Civilno društvo

VISOKA ŠKOLA ZA POSLOVANJE I UPRAVLJANJE s pravom javnosti '' BALTAZAR ADAM KRĈELIĆ '' Zaprešić Usmjerenje: Poslovna ekonomija i financije

CIVILNO DRUŠTVO

Student: Matko Koprivnjak Matiĉni broj: 96/09 PER Naziv kolegija: Osnove znanosti o društvu Ime i prezime mentora: dr.sc. Konstanca Korenĉić Kampl

Zaprešić, 30.03.2010.

.............................................................................................................................................................................................................................................. 4 CIVILNO DRUŠTVO KAO ZBIRNA IMENICA ..... 12 LITERATURA ......................... 6 MEĐUNARODNA KLASIFIKACIJA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA ............... 8 ZAKLJUĈAK ..................................................................... 3 CIVILNO DRUŠTVO................................................................................................................................................................................................................................................... 13 2 ....................................SADRŽAJ SADRŢAJ ................................ 2 UVOD .......................................................

To je jedno od najkonkurentnijih istraţivaĉkih podruĉja u suvremenim društvenim znanostima. U povijesti su još stari Grci i Rimljani poznavali ovaj institut. ali to ću detaljnije razraditi u nastavku seminara. Civilno se društvo interpretira u razliĉitim kontekstima i za razliĉite ideološke svrhe. Po njihovom poimanju bilo je to politiĉko društvo u kojem su aktivni graĊani sudjelovali u oblikovanju politike.UVOD Dio sociologije koji ću obraditi u ovom seminarskom radu bavi se civilnim društvom. od njega se oĉekuje da pruţi odgovore na rastuće probleme razvoja u svijetu na razliĉitim razinama. Razvoj institucija civilnog društva u Hrvatskoj je relativno neistraţeno podruĉje. Kroz vrijeme je izraz civilno društvo poprimio razliĉita znaĉenja sukladno okvirima u kojima je postojao. Prvi takvi oblici bile su zaklade i bratovštine u srednjem vijeku. 3 . Civilno je društvo u svijetu tema dana.

ĉesto je puta teško ĉvrsto povezati pristupe politiĉke filozofije o civilnom društvu s raspravama o civilnom društvu koje su rezultat empirijskih istraţivanja. Štoviše. Ustanovljena je drţava od koje se treba braniti. Središnja su pitanja bila zašto i kako se vlada ljudima. Ponovno otkriveni i ĉesto citirani Ferguson prepoznaje korijene ĉovjekove društvenosti u mogućnostima da se netko stavi na mjesto drugog. stoljeću. do sredine 19. koji jasno razgraniĉuju one koji vladaju od onih kojima se vlada. G. F. Ideja se civilnog društva krajem 20. kvalitetom društva u visokoindustrijaliziranim zemljama te izazovima globalizacije. S Fergusonom je pojam civilno zadobilo znaĉenje uljuĊenog i kultiviranog ponašanja. stoljeća ponovno aktualizirala kako bi se ponudila rješenja za probleme povezane s politiĉkim promjenama u postkomunistiĉkim zemljama. stoljeća Adam Ferguson. Tijekom europske povijesti mijenjalo se i znaĉenje pojma civilno društvo. Pojam civilno društvo ima dugu povijest u politiĉkoj filozofiji. 4 . Hegel i Alexis de Tocqueville pojam civilnog društva stavljaju u kontekst društvenih promjena. tko i pod kojim uvjetima treba vladati.CIVILNO DRUŠTVO Civilno je društvo jedna od najkonkurentnijih tema u suvremenim društvenim znanostima o kojoj nema jedinstvene ili dominantne teorije. W. Za razliku od prikaza povijesti politiĉke misli glede civilnog društva. Thomas Paine. Osjećaj prema bliţnjemu dopušta pojedincu da sudjeluje u ţivotu drugih i prosudi na moralnoj osnovi mogućnost pomirenja individualnosti s civilnim društvom ustanovljenim na zajedniĉkim etiĉkim odnosima. upozorava se na društvene ĉinjenice koje je moguće operacionalizirati kako bi pomogle u izgranji okvira za istraţivanje stanja i razvoj civilnog društva. Ovdje se naglašavaju interpretacije pojma civilnog društva koje su zasluţile paţnju suvremenih empirijskih istraţivanja. pa da onda svijet vidi drugaĉijim oĉima. novim socijalnim zahtijevima u Latinskoj Americi. a uspostavljanjem nacionalnih drţava ono se jasno profilira kao društvo utemeljeno na pravu u kojem su vladari i oni kojima se vlada podloţni zakonu utemeljenom na društvenom ugovoru. Znaĉajan obrat nastaje sa škotskim prosvjetiteljima u 18. a civilno društvo štiti i poduĉava graĊane kako se obraniti od drţave. Rasprave o civilnom društvu utemeljene na empirijskim istraţivanjima relativno su novijeg datuma i njihovi razultati mogu pridonijeti profiliranju teorija o razvoju civilnog društva koje će dijelom jasnije utemeljiti teorijski pluralizam. Od sredine 18.

Pravila civilnosti su takoĊer pravila moralnosti. štedljivost i poštivanje“ mogu se danas smatrati dijelom zastarjelima ili ĉak kod nekih izazivati podsmijeh. ĉast. Carter na civilnost gleda kao na zbroj mnogih poţrtvovnosti na koje smo pozvani kako bismo ţivjeli zajedno. zatim ekonomske funkcije i pojam socijalnog kapitala te socijalnu koheziju. obzir. samousavršavanje. Norme i vrednote su osnovna akumulacija socijalnog kapitala. hrabrost. patriotizam. U kontekstu takvih rasprava civilno se društvo glorificiralo i diskvalificiralo. što ima vaţne politiĉke i društvene implikacije. netolerantne su prema drugima ili svojim djelovanjem dovode u pitanje vladavinu prava. samodisciplina. 5 . civilnost. Djelom se na pojam civilno društvo gleda kao i na praznu frazu. Civilnost i graĊanske vrline su u funkciji aktivnog i odgovornog grašanstva.Suvremena istraţivanja civilnog društva potaknula su politiĉkim raspravama prema kojima bi se poredak na razini lokalne zajednice i društva trebao temeljiti na sudjelovanju graĊana i njihovih organizacija u rješavanju vaţnih problema. Za razliku od kraja 1980. prema kojoj je civilno društvo „. vjere. Jedan od najcitiranijih definicija civilnog društa svakako je ona Michaela Walzera. odvaţnost. duţnost. a moralno je neispravno to ne ĉiniti. moralno je ispravno tretirati naše sugraĊane s uvaţavanjem. Civilne vrline kao što su:“ dobar karakter. Neke definicije naglašavaju slobodu udruţivanja i samoorganizaciju. poţrtvovnost. interesa.ih danas imamo bogatstvo definicija civilnog društva koje se ĉesto preklapaju i istiĉu neke njegove aspekte. prostor neprisilnog ĉovjekovog udruţivanja i takoĊer niz s tim povezanih mreţa formiranih po volji obitelji. koji uvijek dobro vode raĉuna o svojim pravima. ideologija koje ispunjavaju taj prostor“. druge moć drţave i slobodu graĊana. Civilno društvo kao vrednota i norma sinonim je za dobro društvo u kojem su aktivnosti graĊana proţete civilnošću i civilnim vrlinama. Civilnost podrazumijeva uvaţavanje drugih. naših sugraĊana. Kriza civilnosti dio je šire krize moralnosti. koje uz prava ima i duţnosti. povjerenje. poštenje. marljivost. pomodarstvo koje moţe podrazumijevati sve aktivnosti koje su pokrenuli graĊani ili biti izgovorom drţavi kako bi svoju odgovornost prebacila na graĊane. Neke organizacije zagovaraju i prakticiraju nasilje. tolerancija. a zaboravljaju na graĊanske duţnosti. Dakle.. pravda. Norme i vrednote dijela organizacija civilnog društva mogu se dovesti u pitanje. usluţnost. obzir za druge. ĉestitost..

osiguravajućih institucija na bazi uzajamnosti i drugo.CIVILNO DRUŠTVO KAO ZBIRNA IMENICA Civilno društvo kao zbirna imenica ukljuĉuje razliĉite organizacije civilnog društva koje se nazivaju dobrovoljaĉkim. Dobrotvorni sektor u prvi plan istiĉe pomoć koju organizacije dobivaju od privatnih osoba kao dobrotvorne donacije u humanitarne svrhe. neovisnim. dobrovoljni prilozi i dobrovoljni rad redovito su povezani s osnivanjem tih organizacija i njihovim imidţom u javnosti kao organizacije koje rade za opće dobro. Taj je pojam redovito rezerviran za organizacije koje pruţaju razliĉite javne usluge. Razvoj se legitimira otvorenošću. nevladinim ili trećim sektorom. Ovamo ne pripadaju organizacije. Taj pristup zagovara samoorganizaciju skupina i malih poduzetnika u lokalnim zajednicama kako bi se oduprli nepoţeljnom utjecaju trţišta Treći sektor znaĉi da osim drţave i privatnog biznisa postoji i treće podruĉje koje utjeĉe na razvoj društva. stalno zaposleno i plaćeno osoblje. odnosno kao pomoć ranjivim skupinama. Legitimitet je tih organizacija povezan s djelovanjem i pruţanjem prijeko potrebnih usluga nasprem nepotistiĉke i korumpirane vlade. dakle politiĉke stranke. Na primjer: Neprofitni sektor podrazumijeva da ove organizacije primarno ne postoje radi ostvarivanja profita i da djeluju u podruĉju kojeg nije moguće organizirati uvijek na komercijalnoj osnovi. koje su zainteresirane za osvajanje vlasti. Socijalna ekonomija naglasak stavlja na ulogu institucija tipa štedionica. zadruga. Dobrovoljni sektor naglašava ulogu dobrovoljnog-volonterskog rada u ovim organizacijama. Ĉesto preteţiti dio poslova obavlja profesionalno. Nevladine organizacije naglašavaju svoju odvojenost od vlade i vladinog utjecaja. Svaki od navedenih pojmova istiĉe jedan aspekt aktivnosti ovih organizacija. neprofitnim. MeĊutim. Dobrotvornost naglašava potrebnu solidarnost u zajednici u kojoj djeluju te organizacije. konkurentonošću i 6 . Njihova je zajedniĉka osnova sloboda udruţivanja i djelovanje u kojem se prepoznaje opće dobro.

U razvijenom svijetu to su najčešće udruge. između ostalog.ravnopravnošću svih inicijativa. 5 bitnih karakteristika prema Salamonu i Anheieru o One imaju organizacijsku strukturu i na neki su način insitucionalizirane. o One ne raspodjeljuju dobit svojim članovima ili direktorima. institucionalno su odvojene od vlade i njenih organizacija. Ako se u poslovanju pojavi dobit. o Karakteristično je za te organizacije da na neki način u svoj rad uključuje volontere. upućuje na njihovu poduzetnost i mogućnost korištenja sredstava iz više izvora. To jest da se dio aktivnosti obavlja na volonterskoj osnovi. Pravni status tih organizacija. zaklade i zadruge. Ovaj pojam je uveo poznati filantrop i poduzetnik David Rockefeller poĉetkom 1970-tih godina. Pripadaju određenom tipu pravnih osoba. odnosno da za ostvarivanje programa primaju donacije. 7 . ona se treba vratiti kako bi se ispunila osnovna misija organizacije. o Te organizacije imaju vlastitu upravu te mogućnost da kontroliraju svoje osnovne aktivnosti kroz internu proceduru upravljanja. o One su privatne.

MEĐUNARODNA KLASIFIKACIJA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Skupina 1. OBRAZOVANJE I ISTRAŢIVANJE 2100 Osnovno i srednješkolsko obrazovanje 2200 Visoko obrazovanje 2300 Ostalo obrazovanje 2400 Istraţivanje Skupina 3. KULTURA I REKREACIJA 1100 kultura i umjetnost     Mediji i komunikacija Izvedbene umjetnosti Muzeji Zoološki vrtovi i akvariji 1200 Rekreacija    Sportski klubovi Rekreacijski klubovi Rekreacijske organizacije razliĉite namjene 1300 Usluţni klubovi   Usluţni klubovi Usluţni klubovi za razliĉite namjene Skupina 2. ZDRAVSTVO 3100 Bolnice i rezabilitacija 3200 Stacionari 8 .

PRAVO. RAZVOJ I STANOVANJE 6100 Ekonomski. ZAGOVARANJE I POLITIKA 7100 Civilne organizacije i organizacije za zagovaranje 7200 Pravo i pravne usluge 7300 Politiĉke organizacije Skupina 8. socijalni i razvoj zajednice 6200 Stanovanje 6300 Zapošljavanje i osposobljavanje za zapošljavanje Skupina 7. FILANTROPSKO POSREDOVANJE I PROMOVIRANJE VOLONTERSTVA 8100 Filantropsko posredovanje 9 . SOCIJALNE USLUGE 4100 Socijalne usluge 4200 Krizne situacije i pomoć 4300 Dohodovne potpore i uzdrţavanje Skupina 5.3300 Mentalno zdravlje i krizne intervencije 3400 Ostale zdravstvene usluge Skupina 4. OKOLIŠ 5100 Okoliš 5200 Ţivotinje Skupina 6.

društva i politiĉkih prilika i pouzdano je moguće prepoznavati logiku i zakonitosti njegova razvoja. Neprofitne organizacije djeluju na trţištu u konkurenciji s drugim organizacijama i dijele sudbinu poduzeća iz privatnog biznisa. Civilno se društvo profiliralo i kao antihegemonistiĉka ĉinjenica povezana s aktivnostima razliĉitih specijalnih pokreta koji su alternativa drugim demokratskim djelovanjima i u prilici su drţavi staviti na dnevni red vaţna razvojna pitanja. SINDIKATI 11100 Poslovne i strukovne udruge. Civilno društvo kao povijesti moment predstavlja specifiĉan proizvod kultiurnih i povijesnih uvjeta. trţišta i trţišnih organizacija te obitelji. To je prostor zajedniĉkog djelovanja i samoorganizacije. MeĊu njima redovito se spominju: teorija javnih dobara. RELIGIJA 10100 Vjerske kongregacije i udruge Skupina 11. vidi se da su sliĉnosti brojne. Civilno je društvo proizvod specifiĉne tradicije. nije nastajalo izvan zapadnih drţava i osnovna mu je pretpostavka bila stvaranje graĊanskog društva. ORGANIZACIJE KOJE NISU DRUGDJE KLASIFICIRANE Postoji više teorija koje objašnjavaju ekonomsku ulogu neprofitnih organizacija. teorije kontrole potrošnje nasprem teorije ponude. teorija neprofitnog naspram drugih oblika poduzetništva. Analiziranje civilnog društva kao dijela izdvojenog od drţave i trţišta redovito ima ograniĉene domete.Skupina 9. sindikati Skupina 12. U suvremenim 10 . Ako se analizira njihov poloţaj u donosu na privatne poduzetniĉke organizacije. Civilno društvo koje osvaja više prostora u društvu je u prilici da bude prepoznat sudionik koji suraĊuje s valdom i drţi ju odgovornom za ispunjavanje svojih obećanja. MEĐUNARODNE AKTIVNOSTI 9100 MeĊunarodne aktivnosti Skupina 10. teorije subvencija. U neku ruku civilno je društvo metafora zapadnog liberalizma. Civilno društvo kao prostor za djelovanje dio je društva u cjelini. u pravilu. Prostor za djelovanje organizacija civilnog društva nalazi se izmeĊu drţave i drţavnih agencija. POSLOVNE I STRUKOVNE UDRUGE. Ono. teorija uloga donacije. teorija neuspješnih ugovora.

Organizacije se civilnog društva mogu usmjeriti na problem bez nuţnih kompromisa i ravnoteţe interesa. u postkomunistiĉkim zemljama. humanitarnih kriza ne pripadaju više samo drţavama na ĉijem se teritoriju ti problemi dogaĊaju.se raspravama istiĉe da nije ĉudo da se civilno društvo ponovno budi i poduzima nove akcije u doba neoliberalizma. 11 . radeći kompromise cijelo vrijeme. Politiĉari koji ţele biti ponovo izabrani trebaju balansirati izmeĊu razliĉitih interesa. One se ĉesto bave osjetljivim temama i u javnosti redovito postavljaju vaţna. Problemi zaštite okoliša. a nepopularna pitanja. Civilno je društvo odigralo vaţnu ulogu u ovom dijelu svijeta. Civilno društvo kao antiteza drţavi podrazumijeva opozicijsku i kontrolnu poziciju organizacija tog društva u odnosu na drţavu. U novije se vrijeme vaţne odluke donose na nadnacionalnoj razini što mijenja i fokus i organizacija civilnog društva. te ju još uvijek s velikim izazovima iskušava u zemljama Latinske Amerike. trgovine drogama i ljudima. ljudskih prava. a ne suradniĉka. Watch dog funkcija tih organizacija ĉesto je nezavidna i u javnosti prepoznata kao konfrontirajuća.

Ovamo ne pripadaju politiĉke stranke. Suvremena istraţivanja civilnog društva potaknuta su politiĉkim raspravama prema kojima bi se poredak na razini lokalne zajednice i društva trebao temeljiti na sudjelovanju graĊana i njihovih organizacija u rješavanju vaţnih problema. nevladinim i trećim sektorom. nije nastajalo izvan zapadnih drţava i osnovna mu je pretpostavka bila stvaranje graĊanskog društva. u pravilu.ZAKLJUČAK Civilno društvo je jedna od najkonkurentijih tema u suvremenim društvenim znanostima o kojoj nema jedinstvene ili dominantne teorije. Tijekom europske povijesti mijenjalo se i znaĉenje pojma civilno društvo. koje su za interesirane za osvajanje vlasti. Civilno društvo kao prostor za djelovanje organizacije civilnog društva u cjelini. Civilno se društvo profiliralo i kao antihegemonistiĉka ĉinjenica povezana s aktivnostima razliĉitih socijalnih pokreta koji su alternativa drugim demokratskim djelovanjima i u prilici su drţavi staviti na dnevni red vaţna razvojna pitanja. neprofitnim. Ono. U suvremenim se raspravama istiĉe da nije ĉudno da se civilno društvo ponovo budi i poduzima nove akcije u doba neoliberalizma. 12 . a uspostavljanjem nacionalnih drţava ono se jasno profilira kao društvo utemeljeno na pravu u kojem su vladari i oni kojima se vlada podloţni zakonu utemeljenom na društvenom ugovoru. Pojam civilno društvo ima dugu povijest i u politiĉkoj filozofiji. Prostor za djelovanje organizacija civilnog društva nalazi se izmeĊu drţave i drţavnih agencija. Civilno društvo kao povijesni moment predstavlja specifiĉan proizvod kulturnih i povijesnih uvjeta. trţišta i trţišnih organizacija te obitelji. Civilno društvo kao vrednota i norma sinonim je za dobro društvo u kojem su aktivnosti graĊana proţete civilnošću i civilnim vrlinama. Njihova je zajedniĉka osnova sloboda udruţivanja i djelovanje u kojem se prepoznaje opće dobro. neovisnim. Civilno se društvo interpretira u razliĉitim kontekstima i za razlitiĉe ideološke svrhe. Civilno društvo kao zbirna imenica ukljuĉuje i razliĉite organizacije civilnog društva koje se nazivaju dobrovoljaĉkim.

2004.LITERATURA Gojko Beţovan „Civilno društvo“ Nakladni zavod Globus. Zagreb. 13 .

3...7..4439070 %4089/.47.34897439073:574./.3: 54./0  303 47.3..34.854/0:: /4-98. 4 80 : 5484.80/4.5702.3.404834.9. /4-9  43./0.9.  .09:948:3.3.4 - 80 85:3..90789 34 0 .899: :57. 3.: .0       ....3.7..  4 30 30 7.42 .  4 .3 484-.870/89../7:0  4 30 8: 57.$.8: 897:9:7:  3.. 439747.0 /. 4/34834/..0/:7::57.3. 3 389:..7. 30 8: 3.43.0 2..3974554/:093 ..0100754 0942 94/3.30  !75.243:3007: 4 30 2.3.930  3899:.572. 3 : 8.0  4 %0 47.4030 4/ ./#4...3457.34 8: 4/.. 0...7.: 90 24: 3489 /.7.47.: 47.44390784 4834.3. /709472.90789.. 4834..3./ :: :0.91.2. 90 47....03428.: 8..34894-.  !7.4 7.3 89.54.04543.99 .9:8 9 47.: 4/70 0342 95: 57.305747..  & 7....:/43.9..2. 80 970-..30. 30 3.. 7.. .. 0 0:/7:0 .20:..3.  20 : 489.  -93.:54/:09348924: 348947 903.4  :5: :0 3..28.489.43.34 :8.34.

  .

        .

 .

 &%&###  :9:7....  $54798:-4.30  $:53.4.2030   &8: 3:-4..:2093489  0/42:3.  &8: 3:-4.0/-030:2093489  :0  444 .44-7.070.2030  $:53.  #070.7.. #'$%'   43.30   '8444-7.7    ....07.30    89..43..4.3.   $9..8:-4.  &8: 3:-4. .    $:53.  .  #070..8047..4. 903....30   897.34870/30 4844-7.. 903..794.  # '$%# '   834.-9.7   #070.

4930  $:53...0/7.34..37..397458454870/4..305495470:/7 . %# !$ ! $# '!#  '#'  %#$%'  .54 ..0   $9.89. $ &$&  $4..3.. !#'  '#! %  ....30   !7.7.30  $:53.030:8:0  $:53.30:8:0   !49 047.30  $:53.30.05424    44/4.3.047....03.4.0  $:53.07303907.4. #' $% '  43428 84.0/3...       4     ..34/7..457...3.3047.30:8:0   73089:.30   .  039..30485484-..30     .54 .0    89...0.

..4 4-0 .1 30 97. : /4348: 3. 0 : 32.. 47.2447.. 2: 0 57095489.. 0574193047.09.340/7: 9. 8: 8 3489-7430   .34 /7: 9./30..9.34/7: 9.4 57417.0  /7 . .34 /7: 9.384 /7: 9.0  9047. &30:7::. : /7: 9.7..  90470 8:-.982 /04.089 242039 570/89.  .. 57.4/ :9:73  54.3 54709...3 .4/ 850.3.3 030 /42090  . 9 850./04.857..4. /43.34 0 24: 0 570543.59.9 8:/43 4 8:7..0/0::3.../42  /7  : 4/4. .5. ! $ '$%#& '&#& $%  !484.930 54/:093 0 47..4 54../.:  30 3..4  .74/30.30 47.94 80 85423: 9047. 85:3. 480 .3 /4-. .0  97  9. 70/4.3489  $:53./3 /7 .94 2.. 3057419343.97  9:: 43:703. 8 .3 .34892...9 4:  .03.30 8. 54..4. -:/0 570543.  549  57..1 ..3. l&# %' $%   0 :3...89..9.3...0  /7: 9.:043428::4:3057419347.34 /7: 9. 0 5748947.:57.30:/7:0 83/.2../ 80 /..  34  : 57.7.  9047.43.370/..3.32.390024389 ... 4 8: .147.03 !748947. 7. 80 20 :  /7 .30 ..30 7.89.7.  4834.4 40 48./04. :4.3 574.   .9  $:53. 89..:0 : 57.. -...30/40/7: 9..5.47342 .8/7:247. 70/4./008:/-3:54/:0 ..9.  97  3 47. /. /7:2 /0247.702032   ..3.4 574.3..   .34 0 /7: 9./34-07.0:/7:0  $:53..34 80 /7: 9...3.  54:/.8. 3.0   3.. 303..8:/7 .57.404-.:...47.  97  9. 30:850 3 :4.34 /7: 9.3.03..4 .4 /0. 544 ..... &8:. 09047.7.3.85702 90470 543:/0  9047.  # $&#&$#   !4894..3.. $:53.439489 304. :0 8 ..45748947.934-38.9073.0/3 4/04.904-90 %405748947.0.4034 4/ /7 . 34. 3..30897:4.7.3. 3..4209.7..3. .4 . 850.4 .0  .. /.93.083 :.54/:093 9. . #   '07804370.  90470 439740 54974 30 3.3..2/7:4-...2.

 .3 970-..  7. /7 .  14:8  47..24/7 .45434. 0894 0 30.7020 . 574-02 -0 3: 3 4257428. 30 4/:0 /43480  3./3 ..34 /7: 9.04 ..09.:20. /7 .0 :/4-.  . 94 /7: 9. 3.9 20 : 7.. .8:  439743: 54./.: .  :/8 57.: -..3.3.: .2... 807..9.3 94 203.7 4 00 -9 5434.80.30 /74.3489 570543.  : ..  .34 0 /7: 9.39.73 7. 30545:. 9 47. 9 390708...3.. 30 8:7. 990 44 .3.3489 70/4.. : 4/348: 3... 24: :82079 3.  7.. .34 /7: 9..7020  7..30 :/4/.3.34 7. 59.89 0/.4 .  : 548942:389 2 02.. ..: 47..2 902.  !49 ./3.43..857.3490 0 390708.42 /0: 8.2.73. : 02.387..9380 2070  & 34.94 5489.34-:/54/:2.3990.. 454.0 80 ./0  42574280 ..0. 3.2.4 . 3: :4: : 4.  90 : 4  :..-7. .. 0280907947:9574-02/4..  .4 . 30 575.....0 4809.304-07.:  30 80 0894 -.  974. 0 8.02 .34.34/7: 9. 54/7.  !74-02 ..2..  :/2.3...   .2.: .4 . /4 1:3.2.4 4/7.9..0 80 .2.  :2.4 43174397.4.:      .  : .2.34 /7: 9./3. 8: .0 8 .

4 . 8 .0.3.302 3. 574 090 . 970-. .3.34/7: 9..42..  . 8:/04. &8:..030  /423.. :: :0  7.45434.9.897..370/..03 !748947.3930 90470  %042 0:74580 54. 2  304..: 7.4 -73.0 .8:549 27..34/7: 9.3..4 ..: 549 0 897.34 /7: 9.982 /04..2..2./04. : 8:.4 .. 7.93.34 /7: 9. 92 4390892.4 . 850.3.: /4-74.3:..083 242039 570/89. 90 47.89  .70  . 030542.857.4 0 0/3.9073. 42. /04.0/7 . 8:/7 .34.7.4 . 3./.: : 402 8: ...4  ...4 .4-:/54/:2..0  /7: 9.4/ :9:73  54.4 : 402 8: ... 3907087.3: 7..834 57417.89 0/..43: :902003423..34 /7: 9.0 .32.4 5748947 .3 4..3489 7. 90 4-90  .. . 83432 0 ..34 /7: 9..3 .304-07..3 /7 ..30 7.  34  : 57.. 89.09.4.30 . 4/ 3. 48. .702032807..3 574.702032 /7: 9.89.3. - 80 5470/.43.832  305741932  30.549.0.089 203./7: 9...34/7: 9..03. 54.0:/4-.5702.47.:  30 3.2.59.....089:549 4 1441 $:.4 /7: 9.73.47: !4.. 40 80 3.34 /7: 9.  /04../3 /7 ..34..3 ..4 80  3.34/7: 9.      . 434 80..   ...  3472.34 :  ...  97  9./32  970 2 8094742  4. 2: 0 57095489.34892.34 /7: 9.3. 3...  97  3 47.0/3 .384 /7: 9. /4-74 /7: 9. .0 45 0 /4-74  .3.. 80 .4390757097..24 30 575. 57.. 4834..3. -.3047.4 .9../::54.4 54../.4 57417.0342:4...43:7039 902. 3574-02.80...4 90209 3.9. 0 ./30.3. 7..54/4 3 .. 30 :/34/. 9 84. ..70203.30 47.1 .89.7..    .70/349. ..3.. 4 44 302.  .857.8020 :/7 .30 .:70 .3..  : 57.032 3..3.3 54709. 303.3:9.4 :9020034 3.083 :.3.2.34 80 /7: 9. 203..2..34 /7: 9. : .34 /7: 9./....43.390024389 . :/7: ...3480/7: 9. 0/389.4 .  4834..5.30  40 8: .30 .32 . 7.30 : 402 80 570543. 84-4/..0/3. 48:.9 0 /044 0 8.34892..7  43 42. . /7:2 /0247. :85489.

4 ..34/7: 9.    440 4.70..4/4-:8 .      ./3..3 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful