj k ti" . a u skladu s odabranim kriterijima planu kriterijima. vrsti kontejnera. od kojih su najčešći prema: vlasnicima kontejnera. Odvojeno se uvijek slažu kondicionirani kontejneri čiji uređaji za proizvodnju mikroklime trebaju biti priključeni na električnu mrežu.Slaganje kontejnera obavlja se prema unaprijed utvrđenom planu. . vanjskom stanju i po tome da li su puni ili prazni.

Slagalište kontejnera .

Zatvorena skladišta na kontejnerskim terminalima izgrađuju se u uvjetima kada takav terminal radi po sustavu "od luke do luke" (Pier to Pier). pregled. lagane konstrukcije. carinsku kontrolu i punjenje kontejnera (sustav Ladomat). . snabdjevene s uređajima za konstrukcije vaganje robe. u punjenje j j odlasku iz luke.Zatvorena skladišta za kontejnere su prizemne. i pražnjenje pri dolasku u luku. Takav sustav zahtijeva p j j kontejnera u luci.

Silos za uskladištenje i punjenje kontejnera .

prikupljanje informacija na vrijeme i na vjerodostojan način .mogućnost prijema novih informacija u kratkom vremenu .jednostavno razotkrivanje podataka u praktičnom i prihvatljivom obliku .manji broj pogrešaka na dokumentima (koje su česte kod ručne obrade podataka) .mogućnost primjene na manjim terminalima .bolja organizacija prikupljenih podataka .Upravljačko-informacijski sustavi kontejnerskih terminala Prednosti uvođenja sustava elektroničke obrade podataka na kontejnerskim terminalima su: .manjenje količine papirnate dokumentacije i broja službenika u uredima .obrada i brza usporedba velikog broja podataka .

počele su prihvaćati kontejnere i p j razvijati kopnene kontejnerske terminale. Tehnologija multimodalnog transporta očituje se u prijevozu jednog transportnog sredstva drugim.Željeznički kontejnerski i huckepack terminali Kopnene prometne grane kao logičan nastavak p pomorskog p g prometa. bez obzira koja se tehnika primjenjuje. p . .

Kod svih ovih tehnologija radi se o prijevozu cestovnih vozila zajedno s njihovim teretom na željezničkim vagonima.Na poticaj vlade.A B i C A. U osnovi postoje dva načina ukrcaja cestovnih vozila na željezničke vagone i iskrcaja s njih: vertikalni i horizontalni. C. Vertikalni način podrazumijeva ukrcaj i iskrcaj najčešće kamionskih sanduka (prikolica i poluprikolica) pokretnom dizalicom. slično kao i kontejnera. godine osnovali su društvo "Kombiverkehr" koje je razvilo "Hucke-pack" sustav s tri tehnike . j ) j g . špediteri. cestovni prijevoznici i željeznica 1969. kontejnera Horizontalna tehnologija ukrcaja i iskrcaja podrazumijeva horizontalno prevlačenje (ili p povlačenje) tereta smještenog na kotačima.

Huckepack-tehnologije: A. B i C .

odnosno mjesta prikupljanja. kvalitetnu i ekonomičnu dostavu robe od izvora sirovina do proizvodnje i od proizvođača do potrošača. zbirno distribucijsku . 2) industrijsku. koje Robno transportni centri imaju četiri osnovne funkcije: 1) prometnu. uz realizaciju osnovnih i pratećih operacija k j nastaju u području k t j materijalnih d b t j d čj kretanja t ij l ih dobara.transportni centri Robno-transportni centri (RTC) predstavljaju tehnološke karike transportnog lanca i t h l šk k ik t t l između makro i đ k mikrodistribucije. 4) zbirno-distribucijsku. skladištenja.Robno . skladištenja prerade i distribucije robe sa svim osnovnim i dopunskim sadržajima koji moraju g . 3) javno-skladišnu. osigurati brzu.

skladištenje i distribucija domaće. konsignacijske robe. . carinske i j j .eksploatacija i plasman sirovina. dorada razvrstavanje pakiranje prepakiranje.zbirno-distribucijski promet temeljen na koncentraciji i okrupnjavanju pošiljaka za potrebe izvoznog prometa.obrada dorada. . obrada. etiketiranje. pakiranje. iskrcaj i prekrcaj) prvenstveno na vlastitoj lokaciji ali i izvan lokaciji. prometa . . . . paletiziranje i kontejnerizacija robe.U primarnu funkciju rada RTC-a svrstava se: .izvršavanje robnih operacija (ukrcaj.djelomično iznajmljivanje vlastitog skladišnog prostora trećim osobama. razvrstavanje. prostora RTC-a.

l . servisiranje i opskrbljivanje cestovnih teretnih vozila.Sekundarne funkcije obuhvaćaju sljedeće poslove: . . te prihvat voznog i pratećeg osoblja vozila (motel. otpremničkih i posredničkih usluga. . radionice).vođenje zastupničkih. . itd.pakiranje.priprema robe i dokumentacije za carinsko posredovanje pri izvozu i tranzitu robe robe.ugostiteljske usluge.

Sudionici i funkcije robno-transportnog centra .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful

Master Your Semester with Scribd & The New York Times

Special offer: Get 4 months of Scribd and The New York Times for just $1.87 per week!

Master Your Semester with a Special Offer from Scribd & The New York Times