Emocionalna inteligencija

PETER SALOVEY, Brian T. DETWEILER-Bedell, JERUSHA B. DETWEILER-Bedell, a John D. MAYER Osnovna istraživanja o emocijama su porasla tjekom zadnjih nekoliko desetljeda i iako ima još dosta toga za naučiti, jedan konstantan pogled na emocije se počinje pojavljivati. Afektivni fenomen čini bitan izvor informacija za pojedince o njihovoj okolini i informira njihove misli, akcije i naknadne osjedaje. Esencijalna pretpostavka u našem poslu je da su različiti pojedinci različito vješti u percipiranju, razumjevanju, regulaciji i korištenju emocionalnih informacija, i da osobna razina emocionalne inteligencije podosta doprinosi intelektualnoj i emocionalnoj dobrobiti i rastu. U ovom poglavlju , razmotrit demo naš model emocionalne inteligencije i sposobnostima koje naglašava, uključujudi i diskusiju o problemima mjerenja. Zatim demo opisati kako emocionalna inteligencija utjede na bitne psihološke pojave. Psihologija ličnosti često naglašava razlike u načinima na koji ljudi obično razmišljaju, osjedaju i ponašaju se. Međutim, kako Mischel (1990) naglašava, ljudi djeluju u svijetu mnogo fleksibilnije nego što se s terminima „dispozicije“ i „stilovi“ može pretpostaviti. Prema Mischelu jedna bitna lekcija kognitivne psihologije psihologiji ličnosti je da pojedinci selektivno konstruiraju svoja iskustva realnosti, i da rezultati ovog procesa uvelike ovisi o individualnoj konstrukciji sposobnosti ( npr. Sposobnosti procesiranja informacija koja određuje raspon potencijalnih misli, osjedaja i ponašanja koje pojedinac proživljava kroz pojedinu situaciju i spektar različitih situacija). Da bi razumjeli osobu, moramo povedati naše studije dispozicija s naglaskom na te sposobnosti. Istraživanja takvih sposobnosti, neovisno o generalnoj inteligenciji, fokusirala su se na vještine riješavanja socijalnih problema i ostale praktične sposobnosti i koje su između ostalog nazvane „socijalna inteligencija“ (Cantor & Kihlstrom, 1985, 1987; Gardner, 1983; Sternberg, 1985, 1988; Sternberg & Smith, 1985; Thorndike, 1920; Thorndike & Stein, 1937; Wagner & Sternberg, 1985). Vjerujemo da su emocionalne sposobnosti temelji socijalne inteligencije ( Mayer, Caruso, & Salovey, 2004; Salovey & Mayer 1990). Razlog tomu je što su socijalni i situacijski problemi vođeni afektivnim informacijama. A osim toga emocionalne sposobnosti nisu uključene samo u socijalna iskustva nego i u iskustva unutar pojedinca. Neki istraživači tvrde da je znanje o sebi i individualni unutarnji život najsalijentniji s emocionalnim iskustvima ( npr. Showers & Kling, 1996). Tako je emocionalna inteligencija više usmjerena od socijalne inteligencije, upravo u tom se odnosi posebno na emocionalne pojave; ipak to se može odnositi izravno na široki spektar emocionalnih problema ugrađenih u međuljudska i intrapersonalna iskustva (Epstein, 1998; Mayer i Salovey, 1997; Saarni, 1990, 1997; Salovey i Mayer, 1990). Upravo je ova efikasna i štedljiva priroda okvira emocionalne inteligencije što je čini tako privlačnom. Doista, to smatramo da je zbunjujude kako je psihologija trebalo tako dugo da prepozna važnost emocionalne sposobnosti.

stoljeda empirijski filozof. Hume (1739/1948). Kao rezultat povijesnog nepovjerenja emocijama. da su rane koncepcije inteligencije u području psihologije izrazito racionalne. Freud.458). i Schoen. emocije se smatra kao inferiorne. odluke. Iako Hume doveo u pitanje prevlast razuma nad emocijama. Biti emocionalan se nije smatralo pametnim. 457 . prioritete i akcije pojedinca (npr. Tomkins.. Aristotel (384-322 prije Krista). Filozofi i znanstvenici (uključujudi psihologe) su se oslonili na slavljenu analitičku inteligenciju tokom vedine zapadne povijesti. Darwin je otkrio da emocije služe za barem dva vrlo bitne funkcije. Ova promjena potječe iz filozofije Davida Humea i etoloških promatranja Charlesa Darwina. Woodworth. Danas je veliki naglasak stavljen na psihološku važnost emocija. mnogi psiholozi su zauzeli položaj da su intelekt i strast u neskladu (Npr. 1940. Te izjave o osjedajima bile su poticaj za Malebrancheov recept: „Nametni šutnju na svoja osjetila. Prvo. 1948. Ova informacija oblikuje prosudbe. On je vjerovao da razum ne radi ništa više nego uzeti u obzir činjenice i stvara zaključke o svijetu relevantne za postizanje i prioriziranje poticaja koji dolaze od strasti. str 328. dakle. Naglasio je primat Id-a –sjedište self-emocionalnosti i psihičke energije. Gilmer. 1940). Terman je izjavio: "pojedinac je inteligentan u odnosu na sposobnost nošenja s apstraktnim razmišljanjem“(1921. 2003). Schwarz. Konačno. Strasti su pogrešiv vodiče za djelovanje. 1986. Tu je sasvim razumljivo. Suvremena psihologija je ostavila ovaj prikaz razuma kao superiornog u odnosu na emocije. Svojim intenzivnim etološkim zapažanja životinjskog života.i tvrdio je da su drugi aspekti sebstva izvedeni. i svoje strasti. a opdenito je prihvadeno da emocije povedaju. prema kojem internalno emocionalno iskustvo omoguduje pojedincu važne informacije o njihovoj okolini i situaciji. naizgled inteligentnu prirodu emocionalne ekspresije. tvrdio je da emocionalni impulsi motiviraju sve akcije. reakcija straha jednog jelena u prisutnosti predatora brzo informira i druge jelene o prijetnji). Schwarz i Clore. 1971. vidi također Aristotel. Osim toga. Ljutnja često dovodi do nepravednih djela nasilja. 1983.. tvrdio je da je ljudski intelekt „najviša stvar u nama. stavlja razum u službu emocija. svoju maštu. na primjer. Ekman. Schaffer. 1947). Emocije sigurno imaju signalizacijsku funkciju kako je Darwin zamjetio (npr. prije nego da interferiraju s drugim kognitivnim sposobnostima. Drugo. Leeper.EMOCIJE: OD DEZINFORMACIJE DO INFORMACIJE Emocija. i onda deš čuti čisti glas unutarnje istine" (citirano u James. . a emocije zamračuju naš um s dezinformacijama. emocije dovode do podizanja signalizacijskih i komunikacijskih sistema što donosi značajnu prednost za opstanak cijele vrste i pojedinačnih organizama (npr. Frijda. um pruža točne informacije. U isto vrijeme. su ostavljene po strani pored kognicije . početkom 18. emocije energiziraju prilagodljiva ponašanja kao što je bijeg (strah) i prokreacija (ljubav ili požuda). U tom pogledu. 1962).. održavaju i usmjeravaju ljudsko djelovanje (npr. mnogi istraživači su prihvatili široko afekt-kao-informacija stajalište. opde je prihvadeno da su emocije primarni izvori motivacije Oni probuđuju. 1890/1950. Young (1936) je čak otišao toliko daleko da kaže da emocije nemaju svjesne svrhe i uzrokuju "Potpuni gubitak cerebralne kontrole" (str.. Darwin je svratio pozornost na adaptivnu. p. a naglasak se stavlja na funkcionalnost emocija. Pripisivanjem ove funkcije emocijama. str 10). 1990. Freud (1923/1962) je imao sličan stav. često smetajudi element ljudske prirode. Izard. sve do Darwinovog objavljivanja Izražavanje emocija u ljudi ili životinja (1872/1965) funkcionalna svrha emocija nije bila osnovana. povijesno gledano. a da su predmeti koje razumije najviše stvari koje se mogu znati" (1976. 1984). straha često dovodi do kukavičluka. kao i Hume. 128).

1. od kojih svaka predstavlja klasu vještina. Prepoznavanje emocija bi bio bazični aspekt emocionalne inteligencije. glasovima i kulturalnim tvorevinama. opisali smo emocionalnu inteligenciju kao sposobnost prepoznavanja i izražavanja emocija. Sluyter. prošlosti i bududnosti. " Brakom razuma i afekta dolazi do (Out of the marriage of reason with affect there issues clarity with passion* ) . poput emocionalih kombinacija i kontradiktornih emocionalnih stanja  Sposobnost razumjevanja i predviđanja mogućih tranzicija između osjećaja Regulacija emocija  Sposobnost otvorenosti prema osjećajima. . Sposonost diskriminacije ispravnih i neispravnih . Sposobnost generiranja ili oponašanja živih emocija da bi se facilitiralo prosudbe i sjećanja o osjećajima. a afekt bez razuma bi bio slijep. 2001. Također uključuje sposobnost identificiranja nečijih emocija. slikama. bududi da omoguduje svako daljnje procesiranje emocionalnih informacija. 1997). Sposobnost upravljanja emocijama u sebi i drugima. te o emocionalno adaptivnom odgovoru na zaključke donešene razumski o svojoj sadašnjosti. produživanja ili odvajanja od emocionalnog stanja ovisno o korisnosti i informativnosti tog stanja.. Salovey i Grewal. događaje i ljude. uključujudi sposobnost točnog prepoznavanja emocija. sposobnost integriranja perspektiva koje uključuju raspoloženja Sposobnost korištenja emocionalnih stanja kako bi se facilitiralo riješavanje problema i kreativnost Razumjevanje i analiziranje emocionalne informacije Sposobnost razumjevanja u kakvom su odnosu različite emocije. Mayer i sur. je sposobnost detektiranja i dešifriranja emocija na licima.OKVIR Kad smo u početku razvijali koncept emocionalne inteligencije (npr. formalnija definicija bi uključivala specifične stručnosti koje obuhvada. Oni su obje. . bilo ugodnim bilo neugodnim Sposobnost motrenja i odgovaranja na emocije Sposobnost pokretanja . tako da su sofisticiranije vještine svake grane ovisne o ostalim vještinama drugih grana modala (Mayer & Salovey. sposobnosti da generira osjedaje kad facilitiraju kogniciju. Sposobnost prepoznavanja emocija kod drugih ljudi i objekata. njihovog razumjevanja i korištenja na način da doprinose osobnom rastu (Mayer i Salovey. a member of Perseus Books. 1997.  Sposobnost prevlasti nad promjenama raspoloženja koako bi se ostvarila prednost višestruke perspektive. Salovey i Mayer. _________________________________ FIGURE 33. Podvještine svake grane su organizirane s obzirom na njihovu kompleksnost. 1999).1. 1990). Sposobnost preciznog izražavanja emocija i potreba koje su povezane s tim emocijama. PREPOZNAVANJE EMOCIJA Prva grana emocionalne inteligencije. procjena i ekspresija emocija Sposobnost prepoznavanja emocija u necijem fizičkom i psihičkom stanju. L. iskrenih i neiskrenih ekspresija osjećaja. Percepcija. Caruso.C. Uzeto s dopuštenjem: Basic Books. Sposobnost prepoznavanja uzroka i posljedica različitih osjećaja Sposobnost interpretiranja kompleksnih osjećaja. Pojedinci mogu biti više ili manje vješti u primjedivanju. Razum bez afekta bi bio impotentan.“ (1962. Tako njihova sposobnost da se prilagode i nose sa životom ovisi o integriranom radu njihovih emocionalnih i racionalnih sposobnosti. 1990). Naš model emocionalne inteligencije prikazana je u okviru 33. Okvir emocionalne inteligencije Preuzeto iz Mayer and Salovey (1997). Ljudi nisu. sposobnosti razumjevanje informacija koje su pod utjecajem afekta i korištenje emocionalnog znanja. pretežno racionalna bida. i Salovey. i sposobnost upravljanja i reguliranja vlastitih emocija i emocija drugih kako bi poboljšali emocionalno i intelektualno blagostanje i rast. 2005. . Kao što je Tomkins je rekao. Opdenito. Uspjeh u životu ovisi o nečijoj sposobnost razmišljanja o emocionalnim iskustvima i drugim informacija koje su pod utjecajem afekta.. Model se sastoji od 4 grane. „ prepoznavanje emocija“. naša namjera je bila svrnuti pozornost za kooperativni odnos između emocija i razuma (Mayer. niti su pretežno emocionalna bida. Copyright 1997 by Peter Salovey and David J. ni u kom smislu.L. str 112). Emocionalna facilitacija razmišljanja Sposobnost preusmjeravanja i postavljanja prioriteta kod nečijeg razmišljanja zasnovanog na osjećajima povezanim uz druge objekte. 2004. Međutim. Salovey i Mayer.

Magai & Havliand-Jones..1987. & Mayer. Prkachin. intuitivni i ekspresivni vs fokusirani i namjerni) trebala biti efikasna za 2 različita problemska zadatka: induktivne probleme kao analogijsko razmišljanje i deduktivno logičke zadatke. DiPaolo. Ove sposobnosti su osnovne vještine procesiranja informacija u kojima informaciju čine osjedaji i raspoloženja. i Wehmer. Gaschke. kako bi inducirao stanje straha koje bi ga potaklo da počne ranije s radom. Isen. 1999) KORIŠTENJE EMOCIJA ZA FACILITACIJU RAZMIŠLJANJA Druga grana emocionalne inteligencije. prvenstveno jer imaju poteškode sa identificiranjem svojih osjedaja. 2002). Daubman & Nowicki. Mayer. 1990) raspravljali o tome da različite emocije stvaraju različite mentalne setove koji su više ili manje adaptivni za rješavanje različitih problema. Npr. 1993. Palfai i Salovey (1993) su predložili da bi ova dva različita stila procesiranja informacija (npr. 1987). RAZUMJEVANJE EMOCIONALNIH INFORMACIJA Treda grana emocionalne inteligencije se odnosi na znanje o emocionalnom sistemu. brojni su istraživači (e. student bi se moga namjerno fokusirati na negativne posljedice neizvršavanja svojih obveza na vrijeme. Npr. kao što je razmišljanje i rješavanje problema. Schwarz. „korištenje emocija“. Bedell. 1979. & Reith.. Craig. 1979. razumjevanja i empatije s osjedajima drugih (Buck. pozitivna raspoloženja čine pozitivne ishode vjerojatnijim. Isen. 1996). i pojedinci koji su sposobni to i učiniti bolje odgovaraju na svoje socijalno okruženje i grade suportivnu socijalnu mrežu (Salovey. Ponovno postoje individualne razlike u njihovoj sposobnosti preciznog procjenjivanja. Emocionalna srana i njihovi efekti mogu biti iskorišteni na različite načine. Notarius& Levenson. je sposobnost korištenja emocija kako bi se facilitiralo različite kognitivne aktivnosti. neki pojedinci ne mogu izraziti svoje osjedaje verbalno.. Također. Postoje dokazi da pojedinci koji izražavaju svoje emocije vješto su empatičniji i manje depresivni o onih koji nisu sposobni za to (Mayer. i Evans. Samoinducirano pozitivno stanje povedava njihovo samopouzdanje u zadatcima i onda de vjerojatnije ustrajati čak i kad naiđu na teškode. To znači da različite emocije stvaraju različite stilove procesiranja informacija. Papageorgis. Emocionalno inteligentni pojedinci bi trebali biti sposobni iskoristiti motivacijku kvalitetu emocija. 1983. 1984. Stettner.g.podržavanju i izražavanju svojih emocionalnih stanja. Palfai & Salovey.Lumley. Radost facilitira mentalni set koji je koristan za kreativne zadatke u kojima pojedinac mora razmišljati intuitivno ili ekspresivno kako bi stvorio nove asocijacije (e. Pojedinci moraju procjenjivati i emocije drugih. Tuga stvara mentalni set u kojem je riješavanje problema usporeno. Npr. 1995). Barrett & Salovey. Detweiler.g. 1977).&Salovey. dok negativna raspoloženja čine negativne ishode vjerojatnijim (Johnson & Tversky. 1992). 2002.. 1990. Braverman. ovo stanje se naziva „Aleksitimija“ ( Apfel & Sifneos. „Razumjevanje emocija“ je sposobnost razumjevanja jezika emocija i kompleksnih odnosa . Stoga rješavanje problema u različitim raspoloženjima može osposobiti pojedinca da uzme u obzir širi raspon različitih akcija i ishoda ( Mayer & Hanson. Drugi student bi se mogao prisjetiti svih svojih uspjeha prije nego počne raditi. s posebnom pažnjom za detalje i više fokusiranja i namjernog strategiziranja. Ove osnovne emocionalne sposobnosti su važne jer oni koji mogu brzo i precizno procjeniti i izraziti svoje emocije bolje reagiraju na okolinu i na druge.

Emocionalno inteligentan pojedinac je sposoban je sposoban prepoznati da su termini koji se koriste da opišu emocije grupirani u „obitelji“ i da grupe termina za emocije formiraju neizražene (fuzzy) setove (vidi Ortony. 1988). Pojedinci koji nisu sposobni upravljati svojim emocijama de vjerojatinje doživjeti negativne afekte i ostati slabijeg raspoloženja (Erber. Kako bi razumio emocije pojedinac mora naučiti što emocije otkrivaju o odnosima. 1997. „iritacija“ i „smetnja“ mogu biti grupirane zajedno kao termini asocirani s ljutnjom. Na godišnjici mature. opisuje kako su osnovne relacijskih tema – centrala šteta ili korist u adaptivnim susretima koji prožimaju emocije. Fletcher. i onda vježbati i postati naviknut na uključivanje u različita ponašanja koja izazivaju željene emocije u njima samima i u drugima. ili da se zavist često doživljava u kontekstu koji izaziva ljubomoru. Wagner. Što je još bitnije. u Lazarus. Međutim. relacije između ovih termina se zaključuju – smetnja i iritacija mogu voditi do bijesa ako provokativni stimulus nije eliminiran. Ljutnja proizlazi iz ponižavajudeg protiv sebe. vidi također Mauer & Brackett. razumjevanje i analiziranje emocija uključuje sposobnost prepoznavanja prijelaza između emocija. i nada iz susretanja s najgorefa ali očekivanja boljeg ( pogledaj Tablica 3. Pojedinci često reagiraju prema vlastitim direktnim emocionalnim iskustvima. 1992. Lazarus (1991)..Clore. UPRAVLJANJE EMOCIJAMA Emocionalno znanje također doprinosi 4-oj komponenti emocionalne inteligencije. 1991). važno je napomenuti da se emocionalna inteligencija može manifestirati na drugi način. Ove vještine reguliranja emocija omoguduju pojedinca da se uključuju u strategije popravljanja i održavanja raspoloženja. pojedinci moraju razviti daljne sposobnosti kako bi iskoristili scoje znanje u akciji. pojedinac dobiva znanje o poveznicama i uzrocima njihovog emocionalnog iskustva..4. ali da se ljubomora rijetko javlja u situaciji koja izazova zavist ( Salovey & Rodin. nostalgični razgovori mogu izazvati mješavinu radosti i tuge. 1996). Kroz samo-reflektivno iskustvo emocije. Povedana kompleksnost u ovoj domeni emocionalne inteligencije je pokzana znanjem da se emocije mogu kombinirati na interesantan i suptilan način. 1999). što može donjeti efektivnu emocionalnu regulaciju i vede blagostanje. npr. Oni moraju prvo biti otvoreni iskustvu raspoloženja i emocija. Najfundamentalnija sposobnost ovog djela je sposobnost označavanja emocija riječima i prepoznavanje odnosa između primjera afektivnog leksikona. Iako se naš rad primarno fokusirao na reflektivne sposobnosti meta-raspoloženja . a . za aplikaciju u edukaciji).povezane sa raličitim vrstama osjedaja. & Collins. Tangney i njezine kolege su opširno opisali kako se sram ali ne krivnja može brzo okrenuti u bijes. Zadivljujude iznenađenje pred čudima interneta može biti kombinirani sa strahom od vlastite neznačnosti u cijelom tom prostoru. & Gramzow. krivnja iz kršenja moralnog imperativa. 1989). 2004. „emocionalnoj regulaciji“. 1986. Pojedinac može doslovno biti posramljen do bijesa ( Tangney. Na kraju..između emocija. U psihoterapijskoj literaturi. poput izbjegavanja neugodnih aktivnosti ili traženje aktivnosti koje smatra nagrađujudima. Npr. Pojedinac uči da riječi kao što su „bijes“. Npr. Znanje o emocijama stoga osposobljuje pojedonca da formira teorije o tome kako i zašto su emocije izazvane u različitim situacijama. ovo se naziva „emocionalna pismenost“ (Steiner & Perry. Tangney & Salovey. Ova sposobnost razumjevanja i analiziranja emocionalnog iskustva prelazi u sposobnost boljeg razumjevanja sebe i vlastitih odnosa s okolinom.

Odgovor na ovo pitanje ne može se dati definitivno jer je još uvijek jako malo istraživanja koja su ispitala razlike između emocionalnig znanja i emocionalne regulacije. stoji u podlozi emocionalne regulacije. upravljanje dojmovima i persuazija se često koriste za prosocijalne svrhe. I u mnogim drugim socijalnim odnosima. promatrači brzo prolaze preko onih koji najgore plešu jer im je to dosadno i privučeni su više onima koji plešu vješto i elegantno. Stvarnost je. 1997).metaemocionalna iskustva mogu facilitirati ili otežati funkcioniranje (Gottman. između ljubavnika. Oni od nas koji uživaju u plesu su sposobni prepustiti se glazbi i pokretima plesa. razlika se može ilustrirati jako lako. Koliko god je prosvjetljujude ovo saznanje. Pojedinci koji su efikasni u reguliranju emocija drugih su često sposobniji djelovati prosocijalni i graditi i održavati čvrste socijalne mreže. ovo stanje je nedostižno kad smo anksiozni zbog drugih koji bi nas evaluirali. 1996). Kao napomena. Tako je zato što je emocionalna regulacija različita od metaemocionalnog znanja koje pretpostavlja. 1997). Mogli bi se zapitati koja vještina. SAŽETAK Mnogo ostaje za naučiti o svakoj komponenti emocionalne inteligencije. Kao rezultat. Međutim. Npr. Ovaj tip naučenih emocija može biti od iznimne koristi između roditelja i djece. Ostali su ili previše zaokupljeni ili preposramljeni da bi nas zamjetili. vođa kultova i oglašivača. osoba se može osjedati posramljeno jer je osjedala ili izrazila ljutnju prema onima koje voli. takva da je malo drugih briga kako mi plešemo. Bez obzira na to naše se razumjevanje emocionalne inteligencije ved prenijelo u pojedina istraživanja. međutim. Pojedinci se često oslanjaju na svoju socijalnu mrežu kako bi dobili ne samo praktične ved i emocinalne zaštite od negativnih životnih događaja ( za usporedbu vidi Stroebe & Stroebe. naš koncept emocionalne inteligencije se još uvijek razvija. pojedinci dobivaju osjedaj efikasnosti i socijalne vrijednosti od pomaganja drugima da se osjedaju bolje i od doprinošenju radosti svojih voljenih. oni među nama koji kojima je plesanje neugodno su često svjesni da nitko ne obrada pozornost na njihov ples. Metaemocija u ovom slučaju je sram. Međutim. osim emocionalnog znanja. postoji jako malo istraživanja o metaemocijama ( vidi Gottman. ono oslobađa samo neke od nas od osjedaja neugodnosti. Nadalje.. nakon kojeg demo raspraviti o nekim pronalascima i implikacijama koje su proizašle iz korištenja ovih mjerenja i teorija opdenito . metaemocije su fascinantni primjer kako ljudi doživljavaju sebe i svoja iskustva kao objekte i odgovaraju na te objekte na „viši“ način. Nažalost. Razmislite o neugodnosti koju vedina nas osjeda dok plešemo. Čak razumijemo da je naš strah od evaluacije najveda prepreka na plesnom podiju. Sposobnost pomaganja drugima da poprave ili poboljšaju svoje raspoloženje je također važna vještina. Iako je ova vještina ponekad beskrupulozno korištena od strane psihopata. Sposobnost upravljanja emocionalnim iskustvima drugih također igra važnu ulogu kod upravljanja dojmom i persuazijom. koji uzima kao svoj objekt pojedinčavo direktno iskustvo ljutnje i može motivirati pojedinca da inhibira ljutnju ili bar ljutito ponašanje u bududnosti. Sad se okredemo mjerenju emocionalne inteligencije. Zanimljivo. djelom jer je istraživanja emocionalnih reakcija na direktna emocionalna iskustva kompleksno. To znači da su potrebne regulatorne vještine kako bi se metaemocionalno znanje aktiviralo.

MSCEIT je 40 minutni skup testova koji se može rješavati na papiru ili na kompjuteru. 2002). Vjerujemo kako valjanija mjera srži emocionakne inteligencije treba test koji se oslanja na zadatke i vježbe. i ova je ideja iskorištena kako bi se organiziralo mnogo prošlih i subremenih istraživanja. Predmeti ovih mjerenja su izravninpr. je Skala osobina meta-raspoloženja (Trait meta-mood scale. izlučuje pet rezultata: jedan za svaku od četiri grane te sveukupni rezultat. TMMS. 2002). i poravljanja). kao i ostale samoiskazne mjere ( vidi e. ova skala osobina ličnosti ima svoje granice. i neka empiriska otkrida su dobivena njegovom uporabom ( Goldman. 1995). faktorska struktura skale se sastoji do samo tri dimenzije ( i. . Noviji pokušaji mjerenja emocionalne inteligencije kroz zadatke se zasnivaju na zadatcima razumjevanja sposobnosti i procjenjivanja bitnih vještina. ili reflektivno iskustvo.MJERENJE EMOCIONALNE INTELIGENCIJE Uvođenje koncepta emocionalne inteligencije ( Salovey & Mayer. Na početku. Salovey. 1990) imalo je trenutnu intuitivnu i popularnu privlačnost ( npr. Stoga se rezultat na tom testu zasniva na socijanim normama. inteligencije. Mayer & Gaschke. Goldman. & Epel. Nedavno je izdan kradi i bolje normiran test emocionalne inteligencije koji se naziva MayerSalovey. Salovey. Stroud. u srži pitaju pojedince jesu li ili nisu emocionalno inteligentni. korištenje. ne zahtjeva da oni demonstriraju svoje emocionale sposobnosti. ili na kompjuteru (Mayer. raspoloženja ( npr. Vođeni orginalnim okvirom emocionalne inteligencije. Psihometrijska svojstva TMMS-a su jako dobra.Caruso & Salovey.1998). 2003). Salovey.Caruso test emocionalne inteligencije (MSCEIT. Salovey et al. & Sitarenios.e. „Nikad ne mogu redi kako se osjedam“ ( Jasnoda. Međutim. „Ja obradam mnogo pažnje na to kako se osjedam. Mayer. 1994). Salovey. Mayer i Salovey su inicijalno ispitivali metaiskustvo. Najvažniji je das u obe metode pouzdane i daju slične rezultate. Ispitujudi sposobnosti pojedinaca kroz sve četiri grane em. & Palfai.& Salovey. TMMS). kao i stručnjaci imaju slično socijalno znanje o emocijama. Organizirana je u četiri glavne grane koje reflektiraju trenutan okvir pri razumjevanju emocionalne inteligencije.. Kraemer. 1995. Dvije samoiskazne skale za procjenu kognicije metaraspoloženja su se koristile: skala osobina ličnosti (Salovey et al. 1988.& Caruso. Doživljavanje. 1995a. Segal. Nadalje. Za svaku od ovih grana je napravljen niz podtestova kako bi se ocjenile razne sposobnosti. . Mayer. Uz to. razumjevanje i upravljanje emocijama.“ ( Pažnja). 1995) skala stanja (Mayer & Stevens. jasnode. Goleman. Caruso. obratno bodovano) i „ Ja nastojim misliti pozitivno bez obzira koliko se loše osjedam“ ( Popravljanje). Woolery. 1997).. koja ispituje vjerovanja ljudi o njihovoj sklonosti da sudjeluju s jasnodom u svojim raspoloženjima i uključuju se u poravljanje raspoloženja. predstavljajudi tako samo nekoliko emocionalnih sposobnosti navedenih u okvir. Centralna ideja ovog modela je da se emocionalna inteligencija mjenja kroz socijalne norme. 1996. što ukazuje da laici. kao primjer. s tim da vedi rezultat ukazuje na količinu preklapanja između odgovora pojedinca i velikog broja ispitanika.. Prvo.g. prije nego na samoiskaz. Pažnje. Bar-On 1997). učinak pojedinca u MSCEITu se može uspoređivati sa učinkom 21og stručnjaka za emocionalnu inteligenciju. Turvey. (Mayer. Multifaktorna skala emocionalne inteligencije se može rješavati olovkom na papiru. Pokušaji operacionalizacije i direktnih mjerenja ovog koncepta su bili neizbježni.

Oni sutdenti koji su imali viši rezultat na MSCEITu su izvjestili o vedem uspjehu u socijalnim interakcijama sa suprotnim . Iako se ovdje iskazuju prednosti ispitivanje em. nalazi vezani uz em. 2004). & Salovey. U drugom ispitivanju. znanje o emocijama i regulacija emocija) i onoga što emocionalna inteligencija nije (pozitivan karakter. niz introspektivnih upitnika je u mogudnosti da mjeri važne aspekte individualne percepcije i jnihovih sposobnosti u ovoj i sličnim domenama (npr. Čak i kad su efekti osobnosti i analitičke inteligencije kontrolirani. ali MSCEIT se pokazao kao dobar početak.. inteligencije i izvještaje vršnjaka o kvalitetama drugih. Salovey i Straus (2003) su primjenili MSCEIT na skupini sutdenta. Simmons & Simmons 1997). Njemački studenti su zamoljeni da prate vlstite dnevne socijalne interakcije. Petrides & Furnham. &Wang. zajedno sa upitnikom koji je procjejnivao vlastito zadovojlstvo sa socijalnim vezama. inteligencije nisu poveyani sa ovim konstruktom (nrp. ovi ispitanici su imali slabije prijateljske odnose. optimizam). podršku kad je potrebna. Ograničenje ovih dviju studija je da koriste MSCEIT da predvide introspektivni izvještaj o kvaliteti socijalnih veza..2000).(2003) su ustanovili nisku pozitivnu korelaciju između rezultata na MSCEITu i svojstava svjsenosti i prihvačanja. što uključuje i vedu percipitranu podršku od stranje njihovih roditelja i manje negativnih interakcija sa prijateljima. a podskale i sveukupna mjera su pouzdani (Mayer i sur. Emocionalna inteligencija je negativno povezana sa devijantnim ponašanjem kod muških adolescenata (Brackett. Iako je koncept emocionalne inteligencije i njegove mjere izazvao veliki interes. 2005). 1996. 2003. Tett. iako među njih ponekad ne spadaju oni koji se bave primjenjivim djelovima onoga što je emocionalne inteligencije (niz sposobnosti vezanih uz ocjenjivanje i iskazivanje emocija. Američki studenti su rješili MSCEIT i nakon toga su zamoljeni da dva njihova najbliža prijatelja ocjene njihove kvalitete. Schutte i sur. Rivers. Brackett. 2003). inteligencije putem zadataka (Mayer i sur. MSCEIT ispituje emocionalne sposobnosti. 1997. Lopes. Ipak značajno je manje slaganje između mišljenja kako mjeriti emocionalnu inteligenciju. Ispitanici koji su imali vedi rezultat na tom testu su češde izjavljivali da imaju pozitivne veze sa drugima. 1998. 2003.Stvaranje skupa testova koji uspješno zahvadaju concept emocionalne inteligencije je zahtjevno. Studenti koji su imali niži rezultat na MSCEITu su se češde drogirali i opijali. Lerner. Mayer & Warner. (2004) su ispitali vezu između em. Prijetelji su isto tako istakli da studenti koji imaju visoku emocionalnu inteligenciju češde pružaju em. Drugi introspektivni testovi koji su korišteni u mjerenju em. a ne osobna svojstva in e korelira sa skalama socijalne poželjnosti. Studenti koji su imali viši rezultat na MSCEITu su dobili pozitivnije ocjene od prijtelja. inteligenciju ostaju značajni.. Istraživadi se počinju slagati. Shiffman. Rezultati na svakoj od četiri grane su u srednjoj korelaciji jedan sa drugim. 2006). veljani rezultati se tek počinju pojavljivati. 1990. Fox. Lopes i sur. Međutim. postoji mogudnosti da takvi introspektivni testovi visoko koreliraju sa tradicionalnim mjeramaosobnosti i blagostanja (Brackett & Mayer. Bar-On. inteligencije kako je operacionalizira MSCEIT se trenutno obrađuju. Nalazi vezani uz korelate em. korištenje istih da bi se olakšale kognitivne aktivnosti. Uz to. Lopes i sur. Slično tome.

inteligenciju 180 studentskh parova (Brackett. Grewal. Uz to. Cox. Bududi da je dogovoren jasan concept em. Kadis. Inteligencija kakva mjerena MSCEITom je prilično snažan psihološki fenomen (Dunn. Npr. inteligencije je još u začetku. Schneiderman. & Salovey. nastavlja se rad na ovakvim mjerama em. EMOCIONALNO INTELIGENTNO NOŠENjE SA STRESOM I SAMOREGULACIJA Emocija je potomak ljuske motivacije. Parovi kod kojih su oba partnera em. Njihovi supervizori su ih ocjenili kao osjetljivijima na odnose sa drugima. 2006).spolom. Em. Važnost emocionalne sposobnosti je možda najočitija u tim slučajevima. Gall. Unatoč tome što je naučeno o mjerenju em. Izjavili su da pristupili na privlačniji načnim pripadnicima suprotnig spola id a su doživljeni kao da imaju poželjne kvalitete. Uzorak zaposlenika osiguravajude tvrtke koji su radili u manjim grupama sa supervizorom na čelu su ispunili MSCEIT. inteligencije. inteligencije. Zbog toga što se prošli događaji ne mogu promjeniti. 2005). Nadalje. Parovi su podjeljeni ovisno o tome kako odgovaraju međusobno u em. Zaposlenici sa boljim rezultatom na testu su od strane njihovih kolega ocjenjeni kao pristupačniji i odgovorniji za stvaranje pozitivnog okruženja na poslu. Uspješno nošenje sa nekim događajem ovisi o suradnji niza emocionalnih sposobnosti . tolerantnijima prema stresu is a vedim potencijalom za vođenjem. inteligencija uzdiže do motivacijske ili samoregulacijske inteligencije. primarni opskrbljivač otisaka za kogniciju. Svi zaposlenici su zamoljeni da se ocjene međusobno vezano uz kvalitete koje iskazuju na poslu. vedi rezultat na tom testu je povezan is a vedom pladom i vedim povišicama (Lopes. 2007). u smislu da pojedinci moraju odgovoriti na snažne emocije izazvane događajima iz prošlosti. & Salovey. Emocionalna inteligencija omže značiti in a poslu. Neovisno o tome. Brackett. kad se usporede sa druge dvije grupe. znanje i sposobnosti. odluku i akciju(Tomkins. Nakon rješavanja MSCEITa su odgovorili na pitanja o kvaliteti njihovih veza. inteligencija može pomodi ljudima u vezama sa njihovim partnerima i supružnicima. inteligentna su bili vrlo sretni. kao što su inteligencija i prijateljski pristup.James. 1962). kao što su nošenje sa stresom i iskazivanjem potencijala za vođenjem. Ovo stajalište ističe da se em. & Salovey. inteligenciji. Stoga je Boringov (1923) prijedlog da je “inteligencija ono što test mjeri” posebno varljiva. Ashton. inteligencije kroz nekoliko zadnjih godina. koji mu omoguduju uspješnu i učinkovitu samoregulaciju prema željenim ciljevima . Jedno istraživanje je ispitivalo em. istraživanje o valjanosti vedine testova em. Gaines. i predloženo je da nedostatci u takvim osnovnim emocionalnim sposobnostima kao što su percepcija i ekspresija emocija . nošenje sa prijašnjim traumatičnim iskustvima je stvar razumjevanja događaja i interpretiranja istoga na drugačiji način. do te mjere da pojedinac ima visoko razvijeno em. parovi kod kojih je samo jedan partner bio visoko em. inteligentan su spadali negdje između ove dvije grupe. Parovi u kojima su oba partnera imali niske rezultate na MSCEITu su izjavili da se osjedaju najmanje sretnima.

pojedinci otovreni prema em. U prijašnjim radovima. 1995). Korištenje odvradanja je drugačije od izbjegavanja negativnih emocija. Salovey. Bedell. inteligentnih pojedinaca. iskustvima su pokazali niži nivo depresije od onih koji nisi bili tome skloni (Mayer. & Mayer. inteligentnih pojedinaca da traže društvo zbog podjedanja na dobre stvar u životu.Kaufman.inteligentni pojedinci bi trebali biti uspješni u prepoznavanju najučinkovitijih načina nošenja sa stresom. smatraju da je jedan od najučinkovitijih načina nošenja sa stresom odvradanje (Morrow & Nolen-Hoeksema. pokazuju bolje vještine rješavanja problema i manje negativnih misli (Lyubomirsky & Nolen-Hoeksema. Raspad snage volje se događa zbog toga što se potisnute misli i osječaji doživljavaju kao oznake o tome kako ih je uspješno osoba izbjegavala. 1997). Erber. Kada ljudi koriste ugodne aktivnosti da si poprave raspoloženje. Nolen. Daljnja komponenta reflektivne regulacije je sposobnost razumjevanja emocija bez uvedavanja ili umanjivanja njihove važnosti (Mayer & Salovey. probleme jer shavadaju da je djeljenje emocija jedan od načina organiziranja i razumjevanja istih. Nolen-Hoeksema & Morrow. Važnost em. Pojedinci koji imaju snažnu emocionalnu sposobnost bi trbali biti u mogudnosti da reorganiziraju emocionalne odgovore . Na osnovnoj razini. Stoga se smatra da pojedinci koji su vješti u regulaciji emocija bolje popravljaju vlastita em.&Blainey. stanja ugodnim aktivnostima koja funkcioniraju kao odvradanje od negatvnih emocija. inteligencije kod specifičnih metoda nošenja sa stresom kao što su razotkrivanje i odvradanje je navedena dalje u tekstu. Pennebaker je pokazao da razotkrivanje emocionalnih trauma u tekstu. inteligentni pojedinci de dešde rješavati em. 1999). Ako se to dogodi. Neki tipovi odvračanja mogu čak i olakšati aktivno nošenje sa stresom. Wegner. Kao rezultat. Pojedinci se po prirodi obračaju drugima da bi razumjeli negativne događaje u životu (pennebaker & Harber. te učinkovito reguliraju vlastita em. Em. em .Hoeksema i sur. Opdenito. 1993) je pokazao da su pokušaji izbjegavanja negativnih misli i emocija osuđeni na propast. 1993). process nošenja sa stresom de usporiti. Npr. 1990. & Zanakos. Uz to.interferiraju sa razvojem i implementiranjem složenijih vještina nošenja sa stresom. pojedinci koji mogu identificirati kako se osjedaju. prema kojima de negativno iskustvo ostati u pamdenju dok se ne rješi i više ga se ne treba izbjegavati. 1991). isključujudi uspješno razotkrivanje emocija. Ovaj rad je u skladu sa kognitivnim promjenama. Npr. maker i anonimnom ima brojne pozitivne efekte. razumjevaju implikacije tih osjedaja. stanje točno mogu pogriješitiu definiranju podrijetla tih problema. Wegnerov rad na ironičnim procesima (npr.1997). kao što je regulacija emocija (Salovey. iskustva de se uspješnije nositi sa negativnim iskustvima od manje em. Jedna od najnaprednijih vještina unutar reflektivne regulacije emocijaje sposobnst poboljšavanja negativnih emocija i promoviranje pozitivnih emocija (Mayer & Salovey. a dostupnost visoko kvalitetne socijalne podrške može spriječiti pojedince u očajavanju. Gomberg. oni koji nisu sposobni parcipirati i ocjeniti vlastito em. Očekujemo od e. 1993). Detweiler. emocionalno inteligentni pojedinci trbali bi nači ravnotežu između ugodnih odvračanja pažnje i prihvačanja vlastitih osjedaja.

inteligencije je bila drukčija. ali u vedini slučajeva postoji čitav niz načina da se ostvare ciljevi koji su pozicionirani na višoj razini hijerarhije. 1990. ne reagiraju svi na isti način kad je cilj bolkiran. Model počinje sa saznanjem das u ciljevi struktuirani hijerarhijski. što mjenja shvadanje das u svakodnevni ciljevi bitni u postizanju opdenitijih ciljeva. Zahvaljujudi toj knjizi em. Problemi na ovom području niu čudni. Ovo područje istraživanja se nede pokazati korisno ako se aposobnosti koje čine em. Određeni pojedini odustanu od cilja neprimjetno. neki pojedinci doživljavaju niže rangirane ciljeve kao jednake višerangiranim. Salovey & Mayer. sposobnosti su se preko nodi pretvorile od niza sposobnosti do bogatih sposobnosti koje su u mogudnosti da određuju čovjekov karakter i djeluju na gotovo sve aspekte čovjeka. Em. Em. Međutim. dok drugi proživljavaju negativnije emocije. inteligencije se počinju pojavljivati početkom 21. LJudi koji povezuju niže rangirane ciljeve sa više rangiranim više očajavaju kad dožive neuspjeh. . Unatoč popularizaciji konstrukta 1990ih godina. popularna knjiga o emocionalnoj inteligenciji je tiskana. inteligencija bi mogla olakšati gomilanje raznih ciljeva. Međutim. To omoguduje em. .prema nekoj traumi kao normalne. stoljeda. Sudbina em. omogudava pojedincu da osjeti osobnu važnost svakog cilja i da tu informaciju iskoristi prilikom traženja alternativnih načina za ostvarenje drugih ciljeva. inteligencija bi trebala voditi prema prilagodljivijem načinju nošenja sa strsom kada je cilj bolkiran. Mayer & Salovey. Povezivači smatraju da njihova sreda ovisi o ispunjenu ciljeva. da dožive traumu u širem kontekstu života. uzevši u obzir tek nedvni početak istraživanja. 1990. Nedugo nako što je izadan rad Mayer i sur. te da neispunjenje jednog cilja uzorkuje neispunjenje drugih ciljeva. jer neuspjeh u niže rangiranim ciljevima smatraju kao neuspjeh koji vodi neuspjehu u više rangiranim ciljevima. McIntosh naziva te pojedince povezivačima. te da stvaraju pozitivne atribucije prema traumi..cIntosh (1996) je predložio model koji objašnjava zašto određeni pojedinci reagiraju negativnije na neostvarivanje cilja. 1993. Ponekad cilj nižeg ranga mora biti ostvaren da bi se dostigao cilj višeg ranga. ZAVRŠNE MISLI O EMOCIONALNOJ INTELIGENCIJI Vedina konstrukata u socijalnoj psihologiji sazrijeva desteljedima prije nego pronađu publiku. inteligentnim pojedincima da ulažu u različite aktivnosti. inteligenciju ne budu mogle generalizirati na životne situacije. Kada se ne uspije ostavriti određeni cilj doživljava se nelagoda. ozbiljnija istraživanja em.

prema kojima će negativno iskustvo ostati u pamćenju dok se ne rješi i više ga se ne treba izbjegavati. Korištenje odvraćanja je drugačije od izbjegavanja negativnih emocija. Kada se ne uspije ostavriti određeni cilj doživljava se nelagoda. inteligentnih pojedinaca da traže društvo zbog podjećanja na dobre stvar u životu. Međutim. Daljnja komponenta reflektivne regulacije je sposobnost razumjevanja emocija bez uvećavanja ili umanjivanja njihove važnosti (Mayer & Salovey. 1993) je pokazao da su pokušaji izbjegavanja negativnih misli i emocija osuđeni na propast. što mjenja shvaćanje das u svakodnevni ciljevi bitni u postizanju općenitijih ciljeva. Raspad snage volje se događa zbog toga što se potisnute misli i osječaji doživljavaju kao oznake o tome kako ih je uspješno osoba izbjegavala. Em. .rješavanja problema i manje negativnih misli (Lyubomirsky & NolenHoeksema. Neki tipovi odvračanja mogu čak i olakšati aktivno nošenje sa stresom. probleme jer shavaćaju da je djeljenje emocija jedan od načina organiziranja i razumjevanja istih. Pojedinci koji imaju snažnu emocionalnu sposobnost bi trbali biti u mogućnosti da reorganiziraju emocionalne odgovore prema nekoj traumi kao normalne. & Zanakos. Wegnerov rad na ironičnim procesima (npr.1997). Kao rezultat. 1993). Npr. Očekujemo od e. Pojedinci se po prirodi obračaju drugima da bi razumjeli negativne događaje u životu (pennebaker & Harber. Wegner. ali u većini slučajeva postoji čitav niz načina da se ostvare ciljevi koji su pozicionirani . Određeni pojedini odustanu od cilja neprimjetno. Erber. da dožive traumu u širem kontekstu života. Ponekad cilj nižeg ranga mora biti ostvaren da bi se dostigao cilj višeg ranga. Em. Stoga se smatra da pojedinci koji su vješti u regulaciji emocija bolje popravljaju vlastita em. te da stvaraju pozitivne atribucije prema traumi. 1995). Model počinje sa saznanjem das u ciljevi struktuirani hijerarhijski. a dostupnost visoko kvalitetne socijalne podrške može spriječiti pojedince u očajavanju. stanja ugodnim aktivnostima koja funkcioniraju kao odvraćanje od negatvnih emocija. inteligencija bi trebala voditi prema prilagodljivijem načinju nošenja sa strsom kada je cilj bolkiran. inteligentni pojedinci će ćešće rješavati em. 1997). dok drugi proživljavaju negativnije emocije. Jedna od najnaprednijih vještina unutar reflektivne regulacije emocijaje sposobnst poboljšavanja negativnih emocija i promoviranje pozitivnih emocija (Mayer & Salovey. Ovaj rad je u skladu sa kognitivnim promjenama. ne reagiraju svi na isti način kad je cilj bolkiran. emocionalno inteligentni pojedinci trbali bi nači ravnotežu između ugodnih odvračanja pažnje i prihvačanja vlastitih osjećaja.cIntosh (1996) je predložio model koji objašnjava zašto određeni pojedinci reagiraju negativnije na neostvarivanje cilja.

Zahvaljujući toj knjizi em. McIntosh naziva te pojedince povezivačima. Em. Povezivači smatraju da njihova sreća ovisi o ispunjenu ciljeva.. Problemi na ovom području niu čudni. Nedugo nako što je izadan rad Mayer i sur.na višoj razini hijerarhije. Sudbina em. inteligencije se počinju pojavljivati početkom 21. 1990. inteligenciju ne budu mogle generalizirati na životne situacije. neki pojedinci doživljavaju niže rangirane ciljeve kao jednake višerangiranim. To omogućuje em. stoljeća. inteligencije je bila drukčija. popularna knjiga o emocionalnoj inteligenciji je tiskana. LJudi koji povezuju niže rangirane ciljeve sa više rangiranim više očajavaju kad dožive neuspjeh. Međutim. Salovey & Mayer. ozbiljnija istraživanja em. Unatoč popularizaciji konstrukta 1990ih godina. Ovo područje istraživanja se neće pokazati korisno ako se aposobnosti koje čine em. jer neuspjeh u niže rangiranim ciljevima smatraju kao neuspjeh koji vodi neuspjehu u više rangiranim ciljevima. omogućava pojedincu da osjeti osobnu važnost svakog cilja i da tu informaciju iskoristi prilikom traženja alternativnih načina za ostvarenje drugih ciljeva. 1993. sposobnosti su se preko noći pretvorile od niza sposobnosti do bogatih sposobnosti koje su u mogućnosti da određuju čovjekov karakter i djeluju na gotovo sve aspekte čovjeka. uzevši u obzir tek nedvni početak istraživanja. 1990. inteligencija bi mogla olakšati gomilanje raznih ciljeva. te da neispunjenje jednog cilja uzorkuje neispunjenje drugih ciljeva. . Mayer & Salovey. ZAVRŠNE MISLI O EMOCIONALNOJ INTELIGENCIJI Većina konstrukata u socijalnoj psihologiji sazrijeva desteljećima prije nego pronađu publiku. inteligentnim pojedincima da ulažu u različite aktivnosti.

Related Interests