UVOD Uvod obuhvaća pet međusobno povezanih dijelova.

To su: problem, predmet i objekt istraživanja, radna hipoteza i pomoćne hipoteze, svrha i cilj istraživanja, znanstvene metode i struktura rada koji su u nastavku obrađeni. Predmet, problem i objekt istraživanja Objekt obuhvaća dugoročne kredite u Republici Hrvatskoj. Predmet istraživanja ovog diplomskog rada su dugoročni krediti, odnosno proces njihovog odobravanja klijentima, s osvrtom na Raiffeisen banku. Banka je institucija čija je osnovna djelatnost uzimanje i davanje kredita te posredovanje u novčanim plaćanjima. Kreditiranje banke obavljaju na temelju pravila i zakona bankovnog poslovanja, a posebno načela sigurnosti, efikasnosti, ulaganja sredstava, likvidnosti te rentabilnosti. Donošenjem odluke o odobravanju dugoročnih kredita, banke odlučuju o pravcima razvoja ne samo poduzeća već i cjelokupne privrede. (www.komercijalne banke.hr, 2010.) Problem istraživanja vezan je za mjesto i ulogu koju dugoročni krediti imaju u gospodarskom životu zemlje, te na koji način pridonose i potiču privredni razvoj zemlje. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze Temeljem analiziranja i sustavnog istraživanja dugoročnih kredita u Republici Hrvatskoj moguće je pobliže i opširnije objasniti njihovu važnost, temeljna obilježja, klasifikaciju te primjenu u ekonomiji. Tako postavljena hipoteza implicira pomoćne hipoteze: 1. Istraživanje dugoročnih kredita te njihovu važnost i temeljna obilježja omogućuje pojmovno određenje. 2. Objektivne spoznaje o pojmu dugoročnih kredita omogućava njihovu klasifikaciju te pojmovno određenje svake pojedine vrste.

3. Temeljem pojmovnog određenja dugoročnih kredita te njihove klasifikacije moguće je predložiti njihovu sve veću primjenu. Svrha i cilj istraživanja Svrha ovog istraživanja je prikazati postupak odobravanja dugoročnih kredita u RH, s osvrtom na proces njihovog odobravanja u Raiffeisen banci na način da se posebno ispita i analizira svaka faza, od početka podnošenja zahtjeva za odobravanje kredita, pa sve do konačne otplate kredita i na taj način ukaže na složenost tog procesa. Cilj istraživanja je da se na temelju prikupljenih i analiziranih podataka ukaže na važnost i mogućnost upotrebe dugoročnih kredita kao efikasnog sredstva za poticanje i oživljavanje gospodarske aktivnosti zemlje. Imajući na umu svrhu i cilj istraživanja potrebno je dati odgovor na nekoliko važnih pitanja: 1. Što je kredit te koje je njegovo ekonomsko značenje? 2. Što je dugoročni kredit, koja je njegova važnost i temeljno obilježje? 3. Koje vrste dugoročnih kredita postoje u Republici Hrvatskoj? 4. Kako se dugoročni krediti odobravaju – Raiffeisen banka?

Znanstvene metode Pri izradi ovog diplomskog rada, u odgovarajućim kombinacijama korištene su sljedeće znanstvene metode: metode deskripcije, induktivna i deduktivna metoda, metoda komparacije, te grafička metoda. Kombinacijom ovih metoda nastojalo se obuhvatiti sve bitne činjenice vezane za odobravanje dugoročnih kredita klijentima. Struktura rada Rad je koncipiran na način da se sastoji od osam međusobno povezanih dijelova: U prvom dijelu, UVODU, definirani su predmet, problem i objekt istraživanja. Postavljena je radna hipoteza te pomoćne hipoteze. Definirani su svrha i cilj istraživanja, znanstvene metode te struktura rada.

4

Drugi dio, koji ima naslov OPĆENITO O KREDITIMA objašnjava povijesni razvoj kredita, funkcije i značaj kredita, osnovne vrste dugoročnih kredita. U trećem dijelu, koji nosi naslov KAMATNE STOPE U HRVATSKOJ I EU uspoređuju se kamatne stope na kredite, utjecaj kamatnih stopa na hrvatsko gospodarstvo. PROCES ODOBRAVANJA KREDITA U RH čini četvrtu cjelinu ovog rada, te se u ovom djelu opisuje postupak odobravanja dugoročnih kredita u Republici Hrvatskoj. Peti dio, naslova, OPĆENITO O RAIFFEISEN BANCI opisuju se obilježja te banke, misija te etički kodeks banke. U šestom dijelu osvrnuto je na ODOBRAVANJE KREDITA U RAIFFEISEN BANCI. U sedmom dijelu koji nosi naslov FINANCIJSKA IZVJEŠĆA RAIFFEISEN BANKE prikazuje se bilanca i račun dobiti i gubitka koji prikazuju poslovanje same banke kao i kamatne stope banaka na kunske kredite bez valutne klauzule i s valutnom klauzulom.

U osmom dijelu ZAKLJUČKU dokazana postavljena hipoteza.

dana je sinteza rezultata istraživanja kojima je

5

OPĆENITO O KREDITIMA

Banke obavljaju veliki broj različitih poslova koji se razlikuju po tehnici i po osnovi na kojoj se stvaraju, pa se tako razlikuju pasivni, aktivni i neutralni bankarski poslovi. Krediti spadaju u aktivne bankarske poslove, a to su svi oni poslovi putem kojih banke u vidu raznovrsnih kredita raspodjeljuju prikupljena i slobodna novčana sredstva naplaćujući na njih odgovarajuće kamate. (www.kredit.hr, 2010.) Ekonomski značaj kredita je vrlo značajan, uz pomoć kredita, kako kratkoročnih tako i dugoročnih, ubrzava se proces reprodukcije, osigurava se kontinuitet proizvodnje, sredstva se prelijevaju iz jedne u druge privredne grane i na taj način omogućava se formiranje prosječne profitne stope. (Kandžija V., Živko I. 2004, p.129) Danas su krediti za većinu klijenata primarni izvor financiranja, a za banku najprofitabilniji oblik ulaganja koje kao i svako drugo ulaganje uz zaradu donosi i određeni rizik.

Pojam, razvoj, značaj i funkcije kredita Riječ kredit potječe od latinske riječi „ creditum „ – kredit, zajam, odnosno „ credo „ , „credere „ – vjerovati. Kredit je ustupanje određenog iznosa novčanih sredstava od strane novčane organizacije kao što su banke, štedionice... , kao kreditora ( vjerovnika zajmodavca ) nekoj osobi, ( zajmoprimcu, debitoru, dužniku ) uz obvezu da mu ih ovaj vrati u dogovorenom roku i plati pripadajuću naknadu- kamatu. (Leko, V., Mates, N. 1993, p.247) Davanje i uzimanje kredita regulirano je ugovorom o kreditu koji osim što je imenovan, formalan i naplatan on je i konsenzualan jer ne nastaje tek davanjem novca, nego obvezom banke da će ga klijentu staviti na raspolaganje. Dvostrano je obvezan jer osim obveze banke postoji i obveza korisnika plaćati kamatu, vratiti glavnicu te ispuniti sve ostale obveze preuzete ugovorom. Obično je riječ o ugovoru o pristupanju ( adhezijskom ), jer se najčešće sklapa na temelju unaprijed pripremljenih bankovnih tiskanica koje klijent po pravilu prihvaća bez izmjena i dopuna. 6

osiguranjem povrata kredita i vinkuliranjem police osiguravatelja u korist vjerovnika .jamstva trećih osoba u koje davalac kredita ima povjerenja .45) Sljedeća karakteristika kredita je da su činidba i protučinidba vremenski rastavljeni. zelenaši. ostale umjetničke kolekcije i slično) . pa je nužno kod odobravanja kredita.Pojam kredita povezuje se s povjerenjem. već od njega traži konkretnu garanciju i pismenu obvezu da će mu primljeni iznos kredita vratiti zajedno s pripadajućom kamatom u ugovorenom roku. a s ciljem smanjenja rizika ispitati platežnu sposobnost tražitelja kredita.hr. Pojavom novca i tržišta stvara se novčani kredit kada vjerovnici dužnicima posuđuju određeni iznos novca uz obvezu vraćanja u ugovorenom roku. da bi u suvremenim uvjetima ova osobina prestala biti nužna. Kod ovog kredita vjerovnik se ne zadovoljava samo povjerenjem i obećanjem dužnika.nastanak i pojam kredita. 2010. Zbog mogućnosti zarade kao zajmodavci javljaju se bogati pojedinci.) Kredit je nastao u povjerenju.kreditni odnosi između ljudi susreću već u najstarije doba. numizmatički novac i zbirke. ima li 7 . odnosno može li ga on preuzeti i uredno servisirati. 2001. Matić. pa se međusobno vjerovničko . (www. Razvojem trgovine krediti temeljeni na međusobnom povjerenju između vjerovnika i dužnika nestaju i zamjenjuju ga profesionalni krediti. dužnik pri odobravanju kredita daje vjerovniku određeno osiguranje i to: .kombinacije prethodnih oblika (Srb. lihvari.zalog pokretne stvari ručni zalog ( plemenite kovine. kad su ljudi na temelju međusobnog povjerenja posuđivali proizvode i na taj način zadovoljavali trenutne potrebe. razne vrijednosnice. p.vlastiti ulog dužnika u obliku pologa sredstava na poseban račun kod vjerovnika ili slično . U to vrijeme vjerovnici su dužnicima davali kredite bez ikakvog posebnog osiguranja i dovoljna je bila samo riječ dužnika da će u roku podmiriti svoj dug.V. Kredit je od prvih početaka utjecao na razvoj i omogućavao proizvodnju i promet te postao nezaobilazan činbenik proizvodnje. B. koji su naplaćivali visoke kamate.. bez elemenata povjerenja. U tom slučaju..nekretnine .

volju primljeni kredit vratiti. Matić. a ako ne. Maksimiziranje profita uz svođenje rizika na najmanju mjeru ( prihvatljivi rizik ). ali uz prisustvo rizika koji se ne smije zanemariti. Bitne funkcije kredita su: . Funkcija koncentracije sredstava Koncentracija slobodnih sredstava u bankama ima dvojaku ulogu. 8 ..funkcija stvaranja novca . Funkcija stvaranja novca Funkcija stvaranja novca proizlazi iz efikasnosti ulaganja slobodnih sredstava u djelatnosti koje su profitabilne. Jedna od temeljnih zadaća bankovnog sustava za nacionalno gospodarstvo je usmjeravanje izvora novca u kredite poduzeća iz kojih se započinju investicije u proširenje proizvodnih kapaciteta. opremu i druge projekte pomoću kojih se dugoročno može povećati zaposlenost ljudi i opća društvena dobrobit. novu tehnologiju..V. učinkovito prevladava kredit kojim se osigurava kontinuitet proizvodnje. vremensko nepoklapanje između ulaganja i dobiti od tih ulaganja. a s druge strane služi za sekundarnu emisiju novca. B.funkcija koncentracije sredstava (Srb.funkcija realokacije novca . Značajke suvremene proizvodnje. ima li vjerovnik zakonska sredstva kojima dužnika može prisiliti na ispunjenje obveze. odnosu pridonose razvoju ne samo pojedinih gospodarskih subjekata već i cjelokupne zemlje.46) Funkcija osiguranja neometanog procesa reprodukcije Kroz ovu funkciju kreditni odnosi osiguravaju. povećava učinkovitost poslovanja čitavog gospodarstva. Ove funkcije se međusobno najčešće isprepliću i uzajamno nadopunjuju. p.. 2001. S jedne strane ona predstavlja kupovnu moć stanovništva.funkcija osiguranja neometanog procesa reprodukcije .

. Dugoročni krediti koji se odobraju s rokom dužim od deset godina za financiranje investicija. do pet godina srednjoročnima. Srednjoročni krediti odobravaju se s rokom od jedne do deset godina.prema predmetu na koji glase i u kojem moraju biti podmireni razlikuju se naturalni krediti i novčani krediti. Komercijalni krediti su oni koje prodavač odobrava kupcu s tim da mu on vrijednost odobrenog kredita vrati u novcu. Potrošačke kredite koji se odobravaju za povećanje kupovne moći stanovništva i drugih pravnih osoba koje dobivene kredite koriste za kupnju potrošačkih dobara. Robni krediti su oni koji se odobravaju i podmiruju u robi.prema namjeni za koju se daju izvršena je daljnja podjela proizvođačkih kredita na: kredite za obrtna sredstva koji se odobravaju nosiocima proizvodnje i prometa za potrebe tekuće proizvodnje i prometa. Tim se kreditima redovito pokrivaju raznovrsne nabave i investicijska ulaganja koja se amortiziraju u kraćem roku. Takvi krediti se redovito odobravaju pravnim i fizičkim osobama da bi oni dobivenim kreditom ostvarili određenu proizvodnju i promet. . Kredite za investicijsku 9 . Ta vrsta kredita je danas vrlo rijetka. To su redoviti krediti koje banka odobrava za tekuće potrebe proizvodnje i prometa tražioca kredita i tim kreditima nadopunjuje obrtna sredstva. a preko pet godina dugoročnim. Kod navedene podjele po vrstama ovisno o roku trajanja kredita ne postoji potpuna suglasnost. tako da postoje kriteriji po kojima se krediti odobreni do dvije godine smatraju kratkoročnima. . . Bankovni krediti su oni koje banka odobrava svojim klijentima ili drugim bankama iz raspoloživih sredstava kojima raspolaže.Vrste dugoročnih kredita Podjela kredita na vrste može se izvršiti prema različitim kriterijima od kojih su najvažniji: .prema svrsi za koju se daju krediti se dijele na dvije vrste: proizvođačke kredite koji se odobravaju za potrebe proizvodnje.po duljini trajanja postoje: kratkoročni krediti koji se odobravaju s rokom od jedne godine.prema subjektima koji odobravaju kredit razlikuju se bankovni krediti i komercijalni krediti.

Krediti se daju bez pokrića i garancije. 10 . a dužnik u drugoj. Suština dugoročnih bankovnih kredita je u posredovanju banke između ekonomskih subjekata koji ostvareni dohodak ne troše u cijelosti već njegovu potrošnju odgađaju za kasniji rok. 1988. (Katunarić.prema državnom domicilu davaoca kredita razlikuju se: tuzemni krediti koje odobrava domaćoj pravnoj ili fizičkoj osobi kreditor sa stalnim boravištem u zemlji. Kratkoročni bankovni krediti vezani su za povremena obrtna sredstva i novčani promet i imaju svrhu da osiguravaju tekuću likvidnost proizvodnje i prometa i to na kratki rok. Kod ovih kredita kreditor se nalazi u jednoj zemlji. p. odnosno za . financiranje proširene reprodukcije. Pokrivene kredite koji se odobravaju na osnovu polaganja određenog pokrića bilo u vrijednosnim papirima. . nekretnini ili drugim zalogom. krediti se dijele na: otvorene kredite koji se odobravaju određenoj osobi na osnovu povjerenja koje u nju ima davalac kredita.prema načinu osiguranja kredita. Kod dugoročnog kredita ne radi se samo o vrsti kredita odobrenog na dulji rok. dok su dugoročni bankovni krediti prvenstveno usmjereni na financiranje investicija odnosno proširene reprodukcije. - drukčije realno pokriće za dani kredit koje se redovito sastoji u zalogu banke na izgrađene objekte. Inozemni krediti koje odobrava domaćoj fizičkoj ili pravnoj osobi strani kreditor sa stalnim boravištem u inozemstvu. već o vrsti kredita koji se svojim karakteristikama i funkcijama temeljito razlikuje od kratkoročnog bankovnog kredita. i onih ekonomskih subjekata kojima nedostaju financijska sredstva za investicije koje u obliku kredita uzimaju od banke. dok iznos kredita predstavlja redovito strana sredstva ili devizna sredstva.potrošnju koji se odobravaju za razvoj industrije i prometa. U odnosu na ostale vrste bankovnih kredita dugoročni krediti karakteristični su i po svojim posebnim obilježjima od kojih se ističu pored dugoga roka vraćanja i sljedeća obilježja: - veća kamatna stopa koja treba osigurati rentabilnost ulaganja sredstava u investicije.253) S obzirom da su tema ovog rada dugoročni krediti ta vrsta kredita će se u nastavku pobliže opisati i objasniti. zemljišta i drugu imovinu dužnika.

To ograničenje je izvršeno stavljanjem prava zaloga ili „tereta“ na nekretninu. Rima. U početku se oni odobravaju za razvoj zemljoradnje i zanatstva da bi kasnije postali osnovni oblik financiranja stambene izgradnje. Hipotekarni krediti spadaju u skupinu realnih kredita jer su pokriveni nepokretnim dobrima. (Katunarić. Grčke. tj. terećenjem određene nepokretne stvari u zemljišnim knjigama.- veći rizik za dani kredit koji rezultira iz dugog roka kredita u kojem vremenu može doći do raznovrsnih oscilacija kako u vrijednosti danog pokrića tako i u zastarjelosti samog objekta za koji je kredit odobren. 15 i više godina. već se vlasniku ograničava njegovo pravo raspolaganja određenom nekretninom. Većina banaka se drži pravila da se nekretnina ne optereti hipotekom s više od 50% njene tržišne vrijednosti. Hipoteka daje pravo banci da prodajom založnog predmeta naplati dug ako dužnik to o roku ne učini.261) Ovisno o načinu odobravanja i svrsi za koju se odobravaju postoje dvije osnovne vrste dugoročnih kredita: hipotekarni i investicijski krediti. Pravo vlasništva se ne mijenja. Hipotekarni krediti se odobravaju sa rokovima vraćanja 10. Oni se susreću još u drevnim civilizacijama Babilona. 1988. p. - drukčija tehnika odobravanja kredita koja od banke traži da raspolaže posebnim stručnim kadrom koji će biti u stanju izvršiti sve kvalitetne radnje. Visina kredita je srazmjerna vrijednosti nekretnine koja se zalaže. U hipotekarnom poslu banka osigurava svoj kredit dozvolom založnog prava. Egipta i kasnije kroz srednji vijek pa sve do naših dana. Taj teret prati nepokretne stvari sve dok se kredit ne vrati bez obzira da li založena nekretnina mijenja svog vlasnika. a kod odobravanja kredita banku prvenstveno zanima bonitet same nekretnine koja se zalaže. Hipotekarni krediti U razvoju bankovnih dugoročnih kredita posebno mjesto zauzimaju hipotekarni krediti. Od prvih početaka osnovna karakteristika hipotekarnih kredita je odobravanje kredita na osnovi zaloga nekretnina tražioca kredita. 11 . a karakteristični su za sektor stanovništva.

kamatni prosjek eurozone iznosi 3. godine gotovo je cijeli prirast plasmana banaka ugrabila država.2 posto. pripalo 12 . dakle iz bilo koje od zemalja u kojoj je službeno sredstvo plaćanja euro.Investicijski krediti Investicijskim kreditom ili kreditiranjem investicija najčešće se naziva onaj kredit koji se daje za nabavku nove opreme. postrojenja. U prvom kvartalu 2010.10 posto. kod nas je bila 7. podaci su još porazniji za domaću privredu. za. investicijski krediti redovito se odobravaju industrijskim poduzećima ili drugim fizičkim i pravnim osobama za financiranje industrije i prometa. Što se tiče kratkoročnih kredita. građenja investicijskih objekata i druge slične svrhe. a kod nas čak 8.20 posto.79 posto. Razlike u kamatama posebno se povećavaju od kulminacije globalne krize u listopadu 2008. ovdašnje tvrtke nisu imale izbora nego prihvatiti kamatu od visokih 8. kratkoročni kredit za likvidnost s dospjećem do godinu dana u ožujku mogla ugovoriti kamatu od svega 3.6 postotnih bodova najveća je još od 2003. KAMATNE STOPE U HRVATSKOJ I EU Kamatne stope u Hrvatskoj Dok je prosječna kamata na dugoročni kredit poduzećima u eurozoni u ožujku iznosila 4. Dok je primjerice kamatna stopa na dugoročni kredit poduzećima u Hrvatskoj u ožujku iznosila 7.8 posto.1 posto. Dok se hipotekarni krediti najčešće odobravaju za stambemu izgradnju i ulaganja u poljuprivredu najčešće individualnim korisnicima. na ovamo. Razlika u dugoročnim kamatama između skupe Hrvatske i jeftine eurozone od čak 3. banke iz eurozone tamošnjem korporativnom sektoru naplaćivale su prosječnu kamatu od tek 4. primjerice.80 posto. Kod kratkoročnih kredita. Dok je tvrtka s područja eurozone. Domaća poduzeća ovdašnjim bankama plaćaju kamate na kredite dvostruko veće od poduzeća u eurozoni. od kada je moguće pratiti paralelnu statistiku.79 posto. kojoj je od ukupno odobrenih 10.

6 postotnih bodova. što se obrazlaže 13 . Kod nas kamate rastu. kada u par navrata pada i ispod 1 postotni bod. u razdoblju od siječnja 2003. i otuda maksimalne razlike u kamatama. pa se to odražava i na cijenu kredita za krajnje korisnike u eurozoni. godine povećava na spomenutih maksimalnih 3. godine povećava se na maksimalnih 5. Nagli rast razlike u prosječnim dugoročnim kamatama između Hrvatske i eurozone slijedi u listopadu 2008. a naglo povećanje razlike u kamatama dolazi u listopadu 2008. no vidljivo je da od kulminacije globalne krize u listopadu 2008. Kod eurozone se prate kamatne stope na novoodobrene dugoročne kredite nefinancijskim poduzećima preko 5 godina..69 bodova. te kamatne stope na novoodobrene kratkoročne kredite ne financijskim poduzećima do 1 godine. i 2005. Usporedno kretanje kamatnih stopa na kredite Zanimljivo je usporedno pratiti kretanje kamata na kredite poduzećima u Hrvatskoj i eurozoni. a za eurozonu Europska središnja banka.čak 8. U siječnju 2009. dok su kod kratkoročnih isključeni okvirni krediti (izvor HNB). Kapital je jeftiniji. bilježi HNB. kreće na razini 3 i 4 postotna boda. a do ožujka 2010.5 postotnih bodova. smanjuje. dok se od 2006. Razlika između naših i kratkoročnih stopa u eurozoni se tijekom 2003. od minimalno 1 do oko 2.8 milijardi kuna. te razliku među njima. naravno. dakle gotovo dvostruko. do konca 2008. Hrvatske kamate na dugoročne kredite u cijelom tom razdoblju bile su više od kamata na isti proizvod u eurozoni..6 postotnih bodova. Tijekom 2007. sve bez okvirnih (ECB). godine. Slijedi blagi rast. Uglavnom. dolazi do razlika naših i stopa u eurozoni. kod nas rastu. a najmanja je tijekom 2007. razlike u stopama su najmanje. Dok u eurozoni kamate padaju. kada ta razlika iznosi 2.44 postotna boda te se do ožujka 2010. 2004. razlika je veća od 4 postotna boda. Podatke za Hrvatsku. Pod hrvatskim se podrazumijevaju kamatne stope na kratkoročne i dugoročne kunske kredite poduzećima sa i bez valutne klauzule. Pad kamata u eurozoni korespondira sa snižavanjem ključnog kamatnjaka ECB-a na povijesno najniže razine. ali ne i kod nas. razlika između prosječne kamate na dugoročni kredit u Hrvatskoj i eurozoni u ožujku je iznosila čak 3. kada ona prelazi 3 postotna boda.

njihov se dug kumulira. te proceduru prihvaćanja i ocjenjivanja molbi za odobrenje kredita. (www. K tome. Nadalje.276) Najbolja praksa u stranim zemljama obuhvaća postojanje detaljnih pismenih uputa koje specificiraju vrste kredita što ih banke nude. s obzirom na ranjivost cijelog našeg makroenomskog sustava.. I. prilično je visok i rizik kreditoprimaca. 2010. V. a onda i sve njene sektorske korisnike. Ključni razlog za pismeno formuliranje kreditne politike jest namjera da se uspostave procedure koje će predstavljati standard za banku u cjelini. čiji su vlasnici većinom iz eurozone. Cijena izvora raste. U najvećim bankama takva kreditna politika manifestira se u obliku opširnih dokumenta od nekoliko stotina. a dio su tuđi izvori. Još uvijek posluju s visokim dobicima. te činjenicom da je kapital teško dostupan pa se moraju oslanjati na domaću štednju koju nastoje privući visokim pasivnim kamatama. Živko. a na nju banke plaćaju još i visok trošak regulative. Prva je cijena izvora koji su kod nas miješani. p. dok su građani ipak počeli smanjivati svoju kreditnu izloženost. odnosno inozemna štednja koju uvozimo.hr. Poduzeća su kao klijenti rizičniji od građana jer češće ne vraćaju kredite.činjenicom da. U Hrvatskoj su krediti skupi jer dužnici plaćaju »premiju osiguranja« protiv nestabilnosti sustava. 14 . pa čak i tisuća stranica. 2004. (Kandžija. Treći razlog značajne razlike između kamata kod nas i u eurozoni jest poprilično visok rizik zemlje. Kamate se grade od nekoliko komponenti.kamatne stope u hrvatskoj dvostruko veće nego u EU. dio su domaći izvori ili štednja. ali ona ipak pada.) PROCES ODOBRAVANJA KREDITA U RH Pismeno formulirana kreditna politika banaka Kreditnom analizom želi se utvrditi spremnost i sposobnost zajmotražitelja da vrati kredit. iako kamate u eurozoni padaju. tako da se procjena rizika može obaviti na isti način i da klijenti banke imaju jednak tretman u svakoj podružnici i od strane svakog službenika banke. Visoke kamate na štednju onda diktiraju i visoku kamatu na plasmane. raste premija rizika za hrvatsku državu..

Banke su uspjele prilično detaljno pismeno definirati vrste kredita koje nude. važno je informirati klijente o tome da krediti ne mogu prelaziti određen maksimalni iznos. te procedure održavanja kontakta s klijentom nakon potpisivanja kreditnog ugovora. Druga dva vrlo bitna područja odnose se na iznimke i transakcije u kojima sudjeluju povezane osobe. Posljednji element odnosi se na sadržaj kreditnog ugovora i procedure za okončanje ugovora. U većini slučajeva pismene formulacije kreditne politike stvarane su unutar banaka. Na primjer. 15 . Najslabije razrađena područja obuhvaćaju neke vrlo bitne aspekte kreditne politike. uvjete koji se odnose na zalog. Poslovni ciljevi i diverzifikacija rizika Općenito se smatra da se kao preduvjet za poslovni uspjeh treba krenuti od jasno definiranih ciljeva i vizije poslovanja. Nedvojbeno je da ima prostora da svaka banka razvije vlastite procedure putem kojih bi se osiguralo poštivanje propisa HNB. svojih tržišta. potrebnu dokumentaciju. (www. što jednostavnija. te kriterije i ovlaštenje za donošenje odluka o kreditima. Svaka poslovna organizacija trebala bi imati viziju svog proizvoda. te mehanizama kojima će se poslužiti da bi stvorila proizvod kakav tržište traži. ili pak postoje napuci za kreditne referente banke. ili bi pak banke mogle u tom smislu razviti detaljnije vlastite procedure.U većini banaka u Hrvatskoj postoji određeni vid pismeno uobličene kreditne politike. ciljevi s obzirom na diverzifikaciju rizika bilo po ekonomskim sektorima ili po geografskim područjima vrlo su rijetko jasno razrađeni. Takva vizija trebala bi biti jasna i. Većina banaka u RH ima definiranu kreditnu politiku. Neke banke su uložile velik trud u izradu nacrta svoje kreditne politike oslanjajući se pri tom na pomoć revizora ili vanjskih konzultanata dok je drugi dio banaka formuliralo svoju kreditnu politiku bez oslanjanja na pomoć izvana.hr. banke ne zapisuju previše detalja o cijeni bankovnih usluga pošto je to područje često podložno promjenama. i trebala bi se neprestano dorađivati i razvijati prateći rast i promjene organizacije. kada je riječ o visini kredita. po mogućnosti. Što se tiče kamatnih stopa. Međutim.kreditiranje. 2009) Kamatne stope i naknade za bankovne usluge te ograničenja visine kredita su na srednjoj razini u smislu njihove razrađenosti.

Područja mogućeg sukoba interesa potrebno je identificirati. U većini banaka direktor kreditnog odjela može odobravati kredite u iznosima nižim od utvrđenog limita. na primjer.) Organizacija postupka odobravanja kredita U svom nedavnom izvješću. U nekim bankama ili kreditni referent ili direktor kreditnog odjela mogu odobravati kredite u iznosima nižim od određenih pragova. posebni kreditni odbori za pojedine vrste kredita (pri čemu se često pravi distinkcija između kredita poduzećima i kredita građanima). minimalizirati i pozorno pratiti. Rad kreditnog referenta obično kontrolira direktor kreditnog odjela banke. Kreditni odbor tada odobrava ili odbija dodjelu kredita. kreditni referenti obrađuju zahtjeve za odobrenje kredita koji se zatim izravno šalju pred upravu banke. U Hrvatskoj postoje dva dominantna tipa postupka odobravanja kredita: kod prvog. 2000. dok u većini banaka odluku o odobrenju kredita koji prelaze utvrđeni iznos mora donijeti uprava banke. neadekvatna procjena rizika predstavlja ključno obilježje problema koji se u posljednje vrijeme javljaju u bankarstvu." (www.U bankarstvu je posjedovanje takve jedne vizije od posebnog značaja zbog potrebe upravljanja rizicima. Baselski odbor stavio je poseban naglasak na razdvajanje određenih tipova odgovornosti u bankama. Kod drugog tipa. Ovakva praksa omogućava glavnim tijelima za odobravanje kredita 16 .dobre prakse za upravljanje operativnim rizikom i nadzor nad njim.) Općenito se smatra poželjnim razdvojiti prodaju od odobravanja kredita. 2003. Banke imaju osobitu potrebu razvijati strategije diverzifikacije rizika. 2003. kreditni referenti zaprimaju zahtjeve za odobrenje kredita i daju preporuke kreditnom odboru ili sličnom tijelu. (Jakovčević. U nekim bankama postoje različite varijante ovog tipa procedure. p.35) Kao što to tvrdi Baselski odbor za bankovni nadzor u nedavno objavljenom " Okviru za ocjenu sustavâ interne kontrole". Načelo br. (Upravljanje operativnim rizikom.7 radne verzije Okvira glasi: "Više rukovodstvo treba osigurati postojanje odgovarajućeg razdvajanja dužnosti kako bi se izbjeglo dodjeljivanje međusobno isključivih dužnosti službenicima banke. D. a takvu odluku može preispitati uprava banke.

kretanje broja zaposlenih i njihove prosječne plaće. 2009. tj.hr. gdje član uprave može biti u izravnom kontaktu s klijentima. osobito BON-1 ( sadrži opće podatke o poduzetniku. podatke i pokazatelje o njegovu poslovanju u protekle dvije godine. u odnosnoj djelatnosti.) BON-2 ( sadrži podatke računa u prethodnih 30 dana. na primjer. prosječno stanje sredstava na računu u prethodnih 30 dana. druge 17 . (www. Prosječan rok dospijeća za kredite pravnim osobama definitivno je manji od godinu dana. kao i u manjim gradovima. iznos odobrenoga okvirnoga kredita. Takvi krediti su ili krediti za obrtna sredstva ili krediti za likvidnost i doista ih se može ocijeniti bez prevelikih komplikacija.bon2. kreće se negdje blizu 3 mjeseca. takve usluge nudi privatna udruga banaka. U manjim bankama. (www. iznos evidentiranih nepodmirenih obveza. U takvim slučajevima uvijek se ne poštuje formalna procedura i kreditiranje se donekle odvija na ad hoc osnovi. Banke se općenito oslanjaju na ZAP-ove podatke. stanje novčanih sredstava tijekom protekle godine. Dokumentacija Sve banke iz sasvim opravdanih razloga zahtijevaju da im se dostavi opsežna dokumentacija. Banke će morati razviti sofisticiranije sustave za kontrolu rizika kako budu produljavale kreditne rokove te povećavale iznose pojedinih kredita ili iznose koji se odnose na koncentraciju plasmana.hr.bon1. ukupan iznos primitaka u korist broj dana blokade računa u proteklih 6 mjeseci) a također se često oslanjaju i na podatke iz poreznih prijava. U većim bankama formalne procedure mogu biti razvijenije.) Bankama je uvelike potrebna neka vrsta "crne liste" loših dužnika a također im je potreban i registar jamaca. osobni kontakti ostaju od presudne važnosti pri dodjeli kredita. broj dana neprekidne blokade računa i opće podatke o poslovnom subjektu. Banke se razlikuju s obzirom na vlastite procjene o korisnosti podataka za prethodno razdoblje: neke banake žele dobiti na uvid financijske izvještaje za posljednje tri godine. stanje sredstava na računu. U Njemačkoj. 2009. objašnjenja navedenih pokazatelja). Razmatranje kreditnih zahtjeva Pri razmatranju kreditnih zahtjeva treba uzeti u obzir velik broj elemenata. rang tvrtke u razredu.(uprava banke ili kreditni odbor) da svoju aktivnost usredotoče na manji broj većih kredita.

(3) bi bilo bolje za poduzetnika da sam napravi takvu studiju. Neke banke su jasno naznačile da se uvelike oslanjaju na preporuke ili na razvijene odnose s danim klijentom. Sljedeči čimbenik jest karakter dužnika. a treće za samo jednu godinu. Karakterističko obilježje hrvatskog bankarstva odnosi se na važnost činjenice je li zajmotražitelj treba biti klijent banke kako bi dobio kredit. koje banke imaju što se tiče financijskih izvještaja poduzeća. Premda ovakvi prigovori u sadašnjoj situaciji u Hrvatskoj imaju smisla. Uvijek se traži neki vid projekcije novčanog toka. Iz tog razloga neke banke izričito preporučaju. Drugo mišljenje odražava skepsu prema profesionalnim investicijskim studijama i ukazuje na to da (1) one uvijek govore kako će to biti krasna investicija. za druge banke. moguće je razumjeti stanovitu sumnjičavost glede informacijske vrijednosti podataka za proteklo razdoblje. (2) poduzetnik ih obično ne razumije i ignorira ih nakon što dobije kredit. sve banke žele znati na što će biti utrošen njihov novac. to je sporedno. čak i ako bi njena kvaliteta bila lošija. jer bi je u tom slučaju barem razumio. Za neke banke od presudne je važnosti dojam koji ostavlja određena osoba. To se može objasniti nedostatkom kreditnog registra ili agencija specijaliziranih za pružanje informacija o zajmoprimcima. Međutim. te ranije navedene pridržaje. jasno je da će se s rastom velikih investicija pojaviti potreba za pažljivom procjenom investicijskog projekta. S obzirom na nestabilnost tržišta u Hrvatskoj. Banke smatraju da je njihova sposobnost da prate poslovanje klijenta ograničena ako klijent sve svoje poslovanje ne vodi preko banke. on ih ne bi informirao o svim svojim stvarnim obvezama.traže izvještaje za zadnje dvije godine. takve profesionalne studije su od velike važnosti. da njihovi klijenti sve poslove vode preko banke. Što se tiče projekcija za buduće razdoblje. U tom kontekstu nije svejedno da li banka odobrava samo kratkoročne kredite ili odobrava i dugoročne. Banke strahuju od toga da u situaciji kada klijent ne bi obavljao sve svoje poslove preko njih. dok druge zahtijevaju. Za kratkoroče kredite. Banke također traže od klijenta da kod njih otvori žiro-račun a zatim koriste BON-2 kako bi pratile njegovo 18 . kada je riječ o dugoročnim kreditima ili kreditima velike vrijednosti. obično se ne zahtijeva podnošenje investicijskih studija.

Ipak. uključujući automobile i strojeve. instrument osiguranje naplate ili neka druga metoda osiguranja tj. na primjer. Većina banaka uzima kao zalog različite tipove dugotrajne imovine. Tipovi instrumenata osiguranja naplate prihvatljivi za banke Vrijednost zaloga koju banke traže gotovo uvijek premašuje vrijednost kredita. već visinu zaloga mijenjaju sukladno određenoj vrsti kredita. Neke banke nemaju neko opće pravilo za odnos zaloga i kredita. (a to je slučaj sa privatnim stambenim objektima općenito) izražava se sumnja da bi se takve hipoteke moge iskoristiti za bilo što drugo osim za psihološki pritisak. poslovne zgrade. Argument kojim se banke pri tom služe jest taj da su poslovni prostori lako utrživa imovina. Bankovni krediti trebaju biti vraćeni.poslovanje. Mnoge banke također uzimaju kao zalog privatni stambeni prostor u vlasništvu poduzetnika. međutim. i jasno je zbog čega banke na tome tako snažno inzistiraju. Jedan broj banaka zahtijeva da klijent preko njih obavlja inozemna plaćanja. Uzimajući u obzir velike nepoznanice na hrvatskom tržištu. Pojedine banke prihvaćaju pokretnu imovinu na ime kreditnog jamstva. tu postoje značajne razlike između banaka u pogledu njihovih stavova i prakse. zemljišta i stambene objekte. Takvi slučajevi su rijetki. dok bi zalog odnosno osiguranje trebalo predstavljati sekundaran čimbenik. ograničeno tržište za preprodaju specifične imovine kao što su strojevi. Problem s takvom imovinom odnosi se na njenu brzu amortizaciju. Banke prihvaćaju privatne stambene prostore kao kreditno jamstvo djelomice i zbog toga što se time stavlja dodatni pritisak na osobu koja je korisnik kredita. a neke čak specificiraju minimalni iznos potreban da bi se postalo njihovim klijentom. široko prethodno iskustvo na danom području. pa čak i mogućnost da takva imovina naprosto "ispari". Gotovo sve banke prihvaćaju kao zalog poslovne prostore. Međutim. odobravanje kredita isključivo na osnovi instrumenta osiguranja naplate nema nikakvog ekonomskog smisla. U svezi s tim. Stoga okolnosti koje obećavaju da će kredit biti vraćen (npr. jamstva za kredit ima posebnu važnost. 19 . kvalitetna uprava) trebaju biti od presudne važnosti pri dodjeli kredita. dobar i jasan projekt.

koriste se nešto drugačiji mehanizmi osiguranja. Pojedine banke se protive takvoj praksi jer pri tome dolazi do umjetnog napuhivanja bilance te su depoziti zapravo skupi zbog izdvajanja obvezne rezerve odnosno obveze držanja određenog postotka deviznih depozita u inozemstvu. nije izložena nikakvom riziku. Spomenuto osiguranje u potpunosti pokriva kredit: banka. koje dospijevaju na naplatu u slučaju likvidacije banke stoga banke ne bi trebale prihvaćati vlastite dionice kao instrument putem kojeg će osigurati potraživanja od komitenata. Neke od njih imaju brokerske kuće u sastavu bankovne grupe holdinga kojem pripadaju. Za kredite građanima. Praksa prema kojoj banke traže depozite kao instrument kreditnog osiguranja čini kredit skupljim za razliku od prakse korištenja fizičke imovine. Ovaj podatak pokazuje da se 20 . Postojeća praksa obuhvaća imenovanje sudužnika i nekoliko jamaca kada je riječ o manjim iznosima jer je nemoguće znati jesu li sudužnici ili jamci na isti način obavezani i drugim kreditnim ugovorima.g.Praksa da se depoziti uzimaju kao sredstvo osiguranja kredita vrlo je raširena. Banke više preferiraju dionice nego depozite na ime kreditnog osiguranja što je razumljivo jer na dionički kapital ne moraju izdvajati obveznu rezervu. Međutim.5 milijuna HRK. Hrvatske banke su našle način da izbjegnu rizik koji nužno prati njihovo kreditno poslovanje tako što zahtijevaju od klijenata da se osiguraju kod Croatia osiguranja. povećavši se od 10. Takve dionice prestavljaju zapravo potraživanja banke od nje same..6% narasla sumnjiva potraživanja od tog sektora. zbog klauzula u ugovoru s Croatia osiguranjem banke bi mogle imati određene teškoće pri naplati svojih potraživanja na temelju police osiguranja. Banke koje prihvaćaju vrijednosnice kao instrument kreditnog osiguranja općenito uzimaju dionice poduzeća kojima se trguje na burzi. Podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da su krediti građanima narasli za 93 % u 1997. pri čemu je trošak kredita veći samo za iznos koji odgovara trošku procjenjivanja vrijednosti imovine i ispisivanja hipoteke. Takva praksa pokazuje se upitnom ovisno o likvidnosti banke i fluktuiranju cijene dionica. ali su istodobno za 181.5 milijuna HRK na 29. Banke su također spremne prihvatiti vlastite dionice kao kreditno osiguranje. barem teoretski.

možda postoji mogućnost da se postigne dogovor o tome kada će plaćanje biti obavljeno. Funkcioniranje sudova Sudski sustav u Hrvatskoj je iznimno spor tako da se postavlja pitanje da li si banka može priuštiti takvo čekanje na naplatu. banke . likvidnije banke u 21 . aktiviraju se drugi instrumenti plaćanja.spremne su prihvatiti robu na ime otplate kreditnih obveza. Mnoge banke potvrđuju da čine sve što mogu kako bi našle kupce za dužnikovu robu. uključujući ugovaranje kredita za potencijalne kupce. Pojedine banke aktiviraju druga sredstva naplate ako se s plaćanjem obveza kasni svega 3 dana. prije svega akceptni nalozi ili mjenice. Nakon toga. U situacijama kada ni akceptni nalozi ni slični mehanizmi ne bi dali nikakve rezultate. Kod manjih banaka s problemima na polju likvidnosti takvo čekanje ne dolazi u obzir. a onda bi nekom drugom klijentu odobrile kredit za kupnju te robe. 75 do 90 % slučajeva kašnjenja riješeno je putem akceptnih naloga. dok ostale banke uobičajeno čekaju 30 dana. ili se mogu dogovoriti druge primjerene mjere. Ako klijent ima valjan razlog zbog kojeg kasni s plaćanjem obveza. To znači da su veće. rok čekanja primarno ovisi o reagiranju klijenta. Postupci u slučaju neplaćanja kreditnih obveza U gotovo svim bankama prvi korak koji se poduzme kada dođe do kašnjenja s otplatom kredita jest taj da kreditni referent pošalje pismenu opomenu dužniku ili mu telefonira.naročito one koje imaju strukturu holdinga . ako klijent ne ispuni obvezu ili ako se ne postigne nikakav dogovor između klijenta i banke. Rok u kojem je banka spremna pričekati prije nego aktivira te druge instrumente naplate varira od banke do banke i od slučaja do slučaja. ali je u nekim slučajevima pokretanje sudskog postupka neminovno. Međutim.pogoršava situacija na polju otplate kredita od strane građana i da bi otplata ovih kredita u budućnosti mogla postati problematična. Banke također pribjegavaju i drugim inventivnim rješenjima.

Konkurencija Klijenti obavljaju usporedbu kamatnih stopa i uvjeta koje nude različite banke. Banke u manjim gradovima koji se nalaze u blizini većih gradskih središta često moraju računati s tim da će njihovi klijenti ako ništa drugo onda barem vršiti usporedbe imajući na umu kreditne uvjete banaka iz tih velikih središta. Neke banke sudjeluju u HBOR-ovim programima na područjima koja su bila izravno pogođena ratom iz socijalnih razloga. Takvi programi daju bankama priliku da dođu do dugoročnih izvora sredstava te novih klijenata koje su putem njih stekli. Mala i novoosnovana poduzeća Zbog ograničenog kapitala malih banaka i ograničenja glede maksimalnog iznosa kredita koje propisuje HNB. banke moraju iznalaziti načine za smanjenje visine tih zahtjeva ili čak moraju tražiti način da se izbjegne uzimanje kredita. i brzom donošenju odluka. Ti savjeti su u prvom redu financijske prirode.bicro. Međutim. banke se posvećuju suradnji s malim poduzećima. Tržišta na kojima je konkurencija ograničena i dalje postoje. ukupni pristup poslu kojeg zastupaju male banke. trebao bi povoljno utjecati na razvoj malih poduzeća. Većina banaka igra značajnu ulogu u smislu davanja savjeta svojim klijentima.prednosti nad ostalima: one se mogu učinkovitije služiti instrumentom hipoteke i na taj način reducirati rizik. Jedno sasvim novo poduzeće može zatražiti novac od banke samo ako je uspjelo pokriti najveći dio financija i nedostaje mu samo još malo sredstava da bi moglo pokrenuti poslovanje. Zbog nerealnih projekata pojedinih klijenata. osobito u gradovima s velikim brojem banaka i to naročito s obzirom na kvalitetnije klijente. pri čemu je naglasak na personaliziranoj usluzi. 2008) Banke su ipak vrlo oprezne kada je riječ o novoosnovanim poduzećima. Jasno je da postoji konkurencija. spremnosti na davanje savjeta. Banke su uključene u različite programe HBOR-a. osobito u 22 . često nemaju poslovnog iskustva i potrebna im je pomoć koju im mogu pružiti bankari. naročito vlasnici novih malih poduzeća.hr. Poslovni ljudi. (www.

regulatorna ograničenja i struktura nekamatnih troškova bankovnog sustava? Izvori financiranja i pasivne kamatne stope 23 . Ponuda i potražnja na području bankovnih usluga Pitanje da li ponuda odgovara potražnji zapravo je vrlo komplicirano. Premda je situacija na bankovnom tržištu daleko od uvjeta savršene konkurencije.) Klijenti se danas češće sele od banke do banke nego u prethodnim godinama. S padom kamatnih stopa došlo bi do rasta potražnje za kreditima. kvaliteta pruženih savjeta. (www. postoji velika konkurencija u pogledu kamatnih stopa. Međutim. No.hr.naseljima udaljenijim od gradskih središta. Banke su vrlo svijesne kamatnih stopa na tržištu.. Premda je necjenovna konkurencija vrlo značajna. Domaće banke su prilično uznemirene pojavom inozemne konkurencije. U cjelini necjenovna konkurencija od većeg je značaja nego cjenovna konkurencija. (www.moj-bankar. Brzina donošenja odluka. Zapravo se pokazalo da se pristup nekih banaka u vlasništvu stranaca značajno ne razlikuje od pristupa lokalnih banaka. nove kombinacije postojećih usluga.hr. 2010. sposobnost ponude široke lepeze usluga. to je znak jačanja konkurencije pri čemu su vrlo bitni necjenovni elementi. opet se postavlja pitanje: postoje li na strani potražnje takve snage koje bi izokrenule krivulju potražnje tako da bi novac postao dostupnim po nižim kamatnim stopama te mogu li kamatne stope doživjeti dalji pad ako se uzmu u obzir troškovi sredstava. postoje male banke koje drže da moraju pratiti kretanja kamatnih stopa unutar grupe banaka kojoj pripadaju ili pak drže da moraju pratiti kamatne stope velikih. sve to predstavlja vidove na temelju kojih se banke međusobno natječu. 2010) Necjenovna konkurencija također je vrlo bitna.arhivanalitika. vodećih banaka na tržištu. Banke u vlasništvu stranaca općenito imaju jeftinije izvore financiranja.. To je drugi razlog zbog kojeg mnoge banke ne osjećaju potrebu za reagiranjem na svaku promjenu kamatnih stopa na tržištu. Dominacija necjenovnih elemenata može se uočiti na temelju različitih marketinških strategija kao što su brzina usluge. fleksibilnost pri zadovoljavanju potreba klijenata. one općenito nisu imale velikog utjecaja na snižavanje kamatnih stopa.

Banka koja želi povećati svoju bilancu ima na raspolaganju malo alternativnih izvora financiranja: tržište novca je vrlo ograničeno. time bi se stimuliralo dugoročno kreditiranje koje pokazuje veću kamatnu elastičnost od kratkoročnog kreditiranja. pojavljivati loši dužnici koji plasiraju u visokorizične projekte. Stoga bi jedno opće snižavanje i pasivnih i aktivnih kamatnih stopa. 24 . umjesto kvalitetnih dužnika.03. Bitna implikacija bankovnog natjecanja za depozite jest ta da visoke pasivne kamatne stope prisiljavaju banke da zaračunavaju visoke aktivne kamatne stope kako bi osigurale primjerenu kamatnu maržu. pristupila: 15. pri čemu bi kamatna marža ostala ista.hr/publikac/pregledi/hanaliza.htm#b3. povećao bonitet banaka.Prisutan je akutni nedostatak dugoročnih izvora financiranja. pa jedini izvor koji još uvijek nije u potpunosti iscrpljen predstavljaju inozemni krediti. Utvrđivanje kamatnih stopa Najznačajniji faktori koji ulaze u određivanje aktivnih kamatnih stopa navedeni su u tablici: Tablica 1: Osnovni faktori koji utječu na aktivne kamatne stope banaka FAKTOR Pasivne kamatne stope Stope ostalih banaka Karakteristike klijenta Stope na tržištu novca Očekivanja koja se odnose na buduća kretanja na tržištu Stope obvezne rezerve Tečaj Izvor: http://www. pošto je u uvjetima visokih kamatnih stopa veća vjerojatnost da će se na tržištu. imalo pozitivan ekonomski efekt reduciranja negativne selekcije. Inozemni krediti mogu predstavljati visokokvalitetan izvor financiranja koji se odlikuje niskim troškovima i koji je relativno dugoročan.hnb.2011. i ostvario izravan utjecaj na ekonomski rast putem odabiranja kvalitetnijih projekata. To je ključni uzrok jake konkurencije na području depozita koja u ovom trenutku postoji u Hrvatskoj. Time se zaoštravaju problemi negativne selekcije. banke su već prikupile znatne iznose na ime kapitala. Time bi se smanjile standardne kamatne stope. Uz to.

Zadru. Treći faktor su karakteristike klijenta. Raiffeisen banka je nerijetko preuzimala ulogu predvodnika u procesu razvoja financijskog tržišta u Hrvatskoj stoga je danas snažna financijska grupacija s 10 posto tržišnog udjela u hrvatskom bankarskom sektoru. Karlovcu. Puli. stope obvezne rezerve i tečaj.dobravanje kredita. Sisku. Na području SIE-ja. Osijeku. Kutini. RBI upravlja razgranatom mrežom banaka. (www. Slavonskom Brodu. Makarskoj. Vukovaru.hr.000 zaposlenika pruža usluge za približno 15 milijuna klijenata putem gotovo 3. u kojoj je vodeća institucija korporativnog i investicijskog bankarstva. Đakovu. Čakovcu. Rovinju. Rijeci. ili pak oportunitetni trošak za banke s viškovima likvidnosti. Umagu. Svetoj Nedelji. Raiffeisen Bank International AG (RBI) svojim domaćim tržištem smatra kako Austriju. godine austrijska Raiffeisen Zentralbank Österreich AG (RZB) odlučila je uložiti u Hrvatsku te je osnovala RBA.Pasivne kamatne stope su ključan faktor u određivanju aktivnih kamatnih stopa. Svetom Ivanu Zelini. društava za leasing i nizom drugih specijaliziranih pružatelja financijskih usluga u svojem vlasništvu na 17 tržišta. To je samo još jedan argument koji ide u prilog mjerama za smanjenje pasivnih kamatnih stopa. Vinkovcima. Samoboru. Ovdje ponovo nalazimo dokaz da tržišno natjecanje utječe na ponašanje hrvatskih banaka. Koprivnici. Zaboku. Zagreb (RBA). Zbog težnje za ostvarenjem vizije cjelovite ponude. Velikoj Gorici. tako i Srednju i Istočnu Europu (SIE). prva je banka osnovana u Hrvatskoj inozemnim kapitalom. Prelogu. 25 . banke nude bolje uvjete najboljim klijentima. Poreču. Dubrovniku. Ivanić Gradu. Šibeniku. Jastrebarskom. Zagrebu i Zaprešiću. Krajem 1994. Ostali faktori su očekivanja koja se odnose na buduća kretanja na tržištu. Splitu.Bjelovaru. Danas je RBA putem svojih podružnica i poslovnica prisutna u 37 hrvatskih gradova . Požegi. Virovitici. Metkoviću. Drugi faktor su kamatne stope ostalih banaka. Njegovih 56. 2009) OPĆENITO O RAIFFEISEN BANCI Raiffeisenbank AustriaOPCE d. Ludbregu.000 poslovnica diljem regije. Vrbovcu. Četvrti faktor su kamatne stope na tržištu novca što predstavlja značajan element troška sredstava. Varaždinu.d.

Etički kodeks Raiffeisen Zentralbank Österreich AG (RZB) je dio austrijske Raiffeisen grupe banaka. sektor IT & direktnog bankarstva. sektor poslovanja s pravnim osobama. Banka 26 . koji je smatrao da bi sva ekonomska aktivnost trebala biti orijentirana prema socijalnoj solidarnosti i samopomoći. samostalna direkcija za makroekonomska istraživanja. sektor odnosa s financijskim institucijama.W. kao i održivosti. samostalna direkcija za Brand Management. motiviranje zaposlenika na poticanje radne učinkovitosti samo su neke od aktivnosti uprave banke na putu poslovnog uspjeha i stabilnog poslovnog rasta. Etički kodeks RZB Grupe određuje osnovne vrijednosti banke i čini temelj korporativne kulture koja je usklađena sa zakonom i orijentirana prema etičkim načelima. sektor poslovanja sa stanovništvom. Osnovna načela te grupe su izvedena iz zamisli F. Misija Raiffeisen misija sastoji se od pružanja potpune financijske usluge najviše kvalitete. sektor riznice i investicijskog bankarstva. dugoročnog odnosa s klijentima te samostalnosti i inicijative zaposlenika. kontinuirana analiza kvalitete poslovnih procesa. Raiffeisena. minimiziranje reklamacija. Predani su održivom korporativnom poslovanju i s njim povezanoj socijalnoj odgovornosti. te promptno reagiranje na svaku poslovnu promjenu. sektor transakcijskih poslova. Dinamičan razvoj organizacije. odnosno postizanje optimalne alokacije svih resursa u poslovnim procesima.Cilj razvojnih timova banke je kontinuirano i plansko usavršavanje poslovnih procesa u banci. sektor upravljanja ljudskim resursima. Za poslovanje s klijentima na raspolaganju su: ured uprave. nagrađivanje inoviranja u poslovanju. kao i prema cjelokupnom društvu. zaposlenicima i dioničarima. Njihovu ulogu u poslovnom svijetu karakterizira odgovornost prema klijentima. snižavanje troškova za klijente banke. timski rad na iznalaženju još boljih rješenja za postojeće poslovne procese.

Zahtjev za kredit mogu podnijeti klijenti koji temeljem kreditne sposobnosti mogu biti nositelji kreditnog posla. Ukoliko klijent i ostali sudionici ispunjavaju sve uvjete kreditiranja propisane aktima banke. 27 . prikupiti dokumentaciju kojom se utvrđuje njegova kreditna sposobnost. banka i klijent zaključuju ugovor o kreditu. Općim uvjetima i drugim aktima banke kojima se uređuje ovo poslovno područje. Banka ima pravo zatražiti i dodatnu dokumentaciju za potrebe obrade kreditnog zahtjeva. kao i ostalu dokumentaciju. klijent treba podnijeti zahtjev za kredit na propisanom obrascu banke.jamči da će ponašanje u poslovanju i etičkim pitanjima biti u skladu s najvišim standardima koji su bazirani na sljedećim vrijednostima: • • • • • • • usredotočenost na klijenta profesionalnost kvaliteta međusobno poštovanje inicijativa timski rad integritet ODOBRAVANJE KREDITA U RAIFFEISEN BANCI Banka odobrava kredite klijentima u skladu s kreditnom politikom banke. Nakon odobrenja kreditnog zahtjeva. banka odlučuje o odobrenju kreditnog zahtjeva. Kreditna sposobnost je sposobnost klijenta da preuzetu obvezu ispuni u potpunosti i u roku. ovisno o vrsti i namjeni kredita propisanu uvjetima za pojedinu vrstu kredita i drugim važećim aktima banke. Da bi ostvario pravo na kredit. Banka zadržava pravo odbiti kreditni zahtjev bez obrazloženja. Kreditnu sposobnost sudionika u kreditnom poslu procjenjuje banka prilikom obrade kreditnog zahtjeva. O odobrenju kreditnog zahtjeva banka obavještava klijenta.

Ukoliko korisnik kredita ne plaća odnosno ne otplati kredit u ugovorenom roku. navedenih u ugovoru o kreditu. usklađenja sa važećim propisima. klijent je dužan dostaviti banci instrumente osiguranja otplate kredita. mjenica obrta i/ili obiteljska mjenica uz mjenično očitovanje . Banka može mijenjati visinu kamatne stope odnosno kamatne marže redovne kamate uslijed promjena tržišnih uvjeta na domaćem i/ili stranom tržištu. iznosu i namjeni kredita. Kamatna stopa se ugovara ili kao nominalna u postotku ili kao referentna kamatna stopa uvećana za kamatnu maržu. način obračuna i plaćanja kamate određeni su Odlukom o kamatnim stopama banke. a izražava se na godišnjoj razini. Banka ocjenjuje prihvatljivost ponuđenih instrumenata osiguranja. kao i zbog drugih razloga koji mogu utjecati na promjenu kamatne stope. te banka zadržava pravo promjene kamatnih stopa odnosno kamatnih marži tijekom trajanja ugovora posebnom odlukom.solidarno jamstvo . banka će potraživanje naplatiti iz instrumenata osiguranja. Banka može prihvatiti jedan ili više instrumenata osiguranja i to: .zadužnica klijenta . Kamatna stopa/kamatna marža ugovara se kao promjenjiva.Instrumenti osiguranja otplate kredita Ovisno o vrsti.djelomični ili 105% novčani depozit . Pravilnikom o obračunu kamata i naknada.založno pravo prvog reda na nekretnini u korist banke . Ugovorom o kreditu i ostalim aktima banke kojima se uređuje ovo poslovno područje. 28 .bjanko zadužnica -mjenica osobna (vlasnika obrta). promjena u kreditno monetarnoj politici RH. sukladno ugovoru o kreditu. Kamate Visina i vrsta kamatne stope. urednosti u poslovanju korisnika kredita s bankom. promjena poslovne politike banke.i drugo.

promjenama visine stvarnih troškova i zbog drugih razloga koji mogu utjecati na visinu naknada i troškova. koja je promjenljiva u skladu s propisima. Zatezna kamata obračunava se i naplaćuje sukladno ugovoru. Banka može mijenjati visinu naknada i troškova za vrijeme trajanja Ugovora uslijed promjena tržišnih uvjeta na domaćem i/ili stranom tržištu. promjena u kreditno monetarnoj politici RH. promjena propisa i usklađenja sa pozitivnim propisima. Naknade Korisnik kredita plaća naknadu za odobrenje kredita utvrđenu Odlukom o visini naknada za usluge banke i ugovorom o kreditu. odnosno prije korištenja kredita. Banka obračunava kamatu na kredite proporcionalnom metodom. promjena poslovne politike banke. primjenom proporcionalne metode obračuna. ista se iskazuje kao i nominalna na dan sklapanja ugovora. Naknada za odobrenje kredita utvrđuje se u postotku od iznosa glavnice kredita ili u apsolutnom iznosu. sukladno Odluci o visini naknada za usluge banke odnosno sukladno Ugovoru o kreditu.O promjeni kamatne stope banka obavještava klijenta najmanje 15 dana prije nego što se nova kamatna stopa počne primjenjivati. Ukoliko je ugovorena referentna kamatna stopa. Korisnik kredita obvezuje se platiti banci i druge naknade i troškove. 29 . Metodologija obračuna efektivne kamatne stope je propisana od strane Hrvatske narodne banke. Na dospjele nepodmirene obveze po kreditu. Obračunati iznos naknade za odobrenje kredita se naplaćuje prilikom isplate kredita i to ustezanjem od iznosa kredita koji se isplaćuje i/ili plaćanje u roku 7 dana od dana obračuna. banka će za razdoblje zakašnjenja obračunavati i naplaćivati zakonsku zateznu kamatu. Efektivna kamatna stopa Efektivna kamatna stopa ( EKS ) je kamatnjak koji pokazuje ukupne troškove koje klijent plaća banci kod podizanja i otplate kredita. te će banka o tome obavijestiti klijenta.

Kod kredita ugovorenih uz valutnu klauzulu visina obroka i visina kamate iskazuje se u stranoj valuti. Za prijevremenu konačnu otplatu kredita. banka naplaćuje naknadu sukladno Odluci o visini naknada za usluge banke. Obroci dospijevaju na način kako je regulirano u Ugovoru o kreditu sukladno otplatnom planu. banka ima pravo izvršiti prijeboj garantnog depozita s bilo kojim dospjelim i nepodmirenim 30 . Ako je kredit ugovoren uz valutnu klauzulu isplata se vrši u kunskoj protuvrijednosti ugovorene valute po ugovorenom tečaju na dan korištenja kredita.Valuta ugovaranja kredita Mogu se ugovarati kunski krediti ili kunski krediti uz valutnu klauzulu koja se veže uz stranu valutu. a nenaplaćenog potraživanja prema klijentu. Način otplate pojedinog kredita detaljno je reguliran ugovorom o kreditu. Otplata kredita Mogući načini otplate kredita utvrđuju se ugovorom o kreditu. Prijeboj tražbina Radi naplate bilo kojeg dospjelog. uz suglasnost banke i po uvjetima koji su važeći u trenutku prijevremene konačne otplate. a plaćanje se obavlja u kunskoj protuvrijednosti po ugovorenom tečaju za ugovorenu valutu na dan dospijeća ili na dan uplate ako se plaćanje obavlja prije datuma dospijeća. Ako je za osiguranje naplate potraživanja po kreditu založen garantni depozit. banka može izvršiti prijeboj svog dospjelog potraživanja s kunskim ili deviznim sredstvima na svim računima klijenta u banci. ili devizni krediti. od čega su najčešći: u jednakim mjesečnim obrocima u jednakim tromjesečnim obrocima. Prijevremena konačna otplata kredita može se izvršiti i sredstvima garantnog depozita. u pravilu EUR.

(www.hr. bez posebne suglasnosti klijenta. Završne odredbe Opći uvjeti dopunjuju posebne pogodbe ugovorno utvrđene između banke i klijenta s kojima banka sklapa ugovore o kreditu. Sporove rješava sud mjesno nadležan za banku. Banka zadržava pravo izmjene ovih Općih uvjeta. Ukoliko banka izmijeni Opće uvjete. tako izmijenjeni Opći uvjeti biti će dostupni u pisanom obliku u poslovnoj mreži i putem drugih distribucijskih kanala banke. naknadama i troškovima.potraživanjem iz ugovora o kreditu. u bilo koje doba. i samo uz naknadu obavijest klijentu.) 31 .raiffeisen banka. Otkazom kredita banka će učiniti dospjelim cjelokupno potraživanje zajedno s pripadajućim kamatama. bez posebne suglasnosti klijenta i/ili davatelja depozita. Otkaz kredita Banka može korisniku kredita otkazati kredit zbog razloga i na način utvrđen ugovorom o kreditu. ako su sadržane u formalnom ugovoru ili ako se ugovor na njih izrijekom poziva. i samo uz naknadnu obavijest klijentu i davatelju depozita. 2009. po vlastitoj procijeni.

što je dovelo do daljnjeg povećanja likvidnosti u bankarskom sektoru. Pozitivan utjecaj stabilizacije financijskog tržišta počeo se krajem godine odražavati na snižavanje razine kamatnih stopa na depozite.FINANCIJSKA IZVJEŠĆA RAIFFEISEN BANKE Sve članice lokalne Grupe u Hrvatskoj osnovane su s ciljem pružanja usluga klijentima na hrvatskom financijskom tržištu. Tim zaduženjem središnje države i usporednim direktnim zaduživanjem javnih i privatnih poduzeća (Agrokor 400 milijuna eura) u inozemstvu smanjena je potražnju za kreditima na domaćem tržištu. (www. Razdoblje izrazite volatilnosti tečaja i kamatnih stopa na domaćim tržištima novca obilježilo je prvo tromjesečje zbog deprecijacijskog pritiska uzrokovanog zaustavljanjem priljeva kapitala i posljedičnim povećanjem potražnje za devizama.hr.5 milijardi dolara. U trećem tromjesečju je sezonski povećan priljev deviza. 32 . ali i o uvjetima poslovanja i rezultatima domaćih poduzeća. Drugi izlazak središnje države na međunarodno tržište kapitala u četvrtom tromjesečju realiziran je izdavanjem desetgodišnje obveznice u iznosu 1.poslovni. U drugom tromjesečju se država uspješno zadužila za 750 milijuna eura emisijom euro-obveznica i tim povećanjem ponude deviza na domaćem financijskom tržištu djelovala stabilizacijski. Rezultat poslovanja Grupe ovisan je o stupnju razvoja domaćeg financijskog tržišta. stoga je neophodno razmotriti kretanje tržišta kako bi se bolje razumjeli podaci iz računa dobiti i gubitka i bilance a ponajviše na kretanje dugoročnih kredita koji su tema ovog diplomskog rada. 2008) Takvo kretanje tržišta odrazilo se i na poslovanje Raiffeisen banke koje će u nastavku biti prikazano računom dobiti i gubitka te bilancom. što je uz olakšan pristup inozemnom zaduživanju za domaće korporacije i institucije dovelo do normalizacije financijskog tržišta. Usporednim akcijama na oslobađanju devizne likvidnosti u bankarskom sektoru i povećanjem ponude deviza iz rezervi HNB-a tržište je stabilizirano krajem prvog tromjesečja. Naime 2008. te primicima stanovništva. godine su uvjeti poslovanja financijskih institucija a time i poduzeća na hrvatskom tržištu trpjeli značajne promjene.

04. pristupila 07.Tabilca 2: Račun dobiti i gubitka Raiffeisen banke za razdoblje od 2007.hr/ bilanca te račun dobiti i gubitka banke za 2007. Isto tako. i 2008. Tablica 3: Bilanca Raiffeisen banke za razdoblje od 2007.180) 835 507 (166) 341 87 31 118 1.526 (856) (66) (4) 600 (100) 500 2008. do 2008. godina Prihod od kamata i slični prihodi Rashod od kamata i slični rashodi Neto prihod od kamata Prihod od naknada i provizija Rashod od naknada i provizija Neto prihod od naknada i provizija Neto prihod od trgovanja Ostali prihodi iz poslovanja Prihodi od trgovanja i ostali prihodi Prihod iz poslovanja Troškovi iz poslovanja Gubici od umanjenja vrijednosti zajmova 2.godina komitentima i ostale imovine Gubici/DOBICI od umanjenja vrijednosti (13) za obveze i troškove Dobit prije oporezivanja Porez na dobit Dobit za godinu 364 (99) 265 Izvor: www. Iz prikazane tablice može se zaključiti: Troškovi kamata su u obje godine manji od prihoda od kamata što dovodi do neto prihoda od kamata koji su se u 2008. i 2008. godini povećali u odnosu na 2007..000 478 (158) 320 94 112 206 1.015 (1.2011. prosinca 33 .502 (1. povećali su se i prihodi od poslovanja u odnosu na godinu dana ranije te je to rezultiralo i samim povećanjem dobiti s 265 u 2007. godini. godinu.294 (745) (172) u milijunima kn 2.502) 1. do 2008. godine Račun dobiti i gubitka banke za 2007.rba. godinu 2007. godine Bilanca banke na dan 31. godini na 500 milijuna kuna u 2008.

370 prodaju Zajmovi i predujmovi komitentima 22.289 2. i 2008. godine 2007. godina Obveze milijuni kn FFinancijske obveze po fer vrijednosti kroz račun 76 dobiti i gubitka Depoziti banaka Depoziti društava i ostalih sličnih subjekata 147 12. kad su iznosili 22.588 2008.774 Financijska ulaganja koja se drže do 1 dospijeća Ulaganja u podružnice Nekretnine. godina Imovina milijuni kn Novac i računi kod banaka 1. godini iznose 25. podaci koji se uvelike razlikuju su obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke koja su se u 2008. godinu 2007. pristupila 07.523 10 25.774 milijuna kuna što je povećanje za 3. g. Godina milijuni kn 389 152 10. Tablica 4: Bilanca Raiffeisen banke za razdoblje od 2007. godini u odnosu na 2007.098 5. godini u odnosu na 2007.367 3. i 2008. postrojenja i oprema Nematerijalna imovina Odgođena porezna imovina Ostala imovina Ukupno imovina 211 406 174 54 408 38.678 Izvor: www. Godina milijuni kn 1. prosinca za 2007.564 za 2 2008. Iz prikazane tablice imovine Raiffeisen banke.855 794 211 413 228 126 456 40.081 milijuna kuna.868 kroz račun dobiti i gubitka Plasmani i zajmovi drugim bankama Financijska imovina raspoloživa 4. do 2008.04.822 banke FFinancijska imovina po fer vrijednosti 4. smanjila za 724 tisuća kuna dok se financijska imovina raspoloživa za prodaju povećala u 2008.394 Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne 3.373 34 .2010. i 2008.rba.855 u odnosu na 2007.hr /bilanca te račun dobiti i gubitka banke za 2007. za 8 milijuna kuna što je rezultat amortizacije imovine. godine Bilanca Banke na dan 31.2007. Bitno za ovaj diplomski rad su zajmovi i predujmovi komitentima koji su se također mijenjali te u 2008.

407 40.624 3. Međutim.074 2. Naime.672 milijuna kuna. Najveći problem za poduzeća predstavlja rast nelikvidnosti unutar realnog sektora. godini bile 38. kapital i rezerve 10.04. kapital i rezerve koje su u 2008. vidi se da se na kreditnu sposobnost poduzeća negativno odrazilo smanjenje potražnje za njihovim robama i uslugama na domaćim i vanjskim tržištima.162 5.698 12.698 što je povećanje od 1.074 milijuna kuna.407 5.rba. i 2008.986 10.699 (10) 14 1 173 361 7 1. Rast nelikvidnosti koji se u prvom tromjesečju iskazivao na financijskom tržištu zbog deprecijacijskih pritisaka i 35 . Produženjem rokova naplate potraživanja pokrenula se spirala nelikvidnosti unutar sektora poduzeća.624 38.194 12 1 98 361 957 3.370 Izvor: www.842 10.963 u odnosu na 2007. g.hr /bilanca te račun dobiti i gubitka banke za 2007.370 dok su u 2007. godini iznosile 40. godini povećao i ukupni kapital i rezerve za 1.963 3. Promatrajući tržište. Ostale promatrane stavke su se također mijenjale pa se tako u 2008. prilagodbu na pad potražnje dodatno im je otežao smanjeni pristup financijskim izvorima zbog zastoja u priljevu kapitala sa inozemnih tržišta i istiskivanjem iz kreditnog potencijala domaćih banaka od strane financijski deficitne države.2011.Depoziti stanovništva Uzeti zajmovi Izdane dužničke vrijednosnice Rezervacije za obveze i troškove Tekuća obveza za porez na dobit Ostale obveze Ukupno obveze Kapital i rezerve Dionički kapital Vlastite dionice Premija na emitirane dionice Kapitalna rezerva Zakonska rezerva Rezerve za opće bankovne rizike Rezerva fer vrijednosti Zadržana dobit Ukupno kapital i rezerve koji pripadaju dioničarima Matičnog društva Interesi manjinskih dioničara Ukupno kapital i rezerve Ukupno obveze. godini ne znatno smanjile i iznose 34. godinu kad su iznosile 35. javna poduzeća nisu pravovremeno prilagodila troškove poslovanja i izdatke za investicije smanjenim izvorima kapitala pa su početkom godine povećali razinu financiranja na račun dobavljača.310 158 90 17 702 35. pristupila 08. Obveze banke su se u 2008.778 kao i ukupne obveze.238 100 94 64 711 34.

poduzeća i stambenih kredita: 36 . već je dalje postupno rasla i prijetila pokretanjem stečaja nad većim brojem poduzeća.mjera monetarne vlasti za stabilizaciju tečaja kune preselio se u drugom tromjesečju na realnu ekonomiju. Unatoč povećanom sezonskom priljevu novca od turizma i olakšanom pristupu javnih poduzeća inozemnim tržištima kapitala. u drugom polugodištu se nelikvidnost u sektoru poduzeća nije smanjila. a zatim zbog porasta nenaplativih plasmana banaka. Na tržištu kapitala je od drugog tromjesečja zabilježen oporavak cijena iako za to nema fundamentalne osnove. Zato među ulagačima prevladava očekivanje negativne korekcije u bližoj budućnosti. Dodatni problem u formiranju potražnje je i kamatna stopa na kredite koja je povećana na početku krize kao rezultat viših troškova financiranja financijskih institucija. Graf 1. prvo zbog rasta državnog rizika i povećane potražnje za domaćim depozitima. U sektoru stanovništva bilježi se smanjenje potražnje za financijskim proizvodima i uslugama zbog rastuće neizvjesnosti budućih primitaka u uvjetima smanjivanja zaposlenosti i prijetnji lančanog bankrota poduzeća.: Kretanje dugoročnih kredita stanovništava. što rezultira sniženim prometima i posljedičnom izostanku prihoda u financijskim institucijama vezanim uz tržište kapitala. U bankama i financijskim institucijama sa ponudom kreditnih substituta povećao se broj klijenata s problemima u otplati preuzetih obveza. Navedeno je u nastavku prikazano grafikonom.

Takav trend zabilježen je i u Raiffeisen banci.hr/web/pdf/annual-report/rba-annual-report-2008-hr. Na početku godine smanjena je ponuda kapitala iz inozemnih izvora. godini kreditno poslovanje banke. Međutim. kako je već prethodno navedeno.4.. U 2009.rba.Izvor: http://www. odvijalo se u promjenjivim uvjetima. 37 . pristupila 10. nedostatak ponude inozemnog kapitala izazvao je i deprecijacijski pritisak na tečaj kune te je intervencijom monetarne vlasti smanjena ponuda kuna i povećana ponuda deviza.2011. što je izazvalo rast cijena domaćih financijskih izvora i povećalo kamatne rashode.

Posljedica priljeva inozemnog kapitala je smanjenje potražnje za kreditima i postupan pad kamatnih stopa. godine. održala se i u siječnju 2011. a nešto manje u segmentu poduzeća. vrlo dobra likvidnost domaćeg financijskog sustava koja je. Za razliku od 2008. koja se najviše osjeća u segmentu građana.Nedostatak kuna izazvao je povećanje kamatnih stopa na financijske izvore u kunama pa su povećane i kamatne stope na plasmane banaka. godinu. U drugom se dijelu godine povećala ponuda kapitala iz inozemstva. pa su kamatne stope na novčanom tržištu zadržane na relativno niskoj razini što se vidi iz sljedećih tablica: Tablica 5: Kamatne stope banaka na kunske kredite s valutnom klauzulom i na kredite odobrene u eurima mjesečne vagane prosječne kamatne stope. uz manje oscilacije. koji koristi mogućnosti ostvarivanja viših prinosa na tržištu koje karakteriziraju visoke kamatne stope u ponudi domaćih banaka. obilježila cijelu 2010. i 2009. Tako se smanjila potražnja za kreditima. u postocima na godišnjoj razini 38 . Zbog toga se kreditni potencijal banaka usmjeravao prema segmentu države. koji iz kreditnog potencijala banaka istiskuje plasmane privatnim poduzetnicima i građanima. a potom i onih na depozite te kredite banaka. najprije na domaćem tržištu novca.

Izvor: http://www. Tablica 6: Kamatne stope banaka na kunske kredite bez valutne klauzule mjesečne prosječne vagane kamatne stope.04.2011. pristupila 11.hnb.pdf.hr/publikac/bilten/arhiv/bilten-167/hbilt167. u postocima na godišnjoj razini 39 .

hr/publikac/bilten/arhiv/bilten-167/hbilt167. pristupila 11. a kod pojedinih su stopa zabilježene promjene koje ne izlaze iz okvira njihove uobičajene kolebljivosti.Izvor: http://www.2011.pdf.hnb. Tablice prikazuju da su se kamatne stope poslovnih banaka uglavnom nastavile vrlo sporo smanjivati. Kamatne stope banaka na kratkoročne kunske kredite bez valutne klauzule odobrene poduzećima u četvrtom su tromjesečju pale za oko 25 40 .04.

veljača 2011.64%).64 postotnih bodova u prosincu. također su se nastavile kontinuirano vrlo blago smanjivati i u prosincu su iznosile 8. U posljednjem tromjesečju stabilizirale su se kamatne stope na oročene depozite poduzeća.31 u rujnu. U promatranom razdoblju razmjerno je stabilna ostala kamatna razlika između čistih kunskih kredita i depozita ( na razinama iznad 8.98%).29 u prosincu s 8.baznih bodova u usporedbi s prethodnim tromjesečjem (u prosincu su iznosile 6.19% u prosincu). (Bilten Hrvatske Narodne banke. p.24 u listopadu. broj 167. S druge strane.0 postotnih bodova. kamatne stope na dugoročne kredite s valutnom klauzulom poduzećima u istom su razdoblju blago porasle (na 7. 7.63 postotna boda u prethodnom mjesecu).36) ZAKLJUČAK 41 . 7. pokazivala pojačanu kolebljivost na povišenoj razini dosegnutoj još sredinom 2009. Nakon što je ukupna kamatna razlika tijekom većeg dijela 2010. na čije kretanje najveći utjecaj imaju kamatne stope na stambene kredite.. Kamatna razlika između kredita s valutnom klauzulom i deviznih depozita zadržala se nakon blagog rasta u rujnu na nešto povišenoj razini od oko 5. godine.18 u studenom i 6. Kamatne stope na kratkoročne kredite stanovništvu bez valutne klauzule već gotovo dvije godine stagniraju (u prosincu su iznosile 12.69 postotnih bodova.38 postotnih bodova u kolovozu pala na 7. dok se pad kamatnih stopa na oročene depozite stanovništva usporio.16%. Kamatne stope na dugoročne kredite stanovništvu s valutnom klauzulom. no u prosincu se smanjila na 4. Trend smanjivanja kamatnih stopa na oročene depozite obilježio je većinu 2010.0 postotnih bodova s nešto uočljivijim padom tek na samom kraju godine: na 8.. potkraj godine smanjena je znatno jer je sa 7.

ulaganja sredstava. Banke se razlikuju s obzirom na vlastite procjene o korisnosti podataka: neke banake žele dobiti na uvid financijske izvještaje za posljednje tri godine. S obzirom na nestabilnost tržišta u Hrvatskoj. likvidnosti te rentabilnosti. te kriterije i ovlaštenje za donošenje odluka o kreditima. Krediti spadaju u aktivne bankarske poslove. nije svejedno da li banka odobrava samo kratkoročne kredite ili odobrava i dugoročne. a to su svi oni poslovi putem kojih banke u vidu raznovrsnih kredita raspodjeljuju prikupljena i slobodna novčana sredstva naplaćujući na njih odgovarajuće kamate.Banka je institucija čija je osnovna djelatnost uzimanje i davanje kredita te posredovanje u novčanim plaćanjima. a treće za samo jednu godinu.d. Pri razmatranju kreditnih zahtjeva treba uzeti u obzir velik broj elemenata. Kod odobravanja dugoročnih kredita ima važnu ulogu studija o isplativosti investicije za koju banka odobrava kredit. Donošenjem odluke o odobravanju dugoročnih kredita. Općenito se smatra da se kao preduvjet za poslovni uspjeh treba krenuti od jasno definiranih ciljeva i vizije poslovanja. danas prisutna u 37 gradova. a posebno načela sigurnosti. prva je banka osnovana u Hrvatskoj inozemnim kapitalom. U bankarstvu je posjedovanje takve jedne vizije od posebnog značaja zbog potrebe upravljanja rizicima te zbog toga banke iz sasvim opravdanih razloga zahtijevaju da im se dostavi opsežna dokumentacija kako bi mogle odobriti kredit. Banke u Hrvatskoj uspjele su prilično detaljno pismeno definirati vrste kredita koje nude. uvjete koji se odnose na zalog. potrebnu dokumentaciju. Raiffeisenbank AustriaOPCE d. druge traže izvještaje za zadnje dvije godine. efikasnosti. Zagreb (RBA). 42 . Dugoročni krediti su krediti koji se odobraju s rokom dužim od deset godina za financiranje investicija pri čemu se kreditnom analizom želi utvrditi spremnost i sposobnost zajmotražitelja da vrati kredit. banke odlučuju o pravcima razvoja ne samo poduzeća već i cjelokupne privrede. Kreditiranje banke obavljaju na temelju pravila i zakona bankovnog poslovanja.

da bi ostvario pravo na kredit. ovisno o vrsti i namjeni kredita propisanu uvjetima za pojedinu vrstu kredita i drugim važećim aktima banke . kao i ostalu dokumentaciju. klijent treba podnijeti zahtjev za kredit na propisanom obrascu banke. tako i u Raiffeisen banci. Prikazane su i uspoređene kamatne stope banaka na kunske kredite s valutnom klauzulom i bez valutne klauzule koje prikazuju da su se kamatne stope poslovnih banaka uglavnom nastavile vrlo sporo smanjivati.Kao i u ostalim bankama. Poslovanje banke prikazano je računom dobiti i gubitka te bilancom. prikupiti dokumentaciju kojom se utvrđuje njegova kreditna sposobnost. a kod pojedinih su stopa zabilježene promjene koje ne izlaze iz okvira njihove uobičajene kolebljivosti 43 .

D. I. Upravljanje kreditnim rizikom u suvremenom bankarstvu. broj 167. Osijek 2. Živko. V. V.. KNJIGE 1) Jakovčević. 1988. OSTALI IZVORI 44 . Godine 3. Matić. N. ČASOPISI 1) Bilten Hrvatske Narodne banke. Mates. Zagreb 2) Kandžija. 2004. 2000. Poslovna plitika banaka. veljača 2011. Rječnik bankarstva i financija. Mostar-Rijeka 3) Katunarić. Banka principi i praksa bankarskog poslovanja. Zagreb 5) Srb. Masmedia. Pravni fakultet u Osijeku. A. Zagreb 4) Leko. 2001. V. Bankarstvo u gospodarstvu. 1993...LITERATURA: 1. B.

g.xigre.03.hnb.2011) 13) Odobravanje kredita. dostupno na: http://www.fina.hr/Default.hr (08.pdf (20. 2011.2011.1) Kamatne stope u Hrvatskoj dvostruko veće nego u EU.hr/publikac/pregledi/hanaliza.03. dostupno na:http://www.fina. 2010.hnb. dostupno na: http://www. dostupno na: http://www.) 20) Komercijalne banke.) 11) Bilanca te račun dobiti i gubitka banke za 2007.hr/web/pdf/annual-report/rba-annual-report (10.poslovni.04.03.) 12) Osnovni faktori koji utječu na aktivne kamatne stope banaka.2011. 2008. dostupno na: http://www.hr/publikac/bilten/arhiv/bilten-167/hbilt167. dostupno na: http://www.com/hr/business (04.2011.04.04. dostupno na: http://www.2011) 17) Upravljanje operativnim rizikom. 2009. 2009. poduzeća i stambenih kredita.hr/clanci/ (10.pdf (20. 2003.htm#b3 (15.2011) 16) Dobre prakse za upravljanje operativnim rizikom i nadzor nad njim.adriakon.hnb. (29.2011) 18) Kamatne stope banaka na kunske kredite s valutnom klauzulom i na kredite odobrene u eurima mjesečne vagane prosječne kamatne stope.4.aspx?art=8965 (20.04.2011) 14) BON 1. dostupno na: http://www. 2009.03.moj-bankar. 2008.hr (09. 2010.2011) 2) Kreditiranje. dostupno na: http://www. (29. u postocima na godišnjoj razini.2011) 45 .hr/Kazalo (02. u postocima na godišnjoj razini.hr/docs/27001%20HNB%20ISMS%20prezentacija %20bankarstvo.monitor.03. 2003.2011) 15) BON 2.rba. dostupno na: http://www.aspx?sec=1294 (20.03. 2011.2011) 19) Kamatne stope banaka na kunske kredite bez valutne klauzule mjesečne prosječne vagane kamatne stope. dostupno na: http://www.03.hr/supervizija/papiri-bazelske-komisije/h-dobre-prakse-zaupravljanjem-operativnim-rizikom. i 2008.hnb.hr/Default.03. 2009.hr/publikac/bilten/arhiv/bilten167/hbilt167. dostupno na: www. dostupno na: www.2011) 2) Kretanje dugoročnih kredita stanovništava.rba. 2010.

2011) 4) Kredit.hr (07. dostupno na: http://www. Godine 5. poduzeća i stambenih kredita 37 38 35 46 .03.hr (03.3) Nastanak i pojam kredita. Račun dobiti i gubitka Raiffeisen banke za razdoblje od 2007. Kretanje dugoročnih kredita stanovništva. Bilanca Raiffeisen banke za razdoblje od 2007.2011) 6) Domaće banke uznemirene ino konkurencijom. 2008. do 2008.2011. do 2008.03.hr (11.hr/publikac/pregledi/p-011.2011.rba.pdf (05.poslovni. 3. 2010.hnb.04.poslovniforum.hr (01.) 9) Stanje tržišta.04. dostupno na: http://www.04.2011. 2010.2011. Godine 4. u postocima na godšnjoj razini POPIS GRAFIKONA 1.hr/ekonomski-leksikon (04.) POPIS TABLICA str. 2010.04. dostupno na: http://www. 2009. Kamatne stope banaka na kunske kredite bez valutne klauzule mjesečne prosječne vagane kamatne stope. dostupno na: www. 7) Usporedba kamatnih stopa. 1. dostupno na: www. u postocima na godišnjoj razini 6.moj-bankar.) 5) Općenito o Raiffeisen banci.bicro.arhivanalitika. dostupno na: www. dostupno na: www. Bilanca Raiffeisen banke za razdoblje od 2007.) 8) Mala i novoosnovana poduzeća. Kamatne stope banaka na kunske kredite s valutnom klauzulom i na kredite odobrene u eurima mjesečne vagane prosječne kamatne stope. Osnovni faktori koji utječu na aktivne kamatne stope banaka 22 31 32 33 2. do 2008.hr/dat/HUB%20Analiza%2015. g. 2010. 2005.

47 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful