40 iv ane smetnje.

. Njegov ga je lije nik molio za recept za taj posebni aj protivnesanice: 50 g jaglaca25 g cvjetova lavande10 g Gospine trave15 g plodova hmelja5 g odoljenova korijenaVrhom punu ajnu li icu ove mjeavine oparimo s 1/4 litre vode i ostavimo da stojitri minute. aj pijemo jako vru , u gutljajima, neposredno prije spavanja. Po elji moemozasladiti s malo meda. aj je bolji od svih kemijskih sredstava za spavanje. Ona razaraju iv ani sustav,dok aj otklanja sva ote enja ivaca.Moja je majka sakupljala jaglac svakog prolje a, jer je znala kako umiruju e djelujena srce i ivce. Beremo cijeli gornji titasti cvat. upnik Kneipp je bio veliki pristaa jaglaca. Na jednoj se slici vidi s jaglacem u ruci. Svojom sposobno u pro i avanja krvi odstranjuje iz tijela sve otrove koji prouzrokuju giht i reumatska oboljenja. upnik Kneippkae: "Tko naginje bolestima udova ili kostobolji (s tim je mislio na giht i reumu) mora duevrijeme piti jednu do dvije alice aja od jaglaca dnevno. Jaki

e bolovi popustiti i svremenom posve nestati." aj od jaglaca je osim toga odli no sredstvo za ja anje ivaca isrca, ublaava migrenu i glavobolje uslijed nervoze, odli no djeluje kod upalesr anoga mii a, vodene bolesti i kod naginjanja modanom udaru. Uvarak korijenja,pomijean s medom, odli an je aj za bubrege koji pomae u odstranjivanju kamenaca umjehuru. Za i enje krvi preporu ujem sljede i proljetni aj50 g jaglaca50 g mladica bazge15 g koprivinih listova15 g masla kova korijenaVrhom punu ajnu li icu ove mjeavine oparimo s 1/4 litre vode i ostavimo daodstoji tri minute. Pijemo tijekom dana u gutljajima dvije alice aja eventualno zasla enas neto meda. (Pod mladicama bazge podrazumijevamo mlade, upravo propupaleproljetne pupoljke.)Odli no sredstvo protiv sr

 anih tegoba je jagla evo vino koje u prolje e moemosami pripraviti. Dvolitrenu bocu do grla rastresito napunimo sa svjeim cvjetovima jaglaca(cijeli titasti cvat) i prelijemo s prirodnim bijelim vinom. Cvjetovi moraju biti prekriveni svinom. Bocu ostavimo 14 dana na suncu lagano za epljenu. Kod sr anih tegoba popijemo gutljaj toga vina, sr ani bolesnici mogu na dan uzeti do tri pune velike lice. NA lNI UPORABE ajni oparak: Jednu vrhom punu ajnu li icu bilja stavimo na 1/4 litre vode,oparimo i ostavimo da kratko odstoji. Vino za srce: Priprema i primjena opisani su u odgovaraju em dijelu teksta. aj za spavanje: Mjeavina i primjena opisani su u odgovaraju em dijelu teksta. Proljetni aj (za pro i avanje krvi): Mjeavina i primjena opisani su uodgovaraju em dijelu teksta. ROSOPAS OBI NI (Chelidonium maius)Kad se zna da je u starim njema

 kim knjigama o bilju rosopas - u narodu zvan izmijino mlijeko, trava od utice, rusa - nazivan i Marijina biljka, Boiji dar i sl., moemoshvatiti kako je visok ugled nekada imala ta ljekovita biljka koju danas iroki slojevi narodasmatraju opasnim korovom. Nesklonost dananjeg ovjeka mogu si objasniti samo time 41 to su u po ecima razvoja industrije lijekova sve visokovrijedne ljekovite biljke na zemljiprokleli kako bi narod odvratili od ljekovitoga bilja i navikli ga na kemijske preparate.Rosopas obi ni s 30 do 80 cm visokim razgranatim rastom cvjeta od svibnja prekocijelog Ijeta do jeseni. Listovi su nazup ani i sli ni hrastovima. Iz stabljike i podanaka te enarandastouti gusti sok. Naj e e raste na junim obroncima uma, uz zidove, plotove ina prisojima. Ljeto moe biti i jako suno, a juni obronci ume i te kako isueni, iz biljke e ipak obilno te i gusti narandastouti sok. I zimi, kada snijeg sve pokriva, moemo na i jaglac, ako smo zamijetili njegovo stanite.Biljka isti i tvori krv. Koristila bih ju zajedno s koprivom i mladicama bazge kodleukemije. No ako elimo polu iti uspjeh moramo dnevno piti najmanje dvije litre ajaspravljenoga od te mjeavine.Rosopas obi ni je pouzdano ljekovito sredstvo u lije enju tekih oboljenja jetre ukoliko ga primijenimo homeopatski. Kao sredstvo koje isti krv i jetru djeluje najbolje nametabolizam. Uspjeno ga primjenjujemo i kod

oboljenja u i, bubrega i jetre. Namo enu vino (30 g rosopasa obi nog zajedno s korijenom ostavimo u pola litre bijeloga vina jedan do dva sata) jako brzo lije i uticu. Kod hemoroida s upaljenim marom,probadanja i presijecanja kod mokrenja, kao i kod umova u uima mogu ga samotoplo preporu iti. U tim slu ajevima moemo, gutljaj po gutljaj piti dvije do tri alice ajadnevno ( aj ne kuhamo, samo ga oparimo). Za vanjsku upotrebu primjenjujemo ga kod zlo udnih konih oboljenja, kurjih o iju, bradavica i neizlje ivih liajeva. Siva mrenai pjege na ronici postupno nestanu. Sok tovie pomae kod krvarenja i ablacije(odlupljenja) mrenice. Uzmemo list rosopasa i smrvimo krhku stabljiku izme unavlaena palca i kaiprsta. Tako dobivenom teku inom namaemo kaiprstom zatvoreneo ne kuteve. lako nismo izravno namazali oko do njega ipak dopre ta vlaga. To vrijedi za sivu mrenu, slab vid i preventivno kod zdravih, ali preumorenih o iju. I ja sama to djelotvorno koristim, kada esto do duboko u no

 sre ujem pristiglu potu. Kad sampremorena uberem list iz vrta i njime, kako je opisano, namaem o ne kuteve. Svaki putimam ugodan osje aj, kao da bi mi se odlijepila koprena s o iju. Homeopati prave odrosopasa tinkturu koju kod navedenih bolesti uzimamo dnevno dva do tri puta, 10 - 15kapljica razrije enih s malo vode.Ve je prolo nekoliko godina otkako su mi pripovjedali o seljanki, koja je ispoddonjega desnoga kapka imala crveni ir veli ine jagodice na prstu. Okulistu, kojem jedola po nao ale, nije se to svidjelo - imala je ir ve sedam ili osam godina, a da joj nijestvarao nikakve teko e - i poslao je uzorak na analizu. Dijagnoza je bila: koni rak. Zamladu enu, kao to moete pretpostaviti, to je bio straan ok. Kako se obitelj ubrajala ukrug mojih znanaca, mogla sam joj savjetovati rosopas. Bila je velja a i sre om blagazima. Rosopas je prezimio i ostao zelen. Savjetovala sam joj da biljku iskopa i presadi ulonac za cvije e, kako bi joj bila pri ruci. Svaki je dan morala bolesno mjesto ovlaiti pet doest puta s narandastoutim sokom. S obzirom na to da je ir bio na kapku upozorila sam ju na nekodljivost soka. Savjetovala sam joj jo da odlazi jednom mjese no narendgenska zra enja u Linz, kao to joj je lije nik prepisao, iako ta zra

 enja ne otklanjaju kancerozne otekline ve i zdrave dijelove koe, esto ak i kost, razore. Tik pred Boi ,razveselila me vijest, da je zlo udni ir nestao. Kada je ena dola k meni, ve mi se spraga bacila oko vrata. Okulist, kod koga je prethodno bila, za u eno je pitao to je radila.Na njezin odgovor: "Jednom mjese no rendgen u Linzu", kazao je: "Ako je rendgenskozra enje izlije ilo ir, to je onda udo." Potom mi je jo pripovijedala da psihi ki ne biizdrala pogled na, do kosti razjedena lica ostalih bolesnika, koje je vidala kada je odlazilana zra enje, da joj ja nisam ulila toliko hrabrosti, vjere i samopouzdanja. I jo moja molbasvima vama koji itate ove redove: pomozite i vi u sli nom slu aju i potedite svoje blinjestranoga kraja. U nae doba kad je sve zaga eno, brojni su slu ajevi da se iz crvenkastihbradavica, koje iznenada po nu rasti, razvije

koni rak. 42 Dlakavost lica i jaka obraslost ruku i nogu kod ena ukazuju na bubrenesmetnje. Zahva ena mjesta namaemo rosopasovim sokom, kojega napravimo u sokovniku (svje sok moemo uvati pola godine u hladnjaku); ostavimo ga nekoliko satida se upije, operemo s blagim sapunom i namaemo sada isuenu kou s ma u odnevena, kamili inim uljem ili uljem Gospine trave (Vidi "Na ini uporabe"!). Usto valjaprovoditi kuru s koprivnim ajem piju i dnevno najmanje tri do etiri alice aja, kao i sjede e kupke s poljskom preslicom za bolju prokrvljenost bubrega (Vidi i "Poljskapreslica"!).Jedan poznanik iz okolice Mainza je na svojim svakodnevnim etnjama koristio sokod rosopasa. Stariji pas vu jak bio je njegov vjerni pratilac. Za alu je jednom svom psurazmazao sok od rosopasa, to je ivotinji o ito godilo, te je otada svaki put mole ivo sjeopred gospodara kada se ovaj mazao sokom rosopasa.U nekoj upi Gornje Austrije, u kojoj sam u studenom odrala predavanje, upoznalasam jednoga crkvenjaka koji je nosio nao ale. Kada sam u velja

i ponovo dola u upnidvor nije ih vie imao. Kako mi je sam pri ao do toga je dolo zato, jer je posluao mojsavjet i od studenoga prole godine svaki dan koristio sok od rosopasa. Osim toga sadavidi mnogo bolje nego prije s nao alama. Tada je morao rosopas traiti pod snijenimpokriva em. Navodim to stoga da bi pokazala da neke ljekovite biljke moete na i svjee ak i zimi, iako sve izgleda mrtvo. NA lNI UPORABEPriprema aja: 1 ravnu ajnu li icu bilja stavimo na 1/4 litre vode, samo oparimo. Svjei sok: Listove, stabljike i cvjetove operemo i jo vlane procijedimo usokovniku (za vanjsku primjenu). Tinktura : Tinkturu dobijemo u ljekarnama kao homeopatsko sredstvo. Vinska iscrpina: 30 g rosopasa zajedno s korijenom prelijemo s 1/2 litre bijelogavina i ostavimo da stoji 1 do 2 sata, zatim procijedimo i pijemo gutljaj po gutljaj.

92 izmijeano). U taj aj dodamo, kad je mogu e, est put dnevrno (uvijek u razmaku od jednoga sata) u svaku alicu tri do pet kapljica soka ze je soce.Jedna ena iz Bavarske pie: "Nedavno sam Vam pisala, da je na susjed, 48-godinji otac etvero djece, s tumorom glave i naznakama oduzetosti otputen izbolnice teko bolestan i zdvojan. Jedna strana lica bila mu je ve oduzeta i uslijed toga jedno oko potpuno zatvoreno. Lije

 nici su mu rekli da to oko vie nikada ne e mo i otvoriti.Moete zamisliti, kako smo svi bili obuzeti rado u, kada je nakon nekoliko dana, sljede iVae savjete i koriste i bilje iz "Boje ljekarne" opet mogao otvoriti oko, a sada se stanjepoboljava, Kad je ku ni lije nik doao u posjetu i vidio otvoreno oko i poboljano stanjebolesnika, morao je od iznena enja sjesti. Kazao je, da takvo neto jo nije doivio!"Gospodin Joachim M. iz B./Allgau 25. lipnja 1979. pisao je redakciji nekih njema kihnovina: "U vezi s napadima u njema kom tisku na gospodu Mariju Treben i njezinu knjigu"Zdravlje iz Boje ljekarne" elio bih Vam opisati slu aj mojega djeteta: Danijelu, ro enu 4.kolovoza 1973. svi smo briljivo pazili, vodili ju na sistematske preglede, ak smo i prinajmanjim znacima bolesti ili odmah k lije niku i unato tomu nijedan lije nik nije mogaoprepoznati smrtnu opasnost za nae dijete sve dok nije bilo prekasno. Tek po etkomkolovoza 1978. bolest je prepoznata. Naa djevoj ica bila je do tada jako ivahna. Sada jepropadala iz dana u dan, uvijek je bila apati na i stalno jako umorna. Nakon ponovnihlije ni kih savjetovanja, koja nisu rezultirala s pravom dijagnozom, dozvolili smo da naak erka ode na lije

 enje u dje ju kliniku kod Augsburga.Nakon dugotrajnih pretraga, koje su gotovo prelazile djetetovu fizi ku izdrljivost,saop eno nam je da nae dijete boluje od neizlje iva tumora, koji se s dananjimsredstvima ne moe izlije iti. Mogu nost izlje enja procijenjena je na 2 do 5 %, tek tolikoda nam ne oduzmu svaku nadu. Nakon toga je Danijela zra ena i primala je injekcijekortizona ne bi li se time tumor tako smanjio da se moe operirati.Po etkom rujna 1978. pokualo se s operacijom, koja je prekinuta odmah upo etku, jer bi nae dijete i unato svih transfuzija iskrvarilo. Tumor se rairio po cijelojtrbunoj upljini, vitalni organi kao to su jetra, u , slezena, bubrezi, bili su potpunozahva eni kao i aorta, ak i arterija za noge potpuno ukljetena, to nam je objasnilozato nae dijete nije vie moglo tr ati. Sada je tek po eo pravi krini put za dijete.Neprestano je zra ena i stalno je dobivala injekcije kortizona. Ne moete ni zamisliti to jeto zna ilo za nas, roditelje. Ukupno smo sedam tjedana bili svaki dan uz postelju naedjevoj ice na klinici u Augsburgu, pretvaraju

 i se pred njom da smo veseli i nasmijani. Ve samo to je iziskivalo neizmjernu duevnu snagu. Pritom smo morali gledati kako se naedijete iz dana u dan smanjuje i sve vie propada. Zbog zra enja i injekcija kortizona nijegotovo nita vie mogla jesti. Tjedan dana nakon operacije dobila je uticu koja se stalnopogoravala. Lije nici su u po etku mislili da je to uslijed transfuzija krvi.Nakon novih viekratnih dugotrajnih pretraga ustanovljeno je da je tumor zatvorio u ni vod; predloena je ponovna operacija radi ugra ivanja umjetnog u nog voda. Namoje pitanjeje li operacija bezuvjetno potrebna odgovoreno mi je protupitanjem: ho u lidopustiti da moje dijete umre zbog prestanka rada jetre. To bi bio pokuaj koji Danijelavrlo vjerojatno ne bi preivjela. Slu aj je htio da su upravo tada preure ivali dvoranu zaoperacije. Lije nik koji ju je lije io smatrao je da se, iako je operacija neophodna, s njommoe pri ekati desetak dana, dok se dvorana za operacije ne uredi, jer su potrebnioptimalni uvjeti.Mojom uporno u smo uspjeli dobiti odobrenje da nae dijete tih deset danaodvedemo ku i, jer se za to vrijeme nije nita moglo dalje initi. To je bio kraj rujna 1978.Ja sam na to samo i ekao. Od nekoga sam znanca u me uvremenu

uo za gospo uMariju Treben, koju sam tada nazvao. Telefonski mi je dala savjet da koristim bilje kao to je ona opisala u poglavlju "Zlo udni tumori" u svojoj knjizi "Zdravlje iz Boje ljekarne". Unaoj nevolji znali smo da nemamo kuda, bili smo miljenja da stanje ne moemo 93 pogorati, ve samo poboljati. Kako smo kasnije saznali naem je djetetu davanamogu nost preivljavanja samo do Boi a. Gospoda Treben nam je telefonom kazala dabi nakon pet dana moralo do i do poboljanja.Dogodilo se veliko udo. Petu je no naa djevoj ica po ela plakati, iako jeneposredno prije toga jo vikala od bolova. Iznenada smo bili najsretnija bi a na svijetu.to se dogodilo? Krv, koja zbog za epljenja krvnih sudova nije vie dolazila do vena nanogama, sada je opet tamo dola i nestao je osje aj umrtvljenih nogu. Tako smo dobilipotvrdu da je ljekovito bilje po elo djelovati.Neto prije zakazane operacije primijetili smo da se utica povla i zbog ega smooperaciju otkazali. U me uvremenu je Danijela zbog primanja injekcija izgubila svu kosu. -Neposredno pred Boi 1978. bili smo opet na dodatnim pretragama u Augsburgu, pri emu profesor, veliki stru njak na tom podru

ju, nije vie mogao otkriti tumor. Narendgenskim snimkama bile su primjetne jo samo ovapnjenene mrlje, to je za nas biorazlog za veliku nadu. Sve skupa se zbilo za priblino 9 tjedana. Naa se djevoj ica sve dodanas osje a jako dobro, ista je kao prije, a uz pomo savjeta gospode Treben ve smo jojproduili ivot za pola godine u odnosu na lije ni ke prognoze.elio bih naglasiti da nam je gospo a Treben nesebi no pomogla. Zato sam timvie iznena en to ju se sada napada u njema kom tisku. Zbog toga sam vam i opisaosvoj slu aj. - Da bih sve stavio na papir morao bih napisati cijeli roman. elio bih jo jednom izraziti svoju zahvalnost gospodi Treben za njezinu nesebi nu pomo . Za moju seobitelj dogodilo veliko udo."Izvjetaj je zvu ao ohrabruju e i stvoreno je miljenje da tu ne moe vie do i dokomplikacija. Tumor, koji je zahvatio sve vitalne organe i time ugrozio ivot maleDanijele, nestao je zajedno sa svim izraslinama. A ipak je djevoj ica nakon vie od polagodine umrla. O tome me naalost nisu obavijestili roditelji, ve vrlo cini no jedan njema

 kinovinar, koji je sudjelovao u negativnom pisanju njema koga tiska protiv mene.- Kako jenakon dobroga obrata u lije enju smrtonosnog oboljenja ipak dolo kod male Danijele doneo ekivana kraja?Otac mi je pisao priblino nakon pola godine: njegovo je dijete iznenada dobilotemperaturu; istovremeno je mislio da nakon tako dobrih nalaza moe prekinuti lije enjebiljem, "jer se tako malo dijete ne moe prisiljavati da stalno pije aj." Ne, to se zaista nemoe. Roditelji bi ipak moda lukavo u mogli posti i da djeca uzimaju biljne ajeve.Bolest je bila smrtonosna, lije nici nisu mogli pomo i. Bilje iz Boje ljekarne je pomoglo.Sigurno bi i nadalje pomagalo. Pro itajte, molim Vas, u poglavlju "Leukemija" izvjetaj omalom Peteru W. OBOLJENJA U TRBUHU (Oboljenja jajnika i maternice) Dnevno pripremimo jednu i pol do dvije litre aja od mjeavine od 300 g nevena i300 g stolisnika . Za to nam je potrebno est do osam vrhom punih ajnih li ica bilja. ajpijemo gutljaj po gutljaj tijekom dana. Tri velike lice vedske gren ice razrijedimo s ajem i popijemo pola koli ine prije, a pola poslije svakog obroka.Osim toga tjedno prakticiramo i sjede e kupke sa stolisnikom

(Vidi "Na iniuporabe", "Stolisnik"). Vodu od prve kupke izlijemo ponovo na bilje i zagrijanu moemoupotrijebiti jo dva puta. Tako tjedno imamo tri sjede e kupke. Ako sjede e kupke dobropodnosimo moemo ih prakticirati svaki dan. U slu aju napadaja bolova moemo dodatnostavljati jo obloge od poljske preslice smekane na pari i one od vedskoga bilja (Vidiopis u poglavlju "Tumori"!).Navodim pismo neke ene iz R./SRNjema ka od 4. velja e 1980: "Osje ampotrebu, da Vam piem i zahvalim se. U prosincu 1978. slomila sam dva kraljeka te sammorala 4 mjeseca provesti u postelji. Za to sam vrijeme mogla iscrpno prou iti Vau knjigu.U velja i 1979. su otpustili iz bolnice kao neizlje ivu moju urjakinju s rakom u trbuhu. 94 Llje nici su kazali mom bratu da bi moda mogla ivjeti jo etiri tjedna, o vie se nijegovorilo. Nita vie nije mogla jesti, u sobi se osje ao zadah trulei. Tada je po ela slije enjem biljem po Vaoj knjizi. Dnevno je pila dvije i pol litre aja od mjeavine stolisnika, koprive i nevena, ujutro, u podne i uve er uzimala je po jednu veliku licu vedske gren ice

razrijedenu u alici aja. Stavljala je i obloge od vedskoga bilja natrbuh. Ubrzo je dobila apetit, mogla je opet jesti, a miris trulei je i ezao. Tada su izrodnice po eli ispadati crni komadi zbog ega se najprije jako prestraila. Ali to je bilo i enje. Danas opet vodi svoje doma instvo, kuha i ide u etnju. Njezin obiteljski lije nik,koji je dobio otpusno pismo iz bolnice, tako neto jo nije doivio. Ali mi znamo da su to uda iz Boje ljekarne." OBOLJENJE NA JEZIKU Svjee nabranu i sitno narezanu bro iku oparimo i ostavimo da kratko odstoji. Nadan pijemo est do osam alica aja, a za jednu alicu trebamo vrhom punu ajnu li icubro ike. Cijeli dan grgljamo i ispiremo to je mogu e dublje, nakon ega aj ispljunemo.Kroz cijelo to vrijeme povremeno popijemo po koji gutljaj. Otekline brzo splasnu, bolovi esto popuste ve etvrti ili peti dan. U ve ini slu

 ajeva nije vie nuno nikakvo zra enje.Grgljanjem, ispiranjem i pijenjem aja od bro ike bolesnik za iznena uju e kratkorazdoblje ne osje a vie nikakve tegobe. Vane uputeVeliku koli inu aja, koju navodim, treba uzimati kod svih zlo udnih oboljenja. Koli inu, koja se bolesniku ini velikom, lako e popiti, ako svakih 15 do 20 minuta pije pogutljaj aja. Prije no to popije sljede i gutljaj, prijanji je ve probavljen. Ako bolesniknema apetita, brzo e mu se vratiti s pijenjem aja. I probava po inje funkcionirati.Neobi no vanim smatram potpune kupke od maj ine duice kod ve potpunoiscrpljenih bolesnika, naro

 ito kad se jo javlja temperatura. Bolesnik osjeti nenadanozdravstveno poboljanje, ako ne ak i preokret. Kod mnogih neizlje ivih kanceroznihoboljenja katkada dolazi iznenada do nakupljanja vode. Tada prestajemo s pijenjemnavedenih koli ina aja i umjesto toga pet dana pijemo isklju ivo 5 do 6 alica aja odpoljske preslice gutljaj po gutljaj tijekom cijeloga dana. Ako nakupljanje vode tre ega ili etvrtoga dana prestane, moemo ponovno po eti piti navedene koli ine aja. Do e linakon odre enoga vremena ponovo do nakupljanja vode, opet iznova uzimamo aj odpoljske preslice. Najvanija zapovijed kod svih tih bolesti su redovni tije ni ki pregledi. Samo lije nik moe to no utvrditi zdravstveno stanje!