Repetitorij

Repetitorij iz predmeta Trokovi i kalkulacije za studente Agronomskog fakulteta u Zagrebu Doc.dr.sc.
Zoran Grgi
TROKOVI I KALKULACIJE Repetitorij za studente Agronomskog fakulteta u Zagrebu Priredio: Doc.dr.sc. Zoran Grgi
Zagreb, oujka 2003 godine
Repetitorij iz predmeta Trokovi i kalkulacije za studente Agronomskog fakulteta u Zagrebu Doc.dr.sc. Zoran Grgi
Kazalo
RAZVITAK TEORIJE TROKOVA....................................................................................................4 MJESTO TROKOVA U STRUKTURI DRUTVENOG BRUTO PROIZVODA (DBP ILI BP) 5 TEMELJNI POJMOVI TEORIJE TROKOVA ...............................................................................8 PROIZVODNI PROCESI TVRTKE...................................................................................................10 REPRODUKCIJSKO TROENJE......................................................................................................11 NOSITELJI POTROAKA................................................................................................................13 MJESTO TROENJA.........................................................................................................................13 TROENJE RADNE SNAGE (SILE)................................................................................................13 TROENJE TVARI............................................................................................................................14 AMORTIZACIJA...............................................................................................................................16 METODE OBRAUNA AMORTIZACIJE.....................................................................................17 TROKOVI ODRAVANJA OSNOVNIH SREDSTAVA................................................................18 TROKOVI - ODREENJE I RAZVRSTAVANJE.........................................................................19 INITELJI KOJI DJELUJU NA VISINU TROKOVA.................................................................19 RAZVRSTAVANJE TROKOVA....................................................................................................20 TROKOVI I STUPANJ ISKORITENJA KAPACITETA.............................................................24 STUPANJ ISKORITENJA KAPACITETA....................................................................................26 DIFERENCIJALNI TROAK.........................................................................................................29 KOEFICIJENT OSJETLJIVOSTI ILI PRILAGODLJIVOSTI (REAGIBILNOSTI) TROKOVA.30 FIKSNI TROKOVI (FT)..................................................................................................................32 ZAKONITOSTI NEPROMJENJIVIH (FIKSNIH) TROKOVA.....................................................32 PROPORCIONALNO-VARIJABILNI TROKOVI (PT).................................................................36 ZAKONITOSTI PROPORCIONALNO-VARIJABILNIH TROKOVA.........................................36 DEGRESIVNO - VARIJABILNI TROKOVI (DT).....................................................................37 PROGRESIVNO VARIJABILNI TROKOVI (PGT).....................................................................39 UKUPNI VARIJABILNI TROKOVI (VT)....................................................................................41 UKUPNI TROKOVI (UT).............................................................................................................43 GRANINI TROKOVI (GT)...........................................................................................................45 FINANCIJSKI REZULTAT (FR)....................................................................................................47 GRANINI FINANCIJSKI REZULTAT (gfr)...............................................................................48 KRITINE TOKE U KRETANJU TROKOVA...........................................................................51 DONJA I GORNJA TOKA POKRIA.........................................................................................51 TOKA POSLOVNOG MINIMUMA i MAKSIMUMA..................................................................52 TOKA OPTIMUMA TROKOVA................................................................................................53 TOKA MAKSIMUM POZITIVNOG i MAKSIMUM NEGATIVNOG FINANCIJSKOG REZULTATA..................................................................................................................................54 IREVERZIBILNOST TROKOVA (REMANENCIJA)...................................................................54 KALKULACIJE (IZRAUNI) TROKOVA....................................................................................56 POJAM I VRSTE KALKULACIJE...................................................................................................56 NAELA KALKULACIJA..............................................................................................................57 VRSTE KALKULACIJA......................................................................................................................58 STRUKTURA (ELEMENTI) KALKULACIJE................................................................................59 SASTAV CIJENE KOTANJA U POLJOPRIVREDI......................................................................63
METODE KALKULACIJA.................................................................................................................64 MODERNI SUSTAVI I METODE OBRAUNA TROKOVA......................................................70
RAZVITAK TEORIJE TROKOVA Intenzivno izuavanje trokova poelo je krajem 19. i poetkom 20.stoljea, kada se javljaju prve gospodarskih krize u kapitalistikim zemljama. Potreba za analizom trokova je odreena pogoranjem financijskih uvjeta poslovanja. Tvrtke su radi opstanka i razvitka na tritu morale proizvoditi sa sniavanjem trokova proizvodnje, odnosno prodajne cijene. Za ostvarenje tog cilja morale su izuavati i dobro poznavati odnose trokova i uinaka.
Zahtjev: - Poslovanje uz sniavanje prodajne cijene i pokrivanje trokova izrade. Upitnost: - Do koje granice sniziti prodajnu cijenu da bi se bilo konkurentnim na tritu, a poslovalo s dobitkom. Pojavom prvih industrijskih poduzea nastaje industrijsko knjigovodstvo odnosno knjigovodstvo trokova koje biva podloga za temeljitu analizu trokova. Prvi pisani radovi koji tretiraju trokove vezani su uz fiziokraciju (vladavina prirode) i njezinog zaetnika francuza Qvensija (1757.), koji u svojim radovima iznosi prve izraune, ukupni kapital, trokove i dohodak francuskih poljoprivrednika. Prvi tiskani radovi i detaljni opisi izuavanja trokova javljaju se u radovima Eugena Schmalenbacha u Njemakoj (marginalistika kola). U svom radu Grundlagen der Selbstkostechung und Preispolitik opisuje proporcionalne fiksne, degresijvne i progresivne trokove. Ovaj autor je prvi postavio teoriju trokova. opisao i
Teorija - grka rije theoria - znai promatranje, ispitivanje, postavljanje. - vrhunac svake znanosti je teorija ili opa vaea spoznaja o stvarima, zbivanjima i odnosima. Teorija trokova u uem smislu - je prouavanje trokova strukture ili kako se trokovi ponaaju u odnosu na promjenu obujma proizvodnje. Teorija trokova u irem smislu - obuhvaa trokovnu strukturu uz analizu cijene uinka i ukupnu prihodovnu strukturu u okvirima trita. Teorija trokova se sastoji od 1. Teorije proizvodnje 2. Teorije cijene
MJESTO TROKOVA U STRUKTURI DRUTVENOG BRUTO PROIZVODA (DBP ili BP) Drutveni bruto proizvod (produkt) je ukupna vrijednost materijalnih stvari i usluga proizvedenih u okviru odreenih drutva u odreenom vremenskom razdoblju - moe se zvati i Narodni bruto proizvod. Drutveni bruto proizvod - predstavlja cjelokupnu vrijednost proizvodnje ostvarene u toku odreenog razdoblja, ukljuujui materijalne trokove, amortizaciju i novostvorenu vrijednost Drutveni bruto proizvod ima materijalnu i vrijednosnu strukturu. Materijalna struktura DBP se sastoji od odijela A i B. Odjel A ine sredstva za proizvodnju odnosno: sredstva za rad i predmeti rada. Odjel B ine sredstva za potronju, odnosno: osobna i drutvena potronja.
Po materijalnim svojstvima, odnosno namjeni za koju je odreen DBP se sastoji od:

1. sredstava proizvodnje - svi proizvodi i usluge u obliku sredstava za rad i
predmeta za rad, koje ljudi koriste u procesu materijalne proizvodnje

2. sredstava potronje - svi proizvodi i usluge, koji su namijenjeni za osobne
neproizvodne potrebe ljudi (osobna potronja), odnosno za pokrie materijalnih i osobnih rashoda neproizvodnih djelatnosti drutva (drutvena potronja). Proizvodnja DBP predstavlja ujedno stvaranje vrijednosti, pa se u samom procesu stvaranja vrijednosti DBP dijeli na:
1. vrijednost trokova reprodukcije (preneseni dio vrijednosti - rezultat je
nekog prethodnog procesa proizvodnje i kao takav u cijelosti ili djelomino ulazi u novi proizvod.) Trokovi reprodukcije se sastoje od trokova materijala i tuih usluga te amortizacije.
2. novostvoreni dio vrijednosti (nacionalni dohodak) - je izvor drutvenog
standarda neke nacije a ostvaruje se putem: a) akumulacije - namijenjen proirenoj reprodukciji b) osobne potronje
c) drutvene potronje
Vrijednosna struktura DBP odreena je odnosima novanih iznosa. DBP = TR + NV (ili ND) TR - trokovi reprodukcije uinaka i usluga odnosno materijani trokovi i amortizacija NV - novostvorena vrijednost ili ND narodni dohodak.
Narodni dohodak dijeli se na: ND ili NV: 1. osobna potronja 2. drutvena potronja 3. akumulacija
DRUTVENI PROIZVOD - obuhvaa neto proizvod (novostvorenu vrijednost) uveanu za amortizaciju NETO PROIZVOD (NACIONALNI DOHODAK) - obuhvaa samo novostvorenu vrijednost. Sastoji se od OD radnika i ostalih izdataka osobne potronje, doprinosa...
Nacionalni dohodak moe se poveati poveanjem bruto-proizvoda - boljim koritenjem postojeih kapaciteta tj. poveanjem produktivnosti rada i proirenjem postojeih kapaciteta. UKUPAN PRIHOD - realiziran i naplaeni dio BP na temelju kojega se raspodjeljuje ostvareni dohodak poduzea. Sastoji se od utroenih sredstava i ostvarenog dohotka.
TEMELJNI POJMOVI TEORIJE TROKOVA
ISPLATA - svaki izdatak gotova novca iz blagajne, ne pita se kakva je namjena te isplate IZDATAK - moe znaiti isto to i isplata, ali samo onda, ako se radi o izdavanju gotovine. Te operacije plaanja ne dodiruju kalkulaciju, ve knjigovodstvo. Izdavati se mogu i druge stvari (priznanice, materijali, uvjerenja) RASHOD - ukazuje na bespovratno izdavanje, na troenje novca i stvari. To je iri i openitiji pojam od pojma trokova koji je ui i redovito oznaava samo onaj dio rashoda koji moe biti ukalkuliran u cijenu kotanja proizvoda i usluga. TROAK - samo onaj dio rashoda koji moe biti ukalkuliran u cijenu kotanja uinka.
Slika 1 Objanjenje pojma rashodi

RASHODI
POSLOVNI - uzrok je poslovanje tvrtke i mogu se ukalkulirati u cijenu uinka
NEPOSLOVNI - nisu povezani s poslovanjem tvrtke (doprinosi i obveze)
POSLOVNI RASHODI
UKALKULIRANI RASHODI
IZVANREDNI RASHODI
- trokovi nastali u tijeku proizvodnje
-trokovi koji su nastali nakon zavretka proizvodnje (otpis osnovnog sredstva)
U teoriji trokova se uglavnom prouavaju obiljeja i ponaanje ukalkuliranih rashoda, trokova i njihovo djelovanje na poduzee.
UKUPNI PRIHOD (UP) Ukupni prihod je vrijednosno izraena koliina naplaenog novanog kapitala jedne tvrtke u odreenom vremenskom razdoblju.
Izvori ukupnog prihoda su: 1. 2. 3.

4.
prihodi od sudjeluih interesa i ostalih ulaganja, prihodi od prodaje proizvoda i usluga, prihodi od prodaje robe i trgovakih usluga, ostali poslovni prihodi i izvanredni neuobiajeni prihodi.
5.
Navedene stavke ine ukupni prihod ili bruto dobitak financijske godine. 1. UKUPNI PRIHOD ili BRUTO PRIHOD minus utroena sredstva = 2. BRUTO DOBIT minus gubitak = 3. DOBIT financijske godine prije oporezivanja minus porezi = 4. ISTA DOBIT ili PROFIT.
PROIZVODNI PROCESI TVRTKE PROIZVODNI PROCES - sve radne operacije u poduzeima koje se odvijaju po nekom planiranom redoslijedu.
Osnovni elementi proizvodnog procesa su: 1. rad, 2. predmeti rada,

3. sredstva za proizvodnju (tehnologija za rad),
4. usluge, 5. materijalni uvjeti rada (prostor, energija), 6. socioloki i psihofiziki uvjeti rada.
10
Osiguranje novanog kapitala je osnovni preduvjet normalnog funkconiranja temeljnih elementa proizvodnog procesa subjektu. Proizvodni proces sloen je od: a) proizvodnih metoda - skup postupaka za postizanje odreenih uinaka, b) tehnoloke razine - skup proizvodnih metoda za izradu odreenih uinaka. u nekoj tvrtki poslovnom
Za izradu proizvoda iste vrste primjenjuju se razliite proizvodne metode. U praksi se skup proizvodnih metoda za izradu odreene vrste proizvoda najee naziva tehnoloki horizont. to je on iri, sigurnije je da poduzee ima mogunost da odabere za njega najpovoljnije proizvodne metode koje e koristiti u svom proizvodnom procesu.
REPRODUKCIJSKO TROENJE Reprodukcijsko troenje je svako troenje neke korisne usluge. Reprodukcijsko troenje se moe promatrati s: 1. tehnikog stajalita - veliina troenja odreuje se - intenzitetom troenja - trajanjem troenja radne snage, sredstava i
predmeta rada u svrhu proizvodnje nekog korisnog proizvoda ili izvrenja
11
Reprodukcijsko troenje se s tehnikog stajalita izraava u fizikim jedinicama 2. ekonomskog (gospodarskog) stajalita - izraava se u novanim jedinicama
1)
TEHNIKA RAZINA je odreena a) intenzitetom troenja

i= q t
b) trajanjem troenja (t)
Ukupna koliina potroaka (T) jednaka je produktu intenziteta i trajanja.

q T = i xt = t x = T = q t
i = intenzivnost troenja t = trajanje q = koliina potroaka izmjerena fizikim jedinicama T = koliina potroaka
2)
GOSPODARSKA RAZINA
su svi initelji o kojima ovisi koliina potroenih elemenata proizvodnog procesa, a mogu biti:
1. prirodni - svi elementi koji ovise o kakvoi prirodnih resursa (klimatski i
geografski uvjeti proizvodnje);
12
2. tehniki - svi elementi koji se troe u tehnikom smislu, mogu im se
pridodati i tehnoloki elementi (tehnoloke metode, sredstva za rad i njihov kapacitet);

3. drutveni - svi zakoni i odnosi unutar zajednice koji reguliraju ponudu i
potranju na temelju kojih se formiraju cijene (cijene, odnos proizvoa kao pojedinac prema ekonomiji poduzea);
4. organizacijski - svi elementi troenja izmeu materijalnih potroaka i
osobnih elemenata (razvijenost tvrtke) u proizvodnom procesu.
NOSITELJI POTROAKA su svi proizvodni uinci u poduzeu, a njihova racionalnost reprodukcijskog troenja izraunava se: Reprodukcijsko troenje (R) je omjer izmeu koliine proizvedenih uinaka (A), koliine utroenih elemenata proizvodnje (B):
R= A B
meutim neke elemente troenja moemo snimiti i evidentirati izravno, a neke posredno, te ih izraunski rasporediti na uinke.
MJESTO TROENJA Mjesto troenja je svako radno mjesto u tvrtki. Radna mjesta mogu biti podijeljena na:
a) Tehnoloka na kojem predmeti rada utrokom radne energije i sredstava
za rad gube svoju prijanju vrijednost

b) Netehnoloka - su sve slube i odjeli za osiguranje nesmetanog obavljanja
proizvodnog procesa. TROENJE RADNE SNAGE (SILE)
13
Troenje radne snage (sile) se ispituje s razine: 1. kvalifikacijske strukture - VSS, VS, KV 2. potroenog radnog vremena a. izravni rad b. posredni rad 3. funkcija rada
TROENJE TVARI Troenje tvari se analizira s tehnike razine i razine uloge. Slika 2 Struktura analitike troenja tvari
TVAR
TEHNIKA RAZINA RAZINA ULOGE
- sirovine - poluproizvodi - meuproizvodi - gotovi proizvodi
ULOGE
IZRAVNE TVARI
Izravne tvari (za poboljanje uvjeta rada)
Osnovne - sirovine - dijelovi
Pomone - dodaci temeljnim tvarima
14
15
AMORTIZACIJA Troenje osnovnih sredstava u procesu reprodukcije se prikazuje iznosima amortizacije. Amortizacija je dio vrijednosti osnovnih sredstava za koji se smatra da je u toku odreenog vremenskog razdoblja fiziki ili ekonomski potroen. Svako osnovno sredstvo ima svoj vijek uporabe koje ovisi o: 1. tehnikom svojstvu sredstava, 2. funkciji sredstava u tehnolokom procesu,
3. ekstenzivnosti rabljenja sredstava (koliko je sati rabljeno),
4. intenzivnosti rabljenja (pod kojim optereenjem sredstava radi), 5. strunosti rabljenja i 6. ekonomskim uvjetima rabljenja. Troenje osnovnih sredstava dolazi uslijed tehnikog i ekonomskog zaostajanja, kao posljedica razvoja tehnike i znanosti. EKONOMSKA zastara nastupa zbog: 1. modernijih i djelotvornijih osnovnih sredstava (tehniki) 2. tehnolokih naprednijih i 3. ako su uinci izgubili kupca. Amortizacija ima tri osnovna cilja:
1. odrava ekonomsko troenje i smanjivanje vrijednosti osnovnog sredstva,
2. slui kao veliina vrijednosti O.S. i 3. skupljeni novani kapital slui za kupnju novog osnovnog sredstva (zanavljanje dijelova) Amortizacija je pridruivanje kapitaliziranih trokova prihodima budueg razdoblja. Ostvaruje se kroz amortizacijski troak, koji je sustavna razdioba
16
izravnog troka kapitaliziranog dobra (osnovno sredstvo) na onoliko buduih razdoblja (godina), koliko tvrtka oekuje ekonomsku korist. Ona tereti prihode izravno ili neizravno. Nova sredstva koja se akumuliraju otpisivanjem amortizacije koriste se za ponovnu nabavku novih sredstava kada stara budu dotrajala. Stope amortizacije su propisane posebnom uredbom, a sva osnovna sredstva svrstana su u 100 skupina te je za svaku skupinu odreena minimalna stopa amortizacije. One su utvrene na temelju prosjenog trajanja osnovnog sredstva. (Poduzea mogu stavljati i viu stopu amortizacije, ali samo iznad propisane minimalne stope)
METODE OBRAUNA AMORTIZACIJE

1. PRAVOCRTNA ili LINEARNA METODA - amortizacijski troak jednak
je za cijelo razdoblje.
(NV L ) x1 0 0 n x NV
%A =
B=
NVx % A 100
Ub = Bxn
%A = amortizacijska stopa NV = nabavna vrijednost O.S. n = broj godina rabljenja O.S. L = likvidacijska vrijednost O.S. B = novani godinji iznos amortizacije
17
Ub = ukupni otpis vrijednosti O.S.
2.
UBRZANE METODE - temelje se na nejednakoj koristi (u poetku vee, poslije sve manja)
a) Metoda opadajue osnovice - amortizacija se izraunava na neto vrijednost
osnovnog sredstva na poetku godine.

b) Metoda zbroja godina ili digitalna metoda
izraunava se po formuli:
Z. G. = n( n+ 1 ) 2
TROKOVI ODRAVANJA OSNOVNIH SREDSTAVA U kategoriju troenja osnovnih sredstava osim amortizacije ukljueni su: 1. trokovi tekueg odravanja i redovite njege 2. trokovi investicijskog odravanja (vei popravci...) Redovno i investiciono odravanje imaju karakter preventivnog odravanja, jer samo tako postoji mogunost da se izbjegnu nepoeljni kvarovi i zastoji pri radu OS. Gubici koji nastaju zbog zastoja OS znatno su vei od moguih trokova redovnog i investicionog odravanja
18
TROKOVI - ODREENJE I RAZVRSTAVANJE Definicija: Trokovi su u novcu izraena koliina ivoga i opredmeenoga rada, te uraunatih ugovorenih i zakonskih obveza, potrebnih za proizvodnju odreenih uinaka.
Svijesnim radom zaposlenih se uz pomo sredstava za rad (strojevi, alati) djeluje na predmete rada (sirovine, tvari, poluproizvode) da bi dobili eljeni oblik odreene tehniko-tehnoloke kakvoe uporabnu vrijednost. Stalno je pitanje u poslovanju tvrtke koja je razina potrebnih i gospodarski opravdano utroenih utroaka da se proizvede odreeni uinak. Koliko je potrebno i ekonomski opravdano utroiti potvruje se na tritu. Razliitom zakonskom regulativom se (to je posebno vano u poljoprivredi) djeluje na trine odnose, te tako dodatno utjee na razinu opravdanih trokova. U kontroli trokova treba obratiti pozornost na ispitivanje i pronalaenje initelja koji su izazvali snienje ili poveanje trokova. Zadatak analitiara nije da svojim ispitivanjem utvrdi koliki su stvarni trokovi, nego da utvrdi koliko bi oni uz konkretne uvjete trebali iznositi. to je u tvrtki uinjeno, to e uvijek otkriti statistika i knjigovodstvo, a to je trebalo biti uinjeno, to treba utvrditi ekonomska analiza. koji ima novu, uveanu
INITELJI KOJI DJELUJU NA VISINU T R O K O V A Visinu trokova odreuju unutarnji i vanjski initelji .
19
Unutarnji initelji u tvrtki mogu biti: a) tehnikih (objektivnih) znaajki 1. tehniki normativi 2. tehnoloki normativi 3. utroak osnovnih i pomonih tvari i slino; b) ustrojbenih (subjektivnih) znaajki. 1. nestrunost 2. nadostatna pozornost 3. loi normativi i slino; Vanjski initelji su: a) b) cijene proizvodnih elemenata kao posljedica trnih odnosa propisi drave.
Na unutarnje i vanjske initelje djeluje zakonska regulativa drave temeljem zakona o poduzeima, carinskim propisima, porezima, kreditno-monetarnom politikom poslovnih banaka i sredinje banke i slino.
RAZVRSTAVANJE TROKOVA Razvrstavanje trokova je nain upoznavanja trokova i zakonitost njihovog ponaanja u razliitim uvjetima. Trokovi se razvrstavaju prema: - podrijetlu i funkciji - nainu snimanja i uraunavanja u cijenu - ulaganju u proizvodni proces - sloenosti - odnosu prema stupnju iskoritenja kapaciteta - ukupnosti trokova
20
1. PODRIJETLO I FUNKCIJE TROKOVA
Podjela na: a) PRIRODNE VRSTE 1. trokovi tvari 2. tuih usluga 3. angairanih sredstava 4. rada 5. ugovorenih i zakonskih obveza
b) FUNKCIONALNE VRSTE
trokova - koju su funkciju obavili u
tvrtki.
2. NAIN
SNIMANJA I URAUNAVANJA TROKOVA U
CIJENU PROIZVODA I USLUGA Podijeljeni su na:

a)
IZRAVNE (direktne) trokove ili trokovi uinaka, su trokovi koje je tehniki mogue i gospodarski opravdano snimiti neposredno po uincima zbog kojih su i nastali. Jo se zovu trokovi uinaka ili trokovi izrade.
Izravni trokovi su : 1. sirovine 2. tvari 3. pomone tvari 4. amortizacija 5. izravne plae 6. kamate 7. zakup.
21
b) POSREDNI trokovi ili reijski trokovi ili opi trokovi su trokovi
odjela ili mjesta koje nije tehniki mogue niti gospodarski opravdano snimiti po uincima ve ih se rasporeuje po podrujima odgovornosti pomou metode izrauna.
3. ULAGANJE TROKOVA U PROIZVODNI PROCES
Podijeljeni su na: a) PRIMARNE TROKOVE odnosno trokovi koji prvi i jedini put ulaze u proizvodnju (sirovine sa skladita, u poljoprivredi ugljen, sjeme, stona hrana)
a)
SEKUNDARNE TROKOVE, koji su ustvari trokovi to se vie puta pojavljuju u proizvodnom procesu, ali mijenjaju oblik. Primjerice, kotlovnica proizvodi paru i prodaje je drugim proizvodnim jedinicama - u cijeni pare, kojom e te proizvodne jednice biti tereene, sadrani su trokovi ugljena, osobni dohotci i drugi trokovi koji su ve kao primarni uli u proizvodni proces, a sada ulaze kao troak pare po drugi puta; svinjogojska farma s proizvodnjom odojaka i tovljenika ili proizvodnja mlijeka i mljenih preraevina su primjeri iz poljoprivrede.
Pri proraunu trokova proizvodnje mora se voditi rauna o njihovom dijeljenju prema nositeljima, a ne da se zaraunavaju u apsolutnom iznosu pri izraunavanju cijene kotanja svakog proizvoda (npr. u obiteljskom gospodarstvu : mlijeko, preraevine od mlijeka).
4. SLOENOST TROKOVA
Prema sloenosti dijeljeni su na:

a) JEDNOSTAVNE (ORIGINALNE) trokove:
22
Jednostavni trokovi su prirodne vrste trokova, te ih dalje nije mogue ralaniti. Nazivaju se i originalni, jer nisu izvedeni iz drugih trokova.
b) SLOENE (KOMPLEKSNE) trokove:
Kompleksni su trokovi sloeni od dva ili vie jednostavnih. Primjerice: 1. opi trokovi uprave 2. opi trokovi prodaje
5.
ODNOS
TROKOVA
PREMA
STUPNJU
ISKORITENJA
KAPACITETA Prema ovom kriteriju podijeljeni su na: a) NEPROMJENJIVI TROKOVI Nepromjenjivi su oni trokovi koji u svom iznosu ostaju nepromijenjeni i onda ako se koliina proizvoda mijenja. Nazivaju se jo i trokovi kapaciteta. Karakteristika im je to oni ne nastaju ovisno o koliini proizvoda koja je u nekom razdoblju proizvedena, nego ovisno o vremenu trajanja proizvodnje (zakupnina za 2 mj. bit e 2x vea od jednomjesene, bez obzira koliko se u tim mjesecima proizvelo). Zbog te ovisnosti o vremenu za koje se oni obraunavaju, u amerikoj literaturi ih nazivaju periodini trokovi (period costs ili time costs vremenski trokovi). Znai, nastaju bez obzira da li se proizvodi ili ne (trokovi kapaciteta).
b) PROMJENJIVI TROKOVI
23
Promjenjivi su oni trokovi koji nastaju ovisno o proizvodnji uinaka. Nema ih ako nema proizvodnje. U amerikoj literaturi ih zbog toga nazivaju trokovi proizvodnje. Trokovi koji imaju osobine promjenjivih ne mijenjaju se sukladno obujmu proizvodnje, pa su podijeljeni na skupine:
1. smanjujue promjenjljivi trokovi (degresivno-varijabilni)
2. razmjerno varijabilni)
promjenjljivi
trokovi
(proporcionalno-
3. rastue promjenjljivi trokovi. (progresivno-varijabilni)

6. UKUPNOST TROKOVA
Podijeljeni su na:
a)
UKUPNI TROKOVI (trokovi u masi) su iskazani u ukupnom iznosu za odreeno vremensko razdoblje za ukupno proizvedenu koliinu uinaka.
b) PROSJENI TROKOVI (troak po jedinici proizvoda) su
kvocijent ukupnih trokova i proizvedenih uinaka ili cijene kotanja jednog uinka.
TROKOVI I STUPANJ ISKORITENJA KAPACITETA Izraz kapacitet dolazi od lat. rijei capacitas - sposobnost, mogunost def. Kapacitet je sposobnost neke tvrtke, stroja ili odjela ili bilo koje druge proizvodne jedinice da u odreenom vremenu i pri punoj uposlenosti proizvede odreenu koliinu uinaka. Kapacitet je sloen od: 1. sredstava za rad (tehnike mogunosti stroja), 2. svijesnog rada ljudi (sve vie intelektualni)
24
3. intenzivnosti rada, 4. tehnolokih metoda i 5. reim rada u odreenom vremenskom razdoblju. Svi navedeni elementi danas su pod utjecajem sve vee razine tehnologije, tehnike, specijalizacije, informatike i slino.
K= Q T
Kapacitet (K) je odnos koliine uinaka (Q) i vremena izrade (T). Kapacitet se izuava s gospodarskog i tehnikog stajalita.
1. S tehnikog je podijeljen na: 1. NAJNII
- ispod kojega se proizvodnja ne obavlja, nije opravdano,
ispod kojeg ne bi bilo tehniki opravdano ili ne bi bilo tehniki mogue proizvoditi;
2. OBINI ILI REALNI - kojeg tvrtka ostvaruje uz normalnu djelatnost; uz
uobiajene gubitke radnog vremena;

3. NAJVII - mogao bi se postii iskljuivanjem svih gubitaka radnog
vremena uz maksimalnu intenzivnost rada te uz tehniki optimalnu organizaciju rada (rjeavanje uskih grla i slino), tvrtka ga nikada ne ostvaruje, ali tei njemu;
4. PLANIRANI - je koliinski kapacitet koji se uzima kao temelj za
postavljanje proizvodnog plana u odreenom vremenskom razdoblju.

2. S gospodarskog je podijeljen na: 1. NAJNII - je najmanja koliina uinaka ispod koje se ne isplati
(financijski) proizvoditi uinke, jer se ne bi postigao prihod dovoljan niti za pokrie VT izazvanih proizvodnjom;
2. OPTIMALNI - je najvea koliina uinaka standardne kakvoe ostvarena
uz najnie prosjene trokove. Predstavlja u isto vrijeme obini i
25
gospodarski kapacitet, odnosno s tehnike razine to je OBINI i s GOSPODARKE OPTIMALNI.

3. PLANIRANI slui kao temelj za postavljanje plana tvrtke. Dobije se
kombiniranjem tehniki planiranog kapaciteta i ostalih imbenika koje nisu tehnike osobine izraene u novcu.
STUPANJ ISKORITENJA KAPACITETA Kapaciteti mogu biti iskoriteni ili neiskoriteni, a unutar ove dvije krajnosti egzistiraju i slabo, dobro i najvie iskoriteni kapaciteti.
%IK =
q x 100 K
%IK - stupanj iskoritenja kapaciteta q K - stvarno proizvedena koliina uinaka - kapacitet tvrtke (mogui)
STUPANJ ISKORITENJA RADNOG VREMENA

o re e i s ti d la ik x 1 0 d n a je tn a 0 m g i s ti d la ik ou a je tn a
%IR = V
Os x 100 Ms
STUPANJ UINKA
26
Stupanj uinka je postotak koji ukazuje na razinu uinaka uzimajui u obzir stupanj iskoritenja kapaciteta i stvarno iskoritenje radnog vremena.
%U = m g e ra n v m ou d o rije e s v r n p iz o n a t a a ro v d j x s v r n ra n v m t a o d o rije e k p cite aa t
%U =
Ms q x 100 x Os K
U okviru analize osnovnih sredstava, odnosno utvrivanja koritenja kapaciteta su posebice znaajni pokazatelji stupnja koritenja kapaciteta, stupnja uposlenosti i stupnja uinka. Navedeni pokazatelji se raunaju prema slijedeim jednadbama: stupanj iskoritenja kapaciteta = (potencijalni kapacitet / ostvareni kapacitet)*100 stupanj uposlenosti = (planirani kapacitet*100) / potencijalni kapacitet stupanj uinka = (ostvareni kapacitet / planirani kapacitet)*100 ili stupanj iskoritenja kapaciteta = (stupanj uposlenosti * stupanj uinka) / 100 stupanj uposlenosti = (stupanj iskoritenja kapaciteta * 100) / stupanj uinka stupanj uinka = (stupanj iskoritenja kapaciteta * 100) / stupanj uposlenosti Primjerenost tako izraunatih pokazatelja je mogue ocijeniti usporeivanjem dobivenih vrijednosti s vrijednostima istih u prethodnim razdobljima (vremenska dimenzija analitikog ispitivanja), odnosno usporeivanjem s vrijednostima u srodnim poduzeima ili proizvodnjama. Usporeivanjem vrijednosti pokazatelja s vrijednostima u srodnim poduzeima ocijenjuje se
27
dostignuti tehnoloki stupanj u samom poduzeu, dok se poredbom s vrijednostima prethodnog razdoblja moe spoznati razina iskoritenosti, uzroci takvom stanju i ekonomske posljedice. Odreenje ovih pokazatelja je prikazano u slijedeim primjerima: 1) poljoprivredno poduzee ima 4 kombajna i 6 traktora. Potencijalni je kapacitet jednog kombajna 20 radnih dana u 2,5 smjene, to ini 400 sati rada (20*2,5*7). Planirani kapacitet je 18 radnih dana, odnosno 315 sati. U poljoprivredi se rauna se potencijalno koritenje traktora od 300 radnih dana. Planirani kapacitet jednog traktora je 250 radnih dana, odnosno 1750 sati rada vozaa traktora. U promatranoj godini je ukupno koritenje kombajna bilo 1100 sati, a traktora 9800 sati. Prema tome, za kombajne je stupanj uposlenosti=(1.260/1.600)*100=78,75% stupanj iskoritenja kapaciteta=(1.100/1.600)*100=68,75% stupanj uinka=(1.100/1.260)*100=87,30% za traktore je stupanj uposlenosti=(10.500/12.600)*100=83,33% stupanj iskoritenja kapaciteta=(9.800/12.600)*100=77,77% stupanj uinka=(9.800/10.500)*100=93,33% 2) poljoprivredno poduzee ima 3 staje za krave s ukupno 500 mjesta.
Pomnoeno s brojem dana u godini to ini 182.500 hranidbenih dana. Planirana proizvodnja je raunala s 95%-tnim stupnjem uposlenosti. Broj krava se u promatranoj godini mijenjao od poetnog stanja (500 krava) i nakraju godine je utvren ukupni broj hranidbenih dana 162.400. potencijalni kapacitet=182.500 hranidbenih dana planirani kapacitet=173.375 hranidbenih dana
28
ostvareni kapacitet=162.400 hranidbenih dana stupanj uposlenosti=(173.375/182.500)*100=95,00% stupanj iskoritenja kapaciteta=(162.400/182.500)*100=88,98% stupanj uinka=(162.400/173.375)*100=93,67% Tablica mlijeka 1 Djelovanje stupnja iskoritenja kapaciteta na cijenu kotanja Stupanj Tr.kapacit Tr.proizvo Cijena eta da iskorite po jedinici po jedinici kotanja nja 10.00% 12.95 0.55 13.50 20.00% 6.48 0.55 7.03 30.00% 4.32 0.55 4.87 40.00% 3.24 0.55 3.79 50.00% 2.59 0.55 3.14 60.00% 2.16 0.55 2.71 70.00% 1.85 0.55 2.40 80.00% 1.62 0.55 2.17 90.00% 1.44 0.55 1.99 100.00% 1.30 0.55 1.85
Proizvodnja Ukupno mlijeka l tr.kapacite ta 190.000 2,460.500 380.000 2,460.500 570.000 2,460.500 760.000 2,460.500 950.000 2,460.500 1,140.000 2,460.500 1,330.000 2,460.500 1,520.000 2,460.500 1,710.000 2,460.500 1,900.000 2,460.500
DIFERENCIJALNI TROAK Pri praenju trokova kod razliitog stupnja iskoritenja kapaciteta iskazuje se i razliiti ukupni trokovi. Kod veeg stupnja iskoritenja kapaciteta su vei i ukupni trokovi, pa je vano da analitiari prate % IK i trokove, koje uvjetuje odreeni kapacitet. U analitici se posebno prate trokovi i razlike trokova izmeu postojee i uveane proizvodnje. U teoriji i praksi razlika izmeu postojeeg i uveanog ili smanjenog % IK naziva se sloj ili zona.
29
Definicija: Diferencijalni troak je prosjean troak koji se javlja izmeu postojee i uveane odnosno smanjene proizvodnje (%IK) ili koji se javlja u bilo kojem sloju ili zoni.
T = UT % IK
- diferencijalni troak
UT - troak diferencije - prirast ili pad ukupnog troka % IK - stupanj iskoritenja kapaciteta
KOEFICIJENT OSJETLJIVOSTI ILI PRILAGODLJIVOSTI (REAGIBILNOSTI) TROKOVA Regibilnost dolazi od latinske rijei reagere to znai djelovanje djelovanjem. Definicija: Reagibilnost trokova je osjetljivost, prilagodljivost ili elastinost trokova na stupanj iskoritenja kapaciteta. Osjetljivost trokova utvruje se pomou koeficijenta osjetljivosti trokova, a to je odnos trokova i dinamike porasta proizvodnje.
Ko = % UT % %IK
odgovoriti na neko
Ko =
koeficijent osjetljivosti trokova postotni porast ili smanjenje obujma proizvodnje
% UT = postotni porast ili smanjenje ukupnih trokova u zoni ili sloju % %IK =
30
Koeficijent osjetljivosti moe biti: Ko = 0 Ko > 1 Ko < 1 = < Ko < 1

1. Koeficijent osjetljivosti jednak je nuli
Ko = 0
Ovakvi trokovi koji ne reagiraju na stupanj iskoritenja kapaciteta nazivaju se nepromjenjivi ili fiksni trokovi. 2. KOEFICIJENT OSJETLJIVOSTI Ko je jednak 1. K0 = 1 Trokovi koji se mijenjaju istom dinamikom, kao i volumen proizvodnje, nazivaju se proporcionalno varijabilni trokovi. 3. KOEFICIJENT OSJETLJIVOSTI TROKOVA Ko je vei od 0, a manje od 1 0 < Ko < 1 Trokovi kojima troak diferencije raste sporije od % IK nazivaju se degresivno varijabilni trokovi.
4. KOEFICIJENT OSJETLJIVOSTI IZNOSI
Ko je vei od 1.
Ko > 1
Trokovi koji rastu brom dinamikom od proizvodnje, odnosno kojima je koeficijent osjetljivosti vei od jedan su progresivno varijabilni trokovi.
31
FIKSNI TROKOVI (FT) Osnovna osobitost nepromjenjivih (fiksnih) trokova je da nastaju neovisno o stupnju iskoritenja kapaciteta, a isto tako ne mijenjaju se promjenom volumena proizvodnje. Neki od nepromjenjivih trokova su: 1. amortizacija 2. kamate na kredit za O.S. 3. trokovi investicijskog odravanja 4. osiguranje O.S. 5. stalni doprinosi i lanarine 6. plae izravne izrade uinaka 7. zakupi, koncesija Nepromjenjive (fiksne) trokove uvjetuje 1. 2. predvieni volumen proizvodnje odabir tehniko-tehnolokih metoda
ZAKONITOSTI NEPROMJENJIVIH (FIKSNIH) TROKOVA 1) FT u masi su stalni (njihov pravac je paralelan s osi X) 2) prosjeni fiksni trokovi (ft) imaju degresivnu osobinu (hiperbola) s poveanjem volumena proizvodnje 3) diferencijalni troak FT = 0 4) koeficijent osjetljivosti FT = 0
32
1. Zakonitosti
FT - constantni
2. Zakonitost
ft - prosjeni troak ima osobine degresivnosti

FT X
ft =
prosjeni fiksni trokovi imaju veliko znaenje u poslovanju tvrtke zbog silaznog trenda (s poveanjem % IK sve su manji po uinku).
y
40.000 30.000 20.000
FT 10.000 0 0 20 40 60 80
x 100
Slika br. 1: Ukupan fiksni troak
33
1.500 1.250 1.000 750 500 250 0 0 20 40 60 80
y/x
ft
x 100
Slika br. 2 Prosjean fiksni troak

180.000 y
FT
120.000
60.000 0 1 2 3 4
(u ooo)
x 5
Slika br 3: Ukupni relativno fiksni trokovi
34
40 30 20 10 0 0 1 2 3 4 5 6 y/x
ft
Slika br. 4: Prosjeni relativno fiksni trokovi
PODVRSTE FIKSNIH TROKOVA 1. apsolutni FT (eljezni trokovi) 2. relativni FT (zonalni) Zakonitosti Ft su isti u jednoj zoni, ali se zbog poveanja koliine proizvodnje mijenjaju jer su i kapaciteti vei zbog poslovne odluke.
NEISKORITENI ILI JALOVI NEPROMJENJIVI FIKSNI TROKOVI Prosjeni fiksni trokovi su uvijek manji pri veem iskoritenju kapaciteta. Kad se kapacitet koristi manje od maksimuma, svaka jedinica uinka biti e optereena s veim iznosom FT.
35
PROPORCIONALNO-VARIJABILNI TROKOVI (PT) Proporcionalno-varijabilni trokovi se uvijek mijenjaju proporcionalno s porastom ili smanjenjem stupnja iskoritenja kapaciteta. Proporcionalnovarijabilni trokovi se dijele na: 1. ukupne PT 2. prosjene pt ZAKONITOSTI PROPORCIONALNO-VARIJABILNIH TROKOVA 1. ZAKONITOST PT Ukupni PT - rastu u istoj proporciji, kao i % IK, pa se u grafikonu prikazuju pravcem koji polazi od ishodita (bez obzira na kut zatvaranja s osi X), prikazuje se linearnom funkcijom. Yc = Y Druga zakonitost glasi da su prosjeni proporcionalno-varijabilni trokovi po jedinici proizvoda stalni, pravac im je paralelan s osi X. Trea zakonitost vezana je u zone ili slojeve trokova ili diferencijalni troak. Trea zakonitost odreena je pojavom da je diferencijalni troak (T) PT uvijek jednak prosjenom proporcionalnom troku. Ovu zakonitost potvruje koeficijent osjetljivosti. Koeficijent osjetljivosti proporcionalnih trokova uvijek je 1.
36
200.000 160.000 120.000 80.000 40.000 0 0 20 40 60 80 x 100 y
PT
Slika br. 5: Ukupni proporcionalno-varijabilni trokovi
2.500 2.000 1.500 1.000 500 0
Y/X
pt
20
40
60
80
X 100
Slika br. 6: Prosjeni proporcionalno-varijabilni trokovi DEGRESIVNO - VARIJABILNI TROKOVI (DT) DT su trokovi koji u masi rastu sporije od stupnja iskoritenja kapaciteta. Dijele se na: - ukupne degresivne (DT) - prosjeno degresivne
37
1) ZAKONITOST DT Prva zakonitost kazuje da ukupni (masi) degresivni trokovi uvijek imaju oblik krivulje, koja je naklonjena prema osi X (apscisi)
2) ZAKONITOST dt Druga zakonitost odreena je pojavom da su prosjeni degresivni trokovi (dt) uvijek usmjereni prema osi X, i prikazuju se pravcem ili krivuljom. 3) ZAKONITOST - Diferencijalni troak zone ili sloja
Trea zakonitost odreena je pojavom da je diferencijalni troak degresivnosti troka uvijek manji od prosjenog degresivnog troka. 4) ZAKONITOST - koeficijent osjetljivosti degresivnog troka etvrta zakonitost potvruje treu zakonitost, odnosno da je koeficijent osjetljivosti degresivnog troka uvjek manji od 1, a vei od 0.
38
200.000 160.000
DT
120.000 80.000 40.000 0 0 20 40 60 80 x 100
Slika br. 7: Ukupni degresivno-varijabilni troak

y/x 2.500 2.000 1.500 1.000 500 0 0 20 40 60 80 x 100
dt
Slika br. 8: Prosjeni degresivno-varijabilni troak
PROGRESIVNO VARIJABILNI TROKOVI (PGT) PGT su trokovi koji rastu bre od rasta koliine uinaka (%IK) i odraz su nenormalnih stanja u proizvodnji (neto se forsira preko mogunosti). Uvijek ih uvjetuju uska grla u proizvodnom procesu.
39
1) ZAKONITOST PGT govori da: Ukupni progresivni trokovi (PGT) rastu bre od rasta volumena proizvodnje, a krivulja im polazi od ishodita i uvijek je naklonjena prema osi Y. 2) ZAKONITOSTpgt - prosjeni progresivni trokovi rastom %IK takoer su u stalnom porastu i obrnuto, a prikazujemo ih pravcem ili krivuljom. 3) ZAKONITOST - diferencijalni troak progresivnog troka u zoni ili sloju. Diferencijalni troak progresivnog troka uvijek je vei od prosjenog progresivnog troka ili 4) ZAKONITOST ili koeficijent osjetljivosti progresivnog troka. etvrta zakonitost potvruje treu zakonitost, odnosno koeficijent osjetljivosti PGT uvijek je vei od 1.
40
300.000 y
200.000
PGT
100.000
0 0 20 40 60 80
x 100
Slika br. 9: Ukupni progresivno-varijabilni troak

300.000 y
200.000
PGT
100.000
0 0 20 40 60 80
x 100
Slika br. 10: Prosjeni progresivno-varijabilni trokovi UKUPNI VARIJABILNI TROKOVI (VT) Ukupni varijabilni trokovi su zbroj svih pojedinanih varijabilnih trokova nastalih u odreenom vremenskom razdoblju: VT = PT + DT + PGT
41
vt
= pt + dt
+ pgt
1) ZAKONITOST VT utvruje se pomou TANGENTALNOG FENOMENA 1. A to je pravac povuen iz ishodita na krivulju ukupnih VT. 2) ZAKONITOST pgt Kod prosjenih varijabilnih trokova tangentalni fenomen 1. poprima oblik pravca koji je paralelan s osi X ili potpuno je identian s proporcionalnim trokovima. U dinamici varijabilnih trokova jako je interval u kojemu su varijabilni trokovi proporcionalni, jer u toj toki prosjeni varijabilni trokovi postiu svoju najniu razinu, te se ta toka naziva optimum ukupnog varijabilnog troka. 3 i 4) ZAKONITOST VT po zonama: U pojedinim zonama varijabilni troak poprima osobine proporcionalnog, degresivnog i progresivnog troka to potvrujemo analizom diferencijalnog troka i koeficijenta osjetljivosti.
42
300.000 250.000 200.000 150.000 100.000 50.000 0
VT tang 1
10
20
30
40
50
60
70
x 80
4.500 4.000 3.500 3.000 2.500 2.000 1.500 1.000 500 0
y/x vt tang 1
10
20
30
40
50
60
70
x 80
Slika br. 11: Ukupni i prosjeni varijabilni trokovi
UKUPNI TROKOVI (UT) Ukupni trokovi su zbroj svih trokova koji nastaju u jednom obraunskom razdoblju jedne tvrtke. UT = FT + VT
43
ut = ft + vt S obzirom na iskoritenje kapaciteta UT mogu poprimiti obiljeja degresivnih, proporcionalnih i progresivnih trokova. Proporcionalnost UT dolazi jednu zonu kasnije nego li proporcionalnost trokova VT, jer u UT djeluje fiksna komponenta trokova koji su s poveanjem %IK sve manji.
1) ZAKONITOST UT - isto je kao i kod tangentalnog fenomena 1. 2. ZAKONITOST ut Druga zakonitost je odreena pojmom optimuma ukupnih trokova. Optimum je takvo tehniko rjeenje koje e izazvati najnie prosjene ukupne trokove jer je tangentalni fenomen 2. Pravac paralelan s osi X. 3 i 4) ZAKONITOST U odreenoj zoni diferencijalni troak VT je proporcionalan i ima Ko = 1, meutim diferencijalni troak UT ima osobinu degresivnosti jer je Ko manji od 1. U zoni ili sloju VT poprimaju progresivnu osobinu, pa je Ko > 1 , dok UT u ovoj zoni poprima osobinu proporcionalnosti i diferencijalni troak ima Ko = 1.
44
U nekoj zoni, VT, Ut imaju osobine progresivnih trokova s diferencijalnim trokom Ko > 1.
320.000 280.000 240.000 200.000 160.000 120.000 80.000 40.000 0 0 10 20 30 40 50 60 70 80 FT x tang 2 y UT
6.000 5.000 4.000 3.000 2.000 1.000 0
y/x
ut tang 2
x 0 10 20 30 40 50 60 70 80
Slika br. 12: Ukupni i prosjeni ukupni trokovi GRANINI TROKOVI (gt) Praenjem trokova po zonama ili slojevima uoavaju se njihove promjene. Analiza trokova u posljednjem ili zadnjem sloju (kojega mi izaberemo) odnosno u graninom sloju bavi se graninim trokovima. Vrlo je vano
45
uoiti kako su granini trokovi najosjetljiviji, jer registriraju samo novonastale trokove. Definicija: Granini trokovi su prosjeni varijabilni trokovi izazvani u posljednjem sloju ili zoni. Osnovna razlika izmeu graninog troka i prosjenog varijabilnog troka je da gt uzima u obzir samo prirast varijabilnog troka, a prosjeni varijabilni troak je kvocjent ukupnog varijabilnog troka i ukupne koliine uinaka. Zakonitosti 1) granini troak FT = 0 ili 2) granini troak ( DT < dt ) degresivnog troka je manji od prosjenog degresivnog troka 3) granini troak proporcionalnog troka jednak je prosjenom proporcionalnom troku ili gt PT = pt 4) granini troak progresivnog troka je vei od prosjenog progresivnog troka ili gt PGT > pgt
46
Grafikon 1 Ponaanje i matematiko objanjenje graninih trokova
FINANCIJSKI REZULTAT (FR) Temeljeni cilj praenja i poznavanja zakonitosti trokova je da se uz odreenu proizvodnju ostvari i najbolji mogui financijski rezultat. Definicija: Financijski rezultat je razlika izmeu prihoda i trokova pri odreenom volumenu proizvodnje (%IK). FR = UP - UT fr = pc - ut
Ukupni prihod (UP) se ostvaruje da se odreena koliina uinaka proda po odreenoj prodajnoj cijeni (PC) UP = pc x X
47
Pretpostavili smo da je prodajna cijena konstantna. Osnovno obiljeje je da FR u masi u odnosu na %IK nije identian s dinamikom prosjenog fr i to osobito pri postizanju maksimuma. 1. Prosjeni fr postie svoj maksimum u optimumu prosjenih ukupnih trokova (ut su najnii), dok FR ili ukupni financijski rezultat postie svoj maksimum pri veem %IK u pozitivnom intervalu. 2. Pri niskom i visokom stupnju iskoritenja FR i fr su negativni, jer je ukupni troak vei od ukupnog prihoda, odnosno prosjeni ukupni troak je vei od prodajne cijene ili FR = negativan jer UT > UP fr = negativan jer ut > pc GRANINI FINANCIJSKI REZULTAT (gfr) Definicija: Granini financijski rezultat je prosjean financijski rezultat u posljednjem ili graninom sloju . Ukupan granini rezultat se izraunava iz odnosa: GFR = gfr x X
48
Granian financijski rezultat je bitan jer dok je pozitivan moe se poveavati proizvodnju u okvirima postojeeg kapaciteta, odnosno ne mjenjajue ukupne fiksne trokove. Kada je granini financijski rezultat nula (gfr=0), u tom trenutku ukupan financijski rezultat postie svoj maksimum. U trenutku kada je granini financijski rezultat negativan, ukupni financijski rezultat poinje opadati. Ove su postavke odreene slijedeim zakonitostima: gfr = gp - gt ili gp (granini prihod) vei, jednak ili manji od gt (graninog troka). - uz pretpostavku da je prodajna cijena (pc) konstantna. Praktino to znai da proizvodnju poveavamo (%IK) do onog trenutka dok se granini prihod ne izjednai s prodajnom cijenom. gp = pc ili
gfr = pc - gt - znai da moemo poveati proizvodnju dok je: gt < pc Maksimum ukupnog financijskog rezultata (FR) postie se u trenutku kada je: gfr = 0 gt = pc
49
ili
Metoda izraunavanja: 1. UP - ukupni prihod UP = pc x X 2. ukupni trokovi UT = UP - FR 3. FT ili fiksni troak vidljiv je iz X = 0 FR = -200 4. varijabilni troak VT = UT - FT 5. granini troak
UT X VT xX X
ili
6. granini financijski rezultat

FR X
g = fr
7. ukupni granini financijski rezultat GFR = UP - GT GFR = gfr x X

1. ukupni prihod
ili
UP = pc x X
2. ukupni financijski rezultat FR = UP - UT 3. granini financijski rezultat
50
g = fr
FR X
4. ukupni granini financijski rezultat GFR = gfr x X 5. granini troak

UT X
g = t
KRITINE TOKE U KRETANJU TROKOVA Kritine toke su odreene ponaanjem krivulje financijskog rezultata, a sjecita su pojedinih krivulja: 1. ukupnog prihoda 2. ukupnih trokova 3. varijabilnih trokova
DONJA I GORNJA TOKA POKRIA Krivulja ukupnog troka (UT) polazi od iznosa fiksnog troka (FT) i kree se iznad ukupnog prihoda (UP). Pri odreenom stupnju iskoritenja kapaciteta (%IK) krivulja ukupnog troka sijee pravac ukupnog prihoda, to znai da je u tom sjecitu UT = UP. Sputajui okomicu na os X iz toke 1, dobije se toka X1 iz koje je vidljivo da je u toki X1 financijski rezultat jednak nuli. Isto se dogaa i kod prosjenih trokova (ut) i prosjenog
51
financijskog rezultata. Odnosno u sjecitu krivulje ut s pravcem prodajne cijene (pc), fr = 0 jer je ut = pc. Ova prva kritina toka u kretanju trokova zove se prag rentabilnosti (ekonominosti) ili donja toka pokria. Do ove toke tvrtka posluje s gubitkom jer je UT = UP, poslije toke 1. tvrtka posluje s pozitivnim financijskim rezultatom. Druga kritina toka u kojoj krivulja ukupnog troka (UT) sijee pravac ukupnog prihoda (UP) naziva se granica rentabilnosti ili gornja toka pokria - to je toka 2. Do nje tvrtka posluje s dobitkom, a u njoj se potvruje zakonitost kao i kod praga rentabilnosti odnosno: ZAKONITOST PRAGA RENTABILNOSTI UP ut FR fr = UT = pc = 0 = 0
TOKA POSLOVNOG MINIMUMA i MAKSIMUMA Ove dvije toke vezane su uz krivulju ukupnog varijabilnog troka i pravac ukupnog prihoda, odnosno uz prosjeni varijabilni troak i prodajnu cijenu. ZAKONITOSTI MINIMUMA I MAKSIMUMA:
52
ukupni varijabilni troak = ukupni prihod VT = UP vt = pc Prvo sjecite krivulje Vt i UP naziva se toka poslovnog minimuma. Do ove toke tvrtka gubi varijabilne i fiksne trokove. U toki minimuma tvrtka pokriva varijabilni troak jer je VT = UP, ali i dalje ostvaruje gubitak fiksnog troka. U drugoj toki ili sjecitu VT s UP ponavlja se ista pojava i toku se naziva poslovni maksimum.
TOKA OPTIMUMA TROKOVA Toka optimuma trokova nalazi se u intervalu izmeu praga i granice rentabilnosti trokova. Nalazi se na mjestu na kojem je postotak iskoritenja kapaciteta najvei, ali uz uvjet da su prosjeni ukupni trokovi najmanji. ZAKONITOST TOKE OPTIMUMA: ut UT i ut fr gt GT fr FR = = = = = minimum proporcionaln i max. ut UT gfr GFR
53
TOKA MAKSIMUM POZITIVNOG i MAKSIMUM NEGATIVNOG FINANCIJSKOG REZULTATA Maksimum pozitivan ukupan financijski rezultat utvruje se pomou tangentalnog fenomena 3. Na krivulji ukupnih trokova i pravcu ukupnog prihoda. U dodirnoj toki gdje tangenta dira krivulju ukupnih trokova, te sputajui okomicu na krivulju FR, dobiva se toka max. FR. Slijedi iz zakonitosti da je otklon izmeu krivulje UT i pravca FR najvei tj. max. FR = UP - UT (max.)
IREVERZIBILNOST TROKOVA (REMANENCIJA) IREVERZIBILNOST TROKOVA se naziva histereza ili remanencija trokova. To je osobina trokova da ne opadaju istom brzinom pri smanjenju iskoritenja kapaciteta kojim su rasli kada je rastao i %IK. Ukupni trokovi (UT) pri smanjenju proizvodnje (%IK) sporije se vraaju od njihovog rasta. Tome su uzrok djelovanje fiksnih trokova koeficijenta koji je Kr = 0. Fiksni trokovi (FT) ostaju isti. Proporcionalni trokovi (PT) rastu i (FT) i
opadaju istom dinamikom kao i %IK.
Degresivni trokovi (DT) pri smanjenju proizvodnje (%IK) sporije opadaju od njihovog rasta.
54
Progresivni trokovi normalu.
(PGT) s nazadovanjem proizvodnje vraaju se na
Grafikon 2 Prikaz remanencije trokova UZROCI REMANENCIJE TROKOVA Uzroci su slijedeeg karaktera (prirode) : 1. pravnog 2. socijalnog 3. gospodarsko-politikog 4. organizacijskog 5. poslovno-politikog i 6. psiholokog PRAVNOG - najvie izazivaju uslijed trokova plaa i poreza (otkazni rok, otpremnina), SOCIJALNOG - otputanje radnika preko zime ili neotpuanje uslijed mirovine.
55
GOSPODARSKOG - trebalo bi otpustiti djelatnike, ali zakon postavlja velika ogranienja. ORGANIZACIJSKOG - ako odmah ne reagiramo odmah na smanjenje %IK zbog subjektivnog ili objektivnog propusta. POSLOVNO-POLITIKOG pri otputanju ili odlasku djelatnika visoke naobrazbe ili znanja. PSIHOLOKOG - uslijed niskog %IK djelatnici svjesno daju jo manji doprinos.
KALKULACIJE (IZRAUNI) TROKOVA

POJAM I VRSTE KALKULACIJE Definicija: Pod izraunom se najee podrazumijeva raunski postupak pomou kojeg se po odreenim metodama obraunavaju trokovi koji ine cijenu kotanja (C.K.) odreenog uinka. Osnovni cilj ovakovog obrauna je u tome da se proizvedeni uinci opterete onim trokovima koje su i izazvali, kako bi se utvrdila C.K. a uz prodajnu cijenu i ukupni prihod odnosno financijski rezultat. Do cijene kotanja nije jednostavno doi, jer se uz razliite vrste trokova i njihovih obiljeja mora uzeti u obzir i injenica da se pri razliitoj proizvodnji pojavljuje ne samo jedan finalni proizvod, ve i vie njih. Mogua je i u poljoprivredi je vrlo esta proizvodnja jednog glavnog proizvoda, te jednog
56
ili vie sporednih proizvoda. U praksi to uzrokuje nemogunost objektivnog utvrivanja odnosa trokova meu pojedinim proizvodima. NAELA KALKULACIJA Kalkulacija kao metoda zahtjeva odreenu postupnost koja se oituje u dva temeljna zahtjeva: - prvi zahtjev obuhvaa trokove prema odreenim razinama kao to je: uzronost postupnost dokumentiranost - drugi zahtjev obuhvaa raspodjelu trokova, odnosno daljne obraunavanje trokova po nositeljima. Ova dva zahtjeva odreuju i temeljna naela kalkulacije: Naela kalkulacija:
1. NAELO VREMENSKOG RAZGRANIENJA:
temeljem njega obuhvaaju se svi trokovi koji su izazvani u odreenom vremenskom razdoblju za odreenu proizvedenu koliinu uinaka.
2. NAELO DIFERENCIRANJA - svi trokovi moraju se analizirati po
mjestima
nastanka
nositeljima,
radi
praenja
rasta
ili
pada
ekonominosti.
3. NAELO PRILAGODLJIVOSTI - svaka kalkulacija ili izraun mora
biti podudaran (kompatibilan) s tehnolokom razinom i raznim poslovnim dogaajima u proizvodnji.

4. NAELO DOKUMENTIRANOSTI: svi trokovi koji se prikazuju u
kalkulaciji moraju biti dokumentirani.
57
5. NAELO PREGLEDNOSTI, TONOSTI, EKONOMINOSTI I
USPOREDIVOSTI KALKULACIJA: - izraun mora biti pregledan i davati rezultate na vrijeme, odnosno analizirati i dovesti do ekonomske granice tonosti. Iznosi iskazani u njoj moraju biti toni i usporedivi s prijanjim izraunima iz prethodnog razdoblja. Osim trokova, kalkulacijama su obuhvaene i cijene. Bez obzira na to gdje se roba nabavlja, iz njezine cijene nastaju trokovi, te ugradnjom pripadajuih trokova uz trokove proizvodnje, formira se cijena kotanja proizvoda iz nastalih ukupnih trokova. Pri ovome tijeku uvijek se javljaju kalkulacije koje ine vezu izmeu trokova i cijena. SIROVINE I TVARI (CIJENA) - TROAK + TROAK NAE PROIZVODNJE - UKUPNI TROAK + POREZI I UGOVORENE OBVEZE = PRODAJNA CIJENA Ovaj cijeli slijed povezuje kalkulacije ukupnih trokova proizvodnje. Pod izrazom kalkulacija se podrazumijeva: 1. raunski postupak (metoda), 2. obraunavanje trokova i 3. izraunavanje C.K. proizvoda ili usluga.
VRSTE KALKULACIJA Podijela kalkulacija se provodi na temelju: - cijene koja se izraunava - vremena izraunavanja - sustava obrauna trokova koji se izraunavaju 1) Prema cijeni koja se izraunava: a) kalkulacija nabavne vrijednosti
58
b) kalkulacija cijene kotanja (C.K.) c) kalkulacija prodajne cijene (P.C.) 2) Prema vremenu kada se izraunava cijena a) prethodna ili planska kalkulacija b) naknadna ili obraunska kalkulacija Prethodna se kalkulacija izrauje prije poetka proizvodnje ili izrade uinka. Sainjava se na temelju normativa utroaka predmeta rada (rada i materijala), normama rada i propisima koji odreuju doprinose i poreze. Svrha ove kalkulacije je utvrivanje cijene uinka prije izrade kako bi se prema usporeivanju cijene kotanja i prodajne cijene uinka izraunala isplativost proizvodnje uinka (izrade proizvoda ili obavljanja usluge). Pretkalkulacija se koristi kao osnova voenja politike cijena, kontrole trokova i proraun pokazatelja ekonominosti poslovanja. Uz pojam pretkalkulacije javlja se i pojam planske kalkulacije. Dok pretkalkulacija oznaava izraun cijene kotanja prije poetka proizvodnje uinka, planska kalkulacija se odnosi na izraun prije poetka novog ciklusa proizvodnje ve uvedenog uinka (za sljedee proizvodno razdoblje). 3) Prema sustavu obrauna trokova koji se izraunavaju a) kalkulacija po stvarnim trokovima b) kalkulacija po standardnim trokovima c) kalkulacija po varijabilnim trokovima
STRUKTURA (ELEMENTI) KALKULACIJE
59
Definicija: predstavlja raspored, popis njezinih elemenata razvrstanih prema odreenom uinkovitom redoslijedu. Prema vrsti cijene koja se izraunava razlikuju se elementi strukture cijene kotanja, elementi strukture prodajne cijene, elementi strukture nabavne cijene i dr. Raspored elemenata i struktura cijena trebaju se tako postaviti da omoguuju to jednostavniji i laki obuhvat trokova, bolje usporeivanje, kontrolu i analizu trokova, te utvrivanje i mjerenje initelja koji odreuju visinu cijene. Elementi kalkulacije prodajne cijene se u pravilu pojednostavljeno razvrstavaju prema sljedeem rasporedu: - trokovi materijala - amortizacija - bruto plaa u proizvodnji - ostali izravni trokovi u proizvodnji - opi trokovi proizvodnje uinaka - opi trokovi uprave i prometa Ovi trokovi zbrojeni ine cijenu kotanja. Na cijenu kotanja se pridodaje dobitak (ili utvreni gubitak), to ini prodajnu cijenu bez poreza na dodanu vrijednost. Na ovu cijenu se prema propisanim stopama zaraunava porez na dodanu vrijednost i dobiva se prodajna cijena.
60
Tablica 2 Elementi i struktura kalkulacije prodajne cijene Red.broj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 12 Opis trokovi materijala amortizacija bruto plaa ostali izravni trokovi opi trokovi proizvodnje opi trokovi uprave i prometa Cijena kotanja - sum (1:6) Dobitak (gubitak)= c.k.-p.cijena Prodajna cijena bez PDV-a PDV Prodajna cijena
Prodajna cijena se utvruje na tritu, pa razlika izmeu prodajne cijene bez PDV-a i cijene kotanja predstavlja dobitak ili gubitak. Kad je prodajna cijena vea od cijene kotanja govori se o dobitku, a kad je manja radi se o gubitku. Struktura cijene kotanja se jo ralanjuje po ovisnosti trokova o stupnju iskoritenja kapaciteta. Ukljuivanjem raspodjele promjenjivih (varijabilni) i stalnih (fiksni) trokova dobije se prikazana trokova struktura prodajne cijene. Ukupni promjenljivi trokovi obuhvaaju slijedee elemente: - izravni trokovi materijala - funkcionalna amortizacija (po uinku) - bruto plaa (po uinku) - ostali izravni promjenljivi trokovi - promjenljivi dio opih trokova proizvodnje uinka - promjenljivi dio opih trokova uprave i prodaje
61
Promjenljivim trokovima se pridodaju pripadjui stalni trokovi izravne proizvodnje, te stalni dio opih trokova proizvodnje, uprave i prometa. Zbrojeni promjenljivi i stalni trokovi ine cijenu kotanja, a kako je ve navedeno uraunavanjem dobitka ili gubitka se dobiva prodajna cijena uinka.
Tablica 3 Elementi strukture prodajne cijene prema razvrstavanju promjenljivih i stalnih trokova Red.broj Opis 1 Izravni trokovi materijala 2 Funkcionalna amortizacija (po uinku) 3 Bruto plaa (po uinku) 4 Ostali izravni promjenljivi trokovi 5 Promjenljivi dio opih trokova proizvodnje uinka 6 Promjenljivi dio opih trokova uprave i prodaje 7 Promjenljivi trokovi ukupno - sum (1:6) 8 Stalni trokovi proizvodnje uinaka 9 Stalni dio opih trokova proizvodnje uinaka 10 Stalni dio opih trokova uprave i prometa 11 Cijena kotanja sum (7:10) 12 Dobitak - Gubitak 13 Prodajna cijena (11+12)
62
SASTAV CIJENE KOTANJA U POLJOPRIVREDI Specifina obiljeja poljoprivredne proizvodnje uzrokuju i poseban (sloeniji) pristup ovoj problematici. Izravni trokovi su u pravilu razvrstani prema prirodnim vrstama trokova, a posredni prema mjestima trokova.
Izravni trokove biljne proizvodnje su najee podijeljeni na:

1. trokovi temeljnih tvari a) trokovi sjemena b) rasadnih tvari c) gnojiva i dr. 2. trokovi pomonih tvari: a) trokovi sredstava za zatitu bilja b) tvari za vezivanje i dr. 3. trokovi vlastitih (osobnih) usluga: a) trokovi mehanizacije (traktori, kombajni) b) transportna sredstva 4. trokovi usluga drugih: a) trokovi istraivanja kvalitete proizvoda b) trokovi zatite 5. trokovi izravne amortizacije: a) temeljnih sredstava koja se izravno koriste u procesu proizvodnje b) za koje se sastavlja kalkulacija
6. trokovi plaa izrade:
- plae djelatnika koji izravno rade u proizvodnji

63
7. trokovi izravnih ugovornih obveza: - trokovi kamata, osiguranja usjeva, dugogodinjih nasada, osnovnog stada i dr. Specifinosti sastava cijena kotanja pri stoarskoj proizvodnji: 1. Izravni trokovi su: a) nabavna vrijednost stoke b) umjetno osjemenjivanje c) trokovi osnovnog materijala d) trokovi lijekova e) veterinarski trokovi
METODE KALKULACIJA
Metode su sastavni dio svakog izrauna i predstavljaju razliite raunski postupke za obraunavanje trokova radi utvrivanja ukupnih trokova proizvodnje ili cijene kotanja pojedinog uinka.
Razlikujemo nekoliko metoda kalkulacije cijene kotanja:

1) DIVIZIONA ILI DJELIDBENA 2) OBRAUN CIJENE KOTANJA S DODACIMA 3) DIRECT COSTING METODA 1. DIVIZIONA ili djelidbena kalkulacija koristi se iskljuivo za jedinstveni proizvod i nain masovne proizvodnje uinaka. Njeno obiljeje je da se ukupni trokovi dijele s koliinom proizvoda, te se dobiva prosjeni troak po uinku.
64
C.K .=
U T Q
Djelidbena kalkulacija se dijeli na: a) jednostavni ili isti izraun b) obraun pomou ekvivalentnih brojeva, c) obraun vezanih (paralelnih) proizvoda. a) JEDNOSTAVNA ili ISTA KALKULACIJA se primjenjuje u sluajevima proizvodnje samo jednog proizvoda, kada su trokovi strukture rasporeeni na samo jedan proizvod. C.K. se izraunava tako da se ukupni trokovi podijele s koliinom uinaka.
C.K . p iz o a ro v d = UT d v e e p iz o n e o rs n ro v d j Q d v e e p iz o n e o rs n ro v d j
b) KALKULACIJA POMOU EKVIVALENTNIH BROJEVA Ova metoda kalkulacije se koristi za one proizvodnje u kojima se skupno proizvodi vie vrsta srodnih proizvoda, a njihovi trokovi stoje jedan prema drugom u odreenom odnosu. Tipini sluajevi pojavljuju se u poljodjelskoprehrambenoj industriji. Srodni proizvodi su najee vezani za jedinstveni tehnoloki postupak, odnosno proizvode se iz jedne sirovine i tvari, uz iste tehniko-tehnoloke metode, pa nije mogue temeljito odrediti sve pojedine trokove za svaki proizvod. Za odreivanje pojedinane C.K. svi nastali trokovi moraju se prevaliti na pojedine proizvode na temelju unaprijed utvrenih odnosa. Ovi se odnosi nazivaju ekvivalentnim brojevima. Ekvivalentni brojevi predstavljaju uvjetno izraen odnos trokova proizvodnje i poslovanja kod
65
srodnih proizvoda. Za postavljanje ekvivalentnih brojeva postoje razliite baze kao to su: radno vrijeme, povrina, prirod, prodajna cijena ili sl. c) KALKULACIJA VEZANIH (PARALELNIH) PROIZVODA Ova metoda predstavlja takav obraun ija primjena je vezana za one proizvodnje kod kojih po prirodi - tehniko-tehnolokih procesa nastaju tzv. vezani proizvodi, to jest proizvodi koji se veu jedan na drugi. Ovo je sluaj kod takvih proizvodnji gdje se pojavljuje jedan glavni proizvod, a uz njega jo jedan ili vie sporednih, nusproizvoda ili vezanih proizvoda. Kod ratarske i stoarske proizvodnje u kojima se uz penicu dobiva i slama, odnosno uz tov stoke i stajski gnoj koji ima trnu vrijednost. U takvim sluajevima je gotovo nemogue odvojiti stvarne trokove proizvodnje glavnog proizvoda od trokova proizvodnje sporednog proizvoda. U praksi se esto procjenjuje udio trokova po proizvodima . Procjena se provodi najee tako da se od ukupnih trokova proizvodnje oduzme vrijednost odnosno ukupni prihod sporednog proizvoda, a zatim se djeljenjem preostalog iznosa trokova s proizvedenom koliinom glavnog proizvoda dobiva jedinina C.K. glavnog proizvoda:
UT v d o t s o d o rije n s p re n g = UT g v o p iz o a la n g ro v d Q g v o p iz o a la n g ro v d p iz o a = UT g v o p iz o a ro v d la n g ro v d = C.K . g v o p iz o a la n g ro v d
Drugi nain procjene je da se ukupni trokovi (UT) podijele s ukupnom vrijednou proizvodnje (UP),. Dobiveni koeficijent K pokazuje koliko (tc) glavnog jedinica ukupnog troka dolazi na jednu jedinicu ukupnog prihoda. Koeficijent K pomnoen s jedininom trnom cijenom vrijednosti, dobiva se C.K. za svaki proizvod. proizvoda i trnom cijenom sporednog proizvoda ili nekom drugom
66
Koe ficije t K = n
UT UP
C.K. glavnog proizvoda = K x tc glavnog proizvoda C.K. sporednog proizvoda = K x tc sporednog proizvoda itd.
2. KALKULACIJA CIJENE KOTANJA S DODACIMA Kod ove metode kalkulacije se radi o dodavanju nekih vrsta trokova - prema izabranim proporcijama ili kljuevima, onim trokovima koje ne moemo izravno rasporediti po pojedinim proizvodima. Ona se javlja u sluajevima proizvodnje dva ili vie razliitih proizvoda, a primjenjuje se kod pojedinane ili maloserijske proizvodnje. Cijena kotanja proizvoda se formira kombiniranjem izravnih trokova koji se automatski rasporeuju na proizvode i posrednih trokova koji se prvo rasporeuju na mjesta nastanka, a odavde se pomou kljua (koeficijent dodatka ili postotka) dodaju izravnim trokovima. Zbrajanjem izravnih i posrednih trokova dobiva se C.K. pojedinog proizvoda. Tonost C.K. usko je povezana s izborom pravilnog kljua za rasporeivanje opih trokova na pojedine proizvode. Za utvrivanje kljua je potrebno prvo odrediti osnovicu za njegovo izraunavanje. Osnovicu trebaju initi elementi ili zbroj stavki trokova koji e najtonije odrediti udio opih trokova kod pojedinanih proizvoda. U praksi se kao osnovica najee koriste plae djelatnika, tvari za izradu ili neka druga kombinacija dodajui izravnu amortizaciju.
67
Nakon toga se iznos posrednih trokova cijele proizvodnje podijeli s ukupnim iznosom i odabere se osnovica svih proizvoda za koje se radi kalkulacija. Tako se dobiva klju za raspored opih trokova.
Ukupni posredni trokovi Klju = Ukupna odabrana osnovica Mnoenjem utvrenog kljua s iznosom odabrane osnovice za svaki proizvod dobije se iznos posrednih trokova za proizvod. Iznos posrednog troka po proizvodu predstavlja umnoak kljua i pojedini proizvod. Prema osnovnim postavkama ove metode razvijeni su razliiti naini obrauna s jednim ili vie dodataka. Po prilagoenosti i pogodnosti pojedinim granama poljoprivredne iznosa odabrane osnovice za
proizvodnje pojedine metode kalkulacija su podijeljene na slijedei nain: 1. JEDNOSTAVNA a) krumpir, silani kukuruz, krmno bilje, b) jabuke, breskve, kruke, c) paprika, kupus 2. OBRAUN POMOU EKVIVALENTNIH BROJEVA a) voarstvo b) povrarstvo c) vinogradarstvo d) ratarstvo e) stoarstvo
68
3. OBRAUN VEZANIH PROIZVODA - u poljodjelstvu gdje se pojavljuje glavni proizvod i jo jedan
3. DIRECT COSTING METODA (DC) Direct costing metoda je temeljena na trnom odreenu proizvodnje. Uprava tvrtke i prije nastanka vodi brigu o trokovima sukladno s izvrenjem planiranog opsega proizvodnje. Takva odluke mogu se donijeti samo u uvjetima prethodnog poznavanja kako se pojedini trokovi ponaaju pri razliitom stupnju iskoritenja kapaciteta. Po metodi DC trokovi se dijele na: - trokove kapaciteta - trokove proizvoda Tablica 4 Kalkulacija po direct costing metodi Kn A) UKUPNI PRIHOD B) TROKOVI PROIZVODA tvari izrade trokovi proizvoda iz opih trokova C) DOPRINOS POKRIU D) TROKOVI KAPACITETA Amortizacija opi trokovi za obraunsko razdoblje E) FINANCIJSKI REZULTAT - DOBIT 40.000,00 24.000,00 20.000,00 4.000,00 16.000,00 4.000,00 3.200,00 800,00 12.000,00
Osnovna obiljeja direct costing metode Trokovi se dijele na izravne i posredne, a oni se dalje razlau na trokove proizvoda i trokove kapaciteta.
69
Trokovi proizvoda ili opi trokovi se obraunavaju u odgovarajuem iznosu prema obraunatom ukupnom prihodu.
Trokovi kapaciteta se obranavaju iz ukupnog prihoda u ukupnom iznosu u kojem su knjieni za to obraunsko razdoblje. Prema tome se trokovi kapaciteta ne aktiviraju u zalihama. Tehniko obraunavanje po DC metodi se obavlja na slijedei nain: Od ukupnog prihoda se najprije oduzmu trokovi proizvoda. Razlika se naziva doprinos pokriu. Doprinos pokriu se rasporeuje na trokove kapaciteta koji su odreeni proizvodnim potencijalom tvrtke. Nakon toga ostaje dobit. Razlika DC i ostalih kalkulacija je u tome to DC metoda na robu ili uinke koji su na zalihama plaa trokove kapaciteta i uz uvjet da si smanji dobit, dok ostale metode zalihe vode u punom iznosu kao potraivanje.
MODERNI SUSTAVI I METODE OBRAUNA TROKOVA Ekonomska teorija i praksa poznaju sustave obrauna po stvarnim, planskim i standardnim trokovima, uz vrednovanje uinaka s potpunim ili djelominim trokovima. Uz donoenje odluke o uvoenju konkretnog oblika obrauna trokova kalkulacije ili izrauna, prije treba sagledati specifinost poslovanja i postignutu razinu raunovodstvene funkcije, to jest mora se voditi briga o injenicama:
70
1. je li jednostavan u fazi uvoenja i primjene, 2. iziskuje li visoka materijalna ulaganja i strunu potporu, 3. osigurava li objektivnu kontrolu trokova, rezultata, 4. osigurava li pravodobne, objektivizirane informacije za poslovno odluivanje, 5. osigurava li elemente za stimulirajuu raspodjelu po uim organizacijskim dijelovima u sklopu poslovnog sustava.
Da bi osigurali
tvrtki
informacijsku podlogu za izvrenje upravljakih
zadataka uvode se metode: 1) RAZVIJENI OBRAUN PO PLANSKIM TROKOVIMA: 1. obraun po vrstim planskim trokovima 2. obraun po fleksibilnim planskim trokovima 2) OBRAUN PO STANDARDNIM TROKOVIMA 3) OBRAUN PO VARIJABILNIM TROKOVIMA
Ostvarenje prognostike funkcije osiguravaju raunovodstveni prorauni ija je zadaa da pripreme pravodobnu i kvalitetnu informacijsku podlogu u poslovnom sustavu. Predvieni trokovi su svi trokovi koji se utvruju unaprijed, a pojavljuju se kao: 1. prosjeni 2. normativni 3. vrsti 4. fleksibilni
71
5. standardni trokovi O vrsti predvienih trokova ovisi i kakvoa informacija pojedinog i odreenog oblika obrauna. Obiljeje planskih trokova je njihovo predvianje za cjelokupnu aktivnost , a ne za svaku jedinicu uinka.
72

Repetitorij

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Repetitorij

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Repetitorij iz predmeta Trokovi i kalkulacije za studente Agronomskog fakulteta u Zagrebu Doc.dr.sc.

Zagreb, oujka 2003 godine

METODE KALKULACIJA.................................................................................................................64 MODERNI SUSTAVI I METODE OBRAUNA TROKOVA......................................................70

Po materijalnim svojstvima, odnosno namjeni za koju je odreen DBP se sastoji od:

predmeta za rad, koje ljudi koriste u procesu materijalne proizvodnje

TEMELJNI POJMOVI TEORIJE TROKOVA

Slika 1 Objanjenje pojma rashodi

POSLOVNI - uzrok je poslovanje tvrtke i mogu se ukalkulirati u cijenu uinka

NEPOSLOVNI - nisu povezani s poslovanjem tvrtke (doprinosi i obveze)

- trokovi nastali u tijeku proizvodnje

-trokovi koji su nastali nakon zavretka proizvodnje (otpis osnovnog sredstva)

Izvori ukupnog prihoda su: 1. 2. 3.

Osnovni elementi proizvodnog procesa su: 1. rad, 2. predmeti rada,

predmeta rada u svrhu proizvodnje nekog korisnog proizvoda ili izvrenja

TEHNIKA RAZINA je odreena a) intenzitetom troenja

b) trajanjem troenja (t)

Ukupna koliina potroaka (T) jednaka je produktu intenziteta i trajanja.

geografski uvjeti proizvodnje);

2. tehniki - svi elementi koji se troe u tehnikom smislu, mogu im se

pridodati i tehnoloki elementi (tehnoloke metode, sredstva za rad i njihov kapacitet);

osobnih elemenata (razvijenost tvrtke) u proizvodnom procesu.

za rad gube svoju prijanju vrijednost

proizvodnog procesa. TROENJE RADNE SNAGE (SILE)

TEHNIKA RAZINA RAZINA ULOGE

- sirovine - poluproizvodi - meuproizvodi - gotovi proizvodi

Izravne tvari (za poboljanje uvjeta rada)

Osnovne - sirovine - dijelovi

Pomone - dodaci temeljnim tvarima

METODE OBRAUNA AMORTIZACIJE

Ub = ukupni otpis vrijednosti O.S.

a) Metoda opadajue osnovice - amortizacija se izraunava na neto vrijednost

osnovnog sredstva na poetku godine.

1. PODRIJETLO I FUNKCIJE TROKOVA

trokova - koju su funkciju obavili u

SNIMANJA I URAUNAVANJA TROKOVA U

CIJENU PROIZVODA I USLUGA Podijeljeni su na:

b) POSREDNI trokovi ili reijski trokovi ili opi trokovi su trokovi

3. ULAGANJE TROKOVA U PROIZVODNI PROCES

Prema sloenosti dijeljeni su na:

3. rastue promjenjljivi trokovi. (progresivno-varijabilni)

b) PROSJENI TROKOVI (troak po jedinici proizvoda) su

- ispod kojega se proizvodnja ne obavlja, nije opravdano,

uobiajene gubitke radnog vremena;

postavljanje proizvodnog plana u odreenom vremenskom razdoblju.

uz najnie prosjene trokove. Predstavlja u isto vrijeme obini i

gospodarski kapacitet, odnosno s tehnike razine to je OBINI i s GOSPODARKE OPTIMALNI.

STUPANJ ISKORITENJA RADNOG VREMENA

koeficijent osjetljivosti trokova postotni porast ili smanjenje obujma proizvodnje

Koeficijent osjetljivosti moe biti: Ko = 0 Ko > 1 Ko < 1 = < Ko < 1

ft - prosjeni troak ima osobine degresivnosti

40.000 30.000 20.000

Slika br. 1: Ukupan fiksni troak

Slika br. 2 Prosjean fiksni troak

Slika br 3: Ukupni relativno fiksni trokovi

Slika br. 4: Prosjeni relativno fiksni trokovi

Slika br. 5: Ukupni proporcionalno-varijabilni trokovi

2.500 2.000 1.500 1.000 500 0

120.000 80.000 40.000 0 0 20 40 60 80 x 100

Slika br. 7: Ukupni degresivno-varijabilni troak

Slika br. 8: Prosjeni degresivno-varijabilni troak

Slika br. 9: Ukupni progresivno-varijabilni troak

300.000 250.000 200.000 150.000 100.000 50.000 0

4.500 4.000 3.500 3.000 2.500 2.000 1.500 1.000 500 0

Slika br. 11: Ukupni i prosjeni varijabilni trokovi