You are on page 1of 28

Projektiranje sustava odvodnje (kanalizacijskih sustava)

Sustav odvodnje ini skup graevinskih objekata koji slue za to bre odstranjivanje otpadnih voda iz ovjekove neposredne okoline i njihovo odvoenje do ureaja za proiavanje ili direktnog ispusta u odgovarajui prijemnik. Otpadne vode su sve vode koje su upotrijebljene u odreene namjene i pri tome su pokupile dodatna zagaenja. Pod pojmom otpadnih voda podrazumijevaju se i oborinske vode dospjele u sustave odvodnje kao i tue vode.

Slika 1 Shematski prikaz kanalizacijskog sustava

Osnovu cijelog prorauna predstavlja analiza mjerodavnih koliina otpadnih voda koje je potrebno prikupiti i odvesti sustavom odvodnje. Analiza se temelji na podacima o potronji vode i oborinama. S obzirom na porijeklo i karakter zagaenja, otpadne vode moemo razvrstati u etiri osnovne grupe: Kuanske (sanitarne) otpadne vode Industrijske otpadne vode Oborinske vode Tue vode

1) Kuanske otpadne vode su vode upotrijebljene u kuanstvu, javnim i uslunim ustanovama (zdravstvene stanice, bolnice,

policijske postaje, kole i dr.) i ostalim neproizvodnim djelatnostima. Daljnja podijela kuanskih otpadnih voda bi bila na: - fekalne vode (iz sanitarnih ureaja) - potrone vode (od pranja, kuhanja, osobna higijena itd.) U postupku odreivanja mjerodavnih koliina kuanskih otpadnih voda potrebno je poznavati: broj stanovnika za predvieno projektno razdoblje N specifini dotok otpadne vode qsp (l/st/d) Broj stanovnika N ovisi o lokalnim i opim socijalno - ekonomskim faktorima, te vremenski nije stalan. Definira se na temelju doneenog prostornog plana za usvojeno projektno razdoblje ( 20 50 godina). Ukoliko takav plan ne postoji, broj stanovnika se procjenjuje na bazi predvidive stope prirasta uz koritenje sljedee jednadbe:

N p = N s (1 +

p PR ) 100

gdje je: Np ........... prognozirani broj stanovnika Ns ........... sadanji broj stanovnika p ............. godinji postotak prirasta PR .......... projektno razdoblje Specifini dotok otpadne vode qsp (l/st/d) definira se kao srednji dnevni dotok po jednom stanovniku. Ovisi o nizu faktora kao to su: standard ivljenja, cijena i kvaliteta vode, klimatske prilike, sanitarno-tehnika opremljenost stanova i izgraenosti sustava odvodnje.
Tip otpadnih voda Kuhinjske Sanitarne Tuevi Otpadne vode od pranja UKUPNO Koliina (l/stan/dan) 20 40 35 95 35 105 30 60 120 - 300

Tablica 1 Specifina potronja vode u kuanstvu

Veliina naselja < 5.000 5.000 10.000 10.000 50.000 50.000 250.000 > 250.000

Specifini dotok otpadnih voda (l/stan/dan) 150 180 220 260 300

Tablica 2 Specifina potronja vode u kuanstvu prema ATV A118

Tip objekta Stambeni prostor (stan, kua) Ured kola osnovna kola srednja Zdravstvena ustanova Staraki dom Restoran (klasini) Restoran (fast-food) Caffe bar Hotel (motel) Kamp Javni wc Trgovaki centar (trgovina) Industrija (manji proizvodni pogon) Kino Servisne stanice

Jedinica stanovnik zaposlenik uenik uenik zaposlenik krevet zaposlenik stanovnik zaposlenik gost zaposlenik gost zaposlenik gost zaposlenik gost gost korisnik zaposlenik parkirno mjesto zaposlenik sjedalo zaposlenik automobil

Specifini dotok (litara/jedinica/dan) raspon prosjek 150 300 190 26 61 49 19 64 42 38 79 57 19 57 38 470 910 630 19 57 38 190 450 340 30 45 38 30 38 34 30 45 38 11 30 23 30 45 38 8 15 11 30 49 38 150 230 190 50 350 150 11 23 19 26 49 38 4 11 8 26 61 49 8 15 11 34 57 49 30 57 45

Tablica 3. Specifini dotok otpadnih voda za razliite objekte

20% 17% Ispiranje wc-a Perilice rublja Tuevi i kade 22% 11% 2% 28% Sudoperi i umivaonici Gubici Perilice sua

Slika 2. Udio pojedinih sanitarnih predmeta i ureaja u ukupnoj potronji vode u kuanstvu

U sluajevima kada se specifini dotok otpadnih voda rauna na osnovu podatka o potronji vode treba imati u vidu da se dio pitke vode troi za namjene koje ne podlijeu odvodnji (pie, pranje auta, polijevanje vrtova i gubici na vodovodnoj mrei). Ispitivanjima je utvreno da specifini dotok otpadnih voda u prosjeku iznosi 8590% specifine dnevne potronje. Ovisno o karakteru naselja i odravanju vodoopskrbnih objekata mogui su i drugaiji omjeri. Na temelju podataka o broju stanovnika za predvieno projektno razdoblje i specifinom dotoku otpadnih voda moe se odrediti srednji dnevni protok otpadnih voda Qsr,dn (l/d):

Qsr ,dn = q sp M k
Kod hidraulikog dimenzioniranja sustava odvodnje mjerodavne su sljedee koliine vode: a) Maksimalni dnevni protok otpadnih voda Qmax,dn (l/d) dobije se kao umnoak srednjeg dnevnog protoka i koeficijenta najvee dnevne neravnomjernosti:

Qmax,dn = K d Q sr , dn
b) Maksimalni satni protok qmax,h (l/h) u odnosu na Qmax,dn izraava se koeficijentom najvee satne neravnomjernosti:

q max, h =

K h Qmax, dn 24

K h K d Q sr , dn 24

Veliina naselja

Specifini dotok otpadnih voda (l/stan/dan) 150 180 220 260 300

Maksimalni satni protok Umnoak koeficijenata dnevne i satne neravnomjernosti 2,88 2,40 1,96 1,66 1,44 qmax,h (l/sec/1000 stan) 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0

< 5.000 5.000 10.000 10.000 50.000 50.000 250.000 > 250.000

Tablica 4. Maksimalni satni protok kuanskih otpadnih voda prema ATV A118

Tablica 5. Koeficijent dnevne neravnomjernosti

Tablica 6. Koeficijent satne neravnomjernosti

2) Industrijske otpadne vode Koritenjem voda u razliitim tehnolokim procesima nastaju industrijske otpadne vode. Njihova svojstva bitno se razlikuju od onih kod kuanskih otpadnih voda. Jedino su vode iz sanitarnih ureaja u industriji jednakih svojstava kao i kuanske otpadne vode. Mjerodavne koliine industrijskih otpadnih voda teko je generalno odrediti zbog primjene razliitih tehnolokih procesa. Iz tog se razloga svaka industrija mora posebno analizirati. U strunoj literaturi mogu se nai brojni podaci o koliinama industrijskih otpadnih voda, izraeni uglavnom kao koliina vode po jedinici proizvoda. Imajui u vidu da se tehnoloki procesi s vremenom usavravaju to utjee na promjenu potronje vode, literaturni podaci mogu posluiti kao orijentacijski pokazatelji. Anketnim ispitivanjem jednostavno se mogu utvrditi mjerodavne koliine otpadnih voda kod postojeih industrija. Kod planiranih postrojenja problem je znatno sloeniji. Ukoliko se ne raspolae informacijama na osnovu kojih bi se mogla odrediti koliina otpadnih voda iz pojedine industrije, ATV-A-118 predlae sljedee jedinine koliine: tehnoloki proceci s malom potronjom 0,5 lit/sec/ha tehnoloki proceci sa srednjom potronjom 1,0 lit/sec/ha tehnoloki proceci s velikom potronjom 1,5 lit/sec/ha Poznavanje koliina otpadnih voda iz pojedinih tehnolokih procesa nije dostatno za odreivanje mjerodavne protoke. Prilikom rjeavanja odvodnje industrijskih otpadnih voda od osnovnog je znaaja poznavanje reima isputanja iz pojedinih tehnolokih procesa. 3) Oborinske vode Odreivanje mjerodavnih koliina oborinskih voda koje dotjeu u sustav odvodnje hidroloki je problem koji se svodi na odreivanje maksimalnog (vrnog) protoka i cjelokupnog hidrograma otjecanja. Vrni protok je mjerodavan za dimenzioniranje kanala, a cjelokupni hidrogram za dimenzioniranje objekata na kanalskoj mrei (crpne stanice, preljevi, bazeni za izjednaavanje protoka i dr.

Slika 3. Shematski prikaz procesa transformacije bruto oborine u hidrogram otjecanja

Pojedine komponente u sklopu ciklusa otjecanja ovise o hidrogeolokim i hidrolokim karakteristikama promatranog podruja Proraun vrnog protoka racionalne jednadbe: najee se odreuje primjenom

Qmax = i (t c , PR ) A c
gdje je: Qmax ........ vrni protok i ............... intenzitet oborina (l/sec/ha) A ............. povrina slivnog podruja (ha) c .............. koeficijent otjecanja

(l/s)

Racionalna metoda se primjenjuje za male slivove (do 10,0 km2). Pretpostavka je da se maksimalno otjecanje u kontrolnom profilu pojavljuje kada cjelokupno slivno podruje sudjeluje u formiranju otjecanja (vrijeme trajanja oborine je jednako vremenu koncentracije). Druga pretpostavka ja da je intenzitet oborina jednak na itavom slivu.

Proraun vrnog protoka prema racionalnoj metodi svodi se na odreivanje mjerodavnog intenziteta oborina (ITP-krivulje) i odreivanje koeficijenta otjecanja. Intenzitet oborina je u funkciji njihovog trajanja, odnosno vremena koncentracije tc i perioda ponavljanja PR. Meusobni odnos intenziteta, trajanja i ponavljanja prikazuje se ITP-krivuljama.
700
P=100 i=3283,4 t
-0,664 -0,690 -0,664 -0,637 -0,639 -0,600

600 500
Intenzitet (l/ s/ ha)

P=20 P=10 P=5 P=3 P=2 P=1

i=2768,8 t i=2170,6 t i=1644,8 t i=1398,3 t i=1018,3 t i=300,4 t

400 300 200 100 0 10 20 30


Trajanje (min)

-0,608

40

50

60

Slika 4. ITP krivulje za povratne periode od 1 do 100 godina

Vrijeme koncentracije predstavlja vrijeme potrebno da elementarni efektivni volumen pale oborine s najudaljenije toke sliva dospije do mjesta opaanja u vodotoku. Izbor povratnog razdoblja temelji se na ekonomskoj analizi usporeivanja teta i trokova izgradnje. Kod nas se najee koriste sljedea vremena ponavljanja: sekundarna mrea glavna mrea glavni kanali vani dijelovi grada PR = 1 god PR = 2 god PR = 5 god PR = 5-50 god

Koeficijent otjecanja predstavlja odnos efektivne oborine i ukupne oborine pale na slivno podruje. Ovisi o karakteristikama slivnog

podruja (hidrogeolokim, klimatskim, evapotranspiraciji, tipu tla-vrsti povrine).

topografskim,

Tablica 7. Koeficijent otjecanja prema opisu podruja

Tablica 8. Koeficijent otjecanja prema vrsti povrine

Kada su unutar slivno podruja prisutne razliite vrste povrina, proraunava se srednji koeficijent otjecanja prema formuli:

c sr =

c
i =1 n i =1

Ai
i

gdje su c1, c2, ......cn ...... koeficijenti otjecanja razliitih vrsta povrina A1, A2, .....An ...... pripadajue povrine Najprecizniji proraun oborinskih voda zasniva se na koritenju numerikih simulacijskih modela. 4) Tue vode To su sve vode koje dospijevaju u sustav odvodnje, a nisu uzete u obzir kod odreivanja koliina kuanskih i industrijskih otpadnih voda. U tu grupu spadaju podzemne vode koje se procjeuju u kanalsku mreu kroz spojeve i pukotine, oborinske vode koje se ulijevaju kroz poklopce revizijskih okana i druge otvore i ilegalni prikljuci kuanskih ili oborinskih voda. Tue vode se ne uzimaju u obzir kod mjeovite kanalizacije, ve jedino kod prorauna razdjelne kanalizacije. Koliina tuih voda ovisi o hidrogeolokim i hidrolokim karakteristikama podruja, kvaliteti izvedbe sustava odvodnje (vrsta i kvaliteta spojeva, upotrijebljeni materijali), odravanje kanalizacijske mree i sl. S obzirom na navedene utjecaje, koliine tuih otpadnih voda variraju od mjesta do mjesta i teko ih je prcizno odrediti. Najee se izraavaju kao odreeni postotak srednjeg dnevnog protoka svih otpadnih voda. Mogu se jo izraziti u lit/sec/ha promatranog podruja ili u lit/sec/km kanalizacijske mree.

Primjer 1. Za naselje s planiranim mjeovitim sustavom odvodnje odrediti mjerodavnu koliinu otpadnih voda za hidrauliko dimenzioniranje glavnog kolektora. Odabrano projektno razdoblje iznosi PR=25 godina, a sadanji broj stanovnika N0=10000. Specifinu potronju vode za kuanske potrebe kao i maksimalnu satnu potronju uzeti prema smjernicama ATV-A118 (tablica 4). Zadani su jo godinji postotak prirasta stanovnitva p=1,5% i ukupna povrina slivnog podruja A=20,0 ha, sa sljedeim veliinama pojedinih vrsta povrina i pripadnim vrijednostima koeficijenata otjecanja: A1 = 10,0 ha, A2 = 8,0 ha, A3 = 2,0 ha, c1=0,70 c2=0,45 c3=0,20

Mjerodavni intenzitet oborina iznosi i=165 l/sec/ha Naselje je bez industrijskog pogona.

Primjer 2. U tablici su date maksimalne visine pale oborine u zavisnosti od vremena trajanja oborine, ureene po opadajuem nizu, za period 1966-1977 (12 godina). Za sliv povrine 20,0 ha vrijeme koncentracije iznosi 20 min. Slivno podruje je definirano kao rijetka izgradnja obiteljskih kua. Treba odrediti maksimalni protok oborinskih voda sa sliva, ako je uzeta mjerodavna kia sa periodom ponavljanja od 2 god.

Rjeenje: ITP-krivulja.

Hidrauliki proraun
Od trenutka ulaska u sustav odvodnje, otpadna voda mijenja svoje karakteristike i sastav to utjee na otjecanje unutar sustava i sigurnost njegova rada. To je rezultat razliitih procesa koji se odvijaju u kanalizacijskoj mrei. Svi procesi, odnosno promjene ovise o nizu faktora koji su takoer promjenjivi, te ih je vrlo teko pouzdano predvidjeti u proraunu. Iz tog se razloga kod prorauna sustava odvodnje koriste najvjerojatniji ulazni podaci koji su znatno optereeni pretpostavkama. Moe se rei da projektiranje sustava odvodnje nije samo rezultat teoretskih znanja, ve daleko vie iskustva. Kod prorauna se primjenjuje cijeli niz smjernica koje su nastale kao rezultat praktinih dugogodinjih iskustava kao i pojednostavljenja teorijskih znanja. Smjernice su samo dobra polazna osnova za projektiranje, odnosno donoenje projektnih odluka i rjeenja, koje uvijek treba prilagoavati lokalnim karakteristikama i iskustvima. To posebno vrijedi za smjernice koje su razvijene u drugim zemljama i koje su rezultat njihovih dugogdinjih iskustava. Karakteristini protoci u sustavu odvodnje Protjecanje unutar sustava odvodnje karakterizira veliki broj moguih istovremenih oblika protoka:

Tablica 9.

Oblici protoka u kanalizacijskim kolektorima

Iako u stvarnosti ne postoji jedan trajniji karakteristini reim teenja, u proraun se unose pojednostavljenja koja za posljedicu nemaju velike pogreke. Pogreke koje se unose u proraun preko ulaznih parametara (mjerodavne koliine otpadnih voda, pogonska hrapavost itd.) su mnogo vee. U skladu s tim, kod prorauna se pretpostavlja da se radi o stacionarnom, jednolikom teenju. U odnosu na mjerodavne koliine otpadnih voda i karakteristikama kanalizacijske mree (materijal, topografski uvjeti itd.) provodi se hidrauliko dimenzioniranje. Projektirani sustav odvodnje u svakom trenutku mora omoguiti nesmetanu odvodnju otpadnih voda. Hidrauliko dimenzioniranje kanalizacijske mree provodi se na maksimalnu satnu koliinu otpadnih voda, po pripadajuim dionicama mree. S obzirom ne reim teenja u kanalizacijskoj mrei, odnosno njenom dijelu, mogue su dvije vrste prorauna: hidrauliki proraun teenja sa slobodnim vodnim licem hidrauliki proraun teenja pod tlakom Hidrauliki proraun teenja sa slobodnim vodnim licem je najei sluaj teenja. Provodi se uz pretpostavku jednolikog, stacionarnog teenja (konstantna dubina vode, isti uzduni pad dna kanala, vodnog lica i linije energije).

Slika 5. Jednoliko teenje u djelomino ispunjenom kanalu (cijevi)

Osnovna jednadba za proraun jednolikog teenja je Chezyjeva formula za brzinu, koja uz supstituciju Manningovag koeficijenta hrapavosti poprima oblik:

v=
pa je protok jednak:

1 2 / 3 1/ 2 R I n

(m/s)

Q=

1 A R 2 / 3 I 1/ 2 n

(m3/s)

Koeficijent hrapavosti, n, ovisi o vrsti cijevnog materijala i stanju unutranjih stijenki cijevi.

Tablica

Vrijednosti koeficijenata hrapavosti po Manningu

Meutim, danas je u praksi sve prisutnija upotreba DarcyWeisbachove i Colebrook-Whiteove jednadbe, budui da je teenje u kanalizacijskoj mrei zalazi u turbulentno prijelazni reim.

H v 2 I= = L D 2 g
gdje su: ................... L ................... v ................... D .................. g ................... I .................... koeficijent trenja duljina dionice (m) srednja brzina strujanja (m/s) unutarnji promjer cjevovoda (m) ubrzanje uslijed sile tee (m/s2) pad energetske linije

Izraz za koeficijent trenja mijenja se ovisno o reimu otjecanja. Kod dimenzioniranja kanalizacijske mree proraun se provodi u skladu s Colebrook-Whiteovom formulom opeg oblika:

/ D 2,51 = 2 log + 3,71 Re 1


gdje je:

....... apsolutna hidraulika hrapavost (mm) Re .... Reynoldsov broj Kombinirajui gornje dvije jednadbe dobije se izraz:

2,51 /D v = 2 2 gDI log + D 2 gDI 3,71


Za cijevi okruglog presjeka protok je jednak:

2,51 /D D 2 Q= + 2 2 gDI log D 2 gDI 4 3,71

Protok se takoer odreuje iz jednadbe kontinuiteta:

Q=v A
Zbog jednostavnosti prorauna koriste se tablice koje su izraene u funkciji profila, brzine, kapaciteta, hidraulikog gradijenta i hrapavosti. Gornje jednadbe se koriste za proraun kanalizacijskih cijevi ispunjenih do vrha, dok se za djelomino ispunjene cijevi koriste funkcije:

h vd = f1 d h vp p
5/8

h Qd = f1 d h Qp p
5/8

R vd = f1 d R vp p

Qd Ad R d = Q p Ap R p

Hidrauliki parametri kanalizacijskih cijevi za proraun djelomino ispunjenih profila

Lokalni gubici u kanalizacijskim kolektorima ne ulaze u proraun jer su ukljueni u pogonsku hrapavost. Ova preporuka ne vrijedi za pojedine pratee objekte (sifoni, ispusti itd.) i tlane cjevovode kada se svi lokalni gubici moraju uzimati pojedinano.

Tabelarni prikaz hidraulikih parametara

Ogranienja projektnih parametara a) ogranienje brzina U sustavima odvodnje nisu poeljne ni male ni velike brzine. Male brzine teenja pogoduju taloenju i mogunosti zaepljenja, a usljed velikih brzina dolazi do abrazije cijevi (djelovanjem suspenzija u vodi). Iz tog se razloga provodi ogranienje minimalnih i maksimalnih brzina. Na slici 5. je prikazan raspored brzina u poprenom profilu kolektora. Vidi se da su pridnene brzine najmanje i da procesi taloenja i abrazije ovise promarno o njima. Ali zbog jednostavnosti prorauna, ogranienje se provodi na srednju brzinu.

Slika 6. Raspored brzina u poprenom profilu kolektora

Kod teenja (jednolikog) sa slobodnim vodnim licem brzina toka je u funkciji hrapavosti, pada i hidraulikog radijusa. Za istu vrstu cijevnog materijala i isti pad, brzina je jedino u funkciji hidraulikog radijusa, odnosno oblika ili poprenog presjeka kanala. Minimalne brzine Za proraun kritine brzine (kod koje nee doi do taloenja organskih i anorganskih suspenzija) koristi se formula Fedorova:

v krit = 1,57 n R n = 3,5 + 0,5 R

Prema njemakim standardima ATV-A-110E vrijednosti minimalno doputenih brzina kod kojih nee doi do taloenja u kanalizacijskim kolektorima dane su u tablici 10.

Tablica 10. Najmanje dozvoljene brzine u okruglim kanalima za h=D/2

U mnogim je sluajevima teko zadovoljiti ove veliine najmanjih brzina, pa se doputaju i manje brzine. Kod mjeovite i oborinske kanalizacije, najmanja dozvoljena brzina za kolektore ispunjene 50% profila ili vie iznosi:

v min = 0,6

m/s

Za kanalizaciju kuanskih otpadnih voda:

v min = 0,5

m/s

Kao najmanja brzina za kolektore kuanskih otpadnih voda iznimno se doputa:

v min = 0,3

m/s

jer kod nje jo uvijek nee doi do taloenja organskih tvari, meutim, doi e do taloenja anorganskih tvari. Maksimalne brzine Ograniavanje maksimalnih brzina provodi iz razloga zatite cijevi od abrazije (struganja i ispiranja stijenki i spojeva). Jedna od preporuka je da maksimalne brzine ne bi trebale prelaziti vrijednosti: 2,5 3,0 m/s Osobine cijevnog materijala takoer utjeu na maksimalno dozvoljene brzine. Za pojedine vrste cijevnog materijala doputaju se sljedee maksimalne brzine: betonske cijevi armiranobetonske cijevi azbestno-cementne cijevi PVC cijevi eline cijevi

v max = 3,0 v max = 4,0 v max = 4,5 v max = 5,0 v max = 7,0

m/s m/s m/s m/s m/s

Ove bi se brzine trebale koristiti jedino na kraim dionicama, a ne u dugim kanalima.

Ogranienje uzdunih padova Uzduni padovii brzine su izravno funkcionalno ovisni. Prema tome, kada se govori o minimalnim i maksimalnim brzinama, moe se govoriti i o minimalnim i maksimalnim padovima. Brzina u cjevovodu je posljedica uzdunog nagiba cijevi, pa se projektiranje pojednostavljuje uz poznavanje ogranienja padova. Padovi su u funkciji oblika i veliine profila, kao i veliine hrapavosti cijevnog materijala. Usvojena se vrijednost uzdunog pada mora uvijek provjeriti preko brzine.

Minimalni padovi Koritenjem formule Fedorova za minimalne brzine i uvrtavanjem ogranienja za pojedine okrugle profile u formulu za brzine, dobiju se pripadajui uzduni padovi:

Slika 7. Minimalni padovi u funkciji profila prema formuli Fedorova

Slini rezultati mogu se dobiti koritenjem jednostavne empirijske formule:

I min =
gdje je:

1 D

D ... unutarnji promjer kanalizacijske cijevi (mm) Imin .... minimalni uzduni pad kanala Maksimalni padovi Za orijentaciju se takoer moe koristiti empirijska formula:

I max =
gdje je:

1 D

D ... unutarnji promjer kanalizacijske cijevi (dm) Imin .... minimalni uzduni pad kanala U svakom graninom I konkretnom sluaju minimalne i maksimalne padove treba izraunati na temelju minimalno I maksimalno doputenih brzina toka. Ogranienje minimalnih profila U sastavu otpadnih voda esto se nalaze i krupne otpadne tvari koje mogu uzrokovati zaepljenje cjevovoda ili uzrokovati smanjenje slobodnog profila kanala. Iz tog se razloga ograniava koritenje minimalnih profila, neovisno o njihovom zadovoljenju minimalne brzine toka i ispunjenosti profila. Kao minimalni profili u svim uobiajenim uvjetima, koriste se sljedei: odvodnja kuanskih otpadnih voda mjeoviti i oborinski sustav odvodnje min=250 300 mm min=300 400 mm

Ogranienje visine punjenja kanalizacijskih cijevi Teenje vode kanalizacijskim cijevima najee je teenje sa slobodnim vodnim licem (ispravno prikljuenje kunih prikljuaka, odnoenje plivajuih tvari, odzraivanje kanala i sl.). U tu svrhu se provodi ograniavanje visine punjenja kolektora, ovisno o veliini kolektora. Preporuuju se sljedee visine punjenja za okrugle profile:

D = 250 300 mm D = 350 450 mm D = 500 900 mm D > 900 mm gdje je: hp ....... visina punjenja D ........ promjer cijevi

hp=0,60 D hp=0,70 D hp=0,75 D hp=0,80 D

Kod svih drugih oblika poprenog presjeka kanala vrijede sljedea ogranienja: H < 300 mm H = 300 450 mm H = 450 900 mm H > 900 mm gdje je: hp ....... visina punjenja H ........ visina kanala U skladu s tim raunska visina punjenja (za njerodavni protok) mora biti jednaka ili manja od maksimalno doputenih veliina. Kod oborinkih i mjeovitih sustava odvodnje maksimalni protok traje relativno kratko, tako da se doputa potpuno punjenje kanala. Ogranienje dubine ugradnje kanala Dubina ugradnje kanala ovisi o nizu faktora: klimatskim prilikama (dubina smrzavanja), hidrogeolokim osobinama tla, iznosu vanjskog optereenja, dubini prikljuaka, poloaju ostalih instalacija, veliini profila kanala, materijalu i nainu izvedbe kanala. Prilikom odreivanja optimalne dubine ugradnje potrebno je sagledati sve faktore. Kod odreivanja najmanje dubine ugradnje kanala potrebno je najprije definirati najnia mjesta na predvienoj trasi. Ukoliko lokalne prilike doputaju, preporuuju minimalne dubine polaganja, do tjemena cijevi dmin: teren do IV. kategorije dmin = 1.2 m teren V. ili VI. kategorije dmin = 1.0 m Maksimalne dubine polaganja su iskljuivo stvar ekonomskih prorauna.Dubine do 6 m se smatraju prihvatljivima. se sljedee hp=0,60 H hp=0,70 H hp=0,75 H hp=0,80 H

Primjer 3.

(Osnove hidrotehnike ivko Vukovi)

Odrediti hidraulike parametre glavnog kolektora (brzinu, dubinu vode i stupanj punjenja) za mjerodavnu koliinu otpadnih voda, Q=1880 l/sec. Proraun provesti koritenjem: a) Colebrook-Whiteove formule (k=1,5 mm) b) Chezy-Manningove formule (n=0,014) Cijev je okruglog poprenog presjeka od betona, s padom dna I=2