H

ZBORNIK
V Zagreb 1952

I

s

T

o

R

I

J

s

K

I

Godina

Broj 1-2

PRILOG KRITICI IZVJESTAJA KONSTANTINA PORFIROGENETA 0 DOSELJENJU HRVATA*
Bogo Greieneuer
Izuzmemo Ii teske probleme oko dodira Slavena sa starosjediocima na Balkanskom poluotoku i u istocnim Alpama, probleme, 0 kojima - bez obzira na nckc smjele i u biti sigurno pogresne teze na osnovu Marrove teorije! danas znamo ,jos vrio malo pouzdano," pitanje, kada i kako su se naselili Hrvati na Jadranu, po svoj "prilici je najvaznije od jos danas spornih pitanja u povijesti naseljavanja juznih Slavena u novoj domovini." Suprotne teze poje-

* Ova je rasprava nastala u vezi s pripremama vecega djela 0 karantanskoj povijesti, pri cern nisam mogao mimoiei pitanje 0 nascljavanj It Hrvata. koje je u historiograf'iji novijegdoba usko isprepleteno s Karantanijom 1 njezinom drustvenom strukturom, Zbog danasnjeg ,polozaja 'U naucnoj obradi toga pitanja bilo je potrebno da se iznova obradi pitanj., kritike toksta iz vjestaja Konstantina Porfirogeneta 0 doseljenju Hrvata, koja mora svakako predstavljati glavni temelj - ovakog ili druk<'ijeg - rjesenja slozenih pitanja. koja su se dosada nakupila oko toga izvjestaja, 1 Vidi Del' z a v inN. S., Istorija Bolgarii I. 1945; prema njemu V u coN., Privredna istorija naroda FNRJ, 1948, str. 36-37; To 1 s t 0 v S. P., »Narcy« i »Volhy« na Dunaje, Sovjetskaja etnografija 1948, hr. 2, str, 8-38, i _premalo kriticki referat {) raspravi: Gus i c 1\1., 0 problematici etnogeneze Slaven a, HZ 1, 1948, str. 275-282. 2 Usp. tek prve pokusaje novih istrazivanja na arheoloskoj osnovi u vodieu po rzlozbi: D. 11 a n 0 - Z i s i, Dr. i M. Gar a san i n, M. Cor 0 v i c - L j ubi n k 0 vic, Etnogeneza juzriih Slovena u ranom srednjem veku prema materijalnoj kulturi, BeoI!rad 1950: \1. Garasanin - J. Kovacevic, Pregled materijalne kulture j uznih Slovena u ranom srednjem veku, 1950 (usp, i ree.: J. K 0 r 0 see, Zc 5, str. 341 -352: B. G r a f l' n a u c r. Ze 5. 1951. str. 1?0-t:'3: »Diskusiju 0 knjizi ... « u »Povijesnom drustvu Hrvatskc«, HZ 4, 1951, str. 407-420, kao i odgovor pis a c a na diskusiju u Istor. glasn. 1951, hr. 3-4. str. 120-130): J. K o r 0 sec, Uvod v materialno kulturo Slovanov zgodnjega srednjega veka, 1952. napose str , :--40: s f iloloskc strane raspolazemo dakako vee s nmogim detaljnim raspravarna (narocito P. S k 0 k a, K. '0 s t ira i M. Bud i m ira), ipak filologija sama pitanje ne moze r ijesiti. 3 Vidi sistematski pregled razlicitih teza 0 tom pitanju u H a u p t man n Lj., Dolazak Hrvata (izaslo najpri ie na slovenskom jeziku: Prihod Hrva tov. Bulicev zbornik, 1924, str. 515-545), Zhornik kralja Tornislava, 1925, str. 86-88 (dalje: H a u p t man n, Dolazak)"
Hi ator ijaki zbornik 1952.

1

Bogo Grafenauer dinih historicara rjesavale su to pitanje dosad u dvije ravni. DoOsredine XIX. st. prevladavalo je misljenje, da su se Hrvati (i Srbi) u c i j e los t i doselili na Balkanski poluotok Sa drugoga mjesta i u drugo vrijeme negoli ostali juzni Slaveni. Najvid eniji pobornici toga misljenja bili su Kopitar i Miklosi«. Za drugu polovinu XIX. st. znacajno je, med utim. da se vjera u onaj Konstantinov izvjestaj, na kojem bijase sagradena Kopitarova i Miklosiceva teza - povezaua s njihovom teorijom 0 panonskoj pradomovini Slavena - sve vise rusi, Nasuprot Kopitarovu i Miklosicevu misljenju, da Hrvati (i Srbi) predstavljaju kasniji »klin« izmedu Slovenaca i Bngara, koji je ove u prvoj polovini XIX. st. razdvojio, dokazali su Dtimmler, RaCki i Jirecek, da naseljavanje Slavens u zapadnom dijelu Balkanskoga poluotoka prema povijesnim izvorima iz YI. i VII. st. pada u isto doba kao i naseljavanje Slavena u istocnom dijelu Balkanskoga poluotoka i u istocnim Alpama. to jest u drugu polovinu VI. i u pocetak VII. stoljeca, Jagie je pak dokazao. da su Hrvati (i Srbi) u jezicnom pogledu prirodan most izmedu Slovenaea i Bugara i prema tome s njima nesumnjivo istoga porijekla: naseIili su se - tako drzi Jagie - u uovoj domovini u istom geografskom rasporedu, u kojem su zivjeli iza Karpata. Ali se time pitanje samo preni jelo u drugu ravan, nije, medutim, hilo definitivno rijeseno, kako au mislili spomenuti pisci. Ako se poslije toga zaista nije moglo tvrditi. da su se Hrvati u c i j e los t i naselili na Jadranu s drugoga mjesta i u drugo vrijeme negoli ostaIi juzni Slaveni, zapocela je mjesto rasprave 0 »dvostrukomc naseljavanju juznih Slavena rasprava 0 »dvostrukom« naseljavanju Hrvata, to jest, da Ii su se nosioci imena »Hrvati« naselili uz Jadran vee u doba naseljavanja »Slovena«, ili tek kasnije, u doba Heraklija, kako to tvrdi Konstantitn Porfirogenet. Pitanje jos do danas nije rijeseno; historicari zauzimaju 0 njemu sve do danas razlicita stanovista", Ne cu da potanje obradujem duge diskusije oko toga pitanja niti da lH1VOdim. kako i gdje su razni naucenjaci u pogledu toga pitanja zauzimali razlieita gledista i kako su ih rlokazi vali." Istakao bih samo to, da su kako na malocas ukratko ocrtanu tako i na kasniju raspravu oko naseljavanja Hrvata bez sumnje utjecala mnogobrojna - 1 to ne samo naucna - pitanja unutrasnjeg i spoljasnjeg razvitka hrvatskoga naroda od ilirizma na ovamo, Takva analiza pokazala bi vrlo zanimljive rezultate. Pravilriim postavljanjem probIematike drustvenog razvitka i definitivnim oslobodenjem od kompleksa legitimizma i historijskog prava 11 hrvatskom nacionalnom i drzavnom razvoju, koji je upravo 11 hrvatskoj historiografiji tako snazno utjecao na najrazlicitije nacine, sio nam ga danas omogucuju '5 jednc strane marksizam-Ienjinizam, as druge strane istinsko
4 Usp. od 1940 dalje obradu u Cor 0 vic V-., Historija Bosne I, 1940, str, 99-101; H a u rp t m a n n Lj., Podrijetlo hrvatskog plemstva, Rad HAZU 273, 1942, str. :"9-112, i Hrvatsko praplemstvo. Razprave Slovcnske AZU, razr, za zgodov, in druzb, vcde, I, 1950, str. 83-115; Bar a daM .. Postanak hrvatskog plemstva, cHP L 194.3. str. 193-218; G reg 0 ire H.. L'origine et le nom des Croates et Serbes. Bvzantion 1:", 1944-45, str. 88-118; Lab u d a G.. Pierwsze paristwo slowianskie. Panstvo Samona, 19419, str. 194-262; svaki od nahrojarrih autora zauzirna u pogledu spomenutog pitanja svoje posehno stanoviste, 5 Vidi potanjc preg lede literature kod N i e d e r I e L.. Slovanske starozitnosti lI/L Puvod a pocatk y Slovanu jiznich 1. 1906. str. 244-280: sis i c F., Ime Hrvat i Srhin, i teorije 0 doseljenju Hrvata i Srba, Godisnjica N. cupica 35, 1923, str, 1-49; is t i, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, 1925, str, 236-265; Lab u d a G., n. dj .. str, 194--262.

2

Prilog kritici Porfirogeneie rjesenje hrvatskog nacionalnog pitanja u novoj Jugoslaviji, dan je bez sumnje temelj za to, da se oslobodimo od tih utjecaja, Medutim, to ne ee biti lak i kratak put, jer utjecaji proslosti narocito na takvim podrucjima jos ni izdaleka nisu i ne ce biti tako skoro mrtvi, Ne moze. medutim, biti nikakve sumnje, da jedini put do oslobodenja od tih kompleksa na podrucju historiografije vodi samo preko ponovne k r i tic k e a n ali z e sam i h i z v 0 r a. Ako pod tim vidikom pregledavamo Iiteraturu 0 tom problemu, mora nas svakako iznenaditi. kako se dugo 0 njemu raspravljalo, a da nije hio ispunjen osnovni uvjet za bilo kakav uspjesan rad historicara, to jest da nisu bili rijeseni problemi kritike teksta, i kako se snazno u tom pitanju u historiografiji ucvrstio takav naein raspravljanja. Sve do danas se na pro argumentacija, kojom niz autora pobija dvostruku seobu Hrvata, pa i mnogih od onih, koji dvostruku soobu brane, ne osniva na kritiei teksta, vee na razlicitoj opcoj ocjeni Konstantinova djela i njegove vjerodostojnosti kao i na opcim pitanjima kasnijeg hrvatskog razvitka (na pro jezicnoga razvoja. postanka hrvatskoga plemstva i njegova karaktera, postanka hrvatske drzave i t. d.). Sve do danas se rasprave Diimmlera, Hackoga, Jag~ca i Iireceka i njihovi argumenti navode kao definitivna rjesenja u tim teskim problemima. Suprotno tim stanovistima treha, medutim. istaci, da je sve, cak i najbolje, sto je '0 tom pitanju do pocetka ovoga stoljeca napisano, hitno zastarjelo i stoga za savremenu diskusiju praktieki meupotrebljivo zbog velikog napretka, sto ga je dozivjelo nase znanje 0 Konstantinovu djelu De administrando imperio kao cjelini u prvim decenijima nasega stoljeca. Pristupanje tome problemu na temelju rezultata starih djela i njihovom metodom zbog toga je metodicki nemoguce, a istotako dakako i pozivanje na njih kao na meritorna rjesenja ovoga pitanja. Temelj za uspjesnu kritiku teksta Konstantinova djela De administrando imperio, u kojem predanja o hrvatskoj i srpskoj seobi idu medu najtrnovitija pitanja, udarili BU naime tek Bury" i G. Manojlovie,7 koji BU sjajnom analizom citavog djela pokazali, da imamo posla sa zbirkom carevih ekscerpata iz najrazlicitijih izvjestaja, literarnih, narodnih i diplomatskih, koji spadaju u razlicito doba, dakle s nekakvom kartotekom, koja jos nije d'OZivjela svoju konacnu obradu, bar ne u cjelini. Pojedini odlomei te kartoteke mogu zbog svog razlicitog izvora imati dakako i vrlo razlicitu vrijednost, Medu te ekscerpte je car pored toga dopisivao svoja razlicita tumaeenja, narocito u vezi s razlicitim topografskim i drugim imenima. Treba, medutim, istaei - i to je naime u vezi s kartoteekim karakterom djela kao cjeline - da se kod svih tih dodataka radi samo 0 modifikacijarna i tumaeenjima pojedinih podataka, narocito u vezi sa razlieitim skupljacevim tendencijama, a ne 0 opsezrrim historijskim konstrukcijama, izrazenim u koncepciji citavih poglavlja. Konstrukcija dvostruke hrvatske seobe bila bi u djelu svakako jedina te vrste. Kao sto je vee davno bilo poznato, gradivo je bilo skupljeno ad usum delphini, naime za to, da bi Konstantin u zaokruzenom djelu, koje je trebalo da nastane na osnovu te kartoteke, poucio6 Bur y 1. B., The Treatis De administrando imperio, Byzant, Zeitschr. 15. 1906, str. 517-577 (hrvatski prijevod u VZA 10. 1908. str. 91-144). 7 Man 0 j 1 0 vic G., Studije 0 spisu De administrando imperio cara Konstantina VII. Porfirogenita, Rad JAZD 182, 1910, str. 1-65: 186, 1911, str. 35-103; 187. 1911, str. 1-132.

3

Raga Grefenauer svoga sina 0 vladanju Bizantom i narocito 0 iskustvima Bizanta u pogledu njegovih dotadasnjih dodira s pojedinim narodima i 0 putevima, kako da se ti narodi upotrebe u korist Bizanta. Neizbjeznn je dakako, da se pritom u mnogim detaljima nuzno krije pisceva tendencija- Zbog takvog stanja stvari se opcom argumentacijom iz karaktera Konstantinova djela pri obradi pojedinih podataka iz njega ne moze postiei gotovo nista, pa navodio se taj karakter u korist iIi na stetu takvih podataka. Poslije tih uvpdnih konstatacija, potrebnih kako zbog nacina obradivanja problema hrvatske »dvostruke« seobe, koji danas opcenito prevladeva, kao i radi toga, da obrazlozim svoj nacin tretiranja toga problema u ovome clanku, prijedimo neposredno na samo pitanje, Temelj citave rasprave 0 »dvostrukoj« hrvatskoj seobi cini naime Izvjesta] 0 naseljavanju Hrvata u Konstantinovu djelu De administrando imperio. Izvjestaj je u tom djelu sacuvan u ove dvije redakcije (donosim najprije njihov originalan tekst, a zatim hrvatski prijevod}:

Redakcija 30. Al~"'(1jOl<:;
ro c

A.
tOU ,').ip.lX-

Redakcija

B.

1tept

AeAp.lXdlX<:;.

tv

29. Dep[

t1).; AeAp.adlX'; 'X.IXLtroy 1X0t1j 1tlXpaXetP.SVooV a3voov.

1. Tot:; oov 'X.lXt t1)<:; AeA(llXttlX<:; 't~v 1tlXptik'l~tv CljtOOOlV, 01t(.o<:; ~A~~&lj ;t1Xpa toW ~'X.AIX~t'X.oov e&vow, SVteO&eV SOttV fl~&elV, aAAa TrpotepOV t~V ,').SOtV IXOt1)<:; Qllj"'{ljtSov. 'E'lt 1t~),~LOO tOtVOV ~ AeAp.~'!:tlX t·~v apx~v p.sv sIXev a7to toW eovopoov AoppIXXtOO, ~roov aTro 'AVtt~tipe00<:;, ')(.lXt Tr~petetYetO (lsv P.SXPl tooV t1)<:; 'IotptlX<:; opoov, E1tAlXt6VetO as p.sxpt tOO AlXvoo~tOO TrOt~P.OO. "Hv as rhlXOlX ~ '!:OllX6tlj 7teptXoopO:; 01tO t~V 'Poop.atoov &px~v, 'X.al S1IOO~OtePOV tooV li.'AA(.t)v soTrSptooV ,').ep.~too\l to tOLOOtOV &sp.~ h6rXaVeV, TrA~V 'Jt(x.peA~'f&"fj Trap a t~Y ~'X.AIX~lXooV a&voov tpomp tOl<j>Oe.
II. 1. Ktiotpov SOtlV 'ltA"fjOtOV 'AoTrIXAti&OO, Q ~~AoovlX ASjet~l, SP'{OV AlO'ltA"fjtlavoo ~lXOtASoo:;, a'AA' ~ p.sv > AaxtiA1X30e; Ml aD~ Trap a Aw'X.AljttlXvoo Extta3lj, 'X.lXlta (1.0tOO ~a~tAtxi ExelOe h6rxavov, ele; os ~~Aoova 'Mttf)'x,oov ot flS'(toteXvse; IXDtOO 'X.lXt t001l ox Aoov l1<.OlVOt. I. 1. "Oet A w'X.AljttIXVO<:; (; ~aotAeO'; 'lttivo t1)e; xoop'Xe; AeAp.lXtt~e; ~paa3-lj, oto Mt &TrO t1)<:; 'Poop.·fje; Aaov &jlXjOOV p.etli tae; !fi1Xp.t),[ae; aotrov, ev t1j aflt1j ti)e; AeAp.attote; xoopq. to6too<:; WUeOXYjvwcrev' or. 'X.at 'Poop.iiVOt Trpoo"fjjops6&7jolXv olli to a;to 'Poop.lje; p.etOtxta3Yjvat, 'X.at ta6t"fjv p.s xpt t7)e; a'~ p.epOY t~Y eTroo\lOp.tIXV $VIXr< \, A 1tOtpepOVtlXt. 9tO<:; OOY 0 t'IXOtll.50<:; L.ltO-

,

or

'"'

4

Prilog kritici Porfirogeneie 'ltAYjtlCXYO<;'ltcxl to tOO 'A07tCXAa{too 'ltaotpOY «p'lto06p.1Jos, ')(,!Xt SY tltOt<j) rccxAcXt!4 SOl>tP.CXtO AOiOO 'ltlXt iPcx~* &7tlio1J<; 'ltSlYCX, (OY 'ltat p.expt t1j<; o~P.SPOY t1j<; 7tCXACXlii<;SOOIXlP.OY[CX<;ASt4CXYCX <pSpOYta.t, 'ltcxt (; 1tOAO<; XpOYo<; CXOteX 'ltCXt1JyaAooOSY.••

sd-

2. 'T7t1jPXI> os to tOlOOtOY 'ltaotpoy 'lts<paA~ 7trioYj<; t1j<; AsAp.att'X<;. 3. 'HitpotCoYtO OOY &YeX 7tiiY sto<; S'lt toW AOL7tooy 'ltaotpooy AS)'!J.IXttot<; otpcxnootal S~L7ttOl, 'It'Xl &7tSOtSAAOYtO &7t0 ~otAooyO<; p.sXpt tooy XlAtooy. 'ltIXl s~6AattOY st.; tOY Aayoo@toO 7tOtcxP.OY 6YS'ltI>Y tooY , A@cXpooy. 4. (0[ ieXP "A~apl>l<; axsi{l-sy tOO AcxYOO~tOO 7tOtcxp.oo tc£<; olCXtPl~eX<; S1tOtoOYtO, Sy{l-cx &pttw<; slolY of Toop'ltol yop.riocx @tOY CooYts<;) 'A7tsPX0P.sYOl os of AsAp.cxtta" 'ltlXt' Sto<; S@AS1tOY ltOAAcX'ltt<; t'ltsl{losy tOO 7tOtcxp.oo teX tS 'ltt~YYj 'It'Xl too<; &yitpO)7too<;. "Eoo;sy oov CXOtOl<;'lI.CXt~ ttYIX XPOYOY OtCX7tSpiiOlXl 'ltCXt SpsOY1jOCXl, t[Ys<; slotY of hSlos t~Y OtCXltCXY sXOYts<; DspaocxYts<; OUY SoPOY teX<; iOYCXl'ltCX<;tooy 'A@apooy 'ltlXt teX 1tCXlO[CXp.6ycx. t06<; tJ.Yop'X<; os 'ltCXt t~Y &x.p.cXCOO~CXY ~Al'lttIXY SY tlX;tOtljl "A'fYoo 'Joy S'7ttltSIXYtO<; ~XP.IX, ' ,,' 'J.. ,I, ' 1\00tSOOIXY cxotOO<;, 'ltlXt 01t"Otps'l'CXY CXtIXAaL7tropoo<;, IX7tO'ltOP.[ocxY'ts<; ~Y totlX6t'tjY ltPlXlOIXY Sl<; I:IXAci)YCX. '9<; OOY orcSOtpS~CXY Ot "A@cxps<; S'lt tOO tcx;t?)[oo 'ltlXt to isyOP.SYOY, &<p' O'w S1tcx{tOY. sp.cx-&OY, StCXPcXX{l-YjOIXYP.SY, ~'(YOOOY OS, 6rco{tsy IXOtOl<; ~ tOlcx6t'tj 7tk~i~ rcpooSiSYSto. "Eoo;sy OUY 7tIXP'X~OAcX;CXl CXOtOl<; tOY 'ltCXtp()\I 'ltCXt P.1X{tSlY to rciiY s; CXOtoi). ' E7tst OOY 'ltCXteX 'to 06YYj{ts<; IXO{tl<; 01 tCX;l>ootCXl &1tsotaAYjOo.y &rco ~CXAooyO<;, ~OIXY os 00'lt S'ltSlVOL, &AA' ~tSPOl. tCXOteX S'ltI>[YOl<; 'ltClt OOtOt 'lI.CXteX ~OOAa<; s{tSYto Au07tspcxacxy OOY 'ltCXt' CXOtooy, SYtOXOY'tS<; os O(O,"Ol<;OOYYji-

2. 'H os XCXt tooy CXOtooy ·Poop.cXyooy OllX'ltpatYjol<; ~Y P.SXPl tOO Acxyo6~soo<; 1tOtcxp.oO, or 'ltCXt 7tOts {tSA~OCXYtS<; tOY 1tOtcxp.o.y olcx7tspiioCXl 'ltcxl 'ltCXtCXP.CX{tSlY,tt YS<; 'ltCXtOl'ltOOOlY S'ltSl{tSY tOO 7tOtcxp.oo, Ola1tSpaOcxYts<; SOPOY sil-'i1J ~XACX@~yt')(,CX tJ.01tACX /)YtCX, IXtLYCX 'ltcxt "A{3IXpOl E'lt'XAOOYto Kcxt o1>tS OntOl ~A7tlCOV S"ltSl{tSY tOO 7tOtcxp.oo 'It-:ftOlXSlY tLYIX<;, outS S'ltStYOl gy{}SY tOO 7totcxp.oo. ALeX OOY to &07tAOO<; SOPStY CXOtoo<; too<; 'A~apoo<; o£ 'PooP.iiYOl 'ltIlt 1tpo<; 1tOASP.OY &'ltIlpCXOXSOaotoo<; 'ltatcxrcoAsp.~a!XYts<;, eXYSAa@OytO 7tpotlOexy 'ltott alXP.CXAoootCXY, 'ltCXl &YSxroP1JOCXY. KlXt SXtotS 7tOl~OIXYtS<; &AAtXitot 060 of ·PooP.iiYOl &7t0 7tcX0XIX 600<; 7taoxot tOY Aa.Oy 1X0tooy EYijAA-xOOOY, fuOtS t<j) P.SicXAIjl 'ltIXt aitljl oa~~cxtljl &AA~AOt<;; aoycxYtiiY, too<; P.SY &7tOOtps~oP.Syoo<; eX1tO tOO 1taplXp.OY[P.Oo, too<;; os st<; t~Y tOlcx6t1JY OOOAStCXY &7tSPX0P.SYoo<;;. K'Xl ic1.P rcA1jOtOY t1j<; {l-IXAeXao1j<;07t0 to (lOtO XcXotpOY zony, to S7tlAS')'OP.SYOY ~CXAooylX, P.SiS{tO<; SXOY to ~P.lOO KooYOtIXYtlYOO7tOASW<;, SY <j) 1taYts<;; ot 'PooP.iiYOl OOy"ijiOYtO 'lJ.'Xl 'lta{toorcAtCOytO, 'ltcxt 7tPOO,,7tSXtYOOY ax tOW S'ltslOS, xcxl 7tpo<; t"ijY 'ltASlOOOPCXY &7t"ijPXOytO, t~y &rco tOO cx6too 'ltaotpoo orcapxooocxy P.tAtlX tsoacxpa, ~tl<; 'ltcxt P.SXpl tOO YOY 'ltcxAsital KA€IolX OleX to OOi'ltAStSlY too<; OlSPX0P.SYoo<;; hsi{tsy. Kat ax tooy hSlos &7t"ijPxoVtO 7tpo<; tOY rcotap.6v. To ODY tOlOOtOV &AAcXilOV 57tl

5

...(OY'l:S'. ?Lat OLot1tSPotOcX.. ?Lotl ~XtOtS 'lLottS?LpcX. toi) 01t00tPS(jlSLY SY otOtij.~Ol Ot 1tpopplj3sYt!.Kot! 'lLatOl?L~oaYts... !pOOOtxtL?LOO'.. Kottso!pot..cX.lLsYOL 05 t~ !PAcX.(Aot~OlltS'. 3cX.yoo.. s!yaL YOlLlOavts. tS '(1t1t00. ?Lott o~ too. 'E. t1tltoo.. AlSA30Yts... otOtOOY MtS'lLpcX....t Sys060IXYto ta tllcX.. OOY ot ~XAcX.t"loall.01tAlOlY tOOY 01L0!p6ACI)lI otOtWY. Kat &.(ot ?Lott a'(LOlI OIX~~ottOV).Se~AotOotY.. Ml sl.'rq) 1tS1tOLlj?LOtE'... t~Y XASt:loi)potll. t06. S1tst sdplXoay ?Lott SOpOll 1tptxtOotY.tOO &1ts?Lp6~lj. ?Lot3' ~otOtoo.oi)lIta.ottlot.IXY OOY 1tcX.StOS..stcX. 'E?LEtYOL as alLlX tOO stosA3StY ta. 3saacX.~OL.. ?Lotl gOOY e.. 10030'. ffipllljOtxll. &1tIXtljY hS?LtljvtO tOOY ASAIltxtLYOOY... otOAa.YtCl)Y 1totS tOOll 'PCI)ILIXYCI)lI. 1t6ASCI)'. t~Y ?LASlooi)paY. ILSt& 1tSPLXotPSlot.t'ljOotll.. O(tLYS'. ta ts !pAIXllllooAa ?Lott ta Aoma oljllStot. 00'..pcX.. ?LlXt ?LottSo?L~YCI)oay £Y IXOtij. OOtOL s. OLSA3sty. &na ?LlXtSL OYtO xapa X 1tOAAOO'. of S'lLslos OYts. l':otAoo?Lott YO'. Kott to 1L511 1tAiJ30. ILSXPL 05 tooV XLAlCl)lI..'(lj~otll.oaYts.. ?LcX. 'PCI)ILcX. OtAAa ?Lotl ta 1tcX.. ?Lot3' gll Ot tot.SoototL S?L toi) AexYOO~lOO 01tSOtps!p01l (~Y 05 to ILS. ts 1topta. £O?LOP1tLOIlSlIOL~.ILILOOAa?Lexl t~\I e. gtS O~1tOO 1tAljOlOY SjSYOYtO.at€Aot~OY Ot l:XAcX..at tOOYts. OOY ?LC11tOY ?LotLpOY SILot30Y Cljt~otxlltS~.. <h~ to 1tpotSpOll. ~ OOtCl)<.lItot. 1tlY.~ oljlLStor... ~AOOY ?Lott ?Lotta t~Y otOt~lI ~ILSPotY. ~tL 05 xotl 'ltspl tiJ~ 1tOLOt'ltO~ tOO t01tOO ototOOll epSOY~OlXlItS~.. ~YOL..cX. too. Ot zpcslPllflSYOL ~?LAcX.. st.lLxoo. ?Lotl Otyallot30Ilts~.tljOotY.otY 'ra. 1totpotAla<.YLaaO ?Lot! too. xPOYoo.ILILOOAot Ml ta Aoma 1tOAslLl')(.OtpOOta tS oljlLStot ?Lott t~lI &IL(jllotoLV ototOOll. ~A30Y sl. OSOlllOO'. ?La! ILSXpt toi) yi)y ltpatoi)oLV C10tcX.~AaOay xa! t~Y lotAoolla to 'lrpOSLPljlLSYOY ')(...lItWlI OSLVotottot ~1tot301l.Bogo Gredensuer IlSlIOL~ °ll°i) . gtL' "OOtOL Ot 'PCI)ILIi1l0L. Ot €?Lst3sy toi) 1tOtlXlLoi) ~?LAIX~OL.flSYOL 1tpotLas6slY too. ?Lott 01tsos.. 05 Ot 'roi) ?LcX. €Yl?LljOotY aot06.ootlltS~ 05 otot06~... . toi) !flooocX.. at. ooX. OS. 'PCI)IlIiYOL. t01too. ?Lotl ta.. 1tOL~Oallts. ?Lott O~Aljll oLa oljlLstoO ~Y 'ltpIiELV tij) !pooocX. hpcX. bs!pspovto IlSt' otOtOOll. OL 11511 . ~'lLtOtS ')(. too.. Moyot 05 ta 'ltpo.tljOotY1tliootll ~1I XOOplXY ASAfJ. &?LoiJ~ &ps03slIrsc. 'Q. OOtOL €'(?Lp61LlLC1tot ?La! 1toAslL~OaYtS~. Et'. Olot1tSpcX. tlYS~ es ?Lottg3sy StOlY..ILSYOL... ?LcX... ?L()..yoo.pSxoopljOotY otOtOt. ot 05 AOL1tol sxsLpoo3ljootll C(j)lItS~. '(LYOILSlIOY.atpot Olsooo3'Yjoay. OOYSLOOPotlLStY ?Lott OOYSLOSA3sIy 1tapstjxs6otootY.s!po'(SlI. OYto. &1tiJpC1Y 1tIXYtS'...6AOO<. t06.~OLtOY 1totalLoy.... 'PwlLcX. s')(. tiJ. too. ~Yl?La ')(. ~oOAsoocX. 04"lAOtSpot ILEP"l 'lL'ltOL'x.. ')(.exlltO otOtoo. ta tiJ..ata ILLlLpOV &p. otOtOt.. OL 05 Aomol 'PCI)ILIiYOL st. aotooy 01L0.OtpOY s')(.. 'AVot'(Y6>PlOtxYtS'. gtL s. ?Lotl ooost~ S'lLSlllCl)lI tOOll XSLPOOll s.t'ljOotlltOO~ CooYta.. IXOtOOll ~ltot30Y t~lI stpljllSlIljY 'itAlj'(~Y.. s300.•• a 6 . &na Mt t~Y ~lLsPotY <h<.00 llolloll 000511 OO?LS1tOl""IJootll. SO?L01tljOotll AS.. SlLpcX...tLototOtOOY?Lot3a SlLEt1l0L. too.. &lIot~cX.AaOOotY'ltOA(XYLot 00 OOYSOCl)lL'XY 1X0tOt. ?Lotta t7j..) €1tl XStpot..· ?Lotl oLa toi)tO ILljXC1YljoolLs3a ?Lat' aotooll. 1tOptot<.ot (Mll "A~lXpOL. ~(jlcX. &xo tOO YOY ?Lot3' ~ILWY 00 IL~ Kot600YtotL OLa1tSpWYts.(ap otOtOOll £O(jlcX. ot ?Lott "A~lXpOL ?LaA06ILsYOL.lItS'.YotAa~olLsYOL ta 'rIO t)1tA"a otOtoov Xot! ta !PAcX.

. 1taolX ~ :AsAfLlXtLIX 'lta. (OOOAl'ltroC. ~lXOlAsor.c.otroy h tTjc.. se IXOtroV &~IX1tttatOOr. ot ta tTje.loov Ola. "APxovtlXc. jEpoVta. a.Atta. tof) qllAoxplatoo ~llCltAEOOC. 'l!. to etva.AAlOt1jY 't~Y tOlIXUt1JV jTjV. &pxTjr.1 oE "A~lXpSlC.StfL5YOl. os.riotplX ot'ltof)ytsc.rpij.ya. OlOV Xp(a)~ritOt.YIXAttlXl 'ltlll AW'l!. tTjr. 'l!.lll00V. TTjc.. 'l!.. fL~tS tij> ~MlA5t 'POO(J. 00'..1OOOClY a. 1tSpl IXOtYjV SO'll1j. 'lta.l ZIXXAOf)fLol 'ltlXl TSp~OOYlrota. 7 . 1tA~Y COO1triYOOr.CltAStoO. t~y trov tOtS 'ltpa.lXl StYlXl.l ot 1tAStOVtSC. ot 'ltlXt I1a. to s. tij ~IltCltASt~ troy 'POOfLlXtOOY. tX1t50tSlAIXY (hO'ltPlatllplooC.f)tlX ta Ii{}Ylj fL~ liXSLV. twV toWOtOOY ~'l!.1ttlo&ijYlXl 'l!.ripwc.touytooy yoo{}pOt1jtlX 'ltlXl tXrp5ASlIXY StC. AW'ltA1jtlIXYOl 'ltOll 'APSVtIXYOt.L.SlfLsYOl. 'lta. 3. !he. 'E1tt os Ba. . ~a. 'AAAa.~VOOOIXY sy 1tOpOV '106'..tSO'l!. Ka. Sxstos li{}v1j.AlXpljV[lXl liXOOOl tU1tOV.CltASllXr. 07.l 'lta..lXt fLriAlOtlX os Sn:l MlXIX~A tof) ee 'AfLOPtOO. WYtlYOOV stoOtYOUOIXr. fIlr. "Ott &1tO tTjc. C(a)'ijr.a. 'to fL1joSY 1tlXpri1tIXY fLl'l!.E5p~Aol. S. troy 'POfLIXLOOV ~lldlAStlXr.lXt ~5p~AOl 'l!.. aAAa 'ltlll ta.IXl&OtOlfLor.1 fL5AASl tP01tOY P1J{}~OSO{}lXl sy tij trov Xpoo~ritOOV 'ltlXl ~5P~AWV oOjjpa. 0 fLlX'l!. 'lt1X{}' 0'. jSjOYIXOLV tOlopo{}fLol 'l!.A1jtllXYOl 'l!.Ari~oov oOos e~ll1tttCOYtO. ta.pOf) Osly SYIX1tOYSOorioljc.lll 1l0tO'lt5~IXAOl. tXAAa fLEXPl 1tOAAof) SfLSYOY &~ri1ttlOtOl. ZIXXAof)fLoL. as troy 'POOfLlXlOOV ~IXOlASllXC..l tov tTjc. rpOtOt. tof) ~IXOlA500r. &~1jwiollYtsr.l Ka. "'tSe. tWl fL~ tJ1t0'l!. 'POOfLlXlOOY.Otij. Ola.Prilog kritici Porfirogeneie 'tOlY 'PoofLa. aSAfLlXtLIXc. ~a. IXOtOY toor.£rpllAOl.Ml a. 01totStlXjfL5yoor. SxSIYOr. {}IXAtXa01jr.l ta.t AOl1ta.a.l.lXltOUfLSYOl 'ltlXl 1tllPOl'ltOtAof)YtSr. fL~tS StEP<t> ttYt f)1tO'l!. 'HPIX'ltASl00.(IXYOl1tpOOlXjOpSOOfLSVOl. tof) TPIXOAof). 'l!. Tsp~OOVl(i>ta.lXl ot I1lljIXYOl. 'lt1X{}WC.t ~'l!. jSjOVlXOlV IXOtO'l!. es Xpoo~ritOl 'l!. ~OIXY tij> ~lXCllAst POOfLlXLOOY01tOtStrijfLSVOl).

xcxt cJt>YOpooot l:xM~Ote:" to[<.lX ta AOt'lta SXPIXt~31JaIXY 'X. Ot BSAoxpOO~atOL... IX1tO tWV &~a1tttOtooy Xpoo~~~toov.OOtSe:. hplX't~&lj 'X. Y 0 Y 0 t'X. tOY ~IXotASa tWY 'PootJ.7. 'X.'ltsxoYtse:. SYIXltSOlOO. Mfa as rSysa oLaxoopLa3sta!X IXutWY ~.!XtE1tSLO~.lje:. Ol as ClUtOt Xpoo~atO!.Bogo Grnfenauer S.O!)Y &OSArpot 'ltEYtS. ta ~SAtJ. ~vf'X.'lttlXe:. tJ.OD<.1JYSOSt'lt tODtSOtLY 'Ot 'ltOn~Y· xwpav'X.ci. 0 0 0 l X W P a c. )(.aatpoy. 'X. O] os lXotoi 'PIXODO~LOt to 'ltIXAIXL..'lt<p'X.M~ooy tW\lo OYtOOV Sv t<j> &EtJ.oys'X.pal 060.sxpt t'iJc:. xIXta.lta to &'lt0 'pwtJ.t ~ Boor!X. twy. ~Sp~AOte:.!XAODtJ. ooe:.patODY to 'X..€VOYtO 'ltpO too. &'ltO 'PwtJ.).M~oov OtClAS'X.tae:. e:. sle:.. VOV M.AWl'.!Xtt.splj.• 4. ')!.d.. &rCl.iXl 0 A6~SAO<.aYODe:.. "Ott Ot Xpoo~atot.YOL EY tIXtC.tOL'X.wv hSLos 'X. 'Hpa'X.(Xls6pov too<. (SML{}-SY B!XrL~lXpSt'l<. ')(.sta 'X. 'PootJ. TJ..D.SY Sxst3sy. IXOtOOe:. Il sp t tWV XpOO~(itOOY ~ e:. tooe:. I1IXpa as twv 'A~l. ~ttc:.A1JttIXYOe:.OIl o: s~ o y If. tDrxaYOYta.spOY. l:sp~AODe:..<.DYC' .t~Y tOLIXOtljY r'iJY 'X.O!)Y t'1jYt'X. tVOLltttWY C' hODe:..'Xi ~ep~Atae:. 0 ~aOLASOe:. &~alttlotOte:.!Xta tOY MLpOY.rSYSo{}-IXt EY tot[e:. too<.IXl &osAr.vot.'lY.SLY do tOY IXUtOy· ~IXOLAS!X.ovtlXt. tWv.•. tOtotOtotLe:. 'ltaYtar.d.<. To oS Xpoo~atot ti'l tWY ~'X. 'Hpci'X.xcJ1tpOOY SIlOVOtJ. 'ltPOPPlj&SYtOOY e{}-vwy &~CX'lttlOtO()c:. YOY 'X. XWpotte:. OY o[ "A~IXpSle:.ODY t'iJe:. 31. 8 . I€V3Cl Slaty &p'ttoo<.fjYOOOSY.ci.OtpOY to SltLAq0tJ. AsAtJ. 'X. 0 tS KAOD'X..sLostooe:.oOat.'. O[ cxotol 'POOtJ. s(oiy· I€tlj rp' tJ. A~IXpSL<.at lSpSOOY.•..cxtEXOY'tIXe:. tJ.ASLOY 'X. "On to 'X.ASLOY 'ltpOO<pD.Se:.Cl1tSOtSlASY ~Q((lLAL'X. as Xpoo~atOL l'.OytJ.IXl to tOtOOtOY 'X. Xpoo~!Xtla<. 'ltOAStJ.oLOv. 'Aql' 06 os &'ltO l:IXAWVCX tJ..SVOOY.!XttaY.SYOY nftlXDpa..ClCOtJ.l 'PootJ. 1. Olnyse:.atpoy tOO 'P!XODatOD ..'llOOV. tJ.d.lje:. Mt KoasYtC1J<. O hAfj31JalXY . M.EVljr.IXOt'l 2..~O'lYtse:" &'It' E'X.ipoo\l h))LOOX&EVUe:... ~ Toora M. III. 1.StCPX1JOIXYsle:.IXtSO'X. OE: 'ltAljo[ov XIXtOt'X.sta tOO Aaoo cxutWY ~A{}-OY St<. <Pp'lnl'le:. Ml 0 MODXAW Ml 0 Xpoo~ato<. 'ltPOOq.aotp!X 'It'lpa 'tWY 2'X. 'Paoo. 'X.!Xl .i e~a1tnasv !XOtoo<.•. TODp'X. o~tJ.t<p EptJ. tJ.StOt'X. ot slc:. 'ltIXPS. tO 'X.

XIXt 1tsCtXOV lttXpa t'fjv ~CXlttl(jp. ltpOaSppllttOV otota ax6b~LY.ltOp.. t~<. 'Ooay satpcitsoaetv X~t' IXOtooV &ltO <l>p~nLCX<. cxett~v liSP~AOl 'OAllootSpov X!X~CXAArxPlXOV €'X. X~<. ~lXalAsw.~tLq IlVts<. 12. tOl><. ltOAep. (Of as AomOt Xpoo~dtOl Ep. X~t lWoollXOVtCXl "A~IXpSl<. Ml tOl><.otLIilY. E~ &p_. Xpoo~citOl tol<.oaacitov P. "Extots oov X~tSXp~riJ{)o~ ~ tOllX6~ xoop": ltlXpa toW Xpoo~citoov. Xotl ltPOtSpov SV t'?j xoopq otOtoov)' toaootov os bXA~p6vovto Ot <l>pcinol ltpo<. ·Poop. EX01ltS<.Prilog krilici Poriirogeneta ~p. p..spov xa&oo<. XlXt~ax~voo(jCXY. 1. UltSpLaXOaIXv o[ . MSXpl os xpovoov nvoov Ult!tci'laovto (2. &A-. X'Xt ASl0vtIXl &ptLoo<. otOtE~06awy.oihts<. XIXt sxpcit~as to 'IAAoplx(W 'X.otoo. (4. IV. ~v vov OtMoal.ltSv&SpL?<. ) 9 ..•.~cinooow. 'Hp~'l!..Ol XIX&IOt~XtXaLY XooplXl.. M~ OOWXP. o~p. <l>pcxnLIXY.ifplXl<.w XtXl T06pxoov XtXt IIIXtCwcxxOtoov .SXPl t~<. XCXt ~~~LtX<. tOjXcivel tJ. rt.SYO<. Otl ta 6ltop.CXlt~V OCXYVOvt~V' et Xcv as 'KCXt CXOtOt apxovtt1.sta tal>. .)...SWIXY ltpo<.ovov ltpo<. tOO CXOtOO ~lXmAEoo<.~aCXVte<. A ~cipoo<.) 6. UltSpLOXOaIXv Ot Xpoo~citOl..tetCX1P.iVOl us o] Xpoo~citOl totOtot ltapa tooy <l>pcinoov u~Latot<.evov Xotl p. 'HPCXXAStOO Ot CXOtOlXpoo~citOl XIXtotltOAip. 5.ASLOO toO ~CXalAero.{)ootl olSat~aotY &It' CXOtoov. E~ otOtoov. ~ M[ aaltp~ hOVOp.~v sv Xpw~lXtLq S'K tOl><. SlXOV otpxovtot<. as AOlltOl><.. Xll &lcilt~<. ~100Y aaltpOl Xpoo~citOl. COn ~ p'SjciA~ XPII)~tXtL~. toV apxovt'l Xpoo~CXttot<. IIop:rci 3. T06pxoo<. ?tatl &ltO tlilv 8xslas tOU~ . 04s XCXt fJo0ll.evot ltCXpa: te toov <l>pcino. t<l> ~tXalAel ·Poop. ) 3 ("Ott 0 apxoov Xpoo~tXtttX. BSAOXpoo~citOl. SatlV UltfJ.~tlq. p. &AA~AOO<. OlsxoopLa(}-Yj p. otot06<.. 'EltL tl11t1.. &~ciltnato. ?tsAs6aet SV t'?j tXOt'?j tooV ' A~cipoov xoopq. !f0VSOOCXVts<..cia&tot tooy Xpoo~citwv !f0ve6ovte<. EXOVtS<. xcxta ~lALotV . aop.. \ ry ~ y 2. tooV SA&OVtooV EV IlSAP.IXCOfJoSV~. ltoAsp. t<l> fJoSlciA<Jl P~lt <PpCXnLIX<.. ott t06toov Ep~p. aovsxbtspov ltpalOeOotJ. tOW ' A~ciprov. <PpcinOl<. op. XIX&OO<. it<. ~lo0V &ltO t~~ ~CXatAeLIX'.<.A~AOl<. ('Alto as Xpoo~itoov. oov Xpovoo<. . XlXt Eltt ~ltta xpovoo. 'Hp?''KAeLOO. xat statv &xp.Slot. UltOt~I~VlXt XlXt~vcil'KlXeev. 15vts<. 'HprxxAetOO to!).SV~'JXpoo~IXtLrxV 6><. OOOAlXoo<. XtXt &~ci1tnatOl tOixcivooal.spo<. Ol~ltep..XCXl00<.CltroV . Mt) Ot 5V IlSAP. EXOloo~'lVte<.. '(owv apxoncx' U1tOXSlVUl as "~h<Jl.sv tow 'A~cipoov 'K~tSO~lXetXV.~aCXVte<. IIpoatci~sl oov tOO ~IXOtAEoo<. Elxoy as Ot CXOtOl Xpoo~citOl t<l> tote ?tlXlP<l> apxovttX tOY lttXtSptX toi). ?tIXt Ot ltA~OlciCovts<.

148.(IX. 1840. 151 r. rxOtOOv. da je nije moguce podici iznad nivoa jedne labave hipoteze. da je otOCIt2p. Ali najprije treba prikazati njeu polozaj.svov . 10-12. )(. da se kod formulacije o Avari ma u A III 4 pridrzavam Soyretove ispravke teksta ot Ell <00<. '0 15S ~rxOtASOe. Kralji dinastije Vsevladieev. sto se ticc podrobnosti prijevoda. od Antibara. &. 1. 150 r. 'ltcx~ &vElAOV tOUe. . 193).o~y_pw~. 128 J'.ot~ 7tpSO~OtSpooc. XCX~s. 338. 328. 22 . <l>p6. S~lltiJOCXVtO 'to alWV ~a7t"tt0ll-~ 7tCXpcX 't05 r Pw 1l-1Ie.k arhontu Hrvatske . 2.nop. 63-77. 12fJ. R asp r a va Dalmaciji 0 Redakciia B 29. 140.07tOV )(. 3. 21. 540-541) i SOy reA. 264-267..291. str. 271. ed. str. n. 'It'X~ &7tEotci. Od davnine dakle Dalmacija se pocinjala od granica Draca t.\olSHSC\l YII.nooe. a u sirinu do rijeke Dunava. 401-402. 271272. 3. 10 .'X~ S~alttlo'Xv rxotOUe.. 19-148 r.rx. 1949. kako su je zauzeli slavenski narodi. a slovenski prijevod pojedinih odlomaka Lj. te se prostirala do istarskih gora. De adrninistrando imperio. 15. r. 417. illustr. 'ltcx~ tOY Cip'X0vtcx rxOtOOV KOtCtALV XIXA00Il-EVOV. str.rn e d i a I n i a ne pasivni oblik (pasivna konstrukcija .at SlttOX01tOV )(.145. r. 9 Konstantin Porfirogenet. 9. 138-144. 18??. prihvatljiva hi hila sarno 11 vezi sa promjenom rev !. F. Ml. 1920. j. 7-128 r. tip'XtS7ttOl<. 21-149 r. 1.125r.8 2. 267-271.n. ht Iloptvou t05 Cip'Xovioc. Citava ta pokrajina bila je pod rimskom vlasen i taj je temat 8 Konstantin Porfirogenet. Rae k i. Gy. ant. str. Moravcsik. . 0 Dalmaciji koji un j t em a t u oj i narodima stanuj u I. 21-137 r.WY [spsle.. rxOtOOY7tOtiJorxc. t:?~19. i da se prijevod forrnulacije 0 slanju darova u A HI 6 oslanja ua kod neprornijenjenog teksta nuznu pretpostavku.'py_ovTa Xpwp.ot Ell'tO. 5. 147 r. 6-129 r. U 'too !. 1924. str. 1918. (vidi R 11 S J. 417.. &7tO 'Pwll-lI<. dj. 'HpIXXAltOC. Documenta historiae Chroaticae period.U suprotnosti je naime sa njegovom karakteristikom aim~Qb~:ov. F. koji istrazuju gubitak Dalmacije. (kod R 11 S ]:.3. jer je tekst Konstantinova rada sacuvan samo u jednoj nezavisnoj redakciji). spornenuo bih samo. r. &7t0otStAIXe. "ExtOtE 15S Il-StvrxVtSC.. 'ma da irna takva interpretacija oslonac u sadrzajucitavog pasusa kaoproduzetak prve alineje 0 seobi Hrvata iz Dalrnacije u Panonijn i usprkos forrnalno rnaloj promjeni.prerna kojoj hi arhonta neki drugi slao . 7taVtCXC..9 Redakciia A 30. Rae k I. 21-1521'. str. Documenta. toue.. 148 r. XpO~lXtOOe. AlIo~v tlttOX07tOl. 134. ed.rnj. Bekker. onda hi tekst znacio: »koji je bio i sam poslat zbog prijateljstva od arhonta Hrvatske«. 3: 126 r. )('IX~ 15trxx6Vooe. CXOt015SOlt&tOl 'ltrx~ rxOtOVOIl-Ot. Hrvatski prijevod objavio je Torn as i c u VZA 20. n. c\loravcsik. str. 146. r. 119. mogu ovdje naueiti.16-126r. 3-60. III. sadrzajno ona je ipak tolika. 1'36 r. 122-124. 191194). str. Oni. s~ci7t'ttosv' sI'Xov os tlj> tOtS Mtplj> ot tow5tot Xp(J)~lXtOl Cip'X0vtrx tOY llOp. H a u p t rn a 11 n (Bulicev zbornik.Bogo Greieneuer Xp(J)~atOl. str. 370-371.. str. ed. Bonnski konpus. 150.pY_Qvr.

nasli suavarske zene i djecu same. zato je i doveo narod iz Rima i naselio ga zajedno s njihovim obiteljima u toj istoj clal matinskoj pokrajini. niti oni s ovu stranu rijeke. ti. isli su prema utvrdenom klancu. koja ih je stigla. I hio je taj grad prijestoniea eiDalmaeije. koji se zovu i Avari. imenom Salona. i kad su otisli odanle. Kad su dakle po ohicaju vojnici ponovo hili poslani iz Salone. Stoga su Romani nasli A yare nenaoruzane i nespremne za borhu. Niti su ovi naime ocekivali. sto tamo zive. djelo cara Dioklecijana. ali nisu znali. odlucili su i ovi isto kao oni. plemena Slovena. koii sn odlazili na tu sluzbu. a jre. opazali su cesto s onu stranu rijeke stada i Ijude. 2. da 5e prevezu prijeko i da izvide. ti su se i nazivali Homanima. tako da su se medusobno sretali na veliku i svetu subotu. 4. uzvisenu iznad svake hvale i opisa. gdje su se svi ti Romani skupili i naoruzali. (A vari su se naime zadrzavali od Dunava dalje. 3. ljudi i za vojnicku sluzbu sposobni mladici hili su n ratu. I. te su cuvali strazu na rijeci Dunavu zhog Avara.Prilog kritioi Porfirogeneie bio odlicniji od ostalih zapadnih temata: a slavenski narodi osvojili su ga na ovaj nacin. Sp'litom) je grad. koji odlaze odanle. 'tave 2. jer su se preselili iz Rima. i kad su se ti jednom htjeli prevesti preko rijeke i pogledati. Da je car Dioklecijan vrlo zavolio pokrajinu DaImaeiju. jer zatvara one. i taj se do sada naziva Kleisa (Klis. nakupili plijena i rohlja i vratiji se. na drugoj 11 . Dakle taj car Diokleeijan sagradio je takoder grad Split i podigao u njemu palacu. koji su se vracali sa strane. udaljenom od toga grada 4000 koraka. j. Kad sn se zatim Avari vratili iz rata i vidjeli nesrecu. Odlurise dakle cckati na pravi trenutak. premda ju je dugo vrijeme istrosilo . Nanne hli~u mora. da ima tko s onu stranu rijeke. ali nisu hili oni isti nego drugi. Svake hi se godine iz ostalih dalmatinskih gradova skupili konjanici. i nose to ime do danas. II. tko su oni. kljuc). za tim (sc. 1. i iz Salone su ih poslali do tisucu. ciju staru velicanstvenost jos do danas pokazuju ostaci. koji se nazivaju i Avari. i oni.. nznemirili su se. koja su hila nenaoruzana. koji je velik kao pola Carigrada. karl su se prevezli. nasli su. ziveci kao nomadi.. Vlast Romana dopirala ie pak do rijeke Dunava. Kad su se dakle prevezli protiv onih (t. gdje su danas Turci. Elizu Splita je grad. Poslije nekog vremena smislili su dakle. Kad su se dakle prcvezli.) Oni pak. Slaveni. a u Saloni su stanovali njegovi velikasi mnogo naroda. Iznenarlnim prepadom sn ih dakle zarohili i vratili se hez smetnja i odveli taj plijen u Salonu. Avara) i naisli na njih zajedno skupljene. tko stanuje na drugoj strani rijeke. i da ce iz njega sve doznati. te su ih napali. koji su svake godine dolazili iz DaImaeije. Pa i sam Split izgradioje Diokleeijan i imao ondje svoj earski dvor. 1. nazvan Salona. Posto se dakle ta izmjena vrsila mnogo godina. I otada su Romani ucinili dvije izmjene: od uskrsa do uskrsa mijenjali su svoju vojsku. I odanle su otisli do rijeke. odakle ih je pogodio taj ndarae.

I za kratko vrijeme. a ostali zivi zarobljeni. Zahumci. i buduci da je hio i dan.nu kakav naein. zaposjedose gradska nata te javise znakom dogadaj VOjSCl 1 uredise tako. Kad su oni iz grada prepoznali njihova zna:kove i odijelo. pod vlast romejskog cara. i kad su jos ispitali.. koji su stanovali na poljima i u visim naseljima. misleei. dosli su i upravo u ta j dan. Konavljani. da su zajedno provalili i usli. sada ne ee prestati dolaziti preko rijeke k nama. sa zastavicama i ostalim znakovima. i zato se moramo pripremiti protiv njih«. Kad su pak prosli mimo. kad su se prevezli. jer su imali izvor za svoj zivot u moru. u koji Sll se oni. I kad su hili vee negdje u blizini. sve su jos zive svezali i navukli njihova odijela onako kao oni. koji se nazivaju i Pagani. 3. kad su se prevezli i nasli plijen. sto su ih donijeli sobom. poceli su plijeniti Romane. strani rijeke domislili su se govoreci u sehi: da sti Romani. I kad su uzeli njihovo oruzje i zastave i ostale bojne znakove. te su Romanima. Neretvanci. Kad su ih ugledali Romani. Trebinjci.. Ostali Romani spasili su se u gradove uz more te vladaju njima do sada . i vidjeli zastave i oruzje svojih ljudi. kad su gore spomenuti Slaveni stigli u klanae. otkako su se tu naselili. Da je nakon vladavine hizantinskogcara Heraklija dosla . tko i odakle su. i nitko od njih nije izmakao njihovim rukama. na rasprsene. razahrali. utaborise se II njoj. obicno vracali. Sarno primorski gradovi nisu im se predali. hocu da kazem u zapisu 0 Hrvatim a i Srbima . da je ta zemlja vrlo lijepa. pustili su ih da produ mimo. popeli se na njihove konje. veci se dio vojske sakrio: oko hiljadu njih pak. kao Hrvati. Tada su poklali sve II gradu i odonda su zavl adali citavom pokrajinom Dalmacijom i utaborili se u njoj. ne samo da nisu nista ohavili. koji SIl uzeli radi p ri ievare konje i odijelo DaJmatinaca. Oni pak. u koje su se vojnici vracali od Dunava (hila je to velika i sveta subota). postavili zasjede te ih u borbi pohijedili. da su to njihovi Ijucli. ovi su odmah protjerali Romane i zauzeli prije spomenuti grad Salonu. one.citava Dalmacija i plemena oko nje. nego su ih zadrzali Rornani. Srbi. digli su se svi u ohliku vojske i uputili se prema Saloni. Kad su Avari vidjeli. Tako su dakle zakljucili Slaveni Avari. da su im oni nanijeli spomenutu nesrecu. u rukama. poubijali su i zauzeli njihove krajeve. koji su bili ondje. cim su usli. podose naprijed. nego su pretrpjeli najuzasnije od svega: Neki od njih hili BU naime poklani. Kako su ispitivanjem saznali i za doha. Kad BU ih pak ispitali. kaleva je njihova domovina te su je od slusanja skoro zavoljeli.o Grnfeneuer kao prije.Bo{!. prevezli su se prije spomenuti Slaveni preko rijeke i dosli n klanac. otvorise im gradska nata i primise ih s velikim veseljem. Dukljani. Buduci da je pak bizantinsko carstvo zbog Iijenosti i 12 .

nego je duze vremena ostala nekrstena. zauzeli gradove.. Ovi Hrvati bili su pribjegli romejskom caru Herakliju. nemaju. A otkako su se preselili iz Salone u Raguzu. .. a i tamosnja plemena. 31. Zahumci i Trcbinjci.. jer hoce da budu kao i od pocetka podlozni romejskorn carstvu. osvojili su i taj grad. koji sada stanuju u dijelovima Dalmacije. kad 13 . pet stotina godina . poslo gotovo po zlu. jedan od njihovih rodova. Poslao je dvorskog covjeka sa svccenicima i pokrstio sve. u doba.Prilog kritici Porfirogenete nehaja tadasnjih vladara. Za bogoljubivog cara Bazilija pak poslali su oni njemu poslanstvo s molbom i pozivom. hlizu Franacke i granice sa Slavenima. Da je grad Raguza. s onu stranu Bavarske). nazvanim Pitaura. tako da nisu bili podlozni ni bizantinskom caru ni kome drugome. koji 8U u tom tematu. stanovnici xlalmatinskih gradova su se osamostalili. osim zupana starjesina. kao sto je primjer i u ostalim slavenskim zemljama. 0 Hrvatima i p o k r a j i n i.jeli su po svorne i postali samostalni i nikome podlozni. odijelili su se od njih i dosli zajedno sa svojim narodom u Dalmaciju i nasli Ayare u posjedu te pokrajine. Hrvati i Srbi. u kojoj sad a stan uju III. Dukljani i Pagani zbacise uzde bizantinske vlasti sa sebe. koji stanuju s onu stranu Turske. Ime »Hrvati« znaci na slavenskom narjecju toliko kao »oni. sto imaju mnogo zemlje«. kad su pak Slaveni. i dvije sestre. ima do dan as. 4. narocito pod Mihajlom Mucavim iz Amorija. Klukas i Lobelos i Kosentzes i Muhlo i Hrobatos.. t.. ziv. sedme indikcije godine 6457. Da Hrvati. kako kazu. jos prije nego sto su pribjegli Srbi istome caru Herakliju. 1.. naime petoro brace. nekrstcnim Srbima. Hrvati su pak stanovali u ono vrijeme (2. II. Vladare ta plernena. Raguzi rei su pak sami u staro doba vladali gradom.. potjecu od nekrstenih Hrvata. gdje su danas Bjelohrvati. koji kod spomenutih plemena jos nisu primili krst. Blazeni i slavni car ih je uslisao. da se pokrste njihovi nekrsteni. Ipak se vecina tih Slavena nije nikako krstila. j. nazvanih i »bijeli«. Konavljani. Tuga i Vuga. 1.

(Ostali Hrvati ostali su pak blizu Franacke i nazivaju se danas Bjelohrvati il i bijeli Hrvati te imaju svog vlastitog arhonta. kao i ranije u njihovoj domovini). jer ih neprestano pljackaju Franci i Madari i Peeenezi). Otada BU ostali samostalni i slobodni te su iz Rima zatrazili sv. Buduci da Hrvati to od Franaka nisu mogli podnositi. istotako i pjesadije. podlozan romcjskome Carll . koji je takodel' sam slao arhontu Hrvatske darove u ime prijateljstva.) 5. gelje danas stanuju. i pokrstio je Hrvate.? 14 .) IV.) 6." 3. pobijedili su Hrvati. Zato se na njih digla iz Franacke velika vojska. 3. Zato Sll se i nazivali Romanima. kako se danas nazivaju Kad sn prema tome Romani za vrijeme istoga cara Heraklija bili protjerani.Bogo Greieneuer su Avari oruzjem protjerali odanle Romane. a imali su ti Hrvati u to doba arhonta Porga. ostale prisilili da se pokore. velikomu kralju Franacke i Saske. kao ni susjedni joj 'Srbi. do danas nije krstena. da BU ubijali Hrvatima dojencad te je bacali psima. i) Hrvati u Dalmaciji podvrgnuti Francima.. to jest u Hrvatskoi i Srbiji. Ona podize manje konjanistva. a podlozni su Otonu. nekrsteni su i zive u tazbini i prijateljstvu s Madarima. Otada su u toj pokrajini zavladali Hrvati. (2. ostalo je njihovo zemljisto pusto. nego krstena Hrvatsks. krst. odijelio se jedan dio i zavladao Ilirikom i Panonijom: a i oni su imali samostalnog arhonta. Franci su pak prema njima bili tako okrutni. i poslali su im biskupe i pokrstili ih za vlaele Porina. (4. to rest od vladanja cara Heraklija. neke su od Avara poklali. (Da velika Hrvatska. Neko vrijeme pak bili su (2. Cal' Heraklije pak je poslao i doyeo iz Rima svecenike i nacinio oel njih nadbiskupa i biskupa te svecenike i dakone. zvana i bijela. 1. pobunili BU se protiv njih i ubili arhonte. Taela BU Hrvati na zapovijed cara Heraklija pograbili oruzje.. njihova anhonta. A u to doba su Hrvati imali Porgina oca za vladara. istjerali iz tih krajeva A yare i naseIili se po naredenju cara Heraklija u zemlji Avara. ) 2. kasno i s mukom pobijedili su Hrvati i poubijali sve Franke i njihova arhonta. 3. koje 8U imali od njih. 2. i posto su medusobno sedam godina ratovali. Posto su neko vrijeme medusobno ratovali. da su Avari. i sada ios ima u Hrvatskoj potomaka Avara i vidi im se. jer su bili iz Rima i postal! kolonisti u onim zemljama. nazvanog Kotzilis. koji S11 dosli u Dalmaciju. koje bijase onamo doveo car Dioklecijan i ondje im oelredio boravista. (Od Hrvata pak. (HI vatski knez je od pocetka.

da se pisac u 29. 1912. medutim. 315-353. ubaceno tek kasnije. str. Hauptmann. i 31.. III. 11-12.." ipak nije nitko njegovu analizu zamijenio slicnim pokusajem. napisanu izmedu 1.. Konstantin Porfirogenit 0 porijeklu stanovnistva «Iubrovackog zaleda. 936 vladao kao nezavisan vlad alac bez ohzira na to. da su Bijeli Hrvati »podlozni Otonu velikomu kralju Fr-anacke i Saske«. Tu tesku prazninu je nizom rasprava ispunio Lj. B. 95-127. III. III. 128 r. sto se njegov brat i prethodnik Vaclav (umro 929) g. odnosno 31. (vidi B I 3)H. H au p t m ann Lj. Dolazak str. 10 11 uo. 16K 0 n s tan tin Po r f. str. 1944. i 32.. Dotle je ovaj ocl velikog slavenskog ustanka u prvoj godini Otonove vlade g. IX.Prilog kritici Porlirogenete U svom djelu. Resetarov zbornik. u koje je hila napisana nova redakeija izvjestaja 0 Hrvatima. izostavio je ohradu upravo tih poglavlja. VII. ]Ic 3. a po svoj prilici ne prije 951: njegov p.. 18 H a u p trn ann Lj. str. poglavlju. spominje pored pod I 0 z nos t i Otonu Velikomn i prijateljske gozhe i zenidbe sjevernih Hrvata s Madarima Bur y I. 'istor. Bury. izricito poziva na nastavak u 31." Manojlovic pak. str.. koji brani Konstantinov izvjestaj 0 dvostrukoj seobi Hrvata kao pouzdan. Odnos obiju navedenih redakcijfi 0 padu Dalmacije i dolasku Hrvata obradio je vee Bury_13 S ohzirom na cinjenieu. III. 1937. porecl Buryjeve skice... n. da 29. i prilican clio 31. 1942.16 Sjeverni Hrvati zive naime u Ceskoj i istocno odanle. pogl. 11-15. 8-9. str.. pogI. pogl. i cla na drngoj strani 30. 137 r. 574 (odn. 1935. Germanoslavica 3. sarno je ukratko obradio poglavlja 0 Hrvatima. n. 30-71. Goten und Sarma ten. ceske 'dejiny I11. pogl. 1931. 15. n.. 524-525. 15 . 3-31 i ondje navedenu literaturu: za kasrrije doba v. n. 556-561 (odn. mj. str. III..." Premda su se njegovirn rezultatima u pogledu naseljavanja Hrvata vise puta odup'irali. str. str. 2-3. n. 126-130. str. Kroaten. 929 vee pokorio njemackom kralju Henriku IY Hauptmann je uspio da jos podrobnijom analizom 30. 97-98. 14 K 0 n s tan tin Po r f. kojim je udario temelje analizi Konstantinova djela De administrando imperio. pogl. 9-10. 86-127. n. predstavljaju cjelinu. 13 Bur y I.19 U 30. Seoba Hrvata i Srba.. mj. casopis 3. n. Die Einwanderung der Kroaten in Dalmatien. koji je Konstantinovo djelo analizirao mnogo detaljnije. n. B. 8.. literaturu. str.isac naime pripovijeda. 1937. za koje znamo da je hilo napisano 948/49. n. 12 Vidi H a u p t man n Lj. prica 0 tome. navedenu gore u nap. 17 N 0 Y 0 t n y V. pogl. mj. 97-98. III. rekapitulira prvi clio 29. da Hrvate 'cesto riapadaju Nijemci. 524-525. tocnije poka ze vrijeme. n. Die Abstammung der Kroaten im Lichte slawischer Staatcnbildung. U 31. 948 i 31. 6. Die Kroaten im Wandel del' J ahrhunderte. 15 K 0 n s tan tin Po r f. koje ju je razhilo. n. n. 96-101. 6. 467-489. mj. pogl. Vidi i nap. 19 K 0 n 5 tan tin Po r I. iz kojih potjecu gornji citati." Pri svom datiranju on polazi od Konstantinova razlicitog izvjestaja 0 odnosu Bijelih Hrvata prema Nijemeima i Madarima u 30. 126-131). mj. (B I 3). 144 r. Vrijeme postanka navodi sam autor u 29. To ubaceno poglavlje je po Buryjevu misljenju postalo poslije jeseni 950. str.. pogl. pogl. pogl. a Boleslava Ceskoga je Oton pokorio tek Ijeti 950. Neue Ordnung. Dolazak.15 U tu cjelinu je dakle 30. dokazao je. dakle prije nego sto je ce~ka hila pokorena. Njegove rasprave su zbog toga. 556-561. nuzna polazna tocka za tekstno-kriticku raspravu o postavljenorn pitanju. 152 r. str. 949. 1942. str. pogl. mj. Madari i Peeenezi (B II 2). ibid. i dalja poglavlja 0 Srbima i drugim iugoslavenskim plemenima uzduz jadranske ohale. Iugosl. 17-24.

. str. oslanjajuci se na naslov "Qt(ll t(ll fJ. Rad JAZU 186. velikom kralju . 12-13.... 2G II all p t man n Lj.. 1902. «. kralju . Dolazak.8j!J(~ u Konstantinovu djelu nailazimo. bez obzira na ceskn bunu 936. dj. u vezi s madarskim »veli'kim kne. str.. Uhlirz K. Bududi da se ti odnosi izmedu Ceha i Nijemaca za citavo vrijeme Otonove vlade sve do 950 nisu bas nista izmijenili. imao tek 4 godine. Konstantin upotrebljava epitet (. pogl. 25 Lab u . dodavanje epiteta »stari« za KOlilstalltinova 2ivota (t 9. 2.8j!J(~ i u znacenju »stari« ili mozda cak »cljed« . 140 i d. mj. Dolazak. dokazivao. 959) nije dakako imalo ni kakva smisla. n. Ill. promjena u odnosima prema Madarima mogla je. pogl.8j!J(~ se 11 De administrando imperio na raznim mjestima upotrebljava bez sumnje 11 razlicitim znacenjimar-Da-se medu njima nalazi i znacenje »Veliki«. da je 30. zbog koiega bi 30. 215-216. To svakako ne ZI1:tCi Po r f.24 Taj dio Hauptmannove argumentacije je takod er naisao na prigovore i sumnju. 950. 'no rnj. n.20 Svakako ta razlika u opisu pretpostavlja promjenu u politickom poIozaju sjevernih Hrvata ne sarno u njihovu odnosu prema Nijemcima. 21 20 K 0 . tJ. pogl.21 Ali ako on tvrdi. Time dolazi Hauptmann do zakljucka. pogl. 88. nastati tek posliie 955. 28 Roden potkraj 955. nap. III..n s tan tin 16 . 1911.22 sva su ta tvrdenja nemoguca s obzirom na drnkciji opis njemacko-ceskih odnosa u datiranom 31. spominje prijateljstvo s Madarima uporedo s p 0 k 0 I' 110 Se u Nijemcima.Boeo Gred enuuet (A III 5). und Otto IlL. Dolazak. n. str. n. dokazuje nesumnjivo nacin povezivanja tog epiteta s Konstantinom Velikim. «." Na treei nacin upotrebe epiteta (. 100 i nap. 2~ Lab u d a G. n. 152 r.j II Po r f.. 29 Konstanti'n Porf. <l>P~l'Yt!J(~ "I!. Hauptmann je. Hauptrnanuova argumentacija se doduse zaista na prvi pogled (\ini dobro izgradena: epitet (. 144 r. str. 2..'3. T. da je 30. 174 r... ll~ dj. mcdutim. 59.. moglo nastati tek poslije 962. mj.26 U slucaju. n. 69. 22. nastati poslije 950. da je 30. tJ. str.. pogl.. H au p tm ann Lj. medutim. pogl. kad su slijedila dva vladara s istim imenom. str. Lab u d a G. 1-2.PZU)'I 29. H a u 'p t m a 11 n Lj. 948/49. XI.229.. kad nakon bitke kod Augsburga nalazimo Madare takoder u prijateljskim odnosima s Nijemcima. da su Cesi bili podlozni Nijemcima vee od 929. 228-230. i da je izvjestaj 0 Otonu kao vrhovnom ~eskom gospodaru mogao nastati i prije g. III. drukcije medutim isti pisac str. nap.zom Arpadom«: 'Ap7t~o~~ (.. str.. trebalo da je nastalo prije 950. pogl." i to bar s nekim veeimopravdanjem nego kod njenog prvog dijela. nap. 23 K on S tan t .E'{!J(~ Toopitl!J(~ a. n. dj. 27 :M a no j 1 0 vic G.se u 30. i to pod utjecajem njemackog poslanstva u Carigrad 949. Istotako se njegovo dokazivanje iz madarsko-ceskoga prijateljstva.!J([1. spomenutog 11 30. str.. vee i prerna Madarima. str.€. kada su bili kako Cesi tako i Madari neprijatelji Nijemaca. Jahrbiicher des Deutsohen Reiches unter Otto II. moran je dakle izvjestaj u 30.. razbija na izvjestaju 31.27 kod Otona I. 96-101. tJ.~ :E"'~(!J(:: koji shvaca kao~Otonu t Velikom. 59. 147.99-100. str. a ne »Otonu. doduse u svom opseznom djelu 0 Samu dokazuje. jer je u C3JSU Konstantinove srru-ti Oton II. 215-216. kada je Oton bio krunisan za cara..d a G. poglavlje nastalo ne samo prije 955. str. nastalo tek poslije 955. tJ. da su 948/49 pored Nijemaca i Madari napali na Cehe:" obrnuto pak . pogl. Labuda G. nego cak prije 950.(!XA(p pr)"rl. Tek tada se naime za nj ucvrstio epitet »Veliki«..

. str. cla ga je napisao Konstantin Porfirogenet. t in Po r L n. 35 H a up t ill ann Lj. a 29 ." Vee cinjenica. upotrebljava u znacenju »Veliki« nesumnjivo samo kod Konstantina Velikog . :. cla je nairnc autor epitct 6 tJ. veIiki knez Madara«..i za njemacke vojvorle. bila bi dakle svakako vrlo . bilo upravo nuzno za jasnu sliku madarskih prilika. 31K 0 n s tan K 0 n s tan t i 11 Po r f.. str. 1897. v. n. 32 V. kao sto to vrijedi za Arpada. n. pobuduje sumnju. 88 Bur y 1. 13-20.. 't>. potjece iz cloba poslije 955. upotrebio na tom mjestu u znacenju »VeIiki« upravo s obzirom na Otonovu licnost. 30 za g.31 Tako bi dakle ostala samo ip rva moguenost. da se kocl Otona ne radi '0 naslovu »vclik i kralj«. n. pogl. n.. napisana 511 inace sva poglavlia izmedu 948 i 952. str. 26. t. III. krstenje dobivajn sami od Rima. Iako je naime djelo izrazito nedovrseno. se Bizantinci.E"(c<<. 70. 71.can nacin. knez madarski«. 36 K o n S tan tin POl' fir 0 g e net. 67. iako sc 11 diplornaciji . kao i poglavlje iz cloba Nikefora Foke (963-973) 11 njegovo clrugo djelo De caerimoniis. 1. rncd utirn. ipak ono nije cvrsto dokazano. sto ga je u sredini X. 100 i map. 255. 4-12. mj. Postanak i znacenje tog Al'padova naslova objasnjava i dokazuje njcgova sira veza. Usprkos tome.cla je 30. U :. rnj.. s obzirornna to sasvim vjerojatno. str. mj. OsianjajuCi se na naslov. mj. zatim pod Francima. isprva S11 nezavisni. Dolazak. n. B. Bez obzira na spornost Hauptmannovc argumentacije sto se tice ep iteta 6 !J. sto sira veza na tom mjestu zaista ne traZi za Oiona U okviru nremackih vojvoda epitet »veliki kralj«. 2 Hiatoi-i isk i aborn ik 1952. str..€. 34 H a u 'P t ill ann Lj.V p'Yjya Batoop"l)' 37 Pog!. nastupaju Bizantinci svuda kao odlucuiuci faktor: kod dolaska i kr-stenja Hrvata i Srba i kao njihovi vrhovni gospoclari. 68. U 30.1-36. Dolazak. 689 r. pogl. Upravo ispred toga" se naime u djelu obraduju madarski plemenski knezevi i njihov polozaj. poglavlje moglo nastati tek poslije smrfi Konstantina Porfirogeneta te da je uslo u De administrando imperio na sli.1-36. &89 (e'C. str. nap. po mom je misljenju ipak tocna njegova teza. str. 96. 949." tako rla bi za tocno opredjeljenje Otonova polo+aja hilo ipak potrebno da se upotrcbi naslov »veliki kralj«. 956. S druge pak strane bizantinska diplomacija upotrebljava naslov :>kralj« . jer je za njemackog kralja nasao samo naslov »kralj«. j. Hauptmann dokazuje. 17 . knez iznad ostalih madarskih plemenskih knezeva. za g. 100 i nap.pf]~ . K r u ill b a c her K. a ne neposredno uz licnost (veliki knez. s jedne.n.gelje naravno zahune nisu ni bile moguce .(C<<.. 12-21. sfo 30. stoljeca bizantinska diplomacija upotrebljavala za njemackoga kralja. pog]. tako da je takvo izuzimanje Arpada. Dolazak.. 98. str. s druge strane." kod Karla VBlikog je barem otvorena i mogucnost. pogl.38 Tu sumnju potkrepljuje i cjelokupna korupozicija 30. Geschichte del' byzantinischen Literatur. 33 H a up t ill ann Lj. Upotreba u znacenju ')Veliki« s obzirorn na Jicnost Otona I.. koji nije bio samo jedan od jednakih. a poslije toga opet samostalni. fL€. i 691 r. Na jednoj se strani epitet b fLs"(c<:. te je Hauptmanovo misljenje 0 znacenju epiteta (.(C<<. da se radi samo 0 znacenju »stari« za razliku ad njegovih vpotomaka istoga imena :33 svuda drugdje racli se dli () znaeenju »stari« iii je pak taj epitet vezan uz naslov.s I u z hen 0 nije upotrebljavao. 574 (141). pogl.. 174 r. vee »Arpad.izuzetna.Prilog kritici Porfirogenete »Arpad Veliki. Cirri se nernogucim. uopce ne osjecaju: Hrvati clolaze sami. 34veliki imperator 35). n. I.

pogl. 1918. zivot i djela cara Konstantina VII. i 31. Gotovo ne zad iruci u potanju analizu . sto ih je car imao vee UpI' V 0 hit 11 0 III konceptu p ripremljeue za djelo. Zbog te razlike. bilo sarno 0 njihovim vecim dijelovima. U vezi s Labudovom obradom pitanja kritike teksta moramo. 31-36. pogl. sto je to djelo posveceno prije svega geografskom OpiSH pokrajina bizantinske clrzave ( za razliku od De administrando imperio. a uvod u nj pokazuje. R 1I r v J. str. De administrando imperio ne spada u djelo De thematibus. cia se kad odsjecaka sa tatEO" ott od nosno Ott neli 0 hiljdkamd. grijesi gotovo svuda zbog svoje povrsnosti i loseg shvacanja starije jugoslavenske literature . kacl tvrdi. odnos izmedu obje redakcije istraziti jas nesto potanje. Vee Tomasic" ga je opravdano karakterizirao kao nateguuto. Labuda tvrdi (misleci.. cia se radi za'ista 0 definitivnoj carevoj redakciji.>Citavim nizom izvora dopunjena« verzija tog prvobitnog teksta. U. 29. pogl. dj. cia tib uvodnih rijecca nema samo ondje vgrlje je tekst oc-igledno obraden«.jeclno je on dokazao. ka::>inace 11 vccini poglavlja djcla De arlministrando imperio. 14-18. bio zaista Konstantin. 39 . pojedirie aliueje rre pocinju sa tatEoy ott odnosno .. n.vee sama polazna tocka tog Labudova tumaccn ja . Drzao je. rla bi autor 30. sta je sa spomenutim stilskim razlikama. Bury40 zaista nije urnio da objasni. koje . pogl. kojih Bema n i u djelu De thematibus. . i 31. potjece iz drugoga Konstantinova rljola. poglavlje.. De thematibns. str.nema tih rijecca u pocetku odsje.. Porfirogenits. pogl. dalje) 43. jerlini primjcr te vrste u drugom dijelu De administrando imperio). Ali i konkretno poredenjo ohiju redakcija izvjestaja 0 naseljavanju Hrvata medusobno i s djelom De thematibus dokazuje. 41 T 0 ill a sic N. da je 30. Po sadrzaju ne icle zbog toga.istotako kao ni30. pogl. da je Labudova pretpostavka zaista hez osnove i pogresna: 1." Medutim. Primjere za takav zavrsen rad navodi narocito 11 prvim poglavljima spisa: vrlo lijep primjer zavrsene obrade skupljenog grarl iva p ruza rnedutim i udrugom dijelu De administranrlo imperio (od 37. ni po obliku 30. pogl.10 VZA 20. n. Kao dopunski dokaz on navodi jos to.. n. koiu Bury 11 svom cljelu zaista nije objasnio na zadovoljavajuci nacin. To poglavlje hilo ie po Labuclovu misljenju prema tome u cijelosti gotovo vee 944 (zajedno s ostalim poglavljima eljda De thematibus}: 29.tt. caka. pogl. medutim. Sl1 dakle kasnija . B. cla u 30 pogl.a gdje se on ipak upusta u nju. str.je cara Heraklija i Bizanta u prvorn. Kasnija analiza cljela De administrando imperio pokazala jc. sto 11 OpiSH bizantinskih temata zaista nedostaje opis dalmatinskih grarlova. Oslonio se jednostavno na cinjenicu. 538-539 (109-110). pogresn a ir. Dakle i sadrza] govori protiv toga.. koji je tako ustrajno isticao znacen. jedimi dokaz za tu tvrdnju mu je spomcnuto nerlostajanje uvodnih rijeci t'lt20') ottoclnosno Ott. da je takvo tumacenje pogresno. 230-233. mj .. da u drugom dijelu Dc administrando imperio nema poglavlja bez tih rijecca u pocetku al ineja. koje opisuje d rug e narocle i bizantinski odnos Lab u d a G. Lahuda daklc grijesi takoder. De administrando imperio. da 30. Ni po sadrzaju.Labuda pokusava naime da odnos izmedu obje redakcije rijesi »sirokopoteznoz<. prije svega 0 ekscerp tima iz kn ji~a. 18 . koj] je napisao pogl. odakle ie zabunom zalutalo izmedu 29..Bogo Greiensuer da bi taj drugi koncept izradio isti covjek. kod ostalih pak 0 kasnijim dodacima. hilo da se radi 0 citavim poghvljima.

str.toboze doveo Dioklecijan iz Rima. Po r f..u Split i Duklju . n. mj. pogl. kao ni oni za ove. kako je obradena tradicija 0 padu Dalmacije i Salone u 29. (867-886) odredio. Karakteristicno je vee to. ogranicen na mnogim mjestima sarno na nahrajanje. 524. B. ne spominje Bizant nigdje osim na svrsetku. pogl. 1. a zatim posli prema Saloni.29). Po Buryjevu miMjenju radi se kod oba izvjestaja o dvije reprodukeije istoga dokumenta. vise ne ee odustati. koji se zovu i Avari).fifo su Romani saznali. str. opisuje samo tude narode i bizantinski odnos prema njima. gdje se ta straza svake godine na veliku subotu skupljala i mijenjala. da je vlast tih Romana dopirala do Dunava. nalazimo mnogo logicniji redoslijed dogadaja. Uza sve to ipak 29. da Romani. Tekst je socan te se u prvoj polovini poglavlja bazira gotovo iskljucivo samo na narodnom prcdanjusve dosadasnje traganje za knjizevnim predloscima ost8510je bez uspjeha. bonnskog 19 . opis zauzeca grada Salone na veliku subotu)." Srodnost medu njima je zaista vanredna. Poslije govora 0 tome.Prilog kritici Poriirogeneta prema njima te se interesuje prije svega za h Iis t o r i j s k e momente}: P'O obliku ne spada onamo. pogl. Tek poslijetoga spominje se Salona. U svom osnovnom zapletu izvjestaj je u najmanju ruku nejasan: ako su se Rom&ni samo jedan put prevezli preko rijeke. s jedne i 30. da zive S onu stranu rijeke. 253-254. mj. gdje pripovijeda. Klis. dok u 30. n. III. iako znamo 0 mnogo starijim medusobnim borbama upravo u Dalmaciji. 2." upravo iskljucuje mogucnost. Stoga 8U oni Romano. za narodnu tradiciju upravo nevjerojatno: pocinje se opisom Romana u Dalmaciji. da Romani ne ce prestati s napadima: ako IlU prelazili rijeku svake godine. pokazuje karakteristicne erte obicnog neuredenog ekscerpta. koji su zaista up l' a v 0 0 n d a iznova presli rijeku. U 29. pogl. str. da bi to poglavlje bilo istrgnuto iz geografskog opisa bizantinskih temata. In. Tek onda. n. Sve to harmonicki uvrstava ovo poglavlje u citav koncept i nacin rada za De adrninistrando imperio. zasto itn je bilo 42 K a n s tan tin izdanja opisano je 29 43 K rum b a c her 44 Kanstantin 45 Bur y 1. s druge strane nepobitno dokazuje. n. trebalo hi cla budc Iormiraniestalne str<l'ze na Dunavu. kako »su Slaveni osvojil'i« Dalmaciju). 141 r. koji su jednom nasli plijen.. i 30. .. izrazena u uvodu u to poglavlje (da opise. na 42 stranice temata! K. kad se to strazarenje obavljalo vee mnogo godina. zauzeli grad i citavu Dalmaciju. Parf. koje je ~amo . da poslije mnogo godina Slaveni govore. da je car Bazilije I.. da drugs strana Dunava nije nenastanjena. skrt i kratak.ss te se bazira gotovo iskljucivo samo na knjizevnim izvorima. i 31. kako je moguce. n. dj. pogl. pogl. dogadaji su rasporedeni oci. mj. 1-2. str. Svrha. da moraju Bizantu podlozni obalni gradovi placati Slavenima danak 0). vecina teksta posvecena je historiji.to ispremijesano." Pogl. Koliko-toliko detaljni studi j sad r z a j n 0 g odnosa izmedu 29. 11~64. Slaveni. Posljedica pobjede nad »Slavenima« odnosno toga. u koji su dodane za Konstantinovo pisanje karakteristicne »filoloske« primjedbe 0 raznim imenima (Romani. da su prva dva starija.. n. iznenadili i potukli. tjesnji nasIon na zivo pripovijedanje narodne tradicije (prvi napacl strazara na A Yare. 30. prelazi odmah na romanski napacl na »slavenske narode. koji se zovu i Avari«. III. za koje Romani zacudo nisu znali. 560 (97. jer je opis u De thematibus suhoparan.. treba da su se Slaveni odnosno Avari odjednom sjetili njihova p r v '0 g napada i pogodili.

a ne u imperfektu. mogao bi opis osvajanja Dalmacije od strane Slavena prestati vee zauzimanjem Salone: osvajanje Dalmacije od strane Slaven a nc bi dakako u tom slncajn moglo hiti centralni predmet toga poglavlja. sto misli Bury. slucajnog prijelaza preko Dunava. prosireno citavim nizom novih izvora. po koncepciji 30. Po r f.. i 31. n. 20-21. je. kojih u 29. str. 7-12. 20 . III. 143 r. n. osvajaju Dalmaciju. n... ela bi bila i istina ono." Izvjestaj 0 bijelim Hrvatima" je i inace izmijenjen s obzirom na njihov novi polozaj (vidi gore). mj. da njegov autor i Hrvate smatra samo jednom. Odnos izmedu oba momenta.n Po r I. n. cini se. pogl. pogl. n. pogl.. narnijenjenom opisu toga. da je 31. pogl. Ne toliko onaj red u dogadajima. kako 'S11 Slaveni osvojili Dalmaciju. kako je navedeno 11 njegovu uvodu.iz dogadaja ispoljava i utjecaj antora. III. 21-144 r. pogl. sve s t val' n e novosti 31. iz kasnijeg su doba (dolazak sveca Martina. sasvim jasan i logican. mj. str. pogl. pogl. pogl. 145 r. je smjestena po novom izvjestaju iz Mletaka (iza Bavarske).i 8. III. 11 30. III. lokalizirana po dalmatinskom izviestaju (iza Madarske). '11. da je prvobitni predlozak. tekst bizantinskog izvora u drug om dijelu 30. Po r f.Izvjestaj 30. pogl. autor oeiglcdno namjerno ogranicuje na vrijeme do njihove emancipacije od Franaka. kojih 11 30.. n. pogl. Medlltim. oznacuje dakle jednokratnu radnjul).. koliko novi narodnopripovjedni elementi. jos nema. opis hrvatske vojnicke snage). Ako tu analizu prosirimo jos na poredenje s 31. Pocinje se opisom geografskog polozaja Dalmacije. nalazimo 11 prvorn niz isp ravljenih i potpnno novih vijesti: upotpunjena je vee prica 0 padu Salone. 145 r. 2-5. 149 r. P or f.. 143 r. III. n. a zatirn prelazi na opis Salone. jer su na avarskoj strani koel kuee sarno zene s djecom: zatim prelazi odmah na avarsku osvetu. tin t in tin tin Porf. II prvu polovinu IX.. povezani upravo tim Iogicnim redoslijedom dogadaja (napad na Avarel).. 10-11. koji su utjecali na preradu starije redakcije. pogl. svim ostalima jednakom skupinom medu dalmatinskim Slavenima.Bogo Greieneuer potrebno da se sjete prvog napada (glagol je 11 aoristu. Recimo.. mj." pokazuje. 15 i 23. 146 r. 20. u poredenju s 30. da se harem u uklanjanjn Slavena . da se obje reelakcije oslanjaju na isti izvor.. s odgovarajucim dijelovima 29." Obrnuto pak poredivanjem 30. dokazujn. naprotiv.. tesko je oelrediti: dok nov i narodni elementi govore uvjerljivo za utjecaj novih podataka iz same Dalmacije. :. pogl. P 0 r f. n. pogl. Dok je Bijela Hrvatska u 31. kako je pogresna tvrdnja. mj. mj . 6. stoljeca. pogl. str. u najmanju ruku bitno dopunjen novim gradivom narodnog predanja u Dalmaciji. n. pogl. ipak je Iskljuceno. Upotpunjen je izvjestaj 0 seobi Hrvata. sto bi ga mogao unijeti i autor 30. 147 r.. upotrehljen za 29. ako ne eak i zamijenjen novom redakcijom dalmatinskog narodnog predanja 0 padu Salone.. U 30. str.. vidimo prije svega. 9-151 r. se u historijskom dijelu. 144 r. ne nalazimo. . koji uspijeva. njezine stalne straze. koju on po narodnoj tradiciji stavljn nesto prerano. da bi iz vee logicno uredenog izvjestaja u 30. mogla riastati zbrka u 29. pogl. pogl. pogl. n. Tek slavenskom pobjedom nad Avarima naime Slaveni. Kad autor ne bi kod Avara uklonio njihovo istovjecivanje sa Slavenima. str. rnj. koja stize vee narednu izmjenu straze te zivo opisuje pad Salone. 47 48 49 50 51 Konstantin K 0 n s tan K 0 n s tan K 0 n s tan K 0 n s tan n." preraden izvjestaj 0 pokrstavanjuP' Nanovo su uneseni podaci 0 ostacima Avara 46 K 0 n s t an t i . III. str..

Heraklije ih je nastanio najprije u kraju. n." Sve to dakle pokazuje. mj. r. mj. III. Porf.. 5.. str. earn Hel'akliju u doba cara Heraklija) 4. mj.. 21 i 149 r. mj. 144 r." 0 seobi dijela Hrvata u Panoniju i Ilirik. mj. str. 146 r. mj. Hrovatos. 148. P 0 r f. Tuga.r. 12-16. n. 32 Srhi su iz Bijele Srhije (s onu stranu Madarske. pogl. n." 0 bizantinskoj vrhovnoj vlasti nad Hrvatskom i hrvatskim vladarem.. 144 r. A. 18-19. 145 r. str. 16-17 i 21-22. Po Heraklijevu nalogu u daljoj ih borbi dje. Po r f. Ipak hi se ovom zakljucku mogao . 6-7. Tamo su nasli Avare.. pogl.. POI' f. da je izmedu zapisa prve i druge redakeije moralo proci harem nekoliko godina. str. POI' f. pog!. 6-7." Da bismo 0 tim razlikama mogli izreci cvrst sud. koje govori 0 seobi Srba: Seoha Hrvata Seoba Sl'ba B. koji se odonda naziva Srpciste (l:Sp~AllJ( ) u solunskoj pokrajini. 10-146 r. POI' f.jos uvijek netko usprotiviti. III. 30. III. III. poglavlje De administrando imperio. t. str.. ali su se s carevom clozvolom uskoro 'n- 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 12 Konstantin Konstantin Konstantin Konstantin Konstantin K 0 n s tan tin Konstantin Konstantin Konstantin Konstantin Hauptmann Porf." 0 Porginu oeu i Porgi samom.. n. n. mj. pogl. jer su toboze neke vijesti i za starije doba u 31. su iz Bijele Hrvatske (5 onu stranu Bavarske) C. n. (Klukas. da je u 30. n. n.istjerali su Avare iz Dallomicno protjerali. Lj . koje su se u kojecemu iskoristile za dobivanje novih izvjestaja i za ispravljanjo starih. n. mj. 18. 145 r. III. Lovelos.. pogl. graniceci se s Francima i Bijelom Hrvatskom) pobjegli k bizantinskom caru Herakliju pod vodstvom jednog od oba brata. Hrvati 2. 2. 16-154. hlizu Franacke.. sacuvana mlada redakcija izvjestaja.. Porf.. dje. 2. n. Po r f." 0 ulozi toga cara u hrvatskoj horbi s A varima i kod pokrstavanja Hrvata. Muhlo. ali ito.53 0 hrvatskoj podlomosti Franeima i 0 ustanku protiv njih. III. III.macije lomicno pokorili.55 0 polozaju Hrvatske i susjednih Slavena-" i 0 slavenskim odnosima prema bizantinskim gradovima u Dalmaciji.Prilog kritici Poriirogeneta medu Hrvatima.uzeti u tom poredivanju u obzir jos 32.pobjegli k hizantinskom slije pada Salone. 149 r. n. 16. 148 r.. n. n. 21 . str. 5-10. pogl. dosH u Dalmaciju (po. 1. zborrrik. pod vodstvom petoro pod vodstvom Porgina brace i dviju sestara oca. 144 r.. Hrvati su iz Bijele Hrvatske (s onu stranu Madarske. n. 148 1'. III. 1931. u zemIji Boiki. koji su u Bijeloj Srbiji naslijedili svoga oca. 0 bijegu Hrvata Herakliju. n. 16-147 r. 4-5 i 150 r. n. str. POI' f. n. III. u susjedstvu polapskih Srba) 3.54 0 podjeli Hrvatske na zupe. tako na PI'. 17-19. III. str. j. 31. ipak konkretnije nego u30. moram opet po Hauptmannovu primjeru'" samo nesto upotpunjenom .. mj. str. str. Kosences. n. n. Vuga). n.. Resetarov mj. str.

podvrgnuti i pokorni romejskim carevima. Paganiji. na kraju za nekoliko godina (924 --927/8) cak i bez svaga kneza prikljucena Bugarskoj. Viseslay. podvrgnut romejskom caru i nikacla nije slusao bugarskoga kana«. u kojima je bila Srbija ponovo podvrgnuta Bugarima. pobunili i ostali od. Zhog cara Heraklija.po nasljeclstvu njegov sin.te su se po nalogu cara putili kuci : na putu su ju tom zemljom. n jegova roda. Zatim slijedi opis borhi izmedu Srba i Bugara u IX. a ad ovoga VIastimir. 22 . i do vremena toga Vlastimira zivjeli su Bugari mirno sa Srbima kao susjedi i medasi. to jest od vlade slije smrti kneza »koji se dosli pod Franke. koji ih je kao svoje podloznike naselio usadasnjoj Srbiji. Molili su iz Rima za krst. A iza tog podrohnog opisa slijedi recenica:« Srpski knez je od pocetka. voleci se medusobno. to jest ad vlade cara Heraklija. Po7.kanac. Rima svecenike.da nije slusao hugarskoga zatim opet unuk i tako dalje redom knezevi iz onda samostalni i ne. podlofan sklonio caru. stol jecu (od Vlastimira do Caslava}. 8. Neko vrijeme hili su »Hrvatski knez je od posamostalni. Heraklija naselili u toj se predomislili i preko pokrajini. Car Heraklije im je za Car (Heraklije) poslao im vladanja kneza Porge je svecenike iz Rima i 100p#) poslao i doveo iz pokrstio ih. Odonda Hrvati vlada.Bogo Grsfeneuer 6. J poslali su im biskupe i pokrstili ih za vlaclanja njihova kneza Borne (Iloptveo). ucmio od njih nadbiskupa i hiskupa i svecenike i dakone te je pokrstio Hrvate. Travuniji i u zemlji Konavljana. i X. koji su im cinili dobrocinstva«. a zatim BU cetka. beogradskog stratega ponovo se obratili Herakliju. Zahumlju. zavladao je franackog nasilja su se romejskom caru i nika. Pasli je nezavisni (ailtoosoltotOt xal koliko godina radio se ocot6110fLOt).

" Heraklije doduse zaista do 638 nije 63 Isp. Seoha Hrvata i Srba. 12-21. 1952. pogl. str. Najzad je i C8 samo kopija B8. Historijski »podaci« 11 C 6 opet se u tan cine poklapaju sa sadrzajern u B 6. 98. 68 K 0 n s tan tin Po r f. Istorija Srba I. sir.ci. sto za vlade Heraklija Singidunum sigurno nijc bio vise u bizantinskim rukama te nije tamo bilo nikakvog bizantinskog stratega. a Baraclino istovjecivanje Boici = Vilei (Vilki. C.. str. 97-99). sf.takvih narodnih etimologija nalazimo u De administrando imperio citav niz. S nod 0 k a z u j e car e v ute n Id e n c i j u da prikaze Srbe kao bizantinske podloznike. jer u Boika nedostaje za Velete u svim oblicima njihova imena tako znacajni glas -1-.s izuzetkom srpskog imena doslovce preuzeta iz B 7 . Lab u d a G.)61 ne moze se prihvatiti. C 4 je bez svakog realnog sadrzaja... 24-29. 177-179. str.. gdje je zivio dio Hrvata. bizantinska je vlast na Balkanskom poluotoku bila skrsena te se osnivanjem temata uspostavila tek u drugoj polovini VII. s historijskim razvojem nespojivim tvrdnjama opcega karaktera. Byzantion 17. 69 0 s t r 0 g 0 r ski G. Singiclunum se u bizantinskim ohrambenim borbama protiv avarsko-slavenskih navala spominje posljednji put o. da je Konstantin imao konkretne izvjestuje osrpskim knezevima tek ad Viseslava dalje. mcdutirn. jer C 7 dokazuje. stoljecu. (G. stoljeca. IG 1948. 0 tome 0 s t I' 0 g 0 r ski G. 1931. C 3 odgovara potpuno B 3. 1940. 65 Tho m p son E. str. Srba u Ceskoj stvarno nije nikacla ni bilo." vijest je sigurno nehistorijska vee zbog toga. is t i. str. 116. Utica] Sloveuana drustveni preobrazaj Vizantije. St. 70 j i r e c e k Geschichte del' Serben. 1:"2-1':5 (11 Radonicevu prevodu. 29-36.. ]Ie 3. 19-20. dj. str. C 5 je istotako vjestaeka Konstantinova konstrukcija. 2. jer su Srbi bili stvarno u sirokom opsegu krsteni tek u IX.63 U C 2 Konstantin polapske Srbe smjesta u cesku. 0 kojima je imao izvjestaj. hr. M. 67 Y. te neposredno poslije naseljenja ime jednog jedinog plcmena nije moglo pokriti tako opseznu povr~inu.1911. da su se sa sjevera doselili na jadran. Dolazak. Ali je prije svega zbog potpune slicnosti slova Yo i [! u grckoj grafiji X. 125: is t i.65 jedino vjerojatno rjesenje. Ie 1. kad jos mnogo kasnije na istom prostoru nalazimo i imena manjih plemenskih jedinica. 1. 600: kad je Heraklije dosao na vlast." pripovijedanje u C 4 je dakle elsto Konstantinovo tumacenje podjele Srba i seobe jednog dijela na jug. c. Bascape). 1933/34. Porf'irogenitova hronika srpskih vladara i njeni III orioloski 'pod9.Prilog kriiici Poriirogeneta Poredenje obaju starijih tekstova B i C dat ce nam osnovu za prosudivauje odnosa izmedu B i A. Pretpostavka. Paleografia greca e latina. n.uputstvo za hizantinsku vanjsku politiku! Zata se u korist svojih politickih tezn i] Konstantin nije nimalo plasio da dogadaje p rek rije tendencioznim... 1944-45. 1937." Dakako. to da nam zavrsna recenica kod C 7 . De administranid'o imperio. 4.. u ovom: H au p t man n Lj. rlakle Cesi. u suprotnosti je s drugim Konstantinovim navodima 0 prvobitnoj domovini Srba. Njegov tekst nema samo historijsko znacenje. clok se gcografski dio tog odsjecka odnosi svakako samo na razvitak Srba do X. iabela grckih slova uz str. Resetarov zbornik.i 9.. str. da bi protumacio topografsko ime Serblija . Nastavni vjesnik 42. 1949. Veleti i s1." Najvazni. da Konstantinove Boike valja traziti u istocnoj Galiciji. 66 G I' ego ire R. Tako je i zakljucna tvrdnja alineje C7 nespojiva s vlastitim Konstantinovim potankim opisom oclnosa izmedu Srba i Bugara u istoj alineji. 46-47. str. izd. izd.je je. 23 . 240-254. vee predstavljn i . 1.. 64 Bar ad a M. da su Boiki stvarno Boimi. str.

da je naimc ova »dosla orl nekrstenih stanovnika uz rijeku Vislu. str. vee jedino Konstantinovu konstrukciju. 23: is t i JIe 3. hr. 1924... dalje... 193. III. str. 30-61.." jasno je osim toga.Bogo Grefensuer hio s Rimom u tako ostrom sporu.P pa zato ne dokazujo nista: na instituciju zl1pana. ~a ta tri temelja ie on sam iskonstruirao srpsku povijest izmedu pocetka VII. 0 24 . 4. Ortsnamcnf'orsch. g 0 r ski G. i nap. Rae kiF." zbog cega je takva argumentacija" neosnovana. H au p t 'Ill ann Lj. 20. 1944-45. tako 11a pr. 245-2. a ne domaci plemenski naziv. 76 K a d lee . n. los najozbiljniji je clokaz iz tradicije. 77 Lab u d a G.1j «(Ljadiskie}:s Ali i ovdje nailazimo na zapreke. 98-99.. 75 Annales regni Francorurn uz g. b) 0 srpskoj povijesti prije pocetka IX. Les Slaves. Konstantin nije imao doduse nikakvih srpskih podataka. 1937.. 0 zadrudze slowianskiej. da ne hi mogao dohiti nusionare iz Rima. vee kod svih juznih Slaven a. koju Konstantin Porfirogenet povezuje sa zahumskom dinastijom. da je »seclam ili osam plemena p lemica doslo iz predjela Poljske«.. Prvohimo slovensko pravo pre X. 239-240.. 330. f. str. koji ce nam sluziti kao metodicka uputstva pri uporedivanju A i B: a) U Konstantinovoj ohradi srpske povijesti vidimo izrazito tendenciozno isticanje hizantinske vrhovne vlasti nad Srbima opcenito i uloge Heraklija u prvo doba srpske historije posebice. Ortsnamenstudien zu De administrando imperio des Kaisers Constantin Porphirogennetos. 15. Ipolapskih Slaven a. IG 1948. s druge na etimologiziranje. str. str. Kwartalnik historyczny 13. str.8. 824. kako dokazuje vee clodatak »qui vulgo Praedenecenti vocanturx. 1926. n. str.. str. veka. st. 227. 48. 40-42. Documenta . ali zato ipak nije propustio da je pr-ikaze. Na jednoj strani splitski arhidakon Toma svjedoci 0 hrvatskom predanju. i kraja VIII. upotrebljeno kocl franackog analiste vjerojatno za Branicevce. B a 1z e r 0.. 71 D 72 0 str Y0 r n i k F . da se siroko pokrstavanje Srha moglo Izvrsiti tek poslije pokrstavanja Hrvata. str.. 73 Cor 0 vic v. 1899. str. G I' ego ire H. jle 3. stol jeca. 70. 1940. 208-210. Zato se citavo dokazivanje dvostruke seobe Srba oslanja na vanredno nesigurne dokaze. ceha i Poljaka. 160.TaT a n 0 v ski. 74 H a m 'p t man n Lj. Historija Bosne. mj. Kao osnova za tu upotrebu hrvatskoga predanja sluzila mu je svakako cinjenica. ":'3. sto Srbi ziYe u susjedstvu s Hrvatima kako u polapskim zemljama tako i na Balkanu. 78 K 0 n s tan tin POI' f. koje medutim nalazimo ne sarno kod polapskih i juznih Srba.J. o Byzance et Rome en IXe siecle. 18??. Zeitschr. 103-104: v. Reseiaroy zhornik. . na geografski dodir Srba i Hrvata koel zapadnih i ju mih Slaven a :" na ime Abodriti. n. a s trece strane koristio se vijestima 0 Hrvatima. str. str. S k 0 k P. koji se nazivaju Att:iy." Buduci da crkvena terminologija kod Srha ukazuje djelomicno na zapadni izvor. str. st. da se svi bitni elementi seobe Srba navode po prvi put vee u vezi sa koriseenjem hrvatskog predanja (B II 1-2).. Ovim poredenjem utvrdili smo dakle dva momenta. 1928. MSHSM V'lL. ali je ono vjeStacki.. jer su Bizanfinci cak slavenska plemena u neposrednom zaledu Soluna podjarmili tek od sredine VII.. Oslonio se u starije doba s jedne strane na bizantinsku drzavnopravnu tradiciju. elvostrukoj seobi Srha clakle stvarno nemamo nikakve historijske potvrde. Na to ukazuje i cinjenica. Byzantion 17. 1.. dj." ali nije imao nikakove mogucnosti da ih posalje medu Srhe.

.Prilog kriiici Porlirogenete dok dodatak »qui Lingones apellantur« dokazuje. tako da su mogli ucestvovati u obje seohe te se razhiti vee u to doha. narocito 185-187. str. kad je vrlo instruktivno i jasno dokazao. s druge prema zapadu. da rezultate takvog zakljucivanjn iz dvostrukog susjedstva . ed. is t i. Sva c v r S t a argumentacija u korist dvostruke srpske scobe suzuje se dakle u biti samo na one momcntc.. ct podloga za B7 bizantinsko drzavnopravno naziranje. rla gore navedeni citat predstavlja u tekstu . Na to smo prisiljeni tim manje. A7 poznaje Hrvatesamo slobodne ili pod franackom vrhovnom vlascu. uz OYO H a u p t man n Lj. skupljenih za historiju Srba. da su Srbi prvobitno zivjeli negdje u sredini prostora. Dolazak. koji govore protiv naseg zakljucivanja 0 odnosu tih rl viju redakcija prec1anja 0 Hrvatima. 120-127. da se ta suprotnost moze rijesiti samo pretpostavkom. mozemo po svo] prilici najlakse protumaciti zagonetne Spore kod Prokopija. Slavia antiqua 1. str. Nema sumnje. Hacki F. iz kojega su se Slaveni selili s jedne strane prema jugu." Buduei da smo poredivanjem B i C naisH elirektno na trag careva postupka pri ohradi fragmenata. koja tekst sadrzajno 11(' sarno raskida. nama je na osnovu gornje analize odnosa izmedu B i C nuzno sumnjiva kao izraz Konstantinove tendencije. mogli bismo i ovdje pretpostaviti oslanjanje na hrvatske vijesti." Buduci da na drugoj strani Konstantin Porfirogenet zna 0 povijesti Zahumlja do Mihajla Viseviea istotako malo kao in!lce 0 srpskoj. DefinitiYnll potvrclu Zd tu pretpostavku dao ic vee Hauptmann. 181-227. koje se javlja i kod konstruiranja srpske povijesti. Dakako. Hesetarov zhornik. str.. koju A ne samo sto ne poznaje. Kod normalne k ritik e tekstova dovoljne su rnnogo manje veze izmedu elva teksta nego sto su one. 25 . da je za Poljake kod Hrvata bilo u upotrebi ime Lehi (= Ljahi.. 80 La h u d a G. Ljadiskie). nego je vijest 0 naseljavanju Hrvata u A takvoj ulozi Heraklija i Bizanta direktno suprotna.moramo primiti kao historijsku istinu. Prisutnoscu Srha u slavenskom stanovnistvu iznael donjeg Dunava u prvoj polovini VI.9 Tho 111 a s arc hid i a con us. str. 82 H a u p t man n Lj. 25. 1937.82 Drugi primjer.. a prema B7 bi Hrvati trebali c1abudu od Hcraklija dalje skroz podlozni bizantinskom earn. XXVI. st . na osnovu kojih ill je -konstruirao vee car ski pisae. dok nam na zapadu slicno preelanje 0 »srpskoj« polaznoj tocki slavenske seobe cuva takozvani bavarski geograf. da je Heraklije tenclenciozno i nehistorijski uvucen u hrvatsku povijest.na Labi i jadranu . Okres »wspolnoty« slowiariskiej w swietle zrodel i tradvciji histor ycznej. koje vezu slijedeea elva odlomka. 81 V. 123-125. koje smo utvrdili inace koel Srba. Suprotnost izrnedu A i B dolazi najjace do izrazaja u tQcki 7. da proslavi Bizant i istakne bizantmsku vrhovnu vlast nad Hrvatima. da je podloga za A7 istinski historijski razvitak." Narocita uloga Heraklija u hrvatskoj povijesti. 1938. is t i. JIe 3. YE'C stovise i otezava n jegovo razumi jcvan je. bas rrista nas medutirn ne moze prisiliti. na kojemu mozemo korikretno dokazati. ne moze nam ni odnoizmedu A i B zadavati teskoca te mozemo rijesiti i prigovore.\1. str. 30-48. pa da se svak i kriticki historicar sasvim cvrsto uvjeri 0 njihovoj povezanosti: . Dolazak.interpolaciju. 19-20. Historia Salonitana. sto se cini. st. i buduci da se pored toga u to doba ne moze ozbiljno govoriti u Zahumlju 0 »dinastiji«. str. pretstavlja B 8. koja hi vladala od doseljenja pa do X. MSH8.

19. 71-74. da je poclloga tih dviju vijesti 0 pokrstavanju Hrvata predanje 0 jednom te istom dogadaju. 140. da se naime u nekritickorn aprioristickom povjerenju prema u grimizu rodenom piscu uvijek iznova jayljaju pokusaji. str." Sve je to bilo doduse receno yee prije nekoliko desetaka godina../X 1tH~IXV :l. 156-157). stoljece. a ana treba da ucvrsti pokolcba ne Baradine zak ljueke (up. iz kojih potjecu ta dva odlomka. Rad JAZU 283. 18-21. narocito 0 ciboriju iz San Giorgia u Valpolicella. Serta Hoffilleriana YHA-D. iako jos ne u doba Heraklijeve vladavine. 8.znatnoj mjeri vee u drugoj polovini VII. VHAD. dum canit«. str. posto se prvi terrnin upotrehljava kao mjera za zemljiste u Dalmaeiji jedino ovdje i nema nikakve uporedne grade za nje83 84 26 . Medutim.llt'~~~vtO ' P OJ to ijtov c. iz istoga mjesta dolaze misionari. obje varijantc imena hrvatskoga kneza razlikuju se uz to u sfvari sarno za jeclno jeclino slovo! Ako pri tom uporedivanju uzmemo u obzir jos 0 p e u srodnost izmedu oba teksta. narocito 74-89. sacuvane u prijepisu iz 1711 g. ali sam moran ponovno iznijeti zbog pojave. da se krscanstvo sirilo medu Hrvatima u . [J posljednje vrijeme pokusao je HoI' v atM. 140. Barada'" je pornocu arheolosko-paleografskih momenata pokusao poduprijeti Konstantinov izvjestaj 0 Porgi harem u toliko. koja je meni prosto neshvatljiva. u prilicnoj mjeri sluze se cak i istim rijecima. cla je uspjeh prvih misionara bio samo neznatan. 'It sat i A 1l ~ 6 'It t a Yo 0 'It 0 V 'ltIXt 6 ~ aIXOtOO~ 6'1tt n~p[YOU tOO 'It IXP !i tOO f11l &'Ito "P OJ f11l ~ &j/XjOOY [spsl~. podrovala su temelje njegovih izvorla. Svi ostali elementi Horvatove arg umentacijc su nedokazane kombinacije (da se odnosi »dedicario hujns ecclesiae centesimo quarto die« na splitsku katedralu. 13:./Xtplji tOY 'IO!l~. kuriscenje za datira. tak o vla je Karaman86 mogao opravdano odbaeiti Baradin zakljucak. st.. D V 0 r n i k F. Medutirn. da ponovo ucvrsti Baradinu argumentaciju pomotu dosad nepoznate i nejasno datirane oporuke jednog splitskog priora Petra. 22-23. 130. 105111. ~S . Gregoirov poH au p t III a nn Lj.. 153. 1951. 1931. Bar a d a ~I.. dj.. novija istrazivanja 0 pleternoj ornamentici. Dvornik'" osim Konstantinova izvjestaja ne poznaje uopce nijedan dokaz. a inace misli. st. stavljenom u jednoj redakciji u prvu polovinu VII.. str. identifikaeija priora Petra iz oporuke sa onim na splitskom sarkof'agu u stolnoj crkvi. oslanja se u sustini iskljucivo na Baradine pomenute teze. u clrugoj u IX. 1937-1940. Jjalttt~p. njegovo datiranje oporuke II vrijcme od sredine 8. st. str..t)tOOY 'ltot1ja/X~ &pXtS'It[~'ltOltOY 'It!l!t e x o n o v 'lt~t XOV ~atot 'ltpS~~UtSpou~ 'l. n. 1941-1942. IXV A8 s.. Mt Mt '0 as B3 ~'XOtASO~ r Hpa'ltASto~ &'ltO~tS[AIX~ 'ltCXt6. str. ~. 401-418. str.. i slicnost slova v i I' U grckoj grafiji IX. str.Nadvratnik VII stoljeca iz Kastel Sucurca. 138. da se 0 b a od ta elva izvjestaja uzimaju kao sam 0 s tal n i i da se obim knezevima. tOO~ Xpoo~atou~ € 'It t- 'It'Xt'OtIX'ltOS Y' ?i p Z 0 'It 0 ~ CXOtOOY. Resetarov zbornik. 124-125). osigura mjesto u galeriji hrvatskih vlaclara. Oporuka splitskog priora Petra. 148-149.. 8" K a r a III a n Lj. str. S..nje izraza »fasae qnatuor« i »in quantum gallus potest audiri. 73-113. 119-174. narocito str. do pocetka 9.Bogo Grefensuer Y E'lttots os. os t(1l tOtS E ~ Iiit t t a oi toto5tot nOpj"-. pa se prema tome zapravo radi 0 cireulusu vitiosusu: Baradino spor no arheolosko datiranje pretstavlja pog lavitu podlogu za dane-anje oporuke. svakako je sasvim jasno. ~Y. i X. st- Xpoo- arxOYtIX Oha odlomka govorc 0 istom predmetu (pokrstavanju Hrvaia). (str. 131. Porgi i Porinu. 0 spomenicima YII i V 111 stoljeca u Dalmaciji i 0 pokrstenju Hrvata.

800 i nekoliko decenija poslije toga. 1912-1913. 'U Episcopus Chroatensis. jer stavlja Porina za narodnu tradicijn prilicno pravilno na njegovo mjesto. a drugi se upotrchljava jos 1445.. kao i oba srpska »bratae u C 3. nazalos! vee odvise dugo zanemarivanih zadataka hrvatske medievistike. mj. 95.. dok na drugoj strani svi sarnostalni diplornaticki elementi datiranja.. nije nastalo prije 31. Povijest Hrvata 11 vrijeme narodnih vladara. t. formula 0 testamentifikaciji. za drukcije misljenjc nije dovoljna. vee kasnije. sir. pogl. da su se u njegovo doba Hrvati pokrstili. Bulic F. Tit 0 Porgi Konstantin uopce zna satno to. 1931. koje dan as. Tako mozemo zakljuciti bar po svim do dallas poznatim arheoloskim i pisanim spomenicima. sir. 277. koji ie 11 BS tendenciozno umijesan n taj proces: nadalje djela prvog splitskog hiskupa. kuda spada Porin (koji je pogresno zapisan kao Parga). str. 154). nego i s izvjestajem 0 pokrstavanju. Tako odnosni Gregoirovi zakljucci nemaju apsolutno nikakve podloge u izvorima. ali ne i kneza. 89 Rae kiF. glavno razdoblje pokrstavanja Hrvata spada u doba o. 168-170. Nasuprot svim gore nabrojanim pretpostavkama izvjestava nas siguran izvor. 87 G reg 0 ire H. 237-239. Kronotaksa solinskih biskupa.jos pagani. Paiistwo Samona." da dakle pokrstavanje Hrvata ne spada u doba Heraklija. kojih do gOYO datiranje. u suprotnosti je s d v a jasna mjesta Konstantinova teksta: ne sarno S onim. a upravo oni treba da imaju koid datiranja isprava odlucnu rijec. Pierwsze paiistwo slowianskie. Documcnta. Zaista je dod use vjerojatno. 102-103 . .di J. ss Lab nd a G. bar u kronoloskom pogledu. 90 Karaman Lj. Zbog toga mozemo mirne duse brisati Heraklija I na svim drugim mjestima. kuda bi ga u vezi sa svojom operacijom teksta htio staviti Gregoire. jer ne vodi racuna 0 naglasavanju pokrstenja H r va 't a. sir. Byzamtion 17. bili ." Tako smo u dva primjera mogli sasvim konkretno dokazati.Berval. gdje Konstantin ne navodi ime Porgina oca." cia je Konstantin zbog slicnosti dvaju imenn historijskih hrvatskih knezeva doduse zabunom prenio u VII." Najzad. argumentacija Bar a d e M. Ivana Ravenjanina. u tom pogledu postoji u njoj jasna suprotnost izmedu navoda o nacinn pokrstavanja (167) i 0 Porgi (170). 122 itd. jer ga i ne ZUa. 308 (nap. arenga. 1925... 640. dakako je i njegov »otac« 11 B3 isto onakva Konstantinova konstrukcija. cia 30. spada tek u drugu polovinu VIII. oca njegova oca. ukazuju na mnogo docniji postanak oporuke (invo kacija." da od Porge nacini njegova vlastitog djeda. str. 138-140). pretstavlja bez sumnje jedan 'od najpotrebnijih. formnla 0 izvrsiteljima.. s i is i c F.. str. st. da su Hrvati o. a ne u doba prije seobe. vijest 0 pokrstavanju.Prilog kritici Poriirogenetn kusaj. dijelom cak i veoma sumnjive (datiranje Petrova sarkofagu. Tako se sve »podrobnije« vijesti 11 B. da se i 11 B 'istice bizantinska tendencija. mjesto datuma. n. 141-146. koje medutim ne maze da bude podloga gornjeg izvjestaja. str. . k oje po citavoj vezi spada vee uno v u domovinu.). str.. kuda ga je Konstantin svakako samovoljno unio. st. i. s obzirom na ovaj problem. da Konstantin nije znao. Istotako je bez stvarnog temelja i Labudino rnisljenje. vee 11 IX . a upravo to je najbolji dokaz. 116-151. Buduci da Porga zajedno s pokrstavanjem Hrvata ne spada u VII... Mozda bi nesto vise mog!o 0 tomu reci jos kriticko istrazivanje patrocinija. kad je poslije pada Ravene (751) Bizant ponovo organizirao Dalmaciju i tamosnje gradove. Croatia sacra 1. st. da bi dobio paralelu s Organom-Kubratom i na taj nacin dokazao samostalnost obaju gornjih odlomaka. 1944-45. bez obzira na starije s p 0 r a die n a sirenje krscanstva iz dalmatinskih gradova u okolinu. str. n. 21). str. 91 V..

28 . prica 0 tome. Za potvrdu tih navoda zelio hih jos da-podvucem. kako je to pravilno navedeno u 30. Tekst u 29. kod kojih Konstantinu predhacujem hizantinsku tendenciju ili samovoljno . kaze. pogl. nisu imali vladara (»arhonta«). {A}.rieznanjem prouzrokovano .. U 30. I ti mnogohrojni no vi i popravljeni podaci govore u korist pretpostavke. ali spada svakako u cloha poslije 955. nego iz Venecije}. mozemo reci ovo: 1.). dakako. da Hrvati do Bazilija I. Ako pokusamo da rezimiramo glavne rezultate nase dosadasnje rasp rave o odnosu ohiju redakcija izvjestaja 0 naseljavanju Hrvata u Konstantinovu djelu De administrando imperio. iz neprilike i bizantinskom tendencijom. 01. da je izmedu oha zapisa moralo proteci duze. U 29. na p r. u pogledu te tendencije tako hitno razlikuje od Konstantinova teksta. unesenom u podatke pojedinih upotrehljenih fragmenata. i 31. jer Sll ani u to doha dosli pod Franke. da ih je dao pokrstiti vee Heraklije. 5. 3. a ne tek kratko vrijeme.. a u 31. takvih protivurjecnosti nema.diplomatskih iIi drukcijih . da su Hrvati hili hal' nekako od o. Ta redakcija je: a} stvorena na temelju znatno manje opseznog preciznog gradiva nego novija redakcija u 30. s kojim racnna Labuda. U 29. dok u 31. ispoljavajukao nehistorijski plod Konstantinovih tendencioznih konstrukcija. Starija redakcija (B) moze nam sluziti sarno kao pomoc kod kriticke analize novije reclakcije (A). najzacl i prilikom raznih clodira . pogl. pogl. krivo.konstruiranje (u vezi s Porgom i njegovim ocem) . Novija se redakcija u 30. da su Hrvati hili do vladanja Bazili ja 1.pogl.Boso Greiensuer IX. kaje je priredivae mlade redakcije izostavio. a niposto kao samostalan izvor 0 samim historijskim dogadajima (s izuzetkom nekih sitnih sporeclnih podataka. nego je valja pripisati nekom nepoznatom interpolatoru Konstantinova cljela. da su one mogle nastati prilikom prosirivanja toga teksta. c) dopunjena karakteristicnim Konstantinovim etimoloskim tumacenjima: c} iskvarena Konstantinovim »dopunama. pohrkanih i nepotpunih vijesti. on izricito tvrdi. a u 31. Niezin postanak stavlja Hauptmann s ne sasvim definitivnim razlozima izmedu 962 i 973. te je dakle malo vjerojatno. tako u Veneciji {novo odredenje polozaja Bijele Hrvatske ne moze potjecati iz Dalmacije. i 31. U 29. sto se tice Klisa i njegova polozaja u to doha}. st. i inace unutrasnje suprotnosti s ostalim tekstom. poglavlju (iz 948/949) bez sumnje je starija redakcija izvjestaja. pogl. pogl. a po svoj prilici i poslije 959. da su hili od Heraklija dalje uvijek podlozni bizantinskim carevima. j. navodi »arhonte« Porgina oca i Porgu te spominje podloznost svih hrvatskih »arhonata« bizantinskim carevima od Heraklija dalje. 800 od Bizanta nezavisni i samostalni (to je. (867-886) vecim dijelom pagani. da u redakciji B u 29. 2. pogl. pogl.sa tudinom (novi poloza] Bijelih Hrvata). t. veli. da ne moze potjecati ad istoga autora. Vrijeme izmedu zapisa prve i druge redakcije bilo je upotrehljeno na skupljanjo novih podataka i na provjeravanje starih kako u Dalmaciji. nalazimo uz to upravo u vezi s mjestima. poglavlju: h} skupila podatke iz u mnogocemu losih. u A nema. 6. Kao izvor u pogleclu seobe Hrvata na jug mozemo s ohzirom na sve to upotrebljavati samo izvjestaj u 30.

Doduse. sacuvan sarno zapis tradicije. da u 30.renica.. ali ipak vee vremenska razlika od blizu clva stoljeca izmcd u dogadaja. koja med utim niposto nije n u ZTIl 0 . cije pripovijedanje tece neprekidno. na analizu izvjestaja u 30." Po njegovu misljenju imamo i u 30. pogl. u biti nepromijenjenog i samo u dvije potankosti dopunjenog predloska. U BII sacuvan ie tek slab trag toga kompleksa hrvatskoga predanja u izvjestaju 0 pokrstavanju Hrvata. sto kod toga poglavlja imamo posla s vee obradenim tekstom. osim u pogledu AIII-S. neusiljeno Ii svjeze. U A IV imamo dod use takoder posla s hrvatskom narodnom tradicijom. pogl. U tom pogledu ne hi trebalo da bude nikakve razjike izmedu toga poglavlja i onih. ela je tekst All . a mozda i razlika u teritoriju. koje je sluzilo kao izvor . Kod njega se ocito radi 0 hrvatskom narodnom predanju. sto ga claje jedinstvena konstrukcija. a moje su ih dopune uglavnom sarno ucvrsti]e. S obzirom na podatke.IV sa dva mala izuzetka (1I14 i 1116) jedinstveno hrvatsko naroelno predanje. a ne v:ise sarno sa grubim. I Hauptmann je podlegao utisku.bar u slicnom obliku . koji nema neposredne veze s ranijim. Ta paralela je dakako dodacima (etimologije. kao sto je ~bicaj.y 11 hill poglavl iu moglo bi naime teoretski potjecati kako otuda.los vise paznje nego sto ga vee i inacc iziskuje analiza. str. nizom plemenskih eponima. i 31. S All nema A III nikakve veze. Ali kada prelazimo na glavni zadatak. Heraklije) mnogo izmijenjena. jos ne u cjelinu sastavljenih ekscerpata. Hauptmann naime pretpostavlja.. 121-122. da je u AIV sadrZan sasvim nov kompleks te tradicije. elakle jedinstvenog.plod jedinstvenog pre d los k a. A I pretstavlja ocito uvod autora i ne spada 11 sarno narodno predaujc. pogl. koje se pocinje. 11akoji se ta dva odlomka hrvatske tradicije odnose. Slicno ima AlII -1 i 3 svoju paralelu u BII-1. na koje se odnose A III i A IV.istrando imperio. Na taj nacin tekstnokriticka analiza teksta trazi . tako i otuda. Mozda bi ta] posao bio posve neizvodiv. ali nam usprkos tome omogucuje. Oba su teksta (ako iz BI izdvojimo etimoloska tumacenja i savremenu primjedbu 0 ostacima Dioklecijanove palace u Sp'litu) 11 tolikoj mjeni srodna. morat cemo ici dalje oel njega. Nedostajanje uvodnih rijecca ~tt j ktEr. iz iste. sto je u njemu prepisan jedinstven predlozak. De admin. rb Stl se odmah po svom dolasku sukobili s Avarima te ih pobijedili. A II ima svoju paralelu u BI. nego moze da bude i rezul tat jedinstvene pre r a del' a z I i cit i h 'p red 10 z a k 9 U novu cjclinu.i autoru 30. sadrzane u AIII-1. ni po sadrzaju. ni po obliku. Dolazak. on ~2 H a u p t man n Lj. u kojima imamo posla sarno s navodenjem pojedinih. Konstantin je sam po svoj prilici raspolagao sa1110s izvjestajem. samo u pogledu nekih potankosti »upotpunjenim i popravljenim« ekscerptima. Navodenje nekih potankih cin. prekrojenom i djelomicno cak II tenrlenciozno izmijenjenorn oblikn. 29 . ntvrdimo njegove sastavne d ijelove i da ga razbijemo na vis e skupina narodne fradicije. da im moramo traziti izvor u predanju dalmatinskih ROnHlIll 11 Splitu. pogl. kacl ne bismo na srecu u 29. imali sacuvan barem clio gradiva. a ne iz razlicitih narodnih tradicija. da bez sumnje oba potjecn iz istoga izvora. to je graclivo zaista predano u losem. da su Hrvati dosli iz Biielc Hrvatske. i 0 p r a v day an j e pacla Salone avarsko-slavenskim lukavstvom dokazuju. vezanih uz dalmatinske primorske gradove n doba prije osvajanja od strane Avara i Slavena. pokazujn.Prilog kritici Porfirageneta Sve do sad a su nam se Hauptmannovi tekstnokriticki zakljucci potvrdivali. pogl.

Za AII-4. jer razbija njihovu misaonu vezu.odine. Sumnjiva mi je vee recenica AH-2. kuda su umetnuti. nego s nekim drugim izvorom. da je A lII-6 umetnut izmedu A Il I-s i A TV-1. opis franackog nasilja u A IV-i).. da se pripovijedanje u A oslanja na samostalne nove. popravljene zapise. a ne 0 narodnom predanju: to stilisticko povezivanje je sadr-zajno zbog' autorova nepoznavanja povijesti dakako sasvim pogresno. aluz ija na s a v I' erne n 0 stanje opravdava slicnu sumn ju.tumaciti. Doha. na koje se izvjestaj odnosi.94a s druge strane dobiven je iz Venecije. dakle nikako 11espada u kontekst narodne tradicije. 30 . AIII-4 uopce ne spada u povijest. Mjesto usporednog izvjestaja 0 Bijelim Hrvatima u B n a zakljucku poglavlja 0 jadranskim Hrvatirua u posebnoj ott alineji dokazuje. da tu ni 11 kom slucaju nemamo posla s hrvatskom narodnom tradicijom. a pretstavlja nekakvu misaonu vezu izmedu opisa Dalmacije 11 A I i historije Salone u All.po mom misljenju cak jedino pravilno. koje ne spada u narodnu tradiciju u strogom smislu. BijeIe. nuzno. koji je odvojen od teksta hrvatske narodne tradicije sprijeda i straga novijim dodacima. dalmatinske i panonske. da moramo pretpostaviti. vidi dalje. AIII-5 opisuje poloza] Bijelih Hrvata poslije 955. etnonimi u A III-i. Istotako se rnoze . 0 kojima mozemo s viseili manje sigurnosti zakljuciti. da bi tn spomenuta seoba Hrvata u »Ilirik i Panoniju« vremenski spadala u razdohlje dolaska Hrvata na Jadran ili da bi neposreclno slijedila tom dolasku.pak nailazimo medutim na nekoliko izvjestaja. jer je taj izvjestaj samostalan dodatak tradiciji . koji u BI takoder nema svoje paralele. 0 tome svjedoci i cinjenica. vremenski nikako ne ogranicuju samo na doha. kao sto smo vidjeli. da je autor taj izvjestaj stavio na to mjesto sarno zbog sad r z aj n e veze: u vezi sa seoborn Hrvata jednostavno je povezao i spomenuo sve Hrvate. da ih je pisac (ili neke mozda vee njegov izvjestilac?) dodao narodnoj tradiciji. da uglavnom vjerno prenosi narodnu tradiciju. Vee je Hauptmann dokazao. da ni u jednom pojedinom odjeljku nema nekih neprirodnih skokova. koje je poznavao. ni u kom slucaju 6. 94sto se ticeg. Prije svega treba istaci. po svoj prilici S ohavijestima 0 kalkvilll poslanstvima preko Venecije (polozaj Bijt'le Hrvatske l) na zapad. I. AIV-2 tako je tijesno povezan S AIII-5.. da sc bez sumnje radi opet samo o stilistickom povezivanju dvaju odlomaka prilikom konacne ohrade gradiva. a ue iz Dalmacije.r izvjestaj. zauzece Salone u AII-3. sto ga obraduje narodno predanje u odsjecima. jer su se dalmatinski Hrvati odselili iz Bijele Hrvatske svakako nekoliko stoljeea pcije njezinih prvih dodira s Francima. Ta. vazi to i za AIII . Za glavni clio nove redakcije pokazuje vee njen narativni karakter (prvi romanski napad preko Dunava. dakle vee u najnovije doha. treba dakle odrediti nezavisno od sirega konteksta tradicije. koje u BI nema. AIII-2. Buduei da se medutim dodaci. gclje se mijenja opis geografskog polozaja Bijele Hrvatske u B II-i. samo S obzirom na njegov vIastiti sadozaj. vee u savremenu etnografiju te je da:kle u narodnom predanju 0 proslosti nesto strano.Raga Graiensuer U svim tim slucajevima su razlike izmedu A i B tolike. bez sumnje ie rlodatak narodnorn predanju: s jedne strane je taj opis povezan s podloznoscu Bijelih Hrvata Cesima te je zato mladi barem od 940. da se radi 0 dodatku pod utjecajem starih hizantinskih pisaca'" ili pak harem 0 objasnjenju. da se izvjestaj odnosi samo na Panonsku 93 Na pro Teo f i 1 a k t a S i ill 0 ka d e ili Teo fan a. dakle nije.

379-380: podatkc 0 odnosu Hrvata U Panoniji do onih u Dalmaciji potpuno je pravilno koristio upravo 7. str. 165. tako . i 97 K 0 n s tan tin POI' f. stoljeca nipost» ne mozemo vis!' raeumati. mj.konca Kocljeve vlade v Spodnji Panoniji«. napose 166-168 je najveca upravo skandalozne iztlanju Akademije). Kresimirove i Zvonimirove Hr vatske u savsko-dr avskorn interarnniju. da se drukcije ne moze tumaciti .uzimam samo njihov medusohni odnos). B 0 sen d 0 r fer. Ovdje isticem narocito. 405. zatim do kraja IX. zatim do 827 kao posebna knezevina u okviru franaeke drzave i furlanske marke." Tako nam se dakle narodna tradicija U A . 98 Drukcije misli8 i sic F. . str... mozemo medutim staviti tek u doha kralja Tomislava. 7-11. teritorij sjeverno od Gvozda IS tezistem »izmedu Save i Drave«. da je car .'1 vrijeme Tornislava vee F. 8i'sic nije obratio dovoljno .harem se meni cini. 277 i d. 1914.. Mcdutirn. jer se hrvatsko drustvo II to doba svakako vee dijelilo u klase. dok je Dalmatinska Hrvatska hila podredena Italiji. a ne izvjestaj 0 nekoj starijoj seobi Hrvata. str. Ali mi 'cak i od te osnove ne mozcmo racunati jednostavno po kriteriju za vojsku sposobnih muskaraca. Povijest.po svom krrakteru (razlika izmedu All i AlII) kao i s utvrd e95Gregoire H.koja se ne hi smjela objavifi u 3t .na to ukazuje kako formulacija te alineje u pro s 1:0 m vremenu. i J. str.000 stanovnika. (rasprava sadrzi II pogledu razvitka Slovinja u IX. Za podrueje TomislavJjeve Hrvatske jedva mozemo II to doba racunati preko pola miliona stanovnika. hila je medutim veza. objasnjava se putem naseljavanja. t. . pa se hroj vojnika u vezis time svakako znatno smanjio. 1916. (u sklopu Kosova zbornik a)." govorit cu drugdje. da Ilirik i Panonija. str.. niz pogresaka.. ako hi hrvatska vuj sk a hrojila 1(~O. str. na teritorijn danasnje Poljske po preracunavanjn J. 151 r. spomenuti u toj alineji. ne mogu hiti dvije razlicite. usp. 96 R a IC kiF. st. od 827 do oko 838 Icak U okrilju druge. sf. tako i u sadrzajnom pogledu: stanje. medu kojima karta IV. III. koliko uopee znamo 0 njoj.po Hauptmannovu misljenju jedinstvena .. ali za to vrijeme hez konkretne argnmentacije i neosnovano. 143-170. Byzantion 17. Povijest Hrvata u vr ijeme narodnih vladara.izmedu Hrvatske i Slavonije privremeno opet prekinuta.Prilog kritici Porfirogenetn Hrvatsku. 8 i s i e (Preglcd povijesti hrvatskog naroda. kako nam se opisuje u AIII-6.i slahljenje hrvatske vojske za Tomislavovih nasljednika (apsolutne brojke Konstantina Porfirogeneta su dakako mnogo previsoke i potpuno nevjerojatne. n. znao za hrvatsko ime i za neku panonsku . Prije toga je hila Slavonija. 1925. st.paznje einjenici. da pretstavlja ovaj pasus jedinstvenu celinu kako u tekstnokrrtiokom (j e dna interpolacija}. pod Avarima.ka«). 93-95: 0 tome rnsurnvljam U raspravi »Vprasanjr." . 320-323. str. dakle zajednickog arhonta. Sredinom X.opce primljenom preracunavanju na teritoriju istocnoIranacke drzave oko 2. A upravo Izbog toga pogresno je koristiti se prvim dijelom teksta i sarnostalno u vezi sa mnogo ranijim vremenorn naseljavanja Hrvata (8 i ~ c F. njegovom iz voru}.OOO vojnika senno na kopnu. da je misljeno naseljavanje Hrvata u Donjoj Panoniji oko Blatnoga jezera. 11 karolinsko doba zivjelo je po Bel 0 c h v II . 0 neodrzivom misljenju Gregoira. 406: 1»01'0 rnjesto jasno svjedoci. 47. to hi i HZ opcu duznost sudjclovanja tr vojsci. L 1920.pretstavlja samo prvi izvjestaj 0 samoupravi Slavonije pod posebnim hanom u okviru Hrvatske kralja Tomislava. Istocna granica Tornislavove.500 00 stanovnika." Tako taj cdsjecak . orgamizaciju vee u prvoj polovini X vije. K 0 s t r z e w s k 0 g a oko 900. i napomenu str. j. StT..). odgovarala najmanje milionu i po stanovni'ka: medutim. 337. 322-369. jedna od druge udaljene pokrajine. str. Priruenik izvora h rvatske historije 1/1. uvijek odvojena od Dalmatinskc Hrvatske: do oko 800. 1944-45. 107. str. n. poznato carn (odn. Odnos izmedu tog panonskog kneza i hrvatskog kneza u Dalmaciji. Rad JAZU 286. 'bugarske drzave. s kojom II Hrvatskoj u sredini X. Documenta. 333. 1925.. up. jer tamosnji Hrvati imaju sarno jednog.. U okviru istocnofranaeke drzave. U Z(:.

da se izvrs] kritika teksta i time pripremi baza za dalju kritiku sadrzaja i raspravu 0 seobi Hrvata u novu domovinn. da su Hrvati mogji zaboraviti na doba saveznistva s Avarima i 11asvoju zajednicku navalu s njima na Dalmaeiju kao i na podloznistvo Avaril1la poslije njezina osvajanja. a pricala 0 d vi j e seobe na zapadni dio Balkanskoga poluotoka. 209-211. Tako hi se dalo protumaciti. da ga je vee izhorio. i tek pazIjiva analiza sadrzaja dozvolit ce nam cla sigurno . Ipak neka mi se dozvoli. da su ih mogli 99 sis i F. 1943. cla Ii se oba izvjestaja oclnose na istu seobu iIi pak na dvije razlidite seobe. U njihovu prieanju ne pojavljuju se ni Romani. Nekaj vprasanj iz dohe naseljevanja juznih Slovanov. borili za njen posjed. Tekst 11 B dokazuje. kao sto su ocito mislili oba zapisivaca te tradieije. To se predanje posve slaze s izvjestajima 0 velikoj avarsko-slavenskoj navali na Balkan izmedu 604 i 615. vee 'tradicija dalmatinskih gradskih komuna. str. Prema predanju dalmatinskih komuna dosli su Slaveni z a j e d no s A v a I' i m a neposredno i z a D u n a v a te su u Dalmaeiji imali posla jedino s Romanima i osvajanjem i unistavanjem romanskih sela i gradova. dakle u doha. k oja potjece iz sjeverne Dalmaeije i Like (etnonimi. Tako nam se jasni rlokaz. Povijest Hrva ta u vrijeme narodnih vladara. na sjevcr stavlja plemena i Bar a daM. 100 G r a fen a u e r B. tako da bi svoje predanje mogli pocinjati pobjedonosnim ustankom protiv Avara. predanje 0 kasnijem dolasku Hrvata. da to nije hrvatska tradieija.koliko je to moguce orlgovorimo na pitanje. ~tr. da to nije mozda samo konstrukcija ant ora A. cHP 1. i ondje . kacl je zaista pala Salona i clovrsilo se osvajanje Balkanskoga poluotoka od strane Slavena!OOPrema hrvatskom narodnom predanju dosli su Hrvati sa III i iz Bijelc Hrvatske i z a K a r pat a. poglavlja. ZC 4. za koji je Hauptmann mislio. GIavna svrha ovoga elanka bila je docluse n tome. u Dalmaeiji su nasl! vee A yare te S11 se s njima. a za njih ne mozemo niposto pretpostaviti. predanje 0 padu Salone i zauzecu Dalmaeije od strane (Slaven a) i Avara: sadrzaj te alineje svjedoci 0 tome. c 32 .Bogo Grafenauer nim umecima (izmedu AlII i AIV) razbila na tri samostalna elementa narodnog predanja: 1. Konstantin Porfirogenet i anonimni autor 30..u prikazu su nestale i borbe' s Romanima. Medutil1l . 1950. ukazujn na tamosnja plemena ) .. narocito Splita: 2. Oel svih tih razlika mogli bismo tek jednu protumaciti samom prirodom narodne traclieije: ona naime obicno rado zaboravlja doba podloznistva.da u vezi s time jos ukratko navedem svoje misljenje 0 tim pitanjima. tom analizom izvora srusio. Postanak hrvatskog plernstva.99 koliko mozemo suditi po slicnim narodnim tradicijama. 0 slavenskoj seobi na zapadni Balkan imamo elva razjicita izvjestaja. 0 ustanku protiv njih i 0 pokrstavanju Hrvata u IX.navedeni izvori i Iiteratura. ni gradovi. vode Hrvata ne ce biti imena historijskih lica. nego zaista hrvatsko narodno predanje. 276-279. stoljecu. lzvjdtaji 0 obje seobe zaista se medusobno znatno razlikuju. da bi naime h I' vat s k a n a I' 0 dna t r a eli e i j a sam. tu imamo posla s hrvatskom tradicijom.7 4-79.. predanje 0 podloznosti dalmatinskih Hrvata Franeima. nkoliko se oni mogu jos ntvrd iti. vee etnonimi za plemena: 3. a nc s Romanima. str. 0 njihovoj borbi s AvarilIw i 0 pobjedi nad njima.

koji su u mnogocemu vrlo sporni. 218-223. 179-189. Odre i Visle. 33 . slav. 1895.f e n au e r B. 1-28. pa sve do zavrsnog p rodorn Sbxena u savczu s Avarima 11 pocctku VII. Archiv f. str. 1864. :\fekaj vprasanj .. To stanoviste je sa savremenim shvacanjima etnogeneze . 200-203.ot jednako misli u pogledu ishodista Hrv ata u svom djelu o Samu G. br. Rad JAZU 52. u Izabrani kraci spisi. Sovjetskaja etnografija 1949. n. nego 0 osnovnom pravcu naucnoga rada (uz ovo vidi iTo k are v S. dakle porl rucj« zapadnih Slavena. Ein Kapitel aus del' Geschichte der stldslavischen Sprachen. ~ovejsa literatura 0 Sarnu in njeni problemi.. Philol.Prilog kritici Poriirogeneta ukloniti bilo Hrvati sami bilo hizantinski pisac..rijih in-ora za hrvatsku i srpsku poviest srednjega vieka. da taj izvjestaj dakle moze da bude sjecanje na prvobi tno porijeklo Hrvata. vee s toga stanovista Labudovo prikazivanje razvitka nije prav.. 103Vidi G r a fen a u e r B. prijevod u IG 1948. Sovjetskaja skola v etnografii. Pic eta L.'04 i da 101Rae kiF. Bez obzira na cinjenicu. 1948. jer bi ovaj posljednji time barem svojim rasporedom obiju seoba . Biela Hrvatska i biela Srbija. 677-699. sir. hr. sa da u Kombolovu prijevodu J a g i c V. bili vee clugo iznacl Dunava i Save te su se zajed no s velikirn avarsko-slavenskim prodorom u pocetku VII. K postanovke problem etnogeneza. 102Lab u d a G. a za zapadnija podrucja (po njegovom nabrajanju za Istru. ~fakedoniTa i Grcka..ilno. Labuda.'06 koji je tvrdio.. stoji i pada svak i takva pretpostavka s teorijom 0 jed i n s t v e nom p rasjavenskom jeziku.• Jedno poglavlje iz povijesti juznoslavenskih jezika. . dj. 22-23. 3. Karantaniju. st. za razliku od Rackoga drzi Konstantinov izvjestaj a dvostrukoj seobi Hrvata sasvim vjerodostojnim te upotrebljava upravo tu tezu za pobijanje prigovora protiv Konstantin'l. Ocjena sta. 3 Historijski zbornik 1952. 1. 162-165. Vee ovdje se dakle izjcdnacivanju pov ijesne podloge obaju izvjestaja postavlja ozbiljna zapreka. da nam biznnti nski i zap ad ni pisci javlj-rin o pritisku Slaven a iz vlasko-d ackoga prostora u Dalmaciju ad sredine VI. n. 1950.. 2. is t i..svakako jedino spojivo. ZC 4. str. St. dj.':" koji mcdutim. ZC 4. str. str. kod To l s t 0 v S. 70-71. prosirili na zapadni Balkan. Knjizevnik. da poceci praslavenskih dijalekata spadaju vee u slavensku pradomovinu. 17. str. koji su med utim u pocetku VII. 4. Odltlcujuei momenat povez. 1947.m jc medutim ~ izvjestajem..skracivao vrijeme bizantinske vlasti nad Dalmacijom. (la se dio juznih Slavena doselio u Panoniju iza Karpata kroz Moravska vrata. 47-87. cia su dalmatinski Hrvati dosli iz Bijele Hrvatske iza Karpata. 104G r a.. nar. 12-36).. 105Lab u d a G. str.g . 37-46.pa i Slavena'"" . casopis za jezik i povicst hrvatsku i srpsku. 60. str. Sovjetskaja etnografija 1947. A. str. sf. koji se podijelio na clijalekte toboze tek poslije raseljavanja. str.'03 Po njegovu misljenju je naime Balkanski poluotok bio toboze naseljen od dvije slavenske struje: iz vlasko-dacke haze podrucje istocno ad srpske Morave. 28-74 pass. 107Vidi literaturu do 1947. P.i c V. Dalmaciju i Srbiju) trebalo bi da b tzu slavenskog naseljavania pretstavl ia sjeverna Morava sa zaledem Labe. str. 106 J a . Hacki je doduse pretpostavljao. pritom se ne ram 0 konkretnim rezultatima. referat 0 problemima sovjetske slavistike u J ubilejnyj sbornik posvjascenn yj tridcatiletiju Velikoj Oktjabrskoj socialisticeskoj revolucii 2. 286-317. 1880. sf. 1950. br.':" Protiv te teorije nastupao je vee Jagie.

Prameny X. str. 1ll Ram 0 v s F . 8.dijalektie}. 11-14.'!' Prva moguenost. No i tu Hrvatsku je Hauptmann razbio analizom svih izvora 0 Biieloj Hrvatskoj. De adm. ruska Hrvatska. Yee ovdje bih zelio medutim spomenuti. Hauptmann se.. llO Grafenauer B.''" Upravo zato mozc Ramcvs!" u slovenskim jezicnim osobinama S obzirom na ostale juznoslavenske jezike (u pogledu konsonantske grupe dl . 115 K 0' n s tan t i m PO' r f. i Chaloupecky y. kakav se u praslavensko] domovini govorio vee prije raseljavanja Slavena. 316-317. 10-12: IZ oko 960: ']Jogl. stoljeca.. vrijedi sarno za doseljenje sirakih <Iojeva.116 tri druga mjesta u istom djelu117neupotrebiva suo [er se 108 Ram 0' v s F.0 U instrurnentalu jednine cleklinacije zenskih imenica na . . (D.a). 5-6. 148 r. str. U ocjenama spomenutog' Ramovseva djela i Ramovs-Kosova izdanja brizinskih spomenika. mj . 297.... da s druge strane i ~estor n svojim izlaganjiuld misli na t e Hrvate. pretpostavljati u njima trag kolonizacionog vala sa sjevera u Alpe iz VI. time je propala: upravo zbog toga Jagie naziva Bijelu Hrvatsku i Bije]u Srhiin »zemljom fantazije-s. n. 1936. str.kao jedino uporiste samo jos istocnogalicks. stoleti. str. str. 924)11. 7-12.L a narocito u pogledu sazim.da G. na koju je jagic oslonio svoje misljenje 0 dvostrukoj seobi juznih Slavena te zbog nje odbacio njenu mogucnost. 39~43.. na koju SIl zakljucivali po Nestorovim izlaganjima. 187-190. III.. 316. 81. dj. (D. 31. 112 J a g i e V. da moramo s jedne strane Konstantinovu Bi. str. cia fa cinjenica. 245-249. 152. dok manji priliv dakako ne bi 11 citavom jezicnom razvoju rnogao izmijeniti bas nista.. III.1950. 31. imp. r. lokalizirajuci Bijelu Hrvatsku. Dolazak.mja nastavka . odakle treba da Sll dosli Hrvati. isti. r. 117 K 0 'n s tan tin PO' r L n. n. Na dvije vijesti Konstantina Porfirogeneta. sto ga je u posljednjim decenijirna toga stoljeca prekrio jaci val s istoka. str. mj. n.31-47: Y. Juznoslovenski filolog 18.osi danas moderna slavenska filologija. str. mj. 69-70. 20. 32. III.bude'U nisu mogli ni najmanje uzdrmati te Hauptmannove rezultate. Kratka zgodovina slovenskega jezika I. 34 . 116 K 0 n s tan ti 'n Po r I. 205-215. 1925. 143 r. oslonio na sest razlici tih izvora: 13. str. 1949-1950. a p o tome u pogleclu tumacenju cinjenice.. 152 r. str. dj . str. n. Praslovensko kaseg »Edling«.0 j 0 U -. ~ekai vprasanj . 1939. Razprave ZDHV 2. 193:.!" Izvan zapadnoslavenskog prostora ostala je dakle na raspolaganju za tumacen. koju je dopustao Racki u pogledu prostora. Izabrani kraCi spisi.je medutim trazirno uzalud. vi di i 68-73 (s Praslavenski jezik..koja bi bila pogresno prenesena na Hrvate u zapadno] Galiciji i u Ceskoj . str. str. 30. pogl. 2-4: pog]. dokazavsi. 57-58. sto se Bijela Hrvatska spominje 11 njihovoj uaroduoj trarl iciji. 83-95: u biti (ne idoduse n svim potankostirna i u pogledu kronologije) slaze se s njim i Bel i e A. 2-3. str.. oboje iz 948/4. n. j ugosl. imao je vee nekoliko takvih razlicitih govornih osnova u sebi: to su bili praslavenski . 114 Labu.. ll3 Hau. a mozda i za tumacenje takve hrvatske tradicije -.Bogo Grniensuer Brani ga . Svatovaclavsky sbornik II/2. str. n.9. 88-123. 204-216. 10~ Rum 0 y sF. Ze 4. koje vezuju Slovence sa zapadnoslavenskim jezicnim razvitkom.j. casopis 3. n..je imena Hrvata.ptmann Lj . Upravo s obzirom na Labuclov pokusaj zelio bih da ovdje ukratko ponovo rezimiram odnosnu Hauptrnannovu argumentaciju....v" Naseljavanje zapadnog Balkana u o i j e los t i iz zapadnoslavenske pradijalekatske haze moralo bi dakle hrvatskom jeziku nuzno utisnuti barem neke slicn« znakove. 144 r.. istor.l" Ni najnoviji prigovori L3. ko. 890--900) 1.jelll Hrvatsku trazifi na gornjoj Visli i Odri.

Grekov B. 66.t" a u posljednje vrijeme mu se prikljucio i poljski orijentalista T.. jer ne vodi raeuna 0 triplikaciji naziva za Srbe.ite . Paiistwo Wislan-Chorwatow w opisu Masudiega.okrece tako. 1949/50. Borba Hus] za sozdanie svoego gosudarstva. 12. 270. pogl.125'I'rgovaeka pnijestonica moze dakle biti samo Krakov. str.podreduje madarskoj sluzbi. 124We s t b erg F. 336. 1908. 840.. n. Teza je dakako nemoguca.!" Ruski autori. 1948. 117-118. i to jugoistocno od polapskih Srba {nazvanih sa tri imena . da su Hrvati na Karpatima granicili s Madarima. str.. dj. 70 i 8t. da drugdje za Hrvate nema mjesta . Slovanske starozit-· nosti III1. 122G r e k 0 v B. 111-120.9. kod Al Dzarmija spomenutu ddavu lokaliziraju u podrucje istocnoslavenskih plemena stavljajuci ih prije g.jos trecu.. jer su Madari zivjeli s Pecenezima uneprijateljstvu ius t r a h u od njih. zurnaT min.ihova u met k a). 117-118. dok su na istoku granicili sa Pecenezima. 3 i 13. sir. imala je svoju prijestonieu u hogatom trzistu »Hrvab-Dzravt-Hrdabe.. Slavia antiqua 2. mj.. str. Sprawozd.. str. poglavlja slijedi. 0 napadima Pecenega ... 119 Vidi N i e de r I e L.. P. sir. 119. str. str.. a strane neba . prosv. n. kad su ovi zivjeli jos izmedu Dunava i Tise.. govori 0 dvije mocne slavensko ddave: prva ima svoj glavni grad Van tit = Vjatie. nar. Dolazak. str.. 348-50. Kod kasnijih arapskih i perzijskih autora sacuvani izvjestaj AI-Dzarmija (iz 842-84'7). posebno 118-119.Dalemini. Suselcil. 35 . H a u p t rn ann Lj. sto Pacynak. Slovanske starozitnosti III.Prilog kritici Porfirogeneie iz njih ne moze razahrati. Niederle i Hauptmann. 126Mar q u a r d t J. koja je spomenutn u Hordadbihovoj interpoIaeiji i u kojoj je prema toj vijesti vladao Svst mlk-SvethlkwSvetopluk. 110-123. Ali zajedrricka baza svih triju navedcnih izopacenih oblika moze kod arapskih pismena biti samo »Hrvat«. Hauptmann Lj. str. is t i. str. 889-893) nabraja pored Ceha posebno Hrvate. 123H a u p t rna n n Lj. Dolazak.. 121Marquardt J.one sn u tekstu zaista problematiene . Swiat slowianski w ocsach pisarzy arabskich. 120Lab u d a u suprotnosti s Alfredovim tekstom Hrvate Iokalizira u ceskn.l" kojima nova kritika teksta izvora (u pogledu Hordadb. str. 1945. Alfred Veliki u svojoj Geografiji Germanije (0. A: U. 117-118. Lewicki. Dolazak. n. 1903. III. da Ii ie Bijela Hrvatska u Ceskoj iIi na Visli . str. ustraju jos uvijek pri Westhergovim!" popravkama odnosnih imena (prijestonica druge drzave trebalo bi da bude Kujabu = Kijev) te ove dvi ie i . To misljenje zastupaju Marquardt.120 3.()' (u hrvatskom prijevodu: Borba Rnsije za izgradnju svoje drzave. upotpunjen dodatkom Ibn Hordadbiha (iz 885-886) 0 Slavenima. 381. Osteuropaische und ostasiatisehe Streifziige.pored Franaka i Madara . 42-43}. 204)! . U skladu s time izvjestava 31. 29-3. v. Lebedev 1947. 471 i d. 471. D. N i e de r I e L. 24-34.po njima je moguce oboje. str.. 4. v: K 0 n s t a n tin Po r fir 0 g e net. 1949. Izvjostaj 0 Hrvatima na Karpatima je Labuda uopce mimoisao. u red. Iz 13. naroeito 117. 127Lew i c k y T. nova serija 14. Bahru'sin S.!" Hauptmannovn argumentaciju dakako potkrepljuje 118 Lab u d a se u svom tumacenju Konstantinovih vijesti oslonio upravo na dvosrnislena mjesta. D. str.. 14.. druga. K' analizu vostocnvh' istocnikov' 0 vostocnoj Evrope. koja on osim toga sastavlja u jedinstven kompleks bez svakog vremenskog razlikovanja: riapadaja Pecenega oslohada se na taj nacin.ne Pecenege [s't r.!" 2. Dolazak. 125Hauptmann Lj. Srbi. lstorija SSSR I. 1. pogl..'23 nije poznata.!" Hrvati zive prema tom opisu na gornjoj Odri do gornje Visle.na Bijele Hrvate.

d!l isti izr. 45. 1930.v?.P' Husku vrhovnu vlast nacl Krakovom g. 34<1. kuda ga stavlja Hauptmann. a 0 Svetoplukovoj vrhovnoj vlasti nad Vislanima syredoci i Zitije SY. str.v" Hauptmann dokazuje i Raffclstattenskim carinskim redom iz 903-906. Nestorovoj kronici!" pokazuje. 75.Bogo Greieruuier JOS 1 cinjenica. nabrojanih u s krakovskoj provinoiji« (od gornje Visle prema sjeverozapadu kroz sleziju). dakle uz gornju Vislu: isti izvor navodi. A. a s druge -strane Labuda ne vodi racuna 0 tome. Tako strogi geografski poredaj plemena u t. De adm. da su i polapski Srbi kod njega dosH u cesku zbog toga. imp. Istorija SSSR L v red.n Lj. 1086 nasao je u svom predlosku o teritorijalnom opsegu biskupije u X. 11. pogl.134 koji je u to doba bio za Ruse daleko najvaznije trziste. protiv Bizanta. Gradivo za zgodovino Slovencev v srednjem veku. da S11 sjeverno od Karpata Kijevska Rusija i 'Ceska granicile jedna s drugom. da su Rusi dolazili na trzista na Dunavu. br. 77-78. G r e k 0 v a itd.ad~ 0 mJe~h~vane ? narodu. kada je Igor rusku politiku upravio izrazito prema jugu. 907... jos nile imala mjesta. str. K 0 s F. i to zato. da je u to doba Bijela Hrvatska bila jos uvijek podlozna Kijevu. 9. st. alI. c.133 Da na gornjoj Visli samostalna poljska knezevina u prvoj polovini IX. '38. koji se u ratu 981 ne spomi nju. Kako je car citav izvjestaj 0 seobi Srba na jug konstruirao na osnovu hrvatske narodne tradicije. Nestorova kronika. Lab II d a se interpretacijom Nestorovih podataka uopce ne bavi. spomenute i Chrouuati u Gracouua civitate provintiaque. 36 .. iako mi i ondje uzalud trazimo mjesta s tim nazivom .Hrvati. Tzv. Nestorova kronika. zivieli su dakle tek zapadno od Przcruisla. jasno je i iz Masndijeva izvjestaja (943). 129 Tzv. dok se znacenje bavarskih trZista na Dunavu uskoro poslije 900 zbog madarske najezde svakako posve izgubilo. Dolazak. 130 130a 131 132 133 134 Ibid. 21. 128 Lab u d a se ovoj argurnentaciji odupire time. Materialy po istorii vozniknovenija drevnejse] slavjanskoj pismenosti. pored toga 'on JOSprrgovara. Privilegij za prasku nadbiskupiju iz g. sto su u to doba (948/9) u sklopu cei3ke bili vee takoder i Hrvati.. 19.130 dok su Cervenj i Przemisl hili vee od 981 u njegovim rukama. vrlo je vjerojatno. 11. C. po mom se misljenju protivi toj njegovoj tvrdnji. 5. stavlia Srbe 11 B6'Cxt t01tOV. da se kod tog rmena !. kao sto je pokazala Hanptmannova rekonstrukcija predloska. koji spominje. cla su Hrvati zivjeli zapadno od Duljeba. II. str. D. 1947. koja su bila pod bayarskom vlaseu. 3. 940.7.~naeuj~ i pokr~j<inu. koji je medutim u arapskoj graN} vrlo lako razumljiv . Cinjenjca. c. Metoda. Kijevska Rusija je mogla izgubiti vrhovnu vlast nad Hryatima vec o.az o. zitje Konstantina c.. sto trgovacko znacenje Krakova u to doba spommju i drugi arapski izvori. gdje se rnjesto imenuje jednostavno po plemenu.y: H a up t.s Jed~e strane vrijedi isto u istom tekstu malo ramje I za V jatice. 1906. Prodor Ceha na istok mora biti dakle stariji od 960. st. B. L a v r 0 v P. sto je Masudijev izvjestaj 0 Ceskoj tako kratak. Ibid. Te Hrvate mozemo lokalizirati prema rasporedu plemena. Hauptmann pretpostavlja.. da je Vladimir 991/992 napao Hrvate. sto Konstantin Porfirogenet n 32.m a n. ZY. c.!" 4... kad S11 Hrvati bili jos pod Rnsima. 21. sto na osnovu latinskog pis-anja porice mogucnost razvoja spomenutih oblika iz »Hrvat«.

i pridonijelo skorasnjoj pobjedi novog. str.!" jedino za tu pokrajinu u ceskoj drzavi moze vrijediti jos 949 i o. dass diesen K 0 m bin a t ion en einige etwas unklare Nachrichten tiber die damals noch heidnischen Sorben an der mittleren Elbe und tiber in dieser Zeit schon christianisier ten. medutim. rna da tom rjesenju od Rackoga i Iagiea daljc sve usf rajuije pribjegavaju i vrlo ugledni naucenjaci. 138 H a u p t m ann Lj. J ahrhunderts bekannten Chorvaten in Bohmen am Riesengebirge zugrunde Iiegcn« (str. str. n. kojima Labuda tumaci odnosne izvjestaje. 21-152 r. kad je nastalo 30. Prvu mogucnost medutim iskljucuje promjena te Iokalizaeije 11 redakciji A. upotrebljava za citavu cesku drzavu. 264: »Mislim. Poslije tih Hanptmannovih konstatacija je svima.. . aus den Denkmalem des 10. usprkos Labudovu pokusaju. 137 Lab u d a G. 139 H a u p trn ann Lj. »Die Nachbarsch aft zum deutschen Reich zeigt. mj. 37 . da je nepokrstena. n. Trebouane. str. 1937. svjedoei nam medutim 0 tome.v" To prenosenje naziva na vecu cjelinu razumljivo je prije svega s obzirom na obradn upravo tradicije juzn ih Hrvata (kod Srba upotrebljava se ime Boimi!) i S obzirom na bizantinskog pisca..137da je Boleslav sam bio toboze napola pagan). Lokalizacij. d.los kao oblast u krakovskoj provinciji. koji nam pokazuje Hrvate samo . map. ali nikako. nego ndvec jednostavno polemizira protiv zastarjele Niederleove odnosrie argumentacije. da ju je iIi dodao sam iIi pak vee dobio iz Dalmacije.. ponizilo Hrvate samo na jedno od tamesnjih plemena. Povijest Hrvata . 136 S i 's i c F . da ie ukloni. 7.tl alinejamn tek prema kraju 31.. sjediste Krakovske provincije moralo je svakako biti 'u jednoj od oblasti te mrovincijc. samo . koji je pisao upravo 0 Hrvatima. }Ie 3. da hi Hrvati spadali ma gornju Vislu. pogl. i to na osnovu izvjestaja i z V e nee ij e. 141 Konstanti'n Porfirogenet. jer je Bijela Hrvatska bila u to doba Cesima podlozna. Vee predlozak za praski privilegij. jer je tamo . koliko vidim. qua Milcianorum occurrunt terminil. 59..f" Bijela Hrvatska na gornjoj Visli. 151 r.da ga naime proglase za izraz vlastitog Konstantinova kombiniranog spoja dvaju plemena jstoga . da je danas egzistencija sjeverne' Hrvatske Konstantinove potpuno dokazana i pitanjc rijeseno«.Prilog kritici Porfirogeneie sasvim na gornju Vislu (Chrouuati. n. teritorijalnog naziva Vislani. str. 108.. III. da nije rnoguce.!" Prema tome mozemo tvrditi barem to. premda ga Konstantin u 30.spomenuta vee Krakovska provincija .P" Ali to nije nimalo vjerojatno. 60-62). 960 (tada svakako ne moze biti vise govora 0 tendencioznosti njemaelcih izvjestaja oCesima. i 31.los jedna mogucnost sto se tiee podatka. 35. da ju je Konstantin primio iz Dalmacije u vezi s citavim ostalim kompleksom hrvatske tradicije. pogl. Vee redakcija B ukazuje na vecu vjerojatnocu.. 46. bio je taj proces bez sumnje vee u punom toku. Bijele Hrvatske -s onu stranu Turske« moz« naime potjecati samo iz Dalmacije iIi iz Carigrada. U doba. stoji dakle cvrsto jos danas. str. odn... 61-62). 140 Tako vee J ire c e k c. n. Zlasane.imenn.!" Naziv Bijela Hrvatska potjece dakle iz te pokrajine. He '3. Kad hi ta Iokalizacija potje135 L ab u d a i ovom prilikom cak ni ne dodiruje Hauptmannovu analizu izvora i rekonstrukciju njegova predloska. da ju je nasao u nekom trecem izvoru.. pogl. o(lakle su Hrvati dosli . da je up ravo to politicko slabljenje srusilo nekada jaki polozaj Hrvata u pokrajini uz gornju Vislu i Odru. 215. Dedosize usque ad mediam silvam. ostala.. ali toga se Labuda nije sjetio. Sve druge podatke 0 Bijeloj Hrvatskoj navodio je naime u posebnirn r. 1937. str. koj] se protive mogucnosti dvostruke seobe. Pobarane. dj. a Hauptmanna u vezi s ovim cak ni ne cit ira. 107-109 (odn.

odvojeni su i u toboznjem ekscerptu. u neku ruku sveti brojevi. VeC je iz dosadasnjega izlaganja jasno. 8-10. vrIo znacajnog momenta. Spoj obaju elemenata u predlosku i ekscerptu. 243-245. da se '0 njoj traze novi podaci. Protiv Budimirove pretpostavke govori u Konstantinovu tekstu dakako i cinjenica. 1949.!" da se izvjestaj '0 drugoj seobi Hrvata (i Srba) 11 KonstantinDVU djelu bazira samo na ekscerptima iz IV. 33-36. str. a ne Hiperborejaca. Porf'irugenit nauka I. u kojoj njezin autor pomocu etnografskih cinjenica doduse pokusava potkrije142 Bud i 'ill j r M.i" koje Budimir povezuje s Hrvatima zbog njihova poslanstva na Delos. Ako pak t a 10k a liz a c i j a potjece i z D a I mac i j e. jer su svi ostali izvjestaji 0 Bijeloj Hrvatskoj stigli u Carigrad posve drukcijim putem. Najzad . 0 h r vat ski m v 0 dam a. Glasnik Srp. nego samo cistu bizantinsku tendenciju. gdje ne nalazimo n i k a k v i h p '0 d a t a k a. a ne na hrvatskoj dornacoj narodnoj tradiciji. Budimira 11 rezime-u »Porfirogenit i nasa naroclna tradicijae. pa nam je zbog toga za to povezivanje sasvim nepotreban grcki mitoloski hero] istoga imena. svom predlosku. da je ta seoba samo Konstantinova kombinacija. koji govori za pouzdanost vijesti '0 dvostrukoj seobi Slavena na zapadni Balkan. ali nije niposto nuzno. sto odlucuje . 1-2. 143 i nasa marodna tradicija. Analiza teksta nam je tocno pokazala. Time smo dosli vee do drugog. akad. dakle '0 P'Osebnom »dolasku Hrvata«. Ekscerpt svakako ne bi mogao da bnde II takvom odnosu prema.v" Isti broj poslanika i njihov raspored po spoln (7 poslanika. dab i k 0 m bin a c i jus B i j e 10m H r v a ts k 0 m s t V'Orio t e k K 0 n s tan tin. Mnogo manje ie medutim opasna pretpostavka.. u narodnom su pricanju naime i suvise omiljeni. da je takvu komhinaciju unio Konstantinov izvjestitelj iz Dalmacije.Bogo Grefensuer cala iz Canigrada te kad se ne bi nalazila samo n jednom od izvjestaja (ostao nam je samo dalmatinski!). da izmcdu odgovarajucih odsjecaka kod Herodota i Konstantina nema nikakvih veza u rijecima iIi stiln pa cak nikakvih tragova ni kod imena.a to je orro. 5 i 7. Izvjestaj 0 petero brace i dvije sestre susrecemo medutim . jeste rasprava Branimira Bratanica. uklonjena je. Ka'O stD su oba elementa odvojeni pri toboznjem predlosku. od njih 5 muskaraca) kod Herodota i hrvatskih »voda« kod seobe dodus« je zaista zanimljiv slucaj. Druga rasprava 0 istom pitanju. kakvu to predanje daje. Poslanici na Delos nisu dakle dolazili od Heraklijevih potomaka. Her od ° t IV. da ne p. w Her ° dot IV. i sk I j u c en '0 jed a k a k o. prema kojoj moram u vezi sa svojim raspravljanjem zauzeti svoje stanoviste. koji je pored toga po Herodotovu pripovijedanju praotac Skita. neosnovan je. knjige Herodotove Povijesti. kojoj moramo svakako priznati kriticki odnos prema Konstantinovim konstrukcijama i teznju da utvrdi stvarno narodno 'predanje i historijsku sliku.u redakciji A. ita s eve zap rem a tom e n a1a z i 1 a ve C 11 h r vat s k 0 j n a ro d n 0 j t r a die i j i. da hi ti podaei bili 11 mr-dusobnoj vezi: oba broja. Heraklije se javlja samo u redakciji B. odakle i zasto je u te izvjestaje u njihovoj starijoj redakciji (B i C) d'OSaD bizantinski car Heraklije.b e z Her a k I i j a . 38 . svakako ne bi bilo potrebno.protiv takve veze govori najbolje sam KDnstantinov tekst.rihvacam pretpostavku M. kojim Blldimir dokaznjo svoju pretpostavku. Najopasnija suprotna pretpostavka.

Studij oruda za oranje kod HrvataUS . nap. 1951. mj. 149 Bra t a 11 i e B. vecinu jadranskih otoka. mozda upravo dvije vrste Slavens. Uz problem doseljenja J uznih Slavena. slavenska arheologija raspolaze 11 nasim krajevima do sada tek gradom od 8. Zbornik radova. 150 Gay a z z i M. sir. da je slavenska grupa. Sveuciliste u ZagreJJ11. da je u unutrasnjosti zapadnoga dijela Balk:mskog poluotoka sacuvan naroeit tip rala. mj. str. Bratanic prelazi na dalekosezne konstrukeije u pogledu naseljavanja juznih Slavena. Crnu goru i sjeverozapadnu Makedoniju). 5. Filozofski fakultet. Rubni tipovi medutim zauzimaju Istru. Hercegovinu. cla ovdje imamo dva toliko diferencirana slavenska sloja.v'? rjesava problem na osnovu rasporeda razlicitih oblika rala i izraza za njegove sastavne dijelove na tom podrucju. koji misli. koji se kako po obliku tako i po nomenklaturi razli. koje proucavaju materijalnu kulturu i njen razvitak. Zt. Extreit des comptes rendus dn IVe congres des geogr aphes et des ethnographes slaves. str. ali pritom sebi stavljaju zadatke. kad bi se raclilo samo 0 razlikama kod oracih sprava . niz problema. 0 tome B. 148 B Tat ani e B. kojoj pripada eentralni tip rala i njcgova nomenklatura. Geografski polozaj tih dviju grupa na Balkanskom poluotoku tesko se moze dovesti u sklad s tezom 0 jednovremenom doseljenju svih Juznih Slavena n jugoistocnu Evropu. G r a fen au e T. 11Sp. koji se po mom misljenjn ne moze prihvatiti. str. Grcku. zapadnu Srbiju s Kosmetom.!" Iz tih. na Balkanu mlada i da ie 145 Bra tan i e B. n. n. 222. Sofija 1936. a zakljueivauje iz sadasnjega polozaja nernoguce je zbog' rnigracija i velikih drugih promjena 11 tom pogledu. da arheologija.kuje od rubnih tipova kako na Jadranu tako j na istoku. 146 Usp.. dok su kod Slovenaca i Srba tek u tokn . 1950. jer je ona stvarno sarno jedan izraz vrlo opasnih teznja u sirem sklopu struka.l svorn prvorn savjctovanju u Niskoj banji god. Rubni se tipovi medutim u oba pogleda medusobno podudaraju. 2. n.slicna istrazivanja na Balkanskom poluotoku su izvrsena dosad jos sarno za Bugare.1-250. K 0 r os e r.1 vezi s Bratanicevim tezama. koje bi se jedva mogle oznaciti kao dva ne sarno jezicki nego i etnografski blisko srodna elementa+" j onda..Prilog kritici Porfirogeneta 'piti pretpostavku 0 dvostrukoj seobi juznih Slavena na Balkanski poluotok.!" S raspravom se moramo pozabaviti nesto detaljnije..naveo ga je do zakljucka. 1951. s tri zemljovida. referat J. 1950. Albaniju 11 unutrasn iost nekako do Drima. zetsko Primorje. 163-174... Centralni tip rala obuhvaca podrucje od Vrhasa do crte Morava-Vardar i od crte nesto juznije od Save-Dunava do planina neposredno u zaledu jadranskoga Primorja (dakle vecinu Bosne. Najprirodnije je zamisliti. Problem karakter istienoga razmjestaja nekih etnografskih elemenata na Balkanu. etnologija i antropologija mogu bitno pridonijeti rjesenju pitanja 0 nacinu naseljavanja juznih Slavena na Balkanskom poluotoku. Bugarskn. Bratanic. 22. 147 Opet karakteristican prirnjer: 0 problematici etnoloskih cinjenica u vezi s tim problemom cut cemo jos 1. 234. okolieu Hijeke. 0 arheologiji in zgodovini. n. da naime oni »pokazuju ovako izrazite formalne i jezicne razlike.. 39 . s prelaznim tipovima jos istocnu Srbi ju i Makedoniju do Vardara. str. stoljeca dalje: antropolog kod arheoloskih nalaza ne moze razlikovati razrne slavenske struje medu sobom. ali u obliku. kojih rjesenje su sehi stavili u zarlatak jugoslavenski arheolozi Ili.. Dalmaciju ad Sibenika do Kotora. 214: usp. 222-230 i tri zemljovida. naroeito str. samih po sebi vrIo zanimljivih konstatacija.a S ohjavom zakljucaka u Zgodovinskom casopisll IV. koje nisu kadre riTesitiY6 Prevlast takvih teznja znacila bi u svojoj biti pobjedu nekritickih konstrukcija nad kritickom historijskom metodom i tehnikom.

dosavsi naknadno u sredinu poluotoka razdijelio taj stariji sloj na dva dijela. cla je Jagie zanemarivao leksicko gradivo na stetn fonetskih i morfoloskih oblika.). ali je kudikamo najvjerojatnijec. da sc prijelazi izrnedu dijalekata mogu Iako razumjeti iz kasnijeg razvitka. dok Jagie raspravlja 0 medusobnom odnosu i povezanosti dijalekata i juznoslavenskih jezika kao cielina i t. a temelje se na osnovnoj pogresnoj pretpostavci. sto znamo () naseljavanju juznih Slavena u novoj domovini prema povijesnim izvorima.. i to u prvom redu s prvotnim rasirenjem stokavaca-jekavaca. iIi mozda bolje receno. Najzad . n. 40 . Kritika JagicE"Ye rasp rave!" ogranicuje se vecim clijelom na opcenite primjedhe. Da su bile dvije seobe.. a zatim zakljucuje: »Prema tome se cini. 152 Bra tan i c B. 232-233. mj. od kojih bi stariji hio prekrio manje ili vise jedrtolicno .32.je i konstrukcija 0 putu drugog . a mladi bi . n. ne moze biti sumnje po svemu. da se dijalekatske razlike 11 okviru srpsko-hrvatskog jezika osnivajn na polozaju U p r ado 111 0 v i n i (vp rijelazi iz dijalekta II dijalekat ne moraju pokazivati is k on sku srodnost tih dijalekata«). koja ie II suprotnosti s bezizuzetnim stanovistem danasnje slavistike.. mj. mj. polemika. d.. kako ga je postavio Reseiar«. dva etnografski. str. dok ie vazno samo to. n.eitavo podrucje od Jadrana do Crnoga mora. od kojega 5U postali cakavci.v" Bratanic ide u svojim konstrukcijama jos dalje. sto dokazuju vee bezbrojni lokalizmi najrazlicitijeg izvora u dijalektima svakoga jezik a . 153 Bra tan i c B. Da su se te dvijeseobe izvrjiile upravo onako. Centralno ralo se s obzirom na rasprostranjenost »dosta dobro podudara s podrucjem stokavaca. da S11 ele151 Bra tan i c B. kako je gore uzeto. Ako je to ispravno. nije doduse potpuno sigurno. n. da su dijalekti tek plod razvoja u J10YOr domovini. koje za vrijednost jagiceve argumentacije nemaju apsolutno nikakvoga ZIHcenja (tako na pro ponavljanje Zupa11iceva upozoravanja na uedovoljno ci tiranje izvora. 234-239.Bogo Grsiensuer svojim dolaskom razdvojila jednolicno podrucje starije grupe (s rubnim tipovirna rala i njihovom nomenklaturom) na dva dijela .. iz kojega su se razvili stokavci-jekavci. sto je dosad receno. u jezicnorn smislu Bugare i onaj sloj. mislim. da su mlad u grupu slavenskih doseljenika na Balkanu sacinjavali siokayoci. 0 tom. potkrijepljenim i svim. a ne leksicko gradivo. kad ie Jagic niz detaljnih radova posvetio odnosu izmedu hrvatskoga i srpskoga jezika te u toj raspravi daje nove napomenc u pogledu naseljavanja juznih Slavena npravo s tog a gledista: tvrdnia. n. i to jek avci. n.fivauja 0 stvari doseljenja Jnznih Slavena«. Slieno podudaranje s dijalekatskim granicama nalazi on i za razne medutipove rala. str.. Starija bi grupa naprotiv obuhvacal . Dotle bi bilo sve priIicno jednostavno: imali bismo na Balkanskom poluotoku dvije seobe. Sam autor mora naime priznati.selidbenog vala na Balkan (iza Karpata preko istoenih Alpa) posve neosnovana. da li su citati tacni: tvrdnja. ta je grupa hila u jezicnom pogledu onaj sloj. da upravo ovi po s Ij I" d n j i daju jeziku njegov karakter. onda bi i nasi glavni d ijaIekti pripadali dvama razlicnim slavenskirn slojevima na Balkaml«. 231-2. da rasprava »nije plod specijalnoga lingvisfickoga istra.152 U zavrsna dva orljeljka autor je nanizao jos svoju kritiku Jagiceve zuamenite rasp rave 0 razvitku jnznoslavenskih jezika i svoja nagadanja 0 mjestn i nacinu.. leksicki i vremenski razlicna slavenska vala. a bio je vjerojatno i podloga za postanak stokavaca-ikavaca. str. kad je jasno. odakle je toboze dosao stokavsko-iekavski seobeni val n a BaJkanll.

koje se vidi i iz topografskih imena i malog opsega plemenskih jedinica u novoj domovini u poredenju s plemenima u slavenskoj pradomovini. 22). da Ii se uopce i u kolikoj mjeri moze povezati s doba naseljavanja. str. (1'1 jezicno i prostorno potjecu iz bitno razlicitih podrucja (to dokazuje postojanje e Ie m. 239-244. Lip sic E.deno. nap. moran bi taj dijalekt da bude s jezi kom II mjestu. en a t a svih balkanskih oblika rala i nj ih ove nomenklature obaju tip ova kod s v i h Slavena 5 jedne strane. 'no n. a i njihov nacin koristenja u vezi s bistorijskom kritikom.razvoj pokrajina. sto se ne obazire na povijesni . koji su bez sumnje plod razv itka n novo] domovini. mj. odakle je taj dotok dosao. Ako bismo pretpostavili.. ncgo samo 11 pogledu kasnijeg razvitka. kao sto se ovdje dogodilo s ralom. Vizantijskij shornik. dijalekt): b) nedovoljno kriticka i nehistorijska je i po tome.'!' Time dakako pada citava njegova konstrukcija. str. a ne valja generalizirati prividne rezultate na osnovu jednog jedinog izvora. Tok naseljenja.F'« Isto vrijedi i za dijalekte.. koji su pojedini selidbeni tokovi nzlicitog porijekh zauzeli u doba naseljavanja. Ako problematiku Bl'atanieeve rasprave razmotrimo s te stranc. 11. bez historijskih izvora i historijske kritike: svaka nauka. kako ga prikazuju izvori. 107. 156 Usp. 9:'--106.. povezan svakako jace negoli Bra tan i c B. u pogledu kojega nije ranije utvr. vee vjerojutni ]c ncvrscenjem orne zernl ioradnje u pojedinim zaokruzenim preeljelima. kada to orude tek nastaje i tek sc postepeno uvodi.. to nepobitno dokazuju. 231.i" Razlika izmedu raznih tip ova rala nije dakle nuzno u vezi s opsegom.!'" Iz razlicitih oblika rala 11emoze se dakle nista zakljucivati 11 pogledu naseljavanja.a porcrl toga i od utjecaia poljodjelskog oruda starosjcdjclaca (yec geografski polo za]. Vizantijskoe krest'janstvo i slavjanskaja kolonizacija. str.. Nekaj vprasanj . . str. mj. G a v a z z i ~1. da je razvitak stokavsko-jekayskog dijalekta vezan uz naseljavanje nekog posebnog slavcnskog sloja. da etnologija moze r iesavati h istorijske probleme samo svojom vlastitom ruetotlom. n. a u kolikoj su mjeri njegovi sadasnji oblici plod hiljadugodisniega razvitk a u novoj domovini (ralo. koja se upusta u historijske probleme .. nije potrebno. s druge) -. pokazuje se ovo: a) Orna zemljoradnja bila je kor] juznih Slavena u doba naseljavanja na Balkanskom poluotoku tek u pocecima. n. drobljenje i mijesanje plemena. Brataniceva rasprava ima tri osnovne pogreske metodickog karaktera: a) nedovoljno kriticka je u tom smislu.Prilog kritici Porfirogeneia menti. a i cblik rubnih tip ova rala dokazuje vezu s mcdi tcranskim i bizantinskim oblicimal. str.. sto u toku naseljavanja zakljucuje iz gradiva.to vrijedi pored etnologije dakako i za arheologiju -. 156a Iz istoga je razloga metodicki pogresno i zakljucivanje iz slavenskih naziva za dijelove pluga (mogli su biti na njih preneseni od starijega rala!) na starost pluga kod Slavena (B rat ani c R. 1950. a prije svega nomenklatura obaju tip ova rala na Balkanu poznati i kod s v i h ostalih slavenskih riaroda.za koje mcduti m zbog razlicitog rala u doba. Potjecati rnoze oel elva momenta: oel ucvrscivanja raznih oblika iz rlomacih slavenskih jezgra . ZC 4. n. G r a fen a u e r B. a nad paljevinskim sistcmom je ana prevladala tek u novoj domovini. a cinjcnica. E. 154 155 41 .mora uzimati u obzir sve povijesne izvore. 235-236. 0 kojih povijesnom razvitku zakljucuje iz tih problematicnih momenata: c) pogresno je najzad autorovo metodicko stanoviste. da tip centralnog rala u cjelini ne poznajemo nigrlje drugrlje. 1945. mj.

Time se mozemo opel vratiti zakljuccima iz nase vlastite kritike teksta.l. Kosmet. d. Bar a daM. jer protiv nesumnjivih podataka kriticki provjerenih izvora nimalo ne pomazu razlicita tumacenja cak i stvarnih ostataka iz pradavnine. Crna Gora. da se ta elva predanja ne mogu izvoditi iz istog historijskog dogadaja. Bratanic nalazi upravo U onim pokrajinama. a jos mall Ie rlakako turnacen ja iz neprestanom razvitku .. a iz istog polaznog mjesta i t. tako i s obzirom na njegove oblike (mijesanje. Rad HAZU 22'3. govore -.podvrgnutog poljodj elskog oruda. u ogromnoj mjeri promijenile svoje stanovnistvo (Bosna. 90-95. s kojim u svojim konstrukcijama racun a Bratanie. Upravo u tak vom p rccjeuj ivunju pretpostavki 'na OSIlOYll grarliva samo jedne struke kriju se nne op asne teznje. nego sto ga prct postavlja Bratanic.. 250-251. Povezanost dijalekatskih granica s razlikama u nomenklaturi sastavnih dijelova za ralo nije nista neprirodno: leksicki lokalizmi uopce su vezani uz diialekte.i II izvjestaju Tome arhidakona. Il a c k i F. str. 28-82 pass. 1942. koji bi po Bratanicevim tezama bio zahvacen samo jednom jedinom seobom: Iingvisticka istrazivanja medutim pokazuju. Jos vazn ije je mcdutim. c) Historijski izvori ukazuju na sasvim drukciji tok naseljavanja k ako po pokrajinama.110g0 vecoj mjeri nego za mnoge druge momente.Bouo Grefeneuer jezikom ostalih juznih Slavena. koje govori 0 d{. str. Za poljodjeljsko orude vrijedi to u jos 111. ako ne znamo cOlkni to. str. a time u neku ruku i medusobno potv rduju. 1950. od pocetka turskog doba dalje. koji se porl utjecajem tih novih doseljenika toboze JIlSU mijenjali.. sjeverna Srbija). Predanje gradskih romanskih komuna. Dalju potvrdu sarlrzi hrvatsko narodno predan ie . Sve te migracije . koje bi trebalo da bude nepromijenjen ostatak iza naseljavanja (dakle iz VII. A i B) sasvim slazl. b) Centralno ralo... Makerlonija. ali da sve ukazuje na to. Kao sto sam pokazao na drugom S 157 158 Venerant de partibus Poloniae qui Lingones apellantur .napredovanje Albanaca. Seoba..seljenju Axara i Slavena s jednc strane. :. ed.). str. jer na oboje u vrlo velikoj mjeri utjeeu iste prirodne granice. naseljavanje u Crnu Goru.m nego sto je tok.l}. kad je n a s t a o oblik. da se na svom dodiruom mjestu oba predanja (i to u objc redakcije. Njihova analiza ukazuje TI'l mogucnost i vjerojatnost clrugoga naseljavanja U onom prostoru. 25: 4:2 . da hrvatski plemici potjecu iz Poljske. Time je stvar svrsens. Ze 4.. prornjene u sastavu bosanskog stanovnistva mozemo po izvorima pratiti odvec dobro. sto ga pri svojim zakljucivanjima upotrebljavamo. Historia Salonitana. koji se obicno mogn tumaciti na razlieite naeine. seobe Srba. da se radi 0 bitno manje opseznom drugom valu. da bi se moglo vjerovati u nepromijenjcne ostatke iz doba seobe.bar u poglcdu domaccg postojanja .tako se Cilli . Stvarnost je medutim posve drukcija. Thomas a r c h id i a c o n u s. citavo nase raspravljanje pokazalo je dakle. G r a fen a u e I' Boo Nekaj vprasan] . hrvatsko naroelno prerlanje 0 dolasku Hnata s «lruge sfrane. na kojemu se duz istocnog Jadrana ucvrstilo hrvatsko ime. da su nam 0 naseljavanju Slavena II Dalmaciji sacuvans kod Konstantina doduse zaista elva razlicita narodna predanja. zbog kojih jc bilo potrebno progovoriti 0 toj sh-ari nesto opsirnije. koje su jos u razdoblju posljednjih pet stotina godina. st. septem vel octo tribus nobilium: HZ kritiku izvora: H a u p t man 11 Lj.o razlicitim dogadajima.!" Takvo tumacenje potvrd uje medutim i siroki opseg teritorija. ponovni pohodi u iste predjele.

jenju opravdano pretpostaviti takav razvitak. kao i u vezi s time formiranje plemenskog saveza dalmatinskih Slavena pod vodstvom novih dosl/jaka160 predstavljaju svakako toliki preokret n povijesnom razvitku. Pokretanje ustanka dalmatinskih Slavena protiv A vara. da se doselio doduse manji broj Hrvata.. vezanim uz Hrvate. G r a f e 'il a u erE.jeliCicak u mnogo manjoj udaljenosti od prvobitne Bijele Hrvatske znatno manji. Poklapanjem takvih hrvatskih i duljepskih tragova na zapadu obrazlagao sam vjerojatnost. bila je sitna hrvatska dijaspora. da su ti Hrvati dosli nu jadran zajedno S ostalim Slavenima i bili p rema A varima u istom odnosu kao i oni. ali u nekom narocitom. vrlo tesko prihvatljivo. nemaju protiv takvog shvacanja narodnog pre-dania nikakve snage. str. z a j e d n i eke hrvatsko-slavenske naroclne tradicije. narocito jos zato. sto su ih nekada navodili protiv dvostruke seobe juznih Slayena u cijelosti. 123. medu dalmatin-skim Slavenima izazvao tako snaznu historijsku prekretnicu. da bi on to mogao prouzrokovati. Tih tragova medutim nema. Takav vodeci polozaj moran bi se naime bazirati na postojanju erazmjerno brojnog plemena na kompaktnom teritoriju. Tako nam kao jedino rjesenje ostaje samo pretpostavka. u istoene Alpe i preko Labe sirili su se dalje zajedno s ostalim Slavenima dakako i medu drugim slavenskim plemenima rasprseni hrvatski idnljepski djelici te se sve vise udaljavali jedan od drugoga. Prigovori.. ZC 4. a da je ona isprva zahvatila tada dakako mnogo manje podrucje... 45-47. S nesto kasnijim doseljenjem manjeg broja Hrvata medu Slavene HZ Jadran.. naseljeno Slavenima. koje hi dakako opet teilko nestalo bez ikakvih tragova u jezicnorn razvitku jadranskih Hrvata. kakve je medu alpskim Slavenima prouzrokovao vee mnogo manji kolonizacioni val iz potkarpatskih zemalja u istocne Alpe u sredini VI. postavio hi nas pred isto nerjesivo pitanje. 1950. . da je zaboravila na doba avarske prevlasti i pri OpiSH proslosti dalmatinskih Slavena pocola prilikama. U pogledu o'kvira 4. . Nokaj vpr asanj .. kao sto smo vee vidjeli. str. stoljeca. sto su ti d. da ta disperzija kako Hrvata tako i Duljeba potjece iz doba poslije prvih avarskih pohoda po zakarpatskim zemljaIDa 562-566. Ali i vodeci polozaj hrvatskoga plemena u ustanku 'protiv Avara. kojim se ime Hrvati moglo prosiriti na sve ostale Slavene u sjevernom i srednjem jadranskom Primorju. rasprsena na odvise prostranom prostoru.. izrazena u topografskim imenima ad polapskih zemalja do Crcke. U vezi s kasnijim sirenjem Slavena na Balkanski poluotok. 159 160 u: Nekaj vprasanj .Prilog kritici Porfirogeneta mjestu. toga procesa: G r a fen a u e r B. 43 .l" Opsirno hrvatsko podrucje uz jadran ne moze se medutim protumaciti takvim sirenjem d j e l i Cas ostalim Slavcnima. koji je znacio oslobodenje od njihova sve tcze podnosljivi ieg gospodstva.S druge strane pak je iii i r 0 k 0 naseljavanje zapadno-slavenskih Hrvata uz jadran u jednom jedinom kolonizacionorn valu zajedno s Avarima. Prema sadrzajn hrvatskog narodnog predanja. U vezi s time je sasvim razumljiva modifikacija nove. taj seobeni val je. od Avara odvojenom seobenom valu. koje su dovc1e do ustanka protiv A vara i pobjedorn nad Avarima pod vodstvom Hrvata. jer tu nedostaju svi slicni tragovi u jezicrrom razvitku. 1950. mozemo po mom misl. da bismo je mogli tumaciti samo jednokratnom migracijom iz prvobitne Bijele Hrvatske. usprkos svojo] brojcanoj slabosti. sacuvanog u redakciji A. da se na njih prosiri!o ime dosljaka.

kada su Avari hili jos snazni.. kojih bismo mogli nabrojiti lijep niz. nisu osnovani. S tan 0 j e vic S. 800. 53. 1950. 627.. po Heraklijevu povratku u Bizant sa pohoda protiv Perzijanaca i po ponovnom zak. Taka na PI'. koji govore 0 v j e r 0 j a t nom razvitku. ali se oni ne mogu zbiti n njegov nepobitan do k a z.jos uvijek izmedu Tise i Dunava.0 c v r s tim zakljuccima u vezi s time dakako ne mozemo govoriti. Vizantija i Srbi II. a mozda se cak vee i zapleo u borbe s Bizantincima: ovo posljednje mcgli bismo zakljucivati po slavenskom napadu na Krctu.Bo~o Grnieneuer koje bi pokrenulo oslobodilacku borbu tih Slavena protiv Avara. Trazimo li naime n a j v j e r 0 i a t n i j e doba. 17. str. Kao sto su medu Slavenima utonuli Bugari. koju ovrlje dokazujem. 49-79. tako tesko protumaciti slavenski ustanak pod Samovim vodstvom i njegov uspjeh. 1943.163 Tumacim ga sebi upravo time. dakle vee u doba ubrzanog raspadanja avarsko-slavenskog plemenskog saveza. a poslije 626 se avarsko teziste pomaklo u podrucje sjeverne Panonije. HZ poviseni godisnji clanak i HZ preclaju novih bizantinskih talaca kaganu. Ali cim u vezi s kritikom teksta prihvatimo pretpostavku. Nekaj vprasanj . hilo . 1950. da je teziste avarske moci u doba. 2. U takvim prilikama je prolaz preko Panonije bio dakako izuzetno lak. kroz koju su prolazili Hrvati prilikom svoje seobe. Obrnuto 5U pak iducih godina do 626 avarske horbe slijecIile upravo na zapadu protiv Sarna. svakako vise momenata govori za vrijeme o. str.. . Takvih prolaza kroz tudi teritorij bez dozvole gospodara poznajemo u historiji na tom stepenu razvitka dosta. kada sc taj prolaz po svoj prilici izvrsio. Bar a d a }I. naime da je »dolazak Hrvata« zaista historijski dogadai. Prije svega je u doba prije avarskog neuspjeha pred Carigradom 626. sto je prolaz Hrvata oko 6n/23 u zapadnom dijelu avarskoga podrucja izazvao toliki potres.164 Poslije 626 je dakle hrvatski prolaz preko Panonije zaista manje vjerojatan. 155-158.. Getica. 161 162 44 .Kat i c . kao sto je nekada mislio jagic. c. Bar a d a . govori za takvo datiranje hrvatskog prolaza kroz Panoniju jos nekoliko drugih momenata. Medu brojnim putovanjima razlicitih germanskih plemeua po rimskoj i germansko-slavenskoj Evropi..vare oko g. koja bi ih zatim mogla sprijeciti..l'" Tak v. neka spomenem samo prolaz potkarpatskih Sucba preko ostrogotske Panonije na pljacku u Dalmaciju.. Svc su to dakak{) samo migovi. 1906. Novejsa li. Upravo 622/23 -se kagan sp remao na nov udarac protiv Bizanta te je u tu svrhu svakako okupljao Avare na jugoistoku avarskog podrucja. Hrvatska povijest. da je buknuo ustanak kor] Slavena u Moravskoj.i" Treba medutim jos istaci. str. Zc 4.u koje bismo mogli staviti' tu seobu Hrvata. gdje nalazimo A.sid a k. 185. pored manjeg plemena Hrvata u Ceskoj. . a ne samo konstrukcija bizantinskog pisca. Bijela Hrvatska na sjeveru je. a ne jos u Panoniji.teratura . da Hrvati ne bi mogli doci sa sjevera preko avarske Panonije. u J a I' dan e s.o pomicanje pocetka ustanka je medutim neosnovano. a osim toga avarski plemenski savez dakako ne mozemo sebi zamisljati kao uredenu drzavu s pogranicnim strazama i upravn im aparatorn. nesumnjivo utvrdena. tako i jos lakse mogla je utonuti i manja skupina Hrvata. str. izd . Ni prigovori. koji bi takve prolaze brzo javljao centralnoj vlasti. pocetak ustanka pada zaista u g. 163 G r a fen a u e I' B. ZC 4. 164 G r a fen a u e r B. nije ill najmanje onemogucena jezicna jedinstvenost juznih Slavena. da su vise puta njegov pocetak stavljali tek o. 622/3. 623.ljuccnju mira s Avarim.

.. 1883. kol.. B. koje se javljaju u nekim novijim raspravama u vezi s doiaskom »Hrvatae.. 517-5?? (91-144). hugarskog izvora i bizantinskog izvora . 168 Miracula s. K3. graeca 116. Hrvat~Kuvrat. da hrvatska seoba nije posvjedocena nicim osim Porfirogenetom. 88-118. Prije nekoIiko godina je poznati bizantoiog H. Demetrija. latinski prijevod II.go'ire H. Bury. Patrol. The Spread of the Slaves. koji se toboze odrazuju u svim tim izvjestajima: a) njihovo vremensko poklapanje u doba Heraklijeve vlade. sto je njegovo ime prezivjelo u dokumentima slavenskog izvora. podsjeca na postojanje i opseg toga »regnum Cobrati«. ima odmah tri »dokaza« za jednacenje dogadaja. 1882. Part IV: The Bulgarians. da se vise ne ce govoriti. 166 How 0 r t h H.167 i koja otada nije vise nasla odziva u naucnoj Iiteraturi. nego i stariji bizantinski izvori.. 224 i d 167 Bur y I. u ceskoj. nakon sto je. kod Corbethe u Saskoj. Za: Kuvrata-Krovata. s tim procesom je istovjecivanje Kuvrata s Kuverom (Kuberom). History of the later Roman Empire from Arcadius to Irene (395-800). str.KUHat zaustavio se na K€pO(f1~':no. sf. str. htio bih dodirnuti jos dvije pretpostavke. 'Slaveni se u njegovoj medunarodnoj vojsci nalaze u znatnom broju. . ~a taj nacin Gregoire zavrsavn svoju raspravu ovako: » U tri serije teksta. B. dakle na Balkanski poluotok. Zeitschrift 15. 1889. str. 169 Teofane's. ed. BuduCi da Teofanes upotrebljava za Kuvrata ime Krovatos (Krobatos}1611 jer Gregoire i istovjeti Kuvratova strica Organa s Konstantinovim Porgom. Ta seoba je ocito ona. bugarskim plemenima i grekom stanovnistvu latinskoga jezika.VO»dolazak Hrvata«. taka dokazuje i Gregoire.. 292-295. 0 kojoj je Porfirogenet nhvatio vrlo dalek odjek: to je UpI'3. i. Mig n e.Prilog kritici Porfirogenetn Prije nego !lto cu zavrsiti. I. str. c) poklapanje irnena Porga= Organa. u Koruskoj i drugdje.':" koju je najprije prihvatio. lao sto (je govorio) pokojni Stanojevic. 225. ocigledno. str. Krovatos ~ Kuvrat ~ Kuver dizu se protiv avarskoga kagana. iIi koje je 165Gre. a istotako i ranije vladaju mjesto njega nad znatnim dijelom vrlo izmijesanog stanovnistva avarskog imperija. koje je mazda u nekom smislu bilo efernerno. Byzant. 357. da naime »dolazak Hrvata« pretstavlja zapravo doscljenje Bugara iz Panonije na jadransko more. 1349-1376. Svuda. 1944-45. str. xif17to. The Journal of the Anthropological Institut of Great Britain and Ireland 11. str. S tim ustankom povezuje on i Fredegarov izvjestaj 0 bijegu Bugara pod Alciokom iz Panonije preko Bavarske u Karantaniju. vidi Rae kiF. a zatim napustio i 1. 1906. 45 .2. b} poklapanje prostora naseljenja (Hrvati.!" da se on ~ prema Gregoirovu datiranju pr ihlizno izmedu 638 i 645 ~ poslije ustanka protiv Avara sklonio iz Srijema u sirn okolicu Soluna. Kljucni dokaz u Cregoirevu povezivanju Hrvat-. odnosno bugarskog ustanka protiv Avara pod vodstvom Kuvrata (iii Kubrata). Doeumenta. koji je zapovijedao ponekad slavenskim plemenima. Gregoire u raspravi L'origine et Ie nom des Croates et des Serbes-" obnovio teoriju Howortha. Po njegovu misljenju je ~dolazak Hrvata« samo jedan od izraza za mnogo siri historijski proces ~ raspadanje avarskog plemenskog saveza u 4. 0 kojem prica solunska legenda o eudesima sv. cla nam 0 dolasku Hrvata medu Slavene u Dalmaciji ne javlja jedino i tek Konstantin Porfirogenet. nakon sto su ga pobijedili.o sto su vee Howorth i Bury ime Hrvata povezali s bugarskim knezom Kuvratom.. nije nikakvo eudo. Bvzantion 17. deceniju VII. u Karpatima. Kuver). presao SYU Srbiju. koje smo proucavali. Demetrji II 5. gdje se ime Hrvata oclrzalo kao etnicki il i topografski naziv. Nadam se. Kuver -. de Boor. 275-276.

pries u svojoj povijesti za g. a) Kuvrat je po racunima Zlatarskoga na osnovu spiska prvih bugarskih kuczova vladao od 384-642. imamo 0 tom bugarskom vladaru jos nekoliko vijesti kod bizantinskih kronicara: Ivan iz Niki. Diehla.sto ga bijase primio.Tako Gregoire. Byzantion C. Zur Geschichte der Onoguren. . i K al' a s i k A . 5. X. 52.9 i nap. G. G r ego ire H. Vie et mort de Byzance. pun zahvalnosti posvjedocio pozrtvovnost prema njegovoj djeci i njegovoj udovici Martini. 101-102. sto su velika Hrvatska. Poslao je poslanike Herakliju i sklopio s njim p rijateljstvo. L'imncratore Eraclio.>U to doba pobunio se Kuvrat. str.. Voprosy istorii. nap.. ~ . 81-90. 84-96. protiv avarskog kagana i istjerao njegovu vojsku (narod). 1944-45. 635: . koje su obojica postovali do kraja njihova zivota. str. str.. hr. 17) nije mi ipristupacna: Z Ia tar ski V. 17. Per n ice A.o Craienauer ipak trajalo duze nego carstvo Karla Velikoga iIi Lotara.. Irnennik holgarskih knjazej. 1905. 175 Ibid. 7. 1. 1902. str. 619. . B r e hie r L. vladar Onugundura. i Lorraine za Lotara su ono. 1944 217. 116-117. koju hiljezi isti pisac vee za g. 3. str. 12 r. Vee 619 je naime »dosao u Bizant vladar hunskoga naroda zajedno s onima.Mar c a is. rasprava istoga sur libro II dei Miraculi Sti. i to ie prijateljstvo trajalo preko smrti. i pokrstio se. pohijedio je sve barbare i sve pagane.ja javlja.!" Najzad znamo iz Nikeforova i Teofanova izvjestaja o najstarijoj hugarskoj povijesti. Bijela Hrvatska.. 3. 1947. usp. Slovans'ke starozitnosti lIlt.. i e d e r l e L. str.. 105. pokazuje.Bo{!. N ike for pat r.t'2 Osirn izvjestaja toga spiska. Byzantion 17. d i. str. 9-15. a (car) mu je poslao darove i podijelio mu cast patricijae. necak Organa.. Ali Lotaringija. u cemu se Gregoire pridrzava Nieclerlea i Pernice-a protiv. 20-28. Le rnonde oriental de 3'95 a 1081. ed. str. carigradski patrijarh. 633 spada zaista samo Kuvratov rat protiv Avara. hr. S pomocu svetaca i osnazen krstenjem . 1930. rlok je rrjegovo p rijatcljstvo s Heraklijem vee starije. i T i hom i 1'0 V M.. 87. savladan njegovom naklonoscu. 1950. '11. 1946. Car mu je zato dao cast patricija i u prijateljstvu ga otpustio u hunsku zemlju. str.. 1880. da u g.v" Nikefor. nakon sto je s njom vrlo lose postupao. Zlaiarski V. da je »Kuvrat (Quetrades).. kako se to tilli njemu samomu? Pogledajmo najprije. 64-65.. d. Brehiera i t. sir.c!" . Gorn ja i Donja.. da je Kuvrat vladao 60 (lunarnih) godina. 232 i nap. 172 Z l a tar ski V. koja nam je uopce poznata.!" Poslije toga cemo prijeci na ostala njegova povezivanja. u centru krseanstva. iz domace zemlje.. jesu Ii njegova izvodenja zaista tako evrsta. odrastao je na carskom dvoru. 173 Gregoire H. Pogonata (642-668) umro Ku vrat. Byzantion 17.. da je tek za v1adanja Konstantina III.. 2. «lj. koji su vladali s njim i s kopljonosama«. tijesuo prijateljstvo ga je povezivalo s carem Heraklijem. deB 0 0 r. 181-187 (v. hrvatska plemena na sjeveru i jugoslavenska Hrvatska za Kuvrata.148-151: Moravcsik J. 1918. 170 171 '\' 4G . 94. N. 1944-45.• ll. str.f" No ipak druga vijest. 114-118. str. str. da je podrzavao prava Heraklijeve djece i da je bio protivnik Konstantina. Demetrii Martyris. str. koji je vladao BugaG r ego ire H. Istorija na h'Igarskata d'rzava prez' srednite vekove I11. 1944-45. Govorili su. Zhog tih prica pohunila se vojska i bizantinski narod c. str. Moravczika. Drevnejsaja bolgnrskaja Ietnpis.h 1 Ch. 24 r. 353-382. str. izmedu ostalih. D i e. Bessarionc VI/2. N. knez Huna (Moutanes) i necak Organa (Kuernaka) u svojoj mladosti bio krsten i odgojen u Carigradu. Ungarisehe j ahrbuoher 10. Vestnik drevnej istorii. jer je. Zlatarskoga. Medutim. da li zaista mozemo Kuvrata istovjetiti s Kuverom.

. Moravcsik J. koja opisuju taj dogadaj u svom drugom dijelu. 356-357. Bugari su tek p 0 s I i j e K u v rat 0 v e s III r t i presli preko Dunava ua Balkanski poluotok. ukoliko sadrze podatke 0 podruciu n iegove vlasti. Demetrii. Ocito mu je poslo za rukom da oslohodi isporl avarske vlasti jos Kutrigure. str. 'Le o f a n c s.. N.. NiederIe i Gregoire misle na 4. st. Moravcsik Moravcsik J. vidi nap. n. n. dj.jos prije kraja VII. n. . nalaze se ad Laurentove rasprave!" 0 kronologiji ~Iiracula s. poslije koga su slijedih ustanak balkanskih Slavena (odmah poslije 626) i unutrasnje borbe 11 Pnnon iji izmedu Bugara i Avara (0. potvrd'uje i jerrnenski geograf Ananija Sirakasi. de nar. 179 Zlatarski 180 Z..Iatarski V. stoljecu zaista zivjeli sjeverno od Crnoga i Azovskoga mora. II.SHdl<1. Zeitschr. s kojima ih je povezao tek bizantinski zapisi vac. 113. dj.. str.. str. n. Boor. nar. stoljecu.!" Prema bugarskoj tradiciji. 93-96.!" Kuverov ustanak protiv . 184 Pernice A. 114-122. Taj je dio zapisan vrlo brzo poslije tih dognd aja. n.Onogura svakako vee prije nego je dosao 11 dodir s Heraklijem (i to od k raja VI. N. n.182 Svi izvori.~'iH"1<I i nastavlja n>:lT~I"~ njlHA€ Hi' CTMH~\j' /\. V.je trazio prijatelje protiv Avara. rnj. n. naseljene sjeverno od Azovskoga mora. u koje je Kuver na celu hugarsko-slavensko-romanske mjesavine otisao iz juzne Panonije oko Sirmija u Makedoniju. jesu Miracula s. dok Pernice. 171. sir... dj. jedini izvor.. 72-91. V. stoljeca. dj."tH€ ro"OHt. 103. ogranicuju je na teritorij uz Crno more sjeverno od Dunava. N. 33 r. 89. str.89. ed. n. da je u tom pogledu bugarska tradicija. Zc 4.. 225.!" Do su Bugari u VII. str. I. Z. mogao je Kuvrat poznjeti uspjehe svoga saveza s Bizantincima tek poslije bezuspjesnog avarskog napada na Cal'igrad 626. decenij VII. koliko goclina . N. Demetrius et Ste Sophie salonique. 76-79. kad su se Onoguri oslobodili vrhovne vlasti zapadnih Turaka}.!" To bugarsko predanje sacuvano je i u kasnijem spisku najstarijih hugarskih vladara.179 Sve te skrte.. Byzant.• str.i'" Buduci da su Avari 619 ipak pristali na mil' s Bizantom.. 181 182 Z 1 a tar ski Zlatarski V. 70-80. Sur la date des Eglises St.Avara poceo je oko 60' 176 177 178 str. rnj .\jl"~"W€ KHh\~(. ios za zivof:t Kuvratovih sin ova Bajana i Aspsruha. 96-148. da hi ih natjerao na sklapanje mira prije odhska u rat protiv Perzijanaca. str. analiza tog izvjestaja je utvrdila. 680). Onogurima i Kutrigurima iznad Crnoga mora vladao jc zatirn do svoje smrti (poslijc pocetka 642). 425-429.. CTjl""O\j' ). u pogledu pocetka i trajanja Kuvratow' vlade kronoloski ne posve pouzdane podatke mozemo zaokruziti u OYU cvrsto posvjedocenu sliku: Kuvrat je bio knez Bugara . a Thes- 47 . 4. zapisana neposrerlno posl ij« bugarskog dolaska na Balkanski poluotok (0. 1950.laiar'S1ki 75. h) 0 vremenu. 14-17..670-680. 71-80. N. n. svakako jos u VII.. V.. str. koji irnamo na raspolaganju. dj. po svoj prilici kad je Herakli.Prilog kriiici Porfirogeneta rima u »velikoj Bugarskoj« i Kutrigurima na Azovskom moru."" Oko 619 on se pokrstio i povezao s Heraklijem. Ibid. 630). str. n. i to kao posljednji. potpuno pouzdana. G r a fen a u e r B. Nema ni najmanje sumnje. da treba Kuvratove Bugare u tom izvjestaju razlikovati od pan 0 n ski h Kutrigura i Bugara u Italiji. 1895. 182 La u r e n t J.. koji za Asparuha najp rije kaze. n. mj. Nekaj vprasamj . stoljeca. zapisanoj . j. Demetrii 11 upotrebi ugluvnom dva datiranja: vecina stavlja te dogadaje u doba .

Fredegar ga naime ne datira p rerna dogadajima u Panoniji. Zaista su ti napadj imali mnogo slicnih crta s pustosenjima.. spominju naime Hacona i avarsko-slavenski napad na Solun... Od prvoga ih odvaja ogromna teritori ialna udaljenost. a ni s Kuverom.bar po mom misljellju . 191 C r a fen a u e r B.ilabizantinsk'l vlast nad Balkanskim poluotokom u vezi s njegovim najtezim opustosenjern. Documenta. decenij VII.191 d) Vee sve dosada navedeno pokazuje. 196. 1364-1365.. Ze 4. otkako su romanski zarobljenici. Iako je Makedonija znatno bliza sjevernom Jadranu nego sto su sjeverne obale 185 ~firacula S. str.Boao Grniensuer godina poslije toga. tako da taj ustanak ne mozemo prenositi iz vremena O. 190 C r a fen a u e r B. Demetrii. str. kol.:). kojima ih rezimira uvod opisu Kuverova pokusaja da osvoji Solun. 1\1 i g n e.t'" koji je kao biskup nastupio u Solunu O. 0 Haconu 'i avarskom napadu poslije toga189 opisuju pustosenja na Balkanskom poluotoku gotovo istim rijecima. sf.i" ~apad pod Haconovim vodstvom spada medutim »u doba biskupa joannesa blazene nspomenec. str. 292. nap. . ali se ipak moran povuci preko Save na jug u Make-doniju. 186 Miracula '5. Novejsa l. Odabrani izvori za srpsku istoriju I. Bez obzira 11a slicnost imena nema Kuver apsolutno nikakve veze s Kubratom. 293.Cor 0 y i c. kol. nap.. 158. No s jedne strane se ovdje radi 0 crtama. Demetrii c. U vezi s naparlima. 79-82. ad kojih oni racunaju. S tan 0 j e v i c . kol.u prilicno vecoj mjeri negoli izvori iz 578 do 585 . Kuvrat je protjerao avarsku vojsku izmedu Kutrigura na zapad i ostao sjeverno od Crnoga mora. Rae kiF. da seobu Hrvata ni u kom slucaju ne mozemo povezivati ni s Kuvratom. odvedenri u avarsko zarobljenistvo. 1950. 187. 1'95.... 1921. 187 Miraeula S. 1950. 578-585.ih navode Miracula. sto .P'' Na taj nacin mozemo . C. Pernice i Gregoire racunaju od vehkih avarsko-slavenskih napada na Balkanski poluotok u g. 1325-1334. 610.i" Od kojega »pustosenja ad strane barbara« (it'Jp!i tW\I ~-:xp~iplll\l it6p&"fj'j~C. jer da su to toboze prvi i da stoga dolaze kao polazna tocka najvise u obzir. Demetr-ii. a Kuver Kaganu podreden plemenski knez u Srijemu. PC 116. 630 u vrijeme poslije 635.1950. 1361. a od drugoga kako vrijeme taka i teritorij.. C. 1364: Rae kiF . a s druge strane imamo u Miraculima konkretne podatke. Dalje pokazuje citav niz drugih izvora. Documenta. st. Dogadaje u podrucju Iranacke driave Fredegar medutim opcenito pravilno datira. Nekaj vprasanj .ji su potomci cinili velik dio Kuveru podloznog plemena. nego prema 'dolasku u Bavarsku i prema tamosnjim dogadajima. da se tek u prvom i u pocetku drugog decenija VIT. 41. 183: Grafenauer B. str.slazu S opisom u uvodu KUVerOYllustanku. 158. Kuver je doduse Avare pohiiedio. lJ cihvom nizu crta ti se izvori tocno . Neikaj vprasanj Ze 4. stolje ca. 74-76. moramo racunati do ustanka? Niederle. c) Ni s Kuverom. de fin it i v n 0 sruZ. Ze 4. 189 V. 630 pod vodstvom Alcioka nikakve veze. prilikom kojega BU bili ti zarobljenici odvedeni. koje su uopce karakteristicne za veli ke napade.Kuverov ustanak staviti jedino u 8. a ni s Kuvratom nema bugarski ustanak u Panoniji O. ci. str. To nam potvrduju i druge okolnosti njihova nastupa: Kuvnt je prije svog sukoba s A varima bio samostalan onogurski knez uz Azoysko more. gdje se u okolini Bitolja stvara novo srediste njegove vlasti. a ne narocito za ta pustosenja u VI. str. 48 . 188 Y. pri cemu bi pogresno datiranje bilo mozda razumljivo. koji onemogucu]u takvo tumacenje. koji je uslijedio poslije njegova napada.188 Zaista se u poglavljim.iteraturu .

nego da su sami potukli Avare. nego su njihovi sigurni podaci potpnno suprotni odnosnoj Gregoirovoj konstrukciji (tako podaci 0 Karantaniji. 0 cemu smo nesto vee rekli. 0 polozaju na istocnoj granici Sasa.oji je onda jos vjerovao 11 dvostrnku seobu Hrvata i sam je dokazivao. 4: IISp. is t i u Bar a d a .Prilog kritici Poriirogenete Azovskoga mora. Ni paralela s Lotaringijom nije tocna. Nasuprot tome dokazivao je Barada. a Slavene podvrgli kao svoje podloznike. 195 Bar a d a Moo Nastavni vjesnik 42. ali je njegov postanak trazila preteZno u unutrasnjem raspadanju domacih slavenskih plemena. Protiv toga je Hauptmann u vezi sa svojim raspravama 0 naseljavanju Hrvata medu Slavene u Dalmaciji i posebno jos u dvije rasp rave 0 postanku hrvatskoga plemstva dokazivao. 357. Drugo pitanje. Pritom mislim na oshe sporove u pogledu postanka hrvatskoga plemstva.plemstvo i feudalni poredak da im ie poklonio tek Koloman svojim privilegijama i darovnicama 11 pocetkn XIT. k. 17 (danas joe u tom pogledu prornijenio svoje misljenje i ne podrzava yise svoje tadasnje tvrdnje).Bar a d a ~L Hrvatski vlastcoski fcndali. a ne da ga i rijesim. To postojanje dokazuje vee opci hrvatski razvitak i struktura hrvatske m G r a fen a u e r Boo rNekaj vprasanj . stoljeca. A najzad nije tocna ni paralela Organa-Porga. koji su u poslijednje vrijerne ddsli do izrazaja narocito u raspravama Hauptmanna i Barade.. nap.192sasvim je nemoguce tumaciti opsegom Knvratove drzave: o njoj izvori ne samo sto sute. 49 . razasute od Lahe do Krete. sto bi to bio u historiji ied instveni primjer. str.sid a k.194 Starija hrvatska historiografija nije sumnjala u postojanje hrvatskoga plemstva u doba domacih vladara. ipak one jos ni izdaleka nisu isto. u doba domacih vladara. Samu.Kat i c . Balkanskom poluotoku i 0 dolasku Bugara na taj poluotok). buduci da je postanak naziva feudalnih p 0 k r aj i n a hitno drukciji proces negoli postanak narodnih ili plemenskih imena. nego u najboljern slucaju njegov sin.• ZC 4.!" da su se Hrvati sasvim spojili s dalmatinskim Slavenima u jedinstveno rodovsko-plemensko drustvo. kojima je zaista vladao vise decenija Bngari). i .. a i prema Konstantinn Porga ne bi bio otac ili stric Hrvata. 0 Avarima. koji zastupaju sasvim suprotna gleelista. povezano je s n a 'c i nom naseljavanja Hrvata mean Slavene na gornjern jadranu. 1933/34. 1950. Na taj nacin hi trebalo da su se Hrvati kao p l e m i e i nametnuli za gospodare pod 1 0 'z n i m Slavenima. Djela J AZU 44. koii daje isti izvor kao Teofanes s p r a v i I n i m oblikom imena.193. 1. a narocito prema svjedocanstvu Nikefora. 194 Y. str. 19432• str. 46-47. 1952. pruza li oblik Kuvratova imena u izvoru IX. 172-179. str. kada protiv toga Baradina misljenja dokazuje postojanje 'hrvatskoga plemstva vee prije 1tOO. ali da kroz cit avo vrijeme domacih vladara uopce nisu poznavali plemstva. Hrvatske tragove. deB 0 01'. 250-257. koja je ostala netaknuta. Bez sumnje je Hauptmann u pravu. da Hrvati p rilikom svoza dolaska nisu SEHno pokrenuli siri ustanak prntiv Avara. koji je njime vlarlao tek nekoliko godina (a nisu ga preuzeli ni oni. da n a r 0 d preuzima ime svog vladara. 193 Teo fan e s. koje medutim namjeravam sarno da pokrenem. radi se kod Teofana ocito 0 pogresci uopce metodicki opravelanu bazu za bilo kakve konstmkcijej'! Pa ipak je taj »dodir« imena jedina baza svih Gregoirovih tvrdnja. 4 Hi stor-ij sk l zhornik 1952. Hrvatska povijest. tim manje.zam. nego su zivjeli u plemenskom uredenju . ed.prerna svjedocanstvu svih vrernenski blizih izvora. I najzad. 0 strukturi hrvatske drzave prije 1102. Zbog te Teofanove pogreske mi dakako ne mozemo ciniti nasilje izvorima i smatrati Hrvate Kuvratovim podloznicima. str. st. 23-34. Borna. jer ie Parga iskvareno od Porinos.

Kad je bizantinski car poslao Dubrovniku pomoc. da se prikljuce njegovoj vojsci u horbi protiv napadaca na bizantinsku Italiju.... 131152. S k 0 k.. 1952.Bogo Grefensuer drzave. n. mj. st. str. da bi drustvo. Djela JAZU. stoljcea. Istina je ito. str.a ne iznenadnom pojavom i vlascu tudeg vladajuceg sloja. u tim stoljecima hrvatsko drustvo samo moglo sazrijeti do takve klasne podjele. 0 kome govore listine XI. a narocito neposredni podaci izvora 0 »plemenitima« (nobiles. da u izvorima nemamo nikakvih vijesti 0 slobodnjacima. str.!" koji nastupaju kao svjedoci prilikom neke kupovine zemljista u Naklu. 0 cemu se radi: st an k u tog hrvatskog Konstantin tu najprije izvjestava 0 arapskom napadu na Dubrovnik. kakvu susrecemo u listinama od sredine XI. K 0 s t r e n c i eM. 50 . . Hauptmann se u svojim odnosnim raspravarna oslanja prije svega na poznato mjesto u De administrando imperio-" pogl. 18-131 r. stoljeca uglavnom vee dovrsene. Novak . koja pocinje zapravo tek u sredini XI. 44-47. 1949. a ne jace. Documenta. ne moze biti govora. Medutim postavlja se pitanje. 0 tome. gdje Konstantin govori 0 »sklabarhontima«. str. Medutim. ali BU zato preko mora navalili na Bari i zauzeli gao Car se tada obratio Iranackom caru Ludoviku i rimskom papi s molbom. V. 29. n. 198 K 0 n s tan t i n POl' f. str.k iF . 128. 197 V. da Ii mozemo na osnovu trarlicije u Iistinama. 9. To vrijedi tim vise.. sto su oba najvaznija Hauptmannova dokaza 0 p oplemstva ( za razliku od »donacionalnoga« iz doba poslije 1100) k rajnje problematicni. 1950. Upravo ti vanredno jaki ostaci rodovskih oblika i oblika slobodne seoske opcine u okviru kasnijeg feudalnog drustva govore svakako u prilog teoriji. Dijele ga svakako vee jasne klasne razlike. Rae k i L. 128. '348. III. da se hrvatsko plemstvo razvilo iz unutrasnje klasne diferencijacije . Istorija drzave i prava naroda FNRJ I. da je feudalizarn rnnogo manje intenzivno premijesio hrvatsko xlrustvo negoli drustvo na Zapadu. zakljucivati na polozaj hrvatskoga drustva neposredno poslije oslobodenja od Avara? Nije Ii. str. Ali to se mjesto pogresno prevodilo te je za Hauptmannovu teoriju neupotrebivo. 214 i 39-40. str.. sto se vanredno jaki ostaci rodovskog uredenja i slobodne seoske opcine odrazuju jos 11 mnogo kasnijirn >zakonima« u primorskim hrvatskim opcinama. Supetarski kartillar. dalje? Ta je mogncnost tim veca. Historijski zbornik 2. povezemo Ii ga s tekstom prije navodenja tih arhonata. a s druge strane od o. 196 Rac. Vinodolski zakon. 1949.P. Mol' aye s i k Gy. bilo plemensko. 800 neposrednirn utjecajem franackog feudalizma. ed. dakle gotovo pola milenija kasnije nego sto se poslije oslobodenja od Avara pocela razvijati domaca drustvena diferencijacija. stoljeca. postaje odmah jasno.do sredine XI. uulastelin) i »slugama« (servi). 130 r. ubrzavana s jedne strane dodirima s klasnim drustvom u dalmatinskirn gradskim komunama. ako se oni mozda ne kriju iza neutralnih »seljana« (eiusdem loci uillanij. 2.!" Svakako ti ostaci pokazuju. Jan k 0 v i cD. kao sto bismo morali zakljucivati po Hauptmannovoj teoriji 0 postanku hrvatskoga plemstva. izd. Documenta.. Arapi su se povukli.

koju je poslao car.<p Tsp~ooYtro'tlXte. XpU)~Ii'too~ M. kralj i papa. c 51 . 21-23. jer hi inaee to mjesto pretstavljalo Hrvate kao neki elemenat r a z 1 i cit i od Slavena. arkiva 20.. 145 r. carevom naredenju) i kad su preSli u Langohardiju.?" A time je nestala i formulacija 0 »Hrvatima i drugim slavenskirn arhontima«.. . Sloven. kojim se sluzio Hauptmann. i Konavijanima 7ttxpiiOIXY). 1.. da Ii su pod arhontima misljeni samo knezevi s pratnjom. i kad su se sjedinili 6t7tOo'tIXAEYn atpClt«l>1i. za zgodov. mj.or.[Ote. ~'ltAIX~lipxoY'tIXe. ~lXtZtxxA06(J. Taj ohlik potpuno odgovara gore navedenom Xpro~tl't[tx.200 Latinski je prijevod u Bonnskom korpusu u tom pogledu dvosmislen.. dok ie Tomasicev hrvatski.!X t«l>Xpro~llt<P.. III. 348). ~~e 0 7t1l7t1Xe.. 147 r..t 0 j e pis a c H r vat e i z j edna c i va 0 s 0 s t a lim S I a v e n i man a J a d ran u. Doeumenta.5'teX 7tIlY'tCl)Y 6t7tO'tije.. dok se u De administrando imperio Hrvati na pet mjesta i z ric ito u bra j a j u men u S 1 a v en e. ije. Srhina i Zahumca« u mnozinu1U8 u izvoru je neopravdano. 200 K'O n s tan tin Po rf. nego 0 p rid j e v s kom obliku. Tom as i c. 15.[ at ). 'too skom. ili i drugi velikasi i funkcionari.. Vjesnik Zemalj. 7t1X. 'ltlXl ~A{}OY6t(J. in druzb.liotpoy Blipsroe. Stavljanje »Hrvata.i Dubrovcanima. s r p'xat 'PlXooe. str. i:l rs 'tii Prvi od 'Ova dva navedena odsjecka jasno pokazuje. Srhinom [ Zahumcem«.. ali u p r a v 0 z a t 0. 'too 'ltlia'tpoo 'PIXOOO[OOt'ltlj'to.skom tOlY i zahumskom is 'tLIXe.. Razpraverazr.. n.AOt7tOOe. str.. str. III.Prilog kritici Porfirogeneia Zatim slijedi: Ova dvojiea.gradovima Dalmacije (svi pl!'ltll{}ljalXY 'l<.'ltlXtSyro{}sy'tse. 10-11 (Xpw~or.. zasto se govori 0 vis e hrvatskih arhonata..~[VIOI). sit tolikog nabrajanja neposredno prije toga.IXY'tS~ 'too ~lXatASro~CltrijaSt. rovnika na svojim vlastitim lanama.(J.'t[or. 'ltlXt S1tOp~OIXY to su oni naime hili prisutni po «6to. mogao je. obojica su dosla s velikom vojpoEroe. 199 H a u 'p t man n Lj. 1918..~lXatAt'ltii'ltiAa6ost Trebinjanima. da se ne radi 0 i m en i c k 0 m obliku »zajedno s Hrvatom. Isto tako se pridjevski ohlik m 0 r a upotrebiti u narednom odsjecku... 201 K 0 n s tan tin Po r f. koji hi hio hesmislen (zasto onda odmah iza toga »i s Trehinja n i m a i Konavlja n i m a i Dubrovca n i m a«?).t 'too~ AOt7tOO~ Treha znati.. Konstantinov predlozak je ocito i ovdje nahrajao niz imena slavenskih plemena.IXt )tlXtKIXYIXAsL'tlXte. s . str.• 'lttlt or AOt7tOt~'ltAtx~[YtOt.stk e i druge ot O a pEe. n. 112. mj. 'ltlXt7ts(itXoliytroy SY AOjoo~lXp3[q.. kao i tv.. nadalje sa svim ..IX. t«l> l':€p~A<p s vojskom. J. (J. zajedno s h r vat s k 0 m.tpo'tsPOt(J. 'I(. n. ·str.s'teX 30YIl- or 35 07tS[.. 146 r. ZU.ina Kor. direktno pogresan. haeili su se na grad Bari I razruSili gao 'Iotzoy ott tooe.Sta 'tOO'll ( t3[roy 1X0'tOOY 'ltIXPIX~[roytS7tEP(XOIXY r h o n t e prevezli u Lango3 hardiju stanovniei grada DuhSYAOjoO~lXp3Lq.. Otvoreno je dakako pitanje. 7tOAA t«l>7tlXpeX ~lXatASroe. 67. 131 (R a kiF. da su h r v a tslavenske l:xAot~ipxoy't!Xe.ASA(J.. akad.. n. vede. skratiti to u 'ltlXt'tooe. odazvavsi se carevoj molbi. 3. 1950.. 8. a I" a l }:'It). xiatproy (ODtOtjap mxy'tsc.

. La condition des nobles et Ie probleme de la IeodaW lite en Pologne au moyen age. 58-59.!" na slicne tragove nailazimo i kod Ceha.. preneseni u pravo feudalaea. kao i njemacki naziv za plemstvo (Adel) proistice od stare germanske rijeci adal = pleme.. 15. v. 205Grafenauer B. o problematici izvoza Koseza str. 324-325. v: Adel. 123-125. 358. 1923.j i r e c e k C.Konig (iz kunja. kad je medu podloznicima feudalizacija te rodovske oblike razbila individualnim odnosom izmedu podloznika i vlastelina.str. Anglosasa (edel) i Nijemaea (ethel). v. Istorija J ugoslavije. 660-662. da su pospjesili formiranje feudalaca bde. B 0 z i c a (Beo-grad)na osnovu dubrovacke arhivske grade.se cini . 133-147 (odn. 1942. koja nije ogranicena samo na hrvatsko praplemstvo.str. K lug e F. S tan '0 j e vic G. 493-497.. pa ni plemstva. Ustolieevanje koroskih vojvod in drzava karantanskih Slovenccv. VDn vornehmer Abkunft«. 1939. 6. ser. Mislim naime na njegove zakljucke iz izraza »plemenstina« za zemljisni posjed praplemstva. 494-495.str. mogli zivjeti duze vremena 202 au p t man n Lj. ne smijemo dakle .= »GeschlecM<. koje hrvatsko praplemstvo dijele od kasnijeg »donacionalnoga« plemstva.ga I. 204·Usp. st.. Got z eA. Hauptmann naime sam spominje. u Zeti i Hercegovinir=" u vee nesto rasklimanijim oblicima susrecemo ga u XV. gdje su plemenski oblici bili . nisu nikakva jedinstvena osobitost ni hrvatskoga praplemstva.202 Bez snmnje su »plemena« hrvatskoga praplemstva u svom pravu vlasnistva do XV. 98. 3-4. c 52 .. kao za prvi. str. n. Revue historique de droit francais et etranger.hr. 525-528. 355-356. Aufl. 48-55. eonsanguinei) i na njegovo zajednicko vlasnistvo.ios jaki. vidi i u T r ii b n e r s Deutsches Worterbuch. str. nego sto je za feudalee sazrijevala sam 0 domaca drustvena diferencijacija. str. hgg. IV. deutschen Sprache.. napose nap. koje mi danas nije moguce. 43-65.. i XVI. 0 kosezima v. Prirucnik Iii.. 1952. str. 130-134. plemstvo nije postalo preslojavanjem s osvajacima drugoga roda. v. i nap. slicnogu izvora je uostalom i »kuningx . 75-82). 1936. »'Mann von Geschlecht. 491a str. ma da se njegova pogresnost ne da dokazati tako uvjerljivo. Istor. dj. Medutim. str.!07 Pojavu. s. glasn. Etymologisches H Worterbuch d. Ali ipak bar kod Anglosasa i Norvezana. 389-558 passim. sacuvala neke crte starog rodovskog vlasnistva. koje bi postalo od sloja osvajaca. Tako su se u klasu feudalaea prenosili rodovski oblici posjeda te se formirali feudalni »rodovi« ili »plemena«. 1940. Na slicne crte »rodovskog« prava vlasnistva za zemljisne posjede nailazimo u XV.. 207Nov 0 t n y V. Dela SAZU. dj. str. 203 Sisie F.tako . Got z eA. str. 27-42. . I. dao bih ovu radnu hipotezu: drzao bih. K lug e. 1933. 1934. Historija Bosna. 18-19.tumaciti specificnim hrvatskim razvitkom.t'" ali jos je znacajnije. str. dj. str. da se radi 0 specificnom prijelazu od plemenskog u feudalno drustvo u prostoru. vee unutrasnjom klasnom diferencijaeijom kod kuce. 11... is t i. Povodom rasprave Svetozara Tomica »Banjani«. a djelomicno i kOO Nijemaca. bearb. Samo kao inicijativu za potanje istrafivanje.203 No te crte. 50-52. ti su oblici. izrazeno u prvenstvenom pravu nakupa u slucaju prodaje i cak u pravu na vracanje citavog izvan roda prodanog posjeda. 1950. »plemenit« za plemica. I. sto kod poljskih vitezova takoder nailazimo na rod (cognatic..Boeo Grefensuer Ali i drugi temeljni Hauptmannov argumenat jako je problematican. a utjecaji zapadnoga feudalizma vee toliki. str. Rad HAZU 273. 197. n. da oznaka za zemljisni posjed plemstva kod NorveZana (odal). n. 0 Zeti prema upozorenju Dru. 206 0 j c i e c how ski Z. st.tamo i podatke starije literature str. v. 319). 320-383. 27-30. CD r 0 vic V. st. i kOO Koseza (Edlinge) kOO Slovenaca. j j r c c c k Rn d o n Lc Istorija Srba III.

nego da slovenske Koseze izvodimo od Hrvata. koji potvrduju pretpostavku. nije konstrukcija Konstantinova. koje kasnije vise ne susrecemo. str. 305-310. da »plemena« hrvatskoga praplemstva nisu nepromijenjen ostatak iz doba naseljavanja. Bud i m i r M. a posredno je utjecao i na ustanak Slavena u MoravskDj. bilo je rodovsko-plemensko uredenje kako kod dalmatinskih Slavena tako i kod Hrvata bez sumnje jos tako jako. medutim. vee hrvatsko narodno predanje ."! ZbDg toga nema vise nikakve sigurnosti. De iis qui Snaci nominantur. Dolazak. stariji »slavenski« i mladi »hrvatski«. »pacta conventae iz pocetka XIII. Poljenec. plemenit). str. vidi i nap.212 mislim dakle. istor. Wittssek i R. ?2 i d. bar u njezinim glavnim crtarna. J ugosl. 53 . 86. str. u koje su se poslije oslobodenja od Avara u okviru pod vodstvom Hrvata organiziranog plemenskog saveza slila oba selidbena toka. Konstantin Porfirogenet poznaje ih sarno sedam.. nastupa postepena klasna diferencijacija. Ceskoj i Karantaniji pod Sarnovim vodstvom. koji je neposredne pokrenuo sirDk ustanak dalmatinskih Slavena protiv Avara.208nahrajaju ih 12. sacuvane u '30. {Preoeli iz slonenskog originele T. kao stD sam vee spomenuo. da nisu sva »plemena« hrvatskoga praplemstva stvarno »hrvatskae.. easopis 2. da su se oboji u toj borbi odmah spojili u jedinstven plemenski savez. H 20. Rad J AZU 130. a borbu za slobodu vodili su svi Slaveni zajedno.. 126. 500-502. . K I a i c V. koje susrecemo u izvorima XI. str. medu njima niz takvih. ZbDg opce pouzdanosti hrvatske narodne tradicije. 211 G r a f en a u e r B. 1897. Jaki rodovski ostaci jos u visokom srednjem vijeku u Primorju narocito jDs potkrepljuju to tumacenje. da osamljeno kosesko pleme u Lici pretstavlja pleme. poglavlju Konstantinova djela De administrando imperio. a po kasnijim izvordma poznajemo ih jos vise. 108-109.Prilog krttici Porfirogenete i postati na taj nacin s vremenom upravo za njih karakteristicni (plemenstina. ·15sic F. st. SvakakD ima i u hrvatskom razvitku nekoliko momenata.. stoljeca i koje se nastupom Madara poslije 1100 ispreplice s novim utjecajima i oblicima madarskog feudalizma. N a to ukazuje vee povecanje njihova broja. a narocito Hrvata iz zakarpatskih predjela. vjerojatnije je.. Oslobodenjem od A vara.. da se druga plemena ne bi mogla razviti u toku unutrasnjeg drustvenog razvitka od jedinstvenog slavenskog stanovnistva u Dalmaciji.209 JDS je medutim vaznije. 210 Novak V. Ustolicevanje koroskih vojvod . str. 1950. 1936.) 208 au p t man n Lj. 106-13-'. koje se razvilo pod utjecajem sa sjevera. F.. da iz rezultata kritike teksta . Hrvatska plemena od XII do XVI stoljeca. st. U pocetku VII. S ohzirom na mnogo jace koseske tragove medu Slovencima. ciji je plod izrazito klasno drustvo. Rasprave SAZU 1. Snacici potjeeu iz romanskog odnosno romaniziranog starosjedilackog stanovnistvar'" sto se tice Koseza.mozemo pretpostaviti slijedece: Naseljavanju Slavena na zapadni dio Balkanskoga poluotoka slijedio je 622/23 jos malen zavrsni selidbeni val Hrvata iza Karpata. Povijest.. str.da dvostruka seoba Slavena na zapadni Balkan. 212 H a u p t ill ann Lj. Hrvati su medutim u tom ustanku djelovali i u Dalmaciji samo kao pokretac. 82 i d...

als amch in Venedig (neue Beschreibung der Lage von Weisskroatien) und hei verschiedenen . 205). man muss sie einem unbekannten Interpolator der Arbeit Konstantins zuschreiben. B. J. 11) aus. entstanden. 145).ENFASSUNG Ein Beitrag zur Kritik des Berichtes Konstantin Porphyrogennetos tiber die Einwanderung del' Kroaten. Kap.Bopo Greiensuer ZU SAMM. Bei dieser Quellenkritik geht er von den Abhandlungen Bur y . Die Redaktion B im 29. dass die einheitliche Form del' Redaktion 64 . G reg 0 ire. und zwar sowohl in Dalmatien. 4. folgende Resultate: 1. Die Redaktion B darf man dabei nur als Sttitze bei del' Textkritik del' Redaktion A zu Hilfe nehmen. z. jedenfalls aber gehort sie in die Zeit nach 955. 948/49) ist die altere Form des Berichtes. H. tiber Klis). Ihre Entstehung stellt Hauptmann auf Grund nicht ganz einwandfreier Beweisftihmng in die Zeit zwischen 962-973. In dieser Abhandlung unternimmt d.gnerischer Bemerkungen in einigen neueren Behandlungen derselben Fragen (besonders von G. welche bei del' Redaktion A ausfielen. 31. 3). iiber die Ansiedlung del' stidlichen Slawen und die altere Geschichte der Slowenen (Anrn. Anders als Hauptmann aher meint er. 6. Diese Redaktion ist auf Crundlage in nnancher Beziehung armerer Quellen als die jiingere Redaktion A im 30. wahrscheinlich auch nach 959. mit eimgen Begrenzugen die Resultate Hauptmanns angenommen und sie mit neuen Beweisen gefestigt. Red. 100. Vel' f. 4-10) kritisch zu sichten. P. 6) und insbesondere H au p t man n s (Anm. und 31. 29-32 De administrando imperio verbunden mit eingehender Sichtung del' diesbeziiglichen Resultate H au p t man n s und kritischer ge. Verf. dass sie unmoglich von demselben Verfasser stammen kann. imp. dass zwischen der Entstehung beider Redaktionen eine langere Zeit vergangen sein musste. Anm.insbesondere diplomatischen . tiber das Verhaltnis von A und B hat also der Ver]. diese Abhandlung steht in Verbindung mit zur selben Zeit geschriebenen Arbeiten d. Die Textkritik der Tradition tiber die . urn einen sichereren Weg zur Klarung dieser soviel behandelten und doch noch immer so strittigen Frage der kroatischen Geschichte anzudeuten (iiher die altere Literatur s. im 30. die Anm.. sondern auch mit karakteristischen etymologischen Erklarungen Konstantins vermischt und mit seinen eigenen geschiehtlichen Kombinationen und byzantinischen Tendenzen verdorben. Kap. In der Zeit zwischen der Entstehung d. Auch diese zahlreichen neuen und verbesserten Angaben sprechen zugunsten del' Annahme. 3-5. Kap. ergab tiber den Wert beider Redaktionen des Berichtes tiber die Ansiedlung del' Kroaten in De adm. De administrando imperio (Text S. iiher die Ansiedlung der Kroaten in Dalmatien im 29. Die Redaktion A unterscheidet sich hinsichtlich diesel' Tendenzen so wesentlich von dem Text Konstantins. 3. (aug d. 5. Die Ereignisse sind in ihr nicht nur nach teilweise verworrenen und unvollstandigen Grundlagen geschildert.Bertihrungen mit dem Auslande (das neue Verhaltnis der Weisskroaten zu den Deutschen und Magyaren). B und A sind neue Nachrichten gesammelt und schon vorhandene gepruft. Als Quelle tiber die Wamderung del' Kroaten nach dem Siiden darf man deshalb nur die Redaktion A des Berichtes gebrauchen. s (Anm. bzw. u. 103. 2.Ansicdlung der Kroaten und Serben in Kap. den Bericht K. Lab u d a u. nieht aber als selbststandige Quelle geschichtlicher Ereignisse (mit Ausnahme einzelner nebensachlieher Anga'ben.

Im Anschluss an diese Beweisfuhrung priift der Verf. 2. Diese Unterschiede zeigen itbrigens. teilweise wegen der Verbindung seiner Vorlagen (A II 2 als Verbindung zwischen A I und A II. A III 6 . Nach der Meinung des Verf. A III 2 . im Wesen den wahren Verlauf der gesehichtlichen Ereignisse. tiber den Aufstand der Kroaten und ihre Annahme des Christentums (A IV). eine awaroslawische und eine kroatische. und nicht erst infolge der Auslegung dieser Tradition durch Konstantin Porf'yrogennetos entstand (allzu grosse Unterschiede zwischen . 145) tiber den Verlauf der Ansiedlung Dalmations auf Grund verschiedener Forrnen der Arl und ihrer Nomenklatur bei den stidlichen Slawen ist methodisch mangelhaft. ihren Kampf gegen die Awaren und den Sieg tiber sie (A III).Prilog kritiei Porfirogenete A nioht die FoIge einer einheitlichcn Vorlage.nterstreicht der Verf.die Bemerkung tiber die Reste der Awaren in seiner Zeit. die kroatische Tradition tiber die Lage der dalmatinischen und parmonischen Kroaten unter der Herrschaft der Franken. welche sich von seinen eigenen unterscheiden. jhdts.Einwanderung der Kroaten als unbcgrundet erwiesen. nicht verbundene . imp. die kroatische Tradition tiber die spatere Ankunft der Kroaten. welche aus den bvzantinischen Stadten Dalmatiens stammt (A II). Eingehendc Analyse des Bcrichtes irn 30. zeigt die kritisch durchsichtete Tradition des 30.die Bernerkung tiber die Ansiedlung eines Tciles der Kroaten im »Illyricum und Pannoniene: A IV 2 als Verbindung zwischen A III 5 und A IV). weil beides bei den stidlichen Slawen erst nach der Ansiedlung breitere Verwendung fand und sich gewiss noch stark verandcrte. 144) vorstellt. welcher diese drei Berichte in cine Einheit zusarnmensehweisste.kroatische . die Ausfuhrungen yon Bra tan i (Anm. und weist sie eingehend zuruck. welche die Unvertrautheit der Byzantiner mit diesem Lande beweist). sondern einer Bearbeitung mehrerer verschiedener Vorlagen ist. dass namlich die znsammenhangende kroatische Tradition selbst zwei Wanderungen unterschieden hatte. Mit dieser Analyse hat sich zwar die Hauptsttitze Hauptmanns fur die besondere .rif'tsteller. die Tradition tiber den Fall Salonas und tiber die Einnahrne Dalmatiens von Seiten der (Slawen und) Awarcn. der Lage in Dalmatien und dem Verlauf beider Wanderungen. und weil die Beweisftthrung nicht genug den gesieherten geschichtlichen Rahmen berticksichtig t: die Gleiohstellung der eingewan'derten Kroaten mit c 55 . teilweise wegen ihrer inhaltlichen Verwandtschaf't. dass der Bericht iiber die besondere Wanderung der Kroaten aus dem Gebiete hinter den Karpaten doch aus der einheimischon kroatischen Tradition stammt. zeigt sich bei der Vergleiohung beider Texte als grund. ergiinzte sie mit der Einleitung (A I) und einigen anderen Zusatzen. die Resultate einiger neuerer Arbeiten tiber die Ansiedlung der Kroaten. dass die kroatische Siedlungswelle verhaltnis massig klein gewesen ist. Iasst namlieh dieses in drel verschiedene Elemente der Tradition zerfallen: 1. welche auoh in del' kritisch zergliederten Tradition bcweisen. neue Bestirmnung der geographischen Lage 'Von Weisskroatien in A. 142). De adm. Die Annahrne Bud i m irs (Anm. los.dem Ausgangspunkte. Kap. dass der Bericht tiber die zweite . im Folgenden die Angaben. 143 u.die Bestimmung der geographischen Lage yon Weisskroatien von Venedig aus: A III 4 . Dennoch aber u.Siedlungswelle nur einen von Konstantin mit ider dalmatinischen Tradition verknupf'tcn Auszug aus Herodot (Anm. Der byzantinische Soh. 3.mit der awarisoh-slawischen im Anfange des 7. Kap. was er noch mit der Weise der Ausbreitung des Namens der Kroaten bei den anderen Slawen und mit den Unterschicden zwischen der kroatischen und slowenischen sprachlichen Entwicklung zu heweisen sucht.

sondern fin den sich auch bei den Slowenen.Bogo Greiensuer den Bulgaren unter Kubrat von G reg 0 ire (Anm. Cechen. dass del' Ansiedlung der Slawen in Dalmatien tatsachlich urn 622/23 noch eine verhaltnismlissig kleine »kroatische« Wanderung all'S dem Hinterkarpatengebiet Iolgte. Abel' auch in Dalmatien kampften gegen die Awaren nicht nul' die neuangekommenen Kroaten und del' Einsatz wa-r nicht die Herrschaft uber die Slawen. Die Freiheit erkampften aIle Slawen zusammen. Erst auf diesel' Grundlage erfolgte die inneregesellsehaftliche Differenzierung. was Hauptmann als seinen Haupt-beweis anfiihrt. Die Annahrne vom B a I' a d a. welche tiber drei territorial und zeitlieh vcrschiedene Ereignisse erzahlen. greifbar wird. 4). welche nachdem Siege iiber die Awaren selbst die Herrschaft iiber die dalmatirrische Slawen Ilbernommen hatten. ist mit del' Kritik von H a u p t ill ann zweifellos erIedigt. Del' Verf schliesst seine Abhandlung mit del' Annahme. lehnt auch H a u p t man n s Annahme ab. Xpw~ri·toD'. ausgehend dabei von del' Frage del' Entstehung des kroatischen Uradels (Anrn. 3) ist ganz unbegriindet . sondern mit einem v iel hreiterem Komlex des Uberganges zurn Feudalismus zu erklaren sind.O!1tO~. 56 . .. welche mit den Kroaten baldigst einen einheitliehen Stam-.). sondern » die kroatischen und die iibrigen slawischen Archonten e. Polen und auch bei verschiedenen germanischen Stammen (Anrn. xal 'tD~. 103.die Beweisfiihrung vereinigt namlich verschiedene Geschichtsquellen. 105).x:(Zpz6vmc. 202-207). die er tcilweise aueh in seinen anderen Arbeiten zu heweisen sucht (Anm. 198) bedeutct namlich nicht >lEe Kroaten und andere slawischen Archonten e. Serhen. mittelbar abel' auch auf den Slawenaufstand unter del' Fiihrung des Sarno einwirkte. deren Resultat die feudale Klassengesellschaft uns in den Quellen aus dem 11. mesverband formier ten. womit del' Gegensatz zwischen Krouten-Herren und Slawen-Untertancn aus dem Texte verschwindet. abel' del' Verf. j h dt. Endlich handelt del' Verf. dass die Kroaten bis zu m J. dass del' kroatische Uradel aus del' anfang lichen gesellschaftlichen Stellung del' Gesamtheit del' Kroaten.'wi). Sowohl die mit del' Stammesordnung verhundene Nomenklatur fiir Alodialgiiter des Uradels (splemenstinae). ~'l. noeh tiber die Art und Weise del' kroatischen Einwanderung in Dalmatien. stamrne.·' (Anrn.. so dass sie nicht mit einer besonderen kroatisehen Entwioklung. welche unmittelbar den Aufstand del' dalmatinischen Slawen gegen die Awaren ausloste. als auch die Uberbleibsel von Formen des Geschleehtseigentums sind nicht nul' auf die Kroaten begrenzt. 1102 in Stammcnsordnung lebten und keinen Adel gehabt hatten. ). 100.

2 . 19:i2 BRO] 1. V.HISTORIJSKI ZBORNIK GOD.

. II-VI. Prilog kritici izvjestaja 1- 56 57. . MANDIe) Bosko Desnica.. STULLT) . . 103-110 Marijan Horvat. o nekim pitanjima drustvenog uredenja (0. B03HnKHOReHlle acropaja... Oporuka priora Petra. Ciro Truhelka OCJENE . (B. Prepiska ruskog sarnozvanca Ivana Timoske Akundin Ova s Dubrovnikom g... (0. GROSS) (N asteoek na J.trani omota) 159-165 16'5-169 169-176 176-182 . NIKOLA zlC.. Rukopisi i casopisi za razmjenu salju se na adresu: Historijski seminar. VI.. Zagreb. LUcIe) Ferdo culinovic. . izdanje Drz... Filozofski fakultet. 111-117 . . 0 podrijetlu stanovnistva u gradu Izoli u Istri .70 71.. . 1951. 1648. njegov 7iYot i rad 1 PRIKAZI KARAMAN) umjetnosti. historieara umjetnosti i historieara u proucavanju ranosrednjovjekovnog perioda sjeverne Hrvatske . 283. . TRALjIe). HORVAT) . Hrvatske u srednjem vijeku. Narudzbe za. arhiva u Zadru. . BASTAICI ... M. S. Trg Marsala Tita 14. 117-121 121-130 131-138 138-145 145-148 149-152 152--1~8 XPIICTH8HCKOH nHTepaTYPbJ. (LJ. (B. Jaksa Ravlie i JaroslaT ~ i d ak (glavni i odgovorni urednik). Historijski zbornik prima :t~kols. 0 potrebi povezivanja rada arheologa. .. Seljacke bune II Hrvatskoj. . Miscellanea I. 171. 172. I. .. PAVEL SUYER. sIDAK-B. VLADIMIR MOsIN. . . SUcEVIe) .oHCk8Ta P. Istorisko-pravni zbornik II.ka knjigae. (J. Bd... . SADRZAJ Strana Koustantina Porfirogenefa . (K.8' 85-101 stratom JAROSLAV sIDAK. .. Atti e memorie della Societa istriana di archeologia e storia patria.. Bl1nnEP.. (S.. . TYPCKH AOKYMeHTH aa MaKep... LJUBO KARAMAN. 1949. . N. Istorija kotarskih uskoka.. 3-4. •... 1951. SUcEVle) (J. »Posao Milosiansko-Gajanskie pred gradskim magio doscljenju Hrvata BOGO GRAFENAUER.. (M..HISTORIJSKI CASOPIS POVIJESNOG ZBORNIK DRUSTVA HRVATSKE Ureduje Redakcioni odbor: Oleg Mandie.. Ilica 28. MANDIe) cASOPISI Glasnik Zemaljskog muzeja II Sarajevu... S. . . . Zagreb. . Rad Jugoslavenske akademije znanosti i (J.. N. Historische Zeitschrif't. ..62 6'3. knj. . LUcIe) . . eM.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful