You are on page 1of 17

SVEUILITE U SPLITU Sveuilini studijski centar za strune studije

ODSJEK: TRGOVINSKO POSLOVANJE

SEMINARSKI RAD ULOGA NAUTIKOG TURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

STUDENT: Jure Vidak ODSJEK I STATUS: Trgovinsko poslovanje, redoviti PREDMET: Management selektivnih vidova meunarodnih

putovanja i turizma
PREDMETNI NASTAVNIK: Goran orluka, mag.oec
1

SADRAJ 1. UVOD...............................................................................................................4 2. POVIJESNI RAZVOJ NAUTIKOG TURIZMA......................................5


Ve u starom vijeku nalazimo brojne zapise o pomorski putovanjima. Spomenimo poznato Homerovo putovanje opisano u epu Odiseja koji se vraajui se iz Trojanskog rata doivljava itav niz pustolovina. Sredite pomorske plovidbe tog vremena je sredozemlje i Grka. ...................................5 Poetkom novog vijeka iskustva plovidbe od antikog preuzimaju Arapi i prenose u panjolsku. ........................................................................................5 Kasnije se talijanski gradovi, poglavito Genova i venecija javljaju kao pomorske sile na sredozemlju. Na Temzi je oko 1500. godine bilo vie od 3200 ovlatenih laara koji su amcima na vesla prevozili putnike i robu. Prvo zabiljeeno veslako takmienje na Temzi odrano je 1715. godine. Ta tradicija odrala se i do danas. Tradicija veslakih natjecanja studenskih klubova u Engleskoj datira iz 16. i 17. stoljea. ............................................................................................5 U vrijeme velikih otkria teite pomorstva pomaklo se iz sredozemlja u Portugal, gdje je sredinom 15. stoljea datiraju i prve pomorske karte sa detaljnim uputama za plovidbu na tada poznatim podrujima svijeta. Magellan na put oko svijeta kree 1519.-22. godine koristei kartu svijeta koju je 1515. godine napravio Leonardo da Vinci. Pronalaskom tiska ve u drugoj polovini 15. i 16. stoljeu tiskani su i brojni prirunici za plovidbu. U vrijeme znanstvenih putovanja poznatog moreplovca, istraivaa i avanturiste Engleza J. Cooka 1779. godine, pomorska plovidba koristila se suvremenim metodama navigacije koje su kasnije samo usavrivane pojavom novih tehnolokih otkria. ............................................................................................................................5 Prva trans oceanska krstarenja koja se ujedno mogu i smatrati i preteem suvremenog nautikog turizma zabiljeena su krajem 18. stoljea. Godine 1866. Amerikanci Hudson i Fitchem preli su Atlantik za 38 dana, a 1870. godine Dubrovaki kapetan Niko Primorac prvi je jedrilicom preao iz Europe u Ameriku. est godina kasnije jedan ribar iz Amerike je na brodici od 6 metara doplovio do Europe..............................................................................................5

3. POJAM NAUTIKI TURIZAM...................................................................6


3.1. POJAM NAUTIKE............................................................................................6 3.2. DEFINICIJA NAUTIKOG TURIZMA.................................................................6 3.3. VRSTE NAUTIKOG TURIZMA........................................................................8 2

4. INITELJI RAZVOJA NAUTIKOG TURIZMA..................................10


Osim initelja koji utjeu na razvoj turizma, openito na razvoju nautikog turizma imaju jak utjecaj i posebni initelji. Za nastavak i razvitak nautikog turizma imaju jak utjecaj i posebni initelji. Za nastanak i razvitak nautikog turizma u nekoj zemlji, uem ili irem podruju ili regiji, moraju postojati odgovarajui initelji, i to, kako na strani potranje, tako isto na strani ponude. ..........................................................................................................................10 4.1. INITELJI RAZVOJA NAUTIKOG TURIZMA NA STRANI POTRANJE..............10 4.2. INITELJI RAZVOJA NAUTIKOG TURIZMA NA STRANI TURISTIKE PONUDE ..........................................................................................................................11

5. GOSPODARSKO ZNAENJE NAUTIKOG TURIZMA.....................12 6. NAUTIKI TURIZAM U REPUBLICI HRVATSKOJ ..........................13


6.1. RAZVOJNE FAZE.........................................................................................14 6.2. KARAKTERISTIKE I ZNAENJE NAUTIKOG TURIZMA U HRVATSKOJ............15

7. ZAKLJUAK................................................................................................16 8. LITERATURA..............................................................................................17 www.aci-club.hr.................................................................................................17 www.wikipedija.org...........................................................................................17 www.hrvatska turistika zajednica.hr.............................................................17 www.dzs.hr (Hrvatski zavod za statistiku).....................................................17

1. UVOD
Turizam brzo i nepovratno mijenja ekonomsku i socijalnu sliku svijeta. Znaajan udio u cjelokupnom svjetskom turizmu zauzima nautiki turizam te kao takav predstavlja vaan imbenik razvitka svjetskog pomorskog i gospodarskog sustava. Turizam je jedan od najvanijih pokretaa razvoja gospodarstva u RH. On je kljuna komponenta za razvoj nacionalne ekonomije.Republika Hrvatska ima atraktivni turistiki potencijal, ponajprije jedinstvenu prirodnu i kulturno-povijesnu batinu.Taj se potencijal mora to vie valorizirati da bi se Hrvatska predstavila kao zemlja jedinstvene prirodne ljepote i da bi se mogla nai na vrhu najpoeljnijih turistikih destinacija. Jedan od perspektivnih oblika turizma je i nautiki turizam. Zbog svojih prirodnih ljepota, posebice ljepote hrvatske obale i otoka. U ovom radu saznat emo vie o nautikom turizmu i njegovom razvoju u Republici Hrvatskoj, te o lukama nautikog turizma

2. POVIJESNI RAZVOJ NAUTIKOG TURIZMA


Ve u starom vijeku nalazimo brojne zapise o pomorski putovanjima. Spomenimo poznato Homerovo putovanje opisano u epu Odiseja koji se vraajui se iz Trojanskog rata doivljava itav niz pustolovina. Sredite pomorske plovidbe tog vremena je sredozemlje i Grka. Poetkom novog vijeka iskustva plovidbe od antikog preuzimaju Arapi i prenose u panjolsku. Kasnije se talijanski gradovi, poglavito Genova i venecija javljaju kao pomorske sile na sredozemlju. Na Temzi je oko 1500. godine bilo vie od 3200 ovlatenih laara koji su amcima na vesla prevozili putnike i robu. Prvo zabiljeeno veslako takmienje na Temzi odrano je 1715. godine. Ta tradicija odrala se i do danas. Tradicija veslakih natjecanja studenskih klubova u Engleskoj datira iz 16. i 17. stoljea. U vrijeme velikih otkria teite pomorstva pomaklo se iz sredozemlja u Portugal, gdje je sredinom 15. stoljea datiraju i prve pomorske karte sa detaljnim uputama za plovidbu na tada poznatim podrujima svijeta. Magellan na put oko svijeta kree 1519.-22. godine koristei kartu svijeta koju je 1515. godine napravio Leonardo da Vinci. Pronalaskom tiska ve u drugoj polovini 15. i 16. stoljeu tiskani su i brojni prirunici za plovidbu. U vrijeme znanstvenih putovanja poznatog moreplovca, istraivaa i avanturiste Engleza J. Cooka 1779. godine, pomorska plovidba koristila se suvremenim metodama navigacije koje su kasnije samo usavrivane pojavom novih tehnolokih otkria.

Prva trans oceanska krstarenja koja se ujedno mogu i smatrati i preteem suvremenog nautikog turizma zabiljeena su krajem 18. stoljea. Godine 1866. Amerikanci Hudson i Fitchem preli su Atlantik za 38 dana, a 1870. godine Dubrovaki kapetan Niko Primorac prvi je jedrilicom preao iz Europe u Ameriku. est godina kasnije jedan ribar iz Amerike je na brodici od 6 metara doplovio do Europe. Znatno jai izazovi bili su putovanja oko svijeta. Tako je npr. Amerikanac kapetan J. Slocum 1895. godine prvi sam plovio portskom jedrilicom Spray duine 11.2 m oko svijeta. Ovo putovanje dugo 46 tisua nautikih milja trajalo je neto vie od 3 godine i dalo veliki poticaj razvitku nautikih sportova i oceanskim krstarenjima. Drugi Amerikanac, H.
5

Pidgeon uputio se na put oko svijeta 1921. godine brodom duine 10.5 metara. Putovanje je trajalo 4 godine. Povijesnu prisutnost i razvoj nautikog turizma na Hrvatskoj obali potvruje i veliki broj luka i luica. Stoga su turistike organizacije na obali 60 tih godina razvijale vlastiti plovni park, koji se koristio za izlete i iznajmljivanje. Obnovljena je i domaa mala flota, a strane jahte sve ee plove du nae obale. Obnovljena je i domaa proizvodnja plovila za sport i razonodu. 60 tih godina formiraju se neke nove ili prilagoavaju stare luke za suvremeni nautiki turizam. Prvi prostorni planovi jadranskog podruja, poznati kao Projekt Juni Jadran (1965) i Projekt Gornji Jadran (1972) predviaju i lokacije na obali namijenjene izgradnji luka nautikog turizma. Do 1978. godine na Hrvatskoj obali puteno je u promet 5 novih nautikih turistikih luka (Punat, M. Loinj, Zadar, Split i Dubrovnik.)

3. POJAM NAUTIKI TURIZAM


3.1. POJAM NAUTIKE Da bi razumjeli nautiki turizam prvo moramo svatiti to je nautika. Rije nautika povezuje i objedinjuje rije i pojmove brod i upravljanje brodom. Potjee od grke rijei naus, to znai brod, laa ali i vjetina plovidbe. Nautika oznaava skup svih praktinih i teoretskih znanja koja su potrebna posadi broda da sigurno i najkraim putem stignu od polazne toke do odredita. Za voenje broda potrebito je posjedovati razliita znanja i vjetine. 3.2. DEFINICIJA NAUTIKOG TURIZMA Oceani, mora, jezera i rijeke nisu samo, ogromna vodena prostranstva koja zauzimaju preko 72% ukupne zemljine povrine, ve jedan od bitnih elemenata ljudske egzistencije. Na obalama mora i uz rijeke (Nil, Eufrat, Tigris i dr.) nastala su prva ljudska naselja i razvile se najstarije kulture. Do uspostave kopnenih putova, more je predstavljalo jedinu prometnu vezu meu narodima. U zemljama koje je priroda obdarila atraktivnim obalama mora i jezera, te rijekama pogodnim za sportska natjecanja i rekreativnu plovidbu, u posljednje se vrijeme razvija nautiki turizam kao nova vrsta turizma. Te blagodati najbolje su osjetile drave na obalama Mediterana, Kariba i Australije, gdje je posebno izraen turistiki promet, u okviru
6

kojeg, znaajan dio predstavlja nautiki turizam. Nautiki turizam ili turizam na vodi, kako ga pojedini autori nazivaju, nastao je kao masovni fenomen nakon Drugog svjetskog rata. U praksi su prisutni i drugi nazivi za ovu, posebnu, vrstu turizma, kao to su: maritimni, primorski i jahting turizam, zabavna navigacija, pomorsko-sportska plovidba i drugi. Sam naziv nautiki turizam upuuje i podsjea na temeljni sadraj i nain zadovoljavanja turistikih potreba uesnika ove vrste turizma, pa ima odreenu prednost u odnosu na druge nazive. Pod pojmom nautiki podrazumijeva se, ne samo plovidba i kretanje, ve i stacionirano mirovanje i boravak u nekoj marini, luci, luici i sl. Sama injenica da se turistika potreba moe zadovoljiti jedino pomou odgovarajueg plovila, predstavlja specifinost koja ovaj vid turizma izdvaja iz opeg turizma, kao njegovu posebnu vrstu. Terminoloka oznaka nautiki za ovu vrstu turizma, potjee od grke rijei nutas (mornar). Oznaava vjetinu navigacije, nauku o pomorstvu. Po dananjem shvaanju to je ustvari posebna vrsta turizma koji se temelji na rekreativnim sadrajima vezanim uz plovidbu na morima jezerima i rijekama. Sam se pojam, nautiki turizam, moe definirati na vie naina. Najbitnije je da se definicijom istakne njegovo znaenje za odmor i rekreaciju pomou koritenja sportskih brodova ili tzv. male flote. Posljednja tri desetljea nautiki turizam postaje jedna od najekspanzivnijih oblika turistike rekreacije i turistikog prometa. Nautiki turizam je grana turizma koja svoju djelatnost temelji na uporabi plovila i infrastrukture portsko rekreacijskih organizacija. Pod nautikim turizmom podrazumijevamo plovidbu i boravak turista nautiara na plovnom objektu (brodici, jahti i sl.) te boravak u lukama nautikog turizma radi odmora i rekreacije. Prema definiciji L. Kosa i L. Donevia, nautiki turizam je ukupnost svih usluga i odnosa koji nastaju kretanjem ljudi plovnim objektima po moru u turistike svrhe. S obzirom na opu definiciju turizma nautiki turizam moemo definirati kao skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja plovnim jedinicama i boravka posjetilaca na priobalnim prostorima i naseljima u svrhu rekreacije, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalite i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova privredna djelatnost. Nautiki turist ne mora znati upravljati ili

na bilo koji nain sudjelovati u upravljanju brodom, ve se samo rekreirati za vrijeme svog boravka na plovnom objektu. 3.3. VRSTE NAUTIKOG TURIZMA Pod utjecajem ubrzanog razvoja i brzih promjenu u potranji, zadnjih se godina sve vie trae posebni oblici nautikog turizma. U razvitku nautikog turizma stalno se javljaju novi sadraji, koji ga obogauju i tendencije koje mu mijenjaju tijek i strukturu. Klasini nautiki turizam iezava kao dominantna kategorija. Na njegovo mjesto nastupa suvremeni nautiki turizam, koji u vidu pokreta povratka prirodi, preko vodenih prostranstava. Ovisno o initeljima ponude i potranje na pojedinim uim ili irim podrujima, mogu se razvijati novi oblici ili vrste nautikog turizma. Postoji vie kriterija po kojima se nautiki turizam moe podijeliti na odreene podvrste. Najrelevantniji su veliina plovila, vlasnitvo broda, motiv plovidbe i dr. S obzirom na to dijelimo ih prema veliini plovila (veliki ili brodski nautiki turizam, mali nautiki turizam), prema vlasnitvu plovila (nautiki turizam u vlastitom ili klupskom plovilu, nautiki turizam u unajmljenom plovilu na odreeno vrijeme), prema motivu plovidbe (rekreacijski nautiki turizam, sportski nautiki turizam, ribolovni nautiki turizam), te prema organizaciji plovidbe (nautiki turizam individualnog tipa organizacije, nautiki turizam grupnog tipa organizacije). Uobiajeno je da se nautikim turizmom smatraju sljedei oblici vezani uz vodu: boravak i plovidba malim plovilima, brodicama i jahtama, na morskim i unutarnjim vodama krstarenje morem ili unutarnjim vodnim putovima prema odreenom u svrhu

razonode, porta i sl. portovi na vodi i ispod vode (kajakatvo, rafting, veslanje, jedrenje, skijanje na vodi,

surfanje, portski ribolov, podvodni ribolov i sl. ) biologija mora i podmorja te unutarnjih voda

Temeljna podjela nautikog turistikog prometa moe se izvriti prema vodenim povrinama na kojima se promet odvija:

Pomorski Jezerski Rijeni

Jedna od najvanijih podjela nautikog turizma je podjela na: Veliki ili brodski nautiki turizam Veliki ili brodski nautiki turizam uglavnom se javlja u vidu: krunih putovanja i izleta, te pruanja ugostiteljskih usluga: smjetaja, prehrane, pia na brodu privezanom uz obalu (botel) na odreeno vrijeme i u odreenim okolnostima. Mali nautiki turizam Svijest o istoj ivotnoj sredini, znatno je doprinijela razvitku nautikog turizma. U okviru nautikog turizma vrlo vano mjesto zauzima tzv. mali nautiki turizam. To je sasvim novi tip pomorskog prometa s vrlo sloenom morfologijom. Obavlja se u posebnim oblicima nautikog turizma. Mali nautiki turizam danas je prevladavajui oblik nautikog turizma. Karakteristian je po razliitim vrstama manjih plovila kao to su: jedrilice, gliseri, jahte, amci i druga plovila za zabavu, sport i rekreaciju. Realizira se u vidu: zabavne navigacije i sportsko-natjecateljskog nautikog turizma. Nautiki turizam u unajmljenim plovilima Turista-nautiar, kao potencijalni uesnik, turistiko nautikih kretanja, moe se pojaviti u nekoliko oblika ili odnosa i to u: vlastitom plovilu i vlastitom navigacijom, vlastitom plovilu i navigacijom koju preputa struno osposobljenoj posadi, unajmljenom plovilu i vlastitom navigacijom, unajmljenom plovilu i navigacijom koju preputa struno osposobljenoj posadi. U prvom i drugom sluaju, nautiar se javlja kao kupac broda za sebe i svoje potrebe. Upravlja brodom sam ili to povjerava strunim osobama. Vlasnici plovila, najee u svojstvu pomoraca-amatera, vie ili manje uspjeno upravljaju brodom. Rjee to povjeravaju profesionalnoj posadi. Kada je u pitanju vei brod, zakonskim propisima se regulira potrebna profesionalna strunost posade koja se prilagoava veliini broda. Unajmljivanje plovila sa vlastitom navigacijom u posljednje vrijeme doseglo je nevjerojatne razmjere. Organizirano iznajmljivanje plovila ili charter prvi put se javlja na Azurnoj obali 1955. godine. U poetku su se iznajmljivale jahte, koje su se mogle kupiti u nautikim salonima. Posljednje vrijeme, sve ee se iznajmljuju plovila razliitih vrsta, veliina i komfora. Iznajmljivale brodova vrlo
9

je unosan posao. Prema istraivanjima prihod od 2000 iznajmljenih brodova, ekvivalent je prihodu koji se moe ostvariti od iznajmljivanja veza i usluga odravanja 20.000 plovila namijenjenih za sport i razonodu. Smatra se da vrijeme povrata novca uloenog u plovilo iznosi 3-4 godine. U iznajmljenim plovilima moe se ploviti slobodnim izborom mjesta plovidbe ili grupirano u floti od luke do luke pod rukovodstvom kapetana flote. Plovidba iznajmljenim plovilima u flofili karakteristina je za englesku klijentelu. Unajmiti jedrenjak, ili jahtu i otploviti na iroko more, mogu samo iskusni moreplovci koji su za to osposobljeni. Zbog niske razine nautikog obrazovanja turista nautiara, sve ee se na zahtjev unajmljivaa nude skiperi. Cijena najma plovila u svezi su sa: duinom najma, vremenskim razdobljem u kojem se iznajmljuje plovilo, vrstom, veliinom i snagom porivnog ureaja plovila.

4. INITELJI RAZVOJA NAUTIKOG TURIZMA


Osim initelja koji utjeu na razvoj turizma, openito na razvoju nautikog turizma imaju jak utjecaj i posebni initelji. Za nastavak i razvitak nautikog turizma imaju jak utjecaj i posebni initelji. Za nastanak i razvitak nautikog turizma u nekoj zemlji, uem ili irem podruju ili regiji, moraju postojati odgovarajui initelji, i to, kako na strani potranje, tako isto na strani ponude. 4.1. INITELJI RAZVOJA NAUTIKOG TURIZMA NA STRANI POTRANJE Nautiki turizam kao i drugi oblici turistikog prometa javlja se u trenutku kada za to postoje drutveni, ekonomski i tehniko-tehnoloki uvjeti. Dinamika je, njegova razvoja, usko povezana uz niz endogenih i egzogenih initelja. Na razvitak nautikog turizma u nekoj zemlji, osim initelja koji utjeu, openito na razvitak turizma, presudni su i posebni initelji. Posebni initelji se mogu razvrstati u tri temeljne skupine, kao to su: 1. initelji proizili iz odreene razine razvoja gospodarstva: 2. initelji proizili iz odreene razine razvoja turizma: 3. initelji proizili iz odreene razine razvoja drutva u irem smislu: Nautiki turizam, kao oblik turistike potranje, a i ponude, logina je posljedica sveukupnog gospodarskog razvoja u svijetu. Analizirajui gospodarski razvoj, kao initelja turistikog razvoja nautikog turizma, moe se zakljuiti da je njegov utjecaj viestruk. S jedne strane, gospodarski razvoj uvjetuje stvaranje slobodnih financijskih sredstava za kupnju
10

plovila i slobodnog vremena za plovidbu, to je temeljna pretpostavka za nastanak nautikoturistike potranje. S druge strane, poveanjem industrijalizacije, urbanizacije i zagaenja ivotne sredine, to sve uvjetuje gospodarski razvitak, popraeno je, ne samo veim intenzitetom rada na radnom mjestu, nego veim ili manjim stupnjem psiholokog stresa i raznih drugih oboljenja. Psiholoki stres i druge psihofizike i zdravstvene tekoe koje izaziva gospodarski razvitak, mogue je, ako ne otkloniti, onda bar ublaiti promjenom mjesta boravaka, pri emu, nautiki turizam ima posebno znaenje. Tehnoloki razvoj, kao sastavni dio ukupnog gospodarskog razvitka, posebno, utjee na razvoj nautikog turizma kroz nove materijale, tehnologije i metode graenja plovila, ekoloke pokrete itd. Pojavom plastinih masa i novih metoda graenja, plovila za sport i razonodu su postala jeftinija i pristupana za sve ire slojeve drutva. Ranije su bila dostupna, samo uskom krugu bogatih ljudi. To je stvorilo pretpostavke za nastanak i dinamian razvitak nautikog turizma. Jedna od osnovnih determinanta razvoja nautikog turizma jest postojanje i razvoj turizma uope, kao svjetskog procesa masovnih migracija i zadovoljenja odreenih turistikih potreba putem brodarenja, radi odmora i razonode. Put razvitka nautiko-turistike potranje je toliko dug i mukotrpan koliko i ulazak pojedinog drutva ili nacionalne zajednice u krug visokorazvijenih zemalja. injenica je, nautiki turizam, bez obzira na konstantnu stopu rasta, jo uvijek nema masovni karakter u svjetskim razmjerima. On je privilegij srednje i vie klase. Meutim, u posljednje vrijeme prisutna je tendencija njegova irenja i na nie slojeve puanstva. Zato, treba usmjeriti istraivanja u smjeru budue turistike potranje, kako bi se mogla formirati adekvatna nautiko-turistika ponuda. 4.2. INITELJI RAZVOJA NAUTIKOG TURIZMA NA STRANI TURISTIKE PONUDE Dok initelji potranje utjeu na stvaranje potreba, initelji ponude uvjetuju da se te potrebe ostvare. Primjena ovih postavki na razvoj nautikog turizma govori da nisu dovoljna samo odgovarajua, slobodna novana sredstva za kupnju plovila, psihofizika potreba da se plovi, moda da se plovi, tehnoloki napredak u gradnji plovila, fond slobodnog vremena za plovidbu, stupanj razvoja turizma i slino, ve i turistika ponuda, koju obuhvaa, kako prirodne i antropogene atraktivne uvjete, tako i ponudu odgovarajuih nautiko-turistikih privatnih, rekreacijskih i drugih sadraja i usluga.

11

5. GOSPODARSKO ZNAENJE NAUTIKOG TURIZMA


Turizam brzo i nepovratno mijenja ekonomsku i socijalnu sliku svijeta. Prema istraivanjima doprinos turizma u bruto-nacionalnom proizvodu u turistikim zemljama iznosi od 6 do preko 10%. Turistiki fenomen (kao i nautiko-turistika plovidba) ve je davno transformiran u ozbiljnu drutveno-ekonomsku djelatnost, koja zadire gotovo u sve pore drutveno ekonomskog ivota pojedinih podruja. Pomou nautikog turizma, koriste se i naplauju prirodne atraktivnosti i drugi raspoloivi nautiko-turistiki resursi. Kroz nautikoturistiko trite potranje, potie se razvitak drugih gospodarskih grana i djelatnosti. Dolaskom i boravkom nautiara u akvatoriju i marinama, brojna inae neprivredna dobra i djelatnosti recepcijske zemlje pretvaraju se u izdane gospodarske resurse, koji bez nautikog turizma, ne bi uope ili bi u znatno manjem opsegu bili komercijalizirani. Kroz potronju nautiara (posebice inozemnih) ostvaruju se brojni neposredni i posredni uinci na pojedine gospodarske subjekte i na gospodarstvo zemlje u cjelini Neposredne ili izravne koristi od potronje nautiara imaju gospodarski subjekti koji neposredno prodaju proizvode ili usluge nautiarima, kao to su: luke nautikog turizma, koje prodaju nautiko-turistike usluge nautiarima b) turistika, turistiko-ugostiteljska i trgovinska poduzea, uslune radnje i drugi subjekti koji pruaju usluge nautiarima c) brodograevna i brodarska poduzea, te obrtnike radnje koji proizvode i prodaju plovila, vre njihov remont i popravke, servisiraju i odravaju plovila nautiara i pruaju druge razliite usluge Suvremena marina je temeljni oblik luke nautikog turizma. Ona je vrlo kompleksan objekt nautiko-turistike receptive, u kojoj se nautiarima nudi i realizira itav niz usluga, nautikog, sportskog, rekreativnog i zabavnog karaktera. Kapital uloen u izgradnju marina ima veu stopu profitabilnosti od onog uloenog u druge vrste turizma. U lukama nautikog turizma pruaju se brojne nautiko-turistike usluge kao to su: usluge veza za plovila s opskrbom vode, prodaja goriva i elektrine energije, odravanje i servis plovila, usluge iznajmljivanja plovila i posredovanja u njihovoj prodaji, usluge kole jedrenja i obuke za skipere i voditelje brodica, usluge davanja vremenskih prognoza i raznih informacija nautiarima, usluge telefona teleks, te prodaja suvenira i bescarinske robe te razne druge usluge. Najpovoljniji efekti od nautikog turizma postiu se u organiziranom charteru, tj.
12

najmu brodova nautiarima kojima vie odgovara plovidba u iznajmljenom nego u vlastitom plovilu. U nautikom turizmu realiziraju se brojne ugostiteljske, trgovinske, obrtnike i druge sline usluge. To stimulativno djeluje an razvitak turistike, ugostiteljske, trgovinske, frizerske i drugih djelatnosti, koje su nune za zadovoljavanje potreba nautiara. Zato se u lukama nautikog turizma otvaraju brojni ugostiteljski i trgovinski objekti i razliite radnje. U lukama nautikog turizma treba organizirati trgovaku mreu koja je u stavnju kvalitetno opskrbiti nautiare potrebnim prehrambenim i higijenskim artiklima, ako to su: kruh, mlijeko, mlijeni proizvodi, povre, voe, voni sokovi, meso, riba, sapun deterdenti, paste za zube, tisak i drugi proizvodi i razne potreptine.

6. NAUTIKI TURIZAM U REPUBLICI HRVATSKOJ


U svijetu se nautiki turizam razvijao vrlo brzo od polovice 19.st., to ne moemo rei za njegov razvoj u Hrvatskoj. Razvoj nautikog turizma u Hrvatskoj tekao je vrlo sporo sve do poetka 80-ih godina 20.st. kada se osniva veina dananjih marina i udruga nautiara to poveava njegovu popularnost. Dakle, intenzivniji njegov razvoj moemo pratiti u zadnjih 15 godina, a njegov se pravi bum tek oekuje. Hrvatsku obalu od 1830. godine do kraja ovog stoljea posjetili su i brojni brodovi stranih zastava. Veinom su to bile jahte poznatih linosti tog vremena. Vanosti nautikog turizma u ukupnom turizmu na hrvatskoj obali pokazuje lanak u Narodnom listu1 gdje se konstatira da je u Dubrovniku 1910. godine bilo prijavljeno 1680 stranaca, a od toga posebnim parobrodima s konakom na brodu bilo je 700 stranaca. Razvoj nautikog turizma na hrvatskoj obali izmeu dva svjetska rata moe se pratiti iz djelovanja tadanje sredinje putnike agencije Putnik. Filijale ove agencije du obale organiziraju izlete i krstarenja du obale, te prihvat stranih jahti i brodova na krstarenju. Razvijaju se brojne izletnike ture, krstarenja du jadranske obale, a nalazimo i zaetke suvremenog artera, iznajmljivanja brodova. Povijesnu prisutnost i razvoj nautikog turizma na Hrvatskoj obali potvruje i veliki broj luka i luica. Stoga su turistike organizacije na obali ezdesetih godina razvijale vlastiti plovni park, koji je koristio za izlete i iznajmljivanje.

13

Nautiki turizam u Hrvatskoj se pojavio gotovo jedno stoljee kasnije (19.st.) nego u svijetu (17. i 18.st.). Ono to je vanije je da se njegov razvoj u ostalom dijelu Svijeta razvijao vrlo brzo od polovice 19.st. to ne moemo rei za njegov razvoj u Hrvatskoj. Razvoj nautikog turizma u Hrvatskoj tekao je vrlo sporo sve do poetka 80-ih godina 20.st. kada se osniva veina dananjih marina i udruga nautiara to poveava njegovu popularnost. Dakle, intenzivniji njegov razvoj moemo pratiti u zadnjih 15 godina, a njegov se pravi bum tek oekuje. Posebni doprinos razvoju nautiko-turistike ponude daje osnivanje Adriatik Croatia International Club ACI (1983. godine) sa sjeditem na Brijunima. Zadatak ACI-a bio je da koordinira i financira izgradnju nautikih objekata. To je uvjetovalo stvaranje prvog modernog, organizacijski i funkcionalno povezanog nautiko-turistikog poduzea na naoj obali. ACI-a su osnovala poduzea iz turistiko-ugostiteljske i trgovinske brane, kao i poduzea koja su imala interes za plasman svojih proizvoda. U osnivanju ACI-a uestvovalo je 69 lanica osnivaa, od kojih je veina financirala izgradnju i uestvovala u poslovanju izgraenih nautikih objekata. Ve u prvoj godini poslovanja ACI-a, tj. do sredine 1984. godine izgraeno je 16 marina kapaciteta 4.730 vezova. Godine 2001. ACI raspolae sa 21 marinom kapaciteta 5610 vezova. Od ukupnog broja marina bile su: 4 marine I. kategorije (5 zvjezdica) sa 1530 vezova, 9 marina II. Kategorije (4. zvjezdice) sa 2670 vezova i 8 marina III. Kategorije (3 zvjezdice) sa 1410 vezova. Sve marine su otvorene tijekom cijele godine, osim marine ut na Kornatima koja radi samo tijekom turistike sezone. Veina komercijalnih marina izgraena je osamdesetih godina. Odlikuju se kvalitetnom gradnjom i izvrsnom lokacijom. Preteno su smjetene u veim primorskim gradovima, poznatijim turistikim mjestima i najljepim otonim uvalama. Veina pripada lancu ACI. Ostale su samostalne. 6.1. RAZVOJNE FAZE Moe se uoiti da je razvoj nautikog turizma na Jadranu proao 3 razvojne faze: Prva faza - razdoblje do 1984. godine za kojeg su karakteristine pojedinane razvojne inicijative na malom broju lokacija i bez mogunosti oblikovanja odgovarajueg sustava nautike turistike ponude. Druga faza - razdoblje koje poinje nakon 1984. godine, izgradnjom lanaca ACI marina1 i ostalih turistikih luka. To je poetak planskog razvoja i formiranja sustava nautike turistike ponude na obalnom prostoru Hrvatske.
14

Trea faza praktiki se oblikuje posljednjih godina, tj. nakon 1993. godine kada dolazi do pretvorbe i privatizacije marina, to oblikuje i razvojne interese novih vlasnika. Pod time se smatra da e se marine organizirati u sustav koji e biti sposoban efikasno pruati brojne usluge nautikim turistima du cijele hrvatske obale Jadrana. Ma koliko god pojedina marina bila dobro opremljena, to nije dovoljno ako ne postoji i du obalni sustav, jer je smisao nautikog turizma kretanje, a ne stacioniranje. 6.2. KARAKTERISTIKE I ZNAENJE NAUTIKOG TURIZMA U HRVATSKOJ Razvedenost hrvatske obale (indeks razvedenosti hrvatske obale iznosi 11) je uz veliki broj otoka jedan od glavnih aduta za razvoj nautikog turizma. Uz razvedenost obale i atraktivnost otonoga prostora Hrvatska se istie obiljejima reljefa. Naa obala je visoka, strma i stjenovita to prostoru daje posebnu ar. Odmah iza obale uzdiu se planinski lanci Uke, Velebita, Svilaje, Kozjaka, Mosora i Biokova. Osim fizionomskih prednosti hrvatske obale zanimljivo je i vano sagledati kako su kapaciteti za prihvat plovila rasporeeni du hrvatske obale. Od 363 luke, luice, sidrita i marina, kvarnerski, zadarski i dubrovaki akvatorij ih sadre 60%. Ipak, ponajvie zbog Nacionalnog Parka Kornati, najatraktivniji je ibenski akvatorij. Po posjeenosti slijedi istarsko (gdje je openito vea posjeenost turista) i zadarsko podruje (nautikim turistima je ovo podruje posebno zanimljivo zbog veeg broja otoka to pridonosi zanimljivosti arhipelaga). U ukupnom turistikom prometu Hrvatske nautiki turizam ini tek 7% od ukupnih dolazaka ili 2% ukupnih noenja 2001.godine. Ipak, biljei dinamine stope rasta. U zadnjih 5 godina turistiki promet nautiara je udvostruen a prosjene godinje stope rasta iznosile su oko 15%. Zanimljiv je i podatak da su 2001.g. nautiari inili 76.4% stalnih gostiju u Hrvatskoj. Usprkos svim iznesenim injenicama moe se konstatirati da se nautiki turizam u Hrvatskoj jo uvijek nije u potpunosti afirmirao.

15

7. ZAKLJUAK
Najnovija zbivanja na svjetskom turistikom tritu upuuju na zakljuak da se Hrvatska turistiki brzo stabilizira i postaje sve poeljnija turistika destinacija. Njen daljnji turistiki razvitak doi e do punog izraaja ako se nametne na turistikom tritu kao nova i nadasve prepoznatljiva turistika marka. Nautiki turizam danas je najkonkurentniji hrvatski turistiki proizvod. Hrvatska ima prednost u prirodnim ljepotama, pejzanoj slikovitosti i ekolokoj ouvanosti to su vana obiljeja za razvoj i budunost nautikog turizma ali nije dovoljno! Kvaliteta ponude hrvatskih marina ne moe se usporediti s ponudom marina u ostalim europskim zemljama. Sljedea faza u razvoju nautkog turizma je jako bitna za turistiku ponudu Republike Hrvatske jer e ona odrediti smjer razvoja Hrvatskog turizma. injenica je da Hrvatska ima dosta nerazvijenih potencijala i u nautikom turizmu nije drugaije ali smatram da treba pomalo ii sa razvijanjem nautikog turizma jer prevelikim razvojem i betonizacijom mogla bi se izgubiti ljepota nae obala tako smatram da budunost nautikog turizma lei u poboljavanju postojeih kapaciteta i uvanju Jadranskoga mora.

16

8. LITERATURA
www.aci-club.hr www.wikipedija.org www.hrvatska turistika zajednica.hr www.dzs.hr (Hrvatski zavod za statistiku)

17