RADNO PRAVO

1. IZUCAVANJE RADA : Sociologija kao opsta nauka izucava pojmove I odnose vezane za rad.Radno pravo izucava nacela i pravila drzavnog i autonomnog prava, sudsku praksu, obicaje ali i druge oblike egzistencije pravila i odnosa koji se ticu radnih odnosa. Pocetak industrijske sociologije vezuje se za eksperimente u jednom cikaskom preduzecu koji se ticao uticaja osvetljenja na efikasnosti rada. Industrijska sociologija samo primjenjuje metode I pojmove iz opste sociolofije na podrucje odnosa u radu. Podrucje industrijske sociologije se moze odrediti kao proucavanje radnih grupa I odnosa u radu, uloge koju radnik igra u radnim odnosima, socijalna organizacija preduzeca. Za proucavanje rada I radnih osnosa snacajna su istrazivanja i saznanja koja pruza sociologija rada. To je posebna nauka koja se bavi izucavanjem i interpretacijom posebnih zakonitosti u oblasti rada i u vezi sa random, istrazujuci odnose sa drugim druztvenim pojavama i onim odnosima rada i u vezi sa radom koji su u najuzoj vezi sa proucavanim odnosima. Ona se bavi problemima koji nastaju kao posljedica promjene u tehnici i tehnologiji, ponsanjem covjeka u radu i u vezi sa random, mjestom rada, polozaja radnika u drustvu i pitanjima njihove drustvene moci.. 2. RADNO PRAVO: Propisi u oblasti rada u trzisnim privredama su se zasnivali na privatnoj svojini i preduzetnistvu, a u socijalistickim zemljama na drzavnoj svojini. U savremenim demokratskim drustvima tezi se da se odnosi regulisu zakonom rjedje podzakonskim aktima, a pretezno kolektivnim ugovorima i drugim autonomnim aktima. Propisi koji pripadaju radnom pravu regulisu zaposljavanje i radne odnose. Za radni odnos, vezuje se se puno radno vrijeme i potpuno socijalno osiguranje. Zaposlenje moze biti na poslovima koji su stalni i traju neprekidno, na poslovima sa izvjesnim periodicnim ili sezonskim prekidima, na odredjeno vrijeme, uvijek sa odredjenim radnim vremenom. Radno pravo se razvilo kao samostalna grana prava izdvajanjem iz gradjanskog prava. Radno pravo proucava najamne odnose radnika i poslodavca, i principe i institute u vezi snjima. U nasoj teoriji radno pravo kao pozitivna pravna disciplina je definisano kao grana prava koja obuhvata drzavne i autonomne propise, kao pravne propise o radnim odnosima kod poslodavaca. 1.

Radno pravo predstavlja jednu od najznacajnijih grana prava. Radno pravo regulise radne odnose miliona radnika te je na taj nacin neodvojivo od drustvenog polozaja radnika, znacajno je za razvoj ukupnih drustvenih odnosa.Odredjeni dijelovi radnih I socijalnih odnosa se regulisu i u medjunarodnom pravu. 3.NAZIVI ZA RADNO PRAVO Danas za ovu granu prava preovladjuje naziv radno pravo, ali su poznati i drugi nazivi. Na pocetku je to bio naziv fabricko ili industrijsko zakonodavstvo, a zatim i radnicko zakonodavstvo. S obzirom na cinjenicu da se sindikat izborio za kolektivno ugovaranje koje je bilo vrlo znacajno za radnike ova grana je nosila i sindikalno pravo. Radno pravo u savremenim uslovima obuhvata i socijalno osiguranje. 4. ISTORIJSKI RAZVOJ RADNOG PRAVA Od rimskog doba pa sve do 11. i 12. vijeka o ugovoru o radu se nista ne zna. U srednjovjekovnom pravu, osnosi izmedju majstora, kalfi i segrta si prije svega esnafski. To nije obligacioni vec statusni osnov. Sa razvitkom kapitalizma imovinski i obligaciono pravni odnosi dolaze do punog izrazaja.Propisi o radnim odnosima su postavljeni na individualistickim principima i to u okviru recepcije rimskog prava, a u Engleskoj u okviru obicajnog prava. Ugovor o radu imao je primjenu u pravu socijalistickih zemalja. U teoriji ugovor se definise kao sporazum na osnovu koga radnik prodaje, odnosno stavlja na raspolaganje svoju radnu snagu. Organizovanje radnika Pocetak borbe radnicke klase karakterise nedovoljna organizovanost radnika. Istorija sindikalnog organizovanja radnicke klase, ne pocinje sa sindikalnim organizovanjem vec zabranom organizovanjem radnika, zatim ilegalnim organizovanjem organizovanjem drustva za uzajanmu pomoc. Na kraju dolazi sindikalno organizovanje sa ciljem da obuhvati citavu klasu. Kolektivni ugovor o radu Kolektivne ugovore zakljucuju organizacije radnika (sindikati) i organizacije poslodavaca. Glavna sadrzina kolektivnih ugovora su odredbe o random vremenu i nadnicama. Odredbe o nadnicama su date u vidu tarifa. Kolektivni ugovori su znacajni jer sadrze i klauzule o pravima clanova sindikata i sindikalnoj javnosti. Drzava je kao predstavnik vladajuce klase sebi odredjivala i pravo da rijesava sporove nastale kao zakljucavanje i sprovodjenje kolektivnih ugovora. Kolektivni ugovori sadrze dve vrste odredbi --one koji regulisu prava I obaveze padnika --one one odredbe o pravima i obavezama sindikata i poslodavaca. 2.

5. MEDJUNARODNA ORGANIZACIJA RADA Medjunarodna organizacija rada ( MOR ) je osnovana u Parizu 1919 god. na osnovu sporazuma sa OUN postala je njena specijalizovana organizacija. MOR regulise radne odnose putem svoje zakonodavne djelatnosti , tj. putem konvencija i preporuka. Clanovi MOR-a su : 1. Drzave koje su bile ckanice MOR-a 1.11.1945 2. Svaka clanica OUN koja obavjesti generalnog direktora medjunarodnog biroa rada da prihvata obaveze uz ustava MOR-a 3. Clanica MOR-a moze postati svaka drzava, na njen zahtjev, a po odluci opste konferencije rada. Clanovi delegacije svake zemlje su: dva predstavnika vlade, predstavnik radnika i predstavnik poslodavaca. ORGANI,ORGANIZACIJA I SASTAV MOR-a 1.OPSTA KONFERENCIJA Sacinjavaju je delegacije svih zemalja, sastaju se najmanje jednom godisnje.Ona donosi konvencije, preporuke, odluke o prijemu u clanstvo, odlucuje u budzetu. 2. ADMINISTRATIVNI SAVJET To je izvrsni organ MOR-a. On pukovodi poslovima medjunarodnog biroa, imenuje generalnog direktora MBR, utvrdjuje dnevni red konferencije. 3. MEDJUNARODNI BIRO RADA To je administrativno texnicki organ MOR-a koji radi kod kontrolom administrativnog savjeta, a kojim pukovodi generalni director. Prikuplja I salje informacije koje se ticu rada, pruza pomoc drzavljanima clanicama, odredjuje i cuva dokumentaciju. 4. KOMISIJE ( KOMITETI ) Administrativni savjet ima vise komisija eksperata, a narocito je znacajna ona za primjenu konvencija. 6. NASTAVAK I RAZVOJ RADNOG PRAVA POSLIJE II. SVIJETSKOG RATA 1) Na osnovu odluka Prvog zasjedanaj AVNOJ-a, izvrsni odbor AVNOJ-a donio je vise odluka koje su se odnosile na plate, penzije, zaposlenja, zatim odluke o konfiskaciji i nacionalizaciji pojedinih fabrika, imanja. 2) Oslobadjanjem Beograda i znatnog dijela Jugoslavije zapocela je intenzivna aktivnost u oblasti donosenja propisa o radnim odnosima. Donijeti su propisi koji su se ticali rada, plata, nadnica, sluzbe posredovanja rada i socijalnog osiguranja.

3.

. 7. radni odnos je specifican ugovorni odnos izmedju radnika i poslodavca. zakona o radnim odnosima i zakona o zaposljavanju i ostvarivanju prava zaposlenih lica. Pravni osnov zasnivanja ovog odnosa je ugovor o radu. subjekti individualnih radnih odnosa su preduzece i radnik. 5)Ovaj period vezuje se za promjenu Ustava. Prema saveznom zakonu o osnovnim pravima iz radnih odnosa iz 1988. izmjene i dopune zakona slijedi razvoj ustavnog sistema. Radnik je fizicko lice zaposleno na osnovu ugovora o radu. zakon o strajku. Razvoj radnog zakonodavstva kroz kroz donosenje. zakon o inspekciji rada i zakon o evidenciji oblasti rada i zdravstvenog osiguranja. Poslije donosenja zakona zakljuceno je niz kolektivnih ugovora. a poslije donosenja zakona stupilo je na snagu Ustav BiH iz 1995. Svaka ugovorna strana mora ispunjavati propisana prava i obaveze. Prema zakonu o radu. subjekti individualnih radnih odnosa su radnij i organizacija. Svoje interese radnici i poslodavci ostvaruju preko sindikata I udruzenja poslodavaca. U zakonu o radnim odnosima iz 1993. zakoni donjeti prije stupanja na snagu Ustava BiH . a 2002 je donjet zakon o administrativnoj sluzbi u organima RS. donosenjem osnovnog zakona o upravljanju u privrednim preduzecima i visim privrednim udruzenjima. 4)Pocinje donosenjem ustavnih amadmana 1971. donosenja zakona o preduzecima i zakona o osnovnim pravima iz radnih odnosa. Odredjeno je da je osnovna organizacija udruzenog rada osnovni oblik udruzenja rada I sredstava i to onaj oblik u kome radnici neposredno I ravnopravno uredjuju medjusovne odnose u radu.Prva faza u zakonodavstvu je prelazna i sadrzi mjesavinu obiljezja predhodnih i radnih odnosa u nastajanju. ostali su vazeci. Razlikuju se mala i srednja preduzeca. U ovom periodu donijeto je vise propisa koji se ticu rada i uslova rada. tj. a regulisana su i prava iz socijalnog osiguranja.3) Ovaj period pocinje uvodjenjem radnickog samoupravljanja. Kasnije su doneseni i zakon o radnim odnosima u drzavnim organima. 4. zakon o zaposljavanju.Navedeni zakoni su donjeti na osnovu Ustava RS iz 1992.RAZVOJ RADNOG PRAVA U RS I BiH Formiranje radnog zakonodavstva u RS zapocelo je 1993. a poslodavac je fizicko lli pravno lice za koje lice u random odnosu obavlja poslove. odlucuju o uslovima i rezultatima svoga rada i regulisu medjusobne odnose putem samoupravnih sporazuma I drustvenih dogovora. donosenjem pravnih zakona i radnog zakonodavstva. dok je otkaz ugovora nacin prestanka radnog odnosa. Druga faza je zapocela 2000 kada su donjeti zakon o radu.

b. U tom periodu je doslo do odvajanja radnog od gradjanskog prava.) Odnos radnog i krivicnog Krivicna odgovornost i krivice sankcije pojavljuju se u radnim odnosima da bi zastitili prava iz radnog odnosa i socijalnog osiguranja. saslusanja. kontradiktornosti postupka i prava na odbranu.Krivicno pravo je nekada neophodno za razrijesenje odredjenih odnosa. U nekim ustavima socijalistickih zemalja nalazile su se i odredbe o obavezi rada. Privatna svojina je zamjenjena opstenarodnom. a socijalisticke revolucije su dovele do potiskivanja ugovorenih odnosa iz oblasti radnog prava. Postojale su posebne zakonske odredbe o radnim odnosima u radnim zajednicama organa drustveno politickih zajednica u zakonima o drzavnoj upravi. e.) Odnos radnog i privrednog Radno i privredno regulisu odnose odgovornosti f.) Odnos radnog i sudskog Parnicni postupak-parvilima parnickog postupka je regulisano postupanje sudova u sudovima iz radnih odnosa. neposrednih. ali se dio nacela ipak primjenjuje.) Odnos radnog i upravnog Radno-pravni odnosi drzvnih sluzbenika su menifestovali jacu ili slabiju vezu izmedju radnog prava i upravnog prava. Krivicni postupak-sadasnje zakonodavstvo ne predvidja direktnu primjenu normi krivicnog postupka u disciplinskom. 5. Radno pravo se sastojalo iz raznih ugovorenih odnosa i oblika.) Odnos radnog i gradjanskog prava Radno pravo je nastalo u okviru gradjanskog prava a zatim se osamostalilo i izdvojilo. d. Ugovori su svedeni na proceduralne akte I obaveznu formu.)Odnos radnog i prava privrednog sistema Pravo privrednog sistema pored normiranja privrednih organizacija obuhvata i odnosa. koju se ticu prava i obaveza u radnom odnosu. MJESTO RADNOG PRAVA U PRAVNOM SISTEMU I PRAVNOM PORETKU a. Posljedice po radni odnos mogu da nastanu i kada zaposleno lice odgovara za krivicno djelo kao gradjanin.8. To se odnosi na nacela javnosti. u odnosima sa radnicima. . Veza izmedju radnog i upravnog prava postoji i kroz regulisanje i rad inspekcijskog nadzora. Uvodjenjem ugovora o radu ponovo se radno pravo priblizava gradjanskom. Sada vazeci ustavi posli su od koncepcije ravnopravnosti svih oblika svojine. drzavnom ili drustvenom. g. c.) Odnos radnog i ustavnog U zemljama trzisne privrede ustavi su se zadrzali na nacelima i proklamovanju sloboda tako da ogranicavaju apsolutnu moc vlasnika sredstava rada. koji se ticu prava i obaveza u radnom odnosu. Ustavi socijalistickih zemalja su sadrzavali brojne odredbe o radnicima i socijalnim pravima. Radni odnosi su ugovoreni odnosi.

Subordinacija je karakteristicna za sluzbenicke radne odnose. funkcionalna veza radnika u organizaciji.radni odnos je bio odnos radnika i poslodavca u kome se radnik nalazi u zavisnom odnosu. Nebitni elementi pojma radnog odnosa su : 1) trajanje radnog odnosa--utvrdjuje se prilikom zasnivanja radnog odnosa. U skucaju ekonomskih teskoca lice u ranom odnosu moze primiti zaradu djelom u novcu dijelom u nature. radnopravna. . Zahvaljujuci informacionim tehnologijama danas se rad moze obavljati dislocirano. ne znaci i da je zasnovan radni odnos.9. Ako odnos rada nije uspostavljen dobrovoljno onda je sigurno da nije uspostavljen radni odnos.radi se o dobrovoljno uspostavljenom radnom odnosu. ako je radni odnos zasnovan na puno radno vrijeme ili da ga smanjuje ako za to postoji pravni osnov. 3)Subordinacija. bez obzira sto postoje ostali elementi. Iako kod privremenih i povremenih poslova postoji dobrovoljnost. Rad lica osudjenih na kaznu zatvora nije dobrovoljno ukljucivanje ukljucivanje u radni odnos. U savremenim uslovima svaki rad se placa.POJAM I ELEMENTO RADNOG ODNOSA Radni odnos je dobrovoljna.Posto je dobrovoljno stupanje na rad jedan od bitnih elemenata. 2) licna radno-pravna funkcionalna veza--pokazuje da je radnik u organizovanom i uredjenom radu kod poslodavca. Mjesto rada nije bitno. odnosno funkciju i zamjenjujuc svoj rad za licni dohodak prema ulozenom radu.Novcani ekvivalent koji se dobija za rad u radnom odnosu je zarada. u manjem iznosu od utvrdjenog ili da je uopste ne dobija. ukljucivanje u organizaciju i pravo na naknadu ipak ne postoji radni odnos. Radni odnos se zasniva bez odredjivanja njegovog trajanja ili kao radni odnos na odredjeno vrijeme.Obaveza poslodavca je da to vrijeme ne smanjuje. Bitni elementi radnog odnosa su: 1) dobrovoljno stupanje u na rad . licna. na osnovu koje se radnik pod odredjenim uslovima i na odredjeni nacin ukljucuje na organizovani rad u organizaciji zauzimajuci jedno odredjeno radno mjesto . ako je jedno lice ukljuceno u organizaciju. odnosno kod poslodavca. bitno je da radnik djelatnost obavlja za poslodavca. 6. na kome obavlja odredjeni posao. 4) bitan element radnog odnosa je i zarada.Ako ta zavisnost podrazumjeva i odnos naredbodavca i izvrsioca onda je to odnos subordinacije. 2)Radno vrijeme u savremenim uslovima se zakonom odredjuje puno radno vrijeme.

pristojan zivot za radnike i njihove porodice 5. buduci da je ustavom utvrdjeno da su opsta nacela medjunardonog prava sastavni dio unutrasnjeg prava BiH i etinteta. pravo na pravidno platu 4. pravo na rad--svako lice ima pravo da dobije mogucnost da obezbjedi sebi sredstva na zivot slobodno izabranim ili prihvacenim radnom. pravo na strajk 12.Ustav BiH je izvor radnog zakonodavstva u dijelu koji se odnosi na ljudska prava i osnovne slobode. posebna zastita majke prije i poslije porodjaja 13. pravo na uzivanje pravicnih i povoljnih uslova rada 3. pravo sindikata da slobodno obavljaju svoju djelatnost 11. Prava i obaveze iz radnih odnosa ne mogu se uporediti ispod medjunarodnih standarda. pravo sindikata da osnivaju nacionalne fondacije i pravo nacionalnih federacija da osnivaju medjunarodne sindikalne organizacije 10.Zabranu ropstva i prinudnog rada-ni od koga se ne moze zahtjevati da obavlja prinudni ili obavezni rad. pravo svakog lica da sa drugima obrazuje sindikat 9. . bezbjednost i higijenske uslove rada 6. slobodno vrijeme. zastita djece i omladine od privrednog i drustvenog iskoristavanja 14.IZVORI RADNOG PRAVA 1. 2. podjednaku mogucnost za svakog da bude u svom radu unapredjen 7. pravo svakog lica na obrazovanje 7.SOCIJALNIM I KULTURNIM PRAVIMA Obavezuje svaku drzavu potpisnicu da obezbjedi puno postovanje prava priznatih u Paktu.Zabranu diskriminacije --uzivanje prava i sloboda obezbjedjuje se bez diskriminacije po bilo kom osnovu. 3. =Konvencija zajedno sa protokolima predvidja : 1. MEDJUNARODN PAKT O EKONOMSKIM. Tako su odredbe o ljudskim pravima i slobodama sadrzane u Evropskoj konvenciji o zastiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. =.10. 8. razumno ogranicenje radnog vremena i povremeno placeno odsustvo. USTAV Ustav ima prioritet nad zakonskim odredbama BiH i zakonima etinteta koji nisu snjima u saglasnosti.Pravo na obrazovanje--drzava postuje pravo roditelja da obezbjede obrazovanje i nastavu koji su u skladu sa njihovim filozofskim i vjerskim opredeljenjima u cilju zastite prava iz Konvencije i protokola moguce je traziti zastitu pred Evropskim sudom za ljudska prava. odmor. kao i njenim protokolima direktno primjenjuju i imaju prednost nad ostalim zakonima. To su: 1. 2.

zastita prava iz radnog odnosa. pravo na materijalno obezbjedjenje u toku privremene nezaposlenosti 12. . uslovi za prijem drzavnog sluzbenika u radni odnos. prestanka ugovora o radu.Republika uredjuje i obezbjedjuje: --radne odnose --zastitu na radu --zaposljavanje =USTAVOM SU UTVRDJEA NACELA RADNOG PRAVA: 1. Sastoju se iz zakona kojima se uredjuju radni odnosi i drugi djelovi radnog prava. zaposleni imaju pravo na dnevni. osposobljavanje za odredjeni posao 13. financiranje sluzbe za zaposljavanje. radno vrijeme. pravo zaposlenih i clanova njihovih porodica na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje 11. u skladu sa zakonom 7. zaposleni imaju pravo na placeno odsustvo. svako po osnovu rada ima pravo na zaradu. zajamcena je sloboda sindikalnog organizovanja i djelovanja 9. osiguranje za slucaj nezaposlenosti. probni rad 8. omladina.PREMA USTAVU RS. =Zakon o administrativnoj sluzbi u upravi RS-radna mjesta u upravi. u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom 3. zene i invalidi imaju posebnu zastitu 8. =Zakon o zaposlavanju-zaposljavanje. sedmicni ili godisnji odmor 5. svako ima pravo na rad i slobodu rada 2. upraznejna radna mjesta.. zaposleni imaju pravo na zastitu u radu. plate i naknade. prava nezaposlenih lica. u skladu sa zakonom i kolektivnom ugovorom 6.=. zaposleni imaju pravo ucesca u upravljanju u preduzecu 2 ZAKONI Za subjekte radnih odnosa u RS relevantni su : --zakoni koje donosi zakonodavni organ RS --zakoni koje donosi zakonodavni odgan BiH --zakoni koje donosi OHR --zakoni keje donosi Skupstina Brcko distrikta Radno zakonodavstvo je dio radnog prava kao pozitivnog prava i dio zakonodavstva u pravnom sistemu RS. zaposleni imaju pravo na strajk 10. rjesavanje sporova izmedju radnika i poslodavca.Radno zakonodavstvo RS sacinjavaju: =Zakon o radu-nacin i postupak zakljucivanja ugovora o radu. zaposleni imaju pravo na ograniceno radno vrijeme 4.

9 . Ali se ne moze mjenjati. Duznost sudskih vjeca je da jednako tumace zakon. Primjena ratifikovane konvencije za clanicu se odlaze do momenta ratifikacije od strane nekih drugi clanica. Sudska praksa za sudove udruzenog rada je bila djelom oslonac i izvor postupanja u slicnim slucajevima. nacin i uslovi njihovog organizovanja. i prava iz socijalnog osiguranja su izvor radnog prava. b) Dvostrani medjunarodni ugovori Sporazumi koji zakljucuje nasa zamlja sa nekom drugom drzavom. Izvjestan uticaj sudske prakse na tumacenje i prijemnu zakona je prisutan. imovina i finansiranje =Zakon o zaposlavanju stranih drzavljanja i lica bez drzavljanstva =Zakon o evidencijama u oblasti rada i zdravstvenog osiguranja 3. U postupku ratifikacije konvencija se moze usvojiti ili ne usvojiti. prava i duznosti clanova savjeta =Zakon o lokalnoj samoupravi-jedinice lokalne samouprave. pravilnici. Postiji i mogucnost uslovne ratifikacije. poslovi lokalne samouprave. Za organizacije udruzenog rada ona je bila ogranicenje i okvir u kome su se kretali.=Zakon o strajku-predmet jr postupak u kome zaposleni radi svojih ekonomskih i socijalnih prava ostaruju pravo na strajk =Zakon o zastiti na radu-pojam i ordanizacija zastite na radu. 4. mjere zastite na radu =Zakon o savjetima radnika-nacin i postupak uspostavljena savjeta radnika kod poslodavaca. odluke i sl. Podzakonske akte kojima se uredjuju pitanja iz radnih odnosa i ugovora o radu u institucijama BiH donosi nadlezno ministarstvo. resorni minister ili drugi funkcioner ovlasten zakonom. organi. izbor i trajanje mandata clanova savjeta. Donose se u cilju primjene pojedinog zakona kao uredbe. U vrijeme postojanja sudova udruzenog rada stvarana je sudska praksa koja je imala elemente istovjetnog postupanja u ostalim slicnim slucajevima. radi regulisanja prava i obaveza na radu i u vezi sa radnom. Konvenicje podlijezu ratifikaciji. 11 IZBORI RADNOG PRAVA MEDJUNARODNOG PORIJEKLA a) Konvencije i preporuke MOR-a One su najznacajniji izvor radnog prava. POD ZAKONSKI AKTI Podzakonske akte kojima se uredjuju pojedina pitanja iz radnih onsosa donosi Vlada. SUDSKA PRAKSA Pravna teorija stoji na stanovistvu da sudska praksa nije izvor prava. Nadlezna Vlast moze da ratifikuje i ili odbije ratifikaciju.

stvoren je sistem pravila koja pored ostalog predstavljaju osnovu za zaposljavanje eksperata na odredjenim poslovima. Kolektivni ugovor moze se zakljuciti za odredjenu grupaciju ili granu djelatnosti i za jednog ili vise poslodavaca. g)Kolektivni ugovori Kolektivni ugovori se blize uredjuju -prava po osnovu rada -obim prava -nacin ostvarivanja prava -postupak ostvarivanja prava Kolektivnim ugovorom se mogu odrediti povoljnija prava za radnike od prava koja su utvrdjena zakonom ako zakonom nije izticito drugacije odredjeno. Predhodnim zakonom o radnim odnosima bila je propisana obaveza da se na nivou Republike zakljuci Opsti kolektivni ugovor. ako zakonom nije drugacije odredjeno. U ovim slucajevima ugovori o tehnickoj saradnji se pojavljuju kao izvori za odnose zaposljavanja i prava na osnovu tog i takvog zaposlenja.c)Visestrani medjunarodni ugovori Kod nas ih nema pa nisu izvor radnog prava d) Akt regionalnih I drugih organizacija Ovakve organizacije su KEBS ( konferencika o evropskoj bezbjednosti i saradnji ) i OEBS ( Organizacija o evropskoj bezbjednosti i saradnji ). e) Medjunarodni akt o tehnickoj saradnji U okviru sistema UN i posebno MOR-a. ili je naknadno pristupio kolektivnom ugovoru. Vrste kolektivnih ugovora: Kolektivni ugovor je onaj ugovor koji je obavezujuci za poslodavca i radnike koji su kod njega zaposleni. Zakonom se moze utvrditi da su obavezni da to ucine u odredjenom ruku. Mogu se utvrditi i prava radnika koja nisu utvrdjena zakonom. Privredne komore i Vlade RS. 10 . ili je ovlastio drugog poslodavca da to ucini u njegovo ime. kolektivnog ugovora za odredjenu grupaciju ili granu djelatnosti i kolektivnog ugovora za jednog ili vise poslodavaca upuceni su da pristupe pregovaranju radi Zakljucivanja novog ili dopune postojeceg kolektivnog ugovora u skladu sa novim zakonom ili izmjenama ili dopunama zakona. primjenjuje se postojeci kolektivni ugovor. Njihovi akti mogu da se pojave kao neka vrsta izvora radnog prava. Zakonom o radu je predvidjeno da se moze zakljuciti kolektivni ugovor na nivou RS. Pocetak stvaranja autonomnog prava u RS je zakljucivanje Opsteg kolektivnog ugovora 1997. a u cijem zakljucivanju je poslodavac neposredno ucestvovao. Ucesnici opsteg kolektivnog ugovora. od strane Saveza sindikata. Do zakljucivanja kolektivnih ugovora u skladu sa odredbama nobog zakona. Kolektivnim ugovorom se ne moze odrediti manji obim prava radnika od onog koji je odredjen zakonom.

Za strana fizicka i pravna lica ugovore zakljucuju predstavnici poslodavaca. 14. SADRZINA. Ugovor je zakljucen kada ga potpisu ovlasceni predstavnici ugovorenih strana. U najopsrijim kolektivnim ugovorima odredjuju se osnovna nacela za odredjivanje zarade zaposlenih. Izuzetak u pogledu uredjivanja zarada mogu biti : 1. Prosorivanje se moze vrsiti u skladu sa preporukom MOR-a. Njime se utvrdjuju prava i obaveze zaposlenih. Mora se odrediti koja sindikalna organizacija je reprezentativna. onda je ona jedna a sindikat druga ugovorna strana. DEJSTVO. PROSIRIVANJE KOLEKTIVNIH UGOVORA Svaki kolektivni ugovor sadrzi pravila koja odredjuju prava i obaveze i odgovornosti zaposlenih i poslodavaca i pravila o medjusobnim odnosima subjekata kolektivnog ugovaranja. Kada se drzava pojavljuje u ulozi poslodavca. KOLEKTIVNO UGOVARANJE I ZAKLJUCIVANJE KOLEKTIVNOG UGOVORA Kolektivno ugovaranje je postupak koji void zakljucivanju kolektivnih ugovora. radnika ili njihovim upoznavanjem sa kolektivnim ugovorom. Prosirenje moze da se odnosi na zahtjev organizacije. zaposleni u organima i organizacijama jedinica teritorijalne i lokalne samouprave. Za politicke i sindikalne organizacije i udruzenja gradjana ugovore zakljucuju predstavnici poslodavaca. Ugovorne strane su slobodne i nezavisne. poslodavaca. dodaci na zaradu. Ako neki poslodavci nisu obuhvaceni kolektivnim ugovorom moze postojati potreba da se ugovori iz te djelatnosti primjenjuju i na njih. Zakljucuju se u pismenom obliku. Kada su u pitanju poslodavci onda kolektivni ugovor obavezuje sve poslodavce koje predstavlja organizacija poslodavaca. Kolektivni ugovori na nivou preduzeca konkretizuju odredbe granskih kolektivnih ugovora na date odnose u preduzecu. To je sindikat u koji je uclanjena vecina sindikalno organizovanih radnika. ali su u pregovorima u medjusobnoj zavisnosti. 11 . a to se vrsi ugovorom poslodavci--sindikat--vlada. ostala primanja. Druga strana kolektivnog ugovora je sindikat. Potpisani ugovor znaci da on stupa na snagu. odnosno ugovornih strana.Kada kolektivni ugovor zakljuce pravovaljano izabrani predstavnici radnika onda tak kolektivni ugovor obavezuje sve radnike bez obzira sti su beki bili protiv izabranih predstavnika ili zakljucivanja ugovora. Kolektivne ugovore o radu zakljucuju organizacije radnika i organizacije poslodavaca.13. Kada se kolektivni ugovor zakljucuje na nivou preduzeca tada je jedina ugovorna strana sindikat. Na nivou preduzeca director zakljucuje ugovor sa sindikatom. zaposleni u drzavnim organima 2. a druga poslodavac. Kolektivno pregovaranje mora se voditi u cilju zakljucivanja kolektivnog ugovora. obaveze i odgovornosti iz rada i radnih odnosa. naknade. Ugovor se zakljucuje na odredjeno a izuzetno na neodredjeno vrijeme.

4) Prosirenje kolektivnog ugovora Nacionalno zakonodavstvo moze prosiriti kolektivne ugovore ood sledecim uslovima a) kolektivni ugovor treba da se onosi na broj zainteresovanih poslodavaca i radnika dovoljno za reprezentativan sa gledista vlasti b) zahtjev za prosirenje treba da bude ucinjen od jedne od ugovorenih strana c) poslodavac i radnici za koje ugovor vazi trebalo bi da budu pozvani da predhno daju svoje primjedbe. grupe poslodavaca ili jedne ili vise organizacija poslodavaca i jedne ili vise reprezentativnih organizacija predstavnika zainteresovanih radnika. Spoljnju kontrolu vrsi inspekcija rada. 5) Tumacenje kolektivnih ugovora Sporovi koji proizilaze iz tumacenja ugovora treba da budu podvrgnuti odgovarajucoj proceduri za rjesavanje. Kontrolu primjene vrse ugovorne strane na nacin odredjen ugovorom. funkcionisanje i djelokrug tih sistema trebalo bi da budu odredjeni sporazumima izmadju stranaka ili nacionalnim zakonodavstvima. 3) dejstvo kolektivnog ugovora a) Svaki kolektivni ugovor treba da vezuje svoje potpisnike i lica u ime kojih se ugovor zakljucuje. c) Odredbe ugovora o radu povoljnije za radnike nego sto su one predvidjene kolektivnim ugovorom ne bi trebalo smatrati protivnim kolektivnom ugovoru. Ugovorne strane mogu organizovati odbor za pracenja sprovodjenja ugovora. b) Odredbe ugovora o radu protivne kolektivnom ugovoru su nistavne. a u drugom slucaju se ne moze rijesiti bez formalnog postupka. pravovaljano izabranih od strane ovih saobrazno nacionalnim propisima. 12 . Kontrola je unutrasnja. 2) definicija kolektivnih ugovora Svaki pismeni sporazum koji se odnosi na uslove rada i zamoslenja zakljucen izmedju poslodavca. 15 PREPORUKA MOR-a KOJA SE ODNOSI NA KOLEKTIVNE UGOVORE 1) Postupak kolektivnog pregovaranja Sistem prilagodjen prilikama u svakoj zemlji treba da bude ustanovljen ugovorima i zakonskim putem.Sporovi o tumacenju odredbi kolektivnog ugovora mogu biti 1 koji ne dovode u pitanje dalju primjenu odredbe ugovora 2 sporovi o primjeni date odredbe U prvom slucaju spor se rjesava usaglasavanjem. prema metodi koja odgovara nacionalnim uslovima. ustanovljenoj sporazumom izmedju stranaka ili zakonom. Arbitraze pruzaju pomoc kod primjene ugovora. organizacija.

Ucesnici opsteg kolektivnog ugovora.6) kontrola primjene kolektivnih ugovora Trebalo bi da bude osigurana od strane organizacija poslodavaca i radnika ili postojecih organa za kontroli. nedrzavni izvori radnog prava su kolektivni ugovori i pravilnik o radu. primjenjuje se postojeci kolektivni ugovor. a u cijem zakljucivanju je poslodavac neposredno ucestvovao. ako zakonom nije drugacije odredjeno. Predhodnim zakonom o radnim odnosima bila je propisana obaveza da se na nivou Republike zakljuci Opsti kolektivni ugovor.od strane Saveza sindikata. AUTONOMNI OPSTI AKTI Autonomni. ili je ovlastio drugog poslodavca da to ucini u njegovo ime. Pocetak stvaranja autonomnog prava RS je zakljucivanje Opsteg kolektivnog ugovora 1997. 7) razne mjere Nacionalno zakonodavstvo moci ce predvidjeti a) obavezu za poslodavce da preduzmu mjeru u cilju upoznavanja ranika sa tekstom kolektivnog ugovora b) registrovanje ili deponovanje ugovora i njihovih kasnijih izmjena c) odredjivanje minimalnog vremena za kojeg bi se ugovori smatrali da su na snazi 16. Do zakljucivanja kolektivnih ugovora u skladu sa odredbama novog zakona. ili je naknadno pristupio kolektivnom ugovoru. Zakonom se moze utvrditi da su obavezni to da ucine u odredjenom roki. Mogu se utvrditi i prava radnika koja nisu utvrdjena zakonom. Privredne komore i vlade RS. Vrste kolektivnog ugovora Kolektivni ugovor je onaj ugovor koji je obavezujuci za poslodavca I radnike koji su kod njega zaposleni. 13 . Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu se ne moze odrediti manji obim prava radnika od onog koji je odredjen zakonom. Kolektivni ugovor se moze zakljuciti za odredjenu grupaciju ili granu djelatnosti i za jednog ili vise poslodavaca. Njima se blize uredjuju: 1--orava po osnovu rada 2--obim prava 3--nacin ostvarivanja prava 4--postupak ostvarivanja prava Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu se mogu odrediti povoljnija prava za radnike od prava koja su utvrdjena zakonom ako zakonom izricito drugacije odredjeno. Zakonom o radu je predvidjeno da se moze zakljuciti kolektivni ugovor na nivou RS.. kolektivnog ugovora za odredjenu grupaciju uku granu djelatnosti i kolektivnog ugovora za jednog ili vise poslodavaca upuceni su da pristupe pregovaranju radi zakljucivanja novog ili izmjene i dopune postojeceg kolektivnog ugovora u skladu sa novim zakonom ili izmjenama ili dopunama zakona.

pa i na zastitu prava na rad. Prema drugoj klauzuli sa radnikom se moze sasnovati radni odnos ako se on u odredjenom roku uclani u sundikat. Ove klauzule su protivne pravu na rad i slobodi sindikalnog organizovanja 14 . Tako je sindikat ostvario kontrolu nad poslodavcem prilikom zaposljavanja radnika. u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom 3-zaposleni imaju pravo na ograniceno radno vrijeme 4-zaposleni imaju pravo na dnevni. ali su osporavanae kao zastita kapitalistickih odnosa.sedmicni i godisnji odmor 5-zaposleni imaju pravo na placeno odsustvo. Pravilnik je duzan da donese poslodavac koji zaposljava vise od 15 radnika. Zakonodavstvo zabranjuje klauzule koje zaposlenje uslovljavaju predhodnim ili naknadnim uclanjenjem u sindikat.zene i invalidi imaju posebnu zastitu 8-zajamcena sloboda sindikalnog organizovanja i djelovanja 9-zaposleni imaju pravo na strajk 10-pravo zaposlenih i clanova njihovih porodica na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje 11-pravo na materijalno obezbjedjenje u toku privremene nezaposlenosti 12-osposobljavanje za odredjeni posao 13-zaposleni imaju pravo ucesca u upravljanju u preduzecu 18. PRAVO NA RAD I SLOBODA RADA Ideju o pravu na radu su isticali jos socijalisticki utopisti.Pravilnik o radu Pravilnik o radu je opsti akt donesen i obavljen od strane poslodavca na propisan nacin kojim se blize uredjuje zakonom propisana prava po osnovu rada. u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom 6-zaposleni imaju pravo na zastitu na radu. Burzoaska teorija i ideologija istice da je pravo na rad sastavni dio vrijednosti slobodnog drustva i to kao sloboda rada odnosno sloboda izbora zanimanja. Poslije Drugog svjetskog rata ustavi socijalistickih zemalja su u svoje odredbe ukljucili pravo na rad. Pravilnik o radu se objavljuje na prikladan nacin kod poslodavca da bi se radnici upoznali kako su uredjena njihova prava i obaveze. cija misljenja je duzan da razmotri. Zakonske odredbe su ponekad formalno usmjerene na zastitu odredjenih prava radnika. Postupak donosenja zapocinje tako sto prijedlog pravilnika poslodavac dostavi sindikatu i savjetu radnika. 17. OSNOVNA NACELA RADNOG PRAVA Ustavom su utvrdjena nacela radnog prava: 1-svako ima pravo na rad i slobodu rada 2-svako po osnovu rada ima pravo na zaradu. postupak njihovog ostvarenja.u skladu sa zakonom 7-omladina.

a posebno u pogledu strcnog obrazovanja i osiguranja. Najvisi nivo zaposlenosti mogao bih se oznaciti kao puna zaposlenost. Puna zaposlenost moze se definisati kao stanje pune dobrovoljne angazovanosti radnih sposobnosti ljudi i materijalnih sredstava u datom drustvu.drugi dio se odnosi na politiku zapošljavanja u zemljama u razvoju. razumno ogranicenje radnog vremena. koje ce svakom pojedincu sacuvati uzivanje osnovnih politickih i ekonomskih prava i sloboda. Povecanje brojke zaposlenih ne mora uvijek znaciti i smanjenje nezaposlenosti. slobodno izabranim ili prihvacenim radom.. Kad se govori o zaposljavanju onda se pod zaposljavanjem podrazumjeva zaposljavanje novih radnika. sto sve zajedno. profesinalana struktura. 19.. slobodno vrijeme. NEZAPOSLENOST I ZAPOSLJAVANJE Pod zaposlenim se mogu smatrati lica koja obuhvataju koristan rad koji obezbjedjuje sredstva za zivot. drugoj dekadi razvoja.. Puna zaposlenost je ona zaposlenost u kojoj je broj slobodnih radnih mjesta veci nego nezaposlenih ljudi. politiku I postupke koji ce obezbjediti stalnost privrednog. podjednaku mogucnost svakome da bude unapredjen. . . obezbjedjuje odmor.Pravo na rad je jednako pravo na slobodno izborno zanimanje i zaposlenje.Četrvti dio se tiče položaja i akcije MOR-a. realizuje bezbjedne uslove rada. stim da se ostvari jedan minimalni godisnji prosjek. 15 . Zaposlenost se moze definisati kao stanje zngazovanosti radnih sposobnosti ljudi i angazovanosti materijalnih bogatstava zemlje radi drustveno korisnog i produktivnog rada. drustvenog i kulturnog razvoja i punog zaposlenja. . covjeku i njihovoj porodici obezbjedjuje uslove zivota. koji obezbjedjuje radniku zaradu za jednak rad.. Mjere koje ce svaka drzava preduzeti da bi se postiglo puno postvaranje ovog prava ukljucuje: Tehnicko usmjeravanje i obrazovanje. druga prava. Pravo na rad je pravo koje priznaje drzava kao pravo koje podrazumjeva: pravo svakog lica da dobije mogucnost da obezbjedi sebi sredstva za zivot.Prvi dio sadrži perspektive sedamdesetih. bez obzira da li se taj rad obavlja neprekidno.Treći dio sadrži pitanja: zapošljavanja u industrijalizovanim zemljama. socijalnu i radnu sigurnost. radi produktivnog i drustveno korisnog rada. kulturnom okruzenju u drugim uslovima u datom vremenu. Svjetski program zapošljavanja je označen kao doprinos tzv. bez diskriminacije. proglašenoj od strane. sa jednakim pravom pod istim uslovima na odgovarajucu zaradu.ZAPOSLENOST. Zaposlenost je stanje zaposlenosti ljudi. Dati su polna struktura radne snage. . ekonomskom. koji odgovaraju vremenu.

Medju dislociranim mjestima rada je i rad kod kuce. Neki poslovi koji se obavljaju i u novim oblicima su poslovi za koje se angazuju zene. Nezaposlenost bi se mogla definisati kao stanje drustvenog ekonomskog odnosa i tendencije u kojim se ne koriste svi materijalni i ljudski potencijali datog drustva usljed cega veci broj ljudi ne moze da dobije posao iako su sposoni i hoce da rade. Nove forme fleksibilnosti su fleksibilnost radnog vremena i rada sa novim tehnologijama. a fleksibilnos znaci pogodnosti. Radni odnos moze biti zasnovan na neodredjeno vrijeme. Uredjeno je brojnim propisima. 21. 16. autonomni opsti akti.RAZLICITE FORME ZAPOSLJAVANJA Svaka forma zaposljavanja se identifikuje kao odredjeni sklop minimalnih prava radnika i obaveza poslodavaca.. tj sivoj ekonomiji. kolektivni ugovori. Fleksibilne forme imaju brojne oblike. Kod nas se forme zaposljavanja razlikuju po tome sa li je u pitanju radni odnos ili ne. Osnovni oblik zaposljavanja je radni odnos. a koje je do prestanka doslo zbog premjestaja bracnog druga u drugo mjesto prebivalista i spajanja porodice nakon zakljucivanja braka i promjene i prebivalista zbog toga. odnodno za njih vezuju. omladina. a to su zakoni. 20. Radnik ima radni odnos.. Srediste radnih odnosa je radni odnossa punim radnim vremenom..propisi o zaposljavanju sadrze i odredbe o pravu na novcanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti. radnik moze raditi i na nekom drugom mjestu. . Ona lica koja odbijaju da prihvate ponudjeni odgovarajuci posao ne smatraju se nezaposlenima. Pravo na novcanu naknadu pripada i nezapslenom licu kome je prestao radni odnos pismenim sporazumom. Uzroci nezaposlenosti su najcesce strukturne i tehnoloske promjene. penzijsko i invalidsko osiguranje. saglasnosti ili krivice koje ima odredjeni neprekidni staz osiguranja.Zapošljavanje je sve ono što se tiče radnog angažovanja. invalidi. Ukljucivanje u proces rada na posebno odredjenim mjestima je jedna od karakteristika radnog odnosa. radu na crno i sl. Sto se tice mjesta rada i vrste poslova nove forme zaposljavanja i rada se pojavljuju u neformalnoj. Medjutim . sa punim radnim vremenom ili sa radnim vremenom kracim od punog radnog odnosa. ima pravo na novcanu naknadu. Medjutim. Mogucnost i uslovi ovakvog rada i radnog odnosa moraju biti propisima regulisani. ZASTITA NEZAPOSLENIH Nezaposleno lice kome je prestao radni odnos bez njegovog zahtjeva. pravi uzroci nezaposlenosti leze u ukupnim drustveno-ekonomskim i politickim odnosima u svijetu i svakoj zemlji uzetoj posebno. zdravstveno osiguranje.

ili 12 mjeseci staza osiguranja sa prekidima poslednjih 18 mjeseci.. Komisija je duzna da u roku od 30 dana odluzi o zalbi.Navedena prava moze da ostvari lice koje ima najmanje 8 mjeseci neprekidnog staza osiguranja u poslednjih 12 mjeseci.9 mjeseci Preko 25-12 mjeseci Ako nezaposleno lice prije isteka roka zasnuje radni odnos ili ostvari pravo na naknadu plate. Novcana naknada iznosi: -nezaposleno lice koje ima od do 10 godina staza osiguranja 35% od prosjecne koju je to lice oztvarilo u poslednja 3 mjeseca rada -nezaposleno lice koje ima do 10 godina staza osiguranja 40 % od prosjecne plate koju je to lice ostvarilo u poslednja 3 mjeseca rada 2) Druge novcane naknade odnose se na: -troskove individualnog strucnog osposobljavanja -troskove putovanja obavljenog po pozivu ili uputi Zavoda radi informisanja o mogucnostima zaposlenja 3) Trajanje i mirovanje prava Duzina trajanja prava moze iznositi neprekidno najvise: -za staz osiguranja do 5 godina-3 mjeseca -za staz od 5 do 15 godina.. obustavlja mu se isplata novcane naknade i ostvarivanje drugih prava. vaspitne mjere do 3 mjeseca Boravka korisnika van RS duze od 30 dana. Nezaposleno lice ima ova prava od prvog dana prestanka radnog odnosa. 1) Pravo na novcanu naknadu. Odredbe o mirovanju prava primjenjuju se u slucaju: -odsluzenja ili dosluzenja vojnog roka.. vojnih obveznika i obveznika civilne zastite -pritvora i izdrzavanje kazne zatvora. .6 mjeseci Od 15 do 25. ostvaruje se po propisima o zdravstvenom osiguranju.. Pravo na novcanu naknadu nezaposleno lice ostvaruje u Zavodu. mjere bezbjednosti. 4) Prava iz socijalnog osiguranja Prava iz zatvorenog osiguranja nezaposleno lice i clanovi njegove porodice. ako je bio korisnik osiguranja. Rok za prijavu je 30 dana od dana prestanka radnog odnosa. Prava iz penzionog i invalidskog osiguranja ostvaruju se u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju 5) Postupak ostvarivanja prava Nezaposleno lice koje smatra da mu je povrijedjeno pravo. moze da u roku od 90 dana od dana izvrsenja povrede podnese zalbu komisiji koju obrazuje nadlezno ministarstvo. 17. izvrsenja drugih obaveza. Nadlezno ministarstvo dostavlja odluku komisije u roku od 8 dana Zavodu i nezaposlenom licu koje je podnjelo zalbu.

6) Prestanak prava Nezaposleno lice je duzno da u roku od 8 dana obavjesti Zavod o promjeni okolnosti kako bi bilo skinuto o evidenciji nezaposlenih.samostalno ili sa nekim drugim licem osnuje neki oblik obavljanja samostalne djelatnosti 2.postane redovni ucenik ili student 12 -izjavi da rjesava svoje zaposlenje 18 .ako se utvrdi da je radio na crno 14.neopravdano odbije da prihvati odgovarajuce zaposlenje 6.stupi na izdrzavanje zatvorsek kazne duze od 3 mjeseca 10.neopravdano odbije poziv za strucno osposobljavanje.neopravdano se ne javi u propisanom roku Zavodu radi evidencije 9. ponudama inostranih poslodavaca. Evidencija se prestaje voditi ako lice : 1. mjere bezbjednosti.stekne uslove za invalidsku ili starosnu penziju 6.postane potpuno nesposobno za rad 8.ako se odseli sa teritorije RS 7 Evidencija o nezaposlenim Zavod vodi evidencije o : licima koje traze zaposlenje.se odjavi sa evidencije 3. Prava prestaju prije roka ako : 1.neopravdano odbije da se odazove pozivu da radi na javnim radovima 7.ako se utvrdi da je pravo ostvario na osnovu neistinih podataka 12.neopravdano odbije da se odazove na poziv Zavoda radi evidencije 10.samostalno ili sa drugim licem osnuje neki oblik obavljanja samostalne djelatnosti 4.stekne status redovnog ucenika ili redovnog studenta 11.otpocne da se bavi poljoprivrednom djelatnoscu 3..zakljuci ugovor o radu 2.postane vlasnik ili suvlasnik u nekom pravnom subjektu 7. pre ili do kvalifikociju 8.stekne uslove invalidske ili starosne penzije 4.stupi na odsluzenje vojnog roka 9. Potrebe evidencije prema kategorijama vode se za : nezaposlenim licima koja ostvaruju pravo na novcanu naknadu i prava iz socijalnog osiguranja.. nezaposlena lica koja traze zaposlenje. potrebi za radnicima.ne javi se dva uzastopna roka Zavoda 11.ako se sam odjavi sa evidencije nezaposlenih 13. Podaci o nezaposlenim licima smatraju se povjerljivim.stupi na izdrzavanje kazne zatvora. zaposlena lica koja traze promjenu zanimanja. gradjanima zaposlenim u inostranstvu.otpocne da se bavi poljoprivrednom sjelatnoscu 5. zstitne ili vaspitne mjere duze od 3 mjeseca 5.

23 USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Uslovi za zasnivanje radnog odnosa su opsti i posebni 1) Opsti uslovi Ugovor o radu moze da zakljuci lice koje je navrsilo 15 godina zivota i koje ima opstu zdravstvenu sposobnost za rad.navrsi 65 godina 14. zaposljavanja i socijalnog osiguranja i prati njihovo sprovodjenje.neopravdano odbije da prihvati odgovarajuce zaposlenje 15.13. U pitanju je ogranicena i djelimicna poslovna sposobnost maloljetnog radnika. Lice mladje od 18 godina moze da zasnuje radni odnos uz uvjerenje da ima opstu zdravstvenu sposobnost za rad.neopravdano odbije poziv za strucno osposobljavanje. na kome to moze punoljetno lice.radi kao poslodavac bez prijave na obavezno osiguranje 22 AGENCIJA ZA ZAPOSLJAVANJE U BiH Agencija za rad i zaposljavanje Bih formirana je za pracenje i sprovodjenja konvencija MOR-a.da nije pokrenut krivicni postupak za krivicno djelo za koje je predvidjena kazna zatvora 3 ili vise godina -da nije izrecena kazna za krivicno djelo uzreceno sa umisljajem -da postoji fizicka i psihicka sposobnost 19 . Lice mladje od 18 godina ne moze da zasnuje radni odnos u svojstvu sluzbenika u administrativnoj upravi RS ili drzavnim institucijama BiH Za prijem u radni odnos u institucijama Bih uslovi su: -navrsenih 18 godina -drzavljanstvo BiH . Pored toga sto prati sprovodjenje konvencija. pre ili dokvalifikaciju 17. nadlezna je da prati sprovodjenje medjunarodnih standarda u oblasti rada i zaposljavanja. Nadlezna je i za: 1) obavlja medjunarodno predstavljanje i saradnju sa medjunarodnim organizacijama i zavrsava medjunarodne obaveze iz oblasti radai zaposljavanja 2)koordinira aktivnost sa entiteskim vlastima i entitetskim zavodima za zaposljavanje u projektima od interesa BiH 3) prikuplja informacije o ponudi i potrebama radne snage na medjunarodnom trzistu i dobavlja informacije entitetskim zavodima 4) inicira sklapanje i potpisivanje medjunarodnih ugovora iz oblasti rada.neopravdano odbije da se odazove pozivu da radi na javnim radovima 16. Ono ne moze da zasnuje radni odnos za obavljanje poslova na svakom radnom mjestu.

iako ispunjava opste i posebne uslove. odnosno BiH i vazeca radna dozvola. Izuzeti su stranci koji obavljaju poslove utvrdjene propisima o stranim ulaganjima i predstavnicima humanitarne organizacije.vrsta i stepen strucne spreme -posebna specijalisticka strucna znanja -radno iskustvo -posebna zdravstvena sposobnost -posebna psihicka sposobnost -posebne godine zivota -strucni ispit -odredjena licna svojstva -znanje stranih jezika Lice koje zali zaposlenje mora poslodavcu da dostavi dokumenta kojima dokazuje da ispunjava trazene uslove Uslovi za zasnivanje radnog odnosa stranih drzavljana pored opstih i posebnih traze se i dodatni uslovi. Uz zahtjev za izdavanje dozvole poslodavac je duzan priloziti: . odlukom drugog organa zabranjeno vrsenje datih poslova. Radna dozvola se izdaje najduze na vrijeme za koje je obobren boravak. To su oni slucajevi kada je radniku na osnovu zakona. prestankom vazenja odobrenja boravka. ne moze zasnovati radni odnos. 24 SMETNJE ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA Postoje izuzetni slucajevi kada radnik. pravosnaznom sudskom oslukom.2) Posebni uslovi . Radnu dozvolu izdaje filijala Zavoda za zaposljavanje nadlezna prema sjedistu poslodavca.Prijavu o potrebnom radniku.-opis posla na kome se stranac zaposljava . Dozvola prestaje da vazi : istekom vremena na koje je izdata. prestanka vazenja ugovora o radu i stavljanje van snage radne dozvole Rjesenje kojim se stavlja van snage radna dozvola izdaje se strancu koji izvrsi krivicno djelo ili prekrsaj. Slucajevi u kojima se ogranicava izadvanje i vazenje dozvole su : -kada se ona ne moze izdati -kada dozvola prestaje da vazi -kada se radna dozvola stavlja van snage Dozvola se ne moze izdati starncu ako su na evidenciji nezaposlenih prijavljena lica odgovarajuce strucne spreme i koja prihvataju odredjeni posao. Preduslov za izdavanje radne dozvole je predhodno legalizovan. Posebni uslovi za zaposlavanje stranaca su: odobren boravak na teritoriji RS. Dobojanje dozvole predhodi zakljucivanju ugovora o radu. te ova lica imaju ista prava i obaveze kao i zaposleni domaci drzavljani.dokaz o odobrenom boravku . 20 .

u istoj ili slicnoj situaciji. Zakonom su propisani izuzeci kada nema polne diskriminacije. 26 RAVNOPRAVNOST POLOVA U RADNOM ODNOSU Diskriminacija na osnovu pola i polne pripadnosti je zabranjena. U nasem zakonadavstvu nema izricite odredbe po kojoj srodstvo sa poslodavcem predstavlja smetnju za zasnivanje radnog odnosa. opredeljenja. Lice koje smatra da su mu povrijedjena prava moze da podnese tuzbu nadleznom sudu protiv poslodavca. imovnog stanja. socijalnog porijekla.Radni odnos se ne moze zasnovati sa radnikom mladjim od 18 godina za vrsenje poslova i zadataka na koje je zabranjenorasporedjivanje takvih lica. napredovanje u poslu. Direktna postoji kada je lice bilo tretirano. Indirektna diskriminacija postoji kada prividno neutralna pravna norma. clanstva u sindikatu ili politickoj organizaciji. pristup strucnom osposobljavanju. 25 ZABRANA DISKRIMINACIJE Diskriminacija moze da se odnosi na: uslove zaposljavanja. Poslodavac je duzan preduzeti efikasne mjere u cilju sprecavanja uznemiravanje. uslove zaposlenjam rada i prava iz radnog odnosa. kriterijum ili praksa jednaka za sve dovede u nepovoljan polozaj lice jednog pola u poredjenju sa licima drugog pola. Pod neposrednim se podrazumjeva svako postupanje kojim se lice koje trazi zaposlenje i lice koje je zaposleno stavlja ili je bilo stavljeno ili bi moglo biti stavljeno u nepovoljni polozaj od drugog lica u uporednoj situaciji. statusa. na osnovu pola. Dozvoljeno je uspostavljanje specijalnih mjera u cilju promovisanja jednakosti i pavnopravnosti polova. Radnik kao lice koje trazi zaposlenje mogu biti stavljeni u nepopravan polozaj zbog: rasne pripadnosti. takvi radnici ne ispunjavaju uslove za zasnivanje radnog odnosa. tretira se ili moze biti tretirano nepovoljnije u odnosu na drugo lice. Ona moze biti direktna ili indirektna. zbog njegovog odredjenog obiljezja. seksualnog uznemiravanja i diskriminacije po osnovu pola u radu i radnim odnosima. pola. Ako radnici ne ispunjavaju posebne uslove u pogledu zdravstvenog stanja ili specijalnih znanja. Prihvatljivo je stanoviste po kojem srodstvo nije apsolutna smetnja za zasnivanje radnog odnosa ali to moze biti odredjeno opstim aktom ako za to predstavlja smetnju za obavljanje odredjenih poslova. 21 . uvjerenja ili vrijednosnog sitema koji cini osnov za zabranu diskriminacije. etnicke pripadnosti. stavlja ili bi mogla da stavi u povoljniji polozaj od drugog lica. Radnik ili nezaposleno lice ne moze biti stavljen u neravnopravan polozaj u primjeni zakonodavnih ili drugih propisa i drugih obiljezja koja nisu u direktnoj vezi sa prirodom pravnih propisa. Diskriminacija se dijeli na posrednu i neposrednu. otkaz ugovora o radu. Radni odnos se ne moze zasnivati izmedju clanova uze porodice za obavljanje poslova u domacinstvu. Indirektna diskriminacija postoji kada odredjena obredba lice koje trazi zaposlenje i lice koje jr zaposleno.

Radnik moze biti samo fisicko lice sa najmanje 15 godina starosti. da uputi na dopunsko osposobljavanje za rukovanje sredstvima rada i sredstvima zastite na radu. Rok za to iznosi 3 dana. Odluku o izboru donosi izmedju predlozenih kandidata ili onih koji su se neposredno obratili. Sadrzina oglasa mora biti u skladu sa zakonom. Ugovor o radu je formalni akt. perioda izmedju dana otkaza ugovora i datuma vracanja na posao po odluci suda ili drugoga organa. Poslodavac moze da zahtjeva da se oglasavanje izvrsi na drugi nacin. Odluku o zasnivanju radnog odnosa zakljucavanjem ugovora o radu donosi poslovni organ poslodavca. seksualno uznemiravanje i diskriminaciju na osnovu pola. Probni rad je uslov cije se ispunjenje utvrdjuje posto je radni odnos zasnovan. Poslodavac samostalno odlucuje o izboru kandidata za zasnivanje radnog odnosa i nije vezan za predlog Zavoda ili agencije. Poslodavac moze biti fizicko i pravno lice. privremene sprijecenosti za rad zbog bolesti. Poslodavac moze lice koje trazi zaposlenje. Moze se vrsiti predhodna provjera sposobnosti lica koje se zaposljava. Zavod nakon prijema oglasava potrebe za radnicima u jednom od javnih glasila dostupnim gradjanima. ako to poslodavac zahtjea. Posebni uslovi se odredjuju u oglasu prema zahtjevima radnog mjesta. Poslodavac dostavlja Zavodu prijavu o potrebi za radnicima. Oglas je ponuda ili akt koji obavezuje.Poslodavac ne smije preduzimati nikakve mjere prema zaposlenom licu zbog cinjenice da se on/ona zalio/la na uznemiravanje. obaveza i odgovornosti izmedju radnika i poslodavca. udaljenja s posla. poslodavca i ponude. Zavod moze da predlozi nezaposleno ili lice koje trazi promjenu zaposlenja. Prava i obaveze radnog odnosa nastaju onog dana kada radnika stupi na rad kod poslodavca. 27 POSTUPAK ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA Poslodavac prema novom koncepu objasnava o mogucnostima zaposljavanja moze da bira da li ce Zavodu za zaposljavanje da prijavi potrebu za radnicima u cilju javnog objavljivanja potreba ili da trazi da mu neposredno predlozi kandidata za zasnivanje radnog odnosa. uz njegovu saglasnost. 28 UGOVOR O RADU Ugovor o radu je pravni osnov zasnivanja radnog odnosa. 22 . porodjajnog odsustva. Ugovorom o radu utvrdjuje se sadrzaj prava. Oglas sadrzi sve bitne podatke za identifikaciju radnog mjesta. Ugovor mora da bude u saglasnosti sa zakonom. Ugovor o radu ne prekida se za vrijeme: koristenja godisnjeg odmora. Provjeravanje vrsi komisija ili strucni saradnik koga odredi poslodavac. Oglas mora da sadrzi i rokove u pogledu prijavljivanja. Ne prekida se ni za vrijeme drugih opravdanih odsustvovanja za rada. kolektivnim ugovorom i opstim aktom. To moze biti i drugo oblasceno lice poslodavca.

Forma. plati. radnom mjestu na mjestu rada. prebivaliste ili boraviste radnika. Ugovor o radu na posebnom radnom mjestu nije posebno uredjen zakonom. Poslodavac je obavezan primjerak ugovora uruciti radniku. ali se takav rad moze uvesti kroz ugovor o radu. radnik uz saglasnost poslodavca nastavi da radi. To je obavezan da ucini prije stupanja radnika na rad. Radnik kome prestane radni odnos ima pravo na otkazni rok i otpremninu. poslodavac ne moze zahtjevati od radnika podatke koji nisu u neposrednoj vezi sa poslovima za cije obavljanje zasniva radni odnos. 23 . datum stupanja radnika na rad. Obavezna je pismena forma. kao i u slucajevima koji su zakonom odredjeni. Ugovor o radu na odredjeno vrijeme moze se zakljuciti na period od 2 godine. Poslodavac je duzan radnicima koji su zasnovani radni odnosi prije stupanja na snagu Zakona o radu. 2) ako nakon prekida rada zbog isteka roka iz ugovora vise puta zaposljava kod istog poslodavca na osnovu ugovora o radu na odredjeno vrijeme i tako ostvari 24 mjeseca rada u toku poslednje 3 godine. od toga da li su u pitanju poslovi koje se obavljaju kontinuirano ili sa prekidima. Poslodavac i radnik mogu se sporazumjeti da se vaznost ugovora jednom ili vise puta produzi za odredjeni period. strucna sprema radnika. da ponudi zakljucivanje ugovora o radu u roku od 3 mjeseca od stupanja zakona na snagu. visu skolu ili fakultet i po prvi put zasniva radni odnos u odredjenom zanimanju. U kojim slucajevima ce biti zakljucen ugovor na odredjeno vrijeme zavisi od kadrovskih potreba. sadrzaj i obaveza dostavljanja radniku propisani su zakonom. koje treba da polozi strucni ispit i kojem je potrebno predhodno iskustvo u njegovom zanimanju ili profesiji. Pripravnik ima pravo na platu i druga prava po osnovu radnog odnosa. duzini godisnjeg odmora. 30 PRIPRAVNICI I VOLONTERI Pripravnik je lice koje je zavrsilo srednju skolu. licne podatke o radniku. Obrazac ugovora o radu propisuje nadlezni ministar. Prilikom zakljucivanja ugovora o radu. Radno odnos se zasniva po pravilu na neodredjeno vrijeme sa punim radnim vremenom. Ugovor moze da sadrzi i druge podatke koje poslodavac i radnika smatraju znacajnim za uredjenje radnog odnosa. Ugovor sadrzi podatke o: nazivu i sjedistu poslodavca. Na taj nacin radnik zasniva radni odnos na neodredjeno vrijeme u skedecim slucajevima: 1) ako nakon isteka roka od 2 godine od dana zakljucenja ugovora na odredjeno vrijeme. TRAJANJE RADNOG ODNOSA Ugovor o radu se moze zakljuciti na odredjeno i neodredjeno vrijeme. Radni odnos na odredjeno vrijeme moze preci u radni odnos na neodredjeno vrijeme sporazumom radnika i poslodavca. radnom vremenu. 29. Ako poslodavac ne zakljuci sa radnikom ugovor cini povredu prava radnika.

volonteri imaju pravo na dnevni odmor u toku dana i ima pravo na zastitu u radu. pored podataka koji se navode u ugovoru o radu. Za to mu nije potrebna saglasnost poslodavca kod koga je stupio u radni odnos sa punim radnim vremenom. Strucno osposobljavanje se vrsi prema posebnom programu propisanom od strane nadleznog organa ili poslodavca. 32 DOPUNSKI RAD Radnik moze pored ugovora o radu s punim radnim vremenom. Volonterski rad moze trajati onoliko koliko je za odredjeno strucno zvanje propisano trajanje pripravnickog staza. Volonter ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je to regulisano propisima u pogledu nezaposlenih lica. Radnik ima pravo iz radnog odnosa. Vrijeme volonterskog staza se racuna u pripravnicki staz i radno iskustvo kao uslov za rad na odredjenim poslovima. Poslodavac obezbjedjuje invalidsko osiguranje u slucaju povrede na poslu. prestaje radni odnos s danom isteka roka utvrdjenog ugovorom. u skladu sa poslovima koje obavlja za vrijeme probnog rada. Poslodavac placa 35 % minimalne zarade za svakog volontera zavodu za zaposljavanje koji pokriva osiguranje volonteru u slucaju povrede na radu ili profesionalne bolesti. Volonterom se smatra lice koje je zavrsilo srednju skolu. Pored toga. koje treba da polozi strucni ispit i kojem je potrebno predhodno iskustvo u njegovom zanimanju ili profesiji. Pripravnicki staz lica sa zavrsenom srednjom skolom moze da traje do 6 mjeseci. Ovaj rok iznosi 7 dana. Rok se moze sporazumno produziti jos do 3 mjeseca. Pripravnik ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je to regulisano u pogledu nezaposlenih lica. a lica za zavrsenom visom ili visokom strucnom spremom do 1 godinu. Poslodavac i radnik imaju pravo da otkazu ugovor o probnom radu i prije isteka roka na koji je ugovor zakljucen. Poslodavac moze zakluciti ugovor o radu sa pripravnikom onoliko vremena koliko traje pripravnicki staz propisan za zanimanje na koje se odnosi. U toku probnog rada provjerava se da li radnik ima odgovarajuce znanje i sposobnosti potrebna da uspjesno obavlja odredjene poslove. Ugovorom o probnom radu.Pripravnik ima pravo na 80% minimalne zarade prije polaganja strucnog ispita sto placa poslodavac. 31 PROBNI RAD Poslodavac i radnik mogu da zakljuce ugovor o probnom radu. uredjuje se nacin sprovodjenja i ocjenjivanja rezultata probnog rada. 24 . da zakljuci ugovor o radu sa drugim poslodavcem i to do polovine punog radnog vremena. Probni rad moze da traje najvise do 3 mjeseca. Istekom pripravnickog staza pripravnik prestaje radni odnos i ne postoji obaveza zakljucivanja ugovora o radu. visu skolu ili fakultet i po orvi put zasniva radni odnos u odredjenom zanimanju. Radnik koji je udovolji na poslovima radnog mjesta za vrijeme probnog rada.

Ima pravo na zdravstveno i penziono-invalidsko osiguranje. Ugovor se moze zakljuciti pod uslovom: -da su poslovi utvrdjeni u kolektivnom ugovoru ili pravilniku o radu. Privremeni poslovi si kratkotrajni. odnosno u svoje ime i za racun svojih clanova i to na principu samofinansiranja. To ne mogu biti poslovi kojima se krsi zabrana konkurencije poslodavca kod koga je radnik zaposlen sa punim radnim vremenom. Visak prihoda se usmjerava u fond zajednickih potreba zadrugara. I jedni i drugi su vremenski ograniceni. konstruktivni poslovi. Zadruga posluje sa trecim licima u ime i za racun svojih clanova. 25 . Zakonom o radu odredjene kazne za prekrsaj za poslodavce ako zakljuci ugovor suprotno odredbama o obavljanju privremenih i povremenih poslova. Izvrsilac ima pravo na naknadu za zavrseni posao. Poslodavac je duzan da zadrugaru obezbjedi zastitu na radu. Prava i obaveze zadrugara su : 1) pravo na naknadu za izvrseni rad 2) pravo na zastitu na radu 3) pravo na zdravstvenu zastitu 4) pravo na penzijsku i invalidsko osiguranje 5) pravo na naknadu stete pretrpljene na radu ili u vezi sa radnom 6) pravo na ucesce u upravljanju zadruge 7) pravo na informisanje o poslovanju zadruge Zadrugari ima pravo na naknadu za izvrseni rad u iznosu utvrdjenom opstim aktom zadruge. Izvrsilac ima pravo na naknadu za zavrseni posao.Uslov za dopunski rad jeste da se radno vrijeme kod tih poslodavaca ne podudara vremenski. 33 RAD VAN RADNOG ODNOSA Ugovorom o obavljanju privremenih ili povremenih poslova ne uspostavlja se radni odnos. -da be predstavljaju poslove za koje se zakljucuje ugovor o radu na odredjeno ili neodredjeno vrijeme. sa punim ili nepunim radnim vremenom -da ne traju duze od 60 dana u toku kalendarske godine Ugovorom se odredjuju: -ugovorne strane -rokovi za otpocinjanje i izvrsenje poslova -uslovi i nacin njegovog izvrsenja -visina. Omladinska zadruga vodi evidenciju o radnom angazovanju zadrugara. ali se obavljaju s vremena na vrijeme. Povremeni poslovi su isto kratkotrajni. nagrade za izvrseni posao OMLADINSKO ZADRUGARSTVO Djelatnost zadruge je organizovano obavljanje poslova za potrebe poslodavaca koji nemaju karakter radnog odnosa. Privremeni i povremeni poslovi nisu ograniceni brojem lica koji ce ih obavljati. rok i nacin isplate.

Poslodavac je fizicko ili pravno lice koje direktno ili putem posrednika obezbjedjuje kucni rad. voda) i vrijeme provedeno u odrzavanju masina i opreme. Kucni radnici imaju pravo za zastitu po socijalnog osiguranja. kod koga se ona nazazi za vrijeme radnog odnosa. osvjetljenje. Visina naknade za kucni rad utvrdjuje se putem kolektivnog pregovaranja ili na osnovu odluka nadleznog organa. Kada kucni radnik dobije posao poslodavac ili posrednik treba da ga informisu u pismenoj formi o posebnim uslovima zaposlenja. RADNA KNJIZICA Radna knjizica je javna isprava koju izdaje nadlezni opstinski organ uprave. oznacava posao koji obavlja lice koje se naziva kucni radnik. visinu isplate i nacin obracuna. Treba ih isplacivati po predaji svakog zavrsenog posla. Poslodavac treba da vodi i evidenciju poslova dodjeljenih kucnim radnicima. U slucaju opasnosti za radnika ili porodicu treba zabraniti dalji rad u kuci. osigurati sve mjere obezbjedjivanja i licne zastite. Od radnika se trazi da se pridrzavaju propisanih mjera zastite. Kucni radnici treba da se isplacuju za troskove koje snose u vezi sa obavljanjem posla ( grijanje. vrstu i opis posla. 35. Poslodavac moda informisati radnike o svim opasnostima vezanim za posao. a koje nije kod poslodavca. RAD NA IZDVOJENIM RADNIM MJESTIMA Izraz ’’kucni rad.. kao i o vremenu provedenom van radnog staza koje se priznaje kao penzijski staz. da vode racuna o svojoj bezbjednosti i zdravlju. Poslodavac moze upisati u radnu samo podatke koji se o vremenu koje je radnik proveo u radnom odnosu kod njega i ne moze upisati podatke koji bi radniku otezali ponovno zaposlenje. sporazum izmedju kucnog radnika i poslodavca na neki drugi nacin. Prilikom prestanka radnog odnosa poslodavac je duzan radniku vratiti radnu knjizicu. Ona sadrzi podatke o naknado priznatom radnom stazu. Treba obezbjediti ravnopravan tretman izmedju kucnih radnika i ostalih zaposlenih. Radnom knjizicom se dokazuje staz osiguranja i drugi vidovi penzijskog staza radnika. zamjeni alata. Radnik kada pocne da radi predaje knjizicu poslodavcu. U radnu knjizicu se upisuje i staz osiguranja ostvaren u vidu obavljanja privremenih i povremenih poslova. On taj posao obavlja u svojij kuci ili drugom mjestu po izboru. Takva obavjestenja treba da sadrze: ime i sjediste poslodavca i posrednika. Obavlja ga za novcanu naknadu. Poslodavac treba da vodi registar svih kucnih radnika i da izvjeste nadlezne organe o kucnim radnicima. 26 . raspakivanju i pakovanju i sl.34. Zahtjev za izdavanje knjizice moze podnjeti lice koje je navrsilo 15 godina zivota.

kada poslodavac ne zaljuci ugovor o radu sa radniko. 37. 27 . Poslodavac je duzan da radnike prijavi na zdravstveno. Fakticki rad se pojavljuje kao ’’rad na crno. penziono-invalidsko osiguranje od nezaposlenosti. da bi izbjegao obavezu da prijavi radnika. Poslodavac ima do 60 dana da odgovori na ponudu. inovaciju. Datum prijavljivanja za osiguranje po pravilu je identican datumu stavljanja radnika na rad utvrdjenom u ugovoru o radu. Radnik se ne moze obavezati prema poslodavcu ako je do prestanka radnog odnosa doslo krivicom poslodavca. poslodavac moze od radnika traziti naknadu pretrpljene stete. U uporednom zakonodavstvu je prisutno rjesenje da ako radnik postupi protivno zabrani. U institucijama BiH poslodavac i zaposleni mogu ugovoriti da se zaposleni obavezuje da ne moze bez odobrenja poslodavca sklopiti ugovore iz djelatnosti koju obavlja poslodavac. Prvenstvo otkupa kod pronalaska Ako radnik na radu ostvari izum. Za vrijeme trajanja obaveze radnik ima pravo na naknadu koja na moze biti manja od 50 % prosjecne plate koju je radnik ostvario. U upravnom pravu izum ostvaren na radu pripada poslodavcu. a radnik ima pravo na naknadu utvrdjenu ugovorom. Radnik se odjavljuje sa socijalnog osiguranja s prestankom radnog odnosa. texnicko unapredjenje ili drugi pronalazak iz djelatnosti koju obavlja poslodavac. duzan je da o tome obavjesti poslodavca i da mu po pravu prvenstva ponudi otkup.36 FAKTICKI RADNI ODNOS Fakticki rad postoji kada poslodavac primi radnika na rad ali ne zakljuci s radnikom ugovor o radu. U zakonu o radu nije uredjena mogucnost odustajanja od ove klauzule. U pitanju su poslovi koji spadaju u djelatnost koju stvarno obavlja poslodavac i koji su od znacaja za njega. I institucijama BiH rok moze da iznosi do 2 godine od prestanka ugovora o radu. Zabrana moze trajati do 1 godine. ZABRANA KONKURENCIJE POSLODAVCU Zabrana obavljanja poslova djelatnosti koje obavlja poslodavac Radnik ne moze da konkurise poslodavcu zato sto bi obavljao za svoj ili tudji racun poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac. Zabrana zasnivanja radnog odnosa kod drugog poslodavca poslije prestanka radnog odnosa Poslodavac se moze sporazumjeti sa radnikom da se u cilju zabrane konkurencije odredjeno vrijeme nakon pretanka radnog odnosa radnik ne moze zaposliti kod drugog poslodavca na teritoriji RS ili uzem podrucku. Predvidjena je novcana kaznaza prekrsaj za poslodavca ako sa radnikom pripremljenim na rad ne zakljuci ugovor o radu..

Izuzetno. radnik u jednom vremenskom periodu moze da radi duze od punog vremena. radnik moze zahtjevati da radi krace od punog radnog vremena ako je takva mogucnost u zakonu predvidjena. U slucajevima i pod uslovima predvidjenim zakonom organizacija ima obavezu da radniku obezbjedi raspored na druge poslove. zabrana prekovremenog i nocnog rada. Obaveza organizacije je da obezbjedi rad radnicima u skladu sa njihovim sposobnostima i potrebama organizacije. znace da organizacije i poslodavcima moraju kod zasnivanja radnog odnosa. uslova i organizacije rada. Na kraju godine utvrdjuje se za svakog radnika iznos zarade za proteklu godinu. Svaki radnik je duzan da se ponasa prema propisanim mjerama.38. prekovremenog radnog vremena uvijek voditi racuna o ovim zabranama. rasporedjivanja radnika. Zarada Kod ostvarivanja prava na zaradu za svakog radnika se odredjuje novcani iznos na ime zarade mjesecno ili u nekom drugom intervalu. Za prekovremeni rad donose se posebne odluke. tako da ostvari prosjecno. Posebna zastita na radu Zabrana zaposljavanja omladine i zena na odredjenim poslovima. zbog cega mu prijeti opasnost za zivot i zdravlje. odnosno da primjenjuje mjere zastite na radu. Kod preraspodjele radnog vremene. odredjivanja smjena. Tada se donose pojedinacne odluke koje se tiu prava radnika. Rasporedjivanje radnika Zaposleni imaju pravo na poslovima i zadacima za koje su zasnovali radni odnos. puno radno vrijeme. Kada su radnikova prava povredjena on ima pravo traziti donosenja posebne odluke. Takva situacija moze nastati u slucaju kada radnik utvrdi damu na poslovima i zadatcima nije utvrdjena propisna zastita. OSTVARIVANJE POJEDINACNIH PRAVA RADNIKA BEZ VODJENJA POSEBNOG POSTUPKA Radno vrijeme Rad u punom radnom vremenu zavisi od procesa rada. 28 . Zastita na radu Propisi u pogledu zastite na radu odredjuju obaveze cije izvrsenje omogucava da radnici ostvare svoja prava u pogledu zastite na radu. da bi u narednom periodu radio krace od punog radnog vremena.

da omoguci razvijanje radnih sposobnosti radnika. Postoji i kolektivni godisnji odmor. a moze biti obavezna na isplatu i onda kad nije obaveznik. organizacije i njihovi organi. 29 . Organizacija je duzna da obezbjedi ostvarivanje tog prava onda kada je organizacija u kojoj zaposleni radi obaveznik isplacivanja. useljenja u stan. Odluka o koriscenju odmora moze biti donjeta po zahtjevu radnika. odnosno poslodavac treba da donese plan koriscenja godisnjeg odmora. 39. Zena pocinje koriscenje porodiljskog odsustva na osnovu nalaza ljekara. OSTVARIVANJE POJEDINIH PRAVA RADNIKA UZ VODJENJE POSEBNOG POSTUPKA Prava majki Za prava majki u vezi porodiljskog odsustva i prava roditelja koji se staraju o djeci donose se posebne odluke. Posebni slucajevi ostvarivanja pojedinacnih prava Radnici odredjena prava ostvaruju u odredjenom postupku koji sami iniciraju ili to cini nadlezni organ. U nekim slucajevima odluka se donosi uz saglasnost radnika. potrebu njegovog rasporedjivanja na druge poslove i zadatke i kada radnik trazi odredjena novcana sredstva radi zadovoljavanja stambenih potreba.Odsustva radnika Za koristenje godisnjeg odmora. smrt clana uze porodice. Za svakog radnika donosi se pojedinacni plan. da radnik dobija poslove i zadatke u skladu sa svojim mogucnostima. kada svi radnici u isto vrijeme koriste godisnji odmor. Radnici imaju pravo na odsustvo ili samo ispunjavanjem odredjenih uslova. Naknada zarade Pravno na zaradu ostvaruje se na taj nacin sto radnik obavjestava organizaciju o tome da su se stekli uslovi za ostvarivanje prava na naknadu zarade. Strucno osposobljavanje Organizacija rada mora da obezbjedi da dodju do izrazaja radne i strucne sposobnosti radnika. Takav je slucaj sa koriscenjem odsustva za slucaj : sklapanja braka. Odluke donosi rukovodilac uprave. One se donose na osnovu zahtjeva radnika. Rasporedjivanje radnika Prilikom rasporedjivanja donose se pojedinacne odluke za svakog radnika. Takvi su slucajevi kada treba utvrditi radnu sposobnost radnika.

30 . Radnik je potom duzan da ostane u radnom odnosu koliko zahtjeva zakon.Stalnost zaposlenja Odluka o prestanku radnog odnosa moze biti donjeta tek kada su uslovi za prestanak radnog odnosa ispunjeni i na objektivan nacin utvrdjeni. Poslodavac je duzan da izvrsi raspored radnog vremena radnika najmanje za 30 narednih dana. Radnicima mladjim od 18 godina zabranjen je nocni rad. Nepuno radno vrijeme To je radno vrijeme krace od 40 casova nedeljno. Ti posebni uslovi mogu biti : poslovi sa povecanim rizikom od povredjivanja ili oboljenja. Prisutnost na radu i efektivan rad Radno vrijeme moze biti duze od punog radnog vremena. zamjena smjena vrsi se u rokovima i na nacin odredjen kolektivnim ugovorom. Radnik samovoljno postupa kada bez ikakve izjave napusti rad. i majkama sa djecom od 1 godine zivota. poslovi koji posebne psihofizicke sposobnosti. Radnik moze da zakljuci ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom sa vise poslodavaca i na taj nacin ostvari puno radno vrijeme. U institucijama BiH zaposlenik moze zakljuciti vise takvih ugovora. . kao i trudnim zenama pocevsi od 6 mjeseci trudnoce. kada se radno vrijeme na odredjenim poslovima i zadatcima sastoji se iz vremena efektivnog rada i vremena obavezne prisutnosti. Radnik ima posebna prava kao sto su uredan godisnji odmor. Radno vrijeme skracuje se srazmjerno stetnom dejstvu. To je prisutnost koja traje duze od punog radnog vremena. osim ako su zaposleni u industriji kad traje od 19 do 7 casova. Radnik moze zakljuciti ugovorom o radu sa punim radnim vremenom samo sa jednim poslodavcem. posebne mjere zastite i sl. Skraceno radno vrijeme cl.41 Uvodi se na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada. Trajanje nocnog rada je izmedju 22 casa i 6 casova narednog dana. 40. poslovi na kojima se nem oze obezbjediti efikasna zastita na radu. O skracenju odlucuje nedlezni ministar po zahtjevu poslodavca. Radnik prima platu u skladu sa radnim vremenom. To je najvise 10 sati sedmicno. zaposlenika rada ili sindikata. To vazi za sve slucajeve kada radni odnos prestaje odlukom poslodavca i po sili zakona. RADNO VRIJEME Puno radno vrijeme Puno radno vrijeme radnika iznosi 40 sati sedmicno. Ako je kod poslodavca rad organizovan u smjenama. Radnik moze da prestane sa radom ako svoju volju izjavi u pisanom obliku. pravilnikom o radu i ugovorom rada.

Radnik ima pravo na godisnji odmor i tog prava se ne moze odreci. samohranom roditelju ili usvojiocu djeteta mladjeg od 6 godina. Vrijeme dnevnog odmora uracunava se u puno radno vrijeme radnika. majkama sa djecom do 3 godine zivota. U toku kalendarske godine radnik ne moze raditi prekovremeno vise do 150 sati. trudnim zenama. Radnik koji ima najmanje 6 mjeseci neprekidnog rada ima pravo na godisnji odmor u trajanju najmanje 18 radnih dana. Preraspodjela nije mogua kod rada sa skracenm radnim vremenom. jednokratno ili dvokratno radno vrijeme. niti za radnike mladje od 18 godina. radno vrijeme u jednom dijelu godine moze da bude duze. PRERASPODJELA RADNOG VREMENA Puno radno vrijeme se moze preraspodjeliti ako to priroda posla i potrebe zahtjevaju. Radno vrijeme se rasporedjuje kao : redovan rad ili organizovan u smjenama. Pojedine kategorije imaju pravo na minimalnu i uredjeni odmor ( maloljetni radnici. 41 PREKOVREMENI RAD Prekovremeni rad se uvodi na zahtjev poslodavca kada nastupe odredjene okolnosti ili prijete njihovo nastupanje. ravnomjerno i u turnusima. starosti radnika. Uvecanje plate je najmanje 30 % u odnosu na platu za isti broj casova rada u toku radnog vremena. posebnih usloa rada. radnici koji rade na narocito teskim poslovima i poslovima koji su stetni za zdravlje). Poslodavac je duzan da izvrsi raspored radnog vremene najmanje 30 narednih dana. Radnik moze dobrovoljno raditi i vise od 10 sati. Ako potreba za prekovremeni radom traje vise od 3 sedmice neprekidno ili vise od 10 sedmica u toku godine poslodavac o tome mora obavjestiti nadleznog inspektora rada. Prekovremeni rad ne moze trajati duze od 10 casova sednicno. PRAVO RADNIKA NA ODMOR Radnik koji radi s punim radnim vremenom ima pravo na odmor u toku rada u trajanju od 30 minuta. 31 . Prekovremeni rad je zabranjen licima mladjim od 18 godina. Godisnji odmor ne moze da iznosi duze od 30 radnih dana.Raspored Puno radno vrijeme radnika iznosu 40 dana sedmicno. a u drugom dijelu krace. Licima mladjim od 18 rad se moze odobriti uz njihovu pismenu saglasnost. 43. Radnik ima pravo na dnevni odmor izmedju dva uzastopna radna dana utrajanju od najmanje 12 sati neprekidno. dnevno i nocno radno vrijeme . Radnik koji nema najmanje 6 mjeseci radnog danam ima pravo na godisnji odmor u trajanju najmanje 1 dan za svaki navrseni mjesec rada. Preraspodjelom punog radnog vremena. 42. Duzan je da raspored oglasi na nacin koji je pristupacan svim radnicima. Duzina godisnjeg odmora zavisi od duzine neprekidnog rada u toku godine.

preduzeca i poslodavci. 44. a posebne na odredjenim radnim mjestima. Poslodavac je duzan radniku na njegov zahtjev da odobri odsustvo radi zadovoljavanja vjerskih i nacionalno-tradicionalnih potreba. Moze da odsustvuje s posla najmanje 5 radnih dana u toku godine u slucaju : stupanja u brak. Radnik ima pravo na neplaceno odsustvo u odredjenim slucajevima. kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. 32 . porodjaj supruge. Kolektivnim ugovorom o radu se moze predvidjeti da radnik koristi neplacenio : obavljanje neodlozenih licnih i porodicnih poslova. posebne i mjere koje su obavezne sprovesti odredjene organizacije. Troslovi mjera zastite na radu padaju na teret poslodavca. tradicionalnih i drugih potreba. 45. smrt clana porodice. Opste mjere primjenjuju se na svim radnim mjestima.mjere kojima se neposredno obezbjedjuje sigurnost na radu . ZASTITA NA RADU Mjere zastite na radu su: . Radnik moze i u drugim slucajevima odsustvovati. Slucajevi kada radnik ima pravo na placeno odsustvo odredjeni su zakonom. U institucijama BiH zaposlenik ima pravo na odsustvo do 6 radnih dana u godini. posjete clanu uze porodice koji zivi u inostranstvu. U institucijama BiH poslodavac odobrava koristenje i odreduje vremenske periode koristenja godisnjeg odmora u rjesenju o godisnjem odmoru. PRAVO RADNIKA NA ODSUSTVO Radnik ima pravo na placeno i neplaceno odsustvo. kojima se stiti fizicko i psihicko zdravlje i licna i kolektivna bezbjednost radnika u procesu rada. radi zabovoljavanja vjerskih. Neplaceno odsustvo u navedenim slucajevima moze da iznosi do 3 mjeseca. Odsustvo moze da traje do 3 dana u toku godine. Izuzetak je strucno usavrsavanje u inostranstvu koje moze da traje do 1 godine. pripremanje i polaganje ispita u obrazovnoj organizaciji. Radnik nema pravo na naknadu stete. Radnici koji rade u poslovima nastave u obrazovanim ustanovama koriste godisnji odmor za vrijeme skolskog rasputa. i to najmanje 30 dana prije koristenja.mjere u vezi sa posebnom zastitom Mjere kojima se neposredno obezbjedjuje sigurnost na radu obuhvataju opste. pripremanje magisterija i doktorata. U uporednom zakonodavstvu radnik ima pravo na placeno odsustvo za vrijme strucnog ili opsteg skolovanja.Radnik koristi godisnji odmor bez prekida.mjere u vezi sa uslovima rada . Poslodavac moze odluciti da radnik iskoristi odmor u 2 djela ako to zahtjeva proces rada. osposobljavanja ili usavrsavanja te obrazovanja za potrebe ucesca u upravljanju. teska bolest clana porodice. Zaposlenik ima pravo da koristi 1 dan odmora kad to zeli. Poslodavac je duzan obezbjediti uslove rda i potrebne mjere licne i kolektivne zastite na radu.

masina. U institucijama BiH poslodavac je duzan da osposobi zaposlenika za rad na nacin koji obezbjedjuje zastitu zivota i zdravlja zaposlenika. da namjenski koristi sredstva rada. 46. ZASTITA OMLADINE NA RADU Ima za cilj da se zastiti psihofizicki razvoj radnika. Sindikat moze od poslodavca traziti da preduzme mjere predvidjene zakonom. 47. lica koja se nalaze na strucnom osposobljavanju. Radnik je duzan da odmah obavjesti poslodavca o postojanju ovih uslova i o odbijanju da da radi. masina. osim u slucaju ako je zaposlena na rukovodecem radnom mjestu koje ne zahtjeva fizicki rad ili sluzbama zdravstvene ili socijalne zastite. Poslodavac je odgovoran za posljedice nesrece na radu koje mogu nastupiti zbog neispravnog objekta. Koji su to poslovi.Duznost poslodavca su da upozna radnika sa propisima. zastitnu opremu i sredstva licne zastite. uredjaja i drugih materijalnih sredstava koja se koriste u procesu rada ili zbog neovlascenog i nestrucnog rukovanja tim sredstvima. ucenici i studenti na prakticnoj nastavi i strucnoj praksi. lica na profesionalnoj rehabilitaciji. Ne moze da radi ni na drugim poslovima koji bi mogli da predstavljaju povecan rizik po njegov zivot. Pravo na zastitu imaju : radnici u preduzecu. Radnik mladji od 18 godina ne moze biti rasporedjen da radi na narocito teskim fizickim poslovima i na radovima koji se obavljaju pod zemljom ili vodom. Duznosti radnika su: da se pridrzava utvrdjenih mjera zastite na radu. Odgovoranost je materijalna i prekrsajna. Radnik ima pravo da odbije da radi ako mu neposredno prijeti opasnost po zivot i zdravlje. kvalofikaciji i dokvalifikaciji. ucesnici dobrovoljnih i javnih radova organizovanih u javnom interesu. zdravlje i psihofizicki razvoj. odredjuje se kolektivnim ugovorom. uredjaja i drugih materijalnih sredstava koja se koriste u procesu rada. da odmah pismeno ili usmeno prijavi nedostatke. Novcanom kaznom kaznice se za prekrsaj poslovac ako njegovom krivicom dodje do nesrece na poslu zbog neispravnosti objekta. da povjeri da li je radnik osposobljen da rukuje sredstvima rada. ZASTITA ZENE NA RADU Posebne mjere kojima se stiti zdravlje zene su : 1) zabrana rada na posebno stetnim i opasnim poslovima Zena ne moze biti rasporedjena na rad u podzemnim djelovima rudnika. da provjeti da li je radnik osposobljen da rukuje sredstvima zastite na radu. te sprjecava nastanak nesrece. kvarove ili druge pojave koje bi mogle ugroziti bezbjednost na radu. lica koja se nalaze na izdrzavanju kazne zatvora. 33 .

Duzina odsustva se uvecava kada se povecava broj djece. To pravo ima dok dijete ne nevrsi 2 godine zivota. U institucijama BiH porodjajno odsustvo traje 6 mjeseci. zena ima pravo na porodiljsko onoliko vremena koliko je po ocjeni doktora medicine. potrebno da se oporavi od porodjaja ( najmanje 45 dana ). Zena na sopstveni zahtjev moze poceti sa radom prije isteka porodiljskog odsustva. pravo na odsustvo ima zaposleni otac ili usvojilac. Za vrijeme koriscenja porodiljskog odsustva. To je moguce na osnovu nalaza i preporuke nadleznog doktora medicine. Zena moze poceti sa koristenjem porodiljskog odsustva 28 dana prije dana porodjaja. ili iz drugih razloga nije sposobna da se brine o djetetu i da ga njeguje. 5) prava zaposlenika koji se staraju o djeci Zaposleni koji se staraju o djeci imaju pod odredjenim uslovima pravo na rad sa polovinom radnog vremena nakon isteka porodiljskog odsustva. Zena moze biti rasporedjena na drugi posao samo uz njen pristanak. sa pravom na naknadu plate za drugu polovinu punog radnog vremena. 34 . Ako poslodavac nije u mogucnosti da zeni obezbjedi raspored na drugi posao. zena ima pravo na porodiljsko odsustvo. porodjaja i njege djeteta. ali ne prije nego sto protekne 60 dana od dana porodjaja. Odsustvo traje 1 godinu. Ako majka umre ili napusti dijete. uz naknadu plate. Ako rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka porodiljskog.2) privremeni raspored na druge poslove i drugo radno mjesto Zena za vrijeme trudnoce i dok doji dijete moze biti privremeno rasporedjena na druge poslove ako je to u interesu ocuvanje njenog zdravlja ili zdravlja djeteta. 3) pravo na prodiljsko odsustvo Za vrijeme trudnoce. 4) zastita od otkaza ugovora o radu Poslodavan ne moze odbiti da primi u radni odnos zenu zato sto je trudna. Jedan od roditelja djeteta sa psihofizickim smetnjama u razvoju koje nije smijesno u odgovarajucu ustanovu ima pravo da radi polovinu radnog vremena. zena ima pravo na odsustvo s rada. niti mu se moze promjeniti mjesto rada. a u institucijama BiH to vrijeme nije ograniceno. zena ima pravo na naknadu plate. Roditelji se mogu sporazumjeti da odsustvo koristi otac umjesto majke. niti joj moze otkazati ugovor o radu zbog trudnoce ili zato sto koristi porodiljsko odsustvo. nakon isteka 60 dana od dana rodjenja djeteta. Jedan od zaposlenih roditelja ima pravo da tako radi ukoliko je dijetetu potrebna pojacana njega. Roditelju takvog djeteta ne moze se bez njegove saglasnosti odrediti da radi prekovremeni ili nocu.

Plata pripada za izvrsen rad. Poslodavac ne moze da isplati radniku manju platu. Radnik koji je nakon ljecenja i oporavka od povrede na radu ili profesionalne bolesti.ZARADA.. Poslodavac je duzan isplatiti jednake plate zenama i muskarcima za jednak rad i jednake vrijednosti. To moze da ucini izmjenom ugovora o radu. stepen strucne spreme. Elementi za utvrdjivanje ove plate su troskovi zivota i zivotne potrebe radnika i clanova njihove porodice. 1) zabrana poslodavcu da otkaze ugovor o radu Radnik koji je povredjen na poslu ili obolio od profesionalne bolesti. 2) prednost kod ostvarivanja prava na strucno osposobljavanje i usavrsavanje Radnik kod koga.48 ZASTITA BOLESNIH I INVALIDNIH LICA NA RADU Radnik je duzan da obavjesti poslodavca da je provremeno nesposoban za rad. odgovornosti za izvrsavanje poslova i drugih kriterijuma utvrdjenih odlukom Savjeta ministarstva ili aktom poslodavca. 3) obaveza rasporedjivanja na drugi posao Preostala radna sposobnost radnika ne moze prestavljati razlog za otkaz ugovora o radu. Plata se isplacuje unazad. Poslodavac moze da ga rasporedi na radno mjesto koje odgovara njegovoj preostaloj radnoj sposobnosti. U institucijama BiH poslodavac moze otkazati ugovor o radu zaposleniku kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost. nakon ljecenja od povrede na radu ili profesionalne bolesti. kao i opsti novo razvijenosti i ekonomske mogucnosti. rada praznikom i drugim danima kada se po zakonu ne radi. U institucijama BiH duzan je to da ucini posmenim putem u roku od 3 dana. poslodavac ne moze otkazati ugovor o radu za vrijeme dok je zdravstveno nesposoban za rad. 49. Radnik ima pravo na uvecanje plate po osnovu: otezanih poslova rada. radnog staza. Plata se uvecava za procanat odredjen zakonom ili kolektivnim ugovorom. Iznos se odredjuje kolektivnim ugovorom. prekovremenog rada. Plata obuhvata osnovnu platu i sva dodatna sredstva bilo koje vrste.NAKNADA ZARADE I DRUGA PRIMANJA Pravo na platu Radnik ima pravo na platu. ostanu posljedice po zdravlje ima prednost u odnosu na ostale radnike kod ostvarivanje prava na strucno osposobljavanje i usavrsavanje. a poslodavac obavezu placanje. ako dobije predhodnu saglasnost Upravnog inspektora. radnik ostvaruje prava u skladu sa propisima o penzionom i invalidskom osiguranju. Najniza plata je najniza za puno radno vrijeme. rada nocu. osposobljen za rad. ima pravo da se vrati na poslove koje je odgovaraju njegovim sposobnostima. U institucijama BiH plata zavisi od slozenosti poslova koje zaposleni obavlja. Ako poslovac nema mogucnost da radnika rasporedi na drugi odgovarajuci posao. 35 .

U institucijama BiH predvidjene su iste obaveze poslodavca i radnika. Proces promjena u drustvu. nauci. drzavnog praznika. Uslovi za ostvarivanje prava na naknadu plate za vrijeme privremene sprijecenosti za rad zbog bolesti i povrede. Poslodavac ne moze. prema zahtjevima i potrebama radnog mjesta radnika. Poslodavac koji radniku nije obezbjedio strucno osposobljavanje ili usavrsavanje u skladu sa odredjenim zahtjevima. U pitanju su slucajevi utvrdjeni zakonom.Pravo na naknadu Radnik ima pravo na naknadu plate za vrijeme odsustvovanje da rada u odredjenim slucajevima. odnosno na radnom mjestu koje je navedeno ugovorom o radu koji je zakljucio prilikom zakljucivanja radnog odnosa. Radnik ne mora a vjerovatno i nece ostati do kraja svog radnog vijeka na radnom mjestu na kome je zasnovao radno odnos. Opstim kolektivnim ugovorom u RS strucno obrazovanje je predvidjeno kao. Poslodavac moze radniku od plate odbiti najvise 50 %. visina i nacin ostvarivanja prava na naknadu plate. 51. svoje ili tudje potrazivanje naplatiti odustajanjem od plate ili naknade plate. pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Potrebno je u ukupnoj politici strucnog obrazovanja i normativnog regulisanja strucnog obrazovanja i zaposljavanja imati u vidu aktelne savremene i buduce potrebe. Poslodavac moze da uputi radnika na odredjene obuke strucnog osposobljavanja i usavrsavanja. duznost poslodavca. RASPOREDJIVANJE I UPUCIVANJE RADNIKA Rasporedjivanje radnika se zasniva na ugovaranju izmedju poslodavaca i radnika. STRUCNO OBRAZOVANJE I PROFESIJE Poslodavac moze da uputi radnika na dopunsko osposobljavanje za rukovanje sredstvima rada i sredstvima zastite rada. blize se odredjuju propisima o zdravstvenom osiguranju. 36 . kolektivnim ugovorom. Zakonom se propisuje minimalan iznos naknade. bez pristanka radnika ili pravosnazne odluke nadleznog suda. trajanja prava na naknadu. On nema pravo obestecenja kada materijalna sreta nastane kao posljedice nestrucnog rada. Naknada plate iznosi u visini 100% prosjecne plate koju je radnik ostvario u odredjenom predhodnom periodu ili od plate koju bi ostvario da je bio na radu za vrijeme: godisnjeg odmora. Radnik je duzan da postupi po zahtjevima poslodavca za dopunsko osposobljavanje i usavrsavanje. 50. visina i nacin ostvarivanja prava na naknadu. Radnik moze da ostvari naknadu troskova prevoza i naknadu troskova sluzbenog puta. tehnici i tehnologiji pracen je promjenama u profesijama. privremene sprijecenosti zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti. snosi rizik odgovornosti za stetu na radu.

Krivicno je odgovorno lice koje drugome uskrati ili ogranici pravo na slobodno zaposljavanje pod uslovima jednakim onim koji su predvidjeni u zakonu ili drugim propisima. predmet zastite krivicnog djela povrede prava pod jednakim uslovima i prava gradjana za vrijeme nezaposlenosti. sindikatu ili politickoj organizaciji. moze da ucini odgovorno lice za preduzimanje ovih mjera. DUZNOST RADNIKA DA SE PRIDRZAVA OBAVEZA IZ UGOVORA O RADU Radnik je duzan da izvrsava svoje radne obaveze. Izuzetak od ovog pravila moguce je samo u slucaju kada nastupe odredjeni razlozi. Krivicno djelo nepreduzimaju mjera zastite na radu. Funkcija se obavlja profesionalno i za to se ostvaruje plata. Poslodavac moze pored promjene klauzule radniku da ponudi radniku zakljucivanje ugovora o radu pod izmjenjenim okolnostima.. Javna funkcija moze da se obavlja u javnom organu ili organizaciji. 52. Radnik se vraca na radiji i drugi odgovarajuci posao. uslovima smjestaja. odmora. Moze trajati najduze dva mandata. uslovima odlaska i povratka sa rada u stranoj zemlji. pravilnikom o radu i ugovorom o radu. 37 . Rasporedjivanje na druge poslove vrsi se kroz promjenu klauzule o radnom mjestu. MIROVANJE RADNOG ODNOSA Radniku koji je zakljucio ugovor o radu na neodredjeno vrijeme mogu da miruju prava i obaveze. krivicnu i odgovornost za prekrsaj ). Odgovornost za ucinjenu povredu iz ugovora o radu ne iskljucuje druge oblike odgovornosti ( materijalnu. zastite na radu. Uslov za to je da se sa radnikom sporazumje o : trajanju rada u stranoj zemlji. Prava i obaveze mogu da miruju za vrijeme skuzenja vojnog roka i obavljanja javne funkcije. plate i naknade plate. javnoj sluzbi. 53. Poslodavac moze radnika uputiti na rad u stranu zemlju u kojoj poslodavac obavlja dio djelatnosti. odsustva. kolektivnim ugovorom. U institucijama BiH zaposlenik prekida radni odnos u sva slucaja: kada je potvrdjen kao kandidat za javnu duznost za koju se vrsi izbor u bilo kojem zakonodavnom organu i na bilo kojem nivou vlasti i kada je imenovan na diznost u bilo kojem izvrsnom organu vlasti na bilo kojem nivou vlasti. Radne obaveze radnika propisuju se zakonom. Povreda osnovnih prava radnika je krivicno djelo koje se odnosi na zastitu prava radnika u pogledu: zasnivanja i prestanka radnog odnosa. Za povredu radnih obaveza radnik je odgovoran poslodavcu.Rasporedjivanje radnika na drugo radno mjesto vrsi se izmjenom ugovora o radu. Radnik ima pravo i duznisti da se vrati na rad poslije prestanka rada zbog koga su mu prava i obaveze mirovali. valuti u kojoj ce se radnik isplacivati plata i druga primanja. radnog vremena.

Poslodavac moze otkazati ugovor o radu zaposleniku bez obaveze postovanja otkaznog roka zbog tezeg prestupa ili teze povrede sluzbene duznisti.nanosenje stete trecim licima koju je poslodavac duzan nadoknaditi 3) zloupotreba polozaja 4) odavanje poslovne i sluzbene tajne 5) namjerno onemogucavanje ili ometanje drugih radnika da izvrsavaju radne obaveze 6) nasilnicko ponasanje prema poslodavcu ili prema drugim radnicima ili trecim licima za vrijeme rada 7) koristenje alkoholnih pica ili droga za vrijeme radnog vremena 8) neopravdan izostanak sa posla u trajanju od 3 dana. nezakonito raspolaganje sredsrvima poslodavca. Ukoliko radnik i pored upozorenja ponovi takvo ponasanje smatra se da je u pitanju teza povreda zbog cega poslodavac moze da raskine ugovor o radu. SANKCIJE ZA POVREDU RADNE OBAVEZE Sankcije za povredu radne obaveze su predmet zakonskog uredjivanja. Sankcije su propisane zakonom i ne mogu se propisati drugim izvorima radnog prava. U zakonu o radu lakse povrede radne obaveze su povrede drugacije od onih koje su neposredno propisane kao teze. Prema Opstem kolektivnom ugovoru lakse povrede su: 1) kasnjenje na posao i odlazak s posla prije kraja radnog vremena 2) izazivanje svadje na poslu 3) neljubazan i nekulturan odnos prema drugim radnicima i strankama 4) konzumiranje alkohola u manjim kolicinama 5) nemaran odnos prema povjerenim vrijednostima 6) ponasanje koje steti ugledu i interesima poslodavca ili trecih lica.54. Tezom povredom se smatraju i svi drugi slucajevi kojima se nanosi steta poslodavcu. 55. namjerno unistenje ili ostecenje sredstava poslodavca. . To su: 1) pismeno upozorenje poslodavca 2) jednostavni otkaz ugovora o radu. TEZE I LAKSE POVREDE RADNE OBAVEZE Teza povreda radne obaveze je ponasanje radnika kojim se nanosi ozbiljna steta interesima poslodavca ili ponasanje radnika iz koga se osnovno moze zakljuciti da dalji rad radnika kod poslodavca ne bi bio moguc. Pismeno upozorenje poslodavca radniku se daje za laksu povredu radne obaveze. Prema zakonu u institucijama u BiH ugovor o radu se ne moze otkazati bez prethodnog pismenog upozorenja zaposleniku. Teze povrede radnih obaveza si : 1) odbijanje radnika da izvrsi radne obaveze 2) kradja.

Poslodavac moze dati otkaz ugovora o radu u roku od 30 dana ( RS ) od saznanja za povredu radne obaveze i za ucinioca povrede. Svaka druga povreda koja se posebnim zakonom utvrdi kao teza povreda. Radnik kome je na ovaj nacin prestao radni odnos moze da pokrene radni spor. Pri odredjivanju disciplinske sankcije uzimaju se po pravilu u obzir stepen krivice radnika. Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu moze se odrediti organ ovlascen da odlucuje o tome da li je radnik ucinio povredu radne obaveze. subjektivne i objektivne okolnosti i individualne osobine radnika.POSTUPAK ZA UTVRDJIVANJE RADNE OBAVEZE Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu blize se uredjuje pokretanje. 3) prouzrokovanje poslodavcu vece materijalne stete na imovini namjerno ili iz krajnje nepaznje. U sporu pred sudom poslodavac je duzan da dokaze postojanje razloga za otkaza ugovora o radu. 6) krsenje pravila radne discipline. Poslodavac je obavezan da omoguci radniku odbranu kada je u pitanju teza povreda radne obaveze. 57. vodjenje i zastarjelost postupka. U institucijama BiH posodavac je obavezan da omoguci zaposleniku da iznese svoju odbranu ako otkazuje ugovor o radu zbog ponasanja ili rada zaposlenika. Teze povrede sluzbene duznosti su : 1) vrsenje radnje koja je krivicno djelo protiv sluzbene duznosti.56. Poslodavac je duzan da razmotri misljenje sindikata ili savjeta radnika ako mu je misljenje dostavljeno prije donosenja konacne odluke. Ako kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu nije drugacije odredjeno. 8) neopravdan izostanak s posla u vise od 2 dana u mjesecu. sluzbene ili vojne tajne. Zastarjelost tece od dana saznanja poslodavca za ucinjenu povredu radne obaveze i za ucinioca povrede. U institucijama BiH taj rok je 15 dana. 7) neprimjerno ponasanje prema gradjanima u vrsenju duznosti. 2) neizvrsavanje ili nesavjesno i namjerno vrsenje povjerenih poslova. Poslodavac je duzan da radniku omoguci da bude saslusan i da iznese odbranu ukoliko je to moguce s obzirom na okolnosti. 39 . druga pitanja od znacaja za zastitu radne discipline. Spor pokrece pred nadleznim sudom. Odgovornost se zasnivan krivici. Povrede sluzbene duznosti mogu biti teze ili lakse. POVREDE SLUZBENE DUZNOSTI BiH U institucijama BiH zaposlenik odgovara za povredu sluzbene duznosti. 5) odavanje drzavne. odlucuje poslovodni organ poslodavca ( direktor ). za utvrdjivanje povrede radnih obaveza. 4) zloupotreba ili prekoracenje sluzbenih ovlastenja.

58. To je slucaj ako radnik ne koristi licna zastitna sredstva. Polozaj zaposlenika je drugaciji ako je pokrenut krivicni postupak. Posebna prekrsajna odgovornost predvidjena je za zaposlene. na pismeni prigovor ili usmenu izjavu. Pokrenuti disciplinski postupak se obustavlja i ceka ishod krivinog postupka. odnosno direktora ili drugo odgovorno lice. pojavljivanje na svakom saslusanju. On izrice disciplinske kazne. Za vrijeme postupka zaposlenik ima pravo da bude : blagovremeno obavjesten o navodima o povredi sluzbene duznosti. pravno lice. Zakonske odredbe prekrsajnu odgovornost odredjuju sledecim redosljedom: preduzece. Protiv odluke prvostepene disciplinske komisije.KRIVICNA ODGOVORNOST U VEZI SA RADNIM ODNOSIMA I ZAPOSLJAVANJEM Krivicna odgovornost u vezi sa zaposljavanjem odnosi se na poslodavca. zaposlenik i poslodavac mogu podnjeti zalbu drugostepenoj disciplinskoj komisiji u roku od 8 dana od dana prijema odluke. Zakonom su propisani rokovi za pokretanje postupka. Za laksu povredu moze se izreci pismena opomena ili pismeni ukor. fizicko lice i zaposleni. Disciplinske kazne su: pismena opomena. zalbu protiv odluke disciplinske komisije. Ako zaposlenik bude oslobodjen optuzbe. Komisija radi javno. degradiranje na nize radno mjesto. privilegiju protiv samoinkrimisanja.Disciplinsku prijavu moze podnjeti svaki zaposlenik. PREKRSAJNA ODGOVORNOST U RADNOM ODNOSU Prekrsajna odgovornost je u radnom odnosu predvidjena za poslodavca. kaznena suspenzija sa radnog mjesta i plate u vremenu od 2 do 30 dana. Krivcna djela koja se ticu radnih odnosa su i ostala krivicna djela koja se mogu izvrsiti u radnom odnosu i u vezi sa zaposlenjem. usmeni ukor. ne pridrzava se propisanih mjera zastite. pravicno saslusanje u razumnom roku. 59. bice vracen na svoje radno mjesto. 40 . ako ne obavlja propisane zdravstvene preglede. odbranu protiv optuzbi preko pravnog zastupnika. Zakon predvidja odgovornost za clana strajkackog odbora koji cprjecava zaposlene da rade ili zaposlenog koji u vrijeme strajka odbija da suradjuje sa poslodavcem radi obezbjedjenja minimuma procesa rada.za laksu povredu 6 mjeseci. javno izricanje odluke. Na osnovu prijave poslodavac odlucuje o pokretanju disciplinskog postupka. Postupak se vodi pored prvostepenom disciplinskom komisijom. a za tezu 12 dana od dana cinjenja odnostno saznanja za povredu i ucinioca. prestanak radnog odnosa. koju imenuje poslodavac. ako radi pod uticajem alkohola ili droga.

Za krivicnu odgovornost potreban je umisljaj.postoji ako se strajk vodi ili organizuje suprotno zakonu i dovede u opasnost zivot ili zdravlje ljudi odnosno imovine veceg obima. cime se uskladjuju ili ogranicavaju prava koja tim licima pripadaju.licnom dohotku . Drugi odlik je otpustanje zaposlenog zbog ucesca u zakonitom strajku 11) zpouoptreba prava na strajk-. odavanje sluzbene tajne. To djelo izvrsava se svjesnim krsenjem propisa.djela koje lice moze izvrsiti u vrsenju sluzbe.sastoji se iz neizvrsavanja pravosnazne sudske odluke o vracanju radnika na rad.radnom vremenu .o zasnivanju i prestanku radnog odnosa . 7) krivicna djela protiv sluzbene duznosti-.postoji ako je neko lice simulirano ili vjestacki stvorilo privid za ostvarivanje prava socijalnog osiguranja. Izvrsilac moze biti poslodavac.zastiti zena.godisnjem odmoru i odsustvovanja . i ako postoji savjest o tome da zbog toga moze nastupiti opasnost za zivot ili zdravlje radnika 4) neizvrsavanje odluke o vracanju radnika na rad--. 10) povreda prava na strajk---javlja se u dva oblika Prvi je sprecavanje ili onemogucavanje zaposlenih da koriste pravo na strajk. odnosno sluzbeno ili odgovorno lice. kao sto su : zloupotreba polozaja.sastoji se iz svjesnog krsenja propisa cime se uskladjuju ili ogranicavaju prava osiguranicima 3) neprimjenjivanje mjera zastite na radu-. primanje mita. za cije se ostvarenje nisu stekli uslovi propisani zakonom ili drugim aktom.zabrani prekovremenog nocnog rada . 9) povreda prava na upravljanje--odnosi se na povredu prava clan organa upravljanja da na regularan i slobodno ucestvuje u radu organa uparvljanja ili drugog organa. direktor. pronevjera. 5) povreda prava za vrijeme privremene nezaposlenosti--sastoji se u svjesnom krsenju propisa kojim su regulisana prava privremeno nezaposlenih.Krivicna djela protiv radnih odnosa su : 1) povrede prava iz radnih odnosa sastoje se iz svjesnog krsenja propisa .zastiti na radu uopste 2) povreda prava iz socijalnog osiguranja-.sastoji se u svjesnom krsenju propisa o mjerama zastite na radu.sastoji se u sprecavanju ili onemogucavanju odlucivanja organa upravljanja. 41 . 6) zloupotreba prava iz socijalnog osiguranja-. omladine i invalida . Krivicno djelo postoji i kada se radnik dopusti povratak na rad ali kada je rasporedjen na neodgovarajuce radno mjesto. 8) povreda prava upravljanja-.

1) krivica radnika Radnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili iz krajnje nepaznje pricini materijalnu stetu poslodavcu.60. U radu su potrebni odnosi koji su u skladu sa zahtjevima procesa rada. smatra se da su svi podjernako odgovorni. Kod odgovarajuceg odnosa prema radu. duzan je da stetu nadoknadi. mora se uzeti da svako ko nece ili ne moze da radi mora biti u situaciji da se ekonomskim sredstvima. Jedan broj radnika svodi svoj odnos prema radu na postovanje samo nekih najvaznijih pravila uz krsenje drugih. znanju. Smatra se da probleme u proizvodnji i radu treba da rjesava drzava. Trazi se krivica radnika. ali tako da ne ugroze svoj radno pravni status. 62. Radni moral je odnos radnika prema radu i radnoj sredini. a u vezi sa kulturom rada i radnom disciplinom znacajna je kultura i svjest. Stetu nadoknadjuju u jednakim djelovima. KULTURA RADA I U RADNI MORAL Radnik odlucuje o uslovima i rezultatima svoga rada. Pod radnim moralom se podrazumjevaju odnosi radnika prema organizaciji. To je odnos prema radu u kome uz radnog odnosa nastoji izvuci sto vise a u njega uloziti sto manje. 42 . Slab moral je rezultat ukupnih odnosa. a teret dokazivanja je na poslodavcu. Radnik je odgovoran ako stetu pricini manjerno ili iz kranje nepaznje. a kada je potrebno i disciplinskim mjerama. 2) steta koju prouzrokuje vise lica Stetu poslodavcu moze da prouzrokuje vise lica. Za odnos prema radu odredjen znacaj ima radna disciplina. Proklamovana je obaveza zastite fizickog i moralnog integriteta radnika. radnoj grupi. prinudi da obavlja svoj posao prema zahtjevima pricesa rada i prema propisima. Radni moral utice na kretanje radnika u radnom onosu. rezultate rada. Krivica radnika se dokazuje. Ako se ne moze odrediti dio stete koju je prouzrokovao svaki pojedinacni radnik. MATERIJALNA ODGOVORNOST RADNIKA ZA STETU PRICINJENU POSLODAVCU Materijalna odgovornost je odgovornost za stetu pricinjenu na radu ili u vezi sa radom. Ako je vise lica prouzrokovalo stetu krivicnim djelom za stetu odgovaraju solidarno. Svako obavlja rad prema svojim mogucnostima i ukoliko je to u skladu sa potrebama procesa rada. koji se ispoljavaju kroz razna ponasanja i manifestacije zadovoljstva i nezadovoljstva. Svaki radnik odgovara za dio stete koju prouzrokuje. oni koji afirmiraju moralni stav da se u radnim odnosima mora prihvatiti objektivno dato i da svaka samovolja ili garantovanje prava bez rada su neadekvatni i neprihvatljivi. Kultura rada ima ulogu u razlicitim oblicima izbjegavanja rada. Ukoliko to nije moguce onda treba povesti postupak za prestanak radnog odnosa.

Ako je protiv radnika pokrenut krivicni postupak udaljenje traje do okoncanja postupka. Fakultativna je moguca kada je protiv radnika pokrenut disciplinski ili krivicni postupak zbog teze povrede sluzbene duznosti. utvrdjuje provstepena komisija. iz krajnje ili obicne nepaznje. 63. Protiv odluke prvostepene komisije. ako je zatecen u vrsenju radnji za koje se osnovano sumnja da predstavlja krivicno djelo ili ugrozavaju imovinu vece vrijednosti. U institucijama BiH visinu stete. Poslodavac snosi rizik tako nastale stete trecem licu. Obavezna suspenzija postoji kada je protiv zaposlnika pokrenut disciplinski i krivicni postupak zbog iste povrede sluzbene duznosti. 64. U institucijama BiH moguca su fakultativna i obavezna suspenzija.3) pokretanje radnog spora oko naknade stete Poslodavac i radnik mogu se sporazumjeti o visini i naknadi stete. Ako se ne sporazumiju poslodavac ne moze bez saglasnosti radnika svoje potrazivanje prema njemu naplatiti tako da mu uskrati isplatu plate ili jednog njenog dijela. 4) pausalna naknada stete Iznos nakande stete odgovara iznosu pricinjene stete. Poslodavac koji je stetu nadoknadio trecem licu ima pravo da zahtjeva od radnika da mu nadoknadi isplaceni iznos. ODGOVORNOST ZA STETU KOJU PRETRPI TRECE LICE Za stetu koju radnik na radu ili u vezi sa radom pricini trecem licu. UDALJENJE RADNIKA SA RADA Udaljenje moze biti obavezno ili fakultativno. okolnosti pod kojima je nastala. Radnik ne moze saglasnost dati prije nastanja potrazivanja. Naknadu stete moze da ostvari putem nadleznog suda. Pausalna visina naknade stete moze se predvidjeti kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. To moze da ucini prije otkazivanja ugovora o radu. Poslodavac moze da udalji radnika. krivicu zaposlenika i ostale okolnosti. 43 . Ako je radnik ucinio stetu obicnom nepaznjom poslodavac ne moze traziti od radnika naknadu isplacenog. 5) oslobadjanje radnika od obaveze naknade stete Uslovi i slucajevi kojima se radnik moze osloboditi obaveza nadoknadi pricinjenu stetu mogu se predvidjeti kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Obavezno je ako je radniku odredjen pritvor. U tom roku poslodavac mora da odluci o odgovornosti radnika ili ga oslobodi odgovornosti. zaposlenik i poslodavac mogu da podnesu zalbu drugostepenoj komisiji. Posodavac odgovara za stetu nezavisno da li je stetu radnik pocinio namjerno. ako poslodavac ne odluci drugacije. Uredjuje se nacin i postupak utvrdjivanja pausalne naknade i organ koji naknadu utvrdjuje. radnik i poslodavac odgovaraju solidarno.

dana utvrdjenim u presudi. Danom otvaranja stecajnog postupka prestaje ugovor o radu radnika stecajnog duznika.Naknada za vrijeme udaljenja Za vrijeme udaljenja s rada radnik ima pravo na naknadu plate. 65. 5) radni odnos prestaje na osnovu odluke nadleznog suda . likvidacije i gubitka statusa na drugi nacin. Razlog otvaranja stecajnog postupka je platezna nesposobnost stecajnog duznika ili prijeteca platezna nesposobnost. Naknada plate je u visini 50 % koju je ostvario proslednjih 6 mjeseci. zbog izvrsenja kazne mora odsustvovati sa rada. U institucijama BiH za vrijeme fakultativne suspenzije radnik ima pravo na naknadu plate u iznosu 70 % od plate koju je primao mjesec prije suspenzija. vaspitne i zastitne mjere u trajanju duzem od 3 mjeseca. Radni odnos prestaje na dan prestanka rada poslodavca. zbog zabrane obavljanja odredjenih poslova. radni odnos prestaje danom pocetka primjene mjere bezbjednosti. To pravo ima i ako mu ne prestane radni odnos zbog povrede obaveze. PRESTANAK RADNOG ODNOSA PO SILI ZAKONA 1) zbog navrsenja odredjenih godina penzijskog staza ili odredjenih godina zivota i staza osiguranja. 44 . 3) zbog odsutnosti sa rada zbog izdrzavanja kazne zatvora Radni odnos prestaje ako radnik koji je osudjen na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju duzem od 3 mjeseca. Ima pravo na isplatu razlike izmedju iznosa naknade koja mu je izplacena i punog iznosa plate ako je pravosnaznom odlukom krivicni postupak obustavljen ili bude oslobodjen optuzbe ili optuzba bude odbijena. Rijesenje donosi nadlezni organ Fonda za penizjsko i invalidsko osiguranje. Radni odnos prestaje danom pocetka izvrsenja kazne. 4) zbog odsustva sa rada usljed primjene mjere bezbjednosti. 2) zbog gubitka radne sposobnosti Radni odnos prestaje danom dostavljanja poslodavcu pravosnazno rjesenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika. Radnik prestaje radni odnos kada navsi 40 godina penzijskog staza ili 65 godina zivota i najmanje 20 godina staza osigurnaja. zbog izvrsenja mjere mora odsustvovati na radu. vaspitne ili zastitne mjere. 6) zbog prestanka rada poslodavca Prestanak rada poslodavca moguc je zbog stecaja. Gubitak radne sposobnosti utvrdjuje se po propisima o invalidskom osiguranju.

predsjednik savjeta radnika. Primjerak akta duzan je dostaviti radniku. za vrijeme obavljanja njegove funkcije ili jednu godinu nakon isteka funkcije. a u periodu od naredna 3 mjeseca ima namjeru da otkaze ugovor najmanje 10 % od njegovog ukupnog broja duzan je da se konsultuje sa savjetom radnika. Poslodavac moze da otkaze ugovor o radu radniku uz istovremenu ponudu za zakljucivanje ugovora o radu pod izmjenjenim uslovima. Duzan je da navede razloge zbog kojih otkazuje ugovor. Radni spor se vodi pred Sudom BiH. U institucijama BiH moguca su alternativna rjesenja ako sud utvrdi da je dokaz nezkonit: povratak na posao ili isplata naknade zapolseniku. presudom ce otkloniti stetne posledice. Poslodavac moze da otkaze ugovor o radu izabranom predstavniku radnika u savjetu radnika ili organima sindikata. ne vrati na rad. Povratak se odnosi na vrijeme do okoncanja postupka. U zakonu nije odredjen rok u kojem se radnik mora izjesniti o ponudi. ne moze uspjesno izvrsavati radne obaveze 4) ako se radnik u roku 5 radnih dana od dana isteka neplacenog odsustva ili mirovanja prava iz radnog odnosa. ali to ne bi trebalo biti duze od 8 dana. On ce naloziti poslodavcu da radnika vrati na posao i isplati mu naknadu. Otkaz ugovora o radu poslodavac daje u pismenom obliku. Ako sud utvrdi da je otkaz ugovora o radu nezakonit. organizacionih i tehnoloskih razloga ukaze potreba za prestankom rada 3) ako radnik s obzirom na svoje strucne i radne sposobnosti.66. Zakonom o radu odredjene su kazne za prekrsaj za poslodavca ako prekrsi ugovor o radu. to su skucajevi kada: -zadrzi radnika na radu kada radnik stekne uslove starosnu penziju -ako otkaze ugovor o radu suprotno odredbama zakona -ako ne ponudi zaposlenje radniku po pravilu prvenstva -ako radniku ne obezbjedi pravo na otpremninu -ako ne omoguci vracanje na rad nakon isteka mirovanja prava iz radnog odnosa ili mu ne prizna pravo na otpremninu. U institucijama BiH u slucaju otkaza ugovora o radu poslodavac je duzan da dokaze postojanje razloga za otkaz u slucaju radnog spora. Postoji mogucnost sudske zastite protiv odluke poslodavca. U toku trajanja sudskog spora o otkazu sud moze po zahtjeu radnika odluciti da se radnik privremeno vrati na posao. 45 . ako on ne postoju onda se sindikatom radnika.OTKAZ UGOVORA O RADU OD STRANE POSLODAVCA Razlozi kada poslodavac moze da otkaze ugovor o radu su: 1) ako radnik izvrsi tesku povredu radne obaveze 2) ako se iz ekonomskih. predsjednik sindikalne ogranizacije. uz saglasnost nadleznog ministra. Ovi radnici imaju pravo prvenstva zaposljavanja. Izabrani predstavnici su. Poslodavac koji zaposljava vise od 15 radnika.

ako je spor okoncan pravosnaznom presudom. Otkaz o radu radnik daje u pismenoj formi u roku od 15 dana kada je saznao da je poslodavac izvrsio povredu obaveze. Visina otpremnine odredjuje se ugovorom.1991. 46 . nalazio u radnom odnosu.12. Ako je radnik otkazao ugovor o radu otkazni rok ne moze biti kracu od 15 dana. pravo na otpremninu pripadalo je i radnicima koji su upuceni na cekanje prema ranijem zakonu. OTPREMNINA KOD PRESTANKA RADNOG ODNOSA 1) pravo na otpremninu radnika kojima radni odnos prestane prema ZOR. 68. poslodavac je duzan da isplati otpremninu. ima pravo da u roku od 3 mjeseca do dana stupanja na snagu zakona podnese zahtjev za ostvarivanje prava na otpremninu. Radnik za vrijeme otkaznog roka ima pravo na naknadu plate. Prema ZOR prije izmjena i dopuna nacinjenih 2000. U institucijama BiH zaposlenik moze bez otkaznog roka otkazati ugovor o radu ako je poslodavac odgovoran za prestup ili povredu obaveze iz ugovora o radu. koji smatra da mu je radni odnos nezakonito prestao pocev od toga datuma pa do stupanja na snagu ZOR. Poslodavac je duzan da u toku tog otkaznog roka omoguci radniku jedan slobodan dan zbog trazenja novog posla. ako ga je otkazao poslodavac onda ne kraci od 30 dana. 2) pravo na otpremninu radnika koju su bili upuceni na cekanje po predhodnom zakonu. To su slucajevi: -ako poslodavac izvrsi povredu svojih obaveza iz ugovora o radu -ako su povrede takve prirode da se s osnovom ne moze ocekivati da radnik nastavi sa poslom kod poslodavca. Poslodavac nije duzan da isplati otpremninu radniku ako je radni odnos prestao u odredjenim slucajevima protuzakonitim od strane radnika.OTKAZ UGOVORA O RADU OD STRANE RADNIKA Radnik ima pravo da otkaze ugovor o radu bez posljedica po sebe u posebnim slucajevima koji su zakonom odredjeni. Radnik kojem radni odnos prestane otkazom ugovora o radu od strane poslodavca ima pravo na otpremninu pod odredjenim uslovima. Kod prestanka radnog odnosa radnik ima pravo na otkazni rok.67. pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Radnik koji se na dan 31. Pravo na podnosenje zahtjeva nemaju lica koja su ostvarila pravo na naknadu za otkazni rok ili naknadu za vrijeme cekanja na posao: koja su vodila radni spor pred nadleznim sudom o prestaku radnog odnosa. Ona iznoso najmanje 1/3 prosjecne plate isplacene radniku u poslednja 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Radnik koji je zakljucio ugovor o radu na neodredjeno vrijeme nakon najmanje 2 godina neprekidnog rada kod poslodavca. 3) pravo na otpremninu radnika kojima je nezakonito prestao radni donos prije stupanja na snagu ZOR. Otpremnina je iznosika najmanje 6 prosjecnih plata ostvarenih u RS u poslednjih 6 mjeseci prije mjeseca u kome je radniku prestao radni odnos.

a koji su se 31. U institucijama BiH poslodavac je duzan da spor rijesi pismeno u roku od 30 dana. pred arbitrazom. 71. pred sudom. To je direktor ili drugo lice ovlasceno statusom ili aktom osnivanja. Protiv rjesenja Komisije radnik ima pravo zalbe nadleznom ministru. odnosno od dana ucinjene povrede. 47 . radnik moze podnjeti poslodavcu u pismonom obliku ili usmeno. Izuzetak je slucaj kada radnik odbije da radi na poslovima pri cijem obavljanju postoji neposredna opasnost po zivot ili teze narusavanje zdravlja radnika ili treceg lica. Zaposlenik moze podnjeti tuzbu Sudu BiH ako poslodavac ne rijesi spor u ovom roku. Podnosenje zahtjeva za zastitu prava ne odlaze izvrsenje rjesenja ili radnje protiv koje je adnik podnio zahtjev. 69. sud do stupanja na snagu zakona. Ako je radnik pokrenuo postupak pred nadleznim sudom. kolektivnim ugovorom. O pravima i obavezama radnika odlucuje se u skladu sa : zakonom. Rok za nastupanje zastarjelosti za pokretanje tuzbe tece od dana saznanja za povredu prava. radnik moze da podnese tuzbu nadleznom sudu. Radnik moze traziti zastitu prava iz radnog odnosa: pred nadleznim organima kod poslodavca. pravilnikom o radu i ugovorom o radu. 70. Pravo na podnosenje tuzbe moze da zastari. sud ce obustaviti postupak i predmet uputiti komisiji. kod inspekcije rada. Za sudjenje je nedlezan sud koji je opste mjesno nadlezan za tuzenog. Tuzba moze biti podnijeta povodom pojedinacnog akta ili povodom fakticke radnje poslodavca. Nadlezni ministar donosi blize uputstvo za primjenu zakonskih odredbi koje se odnose na zastitu prava radnika kojima je radni odnos prestao prije stupanja na snagu ZOR-a. nalazili u radnom odnosu. ODLUCIVANJE O PRAVIMA I OBAVEZAMA RADNIKA O pravima i obavezama radnika iz radnog odnosa odlucije organ poslodavca.1991. Ako ne odluci u tom roku. Poslodavac je duzan da o zahtjevu odluci u roku od 30 dana od dana postavljanja zahtjeva. smatra se da je zahtjev prihvacen.Predvidjeno je da se otpremnina isplacuje na teret fonda formiranog za ovu svrhu. O zahtjevu za osnivanje prava na otpremninu odlucije komisija koju obrazuje nadlezni ministar. a ovaj nije okoncan. Ako je tuzilac zaposleni nadlezan moze biti i sud na cijem se podrucju rad obavlja ili se obavljao ili treba obavljati. Tuzbu za zastitu prava radnik moze podnjeti u roku od 1 godine od saznanja za povredu prava. ZAHTJEV ZA ZASTITU PRAVA RADNIKA Zahtjev za zastitu prava .RADNI SPOR U CILJU ZASTITE POJEDINACNIH PRAVA RADNIKA Ako radnik smatra da mu je poslodavac povrijedio pravo iz radnog odnosa.12. Rok tece od dana saznanja za ucinjenu povredu i od dana ucinjene povrede ( 30 dana a najduze 3 mjeseca). Zahtjev za zastitu moze se podnjeti u zakonom propisanom roku. odnosno najdaklje u roku od 3 godine od dana ucinjene povrede.

Ovakvo rjesavanje sporova predvidjeno je u institucijama BiH. a najdalje u roku do 6 mjeseci od dana ucinjene povrede. a pocinje teci od prvog dana poslije donosenja presude. Rok za podnosenje zalbe iznosi 15 dana. Radnik se moze obratiti inspektoru rada radi zastite prava u roku od 3 mjeseca od dana saznanja za ucinjenu povredu. Isto je moguce i u slucaju ako ne izvrsi drugu zakonsku obavezu u okviru zastite prava radnika. Sastav arbitraze i postupak pred arbitrazom uredjuju se kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Ovlasceni organ sindikata moze dati inicijativu za utvrdjivanje odgovornosti poslovodnog organa ili drugog odgovornog lica koje ne izvrsi svoju zakonsku obavezu za vracanje radnika na posao na osnovu pravosnazne sudske odluke.ARBITRAZA ZA RDNE SPOROVE IZMEDJU RADNIKA I POSLODAVCA Sporno pitanje mogu da se iznesu pred arbitrazu. Poslodavac je duzan da izvrsi pravosnaznu presudu.INSPEKCIJA RADA I ZASTITA PRAVA RADNIKA Radnik moze da trazi zastitu prava kod nadleznog inspektora rada. U postupku u parnicama rok za izvrsenje cinidbe iznosi 15 dana. kolektivnim ugovorom se moze predvidjeti da u sporazumnom rjesenju medjusobnog sporazuma radnika i poslodavca ucestvuje i predstavnik sindikata. obratilo poslodavcu za zastitu prava iz radnog odnosa. poslodavac je duzan da zatrazi i razmotri misljenje savjeta radnika. Ako savjet nije formiran onda se obraca sindikatu. 74. 72. Inspektor moze kaznu da izrekne licu koje radi kod poslodavca. Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravosnazne presude u drugom stepenu. Ako se istovremeno najmanje 10 radnika ili 10 % od ukupnog broja zaposlenih. inspektor rada moze obustaviti od izvrsenja akt ili radnju poslodavca dok sud ne donese konacnu odluku o spornom pitanju. Poslodavac je duzan da postupu po nalogu inspektora rada ili mu prijeti sankcija. 48 . Ako to ne ucini prijeti mu sankcija za prekrsaj. O zalbi odlucuje drugostepeni sud. Inspektor rada moze poslodavcu izreci mjeru zabrane rada. 73. UCESCE SAVJETA RADNIKA I SINDIKATA U POSTUPKU ZASTITE PRAVA RADNIKA Poslodavac je duzan da trazi misljenje savjeta radnika ako se vise radnika obratilo u cilju zastite svojih prava.Sud uvijek treba da obraca paznju na potrebu hitnog rjesenja radnih sporova. Ako je radnik pokrenuo postupak za zastitu prava kod nadleznog suda. Odluka arbitraze je konacna i obavezujuca. Ova mjera traje za vrijeme dok se ne okonca postupak po prijavi za prekrsaj.

dokumentaciju i evidencije koji su od znacaja za ostvarivanje prava i obaveza radnika i poslodavca. 49 . Inspektor ne moze vrsiti inspekcijski nadzor kod pravnog lica ciji je on clan njegove uze porodice ili bliski srodnik. Protiv rjesenja inspektora. Protiv rjesenja Upravnog inspektorata poslodavac i zaposlenik mogu uloziti zalbu Ministarstvu pravde. ako sprijeci inspektora ili mu onemoguci da izvrsi inspekcijski nadzor. evidencije i druge dokumentacije. odgovorno lice kod poslodavca. -izvrsi uvidjaj na mjestu povrede ili smrti radnika ili drugih lica.75. -saslusati i uzeti izjave zaposlenika. postoji opasnost od povrede radnika ili opasnosti od drugih preduzeca. -zabrani rad na poslovima na kojima. OVLASCENJA INSPEKTORA RADA I POSTUOAK U VRSENJU NADZORA Poslove inspekcijskog nadzora neposredno obavljaju republicki inspektori rada. izvrsi saslusanje i zatrazi izjave od odgovornih lica u vezi sa zahtjevima radnika za zastitu prava -nalozi poslodavcu da preuzme potrebne mjere kojima se otklanjaju povrede prava radnika. Upravni inspektorat BiH moze : -vrsiti pregled opstih i pojedinacnih akata. Inspektorr ima pravo i duznost da u vrsenju nadzora : -izvrsi uvid u opste akte. zbog nepostojanja odgovarajucih mjera zastite na radu. Upravni inspektorat sacinjava zapisnik o izvrsenom pregledu i samostalno donosi odluke. vlasnik ili suvlasnik. Novcanom kaznom kaznice se poslodavac. Ako poslodavac u odredjenom roku ne otkloni utvrdjene nedostatke inspektor ce zabraniti rad na odredjenim poslovima i radnnim mjestima. -izvrsi kontrolu radnog mjesta -uzeti uzorke robe i drugih stvari radi analize. 76. Inspektor je dizan da cuva sluzbenu tajnu.DUZNOST I ODGOVORNOST POSLODAVCA PRILIKOM NADZORA OD STRANE INSPEKTORA Poslodavac je duzan inspektoru omoguciti nesmetano oavljanje nadzora i da mu pruzi potrebne podatke i omoguci uvid u dokumentaciju i ulazak u sva mjesta u kojima se obavlja proces rada. clan upravno ili nadzornog odbora. -izrekne mandatnu kaznu odgovornom licu. -nalozi udaljenje s rada radnika kome je izrecena sudska zabrana rada na odredjenim poslovima. poslodavac i odgovorno lice mogu uloziti zalbu nadleznom ministarstvu u roku od 8 dana od dana dostavljanja rjesenja. ekspertize -preduzeti i druge mjere i radnje predvidjene zakonom. Inspektor moze obaviti nadzor i bez njihovog prisustva.poslodavca ili predstavnika sindikata. ako poslodavac ili odgovorno lice odbijaju da saradjuju sa inspektorom.

agencija potvrdjuje postavljanje drzavnog sluzbenika. Principe. javnog konkursa. na predlog Agencije. mogu se pored navedenih propisati i drugi posebni uslovi Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u administrativnoj sluzbi jedinice lokalne samouprave. PREMJESTAJ. Agencija imenuje izborne komisije. Agencija objavljuje rezultate i pismeno obavjestava kandidate o rezultatima koje su postigli. imenuje komisiju. Da bi lice steklo svojstvo drzavnog sluzbenika mora ispunjavati opste i posebne uslove. Prilikom provodjenja postupka za prijem drzavnog sluzbenika. drugog propisa. spisak potrebnih dokumenata. Odluku o izboru kandidata donosi nacelnik opstine odnosno gradonacelnik.. kolektivnog ugovora i opsteg akta. akta o imenovanju. da nije osudjivan za krivicno djelo. Interni oglas se objavljuje u organu drzavne uprave u kojem je upraznjeno mjesto i sredstvima javnog informisanja. Upraznjeno radno mjesto se popunjava putem internog oglasavanja. skupstina opstine ili grada. Ukoliko je ocjena rada zadovoljavajuca. da je stariji od 18 godina. Javni konkurs se objavljuje u sredstvima javnog informisanja i sadrzi uslove za postavljanje drzavnih sluzbenika. ZAPOSLJAVANJE. Izborna komisija vrsi izbor kandidata na osnovu strucnih sposobnosti. Inspektor ima pravo i duznost da nadleznom sudu za prekrsaje podnese prijavu za prekrsaj poslodavca koji je ucinio povredu zakona. opste uslove za prijem. odgovarajuce radno iskustvo. broj izvrsilaca. prilikom sprovodjenja postupka za prijem sluzbenika u administrativnoj sluzbi u jedinici lokalne samouprave. Kod zaposlenih u administrativnoj sluzbi u jedinici lokalne samouprave. Organ drzavne uprave moze odrediti da kandidat provede odredjeno vrijeme na probnom radu. 77. Postupak za prijem drzavnog sluzbenika ukljucuje ulazni intervju sa kandidatom i kontrolu ispunjavanja uslova konkursa. Agencija oglasava upraznjeno radno mjesto. na predlog nacelnika. pravila i procedure za zaposljavanje utvrdjuje Agencija. Upraznjeno mjesto u administrativnoj sluzbi u jedinici lokalne samouprave popunjava se putem javnog konkursa. polozen strucni ispit. napredovanja u sluzbi. OCJENA RADA I UNAPREDJENJE SLUZBENIKA U JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE RS. Posebni uslovi se odnose na : odgovarajucu skolsku spremu. Interni oglas sadrzi opis upraznjenog radnog mjesta. Komisija sprovodi intervju sa kandidatom. Imenovanje pukovodecih drzavnih sluzbenika unutar organa drzavne uprave vrsi Vlada na osnovu javnog konkursa. Opsti uslovi su da je drzavljanin RS.Zalba odlaze izvrsenje rjesenja. rok i mjesto njihovog podnsenja. da je po svojim radnim i ljudskim kvalitetima dostojan ugleda drzavnog sluzbenika. koji moze da traje od 30 do 60 dana. da ima opstu zdravstvenu sposobnost.. 50 . odnosno gradonacelnika.

Pripravnik je duzan da iztekom odredjenog vremena polozi strucni ispit. Eksterni premjestaj i rasporedjivanje drzavnog sluzbenika iz organa drzavne uprave u institucijama BiH moze se vrsiti u slucaju kada je osnovana nova institucija BiH ili kada je ona u skladu sa Ustavom preuzela nadleznosti koje je rasporedjuje on postaje prekobrojan. Ukoliko je ocjena rada negativna sluzbenik prolazi kroz dodatni program strucnog osposbljavanja. Ukoliko us dvije uzastopne ocjene negativne. Pripravnicki staz je najduzi za lica sa visokom strucnom spremom i traje godinu dana. U administrativnoj sluzbi rasporedjivanje se vrsi prilikom zasnivanja ili u toku radnog odnosa. DUZNOSTI I NESPOJIVOSTI SLUZBENIKA U OBAVLJANJU POSLOVA Drzavni sluzbenik izvrsava zadatke predvidjene opisom radnog mjesta. Upucivanje se vrsi u vrijeme dok traju razlozi za to. ostvaruje sva prava vezana za taj status. 51 . da je nepristrasan i da se u vrsenju svojih duznosti rukovodi opstim interesom. biti privremeno rasporedjen na radno mjesto van sjedista drzavnog organa u kojem radi. Duzina pripravnickog staza zavisi od strucne spreme. PRAVA. Ocjena rada podrazumjeva nadzor. U administrativnoj sluzbi prijem pripravnika se vrsi na odredjeno vrijeme. Sluzbenik se rasporedjuje na odredjeno radno mjesto. a to vrsi nacelnik opstine ( gradonacelnik ). ne moze se zaposliti na radno mjesto u istom organu uprave. Osnov za unapredjenje je pozitivna ocjena. Agencija pokrece postupak za razrijesenje sa duznosti sluzbenika. vrednovanje rada i uspjesnost vrsenja poslova u okviru njegovog radnog mjesta. Pripravnik prolazi program strucnog osposobljavanja i polaze ispit. sluzbenik ce zatraziti pismenu potvrdu o identitetu izdavaoca naredbe i njen precizan sadrzaj: ako je naredba potvrdjena onda sluzbenik o njoj obavjestava neposredno nadredjenog izdavaocu naredbe i prinudjen je da je izvrsi. Drzavni sluzbenik moze zalbom traziti od odbora preispitivanje odluke o razrijesenju. Predlog za napredovanje u drzavnoj upravi daje funkcioner koji rukovodi organom drzavne uprave. Zaposleni u organu drzavne uprave moze . U administrativnoj sluzbi u jedinici lokalne samouprave nadredjeni rukovodilac vrsi ocjenu rada sluzbenika. 78. Zaposleni u organu uprave moze biti upucen u drugi drzavni organ u istom mjestu rada. prilikom prijema kandidat se upoznaje sa sadrzajem poslova i zadataka radnog mjesta. bez njegove saglasnosti. Ukoliko drzvni sluzbenik primi naredbu za koju smatra da je nezakonita skrece paznju izvrsilcu naredbe: ako izvrsilac ponovi naredbu.U administrativnog sluzbi jedinice lokalne samouprave nacelnik opstine ( gradonacelnik ) moze odrediti da kandidat provede odredjeno vrijeme na probnom radu. Duzan je da izvrsi naredbu. Ocjena se vrsi najmanje jednom godisnje. bez njegove saglasnosti.

strucno obrazovanje i profesionalno usavrsavanje. prigodne nagrade. Zakonom je neposredno propisano da drzavni sluzbenik ima pravo: na stalni radni odnos do sticanja uslova za penziju. platu i naknadu. troskovi obrazovanja. topli obrok.Nije duzan da je izvrsi ako predstavlja krivicno djelo. Drzavni sluzbenik ne moze biti clan upravnih ili drugih odbora politickih partija. Drzavni sluzbenici se razvrstavaju u 5 platnih grupa: -pomocnici ministra. beneficiju. u slucaju smrti sluzbenika ili clana uze porodice. Drzavni sluzbenik ne smije obavljati funkciju. Drzavni sluzbenik koji je razrijesen duznosti. te trazi i ne prihvata za sebe ili svoje srodnike bilo kakvu dobit. Prava drzavnog sluzbenika odnose se na : zaposljavanje i prestanak radnog osnosa. troskovi selidbe. aktivnost ili biti na polozaju koji dovodi do sukoba interesa sa sluzbenim duznostima. pomocnik rukovodioca upravne organizacije -rukovodilac unutrasnje organizacione jedinice -visi strucni saradnik -strucni saradnik Zaposleni u organima drzavne uprave imaju pravo na naknadu plate za vrijeme koriscenja godisnjeg odmora. slozenosti poslova koje obavlja. Ima pravo na naknadu: troskovi prevoza. sekretar ministarstva. odsustvo. inspektori i rukovodilac upravne organizacije.. vremenu provedenom na radu. odsustvo. Kao zaposlenik u administrativnok sluzbi lokalne samouprave sredstva aza isplatu zarada i posebne naknade obezbjedjuju se u budzetu opstine ili grada. zastitu fizickog moralnog integriteta tokom rada. Drzavni sluzbenik je nepristrasan. zastitu na radu. strajk. te izbjegava aktivnosti ili propuse u vrsenju svoje profesionalne duznosti. otpremnine pri odlasku u penziju. -strucni savjetnik. Naknada je u visini plate. 79. Ne smije obavljati dodatnu aktivnost za koje se placa naknada. 52 . Drzavni slizbenik je na odsustvu iz sluzbe od trenutka kada je povredjena njegova kandidatura za javnu finkciju. nagradu stete. postovanje dostojanstva. u roku do 2 godine od razrijesenja ne moze se zaposliti kod poslodavca kojem je bio predpostavljeni. podrsku u pomoc y strucnom usavrsavanju i obrazovanju. on se vraca na isto ili slicno radno mjesto najkasnije u roku od mjesec dana od neuspjeha na izborima ili po zavrsetku mandata. regres za godisnji odmor. suzdrzava se od javnog izpoljavanja svojih politickih uvjerenja. PLATE I NAKNADE SLUZBENIKA Drzavni sluzbenik ima pravo na platu koja odgovara radnom mjestu. nagradu po osnovu zadatka i rezultata rada. zamjenik. u oblasti kolektivnih prava odnose se na sindikalno organizovanje i djelovanje i strajk.

prekoracenje ovlastenja. Ima pravo na sedmicni odmor u trajanju najmanje 24 sata neprekidno. Prekovremeni rad drzavnih sluzbenika moze uvesti organ ili starijesina organa. Na neplaceno odsustvo ima parvo u slucajevima: obavljanja neodlozenih licnih i porodicnih poslova. smrti clana uze porodice ( 5 dana ). pripremanja i polaganja ispita.. smrti clana sire porodice. vjerskog praznika ( 2 dana ). preseljenja. U jedinici lokalne samouprave disciplinski postupak protiv sluzbenika pokrece nacelnik opstine neposredno ili na inicijativu drugih sluzbenika. Za vrijeme neplacenog odsustva prava i obaveze sluzbenija miruju. 81. ODMORI I ODSUSTVA SLUZBENIKA Radno vrijeme drzavnog sluzbenika iznosi 40 sati sedmicno.. Disciplinske mjere su: obustavljanje izplate plate u iznosu od 35% za period od najmanje 3 mjeseca i prestanak rada. Povrede su : -neizvrsavanje radnih duznosti -nesavjesno i neblagovremeno izvrsavanje radnih duznosti -nedostojni. Sluzbenik ima pravo na placeno i neplaceno odsustvo. sklapanja braka. odbijanje poslova radnog mjesta -dolazak na rad u pijanom stanju. 53 . Za povrede radnih duznosti mogu se izreci disciplinske mjere: -pismeni ukor -udaljenje s posla u trajanju od 2 dana do 6 mjeseci -prestanak radnog odnosa. Drzavni sluzbenik koji radi s punim radnim vremenom ima pravo na odmor od 30 minuta. Na placeno odsustvo ima pravo u slucaju : rodjenja djeteta. Sluzbenik koju ima najmanje 6 mjeseci neprekidnog radnog staza ima pravo na godisnji odmor u trajanju od 18 radnih dana. uvredljivo ili na drugi nacin neprimjereno ponasanje prema strankama -odbijanjedavanja podataka nadleznim organima i licima -davanje netacnih podataka -zloupotreba sluzbenog polozaja. Disciplinski postupak vodi disciplinska komisija koju imenuje nacelnik iz rada sluzbenika. Sluzbenik odgovara disciplinski za povredu radnih duznosti. Godisnji odmor se koristi neprekidno. Kod zaposlenih u administrativnoj sluzbi sluzbenici mogu da rade puno i skraceno radno vrijeme.80.Disciplinski postupak vodi disciplinaka komisija. posjeta ckanu porodice koji zivi u inostranstvu. Neplaceno odsustvo ne moze trajati duze od 3 mjeseca.RADNO VRIJEME. dok nepuno nije predvidjeno Zakonom o lokalnoj samoupravi. teze bolesti clana porodice ili polaganja strucnog ispita ( 1 dan ). Sluzbenik koju nema 6 mjeseci neprekidnog radnog staza ima pravo na godisnji odmor u trajanju od 1 radnog dana za svaki mjesec rada. ODGOVORNOST SLUZBENIKA ZA POVREDU RADNE OBAVEZE Drzavni sluzbenik u administrativnoj sluzbi u upravi moze u radnom odnosu da odgovara disciplinski i materijalno za stetu.

MATERIJALNA ODGOVORNOST SLUZBENIKA Drzavni sluzbenik je odgovoran za stetu koje je na radu ili u vezi sa radom. prouzrokovao drzavnom organu. ucinioca i naknadu utvrdjuje posebna komisija koju obrazuje starjesina organa drzavne uprave. 83. izrecena disciplinska mjera prestanka radnog osnosa. Agencija donosi rjesenje o prestanku radnog odnosa drzavnim slzbenicima koji su zaposleni suprotno odredbama ovog zakona i koji ne ispunjavaju uslove za prijem drzavnog sluzbenika u radni odnos. 84. U slucaju izrecene suspenzije sluzbenik ima pravo na 50 % svoje plate. ako je protiv sluzvenika pokrenut krivicno postupak za teze krivicno djelo. SUSPENZIJA DRZAVNOG SLUZBENIKA Starjesina moze donjeti odluku o suspenziji drzvanog sluzbenika. pravnom ili fizickom licu.82. Sluzbenoka razrijesava nacelnik/gradonacelnik. u raku od 1 godine od dana stupanja na snagu Zakona o lokalnoj samoupravi.PRESTANAK RADNOG ODNOSA SLUZBENIKA Drzavnom sluzbeniku prestaje radni odnos u slucajevima: -dobrovoljnog odstupanje -ispunjavanja uslova za penzionisanje -trajne nesposobnosti za obavljanje radne duznosti -nezadovoljavajuceg probnog rada -dvije uzastopne negativne ocjene -pravoznazne presude za teze krivicno djelo i izdrzavanje kazne zatvora duze od 6 mjeseci -otpustanje kao posljedica krivicnog postupka. Sluzbenik u administrativnoj sluzbi u jedinici lokalne samouprave je odgovoran za stetu prouzrokovanu opstini ili gradu. 54 . Sluzbenik nezadovoljan odlukom moze podnjeti zalbu Odboru za zalbe. Drzavni sluzbenik moze djelimicno biti oslobodjen placanja naknade. To moze uciniti ako je protiv njega pokrenut krivicni postupak za djelo ucinjeno u vrsenju njegovih zadataka i poslova. Sluzbeniku u administrativnoj sluzbi u jedinici lokalne samouprave prestaje rad nezavisno od njegove volje u slucaju nezadovoljavajuce ocjene na strucnom ispitu. Postojanje stete. namjerno ili iz krajnje nepaznje. O tome odlucije komisija koju obrazuje nacelnik opstine/ gradonacelnik. Drzavni sluzbenici zaposleni prije stupanja na snagu Zakona o administrativnoj sluzbi podlijezu postupku revizije od strane Agencije. Rukovodece drzavne sluzbenike razrjesava Agencija ili Vlada. ako bi placanjem njemu i njegovoj porodici bila ugrozena egzistencija. njenu visinu. ako se sluzbenik nalazi u pritvoru. Status sluzbenika i drugih zaposlenih u administrativnoj sluzbi u jedinici lokalne samouprave podlijeze reviziji. okolnosti pod kojima je nastala. dok udaljnje traje.

nacionalna pripadnost sluzbenika je zasnovana na dobrovoljnom izjasnjavanju. Primjenjuje se na drzavne sluzbenike. Subjekti individualnih odnosa na koje se primjenjuje zakon su drzavni sluzbenici u unstitucijama BiH. Ako upravni inspektor nadje da je konacnim rjesenjem nadlaznog organa drzavne uprave ocigledno povrijedjeno pravo drzavnog sluzbenika. Kao drugostepeni organ . obavezama i odgovornostima sluzbenika. Zabranjena je diskriminacija. Radi ostvarivanja svojih prava iz radnog odnosa. preispituje svoju odluku i moze je izmjeniti. ZASTUPLJENOST I STRUKTURA DRZAVNIH SLUZBENIKA Zaposljavanje i zastupljenost zasnivaju se na sledecim pravilima : Zaposljavanje i unapredjenje profesionalne karijere drzavnog sluzbenika zasnovano je na javnom konkursu i profesionalnoj sposobnosti. moze podnejeti tuzbu nadleznom sudu. Kod zapolsenih u administrativnoj sluzbi radi zastite svojih prava sluzbenik se moze obratiti i upravnom inspektoratu.OSTVARIVANJE I ZASTITA PRAVA SLUZBENIKA Drzavni sluzbenik moze da se pismno obrati starjesini organa drzavne uprave radi ostvarivanja svojih prava. izvrsenja rjesenja. moze se obratiti nadleznom sudu. diplomatske i konzualne sluzbe i granicne sluzbe. 86 ZAPOSLJAVANJE. sekretar sa posebnim zadatkom i pomocnik ministra. Kad zaposlenik u administrativnoj sluzbi u jedinici lokalne samouprave. sluzbenik nezadovoljan odlukom Odbora ili zato sto odbor nije odlucio u predvidjenom roku. a povodom toga je pokenut postupak pred nadleznim sudom. sluzbenici se pismeno obracaju nacelniku/ gradonacelniku.85. 55 . Rukovodeci drzavni sluzbenici su sekretar. struktura odrzava nacionalnu strukturu stanovnistva BiH prema poslednjem popisu. Sluzbenik moze protiv ove odluke podnjeti zalbu Odboru za zalbe. Starjesina preispituje svoju odluku i moze je zmjeniti ili dopuniti. Radi zastite svojih prava drzavni sluzbenik se moze obratiti upravnom inspektoru. Zakon o lokalnoj samoupravi uredjuje zastitu prava iz radnih odnosa sluzbenika. Kao prvostepeni donosi odluku o pravima. ukinuti ili ponistiti. u postupku odlucivanja o podnesenom prigovoru. On je prvostepeni i drugostepeni organ. kroz koristenje instituta radnog prava koji se odnose na: -pravo sluzbenika da se pismeno obrati nacelniku/ gradonacelniku -pravo da podnese prigovor -pravo da podnese zalbu Odboru za zalbe -pravo da podnese tuzbu nadleznom sudu -pravo da se obrati nadleznom inspektoru Drzavni sluzbenik ima pravo da podnese prigovor protiv rjesenja ili drugog pojedinacnog akta kojim je odluceno o njegovim pravima ili obavezama. Prigovor se podnosi starjesini organa drzavne urave. Ako starjesina u utvrdjenom roku ne odluci i prigovoru ili sluzbenik nije zadovoljan odlukom.

OCJENA RADA. Imenovanje rukovodecih drzavnih sluzbenika unutar organa drzavne uprave vrsi Vlada na osnovu javnog konkursa. Predlog za napredovanje u drzavnoj upravi daje funkcioner koji rukovodi organom drzavne uprave. visi strucni saradnik i strucni saradnik. Opsti uslovi su : da je drzavljanin BiH. Savjetnici u odredjenim institucijama nisu drzavni sluzbenici i na njih se primjenjuju samo pojedine odredbe zakona. spisak potrebnih dokumenata. sudije Ustavnog i Suda Bih. Agencija potvrdjuje postavljanje drzavnog sluzbenika. Izborna komisija vrsi izbor kandidata na osnovu strucnix sposobnosti. akta o imenovanju. Da bi lice steklo svojstvo drzavnog sluzbenika mora ispunjavati opste i posebne uslove. pravila i procedure za zaposljavanje utvrdjuje Agencija. opste uslove za prijem. Drzavni sluzbenik moze zalbom traziti od odbora preispitivanje odluke o razrijesenju.ZAPOSLJAVANJE. Agencija oglasava upraznjeno radno mjesto. Organ drzavne uprave moze odrediti da kandidat provede odredjeno na probnom radu. Agencija objavljuje rezultate i pismeno obavjestava kandidate o rezultatima koje su postigli. vrednovanje rada i uzpjesnost vrsenja poslova u okviru njegovog radnog mjesta.Ostali drzavni sluzbenici si : sef unutrasnje organizacione jedinice. Ocjena rada podrazumjeva nadzor. Ocjena se vrsi najmanje jednom godisnje. da ne izvrsava kaznu zatvora koju je izrekao medjunarodni tribunal. da je regulisao vojnu obavezu. Ukoliko je ocjena rada negativna sluzbenik prolazi kroz dodatni program strucnog osposobljavanja. Prilikom provodjenja postupka za prijem drzavnog sluzbenika. Agencija pokrece postupak za razrijesenje sa duznosti sluzbenika. clanovi Predsjednistva. Javni konkurs se objavljuje u sredstvima javnog informisanja i sadrzi uslove za postavljanje drzvnih sluzbenika. ministri i zamjenici ministra. Upraznjeno radno mjesto u administrativnoj sluzbi u jedinici lokalne samouprave popunjava se putem jadnog konkursa. Postupak za prijem drzavnog sluzbenika ukljucuje ulazni intervju sa kandidatom i kontrolu ispunjava uslova konkursa. 56 . Osnov za unapredjenje je pozitivna ocjena. Interni oglas sadrzi opis upraznjenog radnog mjesta. da je stariji od 18 godina. Ukoliko su dvije uzastopne ocjene negativne. napredovanja u sluzbi. Lica na koja se zakon ne primjenjuje su : clanovi Parlamentarne skupstine. 87. PREMJESTAJ. javnog konkursa. koje moze trajati do 12 mjeseci. Upraznjeno radno mjesto se popunjava putem internog oglasavanja. Agencija imenuje izborne komisije.da ima opstu zdravstvenu sposobnost. guverner i viceguverner. da je po svojim radnim i ljudskim kvalitetama dostojan ugleda drzavnoh sluzbenika. na prijedlog Agencije. da nije osudjivan za krivicno djelo. broj izvrsilaca. Ukoliko je ocjena rada zadovoljavajuca. rok i mjesto njihovog podnosenja. ombudsman. UNAPREDJENJE Principe. da ima univerzitetsku diplomu. strucni savjetnik. Interni oglas se objavljuje u organu drzavne uprave u kojem je upraznjeno radno mjesto i sredstvima javnog informisanja.

57 . Eksterni premjestaj i rasporedjivanje drzavnog sluzbenika iz organa drzavne uprave u institucijama BiH moze se vrsiti u slucaju kad je osnovana nova institucija BiH ili kada je ona u skladu sa Ustavom preuzela nadleznosti koje je rasporedjuje. na stalni radni radni odnos do sticanja uslova za penziju. platu i naknadu. odsustvo. Negativna ocjena je osnov za razrijesenje sluzbenika. platu i naknadu stete. biti privremeno rasporedjen na radno mjesto van sjedista drzavnog organa u kojem radi.PRAVA. Drzavni sluzbenik koji je proglasen prekobrojnim rasporedjuje se na slucno upraznjeno mjesto: ako je rasporedjvanje nemoguce nudi mi se prijevremeno penzionisanje. ako je naredba potvrdjena sluzbenik o njoj obavjestava neposredno nadredjenog izdavaoca naredbe i prinudjen je da je izvrsi. DUZNOSTI I NESPOJIVOSTI SLUZBENIKA U OBAVLJANJIMA POSLOVA Drzavni sluzbenik izvrsava zadatke predvidjene opisom radnog mjesta. strajk. suzdrzava se od javnog ispunjavanja svojih politickih uvjerenja. benificiju. U oblasti kolektivnih prava odnose se na sindikalno organizovanje i djelovanje i strajk. bez njegove saglasnosti. Prekobrojnost je posljedica reorganizacije ili smanjena obima poslova institucije. zastitu fizickog i moralnog integriteta tokom rada. bez njegove saglasnosti. te izbjegva aktivnosti ili propuste u vrsenju svoje profesionalne duznosti. ako penzionisanje nije moguce. Duzan je da izvrsi naredbu. ako izvrsilac ponovi naredbu. razrijesava se duznosti. Predlog za napredovanje daje rukovodilac. 88. zastitu na radu. Ima prednost pri ponovnom zaposlenju u drzvanoj sluzbi. Zapolseni u organu drzavne uprave moze biti upucen u drugi drzavni organ u istom mjestu rada. ne trazi i ne prihvata za sebe ili svoje srodnike bilo kakvu dobit. Prava drzavnog sluzbenika odnose se na : zasnivanje i prestanak radnog odnosa. odsustvo. sluzbenij ce zatraziti pismenu potvrdu o identitetu izdavaoca naredbe i njen precizan sadrzaj. da je nepristrasan i da se u vrsenju svojih duznosti rukovodi opstim interesom. ostvaruje sva prava vezana za taj status. Drzavni sluzbenik je nepristrasan. Drzavni sluzbenik ne smije obavljati funkciju. Upucivanje se vrsi u vrijeme dok traju razlozi za to. Radnik ima pravo na otpremninu. podrsku i pomoc u strucnom usavrsavanju i obrazovanju.U administrativnoj sluzbi u jedinici lokalne samouprave nadredjeni rukovodilac vrsi ocjenu rada sluzbenika. strucno obrazovanje i profesionalno usavrsavanje. postovanje dostojanstva. ne moze se zaposliti na radno u istom organu drzavne uprave. Ukoliko drzavni sluzbenik primi naredbu za koju smatra da je nezakonita skrece paznju izdavaocu naredbe. Zakonom je neposredno propisano da drzavni sluzbenik ima pravo . Nije duzan da je izvrsi ako predstavlja krivicno djelo. Zaposleni u organu drzavne uprave moze. aktivnost ili biti na polozaju koji dovodi do sukoba interesa sa sluzbenim duznostima. on postaje prekobrojan.

Ne smije obavljati dodatnu aktivnost za koju se placa naknada. Drzavni sluzbenik koji je razrijesen, u toku 2 godine od razrijesenja ne moze se zaposliti kod poslodavca kojem je bio predpostavljeni. Drzavni sluzbenik je na odsustvu iz sluzbe od trenutka kada je potvrdjena njegova kandidatura za javnu funkciju; on se vraca na isto ili slicno radno mjesto najkasnije u roku od mjesec dana od neuspjeha na izborima ili po zavrsetku mandata. Drzavni sluzbenik ne moze biti clan upravnih ili drugih odbora politickih partija. 89.PLATE, NAKNADE, OTPREMNINA Drzavni sluzbenik ima pravo na platu koja odgovara radnom mjestu, sluzbenosti poslova koje obavlja, vremenu provedenom na radu. Drzavni sluzbenici se razvrstavaju u 6 platnih grupa: 1. strucni saradnici 2. visi strucni saradnici 3. strucni savjetnici 4. rukovodilac organizacionih jedinica 5. pomocnici ministra 6. sekretari Zaposleni u organima drzavne uprave imaju pravo na naknadu plate za vrijeme koristenja godisnjeg odmora. Naknada je u visini plate. Ima pravo na naknadu; troskovi prevoza, topli obrok, regres za godisnji odmor, u slucaju smrti sluzbenika ili clana uze porodice, troskovi selodbe, troskovi obrazovanja, prigodne nagrade, otpremnina pri odlasku u penziju. U slucaju razrijesenja se duznisti zbog prekobrojnosti sluzbenik ima pravo na otpremninu. Visina otpremnine je u visini iznosa sestomjesecne plate. Neostvaruje pravo na otpremninu ako izgubi svoj status. 90.ODGOVORNOST SLUZBENIKA ZA POVREDU RADNE OBAVEZE Sluzbenik odgovara disciplinski za povrede radnih duznosti. Povrede su : izvrsenje radnji koje predstavljaju krivicno djelo protiv sluzbene duznosti, odavanje drzavne, vojne, sluzbene tajne, zloupotreba sluzbenih ovlastenja, prekoracenje sluzbenih ovlastenja, neizvrsavanje povjerenih poslova i zadataka, odbijanje izvrsenja zakonitih naredjenja, prouzrokovanje vece materijalne stete, neprimjerno ponasanje prema gradjanima. Drzavni sluzbenici i drugi zaposleni u institucijama imaju pravo da protiv sluzbenika za kojeg postoji pretpostavka da je prekrsio sluzbene duznosti, podenese zahtjev za disciplinski postupak. Organ nadlezan za postavljanje izdaje pismenu potvrdu licu koje je zahtjev predao. Organ nadlezan za postavljanje moze prosljediti slucaj Ombudsmanu koji sacinjava izvjestaj i dostavlja ga licu koje je zahtjev predalo, licu protiv kojeg je zahtjev predat i organu nadleznom za postavljanje. Nadlezni organ izrice disciplinske mjere. Disciplinske mjere su: pismena opomena, pimeni ukor, sizpenzija prava na javnim konkursima u drzavnoj sluzbi u periodu od 2 do 30 dana, degradiranje na nizu kategoriju u okviru radnih mjesta, prestanak radnog odnosa u drzavnoj sluzbi. 58

90. ODGOVORNOST SLUZBENIKA ZA POVREDU RADNE OBAVEZE Sluzbenik odgovara disciplinski za povrede radnih duznosti. Povrede su: izvrsenje radnji koje predstavljaju krivicno djelo protiv sluzbene duznosti, odavanje drzavne, vojne, sluzbene tajne, zloupotreba sluzbenih ovlastenja, prekoracenje sluzbenih ovlasnetnja, neizvrsavanje poverenih poslova i zadataka, odbijanje izvrsenja zakonitih naredjenja, prouzrokovanje vece materijalne stete, neprimjerno ponasanje prema gradjanima. Drzavni sluzbenici i drugi zaposleni u institucijama imaju pravo da protiv sluzbenika za kojeg postoji predpostavka daje prekrsio sluzbene duznosti, podnesu zahtjev za disciplinski postupak. Organ nadlezan za postavljanje moze prosljediti slucaj Ombudzmanu koji sacinjava izvjestaj i dostavlja ga licu koje je zahtjev predalo, licu protiv kojeg je zahtjev predat i organu nadleznom za postavljanje. Nadlezni organ izrice disciplinske mjere. Disciplinske mjere su: pismena opomena, pismeni ukor, suspenzija prava na javnim konkursima u drzavnoj sluzbi u periodu od 2 godine, kazna suspenzije sa poslova i plate u periodu od 2 do 30 dana, degradiranje na nizu kategoriju u okviru radnih mjesta, prestanak radnog odnosa u drzavnoj sluzbi. 91.PRESTANAK RADNOG ODNOSA SLUZBENIKA U INSTITUCIJAMA BIH Drzavnom sluzbeniku prestaje radni odnos u slucajevima: dobrovoljnog odstupanja, ispunjava uslove za penzionisanje, trajne nesposobnosti za obavljanje radne duznosti, nezadovoljavajuceg prbnog rada, dvije uzastopne negativne ocjene, pravosnazne presude za teze kivicno djelo i izdrzavanje kazne zatvora duze od 6 mjeseci, otpustanje kao posljedica krivicnog postupka, izrecena disciplinska mjera prestanka radnog odnosa, gubitak drzavljanstva BiH, sticanja drzavljanstva druge drzave suprotno Ustavu BiH i njenim zakonima. Sluzbenika razrijesava Agencija, po pribavljenom misljenju nadlezne institucije. Zakonski status radnika u postojecim institucijama ostaje isti, sve dok Agencija za njihova radna mjesta ne obavi kompletan postupaj revizije. Za upraznjena radna mjesta organizuje se javne konkurencija. Organ nadlezan za postavljanje potvrdjuje radnike koju su uspjesno prosli postupak ocjenjivanja, a otpusta one koji nisu prosli postupak ocjenjivanja ili ne ispunjavaju opste uslove. 92.OSTVARIVANJE I ZASTITA PRAVA SLUZBENIKA U INSTITUCIJAMA BiH Ombudsman pomaze u realizaciji i postivanju principa utvrdjenih u zakonu i djeluje kao posrednik u pitanjima koja se odnose na status drzavnog sluzbenika. Svi drzavni sluzbenici i zaposleni u institucijama biraju na mjesto ombudsmana jednog drzavnog sluzbenika. Agencija za drzavnu sluzbu obezbjedjuje: realizaciju procesa zaposljavanja sluzbenika za zahtjev institucija, pomaze institucijama u realizaciji njihove kadrovske politike, obuku i razvoj drzavne sluzbe. 59

Odbor drzavne sluzbe za zalbe je odgovoran za razmatranje svih konacnih odluka, preduzetih ili propustenih radnji institucije i / ili Agencije koje se odnose na status drzavnih sluzbenika. Odbor saslusava podnosilca zalbe, a ako je potrebno i svjedoke i eksperte. Clanovi odbora su nezavisni i nepristrasni. 93. POLOZAJ I OVLASTENJA DIREKTORA Direktor se prema zakonskim odredbama nalazi u radnom odnosu. Direktor ostvaruje dio prava koja se ostvaruju iz radnog odnosa. On nije u radnom odnosu sa organizacikom koju rukovodi vec je u radnom odnosu sa drzavom. Direktor odlucije o svim pravima, obavezama i odgovornosti zaposlenih, sa beznacajnim izuzetcima, direktor ima ovlastenja kao poslodavac, a odgovornost kao lice koje je samo vrsilo neka ovlascenja u postupku. 94.UCESCE RADNIKA U POSLOVANJU Zaposleni neposredno ili preko svojih sredstavnika imaju pravo na ucesce u upravljanju,pregovaranju, informisanju i izrazavanju stavova o bitnim pitanjima iz oblasti radnoh odnosa. Ucesce u upravnom i nadzornom odboru. U javnom preduzecu predstavnici zaposlenih cine rtecinu upravnog i nadzornog odbora. Clanstvo u upravnom odboru se stice po dva osnova: po osnovu svojine i po osnovu rada; vecinsko clanstvo u odboru se ne moze steci kumulacijom ucesca zaposlenih po dva osnova. U drustvu kapitala sa privatnim, odnosno vecinskim privatnim kapitalom, zaposleni biraju u upravni i nadzorni odbor najmanje jednog predstavnika. Savjet zaposlenih Zaposleni imaju pravo da formiraju Savjet zaposlenih. Ovo ptavo imaju zaposleni u preduzecu koje ima vise od 50 zaposlenih. Ako je broj manji tu finkciju vrsi izabrani predstavnik zaposlenih. U djelokrugu Savjeta spada: - ucesce u odlucivanju o koriscenju posebnih fondova i drugih sredstava preduzeca, - ucesce u odlucivanju o raspodjeli dobiti koja pripada zaposlenima. Ostali poslovi Savjeta su: - pracenje primjene propisa ( zakona, kolektivnih ugovora, statusa, drugih opstih akata koji su od znacaja za zaposlene ) - davanje misljenja o odlukama i aktima koje su od uticaja za polozaj zaposlenih - davanje misljenja o obezbjedjivanju uslova za rad ( unapredjenje profesionalne rehabilitacije, uslova rada starijih lica, invalida, zena i omladine) Organi preduzeca su duzni da obavjeste Savez zaposlenih o stavu organa preduzeca, o predlozima i misljenjima savjeta preduzeca. Skupstina zaposlenih U drustvenim preduzecu i preduzecu sa vecinskim druztvenim kapitalom poslove iz djelokruga savjeta zapolsenih obavlja Skupstina preduzeca. 60

KOLEKTIVNI RADNI SPOR Osnovna podjela kolektivnih radnih sporova: 1. po sporazumu ugovornih strana ili na osnovu propisa sacinjava predlog za rjesenje hastalog spora. Taj treci je komisija. promjene. Ako bi tek putem arbitraze bio rijesen sporni odnos onda ne bi bila iskjucena mogucnost strajka. u kome pozicije ugovornih strana nisu veoma udaljena. sporovi koji nastaju u postupku zakljucivanje kolektivnih ugovora ( kolektivni interesni sporovi) 2. Pomirenje moze biti stvar ugovornih strana ali moze biti predvidjeno kao obaveza. 96. ARBITRAZA Pravila koja se u nesim propisima odnose na rjesavanje kolektivnih sporova putem arbitraze je nepotpuna.a moze biti regulisano i kolektivnim ugovorom ili sporazumom. Rjesenje koje predlaze posrednik ima karakter preporuke za ugovorne strane. Ono moze biti i fakultativno. i ishod konstatovati. do zakljucivanja kolektivnog ugovora. Arbitrazu za sporove koji nastaju u postupku zakljucivanja. obrazuje se arbitraza na nivou opstina tj. 61 . Arbitrazi je dato u nadleznost posredovanje i pruzanje pomoci u sporovima koji nastanu u postupku zakljucivanja. pa stranke uz pomoc treceg same izlazu svoje stavove i trazenje rjesenja. ali ako se prihvati postupak se mora sprovesti. Mirno rjesavanje sporova u kolektivnom ugovoru treba da obezbjedi uslove za mirno okoncanje kolektivnog pregovaranja. pitanje spornog osnosa je samo privremeno rjesenje. POSREDOVANJE Posredovanje kao forma rjesavanja kolektivnog spora se sastoji u tome sto trece lice ili neko tijelo. grada. Od ugovornih strana zavisi da li ce prihvatiti preporuku. primjene pojedinacnih kolektivnih ugovora odnosno na nivou preduzeca.MIRNO RJESAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA Pomirenje Ukoliko u toku kolektivnog pregovaranja ne moze doci do sporazuma pribjegava se pomirenju. Posrednik sam trazi rjesenje prema svom shvatanju problema i koncepciju rjesenja spora.95. promjene i primjene kolektivnih ugovora. Pomirenje moze biti zakonom regulisano. niti odnosi tesko poremeceni. Za rjesavanje sporova koji nastaju u postupku zakljucivanja. Pomirenje podrazumjeva odredjeni postupak koji nije formalan. sporovi koji nastaju u primjeni kolektivnih ugovora ( pravni sporovi). promjene kolektivnih ugovora obrazuju ucesnici tih kolektivnih ugovora. Ukoliko je arbitrazna odluka definisana tako da njena vaznost zamjenjuje rjesenje do zakljucenja kolektivnog ugovora. da bi se?PREDUPRDILI? stajkovi. Osnovne forme i postupci rjesavanja klektivnih radnih sporova su mirno rjesavanje kolektivnih sporova i strajk. Spor bi mogao ponovo da se otvori u nekom drugom pa i istom pitanju ako se spor ne rijesi kolektivnim ugovorom.

Oblika kojom je protumacena sporna odredba predstavlja akt kojim je utvrdjeno znacenje ugovora. Postije i granicne situacije kod sporova aoko kolektivnog ugovora. ali posto je razlika u tumacenju propisa. kolektivnih ugovora su pravni sporovi. U tom slucaju se spor rjesava arbitrazom ili na drugi nacin. To moze biti i u sudskom postupku. kojim cve se blize utvrditi pravila i principi profesionalne odgovornosti. Sukob koji se iskristalise oko pravnog spora moze da preraste u strajk. To je postupak usaglasavanja interesa. nadleznost i postupak sluzbe za rjesavanje sporova regulisu se sporazumom ugovornih strana. U toku pregovora moze doci do spora oko znacenja neke zakonske odredbe. Strajk nije pozeljan ali u nekim situacijama je neizbjezan i zakonit. Osnivaci sluzbe odredjuju unutraznju organizaciju sluzbe. Strajk moze biti formalno nezakonit. posredovanjem odnosno arbitrazom.97. Tada se taj spor opet javlja kao interesni. Strajk je takodje zakonit nacin rjesavanja kolektivnih sporova. odnosno tumacenju. Organizovanje i rad se uredjuje poslovnikom o radu. bavi se savjetodavnim radom. su sporovi koji se nazivaju interesnim. Rjesenje spora se sastoji u tumacenju odredaba kolektivnog ugovora. Problem se rjesava tako sto se trazi tumacenje od tijela koja su ustanovila ugovorne strane.moze se pristupiti strajku. odnosno primjene kolektivnih ugovora. 98 PRAVNI KOLEKTIVNI RADNI SPOROVI Sporovi koji nastaju u primjeni. finansiranje i sjediste. ali tek po iscrpljenju mirnih formi rjesavanja. izmjena i dopuna kolektivnih ugovora. To bi formalno bio pravni spor. onda se nesporazumi oko znacenja spornog pravila. Kod nas su to koordinaciona tijela ili odbor za pracenje i primjenu kolektivnog ugovora. Sluzba za mirno rjesavanje sporova moze se organizovati kao tijelo za mirno rjesavanje kolektivnih sporova. Tek ako ni jedan od oblika mirnog rjesavanja kolektivnog radnog spora ne bude dao rezultate . Tumacenje se moze prikazati nedjelotvorno. To su one situacije u kojima se u redovnom toku primjene kolektivnih ugovora pojavljuju nejasnoce oko znacenja. Sluzba razmatra praksu rjesavanja kolektivnih radnih sporova. 62 . Moze se raditi o sporu koji se moze rijesiti samo sud ili neki drugi organ. nacin njenog rada. a u odredjenom broju slucajeva to se mora rijesiti samo izmjenama ili dopumana kolektivnog ugovora. i na taj nacin usaglasiti interese.INTERESNI KOLEKTIVNI RADNI SPOROVI Kolektivni radni sporovi koji nastaju u postupku zakljucivanja. ako uzrok spora potiskuju.INSTITUCIJE ZA RJESAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA Organizacija. 99. odnosno trazenja rjesenja za formulisanje pravila kojima ce se odnosi regulisati. i spor se vodi oko toga kako regulisati dati odnos. Pored poslovnika moze se donjeti i kodeks. Sluzba organizuje i vrsi poslove u vezi sa mirenjem. alo moze odnose zakomplikovati i povuci prema interesnom sporu.

arbitra. Radnicki predstavnici su sindikalni predstavnici (koje su slobodno izabrani od strane sindikata) i izabrani predstavnici ( koje su slobodno izabrali radnici preduzeca). Ukoliko se ugovorene strane ne opredjele za osnivanje Sluzbe. Ona se odnose na slobodu udruzivanja i organizovanja poslodavaca. Sluzba sastavlja listu miritelja. Treba voditi racuna o karakteristikama sistema profesionalnih odnosa zamlje i potrebe preduzeca. treba primjeniti specijalne mjere. alo se njene odredbe najcesce diskutuju u vezi sa sindikalnim organizovanjem radnika. 101. 63 . sloboda sindikalnog organizovanja javlja se kao osnovni uslov za ostvarivanje tih prava. Organizovanje se moze vrsiti prema djelatnostima i profesijama. konsultovanja. o radnickim predstavnicima Radnicki predstavnici si sindikalni predstavnici( imenovani ili izabrani od strane sindikata) i izabrani predstavnici ( koje su slobodno izabrali radnici preduzeca) . U pogledu sindikalnog organizovanja znacajna je Konvencija o slobodi udruzivanja i zastita prava na organizovanje. na osnovu utvrdjenih kriterijuma. 100. Jedno od nacela slobode sindikalnog udruzivanja je sloboda opredejeljena svakog radnika kojem sindikatu ce se pridruziti. posrednika. Preporuka br. Ima pravila iz kojih se vidi da stranici ne mogu biti predstavnici sindikata. Te mjere mogu da obuhvate detaljna i precizna definicija razloga koji opravdavaju prestanak radnog odnosa predstavnika. Radnickim predstavnicima u preduzecu treba pruziti sve one olaksice koje mogu biti potrebne da bi im se omogucilo da izvrsavaju svoje zadatke. Kada u istom preduzecu postoje i sindikalni i izabrani predstavnici treba obezbjediti da se njihovo postojanje ne poklapa. uz postovanje slobode izrazavanja. Da bi se ostvarila prava sindikata.Djelokrug sluzbe bi obuhvatao imenovanje miritelja. mogu se opredjeliti za neko drugo tjelo za rjesavanje spora. savjetodavna misljenja jednog samostalnog organa.PRAVO NA SINDIKALNO UDRUZIVANJE I ORGANIZOVANJE. Clanovi sindikata moraju znati sta im nude sindikalne organizacije. Postupak izbora mora biti demokratican. posrednika i arbitara. Ogranicenja se mogu odnositi na proceduru i eventualnu obavezu naknadne regulacije. Radnicki predstavnici u preduzecima treba da uzivaju efikasnu zastitu od svakog postupka koji je stetan za njih.RADNICKI PREDSTAVNICI ( AKTI MEDJUNARODNIH ORGANIZACIJA) Konvencija 135 o radnickim predstavnicima. kada ne postoje relevantne zastitne mjere koje se primjenjuju za predstavnike radnika. specijalni postupak zalbe. Izbor i opoziv sindikalnih predstavnika svojim aktima propisuje sindikat. 143. Pravo na uspostavljanje sindikalne organizacije ne znaci da tu nema nikakve kontrole. a koji se zasniva na njihovom statusu ili aktivnostima u svojstvu predstavnika radnika ili na clanstvu u sindikatu ili sindikalnim aktivnostima.

za otpocinjanje strajka 3.VRSTE STRAJKA S obzirom na nivo organizovanja strajk na nivou preduzeca. Procedura podrazumjeva postupak: 1. na osnovu odluke vecine radnika. onemogucava radnicima rad nezavisno od njihove spremonosti da rade. za stupanje u strajk 2. dok strajk traje. Zatvaranje ( lokaut ) preduzeca kada je takva mogucnost predvidjena. Radnicke predstavnike treba osloboditi od rada bez gubitka plate i drugih davanja. najava strajka se motra uciniti najmanje 24 sata prije otpocinjanja strajka. kao i upravi preduzeca. ukoliko sindikat ne prekine strajk zbog djelimicnog prihvatanja zahtjeva ili potpunog neprihvatanja.U slucaju opravdanog prestanka radnog odnosa prestavnika predvidjanje efikasnog pravnog lijeka treba da podrazumjeva i njihovo vracanje na posao. iznenadjenja. Radnickim predstavnicima u preduzecu treba pruziti potrebne olaksice da bi ime se omogucilo da izvrsavaju svoje zadatke brzo i efikasno. Strajk se sastoji iz niza postupaka. Strajk se moze odrediti kao kolektivna akcija zaposlenih koju organizuje sindikat ili radnici. Strajk kratko traje ali dolazi iznenada i cilj mu je da pokaze odlucnost sindikata u pogledu zahtjeva koja istice. Ne mora se dati prednost radnickim predstavnicima u pogledu zaposlenosti u slucaju smanjenja radne snage. s obzirom na adresata: primarni i sekundarni. Prihvatanje zahtjeva je uslov za obustavu strajka. 64 . 103. modju kojima je prestanak sa radom i odbijanje radnog angazovanja. Odsustvo mora biti u razumnim granicama. granski i generalni strajk. Uprava treba da dozvoli predstavnicima koji istupaju u ime sindikata da raspodjeljuju informativne biltene. tromboza. U slucaju strajka upozorenja. Treba im dozvoliti pristup svim radnim mjestima u preduzecu. s obzirom na nacin vrsenja. s obzirom na ciljeve: profesionalni i politicki. Najznacajnija je podjela na zakoniti i nezakoniti. Poslodavci imaju pravo na lokaut ( u nasem pravu ne ). Sindikalnim predstavnicima koji nisu zaposleni u preduzecu treba dozvoliti pristup preduzecu. ponasanje za vrijeme strajka. 102. Od radnickih predstavnika se moze zahtjevati da traze dozvolu od svoog predpostavljenog prije izostanka sa posla. Poslodavac mora da dokaze da je otpustanje predstavnika opravdano. STRAJK Strajke se opisuje kao industrijska ili agresivna akcija radi rjesavanja kolektivnog radnog spora ili zastite socijalnih i ekonomskih prava. s obzirom na trajanje:strajk upozorenja i strajk cije trajanje nije unaprijed odredjeno. Ista zastita se pruza i radnicima koji su bili predstavnici. kruzni.

Pribjegava mu se radi istivanja narocitog znacaja pojedinih zahtjeva vezanih za uslove rada koji se iznose tokom razgovora. kao izliv momentalnog nezadovoljstva zbog neispunjavanja zahtjeva. Djelimican. uzastopnom prekidu rada od jednog do drugog djela preduzeca. Posebnu vrstu cini ( slow down strike ) kod koga je prekid rada samo djelimican. ali ostaju na radnim mjestima. Posebna vrsta djelimicnog strajka predstavla kruzni strajk koji se sastoji u naizmjenicnom.ne organizuje ga sindikat i javlja se protiv volje sindikata. Strajk interne solidarnosti se javlja u okviru jednog preduzeca. Strajk sa zauzimanjem preduzeca Zaposleni polektivno prekinu rad. Organizuje se u korist onih kojima se pruza podrska. a apsolutna koja nisu regukisana ugovorom.STRAJK UPOZORENJA--traje vrlo kratko. jer sprjecava poslodavca da koristi svoja sredstva za proizvodnju. Strajk solidarnosti: Organizuje se radi zastite profesionalnih interesa radnika. Njegova prednost je u malim troskovima. 65 . tj lokauta ne dodje. organizovanje predstavlja oblik nedopustenog strajka. Ova vrsta strajka se smatra nezakonitom. a poslodavca da ne pribjegne lokautu ( negativna obaveza ). Strajk suprotno obavezi cuvanja mira Obaveza cuvanja mira obavezuje sindikat koji je zakljucio kolektivni ugovor da ne organizuje strajk. Pozitivna obaveza. U njega stupa grupa ili vecina radnika krseci odredbbe kolektivnog ugovora. obavezuje stranke da pozitivno djeluju i preduzmu sve da do strajka. Djelimicni moze biti organizovan u vitalnom djelu preduzeca ( strajk tromboza) Strajk tromboza: Se sastoji u kolektivnom prekidu rada samo u jednom dijelu preduzeca. Ako se radi o modelu rjesavanja kolektivnih radnih sporova. drugoj grani. Relativna obaveza cuvanja mira obavezuje sindikat da ne organizuje strajk. kruzni i kategorijalni strajk Djelimicni se sastoji u tome sto jedan broj zaposlenih stupa u strajk a drugi ne. Strajk eksterne solidarnosti se javlja kada se stupa u strajk radi davanja podrske ucesnicima strajka u drugom preduzecu. DIVLJI STRAJK-. Pod kategorijalnim strajkom podrazumjeva se sukcesivni prekid rada u koji stupaju redom radnici iste profesionalne kategorije. ali u dijelu koji je od vitalnog znacaja. odnosno poslodavca da ne pribjegne lokautu povodom pitanja koja su odredjena kolektivnim ugovorom. Do njega dolazi kada se stupa u strajuk radi davanja podrske nekim od radnika iz istog preduzeca. Implicitna obaveza ocuvanja mira proizilazi iz opste obavesze postovanja ugovora. STRAJK IZNENADJENJA--dolazi bez najave.

SPORAZUMNO RJESAVANJE SPORA I PRESTANAK STRAJKA Strajkacki odbor i predstavnici organa kojima je strajk najavljen.Primarni i sekundarni strajk: Primarni strajk organizuje sindikat protiv svog poslodavca u cilju ostvarivanja zahtjeva od koristi za zaposlene.STRAJK U DJELATNOSTIMA OD JAVNOG INTERESA I MINIMUM PROCESA RADA U djelatnosti od javnog interesa pravo na strajk zaposlenih moze se ostvariti ako se ispune i posevni uslovi utvrdjeni zakonom. 105. Strajkacki odbor treba da sa poslodavcem ovezbjeri minimum procesa rada u toku strajka. informisanja. 106. a u sirem samo strajk koji se organizuje na nacionalnom nivou. vrijeme pocetka strajka. komunalnih djelatnosti. Strajk prestaje sporazumom strana u sporu. odlukom sindikata ili vecine zaposlenih. Ogranicenje prava na strajk je moguce ali ne i zabrana. 66 . prosvete. Djelatnosti od javnog interesa su oblasti: elektroprivrede. Nemogucnost sporazuma se uzimala kao nemogucnost rjesavanja spora mirnim putem. Najava strajka u ovom djelatnostima mora se izvrsiti najmanje 10 dana ranije. Na poziv strana u sporu. PTT usluga. Zahtjevi zaposlenih treba da sadrze objavljivanje zahtjeva koji druga strana nisu prihvatile i zbog kojih je doslo do spora. Sekundarni strajk se sastoji u prekidu rada zaposlenih kod drugog poslodavca u ocekivanju da ovaj izvrsi pritisak na poslodavca .strajkacki odbor najavljuje strajk poslodavcu dostavljanjem odluke o stupanju u strajk. 104. Generalni starajk U uzem smislu se podrazumjeva granski generalni strajk. zdravstvene i veretinarske zastite. data bi vecina radnika mogla donjeti odluku i prestanku strajka. U slucaju kada je odluku o strajku donjela vecina radnika. a nezadovoljstvo radnika kao osnov obustave rada. Moze biti organizovan sa unaprijed odredjenim trajanjem ili na neodredjeno vrijeme. mjesto okupljanja. Profesionalni i ekonomski interesi i njihovo ugrozavanje kao nemogucnost mirnog rjesenja spora bi morali biti konkretno indentifikovani. udruzenja poslodavaca i predstavnici nedleznih drzavnih organa. proizvodnje prehrambenih proizveoda. duzni su da pokusaju da sporazumno rijese spor. vodoprivrede. drustvene brige od djeci i socijalne zastite. saobracaja. Oni ne smiju sprijeciti poslodavca da koristi sredstva i raspolaze sredstvima. Strajkacki odbor i zaposleni koji ucestvuju u strajku duzni su da strajk organizuju i vode na nacin kojim se ne ugrozava bezbjednosti ljudi i imovine. Odlukom o stupanju u strajk utvrdjuju se: zahtjevi zaposlenih. strajkacki odbor.ODLUKA O STUPANJU U STRAJK I STRAJKACKI ODBOR Odluku o stupanju u strajk kod poslodavca donosi organ sindikata. u pregovore mogu biti ukljuceni predstavnici sindikata.

Zaposleni koji su odredjeni duzni su da obavljaju dodjeljene poslove.Strajk se najavljuje poslodavcu. Predvidjena je zabrana zaposljavanja lica koja bi zamjenila ucesnike u strajku. odnosno direktor. Ukoliko strajkaci sprijece nestrajkace u obavljanju rada poslodavac moze traziti od nadleznog suda da donese odliku o udaljenju strajkaca. Minimum procesa rada za javne sluzbe i javna preduzeca odredjuje osnovac. dok postoje i one u kojima to nije dopusteno. odredjena je obaveza strajkackog odbora. Ako bi poslodavac u takvom slucaju jednostavno raskinuo radni odnos sa zaposlenim to bi predstavljalo antisindikalnu diskriminaciju. RAVNOPRAVNE POSLJEDICE STRAJKA Ucesce u zakonitom strajku ne moze da ima posljedicu raskid radnog odnosa. kao i u slucaju izvrsavanja medjunarodnih obaveza. ZABRANE I NADZOR Svaki zaposleni odlucije da li ce ucestvovati u strajku. je kad se sporazumom stranaka predvidi da ce poslodavac isplatiti zaradu radnicima za vrijeme strajka. Nadlezni organ je duzan da preduzme neophodne mjere predvidjene zakonom. U nekim zamljama poslodavcima je dozvoljeno da angazuju druge radnike za vrijeme strajka. Ne smije ni predvidjeti povoljnije zarade za one koji ne ucestvuju u strajku. Odredjuje se u obimu koji obezbjedjuje sigurnost ljudi i imovine. Polazi se od prirode djelatnosti. osnivacu. U slucaju djelimicnog strajka zarada se umanjuje srazmjerno vremenu strajka. U periodu do najave strajka do dana odredjenog za pocetak strajka. ako ocjeni da bi mogla nastupiti neposredna opasnost. Organizatori i ucesnici u strajku koji nije organizovan u skladu sa zakonom ne uzivaju pravnu zastitu predvidjenu zakonom. 67 . nadleznom organu lokalne samouprave. ODGOVORNOST U VEZI SA UCESCEM U STRAJKU. ako je to potrebnao radi odrzavanja minimuma procesa rada. bezbjednost imovine. zato sto bi se time narusila ravnoteza izmedju stranaka u sporu. poslodavca i nadleznog drzavnog organa da ponude predlog za rjesenje spora. Direktor odredjuje zaposlene koji su duzni da rade za vrijeme strajka radi obezbjedjenja minimuma procesa rada i to najmanje 5 dana prije strajka. Zaposleni moraju da obezbjede minimum procesa rada. nadleznom drzavnom organu. Zapoleni koji ne zele da ucestvuju u strajku imaju pravo da nastave sa radom. tj pocredu slobode udruzivanja i djelovanja. a poslodavac treba da im omoguci rad i isplati zaradu. Poslodavac ne smije sprijecavati zaposlenog da ucestvije u strajku. 107. niti upotrebljavati prinudbene mjere za prekid strajka. ili izuzetno teske posljedice za zivot i zdravlja ljudi. Izuzetak moze biti samo ako je ugrozena bezbjednost lica i imovine. Ovdje postoje dva izuzetka. stepena ugrozenosti zivota i zdravlja ljudi i drugih okolnosti. 108. Za vrijeme strajka ucesnicima ne pripada zarada. Prvi slucaj. Drugi slicaj je kad je poslodavac izazvao strajk neizpinjavanjem sojih obaveza.

samovoljno produzenje rada zaposlenih. inace je nezakonit. Ucesce u nezakonitom strajku umanjenje zarade moze biti vise nego kod zakonitog strajka. pravo poslodavca da obustavi rad u procesu rjesavanja spora. Piketing moze biti nasilan i nenasilan. 112. Mora biti u skladu sa propisima. kada pored strajka ne dodje do potpunog prekida rada u preduzecu. kada se radnik razboli prije strajka zadrzava prava socijalnog osiguranja. Drugacija je situacija kada je poslodavac prinudjen da privremeno zatvori preduzece zbog strajka u drugom. Sekundarni bojkot sindikat preuzima protiv drugog poslodavca koji nastavlja saradnju sa primarnim. Sastoji se u pozivu za poslovne partnere i klijente poslodavca da ne kupuju proizvode i ne koriste njegove usluge. Za vrijeme strajka ne moze koristiti godisnji odmor. sitnicavosti u izvrsenju radnih obaveze. sindikat preduzima protiv svog poslodavca.predstavlja usporeno izvrsavanje radnih obaveza. Radnici ostaju na svojim radnim mjestima. Za njega se moze izreci disciplinska sankcija. Ako se ucesnik strajka povrijedi za vrijeme strajka takva povreda se ne smeta povredom na radu. Strajk usporenog hoda i strajk sitne sabotaze-. tj zatvori preduzeca i onemoguci radnicima rad. To je jedno od prava radnika u procesu rjesavanja kolektivnih radnih sporova.OBLICI KOLEKTIVNE AKCIJE SLICNI STRAJKU Strajk ____ sastoji se u pretjeranoj marljivosti.PIKETING U nasem pravu nema propisa o piketingu. uopste se ne smatra strajkom. Jedna je od industrijskih akcija. Strajk protivnog smjera-. 110 BOJKOT Bojkot predstavlja oblik industrijske. LOKAUT Nije regulisan u nasem pravu. tj. odnosno spustanje nivoa rada. suprotno volji poslodavca koji je odlucio da prestane sa radom. a na taj nacin natjera da prihvate uslove rada koje on predlaze. Sastoji se u pozivu poslovnim partnerima i klijentima sekundarnog poslodavca. da za vrijeme trajanja strajka ne kupuju robu i ne koriste usluge ni sekundarnog poslodavca. Ne smatra se dopustenim strajkom. Usmjeren je protiv poslodavca i sastoji se u tome sto sindikat poziva poslovne partnere i klijente poslodavca da ne kupuju proizvode i ne koriste njegove usluge. Za njega poslodavac moze izreci i najtezu disciplinsku sankciju-otkaz. povodom kolektivnog radnog spora. 109. kolektivne akcije radnika. a ako je u toku strajka gubi pravo. odnosno pritisak na radnike da odustanu od svojih zahtjeva 68 . dok se strajk sitne sabotaze sastoji iz namjerno pogresnom izvrsavanju obaveza. niti ostvarivati naknadu za neiskoriscen odmor. Primarni bojkot. Prema nekim shvatanjima piketing je nejefikasniji nacin komuniciranja strajkaca i strajkacka tehnika.Privatni poslodavac nema pravo da trazi naknadu izgubljenih dana zbog strajka. tj. 111.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful