You are on page 1of 19

Alija Isaković (Bitunja kod Stoca, 1932, - Sarajevo, 1997), bošnjački kulturni pregalac romansijer, pripovjedač, radio-dramski

, televizijski i dramski pisac, putopisac, aforist, lekiskograf i historičar jezika i književnosti.

Biografija [uredi]
Osnovnu i srednju školu pohađao je u Bitunji, Stocu, Zagrebu, Crikvenici, Pančevu i Beogradu, a Filozofski fakultet - Jugoslavenske književnosti i „srpskohrvatski jezik“, u Sarajevu. Bio geološki tehničar, prospektor urana, TV-scenarist, urednik časopisa „Život“, urednik edicije Kulturno nasljeđe BiH u sarajevskoj „Svjetlosti“. Priredio je više djela muslimanskih pisaca i posebno prvu antologiju muslimanske književnosti „Biserje“ 1972, prvi izbor bosanskohercegovačkih putopisaca „Hodoljublje“ 1973, zbornik radova „Hasanaginica, 1774-1974“, anegdote Nasrudina-hodže 1984, te sa Hadžemom Hajdarevićem izbor iz časopisa „Behar“ 1900-1911 Nagrađivan za prozno i dramsko stvaralaštvo. Kao izvorni pisac u više žanrova (roman, drama, putopis, pripovijetke) Isaković tek čeka na pravo vrednovanje, i slobodno se može reći da je njegovo djelo kao kreativnog autora ponešto zanemareno. No, već je sigurno da je Isaković ostvario kapitalna djela na dva područja:

kao antologičar i publicist, Alija Isaković je doprinio ne samo reafirmaciji mnogih bošnjačkih pisaca, nego još više marginaliziranoj i potiskivanoj bošnjačkoj tradiciji pisane riječi. Budući da je pisao i publicirao u zagušljivim vremenima komunističkih pritisaka, pokazavši i osobnu građansku hrabrost, to su vrijednije njegove antologije i studije poput „BISERJE. Izbor iz muslimanske književnosti. “ Stvarnost, Zagreb, 1972 i „O “nacionaliziranju„ Muslimana. 101 godina afirmiranje i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana. “ Globus, Zagreb, 1990, u čemu je utro putove buđenju i osvješćivanju nacionalnoga bića Bošnjaka muslimana. kao leksikograf, Isaković je nezaobilazan u oblikovanju bosanskog jezika. Njegovi rječnici, „Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku“, Sarajevo 1993, te „Rječnik bosanskoga jezika“, Sarajevo 1995, prekretnice su u bošnajčkoj leksikografiji. Zanimljivo je da je Isaković, koji nije bio profesionalni lingvist, ostvario fundamentalna djela na polju rječnikopisanja. Možda je tomu jedan od uzroka i to što školovani stručnjaci, dijelom iz karijerističkih razloga, a i nedostatne nacionalne kristaliziranosti, nisu bili sposobni za takvo ostvarenje. Uz ovo valja napomenuti i da je najopsežniji i najkvalitetniji hrvatski jednojezični rječnik druge polovine 20. vijeka isto stvorio ne školovani lingvist, nego književnik Julije Benešić. Uzme li se sve u obzir, neprijeporno je da je Alija Isaković jedan od utemeljitelja, a zasigurno najvažniji oblikovatelj i poticatelj moderne jezičke kulture u Bošnjaka, što je osnova nacionalne kulture na svim poljima.

1. Sunce o desno rame, roman, Matica srpska, Novi Sad, 1963. 2. Semafor, pripovijetke, Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. 3. Prednost imaju koji ulaze, Svjetlost, Sarajevo,1971. 4. Građa za bibliografiju muslimanske književnosti 1883-1971, Život, XXI/1972,4,437-467; 5-6, 571-605; - BISERJE. Izbor iz muslimanske književnosti, Stvarnost, Zagreb, 1972, str.

1987. 1984. 6. 24. 1972. roman. Baština. Sarajevo. Pobuna materije. Svjetlost. Esperanto ligo Bosnio Hercegovino. roman. Svjetlost. 516-538. 9. Zagreb. 14. Svjetlost. 1774-1974. 1990. Sarajevo. Kritika. 101 godina afirmiranje i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana. Izbor iz muslimanske književnosti. 1967. Osman . Hodoljublje. Stvarnost. 1984/1985 (Savremena književnost naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine. Nasrudin Hodža. prepjevi. Avdo Karabegović Hasanbegov: Izabrane pjesme. 18. Prva književna komuna. Lijeve priče. Bibliografija radova o Hasanaginici 1774-1974. Svjetlost. 20. Svjetlost. O „nacionaliziranju“ muslimana. Sarajevo. Ahmed Muradbegović: Izabrana djela. Kraljevski sudbesi stol). Univerzal. 7. Hasanaginica (Hasanagaino) 1774-1974. Sarajevo. Sunce o desno rame. Generalijum. 1990. 16. Sarajevo. bibliografija. varijante. Pripovjetke. studije. 1987. Jednom.Aziz (Osman Nuri Hadžić i Ivan Milićević): Izabrana djela. 1973. 1973. 35. 25. 5. Zagreb. 21. Opatija. Sarajevo. str. 8. Biserje. Sarajevo. 1975. 17. Mostar. 22. Mostar.. Svjetlost. 13. 1986. knj. prošireno izdanje. Hodoljublje. Sarajevo. Knjiga I-II. Neminovnosti. Sarajevo. . Globus. 23. 19. Izbor iz bosansko-hercegovačkog putopisa ( 1842-1970). 1980. 2. putopisi.. Anegdote. Svjetlost. Izbor iz muslimanske književnosti. Hasanaginica. Drame. Svjetlost..453-518. 1975. Sarajevo.) 12. pripovjetke. izd. 1987. Hasanaginica. Sarajevo. (To. 10. 11. Taj čovjek. Svjetlost. 1990. Sarajevo. Biserje. 1981. Svjetlost. Knjiga I-III. 1982. Krajnosti. Svjetlost. Sarajevo. . Hasanaginica 1774-1974. Edhem Mulabdić: Izabrana djela. 1974. 1975. drama. drame. Knjiga I-II. Drugo. Sarajevo. Svjetlost. Zagreb. Otokar Keršovani. Prva književna komuna. 1985. Tuzla.Priređena djela 15. 1975. Građa za bibliografiju bosansko-hercegovačkog (1842-1970). Zora.

dakako. koja je bila ”izbor iz ljubavi”. toj egzistencijalnoj muci putnikovoj. i vrlo kompetentan i u književno-istorijskom i u estetičkom smislu. bar jedan od načina na koji se taj putnik pred našim očima pojavljuje. po čemu se putopisac od putopisca razlikuje. naime. koja. A nužna posljedica prisustva stvaralačkog subjekta je opet ta da pravi književni putopis ne može biti ograničen ni na prvo ni na drugo. ali je sigurno najbolji onaj koji u tekstu ”Horizontiranje svijesti” govori o morskoj bolesti. Sarajevo. Putopis može biti sve: poezija i reportaža i opis mjesta i svjedočanstvo o susretu s ljudima pa da uvijek bude prava književnost – pod uslovom da je uobličen na stvaralački subjektivan način. Ne samo da ne razumijem njegov čin. godine sadrži poznate riječi Ivana Frane Jukića. ni to nije ništa ni specifično ni novo. nego i novinare. predgovor kojem su kao moto stavljene te riječi Ivana Frane Jukića: ”Kažu Bošnjaci da je putniku najveća planina kućni prag. nego. ili cinik (opet Haksli u ”Zajedljivom pilatu”). ni samo ljudi. a to je istina”. ili posmatrač sa blagim podsmjehom saosjeć anja na licu. visoko gore.Tvrtko Kulenović PUTOPISI ALIJE ISAKOVIĆA Moto za antologiju bosansko-hercegovačkog putopisa koju je Alija Isaković priredio za sarajevsku ”Svjetlost” i objavio davne 1973. istraživač. da izmjeni čitavu njegovu sliku. ali kad se knjiga pročita stekne se dojam da je sva sastavljena od ”bisera hodoljublja”: znanje plus ljubav učinili su da je u ovaj izbor stalo samo najbolje. ali je nov i specifičan. Njegovo prisustvo se može pokazati na nizu primjera. koje zbog nečega često pripisuju Andriću: da je kućni prag za Bosanca najviša planina. Po tom svome svojstvu Isakovićev putopis je izuzetno moderan i savremen. i istovremeno temeljit naučni rad koji i danas služi kao izvor informacija za istraživača: sadrži ”Rječnik”. reportere. u Isakovićevom slučaju. U predgovoru se autor na jednom mjestu bezmalo izvinjava što je u knjigu uvrstio ne samo pisce. ili mislilac i meditativac (Haksli). već ne vidim ni geografiju njegovog lica: vara li nas kad se iskošeno i blago smješka nad našim lešinama ili nas ismijava?” . nego je naprotiv opšte mjesto svakog književnog putopisa. i sam putnik. Putnik u putopisu može. U godinama pred rat uživali smo intenzivno u emisiji ”Hodoljublja” Sarajevske televizije kojoj je scenarista i narator bio Zuko Džumhur a reditelj Mirza Idrizović. podjednako i ravnopravno s njima. sposobnoj da iz svijeta ukloni svu njegovu ljubaznost i ljepotu. 1973). posmatrače. ili uopšte sve ono što čovjek uopšte može biti. Taj nas moto upozorava na dvije značajne stvari koje su u vezi sa Alijom Isakovićem putopiscem. U načelu. Nismo znali da taj prekrasni naslov emisije nije bio njihov: smislio ga je desetak godina ranije. da se Isakovićevi novinari ne razlikuju od Isakovićevih pisaca. Mnoga svojstva se okupljaju da sastave to ”treće” u putopisima Alije Isakovića (”Jednom”. Alija Isaković za tu svoju antologiju (Hodoljublje ”Svjetlost”. nego da mora imati nešto treće. Razmišljanje o Aliji Isakoviću putopiscu neodvojivo je od razmišljanja o njemu kao ljubitelju i znalcu putopisa. mrzitelj. meĎutim. Prva književna komuna. u ovom okviru. da se do sada nismo još sreli sa putopisom u kome je u tolikoj mjeri izvedena na scenu egzistencijalna ravan čovjekovog bitisanja koliko je to slučaj sa ovim Isakovićevim. način njegovog prisustva: ”ProĎe uzvišena koraka p r v i ili d r u g i ili baš me briga koji oficir palube. postaje ravna svakoj egzistencijalnoj muci čovjekovoj. svoje. ^ini se. a koje se istovremeno najjasnije uočava i izdvaja: tema njegovih putopisa nisu ni samo mjesta. ”GraĎu za bibliografiju b-h putopisa (1842-1970)”. biti zaljubljenik. ”Napomene” i ”Registar” na kraju. Mostar 1986) ali meĎu njima treba posebno upozoriti na ono koje tim tekstovima daje najviše od njihove specifičnosti.

sa starim kamenjem i sa vremenom u kojem je ono nastalo. Tu najviše dolazi do izraza ono svojstvo umjetničkog govora koje je Kandinski nazvao vibracijom duše. da bi zašao meĎu ljude i uputio pogled ka oblacima u kojima će u jednom trenutku. ispisuje je istim onim jezikom kojim piše svoje priče. koju će autor. neuništivog nad Mediteranom. Ako se vratimo Jukićevoj rečenici koja je stavljena u moto ”Hodoljublja” dotaći ćemo drugu bitnu stvar koja se tiče putopisa Alije Isakovića. osjećajući njenu ljepotu. Ali ne predstavljaju Isakovićeve reportaže uspio književni putopis samo zbog tih trenutaka i samo po njima. ali se čini da naročito sa biljem umije da opšti kao niko u našoj putopisnoj literaturi. To je nesumnjivi lijepa metafora za nekoga ko se nerado otiskuje na putovanja. duša zavibrira u dodiru sa gradovima. metafizičkom čežnjom i bolom oličenim u činjenici da je sve ”drugdje” i da je sve samo ”jednom”. dakle. Za svaki sloj toga presjeka Isaković ima odgovarajuću riječ. meĎu velikim bosanskim putopiscima. iznad Pelješca. Alija Isaković. uvijek duhovitoj. kao recimo u slučaju već pomenutog Engleza Hakslija (Huxley: ”Zajedljivi pilat”) ili Francuza Mišoa (Michaud: ”Barbarin u Aziji”) toliko zasnovan na posmatranju – suĎenju. ili opet kamen. kao i svaka metafora može implicirati i druga značenja. široka duša po prirodi. ugledati obrise grčkog mita. A da pri tom ispovjest o njoj kao takvoj ne ispadne privatna i privatizirana nego da se potpuno prirodno i jednostavno uklopi u sliku svijeta i krajeva koju nam putopis nudi. donekle sklon zajedljivoj opservaciji. počinje zahvaljujući tom jeziku da sjakti. ostali su prije skloni (]amil Sijarić. Takav detalj je opis buĎenja u vozu. Isakovićevoj duši je bliža priroda trave. postaje kućni prag. čak na oduševljenju. Kod Alije Isakovića je ta poezija najprisutnija kad se putopisac kreće po Bosni i Hercegovini. Najbolji detalji ovog putopisa jesu oni u kojima se jedno egzistencijalno stanje spaja s jednom duhovnom. suzi. upravo u tekstu pod naslovom ”Jednom”. pa ide preko bilja. I umije da poveže te slojeve metaforama koji cjelini daju karakter pjesničkog objekta: neka ilustracija tog umijeća bude rečenica ”Ta Bosna što treperi kao zelen list kukuruza”. . ali. U vezi s tim je i to bitno svojstvo bosansko-hercegovačkog putopisa: on nije. Alija Isaković se u svoju putopisnu reportažu unosi sa strašću pisca. stenje. koliko na empatiji. Jedini je Zuko Džumhur. nego prave ”geološki presjek” pejzaža koji katkad zaista i počinje sa geologijom. pukće. preliva se u sto boja i na taj način sva postaje literatura. vrska. Oni pokazuju da kroz svijet ne putuje samo Čovjek (kako je u mnogim knjigama putopisa meditativne i ”zanosne” vrste uobičajeno) nego i čovjek koji dakle glavu ima ne samo zato da njome misli i da se divi nego i zato da ga ona boli. One su književne po načinu na koji pristupaju realnosti s kojom se na putu sreće i koju nikada ne svode na aktuelnost dogaĎaja karakterističnu za novinarski pristup. u neznatno izmijenjenom vidu ponoviti i u tekstu ”U pohode Siriji”. uz jednu malu ”specifikaciju”: dok kod drugog velikog putopisca Bosne ]amila Sijarića. sačinjenu podjednako od obaviještenosti i znanja kao i od sposobnosti literarnog ”unošenja”. u stanju je da svoj kućni prag pomiče i razmiče u zavisnosti od toga kakvi ljudi i kakvi krajevi se iza njega nalaze. ali i bosansko-hercegovačkog putopisa uopšte. pa i ta ostala putopisna graĎa (dakle ne samo ona koja je uobličena u već pomenute vrhunske literarne trenutke). ali onaj vječiti koji ”nikad nije ni nastao”. osim Matka Peića. Bosanac.Takvih detalja ima kod Isakovića mnogo. na prihvatanju onoga što se prihvata i što. Takav je čitav tekst pod naslovom ”Miris sjećanja” u kome se opisuje dugo iščekivanje aviona za povratak kući na rimskom aerodromu ”Fjumičino”: on kao cjelina ulazi u maestralne stranice naše putopisne proze. danas Ibrahim Kajan) poistovjećenju sa ljudima i mjestima i njihovo se zapažanje pretvara u poeziju.

To će i sama ona da napiše: ”Savičevi umrli. . Mama – 13. Pod taj se užas potpisala Tanja. jer samo za gradove se veže istorija. i samo iz jednog jedinog vremena: iz onih devetstotina dana. A knjiga nije – nego je svega nekoliko riječi koje je Ďače stavilo na papir. priroda još manje. Leka umrla 17.marta u 6 časova izjutra 1942. ali je ]amil Sijarić sa svojim tekstom postao neke vrste počasni graĎanin toga grada. istražujući stvari onako kako ih istražuje istoričar.A ono što ovdje može da se pročita i što je napisala Ďačka ruka. Jer majka je svih njih koji tu leže. aprila u 2 časa noću 1942. zna travku i kišu koja ju je poškropila. nije bio zadatak – nego je to jedno pismo od užasa. ta je dječija sveščica bila poznata svijetu prije ]amila. Zato u naslovima njegovih knjiga. ”pozitivni”. ]amil Sijarić zna ciglu. zna kamen u zidu i onaj izvaĎen iz razorenog zida. maja u 7 časova i 30 minuta izjutra 1942. A tih nekoliko strašnih riječi.. godine. podastirući ih pred oči čitaocima onako kako ih podastire reporter. pisao kao pisac koji uranja u tuĎe sudbine. zna stijenu i zemlju u kojoj se stijena razmekšala. Leži ih oko pola miliona! I to samo iz jednog grada – iz ovoga grada Lenjingrada. i oblak iz kojeg je potekla. istoričari. a Tanja je bila najmlaĎa. Bila je učenica. Deda Lješa – 10. To je žena. godine. tako premoćno slove imena gradova i sama riječ ”gradovi”.” Time se ova kratka horonika male lenjingradske učenice završava.” Ali ni ona nije ostala – umrla je od gladi i danas leži u jednoj od mogila na ovom beskrajnom lenjingradskom groblju. Bila je njihova učenica. Jer je. dijelom one ruševine koja sadrži čovjekovu prošlost. I na listu iskinutom iz teke ostale su ovakve njene riječi: ”Ženja umrla 28. Bubuška umrla 25 januara u 3 časa izjutra 1942. produktivni. godine. njegov najdraži gost.decembra u 12 časova i 30 minuta izjutra 1941.. godine. čitava su hronika o Savičima. čitamo danas kao knjigu.maja u 4 časa 1942. zna tvrĎavu i raspored prostorija u tvrĎavi. selo ne poznaje istoriju. Prema njima stoji kip majke domovine. nestaje za trenutak u njima.. One za koju su svi oni pali. i pojedinačnih tekstova. citirali su je i interpretirali novinari. Lice joj je zasjenjeno bolom. Ostala jedina Tanja. Naravno. a koja neprestano savija leĎa pisca ne dajući mu da se uspravi na onaj način na koji se drugi. godine. dobromisleći ljudi u životu uspravljaju. A tu ih leži mnogo. da bi se vratio sa još jednim kamenom u grudima. godine. zna ko je u njima živio i kako se u njima živjelo. Saviči su bili porodica. Deda Vasja umro 13. Umrli svi. I to što je stigla da napiše jedna učenica. Dok drugi veliki bosanski putopisac Alija Isaković.

Voljenom zemljom .. kojoj će krila klonuti a ranjeno tijelo kriknuti. (Hasanaginici u pohode). s prahom zemlje izjednačiti. i da se ne digne. odakle ilustrativno navodimo kratak odlomak. mogla je mlada da prhne iz ove uzorito kršne bešćutnosti i da bude ptica koja neće daleko. "Baš ovog časa mogli su izbiti svati onim puteljkom što se okitio mladim košćelama i potom skrio u kamenjar i zanovijet. Mogao se prvi ukazati svatov starišina na usopljenom đogatu.Putevima gospodnjim." .. i da breme ne podigne.Pisanim tragom . Pred razrušenom kulom u Zagvozdu mogao je Hasan-aga da otpočine pod kamenitim bremenom vlastitog iskušenja. Jednom (putopisi)" Alije Isakovića je zbirka putopisa koja je podijeljena u tri cjeline: . usahnuo.

u svom pogovoru zato i govori o maestralnim stranicama i vrhunskim trenucima književne proze. djelom i krajolikom. Tako su u trećem odjeljku ove knjige putevima gospodnjim metafizički osvijetljena mjesta i prostori u kojima se ovaj pisac našao samo jednom. »Jednom«. U ovim kratkim.Alija Isaković: PUTOPISI. ponekad i očaravajućih slika. ovo je knjiga za čitalački užitak . mudrim opservacijama i dubokim impresijama čak i iskusan čitalac uočit će snažnu i novu sliku kojom pisac približava temu. Izuzetni poznavalac i srodnik po ovoj vrsti teksta. film ili televizija. priči. doma«. o kojem je u ovome slučaju riječ. u izdanju »Sarajevo Publishinga« obiluje književnim analitižkim duhom Alije Isakovića primjereno mjestu. bilo da se radi o romanu. izbor iz putopisa Alije Isakovića. ličnostima. otkrivajući svojim duhom nešto što je bilo toliko jasno a do tada neprimjećeno u čitalačkom iskustvu. posebno u putopisima »Na izvorima Grozdaninog kikota«. neodoljivom fascinacijom. Tvrtko Kulenović. Svaka nova knjiga Alije Isakovića ponovno nam otkriva ovog pisca nesvakidašnje književne radoznalosti i samosvojne ostvarenosti. »Hasanaginici u pohode«. Magija modernog putopisa jeste u kontemplativnom zahvatu izdignutom iznad. temi i čovjeku koji su predmetom njegovog interesovanja. U svakom slučaju. 1997. »U Tolstoja. a Enes Duraković u predgovoru daje znalački uvid u ukupno Isakovićevo djelo. koje su danas od literature preuzeli fotografija. Sarajevo Publishing. drami i zapisu ili pak putopisu. tekstovima što su naslovljeni »Pisanim tragom«. Tako taj pristup odiše bliskošću i odanošću u poglavju »Voljenom zemljom«. događaju.

Poseban značaj imaju epitafi. sa Hadzemom Hajdarevicem izbor iz casopisa »Behar« 1900-1911. Zanimljivo je da je Isaković. Sarajevo 1995. pri čemu pojedini natpisi . pokazavši i osobnu građansku hrabrost. Nagradjivan za prozno i dramsko stvaralastvo. Priredio je vise djela muslimanskih pisaca i posebno prvu antologiju muslimanske knjizevnosti »Biserje« 1972. Kao izvorni pisac u više žanrova (roman. Zagreb. već je sigurno da je Isaković ostvario kapitalna djela na dva područja: ● kao antologičar i publicist. anegdote Nasrudina-hodze 1984. a Filozofski fakultet . Bio geoloski tehnicar. ostvario fundamentalna djela na polju rječnikopisanja. radio-dramski. zbornik radova »Hasanaginica. 101 godina afirmiranje i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana. Alija Isaković je doprinio ne samo reafirmaciji mnogih bošnjačkih pisaca. nego još više marginaliziranoj i potiskivanoj bošnjačkoj tradiciji pisane riječi. 1774-1974«. putopis. Uzme li se sve u obzir. drama. Romansijer. No. prospektor urana. "Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku". Sarajevo 1993. prvi izbor bosanskohercegovackih putopisaca »Hodoljublje« 1973. Zagrebu. 1990. Isaković je nezaobilazan u oblikovanju bosanskog jezika. koji nije bio profesionalni lingvist. Njegovi rječnici. tv-scenarist.ALIJA ISAKOVIC (1932. pripovijetke) Isaković tek čeka na pravo vrednovanje.) Alija Isakovic. Pancevu i Beogradu. Stocu. Zagreb. a i nedostatne nacionalne kristaliziranosti. Osnovnu i srednju skolu pohadjao je u Bitunji. urednik casopisa »Zivot«. to su vrijednije njegove antologije i studije poput Biserja. Budući da je pisao i publicirao u zagušljivim vremenima komunističkih pritisaka. ● kao leksikograf. " Globus. u Sarajevu. . sada urednik edicije Kulturno naslijede BiH u sarajevskoj »Svjetlosti«. Izbor iz muslimanske književnosti. Možda je tomu jedan od uzroka i to što školovani stručnjaci. epitafi. nisu bili sposobni za takvo ostvarenje. dijelom iz karijerističkih razloga. što je osnova nacionalne kulture na svim poljima. prekretnice su u bošnajčkoj leksikografiji. Crikvenici. putopisac. televizijski i dramski pisac. te knjigu »O nacionaliziranju Muslimana« 1990.1997. pripovjedac. " Stvarnost. aforist i pisac za mlade. Prvi spomenici pismenosti (epigrafski spomenici.Jugoslavenske knjizevnosti i srpskohrvatski jezik. te "Rječnik bosanskoga jezika". u čemu je utro putove buđenju i osvješćivanju nacionalnoga bića Bošnjaka muslimana. a zasigurno najvažniji oblikovatelj i poticatelj moderne jezičke kulture u Bošnjaka. i slobodno se može reći da je njegovo djelo kao kreativnog autora ponešto zanemareno. neprijeporno je da je Alija Isaković jedan od utemeljitelja. rodjen je u Bitunji kod Stoca 1932. ktitorski natpisi) na tlu Bosne i Hercegovine se javljaju koncem desetog vijeka. 1972 i "O "nacionaliziranju" Muslimana.

panegirici. te "Zbornik molitava" iz Papraće. Islamski element vremenom postaje dominantan. U krug ove religiozne literature pripada "Lestvica" Jovana Skolastika. Njegovi suradnici su i dvojica Bosanaca: Simo Milutinović Sarajlija i Vuk Vrčević. ali su listići rasuti po evropskim zbirkama. Slomom srednjevjekovne bosanske države mijenja se i duhovno-civilizacijski kontekst. Rukopisni kodeksi č•ine najobimniji dio bosanske pismenosti iz ovog perioda i njihova je sadržina religiozne naravi. gdje su se njihovi pisari (dijaci). Pripadnici Crkve bosanske ("krstjani". prepisana u Vozući. prostor današnjeg Tuzlanskog kantona. Medu najjačim uporištima "dobrih Ijudi" bilo je područje župa Usora i Soli. O tragovima hronič•arske djelatnosti. Za razliku od susjednih zemalja. bilo zapadne bilo istoč•ne crkve. Uglavnom cvjeta prepisivač•ka i epigrafska djelatnost.). koju od srpske ćirilice luči naslanjanje u grafiji na poluoblu glagoljicu. bogati inicijali. počinje rad na sakupljanju narodnih umotvorina. Zna se za dvadesetak takvih knjiga.njegovao se crkvenoslavenski jezik. tako da ovdje izostaje crkvena likovna umjetnost. Bilježe se narodni običaji. Razvoj pismenosti i književnosti možemo pratiti od Povelje Kulina bana Dubrovč•anima (1189.latinicu. na tlu Bosne i Hercegovine ustrajavaju mnoge arhaične tradicije. administrativni akti. ali istovremeno jačaju i katolički i pravoslavni. bizantska (pravoslavlje) i islamska. umeću svoje dualističko naučavanje).koji su bili središte pismenosti i kulturne djelatnosti . poslovice. možda posebno zahvaljujući Crkvi bosanskoj. medu narodima istog jezika i istog porijekla. darovnice. na kojima je izvršena podrobnija paleografska i jezička analiza. a u srpskim crkvama i manastirima . zagonetke. Crkva bosanska nije podizala znač•ajnije bogomolje. U manastiru Svetog Nikole na Ozrenu djelovao je."dobri Ijudi"). Ideje o književnom stvaranju na jeziku narodnih umotvorina bivaju prihvaćene i medu srpskim sveštenstvom. dakle. sustižu se tri velike civilizacije: zapadnoevropska (katolicizam). kao što je odustajanje od crkvenih kanona i kodeksa. Znač•ajka .predstavljaju književnost zapisanu na kamenu. od koje nije ostalo ništa. tumač•e crkvene knjige na njima svojstven nač•in (ubacivanje marginalnih glosa i apokrifa u kojima. katolič•ka crkva . Islam sa sobom donosi književnost na orijentalnim jezicima. prikupljaju se kodeksi."dobri Bošnjani". koji su najčešće pisani bosanskom ćirilicom (bosančicom). na vrlo vješt način. Druga svjedočanstva bosanske srednjovjekovne pismenosti čine baštinske povelje. simultana upotreba raznih pisama i otvorenost za svaku stranu slova. Ovaj tip srpske književnosti produžava se sve do kraja osamnaestog vijeka. Mnoga od ovih svjedočanstava pismenosti i umjetničkog stvaranja potiču sa prostora današnjeg Tuzlanskog kantona. osim narodnog pisma. Ovi listići su uglavnom napisani u ikavici. Znač•ajke ovih listova su visok stepen stilizacije. služili i latinskim. kao pisac i prepisivač• knjiga. bogate iluminacije. koji je za manastirskog igumana sastavio dva panegirika. rodoslovi. Na prostoru Bosne i Hercegovine. Središta srednjovjekovne duhovnosti i pismenosti su Crkva bosanska i dvorovi srednjovjekovnih velmoža. Ta svojevrsna kamena biblioteka sadrži oko 400 značajnih natpisa. koja je napisana narodnim jezikom. narodne pripovijesti. U devetnaestom vijeku. Bosanski pisari za svoje velikaše prevode i iluminiraju crkvene knjige. a ima i historiografskih pokušaja. pod uticajem Vuka Karadžića. svjedoče pozni franjevački Ijetopisi. testamenti. jeromonah Timotije Gluhi.

a ostavio je nešto pjesama i na bosanskom jeziku. napisana je na turskom jeziku. kulturne i psihološke situacije. Bošnjački je narodni genije u odreĎenim formama stvorio literarna djela koja su svoju vrijednost trajno zadržala. mnogi naši Ijudi pisali su na turskom jeziku. Perzijski jezik je služio za rafinirano pjesnič•ko izražavanje. filozofije. Počesto.njegovog rada u Bosni su hercegovač•ka govorna osnova i bogatstvo narodnih umotvorina svih naroda. a neki su prevoĎeni na više evropskih jezika. Poslije Berlinskog kongresa bošnjačka književnost zapada u apatiju. kulturno-prosvjetnog društva "Gajret". Književni život se odvija oko č•asopisa i kulturno-prosvjetnih društava. bratani. zatim kompendiji. Književnost na orijentalnim jezicima bila je dostupna samo višim slojevima. Još od vremena Ahmet-paše Hercegovića. Autor je č•uvenog turskobosanskog rječnika. Pred nadiranjem zapadne kulture i civilizacije mnogi se iseljavaju. prevladava osoben realizam lokalnog obilježja. a u godinama neposredno pred Prvi svjetski rat prodiru i obilježja simbolizma. što rezultira u formiranjem pokreta za vjerskoprosvjetnu autonomiju kod Srba i Bošnjaka. Muhamed Hevai Uskufi (roĎen u selu Dobrnja kod Tuzle 1601. Ieksikoni. Pored nacionalnog romantizma. Najbogatija književnost. koji su orijentirani na razvijanje nacionalnih osjećanja. Goetheov prijevod "Hasanaginice" je objavljen ( 1778.. koji time udaraju osnove svom nacionalno-kulturnom formiranju. udžbenici. Zabilježeno je preko trista imena Bošnjaka koji su pisali na nekom od orijentalnih jezika. Obilježje ove književnosti je raspetost književnih junaka . Bošnjač•ke narodne balade i sevdalinke su postale trajnom inspiracijom kako domaćih tako i svjetskih umjetnika. a njihove tradicionalne kulturne forme i institucije se pokazuju bez svrhe. godine) u Herderovoj zbirci narodnih pjesama. godine) najveći dio svog djela piše na bosanskom jeziku. Koncem devetnaestog vijeka prva generacija bošnjač•kih pisaca koristi narodni jezik i zapadno pismo. Bošnjaci njeguju književnost na tri islamska orijentalna jezika: djela iz oblasti prava. Dva naša pjesnika pjevala su i na bosanskom i na turskom jeziku: Hasan Kaimija je spjevao kompletan divan na turskom jeziku.. Bošnjački književnici se grupiraju oko časopisa "Behar". ova djela nemaju veću estetskoknjiževnu vrijednost. Rječ•niku je dao naziv "Makbuli `arif" ili "Potur-Šahidija".godine Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak je pokrenuo list "Bošnjak". Arapski jezik kod Bošnjaka slovi kao jezik nauke i religije. koji su imali prilike da se školuju na Istoku. epigrafika. nastao dvjesta godina prije rječnika srpskog pisca Vuka Stefanovića Karadžića. putopisi. teologije. Uskufijev rječ•nik je drugi rječnik na tlu Evrope.:'). te č•asopisa "Gajret" i "Biser". Najraširenija vrsta književnog stvaranja su komentari. sina Hercega Stjepana. Sredinom 1891. na turskom je njegovana divanska književnost. i po obimu i po raznovrsnosti žanrova. koji pominje i u pjesmi (". filologije pišu na arapskom jeziku. Sva ova kretanja nalaze svoj izraz i u književnosti.. osim naglašavanja kolektivne sudbine naroda u duhu narodne pjesme i lokalne atmosfere i senzibiliteta. Pored skromne književnosti na maternjem jeziku u arapskoj grafiji (alhamijado književnost) i narodne usmene književnosti. Umjetničku slavu bošnjačke balade svijetom je pronijela "Hasanaginica". Austrougarska okupacija Bosne dovodi do nove društveno-političke. U novim vremenima i smjeni društveno-političkih epoha Bošnjaci ostaju obeznaĎeni.bosanski da vam besidim. Hevai svugdje s ponosom ističe svoje bosansko porijeklo i maternji bosanski jezik. koju je prepjevao slavni Goethe.

Pet i po stoljeća franjevci su (djelovanje franjevač•kog reda u Bosni datira od 1291. koji slijede razvoj svjetske književnosti. Njihove zasluge u kulturnoj i političkoj historiji Bosne su velike.. tako da tek tada možemo govoriti o autorstvu. "Bukve".."Dedija". Moderno doba se odlikuje velikim pripovjednim formama (romani). Djela Meše Selimovića su prevedena na skoro sve svjetske jezike. "Magla i mjesečina". graĎansko-demokratskih. Danilo". "Ostrvo". ali i mnogih drugih svjetovnih stvari. "Tišine". "Djevojka crvene kose". "Sjećanja". Pokušava se zasnovati autonoman književni izraz. Beč•).Istoka i Zapada.stilskim vrijednostima. čistim narodnim govorom i pravopisom koji izvire iz tog govora i prema sebi formira pismo. Početak književnog rada Hrvata vezan je za Matiju Divkovića koji je bio Uskufijev suvremenik. Početak književnog rada Hrvata u Bosni i Hercegovini vezan je za franjevce. godine) su pisci č•ija djela fokusiraju kolektivnu bosansku sudbinu.. "Na Božijem putu". koji ne bi bio sasvim u službi vanestetskih ciljeva (religiozni. Selimovićev opus čine i djela "Tuda zemlja". takoĎe. socijalnih . U vremenu izmeĎu dva svjetska rata č•ine se pokušaji formiranja književnih društava koja bi okupljala pisce svih nacionalnosti. Djela Derviša Sušića su.. 1898. prevedena na više svjetskih jezika. Divković ( 1563. "Zgode o nasušnom hljebu". Djelovalo je više pisaca. godine) i Derviš Sušić (roĎen u Vlasenici. a svoju poznatu pjesnič•ku zbirku "Trzaji" objavljuje 1902. "Pobune". "Lole i hrsuzi". čini bitno obilježje novije bosanske književnosti. već su to individualni likovi koji se uzdižu do univerzalnih (pojedinač•no-opće). nacionalni) i koji bi bio otvoren utjecaju modernih tokova: književnoestetskih. franjevci su do perfekcije razvili svoj diplomatskopragmatički manir.1631."Omer-paša Latas u Bosni". "Svijet u opancima". "Za i protiv Vuka"..godine) vrhovni arbitri katolič•ke vjere.. duhovnu fizionomiju bosanskog čovjeka. "Ho-ruk". Uz djelatnost kulturno-prosvjetnog društva "Napredak" ( 1904.što."Nojemova laĎa". koje htjedoše zatrijeti sve što je bosansko. Uz ova dva romana. pri č•emu senzibilitet pisca (nije više ni pisar ni prepisivač) dolazi do punog izražaja. godine). Lavirajući izmeĎu velikih sila (Stambol. "Majka". U prvom planu više nije kolektivna sudbina. povijesne udese Bosne. Romani "Derviš i smrt" i "TvrĎava" su književna ostvarenja koja svojom slojevitošću prevazilaze vremenske i prostorne okvire.izmeĎu Bosne i Carigrada . "Hodža strah"."Ja. odnosno stvaralaštvu koje prevazilazi okvire samo nacionalne književnosti. Rim. uz lokalni kolorit i sevdalijsku senzualističku komponentu."Husein-beg Gradaščević"."Carska goveda".. Hasan Kikić (roĎen u Gradačcu.1905. . "Uhode". godine). Ahmed Muradbegović (roĎen u Gradačcu.) postavlja sve književnojezič•ne pravopisne i grafijske principe bosanske franjevačke književnosti: služi se bosanskom ćirilicom. a koje bi vezivala odreĎena društveno-idejna i estetska opredjeljenja. politič•ki. 1925. Dolazi do sinteze zasada tradicije i suvremenih književnih gibanja. Kikićev književni rad najplastič•nije oslikavaju djela: "Provincija u pozadini". Meša Selimović (roĎen u Tuzli. Osamdesetih godina devetnaestog stoljeća javljaju se pisci i iz graĎanskih slojeva.) vezana je težnja da se u hrvatskoj književnosti posveti veća pažnja čisto književnim sadržajima i formalno . "Haremske novele". Književni život u Bosni i Hercegovini znač•ajno je obogatio i hrvatski pjesnik Silvije Strahimir Kranjčević koji neko vrijeme radi u gradovima sjeveroistočne Bosne. čija pojedina djela spadaju u sam vrh bosanskohercegovačke književnosti. godine u Tuzli. 1910. Muradbegovićeva najznačajnija djela su:"Haremska lirika".

Za umjetnič•ke prilike značajno je da. koji je djelovao i na ovim prostorima. uz zadržavanje tradicionalnih formi.. nazrijeti ono specifič•no bosansko. č•esme."Nevakat". "Veliki vezir" su najznačajnija djela Derviša Sušića. AJVATOVICA Najstarije doviste Bosnjaka u BiH smjesteno sedam-osam kilometara od mjesta Prusac. Tradicija se obnavlja 1990. da bi nakon 1946. U djelima navedenih likovnih djelatnika. Fuad Kasumović.. Sead Musić.). mostovi. bezistani. prodiru kasni oblici romanike. "Listopad". Mevludin Ekmečić. Rizah Štetić. Franjo Leder. što njihovu umjetnost č•ini i univerzalnom. Dragiša Trifković.). Edin Dervišević. minijaturama. bila zabranjena. Mustafa Pašić. Pero Jelisić. Stećak je. Nezir Čorbić. sahat-kule.. Suvremeniji likovni izraz vezan je za odlazak naših Ijudi na školovanje u evropske centre.. Mehmed Zaimović. s bogatim inicijalima. Nesim Tahirović. Osim stećaka. u vrijeme komunistickog ateizma. godine i otad desetine hiljada muslimanskih vjernika ponovno dolaze na Ajvatovicu kako bi proucili "kisnu dovu" za Allahovu milost i uspjesnu i rodnu godinu. umjetnič•ko stvaranje je pod utjecajem islamsko-orijentalnog shvatanja umjetnosti: monumentalna gradnja (džamije. č•ine najstarije tragove likovne umjetnosti na bosanskom tlu. kako laika tako i znanstvenika. ali i zasebnom. Najznačajniji živopisac je monah Longin. Esad Muftić. iluminacijama. gotike i baroka. karavan-saraji. tekije. Ismar Mujezinović. Ismet Mujezinović. djela su visoke skulptorske prefinjenosti. može se. Legenda o Ajvaz-dedi i odlazak na doviste kod njegove stijene tradicija je koja stoljecima zivi i prenosila se sa generacije na generaciju kod bosanskih muslimana.. . Tragovi kulturnih baštinika svih minulih epoha pronaĎeni su i na mnogim lokalitetima Tuzlanskog kantona. Todor Švrakić. Svojom Ijepotom i monumentom mnogi i danas privlač•e pozornost. U posljednjem bosanskom ratu Ajvatovica i Prusac odbranjeni su pod gotovo nemogucim uslovima i time snagu legende o tom cudesnom dijelu bosanske zemlje samo dodatno pojacali i ucvrstili. najosobeniji izraz duhovnog i kulturno-umjetničkog bića medievalne Bosne. i tematski i po osobenosti stila. Prvi školovani slikar sa ovih prostora je č•orde Mihajlović. poznatog kao duhovnog i vjerskog centra nekadasnje osmanlijske Bosne. Na prostorima današnjeg Tuzlanskog kantona stvarali su i stvaraju mnogi istaknuti likovni umjetnici: Kosta Hakman. svakako. Adela BerVukić. nakit od kosti. Began Turbić. Ibrahim Bilajac. U razdoblju austrougarske okupacije podižu se mnoge monumentalne javne graĎevine. Mensur Dervišević. Haim Pinto. godine. svojim likovnim kvalitetima (simbolički i dekorativni reljefi). Posebna pažnja se posvećuje kaligrafiji i minijaturnom slikarstvu. Sejid Hasanefendić. Mnogi od stećaka. Ferid Prcić. Ismet Hrvanović. Po dolasku Turaka.. Miloš Lysonek. polihromne kultne posude od pečene gline ukrašene zarezima i reljefima. čiji rad se može uzeti za temeljac likovnog stvaralaštva ovog kraja. uza svu izražajnu raznovrsnost. fontane. poznati su i prepisci crkvenih knjiga. Gravure na stijeni. koji se prepliću sa orijentalnim elementima. Sava Popov Ivanov. Zdravko Novak. U okviru Pravoslavne crkve njeguje se zidno slikarstvo vizantijskog stila (živopisi). stambena arhitektura (šadrvani. S pojavom kultnih objekata (bazilike) razvija se umijeće mozaika. ali se središnji dijelovi Bosne još dugo drže svoga arhaič•nog stila. Rimljani na ove prostore donose tekovine svoje kulture.

Bila je to jedna od onih knjiga cije je samo pojavljivanje uzdrmalo tadasnji kulturni establisment. Producent vecine igranih i dokumentarnih filmova nastalih u BiH. SMAIL: Orijentalista i sociolog kulture. kulturu. Bio je jedan od onih kriticara koji je.BOSANSKI DUH BALIC. Zato se danas taj Isakovicev projekat ispostavlja kapitalnim u prirodnom procesu istrazivanja bosnjackog knjizevnog i uopce kulturnog identiteta. hem film. eseja i studija. jedan je od onih politicara koji su utjecali da unutar komunisticke ljevice pobijedi ideja o drzavotvornoj posebnosti BiH i priznavanja bosnjackog nacionalnog identiteta. godine. . BOSNA FILM: Drzavno filmsko preduzece nastalo poslije Drugog svjetskog rata. osvrta. dotad potcijenjenu i prezrenu. takoder. istovremeno. Alija Isakovic objavio je. Bosnjacki puk je to vise intuitivno nego li svjesno prepoznavao i zbog toga je Dzema bio kod njih veoma omiljen. koje je 1986. Pocetkom sedamdesetih definitivno se vraca u Bosnu i istrazivanju bosanske knjizevnosti. BEGIC. MIDHAT: Knjizevni kriticar i publicista. BIJEDIC. BISERJE . Zajedno sa Zulfikarpasicem. pa to dvoje zajedno. trazeci dostojanstvo za tu. Godinama zivi i radi u Becu. koja je posljednjih cetrdesetak godina naucnicima sa njemackog govornog podrucja znacajan izvor temeljnih saznanja o Bosni. Biserje .ANTOLOGIJA MUSLIMANSKE KNJIZEVNOSTI: Godine 1972. Autor je kapitalne studije Kultura Bosnjaka. DZEMAL: Bosnjacki politicar koji je tragicno i pod mutnim okolnostima stradao u avionskoj nesreci kod Fojnice 1976. Umro je 1983. sada kao privatni filmski producent. Bosnjacima i njihovom nacionalnom identitetu. u izdanju rijeckog izdavaca 'Otokara Kersovanija'. prvenstveno srpskom i hrvatskom. U sjecanju bosanskog puka ostala je urezana spica koja je godinama simbolicki predstavljala identitet i ponos ove sredine: Hem Bosna. promovirao ideju bosanskog duha. Golemo nesto. Pripadao je samom vrhu tadasnje komunisticke politicke elite i mnogi su ga drzali "prvim do Tita". jedan od osnivaca i urednika emigrantskog glasila Bosanski pogledi. Isakovicevo Biserje bio je pionirski zahvat u delikatnom etabliranju nacionalne bosnjacke knjizevnosti. Mese Selimovica i drugih ovdasnjih pisaca. baveci se knjizevnim djelom Maka Dizdara. godine. Predavao je na Sorboni juznoslavenske knjizevnosti. Drzavni Bosna film se raspao polovinom sedamdesetih. u to vrijeme nacionalna knjizevnost Bosnjaka (tada Muslimana) tek se borila za svoju ravnopravnost sa ostalim nacionalnim knjizevnostima.Antologiju muslimanske knjizevnosti. pozitivnog utjecaja na razvoj nacionalne svijesti kod Bosnjaka: otad su bosnjacke nene bile sigurne da je 'nesto truhlo u drzavi Danskoj' i da pravi belaj za Bosnjake (i Bosance) moze tek doci. dok u Sarajevu i danas djeluje firma sa istim imenom. Njegova tragicna i nikad razjasnjena smrt imala je. priredila i objavila Hanifa KapidzicOsmanagic. jezika i knjizevnosti. godine sabrala. a iza njega su ostale stotine stranica kritika. Bavi se prikupljanjem leksikografske grade o znacajnim Bosnjacima u zemlji i inostranstvu.

nekadasnjeg narodnog poslanika. u vrijeme najvece ratne i politicke krize koja je vladala u Sarajevu i na svim slobodnim dijelovima BiH. prvi objavili surovu istinu o politickom obracunu komunista sa liderima i clanovima organizacije Mladi Muslimani krajem cetrdesetih. dakle. Sač•injavaju ga tri zgrade čija ukupna površina iznosi 4500m. godine u Cirihu . godine. nikad jaci.BOSANSKI POGLEDI: Emigrantski list koji je pocetkom sezdesetih godina pokrenuo liberalni bosnjacki politicki disident Adil Zulfikarpasic. Zato je Bosnjacki sabor vjerovatno jedan od najznacajnijih dogadaja u politickoj povijesti Bosnjaka u posljednjih 150 godina. Bosanski pogledi dozivjeli su i svoje bosansko izdanje kao politicki tjednik agresivne probosanske i probosnjacke orijentacije. a uredivali su ga mladi novinari iz dotadasnjih redakcija omladinskih listova Nasi dani. uredivanju i pisanju ovog casopisa ucestvovali su i Smail Balic. Izet Serdarevic. ukinuo list septembra 1991. tačnije historijskog. prije svega. i folklornog blaga koje je Adil Zulfikarpašić pripremao u predhodnih 50 godina. računarski centar. književnog. čitaonice. njegov historijski znacaj je. zbirka likovnih djela. Iako je Sabor raspravljao i o pitanjima vezanim za tadasnje mirovne pregovore po kojima bi Bosna trebala biti podijeljena u tri nacionalne drzavice. Vlasnik lista je bio Adil Zulfikarpasic. rukopisnog. Bosanski pogledi su. . o 'antiislamskom i antibosnjackom' backgroundu Andricevih naucnih i knjizevnih djela. godine. video i audio arhiva. BOSNJACKI INSTITUT: Je vakuf Adila Zulfikarpasica . te drugi popratni sadržaji. novinsko-publicistič•kog. godine po zahtjevu i finansiranjem Adila Zulfikarpasica. prvobitno utemeljen 1988 . naroda bez kojeg . srpski i hrvatski nacionalisti zajedno nasrnuli na ovu zemlju nema nikakve Bosne i Hercegovine. zadrzao sve vrijeme demokratski kurs. zbog koncepcijskog sukoba sa redakcijom. a ostat ce zabiljezen kao prvi izdavacki projekat nakon Drugog svjetskog rata koji je kontinuirano promovirao ideju bosnjackog nacionalnog identiteta. Sadržaj Bošnjač•kog instituta nastao je kao rezultat sakupljanja. u postignutom minimumu konsenzusa kod bosnjackih politicara i intelektualaca oko sopstvenog nacionalnog identiteta. To su: glavna zgrada u kojoj se nalazi biblioteka. klasificiranja. Gazi Husrevbegov hamam (izgraĎen 1535 . Pocetkom 1991 godine. zasad barem terminoloski. danas zaboravljena i nepoznata imena iz bosnjacke politicke emigracije. U kreiranju. Teufik Veladzic.a to je pokazao posljednji rat u kojem su. Tada je donesena Deklaracija koju je procitao profesor Filipovic i koja je. Zulfikarpasic je. okoncala stoljetnu krizu identiteta najbrojnijeg naroda u BiH. Valter i Vox. U arhitektonskom smislu Institut predstavlja spoj moderne i orijentalne arhitekture. takoder. sala za konferencije. Sukrije Kurtovica.godine) i upravna zgrada. prvenstveno Enesa Durakovica i rahmetli Alije Isakovica. Haris ef. arhivsko-dokumentacijskog. Bilo je to krajem septembra 1993. Becir Tanovic i mnoga druga. kabineti za nauč•no-istraživački rad. za razliku od netolerantnih srpskih i hrvatskih emigrantskih glasila. BOSNJACKI SABOR: Odrzan na inicijativu nekoliko bosnjackih intelektualaca. Velike kontroverze izazvala je i studija dr. List je. arhiv pisane graĎe. Korkut. a potom prebačen u Sarajevo kada je sagraĎen kompleks Instituta 2001 . i sistematiziranja različ•ite graĎe o Bosni i Hercegovini.

MUSTAFA: Bibliotekar i istrazivac bosnjacke knjizevnosti i duhovnosti. zajedno sa rahmetli Muhsinom Rizvicem. prisvajan od Zagreba. uz Kamenog spavaca Maka Dizdara. stoljeca. Rijetko je koji dogadaj u bosanskoj knjizevnosti i kulturi izazvao veci interes i sveopce divljenje kao pojava ovog Selimovicevog romana o dervisu Ahmedu Nurudinu. ali i sudbine citavog jednog naroda kojem se tragedija identiteta iznova ponavlja kroz povijest. godine. godine u obliku knjige koja sa svojih 16. U godinama uoci ovog rata Durakovic objavljuje prvu Antologiju bosnjacke (tada muslimanske) poezije 20. DIZDAR. DERVIS I SMRT: Veliki roman velikog bosnjackog (i bosanskog) knjizevnika Mese Selimovica. zbog svog navodnog "muslimanskog nacionalizma". nakon kampanje koju su vodili tadasnji beogradski i sarajevski intelektualci i listovi protiv njega i njegovog zalaganja za vracanje dostojanstva tada prokazanom bosanskom jeziku. Tesko je. Objavljen je 1966. Na knjizevnoj sceni djeluje od pocetka sedamdesetih. intelektualaca koji u Ahmedu pronalaze ono sto bi oni htjeli biti.845 bibliografskih jedinica predstavlja kapitalan projekat za istrazivanje bosnjacke knjizevnosti uopce. Ova bibliografska grada objavljena je 1994. zapravo. Anatemisan od srpskih nacionalista u Beogradu i Sarajevu. iste godine dobiva NIN-ovu nagradu za knjizevnost. Mustafa Ceman zivi u Tesnju. Godine 1990. godini zivota. MAK: Pjesnik i jedan od pionirskih istrazivaca vrijednosti medievalne Bosne. iz tog vremena pamtimo njegovu knjigu briljantnih knjizevnih eseja i studija Sutnja i govor tajanstva. u 57. ENES: Profesor knjizevnosti. DURAKOVIC. Ipak. Dizdar je za zivota bio bolno svjedocanstvo o 'prokletstvu Bosnjaka i njihovih najvecih intelektualaca' u vremenu kada se pitanje vlastitog identiteta ispostavljalo kao pitanje opstanka uopce. situirati tako uvjerljive likove uhvacene u mrezi vlastitih htjenja i sumnji. Godinama prikupljao bibliografsku gradu o bosnjackoj knjizevnosti. njegov postmodernisticki. Zajedno sa Alijom Isakovicem radio na bibliografiji radova vezanih za Hasanaginicu. godine Vidovopoljskom noci. istrazuje bosansku i posebice bosnjacku knjizevnost. okoncao je dugogodisnje prikupljanje grade za sveobuhvatnu bibliografiju bosnjacke knjizevnosti. comeback prema i u tisinu i buku zemlje Bosne ostat ce zabiljezen kao najveci poetski preokret bosanske lirike ovog stoljeca. Danas je taj roman 'sveta knjiga' za hiljade bosanskih. i ne samo bosanskih. pocetkom pedesetih sa Plivacicom medu prvima pravi iskorak iz dotad preovladavajuceg socrealistickog knjizevnog iskaza. kao sto i ureduje veliku ediciju Muslimanska knjizevnost u 25 knjiga. cak bio i zatvaran od strane komunistickih vlasti. . a jos uvijek nisu. Dizdar ce tek tokom sezdesetih zaokruziti svoj pjesnicki senzibilitet sa zbirkama Kameni spavac i Modra rijeka. Umro je u Sarajevu 1971. Pocetkom osamdesetih napadan. zbog cega je svojevremeno imao politickih problema. Dervis i smrt je.CEMAN. Na knjizevnu scenu zakoracio 1936. bio i jedna od temeljnih inspiracija za Filipovicev esej o 'bosanskom duhu u knjizevnosti'. godine. ako takvo sto uopce postoji. zbirkom naglasene socijalne angaziranosti. Selimovic je kroz savrsen literarni postupak uspio uci u epicentar duhovnosti jednog prostora.

poput briljantne politicke studije-pamfleta Posebnost Bosne i bosanskih Muslimana koju je 1943. razisao sa njom i potom. pripovijetke. U ratu je Filipovic bio aktivno ukljucen u mnoge politicke procese. hrvatstvu. od onih na Filozofskom fakultetu sezdesetih do danasnje politicke scene. profesor Durakovic je pocetkom devedesetih bio inicijator obnove djelovanja Kulturnog drustva Bosnjaka Preporod: ostat ce zabiljezen njegov castan i produktivan rad u ovom kulturnom drustvu. izjavio je. usmena lirika. godine sa svojim radom o narodnim pjesmama o Aliji Derzelezu u listu Novi behar. Vecinu svojih radova je za zivota objavljivao na sapirografu. Ukratko: da ga nema. morali bi ga izmisliti. nije uspjela izbjeci balkanskim teroristima duha. tad vrlo utjecajan na njemackom dvoru. nazalost. pisac koji je ispravno protumacio i 'zurnalisticki duh suvremenog vremena' i koji je dosad objavio na stotine tekstova. politicar. U javnosti se cijeni kao slobodouman i demokratski orijentiran intelektualac. Godinama je u komunizmu bio prokazan kao javna licnost. zalozio za novi diplomatski kurs prema Srbiji . nakon pauze od tridesetak godina. diplomata. kao i mnogi drugi bosnjacki intelektualci.. U javnom zivotu javlja se daleke 1934. krajem tridesetih naginje. povjesnicar. akter burnih politickih i kulturnih dogadaja u Sarajevu i Bosni posljednjih tridesetak godina. FILIPOVIC. ali se. urednik Enciklopedije BiH u okviru velikog Krlezinog projekta Enciklopedije Jugoslavije (druga polovina sedamdestih). kao i njegov mandat ministra za kulturu u najtezim danima opsade Sarajeva. 'Narod koji ima ovakvu pjesmu zasluzuje da bude narod'. Hronicari su za njega napisali da je bio posljednji veliki bosanski polithistorik. slavni Goethe kada je prvi put citao ovu velicanstvenu narodnu pjesmu. godine poslao antifasistickoj koaliciji pod pseudonimom Spectator. rekli da je to srpska pjesma. dok su neki rukopisi otkriveni tek nakon njegove smrti (1987). formirao MBO. eseja.Tunjo.pobrojati sve projekte koje je ovaj intelektualac poznat po neunistivoj energiji pregurao dosad preko svojih leda. usljed konceptualnog sukoba oko bosnjastva. zajedno sa Zulfikarpasicem. odusevljen.. Zajedno sa Rizvicem. te se Goethe.). MUHAMED: Neprikosnoveni autoritet za politicku povijest BiH. i ne samo nje. od Bosnjackog sabora do mjesta ambasaora RBiH u Svicarskoj i Velikoj Britaniji. Geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana. Intelektualac koji je svojim znanjem uspio zaista obujmiti granice Bosne. ciji je bio inicijator. objavljuje polovinom sedamdesetih (Od tradicije do identiteta. studija po novinama i casopisima svih profila. Alijom Isakovicem i drugim. sirota. HASANAGINICA: Ni ona. Profesor Filipovic je bio jedan od osnivaca SDA. potom u Bosnjackom saboru. prve javne radove. Pocetkom devedesetih. Jednom rijecju . preko Vuka Karadzica. zajedno s Adilom Zulfikarpasicem i mladim novinarima okupljenim oko omladinske stampe.. od Odjeka i Zivota do Voxa. drame. HADZIJAHIC. vecina bosnjackih intelektualaca tada nije uspjela da shvati. Iz ratnog perioda treba izdvojiti pocetak stampanja edicije Bosnjacka knjizevnost u 100 knjiga i upravo zavrseni projekat uredivanja 10 antologija bosnjacke knjizevnosti (poezija. 1974). Autor eseja koji je i povod za ovaj leksikon. MUHAMED: Doktor filozofije.. akademik. jedan je od inicijatora agresivne politicke borbe za nacionalni bosnjacki identitet ciji znacaj. Onda su mu. putopisi.

kada je. spremajmo se kao da ce sutra poceti rat. ali ce Hamdija Pozderac. a kampanja protiv njega je eskalirala u drugoj polovini 80-ih. preko afere Agrokomerc. pala u srpske ruke. Mozda bi se na ovom mjestu uvijek trebalo sjetiti maksime onog znamenitog politicara: 'Zivimo kao da ce mir trajati sto godina. i unutar toga. niti smiju. Ljeta 1995. U ovom djelu mozemo pronaci i vrlo ubjedljive dokaze zasto se 'jugoslavenska prica' zavrsila u krvi i pepelu. izmedu osam do deset hiljada stanovnika ovog istocnobosanskog grada pogubljeno je ili nestalo u monstruoznom masakru koji su pocinile srpske vojne snage. godine Alija Isakovic. FIKRET FICO: Covjek-muzej. nakon tri godine opsade. prije svega. uprkos protivljenjima u Zagrebu i. naslanjajuci se na odluke ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a. . HAMDIJA: Bilo je u Titovoj Bosni raznih politicara i njihovih prica. Grad cija je apokalipsa postala simbolom posljednje velike bosanske tragedije. Mit o 'srpskoj Hasanaginici' razbio je 1974. u njegovom stanu. uz pomoc Mustafe Cemana. BiH je. ostati zapamcen kao Bosanac (i Bosnjak) koji je u vrijeme komunizma Bosni vracao izgubljeno politicko dostojanstvo.' SULJEVIC. takoder. Danas je Srebrenica najveca bosanska nacionalna trauma i tema kroz koju ce se zasigurno jos zadugo prelamati sudbina ove zemlje. probosanskih. intelektualnih snaga u zemlji. za Bosnjake je to opomena da u politici ne mogu. pravo na nacionalni identitet. SREBRENICA: Bosanska Guernika. Napravio Muzej grada Zenice. Zapravo. Od 70-ih godina do kraja 80-ih. porijeklom iz partizanske krajiske familije. KASIM: Historicar. godine Srebrenica je. do raritetnih originalnih primjeraka rukopisa i dokumenata iz kulturne bastine BiH. Zato je Pozderac bio mnogima trn u oku. sa politickom eliminacijom Hamdije Pozderca spremala se i velika eliminacija posebnosti i drzavnosti same Bosne.000 naslova. zbog primitivizma gradskih tamosnjih vlasti. Muzej grada Zenice je sada.koja se u to vrijeme borila za svoje nacionalno oslobodenje i nezavisnost od Osmanlija. bosnjacke drame identiteta. Zivi i radi u Zenici. od naizgled trivijalnih materijala sa 40. Pao je samo Hamdija.medu Bosnjake i Bosnu. nanovo postajala ravnopravna ostalim republikama. Bosnjacima (tada Muslimanima) priznato je. veliku bibliografiju o ovom djelu i vrativsi ovu znamenitu pjesmu u njen autenticni nacionalni i teritorijalni milje . POZDERAC. objavivsi. Autor dragocjene knjige Nacionalnost Muslimana (1981) u kojoj je Suljevic dao lucidnu analizu razvoja nacionalnog pitanja na prostorima bivse Jugoslavije. upravo zavrsava svoj kapitalni projekat Bibliografije Bosne i Hercegovine sa vise od 100. u Beogradu. a Bosnu i Bosnjake zavila u crno. uklonjen sa politicke scene i prakticno otjeran u smrt. Tesko je pobrojati sta je sve Fikret Ibrahimpasic prikupio u svojoj arhivi. IBRAHIMPASIC.000 viceva i 30. vjerovati svojim susjedima.000 autograma poznatih javnih licnosti. bilo je to vrijeme ekonomskog prosperiteta i velikih duhovnih avantura novih.

nepoznatom kulturnom povijescu BiH. Bajrama i Dana mladosti. autora Senahida Halilovica. zahvaljujuci cinjenici da bosnjacka intelektualna elita nije imala pravo da ucestvuje u raspravi o jeziku. Kroz Gorski vijenac (1989). PREPOROD. Zato je stampanje Pravopisa bosanskog jezika. CERIC. Desetljecima iza toga. a Preporod. nesto vece od onoga sto smo susretali u skolama koje su se tada zvale '25. Tokom sedamdesetih i osamdesetih godina 'Svjetlost' dozivljava svoju veliku ekspanziju. a vracalo sa novinom koja se zvala Preporod. vjerski list u cijem je impresumu godinama stajalo ime Ahmeda Smajlovica. docekavsi pocetak rata kao najuspjesniji izdavac na prostorima bivse Jugoslavije. Bio je prvi reis koji je javno proklamirao bosnjastvo kao elementarni nacionalni identitet najbrojnijeg naroda u Bosni (Bosnjaci su muslimani. godine. Bila je to pomalo misticna veza: cjepanica je sluzila da se zagrije soba puna cilima i djece. GLASILO IVZ BiH: U mejtef se prije tridesetak godina islo sa cjepanicom. danas direktora 'Bosanske knjige'. u to vrijeme kada je bio ignoriran svaki oblik nacionalnog ispoljavanja kod Bosnjaka. nasim nenama. godine bio veliki dogadaj u recentnoj kulturnoj povijesti BiH. preko monografije Behar (1971). MUHSIN: Knjizevni historicar. ali ova uza teoloska ucenja ostaju u sjeni njegovog historijskog 'DA' za bosnjastvo. Bosanskomuslimanske knjizevnosti u doba Preporoda 1887-1918 (doktorska disertacija). odrzavao iluziju da je svijet kojem pripadamo. Kasnije je. Pregleda knjizevnosti naroda BiH (1985). PRAVOPIS BOSANSKOG JEZIKA: Godine 1907. Rijetko su gdje u Bosni posljednjih tridesetak godina na jednom mjestu bili angazirani toliki intelektualni autoriteti i potencijali kao sto je to bio slucaj sa uredivackim poslom u 'Svjetlosti'. maj'. do djela nastalih uoci same njegove smrti 1994. bosanski jezik bio je protjeran sa kulturne scene. Cijelog svog teskog i tihog zivota dosljedno se bavio istrazivanjem bosnjacke i (bosanske) knjizevnosti. prije svega. juni 1993). Izmedu Gaja i Vuka (1989). od prve knjige knjizevnih ogleda Iznad i ispod teksta (1969). znamenita edicija Kulturna bastina BiH ucinila je mnogo u upoznavanju tadasnjih generacija citalaca sa. RIZVIC. Razvitak ovog preduzeca do svojevrsnog mogula izdavacke djelatnosti na ovim prostorima treba. kulturni identitet Bosnjaka pokusavao svesti samo na islamsku duhovnu komponentu. Dovoljno da kasnije shvatis kako je 'bosanski duh' mjera ljudske tolerancije REIS EF. zahvaliti odlicnoj uredivackoj politici cuvenog direktora 'Svjetlosti' Gavrila Grahovca. 'Vojin Paleksic' ili 'Stipo Derek'. u to vrijeme. austrougarske su vlasti zvanicnim dekretom ukinule bosanski jezik. godine: Bosanski muslimani u djelu Ive Andrica i Panorama .SVJETLOST: Najznacajnija bosanska izdavacka kuca u posljednjih pola stoljeca. ni krivim ni duznim. ipak. briga o njegovom ocuvanju pripala je. Knjizevnog zivota Bosne i Hercegovine (tri toma). 1996. pak. MUSTAFA: Na mjesto reisa izabran 1993. i koji je. Vecernje novine. To je razvijalo mastu i nagovaralo nas da pravimo usporedbe izmedu kalendara i vaktije.

plbih. u prvi plan su bacili stvarne ljude i probleme ovog podneblja.org . Tomo Janjic. Zato ne cudi sto je prva autenticna generacija bosanskih filmasa svoju sansu za rad na filmu morala traziti u dokumentarnom filmu. Midhat Mutapcic. Ljubljane i Beograda. bili su autori koji su donijeli slavu i svjetske filmske nagrade bosanskoj kinematografiji. jer do igranog naprosto nije mogla doci. Prvi izdavac: Svjetlost. Mirza Idrizovic. Koliki je bio znacaj ovog izdanja dovoljno govori podatak da je Vecernji dnevnik Radio-Beograda vise paznje i bijesa posvetio ovoj knjizi nego li samom cinu priznanja nezavisnosti BiH od strane Evropske zajednice SARAJEVSKA SKOLA DOKUMENTARNOG FILMA: Sve do sezdesetih godina ovog stoljeca filmove u Bosni radili su. gosti iz Zagreba. Muhsin Rizvic je bio rijetko analitican i sintetican knjizevni historicar koji je uspijevao razgolititi naslage historijskih zabluda i podvala u cijem su sredistu uvijek bili Bosna i Bosnjaci. Vrijeme izlaska iz stampe: prvi dani aprila 1992. iako razlicitih estetskih orijentacija. RJECNIK KARAKTERISTICNE LEKSIKE U BOSANSKOM JEZIKU: Pionirski rad u istrazivanju bosanskog jezika. Neki od ovih autora su kasnije postigli i velike rezultate na igranom filmu. Bakir Tanovic. godine. uglavnom. Autor projekta bio je.bosnjacke knjizevnosti. izdvojisi se time iz tada dominantne socrealisticke poetike ili radikalnog art-izraza. Hajrudin Krvavac. a njihovi dokumentarci. Bato Cengic. Vlatko Filipovic. spomenimo samo neka od imena. naravno. Bio je i prvi predsjednik Kulturnog drustva Bosnjaka 'Preporod'. Alija Isakovic.

2.08. .05.40.49. .08:.9.48.:5480/354.302-483.57489472.3.!705474/ .23/:32 3..38030  #0948:/0:4835480/397/0809.7.483007..0  2.54:8.03./..9..3...3.:0:7.34 :70/.30 :3 .5:3.09.':.04.4894094-48:.  570424347..4/ 483.. 40 :94.:.4304.4/3.80.57.40 -48. /..2/080948.42./489 4.-.98. :84.4-3.382:82. 3.02025708:2:4/3..0 .43./.3. 5708.2. 34.8/70947.43.0.57.03/. .-48.:.34893.458..20894708.94089.0.24 5.-48.3.8940..05..3.04/434.../4 8.80:48.4289.49.89: 3.34.40: -48.380 30.408:809.32/070942 :3:0-48.$03..-483.09489 .3. 30894.08..:94790954903...4   #' &$30.030 -7./..7020.  '43!.7 048..4 897.8/.!.3.:   !#' !$ $$ 4/30  ...970-.  $954070 %407.3.3...073034.0..243.. $.  4/30-4.8. !700/...2.3: /4..2..380-40574907.38.9.434 /.42 ./480/3480-..38/: 207.30 !7..3 '0./.89..4/..:483 483....733.:.089..   /49478.0. %442 80/.8308.:/809407.90 ..:9:7308. .  74478..94.42020/.  /4/0..3:42543039: .!705474/ ...857.3:9.3. 30..893.08.34854./0..89.3..::.4.:.74/.094542.03030.. 48.2.70 84-.34894/57..:..:.. 30...4:.-483../8079.4.09489 /4.. .20304.0/3422089:-.934893..034/70947.80...8948248:8709.27.09489  3.24:85470/-020/:.303.03.08279 4/3048.489.7  48.3.3489:/4-.380 08090.8: 2:82.94/. 4/7...2.89..4./.:70/.7..02344::543..0 37.3840..830307. $2.2/08094/3.89.2039.$'% $%..4..942:9:734254....38947....7. 7.-.!705474/.:70..394 39009:.2.89..4 894784  .:85083/.4549.7.3:575.854.0 #.0/4... 8..0 -48. :94.  20/:.-7.4::/..25...4908494..424.38..4.0:085.43.4.347.4./..3:/0:.0/0..38030..3424.09.. 302.340/./.3..:9:73.30 97942.38./. :9:73/039909483.74/...39009:...:4.7808:.07889:.3/0399093.254842: $..089 8.03934 :9:73454..03/7.70840.-74303.3./.7.3...8.257489472.0  #$ # &$%. $...82303.7..:8974:../854/ 9089.::803304....4/3..28:/:4.783424:.0-43477.0/.7.089   !#! #  $ '&209018057097/0809.4.90448.8300 5.8.:.3.48./.4002039.848.3842:82.3 4/30 4057.:947....34 574.100.4-483..7020 30543..09402575...43.4570/:0.2.8.

47.3.730:/0574-0204. /.38:-.25057.4/203..2430.0'0..9.0070:9.:8.7:/37.30047..3.47 54/.38:.028:870/89::.7342 12: 07/47. /4:2039.74580...-40 3..0/3.570/80/3:9:734/7:89./4.4.8. :94757409.../74.89.343. 124.030./.342 489.4./..3812./4.-48.5748943024.9:/4:2039./:897.48940.38947. :-.908909847039.43304 8.34212:  5- 47   .3489 :83#..70-.089478.384302.:/894057.0/480/08094/3.9:9.4993.073/30.3: -48.47..3.7.:. !705474/   ##%#$%$& $$ &!43787. .9...34..242...34.34... 4057.12:247.7.805.903......740 :850.483. !7. .9403.8. . 7.48809209../8: :.3#. 4/30 40-43.4 54/30-.8.89.3./. %424.4.4344. '. .:9039.0944../0-48.57. :57.0-47094.8305489.7...3.0540907.383909.1 .79 7.3:573. . 854203248.. ./3.97.0307../.-:/...:947..09489 '7020 .:94748:/4308..89.8:.-483.. 483.7%..9430.30.5.0:4837.4:8..947..70..0-483..94 54./.7.7.330. 04/ 4..8.$.54/.393084.3.098012803. /./.3840.834894/897.30-08.5./.30..34 ..4/.8./423./4 047... -8: .0  $#'$$  &%# $.548.