You are on page 1of 12

NAIZMJENINE STRUJE

1. Jaine struja u svim granama el. kola sa vremenski promjenljivim strujama: a) zavise od geometrijskog oblika el. kola i indukovana ems usljed sprege izmeu grana kola mnogo je vea od napona izmeu krajeva elemenata u grani, zbog ega se uticaj oblika kola na jaine struja u njegovim granama ne moe zanemariti, T b) ne zavise od geometrijskog oblika kola, c) zavise od geometrijskog oblika el. kola, ali indukovana ems usljed sprege izmeu grana kola mnogo je manja od napona izmeu krajeva elemenata u grani, zbog ega se uticaj oblika kola na jaine struja u njegovim granama moe zanemariti. 2. U kolima sa vremenski promjenljivim strujama prisutan je efekat konane brzine prostiranja struje du grana el. kola. Ovaj efekat je primjetan samo ako je pri datoj brzini promjene struje grana dovoljno dugaka. To znai: a) da je u svakom trenutku vremenski promjenljiva struja istog intenziteta du grane, b) da u svakom trenutku vremenski promjenljiva struja nije istog intenziteta du grane, T c) ovaj efekat se moe zanemariti jer se posmatra kvazistacionarno stanje u el. kolu. 3. Kvazistacionarno stanje u el. kolu je stanje: a) koje je nalik na nepromjenljivo stanje, T b) koje je pseudo vremenski nepromjenljivo stanje, c) koje je lano u vremenu promjenljivo stanje. 4. Pod vremenski promjenljivom strujom podrazumijeva se struja: a) koja zavisi od vremena, T b) koja u toku vremena mijenja samo intenzitet, ili samo smjer, c) koja u toku vremena mijenja bilo intenzitet, bilo smjer, ili oboje. 5. Vrijednost neke vremenski promjenljive veliine (struja, napon, struja, ems itd. ) u nekom trenutku naziva se: a) efektivna vrijednost u tom trenutku, b) trenutna vrijednost, T c) intenzitet u tom trenutku. 6. Kod vrlo brzih promjena el. struje dolazi do koncentracije kretanja slobodnih elektrona uz povrinu provodnika. Na taj nain: a) ne koristi se itav stvarni presjek provodnika kao kod vremenski konstantne struje, to ima za posljedicu da je za isti provodnik pri proticanju vremenski promjenljive struje otpornost manja od one kojom se provodnik karakterie za stalnu vremenski konstantnu struju, b) ne koristi se itav stvarni presjek provodnika kao kod vremenski konstantne struje, to ima za posljedicu da je za isti provodnik pri proticanju vremenski promjenljive struje otpornost vea od one kojom se provodnik karakterie za stalnu vremenski konstantnu struju, T c) ne koristi se itav stvarni presjek provodnika kao kod vremenski konstantne struje, to nema posljedica osim to se sada moe koristiti upalj provodnik i utedjeti u materijalu. 7. Za razliku od pojava u kolima sa vremenski konstantnim strujama, induktivni kalem u el. kolu sa vremenski promjenljivim strujama: a) predstavlja kratak spoj, b) ne predstavlja kratak spoj, T c) predstavlja kratkotrajni prekid u el. kolu.

8. Za razliku od pojava u kolima sa vremenski konstantnim strujama, kondenzator u el. kolu sa vremenski promjenljivim strujama: a) predstavlja prekid, b) predstavlja kratkotrajni kratak spoj dok se ne napuni/isprazni, c) ne predstavlja prekid u elektrinom kolu, ve kroz njegove prikljuke postoji struja. T 9. U sluaju vremenski promjenljivih struja prvi Kirchoffov zakon
k =1

k (t )

= 0 za neki vor vrijedi,

pod uslovom da su referentni smjerovi struja u svim granama koje se stiu u voru isti u odnosu na vor, iako: a) pojedini sabirci sa lijeve strane jednaine mijenjaju u toku vremena svoju vrijednost, ali im je suma u svakom trenutku jednaka nuli, T b) pojedini sabirci sa lijeve strane jednaine mijenjaju u toku vremena svoju vrijednost, ali im je suma na kraju posmatranog intervala jednaka nuli, c) pojedini sabirci sa lijeve strane jednaine mijenjaju u toku vremena svoju vrijednost, ali im je suma jednaka nuli. 10. U sluaju vremenski promjenljivih struja drugi Kirchoffov zakon vrijedi: a) za svaku zatvorenu konturu du grana el. kola, kao i kod el. kola sa vremenski konstantnim strujama, b) za svaku zatvorenu konturu du grana el. kola na kraju posmatranog vremenskog intervala, c) za svaku zatvorenu konturu du grana el. kola u svakom trenutku. T 11. Elektrina snaga u elektrinim kolima sa vremenski promjenljivim strujama: a) nije vremenska funkcija, a jednaka je brzini promjene rada el. sila, b) je vremenska funkcija, kju u svakom trenutku karakterie trenutna vrijednost p(t), T c) nije vremenska funkcija, a jednaka je proizvodu napona i struje. 12. U sluaju vremenski promjenljivih struja el. snaga u posmatranom vremenskom intervalu: a) moe imati samo pozitivnu, ili samo negativnu vrijednost, b) uvijek je pozitivna, jer je jednaka proizvodu napona i struje, c) moe imati i pozitivnu i negativnu vrijednost. T 13. Amplituda promjenljive veliine (napona, struje) predstavlja: a) najveu vrijednost koju promjenljiva veliina moe dostii tokom cjelokupnog vremenskog intervala, T b) najmanju vrijednost koju promjenljiva veliina moe dostii tokom cjelokupnog vremenskog intervala, c) maksimalnu vrijednost koju promjenljiva veliina moe dostii tokom poluperioda posmatranog vremenskog intervala. 14. Uestanost pojave ili frekvencija f predstavlja: a) broj kompletnih promjena ili ciklusa promjenljive veliine u jednoj minuti, b) broj kompletnih promjena ili ciklusa promjenljive veliine u vremenu jednog ciklusa, c) broj kompletnih promjena ili ciklusa promjenljive veliine u jednoj sekundi. T 15. Period vremenski promjenljive veliine predstavlja: a) duinu trajanja periodine veliine, b) duinu trajanja promjena veliine, c) duinu trajanja jednog ciklusa periodine veliine. T 16. Za vremenski promjenljivu veliinu koja je u toku jednog perioda: a) izvrila sve svoje promjene, koje se zatim periodiki ponavljaju, kae se da je izvrila jedan ciklus, T b) izvrila sve svoje promjene, kae se da je izvrila jedan ciklus,

c) izvrila sve svoje promjene, koje se zatim periodiki ponavljaju, kae se da je prostperiodina veliina. 17. Izraz = t + i predstavlja: a) trenutni fazni ugao ili fazu, koja opisuje trenutni izgled vremenski promjenljive struje, T b) poetni fazni ugao ili poetnu fazu, koja opisuje poetni izgled vremenski promjenljive struje, c) ugao koji opisuje trenutni kanjenje vremenski promjenljive struje. 18. Ugaona ili kruna uestanost predstavlja: a) brzinu promjene trenutne faze u vremenu kojom veliina vri svoje periodine promjene, b) brzinu promjene periodine veliine, c) krunu brzinu promjene trenutne faze kojom veliina vri svoje periodine promjene. T 19. Fazna razlika napona i struje jednaka je razlici njihovih poetnih faza. Napon prednjai struji : a) , tada je kriva u(t) pomjerena u desno u odnosu na krivu i(t), T b) , tada je kriva u(t) pomjerena u lijevo u odnosu na krivu i(t), c) , tada je kriva u(t) pomjerena u desno u odnosu na krivu i(t). 20. Fazna razlika napona i struje jednaka je razlici njihovih poetnih faza. Napon kasni struji : a) , tada je kriva u(t) pomjerena u desno u odnosu na krivu i(t), T b) , tada je kriva u(t) pomjerena u lijevo u odnosu na krivu i(t), c) , tada je kriva u(t) pomjerena u desno u odnosu na krivu i(t). 21. Kanjenje odnosno prednjaenje jedne veliine u odnosu na drugu izraava se: a) vremenom t, b) faznom razlikom, T c) poetnom fazom. 22.Efektivna vrijednost naizmjenine-prostoperiodine struje predstavlja: a) vrijednost I, struje koja u otporniku R za vrijeme T, izvri isti rad kao i stalna jednosmjerna struja, T b) vrijednost I, struje koja u otporniku R za vrijeme T, izvri pad napona kao istalna jednosmjerna struja, c) vrijednost I, struje koja u otporniku R za vrijeme T, izvri istu promjenu kao i stalna jednosmjerna struja. 23. Ako se radi o elektrolizi ili punjenju akumulatora od interesa je: a) maksimalna vrijednost promjenljive veliine, b) efektivna vrijednost promjenljive veliine, c) srednja vrijednost promjenljive veliine. T 24. Kada se radi o zagrijavanju provodnika, najjednostavnije ga je proraunati ako se koristi: a) maksimalna vrijednost promjenljive veliine, b) efektivna vrijednost promjenljive veliine, c) srednja vrijednost promjenljive veliine. 25. Svi instrumenti u laboratoriji mjere: a) efektivne vrijednosti promjenljive veliine, T b) srednje vrijednosti promjenljive veliine, c) maksimalne vrijednosti promjenljive veliine. 26. Srednja vrijednost prostoperiodine veliine (napona, struje) u intervalu T jednaka je: a) ISR =
T

1 i(t)dt , T T 0

b) ISR = c) ISR =

1 2 i (t)dt , T 0 1 2 i (t)dt . T 0
T

27. Periodine veliine ije se negativne i pozitivne vrijednosti poslije svake poluperiode ponavljaju, nazivaju se: a) prostoperiodine veliine, b) naizmjenine veliine, T c) periodine veliine. 28. Efektivna vrijednost prostoperiodine veliine, npr. struje i(t)=Imsin t jednaka je: a) I =

Im

2
Im 3
.

,T

b) I = 2I m , c) I =

29. Elektrino kolo naizmjenine struje sa aktivnim otpornikom R karakterie: a) energetski proces pretvaranja elektrine energije u toplotnu na otporniku R, pri emu struja zaostaje za naponom za ugao , b) energetski proces pretvaranja toplotne energije u elektrinu na otporniku R, pri emu elektrina struja prati promjene prikljuenog napona, tj. struja i napon su u fazi, c) energetski proces pretvaranja elektrine energije u toplotnu na otporniku R, pri emu elektrina struja prati promjene prikljuenog napona, tj. struja i napon su u fazi. T 30. Elektrino kolo naizmjenine struje sa aktivnim otpornikom R karakterie: a) srednja vrijednost snage Psr jednaka je nuli, to znai da se u el. kolu odigravaju aktivni procesi tj. vri se nepovratno pretvaranje el. energije u toplotnu, b) srednja vrijednost snage Psr razliita je od nule, to znai da se u el. kolu odigravaju aktivni procesi tj. vri se nepovratno pretvaranje el. energije u toplotnu, T c) srednja vrijednost snage Psr razliita je od nule, to znai da je smjer kretanja energije od izvora ka potroau i nazad. 31. U el. kolu naizmjenine struje sa aktivnim otporom R trenutna vrijednost snage p(t) je: a) u svakom vremenskom trenutku pozitivna, to znai da se u el. kolu odigravaju aktivni procesi tj. vri se nepovratno pretvaranje el. energije u toplotnu, T b) u posmatranom vremenskom intervalu i pozitivna i negativna, to znai da se u el. kolu odigravaju energetski procesi kretanja energije od izvora ka potroau, c) u svakom vremenskom trenutku pozitivna, to znai da je smjer kretanja energije od izvora ka potroau i nazad. 32. Elektrino kolo naizmjenine struje sa induktivnim kalemom-zavojnicom karakterie: a) energetski proces u kojem nema gubitaka energije, a struja fazno zaostaje za naponom na krajevima induktivnog kalema-zavojnice za ugao /2, T b) energetski proces u kojem nema gubitaka energije, a struja fazno prednjai naponu na krajevima induktivnog kalema-zavojnice za ugao /2, c) oscilovanje energije u elektrinom kolu izmeu izvora i kalema, a struja prati promjene napona.

33. Elektrino kolo naizmjenine struje sa induktivnim kalemom-zavojnicom karakterie: a) srednja vrijednost snage Psr jednaka je nuli, to znai da se u kalemu ne odigravaju aktivni procesi tj. nema nepovratnog pretvaranja el. energije u toplotnu, T b) srednja vrijednost snage Psr razliita je od nule, to znai da se u el. kolu odigravaju aktivni procesi tj. vri se nepovratno pretvaranje el. energije u toplotnu, c) srednja vrijednost snage Psr razliita je od nule, to znai da je smjer kretanja energije od izvora ka potroau. 34. U el. kolu naizmjenine struje sa induktivnim kalemom-zavojnicom trenutna vrijednost snage p(t) je: a) u svakom vremenskom trenutku pozitivna, to znai da se u el. kolu odigravaju aktivni procesi tj. vri se nepovratno pretvaranje el. energije u toplotnu, b) u posmatranom vremenskom intervalu i pozitivna i negativna i mijenja se sa dvostrukom uestanosti , to znai da na kalemu dolazi do nepovratnog pretvaranja elektrine energije u mehaniku, c) u posmatranom vremenskom intervalu i pozitivna i negativna i mijenja se sa dvostrukom uestanosti , to znai da el. energija izvora osciluje izmeu izvora i kalema. T 35. Elektrino kolo naizmjenine struje sa kondenzatorom kapacitivnosti C karakterie: a) energetski proces u kojem nema nepovratnog pretvaranja energije, a struja fazno zaostaje za naponom na krajevima kondenzatora za ugao /2, b) oscilovanje energije u elektrinom kolu izmeu izvora i kondenzatora, a struja prati promjene napona, c) energetski proces u kojem nema nepovratnog pretvaranja energije, a struja fazno prednjai naponu na krajevima kondenzatora za ugao /2. T 36. Elektrino kolo naizmjenine struje sa kondenzatorom karakterie: a) srednja vrijednost snage Psr jednaka je nuli, to znai da se u kondenzatoru ne odigravaju aktivni procesi tj. nema nepovratnog pretvaranja elektrine energije u toplotnu, T b) srednja vrijednost snage Psr razliita je od nule, to znai da se u elektrinom kolu odigravaju aktivni procesi tj. vri se nepovratno pretvaranje elektrine energije u toplotnu, c) srednja vrijednost snage Psr razliita je od nule, to znai da je smjer kretanja energije od izvora ka potroau. 37. Elektrino kolo vremenski promjenljive struje sa redno vezanim R, L i C karakterie: a) energetski proces u kojem se elektrina energija pretvara u toplotnu na otporniku R, a na kondenzatoru i induktivitetu dolazi do oscilovanja energije izmeu njih, pri emu je struja je pomjerena u odnosu na napon za ugao , T b) energetski proces u kome nema pretvaranja energije, ve ona osciluje izmeu izvora i elemenata kola, a struja moe da prednjai ili kasni naponu za ugao , c) energetski proces u kojem se elektrina energija izvora pretvara u toplotnu na otporniku, a na kondenzatoru i kalemu nema nepovratnog pretvaranja energije,ve ona osciluje izmeu njih, pri emu su napon i struja u fazi. 38. Naponsku rezonanciju karakterie: a) najvea efektivna vrijednost struje kalema jednaki nuli, b) najvea efektivna vrijednost struje

I=

U , 0 = R I=

1 LC

, naponi na krajevima kondenzatora i

U , 0 = R U , 0 = R

1 LC 1 LC

, suma napona na krajevima

kondenzatora i napona na krajevima kalema jednaka nuli, T c) najmanja efektivna vrijednost struje

I=

, suma napona na krajevima

kondenzatora i napona na krajevima kalema jednaka nuli.

39. Strujnu rezonanciju karakterie: a) najvea efektivna vrijednost struje kalemom jednake nuli, b) najvea efektivna vrijednost struje

I=

U , 0 = R I=

1 LC

, struje kroz granu sa kondenzatorom i

U , 0 = R U , 0 = R

1 LC 1 LC

, suma struja kroz granu sa

kondenzatorom i granu sa kalemom jednaka nuli, c) najmanja efektivna vrijednost struje

I=

, suma struja kroz granu sa

kondenzatorom i granu sa kalemom jednaka nuli. 40. Iz kompleksnog oblika neke prostoperiodine veliine moe se odrediti njen trenutni oblik. Za kompleksni oblik struje trenutni oblik odreuje se kao: a) b) c)

i (t ) = Imaginarni dio { I m e jt } , T i (t ) = Realni dio { I m e jt } , i (t ) = Imaginarni dio { I m e j } .

41. Kompleksna vrijednost napona na krajevima kalema induktivnosti L jednaka je: a) U L = j LI , T b) c)

UL =

1 I, j L

U L = Le 2 I .

42. Kompleksna vrijednost napona na krajevima kondenzatora kapacitivnosti C jednaka je: a) U C = jC I ,

1 I ,T jC j I. c) U C = C
b)

UC =

43. Snaga u kompleksnom obliku jednaka je: a) b) c) 44.

S = U I = P + jQ = UI cos + jUIsin , S = U I = P + jQ = UI cos + jUIsin , T S = U I = P + jQ = UI sin + jUI cos .


* *

U izrazu za snagu P = UI cos , cos se naziva: a) koeficijent snage, b) faktor snage potroaa, T c) faktor iskoritenja potroaa. 45. Za isto aktivni potroa faktor snage potroaa jednak je: a) nuli, b) jedinici, T

c) uvijek vei od jedan. 46. Za isto reaktivni potroa faktor snage potroaa jednak je: a) jedinici, b) nuli,T c) 0,7-0,9. 47. Reaktivna snaga potroaa od interesa je u praksi jer je: a) mjera dodatnih, nepotrebnih gubitaka, koji su posljedica razmjene energije izmeu potroaa i izvora, as u jednom as u drugom smjeru, a rastu sa poveanjem reaktivne snage, T b) mjera toplotnih gubitaka, koji su posljedica razmjene energije izmeu potroaa i izvora, as u jednom as u drugom smjeru, a rastu sa poveanjem reaktivne snage, c) opisuje razmjenu energije izmeu prikljuenih potroaa koja se vri posredstvom struja kojima se potroai napajaju du energetskih vodova dugih vie km. 48. Elektrini motor se u zamjenskoj emi moe predstaviti kao: a) serijska veza otpornika (jer se elektrina energija pretvara u mehaniku) i induktivnog kalema zbog induktivnosti namotaja motora, T b) paralelna veza otpornika (jer se elektrina energija pretvara u mehaniku) i induktivnog kalema zbog induktivnosti namotaja motora, c) serijska veza otpornika (jer se elektrina energija pretvara u mehaniku) i induktivnog kalema zbog induktivnosti namotaja motora, kojoj se dodaje kondenzator kapacitivnosti C. 49. Popravka faktora snage predstavlja postupak u cilju smanjivanja reaktivne komponente struje kroz generator i prijenosne vodove, ako se ukupnoj struji: a) doda neka reaktivna komponenta struje, istog karaktera koji je prisutan u elektrinoj mrei, b) doda neka reaktivna komponenta struje, suprotnog karaktera od onog koji je prisutan u elektrinoj Tmrei, c) superponira kapacitivna komponenta struje odgovarajueg iznosa. 50. Veina potroaa vezanih u elektrinu mreu je induktivnog karaktera. Da bi se reaktivna komponenta struje induktivnog karaktera korigovala, neophodno joj je superponirati kapacitivnu komponentu struje odgovarajueg iznosa. Ovo se u praksi ostvaruje: a) ako se paralelno potroau vee kalem odreene induktivnosti L, b) ako se paralelno potroau vee kondenzator odreene kapacitivnosti C, T c) ako se serijski potroau vee kondenzator odreene kapacitivnosti C. 51. Da bi se izvrila potpuna korekcija reaktivne struje potrebno je da kondenzator ima kapacitivnost: a) C = b) C = c) C =

L R + L
2

R 2 + ( L ) ,T L
2

)2

52. U sluaju da se izvri potpuna popravka faktora snage na taj nain se obezbjeuje da se iz generatora i du prijenosnog sistema: a) prenosi samo reaktivna snaga, b) prenosi samo aktivna snaga, T c) prenosi i aktivna i reaktivna snaga, ali su gubici svedeni na nulu. 53. Metode prorauna sloenih elektrinih kola sa vremenski konstantnim strujama mogu se koristiti pri proraunu stanja elektrinih kola sa vremenski promjenljivim strujama. Skup jednaina u kojima egzistiraju trenutni oblici prostoperiodinih veliina mora se:

a) prevesti u algebarski oblik jednaina koritenjem simbolike metode, T b) prevesti u algebarski oblik jednaina, c) prevesti u algebarski oblik jednaina tako to se umjesto otpornosti u ovim jednainama koriste kompleksne vrijednosti impedance. 54. Kod eleketrinih kola meusobna veza izmeu njih, ili pojedinih njihovih dijelova moe se ostvariti na slijedei nain: a) galvanskom, konduktivnom i dielektrinom spregom, b) kapacitivnom, dielektrinom i induktivnom spregom, c) galvanskom, kapacitivnom i induktivnom spregom. T 55. Elektromagnetna indukcija koja za posljedicu ima pojavu promjenljive indukovane ems u zavojnicama javlja se: a) kada kroz namotaje zavojnica tee jednosmjerna struja, b) kada kroz namotaje zavojnice tee promjenljiva struja, T c) i u jednom i u drugom sluaju. 56. Kada promjena struje u jednom elektrinom kolu, ili dijelu kola dovodi do pojave ems, odnosno struje u drugom elektrinom kolu, odnosno dijelu kola: a) u tom sluaju su oba elektrina kola ili dijela kola induktivno spregnuta, T b) u tom sluaju su oba elektrina kola ili dijela kola galvanski spregnuta, c) u tom sluaju su oba elektrina kola ili dijela kola konduktivno spregnuta. 57. Meusobna-uzajamna induktivnost M zavisi od: a) geometrijskog oblika elektrinog kola ili dijela elektrinog kola koji su induktivno spregnuti, te od njihovog meusobnog poloaja i broja navojaka, T b) vrijednosti indukovane ems e = M

di1 , dt

c) koeficijenta induktivnosti k =M L L2 . 1 58. Koeficijent induktivne sprege je: a) neimenovan broj koji je uvijek manji od jedan i jednak M =k

L L2 , 1

b) neimenovan broj koji je uvijek vei od jedan i jednak M =k L1L2 , c) neimenovan broj koji je uvijek manji od jedan i jednak k = 59. Ukoliko izmeu dva namotaja ne postoji induktivna sprega: a) koeficijent meusobne induktivnosti M jednak je nuli, T b) koeficijent meusobne induktivnosti k jednak je nuli, c) koeficijent meusobne induktivnosti M uvijek je vei od nule. 60. Za induktivno spregnuto kolo vrijedi: a) to je bolja induktivna sprega (manje k) to se vea energija prenosi iz jednog kola u drugo, b) to je bolja induktivna sprega (vee M) to se vea energija prenosi iz jednog kola u drugo, T c) to je bolja induktivna sprega (vee k, a manje rasipanje) to je vea induktivnost i indukovana ems, odnosno struja. 61. Koeficijent induktivnosti L kod induktivno spregnutih kola karakterie: a) prijenos energije kroz magnetno polje, b) nagomilavanje energije nekog elektrinog kola u magnetnom polju, T c) kvalitet induktivne sprege. 62. Koeficijent meusobne induktivnosti M kod induktivno spregnutih kola karakterie:

M L1L2

.T

a) prijenos energije kroz magnetno polje, T b) nagomilavanje energije nekog elektrinog kola u magnetnom polju, c) odnos induktivnosti spregnutih kola. 63. Induktivno spregnute namotaje prikazujemo ematski i jedan od krajeva oznaava se takom. Pri ovome se usvaja slijedee pravilo: a) ako struje i jednog i drugog namotaja ulaze (izlaze) na krajevima oznaenim sa punom takom njihovo djelovanje u odnosu na zajedniki fluks se podudara, indukovana ems ima pozitivan znak,T b) ako struja jednog namotaja ulazi (izlazi) na kraju oznaenim sa punom takom, a drugog namotaja izlazi (ulazi) na kraju oznaenim sa punom takom, njihovo djelovanje u odnosu na zajedniki fluks se podudara, indukovana ems ima pozitivan znak, c) ako struje i jednog i drugog namotaja ulaze (izlaze) na krajevima oznaenim sa punom takom njihovo djelovanje u odnosu na zajedniki fluks se ne podudara, indukovana ems ima negativan znak. 64. Transformator predstavlja induktivnu spregu dva elektrina kola. To je elektromagnetni ureaj u kojem se: a) jedan iznos napona i struja transformie u drugi iznos tih veliina pri istoj uestanosti, T b) jedan iznos napona i struja transformie u drugi iznos tih veliina, c) vri promjena napona i struja-transformacija. 65. Linearni transformator je ureaj u kojem: a) u magnetnom kolu postoje linearni odnosi izmeu magnetnih veliina, to se praktino ostvaruje tako da se radna taka nalazi ispod koljena zasienja na karaktreristici B=f(H); tada su fluksevi proporcionalni strujama, T b) postoje linearni odnosi izmeu veliina, to se praktino ostvaruje tako da se radna taka nalazi ispod koljena zasienja na karaktreristici B=f(H); tada su naponi proporcionalni strujama, c) je pomou magnetne sprege mogue izvriti galvansko odvajanje jednog el. kola od drugog, a istovremeno ne moe obezbijediti prijelaz el. energije iz jednog el. kola u drugo. 66. Odnos transformacije ili prijenosni odnos transformatora

m jednak je:

N1 E1 I 1 = = , N2 E 2 I 2 N1 E 2 I 2 = = b) m = , N2 E1 I 1 N1 E1 I 2 = = c) m = .T N2 E 2 I 1
a) m = 67. Kod ekvivalentne zamjenske eme transformatora cilj je da se transformator predstavi jedinstvenom galvanski povezanom zamjenskom emom. U tom sluaju se: a) zamijeni sekundarni namotaj sa drugim ekvivalentnim zamiljenim koji ima isti broj navoja kao primarni, pri emu ukupna snaga koja se prenosi u novo sekundarno zamiljeno kolo mora ostati ista, b) zamijeni primarni namotaj sa drugim ekvivalentnim zamiljenim koji ima isti broj navoja kao primarni, pri emu ukupna snaga koja se prenosi iz primara u sekundar mora ostati ista, c) zamijeni sekundarni namotaj sa drugim ekvivalentnim zamiljenim koji ima isti broj navoja kao primarni N1=mN2, pri emu ne smije doi do promjene potencijalnih stanja u primarnom i u sekundarnom kolu. T 68. Simetrini viefazni generator karakterie: a) iste amplitude elektromotornih sila svih faza i isti fazni pomjeraj izmeu ems u susjednim namotajima,

a) razliite amplitude elektromotornih sila u fazama i isti fazni pomjeraj izmeu ems u susjednim namotajima, b) iste amplitude elektromotornih sila svih faza i razliiti fazni pomjeraji izmeu ems u susjednim namotajima. 69. Simetrian sistem naziva se direktan, ako: a) svaka naredna ems fazno prednjai prethodnoj, b) svaka naredna ems fazno zaostaje za prethodnom, T c) su sve ems u svim namotajima iste. 70. Simetrian sistem naziva se inverzan, ako: a) svaka naredna ems fazno prednjai prethodnoj, T b) svaka naredna ems fazno zaostaje za prethodnom, c) su sve ems u svim namotajima iste. 71. Trofazni sistem direktnog redoslijeda dat je jednainama: a) E = Ee j 0 b) E = Ee j 0 c) E = Ee j 0
2 3 j 2 3 4 3

E = Ee

E = Ee

,NT
4 3 2 3

E = Ee

E = Ee

, .

E = Ee

2 3

E = Ee

72. Trofazni sistem inverznog redoslijeda dat je jednainama: a) E = Ee j 0 b) E = Ee j 0 c) E = Ee j 0

E = Ee

2 3 j 2 3

E = Ee

4 3

,T
4 3 2 3

E = Ee
E = Ee

E = Ee
E = Ee

, .

2 3

73. Za trofazni simetrian sistem vrijedi: a) suma trenutnih vrijednosti ems sistema u svakom trenutku jednaka je nuli, T b) suma trenutnih vrijednosti ems sistema u svakom trenutku uvijek je razliita od nule, c) suma trenutnih vrijednosti ems sistema u svakom trenutku jednaka je nuli, ako je sistem direktnog redoslijeda. 74. Namotaji trofaznog generatora najee se vezuju u zvijezdu. Krajevi faznih namota spajaju se: a) posebno, a drugi krajevi se izvode na prikljuke generatora na ploi, b) u jednu taku, a drugi krajevi se izvode na prikljuke generatora na ploi, T c) kraj prvog namotaja na poetak drugog, kraj drugog na poetak treeg i kraj treeg na poetak prvog namotaja. 75. Fazni napon predstavlja potencijalnu razliku izmeu faznog provodnika i nule. linijski napon predstavlja napone izmeu faznih provodnika. Efektivne vrijednosti napona izmeu pojedinih faza u odnosu na efektivne vrijednosti faznih napona su: a) linijski naponi su 3 puta vei od faznih i fazno prednjae za ugao /6, T

3 puta vei od linijskih i fazno zaostaju za ugao /6, c) linijski naponi su 3 puta vei od faznih i fazno zaostaju za ugao /6.
b) fazni naponi su

76. Za trofazno elektrino kolo vezano u zvijezdu vrijedi:

a) fazne struje kroz pojedine namotaje generatora jednake su linijskim strujama kroz provodnike koji povezuju namotaje generatora i potroaa, a linijski naponi su 3 puta vei od faznih i fazno prednjae za ugao /6, T a) linijske struje kroz provodnike koji povezuje namotaje generatora i potroaa su vee za 3 puta od faznih struja, a linijski i fazni naponi su jednaki, b) fazne struje kroz pojedine namotaje generatora jednake su linijskim strujama kroz provodnike koji povezuju namotaje generatora i potroaa, a linijski naponi su 3 puta vei od faznih i fazno zaostaju za ugao /6. 77. Za trofazno elektrino kolo vezano u trougao vrijedi: a) fazne struje jednake su linijskim i pomjerene su za ugao /6, a linijski naponi vei su za 3 puta od faznih, a) linijski i fazni naponi su jednaki, a linijske struje su za

3 puta vee od faznih i fazno 3 puta vee od faznih i fazno

prednjae faznim strujama za ugao /6, b) linijski i fazni naponi su jednaki, a linijske struje su za zaostaju za faznim strujama za ugao /6.

78. Nulti provodnik kod veze u zvijezdu ima u praksi znaajnu primjenu. On omoguava: a) dobijanje dvije vrste napona: faznih i linijskih, b) dobijanje dvije vrste napona: faznih i linijskih i tzv. zatitnu funkciju, T c) dobijanje faznih napona. 79. Trenutna snaga trofaznih simetrinih kola predstavlja: a) sumu trenutnih snaga koje se razvijaju u svakoj fazi trofaznog kola i zavisi od vremena, b) zbir trenutnih snaga koje se razvijaju u svakoj fazi trofaznog kola i ne zavisi od vremena, T c) proizvod snaga koje se razvijaju u svakoj fazi i ne zavisi od vremena. 80. Trenutna snaga trofaznog simetrinog sistema jednaka je: a) p(t) = 3UI cos , T b) c)

p(t) = 3UI sin , p(t) = 3UI cos .

81. Amplituda rezultantnog vektora magnetne indukcije trofaznog obrtnog magnetnog polja jednaka je:

3 Bm , b) 1.5 Bm , T c) Bm .
a) 82. Smjer obrtanja rezultantnog vektora magnetne indukcije obrtnog magnetnog za direktan redoslijed faza trofaznog sistema polja je: a) u smjeru kazaljke na satu, T b) u smjeru suprotnom kazaljke na satu, c) u pozitivnom smjeru obrtanja. 83. Rotor asinhronog motora: a) uvijek ima brzinu veu od obrtnog magnetnog polja statora, b) uvijek ima brzinu jednaku obrtnom magnetnom polju statora, c) nikada ne moe da stigne obrtno magnetno polje statora.

84. Promjena smjera obrtanja asinhronog motora moe se ostvariti: a) zamjenom prikljuaka sve tri faze prikljuenog napona na statorske namotaje asinhronog motora, b) zamjenom prikljuaka dvije od tri faze prikljuenog napona na statorske namotaje asinhronog motora, c) promjenom smjera struje u dvije od tri faze prikljuenog napona na statorske namotaje asinhronog motora. 85. Ako se magnetno polje u asinhronog motora obre u smjeru kazaljke na satu, tada e se u rotora indukovati ems, iji smjer se moe odrediti: a) pravilom desne zavojnice, b) pravilom lijeve ruke, c) pravilom desne ruke. T namotajima

86. Smjer elektromagnetne sile koja djeluje na provodnike rotora asinhronog motora moe se odrediti: a) pravilom pravilom desne zavojnice, b) pravilom lijeve ruke, T c) pravilom desne ruke. 87. Asinhroni motor dobio je ime po grkoj rijei koja znai nejednovremen, ime se eli istai: a) da je brzina obrtanja rotora i obrtnog magnetnog polja statora jednaka, ali naponi i struje nisu u fazi, b) da je brzina obrtanja rotora i obrtnog magnetnog polja statora nejednaka-razliita, ali da je brzina obrtanja rotora manja od brzine obrtnog magnetnog polja statora, T c) da je brzina obrtanja rotora i obrtnog magnetnog polja statora nejednaka-razliita, ali da je brzina obrtanja rotora vea od brzine obrtnog magnetnog polja statora. 88. Asinhroni motor, konstruktivno, sastoji se od: a) nepokretnog statora, pokretnog rotora i meugvoa, preko koga se odigravaju procesi elektromagnetne veze statora i rotora, b) nepokretnog statora, pokretnog rotora i meugvoa, preko koga se odigravaju procesi elektrine veze statora i rotora, c) pokretnog statora, nepokretnog rotora i meugvoa preko koga se odigravaju procesi elektromagnetne veze statora i rotora.