UREDNICA

Dinka
RECENZENTI
Branka Corbo
Aida Arnautovie
Munevera Selmanovie
GRAFICKI UREDNICI
Izedin Sikalo
Rihad CovCie
Fotoarhiv Sarajevo-Publishinga
DIZAJN, SLOG I PRIJELOM
DTP studio Sarajevo-Publishinga
LEKTURAIKOREKTURA
Lektorsko-korektorska sluiba Sarajevo-Publishinga
© Sarajevo-Publishing d.d. Sarajevo, 2003.
Nijedan dio ove knjige ne smije se umnoiavati, fotokopirati niti na bilo kOji nacin reproduci-
rati bez izdavacevog pismenog odobrenja.
Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke na osnovu odluke Vijeea za izradu i praeenje
nastavnih planova i programa i odabir udibenika od 11. 06. 2003. godine, rjesenjem broj
03-38-2035/03-235 od 1. 07. 2003. odobrio je ovaj udibenik za upotrebu.
Ovaj udibenik prosao je provjeru entitetskih komisija za otklanjanje uvredljivih sadriaja.
Stampa: "Grafotisak" - Grude
eIP - Katalogizaeija u publikaeiji
Naeionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hereegovine, Sarajevo
004.4/.9 (075.2)
DIZDAREVIC, Lejla
Informatika za 7. i 8. razred osnOVll", skole
Lejla Dizdarevic. - Sarajevo : Sarajevo
Publishing, 2003. - 98 scr. : ilustr.; em
ISBN 9958-21-185-8
eOBISS . BH-ID 12217862
LE.JLA DIZDAREVIC
FD_RMATI
..oF
0'" " ,
.;: •• - ..
Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2003.
Informatika
za 7. i 8. razred osnovne skole
Predgovor
Danas su Ijudi u vecini zemalja shvatili da ekonomska buducnost njihovih drzava ovisi 0
informatickoj pismenosti buduCih generacija. Radi toga se skole sistematski opremaju
odgovarajuCim racunarima i u skolama se uCi informatika.
Ova knjiga je namijenjena ucenicima sedmog i osmog razreda, kao i onima koji cine tek prve
korake u programiranju, surfanju, itd.
Udzbenik je pisan jednostavnim i ucenicima pristupacnim jezikom. Koncipiran je tako da
pored teorije sadrzi i uraaene primjere za ilustraciju slozenih sadr.zaja, a dati su i zadaci za rad
na casovima utvrdivanja i sistematiziranja gradiva, te samostalni i domaCi rad ucenika.
Nastavnik moze ovaj udzbenik koristiti kao orijentaciju za izlaganje novih znanja i za rad sa
nadarenim ucenicima.
Knjiga je podijeljena u 7 cjelina, i sve su cjeline zastupljene u nastavnom planu i programu.
Prvi dio se odnosi na program za obradu teksta Word. Osnovna ideja je bila da ucenici prorade
Word kroz 20 koraka koji treba da omoguce ovladavanje osnovnim znanjima iz ove oblasti.
Rad sa tabelama je koncipiran tako da se ucenici upoznaju sa mogucnostima programsskog
paketa Excel kroz izradu jednostavnih primjera. Ovaj dio je takoae obraaen korak po korak
i vjerujem da ce svi koji uz racunar prate izradu tabele za prosjecne ocjene biti u stanju da i
sami urade druge jednostavne tabele.
Dio gdje je objasnjen Qbasic nastao je sa ciljem da yam omoguCi:
potpuno i u odgovarajueem obimu samostalno usvajanje gradiva
brzo i jednostavno upoznavanje programskog jezika Qbasic-a
razvijanje vlastitog stila u programiranju.
Oni koji se prvi put susrecu s programiranjem prelaze u viSi nivo upotrebe racunara. Racunar
nije vise samo pribor za pomoe iii zabavu, vee sredstvo novog stvaralackog rada. Voljela bih
da yam oblast 0 Qbasic-u postane putokaz u svijet programiranja.
Veliki broj slika radnih ekrana i padajueih menija, kao i ilustracije, treba da pomognu
ucenicima da lakse savladaju gradivo. Nastavnici treba da objasne ucenicima da se neki
prikazi na njihovim racunarima mogu razlikovati od prikaza u ovom udzbeniku zbog toga sto
koriste drugu verziju programa. Ipak, osnovni principi vaze uvijek, bez obzira na verziju koja
se koristi.
Zelim yam da uz pomoe ove knjige postignete !ito bolje uspjehe u radu.
Veliko hvala recenzentima prof. Aidi Arnautovic i prof. Branki Corbo, lektorima, urednicima,
korektorima, Rihadu CovCieu za tehnicko ureaenje, Clanovima moje porodice na strpljenju i
razumijevanju, izdavacu na ukazanom povjerenju i svima onima koji su ulozili napor da ovaj
udzbenik bude objavljen.
Autor
Svijet Word-a II dio
• . .. korake u Wordu. Rekli smo da je Word
U udzbeniku za peti i sestl. pisanje Kako ulazimo u Word? Jedan
program za obradu teksta Iii Jednos aVnlJe prog .
od nacina je:
." . ..) 'kon'cu koja se nalazi na
iii jednostavno neophodnog za
desktopu (radnoJ povrslnl .
ucitavanje pojaviti prozorcic slican ovome:
. • .. ?
Koji su elementl ovog prozorclca.
1. Prva traka se zove naslovna traka (zaglavlje)
2 Druga traka se zove traka menija
. (File, Edit, View, Insert, Tools, Table, Windows, Help)
3. Treta traka je traka alata III toolbar
4. Prostor za pisanje, radni prostor
5. Cetvrta traka je statusna traka
6. Horizontalni i vertikalni klizaci
6 __ -
Korak 1 (Kako poravnati tekst iii centrirati ga?)
Word ti pruza nekoliko nacina poravnanja teksta, a ti ces izabrati onaj koji ti najvise odgovara.
Naravno, da bi radio neke promjene na tekstu moras ga selektovati. Nakon toga moras znati
da Ii ga zelis poravnati po lijevoj, desnoj margini, po sredini iii obostrano poravnanje.
Dugmici za formatiranje
(Alatka formatting)
Justify (obostrano poravnanje, lijevo i desno)
Align right (desno poravnanje)
Center po sredini)
Align left (Iijevo poravnanje)
iNapisi lekst, oznaci ga,
iizaberi lijevo poravnanje.;
Napisi tekst, oznaci ga,'
iizaberi desno poravnanje.;
INapisi lekst, oznaci ga,'
, centriraj gal .
Napisi teksl, oznaci ga,
izaberi ()boslrano poravnanje.
Korak 2 (Tekst u vise kolona)
Ako pises tekst u obliku novinskog clanka, i zelis ga napisati u vise kolona, tada ces uciniti
sljedece:
Iz trake menija izaberi Format meni, pa onda klikni na Columns ... i pojavit ce se sljedeci
okvir:
Columns
OK
Cancel
Qne T Ihree beft Right
r Right -to-left
!:lumber of coumns:
--" Right (desno)
Left (Iijevo)
Three (lri) - ako zelis tri kolone,
Two (dva) - ako zelis dvije kolone,
One Uedan) - aka zelis jednu kolonu,
Ukoliko ti je ovo malo kolona u polju Number of Columns izaberi broj zeljenih kolona.
• Napisi par recenica, najmanje sest, i
! isprobaj sve vrsle poravnanja (Iijevo,
, desno, obostrano i cenlriraj gal,
Napisi referal iz historije, bar dva
lisla, i tekst stavi u tri kolone, Spasi
, svoj referat pod imenom historija i
izadi iz Worda,
Korak 3 (Veliko pocetno slovo?)
ko zelis pocetak tvog dokumenta iii pasusa istaCi mozes povecati pocetno slovo. Kako to
uraditi? Jednostavno ako pratis sljedece korake:
Prvo: Kursor postavi na pasus u kojem zelis da postavis veliko slovo,
Drugo: U meniju Format izaberi opciju Drop Cap i klikni na nju.
Tre6e: U polju Position izaberi kako ce izgledati vase istaknuto pocetno slovo,
Cetvrto: Klikni na OK.
Dfop Cap
Position

I
'[d" .• rf"'-' r;'" I
: ...... '., .,!
. ,,' " ::' I
!:lone Qropped In margin I
i
iCC,,:. I
I ,'r",,' [";"'" ..:J i
I
I

7i!
1
OK Cancel I i
-----'1
1
Napisi tekst ad pet pasusa i isprobaj sve
opcije iz Format - Drop Cap - Position,
Korak 4 (WordArt - umjetnost Word-a)
Zelis Ii biti umjetnik? Imam rjesenje za tebe!
jlnsert Li ___ _
§.reak."
Page N!:!.mbers••.
Date and lime.,.
autoText
Eield.. ,
\ 2.ymbol ...
I La Comment
[
I
Reference
Insert -


Ii iLl __ L__.i: Art.. .
Diagram.. , 1 QJ EromFile.. .
Tex_tBox is F S C
.... ..
\ Fil.e... II>+" Qrganization Chart
l Qbject .. , jill'
II 1 autoShapes
! ctrl+K ! 4i \'iordArt ...
lID Chart
Nakon toga dobit ces Gallery
WordArta-a. U prozoru Select a
WordArt style izaberi jednu od
trideset mogucnosti, kako zelis
da izgleda tvoj umjetnicki tekst.
Nakon sto ga izaberes klikni na
OK. Opet ce se pojaviti prozor
VVordAr: Tekst i tu upisi tekst
koji zelis.
Edit WordArt Text
Font:
- VvordArt
WordAr! Gallery
Select a i'/.ordArt style:
r-\'T-]mp-ac-t 136 .:J .:!J
Text:
IWliltjil!mth
ll
t1:fu!
I
or Cancei
OK Cancel
Napisi svoje ime pomocu
WordArt-a.
Korak 5 (Postavljanje zaglavlja i podnozja strane - Header i Footer)
i obicno se postavljaju radi Ijepseg i prakticnijeg izgleda dokumenta, a
pojavljuju se u cijelom dokumentu. Kako doti do njih?
Prvo: U traci menija izaberi View meni
Drugo: Zatim klikni na header and footer
Trece: U vrhu strane ce se otvoriti
isprekidani pravougaonik za zaglavlje
(upisi tekst) i klikni na Close.
Cetvt1o: Za upis teksta u podnozje opet
otvori traklrsa alatima i klikni na
ikonu. U podnozju ce se, takoder,
otvoriti isprekidani pravougaonik u
koji ces upisivati svoj tekst. Kad
zavrsis klikni na Close.
peto: Kada si zavrsio sa kucanjem
(unosom) teksta, taj ce tekst na
aktivnom dijelu strane postati siv
(neaktivan). To je sve.
I
' View i

I, , Layout I
1
1
,1
1
Layout
lem Qutline
I
I
I Ioolbars .
D Ruler I
I Qj Qocument Map . J
10 tleader and Footer II
I
fl}1
t=..J
g
i
LI __ .. _____ 1
__________________ _
I Ovde upisujes tekst za svoj header!
---I
L _____________________________
r!::.ooter __________________________ _
I Ovde upisujes tekst za svoj footer! .,
I I
L _____________________________
U vjezbi broj 2 si napisao referat iz
historije i spasio gao Ponovo ga otvori i
napravi header i footer za taj dokument.
Korak 6 (Numerisanje stranica dokumenta)
i Insert!
,-
Word ti pruza mogu6nost da postavis automatsko
numerisanje stranica svog dokumenta. Dovoljno je samo
kliknuti na Numbers iz Insert menija. Otvorit 6e
se dijaloski okvir. U opciji Position odredujes gdje 6e
stajati broj strane.
Top of page - u zaglavlju
Bottom of page - u podnozju
Page Numbers
Aijanment:
.:J
P" ;ihow number on first page
Format •..
Preview
i
OK Cancel
!l.reak ...
Page N!,lmbers .. .
Date and lime .. .
8,utoText
Eield ...
;iymbol ...
Comment
Reference
!?,icture
Diagram ...
Te"tBox
...
Qbject ...
Boo!smark. ..
Hyperllnk ... Ctrl+K
Takoder mozes odrediti horizontalni
polozaj broja strana, lijevo, desno,
centar u opciji Zatim klikni
na dugme Format... i u polje St2
d
Page Number Format
upisi broj od kojeg zelis da pocne
numerisanje dokumenta. A u opciji
Number Format biras na koji nacin
6es numerisati strane (arapskim
brojevima, rimskim, velikim iii malim
slovima itd.).
Numerisi neki svoj dokument
rimskim brojevima u vrhu dokumenta
na desnoj strani. Probaj jos neke
druge opcije sam.
Number tormat: iJMiliRiJili iiiiii: .... dl
r Include chapter Qumber --------
1-1, i-A
Page numbering
r. !::ontinue from previous section
r Start gt: +l
OK Cancel
Korak 7 (Stampanje koverti)
U Word-u se moze jednostavno pripremiti adresa i svi podaci za stampanje na samim
kovertama. Velicina koverte nije bitna. Mogu biti standardne velicine iii ne.
Sta treba uraditi?
Prvo: U traci menija izaberi Tools
meni
Drugo: Klikni na Envelopes and
Labels
Trete: U polju Delivery address
- napisi adresu primaoca, tj.
adr43su onoga kome saljes
pismo.
Cetvro: U polju Return address
- napisi svoju adresu tj.
adresu posiljaoca, onog koji
salje pismo.
Peto: Klikni na Options - Envelope
options i u polju Options
izaberi velicinu koverte.
Sesto: Pravac stampanje
Envelope Options
I !?,rinting Options I
Envelope [ize:
ISize 10 (41/8 x 91/2 in)
Envelope$ and labels.
I ,abels I
QelIvery address; W ...
Primaoc: Selma Sadtak
Karnenica 17a
71000 Sarajevo
r Add elegronic postage
!!,etumaddress: m •
Posiljalac Maja T ufo
Kemala Kapetanovica 14
71000 Sarajevo
r Oroit
thot an envelope loaded before printing.


print I
-1
Cancel
Qptions.. ,
..:J E-postageProperties."
Deliveryaddress -----------
tont ...
From left: IAuto
:i::l
From top: I Auto
:fl
From left: I Auto
...:...l

Return address
F!;!nt ...
F[om top: IAuto

:iJ
Preview --------------
Na standardnu kovertu
napisi adresu svog najboljeg
druga iii drugarice
20 To".
Korak 8 (Pretrazivanje iii Find)
Ukoliko zelis u svom dokumentu naci neku rijec iii izraz tu je opcija
koja se nalazi u Edit meniju. Dakle, - ! Nakon toga
dobit ces sljedecu sliku (dijaloski okvir):
Find and Replace .1J291
Fi:::hat
l
T.:;;;;m'ii
l
'iiii .• ", ------------:3:1 II
r aU items found in:
Il\'j,:lirl
-eh;:".e_ss_t_JII Bnd Next
Cancel
Search Options ----------------------
IAII
::J
r MatcQcase
r
r !Jse wildcards
r Sounds li!>e (English)
r Find all !1ord forms (English)
Find
FQI'mat •
r M§l:ch Kashida
r Match dlacritics
r Match alef
r Match £ontrol characters

I
U polju Find what napisi rijec koju zelis naci u dokumentu.
U polju Search opcije Search Options ako postavis All, izvrsit ce se pretrazivanje cijelog
dokumenta, a da bi pocelo pretrazivanje klikni na Find Next. Kada racunar pronade tvoju rijec
ona ce se pojaviti selektovana na radnoj povrsini. Ukoliko zelis nastaviti pretrazivanje klikni
opet na Find Next.
U svom referatu iz historije pronadi rijec historija
i pogledaj koliko 5e pula ponavlja.
Korak 9 (Zamjena iii Replace)
Sta ako zelis jednu rijec zamijeniti drugom, a ta rijec se ponavlja u tvom dokumentu najmanje
dvadeset puta. Tu je "carobnjak" za vas koji se zove (zamjena).
Ides opet - Find
Find and Replace
Fing Remace
Find what:
Replace wlth:
More 8,eplace Replace 811 II EindNext
U upisi rijec koju zelis zamijeniti, a u polju (zamijeni sa) upisi rijec
kojom mijenjas datu rijec. Ako imas mnogo rijeci za zamjenu onda pritisni dugme
Kad se zamjena izvrsi racunar ce te obavijestiti da nema vise trazenih rijeci iii izraza za
zamjenu.
E.ield."
...
i u; Comment
U svom referatu zamijeni rijec historija sa rijecju geografija.
Korak 10 (Ubacivanje gotovih slika u Word)
8utoShape,.
Da bi ubacio gotovu sliku u Word document
prethodno je trebas skenirati. Nakon toga postavi
kursor na mjesto gdje zelis da ti bude slika. Zatim
u traci menija izaberi:
l'!k Hyperi!nL.. Ctr!+r: 41 Y1,ordArt ...
(bart
U okviru koji si dobio (Insert Picture) u I .............
Look in pronadi gdje ti je slika a zatim loom .::i - fiJ'€! X DO- r"",,-

ispod pronadi ime slike, selektuj ga, U i : b,,,,,,,,, I
donjem desnom uglu mozes vidjeti tu I ""'''''is:::' I' ...
sliku u Preview velicinL Ako ti se svida 1°'; '1=:::;',
onda klikni na Insert dugme, Tada ce se I My"",:",,' 1
pojaviti slika na tvom dokumentu, l:£l J
Da bl podesio polozaj svoje slike i teksta ' """op
iz dokumenta desnim klikom klikni na :
- !:!:H'2-1-6-1-Q.b,JPI;I
sliku i izaberi opciju Format Picture pa F"rot" .li','.f>.HklP'l
opciju Layout i u opciji Wrapping style 1 ,1'::::,d-<jJP'l .::i.
izaberi jedan od nacina postavljanja ! "'::"- ""'of""" I'''''''''d>.''',·''''';'.",''-;-.'''-'''';-'''''.:]
teksta uz sliku,
! Iz Insert menija pomocu opcije Picture - From File ubaci jednu sliku (po vlastitom izboru), i
postavi je uz lijevu marginu.
, Zatim povecaj sliku tako da bude preko cijele sirine papira,
Korak 11 (Crtanje U Word-u)
Word ti omogucava i crtanje, ito pomocu alata za crtanje, Da bi se ovi alati vidjeli udi u View
meni i odaberi opciju Tolibars,Tada se otvara novi podmeni u kojem treba kliknuti na Drawing,
Tada ce se na ekranu pojaviti traka sa alatkama za crtanje,
Objasnjenje znacenja pojedinih elemenata (alatki),
Za crtanje linija
Za crtanje strelica
o Za crtanje pravougaonika i kvadrata
, , Za crtanje kruga i elipse
!§'§! Za ispis teksta na crtezu
Nacrtaj elipsu, kvadrat i oboji ih u plavu i zutu
boju, U njih upisi svoje ime.
4\ Ova slicica oznacava WordArt
0; Za bojenje povrsina
.t. Za bojenje linija
!::.. Za ispis teksta razlicitim bojama
_ Za izbor debljine linija
Za izbor tipa linije
Za sjencenje
Za dodavanje efekata trece dimenzije
Korak 12 (Brza pomoc zvana Undo iii Ctrl + Z)
Undo je jedna od najboljih stvari u Wordu, Pomaze ti kad ti je pom06 potrebna, Naime, pom06u
Undo ponistavas zadnje pogresne i slucajne naredbe, Kada nesto pogrijesis, iii nenamjerno
izbrises, tu je Undo da ti pomogne,
: . Unosis pol a sata svoj referat, selektujes ga i umjesto da promijenis Font ti obrises
citav tekst Sta uraditi? Iznova unositi tekst! Ne, naravno, jer tu je Undo da ti pomogne, Imas
dva nacina da upotrijebis Undo, Pogledaj sliku!
!lor>}!ndoTYI'O!l
i 0 iiepeat Insert WordArt
I v ctJt
I'" -
kOPY
llliE Office CbpQoard...

Paste 2Peclal. ..
Cle§T
Select
!:ind..
Ctrl+Z
Ctrl+Y
Ctrl+X
Ctrl+C
Ctri+V
ctrl+A
• I
,
,
Ctr!+F \
Ctrl+H
§.O To", Ctrl+G
Ovo se nalazi u traci sa alatima
Otkucaj neki tekst i probaj opciju
Undo kao i ovu desnu Redo.
Korak 13 (Zamjena velikih slova malim i obratno)
Greskom si pritisnuo tipku Caps Lock i citav dokument si napisao velikim slovima. Sta sada?
Nemas vremena da sve to izbrises i ponovo malim slovima otkucas svoj dokument. A zasto
bi to i radio kad je tu Change Case.
Prvo: Selektuj tekst, rijec iii recenicu koju zelis promijenitL
Drugo: U traci menija izaberi Format menL
Trece: U Format meniju izaberi opciju Change Case i otvorit 6e se prozor kao na slici:
Change Case
I 2entence case,
I lowercase
r.
I IitleCase
I to§GLE cASE
OK Cancel
Change Case
Sad a mozes izabrati jednu od sljedeCih opcija:
- ako zelis veliko prvo slovo u recenici
lowercase sva mala slova
UPPE:RC.i\SE - sva velika slova
Case ako zelis da svaka rijec pocinje velikim slovom
Of,S::: - mijenja sva velika slova u mala, a mala u velika
Primjer. Moje Ime Je Natasa. Sada izaberi opciju tOOGLE cASE
i dobit ces sljedece: mOJE iME jE nATM:A
Napisi par recenica i isprobaj svaku od ovih
opcija iz Change Case.
Korak 14 (Tacke, tacke, tackice, crte, crte crtice i nabrajanje)
Tekst kojim nesto nabrajamo cesto zelimo oznaciti brojevima da izgleda preglednije. Da bi se
olaksao unos takvog teksta bez posebnog kucanja brojeva moze se koristiti opcija Bullets and
Numbering iz Format menija iii alatke iz trake sa alatima: :=
.-
Prvo: Napisi tekst koji nabrajas i to svaki u novi rad, ali bez brojeva i znakova, jer ce to sam
racunar uraditi kad mu zadas komandu.
Drugo: Oznaci taj tekst
Trece: Klikni na alatku iii Format - Bullets and Numbering (pogledaj sliku).
1. Bakir

Anesa
.:.
Hamburger ./ Fabia
2. Dado
Neira
.:.
Pizza ./ Golf

3. Mario
Zeljka
.:.
Lazanje ./ Stojadin

4. Samir
.:.
Sarma ./
Corsa
5. Ajdin

Matea
.:.
Baklava ./
Clio

Amina
Nabroj sve igrace fudbalskog kluba "Sarajevo",
tako da ime svakog od igraea bude u novom
redu, uz koristenje opcije Numbering.
Nabroj sve nastavne predmete koje imas
u sed mom razredu, tako da ime svakog od
predmeta bude u novom redu, uz koristenje
opcije Bullets.
Korak 15 - Kako zastititi dokument?
Svoj dokument mozes zastititi na nekoliko nacina.
Postavi password tako da ga niko drugi ne moze otvoriti ukoliko ne poznaje password
(Iozinku).
Neka je drugom korisniku dostupan same kao Read only recommended - same za citanje.
Postavi automatsko spasavanje, jer moze se desiti da usljed nestanka elektricne energije iii
neke greske izgubis svoj dokument jer ga prethodno nisi spasio u memoriju racunara.
Kako to uraditi?
Kada dobijes prozorcic zastiti svoj dokument kao na slici:
Options I
SpeIkng & Gramm.,. i T ,.ck Change.' I Use<' Information I Compatibility ! I'
File locations 1 Complex Scripts 1
View General I Edt!: I Print I Save Security U
l
Ovdje upisujete Password
FlIe encryption options for this document
P .. ,word to QPOO.' I. ,,---,,-Adv d I 1'1' =- ance .,' !
Ale sharing options. for this document _. 1
Password to modify, I II
r 1 11
Qigital SIgnatures... I rrotect Document.. , ! 1 j
II
Privacy options I i
;- Bemove personal informatton from this file on save I 1
r !'tarn before printing, saving or senclfflg a file that contMiS tracked J 1
changes or comments I i
w Store random number to improve merge accuracy 1 1
11
Macro security - ! 1
Ad)Ust the secunty level for opening files that might Macro 1 :1:,
contain macro viruses. and specify the names of
trusted macro developers.
________________________________
U svom novom dokumentu napisi svoje
male tajne i kad budes spasavao dokument
stavi password, ali nemoj ga zaboraviti!
Korak 16 - Prijelom strane dokumenta
Break.
ZaMo ti ovo sluzi? Kada u svom dokumentu
ispunis cijelu stranu Word automatski otvara
novu. Medutim ponekad imas potrebu da
prijedes na novu stranu prije nego sto popunis
prethodnu. Dakle, moras napraviti prekid iii
prijelom strane (Page Break).
.
Breaktypes ---------1

r holumn break I
r Text!:yr apping break III
Section break types
r !:l.extpage
r Continuous I
r i
r Qddpage I
Page Break - prijelom strane
Column Break - prijelom kolone
OK
Cancel II
Korak 17 - "Umjetnicki" okviri oko strane dokumenta
Zelis Ii jabuke iii sladolede kao okvir svog dokumenta? IIi cak nesto drugo. Zaviri u Format meni
i klikni na Borders and Shading -Page Borders i u polju Art izaberi okvir koji zelis. Pogledaj
sliku.
Dopada Ii ti se ovaj okvir?
BOIdeJt and Shading
tage Border I 2hadlng I
Setting:
[[IT 80,
fIT! Sh.dow
[0f 3·Q
rEf
Showloolbar !

i
I ttl 4' ,r,;. I! 4' "'1
.,"' •••••• ., ••• " •• ., •• '!!"""."' ••• ..,.""1l
· .
· .
· .
· .
· .
· .
· .
Preview
· .
· .
Chck 00 diagrambelow or use
buttons to apply border$
· .
· .
· .
· .
· .
· .
· .
· .
· .
· .
· .
· ,
· .
· .
· .
· .
· .
· .
· ,
· .
· .
App[vto;
·
iWhole document .:J
.
!
QpUon; ... I
.
,.
v
,.

1!>.<f ..................... ., •••••
Na svoj dokument postavi okvir bubamare, ali
samo na prvu stranu.
(Format - Borders and Shading - Page Borders
zatim u polju Art nadi bubamare, a u polju Apply
to nadi opciju First page only.
Korak 18 - Spasavanje dokumenta na disketu
Znamo da je disketa iii floppy disk periferni uredaj. Sada se koriste 3,5" diskete .
Da bi spasio svoj dokument na disketu prvo je moras staviti u kuciste.
Zatim klikni na File - Save as
Klikni na strelicu pored Save in
Izaberi oznaku za disketu A: (moze biti i B:)
Zatim napisi ime svog dokumenta i klikni na dugme Save.
Ukoliko disketa nije u kucistu pojavit 6e ti se ova poruka na ekranu:
Microsoft \IIord
29
1
I
The """'" ""' .... " 00' Chock '" m.re =, • ""'" """"j .. jl
Retry Cancel •
Udi u Word, napisi par recenica u
svoj novi dokument i daj mu ime
disketa. Sacuvaj ga na disketi.
Korak 19 - Indeksi i eksponenti
Prilikom pisanja svog dokumenta u Word-u cesto 6es imati potrebu za pisanjem matematickih,
hemijskih iii fizikalnih formula. Tada imas potrebu pisati eksponente i indekse. Kako bi napisali
H
2
0 iii P=a
2
?
Kako si napisao HP, hemijsku formulu za vodu?
Dakle, napisi H20.
Zatim selektuj 2 i u
U tom prozorcicu u polju - indeks
(kvacica mora biti ukljucena).
Zatim klikni na OK iii pritisni tipku Enter. I dobio si broj dva u indeksu tj. Hp
Slieno se radi i kada zelis
napisati eksponent.
Font
Dakle, napisi P=a2.
Zatim selektuj 2 i u Format
meniju klikni na Font.
U tom prozorei6u u polju Effects
izaberi opciju Superscript -
Eksponent
(kvaeica mora biti ukljueena).
Zatim klikni na OK iii pritisni
tipku Enter. I dobio si broj dva
u eksponentu tj. P=a
2
Otvori novi dokument u
Word-u i napisi sljede6e
formule: P=rzIT,
CO
2
, CH
4
, 8=gF/2
1
Font ! Cha[acte, Spacing I T eft Effects I
Latin text font: _. --_. ·f r:o_nt_s-:-,t:t:...le_:___ 5;;.i2;...e_:__ _
lurttJ!lh
i
tLMWl'J1'!7 3 IRegular 112

Complex scripts - II
font: font style: Size: .,
r:IT::-im=-es"":N::-e-w-=-Ro-m-a-n----3-.· r:IR-eq-.u-:-'la-'-, .1 II
All text _._ ....... _. ------ - i I
Font ,olor: Underline style: l
I Automatic :::J 1 (none) 3 I - i I
Effects '-1
r Stri!sethrough r Shador:! r Small caps
r Double strikethrough r Qutllne r £;11 caps I
r SUQ.erscript r !;.mbos$ r t!idden
r Engra!:e , I
1- Sample -II
This is a TrueTyp@ font. This font will be- used on both prir,ter and screen. I
... OK Cancel II
1
Korak 20 - Kako se kretati po dokumentu
Kretanje u Word-ovom dokumentu moze biti pom06u tastature i pom06u misa. Kretanje po
dokumentu pom06u tastature se postize upotrebom strelica: desno, gore, dolje, lijevo, zatim
pomo6u tipki Page Up, Page Down, Home, End.
Tipka Page Up pomjera te za jedan izgled ekrana prema gore.
Tipka Page Down pomjera te za jedan izgled ekrana prema dolje.
Tipka Home postavlja te na pocetak reda u kome se nalazi kursor.
Tipka End postavlja te na kraj reda u kome se nalazi kursor.
Kretanje po dokumentu upotrebom misa postize se:
Pom06u klizne trake za uspravno pomicanje prema gore iii prema dolje. Ova traka se nalazi
na desnoj strani radne povrsine.
Pom06u klizne trake za vodoravni pomak.
Pom06u streiica: • i ; .... : ... i % :;
Ponovi kroz vjezbu! Udi u Word, i otkucaj sljede6i tekst:
Nikad ne gledaj u tastaturu kad pises. Koristi obje ruke pri pisanju. Cesto spasavaj
svaj dakument. Iza tacke uvijek pritisni enter. U WordArt - u napisi:
: Spasi svoj dokument pod imenom Word.doc. Prije stampanja pogledaj svoj dokument
na Print Preview. Tipka F1 je pam06, a u Word-u Undo iii Ctrl + Z.
Centriraj avu reeenicu.
Nabroj sve sastojke za tvoj omiljeni kolac, koristi bullets.
• Brasno
• Ulje
• Se6er
• Puter
• Banane
• Kakao
• Cokolada
• Prasak za pecivo
Word je program za obradu teksta.
Start - Shut Down - ako ho6es da ugasis racunar iii Alt +F4
Ako h06es da restartujes racunar Alt+Ctrl+Delete - toplo restartovanje
Traka menija: File, Edit, View, Insert, Format, Tools, Table, Windows, Help
Otvaranje novog dokumenta - File - New
Spasavanje dokumenta - File - Save As
Otvaranje starog dokumenta - File - Open
Stampanje dokumenta - File - Print
Brza pom06 - Edit - Undo
Pronalazak rijeci iii izraza - Edit - Find
Zamjena rijeci iii izraza - Edit - Replace
Uvijek dobro procitaj Word-ovu poruku prije nego kliknes na OK.
U tekstu se nikada ne smiju napisati dva iii vise razmaka uzastopno.
lelis Ii centrirati tekst koristi za to predvidene naredbe.
lelis Ii tekst uvu6i koristi uvlake iii tabulatore ("Tab" tipka).
Nikada se u sredini recenice ne dodaje "Enter". Program automatski prelazi u novi
red. "Enter" sluzi za stvaranje novog odlomka (paragraf), za odvajanje naslova iii
podnaslova, te za nabrajanja.
Odlomke razdvajaj pom06u posebne naredbe, a ne pom06u dva "Entera".
Taeka na kraju reeenice dolazi odmah iza zadnje rijeei, a nakon toga je razmak.
Iza zareza dolazi razmak, a zarez dolazi odmah iza rijeci. Isto vrijedi i za tacku-zarez
(;), usklicnik (!), upitnik (?) i dvotaeku (:) i trotaeku ( ... ).
Navodnici i zagrade pisu se odmah do rijeci koje navodimo iii stavljamo u zagradu.
Prije prve zagrade i navodnika i poslije druge zagrade i navodnika doiazi razmak.
Prije i poslije crtice (-) je razmak. Koristis Ii crticu kod nabrajanja razmak dolazi same
poslije crtice.
Baze podataka
Microsoft Access je program za upravljanje bazama podataka. Pom06u njega mozes upisivati
podatke ravno u bazu podataka, sortirati, indeksirati i organizirati podatke prema zelji, brzo
kreirati izvjestaje, itd.
Baza podataka je bilo kakav skup informacija. Npr. dnevnik rada tvog razreda je baza podataka,
iii telefonski imenik.
Ulazak u Access:
Osnovni elementi Access-a su:
Prvo sto radimo u Access-u je kreiranje datoteke baze podataka. Osnov svake baze podataka je
::l Nimollte1-.,
o RadUght
d-
'0 Suneica u pnrodi
'0_'
'0 Wil2ip
/2} AcrobatR_5,O
• r::; AdobelmageReady7.0
IntemetExplor.,
a!J . MIcrosOft Excel
• Ii:iI MIcrosOft FrontPage
MIcrosOft OUtlook
Iltll MIcrosoft PowerPoint
il MIcrosOft Word
MSNExpiorer
OutlookExpress
l-- Remote Assistance
IE) Windows -. PI.Y<'
. -. Messenger
- Pom06u upita odstranjujes
informacije koje ne zelis vidjeti
da bi vidio potrebne informacije,
Dakle, odvojeno se kreiraju upiti,
tablice, izvjestaji i obrasci, ali su svi
medusobno povezani.
su srediste aktivnosti.
se organizuju i uzimaju
podatke iz tablica.
pomazu pri unosenju podataka
u tablicu.
pomazu pri pronalasku informacija
s kojima zelimo raditi.
Illli Tablel . Table _Nome
""""", i 'oo!<up I
DataT
"Carobnjak" Access Wizard
To je mini program koji ti po maze u onome sto zelis posti6i. Postavlja ti pitanja, kreira tablicu,
izvjestaj, upit itd.
Prilikom pokretanja Access-a pojavi se prozorcit (dijaloski okvir ) u kojem biras zelis Ii kreirati
novu bazu, iii otvoriti staru, iii cak kreirati bazu podataka pom06u "carobnjaka".
Bazu podataka otvaras na Open.
Naslovna traka
Traka sa alatima
Statusna traka
Prozor baze
Prozor baze:
Traka alata sa dugmiCima za otvaranje
oznacenog objekta u pogledu tablice,
za kreiranje novog objekta, brisanje
selektovanog.
jz AcceSS-2:
Close X
File - Exit
Klik na ikonu Access-a u naslovnoj
traGi (u gornjem lijevom uglu) i close
iliAlt +F4
za iniormatiku: Database (Access 2000 lae lormat)
Objects
IillI Tables


I!.JJ Create table by using wizard
n§i Queries
I!.JJ Create table by entering data
§ -. Forms
III Reports

Pages
l2 Macros
Modules
Groups
0fJ Favorites
¢ New File
Open a file
test za informatiku,mdb
Gif7 ["lore files .. ,
New
0J Blank Database
Blank Data Access Page
ProJect (Existing Data)
Project (New Data)
New from existing file
till Choose flie, ..
New from template
0J General Templates .. ,
Templates on fvlicrosoft. com
Add Network Piace ...
Sta je access?
T X
Koji su osnovni elementi access-a?
Sta je slog, a sta polje?
Access Wizard je?
Opisi prozorcit u Access-u!
Kako ulazis u Access i kako izlazis iz
njega?
Excel
Jedan od najrasprostranjenijih programa za rad sa tabelama je Excel iz Microsoftovog
paketa MS Office.
Kako pokrenuti Excel?
iii ako na desktopu imas ikonu ovaj ces
program jednostavno pozvati dvostrukim
klikom na tu ikonu.
Nakon toga ce se otvoriti prozor sa ovim
programom. Excel je program za radne
tabele iii knjige. Radna tabela je vrsta
dokumenta u Excel-u cija je ekstenzija
xis.
g.,. Settings
Search
Help and Support
'EJ Run•••
.:J SUnetcauprlrodi
8_3
8
t2:t Acrobat Reader 5.0
Adobe ImageRe.ady 7,0
Internet Explorer
MIcrosoft Access
MIcrosoft FrontPage
E!"il M<rosolt outlook
r;m MttrO$oft PowerPoint
fiiI MIcrosoft Word
MSNExplOr.er
logOff Dic:date",iC At,,. \$l OutlookExpress
L21 TurnOffCompuI:et". Remote AsSistance
• __ ___ Wll1dowsMedraP!ayer
WIndOWS Messenget
Korak 1 - Osnovni elementi radne tabele
Kolona (uspravni skup celija) -A, B, C, ... AA, BB, ...
Red (vodoravni skup celija) -1 ,2,3 ...
Celija je presjek kolone i reda. Ona ima svoju oznaku (Ai, B3, 05 ... ) koja se zove adresa
celije.
ceJija A5 ----.-"'",.
prva kolona
peti red
Celija je pravougaona povrsina u koju se upisuju
podaci.
Kroz radnu celiju se kreces pomocu strelica na
tastaturi iii pomocu misa.
Korak 2 (Trake na prozoru, izgled prozora)
Naslovna traka (Book 1)
Traka menija (File, Edit, View, Insert, Format, Tools, Data, Windows, Help)
Traka standardnih alata
Traka alata za oblikovanje (formatiranje)
Traka celije iii traka formule
Radna tablica iii radno polje
Statusna traka
• Traka celije sastoji se iz dva dijela. U prvom je oznaka celije, a u drugom iza znaka =
sadriaj celije. .
• Radno polje zauzima najveci prostor i tu upisujemo svoje podatke, koji se mogu
podvrgnuti raznim matematickim operacijama i tablicnim proracunima, sto i jeste glavna
svrha ovog programa. Svoje podatke pises samo u aktivnu celiju.
• Neki dokumenti u Excel-u mogu se sastojati od vise listova koji nose oznake: Sheet1,
Sheet2, Sheet3, itd. Za kretanje po razlicitim listovima koriste se strelice ulijevo i udesno.
Svaka nova radna knjiga sadrii tri lista, a moze ih sadriavati do 255.
• Svaka radna tabela sadrii 256 kolona (slova od A do IV) i 65536 redova
(preko 16 miliona celija)
• Statusna traka sadrii podatke 0 trenutnom polozaju u tabeli, tj koja je celija trenutno
aktivna .
!!lMicfOOOft Excel· Bookl
Eile g,dit y'iew Insert FQrmat Ioo[s: Qata !:ielp
Arial
Traka formule
Trakacelija
NUM
Korak 3 - Kako spasitf radnu tabelu u Excel-u?
Postupak je isti kao u Word-u. Evo kako spasavamo radnu tabelu i dajemo joj ime:
ceiie - Save (spasi kao) i pojavi se prozor kao na slici:
Save As
Save in: I ,:-.1 My Documents
.:..)Adobe
.:::J Core! User Files
Favorites
:;ave
Cantel
Ime radne tabele pises u polje File name umjesto zadatog Book1. Ime dokumenta u Excel-u
moze sadriavati brojeve, velika i mala slova. Preporuka je da svom dokumentu ne dajes ime
koje sadrzava slova: c, c, s, d, z jer ga neki racunari nece moti prepoznati. Nakon upisanog
imena racunar ce automatski tvom imenu dodati nastavak xis (kao sto je u Word-u dodavao
nastavak doc.)
U polju Save in nadi folder u koji zelis spasiti svoju tabelu. Nakon toga klikni na dugme
Save.
Korak 4 - Kako otvoriti vee postojeCi document
FHe -
U polju Look in nadi
ime svog dokumenta i
selektuj gao Nakon toga
kfikni na dugme Open.
Op<n
look!n: l,.j My Documents
'-----I'....3Adobe
_, COle! Uoser Fdes
History 1.5
f----
......}My MUS'IC
::jMvP"tUloo
My Documents 'I':':) My R.eceil/ed File,
'----
Favontes

..,..:)NewFolde'
,
All MIcrosoft Excel File; ("',yl"': *'.xlt.: "',htm: *.ntml: .:J

I
I
(novo) i OK
More wOfrbooks ...
D Blank Workbook
@] Templates on Microsoft. com
L:J Add Network place •..
1::7) Microsoft Excel Help
Show at startup
... x
Korak 5 - Kako iza6i iz Excel-a
Prvi i najjednostavniji nacin je da kliknes na dugme close na naslovnoj traci koje se nalazi u
des nom dijelu te trake.
Drugi nacin je kliknuti na ikonu Excel-a koja se nalazi u lijevom dijelu naslovne trake i izabrati
opciju Close iii Alt +F4.
Treci nacin je u File meniju izabrati opciju Exit.
Prilikom izlaska iz Excel-a, ukoliko tvoj dokument nije spasen, pojavit 6e se slika:
Microsoft Excel
Do you want to save the changes you made to 'Book3.xls'?
Yes No Cancel
Korak 6 - Unos podataka u radnu tabelu
Podatke unosis tako da prvo oznacis celiju (kliknes na nju), a zatim upises podatke. Adresa
oznacene celije pojavit ce se u okviru naziva na traGi formula. Sa desne strane iza znaka
jednakosti pojavit ce se sadriaj celije.
81 fx dva
i 1 i
A B
dvai
C 0 E
i-:-J
jedan! tri cetiri pet
i ?

Unos svakog pod atka treba obavezno potvrditi dugmicem za unos.
Kada unosis tekst u celiju moze se desiti da tekst prelazi u drugu celiju. Kada kliknes na sljedecu
celiju, visak teksta iz prethodne celije ce se sakriti, a to ne znaci da su se podaci izgubili.
Prilikom unosa tekstualnih podataka u celije oni se automatski poravnaju uz lijevi rub celije, a
prilikom unosa numerickih podataka oni se automatski poravnaju uz desni rub celije.
Prilikom unosa podataka u nizu mozes iskoristiti da Excel to uradi za tebe. To se zove
Korak 7 - Automatski unos podataka iii unos podataka u nizu
U prvu celiju upisi podatak i potvrdi unos. Zatim postavi pokazivac misa u donji desni ugao
pravougaonika za oznacavanje. Kada mis promijeni oblik u + pritisnes lijevu tipku misa i vuces
ga u zeljenom smjeru. Ispod svake celije preko koje povlacis misa pojavi se pravougaonik sa
podatkom koji se unosi. Nakon toga otpustis lijevu tipku misa i potvrdis unos. Ukoliko Excel
ne prepozna niz, u naredne celije ce kopirati sadrzaj prve celije.
Microsoft Ellcel - 800k2
Eile yjew Insert FQI"mat 100ls Qata l!Y)ndow !:!elp
Arial
i 5
iT
·lO·BIll
A1 fx 1
..... C> .00
, .01) ".(J
F G
Korak 8 - "Nasminkaj" svoju radnu tabelu
Tabela kao i svaki tvoj dokument, u sebi sadrii znacajne informacije. Da bi tvoja tabela bila
pregledna i uocljiva potrebno je da bude sredena (nasminkana, formatirana). Inace izgled
tablice mozes nasminkati tako da obojis pozadinu celijama, uokviriti celije linijama raznih boja,
debljine, oblika itd.
Excel ima veliki broj komandi za formatiranje. Jedna od najjednostavnijih komandi za
formatiranje je AutoFormat koja se nalazi u meniju Format.
AutoFormat
j"l1 Feb M.u Tot.ll Jan Feb Mar Total
East 7 7 5 19 East 7 7 5 19
West 6 4 7 17 West 6 4 7 17
South 8 7 9 24 South 3 7 9 24
Total 21 18 21 60 Tot;ll 21 18 21 60
Simple dasslc 1
9@"WS$l
East 7 7 5 19 alit 7 19
West 6 4 7 17 West 6 4 17
South 8 7 9 24 South 8 7 9 24
Total 21 18 21 60 otal 21 16 21 60
Classic 2 Classic 3
Ad Taul Jan Feb Mar Total
East 7kn Hn 5kn 18kn East 7kn 7kr. 5kn19kn
West 6 4 7 17 West S 4 7 17
South 8 7 9 24 SOuth 8 7 9 24
Tot.1 21 kn 18 kn 21 kn 60 kn Total 21 kn 18kn 21 kn SDkn
Accountiryg 1 Accounting 2
Jednostavan primjer:
II Microwft Excel- tabela.xls J!&II3
Eile gdt !£iew Insert fQrm&t lools !lata HelP ..::..I.E!..l2:sJ
D r.I [9. __ .. ___ L 100% v (?) .'
B I !! ! E: g: % J
4
3,4
3,6
Korak 9 - Upotreba matematickih operacija
Svaka matematicka formula u Excel-u pocinje znakom jednakosti ( = ). Iza znaka jednakosti
unosis adrese celija i znakove racunskih operacija u zavisnosti sta zelis raditi. (Npr. + za
sabiranje, - za oduzimanje, * za mnozenje, I za dijeljenje ).
Kako si izracunao prosjecnu ocjenu u tabeli u koraku 8?
U tvom primjeru, da bi izracunao prosjecnu ocjenu moras sabrati te ocjene i podijeliti ih sa
ukupnim brojem istih. Uzmi primjer ocjena ucenice Agic Kanite. Njene ocjene su 4, 3, 4, 5, 5.
Dakle, prosjecna ocjena bi bila: (4+3+4+5+5):5=4,2. Prvo oznaci celiju u koju zelis da ti bude
rezultat prosjecne ocjene. To je u tvom slucaju celija H3. Prije unosenja formule upisi znak =.
Zatim klikni na celiju C3+D3+E3+F3+G3, kompletna formula izgleda ovako:
=
da ne bi za ostale celije pisao ponovo istu formulu iskoristi automatsko unosenje podataka, tako
sto ces kopirati sadrzaj celije H3 u celije H4, H5, H6, H7. Tako ce Excel automatski izracunati
prosjecnu ocjenu za ostale ucenike.
Drugi nacin je da iz menija Insert izaberes opciju Function.
Insert Function
aearch for a function:
vpe a bnef desCf lptlon of whaf you 11,'ant to do ,:,nd then
'hckGo
or select a ,ategory: iMost Recently Used
Select a fUncllo!!:
AVERAGE
IF
HYPERlINK
COUNT
MA);
SIN
§o
. I
JI
i

SUM(nwnberl;number2; •••) 1
Adds all the numbers In a range of cells. 1
.-_._ .......... _ ................ _ ..... _ .... _._.;-.......... _ "1
'
Help on thl> Funct;:n OK I Cancel I.
Function Arguments
U polju name izabrat ces
funkciju jer se prosjecna
vrijednost izracunava ovom funkcijom.
Kad se to uradi dobijes novi prikaz na
ekranu kao na slici dolje:
54
U prvi red upisujes adresu prve
celije od koje treba racunati
prosjecnu vrijednost, a nakon
toga obavezno treba staviti
dvije tacke :, i onda adresu
posljednje celije. Kada se zavrsi
unos adresa celija od koje do
koje se racuna prosjecna
ocjena kliknes na OK.
Returns the average (arithmetic mean) of its arguments} which (an be numbers or names)
arrays, or references that-contain numbers,
Number1: numberl inumber2j •.. are 1 to 30 numeric arguments for which you want
the average.
Formula result = 1166
Heip on rUflrtrcl'-'
Korak 10 - Lomljenje teksta u 6elijama
Radi Ijepseg izgleda tabele cesto pisemo tekst u celijama u dva iii vise redova. Takvo pisanje
se zove
Prvo: oznaci celiju u kojoj zelis
Drugo: iz menija Format izaberes opciju Celis pa Aligment. Dakle, dobit ces sljedece:
Format Cells .1J2il1
Number I Font I Border I Patterns I ProtectlOl1 I
Textaignment _._'-.'.-._-... --_ rOrientation--.
tlorizonta!:
{General
Vertical:
IBottom
r
Text control
r Wrap text
r to fit
r f!!ergecells
Right·to-left . __ _
Iext direction:
::J +'.
i • ; T •
! e .
.
: x
, t .
. +
..
/context :::1
------------____
OK
Cancel 1/
U Tekst control potvrdi opciju (podijeli, prelomi tekst), a u polju vercital izaberi
OPCIJU Bottom (dno) tako da tekst koji se ne lomi bude u podnozju celije.
Nakon toga klikni na OK.
Korak 11 Stampanje tabele
Da bi odstampao tabelu potrebno je:
Prvo: provjeriti da Ii je stampac ukljucen
Orugo: da Ii je stampac spreman
Trece: iz menija File izabrati opciju Print
Cetrvto: u prozorcicu koji si dobio provjeri
da Ii je odabrano sve sto zelis stampati
Peto: klikni na OK.
Name: Xerox Phaser 62008
il !'townes. ·1
, Status; Idle
Rod Print.r ... 1 ,
Type: Xerox Phaser 6200B
Where" USBO02
Comment: ;- Print to flle
___
\ .. All Number of kOpies' h ;.;
(' ;.90(') E!<m" I :i:l 10' n
r SeI&tioD r gntire workbool-
,"; Actiyesnee-t(s."
Cancel l
---_.
Prije stampanja tabela u File meniju izaberi opciju Page Setup i podesi sljedece
parametre:
- velicinu i polozaj papira,
- velicinu margina,
- poziciju tabele na papiru.
Nakon toga provjeri izgled svog dokumenta tako sto ces u File meniju izabrati opciju Print
Preview iii na traci sa alatima klikni na dugme. [9.
Page Setup
Margins I HeaderjFooter 1 Sheet I
r.Po*ait
Scahng
r. adjust to: 1100 "I" norma! sIZe
Paper s¢e: 1M ..:J
Print guabty, r-135-S-dP-i---------------3-,.
2J2Slj
I I
Qpt_... 1,1
Page Setup
Page Header/footer I Sheet I
lop:
12,5 ::i:i 1,,3
D
left:
11,9 il
Center on page ___ __. ______ _____
.1J2Sl1
III
,II

'II
II
d
___ -' __ ____ r __ ____________________

Korak 12 - Crtanje grafikona
je vizuelni prikaz podataka iz tablice.
Izgled i vrstu grafikona treba odrediti prema
vrsti podataka u tablici koje zelis graficki
prikazati. Dakle, prvo moras napraviti tablicu
da bi napravio grafikon. Takoder da bi nacrtao
grafikon moras oznaciti raspon podataka koje
zelis graficki prikazati.
Oznacene podatke mozes graficki prikazati
na nekoliko nacina. Ti ces uzeti najlaksi nacin,
tako da u traci sa alatima kliknes na slicicu
Tada dobijes sljedecu sliku:
Chart Wizard - Step 1 01.. Chad T ,pe
Standard Types j CustomTypes !

tategone:;..
Press and Hold to Sampie
,:-------;
____ Einish
,
Tff$'
29%
Jedinice
8% 0%
C.lvork.
21%
U polju Chart type izaberi vrstu
grafikona koju zelis.
AgiC m.nk. c.ngi6 JakIC TIMDarb
J(antJJ. Lejla IMli Stli8
loAglC Kenita .Oi:anko Lefts acengiC Jnes -JokiCSaS8 EJTihi Dano I
Racuarnski virusi
Historija razvoja racunarskih virusa
Sedamdesetih godina poceli su se na mreznim racunarima pojavljivati programi pod imenom
"zec". Zecevi se nisu samorazmnozavali i bili su samo lokalni fenomen. Pocetkom osamdesetih
godina pojavljuje se sve vise autora virusa. Rezultat je pojava velikog broja raznovrsnih
programa tzv. trojanskih konja koji su u odredenoj mjeri mogli nanijeti stetu prilikom startanja
racunara. Prvi racunarski virus se zvao "Brain - mozak". Pojavio se 1986. godine, a kreiran
je u Pakistanu. To je virus koji napada boot-sektor. Njegov uspjeh je bio veliki, jer ga je svijet
docekao nespremno. U vecini slucajeva pocetni virusi nisu bili stetni u velikoj mjeri. Medutim,
pojavom veceg broja virusa poceli su se kreirati i oni virusi koji su mogli unistavati i mijenjati
podatke. Prvi takvi virusi su: "VirDem"," Vienna", "Christmas Tree"," Jerusalem"," Cascade","
Stoned" ,"Aids".
Pocetkom devedesetih pojavio se virus "Cmi osvetnik", zatim "DiskKiller", tako da je 1993.
godine registrovano priblizno 3000 razlicitih virusa. Antivirusni centri dobivaju na analizu
prosjecno 100 novih virusa mjesecno. Medutim osim stalnog mijenjanja broja virusa, mijenja
se i njihov nacin razmnozavanja kao i tehnika otkrivanja istih.
testo spominjan virus u 2002. godini je bio Cry (worm) "Anna Koumikova", koji dolazi e-mailom,
pretvarajuci se da je slika lijepe ruske teniske zvijezde. Mnogi virusi imaju zadan dan na koji
ce "istovariti" svoj zarazeni "sadriaj" . Jos neki opasni virusi "Brazilian Carnival", "Happy New
Year", "Love", "VBSNBSWG-YQ", koji dolazi u siici poznate pjevacice Shakire.
Ko pray! "viruse"?
Racunarske viruse prave uglavnom programeri, nekima je to zabava, a ove opasnije takoder
prave programeri, cesto pripadnici raznih organizacija samo sa jed nom namjerom: uciniti sto
vise stete.
Simptomi zaraze
Virusi dugo vremena pritajeno rade svoje opake poslove a da korisnik to niti ne primjecuje.
Ipak, postoje neki simptomi koji te mogu navesti da pozuris nabaviti antivirusni program:
racunar ti radi mnogo sporije,
datoteke misteriozno nestaju s tvog tvrdog diska,
datumi zadnje izmjene datoteka nisu logicni,
velieina datoteka iii programa raste bez ikakvog objasnjenja,
tvoj RAM je postao tijesan za izvrsenje programa, ada ne znaszasto.
Evo nekoliko savjeta, ako jos nemas zastitu od virusa:
Kupi pouzdan anti-virusni program,
Skeniraj kompletan sistem,
Oprezno sa posudenim disketama,
Ne otvaraj nikakav e-mail prije testiranja e-maila na viruse, pa ako je e-mail od
nekoga koga ne poznajes, obrisi gao
Pazi kako sa Interneta skidas igrice, muziku itd.
Virus - raeunarski program koji se samostalno rasprostire i cini stetu na zarazenim
raeunarima.
"Trojan" - naizgled uobieajeni program, ali koji u sebi sadrii i skrivene zlobne funkcije.
Antivirusni program - program eiji je zadatak zastita raeunara i borba protiv virusa.
Biblioteka virusa - popis potreban antivirusnom programu kako bi mogao prepoznati
raeunarske viruse.
- Izbjegavajte koristenje bilo kakvih programa i podataka koji su do vas dospjeli preko
nepouzdanog izvora.
- Dobijes Ii od nekoga virus, tada nije dovoljno samo zastititi sebe. U tom slucaju trebas
i osobi od koje je virus stigao skrenuti paznju na postojanje virusa.
--------------
Antivirusni programi
Na svakom racunaru bi trebalo da bude instaliran najmanje jedan antivirusni program. Ovi
programi sastoje se od od vise dijelova, i zahtijevaju odrZavanje i paznju.
Svi moderni antivirusni programi imaju nekoliko komponenata. Najceste komponente su:
_ dio za provjeru fajlova (scan),
_ dio za "dezinfekciju", odnosno tiscenje zarazenih programa (clean),
i stalno aktivni dio koji nadgleda ulazno-izlazne operacije na racunaru i provjerava da Ii
se mozda tu krete i neki virus (monitor),
_ Scan je dio programa koji treba koristiti da biste provjerili da Ii je neki fajl zarazen
virusom. Ukoliko fajl zaista jeste zarazen, scan program te automatski pokrenuti clean
dio i pokusati da dezinfikuje fajl. Nekad je jedino rjesenje brisanje zarazenog fajla, a to je
i najbolje rjesenje koje treba primjenjivati kad god je mogute.
Svi moderni antivirusni programi mogu da
se nadograduju novijom verzijorn. Nove
verzije izlaze najceste jed nom iii dva puta
mjesetno, a ponekad i teste, tj. po pojavi
nove opasnosti (novog, jako opasnog virusa).
Stoga, vodite racuna i uvijek imajte najnoviju
verziju antivirusnog programa.
Najpoznatiji antivirusni programi su: "AntiViral
Toolkit Pro"i "Symantec Norton AntiVirus".
Ukoliko imate antivirusni program stariji vise
od dva - tri mjeseca onda nemojte biti sigurni
da ste zastiteni od virusa.
__ -.:=iJCt
Norton. • 2002
AntiVirus

...... ..
"
-"'"""'---
''\'' "''''' .._-
Uvod u programiranje
je i visokointelektualan posao koji treba uraditi da bi se neki problem
rjesavatt racunara. Ljudi koji obavljaju taj posao zovu se' . '. Krajnji
prolzvod, ,. Program je ogranicen skup naredbi koje se izvode tacno
redosli]edom I tacno odredenim ciljem. Oakle, mozemo reci da je programiranje
kO]1 sasto]1 od pnpreme, razrade i pisanja programa radi rjesavanja nekog problema
pomocu racunara, odnosno, programirati znaci napisati program.
• upoznavanje sa problemom,
• odabir postupka za njegovo rjesavanje,
• predvidanje krajnjeg ishoda,
• pisanje postupka (programa),
• pisanje uputstava za kOristenje programa
(dokumentiranje programa).
Svakoga dana obavljamo razlitite poslove:
umivanje, telefoniranje, pisanje domacih
zadataka, odlazak u kupovinu, skolu itd.
Sve te poslove obavljamo nesvjesno ali
tacno odredenim redom. Takav tok radnji
koji dovode do rjesenja postavljenog
zadatka zovemo (Rijec
algoritam je nastala od imena arapskog
matematicara Alhavarizmija, koji je u IX
vijeku dao skup pravila za izvodenje cetiri
aritmeticke operacije). Ponekad nam pri
pisanju programa pomazu dijagrami koji
pokazuju glavne korake potrebne za rjesavanje odredenog problema. Ovakav dijagram zovemo
· . v ... .. (engl. flowchart). On pokazuje svaki korak koji racunar mora
Izvestt, I. nJlhov redosl!]ed. Razlicitim programskim koracima u dijagramu odgovaraju razliciti
slmboli. Pocetak I k.r.?J programa biljezi se u elipse. Uputstva, kojima kazujemo
racunanma sta treba da rade, uplsemo u pravougaonike, a odluke koje racunar donosi prema
pnml]enlm uputslvlma upisujemo u sestouglove. Linije koje ih povezuju prikazuiu moguce
pravce odvijanja programa. '
t
je graficki prikaz algoritma. Elementi za crtanje blok dijagrama su:
Blok za pocetak i
kraj algoritma
Blok za ulazni
algoritamski korak
Blok za obradu podataka,
iii blok procesiranja
Algoritam mozemo napisati i pomocu kratkih
recenica.
Algoritam pismo
Idi do iz/aznih vrata.
Otvori vrata.
Izaai i zatvori vrata.
Pronaai postanski sanduCic.
Stavi pismo u sanduCic.
Okrenise.
Vrati se istim putem.
Otvori vrata.
VaL
Zatvori vrata.
Blok za donosenje
odluka iii
blok odlucivanja
Blok za izlazni
algoritamski korak

Poveznice
Kraj
ciklusa
Kako napisati program?
Prvo: Postavi zadatak.
Drugo: izradi algoritam i dijagram toka.
Trece: Prikazi algoritam kao program
pomocu naredbi programskog
jezika.
Cetvrto: Unesi program u racunar.
Peto: Ispitaj tacnost programa.
Sesto: Sluzi se programom.
Postoji mnogo programskih jezika, a OBasic je jedan od najzastupljenijih. Rijec Basic predstavlja
pocetna slova izraza Beginner's All-purpose Simbolic Instruction Code (visenamjenski simbolicki
jezik za pocetnike). Na prvi pogled jezici kojim se koristimo za programiranje izgledaju veoma
neobicni i teski. Medutim, i drugi jezici, npr. kineski, izgledaju neobicni dok ih ne naucimo.
• Jednostavan je.
• Prilagodljiv za rjesavanje zadataka u razlicitim zivotnim podrucjima.
• Rasprostranjen.
• Prikladan za pisanje, izradu i provjeru programa.
·Velika i mala slova engleske abecede,
'Brojevi 0 - 9,
'Specijalni znakovi !, #, %, +, -, *, I itd.,
'Posebne tipke: enter i razmaknica,
'Specijalan znak za prazno mjesto: blanko.
OBasic se nalazi u sastavu MS DOS-a. Tako jednostavno sarno napisemo qbasic i
pritisnemo tipku enter:
Nakon toga racunar ce ucitati u radnu memoriju Obasic i dobit cemo sljedecu sliku na
ekranu:
welcome to
Naslovna traka
4.50
(c) copyright Microsoft corporation. 1985-1988.
A1lri'Qhts reserved.
Simultaneously in the U.S. and canada.
Okvir sa pozdravnom porukom cemo maknuti ako pritisnemo tipku Esc. Ukoliko pritisnemo
tipku Enter dobit cemo uputstvo 0 radu u 08asic-u.
File meni
pocetak i
zavrsetak rada
sa programom:
'New
'Open

'Save as
'Print
'Exit
Run meni
(pokretanje
programa)
'Start
shift F5
'Restart
-Continue
Kako otvaramo ove menije:
c, F za File meni
-;- C za Edit meni
za View meni
+ ::::. za Run meni
za Search meni
-i- za Options meni
Traka menija
Edit meni
uredivanje
programa:
'Cut
'Copy
'Paste
'Clear
Search meni
(pronalazak
i zamjena
pojedinih dijelova
programa)
'Find
'Repeat last
Find
-Change
. Sve radi iskljucivo sa tastaturom.
View meni
(razni pogledi
na program)
'Subs
'Split screen
Options meni
(izgled ekrana)
'Display
'Help Path
'Syntax
cheking
Program koji se trenutno nalazi na prozoru Editora najlakse mozemo pokrenuti pomocu
tipke: =-2 iii
Ukoliko prilikom izvodenja programa 08asic pre pozna gresku, program se zaustavlja i na
mjestu greske daje njen opis.
Zapamti da datoteke u kojima su smjesteni basic programi imaju nastavak Opcije file i
edit menija rade isto kao u Edit-u, pa nadam se da nece biti problema prilikom spasavanja
basic programa.
Spasavanje programa
program koji se trenutno nalazi u prozoru editora mozemo spasiti pomocu opcije Save i to
na sljedeci nacin: - -- iii Alt enter - iii :t enter.
Oznacimo Ii naredbu iii unutar prozora otvara se novi prozor.
Save Save As
Pile MaRe:
I- I
File HaOle:
I I
C: 'JJOCIJ11E"'1,*,1lI1IHI "'1 \DESKTOP\QllRSI C"'1. 5 ,*,DnIHI"'1
Dirs/Drive3: Dirs/Drives
Fo...... t
1;'-]
t (.) QuickBRSIC -

Past Load and
[-C-1 Save
[-B-]
[-E-] ( ) Text -
[-F-1 Readable by
[-G-1 Other Pl'Ogralils
!
Fo ...... t
l':'A-]
(.> QuickBASIC -
I
Past Load and
[-0-) Save
[-B-1
[-E-) ()text-
[-F-]

Readable by
[-G-] Other P"'091"4111:S
OK ( Cancel> < Help> OK < Cancel> < Help>
Pomocu tipke krecemo se pO prozoru, upisujemo ime programa i mjesto gdje ga zelimo
spasiti. Sve to potvrdujemo tipkom enter. Ukoliko nesto pogrijesimo iii zelimo odustati
izabrat cemo opciju iii tipku f::s .. ' Kada spasimo nas program uvijek ga mozemo
ponovo pozvati. To radimo pomocu opcije
iii
Open Progralll
File Hallie:
I !:IJiTi'IB I

Files Dirs/Driues
. . f
[-A-]
!
[-c-]
[-D-]

[-E-]

[-F-]

[-G-]


J.

i
OJ( < Cancel > < Help >
Opet pomoeu tipke Tab se kreeemo po ovom prozorcieu i tako nademo disk, direktorij gdje
se nalazi nas program. U polje "'iip otkucamo ime naseg programa i pritisnemo enter.
Za par sekundi Basic ee ucitati program u radnu memoriju racunara.
Ako zelite tekst programa ispisati na papir dovoljno je
sljedeeu sliku:
pa enter i dobijemo
.r--------- Print
( > Selected Text
( ) ftctive Window
(:.> Current Module
( > All Modules
OK < Cancel > < Help >
( ) dio programa koji smo oznacili iii
selektovali
( ) dio programa koji se vidi u prozoru
editora
( • ) cijelog programa
Unutar ovog prozora mozemo micati tacku pomoeu kursorskih tipki (dole),(gore) i kada
izaberemo opciju koju zelimo pritisnemo enter, naravno.
Podaci, varijable, i konstante u QBasic-u
je promjenljiva vrijednost, a konstanta nepromjenljiva. Varijable mogu biti
numericke i znakovne.
X=1
Brojevi 1, 2, 3,4 ...
Vase ime i prezime
Datum rodenja
Broj mjeseci u godini
Opei brojevi x, y, z
Vasa visina
Ime i prezime redara
Svaka vrijabla iii konstanta mora imati svoje ime. To ime mora zadovoljiti neke uslove.
Sta sve moze biti ime: Sta ne moze biti ime:
• Rijec koja zapocinje slovom,
• Da sadrii brojeve i slova,
• Velika i mala slova,
• Rijec koja u sebi sadrzi znakove; %, #, ! .
• Poceti sa brojem iii znakom,
• Prazno mjesto,
• Izraz iz basic-a,
• Siova C, C, S, D, Z
• Sadriavati aritmeticke operatore: +, -, :
itd.
Primjeri:

Broj
Razlika
Veliki broj
AB
5broj
$razlika
veliki broj
A B
AlB
Razlika izmedu znakovne i numericke varijable je sto na kraju znakovne pisemo znak $
zove k znakovne varijable zovemo jos i string varijable iii samo
aj zna ova.(stnng) moze imati 32767 znakova, a najkraei niz znakova strin .
nema nI jedan znak I zovemo ga prazan string ( "") S d •. k . '" (.. g)
biti ispisan izmedu navodnika. . a rzaj zna oVnlh varljabh uVljek mora
Numericke varijable
AB3
XY
BASIC
BETA
Znakovne varijable
AB3$
XY$
BASIC$
BETA$
Konstante u basic-u
s.mo da je konstanta nepromjenljiva vrijednost, iii konstanta je velicina koja ne
mljenja vrljednost tokom izvrsenja programa. Konstante mogu biti
Podaci u basic-u
Vrstom podataka podrazumijevamo one podatke koji su sadrtaj konstante iii varijable. Postoje
dvije osnovne vrste podataka: i
Racunari su precizni matematicari, ali to vrijedi samo u slucaju kada rade sa malim brojevima.
Za velike brojeve racunaju priblizne vrijednosti, a sa beskonacno velikim brojevima ne mogu
racunati. Razlog njihove nepreciznosti u radu sa velikim brojevima je u nacinu na koji oni
pamte te brojeve .
. broj 12345678901234567890 u qbasic-u je 1.2345678E+19 ( 1.2345678' 10
19
)
Dakle, Q8asic velike brojeve skracuje i pamti u eksponencijalnom obliku pri cemu se gubi
njihov dio. Medutim, mi u svakodnevnom zivotu radimo sa malim brojevima pa i ne opazamo
njihovo skracivanje. '
24.23.
24,23
0.45 0,45
1234000 1 234 000
4321.65 4 321,65
Decimalni zarez u QBasic-u je tacka.
Brojevi ne smiju imati razmake izmedu cifara.
Varijable i konstante odredene su imenom vrijednosti i vrstom.
t
Kako izgledaju aritmeticki operatori u QBasic-u?
+ Sabiranje i pozitivan predznak
Oduzimanje i negativan predznak
Mnozenje
/ Dijeljenje
A, t Stepenovanje
MOD Ostatak pri dijeljenju

Kako izgledaju relacioni operatori u Q8asic-u?
= Jednako
> Vece
< Manje
>=
Vece iii jednako
<=
Manje iii jednako
# Razlicito
Sto se zagrada u Q8asic-u je samo jedna vrsta zagrada ( ). Pravilo koristenja zagrada
Je kao u. Prvo se sredl Izraz u zagradi pa ostatak izraza. Mora uvijek biti isti broi
otvorenrh I zatvorenrh zagrada. .
Prve naredbe u QBasic-u
Udi u QBasic i upisi program.
PRINT ~ D o b r o do§li u QBasic"
PRINT "Danas cemo uciti prvu naredbu"
PRINT "To je naredba Print, naredba izlaza"
END "-
Pokreni program sa funkcijskom tipkom F5. Tada ces na ekranu vidjeti sljedecu sliku:
Dobro dosli u QBasic
Danas cemo uciti prvu naredbu
To je naredba Print, naredba izlaza
Dakle, naredba Print sluzi za ispisivanje teksta. Tekst koji zelimo ispisati pisemo pod
znacima navoda.
U jednoj Print naredbi moze biti vise tekstova u navodnicima, ali onda izmedu njih stavljamo
zarez.
PRIM ... ER BRC .... 02
CLS
PRINT "Ovo je moj drugi program"
PRINT
PRINT"Moje ime je Bakir"
END
Naredba je naredba za brisanje teksta sa ekrana. To je skracenica od Clearscreen.
Naredba je naredba koja nas obavjestava da je kraj teksta programa.
Sta se desilo kada ste pokrenuli program iz primjera bro] 2? Ako napisemo samo print bez
teksta sta ce se desiti? Probaj! Treba dodati da se svaka naredba u Basic-u pise u novom
redu, i da svaka naredba moze imati svoj redni broi, a i ne mora. Sve naredbe u Basic-u se
izvode s vrha prema dolje.
PRIM ... ER BRC ... 03
10 CLS
20 PRINT"Ovo je zabavno"
30 PRINT "Volim ispisivati tekst u QBasic-u"
40 END
Izmedu rednog broja naredbe i naredbe ide prazno mjesto.
Nikad iza rednog broja naredbe ne stavljaj tacku.
Naredba Print je izlazna naredba koja omogu6ava slanje podataka na ekran monitora.
CLS brise ekran.
PRIM ... ER BRCo.I 04
10 CLS
20 PRINT"Ovo je"
30 PRINT"razmaknuto"
PRIM ... ER BRCo.I os
10 CLS
20 PRINT"Ovo je";
30 PRINT"stisnuto"
PRIM ... ER BRCo.I 06
10 CLS
20 PRINT"Ovo je zaista"
30 PRINT
40 PRINT"razmaknuto"
Kada pokrenes program 4, 5, i 6 dobit
ces sljedecu sliku na ekranu:
Primjer broj 4
Ovo je razmaknuto
Primjer broj 5
Ovojestisnuto
Primjer broj 6
Ovo je zaista
razmaknuto.
Uoci tacku-zarez u primjeru broj 5 kao i
redni broj 30 u primjeru broj 6.
Napisi program u QBasic-u tako da dobijes
sljedecu sliku na ekranu:
a) DOBRO
DOSLI
u
QBASIC
b) DOBRO
DOSLI
U
QBASIC
Napisi ovaj program
PRIM..!ER BRC..! 07
10 CLS
20 X=50
30 y=30
40 PRINT "zbir je" ; X+Y
50 PRINT "raz1ika je"; X-Y
~ ~ a p i - ~ ~ r ~ ~ r a m u QBasic-u tako da dobijes
sljedecu sliku na ekranu:
DOBRO
DOSLI
U
SVIJET
QBASICA
Oakle, znak = je ujedno i operator pridruzivanja.
Naredba REM
Ova naredba nam sluzi za opisivanje programa. Iza ove naredbe stoji opis programa iii
jednostavno ime koje korisnik da svom programu. Ako u nekom programu ima vise naredbi
REM, lakse se snalaziti u samom programu.
Naredba REM kao i " , " govore da se pri izvedbi programa preskoci niz znakova do kraja reda
jer ti znakovi nisu dio programa. Znak " , " je kraci nacin pisanja naredbe REM.
iii
PRIM..!ER BRC..! 08
10 CLS
20 REM "Ovo je moj G\smi program"
30 PRINT "Moje ime je Emir"
40 PRINT "Imam";4*3+1; "godina"
50 END
CLS
REM "Ovo je moj osmi program"
PRINT "Moje ime je Emir"
PRINT "Imam";4*3+1; "godina"
END
Naredba INPUT
U svakom programskom jeziku, pa tako i u QBasic-u, postoji naredba koja nam omogucava
upis podataka sa tastature. To je naredba INPUT. Naredba INPUT uzima podatke sa tastature
i pridruzuje ih varijablama iii konstantama u programu.
INPUT A trazi unos broja sa tastature
INPUT A$ - trazi unos znakova sa tastature
Kada QBasic naide na naredbu INPUT, na ekranu se pojavi ? i ceka da mu se unesu podaci_
Kada ih unesemo pritisnemo tipku enter.
iii
iii
PRIM.JER BRO.J 09
10 CLS
20 REM "Program za izracunavanje proizvoda dva broja"
30 PRINT "Unesi prvi faktor"
40 INPUT x
50 PRINT " Unesi drugi faktor "
60 INPUT Y
70 P= x*y
80 PRINT "Proizvod dva broja je: "; P
90 END
10 CLS
20 REM "Drugi naCln prlffiJera broj 9"
30 INPUT "Unesi prvi faktor";x
40 INPUT " Unesi drugi faktor "iY
50 P= x*y
60 PRINT "Proizvod dva broja je: ". P ,
70 END
10 CLS
20 REM "Treci nacin primjera broj 9"
30 INPUT x,
Y
40 P= x*y
50 PRINT "Proizvod dva broja je: "; p
60 END
Najduzi, ali najpregledniji je prvi nacin unosa.
1. Napisi program za izracunavanje povrsine pravougaonika.
2. Napisi program za izracunavanje obima kvadrata.
3. Napisi program za izracunavanje kolicnika dva broja, da je njihov ostatak. 16:5=3 ( 1 ) - koristite MOD
4. Napisi program za izracunavanje obima raznostranicnog trougla.
5. Napisi program koji ucitava x i ispisuje X2, x
3
, X4, x
5
, i XlO.
Naredba LPRI NT
To je izlazna naredba koja omogucava ispis podataka na papir pomocu stampaca. Sve sto
smo rekli za naredbu PRINT vazi i za naredbu LPRINT.
Naredba COLOR
Pomocu naredbe COLOR odredujemo boju teksta na ekranu i boju pozadine na kojoj zelimo
pisati tekst. Ako iza rijeci COLOR slijedi jedan broj, to je broj boje teksta, a ako slijede dva
broja, tada je prvi broj boja teksta a drugi broj boja pozadine.
Boja teksta je cijeli broj)zmedu 0 i 31. Brojevi od 0 do 15 daju sesnaest razlicitih boja teksta
koje ne trepere, a od 16 do 31 daju trepteci tekst.
Broj Boja Broj Boja
0 Crna 16 Crna sa efektom blijeska
1 Plava 17 Plava koja treperi
Zeleoa 18 Zelena koja treper!
Modra 19 Modra koja treperi
Crveoa 20 Crvena koja treperi
Ljubicasta 21 Ljubicasta koja treperi
12 Svijetlocrvena 28 Svijetlocrven8 koja treperi
13 Svijetloliubicasta 28 Svijelloljubicasta kojn lreper:
14
I
3
Boja teksta Boja pozadine
--,--_._-- 'r ••••• '" •• ~ __ •• , ~
PRIM.JER BRO.J 10
CLS
REM" Vjezba naredbe color"
PRINT " Zadaj boju koju zeli§"
COLOR 16, 3
END
PRIM.JER BRO.J 1 1
CLS
COLOR 2
REM" svaka rijec druga boja"
COLOR 3
INPUT" Kako se zove§"; irne$
COLOR 4
INPUT" Kako se preziva§"; prezirne$
COLOR 5
INPUT" Koliko ti je godina"; godine$
END
Napisi ime svog omiljenog nastavnog predmeta u pet boja.
Naredba LOCATE
Ova naredba premjesta kursor na tacno odredeno mjesto na ekranu. Prvi broj iza naredbe
_ oznacava broj reda, a drugi je broj kolone od koje cemo ispisivati tekst.
PRIM.JER"BRO.J 12
CLS
LOCATE 3,1
PRINT " Dobro "
LOCATE 4,1
PRINT " Do§li "
se pise neposredno prije naredbe na koju se odnosi. Ako u istom redu
editora zelimo napisati dvije naredbe, odvajamo ih dvotackom.
PRIM.JER BRO.! 1:3
CLS
COLOR 1 : LOCATE 1, 10: PRINT " QBASIC"
COLOR 2 : LOCATE 2, 14: PRINT " QBASIC"
COLOR 3: LOCATE 3, 18: PRINT "
QBASIC"
COLOR 4 : LOCATE 4, 22: PRINT " QBASIC"
COLOR 5 . LOCATE 5, 24: PRINT " QBASIC"
Naredba FOR (FOR - petlja)
Do sada su se svi programi koje smo ucili izvodili od vrha ka dnu. Svaka se naredba izvrsavala
sarno jednom. Sta ako nam je potrebno u nekom zadatku neku naredbu ponavljati? QBasic za
to ima rjesenje. Rjesenje je u naredbama i Upotrebom ovih naredbi
pisanje programa, kao i sam program ce biti dosta kra6i.
Naredbe " oznacavaju dio programa koji se ponavlja tacno odredeni
broj puta. Ponavljaju se sve naredbe unutar naredbi i :
Ako korak petlje nije napisan, tada je korak petlje jednak jedan. Ako je pocetna vrijednost
peUje veca od zavrsne tada korak peUje mora biti negativan broj, a ako je pocetna vrijednost
manja od zavrsne vrijednosti tada korak treba biti pozitivan broj. Ponekad, prilikom rjesavanja
potrebne su nam dvije petlje i to jedna unutar druge. Te peUje zovemo
FOR 1=1 TO 10
FOR J=1 TO 100
FOR K=3 TO 7
;-, NEXTK
NEXT J
"--- NEXT 1
Opci oblik naredbe FOR je:
FOR
FOR 1= 1 TO 5
FOR J=1 TO 5
NEXT I
NEXT J
Napisi program za ispis tablice mnoienja brojem 3, za prvih 15 prirodnih brojeva,
F'RIM.JER BRm.J 1 5
CLS
FOR X=1 TO 15 STEP 1
Z=X*3
PRINT X; ft *3=";Z
NEXT X
PRINT ftKraj programa"
END
Napisi program za vodoravan ispis svih brojeva od 100 do1.
16
CLS
FOR X=100 TO 1 STEP -1
PRINT X;
NEXT X
PRINT ftKraj programa"
END
* Sta bi se desilo ako iza PRINT X ne stavis ;. PROBAJ!
Napisi program za ispis tablice mnoienja prvih 10 prirodnih brojeva sa brojevima od 1 - 5.
F'RIM.JER BRO.! 17
,,'
CLS
FOR X=1 TO 10
FOR Y=1 TO 5
PRINT X*Y;
NEXT Y
NEXT X
END
Napisi program koji trinaest puta na ekranu ispisuje tvoje ime, Koristi FOR
F'RIM.JER BRO.J 1 B
CLS
FOR k = 1 TO 13
PRINT ftDado"
Primjer broj 19
REM boje
CLS
FOR I = 1 TO 15
COLOR I
PRINT ftbroj kojim oznacavamo ovu boju ="; I
NEXT I
END
Napisi program koji za zadati broj ispisuje rijec boje koja odgovara zadanom broju,
F'RIM.JER BRO.J 1 9
REM boje
CLS
FOR I = 1 TO 15
COLOR I
PRINT ftbroj kojim oznatavamo ovu boju
NEXT I
I"
END
Napisi tablicu mnozenja sa brojem 5 za
prvih 100 prirodnih brojeva.
Napisi tablicu mnozenja sa brojem 7 i svih
parnih brojeva izmedu 2 i 50.
Naredbe DO - LOOP
Ove naredbe ponavljaju niz naredbi dok se ne ispuni zadani uslov.
Oblici
(ovaj oblik ispituje uslov na pocetku)
(ovaj oblik ispituje uslov na kraju)
U oba ova oblika broj ponavljanja nepoznat i zavisi 0 ispunjenju postavljenog uslova.
'C".
- omogu6ava ponavljanje naredbi sve dok je zadnji uslov istinit
- omogu6ava ponavljanje naredbi dok zadani uslov postane istinit.
Napisi program za izracunavanje prosjecne ocjene iz nekog nastavnog predmeta.
(z -zbir ocjena; b - broj ocjena; 0 - ocjena)
CLS
b = 0: z = 0
PRINT "na kraju unosa upisi -lH
PRINT "unesi ocjenu
H
INPUT 0
DO WHILE 0 <> -1
b = b + 1
z = Z + 0
PRINT "upisi ocjenu:
H
INPUT 0
LOOP
PRINT "prosjecna ocjena="; z / b
END
PRIM..!ER BRC..! Z 1
CLS
b = 0: z = 0
PRINT "na kraju unosa upisi -1"
PRINT "upisi ocjenu"
INPUT 0
DO UNTIL 0 = -1
b = b + 1
z = Z + 0
PRINT "upisi ocjenu:"
INPUT 0
LOOP
PRINT "prosjecna ocjena="; z / b
END
oUkoliko ne stavis naredbu STEP to znaci da je korak 1.
oAko stavis STEP 0 imat ces beskonacno ponavljanje.
oZa odredeni broj ponavljanja koristi naredbu FOR ... NEXT, a ukoliko ne znas koliko puta
treba ponoviti odredeni dio programa koristi naredbu DO LOOP.
Napisi program za ispis svih dvocifrenih brojeva ciji je zbir cifara 6.
PRIM..!ER BRC..! ZZ
CLS
x = 1
DO
Y = 6 - x
b = 10 * x + y
PRINT b
x = x + 1
LOOP UNTIL x > 6
Napisi program za ispis svih trocifrenih brojeva (iji je zbir cifara 5.
Naredbe grananja (odlucivanja)
Najjednostavnije grananje postizemo pomocu naredbi: THf:r,:, i TH:::J
iF THEN ( ako tada)
Istinit-naredbe iza THEN
Dati uslov
Nije istinit - sljedeca programska naredba
Ako je uslov istinit, izvrsit 6e se naredba iza Ako uslov nije istinit, racunar ce pre6i na
sljede6u programsku naredbu. Uslov koji slijedi iza naredbe mora biti logickog tipa.

ifC THEN ELS:: (ako tad a inace)
Ako je uslov istinit, tada ce se izvrsiti naredba iza THeN, a ako uslov nije istinit, tada 6e se
izvrsiti naredba iza ELSE.
Naredba iF ispituje dati uslov, a naredbe usmjeravaju program na izvedbu.
Istinit - naredbe iza THEN
Dati uslov
------ Nije istinit -naredbe iza ELSE
INPUT" Unesi brojeve 10 i 100"; B
IF B=10 THEN PRINT " deset"
IF B=100 THEN PRINT " sto"
END
CLS
INPUT" Unesi brojeve 10 iIi 100"; B
IF B=10 THEN PRINT " deset" ELSE PRINT " sto"
END
F'RIM.JER BRO.J25
CLS
PRINT " Oejena 5 za broj bodova 50 iIi ve6i od 50"
INPUT" Unesi broj bodova";B
IF B >=50 THEN PRINT " dobio si 5"
ELSE PRINT " mi je nisi dobio 5"
END
INPUT" Unesi osnovice trougla:", a
IF a <= 0 THEN 10
20 INPUT "Unesi duiinu kraka trougla:", b
IF b <= 0 THEN 20
o = a + 2 * b
PRINT "Obim jednakokrakog trougla je:"; 0; "em"
END
F'RIM.JER BRO.J,;2'7
CLS
INPUT
IF x >
IF x
IF x <
END
"Upisi
0 THEN
0 THEN
0 THEN
broj",
PRINT
PRINT
PRINT
x
x; je > od 0"
x; je 0"
x; je < od 0"
*Naredba CASE zamjenjuje niz uzastopnih naredbi. Na pocetku te naredbe
pisemo SE:",ECT i ime nepoznanice ciju cemo vrijednost izvoditi iza Na kraju
CASE pisemo SELECT. Iza naredbe CAS::: moze da slijedi jedan broj, interval, vise
vrijednosti iii cak logicki izraz.
Ova naredba dopusta nizanje naredbi jedne ispod druge u blokove naredbi.
IF prvi uslov THEN (da- niz naredbi)
IF drugi uslov THEN (da- niz naredbi)
ELSE IF uslov n-ti THEN (da- niz naredbi)
ELSE ne
END IF
Program je slozeniji ako zavisi od vise uslova koje je potrebno ispitati.
Starije verzije QBasic-a su zahtijevale da se citava naredba mora napisati u jednom redu.
U Qbasic-u slozena IF naredba moze se pisati u vise redova, ali tada citava IF naredba
mora zavrsiti kljucnom rijeci END IF, sto znaci kraj IF naredbe. Ako iza ELSE dolazi nova
IF naredba, tada pisemo kao jednu rijec ELSEIF, a ne ELSE IF. U slozenoj IF THEN ELSE
naredbi, naredbe iza THEN i ELSE se pisu u novi red.
Napisi program koji ucitava tri broja i ispisuje
ih od najmanjeg ka najvecem.
Napisi program koji izracunava povrsinu i obim
pravougaonika i ispituje da Ii su stranice jednake
nuli.
Naredba GOTO (idi na)
- Ova naredba usmjerava izvodenje programa na naredni broj iii ime programskog reda.
To je nepozeljna naredba. Ako zelite da yam programi budu pregledniji i razumljiviji manje
upotrebljavajte naredbu Ovu naredbu zovemo. •
Moramo biti oprezni pri koristenju ove naredbe jer tako mozemo napraviti program koji nikad
ne stane, tj. mozemo napraviti beskonacnu petlju.
* ( Ako ti se to nekada desi pritisni istovremeno '-
Naredba ON GOTO
Ova naredba sluzi za usmjeravanje duzine izvedbe programa na oznaku programskog reda.
Programski red moze biti oznacen brojem iii imenom.
PR1M..!ER BRO..! .28
5 CLS
10 Y = 0
20 IF Y > 10 THEN GO TO
30 PRINT "upisi broj"
40 INPUT x
50 IF x > 0 THEN
60 Y = Y + 1
70 GOTO 20
80 END
PRIM..!ER BRO..! 29
CLS
b = 0
z = 0
PRINT
80
x;
10 IF b = 5 THEN GO TO 20
INPUT " upisi broj ", x
z = z + x
b = b + 1
GO TO 10
20 PRINT "zbir j eft; z
">0"
BRO..! 30
CLS
r 1
c = 1
b = 1
10 COLOR b: LOCATE r, c: PRINT "Jasna"
c = c + 5
b = b + 1
IF b > 20 THEN b = 1
IF c > 58 THEN c = 1: r
IF r THEN GOTO 20
GOTO 10
20 END
PRIM..!ER BRO..! 3 1
CLS
INPUT "unesi broj", x
k = 2
r + 1
10 IF x MOD k = 0 THEN PRINT x;
GOTO 20
k = k + 1
"nije prost broj.":
IF k > x / 2 THEN PRINT x; "je prost broj": GOTO 20
GOTO 10
20 END
PRIM..!ER BRO..! 32
CLS
INPUT "upisi broj", x
k = 1
10 IF x MOD k = 0 THEN PRINT k
k = k + 1
IF k <= x THEN GOTO 10
END
Napisi program koji uCitava 20 brojeva i racuna im zbir.
Funkcije
Funkcije u QBasic-u se nikad ne upotrebljavaju zajedno, vee povezane sa drugim
naredbama QBasic-a.
apsolutna vrijednost nekog broja
PRINT ABS (-17) 17
PRINT ABS ( 17) 17
Napisi program za izracunavanje apsolutne vrijednosti broja.
PRINT " Unesi neki broj"
20 INPUT X
30 A=ABS (Xl
40 PRINT " Apso1utna vrijednost datog broja:
50 END
- funkcija daje vrijednost kvadratnog korijena
PRINT SQR (9)
PRINT SQR (25)
3
5
Napisi program za izracunavanje kvadratnog korijena nekog broja.
5 CLS
10 PRINT" Unesi neki broj"
20 INPUT X
30 K=SQR (X)
40 PRINT" Kvadratni korijen datog broja je:
50 END
";A
";K
INT - Ova funkcija zaokruzuje decima/ni broj na prvi manji cije/i broj.
CINT - Ova funkcija matemati{;ki zaokruzuje decima/ni broj na najb/izi cijeli broj.
FIX - Ova funkcija od decima/nog broja uzima samo njegov cijeJi dio.
10 CLS
20 PRINT "Unesi broj"
30 INPUT x
40 PRINT "Ovo je tvoj broj" ; x
50. PRINT INT(x); "Tvoj broj nakon funkcije INT"
60 PRINT CINT (x); "Tvoj broj nakon funkcije CINT"
70 PRINT FIX(x); "Tvoj broj nakon funkcije FIX"
80 END
Funkcija RND
Ova funkcija daje jedan slucajan broj izmedu 0 i 1. Ona sama zadaje brojeve.
FOR X=l TO 10
PRINT INT (RND)
Odbacuje 10 slucajnih brojeva od 1 do 10
PRIM.JER BRO.J 37
CLS
FOR K=l TO 10
PRINT RND
NEXT K
Svaki put ee se ispisati deset decimalnih brojeva istim redom. Ako zelis da svako pokretanje
programa daje razlicit niz brojeva onda na pocetku programa napisi naredbu
PRIM.JER'BRO.J 3S
CLS
RANDOMIZE
FOR K=l TO 10
PRINT RND
NEXT K
Funkcije za rad sa znakovnim podacima
String je niz znakova. Omogucava nam da uz pomo(; racunara izvodimo razne radnje nad
rijeCima i recenicama.
Funkcija ASC
Funkcija ASC (A$ ) daje ASCII kod prvog znaka iz A$.
PRINT ASC (" QBASIC") Rjesenje: 113 prvi znakje Q
PRINT ASC (" QBASIC") Rjesenje: 113
Zelimo Ii dobiti ispisano slovo Q moramo ga pozvati njegovim kodnim brojem 113 pomocu
funkcije ... '. Redni broj n moze biti od 0 do 255.
PRINT CHR$ (113) Rjesenje: Q
PRIMoJER BRCoJ 39
PRINT ASC (
" 9" ) Rjesenje: 57
PRINT ASC (
" %" ) Rjesenje: 37
PRINT ASC (
"
." ) Rjesenje: 59 ,
PRINT ASC (
" L" ) Rjesenje: 76
PRINT CRR$ ( 34 ) Rjesenje:
PRINT CRR$ ( 59 ) Rjesenje:
PRINT CRR$ ( 58 ) Rjesenje:
PRINT CRR$ ( 77 ) Rjesenje: M
PRINT CRR$ ( 50 ) Rjesenje: 2
Napisi program koji (;e na ekranu ispisati sve znakove ciji su kodni brojevi od 65 do 90.
PRIMoJER BRCoJ 40
CLS
DO
k = k + 1
PRINT CHR$(k)
LOOP UNTIL k = 255
END
Napisi program koji (;e na ekranu ispisati sva velika slova.
PRIMoJER BRC..! 41
CLS
FOR x = 65 TO 90
PRINT CHR$(x)
NEXT x
END
Funkcija LEN
Ova funkcija daje duzinu stringa, tj. prebrojava koliko ima znakova
(koliko je dugaeak string)
PRINT LEN ( "QBASIC" ) Rjesenje: 6
PRINT LEN ("INFORMATIKA") Rjesenje: 11
Napisi program za izracunavanje broja slova u tvom imenu.
PRIMoJER BRCoJ 42
CLS
PRINT "kako se zoves"
INPUT a$
s = LEN (a$)
PRINT "tvoje ime ima:"; s; "slova"
END
Funkcija LEFT$ (left - lijevo)
Ova funkcija daje niz znakova s lijeve strane zadanog niza. U zagradi navedemo sam niz, a
zatim iza zareza broj koji odreduje koliko znakova s lijeve strane zelimo. Znak $ znaci da je
rezultat funkcije niz znakova.
PRINT LEFT$ ( "KENO") Rjesenje: KE
PRIM.JER BRCoJ 43
PRINT LEFT$ " .A1:1IR", 1
PRINT LEFT$ \\ AMIR/,
2
PRINT LEFT$ " AMIR", 3
PRINT LEFT$ " AMIR", 4
Funkcija RIGHT$ (right - desno)
Rjesenje: A
Rjesenje: AM
Rjesenje: AMI
Rjesenje: AMIR
Znamo da rijec right na engleskom znaci desno, pa ova funkcija daje broj znakova sa desne
strane niza.
PRIM ... ER BRO ... 44
PRINT RIGHT$ " AMIR", 1 Rjesenje: R
PRINT RIGHT$ " AMIR", 2 Rjesenje: IR
PRINT RIGHT$ " AMIR", 3 Rjesenje: MIR
PRINT RIGHT$ " AMIR", 4 Rjesenje: AMIR
Funkcija MID$ (middle - sredina)
Ova funkcija osim imena niza ima i dva broja. Prvi broj znaci od kojeg znaka treba uzimati
znakove, a drugi broj oznacava koliko znakova treba uzeti.
PRIM ... ER BRO ... 4.5
PRINT MID$ (" INFORMATIKA"; 2,3
PRINT MID$ (" INFORMATIKA"; 5,6
Funkcije UCASE$ (A$) i LCASE$ (A$)
UCASE ( upper case - velika slova)
LCASE ( lower case - mla slova)
Rjesenje: NFO
Rjesenje: RMATIK
UCASE$ (A$) - ova funkcija sva slova u nizu pretvara u velika.
LCASE$ (A$) - ova funkcija sva slova u nizu pretvara u mala.
PRIM ... ER BRO ... 46
PRINT UCASE$ (" sko1a")
PRINT LCASE $ (" SKOLA ")
PRIM ... ER BRO ... 47
PRINT UCASE$ (" MaMa")
PRINT LCASE$ (" maMA")
Rjesenje: SKOLA
Rjesenje: sko1a
Rjesenje: MAMA
Rjesenje: mama
Upisi zeljenu rijec, pa ispisi prvo, pa drugo slovo itd. dok se ne ispise citava rijec, a zatim
obrnutim redoslijedom.
PRIM ... ER BRO ... 48
CLS
INPUT a$
FOR k = 1 TO LEN (a$)
PRINT MID$ (a$, 1, k)
NEXT k
FOR k = LEN(a$) - 1 TO 1 STEP -1
PRINT MID$(a$, 1, k)
NEXT k
END
l'
TA
TAT
TATA
TAT
TA
T
Upisi neku rijec i provjeri da Ii je polindrom. (Polindromi su rUeci koje se citaju jednako i sa
lijeve i sa desne strane).
PRIM ... ER BRO ... 49
CLS
INPUT "data rijec je:", a$
b$ = ""
FOR k = LEN(a$) TO 1 STEP -1
b$ = b$ + MID$(a$, k, 1)
NEXT k
PRINT "obrnuta rijec:"; b$
IF a$ = b$ THEN
PRINT as; "je polindrom"
ELSE PRINT as; "nije polindrom"
END IF
Napisi program tako da kada kazes racunaru kako se zoves, da te on pozdravi.
PRIM ... ER BRO ... 50
CLS
PRINT "Kako se zoves"
INPUT a$
P$= "Zdravo", "+A$ +"!"
PRINT
PRINT P$
END
Rjesenje:
Kako se zoves?
Rihad
Zdravo, Rihad!
jos neke funkcije
Funkcija VAl- ova funkcija pretvara niz znakova u broj.
Funkcija STR$ - pretvara broj u niz znakova. Ova funkcija na uJazu trati iskljucivo broj.
Funkcija STRING$ - stvara niz istih znakova.
Funkcija SPACES - ova funkcija stvara niz praznina.
Funkcija TIME$ - daje niz od osam znakova koji predstavlja trenutno vrijeme (hh:mm:ss)
(sati, minute, sekunde).
Funkcija DATE$ - daje niz od deset znakova koji predstavlja dnevni datum ( mm-dd-gggg)
(mjesec, dan, godind,.
Funkcija SWAP - zamjenjuje sadriaj dvije varijabJe.
Crtanje u QBasic-u
Naredba - Ovom naredbom odredujemo osobine ekrana koji zavise od graficke
kartice ugradene u vas racunar.
PRIMJER BRCJ 5 1
Screen 0 - tekstualni ekran
Screen 12 - graficki ekran rezolucije 640x480 tacaka (rezolucija je proizvod broja
piksela (tacaka) vodoravno i uspravno koje stanu na ekran. Piksel na ekranu je
ustvari sicusan kvadratic iii pravougaonik. Broj piksela predstavlja rezoluciju ekrana.)
Naredba - crta-tacku na tacno odredenom mjestu ekrana.
PEST (X,Y), boja
Naredba - crta pravougaonik iii crtu izmedu tacaka (X
1
'Y1) i (lS,yJ
Naredba . ~ . - Pomocu ove naredbe mozemo crtati ravnu crtu.
Ova naredba upotrebljava graficke podnaredbe za crtanje koje se smjestaju u jedan iii vise
stringova. Te graficke naredbe odreduju polozaj pokazivaca, boju, pravac i smjer crtanja.
Naredba- - Ovom naredbom crtamo kruznicu sa centrom u tacki (x,y) i poluprecnikom
r. CIRCLE (X,Y), r
Naredba - Ova naredba nam sluzi ako zelimo bojom ispuniti krug iii elipsu.
PRIMJER BRC..! 52
10 REM "Ovo je program za e crte u Ijubi6astoj boji"
20 SCREEN 1
30 FOR i = 1 TO 320
40 PSET (i, 100) , 2
50 NEXT I
60 END
PRIMJER BRCJ 53
10 REM
20 SCREEN 1
30 COLOR 1, 2
40 CLS
50 FOR i 1 TO 10000
60 PSET (RND * 320, RND * 200), RND * 4
70 NEXT i
80 END
PRIMJER BRC..! 54
10 CLS
20 REM"program
ya crtanje
30 SCREEN 1
1inije dijagona1no preko ekrana"
40 LINE (0, 0) - (319, 100)
50 END
PRIMJER BRC..! 55
10 CLS
20
za crtanje
elom bojom "
30 SCREEN 2
40 LINE (100, 100) - (150,
50 END
PRIMJER BRCJ 56
pravougaonika koji je
150), , BF
10
za crtanje kocke"
20 SCREEN 12
30 DRAW "L100 D100 R100 U100"
40 DRAW "E50 L 100 G50 R100"
50 DRAW " DIDO E50 UIOO G50"
60 END
en
PRIM.JERBRC.J 57
10 REM"Crtanje kruga"
20 SCREEN 1
30 CIRCLE (100, 100), 50, 2
40 PAINT (100, 100), 3, 2
50 END
PRIM.JERBRC.J5B
5 SCREEN 12 :0·-
10 INPUT ft poluprecnik"; R
20 INPUT ftbroj redova"; P
30 INPUT ftbroj kolona"; K
35 CLS
40 FOR I 1 TO P
50 FOR J 1 TO K
60 CIRCLE (J * 2 * R, I * 2 * R), R
70 NEXT J
80 NEXT I
90 END
Naredba
Muzika i zvuk u QBasic-u
_ proizvodi tonove na zvucniku racunara - SOUND frekvencija i trajanje
_ frekvencija odreduje visinu zvuka, a trajanje duzinu izvodenja zvuka.
daje tacno odredeni zvucni znak
Naredba
Naredba
PLAY string$
_ pomocu ove naredbe mozemo programirati melodije
PRIM.JER BRC.J 59
5 REM
10 I 1000
20 SOUND I, 40
30 SOUND I + 500, 70
40 SOUND I + 1000, 60
50 END
5 CLS
10 REM "Sirena "
20 FOR J = 1 TO 3
30 FOR I = 440 TO 1000 STEP 5
40 SOUND I, I / 1000
50 NEXT I
60 FOR I = 1000 TO 440 STEP -5
70 SOUND I, I / 1000
80 NEXT I
90 NEXT J
100 END
Siozene strukture podataka - nizovi
Cesto u programiranju radimo sa vecim skupovima slicnih iii istih podataka. Bilo bi isuvise
komplikovano kada bismo za svaki podatak odredivali drugo ime. Jednostavnije je naprimjer
dati im isto ime iza kojeg slijedi indeks (broj) po kOjem podatke medusobno razlikujemo.
Skupove podataka koji imaju zajednicko ime zovemo
Niz od n elemenata: x(1), x(2), x(3), x(4), ... x(k), ... x(n). Do svakog elementa niza dolazimo
preko imena niza i njegovog indeksa. Svaki niz pocinje sa elementom x(O).
X(5) - x je ime promjenljive, a 5 redni broj vrijednosti
Naredba je naredba dimenzioniranja. Nizovi koji imaju manje od 10 clanova ne moraju
se dimenzionirati.
Nizanje podataka sa jednim brojem (indeksom) zovemo
koji ima dva indeksa (dvije dimenzije) zovemo jos i
mozemo ici i dalje:
- 3 indeksa - trodimenzionalni niz,
- 4 indeksa - cetverodimenzionalni niz, i tako sve do 60 dimenzija.
Pomocu dvodimenzionalnog niza x( n,m) mozemo zapamtiti mn elemenata. Elemente
dvodimenzionalnog niza ucitavamo pomocu dvije ugnijezdene FOR petlje.
Napisi program za odredivanje najmanjeg clana niza.
PRIM..!.E:RBRO..! 61
CLS
REM"Najmanji clan niza"
INPUT "n=", n
DIM a(n)
FOR k = 1 TO n
PRINT k; "broj:";
INPUT a(k)
NEXT k
min = all)
FOR k = 2 TO n
IF a(k) < min THEN min = a(k)
NEXT k
PRINT "Najmanji clan niza je;"; min;
END
PRIM..!E:R BRO..! 62
CLS
REM"Zbir clanova niza"
INPUT "n=", n
DIM a(n)
FOR k = 1 TO n
PRINT k; "broj";
INPUT a (k)
NEXT k
z = 0
FOR k = 1 TO n
z = z + a(k)
NEXT k
PRINT "Zbir clanova niza je:"; z
END
Potprogrami
Skoro svi programski jezici nam omogucavaju da slozenije programe rastavimo na manje
dijelove. Tada svaki taj dio predstavlja jedan problem. Manje cjeline na koje rastavljamo nas
program zovu se . Tim rastavljanjem dobijemo i pregledniji program. Program
koji poziva potprogram zovemo .. Rijec potprogram na engleskom glasi
:.c, odakle skracenica . Iza SUB slijedi ime potprograma. Potprogram se
zavrsava sa ...
Kako napisati potprogram?
U traGi menija izabrati Edit meni, a u Edit meniju opGiju
otvoriti mali prozor u koji treba upisati ime procedure.
Kako pozvati ime potprograma?
Tada ce se na ekranu
CALL ime a,b,c iii DECLARE SUB ime (a,b,c).
Razni uradeni primjeri
Isprobaj naredne primjere i obajsni sta svaki radio
PRIM..!E:R aRO..! 63
5 CLS
10 INPUT "Unesi broj do kojeg ~ e l i § ispis prirodnih
brojeva : ", n
20 FOR i = 1 TO n
30 PRINT i;
40 NEXT i
50 END
PRIM..!E:R ·aRO..! 64
5 CLS
10 INPUT "Unesi iviee kvadra a, b, e
20 V a * b * e
30 PRINT "Zapremina kvadra je ";V
40 END
PRIM..!E:R aRo..!6S
5 CLS
10 INPUT "Unesi broj : " a ,
20 FOR i = 1 TO 10
30 PRINT i; "
*
". a; " = ".
i
*
a
, ,
40 NEXT i
50 END
", at b, c
PRIM..!E'R BRC..! 66
CLS
DIM k
DIM broj (10)
opet:
i = i + 1
PRINT "UpiSi broj "; i
INPUT "", broj (i)
IF i = 10 THEN
ELSE
GOTO opet
END IF
n = broj (1)
i = 0
op:
i = i + 1
IF i = 11 THEN
COLOR 20
PRINT "Najmanji broj je: "; n
COLOR 7
PRINT "Pritisni bilo koji taster ... "
COLOR
END
END IF
0
IF broj (i) < n THEN n
GOTO op
PR1MJER BRC..! 6'7
broj (i)
CLS
opet:
INPUT "unesi stranice pravouglog trougla A,B,C : ", a, b, c
IF c A 2 = a A 2 + b A 2 THEN PRINT "Trougao je
pravougli!": END
PRINT "Trougao nije pravougli."
INPUT "pokusaj ponovo ? <Y,n>", d$
IF LCASE$(d$) = "y" THEN GOTO opet
PRIM..!ER BRC..! 68
CLS
INPUT "Unesi brojeve A,B
k = a
IF b > k THEN k = b
FOR i = 1 TO k STEP 1
", a, b
IF a MOD i = 0 AND b MOD i = 0 THEN 1 = i
NEXT i
PRINT "Najveca zajednicka mjera brojeva "; ai " i "; b; " je "; 1
PRIM..!ER BRC..! 69
CLS
INPUT "Unesi broj. : ", a
i = 0
PRINT "Faktori broja "; a; " su: ";
lab:
i = i + 1
labl:
IF a MOD i = o AND i > 1 THEN PRINT
IF a MOD i = o AND i > 1 THEN GOTO
IF a = 1 THEN END
GOTO lab
PRIM..!ER BRC..! 70
CLS
i;
labl
INPUT "Unesi broj do 5 cifara : ", a$
: a = a / i
IF LEN(a$) <> 5 THEN PRINT "Broj ne s a d r ~ i 9 cifara.":
END
k = LEN(a$)
PRINT "Srednja cifra broja "; as; " je "; MID$(a$, 3, 1)
PRIM..!ER BRC..! 71
CLS
INPUT nUnesi broj do 9 cifara : u, a$
IF LEN(a$) MOD 2 = 0 THEN PRINT "Broj nije neparan.":
END
IF LEN(a$) > 9 THEN PRINT "Broj sadrii vise od 9 cifara.":
END
k = LEN(a$)
PRINT "Srednja citra broja ft. as; " je "; MID$ (a$, (k
/ 2) + .5, 1)
PRIM..!ER BRC..! 72
CLS
INPUT "Unesi broj do kojeg ieli§ ispis parnih brojeva
: ", a
FOR i 2 TO a STEP 2
PRINT i;
NEXT
PRIM..!ER BRC..! 73
CLS
INPUT a
IF a > 1 THEN x a ELSE x = 1
PRINT "XA2 + 2x + 3 (x A 2 + 2 * x + 3); " ( X=";
X; ")"
PRIM..!ER BRC..! 74
2 CLS
CONST MaxDim = 20
DIM a(l TO MaxDim)
FOR i = 1 TO 20
INPUT a (i)
k = k + a (i)
NEXT i
PRINT "Suma brojeva je "; k
PRIM..!ER BRC..! 75
CLS
CaNST MaxDim = 15
DIM a(l TO MaxDim)
FOR i = 1 TO 15
INPUT ali)
IF k 0 THEN k = ali)
IF k < ali) THEN k = ali)
NEXT i
PRINT "Najve6i broj je : "; k
PRIM..!ER BRC..! 76
CLS
INPUT "Unesi broj do kojeg zeli§ ispis kvadrata brojeva
: ", a
FOR i = 1 TO a
PRINT i; " * "; i;
NEXT
PRIM..!ER BRC..! 77
CLS
"; i /\ 2
INPUT "Unesi broj ", n
DIM ime$(l TO n)
DIM dat$ (1 TO n)
DIM vis(l TO n)
DIM tez (1 TO n)
FOR i = 1 TO n
COLOR 4
PRINT I"; "I"; n
COLOR 7
INPUT "Unesi prezime i ime ", ime$(i)
IF k$ = "" THEN k$ = ime$(i)
IF k$ < ime$(i) THEN k$ = ime$(i)
INPUT "Unesi teiinu ", teili)
INPUT "Unesi datum rodenja ", dat$(i)
INPUT "Unesl'
telefon u6enika: ", vis (i)
CLS
NEXT i
CLS
FOR i
FOR 1
1 TO n
1 TO n 1
IF ime$(I) > ime$(1 + 1) THEN
g$ = ime$ (1): t = tez (1): d$ = dat$ (1): v = vis (1)
ime$(l) ime$(l + 1): tez(l) = tez(1 + 1): dat$(l)
dat$ (1 + 1): vis (1) = vis (1 + 1)
ime$(l + 1) g$: tez(l + 1) = t: dat$(l + 1) = d$:
vis(l + 1) v
END IF
NEXT
NEXT
1 = 1
FOR i 1 TO n
1 = 1 + 1
PRINT "Ucenik:
PRINT "Datum rodenja:
"; ime$ (i)
"; dat$ (i)
PRINT "Tezina:
PRINT "Telefon:
PRINT
IF 1 5 THEN 1
NEXT i
PRIM..!ER BRC..! 7B
CLS
"; LTRIM$(STR$(tez(i)))
"; LTRIM$(STR$(vis(i)))
1: SLEEP: CLS
INPUT "Unesi broj do kojeg zeli§ ispis kubova brojeva
: ", a
FOR i 1 TO a
PRINT i; " * "; i;"*"; i
NEXT
PRIM..!ER BRC..! 79
CLS
n = 0
opet:
FOR i 1 TO 3
IF n = 0 THEN INPUT a(i)
"; i 1\ 3
'IF n 0 THEN k = A(i): n = 1
'IF A(i 1) > A(i) THEN GOTO ok
IF a(i 1) > ali) AND i-I <> 0 THEN
c = a(i 1)
aU - 1) ali)
ali) c
END IF
NEXT i
IF n = 3 THEN GOTO ok
n = n + 1: GOTO opet
ok:
FOR i 1 TO 3
PRINT ali)
NEXT
PRIM..!ER BRC..! BO
CLS
INPUT "Unesi broj do kojeg zeli§ ispis cetvrtog stepena
brojeva : ", a
FOR i = 1 TO a
"
PRINT i·
*
"; i;
"
,
*
".
ii" *";
i ~
".
NEXT
Primjer broj 81
CLS
INPUT "Unesi broj
FOR i = 1 TO a
PRINT i; i
A
2; i
NEXT
PRIM..!ER BRC..! B 1
CLS
CONST MAXDIM = 10
DIM a(l TO MAXDIM)
" ,
A
3
FOR i = 1 TO 10 STEP 1
,
a
PRINT "Unesi prirodan broj "; i; " / 10 :"
INPUT ">", a(i)
, i
A
4
IF n = 0 AND ali) > 0 AND ali) MOD 2 = 0 THEN k =
a(i): n = 1
IF k > ali) AND ali) MOD 2
o AND a(i) > 0 THEN k
NEXT i
PRINT "Najmanji parni broj je "; k
a(i)
CLS
INPUT
PRINT
PRINT
PRINT
"Unesi jednu rijec : ", a$
"Rijec "; as; " ima "; LEN(a$); " slova"
"Prvo slovo rijeci je : "; LEFT$(a$, 1)
"Posljednje slovo rijeci je : "; RIGHT$(a$, 1)
PRIMoJER BROoJ 83
REM "Program za {zracunavanje zbira svih parnih i
neparnih brojeva do n"
CLS
lab:
INPUT "Unesi neparan broj n :", n
, Da Ii je neparan?
IF n MOD 2 = 2 THEN PRINT "Broj nije neparan. Ponovi
unos.": GOTO lab
FOR i = 1 TO n
IF i MOD 2 = 0 THEN P = P + i ELSE nep = nep + i
NEXT i
PRINT "Zbir parnih brojeva do broja "; n; " je "; p
PRINT "Zbir neparnih brojeva do broja "; n; " je ";
nep
END
PRIM..!ER BRO..! 84
CLS
INPUT "Unesi broj brojeva:", n: PRINT "Unesi "; n; "
brojeva :"
FOR i = 1 TO n STEP 1
PRINT "Unesi br. "; i
opet:
INPUT A(i)
IF A(i) <= 0 THEN PRINT "Broj mora biti
prirodan.Ponovi unos.": GOTO opet
IF A(i) MOD 2 = 0 THEN k = k + 1: p(k) = A(i) ELSE 1
1 + 1: nIl) = A(i)
NEXT i
SP (1) p (1)
FOR i = 1 TO k STEP 1
IF SP(i) > p(i) THEN TempSP = SP(i): SP(i) = p(i):
p(i) TempSP
NEXT i
nP (1) n (1)
FOR i 1 TO 1 STEP 1
IF nP(i) > n(i) THEN TempnP
nP (i): nP (i)
n(i) TernpnP
NEXT i
CLS
PRINT
PRINT "Parni prirodni brojevi:"
FOR i = 1 TO k
PRINT p(i)
NEXT i
PRINT
PRINT "Neparni
FOR i = 1 TO 1
PRINT n (i)
NEXT i
PRINT
COLOR 29
PRINT "Pritisni
COLOR 0
PRIMoJER IiIR'O.oJ 8'5
CLS
Ponovi:
prirodni brojevi:"
taster ...
"
. - - ~ - - - - - - - - ~ - - "---
n (i) :
INPUT "Unesi broj rijeci (Maksimalno 30) : ", n
IF n > 30 THEN PRINT "Vise od 30! Ponovi unos.": GOTO Ponovi
CaNST MD 30
DIM a$ (1 TO MD)
FOR i = 1 TO n
INPUT a$(i)
NEXT i
opet:
FOR 1 TO n - 1
IF a$(i) > a$(i + 1) THEN SWAP a$(i), a$(i + 1): GOT a opet
NEXT i
FOR i 1 TO n
PRINT a$(i)
NEXT
CLS
SCREEN 12
, Draw a line from (0,0) to (100,100).
FOR i = 0 TO 320
PSET (i, 1), 12
'p= TIMER: DO WHILE P + .001 > TIMER: LOOP
PSET (640 - i, 1), 12
PSET (1, i + 1), 12
PSET (639, i), 12
PSET (i, 46P), 12
1 = i
NEXT i
FOR i = 1 TO 320
'p = TIMER: DO WHILE P + .0001 > TIMER: LOOP
PSET (1, 1 + i - 180), 12
PSET (639, 1 + i - 180), 12
PSET (i + 1, 460), 12
NEXT i
CIRCLE (320, 200), 30
8'1
"""/" /
CLS
opet:
INPUT "Unesi rijet od 5 slova:
H
, a$
IF LEN(a$) <> 5 THEN PRINT "Rijet mora imati 5 od
slova.": GOTO opet
PRINT "Srednje slovo: "; MID$(a$, 3, 1)
PRINT "Prvo slovo: "; LEFT$(a$, 1)
PRINT "Zadnje slovo: "; RIGHT$(a$, 1)
CLS
INPUT a$
INPUT b$
IF a$ b$
THEN PRINT "JEDNAKO!H: END
IF a$ > b$
THEN PRINT as; " > "; b$ ELSE PRINT as; " <
" . b$ ,
PRIM.JER BRO.JB9
CLS
INPUT "Unesi broj A \\, a
INPUT "Unesi broj B b
PRINT "Zbir brojeva "; a; " i "; b; " je "; a + b
PRINT "Razlika brojeva "; a; " i "; b; " je "; a - b
PRINT "Proizvod brojeva "; a; i"; b; " je "; a * b
PRINT "Kolitnik brojeva "; a; " i "; b; " je "; a / b
PRIM.JER BRO..! 90
CLS
INPUT "Unesi povr§inu pravougaonika : ", P
INPUT "Unesi jednu stranicu pravougaonika : ", a
b = P / a
0=2
*
a + 2 * b
PRINT "Obim pravougaonika je "; 0
END
PRIM.JERBRO.J 9 1
CLS
op:
INPUT "Unesi decimalni broj!: ", a
IF a CINT(a) THEN PRINT "Broj nije decimalni.
H
: GOTO
op
PRINT "Zaokruien: ", CINT(a)
PRINT "Odbacen decimalni dio: ", FIX(a)
CLS
0:
INPUT "Unesi rijet od 3 slova: ", a$
IF LEN(a$) <> 3 THEN BEEP: PRINT "Rijet mora biti od 3
slova.
H
: GOTO 0
PRINT LEFT$(a$, 1), MID$(a$, 2, 1), RIGHT$(a$, 1)
PRIM.:!ER eRO.:! 93
CLS
INPUT a$
FOR i = LEN(a$) TO 1 STEP -1
k$ = k$ + MID$(a$, i, 1)
NEXT i
PRINT k$
PRIM.JER BRO.J 94
CLS
INPUT ftUnesi br. . ft, a
i = 0
PRINT ftFaktori broja ft; a; " su: ";
lab:
i = i + 1
lab1:
IF a
IF a
IF a
GOTO
MOD
MOD
= 1
lab
i = 0
i = 0
THEN
PRIM.JER BRO..! 9S
CLS
INPUT a
AND i > 1 THEN PRINT
AND i > 1 THEN GO TO
END
i;
labl
IF a = 0 THEN PRINT ftBroj je 0": END
: a = a I i
IF a MOD 2 = 0 THEN PRINT ftBroj je paran!": END ELSE
PRINT "Broj je neparan!": END
Zadaci za samostalan rad ucenika!
1. Napisi program koji ucitava dva broja i ispisuje njihov zbir, razliku , kolicnik i proizvod.
2. Napisi program koji ucitava tri broja i ispisuje njihov proizvod.
3. Napisi program koji ucitava osnovice i visinu trapeza, i ispisuje njegovu povrsinu i
srednju liniju.
4. Napisi program koji ucitava broj sekundi i pretvara ih u dane, sate i minute.
5. Napisi program koji ucitava stranicu kvadrata i ispisuje njegovu povrsinu i obim.
6. Napisi program koji ucitava redni broj mjeseca i ispisuje koliko taj mjesec ima dana.
7. Napisi program koji ucitava dva broja x,y te ispisuje poruku da Ii je x>y ili x<y iii x=y.
8. Napisi program koji ucitava tri broja i ispisuje ih od najmanjeg ka najvecem.
9. Napisi program koji sabira sve dvocifrene brojeve.
10. Napisi program koji ucitava prirodan broj i ispisuje poruku da Ii je taj broj savrsen.
(8roj je savrsen ako je jednak zbiru svih svojih djelilelja manjih.od njega samog-
6=1+2+3 iii 28=1+2+4+7+14)
11. Napisi program koji ispisuje tvoje ime preko cijelog ekrana u bojama od a do 31.
12. Napisi program koji ucilava pet brojeva i racuna njihov zbir.
Napisi program koji ispisuje sve pame brojeve od 2 do 100.
14. Napisi program koji ispisuje tablicu mnozenja brojem n za prvih deset prirodnih
brojeva. Korisnik sam treba unijeti vrijednost broja n.
15. Napisi program koji sabira sve nepame brojeve od 1 do 9999.
16. Napisi program koji ispisuje sest slucajnih brojeva od 1 do 45. Oakle, jednu loto-
kombinaciju.
17. Napisi program koji ce na ekranu monitora ispisati sva mala slova
Q8asic-a.
18. Napisi program koji ce ucitati rijec sa taslature i ispisati tacno na sredini ekrana
monilora u crvenoj bojL
19. Napisi program koji u desnom gomjem dijelu ekrana ispisuje dnevni datum i tacno
vrijeme.
20. Napisi program koji ucitava prirodne brojeve sve dok se ne ucita nula i ispisuje najveci
uCitani broj.
21. Napisi program koji ucitava x i daje ispis kvadratnih korijena brojeva: x, x+1, x+2, x+3,
x+4.
22. Napisi program koji unesenu rijec pomjera ciklicki za n znakova udesno. Npr. Rijec
Sarajevo za n=3 je evosaraj.
23. Napisi program koji ucitava tri rijeci na ulazu. i daje njihov ispis abecednim redom.
24. Napisi program koji na ulazu prihvata dekadne cifre, a daje ispis nazi va cifre U obiiku
teksta. i. dekadne cifre su 0, 1,2, ... 9. Dak!e, za uneseni bra] 3 program daje tekst "to
je broj tr().
25. Napisi program koji ucitava broj i daje ispis da Ii je broj paran iii neparan.
26. Napisi program za ispis na ekran monitora svih neparnih brojeva izmedu 1 i 10.
27. Napisi program za ispis zbira prvih 50 prirodnih brojeva.
28. Napisi program za ispis proizvoda prvih 1000 prirodnih brojeva.
29. Napisi program za ispis kvadrata prirodnih brojeva od 5 do 30.
30. Napisi program za ispis zbira prirodnih brojeva manjih od 500 a djeljivih sa 3, i navedi
koliko tih brojeva ima.
31. Napisi program za odredivanje razlike izmedu zbira prvih deset parnih brojeva i zbira
prvih deset neparnih brojeva.
32. Napisi program za odredivanje vrijednosti izraza a
2
- b
2
ako su poznate vrijednosti
a i b.
33. Napisi program za ispis zbira dva broja ako je jedan od njih manji od nule, aako su
oba veca od nule onda ispis njihove razlike.
34. Napisi program za ispis prve i trece cifre trocifrenog broja.
35. Napisi program za ispis neke rijeci u obrnutom redoslijedu (npr. mir kao rim).
36. Ako je januar prvi mjesec u godini, a decembar dvanaesti, potrebno je za zadani broj
od 1 do 12 stampati ime mjeseca u godini.
37. Napisi program za ispis zbira cifara unesenog prirodnog broja.
38. Napisi program za zadane duzine tri stranice i ispitaj da Ii je trougao pravougli.
39. Za zadano x izracunaj funkciju: y= 2X2-3x+1.
40. Napisi program za ispis prvih n neparnih brojeva, korisnik treba unijeti vrijednost
broja n.
41. Ucitaj broj n, te niz od n clanova. Ispisi one clanove niza koji su dvocifreni brojevi.
42. Ucitaj prirodan broj n, te niz od n clanova. Ispisi one clanove niza koji su djeljivi sa 5.
43. Ucitaj prirodan broj n, te niz od n clanova. Ispisi one clanove niza koji su prosti
brojevi.
44. Ucitaj prirodan broj n, te niz od n clanova. Saberi sve cia nove niza koji se nalaze na
parnim mjestima u nizu.
45. Ucitaj prirodan broj n, te niz od n clanova. Izracunaj zbir svih pozitivnih clanova niza.
46. UCitaj prirodan broj n, te niz od n clanova. Razvrstaj clanove niza od najmanjeg ka
najvecem.
47. Ucitaj prirodan broj n, te niz od n clanova. Pronadi najveci clan niza.
48. Ucitaj prirodne brojeve min, te clanove niza sa n redova i m kolona. Ispisi sve
negativne clanove niza.
49. Ucitaj prirodne brojeve min, te clanove niza sa n redova i m kolona. Ispisi sve
cia nove niza koji su djeljivi sa 17.
50. Ucitaj rijec i ispisi je u obliku piramide sa lreperecim bojama. Primjer: Rijec: NEKJI,
N
NEN
NEKEN
NEKAKEN
Beep
Call
Circle
Cis
Color
Data
Declare
Dim
Do
Draw
End
Exit
Field
For
Function
Get
Gosub
Goto
If
If end If
Input
Input#
Line
Locate
Lprint
Lset
Next
On Gosub
On goto
Open
Paint
Play
Preset
Print
Pset
Put#
Read
Rem
Restore
Return
Naredbe i funkcije u QB8Sic-u i njihovo znacenje
- daje tacno odreaeni zvucni znak
- poziva potprogram
- erta krug, elipsu, kruini isjecak
- brise sadriaj ekrana
- postavlja boju znakova i pozadine
- cuva podatke unutar programa
- provjerava vrste varijabli i konstanti koje ulaze u potprogram
- naredba dimenzioniranja
- ponavlja niz naredbi dok se ne ispuni zadnji uslov
- naredba za ertanje
- oznacava kraj teksta programa
- prekida izvoaenje programa
- oznaka svih polja jednog zapisa
- ponavlja skup naredbi tacno odreaeni broj puta
- oznacava pocetak funkeijskog potprograma
- cita zapis iz datoteke
- usmjerava program na potprogram
- usmjerava izvoaenje programa na tacno odreaeno ime
programskog reda
- najjednostavnije grananje programa
- visestruko grananje
- naredba ulaza
- cita podatke iz datoteke
- erta pravougaonik iii ertu izmeau tacaka
- premjesta kursor na tacno odreaeno mjesto na ekranu
- ispisuje podatke na stampac
- unosi podatak u varijablu polja datoteke
- povecava varijablu za odreaeni broj koraka
- grana program na oznaku potprogram
- grana program na oznaku programskog reda
- otvara datoteku
- popunjava lik bojom
- svira melodiju
- erta tacku ne ekranu
- naredba izlaza
- erta tacku na tacno odreaenom mjestu ekrana
- upisuje podatke u datoteku
- cila podatke iz naredbe DATA
- komentar
- ponovno citanje podatka
- usmjerava izvedbu programa
Screen
Select
Shared
Sound
Static
Sub
Swap
Type
Write
Write#
Abs
Asc
Chr$
Cint
Oate$
Fix
Inkey$
Input$
Instr
Int
Lcase$
Left$
Len
Ltrim$
Mid$
Right$
Rnd
Rtrim$
Space$
Spc
Str$
String$
Tab
Time$
Timer
Ucase$
Val
Varptr$
- osobine ekrana
- visestruko grananje u programu
- dopusta potprogramima pristup do varijabli glavnog programa
- proizvodi tonove na zvucniku racunara
- osigurava zadrtavanje vrijednosti varijabli izmedu dvaju poziva
procedure
- oznacava proceduru
- zamjenjuje sadrtaj dvije varijab/e
- zadaje vlastitu vrstu podataka
- ispisuje podatke na ekran
- upisuje podatke u datoteku
- daje apsolutnu vrijednost broja
- daje ASCII kod prvog znaka
- daje znak koji odgovara ASCII broju
- zaokruzuje broj na najblizi cije/i broj
- daje datum
- daje cije/i dio decima/nog broja
- cita jedan znak sa tastature
- cita odredeni broj znakova sa tastature
- pronalazi jedan ili vise znakova u stringu
- zaokruzuje broj na prvi manji cije/i broj
- prebacuje sva velika s/ova u mala
- izdvaja prvih n znakova stringa /ijevih
- broji koliko ima znakova u stringu
- brise praznine u stringu
- izdvaja dio stringa iz sredine
- izdvaja n posljednjih znakova stringa desno
- daje jedan slucajan broj izmedu 0 i 1
- brise naknadne praznine stringa
- daje niz praznina
- odreduje broj praznih mjesta na ekranu
- pretvara brojnu varijablu u znakovnu
- stvara niz istih znakova
- omogucava ispis podataka na tacno odredenom redu ekrana
- trenutno vrijeme kao niz od 8 znakova
- daje broj sekundi koje su prosle od ponoCi
- prebacuje sva mala slova u velika
- pretvara string varijablu u brojnu
- daje adresu varijable u memoriji u obliku stringa
Ceste greske u QBASIC-u
Kada napises svoj program i pokrenes ga, a on se pravilno ne odvija, to znaci da je doslo
do neke greske. Da ti se to ne bi desHo pazi na sljedece:
• Provjeri da li.si pravilno otkucao naredbe u QBasic-u, jer ih u protivnom racunar nece
prepoznati. Cesta greska je i zamjena slova 0 i cifre O.
• Provjeri da Ii si ispustio navodnike iii zareze izmedu podataka.
• Neke se greske tesko otkrivaju. Ako se program ne odvija, dakle u njemu je zaista
greska. Ukoliko je ne znas pronaci, neke dijelove ponovo otkucaj. Tada bi trebalo sve
da bude uredu, ada gresku nikada ne pronadete.
• Cesto se desi da otkucas FOR bez NEXT i obratno.
• Rezultat premasuje najveci dozVoljeni broj.
• Oznaka u programu nije definisana.
• Dijeljenje nulom nije dopusteno.
• Pozvana funkcija nije definisana.
• Niz nije definisan.
• Nedostaje varijabla.
• Disk je pun.
• Disk nije spreman za rad.
Racunarske mreze
Prve racunarske mreze povezivale su terminale preko telefonskih veza sa velikim
racunarima, koje su bile jako skupe. Ti racunari su bili tzv. "mainframe". U to doba nije bilo
moguce spojiti dva terminala na isti racunar, nego je svaki terminal imao vrijeme kada moze
raditi. Terminali nisu imali memoriju niti su obavljali neke procese. Pojavom PC racunara
korisnik svoj posao obavlja na svom racunaru, a mreze mijenjaju namjenu i postaju
sredstvo za prenosenje poruka i podataka. Velike kolicine podataka koje su potrebne svima
na mrezi smjestaju se u posebne racunare koji se zovu iii Na jednoj
mrezi moze da bude vise od jednog servera.
Upotreba racunskih mreza pocela je sve intenzivnije 1993. godine. Racunske mreze
dijelimo po namjeni i po velicini i to u tri grupe:
• Lokalne mreze,
• Intranet - poslovna mreza,
• Internet - svjetska globalna mreza,
Sve tri mreze mogu biti medusobno povezane.
One povezuju racunare na jednoj lokaciji.
Npr. mreza u vasoj skoli, ako je imate,
moze biti lokalna mreza, kao i u jednoj
organizaciji, bolnici itd.
Lokalne mreze mogu biti:
• Prstenaste,
• Zvjezdaste,
• Linijske.
Dakle, lokalne mreze pokrivaju ograniceno podrucje.
Poslovna mreza povezuje lokalne mreze neke ve6e banke iii preduze6a u jednu mrezu koja
se zove . U ovom slucaju te lokalne mreze mogu biti i u razlicitim gradovima. Na
lokalnim mrezama i Internetu moze postojati mrezni administrator tj. osoba koja nadzire
i upravlja radom mreze, samim time moze se i ograniciti pristup tim mrezama. Da bi se
racunari uvezali u lokalnu mrezu moraju imati ugradenu mreznu karticu koja se ugraduje u
hardverski dio.
Internet
Internet je beskonacna baza podataka koja omogucava komuniciranje na nov nacin.
Internet se "rodio" 1969. godine. Tada se zvao "Darpa net". 1972. godine ime mu je promijenjeno
u "Arpanet". Tadaje broj povezanih racunara bio svega 37.lste godine S8 pojavila elektronska
mreza e-mail. 1984. godine Americka sveucilista i istrazivacki centri povezali su se u mrezu
koja se zvala "Nsfnet". Zahvaljujuc':i napretku i sirenju upotrebe PC racunara 1987. godine
na
komercijalne organizacije su se pocele medusobno povezivati. Od tada
je mreza postala stvarnost svakog od nas.
!Jnternet je nastao spajanjem svih individualnih mreza, pa ga neki
zovu mreza svih mreza. Javno se pocelo govoriti 0 Internetu tek
1993. godine. Tek tada su i obicni Ijudi kao mi poceli shvacati
vrijednost Interneta. Svaki racunar koji je
prikljucen na Internet ima svoju adresu.
Zahvaljujuci postojanju grafickog dijela
mreze (World Wide Web iii samo
Web), omoguceno nam je istrazivanje
biblioteka, skola, kompanija, vlastitih
stranica nekih Ijudi itd. Dva servisa koja
se najvise koriste na Internetu su:
'WWW
• e-mail
Da bi se prikijucio na internet potrebno je:
• Racunar - moze i neki stariji (dovoljan je i stariji model Pentiuma ali da mu je Ram
bar 32 MB),
• Aktivna telefonska linija,
• Modem - po mogucnosti malo brii,
• Softwer - za surfanje,
• Pretplata kod posluzitelja internet usluga.
Prilikom izbora modema najvazniji faktor je njegova brzina. Mjeri se bps-ovima (tj. bitovima u
sekundi). Najbrii modemi koji se danas koriste su 56 000 bps. Ukoliko ste na Internet spojeni
preko ISDN-a, nove brze digitalne telefonske linije, nije yam potreban modem.
~ Za spajanje racunara na Internet treba pozvati program Dial Up networking i kliknuti
Network dva puta na ikonu koju smo sami napravili u ovom slucaju: ;
ConnectIOns
Logon domain.
Dial:
Dial
r Save password
Cancel Properties Help
Kada se otvori prozor kao na slici u prazne rubrike
pisemo korisnicko ime, pasword iii lozinku, broj
telefona. Nakon toga kliknemo na - spoji.
Tada cemo cuti karakteristicni zvuk biranja brojeva.
Na serveru se provjerava nase korisnicko ime
(user name) i password.Ako je sve u redu dobitcemo
poruku 0 brzini kojom je nas racunar spojen, trajanju
veze, kolicini primljenih i poslanih podataka.
To je najpoznatiji Web program koji nam sluzi za
pregled Web stranica.
Nakon instaliranja ovog programa na desktopu
se pojavljuje ikona pomocu koje pozivamo ovaj
program.
lbog velikog broja podataka a i lakseg pristupa sluzimo se
'h' ZA
pretrazivackim servisima. Imena najpoznatijl servlsa su: ALArl .
Yahoo!,Alta Vista, GoTo, Lycos itd. Da bi pronasao odredenu / Ai r
stranicu dovoljno je upisati neku kljucnu rijec i ovi servisi ce . . _ ._
ispisati imena strana koje su povezane sa tom rijecju. Ukoliko adresu. kOJu ze!ls,
u traku sa adresom upisi zeljenu adresu, klikni Enter i za nekohko sekundl, zavisno od brzlne
0#1'. i111C1I *1' ,. !!! II! .. ,_. spajanja racunara, otvorit ce se zeljena
stranica.
elecironic Inali iii e -
To je servis koji omogucava elektronsko stvaranje poruka, njihovo
slanje kroz mrezu i citanje. Elektronska posta iii e-mail je jedan
od najvaznijih servisa na internetu. Prednost ove poste je brzina,
ekonomicnost, mogucnost slanja pisanih datoteka, slika itd. Jedini
nedostatak je sto svi Ijudi na svijetu nemaju prikljucak na Internet,
ali i to je pitanje vremena, jer svake tre(;e sekunde se novi racunar
na svijetu prikljuci na Internet. Prilikom slanja dokumenta iii
datoteke. putem elektronske poste, treba voditi racuna 0 velicini
datoteke, jertelefonski racuni se poveeavaju. la razliku od weba,
ovo nije javni servis - tvoju postu procitat ce samo onaj kome
si je poslao. Poruke se stvaraju na lokalnom racunaru korisnika
koristenjem odgovarajuceg programa (npr. Outlook Express).
Prilikom slanja poruka one najprije idu u postanski sanducic
(engl.mailbox) korisnika, koji se nalazi na racunaru posluzitelju
mreze iii na I
racunaru davatelju internetskih usluga .. , .... '·1
Pri tome je "postanski sanduciC" zapravo I
metafora za memorijski prostor dodijeljen ,I,ll
korisniku. Poruke koje se salju elektronskom z::_ ,:L.':,
postorn moraju imati adrese posiljatelja i u",_.-.
primatelja napisane u ovom obliku:

Kako dati ime svom e-mail-u?
ime.prezime@tvoj mail server racunara.ba


i
1,,,,,.,,,,,,,,,,,,,,,,... ,,... ,,, ..... ,,,,.,,,,,,-,",;,,,,
ime.prezime - ovaj dio adrese biras kada se
prikljucujes na Internet. User name moze biti tvoje ime, prezime, nadimak itd.
@- ovaj znak ces sresti u svakoj Internet adresi. love se judo A, a za nesto ozbiljnije et.
U e-mail adresi ne smije biti razmaka, te se fontovi C, C, S, dz ne koriste. lnak @ dobivamo
kombinacijom tipki AltGr+V.
Sianje i primanje poste e-mail!
:"'UOY!ijeup;.ujeteI_yeiegPII_ ,
___
iQ W.., ...: J:j

ftjTo
III Cc 4a lti Pmllije
5<Ao(;! !O,,*upi.ure\e IMlUV"i .... ",j"",
"CC"'-,--'::13 f243 2-.- B I U 11. "=::: 'fr='fr=' I: :t:: :II. - t:c »1
i Ovdje unesite tekst vase poruke!
I
Jedan od programa za slanje e-maila je Microsoft
Outlook. Otvara se kao i svi ostali racunarski
programi. Dupli klik na datu precicu.
la pisanje poruke moramo kliknutina New Mail
- novo pismo i onda nam se otvara sljedeci
prozor.
Kada ispunis sve potrebne rubrike i napises
pismo te kliknes na ukoliko m
zelis poslati dokument onda klikni na lli!
_ I" . t>.ttach
-posaJI. .---:J --
'-"..y
Send
Kako procitati primljene poruke?
Kada uspostavis vezu sa Intemetom, otvori program za i klikni Receive ili.u traci
menija klikni na Tools pa Send Dvostruklm khkom otvon poruku ukohko je
pristigla. . ....
SendIRecvi
Vazno!
• Svoju lozinku (password) pazljivo cuvaj i ne povjeravaj je cak ni osobama iz blize
okoline, jer moze dob do namjernih i nenamjernih zloupotreba. ..,
• Iz bezbjednosnih razloga, kada se god konektujes na Intemet, aktlvlraj antivirusni
program. Redovno to radi.
• svako moze imati svoju licnu e-mail adresu,
• komunikacija nije javna,
• prostorno i vremenski neogranicen broj primljenih i poslanih poruka,
• slikovna i tekstualna komunikacija,
• mogu6nost slanja uz poruku i dokumenata,
• slanje poruke je jettino i jednostavno, ."
• poruke stizu za 10 do 30 minuta iz bilo koje zemlje sVIJeta.
,
.;11.)v£ #C(;t.)CA'Q57:' £I.EJ:1IU)JlSK£ POS1£!
Abort
Accessories
Any key
ASCII
Attachment
Backup
Backslash
Bajt
Bit
Bitmapa
Browser
Bold
Chat
Close
Column
Command
Continue
Copy
Create
Cut
Delete
Desktop
Directory
Display
Down
Download
Drive
Driver
Editor
E-mail adresa
End
Ease
Error
Exist
Fail
File
File not found
Floppy
Font
Full-screen
Found
Mali rjecnik informatickihrijeci
- prekid rada
- pribor
- bilo kOja tipka
- ameri6ki standardni kad za razmjenu infarmacija
- bilo kaja vrsta datateke spojena na poruku elektronske poste
- postupak zastite datateka
- kosa crta, osnovni direktorij root
- kombinacija 8 memarijskih celija koja predstavlja jedan znak
- jedna memorijska celija
- tehni6ko ime za graficke datateke
- web pretrativac
- slova ispisana debljim linijama
- caskanje iii razgovor, Internet dijalog izmeau dvoje iii vise prijatelja, u
obliku teksta iii glasa
- zatvaranje, izlazak iz prograrna
- kalona (vertikalni niz slova u tekstu)
-naredba
- nastavak rada
-kopiranje
- kreiranje
- isijecanje
- brisanje
- radna povrsina Windawsa
- direktarij, mapa, falder - mjesta na disku gdje se smjesta grupa
- datateka srodnih po namjeni
- ekran, prikazati na ekranu
-dolje
- preuzimanje, odnosno skidanje sa Interneta. Prenos bilo kojeg sajta
na racunar
- disketna jedinica
- pogonski program koji s/uti za vecinu operativnih sistema i hardvera
- program za obradu ASCII teksta
-licna adresa elektronske paste
- kraj
- brisanje
- greska
- postoji
- prekid izvrsenja programa
- datoteka - skup padataka koji su snimljeni na disku na odreaenom
mjestu i pod adreaenim imenom
- datateka nije pronaaena
- disketna jedinica
- vrsta pisma kojim se ispisuje tekst
- prikaz prozara na cijelam ekranu monitora
- pronaaen
Free
Haker
Hard disk
Help
Hidden
HTML
-s/obodan
- korisnik raeunara koji ga intenzivno koristi s eiljem izrade programa
za neautorizovane pristupe iii unistenje podataka
tvrdi disk
- pomoc, objasnjenje 0 upotrebi progiama
- skriven
- program ski jezik koji oblikuje informaeije na grafieki format. Pomocu
njega se kreiraju Web straniee
Home page - osnovna Web straniea
IBM - kompanija koja je proizvela prvi PC
Ignore - ignorisati, zanemariti
Ikona - mala sliCiea koja reprezentuje komandu iii program u Windowsima
Inc - mjera za duiinu. Oznaka ". 1"=2,45 em.
Ink-jet - tehnologija stampe
Insert - ubaeiti
Intel - proizvodae mikroproeesora
Internet - globalna mreia sastavljena od udaljenih i lokalnih mreia
Internet provajder - isporueilae Internet usluga
Irc - (internet Realy Chat) - sistem koji ornogucava caskanje s ljudima koji
ISDN
Italic
Java
Justify
Key
Keyboard
Kompajler
Lan
Laptop
Left
Link
Login
LPT
Load
Make
Margin
Modem
Mouse
Move
Network
New
Next
No
ON
None
Numbers
-.
su u isto vrijeme spojeni na mreiu u istu skupinu za caskanje
- digitalna mreia integriranih usluga
- kosa slova
- programski jezik
- poravnanje teksta po obje margine
- tipka na tastaturi
tastatura
program koji vrsi prevodenje izvornog programa u objektni kod
lokalna mreia, mreia koja povezuje raeunare na maloj udaljenosti
- prenosivi raeunar
-lijevo
- bUo koja vrsta Internet spajanja
- na Internetu ta rijee predstavlja pristup
- paralelni port, printer port
- punjenje
- kreirati, napraviti
- margina (dio papira na kojem se ne stampa tekst)
- skraceniea od modulator i demodulator. To je uredaj koji raeunar
spaja na mreiu preko telefonske Iinije
-mis
- premjestanje
- raeunska mreia
-novi
-sljedeci
-ne
- ukljueeno
- nijedan
- brojevi
Off
On
On-line
Out off paper
Page
Paper
Paragraph
Password
Paste
Pause
PC
Pentium
Pixel
Press
Printer
Port
RAM
Read only
Remove
Restore
Rename
Replace
Retry
Right
ROM
Root
Row
Save
Screensaver
Search
Select
Server
Setup
Shortcut
Side
Site
Size
Slot
Software
Space
String
Subscript
Superscript
Surfanje
Taskbar
- iskljueeno
- ukljueeno
- sve ono sto je dostupno na Intemetu kada se spojimo na mreiu
- nema papka u stampaeu
- straniea
-papir
- pasus, dio teksta
-Iozinka
- zalijepiti
- pauza
- personalni raeunar, lieni raeunar
- raeunar sa intelovim proeesororn
- najmanji element slike
- pritisnuti
-stampae
- prikljueak na raeunar (konektor)
- memorija koja pamti podatke sarno dok ima napajanje el. energijom
- samo za eitanje
- brisanje
- vracanje u prethodno stanje
- promjena imena
- zamjena
- pokusati ponovo
- desno
- memorija samo za eitanje
- osnovni, korijenski direktorij
- red, horizontalni niz s/ova u tekstu
- spasiti
- program za zastitu monitora
- traienje
- izbor
- PC koji upravlja radom mreie PC-ja
- podesavanje promjenljivih parametara PC-ja iii nekog drugog
programa
- preeiea
- strana
- mjesto koje karakterise odreaena straniea, a sastoji se od nekoliko
straniea
- velieina
- podnoije na osnovnoj ploci za umetanje kartiea
- skup svih programa za racunar
- prostor
-rijee
- tekst ispisan manjim s/ovima koristi se za pisanje indeksnih oznaka
- tekst ispisan manjim slovima koristi se za pisanje eksponenata
- engJeska rijee koja se koristi za definisanje kretanja po Internetu
- startna traka
Time
Top
Undelete
Underline
Undo
WAN
Windows NT
Word
WWW
-vrijeme
- vrh, gornji dio ekrana
- ponistavanje naredbe za brisanje
- podvlacenje teksta
- ponistavanje zadnje naredbe
- mreia koja povezuje velike geografske udaljenosti. Vrlo cesto se
sastoji od od manjih LAN mreia
- operativni sistem namijenjen mretnim servisima usluga
- rijec
- World Widw Web - vrsta racunarske mreie
• Nedeljko Parezanovi6 - Racunarstvo i informatika - Beograd 1989.
• Dr. Mehmed Kantardzi6 i Dr. Mesud Barucija - osnovi informatike za I i II razred
gimnazije - Sarajevo, 1994.
• Samir Lemes i Muhamed Mujici6 - PC nije bauk 11- Zenica, 1998.
• Nedeljko Parezanovi6 - Uvod u programiranje - Beograd, 1979.
• Ziatko Lagumdzija -Informatika - Sarajevo, 1999.
• Mr. Darko Grundler - PC Pogled iznutra - Zagreb, 1991-1997.
• Mehmed Kantardzi6 - Racunari i programiranje - Sarajevo, 1989,
• Suada S. Numi6 i Salih Cemo - Quick Basic - Sarajevo, 1999.
• Suada S. Numi6 i Salih Cemo -Informatika za ucenike 7. i 8. razreda osnovne skole
Fojnica, 2001.
• Zdravko Dovedan - Basic jezik i programiranje - Ljubljana, 1986.
• Ida Srdi6 - Informatika3 - Zagreb, 2000.
• Brian Reffin Smith - Uvod u programiranje, basic za pocetnike - Ljubljana, 1987.
• Ines Kniewald - QBasic programski jezik - Zagreb, 1998.
• Miodrag Stojanovi6 i Dragoljub Vasi6 - Osnovi informatike i racunarstva 8 -
Beograd, 2002.
• DataPower 1997. -Introduction to Microsoft Excel 97.
• Nedim Muhi6 - Operativni sistem Windows 95 - Sarajevo, 1997.
• Grupa autora - Osnove operativnih sistema MS DOS i MS WINDOWS - Sarajevo, 1990.
• Suada S. Numi6 i Salih Cemo-Informatika za ucenike 5. i 6. razreda osnovne skole
• Peter Kent - Internet - 1998.
Microsoft Word
Baze podataka
Microsoft Excel
Sadrzaj
Racunarska bezbjednost - Virusi
Uvod u programiranje - Qbasic
Naredbe i funkcije u Qbasic-u i njihovo znacenje
Ceste greske u Qbasic-u
Racunarske mreze
Svijet interneta
Mali rjecnik informatickih pojmova
Katalog informaticke literature
5
22
24
34
37
87
89
90
91
95
98

Informatika
za 7. i 8. razred osnovne skole

Svijet Word-a II dio
• . .. korake u Wordu. Rekli smo da je Word U udzbeniku za peti i sestl. ~~zred ntapr~~lh sm~:;~a pisanje Kako ulazimo u Word? Jedan program za obradu teksta Iii Jednos aVnlJe prog . od nacina je: ." iii jednostavno desktopu (radnoJ povrslnl . ucitavanje pojaviti prozorcic slican ovome:

Predgovor
Danas su Ijudi u vecini zemalja shvatili da ekonomska buducnost njihovih drzava ovisi 0 informatickoj pismenosti buduCih generacija. Radi toga se skole sistematski opremaju odgovarajuCim racunarima i u skolama se uCi informatika. Ova knjiga je namijenjena ucenicima sedmog i osmog razreda, kao i onima koji cine tek prve korake u programiranju, surfanju, itd. Udzbenik je pisan jednostavnim i ucenicima pristupacnim jezikom. Koncipiran je tako da pored teorije sadrzi i uraaene primjere za ilustraciju slozenih sadr.zaja, a dati su i zadaci za rad na casovima utvrdivanja i sistematiziranja gradiva, te samostalni i domaCi rad ucenika. Nastavnik moze ovaj udzbenik koristiti kao orijentaciju za izlaganje novih znanja i za rad sa nadarenim ucenicima. Knjiga je podijeljena u 7 cjelina, i sve su cjeline zastupljene u nastavnom planu i programu. Prvi dio se odnosi na program za obradu teksta Word. Osnovna ideja je bila da ucenici prorade Word kroz 20 koraka koji treba da omoguce ovladavanje osnovnim znanjima iz ove oblasti. Rad sa tabelama je koncipiran tako da se ucenici upoznaju sa mogucnostima programsskog paketa Excel kroz izradu jednostavnih primjera. Ovaj dio je takoae obraaen korak po korak i vjerujem da ce svi koji uz racunar prate izradu tabele za prosjecne ocjene biti u stanju da i sami urade druge jednostavne tabele. Dio gdje je objasnjen Qbasic nastao je sa ciljem da yam omoguCi: potpuno i u odgovarajueem obimu samostalno usvajanje gradiva brzo i jednostavno upoznavanje programskog jezika Qbasic-a razvijanje vlastitog stila u programiranju. Oni koji se prvi put susrecu s programiranjem prelaze u viSi nivo upotrebe racunara. Racunar nije vise samo pribor za pomoe iii zabavu, vee sredstvo novog stvaralackog rada. Voljela bih da yam oblast 0 Qbasic-u postane putokaz u svijet programiranja. Veliki broj slika radnih ekrana i padajueih menija, kao i ilustracije, treba da pomognu ucenicima da lakse savladaju gradivo. Nastavnici treba da objasne ucenicima da se neki prikazi na njihovim racunarima mogu razlikovati od prikaza u ovom udzbeniku zbog toga sto koriste drugu verziju programa. Ipak, osnovni principi vaze uvijek, bez obzira na verziju koja se koristi. Zelim yam da uz pomoe ove knjige postignete !ito bolje uspjehe u radu. Veliko hvala recenzentima prof. Aidi Arnautovic i prof. Branki Corbo, lektorima, urednicima, korektorima, Rihadu CovCieu za tehnicko ureaenje, Clanovima moje porodice na strpljenju i razumijevanju, izdavacu na ukazanom povjerenju i svima onima koji su ulozili napor da ovaj udzbenik bude objavljen. Autor

k~iknem.~ ~d) vNosatr~~~ak~l~ ~~~~mp~~,~~:;~~~n~~ ~re~ena

.

..)

'kon'cu koja se nalazi na neophodnog za

6 _ _-

Koji su elementl ovog prozorclca.

.

• .. ?

1. Prva traka se zove naslovna traka (zaglavlje) 2 Druga traka se zove traka menija . (File, Edit, View, Insert, F~rmat, Tools, Table, Windows, Help) 3. Treta traka je traka alata III toolbar 4. Prostor za pisanje, radni prostor 5. Cetvrta traka je statusna traka 6. Horizontalni i vertikalni klizaci

Korak 1 (Kako poravnati tekst iii centrirati ga?) Word ti pruza nekoliko nacina poravnanja teksta, a ti ces izabrati onaj koji ti najvise odgovara. Naravno, da bi radio neke promjene na tekstu moras ga selektovati. Nakon toga moras znati da Ii ga zelis poravnati po lijevoj, desnoj margini, po sredini iii obostrano poravnanje. Dugmici za formatiranje (Alatka formatting) Justify (obostrano poravnanje, lijevo i desno) Align right (desno poravnanje) Center (poravnaf~je po sredini) Align left (Iijevo poravnanje) iNapisi lekst, oznaci ga, iizaberi lijevo poravnanje.; Napisi tekst, oznaci ga,' iizaberi desno poravnanje.;

Ukoliko ti je ovo malo kolona u polju Number of Columns izaberi broj zeljenih kolona.

• Napisi par recenica, najmanje sest, i ! isprobaj sve vrsle poravnanja (Iijevo, , desno, obostrano i cenlriraj gal,

Napisi referal iz historije, bar dva lisla, i tekst stavi u tri kolone, Spasi , svoj referat pod imenom historija i izadi iz Worda,

Korak

3 (Veliko pocetno slovo?)

ko zelis pocetak tvog dokumenta iii pasusa istaCi mozes povecati pocetno slovo. Kako to uraditi? Jednostavno ako pratis sljedece korake:

INapisi lekst, oznaci ga,' , centriraj gal . Napisi teksl, oznaci ga, izaberi ()boslrano poravnanje.

Korak

2 (Tekst u vise

Prvo: Kursor postavi na pasus u kojem zelis da postavis veliko slovo, Drugo: U meniju Format izaberi opciju Drop Cap i klikni na nju. Tre6e: U polju Position izaberi kako ce izgledati vase istaknuto pocetno slovo, Cetvrto: Klikni na OK.

kolona)

Ako pises tekst u obliku novinskog clanka, i zelis ga napisati u vise kolona, tada ces uciniti sljedece: Iz trake menija izaberi Format meni, pa onda klikni na Columns ... i pojavit ce se sljedeci okvir:

Dfop Cap
Position
~

-1J~1

Columns
OK

.,,'
iCC,,:.

: ......
!:lone

' [ d " .•

rf"'-' "
'.,
Qropped

r;'"': I
.,! I
In margin

I
I
i
I

Napisi tekst ad pet pasusa i isprobaj sve opcije iz Format - Drop Cap - Position,

Options'------~

Cancel

Qne

T~o

Ihree

beft

Right

r

I,'r",,' [";"'"

ffr:,~-

..:J

Right-to-left

!:lumber of coumns:
--" Right (desno) Left (Iijevo) Three (lri) - ako zelis tri kolone, Two (dva) - ako zelis dvije kolone, One Uedan) - aka zelis jednu kolonu,

I I
OK

i ~l 7i!
1

-----'1

Cancel

I

i
1

Korak 4 (WordArt - umjetnost Word-a)
Zelis Ii biti umjetnik? Imam rjesenje za tebe!
jlnsert
L i_ _ _ _

Korak 5 (Postavljanje zaglavlja i podnozja strane - Header i Footer)
i obicno se postavljaju radi Ijepseg i prakticnijeg izgleda dokumenta, a pojavljuju se u cijelom dokumentu. Kako doti do njih?

§.reak."

Insert -

- VvordArt

Page N!:!.mbers ••. Date and lime.,.
autoText

WordAr! Gallery

Prvo: U traci menija izaberi View meni Drugo: Zatim klikni na header and footer Trece: U vrhu strane ce se otvoriti
isprekidani pravougaonik za zaglavlje (upisi tekst) i klikni na Close. Cetvt1o: Za upis teksta u podnozje opet otvori traklrsa alatima i klikni na ikonu. U podnozju ce se, takoder, otvoriti isprekidani pravougaonik u koji ces upisivati svoj tekst. Kad zavrsis klikni na Close. peto: Kada si zavrsio sa kucanjem (unosom) teksta, taj ce tekst na aktivnom dijelu strane postati siv (neaktivan). To je sve.

Eield .. ,

\

2.ymbol ...
Comment

Select a i'/.ordArt style:

' View i ~ ~L.!o-rm-a-I--------; I ~ ~eb Layout I
I, ,

~ ~int Layout

1
,1
1

I [

I La

Reference

lem

Qutline

h~
Ii L l i

,~ --------,-=~--------------=e!'::'ctur:::.:.~_ _L__.i: ~~. ~jip Art .. .

I~)

Diagram .. ,
Tex_tBox

1QJ EromFile .. .

Il=~
\

is !~

From_~~~~~....~era, .. S C

Fil.e...
Qbject .. ,

l
II

II>+"

Qrganization Chart

jill'
1~
ctrl+K

NewDraw~--autoShapes

I ID
I

Ioolbars Ruler

T"'P.~-I
II

1

~ .

!

B~ark... ~ Hyper~_nk".

IQj

Qocument Map . tleader and Footer

!4i
lID

\'iordArt ...
Chart

10
t=..J

J
I
i

I

Nakon toga dobit ces Gallery WordArta-a. U prozoru Select a WordArt style izaberi jednu od trideset mogucnosti, kako zelis da izgleda tvoj umjetnicki tekst. Nakon sto ga izaberes klikni na OK. Opet ce se pojaviti prozor Edl~ VVordAr: Tekst i tu upisi tekst koji zelis.
Edit WordArt Text
Font:

OK

Cancel

fl}1 g

Fy)ls~r~~~··-········1

L I_ _

~_oo_m_·__ _ _ _ _1 ..
---I

r~a~r

__________________ _

I Ovde upisujes tekst za svoj header!

L _____________________________

r-\'T-]mp-ac-t------::J'~ 136
Text:

~ize:

.:J .:!J ~

r!::.ooter _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _
I

Ovde upisujes tekst za svoj footer!

~

.,

IWliltjil!mthll t1:fu!
I
Napisi svoje ime pomocu WordArt-a.

I L _____________________________

I

~

U vjezbi broj 2 si napisao referat iz historije i spasio gao Ponovo ga otvori i napravi header i footer za taj dokument.

or

Cancei

1L~ iirr~~~p...:J P" . 8... adresu posiljaoca.. Probaj jos neke druge opcije sam..napisi adresu primaoca... onog koji salje pismo.::A. !::ontinue from previous section I :fl Return address ~------... Dovoljno je samo kliknuti na Numbers iz Insert menija.icture Preview Diagram .tont .:. tj.. i-A Page numbering r.Envelope options i u polju Options izaberi velicinu koverte......Korak 6 (Numerisanje stranica dokumenta) Korak 7 (Stampanje koverti) U Word-u se moze jednostavno pripremiti adresa i svi podaci za stampanje na samim kovertama.l From left: I Auto F!.- r Numerisi neki svoj dokument rimskim brojevima u vrhu dokumenta na desnoj strani.. Te"tBox F~e ..O.. adr43su onoga kome saljes pismo...etum address: m• r Posiljalac Maja Tufo Kemala Kapetanovica 14 71000 Sarajevo Ver~y thot an envelope ~ loaded before printing.. .-dd:... desno.1J~1 QelIvery address. Top of page .lmbers ... Boo!smark." !!.rinting Options I .to:.abels I W . rimskim..] Takoder mozes odrediti horizontalni polozaj broja strana. centar u opciji Zatim klikni na dugme Format.J Envelope [ize: ISize 10 (41/8 x 91/2 in) iJMiliRiJiliiiiiii:dl . Peto: Klikni na Options ...reak.. Hyperllnk.!nt .. Cancel Prvo: U traci menija izaberi Tools meni Drugo: Klikni na Envelopes and Labels Trete: U polju Delivery address ..- Include chapter Qumber . ..~~~~~s. ..:.oc=ume=nt~. lijevo.1..L~.....iymbol .===::::.:J Oroit E-postageProperties. Date and lime . velikim iii malim slovima itd. .. . Mogu biti standardne velicine iii ne... Page Number Format Number tormat: I !?.. ~------. Deliveryaddress . !l..). ~ ~j :i::l F[om top: IAuto :iJ Preview ..e...u podnozju Comment Reference Page Numbers !?..... A u opciji Number Format biras na koji nacin 6es numerisati strane (arapskim brojevima.. Primaoc: Selma Sadtak Karnenica 17a 71000 Sarajevo I -1 _. Aijanment: rR~ht .. OK i r Qbject .utoText Eield .u zaglavlju Bottom of page ..napisi svoju adresu tj.. I~..J Cancel Qptions ...... Velicina koverte nije bitna... . Page N!. Cetvro: U polju Return address ...Word ti pruza mogu6nost da postavis automatsko numerisanje stranica svog dokumenta. print . Ctrl+K . Otvorit 6e se dijaloski okvir..ihow number on first page Format •.. Start gt: +l OK Cancel Na standardnu kovertu napisi adresu svog najboljeg druga iii drugarice .. ~nveiopes I .. From left: IAuto From top: Auto 1-1. Sta treba uraditi? i Insert! . r Add elegronic postage .. i u polje St2 d upisi broj od kojeg zelis da pocne numerisanje dokumenta. Sesto: Pravac stampanje Envelope Options Envelope$ and labels. U opciji Position odredujes gdje 6e stajati broj strane..

lAiW!M. U polju Search opcije Search Options ako postavis All. lm t!Ji ~i i.Find Ukoliko zelis u svom dokumentu naci neku rijec iii izraz tu je opcija koja se nalazi u Edit meniju." ~ymbol ..e_ss_t_JII Bnd Next Cancel Replace wlth: More ~ 8.. Find FQI'mat • Sp~cial • U polju Find what napisi rijec koju zelis naci u dokumentu..! .m'ii 'iiii". Nakon toga postavi kursor na mjesto gdje zelis da ti bude slika. Zatim u traci menija izaberi: 8utoShape...ield. ..:lirl UiJ!~Uf!)erjt Search Options ...ordArt . Da bi ubacio gotovu sliku u Word document prethodno je trebas skenirati.....Korak 8 (Pretrazivanje iii Find) Korak 9 (Zamjena iii Replace) Sta ako zelis jednu rijec zamijeniti drugom. a u polju (zamijeni sa) upisi rijec kojom mijenjas datu rijec.:.. ... Dakle.. i u. (bart . . ' ------------:3:1 II I items found in: -eh... Tu je "carobnjak" za vas koji se zove Ides opet .. U svom referatu zamijeni rijec historija sa rijecju geografija.• l Fi:::hat r Highligh~ aU Re~ce lr. Kada racunar pronade tvoju rijec ona ce se pojaviti selektovana na radnoj povrsini... . a da bi pocelo pretrazivanje klikni na Find Next.1J291 l T. l'!k Hyperi!nL... Ctr!+r: 41 Y1.~i iO. .:". Ukoliko zelis nastaviti pretrazivanje klikni opet na Find Next. dvadeset puta. Ako imas mnogo rijeci za zamjenu onda pritisni dugme Kad se zamjena izvrsi racunar ce te obavijestiti da nema vise trazenih rijeci iii izraza za zamjenu.- Search~ r IAII r r r r MatcQcase !Jse wildcards Sounds li!>e (English) Find all !1ord forms (English) ::J r r r r M§l:ch Kashida Match dlacritics Match alef ham~a Match £ontrol characters U upisi rijec koju zelis zamijeniti.. Comment U svom referatu iz historije pronadi rijec historija i pogledaj koliko 5e pula ponavlja. Korak 10 (Ubacivanje gotovih slika u Word) E.. a ta rijec se ponavlja u tvom dokumentu najmanje (zamjena). izvrsit ce se pretrazivanje cijelog dokumenta..i i i!Of. .eplace Replace 811 II EindNext Il\'j.. Find and Replace .! Nakon toga dobit ces sljedecu sliku (dijaloski okvir): Find and Replace Fing Find what: Remace 20 To"...

. R~lace.:~! I IitleCase I to§GLE cASE ~ Za sjencenje Za dodavanje efekata trece dimenzije Nacrtaj elipsu.HklP'l opciju Layout i u opciji Wrapping style 1 ~ .'.. !::. Ctri+V postavi je uz lijevu marginu.!ffH61'~b'" iz dokumenta desnim klikom klikni na ~ : !:!:H'2-1-6-1-Q.JPI. Korak 13 (Zamjena velikih slova malim i obratno) Greskom si pritisnuo tipku Caps Lock i citav dokument si napisao velikim slovima. Objasnjenje znacenja pojedinih elemenata (alatki)..- I'. \ !:ind..... Pogledaj sliku! !lor>}!ndoTYI'O!l Ctrl+Z Ctrl+Y Ctrl+X Ctrl+C J . : . l:£l i~::::::: Da bl podesio polozaj svoje slike i teksta ' """op I. [Q~~~~S~s. Unosis pol a sata svoj referat.""'~" .e'. Da bi se ovi alati vidjeli udi u View meni i odaberi opciju Tolibars. Ctr!+F Otkucaj neki tekst i probaj opciju Undo kao i ovu desnu Redo. kvadrat i oboji ih u plavu i zutu boju.'''. Ovo se nalazi u traci sa alatima llliE ! Iz Insert menija pomocu opcije Picture - From File ubaci jednu sliku (po vlastitom izboru). .' I i ~ b. izaberi jedan od nacina postavljanja teksta uz sliku. Ctrl+G Word ti omogucava i crtanje. i i~ ~..t. Pomaze ti kad ti je pom06 potrebna.''-... A zasto bi to i radio kad je tu Change Case. Kada nesto pogrijesis.". ... Naime.. Za bojenje povrsina o . selektujes ga i umjesto da promijenis Font ti obrises citav tekst Sta uraditi? Iznova unositi tekst! Ne.. I r"". Korak 12 (Brza pomoc zvana Undo iii Ctrl + Z) !..~.fiJ'€! X DO: ~"'~~oc=_~.:] i 0 iiepeat Insert WordArt I v ctJtI'" !~ kOPY Office CbpQoard .. Ctrl+H Korak 11 (Crtanje U Word-u) §..·'''''.li'. naravno. U I . OK Cancel .Tada se otvara novi podmeni u kojem treba kliknuti na Drawing..b.------~~.'''-''''.1'::::. tu je Undo da ti pomogne.' l:~ pojaviti slika na tvom dokumentu. Za crtanje kruga i elipse 2entence case.-'''''. ito pomocu alata za crtanje. . Tada ce se My"".::i .. onda klikni na Insert dugme.. Zatim povecaj sliku tako da bude preko cijele sirine papira.". Sta sada? Nemas vremena da sve to izbrises i ponovo malim slovima otkucas svoj dokument..'.. loom donjem desnom uglu mozes vidjeti tu sliku u Preview velicinL Ako ti se svida 1°'.ste Paste 2Peclal.U okviru koji si dobio (Insert Picture) u Look in pronadi gdje ti je slika a zatim ispod pronadi ime slike. .. jer tu je Undo da ti pomogne.O To". Imas dva nacina da upotrijebis Undo.. rijec iii recenicu koju zelis promijenitL Drugo: U traci menija izaberi Format menL 4\ Ova slicica oznacava WordArt Trece: U Format meniju izaberi opciju Change Case i otvorit 6e se prozor kao na slici: Change Case Za crtanje strelica Za crtanje pravougaonika i kvadrata 0. iii nenamjerno izbrises. pom06u Undo ponistavas zadnje pogresne i slucajne naredbe. Tada ce se na ekranu pojaviti traka sa alatkama za crtanje.:"..I ~~:::::::'lP9 sliku i izaberi opciju Format Picture pa F"rot" .-..::i... '1=:::. 1 Undo je jedna od najboljih stvari u Wordu. Cle§T Select A~ • I ctrl+A i~ . ! "'::"- ""'of""" I'''''''''d>. lowercase !§'§! Za ispis teksta na crtezu r. _ Za bojenje linija Za ispis teksta razlicitim bojama Za izbor debljine linija Za izbor tipa linije I I .. U njih upisi svoje ime. selektuj ga.. Za crtanje linija '~ Prvo: Selektuj tekst.d-<jJP'l I ""'''''is:::'.f>.

tako da ime svakog od igraea bude u novom redu.- Kada dobijes prozorcic zastiti svoj dokument kao na slici: Options SpeIkng & Gramm. Hamburger Pizza Lazanje Sarma Baklava . a mala u velika Primjer.~. Sad a mozes izabrati jednu od sljedeCih opcija: .sva velika slova Of.--~. crte crtice i nabrajanje) Tekst kojim nesto nabrajamo cesto zelimo oznaciti brojevima da izgleda preglednije. Neka je drugom korisniku dostupan same kao Read only recommended .ako zelis veliko prvo slovo u recenici lowercase Case sva mala slova ako zelis da svaka rijec pocinje velikim slovom UPPE:RC. _!.. jer moze se desiti da usljed nestanka elektricne energije iii neke greske izgubis svoj dokument jer ga prethodno nisi spasio u memoriju racunara. Sada izaberi opciju tOOGLE cASE i dobit ces sljedece: mOJE iME jE nATM:A Napisi par recenica i isprobaj svaku od ovih opcija iz Change Case. ________________________________ --Jl~ .word to QPOO. Korak 15 .same za citanje.. .. tackice. tako da ime svakog od predmeta bude u novom redu. and specify the names of trusted macro developers.mijenja sva velika slova u mala. Bakir Dado Mario Samir Ajdin • • • • • Anesa Neira Zeljka Matea Amina ./ Fabia Golf Stojadin Corsa .' I Use<' Information I Print File locations General 1 Compatibility Complex Scripts I Edt!: I I Save FlIe encryption options for this document P. Kako to uraditi? Korak 14 (Tacke. ali bez brojeva i znakova. jer ce to sam racunar uraditi kad mu zadas komandu. Postavi automatsko spasavanje.. Ad)Ust the secunty level for opening files that might Macro ~unty".:.-' . l 4~' Security I Ovdje upisujete Password 1'1' _.--------------~-. . uz koristenje opcije Numbering./ Clio Ale sharing options. crte.. . 2. 3.~--- 1j I1 Privacy options . Moje Ime Je Natasa.Bemove personal informatton from this file on save r w !'tarn before printing..ck Change. I 1 II 11 IIi I 1 r R~ad-only rec~ Qigital SIgnatures. I rrotect Document . uz koristenje opcije Bullets.i\SE . =-_"c./ .Bullets and Numbering (pogledaj sliku). 5.-. ali nemoj ga zaboraviti! Macro security - --~.:. 4...--""./ . J1 U svom novom dokumentu napisi svoje male tajne i kad budes spasavao dokument stavi password.~' :1:. ./ ..' I ! ! I' 1 U . .S::: .:.-..~-----~-- 11 11 !1 contain macro viruses. Drugo: Oznaci taj tekst Trece: Klikni na alatku iii Format .L~J i T. Nabroj sve nastavne predmete koje imas u sed mom razredu.~- Change Case Nabroj sve igrace fudbalskog kluba "Sarajevo"... saving or senclfflg a file that contMiS tracked changes or comments Store random number to improve merge accuracy Ii 1 . tacke.. Da bi se olaksao unos takvog teksta bez posebnog kucanja brojeva moze se koristiti opcija Bullets and Numbering iz Format menija iii alatke iz trake sa alatima: ~= := ~- . for this document Password to modify.Kako zastititi dokument? Svoj dokument mozes zastititi na nekoliko nacina.:. Postavi password tako da ga niko drugi ne moze otvoriti ukoliko ne poznaje password (Iozinku).' I. View Prvo: Napisi tekst koji nabrajas i to svaki u novi rad.-Advanced.:.---. ! --~--~.~.. 1.

..dow fIT! [0f 3·Q App[vto. .. . .. napisi par recenica u svoj novi dokument i daj mu ime disketa. Medutim ponekad imas potrebu da prijedes na novu stranu prije nego sto popunis prethodnu. ttl 4' .. ..Korak 16 . · · · · · · · · · · · · · · · · · · . . Zaviri u Format meni i klikni na Borders and Shading -Page Borders i u polju Art izaberi okvir koji zelis. . napisi H20. Kako bi napisali H20 iii P=a 2? I I~~~~ i ~. Page Break .i. ..Save as Klikni na strelicu pored Save in Izaberi oznaku za disketu A: (moze biti i B:) Zatim napisi ime svog dokumenta i klikni na dugme Save. Da bi spasio svoj dokument na disketu prvo je moras staviti u kuciste. Sacuvaj ga na disketi.Prijelom strane dokumenta Korak 18 . .extpage Continuous ~venpage Qddpage OK r r r I Cancel I II i Microsoft \IIord 29 1 The """'" ""' . Korak 19 . . rEf C"~om Show loolbar iWhole document . .Page Borders zatim u polju Art nadi bubamare."Umjetnicki" okviri oko strane dokumenta Zelis Ii jabuke iii sladolede kao okvir svog dokumenta? IIi cak nesto drugo.re =.. ZaMo ti ovo sluzi? Kada u svom dokumentu ispunis cijelu stranu Word automatski otvara novu. . . Sh.. Sada se koriste 3. I! 4' "'1 Na svoj dokument postavi okvir bubamare.. . . moras napraviti prekid iii prijelom strane (Page Break). . . .Indeksi i eksponenti Prilikom pisanja svog dokumenta u Word-u cesto 6es imati potrebu za pisanjem matematickih. . . . . . . .prijelom strane Column Break . •""'" """"j. . Dopada Ii ti se ovaj okvir? BOIdeJt and Shading 00' . Ukoliko disketa nije u kucistu pojavit 6e ti se ova poruka na ekranu: Break.Borders and Shading . .~~~] . a u polju Apply to nadi opciju First page only. . . .r.""1l I ! ~ ~ 1!>. . I dobio si broj dva u indeksu tj. Tada imas potrebu pisati eksponente i indekse. .indeks U tom prozorcicu u polju (kvacica mora biti ukljucena). Pogledaj sliku."' •••••• . Zatim klikni na File . (Format . hemijskih iii fizikalnih formula. Chock '" m. Kako si napisao HP. ali samo na prvu stranu. •• '!!""". . . . .:J QpUon.~. . " Korak 17 .<f . .. . Hp .. Zatim selektuj 2 i u . .lt~~~:P."' ••• . Cancel I jl Retry • ~ers Setting: tage Border I 2hadlng I Preview Chck 00 diagram below or use buttons to apply border$ [[IT 80. Dakle. • • • • • ~ .~.~~.5" diskete . . .~. ! v Udi u Word... hemijsku formulu za vodu? Dakle. . Zatim klikni na OK iii pritisni tipku Enter.. .prijelom kolone Breaktypes r. ••• " •• .Spasavanje dokumenta na disketu Znamo da je disketa iii floppy disk periferni uredaj.. .1L~1 ---------1 I III r holumn break r Text!:yrapping break Section break types r !:l.

i2.u-:-'la-'-. Centriraj avu reeenicu.. Cesto spasavaj svaj dakument. Isto vrijedi i za tacku-zarez (. a ne pom06u dva "Entera".. zatim pomo6u tipki Page Up. Prije i poslije crtice (-) je razmak. i otkucaj sljede6i tekst: Font ! Cha[acte... ~efault . .u napisi: ~j. P=a 2 Font Ponovi kroz vjezbu! Udi u Word.~~ .ter and screen. -----Font .erscript pr=i:~!:!scriPt This is a TrueTyp@ font. Dakle. a nakon toga je razmak.ako ho6es da ugasis racunar iii Alt +F4 Ako h06es da restartujes racunar Alt+Ctrl+Delete .1 - .. lelis Ii centrirati tekst koristi za to predvidene naredbe.File .. Tipka Tipka Tipka Tipka Page Up pomjera te za jedan izgled ekrana prema gore. II II I :::J l iI i Small caps £... ).Replace Uvijek dobro procitaj Word-ovu poruku prije nego kliknes na OK.. a zarez dolazi odmah iza rijeci. "Enter" sluzi za stvaranje novog odlomka (paragraf).. za odvajanje naslova iii podnaslova.Slieno se radi i kada zelis napisati eksponent. CO 2... This font will be. . • Brasno • Ulje • Se6er • Puter • Banane • Kakao • Cokolada • Prasak za pecivo Sample c~y>l OK -II Cancel II Korak 20 .). lurttJ!lhi tLMWl'J1'!7 --_. CH 4 . Odlomke razdvajaj pom06u posebne naredbe.File . 1- r r r r Shador:! Qutllne !.:. te za nabrajanja. Kretanje po dokumentu upotrebom misa postize se: Pom06u klizne trake za uspravno pomicanje prema gore iii prema dolje. Ova traka se nalazi na desnoj strani radne povrsine. Start . Help Otvaranje novog dokumenta . Koristis Ii crticu kod nabrajanja razmak dolazi same poslije crtice. Table. Page Down.doc.Edit .Undo Pronalazak rijeci iii izraza . Page Down pomjera te za jedan izgled ekrana prema dolje..File . Iza tacke uvijek pritisni enter.used on both prir. Edit. lijevo. U WordArt .11 caps t!idden Otvori novi dokument u Word-u i napisi sljede6e formule: P=rzIT. koristi bullets. End.Print Brza pom06 ._. U tekstu se nikada ne smiju napisati dva iii vise razmaka uzastopno.. Word je program za obradu teksta. Home postavlja te na pocetak reda u kome se nalazi kursor. lelis Ii tekst uvu6i koristi uvlake iii tabulatore ("Tab" tipka).. . Format.Kako se kretati po dokumentu Kretanje u Word-ovom dokumentu moze biti pom06u tastature i pom06u misa.~-------..---.Save As Otvaranje starog dokumenta . : . View.. Zatim klikni na OK iii pritisni tipku Enter..Find Zamjena rijeci iii izraza . Prije prve zagrade i navodnika i poslije druge zagrade i navodnika doiazi razmak..t:t:.File .""111~ All text _._. 8=gF/2 Effects r Stri!sethrough r Double strikethrough r SUQ. Kretanje po dokumentu pom06u tastature se postize upotrebom strelica: desno. Spacing 1 I Teft Effects I Latin text font: _.. : Spasi svoj dokument pod imenom Word. Tipka F1 je pam06. End postavlja te na kraj reda u kome se nalazi kursor. Pom06u streiica: • i ~ .New Spasavanje dokumenta .. Windows.. Home..· r:IR-eq-.Open Stampanje dokumenta .· f r:o_nt_s-:-. Program automatski prelazi u novi red.Edit .---. Prije stampanja pogledaj svoj dokument na Print Preview... usklicnik (!). Navodnici i zagrade pisu se odmah do rijeci koje navodimo iii stavljamo u zagradu.mbos$ Engra!:e r r r '-1 . Zatim selektuj 2 i u Format meniju klikni na Font.e_:_ __ 3 IRegular 112 Complex scripts font: font style: Size: r:IT::-im=-es"":N::-e-w-=-Ro-m-a-n----3-. Iza zareza dolazi razmak.toplo restartovanje Traka menija: File. Nikada se u sredini recenice ne dodaje "Enter". Pom06u klizne trake za vodoravni pomak. U tom prozorei6u u polju Effects izaberi opciju Superscript Eksponent (kvaeica mora biti ukljueena).. Tools. Taeka na kraju reeenice dolazi odmah iza zadnje rijeei.le_:_ _ _ 5. dolje. i % :. gore.. I I I 1 Nikad ne gledaj u tastaturu kad pises. a u Word-u Undo iii Ctrl + Z. I dobio si broj dva u eksponentu tj. Insert. napisi P=a2.Edit ..olor: Underline style: I Automatic 1(none) 3 I -. Koristi obje ruke pri pisanju. Nabroj sve sastojke za tvoj omiljeni kolac.Shut Down . upitnik (?) i dvotaeku (:) i trotaeku ( ..

indeksirati i organizirati podatke prema zelji. pomazu pri unosenju podataka u tablicu.JJ Create table by using wizard Create table by entering data -. Prilikom pokretanja Access-a pojavi se prozorcit (dijaloski okvir ) u kojem biras zelis Ii kreirati novu bazu. Table _Nome DataT . upit itd. com IE) . Dakle. -~":'::'--j Objects IillI n§i § Tables Queries Forms Reports Pages Macros Modules Groups I!.. Postavlja ti pitanja. tablice.O AdobelmageReady7. a sta polje? Access Wizard je? Opisi prozorcit u Access-u! Kako ulazis u Access i kako izlazis iz njega? . Messenger Illli Tablel . Npr...Baze podataka "Carobnjak" Access Wizard Microsoft Access je program za upravljanje bazama podataka. PI. sortirati. Windows . iii cak kreirati bazu podataka pom06u "carobnjaka".Y<' Add Network Piace . Traka alata sa dugmiCima za otvaranje oznacenog objekta u pogledu tablice.Exit Klik na ikonu Access-a u naslovnoj traGi (u gornjem lijevom uglu) i close iliAlt +F4 ~t""t za iniormatiku: Database (Access 2000 lae lormat) 0J General Templates . odvojeno se kreiraju upiti. Bazu podataka otvaras na Open. dnevnik rada tvog razreda je baza podataka. brzo kreirati izvjestaje. ~z\az ~ Project (New Data) New from existing file IntemetExplor.JJ I!. ali su svi medusobno povezani. iii otvoriti staru.-. .. till Choose flie. i 'oo!<up I ~ l2 ~~ 0fJ Favorites Sta je access? Koji su osnovni elementi access-a? Sta je slog.. izvjestaji i obrasci. brisanje selektovanog. itd.0 • r::. izvjestaj. Naslovna traka Traka sa alatima Statusna traka Prozor baze Prozor baze: Open a file test za informatiku. Ulazak u Access: To je mini program koji ti po maze u onome sto zelis posti6i... Templates on fvlicrosoft. ¢ New File T X Osnovni elementi Access-a su: Prvo sto radimo u Access-u je kreiranje datoteke baze podataka.. za kreiranje novog objekta. ~ . III """"".MIcrosOft Excel • Ii:iI MIcrosOft FrontPage ~ MIcrosOft OUtlook I~----'-""~~'--'------ il MIcrosOft Word MSNExpiorer l-- Iltll MIcrosoft PowerPoint ~ Outlook Express Remote Assistance jz AcceSS-2: Close X File . Baza podataka je bilo kakav skup informacija. New from template a!J . . su srediste aktivnosti.mdb Gif7 ["lore files . Osnov svake baze podataka je o RadUght '0 Wil2ip /2} ::l Nimollte1-. se organizuju i uzimaju podatke iz tablica. New 0J Blank Database Blank Data Access Page ProJect (Existing Data) d'0 Suneica u pnrodi '0_' ~ AcrobatR_5.~.. Pom06u njega mozes upisivati podatke ravno u bazu podataka. . .Pom06u upita odstranjujes informacije koje ne zelis vidjeti da bi vidio potrebne informacije. iii telefonski imenik. pomazu pri pronalasku informacija s kojima zelimo raditi. kreira tablicu.

ady 7.. prva kolona peti red Celija je pravougaona povrsina u koju se upisuju podaci.. Excel je program za radne tabele iii knjige. Edit.dit y'iew Insert FQrmat Ioo[s: Qata ~ndow !:ielp Korak 1 .m MttrO$oft PowerPoint fiiI MIcrosoft Word '\~ MSNExplOr. ~ t2:t Acrobat Reader 5.. B... Za kretanje po razlicitim listovima koriste se strelice ulijevo i udesno. Kroz radnu celiju se kreces pomocu strelica na tastaturi iii pomocu misa.~_ _ _ ~~ Wll1dowsMedraP!ayer WIndOWS Messenget !!lMicfOOOft Excel· Bookl Eile g. Help) Traka standardnih alata Traka alata za oblikovanje (formatiranje) Traka celije iii traka formule Radna tablica iii radno polje Statusna traka • Traka celije sastoji se iz dva dijela..".:J SUnetcauprlrodi 8 _3 8 WinZ~ iii ako na desktopu imas ikonu ovaj ces program jednostavno pozvati dvostrukim klikom na tu ikonu. Ona ima svoju oznaku (Ai. L21 TurnOffCompuI:et". B3.. itd. U prvom je oznaka celije. Radna tabela je vrsta dokumenta u Excel-u cija je ekstenzija xis. Format. a u drugom iza znaka = sadriaj celije. Arial Traka formule Celija je presjek kolone i reda. .. __ Remote AsSistance . View..3 .. r. Red (vodoravni skup celija) -1 . C. Sheet3. NUM . Trakacelija ceJija A5 ----..iC At.. 05 . .0 g. Svaka nova radna knjiga sadrii tri lista. tj koja je celija trenutno aktivna . a moze ih sadriavati do 255.. Nakon toga ce se otvoriti prozor sa ovim programom. ) koja se zove adresa celije..-"'"..er \$l ~.Excel Jedan od najrasprostranjenijih programa za rad sa tabelama je Excel iz Microsoftovog paketa MS Office.. Kako pokrenuti Excel? .. BB. Tools. Outlook Express • ~:. sto i jeste glavna svrha ovog programa. ~ Settings Search Help and Support ~ E!"il M<rosolt outlook 'EJ ~ Run ••• logOff Dic:date".. Sheet2. Data. Insert.".2.. koji se mogu podvrgnuti raznim matematickim operacijama i tablicnim proracunima. • Neki dokumenti u Excel-u mogu se sastojati od vise listova koji nose oznake: Sheet1. • Radno polje zauzima najveci prostor i tu upisujemo svoje podatke. Windows.Osnovni elementi radne tabele Kolona (uspravni skup celija) -A. AA.. Svoje podatke pises samo u aktivnu celiju. Korak 2 (Trake na prozoru. .. izgled prozora) Naslovna traka (Book 1) Traka menija (File.0 Internet Explorer MIcrosoft Access MIcrosoft FrontPage ~ ~ Adobe ImageRe... • Svaka radna tabela sadrii 256 kolona (slova od A do IV) i 65536 redova (preko 16 miliona celija) • Statusna traka sadrii podatke 0 trenutnom polozaju u tabeli..

IWeb~ . Nakon upisanog imena racunar ce automatski tvom imenu dodati nastavak xis (kao sto je u Word-u dodavao nastavak doc.:-...5 Link~ Microsoft Excel U polju Look in nadi ime svog dokumenta i selektuj gao Nakon toga kfikni na dugme Open.Kako otvoriti vee postojeCi document FHe Op<n '-----I'.. ("'.)Adobe D Blank Workbook .mh~.. z jer ga neki racunari nece moti prepoznati.Korak 3 . Evo kako spasavamo radnu tabelu i dajemo joj ime: ceiie .. x ~ More wOfrbooks . Korak 5 .Kako iza6i iz Excel-a Prvi i najjednostavniji nacin je da kliknes na dugme close na naslovnoj traci koje se nalazi u des nom dijelu te trake..j My Documents Adobe _.Kako spasitf radnu tabelu u Excel-u? Postupak je isti kao u Word-u. Preporuka je da svom dokumentu ne dajes ime koje sadrzava slova: c..3 History look!n: l.~M}'DaI~Sources 1. d.xls'? Yes ' . com :.htm: *..:J I .Save (spasi kao) i pojavi se prozor kao na slici: (novo) i OK .}My MUS'IC ::jMvP"tUloo ~ Do you want to save the changes you made to 'Book3.ntml: >\.... Cancel Favontes All MIcrosoft Excel File.. c.yl"': *'... pojavit 6e se slika: Korak 4 . Ime dokumenta u Excel-u moze sadriavati brojeve.:.1J~1 I f .) U polju Save in nadi folder u koji zelis spasiti svoju tabelu. Drugi nacin je kliknuti na ikonu Excel-a koja se nalazi u lijevom dijelu naslovne trake i izabrati opciju Close iii Alt +F4.. Treci nacin je u File meniju izabrati opciju Exit. velika i mala slova..:::J Core! User Files @] Favorites Templates on Microsoft. Nakon toga klikni na dugme Save.1 My Documents . Microsoft Excel Help Show at startup Ime radne tabele pises u polje File name umjesto zadatog Book1. s..~MyVideo$ ~M>.: "'. ~ My Documents ~ .eceil/ed File.:)NewFolde' 'I':':) My R... No I .ave Cantel L:J 1::7) ~ Add Network place •. Prilikom izlaska iz Excel-a.xlt.. ukoliko tvoj dokument nije spasen. .. COle! Uoser Fdes ...... Save As Save in: I.

Korak 8 .ll 21 18 21 60 Simple dasslc 1 5 7 19 alit East West 9@"WS$l 7 7 6 4 17 24 60 West South 8 7 9 Total 21 18 21 Classic 2 ~".Unos podataka u radnu tabelu Podatke unosis tako da prvo oznacis celiju (kliknes na nju).Automatski unos podataka iii unos podataka u nizu U prvu celiju upisi podatak i potvrdi unos. a to ne znaci da su se podaci izgubili.~__ .::. Adresa oznacene celije pojavit ce se u okviru naziva na traGi formula..I FQI"mat 100ls Qata l!Y)ndow !:!elp ~ [9. uokviriti celije linijama raznih boja. a zatim upises podatke. ~ Microsoft Ellcel . Ukoliko Excel ne prepozna niz.~ Arial ·lO·BIll A1 .' ~ Eile ~dit yjew Insert !! ! E: g: ~m ~ % ~. Zatim postavi pokazivac misa u donji desni ugao pravougaonika za oznacavanje.1 21 kn 18 kn 21 kn 7kn Hn 4 18kn 17 24 60 kn Jan Feb Mar Total 7kn 7kr.Korak 6 .l2:sJ D ~ r."Nasminkaj" svoju radnu tabelu Tabela kao i svaki tvoj dokument. ___ ~ B I f"_~1J~llL~?~ J 100% v (?) . Da bi tvoja tabela bila pregledna i uocljiva potrebno je da bude sredena (nasminkana. Kada mis promijeni oblik u + pritisnes lijevu tipku misa i vuces ga u zeljenom smjeru.-~ Taul East West 6 South 8 5kn 7 7 9 Tot._~ . Prilikom unosa podataka u nizu mozes iskoristiti da Excel to uradi za tebe. 5kn19kn East West S 7 17 4 SOuth 8 9 24 7 Total 21 kn 18kn 21 kn SDkn Accountiryg 1 Accounting 2 Korak 7 .tabela. a prilikom unosa numerickih podataka oni se automatski poravnaju uz desni rub celije. visak teksta iz prethodne celije ce se sakriti. 81 i1 i-:-J i A jedan! B fx dva C dvai tri i ? • 0 cetiri E pet AutoFormat Unos svakog pod atka treba obavezno potvrditi dugmicem za unos.4 3.. Excel ima veliki broj komandi za formatiranje. Nakon toga otpustis lijevu tipku misa i potvrdis unos. Kada unosis tekst u celiju moze se desiti da tekst prelazi u drugu celiju.6 iT i 5 .. Sa desne strane iza znaka jednakosti pojavit ce se sadriaj celije. debljine.01) ".xls Eile gdt !£iew Insert fQrm&t lools !lata ~ndow HelP L J!&II3 ..(J . formatirana). Kada kliknes na sljedecu celiju. Ispod svake celije preko koje povlacis misa pojavi se pravougaonik sa podatkom koji se unosi.00 fx 1 F G 4 3. u naredne celije ce kopirati sadrzaj prve celije. oblika itd. To se zove East West j"l1 Feb M. u sebi sadrii znacajne informacije.800k2 Jednostavan primjer: II Microwft Excel. ~' ~_.. South otal 7 6 8 21 4 19 17 9 21 24 7 16 60 Classic 3 Ad r.ll 7 7 5 19 7 6 17 4 South 24 7 9 8 Total 21 18 21 60 East West Jan Feb Mar Total 7 7 5 19 7 6 4 17 South 7 9 24 3 Tot.I.E!... Jedna od najjednostavnijih komandi za formatiranje je AutoFormat koja se nalazi u meniju Format. Inace izgled tablice mozes nasminkati tako da obojis pozadinu celijama. C> . .u Tot.. Prilikom unosa tekstualnih podataka u celije oni se automatski poravnaju uz lijevi rub celije.

.nd then 'hckGo Iext direction: /context or select a ..'ant to do ..... 5.i.. prosjecna ocjena bi bila: (4+3+4+5+5):5=4.2._..•••) Adds all the numbers In a range of cells..Korak 9 . i onda adresu posljednje celije. Nakon toga klikni na OK. = da ne bi za ostale celije pisao ponovo istu formulu iskoristi automatsko unosenje podataka. are 1 to 30 numeric arguments for which you want (' . Dakle. .. or references that-contain numbers. tako sto ces kopirati sadrzaj celije H3 u celije H4. Zatim klikni na celiju C3+D3+E3+F3+G3.ategory: iMost Recently Used Select a fUncllo!!: AVERAGE IF HYPERlINK COUNT MA)..r .'.._ .. Kada se zavrsi unos adresa celija od koje do koje se racuna prosjecna ocjena kliknes na OK..I 1 OK Cancel 1/ SUM(nwnberl..~. Takvo pisanje se zove Prvo: oznaci celiju u kojoj zelis Drugo: iz menija Format izaberes opciju Celis pa Aligment. a u polju vercital izaberi Bottom (dno) tako da tekst koji se ne lomi bude u podnozju celije. : .Print to flle --Copies~'-~-~----' Number1: numberl inumber2j •. + za sabiranje. Drugi nacin je da iz menija Insert izaberes opciju Function.-_..._ _ _ vpe a bnef desCf lptlon of whaf you 11.. .. H6. kompletna formula izgleda ovako: Korak 10 .. (Npr.. 5.. * za mnozenje._-. Korak 11 Stampanje tabele U prvi red upisujes adresu prve celije od koje treba racunati prosjecnu vrijednost. Function Arguments Da bi odstampao tabelu potrebno je: Name: I~ Xerox Phaser 62008 Idle Xerox Phaser 6200B il !'townes. . Prvo oznaci celiju u koju zelis da ti bude rezultat prosjecne ocjene.za oduzimanje.". dobit ces sljedece: Format Cells .._. ~ 54 Returns the average (arithmetic mean) of its arguments} which (an be numbers or names) arrays.. Actiyesnee-t(s. H7. da bi izracunao prosjecnu ocjenu moras sabrati te ocjene i podijeliti ih sa ukupnim brojem istih.Lomljenje teksta u 6elijama Radi Ijepseg izgleda tabele cesto pisemo tekst u celijama u dva iii vise redova.90(') r SeI&tioD \ All ...~t:i I I Border I Patterns I ProtectlOl1 I i . Kad se to uradi dobijes novi prikaz na ekranu kao na slici dolje: OPCIJU U p~lju Tekst control potvrdi opciju (podijeli. prelomi tekst). Iza znaka jednakosti unosis adrese celija i znakove racunskih operacija u zavisnosti sta zelis raditi.._'-.... Status.:. Text-~ + ._ rOrientation--.:n OK I Cancel I.._._. H5.. 3.-..-. E!<m" I r :i:l 10' n Number of kOpies' h .. e x t •• . Type: Rod Print...number2. ·1 1. Prvo: provjeriti da Ii je stampac ukljucen Orugo: da Ii je stampac spreman Trece: iz menija File izabrati opciju Print Cetrvto: u prozorcicu koji si dobio provjeri da Ii je odabrano sve sto zelis stampati Peto: klikni na OK. I za dijeljenje ). To je u tvom slucaju celija H3._ "1 Help on thl> Funct... Prije unosenja formule upisi znak =. Shrin~ to fit f!!ergecells Right·to-left .... SIN ------------____~I :::1 JIi ~l 1 . Kako si izracunao prosjecnu ocjenu u tabeli u koraku 8? U tvom primjeru.. Njene ocjene su 4... Formula result = Heip on thl~ rUflrtrcl'-' gntire workbool- 1166 .." ---_.. Where" USBO02 Comment: ·-Printrange--·-~··-----_ _ _ . Tako ce Excel automatski izracunati prosjecnu ocjenu za ostale ucenike... r Text control . the average. 4.1J2il1 Font Number L£\!. U polju name izabrat ces funkciju jer se prosjecna vrijednost izracunava ovom funkcijom. ! Textaignment _.... Dakle. ' . _ . Uzmi primjer ocjena ucenice Agic Kanite. r §o r r Wrap text .Upotreba matematickih operacija Svaka matematicka formula u Excel-u pocinje znakom jednakosti ( = ). Insert Function aearch for a function: tlorizonta!: {General Vertical: IBottom ::J !~ T +'. a nakon toga obavezno treba staviti dvije tacke :. ~ Cancel l ....

5 ::i:i 1.lvork. 1M r-135-S-dP-i . C~Cros5 tategone:. m... Korak 12 . Nakon toga provjeri izgled svog dokumenta tako sto ces u File meniju izabrati opciju Print Preview iii na traci sa alatima klikni na dugme..eporuka~ Prije stampanja tabela u File meniju izaberi opciju Page Setup i podesi sljedece parametre: . Page Setup Margins Tff$' 29% C.velicinu i polozaj papira.pe je vizuelni prikaz podataka iz tablice.Step 1 01.~ .:J He~er: ---------------3-.9 il D -.II JakIC Stli8 TIM Darb loAglC Kenita .Pf.velicinu margina. Dvojk~ 8% Jedinice 0% U polju Chart type izaberi vrstu grafikona koju zelis.. Dakle. __. Lejla c. 1.Po*ait ~:~~ew I I Qpt_. . tako da u traci sa alatima kliknes na slicicu Tada dobijes sljedecu sliku: Standard Types j Custom Types ! (IusteredcOi~n. Izgled i vrstu grafikona treba odrediti prema vrsti podataka u tablici koje zelis graficki prikazati. adjust to: 1100 ~ "I" norma! sIZe Page Setup Page Header/footer lop: I Sheet I ~ .. Takoder da bi nacrtao grafikon moras oznaciti raspon podataka koje zelis graficki prikazati. prvo moras napraviti tablicu da bi napravio grafikon.. Einish . [9..~. Press and Hold to ~rew Sampie ~ ____ -. Ti ces uzeti najlaksi nacin.1 r.. Chad T. . I HeaderjFooter 1 Sheet I 2J2Slj 21% ~ Scahng r.1J2Sl1 Paper s¢e: Print guabty.nk. III AgiC J(antJJ.3 ~t.:-------.ngi6 IMli 11. left: 12. p::~~ ~II .______ ~ ____ _ 'II II ____H_~Q_-~ ~y -' ________ r ~_rt~_'_~____________________~11 d ~~l. Oznacene podatke mozes graficki prikazati na nekoliko nacina.Crtanje grafikona Chart Wizard .poziciju tabele na papiru.Oi:anko Lefts acengiC Jnes -JokiCSaS8 EJTihi Dano I Center on page ___ ~_.

Rezultat je pojava velikog broja raznovrsnih programa tzv. tvoj RAM je postao tijesan za izvrsenje programa. . pretvarajuci se da je slika lijepe ruske teniske zvijezde. tako da je 1993. Prvi racunarski virus se zvao "Brain ." Jerusalem". muziku itd. ada ne znaszasto. koji dolazi u siici poznate pjevacice Shakire. Antivirusni program . cesto pripadnici raznih organizacija samo sa jed nom namjerom: uciniti sto vise stete. velieina datoteka iii programa raste bez ikakvog objasnjenja. godine. To je virus koji napada boot-sektor. godini je bio Cry (worm) "Anna Koumikova". Antivirusni centri dobivaju na analizu prosjecno 100 novih virusa mjesecno."Aids". Prvi takvi virusi su: "VirDem".Racuarnski virusi Ko pray! "viruse"? Racunarske viruse prave uglavnom programeri. "Trojan" . Ipak. Simptomi zaraze Virusi dugo vremena pritajeno rade svoje opake poslove a da korisnik to niti ne primjecuje. Historija razvoja racunarskih virusa Sedamdesetih godina poceli su se na mreznim racunarima pojavljivati programi pod imenom "zec".Izbjegavajte koristenje bilo kakvih programa i podataka koji su do vas dospjeli preko nepouzdanog izvora. pojavom veceg broja virusa poceli su se kreirati i oni virusi koji su mogli unistavati i mijenjati podatke. . mijenja se i njihov nacin razmnozavanja kao i tehnika otkrivanja istih. U vecini slucajeva pocetni virusi nisu bili stetni u velikoj mjeri. Medutim osim stalnog mijenjanja broja virusa. datumi zadnje izmjene datoteka nisu logicni. "Christmas Tree". Pojavio se 1986. Jos neki opasni virusi "Brazilian Carnival". obrisi gao Pazi kako sa Interneta skidas igrice. ali koji u sebi sadrii i skrivene zlobne funkcije. trojanskih konja koji su u odredenoj mjeri mogli nanijeti stetu prilikom startanja racunara. Ne otvaraj nikakav e-mail prije testiranja e-maila na viruse. koji dolazi e-mailom. "Happy New Year"." Vienna".raeunarski program koji se samostalno rasprostire i cini stetu na zarazenim raeunarima. a kreiran je u Pakistanu. Mnogi virusi imaju zadan dan na koji ce "istovariti" svoj zarazeni "sadriaj" . Medutim. Pocetkom devedesetih pojavio se virus "Cmi osvetnik". "Love". Evo nekoliko savjeta. "VBSNBSWG-YQ". Virus . Zecevi se nisu samorazmnozavali i bili su samo lokalni fenomen. Biblioteka virusa .naizgled uobieajeni program. Pocetkom osamdesetih godina pojavljuje se sve vise autora virusa." Cascade". tada nije dovoljno samo zastititi sebe. datoteke misteriozno nestaju s tvog tvrdog diska. jer ga je svijet docekao nespremno. -------------- . ako jos nemas zastitu od virusa: Kupi pouzdan anti-virusni program. nekima je to zabava. pa ako je e-mail od nekoga koga ne poznajes. Njegov uspjeh je bio veliki. godine registrovano priblizno 3000 razlicitih virusa. Oprezno sa posudenim disketama." Stoned" . U tom slucaju trebas i osobi od koje je virus stigao skrenuti paznju na postojanje virusa.Dobijes Ii od nekoga virus. zatim "DiskKiller". testo spominjan virus u 2002.program eiji je zadatak zastita raeunara i borba protiv virusa. postoje neki simptomi koji te mogu navesti da pozuris nabaviti antivirusni program: racunar ti radi mnogo sporije.mozak". Skeniraj kompletan sistem.popis potreban antivirusnom programu kako bi mogao prepoznati raeunarske viruse. a ove opasnije takoder prave programeri.

Ovi programi sastoje se od od vise dijelova.._- Svakoga dana obavljamo razlitite poslove: umivanje.:':.?J programa biljezi se u elipse. . tj. Stoga.. • predvidanje krajnjeg ishoda. skolu itd. On pokazuje svaki korak koji racunar mora Izvestt.: !. Takav tok radnji koji dovode do rjesenja postavljenog zadatka zovemo (Rijec algoritam je nastala od imena arapskog matematicara Alhavarizmija. i zahtijevaju odrZavanje i paznju. telefoniranje. _ Scan je dio programa koji treba koristiti da biste provjerili da Ii je neki fajl zarazen virusom. programirati znaci napisati program.. ~: . mozemo reci da je programiranje proce~ kO]1 ~e sasto]1 od pnpreme. programl. mo~ao program. (engl. jako opasnog virusa). • pisanje postupka (programa). '. Oakle. Razlicitim programskim koracima u dijagramu odgovaraju razliciti gevomet~IJsklv slmboli. Program je ogranicen skup naredbi koje se izvode tacno prolzvod.Antivirusni programi Na svakom racunaru bi trebalo da bude instaliran najmanje jedan antivirusni program. koji je u IX vijeku dao skup pravila za izvodenje cetiri aritmeticke operacije). " -"'"""'--- " :~~. razrade i pisanja programa radi rjesavanja nekog problema pomocu racunara. Ukoliko fajl zaista jeste zarazen.. a to je i najbolje rjesenje koje treba primjenjivati kad god je mogute.: "''''' • upoznavanje sa problemom. Krajnji . Linije koje ih povezuju prikazuiu moguce ' pravce odvijanja programa. uplsemo u pravougaonike. odnosno.r. • pisanje uputstava za kOristenje programa (dokumentiranje programa)... Najpoznatiji antivirusni programi su: "AntiViral Toolkit Pro"i "Symantec Norton AntiVirus".tri mjeseca onda nemojte biti sigurni da ste zastiteni od virusa. • odabir postupka za njegovo rjesavanje. Najceste komponente su: _ dio za provjeru fajlova (scan). v . kojima kazujemo racunanma sta treba da rade. a odluke koje racunar donosi prema pnml]enlm uputslvlma upisujemo u sestouglove. Ovakav dijagram zovemo · . _ dio za "dezinfekciju".ir~nje AntiVirus -. . Ponekad nam pri pisanju programa pomazu dijagrami koji pokazuju glavne korake potrebne za rjesavanje odredenog problema. odlazak u kupovinu. Ukoliko imate antivirusni program stariji vise od dva . odnosno tiscenje zarazenih programa (clean).: . i stalno aktivni dio koji nadgleda ulazno-izlazne operacije na racunaru i provjerava da Ii se mozda tu krete i neki virus (monitor). Uputstva. a ponekad i teste.:=iJCt • 2002 ~ . __ Norton. scan program te automatski pokrenuti clean dio i pokusati da dezinfikuje fajl. Pocetak I k. vodite racuna i uvijek imajte najnoviju verziju antivirusnog programa. Nekad je jedino rjesenje brisanje zarazenog fajla. nJlhov redosl!]ed. flowchart). Uvod u programiranje je sloze~ i visokointelektualan posao koji treba uraditi da bi se neki problem rjesavatt ~om?cu racunara. po pojavi nove opasnosti (novog..ran]a]~ odredenl~ redosli]edom I ~a tacno odredenim ciljem. Svi moderni antivirusni programi mogu da se nadograduju novijom verzijorn. Svi moderni antivirusni programi imaju nekoliko komponenata. Ljudi koji obavljaju taj posao zovu se' . Sve te poslove obavljamo nesvjesno ali tacno odredenim redom. ''\'' . pisanje domacih zadataka. Nove verzije izlaze najceste jed nom iii dva puta mjesetno. c~k I.

#. VaL Zatvori vrata. npr. Stavi pismo u sanduCic. • Prikladan za pisanje. Blok za pocetak i kraj algoritma Blok za donosenje odluka iii blok odlucivanja Kraj ciklusa Blok za ulazni algoritamski korak • Jednostavan je. A1lri'Qhts reserved. Tako jednostavno sarno napisemo qbasic i pritisnemo tipku enter: ------~ Poveznice Nakon toga racunar ce ucitati u radnu memoriju Obasic i dobit cemo sljedecu sliku na ekranu: Algoritam mozemo napisati i pomocu kratkih recenica. I itd. 'Specijalni znakovi !. Okrenise. Vrati se istim putem. Algoritam pismo Idi do iz/aznih vrata. Izaai i zatvori vrata. Pronaai postanski sanduCic. Elementi za crtanje blok dijagrama su: Postoji mnogo programskih jezika. • Prilagodljiv za rjesavanje zadataka u razlicitim zivotnim podrucjima. Cetvrto: Unesi program u racunar. Otvori vrata. Na prvi pogled jezici kojim se koristimo za programiranje izgledaju veoma neobicni i teski. Otvori vrata. Sesto: Sluzi se programom. -. • Rasprostranjen. i drugi jezici. Naslovna traka 4. Peto: Ispitaj tacnost programa. kineski. 'Posebne tipke: enter i razmaknica. Simultaneously ~bllshed in the U. and canada. Medutim. Trece: Prikazi algoritam kao program pomocu naredbi programskog jezika. izradu i provjeru programa.50 (c) copyright Microsoft corporation. izgledaju neobicni dok ih ne naucimo. iii blok procesiranja OBasic se nalazi u sastavu MS DOS-a. Kako napisati program? welcome to Prvo: Postavi zadatak.t je graficki prikaz algoritma.9. 1985-1988. %. 'Specijalan znak za prazno mjesto: blanko. *.S. +. a OBasic je jedan od najzastupljenijih. . Rijec Basic predstavlja pocetna slova izraza Beginner's All-purpose Simbolic Instruction Code (visenamjenski simbolicki jezik za pocetnike). Blok za izlazni algoritamski korak ·Velika i mala slova engleske abecede. Blok za obradu podataka.. 'Brojevi 0 . Drugo: izradi algoritam i dijagram toka.

..> QuickBASIC Past Load and Save ()textReadable by Other P"'091"4111:S Fo... 4-~'4 [-E-] [-F-] [-G-] [-D-] ! ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ J.Okvir sa pozdravnom porukom cemo maknuti ako pritisnemo tipku Esc..*.iii :t enter.5 Program koji se trenutno nalazi na prozoru Editora najlakse mozemo pokrenuti pomocu tipke: =-2 iii Ukoliko prilikom izvodenja programa 08asic pre pozna gresku.t Dirs/Drives [-F-1 [-G-1 • ~ ~ ~ Save l':'A-] [-0-) ( ) Text Readable by Other Pl'Ogralils [-B-1 [-E-) [-F-] [-G-] OK I ~ ! (. pa nadam se da nece biti problema prilikom spasavanja basic programa. program se zaustavlja i na mjestu greske daje njen opis. unutar prozora otvara se novi prozor. upisujemo ime programa i mjesto gdje ga zelimo spasiti... ' Kada spasimo nas program uvijek ga mozemo ponovo pozvati. F za File meni -... Edit meni uredivanje programa: 'Cut 'Copy 'Paste 'Clear View meni (razni pogledi na program) Pile MaRe: Save Save As 'Subs 'Split screen C: 'JJOCIJ11E"'1 . Open Progralll File Hallie: I!:IJiTi'IB Files Dirs/Driues I . [-A-] [-c-] C:'DOCUHE~1'ADHIHIN1'DESKTOP'QBASIC~1. f OJ( < Cancel > < Help > i . Ukoliko pritisnemo tipku Enter dobit cemo uputstvo 0 radu u 08asic-u..*.t Run meni (pokretanje programa) 'Start shift F5 'Restart -Continue Search meni (pronalazak i zamjena pojedinih dijelova programa) 'Find 'Repeat last Find -Change Options meni (izgled ekrana) OK ( Cancel> < Help> < Cancel> < Help> 'Display 'Help Path 'Syntax cheking Pomocu tipke krecemo se pO prozoru. Traka menija File meni pocetak i zavrsetak rada sa programom: 'New 'Open • Sa~"e 'Save as 'Print 'Exit Spasavanje programa program koji se trenutno nalazi u prozoru editora mozemo spasiti pomocu opcije Save i to na sljedeci nacin: ~ .1lI1I HI "'1 \DESKTOP\QllRS I C"'1... za Run meni za Search meni -iza Options meni . Ukoliko nesto pogrijesimo iii zelimo odustati izabrat cemo opciju iii tipku f::s .5 I I 1. Sve to potvrdujemo tipkom enter.'-] [-C-1 [-B-] [-E-] t (. Sve radi iskljucivo sa tastaturom. Zapamti da datoteke u kojima su smjesteni basic programi imaju nastavak Opcije file i edit menija rade isto kao u Edit-u.) QuickBRSIC Past Load and Fo.C za Edit meni za View meni + ::::.DnIHI"'1~ESKTOP\QBASICN1. To radimo pomocu opcije iii Kako otvaramo ove menije: c.. 5 Dirs/Drive3: I- I File HaOle: C:~CU"E"'1 . Oznacimo Ii naredbu iii a~.-iii Alt enter .

• Rijec koja u sebi sadrzi znakove. naravno. • Izraz iz basic-a. Konstante u basic-u V~. a najkraei niz znakova strin . i konstante u QBasic-u je promjenljiva vrijednost. • Siova C.e s. a konstanta nepromjenljiva.> Current Module ( > All Modules OK ( ) dio programa koji smo oznacili iii selektovali ( ) dio programa koji se vidi u prozoru editora ( • ) cijelog programa Razlika izmedu znakovne i numericke varijable je sto na kraju znakovne pisemo znak $ z~to znakovne varijable zovemo jos i string varijable iii samo strin~ aj UZI. '" (.mo ~~kli da je konstanta X=1 Brojevi 1. iii konstanta je velicina koja ne mljenja vrljednost tokom izvrsenja programa. . 3. XY BASIC BETA XY$ BASIC$ BETA$ Podaci. . g) nema nI jedan znak I zovemo ga prazan string ( "") S d •. S.. • Prazno mjesto. se nalazi nas program. y. Vase ime i prezime Datum rodenja Broj mjeseci u godini Opei brojevi x.(gore) i kada izaberemo opciju koju zelimo pritisnemo enter.. Sta sve moze biti ime: • Rijec koja zapocinje slovom. Varijable mogu biti numericke i znakovne.~IZ zna ova. varijable. a rzaj zna oVnlh varljabh uVljek mora ~n~dk ~se zovek < Cancel > < Help > Numericke varijable Znakovne varijable AB3$ AB3 Unutar ovog prozora mozemo micati tacku pomoeu kursorskih tipki (dole). C. • Da sadrii brojeve i slova. Primjeri: D. z Vasa visina Ime i prezime redara nepromjenljiva vrijednost.4 .. D. direktorij gdje otkucamo ime naseg programa i pritisnemo enter.r--------. ! . biti ispisan izmedu navodnika.Opet pomoeu tipke Tab se kreeemo po ovom prozorcieu i tako nademo disk. To ime mora zadovoljiti neke uslove. : itd. Konstante mogu biti Svaka vrijabla iii konstanta mora imati svoje ime. Sta ne moze biti ime: • Poceti sa brojem iii znakom. Z • Sadriavati aritmeticke operatore: +. 2.(stnng) moze imati 32767 znakova. -. %. U polje "'iip Za par sekundi Basic ee ucitati program u radnu memoriju racunara.·~ Ako zelite tekst programa ispisati na papir dovoljno je sljedeeu sliku: pa enter i dobijemo Broj Razlika Veliki broj AB 5broj $razlika veliki broj A B AlB . • Velika i mala slova. k . #.Print ( > Selected Text ( ) ftctive Window (:.

Podaci u basic-u Vrstom podataka podrazumijevamo one podatke koji su sadrtaj konstante iii varijable.-------~----~-------.45 Jednako Vece Manje Vece iii jednako Manje iii jednako Razlicito 1234000 1 234 000 Sto se zagrada ti~~ u Q8asic-u je samo jedna vrsta zagrada ( ). Brojevi ne smiju imati razmake izmedu cifara.2345678' 1019 ) Dakle. a sa beskonacno velikim brojevima ne mogu racunati. Prvo se sredl Izraz u zagradi pa ostatak izraza. Za velike brojeve racunaju priblizne vrijednosti. 4321. ali to vrijedi samo u slucaju kada rade sa malim brojevima. Kako izgledaju relacioni operatori u Q8asic-u? 24.2345678E+19 ( 1. .. Razlog njihove nepreciznosti u radu sa velikim brojevima je u nacinu na koji oni pamte te brojeve . Mora uvijek biti isti broi otvorenrh I zatvorenrh zagrada. mi u svakodnevnom zivotu radimo sa malim brojevima pa i ne opazamo njihovo skracivanje. ' t Kako izgledaju aritmeticki operatori u QBasic-u? + / A. ~atemattcl. . 24. Varijable i konstante odredene su imenom vrijednosti i vrstom.23 = > < >= <= # 0. Postoje dvije osnovne vrste podataka: i Racunari su precizni matematicari. Q8asic velike brojeve skracuje i pamti u eksponencijalnom obliku pri cemu se gubi njihov dio. t MOD Sabiranje i pozitivan predznak Oduzimanje i negativan predznak Mnozenje Dijeljenje Stepenovanje Ostatak pri dijeljenju ---.65 Decimalni zarez u QBasic-u je tacka. Pravilo koristenja zagrada Je kao u.65 4 321. .45 0. Medutim.23. broj 12345678901234567890 u qbasic-u je 1.

.. Uoci tacku-zarez u primjeru broj 5 kao i redni broj 30 u primjeru broj 6.. CLS brise ekran. naredba izlaza PRIM .02 os CLS PRINT "Ovo je moj drugi program" PRINT PRINT"Moje ime je Bakir" END 10 CLS 20 PRINT"Ovo je". ER BRC .. i 6 dobit ces sljedecu sliku na ekranu: Primjer broj 4 Ovo je razmaknuto Primjer broj 5 Ovojestisnuto Primjer broj 6 Ovo je zaista razmaknuto. Tada ces na ekranu vidjeti sljedecu sliku: Dobro dosli u QBasic Danas cemo uciti prvu naredbu To je naredba Print.Prve naredbe u QBasic-u PRIM . je naredba koja nas obavjestava da je kraj teksta programa. 10 20 30 40 CLS PRINT"Ovo je zabavno" PRINT "Volim ispisivati tekst u QBasic-u" END PRINT ~Dobro do§li u QBasic" PRINT "Danas cemo uciti prvu naredbu" PRINT "To je naredba Print... ali onda izmedu njih stavljamo zarez.I PRIM . Sta se desilo kada ste pokrenuli program iz primjera bro] 2? Ako napisemo samo print bez teksta sta ce se desiti? Probaj! Treba dodati da se svaka naredba u Basic-u pise u novom redu.. 03 Udi u QBasic i upisi program.. PRIM . U jednoj Print naredbi moze biti vise tekstova u navodnicima. Tekst koji zelimo ispisati pisemo pod znacima navoda. naredba izlaza" END "- Izmedu rednog broja naredbe i naredbe ide prazno mjesto.I 06 Naredba Naredba je naredba za brisanje teksta sa ekrana.I 04 Dakle. Sve naredbe u Basic-u se izvode s vrha prema dolje. ER BRCo.. 10 20 30 40 CLS PRINT"Ovo je zaista" PRINT PRINT"razmaknuto" . Naredba Print je izlazna naredba koja omogu6ava slanje podataka na ekran monitora.. Nikad iza rednog broja naredbe ne stavljaj tacku... i da svaka naredba moze imati svoj redni broi. a i ne mora. 30 PRINT"stisnuto" PRIM .. naredba Print sluzi za ispisivanje teksta. 5. ER BRCo.. To je skracenica od Clearscreen. 10 CLS 20 PRINT"Ovo je" 30 PRINT"razmaknuto" Kada pokrenes program 4. Pokreni program sa funkcijskom tipkom F5. ER BRCo. ER BRC ..

Naredba INPUT U svakom programskom jeziku.. na ekranu se pojavi ? i ceka da mu se unesu podaci_ Kada ih unesemo pritisnemo tipku enter.! 07 10 20 30 40 50 CLS X=50 y=30 PRINT "zbir je" . X+Y PRINT "raz1ika je". Naredba REM kao i " .. PRIM.4*3+1.trazi unos znakova sa tastature Kada QBasic naide na naredbu INPUT. Znak " .Naredba REM Napisi program u QBasic-u tako da dobijes sljedecu sliku na ekranu: a) DOBRO ~~api-~~r~~ram u QBasic-u tako da dobijes sljedecu sliku na ekranu: DOSLI u QBASIC DOBRO DOSLI U SVIJET QBASICA Ova naredba nam sluzi za opisivanje programa. Naredba INPUT uzima podatke sa tastature i pridruzuje ih varijablama iii konstantama u programu. "godina" END Napisi ovaj program PRIM.. znak = je ujedno i operator pridruzivanja.. INPUT A trazi unos broja sa tastature INPUT A$ . To je naredba INPUT. Ako u nekom programu ima vise naredbi REM. lakse se snalaziti u samom programu. pa tako i u QBasic-u.!ER BRC. " je kraci nacin pisanja naredbe REM. "godina" END Oakle. . " govore da se pri izvedbi programa preskoci niz znakova do kraja reda jer ti znakovi nisu dio programa. X-Y CLS REM "Ovo je moj osmi program" PRINT "Moje ime je Emir" PRINT "Imam".! 08 b) DOBRO DOSLI U QBASIC 10 20 30 40 50 iii CLS REM "Ovo je moj G\smi program" PRINT "Moje ime je Emir" PRINT "Imam".!ER BRC. Iza ove naredbe stoji opis programa iii jednostavno ime koje korisnik da svom programu.4*3+1. postoji naredba koja nam omogucava upis podataka sa tastature.

J 09 Naredba LPRI NT To je izlazna naredba koja omogucava ispis podataka na papir pomocu stampaca. tada je prvi broj boja teksta a drugi broj boja pozadine. ali najpregledniji je prvi nacin unosa. a od 16 do 31 daju trepteci tekst. iii 10 20 30 40 50 60 70 iii CLS REM "Drugi naCln prlffiJera broj 9" INPUT "Unesi prvi faktor". 1. Y P= x*y PRINT "Proizvod dva broja je: ". a ako slijede dva broja. 2. 10 20 30 40 50 60 70 CLS REM "Program za izracunavanje proizvoda dva broja" PRINT "Unesi prvi faktor" INPUT x PRINT " Unesi drugi faktor " INPUT Y P= x*y 80 PRINT "Proizvod dva broja je: ". Boja teksta je cijeli broj)zmedu 0 i 31. x5. Ako iza rijeci COLOR slijedi jedan broj. x3. 3. P . Napisi program za izracunavanje obima raznostranicnog trougla. P 90 END Naredba COLOR Pomocu naredbe COLOR odredujemo boju teksta na ekranu i boju pozadine na kojoj zelimo pisati tekst.--_. 16:5=3 ( 1 ) .PRIM. 14 3 I --. da je njihov ostatak.JER BRO. Napisi program za izracunavanje obima kvadrata. Napisi program za izracunavanje kolicnika dva broja.~ .x INPUT " Unesi drugi faktor "iY P= x*y PRINT "Proizvod dva broja je: ". 5. Napisi program koji ucitava x i ispisuje X2. END Broj 0 1 Boja Crna Plava Zeleoa Modra Crveoa Ljubicasta Broj 16 17 18 19 20 21 Boja Crna sa efektom blijeska Plava koja treperi Zelena koja treper! Modra koja treperi Crvena koja treperi Ljubicasta koja treperi 10 20 30 40 50 60 CLS REM "Treci nacin primjera broj 9" INPUT x. Brojevi od 0 do 15 daju sesnaest razlicitih boja teksta koje ne trepere. i XlO. Napisi program za izracunavanje povrsine pravougaonika.koristite MOD 4. to je broj boje teksta. Sve sto smo rekli za naredbu PRINT vazi i za naredbu LPRINT. X4. p END 12 13 Svijetlocrvena Svijetloliubicasta 28 28 Svijetlocrven8 koja treperi Svijelloljubicasta kojn lreper: Najduzi._-- Boja teksta Boja pozadine 'r ••••• ' " •• ~ _ _ •• .

JER BRO. prezirne$ COLOR 5 INPUT" Koliko ti je godina". godine$ END CLS LOCATE 3. odvajamo ih dvotackom. 4. Prvi broj iza naredbe _ oznacava broj reda.Naredba LOCATE PRIM. 24: PRINT PRINT PRINT PRINT PRINT " QBASIC" " QBASIC" " QBASIC" " QBASIC" " QBASIC" Napisi ime svog omiljenog nastavnog predmeta u pet boja. tada je korak petlje jednak jedan. a drugi je broj kolone od koje cemo ispisivati tekst. 10: 14: 18: 22: 5. Ako u istom redu editora zelimo napisati dvije naredbe. Rjesenje je u naredbama i Upotrebom ovih naredbi pisanje programa.JER BRO. Svaka se naredba izvrsavala sarno jednom. LOCATE 1. Ako je pocetna vrijednost peUje veca od zavrsne tada korak peUje mora biti negativan broj. Te peUje zovemo . irne$ COLOR 4 INPUT" Kako se preziva§". Sta ako nam je potrebno u nekom zadatku neku naredbu ponavljati? QBasic za to ima rjesenje.1 PRINT " Do§li " se pise neposredno prije naredbe na koju se odnosi. 2. Ponekad. a ako je pocetna vrijednost manja od zavrsne vrijednosti tada korak treba biti pozitivan broj.J 10 CLS REM" Vjezba naredbe color" PRINT " Zadaj boju koju zeli§" COLOR 16.1 PRINT " Dobro " LOCATE 4. 3. PRIM. " oznacavaju dio programa koji se ponavlja tacno odredeni Naredbe broj puta. Ponavljaju se sve naredbe unutar naredbi i: Ako korak petlje nije napisan. 3 END Ova naredba premjesta kursor na tacno odredeno mjesto na ekranu.JER BRO. Naredba FOR (FOR .J 12 PRIM.J 1 1 CLS COLOR 2 REM" svaka rijec druga boja" COLOR 3 INPUT" Kako se zove§".petlja) Do sada su se svi programi koje smo ucili izvodili od vrha ka dnu. kao i sam program ce biti dosta kra6i.JER"BRO.! 1:3 CLS COLOR COLOR COLOR COLOR COLOR 1: 2: 3: 4: LOCATE LOCATE LOCATE LOCATE 5 . PRIM. prilikom rjesavanja potrebne su nam dvije petlje i to jedna unutar druge.

NEXT 1 C"'~ FOR 1= 1 TO 5 ~.JER BRO. Koristi FOR F'RIM.' FOR 1=1 TO 10 FOR J=1 TO 100 FOR K=3 TO 7 . NEXTK NEXT J " .J 1 5 CLS FOR X=1 TO 15 STEP 1 Z=X*3 PRINT X.J 1 B ~etlju.Z NEXT X PRINT ftKraj programa" END CLS FOR k = 1 TO 13 PRINT ftDado" Primjer broj 19 REM boje CLS FOR I = 1 TO 15 COLOR I PRINT ftbroj kojim oznacavamo ovu boju =".JER.JER BRO. ft *3=".Napisi program za ispis tablice mnoienja prvih 10 prirodnih brojeva sa brojevima od 1 .. F'RIM. F'RIM.! 17 )".. NEXT X PRINT ftKraj programa" END REM boje CLS FOR I = 1 TO 15 COLOR I PRINT ftbroj kojim oznatavamo ovu boju NEXT I END I" * Sta bi se desilo ako iza PRINT X ne stavis . . Napisi program koji trinaest puta na ekranu ispisuje tvoje ime. NEXT Y NEXT X END Opci oblik naredbe FOR je: FOR Napisi program za ispis tablice mnoienja brojem 3. Napisi program za vodoravan ispis svih brojeva od 100 do1... PROBAJ! Napisi tablicu mnozenja sa brojem 5 za prvih 100 prirodnih brojeva. za prvih 15 prirodnih brojeva. F'RIM.5. Napisi tablicu mnozenja sa brojem 7 i svih parnih brojeva izmedu 2 i 50.JER BRm.-.JER BRO. I NEXT I END Napisi program koji za zadati broj ispisuje rijec boje koja odgovara zadanom broju.~A .EiIRO~ 16 CLS FOR X=100 TO 1 STEP -1 PRINT X. FOR J=1 TO 5 NEXT I NEXT J CLS FOR X=1 TO 10 FOR Y=1 TO 5 PRINT X*Y.J 1 9 F'R·IM.

Oblici PRIM.!ER BRC. b .omogu6ava ponavljanje naredbi dok zadani uslov postane istinit. NEXT. oAko stavis STEP 0 imat ces beskonacno ponavljanje.. CLS b = 0: z = 0 PRINT "na kraju unosa upisi -lH PRINT "unesi ocjenu H INPUT 0 DO WHILE 0 <> -1 b = b + 1 z = Z + 0 PRIM.. Napisi program za ispis svih dvocifrenih brojeva ciji je zbir cifara 6.. 0 .x b = 10 * x + y PRINT b x = x + 1 LOOP UNTIL x > 6 Napisi program za ispis svih trocifrenih brojeva (iji je zbir cifara 5.! ZZ PRINT "upisi ocjenu: H INPUT 0 LOOP PRINT "prosjecna ocjena="..! Z 1 CLS b = 0: z = 0 (ovaj oblik ispituje uslov na pocetku) (ovaj oblik ispituje uslov na kraju) U oba ova oblika broj ponavljanja nepoznat i zavisi 0 ispunjenju postavljenog uslova..Naredbe DO . oZa odredeni broj ponavljanja koristi naredbu FOR . (z -zbir ocjena.. . z / b END CLS x = 1 DO Y = 6 . a ukoliko ne znas koliko puta treba ponoviti odredeni dio programa koristi naredbu DO LOOP. z / b END oUkoliko ne stavis naredbu STEP to znaci da je korak 1. 'C".!ER BRC.ocjena) PRINT "upisi ocjenu:" INPUT 0 LOOP PRINT "prosjecna ocjena=".LOOP Ove naredbe ponavljaju niz naredbi dok se ne ispuni zadani uslov.broj ocjena. Napisi program za izracunavanje prosjecne ocjene iz nekog nastavnog predmeta.omogu6ava ponavljanje naredbi sve dok je zadnji uslov istinit . PRINT "na kraju unosa upisi -1" PRINT "upisi ocjenu" INPUT 0 DO UNTIL 0 = -1 b = b + 1 z = Z + 0 .

naredbe iza THEN Dati uslov ..Nije istinit -naredbe iza ELSE F'RIM.ECT i ime nepoznanice ciju cemo vrijednost izvoditi iza Na kraju CASE pisemo SELECT. Starije verzije QBasic-a su zahtijevale da se citava naredba mora napisati u jednom redu.2'7 CLS INPUT "Upisi broj".niz naredbi) F'RIM.JER BRO. a naredbe usmjeravaju program na izvedbu.B IF B >=50 THEN PRINT " Od1i~no dobio si 5" ELSE PRINT " ~ao mi je nisi dobio 5" END . U Qbasic-u slozena IF naredba moze se pisati u vise redova. tada ce se izvrsiti naredba iza THeN. tada 6e se izvrsiti naredba iza ELSE. sto znaci kraj IF naredbe.niz naredbi) IF drugi uslov THEN (da. Ova naredba dopusta nizanje naredbi jedne ispod druge u blokove naredbi. Na pocetku te naredbe pisemo SE:". interval.Naredbe grananja (odlucivanja) Najjednostavnije grananje postizemo pomocu naredbi: iF THEN ( ako tada) Istinit-naredbe iza THEN Dati uslov THf:r.. 0. U slozenoj IF THEN ELSE naredbi. x. izvrsit 6e se naredba iza Ako uslov nije istinit. CLS INPUT" Unesi brojeve 10 iIi 100". ali tada citava IF naredba mora zavrsiti kljucnom rijeci END IF.. "em" END ~" Nije istinit . a ako uslov nije istinit. i TH:::J INPUT" Unesi du~inu osnovice trougla:". Naredba iF ispituje dati uslov. B IF B=10 THEN PRINT " deset" IF B=100 THEN PRINT " sto" END *Naredba CASE zamjenjuje niz uzastopnih naredbi. Iza naredbe CAS::: moze da slijedi jedan broj. ~~ ifC THEN ELS:: (ako tad a inace) Ako je uslov istinit. B IF B=10 THEN PRINT " deset" ELSE PRINT " sto" END IF prvi uslov THEN (da. a IF a <= 0 THEN 10 20 INPUT "Unesi duiinu kraka trougla:"... je > od 0" 0" je je < od 0" INPUT" Unesi brojeve 10 i 100". naredbe iza THEN i ELSE se pisu u novi red. IF x > 0 THEN PRINT IF x 0 THEN PRINT IF x < 0 THEN PRINT END x x. Uslov koji slijedi iza naredbe mora biti logickog tipa.J25 ELSE IF uslov n-ti THEN (da.:.JER BRO. CLS PRINT " Oejena 5 za broj bodova 50 iIi ve6i od 50" INPUT" Unesi broj bodova". Ako iza ELSE dolazi nova IF naredba. x. Istinit .sljedeca programska naredba Ako je uslov istinit. racunar ce pre6i na sljede6u programsku naredbu.J.. vise vrijednosti iii cak logicki izraz. tada pisemo kao jednu rijec ELSEIF. a ne ELSE IF.niz naredbi) ELSE ne END IF Program je slozeniji ako zavisi od vise uslova koje je potrebno ispitati. b IF b <= 0 THEN 20 o = a + 2 * b PRINT "Obim jednakokrakog trougla je:".

PR1M..! 30 c = Naredba GOTO (idi na) . c: PRINT "Jasna" c = c + 5 b = b + 1 IF b > 20 THEN b = 1 IF c > 58 THEN c = 1: r IF r >~i5 THEN GOTO 20 r + 1 * ( Ako ti se to nekada desi pritisni istovremeno '- GOTO 10 20 END PRIM. x z = z + x b = Napisi program koji uCitava 20 brojeva i racuna im zbir. x k = 2 = 10 IF x MOD k GOTO 20 k = 0 THEN PRINT x. To je nepozeljna naredba. x k k = 1 k + 1 10 IF x MOD k = 0 THEN PRINT k = PRIM..Ova naredba usmjerava izvodenje programa na naredni broj iii ime programskog reda.": k + 1 5 CLS 10 20 30 40 50 60 70 80 Y= 0 IF Y > 10 THEN GO TO 80 PRINT "upisi broj" INPUT x IF x > 0 THEN PRINT x. "je prost broj": GOTO 20 GOTO 10 20 END PRIM..28 CLS INPUT "unesi broj".!ER BRO.!ER BRO.. tj. E?~=~I'\1IM. ">0" Y= Y+ 1 GOTO 20 END IF k > x / 2 THEN PRINT x...!ER CLS 1 1 b = 1 r BRO.! 32 CLS INPUT "upisi broj". Napisi program koji izracunava povrsinu i obim pravougaonika i ispituje da Ii su stranice jednake nuli... b + 1 eft. "nije prost broj..! . Ako zelite da yam programi budu pregledniji i razumljiviji manje upotrebljavajte naredbu Ovu naredbu z o v e m o . mozemo napraviti beskonacnu petlju.. • Moramo biti oprezni pri koristenju ove naredbe jer tako mozemo napraviti program koji nikad ne stane.Napisi program koji ucitava tri broja i ispisuje ih od najmanjeg ka najvecem.!ER BRO.! 3 1 Naredba ON GOTO Ova naredba sluzi za usmjeravanje duzine izvedbe programa na oznaku programskog reda.!ER BRO.! 29 CLS b = IF k <= x THEN GOTO 10 END 0 z = 0 10 IF b = 5 THEN GO TO 20 INPUT " upisi broj ". Programski red moze biti oznacen brojem iii imenom. GO TO 10 20 PRINT "zbir j z . 10 COLOR b: LOCATE r.

ki zaokruzuje decima/ni broj na najb/izi cijeli broj.J 3S INT .Ova funkcija zaokruzuje decima/ni broj na prvi manji cije/i broj.K 50 END Svaki put ee se ispisati deset decimalnih brojeva istim redom. 60 70 80 CLS PRINT INPUT PRINT PRINT PRINT PRINT END "Unesi broj" x "Ovo je tvoj broj" . vee povezane sa drugim naredbama QBasic-a.Ova funkcija od decima/nog broja uzima samo njegov cijeJi dio. Ona sama zadaje brojeve. x INT(x). "Tvoj broj nakon funkcije INT" CINT (x).JER BRO. "Tvoj broj nakon funkcije FIX" Funkcija RND 20 30 40 50 PRINT INPUT A=ABS PRINT END " Unesi neki broj" X (Xl " Apso1utna vrijednost datog broja: ". CLS FOR K=l TO 10 PRINT RND NEXT K 5 CLS 10 PRINT" Unesi neki broj" 20 INPUT X 30 K=SQR (X) 40 PRINT" Kvadratni korijen datog broja je: ". apsolutna vrijednost nekog broja PRINT ABS (-17) PRINT ABS ( 17) 17 17 Napisi program za izracunavanje apsolutne vrijednosti broja. CINT . FIX . "Tvoj broj nakon funkcije CINT" FIX(x). FOR X=l TO 10 PRINT INT (RND) Odbacuje 10 slucajnih brojeva od 1 do 10 . CLS RANDOMIZE FOR K=l TO 10 PRINT RND NEXT K .Funkcije Funkcije u QBasic-u se nikad ne upotrebljavaju zajedno.funkcija daje vrijednost kvadratnog korijena PRINT SQR (9) PRINT SQR (25) 3 5 PRIM. 10 20 30 40 50.JER'BRO.Ova funkcija matemati{.A Ova funkcija daje jedan slucajan broj izmedu 0 i 1.J 37 Napisi program za izracunavanje kvadratnog korijena nekog broja. Ako zelis da svako pokretanje programa daje razlicit niz brojeva onda na pocetku programa napisi naredbu PRIM.

racunara izvodimo razne radnje nad rijeCima i recenicama.JER BRCoJ 43 Napisi program koji (. 4 Rjesenje: Rjesenje: Rjesenje: Rjesenje: A AM AMI AMIR END Funkcija RIGHT$ (right .A1:1IR". Funkcija ASC Funkcija ASC (A$ ) daje ASCII kod prvog znaka iz A$.. "slova" END Funkcija LEFT$ (left .desno) Znamo da rijec right na engleskom znaci desno.e na ekranu ispisati sve znakove ciji su kodni brojevi od 65 do 90. U zagradi navedemo sam niz. Znak $ znaci da je rezultat funkcije niz znakova. 3 " AMIR".. PRINT ASC (" QBASIC") PRINT ASC (" QBASIC") Rjesenje: 113 prvi znakje Q Rjesenje: 113 Funkcija LEN Ova funkcija daje duzinu stringa.lijevo) M 2 Ova funkcija daje niz znakova s lijeve strane zadanog niza.! 41 CLS FOR x = 65 TO 90 PRINT CHR$(x) NEXT x END .Funkcije za rad sa znakovnim podacima String je niz znakova. PRIMoJER BRCoJ 40 Rjesenje: KE CLS DO k = k + 1 PRINT CHR$(k) LOOP UNTIL k = 255 PRINT PRINT PRINT PRINT LEFT$ LEFT$ LEFT$ LEFT$ " . PRIMoJER BRCoJ 42 Zelimo Ii dobiti ispisano slovo Q moramo ga pozvati njegovim kodnim brojem 113 pomocu funkcije . Napisi program koji (. 1 \\ AMIR/. '. L" 34 ) 59 ) 58 ) ) ) ) ) ) ) ( 77 50 Rjesenje: Rjesenje: Rjesenje: Rjesenje: Rjesenje: Rjesenje: Rjesenje: Rjesenje: Rjesenje: 57 37 59 76 CLS PRINT "kako se zoves" INPUT a$ s = LEN (a$) PRINT "tvoje ime ima:". PRINT CHR$ (113) PRIMoJER BRCoJ 39 Rjesenje: Q PRINT PRINT PRINT PRINT PRINT PRINT PRINT PRINT PRINT ASC ASC ASC ASC CRR$ CRR$ CRR$ CRR$ CRR$ ( ( ( ( ( " " " " ( ( ( 9" %" . a zatim iza zareza broj koji odreduje koliko znakova s lijeve strane zelimo. 2 " AMIR". Redni broj n moze biti od 0 do 255. Omogucava nam da uz pomo(.. tj." . PRIMoJER BRC. s. prebrojava koliko ima znakova (koliko je dugaeak string) PRINT LEN ( "QBASIC" ) PRINT LEN ("INFORMATIKA") Rjesenje: 6 Rjesenje: 11 Napisi program za izracunavanje broja slova u tvom imenu. PRINT LEFT$ ( "KENO") PRIM.e na ekranu ispisati sva velika slova. pa ova funkcija daje broj znakova sa desne strane niza.

PRIM . a zatim obrnutim redoslijedom.5 PRINT MID$ (" INFORMATIKA"..ova funkcija sva slova u nizu pretvara u mala... k) NEXT k END l' TA TAT TATA TAT TA T Upisi neku rijec i provjeri da Ii je polindrom.PRIM ..... da te on pozdravi.. k.mla slova) UCASE$ (A$) . (Polindromi su rUeci koje se citaju jednako i sa lijeve i sa desne strane)..sredina) Ova funkcija osim imena niza ima i dva broja. 5.. ER BRO . a$ b$ = "" Funkcije UCASE$ (A$) i LCASE$ (A$) UCASE ( upper case . ER BRO . Prvi broj znaci od kojeg znaka treba uzimati znakove. ER BRO . 1. 48 PRIM .3 PRINT MID$ (" INFORMATIKA". CLS INPUT a$ FOR k = 1 TO LEN (a$) PRINT MID$ (a$. "nije polindrom" END IF Napisi program tako da kada kazes racunaru kako se zoves.. 1 " AMIR".ova funkcija sva slova u nizu pretvara u velika.. ER BRO . k) NEXT k FOR k = LEN(a$) . ER BRO . PRIM ..6 Rjesenje: NFO Rjesenje: RMATIK CLS INPUT "data rijec je:". 47 PRINT UCASE$ (" MaMa") PRINT LCASE$ (" maMA") Rjesenje: MAMA Rjesenje: mama CLS PRINT "Kako se zoves" INPUT a$ P$= "Zdravo". pa ispisi prvo.. 44 PRINT PRINT PRINT PRINT RIGHT$ RIGHT$ RIGHT$ RIGHT$ " AMIR".. ER BRO ..1 TO 1 STEP -1 PRINT MID$(a$.velika slova) LCASE ( lower case .. 2 " AMIR"... a drugi broj oznacava koliko znakova treba uzeti. Rjesenje: Kako se zoves? Rihad Zdravo. 2. pa drugo slovo itd.. "+A$ +"!" PRINT PRINT P$ END Upisi zeljenu rijec. dok se ne ispise citava rijec. LCASE$ (A$) . 3 " AMIR". "je polindrom" ELSE PRINT as... 4 Rjesenje: Rjesenje: Rjesenje: Rjesenje: R IR MIR AMIR Funkcija MID$ (middle ... Rihad! . PRIM . 46 FOR k = LEN(a$) TO 1 STEP -1 b$ = b$ + MID$(a$. 49 4. b$ IF a$ = b$ THEN PRINT as... 1) NEXT k PRINT "obrnuta rijec:". 1. 50 PRIM . ER BRO .. PRINT UCASE$ (" sko1a") PRINT LCASE $ (" SKOLA ") Rjesenje: SKOLA Rjesenje: sko1a PRIM ..

Piksel na ekranu je ustvari sicusan kvadratic iii pravougaonik. Te graficke naredbe odreduju polozaj pokazivaca. sekunde). minute. 150). .crta-tacku na tacno odredenom mjestu ekrana. 100) . 100) .Ovom naredbom odredujemo osobine ekrana koji zavise od graficke kartice ugradene u vas racunar. 10 20 30 40 50 60 70 80 REM SCREEN 1 COLOR 1.daje niz od deset znakova koji predstavlja dnevni datum ( mm-dd-gggg) (mjesec. pravac i smjer crtanja. Funkcija STRING$ .y) i poluprecnikom r. Ova funkcija na uJazu trati iskljucivo broj. 2 NEXT I END e crte u Ijubi6astoj boji" 10 20 30 40 50 60 za crtanje kocke" SCREEN 12 DRAW "L100 D100 R100 U100" DRAW "E50 L 100 G50 R100" DRAW " DIDO E50 UIOO G50" END ..ova funkcija pretvara niz znakova u broj. PRIMJER BRC. Funkcija SWAP . Ova naredba upotrebljava graficke podnaredbe za crtanje koje se smjestaju u jedan iii vise stringova.graficki ekran rezolucije 640x480 tacaka (rezolucija je proizvod broja piksela (tacaka) vodoravno i uspravno koje stanu na ekran. godind.crta pravougaonik iii crtu izmedu tacaka (X1'Y1) i (lS.! 55 za crtanje pravougaonika koji je elom bojom " 30 SCREEN 2 40 LINE (100.Ova naredba nam sluzi ako zelimo bojom ispuniti krug iii elipsu.jos neke funkcije PRIMJER BRCJ 53 Funkcija VAl. Funkcija DATE$ . Funkcija TIME$ .zamjenjuje sadriaj dvije varijabJe.! 52 10 20 30 40 50 60 REM "Ovo je program za SCREEN 1 FOR i = 1 TO 320 PSET (i.daje niz od osam znakova koji predstavlja trenutno vrijeme (hh:mm:ss) (sati. Funkcija STR$ ..yJ Naredba . CIRCLE (X.. Funkcija SPACES . RND * 200). 100) END Screen 0 .(319. boja . 2 CLS FOR i 1 TO 10000 PSET (RND * 320..Pomocu ove naredbe mozemo crtati ravnu crtu.! 54 Crtanje u QBasic-u Naredba .stvara niz istih znakova. . boju..ova funkcija stvara niz praznina.pretvara broj u niz znakova.tekstualni ekran Screen 12 . BF 50 END 10 CLS 20 en PRIMJER BRCJ 56 PRIMJER BRC.Y). Naredba Naredba.) Naredba .Y).~. PRIMJER BRCJ 5 1 10 20 30 40 50 CLS REM"program ya crtanje 1inije dijagona1no preko ekrana" SCREEN 1 LINE (0. RND * 4 NEXT i END PRIMJER BRC. dan.(150. 0) . PEST (X. r Naredba . Broj piksela predstavlja rezoluciju ekrana.Ovom naredbom crtamo kruznicu sa centrom u tacki (x.

Do svakog elementa niza dolazimo preko imena niza i njegovog indeksa. Elemente dvodimenzionalnog niza ucitavamo pomocu dvije ugnijezdene FOR petlje. x(3). I 70 NEXT J 80 NEXT I 90 END R P K 5 CLS 10 REM "Sirena " 20 FOR J = 1 TO 3 30 FOR I = 440 TO 1000 STEP 5 40 SOUND I.x je ime promjenljive. 60 50 END Pomocu dvodimenzionalnog niza x( n. Nizovi koji imaju manje od 10 clanova ne moraju se dimenzionirati..J5B 5 SCREEN 12 :0·10 INPUT ft po luprecnik". I / 1000 50 NEXT I 60 FOR I = 1000 TO 440 STEP -5 70 SOUND I. x(k). 50. 2 PAINT (100. R Siozene strukture podataka . Jednostavnije je naprimjer dati im isto ime iza kojeg slijedi indeks (broj) po kOjem podatke medusobno razlikujemo. .JERBRC. . 2 END PRIM.JER BRC. a trajanje duzinu izvodenja zvuka. i tako sve do 60 dimenzija.. x(4). 70 40 SOUND I + 1000. I / 1000 80 NEXT I 90 NEXT J 100 END * 2 * R). Nizanje podataka sa jednim brojem (indeksom) zovemo koji ima dva indeksa (dvije dimenzije) zovemo jos i mozemo ici i dalje: . X(5) . 30 INPUT ftbroj kolona".SOUND frekvencija i trajanje _ frekvencija odreduje visinu zvuka.3 indeksa . Muzika i zvuk u QBasic-u Naredba _ proizvodi tonove na zvucniku racunara . Naredba Naredba PLAY string$ PRIM.J 59 daje tacno odredeni zvucni znak _ pomocu ove naredbe mozemo programirati melodije 5 REM 1000 10 I 20 SOUND I. x(2).nizovi Cesto u programiranju radimo sa vecim skupovima slicnih iii istih podataka. 100).. 40 30 SOUND I + 500. Bilo bi isuvise komplikovano kada bismo za svaki podatak odredivali drugo ime.JERBRC. 3. .4 indeksa .m) mozemo zapamtiti mn elemenata. Svaki niz pocinje sa elementom x(O). 35 CLS 40 FOR I 1 TO P 1 TO K 50 FOR J 60 CIRCLE (J * 2 * R. a 5 redni broj vrijednosti Naredba je naredba dimenzioniranja.cetverodimenzionalni niz. x(n). .. 100).PRIM.trodimenzionalni niz. Skupove podataka koji imaju zajednicko ime zovemo Niz od n elemenata: x(1).J 57 10 20 30 40 50 REM"Crtanje kruga" SCREEN 1 CIRCLE (100. 20 INPUT ftbroj redova".

Tada ce se na ekranu CLS REM"Najmanji clan niza" INPUT "n=". Rijec potprogram na engleskom glasi :.. " * ".b.c iii DECLARE SUB ime (a.. n 20 FOR i = 1 TO n 30 PRINT i. Tim rastavljanjem dobijemo i pregledniji program.. a 20 FOR i = 1 TO 10 30 PRINT i.". Tada svaki taj dio predstavlja jedan problem.c). Iza SUB slijedi ime potprograma. "broj:".!. b. ..!E:R ·aRO..! 63 PRIM.! 64 5 CLS 10 INPUT "Unesi iviee kvadra a. Kako pozvati ime potprograma? CALL ime a.!E:R aRo. at b. Potprogram se zavrsava sa .c. "broj".!6S Potprogrami Skoro svi programski jezici nam omogucavaju da slozenije programe rastavimo na manje dijelove. " = ". 5 CLS 10 INPUT "Unesi broj : " .! 61 Kako napisati potprogram? U traGi menija izabrati Edit meni. a u Edit meniju opGiju otvoriti mali prozor u koji treba upisati ime procedure.Napisi program za odredivanje najmanjeg clana niza.b. i . n DIM a(n) FOR k = 1 TO n PRINT k.... 40 NEXT i 50 END * a . a. min. Program koji poziva potprogram zovemo . Manje cjeline na koje rastavljamo nas program zovu se .. c PRIM.E:RBRO.!E:R BRO.. odakle skracenica .! 62 CLS REM"Zbir clanova niza" INPUT "n="... e 20 V a * b * e 30 PRINT "Zapremina kvadra je ". n DIM a(n) FOR k = 1 TO n PRINT k. INPUT a (k) NEXT k z = 0 FOR k = 1 TO n z = z + a(k) NEXT k PRINT "Zbir clanova niza je:". 40 NEXT i 50 END PRIM. END Razni uradeni primjeri Isprobaj naredne primjere i obajsni sta svaki radio PRIM.!E:R aRO.. PRIM. INPUT a(k) NEXT k min = all) FOR k = 2 TO n IF a(k) < min THEN min = a(k) NEXT k PRINT "Najmanji clan niza je.V 40 END ". z END 5 CLS 10 INPUT "Unesi broj do kojeg ~eli§ ispis prirodnih brojeva : ".

MID$(a$. 1) .!E'R BRC.. d$ IF LCASE$(d$) = "y" THEN GOTO opet CLS INPUT "Unesi broj do 5 cifara : ".! 66 PRIM.. a. a.. broj (i) IF i = 10 THEN ELSE GOTO opet END IF n = broj (1) i = 0 op: i = i + 1 IF i = 11 THEN COLOR 20 PRINT "Najmanji broj je: ".! 68 CLS DIM k DIM broj (10) opet: i = i + 1 PRINT "UpiSi broj ". " je ".": END k = LEN(a$) PRINT "Srednja cifra broja ".! 70 PR1MJER BRC.!ER BRC. b. n COLOR 7 PRINT "Pritisni bilo koji taster . > 1 THEN PRINT i.. b k = a IF b > k THEN k = b FOR i = 1 TO k STEP 1 IF a MOD i = 0 AND b MOD i = 0 THEN 1 = i NEXT i PRINT "Najveca zajednicka mjera brojeva ".!ER BRC. a." INPUT "pokusaj ponovo ? <Y.C : ".. " su: ". " je ". " COLOR 0 END END IF broj (i) IF broj (i) < n THEN n GOTO op CLS INPUT "Unesi brojeve A.... a$ IF LEN(a$) <> 5 THEN PRINT "Broj ne sadr~i 9 cifara. 1 PRIM.. b.! 69 CLS INPUT "Unesi broj. as. c IF c A 2 = a A 2 + b A 2 THEN PRINT "Trougao je pravougli!": END PRINT "Trougao nije pravougli. : a = a / i > 1 THEN GOTO labl PRIM..PRIM. ai " i ". a ".n>". : i = 0 PRINT "Faktori broja lab: i = i + 1 labl: IF a MOD i = o AND i IF a MOD i = o AND i IF a = 1 THEN END GOTO lab ". 3.B ".B. i INPUT ""..! 6'7 CLS opet: INPUT "unesi stranice pravouglog trougla A.!ER BRC.

. ")" * x + 3). MID$ (a$. " ( X=".!ER BRC.5. vis (i) = ".! 77 CLS INPUT a IF a > 1 THEN x a ELSE x = 1 PRINT "XA2 + 2x + 3 (x A 2 + 2 X.PRIM.!ER BRC.. as. ".. ~. a$ IF LEN(a$) MOD 2 = 0 THEN PRINT "Broj nije neparan. 1) CLS CaNST MaxDim = 15 DIM a(l TO MaxDim) FOR i = 1 TO 15 INPUT ali) IF k 0 THEN k = ali) IF k < ali) THEN k = ali) NEXT i PRINT "Najve6i broj je : ". ".": END k = LEN(a$) PRINT "Srednja citra broja f t .! 76 CLS INPUT "Unesi broj do kojeg ieli§ ispis parnih brojeva : ".! 75 CLS INPUT nUnesi broj do 9 cifara : u.! 74 2 CLS CONST MaxDim = 20 DIM a(l TO MaxDim) FOR i = 1 TO 20 INPUT a (i) k = k + a (i) NEXT i PRINT "Suma brojeva je CLS INPUT "Unesi broj u~enika: ".!ER BRC. "I". dat$(i) "Unesl' telefon u6enika: ". a FOR i = 1 TO a PRINT i.! 73 PRIM. PRIM. i.": END IF LEN(a$) > 9 THEN PRINT "Broj sadrii vise od 9 cifara.. " * ".! 71 PRIM.. a FOR i 2 TO a STEP 2 PRINT i. NEXT CLS INPUT "Unesi broj do kojeg zeli§ ispis kvadrata brojeva : ". " je "... k PRIM. i /\ 2 NEXT PRIM. n COLOR 7 INPUT IF k$ IF k$ INPUT INPUT INPUT CLS NEXT i CLS FOR i FOR 1 "Unesi prezime i ime u~enika: ". (k / 2) + ..!ER BRC. k 1 TO n 1 TO n 1 ..!ER BRC..!ER BRC. n DIM ime$(l TO n) DIM dat$ (1 TO n) DIM vis(l TO n) DIM tez (1 TO n) FOR i = 1 TO n COLOR 4 PRINT "U~enik I". teili) "Unesi datum rodenja u~enika.!ER BRC.. ime$(i) "" THEN k$ = ime$(i) < ime$(i) THEN k$ = ime$(i) "Unesi teiinu u~enika: "..! 72 PRIM...

4 A 81 broj a 2.. i~ ". i .. a FOR i 1 TO a ". ii" *". i NEXT A broj do kojeg zeli§ ispis cetvrtog stepena a a ".. . i. NEXT Primjer broj CLS INPUT "Unesi FOR i = 1 TO PRINT i. LTRIM$(STR$(vis(i))) PRINT "Telefon: PRINT 1: SLEEP: CLS IF 1 5 THEN 1 NEXT i PRIM.! 7B CLS INPUT "Unesi broj do kojeg zeli§ ispis kubova brojeva : ". PRINT "Najmanji parni broj je / 10 :" 2 = 0 THEN k = a(i) > 0 THEN k k a(i) .! B 1 PRIM.! 79 CLS = 0 opet: FOR i 1 TO 3 IF n = 0 THEN INPUT a(i) 'IF n 0 THEN k = A(i): n = 1 'IF A(i 1) > A(i) THEN GOTO ok IF a(i 1) > ali) AND i ... i 3 PRINT i. FOR i = 1 TO PRINT i· " * .!ER BRC. i. " INPUT ">". a(i) IF n = 0 AND ali) > 0 AND ali) MOD a(i): n = 1 IF k > ali) AND ali) MOD 2 o AND NEXT i "."*".IF ime$(I) > ime$(1 + 1) THEN g$ = ime$ (1): t = tez (1): d$ = dat$ (1): v = vis (1) ime$(l) ime$(l + 1): tez(l) = tez(1 + 1): dat$(l) dat$ (1 + 1): vis (1) = vis (1 + 1) ime$(l + 1) g$: tez(l + 1) = t: dat$(l + 1) = d$: vis(l + 1) v END IF NEXT NEXT 1 1 = = NEXT i IF n = 3 THEN GOTO ok n = n + 1: GOTO opet ok: FOR i 1 TO 3 PRINT ali) NEXT 1 1 TO n 1 + 1 PRIM.! BO FOR i ". " * ". dat$ (i) PRINT "Tezina: ".. " * ".I <> 0 THEN c = a(i 1) aU . i ". LTRIM$(STR$(tez(i))) "... i NEXT 1\ CLS INPUT "Unesi brojeva : ". i.!ER BRC. a A 3 PRIM. ime$ (i) PRINT "Ucenik: PRINT "Datum rodenja: ".!ER BRC.1) ali) ali) c END IF n CLS CONST MAXDIM = 10 DIM a(l TO MAXDIM) FOR i = 1 TO 10 STEP 1 PRINT "Unesi prirodan broj ".!ER BRC.

1) "Posljednje slovo rijeci je : ". i opet: INPUT A(i) IF A(i) <= 0 THEN PRINT "Broj mora biti prirodan..Ponovi unos. Da Ii je neparan? IF n MOD 2 = 2 THEN PRINT "Broj nije neparan. LEN(a$)..1 IF a$(i) > a$(i + 1) THEN SWAP a$(i). " je ".": GOTO lab FOR i = 1 TO n IF i MOD 2 = 0 THEN P = P + i ELSE nep = nep + i NEXT i PRINT "Zbir parnih brojeva do broja ".. n .. n. n IF n > 30 THEN PRINT "Vise od 30! Ponovi unos. n. " slova" "Prvo slovo rijeci je : ". RIGHT$(a$. " je ". a$ "Rijec ".!ER BRO. n: PRINT "Unesi ".": GOTO Ponovi CaNST MD 30 DIM a$ (1 TO MD) FOR i = 1 TO n INPUT a$(i) NEXT i opet: FOR 1 TO n . ". as. n.--~-------~-- = p(i): n (i) : "--- PRIMoJER IiIR'O.CLS INPUT PRINT PRINT PRINT "Unesi jednu rijec : ". LEFT$(a$. " COLOR 0 . p PRINT "Zbir neparnih brojeva do broja ". " ima ".": GOTO opet IF A(i) MOD 2 = 0 THEN k = k + 1: p(k) = A(i) ELSE 1 1 + 1: nIl) = A(i) NEXT i SP (1) p (1) FOR i = 1 TO k STEP 1 CLS Ponovi: INPUT "Unesi broj rijeci (Maksimalno 30) : ". Ponovi unos. a$(i + 1): GOT a opet NEXT i FOR i 1 TO n PRINT a$(i) NEXT . 1) PRIMoJER BROoJ 83 REM "Program za {zracunavanje zbira svih parnih i neparnih brojeva do n" CLS lab: INPUT "Unesi neparan broj n :". nep END IF SP(i) > p(i) THEN TempSP = SP(i): SP(i) p(i) TempSP NEXT i nP (1) n (1) FOR i 1 TO 1 STEP 1 IF nP(i) > n(i) THEN TempnP nP (i): nP (i) n(i) TernpnP NEXT i CLS PRINT PRINT "Parni prirodni brojevi:" FOR i = 1 TO k PRINT p(i) NEXT i PRINT PRINT "Neparni prirodni brojevi:" FOR i = 1 TO 1 PRINT n (i) NEXT i PRINT COLOR 29 PRINT "Pritisni taster .! 84 CLS INPUT "Unesi broj brojeva:". " brojeva :" FOR i = 1 TO n STEP 1 PRINT "Unesi br.oJ 8'5 PRIM.

1). " < " . " i ". b. FIX(a) CLS 0: CLS INPUT a$ INPUT b$ b$ THEN PRINT "JEDNAKO!H: END IF a$ IF a$ > b$ THEN PRINT as. 1 + i . a$ IF LEN(a$) <> 3 THEN BEEP: PRINT "Rijet mora biti od 3 slova. 12 NEXT i CIRCLE (320. 12 1 = i NEXT i FOR i = 1 TO 320 'p = TIMER: DO WHILE P + . CINT(a) PRINT "Odbacen decimalni dio: ".J 8'1 """/" / CLS opet: H INPUT "Unesi rijet od 5 slova: . 12 PSET (i. " je ". a. 460). a. 12 'p= TIMER: DO WHILE P + . 1). 1) PRINT "Zadnje slovo: ". 0 PRIM. 12 PSET (639.J 9 1 PRIM~ERBRC. 46P).100). H: GOTO 0 PRINT LEFT$(a$. " i ". b.0001 > TIMER: LOOP PSET (1. b$ ELSE PRINT as. Draw a line from (0. a / a * a + 2 * b "Obim pravougaonika je ".PRIM. a "Unesi broj A "Unesi broj B b "Zbir brojeva ". a$ IF LEN(a$) <> 5 THEN PRINT "Rijet mora imati 5 od slova. " je ". b. 1) PRINT "Prvo slovo: ".JER BRO. 1) CLS op: INPUT "Unesi decimalni broj!: ". a + b "Razlika brojeva ".JB9 CLS SCREEN 12 . a * b "Kolitnik brojeva ".001 > TIMER: LOOP PSET (640 . RIGHT$(a$. i).b "Proizvod brojeva ". 1). a . a IF a CINT(a) THEN PRINT "Broj nije decimalni. " je ". FOR i = 0 TO 320 PSET (i. P "Unesi jednu stranicu pravougaonika : ". a.JERBRO. 12 PSET (i + 1. a / b PRIM. 12 PSET (1. i + 1). 1 + i . LEFT$(a$. b. " > ". 2. 1). 30 CLS INPUT INPUT PRINT PRINT PRINT PRINT \\.180). MID$(a$.i.JER BRO. MID$(a$. 1) . " i ". 12 PSET (639. INPUT "Unesi rijet od 3 slova: ". H: GOTO op PRINT "Zaokruien: ". " je ".0) to (100.. b$ . 200).! 90 CLS INPUT INPUT b = P 0=2 PRINT END "Unesi povr§inu pravougaonika : ". RIGHT$(a$.": GOTO opet PRINT "Srednje slovo: ".180). i " . a. 3.

Napisi program koji ucitava tri broja i ispisuje njihov proizvod. x+2. 20. jednu lotokombinaciju. 10. i + 1 lab1: IF a MOD i = 0 AND i > 1 THEN PRINT i. Napisi program koji ce na ekranu monitora ispisati sva mala slova Q8asic-a. Napisi program koji ucitava dva broja x. i daje njihov ispis abecednim redom.! 9S 15. .y te ispisuje poruku da Ii je x>y ili x<y iii x=y. 14. : a = a I i IF a MOD i = 0 AND i > 1 THEN GO TO labl IF a = 1 THEN END GOTO lab a do 31. Oakle. Napisi program koji na ulazu prihvata dekadne cifre. Napisi program koji ce ucitati rijec sa taslature i ispisati tacno na sredini ekrana monilora u crvenoj bojL 19. Dak!e. x+1. 22.PRIM. Napisi program koji ucitava dva broja i ispisuje njihov zbir. CLS INPUT a IF a = 0 THEN PRINT ftBroj je 0": END IF a MOD 2 = 0 THEN PRINT ftBroj je paran!": END ELSE PRINT "Broj je neparan!": END 17. x+4. 23. PRIM. Napisi program koji ucitava osnovice i visinu trapeza. razliku . .:! 93 Zadaci za samostalan rad ucenika! 1.JER BRO. a. x+3.od njega samog6=1+2+3 iii 28=1+2+4+7+14) 11. ft. Npr. PRIM. Napisi program koji ucitava x i daje ispis kvadratnih korijena brojeva: x. (8roj je savrsen ako je jednak zbiru svih svojih djelilelja manjih. Napisi program koji sabira sve dvocifrene brojeve. a daje ispis nazi va cifre U obiiku teksta.. 9. sate i minute. za uneseni bra] 3 program daje tekst "to je broj tr(). Napisi program koji unesenu rijec pomjera ciklicki za n znakova udesno. 16. i ispisuje njegovu povrsinu i srednju liniju.. Korisnik sam treba unijeti vrijednost broja n.:!ER eRO. Napisi program koji ucitava prirodne brojeve sve dok se ne ucita nula i ispisuje najveci uCitani broj. . Napisi program koji ucitava tri broja i ispisuje ih od najmanjeg ka najvecem. Napisi program koji ispisuje tvoje ime preko cijelog ekrana u bojama od 12. 7. Napisi program koji ucilava pet brojeva i racuna njihov zbir. Napisi program koji ucitava redni broj mjeseca i ispisuje koliko taj mjesec ima dana. Napisi program koji ucitava prirodan broj i ispisuje poruku da Ii je taj broj savrsen. CLS INPUT a$ FOR i = LEN(a$) TO 1 STEP -1 k$ = k$ + MID$(a$. Napisi program koji ucitava stranicu kvadrata i ispisuje njegovu povrsinu i obim. i. i. Napisi program koji ucitava tri rijeci na ulazu. Rijec Sarajevo za n=3 je evosaraj. Napisi program koji ispisuje sve pame brojeve od 2 do 100. 2. dekadne cifre su 0. Napisi program koji ispisuje sest slucajnih brojeva od 1 do 45. 1) NEXT i PRINT k$ 3. 24. kolicnik i proizvod. " su: ". a i = 0 PRINT ftFaktori broja ft.2. lab: i = 8. 9.J 94 6. Napisi program koji sabira sve nepame brojeve od 1 do 9999. 1. 21. Napisi program koji ispisuje tablicu mnozenja brojem n za prvih deset prirodnih brojeva. 18.. CLS INPUT ftUnesi br. 4. Napisi program koji u desnom gomjem dijelu ekrana ispisuje dnevni datum i tacno vrijeme.JER BRO. 5. Napisi program koji ucitava broj sekundi i pretvara ih u dane.

otvara datoteku .popunjava lik bojom .naredba za ertanje . Ucitaj prirodan broj n. aako su oba veca od nule onda ispis njihove razlike.daje tacno odreaeni zvucni znak .cila podatke iz naredbe DATA .poziva potprogram . mir kao rim).b2 ako su poznate vrijednosti a i b. Napisi program za ispis neke rijeci u obrnutom redoslijedu (npr. Napisi program za ispis prve i trece cifre trocifrenog broja. Beep Call Circle Cis Color Data Declare Dim Do Draw End Exit Field For Function Get Gosub Goto If If end If Input Input# Line Locate Lprint Lset Next On Gosub On goto Open Paint Play Preset Print Pset Put# Read Rem Restore Return 42. potrebno je za zadani broj od 1 do 12 stampati ime mjeseca u godini.najjednostavnije grananje programa . te clanove niza sa n redova i m kolona.ponavlja skup naredbi tacno odreaeni broj puta . 39. Naredbe i funkcije u QB8Sic-u i njihovo znacenje 26. Razvrstaj clanove niza od najmanjeg ka najvecem.oznacava pocetak funkeijskog potprograma . Ucitaj prirodne brojeve min.usmjerava izvedbu programa . Napisi program za ispis na ekran monitora svih neparnih brojeva izmedu 1 i 10. Ucitaj prirodan broj n.erta krug. Za zadano x izracunaj funkciju: y= 2X2-3x+1. Ucitaj prirodan broj n. te niz od n clanova.grana program na oznaku programskog reda . te niz od n clanova. Napisi program za odredivanje vrijednosti izraza a 2.erta tacku na tacno odreaenom mjestu ekrana .erta pravougaonik iii ertu izmeau tacaka . 31. Napisi program za ispis zbira cifara unesenog prirodnog broja.naredba ulaza .svira melodiju . te niz od n clanova. Saberi sve cia nove niza koji se nalaze na parnim mjestima u nizu. Ako je januar prvi mjesec u godini. Ispisi one clanove niza koji su djeljivi sa 5.visestruko grananje . 34.usmjerava program na potprogram .unosi podatak u varijablu polja datoteke . Ucitaj prirodan broj n. 37. 38. Napisi program za ispis proizvoda prvih 1000 prirodnih brojeva. 45.oznaka svih polja jednog zapisa . Napisi program za ispis zbira prirodnih brojeva manjih od 500 a djeljivih sa 3. 41. Ucitaj prirodan broj n. te clanove niza sa n redova i m kolona. Primjer: Rijec: NEKJI.erta tacku ne ekranu .prekida izvoaenje programa .usmjerava izvoaenje programa na tacno odreaeno ime programskog reda . Napisi program za ispis kvadrata prirodnih brojeva od 5 do 30. 29. 28.cita podatke iz datoteke . Izracunaj zbir svih pozitivnih clanova niza.ponovno citanje podatka .grana program na oznaku potprogram . Ucitaj rijec i ispisi je u obliku piramide sa lreperecim bojama. 44. 47. Napisi program koji ucitava broj i daje ispis da Ii je broj paran iii neparan.premjesta kursor na tacno odreaeno mjesto na ekranu . Ispisi one clanove niza koji su dvocifreni brojevi. Napisi program za odredivanje razlike izmedu zbira prvih deset parnih brojeva i zbira prvih deset neparnih brojeva. a decembar dvanaesti. 36. Napisi program za ispis zbira prvih 50 prirodnih brojeva. Ispisi one clanove niza koji su prosti brojevi. te niz od n clanova. te niz od n clanova. Napisi program za ispis zbira dva broja ako je jedan od njih manji od nule. 50.upisuje podatke u datoteku . 40.cita zapis iz datoteke .brise sadriaj ekrana . Ispisi sve negativne clanove niza. i navedi koliko tih brojeva ima.ispisuje podatke na stampac . kruini isjecak .komentar . 27. Ucitaj broj n. Ucitaj prirodne brojeve min. te niz od n clanova. Ispisi sve cia nove niza koji su djeljivi sa 17.naredba izlaza . 33. UCitaj prirodan broj n.provjerava vrste varijabli i konstanti koje ulaze u potprogram . te niz od n clanova.postavlja boju znakova i pozadine . 48. 43. Napisi program za zadane duzine tri stranice i ispitaj da Ii je trougao pravougli.cuva podatke unutar programa .naredba dimenzioniranja . 32. N NEN NEKEN NEKAKEN .oznacava kraj teksta programa . 46.povecava varijablu za odreaeni broj koraka . Pronadi najveci clan niza. Napisi program za ispis prvih n neparnih brojeva. 35.25. elipsu. korisnik treba unijeti vrijednost broja n. 30.ponavlja niz naredbi dok se ne ispuni zadnji uslov . 49.

• Neke se greske tesko otkrivaju. • Niz nije definisan. • Provjeri da Ii si ispustio navodnike iii zareze izmedu podataka. Ako se program ne odvija. Cesta greska je i zamjena slova 0 i cifre O. Abs Asc Chr$ Cint Oate$ Fix Inkey$ Input$ Instr Int Lcase$ Left$ Len Ltrim$ Mid$ Right$ Rnd Rtrim$ Space$ Spc Str$ String$ Tab Time$ Timer Ucase$ Val Varptr$ - daje apsolutnu vrijednost broja daje ASCII kod prvog znaka daje znak koji odgovara ASCII broju zaokruzuje broj na najblizi cije/i broj daje datum daje cije/i dio decima/nog broja cita jedan znak sa tastature cita odredeni broj znakova sa tastature pronalazi jedan ili vise znakova u stringu zaokruzuje broj na prvi manji cije/i broj prebacuje sva velika s/ova u mala izdvaja prvih n znakova stringa /ijevih broji koliko ima znakova u stringu brise praznine u stringu izdvaja dio stringa iz sredine izdvaja n posljednjih znakova stringa desno daje jedan slucajan broj izmedu 0 i 1 brise naknadne praznine stringa daje niz praznina odreduje broj praznih mjesta na ekranu pretvara brojnu varijablu u znakovnu stvara niz istih znakova omogucava ispis podataka na tacno odredenom redu ekrana trenutno vrijeme kao niz od 8 znakova daje broj sekundi koje su prosle od ponoCi prebacuje sva mala slova u velika pretvara string varijablu u brojnu daje adresu varijable u memoriji u obliku stringa . • Disk nije spreman za rad. dakle u njemu je zaista greska. to znaci da je doslo do neke greske.si pravilno otkucao naredbe u QBasic-u. a on se pravilno ne odvija. • Rezultat premasuje najveci dozVoljeni broj. jer ih u protivnom racunar nece prepoznati.Screen Select Shared Sound Static Sub Swap Type Write Write# - osobine ekrana visestruko grananje u programu dopusta potprogramima pristup do varijabli glavnog programa proizvodi tonove na zvucniku racunara osigurava zadrtavanje vrijednosti varijabli izmedu dvaju poziva procedure oznacava proceduru zamjenjuje sadrtaj dvije varijab/e zadaje vlastitu vrstu podataka ispisuje podatke na ekran upisuje podatke u datoteku Ceste greske u QBASIC-u Kada napises svoj program i pokrenes ga. ada gresku nikada ne pronadete. • Nedostaje varijabla. Ukoliko je ne znas pronaci. neke dijelove ponovo otkucaj. • Dijeljenje nulom nije dopusteno. Da ti se to ne bi desHo pazi na sljedece: • Provjeri da li. Tada bi trebalo sve da bude uredu. • Pozvana funkcija nije definisana. • Disk je pun. • Cesto se desi da otkucas FOR bez NEXT i obratno. • Oznaka u programu nije definisana.

Internet Internet je beskonacna baza podataka koja omogucava komuniciranje na nov nacin. godine ime mu je promijenjeno u "Arpanet". godine. U ovom slucaju te lokalne mreze mogu biti i u razlicitim gradovima. a mreze mijenjaju namjenu i postaju sredstvo za prenosenje poruka i podataka. skola. Zahvaljujuci postojanju grafickog dijela mreze (World Wide Web iii samo Web).svjetska globalna mreza. !Jnternet je nastao spajanjem svih individualnih mreza. Velike kolicine podataka koje su potrebne svima na mrezi smjestaju se u posebne racunare koji se zovu iii Na jednoj mrezi moze da bude vise od jednog servera. kao i u jednoj organizaciji. Najbrii modemi koji se danas koriste su 56 000 bps.poslovna mreza. Racunske mreze dijelimo po namjeni i po velicini i to u tri grupe: • Lokalne mreze. godine. • Internet . koje su bile jako skupe. 1984. Na lokalnim mrezama i Internetu moze postojati mrezni administrator tj. kompanija. Tadaje broj povezanih racunara bio svega 37.Racunarske mreze Prve racunarske mreze povezivale su terminale preko telefonskih veza sa velikim racunarima. Poslovna mreza povezuje lokalne mreze neke ve6e banke iii preduze6a u jednu mrezu koja se zove . Mjeri se bps-ovima (tj. • Linijske. Od tada je mreza postala stvarnost svakog od nas. Da bi se racunari uvezali u lokalnu mrezu moraju imati ugradenu mreznu karticu koja se ugraduje u hardverski dio. Svaki racunar koji je prikljucen na Internet ima svoju adresu. godine komercijalne organizacije su se pocele medusobno povezivati. • Softwer . Tek tada su i obicni Ijudi kao mi poceli shvacati vrijednost Interneta. nije yam potreban modem. 1972. Npr. ~ Network Za spajanje racunara na Internet treba pozvati program Dial Up networking i kliknuti dva puta na ikonu koju smo sami napravili u ovom slucaju: . • Zvjezdaste. pa ga neki zovu mreza svih mreza. samim time moze se i ograniciti pristup tim mrezama.za surfanje. nove brze digitalne telefonske linije. ConnectIOns . Sve tri mreze mogu biti medusobno povezane. Tada se zvao "Darpa net". Lokalne mreze mogu biti: • Prstenaste. • Pretplata kod posluzitelja internet usluga. • Intranet .po mogucnosti malo brii. Javno se pocelo govoriti 0 Internetu tek 1993. godine. Internet se "rodio" 1969. Upotreba racunskih mreza pocela je sve intenzivnije 1993. Zahvaljujuc':i napretku i sirenju upotrebe PC racunara 1987. mreza u vasoj skoli. osoba koja nadzire i upravlja radom mreze. Terminali nisu imali memoriju niti su obavljali neke procese. Ukoliko ste na Internet spojeni preko ISDN-a. godine Americka sveucilista i istrazivacki centri povezali su se u mrezu koja se zvala "Nsfnet". • Modem . omoguceno nam je istrazivanje biblioteka. • Aktivna telefonska linija. nego je svaki terminal imao vrijeme kada moze raditi. ako je imate. bitovima u sekundi).lste godine S8 pojavila elektronska mreza e-mail. bolnici itd.moze i neki stariji (dovoljan je i stariji model Pentiuma ali da mu je Ram bar 32 MB). lokalne mreze pokrivaju ograniceno podrucje. na • e-mail Da bi se prikijucio na internet potrebno je: • Racunar . Prilikom izbora modema najvazniji faktor je njegova brzina. U to doba nije bilo moguce spojiti dva terminala na isti racunar. Ti racunari su bili tzv. moze biti lokalna mreza. Dva servisa koja se najvise koriste na Internetu su: 'WWW One povezuju racunare na jednoj lokaciji. "mainframe". vlastitih stranica nekih Ijudi itd. Pojavom PC racunara korisnik svoj posao obavlja na svom racunaru. Dakle.

. iQ ~ . stra~lce kOJu ze!ls... C..:~:~ I . To je servis koji omogucava elektronsko stvaranje poruka.: Outlook. Kada ispunis sve potrebne rubrike i napises Ovdje unesite tekst vase poruke! pismo te kliknes na ukoliko m I zelis poslati dokument onda klikni na _ I" .I.-. treba voditi racuna 0 velicini datoteke.uO$ob<kotil!~~PQlU>.!:~: !~-ime.B I U 11. ".spoji.. .. Tada cemo cuti karakteristicni zvuk biranja brojeva.. love se judo A.. ~:~.. Prilikom slanja dokumenta iii datoteke.prezime@tvoj mail server racunara. ftjTo !OY~UI>~~(t.. spajanja racunara.. Imena najpoznatijl' h ' servlsa su: ALArl ZA pl:f-r'<A'i..--'::13 f243 2-.~.. U e-mail adresi ne smije biti razmaka. User name moze biti tvoje ime.Ako je sve u redu dobitcemo poruku 0 brzini kojom je nas racunar spojen. Ukoliko z~as adresu.""~"~ '·1 Pri tome je "postanski sanduciC" zapravo metafora za memorijski prostor dodijeljen korisniku.ba i :ti~ f:'4~ 1..~. i111C1I *1' ..dQ.e sekunde se novi racunar na svijetu prikljuci na Internet. . Nakon instaliranja ovog programa na desktopu se pojavljuje ikona pomocu koje pozivamo ovaj program. . Nakon toga kliknemo na ..~=-=----=... trajanju veze._...~ la pisanje poruke moramo kliknutina New Mail III Cc lo~d!t ~ odIetYIlll~ol'l~el!\t 4a ¥.. Na serveru se provjerava nase korisnicko ime (user name) i password.t:c »1 prozor.... Poruke koje se salju elektronskom postorn moraju imati adrese posiljatelja i u".ujeteI_yeiegPII_ . GoTo. broj telefona.II')1Ii. .. otvorit ce se zeljena stranica.j"".: J:j programi. .! !O.X:NerA stranicu dovoljno je upisati neku kljucnu rijec i ovi servisi ce .prezime .*upi. . nadimak itd. pasword iii lozinku. Sianje i primanje poste e-mail! Jedan od programa za slanje e-maila je Microsoft :"'UOY!ijeup.. Outlook Express). Yahoo!.. Da bi pronasao odredenu / Ai r ~. koji se nalazi na racunaru posluzitelju mreze iii na ...y Send .Kada se otvori prozor kao na slici u prazne rubrike pisemo korisnicko ime... Elektronska posta iii e-mail je jedan od najvaznijih servisa na internetu... a za nesto ozbiljnije et. .J~ W.:~ ~.. putem elektronske poste. Prilikom slanja poruka one najprije idu u postanski sanducic (engl. . S. prezime.. .~=.ll z::_ .*..'. ""I<~'"'~''''. kolicini primljenih i poslanih podataka._. u traku sa adresom upisi zeljenu adresu....-.:. . Dupli klik na datu precicu... Poruke se stvaraju na lokalnom racunaru korisnika koristenjem odgovarajuceg programa (npr.. ali i to je pitanje vremena... .. i ~I lli! . ovo nije javni servis .. @. Prednost ove poste je brzina.':. zavisno od brzlne 0#1'.:~~:r.ure\e "CC"'-. ekonomicnost.. ~!~~..: lti Pmllije IMlUV"i.mailbox) korisnika. !!! II! i_JllJ~".Alta Vista..novo pismo i onda nam se otvara sljedeci 5<Ao(. "=::: 'fr='fr=' I: :t:: :II. Otvara se kao i svi ostali racunarski ~.--------~~---~-~-~~--~-~~-}~~~.. ime. lbog velikog broja podataka a i lakseg pristupa sluzimo se pretrazivackim servisima. klikni Enter i za nekohko sekundl...ttach -posaJI. . njihovo slanje kroz mrezu i citanje. Jedini nedostatak je sto svi Ijudi na svijetu nemaju prikljucak na Internet.~1. r Dial: Save password Dial Cancel Properties Help To je najpoznatiji Web program koji nam sluzi za pregled Web stranica. dz ne koriste.."&kQj)!~ ... lnak @ dobivamo kombinacijom tipki AltGr+V.ovaj dio adrese biras kada se prikljucujes na Internet...tvoju postu procitat ce samo onaj kome si je poslao. te se fontovi C. Lycos itd...---:J -'-"..!. t>. la razliku od weba.~~~~_~~=:!~~y~ H~___ ~.".. elecironic Inali iii e- Logon domain._~ I racunaru davatelju internetskih usluga .:L. ---~~~-. jer svake tre(. jertelefonski racuni se poveeavaju.. _ ... .-.''' Kako dati ime svom e-mail-u? ~~~~ ~.::::. .. . mogucnost slanja pisanih datoteka.ovaj znak ces sresti u svakoj Internet adresi.. primatelja napisane u ovom obliku: .'~ ... slika itd. .._ ispisati imena strana koje su povezane sa tom rijecju.

.Kako procitati primljene poruke? Kada uspostavis vezu sa Intemetom.t.ekran. pristigla.11.prikaz prozara na cijelam ekranu monitora . izlazak iz prograrna .E-m~iI i klikni n~ Receive ili. .datateka nije pronaaena . . Prenos bilo kojeg sajta na racunar . osnovni direktorij root kombinacija 8 memarijskih celija koja predstavlja jedan znak jedna memorijska celija tehni6ko ime za graficke datateke web pretrativac slova ispisana debljim linijama caskanje iii razgovor.~.u traci menija klikni na Tools pa Send Dvostruklm khkom otvon poruku ukohko je . aktlvlraj antivirusni program.. otvori program za . • slanje poruke je jettino i jednostavno.EJ:1IU)JlSK£ POS1£! . . prikazati na ekranu -dolje . Abort Accessories Any key ASCII Attachment Backup Backslash Bajt Bit Bitmapa Browser Bold Chat Close Column Command Continue Copy Create Cut Delete Desktop Directory Display Down Download Drive Driver Editor E-mail adresa End Ease Error Exist Fail File File not found Floppy Font Full-screen Found - Mali rjecnik informatickihrijeci prekid rada pribor bilo kOja tipka ameri6ki standardni kad za razmjenu infarmacija bilo kaja vrsta datateke spojena na poruku elektronske poste postupak zastite datateka kosa crta.)CA'Q57:' £I." • poruke stizu za 10 do 30 minuta iz bilo koje zemlje sVIJeta. odnosno skidanje sa Interneta. falder .pronaaen SendIRecvi Vazno! • Svoju lozinku (password) pazljivo cuvaj i ne povjeravaj je cak ni osobama iz blize okoline.nastavak rada -kopiranje . • svako moze imati svoju licnu e-mail adresu.brisanje .kreiranje .vrsta pisma kojim se ispisuje tekst . • slikovna i tekstualna komunikacija.zatvaranje.skup padataka koji su snimljeni na disku na odreaenom mjestu i pod adreaenim imenom .program za obradu ASCII teksta -licna adresa elektronske paste .isijecanje .preuzimanje.kalona (vertikalni niz slova u tekstu) -naredba . kada se god konektujes na Intemet.greska .. jer moze dob do namjernih i nenamjernih zloupotreba. Internet dijalog izmeau dvoje iii vise prijatelja. • Iz bezbjednosnih razloga. Redovno to radi. .)v£ #C(.disketna jedinica .mjesta na disku gdje se smjesta grupa . u obliku teksta iii glasa . . • mogu6nost slanja uz poruku i dokumenata.radna povrsina Windawsa .prekid izvrsenja programa .pogonski program koji s/uti za vecinu operativnih sistema i hardvera ..direktarij.brisanje . • prostorno i vremenski neogranicen broj primljenih i poslanih poruka. .disketna jedinica .datateka srodnih po namjeni .datoteka . mapa.kraj . • komunikacija nije javna..postoji .

napraviti Make .spasiti .nijedan None .premjestanje Move Network .mala sliCiea koja reprezentuje komandu iii program u Windowsima Inc .promjena imena .engJeska rijee koja se koristi za definisanje kretanja po Internetu .kosa slova Italic .Free Haker -s/obodan .velieina .pomoc.prenosivi raeunar Laptop -lijevo Left .program za zastitu monitora .nema papka u stampaeu .sve ono sto je dostupno na Intemetu kada se spojimo na mreiu .strana .podnoije na osnovnoj ploci za umetanje kartiea .45 em.najmanji element slike .program ski jezik koji oblikuje informaeije na grafieki format.personalni raeunar.poravnanje teksta po obje margine Justify .ukljueeno .raeunar sa intelovim proeesororn .red. a sastoji se od nekoliko straniea .skup svih programa za racunar .skraceniea od modulator i demodulator. korijenski direktorij .na Internetu ta rijee predstavlja pristup Login .zalijepiti .skriven Hidden .preeiea .brojevi Numbers Off On On-line Out off paper Page Paper Paragraph Password Paste Pause PC Pentium Pixel Press Printer Port RAM Read only Remove Restore Rename Replace Retry Right ROM Root Row Save Screensaver Search Select Server Setup Shortcut Side Site Size Slot Software Space String Subscript Superscript Surfanje Taskbar .pokusati ponovo .memorija samo za eitanje .prikljueak na raeunar (konektor) .osnovna Web straniea IBM .digitalna mreia integriranih usluga ISDN .ubaeiti Intel .paralelni port.desno .traienje .mjesto koje karakterise odreaena straniea.iskljueeno .pasus.korisnik raeunara koji ga intenzivno koristi s eiljem izrade programa za neautorizovane pristupe iii unistenje podataka tvrdi disk Hard disk .vracanje u prethodno stanje . 1"=2. dio teksta -Iozinka .tehnologija stampe Insert .prostor -rijee .proizvodae mikroproeesora Internet .bUo koja vrsta Internet spajanja Link .isporueilae Internet usluga Irc .tekst ispisan manjim slovima koristi se za pisanje eksponenata .mjera za duiinu.straniea -papir .startna traka -. .globalna mreia sastavljena od udaljenih i lokalnih mreia Internet provajder . mreia koja povezuje raeunare na maloj udaljenosti Lan . printer port LPT . zanemariti Ikona .samo za eitanje . Pomocu HTML njega se kreiraju Web straniee Home page . horizontalni niz s/ova u tekstu . Oznaka ". energijom .ukljueeno .PC koji upravlja radom mreie PC-ja .ignorisati.programski jezik Java .punjenje Load .podesavanje promjenljivih parametara PC-ja iii nekog drugog programa .pritisnuti -stampae .tipka na tastaturi Key tastatura Keyboard program koji vrsi prevodenje izvornog programa u objektni kod Kompajler lokalna mreia. To je uredaj koji raeunar Modem spaja na mreiu preko telefonske Iinije -mis Mouse .pauza .sistem koji ornogucava caskanje s ljudima koji su u isto vrijeme spojeni na mreiu u istu skupinu za caskanje .kreirati.kompanija koja je proizvela prvi PC Ignore .margina (dio papira na kojem se ne stampa tekst) Margin .brisanje . lieni raeunar . objasnjenje 0 upotrebi progiama Help .memorija koja pamti podatke sarno dok ima napajanje el.izbor .osnovni. Ink-jet .(internet Realy Chat) .raeunska mreia -novi New -sljedeci Next -ne No ON .tekst ispisan manjim s/ovima koristi se za pisanje indeksnih oznaka .zamjena .

PC Pogled iznutra . • Suada S. • Suada S. 2002.vrsta racunarske mreie Sadrzaj Microsoft Word Baze podataka Microsoft Excel Racunarska bezbjednost .Zagreb. • Miodrag Stojanovi6 i Dragoljub Vasi6 . • Samir Lemes i Muhamed Mujici6 .Racunarstvo i informatika . Numi6 i Salih Cemo -Informatika za ucenike 7. gornji dio ekrana . 1997.mreia koja povezuje velike geografske udaljenosti.QBasic programski jezik . Vrlo cesto se sastoji od od manjih LAN mreia . 1989.Quick Basic . • Nedim Muhi6 . razreda osnovne skole Fojnica. 1999. • DataPower 1997.Ljubljana.PC nije bauk 11. i 8.vrh.Virusi 5 22 24 34 • Nedeljko Parezanovi6 .podvlacenje teksta . basic za pocetnike . • Brian Reffin Smith .Informatika3 .Sarajevo.Beograd 1989. 1998. i 6. • Suada S.Uvod u programiranje.ponistavanje naredbe za brisanje . Numi6 i Salih Cemo-Informatika za ucenike 5.World Widw Web . 1986. 1987.osnovi informatike za I i II razred gimnazije .ponistavanje zadnje naredbe .Basic jezik i programiranje . • Ida Srdi6 . 1994. • Nedeljko Parezanovi6 . 1990. Uvod u programiranje .operativni sistem namijenjen mretnim servisima usluga .Osnove operativnih sistema MS DOS i MS WINDOWS . 1999. Mehmed Kantardzi6 i Dr.Sarajevo.rijec . • Ziatko Lagumdzija -Informatika .Zenica. 2000.1998. Mesud Barucija . • Zdravko Dovedan .Uvod u programiranje . • Dr. • Mehmed Kantardzi6 . 1991-1997. • Mr.Time Top Undelete Underline Undo WAN Windows NT Word WWW -vrijeme .Zagreb.Ljubljana.Internet .Osnovi informatike i racunarstva 8 Beograd. razreda osnovne skole • Peter Kent .Sarajevo.Racunari i programiranje .Beograd. 1998. • Grupa autora . 2001. Numi6 i Salih Cemo . • Ines Kniewald .Sarajevo.Qbasic Naredbe i funkcije u Qbasic-u i njihovo znacenje Ceste greske u Qbasic-u Racunarske mreze Svijet interneta Mali rjecnik informatickih pojmova Katalog informaticke literature 37 87 89 90 91 95 98 .Sarajevo.Zagreb.Sarajevo.Operativni sistem Windows 95 . -Introduction to Microsoft Excel 97. Darko Grundler . 1979.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful