Alija Isaković (Bitunja kod Stoca, 1932, - Sarajevo, 1997), bošnjački kulturni pregalac romansijer, pripovjedač, radio-dramski

, televizijski i dramski pisac, putopisac, aforist, lekiskograf i historičar jezika i književnosti.

Biografija [uredi]
Osnovnu i srednju školu pohađao je u Bitunji, Stocu, Zagrebu, Crikvenici, Pančevu i Beogradu, a Filozofski fakultet - Jugoslavenske književnosti i „srpskohrvatski jezik“, u Sarajevu. Bio geološki tehničar, prospektor urana, TV-scenarist, urednik časopisa „Život“, urednik edicije Kulturno nasljeđe BiH u sarajevskoj „Svjetlosti“. Priredio je više djela muslimanskih pisaca i posebno prvu antologiju muslimanske književnosti „Biserje“ 1972, prvi izbor bosanskohercegovačkih putopisaca „Hodoljublje“ 1973, zbornik radova „Hasanaginica, 1774-1974“, anegdote Nasrudina-hodže 1984, te sa Hadžemom Hajdarevićem izbor iz časopisa „Behar“ 1900-1911 Nagrađivan za prozno i dramsko stvaralaštvo. Kao izvorni pisac u više žanrova (roman, drama, putopis, pripovijetke) Isaković tek čeka na pravo vrednovanje, i slobodno se može reći da je njegovo djelo kao kreativnog autora ponešto zanemareno. No, već je sigurno da je Isaković ostvario kapitalna djela na dva područja:

kao antologičar i publicist, Alija Isaković je doprinio ne samo reafirmaciji mnogih bošnjačkih pisaca, nego još više marginaliziranoj i potiskivanoj bošnjačkoj tradiciji pisane riječi. Budući da je pisao i publicirao u zagušljivim vremenima komunističkih pritisaka, pokazavši i osobnu građansku hrabrost, to su vrijednije njegove antologije i studije poput „BISERJE. Izbor iz muslimanske književnosti. “ Stvarnost, Zagreb, 1972 i „O “nacionaliziranju„ Muslimana. 101 godina afirmiranje i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana. “ Globus, Zagreb, 1990, u čemu je utro putove buđenju i osvješćivanju nacionalnoga bića Bošnjaka muslimana. kao leksikograf, Isaković je nezaobilazan u oblikovanju bosanskog jezika. Njegovi rječnici, „Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku“, Sarajevo 1993, te „Rječnik bosanskoga jezika“, Sarajevo 1995, prekretnice su u bošnajčkoj leksikografiji. Zanimljivo je da je Isaković, koji nije bio profesionalni lingvist, ostvario fundamentalna djela na polju rječnikopisanja. Možda je tomu jedan od uzroka i to što školovani stručnjaci, dijelom iz karijerističkih razloga, a i nedostatne nacionalne kristaliziranosti, nisu bili sposobni za takvo ostvarenje. Uz ovo valja napomenuti i da je najopsežniji i najkvalitetniji hrvatski jednojezični rječnik druge polovine 20. vijeka isto stvorio ne školovani lingvist, nego književnik Julije Benešić. Uzme li se sve u obzir, neprijeporno je da je Alija Isaković jedan od utemeljitelja, a zasigurno najvažniji oblikovatelj i poticatelj moderne jezičke kulture u Bošnjaka, što je osnova nacionalne kulture na svim poljima.

1. Sunce o desno rame, roman, Matica srpska, Novi Sad, 1963. 2. Semafor, pripovijetke, Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. 3. Prednost imaju koji ulaze, Svjetlost, Sarajevo,1971. 4. Građa za bibliografiju muslimanske književnosti 1883-1971, Život, XXI/1972,4,437-467; 5-6, 571-605; - BISERJE. Izbor iz muslimanske književnosti, Stvarnost, Zagreb, 1972, str.

drame. Pobuna materije. 13. 1967. Sarajevo. studije. 1974. Tuzla. 1984.Priređena djela 15. 1990. 8. 14. Hasanaginica. putopisi. str. Biserje. 1987. Opatija. 1985. 1984/1985 (Savremena književnost naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine. Taj čovjek. 1987. Svjetlost. 1981. 1972. Ahmed Muradbegović: Izabrana djela.. 5. Sarajevo. 23. Svjetlost. Avdo Karabegović Hasanbegov: Izabrane pjesme. Drame. Knjiga I-III. Sarajevo. 10. Sarajevo. 6. Hasanaginica. Biserje. Bibliografija radova o Hasanaginici 1774-1974. 20. Svjetlost. Stvarnost. Građa za bibliografiju bosansko-hercegovačkog (1842-1970). Prva književna komuna. Hasanaginica (Hasanagaino) 1774-1974. Hodoljublje. Generalijum. 11.. Izbor iz muslimanske književnosti. 25. Osman . roman. 1987.. 1973. pripovjetke. Sarajevo. Esperanto ligo Bosnio Hercegovino. Lijeve priče. Neminovnosti. Sarajevo. 16. Sarajevo. Izbor iz bosansko-hercegovačkog putopisa ( 1842-1970). 1982. Krajnosti. Svjetlost. 24. 1774-1974. 9. Hasanaginica 1774-1974. Knjiga I-II. 17. Izbor iz muslimanske književnosti. varijante. Sarajevo. Zagreb. 1980. 1975. Svjetlost.) 12. Sarajevo. 1975. Otokar Keršovani. Jednom. 18. izd. Drugo. drama. 1990. Sarajevo. roman. 19. Svjetlost. 1975. Knjiga I-II. 21. Univerzal. Kraljevski sudbesi stol). Hodoljublje. Anegdote. bibliografija. Sunce o desno rame. 1973. knj. 22. prošireno izdanje. O „nacionaliziranju“ muslimana. Svjetlost. Nasrudin Hodža. 1990. 7. Globus. Kritika. Sarajevo. Prva književna komuna. . Baština.453-518. (To. Pripovjetke. 1986. Sarajevo. Svjetlost. 101 godina afirmiranje i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana. Mostar. Zora. Zagreb. prepjevi. 516-538.Aziz (Osman Nuri Hadžić i Ivan Milićević): Izabrana djela. Svjetlost. . 35. Svjetlost. 1975. Svjetlost. Svjetlost. Zagreb. Sarajevo. 2. Mostar. Sarajevo. Edhem Mulabdić: Izabrana djela.

koja je bila ”izbor iz ljubavi”. dakako. ili mislilac i meditativac (Haksli). ili uopšte sve ono što čovjek uopšte može biti. ali je sigurno najbolji onaj koji u tekstu ”Horizontiranje svijesti” govori o morskoj bolesti. Alija Isaković za tu svoju antologiju (Hodoljublje ”Svjetlost”. ali je nov i specifičan. biti zaljubljenik. u ovom okviru. u Isakovićevom slučaju. nego je naprotiv opšte mjesto svakog književnog putopisa. a koje se istovremeno najjasnije uočava i izdvaja: tema njegovih putopisa nisu ni samo mjesta. postaje ravna svakoj egzistencijalnoj muci čovjekovoj. ni to nije ništa ni specifično ni novo. 1973). ili cinik (opet Haksli u ”Zajedljivom pilatu”). toj egzistencijalnoj muci putnikovoj. podjednako i ravnopravno s njima. Ne samo da ne razumijem njegov čin. istraživač. način njegovog prisustva: ”ProĎe uzvišena koraka p r v i ili d r u g i ili baš me briga koji oficir palube. mrzitelj. Sarajevo. U predgovoru se autor na jednom mjestu bezmalo izvinjava što je u knjigu uvrstio ne samo pisce. i sam putnik. Mnoga svojstva se okupljaju da sastave to ”treće” u putopisima Alije Isakovića (”Jednom”. da se Isakovićevi novinari ne razlikuju od Isakovićevih pisaca. Putopis može biti sve: poezija i reportaža i opis mjesta i svjedočanstvo o susretu s ljudima pa da uvijek bude prava književnost – pod uslovom da je uobličen na stvaralački subjektivan način. bar jedan od načina na koji se taj putnik pred našim očima pojavljuje. naime. već ne vidim ni geografiju njegovog lica: vara li nas kad se iskošeno i blago smješka nad našim lešinama ili nas ismijava?” . meĎutim. visoko gore. Nismo znali da taj prekrasni naslov emisije nije bio njihov: smislio ga je desetak godina ranije. ”GraĎu za bibliografiju b-h putopisa (1842-1970)”. koja. a to je istina”. svoje. godine sadrži poznate riječi Ivana Frane Jukića. U godinama pred rat uživali smo intenzivno u emisiji ”Hodoljublja” Sarajevske televizije kojoj je scenarista i narator bio Zuko Džumhur a reditelj Mirza Idrizović. sposobnoj da iz svijeta ukloni svu njegovu ljubaznost i ljepotu. Po tom svome svojstvu Isakovićev putopis je izuzetno moderan i savremen. predgovor kojem su kao moto stavljene te riječi Ivana Frane Jukića: ”Kažu Bošnjaci da je putniku najveća planina kućni prag. ”Napomene” i ”Registar” na kraju. reportere. Razmišljanje o Aliji Isakoviću putopiscu neodvojivo je od razmišljanja o njemu kao ljubitelju i znalcu putopisa. da izmjeni čitavu njegovu sliku. i vrlo kompetentan i u književno-istorijskom i u estetičkom smislu. koje zbog nečega često pripisuju Andriću: da je kućni prag za Bosanca najviša planina. Prva književna komuna. ^ini se. da se do sada nismo još sreli sa putopisom u kome je u tolikoj mjeri izvedena na scenu egzistencijalna ravan čovjekovog bitisanja koliko je to slučaj sa ovim Isakovićevim. Taj nas moto upozorava na dvije značajne stvari koje su u vezi sa Alijom Isakovićem putopiscem. nego i novinare. nego da mora imati nešto treće. Njegovo prisustvo se može pokazati na nizu primjera. nego. Mostar 1986) ali meĎu njima treba posebno upozoriti na ono koje tim tekstovima daje najviše od njihove specifičnosti. U načelu. ali kad se knjiga pročita stekne se dojam da je sva sastavljena od ”bisera hodoljublja”: znanje plus ljubav učinili su da je u ovaj izbor stalo samo najbolje. i istovremeno temeljit naučni rad koji i danas služi kao izvor informacija za istraživača: sadrži ”Rječnik”. ili posmatrač sa blagim podsmjehom saosjeć anja na licu. posmatrače. ni samo ljudi. A nužna posljedica prisustva stvaralačkog subjekta je opet ta da pravi književni putopis ne može biti ograničen ni na prvo ni na drugo. po čemu se putopisac od putopisca razlikuje.Tvrtko Kulenović PUTOPISI ALIJE ISAKOVIĆA Moto za antologiju bosansko-hercegovačkog putopisa koju je Alija Isaković priredio za sarajevsku ”Svjetlost” i objavio davne 1973. Putnik u putopisu može.

U vezi s tim je i to bitno svojstvo bosansko-hercegovačkog putopisa: on nije. Oni pokazuju da kroz svijet ne putuje samo Čovjek (kako je u mnogim knjigama putopisa meditativne i ”zanosne” vrste uobičajeno) nego i čovjek koji dakle glavu ima ne samo zato da njome misli i da se divi nego i zato da ga ona boli. metafizičkom čežnjom i bolom oličenim u činjenici da je sve ”drugdje” i da je sve samo ”jednom”. u stanju je da svoj kućni prag pomiče i razmiče u zavisnosti od toga kakvi ljudi i kakvi krajevi se iza njega nalaze. počinje zahvaljujući tom jeziku da sjakti. pukće. Ako se vratimo Jukićevoj rečenici koja je stavljena u moto ”Hodoljublja” dotaći ćemo drugu bitnu stvar koja se tiče putopisa Alije Isakovića. Za svaki sloj toga presjeka Isaković ima odgovarajuću riječ. osim Matka Peića. Kod Alije Isakovića je ta poezija najprisutnija kad se putopisac kreće po Bosni i Hercegovini. neuništivog nad Mediteranom. sa starim kamenjem i sa vremenom u kojem je ono nastalo. široka duša po prirodi. uvijek duhovitoj. meĎu velikim bosanskim putopiscima. upravo u tekstu pod naslovom ”Jednom”. Jedini je Zuko Džumhur.Takvih detalja ima kod Isakovića mnogo. osjećajući njenu ljepotu. stenje. pa ide preko bilja. ali onaj vječiti koji ”nikad nije ni nastao”. Isakovićevoj duši je bliža priroda trave. uz jednu malu ”specifikaciju”: dok kod drugog velikog putopisca Bosne ]amila Sijarića. ali. koju će autor. na prihvatanju onoga što se prihvata i što. vrska. u neznatno izmijenjenom vidu ponoviti i u tekstu ”U pohode Siriji”. dakle. danas Ibrahim Kajan) poistovjećenju sa ljudima i mjestima i njihovo se zapažanje pretvara u poeziju. ili opet kamen. nego prave ”geološki presjek” pejzaža koji katkad zaista i počinje sa geologijom. ali se čini da naročito sa biljem umije da opšti kao niko u našoj putopisnoj literaturi. iznad Pelješca. Takav je čitav tekst pod naslovom ”Miris sjećanja” u kome se opisuje dugo iščekivanje aviona za povratak kući na rimskom aerodromu ”Fjumičino”: on kao cjelina ulazi u maestralne stranice naše putopisne proze. Najbolji detalji ovog putopisa jesu oni u kojima se jedno egzistencijalno stanje spaja s jednom duhovnom. sačinjenu podjednako od obaviještenosti i znanja kao i od sposobnosti literarnog ”unošenja”. pa i ta ostala putopisna graĎa (dakle ne samo ona koja je uobličena u već pomenute vrhunske literarne trenutke). I umije da poveže te slojeve metaforama koji cjelini daju karakter pjesničkog objekta: neka ilustracija tog umijeća bude rečenica ”Ta Bosna što treperi kao zelen list kukuruza”. To je nesumnjivi lijepa metafora za nekoga ko se nerado otiskuje na putovanja. Alija Isaković se u svoju putopisnu reportažu unosi sa strašću pisca. . donekle sklon zajedljivoj opservaciji. kao recimo u slučaju već pomenutog Engleza Hakslija (Huxley: ”Zajedljivi pilat”) ili Francuza Mišoa (Michaud: ”Barbarin u Aziji”) toliko zasnovan na posmatranju – suĎenju. duša zavibrira u dodiru sa gradovima. ali i bosansko-hercegovačkog putopisa uopšte. Tu najviše dolazi do izraza ono svojstvo umjetničkog govora koje je Kandinski nazvao vibracijom duše. suzi. ugledati obrise grčkog mita. da bi zašao meĎu ljude i uputio pogled ka oblacima u kojima će u jednom trenutku. postaje kućni prag. kao i svaka metafora može implicirati i druga značenja. Bosanac. koliko na empatiji. ostali su prije skloni (]amil Sijarić. ispisuje je istim onim jezikom kojim piše svoje priče. Alija Isaković. A da pri tom ispovjest o njoj kao takvoj ne ispadne privatna i privatizirana nego da se potpuno prirodno i jednostavno uklopi u sliku svijeta i krajeva koju nam putopis nudi. čak na oduševljenju. Takav detalj je opis buĎenja u vozu. Ali ne predstavljaju Isakovićeve reportaže uspio književni putopis samo zbog tih trenutaka i samo po njima. One su književne po načinu na koji pristupaju realnosti s kojom se na putu sreće i koju nikada ne svode na aktuelnost dogaĎaja karakterističnu za novinarski pristup. preliva se u sto boja i na taj način sva postaje literatura.

dijelom one ruševine koja sadrži čovjekovu prošlost.” Time se ova kratka horonika male lenjingradske učenice završava. Bubuška umrla 25 januara u 3 časa izjutra 1942. Dok drugi veliki bosanski putopisac Alija Isaković. zna kamen u zidu i onaj izvaĎen iz razorenog zida. Leži ih oko pola miliona! I to samo iz jednog grada – iz ovoga grada Lenjingrada. Prema njima stoji kip majke domovine. čitava su hronika o Savičima. selo ne poznaje istoriju. čitamo danas kao knjigu. ]amil Sijarić zna ciglu. Saviči su bili porodica. zna stijenu i zemlju u kojoj se stijena razmekšala. Bila je učenica. Lice joj je zasjenjeno bolom. dobromisleći ljudi u životu uspravljaju. priroda još manje. godine. . Deda Lješa – 10. I na listu iskinutom iz teke ostale su ovakve njene riječi: ”Ženja umrla 28. Leka umrla 17. citirali su je i interpretirali novinari. godine.. da bi se vratio sa još jednim kamenom u grudima. podastirući ih pred oči čitaocima onako kako ih podastire reporter. nije bio zadatak – nego je to jedno pismo od užasa. Bila je njihova učenica. a koja neprestano savija leĎa pisca ne dajući mu da se uspravi na onaj način na koji se drugi. A knjiga nije – nego je svega nekoliko riječi koje je Ďače stavilo na papir. Jer je. godine. Mama – 13. godine. Naravno. Pod taj se užas potpisala Tanja. Deda Vasja umro 13. ali je ]amil Sijarić sa svojim tekstom postao neke vrste počasni graĎanin toga grada. tako premoćno slove imena gradova i sama riječ ”gradovi”. produktivni.. A tu ih leži mnogo. zna ko je u njima živio i kako se u njima živjelo. A tih nekoliko strašnih riječi.A ono što ovdje može da se pročita i što je napisala Ďačka ruka. jer samo za gradove se veže istorija. njegov najdraži gost. istoričari. I to što je stigla da napiše jedna učenica. godine.marta u 6 časova izjutra 1942. pisao kao pisac koji uranja u tuĎe sudbine.decembra u 12 časova i 30 minuta izjutra 1941. i oblak iz kojeg je potekla.maja u 4 časa 1942. ta je dječija sveščica bila poznata svijetu prije ]amila. a Tanja je bila najmlaĎa. Jer majka je svih njih koji tu leže. maja u 7 časova i 30 minuta izjutra 1942. Umrli svi. zna tvrĎavu i raspored prostorija u tvrĎavi. Ostala jedina Tanja. aprila u 2 časa noću 1942. zna travku i kišu koja ju je poškropila. nestaje za trenutak u njima. i pojedinačnih tekstova. istražujući stvari onako kako ih istražuje istoričar. One za koju su svi oni pali. godine. ”pozitivni”. Zato u naslovima njegovih knjiga. To će i sama ona da napiše: ”Savičevi umrli..” Ali ni ona nije ostala – umrla je od gladi i danas leži u jednoj od mogila na ovom beskrajnom lenjingradskom groblju. To je žena. i samo iz jednog jedinog vremena: iz onih devetstotina dana.

" . i da se ne digne.Putevima gospodnjim. odakle ilustrativno navodimo kratak odlomak.Pisanim tragom . usahnuo.. i da breme ne podigne..Voljenom zemljom . s prahom zemlje izjednačiti. Jednom (putopisi)" Alije Isakovića je zbirka putopisa koja je podijeljena u tri cjeline: . Pred razrušenom kulom u Zagvozdu mogao je Hasan-aga da otpočine pod kamenitim bremenom vlastitog iskušenja. kojoj će krila klonuti a ranjeno tijelo kriknuti. "Baš ovog časa mogli su izbiti svati onim puteljkom što se okitio mladim košćelama i potom skrio u kamenjar i zanovijet. Mogao se prvi ukazati svatov starišina na usopljenom đogatu. (Hasanaginici u pohode). mogla je mlada da prhne iz ove uzorito kršne bešćutnosti i da bude ptica koja neće daleko.

Tako su u trećem odjeljku ove knjige putevima gospodnjim metafizički osvijetljena mjesta i prostori u kojima se ovaj pisac našao samo jednom. djelom i krajolikom. ponekad i očaravajućih slika. Svaka nova knjiga Alije Isakovića ponovno nam otkriva ovog pisca nesvakidašnje književne radoznalosti i samosvojne ostvarenosti. Tvrtko Kulenović. neodoljivom fascinacijom. u izdanju »Sarajevo Publishinga« obiluje književnim analitižkim duhom Alije Isakovića primjereno mjestu. Magija modernog putopisa jeste u kontemplativnom zahvatu izdignutom iznad. Tako taj pristup odiše bliskošću i odanošću u poglavju »Voljenom zemljom«. temi i čovjeku koji su predmetom njegovog interesovanja. Izuzetni poznavalac i srodnik po ovoj vrsti teksta. a Enes Duraković u predgovoru daje znalački uvid u ukupno Isakovićevo djelo. posebno u putopisima »Na izvorima Grozdaninog kikota«. U svakom slučaju. otkrivajući svojim duhom nešto što je bilo toliko jasno a do tada neprimjećeno u čitalačkom iskustvu. »Hasanaginici u pohode«. izbor iz putopisa Alije Isakovića. doma«. ovo je knjiga za čitalački užitak . tekstovima što su naslovljeni »Pisanim tragom«. drami i zapisu ili pak putopisu. »U Tolstoja. »Jednom«. Sarajevo Publishing. mudrim opservacijama i dubokim impresijama čak i iskusan čitalac uočit će snažnu i novu sliku kojom pisac približava temu. događaju. ličnostima. priči.Alija Isaković: PUTOPISI. koje su danas od literature preuzeli fotografija. film ili televizija. o kojem je u ovome slučaju riječ. U ovim kratkim. bilo da se radi o romanu. u svom pogovoru zato i govori o maestralnim stranicama i vrhunskim trenucima književne proze. 1997.

Isaković je nezaobilazan u oblikovanju bosanskog jezika. Uzme li se sve u obzir. to su vrijednije njegove antologije i studije poput Biserja. Kao izvorni pisac u više žanrova (roman. u čemu je utro putove buđenju i osvješćivanju nacionalnoga bića Bošnjaka muslimana. a Filozofski fakultet . 1990.ALIJA ISAKOVIC (1932. rodjen je u Bitunji kod Stoca 1932. Njegovi rječnici. anegdote Nasrudina-hodze 1984. pripovijetke) Isaković tek čeka na pravo vrednovanje. aforist i pisac za mlade. " Stvarnost. ktitorski natpisi) na tlu Bosne i Hercegovine se javljaju koncem desetog vijeka. Zagrebu. Budući da je pisao i publicirao u zagušljivim vremenima komunističkih pritisaka. pri čemu pojedini natpisi . prospektor urana. ● kao leksikograf. a i nedostatne nacionalne kristaliziranosti. Izbor iz muslimanske književnosti. nisu bili sposobni za takvo ostvarenje. nego još više marginaliziranoj i potiskivanoj bošnjačkoj tradiciji pisane riječi. Bio geoloski tehnicar. Stocu. sa Hadzemom Hajdarevicem izbor iz casopisa »Behar« 1900-1911.1997. 101 godina afirmiranje i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana. radio-dramski. putopis. Sarajevo 1993. te "Rječnik bosanskoga jezika". Zagreb. . i slobodno se može reći da je njegovo djelo kao kreativnog autora ponešto zanemareno. drama. Prvi spomenici pismenosti (epigrafski spomenici. epitafi. Priredio je vise djela muslimanskih pisaca i posebno prvu antologiju muslimanske knjizevnosti »Biserje« 1972. televizijski i dramski pisac. u Sarajevu. "Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku".) Alija Isakovic. Nagradjivan za prozno i dramsko stvaralastvo. Sarajevo 1995. 1774-1974«. već je sigurno da je Isaković ostvario kapitalna djela na dva područja: ● kao antologičar i publicist. Zagreb. te knjigu »O nacionaliziranju Muslimana« 1990. Osnovnu i srednju skolu pohadjao je u Bitunji. dijelom iz karijerističkih razloga. Možda je tomu jedan od uzroka i to što školovani stručnjaci. Romansijer. prekretnice su u bošnajčkoj leksikografiji. putopisac. pripovjedac. što je osnova nacionalne kulture na svim poljima. urednik casopisa »Zivot«. prvi izbor bosanskohercegovackih putopisaca »Hodoljublje« 1973. Poseban značaj imaju epitafi. tv-scenarist.Jugoslavenske knjizevnosti i srpskohrvatski jezik. No. Pancevu i Beogradu. koji nije bio profesionalni lingvist. Alija Isaković je doprinio ne samo reafirmaciji mnogih bošnjačkih pisaca. Crikvenici. zbornik radova »Hasanaginica. neprijeporno je da je Alija Isaković jedan od utemeljitelja. Zanimljivo je da je Isaković. a zasigurno najvažniji oblikovatelj i poticatelj moderne jezičke kulture u Bošnjaka. pokazavši i osobnu građansku hrabrost. " Globus. ostvario fundamentalna djela na polju rječnikopisanja. sada urednik edicije Kulturno naslijede BiH u sarajevskoj »Svjetlosti«. 1972 i "O "nacionaliziranju" Muslimana.

Ovaj tip srpske književnosti produžava se sve do kraja osamnaestog vijeka. Razvoj pismenosti i književnosti možemo pratiti od Povelje Kulina bana Dubrovč•anima (1189.njegovao se crkvenoslavenski jezik. bogate iluminacije. katolič•ka crkva . Središta srednjovjekovne duhovnosti i pismenosti su Crkva bosanska i dvorovi srednjovjekovnih velmoža. kao pisac i prepisivač• knjiga. možda posebno zahvaljujući Crkvi bosanskoj. Njegovi suradnici su i dvojica Bosanaca: Simo Milutinović Sarajlija i Vuk Vrčević. Za razliku od susjednih zemalja. tako da ovdje izostaje crkvena likovna umjetnost. U manastiru Svetog Nikole na Ozrenu djelovao je. Ta svojevrsna kamena biblioteka sadrži oko 400 značajnih natpisa. a u srpskim crkvama i manastirima . Slomom srednjevjekovne bosanske države mijenja se i duhovno-civilizacijski kontekst. a ima i historiografskih pokušaja. bilo zapadne bilo istoč•ne crkve. prepisana u Vozući. panegirici. osim narodnog pisma. Druga svjedočanstva bosanske srednjovjekovne pismenosti čine baštinske povelje. svjedoče pozni franjevački Ijetopisi. narodne pripovijesti. U devetnaestom vijeku. darovnice. počinje rad na sakupljanju narodnih umotvorina. medu narodima istog jezika i istog porijekla. Bilježe se narodni običaji.latinicu. rodoslovi.predstavljaju književnost zapisanu na kamenu. Zna se za dvadesetak takvih knjiga. Islamski element vremenom postaje dominantan. kao što je odustajanje od crkvenih kanona i kodeksa. Uglavnom cvjeta prepisivač•ka i epigrafska djelatnost. Ideje o književnom stvaranju na jeziku narodnih umotvorina bivaju prihvaćene i medu srpskim sveštenstvom. testamenti. koji su najčešće pisani bosanskom ćirilicom (bosančicom). jeromonah Timotije Gluhi. bizantska (pravoslavlje) i islamska. Crkva bosanska nije podizala znač•ajnije bogomolje. zagonetke. Bosanski pisari za svoje velikaše prevode i iluminiraju crkvene knjige. prostor današnjeg Tuzlanskog kantona. Na prostoru Bosne i Hercegovine. na tlu Bosne i Hercegovine ustrajavaju mnoge arhaične tradicije. na vrlo vješt način. na kojima je izvršena podrobnija paleografska i jezička analiza. od koje nije ostalo ništa. U krug ove religiozne literature pripada "Lestvica" Jovana Skolastika. poslovice. gdje su se njihovi pisari (dijaci). ali su listići rasuti po evropskim zbirkama. umeću svoje dualističko naučavanje). Znač•ajke ovih listova su visok stepen stilizacije. Pripadnici Crkve bosanske ("krstjani"."dobri Bošnjani". prikupljaju se kodeksi.). bogati inicijali. te "Zbornik molitava" iz Papraće. ali istovremeno jačaju i katolički i pravoslavni. pod uticajem Vuka Karadžića.koji su bili središte pismenosti i kulturne djelatnosti . tumač•e crkvene knjige na njima svojstven nač•in (ubacivanje marginalnih glosa i apokrifa u kojima. administrativni akti. simultana upotreba raznih pisama i otvorenost za svaku stranu slova. koju od srpske ćirilice luči naslanjanje u grafiji na poluoblu glagoljicu. Islam sa sobom donosi književnost na orijentalnim jezicima."dobri Ijudi"). Rukopisni kodeksi č•ine najobimniji dio bosanske pismenosti iz ovog perioda i njihova je sadržina religiozne naravi. sustižu se tri velike civilizacije: zapadnoevropska (katolicizam). Mnoga od ovih svjedočanstava pismenosti i umjetničkog stvaranja potiču sa prostora današnjeg Tuzlanskog kantona. O tragovima hronič•arske djelatnosti. koji je za manastirskog igumana sastavio dva panegirika. služili i latinskim. Ovi listići su uglavnom napisani u ikavici. dakle. Znač•ajka . Medu najjačim uporištima "dobrih Ijudi" bilo je područje župa Usora i Soli. koja je napisana narodnim jezikom.

. napisana je na turskom jeziku. što rezultira u formiranjem pokreta za vjerskoprosvjetnu autonomiju kod Srba i Bošnjaka.. i po obimu i po raznovrsnosti žanrova. Bošnjaci njeguju književnost na tri islamska orijentalna jezika: djela iz oblasti prava. Perzijski jezik je služio za rafinirano pjesnič•ko izražavanje. epigrafika. Goetheov prijevod "Hasanaginice" je objavljen ( 1778. Obilježje ove književnosti je raspetost književnih junaka . Pored nacionalnog romantizma. bratani. putopisi. Počesto. Umjetničku slavu bošnjačke balade svijetom je pronijela "Hasanaginica". Uskufijev rječ•nik je drugi rječnik na tlu Evrope.:'). a u godinama neposredno pred Prvi svjetski rat prodiru i obilježja simbolizma. Književni život se odvija oko č•asopisa i kulturno-prosvjetnih društava. koji su orijentirani na razvijanje nacionalnih osjećanja. Sredinom 1891.njegovog rada u Bosni su hercegovač•ka govorna osnova i bogatstvo narodnih umotvorina svih naroda. Pored skromne književnosti na maternjem jeziku u arapskoj grafiji (alhamijado književnost) i narodne usmene književnosti. na turskom je njegovana divanska književnost. koju je prepjevao slavni Goethe. godine) u Herderovoj zbirci narodnih pjesama. sina Hercega Stjepana. Dva naša pjesnika pjevala su i na bosanskom i na turskom jeziku: Hasan Kaimija je spjevao kompletan divan na turskom jeziku. udžbenici. Poslije Berlinskog kongresa bošnjačka književnost zapada u apatiju.godine Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak je pokrenuo list "Bošnjak". mnogi naši Ijudi pisali su na turskom jeziku.bosanski da vam besidim. Koncem devetnaestog vijeka prva generacija bošnjač•kih pisaca koristi narodni jezik i zapadno pismo. Bošnjački književnici se grupiraju oko časopisa "Behar". Muhamed Hevai Uskufi (roĎen u selu Dobrnja kod Tuzle 1601. kulturne i psihološke situacije. Autor je č•uvenog turskobosanskog rječnika. koji su imali prilike da se školuju na Istoku. Arapski jezik kod Bošnjaka slovi kao jezik nauke i religije. nastao dvjesta godina prije rječnika srpskog pisca Vuka Stefanovića Karadžića. Još od vremena Ahmet-paše Hercegovića. zatim kompendiji. Austrougarska okupacija Bosne dovodi do nove društveno-političke. Bošnjač•ke narodne balade i sevdalinke su postale trajnom inspiracijom kako domaćih tako i svjetskih umjetnika. godine) najveći dio svog djela piše na bosanskom jeziku. Sva ova kretanja nalaze svoj izraz i u književnosti. filologije pišu na arapskom jeziku. a ostavio je nešto pjesama i na bosanskom jeziku. prevladava osoben realizam lokalnog obilježja. Bošnjački je narodni genije u odreĎenim formama stvorio literarna djela koja su svoju vrijednost trajno zadržala. Najbogatija književnost.. te č•asopisa "Gajret" i "Biser". Pred nadiranjem zapadne kulture i civilizacije mnogi se iseljavaju. Književnost na orijentalnim jezicima bila je dostupna samo višim slojevima. Zabilježeno je preko trista imena Bošnjaka koji su pisali na nekom od orijentalnih jezika. osim naglašavanja kolektivne sudbine naroda u duhu narodne pjesme i lokalne atmosfere i senzibiliteta. koji time udaraju osnove svom nacionalno-kulturnom formiranju. teologije. U novim vremenima i smjeni društveno-političkih epoha Bošnjaci ostaju obeznaĎeni. a neki su prevoĎeni na više evropskih jezika. Najraširenija vrsta književnog stvaranja su komentari. a njihove tradicionalne kulturne forme i institucije se pokazuju bez svrhe. Rječ•niku je dao naziv "Makbuli `arif" ili "Potur-Šahidija". koji pominje i u pjesmi (". ova djela nemaju veću estetskoknjiževnu vrijednost. filozofije. kulturno-prosvjetnog društva "Gajret". Hevai svugdje s ponosom ističe svoje bosansko porijeklo i maternji bosanski jezik. Ieksikoni.

"Ostrvo". duhovnu fizionomiju bosanskog čovjeka. Početak književnog rada Hrvata vezan je za Matiju Divkovića koji je bio Uskufijev suvremenik. politič•ki. uz lokalni kolorit i sevdalijsku senzualističku komponentu.1905. a svoju poznatu pjesnič•ku zbirku "Trzaji" objavljuje 1902. pri č•emu senzibilitet pisca (nije više ni pisar ni prepisivač) dolazi do punog izražaja. Djela Meše Selimovića su prevedena na skoro sve svjetske jezike. "Ho-ruk". "Haremske novele". Danilo". "Bukve". . čija pojedina djela spadaju u sam vrh bosanskohercegovačke književnosti. "Tišine". 1910. Pet i po stoljeća franjevci su (djelovanje franjevač•kog reda u Bosni datira od 1291."Dedija". godine u Tuzli. "Pobune". Uz djelatnost kulturno-prosvjetnog društva "Napredak" ( 1904. "Lole i hrsuzi". Beč•). godine).) vezana je težnja da se u hrvatskoj književnosti posveti veća pažnja čisto književnim sadržajima i formalno . "Sjećanja". "Uhode". Lavirajući izmeĎu velikih sila (Stambol. već su to individualni likovi koji se uzdižu do univerzalnih (pojedinač•no-opće).godine) vrhovni arbitri katolič•ke vjere. Hasan Kikić (roĎen u Gradačcu. Kikićev književni rad najplastič•nije oslikavaju djela: "Provincija u pozadini". Rim. "Zgode o nasušnom hljebu". godine) su pisci č•ija djela fokusiraju kolektivnu bosansku sudbinu. Meša Selimović (roĎen u Tuzli. Moderno doba se odlikuje velikim pripovjednim formama (romani). nacionalni) i koji bi bio otvoren utjecaju modernih tokova: književnoestetskih. "Na Božijem putu"... Divković ( 1563. "Djevojka crvene kose".."Husein-beg Gradaščević".što.1631.) postavlja sve književnojezič•ne pravopisne i grafijske principe bosanske franjevačke književnosti: služi se bosanskom ćirilicom. Osamdesetih godina devetnaestog stoljeća javljaju se pisci i iz graĎanskih slojeva. a koje bi vezivala odreĎena društveno-idejna i estetska opredjeljenja. Pokušava se zasnovati autonoman književni izraz. Uz ova dva romana."Carska goveda". Ahmed Muradbegović (roĎen u Gradačcu.. Početak književnog rada Hrvata u Bosni i Hercegovini vezan je za franjevce. tako da tek tada možemo govoriti o autorstvu."Omer-paša Latas u Bosni". ali i mnogih drugih svjetovnih stvari. koje htjedoše zatrijeti sve što je bosansko. Muradbegovićeva najznačajnija djela su:"Haremska lirika".stilskim vrijednostima. 1925. godine) i Derviš Sušić (roĎen u Vlasenici."Ja. 1898.izmeĎu Bosne i Carigrada . Dolazi do sinteze zasada tradicije i suvremenih književnih gibanja. Romani "Derviš i smrt" i "TvrĎava" su književna ostvarenja koja svojom slojevitošću prevazilaze vremenske i prostorne okvire. U prvom planu više nije kolektivna sudbina. Djela Derviša Sušića su. socijalnih . Književni život u Bosni i Hercegovini znač•ajno je obogatio i hrvatski pjesnik Silvije Strahimir Kranjčević koji neko vrijeme radi u gradovima sjeveroistočne Bosne. U vremenu izmeĎu dva svjetska rata č•ine se pokušaji formiranja književnih društava koja bi okupljala pisce svih nacionalnosti. graĎansko-demokratskih. takoĎe. godine). prevedena na više svjetskih jezika. "Magla i mjesečina". franjevci su do perfekcije razvili svoj diplomatskopragmatički manir. čini bitno obilježje novije bosanske književnosti.. koji ne bi bio sasvim u službi vanestetskih ciljeva (religiozni. Selimovićev opus čine i djela "Tuda zemlja". Njihove zasluge u kulturnoj i političkoj historiji Bosne su velike. Djelovalo je više pisaca. koji slijede razvoj svjetske književnosti. čistim narodnim govorom i pravopisom koji izvire iz tog govora i prema sebi formira pismo. "Za i protiv Vuka"."Nojemova laĎa". "Majka". odnosno stvaralaštvu koje prevazilazi okvire samo nacionalne književnosti. "Svijet u opancima"..Istoka i Zapada.. povijesne udese Bosne. "Hodža strah".

Na prostorima današnjeg Tuzlanskog kantona stvarali su i stvaraju mnogi istaknuti likovni umjetnici: Kosta Hakman. Fuad Kasumović. Dragiša Trifković.. minijaturama. Suvremeniji likovni izraz vezan je za odlazak naših Ijudi na školovanje u evropske centre. Ismet Hrvanović. gotike i baroka. karavan-saraji. umjetnič•ko stvaranje je pod utjecajem islamsko-orijentalnog shvatanja umjetnosti: monumentalna gradnja (džamije. č•esme. . svojim likovnim kvalitetima (simbolički i dekorativni reljefi). sahat-kule. fontane. Rimljani na ove prostore donose tekovine svoje kulture. Haim Pinto. svakako. godine. Mnogi od stećaka. čiji rad se može uzeti za temeljac likovnog stvaralaštva ovog kraja. Began Turbić. da bi nakon 1946. Mevludin Ekmečić. u vrijeme komunistickog ateizma. može se. stambena arhitektura (šadrvani. ali se središnji dijelovi Bosne još dugo drže svoga arhaič•nog stila. koji se prepliću sa orijentalnim elementima. nakit od kosti. AJVATOVICA Najstarije doviste Bosnjaka u BiH smjesteno sedam-osam kilometara od mjesta Prusac.. s bogatim inicijalima.. godine i otad desetine hiljada muslimanskih vjernika ponovno dolaze na Ajvatovicu kako bi proucili "kisnu dovu" za Allahovu milost i uspjesnu i rodnu godinu. Svojom Ijepotom i monumentom mnogi i danas privlač•e pozornost. Adela BerVukić. Franjo Leder. Tragovi kulturnih baštinika svih minulih epoha pronaĎeni su i na mnogim lokalitetima Tuzlanskog kantona. Mehmed Zaimović."Nevakat".. Pero Jelisić. djela su visoke skulptorske prefinjenosti. Nezir Čorbić. kako laika tako i znanstvenika. uz zadržavanje tradicionalnih formi. U posljednjem bosanskom ratu Ajvatovica i Prusac odbranjeni su pod gotovo nemogucim uslovima i time snagu legende o tom cudesnom dijelu bosanske zemlje samo dodatno pojacali i ucvrstili. Osim stećaka. "Listopad".. Stećak je. i tematski i po osobenosti stila. Po dolasku Turaka. Ibrahim Bilajac. Tradicija se obnavlja 1990. iluminacijama. mostovi. što njihovu umjetnost č•ini i univerzalnom. najosobeniji izraz duhovnog i kulturno-umjetničkog bića medievalne Bosne.). U okviru Pravoslavne crkve njeguje se zidno slikarstvo vizantijskog stila (živopisi). Posebna pažnja se posvećuje kaligrafiji i minijaturnom slikarstvu. S pojavom kultnih objekata (bazilike) razvija se umijeće mozaika. č•ine najstarije tragove likovne umjetnosti na bosanskom tlu. Prvi školovani slikar sa ovih prostora je č•orde Mihajlović. Ismet Mujezinović. Sead Musić. koji je djelovao i na ovim prostorima. Sejid Hasanefendić. bila zabranjena. Esad Muftić. Gravure na stijeni. Rizah Štetić. Miloš Lysonek. polihromne kultne posude od pečene gline ukrašene zarezima i reljefima. Sava Popov Ivanov. U djelima navedenih likovnih djelatnika. poznati su i prepisci crkvenih knjiga. uza svu izražajnu raznovrsnost. Todor Švrakić. "Veliki vezir" su najznačajnija djela Derviša Sušića. tekije. Nesim Tahirović. Ismar Mujezinović.). Ferid Prcić. ali i zasebnom. Zdravko Novak.. Za umjetnič•ke prilike značajno je da. Legenda o Ajvaz-dedi i odlazak na doviste kod njegove stijene tradicija je koja stoljecima zivi i prenosila se sa generacije na generaciju kod bosanskih muslimana. bezistani. Mustafa Pašić. U razdoblju austrougarske okupacije podižu se mnoge monumentalne javne graĎevine. Edin Dervišević. prodiru kasni oblici romanike. Najznačajniji živopisac je monah Longin. Mensur Dervišević. nazrijeti ono specifič•no bosansko. poznatog kao duhovnog i vjerskog centra nekadasnje osmanlijske Bosne.

Autor je kapitalne studije Kultura Bosnjaka. Bavi se prikupljanjem leksikografske grade o znacajnim Bosnjacima u zemlji i inostranstvu. U sjecanju bosanskog puka ostala je urezana spica koja je godinama simbolicki predstavljala identitet i ponos ove sredine: Hem Bosna. Predavao je na Sorboni juznoslavenske knjizevnosti. trazeci dostojanstvo za tu. sada kao privatni filmski producent. Alija Isakovic objavio je. Bosnjacki puk je to vise intuitivno nego li svjesno prepoznavao i zbog toga je Dzema bio kod njih veoma omiljen. BISERJE . BOSNA FILM: Drzavno filmsko preduzece nastalo poslije Drugog svjetskog rata. Pripadao je samom vrhu tadasnje komunisticke politicke elite i mnogi su ga drzali "prvim do Tita". Isakovicevo Biserje bio je pionirski zahvat u delikatnom etabliranju nacionalne bosnjacke knjizevnosti. Umro je 1983. eseja i studija. Bila je to jedna od onih knjiga cije je samo pojavljivanje uzdrmalo tadasnji kulturni establisment. dotad potcijenjenu i prezrenu. u to vrijeme nacionalna knjizevnost Bosnjaka (tada Muslimana) tek se borila za svoju ravnopravnost sa ostalim nacionalnim knjizevnostima.BOSANSKI DUH BALIC. BIJEDIC. osvrta. DZEMAL: Bosnjacki politicar koji je tragicno i pod mutnim okolnostima stradao u avionskoj nesreci kod Fojnice 1976. promovirao ideju bosanskog duha. pozitivnog utjecaja na razvoj nacionalne svijesti kod Bosnjaka: otad su bosnjacke nene bile sigurne da je 'nesto truhlo u drzavi Danskoj' i da pravi belaj za Bosnjake (i Bosance) moze tek doci. priredila i objavila Hanifa KapidzicOsmanagic. godine sabrala. MIDHAT: Knjizevni kriticar i publicista. SMAIL: Orijentalista i sociolog kulture. jezika i knjizevnosti. dok u Sarajevu i danas djeluje firma sa istim imenom. Mese Selimovica i drugih ovdasnjih pisaca. . jedan je od onih politicara koji su utjecali da unutar komunisticke ljevice pobijedi ideja o drzavotvornoj posebnosti BiH i priznavanja bosnjackog nacionalnog identiteta. a iza njega su ostale stotine stranica kritika. Bosnjacima i njihovom nacionalnom identitetu. jedan od osnivaca i urednika emigrantskog glasila Bosanski pogledi. istovremeno. prvenstveno srpskom i hrvatskom. godine. BEGIC. hem film. Bio je jedan od onih kriticara koji je. Njegova tragicna i nikad razjasnjena smrt imala je. Zato se danas taj Isakovicev projekat ispostavlja kapitalnim u prirodnom procesu istrazivanja bosnjackog knjizevnog i uopce kulturnog identiteta. koja je posljednjih cetrdesetak godina naucnicima sa njemackog govornog podrucja znacajan izvor temeljnih saznanja o Bosni. takoder. pa to dvoje zajedno.ANTOLOGIJA MUSLIMANSKE KNJIZEVNOSTI: Godine 1972. Pocetkom sedamdesetih definitivno se vraca u Bosnu i istrazivanju bosanske knjizevnosti. Drzavni Bosna film se raspao polovinom sedamdesetih. koje je 1986. godine. Godinama zivi i radi u Becu. u izdanju rijeckog izdavaca 'Otokara Kersovanija'. Zajedno sa Zulfikarpasicem. baveci se knjizevnim djelom Maka Dizdara. Biserje .Antologiju muslimanske knjizevnosti. Golemo nesto. Producent vecine igranih i dokumentarnih filmova nastalih u BiH. kulturu.

Iako je Sabor raspravljao i o pitanjima vezanim za tadasnje mirovne pregovore po kojima bi Bosna trebala biti podijeljena u tri nacionalne drzavice. Sadržaj Bošnjač•kog instituta nastao je kao rezultat sakupljanja. Zulfikarpasic je. Zato je Bosnjacki sabor vjerovatno jedan od najznacajnijih dogadaja u politickoj povijesti Bosnjaka u posljednjih 150 godina. Pocetkom 1991 godine. godine. prije svega. Tada je donesena Deklaracija koju je procitao profesor Filipovic i koja je. Valter i Vox. rukopisnog. ukinuo list septembra 1991. Sač•injavaju ga tri zgrade čija ukupna površina iznosi 4500m. U kreiranju. . Bosanski pogledi dozivjeli su i svoje bosansko izdanje kao politicki tjednik agresivne probosanske i probosnjacke orijentacije. arhiv pisane graĎe. a potom prebačen u Sarajevo kada je sagraĎen kompleks Instituta 2001 . Bosanski pogledi su. arhivsko-dokumentacijskog. godine u Cirihu . u vrijeme najvece ratne i politicke krize koja je vladala u Sarajevu i na svim slobodnim dijelovima BiH. nekadasnjeg narodnog poslanika.godine) i upravna zgrada. prvenstveno Enesa Durakovica i rahmetli Alije Isakovica. Sukrije Kurtovica. Korkut. okoncala stoljetnu krizu identiteta najbrojnijeg naroda u BiH. računarski centar. za razliku od netolerantnih srpskih i hrvatskih emigrantskih glasila. zadrzao sve vrijeme demokratski kurs. a ostat ce zabiljezen kao prvi izdavacki projekat nakon Drugog svjetskog rata koji je kontinuirano promovirao ideju bosnjackog nacionalnog identiteta. a uredivali su ga mladi novinari iz dotadasnjih redakcija omladinskih listova Nasi dani. Izet Serdarevic. i sistematiziranja različ•ite graĎe o Bosni i Hercegovini. U arhitektonskom smislu Institut predstavlja spoj moderne i orijentalne arhitekture. klasificiranja. naroda bez kojeg . prvi objavili surovu istinu o politickom obracunu komunista sa liderima i clanovima organizacije Mladi Muslimani krajem cetrdesetih. u postignutom minimumu konsenzusa kod bosnjackih politicara i intelektualaca oko sopstvenog nacionalnog identiteta. te drugi popratni sadržaji. List je. takoder. zasad barem terminoloski. nikad jaci. sala za konferencije. novinsko-publicistič•kog. o 'antiislamskom i antibosnjackom' backgroundu Andricevih naucnih i knjizevnih djela. uredivanju i pisanju ovog casopisa ucestvovali su i Smail Balic.a to je pokazao posljednji rat u kojem su. video i audio arhiva. godine po zahtjevu i finansiranjem Adila Zulfikarpasica. To su: glavna zgrada u kojoj se nalazi biblioteka. godine. zbirka likovnih djela. danas zaboravljena i nepoznata imena iz bosnjacke politicke emigracije.BOSANSKI POGLEDI: Emigrantski list koji je pocetkom sezdesetih godina pokrenuo liberalni bosnjacki politicki disident Adil Zulfikarpasic. i folklornog blaga koje je Adil Zulfikarpašić pripremao u predhodnih 50 godina. BOSNJACKI SABOR: Odrzan na inicijativu nekoliko bosnjackih intelektualaca. Becir Tanovic i mnoga druga. Gazi Husrevbegov hamam (izgraĎen 1535 . Teufik Veladzic. Vlasnik lista je bio Adil Zulfikarpasic. Bilo je to krajem septembra 1993. književnog. prvobitno utemeljen 1988 . dakle. srpski i hrvatski nacionalisti zajedno nasrnuli na ovu zemlju nema nikakve Bosne i Hercegovine. čitaonice. njegov historijski znacaj je. Haris ef. Velike kontroverze izazvala je i studija dr. tačnije historijskog. zbog koncepcijskog sukoba sa redakcijom. kabineti za nauč•no-istraživački rad. BOSNJACKI INSTITUT: Je vakuf Adila Zulfikarpasica .

Tesko je. godine u obliku knjige koja sa svojih 16.CEMAN. prisvajan od Zagreba. istrazuje bosansku i posebice bosnjacku knjizevnost. okoncao je dugogodisnje prikupljanje grade za sveobuhvatnu bibliografiju bosnjacke knjizevnosti. Mustafa Ceman zivi u Tesnju. DIZDAR. iz tog vremena pamtimo njegovu knjigu briljantnih knjizevnih eseja i studija Sutnja i govor tajanstva. Anatemisan od srpskih nacionalista u Beogradu i Sarajevu. nakon kampanje koju su vodili tadasnji beogradski i sarajevski intelektualci i listovi protiv njega i njegovog zalaganja za vracanje dostojanstva tada prokazanom bosanskom jeziku. a jos uvijek nisu. i ne samo bosanskih. godine. Ipak. Rijetko je koji dogadaj u bosanskoj knjizevnosti i kulturi izazvao veci interes i sveopce divljenje kao pojava ovog Selimovicevog romana o dervisu Ahmedu Nurudinu. Na knjizevnoj sceni djeluje od pocetka sedamdesetih. Umro je u Sarajevu 1971. ali i sudbine citavog jednog naroda kojem se tragedija identiteta iznova ponavlja kroz povijest. u 57. ENES: Profesor knjizevnosti. zapravo. iste godine dobiva NIN-ovu nagradu za knjizevnost. DURAKOVIC. ako takvo sto uopce postoji. situirati tako uvjerljive likove uhvacene u mrezi vlastitih htjenja i sumnji. Danas je taj roman 'sveta knjiga' za hiljade bosanskih. godine Vidovopoljskom noci. MAK: Pjesnik i jedan od pionirskih istrazivaca vrijednosti medievalne Bosne. zbog svog navodnog "muslimanskog nacionalizma". Pocetkom osamdesetih napadan. Dervis i smrt je. stoljeca. Dizdar ce tek tokom sezdesetih zaokruziti svoj pjesnicki senzibilitet sa zbirkama Kameni spavac i Modra rijeka. intelektualaca koji u Ahmedu pronalaze ono sto bi oni htjeli biti. . godini zivota. pocetkom pedesetih sa Plivacicom medu prvima pravi iskorak iz dotad preovladavajuceg socrealistickog knjizevnog iskaza. Na knjizevnu scenu zakoracio 1936. Dizdar je za zivota bio bolno svjedocanstvo o 'prokletstvu Bosnjaka i njihovih najvecih intelektualaca' u vremenu kada se pitanje vlastitog identiteta ispostavljalo kao pitanje opstanka uopce. Ova bibliografska grada objavljena je 1994. Selimovic je kroz savrsen literarni postupak uspio uci u epicentar duhovnosti jednog prostora.845 bibliografskih jedinica predstavlja kapitalan projekat za istrazivanje bosnjacke knjizevnosti uopce. bio i jedna od temeljnih inspiracija za Filipovicev esej o 'bosanskom duhu u knjizevnosti'. zajedno sa rahmetli Muhsinom Rizvicem. DERVIS I SMRT: Veliki roman velikog bosnjackog (i bosanskog) knjizevnika Mese Selimovica. U godinama uoci ovog rata Durakovic objavljuje prvu Antologiju bosnjacke (tada muslimanske) poezije 20. MUSTAFA: Bibliotekar i istrazivac bosnjacke knjizevnosti i duhovnosti. Godine 1990. Objavljen je 1966. godine. zbirkom naglasene socijalne angaziranosti. Zajedno sa Alijom Isakovicem radio na bibliografiji radova vezanih za Hasanaginicu. comeback prema i u tisinu i buku zemlje Bosne ostat ce zabiljezen kao najveci poetski preokret bosanske lirike ovog stoljeca. Godinama prikupljao bibliografsku gradu o bosnjackoj knjizevnosti. cak bio i zatvaran od strane komunistickih vlasti. zbog cega je svojevremeno imao politickih problema. uz Kamenog spavaca Maka Dizdara. njegov postmodernisticki. kao sto i ureduje veliku ediciju Muslimanska knjizevnost u 25 knjiga.

eseja. Geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana. od Odjeka i Zivota do Voxa. usmena lirika. te se Goethe. Profesor Filipovic je bio jedan od osnivaca SDA. kao i njegov mandat ministra za kulturu u najtezim danima opsade Sarajeva. Alijom Isakovicem i drugim. nazalost. zajedno s Adilom Zulfikarpasicem i mladim novinarima okupljenim oko omladinske stampe. HASANAGINICA: Ni ona. akademik. od Bosnjackog sabora do mjesta ambasaora RBiH u Svicarskoj i Velikoj Britaniji. objavljuje polovinom sedamdesetih (Od tradicije do identiteta. zajedno sa Zulfikarpasicem.. profesor Durakovic je pocetkom devedesetih bio inicijator obnove djelovanja Kulturnog drustva Bosnjaka Preporod: ostat ce zabiljezen njegov castan i produktivan rad u ovom kulturnom drustvu. U ratu je Filipovic bio aktivno ukljucen u mnoge politicke procese. izjavio je. godine sa svojim radom o narodnim pjesmama o Aliji Derzelezu u listu Novi behar. odusevljen. Jednom rijecju . 'Narod koji ima ovakvu pjesmu zasluzuje da bude narod'. pisac koji je ispravno protumacio i 'zurnalisticki duh suvremenog vremena' i koji je dosad objavio na stotine tekstova.). sirota... formirao MBO. ali se. preko Vuka Karadzica. akter burnih politickih i kulturnih dogadaja u Sarajevu i Bosni posljednjih tridesetak godina. Pocetkom devedesetih. hrvatstvu. MUHAMED: Doktor filozofije. povjesnicar. morali bi ga izmisliti. putopisi. urednik Enciklopedije BiH u okviru velikog Krlezinog projekta Enciklopedije Jugoslavije (druga polovina sedamdestih). Onda su mu. potom u Bosnjackom saboru. kao i mnogi drugi bosnjacki intelektualci. drame. nije uspjela izbjeci balkanskim teroristima duha. diplomata.pobrojati sve projekte koje je ovaj intelektualac poznat po neunistivoj energiji pregurao dosad preko svojih leda. poput briljantne politicke studije-pamfleta Posebnost Bosne i bosanskih Muslimana koju je 1943. dok su neki rukopisi otkriveni tek nakon njegove smrti (1987). Hronicari su za njega napisali da je bio posljednji veliki bosanski polithistorik. nakon pauze od tridesetak godina. rekli da je to srpska pjesma. HADZIJAHIC. vecina bosnjackih intelektualaca tada nije uspjela da shvati. U javnom zivotu javlja se daleke 1934.Tunjo. studija po novinama i casopisima svih profila. zalozio za novi diplomatski kurs prema Srbiji . Ukratko: da ga nema. jedan je od inicijatora agresivne politicke borbe za nacionalni bosnjacki identitet ciji znacaj. od onih na Filozofskom fakultetu sezdesetih do danasnje politicke scene. krajem tridesetih naginje. prve javne radove. Godinama je u komunizmu bio prokazan kao javna licnost.. ciji je bio inicijator. slavni Goethe kada je prvi put citao ovu velicanstvenu narodnu pjesmu. MUHAMED: Neprikosnoveni autoritet za politicku povijest BiH. pripovijetke. 1974). politicar. Vecinu svojih radova je za zivota objavljivao na sapirografu. i ne samo nje. godine poslao antifasistickoj koaliciji pod pseudonimom Spectator. tad vrlo utjecajan na njemackom dvoru. Zajedno sa Rizvicem. razisao sa njom i potom. usljed konceptualnog sukoba oko bosnjastva. Intelektualac koji je svojim znanjem uspio zaista obujmiti granice Bosne. Autor eseja koji je i povod za ovaj leksikon. Iz ratnog perioda treba izdvojiti pocetak stampanja edicije Bosnjacka knjizevnost u 100 knjiga i upravo zavrseni projekat uredivanja 10 antologija bosnjacke knjizevnosti (poezija. U javnosti se cijeni kao slobodouman i demokratski orijentiran intelektualac. FILIPOVIC.

HAMDIJA: Bilo je u Titovoj Bosni raznih politicara i njihovih prica. niti smiju. takoder.koja se u to vrijeme borila za svoje nacionalno oslobodenje i nezavisnost od Osmanlija.000 viceva i 30. naslanjajuci se na odluke ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a. Bosnjacima (tada Muslimanima) priznato je. Tesko je pobrojati sta je sve Fikret Ibrahimpasic prikupio u svojoj arhivi. POZDERAC. nanovo postajala ravnopravna ostalim republikama. ostati zapamcen kao Bosanac (i Bosnjak) koji je u vrijeme komunizma Bosni vracao izgubljeno politicko dostojanstvo. pala u srpske ruke. KASIM: Historicar. U ovom djelu mozemo pronaci i vrlo ubjedljive dokaze zasto se 'jugoslavenska prica' zavrsila u krvi i pepelu. prije svega. uprkos protivljenjima u Zagrebu i. Pao je samo Hamdija. Danas je Srebrenica najveca bosanska nacionalna trauma i tema kroz koju ce se zasigurno jos zadugo prelamati sudbina ove zemlje. ali ce Hamdija Pozderac. Autor dragocjene knjige Nacionalnost Muslimana (1981) u kojoj je Suljevic dao lucidnu analizu razvoja nacionalnog pitanja na prostorima bivse Jugoslavije. za Bosnjake je to opomena da u politici ne mogu. a kampanja protiv njega je eskalirala u drugoj polovini 80-ih. . Muzej grada Zenice je sada. od naizgled trivijalnih materijala sa 40.medu Bosnjake i Bosnu. Mozda bi se na ovom mjestu uvijek trebalo sjetiti maksime onog znamenitog politicara: 'Zivimo kao da ce mir trajati sto godina.' SULJEVIC. bilo je to vrijeme ekonomskog prosperiteta i velikih duhovnih avantura novih. u njegovom stanu. probosanskih. Zato je Pozderac bio mnogima trn u oku. vjerovati svojim susjedima. uz pomoc Mustafe Cemana. BiH je. intelektualnih snaga u zemlji. upravo zavrsava svoj kapitalni projekat Bibliografije Bosne i Hercegovine sa vise od 100. FIKRET FICO: Covjek-muzej. SREBRENICA: Bosanska Guernika. Grad cija je apokalipsa postala simbolom posljednje velike bosanske tragedije. nakon tri godine opsade. zbog primitivizma gradskih tamosnjih vlasti. Zivi i radi u Zenici. i unutar toga. do raritetnih originalnih primjeraka rukopisa i dokumenata iz kulturne bastine BiH. pravo na nacionalni identitet. veliku bibliografiju o ovom djelu i vrativsi ovu znamenitu pjesmu u njen autenticni nacionalni i teritorijalni milje . kada je. porijeklom iz partizanske krajiske familije. preko afere Agrokomerc. a Bosnu i Bosnjake zavila u crno. Zapravo. bosnjacke drame identiteta. izmedu osam do deset hiljada stanovnika ovog istocnobosanskog grada pogubljeno je ili nestalo u monstruoznom masakru koji su pocinile srpske vojne snage.000 autograma poznatih javnih licnosti.000 naslova. Od 70-ih godina do kraja 80-ih. Napravio Muzej grada Zenice. godine Srebrenica je. uklonjen sa politicke scene i prakticno otjeran u smrt. objavivsi. u Beogradu. IBRAHIMPASIC. godine Alija Isakovic. Mit o 'srpskoj Hasanaginici' razbio je 1974. Ljeta 1995. spremajmo se kao da ce sutra poceti rat. sa politickom eliminacijom Hamdije Pozderca spremala se i velika eliminacija posebnosti i drzavnosti same Bosne.

Cijelog svog teskog i tihog zivota dosljedno se bavio istrazivanjem bosnjacke i (bosanske) knjizevnosti. pak. Desetljecima iza toga. godine. Rijetko su gdje u Bosni posljednjih tridesetak godina na jednom mjestu bili angazirani toliki intelektualni autoriteti i potencijali kao sto je to bio slucaj sa uredivackim poslom u 'Svjetlosti'. u to vrijeme kada je bio ignoriran svaki oblik nacionalnog ispoljavanja kod Bosnjaka. Kroz Gorski vijenac (1989). Izmedu Gaja i Vuka (1989). zahvaljujuci cinjenici da bosnjacka intelektualna elita nije imala pravo da ucestvuje u raspravi o jeziku. Zato je stampanje Pravopisa bosanskog jezika. godine: Bosanski muslimani u djelu Ive Andrica i Panorama . Bajrama i Dana mladosti. Tokom sedamdesetih i osamdesetih godina 'Svjetlost' dozivljava svoju veliku ekspanziju. prije svega. a vracalo sa novinom koja se zvala Preporod. bosanski jezik bio je protjeran sa kulturne scene. kulturni identitet Bosnjaka pokusavao svesti samo na islamsku duhovnu komponentu. RIZVIC. autora Senahida Halilovica. nesto vece od onoga sto smo susretali u skolama koje su se tada zvale '25. ipak. briga o njegovom ocuvanju pripala je. MUHSIN: Knjizevni historicar. 'Vojin Paleksic' ili 'Stipo Derek'. maj'. Razvitak ovog preduzeca do svojevrsnog mogula izdavacke djelatnosti na ovim prostorima treba. juni 1993). Knjizevnog zivota Bosne i Hercegovine (tri toma). danas direktora 'Bosanske knjige'. godine bio veliki dogadaj u recentnoj kulturnoj povijesti BiH. Bila je to pomalo misticna veza: cjepanica je sluzila da se zagrije soba puna cilima i djece. ali ova uza teoloska ucenja ostaju u sjeni njegovog historijskog 'DA' za bosnjastvo. i koji je.SVJETLOST: Najznacajnija bosanska izdavacka kuca u posljednjih pola stoljeca. nepoznatom kulturnom povijescu BiH. CERIC. preko monografije Behar (1971). zahvaliti odlicnoj uredivackoj politici cuvenog direktora 'Svjetlosti' Gavrila Grahovca. PREPOROD. Bio je prvi reis koji je javno proklamirao bosnjastvo kao elementarni nacionalni identitet najbrojnijeg naroda u Bosni (Bosnjaci su muslimani. Vecernje novine. odrzavao iluziju da je svijet kojem pripadamo. Kasnije je. PRAVOPIS BOSANSKOG JEZIKA: Godine 1907. Bosanskomuslimanske knjizevnosti u doba Preporoda 1887-1918 (doktorska disertacija). Pregleda knjizevnosti naroda BiH (1985). u to vrijeme. MUSTAFA: Na mjesto reisa izabran 1993. do djela nastalih uoci same njegove smrti 1994. znamenita edicija Kulturna bastina BiH ucinila je mnogo u upoznavanju tadasnjih generacija citalaca sa. To je razvijalo mastu i nagovaralo nas da pravimo usporedbe izmedu kalendara i vaktije. Dovoljno da kasnije shvatis kako je 'bosanski duh' mjera ljudske tolerancije REIS EF. nasim nenama. docekavsi pocetak rata kao najuspjesniji izdavac na prostorima bivse Jugoslavije. austrougarske su vlasti zvanicnim dekretom ukinule bosanski jezik. 1996. GLASILO IVZ BiH: U mejtef se prije tridesetak godina islo sa cjepanicom. a Preporod. od prve knjige knjizevnih ogleda Iznad i ispod teksta (1969). ni krivim ni duznim. vjerski list u cijem je impresumu godinama stajalo ime Ahmeda Smajlovica.

Ljubljane i Beograda. u prvi plan su bacili stvarne ljude i probleme ovog podneblja. Bio je i prvi predsjednik Kulturnog drustva Bosnjaka 'Preporod'. Mirza Idrizovic. Vlatko Filipovic. bili su autori koji su donijeli slavu i svjetske filmske nagrade bosanskoj kinematografiji. jer do igranog naprosto nije mogla doci. izdvojisi se time iz tada dominantne socrealisticke poetike ili radikalnog art-izraza. godine. RJECNIK KARAKTERISTICNE LEKSIKE U BOSANSKOM JEZIKU: Pionirski rad u istrazivanju bosanskog jezika. Muhsin Rizvic je bio rijetko analitican i sintetican knjizevni historicar koji je uspijevao razgolititi naslage historijskih zabluda i podvala u cijem su sredistu uvijek bili Bosna i Bosnjaci. Midhat Mutapcic. Bakir Tanovic. iako razlicitih estetskih orijentacija. Vrijeme izlaska iz stampe: prvi dani aprila 1992.bosnjacke knjizevnosti. naravno. gosti iz Zagreba. spomenimo samo neka od imena.org . a njihovi dokumentarci. Bato Cengic. Zato ne cudi sto je prva autenticna generacija bosanskih filmasa svoju sansu za rad na filmu morala traziti u dokumentarnom filmu. plbih. Neki od ovih autora su kasnije postigli i velike rezultate na igranom filmu. Autor projekta bio je. Tomo Janjic. Hajrudin Krvavac. Koliki je bio znacaj ovog izdanja dovoljno govori podatak da je Vecernji dnevnik Radio-Beograda vise paznje i bijesa posvetio ovoj knjizi nego li samom cinu priznanja nezavisnosti BiH od strane Evropske zajednice SARAJEVSKA SKOLA DOKUMENTARNOG FILMA: Sve do sezdesetih godina ovog stoljeca filmove u Bosni radili su. uglavnom. Prvi izdavac: Svjetlost. Alija Isakovic.

./480/3480-..  570424347..2.:94790954903.7020..0. 30. :94.089 8...9.-48..08.  74478..458..7.40 -48.3/0399093..0/0.783424:....4289..4 894784  .3:9.34 :70/...0-43477.94089.../854/ 9089..8300 5./489 4..:9:73.8..-48.38.38030  #0948:/0:4835480/397/0809.. $.489.89..:9:7308.80:48. .. %442 80/.94.4...74/...3.98.4.. .42 .934893.. .4/3.0  2..30 97942.70840.4/3.::...4-3.2.09489  3. 3.3.3.  '43!.82303.40: -48.830307..34.9.303.8.0 .... 8.43./.3.0:085..89.2..!705474/ ..382:82.3424.74/.:8974:.3:42543039: ...970-..3. 4/7. !700/. 302.:85083/.0.380 08090.380-40574907.08279 4/3048...38..43.434 /.9.4.4894094-48:././.4304.-483.57.70 84-. :9:73/039909483..4908494.30 !7..03030.857./.89: 3.-... /.:5480/354.09402575.347.254842: $.../0.48.09.. $2.408:809.7.8/..3.3.4/.8. 5708.4.3.4549.4:.8308.0/3422089:-../.-74303...38030.49.8.42.4.100..0 -48.89.7020 30543.3.43.8940.302-483.39009:..7.20894708.4-483.43.09489 .04..2.07889:.034/70947.  20/:..340/..3...3.:4.03/.94/.42020/.4::/. 34.:947./4 8.  /4/0.!..3842:82..2. 40 :94. 7.:.-7.3:/0:.  $954070 %407.80.89...2/08094/3.08..03/7.89. 30894..-.08:.3840.25..4 897.05.8: 2:82.942:9:734254.7  48.243..394 39009:..::803304.38.0.4570/:0..02344::543.0 37.49.80..3. .7.:.0/4./.09489 /4.4002039.7.!705474/.:.380 30.3 4/30 4057. 48..3.3. $..7.02025708:2:4/3.   /49478.7.2/080948..90448.34894/57..:70/..54:8.!705474/ .854.2.23/:32 3.073034.08...7 048..089..094542.48./8079...3.34893.8948248:8709.2.3../.483007. :84.  4/30-4.:...04/434..57.:.05.424./.34854..:/809407.32/070942 :3:0-48..03934 :9:73454.24 5.2039.57489472./.. ../.2..40.24:85470/-020/:.20304.3: /4..4.089   !#! #  $ '&209018057097/0809...:483 483.':.30 :3 .848.030 -7.. 30.0/.0.7808:..:0:7..34 574.-483.257489472.03..3:575.:70.:.03.09.27...0  #$ # &$%.4..4/ 483.90 .893.:.28:/:4..:   !#' !$ $$ 4/30  ..4   #' &$30.38/: 207.3.$'% $%.$03.3489:/4-..8/70947.733..0 #..38947.5:3.4.3 '0.

8.54/..3489 :83#. 04/ 4.30047..3#..7.7.8./.:.... !705474/   ##%#$%$& $$ &!43787.-:/..0540907. 4/30 40-43.7%./.8.7..48940..1 .$.-40 3..0  $#'$$  &%# $.47..947.. :94757409.0070:9. %424./4 047. 854203248.9403.3812.4.028:870/89::.393084.47 54/.903.9:9..38:../.4. '.330.8. ..-48.34..4344...0'0../8: :.3./... .7342 12: 07/47./4.12:247..09489 '7020 ..908909847039.89.4/.. !7.4.48809209.9.:947. .030.:9039.74580.0/480/08094/3.7:/37.4/203.2430.0307.. /.384302..805. .. :57.730:/0574-0204.:94748:/4308. /4:2039./.70.9:/4:2039.342 489.570/80/3:9:734/7:89./74.70-.3.343. 483.4 54/30-.34./3..3.5748943024.30.7./4.30-08.30.3.. 124../:897.3: -48.94 54.89..383909.5.5.740 :850.3...0-47094.25057.97. .4993.:8.089478./0-48./423..43304 8.242.9.3:573.3. 7..8:.8./.834894/897.0/3..79 7. /.0944.073/30.0:4837.38:-.098012803.7.34.57..548..-483.34 ... :-.47..3840.89. .:/894057.34212:  5- 47   .483../.4:8. -8: .38947.9430.8305489.0-483.. 4057..

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful