SVEUČILIŠTE U SPLITU KEMIJSKO TEHNOLOŠKI FAKULTET Zavod za organsku tehnologiju

AMBALAŽA
dr. sc. Nataša Stipanelov Vrandečić, izv. prof.

Recenzenti: dr. sc. Ivka Klarić, red. prof. dr. sc. Branka Andričić, izv. prof.

Split, 2010.

SADRŽAJ 1. UVOD .................................................................................................................................... 1 2. PODJELA AMBALAŽE ....................................................................................................... 3 2.1. Podjela prema ambalažnom materijalu ........................................................................... 3 2.2. Podjela prema osnovnoj namjeni u prometu ................................................................... 4 2.3. Podjela prema trajnosti.................................................................................................... 5 3. FUNKCIJE AMBALAŽE...................................................................................................... 6 3.1. Zaštitna funkcija ambalaže............................................................................................. 6 3.1.1. Zaštita od mehaničkih naprezanja........................................................................... 6 3.1.2. Zaštita od klimatskih utjecaja ................................................................................. 7 3.1.2.1. Utjecaj vode i elemenata iz zraka ........................................................................ 7 3.1.2.2. Korozija metalne ambalaže.................................................................................. 8 3.1.3. Zaštita od elektromagnetskog zračenja (svjetla).................................................... 9 3.1.4. Zaštita od topline .................................................................................................... 9 3.1.5. Zaštita od mikroorganizama ................................................................................. 10 3.2. Skladišno-transportna funkcija ambalaže..................................................................... 10 3.3. Prodajna funkcija ambalaže ......................................................................................... 11 3.4. Uporabna funkcija ambalaže ........................................................................................ 12 3.5. Ekološka funkcija ambalaže......................................................................................... 12 4. VRSTE I KARAKTERISTIKE ROBE................................................................................ 13 4. 1. Vrste robe ..................................................................................................................... 13 4. 2. Svojstva materijala od kojeg je izrañena roba.............................................................. 13 4.2.1. Robe osjetljive na mehanička naprezanja ............................................................. 14 4.2.2. Biološki osjetljive robe ......................................................................................... 14 4.2.3. Robe osjetljive na svjetlost ................................................................................... 14 4.2.4. Robe osjetljive na promjenu temperature ............................................................. 15 4.2.5. Robe osjetljive na promjenu vlažnosti.................................................................. 15 4.2.6. Robe osjetljive na djelovanje kisika ..................................................................... 15 4.2.7. Robe osjetljive na koroziju ................................................................................... 16 4.2.8. Robe osjetljive na promjenu mirisa ...................................................................... 16 4.2.9. Robe opasne za okolinu ........................................................................................ 16 4.3. Pojavni oblici robe ........................................................................................................ 17 4.4. Pakiranje robe................................................................................................................ 18 5. AMBALAŽNI MATERIJALI ............................................................................................. 20 5.1. Drvo............................................................................................................................... 20 5.2. Papir, karton i ljepenka.................................................................................................. 22 5.2.1. Vrste papira i kartona za proizvodnju ambalaže................................................... 23 5.2.2. Valovita ljepenka .................................................................................................. 24 5.3. Metalni ambalažni materijali......................................................................................... 24 5.3.1. Čelik...................................................................................................................... 25 5.3.2. Kositar................................................................................................................... 26 5.3.3. Bijeli lim ............................................................................................................... 27 5.3.4. Pocinčani lim ........................................................................................................ 27 5.3.5. Aluminij ................................................................................................................ 27 5.4. Polimerni materijali....................................................................................................... 28 5.4.1. Materijali na bazi celuloze.................................................................................... 30 5.4.2. Polietilen ............................................................................................................... 31 5.4.3. Polipropilen........................................................................................................... 32 5.4.4. Poli(vinil-klorid) ................................................................................................... 33

5.4.5. Poli(viniliden-klorid) ............................................................................................ 34 5.4.6. Polistiren ............................................................................................................... 35 5.4.7. Poli(etilen-tereftalat)............................................................................................. 36 5.4.8. Polikarbonati......................................................................................................... 37 5.4.9. Vodotopljivi polimeri ........................................................................................... 37 5.4.10. Poliamidi............................................................................................................. 38 5.4.11. Poliuretani........................................................................................................... 38 5.4.11. Biorazgradljivi polimeri...................................................................................... 38 5.4.12. Postupci proizvodnje polimerne ambalaže ......................................................... 39 5. 5. Višeslojni ambalažni materijali (laminati) ................................................................... 46 5.5.1. Postupci proizvodnje laminata.............................................................................. 47 5. 6. Staklo............................................................................................................................ 49 5.6.1. Proizvodnja staklene ambalaže............................................................................. 51 6. AMBALAŽNI OBLICI........................................................................................................ 52 6.1. Omoti............................................................................................................................. 52 6.2. Kutije............................................................................................................................. 54 6.3. Sanduci .......................................................................................................................... 54 6.4. Bačve, kante, vjedra ...................................................................................................... 55 6.5. Boce............................................................................................................................... 55 6.6. Limenke......................................................................................................................... 56 6.7. Staklenke ....................................................................................................................... 57 6. 8. Plastenke....................................................................................................................... 58 6.9. Čaše ............................................................................................................................... 59 6.10. Tube............................................................................................................................. 60 6.11. Mjehurasta ambalaža) ................................................................................................. 60 6.12. Pakiranje prianjajućim filmom.................................................................................... 61 6.13. Strip-ambalaža............................................................................................................. 61 7. AMBALAŽA PREHRAMBENIH PROIZVODA............................................................... 63 7.1. Interakcije u ambalažnom sustavu ................................................................................ 63 7.2. Interakcije u sustavu polimerna ambalaža - hrana ........................................................ 64 7.2.1. Permeacija............................................................................................................. 65 7.2.2. Apsorpcija i migracija........................................................................................... 66 7.2. Interakcije u sustavu metalna ambalaža - hrana............................................................ 69 7.3. Ambalaža proizvoda od žitarica, pekarskih i konditorskih proizvoda .......................... 70 7.4. Ambalaža za pakiranje voća i povrća............................................................................ 73 7.5. Ambalaža za pakiranje mesa i ribe................................................................................ 75 7.6. Ambalaža za pakiranje mlijeka i mliječnih proizvoda ................................................. 76 7.7. Ambalaža za alkoholna i bezalkoholna pića ................................................................ 77 8. ODBAČENA AMBALAŽA I OKOLIŠ .............................................................................. 78 8. 1. Oporaba ambalažnih materijala.................................................................................... 80 LITERATURA......................................................................................................................... 83 POPIS SLIKA .......................................................................................................................... 84 PRILOG-Sustav numeriranja i kratica za označavanje ambalažnog materijala ...................... 87

Budući da nema pisanih podataka o početku uporabe ambalaže može se pretpostaviti da je čovjek u prapovijesti koristio predmete koje je pronalazio u prirodi (šuplje plodove. psihologa tržišta. Ambalaža mora biti prilagoñena kupovnoj moći potrošača. Ambalaža aktivno sudjeluje u prodaji robe. Ministarstvo zaštite okoliša. predlošci) (N. bez obzira na prirodu materijala od kojeg su izrañeni. (NN/97 8. Ambalaža štiti robu od mehaničkih. čepovi. Da bi se mogli realizirati svi navedeni zahtjevi koji se postavljaju na ambalažu potrebno je dobro poznavati funkcije ambalaže. njihovoj potrošačkoj kulturi i navikama i mora biti usklañena sa standardima i propisima. Školska knjiga. zovu se ambalaža. grafičkim rješenjem i identifikacijom komunicira s potrošačem. prostornog ureñenja i graditeljstva RH) Posude različitog oblika i veličine. prostorni oblik ambalaže. Pri kreiranju ambalaže potrebno je tako odabrati elemente oblikovanja ambalaže (ambalažni materijal. a upotrebljavaju se za držanje. Stričević. a isto tako i tanji fleksibilni materijali koji su samo izrezani na odgovarajuće dimenzije i eventualno grafički obrañeni a služe za zamatanje roba. isporuku i predstavljanje robe (od sirovina do gotovih proizvoda) tijekom transporta robe od proizvoñača do korisnika ili potrošača. stručnjaka za transport i drugih. Da bi se roba zaštitila i na siguran način transportirala. propagandista do likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti. elemente grafičkog oblikovanja) i meñusobno ih uskladiti kako bi ambalaža na optimalan način ispunila svoje funkcije. Ambalaža je sredstvo koje prihvaća robu i štiti je do uporabe. u kojima se roba drži tijekom prometa. rukovanje.2005 Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu.8. odnosno u odgovarajuću ambalažu. Zagreb. omot ili slično. Posebnim dijelovima ambalaže smatraju se dijelovi za zatvaranje ambalaže (zatvarači. odnosno realizaciji njenih funkcija vrlo je složen i zahtijeva sudjelovanje stručnjaka različitih profila od tehnologa. koru 1 .). poklopci) i dijelovi za unutrašnju zaštitu robe (jastuci. čuvanje. 1982. UVOD Ambalaža predstavlja sve proizvode. teksturom. načinjene od različitih materijala. Osim toga ona mora omogućiti jednostavnu i udobnu uporabu a istodobno biti atraktivna i suvremena.1. skladištila i dostavila krajnjem korisniku treba je staviti u odgovarajuću posudu. ekonomista. kemijskih i mikrobioloških utjecaja. Suvremena ambalaža. ali isto tako štiti okolinu od mogućeg štetnog utjecaja robe. klimatoloških. Ona svojim oblikom. Rad na kreiranju ambalaže. pregrade.

keramičke amfore. stoljeću. potrebom da se razmjenjuje roba na većim udaljenostima počinje i izrada ambalaže od prirodnih materijala dostupnih u to vrijeme. Suvremena dostignuća na polju ambalaže (novi ambalažni materijali i oblici i nove tehnike pakiranja). pletene vreće i životinjske mješine. postoje i faktori koji usporavaju potrošnju ambalaže. Nasuprot tome. To su bile košare od pruća. a sve informacije koje je kupac prije dobivao od trgovca sada mu mora pružiti ambalaža. razvoj prometa. Ova tehnika zahtijeva da roba u trgovinu dolazi zapakirana u male prodajne jedinice prilagoñene potrebama kupaca.) i povećana kupovna moć potrošača (potražnja za kvalitetnijom robom u boljoj. Kako je čovjek otkrivao mogućnosti prerade prirodnih sirovina za dobivanje novih materijala tako su se pojavljivali i novi oblici ambalaže poput staklenih boca i posuda od bronce.drveta) za prenošenje dobara namijenjenih razmjeni. Industrijalizacija i urbanizacija utječu na porast proizvodnje i trgovine te se pojavljuje potreba za velikim količinama jeftine ambalaže. promjene u načinu života stanovništva (urbanizacija. drvene kutije i bačve. Razvojem ljudskog društva. 2 . atraktivnijoj i skupljoj ambalaži) razlozi su za sve većom proizvodnjom i potrošnjom ambalaže. Napredak u proizvodnji i potrošnji ambalaže započinje industrijskom revolucijom u 19. nove higijenske i zdravstvene navike itd. Najveće promjene u proizvodnji ambalaže dogodile su se u 20. Željezo i bijeli lim (čelični lim zaštićen slojem kositra) upotrijebljeni su za izradu bačvi i limenki a valoviti karton za izradu kutija. stoljeću zahvaljujući primjeni novih materijala (aluminija i polimernih materijala) i zamjeni klasične tehnike posluživanja u trgovinama robe široke potrošnje tehnikom samoposluživanja. Zato se danas u razvijenim zemljama rješavanju ovog problema posvećuje sve veća pažnja i pronalaze novi načini zbrinjavanja i oporabe odbačene ambalaže. Odbačena ambalaža predstavlja veliki ekološki problem. To je omjer troškova pakiranja i prodajne cijene robe i sve više razvijena svijest o potrebi zaštite čovjekove okoline od nepotrebnog zagañenja.

2. bačvi. trajnost. oblik. ambalaža od polimernih materijala i višeslojnih materijala koji se još nazivaju i laminati. Zahvaljujući svojim specifičnim svojstvima polimerni materijali omogućili su razvoj novih metoda 3 . aluminij. osnovna namjena u prometu roba. staklenke. čaše i ampule. kvaliteta. transportnih paleta i kalema. drvena. funkcija. Polimerni materijali upotrebljavaju se za izradu ambalaže posljednjih 50 godina a zbog svojih dobrih svojstava i niske cijene zamijenili su neke prirodne materijale. 2. a to može biti ambalažni materijal. bačava. kanti. kositar. drvo i staklo. vrijednost. košara od pruća. Metalna ambalaža izrañuje se u različitim oblicima od kontejnera. Metali koji se koriste za izradu ambalaže su željezo. metalna. način uporabe i cijena. Tekstilna ambalaža koja se nekad izrañivala od prirodnih vlakana (npr. tekstilna. ali se danas sve više zamjenjuje drugim materijalima. cisterni. izgled. osobito metal. Karton i valovita ljepenka služe za izradu kutija i čaša. staklena.1. PODJELA AMBALAŽE Ambalaža se može podijeliti u različite skupine s obzirom na odabrano zajedničko svojstvo. cink i olovo koje se upotrebljava samo za pakiranje radioaktivne robe. Podjela prema ambalažnom materijalu Ambalažni materijal je najvažniji element u kreiranju ambalaže o kojem ovisi izbor tehnologije za proizvodnju ambalaže. Mogu se proizvoditi u gotovo svim ambalažnim oblicima. Od stakla se izrañuju boce. Zajedno s drugim materijalima u obliku folija upotrebljavaju se u izradi višeslojne ambalaže. Prema materijalu od kojeg je izrañena ambalaža može biti papirna i kartonska. Drvo se upotrebljava za izradu sanduka. fizička svojstva itd. Od papira i tanjeg kartona izrañuju se savitljive vrećice različitih dimenzija i prostorno neoblikovana ambalaža za zamatanje roba. zatvarača za boce itd. Upotrebljava se za omatanje bala i izradu vreća i mreža. namjena. limenki do poklopaca za staklenke. vreće od jute) danas se zamjenjuje tekstilnim vlaknima i trakama od polimernih materijala. Premda je staklo jedan od najstarijih ambalažnih materijala i danas je vrlo zastupljeno u ambalažnoj industriji zbog mnogih dobrih svojstava.

Budući da se roba troši upravo iz prodajne ambalaže ona mora biti funkcionalna. mora sadržavati sve potrebne informacije o sastavu i količini robe. Prodajna ili primarna ambalaža služi za pakiranje robe široke potrošnje u količini koja najbolje odgovara potrebama kupca. Roba upakirana u prodajnu ambalažu predstavlja jedinično pakiranje ili prodajnu jedinicu robe. pakiranje u modificiranoj atmosferi u prodajnim jedinicama prilagoñenima potrebama kupca i time produljenje svježine prehrambenih proizvoda. uvjetima čuvanja.pakiranja. roku trajanja i načinu uporabe. 2. Takoñer svojim atraktivnim izgledom mora privući pažnju kupca i navesti ga da odabere baš taj proizvod. pretovar i rukovanje odreñenom količinom proizvoda pakiranog u prodajnoj i/ili skupnoj ambalaži. Kombiniranjem i spajanjem više vrsta različitih materijala u obliku folija dobiju se ambalažni materijali željenih svojstava i relativno niske cijene a nazivaju se višeslojni materijali ili laminati. Ona racionalizira pakovanje robe u transportnu ambalažu i rukovanje robom u trgovini. a može se izdvojiti i uzeti pojedinačno. odnosno mora jamčiti kvalitetu i kvantitetu robe. cijenom ili nisu prilagoñeni suvremenoj opremi za pakiranje. Ambalažna jedinica koja sadrži više proizvoda u primarnoj ambalaži tako da je proizvod pristupačan kupcu u skupini. naziva se skupna ili sekundarna ambalaža. 4 . Transportna ambalaža zaštićuje robu od svih oštećenja do kojih može doći tijekom transporta. Upotrebljavaju se za pakiranje roba kada klasični materijali ne zadovoljavaju bilo svojim svojstvom. skladištenja i manipulacije robom. Podjela prema osnovnoj namjeni u prometu robe Prema osnovnoj namjeni u prometu robe ambalaža se dijeli na prodajnu (primarnu). Ova ambalaža prezentira robu kupcu. npr. Transportna ili tercijarna ambalaža omogućava prijevoz. Prodajna ambalaža mora zaštititi robu i sva njena originalna svojstva do trenutka uporabe. osobito od onih koja nastaju zbog mehaničkih opterećenja i atmosferskih utjecaja. omogućiti lako otvaranje i zatvaranje ambalaže. skupnu (sekundarnu) i transportnu (tercijarnu) ambalažu.2.

. Velike količine nepovratne prodajne ambalaže postale su ekološki problem. staklene boce). Nepovratna ambalaža upotrebljava se za pakiranje samo jednom. Budući da je trajnija mora biti izrañena od kvalitetnijeg materijala stoga je i skuplja. nakon što se isprazni. Podjela prema trajnosti Ambalaža se prema trajnosti dijeli na povratnu i nepovratnu. 5 . Stoga se danas različitim mjerama potiču proizvoñači da proizvode ambalažu koju je moguće ponovo upotrijebiti i/ili reciklirati. Povratna ambalaža je ona ambalaža koja se. Povratna ambalaža se prikuplja. sanduci. odnosno da upotrebljavaju biorazgradljive ambalažne materijale kako bi se nepovoljni utjecaj na okoliš smanjio na najmanju moguću mjeru. vraća proizvoñaču koji je nakon čišćenja i pranja ponovo upotrebljava za pakiranje. Uz transportnu ambalaža koja je uglavnom povratna (bačve.2. Najveći dio prodajne ambalaže je nepovratan iz praktičnih i ekonomskih razloga. ponovo upotrebljava u istu svrhu.) i neke vrste prodajne ambalaže spadaju u ovu kategoriju (npr.. Nakon što kupac upotrijebi sadržaj ona predstavlja otpad.3. cisterne. boce za komprimirane plinove.

Ovisno o vrsti robe i skladišnotransportnim uvjetima odreñene će funkcije biti naglašenije. tijekom transporta. Na cijelom tom putu ambalaža i roba izloženi su mehaničkim naprezanjima. skladištenja i manipulacije. skladištenja. Osnovne funkcije koje ambalaža mora zadovoljiti. insekata i glodavaca. Ambalaža s dobro realiziranom zaštitnom funkcijom mora zaštititi robu od bilo kojeg vanjskog utjecaja koji bi mogao uzrokovati fizičke. FUNKCIJE AMBALAŽE Budući da se roba nalazi u ambalaži tijekom cijelog transportnog puta od proizvoñača do potrošača zahtjevi koji se postavljaju na uspješno realiziranu ambalažu su višestruki.1. Mehanička naprezanja rezultat su djelovanja mehaničkih sila kojima su roba i ambalaža izložene tijekom transporta.1. Funkcije ambalaže mogu se promatrati s različitih gledišta. djelovanju klimatskih elemenata. mikroorganizama. Mehaničke sile koje djeluju na robu i ambalažu mogu biti dinamičke i statičke. Horizontalnim statičkim silama roba je izložena pri hvatanju i držanju robe nekim manipulativnim ureñajem tijekom utovara ili istovara. Donji redovi opterećeni su težinom robe koja je na njih složena. bez obzira na vrstu robe. kemijske ili mikrobiološke promjene robe.ekološka funkcija. 3. su sljedeće: .uporabna . Zaštita od mehaničkih naprezanja Ambalaža mora biti dizajnirana tako da svojim mehaničkim svojstvima kompenzira mehanička naprezanja bez oštećenja robe i ambalaže. Vertikalnim statičkom silama opterećena je roba složena u skladištu ili vozilu.prodajna . prodaje i tijekom uporabe.1. Zaštitna funkcija ambalaže Ambalaža mora zaštititi robu od trenutka pakiranja. Do naprezanja uslijed dinamičkih sila dolazi promjenom brzine i smjera kretanja vozila tijekom prijevoza robe ili padom prilikom manipulacije robe.3.skladišno-transportna . 6 . 3.zaštitna .

) zadržat će odreñenu količinu vlage koja se naziva ravnotežna vlažnost. udaljenost od mora. padaline.1.1. Osim vode koja nastaje kondenzacijom vodene pare iz zraka voda se unutar ambalaže može pojaviti kao rezultat "znojenja" robe. smjer i brzina vjetra. odnosno zraka koji se nalazi unutar zatvorene ambalaže. tlo i biljni pokrov te utjecaj čovjeka). 3.3. Ako se temperatura atmosferskog zraka. nadmorska visina. revolucija.2. To je broj koji pokazuje omjer količine vodene pare koja stvarno postoji u zraku u nekom trenutku i maksimalne količine vodene pare koju bi zrak pri toj temperaturi mogao primiti da bi bio zasićen. stakla.1. snizi ispod temperature rosišta dolazi do kondenzacije vode (pojava rose) na ambalaži i/ili robi. raspodjela kopna i mora. minerala. Zaštita od klimatskih utjecaja Klima kao meteorološki pojam je skup meteoroloških faktora i pojava koje u odreñenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine. atmosfera. Da bi se roba mogla zaštititi od klimatskih utjecaja potrebno je poznavati pravac i vrijeme transporta. a mijenjaju se pod utjecajem klimatskih faktora (zemljopisna širina. reljef. poput metala. jezera. temperatura. brašno itd. rotacija. drvo. Na skladištenu robu utječu promjene lokalne klime. Kada su u neposrednom dodiru sa zrakom roba i ambalaža su izložene djelovanju vlage iz zraka. ovlažit će se samo površinski. Osim vanjske klime na robu utječe i klima zatvorenog prostora (skladišta ili tovarnog prostora vozila) koja ovisi o vanjskoj klimi ali uvijek s odreñenim zakašnjenjem. Vlažnost zraka se najčešće izražava relativnom vlažnošću. kao i klimatske prilike karakteristične za to područje. a koja ovisi o relativnoj vlažnosti i temperaturi zraka. Elementi klime koji se uzimaju u obzir pri odreñivanju klime su insolacija. Temperatura zatvorenog prostora može biti više ili niža od vanjske a vlažnost je obično viša.2. To se najčešće dogaña sa svježim namirnicama poput voća i povrća koje procesom disanja 7 . morske struje. naoblaka i snježni pokrivač. Ako se izlože djelovanju zraka niske relativne vlažnosti potpuno će se osušiti. Utjecaj vode i elemenata iz zraka Voda može prodrijeti u ambalažu u tekućem ili plinovitom agregatnom stanju bilo na mjestu spajanja elemenata ambalaže ili kroz stijenku higroskopnog materijala. Neki materijali. praškasti materijali kao što su cement. tlak i vlažnost zraka. Glavni uzrok oštećenja robe je brzina promjene klimatskih faktora tijekom prijevoza robe. žitarice. Materijali koji su higroskopni (papir. Na klimu zatvorenog prostora utječe i roba sa svojom temperaturom i vlažnošću. karton.

3. Meñutim. odnosno sumpornu kiselinu a korozivno djelovanje kisika i kuhinjske soli na metale pojačava se u prisustvu vlage.2. npr.oslobaña vodu. ugljikov(IV) oksid. zatim kod limova spojenih zakovicama kada su zakovice izrañene od drugog metala ili kod limova spojenih lemljenjem gdje je legura za lemljenje različitog sastava od limova. Elementi iz zraka koji mogu uzrokovati kemijska oštećenja robe i ambalaže su kisik.2. sumporov(IV) i sumporov(VI) oksid. Ugljikov(IV) oksid i sumporov(VI) oksid u prisustvu vode daju ugljičnu. Ako je ambalaža izrañena od higroskopnog materijala u većoj mjeri izložena djelovanju vode. Kod metalne ambalaže ovi su uvjeti ispunjeni kada je zaštitni sloj kositra na bijelom limu oštećen tako da elektrolit. ali mogu i stupati u interakcije pojačavajući na različite načine štetno djelovanje. Procesi elektrokemijske korozije metalne ambalaže slični su procesima u galvanskom članku. Korozija metalne ambalaže Korozija je kemijski ili elektrokemijski proces razaranja površine metala. U ovoj vodi ima dovoljno kisika koji se na katodi reducira. Kada se u njemu nakupi odreñena količina vode stvaraju se uvjeti za nastajanje galvanskog članka u kojemu je metal anoda (A) a oksidni sloj katoda (K). vlaga.2e.→ 4 OHA: Fe . To se osobito dogaña u prekomorskom prometu. Kada je relativna vlažnost zraka niska površina metala se oksidira i nastali tanki sloj oksida štiti metal od daljnjeg negativnog utjecaja kisika. može doprijeti do željezne osnove. u vlažnom zraku oksidni sloj se ponaša drugačije budući da je higroskopan.1. To znači da se brzina oksidacije metala u suhom zraku usporava. vodena para. industrijski plinovi i kuhinjska sol. Ova vrsta korozije u vlažnom zraku naziva se atmosferska korozija i sa stajališta ambalaže je najvažnija. može doći do njenog raspadanja i gubitka proizvoda. 8 . dok se metal oksidira na anodi prema jednadžbama: K: O2 + 2 H2O + 4 e. dok prašina i vlaga uglavnom uzrokuju fizička onečišćenja. Voda može nastajati i u nekim aerobnim mikrobiološkim procesima i nekim kemijskim procesima. Da bi se mogli odvijati potrebna su dva metala različitog elektrokemijskog potencijala i elektrolit.→ Fe2+ Utrošeni kisik brzo se nadoknañuje iz zraka i sloj korozije postaje sve deblji. primjerice. Sastojci zraka mogu djelovati samostalno. odnosno vodene pare.

3. Slika 3-1. Spektar elektromagnetskog zračenja Od ukupne energije elektromagnetskog zračenja koje padne na površinu ambalažne jedinice (E) jedan dio će se reflektirati (Er). odnosno dobri su izolatori. Zaštita od topline Uslijed razlike temperature robe i okoline dolazi do prijenosa topline kroz stijenku ambalažnog materijala. Meñutim.1. konvekcije ili zračenjem. Propusnost materijala može se smanjiti dodatkom UV apsorbera u ambalažni materijal pri preradi. Zaštita od elektromagnetskog zračenja Spektar elektromagnetskog zračenja obuhvaća zrake različitih valnih duljina.4. Prijenos topline se može odvijati procesom kondukcije. takva ambalaža ne može robu zaštititi od temperaturnih promjena tijekom transporta i skladištenje. Materijali koji imaju malu toplinsku vodljivost. Energija elektromagnetskog zračenja obrnuto je proporcionalna valnoj duljini zračenja. U kolikoj će mjeri ambalaža zaštititi robu od utjecaja topline ovisi o toplinskoj vodljivosti ambalažnog materijala.3.1. bojenjem u masi. dio će biti propušten (Ep) a dio će se apsorbirati (Ea): E = Er + Ep + Ea Koji će dio zračenja ambalažni materijal apsorbirati ovisi o karakteristikama ambalažnog materijala i valnoj duljini zračenja. osobito valoviti karton i ekspandirani polimerni materijali poput ekspandiranog polistirena (komercijalni naziv stiropor). Ambalažni materijal ne može robu zaštititi od djelovanja topline duže vrijeme. S gledišta utjecaja na ambalažu od interesa su samo valne duljine koje obuhvaćaju područje ultraljubičastog (UV). Za zaštitu fotoosjetljive robe upotrebljavaju se ambalažni materijali koji ne propuštaju zračenje. vidljivog (VIS) i infracrvenog (IR) zračenja. grafičkom obradom površine. Izloži li se zapakirana roba povišenoj temperaturi nakon odreñenog vremena doći će do izjednačavanja temperature okoline i robe bez obzira na toplinsku provodnost ambalažnog 9 . prevlačenjem materijala nepropusnim slojevima ili kombiniranjem različitih ambalažnih materijala (laminati).3. Metalna ambalaža dobro vodi toplinu pa se upotrebljava za pakiranje proizvoda koje je potrebno sterilizirati. su papir i karton.

Robe mogu biti lakopokvarljive ili mikrobiološki stabilne. dok anaerobnim oblicima kisik nije potreban te se mogu razvijati u proizvodu upakiranom u nepropusnu ambalažu.oštećenje zbog same fizičke prisutnosti mikroorganizama . Mikroorganizmi mogu oštetiti robu i ambalažu na više načina: .2.kvarenje zbog razaranja supstance robe . Ambalaža s dobro riješenim skladišno-transportnim funkcijama omogućava racionalno korištenje skladišnog i transportnog prostora. 3. Realizacija ovih funkcija ovisi o obliku i dimenzijama ambalaže i njenoj usklañenosti s dimenzijama zapakirane robe. polimerni i višeslojni materijali).1. Optimalni uvjeti za razvoj mikroorganizama su vlažna podloga i temperatura izmeñu 20 i 40 o C. Ambalaža u tom slučaju mora biti nepropusna za mikroorganizme i izrañena od materijala koji mogu izdržati uvjete konzerviranja toplinom bez promjene svojstava (staklo. Ukoliko ambalaža mora zaštititi lakopokvarljivu robu od djelovanja mikroorganizama tada mora biti izrañena od nepropusnog materijala i hermetički zatvorena budući da do naknadne kontaminacije dolazi uglavnom zbog propusta pri zatvaranju.5. metal. te pojedinih faza proizvodnje i proizvodnju s prodajom i potrošnjom roba. 10 . pomoćni materijali. Neke sirovine. poluproizvoda i gotove robe vremenski i prostorno povezuje nabavu sirovine i pomoćnih materijala s procesom proizvodnje.materijala. Produkti njihovog metabolizma mogu imati neugodan okus i miris i biti štetni za zdravlje ljudi. Zaštita lakopokvarljivih prehrambenih proizvoda često se realizira konzerviranjem upakirane namirnice postupcima pasterizacije i sterilizacije. Aerobni mikroorganizmi za svoj rast i razmnožavanje trebaju kisik pa se mogu razviti samo na površini ambalaže. pomoćnih materijala. Ambalaža kvadratnog oblika bolje iskorištava prostor transportne ambalaže. Skladišno-transportna funkcija ambalaže Skladištenje i transport sirovina. 3. Zaštita od mikroorganizama Bakterije i gljivice (kvasci i plijesni) najjednostavniji su biljni i životinjski organizmi koji za svoj rast i razmnožavanje koriste gotovu organsku tvar na kojoj žive. Stoga se zaštita robe od topline mora realizirati kroz skladišno-transportnu funkciju ambalaže u skladu s propisanim uputama za čuvanje odreñene vrste robe. poluproizvodi i gotovo sva gotova roba skladište se i transportiraju u odgovarajućoj ambalaži.kvarenje zbog nusproizvoda metabolizma mikroorganizama koji ulaze u sastav robe.

Prodajna ambalaža racionalizira prodaju. stoga je Europska federacija za pakiranje (European Packing Federation.vozila ili skladišta. To znači da se pakira ona količina robe koja odgovara potrebama kupca. pridobiti kupčevo povjerenje i stvoriti povoljan 11 . Drvena euro paleta (najčešće dimenzije 1200 x 800mm) Nova. a da visina složene robe na paleti bude oko 1 m. prazna ambalaža i povratna ambalaža takoñer se skladišti i transportira od proizvoñača ambalaže do proizvoñača robe. prenijeti mu poruku te ga potaknuti na kupnju. Ambalaža koja ima dobro realiziranu prodajnu funkciju povećava opseg prodaje. 3. Paleta je drvena podloga izrañena od dasaka odreñenih normiranih dimenzija. trajnosti. Slika 3-2.3. odnosno samoposlužnom tehnikom prodaje. Preporuka je da bruto masa robe ne prelazi 1 t. Boce od polimernih materijala proizvedu se u obliku epruveta. složenog iz raznih vrsta komadne robe. odnosno od kupca do proizvoñača robe. kupovnoj moći potrošača itd. Prodajna funkcija ambalaže Prodajne funkcije ambalaže usklañuju se sa suvremenim razvojem trgovine robom široke potrošnje. Na primjer. transportiraju i konačno oblikuju neposredno prije punjenja. Ona mora privući pažnju kupca. Roba se u transportu vrlo često slaže na palete (slika 3-2). modul-sustav dimenzija ambalaže i slaganja na palete. načinu njezine uporabe. Da bi se što bolje iskoristio skladišni i transportni prostor dimenzije ambalaže trebaju biti usklañene s dimenzijama palete. u odnosu na ambalažu u obliku valjaka ili nekog nepravilnog oblika gdje može ostati i više od 20 % neiskorištenog prostora. EPF) izradila tzv. Budući da to predstavlja trošak koji ulazi u cijenu robe potrebno je ambalažu oblikovati na način koji omogućava optimalno iskorištenje skladišnog. Kolika će biti količina robe zapakirana u prodajnu jedinicu ambalaže ovisi o vrsti robe. To je vrsta pomoćne opreme koja omogućava formiranje kompaktnog i čvrstog paketa. izazvati njegovu zainteresiranost u vrlo kratkom vremenu. ambalaža konusnog oblika može se slagati jedna u drugu. odnosno transportnog prostora. kartonske kutije spojenog oplošja oblikuju se neposredno prije punjenja robom.

Metalna i staklena ambalaža teže se otvara i ponekad otvaranje zahtjeva uporabu specijalnih pomagala koja se u tom slučaju prilažu ambalaži ili takav predmet kupac mora imati. ukras ili za čuvanje nekih drugih predmeta. 3. Budući da je upravo prodajna ambalaža zamijenila ulogu trgovca u suvremenim maloprodajnim trgovinama ona mora sadržavati sve informacije koje je ranije kupac dobivao od prodavača. Ministarstvo zaštite okoliša. datumu proizvodnje i načinu čuvanja. uzimanje potrebne količine robe bez rasipanja i ponovno zatvaranje ukoliko se roba ne troši odjednom.4. smanjivanjem broja omota oko prodajne jedinice proizvoda. kao povratna ambalaža. roku i načinu uporabe. pripremu robe za uporabu. odnosno mora jamčiti kupcu da nitko prije njega nije ambalažu otvarao ili oštetio i da se unutra nalazi upravo ona količina robe koja je na ambalaži istaknuta. Prodajna ambalaža takoñer mora jamčiti kvalitetu i količinu zapakirane robe. Ambalažni materijal i oblik ambalaže odreñuju način na koji će se ambalaža otvarati. Ambalaža od papira. 12 . uvjerljivost i pouzdanost boljeg pakiranja.5. polimernih i metalnih folija uglavnom se lako otvara kidanjem. S obzirom na rastuće količine odbačene ambalaže Republika Hrvatska u skladu s propisima Europske Unije donosi sve veći broj propisa vezanih za gospodarenje ambalažnim otpadom (NN 97 8. deformacijom poklopca ili bez deformacije. ambalaža bi trebala na neki drugi način korisno poslužiti npr. uporabom povratne ambalaže. kartona. Ekološka funkcija ambalaže može se realizirati na različite načine: pakiranjem u ambalažu od recikliranog materijala. tako da je kupac spreman platiti više za izgled. Ekološka funkcija ambalaže Ekološka funkcija ambalaže nametnula se u posljednjih dvadesetak godina kao posljedica brige za zaštitu okoliša. uporabom biorazgradljivih materijala i jestive ambalaže za prehrambene proizvode.8.2005 Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu. proizvoñaču. Na ambalaži se moraju nalaziti sve potrebne informacije o nazivu proizvoda. Uporabna funkcija ambalaže Ambalaža s dobro realiziranom uporabnom funkcijom treba omogućiti lako otvaranje. sastavu. Nakon što je roba iz nje izvañena. prostornog ureñenja i graditeljstva RH). porijeklu. 3.opći dojam. prodajom većeg broja prodajnih jedinica u skupnoj ambalaži.

higijenski. Robe široke potrošnje služe za podmirenje potreba stanovništva (prehrambeni. kozmetički. Potrošne robe dijele se na robe proizvodne potrošnje i robe široke potrošnje. sa svojstvima materijala od kojeg je roba izrañena i s pojavnim oblicima robe i njihovim karakteristikama. Ambalaža za ovu vrstu robe ima naglašenu zaštitnu. VRSTE I KARAKTERISTIKE ROBE Da bi ambalaža na optimalan način mogla ispuniti sve svoje funkcije potrebno ju je uskladiti s vrstom robe koja će se pakirati. Sa stajališta ambalaže robe se dijele na investicijske robe i potrošne robe. Jeftinije i postojanije sirovine i pomoćni materijali ne pakiraju se budući da se koriste u velikim količinama. Kod pakiranja ove vrste robe naglašena je zaštitna. 4. Uglavnom su većih dimenzija i pakiraju se pojedinačno. Svojstva materijala od kojeg je izrañena roba Izbor ambalažnog materijala i kreiranje ambalaže u prvom redu ovisi o svojstvima materijala od kojeg je izrañena roba. U investicijske robe spadaju sredstva rada i osnovna sredstva i služe za proizvodnju druge robe ili obavljanje usluga. Pored ostalih funkcija ambalaže ovdje je naglašena prodajna i uporabna funkcija.4.) i koje će funkcije ambalaže biti naglašenije.. 13 . direktno u transportnu. Pri tome treba voditi računa o osjetljivosti materijala robe i o vrstama robe koja je opasne za okolinu. transportnu i skladišnu funkciju. 1. transportna i skladišna funkcija ambalaže. Preradbom robe proizvodne potrošnje (predmeti rada. sirovine i pomoćni materijali) dobiju se nove robe višeg stupnja preradbe. Vrste robe Izmeñu različitih faktora o vrsti robe ovisi hoće li se roba uopće pakirati. Skuplje sirovine i pomoćni materijali koji se troše u manjim količinama pakiraju se u transportnu ambalažu.. ako hoće u koju vrstu ambalaže (prodajnu.. farmaceutski proizvodi itd. skupnu. 4. više prodajnih jedinica u skupnu i/ili transportnu. 2.) i uglavnom se pakiraju najprije u prodajnu ambalažu.

Izložene djelovanju relativno malih mehaničkih sila pretrpe deformaciju strukture (lom.2. riboflavina...3.razgradnja nekih vitamina (askorbinaske kiseline. 4. Robe osjetljive na svjetlost Svjetlost.2.1. može inicirati ili ubrzati različite nepoželjne promjene organskih materijala (osobito namirnica) kao što su: . Žilavi materijali pokazuju trajnu.2. Budući da je prisutnost vlage. 14 . . osobito vidljivog i ultraljubičastog dijela elektromagnetskog spektra. plastičnu deformaciju oblika pri čemu ne dolazi do značajnije deformacije strukture. Robe osjetljive na mehanička naprezanja Djelovanjem mehaničkih sila može doći do trajne ili prolazne deformacije robe. tiamina i dr.2. Ovisno o svojstvima materijala robe. koji može biti elastičan. koža).kvarenje ulja i masti i masnih namirnica (autooksidacija masnih kiselina i nastajanje peroksida masnih kiselina) . deformacija se može očitovati kao deformacija oblika ili deformacija strukture.). kidanje. 4. odnosno vode.razgradnja bjelančevina . Robe izrañene od krhkih materijala najosjetljivije su na mehanička naprezanja. pogodna za razvoj mikroorganizama. robe s većim udjelom vode su biološki osjetljivije. foto-materijali koji sadrže halogenide srebra).) Veliku osjetljivost na djelovanje svjetlosti pokazuju i neki farmaceutski proizvodi i kemikalije kao i neki anorganski materijali (npr. Kod ovakvih materijala trajne deformacije oblika ili strukture moguće se samo pod utjecajem velikih mehaničkih naprezanja. Za elastične materijale karakteristične su prolazne deformacije oblika. žilav ili krhak. tekstil od prirodnih vlakana. Biološki osjetljive robe To su uglavnom robe organskog podrijetla osjetljive na djelovanje štetočina i mikroorganizama (prehrambeni proizvodi.4.

stvaranje ili raspadanje hidrata Promjenom vlažnosti takoñer se stvaraju uvjeti za djelovanje drugih činilaca pa može doći do mikrobiološke promjene (razvoj mikroorganizama). Hlañenje takoñer može dovesti do neželjenih promjena kao što je zamućenje ulja i različitih otopina ili oštećenje robe s velikih udjelom vode pri zamrzavanju. razaranje vitamina. Smrznute robe su vrlo osjetljive na promjenu temperature.prekristalizacija b) kemijske promjene . Robe osjetljive na djelovanje kisika Mnogim anorganskim i organskim materijalima znatno se mijenjaju svojstva djelovanjem kisika. Robe osjetljive na promjenu vlažnosti Promjenom vlažnosti može doći do različitih promjena materijala robe a mogu se podijeliti na: a) fizikalne promjene .nabiranje površine ili uvenuće svježeg voća i povrća . Zagrijavanjem složenih roba dolazi do izdvajanja nekih komponenata (npr.kristalizacija zasićenih otopina .2. Do oštećenja robe izazvanog promjenom temperature može doći ukoliko je roba izrañena od različitih materijala koji imaju različite koeficijente toplinske širljivosti. izdvajanje otopljenog CO2 iz gaziranih pića ili mineralne vode.2. Jednom odmrznute namirnice ne smiju se ponovo zamrzavati i vrlo su osjetljive na djelovanje mikroorganizama.2. smanjenje 15 . 4. Robe osjetljive na promjenu temperature Robe mogu biti osjetljive na povišenu ili sniženu temperaturu.površinsko sušenje smrznutih roba . oksidacijom.6. Promjenom temperature može doći do promjene agregatnog stanja. 4.smanjenje mase robe gubitkom vlage .5. nepovratne promjene konzistencije i viskoznosti robe.4. Oksidacija masti i ulja. tj. biokemijske promjene (klijanje žitarica) ili korozije metala.hidroliza .4. hlapljenje otapala iz premaza). Najznačajniji je utjecaj oksidacije na kvalitetu i nutritivna svojstva prehrambenih proizvoda.

agresivne robe (kiseline.2. Roba takoñer može poprimiti miris ambalaže: . U robe opasne za okolinu spadaju još i otrovne i radioaktivne robe. 4. robe neugodnog mirisa i robe u procesu truljenja i organski peroksidi. promjene boje. terpenski alkoholi. brašno lako poprima miris benzina.miris NH3 i H2S iz mikrobiološke razgradnje proteinskih ljepila . Postupnim hlapljenjem aromatičnih tvari roba gubi miris.biološke vrijednosti bjelančevina.7. najčešće su to praškaste. lako hlapljivi sastojci (terpeni. higroskopne robe. Miris robi daju aromatični. Robe osjetljive na promjenu mirisa Robama osjetljivim na miris smatraju se robe koje imaju karakterističan okus i miris ili one kojima je osnovna karakteristika da su bez mirisa.miris truleži ili plijesni koji nastaje mikrobiološkim raspadanjem papirne i drvene ambalaže u vlažnim skladištima. poprime miris drugih roba (npr. Robe osjetljive na koroziju U ovu grupu uglavnom spadaju metali i metalna roba. Robe bez mirisa. Robe opasne za okolinu Kod odreñenih vrsta roba ambalaža ima ulogu da zaštiti okolinu od mogućeg štetnog utjecaja tih roba. ugodan miris svježeg maslaca prelazi u vrlo neugodan miris užegle masti koji mu daje produkt oksidacije masnih kiselina akrolein. aldehidi.2. Do promjene mirisa dolazi zbog oksidacije aromatičnih spojeva pri čemu produkti oksidacije često imaju neugodan miris.9. osobito željezo. Lako zapaljive robe imaju nisku temperaturu zapaljenja. ulja i masti na zamašćenim krpama koje se mogu zapaliti bez dovoñenja topline. npr. To su u prvom redu eksplozivi. esteri). Roba je osobito izložena djelovanju korozije tijekom boravka u vlažnim skladištima ili u prekomorskom prometu.8. robe punjene eksplozivom i komprimirani plinovi. 4.od papirne ambalaža miris tiskarske boje . mirisa i okusa još se pojačavaju ako je uz kisik namirnica izložena djelovanju svjetlosti. 16 .miris klora i fenola iz sredstva za dezinfekciju . 4. zatim samozapaljive robe poput bijelog fosfora.2. lužine i neke soli). petroleja ili plijesni). ali ipak višu od sobne te se ne mogu zapaliti bez dovoñenja topline.

dimenzijskoj raspodjeli čestica i adheziji meñu česticama. uz mali tlak deformacije su elastične a povećanjem tlaka iznad graničnog tlaka tečenja one pokazuju plastičnu deformaciju. zrnaste i krupnozrnaste robe koje takoñer. otopine. pastozne robe i robe stabilnog oblika. U stanju mirovanja one imaju stabilan oblik. mogu se promatrati kao disperzni sustavi sastavljeni od čvrste dispergirane faze u obliku praha i kapljevite neprekidne faze kao disperznog sredstva. krupica. granule. Plinovi pod normalnim ili povišenim tlakom ispunjavaju sav raspoloživi ambalažni prostor i njihov se volumen kompresijom može smanjiti. a površina im je vodoravna zbog gravitacijske sile. masti. zauzimaju oblik ambalaže ali im površina nije vodoravna samo pod djelovanjem gravitacije. Za ovu vrstu roba karakteristično svojstvo je nasipna masa ili nasipna gustoća koja predstavlja omjer mase i volumena sipke robe. Kapljevine. Pod još većim tlakom pastozne robe počinju teći i ponašaju se poput kapljevina. komprimirani i ukapljeni plinovi.4. a plin (zrak) disperzno sredstvo. pjene i sl. poput tekućina. gelovi. Pojavni oblici roba razlikuju se prema stabilnosti prostornog oblika i to kao robe bez oblika. kreme. sipke robe. Ove robe imaju visoku koncentracija dispergirane faze u malo disperznog sredstva što znači da imaju veliku unutrašnju površinu. Pojavni oblici robe Sa stajališta izbora ambalaže i tehnike pakiranja kao kriterij za razlikovanje vrsta roba umjesto agregatnog stanja prikladnije je uzeti pojavni oblik robe. 17 . Ovisi o gustoći čvrste faze. Sipke robe Sipkih robama smatraju se prašci. ukapljeni plinovi i otopine plinova takoñer poprimaju oblik ambalaže u kojoj se nalaze. Imaju karakteristike disperzije u kojoj je roba dispergirana faza.3. Pjene imaju uklopljenu i plinovitu dispergiranu fazu. Za pastozne robe karakteristična su mehaničko-deformacijska svojstva. To su plinovi pri normalnom tlaku. Pastozne robe Pastozne robe u koje spadaju paste. Površina sipkih roba je to veća što su dimenzije čestica manje. emulzije ili suspenzije kapljevina ili čvrstih tvari u ukapljenom plinu i kapljevini. veličini i obliku čestica. Robe bez oblika Za ovu vrstu roba karakteristično je da imaju apsolutnu nestabilnost oblika i da lako difundiraju u okolinu. kapljevine i neki dvofazni sustavi (otopine plinova pod normalnim ili povišenim tlakom).

4. Slijed radnih operacija: 1. broja komada ili odgovarajućeg tlaka. 18 . osjetljivosti i pojavnim oblicima robe. već se pakuje. Komprimirani plinovi se pune u ambalažu dok se ne postigne odgovarajući tlak u ambalaži. Ove robe se ne troše u masenim ili volumnim jedinicama. odnosno troši odreñeni broj komada robe. 2. Premda ovisi o pojavnom obliku robe i odabranoj ambalaži svaki se proces pakiranja. sastoji od istih radnih operacija. Ambalaža se može zatvarati i lijepljenjem posebnih dijelova ambalaže. bez obzira na složenost. Ukapljeni plinovi odmjeravaju se prema masi. Poklopci ili zatvarači mogu biti od istog materijala kao i ambalaža (npr. Neke suvremene tehnologije pakiranja i ambalažni materijali imaju mogućnost istodobne proizvodnje ambalaže i pakiranja. zatvaranje ambalaže Na koji će se način zatvoriti ambalaža nakon punjenja ovisi o vrsti ambalaže. poklopci za limenke) ili od različitog materijala (poklopci za staklenke ili plastične boce). dok se sipke robe mogu odmjeravati volumno (količina zapakirane robe ovisi o nasipnoj gustoći) i maseno.Robe stabilnog oblika Ove vrste roba uglavnom se mogu smatrati čvrstim tijelima budući da imaju stalan oblik i pružaju relativno veliki otpor promjeni oblika. mase. Robe poput prehrambenih i farmaceutskih proizvoda zahtijevaju pranje. pripremanje ambalaže za pakiranje Opseg pripreme ambalaže ovisi o konstrukciji ambalaže i stupnju mehanizacije procesa pakiranja. Postoje vrlo različiti sustavi za zatvaranje ambalaže. Ako je roba osjetljiva na sastojke zraka ili lako difundira u okolinu potrebno ju je hermetički zatvoriti. Pastozne robe se zbog problema s njihovom konzistencijom odmjeravaju volumno. Priprema povratne ambalaže takoñer uključuje pranje i čišćenje. Najjednostavnije je odmjeravanje robe stabilnog oblika na način da se izbroji potreban broj komada. Kapljevine se uglavnom odmjeravaju volumno.4. odmjeravanje robe i punjenje ambalaže Odmjeravanje robe ovisi o pojavnom obliku robe i može se vršiti na osnovi volumena. Pakiranje robe Pakiranje robe je složeni radni proces koji se sastoji od niza jednostavnih radnih operacija. 3. čišćenje ili sterilizaciju ambalaže.

Na ambalažu. što proizvod sadrži i na temelju čega se može odlučiti za kupnju. potpunog i točnog informiranja o onom što kupuje. prijenosa i prijevoza. To su osnovni podatci što ih proizvoñač mora istaknuti na ambalaži ili ih trgovac mora predočiti kupcu radi jasnog. skladištenju i čuvanju proizvoda – upozorenja o postupku u slučaju nezgode.4. pravilnicima o kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti namirnica te posebnim pravilnicima o općem deklariranju i označavanju hrane i o navoñenju hranjivih vrijednosti hrane. deklariranje i označavanja ambalaže. Označavanje i deklariranje proizvoda obveza je svih sudionika u prometu roba. hrani i zaštiti potrošača. vidljivi i čitljivi te napisani hrvatskim jezikom i latiničnim pismom. Zabranjeno je stavljati u promet proizvode s netočnim oznakama ili oznakama koje potrošače mogu dovesti u zabludu. naljepnicu ili privjesnicu zapakirane robe ili na mjesto vidljivo potrošaču treba staviti deklaraciju. Za većinu prehrambenih i drugih pokvarljivih proizvoda deklariraju se i uvjeti čuvanja i način rukovanja robom u prometu. Označavanje proizvoda jest nanošenje značajki proizvoda na ambalažu. jasni. o sredstvima dodanim za konzerviranje ili stabiliziranje proizvoda i o tvarima biološke vrijednosti koje su dodane proizvodu radi obogaćivanja sastava – sastav ili sadržaj osnovnih sastojaka u proizvodu ako je tako propisano odgovarajućim pravilnikom o kakvoći – rok valjanosti i druge potrošaču bitne podatke. završne radne operacije Završne radne operacije uglavnom obuhvaćaju kontrolu pakiranja (provjeravanje količine zapakirane robe i kvalitete zatvaranja ambalaže). Deklaracija na originalnom pakovanju najčešće sadrži: – naziv proizvoda i trgovinsko ime ako ga proizvod ima – naziv i sjedište proizvoñača koji je proizveo ili pakirao robu – nazivnu količinu punjenja (masu ili volumen) proizvoda – podatke o sredstvima za obojavanje proizvoda. – oznake i simbole o načinu rukovanja. Ukoliko se radi o ambalaži prehrambenih proizvoda obveza deklariranja i označavanja proizvoda u Republici Hrvatskoj propisana je zakonima o normizaciji. što podrazumijeva: – oznake i simbole upozorenja za opasnost. Prema Zakonu o zaštiti potrošača svi podaci iz deklaracije moraju biti istiniti. 19 .

5. a potrebna količina materijala ovisi o gustoći materijala. zbog statičkog elektriciteta privlače na sebe prašinu. Toplinska provodnost ambalažnog materijala važna je za robe koje se toplinski obrañuju (sterilizacija i zagrijavanje prije vañenja robe). Električna provodnost važna je za realizaciju prodajne funkcije ambalaže. metali. Ambalažni materijal mora biti biološki postojan budući da djelovanje mikroorganizama vrlo štetno djeluje na realizaciju zaštitne a takoñer i prodajne funkcije ambalaže.1. te troškove prostornog i grafičkog oblikovanja. konstantnost dimenzija ambalaže. Materijal treba biti optički nepropustan ukoliko se radi o robi osjetljivoj na djelovanje svjetlosti. izbor oblika ambalaže. Mehanička nepropustnost ambalažnog materijala važna je stoga da ne dolazi do gubitka robe ili njenih sastojaka kroz ambalažni materijal. U tom slučaju prodajna funkcija realizira se grafičkom obradom ambalaže koja robu prezentira kupcu. Istodobno unutrašnja strana ambalaže u izravnom je dodiru s robom s kojom ne smije stupati u interakcije. brzinu proizvodnje. Mehanička postojanost podrazumijeva otpornost prema djelovanju vanjskih mehaničkih sila. Osobito je važno za pakiranje prehrambenih proizvoda da ambalažni materijal ne utječe na kvalitetu i zdravstvenu ispravnost namirnice. izbor postupka grafičkog oblikovanja i kvalitete obrade. Materijal mora biti i kemijski postojan prema sastojcima zraka s kojima je neprekidno u kontaktu. Trošak ambalažnog materijala ovisi o masi potrebnog materijala i njegovoj cijeni. Drvo Drvo spada u najstarije ambalažne materijale i danas se zamjenjuje suvremenijim materijalima (karton. Za uspješnu realizaciju zaštitne funkcije ambalaže materijal mora biti postojan i nepropustljiv. odnosno da ne dolazi do prodiranja sastojaka zraka u ambalažu. valovita ljepenka.5. AMBALAŽNI MATERIJALI Odabir ambalažnog materijala osnovni je element kreiranja ambalaže o kojem ovisi realizacija funkcija ambalaže i njezina cijena. Ukoliko je roba osjetljiva na promjenu temperature ambalažni materijal treba biti toplinski izolator. polimerni materijali). Materijali koji ne provode struju (polimerni materijali). Uglavnom se 20 . Tehnološka svojstva ambalažnog materijala odreñuju izbor postupka proizvodnje ambalaže. što nepovoljno utječe na izgled robe na polici. potrebnoj debljini stijenke ambalaže i mehaničkim svojstvima materijala.

upotrebljava za izradu transportne ambalaže raznih oblika i veličina. Drvo se prema tvrdoći dijele na: . badem. vlaknaste grañe drva. javor. gredice. rezanjem ili ljuštenjem. orah. smrekovina. u obliku letvi za poboljšavanje mehaničkih svojstava transportne ambalaže.vrlo meko drvo (< 35 Nmm-2 ) – smreka. brijest. tisa. klen. grab . Furniri su tanki drveni listovi debljine 0. Slika 5-1. Mehanička svojstva drva u uzdužnom. Piljena graña se razlikuje prema obliku poprečnog presjeka na četvrtače (piljena graña s kvadratnom ili pravokutnom površinom presjeka) i piljenice (piljena graña čiji je omjer širine i debljine veći od 20). 21 .tvrdo drvo (65 . kanadska topola. lipa. panel-ploča i lake drvene ambalaže (konstrukcijski furniri) (slika 5-2). letve i letvice.50 Nmm-2) – omorika. Transportna drvena ambalaža i kalemi Od fizičkih svojstava drva za proizvodnju ambalaže važna je njegova prostorna masa (masa jediničnog volumena drva kao poroznog materijala) i higroskopnost.meko drvo (35 . bukovina i hrastovina u obliku piljene grañe i furnira. Drvo spada u higroskopne materijale zbog velikog afiniteta celuloze prema vodi i velike unutrašnje površine. Za proizvodnju ambalaže upotrebljava se najviše jelovina.vrlo tvrdo drvo (100 . bor. jasen.100 Nmm-2) – hrast. a piljenice se prema debljini dijele na listove. crna topola. bukva.0 mm koji se proizvode piljenjem. crni orah. vrba i jela . ariš i joha . Upotrebljavaju se za oblaganje jeftinih vrsta drva koja nemaju lijepu teksturu (plemeniti furniri) i za proizvodnju šper-ploča.150 Nmm-2) – svib.65 Nmm-2) – pitomi kesten. crnika. Mehanička svojstva važna za ambalažu su elastičnost.srednje tvrdo drvo (50 . radijalnom i tangencijalnom smjeru znatno se razlikuju zbog nehomogene. u obliku gredica i greda za učvršćivanje teških i glomaznih investicijskih roba u transportu i za izradu kalema raznih dimenzija (slika 5-1). badem. čempres i bijeli dud . Prema dimenzijama četvrtače mogu biti grede. daske i planke. tvrdoća i čvrstoća.3 – 4.

namjeni i postupcima dorade. karton i ljepenku.3 do 2. laminiraju ili impregniraju s drugim materijalima kao što su voskovi.3 mm) karton = 150 . Papir.450 gm-2 (debljina od 0. Ima vrlo dobra mehanička svojstva. jednostavna grafička obrada.0 mm) ljepenka > 450 gm-2 (debljina > 2. Proizvodi se od mokrih listova papira koji se slažu jedan preko drugog. Oko 50 % drvene pulpe dobiva se iz smreke. karton i ljepenka danas su jedan od najzastupljenijih ambalažnih materijala. mogućnosti oplemenjivanja i niskoj cijeni papir. prešaju i suše.0 mm) Suvremena industrija papira proizvodi veliki broj različitih vrsta papira i kartona koji se razlikuju prema sirovinama iz kojih se proizvode. higroskopnost. ekološka prihvatljivost. polimerni materijali itd.Slika 5-2. sulfatni ili sulfitni postupak). tekstilnih otpadaka i recikliranog starog papira. Ljepenka je višeslojni karton koji se ne može savijati a svi su slojevi iste kvalitete. za razliku od kemijske pulpe za čiju se pripremu uklanja kora a dobivena strugotina se obrañuje različitim kemijskim metodama (lužnati. Ukoliko se upotrebljavaju za ambalažu koja će biti u neposrednom dodiru s hranom obavezno se prevlače. dobra mehanička čvrstoća. Papir i karton su materijali u obliku listova koji nastaju preplitanjem i meñusobnim spajanjem vlakanaca uglavnom biljnog porijekla. Jedna od predloženih podjela prema gramaturi i debljini je sljedeća: papir < 150 gm-2 (debljina < 0. Ne postoji oštra granica koja dijeli papir. Proizvode se iz pulpe (suspenzije celuloznih vlakana u vodi).2. Papir i karton meñusobno se razlikuju prema debljini. Prednosti ambalaže od papira i kartona su niska cijena. Mehanička pulpa (pulpa od drvenjače) dobiva se drobljenjem drva pri čemu se iskorištavaju sva vlakna iz stanične stjenke drva (celuloza i lignin). 22 . Nedostatci su poroznost. jele i bora. odnosno gramaturi (masa 1 m2 papira ili kartona). karton i ljepenka Zahvaljujući dobrim svojstvima. Laka drvena ambalaža 5.

Sulfatna celuloza je sirovina za proizvodnju papira dobrih mehaničkih svojstava (velika čvrstoća na kidanje). Vrste papira i kartona za proizvodnju ambalaže 1. 5. Kromo papir je kvalitetan papir s licem oslojenim mineralnim pigmentima i naknadno satiniran (poseban postupak glačanja papira). Kromo-nadomjestak ima lice od bijeljene sulfitne celuloze. Upotrebljava se za složive kutije (prodajna ambalaža). Pergament papir se dobiva kemijskom obradom bezdrvnog papira koji ne sadrži punila i ljepila. proziran. Staklastog je izgleda. Bezdrvni papiri i kartoni proizvode se iz sulfatne ili sulfitne celuloze uz eventualni dodatak tekstilnih otpadaka i ne sadrže drvenjače i poluceluloze. Natron papir se proizvodi iz nebijeljene sulfatne crnogorične celuloze dugih vlakana. Ima široku primjenu i često se laminira s drugim materijalima. Pogodan je za najkvalitetniji tisak. ugljikov dioksid i vodenu paru. Sulfitna celuloza upotrebljava se za proizvode kojima su boja i svojstva površine važniji od čvrstoće i žilavosti. Zbog loših barijernih svojstava roba u papirnoj i kartonskoj ambalaži lako gubi arome i hlapljive komponente.1. Otporan je na kidanje i probijanje pa se koristi za izradu višeslojnih transportnih vreća (natron vreće) i za ravni sloj valovite ljepenke. 2. uglavnom služi za zamatanje roba. Šrenc papir proizvodi se od sortiranog starog natron papira uz dodatak sulfatne celuloze. Upotrebljava se kao jeftini omotni papir i kao ravni sloj valovite ljepenke. drvenjače i jeftinih punila. Papiri i kartoni od drvenjače Novinski papir ili roto-papir proizvodi se iz bijele drvenjače (82 – 85%) i nebijeljene celuloze (15-18%).2. Papiri i kartoni od starog papira proizvode se od nesortiranog starog papira uz dodatak celuloze. 23 . 3. Proizvodi se iz bijeljene sulfitne celuloze uz dodatak manje količine bijele drvenjače. a druga strana mu je hrapava i koristi se za lijepljenje s drugim slojevima. Budući da mu je jedna strana glatka na nju se nanosi grafička obrada. Vrlo je čvrst. ima vlaknastu strukturu i manje je otporan prema vodi od pergament papira. Pergamin papir proizvodi se iz bijeljene sulfitne celuloze bez upotrebe punila. dok su ostali slojevi od lošije i jeftinije sirovine.propustljivost na kisik. slabo propušta masnoće. otporan na vodu i masnoće. To je jeftini papir loše kakvoće.

Upotrebljava se za izradu transportnih i prodajnih kutija. koristi se za zamatanje roba osjetljivih na mehanička naprezanja (npr. može se oblikovati u tuljac. Dvoslojna ljepenka sastoji se od dva sloja. Svojstva valovite ljepenke takoñer ovise o vrsti ljepila. Prema broju slojeva papira razlikuje se nekoliko vrsta valovite ljepenke. Troslojna ljepenka sastoji se od dva sloja ravnog papira i jednog valovitog. Osnovni su željezo i aluminij. a kao pomoćni metali upotrebljavaju se kositar. Peteroslojna ljepenka grañena je od tri ravna sloja i dva valovita. boce). Čvrstoća slijepljenog mjesta mora biti veća od čvrstoće papira. a za valoviti sloj ljepenke krut i žilav papir koji se lako oblikuje bez oštećenja (papir od poluceluloze ili šrenc-papir). natron papir).3. 5. kutije za cipele).2. 5. mali (B-val) i srednji (Cval). Oblik i dimenzije vala odreñuju mehanička svojstva valovite ljepenke. Najčešće se radi s valom A i B ili jedan od ova dva vala u kombinaciji s valom C. niti se razlijevati po papiru. Metalni ambalažni materijali Vrlo je mali broj metala koji se upotrebljavaju za proizvodnju ambalaže.2. Ljepilo ne smije duboko prodirati u papir.Sivi karton pogodan je za izradu složivih kutija lošije kvalitete i za unutrašnji sloj stabilnih kutija (npr. Lako se savija. Valovita ljepenka Valovita ljepenka je ambalažni materijal sastavljen od više slojeva papira meñusobno slijepljenih od kojih su neki valoviti a neki ravni. Ima vrlo dobra mehanička svojstva u odnosu na gramaturu i cijenu. krom i cink (za 24 . Valovi su oblika sinusoide a po veličini se razlikuju kao veliki val (A-val). jednog ravnog i jednog valovitog. Za ravni sloj ljepenke upotrebljava se papir velike rastezne čvrstoće i zagrebne tvrdoće (npr. Budući da ima bolja mehanička svojstva od troslojne upotrebljava se za izradu transportnih kutija većih dimenzija. Sedmeroslojna ljepenka (četiri ravna i tri valovita sloja) ima mehanička svojstva poput drva.

5. silicij. Nedostaci su im što su više ili manje podložni koroziji.proizvodnju bijelog.99 %) sadrže još samo ugljik.5 %. Strukturna graña ugljičnih čelika i mehanička svojstva ovise samo o udjelu ugljika pa tako meki čelik sadrži manje od 0. prešanjem. polutvrdi od 0.3.1.1 do 0.95 % C. kroma 18.2 % C i tvrdi čelik više od 1. osobito u prisustvu kisika i lužina.2 % ugljika. Uobičajeni nazivi za nehrñajući čelik su inoks ili rostfrei. Metalni ambalažni materijali su nepropusni za tekućine. Neki od metala su i toksični. Standardni tip čelika za ambalažu prehrambenih i kemijskih proizvoda koji je otporan na octenu i dušičnu kiselinu ima sljedeći sastav: ugljika 0. žilavi od 0. lemljenjem i zakovicama.7 % ugljika. plinove i svjetlost.4% C. 25 .1 %. Olovo se upotrebljava samo za pakiranje radioaktivnih roba.85 do 0. savijanjem i dobro se spaja zavarivanjem. izvlačenjem. Čelik Čelik je najvažniji tehnički materijal današnjice. To je tehničko željezo modificirano s najviše 1. kromiranog i pocinčanog lima). Takoñer ima vrlo dobra tehnološka svojstva. legiranjem s drugim metalima i primjenom različitih postupaka proizvodnje i prerade.9 do 1. pa se za odreñene vrste roba metalna ambalaža mora zaštititi prevlakama ili premazima da bi se spriječile interakcije robe i ambalaže. Prema kemijskom sastavu čelici se dijele na ugljične i legirane čelike.0 % i molibdena 1. kromom) čime se dobije nehrñajući čelik. Ugljični čelici osim željeza (98 . valjanjem. a krom ili krom i nikal im daju kemijsku postojanost. Za proizvodnju ambalaže upotrebljavaju se samo nehrñajući čelici koji sadrže od 0. Lako se otapa čak i u slabim kiselinama. Zbog dobre toplinske provodnosti upotrebljavaju se za pakiranje proizvoda koji se toplinski steriliziraju. Legirani čelici pored željeza i ugljika sadrže jedan ili više metala koji im odreñuju svojstva. nikla 8. Lako se prerañuje kovanjem. Zaštita od korozije može se provesti različitim premaznim sredstvima i zaštitnim slojevima ili legiranjem s drugim metalima (npr. fosfor i sumpor koji potječu iz sirovine za proizvodnju željeza. Najveći mu je nedostatak loša otpornost na koroziju.2 %. Ima vrlo dobra mehanička svojstva (velika rastezna čvrstoća) koja se modificiraju promjenom sadržaja ugljika. Kao prateći sastojci čelika pojavljuju se mangan. Imaju veliku čvrstoću pa su pogodni za izradu ambalaže za komprimirane i ukapljene plinove i ambalažu velikih dimenzija.65 % C.

limena. Obični konstrukcijski čelici u obliku debljih limova upotrebljavaju se za izradu ambalaže velikih dimenzija kao što su za cisterne za transport sipkih roba u rasutom stanju. nikla i kobalta u čeliku proizvode se legirani čelici otporni čak prema klorovodičnoj i sumpornoj kiselini. Plemeniti konstrukcijski čelici. Osim podjele prema kemijskom sastavu čelici se dijele prema namjeni na konstrukcijske (obični. kiselih voćnih sokova poput soka od limuna i voćnih poluproizvoda konzerviranih sa SO2). kozmetičkih sredstava i sredstava za osobnu higijenu. plemeniti) i alatne čelike. Od tanjih limova izrañuju se manje posude.Povećanjem udjela kroma. upotrebljavaju se samo za ambalažu zahtjevnih vrsta roba koje se ne mogu pakirati u ambalažu od nekih drugih jeftinijih materijala (npr. boce za pakiranje ukapljenih i komprimiranih plinova. Kositar Kositar (Sn) je metal. tekućina. a otapaju ga jače kiseline i lužine.3. kvalitetni. Zbog visoke cijene folija od kositra (staniol) danas je zamijenjena jeftinijom aluminijskom folijom a lim od kositra bijelim limom. mekan i može se izvaljati u obliku tanke folije. Za izradu jeftine željezne ambalaže manjih dimenzija (sitna. 26 . Postojan je prema koroziji čak i na vlažnom zraku.2. Čelična ambalaža 5. zbog svoje visoke cijene. ukapljenih i komprimiranih plinova. Slika 5-3. cisterne za transport kiselih proizvoda. Alatni čelici se ne upotrebljavaju u proizvodnji ambalaže. nepovratna ambalaža za pakiranje toplinski steriliziranih namirnica) upotrebljavaju se pokositreni ili pocinčani limovi od konstrukcijskog čelika s vrlo malim sadržajem ugljika. lijekova. Budući da je netoksičan pogodan je za pakiranje namirnica. srebrnasto bijele boje.

Upotrebljava se za proizvodnju bačvi i metalnih posuda za pakiranje nekorozivnih neutralnih proizvoda.4. Mora biti postojan pri temperaturi sterilizacije i pri oblikovanju limenki ne smije pucati. Ima rastezljivost i čvrstoću čelika i otpornost na koroziju poput kositra. Bijeli lim Bijelim limom naziva se tanki čelični lim od mekog običnog konstrukcijskog čelika s malim sadržajem ugljika koji je zaštićen s obje strane tankim slojem kositra.3. ali ambalaži daje neprivlačan izgled. mekan je i žilav ali nije elastičan. Neznatno omekšava zagrijavanjem. na niskom temperaturama ne postaje krhak što ga čini pogodnim za pakiranje namirnica koje se toplinski steriliziraju ili 27 . Aluminij Aluminij (Al) je metal srebrnasto-bijele boje sa slabim plavkastim odsjajem. Ambalaža od bijelog lima 5.). poklopaca. Slika 5-4. Ukoliko se od bijelog lima proizvodi ambalaža za pakiranje namirnica obavezno se zaštićuje premazima da se spriječe interakcije namirnice i ambalažnog materijala. 5. Najviše se upotrebljava za proizvodnju limenki za pakiranje toplinski steriliziranih namirnica i za proizvodnju pomoćnog materijala za pakiranje (zatvarača. Na vlažnom zraku brzo gubi sjaj jer se prevlači tankim.5.3. Cink se lako otapa u slabim i razrijeñenim kiselinama i lužinama. Osnovni mu je nedostatak toksičnost Zn soli.3. Pocinčani lim Cink (Zn) nije dobar za zaštitu željeza kao kositar.3.5. metalnih traka i sl. Takav premaz mora biti postojan prema sastojcima namirnice i ne smije joj mijenjati organoleptička svojstva. Danas ga zamjenjuju polimerni materijali i aluminij. kompaktnim slojem bazičnog karbonata koji sprječava daljnju koroziju. premda je Zn fiziološki element.

ponavljanih jedinica) meñusobno povezanih kovalentnim vezama. čokolade) i za proizvodnju višeslojnih (laminiranih) ambalažnih materijala. Aluminijska ambalaža 5. Aluminij je amfoteran. Pogodan je za obradu plastičnim deformacijama (valjanjem. 28 . ravnolančanu ili razgranatu strukturu. vodenu paru i plinove prikladan je za pakiranje higroskopnih. Makromolekule mogu imati linearnu. ili su meñusobno povezane kemijskim vezama stvarajući pritom trodimenzijsku umreženu strukturu.5 – 8. margarina. izvlačenjem). Ljudski organizam ga ne asimilira i ne akumulira. Budući da ne propušta vodu. Otporan je prema svim otopinama čiji je pH 4.zamrzavaju. Od aluminijskih limova izrañuje se transportna ambalaža (bačve). prešanjem.4. staklenke i čaše. Takoñer se mogu proizvoditi profili različitih oblika. poput kalcija i magnezija. npr. Deblje aluminijske trake služe za izradu raznih posuda za pakiranje. maslaca. Duljina polimernog lanca odreñena je brojem ponavljanih jedinica (mera) u lancu.5. taloži u obliku netopljivog fosfata u probavnim organima i izbacuje se iz organizma. Folije se upotrebljavaju za zamatanje roba (npr. Polimerni materijali Polimeri se sastoje od makromolekula grañenih od velikog broja malih. Slika 5-5. Zaštita aluminija može se postići stvaranjem umjetnog zaštitnog sloja Al2O3 elektrolitičkim postupkom oksidacije (eloksiranjem) ili nanošenjem premaza. masnoće. sira. Relativna molekulska masa polimera kreće se od nekoliko tisuća do više milijuna. koji se ne otapa se u vodi. a od tanjih aluminijskih traka poklopci za staklene boce. već se. Lako se spaja s kisikom iz zraka stvarajući na površini zaštitni sloj aluminijeva oksida Al2O3 ili hidratiziranog oksida Al2O3⋅H2O. cijevi za proizvodnju tuba. jednostavnih kemijskih jedinica (mera. aromatičnih i drugih proizvoda koji ne smiju stupati u interakcije s okolinom. Dobro svojstvo aluminija je što je fiziološki neškodljiv. što znači da se otapa u jačim kiselinama i jačim lužinama.

koji može biti u obliku praha. pa se pri sobnoj temperaturi nalaze u gumastom stanju. pri zagrijavanju omekšavaju i tada se mogu lako oblikovati. Prema vrsti ponavljanih jedinica polimeri mogu biti homopolimeri (makromolekule izgrañene od kemijski istovrsnih ponavljanih jedinica) i kopolimeri (sadrže dvije ili više vrsta ponavljanih jedinica). prirodne smole. Duromeri imaju trodimenzijsku umreženu strukturu. Polimerni materijali se u velikoj mjeri upotrebljavaju za proizvodnju ambalaže. za izradu ambalaže najviše se upotrebljavaju plastomeri: polietilen niske gustoće (PE-LD). celuloza. polietilen visoke 29 . Pri relativno visokoj temperaturi razgrañuju se bez prethodnog omekšavanja. maziva. u otapalima bubre i otapaju se. Polimerizat.). odnosno pakiranje nekih roba koje se prije nisu mogle pakirati. punila itd. npr. kemijska i mehanička svojstva. Hlañenjem zadržavaju novi oblik a ciklus zagrijavanje . Stoga mu se svojstva modificiraju različitim aditivima poput omekšavala. i to ne samo kao zamjena za konvencionalne materijale. keratin u vuni. polipeptidi) i sintetski polimeri (polietilen. Staklište im je puno niže od temperature primjene. netopljivi su i netaljivi. škrob. polisiren itd. duromere i elastomere. Plastomeri (termoplasti) imaju linearne i/ili razgranate makromolekule. Zbog svojih specifičnih svojstava i dinamičnog razvoja posljednjih desetljeća upravo su ovi materijali omogućili proizvodnju novih ambalažnih oblika i nove tehnike pakiranja. Elastomeri se pri temperaturi primjene mogu istegnuti barem dvostruko u odnosu na početnu duljinu. produljenje svježine prehrambenih proizvoda pakiranjem u modificiranoj atmosferi. disperzije (suspenzije ili emulzije) ili taljevin. fibroin u svili.hlañenje može se ponavljati. S obzirom na svojstva polimerni materijali se dijele na plastomere. Morfologija (nadmolekulska struktura) polimera odreñuje njihova fizička.Prema podrijetlu razlikuju se prirodni (kaučuk. Tvar koja nastaje procesom polimerizacije naziva se polimerizat. Premda postoji veliki broj polimernih materijala. često nije moguće izravno prerañivati ili nema zadovoljavajuća uporabna svojstva. a sastoji se od polimera (makromolekula) i procesnih dodataka. poliprolien. kristalni (veliki broj makromolekula pravilno složenih) ili u većini slučajeva kristalasti (istovremeno postoje amorfna i kristalna područja). Na taj način dobije se polimerni materijal. otopine. toplinskih ili svjetlosnih stabilizatora. S obzirom na stupanj sreñenosti u polimernom sustavu polimeri mogu biti amorfni (potpuno nesreñeno stanje poput kapljevine). Djelomično su umreženi.

glatke i sjajne površine. kemijski su inertni i podložni su razgradnji utjecajem topline pri relativno niskim temperaturama. Nije im potrebna naknadna površinska obrada niti površinska zaštita. Nelakirani celofan je proziran.4. teško su topljivi. nepropusne za miris). Za sve polimerne materijale zajedničko je da imaju malu gustoću. Nema vlaknastu strukturu poput papira. celulozni propionat i seluolzni acetobutirat (npr. Imaju vrlo dobra tehnološka svojstva. Za polimerne materijale karakterističan je proces koji se naziva starenje.1. u obliku meke folije za kaširanje papira. a bojenje se izvodi dodavanjem bojila "u masu". lako se mehanički oblikuju uz mali utrošak rada. 5. postojan prema organskim otapalima. itd. i ne 30 . Od celuloznih derivata za izradu ambalaže upotrebljavaju se samo celulozni acetat (npr. sličan je po svojstvima plastomerima.gustoće (PE-HD). polistiren (PS) i poli(etilentereftalat) (PET). energije i vremena. Materijali na bazi celuloze Celuloza je prirodni polikondenzat glukoze (sadrži dvije sekundarne i jednu primarnu hidroksilnu grupu po ponavljanoj jedinici). polipropilen (PP). Nedostatak mu je što je higroskopan. te regeneracijom celuloze iz topljivih celuloznih derivata. propušta vodenu paru. Proces je vrlo spor a ubrzava se djelovanjem svjetlosti i povišene temperature. ali se ne ponaša poput njih pri zagrijavanju. Mogu se proizvesti u obliku vrlo tanke folije. ne propušta prašinu ni mikroorganizme. Može se spriječiti. tvari koje na različite načine usporavaju razgradnju polimernih materijala. U kemijskim reakcijama ponaša se slično alkoholima: s kiselinama daje estere a s alkoholima etere. slabim anorganskim kiselinama i lužinama i dobro prima tisak. poli(vinil-klorid) (PVC). Celofan je ambalažni materijal koji se dobiva kemijskom modifikacijom celuloze u svrhu postizanja topljivosti. Upotrebljava se za pakiranje luksuzne robe široke potrošnje. u obliku folija velike prozirnosti koje ne skupljaju prašinu). pakiranje prehrambenih ili duhanskih proizvoda. odnosno usporiti dodavanjem stabilizatora. Zahvaljujući plastičnosti moguće je proizvesti proizvode vrlo različitih oblika i svojstava uz primjenu velikog broja postupaka prerade. savitljiv. To je proces promjene svojstava polimernog materijala utjecajem elemenata klime koji za posljedicu ima slabljenje fizičkih i mehaničkih svojstava materijala. nanositi u tankom sloju na drugi materijal.

5. osim oksidirajućih kiselina.925-0. odnosno 85-87oC (PE-LD) što predstavlja najvišu temperaturu uporabe PE proizvoda. U tu se svrhu koriste polimerni lakovi (npr. katalizator). linearni polietilen niske gustoće (PELLD) i polietilen visoke gustoće (PE-HD). ksilenu. a iznad 60oC otapa se u toluenu. Postojan je na veliki broj kemikalija. Ovi se nedostatci mogu otkloniti lakiranjem.može se spajati zavarivanjem.4.1.960 0. temperatura. ~ CH2− CH2− CH2− CH2− CH2− CH2~ Slika 5-6. pa se lakirani celofan može spajati postupkom zavarivanja.926-0. Sloj laka nanosi se na jednu ili na obje strane i može biti termozavarljiv. Pri sobnoj temperaturi netopljiv je u svim otapalima. Potpuno je postojan na utjecaj i apsorpciju vode. tetralinu i ugljikovom tetrakloridu. nitrocelulozni i poli(viniliden-kloridni) lak). Shematski prikaz strukture i gustoće temeljnih vrsta PE-a Naziv Polietilen visoke gustoće Polietilen srednje gustoće Polietilen niske gustoće Linearni polietilen niske gustoće Polietilen vrlo niske gustoće Kratica PE-HD PE-MD PE-LD PE-LLD PE-VLD Struktura Gustoća /gcm-3 0.940 < 0. Proizvodi se polimerizacijom etilena (CH2=CH2). halogenih elemenata i malog broja ketona.910-0.910 S obzirom na različitu strukturu polimernih lanaca danas se proizvodi nekoliko vrsta PE-a od kojih najviše polietilen niske gustoće (PE-LD).2. Polietilen Polietilen (PE) je najjednostavniji poliugljikovodik i jedan od najpoznatijih polimera današnjice.925 0. PE omekšava pri temperaturi 127oC (PE-HD).941-0. Pod utjecajem UV zračenja podložan je kemijskoj i toplinskoj razgradnji koja se može potpuno spriječiti dodatkom 1% 31 . osnovnu ponavljanu jedinicu) Tablica 5.940 0. Tip PE ovisi o uvjetima polimerizacije (tlak. Strukturna formula polietilena (crvena boja označava mer.

kemijski postojan prema sastojcima namirnica. PE-LD upotrebljava se za proizvodnju tuba i druge fleksibilne ambalaže za pakovanje vrlo viskoznih ili pastoznih roba koje se zbog svoje konzistencije moraju prilikom vañenja istisnuti iz ambalaže (Slika 5-7a). niskotlačnom polimerizacijom propilena. PP je netoksičan. PP folije su bezbojne.3. Budući da su otporne na povišenu temperaturu mogu se upotrijebiti za 32 . Polipropilen Polipropilen (PP) se proizvodi katalitičkom. već pri 0oC postaje krhak. prozirne kao staklo. Polietilenske folije su vrlo meke. savitljive. čak i pri povišenoj temperaturi. vrećica i za proizvodnju laminata (Slika 5-7b). s gledišta ambalaže. puhanjem. gotovo netopljiv. Osjetljiv je na niske temperature.91 gcm-3) i relativno visoko talište (160-170oC). PE tube (a) i vrećice od PE folije (b) 5. a) b) Slika 5-7. Ima vrlo nisku gustoću (0. ni stabilizatori.9-0. PE se lako prerañuje svim osnovnim postupcima prerade plastomera. ima veću čvrstoću i svojstva mu se manje mijenjaju porastom temperature (čvrstoća PP pri 100oC jednaka je čvrstoći PE pri 40oC). glatke i sjajne površine. Najveća količina PE-LD koristi se za proizvodnju folija različite namjene: za izradu vreća. ne dodaju mu se omekšavala. PE-HD folije su mliječno bijele. Strukturna formula polipropilena Premda su mu svojstva slična svojstvima PE-a. Nedostatak im je što loše primaju tisak. vrlo dobro primaju tisak (Slika 5-9). One ne sadrže omekšavala i fiziološki su inertne. ali najviše ekstrudiranjem. ~ CH CH CH3 CH CH CH3 CH CH ~ CH3 Slika 5-8.antioksidansa. uključujući i masnoće. razlikuje se po tome što nema voštani opip kao PE. injekcijskim prešanjem. postojane do 110oC.4. Zadržavaju savitljivost i pri -50 oC što ih čini prikladnima za pakiranje namirnica koje se zamrzavaju. rastezljive i prozirne. čvrste i krute.

maziva. a osobito postojanost pri niskoj temperaturi. Kruti PVC je tvrd. loše toplinske postojanosti (razgradnja mu počinje već pri temperaturi staklišta. proziran. Slika 5-9. emulziji. svojstva osnovnog polimera lako se modificiraju dodatkom različitih aditiva (omekšavala. Vrećica od PP folije Slika 5-10. vlage. Takve folije se mogu upotrijebiti za pakiranje namirnica koje se zamrzavaju do -50 oC. Kruti PVC služi za proizvodnju ambalaže stabilnog oblika (slika 5-12). slabo gori. Transportne vreće od PP danas su velikoj mjeri zamijenile vreće od prirodnih tekstilnih vlakana poput jute.4. a dodatkom bijelog pigmenta i potpuno sprječava. Svojstva polimerizata ovise o metodi polimerizacije koja se može provoditi u suspenziji.) Danas je u uporabi više od stotinu vrsta plastomernih materijala na osnovi vinil-klorida. ~ CH H CH Cl CH H CH Cl CH H CH ~ Cl Slika 5-11. otopini ili u masi. Jutena vreća i vreća od polipropilena 5. PP folije najvećim dijelom upotrebljavaju se za proizvodnju laminata i transportnih vreća. Strukturna formula poli(vinil-klorida) Premda je PVC tvrd i krt materijal. 33 . konoplje ili lana (Slika 5-10).pakiranje robe u vrućem stanju i za robu koja se mora naknadno sterilizirati. Istezanjem zagrijanih folija poboljšavaju se mehanička svojstva. pigmenata. itd. maslac). Bijelo pigmentirani PVC upotrebljava se za namirnice osjetljive prema djelovanju svijetlosti (margarin. Poli(vinil-klorid) Poli(vinil-klorid) (PVC) se dobiva polimerizacijom vinil-klorida (CH2=CHCl). UV zračenje propušta manje od stakla.4. oko 80 oC). teško preradljiv. stablizatora. postojan na utjecaj atmosferilija. Uporabom odgovarajućih pigmenata propustljivost na UV zrake se smanjuj. Pogodan je za pakiranje namirnica jer ne propušta plinove i pare organskih tvari. kemikalija.

Biaksijalno orijentirane folije odlikuju se visokim koeficijentom skupljanja. 5. To je kristalast polimer s talištem pri 220 oC i staklištem pri 23 oC. 34 . a spajaju se lijepljenjem ili zavarivanjem.Slika 5-12. dobro se grafički obrañuju. Za izradu fleksibilne ambalaže i laminata proizvode se folije debljine 0. PVC s 50 % omekšavala upotrebljava se za proizvodnju fleksibilne ambalaže u obliku vreća. vinil-acetatom i akrilonitrilom. PVDC i njegovi kopolimeri vrlo su postojani prema utjecaju otapala. ima lošija mehanička svojstva. Kopolimer s 15 % vinil-klorida upotrebljava se za proizvodnju folija koje su kristalno bistre.5. a pri 100 oC topljiv je samo u cikloheksanonu i dimetilformamidu.5 mm. H ~ C H Cl C Cl H C H Cl H C C Cl C~ Cl Cl H Slika 5-13. Strukturna formula poli(viniliden-klorida) Zbog kristalaste strukture teško se prerañuje pa se uobičajeno proizvodi kao kopolimer s vinil-kloridom.50 % omekšavala. vrećica ili tuba (slika 5-12). nepropustljivi su za plinove i vodenu paru te se upotrebljavaju za proizvodnju laminata dobrih barijernih svojstava. manje je postojan prema djelovanju topline i atmosferilija. Ambalaža stabilnog oblika od krutog PVC-a i vrećica za krv od omekšane PVC folije Savitljivi PVC dobije se tako da se osnovnom polimeru doda 20 . vrlo savitljive i podatne. sjajne. na njih se mogu lijepiti etikete. Takav se materijal lako prerañuje.0. Poli(viniliden-klorid) Poli(viniliden-klorid) (PVDC) nastaje polimerizacijom viniliden-klorida (CH2=CCl2).08 .4. Netopljiv je u svim hladnim otapalima.

05 – 1. PS je potpuno postojan na utjecaj vode i ima izvrsna elektroizolacijska svojstva. Podložan je procesima fotokemijske razgradnje. a elastomerna faza poboljšava elastičnost i žilavost. aldehidima i ketonima. Pjenasti (celularni. kopolimer stirena i polibutadiena i pjenasti polistiren. Od pjenastog PS izrañuje se vrlo lagana ambalaža stabilnog oblika s relativno dobrim mehaničkim i izvrsnim izolacijskim svojstvima. engl. za jaja i dr. Polistiren Polistiren (PS) je plastomer linearnih makromolekula koje nastaju polimerizacijom stirena (CH2=CH(C6H5)). Lako se prevodi u pjenasti materijal niske gustoće koji se upotrebljava za zvučnu i toplinsku izolaciju. postupcima dubokog izvlačenja. eteru. je dvofazni sustav polistirena i fino dispergiranih čestica elastomera (polibutadiena).5. Nedostatci su mu krhkost.4. Za ambalažu najvažniji su standardni polistiren. glatke i sjajne površine i dobro prima tisak (slika 5-15a). ćelijaste strukture i niske gustoće. tvrd. svježe ribe i duboko smrznutih kašastih namirnica. Strukturna formula polistirena Pod imenom polistiren na tržište dolaze različiti materijali koji se meñusobno razlikuju po sastavu i svojstvima. Polistiren visoke udarne žilavosti (PS-HI). U velikoj se mjeri koristi za izradu posuda i kutija za zamrznute i ohlañene prehrambene proizvode. Ovaj se materijal najčešće upotrebljava za izradu čaša. omekšava oko 100 oC pa mu je temperatura uporabe do 75 oC. podložaka za svježe meso i ribu. za pakiranje voća. eterima i kloriranim ugljikovodicima. Idealan je za proizvodnju ambalaže tehnikom injekcijskog prešanja (nije potrebna nikakva dorada). injekcijskim prešanjem ili puhanjem (slika 515b). povrća. high impact). Dobiva se impregniranjem PS-a pogodnim. PS smjesi daje umjerenu krutost i dobra preradbena svojstava. Folije se upotrebljavaju za proizvodnju ambalaže postupkom dubokog izvlačenja. 35 . Gustoća mu je 1. ekspandirani) PS je porozan plastomerni materijal. kutija i sanduka raznih oblika i dimenzija. Standardni PS je proziran poput stakla. relativno velika propustljivost za plinove i vodenu paru i neotpornost prema aromatskim ugljikovodicima.07 gcm-3. ~ CH H CH CH CH CH CH ~ C6H5 C6H5 H C6H5 H Slika 5-14. šalica. niska temperatura mekšanja. kemijski neutralnim plinom ili lako hlapljivim kapljevinama koji zagrijavanjem iznad staklišta PS-a ekspandiraju i isparavaju dajući materijal željene gustoće i oblika. benzinu.(HI. sira.6.

kemijske i toplinske postojanosti. Slika 5-15. otpornosti na povišenu temperaturu i drugim dobrim svojstvima. Ambalaža od standardnog PS (a). Poli(etilen-tereftalat) Velika grupa materijala koji u temeljnim makromolekulnim segmentima sadrže esterske skupine . Dobiva se stupnjevitom polimerizacijom tereftalne kiseline i etilen glikola.7. sam se ne mijenja pa ostaje djelotvoran i nakon čestih ponavljanja naprezanja. Meñutim.CO·O.naziva se poliesterima. 5. relativno visokog tališta (iznad 100 oC)i visokog stupnja kristalnosti. Zahvaljujući maloj masi. To je plastomerni linearni poliester visoke molekulske mase. farmaceutskih i prehrambenih proizvoda. izvanrednoj prozirnosti. Poli(etilen-tereftalat) (PET) je najviše primjenjivan poliester. od 2005. za izradu filmova.4. O C O C O O CH2 CH2 Slika 5-16.Zbog velikog modula elastičnosti pjenasti PS dobro amortizira dinamička naprezanja robe. čašica za jogurt od PS-HI (b) i ambalaža od pjenastog PS. godine u Hrvatskoj je PET 36 . odličnih mehaničkih svojstava. folija i kao konstrukcijski materijal. S obzirom na namjenu proizvoda od PET-a i vrlo stroge norme kojima ti proizvodi moraju udovoljavati. osobito gaziranih pića i vode (slika 5-17). pri preradi nastaju relativno velike količine tehnološkog otpada. osobito za pakiranje proizvoda osjetljivih na mehanička naprezanja (npr. Prikladan je za izradu zaštitne i dekorativne ambalaže. laboratorijskog i medicinskog pribora) (slika 5-15c). Strukturna formula PET-a Upotrebljava se za izradu vlakana visoke čvrstoće. ambalaža od PET-a je u velikoj mjeri zamijenila staklenu ambalažu za pakiranje kozmetičkih.

sredstva za bijeljenje). 5. Pored robe koja je opasna za okolinu u vodotopljivu ambalažu pakiraju se i druge robe koje se upotrebljavaju kao vodene otopine. 37 .8. Pri pripremi otopine vrećica sa sadržajem stavi se u vodu. Za proizvodnju ambalaže upotrebljavaju se u obliku folija koje se proizvode ekstruzijom ili lijevanjem. emulzije ili suspenzije kao što su sredstva za pranje i čišćenje. Vodotopljivi polimeri U grupu polimera koji se otapaju u vodi spadaju poli(vinil-alkohol) (PVAL) i poli(etilen-oksid) (PEO). Slika 5-17.4. vrlo žilavi i dimenzijski stabilni. ne mijenjaju svojstva u širokom temperaturnom području (od -150 do 200 oC). za izradu vrećica u kojima se hrana kuha. Te su folije savitljive. fungicidi. insekticidi. ali im visoka cijena ograničava primjenu u proizvodnji ambalaže. Polikarbonati Polikarbonati su poliesteri karbonatne kiseline i polivalentnih alkohola ili fenola.ambalaža u sustavu poticanja povrata iskorištene ambalaže te se velika pažnja poklanja oporabi PET otpada. vodu i gazirana pića 5. dovoljno čvrste.4. PET ambalaža za ulje. mogu se spajati lijepljenjem i dobro primaju tisak. bojila i sl. Od njih se izrañuju vrećice za pakiranje robe opasne po okolinu koje ne smiju doći u dodir s ljudskom kožom a upotrebljavaju se u obliku otopina (npr. To su bezbojni i prozirni (90 % prozirnosti stakla) amorfni materijali visokog sjaja površine.9. npr. Imaju izvanredna svojstva. pa se tako ambalaža otapa zajedno sa sadržajem. Primjenjuju se samo za specifična pakiranja.

gljivica. male propustljivosti za kisik. biokompatibilni su. Mogućnost reguliranja krutosti osnovna je prednost u odnosu na druge pjenaste materijale.10.11. Al folijom ili papirom.4. u kontroliranim uvjetima mogli razgraditi kroz nekoliko tjedana a produkti razgradnje ne bi bili štetni za okoliš. od vrlo mekog i podatnog do vrlo krutog. Izborom pogodnih diizocijanata i diola mogu se dobiti materijali vrlo različitih svojstava i namjene. osobito veliku žilavost i otpornost na trenje. Mehanička svojstva materijala za jastučenje optimalno se prilagode zahtjevima robe koja se pakira. Biorazgradljivi polimeri Odbačena polimerna ambalaža predstavlja veliki problem budući da je u uvjetima okoliša vrijeme njene razgradnje izuzetno dugo. Uglavnom se upotrebljavaju za izradu umjetnih vlakana. Pjenasti PUR može se proizvesti s različitim stupnjem krutosti. 5. dobrog primanja tiska i velike čvrstoće šava dobivenog postupkom zavarivanja. u temeljnim lancima makromolekule sadrže karakterističnu uretansku skupinu –NH-CO·O-. odnosno do CO2 i CH4 u anaerobnim uvjetima. 5. Poliamidi Poliamidi (PA) su plastomeri koji se dobivaju polikondenzacijom alifatskih diamina s dvobaznim organskim kiselinama. Poliuretani Poliuretani (PUR) su produkti stupnjevite polimerizacije diizocijanata i diola. zbog dobrih mehaničkih svojstava. algi) i ima za posljedicu mineralizaciju do CO2 i H2O u aerobnim. ali im je zbog visoke cijene primjena u proizvodnji ambalaže ograničena samo za rješavanje specifičnih problema pakiranja. Upotrebljavaju se za izradu laminata u kombinaciji s drugim plastomerima.5.4. nakon uporabe. a njihovom razgradnjom zatvara se kružni ciklus CO2. Jedan od najpoznatijih biorazgradljivih polimera je polilaktid 38 .11.4. Upotrebljavaju se za pakiranje robe osjetljive na mehanička naprezanja. Proizvode se iz sirovina porijeklom iz obnovljivih izvora. U tu svrhu se upotrebljavaju biološki razgradljivi polimeri čija je razgradnja rezultat djelovanja mikroorganizama (bakterija. Imaju izvanredna mehanička svojstva. Stoga se danas ulažu veliki napori u iznalaženje polimernih ambalažnih materijala koji bi se.

Biorazgradnja u povoljnim uvjetima traje 3 .(PLA). lijevanje 2.4. Razgradnja PLA boce u kontroliranim uvjetima 5.18. PLA boca vizualno se ne razlikuje od PET boce Sirovina za njegovu sintezu je mliječna kiselina dobivena fermentacijom glukoze iz škroba ili iz drugih izvora. ploča i pjenastih blokova postupci: ekstrudiranje. ambalažnih filmova (slika 5-18). U aerobnim uvjetima potpuno se razgrañuje preko mliječne kiseline u vodu i ugljični dioksid.12. crijeva. Slika 5. Slika 5 . Upotrebljava se za izradu boca. Postupci proizvodnje polimerne ambalaže S obzirom na oblik sirovine i oblik i namjenu proizvoda postupci za proizvodnju polimerne ambalaže mogu se svrstati u tri grupe: 1. vrećica. kalandriranje. Polilaktid (PLA) je termoplastični linearni poliester po svojstvima sličan polistirenu. postupci za proizvodnju poluproizvoda (praoblikovanje) sirovina: granulat ili prah proizvod: poluproizvod u obliku cijevi. postupci za proizvodnju ambalaže od poluproizvoda (preoblikovanje) sirovina: poluproizvod proizvod: gotova ambalaža postupci: toplo i hladno oblikovanje 39 .4 tjedna (slika 5-19). Spada u grupu biorazgradljivih polimera koji se mogu upotrebljavati kao biorazgradljivi ambalažni materijali. folija.19.

Od dobivenog crijevnog filma prave se vrećice različitih dimenzija. LIJEVAK POGONSKI MOTOR NAMJESTIVI PRIGON CILINDAR GRIJALICA HLADILA GLAVA EKSTRUDERA PUŽNI VIJAK POGONSKI MOTOR SPOJKA Slika 5-20. nije potrebna dorada postupci: injekcijsko prešanje. crijeva. injekcijsko i ekstruzijsko puhanje. reže ili namotava u svitak. Ekstrudiranje s puhanjem je postupak proizvodnje folija. Ekstruder Slika 5-21.3. izmeñu glave ekstrudera i valjaka. Na taj se način u crijevu. najčešće od polietilena. Na odreñenoj udaljenosti crijevo prolazi izmeñu dva valjka koji ga zatvaraju i sprječavaju prolaz zraka. a zatim se u njega uvodi komprimirani zrak (slika 5-22). Polimerni materijal (prah ili granulat) zagrijava se u cilindru stroja te se u kapljevitom stanju istiskuje kroz mlaznicu na vrhu ekstrudera (slika 520). lijevanje EKSTRUDIRANJE Ekstrudiranje je postupak kojim se proizvode beskonačni poluproizvodi (cijevi. postupci za neposrednu proizvodnju ambalaže sirovina: granulat ili prah proizvod: gotova ambalaža. Linija za ekstrudiranje traka od PP-a 40 . stvara zračni jastuk koji ga širi. Na slici 5-21 prikazan je primjer linije za ekstrudiranje PP traka. folije. ploče). Proizvod se hladi. razni profili. Najprije se proizvede crijevo protiskivanjem rastaljenog polimera kroz prstenastu mlaznicu.

EKSTRUDER DOBAVA TALJEVINE VALJCI ZA OBLIKOVANJE KALANDRATA VALJCI ZA ZAVRŠNO OBLIKOVANJE KALANDRATA HLADILO KALANDRATA IZVLAČENJE KALANDRATA Slika 5-23. Kalandar Slika 5-24. Tvorevina poprima oblik kalupne šupljine bez djelovanja dodatne vanjske sile. Z i S) (slika 5-24). polireakcijama i/ili umrežavanjem. 41 . Shema četverovaljčanog kalandra LIJEVANJE Lijevanje je ciklički postupak praoblikovanja ulijevanjem niskoviskoznih tvari u temperirani kalup (kalup odreñene temperature). Ekstruzija s puhanjem: ekstrudiranje polietilenskog crijevnog filma KALANDRIRANJE To je kontinuirani postupak pravljenja beskonačnih trakova praoblikovanjem vrlo viskozne polimerne taljevine propuštanjem izmeñu parova valjaka kalandra s podesivim razmakom pri čemu valjci pritišću polimerni materijal (slika 5-23). otopine polimera.Slika 5-22. disperzije.2-2 mm) i ploče (>2 mm). stroj koji može imati 2-5 valjaka i različite izvedbe s obzirom na raspored valjaka (u obliku slova I.2 mm). Osnovni element linije za kalandriranje čini kalandar. L. Prema svojoj debljini kalandrirane trake se dijele na filmove (do 0. Lijevati se mogu kapljeviti monomeri. folije (0. paste ili niskoviskozne kapljevine. Čvrsti polimerni materijal nastaje isparavanjem otapala ili disperznog sredstva. F.

Otpresci mogu biti različitih veličina i stupnjeva složenosti. Materijal se tali i skuplja pri vrhu pužnog vijka. Nakon polireakcije i/ili umrežavanja. Lijevanje kapljevitih monomera ili niskomolekulnih predpolimera. Kad se skupi dovoljno rastaljenog materijala. pripremka (predpolimer s dodatcima) ili granulata stavlja se u otvorenu. gdje ga zahvaća pužni vijak. posredno i injekcijsko prešanje. Materijal ulazi kroz lijevak u zagrijani cilindar za taljenje. geliranja i/ili hlañenja otpresak postaje podoban za vañenje iz kalupne šupljine (slika 5-27). Za to vrijeme pužni se vijak vraća u početni položaj i priprema novu količinu materijala. Injekcijsko prešanje je najvažniji ciklički postupak prerade polimera. Kalup se zatvara čime je omogućeno istodobno djelovanje topline i pritiska na polimerni materijal radi postizanja oblika kalupne šupljine. 42 . Pri izravnom prešanju polimer u obliku praha. postižu se bolja svojstva otpreska i skraćuje proizvodni ciklus. umrežavanjem ili hlañenjem postaje podoban za vañenje iz kalupne šupljine Posrednim prešanjem uklanjaju se nedostatci neposrednog prešanja. Otpresak (proizvod) koji očvrsne u kalupu polireakcijom. PREŠANJE Prešanje je zajednički naziv za skupinu cikličkih postupaka praoblikovanja polimera a razlikuju se izravno. To je postupak praoblikovanja ubrizgavanjem polimerna potrebne smične viskoznosti iz jedinice za pripremu i ubrizgavanje u temperiranu kalupnu šupljinu (slika 5-26). temperiranu kalupnu šupljinu.KAPLJEVITI MONOMER ZRAČNI ODUŠAK JEZGRA GNIJEZDO ODLIJEVAK (PROIZVOD) Slika 5-25. pužni vijak se pomiče naprijed i ubrizgava taljevinu kroz mlaznicu i uljevni sustav u kalup.

Na slici 5-28 prikazana je shema linije za toplo oblikovanje. Ovim postupcima može se izrañivati ambalaža malih dimenzija (npr. folije ili filma dobivenih ekstrudiranjem.Slika 5-26. čašice za kavu) ali i vrlo velikih dimenzija (spremnici. OBLIKOVANJE Oblikovanje je ciklički postupak obrade polimera preoblikovanjem. Za toplo preoblikovanje prikladni su mnogi plastomeri (PS standardni i pjenasti. Polimerni materijal može se oblikovati u toplom ili hladnom stanju. 43 . Pripremak mora biti u gumastom stanju (koje se postiže zagrijavanjem) da bi se mogao preoblikovati. kalandriranjem.). tijekom kojega se bez odvajanja čestica mijenja oblik poluproizvoda u obliku ploče. Ovim se postupkom najviše proizvodi ambalaža prehrambenih proizvoda (slika 5-29). Ubrizgavalica i kalup za injekcijsko prešanje plastomernog otpreska UBRIZGAVANJE RASTALJENOG POLIMER U KALUPNU ŠUPLJINU OTVARANJE KALUPA I VAðENJE OTPRESKA Slika 5-27 Ubrizgavanje rastaljenog polimera i vañenje otpreska iz kalupa. PE. prešanjem ili lijevanjem. velike posude). PVC itd. PP. poput čašica za jogurt (slika 5-30). Toplo oblikovanje uz djelovanje vakuuma omogućava velike brzine proizvodnje ambalaže.

PC i PVC. Toplo oblikovana ambalaža ŽIG KLIN PRIPREMAK PROIZVOD VAKUUM Slika 5-30. PUHANJE ŠUPLJIH TIJELA Puhanje je ciklički postupak preoblikovanja poluproizvoda utiskivanjem stlačenog zraka u šuplje tijelo koje zatim hlañenjem zadržava svoj oblik. Hladno se može preoblikovati pri sobnoj temperaturi i to valjanjem.PREOBLIKOVANJE REZANJE PROIZVOD PRIPREMAK GRIJANJE NAMATANJE OTPADA Slika 5-28. izvlačenjem ili istiskivanjem. a da bi se ostvarila plastična deformacija potrebna su dovoljno velika mehanička naprezanja. Toplo oblikovanje uz djelovanje vakuuma Postupci hladnog oblikovanja temelje se na hladnom tečenju materijala. Materijali za hladno oblikovanje jesu oni duktilni (razvlačivi): PE. Linija za toplo oblikovanje Slika 5-29. dubokim vučenjem. PP. Puhanje služi za proizvodnju 44 .

proizvodi injekcijskog puhanja kvalitetnije su površine i nemaju zavarenih rubova. LIJEVAK PUŽNI VIJAK GRIJAČI VRUĆI NOŽ STLAČENI ZRAK Slika 5-31. pa nema ni srha niti otpadnog materijala (slika 5-34). Ekstruzijsko puhanje je postupak puhanja koji se najčešće primjenjuje za izradu ambalaže od plastomera (PE. Ekstruzijsko puhanje Slika 5-32. Utiskivanjem puhala oblikuje se grlo budućeg proizvoda. Kroz jezgru puhala zatim se upuhuje stlačeni zrak i proizvod se konačno oblikuje (slika 5-33).šupljih tijela (plastenke. Ovim postupkom prerañuju se PET. PS. Ambalaža proizvedena ekstruzijskim puhanjem Injekcijskim puhanjem proizvodi se šuplja ambalaža. nakon čega otpresak ostaje na jezgri i prenosi se u kalup za puhanje. a na drugom se kraju cijev odreže i u njega ulazi puhalo. PVC itd. kruti i omekšani PVC) (slika 5-31). pri čemu se jedan kraj cijevi kalupom prignječi i zavari. Za razliku od ekstruzijskog puhanja. U prvoj se fazi poluproizvod izrañuje injekcijskim prešanjem. 45 . Dio cijevi zatvara se kalupom. Poluproizvod prve faze ekstruzijskog puhanja dobiva se iz ekstrudera u obliku fleksibilne cijevi. PP. S obzirom na način dobivanja poluproizvoda razlikuju se ekstruzijsko i injekcijsko puhanje. Kroz puhalo se zatim upuhuje stlačeni zrak koji cijev širi i potiskuje do stijenki kalupa. spremnici).

Redoslijed slojeva u laminatu odreñuje se prema svojstvima robe i zahtjevima tržišta. tanji kartoni. Za neprozirne laminate to su papir ili tanji karton. aluminijske folije i folije raznih polimernih materijala. Za unutarnji sloj uzima se folija koja ima dobra barijerna svojstva. a za prozirne laminate PE ili PP folija. Ambalaža proizvedena injekcijskim puhanjem 5. odnosno do promjene organoleptičkih svojstava namirnice. Folije se odabiru tako da pozitivna svojstva jedne folije umanjuju negativna svojstva druge uzimajući pritom u obzir cijenu pojedine folije i troškove spajanja. Za slojeve laminata uzimaju se manje ili više fleksibilni materijali.JEZGRA UGRIZGAVALICA KALUP ZA PUHANJE OTPRESAK STLAČENI ZRAK A B C C Slika 5-33. Višeslojni ambalažni materijali (laminati) Višeslojni ambalažni materijali ili laminati sastavljeni su od više meñusobno čvrsto spojenih ambalažnih materijala u obliku folija. 5. Za pakiranje kemijski 46 . bez mirisa i okusa. visoki sjaj). da ne bi došlo do migracije štetnih komponenta iz ambalaže u namirnicu. kao što su razne vrste papira. Pravilnim izborom pojedinih slojeva dobije se laminat čija svojstva najbolje odgovaraju odreñenoj robi i zahtjevima tržišta uz minimalnu cijenu. Najprije se bira ona folija koja laminatu daje osnovna mehanička svojstva i koja mu odreñuje cijenu. Ukoliko je ambalaža namijenjena pakiranju prehrambenih proizvoda tada unutarnji sloj mora biti od netoksičnog materijala. Injekcijsko puhanje Slika 5-34. odnosno najmanju propustljivost za plinove i vodenu paru. Za vanjski sloj bira se folija koja ima dobra grafička svojstva i ona svojstva o kojima ovisi estetski izgled ambalaže (glatka površina.

agresivnih roba mora se upotrijebiti materijal koji je otporan na agresivnost robe. Mogućnost oblikovanja i zatvaranja ambalaže zavarivanjem često je prioritetan zahtjev kod višeslojne ambalaže. To se može ostvariti na način da unutarnji slojevi budu od materijala koji su termozavarljivi, poput PE, PVC, PS ili PVDC folija, ili se folije oplemene lakovima ili voskovima koji omogućavaju zavarivanje.

Slika 5-35. Primjer troslojnog i četveroslojnog laminata

5.5.1. Postupci proizvodnje laminata
Izbor postupka spajanja folija i njihovog povezivanja u kompaktnu cjelinu ovisi o vrsti folija a takoñer i o željenoj kvaliteti i cijeni laminata.

Kaširanje je postupak spajanja dviju ili više folija uz upotrebu adheziva (ljepila).
Postupci kaširanja dijele se prema vrsti upotrijebljenog adheziva:
POSTUPAK ADHEZIV

suho kaširanje suho kaširanje bez otapala mokro kaširanje kaširanje voskovima ekstruzijsko kaširanje

ljepilo otopljeno u organskom otapalu tekuće ljepilo bez otapala ljepilo otopljeno u vodi vosak plastomer

Na slici 5-36 prikazana je shema postupka suhog kaširanja.
TUNEL ZA SUŠENJE LJEPILA FOLIJA B UREðAJ ZA ODMOTAVANJE “KAŠIR” VALJCI

VALJAK ZA NANOŠENJE LJEPILA FOLIJA A UREðAJ ZA ODMOTAVANJE POSUDA S LJEPILOM UREðAJ ZA NAMOTAVANJE

Slika 5-36. Shema postupka suhog kaširanja 47

Ekstruzijsko oslojavanje je postupak proizvodnje laminata pri kojem se folija od plastomera
proizvodi ekstrudiranjem i odmah nakon izlaska iz mlaznice još vruća nanosi na drugu foliju s kojom se tlačenjem i hlañenjem spoji. Plastomerna folija može se ekstrudirati izmeñu druge dvije folije pri čemu se dobije troslojni laminat u jednoj radnoj operaciji (npr. s obje strane folije nalazi se papir ili s jedne papir, a s druge aluminijska folija). Troslojni laminat može se dobiti na način da se različite plastomerne folije nanose s obje strane jedne folije (substrata) (slika 5-37).
SUBSTRAT EKSTRUDER 1 POLIMER 1 EKSTRUDER 2 POLIMER 2

TROSLOJNI LAMINAT

Slika 5-37. Obostrano ekstruzijsko oslojavanje

Koekstrudiranje je postupak izrade višeslojnog materijala pri kojem je više ekstrudera
povezano na jednu mlaznicu iz koje izlazi laminat kao ravna folija ili folija u obliku crijeva (slika 5-38).

Slika 5-38. Koekstrudiranje troslojnog laminata (presjek mlaznica ekstruderâ)

Silikonizacija polimernih materijala je postupak nanošenja sloja silicijeva dioksida (SiOx)
na foliju iz polimernog materijala u svrhu dobivanja materijala visokih barijernih svojstava. Takvi materijali zadržavaju svojstva polimera a poprimaju i svojstva stakla zbog sloja silicijeva dioksida. U novije vrijeme razvijaju se postupci silikonizacije PET boca raspršivanjem silicijeva dioksida s unutarnje strane boce. Na taj način boca zadržava svojstva polukrute ambalaže, a sadržaj je u kontaktu sa staklom.

48

Metalizacija polimernih materijala je postupak nanošenja sloja aluminija (ili nekog drugog
metala) na površinu polimerne folije u svrhu poboljšavanja barijernih svojstava na elektromagnetska zračenja (UV i vidljivog dijela spektra), plinove i vodenu paru. Metalni sloj je debljine desetak nanometara, a propustnost takvog materijala na plinove i vodenu paru jednaka je onoj višeslojnog materijala s aluminijskom folijom.

5. 6. Staklo
Staklo je anorganski materijal amorfne strukture koji se dobiva taljenjem smjese silikata i alkalijskih i zemnoalkalijskih oksida. Zbog svojih karakteristika: tvrdoće,

prozirnosti, kemijske otpornosti i biološke neaktivnosti ima vrlo široku primjenu u različitim područjima ljudske djelatnosti. U kemijskom smislu staklo nema definiranu kemijsku formulu. Tehničko staklo je grañeno od najmanje tri oksida iz tri različite grupe pri čemu svaka grupa ima odreñenu funkciju i utjecaj na svojstva stakla. Kemijski sastav stakla masovne proizvodnje je sljedeći: SiO2……………………….. 70 – 76% Na2O + K2O………….......... 13 – 18 % CaO + MgO……………...... 6 – 14 %

Za proizvodnju ambalaže najvažnija su :

natrijevo staklo: sadrži natrijev oksid, kalcijev oksid, silicijev(IV) oksid približnog sastava
Na2O·CaO·6SiO2. Najjeftinije je i upotrebljava se za pakiranje različitih vrsta namirnica.

olovno staklo: sadrži kalijev oksid, olovni oksid i silicijev dioksid u različitim omjerima. Kao
ambalaža upotrebljava se samo za izradu kristalnih boca za pakiranje luksuznih kozmetičkih proizvoda

aluminijsko staklo: Sadrži natrijev oksid, kalcijev oksid, silicijev(IV) oksid i 10 %
aluminijeva oksida. Služi za izradu boca za pakiranje vina, piva, mineralne vode i sokova.

Za proizvodnju i uporabu staklene ambalaže posebno su važna mehanička svojstva stakla koja, osim o kemijskom sastavu, ovise i o režimu hlañenja staklene taljevine. Pri naglom hlañenju još mekog stakla površina stakla najprije očvrsne dok su donji slojevi još mekani i nastoje se stegnuti u čemu ih sprječava gornji, neelastični sloj. Na taj način u staklu nastaju napetosti koje kasnije uzrokuju lom stakla pri najmanjem vanjskom uzroku poput promjene

49

50 . te olakšava njihovo klizanje na linijama za punjenje ambalaže. Kao i bilo koji drugi materijal.može se reciklirati.postojano je pri temperaturama sterilizacije hrane . udarca ili temperaturnog šoka.prozirnost stakla omogućava kupcu uvid u sadržaj . jače ga razaraju samo taljevine alkalija i fluoridna kiselina. staklo ima i neke nedostatke.ne propušta plinove i paru. nakon hlañenja. To su lomljivost. upotrebom stakla boljih mehaničkih svojstava i unaprijeñenjem proizvodnog procesa mogu se proizvoditi boce koje će imati tanje stijenke a time i manju masu. pored toga što su mehanički čvršće. najčešće PE-a. dobar je električni izolator i može se proizvoditi u vrlo različitim oblicima . oku nevidljivih pukotina na površini stakla. osjetljivost na pucanje djelovanjem unutarnjeg tlaka. Plastična folija služi i kao medij za grafičke elemente. Optimalnim dizajnom. Te soli se na vrućem staklu razgrañuju. Nastali zaštitni sloj sprečava nastajanje sitnih. imaju dobro svojstvo da se u slučaju loma ne rasipaju u komade. Prednosti stakla pred drugim ambalažnim materijalima su sljedeće: . oplemenjivanje solima i oblaganje staklenih boca polimernim materijalima. titana. lužina i soli i prema svim organskim materijama. UV zrake veće valne duljine i vidljivu svjetlost staklo dobro propušta. Dobri rezultati postižu se oblaganjem boca tankim slojem folije od posebno modificiranih polimera. odnosno zamjena je uobičajenoj etiketi. a nastali metalni oksidi vežu se za staklo. Naglim hlañenjem staklo ostaje vrlo tvrdo. Optička svojstva ovise o boji stakla. ali izrazito krhko. Električna i toplinska vodljivost stakla vrlo je mala. Bezbojno staklo ne propušta UV zrake valne duljine manje od 300 mm. odnosno loše prima tisak. Tako dorañene boce. štiti slojem polimera koji pruža zaštitu od oštećenja prilikom struganja boca jedne o drugu. Staklene boce mogu se oplemeniti solima vanadija.čvrsto je. Velika masa stakla znatno poskupljuje transportne troškove.temperature. Obojeno staklo slabije propušta svjetlost svih valnih duljina. Staklo ima loša grafička svojstva. Staklo je kemijski postojano prema većini kiselina. Suvremeni trendovi u razvoju staklene ambalaže obuhvaćaju smanjenje mase. što omogućava održavanje proizvoda svježim dulje vrijeme bez promjene arome proizvoda . PS-a ili PVC-a. kositra ili aluminija koje se u obliku praha nanose u vrlo tankom sloju na vanjsku površinu boca neposredno nakon njihovog oblikovanja. Taj sloj se dodatno.

5.6.1. Proizvodnja staklene ambalaže
Danas je proizvodnja stakla, odnosno staklene ambalaže potpuno automatizirani, računalom voñeni proces. Šuplje ili ambalažno staklo oblikuje se puhanjem (slika 5-39) ili kombinacijom puhanja i prešanja. Oblikovanje ambalaže, bez obzira na tehnologiju proizvodnje, provodi se u dvije faze. U prvoj fazi se pomoću predkalupa formira predoblik koji u drugoj fazi pomoću komprimiranog zraka i/ili vakuuma dobiva konačan oblik (slika 540). Nakon toga još vrlo zagrijana ambalaža ide na oplemenjivanje metalnim solima. Hlañenje staklene ambalaže vrlo je važan dio procesa proizvodnje. Brzim hlañenjem dolazi do nastajanja unutarnjih naprezanja koja kasnije uzrokuju lom stakla. Sporo hlañenje dozvoljava staklenoj taljevini da kristalizira što je takoñer neželjen proces. Budući da su svi procesi proizvodnje staklene ambalaže automatizirani postiže se vrlo visoka učinkovitost s dnevnom proizvodnjom od 60 000 do 700 000 komada staklene ambalaže.

1- ulaz kapi stakla u predkalup 2- zatvaranje predkalupa 3- upuhivanje zraka i oblikovanje predoblika 4- prebacivanje predoblika u kalup 5- zatvaranje kalupa 6- konačno oblikovanje ambalaže ponovnim upuhivanjem zraka 7- vañenje ambalaže iz kalupa

Slika 5-39. Shema proizvodnje staklene ambalaže puhanjem
PREDOBLIK

KALUP

OBLIKOVANA BOCA

Slika 5-40. Oblikovanje staklenke

51

6. AMBALAŽNI OBLICI
Oblik ambalaže važan je element kreiranja ambalaže o kojem ovisi realizacija mnogih funkcija ambalaže. Realizacija zaštitne funkcije ambalaže ovisi o mehaničkim svojstvima ambalažnog materijala i odabranog ambalažnog oblika. Ambalažni oblik dobrih mehaničkih svojstava omogućava izradu ambalaže tanjih stijenki što znači smanjenje mase ambalaže, manje upotrijebljenog materijala, smanjenje transportnih troškova i nižu cijenu ambalaže. Oblikom ambalaže odreñuje se iskoristivost skladišnog i transportnog prostora i površine paleta, stabilnost složene robe u skladištu i vozilu. Osobito je važan oblik ambalaže u realizaciji prodajne i uporabne funkcije ambalaže budući da vrlo često izgled ambalaže utječe na odluku kupca pri kupnji odreñenog proizvoda. Oblik ambalaže mora biti usklañen sa svojstvima robe, njenim pojavnim oblikom i ambalažnim materijalom, odnosno njegovim tehnološkim svojstvima.

6.1. Omoti
Omoti su vrlo jeftina i jednostavna prostorno neoblikovana ambalaža u koju se zamata roba stabilnog pojavnog oblika. Za izradu omota upotrebljavaju se tanki, fleksibilni ambalažni materijali: papiri različite gramature i kvalitete, metalne folije i folije od polimernih materijala, laminati i tkanine. Ukoliko jedan omot ne udovoljava svim funkcijama ambalaže, roba se pakira u više omota načinjenih od različitih ambalažnih materijala. Ambalažni materijal za omote treba imati dovoljnu krutost, glatku površinu, malu sklonost za nabijanje statičkim elektricitetom i dobru sposobnost zatvaranja omota. Prema obliku omoti mogu biti zatvoreni, otvoreni ili kombinacija jednog i drugog kao npr. kod pakiranja čokolade (slika 6-1). Zatvoreni omot zaštićuju robu od vlage,

mikroorganizama i prašine, a ako je neproziran i od utjecaja svjetlosti. Otvoreni omot ima oblik crijeva i navučen je na robu.

Slika 6-1. Primjer kombinacije zatvorenog i otvorenog omota

52

Ukoliko se omotom realiziraju prodajne funkcije ambalaže tada će biti grafički obrañen. Omoti mogu biti i transportna ambalaža a u tu svrhu se koriste folije od polimernih materijala, laminati i deblji papiri. Omoti mogu biti i dodatna ambalaža, kao vanjski omoti od prozirne folije visokog sjaja koja pruža dodatnu zaštita i poboljšava opći izgled ambalaže (npr. ambalaža za kekse), odnosno unutarnji omoti koji čine pojedinačno pakiranje robe. U unutarnje omote pakira se plemenito voće, bomboni i sl.

Termoskupljajući

omoti

su

fleksibilna

ambalaža

koja

se

oblikuje

od

termoskupljajućeg polimernog crijevnog filma izrañenog od aksijalno ili biaksijalno orijentirane PE, PVC ili PVDC folije. Film u obliku crijeva se navuče na robu, kratko vrijeme zagrijava vrućim zrakom kako bi se folija skupila oko robe i čvrsto je obuhvatila. Na slici 6-2 prikazan je ureñaj za pakiranje termoskupljajućim filmom. Ovom vrstom omota dobro se realiziraju prodajne funkcije ambalaže jer roba ostaje vidljiva sa svih strana a pritom je dobro zaštićena. Takoñer se na ovaj način omogućava pakiranje više prodajnih jedinica zajedno (slika 6-3).

Slika 6-2. Ureñaj za pakiranje termoskupljajućim filmom

a)

b)

Slika 6-3. Termoskupljajući omot kao prodajna (a) i transportna ambalaža (b)

53

Sanduci se proizvode od jeftinijih vrsta drva. valovite ljepenke. valovite ljepenke. transport i skladištenje svježeg voća i povrća. Kutije Kutije su stabilna ambalaža koja služi za pakiranje roba stabilnog oblika. metala. Puni drveni i letvasti sanduci koriste se uglavnom za transport i skladištenje praškastih. prodajna ili skupna ambalaža. a prostorno se oblikuju neposredno prije korištenja.2. granulastih i komadnih proizvoda koje treba zaštititi od djelovanja vlage. Danas je njihovu ulogu preuzela transportna ambalaža od ljepenke i valovite ljepenke. Letvarice spadaju u laku drvenu ambalažu i najviše se koriste za pakiranje. Prema osnovnoj namjeni kutije mogu biti: transportna.6. ljepenke.3. Drveni sanduci prema izgledu i konstrukciji mogu biti: puni drveni sanduci. a takoñer i od metala i polimernih materijala (slika 6-5). Složive kutije su grafički obrañene. ali takoñer i sipkih i pastoznih roba. Složive kutije od valovite ljepenke (skupna i transportna ambalaža) (a) i nesložive kutije od ljepenke (prodajna ambalaža) (b) 6. letvasti drveni sanduci i letvarice. zrnastih. 54 . kartona. Sanduci Sanduci su uglavnom transportna ambalaža. vanjskih utjecaja i gubitka mase. furnira. drva. Proizvode se od kartona. polimernih materijala i laminata postupkom krojenja i spajanja krojenih dijelova. a) b) Slika 6-4. Nesložive kutije imaju isti oblik i zauzimaju isti skladišni i transportni prostor prije i poslije punjenja. Nekad su bili najzastupljeniji oblik transportne ambalaže i izrañivali su se od kvalitetnih vrsta drva. Prema obliku u kojem se isporučuju kutije mogu biti složive i nesložive (slika 6-4). šperploče. spojenog oplošja.

55 . Budući da je staklo inertno upotrebljavaju se za pakiranje tekućih namirnica i lijekova. ljepila. Staklene boce su zbog kemijske postojanosti pogodne za pakiranje čak i najagresivnijih roba. Metalne (a) i drvene bačve (b) b) 6.4. otapala. kartona (za sipke i pastozne robe). Drveni sanduci (a) i sanduk od polimernog materijala (b) 6. osobito za pakiranje roba opasnih za okolinu. Boce Boce su tipična ambalaža za tekućine. Upotrebljavaju se za pakiranje robe raznih pojavnih oblika. velika masa.5. ovalni ili četverokutni presjek. loše korištenje skladišnog i transportnog prostora. vjedra Bačve. Nedostatci su im krhkost. Volumen im može biti od nekoliko mL do nekoliko L (uvijek veći od nominalnog). Cilindričnog su oblika i mogu imati okrugli. kante. alkoholna pića). ulja itd. Proizvode se uglavnom od jednog komada ambalažnog materijala postupcima plastičnih deformacija. Proizvode se od drva (za tekućine. kante i vjedra uglavnom su ambalaža većeg volumena. a) Slika 6-6. plastike (za bojila.) i metala (za tekuće i pastozne robe poput jestivih i tehničkih masnoća) (slika 6-6).a) b) Slika 6-5. Bačve. Otporne su na unutrašnji tlak pa se u njih pakiraju lakohlapljive tekućine i plinske otopine (pića s većim sadržajem CO2). cilindričnog su oblika a koriste se kao direktna transportna ambalaža.

Poklopac im se ne oštećuje pri otvaranju. Omjer dimenzija im je vrlo različit. Zatvaraju se frikcijskim poklopcem koji se proizvodi dubokim izvlačenjem. Metalne boce se proizvode od bijelog. ovalni. Poklopci im se proizvode od istog materijala na isti način. Služe za pakiranje pastoznih i sipkih roba. Mogu biti u šavnoj (slika 6-8a) i bešavnoj izvedbi (slika 6-8b). crnog i aluminijskog lima. trodijelne i monoblok boce. PVC-a. Oblikuju se postupkom ekstruzijskog ili injekcijskog puhanja. četverokutni itd. PE boca (a). poluzatvorene i zatvorene limenke. Otvorene limenke se izrañuju od bijelog lima. PE-a. PET boce (b) i metalna boca za aerosole (c) 6. Prije krojenja šavne limenke lim se grafički obradi a limenka se sastavlja iz tri dijela: plašta. Cilindričnog su oblika a mogu imati različite poprečne presjeke: okrugli. Upotrebljavaju se za pakiranje pastoznih roba koje ne sadrže lakohlapljive komponente. PP-a i PC-a. Oplošje se sastavlja dvostruko presavijenim šavom (zadebljanje se nalazi s unutrašnje strane). crnog i aluminijskog lima. Sadržaj se istiskuje komprimiranim plinom kroz ventil učvršćen na grlu boce i raspršuje u fine kapljice. a svojstva im ovise o polimernom materijalu i namjeni. Boce za aerosole su čvrste metalne boce posebne konstrukcije u koje se pakiraju tekućine pod tlakom. a) b) c) Slika 6-7. Limenke Limenke su prodajna ambalaža od bijelog.6. Prema konstrukciji i načinu zatvaranja mogu biti otvorene. Prema konstrukciji mogu biti dvodijelne. Upotrebljavaju se za pakiranje komprimiranih i ukapljenih plinova.Plastične boce se izrañuju od PET-a. dna i poklopca. 56 . Bešavne limenke od bijelog lima izrañuju se postupkom dubokog izvlačenja.

Zatvorena limenka (a) i limenka od bijelog lima za pasterizirane i sterilizirane namirnice s elastičnim poklopcem (b) 6. Limenke za sterilizirane i pasterizirane namirnice od bijelog lima obavezno moraju imati elastična dna i poklopce jer bi u protivnom zbog promjene volumena sadržaja tijekom toplinske obrade došlo do pucanja limenke. tekuće robe velike viskoznosti i robe nehomogenog sastava (npr. Otvorene šavne (a) i bešavne (b) limenke i poluzatvorene limenke (c) Zatvorene limenke mogu biti šavne i bešavne. Takve su limenke od aluminijskog lima za pivo i osvježavajuća pića s većim sadržajem CO2 (slika 6-9a). Izrañuju se samo u šavnoj izvedbi i služe za pakiranje boja i lakova. Staklenke Staklenkama se nazivaju staklene boce širokog grla. U njih se pakiraju pastozne i sipke robe. a) b) c) Slika 6-8.Poluzatvorenim se limenkama takoñer prije krojenja lim grafički obradi. One su isključivo cilindričnog oblika i visina im je veća od promjera. a) b) Slika 6-9. Poklopac se na njih trajno učvrsti nakon što se u njih stavi roba. ljepila i konzistentne masti (slika 6-8c).7. Elastičnost dna i poklopca postiže se tako da se na njima prešanjem oblikuje niz koaksijalno postavljenih žlijebova (slika 6-9b) . prema načinu zatvaranja i osobito prema zahtjevima koji se postavljaju u 57 . Prema području uporabe. kompot).

Ostale staklenke upotrebljavaju se za pakiranje sipkih i pastoznih roba koje se ne konzerviraju (farmaceutski proizvodi. ali im je svima zajedničko da moraju potpuno hermetički zatvarati staklenku. npr. Staklenke za toplinski konzervirane namirnice imaju malu visinu i kratak vrat i volumen od 30 mL do 5 L (slika 6-10). Plastenke s perforiranim čepom prikladne su za praškaste robe. prozirne su i slične staklenkama (slika 6-11b). silavac itd. nepovratna ambalaža koja zamjenjuje limenke i staklenke. Proizvode se od metalnih limova a nakon oblikovanja rubova poklopca na njih se nanosi masa za brtvljenje ili se postavljaju različiti podlošci i ulošci koji osiguravaju nepropusnost zatvorene staklenke. 8. 58 . Plastenke od tvrdog PVC-a izrañuju se postupkom puhanja. Za zatvaranje ovih staklenki koriste se poklopci različite izvedbe i karakteristika. Proizvode se od PE-HD-a. Slika 6-10. a prikladne su za farmaceutske i kozmetičke proizvode u obliku tableta i granula i u pastoznom obliku (slika 6-11c). Najčešće korišteni poklopci pojavljuju se pod nazivima twist off. Plastenke od PE-a vrlo visoke gustoće za pakiranje sipkih i pastoznih roba (umjesto poluotvorenih i otvorenih limenki) proizvode se postupkom puhanja. praškaste namirnice). omnia. dječji puder (slika 6-11a). kemikalije za laboratorijske analize.pogledu djelotvornosti zatvaranja staklenke se mogu svrstati u dvije grupe: staklenke za toplinski konzervirane namirnice i ostale staklenke. Polistirenske plastenke proizvode se isključivo postupkom injekcijskog prešanja. Staklenka sa širokim grlom za toplinski konzervirane namirnice 6. Plastenke Plastenke su alternativna prodajna. pano-T. PVC-a i PS-a.

male su mase. a) b) c) Slika 6-12. Upotrebljavaju se za pakiranje vrlo viskoznih i praškastih roba. itd. Budući da se teško grafički obrañuju grafički se elementi nanose na poklopac.9.) budući da su skuplje. Staklene čaše se rijetko upotrebljavaju kao ambalaža (npr. jestivih masnoća. mogu se slagati jedna u drugu (zauzimaju mali skladišni i transportni prostor). Plastične čaše su jeftine. One imaju deblje stjenke i stabilniji oblik a zatvaraju se poklopcem sa zubom ili frikcijskim poklopcem (slika 6-12c). koje se upotrebljavaju za pakiranje jogurta i ostalih mliječnih proizvoda. Papirne čaše izrañuju se od kvalitetnog papira gramature 125 – 150 gcm-3. Zatvaraju se poklopcima sa zubom ili zavarenim aluminijskim poklopcima. zauzimaju veliki skladišni i transportni prostor (slika 6-12a). slatke kreme i sl. Staklene (a) i plastične čaše: duboko vučene (b) i brizgane (c) 59 . PVC (b) i PS (c) plastenka 6. PC-a. Čaše Čaše su jeftina. Tehnikom injekcijskog prešanja (brizganja) proizvode se čaše uglavnom od PS-a. za senf. PP-a. tvrdog PVC-a. Papir se prije oblikovanja grafički obradi. oblika krnjeg stožca. papira oslojenog voskom ili laminiranog polimernim materijalom. PE-LD-a. nepovratna prodajna ambalaža kružnog poprečnog presjeka. (slika 6-12b). Postupkom dubokog izvlačenja proizvode se čaše od PS folija. PE (a).a) b) c) Slika 6-11. Služe za pakiranje pastoznih i tekućih namirnica.

laminata ili Al-folije). koji je zavaren na podlogu. pa se moraju pakirati pojedinačno. Dobro se grafički obrañuju. valovite ljepenka. pokriva robu kao mjehur. Roba se postavlja na podlogu. Upotrebljavaju se za pakiranje kozmetičkih proizvoda.mjehur) je jeftina. Prodajna i uporabna funkcija dobro je realizirana kod stojećih tuba koje mogu stajati vertikalno na širokom poklopcu (slika 6-13b). a ako je 60 . nepovratna.10. Tube Tube su fleksibilna. Robu štiti od prašine. Upotrebljavaju se za pakiranje pastoznih roba i roba koje sadrže lako hlapljive sastojke. Gornji dio je od prozirne folije (PVC. Cilindričnog su oblika. a izbor materijala ovisi o vrsti robe koja će se pakirati. Aluminijske tube ponekad imaju vrat tube izrañen od plastike i zatvaraju se isključivo plastičnim čepovima. brzo sušivih kitova). a gornji dio. Aluminijske (a) i stojeće plastične tube (b) 6. mehaničkih naprezanja. PS) oblika sličnog obliku robe a podloga je od neprozirnog materijala (kartona. Nisu mehanički osjetljive tako da ih nije potrebno pakirati pojedinačno u kartonske kutije. praktična i funkcionalna ambalaža koja se proizvodi u trenutku pakiranja a ima vrlo dobro riješene prodajne funkcije (slika 6-14). Na drugom kraju je otvor kroz koji se puni roba i nakon toga se zatvara ravnim šavom.6. prodajna ambalaža. Sastoji se iz dva dijela. ali im je nedostatak što su mehanički osjetljive (slika 6-13a). na jednom kraju naglo prelaze u kratki vrat na kojem se nalazi grlo (otvor za vañenje robe). farmaceutskih i prehrambenih proizvoda. Tube se proizvode i od polimernih materijala. Prema mehaničkim svojstvima dijele se na polukrute i meke. blister . a zatim u skupnu ambalažu. Metalne tube se proizvode od aluminija postupkom dubokog izvlačenja. proizvoda kemijske industrije (ljepila.11. Mjehurasta ambalaža Mjehurasta ambalaža (engl. jednostavna. a) b) Slika 6-13.

ampule i slične lijekove) vrlo je higijenska i lako se otvara. ali pruža lošu zaštitu od vlage i ostalih sastojaka zraka. Pakiranje prianjajućim filmom Metoda pakiranja prianjajućim filmom (engl. a mjehur od PVC-a oslojenog PVDC-om). Za gornji dio koristi se PVC folija. slična je mjehurastoj ambalaži (slika 6-15). Posebna je izvedba mjehuraste ambalaže sa žlijebom. dražeje. a s unutarnje oslojena tankim slojem PE-a. pa potpuno na nju naliježe poput kože. lijepljenjem ili čeličnim spajalicama. Podloga je od Al-folije koja je s vanjske strane lakirana i grafički obrañena. Mjehurasta ambalaža za farmaceutske proizvode (tablete. Gornji dio oblikuje se od PVC-a postupkom dubokog izvlačenja. Slika 6-15. Oblikuje se na način da se folija zagrije i postavi preko kartonske podloge na kojoj se nalazi roba. naziva se još i skin ambalaža (engl. skin packaging). Slika 6-14. Mjehurasta ambalaža 6. potom se folija učvrsti na robu zavarivanjem.roba osjetljiva na vlagu i sastojke zraka podloga i mjehur izrañuju se od materijala manje propustljivosti (podloga od laminata. Razlikuju se u tome što se u ovom slučaju gornji dio ne oblikuje na kalupu već na samoj robi koja se pakira. biaksijalno orijentirana PS folija ili acetatnocelulozno folija. Lako se otvara i može se ponovo zatvoriti. skin-koža). Vruća folija se isteže i čvrsto obujmi robu sa svih strana. Metoda je pogodna za pakiranje mehanički postojanih roba. Pakiranje prianjajućim filmom 61 . Nedostatak joj je što se teško otvara i pri tome se uništi.12. neosjetljivih na temperaturne promjene. Ova ambalaža služi za pakiranje vrlo različitih roba stabilnog oblika i za pakiranje kolača i peciva.

Najčešće se koristi aluminijsko-polietilenski laminat. Oblikuje se od dvije trake laminata izmeñu kojih se stavlja lijek a zatim se trake toplinski zavare. Slika 6-16. Strip-ambalaža Strip ambalaža je specijalna ambalaža za pakiranje lijekova u obliku tableta i dražeja (slika 6-16). Prije oblikovanja ambalaže trake se grafički obrade.13.6. Strip ambalaža 62 .

ambalaže (od različitog materijala) u kontaktu s proizvodom i okoline (koju definira temperatura. vlažnost. ali je od osobite važnosti poznavanje interakcija u sustavima ambalaža . CO2. razmjena energije i biološka meñudjelovanja. Interakcije u ambalažnom sustavu Osnovna funkcija ambalaže je smanjenje reakcija koje utječu na stabilnost upakiranog sadržaja. Ambalažni sustav (engl. Slika 7-1.1.. kisik. Interakcije se odvijaju u svim vrstama ambalažnih sustava. Komponente koje mogu stupiti u interakcije unutar ambalažnog sustava Izraz transport mase odnosi se na izmjenu mase difuzijom koja se dogaña u ambalažnom sustavu od trenutka kad je proizvod stavljen u ambalažu do trenutka kad se ambalaža otvori ili ošteti.7. packaging system) sastoji se od proizvoda (koji može biti u bilo kojem obliku).prehrambeni proizvod zbog mogućeg utjecaja na ljudsko zdravlje. Na slici 7-1 shematski su prikazane komponente koje mogu stupiti u interakcije unutar ambalažnog sustava. kemijski ili elektronički proizvodi. Te interakcije mogu se promatrati kao transport mase.. Hlapljive komponente sadržane u proizvodu (voda. arome) i dio tih komponenti koje su ishlapile iz proizvoda (nalaze se u prostoru izmeñu proizvoda i ambalaže) u 63 .) Unutar ambalažnog sustava dolazi do interakcija izmeñu proizvoda i materijala od kojeg je napravljena ambalaža i vanjske okoline. AMBALAŽA PREHRAMBENIH PROIZVODA 7. Ipak treba naglasiti da sve ono što se odnosi na ove sustave vrijedi takoñer i za ambalažu drugih proizvoda kao što su medicinski.

odnosno količina tvari koja koja difundira u jedinici vremena kroz jediničnu površinu direktno je proporcionalna gradijentu koncentracije.termodinamičkoj su ravnoteži. 64 . x: J = −D ∂c ∂x gdje je D koeficijent difuzije ovisan o vrsti djelomično propusnog materijala. apsorpcije i migracije opisani su Fickovim zakonom koji izražava količinu komponente koja difundira. c. Transport mase očituje se procesima apsorpcije. H2O. shelf-life).2. arome) difuzijom izmeñu proizvoda i okoline kroz homogenu stjenku ambalaže. I. omekšavala. Hlapljive komponente koje se nalaze unutar proizvoda i/ili ambalažnog materijala mogu migrirati samo kroz izravan kontakt proizvoda i ambalaže. reakcijski produkti. Procesi permeacije. apsorpcije i migracije biti detaljno opisani na primjeru ambalaže od polimernih materijala. razgradni produkti i molekule ugrañene u polimerni materijal prilikom ponovne uporabe reciklirane ambalaže. migrira i koja se apsorbira u ovisnosti o vremenu. kod polimerne ambalaže moguća je difuzija sviju ovih komponenata te ona predstavlja reaktivniji ambalažni materijal od stakla i metala. Apsorpcija podrazumijeva prijelaz nekih komponenti iz namirnice na ambalažni materijal. Stoga će procesi permeacije. maziva i klizna sredstva. tvari za sprječavanje zapaljivosti. emulgatori. antistatici. migracije i permeacije. Migracija predstavlja prijelaz komponenti male molekulske mase iz ambalaže u namirnicu. inhibitori polimerizacije. sredstva protiv blokiranja. Permeacija je transport molekula male molekulske mase (O2. polimeri niske molekulske mase. svjetlosni stabilizatori. antioksidansi. Za higroskopne proizvode i one osjetljive na kisik permeacija može znatno utjecati na trajnost proizvoda (engl. bojila. sredstva protiv pjenjenja. CO2. Fickov zakon: difuzijski protok J. ostatci otapala. Interakcije u sustavu polimerna ambalaža . 7. ostatci katalizatora. vrsti difundirajuće plinovite tvari i temperaturi. što rezultira promjenom organoleptičkih i prehrambenih karakteristika namirnice.hrana Potencijalni migranti iz polimernih materijala mogu biti ostatci monomera. a obrnuto proporcionalna debljini djelomično propusnog sloja. sredstva za pjenjenje. S obzirom na njezinu kemijsku prirodu. Hlapljive komponente koje se nalaze u ovom meñuprostoru nastojat će stupiti u interakciju s ambalažnim materijalom.

F: Ql At gdje je: Q – količina tvari (izražena kao masa ili volumen) koja prolazi kroz ambalažni Brzina protoka mase normalizirana prema debljini. Permeacija Proces permeacije kroz ambalažni materijal (polimerni film) sastoji se od ulaska malih migrirajućih molekula iz namirnice (prostor povećanog parcijalnog tlaka tih molekula) u polimerni film. N: materijal l – debljina ambalažnog materijala t – vrijeme kontakta A – veličina promatrane površine ∆p – razlika parcijalnih tlakova tvari kroz materijal 65 .7. Shema transporta mase kroz polimerni film p2 – parcijalni tlak molekula u namirnici p1 – parcijalni tlak molekula u okolini c2 – koncentracija molekula na granici filma u kontaktu s namirnicom c1 – koncentracija molekula na granici filma u kontaktu s okolinom Karakteristike propustnosti polimernog filma koji se nalazi u stacionarnom stanju i u uvjetima kontrolirane difuzije mogu se izraziti različitim fizikalnim veličinama. difuzije kroz polimerni film u smjeru nižeg parcijalnog tlaka i izlaska tih molekula iz filma u okolinu procesom desorpcije (Slika 7-2).1.2. Slika 7-2. Permeacija. R: R= Q A t∆p Ql A t∆p Q F= At P= N= Koeficijent permeacije. P: Brzina protoka mase.

Jedinica za ispitivanje može se sastojati od jedne ćelije s dvije komore.metode pri promjenjivom volumenu . Apsorpcija i migracija Apsorpcija i migracija su dvije važne pojave transporta mase u ambalažnom sustavu u kojem se namirnica nalazi u neposrednom dodiru s polimernim materijalom. masa. Kod kapljevitih ili čvrstih tvari može se uzorak staviti u polimernu vrećicu da bi se na kraju izmjerilo koliko je te tvari u vrećici ostalo.metode pri promjenjivom tlaku . Uobičajeni analitički senzori za analizu plinova sadrže elemente za mjerenje toplinske provodnosti. Za mjerenje je potrebno raspolagati izvorom tvari koja prolazi kroz ambalažni materijal. Ispitivani film izložen je vanjskom vlažnom zraku u kontroliranoj atmosferi. 7. dok se pare kao vodena para. Apsorpcijom se naziva proces pri kojem neke tvari iz namirnice prelaze u ambalažni materijal. odnosno koliko je tvari prošlo kroz polimerni film u okolinu. koncentracija). Za mjerenje propustnosti ambalažnog materijala vrlo je važno osigurati sustav za identifikaciju dovoljno precizan i osjetljiv. organske tvari ili sublimirane krute tvari (npr.izostatske metode (p. Ovo je slučaj odreñivanja brzine prolaza vodene pare (engl. 66 . Kao ćelija za mjerenje može se koristiti vrećica napravljena od ispitivanog filma u koju se stavi apsorbirajući medij. Tvari koje se istražuju mogu biti čiste ili pomiješane s drugim tvarima.Metode za odreñivanje propustnosti polimernih filmova mogu se podijeliti na: . Vrećica se zatvori i stavi u kontakt s prodirućom tvari. Komora u kojoj se nalazi ispitni medij drži se pod konstantnim tlakom i to većim od onog u komori gdje se prikupljaju molekule koje su prošle kroz polimerni film. jedinicom za ispitivanje. Plinovi kao kisik i CO2 komercijalno su dostupni u bocama. V = konst. instrumentom za identifikaciju tvari koja je prošla kroz ambalažni materijal i atmosferom kontrolirane temperature. U prvom slučaju film se nalazi izmeñu dvije komore. kulometrijskih efekata i elektrokemijskog gradijenta. volumen. dok apsorbirajući materijal smješten u komori "zarobljava" molekule koje su prošle kroz film. Pri primjeni ćelije s jednom komorom polimerni film izložen je vanjskoj atmosferi.). mentol) moraju proizvesti na licu mjesta. U svakom slučaju molekule koje su prošle kroz polimerni film skupljaju se na strani nižeg tlaka gdje se očitavaju karakteristike te tvari (tlak.2. ćelije s jednom komorom ili vrećice izrañene od ispitivanog filma. WVTR – water vapor transmission rate) prema metodi ASTM E96. Obrnuto.2.

U dodir se stavja uzorak ambalažnog materijala i tvar koja simulira namirnicu u unaprijed zadanim. Prema nekim autorima. te koeficijentom S za plinove koji je omjer koncentracije te tvari u ambalažnom materijalu i parcijalnog tlaka u prostoru ambalaže. Budući da je analiza realnih sustava za pakiranje vrlo kompleksna. DP DF migrant POLIMERNI FILM kontaktna površina NAMIRNICA Slika 7-3. svojstvima slične odgovarajućim namirnicama. Pojava migracije posebno se istražuje u prehrambenoj industriji jer pored toga što uzrokuje promjene organoleptičkih svojstava namirnice može loše utjecati na zdravlje ljudi. kisela ili lipidna. Sastav svake od faza ambalažnog sustava ovisi o zakonima termodinamičke ravnoteže koji upravljaju ovim transportnim procesima. Simulanti hrane su kapljevine visoke čistoće.koeficijent difuzije migranta u namirnici Na slici 7-3 prikazana je shema procesa migracije male molekule (migranta) iz polimernog filma u namirnicu s kojom je u neposrednom dodiru. alkoholna. Ravnoteža se obično izražava koeficijentom K za kapljevite i polučvrste proizvode koji predstavlja omjer koncentracije tvari u ambalažnom materijalu i namirnici. 67 . 15 % etanol. Zbog toga u mnogim zemljama postoji stroga zakonska regulativa koja se odnosi na pakiranje namirnica i zahtjeva se čitav niz postupaka za mjerenje migracije tvari iz ambalažnih materijala. 3 % octena kiselina i neka ulja (rafinirano maslinovo ulje.koeficijent difuzije migranta u polimernom filmu DF . Ovisno o fizikalno-kemijskim karakteristikama namirnica se može klasificirati kao vodena. uobičajeno je provoditi istraživanja migracije u uvjetima koji se lakše kontroliraju. Shema procesa migracije u sustavu hrana – ambalaža DP . Meñu svim tvarima za koje je karakteristična velika pokretljivost u ambalažnom sustavu najviše se proučavaju tvari prisutne u ambalažnom materijalu.migracija je proces prijelaza komponenti iz ambalažnog materijala u namirnicu. proces migracije naziva se "normalna" migracija. kontroliranim uvjetima. pa u skladu s tim odgovarajući simulanti su destilirana voda. dok se apsorpcija naziva"negativna" migracija.

mikroekstrakcija u čvrstoj fazi. i temperature. Preporučeni uvjeti ispitivanja. vrijeme i temperatura navedeni su u tablici 7-2. Meñutim. suncokretovo ulje ili smjesa sintetičkih triglicerida za namirnice čija je pH vrijednost > 4. Odabir analitičke metode za odreñivanje specifičnih migranata 68 . u skladu s uvjetima u stvarnoj uporabi Uvjeti u stvarnoj upotrebi 1. Tablica 7-1. ekstrakcija sa superkritičnim fluidima. omekšavala (osobito različitih ftalata iz omekšanog PVC-a) i antioksidansa. Vrijeme dodira t > 24 h T ≤ 5oC 2.suncokretovo ulje ili smjesa sintetičkih triglicerida) (tablica 7-1). vinil-klorida). Vrijeme dodira 2 h < t ≤ 24 h o T≤5 C 5oC <T≤ 40oC T> 40oC 3. Pod globalnom migracijom podrazumijeva se ukupna količina migranta iz ambalaže u namirnicu i izražava se u miligramima po gramu uzorka ili u mg po površini (dm2) ispitivanog uzorka ambalaže. Vrijeme dodira t<2h o o 40 C <T≤ 70 C 70oC <T≤ 100oC 100oC <T≤ 121oC T > 121oC Odreñuje se globalna i Uvjeti ispitivanja 10 dana pri 5oC 24 h pri 5oC 24 h pri 40oC u skladu s državnim zakonom 2 h pri 70oC 1 h pri 100oC 30 min pri 121 oC u skladu s državnim zakonom specifična migracija.5 za namirnice koje sadržavaju alkohol za ulja i masti i za namirnice koje sadržavaju više od 5 % masti Tablica 7-2. t. Kod polimernih materijala prati se specifična migracija monomera (npr. T.5 za namirnice cija je pH vrijednost < 4. kad se promatra neka posebna tvar za koju se sumnja da bi mogla biti toksična za ljude govori se o specifičnoj migraciji. Simulanti hrane A B C D Destilirana voda 3% otopina octene kiseline 15% otopina etanola Rafinirano maslinovo ulje. kromatografske tehnike. ekstrakcija tekuće-tekuće. Uobičajene tehnike koje se koriste za kvantificiranje procesa apsorpcije i/ili migracije u sustavima za pakiranje hrane su: gravimetrijska analiza. stirena. Propisana maksimalno dozvoljena ukupna količina migrirajućih komponenti iz polimernih materijala u hranu iznosi 60 ppm (60 mg kg-1). Odabir vremena. ekstrakcija čvrsto-tekuće.

ali nije moguće tu tvar identificirati. Tijekom postupka sterilizacije dolazi do djelomične razgradnje aminokiselina. šećer. Zbog male debljine sloja kositra čelična podloga nije u potpunosti zaštićena već u njoj postoje mikro pore.4. nastaju sulfidi kosira i željeza koji su tamnoljubičaste boje te se pojavljuju u obliku mozaika na unutarnjoj strani ambalaže od bijelog lima. kemijskom sastavu i pH namirnice. prisutnosti kisika u ambalaži. aditivima koji se dodaju namirnici i mijenjaju joj kemijski sastav (kuhinjska sol. Metoda radio-markera C-14 i mjerenja izotopa vrlo je učinkovita i analitički osjetljiva. uvjetima skladištenja itd. Pritom se oslobaña sumpor. Izmjerena radioaktivnost u kontaktnoj fazi izravno se može dovesti u vezu s koncentracijom migranta pri čemu je eliminirano čišćenje uzorka prije analize. Stoga je kromatograf uvijek vezan sa sustavom za identifikaciju poput infracrvenog ili masenog spektrometra. kositar. Krajnji rezultat ovih procesa je pojava "točkaste" korozije. kod kojeg je željezna osnova zaštićena slojem kositra.ovisi o samom migrantu koji se odreñuje te granici detekcije analitičkih metoda. 7. Kromatografskom analizom moguće je odrediti maksimalnu količinu tvari koja daje odziv na detektoru unutar odreñenih radnih uvjeta. Da bi se spriječili svi ovi neželjeni procesi unutrašnjost limenki od bijelog lima dodatno se zaštićuje organskim prevlakama. odnosno perforacija limenke i propadanje namirnice.2. Ove prevlake se nazivaju "zlatni" ili "gold" lakovi kada im se dodaju još i pigmenti cinkova i titanova dioksida u svrhu postizanja 69 . Kod namirnica koje imaju pH veći od 5 i bogate su bjelančevinama može doći do neželjene pojave obojenosti limenke koja se naziva mramoriranje. Interakcije u sustavu metalna ambalaža . Namirnice koje imaju pH manji od 4 . Ova pojava ne utječe na zdravstvenu ispravnost namirnice. To su mjesta na kojima je namirnica u izravnom dodiru s kositrom i sa željezom pa neke komponente namirnice mogu kemijski reagirati s metalima. nitrati. Posljedica kemijskih reakcija komponenti namirnice i metala je nastajanje metalnih spojeva koji mijenjaju organoleptička svojstva namirnice i utječu na njenu zdravstvenu ispravnost. nitriti. Namirnice se pakiraju u ambalažu od bijelog lima. što je neophodan postupak kod kromatografskih metoda. aluminij).5 sadrže kiseline koje otapaju metale.hrana Interakcije metalne ambalaže i hrane ovise o različitim faktorima: vrsti i kvaliteti ambalaže (željezo. u prvom redu o pH namirnice. Koji će se procesi odvijati ovisi o mnogim faktorima. osobito u slučaju željezne ambalaže. Ove su reakcije gotovo uvijek povezane s korozijskim procesima. polifosfati). Kositar je manje reaktivan od željeza i teže stupa u kemijske reakcije s hranom.

U tu svrhu vreće se posipaju kemijskim sredstvima ili se tretiraju gama zrakama. zdrobljena pšenica i većina cerealija za pripravu toplog obroka. osobito ako se radi o teškim metalima poput olova ili kroma. papirne ili plastične vreće) koja mora biti postojana na vlagu i štititi od insekata i glodavaca. Proizvodi od zrna žitarica dijele se u tri osnovne grupe: proizvodi koji sadržavaju cijelo zrno. su oljuštena riža. ali njihova prisutnost u namirnici nije poželjna jer utječe na organoleptička svojstva namirnice a takoñer i na njezinu kvalitetu i nutritivnu vrijednost. Zakonskim propisima strogo su regulirane dopuštene količine metala koje se mogu nalaziti u hrani kao rezultat interakcija ambalaže i namirnice. Prekrupljeno zrno žitarica pakira se uglavnom u transportnu ambalažu (jutene. kokice. Metali poput željeza ili kositra nisu toksični. zdrobljeno i djelomično obareno zrno zobi. 7. Moguće interakcije aluminija i namirnice slične su kao i kod ambalaže od bijelog lima s tom razlikom što su spojevi aluminija bezbojni ili bijelo obojeni pa ne dolazi do pojave diskoloracije namirnice. Proizvodi koji sadržavaju cijelo zrno. Interakcije hrane i ambalaže od bijelog lima kroz pore u zaštitnoj prevlaci Organske prevlake takoñer se upotrebljavaju i pri izradi ambalaže od aluminija. Ova ambalaža treba zaštititi proizvod od vlage i insekata. pri čemu se najčešće koristi kombinacija papir/PE/Al folija/PE. 70 .3. Slika 7-4. Riža se pakira u PE ili PP vrećice i/ili kartonske kutije. pekarskih i konditorskih proizvoda S obzirom na brojnost proizvoda od žitarica ambalaža za pakiranje ovih vrsta proizvoda izrañuje se od različitih materijala i oblika. a uklonjena im je samo ljuska. a takoñer i u ambalažu od laminata. proizvodi od mljevenog zrna i toplinski obrañeni proizvodi. Ambalaža proizvoda od žitarica. Budući da i ove prevlake mogu imati oštećenja moguće je da namirnica doñe u neposredan dodir s kositrom i željezom (slika 7-4).odreñenih estetskih efekata. prekrupljeno zrno žitarica. Aluminij je vrlo reaktivan metal pa se njegova površina zaštićuje pasivacijskim slojem koji ima istu ulogu kao i kositar kod bijelog lima.

omogućava toplinsku sterilizaciju kruha (talište PP-a je pri 160oC). najčešće s papirnom oblogom. ali ne i za mirise i plinove. To se postiže pakiranjem u kartonske kutije s "prozorom". da bi se spriječio gubitak mase prosijavanjem. Cerealije za pripravu toplog obroka takoñer se pakiraju u kartonske kutije.Proizvodi poput kokica i sirovih sjemenki pakiraju se u kartonske kutije i limenke od bijelog lima koji im pružaju zaštitu od vlage i djelovanja kisika. Budući da niti jedan ambalažni materijal ne ispunjava sva željena svojstva često se koriste laminirani materijali u kojima se kombiniranjem pozitivnih svojstava različitih folija nastoji postići optimalno rješenje. Proizvodi od mljevenog zrna poput pšeničnog brašna. pogodan za grafičku obradu. rastezljiv. masna tijesta. Cerealije moraju biti zaštićene od djelovanja vlage. dok je PE savitljiv. U ambalaži ovih proizvoda danas se upotrebljava PVDC folija koja ima izuzetna barijerna svojstva. 71 . Celofan je nepropustan za vodenu paru. sprječava raskvašivanje kore i omogućava pakiranje u higijenskim uvjetima. mehanički postojan. Ambalaža proizvoda od žitarica za brzu pripremu hladnog obroka su kartonske kutije koje omogućavaju "disanje" proizvoda ili laminati tipa vosak/PE/VAc na sjajnom papiru i papir/PVDC. biskviti. keksi. a omogućava toplo zavarivanje vrećica. Tjestenine su namirnice koje u sebi sadrže manje od 13 % vlage. posebno obrañenog kukuruznog brašna. PVDC i E/VAl (etilen/vinil alkohol) imaju izvanrednu nepropustnost za plinove i paru i lako se laminiraju s drugim polimerima. insekata i prašine. rižina i ražena brašna. kolači. Toplinskom sterilizacijom hrane spriječava se mikrobna i enzimska aktivnost čime se znatno produžava trajnost hrane. tjestenina. Ambalaža od papira može se dobro zatvoriti i dobro zadržava vlagu. Pakiranjem pekarskih proizvoda u ambalažu nepropusnu za vodenu paru sprječava se isušivanje kore kruha ali je nedostatak te ambalaže što potpomaže rast plijesni i zadržavanje vlage na površini proizvoda. prekrupljenog zrna žita. PE i PP vrećice. Zbog niske cijene i dobrih svojstava PE je danas najviše upotrebljavani materijal za pakiranje pekarskih proizvoda. PP je nepropustan za vodenu paru. Ambalažni materijal za ovu vrstu proizvoda mora omogućiti disanje proizvoda bez apsorbiranja dodatne vlage i spriječiti kondenzaciju vlage na njegovoj površini. pečeni/prženi proizvodi od tijesta bez kvasca. ne propušta plinove ni vodenu paru. Toplinski obrañeni proizvodi su proizvodi od brašna: kruh s kvascem. ugušćivača za juhe i umake i sl. Ambalaža od PP-a je čvršća i može se bolje grafički obraditi od PE ambalaže. Za pakiranje kruha upotrebljavaju se različiti ambalažni materijali. ali nije transparentna i povećana joj je propusnost pri gužvanju. pakiraju se u papirne vrećice u kojima su zaštićeni od zagañenja i vlage.

vrećice od laminata Al folija/papir ili pojedinačno omataju u celofan. Kava i slični proizvodi koji lako gube aromu pakiraju se u hermetički zatvorene limenke pod vakuumom. netoksični i bez utjecaja na senzorska svojstva proizvoda. PP ili voštani papir. Ukoliko doñe do promjene temperature ili značajnog gubitka vlage površina čokolade poprima bijeli boju. celofan. Ambalaža smrznutih pekarskih proizvoda mora ispunjavati i dodatne zahtjeve: da bude postojana na niskim temperaturama i otporna na utjecaj masti. Materijali za ovu vrstu ambalaže moraju imati visoka barijerna svojstva. što se postiže kombiniranjem dviju metoda: metodom vakuum pakiranja i pakiranja u atmosferi plina. Ta se pojava naziva "cvjetanje" čokolade. Za pakiranje toplog (70oC) ili vrućeg (90oC) kruha u sterilnu ambalažu (za crni kruh i kruh od cjelovitog zrna) potrebna je toplinski postojana folija. To može biti biaksijalno razvučena tvrda PVC folija (debljine 15 µm). Ambalaža takoñer mora biti otporna na mehanička naprezanja. U tu svrhu najčešće se koriste voštani papir i karton. Čokolada se zbog visokog udjela masti zamata najprije u aluminijsku foliju od a preko toga se stavlja papirni omot s grafičkom obradom. kidanje i sl. Trajnost pekarskih proizvoda može se znatno produžiti pakiranjem u modificiranoj atmosferi. Najčešće se upotrebljava smjesa dušika i ugljikova dioksida. PE folija (debljine 30 – 35 µm) ili perforirana PP folija (debljine 15 µm).Pekarski proizvodi su sterilni nakon pečenja. bušenje. Uspješnost ove metode pakiranja ovisi o početnoj kontaminaciji proizvoda i količini zaostalog kisika koja bi trebala biti manja od 2 %. Vakuum pakiranjem se ukloni zrak iz ambalažne jedinice i zamjeni sa smjesom plinova koji moraju biti jeftini. biti nepropusni za plin i vodenu paru. nakon toga stavljaju se kartonsku kutiju koja se zaštićuje omotom od transparentnog filma. staklenke s dodatnom zaštitom od voštanog papira ispod čepa ili vrećice od laminata poliestera/Al folije/PE. Tvrdi ili žele bomboni su proizvodi s visokim udjelom šećera i moraju biti zaštićeni od povećanog gubitka ili vezivanja vlage. Ovim načinom pakiranja onemogućava se rast mikroorganizama budući da je uklonjen kisik a znatno se smanjuje i uporaba konzervansa. nezapaljivi. PE i laminati. fungicidni. Punjeni čokoladni deserti stavljaju se pojedinačno u čašice izrañene od sjajnog papira ili PVC filma. Ambalaža za kekse mora biti postojana na vlagu i masnoće i na utjecaj svjetlosti. a do kontaminacija može doći tijekom hlañenja ili pakiranja. 72 . pa se izrañuje od lakiranog celofana i laminata tipa lakirani orjantirani PP/Al folija/PS. da bi se održala modificirana atmosfera unutar ambalažne jedinice kroz dulje vrijeme. Pakiraju se u plastične vrećice.

odnosno troši kisik. nepropusna za kisik (npr. poliesterske folije lakirane PE-om ili s obje strane lakirane PVDC lakom. odnosno banana na niže od 14 oC. "generacije kesica" (engl. Ambalaža koja sadržava takve kesice mora biti od materijala visokih barijernih svojstava. koja sadržava sorbinsku kiselinu. a kesica je od papira i etilen/vinil acetat kopolimera. Koncentracija kisika unutar 1-2 dana smanji se na 100 ppm i ostaje takva tijekom cijelog razdoblja predviñenog za održivost proizvoda. Smanjenjem količine kisika usporava se proizvodnja energije i proces dozrijevanja proizvoda. Etanol je adsorbiran na prahu SiO2 .4. 7. voće i povrće i nakon berbe nastavlja proces respiracije. 73 . Potrebno je omogućiti kontrolirano isparavanje vode s površine što se postiže odabirom ambalažnog materijala s relativno velikom propusnošću na vodenu paru ili perforiranog materijala odgovarajuće poroznosti. vodu i energiju. rajčica i krastavac na temperature niže od 7 oC. Naime. Meñutim. Postoji i drugi tip "generacije kesica" kod kojeg se tijekom skladištenja oslobañaju plinovi ili pare etanola unutar pakiranja. Ambalaža jediničnog pakiranja može biti od lakiranog PVDC-a. na papiru postojanom na masnoće. Suvremena metoda pakiranja koja se naziva aktivno pakiranje (engl. Active Packaging) omogućava produženje trajnosti proizvoda koja se može usporediti sa svježim proizvodima. neke vrste voća i povrća osjetljive su na niske temperature. Proces respiracije može se usporiti čuvanjem proizvoda pri nižim temperaturama. Kesice su od materijala koji izrazito propušta kisik i vodenu paru te kisik reagira s apsorbensom i nastaje netoksični željezov(II) oksid. Treba izbjegavati temperaturne promjene tijekom skladištenja ovih proizvoda budući da one uzrokuju zamagljivanje i kondenzaciju vode na površini ambalažnog filma. Meñutim. Ovom metodom neželjene promjene hrane sprječavaju se uporabom kemijskih agenasa (antioksidansi i UV stabilizatori) koji su ugrañeni u ambalažni materijal. PVDC). Ambalaža za pakiranje voća i povrća Odabir ambalažnog materijala za pakiranje voća i povrća vrlo je kompleksan budući da treba uzeti u obzir vrstu proizvoda i njegovu održivost i okolne uvjete. stoga bi relativna vlažnost unutar pakiranja trebala bi biti 96 – 98 % pri konstantnoj temperaturi. sachet generation). Brzina respiracije kontrolira se količinom kisika u ambalažnoj jedinici.Dodatna zaštita namirnice od kontaminacije može se postići metodom tzv. a otpušta CO2. Jedan od primjera je produženje trajnosti kruha pomoću prevlake karboksi metil celuloze (CMC). npr. Svježe voće i povrće sadrži 80 – 90 % vode. Unutar jediničnog pakiranja nalazi se kesica s apsorberom kisika (željezov prah ili spoj željezovog (II) iona).

Odabir odgovarajućeg ambalažnog materijala ovisi takoñer o osjetljivosti i specifičnim svojstvima pojedine vrste voća i povrća koje se može podijeliti u pet osnovnih skupina: 1. Aktivna modifikacija atmosfere može se postići vakuumiranjem pakiranja i zamjenom atmosfere unutar pakovanja željenom kombinacijom plinova ili dodatkom tvari koje vežu 74 . zeleno povrće ima veliku brzinu respiracije i osjetljivo je na anaerobno kvarenje. krumpir je potrebno zaštiti od svjetla primjenom obojenog filma 5. Smrznuto voće i povrće potrebno je zaštiti od gubitka vlage i hlapljivih aromatičnih spojeva. aldehide i kiseline. To se može postići primjenom skupljajućih PE filmova (smanjuje se zračni prostor unutar ambalažne jedinice) i Al folije od koje se izrañuju zdjelice različitih oblika i dimenzija i koja je postojana pri vrlo niskim temperaturama.koncentracija kisika ne smije biti manja od 3 % jer tada dolazi do anaerobne fermentacije i pretvaranja šećera u alkohole. Sušeno voće i povrće takoñer treba ambalažu koja sprječava gubitak vlage i arome iz proizvoda. čvrsto voće ima malu brzinu respiracije. stavlja ga se na kartonski podložak preko kojeg dolazi polimerni film 3. brzo gubi vlagu pa se pakira u ambalažu nepropusnu na vodenu paru. celuloznog acetata ili PS-a 2. pakiraju se u celofan postojan na vlagu ili perforirani PE film koji tijesno prianja uz proizvod 4.38 cm. proizvodi sa stabljikom su izrazito skloni kvarenju jer brzo gube vlagu. celofan/PE/Al folija/PE i papir/PE/Al folija/PE. meko voće je izrazito osjetljivo i podložno anaerobnom kvarenje pa ga je najbolje pakirati u polučvrstu ambalaža s poklopcem od celofana. Voće u sirupu i povrće u rasolu pakira se u metalnu ambalažu od bijelog lima ili u staklenke. a razlikuju se u preciznosti kontroliranja parcijalnog tlaka plina. za što se upotrebljavaju složeni ambalažni materijali dobrih barijernih svojstava poput PE/Al folija/papir. od omekšanog PVC-a. Produžavanje trajnosti svježeg voća i povrća omogućava se pakiranjem u kontroliranoj (CA) i modificiranoj (MA) atmosferi. PP-a i PS-a. Da bi se zadovoljili svi navedeni uvjeti upotrebljavaju se polimerni filmovi s perforacijom promjera 0. PE-a. a modificirana se primjenjuje tijekom transporta. celuloznog acetata. korjenasto povrće nije lako pokvarljivo i može ga se skladištiti duže vrijeme pod uvjetom da ne gubi vlagu. Kontrolirana atmosfera se koristi za dugotrajnije skladištenje proizvoda. u prodajnom lancu ili za kratkotrajno skladištenje hrane. Zajednička karakteristika ovih metoda je smanjena koncentracija kisika i povećana koncentracija CO2. od utjecaja kisika i svjetlosti.

etilena i vlage ili oslobañaju pare etanola. Prvi je purpurno-crveni mioglobin. Ambalaža mora zaštititi meso od vanjskih utjecaja (prašine i rukovanja). 75 . Boja mesa je glavni pokazatelj svježine koju kupac primjećuje a potječe od triju oblika pigmenta.8oC i relativne vlage od 100 % unutar ambalaže i 52 % izvan ambalaže. Svježa riba često se pakira u plitki podložak od pjenastog ili prozirnog PS-a s transparentnim pokrovom. oksidacijom reduciranog hem-željeza (Fe2+) u feri oblik (Fe3+) nastaje metmioglobin odgovoran za smeñu boju mesa. Ti materijali trebaju omogućavati propusnost kisika od 5000 mL/m2 dan-1bar-1.kisik. a s druge dovodi do užeglosti masti. Ambalažni materijali dobrih barijernih svojstava spriječavaju apsorpciju mirisa iz okoline. zatim svijetlo-crveni oksidirani mioglobin i smeñe oksidirani metmioglobin. ali ne i za vodenu paru). Kontrola propusnosti kisika mora biti kompromis izmeñu postizanja idealne boje mesa i sprječavanja reakcije oksidacijske razgradnje. Ambalaža za pakiranje mesa i ribe Svježe meso je biloški aktivno i pri normalnim uvjetima idealna je podloga za razvoj mikroorganizama i podložno je ubrzanom kvarenju. 7.5. reguliraju sadržaj ugljikova dioksida. Vakuum pakiranjem svježeg mesa i ribe u ambalažni materijal visokih barijernih svojstava poput PVDC-a produžava se trajnost proizvoda i do tri tjedna pri temperaturi hladnjaka (4-8oC) uz minimalan gubitak vlage. Pri smanjenoj koncentraciji kisika. Kontaminacija bakterijama spriječava se čuvanjem mesa pri niskih temperaturama (ispod 10oC). PVDC i PE-LD s mikroporama i PE modificiran vinil-acetatom. S jedne strane kisik je potreban za održavanje crvene boje mesa. pri 23. Ovim zahtjevima udovoljavaju celofan s jedne strane presvučen nitroceluloznim lakom (propusan za kisik. Etanol usporava rat mikroorganizama ukoliko se rasprši po površini proizvoda prije pakiranja. Uobičajena ambalaža u maloprodaji sastoji se od zdjelice izrañene od pjenastog PS-a s transparentnim omotnim filmom. odnosno zahtjev potrošača za potpunim pregledom upakiranog svježeg mesa moraju se koristiti transparentni materijali. Riba takoñer spada u grupu proizvoda koji su podložni brzom kvarenju i koji se moraju odmah staviti u hladnjak ili zamrznuti. Da bi se zadovoljile prodajne funkcije ambalaže. Etilen je prirodni biljni hormon koji ima važnu ulogu u procesu "starenja" voća i povrća pri vrlo malim koncentracijama. gubitka vlage i održati boju svježeg mesa. Reducirani purpurni mioglobin u prisustvu kisika prelazi u svijetlo crveni oksimioglobin.

6. bjelančevina. dok je za masnu ribu najbolji sastav 60 % CO2 i 40 % N2. Na unutrašnju površinu ambalaže nanosi se zaštitna prevlaka koja sadržava ZnO da bi se spriječila pojava koja se naziva "mramoriranost" limenke. Unutrašnja površina ove ambalaže je Al folija koja osigurava dobra barijerna svojstva na svjetlo i plinove. karton presvučen voskom i laminati za vakuum pakiranje. PP. Cinkov oksid reagira sa sumporovim spojevima iz hrane stvarajući bijeli cinkov sulfid čime se izbjegne nastajanje tamnih mrlja na unutarnjoj površini limenke. Procesirana riba poput lososa. bakterija. Mliječni proizvodi poput vrhnja. utjecaja svjetla. maslaca. margarina.Smrznuta riba i meso moraju se zaštiti od gubitka vlage. Jogurt se najčešće pakira u čašice od PS-a s poklopcem od Al folije. Visoki udio CO2 nepovoljan je i za pakiranje ribe zbog velike topljivosti plina u ribljem tkivu. Upotrebljavaju se takoñer i plastične boce od PP-a i PET-a. Ambalaža za sir mora zaštiti sir od vlage i kisika. laktoze i izrazito je podložan razvoju mikroorganizama. Ambalaža za pakiranje mlijeka i mliječnih proizvoda Mlijeko je vrlo kompleksan sustav koji se sastoji od vodene otopine različitim mliječnih masti. jogurta i sladoleda pakiraju se u ambalažu različitih oblika izrañenu od laminata na osnovi kartona ili u toplo preoblikovanu ambalažu od PE-LD-e. PS-e. Ambalažu za mlijeko predstavljaju različite izvedbe kartona prevučenog voskom ili PE-om poznate pod nazivima "Tetra-pak". promjene temperature. utjecaja kisika i svjetla. Za pakiranje ovih proizvoda upotrebljavaju se PE. Kod pakiranja mesa i ribe u modificiranoj atmosferi potrebno je vrlo točno definirati optimali sastav smjese plinova budući da povećana koncentracija CO2 i smanjena koncentracija O2 uzrokuje nastajanje smeñeg pigmenta metmioglobina na površini svježeg mesa. sam ili u kombinaciji s PE-om. "Tetra-brick". za crveno meso to je smjesa koja sadrži 70 % kisika i 30 % ugljikova dioksida. 7. Stoga sastav smjese plinova ovisi o vrsti namirnice koja se pakira. Pakiranje je potrebno provesti u izrazito higijenskim uvjetima uz zaštitu od kontaminacije. čemu udovoljava PVDC. sira. Za procesirane sireve to su laminati PE/celofan ili voskom prevučen 76 . soli. Za sladoled materijali moraju biti postojani na niskim temperaturama. odnosno stirena (monomera) u fermentirane mliječne proizvode. npr. kisika i temperaturnih promjena. 40 % CO2 i 30 % N2. za bijelu ribu 30 % O2. tune i sardine pakira se u metalnu ambalažu od bijelog lima. Kod ove vrste ambalaže treba voditi strogu kontrolu migracije komponenata iz ambalaže u hranu. PP-e s lakoskidajućim poklopcima.

U novije vrijeme uvode se novi. Za pakiranje piva pored staklene ambalaže upotrebljava se još i metalna ambalaža od bijelog lima i aluminija te plastična od PET-a. otopljenom kisiku i drugim tvarima koje su potencijalno korozivni agensi. plastike (najčešće PET-a) i metala (aluminija ili bijelog lima) u obliku boca ili limenki. piva i bezalkoholnih pića. od 50 do 60 %. Prirodne voćne arome uglavnom su zamijenjene sintetskim aromama i bojilima. 77 . Gazirana bezalkoholna pića sadrže u sebi otopljeni CO2 koji doprinosi okusu i pjenušavosti i inhibira rast mikrooganizama. Ambalaža za alkoholna i bezalkoholna pića Alkoholna pića su proizvodi fermentacije žitarica (pivo) i voća (vino). Koncentrirani voćni sokovi pune se u limenke. Od tako dobivenog soka razrijeñivanjem se proizvode voćni napitci ili koncentriranjem gusti sokovi. bojilima. Kisik uzrokuje oksidaciju bjelančevina i tanina a takoñer sudjeluje u korozijskim procesima metalne ambalaže. polimerni materijali i laminati za pakiranje stolnih vina. Osnovni sastojak bezalkoholnih pića je šećer. voskom prevučene kartonske kutije ili PS posuñe. plastične i staklene boce. (E/VAc). Pasterizirani sokovi pune se u vrućem stanju u lakiranu metalnu ambalažu. Mazivi sirevi pakiraju se u laminate s Al folijom. Prednost ovih čepova pred plutenima je u tome što ih nije potrebno držati vlažnima pa se boce mogu čuvati u uspravnom položaju.celofan. Tijekom transporta pivu se dodaje askorbinska kiselina koja onemogućava neželjeno djelovanje kisika.7. Kvalitetna vina tradicionalno se pakiraju u staklene boce s plutenim čepom. Kod odabira metalnih ambalažnih materijala treba voditi računa o prisutnim kiselinama. Prirodni sokovi i voćni napitci čuvaju se pri temperaturi hladnjaka u staklenoj ambalaži. PET ambalaži ili ambalaži izrañenoj od laminata. Ambalaža za sokove izrañuje se od stakla. Budući da njihova nutritivna vrijednost ovisi o sadržaju vitamina potrebno je odabirom ambalažnog materijala i uvjeta skladištenja sačuvati prisutne vitamine. Voćni sokovi se dobivaju prešanjem zdravog i zrelog voća nakon čega slijedi odvajanje čvrstih dijelova i bistrenje soka. koji se često zamijenjuje umjetnim sladilima. Pluteni čepovi pokušavaju se zamijeniti novim materijalima i najboljim se pokazao kopolimer etilen/vinil-acetat. dok se narezani sirevi pakiraju u atmosferi CO2 u laminate visokih barijernih svojstava. staklenke ili savitljivu ambalažu od PVDC-a ili laminata Al folija/ PE. 7.

U industrijski razvijenim zemljama odbačena ambalaža sudjeluje u kućnom otpadu s preko 60 %.propisuje se način naplate naknade za ambalažu i ambalažni otpad . prostornog ureñenja i graditeljstva RH. ODBAČENA AMBALAŽA I OKOLIŠ Paralelno s razvojem ambalažne industrije i sve većom zastupljenošću ambalaže u svakodnevnom životu. homogenog je sastava te njena oporaba ili uništavanje ne predstavlja problem. Odbačena ambalaža pojavljuje se kao otpad u industriji. Otpadna ambalaža u trgovini takoñer je uglavnom homogenog sastava a sastoji se od nepovratne transportne ambalaže.obveze proizvoñača. Ovim Pravilnikom ureñuje se način postupanja s ambalažom i ambalažnim otpadom. na tržištu i uporabi ambalaže i ambalažnog otpada. 78 .obavještavaju se proizvoñači i potrošači o bitnim svojstvima proizvoda i ambalaže . a na slici 8-2 sastav kućnog otpada.povrat uporabljenih proizvoda odnosno ambalaže za ponovnu uporabu .isplata naknade na oporabljivi otpad nakon iskorištenja proizvoda . Radi se o nepovratnoj prodajnoj i transportnoj ambalaži izrañenoj od različitih ambalažnih materijala koja je uz to izmiješana s drugim čvrstim otpacima. otpad u trgovini i kao sastavni dio kućnog otpada.2005) koji je donesen u skladu s propisima Europske Unije. Na slici 8-1 prikazan je udio pojedine vrste ambalaže u Hrvatskoj prema masi. Ambalaža koja predstavlja otpad u industriji uglavnom je sastavljena od transportne i prodajne povratne odbačene ambalaže. Najveći problem predstavlja odbačena ambalaža iz kućanstva budući da je vrlo heterogenog sastava.8. uvoznika. javlja se problem kako zbrinuti ambalažu nakon uporabe proizvoda. NN 97 8. Gospodarenje ambalažom i ambalažnim otpadom u Republici Hrvatskoj regulirano je Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu (Ministarstvo zaštite okoliša. a osobito: .namjena i korištenje sredstava naknada koje se plaćaju na ambalažu i ambalažni otpad.prikupljanje i gospodarenje ambalažom i ambalažnim otpadom . . ambalažera i prodavatelja u proizvodnji.8.

mlijeko. maslac i mliječne prerañevine (Slika 8-3). Plastična ambalaža zagañuje okoliš samo vizualno. folije. Vrste i udjeli polimernih materijala u kućnom otpadu Plastičnoj ambalaži poklanja se posebna pažnja. dok se s druge strane papirna ambalaža smatra ekološki prihvatljivom. PET 6% PS+PS-E 12% OSTALI 13% PP 17% PVC 13% PE-LD/PE-LLD 25% PE-HD 14% Slika 8-3. PET (boce za vodu. ulje. odnosno od trenutka kada nam ambalaža više nije potrebna i predstavlja otpad. pivo). gazirane napitke. dok do kemijskog zagañenja može doći samo prilikom gorenja plastike na deponijima otpada. tijekom primjene i nakon uporabe. PVC za različite spremnike te PP i PS ambalaža za margarin. Za proizvodnju plastične ambalaže nafta je sirovina i energija.PLASTIČNA AMBALAŽA 12% AMBALAŽA OD DRVA 4% PLASTIKA 8% STAKLO 8% PAPIR I DRVO 27% AMBALAŽA OD PAPIRA I KARTONA 34% STAKLENA AMBALAŽA 47% METALNA AMBALAŽA 3% OSTALO 11% BIOLOŠKI OTPAD 40% Slika 8-1. Utvrñeno je da je dominantan faktor pri procjeni ekološkog statusa ambalaže količina energije potrebna za proizvodnju. Sastav kućnog otpada U ukupnom kućnom otpadu nalazi se oko 8 % plastične ambalaže koja se uglavnom sastoji od šest najzastupljenijih plastomera. PE-LD. To su PE (PE-HD. a za 79 . Udio pojedine vrste ambalaže u Hrvatskoj prema masi Slika 8-2 . Potrebno je cjelovito sagledati utjecaj ambalaže na okoliš tijekom njenog cijelog životnog ciklusa od proizvodnje. budući da se zbog svoje nerazgradljivosti u javnosti doživljava kao ekološki neprihvatljiva ambalaža. Pogrešno je procjenjivati ekološku prihvatljivost pojedine vrste ambalaže samo na osnovu kriterija razgradljivosti. stezljivi i rastezljivi filmovi). PE-LLD) (razne vrste spremnika.

odnosno ekobilanca nekih vrsta ambalaže od različitih materijala. Na slikam 84 i 8-5 prikazana je usporedba potrebne energije za proizvodnju. Za usporedbu: za proizvodnju 1 000 plastičnih boca zapremnine 1L potrebno je potrošiti 100 kg nafte (i sirovina i energija) . Oporaba ambalažnih materijala Iskorištena i odbačena ambalaža vrlo je vrijedna sekundarna sirovina koja se može oporabiti materijalno (reciklirati). a za isti broj papirnatih vrećica 47 kg nafte (samo energija). dok je za 1 000 staklenih boca poteno 230 kg nafte (samo energija). 1. kemijski ili energijski. 80 . Energija potrebna za proizvodnju ambalaže za 1 000 L napitaka Energija / mil. Na slici 8-6 prikazana je shema jednog poluautomatiziranog postupka odvajanja otpada. Prvi korak u procesu oporabe materijala je razvrstavanje različitih vrsta ambalažnih materijala. Za 1 000 plastičnih vrećica treba potrošiti 32 kg nafte (sirovina i energija). MJ 100 80 60 40 20 0 Potrošnja energije Onečišćenje zraka Onečišćenje vode PP PS PVC Papir Staklo Slika 8-5. 14 12 10 8 6 4 2 0 Aluminij Staklo Bijeli lim Plastika Materijali Slika 8-4. Usporedba ekobilanca ambalaže od različitih materijala 8.staklenu samo energija.

izmiješanost plastike s drugim vrstama otpada ali i izmiješanost različitih vrsta plastike. kemijski i energijski. Plastiku treba prvo odvojiti od ostalog otpada pa zatim razdvojiti po vrstama polimera što znatno poskupljuje proces. odnosno iskoristiti kao jeftino čvrsto gorivo. alkoholiza. hidroliza. Shema poluautomatiziranog postupka odvajanja otpada Papirna ambalaža sirovina je za proizvodnju papira lošije kvalitete (šrenc-papir. sivi karton). Da bi se ambalažni otpad lakše sortirao artikli široke potrošnje se etiketiraju kodom za recikliranje koji se sastoji od tri strelice u zatvorenom toku (slika 8-7). tj. Drvena ambalaža može se energijski oporabiti. dok je tekstilna ambalaža cijenjena sirovina za proizvodnju najkvalitetnijih vrsta papira. Staklena ambalaža predstavlja vrlo vrijednu sirovinu budući da se staklo može nebrojeno puta reciklirati a da pritom ne dolazi do smanjenja kvalitete materijala. PET. 81 . To su PE. Sva plastika se ne može reciklirati. Kemijska oporaba plastične ambalaže predstavlja niz kemijskih postupaka (hidriranje. piroliza) pomoću kojih se mogu dobiti vrlo vrijedne petrokemikalije. a zaostali željezni lim koristi se u proizvodnji čelika. PP. Polimeri se mogu oporabiti materijalno. Kod recikliranja plastike problem je heterogenost sekundarnog otpada. te nadalje što se ona često proizvodi iz više od jedne vrste polimera ili kao kompozit.PE-HD zeleni PET ručno odvajanje neobojani PET odvajanje plastike zeleno staklo odvajanje stakla smeñe staklo bijelo staklo odvajanje Al magnetno odvajanje čelične konzerve OTPAD aluminijske konzerve Slika 8-6. spojevi male molekulske mase ili čak neki monomeri. Pet je tipova polimera koji se danas najčešće recikliraju. a unutar znaka još i/ili odgovarajući broj koji je pridodan tom materijalu (vidi Prilog) propisani Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu. S odbačenih limenki od bijelog lima odvaja se skupi i traženi kositar. PS i PVC. Aluminijske limenke koriste se za regeneraciju aluminija. Ispod znaka se nalazi slovna oznaka.

Za usporedbu. kalorijska vrijednost polietilena je približno jednaka kalorijskoj vrijednosti ugljena. Spaljivanjem ambalaže uništava se sirovina i energija utrošena za njenu proizvodnju ali se na taj način smanjuje masa za odlaganje na deponije.Ukoliko niti jedan postupak oporabe nije ekonomski isplatljiv odbačena ambalaža može poslužiti kao gorivo za dobivanje energije. Odlaganje odbačene ambalaže na deponije najneprihvatljiviji je postupak zbrinjavanja. Oznaka da je materijal moguće reciklirati 82 . Slika 8-7. ali uz manju emisiju CO2.

C. Eilert. Galić. Školska knjiga. 1995. Opsenica i G. 8. 13. Vuković. Školska knjiga. Vereš: Ambalaža. N. Biodegradable polymers for industrial applications. P. Jagerstad and T. Johannaber: Injekcijsko prešanje polimera i ostalih materijala. 4. Čatić i F.LITERATURA 1.com. 1997. Zagreb. Stričević: Suvremena ambalaža I. D. Weber (Ed. 7. K. Meat Science 71 (2005) 122 83 .2010. 11. 14. M. Ambalaža 1 (2001) 19 18. J. Ambalaža 3 (2000) 13 17. Stričević: Suvremena ambalaža II. Cambridge. 2000. M. J. mtg topograf. Woodhead Publishing Ltd. K. The Royal Society of Chemistry. K. Food and Packaging Materials Chemical Interactions. 2007.). Galić. 1983. 2004. K. 2000. I. Ambalaža 2 (2000) 14 16. Zagreb. Galić i M. Food Biopack project EU Directorate 12. Društvo za plastiku i gumu. Tectus. 9. Contato. 12. Ambalaža 1 (2000) 20 15. Z. 2005. Zagreb.Barić: Oporaba plastike i gume. R. K. bpf. tehnologijahrane. 1982. Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u neposredni dodir s hranom (NN/2008) 6. Galić. De Qualitate 10 (2000) 102 19. Ohlsson (Eds. www. Šercer. 3. Zagreb.). Biobased Packaging Materials for the Food Industry. Zagreb. Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa . Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN/2005) 5.5. Smith (ED. Ackermann.com 10. N. Zagreb. 26. S.. Janović: Polimerizacije i polimeri. 2. Cambridge. R.). www. I. Galić.

Linija za ekstrudiranje traka od PP-a Slika 5-22. Ambalaža od bijelog lima (izvor.com/drum/tight-head-steel-drum. Lijevanje kapljevitih monomera ili niskomolekulnih predpolimera (izvor: I. Ekstruder (izvor: Katalog izložbe Od kugle do svemira.html) Slika 5-19. Zagreb. Kalandar (izvor: Katalog izložbe Od kugle do svemira. Slika 5-24. 2010. Vrećica od PP folije Slika 5-10. http://www.packagingsouthasia. Transportna drvena ambalaža i kalemi Slika 5-2. http://www.co.uk/Plastipedia/Processes) 84 .) Slika 5-21.asp.corusgroup. Strukturna formula polipropilena Slika 5-9. Tehnički muzej.com/Cans.POPIS SLIKA Slika 3-1. Tehnički muzej. Ambalaža stabilnog oblika od krutog PVC-a i vrećica za krv od omekšane PVC folije Slika 5-13. (izvor:http://commons. Strukturna formula polietilena Slika 5-7. Uvod u proizvodnju polimernih tvorevina.com) Slika 5-16.org/wiki/File:Envase_de_yogur.htm) Slika 5-6. Strukturna formula poli(vinil-klorida) Slika 5-12. Ekstruzija s puhanjem: ekstrudiranje polietilenskog crijevnog filma Slika 5-23. PET ambalaža za ulje. 2010. Tehnički muzej. http://www.aspx http://www.com/en/responsibility/cspr/news/image_gallery/) Slika 5-5. Strukturna formula polistirena Slika 5-15.igora. 1990. Društvo plastičara i gumaraca.inacg. Zagreb. Čatić.instructables. Ambalaža od standardnog PS-a (a). Strukturna formula poli(viniliden-klorida) Slika 5-14. vodu i gazirana pića Slika 5-18.com/news/WEI_LI_has_580. Ubrizgavanje rastaljenog polimera i vañenje otpreska iz kalupa (izvor: http://www. PLA boca se vizualno ne razlikuje od PET boce (izvor: http://www.ch/en/index/medien/medienmedien/med-pressekit.izvar.jpg. Drvena euro paleta (najčešće dimenzije 1200 x 800mm) Slika 5-1. Zagreb.) Slika 5-26. 2010. Strukturna formula PET-a Slika 5-17. Laka drvena ambalaža Slika 5-3. Spektar elektromagnetskog zračenja Slika 3-2. čašica za jogurt od PS-HI (b) i ambalaža od pjenastog PS-a. Čelična ambalaža (izvor.me/proizvod/6/primjena-plina-u-boci) Slika 5-4. Jutena vreća i vreća od polipropilena Slika 5-11. Shema četverovaljčanog kalandra (izvor: Katalog izložbe Od kugle do svemira.) Slika 5-25. http://ww66.bpf. PE tube (a) i vrećice od PE folije (b) Slika 5-8. Razgradnja PLA boce u kontroliranim uvjetima Slika 5-20. Aluminijska ambalaža (izvor.wikimedia. http://www. Zagreb.

coca-cola. Termoskupljajući omot kao (a) prodajna i (b) transportna ambalaža (izvor: http://www. Složive kutije od valovite ljepenke (skupna i transportna ambalaža) (a) i nesložive kutije od ljepenke (prodajna ambalaža) (izvor: http://www. Primjer kombinacije zatvorenog i otvorenog omota (izvor: http://www.dukat.wmd. Metalne (a) i drvene bačve (b) (izvor: http://blog.hr) Slika 6-13.co. PE boca (a). Zatvorena limenka (a) i limenka od bijelog lima za pasterizirane i sterilizirane namirnice s elastičnim poklopcem (b) (izvor: http://www. http://www.hr/htm/glasherstellung_6. Koekstrudiranje troslojnog laminata (presjek mlaznica ekstruderâ) (izvor: http://www. Ambalaža proizvedena ekstruzijskim puhanjem Slika 5-33.friesens.co.hr) Slika 6-2.info) Slika 5-38 . Linija za toplo oblikovanje (izvor: http://www.plasticstech.bpf.com/product_images_en/line_a12d. www. Ambalaža proizvedena injekcijskim puhanjem Slika 5-35.hr/images/uploads/metalnebacve. Otvorene šavne (a) i bešavne (b) limenke i poluzatvorene limenke (c) (izvor: http://www.bacvarija-pozvek. Aluminijske (a) i stojeće plastične tube (b) (izvor:http://www.vetropack.co. PET boce (b) i metalna boca za aerosole (c) Slika 6-8.greenonetec. http://www.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-32. Ekstruzijsko puhanje (izvor: http://www. Injekcijsko puhanje (izvor: http://www.tian-da.co.pensito.zvecevo.com.com) Slika 6-4.com) Slika 6-14.jubkastaco.com.htm) Slika 6-1.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-29.jpg) Slika 5-39. K.designpubgroup. Vereš: Ambalaža za pakiranje namirnica. str. Shema postupka suhog kaširanja Slika 5-37 . Ureñaj za pakiranje termoskupljajućim filmom Slika 6-3. Obostrano ekstruzijsko oslojavanje (izvor: http://www. Galić i M.com) Slika 6-10.surplusandadventure.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-34. Tectus. Shema proizvodnje staklene ambalaže puhanjem (izvor: I.bpf.balconn.com) Slika 6-5.sk) Slika 6-9. Zagreb. Toplo oblikovana ambalaža Slika 5-30.Slika 5-27.bpf.bpf.com/notes/category/manufacturing) Slika 5-28. Staklenka sa širokim grlom za toplinski konzervirane namirnice Slika 6-11. Oblikovanje staklenke (izvor:http://www. Ubrizgavalica i kalup za injekcijsko prešanje plastomernog otpreska (izvor: http://alexpb. Mjehurasta ambalaža Slika 6-15.com. PE (a). 2007.hr) Slika 6-7.boyomovers. PVC (b) i PS (c) plastenka Slika 6-12.jpg. Pakiranje prianjajućim filmom 85 . Drveni sanduci (a) i sanduk od polimernog materijala (b) (izvor: http://www. http://www. Primjer troslojnog i četveroslojnog laminata Slika 5-36.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-31. Staklene (a) i plastične čaše: duboko vučene (b) i brizgane (c) (izvor: http://www. Toplo oblikovanje uz djelovanje vakuuma (izvor: http://www.hr) Slika 6-6.134) Slika 5-40. Vujković.

Oznaka da je materijal moguće reciklirati Slika 8-8. Opsenica i G. Shema transporta mase kroz polimerni film Slika 7-3. mtg topograf. Zagreb. 2000. Udio pojedine vrste ambalaže u Hrvatskoj prema masi Slika 8-2 . Slika 8-7. Usporedba ekobilanca ambalaže od različitih materijala Slika 8-6.com) Slika 7-1. Interakcije hrane i ambalaže od bijelog lima kroz pore u zaštitnoj prevlaci Slika 8-1.Barić: Oporaba plastike i gume. Oznaka za odlaganje staklene ambalaže 86 . D. Shema poluautomatiziranog postupka odvajanja otpada (izvor: M.diecraftmachines.Slika 6-16. Sastav kućnog otpada Slika 8-3. Vrste i udjeli polimernih materijala u kućnom otpadu Slika 8-4. Shema procesa migracije u sustavu hrana – ambalaža Slika 7-4. Komponente koje mogu stupiti u interakcije unutar ambalažnog sustava Slika 7-2. Energija potrebna za proizvodnju ambalaže za 1 000 L napitaka Slika 8-5. Šercer. Strip ambalaža (izvor: http://www. Oznake za recikliranje čeličnih i aluminijskih limenki Slika 8-9.

SUSTAV NUMERIRANJA I KRATICA ZA OZNAČAVANJE AMBALAŽNOG MATERIJALA (1) Brojčana oznaka i kratica za plastiku 1.tereftalat) 2.polistiren 7. PS .polietilen visoke gustoće 3.polietilen niske gustoće 5.PRILOG . PE-LD .polipropilen 6.poli(vinil-klorid) 4. PE-HD . PVC .poli(etilen . ostali višeslojni (laminirani) materijali PE-HD PVC PV C PE-LD (2) Brojčana oznaka i kratica za papir i karton MATERIJAL KRATICA BROJČANA OZNAKA Valovita ljepenka (karton) PAP 20 Ravna ljepenka (karton) PAP 21 Papir PAP 22 (3) Brojčana oznaka i kratica za metale MATERIJAL KRATICA Čelik FE Aluminij ALU BROJČANA OZNAKA 40 41 (4) Brojčana oznaka i kratica za drvene materijale MATERIJAL KRATICA BROJČANA OZNAKA Drvo FOR 50 Pluto FOR 51 (5) Brojčana oznaka i kratica za tekstilne materijale MATERIJAL KRATICA BROJČANA OZNAKA Pamuk TEX 60 Juta TEX 61 (6) Brojčana oznaka i kratica za staklo MATERIJAL KRATICA Bezbojno staklo GL Zeleno staklo GL Smeñe staklo GL BROJČANA OZNAKA 70 71 72 87 . PP . PET .

(7) Brojčana oznaka i kratica za višeslojne materijale MATERIJAL KRATICA BROJČANA OZNAKA Papir i karton/raznovrsni metali 80 Papir i karton/plastika 81 Papir i karton/aluminij 82 Papir i karton/bijeli lim 83 Papir i karton/plastika/aluminij 84 Papir i karton/plastika/aluminij/bijeli lim 85 Plastika/aluminij 90 Plastika/bijeli lim 91 Plastika/raznovrsni metali 92 Staklo/plastika 95 Staklo/aluminij 96 Staklo/bijeli lim 97 Staklo/raznovrsni metali 98 88 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful