Univerzitet u Nišu Filozofski fakultet Departman za psihologiju

NACRT ISTRAŽIVANJA ZA DIPLOMSKI RAD NA TEMU:

OSETLJIVOST NA POTKREPLJENJE I SKLONOST TRAŽENJA UZBUDJENJA KOD NAVIJAČA

Mentor: Prof. dr Bojana Dimitrijević

Student: Nataša Zečević Br.indeksa 1089

prema svome naglašenijem izražavanju interesa za praćenje određenog sportskog kluba. Tako se među njima izdvajaju najaktivniji navijači koji. Prvo. skakanje) jasno iskazuje svoju klupsku opredeljenost. također. Raznolikim oblicima svoga ritualnog ponašanja pripadnici tih skupina nastoje izazvati sve koji se ne poistovjećuju s njihovim skupinama i njihovim životnim stilom te. bilo ono verbalno ili fizičko. često i najveći. u većoj meri ima simbolički nego stvarni karakter. više dolazi do izražaja stvarno nasilje. odnosno suparništva iznikla iz šireg društvenog okruženja. razlike u stavovima ili čak zemljišne sporove. izraziti svoju kolektivnu posebnost. Navijačko nasilje je mnogostruko uslovljeno različitim nivoima rivalstva i suparništva. Npr. Najbolji način da se to postigne jest nasilje. i u sklopu samih navijača moguće je uočiti određene oblike diferenciranosti. simbolički karakter nasilja postaje izrazitiji kada dominiraju klupska tj. Međutim u situaciji kada prevladavaju nacionalna i politička rivalstva. utvrditi da navijačko nasilje. razlikuju u nekoliko bitnih elemenata. Fudbal je povezan sa nasiljem od same pojave te igre. regija. čemu posvećuju znatan. čak I u kontekstu . u prvom redu. nacija…). takođe. Od ostalih segmenata sportske publike navijači se. rivalstva karakteristična za sport. No. zviždanje. deo svoje energije. ustajanje. prvi put se srece 1960tih godina u Engleskoj. te stoga ne osećaju odgovornost. skupljeni na određenim delovima tribina. Više istraživača ponašanja savremenih fudbalskih navijača ukazuje kako oni više ne stavljaju u prvi plan pružanje podrške fudbalerima. gledano u celini. tacnije od 13og veka. navijači su onaj deo publike koji izgledom (obeležjima pripadnosti klubu i navijačkim rekvizitima) ili ponašanjem (glasno navijanje. Drugo. Narav tog dominantnog uslova bitno određuje hoće li nasilje biti više simboličko ili zbiljsko. Treće. u kojima je agresivno ponašanje na utkamicama povezano sa pozitivnim stavovima prema nasilju I sa stanovišta izučavanja socijalnog identiteta gde se pretpostavlja da individualci postaju agresivni u nekim situacijama kada se osećaju anonimni. Srednjevekovni fudbalski mecevi ukljucivali su nekad I stotinu ljudi iz različitih gradova ili sela. Psiholozi su istraživanju navijačkog ponašanja prilazili iz dva različita ugla: individualni pristup .TEORIJSKI OKVIR PROBLEMA Prema definiciji Vere Marković. U skladu sa subkulturnom teorijom simboličke agresije moguće je. već su pre svega usmereni na ritualno izražavanje svoje grupne identifikacije. U prvom redu o društvenim okolnostima zavisi koji će oblik rivalstva i neprijateljstva u određenom razdoblju funkcionirati kao ključni uvslov nasilja. Ponašanje poznato kao fudbalski huliganizam. a kasnije I u ostalim delovima Evrope. izdvajaju se i po jačem intenzitetu emocija vezanih za klub za koji navijaju i snažnijem simboličkom identificiranju tog kluba sa svim što on simbolizuje (grad. razlikuju se i po izrazitijoj spremnosti angažovanja u pružanju podrške klubu kako bi ostvario što povoljniji rezultat. Jedna je od osnovnih pretpostavki da nasilje čini konstruktivni element fenomena ekstremnog navijanja i pripadajućeg subkulturnog stila. kolektivno i organizovano iniciraju bodrenje i druge navijačke aktivnosti. pokušavajući tako uticati i na ostale navijače i drugu publiku da prihvati njihove oblike ponašanja. što na najučinkovitiji način postižu provokativnim i zornim naglašavanjem razlika između sebe samih i svega što ne pripada njihovom krugu. koji su u navijanju nalazili izgovor da reše neuglasice. nasilnički se ponašajući oni izazivaju poseban interes javnosti (ukratko-postaju vidljivi). Alain Van Hiel sa Univerziteta u Gentu je svoje individualne razlike kao I socijalni identitet pripadnika navijačkih skupina I našao je da su individualne razlike značajne.

Navijač . Zuckerman definiše traženje uzbu enja kao osobinu li nosti u ijoj osnovi je traženje razli itih. kao izraz osjećaja privrženosti i odanosti vlastitom klubu te kako bi se pomoglo klubu u njegovim naporima da ostvari što bolji rezultat. novih. te forsira pjevanje i skandiranja s političkim konotacijama. Navijač iz trenda . Zapaženo je da navijači-nasilnici ipak nešto češće potječu iz obitelji s ozbiljnim teškoćama. kompleksnih i intenzivnih podražaja i iskustava. psihičkoj ili fizičkoj.U nasilje se uključuje tek povremeno. Nastoji se svakodnevno ponašati u skladu s navijačkim stilom. 2. on se nastoji uklopiti u navijačku grupu.Njegova osnovna motivacija je samo navijanje u užem smislu tj.huliganizma.U nasilje se uključuje tek povremeno. u svom svakodnevnom životu imaju nedostatak uzbuđenja.Na utakmicama uglavnom nosi nacionalne zastave i druga politička obilježja. Bivajući navijačem. premda često inače nije osobito agresivan.Njegova osnovna motivacija je samo navijanje u užem smislu tj. Sudjeluje u nasilju kao sastavnom dijelu navijačkoga trenda. Poduzima tučnjave i druge oblike nasilja iz ekstremnih političkih motiva. Normalnih obitelji. Kerr nudi svoje objašnjenje huliganizma. nego iz tzv. on shvaća klub kao simbol svoga grada i svoje regije. Nogometna priredba za njega je povoljan okvir. Stadion i gradske ulice doživljava kao optimalan ambijent za nasilničko pražnjenje nagomilane energije.Sudjeluje u aktivnostima navijačke grupe da bi bio u skladu sa navijačkim trendom. Pretpostavlja se da je fudbalsko navijanje I huliganizam aktivnost kojom dominira specifično meta-motivaciono stanje. . Navijač iz trenda . Nastoji se svakodnevno ponašati u skladu s navijačkim stilom. Navijač nasilnik . i to uglavnom kada misli da je momčad za koju navija zakinuta u utakmici. izdvajajući individualne potrebe da se postigne određeno stanje uzbuđenja. premda često inače nije osobito agresivan. prije svega zbog masovnog auditorija i egzaltirane atmosfere. stvaranje atmosfere na stadionu. 3. našli su povećanje na skali Impulzivnog traženja senzacija i agresivnosti. stoga sociolozi predlažu sledecu tipologiju: 1. on se nastoji uklopiti u navijačku grupu. 4. kao izraz osjećaja privrženosti i odanosti vlastitom klubu te kako bi se pomoglo klubu u njegovim naporima da ostvari što bolji rezultat. on shvaća klub kao simbol svoga grada i svoje regije. Sudjeluje u nasilju kao sastavnom dijelu navijačkoga trenda. stvaranje atmosfere na stadionu.Koristi nogometne utakmice da bi izrazio agresivnost i tako ostvario svojevrsnu macho-afirmaciju. socijalne. Stadion i gradske ulice doživljava kao optimalan ambijent za nasilničko pražnjenje nagomilane energije. Navijač politički aktivista . U prvom redu. bilo verbalnoj. s obzirom da prikriven u masi (često pod utjecajem alkohola i droge) može stvarati izgrede s bitno smanjenom mogućnošću da za to bude kažnjen. Ono što je jako bitno je praviti razliku između huligana I navijača.Sudjeluje u aktivnostima navijačke grupe da bi bio u skladu sa navijačkim trendom. Navijač nasilnik . Zuckerman i Kuhlman su sproveli opsežno istraživanje rizičnih ponašanja u vezi sa osobinama ličnosti. u kojoj može širiti ta opredjeljenja. Bivajući navijačem.Koristi nogometne utakmice da bi izrazio agresivnost i tako ostvario svojevrsnu macho-afirmaciju. Ali ono što je bilo iznenađujuće je otkriće da je otvorenost ka uzbuđenjima značajno povezana sa huliganizmom. 5. te želja za upuštanje u fizi ke. Osobe sklone navijanju. 7. s obzirom da prikriven u masi (često pod utjecajem alkohola i droge) može stvarati izgrede s bitno smanjenom mogućnošću da za to bude kažnjen. 6. među kojima se ubraja i sklonost nasilja. te taj nedostatak pokušavaju da kompenzuju odlaskom na utakmicu I bavljenjem navijačkim aktivnostima. U prvom redu. i to uglavnom kada misli da je momčad za koju navija zakinuta u utakmici. pravne i financijske rizike radi samih iskustava. Navijač .Njegovo je osnovno shvaćanje navijačke skupine kao optimalnog instrumenta za promicanje svojih političkih opredjeljenja i stadiona kao okružja iznimno povoljnog za to. ali ono što je svima zajedničko je sklonost ka agresiji.

Impulsivnost. te ispitati potrebu za traženjem uzbuđenja. dok je tek mali broj istraživanja sprovedeno od strane psihologa. CILJEVI ISTRAŽIVANJA Osnovni cilj ovog istraživanja je ispitati osetljivost na potkrepljenje. Normalnih obitelji. Traženje iskustava. Borba. Sloboda u ponašanju ili “Otkočenost” I Osetljivost na dosadu.Na utakmicama uglavnom nosi nacionalne zastave i druga politička obilježja. te forsira pjevanje i skandiranja s političkim konotacijama.Zapaženo je da navijači-nasilnici ipak nešto češće potječu iz obitelji s ozbiljnim teškoćama. Praktični značaj ovog istraživanja može biti u cilju odabiranja efikasne metode za sprečavanja nasilja na utakmicama. Navode se razni faktori koji učestvuju u formiranju karaktera huligana. odnosno ispitati sledeće dimenzije u skladu sa tim: Anksioznost. Istraživanja sprovedena u tom smeru uglavnom su vođena od strane sociologa širom Evrope. ZNAČAJ ISTRAŽIVANJA Teorijski značaj predstavlja povećanje saznanja o odnosu navijačkog ponašanja I osetljivosti na potkrepljenje I potrebe za uzbuđenjem. prije svega zbog masovnog auditorija i egzaltirane atmosfere. Nogometna priredba za njega je povoljan okvir. u kojoj može širiti ta opredjeljenja. odnosno sledeće komponente te osobine: Traženje uzbuđenja I pustolovina. kao I u cilju smanjivanja predrasuda o navijačima. Navijač politički aktivista . Bežanje I Blokiranje. . od socioloških kao što su klasne razlike pa do psiholoških koji se uglavnom baziraju na agresivnosti. 8. Poduzima tučnjave i druge oblike nasilja iz ekstremnih političkih motiva. PROBLEM ISTRAŽIVANJA Poslednjih desetak godina se problemu navijačkog huliganizma posvećuje znatna pažnja. Nas u ovom istraživanju interesuje ispitivanje osetljivosti na potkrepljenje I sklonost traženju uzbuđenja kod navijača. PREDMET ISTRAŽIVANJA Predmet ovog istraživanja biće procena osetljivosti na potkrepljenje I ispitivanje osobine traženja uzbuđenja kod navijača.Njegovo je osnovno shvaćanje navijačke skupine kao optimalnog instrumenta za promicanje svojih političkih opredjeljenja i stadiona kao okružja iznimno povoljnog za to. nego iz tzv.

odnosno sledeće komponente: Anksioznost. Impulsivnost. • Utvrditi da li postoje razlike u Traženju zadovoljstva I pustolovina kod pripadnika navijačkih skupina I ne-navijača. Zavisne varijable istraživanja su: 1. • Utvrditi da li postoje razlike u zastupljenosti potrebe za Slobodom u ponašanju između navijača I ne – navijača. starost. • Utvditi da li postoji povezanost između dimenzija Osetljivosti na potkrepljenje I kontrolnih varijabli (pol. • Utvrditi da li postoje razlike u zastupljenosti dimenzije Bežanje između navijača i ne-navijača. Sloboda u ponašanju I Osetljivost na dosadu. starost. • Utvrditi da li postoje razlike u zastupljenosti dimenzije Borba između navijača i ne-navijača. mesto stanovanja) • Utvrditi da li postoji povezanost u stepenu Traženja uzbuđenja I kontrolnih varijabli (pol. odnosno dimenzije Anksioznost kod navijača I ne – navijača. Bežanje I Blokiranje. Borba. Traženje iskustava. Osetljivost na potkrepljenje. 2. • Utvrditi da li postoje razlike u Osetljivosti na dosadu kod navijača I ne – navijača. mesto stanovanja) VARIJABLE ISTRAŽIVANJA Nezavisne varijable u ovom radu su pripadnost navijačkoj skupini I osobe koje ne posećuju sportske manifestacije. Kontrolne varijable: • • • • • Pol Starost Obrazovanje Mesto stanovanja Sklonost nasilju .Specifični ciljevi proizilaze iz određenja predmeta istraživanja: • Utvrditi da li postoje razlike u osetljivosti na potkrepljenje. obrazovanje. • Utvrditi da li postoje razlike u zastupljenosti dimenzije Impulsivnost između navijača i ne – navijača. odnosno komponente: Traženje zadovoljstva I pustolovina. Traženje uzbuđenja. • Utvrditi da li postoje razlike u zastupljenosti dimenzije Blokiranje između navijača i nenavijača. obrazovanje. • Utvrditi da li postoje razlike u stepenu potrebe za Traženjem iskustava kod navijača I osoba koje ne posećuju sportska dešavanja.

• Blokiranje – ukazuje na nesposobnost da se reaguje ili očuvanje prisebnosti u opasnim situacijama.odnosi se na nepodnošenje bilo koje vrste iskustava. što uključuje i rutinske poslove. • Borba – ukazuje na sklonost ka agresivnom ponašanju prema drugima u skladu sa percepcijom opasnosti koja potiče od drugih. odnosno sledeće komponente ove osobine: • Traženje uzbuđenja I pustolovina – odražava želju za učestvovanjem u sportskim I drugim fizički opasnim aktivnostima koje uključuju brzinu I prkošenje gravitaciji. alpinizma. • Impulsivnost – sklonost da se reaguje impulsivno. kao što su zabave. • Sloboda u ponašanju ili "otkočenost" . Traženje uzbuđenja. poput padobranstva. druženje s nekonvencionalnim društvenim grupama.odražava traženje uzbuđenja kroz socijalne aktivnosti. kockanje i pojačana seksualna aktivnost. te dosadne ljude. umetnosti. ronjenja. • Traženje iskustava . te sklonost traženju ili izbegavanju novih situacija. Kontrolne varijable: • • • • • Pol Starost Obrazovanje Mesto stanovanja Sklonost nasilju . • Osetljivost na dosadu . putovanja ili socijalno nekonformističkim ponašanjem npr. • Bežanje – Sklonost ka povlačenju iz situacija koje provociraju doživljaj ugroženosti. ZAVISNA VARIJABLA Osetljivost na potkrepljenje. letenja itd. putem muzike. konzumacija alkohola. koja se ponavljaju.odnosi se na traženje novih podražaja i iskustava kroz misaone aktivnosti i čula.NEZAVISNE VARIJABLE Nezavisna varijabla u ovom radu je pripadnost navijačkoj ili nenavijačkoj skupini – pripadnost navijačkim klubovima naspram nenavijačkom ponašanju osoba koje ne posećuju sportske manifestacije. odnosno prisustvo ili izostanak reakcije straha u ugrožavajućim situacijama. odnosno sledeće dimenzije te osobine: • Anksioznost – koja ukazuje na prisustvo napetosti I sklonost da se u okruženju obraća pažnja na provokativne stimuluse.

na miroljubivost i neagresivnost. odnosno prisutnost reakcije straha. 2. 3. mesto stanovanja i nivo obrazovanja) i biće korišćena za izjednačavanje grupa ispitanika. Takođe će se na ovoj listi naći pitanja koja će razvrstati navijače koje učestvuju u nasilju na utakmicama i navijače koji ne učestvuju u nasilju na sportskim manifestacijama. Blokiranje (7 stavki) – ukazuje na reakciju u stanjima opasnosti.INSTRUMENTI ISTRAŽIVANJA UOP – upitnik – Upitnik za procenu osetljivosti na potkrepljenje konstruisan je u nameri da se operacionalizuju konstrukti koji se nalaze u osnovi Reformulisane teorije osetljivosti na potkrepljenje Džefrija Greja . Zuckermana. koje su dobijene na temelju sprovedenih faktorskih analiza. kao što su zabave. najpoznatija je i najviše korišćena skala za ispitivanje osobine traženja uzbuđenja. Od tada do danas razvijeno je 6 formi skale. umetnosti.ES . a svaka pojedina subskala ima 10 čestica. konzumacija alkohola. Prvu skalu traženja uzbuđenja (formu I). Zuckerman je konstruirao 1964. a uključuje i „olakšanje“ zbog nedobijanja nagrade. 3. što uključuje i rutinske poslove. 5. Skala traženja uzbuđenja (SSS) – forma V. Sastoji se od 39 ajtema. 2. 4. a modelom je obuhvaćeno pet međusobno koreliranih dimenzija: 1.odnosi se na traženje novih podražaja i iskustava kroz misaone aktivnosti i čula. Skala sadrži 4 subskale: 1. Disinhibition)-DIS . Visoki skor ukazuje na izraženu napetost i tendenciju da se okruženje posmatra kao izvor potencijalne opasnosti. da li se ispoljava upadljiva nesposobnost da se odreaguje ili očuvanje prisebnosti. Experience Seeking).Skala traženja uzbuđenja sastoji se od 40 ajtema. Borba (7 stavki) – ukazuje na sklonost da se veliki broj stimulusa iz okoline posmatra kao potencijalno opasni. Sloboda u ponašanju ili "otkočenost" (eng. Lista opštih podataka Ova lista obuhvata kontrolne varijable (uzrast. Traženje iskustava (eng. putovanja ili socijalno nekonformističkim ponašanjem npr. Traženje uzbuđenja i pustolovina (eng. Bežanje (7 stavki) – ukazuje na sklonost ka povlačenju iz situacije koje provociraju osećaj ugroženosti. godine. kockanje i pojačana seksualna aktivnost. 4.odražava traženje uzbuđenja kroz socijalne aktivnosti. Boredom Suspectibility)-BS . te dosadne ljude.odražava želju za učestvovanjem u sportskim i drugim fizički opasnim aktivnostima koje uključuju brzinu i prkošenje gravitaciji.TAS . Osetljivost na dosadu (eng.odnosi se na nepodnošenje bilo koje vrste iskustava. druženje s nekonvencionalnim društvenim grupama. alpinizma. letenja itd. Thrill and Adventure Seeking). Impulsivnost (BAS) (9 stavki) – je zadužen za kontrolu aktivnog pristupa i ponašanje koje je reakcija na signale nagrade. pol. kao i frustraciju zbog nedobijanja nagrade. . putem muzike. poput padobranstva. Anksioznost (BIS) (7 stavki) – Ovaj sistem reguliše pasivno izbegavanje i reakcije na signale kazne. ronjenja. a odgovori se prostiru na petostepenoj skali. Eysencka i Eysencka (1978). koja se ponavljaju.

• Očekuje se statistički značajna razlika na skali Osetljivost na dosadu između navijača I ne – navijača. • Očekuje se statistički značajna razlika na skali Traženja iskustava između navijača I ne – navijača. • Očekuje se statistički značajna razlika između dimenzija Osetljivost na potkrepljenje u odnosu na kontrolne varijable. • Očekuje se statistički značajna razlika na skali Traženja uzbuđenja I pustolovina između navijača I ne – navijača. • Očekuje se statistički značajna razlika na dimenziji Bežanje kod navijača i ne – navijača. • Očekuje se statistički značajna razlika na skali Sloboda u ponašanju između navijača I ne – navijača. • Očekuje se statistički značajna razlika na dimenziji Borba između navijača i ne – navijača. • Očekuje se statistički značajna razlika između dimenzija Traženja uzbuđenja u odnosu na kontrolne varijable. • Očekuje se statistički značajna razlika povezanost kontrolnih varijabli sa navijačkim ponašanjem. UZORAK Uzorak će činiti ukupno 100 pripadnika navijačkih grupa I to 50 navijača Radničkog iz Niša. • Očekuje se statistički značajna razlika na dimenziji Impulsivnost između navijača i ne – navijača. . Specifične hipoteze: • Očekuje se statistički značajna razlika na dimenziji Anksioznost između navijača i ne – navijača.HIPOTEZE Osnovna hipoteza ovog istraživanja je utvrditi u kojoj meri su izražene osobine osetljivosti na potkrepljenje I traženje uzbuđenja kod navijača. • Očekuje se statistički značajna razlika na dimenziji Blokiranje kod navijača i ne – navijača. odnosno Meraklija. 50 navijača Radničkog iz Kragujevca odnosno Crvenih Đavola I 100 osoba koje nisu navijači.

uk/footballindustry/hooligan. R.. Afrić. (1991). Analiza značajnosti razlika između aritmetičkih sredina (t–test). & Drury. Football hooliganism: comparing self-awareness and social identity theory explanations.. J. Wikipedia 7. 5.STATISTIČKA OBRADA PODATAKA • • • Tehnike deskriptivne statistike za utvrđivanje izraženosti osnovnih varijabli osetljivosti na potkrepljenje I potrebu za uzbuđenjem.“Hooligans” abroad? Inter-group dynamics. G. Sociological Review. Alain (2007). (2001). Hutchison.[pdf] British Journal of Social Psychology. Armstrong. Football hooliganism: Theory and evidence. Vjekoslav (2008). Fig Fact-Sheet Four: Hooliganism. University of Brighton. Korelativne tehnike za utvrđivanje stepena povezanosti zavisnih i nezavisnih varijabli. C. Navijačke skupine. Steve (2008) Emotional hooligan: Post-subcultural research and the history of Britain`s footbal gangs. & Harris. Stott. Readhead. 427–458. 6. Van Hiel. G. Filozofski fakultet 3. LITERATURA 1. (2007). 2. social identity and participation in collective “disorder” at the 1998 World Cup Finals.. 40. 39(3). www. P.ac. 359-384.liv. Pearson. Journal of Community & Applied Social Psychology 17(3): 169-186 4. Footbal hooliganism. Sveučilište u Zagrebu.html .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful